Dnevni list Pobjeda 13.11.2022.

Neustavnim Zakonom o predsjedniku neće se formirati legalna vlast

Većina poslanika koji su glasali za usvajanje protivustavnog Zakona o predsjedniku dolazi iz političkih partija koje za sebe tvrde da su građanske i proevropske, dakle podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Ali svojim glasanjem za pomenuti zakon, kao i drugim odlukama, oni zapravo prave politiku koja se može nazvati čak i antievropskom. Pitam se – koji je od tih stavova ispravan? U koji treba da vjerujemo? A u šta da vjeruju građani Crne Gore - kaže Kačer

Za posao modela na Fakultetu likovnih umjetnosti potrebna

Više od pet hiljada potpisa samo za jedno popodne

Iz Ministarstva kulture i medija tvrde da su novim zakonom AEM-u omogućili da ulogu u društvu ostvaruje u javnom interesu, medijski eksperti zabrinuti

Agencija za elektronske medije mogla je tražiti informacije od ANB-a o vlasniku TV Adria Bratislavu Stojiljkoviću, propagandisti bliskom srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru u sklopu razbijanja ruske špijunske mreže

Ministar vanjskih poslova Slovačke Rastislav Kačer zabrinut zbog teške situacije u Crnoj Gori, poručuje da će partneri reagovati

Reakcije na izjavu poslanika DF-a da bi u novim okolnostima Crnogorci i Egipćani trebalo da osnuju svoje nacionalne savjete

govori što velikosrpska skupština želi

Aleksić

PODGORICA – Poslanica

DPS-a Nela Savković-Vuk čević i nezavisna odbornica u SO Nikšić Tanja Knežević-Pe rišić kritikovale su poslanika DF-a Budimira Aleksića koji je poručio da bi u novim okol nostima Crnogorci i Egipćani trebalo da osnuju svoje naci onalne savjete.

- Aleksić otvoreno govori što bi velikosrpska skupina, nji hovi idejni tvorci i Crkva že ljeli da urade Crnoj Gori. Ovu namjeru on ne ukriva izmiš ljanjem priča o stvaranju pros peritetnije i ,,svježije“ Crne Gore, kao što čine ostali koji imaju isti naum - rekla je Sav ković-Vukčević.

Podsjetila je da je Aleksić tra žio da se podigne spomenik Pavlu Đurišiću, da se ukine FCJK, i imao još mnogo slič nih zahtjeva i prijedloga.

- A svi oni vodili su zatiranju Crnogoraca i ostalih ,,ne-Sr ba“, jer je to odavno planirana i nikad završena misija - na vela je ona.

Zločini u Hrvatskoj i na Koso vu, genocid u Bosni i Herce govini, pokolji tokom Drugog svjetskog rata, nezapamćena zvjerstva od 1918. godine, na vodi Savković, stravični su do kazi da se Velika Srbija htjela uspostavljati kroz ratove, jer, kako kaže, drugih argumena ta za širenje teritorije nije bilo.

- U koje granice su hajkači za vršili svi znamo - istakla je ona. Jedino nejasno povodom izja ve Aleksića, koji, kako kaže Savković, govori iz glave svih poklonika ,,srpskog sveta“ i ,,ruskog sveta“, jeste do kada ćemo mi da se čudimo nad na javom likvidacije države Cr ne Gore.

Želja će biti poslaniku DF-a Budimiru Aleksiću da Crnogorci, u svojoj državi, osnivaju nekakve ,,nacionalne savjete“, zajedno sa Egipćanima. Mi smo većin ski narod u Crnoj Gori, a kupe li ,,njegovi“ koji postotak na popisu, vrlo važno - državu nam nećete uzeti - poručila je

nezavisna odbornica u SO Nik šić Tatjana Knežević-Perišić. - Nijesmo ni alavi, pa da se ža ljikamo stalno kao politički predstavnici srpskog naroda, koji su, apanaže radi, formi rali Srpski nacionalni savjet. Imali su u njemu i medije i bi blioteku, štampali knjige i or ganizovali posijela - sipala im država Crna Gora, sipala Re publika Srbija. Aleksić lamen tuje nad postojanjem Srpskog nacionalnog savjeta, a Agen cija za borbu protiv korupcije ga je 2021. identifikovala kao jednog od 29 osnivača Srpske kuće, sa 3,44 odsto udjela vla sništva – navela je ona u izjavi za Pobjedu. Kaže da su riječi ovog poslani ka ,,poznatog mrzitelja crno gorske samobitnosti, upućene s ciljem novog omalovažava nja Crne Gore i Crnogoraca“. - Njegova pripadnost ravno gorskom pokretu i kontinu irano anticrnogorsko i an tigrađansko djelovanje je svima poznato; nije zaborav ljeno njegovo zalaganje da se u Beranama podigne spome nik četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću koji je odgovoran za smrt preko 15 hiljada musli mana u Drugom svjetskom ratu. Budimiru Aleksiću je, si gurno, jedan od uzora Cincar Vladan Đorđević, davnašnji predsjednik Vlade Srbije, koji je autor najbizarnijeg zakona u istoriji južnoslovenskih na roda, onog o zabrani useljava nja Cigana i Crnogoraca u Sr biju donesen sredinom 1897. godine, o čemu svjedoči i Ga vro Vuković u svojim memo arima – navela je ona. Kaže da Crnogorci godinama slušaju uvrede od raznih ,,cin cara“ kako će nestati, utopiti se, ,,sabiti“ u četiri nahije, ili, eto, u kakav crnogorski savjet. - Neće moći, Aleksiću. Taj kralj Nikola, čiju samo zastavu i hi mnu na sva zvona promoviše te, tačnije samo ono što vam iz istorije odgovara, rekao je dav no - Crna Gora je Crnogoraca. Tako je bilo, tako će biti – na vela je ona. R. P.

Ugalj za građane Crne Gore skuplji nego za Elektroprivredu

PODGORICA – Ugovor između Rudnika uglja i EPS (Elektroprivreda Srbije) po kojem crnogorsko državno preduzeće srpskom prodaje ugalj po višestruko nižoj cijeni od tržišne, štetan je pravni akt kojim ruko vodstvo dodatno uništava

nekadašnjeg pljevaljskog privrednog giganta, ocijenili su iz Demokratske partije socijalista, rekavši da će u narednim danima podnijeti krivične prijave protiv od govornih lica zbog, kako ka žu, zaštite ovog preduzeća. Pobjeda je juče objavila da će

menadžment Rudnika uglja Pljevlja predvođen izvršnim di rektorom Milanom Lekićem potpisati novi ugovor sa Elek troprivredom Srbije o isporuci uglja kojem će cijena sa 28,8 eu ra biti podignuta na 42 eura po toni bez uračunate cijene pre voza. Kako navode, o štetnosti

ugovora sa EPS svjedoči i naja va promjene ugovornog aran žmana i dizanje cijene za sko ro 70 procenata od prvobitno ugovorene.

-Dovoljan je podatak da je Mi lan Lekić, direktor RU, građa nima Crne Gore prodavao ugalj za četiri puta višu cijenu od one

Neustavnim Zakonom nije moguće formirati

Većina poslanika koji su glasali za usvajanje protivustavnog Zakona o predsjedniku dolazi iz političkih partija koje za sebe tvrde da su građanske i proevropske, dakle podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Ali svojim glasanjem za pomenuti zakon, kao i drugim odlukama, oni zapravo prave politiku koja se može nazvati čak i antievropskom. Pitam se – koji je od tih stavova ispravan? U koji treba da vjerujemo? A u šta da vjeruju građani Crne Gore

PODGORICA - Ministar vanjskih poslova Slovačke Rastislav Kačer smatra da se Crna Gora nalazi u dubokoj, složenoj krizi, za koju su jedi no rješenje izbori, dok je dalji „kreativni“ pokušaji rješava nja samo dalje produbljuju.

U intervjuu za Pobjedu, Ka čer kaže da se vlada, koja bi bila formirana na osnovu ne ustavnog Zakona o predsjed niku, ne može smatrati legiti mnom, te da bi takvo rješenje garantovano izazvalo reakci ju saveznika i partnera.

POBJEDA: U svom postu na Tviteru napisali ste da ste zabrinuti zbog najnovijih političkih dešavanja u Crnoj Gori. Što Vas najviše brine?

KAČER: Crna Gora je uspješ na priča čemu je donekle do prinijela i slovačka diplomati ja. Odmah nakon obnavljanja svoje nezavisnosti Crna Go ra je definisala svoj strateški geopolitički cilj – postati član transatlantske porodice de mokratskih država koje di jele zajednički sistem vrijed nosti, među kojima se ističe vladavina prava. Crna Gora je uspjela da ispuni ovaj strateš ki cilj – postala je članica NA TO-a i još uvijek je, iz pogle da napredovanja u procesu pristupanja, na čelu peletona zemalja kandidata koje idu ka EU. Slovačka je veoma aktiv no podržavala evroatlantske ambicije vaše zemlje, ja lično sam se 2009. godine uključio u javnu raspravu o datim te

mama. Spremni smo da vas i dalje podržavamo - bez Cr ne Gore i regiona uopšte, pro jekat slobodne i prosperitetne Evrope neće biti potpun. Mi smo već danas prijatelji i sa veznici u NATO-u. Stoga ne možemo biti ravnodušni pre ma tome kako i u kom pravcu se razvija politička situaci ja u našoj savezničkoj državi, da li tekući politički procesi ne ugrožavaju njenu unutraš nju stabilnost i bezbjednost i sposobnost da ispuni oba veze koje proizlaze iz član stva u NATO-u. Unutrašnji politički razvoj u vašoj zem lji u posljednje vrijeme izazi va mnoga pitanja i opravda

nu zabrinutost. Zabrinuti smo što u zemlji jača uticaj retro gradnih nacionalističkih sna ga koje su bile i jesu protiv va šeg članstva u evroatlantskim strukturama. Simptomatič no je da upravo ove političke snage ostvaruju svoje politič ke ciljeve grubim narušava njem Ustava, demokratskih standarda i procedura. Veo ma nas je zabrinulo usvajanje Zakona o predsjedniku koji mnogi u EU i NATO smatra ju grubim gaženjem Ustava, prekoračenjem crvenih lini ja. U demokratskim zemljama ustavna ovlašćenja šefa države ne mogu se mijenjati običnim zakonom, ali isključivo ustav

nim zakonom, to znači uz po dršku ustavne većine. Ovaj ko rak podriva osnovne principe vladavine prava, ključnog kri terijuma sa stanovišta kvali teta demokratije kroz optiku Evropske unije i NATO.

POBJEDA: Koliko je real no, u sadašnjim političkim okolnostima, govoriti o da ljem evropskom putu Cr ne Gore?

KAČER: Rekao sam da je Cr na Gora, tehnički posmatra no, i dalje na čelu zemalja kan didata koje idu ka EU. Bio bih veoma iznenađen ako bi ze mlja u ovim okolnostima za držala ovu poziciju. Političa ri u Crnoj Gori treba vrlo brzo

DPS podnosi krivičnu prijavu protiv Lekića i rukovodstva RU Pljevlja nakon pisanja

INTERVJU: Ministar vanjskih poslova Slovačke Rastislav Kačer

Nela Savković-Vukčević

Rastislav Kačer

Tanja Knežević-Perišić

Gore četiri puta Elektroprivredu Srbije

koju je dao EPS. Sa pravom se rukovodstvo srpskog energet skog giganta hvalilo odličnim aranžmanom koji je napravio sa Lekićem, samo je problem što je to na štetu građana Crne Gore – navode iz DPS-a.

Kada se, kako kažu, ovakvom poslovnom aranžmanu do

da da je Lekić od početka svog mandata u Rudnik zaposlio do datnih i nevjerovatnih 600 rad nika, da je određena radna mje sta dodjeljivao i kao svadbene poklone, vidi se kako je kadar DF-a upravljao ovom firmom kao svojom đedovinom a ne jav nim preduzećem od ključnog

interesa za elektroenergetsku stabilnost države. -Njegovim lošim poslovnim po tezima, masovnim partijskim zapošljavanjima u Rudniku uglja Pljevlja direktno je ugro žena likvidnost, čime je kom panija dovedena pred izvjestan bankrot. U cilju zaštite ovog dr žavnog preduzeća, svih zaposle nih i njihovih porodica, ali i vital nih interesa države Crne Gore, Demokratska partija socijalista će protiv Lekića i drugih odgo vornih lica u ovom privrednom društvu podnijeti u narednih ne koliko dana krivične prijave i o tome obavijestiti javnost – za ključili su oni. R. P.

Zakonom o predsjedniku legalnu vlast

da shvate da se problemi mo raju rješavati dijalogom, a ne jednostranim odlukama. Bo jim se da će primjena protivu stavnog Zakona o predsjedni ku u praksi, drugim riječima – formiranje vlade uz učešće DF-a, kako je to u više navra ta saopštavano i javno od stra ne naših najvećih saveznika, još više zakomplikovati pro ces evropskih integracija. Na osnovu Zakona, koji se smatra neustavnim i samim tim ne legitimnim, jednostavno nije moguće formirati ustavnu le gitimnu vlast.

Dozvolite mi da se dotaknem još jednog vašeg specifičnog fenomena koji ne mogu da razumijem: većina poslani ka koji su glasali za usvaja nje protivustavnog Zakona o predsjedniku dolazi iz poli tičkih partija koje za sebe tvr de da su građanske i proevrop ske, dakle podržavaju ulazak Crne Gore u Evropsku uniju. Ali svojim glasanjem za po menuti zakon, kao i drugim odlukama, oni zapravo prave politiku koja se može nazva ti čak i antievropskom. Pitam se – koji je od tih stavova ispra van? U koji treba da vjeruje mo? A u šta da vjeruju građa ni Crne Gore?

POBJEDA: Posljednji izvje štaj EK konstatuje stagnaciju u pregovorima u posljednje dvije godine. Kako vidite mo gućnost za dalji napredak?

KAČER: Za uspjehe i neu spjehe u procesu integracije odgovorne su vladajuće eli te koje su na vlasti. Dvije vaše vlade – Krivokapićeva i Aba zovićeva – u oblasti evrop skih integracija u suštini ni jesu učinile ništa pozitivno. Zemlja stagnira na putu ka EU od izbora 2020. godine. Isto vremeno, evropske integracije u vašoj zemlji imaju dugoroč nu visoku podršku, čak 80 pro

cenata građana. Po mom mi šljenju, problem je u tome što vladajuće političke elite u pro tekle dvije godine umjesto da ispune želju građana da uđu u EU, rješavale su svoje poli tičke, nacionalne, konfesio nalne interese i interese moći. Naravno, ništa još uvijek nije izgubljeno. Uvijek ima mjesta za samorefleksiju, za promje ne, za novi početak. Međtim, bojim se da sadašnja vladaju ća elita to više jednostavno ne može. Promjene mogu donije ti samo novi, vjerovatno van redni parlamentarni izbori, sa kojih će, vjerujemo, izaći stabilna i kompetentna vla da sa jakim pro-evropskim mandatom.

POBJEDA: Aktuelnoj vla sti je u avgustu ove godine izglasano nepovjerenje, a subjekti stare skupštinske većine nastavljaju da poku šavaju da ostanu na vlasti i kroz Zakon o predsjedniku, koji ste pomenuli. Da li mi slite da je takvo stanje održi vo ili je rješenje u izborima?

KAČER: Crna Gora se nala zi u dubokoj složenoj krizi iz koje, kao što sam već gore po menuo, po mom mišljenju, po stoji samo jedan pravni izlaz – vanredni izbori. U demo kratskim zemljama oni su standardno rješenje za du gu političku krizu. Političari u demokratskim društvima imaju obavezu da za izbore pripreme odgovarajuće uslo ve, da vode međusobni dijalog bez ultimatuma i da u dobroj volji postignu kompromisno, takozvano vin-vin (win-win) rješenje, u epicentru kojeg su interesi građana. Dalji „kre ativni“ pokušaji rješavanja krize samo će je produbiti. A pokušaj rješiti je, na osno vu neustavnog Zakona o pred sjedniku, garantovano izaziva negativne reakcije vaših save

znika i partnera. Možda ćemo imati poteškoća smatrati vla du formiranom na osnovu tog zakona za partnera. Želim da vjerujem, nadam se, da u Cr noj Gori ima dovoljno odgo vornih političara koji mogu izbjeći ovu opasnost.

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o „Otvorenom Balka nu“? Da li bi bilo dobro da Crna Gora razmisli o pri stupanju takvoj inicijativi?

KAČER: Mislim da je odgovor na vaše pitanje donio nedav ni samit Berlinskog procesa. Njegov tok i njegovi zaključci, kao i visok nivo učesnika, po tvrdili su da je Berlinski proces za vas iz više razloga najbolji format za regionalnu saradnju. U okviru ovog procesa sarađu ju sve zemlje Zapadnog Balka na i nekoliko zemalja članica Evropske unije tako da Berlin ski proces nije samo regionalni, već i evropski. Prva linija sarad nje je saradnja između zemalja regiona, druga linija je saradnja između zemalja regiona i Unije. Proces sadrži mnoge važne projekte iz nekoliko oblasti koji se finansiraju iz fondova EU. I ono što je za vas najbit nije – saradnja u ovom proce su je istovremeno i priprema za vaše buduće članstvo u EU. ,,Otvoreni Balkan“, u okviru kojeg do sada sarađuju samo tri zemlje regiona, još ne mo že Crnoj Gori a ni regionu do nijeti prednosti i prilike ko je nudi Berlinski proces. Ako se ,,Otvoreni Balkan“ otvo ri za sve regionalne igrače, onda će biti moguće govori ti o simbiozi i možda vreme nom o komplementarnosti obje platforme. Važi pravilo da sve inkluzivno što ujedi njuje zemlje regiona na do brovoljnoj osnovi i u cilju po zitivne agende kompatibilno je sa evropskim integracija ma i obrnuto. Jovana ĐURIŠIĆ

Organizacioni odbor protesta ,,Ima nas“ pokrenuo peticiju za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora

Više od pet hiljada potpisa samo za jedno popodne

PODGORICA – Više od pet hiljada građana za jedno popodne potpisalo je peti ciju organizacionog odbora protesta ,,Ima nas“, koja za cilj ima održavanje vanred nih parlamentarnih izbora.

Ovaj odbor čine predstavnici političkih partija, nevladinih organizacija, nezavisni inte lektualci i građani koji su pro cijenili da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj, institu cionalnoj i ekonomskoj krizi Organizacioni odbor prote sta ,,Ima nas“ pokrenuo je ju če peticiju koja, kako su kazali, ima za cilj održavanje van rednih parlamentarnih izbo ra kako bi se sačuvala evrop ska perspektiva i budućnost Crne Gore.

- Naša država nalazi se u dubo koj političkoj, institucionalnoj i ekonomskoj krizi i jedini na čin da povratimo normalnost u svakodnevno funkcionisa nje društva u cjelini je održa vanje izbora nakon kojih bi Crna Gora dobila stabilnu po litičku vladu koja će usmjeri ti zemlju na pravi put – naveli su u saopštenju.

Zahtijevaju skraćenje manda ta aktuelnog saziva Skupštine i raspisivanje vanrednih parla mentarnih izbora. Saglasni su da je to jedini način da se stane na put urušavanju državnosti i ustavnog poretka Crne Gore, zatvaranju evropske perspek tive našem društvu i članstvu države u EU, kao i uništavanju ekonomskih i finansijskih po tencijala na kojima je oslonjen realno mogući rast životnog standarda svakog pojedinca. -Dali smo iskrenu demokrat sku šansu i dovoljno dugo če kali učinke aktuelne vlasti. Umjesto odgovorne posveće nosti državnom i interesu gra đana, dobili smo partijsko-po litičke kalkulacije, ostrašćeni revanšizam i jeftini populizam i opasnu nekompetentnost u vršenju javnih poslova. A naš najpreči interes i dalje je poli tička, bezbjednosna i ekonomska stabilnost, di namičan demokratski i eko nomski razvoj praćen rastom životnog standarda, snaženje euroatlantskog partnerstva i najskorije moguće članstvo države u EU. Svaka porodica ima pravo na dostojanstven

život. Svako od nas pojedi načno i svi zajedno odgovorni smo pred sobom, svojim preci ma i svojim potomcima – na veli su oni.

Dodaju da niko nema pravo da upropaštava evropsku buduć nost naše djece i naše države. - Crna Gora treba da, u skladu sa svojom ponosnom tradici jom, ostane društvo slobode i ravnopravnosti, multietnič nosti, odgovornih i odvažnih građana i da što prije posta ne društvo vladavine prava i pravednosti, kontinuirano promišljene politike, koja će joj garantovati međunarodni prestiž, uvažavanje i društvo socijalno senzibilne politike u čijem je fokusu dobrobit sva kog pojedinca i porodice. Na ma, građankama i građanima Crne Gore, Ustav garantuje pravo da branimo svoju drža vu i njeno ustavno uređenje. Zato, u skladu sa članom 92 Ustava Crne Gore, zahtijeva mo da poslanici hitno pokre nu postupak i donesu odluku o skraćenju mandata Skupštine, kako bi se obezbijedilo održa vanje vanrednih parlamentar nih izbora – istakli su oni. R.P.

Poslanik Demokratske par tija socijalista Jevto Eraković pozvao je građane da potpišu peticiju koju je danas pokrenuo Organiza cioni odbor protesta ,,Ima nas“.

- Za obnovu države izbo rili smo se olovkom. Za odbranu države svim dozvoljenim sredstvima – u ovom trenutku olovkom i digitalno! Potpišite petici ju – poručio je Eraković na Tviteru.

I Demokratska partija soci jalista poziva građane da potpišu peticiju pokreta

,,Ima nas“ u kojoj se zahtije vaju vanredni parlamentar ni izbori.

-Naša država suočena je sa dubokom krizom koja je kulminirala ustavnim pučem - odnosno usvaja njem Zakona o predsjed niku kojim se pokušava, suprotno Ustavu, formirati nelegitimna i neustavna Vlada. Pored političke krize, Crna Gora se suočava sa katastrofalnim stanjem u oblasti javnih finansija, a najave da će naredne godi ne biti potrebno zaduženje od 700 miliona dovoljno

govori o ozbiljnosti situ acije. Kada se tome doda okolnost da gotovo nijedna institucija ne funkcioniše, da je Vlada prije više od tri mjeseca smijenjena, da smo ostali bez Ustavnog suda te da skoro sve insti tucije funkcionišu u v.d. statusu, jasno je da nema vremena za gubljenje već da je potrebno hitno uspostavljanje, prije svega, političke stabilnosti. Budi dio rješenja, potpiši i ti! Link peticije: https://peticije. imanas.me/ - zaključili su iz partije.

Za odbRaNU UsTaVa I dRžaVE: Sa protesta ,,Ima nas“ u Podgorici 8. novembra

Platforma seljak.me već četiri mjeseca čeka obećanu podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede u tehničkom mandatu zbog toga što premijer Dritan Abazović i resorni ministar Vladimir Joković prebacuju odgovornost o finansiranju jedan na drugog.

Predstavnik ove platforme Marko Maraš je u izjavi za Pobjedu ukazao na to da su predstavnici vlasti ovu podršku verbalno obećali krajem jula, bez potpisivanja ikakvog ugovora, te da se priča svela na prazna obećanja – iako su saradnju najavili putem zvaničnih kanala Vlade.

- Nijesmo potpisali nikakav ugovor, a na sastanku sa premijerom i ministrom poljoprivrede smo se usmeno dogovorili o podršci koja je potrebna sajtu seljak.me –jer smo mi jedini registrovani poljoprivredni medij u Crnoj Gori, te bi njihova podrška olakšala oglašavanje i integrisanje poljoprivrednika. Oni su nakon samog sastanka na svim zvaničnim kanalima najavili pomoć, zbog čega smo očekivali da će obećano biti realizovano – kazao je Maraš za Pobjedu.

Predstavnik platforme je rekao da je mjesec nakon obećanja stupio u konktakt sa ministrom poljoprivrede, koji mu je nezvanično poručio: „onaj ko ti je obećao pomoć neka ti je da“, iako su sastanku prisustvovali lično ministar poljoprivrede i premijer.

- Gospodin Joković mi je rekao da Ministarstvo poljoprivrede nije obećalo tu pomoć – već premijer. Tako da su oni prebacili loptu na Vladu Crne Gore. On mi je kazao da Mini-

– Sjednica Izborne komisije glavnog grada biće održana tokom naredne sedmice, potvrdio je medijima predsjednik tog tijela Veselin Vukčević.

On je rekao da će glavna tačka sjednice biti izjašnjavanje povodom tri prigovora koje je nekoliko članova iz dosadašnje podgoričke opozicije podnijelo 4. novembra.

Vukčević je ponovio da utvrđivanja konačnih rezultata lokalnih izbora neće biti dok god se Ustavni sud ne izjasni o 14 žalbi podnijetih na izborni proces.

Podsjećamo, Državna izborna komisija (DIK) je u mišljenju objavljenom prekjuče navela da je Vukčević dužan, u slučaju podnošenja prigovora, da sazove sjednicu kako bi to tijelo donijelo odgovarajući akt u skladu sa zakonom, navedeno je u mišljenju Državne izborne komisije. Takođe, uputili su na preporuku koju su dali opštinskim izbornim komisijama Plav i Danilovgrad, a u kojima konstatuju da konačni rezultati izbora ne mogu biti proglašeni dok Ustavni sud ne odluči po podnijetim žalbama.

Vukčević je zatim saopštio da je DIK prekjučerašnjim mišljenjima i uputstvima potvrdila njegov stav da utvrđivanja konačnih rezultata lokalnih izbora nema dok Ustavni sud ne odluči po podnijetim žalbama. R. P.

PODGORICA – Sudije Ustavnog suda se biraju širokim konsenzusom a ne ucjenom, saopštio je poslanik DPS-a Luiđ Škrelja.

- Ne ulazimo u kvalitet kandidata, već način na koji su izabrani – ultimatumom, a ne dogovorom. I zato je jedini put da odblokiramo ovu instituciju, dijalog svih stranaka, koji će uvažiti stavove predstavnika skoro polovine birača u Crnoj Gori – rekao je on. Smatra da proces treba da se vrati na početak: dijalogom do rješenja, na korist svih građana Crne Gore i snaženja stubova sudske vlasti u našoj državi.

- To se zove stvaranje širokog konsenzusa, a sve ostalo je pritisak i ucjena, na štetu demokratskih principa i korist onih zlonamjernih koji žele da Crna Gora bude zemlja bezakonja – kaže Škrelja.

Podsjeća da za izbor sudija Ustavnog suda Ustav predviđa kvalifikovanu većinu, dvije trećine poslanika u prvom krugu ili tri petine u drugom.

Ovako širok konsenzus propisan je zbog činjenice da je ovaj sud najviše sudsko tijelo i posljednja sudska instanca u pravosudnom sistemu naše države.

-„Igrice“ političkih stranaka koje su prije dvije godine, doš-

le na vlast, sa procesom izbora sudija Ustavnog suda traju već mjesecima. Ovih dana, oni su navodno zabrinuti za deblokadu Ustavnog suda, koji su namjerno držali u blokadi mjesecima?! Da su ,,oslobodioci“ ovako brinuli o interesima države, institucija i deblokadi pravosudnog sistema u julu mjesecu, odavno bismo mogli da imamo kompletiran i Sudski savjet i Ustavni sud. Takođe, sigurno da bismo danas imali završene parlamentarne izbore, kao i funkcionalnu novu vlast – rekao je poslanik. Kaže da su, međutim, postojali drugi prioriteti.

- Neophodno je bilo sačuvati vještački legitimitet vladi Dritana Abazovića, koji je združenim akcijama sa DFom, odigrao nekoliko duplih pasova, fudbalskim žargonom rečeno. I danas isti ti pozivaju na ozbiljnost i odgovornost?! Da nije bilo vaših ucjena i igara, danas bi Ustavni sud, uz potpuni konsenzus makar tri petine poslanika, bio izabran. Ali, preče je bilo držati ovu instituciju u blokadi kao koncesiju da se ne dogode novi izbori, koji bi neke partije iz vlasti sveli na marginu političkog djelovanja. Tada ste eliminisali neka od najpoznatijih imena sudske profesije – kaže

starstvo poljoprivrede nema sredstava da nam pomogne –kazao je predstavnik platforme seljak.me. Maraš poručuje da u ovoj situaciji nije problematično samo to što obećano nije isplaćeno, već i što je pomoć pompezno najavljena, a ostala bez ikakve realizacije. Sa druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede su se u odgovoru Pobjedi ogradili od tog populističkog pristupa, prebacujući lopticu odgovornosti u Abazovićevo dvorište. Ukazali su da su najave o pomoći za platformu seljak.me objavljene na zvaničnim kanalima Vlade, a ne njihovog resora.

- Sastanak ministra Jokovića i premijera Abazovića sa Marašem je bio neformalan. Nije potpisan nikakav zvaničan dokument, sporazum ili ugovor, već je verbalno dogovorena vjerovatno jednokratna pomoć. Ta objava nije na sajtu Ministarstva poljoprivrede nego na sajtu Vlade, to je njihova stvar – kazali su nam iz Ministarstva poljoprivrede.

Maraš je rekao da se u istom periodu obratio kabinetu premijera, te da su u Vladi prvo potencirali na strpljenju, ali da je ubrzo uslijedio maltene identičan princip kao i u Jokovićevom resoru.

- Stupio sam u kontakt i sa kabinetom premijera, odakle su mi isprva govorili da sačekam. Kasnije su objasnili da su htjeli da podrže platformu ali da to nije moguće jer Ministarstvo poljoprivrede ne želi jer nemaju sredstava da ostvare podršku – kazao je Maraš.

On je poručio da su time napravili veliku štetu kod eventualnih korisnika platforme koji su očekivali pomoć.

Maraš je kazao da su aplicirali i za agrobudžetske mjere za koje dan danas nijesu dobili odgovore.

- Tako da imamo više neispunjenih obećanja – istakao je on. Anja IVANOVIĆ

PODGORICA – Na

biračka mjesta u Šavniku danas će biti ponovljeno glasanje, a pravo glasa ima 541 birač. Građani će ponovo glasati na biračkom mjestu u zgradi Opštine Šavnik, gdje pravo glasa ima njih 483, i u selu Kruševice, gdje pravo glasa ima 58 birača. Na tim biračkim mjestima je u prethodna tri izborna ciklusa, 23. i 30. oktobra i 6. novembra, prekinuto glasanje, nakon što pojedini članovi biračkih odbora nijesu omogućili glasačima da ostvare svoje biračko pravo. Biračka mjesta biće otvorena u sedam, a zatvorena u 20 sati. R. P.

Poslanik DPS-a poručio da je dijalog jedini put za deblokadu Ustavnog suda

Veselin Vukčević

Sa ,,energetskim“ turistima do duže sezone i većih prihoda

Imamo novu kategoriju putnika koja se izdiferencirala usljed aktuelne energetske krize. Njihova tendencija je da zimu provedu na atraktivnim turističkim destinacijama, vodeći računa o smanjenju troškova života, uključujući suzbijanje energetske potrošnje u matičnim zemljama. U pitanju su turisti zainteresovani za duži boravak, posebno u periodu tokom zimske sezone i ljetnje predsezone

PODGORICA - Kako se

Evropa priprema za tešku zimu sa strogom kontrolom korišćenja prirodnog gasa, njihovi državljani su već počeli da rezervišu hotele u Turskoj kako bi proveli hladne mjesece, slično je i u Hrvatskoj. Popularno su ih nazvali ,,energetski“ turisti. Upravo zbog toga Crna Go ra je protekle sedmice na stupila na sajmu u Londonu sa kampanjom ,,Long Stay Montenegro“ jer u nekim zemljama računi za ener gente će se povećati i 200 posto - kazala je Pobjedi se kretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Pri vredne komore Crne Gore Sanja Marković

Kako je objasnila ,,energet ski“ turisti su nova kategorija putnika koja se izdiferencira la usljed aktuelne energetske krize.

- Njihova tendencija je da zi mu provedu na atraktivnim turističkim destinacijama, vo deći računa o smanjenju troš kova života, uključujući suz bijanje energetske potrošnje u matičnim zemljama. U pi tanju su turisti zainteresova ni za duži boravak, posebno u periodu tokom zimske sezo ne i ljetnje predsezone - na vodi se u saopštenju.

S tim u vezi, Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva je ini cirao sastanak 18. oktobra u cilju pokretanja kampanje ka promociji Crne Gore kao do stupne i cjenovno konkuren tne destinacije, gdje bi gosti iz Zapadne i Centralne Evrope mogli duže boraviti i uživati u našem suncu i gostoljubivosti.

EnErgEtska kriza i putovanja

Kako je dodala, Turska očeku je da će ove zime svi smještajni objekti dostići visok nivo po punjenosti sa posjetiocima iz Evrope koji dolaze zbog ne stašice prirodnog gasa i po skupljenja energenata u nji hovim matičnim državama.

- U Hrvatskoj je zimski čarter program, koji će Dubrovnik povezati s odredištima u Nje mačkoj, Skandinaviji, Belgi ji i Ujedinjenom Kraljevstvu, već počeo. Ove zime će redov nim linijama Dubrovnik biti povezan s Barselonom (Vue ling), Londonom (British Ai rways) i Istanbulom (Turkish

Airlines). Očekivanja su da će samo jedna putnička agenci ja (W Touristic), u Dubrovnik dovesti više od 58.000 gostiju iz Njemačke, većinom penzi onera veće kupovne moći - ka zala je Marković.

Naša turistička privreda je, ka ko ističe, ušla u period godi ne koji karakteriše značajno smanjenje poslovne aktivno sti i posjeta gostiju, pa je po trebno uložiti dodatni napor kako bi i u periodu postsezo ne privukli što veći broj gosti ju, naročito iz Zapadne i Cen tralne Evrope.

- Evropa doživljava najgoru energetsku krizu u posljednjih 50 godina, sa rastućim cijena ma energenata koji dodatno podstiču postojeću inflaciju koja bi kontinent mogla gur nuti u recesiju. Kao odgovor na energetsku krizu 27 člani ca EU je dogovorilo da od av gusta ove godine smanji svoju potrošnju za 15 odsto u odno su na prethodni petogodišnji prosjek. Njemačka planira da potrošnju smanji čak za 20 odsto. Plan EU o štednji gasa je stupio na snagu 9. avgusta i njegovo sprovođenje bi tre balo da traje godinu - kazala je Marković.

Ona navodi podatke da su ci jene energenata i električne energije u Evropskoj uniji već porasle.

- Prema istraživanju Goldman Sachsa, procjenjuje se da će se računi za energente u EU po četkom sljedeće godine pove

ćati za 200 posto u odnosu na prošlu godinu. U Velikoj Bri taniji se očekuje da će raču ni porasti za 80 odsto već od oktobra. Osim većih računa energenata u EU, još jedan ri zik će predstavljati i mogući prekidi u snabdijevanju gasom - naglašava Marković dodaju ći da je naša zemlja pogođena energetskom krizom, ali za ra zliku od Evrope, ne očekuje se da će se suočiti sa bilo kakvim poremećajima ove zime - U projektu, čiji su nosioci Ministarstvo ekonomskog ra zvoja i turizma, Nacionalna turistička organizacija i Pri vredna komora, učestvovalo

je oko 40 stejkholdera. Tokom više sastanaka sa privredom definisali smo odlične paket aranžmane za duži boravak u Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci u hotelima sa četiri i pet zvjezdica i privatnom smještaju - precizirala je Mar ković.

Pripremili su, kako je dodala, detaljnu ponudu sa pratećim sadržajima, koja važi za ,,mi nimum stay one month“.

promocija i ponudE - Objedinjenu ponudu smo ustupili NTO-u, koji je radio na vizuelizaciji iste. Plan pro mocije ponude je definisan i biće prezentovan putem svih komunikacionih kanala rele vantnih institucija i privre de. Radni naziv kampanje je ,,Long Stay Montenegro“ - ka zala je Marković. Na zadnjem sajmu u Londo nu, ističe ona, interesovanje britanskih medija i turope ratora za našu destinaciju, je bilo veliko, a posebnu pažnju su privukli noviteti u ponudi, - Tokom i nakon sajma WTM u Londonu biće distribuiran njuzleter (newsletter) na en gleskom jeziku britanskim medijima, dok je elektron ska brošura (na engleskom i njemačkom) prezentovana turoperatorima - objašnjava Marković. Podsjeća i da je na B2B radio nici u Beču takođe prezento vana brošura.

- Njuzleter će biti preveden i na njemački i distribuiran na

imejling listu novinara i tu roperatora iz zemalja njemač kog govornog područja (Nje mačka, Švajcarska, Austrija). Osim na predstojećim sajmo vima, ponuda će biti promovi sana putem komunikacionih kanala NTOCG, ostalih insti tucija, hotela, privatnog smje štaja i sl - kaže Marković. Osim ovog od prošle godine NTO se bavi animiranjem i kategorije digitalnih nomada, pa su u tu svrhu prikupili po datke koji se tiču njihovog re zidencijalnog statusa, viznog režima, turističkih lokaliteta, atrakcija i sl. - Sada smo toj kategoriji pri ključili i takozvane energetske turiste i sve one koji mogu se bi da dozvole da duže borave u našoj destinaciji. Ide se u prav cu se da se pokrene vebsajt na kojem će biti dostupni svi re levantni podaci o smještaju i regulativi što se tiče ,,energet skih“ turista i digitalnih noma da, ali o tome ćemo razmišlja ti kada vidimo efekte sajma u Londonu - tvrdi Marković do dajući da vizija da Crna Gora postane cjelogodišnja turi stička destinacija i aktivnosti Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva su usmjerene ka tom cilju.

Direktor Centra za istraživa nje i razvoj turizma Petar Go lubović pozdravlja ovaj pro gram podsjećajući da se Crna Gora kao destinacija već dece nijama unazad bori za produ žetak turističke sezone i gene risanje značajnijeg turističkog

prometa mimo ljetnje turistič ke sezone.

- Trenutna energetska kriza, koja izaziva tektonske pore mećaje na evropskom tlu, de finitivno pruža mogućnost da se određenoj tržišnoj ni ši ponude programi koji će ih motivisati da zimski period provedu na nekim drugim, sunčanijim meridijanima. Ze mlja smo sa značajno velikim brojem sunčanih dana tokom godine, mnogo blažom, medi teranskom klimom na našem primorju i relativno smo bli zu ovim emitivnim tržištima koje energetska kriza duboko pogađa - smatra Golubović. Međutim, ističe, da nije pri mijetio da je javnosti pred stavljeno kako će biti osmišlje na komunikaciona platforma kojom će se na pravi način tar getirati željena ciljna grupa.

- Ciljna grupa su osobe koje poslom nijesu vezane za odre đeno mjesto ili osobe koje su svoj radni vijek završile i uži vaju u penzionerskim danima sa zapadnoevropskom penzi jom - smatra Golubović.

Naš sagovornik smatra da po tencijala za dolazak ,,energet skih“ turista ima ukoliko naši hotelijeri mogu da kreiraju po nudu kojom će učiniti da život osobama iz tih zemalja na mje sečnom nivou bude jeftiniji u hotelu nego u njihovim domo vima u matičnim zemljama. Ističe da imamo izuzetno povolj nu klimu sa prosjekom od 240 sunčanih dana tokom godine.

- Poređenja radi, u Velikoj Bri taniji je u prosjeku godišnje svega 62 sunčana dana što je nekih četiri puta manje ne go kod nas. Sunce i plavo ne bo definitivno jesu prirodni potencijal koji, kao turistička destinacija, nijesmo uspjeli da dovoljno iskoristimo kako bi turistička sezona i broj do lazaka inostranih gostiju bio značajno veći tokom cijele go dine - kaže Golubović.

Na kraju podsjeća na stih jed ne od naših najljepših pjesa ma gdje kaže: ,,Niđe nebo ni je plavo kao iznad Crne Gore“. - Kada bismo emociju tog stiha uspjeli da prenesemo i na naše potencijalne goste, možda bi i sezona duže trajala. Eto ideje kojom mogu da se kreativno po igraju kreatori naše komunika cione strategije - poručio je, na kraju, Golubović. n. kovačEvić

Sanja Marković

Petar Golubović

Crna Gora se pozicionira kao povoljna destinacija za energetske turiste i digitalne nomade

SDT će podnijeti žalbu zbog ukidanja pritvora Medenici

Odluku o ukidanju pritvora donijelo je vanraspravno vijeće Višeg suda nakon žalbe odbrane Apelacionom sudu na prethodno rješenje kojim je bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, nakon podizanja optužnice, bio produžen boravak u Istražnom zatvoru

PODGORICA - Specijal no državno tužilaštvo će Apelacionom sudu Crne Gore izjaviti žalbu protiv rješenja vijeća Višeg suda u Podgorici koje je odbi

lo prijedlog da se bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici pro duži pritvor poslije podi zanja optužnice - kazao je za Pobjedin portal tužilac

Istraga u okviru šverca cigareta Službenicima UPC i

radniku Zetatransa određen pritvor

Izvori Pobjede iz istrage tvrde da ovaj slučaj nema veze sa aktuelnom istragom državnog šverca cigareta od oktobra ove godine, u koju je upleten bivši prvi čovjek UPC Rade Milošević

PODGORICA - Službenici ma Uprave prihoda i carina (UPC) Igoru Pavićeviću i Zoranu Pavićeviću i radniku Zetatransa Veselinu Kovače viću danas je u podgoričkom Višem sudu određen pritvor do mjesec u sklopu istrage šverca cigareta, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.

Odluku o pritvoru donio je sudija za istrage Goran Šće panović

Zoranu Pavićeviću pritvor je određen zbog opasnosti od bjekstva i mogućeg uticaja na svjedoke dok su Igor Paviće vić i Kovačević sprovedeni u spuški Istražni zatvor da ne bi uticali na svjedoke.

Oni su uhapšeni u četvrtak a istog dana u okviru ove istrage saslušan je i službenik MUP-a, Odjeljenja unutrašnje kontro le Petar Joksimović. Zoran i

Igor Pavićević su osumnjičeni za stvaranje kriminalne orga nizacije i primanje mita, a Ko vačević za zloupotrebu polo žaj u privrednom poslovanju. Igor i Zoran Pavićević su

uhapšeni u prostorijama

Uprave prihoda i carina na svom radnom mjestu a obo jica su, kako je objavio portal Libertas, često bili članovi Ko misije za uništenje robe pod carinskim nadzorom.

Za sada nije pouzdano jasno što se službeniku MUP-a Pe tru Joksimoviću, koji je dao iskaz u svojstvu građanina, stavlja na teret. Prema infor macijama Pobjede, ispituje se njegova uloga u krađi cigareta iz skladišta Zetatransa.

Izvori Pobjede iz istrage tvr de da ovaj slučaj nema veze sa aktuelnom istragom državnog šverca cigareta od oktobra ove godine, u koju je upleten biv ši prvi čovjek UPC Rade Mi lošević Prema informacijama našeg lista, Specijalno državno tu žilaštvo je ponovo otvorilo istragu o navodnim nelegal nim aktivnostima koje je svo jevremeno ispitivao policijski inspektor Predrag Šuković, sadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja. N.R.

i portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić. Medenica je prekjuče, nakon šest i po mjeseci pritvora, na pustila Istražni zatvor u Spu

žu nakon što je Viši sud utvr dio da ne postoji opasnost da će pobjeći. To je za Pobjedu kazao njen branilac advokat Zdravko Begović. Odluku o ukidanju pritvora

donijelo je vanraspravno vi jeće Višeg suda nakon žalbe odbrane Apelacionom sudu na prethodno rješenje kojim je bivšoj predsjednici Vrhov nog suda, nakon podizanja optužnice, bio produžen bo ravak u Istražnom zatvoru. Za razliku od Vesne Medeni ce, njen sin Miloš Medeni ca, Marko Vučinić i Marjan Bevenja ostaju u pritvoru. Prema navodima optužnice, bivša predsjednica Vrhovnog suda se tereti da je, kao pri padnik kriminalne organi zacije, koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koriste ći položaj preko pojedinih sudija Vrhovnog, Privred nog i Osnovnog suda u Her ceg Novom uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama. Medenica se tereti i da je, kra jem 2018. i početkom 2019. godine, kao predsjednica Vr hovnog suda Crne Gore, pod strekavala okrivljenu Mili cu Vlahović-Milosavljević,

Policija se oglasila nakon nasilja u blizini hercegnovske škole

PODGORICA - Policija u Herceg Novom preduzela je aktivnosti iz svoje nadlež nosti u odnosu na događaj koji je prijavljen 10. novem bra u 11.55 časova, a gdje se navodi da je došlo do naru šavanja javnog reda i mira u blizini jedne škole u Herceg Novom.

- Naime, 10. novembra u blizi ni i u dvorištu SMŠ „Ivan Go ran Kovačić“ u Herceg Novom došlo je do narušavanja javnog reda i mira od strane I. G. (17), M. K. (17), A. B. (17) i K. Z. (18). Do verbalnog, a onda i fizičkog sukoba, prvobitno je došlo iz među I. G. i K. Z.

U drugom navratu verbalno, a onda i fizički sukobile su se K. Z. i M. K. u koji se sukob uklju čila i A. B, te se sukob između ovih lica ponovio još jednom nakon kraćeg vremenskog pe rioda.

I. G. i K. Z. su zadobile lakše tjelesne povrede, saopšteno je iz policije.

Prikupljena su obavještenja od pomenutih lica, navedeno je još u saopštenju, i o svemu oba viješten nadležni tužilac koji se izjasnio da u njihovim radnja ma nema elemenata krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti.

Policija je protiv I. G, M. K, A. B. i K. Z. podnijela prekršajnu prijavu zbog prekršaja iz čla na 10 i člana 7 Zakona o javnom redu i miru.

Iz hercegnovskog DPS-a re agovali su na informaciju da

sutkinju Privrednog suda Crne Gore, da zloupotrijebi službeni položaj i u parnici, i suprotno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, donese pri vremenu mjeru u korist Ra da Arsića, kuma okrivljene Vesne Medenice, i njegovog privrednog društva, čime su teže povrijeđena prava dru ge parnične stranke.

SDT tereti Medenicu i da je u 2019. godini, koristeći po ložaj dok je bila na poziciji predsjednice Vrhovnog su da, ali i nakon odlaska sa te funkcije, koristeći pretpo stavljeni uticaj, posredova la kod sudija Osnovnog suda u Herceg Novom, da izvrše službene radnje suprotno Zakonu o sudskom savjetu i sudijama, odnosno Zako nu o parničnom postupku, i donesu odluku u predme tu u korist privrednog druš tva „Carine“.

Medenica je uhapšena 17. apri la na aerodromu u Golubovci ma odakle je trebalo da otpu tuje u Beograd. J. Mi.

Podnijete četiri prekršajne prijave

je u Srednjoj mješovitoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Her ceg Novom pretučena malo ljetna djevojčica. - Juče je pretučena maloljetna djevojčica u Srednjoj mješovi toj školi ,,Ivan Goran Kovačić“. Juče smo pretučeni svi koji vo limo ovaj grad i koji se pono simo njegovom kulturom, vi ševjerskim i višenacionalnim karakterom. Juče se samo po

kazala slika u ogledalu našeg društva. Sa ulica je prenijeta na roditelje, sa roditelja na dje cu, djeca su je donijela u školu. Boli svaki udarac koji je dobila djevojčica, boli što je to u Her ceg Novom. Zna se koja je dje vojčica i zna se ko je tukao, ali niko nema snage da preduzme hitne mjere. Možda je većina oguglala na sve i nije im stalo. Nama je stalo!

Nećemo ovakvo društvo. Neće mo dozvoliti da bilo ko trpi na silje. Nije ovo naš Herceg Novi i neće biti. Gdje je reakcija pred sjednika Opštine Herceg Novi, većine u lokalnoj vlasti, mini starstava u Vladi Crne Gorepitaju se iz ove partije. Poručuju da daju punu podrš ku u oporavku djevojčici koja je pretučena i njenim roditeljima.

Portparol

Srednja mješovita škola u Herceg Novom gdje je pretučena djevojčica

Vujović: Bilo je mudrije da se sačekalo sa dodjelom frekvencije Televiziji Adria

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kaže da je Agencija za elektronske medije mogla tražiti informacije od ANB-a o vlasniku TV Adria Bratislavu Stojiljkoviću, propagandisti bliskom srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, kojem je zabranjen ulazak u Crnu Goru u sklopu razbijanja ruske špijunske mreže

PODGORICA – Novim

Zakonom o audio-vizuel nim medijskim uslugama (AVM), čiji nacrt je od prije dva dana na javnoj raspra vi, ukida se praksa raspi sivanja konkursa za naci onalne radio i televizijske frekvencije na zahtjev emi tera, a na osnovu kojih je TV Adria, čijem je vlasniku po nalogu Agencije za naci onalnu bezbjednost (ANB) zabranjen ulazak u Crnu Goru, nedavno dodijeljen ovaj dragocjeni nacionalni resurs.

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ukazuje da je sigurno bilo mudrije da se sačeka sa raspisivanjem kon kursa koji je zahtijevala TV Adria, imajući u vidu veliku koncentraciju televizija iz Sr bije sa nacionalnom frekven cijom.

Sve četiri televizije sa nacio nalnim frekvencijama – TV Prva, TV Nova, TV Vijesti i sada TV Adria – su u potpu nom ili većinskom vlasništvu srpskog kapitala. Iako je Cr na Gora pokrivena kablom gotovo stoprocentno, pa ze maljska frekvencija emite rima nije neophodna kako bi došli do gledalaca, benefi ti od nacionalne frekvencije leže u većoj vidljivosti prema potencijalnim oglašivačima. Naime, marketinške agenci je uglavnom u svoja istraži vanja o gledanosti uključuju isključivo televizije sa nacio nalnom frekvencijom.

Vujović smatra da bi uloga AEM-a, čiji je Savjet na za htjev TV Adria raspisao kon kurs i dodijelio joj nacionalnu frekvenciju, između ostalog trebala da brine i o pluralizmu medija i raznolikosti infor macija koje građani primaju. – Ovako ćemo biti u situaci

ji da gledamo i slušamo jed ne iste vijesti, samo različi to prepakovane. Pluralizam medijskih sadržaja je i oba veza iz evropskih integracija Crne Gore, ako se iko više sje ća da smo mi u procesu pre govaranja sa Evropskom uni jom – kazao je Vujović.

On je ponovio da je pristu pom multipleksu TV Adrie zaokružena dominacija srp skih televizija na crnogor skom medijskom prostoru. – Izgleda da je političku do minaciju ispratila i medijska. Kada je u pitanju dodjela ove dozvole, vrijedi napomenuti da je Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine „kriv“ jer nije ostavio prostor Savjetu Agencije da može da slobodno reguliše medijski prostor i ograničava broj TV ili radijskih emitera kako tr žište ne bi bilo zagušeno i pre natrpano – kazao je on.

medijska agresija Zakon iz 2010. godine obave zuje Savjet AEM-a da mora da raspiše konkurs za slobodne frekvencije, ako postoji inte resovanje za njih pojedinih emitera, tako da je Savjetu bio smanjen manevarski prostor.

– Treba ipak naglasiti da je taj zakon pisan u vremenu kada nije bila zamisliva ova kva agresija na medijski pro stor Crne Gore – rekao je šef MSS-a.

Prema njegovom mišljenju, poslije lokalnih izbora u Po dgorici, za očekivati je da se u skorije vrijeme, kada me nadžmentu isteknu manda ti, promijeni i uređivačka po litika Gradske TV.

– Na taj način će opozicija ostati bez ijedne televizije bli ske njihovoj političkoj opciji. Ovo će, i nevezano za politiku, biti veliki gubitak za raznovr snost televizijske ponude u

Crnoj Gori – ukazuje Vujović. Iako se kompanije javljaju na konkurs kod Agencije, Vujo vić naglašava da smo u slučaju TV Adria imali momenat da je fizičkom vlasniku tog medija, predsjedniku Upravnog od bora Adria-Jadran medijske grupe Bratislavu Stojiljko viću nedavno zabranjen ula zak u Crnu Goru.

Stojiljković, koji važi za pro pagandistu bliskog srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, krajem septembra Ministarstvo unutrašnjih po slova i ANB uskratili su bora vak i zabranili ulazak u Crnu Goru, u sklopu grupe od 28 stranih državljana koji su, ka ko su naveli, radili za interese stranih službi.

– Mislim da je Agencija za elektronske medije mogla da zatraži i informacije od ANB-a o Stojiljkoviću i da provjeri da li postoje svi za konski uslovi da se takvom vlasniku kompanije da do zvola za nacionalno emitova nje u Crnoj Gori. Bojim se da se približavamo uniformnoj i jednostranoj medijskoj sceni, bliskoj samo jednoj političkoj opciji, sa par ostrva koja neće imati previše uticaja na infor misanje građana – zaključio je Vujović.

Član Savjeta AEM-a Rajko Todorović, na sjednici na ko joj je odlučeno da TV Adria dobije status nacionalnog emitera, bio je izričit u na mjeri da se pravo na nacio

nalnu frekvenciju ne daje toj televiziji u pravo zbog Sto jiljkovićevih namjera da se miješa u pitanja države Crne Gore. Protiv te odluke bio je samo Todorović, uzdržana je bila Andrijana Nikolić, dok su dodjelu nacionalne fre kvencije Stojiljkovićevoj te leviziji podržali predsjednik SAEM-a Branko Bošković, te članovi Milan Radović i Edin Koljenović bliski ge neralnom direktoru RTCG-a Borisu Raoniću Muzički festival ,,Naše mo re, naše skale“ koji je Adria Jadran medijska grupa, pod pokroviteljstvom Telekoma Srbije, ljetos organizovala u Herceg Novom na Kanli ku li SAEM je 1. juna prvo uvr stio u listu događaja od po sebnog značaja za javnost u Crnoj Gori.

Kako je Pobjeda tada pisala, TV Adria platila je Radio-Te

leviziji Crne Gore 40.000 eu ra za produkciju i iznajmljiva nja reportažnih kola.

Savjet AEM-a naknadno je opozvao rješenje da se taj fe stival uvrsti u događaje od posebnog značaja, na Todo rovićevu inicijativu. Nikolić je tada kazala da nikada ne bi glasala da taj festival bude do gađaj od nacionalnog znača ja, da nije obmanuta.

Iz Ministarstva kulture i me dija (MKM), na pitanje Po bjede da li je bilo prostora da Savjet AEM-a sačeka sa objavljivanjem konkursa za TV Adria, s obzirom na oče kivana nova zakonska rješe nja u toj oblasti, nijesu direk tno odgovorili a insistirajući na tome da resorno ministar stvo, odnosno Vlada, nema ingerencije da utiče na teku će odluke AEM-a, jer je riječ o nezavisnom regulatornom organu.

Zakon iz 2010. godine obavezuje Savjet AEM-a da mora da raspiše konkurs za slobodne frekvencije, ako postoji interesovanje za njih po jedinih emitera, tako da je Savjetu bio smanjen manevarski prostor. – Treba ipak naglasiti da je taj zakon pisan u vremenu kada nije bila zamisliva ovakva agre sija na medijski prostor Crne Gore – rekao je šef MSS-a

- Nacrtom novog zakona AEM-u smo omogućili da svoju ulogu u društvu ispuni na način koji će biti u javnom interesu. Nacrtom zakona o AVM uslugama predloženo je da AEM, na osnovu analiza postojećih sadržaja, u sluča ju da procijeni da je potreban novi sadržaj, može raspisati konkurs za dodjelu nacional nih frekvencija – kazali su Po bjedi iz Ministarstva.

sveobuhvatno informisanje

Kako se navodi u odgovorima, novim zakonskim rješenjem AEM će to, kako je predviđe no novim zakonskim rješe njem, raditi ako i kada proci jeni da je potrebno.

-Nije obavezan, kao što je sa dašnje rješenje, da raspiše konkurs na zahtjev TV emi tera – navode iz Ministarstva dodajući da je, nažalost, tre nutna situacija takva da su marketinški prihodi nedo voljni da pokriju rentabilno poslovanje svih komercijal nih TV stanica sa nacional nom frekvencijom.

Pitanje koje treba postaviti, tvrde u MKM-u, je: da li jav nost dobija mogućnost da bu de sveobuhvatno informisana i da li TV stanice sa nacional nom pokrivenošću nude sa držaj koji zadovoljava sve po trebe građana?

- Ako postoji potreba za no vim sadržajima, onda nema dileme da je opravdano do dijeliti novu nacionalnu fre kvenciju - zaključuju u MKM. d.mihaiLoviĆ

Iz Ministarstva kulture i medija tvrde da su novim zakonom AEM-u omogućili da svoju ulogu u društvu ostvaruje u javnom interesu

Ranko Vujović

Agencija za elektronske medije

Ko zna odgovor na pitanje šta će biti u Crnoj Gori od mah zaslužuje spomenik na Lovćenu, a u crkvi da ga pro glase za živog sveca. Jedino što znamo je to da po litička pata-karta u Podgori ci ne može da se reši pre nego što se ne razreši sukob izme đu Beograda i Prištine oko suverenosti Kosmeta. To mo že biti brzo, pre će Beograd žrtvovati Kosovsku Mitrovi cu nego što će izložiti Srbiju novom porazu od NATO-a. A za Evropsku uniju je bolje da slomi nacionalističku elitu u Srbiji pre nego što Vučić ode u zaprećenu penziju. U su protnom, neporaženi pred sednik bi zbog poraza svojih sledbenika na Kosmetu mo gao da se iz penzije vrati kao osvetnik.

Slično Napoleonu 1814. go dine posle tamnovanja na ostrvu Elba u Toskani gde je ubijao dosadu pomažući seljanima u izgradnji mlin skih vetrenjača pre nego što se vratio u Francusku da za vrši na Vaterlou. Te vetre njače napadaju na Kosmetu Don Kihotovim kopljem be ogradski nacionalisti žrtvu jući tamošnje Srbe zbog vla sti u Beogradu.

I dok oni tamo ne završe svoj juriš, teško da će pokrenutu drugi front u Crnoj Gori.

ZATIŠJE PRED RAZRJEŠENJE

Što se tiče tipa vladavine i lju di koji muče Beograd i Pri štinu, to su najvećma režimi ohlokratskih ljudi, manipu lanata svetine. Oni naciona lizmom kriju svoju nelegal nu imovinu.

Pred buru

Svakim danom produžavanja dvovlašća u Crnoj Gori truliće pravna država i moral. Stanovništvo će se sve više cijepati na nepomirljive i očajne grupe. Onog trenutka kada se izgubi i posljednje povjerenje naroda u vladinu politiku i policijsko-sudski red, pašće građansko društvo i odlaziti sve više unazad na krvnu plemensku odbranu

Kosovska drama je završena ratom iz 1999. godine i beo gradskim puzajućim prizna vanjem državnih nadležnosti Prištine u protekle 23 godine.

Očajna potreba beogradske vlade da pomoću formiranja srpske opštinske enklave na severu Kosmeta opravda ne minovnu suverenizaciju Pri štine i spase svoj ugled, ima malo izgleda na uspeh.

Beograd je već zbog opštin skog geta Srba oko Mitrovice pogoršao status Srba van tog područja koji čine oko 53 od sto od ukupnog broja tamoš njih Srba. Više je Srba van mi trovačkog okruga od onih koji su u njemu, a o njima Be ograd gotovo da i ne govori. Oni su se već sami uvrstili kao nacionalna manjina u kosov ski pravni režim.

Beogradska vlada jedino go vori o mitrovačkim Srbima jer se nada njihovoj teritori jalnoj zajednici u korist Srbi je. To će se teško dogoditi. A ako se takva zajednica i bu de obrazovala, morala bi da prizna zastavu Prištine i njen pravni poredak, a da držav ni službenici u njoj primaju platu iz Prištine i da njoj pla ćaju porez, struju i komuna lije. I sudski sistem bi potpa dao pod Ustav Kosova. Na Kosovu možda nema više od 93.000 Srba, što je oko 1,4 odsto od ukupnog stanovniš tva – po Vučićevoj proceni iz 2019. godine, a 43.000 Srba u mitrovačkom srezu svakako ne može biti razlog ne samo za unapred izgubljeni voj ni sukob Srbije sa Prištinom i velikim silama iz NATO-a, već ne bi smeo da bude ra

zlog ni za novo vojno uništa vanje cele Srbije zbog snova i samoljublja sadašnjeg treće razrednog preživelog ešalo na političara iz ere Sloboda na Miloševića

PRIČA O DVOVLAŠĆU

Mnogi među nama su odbi li ideju vojvođanskih Ma đara sa kraja XX veka da se u Bačkoj formira zajednica mađarskih opština. Nismo je odbili iz revanša za propast Srpskog vojvodstva iz 1848. godine koje je na zastavi bi lo lojalno mađarskoj vladi a bečkoj kruni.

I Srbi u Mađarskoj i Austriji u 19. veku i Mađari u Srbiji u 20. veku su nominalno izjavlji vali lojalnost svojim presto nicama, ali Budimpešta nije verovala starim Srbima, a No vi Sad i Beograd nisu verova li sadašnjoj mađarskoj naci onalnoj manjini. Mađari su odustali od iredentističkog programa i Orban ih sada drži pod kontrolom. Dobi jaju novac i iz Budimpešte i iz Beograda, plus mađarsko državljanstvo, plus mesta u Vladi Srbije, i ćute, zadovolj ni su. Čekaju.

To je na Kosovu sa Srbima malo moguće. Ovo je razlog: Srbija hoće srpske opštine pod punim pravnim reži mom Srbije, kao da je ta za jednica teritorija Srbije. To je gotovo nemoguć uslov Srbije da bi na preostaloj albanskoj teritoriji priznala nezavisno Kosovo. Kako je sila na stra ni Prištine, pre svega zbog priznanja Kosova velikih si la, spor je unapred rešen, što

ne znači da su ove sile srećne zbog načina na koji ih Kurti jeva vlada uvlači u eskalaciju pritiska na Beograd. Dvovlašće na jednoj teritori ji se teško održava. Počev od rimskih trijumvirata, pap sko-carskih sukoba u Evro pi, do španskih vice-kraljeva u Latinskoj Americi i Filipi nima, i engleskih kolonija u severnoj Americi.

To dvovlašće sada postoji u Crnoj Gori, kao odnos dva bloka, od kojih jači, sa glasom više u parlamentu, ne mo že da uspostavi vlast u svim državnim ustanovama zbog blokade Ustavnog suda. A zbog toga ne može da insti tucionalno preuzme ni Po dgoricu kao glavni grad, dok prestoničko Cetinje ne mo že da preuzme jer tamo ne ma većinu. Ravnoteža pred buru glasi: Vi u parlamentu nećete na izbore, mi u Pod gorici ne damo gradsku vlast. Ustavnog suda nema, vlast se kotrlja ulicom. Kabineti će se na kraju štititi partijskim mi licijama.

Vojskom može da upravlja vlada crnogorske parlamen tarne većine jedino dok je u zemlji mir, a ako dođe do van rednog stanja i napada na za stavu nezavisne Crne Gore –onda je preuzima predsednik države. Zamršeno je to, no ta ko je na ustavnoj hartiji. Ali neuporedivo je važnije to što i u svim državnim ustano vama svakako moraju posto jati dvoblokovske podele i što se ne može znati gde će ko da krene ako dođe do uličnog boja. A tamo gde pata-karta dugo traje, na sokaku se mo

ra rešiti na čiju glavu ide kru na. A kad narod, vojska i po licija uzmu batinu i podele se, kruna će biti krvava a po jam Crnogorca će zauvek biti promenjen zajedno sa izme nom strukture stanovništa.

GDJE JE TU CRKVA

Srpska pravoslavna cr kva vodi u Crnoj Gori ne samo politiku antidemo kratske vladavine svih ravnopravnih stanov nika države, već ona ne vodi ni politiku preuzi manja Crne Gore samo u ,,srpske ruke“, kao što to misle srpske ireden tističke partije. Ona koristi Srbe kao malj za kreaciju svoje vladavine. Ona želi da bude Ustavni sud Crne Gore?! Srbi su sredstvo njene vlasti, oni su civilni đakoni a ona je nadsrpski vladalac

Srpska pravoslavna crkva je u potpunosti preuzela kseno fobičnu rimsku ideju o drža vi Sv. Avgustina Zlatoja iz 4. na 5. vek, naravno ne i njego vo shvatanje Svetog Trojstva. To je pseudo-platonska ideja da državu moraju voditi teo lozi i popovi umesto Platono vih umnih ljudi, napuštajući dotadašnju civilnu vladu bi la ona senatska, oligarhijska ili caristička. Crkva to javno danas ne govori, ne osporava sekularizam, ali ga neprekid no izjeda iznutra. Sveti Avgustin, posle svog manihejstva, nije bio seku larista, a postaće temelj etič kog pada mediteranske kul ture na zaostala samoodrživa agrarna društva Germana i Slovena, iako to nije mo gao znati. Gledajući propa danje Rima, preporučio je spasonosnu teokratsku dr žavu. Evropa se iščupala iz njegove romantične patri stike sholastikom Rodžera Bekona sa Oksforda, pleja dama sumnjičavih teologa na biblijske tvrdnje na ka toličkim univerzitetima, ši renjem humanističke etike i umetnosti trgovačkih grado va koji su otvorili vrata necr kvenoj nauci i etici, sekula rizmu i izjednačavanih ljudi u ideji ravnopravnih ,,gra đana“ koja je iz hanzeatskih i italijanskih gradova prešla na celo stanovništvo. Na istoku, u Vizantiji, iščupa la se Evropa do 9. veka, usta novljavanjem jasnog carskog sekularizma i ikonoklastič kim slomom crkvenog obo žavanja ikona u korist njiho vog poštovanja i ljubljenja, ikono-filije. Bog nije vodio Vizantiju već car, svojim za konom.

Dugo se Veličanstveni Zla toja kolebao da li je mogu ća vladavina popova i bio je svestan da filozofska jačina Grka i Rimljana koju je – ne uvek dobro poznavao, uglav nom po Ciceronovim in terpretacijama - nadjačava njegovu izolovanu patristič ku interpretaciju uske hri šćanske Božje države. Ne bi

bio takav ženomrzac i brač ni apstinent da se nije bojao punog ljudskog života. Kao Berbera iz pustinje, za njega je grčko-rimski svet bio ne shvatljiva širina. A ipak, vo leo je rimske pesnike i u svo joj ,,Božjoj državi“ ih je više navodio nego Bibliju. Ali ih je i napuštao, posebno Vergilija, mada je od njih ra zvio dar za pesničko izlaga nje hrišćanstva.

AVGUSTIN U SPC-U Dopustite da zbog ponaša nja Srpske pravoslavne crkve Avgustina pretežno objasni mo na osnovu njegovih knji ga ,,Protiv učenih“ - Contra Academicos, gde je postao skeptik u odnosu na grčke filozofe i pomenutoj ,,Bož joj državi“ - De civitate dei: Božja država hrišćana su žava grčko/rimsku državu, ona odbacuje i civilnu i ari stokratsku demokratiju i au tokratiju, odbacuje i repu bliku i monarhiju ukoliko se protive sposobnosti popova da je vode i odbacuje sve obli ke života koji su širi od njene izolovane etike. Pop je inkar nacija jedino dozvoljene eti ke, one nebeske, on je Božji pravnik i on utvrđuje mono pol na smisao života, dok je njegova država isposnička ćelija za narod .

To je apsolutna teokrati ja. Optužujući Rim da pada zbog nemoći dotadašnjih fi lozofija Grka i Rimljana, hteo je da ga spase amaterskom verskom filozofijom Svetog Pavla o odbačenom Jevre jinu, Isusu, koga je on podi gao na rang spasioca čove čanstva.

Međutim, Sv. Avgustin ne ide do ishoda svog modela hri šćanske države i ne stiže do kraja hrišćanske sage čove čanstva koju Novi zavet ja sno iznosi rečima omiljenog Isusovog apostola Jovana Bogoslova 300 godina pre Avgustina. Avgustinova dr žava i privremena zemaljska tragedija čovečanstva nesta je u Apokalipsi, u istoime noj pećini na egejskom ostr vu Patmosu, na poslednjem

Piše: dr Dragan VESELINOV

Zalud Srpska pravoslavna crkva falsifikuje Savu

Joanikije i Porfirije

proročanstvu Novog zaveta, gde u pećini piše halucinan tni izgnanik Jovan Bogoslov – i ne završava se smehom i srećom naroda već konač nom Božjom prevarom. Bog samo prividno rešava tragediju čovečanstva koju je on sam izazvao, jer njegov nebeski Jerusalim od krista la pada na zemlju ograđen zi dom od 70 metara visine.

Sabijeno čovečanstvo u nje mu neće nikada pobeći od Boga i njegovih popova ma kar kapije novog Jerusalima bile stalno otvorene. Njiho va država je ozidani zatvor, i ništa se zbog toga u polo žaju duša neće promeniti, i nema Spasenja kao veči tog zadovoljstva ljudi bez briga. Isus će se po Jovanu Bogoslovu zaista vratiti, ali sa milionskim genocidom svih neposlušnih ljudi, a mi preostali bićemo zatvoreni u dijamantskom Jerusali mu i gornja Božja država će postati maksimalna dikta tura , pakao samovolje Isu sa Hrista.

Jerusalim će biti Božji harem celog ljudstva. Jerusalim ne

će biti eksplozija humani stičkog kapaciteta i slobode čovečanstva, već završetak apsolutne discipline kleknu tog čoveka pred Bogom za sve eone unapred. Biće za jednica blaženo zarobljenih i obmanutih duša. Ne veru jete? Zaista vam kažemo, pi tajte popa. Oh, kakva blasfemija! Hri šćanstvo ne vodi u slobodu, već u još veću neslobodu.

OPERATIVNA

CRKVA

Srpska pravoslavna crkva vodi u Crnoj Gori ne samo politiku anti-demokratske vladavine svih ravnoprav nih stanovnika države, već ona ne vodi ni politiku pre uzimanja Crne Gore samo u ,,srpske ruke“, kao što to misle srpske iredentističke partije. Ona koristi Srbe kao malj za kreaciju svoje vlada vine. Ona želi da bude Ustav ni sud Crne Gore?! Srbi su sredstvo njene vlasti, oni su civilni đakoni a ona je nad srpski vladalac. Ona nije sa mo protivnik demokratske države ravnopravnih stanov nika, već je ona protivnik bilo kog političkog sistema i bilo kog kralja/predsednika ko

ji se opiru njenom monopo lu na vladavinu crne mantije. Imajte u vidu, Sv. Sava ni je bio Srbin, nije bio seljak, već aristokrata, princ, nije težio nikakvoj ,,srpskoj drža vi“. Bio je fundamentalistički hrišćanin, bio je deo globalne crkvene nacije hrišćana ko ja sa etničkom nacijom nema ništa. Za nju tada, osim Grka, gotovo niko nije ni znao. U tome i jeste bila čar hri šćanstva, čar ujedinjenja svih naroda bez obzira na krv i je zik, pod univerzalnim jezi kom patrističke verzije hri šćanstva. Zato je Sava i bio krstaš i ognjem svog oca Ste vana uništavao svaku drugu misao. Hrišćanska država i mir je saživljenje sa sva kim sistemom i svakim so cijalnim položajem čoveka u njoj, i određen je Božjom kaznom zbog ženske Evine urote protiv Boga i Adamove lakovernosti, ali će nevinim potomcima sve biti oprošte no silaskom novog zatvora, nebeskog Jerusalima. U nje mu će ljudima biti jednostav niji život od onog na zemlji , jer neće morati sami da tu mače šta je smisao Božjeg ži vota budući da će ih sada bes pogovorno voditi sam Bog. Ljudi će trajno izgubiti slo bodu, neće biti slobode izbo ra koja sada postoji. Neko među nama bi možda hteo da bude ravnopravan ,,Srbin“, seljak, jednak ari stokrati Rastku Nemanjiću i ideologu mira pod čizmom hrišćanstva? Pokušajte to, kupite vremeplov i odletite u 12. i 13. vek kod Save, i reci te mu kao kraljeviću da su svi ljudi ravnopravni pred zako nom, i da svi imaju pravo na svoje ideje, religiju i ateizam, i da svi mogu da glasaju i uče stvuju u vlasti, i da svako mo že da bude kralj/predsednik – on bi vas nazvao antihristi ma i pao u nesvest. A potom bi isukao mač. To radi Srpska pravoslavna cr kva danas, ali u pogrešnom veku. I zalud falsifikuje Sa vu svetosavljem, jer nema hrišćanskog ,,srpstva“. Jer ako svaka nacija na svetu ima svoje hrišćanstvo, onda hri šćanstvo ne postoji. U stva ri, i ne postoji, ono je ime za

stotinu hrišćanskih struja i različitih političkih intere sa ujedinjenih u zajedničkoj samoobmani – da svaku od njih štiti Bog. Kako to da se onda međusob no tuku?

KRIK ZA

PODGORICU

Svakim danom produžava nja dvovlašća u Crnoj Gori truliće pravna država i mo ral. Stanovništvo će se sve više cepati na nepomirljive i očajne grupe. Onog trenut ka kada se izgubi i poslednje poverenje naroda u vladinu politiku i policijsko-sudski red, pašće građansko društvo i odlaziti sve više unazad na krvnu plemensku odbranu. Neće se tada narod plitko spustiti samo na sadašnju partijsku crnogorsko-srp sku platformu, ići će još do le. Kada nema hleba, niko se neće obazirati na nacional no pitanje već na niži, krvni oblik međusobnog jedinstva i solidarnosti. Ići će na rod, na pleme. A tada, zbogom jedin stvena Crna Goro. A ko će onda u njoj zavesti red? Pogledajte na zapad. I rane Crnogoraca neće niko moći da zaceli, kao što se ni rane posle prevarnog ujedi njena 1918. godine nisu još zacelile. Težak će to red da bude, nedostojan inteligen cije Crnogoraca. Sada je prilika da indepen dističke i nove građanske struje pojačaju svoj rad. Na cionalisti ne mogu da ih pra te izvan dozvole Beograda, jer bi oslabili front Beogra da na Kosovu i prema Repu blici Srpskoj. Vidimo kako je Dodik kažnjen zbog trča nja ispred rude. Više ne go vori kao da je on predsednik Srbije i glavni balkanski sa veznik Moskve. Sada je po slednji trenutak da se nastu pi sa stvarnim programom narodnog spasenja umesto srpskog cepanja Crne Gore i beskrupuloznog mrcva renja pravne države kom promitovanih ,,građanskih“ grupa. A više od svega bismo voleli da smo ovaj krik nepotreb no ispustili. Neka bude ne potreban.

Mitropolit Mihailo se u Vatikanu sastao sa papom Franjom

Sveta stolica ima puno razumijevanje za situaciju u Crnoj Gori

PODGORICA – Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo sastao se prekjuče u Vatikanu sa pa pom Franjom, potvrđeno je Portalu Analitika iz Crno gorske pravoslavne crkve. U srdačnom polučasovnom razgovoru sa papom Franjom dobio je uvjeravanja da Sveta stolica ima puno razumijeva nje za situaciju u Crnoj Gori, u pogledu prava Crnogoraca na svoju svetu crkvu, rečeno nam je iz CPC.

Mitropolit Mihailo je pono vio poziv Svetom ocu papi da posjeti Crnu Goru i Crnogor sku pravoslavnu crkvu. Papa Franjo je tim povodom izra zio zadovoljstvo zbog poziva nadajući se da će takva posje ta biti uskoro moguća, ukoli ko ga posluži dobro zdravlje.

U dobroj i konstruktivnoj atmosferi razmijenjena su mišljenja po mnogim pita njima oko čega je postignut visok stepen razumijevanja i pokazano veliko poštova nje prema Crnoj Gori i crno gorskom narodu- saopšteno je iz CPC.

Tokom posjete poglavari dvi je crkve razgovarali su, izme đu ostalog, i o položaju crno gorske zajednice u Argentini, imajući u vidu da u toj zemlji živi oko 30.000 Crnogoraca. Papa Franjo izrazio je posebni senzibilitet i interesovanje za ovo pitanje s obzirom na to da je rođeni Argentinac.

Mitropolit Mihailo boravi u šestodnevnoj posjeti Vatika nu, u pratnji predsjednika Cr kvene opštine Cetinje Duška Glendže i sveštenstva. R. P.

Beogradska vlada jedi no govori o mitrovač kim Srbima jer se nada njihovoj teritorijalnoj zajednici u korist Srbije. To će se teško dogoditi. Beograd je već zbog opštinskog geta Srba oko Mitrovice pogor šao status Srba van tog područja koji čine oko 53 odsto od ukupnog broja tamošnjih Srba. Više je Srba van mitro vačkog okruga od onih koji su u njemu, a o njima Beograd gotovo da i ne govori. Oni su se već sami uvrstili kao nacionalna manjina u kosovski pravni režim

PODGORICA- Patrijar halno društvo je u Crnoj Gori i dalje na snazi, a bitka za njegovu emancipaciju i demokratizaciju partija još traje, što su ključni razlozi za nedovoljan broj žena u političkom životu, smatra programska menadžerka za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Kaća Đuričković. Đuričković je, u podkastu agencije MINA, istakla da je osam decenija nakon što su že ne dobile pravo glasa, patrijar halno društvo i dalje na snazi – sa suptilnijom manifestaci jom, ali jačim uticajem.

Patrijarhat je, kako je kazala, višeslojna i kompleksna tema. Đuričković je navela da poda ci iz njihovih istraživanja po kazuju da će građani Crne Go re rado vidjeti ženu u politici, na mjestima odlučivanja, ali će imati brojne zahtjeve da bi tu ženu podržali. - Pa će, na primjer, tražiti da je

ostvarena kao majka, da ima troje ili više djece, da je pri padnica većinske populacije u Crnoj Gori, ostvarena profe sionalno, mimo politike, isto vremeno posvećena porodi ci i djeci, ali i da u konačnom ima ljepotu i šarm - kazala je Đuričković.

Kako je ocijenila, sa druge strane, političke partije same ne predstavljaju primjer de mokratija, ne funkcionišu na principima participativno sti, inkluzivnosti i ne podrža vaju suštinski proces politič kog osnaživanja žena.

Đuričković je rekla da je ja čanje desnice velika politič ka tema za žene širom svijeta. Kako je navela, globalno se bi lježi trend jačanje desnih sna ga koje koriste narativ femi nizma, ali ga stavljaju u službu patrijarhata, postajući tako opasni apsurd i sredstvo uru šavanja postignutog na polju rodne ravnopravnosti. R.P.

Mitropolit Mihailo sa papom Franjom Savu

Protest Srba u Kosovskoj Mitrovici

Menadžerka za rodnu ravnopravnost UNDP-a o društvenim stereotipima Đuričković: Patrijarhat i nedovoljna emancipacija društva razlozi za malo žena u politici

Problemi se ne rješavaju već postaju normalnost

PODGORICA - U mandatu ove vlade, u julu, krenulo se u restrukturiranje rad nih grupa za sva pregova račka poglavlja. Taj proces nije završen, radne grupe nijesu formirane, niti su održane konstitutivne sjednice novih radnih gru pa, te u kontekstu radne grupe za poglavlje 27 ne postoje aktivnosti - kazala je za Pobjedu izvršna di rektorica NVO Grin hom Azra Vuković dodajući da Vlada nije usvojila ni polu godišnji izvještaj o imple mentaciji Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila u poglavlju 27 iz čega se jasno može vidjeti stepen realizovanih i nere alizovanih aktivnosti.

Vuković dalje navodi da ima mo poražavajuće rezultate u oblasti zaštite životne sredine iako donosioci odluka, onda kada žele da se pohvale pri rodnim bogatstvom, govo re o Crnoj Gori kao ekološ koj državi.

Problemi se gomilaju

Jedan od razloga zašto je to tako je, kako ističe, što se u ovoj oblasti jako malo radi i probleme niko ne pokušava da riješi, pa se tako žele ,,nor malizovati“ i prihvatiti kao sastavni dio naših života, što je nedopustivo.

– Dok u razvijenim evrop skim zemljama godinama unazad rade na restauraciji područja koja su devastira na industrijom, u Crnoj Go ri je bacanje otpada u rijeku postao potpuno ,,normalan“ način upravljanja otpadom – kaže ona.

Krivolov električnim agre gatima u nacionalnom parku postaje sastavni dio tradicije, a bespravna sječa šuma pot puno uobičajena stvar.

- Na ovaj način se uništavaju naši prirodni i prostorni re sursi koje niko ni ne pokušava da spriječi. Problemi se samo gomilaju i usložnjavaju, a rje šenjem problema se niko ne bavi, tako da se u tom smislu i može reći da je stanje u ovoj oblasti alarmantno - poruču je Vuković.

Što se tiče zakona u ovoj obla sti, posljednje dvije godine ništa se ne dešava pa je tako Prijedlog zakona o upravlja nju otpadom bio na javnoj ra spravi davne 2018. godine.

– Od tada do danas prijed log zakona je više puta mije njan pod uticajem različitih

Imamo jedan do dva odsto recikliranog otpada, brojne privremene deponije koje traju više od 20 godina i na kojima su odložene ogromne količine otpada, te veliki broj nelegalnih deponija - kaže Vuković

interesnih strana. Javnosti nije poznato koja verzija za kona je danas u opticaju niti koja verzija zakona se plani ra usvojiti. O sadržaju zako na ne znaju puno ni oni koji ga trebaju primijeniti u prak si – lokalne samouprave i ko munalna preduzeća, što smo se uvjerili na okruglom stolu koji smo nedavno organizo vali na ovu temu - kazala je Vuković.

Usvajanjem zakona, po nje nim riječima, na ovaj način ri zikuje se da se „štriklira“ još jedna realizovana obaveza iz procesa EU integracija, a da dobijemo zakon koji je nepri mjenjljiv u praksi i koji nam opet neće riješiti probleme u

oblasti upravljanja otpadom. – Iz ovog razloga, mora se po noviti javna rasprava, zatim pristupiti donošenju zako na, podzakonskih akata i dr žavnog plana upravljanja ot padom - kaže Vuković.

bez zakona i

Planova

Ona podsjeća da, iako su prethodno postavljeni vi soki ciljevi u reciklaži i iako su uložena velika sredstva

u infrastrukturu, posebno u glavnom gradu, rezultati ko je je Crna Gora postigla u ovoj oblasti su poražavajući. – Imamo jedan do dva od sto recikliranog otpada, broj ne privremene deponije ko je traju preko 20 godina i na kojima su odložene ogromne količine otpada, te veliki broj nelegalnih deponija – kaže Vuković. Što se tiče strateških doku menata, ona navodi da Crna

Zagađenje vazduha problem Zapadnog Balkana

Evropska komisija objavila je novi Paket proširenja za Zapadni Balkan i Tursku koji uključuje izvještaje o napret ku u pristupanju svih šest zemalja Zapadnog Balkana. - Kao što se i očekivalo, sve zemlje su pokazale ograni čen ili nikakav napredak u usklađivanju i implementaciji ekoloških politika EU. Postojeće politike i nivoi ulaganja nijesu bili efikasni u rješavanju nagomilanih problema u životnoj sredini, koji direktno utiču na kvalitet života gra đana - saopštila je Vuković

Energetska tranzicija, dekarbonizacija i prelazak sa uglja, kako navodi, veoma su spori i nedostaje prijeko potre ban međusektorski angažman i posvećenost.

- Zagađenje vazduha izazvalo je ozbiljnu zabrinutost kod građana, ali ga vlade ne shvataju ozbiljno i uglavnom ignorišu sprovođenje mjera za smanjenje zagađenja. Koristi koje pružaju prirodni ekosistemi nijesu prepo znate niti integrisane u razvojne politike. Umjesto toga, mnoga vrijedna prirodna staništa, uključujući rijeke, su veoma ugrožena i uticaj različitih strateških investicija u njih zahtijeva pomno ispitivanje - ukazala je Vuković

Gora nije donijela prostor ni plan koji je ključni doku ment koji treba da definiše kako će se u Crnoj Gori u na rednom periodu koristiti pro stor i koje su ključne smjerni ce razvoja. – Nijesu donošeni ni zakoni koji treba da usaglase prav ni okvir Crne Gore sa EU standardima, ali nije ni us postavljena adekvatna pri mjena brojnih zakona koji su prethodno donešeni, a ko ji tretiraju ovu oblast – ističe Vuković.

Imamo i problem Nacional

nih parkova koji rade bez pla nova upravljanja kao osnov nog strateškog dokumenta.

minisTarsT vo ekologije ne mari za nPCg

– Posljednji važeći planovi su obuhvatali period do 2020. godine a novi nijesu doneše ni. Sadašnje ministarstvo je nastavilo nezakonitu praksu prethodnog ministarstva da daje saglasnost na programe upravljanja (jednogodišnje programe koji treba da ope racionalizuju petogodišnje planove) i koji se shodno za konu daju na osnovu usvoje nog plana, iako planovi nije su nikada usvojeni - kazala je Vuković dodajući da nije ja sno kada se očekuje usvaja nje planova upravljanja i na koji način.

– Jasno je da ni ovo ministar stvo nema viziju daljeg razvo ja ovog jako značajnog predu zeća za oblast zaštite prirode koje gazduje sa najvrednijim prirodnim resursima u našoj zemlji. Kratko rečeno, nedo pustivo i neodgovorno - po ručila je naša sagovornica do dajući da je očigledno da je u Crnoj Gori pitanje zašti te životne sredine veoma ni sko na skali prioriteta – ka zala je ona.

Vuković je istakla da donosio ci odluka u Crnoj Gori moraju konačno razumjeti i prihva titi da se na zdravoj i očuva noj životnoj sredini zasnivaju brojne druge oblasti uklju čujući ekonomski razvoj, ali i zdravlje građana. n. k.

ogromne količine otpada: Deponija Mislov Do

direktorica n Vo grin hom a zra VukoV ić: Alarmantno stanje u oblasti ekologije, ne postoje aktivnosti za 27. poglavlje

Azra Vuković

KIJEV – Rusko ministarstvo odbrane naručilo je novu se riju najmodernijih hiperso ničnih projektila „cirkon“, rekao je izvor blizak vojnoj agenciji za rusku državnu novinsku agenciju Tas.

-Kao što je ranije objavljeno, prvi ugovor za proizvodnju serije Cirkon potpisan je u lje to 2021. Dodatni ugovor – ove jeseni – rekao je izvor ne na vodeći tačan datum. Prema izvoru Tasa, dodatni ugovor uključuje nekoliko desetina projektila.

Ruska osveta

Postoji određena zabrinutost da bi Rusija mogla pojačati na pade na Ukrajinu nakon po vlačenja iz Hersona, kazao je Oleksij Kuleba, šef vojne uprave kijevske regije.

Za BBC je potvrdio da Rusija može pribjeći osvetničkom granatiranju mirnih naselja u Ukrajini.

-Sada želim reći da prijetnja od raketnih napada na regi ju Kijeva ostaje velika – rekao je Kuleba.

Ističe da Ukrajina ima posla s „podlim i nepredvidivim ne prijateljem“.

-Stalno smo na oprezu i kao nadležni činimo sve što je mo guće – zaključio je.

Ukrajinski policajci i novina ri vratili su se u Herson nakon što su se ruske trupe povukle iz regije. Nacionalni TV i ra dijski programi ponovno su počeli da se emituju u gradu, a savjetnik gradonačelnika Hersona rekao je da su huma nitarna pomoć i zalihe poče le pristizati iz susjedne regije Mikolajev.

Šef ukrajinske nacionalne policije Igor Klimenko obja vio je danas na Fejsbuku da je u gradu oko 200 policaja ca koji postavljaju kontrolne tačke i prikupljaju dokaze o mogućim ratnim zločinima.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba saopštio je da Ukrajina strahuje od onog što bi se moglo pronaći nakon oslobođenja Hersona.

-Svaki put kad oslobodimo dio naše teritorije, kad uđemo u grad oslobođen od ruske voj ske, nađemo sobe za mučenje i masovne grobnice pune mu čenih i ubijenih civila. Te zlo

Ukrajinci danas masovno slave, ali i strahuju da će se Rusija svetiti za Herson

štajaca o situaciji u Ukrajini. U njemu navode kako su se ru ske snage „vjerovatno poče le povlačiti iz grada Hersona 22. oktobra“, te kako su „vje rovatno prilikom povlačenja uništile mostove preko rijeke Dnjepar“.

U izvještaju se podsjeća da je rusko ministarstvo odbrane juče objavilo da je povlačenje iz Hersona završeno.

-Postoji realna vjerovatnoća da su se ruski vojnici u civil noj odjeći evakuisali zajedno s proklamovanih 80.000 civi la evakuisanih u posljednjim sedmicama – tvrde britanski obavještajci dodajući da će po vlačenje iz Hersona „značaj no naštetiti imidžu Rusije“. Bijela kuća je rano jutros po zdravila „izuzetnu pobjedu Ukrajine u gradu Hersonu, koji je oslobođen od ruske voj ske agresije nakon gotovo de vetomjesečne okupacije – jav lja AFP.

čine činila je ruska vojska to kom okupacije tih teritorija – rekao je Kuleba.

-Nije lako pregovarati s takvim ljudima. No, kao što sam rekao, svaki rat završava diplomati jom, a Rusija nam mora pristu piti u dobroj vjeri – zaključio je Kuleba.

Vijorile su se ukrajinske za stave, građani su pozdravlja li ukrajinske vojnike.

sloboda

Oslobođenje je proslavlje no u glavnom gradu Kijevu, gdje su se ljudi okupili na Tr gu Majdan, simbolu prote sta 2014.

Prva dama Ukrajine Olena Zelenska je na Tviteru po dijelila dirljiv video na ko jem se vidi kako ukrajinski vojnici ulaze u Herson, pr

Stanovnici Hersona: Nemamo ni struje ni vode, ali nije nas briga – slobodni smo

Dopisnik Skaj njuza Aleks Rosi nalazi se u centru oslobođenog Hersona, u kojem Ukrajinci ne prestaju da slave jučerašnji ula zak ukrajinskih snaga u grad koji je skoro devet mjeseci bio pod ruskom okupacijom. Razgovarao je s građanima koji su mu rekli da je budućnost napokon u njihovim ruka ma jer više ne moraju strahovati da će ih Rusi ubiti.

-Pogledajte ove ljude, pogledajte im u oči. Dišu slobodno prvi put u osam mjeseci. Ne možete to opisati riječima. Slobodni smo – rekao je jedan stanovnik Hersona dopisniku Skaj njuza pa dodao: „Više se ne

vi put od povlačenja Rusije. - Naše. Koliko je snage u ovoj riječi. Herson je slobodan.

Opozicija traži odlazak Edija Rame

TIRANA – Hiljade građana okupilo se u Tirani ispred kabineta premijera vlade, tražeći ostavku Edija Rame i pokretanje borbe protiv organizovanog kriminala.

Veliki protest opozicionih stranaka počeo je u subotu poslijepodne. Bivši premijer Sali Beriša optužuje Ramu za odlazak mladih iz Albanije,

brojne afere, nazivajući njego vu vladavinu antialbanskom. Bivši predsjednik Albanije i li der Slobodarske partije Alba nije Iljir Meta nazvao je Ra mu „izdajnikom“ koji, kako je rekao, radi protiv interesa svoje zemlje i poručio da će se Rama „ubrzo naći pred li cem pravde“.

- Danas ovaj izdajnik prati naš pobjednički skup i trijumf de

mokratije iz svog luksuznog, nezakonito stečenog privat nog aviona, lir džeta. Vi ko ji ste se danas okupili imate pravo da srušite vladu čiji li der vas pljačka, otima i prodaje vašu zemlju – poručio je Meta. Prema lokalnim glasilima, okupljeni su večeras probili kordon policije i bacili farbu na kabinet predsjednika Vla de Albanije.

moramo osvrtati na ulici ili strahovati da će Rusi ubiti nas ili naše porodice“. Na pitanje što je sljedeće u ratu, rekao je: „Period oporavka biće dug, ali mislim da ljudi sad razumiju da je budućnost u njiho vim rukama. Moraćemo izgraditi buduć nost vlastitim rukama i spremni smo na to. Osjećamo odgovornost za našu zemlju i budućnost. Mislim da je budućnost svijetla“. -Osjećam sreću. Osjećamo slobodu i nije smo uplašeni. Nemamo struje, nemamo vode, ali nije nas briga jer su naši momci (vojnici, op.a.) na ulicama. Ne bojimo se –rekla je građanka Hersona.

Uskoro će cijela Ukrajina bi ti slobodna – napisala je ona, između ostalog.

Ministarstvo odbrane Velike Britanije juče je objavilo novi izvještaj svojih vojnih obavje

-Izgleda da su Ukrajinci upravo ostvarili izuzetnu po bjedu. Jedini regionalni glav ni grad koji je Rusija okupira la tokom rata sad je opet pod ukrajinskom zastavom. To je zaista izuzetno- rekao je no vinarima na samitu ASEAN u Kambodži Džejk Saliven, savjetnik američkog pred sjednika za nacionalnu bez bjednost.

Rekao je da će rusko povlače nje iz Hersona imati „šire stra teške implikacije“, što uklju čuje i smanjenje dugoročne ruske prijetnje ostalim juž nim ukrajinskim gradovima poput Odese.

-Ovo je značajan trenutak za koji su zaslužne upornost i vještina Ukrajinaca, koje ne umorno podržavaju SAD i na ši saveznici – dodao je Saliven.

Dvjesta

slavlja po ukrajinskim graDovima: Detalj iz Kijeva

Veliki protest u Tirani

Protest u Tirani okupio više hiljada građana

Uzroci krize i kako

Tokom posljednje tri decenije u Crnoj Gori je stvorena klima podjela, političke, društvene, ekonomske, finansijske i bezbjednosne nesigurnosti i nestabilnosti. Pošto se nije vodilo dovoljno računa o kvalitetu i otpornosti temelja države – nije se plaćalo na poslovičnom ,,mostu“ – danas država Crna Gora i njeni građani plaćaju politički, ekonomski i kulturni harač na poslovičnoj ,,ćupriji“ koja vodi u rajsku baštu ,,srpskog sveta“

Dvije vlade koje su vodile Cr nu Goru od avgusta 2020. go dine, pod formalnim premi jerskim palicama Zdravka Krivokapića i Dritana Aba zovića - kao i političko, finan sijsko, medijsko i svetosavsko vjersko sazvježđe koje je te vlade ,,porodilo“ - dale su no vo značenje i novi sadržaj dav nošnjem stručnom terminu ,,zarobljena država“.

Crna Gora je danas prostor kojim dominira trampoidna kleronacionalistička klep tokratija u službi beograd skog, odnosno, moskovskog autokrate. Trenutna vlada juća većina radosno skakuće i na svaki mig fundamentali stičkog pastira što se predstav lja kao mitropolit i nasljednik na vjerskom tronu Petra I Pe trovića

RASTAKANJE

DRUŠTVA

Tokom posljednjih par godi na su Demokratski front, Ura, SNP, Demokrate i njihovi sa veznici pokazali svoja prava lica i namjere, ali i sav raskoš sopstvene netalentovanosti i nebrige za kolektivno dobro i prosperitet Crne Gore. U svo joj modernoj istoriji Crna Go ra nije imala vlast koja u ovoj mjeri i na ovako nasilnički na čin nastoji da rastoči državu, uz mogući izuzetak onih ko ji su na tome radili tokom i nakon Podgoričke skupštine 1918. godine.

Eklatantni primjer savreme nog rastakanja je potpisivanje takozvanog Temeljnog ugovo ra sa Srpskom pravoslavnom crkvom. To je bilo ispunjava nje obaveze i vraćanje duga crkvi koja je na površinu lo kalne političke baruštine u Cr noj Gori izbacila finansijske i ekonomske eksperte iz proš le vlade Zdravka Krivokapica, i tzv. zelene antikorupcionaš ke borce iz Ure i Demokrata. Istini za volju, sadašnja du boka sistemska kriza nije is ključivi proizvod pomenutih trampoida i kleronacionalista, već i logična posljedica dece

nijskog neadekvatnog gazdo vanja državom. Tokom po sljednje tri decenije u Crnoj Gori je stvorena klima podjela, političke, društvene, ekonom ske, finansijske i bezbjedno sne nesigurnosti i nestabil nosti.

Pošto se nije vodilo dovoljno računa o kvalitetu i otpornosti temelja države – nije se plaća lo na poslovičnom ,,mostu“ –danas država Crna Gora i njeni građani plaćaju politički, eko nomski i kulturni harač na po slovičnoj ,,ćupriji“ koja vodi u rajsku baštu ,,srpskog sveta“.

Posljednje dvije godine pred stavljaju potpuni pad na dno bezdana kojim suvereno vla daju aveti srpskog nacionaliz ma, političkog sljepila, etničke i vjerske mržnje, svetosavskog fundamentalizma, intelektu alne praznine i obrazovne pu stinje. Ovaj pad je dizajniran kako bi u sjenci nastalog hao sa intelektualni i politički po lusvijet s nezajažljivim finan sijskim i političkim apetitima mogao da otima i prisvaja sve što mu zapadne za oko u Cr noj Gori.

U klimi društvene i pravne

neodgovornosti je sve dozvo ljeno i ne snose se posljedice za učinjenu štetu ili izrečenu laž, ako su štetočine i lažljivci dio političkog okruženja vla dajuće elite. Crna Gora da nas živi verziju trampizma u izvedbi Demokratskog fron ta, Ura, Demokrata, Pokreta Evropa sad, njihovih politič kih privezaka.

Rezultati nedavno završenih lokalnih izbora su proizvod pomenute klime, ali i nerazu mljive letargije takozvanih su verenističkih političkih akte ra, te njihovih grešaka koje su se nagomilale tokom posljed njih godina. Na ovim lokalnim izborima su pobijedili zago vornici srpskog nacionalizma i svetosavskog fundamenta lizma, ali i ljubitelji neolibe ralnog ekonomskog diskursa. Istinu govoreći, vjerujem da smo svjedoci druge faze pro cesa dolaska Demokratskog fronta na vlast u Crnoj Gori.

KORIJENI I

ODGOVORNOST

Često se uzroci trenutnog sta nja pokušavaju opisati kao po sljednja faza Antibirokratske revolucije započete 1988. go dine. Takvo pozicioniranje je utemeljeno, ali je i kratkovido.

Vjerujem da ovu liniju kauza liteta treba produžiti dalje u prošlost – do vremena s kraja 19. vijeka, kada je uistinu za počeo politički projekat naci onalnog buđenja i proces na cionalne homogenizacije na našem prostoru. Mislim da se u tom vremenu, i u tom poli tičkom, vojnom, i ideološkom impulsu trebaju locirati začeci savremenih problema i nepo činstava u Crnoj Gori. Antibi rokratska revolucija iz 1988, i njeni nosioci, odnosno, izvo đači su samo jedna faza dugog projekta.

Ovdje mislim na projekat i pro ces nacionalnog buđenja koji je uokvirio ideju jugoslovenstva, jer je to bio period kada je za početa temeljna politička, eko nomska, istorijska i kulturna aproprijacija Crne Gore od stra ne Srbije. Tadašnji nacional ni buditelji u Srbiji su predano radili na prisvajanju Crne Go re i na re-komponovanju kul turnih matrica koje su do tada dominirale našim prostorom. Proces nacionalne homogeni zacije Srba je uključivao (neki tvrde da se značajno oslanjao) mitologizaciju Crne Gore kao ,,srpske Sparte“, kao ,,vojnog logora“ u koji su se ,,zbježa li“ najbolji Srbi, i na ospora

Tokom posljednjih par godina su De mokratski front, Ura, SNP, Demokrate i njihovi saveznici pokazali svoja prava lica i namjere, ali i sav raskoš sopstvene netalentovanosti i nebrige za kolektivno dobro i prosperitet Crne Gore. U svojoj modernoj istoriji Crna Gora nije imala vlast koja u ovoj mjeri i na ovako nasilnički način nastoji da rastoči državu, uz mogući izuzetak onih koji su na tome radili tokom i nakon Podgoričke skupštine 1918. godine

vanje nacionalnog izraza Cr nogoraca, tako što se taj izraz svodio na toponim: definici ju Crnogoraca kao Srba koji žive na teritoriji pod imenom Crna Gora.

Knjaz, odnosno kralj Nikola je značajno doprinio uspje hu te aproprijacije, mada je i Njegoš bio njen aktivni uče snik, iako na nešto elegantni ji način.

Vraćajući se u savremeni tre nutak, moram podsjetiti da je 1988, naravno, godina ko ja ima praktičnu vrijednost i upotrebljivost. Ona je korisna kao broj u kalendaru, korisna je za pisanje univerzitetskih predavanja i ispitnih pitanja studentima, ali i kao svojevr sni stožer oko kojeg se gradi specifični mitologizovani na rativ o takozvanom revoluci onalnom i progresivnom ka rakteru djelovanja političkih aktera što su formalno vodili Antibirokratsku revoluciju u Crnoj Gori.

U suštini, tada se višedecenij sko ideološko, političko, kul turno i vjersko vrenje u Crnoj Gori manifestovalo na kon kretan način: kroz nasilnu promjenu struktura na vlasti. Tada se retrogradni, revizio nistički i provincijalni srpski klero-nacionalizam prolio uli cama naših gradova. Cilj te po plave četničkog jada i inform birovske čemeri je bio osveta, kroz razgrađivanje emanci patorskog okvira u kojem su u Crnoj Gori rođene i odra sle generacije nakon Drugog svjetskog rata.

Od tada, do danas, politički predstavnici takozvanog su verenističkog bića Crne Go re su, na različitim nivoima i

u različitom obimu, paktirali s đavolom koji je danas ,,došao po svoje“. Zato Crna Gora sada vraća posljednju ratu svoje verzije šekspirovskog duga Šajloku iz ,,Venecijanskog tr govca“. Razlika je, naravno, što je naš današnji Šajlok, od nosno savremeni utjerivači našeg duga od ,,pola kilogra ma živog mesa“ Srpska pravo slavna crkva i kleronacionali stička elita koja svakog jutra sa suzom u oku i žudnjom u duši pogleduje ka Crvenom trgu. Kao najsnažnija partija, koja već decenijama dominira cr nogorskom političkom sce nom, Demokratska partija socijalista snosi i najveću od govornost za ovakav razvoj si tuacije. Važno je reći da se ne radi o takozvanom problema tičnom imidžu DPS-a i njenih koalicionih partnera. Radi se o konkretnim elementima koji čine taj imidž, jer on nije pot puna izmišljotina, niti puka konstrukcija političkih rivala. Očigledno je da su, u očima javnosti i u različitim obimi ma i iz različitih razloga, stari politički akteri delegitimisa ni činjenicom da tokom tri de cenije nijesu uspjeli da izgra de čvrste temelje države, nego su održavali svojevrsnu poli tičku, ekonomsku, i instituci onalnu ,,skelu“ koja se uruši la pod prvim snažnim vjetrom srpskog kleronacionalizma. Neodgovoro je, stoga, dosa dašnju vladajuću praksu i ma nir vladanja DPS i ostalih su verenističkih partija ,,braniti“ tako što se optužbe kategori šu kao pitanje ,,imidža“. To je pokušaj da se stvarni problem postavi kao pitanje lične inter

Piše: dr Srđa PAVLOVIĆ

Abazović, Bečić i Krivokapić AB revolucija

Crna Gora je danas prostor kojim dominira trampoidna kleronacionalistička kleptokratija u službi beogradskog autokrate

je prevazići

pretacije posmatrača (iako je i to važan faktor) i da se suge rira nepostojanje dodirnih ta čaka između kritike i realnosti vladanja ovih partija. Uporno nepriznavanje tih realnih ele menata ubrzo postaje uvred ljivo za glasače, jer im se savje tuje da ne vjeruju sopstvenim lažljivim očima, a potom se traži njihov glas!

KAKO RAZMRSITI ,,CRNOGORSKI

ČVOR“

Postoje dva prijedloga za izla zak iz duboke sistemske i po litičke krize, a vrijeme će po kazati da li je, i u kojom mjeri, bilo koji od tih prijedloga smi slen i ostvariv.

Prvi je osnivanje nove poli tičke partije koja bi okupljala glasače suverenističkog opre djeljenja koji Crnu Goru vide kao integralni dio EU i zapad ne socio-kulturne sfere. Sve su glasniji pozivi da se konstitui še novi politički entitet koji bi redefinisao suverenistički na rativ, a potom vodio odbranu strukturnih elemenata države. Sudeći po prijedlozima koji se mogu čuti, ova nova partija bi isključivala učešće starih po litičkih prvaka i aktivista s po litičkim pretenzijama, a vodili bi je ,,mladi i nekompromito vani ljudi“.

Iako u Crnoj Gori postoje mno gi mladi, sposobni i neuprljani ljudi, ovaj prijedlog zvuči više kao projekcija željenog rezul tata, nego kao proizvod temelj nog promišljanja stanja u dr žavi. Crna Gora ima jako mali kadrovski okvir, pa nije lako na ći nove kadrove koji su spremni da iskorače na politički teren, pogotovo kada je neophodno korigovati i duboko ukorije njenu javnu percepciju kom promitovanosti svih političara. Osim toga, mnogi mladi i spo sobni ljudi u takozvanim suve renističkim partijama su u oči ma javnosti kompromitovani činjenicom da sjede na partij skim sastancima i u skupštin

Pitanje je da li građani imaju izbo ra, osim da dobro organizovanim i dugotrajnim masovnim protestima iskažu svoju volju i političkim elitama nametnu svoju odluku o karakteru društva u kojem žele da žive i odgajaju svoje poro dice. Ovakav vid političkog angažmana građana istovremeno potvrđuje njihovu značajnu ulogu kao agensa promjena

skim klupama uz stare kadro ve. Neki su potomci ili rođaci starih kadrova koji su javno percepirani kao kompromi tovani. Javnost njih prvo vi di kao sinove ili rođake, i kao ,,dinastičke nasljednike“ sta rih partijskih uhljeba, potom kao članove proskribovanih političkih partija (DPS; SDP; SD), a tek nakon toga kao spo sobne profesionalce ili talen tovane političare. Drugi prijedlog je reformisa nje postojećih suverenističkih partija, ali je nejasno o kojem stepenu i o kojoj formi unutar partijskih promjena se ovdje govori. Iskustvo nam govori da bi ovaj proces, ako do nje ga uopšte dođe, bio veoma tur bulentan. Reformisanje oko štalih partijskih struktura je težak i nezahvalan poduhvat, jer stare elite ne žele da iz ruku ispušte mehanizme kontrole. Nadalje, one ne mogu da se suoče s činjenicom da njihov ostanak na pozicijama moći predstavlja kamen o vratu par tijama koje vode. Oni još uvi jek odbijaju da čuju sugestije o tome da bi njihovo povlače nje bilo velika usluga politič kim vizijama koje su promo visali i zagovarali posljednjih decenija.

Konačno, radi se o kontrolisa nom izlasku s političke scene dugogodišnjih lidera. Još uvi jek ima vremena za njihov do stojanstven odlazak u politič ku penziju i bilo bi korisno da oni koordiniraju sopstveno povlačenje. Ako to budu radi li oni koji sanjaju osvetu, od lazak s političke scene može

biti dramatičan i imati više struke i dugotrajne negativ ne posljedice po čitavo crno gorsko društvo.

Da bi dalo željene rezultate, strukturno i personalno refor misanje partija bi moralo za početi i moralo biti vođeno od mladosti iz tih partija. Kritički glasovi koji dolaze spolja, ma koliko oni bili dobronamjer ni, nemaju neophodni refor mistički kapacitet, već mogu da postignu rezultat suprotan željenom. mogu da doprine su još većem produbljivanju (proizvodnji?) straha od ,,op sade“, i mogu da budu viđeni kao pokušaj invazije na stare odbrambene bedeme partije. Ovakav strah, kao što nam iskustvo govori, može da po služi kao snažno anti-reform sko oružje u rukama starog partijskog rukovodstva.

Zato je važno da reformski im puls dođe iznutra, bude jasan, javan i nedvosmislen, jer je to istovremeno i reformisanje popularne percepcije parti ja i javno legitimisanje novih mladih lidera. Neophodno je uvjeriti javnost da se pravi kva litativni otklon od svega što se doživljava kao loše, koruptiv no, nepotističko, kalkulant sko, nezakonito ili kriminalno. Iskreno govoreći, ja sada ne vidim mlade političare spre mne na ovakav iskorak, i ne čujem glasove koji bi najavlji vali ovakve moguće struktur ne promjene.

EFIKASNOST I UPOTREBLJIVOST PROTESTA

Kao vid vaninstitucionalnog djelovanja u svakoj državi na svijetu, pa i u Crnoj Gori, pro testi građana su neodvojivo vezani za napor političkih par tija da zadrže kontrolu nad ovim modelom pritiska i ovim izrazom kolektivnog gnjeva na ulici.

Od vremena Antibirokratske revolucije do danas, uz neko liko časnih ali brojčano slabaš nih izuzetaka iz novijeg perio da, sva masovnija okupljanja u Crnoj Gori su bila instrumen

talizovana od strane raznih političkih partija. To nije izne nađenje i zato što su političke partije legitimni i neophod ni okvir u kojem se djeluje u procesu upravljanja državom. Jedan od proizvoda partij skih napora da kanališu javni bunt i tako poberu političke poene jeste gušenje inicijati va koje mogu doprinijeti de finisanju i jačanju građanske svijesti o mogućnosti i potre bi vanpartijskog djelovanja. U Crnoj Gori je koncept građan skih protesta izvan partijske kontrole još uvijek predmet ,,pustih“ želja i cilj kojemu se teži, dok je stvarnost omeđe na logističkom, finansijskom i motivacionom snagom ko ju posjeduju političke partije. Ova stvarnost ipak ne bi smje la da potpuno zamagli vidike i svaku formu vaninstitucio nalnog djelovanja ostavi na volju (milost i nemilost?) in dividualnim partijskim apa raturama. Uspjeh konstantne borbe za izgradnju nezavisnih okvi ra građanskog djelovanja se oslanja na svijest o opasnosti partijske instrumentalizacije i umnogome zavisi od sposob nosti da se s političkim parti jama gradi odnos partnerskog djelovanja. Iako to nije lako, jer se radi o dvosmjernom pro cesu i konstantnom, genera cijskom naporu, bez tog ulo ga će ,,građanski izraz i svijest“ u Crnoj Gori ostati samo fra za u projektnoj dokumentaci ji nevladinog sektora. Dešavanja koja su prati la izlazak određenog broja građana na ulicu iz protesta nakon dekonstrukcije Usta va u crnogorskoj skupštini i izglasavanja Zakona o pred sjedniku, kao i ono što je uslije dilo nakon inicijalnog uličnog okupljanja dovodi u pitanje smislenost prijedloga za re formisanje takozvanih suve renističkih partija.

PROBLEMATIČAN PRIJEDLOG

Naime, DPS je ponudio vla dajućoj većini da odustane

od Zakona o predsjedniku uz obećanje da će, zauzvrat, otvoriti dijalog o izboru sudi ja Ustavnog suda, kako bi se okončala višemjesečna blo kada državnog aparata. Dat je rok za odgovor od neđelju dana i zaprijećeno je partij skim organizovanjem prote sta ako ova ponuda bude od bijena. Nakon što je postalo jasno da ponuđeni kompro mis (kupovina vremena?) ne će biti prihvaćen, tzv. suvere nističke partije i građanski aktivisti su pozvali na protest pred Skupštinom Crne Gore. Ovaj prijedlog o svojevrsnoj političkoj trgovini između DPS-a i DF-a, Ure, i Demo krata je bio problematičan na mnogo nivoa.

DPS partijski narativ o ,,da vanju još jedne šanse“ onima koji su se višestruko i nedvo smisleno pokazali kao prevrt ljivi partneri u dijalogu može biti interpretiran kao kupo vanje vremena, ali i kao znak slabosti. To, takođe, može biti jasan signal dominacije uskih partijskih kalkulacija o kon troli štete koju protesti mo gu imati za partijsku poziciju DPS-a na narednim vanred nim izborima. Istovremeno, to može biti i naznaka želje da se građanski protesti stave pod partijsku kontrolu. Teza da se ovom ponudom (DPS-Ura) žele uvjeriti me đunarodni partneri da je DPS spreman za dijalog može biti viđena i kao znak što te parti je, u stvari, misle o cijeni ko ju građani Crne Gore treba da plate, da agresivna vladajuća većina ne bi optužila suvere nističke političke veličine za radikalizovanje krize u dr žavi, koja se pred našim oči ma raspada!

Interesantno je da su organi zatori inicijalnog građanskog protesta pred Skupštinom prihvatili da odlože okuplja nja do isteka pomenutog ro ka, te da su se pridružili ka snijem partijskom pozivu na proteste. Ostaje da se vidi ka kvi će biti rezultati ovih akci ja. Logistička i finasijska sna

Često se uzroci trenutnog stanja pokušavaju opisati kao posljednja faza Antibirokratske revolucije započete 1988. godine. Vjerujem da ovu liniju kauzaliteta treba produžiti dalje u prošlost – do vremena s kraja 19. vijeka, kada je uistinu započeo politički projekat naci onalnog buđenja i proces nacionalne homogenizacije na našem prostoru. Mislim da se u tom vremenu i u tom političkom, vojnom i ideološkom impulsu trebaju locirati začeci savremenih problema i nepočinstava u Crnoj Gori. Antibirokratska revolucija iz 1988, i njeni nosioci, odnosno, izvođači su samo jedna faza dugog projekta

ga partija su očigledni razlozi za prihvatanje partijske dina mike protesta.

Pristanak građanskih akti vista na ove partijske roko ve, može značiti delegiranje ka onima koji su kroz proces dobijanja izbornog legitimi teta obavezni da donose od luke važne za cijeli kolektiv. To takođe može biti prebaci vanje odgovornosti za poslje dice koje ovakva vaninstituci onalna aktivnost sobom nosi na partije koje ih koordinira ju. U konačnoj analizi, ova de šavanja su potvrdila nejakost građanskog izraza koji nema izbora osim da se uzda u par tijsku dobru volju i svijest o koristi, ali i upornost partija da ostvare kontrolu nad pro testima.

Vjerujem da ipak ne smije mo zaboraviti najvažnije pi tanje: građanski protest kao najefektniji (ili jedini preo stali?) model djelovanja je i pitaje agensa, odnosno, pi tanje očuvanja kolektivnog agensa koji su dobrano pri grabile političke partije (spa šavanja onoga što je od tog agensa ostalo?).

S obzirom na to da se čini da lideri i partijska rukovodstva, kao i državne ljušture koje se danas predstavljaju kao in stitucije sistema nemaju spo sobnost, interes, volju ili hra brost, da se bave pitanjima koja mogu nauditi liderskoj sujeti, partijskom rejtingu ili pokazati svu nemoć takozva nih institucija sistema, pitanje je da li građani imaju izbora, osim da dobro organizova nim i dugotrajnim masovnim protestima iskažu svoju volju i političkim elitama namet nu svoju odluku o karakteru društva u kojem žele da žive i odgajaju svoje porodice. Ovakav vid političkog anga žmana građana istovremeno potvrđuje njihovu značajnu ulogu kao agensa promjena. Na kraju, za razliku od 1918, danas postoje mehaniz mi kroz koje građani mogu i trebaju da izraze svoju vo lju i donesu odluku u kakvoj državi žele da žive. U sadaš njem crnogorskom kontek stu, protesti nijesu samo le gitimno oruđe demokratske borbe. Izgleda da su i obave zna alatka bez koje se građa ni ne mogu osloboditi iz zagr ljaja kalkulantskih partijskih struktura, koje već deceni jama vode besomučnu bor bu za vlast.

Građanski protest u Podgorici održan ove sedmice

Kako naći smisao

NIKŠIĆ – Zašto se budiš ujutro – jedno je od pitanja koje postavlja predstava „Umjetnik u gladovanju“, sa kojom se Narodno pozo rište iz Sarajeva predstavilo u petak veče, na nikšićkom Festivalu glumca. I lišeno beznađa na koje može da upućuje, ovo pitanje je za pravo usmjereno svim lju dima, a naročito mladoj pu blici u potrazi sa smislom.

Predstava „Umjetnik u glado vanju“ rađena je prema moti vima i fragmentima iz živo ta, djela, pisama i dnevnika Franca Kafke, u rediteljskoj postavci Alena Šimića, dok dramaturgiju potpisuje Be njamin Hasić

Mlada glumačka, ali i autorska ekipa donijela je na scenu jed nu eksperimentalnu teatarsku formu, prožetu motivima po znatog pisca, ali i duboko lič nu. I to je jedna od stvari koje publici postaju jasne od počet ka – od priče o nastanku djela, te pokušaja da se talentom na đe mjesto u umjetničkoj sredi ni, do ličnih životnih fragme nata koji daju novi segment tezi „ogoljeni na sceni“. I, iako se kafkijanski momenti apsur da naziru u različitim djelovi ma, „Umjetnik u gladovanju“

je vizura ljudi novog vreme na, njihovih htjenja i pokuša ja da se nađe lozinka za zago netku kako voditi život, a opet biti svoj. U krajnjem, u pitanju je produkcija koju će publika da voli, ili da pravi otklon od nje, ali u svakom slučaju, da leko od ravnodušnosti.

Glumačku podjelu u predstavi čine: Ida Keškić, Tamara Mi ličević-Stilić, Ivona Baković, Dino Sarija, Dino Bajrović i Domagoj Nižić Kada su počinjali sa radom na predstavi, kako je Sarija kazao na okruglom stolu nakon izvo đenja, razgovarali su o tome šta bi idejno željeli da ispri čaju o Kafki. – Osim razumijevanja, bitna stvar je zapravo bila nerazu mijevanje, šta i koliko znamo i koliko to utiče na našu sva kodnevicu. Ono što smo mi željeli da kažemo jeste da uvi jek imamo izbor šta da misli mo. Niko nikada sa scene ne smije da vam kaže šta da mi slite, jer je to fašizam. Mislite šta hoćete. O svemu u živo tu morate imati svoje mišlje

nje, ma kakvo ono bilo – re kao je Sarija.

Jedna o ključnih stvari o kojoj predstava govori je i smisao, a kako je rekao Nižić, njega sva ko može da dokuči i ima pri liku za to.

– Čovjek je taj kome se čini da ne dokučuje smisao, a on je u njemu, veoma blizu nje ga ili ispred njega. Rijetko je kada iza njega, jer onda znači da smisla nema, te da ne po stoji nijedan razlog zašto biti na ovom svijetu – rekao je on.

Prema riječima Miličević-Sti lić, ansambl je dao jedan ko mad privatnog života ovoj predstavi, jer su shvatili da drugačije ne može.

– Željeli smo da podstakne mo publiku da počnu da ,,ko paju“ po svom životu – obja snila je ona.

Takmičarski program 18. iz danja Međunarodnog festiva la glumca zatvoren je sinoć, a publika večeras ima priliku da pogleda predstavu „Narodni poslanik“, koju je u produkci ji Nikšićkog pozorišta režirao Goran Bulajić S. VIŠNJIĆ

Kurgaš najbolja mlada glumica

na Međunarodnom festi valu dramskih amatera, koji je održan od 1. do 10. novembra na Ubu (Srbija).

Ovo priznanje za najboljeg mladog glumca/ glumicu festivala Sara Kurgaš je ravnoprav no podijelila sa Viktorom Nedeljkovićem iz predstave iz Srbije „Srpska drama“.

Na festivalu je uečstvovalo šest najboljih predstava iz država sa eks-Ju prostora – Slo venije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije. O nagradama je odlu čivao stručni žiri, u sastavu Željko Hubač, dramski pisac (predsjednik), i članovi Vla dan Gajović, prvak Drame Narodnog pozo rišta u Beogradu, i Petar Strugar, glumac Narodnog pozorišta.

– Zahvaljujući upornom radu, uz puno entuzi jazma sa iskusnim ansamblom Bjelopoljskog pozorišta, koji joj je mnogo pomogao u građe nju lika, i uz savjete reditelja, Kurgaš je zabli stala u ulozi kćerke Eduarda Sama u predstavi o životu Danila Kiša – navodi se u saopštenju. Riječ je o komadu, rimejku, koji je 2010. trijum fovao na Festivalu festivala u Trebinju, a u sa dašnjoj verziji, uz dijelom obnovljeni glumački ansambl, igraju: Slađana Bubanja Merdović, Predrag Vukojević, Jusuf Bajramspahić, Sa nja Ćirović, Nela Terzić, i mladi talenti Sara Kurgaš, Milica Jeremić i Mihailo Drobnjak Na ovom festivalu najboljih amaterskih pozori šta sa prostora bivše Jugoslavije predstava „Sla va Klavora – spomenik“ Udruženja „Pekarna Magdalenske mreže“ iz Maribora proglašena je za najbolju. Osim Plakete „Aleksandar Aca Popović“ za najbolju predstavu festivala, isto priznanje pripalo je Viktoru Hrvatinu Me gliću za režiju i ansamblu predstave za kolek tivnu igru. Nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Dušan Jović („Srpska drama“), najbolju žen sku ulogu ostvarila je Belma Huseinefendić („Hanka“), a najbolju epizodnu ulogu festi vala odigrala je Jelica Ćučević („Mare Fjo čica“). R. K.

Sve je to umjetnost, pa bio nag ili obučen

Studenti se trude da u radove uvijek unesu lični pečat, težeći da na platno prenesu karakter i emocije modela. Ono što ih povezuje je prijateljstvo – jedni drugima su postali poput članova porodice

PODGORICA – Na Fakulte tu likovnih umjetnosti (FLU) na Cetinju radi od pet do se dam modela koji poziraju studentima u zavisnosti od potreba u nastavi. Najčešće su angažovani na prvoj i dru goj godini osnovnih studija, na blokovima crtanja, sli kanja i vajanja koji su na pr voj godini zajednički za sve smjerove. Nekada su angažo vani i na kasnijim studijskim godinama na predmetima koji se na kompleksniji način bave ljudskim tijelom kao što je na primjer akt na vajanju. Posjetili smo FLU kako bismo se upoznali sa modelima ko ji tamo rade i porazgovarali sa studentima pred kojima oni poziraju. Modeli su veoma za dovoljni poslom, studentima, profesorima – cjelokupnom atmosferom na fakultetu. Uži vaju u onome što rade – i vi šesatno nepomično pozira nje pred studentima za njih ne predstavlja nikakav problem. Tokom poziranja postoji doza interakcije, a kratke pauze pri jaju i modelima i studentima –prvima da se odmore, a drugi ma da bolje sagledaju svoj rad. Studenti se trude da u radove uvijek unesu lični pečat, teže ći da na platno prenesu karak ter i emocije modela. Ono što ih povezuje je prijateljstvo –jedni drugima su postali po put članova porodice. Docent na FLU Maja Šofra nac kazala je da je nastava na fakultetu cjelodnevna, odvija se i u prijepodnevnim i posli jepodnevnim terminima, ta ko da je poziranje intenzivno u pojedinim periodima seme stra, ali ne i kontinuirano to kom cijele godine.

- Iz tog razloga, a i zbog priro de posla, raspoloživi modeli su najčešće stariji ljudi sa Ce tinja kojima je poziranje do

Ljudsko tijelo kao najkompleksniji zadatak

Docent na Fakultetu likovnih umjetnosti Maja Šofranac po jasnila je da ljudsko tijelo spada u najkompleksniji zadatak za crtanje/slikanje/vajanje/grafiku iz razloga što pored ana lize kompleksne forme tijela, stojećeg ili sjedećeg položaja, ima i psihološki kontekst koji je potrebno predstaviti na radu. – Kroz prikazivanje ljudskog tijela studenti vježbaju i usa vršavaju svoje crtačke, slikarske, vajarske vještine izgra đujući svoj osobeni način prikazivanja karaktera modela, njegovog ili njenog raspoloženja, osjećanja i slično. Često se zadatak odnosi i na prostor u kojem je model smješten što cjelokupnu kompoziciju još usložnjava, ali istovremeno povećava sposobnost studenata da rješavaju kompleksne zadatke, njegujući svoj osobeni izraz – kazala je Šofranac.

datni izvor prihoda, ali i prilika za druženje. U rjeđim sluča jevima modeli su mlađi ljudi kojima je poziranje, prije sve ga, konekcija sa umjetnicima i umjetnošću, kao što je bio slu čaj sa visokoobrazovanim mo delom koji je u toku prethod ne studijske godine pozirao na FLU da bi svoje iskustvo implementirao u svoj doktor sko-istraživački rad iz psiholo gije – istakla je Šofranac.

ANALIZIRANJE

Sa modelom Bojanom Baki ćem sreli smo se u velikom sli karskom ateljeu na drugom spratu u kojem rade studenti druge godine Studijskog pro grama slikarstvo. Bakić je iz Vr basa, a na Cetinju živi od 2014. godine, od kada i radi kao mo del na Fakultetu likovnih um jetnosti. Potiče iz umjetničke porodice – otac mu je bio sli kar, a i on je imao, kako nam je rekao, sklonosti ka umjetnosti, ali je brzo odustao. Na naše pi tanje u kojoj mjeri je boravak na FLU uticao na njega da se ,,vrati“ umjetnosti, kratko od govara: ,,Razmišljao sam o to me, ali sada je kasno za to“. Po struci je pravnik, ali se nikada

nije bavio tim poslom, već ko mercijalnim poslovima i tu je stekao penziju.

- Poslom modela na FLU sam počeo slučajno da se bavim. Bio sam na Cetinju, bilo je upra žnjeno mjesto i došao sam da pokušam. Nijesam bio sigu ran kako će to da ispadne, ali svidjelo mi se – i uslovi i lju di i, evo, tu sam od 2014. godi ne non-stop – istakao je Bakić. Sa osmijehom kaže da se sjeća svog prvog radnog dana.

- Prvi put sam se sreo sa nečim takvim. Sjećam se da je u ate ljeu bio profesor Ilija Burić ko ji je sada u penziji. Prihvatili su me i profesori i studenti. Kada je prošao prvi čas, svaki nared ni je bio sve ljepši i lakši – pri sjetio se Bakić.

Položaje u kojima će mode li pozirati određuju profesori prema planu i programu.

- Ono što kažu mi treba da ispu nimo. Čas traje 45 minuta i on da slijedi pauza od 15 minuta.

U početku nije bilo lako toliko dugo pozirati, ali poslije se na viknete i tačno znate kako da se prilagodite i namjestite. Reci mo, ako se sjedi ili stoji, profe sori vam kažu da zauzmete po ložaj koji vas ne zamara i koji vama najviše odgovara. Tako da nije strašno – rekao je Bakić. Tokom poziranja posmatra studente kako rade. Komuni cira sa njima, dogovara se.

Studentkinja treće godine slikarstva Saška Bojić pokazuje jedan od svojih radova

Saška Bojić smatra da je zanimljivo imati starije modele jer ,,hvatanje“ njihovog karaktera predstavlja veći izazov

PODGORICA – Glumica Bjelopoljskog po zorišta Sara Kurgaš osvojila je priznanje za najbolju mladu glumicu, za ulogu kćerke u predstavi „Danilo“, po tekstu i režiji Dra gana Koprivice,

Predstava „Umjetnik u gladovanju“ izvedena na Festivalu glumca

Scena iz predstave „Umjetnik u gladovanju“

Na Ubu završen Međunarodni festival dramskih amatera

umjetnost, obučen

- Dobro sarađujemo – istakao je Bakić.

On je i model za poziranje ak ta na vajarstvu.

- Kada radim akt, to nije ništa strašno. Navikne čovjek, isto kao kada odete kod doktora –oni su doktori, ja sam pacijent, oni rade i to je to – kaže kroz ša lu Bakić.

Voli da pogleda radove kada ih studenti završe.

- Mi najbolje znamo kako izgle damo, pa im ponekad kažemo neku korekturu o obliku i veli čini lica… Ne ulazimo u profe sorske korekture. Ima radova sa kojima sam prezadovoljan – istakao je Bakić.

U ateljeu nakratko u radu pre kidamo studentkinju Anju Pa vićević Kaže nam da je jako važno posmatrati modela, na ročito kada se rade studije po modelu, te da u radu treba osta viti lični pečat.

- Modeli se trude da se i nama adaptiraju, kao i mi njima. Po štujemo se i mislim da dobro rade svoj posao. Crtanje ljud ske figure je važno jer se upo znajemo sa anatomijom čovje ka – istakla je Pavićević.

I njena koleginica Ivana Vu jošević kaže da dosta vreme na posmatra modele, analizi rajući njihove crte lice.

- Njihovu energiju apsorbuje mo i prenosimo na platno. Svi su jedinstveni i divni na svoj način. Interesantni su za cr tanje, pogotovo stariji modeli jer su sve te crte lica i bore za nimljive za crtanje – rekla je Vujošević.

VRIJEDNOSTI

U drugom velikom slikarskom ateljeu dočekuje nas model Boško Bubanja On živi na Ce tinju. Radi kao model na FLU 17 godina. Završio je Višu pe dagošku, a radio je i kao he mičar. U penziji je već dvade set godina. Nema sklonosti ka crtanju, a u slobodno vrijeme se najviše bavi ispunjavanjem ukrštenica i rješavanjem su dokua. Ima kućnu biblioteku sa oko 1.000 knjiga, često čita, a kad mu čitanje dosadi ispu njava ukrštenice.

Eto, zdravlje me poslu žilo. Više volim da sam u društvu, a pogotovo je lijepo biti u društvu sa mladima. To mnogo znači za čovjeka u po znim godinama – rekao je Boško Bubanja

- Prijatelji su me preporučili i tako sam došao na FLU. Navi kao sam, srodio sam se sa pro fesorima i studentima kao sa svojima. Svaki početak je malo teži, ali privikne se čovjek – tu je omladina, tu je lijepo druže nje, odnosi su na zavidnom ni vou – rekao je Bubanja.

Kaže da posao nije puno težak jer tokom poziranja može da se napravi pauza.

- Pauze su nam neophodne. Na primjer, dešava se da prošeta mo minut-dva, pa se opet vra timo u istu pozu. Po podu se obilježi gdje stoje cipele i tako znamo tačno u kojoj smo pozi bili, jer ako se pomjerimo bar malo onda studenti ne mogu da odrade kako je predviđeno.

Po prirodi sam stabilna osoba, nijesam nervozne prirode, ta ko da mi nije teško da poziram. Iako imam 74 godine nemam nikavih zdravstvenih proble

ma. Naviknete se na položa je u kojima pozirate – rekao je Bubanja.

Na pitanje zbog čega je na FLU odgovara da voli da je u toku, da se nešto dešava, da radi.

- Eto, zdravlje me poslužilo.

Više volim da sam u društvu, a pogotovo je lijepo biti u druš tvu sa mladima. To mnogo zna či za čovjeka u poznim godina ma – rekao je Bubanja.

Studentkinje treće godine Stu dijskog programa slikarstvo –Ivana Milić, Lana Vukčević i Ina Koprivica ukazuju nam na značajne aspekte slikanja mo dela. Uvode nas u atelje koji di jele. Milić pojašnjava da je sli kanje modela jako važno zbog forme i norme koju na počet ku treba ispoštovati.

- Na prvoj godini je možda taj odnos sa modelom malo zbu njujući jer je i nama nov taj koncept slikanja i crtanja po modelu, ali kasnije to prera sta u prijateljski odnos izme đu svih nas. To je povezivanje na nekom energetskom nivou gdje treba da bude ugodno i nama i samom modelu kojeg slikamo. Oni su za nas dio ko lektiva, dio zajednice kojoj pri

padamo svakodnevno – kaza la je Milić.

Na platnu odražavaju i karak ter modela, ali i svoj. - Dešava se da neki modeli ne kome „leže“, a nekome ne. Na početku je možda pogodni je crtati starije lice, ali kasni je kroz rad to treba posmatra ti na taj način da karakter ne održavamo samo borama, već i koloritom, ličnim senzibili tetom, dinamikom linije i na šom energijom koju dajemo ra du. Na kraju se taj rad svodi na neki zajednički karakter nas i modela kroz liniju, sadržaj i formu – istakla je Milić. Ona pojašnjava da slikanje i cr tanje po modelu izvlači iz stu denata nešto do čega ne bi mo gli da dođu bez njega.

- To je izazov i za nas, ali i za njih, jer je zahtijevno biti u jed nom položaju više sati. Prošle godine smo mi jedni drugima bili modeli i tada smo shvati li odgovornost naših modela i koliko je nama lakše da slika mo i crtamo jer imamo moguć nost da pauziramo, sumiramo utisak, a oni to nemaju – kaza la je Milić. Vukčević se slaže sa kolegini

com, ističući da je veoma važno na početku školovanja nauči ti norme koje se tiču anatomi je koje će kasnije koristiti u ra du na figuraciji.

- Moramo da upoznamo jed ni druge da bismo vidjeli ko ji je senzibilitet odgovarajući i njima i nama da bismo mo gli da radimo i stvaramo. Po red anatomskog crtanja, naj važnija stvar je da prikažemo karakter modela. To je upra vo ta neka zajednička konek cija gdje pikazujemo i njihov i naš karakter kroz rad – istakla je Vukčević. Koprivica smatra da je slika nje i crtanje modela možda i najvažnije zbog opuštanja na samom početku školovanja. - Model je neka tematika koja nam je najbliža i kroz to se upo znajemo, kako sa nekim novim umjetničkim pojmovima, ta ko i sa nekim ličnim senzibili tetom kada je u pitanju linija i sami izraz koji želimo da razra đujemo – istakla je Koprivica. Kada je riječ o crtanju/slika nju/vajanju akta, Koprivica je kazala da aktovi ne bi tre balo da budu ništa neobično ili strano.

Kad modeli utonu u polusan

Studentkinja treće godi ne na Studijskom progra mu slikarstvo Ivana Milić prisjeća se nekih anegdo ta sa modelima.

– Posebno bude zanimlji vo kada ih crtamo zimi, kada treba da održe kon centraciju i budnost, a oni, ponekad, budu u nekom polupospanom stanju što nama bude baš zanimljivo za crtanje. Bude to neko utonuće u san koje mi pre nosimo na platno na krea tivan način – rekla je Milić. Njena koleginica Ina Ko privica kaže da je najzani mljivije kada urade karika ture određenog modela.

– Oni dođu, pogledaju rad i budu totalno iznenađeni, a opet ne žele nas da uvri jede svojom reakcijom, pa to uvijek bude dosta inte resantno. Dosta nam pri čaju o svom privatnom životu i možemo iz toga puno lekcija da izvučemo jer su to ljudi sa puno žiot nog iskustva. Trude se da budu suzdržani i da nas ne ometaju u radu, ali uvijek ima prostora za šalu – ista kla je Koprivica.

- Naravno, prvi put nije svma prijatno, ali treba da budemo svjesni da je to ljudsko tijelo i da ono u našem radu neka da predstavlja objekat kao bi lo koji drugi dio kompozicije. Važno je da tokom slikanja ak ta budemo opušteni i zbog ra da i zbog modela koji stoji pred nama. Nije to nešto što ne mo že da se prevaziđe ili što bi tre balo da nas ometa u konceptu –pojasnila je Koprivica.

IZAZOVI

U jednom od ateljea rade Saš ka Bojić i Jovana Mijanović, takođe studentkinje treće go dine slikarstva. Ljudsku figuru obrađuju na potpuno različite načine što vidimo na radovima okačenim u ateljeu. Mijanović smatra da bi bilo izazovno da dobiju i mlade modele.

- Mlado lice je mnogo izazov nije naslikati. Starije ljude je lakše naslikati jer oni imaju već usađene karakteristične crte lica. Modeli na akademi ji su nam prirasli srcu – kazala je Mijanović.

Sa druge strane, Bojić smatra da je zanimljivo imati starije modele jer ,,hvatanje“ njiho vog karaktera predstavlja ve ći izazov.

- Da imamo mlađe modele mi slim da nam ne bi bili zanimlji vo za slikanje. Inače, nemamo formalni odnos sa modelima, već smo pijatelji – kazala je Bojić.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

Foto: Dragan MIJATOVIĆ

na Cetinju potrebna smirenost i dobra fizička kondicija, ali i roditeljski odnos prema studentima

Model Bojan Bakić pozira studentima u velikom slikarskom ateljeu na Fakultetu likovnih umjetnosti

Boško Bubanja skoro dvije decenije radi kao model na Fakultetu likovnih umjetnosti

Model Bojan Bakić pored studentskog rada u vajarskom ateljeu

PODGORICA – Tek drugi put u kvalifikacijama za Mundobasket, košarkaši Crne Gore su postigli 70 poena manje. Za razliku od poraza u Francuskoj od ,,trikolora“ (73:67), izabranici Boška Radovića su u Pardubicama savladali Češku, uz najmanji broj postignutih poena u dosadašnjih devet utakmica (65:56).

Veoma važan trijumf u borbi za drugi uzastopni plasman na Mundobasket donijela je odbrana ,,crvenih“, posebno u prvom poluvremenu u kojem je domaćin uspio da postigne tek 24 poena (devet u drugoj četvrtini). Serijom 10:0 u drugoj polovini druge četvrtine, Crna Gora je na odmoru stekla devet poena prednosti (33:24), a pitanje pobjednika je riješila, praktično, u trećem kvartalu, u kojem je u nekoliko navrata imala i 18 razlike, nakon čega je rutinski privela meč kraju…

– Utakmica je bila veoma važna za nas, od početka meča smo tako i pristupili. Malo smo se mučili u uvodnom dijelu, ali smo od početka druge četvrtine kontrolisali utakmicu i tempo meča – rekao je centar ,,crvenih“ Zoran Nikolić – Česi su tim koji igra sa dosta tranzicije i energije, sa dosta kontakta, ali smo odgovorili na pravi način, svi smo igrali jako od početka, što nam je donijelo pobjedu. Odbrana je bila ključna, Češka, sigurno, ima preko 70 poena u rukama, mi smo ih zaustavili, što je i bila prevaga za pobjedu – dodao je Nikolić. Nakon pobjede u Pardubicama protiv Češke, košarkaši Crne

Sve su bliži velikom slavlju

Đukanović:

Uvijek mi je velika čast da se odazovem pozivu

Gore imaju lijepu priliku da u poneđeljak u „Morači“ protiv Litvanije (19 časova), možda, i završe posao oko plasmana na Svjetsko prvenstvo. Ako savladaju Litvance, a Bo-

Slobodan ulaz za Litvaniju

U cilju da obezbijede što bolju i veću podršku igračima i stručnom štabu, u Košarkaškom savezu Crne Gore su odlučili da ulaz za Litvaniju bude slobodan. Kako je saopšteno iz KSCG, vrata ,,Morače“ biće otvorena dva sata prije početka meča – od 17 sati.

sna i Hercegovina izgubi u gostima od Francuske, „crveni“ bi imali velike dvije pobjede više od BiH i Mađarske (ako kod kuće savlada Češku), na dva kola prije kraja. To bi, praktično, bila nedostižna prednost za konkurente, iz razloga što Crna Gora u posljednjem „prozoru“ gostuje u Sarajevu, uz kapital od pobjede od 19 razlike (88:69) protiv BiH u „Morači“, a onda dočekuje Češku. Mađarska bi već bila otpisana, jer je slabila međusobno od Crne Gore.

Ostaje dilema da li će Kendrik Peri uspjeti da se oporavi od povrede leđa (morao je da napusti teren u 4. minutu), ali se ekipi priključuje Nikola Ivanović, pa će plejmejkerska linija, svakako, biti dobro i kvalitetno popunjena. – Nadamo se da Kendrikova povreda nije ozbiljnije prirode, a priključuje nam se Nikola, pa ćemo biti jači sa njim – ističe Nikolić, i poziva navijače da u poneđeljak napune dvoranu u još jednom važnom meču. – Nadam se da ova pobjeda u

Češkoj dodatno motiviše navijače da nas podrže, jer su nam stvarno potrebni. Vidjeli ste to ljetos protiv jake Francuske, kada smo pobijedili u punoj ,,Morači“. Nadam se da navijači znaju koliko nam znače i pomažu, i pozivam ih da dođu u što većem broju, napune dvoranu i da probamo da dobijemo Litvaniju i sudbinu potpuno zadržimo u svojim rukama i na kraju budemo jedna od ekipa koja će ići na Svjetsko prvenstvo – zaključio je Zoran Nikolić. S. J.

– Meni je uvijek velika čast da se odazovem pozivu u reprezentaciju, da pomognem kad mogu – rekao je Đukanović, koji je u Češkoj upisao osam poena, dvije trojke bez promašaja, dvije asistencije i jedan skok.

– Protiv Češke smo ispoštovali dogovor iz svlačionice, tokom cijelog meča smo dobro držali odbranu ,,jedan na jedan“, imali smo odgovor na njihove ofanzivne skokove rivala. Uveli smo ih u naš ritam od početka i to je baš ogromna pobjeda za nas, jedan veliki korak naprijed – dodao je košarkaš Lovćena, koji je igrao veoma borbeno u odbrani, zbog čega je prije kraja završio meč zbog pet faulova.

Crna Gora će u poneđeljak biti na iskušenju protiv Litvanije, koja je doživjela težak poraz od Francuske (90:65).

– Dolazi Džoni (Nikola Ivanović), nadamo se da će se Kendrik oporaviti, pa da na domaćem terenu slavimo, zašto da ne –zaključio je Đukanović.

Denver je prekinuo niz od četiri vezana trijumfa u NBA ligi, pošto je prilično lako poražen na gostovanju u Bostonu 131:112.

Nagetsima nije pomogla još jedna dobra partija Nikole Jokića, koji je, kao i u prethodnom meču sa Indijanom, brzo ušao u problem sa ličnim greškama, pa je na parketu proveo nešto manje od 30 minuta. Za to vrijeme je upisao 29 poena, osam skokova i tri asistencije. Kod pobjednika Džejson Tejtum je imao 35 poena, osam skokova i pet asistencija, dok je Džejlen Braun dodao 25 poena, uz po osam uhvaćenih lopti i dodavanja, a Al Horford 21 poen. U timu iz Kolorada uz Jokića istakli su se Aron Gordon sa 17

poena i sedam skokova i Brus Braun sa dabl-dabl učinkom (16 poena i 10 skokova).

Los Anđeles Lejkersi su, uz Hjuston, trenutno najgori tim u Ligi. Deseti poraz u samo 12 mečeva doživjeli su na domaćem terenu od Sakramenta 120:114, a u ovom duelu su bili lišeni usluga povrijeđenog Lebrona Džejmsa Presudio im je sjajni Deron Foks sa 32 poena, sedam sko-

kova i 12 asistencija. Entoni Dejvis sa 24 poena i 14 skokova i Rasel Vestbruk sa 21 poenom i 11 asistencija nijesu bili dovoljni za trijumf.

Stef Kari je ubacio 40 poena, i upisao pet asistencija i četiri skoka u pobjedi Golden Stejta protiv Klivlenda 106:101.

Pored Karija, istakao se Endrju Vigins sa 20 poena i šest skokova, Džordan Pul je imao 18, a Entoni Lemb deset poena. Drejmond Grin je dodao dva poena, devet skokova i 13 asistencija.

Na drugoj strani, istakao se Donovan Mičel sa 29 poena, 10 skokova i devet asistencija.

Evan Mobli je dodao 20 poena i 13 skokova, a Darijus Garland 15 poena i osam asistencija.

San Antonio je šokirao oslabljeni Milvoki i pobijedio rezultatom 111:93.

Niko od glavnih igrača Baksa nije igrao, nije bilo ni Janisa Adetokumba, ni Džrua Holideja, Krisa Midltona, Peta Konatona, Ej Džeja Grina i Džoa Inglsa Keldon Džonson je za Sparse odigrao maestralno, ubacivši 29 poena, Devin Vasel je dodao 22, a Jakob Peltl upisao je dabl-dabl sa 15 poena i 10 skokova.

U Milvokiju je 21 poen i šest asistencija bio učinak Dževona Kartera, Bruk Lopes je upisao 19, a Bobi Portis 16 poena i 12 uhvaćenih skokova, dok je 11 poena i devet skokova imao Serž Ibaka S. J.

Pobjedom u Češkoj, košarkaši Crne Gore napravili veliki korak naprijed ka plasmanu

Nakon izlaska sa terena Kendrika Perija zbog povrede, pomoć u organizaciji igre Igoru Drobnjaku su morali da pruže Vladimir Mihailović i povratnik u reprezentaciju Milutin Đukanović

Slavlje crnogorskih košarkaša nakon pobjede nad Češkom u gostima

Odbrana vodi do pobjede

Za Arenu iz Skoplja : Ana Marković

Crnoj Gori je potrebno perfektno izdanje za pobjedu protiv Francuske koja je od 2016. godine osvojila tri medalje na Evropskom prvenstvu i po dvije na prvenstvu svijeta i Olimpijskim igrama!

O večerašnjem derbiju grupe 2, u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, pričaju svi – Crna Gora i Francuska pokazale su, uz Norvešku, najviše u grupnoj fazi šampionata Evrope, samim tim jer su u glavnu rundu prenijelE četiri boda. Meč istine ili meč koji će pobjednika dovesti do milimetra od polufinala, pokazaće da li su Francuskinje toliko nadmoćne u odbrani, odnosno, da li će taktikom Bojane Popović nadmudriti trofejnog Olivija Krumbolca. Na djelu će se vidjeti ko je (samo za večeras) bolji asistent –Milena Raičević ili Grejs Zadi, da li će Đurđina Jauković u golgeterskoj sjenci ostaviti Kanor, Minko… U ,,klinču“, na crti, biće klupske koleginice iz Bresta, Tatjana Brnović i Pauleta Fopa, a tek sa krila kako će da pršti…

BEZ KALKULACIJA

– Utakmica sa Francuskom za nas je možda i finale Evropskog prvenstva – kazala je selektorka. Selektorka vidi snažnog rivala, atlete spremne da u neko-

Crna Gora i Francuska sastale su se četiri puta na EP, a olimpijske šampionke pobijedile su u svim mečevima, uključujući trijumf od 24:23 prije dvije godine. Selektor

JAUKOVIĆ: Najveća im je ,,frka“ od Crne Gore

Iskustvo iz Bresta Đurđini Jauković daje za pravo da kaže sljedeće:

– Znam dobro koliko smo im nezgodne. Znam iz iskustva i razgovora sa mojim saigračicama iz Bresta da im je uvijek i najveća ,,frka“ bila od Crne Gore – kazala je Jauković.

Vrijeme je za lake golove

Kako protiv Francuske?

– Prije svega, treba da zadržimo nivo odbrane iz prve tri utakmice. Broj lakih golova da svedemo na minimum, ako zaustavimo tranziciju. Posebnu pažnju da obratimo na Minko koja većinu golova, više od 50 odsto, daje iz polukontre i tranzicije. Smatram da možemo puno bolje u napadu uz strpljenje. Idealno bi bilo da i mi dođemo do lakih golova. Vrijeme je da to i pokažemo – istakla je Jauković

odbrana (47 odsto uspješnosti) upisala je Derlo, Crnogorke Rajčić 16 (30,19 odsto), a Batinović 12 (26,67 odsto)

liko minuta brzom igrom i lakim golovima ,,zgrome“ protivnika. Takvim igračicama, koje su godinama u sistemu i guraju isti fazon igre, stati na kraj je velika obaveza. Zna selektorka kako bi njena ekipa mogla da, poslije deset godina i šest uzastopnih poraza, dođe do cilja.

– Znamo da raspolažu sa izuzetnim atletama, igraju, uglavnom, zajedno, uigrane su, praktikuju isti stil i zbog toga nas čeka fizički i trkački teška utakmica. Igrali smo u ,,Morači“ slične utakmice i dobili na fizikalijama. Nadam se da ćemo se još podići i spriječiti lake golove.

U Skoplju su na premijeri grupe izgubili blagi favoriti – Njemačka i Rumunija

osvojile su prve bodove, pa je situacija sada povoljnija za naš tim. Holandija i Španija i dalje imaju po dva boda, pa bi eventualnim trijumfom Crna Gora bila na milimetar od finalnog turnira.

– Kalkulacije nijesu dobre. Moramo sobom da se bavimo. Najvažnija utakmica je sa Francuskom. A da bi ekipa imala ritam mora iz utakmice u utakmicu da igra bolje i pravi dobru atmosferu za ono što slijedi. Kakvi god da su bili rezultati, moramo našu utakmicu da igramo 60 minuta.

IMAMO PRAVO NA SNOVE

Crna Gora može još bolje u oba pravca, smatra Popović. – Ima još rezerve, mnogo

Francuske Olivije Krumbolc vidio je jaku Crnu Goru:

– Vidio sam kako igra ovaj crnogorski tim. Djevojke igraju jako dobro. IskoristilE su sve prednosti

domaćeg terena i trudiće se da nastave kontinuitet – rekao je Krumbolc koji je sa francuskom reprezentacijom osvojio 12 medalja i to na svakom prvenstvu, zaključno sa OI.

golova, uz samo tri promašaja, postigla je Jovanka Radičević

toga u napadu nije funkcionisalo kako smo željeli, nijesmo izvukli sve naše kapacitete – posebno sa bekovske linije. Svi imamo rezerve i, prosto, to mora da dođe u ovim utakmicama ako želimo rezultat koji želimo. Ovih dana smo baš na tu temu pričali, bavili se francuskom odbranom. Upravo u odbrani treba da odigramo na visokom nivou. Posljednji put ,,lavice“ su 2012. u Londonu, na putu do polufinala OI, slavile protiv Francuske. Generacija olimpijskih vicešampionki je bila najbolja, mogu li neke nove djevojke (Radičević, Rajčić i Raičević su i sada u sastavu) doći do slave?

– Moramo da sanjamo. Imamo ciljeve, ali moramo da budemo realni. Ima i drugih sila i reprezentacija koje su duže u samom vrhu i, možda, spremnije za takve stvari. Naravno da ćemo probati da izvučemo maksimum. Ne treba da ih opterećujemo jer možda neke još nijesu stasale za tu priču. Bolje je da se

Gospoda od navijača

– Zaslužile smo da igramo onakve mečeve kod kuće, uz onakve navijače koji su nas motivisali da istrajemo na putu. Vjerujem da će doći u Skoplje i nositi nas kao u ,,Morači“. Svaka od nas je svjesna koliko su važni. Lično sam se vratila rukometu i u Budućnost zbog želje da igram kod kuće EP i u onakvoj atmosferi. A oni su, što bi Petar Kapisoda rekao, gospoda od navijača – kazala je Milena Raičević

držimo nivoa koji nam odgovara. Ako dođemo do toga da igramo za medalju, borba neće izostati. I ne možemo upoređivati godine i generacije. Dosta godina je prošlo od 2012, a ova generacija treba da sanja svoje snove i na svoj način da ih ostvaruje – poručila je Popović.

mogu da balansiram. Svaka utakmica je priča za sebe, takva je i sa Francuskom gdje želimo da iskoristimo sve mane ove ekipe.

Iskustvo najboljeg asistenta EP, uz još nekoliko igračica, dragocjeno je, ali i kapitalno, jer je protiv Francuske neophodno greške svesti na minimum.

PREPOZNATI

MANE Nakon grupne faze mogli su se čuti komentari na račun izdanja Milene Raičević, samouvjerene kraljice asistencija. Srednji bek, po potrebi i desni, podredila se timu. Manje šutira, njeni zadaci su jasni i sve što je zamislila u Podgorici je ostvarila. – Tako funkcioniše naša igra. Djevojke ne mogu od mene da očekuju golgetersku igru iz Budućnosti ili onu iz 2012. Igračica sam od zadatka, poštujem sistem, a i spremila sam glavu za ulogu. Nijesam u nekoj golgeterskoj mogućnosti, ali koristim svoje predispozicije na najbolji način – istakla je Raičević.

Poglavlje u Podgorici je jedna od najljepših ispričanih priča u sportu, nije bilo lako tri puta, u vreloj ,,Morači“, sačuvati hladnu glavu, neće biti lako ni u Skoplju, a neophodno je. – U mojoj glavi je svaka utakmica kao finale. Možda takvo razmišljanje stvara pritisak, ali kao iskusan igrač

– Iz pozicionog napada ne daju previše golova, ali iz tranzicije su najopasnije. Na nama je da to pametnom igrom u napadu spriječimo. Biće važno da u meč dobro uđemo, ali ne i presudno.

Ko je favorit?

– Gledali smo prethodnih dana mnoge ekipe koje su kao autsajderi uspjele da osvoje bodove. Svako igra rukomet. Suvišno je pričati ko je favorit. Mogu samo da kažem da je ulog ogroman. Kvalitet jednog od glavnih favorita na EP je rotacija.

– Imaju dvije postave i mijenjaju se nakon 15 minuta. U svakoj postavi je lider, nekada su to Minko, Zadi, Konor. Imaju nekoliko igračica koje su na većem nivou. Da li je jedna od njih i Fopa, iz mlađeg talasa francuskog tima?

– Nezgodna je, dosta se kreće, ali i troši u odbrani. Probaćemo taktikom da je dovedemo na nivo koji nama odgovara – kazala je Raičević.

Večeras (20.30 h): Crna Gora –Francuska

Posljednji kapiten državnog tima ,,plavih“ sa Svjetskog prvenstva u Italiji ’90. godine, u razgovoru za Pobjedu ne krije oduševljenje idejom, organizacijom, dočekom i gostoprimstvom u najjužnijem crnogorskom gradu koji je ovih dana regionalni centar.

Vedete sa prostora nekadašnje zajedničke države okupila je sudbina jednog od njih – bivšeg igrača Hajduka, Ivana Gudelja, koji je rano završio karijeru zbog bolesti, a u Ulcinju je promovisao film i knjigu o sebi.

– Ako kažem da je ovakav skup veličanstven, onda to nije adekvatan opis, nije najmjerodavnija riječ za ovakav događaj. Mora se naći neki jači, bolji termin kojim bi se oslikalo ono što su ljudi ovdje u Ulcinju organizovali. Ovo je poruka ljudskih i moralnih vrijednosti, zahvaljujući sportu. Ono što se desilo Gudelju je istorija u kojoj smo se svi našli. To je moj kolega, igrali smo jedan protiv drugog kao članovi Hajduka i Sarajeva, bili zajedno u reprezentaciji Jugoslavije. Nijesam poznavao sve njegove probleme i danas se osjećam bogatijim čovjekom, sve zbog ljudi u Crnoj Gori. Okupljanje, druženje, čista emocija. Sve što se desilo u Ulcinju je nada za dobru, bolju budućnost naših prostora. Mi to zaslužujemo, mi to možemo. Ovo je više od sporta. Ovo je familija. Ljubav, srce i iskrenost – rekao je Hadžibegić za Pobjedu.

Kada je voditelj programa na Pristanu pokraj Male plaže prozivao i predstavljao jednog po jednog gosta, rođeni Sarajlija bio je među prvima. Odmah je poručio da se u Crnoj Gori osjeća kao domaći...

– Ovo je moja zemlja i moji ljudi. Bio sam selektor fudbalske reprezentacije ove države i uvijek sam doživljavao poštovanje sa svih

Prethodni selektor Crne Gore oduševljen događajem u Ulcinju gdje su se okupili fudbalski asovi sa eks-Ju prostora

Hadžibegić: Ovo je familija, ljubav, srce i iskrenost

Asovi upoznali čari Bojane i Starog grada

Subota je bila opuštenija varijanta.

Dan je počeo jutarnjim okupljanjem, a potom se krenulo u razgledanje Starog grada, na čelu sa vodičem koji je prezentovao istorijsku storiju Ulcinja.

Nakon ručka – fudbalski asovi su imali priliku da upoznaju čari Bojane. Uveče je nastavljeno druženje. Neđelja je rezervisana za odlazak u Podgoricu, tačnije – u restoran ,,Salaš“, na rekapitulaciju događaja i oproštajnu ceremoniju.

Kakve su nam šanse? – Crna Gora je na dobrom putu. Istina je da još uvijek zavisi od Stefana Savića i Stevana Jovetića, dva vrhunska fudbalera i čovjeka. To je dvojac koji orijentiše igru reprezentacije. Želja mi je i nadam se da će biti spremni da pomognu i mlađim igračima kada krenu kvalifikacije. Tu su Vešović, Tomašević, Điđo Vukčević, a drago mi je što je selektor Radulović pozvao i Milovića iz Voždovca.

Jako je dobar igrač i može da kompletira zadnju liniju sa Vujačićem i Tomaševićem na poziciji štopera. Ja sam navijač Crne Gore kojoj želim sve najbolje – kazao je nekadašnji štoper španskog Betisa, Sošoa i Tuluza.

Mundijal je na pragu, ali ni Vaša BiH, ni naša Crna Gora neće nastupiti u Kataru. Za koga ćete tamo navijati? – Navijaću za fudbal – odgovorio je Hadžibegić, koji nastavlja: – Glavni favoriti nijesu Evropljani. Smatram da su Brazil i Argentina selekcije koje mogu da odu do kraja. Imaju kvalitet, a, vidim, i dobru motivaciju. Što se tiče našeg kontinenta – vjerujem da je Francuska najjača. Dolaskom Piksija Stojkovića, šansu dajem i Srbiji koja bi mogla da napravi pozitivan rezultat. Piksi ima fudbalsku drskost, na pravi način dao je ekipi povjerenje koje je ranije falilo. Mislim da Srbija može da ide do završnice, moguće do polufinala, a onda je sve otvoreno.

Šezdeset petogodišnji Sarajlija imao je kratku trenersku epizodu u Alžiru nakon odlaska sa kormila crnogorske ,,A“ selekcije.

Faruk Hadžibegić juče u Ulcinju

strana. Došao sam i otišao sa te funkcije kao prijatelj. Uvijek ću na to vrijeme gledati s ponosom, a prema Crnoj Gori i ovdašnjem narodu gajiti velike emocije – ističe Hadžibegić.

Dok je vodio nacionalni tim, suočavao se sa ogromnim kadrovskim problemima. Gotovo da nije bilo utakmice u kojoj je mogao da računa na sve igrače. Pitanje je i da li je ikada izveo tim koji sma-

Asovi u elementu

Dnevna fešta se sa Pristana i ulica Ulcinja preselila na Veliku plažu, tačnije, u restoran ,,Primavera“. Gala noć upriličena je za najveća imena jugoslovenskog fudbala koja ovih dana evociraju uspomene na igračke dane.

Svečana sala restorana bila je dupke puna, a gosti su imali priliku da konzumiraju bogatu trpezu, tradicionalna pića i jela koja se služe na ulcinjskoj rivijeri.

Pored zabavnog programa, razmjenjivali su se pokloni između Ulcinja, Beograda, Splita, Skoplja… Najjužniji crnogorski grad preplavile su najljepše emocije nakon što je organi-

tra najboljim. Uticalo je to na kvalitet igre, s tim što je ispunio misiju. Ostaće zapisano da je Hadžibegić sa ,,hrabrim sokolima“ ostvario rezultatski napredak – prelazak iz C u B diviziju Lige nacija. Nakon toga nije produžio ugovor sa Savezom. Nije to narušilo odnos koji ima sa predsjednikom Dejanom Savićevićem. Štaviše, Hadžibegić je od naše kuće

zator skupa Pavle Pepđonović okupio asove sedamdesetih, osamdesetih, pa i devedesetih godina prošlog vijeka. Kako je noć odmicala, tako je atmosfera bila sve opuštenija. Smjenjivali su se razni melosi, svevremenske pjesme Čolića, ,,Bijelog dugmeta“, Balaševića i ostalih izvođača.

Dobro poznata – ,,Je l’ Sarajevo gdje je nekad bilo“ – posebno je legla Mehmedu Baždareviću, bivšem igraču Željezničara, koji je zaigrao na stolici kada je čuo Merlina Veselili su se, đuskali, okrenuli kolo... A pred fajront – gotovo cijela sala otpjevala je himnu nekadašnje Jugoslavije – ,,Hej, Sloveni“, koja je ispraćena aplauzom.

fudbala dobio pozivnicu za ,,Veče jubileja“ povodom obilježavanja 15 godina reprezentacije. Ceremonija je zakazana za utorak, u podgoričkom hotelu ,,Hilton“ u 20 časova.

– Apsolutno ne postoji nijedan problem između Deja i mene, između Fudbalskog saveza Crne Gore i mene. Bio sam presrećan kada sam postavljen za selektora. Ljudi su nakon isteka mog ugovo-

ra odlučili da ne nastavimo saradnju. Ja to poštujem. Takav je posao. Kad god bude nešto zatrebalo Crnoj Gori, ja sam tu, prijatelj, uvijek spreman da pomognem – poručio je Hadžibegić. ,,Sokoli“ će naredne takmičarske mečeve igrati od marta u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – u grupi sa Srbijom, Mađarskom, Bugarskom i Letonijom.

Živi u Parizu, ali je često u rodnom gradu...

– Puno putujem. Pratim fudbal, gledam utakmice. Učim i dalje, kontaktiram sa kolegama, ponešto i pitam.

U Parizu sam, ali skoro svakog mjeseca odem do mog Sarajeva. Često sam na prostorima eks Jugoslavije.

Danas sam u Ulcinju, sjutra ću biti u Podgorici. Ne mogu bez ove teritorije – zaključio je Hadžibegić, koji je dres ,,bordo“ tima sa Koševa nosio od 1976. do 1985. godine. Davor KAŽIĆ

ULCINJ - Među asovima – Faruk Hadžibegić. Legendarni defanzivac i prethodni selektor Crne Gore rado se odazvao pozivu Pavla Pepđonovića, koji je u Ulcinju okupio velika imena Ju-fudbala.

MERIDIANBET 1. CFL: Kandidati za titulu upisali trijumfe, Mornar slavio, Iskra ,,tone“

Nije bilo promjena na vrhu tabele nakon 16. kola Meridianbet 1. CFL – Budućnost, Sutjeska i Dečić ostvarili su pobjede, pa je prednost u korist ,,plavih“ ostala jedan odnosno četiri boda.

Podgoričani su u gostima slavili golom Marka Mrvaljevića, dok Nikšićani poslije uspjeha protiv Rudara (4:0) sada imaju vodećeg strijelca lige. Holanđanin Tajron Konrad dva puta se upisao kraj Bistrice i trenutno ima osam pogodaka, jedan više od Mendija

Tuzani su kao gosti upisali tri boda u meču sa Arsenalom (2:1), a drugu uzastopnu pobjedu vezali su fudbaleri Mornara koji su priredili preokret pod Malim brdom (2:1).

Iskra je spojila šestu prvenstvenu utakmicu bez trijumfa – Danilovgrađani su u Beranama uzeli bod protiv Jezera (0:0) i sada su na ,,minus pet“ od zone baraža.

DOBAR RITAM ,,PLAVIH“

Budućnost je u Bijelom Polju stigla do četvrte uzastopne pobjede i na reprezentativnu pauzu otišla kao lider šampionata, sa bodom prednosti u odnosu na drugoplasiranu Sutjesku.

,,Plave“ je dočekao težak teren i zahuktali protivnik koji nije znao za poraz u prethodnih pet kola. Dobre partije i rezultati dali su poleta domaćinu koji je dugo odolijevao favoritu. Nije Jedinstvo stvaralo šanse, ali je odbijalo napade Podgoričana kojima je nedostajalo mirnoće u zoni iz koje je trebalo da ugroze mrežu Joksimovića.

Budućnost je, doduše, dala gol u 29. minutu preko Miloševića, ali je pomoćni arbitar signalizirao ofsajd, što je kranje diskutabilna odluka.

Moguće da je Jedinstvo oštećeno za penal, jer je lopta nakon intervencije Simića pogodila Dakića u ruku.

Tražili su momci Miodraga Džudovića načina da probiju bedem čvrstog rivala – i našli ga u 73. minutu kada je Mrvaljević, nekoliko minuta pošto je ušao sa klupe, poentirao za radost gostiju.

- Zadovoljan sam pobjedom, a to nam je omogućilo da odemo na reprezentativnu pauzu u pozitivnom smislu. Mislim da sadržaj igre nije bio najbolji, ali smo se prilagodili terenu, koji je bio izuzetno težak.

Pobjeda je veliki podstrek da radimo što bolje i da završimo

prvi dio prvenstva na – prvom mjestu – rekao je Džudović, a potom dodao:

Rudar

Sutjeska

Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: 200. Sudija: Miloš Bešović (Podgorica). Golovi: 1:0 Eraković u 6, 2:0 Konrad u 24, 3:0 Matanović 56, 4:0 Konrad u 64. Žuti kartoni: Vuković, Babić (Sutjeska), Boričić, Janjić (Rudar).

Sutjeska Rudar

Muminović

Giljen

SUTJESKE

- Mrvaljević nije počeo utakmicu jer je imao lakšu povredu, pa smo se odlučili za igrača koji je bio svježiji i koji je trenirao cijelu nedjelju. Klupa je izuzetno važna kako u rezultatu, tako i u igri, jer su i momci na klupi dio ekipe i bitno je da daju pravi doprinos, kao što je to bio slučaj u ovom trijumfu –poručio je trener Budućnosti DOMINACIJA

Sutjeska je izdominirala protiv Rudara kraj Bistrice – 4:0.

Sve je bilo riješeno do odmora, budući da su Nikšićani vodili sa dva razlike. U nastavku je sve bilo stvar rutine, s tim što je domaćin nastavio da trese mrežu Pljevljaka kojima nije ostavljen ni promil šansi da urade nešto više.

Svoj dan imao je holandski napadač Tajron Konrad koji je sa dva gola preskočio Mendija na vrhu liste strijelaca. Ofanzivac ,,plavo-bijelih“ sada ima osam pogodaka iz 14 ligaških nastupa.

Ekipu Nenada Brnovića u vođstvo je doveo Eraković već u sedmom minutu, a u 56. je precizan bio još jedan momak iz veznog reda – Matanović Konrad je bio efikasan u 23. i 64. minutu.

DVA GOLA CMILJANIĆA

Dečić je pet kola bio bez slavlja, a to je promijenio na trening kampu Fudbalskog saveza Crne Gore, gdje je bio bolji od Arsenala (2:1).

Tuzane je do pobjede predvo-

dio sve bolji Boris Cmiljanić, koji je postigao oba gola za svoj tim. Strijelac za Tivćane bio je iskusni Došljak.

Dečić je dobro otvorio utakmicu i imao ozbiljnu priliku u sedmom minutu kada je Cmiljanić promašio nakon dodavanja Denkovića

Ipak, napadač Tuzana ispravio se u sljedećem napadu u 16. minutu – ovoga puta sve je uradio sam, primio loptu, ušao u kazneni prostor, te preciznim udarcem matirao Nikića Utakmica je bila riješena početkom nastavka kada je isti fudbaler ponovo nadmudrio protivničku odbranu. Akcija je krenula od golmana Markovića koji je ispucao loptu, ona je dobila ubrzanje od vjetra, a nezgodnu situaciju za golmana iskoristio je hitronogi ofanzivac i ponovo prevario Nikića. Nadu nominalnom domaćinu vratio je Došljak koji je u 59. minutu sa dalje stative pretvorio centaršut Montenegra Nije to bilo dovoljno za iznenađenje protiv Dečića, koji je do kraja propustio da preko Ivanovića i Bećiraja trijumfuje ubjedljivije.

RAIČEVIĆ HEROJ MORNARA

Mornar je do pobjede u komšijskom derbiju sa Petrovcem stigao preokretom u drugom poluvremenu. Heroj Barana bio je Milivoje Beko Raičević, koji je postigao oba gola –u 56. i 65. minutu.

Nije prvi put da ,,nebo-plavi“ povedu, pa stanu. Ovoga puta su imali prednost nakon pogotka Babića na samom kraju prvog dijela.

Ipak, ekipa Mladena Lambulića pala je u nastavku, a to je raspoženi gost kaznio.

Izabranici Andrije Delibašića udaljili su se pet bodova od posljednjeplasirane Iskre, a trenutno su na ,,minus tri“ od mjesta koje garantuje opstanak. Danilovgrađani nikako da riješe krizu rezultata – nakon nule sa Jezerom u Beranama ostali su čvrsto prikovani za dno tabele.

U Beranama je viđena obostrano slaba partija, gotovo bez pravih šansi da se nešto promijeni po pitanju epiloga. D. K.

4 4 8 14:21 16

Iskra 16 2 5 9 11:26 11

narednom kolu (27. novembra)

se: Sutjeska – Petrovac, Rudar – Arsenal, Dečić – Jedinstvo, Budućnost – Jezero, Iskra – Mornar.

NIKŠIĆ: Radović, Miura (od 88. Grbović), Hadžibegović, Kecojević, Vuković, Milić, Perišić (od 46. Nenezić), Đukanović, Videkanić, Mirković (od 65. Globarević), Todorović.

Fudbaleri Nikšića uspjeli su

da trijumfuju protiv Otranta u derbiju začelja. Na taj način Otrant je napravio korak unazad, jer je nakon pobjede protiv Berana propustio priliku da se dodatno primakne ,,zoni spasa“. Sa druge strane, Nikšić je velikim brejkom napravio dodatni iskorak u odnosu na ,,fenjeraša“... R. P.

Četvrti trofej za Brazil

U susret Svjetskom fudbal skom prvenstvu u Kataru, koje počinje 20. novembra i trajaće do 18. decembra, do nosimo istorijat Mundijala. Do sada je odigran 21.

Sjedinjene Američke Države or ganizovale su Svjetsko prven stvo 1994. godine, a titula je pri pala Brazilu.

Amerikanci su uradili sve da ovaj Mundijal bude najgledaniji na svijetu, a u trci za domaćinstvo pobijedili su Maroko koji je ,,ot pao“ jer je imao samo dva stadi ona po standardima ovako veli kog takmičenja.

Iako SAD nijesu (bile) poznate kao zemlja s fudbalskom tradi cijom, Mundijal 1994. postavio je apsolutni rekord sa gotovo 3,6 miliona ljudi na tribinama, odnosno, 69.000 gledalaca po utakmici.

Tome su doprinijeli i domaći fud baleri, koji su pod vođstvom se lektora Bore Milutinovića ispu nili plan, plasiravši se u osminu finala.

Imali su nesreću da tamo naiđu na buduće šampione... Pored domaćina, velike uspjehe ostvarile su reprezentacije Šved ske i Bugarske, plasmanom u po lufinale.

Sedam od osam mjesta u četvrt finalu zauzele su reprezentacije iz Evrope i mislilo se da će neka od njih osvojiti trofej. Planove im je pokvario Brazil koji je vođen selektorom Karlosom Alber tom Pareirom zasluženo postao šampion rekordni četvrti put. U sastavu Brazila bio tada 17-go dišnji Ronaldo Luis Nazario de Lima, ali buduća zvijezda svjet skog fudbala nije ulazila u igru.

Kamerun nije ponovio sjajna izdanja iz Italije 1990, mada se Rože Mila u 43. godini upisao u strijelce i tako popravio sop stveni rekord.

Hit je ovog puta bila talentovana ekipa nigerijskih ,,super orlova“, koja je zbog neiskustva u osmi ni finala eliminisana od Italije.

NAPADAČKI FUDBAL

Za razliku od Mundijala 1994, gdje se igrao dosadan, defanzi van fudbal, na američkom tlu pu

Kolumbijac Eskobar ubijen zbog autogola

blika je mogla da uživa u igri na pogodak više. Utisak je djelimično pokvari lo finale jer je prvi put u istori ji završeno rezultatom 0:0, pa je odlučeno izvođenjem jeda naesteraca.

FIFA je doprinos pozitivnoj pro mjeni u igri dala zabranom vra ćanja lopte golmanu, ali i nagra đivanjem pobjede s tri, umjesto dotadašnja dva boda.

DOPING MARADONE

Shodno ,,nestašnom“ karakte ru, koji ga je krasio koliko i nepo novljivi fudbalski dar, u centru pažnje tokom SP 1994. našao se Dijego Armando Maradona Na četvrtom Mundijalu u kari jeri, legendarni ,,El Pibe“ bio je kapiten ekipe u kojoj su se pored nekoliko veterana našli pred stavnici nove generacije asova – Batistuta, Redondo, Simeo ne, Ortega ,,Gaućosi“ su na startu razbi li debitantski tim Grčke (4:0), a zatim prizemljili Nigerijce (2:1). Onda je Maradona pao na do

ping testu i Argentina bez nje govog iskustva i genijalnosti vi še nije bila isti tim.

Dok je Afrika na osnovu ranijih rezultata prvi put bila zastuplje na sa tri predstavnika, ovog pu ta je došao red da zablista i jed na selekcija iz Azije. Saudijska Arabija je takmičenje u grupi završila s istim brojem bodova kao Holandija i Belgija i poslije uspjeha DNR Koreje u Engle skoj 1966. postala prvi predstav nik najmnogoljudnijeg konti nenta u drugoj rundi SP. Bugarin Hristo Stoičkov je uz Bađa i Romarija bio zvijezda turnira, a sa Olegom Saljenkom podijelio je naslov najboljeg stri jelca sa šest postignutih golova (centarfor Rusije je mrežu Ka merunaca zatresao pet puta za samo 60 minuta).

Finale je odigrano 17. jula 1994. u Los Anđelesu, u prisustvu 94.000 ljudi, a pobjednik je od lučen nakon penal ruleta. Kao tragičari upisali su se Fran ko Barezi, Danijele Masaro i Roberto Bađo, pa jedan pro

mašaj Marsija Santoša nije mo gao da skrene ,,karioke“ sa pu ta slave.

U utakmici za treće mjesto Šved ska je pobijedila Bugarsku – 4:0.

SANKCIJE „PLAVIMA“

Tim Savezne Republike Jugo slavije bio je odstranjen s takmi čenja zbog sankcija Ujedinje nih nacija.

Tek krajem 1994, kada su sank cije UN ublažene i iz njih izu zeti sportisti, generacija Mi jatovića , Branka Brnovića , Jugovića, Mihajlovića, Milo ševića i drugih dobila je priliku da uz podršku iskusnijih Stoj kovića i Savićevića pokaže kva litet na najvećoj sceni.

Međutim, ta reprezentacija uskraćena je za priliku i da se kvalifikuje za EP u Engleskoj 1996, da bi na narednom velikom takmičenju – Mundijalu 1998.

u Francuskoj – mnogim nosio cima igre prošao zenit karijere, pa je ekipa odličnih individua laca propustila priliku za veliki rezultat. Ne. K.

Sjedinjene Američke Države organizovale Svjetsko prvenstvo 1994. godine

Za Mundijal 1994. veže se i tragična priča defanzivca Kolumbije Andresa Eskobara, koji je ubijen hicima iz pištolja nekoliko dana po povratku reprezentacije u zemlju. Eskobar je u ključnoj utakmici drugog kola prve

runde protiv SAD (1:2) postigao autogol. Tako se pobjeda Kolumbijaca nad Švajcarskom (2:0) u posljednjem meču grupe A ispostavila nevaž nom, a nesrećni fudbaler je životom platio greš ku koja predstavlja sastavni dio igre.

Nacija sumnja u Engleze, Iran prijeti Velsu i SAD

Pobjeda će do početka Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru (20. novembra) predstaviti grupe prvog zimskog mundijala u istoriji. Na redu je grupa B, u kojoj su Engleska, SAD, Iran i Vels.

ENGLESKA

Engleska po običaju na svako veliko takmičenje ide s velikim ambicijama, a na prošlom SP napokon je stigla do polufinala. Izgubila je od Hrvatske, pa u meču za treće mjesto od Belgije, da bi novu šansu za prvi trofej od Mundijala 1966. propustila prošle godine kada je kao domaćin u finalu Evropskog prvenstva na jedanaesterce izgubila od Italije.

Euforija je malo splasnula lošim uvodom u predstojeći Mundijal jer je Gordi Albion u A Ligi nacija – u grupi sa Njemačkom, Italijom i Mađarskom – bio posljednji i ispao u niži rang.

Engleska je na šest utakmica postigla samo četiri gola.

Selekcija ,,tri lava“ je rutinski odradila kvalifikacije za Mundijal, što se i očekivalo u grupi sa Poljskom, Albanijom, Mađarskom, Andorom i San Marinom.

Tim Gareta Sautgejta veliki je favorit u B grupi SP, ali će biti i pod ogromnim pritiskom javnosti koja nije zadovoljna igrama i rezultatima nacionalnog tima, za koji u Kataru neće igrati povrijeđeni Ben Čilvel i Ris Džejms, dok je iznenađujuće pozvan Kajl Voker iako je već neko vrijeme van terena.

Naravno, prva zvijezda Engleza je napadač Hari Kejn, koji će u Kataru ,,juriti“ rekord Vejna Runija, najboljeg strijelca Engleske s 53 pogotka. Kejn je postigao dva manje.

Broj učešća na SP: 16 od 22.

Najveći uspjeh na SP: Šampion 1966.

SAD

S prosjekom od 25 godina i 175 dana, Amerikanci će biti najmlađa selekcija u Kataru, a devetorica je mlađa od 23 godine – Tajler Adams (23), Brenden Aronson, Seržinjo Dest Doš Sargent Timoti Vea (22), Hesus Fereira (21), Junus Musa Đovani Rejna i Džo Skali (19).

,,Jenkiji“ imaju i sjajnog Kristijana Pulišića iz Čelzija, Vestona Mekenija iz Juventusa, i mogli bi da budu prijatno iznenađenje Mundijala.

Pitanje je – hoće li im mladost biti prednost ili hendikep.

SAD nijesu blistale u kvalifikacijama za Mundijal, koje su završile kao trećeplasirane, iza Kanade i Meksika, s istim brojem bodova kao Kostarika.

Selektor je Greg Berhalter (49), koji vodi nacionalni tim od 2018. Ameri su pod njegovim vođstvom odigrali 54 utakmice, ostvarili su 36 pobjeda, sa po

devet poraza i remija.

Berhalter je vodio SAD do titule u Gold kupu prošlog avgusta, kada su u finalu bile bolje od Meksika.

Broj učešća na SP: 11 od 22.

Najveći uspjeh na SP: Polufinale 1930.

VELS

Vels je posljednja evropska selekcija koja je obezbijedila plasman na Svjetsko prvenstvo.

U martu je u polufinalu baraža savladala Austriju (2:1), a zbog rata u Ukrajini tek u junu igrala odlučujući meč – u Kardifu su pobijedili upravo Ukrajince (1:0) i prvi put nakon 64 godine se plasirali na Mundijal.

Velšani su u usponu jer su nakon dva uzastopna učešća na šampionatima Evrope izborili i odlazak na SP, predvođeni na terenu Garetom Bejlom¸ nekada najskupljim fudbalerom planete.

Sjajni ofanzivac je proteklog ljeta napustio Real Madrid i preselio se u američku MLS ligu, sigurno nije u formi kao u najboljim danima, ali dres nacionalnog tima uvijek ga je posebno motivisao.

Imaju Velšani još provjerenih igrača, poput golmana Denija Vorda iz Lestera, defanzivca Totenhema Bena Dejvisa, veziste Arona Remzija iz Nice...

,,Zmajevi“ će na premijeri igrati sa SAD i taj duel će vjerovatno biti ključan za prolaz u osminu finala.

Broj učešća na SP: 2 od 22. Najveći uspjeh na SP: četvrtfinale 1958.

IRAN

Iran se nada da bi u šestom nastupu na svjetskim prvenstvima konačno mogao da se plasira u nokaut rundu.

Kao i na prošlom Mundijalu kada su zamalo prošli u osminu finala, azijsku selekciju predvodi iskusni trener Karlos Keiroš, koji se vratio na klupu poslije burnih dešavanja u tamošnjem fudbalskom savezu.

U kvalifikacijama je Irance vodio Hrvat Dragan Skočić i osvojio 25 od mogućih 30 bodova. Nedovoljno, ipak, da ostane na klupi i za SP iako je poslije otkaza vraćen na mjesto selektora.

,,Persijske zvijezde“ u timu imaju Mehdija Taremija iz Porta, momka kojeg zovu ,,iranski Mesi“ – kreativnog ofanzivca Sardara Azmuna

Iranci nikada nijesu igrali protiv Engleske ili Velsa, dok su se sa SAD sastali u grupnoj rundi Mundijala u Francuskoj 1998.

godine i slavili 2:1.

Koliko će sada moći u ulozi autsajdera?

Broj učešća na SP: 5 od 22. Najveći uspjeh na SP: grupna runda. Ne. K.

PODGORICA - Rukometaši Rudara razdvajaju kandidate za titulu – Lovćen i Budvansku rivijeru – na tabeli SBbet Prve crnogorske lige.

Pljevljaci su u derbiju sedmog kola ubjedljivo pobijedili Budućnost Podgoricu u glavnom gradu – 34:22.

Tim Nedima Selmanovića je drugi sa šest pobjeda i jednim porazom, s tim što ima meč više od lidera Lovćena (učinak 6-0) i dva od aktuelnog šampiona Budvanske rivijere (5-0).

Nemanja Vuković je po navici bio najefikasniji igrač Rudara – postigao je 10 pogodaka, jedan više od Nemanje Matovića i dva od Filipa Rackovića

Kod Budućnosti, koja je pretrpjela drugi poraz, a ima četiri pobjede, istakao se Milan Nišavić sa sedam golova.

U duelu ekipa sa sufiksom ,,1949“, Berane i Partizan su u gradu pod Jasikovcem remizirali 26:26.

Osam pogodaka za domaćina dao je Nikola Babović, za goste Veselin Drakulović – 11.

Nemanja Popović odbranio je 10 šuteva, dva manje od Partizanovog čuvara mreže Ivana Čulea, koji je u finišu odbranio sedmerac i sačuvao bod gostima.

Berane je četvrto na tabeli (bod i meč više od Budućnost Podgorice), Partizan sedmi.

SBbet Prva liga za rukometaše (7. kolo)

Rudar osvojio ,,Moraču“, prva pobjeda Mornara 7

Mornar 7 je protiv Brskova stigao do prvog trijumfa u sezoni. Ekipa Steva – Šiška Nikočevića bila je bolja od Brskova (31:28) uz 10 pogodaka Ene-

EPSC Superliga za odbojkašice (7. kolo)

Gošće uspješnije

PODGORICA – Sve tri pobjede gostujućih ekipa u subotnjem programu 7. kola EPSC Superliga za odbojkašice. Albatros je do šeste pobjede došao u Podgorici protiv Morače (3:1), koja je upisala četvrti poraz. Anđela Kukobat sa 17 poena i Milica Vuletić sa 10 su predvodile Novljanke, dok se u domaćem timu istakla Lara Jovović sa 13 poena. Jedinstvo je maksimalnim rezultatom slavilo u Kotoru protiv Gimnazijalca, koji je i dalje jedini bez pobjede u prvenstvu. Za drugu pobjedu Bjelopoljki najzaslužnije su bile Gordana Madžgalj sa 18 i Isidora Jevrić sa 12 poena. U ekipi Gimnazijalca odskočila je Marina Jovanović sa 12 poena. Drugu pobjedu upisala je i

Budućnost, i to u gostima protiv Mediterana (3:1), koji je doživio peti poraz. Anja Orlandić je predvodila ,,plave“ sa 18 poena, Mileva Magdelinić je dodala 10. U budvanskoj ekipi dvocifrene su bile Vanja Matunović (13) i Vanja Delibašić (10).

Dan ranije su se radovale domaće ekipe. Luka Bar je dobila prvi gradski derbi u sezoni protiv Galeba Liko Soho Group sa 3:2, nakon što su ,,galebice“ vodile 1:0 i 2:1 u setovima.

Luka Bar je stigla do šeste pobjede, a Galeb je upisao drugi poraz.

Anastasija Petručenko je predvodila Luku Bar sa 22 poena, Tamara Vukoslavčević je dodala 13, Iva Pepđonović 11, a Mia Ražnatović 10.

sa Mulića i 15 odbrana Petra Hadžiristića Kod gostiju su se po sedam puta u strijelce upisali Todor Čigoja i Aleksandar Smolović

Na drugoj strani istakle su se Teodora Čavić sa 20 i Maša Dragojević sa 15 poena.

Herceg Novi je opravdao ulogu favorita protiv Akademije, lider prvenstva je upisao i sedmu maksimalnu pobjedu.

Diana Balai sa 13 i Lea Boban sa 11 su osvojile najviše poena u domaćem timu, Daria Čabonenko je dodala devet, a kapitenka Tanja Bokan osam, za dva seta, jer je u trećem odmarala.

U tivatskom timu su najviše poena osvojile Maša Milošević (6) i Anja Popović (5). Rezultati 7. kola: Morača – Albatros 0:3 (21:25, 18:25, 14:25), Gimnazijalac – Jedinstvo 0:3 (17:25, 24:26, 16:25), Mediteran – Budućnost volej 1:3 (21:25, 25:21, 10:25, 15:25).

Petak: Luka Bar – Galeb Liko Soho Group 3:2 (17:25, 25:23, 22:25, 25:21, 15:12), Herceg Novi – Akademija 3:0 (25:11, 25:9, 25:19). S. J.

Novi maksimalan trijumf Budve

PODGORICA – Budva je nastavila seriju maksimalnih pobjeda na domaćoj sceni – šampion je na svom terenu savladao Jedinstvo sa 3:0, za petu pobjedu u isto toliko mečeva bez poraza. Bjelopoljci su, sa druge strane, doživjeli treći poraz u nizu. U budvanskom timu istakli su se Aleksandar Gmitrović sa 14 i Benjamin Hadžisalihović sa 14 poena, kod gostiju su najviše poena osvojili Milan Rovčanin i Vladan Stojanović – po šest. Dan ranije je Budućnost opravdala ulogu fa-

vorita u Baru, pobijedila je Mornar u tri seta i stigla do četvrte pobjede. Mornar je doživio drugi poraz. Bojan Strugar je sa 15 poena bio najbolji u podgoričkom timu, Stefan Radević je dodao 10, a Adnan Silajdžić devet. Marko Jovićević se istakao u barskom timu sa 12 poena. Peto kolo: Budva – Jedinstvo 3:0 (25:17, 25:11, 25:13). Petak: Mornar – Budućnost volej 0:3 (22:25, 17:25, 19:25). Danas: Galeb Liko Soho Group – Sutjeska (15.00). S. J.

Lovćen je u petak savladao Sutjesku (34:15), dok su za večeras zakazani dueli Komovi – Budvanska rivijera (19) i Jedinstvo – Danilovgrad (19 h). Ne. K.

Prva liga za košarkašice, 5. kolo

Rutina „vučica“

Bud. Bemax 89 Nikšić 64

PODGORICA – Dvorana: „Bemax arena“. Gledalaca: 100. Sudije: Stefan Kuburović, Zoran Radulović, Nikola Dragojević. Rezultat po četvrtinama: 18:18, 33:16, 22:14, 16;16.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak 6, Mi. Bigović 6, Vučković 3, Radonjić 13, Stefanović 4, Živković 9, Ma. Bigović 2, Marković 8, Šćepanović 13, Leković 20, Bulajić 5. NIKŠIĆ: Čanović 11, Batrićević, Petrović 2, Volnianska, Čolović, Sarić 14, Mirković, Daci 26, Jakšić 11, Lalović.

Košarkašice Budućnost Bemaxa savladale su Nikšić u okviru 5. kola Prve lige.

Duel timova iz WABA lige donio je izjednačenu igru i egal rezultat skoro do sredine druge dionice, ali je onda domaći tim počeo da pravi razliku. U 13. minutu prvi put za podgorički tim u igru je ušla Jelena Bulajić, koja je odmah zatim iz prvog pokušaja pogodila trojku za 33:23, a „vučice“ su nakon serije 12:0 uspjele da do odmora steknu dobru zalihu – 51:34.

Već u nastavku meča sve je bilo u znaku „plavih“, koje su djelovale bolje u odbrani, a nakon poena iz tranzicije pravile su sve veću razliku, tako da je u finišu bio i 31 poen viška za domaće (82:51)… R. P.

Učesnici Svjetskog prvenstva u fudbalu: Grupa B

Sa meča Budućnost Podgorica – Rudar

Linije života: Deset američkih godina Harisa Tokovića

Da s Adamom prošetam ,,sibirskom“ ulicom

Iz Kolašina je otišao kao 24-godišnjak, četvoromjesečnim studentskim programom i nakon završetka odlučio da ostane i da se radom i strpljenjem izbori u Čikagu. Danas je suvlasnik preduzeća, koje ima 15 kamiona, suprug psihološkinje Jelene i od prošlog mjeseca otac Adama kome se nazdravilo ,,jabukovačom“ iz Mioske…

KOLAŠIN - Kada se u ok tobru rodio Adam i počelo da se slavi rođenje sina Harisa i Jelene Toković u Hanover parku, nekih 45 minuta od Čikaga, bilo je viskija, piva i raznoraznih pića. Bilo je najskupljih čašica i flašica ali nije bilo –moračke rakije. Međutim, „nostalgija – trans“ je brzo napravila organizaciju. Proizvođač Vlado Dulović a ,,jabuka“ puna sunca i šećera iz Mioske, čuvene krivine na starom putu od Podgorice ka Kolašinu. Otac Hule kao koordinator ,,distribucije“ i mlada Ko lašinka Vanja Bokunović koja je tih dana kretala za Ameriku. Nekoliko dana nakon toga se ,,jabukova čom“ nazdravljalo u Hano ver parku…

Najprije je Vlado Dulović po kazao kako se Haris u poru ci preko Vajbera zahvaljuje na ,,zdravici“. Tako se uspo stavila komunikacija sa Hari som, čestitke, pozdravi, pita nja, odgovori. Životne poruke mladića koji od 2013. godine nije dolazio u svoj Kolašin… Haris Toković je mladi Kola šinac iz znamenite porodice Toković koji u svoje 34 godi ne ima skoro deset koje je pro veo u Americi. Zavičajna ,,ja bukovača“, koja je stigla da se njom održi zdravica Adamu, samo je simbolično potvrdi la Harisovu vezanost za Ko lašin, porodicu, prijatelje. Za ,,ulicu pored Svinjače“, za ,,si birsku“ ulicu…

- Okean sam ,,prešao“ 2013. godine. Došao sam u Ame riku preko programa Work and Travel koji je omoguća vao studentima iz Crne Go

re da dođu da rade na nekim turističkim destinacijama, da preko ljeta zarade, upo znaju novu kulturu, način ži vota, da prošetaju nekim od najljepših gradova na svije tu kao što su Njujork, Las Ve gas, Los Anđeles. Takođe, taj program nas je obično vodio u neka ruralna mjesta gdje ima problema sa nedostat kom radne snage. Tako sam ja bio angažovan u gradu Brajs, u državi Juti, đe sam radio u restoranu. Program je trajao četiri mjeseca a ja sam odlu čio i da nakon toga ostanem u Americi i sa drugaricom sam se preselio u Čikago. Haris priznaje da je izabrao Čikago jer je znao da u ovom milionskom gradu ima dosta ,,naših ljudi“, jezika ali i karak tera i navika koje se razumiju. Posao se morao naći što prije jer imalo se za stan i nekoliko nedjelja skromnog troška… - U Čikagu je tada kod naših ljudi najpopularniji posao bio vožnja kamiona. Težak i od govoran posao ali dobro pla ćen. Pošto dobijanje vozačke dozvole za kamion traži do

sta vremena i strpljenja, mo rao sam sa naći i uporedni po sao za ta dva mjeseca koliko je trajala obuka. Posao sam na šao kod našeg Kolašinca - Pre draga Bulatovića Penja ko ji je vodoinstalater u Čikagu. Pošto sam iz zanatske porodi ce, dobro sam se snašao. Moj rahmetli djed Ismo bio je vo doinstalater u starom hotelu ,,Bjelasica“. Sa Penjom je bi lo i dosta kafanskog druženja jer je veliki i stručni radnik ali voli i opuštanje… Kada je završio dvomjesečnu obuku za vozača kamiona, Ha ris je u maju 2014. počeo samo stalno da vozi kamion za kom paniju u kojoj je radio. Težak i odgovoran posao, nostalgija

koja mu od američkih drumo va ,,stvara“ Jadransku magi stralu. Ali i ,,potpisan“ dogo vor sa samim sobom da mora izdržati, da strpljenje i rad sve pobjeđuju… - Početkom 2015. godine ku pio sam svoj prvi kamion. Bio je to stari kamion ali zlata vri jedan jer sam njime pokrenuo svoj privatni biznis. Nije lako, svoj biznis traži da se pokri vaju brojni troškovi, opravke kvarova skupe, obavezna osi guranja. Nakon toga kupujem još dva kamiona, angažujem dva vozača da ih voze. Kreće sve dobro ali prevoznički po sao ulazi u neku krizu tako da prodajem dva kupljena ka miona i nastavljam da vozim

sam. Tražim rješenja i sa jed nim drugom iz Srbije otvaram garažu za popravku automo bila. Kreće dobro ali problem sa radnom snagom, zatvara mo, ostajem ponovo sa svo jim kamionom… Svim životnim i poslovnim izazovima koje donosi život u Americi, Haris Toković odgo vara radom, strpljenjem, tra ženjem novih rješenja. Uči, pamti dobre ideje i prijedlo ge, selektira život i ljude oko sebe. Američki dani donose brojna upoznavanja ali jedno posebno u Harisov život doni jelo je ljubav i sigurnost. Bilo je to upoznavanje Jelene, Be ograđanke, čija je porodica 15 godina bila u Americi…

Energija zavičaja koja traje

Harisova snaga je Kola šin. Definitivno. Deset godina je bez njega ali kao da ga je rasporedio da uvijek neki Kolašinac ili dio Kolašina bude sa njim.

Pored Predraga Penja Bulatovića, tu je Vanja Bokunović, kćerka Rajka Bokunovića. Naiđe i Miro Šćepanović, nekadašnji ski jaški šampion Crne Gore. Ana i Aco Rakočević kao i Rajko Prika Baošić sa kojim Haris, priznaje, naj više ,,ogovara“ Kolašince.

Sa Harisom je u Americi i rođeni brat Dino kao i brat od amidže Jasmin, koji takođe voze kamion. Često se okupljaju u restoranu ,,Stefan“ čiji je vlasnik Ivan Bojić iz Gornjeg Lipova. Član je organizacije ,,Pori jeklo“ koja broji preko sto članova iz Crne Gore i preko koje se skuplja novac za pomoć onima koji su najugroženiji i koji imaju zdravstvene ili druge probleme u Crnoj Gori. I pored humanitarnog učin ka u ovoj organizaciji, Haris stiže da pomogne i da se uključi u većinu humanitar nih misija u Kolašinu.

- Preselio sam se u Baton Ruž, mali gradić nedaleko od Nju Orleansa. Razlog selidbe bila je moja tadašnja djevojka a sa dašnja supruga Jelena, čija je porodica preko 15 godina bila u Americi. Preselili smo se da bi Jelena nastavila svoje dok torske studije. Nakon toga se selimo za San Francisko gdje Jelena dobija posao u prestiž noj klinici Kaiser. To je jedna od najboljih klinika u Kalifor niji, na Jelenino mjesto je kon kurisalo preko 700 kandidata, primali su samo jednog psi hologa i Jelena je uspjela da, zahvaljući rezultatima svoga prethodnog školovanja i na učnim radovima, dobije po sao. Ljeta 2021. godine ponovo krećemo ka Čikagu, vjenčava mo se u julu te godine. Kupuje mo kuću u Hanover parku ko ji je na 45 minuta od Čikaga. U oktobru ove godine dobili smo sina Adama kojeg jedva čekam da dovedem u Kolašin. Zajed no sa svojim tastom formirali smo prevozničku kompaniju koja trenutno ima 15 kamiona - kaže Haris Toković.

Druženje sa Markom Simonovićem

Haris Toković se u Kolašinu bavio košarkom u Košarkaškom kubu Gorštak. Pamti svoje ,,godišnjake“ kao što su Gogo Bulatović, Boban Medenica, Ivan Stojković. I sada prati dešavanja u košarci i svom Gorštaku. Posebno je bio ispunjen ali i ponosan kada mu se u Čikagu ,,pridružio“ sugrađanin i ,,gorštakovac“ Marko Simonović koji je svoju NBA karijeru započeo u Čikago Bulsima. Dobije besplatno svaku kartu i za utakmice seniora i pripremnu ligu koju igra Marko.

- Iako ima dosta profesionalnih obaveza, uvijek nađe vremena da se vidimo i pričom se ,,vratimo“ u Kolašin - kaže Haris.

Njegova decenija u Americi je potvrdila da se navike stečene u radnoj i organizovanoj poro dici Huseina i Ismete Toko vić u Kolašinu uspješno mogu ,,preseliti“ i na nove adrese pu ne životnih i poslovnih izazo va kao što je – Čikago i okolina. Sanjaš otvorenih očiju život ne i poslovne uspjehe koji ti se dešavaju i koje izboriš i za služiš. A kada zatvoriš oči eto te sa sinom Adamom i supru gom Jelenom kako šetaš glav nom kolašinskom ulicom i uli com pored Svinjače… Dražen Drašković

Haris sa sinom Adamom i suprugom Jelenom

Sa NBA zemljakom Markom Simonovićem

Haris u sali Čikago Bulsa

Šezdesetih godina XX vijeka britanska ekonomija se opora vila od posljedica Drugog svjet skog rata, dok brojne kolonije i egzotična ostrva u svjetskim okeanima lepršaju svoje zasta ve nakon sticanja nezavisnosti od Britanije. Iz Liverpula Bitl si stižu u London i pokreću la vinu ,,Beatlemania“, preplav ljuju Sjevernu Ameriku i čitavu planetu. Engleska 1966. posta je prvak svijeta u fudbalu, dok Seltik iz Glazgova 1967. posta je prvi klub sa Ostrva koji osva ja Kup šampiona Starog konti nenta. U Londonu otpočinje i kotrljanje kamenja u muzici, slavni Rolingstonsi. Kultni ,,mi ni moris“ osvaja evropske dru move. Markantni Škot Šon Ko neri u ulozi najšarmantnijeg tajnog agenta Džejms Bonda i komičar Beni Hil pronose sla vu britanskog filma i engleskog humora. Karnabi strit u čuve noj londonskoj četvrti Soho i Kings Roud na otmjenom Čel siju, predstavljaju modne ikone i postaju centri mode. Novina ri žurno pišu o ,,britanskoj in vaziji“ bez oružja, o kulturnoj revoluciji. Slava, glamur, ener gija, inventivnost izviru iz Lon dona i ponovo se slivaju u me tropolu na Temzi, ispunjenu poletom, optimizmom, a po sebno i najviše slobodom. Ma gija Londona.

Boemska četvrt soho i karl marks

Jezgro dešavanja nekad, a i danas, Vest end, centralni dio Londona, spaja poznatu trgo vačku zonu Oksford i Regent ulicu i boemsku četvrt Soho, krcatu klubovima, pabovi ma, restoranima, kafeima, ko ja privlači i uzbudljivim, slat

zapisi“

Magija Londona

Slava, glamur, energija, inventivnost izviru iz Londona i ponovo se slivaju u metropolu na Temzi, ispunjenu poletom, optimizmom, a posebno i najviše slobodom

kim noćnim životom, ali je bila i stjecište pojedinih filozofa. U Dean ulici je živio Karl Marks, tvorac „Kapitala“ i „Manifesta Komunističke partije“, a sa hranjen u londonskoj opštini Kamden. Skupocjena i rijetka roba mami kupce iz luksuzne radnje „Liberti“ smještene na sjevernom prilazu Sohou, u li jepom zdanju arhitektonskog stila ,,tudor“, čija je unutraš njost okupana pretežno vese lim cvjetnim dezenima. Ulazak u zaklonjenu Karnabi ulicu uvi jek iznova oduševljava. Krase je neobični, ljupki dućani, sport ske radnje, ali i murali mladih dizajnera. Saftsberi avenija je srž Vest enda, đe se tokom XIX vijeka rađaju brojna pozorišta, kasnije i bioskopi. I dalje sjaji i naslanja se na zanimljiv kraj s dvojezičnim natpisima na en gleskom i kineskom, što zna kovito govori da se nalazite u kineskoj četvrti u srcu Londo na; Chinatown, koja lagano kli zi ka Lester skveru, đe se kruni tradicija teatra, a buja holivud ski glamur i česta vriska filmo fila, kada crvenim tepihom de filuju vodeće svjetske zvijezde glume, uoči njihovih premi jera u poznatim bioskopima ,,Odeon“ i ,,Empire“ koji nat kriljuju pločnike i omanju ze lenu površinu. Obližnji muzej ,,Ripley’s Believe It or Not“,

utapa se u energične ritmove ovog kraja.

Remek djela na TRafalgaR skveRu Blaga padina vodi do vrho va umjetnosti; Her Majesty’s Theatar preko dvadeset godi na dom kultne predstave ,,The Phantom of the Opera“, jednog od najpopularnijih mjuzikla svih vremena, s raskošnom ko stimografijom i scenografijom. Na susjednom, prostranom Trafalgar skveru u odajama Nacionalne galerije optoče nim otmjenim, engleskim ta petama u toplim bojama cr vene, žute, umirujuće zelene, druguju: Van Gog, Mikelan đelo, Rembrant, Leonardo da Vinči, Mone, Ticijan, Se zan, Anthoni van Dajk i dru

gi velikani umjetnosti, čuvaju ći duh i vrijednosti renesanse, impresionizma, cijenjene ho landske škole slikarstva. Posjeta prestižnim barovima i elitnim noćnim klubovima centralnog Londona nije nedo kučiva, jer pored menadžera i barmena riđokosih Engleza, plavokosih Iraca, crnomanja stih Italijana, često možete ču ti jak engleski akcenat njihovih kolega korpulentnih, crnogor skih mladića, ili njihovih prija telja iz nama susjednih zema lja. Noću i danju Vest endom tutnje rijeke ljudi, turista, bo ema, umjetnika, znatiželjnika svih generacija, ipak najviše mladih. Odjekuje huka broj nih jezika planete, sudaraju se udaljeni svjetovi, miješaju mi risi evropske, orijentalne, azij ske gastronomije. Stapaju zvuci latino ritma, s modernom mu zikom, uz fine, milozvučne no te iz Kraljevske opere (Royal Opera House), na Kovent gar denu, jedne od najpoznatijih opera u svijetu.

Njego ševe putaNje London je neodoljivo zračio i tokom XIX vijeka, kada na po ziv kraljice Viktorije u nje mu borave prijestolonasljednik Danilo Petrović, potom i nje gov otac crnogorski gospodar knjaz Nikola I. Njegošev sekre tar Milorad Medaković piše: ,,1829. godine dolazaše na Ce tinje jedan ingleški lord i gleda jući na mladog Rada, koji bješe blage naravi, skroman, lijepog lica i uzrasta, uz to bistar i sklon k nauci, dopane mu se i zaište ga u njegovog strica, da ga po vede sa sobom u London i da ga tu vaspita. Za mladog Rada bila

je ovo najveća radost. Ali njegov stric vladika, koji znavaše što je tuđi svijet, tuđi običaji i šta je mladost, nije se mogao sklo niti dati svojeg sinovca onamo, đe roditeljskog nadzora nema, đe svoje vjere nema, i da on po povratku u svoj vrletni zavičaj ne bi bio za Crnu Goru, niti Cr nogorci za njega“. Zagonetni Englez bio je Vi lijam Barnet , koji je hodio evropskim, ali i nepoznatim, uzbudljivim, živopisnim azij skim i afričkim putevima. Oduševljen Crnom Gorom i zahvalan na srdačnom go stoprimstvu glasno je isticao: ,,Iz svog častoljublja kao pr vi Englez, koji je u Crnoj Gori bio, opisaću karakter vladike i Crnogoraca, suprotno dosa dašnjega pakosnoga i pristra snoga opisa“. Pitomina i sun ce Sredozemlja, razigranost italijanskih gradova prijali su Njegošu. Njegovu dušu i fi zikus krijepili su bliskost, sr dačnost i zanosni mirisi Boke Kotorske. Mamila ga je dalji na, hladne, ali idilične ruske zime, gospodstvo i otmjenost Beča. Ipak, preko bokeških tr govaca u Trstu nabavljao je ci gare iz Londona, a pokušao je pribaviti i topovska zrna, čak namjeravao kovati novac. Či tao je i Engleze Šekspira, Baj rona i Miltona. Ulaskom u svi jet filozofskih misli protkanih kroz genijalno djelo ,,Luča mi krokozma“ možda se mogu na slutiti zagonetne niti, Njegoše vi tragovi čitanja impozantnog djela ,,Paradise Lost (Izgublje ni raj)“ Džona Miltona, jednog od najvećih engleskih poeta. Crnogorski vladar, pjesnik i sa njar cetinjski, želio je posjetiti

London o kojem je imao odre đena saznanja, ali nikada nje gov snažan korak nije hodio gradom na Temzi. Nezadovo ljan odnosom Austrougarske monarhije prema Crnoj Go ri, Njegoš piše Jeremiju Ga giću, ruskom konzulu u Du brovniku 20. decembra 1830.: „Bismo i mi naše branit radi bili su ovo malo siromahah golijeh i bosijeh isto kada su ni ove gla vice svaka pune svašta ka Lon don, pa nasrće, nego svakome je u svijet izvjestno ko ni je ig da jednom ime čuo da mi ne mamo što nikome dati do ka mena studenoga“.

engleski jezik lingua fRanca

Interesantan koncept „soft po wer“ (meka moć) kreirao je profesor s Harvarda Džozef Naj, opisujući i ukazujući na upliv država i njihovu atraktiv nost, i sa drugih gledišta osim političke, vojne ili ekonomske moći. Specifičnost Ujedinje nog kraljevstva, burna i slavna istorija, kolorit nacija i rasa, ali i tonovi mnoštva jezika planete, čemu naročiti sjaj daje London, s brojnim muzejima, teatrima, zabavnim noćnim životom, vr hunskim sportskim događaji ma, privlači pozornost svijeta što Ujedinjeno kraljevstvo obli kuje kao državu u samom vrhu uz Sjedinjene Američke Drža ve, Njemačku, Japan, Francu sku, kada se analizira „soft po wer“. Uticaj kroz umjetnost, muziku, književnost, global ni doseg medija poput BBC-a, nauku i obrazovanje s drevnih univerziteta poput Oksforda i Kembridža, modu i dizajn, svjetski popularne zvijezde ču venih engleskih fudbalskih ti mova, osvojene medalje s Olim pijskih igara, doprinose širenju afirmativne slike u svijetu ne samo na polju kulture, obrazo vanja, sporta, mode. Posebnu notu prestiža daruje kraljevska porodica i draži blještavih cere monijala britanskih monarha Temelji nekadašnje moći, a da našnjeg uticaja, usađeni su ne koliko vjekova unazad. Velika Britanija je oduvijek bila okre nuta morima i okeanima. Bri tanski misionari putevima tr govine stižu u najudaljenije djelove svijeta, otkrivaju nepo znata prostranstva, naseljavaju netaknute predjele. Ostavljaju svoje kulturno nasljeđe, pri hvataju tajnovite arome dale kih zemalja, upijaju dostignu ća drugih civilizacija, tabajući puteve sljedećim generacija ma. Engleski jezik na valovi ma okeana prekriva Sjevernu Ameriku, Australiju, a njegova snažna plima zapljuskuje i pot kontinent Indiju, Jugoistočnu Afriku, preplavljuje usamlje na ostrva, raznovrsne zemlje. Današnja globalizacija svije ta potvrđuje da je engleski je zik još uvijek lingua franca, što je vizionarski istakao glasoviti njemački državnik i diplomata Oto fon Bizmark kada je 1898. na pitanje - što je obilježilo vri jeme u kojem živi, resko odgo vorio - Sjeverna Amerika govo ri engleski.

(autor je crnogorski diplomata)

Piše: dejan vukOviĆ

Iz knjige ,,Londonski

Kraljevski teatar u srcu Londona

Glavari Pipera: Žao nam je manastira ali dići ćemo ga opet

Senat piše generalnom providuru 30. oktobra 1692. „Poslije neprijatnih vijesti primljenih od strane Vanrednog Providura iz Kotora o gomilanju Turaka i prepuštanju istim Cetinjskog manastira, Senat se pripremio da vam iznese svoje namjere u vezi sa organizovanjem najbolje odbrane i podrške tih tako važnih krajeva. Kako nam prispijevaju izvještaji o uspjesima (Turaka), koji se slažu sa onim prvim koji su sakupljeni, razumljiva je odluka Vanrednog Providura da koliko je moguće prije organizuje odbranu, a stvar je završena neophodnošću da se mjesto preda, jer nije moglo da se održi. Na događaje je pogubno uticalo neblagovremen dolazak galije „Venijer“ sa vojskom, koja im je, zbog naše brižljivosti, čim smo bili obaviješteni odmah poslata sa vojskom. A upravo su upućene u oblast Neretve i druge dvije galije pod zapovjedništvom Komandanta galije, Plemića Balbija, kako bi spriječile da se Sulejman-paša ujedini sa hercegovačkim Pašom, koji se zadržao na području Herceg Novog.

Primamo k znanju da je Vanredni Providur, poslije svog povratka, preduzeo mjere da brani položaj Trojicu prema Grblju i tvrđavu Budva, uz svrsishodna upozorenja Pipera i Bjelopavlića, zbog straha da bi Paša mogao da se obruši na njih, pošto se još zadržao u blizini. Ali su nas naše naknadne vijesti uvjerile da se on povukao u Crmnicu radi povratka u svoju rezidenciju. (...) U odboru Savjetnika razmišlja se da bi, poslije raskida jedinstva među neprijateljima, opet na Cetinju mogla da stupi vojska, ali uz postavljanje tog mjesta u bolje osmišljenu sazidu. O tome ćemo još donijeti svoje odluke, a vi ćete nas u međuvremenu obavijestiti da li su Turci prije svog odlaska srušili Panduricu i Manastir i u kakvom stanju su ih ostavili“.

***

Glavari Pipera pišu Kavaliru Ivanu Bolici oktobra 1692. godine:

„Ja, Vojvoda Rajić , Vuko Peletin, F. Vukadinović i svi ostali Piperi, Gospodinu Kavaliru starijem, veoma dragi pozdrav. A potom, da znate da se Paša vratio sa Cetinja sa velikom vojskom. Tako se cijela zemlja uplašila, jer je htio da nas napadne. Ali kako je voda nabujala mnogo gospode je izginulo, a sam Paša je ranjen, pa je otišao da se liječi, a nas je zlo

Piperski glavari pišu Ivanu Bolici: Paša se vratio sa Cetinja sa velikom vojskom. Mnogo gospode je izginulo, a sam paša je ranjen, pa je otišao da se liječi, a nas je zlo mimoišlo. A dajemo vam božju vjeru da su mnoge glave gospode razbijene, pa i kada se paša vratio u Podgoricu nije bilo nikakvog slavlja, a niti kada

mimoišlo. Nama je žao Manastira, ali uz Božju pomoć i pomoć gospode, podići ćemo ga opet. A dajemo vam božju vjeru da su mnoge glave gospode razbijene, pa i kada se Paša vratio u Podgoricu nije bilo nikakvog slavlja, a niti kada je stigao u Skadar. Mi smo božji i vaši, pa se od vaše soli i hljeba nećemo ogubati. Pošaljite nam toga po kaluđeru dok i mi ne dođemo. Sa Kučima smo se izmirili, ali krv ne možemo da platimo ako nam ne date sukna koje ste nam obećali, a niste dali. Svi zajedno vas molimo da nam date četiri (bale) sukna, jer nam mnogo treba, budući da smo dogovorili da ih predamo do našeg Božića. Knez od Pješivaca će vam kazati kako smo svi sa njim pošli u pomoć na Cetinje, ali nije-

smo stigli na vrijeme, jer nas je sustigla vijest da se paša vratio, a brže nijesmo mogli, jer je pašin sin bio u Podgorici sa tri hiljade ljudi. Mi smo pošli odmah čim smo čuli da se Paša podigao i krenuo ka Rijeci da sa dva topa tuče Manastir. Pisali bismo ranije, ali nijesmo mogli dok se vojska ne raspusti. Pošaljite nam pismo i neka vas Bog veseli”.

***

Sulejman-paša piše pobunjenim Mainama u oktobru 1692. „Čestiti Sulejman-paša pobunjenim Mainama. Zato što vi slušate slabu hrišćansku silu, kada sam došao u svoju državu, čestiti Sultan me je postavio za Pašu, a sada, ako Bog da, i za Velikog vezira. Zato dobro razmislite hoćete li mi slati danak ili će mi ga dati Crna Gora. Vi krenite da marširate put mora, a ja ću tu da naselim Crnogorce, jer je Sultanova gra-

nica sve do morske obale. Razmislite dobro mogu li hrišćani da vas brane sa svojim oklijevanjem i da li im vjerujete. Otpišite mi ono što mislite“.

***

Vanredni providur Nikola Erico piše Senatu 6. novembra 1692.

„Nebo je štitilo sve poslove ove službe i to je u tolikoj mjeri otežavalo široke Sulejmanove namjere da se spusti na obalu, da je najzad poslušao spretne poticaje konfidenata da ne ide dalje od Cetinja, jer to nije mogao bez novih izazova i iskušavanja vlastite sudbine. Zato se zadovoljio time da pismima provjerava stanovnike Grblja, Pobora i Maina, a ta originalna pisma dostavljam Vašim Ekselencijama. U njima ih poziva na predaju, ali pošto su sve njihove odluke već bile prethodno utvrđene našim odlukama navedenim

u pismu br. 34, i pošto je Paša vidio koliko su hrabre bile one malobrojne jedinice Vaših Prevedrosti, i on se konačno povukao iz Crne Gore. Ali time nijesu prestali nemiri u ovoj napuštenoj pokrajini, jer je on namjerio da ne raspusti toliko brojnu vojsku sa tako malom dobiti, pa je krenuo na Pipere i Bjelopavliće. Nijesam propustio nijednu priliku da ubjeđujem i laskam i jedne i druge da bi ostali vjerni, obećavajući im da ću uputiti pomoć. A u ovom periodu, naklonošću sudbine, narasla je i rijeka Zeta, pa je Turcima bio onemogućen prolaz. Dotle pogoršalo se stanje pašinih povreda koje je zadobio u eksploziji mine na Cetinju, a posebno ona na glavi, pa je bilo neophodno da pođe u Skadar da se liječi. Bio je ožalošćen gubitkom toliko bliskih ljudi i komandanata, te je raspustio vojsku i za sada odustao od daljeg haranja po Albaniji. Odlazeći iz Crne Gore poveo je taoce iz Ozrinića, Cetinja, Crmnice i Rijeke i još ponekog izloženijeg sela, da njima uslovljava harač. Opet je podsticao, iako uzalud, one navedene u pismu br. 34, koje sam umiljatim nametanjem ubijedio da se odvoje od Otomanskog carstva i da opet postanu vazali Vaše Prevedrosti: Mirac, Žanjev do i Zalazi iz plemena Njeguši, Jezer iz plemena Ćeklići, Ugne i Očinići iz naselja Bjeloši (…) Niko, kako sam u odgovarajućim prilikama iznosio, ne prihvata porez i rado živi slobodno od svakog nameta, pod ovom pobožnom i bogoljubnom upravom (…) Da bih spriječio druge da prikupljaju porez, javnim aktom zabranio sam ovom istim podanicima da daju ili primaju

Vanredni providur Nikola Erico piše: Pogoršalo se stanje pašinih povreda koje je zadobio u eksploziji mine na Cetinju, a posebno ona na glavi, pa je bilo neophodno da pođe u Skadar da se liječi. Bio je ožalošćen gubitkom toliko bliskih ljudi i komandanata, te je raspustio vojsku. Odlazeći iz Crne Gore poveo je taoce iz Ozrinića, Cetinja, Crmnice i Rijeke

Donosimo izvode iz knjige „Crna Gora - izvještaji mletačkih providura 1687-1735“, koju je priredio Ferdinando Ongania, preveo Dragan Mraović, a objavio podgorički CID 1998. godine. Knjiga je objavljena u Rimu 1896. i sadrži izvještaje vanrednih i generalnih providura Veneciji, kao i druge akte vezane za Crnu Goru

njihovu robu bez izričite moje dozvole, s tim što zadržavam pravo da priznam ono što neće ugrožavati državne interese. Sa takvim razvojem događaja naučiće da se bez pomoći ovog grada ne mogu ni izdržavati niti skupiti harač, a možda će se oni i bitno promijeniti. U tom smislu bilo bi korisno kada bi vojska Vaše Prevedrosti opet zauzela Cetinje, pošto je neprijatelj raspustio vojsku. Nesrećni događaji često predstavljaju povoljne prilike. Ako ih prihvatimo, donijeće sa sobom neki izdatak da se ovdje uz poznavanje položaja podigne dobro utvrđenje umjesto četiri preslaba i loše građena zida oko stiješnjenog Manastira. Ali bez vrhovnog odobrenja preuzvišenog Senata ništa se ne može raditi. Istina je da godišnje doba koje dolazi ne bi ni dozvolilo preduzimanje radova, sve do blažeg vremena. U međuvremenu njegujem naklonosti plemena, pa sam konačno uspio uz tegobne napore da pomirim Kuče i Pipere, ali oni mole za 4 peše sukna, bez kojih zbog svog siromaštva nijesu u stanju da ispune zahtjeve drugih, što donosi rizik da se povrate neprijateljstva toliko štetna u služenju Vašoj Prevedrosti. (...) Jednako dobre sreće bio sam pri pokušaju mirenja Grahovljana i Crnogoraca iz Gornjih Cuca da bi bili bar ujedinjeni, ako ne i hrabri, kada

se ukaže prilika da djeluju…” (Nastavlja se)

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

je stigao u Skadar

Ostaci prvobitnog manastira na Ćipuru

Mletački krilati lav

Pečat prvobitnog Cetinjskog manastira

MALI OGLASI

NEKRETNINE

centru sa nizom bitnih pred nosti. Prodaja. Tel. 069/867-791 4

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

KULT

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

PRODAJEM kuću sa dva opremljena apartmana i parking mjestom u blizini Rijeke Crnojevića selo Duje va, vlasništvo 1/1 u funkciji izdavanja Tel.067/755-707 1

PRODAJEM imanje od 4500m2 sa pogledom na Skadarsko jezero u blizini Rijeke Crnojevića. Na imanju put, struja i voda. Vlasništvo 1/1, cijena 15e/m2 Tel.067/755-707 2

CENTAR izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 – Hercego vačka ulica. Savremen, prostran sa visi nama, 3ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 3

CENTAR-Pg Hercegovačka 57 jedinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu pen thaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u

PRODAJEM poslovni prostor 150m2, ul Vasa Raičkovića, cijena 120.000e Tel.068/466-665 5

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 6

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 7

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978 8

POTREBNA kuvarica u restora nu u Podgorici. Tel.066/108-556 9

гдје ће

полази

мјесто Горња

у 15.00 часова.

супруга ЈЕЛЕНА, синови РАДОСАВ и АНДРИЈА, кћерка НИКОЛИНА, браћа ПРЕДРАГ, НИКО и ЉУБИША, сестре ЉИЉАНА, БИЉАНА, ТАТЈАНА, СЕНКА, МИЛОСАВА, СЛАВИЦА, ДРАГИЦА и СЛАЂАНА, стрина ДЕСАНКА, браћа од стрица МИХАЈИЛО, БУДО и МОЈСИЈЕ, сестре од стрица МИЛЕНКА и СЛАВКА, ујаци ЛАКИЋ, ВЛАТКО и ЛАБУД, тетке ДАРА, НЕВЕНКА и ДАНКА, снахе СОЊА, ВЕСНА, БРАНКА и ИВАНА, браћа од ујака и тетака, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричине и остала многобројна породица КЕКИЋ и ДРАГИЋ

505

Posljednji pozdrav dragom

ĐOKU KEKIĆU

Počivaj u miru.

PEKARA ,,PRAVA STVAR – FRESH“ 541

Bratu od ujaka ĐOKU KEKIĆU

Posljednji pozdrav.

Braća od tetke JOVAN, MIŠKO i NJEGOVAN ĐIKANOVIĆ 542

Godina prođe, dragi  MIJO

Vrijeme ne briše uspomene, tvoj lik i dobrota ostaće u nama.

Od RANKA, NADE, NANE i MARKA   545

Dana 12. novembra 2022. u 63. godini života, umrla je naša draga

ŽELJKA Obrenova STANIŠIĆ

Njena smrt nas je duboko ožalostila jer je bila oličenje dobrote i pažnje za sve nas. Nećemo i ne možemo je nikada zaboraviti.

Sahrana je obavljena u krugu porodice istoga dana na groblju Čepurci.

Kuća žalosti: Kralja Nikole 101, Podgorica.

Ožalošćeni: otac OBREN, sestre VESNA, KAJA i NINA, kao i ostala mnogobrojna porodica 535

ŽELJKA STANIŠIĆ

,,Ima na svijetu mirnih, dobrih ljudi što kroz život nečujno i tiho gaze kao da nogom stupaju po pamuku…“ Tvoja dobrota i veliko, plemenito srce će ostati u našim sjećanji ma i srcima zauvijek. Trudili smo se da ti uljepšamo život, a do kraja naših ćemo te čuvati od zaborava.

Vole te tvoji VESNA, BOJAN, ANJA i STEFAN DAMJANOVIĆ 544

Posljednji pozdrav dragoj sestri

ŽELJKI Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Sestra NINA sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom i dobrom suprugu

BOŽU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u zasluženom miru.

NEVENKA 509

Voljenom ocu

BOŽU

Ostaćeš zauvijek u mom srcu. S tugom i poštovanjem, NIKOLA 510

Moj dobri

BOĆA

Nedostajaće mi tvoj blagi osmijeh, tvoj zagr ljaj, tvoje tople riječi. Nisam te mogla sačuvati od smrti, ali sačuvaću te od zaborava. Počivaj u miru.

Kćer JELENA 511

Posljednji pozdrav dragom tastu i đedu

BOŽU

Od zeta IGORA i unuka VUKANA, VLADANA i JOVANA JOVIĆEVIĆ 512

Voljeni đede BOŽO

Boli to što znamo da nikada više nećemo biti zajedno, što te nećemo viđati. Počivaj u miru. Volimo te.

Tvoja unučad NIKOLA, KATARINA, STEFAN, ANASTASIJA, ANĐELA i snaha MARIJA 513

Opraštamo se od našeg dragog

BOŽA ĐURANOVIĆA

Dragi Božo, doživotno ćemo se sjećati tvoje plemenitosti, pa žnje i dobrote.

MILORAD, ANĐELIJA, VELJKO i CVETO sa porodicama 534

Posljednji pozdrav DANIJELU VUKČEVIĆU

Žalimo za tvojom mladosti. Nikad te nećemo zaboraviti.

NIKOVIĆI: ROSE, MARINA, JADRANKA i VLADO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu RADOVANU BOŽU ĐURANOVIĆU

Svoj život si živio tiho, časno i dostojanstveno.

MIODRAG sa porodicom 502

Posljednji pozdrav dragom kumu BOŽU

Počivaj u miru.

MARINA, ŽELJKO i ŽARKO sa porodicama 539

POMENI

Posljednji pozdrav zetu STANKU P. KOJIČIĆU

Od SLAVKE 520

Četrdeset dana je otkako nije sa nama naš voljeni

GORAN GOGO KALUĐEROVIĆ

Dvadeset godina idemo kod Tebe zašivenih usana jer nemaju šta reći, vezanih ruku jer Te zagrliti ne možemo... Čestitamo Ti četrdeset drugi rođendan, sine, brate... Najsjajnija zvijezdo naša, najmirisnija ružo... Makar nam u snove dolazi češće, da tamo budemo zajedno i srećni kao nekada.

Sve si propustio, baš sve... Koliko je srećnih trenutaka bilo, a mi smo plakali... Fališ Ti, uvijek i u svemu. Volimo Te.

Tvoji roditelji LJUBA i MIĆA i sestre IVANA i NELA

525

Danas je tvoj rođendan, tugo naša... GORANE

Još jedan rođendan bez tebe, bez tvog osmijeha i zagrljaja. Što poželjeti, kad se ta želja nikad ispuniti neće. Tuguju za tobom tvoje tetke RADMILA i MARINA 533

MIODRAG

BACKOVIĆ

Zauvijek ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

RAJKA, TAMARA i IVAN BACKOVIĆ sa porodicom   528

Danas je devet godina od smrti našeg voljenog GOJKA Milanovog VUKOTIĆA

Godine prolaze, ali slike i lijepi trenuci ostaju u nama i nikada se ne mogu zaboraviti... Voljeni nikada ne umiru.

TVOJA PORODICA 517

Trideset i šest je godina od smrti BRANKA Markovog MARTINOVIĆA

Tvoje ljudske vrline i ljubav prema porodici su trajno urezane u našim srcima.

MIJO, IVAN, STANKA i SENKA sa porodicama 521

Dana 15. novembra 2022. navršava se 8 godina od smrti

RADMILE Svetove MRVALJEVIĆ

rođena Ražnatović

Toga dana porodica će izaći na grob, zaliti suzama i okititi cvije ćem.

Porodica MRVALJEVIĆ 526

Juče je u krugu najuže porodice obilježena godišnjica od smrti naše najdraže

BOSILJKE Božove ŠOFRANAC

Bez tvoje hrabrosti, oslonca, pažnje, topline i ljubavi je teško živjeti. Do ove godine smo ti za rođendan kupovali poklone, ali ovaj put smo poklon napravili, da ti bude toplo i ugodno dok odmaraš tvoju čistu i napaćenu dušu.

Najdraža, znam da nas čuješ i osjećaš i da ćeš nas jednog dana ponovo dočekati sa osmijehom.

Zauvijek tvoji: BOŽO, BATO i SANJA 524

Godinu dana je od smrti našeg dragog

SJEĆANJE

BETA

Sjećanje na tebe, sestro, će biti vječno. Počivaj u miru.

Tvoj brat sa porodicom AVERIĆ 507

MIJA MINIĆA

Sjećanje na tebe ne blijedi... vrijeme prolazi, ali tuga i bol ne... Hvala ti za nesebičnu brižnost i toplinu svih ovih godina.

U nedjelju 13. novembra 2022. godine u 10 h porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Dragi brate

506

Dana 13. novembra su dvije godine od kada nas je napuštila naša draga majka, svekrva, baba i prababa

MILORAD BAJOVIĆ

Godina dana prođe od tvog odlaska, a tuga i bol su sve jači i jači, uspomene na tvoj dragi lik slamaju dušu, dok slutim da ni jedan djelić praznine ostao iza tebe neće nikada biti ispunjen. Neka ti moje suze ne remete mir, ni danas kada posjetimo tvoju vječnu kuću, ni nijedan drugi dan.

Sestra MARIJA

Godina je dana od smrti mog plemenitog i voljenog brata

MILORADA BAJOVIĆA

Nemam, brate, suza kojima te mogu oplakati, ni riječi kojima te mogu ožaliti, ni vremena u kojem će te sestra prežaliti.

Prošla je teška i bolna godina dana, proći će ih još mno go, ali ni jedan dan neće bez pomisli na tebe, moj volje ni brate, na tvoje veliko srce i ogromnu dušu kojom si me krijepio.

Nedostaju nam tvoja plemenitost, nježnost i toplina kojom si nas neizmjerno darivao.

Još uvijek ne možemo vjerovati da se tako tragično završio tvoj život. Ta nam je bol doživotna. Boli jer sve što si radio, radio si sa ljubavlju i za dobrobit svoje po rodice, dajući sve od sebe, ali ti se tako nije uzvratilo, a to ni najmanje nijesi zaslužio.

Najviše to boli, moj brate. Postoji ljubav koju smrt ne prekida, i tuga koju vrijeme ne liječi.

Neka ti anđeli dušu čuvaju u zagrljaju tvojih najrođe nijih.

503

ZORKA Jovova DAMJANOVIĆ

Nedostaješ nam mnogo, svaki čas si u našim mislima. Ponosni smo što smo te takvu imali, a tužni što nijesi i dalje sa nama.

Tvoji koji te najviše vole RAJKA, LIDIJA, ŽELJKO, DARKO i DUŠKA sa porodicama 499

Prošlo je pola godine od kada nas je napustio naš dragi

Godina je od smrti mog brata MILORADA – LJAKA BAJOVIĆA

Dragi i nikad prežaljeni brate, prolaze dani, a ni jedan bez misli o Tebi, bez suze u oku, bez tuge u srcu, bola u duši... Tvoja plemenita duša, veliko srce, dostojanstvo i častan život naš su ponos i nezaborav.

Sestra MILANKA MOŠTROKOL sa porodicom

Uvijek ćeš imati posebno mjesto u mojem i prije tebe ranjenom srcu.

Tvoja neutješna sestra RADMILA BANOVIĆ sa porodicom 537

Navršava se godina dana mom voljenom bratu MILORADU BAJOVIĆU

ĐORĐE DŽUVEROVIĆ

Tužni, obilazimo tvoju vječnu kuću. Sjećanja na godine koje smo proveli zajedno, lišeni briga, zahvaljujući tvojoj posvećenosti i pažnji, lijepa su i bolna.

S ljubavlju, PORODICA

529

Godina dana voljenom bratu

MILORAD BAJOVIĆ

Godine prolaze, a dani nikako, preteško. Zauvijek ćeš biti u mom srcu. Počivaj u miru, anđeli neka te paze.

Sestra ZORICA sa porodicom MIJUŠKOVIĆ 518

Godina dana je od smrti našeg dragog MILORADA

Sjećanja na tvoju plemenitost, dobročinstva i vedri lik, ni mno go duži vremenski period neće moći da izbriše. S ponosom čuvamo uspomene na zajedničke trenutke i tvoj čestiti, mukotrpni životni put.

Porodica tetke MILKE POPOVIĆ 504

Mislim da je ovo prvi put da sam bez inspiracije, da su mi usta prazna bez riječi, da u mom srcu nema mjesta za stihove. Zar ovakvu ljudsku veličinu miševi da ubiju, ne ide. Miševi nikad nisu bili lavovi ne znaju oni kolika si ti sila.

S tobom uvijek i zauvijek, tvoja sestra VJERA

538

Godina dana je od smrti mog voljenog brata MILORADA - LJAKA BAJOVIĆA

Brate, teško je prihvatiti da više nisi sa nama. Ne može vrijeme izbrisati sjećanja, nedostajanja i bol. Hvala ti za ljubav i dobrotu plemenita dušo.

Neka ti moje suze ne remete vječni mir u raju. S ponosom ću te pamtiti i neću te dati zaboravu.

Tvoja sestra RAJKA BJELOBRKOVIĆ 540

PORODICA

Dana 15. novembra se navršava godina dana od kada nije sa na ma naša voljena

VASILJKA VUJOVIĆ

JELENA Đurova ĐUKANOVIĆ

Dani prolaze, a bol za tobom je sve jača, život sve tužniji. Bez tebe sve je utihnulo. Nećemo, a moramo da prihvatimo bolnu istinu da nijesi više sa nama. Dragocjenost tvog postojanja sva kim danom nama sve više nedostaje. Počivaj u miru.

TVOJA PORODICA

VASILIJE MITROVIĆ

Možda će kroz 100 godina biti i boljih ljudi od Vasilja Mitrovića, ali boljeg prijatelja neće biti. Posljednji pozdrav velikom prijatelju,

Zet KRSTIĆ MILAN sa porodicom 536

Voljenoj i poštovanoj majci i babi, navršavaju se dvije godine od tvoje smrti, a naše tuge i bola za tobom.

Spominjemo te po dobru i djelu što si ostavila za sobom. Čuvamo te od zaborava. Počivaj u miru.

Ćerka RADMILA, unuci MARKO i VASILIJA s porodicom 532

VASILJKA VUJOVIĆ

S ljubavlju, poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoju plemeni tost, častan život.

Kćerka SLAVKA, unuci PREDRAG i DEJAN i zet PAVLE 498

Dvije godine otkako nije sa nama voljena majka, svekrva i baba

КОВАЧЕВИЋ

Зекавица Тога дана у 10 часова посјетићемо њену вјечну кућу на градском гробљу Чепурци. Драга наша мајко, недостајеш нам много. Заувијек ћемо чувати твој лик и памтити твоју несебичну пожртвованост, доброту и љубав. Живјећеш заувијек у нашим срцима. Почивај у миру међу анђелима.

Ожалошћени: синови ДРАГАН, ЗОРАН и ДЕЈАН, ћерка ЗОРИЦА, брат РАТОМИР, сестре СЛОВЕНКА, ВЕРА и АНКА, ђевер ВОЈО, снаха МИЛОЈКА, зет ГОРАН, унучад МАРКО, МИЛАН И МАРИНА, праунук АДРИАН и остала родбина

Dvije godine od kada nijesi sa nama, voljena majko VASILJKA

VUJOVIĆ

Vječno ćeš živjeti u nama kroz lijepe uspomene i bolno sjećanje na tvoju dobrotu, ljubav i veliku pažnju za sve nas. A mi ćemo sa ponosom izgovarati tvoje ime i čuvati od zaborava.

Ćerka MIKA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama 531

Voljenoj majci, svekrvi i babi

VASILJKA

Ostala je velika praznina i bol u našim srcima od kada si otišla. Doživotno ćemo čuvati uspomenu na tvoj časni lik. Počivaj u miru.

Sin VESKO sa porodicom 514

Dvije godine od kada nijesi sa nama

VASILJKI

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i sjećanja na tvoju dobru i plemenitu dušu. Hvala ti na nesebičnoj ljubavi i pažnji koju si nam poklanjala. Počivaj u miru sa anđelima.

Sin RADOJE, snaha SNEŽANA, unuk IVAN 515

Draga majko

VASILJKA Đ. VUJOVIĆ

Prošle su dvije tužne godine otkako nisi sa nama. U mom srcu bićeš vječno, majko.

Tvoja ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN i MARKO VUKOTIĆ 530

VASILJKA VUJOVIĆ

Majko, bol nije u riječima i suzama već u mom srcu đe ćeš vječ no živjeti.

Nikad ne umire ljubav, ponos i sjećanje na tebe.

MIŠO VUJOVIĆ sa porodicom 522

Navršavaju se 2 godine od smrti

VASILJKE VUJOVIĆ

Tvoja plemenita duša i veliko srce uvijek će živjeti u našim srcima.

Sinovi VIDO i VUKO, snaha DUŠKA, unučad MILOŠ i ITANA 519

VASE VUJOVIĆ

Majko, prođe dvije godine kako nisi sa nama. Na srcu ostaje vječna rana.

ĐINA sa porodicom 527

MANOJLA MOMA ŽIVKOVIĆA