Dnevni list Pobjeda 15.12.2022.

žalili kolegama da su im brojni sagovornici iz regiona, a naročito iz Crne Gore, otkazali već zakazane razgovore zbog sporne mape i dodali da su zbog toga u strahu od gubitka novinarskog integriteta i kredibiliteta

Jelena Jovanović

Marija Ristić

Milan

Kadrovi DF-a dali tri puta jeftinije ugalj EPS-u od rudnika Sanski Most

POBJEDA - Rudnik uglja Sanski Most iz Bosne i Hercegovine prodaje ugalj Elektroprivredi Srbije po cijeni od 89,5 eura po toni što je više od tri puta skuplje od cijene koju EPS plaća Rudniku uglja Pljevlja, pokazuje kupoprodajni dokument čije djelove objavljuje Pobjeda.

U izlaznom računu koju je Pobjedi dostavio insajder iz Rudnika uglja Sanski Most, a koji se smatra strogom poslovnom tajnom, vidi se da se ugalj manje kalorijske vrijednostu od onog iz Pljevalja prodaje po cijeni od 89,5 eura. Sa prevozom se ta cijena kreće do 130 eura što je pet puta veća cijena od one koju Rudnik uglja naplaćuje EPS-u. Rudnik Sanski Most je već drugi rudnik u BiH koji prodaje ugalj EPS-u po tri puta većim cijena nego što to prodaje Rudnik uglja Pljevlja.

ŠTETAN UGOVOR

Izlazni račun je dokaz da je ugovor o kupoprodaji mrko-lignitnog uglja između Elektroprivrede Srbije i Rudnika uglja a. d. Pljevlja katastrofalan i štetan po interese države Crne Gore a da gubitak Rudnika iznosi više miliona eura.

Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić je nekoliko puta obmanuo javnost tvrdeći da je cijena kojom se prodaje ugalj EPS-u povoljna nazivajući taj posao - poslom stoljeća.

Lekić se, a kako je Pobjeda ranije objavila, u međuvremenu predomislio pa je najavio da će potpisati novi ugovor sa Elektroprivredom Srbije o isporu-

Izlazni račun je dokaz da je ugovor o kupoprodaji mrkolignitnog uglja između Elektroprivrede Srbije i Rudnika uglja a. d. Pljevlja katastrofalan i štetan po interese države Crne Gore a da šteta iznosi više miliona eura. Izvršni direktor Rudnika uglja Milan Lekić je nekoliko puta obmanuo javnost tvrdeći da je cijena kojom se prodaje ugalj EPS-a povoljna nazivajući taj posao - poslom stoljeća. Zbog niske cijene uglja DPS je podnio krivičnu prijavu protiv Lekića

ci uglja kojem će cijena sa 28,8 eura po toni biti podignuta na 42 eura po toni bez uračunate cijene prevoza. – Cijena će biti podignuta sa 32, odnosno sa 34 sa prevozom na 42 eura – rekao je Lekić. On tvrdi i da je u pitanju povoljan posao po kompaniju jer se radi o niskokaloričnom

uglju, kao i da je prodaja uglja poslovna strategija kompanije u 2024. godini zbog ekološke rekonstrukcije.

Prosta matematička kalkulacija pokazuje da je ugovor sa EPS-om štetan i krajnje nepovoljan po državu Crnu Goru, da suštinski predstavlja raubovanje energetskih resursa,

slično ugovorima kolonijalnih sila sa afričkim državama i Indijom.

GUBITAK

– Gubitak zbog takvog posla je više miliona eura kada bi se sav prekopani ugalj pretvorio u struju – kaže izvor Pobjede. Zbog niske cijene uglja DPS

Niko ne vjeruje u zvanične brojke o novozaposlenima

Prema zvaničnim podacima Rudnika uglja, koje je objavio MANS, ta kompanija je kroz razne modele zaposlila najmanje 490 novih radnika. Međutim u izvještaju koji je predstav-

ljen na Vladi taj broj je pao na 346. O tom izvještaju je raspravljano i na Vladi, kada je ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović predstavio podatke o preko 1.400 novoza-

poslenih u energetskim kompanijama, izrazivši nezadovoljstvo partijskim zapošljavanjem ali i lošim poslovnim bilansima. – Niko ne vjeruje u zvaničan podatak o 491 zvanič-

no novozaposlenom u RUP jer se informacije kreću od 600 pa do skoro 1.000. Noćima se, pogotovo pred lokalne izbore, kucaju nova rješenja tako da tačan podatak zna samo vrh

je već podnio krivičnu prijavu protiv Lekića.

Izvor je dodao da je situacija opterećena i činjenicom da od juna EPS, navodno nezadovoljan kvalitetom, ne plaća ugalj i da se dug nagomilao na gotovo milion eura.

Pobjeda je prošle sedmice objavila i da je zbog ugovora sa EPS-om, ali i zbog niza loših poslovnih odluka, RUP pred bankrotom.

U ugovoru, koji je objavila Pobjeda, nijesu u dovoljnoj mjeri ispoštovani interesi države i Rudnika, posebno kada je riječ o cijeni po toni, troškovima prevoza, koji su na nivou iz 2013. godine, ali i fakturisanju i konačnom mjerenju kupljenog uglja koja su, iz nepoznatih razloga, kao u kolonijalnim državama, mimo svake prakse, pre-

puštena Elektroprivredi Srbije. Ugovor su u Beogradu 25. maja ove godine u prostorijama Elektroprivrede Srbije (?!) potpisali izvršni direktor RUP Milan Mijo Lekić, inače predsjednik pljevaljskog odbora Nove i vršilac dužnosti direktora EPS-a Miroslav Tomašević Posao je, prema saznanjima Pobjede, dogovoren u trouglu između biznismena i funkcionera SNS-a Vladimira Mandića, izvršnog direktora Rudnika uglja Milana Lekića i tadašnjeg predsjednika Odbora direktora EPCG Milutina Đukanovića. Ovim ugovorom je predviđena isporuka prvih 40.000 tona od planirane ukupne količine od 300.000 tona uglja.

kompanije. Niko ne vjeruje da će menadžment dati Vladi pravu informaciju o stanju u kompaniji, posebno poslovne bilanse koji su katastrofalni – kaže izvor Pobjede.

– Cijena uglja iznosi 28,8 eura (bez PDV-a) za kvalitet toplotne moći od 8.000 kJ/kg po toni, pri čemu se vrši korekcija cijene ponderisanjem u rasponu toplotne moći od 7.000 do 10.000 kJ/kg – navodi se u ugovoru. Ta cijena je ispod svakog tržišnog minimuma jer je minimalna cijena na tržištu 70 eura za ugalj takvog kvaliteta. Nenad ZEČEVIĆ

Odlazeći ministar unutrašnjih poslova saopštio zabrinjavajuće informacije o odlazećem premijeru

PODGORICA – Odlazeći ministar unutrašnjih poslova i najbliži saradnik odlazećeg premijera, Filip Adžić, saopštio je da Dritan Abazović ima privatne konekcije sa mnogim šefovima službi bezbjednosti u regionu i širom svijeta.

- Premijer ima privatne konekcije sa mnogim šefovima službi bezbjednosti u regionu i zemljama širom svijeta. Podatke koje privatno dobije ne bih mogao da komenta-

Adžić: Abazović ima privatne konekcije sa mnogim šefovima službi bezbjednosti

rišem, rekao je Adžić ne želeći da ocjenjuje navode Dritana Abazovića o dojavama o bombama i njegove optužbe prema DPS-u da stoje iza toga. Adžić je rekao da je obavio razgovor sa Abazovićem o njegovim saznanjima i da je zajednički zaključak bio „da

situacija kakvu DPS želji da predstavi o nestablnosti i haosu, što ne odgovara stvarnosti, ali pogoduje i ohrabruje one koji imaju pretenzije da šalju poruke o lažnim dojavama, ohrabruje da u uslovima nestabilnosti lakše se usude da odrade ovako nešto“.

Na izjavu Abazovićeve „desne ruke“ da mu je šef, koji nažalost obavlja funkciju crnogorskog premijera (u tehničkom mandatu), konektovan na razne regionalne i bjelosvjetske službe bezbjednosti, reagovao je nekadašnji potpredsjednik Vlade, ministar odbrane

i predsjednik SDP-a Raško Konjević. Ćutanje je ponekad najbolja opcija, napisao je Konjević na Tviteru. Ministar je, kaže on, ovom izjavom optužio šefove stranih službi za nezakonit rad.

- Podatke koje premijer dobije u privatnim kontaktima

sa šefovima stranih službi ne mogu da komentarisem, kaže ministar i ne shvata da je ovim „optužio“ šefove stranih službi za nezakonit rad ili da je smijenjeni premijer njihov saradnik. Ćutanje mu je ponekad najbolja opcija - napisao je Konjević. Z. D.

IZA KULISA: Isplivali novi dokazi o štetnosti ugovora Elektroprivrede Srbije i Rudnika uglja Pljevlja, šteta višemilionska

Potpisivanje spornog ugovora o prodaji uglja između Elektroprivrede Srbije i Rudnika uglja Pljevlja

Izlazni račun kao dokaz da se ugalj iz Sanskog Mosta prodaje po znatno većoj cijeni nego onaj iz Rudnika uglja Pljevlja

Uprava policije istrajava na tvrdnjama da su nakon protesta Pokreta „Ima nas“, u poneđeljak veče, grupe građana organizovano napale policiju ispred zgrade Skupštine

PODGORICA – Uprava policije saopštila je juče da je „do sada identifikovano 13 lica za koja postoji ‘osnov sumnje’ da su organizovano napali policiju i štićeni objekat – Skupštinu Crne Gore“, u poneđeljak veče, 12. decembra, nakon protesta koje je organizovao Pokret „Ima nas“.

Mrvaljević: Incident su izazvali revoltirani pojedinci

- Do sada je identifikovano 13 lica za koja postoji osnov sumnje da su vinovnici napada i to F. K dgorice, da, iz Herceg Novog, tinja, iz Berana, P. iz Plava – saopštila je Uprava policije.

, M. V, Đ. I. i M. P. iz PoM. V. iz DanilovgraM. K. i V. I. iz Kotora, R. K. R. V. sa CeD. Ć. sa Žabljaka, A. H. E. G. iz Nikšića i A.

Od njih su, kako su naveli, „prikupljena obavještenja, te se preduzimaju dalje aktivnosti u saradnji sa tužiocem iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji će izvršiti pravne kvalifikacije djela“.

preduzimaju dalje aktivno-

razglasa zaključio skup, a nemili događaj uslijedio je desetak minuta kasnije. Ja sam, petnaestak minuta pošto se dogodio incident, kao organizator skupa, ponovo došao ispred Skupštine i preko megafona ponovo pozvao okupljene, dakle drugi put, da se mirno

raziđu – podsjeća Mrvaljević

- Pripadnici policije će nastaviti sa preduzimanjem aktivnosti u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i identifikacije svih počinilaca – poručili su oni.

Organizator skupa iz Pokreta „Ima nas“ Nebojša Mrvaljević kazao je sinoć Pobjedi da je protest bio zvanično okončan kada se dogodio incident, te da se „nije radilo o organizovanim grupama već o revoltiranim pojedincima koji su bili ljuti što su se poslanici oglušili o zahtjeve okupljenih“.

- Predrag Vušurović je preko razglasa zaključio skup, a nemili događaj uslijedio je desetak minuta kasnije. Ja sam, petnaestak minuta pošto se dogodio incident, kao organizator skupa, ponovo došao ispred Skupštine i preko me-

gafona ponovo pozvao okupljene, dakle drugi put, da se mirno raziđu – podsjeća Mrvaljević.

Manja grupa ljudi je, dodaje, ipak ostala ispred zgrade Skupštine još oko dva sata, ali bez agresivnih istupa.

- Tada sam i ja od njih doživio više negativnih komentara, psovki, uvreda. Bili su nezadovoljni što je protest zvanično okončan – istakao je Mrvaljević.

Advokat Nikola Martinović juče je u emisiji „Drugačija radio veza“ na Anteni M, autora Darka Šukovića, ocijenio da saslušanjem učesnika protesta vlast sprovodi najgori vid protesta, nastavlja zastrašivanje građana i da to nema veze sa demokratskim standardima.

- Treba jasno prozvati ministra policije što to radi od tih ljudi. Ministar policije je zaboravio kada je on sam zaustav-

Grupa građana saopštila je juče da će danas organizovati blokade saobraćaja u Mojkovcu, Nikšiću i na Cetinju.

- Oni koji su doveli u pitanje dalji opstanak države i narušili građanski mir držeći zemlju na ivici sukoba pokušavaju širenjem straha i hapšenjem zaustave legitimne građanske proteste dok spremaju potonji čin kapitulacije – uvođenje Crne Gore u Vučićev ,,Otvoreni Balkan“, onako kako su je njihovi izdajnički ideološki preci anektirali 1918. karađorđevićevskoj Srbiji – saopštili su oni.

Policija je najavila da će snimati blokade saobraćaja.

Nebojša Mrvaljević

Novi protest u utorak

Novi protest pokreta Ima nas biće održan u utorak u 19 sati, ispred platoa Skupštine Crne Gore, saopšteno je iz Organizacionog odbora Pokreta.

-Sa tog mjesta krenuli su najveći skupovi u modernoj istoriji naše zemlje, sa tog istog mjesta ćemo svi zajedno da opet pošaljemo glasno i jasno poruku da Crna Gora IMA NAS i da će nas uvijek biti. U situaciji u kojoj se danas nalazi Crna Gora, a za koju su najviše zaslužne sluge rusko-srpske ekspoziture u našoj državi, koji rušenjem njenih ustavnih temelja, njene nezavisnosti, suverenosti, svakim danom sve više udaljavaju od njenog evropskog puta, naša dužnost je da stanemo na kraj tim stramputicama i pomognemo joj da izađe na pravi evroatlanstski kolosjek - istakli su u saopštenju.

ljao kola po Cetinju i iz kola napadao svoje političke protivnike. Ne zaboravite da je isti metod bio i u vezi sa protestima koji su bili na Bogetićima, isti metod rada i za Belveder i za godišnjicu Belvedera. To

je manir koji će ova vlast uvijek pokušavati da sprovede, da zaplaši. Sasvim je sigurno da će djelimično uspjeti u tome – smatra Martinović. Poručio je da je obaveza svih da se protiv toga bore i to javnom

Informativni razgovor zbog objave na Fejsbuku na račun Ure

Cetinjanin Zoran Vujačić, koji je nastanjen u Podgorici, priveden je na informativni razgovor u policiju nakon što je na svom Fejsbuk profilu napisao „Smrt Uri i Urašima“.

Kako je javila Antena M, on je poslije nekoliko sati pušten, a policija mu je pretresla i stan u kojem boravi, a koji je u vlasništvu njegove bliske rođake. Nije pronađeno ništa sumnjivo.

U kratkoj izjavi za Antenu M rekao je da je u CB Podgorica imao korektan tretman, a i da su službenici koji su obavili pretres postupali profesionalno.

On je policiji, pored ostalog, obrazložio da je objavu na Fejsbuku napisao u revoltu „zbog bacanja dimnih bombi

riječju i da stanu uz te ljude. - Problem je što većina tih ljudi koji su demokratski orijentisani nijesu naučili da budu na ulici. Vrlo je teško objasniti intelektualcima da se u XXI vijeku za demokratske vrijednosti, danas u Crnoj Gori treba boriti na ulici. A na ulici se nešto postiže samo masovnošću, a ne nekim drugim kvalitetima, pa je i to razlog zašto ima ponekad manje ljudi. Dru-

ispred zgrade Skupštine Crne Gore tokom posljednjeg protesta ‘Ima nas’“, u poneđeljak, jer ga je sve to asociralo na napad policije na građane na Cetinju i Belvederu, 5. septembra prošle godine. Naglasio je da ga je na ovakvu objavu motivisala činjenica da je maltene identičnu izjavu dao premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović 24. septembra ove godine kada je rekao: „Smrt DPS-u, Milu Đukanoviću i DPS-ovcima“.

- Kad on može to da izjavi, mogu i ja ovo – rekao je Vujačić policiji, uz pojašnjenje da je njegova objava usmjerna u političkom, a ne bilo kojem drugom smislu.

ga stvar je prosto statistička, u svakom društvu je manje pametnih nego onih koji nijesu pametni i onda je potpuno prirodno da ih ima manje i na ulici. Tu treba shvatiti da li u Crnoj Gori postoje građani koji su samo stado, ili postoje građani koji hoće da budu nosioci svih odgovornosti i donosioci odluka u pogledu svoje budućnosti – kazao je Martinović. Povodom događaja pred zgradom Skupštine Crne Gore oglasio se i Nezavisni sindikat policije s porukom kako „polomljene kosti i razbijene glave“ policajaca niko ne broji, ističući da na policiju „bacaju i Molotovljeve koktele“ i konstatujući da nijesu primijetili da je neko osudio napad na policiju. U saopštenju koje je potpisao predsjednik ove organizacije Igor Rmandić istakli su kako crnogorski građani percipiraju policiju kao besplatan džak za udaranje, a da policija ima „naređenja da čeka i trpi“, dok ne vide „krvave glave kolega“. Konstatovao je i kako bi, u poneđeljak veče, demonstranti u Skupštini „vrlo rado rasturili i polomili sve što nađu u njoj, možda bi nekome palo na pamet da izazove i požar“, a štetu bi, požalio se on dalje, morali da plate penzioneri, policajci, profesori, radnici, seljaci. On je pozvao nadležne da pooštre kaznenu politiku, kako bi policajci mogli da se obračunaju „sa svima onima koji misle da su jači i važniji od države“.

K. KRSMANOVIĆ

Blokade u Mojkovcu, Nikšiću i na Cetinju

Detalj sa protesta ispred Skupštine

M. BABOVIĆ

PODGORICA – Izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović istakao je da Evropska unija nije nikada do sada poslala tako oštru i izričitu poruku da se povuče usvojeni akt i ocijenio da će parlamentarna većina biti politički izolovana i ući u otvorenu konfrontaciju s EU ukoliko nastavi sa implementacijom izmijenjenog Zakona o predsjedniku.

- Vjerujem da ta vlada, koja bi proistekla iz neustavnog Zakona, ne bi bila priznata od zapadnih partnera. Vladajuća koalicija je uspjela da od ubrzanog puta ka članstvu u EU, Crnu Goru dovede do toga da će biti prekinuti pregovori – kazao je Vujović za Radio Slobodna Evropa.

Smatra i da kritike EU nemaju nikakav usticaj na većinu u Crnoj Gori, a poručio je i da zemlja u kojoj vlast ne poštuje Ustav na može biti kandidatkinja za članstvo u EU.

Smatra i da posljednje aktivnosti imaju za cilj da uruše poziciju Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.

- Ništa nije slučajno, to je nešto što zvanični Beograd uspješno sprovodi. Vjerujem da akteri vlasti ne donose samostalno odluke, već se implementiraju odluke koje donosi predsjednik Srbije –ocijenio je Vujović.

Ponovno usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku poruka je Crne Gore da ne želi u Evropsku uniju – ocijenio je dekan Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila, gostujući u emisiji „Tema“ na Televiziji E. Cvrtila je, komentarišući činjenicu da poslanici prilikom novog glasanja izmjena Zakona o predsjedniku nijesu poštovali preporuke Venecijanske komisije, kazao da je to ozbiljna institucija Savjeta Evrope.

- Preporuke VK pomažu državama da prevladaju određene sporove i to su uvijek preporuke koje su utemeljene na visokim demokratskim standardima. Glasanje u parlamentu je poruka: mi ne vjerujemo u visoke demokratske standarde, idemo u eskalaciju, kazao je Cvrtila.

Nekadašnji savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića istakao je i da se Crna Gora ne može oslanjati na me-

Nastavljaju se reakcije zbog usvajanja spornih izmjena Zakona o predsjedniku, stara većina insistira da one rješavaju krizu

Vujović: EU nikad prije tako izričito nije tražila povlačenje usvojenog akta

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je juče da bi lideri buduće parlamentarne većine trebalo da se sastanu još jednom i preciziraju stavke iz dogovora u septembru, kako bi Miodrag Lekić počeo da sastavlja vladu. On je za Radio Crne Gore kazao da je svaka spekulacija o podjeli resora i imenima ministara 44. vlade daleko od osnovane.

- Raspored resora bi trebalo precizirati na sastanku lidera parlamentarne većine. Ako potvrdimo dogovore od septembra, a vjerujem da hoćemo, onda bi se to moglo očekivati u doglednom vremenu, shodno rokovima – rekao je Knežević.

Očekuje da će predsjednik države Milo Đukanović proglasiti usvojene izmjene Zakona o predsjedniku, a Demokratsku partiju socijalista je pozvao da zajednički otpočnu proceduru kandidovanja i izbora sudija Ustavnog suda.

đunarodnu zajednicu i očekivati da joj drugi riješe probleme jer je Zapad fokusiran na druge probleme, već da u svojim redovima treba da traži moralni i politički autoritet –bilo da je riječ o pojedincu ili političkoj platformi.

Na posljedice izglasavanja Zakona ukazao je i poslanik DPS-a Nikola Rakočević

On je podsjetio da je juče crnogorska delegacija trebalo da bude u Strazburu na sjednici POSP-a, ali je taj put ot-

kazan zbog ponovnog izglasavanja spornog akta. -Nedobronamjeran je svako ko bi se tome radovao. Vrlo smo zabrinuti, a posebno mi iz opozicije, koji smo najzad u važnoj i zaista predanoj generaciji obnovili nezavisnost, okrenuli je prema evropskom kolosjeku, učlanili u NATO, otvorili sva pregovaračka poglavlja i učinili je zaista, kako kažu u Briselu, liderom u evropskim integracijama na Zapadnom Bal-

kanu – rekao je Rakočević. Nasuprot tome, odlazeći premijer Dritan Abazović koji je juče sa ministarkom koja rukovodi resorom za evropske poslove Anom Novaković-Đurović bio u posjeti Savjetu Evrope i Evropskom sudu za ljudska prava, ocijenio je da nema nikakvih restrikcija u vezi sa diplomatskim aktivnostima Vlade.

Kazao je i da Crna Gora cijeni mišljenje Venecijanske komisije o izmjenama Zako-

na o predsjedniku, ali i ustvrdio da je prva stavka u tom dokumentu deblokada Ustavnog suda.

Uprkos upozorenjima koja su stizala otkako su u ponedjeljak ponovo usvojene izmjene Zakona o predsjedniku, predstavnici „stare“ većina ostali su pri stavu da takav akt predstavlja rješenje političke krize.

- I dalje stojim pri tvrdnji da je ovaj zakon rješenje koje ograničava samovolju Đukanovi-

ća koji se ponaša protivustavno i zloupotrebljava činjenicu da Ustavni sud nema kvorum – kazala je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak Takvog mišljenja je i ministar poljoprivrede u tehničkom mandatu Vladimir Joković

On je kazao da postoji zabrinutost da bi EU mogla da ospori legitimitet odluka koje bi se donijele na osnovu izmijenjenog Zakona, ali i ocijenio da se „iz krize mora izaći na neki način“.

Crnogorski PEN centar pozvao je specijalnoga državnog tužioca Vladimira Novovića da po službenoj dužnosti hitno zatraži skidanje imuniteta 41 poslanika Skupštine Crne Gore, koji su izglasali izmjene Zakona o predsjedni-

ku. Ovi poslanici su na taj način, kako navode iz PEN centra, izvršili klasični ustavni puč, odnosno napad na ustavno uređenje države. -Članom 360 Krivičnoga zakonika Crne Gore za to je krivično djelo predviđe-

na kazna zatvora od tri do petnaest godina. Ukoliko Novović odbije ispuniti svoju službenu dužnost, biće to potvrda njegova saučesništva u udruženome projektu napada na ustavno uređenje Crne Gore – istakli

- Izglasavanje Zakona o predsjedniku je nešto što doprinosi rješavanju ove situacije, vratićemo se na ono što je bila obaveza predsjednika – Miodrag Lekić bi dobio mandat i bila bi izabrana nova vlada koja bi pripremila nove izbore, da li 2024. kada ističe mandat ovom sazivu Skupštine, ili neke prijevremene izbore, to je sasvim nebitno – rekao je Joković. Ž. ZVICER

PODGORICA - Aktuelni glavni specijalni tužilac

Vladimir Novović ne želi da u ovom trenutku stvara medijskog protivnika. Vjerujem da će neke teme otvoriti kada Dritan Abazović više ne bude premijer, kazao je advokat Nikola Martinović.

On smatra da Novović ima dugoročniji i pragmatičniji pristup.

- Taj pristup je, prema mom mišljenju, sljedeći: državni tužilac ima duži mandat nego što ga ima sadašnji premijer, i što bi se on zamarao sa tim što priča premijer koji je

na zalasku, ja mislim, na zalasku svoje političke karijere.

Onoga trenutka kada ne bude više premijer, a to je neko vrijeme koje je vrlo brzo, vjerujem da će specijalni državni tužilac otvoriti neke teme.

To će biti vrijeme kada sadašnji premijer, kršeći sve demo-

kratske uzuse, utiče na rad i suda i tužilaštva i krši sve demokratske pretpostavke, u prvom redu pretpostavku nevinosti – kazao je Martinović za Antenu M.

On je poručio da bi trebalo sačekati pola godine, pa da ćemo tek vidjeti šta će biti sa

premijerom i sa njegovim saradnicima.

- Mislim da specijalni državni tužilac razmišlja na taj način, da neće da stvara medijskog protivnika. Mislim da je specijalni tužilac Novović shvatio sve što se desilo oko njegovog prethodnika Katnića i da on

neće da napada onoga ko može da mu medijski nanese neku štetu. Treba da budemo jasni, u medijskim nastupima između Dritana Abazovića i specijalnog državnog tužioca, specijalni državni tužilac nema šansi – kazao je Martinović. R. P.

Zlatko Vujović

Knežević: Lideri većine da se sastanu, pa da Lekić počne da sastavlja vladu

Poslanik

O „Otvorenom Balkanu“ treba da odluči Skupština

U javnosti se tvrdilo da bi čak i do kraja ove sedmice Abazovićeva vlada mogla donijeti odluku o pridruživanju. To

Komentar Milom ili silom?

Piše: Milorad PUSTAHIJA

Na startu da se izvinim poštovanom „ekstremisti“ Draganu Bursaću što sam za naslov ove moje kolumne posudio njegovu maestralnu dosjetku iz njegove posljednje kolumne. U znak zahvalnosti i umjesto izvinjenja spreman sam da platim turu pića kada bude dolazio u Crnu Goru. Nemoj se mrštiti Dragane, ako pomišljaš na tužbu i na sud onda se grdno varaš, ovdje ni Ustav ne vrijedi pišljiva boba a kamoli Zakon o zaštiti autorskih prava, a možeš tek misliti sudovi.

Elem, rečeni Bursać veli: „Ali večeras se evropska Crna Gora vadi iz ralja srpskog sveta. Milom ili silom. Sa Milom je uvijek bolje“. Dragi moj Bosanac, vidi se da ne znaš baš najbolje našu istoriju i da rečena ,,mila“ nikad nije bila politički faktor otkad nas ima. A sila oduvijek, i to presudni, bez obzira što je sa Milom ugodnije. A možda si mislio na Mila Radovanova, a ne na neku Milu. Ah taj Vukov jezik! U pravu je Basara, trebaće nam još vijek i po da dostignemo preciznost i jednoznačnost jezika evropske civilizacije. I uz Mila je išla sila, naročito na početku karijere, ali je u ovim integracijama evoluirao do najmanjeg nivoa političke sile i prisile u našem pamćenju. Na kraju, pravedna Evropa je, da baš pravedno, snažno pomogla da nam, kao osvježenje, priredi dolazak ove lažljive političke pestokupljevine na vlast. I to uz nevjerovatno inkluzivan politički i izborni proces, toliko inkluzivan da je Evropa imala mnogo manje učešća i uticaja od – Rusije i Srbije. Najmanji uticaj imali smo mi crnogorski prosuverenisti, ali smo ipak časno izgubili sa samo jednim mandatom razlike.

PODGORICA – Poslanik Građanskog pokreta Ura Miloš Konatar saopštio je juče da je „Otvoreni Balkan“ samo jedna od mnogih regionalnih inicijativa i istakao kako nije potrebno žuriti sa odlukom o članstvu Crne Gore u njoj.

Ocijenio je i da je Crna Gora stožer regionalne saradnje i poručio da je naš cilj ulazak u Evropsku uniju. - „Otvoreni Balkan“ je skup međudržavnih ugovora o kojima treba odlučivati Skupština Crne Gore kada analiziramo sve argumente – za i protiv – naveo je Kontar. Za razliku od njega, odlazeći premijer, lider GP Ura Dritan Abazović u više navrata je saopštavao kako bi volio da Crna Gora bude dio regionalne inicijative „Otvoreni Balkan“.

Tako je juče ocijenio da je „Otvoreni Balkan“ koristan za Crnu Goru, kao i da je dobro sve što pomaže regionalnu saradnju.

-Afirmativan sam prema toj ideji, jer je korisna za Crnu Goru. Žao mi je što ljudi vjeruju nekima koji imaju druge namjere, a to je da Crna Gora ne sarađuje i da ostane u čeljustima devedesetih – rekao je Abazović.

Odlazeći premijer i ranije je afirmativno govorio o ovoj inicijativi, a kako je Pobjeda objavila, Vlada koja se nalazi u tehničkom mandatu trebalo bi odluku o pristupanju da donese do kraja mjeseca.

Dva izvora Pobjede, bliska samom vrhu Vlade, kazala su da je pristupanje Crne Gore „Otvorenom Balkanu“ već „završena stvar“.

U javnosti se spekulisalo da bi čak i do kraja ove sedmice Abazovićeva vlada mogla

donijeti odluku o pridruživanju. To juče nije mogao da potvrdi, ali ni demantuje ministar prosvjete Miomir Vojinović koji je na konferenciji za medije komentarisao ovu regionalnu inicijativu.

-Smatramo da „Otvoreni Balkan“ treba da bude i da će omogućiti svakom građaninu što treba. Naš stav je jasan, našlo se to na sjednici ili ne – rekao je Vojinović. S druge strane, iako Konatar poziva da se o pridruživanju odluči u parlamentu, izvori Pobjede tvrde da će se Abazović i ministar poljoprivrede Vladimir Joković pozvati na Ustav koji propisuje da „Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku države“, što znači da neće biti potrebna ratifikacija te odluke u Skupštini.

-Ni za druge regionalne inicijative poput Berlinskog procesa nije bilo ratifikacije –kazao je ranije izvor Pobjede. Ž. Z.

Samo, nije sve u brojevima. Evo Brazilci imaju tri puta više fudbalera nego Hrvatska stanovnika pa ih „kockasti“ otpremiše kući iz Katara. Tako i Francuska ima rukometašica bar duplo više nego mi stanovnika pa im naše „lavice“ uzeše mjeru i medalju. Ali, sve to je sport koji podrazumijeva zdrav duh u zdravome tijelu i čast i borbenost i jasna i stroga pravila i pošteno suđenje. A mi nemamo ni Ustavni, ni sudstvo ni tužilaštvo. Ok, imamo specijalno tužilaštvo i vrhovno u v. d. stanju.

Ovi koje je Evropa dovela na vlast da nas demokratizuju i civilizuju od prvog dana primjenjuju brutalnu silu, laž i besramnu izdaju i bezakonje i nemaju ni u primisli potrebu da to prikrivaju, već se relaksirano bahate. Izdali su i Evropu koja je evo tek juče „oštro“ reagovala nakon ustavnog bezakonja Skupštine i nepoštovanja preporuka Venecijanske komisije. I to oštro, kako oni inače grde kućne ljubimce sa „fuj to, fuj to“. Zaboravljaju da su ih trebali uz ,,fuj to“ svaki put i opaliti prutom još od 2016. godine i pučističkih vremena, da bi danas reagovali na verbalnu komandu, tj. saopštenje.

Znači, ostali smo sami sa svojim jadom, „malo rukah malena i snaga, jedna slamka među vihorove“. Ali tu smo najjači. Odvajkada je strašan otpor u beznađu naša disciplina. Ima tu doduše jedan zajeb, ono: „Ne bojim se od vražjega kota, neka ga je ka’ na gori lista, već se bojim od zla domaćega“. Ali i tome smo naredni, i ranije smo imali osim strašnih junaka i mnogo ljutih izdajnika.

PODGORICA – Predsjednik naše države Milo Đukanović primiće danas zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Gabrijela Eskobara, koji boravi u posjeti Crnoj Gori.

Iz Službe za informisanje predsjednika saopštili su da će predsjednik Đukanović danas primiti i specijalnog izaslanika predsjednika Vlade Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuarta Piča, kao i specijalnog izaslanika njemačke Vlade za zemlje regiona Manuela Saracina Pič i Saracin, kako se navodi u saopštenju, borave u zajedničkoj posjeti Crnoj Gori. Eskobar je od nedjelje u posjeti regionu, prvo je boravio na Kosovu, potom u Srbiji. R. P.

PODGORICA – Predsjednica Skupštine Danijela Đurović otklonila je faktografsku grešku i dostavila predsjedniku države Milu Đukanoviću ispravljeni akt izmjena Zakona o predsjedniku.

-Predsjednica Skupštine otklonila je faktografsku grešku koju je u svom prvobitnom dopisu načinila i uredno ga dostavila predsjedniku Crne Gore. O daljem postupanju šefa države, u aktuelnom, mnogostruko izazovnom crnogorskom društveno-političkom ambijentu, javnost će biti pravovremeno obaviještena – saopštio je savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić Đukanović je prekjuče vratio Skupštini izmjene Zakona o predsjedniku zbog greške u nazivu. R. P.

Sada nam je ostala opet samo sila. Neustavno smo podjarmljeni pod srpskom crkvom, srpskom državom i nacijom i brutalno nam se otima sve što smo bili i imali. Jeste bolje je sa Milom, ali će Milo morati da primijeni silu. Ne neki personalni agon nego svoja Ustavom definisana predsjednička ovlašćenja. Hoće li raspustiti Skupštinu ili Vladu ili uvesti vanredno stanje neka bira. Da vidimo da li još postoje djelovi državne prisile i administracije vjerni našoj državi i našim građanima. Ali, vjerni direktno, a ne preko srpskih institucija veleizdaje u Crnoj Gori. Moramo na osnovu realne procjene odrediti strategiju i vrstu sile koju treba primijeniti. Da li ćemo i dalje glumiti vaninstitucionalnu protestnu gomilu ili ćemo u gerilu. Da li ćemo drumom ili šumom; hoćemo li do u beskonačnost blokirati puteve i trgove ili na ustanak. Ne zaboravi Milo da stalno, još od Belvedera, izlazimo goloruki pred oklopljene i naoružane ešalone policije koja je svoju prirodu i disciplinu pokazala na Cetinju. Počinju sijevati varnice. Čeka li se samo prva krv i prva mrtva glava? Ponašaj se kao predsjednik i upotrijebi svoja ovlašenja. Ili odustani. Ne zaboravi da si na izborima pobijedio sa daleko većim procentom nego što ga je dobila sadašnja parlamentarna većina. I da si u situaciji, da kada relaksirano Ustav krše Dritan, Joko, Danijela i kamarila, da možeš u krajnjoj nuždi i ti da ga kršiš ako zatreba u odbrani države i naroda.

Miloš Konatar

države čestitao 20. rođendan UPCG

Politička stabilnost preduslov razvoja

Zimska sezona uskoro zvanično počinje, svi se nadaju

Prema najavama, popunjenost smještajnih kapaciteta tokom novogodišnjih praznika biće gotovo stoprocentna, a imamo i dobre najave sve do kraja januara – naglašava Vlahović

osnivanja

Gore predsjedniku te asocijacije Predragu Mitroviću, zaposlenima i članovima Unije. Čestitke je uputio i dobitnicima godišnjih priznanja za društveno-odgovorno poslovanje i najboljim menadžerkama u 2022. godini.

-Usvajanjem Lisabonske deklaracije 2010. godine preduzetništvo je Evropska komisija prepoznala kao jednu od osam ključnih kompetencija. Mi smo se, kao društvo, opredijelili za evropski sistem vrijednosti. Zato smo strpljivo i uporno gradili poslovni ambijent, regulativu i politike koji utiču na razvoj biznisa, ali i pravljenje balansa između poslodavaca i zaposle-

nih, što je prostor koji je prepoznala i Vaša organizacija. Ostvarili smo značajan napredak u ekonomskom razvoju, iako ostaje činjenica da se u tom procesu svi nijesu snašli na isti način – navodi se u čestitki i ističe da je politička stabilnost pretpostavka vraćanja naše ekonomije i našeg društva na put stabilnog razvoja. Jedan od izazova je, navodi, promišljanje o dugoročnom i održivom razvoju Crne Gore, te doprinosu poslodavaca povećanju nivoa obrazovanja i praktično upotrebljivih znanja i vještina kod zaposlenih, u čemu UPCG može imati značajnu ulogu.

-Ne manje važan izazov je i jačanje povjerenja između zaposlenih, poslodavaca i države, što će ići brže ako se brže suočimo sa činjenicama i dokazima, a ubjeđenja i dogme ostavimo za nama – poručio je Đukanović. R. E.

Crna Gora ima najbolji ukupni rezultat

PODGORICA – Crna Gora, prema podacima Sekretarijata Energetske zajednice, objavljenim u godišnjem izvještaju o implementaciji za ovu godinu, ima najbolji ukupni rezultat u Energetskoj zajednici – saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).

-Ovaj izvještaj prati usklađivanje sa njihovim pravnim tekovinama i rezultate koje je naša država ostvarila, a to je da Crna Gora ima najbolji ukupni rezultat u Energetskoj zajednici, 69 procenata – kazao je potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović. Ovo je, kako je naveo, rezultat intenzivne komunikacije i saradnje zaposlenih u MKI sa predstavnicima Energetske zajednice.

-Uprkos izazovnom trenutku, kako na global-

nom nivou tako i u regionalnim i nacionalnim okvirima, ovo je vijest koja uliva optimizam i pokazuje kako naša država može i treba da sarađuje sa međunarodnom zajednicom, pa ovom prilikom želim svima da čestitam na dobrim rezultatimam – kazao je Ibrahimović.

Godišnji izvještaj o implementaciji za 2022. godinu u kojem Energetska zajednica prati usklađivanje sa svojim pravnim tekovinama objavljen je pred sastanak Ministarskog savjeta, koji se danas održava u Beču. Iz MKI su naveli da je Sjeverna Makedonija u implementaciji propisa o električnoj energiji kumulativno dostigla najviši nivo – 85 odsto, a da je slijedi Crna Gora sa 82 procenta.

-Naša država je istovremeno najuspješnija u oblasti održivosti na 74 odsto – zaključuju iz MKI. R. E.

PODGORICA – Početak zimske sezone planiran je 20. decembra, ali svakako će zavisiti od visine sniježnog pokrivača imajući u vidu da skijališta u Kolašinu i na Žabljaku ne posjeduju sisteme za vještačko osnježavanje. Najavama za praznike su zadovoljni u Kolašinu, dok na Žabljaku kažu da nije kao prethodnih godina. Jedan od razloga koji navode su povećanje cijena i nedostatak snijega.

Kako je Pobjedi kazao direktor Turističke organizacije Kolašin ugostiteljski radnici spremno dočekuju početak zimske turističke sezone i novogodišnjih praznika, pa će tako gostima na raspolaganju biti raznovrstan zabavni program i gastronomska ponuda sa nacionalnim jelima kolašinskog kraja.

NAJAVE

- Prema najavama, popunjenost smještajnih kapaciteta tokom novogodišnjih praznika biće gotovo stoprocentna, a imamo i dobre najave sve do kraja januara – naglašava Vlahović.

Osim gostiju iz Crne Gore, očekuju i veći broj gostiju iz zemalja regiona –tradicionalno najviše iz Albanije.

- Takođe, sigurno će doći do povećanja jednodnevnih posjeta gradu i skijalištu kao što je to bio slučaj tokom ljetnje sezone, imajući u vidu da je sa otvaranjem dionica auto-puta Kolašin postao dostupniji gostima iz Podgorice i primorskih gradova – kaže Vlahović. Što se tiče cijena ski-pasova na skijalištu Kolašin 1600 će, kako ističe, zbog poboljšanja

U Kolašinu

puno za praznike, na Žabljaku nijesu zadovoljni

infrastrukture i otvaranja nove žičare, ove godine biti nešto više i iznosiće 20 eura za odrasle, a 13 eura za djecu. - Postoji i mogućnost kupovine poludnevnog ski-pasa po cijeni od 14 eura – poručuje Vlahović.

U saradnji sa lokalnim privrednicima i uz podršku Opštine, tradicionalno planiraju organizovanje Novogodišnjeg bazara na gradskom trgu od 20. decembra do kraja januara.

- Gostima će na raspolaganju biti suveniri, brojni proizvodi domaće radinosti i topli napici. Planirani su i zabavni programi u sklopu bazara kako bi se još više obogatila turistička ponuda grada, počev od programa za otvaranje samog bazara i ski-opening-a – istakao je Vlahović.

Turistička organizacija Kolašin planira da u saradnji sa Opštinom i uz njihovu finansijsku pomoć i pomoć NTO Crne

Gore, Privredne komore i Skijališta Crne Gore i ove godine organizuje autobuski prevoz iz centra grada do skijališta sa većim brojem rotacija za potrebe turista koji borave u gradu tokom zimske sezone.

- Ova vrsta prevoza će uticati na smanjenje gužvi ka ski-centru, a ujedno predstavlja značajan podsticaj lokalnoj turističkoj ponudi. Takođe ćemo podržati tradicionalne manifestacije poput ski-maratona na Sinjavini i Bjelasici – kazao je Vlahović, koji najavljuje i Kolasin Winter Art muzički festival koji će se održati od 15. do 18 januara iduće godine i sastoji iz dva segmenta: koncerata poznatih umjetnika na gitari, koncerta polaznika škole za talente, kao i edukativnog dijela koji se sastoji od majstorskih radionica predviđenih za stipendiste NVO za promociju mladih talenata. - Majstorske radionice će dr-

Podrška od 117 miliona eura za region

PODGORICA – Evropska komisija opredijelila je dvostruko veći iznos sredstava za novi ciklus prekogranične saradnje između Hrvatske, BiH i Crne Gore u odnosu na prethodni program, pa će podrška za period 2027-2021. biti povećana sa 57 na 117 miliona eura – najavio je v. d. generalnog direktora za evropske fondove u

Ministarstvu evropskih poslova Bojan Vujović na predstavljanju novog programa.

Kazao je da je EK dupliranjem sredstava pokazala da ozbiljno računa na prekogračnu saradnju tri države, koja daje mogućnost odgovora na zajedničke izazove, ostvarivanje zajedničkih potencijala i kreiranje bolje budućno-

sti za građane. Novi projekti će, kako je najavio, biti usmjereni na pametna ulaganja u istraživanje, inovacije i konkurentno preduzetništvo, zaštitu životne sredine i efikasno upravljanje rizicima, dostupne i otporne zdravstvene usluge, te održivi i inkluzivni turizam i kulturu. Mari Giland iz Evropske komisije je kazao da je najveća vri-

jednost Interreg programa ne u iznosu sredstava, već u podsticaju saradnje aktera na lokalnom nivou.

-Ovi programi nam omogućavaju da postavimo temelje za veće investicije, pilotiramo nova rješenja i učinimo javne politike djelotvornim i relevantnim za sve koji žive u prekograničnim područjima. I to možemo raditi u brojnim

oblastima, uključujući inovacije, zdravstvo, klimatske promjene ili turizam. Iako smo postigli puno toga, moramo biti još ambiciozniji i podstaći još bolju saradnju na svim nivoima, sa posebnim fokusom na uključivanje novih aktera, koji ranije nijesu učestvovali u prekograničnim programima, naročito na lokalnom niovu – naglasio je Giland. R. E.

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitke povodom 20 godina od

Unije poslodavaca Crne

Predsjednik

Milo Đukanović

Vanja Krgović-Šarović

Objavljen godišnji izvještaj Energetske zajednice

Predstavljen novi ciklus prekogranične saradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore

Predrag Mitrović

sve praznike,

zadovoljni

žati renomirani profesori gitare iz zemlje i regiona. Ovaj festival su podržali Opština Kolašin, Centar za kulturu i Turisitička organizacija Kolašin – najavio je Vlahović.

Sve zaviSi od Snijega Na Žabljaku nijesu baš zadovoljni najavama, ali se nadaju neposrednim bukiranjem kako je bilo i za vrijeme korone. Kako je kazala direktorica Turističke organizacije Kolašin Vanja Krgović-Šarović mnogi čekaju da vide da li će Žabljak biti ,,okovan u bijelo“. - Drugi razlog je to što su od same korone turisti navikli da imamo neposredni buking par dana prije dolaska – kazala je Krgović-Šarović. Međutim, kako ističe, interesovanje za novogodišnje i božićne praznike na Žabljaku manje je nego prethodnih godina i ugostistelji se ne mogu pohvaliti dobrim bukingom.

odsto veće cijene na Žabljaku

Ugostetelji se, međutim, nadaju uspješnoj sezoni i spremno će dočekati goste.

- Naš glavni generator prometa, skijalište ,,Savin kuk“, je spremno. Očekujemo da od 15. decembra sve bude u potpunosti spremno. Žabljak je do sada bio popularna destinacija za mlađu populaciju ali, kaže Krgović-Šarović, ne mogu se time pohvaliti i ove godine.

Ona ističe da su navikli da već u septembru i oktobru imaju kompletnu popunjenost za novogodišnje i božićne praznike.

- Ove godine nije tako ali moram naglasiti da mnogi čekaju da vidi da li će Žabljak biti ,,okovan u bijelo“. Drugi razlog je to što su od same korone turisti navikli da imamo neposredni buking par dana prije dolaska – rekla je. Navodi da vjeruje da na rezervaciju utiču i cijene koje su ove godine povećali 20 odsto.

- Žabljak je za praznike iz ugla naših građana možda dosta skup. Imamo porast cijena od 20 odsto u odnosu na prethodne godine pa mogu reći da u privatnom smeštaju za same praznike cijene za dvije osobe se kreću od 50 eura pa na gore, a u hotelima od 40 eura – rekla je Krgović-Šarović. n. K.

Air Montenegro ponovo leti za Istanbul

PODGORICA – Air Montenegro od danas ponovo leti iz Podgorice za Istanbul.

Letovi će se odvijati dva puta sedmično, svakog četvrtka i nedjelje. Pored ove linije, tokom cijele godine odvijaju se redovni letovi iz Tivta ka Istanbulu i to pet puta sedmično.

- Air Montenegro je na početku poslovanja uveo cjelogodišnje letove iz Tivta ka Istanbulu i ta se linija pokazala kao jedna od najatraktivnijih za strane i domaće putnike. Sa ukupno sedam rotacija tokom zimske sezone odgovorićemo na veliku potražnju za letove iz Tivta i Podgorice ka Istanbulu – saopšteno je iz kompanije.Naveli su da pripremaju red letjenja za narednu godinu, te da će od maja četiri puta sedmično letjeti za Prag, a od juna će imati letove za Brno i Bratislavu. n. K.

Bord nije konsultovan oko kupovine akcija u ime Vlade

PODGORICA – Predsjednik odbora direktora Luke Bar Marko Nišavić podnio je juče ostavku na tu funkciju sa obrazloženjem da to radi iz profesionalnih razloga, saznaje Pobjeda.

20Prema našim nezvaničnim izvorima, odbor direktora Luke Bar nije konsultovan i nije imao nikakve informacije o odluci Vlade da kupi akcije te kompanije. Nišavić, koji je magistar ekonomije, sudski vještak finansijske struke i procjenitelj, na ovoj funkciji bio je od 22. juna. Predstavnici državnog kapitala u Luci Bar su i Vladimir Dragović i Nedžib Ibrišimović,

dok je predstavnik manjinskih akcionara Vladan Vučelić Vlada je prošlog petka, pa onda u ponedjeljak za 10,5 miliona eura kupila 18,42 odsto akcija Luke Bar čime je ostva-

rila 72,4 odsto učešće u kapitalu kompanije. Iz Ministarstva finansija je rečeno da je država time osigurala mogućnost donošenja strateških odluka za dalji razvoj ne samo Luke

Bar, već i ukupne ekonomije. -Kupovina ovih akcija predstavlja investiciju od vitalnog nacionalnog interesa, a očekivanja su da će realizacija kapitalnih infrastukturnih projekata, koja će ovim biti podstaknuta, usloviti efikasniju valorizaciju geografskog položaja ove luke, olakšati poslovanje na lučkom području, kao i generisanje samih troškova učiniti ekonomičnijim –kazali su iz MF.

Vlada je prethodno dala saglasnost da se na Montenegroberzi kupi najviše 10,46 miliona akcija po maksimalnoj cijeni od 90 centi, što je kupovinom 18,42 odsto akcija zaokruženo. M. Lk.

,,Okov“ gradi trospratnicu u parku

PODGORICA – Podgorička kompanija ,,Okov“ je investitor i izvođač radova na izgradnji zgrade koja niče ispod brda Gorica, tik uz Beogradsku ulicu preko puta hotela Zija.

Na tabli postavljenoj na uskom pojasu uz ulicu širine devet metara, na kom će, prema planu, do kraja iduće godine biti sagrađena trospratnica odnosno objekat višeporodičnog stanovanja, stoji da je tehničku dokumentaciju izradila StructurARCH grupa, da je vodeći projektant mr Jovo Popović, revident Genesis project koji će sprovoditi i stručni nadzor, dok će revident projekta odnosno revizor objekta u cjelini biti inžinjer građevine Tošo Tošić Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Pobjedi je rečeno da je ,,Okov“ prijavu građenja podnio 15. novembra, a dan kanije dopunio, čime je kompletirana dokumentacija propisana čl. 91 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. -Investitor je na predmetnoj lokaciji istakao gradilišnu tablu i u toku je detaljna kontrola tehničke dokumentacije prijave građenja kod postupajućeg inspektora – rečeno je iz MEPU.

Podaci

U rješenju glavnog državnog arhitekte, kojim je ,,Okovu“ data saglasnost na idejno rješenje, stoji da je DUP-om Nova Varoš 2 na ovoj lokaciji predviđena izgradnja objekata ovog tipa i preporučena upotreba savremenih materijala i likovnih izraza. Objekti bi, kako propisuje DUP, trebalo da budu uklopljeni u ambijent uz primjenu kvalitetnih materijala i savremenih arhitektonskih rješenja, krovovi mogu biti kosi ili ravni, a krovni pokrivači adekvatni konstrukciji krova i nagibu.

Navodi se da je uvidom u idejno rješenje konstatovano da je zgrada pozicionirana tako da ne ugrožava postojeće zelenilo te da se planira očuvanje većine postojećeg i sadnja novog zelenila.

-Materijalizacijom na fasadi je postignut sklad sa postojećim objektima u neposrednoj blizini. Dio fasade uz stepenište i lift obložen je kamenom, ostali kameni zidovi su demit fasada odgovarajuće svijetlih tonova. U dijelu balkona, projektovana je betonska čipka, a

Divlja gradnja kriva za gubitke

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je i u novembru ostvario rekordno nizak nivo gubitaka na sistemu od 11,78 odsto, što je čak 1,03 procentnih poena manje u odnosu na isti period prethodne godine – saopšteno je iz ove kompanije.

Naveli su da, u poređenju sa nivoom gubitaka od januara do novembra 2020. godine, ušteda iznosi 33,75 hiljada megavat sati struje, čija je aktuelna cijena oko devet miliona eura. Ističu da je trošak pokrivanja gubitaka u sistemu koji pada na njihov teret, u največoj mjeri posljedi-

ca nelegalne gradnje i priključenja mimo plana, na koje CEDIS nije mogao da utiče. Prema riječima rukovodioca sektora za mjerenje Vasa Zekovića CEDIS usmjerava značajan dio aktivnosti na terensko djelovanje u pravcu suzbijanja neovlašćene potrošnje.

na balkonima i lođama su predviđene metalne ograde i sistem pokretnih metalnih zastora, dok su na francuskim balkonima takođe predviđene metalne ograde i sistem pokretnih metalnih zastora – stoji u rješenju MEPU-a.

Glavni državni arhitetka je konstatovao da je predloženo idejno rješenje izrađeno u skladu sa smjernicama za arhitektonsko oblikovanje i materijalizaciju objekata i da je u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima. M. Lk.

-Zahvaljujući navedenim aktivnostima gubitke na mreži mjesecima držimo na rekordno niskom nivou, čime je umanjenjena i ukupna količina električne energije potrebna za pokrivanje gubitaka. Tako je za 11 mjeseci u odnosu na prošlu godinu ostvarena ušteda od 18,35 hiljada megavat sati električne energije, čija vrijednost na referentnoj HUPX berzi za navedeni period iznosi oko pet miliona eura – kazao je Zeković R. e.

Ostavka predsjednika odbora direktora Luke Bar Marka Nišavića

Marko Nišavić

Aleksandar Vlahović

Ispod Gorice niče još jedna luksuzna zgrada

Novo gradilište podno Gorice

Predsjednik Milo Đukanović uputio telegram saučešća porodici Latinke Perović

Bila je evropsko lice svoje zemlje

PODGORICA – Svojim političkim djelovanjem, i svojim velikim naučnim djelom, Latinka Perović je kao jedna od najmarkantnijih ličnosti na srpskoj i jugoslovenskoj političkoj sceni, obilježila našu epohu, napisao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u telegramu saučešća povodom smrti Latinke Perović.

On je u telegramu upućenom porodici napisao da je Perović bila akter, svjedok i pouzdani hroničar svih važnijih događanja u Jugoslaviji i Srbiji više od pola vijeka, o čemu je ostavila dragocjenu istorijsku građu. - U svim razdobljima svog časnog života Latinka Perović bila je evropsko lice svoje zemlje i svog naroda, simbol novoga i modernoga kao auten-

tična potvrda da su evropske vrijednosti moguće i na balkanskim prostorima. Njen naučnoistraživački rad u otkrivanju i objektiviziranju srpske političke misli od ranog 19. vijeka do danas ostaje u bogatoj naučnoj i kulturnoj riznici Srbije – piše u telegramu koji je uputio Đukanović. J.M.

Studentski parlament UCG najavio otvaranje studentskog servisa

Visokoškolci će moći da biraju koliko sati žele da

PODGORICA – Studentski parlament UCG angažovao je pravne eksperte, iz regiona i Crne Gore, koji pišu nacrt zakona o studentskom zapošljavanju. Trebalo bi da bude gotov krajem januara, a onda će se osnovati studentski servis, koji će da funkcioniše kao posrednik u zapošljavanju između studenata i poslodavaca. Studenti će moći preko te platforme da se prijavljuju za poslove dok studiraju. Moći će da rade koliko žele sati nedeljno ili mjesečno, a onda servis na osnovu njihovih zahtjeva pronalazi adekvatnog poslodavca. Predsjednik Studentskog parlamenta Andrej Vukčević na konferenciji za novinare kazao je da su se konsultovali sa Ministarstvom prosvjete i ostalim resorima, poslodvacima. Analizirali su i uporednu pravnu praksu.

Student ombudsman Danilo Banović, s druge strane, na konferenciji problematizovao je koncepciju programa stručnog osposobljavanja i poručio da su nužne temeljne promjene. Kritikovao je što nema temeljne analize o rezultatima ovog programa. Kazao je da praksa pokazuje da poslodavci raspisuju sve više otvorenih radnih mjesta, ali da ne namjeravaju da pravilno obuče zaposlene, već iskorišćavaju besplatnu radnu snagu, ne zadržavaju je, već je angažuju ponovo naredne godine. Smatra

rade

da je nužno da se odredi minimalni procenat pripravnika koje poslodavac mora da zaposli.

Student povjerenik UCG Filip Vujović komentarisao je kako je postojeći Zakon o visokom obrazovanju nefunkcionalan.

Problem je, prema njegovim riječima, što nije usklađen model studija sa tržištem rada. Objasnio je da je sporan model studiranja koji je uveden 2017. godine – „3+2“ – osnovne i master studije. Tržište rada ne prepoznaje bečelor diplomu. Oni predlažu da se izmijeni na način da postoje zasebne master studije – master 1 i master 2, te bi studenti po okončanju jedne godine mogli da dobiju diplomu.

Iz Studentskog parlamenta kazali su da su se konsultovali sa ministrom prosvjete, te da su dobili informaciju da je izrada zakona u planu za sljedeću godinu i da će oni biti uključeni u radnoj grupi.

Predsjednik Studenstkog parlamenta Vukčević rekao je da sve što se više odlaže ovo pitanje – ispaštaju generacije. Podsjetio je da sada na UCG postoji veliki broj paralelnih modela –4-5, što je izazov za UCG.

On je najavio da će u budućem periodu raditi na osnaživanju aktivizma studenata i mladih.

Kazao je da je kritična masa donekle izgubila snagu. Organizovaće obuke i konferencije.

-Da podstaknemo ljude da se udružuju i da rade na ostvarivanju svojih ciljeva – kazao je Vukčević. N. Đ.

Zbog skandaloznog uratka novinarke Vijesti Balkanska istraživačka mreža suspendovala mapu „ekstremista“ do daljnjeg

BIRN konačno povukao sporni izvještaj, targetirani očekuju i pravnu satisfakciju

Vojvođanski portal Autonomija.info objavio je juče da su se pojedini predstavnici BIRN-a žalili kolegama da su im brojni sagovornici iz regiona, a naročito iz Crne Gore, otkazali već zakazane razgovore zbog sporne mape i dodali da su zbog toga u strahu od gubitka novinarskog integriteta i kredibiliteta

PODGORICA – Gotovo mjesec nakon objavljivanja, BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu, u čijem dijelu posvećenom Crnoj Gori je novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović na skandalozan i tendenciozan način kao vjerske fanatike i desničare targetirala devet građanskih aktivista i boraca za ljudska prava, među kojima i dvije novinarke Pobjede, povučena je sa interneta u utorak u kasnim večernjim satima.

Izvršni direktor Foruma građana „Luča“ Nebojša Mrvaljević, koji je i sam od novinarke Jovanović targetiran kao krajnji desničar, informaciju da je BIRN suspendovao spornu mapu ocijenio je kao nedovoljan.

-Tek je počelo! Svi smo odgovorni za svoje postupke, a posebno poslenici javne riječi. BIRN-ov postupak ne znači ništa bez javnog izvinjenja i pravne satisfakcije – napisao je Mrvaljević na Tviteru. I targetirane novinarke Pobjede na svojim profilima na društvenim mrežama poručile su da će tražiti odgovornost i sudski epilog.

Prema saznanjima Pobjede, na sastanku održanom u Tirani u nedjelju, a nakon prethodnog insistiranja BIRNovog Borda kojim predsjedava britanski novinar Tim Džuda, donijeta je odluka da se do daljnjeg sporna mapa ukloni sa interneta.

Pobjeda je kontaktirala Džudu i tražila da potvrdi ova naša saznanja, ali i da kao profesionalac komentariše cijelu situaciju, a posebno neprofesionalni potez uklanjanja imena autora sporne mape sa sajta, međutim, i on je pitanja ignorisao. Potvrda naših saznanja ipak je stigla u kasnim večernjim satima u utorak u formi povlačenja sporne mape sa interneta.

-BIRN-ova mapa krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu, koja dokumentuje organizacije i grupe

aktivne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, trenutno je nedostupna javnosti u iščekivanju rezultata nezavisne revizije – piše na veb adresi na kojoj se do kasno sinoć nalazila mapa. U zvaničnom obraćanju, BIRN navodi da je 25. novembra „nakon niza internih procedura“ donio odluku o slanju podataka na nezavisnu provjeru.

-Kako preduzimanje sveobuhvatnog procesa pregleda zahtijeva vrijeme, BIRN je odlučio suspendovati mapu 11. decembra, tako da prethodno objavljeni podaci neće biti dostupni na veb stranici, dok se pregled ne završi. BIRN će potom ponovno učiniti dostupnom bazu podataka i objaviti ishod pregleda – piše na sajtu. Kako se navodi, nezavisna komisija koja uključuje stručnjake za ovu temu ali i uređivačke

politike, pregledaće sadržaj i metodologiju mape. BIRN naglašava da ta organizacija neće odgovarati na pojedinačne medijske upite o ovom pitanju dok se revizija ne završi, čime je nastavio politiku ćutanja. Skandalozno targetiranje devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, kojim je novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović, uz podršku urednice Balkaninsight-a Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija, i regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić koja je početkom decembra podnijela ostavku, od objavljivanja 16. novembra izaziva reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona. Vojvođanski portal Autonomija.info objavio je juče da su se nedavno na jednom regionalnom novinarskom skupu, na kojem su učestvovali i novinari tog portala, pojedini predstavnici BIRN-a požalili kolegama da su im brojni sagovornici iz regiona, a naročito iz Crne Gore, otkazali već zakazane razgovore, upravo zbog sporne mape. Dodali su da su zbog toga u strahu od gubitka novinarskog integriteta i kredibiliteta.

Ristić je 2. decembra, petnaest dana nakon objavljivanja skandaloznog izvještaja, obavijestila svoje kolege da se povlači iz te organizacije, a BIRN

Kako je Pobjeda ranije pisala, više insajdera iz BIRN-a, koji nijesu učestvovali u projektu mapiranja krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu, tvrdili su da u tom izvještaju nema aposlutno ničega što podsjeća na prethodne BIRN-ove projekte koji su bili potkovani profesionalnim novinarstvom.

Oni su ocjenili da je za skandalozno ponašanje BIRN-a direktno odgovorna Ristić koja je, od kada je preuzela mjesto regionalne direktorice nakon penzionisanja osnivačice BIRN-a Gordane Igrić , strateški radila na urušavanju autonomnosti loklanih BIRN-ova u namjeri da se kroz centralizaciju upravljanja novcem donatora na njih vrši uticaj iz Beograda.

Više sagovornika Pobjede iz samog BIRN-a kazali su i da su potezi koje su povukli, odnosno nijesu povukli, Ristić i

Jedan drugi projekat mapiranja – Mapiranje slobode medija (Mapping Media Freedom – MMF) kojim upravlja Evropski centar za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji je dio i Brzog odgovora na slobodu medija (MFRR), mehanizma koji djeluje širom Evrope i koji prati i reaguje na kršenja slobode štapme i medija u državama članicama EU i zemljama kandidatima, registrovao je targetiranje dvije novinarke Pobjede u BIRN-ovoj kontroverznoj mapi kao incident ugrožavanja slobode štampe. Sa druge strane, u Crnoj Gori su samo

dvije medijske organizacije osudile ovakvo postupanje BIRN-a – Institut za medije Crne Gore i Medijski savjet za samoregulaciju.

-Uvrštavanje na popis novinarki Kaćuše Krsmanović i Tanje Pavićević, kao i crnogorskih građanskih aktivista, izazvalo je oštre kritike i zahtjeve za brisanjem imena iz bezbjednosnih razloga – piše između ostalog u MMF-om opisu incidenta koji je kategorizovan kao uznemiravanje/ psihičko zlostavljanje i diskreditacija sa potkategorijom diskreditacija.

je tu informaciju učinio i zvaničnom nakon što je Pobjeda 5. decembra uputila pitanja novoimenovanoj regionalnoj direktorki Milki Domanović.

Marija Ristić

Latinka Perović

Objava da je mapa uklonjena do završetka revizije

povukao targetirani satisfakciju

Pećanin: BIRN licemjerno pokušava zataškati svoju sramotu

Bosanskohercegovački novinar i advokat Senad Pećanin za Pobjedu je ocijenio da odluka BIRN-a da sa svoje veb stranice ukloni sramnu ,,mapu desničaskih ekstremista“ predstavlja krajnji izraz licemjerja i odsustva i minimuma profesionalnih, etičkih novinarskih standarda.

Opasni parazit pronađen u govedima i ovcama prilikom klanja

PODGORICA – Cisticerkoza, opasna parazitska bolest otrkivena je kod je 23 grla goveda i ovaca u Plavu, ali takvo meso nije stiglo do potrošača, potvrdio je za Pobjedu direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković. Pobjeda je saznala da je ovaj opasni parazit koji se prenosi sa čovjeka na životinju i suprotno, pronađen u dvije klanice u Plavu, i to 18 grla u jednoj, a pet u drugoj.

Uništeno 15 grla stoke u Plavu, meso nije stiglo do potrošača

direktor BIRN-a BiH koji je koordinirao cijeli projekat, Denis Džidić, u vezi sa slučajem skandaloznog uratka novinarke Jovanović, gaženje svih internih smjernica mreže. Posebno je problematično bilo uklanjanje impresuma zbog navodne ugroženosti autora. U izbrisanom impresumu je pisalo da su tim projekta, pored novinara iz regiona, činili i troje novinara iz Crne Gore – kao urednici su navedeni Samir Kajošević i Dušica Tomović, dok je novinarka Jelena Jovanović.

Pored regionalne direktorice Marije Ristić, u timu projekta je bio i izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić. Kao urednici su, pored Kajoševića i Tomović, navedeni Ivana Jeremić, Semir Mujkić, Siniša Marušić, Markus Taner, te Metju Kolin, a novinari koji su radili na projektu su osim Jovanović, Nermina Kuloglija Zolj, Igor Ispanović, Vladimir Karaj, Bojan Stojkovski i Kreshnik Gashi Ristić je prije pozicije regionalne direktorke pokrivala mjesto urednice sajta BalkanInsight, a na njeno mjesto je došla bivša novinarka Vijesti Dušica Tomović.

Iako je BIRN na sajtu, u opisu projekta, tvrdio da je mapa ekstremista na Balkanu rezultat „pažljivo krojene metodologije“, veoma brzo je postalo jasno da, makar u slučaju Crne Gore, aposlutno nikakve metodologije nije bilo, što su u gostovanju na TV Vijesti potvrdile i Tomović i Ristić iako im to, najvjerovatnije, nije bila namjera.

Komentarišući povlačenje BIRN-ove mape, krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu sa interneta, advo-

-Ona je licemjerna zato što su vlastitu sramotu pokušali zataškati nojevski gurajući glavu u blokiranje internetskog pristupa svojoj sramoti, bez ijedne riječi izvinjenja uglednim crnogorskim aktivistima koji su i u regionu davno prepoznati i priznati kao hrabri i časni borci za ljudska prava –poručio je Pećanin. Komentarišući činjenicu da je BIRN odlučio da ne odgovara na pojedinačne medijske upite o ovom pitanju, Pećanin ističe da je zanimljivo da je takav potez BIRN povukao na isti dan kada je iz Kremlja saopšteno da ove godine neće biti tradicionalne godišnje konferencije za strane novinare ruskog predsjednika Vladimira Putina -Očito je da BIRN u skrivanju vlastite sramote koristi iste metode kao i njihovi nalogodavci iz Moskve i Beograda, te bijedni najamnici iz koncerna Vijesti. Žalosno je što će će satisfakciju za ogromnu štetu koja im je nanešena ugledni crnogorski građani morati potražiti pred sudom u Sarajevu – kazao je Pećanin.

kat Nikola Martinović kazao je da se BIRN nije smilovao, već da su, kako je naveo, finansijeri i odgovorni ljudi shvatili da je projekat promašen.

-Oni su shvatili da je projekat koji finansiraju u cilju promocije demokratije i demokratskog društva, doživio svoju suprotnost zbog nekih sitnih interesa u lokalnim zajednicama. Još je naravno rano da BIRN kaže da je pogriješio, to će da kaže za nekoliko mjeseci kada se „prašina“ slegne, ali je dovoljan pokazatelj da su to uklonili sa interneta jer su shvatili da mogu da snose i neku građansku odgovornost, osim odgovornosti prema svojim finansijerima – kazao je Martinović u „Drugačijoj radio vezi“ podgoričke Antene M. On je istakao da bi ta analiza, odnosno mapa, ostala dostupna da nije bilo određenih medija i pojedinaca u Crnoj Gori. Duško MIHAILOVIĆ

-Tačno je da su grla zaražena, sedam trupova zaklanih goveda je uništeno prema propisima, jer je ocijenjeno da se ne smiju koristiti. A za 16 je izdato rješenje da se mogu koristiti poslije perioda od 28 dana zamrzavanja – jer će do tada biti uništen parazit. Nakon tog perioda, meso ne smije da se daje u promet, već se uz termičku obradu može koristiti u okviru tog domaćinstva – naveo je Đaković. U pitanju je, kaže, organizam koji se češće prenosi sa čovjeka na životinju nego obratno, pa su date instrukcije Higijensko epidemiološkom zavodu Crne Gore da se pregleda stranovništvo u tom kraju, kako bi se saznalo da li su ljudi bili uzročnici zaraze kod životinja. -Prisustvo tog parazita se može ustanoviti samo klanjem životinje. Kod veće kontaminacije se uništava sve, a kod manje se uklone oni djelovi životinje na

Ako se meso termički ne obradi ili ne bude zamrznuto svakako da je parazit opasan. Kod živih grla ne može se vidjeti zaraza, tek prilikom klanja, kada se u mišićnom ili nekom drugom tkivu pronađe pantljičara, pojasnio je Pobjedi direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković

kojima ima parazita, a ono što nije zaraženo zamrzava se 28 dana i onda se koristi za domaćinstvo ukoliko postoji procjena od strane domaćina da koriste meso – naveo je Đaković. Poručuje građanima naše države da ne brinu, te da ništa od zaraženog mesa nije otišlo u promet.

-Pojava ovog parazita je konstatovana od strane službenog veterinara na liniji klanja u Opštini Plav i zato i insistiramo da svako grlo koje se kolje bude pregledano od strane službenog veterinara i tako onemogućavamo da ovakve pojave dođu do krajnjih korisnika. Sva grla gdje je ustanovljeno prisustvo parazita uklonjena su iz dalje

prodaje i meso ne može stići do potrošača. Situacija je pod kontrolom – poručuje Đaković. Radi se o opasnom parazitu ukoliko se nađe u sirovom mesu. -Ako se meso termički ne obradi ili ne bude zamrznuto svakako da je parazit opasan. Kod živih grla ne može se vidjeti zaraza, tek prilikom klanja, kada se u mišićnom ili nekom drugom tkivu pronađe pantljičara – zaključuje Đaković.

Cisticerkoza ili bobičavost goveda je parazitska bolest goveda koju izazivaju larve parazita Taenia solium Životinje obično nemaju simptome ali se zaraze ako progutaju jajašca pantljičare koja sa ljudskim izmetom dospiju u

stočnu hranu na pašnjacima ili se nađu u vodi za piće u sanitarno neuređenim uslovima. Rasturanje ljudskog izmeta po pašnjacima i izlivanje tekućih i drugih voda gdje se uliva kanalizacija je najčešći put i način infekcije goveda.

Đaković napominje da zdravstveni problem može da se javi kod ljudi koji u ishrani koriste sirovo, nedovoljno kuvano ili pečeno meso koje potiče od zaraženih goveda. Zaraza se širi i putem prljavih ruku osobe koja ima parazita.

Bolest se ispoljava gubitkom apetita, mršavljenjem, poremećajima varenja, pritiskom u predjelu pupka i zadahom iz usta. K. JANKOVIĆ

Žalba urodila plodom: Viši sud u Podgorici presudio u korist Srđana Čovića

PODGORICA – Viši sud u Podgorici poništio je presudu Osnovnog suda koji je odbacio tužbu Srđana Čovića na izbor Borisa Raonića za čelnog čovjeka Radio Televizije Crne Gore, saznaje Pobjeda.

U rješenju Višeg suda, u koje smo imali uvid, piše da se ukida presuda koju je sudija Osnovnog suda Veljko Radovanović donio 4. aprila i da se predmet vraća prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Čović je Pobjedi rekao da je zadovoljan što je Viši sud uvažio argumentaciju i žalbu njegovog advokata Darka Radulovića.

- U ponovnom suđenju preostaje da Osnovni sud utvrdi da li je moja supruga funkcioner, što bi moglo da proizvede konflikt interesa i onemogući moj eventualni izbor za generalnog direktora. Ona nikad nije bila funkcioner, ali je neposredno po prijemu tužbe u septembru prošle godine profesionalno degradirana na početni novinarski nivo i pored dugogodišnjeg iskustva i profesionalnih referenci stečenih u RTCG i finansijskim institucijama – obrazložio je Čović. Kaže da je sudu naloženo da preispita zakonitost izbora Borisa Raonića za čelnika RTCG. - Laiku, inženjeru i studentu prve godine Pravnog fakulteta jasno je na kakav je način i pod kakvim okolnostima i procedurama izabran Boris Raonić

Predmet vraćen na ponovno suđenje

i kome je to odgovaralo – poručuje Čović. Sudija Osnovnog suda Veljko Radovanović u presudi 4. aprila naveo je da je Čović mogao da pobija osnovanost Raonićevog izbora samo u situaciji da sam ispunjava uslove predviđene konkursom što je, kako je istakao, izostalo. U toj presudi Radovanović se poziva na to da Čović ni sam nije ispunio sve posebne i opšte uslove iz konkursa – jer mu supruga radi u toj kući, ali on ne pojašnjava da li je Raonić ispunio sve uslove konkursa. Ocijenio je tada da za generalnog direktora ne može biti imenovana osoba čiji bračni drug radi u toj kući, što se odnosi i na članove Savjeta RTCG, jer

bi to moglo da dovede do konflikta interesa.

- Takvu zabranu predviđa član 29, stav 1 tačka 7 Zakona o RTCG, koji se odnosi na izbor članova Savjeta, a primjenjuje se i na izbor za imenovanje generalnog direktora RTCG, osim tačke 3 tog člana, a kako je to navedeno u samom konkursu – ističe se u presudi.

Čović se na ovu presudu žalio Višem sudu. U rješenju tog suda piše da se „pravno rezonovanje prvostepenog suda za sada ne može prihvatiti“.

- Po ocjeni ovog suda radi pravilne primjene člana 29, stav 1, račka 5 i 7 Zakona o RTCG, postojala je obaveza prvostepenog suda da na pouzdan način utvrdi koje poslove supruga tu-

žioca (Čovića) obavlja u toj medijskoj kući i u zavisnosti od toga na pouzdan način utvrdi da li bi članstvo tužioca u Savjetu kao generalnog direktora moglo da dovede do konflikta interesa – piše u presudi Višeg suda. Ukazuju Osnovnom sudu da shodno članu 7 Zakona o sprečavanju korupcije, mišljenje o postojanju sukoba interesa daje ASK.

- Kako je činjenično stanje od strane prvostepenog suda ostalo nepotpuno utvrđeno i prvostepena presuda ne sadrži razloge o svim činjenicama, ovaj drugostepeni sud je ukinuo provostepenu presudu i vratio je istom sudu na ponovno suđenje – zaključuje se u presudi. Čović se požalio Osnovnom sudu kada je Raonić izabran na mjesto generalnog direktora Javnog servisa.

Po njegovom mišljenju, Raonić ne ispunjava uslove jer je fakultet završio 2018. godine. Čović je naveo da pojam radno iskustvo, definisan Zakonom o radu, predviđa da radno iskustvo predstavlja vrijeme provedeno u radnom odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno, u stručnoj kvalifikaciji, što, kako on ističe, nije slučaj sa Raonićem.

Raonićevi advokati, sa druge strane, pojašnjavaju da se nivo obrazovanja i radno iskustvo sagledavaju kao zasebni uslovi, pa u tom slučaju Raonić, taj uslov ispunjava. K. J.

Srđan Čović

revizije

Boris Raonić

Uprava policije objavila da je razriješeno ko stoji iza uzbunjivanja javnosti i prijetnji bombama crnogorskim vaspitno-obrazovnim ustanovama

Maloljetnik iz Češke autor lažnih dojava, vrh Ure i dalje krivi DPS

Iako je utvrđeno da su dojave stigle od osobe koja nema veze sa Crnom Gorom, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić juče je ponovo optužio DPS da želi da predstavi da u zemlji vlada nestabilnost i haos što, prema njegovim riječima, pogoduje i ohrabruje „one koji imaju pretenziju da šalju poruke o lažnim dojavama da se i lakše usude da to učine“

PODGORICA – Maloljetnik iz Češke autor je dojava o navodno podmetnutim bombama u crnogorskim školama, zbog kojih je od ponedjeljka paralisana redovna nastava u Crnoj Gori, potvrđeno je juče iz Uprave policije.

Rezultati istrage su uslijedili tri dana nakon prve dojave, upućene u ponedjeljak ujutro, koju je u izjavi medijima smijenjeni premijer Dritan Abazović označio kao uzbunjivanje javnosti i pripisao „folkloru DPS-a“.

ZABRINJAVAJUĆI

TREND

- Ovo krivično djelo počinjeno je sa teritorije Republike Česke, a počinilac je maloljetno lice i strani državljanin u Češkoj koji nije povezan sa Crnom Gorom – saopštila je zvanično Uprava policije.

Navedeno je da je autor prijetnji otkriven zahvaljujući razmjeni informacija sa međunarodnim partnerima i posebnom doprinosu češke policije i ambasade Republike Češke u Crnoj Gori koji su brzo i efikasno djelovali.

Uprava policije podsjeća da je u posljednjih pola godine bilo deset lažnih dojava o bombama u školama i drugim institucijama.

- Ti slučajevi su u najvećem broju riješeni uz identifikovane počinioce ili forenzičke, odnosno operativne podatke preko kojih se može doći do izvršioca u narednom periodu. Sa zabrinutošću ukazujemo da se radi primarno o maloljetnim licima, a bilo je i slučajeva da su lica bila mlađa i od 14 godina – navode iz policije. Ranije juče, visoki funkcioner Ure i ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić nagovijestio je ishod istrage u izjavi Vijestima, navodeći da su od deset prijetnji tokom ove i prošle godine čak dvije stigle upravo sa teritorije Češke.

POTRAGA ZA KRIVCIMA

Upitan da prokomentariše izjavu Abazovića da su lažne dojave o bombama dio folklora Demokratske partije socijalista, on nije rekao da li je saglasan s njim, ali je ocijenio da narativ koji ta partija stva-

ra ,,pogoduje da se ovakve situacije dešavaju“.

- Zajednički je zaključak je da situacija kakvu DPS želi da predstavi u zemlji i javnosti o nestabilnosti i haosu, što ne odgovara stvarnosti, ali pogoduju i ohrabruju one koji imaju pretenziju da šalju poruke o lažnim dojavama da se i lakše usude da to učine – rekao je Adžić i dodao da ambijent koji se stvara pogoduje ovakvim imejlovima. Podsjetimo, Abazović je u ponedjeljak medijima kazao da su slične prijetnje stigle i u aprilu.

- Kad je konstituisana 43. vlada u aprilu, istu situaciju smo imali gotovo svaki dan u Podgorici i drugim gradovima. Ne želim zbog odnosa prema toj djeci i tim roditeljima da kažem da tamo nema ni-

šta. Višem sudu je prije nekoliko dana stigla dojava sa lažne adrese Milana Kneževića, danas opet adrese, bombe, ruski uticaj, ista matrica 30 godina – kazao je Abazović. Na to je jedino reagovao poslanik SD-a Boris Mugoša koji je naveo da očekuje od nadležnih organa da ispitaju Abazovićeva saznanja i ifnormacije.

PONOVO ONLAJN

Kako bi se preveniralo uzbunjivanje javnosti i rizik od bilo kakve potencijalne opasnosti Ministarstvo prosvjete pribjeglo je konceptu onlajn nastave do kraja sedmice, preko digitalnih paltformi, koje su bile rješenje u jeku pandemije. Policija je u utorak, kada je stigla druga uzastopna prijetnja, saopštila da je obavljen detaljan pregled 93 osnovne

i srednje škole, kao i područnih odjeljenja u Bijelom Polju, Baru, Budvi i Kotoru, utvrđeno da se radi o lažnoj dojavi. Nije precizirano da li su prijetnje bile istog sadržaja i sa iste adrese sa koje su prijetnje upućene dan ranije, dakle u ponedjeljak, kada je potpisnik imejla upućenog na 44 adrese, mahom, vaspitno-obrazovnih ustanova, navodno, bio Vladislav Pozdnjakov, ruski ekstremista i lider zabranjene organizacije ,,Muška država“ revoltiran crnogorskom spoljnom politikom i „otvorenom rusofobijom“ i spreman da sa „kalašnjikovom“ udari na crnogorsku djecu... Elektronska pošta je tada poslata sa imejla na ime Ričard Ramirez (kamikadzedi1488@gmail.com).

Pozdnjakov je od ranije jav-

školi“

Onlajn nastava do kraja sedmice, kojoj se pribjeglo iz razloga predostrožnosti, nakon dvije uzastopne dojave o podmetnutim bombama, stigla je u najgorem mogućem momentu, s obzirom na završni klasifikacioni period u ocjenjivanju, smatraju predstavnici roditelja, dok prema ocjeni čelnika Ministarstva prosvjete – djeca neće ništa izgubiti a obrazovni sistem neće trpjeti.

Kako je na konferenciji za novinare juče kazao ministar prosvjete Miomir Vojinović, prelazak na onlajn nastavu je pokazao da je obrazovni sistem spreman

da u svakom trenutku odgovori na vanredne situacije. Onlajn nastava je dovela i do pratećeg problema a to je haotična organizacija roditelja, koji, zbog posla, ne mogu sa djecom da isprate nastavu preko platformi, posebno nižih razreda osnovne škole. Podsjetimo, tokom evakuacije su i neki vrtići, čije su područne jedinice u okviru zgrada škola, takođe morali salti djecu – kući, zbog upitne bezbjednosti.

Kako je Pobjedi kazala Lepa Žunjić iz udruženja „Roditelji“, nastala situacija je pokazala da sistem nema adekvatno rješenje ni za

bezbjednost u školama, kao ni za kvalitet nastave, jer onlajn nije adekvatna zamjena za predavanja, posebno u početnim razredima.

-Ovo se dogodilo u finišu polugođa, događalo se i ranije, a može da se dogodi ponovo. I nije problem samo kako nadomjestiti nekoliko dana, već nekoliko godina nastave u vanrednim okolnostima pandemije, čije će se posljedice tek osjetiti –kazala je ona.

Prema njenim riječima, povratak na onlajn nastavu jeste rješenje da se obezbijedi bezbjednost djece, kada nema drugog načina, i razumljivo je, ali otvara problem

za roditelje i učenike. -Sada opet djecu treba vratiti na onlajn nastavu, sve to komplikuje i djeci i roditeljima koji su na poslu preko dana i otežava se ukupno funkcionisanje – navela je ona ističući da će roditelji narednih dana morati da pronalaze načine kako iz svega ovoga da izađu.

Tokom pandemije je odlukom vlade bila predviđena mogućnost poštede jednog od roditelja koji imaju učenike mlađeg uzrasta. Sada to nije u opticaju, jer ne postoji automatizam koji predviđa primjenu takvog rješenja. Kako nam je nezvanično saopšteno u Ministarstvu

prosvjete, taj aspekt je ranije regulisan posebnom odlukom Vlade, jer se tiče i djelokruga drugih resora.

lažnih dojava o bombama u školama i drugim institucijama bilo je u posljednjih pola godine

nosti poznat kao lider šovinističke, homofobne i nacionalističke ,,Muške države“, kojoj je djelovanje zabranjeno i u matičnoj Rusiji. Prema dostupnim podacima boravio je u Crnoj Gori posljednji put 4. februara. U martu je sa svog naloga prijetio građanskom aktivisti Aleksandru Saši Zekoviću koji je problematizovao kako je moguće da lider zabranjene organizacije boravi u Podgorici i postavlja fašističke objave na svom Telegram kanalu. Potom su u aprilu uslijedile prijetnje školama širom Crne Gore, sa navodno njegovog imejla. Nakon bure u medijima, Pozdnjakov se od svega ogradio u video-poruci proslijeđenoj poslaniku DF-a i predsjedniku Odbora za bezbjednost Milanau Kneževiću koji je taj snimak proslijedio Prvoj TV.

Uprava policije je juče napomenula da su lažne dojave o bombama, kao i korištenje jednokratnih imejlova i nekih internet sajtova za anonimizaciju i kamufliranje IP adresa, sve prisutnije, posebno u izvršenju krivičnih djela iz oblasti kompjuterskog krminala. Problematika je, kako kažu, još izraženija u zemljama regiona, ali i po posljednjim obavještenjima Europola i u zemljama Evropske unije. I. P.

Onlajn nastava rješenje – kad nema drugog, roditelji će morati da budu i na poslu i „u

Lepa Žunjić

Potpisana prijava za članstvo u EU

PRIŠTINA – Najviši zvaničnici Kosova potpisali su juče prijavu za članstvo te zemlje u Evropskoj uniji, uz ocjenu kako je riječ o istorijskom danu za njihovu državu. Prijavu za članstvo Kosova u Evropskoj uniji potpisali su predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Skupštine Kosova Gljauk Konjufca i premijer Aljbin Kurti Osmani je tom prilikom navela da 14. decembar ima poseban značaj za Kosovo, jer su, kako je rekla, na taj dan osnovane i Kosovske bezbjednosne snage. - S jedne strane obilježavamo aplikaciju za članstvo u EU, a s druge godišnjicu Vojske Kosova. Oba ova akta idu u smjeru realizacije naše evroatlantske vizije. Zajedno sa Konjufcom i Kurtijem, u ime Republike Ko-

KIJEV/MOSKVA – U napadu ruskih snaga dronovima na Kijev oštećene su dvije administrativne zgrade, a eksplozije su odjekivale u centralnom gradskom okrugu Ševčenkovski, saopštio je juče gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Ukrajinska vojska saopštila je da je njena protivvazdušna odbrana oborila 13 bespilotnih letilica ,,Šahed“, istog tipa koji je Rusija koristila da se obruši na mete u raširenim napadima na više ukrajinskih gradova. - Još jedan masovni napad dronovima na Kijev. Očigledno je da se ruska vojska osjeća samouvjereno samo kada napada mirne gradove – navedeno je na Tviter nalogu ukrajinskog Ministarstva odbrane.

sovo, činimo odlučujući korak ka ostvarenju naše neotuđive ambicije. Danas približavamo Kosovo za korak bliže ka Evropskoj uniji – rekla je predsjednica Kosova Vjosa Osmani. Kosovski zvaničnici su istakli da članstvo u Evropskoj uniji nije jednostavan proces, ali da će Kosovo svojim zalaganjem uraditi svoj dio posla.

- Ovo je istorijski trenutak za našu državu i naše društvo. Ovo otvara novo poglavlje. Mi se zalažemo za reforme koje jačaju vladavinu prava i razvijaju našu ekonomiju. Brzina kojom ćemo koračati zavisi samo od nas. Angažovanje svih je potrebno i posvećenost svakoga je više nego neophodna. Napredovaćemo samo našom zaslugom i ispunjavanjem kriterijuma u svakom poglavlju –rekao je premijer Aljbin Kurti.

Predsjednik Skupštine Gljauk Konjufca naveo je da će Evropska unija biti potpuna samo kad sve evropske nacije budu postale njen dio. - Za Kosovo i region učlanjenje je od posebne važnosti, jer EU pruža stabilnost, demokratiju, sigurnost, razvoj i prosperitet, a što se tiče ljudskih prava pruža slobodu kretanja za ljude i radnike, za robu. Usluge i kapital su u njenoj srži. Pomaže i u stvaranju novih radnih mjesta. Ovo je prvi zvanični korak na putu ka učlanjenju Kosova u EU, put koji je bio dug i nije nimalo lak – zaključio je Konjufca. Predstavnici Kosova će prijavu za članstvo u Evropskoj uniji, kako je najavljeno, poslati u Prag, budući da Češka trenutno predsjedava Savjetom Evropske unije.

Kijev napadnut dronovima

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski u videu koji je objavio na Telegramu zahvalio se snagama protivvazdušne odbrane na obaranju, kako je rekao, svih 13 bespilotnih letilica iznad i u okolini Kijeva.

ODBRANA - Želim svima dobro zdravlje. Teroristi su jutros lansirali 13 šaheda. Svih 13 su oborile snage naše protivvazdušne odbrane. Bravo, momci. Ponosan sam na vas. Poštovani građani, zahvalni smo protivvazdušnoj

Ukrajinski narod dobitnik nagrade „Saharov“

Narod Ukrajine dobitnik je ovogodišnje nagrade Evropskog parlamenta „Saharov“ za slobodu misli, a u čast njihove borbe tokom rata u Ukrajini, saopšteno je iz EP.

– Ne postoji niko ko bi više zasluživao ovu nagradu – rekla je predsjednica

EP Roberta Metsola na dodjeli nagrade ukrajinskom narodu, koja je uručena predstavnicima ukrajinskog civilnog društva.

Poručila je da je to nagrada za sve one Ukrajince koji su izgubili rođake i prijatelje u ratu, za sve one Ukrajince koji se bore za ono u šta vjeruju.

Narod Ukrajine na dodjeli nagrade predstavljali su osnivačica dobrovoljačkog sanitetskog korpusa pod nazivom „Tairini anđeli“ Julija Pajevska, borkinja za ljudska prava Oleksandra Matvijčuk i

gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov

- Veoma je simbolično što su ove godine hrabri ljudi iz Ukrajine dobili nagradu „Saharov“ – rekla je Matvijčuk, koja je zajedno sa Fedorovim tražila još veće isporuke oružja za Ukrajince.

Nagrada uključuje novčani iznos od 50.000 eura koji će biti podijeljen predstavnicima ukrajinskog civilnog društva.

Nagrada, nazvana po Andreju Saharovu, dodjeljuje se od 1988. godine pojedincima i organizacijama koji brane ljudska prava i slobode.

Nagrada je prošle godine dodijeljena Alekseju Navaljnom, koji u Rusiji izdržava zatvorsku kaznu od 11 i po godina.

Evropski parlament je ovogodišnjeg dobitnika nagrade „Saharov“ proglasio u oktobru.

Ukrajinski lider Volodimir Zelenski u videu koji je objavio na Telegramu zahvalio se snagama protivvazdušne odbrane na obaranju, kako je rekao, svih 13 bespilotnih letilica iznad i u okolini Kijeva

odbrani i ne ignorišite sirene za uzbunu – poručio je Zelenski, a prenio Rojters. Nacionalni operater električne mreže ,,Ukrenergo“ saopštio je da jučerašnji napadi dronova na Kijev i region oko ukrajinske prijestonice nijesu oštetili nijedan energetski objekat.

- Zahvaljujući briljantnoj odbrani PVO, objekti energetske infrastrukture nijesu oštećeni. Svih 13 dronova je oboreno – saopštio je ,,Ukrenergo“ na Telegramu.

Ruske snage su iz višecijevnih raketnih bacača pogodile i zgradu regionalne admi-

nistracije u gradu Hersonu na jugu Ukrajine, saopštio je zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine, Kirilo Timošenko

On je, kako prenosi Gardijan, rekao da su dva sprata zgrade na centralnom trgu nedavno oslobođenog grada ošte ćena, ali da niko nije povrijeđen. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je u međuvremenu da će američki raketni protivvazdušni odbrambeni sistemi „Patriot“ biti legitimna meta ruskih snaga, ukoliko SAD nastavi sa isporukom oružja u okviru vojne pomoći Kijevu. Peskov je, takođe, saopštio i ka-

ko Rusija nije dobila nijedan prijedlog o „božićnom prekidu vatre“ u Ukrajini, dodajući da ta tema nije na dnevnom redu. - Takve ponude nijesu primljene ni od koga. Ova tema nije na dnevnom redu – rekao je Peskov novinarima, a prenio Gardijan.

Ukrajinski predsjednik ranije je ove sedmice pozvao lidere G7 da podrže mirovno rješenje koje bi započelo povlačenjem trupa Rusije iz Ukrajine, počevši od Božića.

Ukrajina je u novoj rundi razmjene zarobljenika vratila 64 svoja vojnika i jednog američkog državljanina, saopštio je šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak On je dodao da su vraćena i tijela četiri nastradala ukrajinska borca.

TRIBUNAL

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj saopštio je kako zemlje članice Unije imaju različite stavove povodom prijedloga Evropske komisije da se osnuje tribunal za navodne ruske ratne zločine u Ukrajini. Borelj je, na konferenciji nevladinih organizacija u Briselu, rekao da je na sastanku Evropskog savjeta u utorak zajedno sa Komisijom iznio taj prijedlog ministrima za evropske poslove, ali da razgovori o tome nijesu dali rezultate, odnosno, da nije postignuta saglasnost o osni-

vanju tribunala za Ukrajinu. Prema navodima Borelja, to je interesantna diskusija koja za sada nema konkretan odgovor, odnosno, postoji polemika među članicama EU da li postoji potreba za osnivanjem bile koje druge organizacije pored Tribunala.

Evropska komisija predložila je 30. novembra osnivanje fonda koji bi obuhvatio 300 milijardi eura zamrznute imovine ruske centralne banke i 19 milijardi eura zamrznute ruske privatne imovine, koje bi EU uložila radi korišćenja profita kao kompenzacije za Ukrajinu. Evropska komisija predložila je osnivanje međunarodnog tribunala, uz podršku UN, koji bi procesuirao navodne ruske ratne zločine u Ukrajini.

Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja, rekao je da je ta ideja primjer onoga što se naziva „međunarodni poredak zasnovan na pravilima“.

- Oni sastavljaju ta pravila, zatim ih predstavljaju kao univerzalno priznata i traže pokriće autoriteta UN – rekao je Nebenzja.

Lideri zemalja članica EU razgovaraće danas na Samitu u Briselu o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i jačanju odbrambenih kapaciteta tog bloka.

- Evropski savjet će razmotriti nastavak političke, vojne i humanitarne pomoći Ukrajini i obnovu vitalne infrastrukture u toj zemlji kako bi prevladala zimske uslove – objavljeno je na sajtu Evropske komisije. Na Samitu bi trebalo da budu potvrđeni zaključci o proširenju na Zapadni Balkan i kandidatski status za BiH koje je u utorak usvojio Savjet EU.

Konjufca, Osmani i Kurti prilikom potpisivanja prijave za članstvo

Kijev

Počelo suđenje grupi Stefana Đukića i Emila Tuzovića za planiranje likvidacija funkcionera i prebijanje sutkinje Višeg suda

Optuženi tvrde da su nevini, optužnicu nazvali maštarijom

Grupa Stefana Đukića, pored likvidacije specijalnih tužilaca, visokorangiranih policajaca, tereti se i da je planirala prebijanje sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković, kao i podmićivanje bivšeg Vladinog službenika Boža Milonjića. U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen 2020. godine u Grčkoj

odležao u pritvoru

PODGORICA – Saša Agović juče je u podgoričkom Višem sudu osuđen na dvije godine zatvora za članstvo u kriminalnoj organizaciji Stevana Stamatovića koja je planirala likvidaciju Radojice Zekovića, potvrdio je za Pobjedu advokat Damir Lekić

Presudu je izrekao sudija Goran Šćepanović - Agović je nakon izricanja presude pušten na slobodu jer je dvogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen već izdržao držanjem u pritvoru – kazao je advokat Lekić.

Prema navodima presude, tokom suđenja dokazane su optužbe tužilaštva da je Agović pripadnik kriminalne organizacije pokojnog Stevana Stamatovića.

Članstvo u ovoj kriminalnoj organizaciji je, prema ocjeni tužilaštva, ali i suda, potvrđeno mjerama tajnog nadzora gdje u jednom prisluškivanom razgovoru Agović poziva kuma Milana Lješnjaka koji se nalazi u pritvoru i javlja mu da je pao, da će brzo kod njega, te da mu obezbijedi mjesto. Lješnjak je zajedno sa Dejanom Deletićem, Aleksandrom Bojovićem, Stefanom Balevićem i pokojnim Đorđem Božovićem i Stevanom Stamatovićem osuđen na ukupno 41 godinu robije za pokušaj likvidacije Zekovića. Agović se na meti istražitelja našao nakon prijave dvojice Podgoričana kojima je prijetio pištoljem.

U potrazi za Agovićem, policija je na imanju njegove porodice pronašla ukradeni motor, automatsku pušku i metke. Analizom tragova sa kese u kojoj se nalazilo oružje utvrđeno je prisustvo DNK Dejana Deletića zbog čega je Agović naknadno optužen za pripadništvo kriminalnoj organizaciji pokojnog Stamatovića.

Agović je ranije pred vijećem, kojim je predsjedavala sada penzionisana sutkinja Biljana Uskoković, ustvrdio da je motor koji mu je zaplijenila policija u decembru 2019. godine regularno kupio tri mjeseca ranije od osobe čijeg se imena ne sjeća i istakao da nije znao da je vozilo bilo ukradeno.

- Taj motor sam kupio kod jednog momka. Uzeo sam ga u septembru 2019. godine. Vozio sam ga regularno. Motor je bio na barske table i ne sjećam se na koga je bio registrovan. Nije mi na pamet palo da je ukraden i nemam veze ni sa kakvom kriminalnom organizacijom – kazao je tada Agović.

Ipak, početkom 2021.godine, Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Agovića nakon što je istraga pokazala njegove veze sa grupom pokojnog Stamatovića i učešće u planiranjima izvršenja najtežih krivičnih djela.

Agović je prilikom davanja odbrane u Višem sudu negirao članstvo u grupi Stevana Stamatovića i istakao da je za oružje koje je pronađeno kod njega 2019. godine odslužio zatvorsku kaznu po presudi Osnovnog suda u Podgorici i da mu nije jasno zašto se našao na optuženičkoj klupi.

On je upitao i sudeće vijeće kako može da mu se sudi dva puta za isto djelo jer je to zabranjeno.

Agović je kazao da pripadnike Stamatovićeve grupe slabo poznaje, kao i da je sa optuženim Lješnjakom kum što je njegov najveći grijeh iz perspektive specijalnog tužilaštva.

Stamatović je zajedno sa Igorom Dedovićem ubijen 19. januara 2019. godine u atinskom kvartu Vari.

Grčki mediji tada su objavili da je su njih ispaljena najmanje 24 hica. B. R.

PODGORICA – Dio pripadnika kriminalne organizacije koju su formirali Baranin Stefan Đukić i Podgoričanin Emil Tuzović juče su u

podgoričkom Višem sudu ustvrdili da nemaju veze sa planiranjem likvidacija nekadašnjih tužioca Saše Čađenovića i Milivoja Kat-

nića, policijskih funkcionera i prebijanjem sada penzionisane sutkinje Biljane Uskoković, ocjenjujući optužbe SDT-a kao obične maštarije.

Proces vodi sudija Zoran Radović. Pored Đukića i Tuzovića koji se nalaze u pritvoru u Ukrajni, na optužnici su Zoran Perović, Dušan Dudić, Milan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić, Aleksandar Raičević, Dušan Boljević, Albin R. Salić, Branko D. Pejanović, Haris Tuzović i Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić

Dušan Dudić je iznoseći odbranu pred sudom negirao optužbe Specijalnog tužilaštva, nazivajući ih izmišljenima.

On je istakao da ne poznaje nikoga od optuženih.

- Nijesam posjedovao kriptovani telefon i ne poznajem sudiju Biljanu Uskoković. Sve ovo je izmišljeno – kazao je on. Optuženi Milan Brajović je optužnicu ocijenio kao maštariju Specijalnog tužilaštva.

- Ova optužnica je obična maštarija SDT-a. Od optuženih ne poznajem nikog osim Stefana Mićića kojeg sam upoznao u zatvoru 2013. godine. SDT me tereti da sam 2020. bio najak-

O dokazima protiv Medenice i odlučivaće vijeće sudije Gorana

PODGORICA – Viši sud odbio je zahtjev za izuzeće vijeća sudije Gorana Šćepanovića u predmetu za kontrolu optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i pripadnika kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš radi izvršenja više krivičnih djela, kazala je za Pobjedu savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Aida Muzurović

Iz Višeg suda su kazali da još uvijek nije određen novi termin.

Na ranije zakazanom ročištu 25. novembra, advokat Zoran Piperović je zatražio da se iz postupka kontrole izuzme vijeće sudije Gorana Šćepanovića jer je ono već u jednom od prethodnih rješenja o (ne) osnovanosti pritvora cijenilo osnovanost dokaza.

On je dodao da ako je vijeće već jednom navelo da postoje

dokazi za osnovanu sumnju ne vidi potrebu da odbrana na ročištu za konrolu optužnice uopšte iznosi svoj stav. – Ako postoji osnovana sum-

nja, šta ćemo mi onda? Ako ovo vijeće

sumnja, mislim da je deplasirano da mi danas ovdje gubimo vrijeme. Nema u ZKP-u dvije osnovane

likvidacija tužioca, policijskih

nevini, a maštarijom SDT-a

tivniji, a tada sam bio u UIKS-u. Po izlasku sam vrijeme provodio sa porodicom i nijesam nigdje išao jer je bila zabrana napuštanja teritorije zbog korone – kazao je Brajović.

On je istakao da nikada nije koristio ,,Skaj“ aplikaciju. - Šesnaest mjeseci se pitam zašto sam u pritvoru. U posljednje vrijeme shvatam i zašto. Zato što su bivši specijalni državni tužioci inscenirali ovu optužnicu, kako bi od sebe napravili žrtve i udarili pečat meni i mojoj porodici kao da sam državni neprijatelj – kazao je on.

Aleksandar Raičević je kazao da ne priznaje krivicu i da je svoju nevinost pokušao da dokaže odmah nakon hapšenja, tražeći od policije da ga poligrafski testiraju, ali da njegovom zahtjevu nije udovoljeno. - Pitao sam policiju da idem na poligraf i odgovorim da ne poznajem Jasmina Osmanagića To su odbili. Ne znam ni kako izgleda. Nikad nijesam koristio kriptovani telefon, niti znam šta je to. Ne znam što sam u pritvoru – kazao je on.

Optuženi Nino Korać i Stefan Mićić su pred sudom negirali krivicu, ali nijesu željeli da iznose odbranu već su odlučili da se brane ćutanjem, kao i u fazi istrage.

Grupa Stefana Đukića, pored li-

predsjednice Vrhovnog suda

kvidacije specijalnih tužilaca, visokorangiranih policajaca, tereti se i da je panirala prebijanje sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković, kao i podmićivanje bivšeg vladinog službenika Boža Milonjića

Sutkinja Uskoković se na meti ove škaljarske grupe našla pošto je sudila Đukiću, njegovoj supruzi Danijeli, majci Zorici, polubratu Vuku Lakićeviću i još četiri osobe za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića 1. novembra 2019. godine u Baru. Specijalno policijsko odjeljenje je 13. avgusta prošle godine u Podgorici, Baru i Danilovgradu uhapsilo pet pripadnika ove kriminalne organizacije. Imena Baranina Stefana Đukića, koji se ranije prezivao Mandić, i Emila Tuzovića iz Podgorice poznata su javnosti po pokušaju ubistva vođe kavačkog klana Radoja Zvicera u Odesi, krajem maja 2020. godine. U policijskim evidencijama oni su označeni kao pripadnici barskog klana na čijem se čelu nalazio pokojni Alan Kožar koji je ubijen 2020. godine u Grčkoj. Barski klan je blizak škaljarskom i nastao je kao ogranak mafijaškog kartela koji predvodi Luka Bojović, do skoro zatvorenik u Španiji. B. R.

PODGORICA – Specijalni tužilac Saša Čađenović ostaće u Istražnom zatvoru zbog opasnosti od bjekstva i opasnosti da utiče na svjedoke u istrazi koja je pokrenuta protiv njega zbog sumnji da je kao pripadnik kavačke grupe u četiri navrata zloupotrijebio položaj specijalnog tužioca u korist ove kriminalne organizacije.

Ovo je odlučilo vanraspravno vijeće Višeg suda nakon razmatranja žalbe odbrane Čađenovića na odluku sudije za istragu da mu se odredi pritvor.

Advokat Lazar Aković je najavljujući žalbu na rješenje o određivanju pritvora pojasnio da je nerealno da Čađenović očekuje pomoć ukoliko se da u bjekstvo od osoba protiv kojih je, kao specijalni tužilac, podizao optužnice.

– Nerealno je i da utiče na svjedoke koji su u ovom slučaju ljudi od kojih je sebi stvorio neprijatelje kroz obavljanje tužilačke funkcije – kazao je tada advokat Aković. Čađenović je, nakon što je uhapšen u petak u tužilaštvu, negirao veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije, podsjećajući kolege da su svi oni, kojima je on navodno činio ustupke, završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima.

Vanraspravno vijeće Višeg suda razmatralo žalbu odbrane specijalnog tužioca na određivanje pritvora

Saša Čađenović ostaje u

Istražnom zatvoru

Gorana Šćepanovića

sumnje, nego samo jedna i to je to – istakao je tada Piperović. Ročište za kontrolu optužnice pripadnicima kriminalne organizacije koju je formirao Miloš Medenica, a među kojima je i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, juče je odloženo po treći put.

Na prethodnom ročištu nakon što je specijalni tužilac pokrenuo priču vezano za olaganje razmatranja žalbe na odluku da se Vesna Medenica pusti iz pritvora, ona je saopštila da ne treba niko da ima bojazni da će se dati u bjekstvo.

Tada je kazala da je poznata kao osoba koja se ne povlači sa bojnog polja i da je uvijek bila u prvim borbenim redovima.

Osim toga, kao razlog zbog kojeg se neće dati u bjekstvo Medenica je navela i da jedva čeka da se čuje i njena strana, kao i da nikada ne bi ostavila svoju djecu i unučad.

SDT je 17. oktobra podiglo optužnicu protiv Miloša i Vesne

On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo

Milete Radulovića koju je on podigao.

On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima, ističući da sa Lazovićem te informacije nije dobijao od njega. Sa druge strane, prema navodima naredbe o pokretanju istrage koju potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić, Čađenović se sumnjiči da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije Kotoranina Radoja Zvicera koja, prema dokazima SDT-a, funkcioniše u Crnoj Gori i na pet kontinenata – u Južnoj

Americi, Africi, Evropi, Aziji i Australiji. U dokumentu se navodi da je ,,Čađenović kao specijalni tužilac, zajedno sa drugim pripadnicima kriminalne organizacije iz državnog tužilaštva i Uprave policije, u cilju realizacije kriminalnog plana, prihvatio da prikriva izvršioce najtežih krivičnih djela tako što neće pokretati krivične postupke protiv njih“. Čađenović se sumnjiči da je svjesno izbjegavao da preduzme krivično gonjenje protiv Radoja Zvicera – organizatora kriminalne organizacije, i istaknutih članova kriminalne organizacije Duška Roganovića, Petra Lazovića,

Ljuba Milovića, Radoja Živkovića, Nikole Spasojevića, Slobodana Kašćelana, Milana Vujotića, Dragana Kneževića, Radovana Mujovića, Radovana Pantovića i Nikše Perovića. Sumnjiči se i da svjesno prema okrivljenom Zdravku Perunoviću, pripadniku Zvicerove grupe, nije predložio određivanje pritvora, iako su očigledno bili ispunjeni svi zakonski uslovi da mu se pritvor odredi. Sumnjiči se i da je Zvicera, Vujotića, Dragana Kneževića i Radoja Živkovića u predmetima predstavljao kao N. N. lica iako mu je bio poznat njihov identitet – navodi se u naredbi za pokretanje istrage. B. R.

B. R.

Optužnica je podignuta za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja.

KOTOR – Kotoranin M. R. (19) kažnjen je sa 1.055 eura zbog vožnje u alkoholisanom stanju bez vozačke dozvole, a vozilo kojim je upravljao bilo je neregistrovano, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović. Pod dejstvom alkohola vozio je i Mojkovčanin K. R. (25) koji će platiti kaznu od 525 eura.

M. R. iz Kotora je u hitnom postupku proglašen krivim zbog tri počinjena prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, novčanom kaznom u iznosu od 1.055 eura.

-On je prethodne večeri u jednoj lokalnoj saobraćajnici u

Budvi zatečen da bez važeće vozačke dozvole upravlja neregistrovanim vozilom u koncentraciji od 1.30 g/kg alkohola u organizmu. Osim kazne, izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, navodi se u saopštenju.

U odvojenom postupku, okrivljeni K. R. iz Mojkovca, kažnjen je 525 eura jer je prethodne večeri upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,67 promila u krvi.

- Rješenjem mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, saopštio je Đukanović. C. H.

Stradao Cetinjanin

jul. - Odmah po dojavi pripadnici Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje su došli na lice mjesta i iz vatre izvukli unesrećenog koji je u tom momentu davao znake života – kazao je za Radio Cetinje komandir Službe Predrag Moštrokol

požara, niti više detalja. C. H.

Sa

Sa privođenja Čađenovića

Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović-Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević , Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića i Gorana Jovanovića i „Kopad Company“ DOO Nikšić.

Kažnjene dvije osobe po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Vozio neregistrovano auto, bez vozačke i u alkoholisanom stanju

Nikšić prepoznatljiviji na turističkoj mapi Crne Gore

tobra je evidentirano 21.000 noćenja u hotelima i privatnom smještaju.

SAJMOVI

Film o Nikšiću koji je nedavno snimila poznata influenserka iz Vijetnama Elizabet Liz Duong na 13. Međunarodnom sajmu turizma u Kragujevcu osvojio je drugu nagradu među 53 izlagača. Direktor TO Nikšić Mitar Barać kaže da je riječ o kvalitetnom promotivnom materijalu.

Kotor: Četvrto izdanje manifestacije

,,Noć mode“ u Domu starih Grabovac

U hotelima se za vrijeme festivala traži krevet više

Ove godine je Nikšić uknjižio 60 odsto više dolazaka i isto toliko više noćenja u poređenju s 2021. godinom. Sa Ski-centrom ,,Vučje“ i Privrednom komorom, organizovaćemo svakog vikenda u januaru i februaru besplatan autobuski prevoz do skijališta – kaže direktor TO Mitar Barać

NIKŠIĆ – Muzički i zabavni festivali, zatim Festival glumca, Književni susreti, sajmovi poljoprivrednih proizvođača, džip reli, razne sportske manifestacije promijenili su turističku sliku Nikšića.

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 15. decembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h djelovi Slatine i Bojovića. Bar: od 8.30 do 14.30 h naselje oko Trafostanice, Lučke ekonomije, Debelja, Prelevića i stare ambulate; od 9 do 14 h Stari Bar; od 10 do 12.30 h Sotonići, Brčeli, Bukovik, Podgor, Bijele Poljane.

Berane: od 8.30 do 14.30 h planinski prevoj Lokve.

Bijelo Polje: od 7 do 17 h Nedakusi-Lelo, Vinilplast, Kisela Voda, Sljepašnica, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kukulje, Dubrave, Livadice, Sela, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbreže, Metanjac, Dobrakovo, Granični prelaz, Kumanica, Kanje, Mioče, Do -

Od grada čije su kulturno-istorijske znamenitosti posjećivali rijetki prolaznici, na proputovanju od Primorja ka sjeveru ili obrnuto, postao je destinacija u kojoj se minulog tražio se krevet više iako ima nekoliko hotela i desetine iz-

davalaca privatnog smještaja. Ove godine je Nikšić uknjižio 60 odsto više dolazaka i isto toliko više noćenja u poređenju s 2021. godinom. Do 1. ok-

– I prije polaska na taj sajam od kolega iz Kragujevca imali smo sugestiju da 12-minutni film popularne Liz kandidujemo za nagradu u kategoriji za najbolji promo-video. Neki članovi žirija, nakon prvog gledanja, dobili su želju da prvi put posjete Nikšić, a to je, valjda, i suština cijele naše priče – priča Barać. Njen video o Nikšiću na društvenim mrežama vidjelo je 100.000 ljudi.

ZIMSKA SEZONA

U TO Nikšić izuzetno su zadovoljni godinom na izmaku, ali podsjećaju da je u decembru na programu još nekoliko značajnih događaja. – Božićni bazar biće organizovan na Trgu slobode i počeće prije nove godine. Obezbijedićemo kućice za izlagače, a tih nekoliko dana sve će biti propraćeno i zabavnim programom u kome će posebno moći uživati naši najmlađi sugrađani. Krajem godine očekuje nas u Sportskom centru i novogodišnji sajam lokalnih proizvoda, događaj koji privlači na stotine izlagača iz cijele Crne Gore i regiona–kaže Barać.

Iz TO Nikšić podsjećaju da se pripremaju i za zimsku sezonu, pa su osmislili i kampanju u okviru koje će, u saradnji sa Ski-centrom ,,Vučje“ i Privrednom komorom, organizovati svakog vikenda u januaru i februaru besplatan autobuski prevoz od Nikšića do skijališta. Ra. P.

Isključenja u 21 opštini

bro brdo, Dobrinje, Oluja, Gubavač, Voljavac, Bijedići, Rodijelja, Brčve, Ušanovići, Pećarska, Žiljak, Boturići, Mirojevići, Hasanbegovići, Bistrica, Kostenica, Šolje, Mojstir, Jablanovo, Požeginja, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbegovo Selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Cerovići, Muslići, Selakovići, Drndari, Pape, Skočigorina, Grančarevo, Ujniče, Tomaševo, Potrk, Obod, Žaljevo, Lijeska, Galica, Sokolac, Pisana jela, Šljemena, Barice; od 8 do 12 h Malo polje-Rakonje; od 9 do 16 h Stožer, Loznice, Obrov, Jabučina.

Budva: od 7.30 do 18 h dio naselja Prijevor i Seoce, Poljice, dio naselja Svinjišta i dio naselja Lastva Grbaljaska u blizini pošte; od 8.30 do 14.30 h naselje Čelobrdo; od 10 do 12.30 h Sotonići, Brčeli, Bukovik, Podgor, Bijele Poljane.

Cetinje: od 8.30 do 16 h područje Katunske nahije: Cuce, Bjelice, Čevo, Velestovo, Markovina, Ubli, Bijele Poljane, Ćeklići, Resna i područje Lastve Čevske.

Danilovgrad: od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića,

Slatina, Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja), Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, dio Donjeg Zagarača, Donji Martinići-Kiro Radović, Prentina Glavica.

Herceg Novi: od 5 do 7 h kompletno područje od GP Debeli Brijeg i Kobila, Igalo, Topla 1, 2, 3.

Kolašin: od 8 do 15 h Sjerogošte; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbuša, Bijeli Potok, Planinica, Mateševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vukićevića, Drndari, Suva gora, Vranještica; od 9 do 15 h Kos 1, Kos 2, Suva gora.

Kotor: od 9 do 12 h Zlatne Nji-

KOTOR – Četvrti put zaredom, u saradnji sa inicijatorkom događaja Natašom Milosavljević–Šćepanović a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalnog staranja i Opštine Kotor, u Domu starih ,,Grabovac“ Risan biće održana modna revija u kojoj će se u ulozi modela naći korisnice i korisnici te ustanove.

Noć mode u ,,Grabovcu“ biće održana 17. decembra s početkom u 18 časova.

Kreatorke Maja Pavićević i Nada Pavlović su uradile specijalnu mini-kolekciju. Modeli su rađeni po mjerama i željama manekenki i to je ujedno

i poklon kreatorki damama. Biće prikazan i kratak video o korisnicima sa citatima Mike Antića u izvođenju crnogorske glumice Branke Otašević.

Za scenu biće zadužen ,,Happy Weddings and Events“, šminku potpisuje ,,Farmasi“, za frizure frizerski salon ,,Sunflower“ iz Kotora.

- Cilj događaja jeste promovisanje ustanova za smještaj odraslih i starih lica i treću životnu dob uopšte, kao i to da pokažemo društvu da mladost i živahnost dolaze iznutra - poručuju iz Doma starih. Manifestacija ,,Noć mode u Grabovcu“ prenosiće se preko društvenih mreža. Iv. K.

Za tri projekta 3,5 miliona eura

TIVAT – Morsko dobro u narednoj godini u Tivtu će realizovati tri projekta, vrijedna tri i po miliona eura –saopštili su nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Željkom Komnenovićem. Planirana je realizacija pješačke staze ,,Sveti Roko - Lepetani“, ,,Lungo Mare Donja

Lastva“ i parterno uređenje javnih površina obodom Ponte Seljanovo.

– Takođe, Morsko dobro će izdvojiti sredstva za uređenje platoa, hitne sanacije i održavanje čistoće na nezakupljenim plažama i obalne infrastrukture – kazali su iz tog javnog preduzeća. I. R.

ve (dio potrošača), područje iz TC Kamelija.

Mojkovac; od 8 do 15 h Gostilovina, Slatina, Krstac-Bumbulovo brdo, Uloševina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 13 h Štitarica.

Nikšić: od 8 do 15 h Dio Bršna i Vučji Do.

Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Sela:Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika ,,Lavista“.

Plav: od 9 do 14.30 h dio sela Brezojevice, dio sela Pepiće, selo Šarkinovića Lakat.

Pljevlja: od 9 do 14 h Kalušići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, živinska farma - Zabrđe, Zabrđe, Šumani, Klanica Trojica, Zenica, preduzeće Mivex - Vujanović, staklorezačka radnja - Duja, Zeleno Borje, Delić, pilana Dragaš, pilana Mišović, Podrogatac, Pauče, Borovica,

Vrbica, Lađana, Kruševo, Dragaši, Kakmuže. od 9 do 17 h Bjeloševina, Strahov Do, Rt, Puzići, Plakali, Prehari.

Plužine: od 8 do 15 h Mratinje Selo, Repetitor Mratinje.

Rožaje: od 10 do 14.30 h Vuča. Šavnik: od 9 do 17 h Timar.

Tivat: od 9.30 do 11.30 h Dio Kave i Marića.

Tuzi: od 9 do 15 h Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj i Ljuljanovići.

Ulcinj: od 8 do 15 h dio naselja Kolomza, Pistula, Gač, Zoganje, Darza, Briska Gora, Sveti Đorđe, Ćurke, Sutjel, Brdela, Repetitor Možura.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni. C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Investicije Morskog dobra u Tivtu

MIJENJA SE tUrIStIČKA SLIKA GrADA: Lejk fest

Mitar Barać

glađu zbog ukidanja dva stajališta

Ako dva-tri dana ne održavamo redovno liniju izgubićemo putnike. S druge strane, putnici su prinuđeni da se snalaze a to znači da pješače ili plaćaju taksi prevoz koji je za njih skup. Očekujemo da nam nadležni ,,vrate“ stajališta kod Atlas kapital centra i OŠ ,,Vuk Karadžić“ –kaže vlasnik kompanije Goran Perović

ipak prevladati razum i da će problem riješiti. – Očekujemo da se u red vožnje zvanično uvrste ova autobuska stajališta kod Atlas kapital centra i OŠ ,,Vuk Karadžić“ i da predahnemo i mi i putnici. Nadam se da će se to desiti brzo – kaže Perović. Dragan Janjušević poručuje da će biti istrajan u protestu koji je započeo. – Neću odustati. Ovo radim prije svega kao revoltirani i ugroženi građanin. Vozač sam skoro četiri decenije, ova stajališta toliko postoje i do skoro nikome nije smetalo da se zaustavljamo na ove dvije lokacije. Znam to kao vozač nekadašnjeg preduzeća ,,Tara“. Nehumano je putnicima ukinuti mogućnost da izađu na stajalištu koje je najbliže njihovom odredištu, tjerati ih da se snalaze, a podjednako nehumano uzeti hljeb prevozniku koji održava liniju –poručuje Janjušević.

DALJINAR

PODGORICA – Dragan

Janjušević, vozač kompanije ,,Dan Tours Perović“ počeo je juče štrajk glađu. Kaže da će gladovati u autobusu, koji je parkirao kod Atlas kapital centra u Podgorici, sve dok se nadležni u Glavnom gradu i Danilovgradu ne riješe problem u vezi sa spiskom stajališta za liniju 34.

Vlasnik kompanije Goran Perović objašnjava da su godinama imali red voženje prema kojem su im bila na raspolaganju stajališta kod Atlas kapital centra i OŠ ,,Vuk Karadžić“ na Zabjelu.

UKIDANJE

Nedavno su informisani da ta dva stajališta ne mogu da koriste.

– To znači da putnici mogu da izađu, i mi da primamo putnike, samo kod TC Big fešn (bivša Delta) i na Autobuskoj stanici. Putnicima je velika razdaljina između dva stajališta pa traže da im izađemo u susret. Naročito je problem onima koji idu u Klinički centar ili se vraćaju iz te zdravstvene ustanove. Ako im izađemo u susret trpimo posljedice. Upravo se to desilo jutros, vozač je zaustavio autobus da izađe putnica koja ide na pregled u Klinički centar, ušao je inspektor i napisao kaznu – objašnjava Perović.

Kazna za zaustavljanje autobusa van propisanih mjesta kreće se od 500 d0 1.500 eura. Perović objašnjava da su se prevoznici obraćali Glavnom gradu i Opštini Danilovgrad

koji su objasnili da kreiranje reda voženje nije u njihovim nadležnostima te da će uprkos tome o problemu razgovarati sa Ministarstvom kapitalnih investicija. No, politička situacija ne ide im na naruku.

– U Danilovgradu je vlast tek formirana a u Podgorici znamo kakva je situacija. U tom raskoraku trpimo i mi i putnici. A od ovog posla žive naše familije… Ako dva, tri dana ne održavamo redovno liniju izgubićemo putnike. Sa druge strane, putnici su prinuđeni da se snalaze a to znači da pješače ili plaćaju taksi prevoz koji je za njih skup jer je riječ o uglavnom osobama slabijeg imovnog stanja kao što su penzioneri, studenti, radnici – objašnjava Perović. Očekuje da će kod nadležnih

Prije dvije sedmice zbog rasporeda stajališta negodovali su putnici koji koriste autobuski prevoz na relaciji Nikšić – Danilovgrad – Podgorica jer su osim stajalištima kod Atlas kapital centra i na Zabjelu, ukinuta i u Momišićima, zatim kod Fonda PIO… Tim povodom je iz Sekretarijata za saobraćaj Glavnog grada saopšteno da Ministarstvo donosi tzv. daljinar kojim se definišu stanice. Prema tom dokumentu stajališta na teritoriji Glavnog grada na relaciji Danilovgrad – Podgorica (preko Martinića) su: Vranjske njive, Malo brdo, stajalište u ulici Stanka Dragojevića, Autobuska stanica. Kada su u pitanju stajališta na relaciji Nikšić - Danilovgrad – Podgorica definisana su stajališta: Nikšićki put (raskrsnica sa Ulicom Branka Deletića),TC Big fešn (bivša Delta), Autobuska stanica. D. Š.

DANILOVGRAD – Završeno je renoviranje, uređenje i opremanje prostorija koje koriste arhivski odsjek Cetinje i Danilovgrad. Iz te institucije najavili su radove na krovu objekata Državnog arhiva u Beranama i popravke na objektu u Herceg Novom, a do kraja godine očekuju i otvaranje novih, adaptiranih i opremljenih prostorija za proširenje depoa i čitaonicu u Pljevljima. - Naredne godine u planu je, u prvom redu, sanacija krova zgrade sjedišta Državnog arhiva na Cetinju i radovi na održavanju objekta Istorijskog arhiva Kotor, nastavak

neophodnih radova u Herceg Novom, Danilovgradu i još nekoliko gradova, te rješavanje pitanja adekvatnog radnog prostora za odsjek za zaštitu registraturske i arhivske građe van Arhiva i odsjeka za istoriju radničkog pokreta u Podgorici – saopštili su iz Državnog arhiva.

Podsjećaju da su ove godine završeni radovi na eksterijeru objekta depoa arhivskog odsjeka Kotor, uređene prostorije koje koristi Državni arhiv na Žabljaku i u Šavniku, uz redovne radove na održavanju i manje popravke u Podgorici, Ulcinju, Rožajama i Bijelom Polju. I. R.

CETINJE – Opština i Turistička organizacija pripremile su manifestaciju „Novogodišnja priča u prijestonici“, koja će trajati od 18. decembra do 12. januara. Iz gradske uprave saopšteno je da se ta zimska manifestacija održava prvi put u prijestonici. Na Dvorskom trgu postavljene su montažne kućice kako bi posjetioci mogli da uživaju u ukusnoj hrani, napicima

i kupovini suvenira i novogodišnjih ukrasa. Svečano otvaranje sa brojnim iznenađenjima biće upriličeno u nedjelju, 18. decembra u 19 časova, nakon čega će održati koncert muzička zvijezda Indira Levak (ex Colonia) u 20 časova. Na spisku izvođača koji će zabavljati publiku su, najavljeno je, najbolji regionalni muzički izvođači. Ansambl ,,Toć“ nastupiće 20. decembra, ,,Ničim

KOTOR – Testiranje inteligencije (IQ) namijenjeno građanima Kotora biće održano u februaru 2023. godine. To je, pored ostalog, predviđeno memorandumom o saradnji u realizaciji projekta „Digitalna pismenost i inteligencija“ koji su juče potpisali predsjednik Opštine Vladimir Jokić i predsjednik Mense Crne Gore Marko Lakić. Mensa se memorandumom

obavezala da sprovodi radionice na temu e-nasilja, digitalnog otiska, prevencije nastajanja i sprečavanja širenja dječje pornografije, osvetničke pornografije, testova inteligencije, kao i da organizuje i druge radionice u narednom periodu.

izazvan“ 23, Goca Tržan 24. decembra, Kuba bend 26. a Nina Žižić 27. decembra. Andrea Demirović nastupa dan kasnije, Tina Džankić 30. decembra a Hari Mata Hari 8. januara. – Pripremili smo i dječji program koji će upotpuniti prazničnu ponudu: edukativna radionica Lipska pećina (21. decembra), predstave ,,Male tajne porodice Mraz“ (24. decembra) i ,,Novogodišnja ljubavna

Opština će obezbijediti sredstva i prostor za sprovođenje radionica preko Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti.

C. G.

čarolija“ (25. decembra) a animatori i fejs pejting 28. decembra. Najmlađi će 29. decembra moći da se fotografišu sa Djeda Mrazom i provozaju vozićem. Dječji „Božićni kviz“ planiran je za 8. januar.Najavljuju da će posebnu draž novogodišnjoj atmosferi dati besplatno klizalište koje će specijalno za tu priliku biti postavljeno na Dvorskom trgu, centralnom mjestu manifestacije.

„Crnogorski jezik 1768 –2020“ u Biblioteci

PODGORICA – Predstavljanje bibliografije „Crnogorski jezik 1768 –2020“, priređivača Petra Krivokapića i Nade Drašković, biće priređeno večeras u 19 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena.

Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i JU NB „Radosav Ljumović“ iz Podgorice. O djelu će govoriti Nada

„Dan poslije“ u Podgorici

u Bloku 9 u sklopu 14. Zimskog salona knjige. Sa autorom će razgovarati Anđela Bulajić iz izdavačke kuće Nova knjiga. Bulajić je, između ostalog, zapisala i da se radi o upečatljivoj i kompoziciono drugačijoj knjizi koja „ostavlja mnogo prostora za dalekosežno promišljanje na različite teme“.

Nijedan kamen ne baca, sve pretvara u umjetnost

sjetila da je neprebrojiva skupina skulptura postavljena na spojenim postamentima koji postaju simbolička, skoro sakralna, trpeza koja gostoljubivo poziva na okupljanje, na zajedništvo.

PODGORICA – Novi roman bjelopoljskog književnika Kemala Musića pod nazivom „Dan poslije“, koji je objavljen u izdanju Nove knjige, biće promovisan večeras u knjižari „Kosmos“

- Stilski precizna i neobično organizovana, ova knjiga se u potpunosti uklapa u savremeni kontekst, a da time ne preobličava one važne teme tradicionalnog, porodičnog i zavičajnog. One su sirove i koncizne i duboko se usijecaju u čitaočevu maštu, u vidu preispitivanja, promišljanja, pokušaja da se dopre do tajne koju krije ćutanje – navodi Bulajić. D. E.

„Šarlov kino dnevnik“ večeras u Zahumlju

PODGORICA – Projekcija kratkih amaterskih filmova pod nazivom „Šarlov kino dnevnik“, autora Miša Obradovića, biće priređena večeras u 19 sati, u nikšićkom ,,Zahumlju“. Ulaz je besplatan.

Kroz svoj autorski projekat, Obradović ukazuje na prednosti amaterskog sklapanja filma, koji nastaje bez velike produkcije i budžeta.

Mišo Obradović rođen je 1982. godine u Titogradu. Završio je Akademiju umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Vide Ognjenović i prof. Ljuboslava Majere, 2005. godine. Od

2008. godine član je ansambla CNP. Ostvario je zapažene uloge u predstavama, serijama i filmovima, a to svjedoče i mnogobrojne nagrade koje je dobio. S. V.

„Katinjski masakr“ danas na Cetinju

PODGORICA - Promocija knjige „Katinjski masakr - zločin bez kazne“, autora Božidara Proročića, biće održana danas u 17 sati u skupštinskoj sali prijestonice Cetinje, u organizaciji Ambasade Republike Poljske i Artura Dmohovskog i Crnogorskog kulturnog foruma sa Cetinja. Knjiga predstavlja jedinstvenu publikaciju na prostorima Zapadnog Balkana, a govori o sudbini 22.000 pogubljenih oficira i intelektualaca od strane Rusa u Katinjskoj šumi. O knjizi će govoriti ambasador Republike Poljske Artur Dmohovski, prof. Veljko Đukanović i autor. R. K.

Nijesam radio ni u jednom drugom materijalu osim u kamenu. Odgovara mi taj materijal - kazao je Čvorović

PODGORICA - Retrospektivna izložba djela pod nazivom „Omut“ akademskog slikara Miluna Miška Čvorovića otvorena je u Galeriji Art. Pred publikom je oko 400 skulptura u kamenu, galerijskih, malih i minijaturnih formata na kojima je umjetnik radio

prethodne dvije decenije. Zanimljivost ove izložbe je da je ovo prvo predstavljanje Čvorovića pred publikom, iako se umjetnošću bavi četiri decenije.

Pojam „omut“, kojim autor imenuje izložbu, označava mnoštvo, neprebrojivost. Ima-

jući u vidu suštinsko značenje pojma, koji je za umjetnika kako spona sa djetinjstvom i prirodom, tako i filozofsko poimanje svijeta, postavka je smišljena kao sabiranje. Upravo na to se osvrnula i kustoskinja izložbe, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić koja je na otvaranju publiku pod-

- Postavka se može obuhvatiti jednim pogledom, u svoj svojoj uzvišenoj ukupnosti, a potom oko posmatrača polako počinje da opaža pojedinačne radove, uživajući u harmoničnim, mirnim, visokoestetizovanim formamaistakla je Karadžić.

TRPEZA

Vrlo zadovoljan, kako je izložba organizovana, Čvorović je za Pobjedu kazao da su na si-

Ako svi odu van, otvaramo vrata šundu

PODGORICA - Činjenica je da ima sve više fenomenalnih mladih muzičara koji uvijek treba da budu odbrambeno tijelo koje je ovdje. Arsen mi je govorio da uvijek u intervjuima kažem da muzičari idu vani da potraže sreću i da sam u krivu. Govorio mi je da, ako svi odu van, otvaramo širom vrata šundu. Neka specijalna jedinica džez komandosa mora biti ovdje da se borimo - rekao je Matija Dedić za PR centar nakon koncerta u Muzičkom centru Crne Gore.

Proslavljeni hrvatski džez muzičar i kompozitor bio je oduševljen i brojem polaznika radionice koju je, u susret koncertu, održao sa crnogorskim kolegama Enesom Tahirovićem i Vladimirom Marašom, te dodao da ni u Zagrebu, koji je dva do tri puta veći, ne bi očekivao toliki odziv.

Kazao je i da nove generacije znaju da su loša vremena. - Vasil Hadžimanov, ja i neki drugi znamo da su poslijeratna vremena bila brilijantna, sa masu festivala, publike, klubova, a da ne govorimo o šezdesetim, sedamdesetim i osamdesetim godinama. Boško Petrović je doveo Luisa Armstronga 1958. godine gdje

je moja majka Gabi Novak sa 22 godine otpjevala sa njim „Tea for two“. Znači svega toga je bilo i ranije - rekao je Dedić. Na pitanje kako se izboriti sa kičom i šundom kad je u pitanju muzika, Dedić je kazao da su to probale i ranije generacije kad je vrijeme bilo bolje, a da je danas iluzorno o tome pričati.

- Ali ima entuzijasta, kao što su Vlado Maraš, ljudi iz MCCG, ali sve je to mikrokosmos. Svirao sam dva puta u Maroku na džez festivalu gdje su za tribine od 1,5 hiljada ljudi rasprodate karte za moje koncerte. Isto mi se desilo u predgrađu Buenos Ajresa gdje je došlo hiljadu ljudi na moj koncert. Tu ljudi idu na koncerte i imaju tu potrebu - dodao je Dedić.

Rukovoditeljka Edukativnog sektora MCCG Milica Raičević smatra da džez muzika ima perspektivu u Crnoj Gori, navodeći da joj treba dati šansu i prostora.

- Nažalost, sad vladaju neki novi žanrovi. U Edukativnom sektoru MCCG ćemo se truditi da mlade uputimo da slušaju dobru i kvalitetnu muziku, da imaju dobre predavače i iskusne muzičare koji će biti tu sa njima da podijele svoje iskustvo -navela je Raičević za PR centar. D. E.

Promocije knjige u izdanju Biblioteke i FCJK

Drašković, Petar Krivokapić, Novica Vujović i Sanja Vojinović R. K.

Publika na izložbi „Omut“ u galeriji „Art“

Milun Čvorović

Đ.

Cmiljanić

Koncert Matije Dedića okupio brojnu publiku u Muzičkom centru Crne Gore

Matija Dedić u Muzičkom centru

PR C enta R

baca, umjetnost

voj površini postavljene skulpture koje su skoro sve urađene u bijelom kamenu.

- To je trpeza, da bi sve skulpture bile u jednoj zajednici. U mom radu je važna zajednica i molitva. Ništa ne radim bez molitve. Molim se Bogu da mi da snage da izdržim dan jer nije lako raditi sa pet brusilica, macom i drugim alatima sa kojima obrađujem kamen - kazao je on.

Umjetnik izlaže poslije 45 godina stvaralaštva. Nikada nije izlagao u Crnoj Gori, ali ni van nje, pa je ovo njegovo prvo predstavljanje likovnoj publici.

- Nijesam ni volio, ni želio, niti sam imao volje da izlažem. Ali izdržao sam da se bavim umjetnošću. Vrlo je teško da se čovjek u ovakvim uslovima posveti tome. Nadam se da sam uspio - kazao je Čvorović. Umjetnik je objasnio da je za izložbu u Galeriji Art donio preko 1.000 skulptura - ,,onoliko koliko je moglo da stane u kamion“.

- Ljiljana Karadžić je odabrala koji će radovi biti izloženi i u to se nijesam miješao. Imam toliko skulptura da bih mogao napraviti izložbu u pet galerija - istakao je Čvorović. Karadžić je kazala da različite vrste kamena, koje čudnim

putevima dospijevaju do Miška kao ostaci gradnje, odbačeni materijal sa otpada, škart iz kamenoloma ili kao mali pokloni prijatelja sa putovanja - poput bračkog, danilovgradskog i grčkog mermera, oniksa, škriljca i granita - postaju u rukama autora auratične skulpture.

- Kamen koji upotrebljavam je otpad, šut sa gradilišta po Crnoj Gori. Neko mi od drugova to donese ili ja odem, ali pretežno mi se donosilo to kamenje. Nijedan kamen ne bacam. Sve pretvaram u umjetnost. Tu su izložene minijature koje su možda i najbolje. Tema mi je isključivo zec, to je proces koji traje dvadeset godina, a zadnje dvije godine sam napravio neke vertikale - kazao je Čvorović.

KAMEN

Čvorović je po struci slikar, a posljednjih dvadeset godina radi isključivo u kamenu. - Nijesam radio ni u jednom drugom materijalu osim u kamenu. Odgovara mi taj materijal. Počinjao sam u drvetu, ali mi je smetao proces odvajanja. Kamenkoliko je dobar materijal, toliko je i težak. U kamenu greška može da se ispravi prije nego u drvetu. Pravim skice, jer sam po struci slikar. Nikoga ne kopiram, to je moj originalni rad - kazao je Čvorović.

Čvorović je završio Višu pedagošku školu u Nikšiću, likovni smjer. Diplomirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Prištini 1980. godine i dobio nagradu kao najbolji student. Autor je skulpture „Ptice“ u javnom prostoru u sklopu fontane na Trgu slobode u Nikšiću. A. Đ.

„Bez portfelja“ u Sarajevu

PODGORICA – Predstava ,,Bez portfelja“, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Branislav Mićunović, otvoriće šesto izdanje međunarodnog festivala ,,Dani Jurislava Korenića“, sjutra veče u 20 sati u Kamernom teatru 55 u Sarajevu.

U predstavi igraju: Dubravka Drakić, Dušan Kovačević, Simo Trebješanin, Ivana Mrvaljević/Vanja Jovićević, Jelena Nenezić-Rakočević, Miloš Pejović, Omar Bajramspahić, Ivona Čović-Jaćimović i Vahidin Prelić

Festival ,,Dani Jurislava Korenića“ će trajati do 23. decembra. Pored Gradskog pozorišta iz Podgorice na festivalu će učestvovati i Producentska kuća Trinidad iz Srbije, Gradsko dramsko kazalište ,,Gavella“ iz Hrvatske, Narodno pozorište iz Tuzle, Narodno

pozorište ,,Bitola“ iz Makedonije i Akademski kulturni centar ,,Seljo“ iz Sarajeva. Festival je takmičarskog karaktera, a najbolje predstave će izabrati žiri koji čine: Jasna Žalica, Adnan Lugonić i Alen Šimić. Pored nagrada stručnog žirija, urednica kulture Dnevnog avaza Larisa Sarajlić-Ramović će najboljoj predstavi dodijeliti nagradu ,,Avazov zmaj“. S. V.

Promovisan stoti broj književnog lista za djecu „Osmijeh“

Prepoznatljiv vizuelni identitet i nova generacija stvaralaca

PODGORICA – Časopis „Osmijeh“, koji je nakon 17 godina pauze ponovo u štampi, dočekao je svoj jubilarni, stoti broj, koji je sinoć promovisan u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u okviru DEUS-a.

Ovaj književni list za djecu predstavili su Goran Radojičić, glavni i odgovorni urednik, članovi redakcije i članovi Udruženja crnogorskih književnika za djecu i mlade, Branko Vuković i Svetlana Kalezić-Radonjić. Gošća na promociji bila je i Valentina Radulović ispred manifestacije ,,Dani Dragana Radulovića“, budući da je stoti broj „Osmijeha“ posvećen najomiljenijem crnogorskom pjesniku za djecu povodom dvije decenije od njegove smrti. Vuković, koji je imao i ulogu medijatora, podsjetio je da je prošle godine časopis ,,Osmijeh“ proslavio 30 godina od pokretanja. Počeli su od broja 96, s novim generacijama književnika. Nije propustio da pomene sve one slavne književnike koji su prošli kroz UCKDM i objavljivali u časopisu, a prenio je i pozdrave pjesnika Žarka Vučinića, predsjednika Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade koji nije mogao biti prisutan.

Glavni i odgovorni urednik časopisa „Osmijeh“ Goran Radojičić istakao je da je za njega bila izuzetna čast kada mu je povjerena ta dužnost, ali i obaveza koja zahtijeva punu posvećenost i odgovornost. - Ponosan sam što sam na neki način predvodnik ovog fenomenalnog tima koji čine Blaga Žurić, Velisava Seka Metđonaj, Svetlana Kalezić-Radonjić, Dejan Đonović, Ilija Nikčević, Branko Vuković i Velimir Ralević. Potrudi-

li smo se da članovi redakcije budu iz svih krajeva Crne Gore i uz to što su vrsni stvaraoci, da bismo tako imali realnu regionalnu zastupljenost – rekao je Radojičić. Dodao je da sve u vezi s „Osmijehom“ je na volonterskim temeljima, da su se trudili da vizuelni identitet časopisa ostane prepoznatljiv, ali je i modernizovan. Kalezić-Radonjić se, kao autorka temata o Draganu Raduloviću koji je objavljen u jubilarnom broju, osvrnula na

specifičnu poetiku ovog autora, a govorila je i o važnosti i uticaju časopisa za djecu ne samo na one kojima je namijenjen, već i na kulturu uopšte. Radulović je publiku prošetala kroz kratki istorijat trajanja časopisa za djecu i mlade u Crnoj Gori.

Djeca iz Osnovne škole „Milan Vukotić“ iz Golubovaca govorila su stihove Dragana Radulovića pod mentorstvom pjesnikinje Slavke Klikovac

D. E.

PODGORICA – Crnogorski projekat „Vidra“ (The Otter), reditelja Srđana Vuletića i scenariste Stefana Boškovića, dobio je podršku Centra za kinematografiju Kosova, u kategoriji za podršku manjinskim koprodukcijama za 2022. godinu.

Kosovski centar još uvijek nije objavio koliko će novca izdvojiti za „Vidru“, ali je Pobjedi iz produkcionog tima ovog projekta saopšteno da bi finansijska podrška trebalo da bude vrijedna oko 50.000 eura. Projekat dugometražnog igranog filma „Vidra“ (radni naziv: „Dolina spomenika“) produkcija je ,,Artikulacije filma“ iz Podgorice, a producent filma je Ivan Đurović. Koproducent sa Kosova je Buka Sh.P.K, a producent je Fatmir Spahiu. „Vidru“ je prethodno podržao i Filmski centar Crne Gore, na konkursima za razvoj scenarija i razvoj projekta.

Podsjetimo, ovaj projekat je ranije, na „When East Meets

„Vidra“ prošla i na Kosovu

„Uspomene Sare Bernar“ u Zetskom domu

PODGORICA - Predstava „Uspomene Sare Bernar“, prema tekstu Džona Marela, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, biće izvedena večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Plakat projekta „Vidra“ West“ forumu održanom u okviru Filmskog festivala u Trstu, nagrađen „Cannes Producers Network“ priznanjem za najbolji pitch, u konkurenciji 22 selektovana projekta. Takođe, „Vidra“ je osvojila i glavnu nagradu CineLink koprodukcijskog marketa ,,Eurimages Co-Production Development Award“, među 15

projekata selektovanih iz regiona Jugoistočne Evrope za CineLink koprodukcijski market 2020. „Vidra“ je bila i dio prošlogodišnjeg izdanja „Ateljea“ (L’Atelier) u okviru Kanskog filmskog festivala. Takođe, projekat je podržao HAVC, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Ministarstvo kulture Italije. S.V.

U predstavi, koja je nastala u koprodukciji Hercegnovskog pozorišta i JUK Herceg Fest, uloge tumače Tanja Bošković i Dejan Đonović - Strah od sopstvene smrtnosti se najlakše pobjeđuje tako što se potrudiš da, jednostavno, postaneš besmrtan. Sara Bernar je još za života osigurala sebi tu božansku poziciju, ali to joj nije bilo dovoljno. Valja se pripremiti za odlazak u vječnost, baš kao i za svaku drugu premijeru predstavezapisala je, pored ostalog, rediteljka Staša Koprivica. R. K.

Predstava Gradskog pozorišta otvara festival „Dani Jurislava Korenića“

Plakat predstave

Podrška crnogorskom filmskom projektu, u režiji Srđana Vuletića

Vuković, Kalezić-Radonjić, Radulović i Radojičić

M.

U toku prijem dokumentacije za prve stanare

Otvaranje ovog doma pečat je svim naporima koji su imali za cilj da starijim Podgoričanima omoguće da lijepo i ugodno žive i bezbrižno provode starost – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković

Dom za stare ,,Podgorica“ na Starom aerodromu, kapaciteta za 274 osobe, otvorio je juče vrata za svoje korisnike. Prijem dokumentacije je u toku, a naredna dva dana biće organizovani i dani otvorenih vrata, kada će svi zainteresovani građani moći da dođu, obiđu i dobiju sve informacije koje ih zanimaju.

Presijecanjem svečane vrpce Dom za stare simbolično su otvorili ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, gradonačelnik Ivan Vuković i direktorica Jelena Šofranac Ministar Adrović istakao je da

Dobitnici Nagrade ,,19. decembar“ za ovu godinu su Jovanka Radičević, rukometašica, reprezentativka sa najviše nastupa i golova na evropskim prvenstvima u istoriji ženske rukometne reprezentacije Crne Gore i Zdravko Đuranović, interpretator i autor tradicionalne muzike.

Najznačajnije priznanje glavnog grada Radičević je dobila za izuzetne rezultate u sportu, a Đuranović za veliki doprinos u obogaćivanju crnogorske muzičke kulture i očuvanju tradicionalne muzičke baštine.

Jovanka Radićević, koju su za nagradu predložili gradonačelnik Ivan Vuković i njegovi zamjenici Slađana Vujačić i Časlav Vešović, za Pobjedu je kazala da su joj velika čast i privilegija što je ova-

Ministarstvo rada i socijalnog staranja konstantno unapređuje standard i kapacitete za brigu o starijim osobama, te da je zdravo i produktivno starenje opšti interes svih.

- Ministarstvo je usmjereno na poboljšanje zaštite starijih, a za to je najbolji primjer današnji događaj. Pored Risna, Bijelog Polja i Pljevalja, od danas će glavni grad imati ustanovu koja može pružiti smještaj za građane kojima je taj vid usluge potreban – kazao je Adrović. Na otvaranje Doma za stare, istakao je ministar, čekalo se duže nego što je bilo planirano. - Zato mi je posebno drago što

smo uspjeli da određene probleme koji su se pojavili tokom izgradnje, riješimo i danas otvorimo vrata ovog doma za nove korisnike – kazao je Adrović. On je zahvalio svim budućim korisnicima na razumijevanju i strpljenju.

- Ovo je jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u glavnom gradu i sigurno najznačajniji projekat u oblasti socijalne zaštite. Ukupna vrijednost projekta je više od 12 miliona eura, od čega je investicija Vlade oko osam miliona. U Domu za stare će biti mjesta za 274 korisnika, kojima će biti dostupne sve potrebne usluge koje će se pružati u bezbjednom okruženju, a koje za cilj imaju poboljšanje kvaliteta života – poručio je Adrović, iskazujući uvjerenje da će Dom za stare u Podgorici biti prepoznat kao jedna od vodećih ustanova u sistemu brige o starijima. Gradonačelnik Ivan Vuković poručio je da je zadovoljan što

otvaraju najvredniju investiciju u oblasti socijalne zaštite u istoriji Crne Gore.

- Ponosan sam jer je Glavni grad aktivno učestvovao u realizaciji projekta i da smo projekat podržali sa preko četiri miliona eura. Imamo jedan sjajan objekat koji je, ako se pogleda sadržaj i ugođaj za buduće korisnike, na niovu hotela visoke kategorije - kazao je Vuković i dodao da vlada veliko interesovanje za smještaj u Domu. Ocijenio je da je otvaranje Doma pečat svim njihovim naporima koji su imali za cilj da starijim Podgoričanima omoguće da lijepo i ugodno žive i bezbrižno provode starost. Direktorica Doma za stare Jelena Šofranac istakla je da se

nakon dužeg čekanja može reći da je Dom opremljen najsavremenijom opremom i svim što je neophodno da prime prve stanare.

- Prijem dokumentacije je u toku, a naredna dva dana organizujemo i dane otvorenih vrata, kada svi zainteresovani građani mogu doći da dobiju sve informacije koje ih zanimaju – istakla je Šofranac. Dom za stare, kazala je Šofranac, ima odjeljenja demencije, palijativne njege i psihogerijatrije.

- Pored smještaja korisnici će imati usluge medicinske njege i brige, ishrane, vešeraja, održavanje higijene, pravnu podršku i brojne edukativne sadržaje. Svi zaposleni vri-

Priznanje i za ljubav prema svome gradu i svojoj zemlji

Najznačajniju nagradu glavnog grada Radičević je dobila za izuzetne rezultate u sportu, a Đuranović za veliki doprinos u obogaćivanju crnogorske muzičke kulture i očuvanju tradicionalne muzičke baštine

ko prestižna nagrada otišla u njene ruke, s obzirom na to da je prava rijetkost da ona bude dodijeljena nekome iz svijeta sporta.

- Zahvalna sam gradonačelniku Ivanu Vukoviću i njegovim zamjenicima na tome što su me predložili, kao i žiriju koji je prepoznao požrtvo-

vanost i moju emociju prema rukometu sve ove godine, prema dresu Crne Gore i svemu što radim kroz sport i načinu na koji promovišem svoju zemlju i svoj grad – kazala je Radićević, uz napomenu da je ova nagrada obavezuje da i u narednom periodu daje sve od sebe i na najbolji način pro-

moviše svoju zemlju, bez obzira na to gdje igra. Zlatna ,,lavica“ naglasila je da priznanje od svog grada i svog naroda uvijek ima specifičnu težinu, jer ako vas sugrađani i zemljaci priznaju i cijene ono što radite, onda znate da ste na pravom putu.

- Rukometu sam dala sve, uvi-

jek sam bila prepoznatljiva po toj emociji. Za mene nema preko moga grada i moje zemlje i to me svih ovih godina nosilo i davalo mi dodatni motiv da želim da se za moj grad i moju zemlju, gdje god bila, čuje na najljepši način. Gdje god da pođem, gdje god da igram vani, najviše se radujem povratku svome gradu, narodu i svojoj zemlji. Odatle nosim najljepše uspomene, gdje god igram, trudim se da Crnu Goru predstavljam na najljepši mogući način. Za mene nema ništa ljepše nego kad kažu - imamo u klubu Crnogorku iz Podgorice koja se bori – zaključila je Radičević, uz napomenu da je ova nagrada, uz oproštaj od reprezentacije u SC ,,Morača“ i ono što joj se dešavalo u prethodnom periodu, kruna njene karijere. Zdravka Đuranovića su za prestižnu nagradu predložili Udruženi sindikat državnih institucija Crne Gore, na čijem čelu je Veselin Vujanović, kao i Bisera Mustafić i Sabina Jovićević. - Dobiti ovakvu nagradu je

Zahvalnost dugujemo resornom ministarstvu, Upravi za kapitalne projekte, izvođaču radova, kompaniji Fidija i Glavnom gradu na upornosti da prevaziđemo sve prepreke. A najveću zahvalnost dugujemo našim budućim korisnicima jer su pokazali veliko razumijevanje - poručila je Šofranac.

Upriličen je obilazak prostorija, a nakon toga i koktel uz muziku. Izgradnja Doma za stare počela je 2017. godine, a prvobitni rok za završetak radova bio je 2020. godine.

Nj. ŽIVANOVIĆ

otvarenje sna, jer je ona rezultat jednog velikog rada, priznanje za veliku ljubav koja je utkana u svaku pjesmu od kojih su stotine posvećene Podgorici. Voljeti svoj rodni grad je najveće ljudsko dostojanstvo, to je nešto čime se vodim od kada znam za sebe i tako će biti dok budem živ. Ovo mi je najdraža nagrada do sada, a dobio sam je u godini kada slavim 40 godina svog umjetničkog rada – izjavio je za Pobjedu Đuranović.

On je naglasio da čovjek mora biti ponosan kad u ovako jakoj konkurenciji osvoji Nagradu ,,19. decembar“.

- Da je bilo ko od predloženih kandidata dobio ovo visoko priznanje, ne bi se moglo reći da nije zaslužio. Posebno zadovoljstvo mi je što sam dobio nagradu zajedno sa Jovankom Radićević, možda našom najvećom sportistkinjom, nekim ko se okitio medaljama na brojnim takmičenja – kazao je Đuranović.

Žiri za dodjelu Nagrade ,,19. decembar“ činili su predsjednica Gordana Đurović i članovi Zuvdija Hodžić, Radislav Jovović, Branimir Popović, Petar Ivanović, Đoko Jočić, Budimir Simonović, Radovan Radonjić, Ratko Odalović, Nela Savković-Vukčević, Ruždija Tuzović, Goran Ćulafić i Marko Camaj I. M.

jedno su radili i sticali iskustvo u domovima starih u Risnu, Bijelom Polju, Pljevljima, Kliničkom centru Crne Gore.

Svečano

Dobitnici Nagrade ,,19. decembar“ za ovu godinu su Jovanka Radičević i Zdravko Đuranović

Jovanka Radičević

ZA UGODNIJU STAROST BUDUĆIH STANARA: Obilazak Doma na Starom aerodromu

Zdravko Đuranović

TRAGOM VREMENA: SELO IVANJE – NEKAD I SAD

Na školu i učitelja Milinka još samo podsjećaju zidine

Piše: Blagoje ĐUKANOVIĆ

Najprije je kolonizacija u Vojvodinu uslovila odlazak desetak porodica ali se sa time nije stalo. Industrijalizacija i mogućnost zapošljavanja u Nikšiću, koje su omogućile lagodniji život i uslove za lakše školovanje, učinili su da počne ubrzani odlazak iz Ivanja, pogotovo omladine i mlađih radno sposobnih mještana.

Moje školovanje je počelo u rodnom mjestu, đe sam završio prva četiri razreda. Jedini učitelj mi je bio Milinko Đurđevac, takođe rođen u Ivanju. Bio je strog, naročito za đake koji ne bi uradili domaće zadatke, pa su kao kaznu dobijali prutom po dlanovima ispuženih ruku. Nikad se roditelji kažnjenih đaka nijesu zbog toga bunili, mada su oni najčešće bili krivci za to, jer su đaci poslije škole bili primorani da čuvaju stoku i pomažu u drugim seoskim radovima u polju ili oko kosidbe i kupljenja sijena. Domaći zadaci su se najčešće radili uveče uz pomoć svjetlosti lampe. Škola u Ivanju je poslije rata nosila ime „Njegoš”, da bi kasnije kao četvororazredna područna osnovna škola dobila ime „Blagoje Đurđevac”, po poginulom partizanu iz Seoca. Za vrijeme mog četvorogodišnjeg školovanja u školi je uvijek bilo između 27 i 38 učenika. Rad te škole prestao je završetkom školske 1973/74. godine, kada je u školi tada bilo ukupno 8 učenika, od kojih su 4 tada završili IV razred. Prestankom nastave škola je prepuštena zubu vremena, pa je sada obična zidina sa nekadašnjim konturama. Školska grada je za ono vrijeme bila moderna i funkcionalna, sa prostranom učionicom koja je

Od pomenutih pet stanovnika Ivanja izdvajam Žarka Vučkovića koji je, zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede, izgradio savremenu štalu sa pojilištem, ima mehanizaciju za oranje sa priključcima, ima mehanizaciju za košenje i baliranje trave, kamion...

bila većim dijelom dana osunčana, sa hodnikom i čak stambenom prostorijom za učitelja. Imala je kamenom ograđeno školsko dvorište, a u neposrednom okruženju, u dvorištu, kasnije je sagrađen dom SSRN, koji je zbog neodržavanja brzo propao, tako da mu sada nema ni temelja. Učitelj Milinko Đurđevac je inače najviše ostao u ivanjskoj školi, sa stažom od skoro punih 14 godina.

Nijesu samo škola i Dom SSRN doživjeli sudbinu propadanja.

To je pogodilo dosta napuštenih kuća, mada su nikle vikendice i donekle vratile nadu u obnovu sela. Talas propadanja je najviše pogodio Bukovik, pa ko god tuda prođe može vidjeti samo ruševine, kao da je neki orkan tamo ostavio pustoš. Nema više ni planinar-

Nadu u bolje śutra donio je Ski centar Vučje, u podnožju Dažnika. Tu je Željezara prije tri decenije podigla planinarski dom koji je dogradnjom i obogaćivanjem sa ski stazama i žičarom prerastao u sadašnji savremeni objekat

skog doma, koji je bio stjecište nikšićkih planinara, mjesto gdje su se skijaši obučavali, čak i vojska nikšićkog garnizona u zimskom periodu. Nema ni dugo godina jedine kafane u selu, vlasništvo tada najimućnijeg mještanina Mihaila Radulovića, nema šumarske kuće i još nekoliko privatnih. Sve su bile locirane pored puta Nikšić-Šavnik koji je vodio preko krnovske visoravni. Kuća u kojoj je bila kafana sazidana je 1926. godine, pokazuje to natpis u kamenu iznad ulaznih vrata. Ta kafana je bila jedino stajalište za putnike koji su putovali „prugom” (au-

Vlade Divac: Moji preci su iz

Ivanja

živi u Crnoj Gori (na Luštici), boravio u Nikšiću, pa je želio pośetiti Ski-centar Vučje. Na putu ka Vučju zamolio je da mu njegovi domaćini pokažu đe se nalazi selo Ivanje i zatražio je da se zaustave iznad sela, na Bukoviku, odakle se ono vidi kao na dlanu. Želio je da se tu fotografiše, pa je objasnio da su njegovi preci odselili sa Ivanja u selo koje je šest kilometara udaljeno od Prijepolja. Smatra da su oni, želeći da se trajno vežu za kraj iz kojeg potiču, prenošenjem toponima, tom selu su dali naziv Ivanje. Ipak, pretpostavljamo da mu se preci nijesu prezivali Divac dok su živjeli u nikšićkom Ivanju, jer za takvo prezime u mom selu nikad niko nije čuo da je postojalo.

tobusom) do Šavnika, đe su se mogli okrijepiti kačamakom i cicvarom uz kiśelo mlijeko. U zimskom periodu je imala malo posla jer su sniježni nameti (visine i preko telefonskih stubova u Glogovom potoku) činili da put nekada više mjeseci bude neprohodan, a Šavnik blokiran. Nadu u bolje śutra donio je Ski centar Vučje, u podnožju Dažnika. Tu je Željezara prije tri decenije podigla planinarski dom koji je dogradnjom i obogaćivanjem sa ski stazama i žičarom prerastao u sadašnji savremeni objekat. Tu se održavaju različite manife-

stacije na snijegu, a u ljetnjem periodu su prisutne grupe najmlađih na raznovrsnim radionicama. Omogućilo je to da u samom okruženju Ski centra opstanu dvije porodice iz bratstva Đurđevac. Sada je u izgradnji etno selo iznad Seoca, no nažalost nema u Ivanju omladine koja bi se tu mogla zaposliti. Od pomenutih pet stanovnika Ivanja izdvajam Žarka Vučkovića koji je, zahvaljujući podršci Ministarstva poljoprivrede, izgradio savremenu štalu sa pojilištem, ima mehanizaciju za oranje sa priključcima, ima mehanizaciju za košenje i baliranje trave,

kamion…No on i supruga koji imaju stado, nikad manje od stotinu ovaca, su već u pozamašnim godinama, a njihovi sinovi su formirali svoje porodice u gradu. Pitanje je koliko će on još moći izdržati sa tako „malo ruku”, a Žarko je kao od boga poslat, pa svima u selu kao i brojnim vikendašima uzore njive, pokosi i pokupi sijeno. Ljeti Ivanje oživi jer dolaze odseljeni potomci iz grada, na imanja, sade krompir, razno povrće, doseljavaju pčelinja društva, a selo je posebno od aprila do jula u šarenilu raznobojnog cvijeća po livadama. Selo je sada elektrificirano, ima asfaltni put, a preko evropskih fondova je u planu da voda dođe do samih kuća, pa pruža dobru perspektivu za ugodan život u budućnosti. (Kraj)

Ostaci šumarske kuće

Vlade Divac u ivanjskom zaseoku Seoca

Natpis na kafani iznad ulaznih vrata

Ruševine nekadašnje škole u Ivanju

Nekadašnja kafana na Bukoviku

,,Pauk“ koji pleše s idolom

Luka Modrić okrivio je direktno sudiju Danijela Orsata za poraz Hrvatske 3:0 od Argentine u polufinalu Svjetskog prvenstva u Kataru.

Slavni vezista i jedan od najboljih igrača današnjice rekao je da je njegov tim kontrolisao igru do momenta kad je Orsato dosudio penal.

- Ne mogu da vjerujem da je dosudio taj penal. Ali ne možemo to promijeniti, moramo se oporaviti i pokušati da pobijedimo u sljedećoj utakmici. Argentina je pošteno pobijedila, bila je bolja, zaslužila je, ali te se stvari moraju spomenuti, što inače ne radim. Ne volim da pričam

o sudijama, ali ovaj je jedan od najgorih. Ne pamtim ga po dobrom, katastrofa. Za mene to nije penal – rekao je Modrić.

O duelu Hulijana Alvaresa i golmana Dominika Livakovića, koji je Orsato smatrao dovoljnim da dosudi penal, još se vode polemike.

Stručnjaci iz Engleske mahom smatraju da penal nije postojao, njihovo mišljenje dijeli i legendarni golman Iker Kasiljas, ali postoje i oni koji smatraju drugačije.

Hrvate u subotu od 16 časova čeka meč za treće mjesto, a Modrić je istakao da je njegova ekipa svakako imala sjajno Svjetsko prvenstvo. R. A.

Za fudbalera koji nastupa za Mančester siti teško se može reći da je otkriće Svjetskog prvenstva.

Ipak, iako je već postizao pogotke za šampiona Engleske, Hulijan Alvares je tek igrama na Mundijalu u Kataru dokazao da izrasta u napadača svjetske klase. Dva pogotka protiv Hrvatske u polufinalu, kao i (sporni) penal koji je izborio, uticali su da se o momku iz Kalćina ne priča samo u domovini ili Engleskoj, gdje se preselio proteklog ljeta.

To što ima 22 godine sprečava ga da mu FIFA dodijeli priznanje za najboljeg mladog igrača Svjetskog prvenstva, ali je činjenica da bi mu ta nagrada savršeno odgovarala, kao i njegovom saigraču iz veznog reda Encu Fernandesu, još jednom talentu izbrušenom u River Plejtu.

Nadimak Hulijana Alvaresa je ,,La Araña“,

na crnogorskom – Pauk, ne zato što slavi pogotke kao Spajdermen, već zato što mu ga je kad je bio dječak dodijelio stariji brat Rafael zbog dugih ,,pipaka“ kojima je mogao uhvatiti bilo koju loptu, objasnila je Marka.

Alvares je u tom periodu proveo mjesec na probi u omladinskom pogonu Real Madrida (2011. godine), ali do transfera nije došlo usljed ograničenja zbog Hulijanovih godina. Cijela familija morala je da se preseli u glavni grad Španije, pa je nadareni fudbaler odlučio da ostane u Argentini. Otišao je u River, a iz juniorskih dana u redovima velikana iz Buenos Ajresa datira fotografija na kojoj je Hulijan sa saigračima i Lionelom Mesijem, čestitajući na društvenim mrežama 28. rođendan najboljem argentinskom fudbaleru.

Ni jedan ni drugi sigurno nijesu mogli ni da zamisle da će sedam godina kasnije

zajedno predvoditi ,,albiseleste“ do finala Svjetskog prvenstva. Njegova prodaja Mančester sitiju za oko 25 miliona eura ozvaničena je 31. januara, na njegov 22. rođendan, a ugovor je potpisan na pet i po godina. U Riveru je ostao na pozajmici do jula, a za Siti je pogodio već na takmičarskom debiju, 30. jula u porazu od Liverpula (3:1) u Komjuniti šildu. Alvares je na SP u Kataru počeo kao rezerva. U porazu od Saudijske Arabije (2:1) igrao je 32 minuta, protiv Meksika (trijumf 2:0) četiri manje, da bi prvi start upisao protiv Poljske kada je bio strijelac u pobjedi od 2:0.

Od tada nije ,,izlazio“ iz prvih 11 ,,gaučosa“. Zatresao je mrežu i protiv Australije u osmini finala (2:1), da bi protiv Hrvatske u polufinalu sa 22 godine i 316 dana postao drugi najmlađi strijelac dva pogotka u polufinalnom ili finalnom meču Mundijala. Najmlađi je Pele (na SP 1958. imao 17 godina i 249 dana), pa ga je možda zbog toga argentinski list ,,Ole“ u jučerašnjem izdanju ,,krstio“ kao Edsona ,,Aranju“ Do Nasimenta, aludirajući na puno ime legendarnog Brazilca. ,,Dječji san. San svih ljudi. Mi sanjamo“ –piše na Tviter profilu argentinske reprezentacije uz fotografije Alvaresa i Mesija iz 2015. i slavlja nakon jednog od pogodaka protiv Hrvatske. Susret s idolom ,,pretvorio“ se u savršeno partnertsvo na terenu.

- Hulijan je igrao veoma dobro, ne samo zbog što je postigao dva pogotka, već i zato što je odradio odličan posao protiv hrvatskih vezista – rekao je selektor Argentine Lionel Skaloni

Izvjesno je da nema dilemu koga će poslati u napad u neđelju, za pohod na treću šampionsku zvjezdicu ,,gaučosa“. Ne. K.

Karim Benzema (34) mogao je da nastupa za Francusku u eliminacionoj fazi Svjetskog prvenstva u Kataru, ali je selektor Didije Dešan to odbio, tvrdi Marka.

Slavni napadač Real Madrida i aktuelni dobitnik ,,Zlatne lopte“ povrijedio se na treningu dan uoči Mundijala, a već nakon deset dana bio je oporavljen, po informaciji madridskog lista. Ipak, 29. novembra zvijezda španske Primere otputovala je na odmor jer je Dešan bio jasan da ga neće uvrstiti u tim za eliminacionu fazu šampio-

nata planete.

– Ova odluka je samo dokaz da Dešanov odnos sa Benzemom nije riješen i da nije imao ili nije želio da ima strpljenja za napadača – komentar je novinara Marke.

U periodu od 2014. do prošle godine Benzema nije nastupao za ,,trikolore“, zbog afere u kojoj je osumnjičen da je ucjenjivao tadašnjeg saigrača iz reprezentacije Matjea Valbuenu Slavni fudbaler iz Liona je od starta sezone za Real u Primeri postigao pet golova na sedam nastupa.

Alvares i Mesi slave protiv Hrvatske Alvares

Hulijan Alvares – od fotogra je iz 2015. do sjajnog partnerstva s Lionelom Mesijem

Planeta je dobila pravi blokbaster u finalu Svjetskog prvenstva u fudbalu.

Maroko se sjajno predstavio protiv Francuske, opravdao mjesto u polufinalu, ali nije mogao do novog čuda –selekcija DidijeaDešana povela je rano, potom izdržala nalete rivala i pogotkom u finišu došla do pobjede od 2:0 i velikog sudara s Argentinom u meču za ,,zlatnu boginju“.

Spektakl između aktuelnog šampiona i ,,gaučosa“, Kilijana Mbapea i njegovog klupskog saigrača Lionela Mesija, zakazan je za neđelju u 16 sati.

Obje selekcije imaju po dva trofeja, oba tima bila su među kandidatima za završnicu, vjerovatno i oba do sada u Kataru nijesu odigrala najbolje što mogu.

Naročito bi to moglo da važi za Francusku, čiji je start polufinalnog meča najavljivao njenu dominaciju jer je TeoErnandes pogodio već u petom minutu iz teške pozicije nakon serije grešaka marokanskih defanzivaca.

Bilo je to prvi put da afrička reprezentacija gubi na ovom Mundijalu, kao i njen prvi ,,pravi“ primljeni pogodak jer joj se mreža do tada tresla samo kod autogola protiv Kanade.

Sjajni Marokanci su zadržali pobjednički karakter, igrali odlično i brzo zaprijetili preko Unahija čiji je šut sa 25 metara zaustavio Ljoris

,,Trikolori“ su se teško nosili s neumornim ,,lavovima s Atlasa“, ali su mogli da povedu 2:0 nakon što je Sais loše procijenio loptu – Žiru je pogodio stativu. Sais je potom morao da napusti igru, što je bio drugi veliki peh za afrički tim jer je i drugi defanzivac – Aguer,

otpao na zagrijavanju zbog povrede.

Maroko je promijenio formaciju, umjesto sa pet zaigrao sa četiri igrača u posljednjoj liniji, ali je zadržao kompaktnost, agresivnost, mada je i Francuska bila spremna za ,,rat“. Ponovo je Žiru prokockao

priliku za 2:0, da bi u 45. iznenada Maroko došao blizu izjednačenja. Štoper ElJamik je zahvatio loptu makazicama sa 13-14 metara i pogodio stativu, s tim što je i Ljoris uticao da lopta ne završi u golu. Marokanci su u talasima napadali u drugom polu-

Didije Dešan je četvrti selektor koji je vodio selekciju do dva uzastopna nala SP. Prije njega to su uspjeli Vitorio Poco s Italijom (1934. i 1938), Karlos Bilardo s Argentinom (1986. i 1990) i Franc Bekenbauer s Njemačkom (1986. i 1990)

Randal Kolo Muani postigao je treći najbrži gol kao rezerva u istoriji SP – trebalo mu je 44 sekundi. Ispred njega su Morales (16 sekundi 2002) i Sand (26 sekundi na SP 1998)

Francuska je prva reprezentacija koja će igrati dva uzastopna nala Mundijala od Brazila 2002, a prva evropska nakon Njemačke 1990.

vremenu, ritmom i sjajnim akcijama na muke stavljali odbranu aktuelnog šampiona, čiji su štoperi Varan i Konate spriječili promjenu rezultata pri velikim šansama za tim Valida Regragija Pritisak Maroka je jenjavao, a da će nova senzacija izostati postalo je jasno u 79. minutu. Kilijan Mbape je u svom stilu napravio pometnju u šesnaestercu, pokušao da šutira, ali je ispalo kao odlična asistencija za usamljenog rezervistu RandalaKoloMuanija, koji je iz prvog dodira s loptom na meču postigao prvi pogodak u dresu reprezentacije. - Igrati dva finala zaredom je

nevjerovatno. Odradili smo odličan posao, a bilo je teško. Finale s Argentinom? Znamo da će biti sjajna utakmica, uradićemo sve da pobijedimo. Ponavljam, sve ovo je nevjerovatno, uživaću u ovim danima – rekao je Teo Ernandes, strijelac prvog pogotka.

Maroko je u nadoknadi imao šansu da makar ublaži poraz, ali nije imao ni sreće. Zaslužio je, ipak, aplauze nekoliko desetina hiljada svojih navijača, čiji san nije završen.

U subotu od 16 sati Hakim Zijaš i drugovi igraće sa Hrvatskom meč za treće mjesto. N. KOSTIĆ

Francusku

Bokan: Nijesmo dorasle takvom protivniku

PODGORICA – U trećem meču na evropskoj sceni, odbojkašice Herceg Novog doživjele su prvi poraz.

Nakon dvije maksimalne pobjede protiv norveškog Tromsa, izabranice Milorada Krunića su u drugom kolu Čelendž kupa osjetile snagu belgijskog Asteriksa, pa nijesu uspjele bolje od poraza od 3:1, koji im daje malo šansi u revanšu. Novljanke su zaigrale bolje u trećem setu, koji su uspjele da dobiju, i pokazale da i Belgijanke imaju mana, ali manje u odnosu na neporaženog lidera naše domaće lige… - Čestitke Belgijankama, stvarno su jedna kompletna ekipa. Iznenadili su nas, zaista, jer pored dobrog napada i servi-

sa, za koje smo znali da imaju, oni posjeduju izuzetnu odbranu i zaštitu, a u nekim momentima su jako dobro držale i prijem servisa, što im je, možda, najslabija tačka. Čestitam i mojoj ekipi na borbi. Nama fale ovakve utakmice, nažalost, vidjele smo da nijesmo dorasle ovakvom protivniku. Međutim, ništa nije definitivno izgubljeno, čeka nas meč kod njih u utorak – ističe kapitenka i najbolja igračica Herceg Novog Tatjana Bokan Novljanke će u revanšu, 21. decembra, morati da slave 3:0 ili 3:1 kako bi izborile ,,zlatni set“ i priliku da se bore za prolaz u osminu finala ovog takmičenja. - Teško je protiv takve ekipe

igrati sa jednim, dva, eventualno tri igrača. Moraju naši srednji blokeri da pomognu mnogo više nego što su to uradile u prvom meču. Očekujemo mnogo veću podršku i sa pozicije korektora, jer ako se oslonimo samo na dva primača, koji moraju cijelo vrijeme da drže prijem i napadaju, biće izuzetno teško u Belgiji – dodaje Bokan. Prije revanša sa Asteriksom, Herceg Novi u četvrtak u Baru igra protiv Galeba četvrtfinale Kupa Crne Gore.

- Veoma važna utakmica za nas, fokus je na tome, nemamo vremena da razmišljamo o Asteriksu i tugujemo. Nadam se da ćemo se sa osmijehom i pobjedom vratiti iz Bara - zaključila je Tatjana Bokan. S. J.

Kad odbrana nije dovoljna

PODGORICA – Komentarišući pobjedu svog tima protiv Budućnost Volija, trener Gran Kanarije Jaka Lakovič je, između ostalog, kazao da je ključ pobjede bio u tome što je njegova ekipa u finišu pogodila nekoliko trojki. Tačnije, tri trojke u posljednja dva i po minuta…

Slovenački trener je u toj rečenici opisao suštinu pobjede domaćina u Las Palmasu, gdje je Budućnost, poslije produžetka, izgubila 79:71, a nakon što je vodila tokom najvećeg dijela regularnog toka meča na Kanarskim Ostrvima. ,,Plavi“ su, međutim, napadački zakazali kad je bilo najbitnije, iako ni u regularnih 40 minuta, koji su završeni 64:64, nijesu ofanzivno briljirali, naprotiv. Posebno je to bio slučaj u posljednja dva minuta i 11 sekundi regularnog toka meča, kada

Podgoričani, od vođstva 64:62, nijesu upisali ni poen, pošto je Bel-Hejns promašio dva puta za dva poena, Petar Popović nije pogodio trojku, dok je Marku Jagodiću Kuridži sviran faul u napadu.

Ali, u dodatnih pet minuta su ubacili samo jedan koš iz igre, i to na početku produžetka (Alfa Kaba), iz pet pokušaja, jer su promašili drugi šut za dva, te sva tri šuta za tri poena. U produžetku su upisali i pet slobodnih bacanja, premalo da bi nastavili pobjednički niz u gostima u ovogodišnjem Evrokupu (prije toga su slavili na sva tri gostovanja) i upisali prvu pobjedu protiv Gran Kanarije u sedmom međusobnom meču u ovom takmičenju…

BACANJA I OFANZIVNI SKOK RIVALA

Budućnost, tako, nije iskoristila još jednu dobru gostu-

juću partiju tokom većeg dijela meča, u kojem, istina, nije uspjela da se ,,odlijepi“ na više od sedam poena (28:21). Nije do kraja iskoristila to što je defanzivno u regularnih 40 minuta na 64 poena zaustavila ekipu koja je do meča protiv „plavih“ prosječno postizala skoro 83 poena po meču. Budućnost je imala manje skokova od rivala (36-38), drugi put u proteklih osam kola (prvi put je bilo protiv Londona), posebno ofanzivnih (7-12).

Uz to, Podgoričani su promašili 10 slobodnih bacanja (28-18), ali samo jedno u produžetku (6-5), i imali 15 izgubljenih lopti, osam u prvom poluvremenu.

– Počeli smo mekano utakmicu, ali smo nakon nekoliko minuta pronašli naš ritam u napadu, a posebno odbrani. Tokom najvećeg dijela meča smo igrali veoma dobro u odbrani, kao što je to radila i Gran

Miladinović saopštio širi spisak za Ankaru

PODGORICA – Novi selektor ženske kadetske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Mladen Miladinović saopštio je širi spisak odbojkašica za 1. rundu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, koja je na programu od 18. do 22. januara 2023. godine u Ankari (Turska).

Pored reprezentacije Crne Gore, na kvalifikacionom turniru učestvuju i selekcije Turske, Rumunije, Bugarske, Grčke, Kosova i Moldavije.

Direktan plasman izboriće samo prvoplasirana ekipa, dok će naredne četiri selekcije po plasmanu izboriti drugu run-

du kvalifikacija, koje će se igrati u aprilu iduće godine. Evropsko prvenstvo 2023. u konkurenciji pionirki (odbojkašice rođene 2007. i mlađe) odigraće se od 11. do 22. jula 2023. u Vrnjačkoj Banji (Srbija) i Bekeščabi (Mađarska), uz učešće 16 reprezentacija. Širi spisak – tehničari: Kristina Vukčević (Budućnost volej), Staša Knežević (Luka Bar), Milena Smolović (Rudar), Aleksandra Rajović (Mediteran), Jelena Kosović (Galeb Liko Soho Group); primači servisa: Darja Popović, Sara Belojević (Budućnost volej), Ma-

rija Popović (Morača), Marija Nikezić, Sofija Labović (Luka Bar), Lina Milivojević (Akademija), Ivana Šebek (Jedinstvo), Anđela Stojanović (Galeb Liko Soho Group); srednji blokeri: Lana Maković (Luka Bar), Sara Lopičić (Akademija), Lana Rakočević (Budućnost volej), Anđela Ćinćur (Jedinstvo), Anastasija Bogojević , Jelena Damjanović (Morača), Andrijana Radulović (Mediteran); korektori: Andrijana Merdović (Jedinstvo), Matea Kovačec (Gimnazijalac), Aleksandra Vučković (Albatros), Zana Čakar (Rudar), Magdalena Kuburović (Luka Bar); libera : Iva Radonjić (Morača) Dina Čičić (Budućnost volej), Nikolina Raonić (Jedinstvo), Jovana Raketić (Galeb Liko Soho Group), Nađa Šćekić (Mediteran). S. J.

PODGORICA – Kompanija M-tel i naredne godine biće sponzor Košarkaškog saveza Crne Gore, a potpisom novog ugovora biće nastavljena saradnja koja traje duže od deset godina. Kako se navodi u saopštenju KSCG, M-tel je još jednom pokazao veliku društvenu odgovornost i, u vrlo izazovnom periodu za sport u našoj zemlji, pomogao jednom od sportskih brendova. – Posebno zadovoljstvo svih nas u M-telu je kada uspjeh dijelimo sa drugima, zato želimo da nastavimo zlatno prijateljstvo M-tela i Košarkaškog saveza Crne Gore. Već preko deset godina smo podrška svim reprezentativnim selekcijama u košarci. Da uspješni idu uz uspješne potvrda je upravo prethodna godina, koja je kako za poslovanje M-tela, tako i za Košarkaški savez, bila veoma uspješna. Ovom prilikom želim da im čestitam na dosadašnjim sjajnim rezultatima, naročito košarkašicama koje su se okitile zlatom. Vjerujemo da će nastavak saradnje biti srećan i uspješan na obostrano zadovoljstvo. Svim košarkaškim selekcijama želimo puno uspjeha i da nas uskoro opet obraduju visokim plasmanom – istakla je izvršna

KSCG

M-tel i u 2023. uz Košarkaški savez Crne Gore

Nastavak saradnje koja traje preko deceniju

direktorica kompanije M-tel Tatjana Mandić

U ime KSCG ugovor je potpisao predsjednik Saveza Nikola Peković, koji je podsjetio na sve velike rezultate naših selekcija u ovoj godini.

– Prije godinu, baš na ovom mjestu, rekli smo da najbolji idu uz najbolje. Godina 2022. pokazala je da Crna Gora u košarci zaista jeste

među najboljima. Medalja naše mlade reprezentacije na Evropskom prvenstvu prava je potvrda ogromnog potencijala, a tek je jedan od fenomenalnih rezultata u ovoj godini. Morača je sa košarkašima uživala i u ’rušenju’ Francuza, pa je seniorska selekcija na pravom putu da opet bude među svjetskom elitom i zaigra na

Košarkaši

Budućnost Volija u Las Palmasu propustili priliku

da u Evrokupu i dalje ostanu neporaženi na gostujućim terenima

Odbojkašice Herceg Novog osvojile set protiv belgijskog Asteriksa, u prvom meču 1/16 nala Čelendž kupa

Kanarija, zbog čega je bio mali broj koševa – rekao je trener Budućnosti Vladimir Jovanović, i naveo uzroke poraza:

– Promašili smo dosta slobodnih bacanja, dozvolili smo im puno ofanzivnih skokova, posebno u prvom poluvremenu, a neke važne u posljednjoj četvrtini i produžetku. Imali smo 15 izgubljenih lopti, što je previše. Sve to je uticalo da odigramo jako u odbrani u produžetku kada smo domaćinu

koja

deceniju

Mundobasketu. Košarkašice pobjeda dijeli od sedmog uzastopnog nastupa na Eurobasketu. Mlade košarkašice osvojile su zlato u Skoplju i naredne godine igraće A diviziju. Pioniri su bili najbolji na takmičenju u Sloveniji – kazao je predsjednik KSCG i dodao: – Sve to je pravi pokazatelj da se svaki euro uložen u košarku vraća se uspjehom. Zbog toga vjerujem da ni naši prijatelji iz M-tela nijesu imali nikakvu dilemu o produžetku saradnje. Želim da im zahvalim na tome što su uz naše košarkaše i košarkašice, a uz vašu dalju pomoć siguran sam da možemo nastaviti da ostvarujemo sjajne rezultate. Vi ste pravi primjer društveno-odgovornog ponašanja, a takvi su potrebni crnogorskom sportu! – poručio je Peković.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i selektor naše seniorske reprezentacije Boško Radović i kapitenka naših košarkašica Jelena Dubljević

I naredna godina biće vrlo izazovna za Košarkaški savez pošto će izazove imati čak osam nacionalnih selekcija na evropskim, moguće i svjetskim šampionatima. S. J.

dozvolili tri otvorena šuta za tri poena, dva puta Šurni i jednom Albisiju. A to je previše za četiri-pet minuta igre – dodao je Jovanović.

SVAKO MOŽE

SA SVAKIM

Budućnost u narednom kolu dočekuje Turk Telekom, a prije toga gostuje Mornaru u ABA ligi. Kolo prije kraja prve polovine grupne faze u Evrokupu, Podgoričani imaju skor 5-3, i nalaze se u grupi timova koji se bore za

prva četiri mjesta koja donose prednost domaćeg terena u osmini finala.

– Kao što se vidjelo u prvih osam kola, svako svakoga može da pobijedi. Mi smo do sada igrali bolje u gostima nego kod kuće, gdje smo izgubili neke važne utakmice. U našoj grupi imamo četiri-pet timova sa sličnim skorom, mislim da će tako da bude do kraja grupne faze.

To je malo komplikovano, ali je izazov za sve – zaključio je Jovanović. S. J.

Bemaksu na poklon bronzana medalja sa EP

PODGORICA – Nakon nezaboravnog Evropskog prvenstva, na kojem je i u organizacionom i u rezultatskom smislu ostvaren izuzetan uspjeh, Rukometni savez Crne Gore izrazio je zahvalnost sponzorima, partnerima i kompanijama koje su dale značajan doprinos da se dođe do bronzane medalje.

Jedan od njih je kompanija Bemaks, tradicionalni sponzor Saveza, ali i partner koji je dao nemjerljiv doprinos ostvarenom rezultatu. Predsjednik Saveza Petar Kapisoda, nakon navijača, medalju identičnu onoj koju su osvojile „lavice“ uručio je i navedenom partneru, uz kojeg je lakše ostvarivati vrhunske rezultate.

- U pitanju je ne samo dugogodišnji sponzor Saveza, već i partner sa kojim je saradnja odavno prevazišla isključivo poslovni nivo. Medalja koju uručujemo kompaniji Bemaks je gest pažnje za doprinos koji su dali prije i tokom Evropskog prvenstva. Ovo se naročito odnosi na činjenicu da su bili na raspolaganju na dan početka prvenstva, kada je protočio krov SC „Morača“ i kada je sve izgledalo bezna-

dežno – kazao je Kapisoda. Medalju je primio izvršni direktor Bemaksa Miladin Mijajlović, koji je istakao da je ta kompanija ponosni sponzor Saveza u dužem vremenskom periodu. - Rukometni savez Crne Gore bilježi rezultate koji su prepoznati širom Evrope. Naš odnos je prerastao nivo poslovnog i postao prijateljski, te

Pola nagrada u rukama Dubljevića

PODGORICA – Ostalo je da Upravni odbor to potvrdi, ali to bi trebalo da bude formalnost – Košarkaški savez Crne Gore će večeras u hotelu ,,Voco“ proglasiti najbolje pojedince u 2022. godini u sedam kategorija.

Priznanje za najboljeg košarkaša dobiće bek Mornara

Barsko zlato i reprezentacije Crne Gore Vladimir Mihailović, dok je najbolja košarkašica Marija Leković, članica ŽKK Budućnost Bemax i reprezentacije Crne Gore, koja je ljetos bila MVP na Evropskom prvenstvu B divizije za mlade. Povratnica u reprezentaciju Crne Gore, Jelena Dublje-

Veliki preokret Bostona u klasiku protiv Lejkersa

PODGORICA – Boston

Seltiksi uspjeli su da u NBA klasiku pobijede Los Anđeles Lejkerse 122:118 u gostima, u meču u kom su gubili 106:93 samo četiri i po minuta prije kraja.

,,Kelti“, ekipa sa najboljim skorom u ligi (22-7) na krilima sjajnog Džejsona Tejtuma izborili su produžetak (110:110), a

potom serijom 12:0 riješili meč za važan trijumf.

Tejtum je na terenu kalifornijskih ,,jezerdžija“ odigrao fantastično: postigao je 44 poena uz devet skokova i šest asistencija i tako u direktnom duelu nadigrao velikana Lebrona Džejmsa (33 poena, po devet skokova i asistencija).

Bek Braun je za Boston bio izuzetan sa 25 poena uz 15 sko-

vić, članica turskog Ormanspora, prošle sezone u Botašu, najbolja je crnogorska košarkašica u inostranstvu, a njen rođak Bojan Dubljević, as Valensije i naše reprezentacije, najbolji je košarkaš u inostranstvu.

Uspješnu godinu za Dubljeviće kompletirao je Dušan, rođeni brat Jelene, koji će

dobiti prestižno priznanje koje nosi ime ,,Goran Poli Bojanić“, namijenjeno najboljem treneru godine. Dušan Dubljević je ljetos vodio mladu reprezentaciju Crne Gore do bronze na Evropskom prvenstvu u Podgorici. Član te bronzane selekcije Zoran Vučeljić, košarkaš SC Derbija, dobiće priznanje za

može poslužiti kao primjer svima u našoj državi. Bemaks će i u narednom periodu nastaviti da pruža podršku Savezu koji ima najobimniji kalendar takmičenja od svih nacionalnih federacija, a sve kako bi naše reprezentativne selekcije i dalje ostvarivale najbolje rezultate – kazao je Mijajlović, uz zahvalnost na poklonu i gestu. R. A.

kova, dok je u Lejkersima najbolji bio centar Dejvis (37 poena uz 12 skokova).

Korak za Bostonom u borbi za vrh Istočne konferencije zadržao je Milvoki (skor 20-

7), pobjedom nad aktuelnim NBA prvakom Golden Stejtom 128:111. U rotaciji nije bilo beka Holideja, ali ,,jeleni“ su lako riješili meč. Grčki superstar Janis Adeto-

najboljeg mladog igrača, dok je najbolja mlada košarkašica Zorana Radonjić, članica Budućnost Bemaxa i seniorske reprezentacije. S. J.

kumbo obilježio je duel sa 30 poena uz 12 skokova, ali i lošijim šutem iz igre 26-9. Portis je dodao 25 a Midlton 20 poena. Zakazale su zvijezde ,,ratnika“ u porazu, Kari je zaustavljen na 20, Pul na 18 poena, dok Tompsona nije bilo u rotaciji. Sa učinkom 14-14 Golden Stejt je trenutno tek na desetom mjestu Zapadne konferencije.

Jedno od iznenađenja dana je poraz lidera Zapada Nju Orleansa (učinak 18-9), ubjedljivo od Jute 121:100. Takođe, Finiks je pokazao da je u krizi, ubjedljivim porazom od autsajdera Hjustona 111:97.

Filadelfija je pobijedila Sakramento 123:103, a centar Džoel Embid samo je potvrdio vrhunsku formu, sa 31 poenom u trijumfu. S. S.

Sa meča u Las Palmasu

Petar Kapisoda uručuje poklon Miladinu Mijajloviću

Lijep gest Rukometnog saveza Crne Gore upućen kompaniji koja je dala veliki doprinos u ostvarenom rezultatu

Košarkaški savez Crne Gore danas proglašava najbolje pojedince u 2022.

NBA lider slavio u gostima najvećem rivalu, Milvoki lako riješio meč sa šampionom

ŠSCG poklonio demonstracionu tablu i satove šahovskoj sekciji OŠ ,,Njegoš“ u Spužu

Podrška za bolju edukaciju učenika

nović i naglasila da su opremili i kompletirali šahoteku, odnosno, učionicu koja je isključivo na raspolaganju vrijednim i perspektivnim đacima koji mogu da je koriste i mimo ustaljenih termina, tačnije u slobodno vrijeme i za vrijeme malog i velikog odmora. Za sekretara Miljanića druženje sa osnovcima predstavlja potvrdu odgovornog i pedantnog odnosa prosvjetnih radnika prema svim subjektima koji se maksimalno zalažu za prosperitet šaha na svim nivoima.

Prošlo je više od godinu od kada je formirana šahovska sekcija u OŠ ,,Njegoš“ u Spužu. Interesovanje za drevnu igru kod učenika ove ugledne vaspitno-obrazovne ustanove ne jenjava, tako da je broj polaznika dostigao cifru 100. Marljivi đaci od prvog do devetog razreda raspoređeni su u četiri starosne grupe i za njihovu šahovsku edukaciju staraju se učiteljice Olivera Jovanović i Bojana Drobnjak i profesorica matematike Sandra Komarica Uslovi za rad i usavršavanje bolji su iz dana u dan, zahvaljujući naporima nastavničkog kolektiva i direktorice

Tanje Jokić da se obezbijede didaktički materijal i rekviziti neophodni za individualnu i grupnu nastavu. U svemu tome presudnu ulogu imaju ŠSCG i prijatelji škole čija podrška i razumijevanje značajno doprinose razvoju i afirmaciji ove misaone igre među mališanima, koji znaju da cijene njihov trud, a uzvraćaju dobrim rezultatima za tablom.

Upravo, nedavna posjeta sekretara matičnog saveza Bora Miljanića, direktora crnogorske reprezentacije Predraga Nikača i direktora Turističke organizacije Danilovgrad Ivana Dragojevića obradovala je talento-

vane dječake i djevojčice koji su od njih dobili na poklon demonstracionu tablu i pet šahovskih satova. – Saradnja sa Savezom je izvanredna i uvijek kada se obratimo za nešto dobijemo pozitivan odgovor. Nova donacija nam mnogo znači jer smo oskudijevali u rekvizitima koji su nam potrebni ne samo za pripreme nego i zvanična takmičenja. Takođe, lijep gest mještanina Dragojevića je za svaku pohvalu i mi sada imamo dovoljno razloga i motiva da im se odužimo još boljim nastupima na turnirima koji slijede, sa zadovoljstvom je rekla učiteljica Olivera Jova-

- Ovo je najljepši primjer kako aktuelni i jedan od najvažnijih projekata Saveza ,,Šah u škole“ ima sjajnu perspektivu. Našu podršku u bilo kom obliku i pogledu imaće i dalje sve školske ustanove koje ozbiljno prihvate naš plan i program i koje imaju kadra i dovoljno volje i želje da ga valorizuju u praksi. OŠ ,,Njegoš“ je jedna od njih i mi ćemo se rado odazivati na njihove buduće zahtjeve, a oni su, moram istaći, veoma skromni, naglasio je Boro Miljanić. Ovim povodom svjetski prvak za slijepe i slabovide osobe, Predrag Nikač, oduševio je mališane sa pričama iz bogate šahovske karijere i odigrao desetak partija sa razdraganom đecom, dok je Dragojević podsjetio prisutne na događaje s kraja osamdesetih prošlog vijeka kada je u ovoj školi odigran spektakularni prijateljski meč između sedmog planetarnog korifeja Mihaila Talja i našeg legendarnog velemajstora Božidara Ivanovića

Sjećanje na velikana drevne igre

Pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih, ŠK ,,Budućnost CEDIS“ u saradnji sa ŠSCG organizuje drugi Međunarodni otvoreni turnir u ubrzanom šahu – Memorijal „Radojica Dabetić“, koji će se održati 18. decembra u multimedijalnoj sali Univerzitetskog sportskog centra u Podgorici.

Pored takmičarskog karaktera ovo je još jedna prilika da se evociraju uspomene na doajena drevne igre kod nas, koji je slovio za jednog od najperspektivnijih i najtalentovanijih crnogorskih šahista i koji se u vrijeme blistave karijere kitio nagradama i vrijednim priznanjima sa domaće i međunarodne scene. Među njima treba izdvojiti titulu omladinskog prvaka i dvije zlatne medalje sa seniorskih šampionata. Dabetić je bio sjajan teoretičar i analitičar univerzalnog stila, šahovski pedagog i veoma pouzdan ekipni igrač koji je neke od svojih najboljih rezultata ostvario nastupajući za ŠK ,,Budućnost“. Za pet decenija provedenih u ŠK ,,Budućnost“, ugradio je sebe u sve njegove najveće uspjehe. Bio je član ekipe koja je osvojila titulu prvaka Jugoslavije

1998. godine, a kao kapiten je učestvovao u osvajanju četiri titule prvaka Crne Gore i dva pehara u Kupu. Na funkciji predsjednika Skupštine kluba dao je veliki doprinos osvajanju još šest šampionskih titula i tri trofeja Kupa Crne Gore. Ipak, najveći trag je ostavio kroz svoje brojne učenike, od kojih su danas neki članovi prve ekipe ,,Budućnosti“, a neki i sami treneri u klupskoj školi šaha. Takođe, kompletna postava ŠK

Omladinac – Budućnost sastavljena je od mladih igrača koji su imali sreću da ih on uči tajnama drevne igre. Samim tim, organizovanje memorijalnog turnira je način da ŠK ,,Budućnost sačuva“ sjećanje na intermajstora Radojicu Dabetića i tako pokuša da mu vrati makar dio duga za sve što je uradio za svoj klub i za crnogorski šah. Turnirskim pravilnikom je predviđeno da se odigra devet kola po švajcarskom sistemu, sa tempom igre 10 minuta po igraču, uz bonifikaciju od pet sekundi za svaki odigrani potez. Nagradni fond iznosi 2.500 eura, a podijeljen je na 16 redovnih i sedam specijalnih nagrada. Ceremonija svečanog otvaranja obaviće se u 9 časova u sali za igru, nakon čega će biti priređen koktel dobrodošlice za učesnike i goste turnira. Prošlogodišnje izdanje okupilo je čak 104 igrača iz pet zemalja, među kojima i pet velemajstora, a ovoga puta se očekuje još brojniji i jači sastav. Za sada je prijavljeno više od 70 učesnika, a s obzirom na najveći rejting najbolje šanse da se domognu laskavog priznanja imaju Ivan Ivnišević, Miloš Perunović, Nikola Đukić, Blažo Kalezić i Pavel Anisimov

Kotorani se u

oprostili od Evrope

LIL – Gradski bazen. Gledalaca: 300. Sudije: Bjanko (Italija), Polikronopulos (Grčka). Rezultat po četvrtinama: 4:3, 6:3, 4:2, 1:3.

TURKOANU: Dubis, Brguljan 1, Lepont, Dašić 3, Durik 3, Živković, Gagulić 1, Krizman 1, Marzuki 5, Kanon 1, Drašković, Kujačić, Ofner.

PRIMORAC: Kralj, Drašković 1, Mršić 3, Gopčević, Mačić 1, Vukasović 1, Paunović 1, Gardašević 1, Stanojević 1, Vujošević 2, Milić, Vučković, Bulajić.

Primorac se oprostio od Evro-

pe i to porazom od Turkoanua (15:11) u revanš meču osmine finala Evrokupa. Kotorani su 11 minuta bili u igri za prolaz dalje (4:4), nakon neriješenog ishoda kod kuće (7:7), a onda su stali i dozvolili domaćim igračima u drugoj četvrtini da se raspucaju (6:3) i viškom od četiri gola uđu u posljednjih 16 minuta. Slaba odbrana koštala je igrače trenera Ranka Perovića boljeg rezultata, a golgeterski nijesu bili loši. Ali, iskustvo domaćina, uz to i domaći teren i mnogo više raspoloženih igrača (prednjačio francuski reprezentativac Mehdi Mazruki sa pet golova, u prvom meču postigao je tri), presudili su crnogorskoj ekipi… A. M.

Beker do kraja sedmice izlazi iz zatvora, ali...

PODGORICA – Teniski velikan Boris Beker (55) do kraja sedmice izaći će iz zatvora u Velikoj Britaniji, što neće biti kraj njegovih pravnih problema.

Šestostruki grend slem šampion je zbog dugovanja u aprilu osuđen na dvije i po godine zatvora. Međutim, britanski sud je u skladu sa praksom vezanom za strane državljane, odlučio već da ga pusti.

Trostrukog šampiona Vimbldona u domovini Njemačkoj čekaju novi pravni procesi. Sud u Hajdelbergu već je najavio da će najveći dio Bekerove zarade u narednom periodu otići na otplatu dugovanja. Ipak, najvjerovatnije neće morati

ponovo u zatvor.

Beker je već dogovorio snimanje brojnih televizijskih emisija, gdje će govoriti o zatvorskim iskustvima kao i periodu kada je finansijski propao. Na taj način zaradiće odlične honorare – a iz Britanije putovati za Njemačku privatnim avionom jedne minhenske televizije.

Po pisanju najtiražnijeg njemačkog lista Bild, u narednom periodu Beker će živjeti u jednom hotelu u Frankfurtu, jer nema nekretnine u domovini. Hotelski boravak plaćaće mu prijatelji.

Vimbldon je Beker osvojio sa samo 17 godina, a tokom karijere bio je i prvoplasirani na planetarnoj ATP listi tenisera. R. A.

Priredio:

Nikolina Koljević u društvu Aleksandre Milović (lijevo) i Milene Mosurović (desno)

Drugi Memorijal „Radojica Dabetić“ u Podgorici 18. decembra

Tenisku legendu čekaju i optužnice u domovini Njemačkoj

Ubjedljiv poraz vaterpolista Primorca u revanšu osmine nala Evrokupa

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“,br.1/11,53/16,32/18,62/18), stečajni upravnik kao zakonski zastupnik stečajne mase u stečajnom postupku St.br.76/11 blagovremeno objavljuje

O B A V J E Š T E N J E kojim obavještava stečajnog sudiju, odbor povjerilaca, dužnika, sve povjerioce sva lica koja imaju zalogu, pravo vlašništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine koja čini novostečenu stečajnu masu, istovremeno na osnovu čl.134 i čl.136 Zakona o stečaju objavljuje sedmi po redu

O G L A S ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI

Imovina koja se prodaje, mjesto na kome se nalazi, detaljan opis imovine

Predmet prodaje po ovom oglasu je nepokretnost koja čini novostečenu stečajnu masu stečajnog dužnika „Željezara Nikšić“AD u stečaju, i to zemljište koje se nalazi u mjestu Krstovače, Opština Nikšić, upisano u Listu nepokretnosti br.135 KO Liverovići, kat.parcela 314, po kulturi njiva druge klase, površine 846 m2, u obimu prava svojina 1/1.

Procijenjena i prodajna vrijednost imovine

Procijenjena vrijednost zemljišta je 5.076,00 eura. Početna prodajna cijena zemljišta je 1.330,00 eura.

Način prodaje imovine

Prodaja zemljišta vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda, i to u viđenom stanju, u pravnom i faktičkom stanju u vrijeme oglašavanja, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na nepokretnosti koje kupac utvrdi nakon izvršene kuporodaje.

Uslovi prodaje

Pravo podnošenja pisanih ponuda imaju pravna fizička lica koja po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti.

Ponuđači su dužni da najkasnije do sa 16.01.2023.godine do 13,00 časova dostave pisanu ponudu u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ul.IV proleterske br.2 Podgorica, sa naznakom: St.br.76/11 „PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI -NE OTVARAJ“.

Ponuda mora da sadrži:

-Za pravno lice: puni naziv, sjedište, adresu, matični broj, potpis ovlašćenog lica i pečat pravnog lica, kupoprodajnu cijenu koja se nudi, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati, i precizne instrukcije za povraćaj sredstava depozita ako se radi o stranom licu;

-Za fizičko lice: prezime i ime ponuđača, jedinstveni matični broj, broj lične karte ili važećeg pasoša, adresu stana, kupoprodajnu cijenu koja se nudi, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati, i precizne instrukcije za povraćaj sredstava depozita ako se radi o stranom licu.

Ponuđači su obavezni da uz ponudu dostave: Dokaz o registraciji ako je ponuđač pravno lice, Izjavu o prihvatanju uslova utvrđenih oglasom, Izjavu da je ponuda bezuslovna, Izjavu o gubitku prava na povraćaj depozita u skladu sa uslovima predviđenim ovim oglasom, Dokaz o uplati obaveznog depozita, Ovlašćenje za zastupanje pravnog lica na javnom otvaranju ponuda.

Uplata depozita

Ponuđači su dužni da uplate depozit u iznosu od 10 % od početne prodajne cijene nepokretnosti za čiju kupovinu dostavljaju ponudu. Depozit se uplaćuje na sledeći način:

-domaća pravna i fizička lica na žiro-račun broj: 510-126821-11 kod Crnogorske komercijalne banke; -strana pravna i fizička lica na devizni prolazni žiro-račun Privrednog suda Crne Gore prema sledećim instrukcijama za plaćanje: Svift adress: CKBCMEPG

Name: Crnogorska komercijalna banka AD Podgorica Party Identifirer: 000-55 062 301 (IBAN) ME 25510000000000181042

Name& Privredni sud Podgorica Address: IV Proleterska 4 Montenegro

Nevažeće ponude Nevažećim ponudama smatraće se: neblagovremene ponude, ponude koje ne sadrže elemente predviđene oglasom, koje se pozivaju na neku drugu ponudu i uslove koji nijesu predviđeni oglasom, ponude koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti, i ponude uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni oglasom. Nevažeće ponude neće se uzimati u razmatranje.

Datum, vrijeme mjesto javnog otvaranja ponuda Javno otvaranje ponuda sprovešće se u petak, 20.01.2023.godine u 11,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore, ul.IV proleterske,br.2, kancelarija broj 30.

Postupak javnog otvaranja ponuda

Javno otvaranje ponuda spovodi stečajni upravnik, na način što u skladu sa objavljenim oglasom objavljuje datum, mjesto i vrijeme javnog otvaranja ponuda, utvrđuje identitet prisutnih ponuđača, otvara ponude objavljuje datum njihovog prispjeća, podatke o ponuđaču, imovini koja se kupuje i ponuđenoj kupoprodajnoj cijeni, navodi priloge koji su dostavljeni uz ponudu, održava red, objavljuje vrijeme završetka postupka javnog otvaranja ponuda, i sačinjava i potpisuje zapisnik. Javno otvaranje pisanih ponuda sprovešće se ako je na arhivu stečajnog Suda blagovremeno prispjela najmanje jedna pisana ponuda. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati samo ponuđači koji su blagovremeno dostavili pisanu ponudu za kupovinu imovine, u skladu sa ovim oglasom.

Proglašenje kupca

Stečajni upravnik će donijeti odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca, u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Prilikom odlučivanja o izboru najpovoljnije ponude prednost ima ponuđač koji je ponudio najveću kupoprodajnu cijenu.

Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju, i stečajni upravnik zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko stečajni upravnik proglasi kupca, o tome će pisanim putem obavijestiti ostale ponuđače u roku od 3 radna dana, od dana proglašenja kupca.

Zaključenje kupoprodajnog ugovora uplata kupoprodajne cijene

Rok za zaključenje kupoprodajnog ugovora je 15 dana od dana sprovedenog javnog otvaranja ponuda. Kupac je dužan da uplati kupoproajnu cijenu po kojoj mu je prodata nepokretnost umanjenu za iznos uplaćenog depozita, najkasnije do dana zaključenja ugovora. Ako kupac u predviđenom roku ne uplati cijenu za koju mu je nepokretnost prodata, prodaja se oglašava nevažećom.

Povraćaj depozita

Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 5 dana od dana proglašenja kupca vratiti položeni depozit ponuđačima čije ponude nijesu prihvaćene.

Gubitak prava na povraćaj depozita

Kupac gubi pravo na povraćaj uplaćenog depozita ako ne potpiše zapisnik sa javnog otvaranja ponuda, ako u oglasom propisanom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili izjavi da odustaje od kupovine predmetne nepokretnosti.

Obaveze po osnovu poreza i drugih troškova Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, notarskog zapisa i ovjere, kao i sve druge eventualne troškove koji proizađu iz zaključenog ugovora o kupoprodaji.

Informacije

Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje uz prethodnu najavu 7 dana prije isteka roka za dostavljanje ponuda. Bliže informacije se mogu dobiti na telefon broj 069/217-046.

Stečajni upravnik Veselin Perišić

“Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „Prokom” d.o.o. iz Podgorice, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1482/6 od 08.12.2022.godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju poslovnog objekta – auto salona sa servisom na katastarskima parcelama broj 4682/1, 4682/2, 4748/9, 4749/1, 4749/4 i 5035 KO Tološi, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„Prokom” d.o.o. iz Podgorice, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu. „Prokom” d.o.o. iz Podgorice, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja urbanizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Mali oglasi razno

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424150, 067/473-367 2

CRNA GORA AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Našem voljenom

Našem voljenom

Voljeni đede

ĐERKU

Pokazao si nam kako se ide kroz život – samo uzlaznom putanjom. Živjećemo naše zajedničke uspomene i čuvaćemo ih kao što si i ti nas.

ĐERKU

Opraštamo se sa osjećajem dubokog bola i praznine i velike ljubavi i ponosa. Bio si i bićeš naša vječna inspiracija i oslonac.

ĐERKO

Zahvalne smo na privilegiji da odrastamo uz tebe. Sa ljubavlju živjećeš u svakoj našoj riječi i uspomeni.

Unuka BARBARA i praunuka KSENIJA 594 Našem voljenom

592

DRAGUTIN ĐERKOVIĆ

Sa posebnim poštovanjem opraštamo se od našeg cijenjenog i iskrenog prijatelja Đerka.

DRAGAN LJEŠNJAK sa porodicom 586

Tvoja PORODICA 591

Našem voljenom

ĐERKU

Bio si nam uzor i ponos. Čuvajući te u našim srcima, pratićemo tvoj put. Ćerka NELA i unuka ELENA 593

Posljednji pozdrav dragoj strini

DESI BUDIMIĆ

Počivaj u miru.

LAZAR, INES i LARISA BUDIMIĆ 587

ĐERKU

Ponosni smo na tvoj život i pregalaštvo. Vječna ti slava i hvala!

Unuka MARIJA i zet IVAN 595 Našem dragom

ĐERKU

S poštovanjem i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

Unuka ANJA i praunuk VOJIN i zet ILIJA 596

Snaha NADA, unuke BARBARA, MARIJA i ANJA

Posljednji pozdrav našem dragom drugu i prijatelju

Prvom počasnom doktoru

ZORANU ČOGURIĆU

LATINKI PEROVIĆ

Hvala na doprinosu budućnosti naših studenata i studentkinja.

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Posljednji pozdrav

VLATKO JABLAN i ALEN MUSIĆ 590 Dana 18. decembra 2022. upisujemo drugu godinu bez tebe... VESELIN Vasov DRAGOJEVIĆ 18. 12. 2020 – 18. 12. 2022.

Fali riječi... za sve ono u što smo zajedno gledali, planirali, željeli uz entuzijazam, ljubav i poštovanje. Na pola sebe živimo držeći se za ponos i čast koju si nam ostavio. Od siline ljubavi ostaje još i veća, znajući koju si plemenitost nosio u sebi i da ti nema nikoga za prinijeti.

Zauvijek i žalosni i ponosni, Tvoja životna saputnica DANICA, DJECA i UNUČAD 597

UNIVERZITET DONJA GORICA 564 Umrla je

NEBOJŠI ĐONKOVIĆU

Iznenadni odlazak ostavio nas je zatečene i nijeme. Počivaj u miru, dragi kolega i prijatelju.

ZORICA PERIĆ

Toplina i ljubav kojom si nas obasipala će zauvijek ostati u nama.

Tvoji: BORIS, IGOR, JULIJA i SOFIJA

STANISLAVA KNEŽEVIĆ rođena Radulović

Po njenoj izričitoj želji biće sahranjena u krugu porodice dana 14. decembra 2022.

Draga majko, zakletvo moja, hvala što kroz svoj mukotrpan život sačuva svoju porodicu i nauči nas kako živjeti ljudski.

Laka ti crnogorska zemlja.

Ožalošćeni: sinovi RATKO i DRAGAN, kćerka RADMILA, sestrić MIODRAG KUBURIĆ (Norveška), snahe DUŠANKA, IVANKA i SEKANA RADULOVIĆ (Hjuston, SAD), đeveričić VOJO

567

Sa velikom tugom se opraštamo od našeg dragog prijatelja

IN MEMORIAM

BOSA VUJOVIĆ

Rođ. Grujičić

Sa velikim bolom opraštamo se od naše drage tetke i pamtićemo je po dobroti i ljepoti. Počivaj u miru.

VJERA, MIŠKO i DRAGAN GRUJIČIĆ sa porodicom 584

VLADA SPIČANOVIĆA

Sve što je utemeljeno u najsvjetlijoj Crnogorskoj tradiciji krasilo je ovog čovjeka.

Njegova čvrstina, hrabrost, dosljednost, humanost... nedostajaće ne samo njegovoj porodici, već svima koji su imali sreću da sa njim druguju.

DRAGAN i RADMILA DRAŠKOVIĆ sa porodicom 571

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

KOLEKTIV FIRME ,,TITAN SECURITY“ 589 Dragi

VLADO

Plemenitost i dostojanstvo su te krasili. Čuvamo uspomenu na tebe.

SLOBO i LJILJA, VEJA i BORKO sa porodicama 575

Posljednji pozdrav dragom zetu Vladu

VLADIMIR SPIČANOVIĆ

Počivaj u miru.

LAZAR, INES i LARISA BUDIMIĆ 588

decembar 2022.

Dana 13. decembra 2022. u 93. godini preminuo je naš voljeni

Tugujemo nakon smrti našeg dragog prijatelja i druga

Posljednji pozdrav voljenoj tetki DESANKI BEBA sa porodicom

DRAGUTIN ĐERKOVIĆ Đerko

Sahrana je obavljena dana 14. decembra u krugu porodice. Ožalošćeni: ćerka NELA, snaha NADA, unuke BARBARA, MARIJA, ANJA i ELENA, sestra MIOLJKA, praunuci KSENIJA i VOJIN i ostala porodica ĐERKOVIĆ 580

Smrću našeg druga i predsjednika Udruženja

DRAGUTINA ĐERKA ĐERKOVIĆA

Dragi Đero, breme koje svako ljudsko biće uprli sopstvenim rođenjem, nosio si kroz svoj ni malo laki život na najčasniji način. Ostaćeš u našim najljepšim sjećanjima.

SLAVKO, ZORICA, DAŠA i DANILO OTAŠEVIĆ

573 Posljednji pozdrav

DRAGUTINU ĐERKOVIĆU

Bivšem kolegi i dugogodišnjem predsjedniku Udruženja penzionisanih službenika, koji će ostati upamćen po izuzetnom doprinosu i iskrenom zalaganju za unapređenje bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori.

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

DRAGUTINA ĐERKA ĐERKOVIĆA

Iz naših redova otišao je časni čovjek koji je mlađima služio kao inspiracija kako se časno živi i voli domovina. Posvećeno je nosio emociju prema Crnoj Gori i njenim najvećim vrijednostima.

Posljednji pozdrav

MILOJICI – MIĆKU BOJIĆU

Dragom rođaku, nerazdvojnom drugu iz mladosti i nezaboravnih gimnazijskih dana. Počivaj u miru, dragi brate. Ožalošćenoj porodici iskreno saučešće. MOMIR

Poslije duže bolesti preminula je naša sestra

DESANKA Vukova GARDAŠEVIĆ rođena Jovanović

Tvoja plemenitost i porodična odanost ostaće u trajnom sjećanju.

Tvoji: sestra ĐURĐINA i braća ARSENIJE i MIRKO sa porodicama 578

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri, tetki i babi DESI GARDAŠEVIĆ

Neka tvoja plemenita i napaćena duša počiva u miru. Po dobroti ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.

Brat MIRKO i bratanić PERICA sa porodicama  572

POMENI

Voljenoj našoj

MAŠI

Maki, odlazak tvoj nas boli kao prvoga dana, a pogotovo danas na tvoj rođendan. Ovoga puta nema torte, svjećica i osmijeha, samo ima tuge i bola zbog tvog preranog odlaska. Danas umjesto poljubaca u tvoje anđeosko lice, ostaje nam samo da poljubimo ledenu ploču đe počivaš i tvoju sliku, i da ti zaželimo vječni mir i spokoj. Vrijeme bolu ne može ništa, i dokle živimo živjećeš i ti u našim srcima, Mašo, i srećan ti rođendan!

NIKOLIĆ

Vrijeme prolazi, ali sjećanja na Vas ne blijede. S ponosom i poštovanjem čuvamo Vas od zaborava.

Porodica NIKOLIĆ 562

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, voljen i sačuvan od zaborava. MILUTIN – MIKO, RAJKA, MILOŠ, MIODRAG – GAGA, IVANA, MARIJA i MARKO

Dragi brate, s ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe i tvoju dobrotu. Neka ti duša počiva u blaženom miru.

Tvoje sestre PERSA i MILEVA 585

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoji: đed VIDO, baba DANICA, ujak BORIS, ujna MILICA i brat BOGDAN

Godinu je dana kako više nije sa nama naš voljeni brat

SLOBODAN KUZMAN

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ

Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Poslovni broj Iv.br.659/2022

U pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O ,,SIREX”, Mahala bb, Podgorica, PIB: 02732688, koga zastupa punomoćnik advokat Jovan Poleksić, ul. Admirala Zmajevića br.71, Podgorica protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,DULUANTI”, Obala Nikole Kovačevića br.6, Herceg Novi, PIB: 03380009, u smislu odredbe čl.7, 45.ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.659/2022, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.659/2022 od 21.11.2022.godine sa predlogom za izvršenje prilozima. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul.Obala Nikole Kovačevića br.6, vrši se dostavljanje pismena iz stava javnim objavljivanjem.Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije.Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.659 /2022 od 21.11.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 14.12.2022. godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Javni izvršitelj: MARKO ĐAKOVIĆ Herceg Novi, ul. Sava Ilića (zgrada tržnog centra ,,Zevs”) Poslovni broj Iv.br.619/2022

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

U pravnoj stvari izvršnog povjerioca “RIBNICA COMMERCE” D.O.O., Zelenika bb, Podgorica, PIB: 02046954, koga zastupa punomoćnik AOD “Čvorović, Minić & Radunović”, Serdara Jola Piletića, zgrada ,,Vezir”, Podgorica, protiv izvršnog dužnika D.O.O ,,DULUANTI”, Obala Nikole Kovačevića br.6, Herceg Novi, PIB: 03380009, u smislu odredbe čl.7, 45.ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

U izvršnom postupku u predmetu Iv.br.619/2022, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br.619/2022 od 03.11.2022.godine sa predlogom za izvršenje i prilozima.

Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul.Obala Nikole Kovačevića br.6, vrši se dostavljanje pismena iz stava javnim objavljivanjem.Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije.Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.619 /2022 od 03.11.2022.godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda a navedena dokumentacija smatra se uredno dostavljenom istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoi tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a U Herceg Novom, dana 14.12.2022. godine Javni izvršitelj Marko Đaković

Poslovni broj : Iv.br.2235/22

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Deponija doo Podgorica, PIB:02653907, adresa Španskih boraca bb, protiv izvršnog dužnika Alpex doo, Podgorica, PIB:02081385, adresa Bracana Bracanovića 68, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 280,98€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 14.12.2022.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Alpex doo, Podgorica, PIB:02081385, sa poslednjom poznatom adresom Bracana Bracanovića 68, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.2235/22 od 18.10.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 14.12.2022. godine

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

IVM - 316/2021

Javni izvršitelj Budva, Darko Rajković, Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE OSNOVANA 1901. GODINE A.D., PODGORICA, ul. BULEVAR SVETOG PETRA CETINJSKOG BR. 141 , PIB: 02096099, protiv izvršnog dužnika JOVO RAFAILOVIĆ, BUDVA, radi namirenja potraživanja u skladu sa članom 45 ZIO radi namirenja novčanog potraživanja donosi

ZAKLJUČAK

OBJEKTIV

Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Da se izvršni dužnik Jovo Rafailović, Budva, rođen 03.09.1968. godine kao i suvlasnici nepokretnosti koje su predmet prodaje Rafailović N. Jovo, Kočović Aleksandar, Dumić Deana, Stojković M. Dragan, Rafailović N. Željko, Vera A. Ivanković, Kažanegra Branko, Kalađurđević Zoran u roku od tri dana, od dana objavljivanja ovog pismena, u periodu od 10-14 h javi Javnom izvršitelju Darku Rajkoviću ul. Jadranski put bb u Budvi, radi uručenja Zapisnika o ročištu za XVI prodaju nepokretnosti uz zaključak kojim se ista oglašava neuspješnom Zaključka o XVII prodaji nepokretnosti koja će se održati dana 13.01.2023. godine u 10:00 h u kancelariji ovog javnog izvršitelja sve Posl oznake IVM - 316/2021 od 14.12.2022. godine , jer im se nije moglo uručiti na adresi iz spisa predmeta uz upozorenje na posledice neodazivanja ovom pozivu, a koje se ogledaju u tome da ako se izvršni dužnik suvlasnici ne jave Javnom izvršitelju smatraće se da im je ovom objavom izvršeno uredno dostavljanje danom posljednjeg objavljivanja. Ovo objavljivanje izvršiće se jednom u dnevnom listu Pobjeda.

Budva, dana 14/12/2022 godine Javni izvršitelj Darko Rajković

Zapisnik

IZVLAČENJE NAGRADA U NAGRADNOJ IGRI ASAM novembar 2022

Podgorica 13.12.2022. u 15h, TC DELTA CITY Cosmetics market - mjesto izvlačenja nagrada u okviru nagradne igre ASAM novembar 2022 za koju je izdata saglasnost br. 1/1-33449/2-22 dana 12.10.2022. godine. Način izvlačenja: Slučajnim odabirom iz kutije predvidjene za račune.

Dobitnica nagrade 1 x FOREO BEAR Fuscia masažer za lice

1.Jelena Polović, Bar

Komisija : MIRA DUBAK DANIĆA KRIVOKAPIĆ TIJANA TERZIĆ

Četvrtak, 15. decembar 2022.

A cappella

A, B i C

Usumornom okruženju koje ovih dana živimo, doduše u produženom trajanju, kao slobodni građanin, bez namjere da se svrstavam na bilo čiju stranu osim na stranu zdravog razuma, razmišljam što bi ozdravilo ovu zemlju, a da se čovjek ne oprlja politikom. Naravno, nijesam toliko naivan pa da pomislim da smo na tom nivou demokratskog razvoja koji podrazumijeva da neka vlast koja dobije povjerenje građana na izborima, tek tako pokloni mjesta odlučivanja ljudima koji nisu politički aktivni, na vidljiv ili nevidljiv način. No, iskreno vjerujem da će taj dan jednom doći, mora. I valjalo bi, kako često znam da pomenem u okviru ovih mojih karaktera ovdje, da do tog nivoa demokratičnosti dođemo za vrijeme generacija koje sada odlučuju. Ili jednostavno, da ne čekamo djecu koja bi morala da se s našom gubom nose kroz naredne decenije. * * *

Davno sam pominjao jednu paradoksalnu situaciju. Pri izboru svake Vlade u posljednjih 15 ili 20 godina, mediji su spekulisali o kandidatima za ministarske pozicije pa tako, licitiralo se imenima koji bi trebalo da vode resore ekonomije, finansija, odbrane, policije, čak smo znali i za one bez portfelja. Međutim, vrlo rijetko, posebno u posljednja dva biranja karata, kulturu i medije gotovo da niko nije ni pominjao. Što još više brine, nije bilo ni novinara koji bi mandatarima postavili makar potpitanje na tu temu, jer u krajnjem slučaju, eto sasvim dobre teme za poseban novinarski uradak –da li je ili bolje rečeno, zašto je kultura postala toliko nebitna da je čak ne udostoje ni provizornog imena kandidata, među svim ostalim? Da se ne lažemo, odgovor se nameće sam od sebe – zbog toga što svakog zabolje uvo za to. Elem, da u nekoliko rečenica pokušam da približim zbog čega mislim da u tom grmu leži svaki zec koji nam bježi decenijama. Činjenica je da u našoj zemlji formalno imamo neke institucije za kulturu. Akcenat ću staviti isključivo na muzičku umjetnost u okviru resora kulture i medija. Sve ću ovo ponuditi pod kontekst „Zamislite da“.

Zamislite da imamo Javni servis koji u svojim redovima ima zaposlene sljede-

ćih kategorija – a) revijski (zabavni) orkestar sa 15 članova koji, b) veliki narodni orkestar (20 članova) i na kraju, c) Big bend (džez) orkestar sa 15 izvođača. Ne postoji Javni servis, mogu slobodno reći u Evropi ali i u regionu, koji nema ove sastave u svojim redovima. Što su koristi? Svi redovni i vanredni televizijski i radijski programi (a, b, c), u interesu su građana. Njegovanje izvorne muzičke baštine (b), kao i popularizacija crnogorske muzičke scene (a). Međunarodna saradnja (regionalna, evropska i svjetska) kroz razmjenu umjetnika (c). Državni protokoli, obilježavanje državnih praznika sa ili bez TV ili radijskih prenosa. I najvažnije, motivacija budućim generaci-

jama talentovane djece koja pohađaju srednje muzičke škole i Muzičku akademiju. Sve ovo bi trebalo da razigra i Ministarstvo prosvjete koje bi trebalo da na osnovu ovog plana i programa afirmativno pristupi otvaranju smjerova u muzičkim školama u kojima bi (za početak) srednjoškolci, a kasnije i studenti na novootvorenom jazz odsjeku na Akademiji za muziku, uzimali znanja i na kraju, imali nadu u izglednu profesionalnu budućnost u ovoj zemlji (etnomuzikologija, džez, pop).

Zamislite da Crna Gora ima Nacionalni profesionalni folklorni ansambl, koji bi zaposlio 15 muzičara, 30 plesača i nekoliko ljudi u neophodnoj administraciji. Benefite ne bi trebalo da mnogo potenciramo, jasni su. Ansambl bi imao u redu zaposlenih najbolje moguće koreografe i muzičare u domenu narodne (izvorne) muzike. Međunarodne saradnje su samo logična „posljedica“ rada ovako definisanog ansambla, a o budućem nacionalnom festivalu folklora koji bi u početku makar imao regionalni karakter, ne treba mnogo trošiti riječi. Zamislite izgradnju multifunkcionalne dvorane za kulturu koja bi mogla da primi od 500-5000 posjetilaca, sa dugoročnom projektnom mogućnošću nadgradnje sve do 15.000 posjetilaca, kako bismo jednog dana bili u prilici da čujemo i vidimo ne samo koncerte pomenutih domaćih ansambala od nacionalnog značaja, već možda i neke velike svjetske zvijezde.

Šta je poenta? Prihvatanjem i sviješću da su samo ove tri stavke dovoljne i realne (a ima ih još nekoliko), u roku od godinu ćemo napraviti jasnu i vidljivu razliku. I samim tim potpuno ispraviti jako krivu sliku medija u našem društvu, rasterećenu potrebe za kvalitetom, a okrenutu samo gledanosti, populizmu, šundu i kiču u svojim, sada već, savršenim oblicima. Samo zamislite da ove institucije postoje i da već rade. Ko bude hrabar i uradio gore navedeno, upisaće se zlatnim slovima u istoriju razvoja kulture na ovim prostorima. Zar je toliko teško misliti i raditi u zajedničkom interesu? Nije, dame i gospodo, nije. Izvolite.

Piše: Vladimir MARAŠ

Pri izboru svake Vlade u posljednjih 15 ili 20 godina, mediji su spekulisali o kandidatima za ministarske pozicije. Međutim, vrlo rijetko, kulturu i medije gotovo da niko nije ni pominjao... Zbog toga što svakog zabolje uvo za to

Četvrtak, 15. decembar 2022.

u fokusu

Konceptualno zanimljive dramedije

U dubokoj kaljuzi

Ako ,,Fleishman Is in Trouble“, nakon četiri epizode, lociramo u tom televizijskom čistilištu u kom, uprkos relativno kompleksnom i svježem narativu, luta zbog lošeg kastinga, onda britansku miniseriju ,,Mammals“ lociramo već u jednom televizijskom paklu jeftine konfekcije

Razvod, raskid, nevjerstvo; prije čistilište nego pakao, su lavirint i hodnik iz kog se izlazi prave i čvršće kičme ili skreće u neku dublju paklenu kaljugu.

I ne, ne radi se ovdje o muškarcima i ženama, čak ni junacima i ulogama; već o konkretnim serijama koje ove jeseni pretenduju na dio televizijskog kolača u jednoj, već zasićenoj tematskoj niši televizijskih projekata o propalim ljubavima.

Ako zato ,,Fleishman Is in Trouble“, nakon pet epizoda, i dalje lociramo u tom televizijskom čistilištu u kom, uprkos relativno kompleksnom i svježem narativu, luta zbog lošeg kastinga, onda britansku mini-seriju ,,Mammals“ pronalazimo već u jednom televizijskom paklu jeftine konfekcije...

To što obje pristojno drže pažnju (ili: zbog proste činjenice da se ovakve teme i serije, bilo kako servirane, ,,lijepe“ za milenijalsku i gen-Z publiku) –opet je garant da će vas solidno i ekspresno zabaviti... Uz dobru šansu da će ,,Fleishman“ i zadržati interesovanje većeg dijela publike u preostale četiri epizode – a ,,Mammals“ uglavnom izmamiti žestoko kolutanje očiju na kraju. Da se, dobro zapitate, vrijedi li sve te dotadašnje zabave.

FLEISHMAN IS IN TROUBLE ,,Rashomon“ (1950) Akire Kurosave veliki je film jer ispituje prirodu istine; odnosno ono, u kojoj je mjeri istina uvijek subjektivna rabota. Čuvena filmska samurajska priča u centru ima zločin, ,,provučen“ kroz iskustvo i svjedočenje

troje ljudi... Da bi, na kraju filma, te tri ,,istine“ bile, naravno, potpuno neuklopljive.

Otprilike, kao postmoderna jednačina sa jednom nepoznatom viška. E, u seriji ,,Fleishman Is in Trouble“, taj ,,zločin“ je, naravno, jedan razvod (još njujorški) – i ona pokriva tri perspektive. Pored muža (sve popularniji i u krupnim projektima prisutniji Džesi Ajzenberg kao cijenjeni doktor Tobi Flajšman), odbjegle supruge (Kler Dejns kao Rejčel, opet kanališući otuđenost i neurozu koju je ,,izbirikala“ u starom hitu ,,Homeland“ – tu je i ,,faktor“ neočekivane naratorke. Na kraju je ispalo, da je Lizi Kaplan kao Libi, stara Tobijeva prijateljica, najbolja karika.

Prvo, zbog čega je ,,Fleishman Is in Trouble“ dobar. Serija vam ne pruža bilo ka-

Nedovoljno uvjerljivi Džesi Ajzenberg, Kler Dejns i odlična Lizi Kaplan - ključni trio serije ,,Fleishman Is in Trouble“

kaljuzi propale veze

kvu iluziju da je razvod i život (svježe) razvedenih na bilo koji način bolji od onog što su prethodno u lošem i nefunkcionalnom braku proživljavali. Naprotiv, autorski tim FX televizije koji predvodi spisateljica i novinarka Njujork tajmsa Tafi Brodeser-Akner je vrlo jasan u tezi: sve je to jedna prljava i mučna rabota, naravno od ega, samoživosti, nesigurnosti, nedostatka bilo kakvog realnog životnog kompasa... Još kad su u svemu tome akteri neki nabijeđeni bijeli Njujorčani sa Menhetna – to ispadne baš uvjerljivo. Ovaj (bivši) bračni par nećete moći da volite, ali ćete, vjerujte, nakon iskustva bilo kakve veze lako prepoznati neke njihove impulse i odjeke.

Tamo gdje Tobi i Rejčel igraju ,,raspar“ i razlaz u stilu isto

polarisanih magneta – Libi apsolutno blista. Jer fantastična Lizi Kaplan (u, za njoj, možda i već tipičnoj roli) u sav taj svijet Njujorčana, koji kao trče za nekim ličnim i porodičnim ostvarenjem a nijesu nimalo odrasli, unosi svježinu humora, čak i banalne otkačenosti. Pri tome, taj lik Libi, nedorečene i u novinarskom poslu i u braku, je zaista lakše i osjetiti od profesionalno dokazanih i bog zna kako cijenjenih Flajšmanovih...

Autori su efektno u uvodnim epizodama odlagali odluku da našu naratorku upoznamo, a u tom momentu kad se Lizi prvi put i pojavi na ekranu lako je shvatiti i zbog čega je dozlaboga deskriptivna, pretjerana, brbljiva naratorka na tragu fantazije. U svemu tome, naravno, ima i neku ličnu agendu, u stilu likova Džulije

Roberts iz komedija druge polovine devedesetih... Ma, znate već. E sad, problem nastaje tamo gdje ga u dinamičnom i tematski slojevitom narativu ne smije biti. U bilo kom momentu, jednostavno, ne možemo vjerovati da su Tobi i Rejčel uopšte bili i bračni par. Ili nas, makar, Ajzenberg i Dejns ne uspijevaju ubijediti u to. Čak se može lako reći da je Džesi tu glavni krivac: on je pristojan glumac, ali samo za role nekog ko je dobro zakočio u odrastanju - pa nebitno, bio već duboko u tridesetim ili ne. Jednostavno, šanse nema da Ajzenbergu vjerujemo da je uopšte otac, (bivši) muž, ljekar koji najluđe bolesti jetre na najboljoj klinici na Menhetnu rješava u stilu Grega Hausa (ovo su, čak, pretjerano forsirano kreatori serije i iskopirali)...

Zato mu vjerujemo jedino i isključivo onda kad je u društvu starih prijatelja koje je zapostavio otprilike negdje ulaskom u brak (konkretno: Libi, što će i da nastavi da gazi kao model ponašanja i nakon razvoda) – i u momentima kad ga, u četvrtoj epizodi, konačno ,,klepi“ ljubomora. Do tada se ponaša skoro kao nekakvi zombi koji ignoriše postojanje (ili izostanak, možda i nestanak) bivše žene, a sve uz rapidni nalet hormona u pohodu sajtovima za upoznavanje. Što bi neko drugi možda i dobro odglumio i uvjerljivo iznio, ali Ajzenberg definitivno ne.

Dejns? Prvo, nevjerovatno je da su autori serije pustili da se do četvrte epizode (i u čak nekoliko sedmica ili mjeseci rad-

Četvrtak, 15. decembar 2022.

dramedije koje nejednako uspješno prilaze temi propale ljubavi

Džejms Korden i Melija Krejling u ,,Mammals“ glume sasvim iritantan par

nje) dokgor Flajšman ni ne zapita đe mu se đede ta prokleta bivša žena! Po onome što znamo još od trejlera serije, njen ,,ugao“ braka i razvoda ćemo temeljno dobiti, kao treći krak tog trougla od priče, u drugoj polovini sezone...

Do tada, valja se nadati da će fokus sve izoštrenije biti na svakodnevici naratorke Libi – i njenog konkretnog odnosa sa Tobijem i eventualno Rejčel.

Tu već ,,miriše“ da se njih dvije, naravno, nimalo ne mirišu i da su potpuno i savršeno različite osobe. Ovakve serije, koliko god ozbiljne bile na terenu ,,raskidnih“ dramedija, u formi epizoda od 45 ili 50 minuta zahtijevaju da se publika veže za sve ključne likove. A to je planina koju će autori teško savladati.

Ocjena: 3,4/5

MAMMALS

Britanski i Amazonov jesenji adut u šest epizoda ,,Mammals“ Džeza Batervorta (najpoznatiji po istorijskoj fantaziji ,,Britannia“ od prije četiri godine) već sve adute hvata na području jeftine zabave. Jedan od omiljenih britanskih komedijaša današnjice Džejms Korden ovdje, prosto, grabi na skali od izvještačenosti, iritantnog sažaljenja do nepodnošljivosti – a ostali akteri lutaju u nedorečenim ulogama...

Kordenov lik Džejmi, u najkraćem, negdje do pred kraj prve epizode skonta da mu je predivna supruga Amandin (Me-

lija Krejling) duboko zaglibila u aferu. Negdje do pred kraj on će se igrati stalkovanja njene svakodnevice i privatnosti, pokušavati da odgonetne ,,što to taj lik, ko god da je, ima a ja nemam“, naravno i izbjegavati bilo kakav razgovor sa ženom o svemu tome... A ona mu, otprilike, iz epizode u epizodu servirati nove ,,dokaze“ da je, prosto, užasna osoba.

E da, kako takav narativ može da bude zabavan, pa čak i gorko-slatka lagana komedija - ,,Mammals“ prosto ima preslikan i samo malo ciničniji vajb od već užasno prežvakane i ofucane praznične komedije ,,Love Actually“ (2003) Ričarda Kertisa. I to je čini ekspresnom ,,navlakušom“, taman da je iz cuga preletite za jedno veče, u ritmu šest polučasovnih epizoda...

Autori donekle štosno tretiraju odnos i svakodnevno funkcionisanje Amandin i Džejmija. A potpuno neefikasno uključuju u priču ostale likove, prije svih Džejmijevu sestru Lu (Sali Hokins) – koja u cijelom narativu proživljava neku internu dramu, ,,uživljenu“ u ličnost francuske ikone Koko Šanel (!)... Što će se nekako (loše i pogrešno) raspetljati u završnici, u posljednjoj epizodi.

Serija još jeftino igra na kartu uključenosti muzičke ikone Toma Džonsa, što se ,,ispuca“ jednim dobrim štosem pred kraj premijerne epizode. I kada bi je mogli pamtiti samo po tom mo-

mentu Džonsa i Kordena na plaži, bila bi idealna varijanta ovog televizijskog iskustva. Autorski tim (sve epizode režirala je, skoro proljećno-razigrano Amerikanka Stefani Lejng) u cijeloj priči pokušava da ,,proda“ jednu tezu. Oslikanu u naučnom radu Džejmijevog zeta Džefa (Kolin Morgan) da su (skoro) svi sisari predviđeni za poligamiju, pa je bračni koncept iskonski za čovjeka i mučenje, a nevjerstvo ipak naše ,,prirodno“ stanje... Što nije problem, apsolutno može fino da se igra sa takvim motivima i pričama – ali ova serija ne uspijeva, ni izbliza. Njen maksimalan domet u svemu tome je jedna izgovorena rečenica: ,,Svi varaju u glavi, samo neko pođe do toaleta i završi to sam sa sobom, a neko stvarno ima petlje“... Ma dajte.

Kraj, naravno, donosi totale deplasiran momenat u ,,svi su podjednako krivi, svi su ovu čorbu sebi i drugima zapržili“ – pa nikom, onima koji su pisali scenario, nije ni bitno što se na kraju desi sa Džejmijem i Amandin. A, vjerujte, ponajmanje i publici serije, koja će negdje pred kraj pretposljednje epizode shvatiti koliko je sve ovo nervira. Mini-serija od svega šest polučasovnih epizoda koja u finalu djeluje kao totalno bačeno vrijeme – e to je pakao i od razvoda i od raskida i od nevjerstva. Daleko im lijepa kuća, serijska i televizijska. Ocjena: 2,2/5

S. STAMENIĆ

Del Torov Pinokio mnogo je manje antropomorfan od bilo kog viđenog na ekranu, tako da je za njega jasno da je stvar, nakupina dasaka. Ali, da se i pored toga vlada ljudskije od mnogih ljudi

Zašto su svi u poslednje vreme navalili na ekranizaciju ,,Pinokija“?

Film ,,Guillermo del Toro’s Pinocchio“ koji je predmet ovog teksta, onaj animirani po scenariju i u režiji Giljerma del Tora je već drugi ,,Pinokio“ ove godine (nakon Zemekisovog igranog, u Diznijevoj produkciji, narativno u velikoj meri na li-

cnn.com

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Muzički superstar Tom Džons sa malom rolom je ina ,,navlakuša“ za publiku serije ,,Mammals“

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Toplina koja mijenja pravila igre

niji animiranog filma iz 1940), a treći ove decenije (tu je još i Garoneov, formalno iz 2019, ali se u široj distribuciji našao 2020, u kojem je ulogu Đepeta odigrao Roberto Benjini).

Na ovom mestu valja napomenuti i da je prethodna velika ekranizacija Pinokija bila upravo Benjinijeva iz 2002. godine u kojem je italijanski glumac-ko-

mičar i režiser odigrao naslovnog drvenog lutka.

Đepetov život Ukupan broj ekranizacija za bioskope, televiziju ili video prelazi brojku od 60, u raznim geografskim i produkcijskim okvirima, pa nam na ovom mestu ostaje da se zapitamo šta je toliko posebno u bajkovitom

romanu Karla Kolodija da ga se ekranizuje više od 100 godina. Posebno u obzir treba uzeti da je ,,Pinokio“ delo koje direktno propagira najbazičnije konzervativne vrednosti u formi poslušnosti do roditeljskog (kreatorskog) autoriteta i hijerarhijskog društvenog poretka, a da do sada nijedna ekranizacija to nije propitala.

U tom smislu, ova u potpunosti menja pravila igre. To je jasno još od naslova ,,Guillermo del Toro‘s Pinocchio“ koji nam jasno sugeriše da se radi o veoma ličnoj interpretaciji svima poznatog teksta. Odnosno, da je od originala ostalo taman toliko likova i prosedea da može nositi ime Kolodijevog romana, dok je ostalo plod vizije filmskog autora i njemu inherentnog pogleda na svet. Takođe treba imati u vidu da Del Toro nema ništa protiv bajki (naprotiv, brojni njegovi filmovi su u osnovi bajke), ali da je prvenstveno zainteresovan za njihove mračnije pozadine, umesto za čist eskapizam.

Za početak, njegovo viđenje Pinokija je pomereno u nešto svežiji vremenski period, u rani XX vek (Kolodi je živeo i umro u XIX veku), da je roman dobio prolog, a Pinokiov tvorac Đepeto pozadinsku priču. On je, naime, ranije imao sina Karla, ali taj dobri dečak nije poživeo više od desetak godina: u Velikom ratu je stradao od bombe

Četvrtak, 15. decembar 2022.

bačene iz aviona. Nakon Karlove smrti, Đepeto (glas mu je posudio Dejvid Bredli) se utapao u mešavini roditeljske tuge najveće i alkohola, a i sama ideja da izdelje drvenog lutka mu je došla u pijanom stanju. U tu svrhu je posekao bor koji se nalazio pored Karlovog groba i, onako pijano i ofrlje, od njega napravio lutka. Ova elegantna uvodna priča nam ne objašnjava samo Đepetovu pozadinu, nego i Pinokiovo ime, a pritom nam na jednako elegantan način pozicionira i naratora. On je Sebastijan Dž. Kriket (Juan Makgregor), cvrčak koji se nastanio u rupi u grobljanskom drvetu s namerom da tu napiše memoare u kojima će opisati svoje avanture. Rupa će se spletom okolnosti naći upravo na mestu Pinokiovog srca, pa će cvrčak dobiti važnu ulogu kada šumska vila (Tilda Svinton) drvenog lutka oživi. Sebastijanov zadatak je da drvenog dečaka izvede na pravi put i učini dobrim, kako bi on pružio utehu i veselje svome „ocu“ i tvorcu Đepetu.

Haos u crkvi Štos je, međutim, što je Pinokio ( Gregori Man ) nov na ovom svetu, pa o njemu ništa ne zna, zbog čega je nespretan i sa stvarima, i sa ljudima, njihovim odnosima i emocijama dok ga vuku dečije želje i radoznalost da taj svet upozna. Kada napravi haos u crkvi, navući će bes sveštenika (Bern Gorman) i lokalnog fašističkog komesara Podeste (Ron

Perlman) na sebe i na Đepeta. Zbog naivnosti u slušanju Podestinog sina Žižka (Fin Vulfhard) će zapaliti noge. Dobra vest za njega je, međutim, ta da ne oseća bol, čak i ne može umreti jer zapravo nije živ: spaljene noge će mu Đepeto sutradan popraviti, a čak i kad ga auto pregazi i raskomada, Pinokio će posle nekog vremena opet biti živ i zdrav. Neki od elemenata izvornog romana su sačuvani, ali ipak u

drugačijem, izmenjenom obliku, što omogućava i sasvim drugačiji kontekst. Nos koji raste, grana se i lista kao manifestacija laži je tu, ali će u ključnom trenutku upravo laž spasiti ne samo lutka, nego i njegove kompanjone. I kit je tu, ali su vode kojima on pliva pune zaostalih mina. Tu je i motiv bežanja od škole i sna o slavi na lakši način. Ostrvo i magarci su izbačeni jer se ne uklapaju u Del Torovu viziju sveta. Takođe, lutkar

Stromboli i lukavi lisac spojeni su u jedan lik, grofa Volpea (Kristof Volc), eksploatatora, mučitelja, simpatizera fašizma i profitera od istog.

Pinokio će svoju inherentnu dobrotu deliti sa svima, znanima i neznanima, pa i onima koji su se o njega ogrešili. Tako će spasiti jednookog majmuna Spacaturu ( Kejt Blančet ) iz Volpeovog zarobljeništva, pokušaće da pomogne Žižku da se oslobodi toksičnog očevog uticaja, ismejaće Musolinija na predstavi kako bi oslobodio lutke od Volpea, a za svoje najbliže neće oklevati ni da položi život. Upravo je inherentnost Pinokiove dobrote ono što njegovu viziju razlikuje ne samo od Kolodijeve, nego i od svih ostalih.

Drvenaste teksture

On je naprosto takav rođen i napravljen, isprva neuglađen, naivan i nespretan, a kasnije vrlo svestan sebe i sveta oko sebe i nije takav postao poslušnošću i podređivanjem volje autoritetima. To posebno dolazi do izražaja u okruženju fašizma i ratne propagande koja truje umove dece i mladih, dok psihopate i manipulanti od toga profitiraju.

To je sve i sasvim u skladu sa Del Torom, njegovim opusom i njegovim tematskim preo -

Veliki filmski autor Giljermo Del Toro kraj modela Pinokijeve glave

netflix.com

Tilda Svinton savršen izbor da iznese delikatnu rolu šumske vile

kupacijama, posebno onima kojima smo mogli posvedočiti u španskom delu njegovog opusa, filmovima ,,The Devil‘s Backbone“ (2001) i ,,Pan‘s Labyrinth“ (2006) koji su jasno adresirali fašizam kao uzrok za patnju mnogih, naročito nevinih i naročito dece. Dosta od tih motiva prisutno je i autorovim američkim filmovima, posebno onim novijim, i to ,,The Shape of Water“ (2017) i više nego realističniji ,,Nightmare Alley“ (2021), dok se na okvir bajke, s akcentom na mračniju pozadinu, autor manje ili više oslanjao kroz celu svoju karijeru. I na vizuelnom planu, ,,Pinocchio“ je savršeno „deltorovski“ film, iako se autor po prvi puta u karijeri bavi čistom animacijom. Moguće je prepoznati duboke i detaljne, a opet „drvenaste“ teksture i likova i pozadine, koje ovde itekako imaju smisla i uklapaju se u samu tematiku, kao i u autorov pristup njoj. Za čisto tehnički aspekt „stop-motion“ animacije glinenih i drvenih figurina, Del Toro u pomoć priziva jednog od majstora tog zanata, Marka Gustafsona , poznatog pre svega po svom radu iz devedesetih.

Del Toro ima i pomoćnike i za pisanje priče (njegov stalni saradnik Metju Robins) i scena-

rija (Patrik Makhejl, iskusan sa animiranim formama), ali i njihov posao je zapravo zanatski, ne puno različit od poslova direktora fotografije (Frenk Pesinhem, takođe veteran animitanih filmova) ili montažera Holi Klajn i Kena Šrecmana (čije je iskustvo takođe predominantno obojeno radom na animiranim filmovima). Koncepcijske kreativne odluke, pak, autor uglavnom donosi sam: poput generalno mračnih tonova i

činjenice da je njegov ,,Pinokio“ mnogo manje antropomorfan od ijednog drugog viđenog na ekranu, odnosno da je za njega jasno da je stvar, nakupina dasaka, ali da se i pored toga vlada ljudskije od mnogih ljudi. Interesantan je i izbor glumaca koji su možda previše zvučna imena za glasovne uloge, naročito ako te uloge nisu nužno artikulisane (kao u slučaju Kejt Blančet), ali pojedini izbori dvostrukih / više -

strukih uloga koje oni igraju (Tilda Svinton pored vile glumi i smrt, a Gregori Man i Pinokija i Karla) dodaju filmu određene dramaturške slojeve i značenja koja nije teško učitati. U svakom slučaju, radi se o inovativnom, zrelom, inteligentnom i smislenom novom čitanju jednog ipak prevaziđenog klasika koje, za razliku od drugih, nije u raskoraku sa savremenim svetom.

Ocjena: 7,7/10

Silueta drvenog lutka savršeno ljudske prirode na filmskom plakatu

Četvrtak, 15. decembar 2022.

CELULOID

Kompleksan uvid u

Austrijski filmski autor i pasionirani posmatrač sasvim obične ljudske gadosti Urlih Zajdl u poslednjih desetak i više godina voli da stvara u ciklusima.

Nekada je to namerna, svesna odluka od samog početka, kao što je reč sa ,,Paradise“ igranom trilogijom, a nekada se to nametne putem, kao sa dokumentarnim diptihom ,,In the Basement – Safari“, gde je drugi film nastao kao samostalna ekspanzija jednog od segmenata prvog.

Muke u Rumuniji ,,Rimini“ (2022), o kojem smo već pisali, kao i ,,Sparta“, sačinjavaju najnoviji Zajdlov diptih

o dvojici braće iz neimenovanog austrijskog alpskog sela koji žive u inostranstvu. Dok protagonista filma ,,Rimini“ Riči Bravo živi u naslovnom italijanskom primorskom gradu, gde pokušava da održi nekadašnju karijeru šlager-pevača, usput „tezgareći“ kao žigolo i prevarant, njegov brat Evald, otkrivamo u ,,Sparti“, živi u Rumuniji i

ima neke sasvim svoje (i ništa manje intenzivne) životne muke. Oba filma pod zajedničkim radnim naslovom ,,The Wicked Games“ zapravo su snimljena u pretpandemijskim vremenima, dok su vremena zaključavanja iskorišćena za montažu. ,,Sparta“ se, doduše, u interesu javnosti nije našla zbog filmskih ili produkcijskih pojedi-

nosti, već zbog potencijalnog skandala i tužbi za, u najmanju ruku, neetičko postupanje prema dobrom delu glumačke postave koju sačinjavaju deca naturščici iz Transilvanije. Dečaci, navodno, nisu bili informisani o tematici filma i pojedinim scenama koje su imale seksualne, odnosno pedofilske konotacije. Tako nešto nije bilo moguće izbeći, imajući u vidu temu filma unekoliko inspirisanu stvarnim slučajem austrijskog „dobročinitelja“ Markusa Rota koji je rumunskim dečacima omogućavao da treniraju džudo, da bi „pao“ u globalnom pedofilskom skandalu zbog fotografija koje je snimao. Od optužbi se Zajdl branio la-

Jedan od ključnih kadrova kontroverzne Zajdlove priče o pedofilu

konskim odogovorom da film govori sam za sebe, što možda nije bilo dovoljno festivalu u Torontu koji je ,,Spartu“ skinuo sa programa uprkos najavljenoj premijeri, ali je svakako bilo dovoljno onom u San Sebastianu koji ga je na program uvrstio.

S Evaldom ( Georg Fridrih , najpoznatiji kao komičar) smo se već upoznali u ,,Riminiju“: on je onaj manje dominantan i manje voljen brat, uprkos tome što se zapravo više brine o ocu (pokojni Hans-Mihael Reberg) koji živi u staračkom domu, pati od demencije i vraćaju mu se sećanja na „idilično“ detinjstvo i mladost provedene u Trećem Rajhu. Kada se ne brine o ocu, Evald živi u Transilvaniji, gde radi kao inženjer održavanja u industrijskim postrojenjima i ima verenicu (Florentina Elena Pop) s kojom planira brak.

Lekcije rvanja

Evalda, međutim, nešto muči, nešto zbog čega ne uspeva da zadovolji mladu verenicu. On bi se, naime, radije nalazio u društvu dece, odnosno dečaka, posmatrao ih i sa njima se igrao. Isprva, takvi porivi nemaju očitu seksualnu dimenziju, čak i kad ih on dodiruje u igri, ali neugodnost njegove situacije, impulsa i unutrašnje borbe da ne reaguje na njega direktno, možemo osetiti.

Stvari postaju kompleksnije kada Evald preuzme na sebe da renovira napuštenu seosku

školu i u njoj lokalnim klincima iz siromašnih i rasturenih domova pruži svojevrsno utočište: on će ih tu podučavati rvanju (grčko-rimskim stilom), dati im „legionarske“ rekvizite, nadenuti antičke nadimke i biti im mentor. Opet, privlačnost koju oseća prema jednom od njih, Oktavijanu, sve je samo ne prirodna i društveno prihvatljiva. Za razliku od ,,Riminija“ kojim je dominirao zaplet, ,,Sparta“ ima sasvim drugačiji ugođaj, onaj opservacijski i gotovo dokumentarni, centriran na protagonistu i njegovu (ne) mogućnost da se postavi prema impulsima koji ga muče. U i oko njega vode se dve borbe, jedna čisto unutrašnja i psihološka na tragu one Fon Triro-

ve opaske iz drugog toma filma ,,Nymphomaniac“ (2013), da su pedofili u velikoj većini slučajeva žrtve osuđene na patnju jer moraju ugušiti svoje impulse. Ali i ona socijalna, sa sredinom koja nema razumevanja za njih i njihove postupke, pa se od iste moraju sklanjati, često kako bi sačuvali živu glavu.

U svemu tome, Zajdl nudi i neke interesantne dubinske opservacije (recimo o kolonijalnom mentalnom sklopu koji evropski Centar, Zapad i Sever gaje prema Istoku i Jugu), pa i potencijalne odgovore na pitanja kako je i zašto u slučaju braće, a naročito Evalda, tome tako. Ti odgovori nipošto nisu jednoznačni, ili proste simplifikacije, ali ne možemo, a da se

ne zapitamo kakvo je vaspitanje braći mogao da priušti otac koji je (bivši) nacista. To sve diptihu daje novu perspektivu, pa je preporučljivo oba filma pogledati u što moguće kraćim vremenskim intervalima. Pojedinačni (i međusobno vrlo različiti) filmovi inače mogu stajati i sami za sebe, naročito „Rimini“, ali tek zajedno tvore neku novu celinu. U poređenju ova dva naslova, ,,Sparta“ je svakako neprijatniji film, skoro lišen humorne relaksacije, s posebno neprijatnom kulminacijom u jednoj sceni prema kraju, ali to ne znači nužno da je manje dobar. Zapravo je više „zajdlovski“.

Časovi rvanja u školi u rumunskoj provinciji u epicentru radnje

Egzistencijalna dubina na licu dječaka Oktavijana

Četvrtak, 15. decembar 2022.

CELULOID

GLEDALI SMO NA FESTIVALU ,,UBRZAJ“:

Plitak portret depresije

Sve

što će vas film ,,The Son“ ubijediti je da je Entoni Hopkins samo i isključivo odgovoran za globalni autorski uspjeh Florijana Zelera. Sve ostalo što je u ovom filmu Zeler rekao o depresiji, odrastanju, dječacima i muškarcima – ste već znali, čuli ili mnogo puta na filmu vidjeli.

Ključna tačka Zelerove dosadašnje karijere je ,,The Father“ (2020), film o demenciji, u kom jedna očinska kontrola gubi polako ono što očeve čini

očevima, a to je kontrola – prvo nad drugima, potom i nad sobom i svojom stvarnošću.

Minijatura starca

Ta velika rola ser Entoniju Hopkinsu bila je dovoljna za Oskara, a vrtoglavi pad starca u jedan svijet u kom se sve konture jasne stvarnosti brišu – i samom Zeleru zlatnu statuu za najbolji adaptirani scenario, još po njegovom teatarskom tekstu. Dvije godine kasnije, ser Entoni je ponovo tu, da u minija-

Hju Džekman i Lora Dern - roditelji u priči o disfunkcionalnoj porodici kao ishodištu mentalne bolesti djeteta

Četvrtak, 15. decembar 2022.

depresije

turi i sceni od nekoliko minuta praktično ,,objasni“ film i pruži mu kontekst. To jest, da nam jasno ukaže ko je taj sin iz naslova filma: ne jedan depresijom izmučeni tinejdžer, već lik koji je istovremeno tu i roditelj i dijete. Tumači ga Hju Džekman tako će vas natjerati da se dobro zamislite, da li se tu radi o onom istom glumcu na čije smo dobre role navikli, jer ovaj performans nije ni iole pristojan.

Ako je nešto Zeler imao dobro za film ,,The Son“, to su sigurno i samo dobre namjere. Vodi nas u jedan otuđeni svijet (simbolično vrlo pustog) modernog Njujorka, u kom je jedno dijete izmučeno mentalnom bolešću. O depresiji taj tinejdžer ne može da iskomunicira, niti njegovi roditelji uspijevaju da sa njim govore o tome ili na pravi način shvate o čemu se radi.

U suštini, Zeler se bavi svakodnevicom jedne mlade osobe koja pati, ali i kako se to reflektuje na one najbliže oko njega.

S tim što su, naravno, roditelji dječaka Nikolasa (melanholično ekspresivni Zen Makgrat) rastavljeni, a tata Piter, nadobudni i iritantno uspješni advokat kojeg glumi Džekmen, sada u braku sa mnogo mlađom Bet (Vanesa Kirbi, realno i neočekivano najbolja karika filma). U igri je i Nikolasova mama Kejt (Lora Dern), usamljena i poslovično ,,ostavljena“ – već godinama od razvoda... I tu se, uz onu Hopkinsovu igru na malom prostoru koja je najživotniji momenat filma, zaokružuje Zelerov ansambl.

Režiser sa jedne strane tretira depresiju, a sa druge želi da je uveže sa nečim što nije samo slika odrastanja u porodici koja više to nije, tj. portret svih posljedica koje na djecu može ostaviti razvod roditelja. Francuz tu želi da uhvati i nešto što u psihologiji zovu ,,transgeneracijski sindrom“, ideju da se neke traume (ov-

dje konkretno: sinova koji vjeruju i osjećaju da nijesu dostojni očeva) nasljeđuju kroz disfunkcionalne porodice.

Ključevi traume

Nažalost, Zeler u tome ne uspijeva, a za to je kriv i on kao autor i njegovi igrači ,,na terenu“. Prvo, u jednom momentu se opasno igra sa idejom da je ključ depresije i traume u nečijem odbijanju da odraste (to je ono što će Hopkinsov lik sinu-Džekmenu u brk govoriti: ,,Odrasti, bre više!“). Tako je i mladi Nikolas sa 17 godina bukvalno zaglavljen i ,,zaleđen“ u momentu kad su se njegovi roditelji razveli, prije već ko zna koliko godina – i ne može iz njega da izađe. E, za pravilnu sliku i studiju depresije na filmu je ipak potrebno mnogo više teorijskih uglova i narativnih slojeva – slično kao što je sam Zeler uradio sa demencijom u ,,The Father“, na primjer. Sa druge strane, performans velikih zvijezda (liše Hopkinsa) apsolutno nije spram njihove reputacije. Lora Dern ne može da se razmaše jer praktično i nema materijala za to u svojoj ulozi; a Džekmen je već posebna priča... Slavni glumac je ključnu scenu, kada otac ispolji prvu ljutnju i krivicu pred sinom, pa

sebi dozvoli i burnu reakcijuiznio sasvim patetično i promašeno, tako da vam tu otprilike na dvije trećine radnje i bude jasno da su ova filmska kola krenula nizbrdo.

Na kraju se film, nažalost, pretvara u nešto što bi se moglo nazvati kao skupa reklama za ustanove za mentalno oboljele. Likovima već ne možete ništa vjerovati, na primjer u trenutku kada potpuno sumanuto i van svake logike odluče da (kao, poklopljeni krivicom zbog razvoda i željom da malo ožive fantaziju o porodici) dječaka izvedu sa liječenja... A ono što se do kraja desi je, nažalost, jedan od početka ,,telefonirani“ epilog koji je svima pred nosom – samo, kao, nije Nikolasovom tati i mami. U samom finalu, Džekmena još i zatičemo u naručju Vanese Kirbi, a ona mu nema reći bilo što drugo osim: ,,Odrasti, budi muškarac“. Ako je Zeler želio da tretman depresije u porodicama dominantnih očeva svede na to – onda mu je kompletan koncept u ovom novom autorskom poglavlju o mentalnim bolestima, prosto, promašen. A ako nije, ako je ipak želio nešto više i kompleksnije – onda je ,,The Son“ priča koja se prosto izgubila u tranjavoj realizaciji kojoj je trebalo više vremena i pripreme, za kvalitetno narativno tkanje.

Emotivna reakcija Šteta, jer definitivno i fale dobre filmske priče o tome koliko je bolno roditeljima gledati dok im dijete mentalno pati. I

to nešto, ta pitoma iskra u očima mladog Zena Magrata je i jedan istiniti momenat koji ćete izvjesno najprije ponijeti, ili ga se sjećati iz ovog filma. Uz dobro osmišljenu, pastelnu i ciljano diskretno skorojevićku scenografiju jednog usporenog njujorškog doma, uljuljkanog u cijeloj jednoj planini od pasivne agresije. I uz, naravno, jedan razigrani i karakterni trenutak koji, skoro pa bezobrazno, u 85. godini servira veliki ser Entoni Hopkins. Čisto, jel, da pokaže, da mu raznorazni Džekmeni našeg vremena glumački nijesu do koljena.

Film će, u konačnom, izazvati i emotivnu reakciju; ali ne dajte se zavarati, skoro sve to ishodi skoro isključivo iz našeg odnosa i prirodne, ljudske reakcije na nečije bespomoćno suočavanje sa mentalnom bolešću. I nije to nikako reakcija na ovu, konkretnu priču, likove, njihovu dinamiku... Uz osjećaj, da su sve porodice koje su prošle ovakav ili sličan užas, zaslužile i mnogo kompleksniju, senzitivniju i čak oprezniju završnicu, u filmskoj priči o njihovoj stvarnosti. ,,The Son“ nažalost nije ništa bitno učinio za širenje svijesti o ozbiljnosti depresije kod mladih, pa ništa dobro za karijeru Džekmana... A pogotovo Florijana Zelera, kojem nije ostalo još mnogo ili uopšte prilika, da ponovo zaigra na ,,kartu Hopkins“. S. S.

Ocjena: 2,6/5

,,UBRZAJ“: Drama ,,The Son“ u režiji oskarovca Florijana Zelera

Ser Entoni Hopkins spreman da isporuči vrhunsku minijaturu i njom ,,objasni“ film

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Atipična priča o spašavanju dame u nevolji

Piše: Davor PAVLOVIĆ

Serije

iz Izraela poput ,,Homeland“, redovno izazivaju međunarodnu senzaciju, uglavnom zahvaljujući adaptacijama na engleskom jeziku. Pomenuti primjer samo je jedan od nekoliko, jer su rimejkove doživjeli ,,In Therapy“ i ,,Your Honor“, koje su osvojile gledaoce širom svijeta, a tu se može rangirati i akcioni triler o otmici ,,Echo 3“ u deset nastavaka, u režiji Marka Boala

Dva ratna druga Nastala na osnovu serije ,,When Heroes Fly“ Omrija Givona, sa adrenalinski natopljenom neizvjesnošću i političkim zaokretom, zaštitni je znak novinara i scenariste Boala, koji je dobio dva Oskara za film ,,The Hurt Locker“ (2008) Ketrin Bigelou (scenario i produkcija). To se i očekivalo od Boala, ali i od servisa ,,Apple TV+“, da gledaocima pruži još jedan uzbudljiv triler koji bi bio podijeljen između akcije i napetosti i psihološkog momenta na osnovu onoga što se događa u glavama likova.

Na prvi pogled, ,,Echo 3“ je još jedna ratna serija u kojoj su glavni junaci Bambi (Luk Evans) i Princ ( Majkl Huisman) vojnici u elitnoj jedinici. Oni u opasnoj misiji u Avganistanu, koja je bila loše organizovana, doživljava-

ju neuspjeh i dolaze u sukob. Princ je intuitivan i pun taktičkog znanja, a dolazi iz elitne sredine, čiji se otac (Bredli Vitford) kreće u visokim krugovima i na prilično nametljiv način pokreće temu djece. Sa druge strane, Bambi razumije temeljnu strukturu mehanizama koji pokreću vojne sisteme iza zatvorenih vrata. Zajedno su brižan duo, ali imaju problem jedan s drugim nakon neuspjele misije. Međutim, sve to moraju ostaviti po strani, kada Amber (Džesika En Kolins), Bambijeva sestra i Prinčeva žena bude kidnapovana. Ona je bila na naučno-istraživačkom putovanju u Kolumbiji, ali je takođe špijunirala za CIA i sada su je oteli gerilci. Ona dolazi iz porodice gorštaka u kojoj je nasilje odigralo veliku ulogu. Dok se njen brat, njena osoba od najvećeg povjerenja, prilično uvjerljivo kreće kroz život,

njena majka (Valeri Mahafi) se bori s problemima zavisnosti. Bambi i Princ su krenuli da je oslobode, završivši usred tajnog rata… Dva ,,gringosa“ su tu da izvrše najstariju misiju koju je Holivud zamislio, spasiti djevojku u nevolji, a javnost je pozvana da ih bodri. Međutim, autorstvo prvih epizoda (pogledano pet) djelo je latinoameričkih filmaša, Argentinca Pabla Trapera i Peruanke Klaudije Ljose, koji donose potpis. On je vidljiv sa većom pažnjom na sama lica aktera i ritmom koji se ne ustručava da uspori gotovo do prekida između neizbježnih sekvenci oružanog sukoba, što seriju čini malo drugačijom.

Ako se ovdje analiziraju Traperovi doprinosi, njegova efikasnost je neupitna kada je u pitanju građenje intimnijih scena podržanih dijalozima. Prisutan je i u osmišljavaju scena sa puno akcije i napetosti, ali je jasno da ovaj tip serije ipak nije njegov univerzum.

Centralna figura

U slučaju ,,Echo 3“, centralna figura je Mark Boal, koji nastavlja da bude zainteresovan za problem nasilja na drugim kontinentima, u ovom slučaju, Latinskoj Americi, kako bi kasnije razvio priču s mnogo rodnih elemenata. Prva karika je ona čisto akciona, gdje dvojica vojnika započinju trku s vremenom kako bi pronašli Amber.

Očajnička potraga pretvara se u borbu protiv njih samih, njihovih demona prošlosti i ličnih izbora, koje nikada nisu oprostili. U ovom trenutku dolazi u igru druga karika serije, a to je psihološki triler koji se vrti oko umova troje protagonista, koji moraju naučiti da sarađuju i ponovo se povežu kako bi pronašli jedni druge. Luk Evans i Majkl Huisman formiraju neku vrstu sukoba u obostranom smjeru i otkrvaju aspekte toksične muškosti, koja je često nagoviještavana. Sporedna karika, ali ne manje bitna je društveno-politička o Kolumbiji koja se želi pokušati oporaviti i obnoviti odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama koje, kao i obično, na pomalo licemjeran način žele poslužiti kao primjer drugim državama. U kolumbijskoj zemlji je u toku građanski rat, čiju glumačku postavu uljepšava Martina Gusman u ulozi Violete, važne političke kolumnistkinje, koja će pokušati posredovati i povezati se s otmičarima. Boal gradi sukob sa mnogim slojevima koji ne uključuju samo borce, već i političare, studente, pa čak je vidljivo i snažno venecuelansko prisustvo. Serija se bavi i korupcijom u Kolumbiji i Venecueli i geopolitičkim tenzijama zbog kojih nekoliko likova stavljaju pred izbor kome su odani, svojoj zemlji, prijateljima ili porodici. Iako scenario ima neke neravnine i pomalo zbunjujuća područja, serija napreduje

Eplov akcioni triler sa Lukom Evansom

snagom akcionih scena i drugih klasičnih figura ove vrste međunarodnih spasilačkih akcionih trilera. Nažalost, najslabija karika je ona u pogledu rimejka, jer ako su se autori mislili držati originala, u pokušaju da pojednostave pripovijedanje, skinuli su veliki dio složenosti. Npr. da je zaplet u originalu krenuo od vojnika izraelskih specijalnih snaga koji jure za osobom za koju se dugo mislilo da je mrtva, serija je to svela na još jedan slučaj da američki vojnici upadnu u jednu zemlju zbog nekoga ko im je važan. Nažalost, to je slučaj sa većinom rimejka. Ipak, Boal zna put u pričanju vojnih priča u kinematografskom formatu i dobro se snalazi u skaliranju ritma za televiziju. Zahvaljujući režiji, uključujući dronove, krupne planove i pokrete kamere tipične za ratne filmove, ak-

cione scene izgledaju dosta zanimljivo. Tu je i zanimljiv snimateljski rad kada se uđe u džunglu, kada fotografija postane prljavija i mračnija. Žensko srce Nakon tri epizode koje prate pokušaj spašavanja Amber uz podršku kolumbijske vojske, ,,Echo 3“ iznenada ima vrlo zanimljiv i neočekivan narativni prekid, proizvodeći dalje epizode koje govore o evoluciji, gdje se jedan lik bori sa sopstvenim demonima i tada serija postaje drugačija i u melanholičnijem tonu. Huisman i Evans ocrtavaju svoje likove sa preciznošću, ali bez pronalaženja načina da zaista uđu duboko u njih. Luk Evans igra zatvorenu ulogu, na koju je vjerovatno Majkl Šenon ljubomoran, jer neprestano odiše ljudskošću koja se krije negdje duboko iza grubo obrađene površine.

Majkl Huisman, daje neku vrstu ravnoteže sa filozofijom „kako se usuđuje da svijet ne funkcioniše kako ja želim“. Nažalost, scenario ga dovodi do toga da je samo razdražljivi ludak. S dubljim unutrašnjim životom, mogao je biti ili tragičniji ili uznemirujući lik. Džesika En Kolins nam umjesto toga daje ljutu, strastvenu, lucidnu Amber. Ona uspijeva da istražuje sve aspekte kompleksne ličnosti, veoma dobro napisanog ženskog lika i ona je nesumnjivo srce serije. Ostala glumačka ekipa ove serije, puna je figura koje imaju ograničeno učešće (Njemica Franka Potente glumi u petoj epizodi), ali kako je naglasak stavljen na pregovore i na uzastopne pokušaje oslobađanja taoca, koji dovode do stalnih oružanih sukoba, njima je oduzeta neka bitna uloga, dok je u seriji teško pronaći veću psihološku

dubinu. Revolucionarna grupa želi da preuzme kontrolu od kolumbijske vlade, Princ želi kontrolu nad Amber, a Bambi želi kontrolu nad sobom. Svako želi da ima kontrolu nad situacijom u kojoj se nalazi. Serija ,,Echo 3“ ima šta da ponudi kada se bavi traumama likova i temama poput lojalnosti. To je akcioni triler koji ima predivni vizuelni sadržaj snimljen na lokaciji u Kolumbiji i jako dobar saundtrek. Tu je i gluma koja sve drži na okupu, od akcije, do političke igre moći i lične priče. U pravednom izmišljenom svijetu, Amber bi bila naš heroj, a njen brat koji je sretan s oružjem i muž kreten bi bili igrači podrške. Nažalost, ,,Echo 3“ ne nudi takvu pravdu. On je još jedan dodatak rastućoj produkciji ,,Apple TV+“ i one koji nisu ljubitelji žanra možda neće osvojiti.

Ocjena: 3.3/5

Špijunski i akcioni triler na interesantan način istražuje temu lojalnosti

Anime planet Blue Lock

U fabrici pobjednika

Anime je zanimljiv zato što glavni junak nije nikakav vunderkid, naročito u odnosu na ostalih 299 klinaca. Njegove šanse da se probije zapravo su prilično niske. Upravo strah da sam nešto preduzme jedna je od njegovih glavnih karakteristika i dio njegove ličnosti koja se brzo i vidljivo razvija

Ukoliko nijeste ljubitelj sporta, fudbal će vam sigurno izgledati kao dosadna igra. Razlog je što najveći broj utakmica liče jedna na drugu. Sistemi i modeli igre, šabloni, disciplina, snaga i taktičko nadmudrivanje upadljivo prevladavaju nad elementima koji igri daju estetsku aromu i čine je nečim većim od pukog fizičkog napora usmjerenog na pretrčavanje deset kilometara po

utakmici (nikad neću biti fan) i ostvarenje rezultata koji bogatim vlasnicima klubova i čitavoj armiji sponzora donose profit.

Tajna igre Istina je da, kad se sve sabere, magije na fudbalskim terenima nema mnogo. Kada se magija desi, to bude tek na trenutak ili dva. Pa ipak… Fudbal… Taj isti fudbal, igra u kojoj dva tima od po jedanaest igrača na

Glavni junak Isagi Joići - centralna gura mundijalskog i anime tima Japana

bluelock.fandom.com

Četvrtak, 15. decembar 2022.

pobjednika

zelenom terenu trče za loptom i pokušavaju da se probiju i ubace je u protivnički gol, ima sposobnost da pola planete drži prikovanim za ekran. Zbog tog trenutka ili dva. Da potkrijepimo ovo brojkama, najbolje bi bilo pomenuti Svjetsko prvenstvo u Kataru koje je danima gotovo svuda glavna tema (ni na TikToku ga nijeste mogli zaobići). Godine 2018. Svjetsko prvenstvo (tada

u Rusiji) zabilježilo je 3,57 milijardi osoba koje su pogledale barem minut neke utakmice. Ako znate da je ovo rekord koji nijesu mogle da obore ni Olimpijske igre (one u Tokiju gledalo je tri, dok je Zimske igre u Pekingu gledalo dvije milijarde ljudi), onda vam je sve jasno. Zapravo, ovaj rekord može oboriti jedino isto to Svjetsko prvenstvo, što je i prognoza za ovu godinu gdje se na kraju očekuje neka brojka od 5 milijardi (vidjećemo ubrzo je li ovo bila istina). Pa koja je tajna fudbala? Kako onaj isti, za neke ultradosadni fudbal, za druge znači fenomenalne driblinge i pasove koje imaju oči, sijeku protivničke linije, i na kraju - briljantne udarce koji lagano, iz koraka bivaju odapeti u same rašlje mreže nonšalantno prolazeći pored golmana. Plašim se da na ovo pitanje ne možemo dobiti odgovor. Sport, bio on fudbal ili neki drugi, ili volite ili ne. Za tim ćete se vezati ili ne i možda će to biti jer je tim iz vašeg rodnog grada ili što je u pitanju reprezentacija baš vaše države, a možda nećete mariti ni što je u pitanju tim sa drugog kontinenta. Fudbal će uvijek sa sobom nositi dozu enigme, a njegovi će navijači uvijek biti pomalo čudni. Ali, čak ni ovi čudaci nikad neće biti ni primaći ljubiteljima japanskih anima koji, pazite sad, mogu - ne voljeti fudbal, ne znati pravila i ne pratiti Svjetsko prvenstvo i to će se sve promijeniti za čas u trenutku kad isto to…animirate.

Savršen napadač

Opšte je poznato da je sportski anime godinama sve popularniji i ono što je najzanimljivije je što većinu publike čine ljudi koji zapravo ne gledaju ili pretjerano ne vole sport. Razlog je što je anime kao što je, recimo, ,,Haikyuu“ (kog apsolutno nikada neće sa trona moći da skine bilo koji drugi sportski anime) ne samo o sportu, već i priča o prijateljstvu, borbi, rastu i spoznavanju samog sebe i svojih potencijala. Na ovaj način, prikazujući nešto što možda ne vidimo kad gledamo ,,pravu“ utakmicu na televiziji, tvorci sportskih anima već

godinama uspjevaju da probude navijačku strast kod ljudi od kojih bi to možda najmanje očekivali. Upravo na ove ljude, nimalo slučajno - namještajući premijeru tačno mjesec pred početak (pravog) Svjetskog prvenstva, imali su na umu i Kaneširo Munejuki i Nomura Jusuke, kreatori mange ,,Blue Lock“, a potom i istoimene anime koju je preuzeo Eight Bit studio pod direktorskom palicom Tetsukija Vatanabija. ,,Blue Lock“ je priča koja kombinuje dva jako bitna žanra: sport (pritom, ne bilo koji već najpopularniji sport na planeti) i psihološki triler. Priča počinje eliminacijom Japana sa Svjetskog prvenstva u fudbalu 2018, što podstiče člana Japanske fudbalske unije da započne program prikupljanja srednjoškolaca koji će početi da treniraju u pripremama za kup koji će se održati 2022. Lovac na talente Ego Džinpači planira da stvori pobjednički tim uvođenjem radikalnog novog režima obuke. Njegov plan je da izoluje 300 momaka u instituciju nalik zatvoru (koja se zove ,,Blue Lock”) u kojoj će proći kroz rigoroznu obuku radi stvaranja ,,najvećeg egoističkog napadača (špica) na svijetu“, osobu koja je, više od svega na svijetu, spremna da sebe stavi ispred tima. Dok se većina japanskih sportskih serija fokusira na naporan rad, formiranje tima i rada na zajedništvu koje je osnova za bilo kakvu pobjedu, ,,Blue Lock“ se ističe po tome što stavlja u centar pažnje nešto drugo - megalomaniju. Očekuje se da će jedan igrač slomiti ostalih 299 da bi pobijedio u podmuklom režimu treninga. To znači da Isagi Joiči (koji se izdvaja kao glavni lik u animi) mora da se okrene protiv onih na koje se ugleda i koji bi mu u bilo kojoj drugoj situaciji možda postali prijatelji, jer zna da će pobjednik na kraju morati da stoji sam.

Anime je uz to dodatno zanimljiv zato što Isagi Joiči nije nikakav vunderkid, naročito u odnosu na ostalih 299 klinaca. Njegove šanse da se probije su zapravo prilično niske, barem u početku. Isagi dobija poziv

za ovaj program brzo nakon što njegov tim gubi šansu da ode na nacionalno prvenstvo i to iz razloga što je u krucijalnom trenutku na kraju utakmice svom manje vještom saigraču, umjesto da sam puca na gol - dodao loptu - a saigrač onda promašio gol.

Mjera sebičnosti

Upravo ovo, strah da sam nešto preduzme i da vodi, jedna je od njegovih glavnih karakteristika i dio njegove ličnosti koja se brzo i vidljivo razvija (nabolje) onog trenutka kada započne program ,,Blue Lock“. Priča je prilično zabavna, ali i vrlo mračna, zato što se često zadržava na suštinskoj, sebičnoj prirodi ljudi. Na početku eksperimenta, Ego daje svima do znanja da će onima koji budu poraženi biti trajno zabranjen pristup japanskoj reprezentaciji. Ukoliko ne budu izabrani (što će biti slučaj za 299 klinca), za njih je gotovo. Upravo iz tog razloga moraju se boriti za sebe i moraju biti sebični. Iako nije u pitanju nešto što je često u sportskim animama, nije ni neočekivano od Japanaca da pretvore fudbal u battle royale koji omogućava prikaz ljudske prirode. Ali, nemojte da vas to zavara. ,,Blue Lock“ je ipak mnogo više od toga. Baš kao i fudbal. Ovogodišnje Svjetsko prvenstvo pamtićemo po mnogo čemu - djetetu u dresu hrvatske reprezentacije koji grli Nejmara u suzama, treneru Japana koji se klanja fanovima ili možda navijačima iste reprezentacije na tribinama koji su zadobili poštovanje širom planete zbog činjenice da su nakon svake utakmice čistili za sobom. Tu su i brojni klipovi Brazilaca koji igraju i šire radost na terenu onako kako samo oni to znaju. Ipak, za neke od nas, kao najdraži ostaće zabilježen trenutak kada je, zbog toga što je dresove za ,,Samurai Blue“ (tim Japana) dizajnirao Nomura Jusuke, na trenutak ili dva, došlo do sudara svjetova dva tipa čudaka koji jednako strastveno vole i navijaju i ginu za svoj tim. Uz jedinu razliku što je on nekad animiran, a nekad ne. Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 4.1/5

Četvrtak, 15. decembar 2022.

PREPORUKA

Nekad ni Hopkins nije dovoljan

ZGRABI

FILM

Veliki sam filmofil, pa sam možda upravo zbog toga odabrala posao kojim se bavim. Volim psihotrilere i drame, kao i biografije. Moji favoriti poslednjih desetak godina su „Revolutionary Road“ (2008) Sema Mendeza koji je vjerodostojno dočarao i oživio roman Ričarda Jejtsa, kao i Leonardo Dikaprio i Kejt Vinslet u glavnim ulogama. „Three Billboards Outside Ebbing, Missouri“ (Martin Makdona, 2017) je drama sa elementima crne komedije. Frensis Makdormand je genijalno odglumila i nagrađena je Oskarom. „The Danish Girl“ (Tom Huper, 2015) je priča o prvoj transrodnoj osobi Lili Elbe, nastala na osnovu njenih memoara o pocesima promjena pola hirurškim zahvatom. Edi Redmejn je u jednom intervjuu opisao koliko je detaljno morao da se sprema za tu rolu. Družio se sa transrodnim osobama da bi mogao na pravi način da dočara ulogu. Alisija Vikander je takođe fenomenalno odigrala njegovu suprugu Gretu i osvojila Oskara. Preporučujem i filmove „Manchester by the Sea“ (Kenet Lonergan, 2016), „Hours“ (Erik Hajserer, 2013), „Incendies“ (Deni Vilnev, 2010), „Begin Again“ (Džon Karni, 2013), „Collateral Beauty“ (Dejvid Frenkel, 2016), „The Best Offer“ (Đuzepe Tornatore, 2013).

TV

Za gledanje televizije nemam vremena, pa sadržaje koji me interesuju pogledam na netu. „My Brilliant Friend“ po romanu Elene Ferante ispunila je sva

očekivanja, s obzirom na to da filmovi i serije nikad ne mogu ni približno dočarati radnju knjige. Topla preporuka je i serija „Scenes from a Marriage“ sa sjajnom Džesikom Čestejn i Oskarom Ajzakom u glavnim ulogama. Malo je reći da su oboje genijalni.

MUZIKA

Ovdje bih mogla da se raspišem više nego na bilo koju temu. Slušam sve - od hevi metala, grandža, roka do džeza i soula. Kad sam kod kuće, uvijek sa kompa ide neki caffe del mar ili bossa nova. Pratim i novitete pa evo albuma koje izdvajam. Kori Tejlor – „The End, So Far“,

Muse – „Will of the People“ , Adel – „30“, Weeknd – „Down FM“.

ZAOBIĐI

FILM

Uvijek su to naslovi od kojih se mnogo očekuje. Ova dva su me razočarala, uprkos dobroj glumačkoj ekipi. „The Virtuoso“ (Nik Staljano, 2021). Kad igra Entoni Hopkins, nema dvoumljenja hoću li gledati film, međutim nekad ni njegova brilijantna gluma ne može da popravi situaciju. I u filmu „House of Gucci“ (Dejvid Kronenberg,

2021) glumačka ekipa je obećavala (Al Paćino, Džeremi Ajrons Džared Leto, Salma Hajek, Adam Drajver) ali...

TV

Razočarale su me serije „Nine Perfect Strangers“ i „The Undoing“.

MUZIKA

Ovdje moram navesti ovaj novi talas muzike, trep i autotjun, koji je veoma popularan među mlađom populacijom. Mislim da nema vrijednost kao žanrovi koje sam navela. Iako je ovo trenutno najpopularnije i najslušanije, ja se u tome definitivno ne pronalazim.

Bojana Kojičić, lmska i pozorišna šminkerka

Bojana Kojičić: Smatra da je serija ,,L’amica geniale“ savršena ekranizacija knjiga Elene Ferante

Privatna arhiva

Četvrtak, 15. decembar 2022.

d ž uboks

MimikaOrc h artse

Sok života Mediterana

Reći

da su na albumu ,,Altur Mur“ Mak Martić i ekipa Mimika Orchestra uhvatili onaj najluđi sok života koji je Mediteran imao i (sa)čuvao bilo bi greška; ne, ovo je Mediteran iz najbolje budućnosti koju možemo zamisliti.

Orkestar od 22 izuzetna muzičara spakovao je u devet činova najzabavniji, emotivni džez – koji je uz sve to sasvim prijemčiv široj publici. Ovo je neki Jadran koji se u ritmu džezi plime približava Balkanu, taj muzički Balkan grli i otvara ga svijetu. Na sasvim svjež način, koji ,,Altur Mur“ čini i najsmjelijim, potpuno neočekivanim izražajem muzike regiona u godini.

Ono što će vam ,,Altur Mur“ prodati je predivna ,,Fondo“; zamislite je kao topao, začinast parfem koji vas iz nasljeđa naših brda naprečac i punim jedrima vodi ka Orijentu, pa krug ka Malti, uz finalno odredište

Vještice

negdje kog Napulja... Pun krug Mediteranom ipak ćete uhvatiti tek u ,,A Luntun“ ludoj, sadržajnoj ,,Thalassa“. Posebno interesantna na pjesmama je vokalna sekcija, nešto što ne biste očekivali na instrumentalno ovako raskošnom i delikatno osmišljenom džezu. Ti momenti podsjetiće vas na kultni soundtrack Džarmušovog ,,Broken Flowers“ (2005) – samo u radosnijim, sunčanijim i nikako ćudljivim ili sumornim

Ono što će vam album ,,Altur Mur“ prodati je predivna ,,Fondo“; zamislite je kao topao, začinast parfem koji vas iz nasljeđa naših brda naprečac i punim jedrima vodi ka Orijentu, pa krug ka Malti, uz nalno odredište negdje kog Napulja

notama. Ovo je ipak duhovno putovanje jednom geometrijom u čijih je nekoliko hiljada godina stao, bezmalo, cijeli svijet. Album naravno ima i sjajno ishodište: to je ostrvo Krk, na čijem (izumrlom) narječju naslov albuma znači hram mora. Tako je ova muzika istovremeno i sasvim lično, meditativno traganje – ali i ponuđen izlaz iz kolektivnog lavirinta. Koji je i iskonski, utemeljen u tradiciji, ali potpuno svjetski i aktuelan.

Čudo iz ,,Kulušića“

Sasvim legitiman i štosan odgovor, kako da se muzičari odnose prema ratu: da se usred rata ponašaju, sviraju i nastupaju – kao da rata nema. I razvuku jedan muzički osmijeh, u brk i u inat tom užasu.

Usred juna 1993, dakle ratnog (post)jugoslovenskog pandemonijuma, Vještice su u ,,Kulušiću“ držale čas muzičke radosti. Snimak objavljen na albumu ,,...Su to bili topovi ili lupa srca moga...“, u jeku novog rata u Evropi, je savršeno aktuelan – tematski, stavom, pa čak i muzički... Da ne vjerujete, koliko će vas ovaj komad dragocjene istorije muzike regiona zabaviti.

Ovih 14 pjesama (uz bonuse) te noći imale su sasvim neočekivane, jedinstvene aranžmane. Skoro tri decenije ta

noć bila je i ekskluziva sretnika koji su koncert iz ,,Kulušića“ smjestili u svojevrsnu urbanu legendu... A snimak apsolutno potvrđuje riječi pjevača i basiste Srđana Sahera – da je ovo sveukupno najbolje skockan i sadržajno najkvalitetniji album koji su

Iznad svega na albumu „...Su to bili topovi ili lupa srca moga...“ je optimizam. Tako su se Vještice branile i onda kad, u Zagrebu, neke smjele odluke nije bilo lako odbraniti

Vještice izdale. A iznad svega – optimizam. Tako su se Vještice branile i onda kad, u njihovom Zagrebu, neke smjele odluke nije bilo lako odbraniti. Jer istog ljeta su u Berlinu i Pragu održali zajednič-

Ta je zaista tako, shvatićete kad budete hvatali odjeke Majlsa Dejvisa u najplodnijoj fazi karijere, u fantastičnoj i vrlo dominantnoj duvačkoj sekciji Mimika Orchestra. Odatle je lako dati i prognozu: da će muzički region na pravi način čuti o ,,Altur Mur“, onda kad odjekne i kad glas o njemu stigne sa nekih dalekih, svjetski bitnih adresa. I to mnogo govori o MO projektu, kao i nama samima. S. S. Ocjena: 89/100

ke koncerte sa beogradskim bendovima sa kojima su dijelili istu kreativnu eru (EKV, Partibrejkers, Električni orgazam) – pa je sve to bio dio i nezaboravnog, antiratnog priloga na američkoj MTV televiziji...

Ta istorijska-muzička crtica samo je djelić za otkrivanje proste činjenice, a to je da su početkom devedesetih Vještice dozrele kao izuzetan world music bend. I za to je album ,,...Su to bili topovi ili lupa srca moga...“ ključni dokaz. Pa je taj ples od klasičnog novotalasnog roka, preko Južne Amerike, folka tamo sa hrvatskog sjevera i naravno regea (dominantno, uvijek i nepokolebljivo) – zaista postane i njihov najbolji odgovor na rat... A ova ploča je zalog za vjeru da je to što su stvarali i u što su vjerovali mnogo trajnije, od svih topova iz imena albuma. S. S.

Ocjena: 92/100

Delikatan izbor motiva na omotu

mimikaorchestra.bandcamp.com

Konačno objavljen snimak kultne ratne svirke i urbane legende devedesetih

Poznata karakterna ekipa na sunčanom omotu

Četvrtak, 15. decembar 2022.

OBRTAJA Goran Gamp Milojević,

Kombinacija hipersenzitivnog, sugestivnog, lirskog i jednostavnog učinila je da album „Sad sam se probudio“ Gorana Gampa Milojevića može među bilo koju publiku.

Ritmički usaglašen kao jedna predstava u kojoj sve zavisi od emocionalne kondicije,

prvijenac ovog Novljanina koji je godinama na sceni ili kao podrška ili kao interpretator već poznatih pjesama drugih izvođača, mapirao ga je na regionalnom pop horizontu kao ozbiljnog autora i izuzetnog vokalistu. Još pod utiskom uzora, Milojević je napravio spo-

jeve svega što voli od trenutka kad je uhvatio prve taktove pa se u pjesmama iznad svega osjeća uživanje. Kao zaraza, za uho se zalijepe refreni i ključne riječi već nakon prvog slušanja pjesama poput „Beskonačna“ i „U svemu mom“. „Raštiman do bola, sa dušom koja

mikrofonira“ – takav je junak koji živi na albumu Gorana Gampa Milojevića, no autor ovih stihova je mnogo veseliji van sopstvenog poetizovanog svijeta. U „33 obrtaja“ otkrio nam je koga bi poveo na sok od zove i kojeg je muzičara ožalio kao svog najrođenijeg.

Goran Milojević: Soundtrack filma ,,Cloud Atlas“ kvalitetniji od samog ostvarenja

Stefan Krecmar

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Film koji Vas čini srećnim?

- „Kad porastem biću Kengur“ (Radivoje Andrić, 2005) samo zato što me vrati u djetinjstvo i neko bezbrižno stanje.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Nemam takav film, nemam potrebu da ubijem čovjeka.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Film koji se zove „Streets“ (Ket Šej, 1990) ali je takav film da nema potrebe da se skapira. Ali mi se jako sviđa.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na velikom platnu volio bih da vidim životnu priču slikara Voja Stanića.

Omiljeni filmski rivali?

- Marvelovi junaci protiv Tanosa.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Leona Lučeva, Milica Lee Filipovski i Pitera Džeksona na sok od zove u kafani „Vjeran pas“ u Ulici majke Jevrosime u Beogradu. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Možda ste dobili pogrešan broj, ali ste dobili onog kog ste tražili“ iz filma „Balkanski špijun“, (Dušan Kovačević, 1984).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Plankton iz ,,Sunđer Boba“. To mi jedan od najdražih crtanih filmova koji su mejnstrim.

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Bio je to animirani „Mač u kamenu“ (,,The Sword in the Stone“, 1963), bar tako pamtim naziv. Išao sam u bioskop sa majkom i bratom i nestala je struja na polovini filma, pa smo 45 minuta sjedjeli u mraku. Kao, platili smo kartu, pa smo 45 minuta čekali da se vrati struja.

Soundtrack kog filma bi

mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- Neki filmovi imaju mnogo bolji soundtrack nego što je sam film, tako da, muzika iz filma „Cloud Atlas“ ( Lana, Lili Vačovski, Tom Tikver, 2021).

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „The Lord of the Rings“ (Piter Džekson, 2001-03), a budući da je to izmišljena zemlja ali snimana na Novom Zelandu, onda je to Novi Zeland.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Loše urađena scena u filmu „Apocalypto“ (Mel Gibson, 2006).

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Samo neka uključi kameru.

muzi k a

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Himna Liverpula „You’ll Never Walk Alone“.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Rainbow“, Luis Bejker

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

U fantastičnoj pustolovini sa Digimonima TV

- „Danka“ Tome Zdravkovića Vaša pjesma za karaoke?

- „Can’t Help Falling in Love“ , Elvisova verzija.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Džibonija, 1.000 posto! Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Preskočiću. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Smrt Olivera Dragojevića . Imao sam osjećaj kao da mi je javljeno da je otišao neko jako blizak.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Hit je hit i kad ne voliš neku pjesmu.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Živjeti slobodno“, Đorđe Balašević. Volio sam ga kao klinac, a zatim neko vrijeme nisam bio vezan za njega, sad sam mu se vratio i najmiliji mi je album taj „Devedesete“.

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nije bio muzičar, držao sam postera Stivena Džerarda , legende Liverpula. I dan-danas stoji.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Sviđa mi se kad napišu: javljeno svim medijima da je Kit Ričards nađen živ u svojoj kući.

Serija idealna za kišni vikend?

- „Ono kao ljubav“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Pustolovine sa Digimonima“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Jutro će promeniti sve“. Serija koju nikada nijeste završili?

- Mnogo ih ima.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Digimoni“

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Kornjo-komunikator iz „Nindža kornjača“.

Najdraži par iz serije?

- Rnjo i Olga iz serije „Dug moru“.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Okruženje Legolasa i Gimlija u „The Lord of the Rings“. Znam da je film ali to je to.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Sve epizode su bile tako napravljene da nekad navijaš za jednog a nekad za drugog. To je kao kad gledaš emisiju o antilopama, navijaš za antilope, a kad gledaš emisiju o tigrovima, onda navijaš za tigrove.

D. ERJAVŠEK

Četvrtak, 15. decembar 2022.

kalendar

Moderni njujorški klasik ,,25th Hour“

Grad uzvišene krivice

Najbolji momenat je monolog pred ogledalom. U očevoj kući, naš Monti u pet minuta Njujorku isporučuje svu listu zamjerki. O, vjerujte, podugačak je to spisak, spram grada od deset miliona duša i isto toliko kosmosa i... S tim što, na kraju monologa, shvatite da je sve to, taj Njujork, ono što Montija čini Montijem. Pa to on samo, kao, mrzi sebe

Kada gledate Roselinijev ,,Rome, Open City“ (,,Roma citta aperta“, 1945), u svakom momentu i bez greške znate: da je to, tu, upravo taj Rim, sa kraja najvećeg od ratova. Isti osjećaj, ne da je to uhvaćen, portretisan, nego da jeste; da se tu pred vašim očima dešavaju jedan grad i jedno vrijeme - nosi ,,25th Hour“ Spajka Lija. Njujork u danima i mjesecima nakon 11. septembra; sve to je ,,25th Hour“. I taj film bio je kao jedan dug Spajka Lija prema svom gradu - da mu uhvati sjenke i obrise, još svježe okrvavljenih rana. Pa da te rane,

jednom autorskom svježinom od filma, Spajk donekle zacijeli, od decembarske premijere prije dvije decenije... Priča je potpuno jednostavna: jedan dugogodišnji diler droge, potpuno svjestan krivice, proživljava posljednji njujorški dan na slobodi – pred odlazak na sedmogodišnju zatvorsku kaznu. U film su stali Montijevih 24 sata i jedan grad, neponovljiv, jer ni svijet ni Njujork više nikad neće biti kao u tim danima nakon 11. septembra.

Edvard Norton Montija tumači savršeno ,,prigušeno“, tako da nema tu neke puke ekspre -

sije, osim činjenice da mu je, je li, jedna užasna krivica stalno kao na čelu ispisana. Norton je veliki moderni glumac upravo zato što je majstor ,,implozije“; njegove reakcije guraju u vrtlog introspekcije, u jedan ambis od podsvijesti gdje je racio zategnut do tačke pucanja... Pa još dublje. Sve to čitate sa njegovog lica.

Najbolji momenat filma ,,25th Hour“ zato je monolog pred ogledalom. Filmski svijet i Njujorčani ga, naravno, nazivaju po onom ,,fuck you“ na početku. U očevoj kući, naš Monti u pet minuta Njujorku isporučuje svu li-

(foto: vodzilla.co)

stu zamjerki. O, vjerujte, podugačak je to spisak, spram grada od deset miliona duša i isto toliko kosmosa i... S tim što, na kraju monologa, shvatite da je sve to, taj Njujork – ono što Montija čini Montijem. Pa to on samo, kao, mrzi sebe.

Na kraju filma, u očevom automobilu i na putu do zatvora, Monti još dobije priliku za jedno skretanje. Kao dogovor sa đavolom: evo, ne moramo u zatvor, možemo tamo desno, tu bi te čekala takva mirna i radosna budućnost... I onda to naš junak odbija; ne zato što smatra sebe nevinim, naravno. Ili ne zato što vjeruje da ima neki dug prema zajednici, ili nešto takvo. Već što tih sedam godina vraćanja velikog duga taj Monti i svi ti Njujorčani u ruševinama 11. septembra smatraju – prosto, kao sudbinu. Ni manje ni više. I sve to su riješeni stoički da izguraju. Da bi se vratili.

Film je užasan u onoj mjeri, u kojoj Monti i svi Lijevi junaci znaju, da više nikada neće biti isto. Nikad više tog drugarstva sa najboljim prijateljem Džejkobom

Rozario Doson u roli čiju kompleksnost neće ponoviti

Hour“ Spajka Lija slavi 20. rođendan

(veliki Filip Sejmjur Hofman) – jer, bože moj, taj što izađe iz zatvora i taj što ostaje vani, nakon sedam godina, više neće biti isti ljudi. O vezi sa Naturelom (Rozario Doson, nikad više u tako jakoj i kompleksnoj, slojevitoj ulozi) da ni ne pričamo. Ona se već pomirila, da nakon godina jurenja za jednim suštinskim likom tu više nema što da traži za uhvatiti.

Mucanje kamere

Montijev tata Džejms? Fantastični Brajan Koks, Škot koji je prvi portretisao na filmu Hanibala Lektera (još 1986. u ,,Manhunter“ Majkla Mana) je genijalan na način, da u filmu nosi još više krivice od samog Montija. Jer zbog njegovih dugova prema svakakvim likovima sin i dolazi u sitauciju da diluje drogu. Pa da to radi godinama, pa... Sjajna Ana Pakin (Meri), jedna je nova mladost Njujorka - ona koja u savršenoj sceni na disko podijumu pleše sama i pokazuje kako se to ne biva usamljeno, onda kada plešete potpuno svjesni sebe... I sav taj mozaik liko -

va svjedoči o tome, kako je maestralan kasting odradio Spajk Li. Kako je perfektno pripremio sve ete divne likove, pronašao im minutažu, prostor, trajanje, najbitnije – mjeru. Svi oni su Njujork, naravno, podjednako kao Monti. I podjednako kao lica nestalih 11. septembra koja se, savršeno prirodno i mučno, pojavljuju u kadrovima, na uličnim ćoškovima, u novinskim stupcima, na...

Spajk Li se đavolski trudi da bude što manje ,,primjetan“;

a to je užasno teško onda kad shvatite da se radi o režiseru koji bukvalno drži čas inovativnog filmskog jezika. Recimo: onda kad se poigra gromovima i treperenjem blic-boja od munja na licu naših junaka. Ili, onda kad rezovi ili sami potezi kamerom igraju nešto poput ,,mucanja“; kad likovi ili sam grad upanu u onaj duboki prostor između onoga što jeste realnost - i onoga što bi moglo biti. Samo da nije sve te nesreće od grada, samo da nije 11.

septembra i svega što je do njega dovelo...

Jer, vidite, film ,,25th Hour“ se suštinski bavi krivicom. Svi ti Njujorčani nakon 11. septembra nijesu se mnogo bavili tim, čime su to najužasniji teroristički napad zaslužili. Ne, znaju oni najbolje u kakvom pupku od modernog svijeta žive, i čime je sve to zagađeno...

Lice dostojanstva

Zato Li svog Montija na kraju portretiše dostojanstveno. Kao lika već potpuno riješenog, da svoju sudbinu od sedam godina zatvorske samoće odsluži; da iz svega toga izađe kao makar zreliji, ako ne bolji. I ima u tome mnogo filmski rečenog o obnavljanju Njujorka, ali i o zacjeljivanju svih ili bilo kakvih rana, uopšte. I naravno, o opraštanju, onda kad nijeste uopšte planirali da se od nekog opraštate – ali ste svjesni da se najednom, to ipak mora i desiti. Slajk Li čak do kraja vjeruje u karakter novih generacija. Nije Montijeva ideja da na putu do zatvora skrenu ,,lijevo kod Albukerkija“ i potraže neki novi život – već je to otvorena i sasvim realna ponuda njegovog oca. Ali Monti je taj koji najbolje zna, da je ta vizija o povratku njegovoj Naturel, pa jednog početka zajedničkog života, pa porodice – samo fantazija. Ili: možda i nije, ali neki se dugovi ipak moraju otplatiti. I tako je pošteno i odraslo.

A gdje će boljih lekcija odrastanja, od ulica Njujorka? Recimo, samo u 24 posljednja sata, onda kad shvatite da više dugo nećete ni imati priliku da budete tu. Na tim istim ulicama i među tim ljudima; koje je Nortonov Monti ipak mnogo više volio, nego što je mrzio samog sebe.

S. STAMENIĆ

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Sjajni Edvard Norton u nezaboravnoj oproštajnoj šetnji na ulicama Njujorka

Fantastični Škot Brajan Koks (desno) u ulozi oca i ,,đavoljeg advokata“

Četvrtak, 15. decembar 2022.

kalendar

Polakov ,,Tootsie“ sa legendarnom

Oštra satira o identitetu

šoubiznisu

Kada

je 1993. godine Kris Kolumbus završio dramediju ,,Mrs. Doubfire“, jedan sasvim drugačiji film koji ,,pleše“ na istoj platformi dobio je svježiji smisao. Tako je ostvarenje ,,Tootsie“ u režiji ,,blokbasterskog“ Sidnija Polaka, koje je spakovano 1982. godine, dobilo revitalizujući šmek čije je značenje otišlo korak dalje. Iako su oba filma jako slična, a započela su debate na slične teme – od pozicije glumaca u izuzetno

kompetitivnoj industriji, do ljudske osobine da učini sve ne bi li se ostvario cilj, bez obzira na to što to uključuje i sveukupnu izmjenu pristupa životu – Polakov ,,Tootsie“ je sigurno poslao konkretniju poruku. A sama poruka, bez obzira na miks drame i komedije, uz podvučene činjenice da se određene situacije mogu na različite načine interpretirati, ima i sasvim jasan tonalitet.

Romantična nelagoda Često naglašena kao jedna od najboljih američkih komedija, što se čini kao pretjera-

no laskanje iz kojeg god da se ugla posmatra, ,,Tootsie“ je film u kojem je centralnu rolu maestralno odigrao Dastin Hofman. Uloga mu je uprkos komešanjima sasvim legla –glumac koji ne može da nađe posao odlazi na audiciju za sapunicu obučen kao žena. Folirajući se da je Doroti, žena u godinama, ,,izgubljeni“ glumac pročitao je nekoliko redaka za ovu rolu i dobio je ulogu. Problemi počinju kada se sudar u održavanju ženskog identiteta i realnog života počne satirično reflektovati kroz sve sfere odluka na dnevnom

nivou. Društvo mu pravi uvijek simpatična Džesika Lang koja u ulozi glumice upotpunjuje kompleksnu sliku jedne mutne realnosti.

Film ,,Tootsie“ je zahvaljujući muzici Dejva Grusina i fotografiji Ovena Rojzmana jedan od onih za koji sigurno znate da je završen osamdesetih. Zbog tog stila je i često zaboravljen – uprkos golom humoru koji katkad ,,šeta“ od svjetlucajuće garderobe američkog sna, do romantične nelagode. Problemi kreću sa isforsiranim dijalogom koji ne pronalazi spontanost bez obzira na talentovanu glumačku ekipu, ali sa druge strane je solidan scenadio, koji je sigurno mogao i morao biti i temperamentniji, ne bi li precizno reflektovao temperamentnost Hofmanovog lika.

Takođe, usklađena usporenost kadrova, zbog koje fabula u momentima ne može da se istakne, ima vrlo očigledan negativan efekat na kompletno djelo. Ipak, sa vremena na vrijeme jedna dobra rečenica glavnih aktera uspijeva da vrati fokus na prvobitnu stepenicu. Ono što je ostvarenje ,,Tootsie“, odnosno autor Polak, uspio da precizira je šovinistički seksisam tako što je vrlo brzo nakon premijere filma počelo istraživanje takozvanog ,,Tutsi sindroma“. Fenomen u kojem bi muškarci preuzimali ulogu žena u popularnoj kulturi imao je pregršt komentara u Americi, pa su feministkinje

Dastin Hofman u otkačenoj i

ulozi Doroti

ulogom Dastina Hofmana prikazan prije četiri decenije

često predstavljale Hofmanovu ulogu kao poseban vid ,,ukradenog feminizma“. Krajem osamdesetih sociolozi su čak, proučavajući sindrom, donijeli zaključak da je ovo na neki način bila ,,mržnja prema pravim ženama“ – uz pitanje, da li muškarci koji predstavljaju žene to mogu učiniti autentičnije od samih žena? Da li Doroti, na koncu, postaje uzor ženama upravo zato što je ultimativno bila muškarac?

Nova perspektiva

Sam centralni lik Hofmana na specifičan način i dolazi do intrigantnog zaključka: ,,Bio sam bolji muškarac sa tobom, kao žena, nego što sam ikada bio sa ženom, kao muškarac“. U tipično Polakovom, a još tipičnijem američkom stilu, dobijamo komično relevantan film koji je zaintrigirao društvo da preispita neke bitne pozicije. Ostaje pitanje, da li je kompleksnost otvorenosti društva trebalo preispitati mnogo ranije nego što je to učinio Polak sa scenarističkim duom Lerijem Gelbartom i Marejem Šisgalom Uprkos tome što je Polakov film brojao do čak deset nominacija za Oskara, samo je Lang uspjela trijumfovati u kategoriji sporedne ženske uloge, pobijedivši pritom Glen Klouz za ,,The World According to Garp“ Džordža Roja Hila Problem ostvarenja ,,Tootsie“ je vjerovatno bio čisto vremenske prirode i konkurencije –odnosno, popularnost i na koncu značaj ekranizacije života Mahatma Gandija. ,,Gandhi“ Ričarda Atenboroua bio je isuviše kompleksan protivnik. Ipak, ,,Tootsie“ još uvijek uživa neku dozu relevantnosti i popularnosti koja se s vremena na vrijeme pojavi, ne bi li još jednom otvorila prozor novom istraživanju na ovu i slične teme. Uostalom, teško se može zaboraviti Hofmanova figura na stejdžu u adekvatnim kreacijama koje individualno upotpunjuju ovu filmsku slagalicu. Na koncu, sam glumac je kazao, u nizu intervjua nakon premijere prije četiri decenije, da mu je Do -

roti promijenila perspektivu. ,,Tootsie“ je bez sumnje briljantna komedija o seksualnom identitetu, oštra satira koja je uspjela da dešifruje mnogobrojne aspekte jednog

šoubiznisa koji sa lakoćom prelazi od klasičnog nezaposlenja do katastrofe i platforme koju donosi uspijeh. I u onim završnim kadrovima, kada glas Lang odzvanja da joj

,,nedostaje Doroti“, dobijamo skoro pa savršeno zatvorenu sliku u kojoj Hofmanov lik postaje bolji čovjek. I to zahvaljujući svojoj ,,alternativnoj verziji“. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 15. decembar 2022.

Dva lica Hofmana u simboličnoj ,,puzli“ na filmskom posteru

Četvrtak, 15. decembar 2022.

ARENJE

Borina sudbina

Omiljena fotografija koja se ove godine po društvenim mrežama zavrtjela među zaljubljenicima južnoslovenske književnosti: mladi Bora Stanković, profila tako markantnog da je za njegovu ulogu, ni manje ni više, ,,ubio“ neko poput Toma

Hardija

E, svi ti koji spominju ljepotu i prizivaju film o piscu ,,Koštane“ i ,,Nečiste krvi“, bezmalo jednog vjesnika emancipacije sa početka 20. vijeka – ne znaju da je ključna životna prekretnica Borinog života vezana za Podgoricu. Jedan sastanak sa sudbinom kojem se zna i tačno mjesto, kuća starovaroških Ćukovića, na lijevoj obali Ribnice, malo niže od Banje (ili, za one mlađe: malo niže od današnjeg ,,Karvera“)... I vrijeme: jedna januarska noć ratne 1916. godine.

U zbjegu iz okupirane Srbije, tih dana je navrat-nanos prošlo oko 40 hiljada izbjeglica. Među njima i službenik Ministarstva prosvjete i vjera Borisav Stanković; čovjek od povjerenja Ljube Davidovića, koji će kasnije osnivati Demokratsku stranku u Jugoslaviji. U tom izbjegličkom haosu preko Crne Gore i Albanije, mjesta za Stankovića, Nušićevog kuma, u sviti ministra Davidovića, sa svim olakšicama ,,službenog puta“ i među silnom ministrovom bližom i širom rodbinom - nije bilo. Nakon misije u patrijaršiji, Bora se od supruge i tri kćerke oprostio u Kraljevu. Negdje usput i shvatio da mu je u Nišu ostao zaturen rukopis posljednjeg velikog djela ,,Tašane“. Nikad ga nije pronašao, a

za ono što je godinama kasnije po sjećanju pisao, sam je govorio da nije ni približno dobro...

Možete zamisliti atmosferu u kojoj se Stanković našao u Podgorici: hiljade izbjeglica u realnoj opasnosti da neće ni stići da pobjegnu od austrougarske armije, preko Albanije, ka Grčkoj. Dani Mojkovačke bitke. Olovno nebo i grad tučen sjevercem... Tih dana je Stankovića i Nušića, nakratko na Cetinju, primio i Nikola – biće to jedna od posljednjih audijencija kralja u Crnoj Gori, prije odlaska za Italiju. Nikolu je kasnije Bora opisivao kao ,,usrdnog i pomalo kolegijalnog“ (na račun toga što je kralj pisao i dramu, ,,Balkanska carica“) – i pamtio primjerak ,,Nečiste krvi“ na radnom stolu vladara.

U noći kod Ćukovića, već fizički i mentalno umoran, istrošen Stanković, odlučuje – da za Albaniju put Grčke ne produži!

Lokalci pamte gospoče, pisca, koji je bjesomučno i kao u groznici tih zlokobnih dana pio; a uskoro su stigli i okupatori...

Bora je do proljeća u Podgorici i ostao. Potom, odrpan i u poderanim cipelama, prebačen u logor, u bosanskoj Derventi... Povratak u okupirani Beograd tek će biti, ironično, početak lične golgote. Bora je, da bi preživio, pisao u jednom listu koji je u startu bio pod prećutnom, potum otvorenom kontrolom okupatora. Uspijevao je i da ,,između redova“ provuče neki kritički stav; odbio da piše na njemačkom... Sve je bilo uzalud nakon oslobođenja – dio kulturne javnosti u novoj državi SHS pisca je

optužio, maltene, kao kolaboranta!

Jedina javna odbrana Bore Stankovića bila je:,,Što sam tada, tako i sada smatram da mi je bila dužnost da radim“. Umro je na jesen 1927, nekoliko dana nakon premijere one, po sjećanju pisane ,,Tašane“. O onom originalu je u jednom intervjuu, pred smrt, govorio samo: ,,Ne hvata se ptica kad jednom odleti...“.

I tu negdje nazire se portret umjetnika kojem je izraz bio jedini način života – pa mu je zbog toga zamjereno; jer je samo za vrijeme okupacije radio svoj posao. I biće da je takvu sudbinu i tu marginu Bora i slutio – još od onog dana kad za njega nije bilo mjesta u ministarskoj sviti, u zbjegu, među silnim rođakama supruge cijenjenog ministra Davidovića. A onda ostane i jasno za kim je pio u zimskoj podgoričkoj noći... I kakvoj se sudbini, pisac ,,Nečiste krvi“ i ,,Koštane“, na Ribnici prepustio.

Stojan STAMENIĆ

Zaglavi se

Crta: Srđan Ivanović

Portret Bore Stankovića iz mladosti

Kada se u britanskim medijima objavi spisak londonskih božićnih marketa, to je jasan je da praznično raspoloženje može da počne.

A iako se marketi pojave već početkom novembra, a britanska metropola dobije poseban sjaj zahvaljujući raznim dekoracijama, sa decembrom počinje i ozbiljno spremanje za kvaziceremonijalno čekanje Božića i Nove godine.

Ove godine, čini se kao da su Londonci od svih i prije svih odabrali one markete pored Temze, sigurno i usljed relativno lijepog, iako hladnog vremena. Koncept ,,Božić kraj rijeke“ pored jednog od omiljenih mjesta u gradu, London bridža, popularno je ,,stajalište“ u decembru na kojem Londonci mogu uživati uz muziku lokalnih bendova, dobru kuhinju i nezaobilazne koktele. Dok je ovogodišnja tema Božića pored Temze bila fokusirana na Mediteran, u predivnoj galeriji ,,Hej“ posjetioci su imali priliku da uživaju u fuliranom programu. Pored teatarskih komada i muzike, ovaj simpatično dekorisan londonski kutak, koji datira od 1600. godine (!), poslužio je i kao platforma za razmjenu mišljenja o tekućim temama. Od politike i ekonomije do sporta i filma. Božićni marketi, kao i uostalom u većini evropskih velikih gradova, traže i specifičan pristup. S obzirom na to kolike su dimenzije metropole, Londonci nijesu u prilici da posjete baš svaki, pa se trude da krenu od lokalnih. I to prije nego prošire entuzijazam na one popularne poput ,,Zimske zemlje čuda“ u Hajd parku, turistički bombastičnog marketa poput onog na Lester skveru, ili pak uvijek zanimljivog na Kovent gardenu.

Sve boje i mirisi Božića

U predivnoj galeriji ,,Hej“ posjetioci su uživali u slavljeničkom programu. Pored teatarskih komada i muzike, ovaj simpatično dekorisan londonski kutak koji datira od 1600. godine (!) poslužio je i kao platforma za razmjenu mišljenja o tekućim temama

Dok je nezaobilazna galerija ,,Hej“ ove godine spremila pun slavljenički program, Londonci koji su poželjeli bijeg od hladne Temze, odabrali su ,,Ledenhol market“. Arhitektura „Ledenhola“ datira od 14. vijeka (!) i decenijama predstavlja najbolju opciju za

one koji žele malo privatnosti, a koju ujedno moraju i dobro platiti. Luksuzni ,,tunel“, koji je popularan čak i van slavljeničkog perioda, ispunjen je sa pregršt zanimljivih opcija koje dolaze sa svih krajeva svijeta.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Opsežan i prikladno radostan praznični program galerije ,,Hej“

Detalj sa marketa na obali Temze nedaleko od London bridža ,,Ledenhol market“ sa paprenim cijenama u biznis epicentru metropole