Dnevni list Pobjeda 16.09.2021.

Četvrtak, 16. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20053 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

IZA KULISA: Premijer Zdravko Krivokapić tokom krize 4. i 5. septembra u prijestonici formirao tijelo nepoznatih nadležnosti

Bez ovlašćenja donosili odluke o akciji na Cetinju

DOGOVOR: Dva najjača konstituenta parlamentarne većine predložila rekonstrukciju Vlade

DF i Demokrate: Vlada da ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika

STR. 3.

Opozicione stranke usaglasile zajednički stav povodom aktuelne političke krize

FOTO TVITER

Traže formiranje prelazne vlade koja će pripremiti vanredne izbore

STR. 4.

STR. 2.

Pravni osnov za djelovanje i upravljanje akcijama na Cetinju ne postoji kada govorimo o grupi sa fotografije, kazao je pravnik Velimir Rakočević i dodao da pored toga predstavlja i lošu praksu „PRAVNA“ GIMNASTIKA: Zaključcima se ne mogu rješavati imovinski odnosi, tvrde pravnici

VLADIN DNEVNIK UVREDA: Izjava premijera Krivokapića u kojoj je CPC nazvao „takozvanom“ i „nevladinom organizacijom“ je diskriminatorska, ocijenili zaštitnici ljudskih prava

Predstavljeni rezultati poslovanja državnih kompanija u prvih šest mjeseci

D.MIJATOVIĆ

FOTO TVITER

Vlada prekršila i Ustav i zakon

Prema saznanjima Pobjede, tokom proteklih nekoliko dana bilo je niz susreta opozicionih lidera što je uvod u veću zajedničku akciju, ne samo prema partijama parlamentarne većine već i prema međunarodnoj zajednici, posebno članicama Kvinte

To Montenegro u minusu 1,4 miliona, a prosječna plata 1,2 hiljade D. MALIDŽAN

STR. 5.

Okončan izviđaj protiv osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti gradonačelnika Podgorice

Optužni prijedlog protiv Kukuličića

STR. 10.

STR. 9.

Predrag Todorović

Vanraspravno vijeće Višeg suda donijelo odluku

Produžen pritvor grupi Stefana Đukića

STR. 10.

I.BOŽOVIĆ

STR. 8.

Premijer favorizuje SPC

2

Politika

Četvrtak, 16. septembar 2021.

IZA KULISA: Premijer Zdravko Krivokapić tokom krize 4. i 5. septembra u prijestonici formirao tijelo nepoznatih nadležnosti

Bez ovlašćenja donosili odluke o akciji na Cetinju Pravni osnov za djelovanje i upravljanje akcijama na Cetinju ne postoji kada govorimo o grupi sa fotografije, kazao je pravnik Velimir Rakočević i dodao da pored toga predstavlja i lošu praksu PODGORICA - Tijelo koje je formirao premijer Zdravko Krivokapić tokom krize na Cetinju nije imalo ustavno pravo da donosi bilo kakve odluke jer je to u isključivoj nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije.

Na fotografiji koju je objavio Krivokapić, tokom krize na Cetinju, a koja je na društvenim mrežama nazvana ,,Var soba“, vide se poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić, ministarka odbrane Olivera Injac i široj javnosti nepoznata ženska osoba za koju se kasnije tvrdilo da je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede?!

NIJE MJESTO ZA POSLANIKE

Formacijski, poslanicima Milačiću i Koprivici nije tu mjesto jer ne pripadaju državnom vrhu kao i nepoznatoj ženskoj osobi, jer se ne radi o članovima Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Zanimljivo da je u medijima bliskim Vladi objavljena informacija da je Milačić aktivno učestvovao u kreiranju strategija za rute kretanja zvaničnika Crkve Srbije iako po Ustavu na to nema pravo.

– Štab ili bilo koje drugo tijelo koje donosi odluke mogu

Neovlašćeno tijelo koje je oformio predsjednik Vlade

sačinjavati samo one osobe kojima po zakonu pripada da ga konstituišu – kazao je u izjavi za Pobjedu pravnik Velimir Rakočević.

Pravni osnov za djelovanje i upravljanje akcijama na Cetinju ne postoji kada govorimo o grupi sa fotografije, pojašnjava Rakočević i dodaje da pored toga predstavlja i lošu praksu.

On je takođe komentarisao premijerovu objavu da je ,,dao nalog da se uhapsi Veljović“, savjetnik za bezbjednost predsjednika države.

– Ne može predsjednik Vlade da nalaže hapšenje, postoje organi. Zna se što je nadležnost policije, što tužilaštva.

Misterija komandnog lanca Deset dana od dešavanja na Cetinju i dalje nije poznato ko je sve izdavao naredbe u ranim jutarnjim satima 5. septembra – i za akciju helikopterskog ustoličenja, za nezakonitu upotrebu hemijskih sredstava u gradu, ali i za angažman privatnih građevinskih mašina predsjed-

nika opštine Budva Marka Bata Carevića.

Spinovanje da je bacanje ,,molotovljevog koktela“ bilo povod za akciju policije, razobličeno je kroz izjave svjedoka, pisanjem Pobjede i drugih nezavisnih medija. Monstruozna lažna vijest koju je objavila RTCG

VuksanovićStanković: Zarobljena država Poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković kazala je za Pobjedu da fotografija od 5. septembra svjedoči o zarobljenoj i partijskoj državi.

– Ova fotografija potvrđuje „ekspertski“ pristup gdje se glavni bezbjednjak konsultuje sa Milačićem, a premijer sa poslanikom Koprivicom i time krše ustavnu podjelu vlasti. Toliko o vladavini prava i pravnoj državi – istakla je Vuksanović-Stanković.

Velimir Rakočević

Mora postojati podjela nadležnosti i svako mora djelovati u okviru svojih ovlašćenja – kategoričan je Rakočević.

Očigledno je, ističe Rakočević, i da poslanicima koji se nalaze na fotografiji tu nije mjesto, jer, pojašnjava, ni u jednom dijelu onoga čime se bave nije definisano da mogu upravljati akcijama i donositi odluke vezano za akcije koje su se sprovodile na Cetinju.

– Svaka država je ozbiljna onoliko koliko se poštuje načelo zakonitosti, a to znači da svako mora raditi u okviru svojih ovlašćenja, nadležnosti i odgovornosti. I kada je u pitanju i štab i bilo koje drugo

Zanimljivo je da na fotografijama nema koordinatora bezbjednosnog sektora Dritana Abazovića, ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i direktora Uprave polici-

je Zorana Brđanina koji su, po navodima provladinih medija, u tom periodu boravili u drugoj kancelariji.

To je sigurno bio znak da nešto ne štima u Vladi jer su sva trojica članovi Vijeća za nacionalnu bezbjednost i formacijski su morali biti u istoj sobi u kojoj je boravio Krivokapić.

Kako je Pobjeda pisala, posebno je problematična odluka o upotrebi vojnog helikoptera tipa ,,Bell“ kojim su velikodostojnici Crkve Srbije, patrijarh Porfirije i mitropolit Joanikije prevezeni do Cetinjskog manastira bez prethodne dozvole Savjeta za odbranu i bezbjednost čime je

nakon naredbe generalnog direktora Borisa Raonića, razotkrivena je samim emitovanjem audio snimaka policijskih razgovora...

Premijer Krivokapić je, na presu dan nakon nemilih scena na Cetinju, kazao da je komandni lanac bio prekinut, sve dok on nije ultimativno tražio da helikopter poleti. Samo dan kasnije, potpredsjednik Abazović, koji se prethodno hvalisao ,,besprekor-

no izvedenom akcijom“, izvinio se građanima Cetinja zbog prekomjerne upotrebe sile.

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin, koji bi formacijski trebalo da bude na čelu komandnog lanca, nije se izjašnjavao niti odgovarao na indirektne optužbe premijera Krivokapića da nije želio da naredi akciju.

I ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović otćutao je ovih

nekoliko dana, kao što se nije oglašavao povodom optužbi za nepotrebnu, neisprovociranu upotrebu suzavca.

Dok nema zvaničnog i dokumentovanog odgovora, mora se vjerovati predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću koji je pohvalio premijera Krivokapića što je ispunio sve što su od njega tražili iz Beograda i Crkve Srbije.

D.Đ.

tijelo njega mogu sačinjavati samo one osobe kojima po zakonu pripada da ga konstituišu – naglasio je.

Rakočević je dodao i da je očigledno da se radi o politički strukturiranoj grupaciji, koja ne može biti reprezentativna kao tijelo koje donosi odluke iz sektora bezbjednosti.

ABAZOVIĆ U DRUGOJ KANCELARIJI

grubo prekršen Ustav Crne Gore.

Naime, Ustavom Crne Gore u članu 130 precizno je navedeno da Savjet za odbranu i bezbjednost, kojeg čine predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine, donosi odluke o komandovanju Vojskom Crne Gore.

Mediji bliski vlasti objavili su da je potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnog sektora Dritan Abazović rukovodio operacijom ,,helikopterski desant“, dok je fotografijom na Tviteru premijer Zdravko Krivokapić za sebe prigrabio te zasluge. U akciji je učestvovao kao pratnja i obezbjeđenje još jedan helikopter istog tipa.

Po Ustavu Crne Gore i Zakonu o vojsci, ni jedan ni drugi ne mogu da komanduju Vojskom, odnosno upotrebom njenih resursa.

Demokratska partija socijalista najavila je krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapića i drugih zvaničnika koji su neustavno prigrabili nadležnosti i doveli u pitanje mir i bezbjednost građana.

N.ZEČEVIĆ-Ž.ZVICER

Na društvenim mrežama obrisali objave koje su najavljivale sastanak vicepremijera sa predsjednikom Evropskog savjeta

Bez objašnjenja zbog čega se Abazović nije sreo sa Mišelom PODGORICA – Susret vicepremijera Dritana Abazovića sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, koji je, prema zvanično objavljenoj agendi posjete, trebalo da se dogodi u utorak u Briselu, nije se dogodio.

Zvanično obrazloženje zbog čega Mišel nije primio potpredsjednika Vlade je izostalo.

Dritan Abazović

Čudno je, međutim, što su objave na zvaničnim Tviter i Instagram profilima Vlade Crne Gore koje su najav-

ljivale taj sastanak obrisane sa tih društvenih mreža.

Pobjeda juče nije dobila pojašnjenje iz kabineta Abazovića zbog čega se susret nije dogodio, a nijesu odgovorili ni zbog čega su objave skinute sa zvaničnih naloga Vlade Crne Gore na društvenim mrežama.

U najavi koja je i dalje dostupna na sajtu Vlade navedeno je da će se Abazović u okviru zvanične posjete Briselu sastati sa specijalnim izaslanikom Evropske unije Miroslavom Lajčakom, predsjednikom Evrop-

skog savjeta Šarlom Mišelom i potpredsjednicom Vlade Kraljevine Belgije Sofi Vilmes.

Iz Abazovićevog kabineta javnost je obaviještena o susretima sa Lajčakom i Vilmes, ali nijesu saopštili zbog čega je sastanak sa predsjednikom Evropskog savjeta otkazan.

Zanimljivo je da na zvaničnoj stranici Evropskog savjeta među planiranim aktivnostima Mišela nije bilo najave da će se sastati sa Abazovićem, niti je navedena bilo kakva informacija o tome. Ž. Z.

Šarl Mišel

Politika

Četvrtak, 16. septembar 2021.

DOGOVOR: Dva najjača konstituenta parlamentarne većine predložila rekonstrukciju Vlade, izvori iz DF-a tvrde – bez znanja premijera Zdravka Krivokapića, zaobiđena Ura Dritana Abazovića

DF i Demokrate: Vlada da ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika PODGORICA - Dva najjača konstituenta parlamentarne većine – Demokratski front i Demokrate – predložili su rekonstrukciju Vlade po kojoj bi bio povećan broj ministarstava čak za šest, kao i broj potpredsjedničkih mjesta za dva. U pitanju je radikalna promjena stava Demokrata jer su oni do sada čvrsto podržavali koncept ekspertske Vlade.

– Postojeću 42. Vladu Crne Gore potrebno je rekonstruisati na način da, umjesto dosadašnjih 12, ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika, s tim što bi potpredsjednici ujedno mogli da budu i resorni ministri – navodi se u zajedničkom saopštenju Demokrata i Demokratskog fronta.

Zajedničko saopštenje Demokrata i DF-a i dogovor te dvije političke grupacije, koji znači potpuno rušenje koncepta ekspertske Vlade, uslijedio je nakon što je DF na sastanku sa Krivokapićem odbio njegovu verziju sporazuma u kojoj se traži podrška za sporazum od 8. septembra na osnovu kojeg je i izglasana takozvana ekspertsko-apostolska Vlada.

Zanimljivo je da se u zajedničkom saopštenju ne pominje GP Ura Dritana Abazovića, koja je i dalje u poziciji tasa na vagi.

Abazović se trenutno nalazi u službenoj posjeti Briselu, a pregovori dvije najjače grupacije u vlasti su, prema saznanjima Pobjede, održane bez nje-

Sa jednog od sastanaka vladajuće koalicije

Tužilački sastav izabrati kad i rekonstruisanu Vladu U zajedničkom saopštenju navedena je i dinamika biranja spornog Tužilačkog savjeta koja se veže za izbor

rekonstruisane Vlade.

– Tužilački savjet će se izabrati na sjednici na kojoj se bude birala rekonstruisana Vlada.

govog znanja. Na posljednjem sastanku predsjednika i predstavnika konstituenata parlamentarne većine dogovoreno je da je potrebno da dva najveća politička subjekta postignu dogovor o načinu razrješenja

otvorenih političkih pitanja koja onemogućavaju redovno funkcionisanje i da ostali neće biti kočnica tome.

Uvažavajući taj zahtjev, ističe su u zajedničkom saopštenju, u prethodnim danima su obav-

Konjević: Dritanu istekao politički rok trajanja Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević odmah nakon objave o dogovoru Demokratskog fronta i Demokrata komentarisao je na Tviteru novu poziciju GP Ura i Dritana Abazovića.

-Onaj ko pomisli zašto nema Dritana Abazo-

vića na ovom sastanku, logično je jer mu je istekao politički rok trajanja. Vučić postigao dogovor. ,,Formalni predlagač“ tj. predsjednik Vlade. Bravo pokret Ura, ovako se štite nacionalni interesi. Niko vas ništa ne pita i vama - ,,banja“ – ocijenio je Konjević.

Na prethodno navedeni način biće riješena otvorena politička pitanja, osnažena 42. Vlada i postignut potreban nivo političke stabilnosti neophodan za dalje reformske procese – navodi se u zajedničkom saopštenju.

ljene konsultacije između predstavnika Demokratskog fronta i Demokrata.

– Potrebno je rekonstruisati postojeću 42. Vladu Crne Gore na način da, umjesto dosadašnjih 12, ima 18 ministarstava i tri potpredsjednika, s tim što bi potpredsjednici ujedno mogli da budu i resorni ministri – ističu Demokrate i DF. Podjela resora bila bi dogovarana sa formalnim predlagačem rekonstrukcije Vlade, a političke organizacije bi saglasno propisanim procedurama i demokratskim standardima kandidovale svoje predstavnike.

N. Z.

Predsjednik Crne Gore povodom Međunarodnog dana demokratije istakao da su principi demokratije dovedeni u pitanje u svim oblastima djelovanja

Đukanović: Svjedočimo urušavanju crnogorskih demokratskih institucija

PODGORICA – Ne postoji oblast društvenog i političkog djelovanja u Crnoj Gori u kojoj nijesu dovedeni u pitanje osnovni principi demokratije – istakao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povodom Međunarodnog dana demokratije.

Protekla godina, istakao je predsjednik naše držve, iako obilježena mirnom tranzicijom vlasti i prvim priznanjem izbornih rezultata od uvođenja višestranačja, potvrdila je istinitost teze da se demokratija ne uzima sama po sebi.

- Nažalost, primjera je puno.

Gotovo da ne postoji oblast društvenog i političkog djelovanja u Crnoj Gori u kojoj nijesu dovedeni u pitanje osnovni principi demokratije. Svjedočimo urušavanju demokratskih institucija, političkoj i društvenoj polariza-

ciji, kampanji dezinformacija, dezavuisanju medijskog pluralizma i prijetnjama novinarima, isključivosti i odsustvu demokratske participacije, izostanku odgovornosti i transparentnosti u radu – istakao je Đukanović. Ž.Z.

3

Komentar

Angela i šest patuljaka Piše: Milorad PUSTAHIJA

Dobro, ispratili smo Angelu, a ostali su nam njeni patuljci koje je njegovala. Što nam je sada raditi?

Kad god ulazim negdje, obavezno pročitam šta piše na vratima. Naročito poslije jednog incidenta u uglednom podgoričkom restoranu kada sam bez naočara pošao u toalet.

Mahinalno sam bacio pogled na jedna vrata, vidim crnu figuricu sa dugom kosom, suknjicom i štiklama i naravno zaključim da je to ženski toalet i naravno uđem na druga vrata. Tu me dočeka vriska i uvrede jedne dame, da me sram bilo i da sam manijak i voajer... Izađem posramljen i pažljivije pogledam onu crnu figuricu i vidim da je ona duga kosa u stvari perika kakvu su nosili aristokrate iz sedamnaestog i osamnaestog vijeka, suknjica da je muški redengot i naravno muške cipele sa štiklom kakve su se tada nosile. Mea culpa.

Ali, čija je greška što ne znamo gdje mi to kao država ulazimo; čita li iko ovdje što piše na kojim vratima?

Eto, Angela Merkel je prvo posjetila glavnog patuljka u Beogradu i utvrdila da sluša, da ne daje lažna obećanja i naglasila dobru srpsko-njemačku saradnju, najavila eksploataciju litijuma o trošku zdravlja srpskih građana i šire, zanemarujući činjenicu da je Picousti u stvari Putinov laufer na Balkanu i kreator najnovijih regionalnih napetosti.

Zatim je odletjela u Tiranu i okupila ostalih pet patuljaka pomilkila ih i pohvalila i iznijela niz kontroverznih stavova kao što su: ,,Berlinski proces je srž svega i u tom kontekstu se ne može zamijeniti“. A onda veli da ,,Otvoreni Balkan može ubrzati taj proces“, da bi podržala i Sporazum o zajedničkom tržištu iz Sofije, koji su potpisale šest zemalja Zapadnog Balkana... E, sad tu se javlja niz ozbiljnih pitanja i problema. Zašto Otvoreni Balkan, inicijativu koju forsira srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, a koja već uključuje Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju nametati ostalim zemljama, kad istovremeno se kaže da je dovoljan Sporazum iz Sofije?

Vele - radi ubrzanja! Čega? Srpsko-ruske hegemonije u regionu? Ili se pod pojmom ubrzanje podrazumijeva da centrifugalna sila izbaci neke zemlje iz orbite i dovede do njihovog raspada?

I, na kraju: kakve veze imaju priče i stavovi briselske birokratije koje nam prenose Pisonero, Popa i ekipa sa ovim vašim poslanicama; postoji li u EU konzistentna politička strategija?

Zato molim vas; napišite na svakim vratima gdje se ulazi, jer evo ovaj naš Rukoljub nije znao ni đe ide, pa su ga Albanci vratili sa granice kao migranta. Biće da je nakon one idile Merkel sa Picoustim u Beogradu pomislio da ide u ,,Srpski svet“ đe su mu sva vrata otvorena ako preda Crnu Goru.

E, neće moći. Da znate, mi smo sada otvorili novi proces - Cetinjski proces - koji je srž opstanka crnogorskog i manjinskih naroda i građanskog, demokratskog i sekularnog društva i koji je takođe nezamjenjiv, ali i nezaustavljiv. I ući ćemo tamo gdje smo pošli puno prije Srbije i sa većom brzinom i iskrenošću - u Evropsku uniju. To što nam proces smrdi na suzavac i topovske udare nije naša krivica, već krivica vama omiljenih patuljaka.

I sretan kancelarki odlazak u penziju, ukoliko ne postane vođa projekta „Sjeverni tok 3“ sa Putinom, poput njenog bivšeg kolege Šredera.

No, dobro, ispratili smo Angelu, a ostali su nam njeni patuljci koje je njegovala. Što nam je sada raditi?

Ovo ne smije da traje. Napisao sam jednom, apropo DPSovske arogantne kadrovske politike, da smo mi mali, toliko mali i čak da se svi rađamo genijalni kao Gaus, ne bismo imali dovoljno stručnjaka za sve i da moramo voditi veoma promišljenu kadrovsku politiku. Ali da će nas ovo snaći ni u snu nisam sanjao. Ovoliku količinu pajaca, lažova i prevrtača može izbaciti samo izdajničko-namjesnički, od crkve oktroisani režim. Rukoljub se više ne može ni opisati, to je pojava izvan logike i morala. Bečiću kao kameleonu više ni boju ne možeš uhvatiti a kamoli misao ili stav, koje - ako ćemo pošteno - nikada nije ni imao. Dritan je postao Dražena jer poput Božene sva nepočinstva, laži i nedosljednosti pokušava prikriti promjenom čuvenog narativa.

Svađao se sa Rukoljubom i Ljaljom ko je od njih trojice najzaslužniji za brutalni teror na Cetinju i uspješno izvedenu desantnu intronizaciju, a onda iznenada, nakon nadahnutog i iskrenog Zenkinog govora na Cetinju, uputi nam šugavo i bezosjećajno izvinjenje. O primitivnoj i agresivnoj dubini i širini njihove vlasti neću trošiti ni slova.

Ne smijemo se zavaravati više sa kohabitacijom niti nekim demokratskim izborima nakon popisnog inžinjeringa i isto tako zamišljenih zakona o izborima i državljanstvu, a naročito ne nakon temeljnog ugovora. Ovi diktatorski segregacijski akti ne smiju biti ni donešeni, pa makar digli se na revoluciju ka na Belvederu. Ne plišanu ni narandžastu, nego crvenu poput našeg barjaka: ,,Hrabro isturimo grudi/ i nek se nebom ruj stijega prolijeva/ je l’ to neko korača desnom?/ Lijeva, lijeva lijeva!“ A demokratski izbori? Da, ali samo u uslovima evropskog demokratskog zakonodavstva i, naravno, pune suverenosti bez vršljanja srpskih obavještajnih službi i kriminalnih agitatora.

4

Politika

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Opozicione stranke usaglasile zajednički stav povodom aktuelne političke krize

Traže formiranje prelazne vlade koja će pripremiti vanredne parlamentarne izbore

Razjedinjena i posvađana prosrpska budvanska vlast još jednom pokazala da ih na okupu drži realizacija projekta „srpski svet“

Po Vučićevom nalogu istakli trobojku na glavnom bulevaru u Budvi

Prema saznanjima Pobjede, tokom proteklih nekoliko dana bilo je niz susreta opozicionih lidera što je uvod u veću zajedničku akciju, ne samo prema partijama parlamentarne većine već i prema međunarodnoj zajednici, posebno članicama Kvinte

Sastanak lidera opozicije

PODGORICA – Jedini izlaz iz političke krize je formiranje prelazne vlade ograničenog mandata, koja će imati zadatak da organizuje vanredne parlamentarne izbore na kojima bi se odbranile sve vrijednosti koje su osnov savremene Crne Gore – poručili su zajedničkim saopštenjem iz opozicionih stranaka.

Oni su istakli da je sve što se dešavalo u prethodnim danima, a pogotovo 5. septembra na Cetinju, pokazalo da Crna Gora ima marionetsku Vladu koja je u potpunosti instrumentalizovana u službi tuđih, antidržavnih i anticrnogorskih interesa.

- Minuli događaj nije predstavljao vjerski obred već novu stanicu velikodržavne, odnosno velikosrpske ofanzive koja ima za cilj da obezliči Crnu Goru i potre sve njene temeljne vrijed-

nosti – istaknuto je u saopštenju opozicije.

Reakcija građana Cetinja i većinske Crne Gore, dodali su, bila je usmjerena na zaštitu časti i dostojanstva države, a građanski otpor spriječio je državno poniženje planirano od strane zvaničnog Beograda i aktuelne vlasti.

- Aktuelnom Vladom trenutno upravlja čovjek kod koga ne postoji osnovna moralna, lična i državnička odgovornost, i koji je spreman da po cijenu ljudskih žrtava ispunjava zahtjeve svojih nalogodavaca, a sve u cilju stvaranja ,,srpskog sveta“ – naveli su.

Ocijenili su i da je stanje u državi dramatično zbog pandemije, sve većeg broja nezapošljenih, ali i činjenice da se ne zna ko komanduje službama bezbjednosti, te situacije u kojoj predsjed-

ISPRAVKA U jučerašnjem štampanom izdanju Pobjede u tekstu ,,Marković potvrđen za ambasadora prije mišljenja Odbora“ navedeno je da je došlo do greške u proceduri imenovanja šefa Misije Crne Gore pri EU Petra Markovića, te da je Marković, kandidat za ambasadora Crne Gore pri Misiji Evropske unije u Briselu, potvrđen za ambasadora prije mišljenja Odbora za međunarodne odnose. Precizna informacija je da je Marković u redovnoj proceduri dobio saglasnost država članica u Savjetu putem, prećutne procedure (agrément) što je uslov da se, nakon toga, o njemu kao kandidatu izjasni Odbor na zahtjev Predsjednika, koji potom potpisuje akreditivna pisma u ime države odašiljanja, u ovom Crne Gore.

Izvinjavamo se gospodinu Markoviću i čitaocima Pobjede.

J. Đ.

nik Vlade prijeti građanima kako će se policijska represija od 5. septembra ponavljati.

- EU integracioni put stagnira, na dnu je agende trenutne većine u kojoj dominantni dio suštinski preferira promjenu spoljnopolitičkog kursa države.

Naša pozicija u NATO-u dobrano je poljuljana aktivnostima Vlade koje se odnose na curenje podataka, kalkulacije pod pritiskom DF-a oko slanja naše vojske u određene misije – naglasili su u saopštenju.

Crna Gora, dodali su, mjesecima nema ministra pravde, predsjednik Vlade praktično ni sa kim ne komunicira i pokušava da uzurpira nadležnosti bezbjednosnog sektora.

- Svi politički akteri u parlamentarnoj većini nalaze se u međusobnim svađama. Dok Demokratski front i dalje boj-

kotuje parlament, čime je u potpunosti blokiran zakonodavni postupak, Ura prijeti obaranjem Vlade – istakli su predstavnici opozicije.

Opozicija smatra da se Crna Gora nalazi na raskrsnici između nacionalne i građanske, teokratske i sekularne, srednjovjekovne i savremene države.

- Cijenimo potrebnim kreiranje evropske platforme na koju su dobrodošli svi - svaka politička stranka, nevladina organizacija, grupa građana i svaki pojedinac koji dijeli vrijednosti građanske, evropske i antifašističke Crne Gore ima obavezu da ustane i usprotivi se naletu fašizma i velikodržavne politike pod kojim se naša zemlja nalazi i odbrani svoje pravo na odlučivanje o sopstvenoj budućnosti – zaključeno je u saopštenju.

Prema saznanjima Pobjede, tokom proteklih nekoliko dana bilo je niz susreta opozicionih lidera što je uvod u veću zajedničku akciju, ne samo prema partijama parlamentarne većine već i prema međunarodnoj zajednici, posebno članicama Kvinte.

U tom cilju se formiraju međustranački timovi koji će krenuti u međunarodno lobiranje, zahvaljujući razgranatim mrežama u državama EU i u SAD, ali i međunarodnim institucijama i organizacijama, da bi se svima približila prava slika dešavanja u Crnoj Gori, naročito kršenja građanskih prava, zastrašivanja pripadnika manje brojnih nacionalnih zajednica, kao i kršenja prava na slobodu vjeroispovijesti pravoslavnih Crnogoraca. Ž. Z.

Na poziv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović otputovaće danas u dvodnevnu uzvratnu zvaničnu posjetu Republici Hrvatskoj, na poziv predsjednika Zorana Milanovića.

Nakon ceremonije dočeka sa najvišim vojnim i državnim počastima, predsjednici Đukanović i Milanović imaće teta-tete razgovor, koji će nasta-

Đukanović u dvodnevnoj posjeti Hrvatskoj viti na susretu delegacija Crne Gore i Hrvatske.

- Tokom zvanične posjete, predsjednik Đukanović će imati susret i sa predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, kao

i sastanak sa predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem koji će u čast predsjednika Đukanovića prirediti i radni ručak saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.

R. P.

Održana sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu

Saslušanje Sekulovića, Injac, Brđanina, Vukšića i Bešovića 22. septembra PODGORICA – Članovi Odbora za bezbjednost i odbranu jednoglasno su juče donijeli odluku o održavanju kontrolnog saslušanja vicepremijera Dritana Abazovića, ministara unutrašnjih poslova i odbrane Sergeja Sekulovića i Olivere Injac, direktora Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost Zorana Brđanina i Dejana Vukšića, kao i vr-

šioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje u Ministarstvu unutrašnjih poslova Miodraga Bešovića.

Kontrolno saslušanje zakazano je za 22. septembar i tom prilikom će biti razmotreno postupanje Uprave policije, bezbjednosnog sektora i odbrane prilikom protesta 4. i 5. septembra na Cetinju. Đ. Ć.

Srpska trobojka u Budvi

PODGORICA – Na glavnom bulevaru u Budvi juče ujutro okačena je srpska trobojka. Povod za isticanje zastave druge države u metropoli crnogorskog turizma bio je obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji su nedavno ustanovile vlade Srbije i BiH entiteta Republike Srpske.

Razjedinjena i posvađana prosrpska budvanska vlast, predvođena gradonačelnikom bez podrške Markom Batom Carevićem (DF) i predsjednikom lokalnog parlamenta, demokratom, Krstom Radovićem, kojeg na tom mjestu ne želi ni većina onih koji su ga birali, još jednom je pokazala da ih na okupu drži realizacija projekta „srpski svet“. Kada je „srpski svet“ u pitanju, ni „Mrčevo polje“, ni slične ovozemaljske razmirice i trzavice ih ne mogu zaustaviti.

Pod geslom „Srpstvo je vaskrslo“, Aleksandar Vučić, idejni tvorac „srpskog sveta“, zamislio je ovaj praznik kao zajedničku svetkovinu Srbije i BiH entiteta Republike Srpske. Vučić je nedavno otišao i korak dalje, pozvao je da ga obilježe i Srbi iz ostalih „srpskih“ zemalja, konkretno Crne Gore, djelova Sjeverne Makedonije, Kosova i Hrvatske.

I dok su naši susjedi žestoko reagovali na ovaj novi gaf predsjednika Srbije, zvanična Crna Gora je prećutala ponovno guranje naše države u „srpske zemlje“.

Prosrpska vlast u Budvi poslušala je predsjednika druge države i na glavnom bulevaru istakla njegovu zastavu.

Za poslanika Demokratske partije socijalista Andriju Nikolića performans sa isticanjem trobojki u Budvi povodom Dana srpskog jedinstva dokaz je da je „srpski svet“ ideologija dvije trećine vlasti u Crnoj Gori.

- Vlade Srbije i RS ustanovi-

le su Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, sa ciljem da svi Srbi, ma gdje živjeli, slijede politiku zvaničnog Beograda. Današnji performans sa trobojkama na crnogorskim ulicama potvrđuje da je ‘srpski svet’ ideologija i 2/3 vlasti u Crnoj Gori – napisao je na Tviteru Nikolić.

Socijaldemokratska partija oštro je osudila isticanje zastava druge države koje je, kako kažu, po bulevarima očigledno odradila lokalna samouprava u Budvi.

- Iznova se pokazuje da je vlast u Budvi samo posluga vlastima Aleksandra Vučića i zvaničnog Beograda, i da podržavaju svaku njihovu, ma koliko glupavu, ideju, saopštava Mihailo Đurović, predsjednik OO SDP Budva.

Poručio je da će se ideji da se zastavama samo jednog naroda i susjedne države doprinosi jačanju evropskog puta i građanskog koncepta države vjerovati taman koliko i izjavi direktora komunalnog preduzeća kad su prošli put širili trobojke – da je to zbog francuske revolucije.

Budva je, kako je rekao, multietnička sredina i svjetska turistička destinacija u kojoj se mogu čuti desetine jezika svakog dana i njeno pretvaranje u nacionalističku palanku neće proći, jer to ne želi ogromna većina u našem gradu.

- Kraljica Mediterana, grad raznih kultura i naroda tokom dva milenijuma trajanja, danas ima vlast koja svakodnevno produkuje nove probleme. A jedini odgovor koji imaju na te probleme je barjačenje po nalogu Vučića i stvaranje atmosfere podjela po nacionalnim linijima. Zbog toga je krajnje vrijeme da vrate mandat građanima i da se uspostavi ozbiljna i odgovorna lokalna uprava koja neće dijeliti nego ujedinjavati Budvanke i Budvane poručuje Đurović.

Z. DARMANOVIĆ

Ekonomija

Četvrtak, 16. septembar 2021.

5

Predstavljeni rezultati poslovanja državnih kompanija u prvih šest mjeseci

To Montenegro 1,4 miliona eura u minusu, a prosječna plata 1,2 hiljade Najprofitabilnija je bila Elektroprivreda sa 17 miliona eura dobiti, a najslabiji rezultat od 3,7 miliona eura u minusu je Aerodroma Crne Gore PODGORICA - U prvoj polovini godine devet kompanija koje pripadaju resoru Ministarstva kapitalnih investicija poslovalo je sa ukupnim pozitivnim rezultatom od 26,4 miliona eura, dok je 11 imalo neto gubitak od 11,6 miliona eura, saopšteno je juče na pres konferenciji ovog resora. Naveli da su i da su za osam mjeseci predali tužiocima 12 informacija o postojanju mogućih krivičnih djela.

Predstavnica Odjeljenja za korporativno upravljanje Ana Tošanić-Radunović kazala je da su najveći profit imali EPCG (17,1 milion eura), CGES (8,6 miliona), Monteput (238 hiljada), Marina Bar (179 hiljada) i Luka Bar (94 hiljade).

- Najveći gubitak imali su Aerodromi Crne Gore od 3,7 miliona eura, CEDIS dva miliona, Barska plovidba 1,6 miliona, To Montenegro 1,4 miliona eura i Montekargo 1,3 miliona eura rekla je Tošanić-Radunović.

Kad se posmatraju rezultati na nivou Ebitda, što je rezultat prije poreza, kamate i amortizacije, situacija je značajno bolja, odnosno 14 kompanija ostvarile su dobit od 65,6 miliona eura.

Ona je dodala da imamo šest kompanija koje su imale negativnu Ebitdu. To su Aerodromi CG, To Montenegro, Montekargo, Održavanje željeznič-

Najviše zaposlenih imaju CEDIS i EPCG Najviše zaposlenih ima CEDIS 1.417, EPCG 1.067, Rudnik uglja 876, Aerodromi Crne Gore 736 i Željeznička infrastruktura 708.

Kod CEDIS-a, EPCG i Rudnika uglja postoji rast broja zaposlenih u odnosu na kraj juna prošle godine. Tako je u CEDIS-u za godinu broj zaposlenih uvećan za 58, kod EPCG za 71, a u Rudniku uglja za 24.

- U Aerodromima CG je zabilježen pad broja zaposlenih u odnosu na 2019. od 25, a u Željezničkoj infrastrukturi za devet odsto – rekla je Tošanić-Radunović.

 Sa presa u Ministarstvu kapitalnih investicija

kih sredstava, Berza električne energije i EPCG Beograd.

- Najuspješnija djelatnost je energetika i rudarstvo sa neto rezultatom od 23,6 miliona eura, a najlošije su poslovale vazdušne kompanije sa 5,1 miliona u minusu - precizirala je Tošanić-Radunović.

ZaRadE

Dodala je da je u odnosu na prošlu godinu, prisutan trend oporavka, pa je 12 kompanija poslovalo bolje, a sedam lošije.

Sva društva su ostvarila bolji rezultat od 12,7 miliona eura ili 579 posto.

-Primjetan je trend oporavka, pri čemu najlošije stoji pomorski saobraćaj koji je zabilježio lošije rezultate i u odnosu na prošlu godinu. Bolji rezultat jedino je imala Marina Bar, ali očekujemo da će njihovi rezultati biti bolji u drugoj polovini godine - navela je Tošanić-Radunović.

Ukupni troškovi zarade i naknade zarada u ovih 20 preduzeća iznose 54 miliona eura, što je za pola procenta manje u odnosu na 2019. godinu ili dva odsto više u odnosu na prošlu. U svim preduzećima je 6,73 hiljade zaposlenih, što je jedan odsto više u

odnosu na prošlu godinu.

- Najveće prosječne neto zarade imaju Elektroprivreda Beograd 1.347 eura, koja ima dva zaposlena, To Montenegro sa 1.217 eura, Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) sa 1.042 eura, Berza električne energije sa 971 euro i Montenegro bonus sa 965 eura, dok najniže zarade imaju željeznička preduzeća - kazala je Tošanić-Radunović.

KoRupcija

Predstavnik Odjeljenja za borbu protiv korupcije Milorad Milošević kazao je da su za

Najveće prosječne neto zarade imaju EPCG Beograd 1.347 eura, To Montenegro 1.217, COTEE 1.042, Berza električne energije 971 i Montenegro bonus sa 965 eura nešto više od osam mjeseci predali tužiocima 12 informacija o postojanju mogućih krivičnih djela, od kojih se polovina odnosi na željeznička preduzeća.

Po tri informacije odnose se na Montekargo i Željezničku infrastrukturu, a ostalo na Barsku plovidbu, EPCG, Crnogorsku plovidbu i izvoz 2,6

hiljada tona rude boksita iz Nikšića.

- Nijesu ovo nikakve specijalne krivične prijave, niti uzimamo na sebe tuđu nadležnost.

Prikupljamo informacije, pogotovo kada vidimo potencijalno očigledne zloupotrebe objasnio je Milošević.

Navodi da su zaustavili tendere vrijedne od 100 hiljada do 20 miliona eura, u kojima su prepoznali diskriminatorske uslove.

- Bavili smo se kupovinom i otplatom četiri broda, ugovorom o isporuci struje Tosčeliku, partijskim zapošljavanjem na željeznici, pretovaranjem vagona Montekarga i tenderima ŽICG objasnio je Milošević i naglasio da su za devet prijava dobili potvrdu da su predmeti formirani i otvoreni izviđaji.

Dodao je da su štete po ovim prijavama desetine miliona eura.

S. P.

Tender Ministarstva ekonomije za izradu studije izvodljivosti

Nove optužbe lidera PZP na račun ministra finansija

Žičara na Savinom kuku pod lupom

PODGORICA - Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević optužio je ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića da je predstavnik ozbiljne međunarodne kriminalne grupe za pljačkanje javnih finansija Crne Gore.

Žičara Savin kuk

PODGORICA - Ministarstvo ekonomskog razvoja objavilo je tender za izradu studije izvodljivosti za rekonstrukciju stare ili izgradnju nove žičare postojećom trasom na Savinom kuku.

Studija će biti upućena UNESCO-u, s obzirom da se radi o području pod zaštitom te organ izacije. Pokrenut je i postupak izmjene prostornog plana posebne namjene za Durmitorsko područje.

Osnovni cilj izrade studije je da se utvrdi opravdanost i profitabilnost te investicije i da se donese zaključak o eventualnom uticaju na održivost sa aspekta očuvanja univerzalnih vrijednosti doR. E. bra svjetske baštine.

- Ako nijeste vjerovali meni, evo sad to potvrđuje i predstavnik koncerna Vijesti u Ministarstvu finansija. Ako se ja i kancer Vijesti složimo oko toga da je Mickej opasni međunarodni lopov, onda mora da je to tačno – objavio je Medojević na društvenim mrežama pripisujući mu šverc cigareta, droge, tajni hedžing i zaduživanja, namještanje tendera i kriptovalute.

Medojević je dodao da je ,,Tre-

Medojević: Spajić član kriminalne grupe

Nebojša Medojević

Milojko Spajić

binjska grupa“ opasna ekspozitura globalne duboke države te da je saradnja djelova crkve, švercera i korumpiranih mini-

stara pod njenim okriljem, opasna i štetna po nacionalne interesne Crne Gore i Srbije.

R. E.

Podaci Monstata

Ocjene iz Instituta alternativa

Inflacija u avgustu 0,1 odsto

Nezakoniti konkursi za v.d. pozicije

PODGORICA – Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena u avgustu su bile više u prosjeku za 0,1 odsto u odnosu na jul, podaci su Monstata.

U odnosu na jul, u avgustu su potrošačke cijene bile više za 3,1 odsto, a najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena povrća, čvrstih goriva, usluga smještaja, mlijeka, sira i jaja, voća i mesa. Ove cijene su od početka godine do kraja avgusta u poređenju sa prošlom godinom u prosjeku više za 1,7 odsto.

Tako je zabilježen rast cijena u hotelima i restoranima za 1,7 odsto, za stanovanje, vodu, struju, gas i druga goriva 0,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića poskupila su za 0,7 odsto, a namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana, rekreacija i kultura i ostala dobra i usluge za po 0,1 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 4,8 odsto i prevoz 0,2 odsto, dok se ostale cijene nijesu bitno mijenjale. R. E.

PODGORICA - Neregulisani i ad hok konkursi za v.d. pozicije u ministarstvima nepotrebno odlažu sprovođenje javnih konkursa u skladu sa zakonom i smanjuju upravljačku odgovornost u resorima, ocijenili su iz Instituta alternativa.

Naveli su da je takav konkurs za 20 v.d. generalnih direktora u Ministarstvu finansija, a ranije u ministarstvima javne uprave i kapitalnih investicija.

- Prvo i osnovno pitanje je zašto ta ministarstva nijesu pravovremeno ispu-

nila zakonske obaveze i stvorila uslove da se sprovede zakonom propisana procedura javnog konkursa - navodi se u saopštenju i ističe da zakon ne poznaje konkurs za vršioce dužnosti, jer se radi o najduže polugodišnjim pozicijama.

- Uvođenjem nepotrebnih v.d. stanja podstiče se politizacija tih pozicija i one se dodatno destabilizuju, u kontekstu u kojem je sama Vlada u februaru ove godine ukazala da značajan odliv ekspertskog kadra iz pregovaračke strukture može nepovoljno uticati na

dinamiku ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa sa EU - kaže se u saopštenju.

Upozorili su i na djelimični kadrovski plan za ministarstva i službe Vlade, koji je usvojen krajem jula ove godine, a u kojem je izostalo obrazloženje za 139 zaposlenih. Taj plan nije obuhvatio 21 organ i četiri ministarstva - unutrašnjih poslova, odbrane, finansija i socijalnog staranja i prosvjete, nauke, kulture i sporta. Ta su ministarstva, umjesto da rade na sistematizaciji, zaposlila v.d. kadrove.

R. E.

Ekonomija

Četvrtak, 16. septembar 2021.

CBCG predstavila rezultate procjene kvaliteta aktive banaka, sistem zdrav i stabilan

Prvoj banci naloženo da primijeni mjere očuvanja kapitala PODGORICA – Rezultati procjene kvaliteta aktive banaka (AQR) u Crnoj Gori pokazali su da je bankarski sistem zdrav i stabilan, ali i da kod Prve banke postoji potreba za primjenu mjera za očuvanje kapitala.

AQR je inicirala Centralna banka (CBCG), a sprovela revizorsko-konsultantska kuća Ernest&Young, u saradnji sa eksternim revizorima banaka, od marta 2020. do septembra ove godine. Korišćeni su podaci od 31. decembra 2019.

Iz Prve banke juče su Pobjedi saopštili da su prije primjene rezultata AQR-a obezbijedili dodatni kapital u cilju pune usaglašenosti sa svim zahtjevima regulatora.

- Banka je tokom 2020. i 2021. smanjila rizikom ponderisanu aktivu i izvršila prodaju dijela stečene aktive, čime je ostvarila kapitalnu dobit kojom se jača njena pozicija i na adekvatan način ispunjavaju nalazi AQR-a – naveli su iz Prve banke, naglašavajući da će, nakon procesa AQRa, njihov koeficijent solventnosti biti 12 odsto.

KAPITAL MANJI 40 MILIONA

Guverner CBCG Radoje Žugić kazao je da je AQR prvi put sproveden u Crnoj Gori, te da je pokazao da imamo zdrav, stabilan i pouzdan bankarski sistem.

Ukupni kapital na nivou bankarskog sistema biće umanjen za 40,3 miliona eura nakon što banke primijene rezultate AQR-a. Umanjenje kapitala sa 456 na 416 miliona eura dovešće do smanjenja prosječnog koeficijenta solventnosti sa 17,8 na 16,2 odsto, što je iznad zakonskog minimuma od 10 odsto.

Direktor Sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejan Vujačić kazao je na jučerašnjoj konferenciji za medije da je na kraju avgusta bankarski sistem bio stabilan, dobro kapitalizovan, visoko likvidan i profitabilan.

- Sopstvena sredstva banaka iznose 534,9 miliona eura i u odnosu na referentni datum sprovođenja AQR-a su veća za 78,6 miliona. Navedeni rast je više nego dovol-

Iz Prve banke su saopštili da su prije primjene rezultata AQR-a obezbijedili dodatni kapital u cilju pune usaglašenosti sa svim zahtjevima regulatora, naglašavajući da će nakon AQR-a njihov koeficijent solventnosti biti 12 odsto

PRIMJENA DO KRAJA 2021.

Predstavnik Ernst&Younga Dušan Tomić rekao je da su AQR na terenu spro-

Nagrade Business Elite Awards dodijeljene u Istanbulu

Jelena Kaluđerović među najuspješnijim liderima regiona PODGORICA - U utorak su u Istanbulu dodijeljene nagrade Business Elite's Awards ,,40 under 40“, gdje je Jelena Kaluđerović, menadžerka za odnose s javnošću Hotelske grupe Budvanska rivijera, uvrštena među 40 najuspješnijih lidera Jugoistočne Evrope ispod 40 godina.

Voditelj ceremonije bio je poznati turski glumac i interpretator Jusuf Emini.

Nagrade Business Elite Awards zaštitni su znak Global Top Brand Awardsa, ustanovljenih 1985. godine u Torontu, Kanada, a imaju za cilj da identifikuju izvrsne pojedince širom svijeta koji se izdvajaju svojim angažovanjem i profesionalnim uspjesima.

R. E.

Jelena Kaluđerović

Radnici „Radoja Dakića “

Traže pomoć za naplatu potraživanja

PODGORICA – Nakon što se nevladino udruženje ,,Radoje Dakić“, kako navode, 142 puta bezuspješno obraćalo državnim i sudskim institucijama radi naplate potraživanja po pravosnažnoj presudi podgoričkog Osnovnog suda za 354 bivša radnika, pismo su uputili i potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću.

Sa presa u Centralnoj banci

jan da kompenzuje očekivani pad, odnosno korekciju koja je rezultat AQR-a od 40 miliona - rekao je Vujačić.

Adekvatnost kapitala banaka, kako je dodao, iznosi 19,22 odsto i ne očekuju da primjena rezultata AQR-a izvrši značajnu korekciju.

- Likvidna aktiva je 1,5 milijardi eura, pri čemu su ukupni depoziti na nivou sistema od početka godine porasli 600 miliona na četiri milijarde eura - precizirao je Vujačić, navodeći da banke na kraju avgusta posluju sa profitom od 41 milion eura, što je 55 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.

Obraćanje NVU ,,Radoje Dakić“ potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću

vodile tri revizorske kuće i 12 nezavisnih procjeniteljskih kuća koje su radile na pregledu i reprocjeni kolaterala.

- Pregledano je 84 odsto rizikom ponderisane aktive bankarskog sektora, što je izuzetno visok procenat imajući u vidu statistike koje su postojale u Evropi. Revizori su pojedinačno pregledali kreditna dosijea 2.700 dužnika - rekao je Tomić.

Banke će, kako je saopšteno iz CBCG, morati da primijene rezultate AQR-a do kraja godine.

- Imajući u vidu proaktivne mjere koje su banke preduzele nakon završetka AQR-a o kojima smo informisani, očekujemo da nakon primjene rezultata sve banke posluju u okviru zakonom definisanih limita adekvatnosti kapitala - naveli su u CBCG. B. D.

Navode da se ne poštuju ni Ustav ni zakoni, sudske presude niti ljudska i socijalna prava bivših radnika ,,Dakića“.

- Iskreno se nadamo da ćete sada Vi sa ostalim saradnicima pomoći da se ova višegodišnja nepravda i agonija riješi valjano i zakonito - poručuju u pismu Abazoviću.

Ova grupa radnika za neisplaćene zarade od 1997. do 2003. godine po presudi iz 2010. potražuje ukupno

Kursna lista

6

3.103.688,44 eura te da se, do sada, niko od njih nije naplatio. Iščekuju i odluke Ustavnog suda na četiri žalbe zbog povrede prava na imovinu i pravično suđenje, ukazujući da je sud odlučio o žalbama nekih advokata, ali ne i o njihovim. Po tom osnovu trebalo bi da im bude isplaćeno 712 hiljada eura. Više puta su urgirali i kod Ustavnog suda ne bi li odlučili o njihovoj žalbi, ali odluke još nema.

Potpisnici pisma Vojislav Perazić i Momir Ivanović ukazuju i da je do sada prodata imovina vrijednosti 30 miliona eura, pitajući se kako se ova sredstva dijele.

Od Abazovića traže da da nalog Upravi za inspekcijske poslove da preispita rad Privrednog suda i stečajne uprave i utvrdi da li se novac ispravno dijeli i kada će isplata novca za njih 354 doM. Lk. ći na red.

1.18140

CHF

1.08870

JPY 130.08000

AUD

1.61140

GBP

CAD

1.49510

USD

0.85260

Višegodišnji spor Morskog dobra i Aerodroma oko korišćenja zemljišta u Tivtu PODGORICA - Prošlo je dvije i po godine otkada je Apelacioni sud vratio na početak spor po tužbi Morskog dobra, koji od Aerodroma Crne Gore traži 2,6 miliona eura za korišćenje 544 hiljade kvadrata u zahvatu tivatskog aerodroma od 2013. do 2017. godine.

Međutim, od početka se nije odmaklo, jer vještak geodetske struke Lazar Vukadinović ne uspijeva da i pored svojih i zahtjeva suda dobije svu arhivsku dokumentaciju ne bi li dao odgovore na pitanja tražena ukidnim rješenjem Apelacionog suda. On je u prethodnom postupku utvrdio da je riječ o državnoj imovini, na kojoj pravo raspolaganja ima Vlada, dok je pravo korišćenja na Aerodrome upisano 2015. godine na zahtjev Uprave za imovinu. Za sud je sporan osnov tog zahtjeva i da li mu je prethodila odluka Vlade, pa je naložio da se pribavi hronologija upisa na tom zemljištu, ne bi li se utvrdilo kome

Dvije i po godine čekaju podatke o upisu u katastar je pripadalo pravo korišćenja, posebno od 2008. do 2013. godine kada je na snazi bio ugovor o zakupu između Aerodroma i Morskog dobra.

Tim ugovorom je bilo regulisano korišćenje ovog zemljišta, ali su Aerodromi, nakon isteka, odbili da potpišu aneks iako su nastavili da ga koriste, pa u Morskom dobru smatraju da je ugovor produžen po sili zakona.

Aerodromi su tada godišnje plaćali deset centi po kvadratu, odnosno 54,5 hiljada eura. Prvostepenom presudom zahtjev Morskog dobra je odbijen uz obrazloženje da je riječ o aerodromskom kompleksu na kojem Aerodromi imaju pravo upravljanja prenijeto od Vlade, zbog čega nemaju obavezu plaćanja naknade bez obzira što su u zoni morskog dobra.

Ročišta su do sada odlagana više puta zbog čekanja na dokumentaciju iz Državnog i Istorijskog arhiva, iako su djelove u više navrata dostavljali, ali, prema riječima Vukadinovića, sve to nije bilo dovoljno da sačini dopunski nalaz. Prethodno je tivatska filijala Uprave za nekretnine dostavila sudu hronologiju upisa, ali bez podatka na osnovu čega je na Aerodrome upisano pravo korišćenja prije šest godina. Vukadinović je ranije naveo da je pokušao da dobije informacije od republičke Uprave za nekretnine, ali i pored pozivanja na Zakon o slobodnom pristupu informacijama, u tome nije uspio.

Zakonom je propisano da imovinom u zoni morskog dobra upravlja istoimeno preduzeće, dok Vlada od-

lučuje o uslovima i visini naknade za korišćenje zemljišta na osnovu čega se zaključuje ugovor sa Morskim dobrom. Aerodromi sa pripadajućom infrastruktorom su, prema zakonu, dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže država.

U ukidnom rješenju Apelacionog suda se navodi da je neophodno utvrditi da li je pravo korišćenja upisano na osnovu odluke Vlade, imajući u vidu da je država osnivač obje strane u sporu. Ukazuju da se iz odluke Vlade o osnivanju Aerodroma ne može pouzdano zaključiti da li je sporno zemljište ušlo u procjenu vrijednosti kapitala niti je to moguće utvrditi iz Statuta. Naredno ročište pred Privrednim sudom zakazano je za 19. oktobar.

M.Lk.

Društvo

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Na Poliklinici Kliničkog centra informacioni sistem dva sata bio u zastoju, uprava tvrdi da nije bilo gužve

Pacijenti se žalili da su čekali tri sata, neki odustajali i vratili se kući Jedna od sugrađanki koja je sa majkom došla na hematologiju, koja je u dnevnoj bolnici, kaže da je čekala tri sata na pregled i da su na kraju otišli kući jer nijesu imali informaciju kada će stići na red. I Zaim Taganović iz Ulcinja je kod hirurga čekao toliko. Međutim, pacijenti koji su bili kasnije zakazani kažu da nijesu čekali i da su pregled završili brzo Nakon pitanja Pobjede, PR služba KCCG-a je poslala fotografije na kojima nema gužve

PODGORICA – U Kliničkom centru juče je od 10 do 12 sati došlo do zastoja u radu informacionog sistema u Poliklinici – potvrdili su Pobjedi iz te zdravstvene ustanove. Oni su naglasili da to nije izazvalo gužve ispred ambulanti.

Ipak, redakciji Pobjede su se na velike gužve i dugo čekanje požalili pacijenti, koji su juče ujutro došli na zakazani pregled.

Pacijenti su kazali Pobjedi da je sistem pao oko deset časova i da ništa ne funkcioniše, da pacijentima koji se nalaze

ispred ambulanti govore da budu strpljivi, da ljekari ne mogu ništa…

Jedna od sugrađanki koja je sa majkom došla na hematologiju koja je u Dnevnoj bolnici kaže da je čekala tri sata na pregled i da su na kraju otišli kući jer nisu imali infomaciju kada će stići na red.

Jedan pacijent je imao zakazan pregled kod jednog specijaliste u deset, a kod drugog u 11,20.

- Ljekar je kazao da sa hematologije trčim na urologiju jer je tamo zakazan pregled u 11,20 i onda nazad na hema-

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić se oporavio od korona virusa

Vakcina mi je definitivno pomogla!

PODGORICA - Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić se oporavio od korona virusa, objavio je juče na Tviteru.

On je naglasio da mu je u tome vakcina „definitivno mnogo pomogla, jer u poređenju sa nekim nevakcinisanim prijateljima i poznanicima koji su prošli pravu golgotu, moja borba je i pored upale pluća bila neuporedivo lakša.“ - Naravno na vama je izbor, ali moja preporuka vam je da se obavezno vakcinišete – napisao je Bečić.

Bečić je kazao da se liječio 15 dana i da je imao obostranu upalu pluća i „druge procese“.

Bečić se vakcinisao 14. maja u Beranama u Hali sportova, i na taj način afirmisao masovnu vakcinaciju.

Tada je istakao da nije imao favorite među vakcinama „jer je siguran da sve što je odobreno od strane zdravstvenih ustanova jeste kvalitetno i djelotvorno“.

Sl.R.

tologiju, pa kad se stigne na red... – kazao je on.

Ekipa Pobjede je došla na lice mjesta, ali novinar nije mogao da uđe u Polikliniku zbog toga što nije imao uput, a nakon predstavljanja da je novinar koji je došao da uradi anketu sa pacijentima, rečeno mu je da to trenutno nije moguće zbog toga što Klinički centar sam sprovodi ,,neku vrstu ankete“.

Pobjeda je tada razgovarala sa pacijentima koji su izlazili iz Poliklinike i pitala ih da li su imali problema sa zakazanim pregledima i terminima.

Zaim Taganović iz Ulcinja je kazao da je poranio jer mu je kod hirurga Zorana Terzića bilo zakazano u 10,15 sati. Na pregled je ipak ušao tek poslije 13 sati.

- Predložili su mi operaciju, ali sam prije toga morao otići do hirurga. Sa suprugom sam čekao puno, ali hvala Bogu završili smo posao. To je najbitnije – kazao je Taganović.

Enes Škrijelj iz Rožaja imao je zakazano kod hematologa u 15 do 12 sati. Kaže da je čekao nekih pola sata, te da nije bilo velike gužve.

Sa druge strane, pacijenti koje smo juče oko 13 sati zatekli ispred Poliklinike Kliničkog centra rekli su nam da nisu upoznati sa bilo kakvim kvarom u informacionom sistemu, te da su na vrijeme završili zakazani pregled.

- Završio sam odmah kod oftalmologa. Nema gužvi koje su nekad bile uobičajene. Završio sam pregled za deset minuta – rekao je Petar Ramović iz Herceg Novog, istakavši da je zadovoljan uslugom Kliničkog centra.

Nakon 12 sati pacijenti nijesu dugo čekali ni na neurologiji i kardiologiji.

Pacijentkinja koja je željela da ostane anonimna kaže da je imala zakazano kod kardiologa te da mimo zastoja u informacionom sisitemu čeka oko pola sata da dođe na pregled.

Ona je istakla da joj nije problem čekanje već to što više nema jednog specijalistu koji će pratiti nejno stanje, nego joj uvijek zakažu kod drugog.

- Sami znate koliko je važno povjerenje između doktora i pacijenta a mijenjajući specijaliste ono se svakako ne može steći – kazala je ona.

Direktor Poliklinike Kliničkog centra dr Rifat Međedović objasnio je Pobjedi da u slučaju zastoja informacionog sistema na Poliklinici, ljekari nastavljaju da rade nesmetano.

- Obavljaju se pregledi i dijagnostičke procedure, dok se dokumentacija za pregledane pacijente čuva i naknadno unosi u sistem. Dakle, pacijenti budu pregledani istog dana i najčešće u zakazano vrijeme pregleda ili dijagnostičke procedure. Nema odlaganja niti pregleda niti dijagnostičkih procedura - kazao je dr MeđeSl.R. dović.

7

Institut za javno zdravlje evidentirao 626 novooboljelih i pet preminulih

Korona za dvije sedmice odnijela 79 života Od početka septembra od kovid infekcije umrlo je čak sedam osoba koji su imali između 30 i 40 godina PODGORICA – U Crnoj Gori od posljedica korona virusa preminulo je pet osoba i to po jedna osoba iz Podgorice, Ulcinja, Rožaja, Bara i Bijelog Polja. Najmlađi je imao 36, a najstariji 92 godine.

Od početka mjeseca korona je odnijela 79 života, a čak sedmoro od njih imalo je između 30 i 40 godina. Trenutno je aktivno 7721 slučajeva.

Direktorica Kliničkog centra dr Ljiljana Radulović je na posljednjem predstavljanju epidemioloških mjera na pitanje Pobjede da li imaju podatke o komorbiditetima preminulih, posebno onih koji su vakcinisani, odgovorila da nemaju, ali da su stanje pratile pridružene bolesti.

Institut za javno zdravlje saopštilo je juče da je na uzorku od 4.460 evidentirano 626 novooboljelih, što znači da je udio pozitivnih testova 14 odsto.

U Podgorici je registrovano 210 slučajeva, 69 iz Nikšića, 58 iz Pljevalja, 48 iz Bara, 35 iz Kotora i Berana, 28, iz Budve, Danilovgrada i Herceg Novog 27, Ulcinja 21. Institut je u Bijelom Polju registrovao 18 novooboljelih, Rožajama 17, Cetinju 16, Tivtu 14, Tuzima i Andrijevici devet, Kolašinu i Plavu pet, Mojkovcu četiri, Petnjici tri i Plužinama jedan.

Kada je u pitanju broj hospitalizovanih u Crnoj Gori se na liječenju od kovid infekcije nalazi 399 osoba, od čega njih 125 u Kliničkom centru, od kojih je 57 životno ugroženo.

Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori je vakcinisano 31.1 odsto stanovništva, odnosno 47,6 odsto punoljetnih graSl.R. đana.

Prema podacima Zavoda za seizmologiju, jučerašnji zemljotresi u Albaniji nijesu mogli izazvati štete, osjetili se i u Crnoj Gori

Tri puta treslo u Podgorici i Tuzima PODGORICA - Tri zemljotresa intenziteta 3,4, zatim 4,1 i 4,2 jedinice Rihterove skale osjetila su se juče na teritoriji Podgorice i Tuzi.

Prvi, jačine 4,1 stepen po Rihteru pogodio je juče ujutro oko 4 sata i 20 minuta Albaniju, sa epicentrom na 11 km od Podhuma u Tuzima, što je registrovao crnogorski Sektor za seizmologiju.

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 16 kilometara.

Drugi, slabiji, potres od 3,4 Rihtera, uslijedio je nakon 20-ak minuta na istoj lokaciji.

Treći zemljotres, jačine 4,2 jedinice Rihterove skale se osjetio juče u 14 sati i 26 minuta, a epicentar je registrovan na 10 km istočno od Podhuma. Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 26 km, prema podacima Sektora za seizomologiju.

Ovi zemljotresi nijesu mogli izazvati materijalne štete u epicentralnom području, saopšteno je iz te institucije.

J.M.

SD reagovao na izjavu direktorice Direktorata koji se bavi predškolskim i osnovnim obrazovanjem

Kako može vakcinacija biti pitanje intime PODGORICA – Portparol SD-a Nikola Zirojević saopštio je da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta funkcioniše nekonvencionalno i više kao kakva komuna, a manje kao institucija, govori najnoviji primjer direktorice Direktorata koji se bavi predškolskim i osnovnim obrazovanjem Slavice Ilinčić.

- Ona je, gostujući u jednoj emisiji, jasno stavila do znanja da se neće vakcinisati i da se sigurno neće baviti stanjem u prosvjeti kada je riječ o broju vakcinisanih nastavnika, te poručila da se nije vakcinisala ,,zato što nije“, te da joj ,,ne pada na pamet“ da se bavi time jer je to ,,pitanje intime“ – rekao je on.

Dodaje da Ilinčić zaboravlja da je ona javni funkcioner, potom i da se nalazi na čelu Ministarstva za obrazovanje, i na kraju da je u njenoj ingerenciji više

Na pitanje zašto nije vakcinisana Ilinčić je odgovorila: „Zato što nisam“

hiljada nastavnika i oko 90.000 djece.

- Gospođa zato nije pošla na kafu kod prijateljice, pa joj je neprijatno da je pita je li vakcinisana, već vodi resor koji se može pretvoriti u grotlo infekcije - rekao je on.

Dodaje da joj poručuju ono očigledno, što bi ona sama trebalo da zna i promoviše, a ne da je politički subjekti tome uče:

- Niko gospođo Ilinčić ne traži da tjerate prosvjetare da se vakcinišu. Tražimo da uspostavite sistem praćenja i kontrole u prosvjeti, ukoliko je moguće, kako zbog samih nastavnika od kojih nemali dio ima oboljenja, a samim tim se i nastava dovodi u pitanje, tako i zbog činjenice da je prosvjeta najveći sistem i kao takav potencijalno žarište epidemije. Posebno sad, kad

ste odlučili da opet bude po 30 djece u odjeljenjima, dakle, bez distance, što mogućnost zaraze čini većom – naveo je Zirojević, dodajući da ni neka kampanja u prosvjeti za povećanje svijesti o virusu i vakcinaciji ne bi smetala.

Zirojević zaključuje ,,što očekivati od gospođe čije su FB objave postale nadaleko čuvene“.

I dok čitava planeta i svi doktori, uključujući one iz Crne Gore, daju instrukcije i smjernice oko zaštite i vakcinacije, nama ostaje, kaže Zirojević, da se bavimo gospođom Ilinčić i premijerom koji se do dana današnjeg nije vakcinisao.

- I koji se izgleda i dalje nada da će ga od virusa spasiti pričešće i molitva. I, pomirili smo se više sa time, ali i dalje ostaje pitanje: ko će nas da spasi od ovakvih donosilaca odluka – rekao je on.

N.Đ.

8

Društvo

Četvrtak, 16. septembar 2021.

„PRAVNA“ GIMNASTIKA: Zaključcima se ne mogu rješavati imovinski odnosi, tvrde pravnici

Vlada prekršila i Ustav i zakon PODGORICA – Prepisivanje nosioca prava svojine nad Cetinjskim manastirom sa Prijestonice na državu, koje je Vlada Crne Gore sprovela u djelo zaključcima u kojima se to naređuje Upravi za katastar i državnu imovinu, nije pravno valjano a za odgovorna lica vjerovatno postoji dovoljan osnov sumnje za eventualno izjašnjenje tužilaštva o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu advokat Veselin Radulović.

Nemam dilemu da se radi o jednom zaključku koji je nezakonit i koji nije pravni put za rješavanje tih pitanja. Vlada je tim zaključkom prekoračila svoja ovlašćenja, prekršila Ustav i prekršila zakon, kazao je Pobjedi advokat Veselin Radulović

- Apsolutno smatram da način na koji je Vlada to uradila zaključkom nije pravno valjan.

Zaključkom Vlade se ta pitanja ne mogu rješavati, odnosno Vlada ne može odlučivati o prenosu vlasništva nad bilo kojom imovinom svojim zaključcima – kazao je Radulović.

ZAKLJUČCI

Vlada Crne Gore je u ponedjeljak, bez održavanja sjednice, telefonski i većinom glasova, bez konsenzusa, donijela zaključke, a na osnovu Informacije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, u kojima nalaže Upravi za katastar i državnu imovinu da Cetinjski manastir upiše na državu Crnu Goru umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine.

– Nalaže se Upravi za katastar i državnu imovinu da odmah i bez odlaganja izvrši zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja u ,,G“ listu Lista nepokretnosti broj 915 KO Cetinje I, i to na svim katastarskim parcelama do okončanja postupka promjene upisa u katastarskom operatu, ističe se u dopisu Vlade Crne Gore.

Potom se nalaže Upravi za katastar da ,,bez odlaganja izvrši ispravku“ i praktično izbriše vlasnička prava Prijestonice i prenese ih na državu Crnu Goru. Uz važnu napomenu: da se nikako ne dira u pravo korišćenja koje - ima Srpska pravoslavna crkva.

– Nalaže se Upravi za katastar i državnu imovinu da odmah i bez odlaganja izvrši ispravku upisanog nosioca prava svojine na način što će umjesto Prijestonice Cetinje kao nosioca prava svojine vratiti upis na Državu Crnu Goru, shodno rješenju Uprave za nekretnine Podgorica - Područna jedinica Cetinje od 24. 11. 2005, pri čemu se navedenim upisom ne dira u prava upisanog titulara korišćenja – navodi se u zakl-

Privremenu mjeru raspolaganja imovinom može da donese sam

Veselin Radulović

jučcima koje je direktoru Uprave Koči Đurišiću uputila generalna sekretarka Vlade Žana Praščević-Milačić.

NESUMNJIVO NEZAKONITO

Radulović ističe da je posebno problematično i to što je Vlada stavila takozvanu privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom.

- Takvu privremenu mjeru bi mogao eventualno da donese samo sud u postupku koji bi bio pokrenut od strane lica koja su ovlašćena za to. U konačnom, nemam dilemu da se radi o jednom zaključku koji je nezakonit i koji nije pravni put za rješavanje tih pitanja. Mislim da je Vlada tim zaključkom prekoračila svoja ovlašćenja, prekršila Ustav i prekršila zakon – kazao je Radulović.

Draginja Vuksanović-Stanković

On objašnjava da u svakoj situaciji kada je na nekoj imovini upisan vlasnik, nebitno o kome se radi, u obimu prava svojine jedan kroz jedan, važi pretpostavka da je to imovina tog vlasnika.

- Ta pretpostavka se može obarati, ali pred sudom. Lice koje pretenduje da ima pravo nad imovinom, može pokrenuti parnicu. Može prije, ili uporedo sa vođenjem parnice, tražiti od suda na osnovu odgovarajućih dokaza da sud donese privremenu mjeru kojom bi zabranio otuđenje i raspolaganje tom imovinom do pravosnažnog okončanja postupka. To je put koji je zakonit i koji je po Ustavu. Dakle, to je jedini pravno valjani način da se urede ta pitanja – rekao je Radulović.

Nažalost, kako kaže, ova Vlada je postupila na jedan način koji je potpuno suprotan onome što su njeni brojni pripadnici zagovarali prošle godine istim ili sličnim povodom, kada su podržavali litije, i kada su smatrali da se ta svojinska pitanja ne mogu uređivati kroz upravni postupak i upravnim aktima izvršne vlasti.

- Oni su to upravo uradili u ovom slučaju i to, po mom mišljenju, nije dobar put. To je put koji nije pravno valjan i kao takav svaka posljedica koju bi takva odluka proizvela takođe nije pravno valjana i nezakonita je – kazao je on.

„ISPRAVKA“

Upitan da pojasni kako je moguće da se „ispravkom“, kako

piše u nalogu Vlade Upravi za katastar i državnu imovinu, mijenja nosioc prava svojine, Radulović kaže da se ispravkom u listu nepokretnosti ne može smatrati ako se mijenja titular, odnosno vlasnik svojine.

- To nikako ne može biti ispravka. Ovdje se suštinski mijenjaju svojinska prava jer se prenose sa jednog na drugo lice i to se ne može nikako smatrati ispravkom. Takva pitanja se ne mogu rješavati zaključkom o ispravci. Ono kako je formulisan taj zaključak Vlade u suštini, ni po svojoj formi ni po sadržini, nije zaključak o ispravci neke greške – kazao je Radulović.

KRIVICA

Upitan da prokomentariše podnošenje krivičnih prijava protiv premijera Zdravka Krivokapića i generalne sekretarke Vlade Žane PraščevićMilačić, ali i najave podnošenja prijava i protiv ostalih odgovornih lica u ovom „poslu“, Radulović je kazao da vjerovatno postoji dovoljan osnov sumnje za izjašnjenje tužilaštva o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja.

- Naravno, tužilaštvo o tome treba da se izjasni. Vjerovatno postoji dovoljan osnov sumnje da bi se to razmatralo u smislu eventualog izjašnjenja o krivičnom djelu zloupotrebe službenog položaja, jer se to djelo može izvršiti, između

ostalog, i prekoračenjem službenih ovlašćenja na način koji će prouzrokovati štetu ili korist nekom licu. Ostaje na tužilaštvu da procijeni da li tu ima elemenata krivične odgovornosti ili se radi o nekom propustu druge prirode – zaključio je Radulović.

I poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković – profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je Vlada postupila protivustavno i nezakonito.

- Skandalozna i protivustavna odluka Vlade o vlasništvu nad Cetinjskim manastirom još jedan je u nizu dokaza da je ona samo poslušni izvršilac naloga zvaničnog Beograda i crkve Srbije i da u tom svom poslušništvu neće prezati da uradi bilo šta – kazala je ona u izjavi dostavljenoj medijima.

Prema njenim riječima, tim potezom Vlada nastavlja da se otvoreno ruga Ustavu i zakonima, potpuno razarajući pravni i politički sistem Crne Gore.

- Svakome je jasno da ne postoji granica besudnosti i bezakonja koju ova vlast nije spremna da pređe. Tajna, telefonska sjednica na kojoj Vlada mimo svojih nadležnosti donosi odluke, licemjerno je došla samo par minuta poslije ,,izvinjenja“ Dritana Abazovića Cetinjanima – navodi Vuksanović-Stanković.

Neustavno preuzimanje vlasničkih prava od strane Vlade, kako je ocijenila, upravo pokazuje želju vlasti da se mimo odgovarajuće zakonske procedure preuzima imovina Prijestonice, a na isti način sjutra mogu oduzimati bilo čiju imovinu.

- Neustavno i nezakonito prepisivanje Cetinjskog manastira sa Prijestonice na državu ima i jednu zanimljivu poruku. Naime, Vlada sada prihvata da vjerski objekti ne samo da mogu, već je poželjno da budu u državnom vlasništvu, protiv čega su se organizovale litije na čijem političko-ideološkom talasu je Zdravko Krivokapić i postao premijer. Dakle, licemjerje bez granica. Jedino veće licemjerje od toga je kada odbornici Ure glasaju za jedno na Cetinju, a njihov lider Abazović za potpuno suprotno na Vladi. Kako u ovom slučaju, tako i u slučaju ustoličenja mitropolita Joanikija na Cetinju.

Teatar apsurda i jako loši gumci amateri - naglasila je Vuksanović-Stanković.

D.MIHAILOVIĆ

Pomoću video snimka policija identifikovala mladića koji je nosio eksplozivnu materiju tokom protesta na Cetinju

Uhapšen zbog „molotovljevog koktela“, danas saslušanje PODGORICA - Mladić koji je nosio u ruci ,,molotovljev koktel“ na građanskom protestu na Cetinju, identifikovan je sa video snimka Radio- Televizije Crne Gore i uhapšen juče u tom gradu, saopštila je Uprava policije.

Prema saznanjima Pobjede, riječ je o Nikoli Juriću, koji je sam došao u policijsku stanicu. On će danas biti saslušan u Osnovnom državnom tužilaštvu.

Iz UP je saopšteno da je lišen slobode „zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija“.

- Cetinjska policija je identifikovala nepoznatu osobu sa video snimka Radio-Televizije Crne Gore, a na kojem je ta osoba u ruci držala improvizovanu eksplozivnu napravu – molotovljev koktel na neredima koji su izazvani na neprijavljenom javnom okupljanju 5. septembra na

Cetinju - piše u saopštenju UP. Uhapšeni će biti priveden uz krivičnu prijavu državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Cetinju.

Grupa građana sa Cetinja objavila je juče da je policija uhapsila njihovog sugrađanina i da su se okupili ispred policije na Cetinju kako bi iskazali protest, „jer nije uhapšen kriminalac no naš drug s barikada!“, naveli su u saopštenju dostavljenom Anteni M. J.M.

Skrinšot snimka pomoću kojeg je policija identifikovala mladića

Društvo

Četvrtak, 16. septembar 2021.

9

VLADIN DNEVNIK UVREDA: Izjava premijera Krivokapića u kojoj je CPC nazvao „takozvanom“ i „nevladinom organizacijom“ je diskriminatorska, ocijenili zaštitnici ljudskih prava

Crtanje meta

Iz same CPC ocijenjeno je da se takvim odnosom, koji dolazi iz vrha izvršne vlasti, ugrožava sloboda vjerskih i građanskih prava, kao i da se crtaju mete svim vjernicima te crkve nazivajući ih ,,takozvanim“ ili „nepostojećim“.

Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković, koji je i koordinator i član Savjeta Građanske inicijative ,,21. maj“ ocjenjuje da se u Crnoj Gori sprovodi sistemska diskriminacija CPC i njenih vjernika, kao i da nastupi premijera Krivokapića nijesu izolovani ili slučajni incidenti, već da se radi o politici potpunog favorizovanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) i negiranja svih bitnih obilježja crnogorskog identiteta.

- Crkveno pitanje u Crnoj Gori nije samo istorijsko i političko, već u sklopu toga par excellence ljudskopravaško pitanje pa mu tako treba pristupati, bez manipulacija, demagogije i politikanstva – kazao je Zeković Pobjedi.

Da pazi što govori

Iz kancelarije ombudsmana navode da se sa pravnog stanovišta, pa i sa stanovišta ljudskih prava, postojanje i subjektivitet Crnogorske pravoslavne crkve ne može poricati, a ne može se u pitanje dovesti ni njen karakter u pravnom poretku, jer je kao takva upisana u registar vjerskih zajednica koji se vodi pred organom državne uprave koji organizaciono pripada Vladi.

- Lični odnos prema ovom pitanju nije pretpostavka koja može rušiti pravni subjektivitet bilo koje ovako upisane vjerske zajednice, pa ni CPC – kazali su iz kancelarije Ombudsmana za Pobjedu i podsjećaju da je ta institucija i ranije jasno izražavala stav koji je sadržan u dva elementa - sekularnom karakteru države koji podrazumijeva i poštovanje vjerske heterogenosti, bez obzira na status u kanonskom pravu i bez obzira na

Premijer favorizuje SPC Iz kancelarije ombudsmana navode da se sa pravnog stanovišta, pa i sa stanovišta ljudskih prava, postojanje i subjektivitet Crnogorske pravoslavne crkve ne može poricati, a ne može se u pitanje dovesti ni njen karakter u pravnom poretku, jer je kao takva upisana u registar vjerskih zajednica koji se vodi pred organom državne uprave koji organizaciono pripada Vladi



M. BABOVIĆ

PODGORICA - Nosioci najznačajnijih funkcija moraju biti obazrivi u terminologiji koju koriste i porukama koje šalju, a koje se barem u jednom dijelu crnogorske javnosti mogu doživjeti kao uvredljive i negatorske, saopšteno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda na molbu da prokomentarišu izjavu premijera Zdravka Krivokapića od utorka u kojoj je Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC) nazvao „takozvanom“ i „nevladinom organizacijom“.

Odriče se pravo molitve pravoslavnim Crnogorcima sa sveštenstvom CPC u crkvama i manastirima koje su pravili naši preci. Ovim putem zahtijevamo javno izvinjenje, klečanje nije potrebno. Inače, pomolićemo se za premijera da mu Božija milost prosvijetli um i izvede ga na pravi put – kazao je Bojović

Premijer svih građana ne treba da pokazuje lični odnos prema crkvi

lični odnos prema vjerskim organizacijama ili nekoj zajednici pojedinačno.

Drugi element je, kako navode, da bilo kakav odnos države i nosilaca javnih funkcija mora polaziti od te činjenice, a u skladu sa tim svako je odgovoran u granicama svojih ovlašćenja i pozicije koja mu pripada.

- Pri tome, moramo naglasiti da se u posljednje vrijeme iz političkog i javnog diskursa vrlo često čuje zapaljiva retorika prema vjerskim zajednicam, koja je nerijetko uvredljiva, negirajuća, pa i neutemeljena u činjenicama. Upravo zbog toga, svi društveni akteri, a posebno nosioci najznačajnijih funkcija moraju biti obazrivi u terminologiji koju koriste i porukama koje šalju, a koje se barem u jednom dijelu crnogorske javnosti mogu doživjeti kao uvredljive i negatorske – zaključuju iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

LiCemjerje vjernika

Vladika CPC Boris Bojović za Pobjedu je kazao da je veoma zabrinjavajuće da premijer Krivokapić na takav način govori o crkvi jer se predstavlja u javnosti kao veliki vjernik, što je licemjerno.

- Ipak, riječ je o premijeru Crne Gore koji mora da zna da je CPC obnovljena na opšte crnogorskom zboru na Lučindan, 1993. godine, te da nikada od svoje obnove nije bila registrovana kao NVO, već kao crkva, odnosno vjerska zajednica – kazao je Bojović.

Prema njegovim riječima, sa druge strane, od kada je Krivokapić preuzeo dužnost predsjednika Vlade, CPC se permanentno suočava sa ćutanjem administracije, jer nije dobila nijedan odgovor na više od deset zahtjeva koje je ta vjerska organizacija uputila Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava.

- Ne poštuju se osnovna ljudska, vjerska i nacionalna prava, proklamovana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima. Odriče se pravo molitve pravoslavnim Crnogorcima sa sveštenstvom CPC u crkvama i manastirima koje su pravili naši preci. Ovim putem zahtijevamo javno izvinjenje, klečanje nije potrebno. Inače, pomolićemo se za premijera da mu Božija milost prosvijetli um i izvede ga na pravi put – kazao je je Bojović.

Prema riječima Aleksandra Sa-

še Zekovića, Crna Gora se do nedavno razvijala u pravcu države koja teži vladavini prava i savremenom konceptu ljudskih prava i univerzalno prihvaćenih standarda. On naglašava da ljudska prava pripadaju svima i da su nedjeljiva.

- To znači da nije održivo da imamo Vladu i premijera koji jeste za ljudska prava Srba, a nije za ljudska prava Crnogoraca u Crnoj Gori. SPC i CPC su tradicionalne crkvene vjerske zajednice sa nespornim autoritetom kod pravoslavnih Srba i Crnogoraca u Crnoj Gori.

Vlada koja neće to da uvaži nije inkluzivna, nije demokratska i sprovodi otvorenu diskriminaciju – ocjenjuje Zeković.

prijetnja pomirenju

Aktuelna Vlada, kako kaže, postaje protivna osnovnim ljudskim pravima, a režimi koji krše prava svojih građana postaju opasni po napredak, mir i stabilnost.

- Krivokapić je postao prijetnja pomirenju i budućnosti Crne Gore pa zato zaslužuje punu političku i društvenu izolaciju.

Premijer, u ime većine u Vladi, otišao je korak dalje. Od izbora ove Vlade, osporava se, i pored

istorijskih činjenica, tradicionalnost Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Međutim, on sada ovu vjersku zajednicu osporava i u smislu njenog trenutnog postojanja i djelovanja, iako je uredno već decenijama evidentirana i zakonito djeluje – kazao je Zeković.

Prema njegovim riječima, Krivokapić je grubo povrijedio princip jednakosti ljudi i opredijelio se za politiku koja isključuje i nanosi štetu, pojedinačno i u grupi, vjernicima i sveštenstvu CPC. - Premijer je pristupio povredi ravnopravnosti građana Crne Gore, pa vjernici CPC zaslužuju i trebaju odgovarajuću krivično-pravnu zaštitu. Ne samo da je pristupio ograničavanju i uskraćivanju prava vjernika CPC, već otvoreno favorizuje građane Crne Gore po osnovu njihovog pripadanja SPC. Zbog povrede ravnopravnosti i krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne, i vjerske mržnje, Građanska inicijativa ,,21. maj“ podnijeće krivičnu prijavu nadležnog državnom tužiocu protiv Krivokapića – najavio je Zeković.

Takođe, kaže on, GI ,,21. maj“ očekuje da Zaštitnik ljudskih

prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković, u konkretnom slučaju, postupi po sopstvenoj inicijativi.

- Nije dovoljno, i to na interesovanje medija, da osudi izjavu Krvokapića već demokratska javnost očekuje da pokrene postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda. Cijenim da je crkveno pitanje u Crnoj Gori moguće riješiti na kvalitetniji i inkluzivnji način, tako da bude u interesu i Srba i Crnogoraca. Demokratske snage će na tome predano raditi. Inicirao sam definisanje posebnog programa iza kojeg će, kroz dijalog, stati sve demokratske strukture ove zemlje – zaključio je Zeković.

poDstiCanje mržnje

Juče se povodom Krivokapićeve izjave, ali i nastupa odbornika cetinjskog parlamenta Milovana Jankovića, javnosti obratila i Akcija za ljudska prava (HRA) koja je ocijenila da je uočila govor mržnje kod predstavnika vlasti i opozicije.

- Predsjednik Vlade Crne Gore, Zdravko Krivokapić, u svom komentaru je CPC nazvao ,,takozvanom“ i ,,nevladinom organizacijom“, i istakao ,,da je njen jedini cilj bio ne da uspostavi vjeru, nego da vrati imovinu“, čime je mogao da povrijedi vjerska osjećanja vjernika/ca te vjerske zajednice i podstakne mržnju prema njima – navodi se u reagovanju HRA. U toj nevladinoj organizaciji ističu da najviši državni funkcioneri imaju posebnu obavezu da djeluju u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, prema kojem su vjerske zajednice odvojene od države, i da ne podstiču mržnju, podsjećajući da je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ranije Srpsku pravoslavnu crkvu nazivao ,,kvazivjerskom zajednicom“, ,,koja pokušava da zadrži nezakonito prisvojenu imovinu“ i ,,koja je odgovorna za genocid u Srebrenici“.

- Podjećamo da je izazivanje i podsticanje mržnje izričito zabranjeno članom 7 Ustava Crne Gore (,,Zabrana izazivanja mržnje“), članom 370 Krivičnog zakonika Crne Gore (,,Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje“), članom 9a i 34a Zakona o zabrani diskriminacije (,,Govor mržnje“) – zaključuje se u reagovanju HRA. D. miHaiLoviĆ

Savjet AEM apelovao na crnogorske elektronske medije da objavljuju tačne informacije, od srpskog regulatora da utvrdi odgovornost PODGORICA - Zbog kontinuiranog emitovanja sadržaja koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) će od Regulatornog tijela za elektronske medije Srbije zatražiti utvrđivanje odgovornosti emitera televizijskih programa „Hepi TV“, „Pink M“, „Pink Plus“ i „Pink“.

To je odlučeno na sjednici SAEM-a, jer su prekršeni standardi propisani Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama.

Agencija je pozvala Regula-

Hepi i Pink će biti zamračeni ako ne prekinu sa sijanjem mržnje prema Crnoj Gori torno tijelo Srbije da u okviru svojih nadležnosti, preduzme neophodne radnje u cilju otklanjanja u roku od 15 dana.

Ukoliko se i nakon toga nastavi kršenje medijskih standarda, Savjet Agencije će preduzeti mjere ograničavanja reemitovanja spornih programa na teritoriji Crne Gore.

- Procedura se pokreće jer je SAEM uočio da navedeni emi-

teri nedvosmisleno i u kontinuitetu emituju sadržaje koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti. Učestalim emitovanjem (posebno uočenim u periodu avgust – septembar 2021.g), u okviru sadržaja različitih formi i žanrova, koristi se pogrdno, uvredljivo ili uznemiravajuće izražavanje koje podstiče in-

tenzivne negativne emocije, iskazivanje neprijateljstva ili želju za diskriminacijom, kao i omalovažavanje ili obezvrjeđivanje pripadnika crnogorske nacionalnosti, negiranjem njihovog nacionalnog identiteta i posebnosti - saopšteno je iz AEM-a.

Na sjednici SAEM-a je raspravljano i o izvještavanju elektronskih medija u Crnoj Gori, i za-

ključeno je da u situacijama kada postoji veliko interesovanje javnosti postoji dodatna potreba za davanjem doprinosa nepristrasnom i blagovremenom informisanju. i da svojim izvještavanjem doprinose eliminaciji tenzija i konstruktivnom dijalogu.

Sjednica SAEM-a je zakazana nakon prigovora koje je toj agenciji uputila SDP, zbog emitovanja emisije Ćirilica na televiziji Hepi TV. Milomir Marić je u emisiji naslovljenoj „Da li će pasti krv u Crnoj Gori“ sa sagovornicima raspravljao o ovdašnjim prilikama, samo par dana prije događanja na Cetinju 5. septembra.

Prošle godine u februaru je

SAEM na tri mjeseca ograničio reemitovanje pojedinih programskih sadržaja koji se emituju u okviru programa televizija Hepi i Pink M iz Srbije.

Razlog za ovu odluku su takođe bili programi u kojima se promoviše ,,mržnja, netrpeljivost i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti“.

Prije lokalnih izbora u Nikšiću 12. marta, Marić je pojačao „aktivnosti“, pa se tada oglasilo i Crnogorsko vijeće Srbije, kao krovna organizacija crnogorske nacionalne zajednice, i osudila „tendenciozna pitanja koja su prezasićena govorom mržnje prema Crnoj Gori i Crnogorcima“. j.m.

10

Hronika

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Okončan izviđaj protiv osumnjičenog za ugrožavanje sigurnosti gradonačelnika Podgorice

Vanraspravno vijeće Višeg suda donijelo odluku

Produžen pritvor grupi Stefana Đukića

Istražni zatvor

PODGORICA - Milanu Brajoviću, Dušanu Boljeviću, Ninu Koraću, Aleksandru Raičeviću i Stefanu Mićiću produžen je pritvor za mjesec zbog sumnje da su učestvovali u planiranju likvidacija specijalnih tužilaca i službenika Specijalnog policijskog tima, kao i planiranju prebijanja sutkinje Višeg suda Biljane Uskoković, saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda.

Odluku o produženju pritvora donijelo je

vanraspravno krivično vijeće Višeg suda u Podgorici.

Kao pripadnici ove kriminalne organizacije, kojom su iz ukrajinskog zatvora rukovodili Stefan Đukić i Emil Tuzović, označeni su i Kotoranin Dušan Dudić i Podgoričanin Zoran Perović koji su sredinom avgusta izbjegli hapšenje.

Akcija hapšenja ove grupe uslijedila je nakon šestomjesečne istrage Specijalnog policijskog odjeljenja, Specijalnog tuži-

laštva, uz intenzivnu pomoć tehnoloških eksperata Europola i nekih zapadnih partnerskih službi tokom koje su u presretnutim telefonskim razgovorima razotkriveni planovi likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, specijalnog tužioca Saše Čađenovića, policijskih rukovodilaca i službenika Zorana i Petra Lazovića i Ivana Đokovića.

Nalazi istrage ukazuju da je škaljarska kriminalna grupa planirala i da brutalno pretuče sutkinju Biljanu Uskoković, koja je vodila predmet protiv Stefana ĐukićaMandića, okrivljenog za teško ubistvo.

Osim čelnih ljudi Specijalnog državnog tužilaštva, devetočlana kriminalna grupa, u sadejstvu sa još nekoliko za sada neidentifikovanih osoba, planirala je ubistvo članova suprotstavljenog kriminalnog klana – Nikole Dedaja iz Bara i Jasmina Osmanagića iz Ulcinja.

Prema navodima iz krivične prijave, Stefan Đukić-Mandić i Emil Tuzović sumnjiče se da su, 16. septembra prošle godine, oformili kriminalnu organizaciju koja je – osim ciljeva ,,usmjerenih ka sticanju nezakonite dobiti i moći kroz primjenjivanje nasilja i zastrašivanja“ – stvorena i radi „pokušaja uticaja na političku, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast“.

B.R.

Uhapšena jedna osoba zbog oružja, mučenja životinje i izazivanja opšte opasnosti

Danilovgrađanin lovačkom puškom pokušao da ubije psa DANILOVGRAD – M. D. (21) iz Danilovgrada uhapšen je zbog sumnje da je u tom gradu iz lovačke puške pokušao da ustrijeli psa.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, preksinoć su obaviješteni da je u mjestu Ćurilac nekoliko komada municije – sačme, pogodilo u objekat jednog od mještana ovoga naselja.

Policija je obavila uviđaj, prikupila obavještenja, preduzela sve neophodne radnje iz svoje na-

dležnosti i došla do sumnje da je M. D. upotrijebio lovačku pušku u namjeri da ustrijeli psa.

-Upoznat je tužilac koji je naložio da se M. D. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, krivično djelo ubijanje i mučenje životinja ili razaranje njihovog staništa, te krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. On će uz krivičnu prijavu biti priveden postupajućem tužiocu – saopštili su iz policije.

C. H.

Barska policija podnijela prijave protiv 11 osoba

Terete ih za prevare, zloupotrebu droga, nanošenje teške tjelesne povrede i više krađa BAR - Službenici Uprave policije su u Baru krivično procesuirali 11 osoba zbog prevare, zloupotrebe droga, nanošenja teške tjelesne povrede i više krađa.

Protiv M. Ć. (32) podnijeta je krivična prijava jer je, kako se sumnja, tokom jula 2021. godine, dovodeći u zabludu oštećenu, od nje preuzeo putničko vozilo, uz uvjerenje da će ga vratiti nakon što na vozilu izvrši popravku i regi-

straciju, ali ga je zadržao za sebe.

Krivična prijava podnijeta je i protiv A. Š. (34) iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On je kontrolisan u Baru i kod njega je pronađeno 10 tableta sa liste opijata.

Protiv Đ. B. (20) i Ž. D. (21) iz Beograda podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su

fizički napali jednu ženu u naselju Dobre vode i nanijeli joj tešku tjelesnu povredu.

Takođe, krivično je procesuiran E. A. (37) iz Bara, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo krađa. On je iskoristio nepažnju oštećenog i ukrao putničko motorno vozilo koje je bilo otključano i parkirano.

Sumnja se da je krivično djelo krađa izvršio i maloljetni A. R. (17) iz Bara i protiv njega je podnijeta krivična prijava. Osim toga, zbog dva krivična djela krađa prijava je podnijeta i protiv M. Š. (28) iz istog grada.

A. Š. M. (39), M. Š. (32), A. B. (19) i V. J. (35) su uhapšeni zbog sumnje da su ukrali novčanike, bicikla i građevinski alat.

C.H.

Krivična prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja

-Od ovog lica je oduzeta automatska puška „M-70“ kalibra 7.62mm – saopštiili su iz policije.

O događaju je obaviješten osnovni državni tužilac u Podgorici, koji je naložio da se S. A. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

C.H.

Optužni prijedlog protiv Kukuličića PODGORICA - Protiv Momčila Kukuličića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovanih sumnji da je ugrozio bezbjednost gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića – potvrđeno je Pobjedi iz Osnovnog državnog tužilaštva Podgorice.

- Državni tužilac nije podnosio sudu prijedlog da okrivljenom odredi pritvor jer je, nakon završenog izviđaja, ocijenio da više ne postoje razlozi zbog kojih je lišen sloboode i zadržan – kazao je za Pobjedu portparol Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Vukas Radonjić.

Kukuličić je uhapšen po nalogu dežurnog državnog

tužioca u ODT Podgorica, gdje mu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će ponoviti krivično djelo i da će ometati postupak uticajem na svjedoke.

Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković napadnut je u subotu, u zetskom selu Balabani, gdje je obilazio novoizgrađeno igralište za djecu.

Sve se dogodilo u momentima kada je Vuković napuštao igralište. Tada se automobilom ispred njega i njegovih saradnika parkirao Kukuličić. Uslijedile su uvrede i prijetnje, a da Kukuličić i fizički ne nasrne na Vukovića postarali su se članovi komunalne A.R. policije.

Vasiljevića traže zbog Crnogorske vlasti izručile Italiji Pljevljaka optuženog za šverc droge prijetnji Abazoviću Peruničić osuđen na CETINJE - Osnovno držav-

no tužilaštvo Cetinje formiralo je predmet protiv Cetinjanina Miloša Vasiljevića (41) koji se sumnjiči za ugrožavanje sigurnosti potpredsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića, potvrđeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.

Iz policije je juče saopšteno da je Vasiljević ispred zgrade Opštine, tokom trajanja sjednice, uputio prijetnje, niz uvreda i psovki na štetu Abazovića.

Iz policije je prekjuče saopšteno da se za Vasiljevćem traga, a da je o događaju obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se predmet dostavi u rad Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju.

Tužilaštvo je prethodno Upravi policije naložilo da podnese prekršajni nalog protiv tri osobe koje su juče, prije održavanja sjednice Skupštine Prijestonice Cetinje, vrijeđale odbornika Građanskog pokreta URA Slavka JanA.R. kovića.

šest i po godina zatvora PODGORICA – Darko Peruničić (51) iz Pljevalja, za kojim je NCB INTERPOL Rim raspisao međunarodnu potjernicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest godina i šest mjeseci zbog trgovine narkoticima, izručen je juče iz Crne Gore itallijanskim vlastima.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, njemu je kazna izrečena presudom Apelacionog suda u Milanu zbog krivičnog djela trgovina opojnim drogama.

-Ova aktivnost je realizovana na osnovu Rješenja o izručenju Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, donešeno na osnovu Dodatnog bilateralnog ugovora o izručenju između Republike Italije i Crne Gore – saopštili su iz policije.

C.H.

Nesrećni slučaj u Budvi

Dvogodišnje dijete teško povrijeđeno nakon pada sa trećeg sprata BUDVA - Dvogodišnje dijete palo je sa trećeg sprata zgrade u Budvi, prenose Primorske novine.

Kako javljaju Primorske novine, dijete se popelo na stolicu i palo preko balkonske ograde na betonsku podlogu.

Kako je Primorskim novinama rečeno u teškom stanju je transportovano u bolnicu.

C. H.

Nesreća u Bečićima

Zaplijenjena automatska puška PODGORICA - S. A. (24) uhapšen je kada je policija kod njega pronašla automatsku pušku.

Kako se navodi u saopštenju policije, S. A. je kontrolisan na osnovu operativne informacije da jedna osoba, u Golubovcima, posjeduje vatreno oružje u ilegalnom posjedu.

Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet protiv sugrađanina

Momčilo Kukuličić

Utopila se francuska državljanka Zaplijenjeno oružje

BUDVA - Francuska državljanka D. S. (80) utopila se u moru, u Bečićima, ju-

če oko 10.30 časova.

O događaju je obaviješteno Više državno tužilaštvo u Podgorici. Nakon obdukcije znaće se kako je došlo do utopljenja.

Francuskinja je bila smještena u jednom od budvanskih hotela, gdje je boravila kao turistkinja.

C.H.

Svijet

Četvrtak, 16. septembar 2021.

11

Obilne padavine izazvale poplave na jugu Francuske, evakuisano na stotine ljudi MONPELJE – U poplavama izazvanim obilnim padavinama koje su pogodile jug Francuske nastradala je jedna osoba, dok je na stotine ljudi evakuisano.

Poplave su, kako su javili francuski mediji, puteve i polja pretvorile u rijeke i jezera, a u prekidu je i saobraćaj između Nima i Monpeljea.

Hitna služba regiona Gard saopštila je da spasioci tragaju za najmanje jednom osobom koja je prijavljena kao nestala, prenosi AP. Lokalne vlasti navode kako su obilne padavine nanijele značajnu štetu na kućama i infrastrukturi u gradovima i selima između Nima i Monpeljea.

Jednu osobu je udario grom, ali ona nije smrtno stradala,

Jedna osoba nastradala javili su mediji.

Krov jednog supermarketa se srušio pod udarima vode, saopštila je regionalna hitna služba.

Ljudi koji su evakuisani iz jednog kampa rekli su na televiziji BFM da su gledali kako voda navire prema njihovim kamp-kućama.

Oko 800 vatrogasaca mobilisano je za spašavanje ljudi helikopterima i drugim sredstvima, a škole širom regiona zatvorene su zbog sa-

nacije i čišćenja.

Poplave su uslijedile nakon ovogodišnje sezone ekstremnih vremenskih uslova koji su izazvali razorne požare u blizini francuske rivijere i širom Mediterana, rekordne poplave u Njemačkoj i Belgiji i suše ili toplotne talase u drugim područjima širom svijeta.

Naučnici kažu da su takvi događaji uobičajeni, osim što se sada dešavaju češće jer se planeta zagrijeva usljed klimatskih promjena.

Tužilac Haitija smijenjen zbog namjere da protiv premijera podigne optužnicu

Predsjednica EK Ursula fon der Lajen krajem septembra u posjeti regionu

Anri bio saučesnik u ubistvu Moiza?

Sudija Bedford Klod pozvao je juče premijera Anrija, koji ga je smijenio sa položaja, da dođe u tužilaštvo i objasni zbog čega je samo nekoliko sati nakon atentata dva puta razgovarao sa glavnoosumnjičenim za ubistvo predsjednika Haitija

Arijel Anri

PORT O PRENS - Državni tužilac Haitija Bedford Klod smijenjen je samo nekoliko sati nakon što je od suda zatražio da podigne optužnicu protiv premijera Arijela Anrija zbog saučesništva u nedavnom ubistvu predsjednika Žovenela Moiza i zabrani mu da napusti zemlju.

U obrazloženju za smjenu tužioca navodi

se da je Klod napravio „ozbiljnu administrativnu grešku“.

Smjena državnog tužioca dodatno bi mogla da destabilizuje Haiti, koji se nakon atentata na predsjednika našao na udaru snažnog, razornog zemljotresa, prenosi AP. Sudija Bedford Klod pozvao je juče premijera Enrija, koji ga je smijenio sa položaja, da dođe u tužilaštvo i objasni

zbog čega je samo nekoliko sati nakon atentata dva puta razgovarao sa glavnoosumnjičenim za ubistvo predsjednika Haitija.

- Imamo dovoljno kompromitujućih elemenata da protiv Anrija podignemo optužnicu - poručio je tužilac Klod, neposredno prije nego što će biti smijenjen sa položaja.

AP je imao uvid u pismo u kojem je premijer Enri poručio tužiocu Klodu da je otpušten zbog „ozbiljne administrativne greške“, ali ne navodeći o kakvoj grešci je riječ.

Smijenjeni tužilac tvrdi da je premijer uputio sporne, inkriminišuće telefonske pozive dva puta 7. jula u jutarnjim satima i dodao da dokazi nedvosmisleno potvrđuju da se glavnoosumnjičeni za ubistvo predsjednika Žozef Badio u isto vrijeme nalazio u blizini predsjedničke rezidencije.

Ministar pravde Haitija Rokfeler Vinsent naredio je šefu nacionalne policije Haitija da pojača obezbjeđenje oko tužioca Kloda, jer je u posljednjih pet dana primao „ozbiljne i uznemirujuće“ prijetnje.

Predsjednik Haitija Žovanel Moiz ubijen je 7. jula u svojoj privatnoj rezidenciji u Port o Prensu. Napad je uslijedio nakon godina protesta protiv Moizove vlasti i zahtjeva za njegovu ostavku.

Vlasti Haitija saopštile su da su atentat izveli strani, obučeni atentatori, među kojima je bilo 26 državljana Kolumbije i dvoje Sjedinjenih Američkih Država porijeklom sa Haitija. Žovanel Moiz bio je predsjednik Haitija od februara 2017. godine.

Dvojica američkih novinara objavila knjigu o bivšem predsjedniku SAD VAŠINGTON - Najviši vojni zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država, u strahu da će se tadašnji predsjednik Donald Tramp odmetnuti pred kraj mandata, pozvali su kineske zvaničnike i uvjeravali ih da Amerika neće napasti Kinu dok je Tramp u Bijeloj kući, tvrde autori nove knjige o Trampu, inače novinari Bob Vudvord i Robert Kosta.

Komandant Združenih snaga, general Mark Mili, pozvao je dva puta telefonom svog kolegu u Kini, generala Lija Zućenga i rekao mu da SAD neće napasti Kinu, navodi se u knjizi „Opasnost“.

Knjiga bi trebalo da izađe sljedeće nedjelje, ali su Vašington

Generali strahovali da će Tramp napasti Kinu post, CNN i drugi mediji već objavili neke izvode.

Između ostalog, piše da je Mili razgovarao sa kineskim generalom 30. oktobra 2020. godine, četiri dana prije nego što je Tramp izgubio izbore. Drugi put ga je zvao 8. januara 2021. godine, dva dana pošto su Trampove pristalice upale u Kongres.

- Generale Li, želim da vas uvjerim da je američka vlada stabilna i da će sve biti u redu.

Nećemo vas napasti niti izvoditi bilo kakve operacije protiv

vas - rekao je Mili kineskom generalu, nakon Trampovih oštrih izjava o Kini.

Drugom prilikom Mili je rekao da je „stoprocentno sve stabilno i u redu, i da je demokratija ponekad klizav teren“.

Prema navodima iz knjige, Mili je vjerovao da je Tramp doživio mentalni slom nakon izbornog poraza, što je i rekao predsjedavajućoj Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi.

Autori su došli do transkripta telefonskog razgovora u kojem Mili kaže Pelosi: „On

je lud, znaš da je lud“.

Nakon upada Trampovih pristalica u Kongres, Mili je strahovao da će se Tramp odmetnuti i navodno rekao da se „nikad ne zna što će biti okidač za predsjednika“.

Vudvord i Kosta su napisali, takođe, da su i ostali u vladi SAD brinuli kako će Tramp reagovati ukoliko izgubi izbore.

U knjizi se navodi i da je potpredsjednik Majk Pens imao problema sa Trampovim zahtjevom da odbije da potvrdi izborni rezultat u Kongresu 6. januara. Autori tvrde da je Pens razgovarao sa bivšim potpredsjednikom SAD Denom Kvejlom koji ga je uvjerio da nema drugog izbora nego da potvrdi izbornu pobjedu Džozefa Bajdena.

Ursula fon der Lajen

Ulaganje u budućnost ZB je ulaganje u budućnost EU STRAZBUR - Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je juče da će do kraja ovoga mjeseca posjetiti zemlje Zapadnog Balkana kako bi prenijela poruke podrške procesu pristupanja Evropskoj uniji.

- Do kraja septembra posjetiću region Zapadnog Balkana. Time želimo uputiti jasnu poruku o našoj predanosti procesu pristupanja. Dugujemo to svim mladim ljudima koji vjeruju u budućnost Evrope - izjavila je ona u govoru o stanju Evropske unije na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu.

Ursula fon der Lajen je dodala i da Evropska unija pojačava podršku Zapadnom Balkanu kroz novi ekonomski i investicioni plan, koji je vrijedan oko trećine bruto domaćeg proizvoda ovog regiona.

- Činimo to jer je ulaganje u budućnost Zapadnog Balkana ulaganje u budućnost Unije - rekla je predsjednica Evropske komisije.

Ursula fon der Lajen je, takođe, najavila i nastavak ulaganja u partnerstva u

evropskom susjedstvu, od jačanja angažmana u Istočnom partnerstvu do realizacije novog programa za Sredozemlje i nastavka rada na različitim aspektima odnosa sa Turskom.

Predsjednica Evropske komisije u posjeti Zapadnom Balkanu boraviće od 28. do 30. septembra i tom prilikom će, kako je najavljeno, obići svih šest zemalja regiona.

Plan i program posjete još je u pripremi, ali iz Brisela naglašavaju da dolazak predsjednice EK prethodi samitu EU – Zapadni Balkan, koji će 6. oktobra biti održan u Sloveniji.

- Samit će biti prilika ne samo da se potvrdi evropska perspektiva Zapadnog Balkana i njegove dalje integracije, već i da se obezbijedi dodatni podsticaj primjeni Evropskog investicionog i ekonomskog plana, koji je u samoj srži angažmana EU sa regionom - poručuju iz Brisela.

Očekuje se da će u oktobru Evropska komisija izaći sa godišnjim izvještajem o napretku zemalja Zapadnog Balkana na putu evropskih integracija.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

12

Crnom Gorom

CEDIS

Isključenja u 18 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

Berane: od 9 do 14 h Mojsija Zečevića, Svetog Save i Trinaestojulska; od 11 do 14 h seoska i prigradska naselja (do 30 minuta).

Bijelo Polje: od 8:30 do 15 h Nikoljac Ribnik i Nikoljac - sportska hala; od 8 do 16 h Lozna, Lipnica, Pape, Kruševo i Cerovo.

Cetinje: od 8 do 16 h Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda.

Danilovgrad: od 8 do 15 h dio Danilovgrada oko gimnazije i Crnagorakopa, Filender, Voštar, Velje Polje, Sladojevo Kopito, Oraška Jama, dio oko kasarne, Branelovica, Zagreda, dio Orje Luke kao i firme Stefani 91, Đurović, Garmin, Ramini, Montenomaks i Fru Monte (kratkotrajna isključenja); od 8 do 15 h dio oko Komunalnog i kružnog toka, dio Glavice, Bregovi Mijovića i Dolovi Komanski.

Kotor: od 9 do 12 h Gornji Škalajri, od Crkve Gospe od snijega do Dubokog dola i Lastva Grbaljska.

Kolašin: od 9 do 15 h Uljari i Pješčanica.

Mojkovac: od 9 do 14 h Žari Brezovac; od 8 do 16 h Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Sipanje, Korita, Ličine, Moravac, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Osmanbegovo Selo, Lazovići, Čampari, Sušica, Đalovići, Sokolovac, Dupljaci.

Nikšić: od 8 do 15 h Praga.

Petnjica: od 9 do 14:30 h Godočelje, Ponor i dio sela Lagatore.

Plav: od 9 do 14:30 h Babino Polje.

Pljevlja: od 8 do 17 h Odžak, Alići, Vilići, Zekavice (moguća kratka isključenja); od 8 do 17 h Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavina, Podkrajci, Lijeska, Kordovina i Maoče; od 9 do 17 h Petine, Vitine, Čestin, Romač, Lugovi, Kovačevići, Kržava, Mrčići, Srečanje, Sirčići, Čardak, Selišta, Brda, Borišići, Obradović, Krćevine, Dužice, Stražice, Vukšići, Plansko.

Plužine: od 9 do 19 h (na početku i na kraju radova): komplet područje Plužina i Pivska Planina; od 8 do 15 h Goransko (FEP).

Rožaje: od 9 do 14:30 h Seošnuica. Šavnik: od 8 do 18 h Štičije, Bare, Seoca, Strug, Malinsko, Manastir Podmalinsko, Sirovac, Krnja Jela.

Tivat: od 10 do 12 h Gradiošnica, Vrijes, Mihova glavica, Račica industrijska zona, Obala Đuraševića. Postrojenje za prečišćavanja otpadnih voda, Meštrovića peć, Vodozahvat Topliš i kompleks ,,Sea trade“.

Tuzi: od 9 do 16 h Kodra, Dušići, Lekovići, dio Sukuruća, Vladne, Vranj, dio Mataguža i Dubrave.

Ulcinj: od 8 do 16 h Naselje Kaliman, Brajše, Curanovići, Gornji Rastiš, Donji Rastiš, Lolovići, Ćurke, Kodre Dakine, Sutjel i Reč. Žabljak: od 8 do 18 h Tepca, Reciklažni centar, Kovačka Dolina, Prisoje, Pitomine, Bosača, Vjetrena Brda, Štuoc Vojska, Uskoci, Palež, Kočado, Podgora, Majčina Glavica, Nadgora.

U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

C.G.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Pljevlja: Predsjednik Opštine Igor Golubović najavio veću podršku klubovima i organizacijama

Danilovgrad

Naredne godine za sport 650.000 eura Opština je potpisala ugovore o sufinansiranju 20 sportskih organizacija za 2021. godinu. Kroz javni poziv opredijelila je 285.000 eura sportskim klubovima i 1.600 eura sportsko–rekreativnim društvima

PLJEVLJA - Prvi sajam sporta koji je Opština organizovala juče po riječima organizatora potpuno je ispunio očekivanja.

Na manifestaciji, organizovanoj sa ciljem promocije sporta, zdravih stilova života i sportskih aktivnosti, predstavljeni su sportski klubovi sa teritorije grada, ali i aktivnosti koje Opština kroz ulaganja usmjerava u svrhu stvaranja uslova za razvoj sporta i sportske infrastrukture u gradu.

Predsjednik Opštine Igor Golubović, je istakao da lokalna samouprava ulaže napore da obezbijedi svim pljevaljskim sportistima uslove za nesmetano bavljenje vrhunskim i amaterskim sportovima.

- Raduje da imamo stabilne sportske klubove – organizaciono i kadrovski osposobljene, a nadam se u budućnosti finansijski potpuno održive.

Sport će u našem fokusu i planovima biti i sljedeće godine, pa ćemo za razvoj sporta i sportske infrastrukture izdvojiti oko 650.000 eura, što je za oko 20 procenata više u odnosu na tekuću godinu -

U obrazloženju se navodi da je Nagrada oslobođenja Nik-

DANILOVGRAD - Institut za standardizaciju Crne Gore se pridružio obilježavanju 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori i kampanji „Očistimo svijet“.

U okviru akcije ,,Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru“ čistiće lokalitet Tunjevo u dolini rijeke Zete.

Tunjevo je prirodni rezervat na Zeti, sa izvorskom vodom i atraktivnom plažom, udaljen je 12 km od Danilovgrada.

- Akcija će se održati u petak, 17. septembra sa početkom u 9,15 sati – saopšteno je iz Instituta.

Zainteresovani se mogu uključiti u akciju putem t e l e f o n a n a b ro j e ve : 020/227-123 i 067/637-770.

B.K.

BeRane: Donacija Delegacije EU PODRŠKa ZDRavIM STIlOvIMa ŽIvOTa: Golubović na sajmu sporta

naglasio je Golubović.

U okviru manifestacije, Golubović je potpisao ugovore o sufinansiranju 20 sportskih organizacija za 2021. godinu.

Opština je kroz javni poziv opredijelila iznos od 285.000 eura sportskim klubovima i 1.600 eura sportsko – rekrea-

tivnim društvima. Tako je omogućila nesmetano obavljanje takmičarskog i trenažnog procesa, plaćanje svih troškova za takmičenja, prevoz, kupovinu sportske opreme, plaćanje ugovorenih obaveza sportskih klubova sa sportistima i trenerima, odlazak na

prestižna takmičenja i propratne troškove koji su nastali.

Zainteresovanim sugrađanima podijeljene su brošure i flajeri iz kojih se dodatno mogu informisati o svim sportskim sadržajima, aktivnostima i radu sportskih organizacija u gradu.

A.S.

Posthumno dodijeljena Nagrada oslobođenja Nikšića za 2021. godinu NIKŠIĆ - Žiri za dodjelu Nagrade oslobođenja Nikšića odlučio je juče da posthumno dodijeli najviše opštinsko priznanje Amfilohiju Radoviću i trojici proslavljenih sportsita.

Sjutra akcija čišćenja Tunjeva

Priznanje Amfilohiju i sportistima Gvozdenoviću, Žižiću i Varajiću šića dodijeljena mitropolitu crnogorsko-primorskom SPC Amfilohiju za nemjerljiv doprinos razvoju društva i obnovi duhovnog života u

Crnoj Gori, a Miodragu Skalu Gvozdenoviću, Rajku Žižiću i Žarku Varajiću za vrhunske sportske rezultate.

Po tradiciji nagrade se uručuju na svečanoj sjednici Skupštine, 18. septembra, na Dan oslobođenja Nikšića.

Ra.P.

Poklonili devet računara BERANE - Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori obezbijedila je devet računara za socijalno ugrožene porodice u Beranama. Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac uručio je članovima tih domaćinstava vrijedne donacije. Šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Po pa uručila je nedavno već 23 računara za đake i studente iz socijalno ugroženih porodica i korisnike stanova Regionalnog stambenog programa.

C.G.

HeRceg nOvI: Firma Briv konstrakšn počeo sanaciju klizišta kod Kotobilja

Armirani stubovi i ,,most“ spriječiće klizanja terena HERCEG NOVI – Na oštećenoj dionici puta Meljine – Petijevići biće izrađena armirano betonska konstrukcija koja je na jednoj strani oslonjena na krečnjački masiv. Sa donje desne strane izrađujemo potpornu konstrukciju u vidu šipova dužine preko 20 metara.

Dimenzionirana je tako da bude nosiva i stabilna ukoliko dođe do lokalnih klizanja ili odvajanja nasipa ispod kolovozne ploče – objašnjava odgovorni inženjer u kompaniji Briv Konstrakšn Mirko Mišković.

Riječ je problematičnoj dionici na kojoj su se neposredno nakon izgradnje puta pojavile deformacije i slijeganje asfalta.

Mišković je pojasnio da se i konstrukcija sastoji od armi-

RaDOvI Će TRajaTI 45 Dana: Počelo šipovanje

rano-betonskih greda postavljenih poprečno i po dužini, preko kojih će biti postavljena armirano-betonska ploča debljine 35 cm, a na nju i noseći,

habajući sloj asfalta.

Predviđeno je da konstruktivni radovi budu završeni u roku od 45 dana.

Nakon niza istraživanja i geo-

tehničkih ispitivanja kompleksnosti geološke sredine ustanovljeno je, kako objašnjava Mišković, da je najbolje uraditi stabilnu mostovsku

konstrukciju, ukoliko kasnije bude dolazilo do lokalnog slijeganja ili klizanja ispod kolovoznih ploča.

Mišković je kazao da je tokom izvođenja prethodnih radova na tom dijelu klizišta nasuta velika količina materijala, pa je moguće da se nasuti slojevi nisu dobro slegli.

– Kada smo pogledali geotehnički elaborat i bušotine primijećeno je da postoje veliki stijenski komadi u sloju velikog nasipa. Moguće je da je do pojave klizanja između nasipa i flišnih ravni dolazilo još više usljed voda koje se javljaju od januara do aprila – smatra on.

Manja slijeganja i deformacije na asfaltu primjetni su i na ostatku dionice, kazao je Mišković, pa je i na njima potrebno obaviti ispitivanja, kako bi sanacija bila dugotrajna. Ž. K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. septembar 2021.

BAR: Statistika Centra bezbjednosti za ovu godinu

13

CETINJE: Ponovo aktivan video-nadzor

Zbog porodičnog nasilja 67 prijava U toku ljetnje turističke sezone zabilježena su dva slučaja ubistva u pokušaju, hladnim oružjem, izvršioci su pronađeni i procesuirani. Slobode je lišeno 101 lice zbog kršenja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Video-nadzor će doprinijeti kvalitetu rada policije u pogledu sprečavanja i otkrivanja izvršilaca krivičnih djela i prekršaja – kaže komandir Stanice policije Siniša Stojović BAR – Zbog kršenja Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima tokom juna, jula i avgusta lišeno je slobode 101 lice, izdato je ukupno 3.909 prekršajnih naloga, a podnijeta je 401 prekršajna prijava.

Za isto vrijeme 393 vozača zatečena su kako upravljaju vozilom pod uticajem alkohola – kaže komandir Stanice policije Centra bezbjednosti Bar Siniša Stojović.

,,CETINJE – SIGURAN GRAD“: Stare i nove kamere

Nove kamere u Belvederskoj ulici

Statistika dalje pokazuje da je od januara do avgusta registrovana 391 saobraćajna nezgoda u kojima su četiri lica smrtno stradala.

Siniša Stojović

UZROCI NESREĆA

U 130 saobraćajnih nezgoda, 169 lica zadobilo je lakše tjelesne povrede, 31 lice teške.

- Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda su brzina neprilagođena karakteristikama i stanju puta, upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola, kao i nedržanje odstojanja između vozila – kazao je Stojović.

Veliki broj nezgoda, koje ne ulaze u statistiku, riješen je popunjavanjem obrazaca Evropskog izvještaja o naknadi štete.

Stojović podsjeća kako je, da bi se taj obrazac primijenio potrebno da vozači nijesu pod dejstvom alkohola, da je vozilo registrovano, da im je važeća vozačka dozvola, kao i to da jedan od učesnika nezgode pri-

DOGODILA SE 391 SAOBRAĆAJNA NESREĆA: Bar

hvata odgovornost za izazivanje nezgode I pješaci krše pravila. U akciji ,,Pješak“, koja je realizovana početkom ovog mjeseca, zbog počinjenih prekšaja po tom osnovu sankcionisano je 26 lica. Novčane kazne kreću se od 50 eura za prelazak van obilježenog prelaza i kad pješak iznenada stupi na kolovoz ili se nep o t r e b n o z a d r a ž av a n a kolovozu, do 60 eura ukoliko ne poštuje semafor.

TEŠKA KRIVIČNA DJELA

I djela iz porodičnog nasilja spadaju u domen nadležnosti kriminalističke policije.

Komandir Stojović podvlači da žrtva treba da prijavi nasije, jer je to nerijetko jedini način da se zaštiti i sačuva.

- Naravno da je neophodn prijavljivanje svakog oblika krivičnog djela ili neprikladnog ponašanja, pa tako i nasilja u porodici, kako bi se žrtvama pružila adekvatna zaštita i po-

Kazne za saobraćajne prekršaje Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima predviđa kazne za pravna i odgovorna, kao i za fizička lica. Za pravna i odgovorna lica, zavisno od počinjenog prekršaja, kreću se od 500 eura do 6.000 eura. Za fizička lica, od kazne zatvora od 15 do 60 dana i novčane od 20 eura, do 1.000 eura. Ukoliko u roku od osam dana lice plati dvije trećine novčane kazne, shodno Zakonu o prekršajima, smatra se da je plaćen pun iznos kazne. Što se tiče prekoračenja

brzine, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima, za najveća prekoračenja predviđa kaznu zatvora od 15 do 60 dana, a novčana se kreće od 120 do 1.000 eura. Za preticanje na punoj liniji iznosi od 120 do 400 eura, a ukoliko preticanjem ugrožava druge učesnike u saobraćaju ili pretiče u tunelu, predviđena je kazna od 300 do 1.000 eura.

Upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2 g/kg ili većoj ili odbijanje alkotestiranja,

predviđena je isključivo kazna zatvora od 15 do 60 dana.

Ako je koncentraciji od jedan do dva g/kg predviđenja je kazna od 60 do 1.000 eura.

Upotreba mobilnog telefona u toku vožnje kažnjava se 90 eura, a nekorišćenje sigurnosnog pojasa 50 eura.

Ko upravlja vozilom koje nije registrovano, biće kažnjen od 120 do 400 eura kada je u pitanju fizičko lice, dok je za pravno i odgovorno lice predviđena kazna od 1.000 do 2.000 eura.

drška. Kolege sa te linije rada ulažu velike napore u pogledu ohrabrivanja osobe da prijavi nasilje, jer je to do nedavno bila tabu tema. Siguran sam da je u interesu žrtve nasilja da izvršioci krivičnih djela i prekršaja budu procesuirani. Postupa se po svakoj prijavi. O prijavama, službenici blagovremeno upoznaju nadležnog tužioca. Od početka ove godine, podneseno je deset krivičnih i 57 prekršajnih prijava iz oblasti porodičnog nasilja – kaže komandir Stojović.

Kada su u pitanju teška krivična djela, Stojović podsjeća da se od 2010. do 2019. godine na području Bara dogodilo 28 ubistava, od kojih je 21 riješeno.

- Tokom protekle i za osam mjeseci ove godine, nije bilo ubistava. U toku ljetnje turističke sezone zabilježena su dva slučaja ubistva u pokušaju - u junu i julu. Oba puta izvršici su koristili hladno oružje i pronađeni su i procesuirani – kaže Stojović.

Dodaje i da su ostvareni dobri rezultati u pogledu suzbijanja ulične prodaje droge.

Dugo se govori o instaliranju video nadzora u Baru. Iako su mišljenja građana u vezi sa tim projektom oprečna, on kaže kako su u Centra bezbjednosti decidni u stavu da će taj sistem umnogome doprinijeti kvalitetu rada policije u pogledu sprečavanja i otkrivanja izvršilaca krivičnih djela i prekršaja.

V. KNEŽEVIĆ-VUČIĆEVIĆ

NIKŠIĆ: U Tehnopolisu u toku regionalni Hakaton, učestvuje deset timova NIKŠIĆ – U Inovaciono-preduzetničkom centru Tehnopolis počeo je regionalni Hakaton - Smart Nikšić, s ciljem da se iznađu pametna rješenja za održivi razvoj i otklanjanje problema u ovoj opštini. Timovi iz Zadra, Mostara, Tuzle i cijele Crne Gore radiće 48 sati bez prestanka.

Jelena Popivoda iz Tehnopolisa kaže da ovaj događaj organizuju kroz projekat 2CODE u saradnji sa regionalnim partnerima iz Tehnološkog parka Intera iz Mostara i BIT centrom Tuzla, sa gradom Zadrom i Sve-

Traže softverska rješenja za četiri lokalna problema učilištem u Zadru.

- Imamo deset timova iz Crne Gore i regiona, a radiće na kreiranju softverskog ili hardverskog rješenja koje će pomoći da se Nikšić pozicionira kao smart, odnosno pametni grad, da svoj razvoj bazira na primjeni informaciono komunikacionih tehnologija. Definisali smo dvije oblasti u okviru kojih će biti kreirani konkretni proble-

mi opštine Nikšić - dobro upravljanje i turizam. Timovi će raditi 48 sati, nakon čega će imati pauzu od nekoliko sati i u 18 časova 16. septembra čeka ih finalno prezentovanje ideja kada će izaći pred žiri. Najbolje timove očekuju novčane nagrade u ukupnom iznosu od 5.000 eura – kazala je ona. Đorđije Brkuljan podsjeća da i ovaj projekat finansira EU

kroz Program prekogranične saradnje Hrvatska-BiH-CG. - Ovo je nastavak CODA, jednog od naših prvih projekata kada smo se i uvezali sa Mostarom, Zadrom i Tuzlom i od tada imamo dosta zajedničkih projekata i aktivnosti. U sklopu ovog projekta sprovodimo aktivnosti vezano za Fab lab to je laboratorija za industrijski dizajn, odnosno dio nje gdje smo

CETINJE - Prijestonica Cetinje postavila je nove nadzorne kamere u Belvederskoj ulici, koje su nepoznate osobe polomile u noći između 1. i 2. septembra – objavljeno je na Fejsbuk stranici.

Kamere su dio projekta „Cetinje - siguran grad“.

Nalaze se u Belvederskoj ulici na izlazu prema magistralnom putu Cetinje – Budva, a postavljene su prošle godine nakon skupštinskog zasijedanja na kojem se razmatrala bezbjednosna situacija na Cetinju.

Zbog oštećenja kamera Centar informacionog sistema Prijestonice podnio je prijavu Odjeljenju bezbjednosti Cetinje.

C.G.

PLJEVLJA: Nastavak uređenja centra grada

U Tršovoj će sijati LED rasvjeta PLJEVLJA - Počela je rekonstrukcija javne rasvjete u Tršovoj ulici. Riječ je o radovima na nastavku uređenja centra grada.

Prethodno je modernizovana javna rasvjete u Ulici kralja Petra I, kao i parku ispod Pošte i parku Trga „13. jul“. Od NLB banke do Crkve Svete Petke počinje zamjena 28 starih, energetski neefikasnih - LED svjetiljkama i stubovima, koji će stilski i tehnički biti podudarni sa onima u centru grada.

Vrijednost investicije koju finansira Opština je 22.188 eura sa uračunatim PDV-om, a radove će izvesti firma ,,BB Solar“ iz Podgorice.

- Ovim aktivnostima Opštine dodatno se unapređuje kvalitet osvijetljenosti saobraćajnica, postiže se značajno smanjenje potrošnje električne energije kao i smanjenje štetnih izduvnih gasova. Nastavićemo izgradnju i modernizaciju javne rasvjete i na drugim lokacijama, u skladu sa planom i programom rada – kazali su iz lokalne uprave.

A.S. dobili određenu opremu koju ćemo ustupiti inovatorima i mladim timovima da besplatno dobijaju svoje prototipe i rade na svojim projektima. Dali smo veliku podršku Cortex-u, najvećem IT klasteru u Crnoj Gori koji okuplja najznačajnije IT firme - kazao je Brkuljan.

Predsjednik Opštine Marko Kovačević je istakao da od lokalne uprave obično svi traže pomoć, a malo ko im je nudi.

Zbog toga je zahvalio Tehnopolisu na organizaciji ovakvog događaja.

- Nikšić je najveća opština ne samo u Crnoj Gori nego i na prostoru bivše Jugoslavije i ako riješite bar neki od tih proble-

ma uradili ste veliku stvar ne samo za ovaj projekat već za grad Nikšić i čitavu državu istakao je Kovačević.

Opština je ukazala da bi joj dobrodošla rješenja za četiri problema: nepostojanje e-servisa za građane sa fokusom na mogućnost elektronskog prijema zahtjeva i izdavanja dokumenata, neadekvatan interni menadžment kod evidencije zaposlenih (dolazak na posao, odlazak…), problem nepostojanja adekvatnog elektronskog sistema upravljanja dokumentima (od pripreme do izdavanja) a gradu fali i interaktivna i inovativna prezentacija kompletne turističke ponude. Ra.P.

14

Kultura

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Izložba Arheološkog muzeja iz Zadra u Kotoru

,,Ispričat ću ti priču“ u Galeriji solidarnosti KOTOR - Gostujuća izložba Arheološkog muzeja iz Zadra - ,,Ispričat ću ti priču“ biće otvorena večeras u 19 sati, u Galeriji solidarnosti.

Izložbom će biti predstavljeno 136 arheoloških nalaza iz rimskih nekropola I i II vijeka, iz vremena imperatora Domicijana, koje čuva, istražuje i izlaže Arheološki muzej iz Zadra, a za ovu priliku javnost će vidjeti i reprezentativne predmete iz arheoloških zbirki Opš t i n s ke j av n e u s t a n o v e ,,Muzeji“ Kotor. Autorka izložbe i postavke je Timka Alihodžić iz Zadra.

Izložbu će otvoriti direktor

Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore Mladen Zagarčanin. Katalog i dio legendi koje prate izložbu štampani su na Brajevom pismu, a dio postavke biće dostupan i za taktilni doživljaj, kako bi postavka bila dostupnija slijepim i slabovidim posjetiocima. Izložba se priređuje na inicijativu OJU ,,Muzeji“ Kotor, a plod je saradnje Zadra, Budve i Kotora. Organizatorka izložbe je menadžerka za programske politike i planiranje u OJU ,,Muzeji“ iz Kotora mr Mirjana Vukasović.

Nakon Kotora, izložba će biti otvorena u Budvi 17. oktobra.

A. Đ.

Dragana Tripković i Lejla Kalamujić u KIC-u

O krizi patrijarhata i feminističkoj distropiji PODGORICA - Književnice iz Sarajeva i Podgorice, Lejla Kalamujić i Dragana Tripković predstaviće svoje stvaralaštvo iz ugla savremene krize patrijarhata i feminističke distopije večeras u 20 sati u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Sa njima će razgovarati urednica književno-informativnog programa KIC-a Valentina Knežević.

Ovo književno veče je dio međunarodnog projekta pod nazivom „Scenariji krize i (savremena) njemačka i južnoslovenska književnost“ koji realizuju studijski programi za germanistiku Univerziteta Crne Gore i Univerziteta u Novom Sadu i katedra za slavistiku Univerziteta u Haleu.

Lejla Kalamujić čitaće iz svoje

Autorsko veče Tanje Zeković u Podgorici

„Lijepa slova“ u Biblioteci

PODGORICA – Nova knjiga „Lijepa slova“, autorke Tatjane Tanje Zeković, biće predstavljena večeras u 19 sati, u sali ,,Marko Miljanov“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“.

Pored autorke, na promociji će govoriti Barbara Simović i Dubravka Drakić.

Zeković je kazala da fizička realnost prati virtuelnu sliku, a u pričama će se naći književna fikcija, dok su u reagovanjima smješteni njeni osvrti na aktuelna zbivanja, eseji na teme, koje je zaokupljuju i putopisi.

- Neke od tema reagovanja su turbo-folk kultura, ženski splin, obrazovanje, socio-kulturološka slika mog grada, osvrti na filmove i pozorišne predstave – kazala je Zeković.

B. B.

zbirke „Zovite me Esteban“ koja je prevedena na njemački, а Dragana Tripković, čija je poezija objavljena u Haleu u prevodu na njemački, čitaće odlomke iz svojih drama.

Učesnici iz Halea i Novog Sada prisustvovaće virtuelno književnoj večeri koja će pomoći da se kroz diskusiju i razgovor sa autorkama dođe do odgovora na važna pitanja formulisana tokom zajedničkog rada, čitanja i prevođenja: u kojoj mjeri, u kom formatu i kojim žanrovima savremena književna produkcija može da odgovori na kompleksne konstelacije savremenih kriza, sasvim konkretno pogotovo kada je riječ o ženskom stvaralaštvu, krizi patrijarhata i feminističkoj distopiji, najavljuju organizatori.

D. E.

„Tvrđava Boka“ u Kinoteci PODGORICA – Premijera dokumentarnog filma „Tvrđava Boka“, koji je po scenariju Petra Popadića režirao Danilo Vujačić, biće održana večeras u 19 sati u Crnogorskoj kinoteci (zgrada Muzičkog centra Crne Gore).

Riječ je o produkciji organizacije KOD, koja se bavi temom fortifikacija u zalivu Boka Kotorska, nastalih u periodu austrougarske vladavine nad tim prostorom.

Broj mjesta u sali je ograničen, a projekcija će se odvijati u skladu sa mjerama borbe protiv pandemije korona virusa.

R. K.

Sopranistkinja Milica Raičević o nedavno održanom koncertu sa sastav

Sa dna se podigli jači i spremniji za nove pobjede

Meni je najvažnije da svaku otpjevanu riječ mogu osjetiti, proživjeti i dati emociju, dati sebe. Zato se i pronalazim u Verdijevim i Pučinijevim arijama, Rahmanjinovim solo pjesmama. Kao što rekoh, klasika je ono što me ispunjava – rekla je Raičević PODGORICA – Crna Gora je uvijek bila zemlja talentovanih muzičara koji će vrhunce svoje karijere doživjeti u inostranstvu, a globalna pandemija je privremeno mnoge od njih vratila u domovinu na neko vrijeme. Pojedini, poput naše sagovornice sopranistkinje Milice Raičević, radno čekaju završetak ove pošasti u matičnoj zemlji.

Raičević je svoje obrazovanje i početke profesionalne karijere fokusirala na Kotor i Podgoricu, da bi obrazovanje nastavila na Muzičkoj akademiji u Splitu. U svojoj je šesnaestogodišnjoj karijeri posebno ponosna na angažman u Hrvatskom narodnom pozorištu u Splitu, u operi „Adel i Mara“ (J. Hace) gdje se publici predstavila u ulozi Iviše. Nastupala je i u operama „Slijepi miš“ (Štraus) i „Dioklecijan“ (Tjardović).

Nakon pauze, na pozornice se vratila u društvu kamernog

Manjak aktivnosti nadležnih institucija POBJEDA: U Crnoj Gori imamo nekoliko vrlo talentovanih sopranistkinja koje u posljednje vrijeme dobijaju sve više prostora kako na pozornicama, tako i u medijima.

Jesu li ljudi ovdje počeli više da cijene kvalitetne vokale i opersko pjevanje?

RAIČEVIĆ: U našoj državi postoji prostor za

sastava „Nuova“ prošlog mjeseca u Luštici, s kojima je osim poznatih klasičarskih kompozicija izvodila i neke popularne kompozicije, evergrine, šansone, filmske teme.

Za Pobjedu je, između ostalog, govorila o pauzi, nastupima u Italiji te planovima za naredne mjesece.

POBJEDA: Koncert sa kamernim sastavom „Nuova“ bio je uspješan povratak na koncertne podijume. Da li Vas obeshrabruju duge pauze između nastupa?

RAIČEVIĆ: Pauza je trajala godinu i po dana, koliko dugo

onog ko želi da pokaže svoje umijeće i srećna sam što je javnost prepoznala kvalitet i potencijal crnogorskih umjetnika. Ono što nedostaje je da se vodeće nadležne institucije uključe aktivno jer bi se na taj način i naša država kulturološki istakla i vidio bi se boljitak na tom polju.

se borimo sa situacijom u koju nas je dovela pandemija virusa. U svoje, a vjerujem i u ime svih svojih kolega umjetnika, mogu reći da je to dug vremenski period. Mnoge ideje i saradnje su bile na „čekanju“ što je znalo, kako ste i sami rekli, i te kako da obeshrabri. Opet, kreativnost nema granice kao ni umjetnost pa smo se sa ovog dna podigli jači i spremniji za nove pobjede i projekte.

POBJEDA: Repertoar koji ste izvodili nije isključivo iz oblasti klasične muzike.

Ugađate li na taj način publici ili sebi?

RAIČEVIĆ: Repertoar uvijek prilagodim publici, ambijentu, povodu ali ne zaboravim u njega uvrstiti i ono u čemu se moja duša najbolje osjeća, klasiku.

Na posljednjem koncertu, na Luštici, poštovaoci muzike su slušali evergrine, kancone, šansone, poznate filmske teme izvedene u interesantnim aranžmanima. Uživali smo svi zajedno, što se moglo primijetiti i na licima svih prisutnih.

POBJEDA: Ko su Vam omiljeni kompozitori, čija djela najradije izvodite?

RAIČEVIĆ: U kompozicijama koje odaberem da pjevam

Bioskopska premijera filmske priče „Toma“, o čuvenom pjevaču i kompozitoru

Bjelogrlić: Ovo je film o ljubavi PODGORICA – Premijera filma „Toma“, reditelja Dragana Bjelogrlića, biće održana večeras u 20 sati u bioskopu „Sinepleks“ u tržnom centru „Delta siti“.

Film „Toma“ je prvi biografski film u novijoj domaćoj kinematografiji, čije linije priče prate lične uspone i padove jednog od najvećih pjevača, boema i umjetnika u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Kako su nastale pjesme „Dotak'o sam dno života“, „Dva smo sveta različita“, „Ljiljana“, „Tužno leto“ i zašto je morao „dobro da se zaprlja“ kada piše stih, opisali su scenaristi filma: Nikola Pejaković, Zoran Lisinac, Dragan Bjelogrlić i Maja Todorović.

Kako je Toma Zdravković volio, patio, bježao i ponovo se vraćao svojoj duši, dočarao je Milan Marić u glavnoj ulozi, dok je lik Silvane Armenulić povjeren Tamari Dragičević.

Ipak, Toma je bio ton, stih i melodija, a sve to u filmu donosi kompozitor i producent Željko Joksimović.

U ulogama onih koji su činili njegov život su: Petar Benčina, Milan Kolak, Sanja Marković, Andrija Kuzmanović,

Kadar iz filma „Toma“

Milena Radulović, dok Tomine roditelje igraju Mirjana Karanović i Slobodan Boda Ninković.

Na ovoj romantičnoj drami koja je snimana skoro šest mjeseci na lokacijma u Srbiji, Crnoj Gori i Americi, radilo je više od 200 ljudi. Kako je prenio SEEcult, na konferenciji za novinare u Beogradu, Bjelogrlić je kazao da mu je najveći strah bio taj što su mnogi akteri još živi i što mnogo ljudi pamti taj period.

- Meni je intimno bio problem da nam neko ne zamjeri nešto suštinsko. Ovo jeste naša pri-

ča, ali pazio sam da sve likove tretiramo sa puno ljubavi. Jer ovo i jeste film o ljubavi - istakao je Bjelogrlić.

On je dodao da se dio koji je pisao Nikola Pejaković bavi pričom o duši, kroz odnos Tome i njegovog doktora (igra ga Petar Benčina), uz ideju da je pitanje ko koga tu leči.

Bjelogrlić je podsjetio da je Toma umro 30. septembra 1991. godine.

- Nekako je u to vrijeme umrla i država u kojoj je on živio i koju je jako volio. I prosto nije moglo drugačije nego da se to u filmu poveže. To je moj inti-

man odnos i odnos ljudi koji su radili ovaj film i prema tom vremenu i prema toj državi. To vrijeme nije bilo davno, prije 30 godina, mnogi od nas ga se sjećaju, a to vrijeme djeluje sada kao epoha. Zato što se to vrijeme i ti ljudi koji su činili to vrijeme više nikada neće ponoviti - kazao je Bjelogrlić.

Lisinac je rekao da su željeli da odaju počast životu jednog izuzetnog čovjeka, ali da su radili pravi igrani film, a ne dokumentarac. Todorović je kazala da su u osnovi priče ljubav i tuga, jer su to i dvije najdominantnije crte u Tominom karakteru.

Marić je istakao da je, s obzirom da ne liči na Tomu, morao drugim sredstvima da oživi „to nešto“ što je on nosio.

- Ne možeš da igraš legendu.

Ni on za sebe nije mislio da je legenda. Taj turbulentni život, pun uspjeha i padova, ta boemština, koja nije laka, ta tuga, potreba da to izbaci iz sebe kroz muziku... Najkonkretnije stvari za lik sam izvukao iz njegovih pjesama, jer on je pjevao ono što je živio. Zato nas te pjesme i dalje „rade“ i poslije toliko godina i to ljude inače različitih ukusa - rekao je Marić.

B. B.

Kultura

Četvrtak, 16. septembar 2021.

avom „Nuova“ i novim projektima

15

U Podgorici održano veče stend-ap komedije Marka Puljiza

Smijeh je najbitniji proizvod

Milica Raičević na koncertu u Luštici

i izvodim uvijek nađem djelić sebe. Meni je najvažnije da svaku otpjevanu riječ mogu osjetiti, proživjeti i dati emociju, dati sebe. Zato se i pronalazim u Verdijevim i Pučinijevim arijama, Rahmanjinovim solo pjesmama. Kao što rekoh, klasika je ono što me ispunjava, i daje mi slobodu da kroz određene uloge ispričam i svoje životno iskustvo.

POBJEDA: Vaša međunarodna karijera je bila u uzletu, 2019. godinu su obilježili koncerti u Italiji. Da li ćete uskoro ponovo nastupati u inostranstvu i da li je pandemija uspjela da neke dobre planove ostavi po strani?

RAIČEVIĆ: Tačnije, 2018. i 2019. godina. Poznanstvo sa renomiranim pijanistom Mauriciom Mastrinijem, predstavljanje na jednom od njegovih festivala u Umbriji, su za mene bili odskočna daska. Uslijedile su i saradnje sa dirigentima, kompozitorima iz Italije, mini-turneje. Naravno, ne želim da izostavim i svijetle uspjehe sa ansamblom opere Hrvatskog narodnog kazališta iz Splita i sve koncerte u regionu jer mi je svako iskustvo pružilo nešto posebno.

POBJEDA: Da li Vam teško pada što Crna Gora nema svoju operu?

RAIČEVIĆ: Nažalost, mi nemamo tu tradiciju slušanja klasične muzike, opere pogotovo. Vjerujem kad bi joj Crnogorci „pružili šansu“ da bi se, i te kako, iznenadili kakav bi utisak na njih ostavila ta muzika i libreta. Zaboravili smo da mi imamo našu ispisanu operu „Balkanska carica“, koju smo oživjeli jednom i više se nije prezentovala.

Zbog čega? Ona govori o našoj istoriji, tužnoj ljubavnoj priči, vlastoljublju, izdaji… A naše je bogatstvo. Voljela bih da mogu da radim na oživljavanju ovog djela u budućnosti.

POBJEDA: Gdje nastupate u narednom periodu i s kakvim repertoarom?

RAIČEVIĆ: Trenutno pregovaram o nastupima izvan granica naše države ali bez obzira na to, pripremam nešto novo, lijepo i pomalo neobično što će biti prezentovano našoj publici, naravno, u saradnji sa ansamblom „Nuova“. Vjerujem da ćete nas medijski ispratiti i podržati, ali ne samo vi, već i svi oni koji uživaju u klasičnoj muzici.

D. ERJAVŠEK

Teme su bile šarolike i inspirativne, jer vrijeme u kojem živimo ponekad liči na grotesku, pa je publika odlično prihvatila humor Sarajlije koji nije mejnstrim stend-ap komičar, nego pripada underground sceni.

Veče stend-ap komedije je započeo skladnim nadvikavanjem sa publikom, nalik rokoenrol kocertima. Repertoar koji je Puljiz pripremio podgoričkoj publici ticao se aktuelne teme vakcinacije, kao i mnogih društvenih stereotipa koji su pogodni za komediju. U jednom trenutku došlo je do malih tehničkih problema, koje je Puljiz okarakterisao kao „male slatke krindž momente“. Bilo je riječi o medijima i načinu na koji oni razgovaraju sa komičarima, potom su uslijedile balkanske i lokalne priče na koje je publika najbolje reagovala. Na nastupu se dotakao poroka i tom prilikom ostvario odličnu interkaciju sa publikom. Pošto je istakao da mnogo voli jezike, nastup je obilježio i ruski, japanski, turski i njemački jezik. Tema života u braku je bila posebno interesantna, ali i lična, što je 'razgalilo' publiku.

D. MALIDŽAN

PODGORICA - Stend-ap komičar Marko Puljiz, nastupio je preksinoć u atrijumu Kapital Plaze, nakon pauze koja je trajala više od godinu dana zbog pandemije. Podgoričku publiku uveselio je imitacijama koje su najčešće mentalitetske, bliske balkanskom podneblju.

Marko Puljiz tokom nastupa u Podgorici

Nakon nastupa, u razgovoru za Pobjedu Puljiz je istakao da se trudi da govori o temama koje će nasmijati ljude.

- Ako znam da će to da bude smiješno, pričaću o mravima.

Smijeh je na kraju toga najbitniji proizvod koji svi želimo da postginemo. Ako budem pričao o obradi metala i znam da će se ljudi smijati, koristiću to – rekao je Puljiz.

Međutim, kako je kazao, najljepši je osjećaj kada ljudima širi ideje i priča sa njima o najdubljim i najintimnijim stvarima, sa kojim se najviše poisto-

vjećuju.

- Sad radim u tom smjeru. Pišem materijal koji se tiče našeg kolektivno nesvjesnog – kazao je Puljiz.

Prema njegovim riječima, poistovjećivanje sa publikom zavisi od umjetnika, koliko će uspjeti da ih poveže.

- Na nekom jednostavnom nivou svi smo mi isti. Razmišljamo i sjekiramo se oko istih stvari. Imamo iste težnje, čežnje, emocije. Onda nije teško ubosti nešto što je svima zajedničko – istakao je Puljiz.

On je pojasnio da ljudi dolaze

U nikšićkom Zahumlju promovisana antologija „Olujna polja poezije“

Otvaranje umjetničkog prostora Atelje 10

,,Susreti“ u Staroj varoši

Predstavljanje antologije u nikšićkom Zahumlju

Dvojezično izdanje sa 68 autora PODGORICA - Umjetnički prostor „Atelje 10“, koji se nalazi u ulici Spasa Nikolića 10 u Staroj varoši, biće otvoren večeras u 19 sati izložbom radova ,,Susreti“ likovne umjetnice iz Beograda Nine Ivanović. Biće izoženi radovi nastali tokom trajanja njenog boravka u Ateljeu. „Atelje 10“ je umjetnički prostor namijenjen istraživanju različitih savremenih umjetničkih praksi, izlagačkoj djelatnosti, rezidencijalnom boravku crnogorskih i inostranih umjetnika, kustoskim projektima u okviru svih praktičnih i eksperimentalnih metoda savremene umjetnosti, kao i saradnji sa svim slobodnim inicijativama u raznim vidovima umjetničkog izraza. Zamišljen je kao prostor otvoren za svaku vrstu komunikacije u okviru savremenog umjetničkog djelovanja, afirmaciju slobodnog umjetničkog izraza u različitim vidovima njegovog postojanja i promociju svih oblika kreativnog dijaloga u umjetnosti danas.

Nina Ivanović rođena je 1986. godine u Beogradu. Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 2010. godine, smjer slikarstvo. Od 2006. godine aktivno učestvuje na umjetničkoj sceni kroz domaće i internacionalne radionice, ljetnje škole, samostalne i grupne izložbe. Dobitnica je više nagrada. Zajedno sa još šest kolega i koleginica osnovala je Umjetnički kolektiv U10, u kom kao ko-organizatorka aktivno učestvuje u profilisanju savremene umjetničke scene u Srbiji, te komunikaciji i povezivanju sa akterima iz svijeta umjetnosti na internacionalnom nivou. Živi i radi u Beogradu.

A. Đ.

NIKŠIĆ – U Zahumlju je promovisana antologija „Olujna polja poezije“ čiji je izdavač Književna zajednica ,,Vladimir Mijušković“, a obuhvata 68 autora sa po jednom pjesmom i prevodom na engleski jezik. Dvojezična antologija sadrži i kratke biografije i fotografije autora, objavljena je povodom obilježavanja pola vijeka najstarijeg udruženja pisaca u Crnoj Gori.

Priređivači su su Spasoje Bajović i Jovan Drašković.

Prevod na engleski jezik uradila je Vesna Anastasija Božović, a pomagali su joj AvaJayne Classen iz Londona i James Griffith iz Birmingema. Knjiga je obogaćena i ciklusom slika poznatog nikšićkog umjetnika Mikija Radulovića.

Jovan Drašković je podsjetio da je prva knjiga poezije, almanah „Kaktusi“, u njihovoj Književnoj zajednici objavljena godinu nakon osnivanja, te da je svojevremeno vrlo brzo postala prepoznatljiva institucija, ne samo u Cnoj Gori već i Jugoslaviji.

- Mnogi su svoje prve knjige objavili zahvaljujući KZ „Vladimir Mijušković“, a ukupno je ukoričeno više od 600 naslova. Odlučili smo da izaberemo 68 autora koji su bili članovi ove kuće. Nije ovo bio lak posao, jer Književna zajednica od osnivanja do danas nikad nije imala svoj prostor ni biblioteku, nemamo sačuvanu arhivsku građu, pa je utoliko posao bio teži. Nadamo se da će nam biti oprošteno ukoliko smo nekoga izostavili kazao je Drašković, zahvaljujući se lokalnoj upravi na

podršci, kao i svim članovima KZ „Vladimir Mijušković“ koji su doprinijeli da ova antologija ugleda svjetlost dana.

Na promociji u Zahumlju govorio je i pjesnik Dušan Govedarica, kao i Spasoje Bajović, kao jedan od pripređivača knjige.

- Ova antologija je suštinsko poetsko stvaralaštvo koje sumira poluvjekovno književno stvaralaštvo najbrojnije književne zajednice u Crnoj Gori.

Vjerujem da je ovaj naš poduhvat ispunio neke osnovne zahtjeve, a oni se tiču podsticaja mladih na umjetnički rad istakao je Bajović, dodajući da su na pripremi ove antologije istrajavali jer su željeli da se oduže članstvu Književne zajednice koja traje duže od pola vijeka, a koja je dala nemjerljiv doprinos savremenoj književnosti Crne Gore.

Ra. P.

na nastupe da čuju kvalitet, te da vole stend-ap komediju, pogotovo regionalnu.

Puljiz je 2013. godine osvojio titulu najboljeg stend-ap komičara amatera Bosne i Hercegovine, a od 2015. godine pokreće crnogorsku stend-ap scenu redovnim nastupima po Crnoj Gori, najviše u glavnom gradu, gdje trenutno živi i stvara. Pored solo nastupa učestvuje na svim većim regionalnim festivalima u Zagrebu, Beogradu, Dubrovniku, Splitu, Puli, Mariboru, Ljubljani, Nišu i Podgorici. B. B.

Dvije predstave na FIAT-u

PODGORICA – Francuska predstava „Dok smo vozili kratkim, kratkim linijama horizonta“ biće izvedena večeras u 20 sati, na terasi Muzičkog centra, u okviru Festivala internacionalnog alternativnog teatra FIAT. Predstava francusko-belgijske koreografkinje, pjesnikinje i plesačice Claire Huber nastala je u saradnji sa hrvatskom plesnom umjetnicom i muzičarkom Nastasjom Štefanić i belgijskim pjevačem Stalinom Blakeom. Komad istražuje melodije kroz dugo proputovanje – počevši od zemlje Kurda, preko Balkana sve do Brisela – koje se materijaliziraju kroz riječi, pokrete i zvukove.

U isto vrijeme, kod Sahat kule, na repertoaru je italijanska predstava „Krisolov“, u režiji Andrea Benaglia. Inspirisana je „Pričom o čarobnom frulašu“ (Pied Piper) iz poeme Marine Cvetajeve. Glumci se koriste električnim drvenim novčićima, igraju pod maskama i u pratnji žive muzike.

R. K.

Scena iz predstave „Krisolov“

16

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Vrtić ,,Bambino“ prva je privatna predškolska ustanova u gradu koja će dobiti zelenu eko-zastavu

U zdravom okruženju rastu zdravi ljudi

ZALIVANJE I SADNJA

Vrtić ,,Bambino“ osnovan je prije tri godine, a od samog početka rada u dvorištu imaju staklenik. Zajedno sa mališanima tu će i ove godine zasaditi kupus, raštan, brokule, zelenu salatu, jagode…

- Bilo je djece koja nijesu htjela da jedu brokule, karfiol ili zelenu salatu, ali kada im kažemo da je to ono što zajedno uzgajamo, počela su da jedu – kaže Vesna Vuković.

Njena saradnica i partnerka u projektu, Nataša Kalezić, ističe da staklenik (u okviru kojeg je i kuhinjica) ima edukativnu funkciju.

- Djeca ovdje kroz igru uče matematiku, brojimo listiće nane i bosiljka, ujedno nauče i

Mališani u dvorištu uživaju u zalivanju patlidžana, paprika i cvijeća, igraju se u hladovini divlje pomorandžde, beru smokve, pažljivo odvajaju otpad, pripremaju staklenik za sadnju začinskog bilja i povrća, penju se na improvizovanu vještačku stijenu… Nema ni pomena o sjeđenju u četiri zida i gledanju crtanih filmova jer ovaj vrtić - nema televizor

Vesna Vuković ističe da u ovoj predškolskoj ustanovi imaju kabanice za sve mališane.

- I kada je kiša mi djecu izvodimo napolje. Zamolimo roditelje da tada djeci obuju gumene čizmice, a mi u vrtiću imamo kabanice. U početku im je to bilo po malo čudno a sada…

Ne mogu da vam opišem taj njihov doživljaj radosti i sreće kada šljapkaju po baricama – kaže Vuković.

I. MANDIĆ

U vrtiću ,,Bambino“ protekle dvije godine efikasno su sprovodili međunarodni program ,,Eko-škole“ koji podstiče mlade na aktivno uključivanje i brigu o svom okruženju.

Zbog toga će im 20. septembra, na dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom, biti uručen sertifikat Eko-vrtić.

Nakon toga će se na kapiji te predškolske ustanove u Gornjoj Gorici zavijoriti zelena eko-zastava, prva u glavnom gradu. Osnivačice ove ustanove Vesna Vuković i Nataša Kalezić ističu veliko zadovoljstvo zbog toga, a za Pobjedu kažu da su ciljevi njihovog eko-programa podizanje ekološke svijesti kod djece. Posebnu pažnju, naglašavaju, posvećuju upoznavanju djece sa problemima smanjivanja i odlaganja otpada, racionalnom iskorištavanju energije i vode i uređenju dvorišta u kojem mališani borave.

A mališani u dvorištu vrtića ,,Bambino“ uživaju u zalivanju patlidžana, paprika i cvijeća, igraju se u hladovini divlje pomorandžde, beru smokve, pažljivo odvajaju otpad, pripremaju staklenik za sadnju začinskog bilja i povrća, penju se na improvizovanoj vještačkoj stijeni… Nema ni pomena o sjedenju u četiri zida i gledanju crtanih filmova - jer ovaj vrtić nema televizor.

I po kiši se igraju napolju

Svakog posljednjeg petka u mjesecu djeca prenoće u vrtiću Vrtić ,,Bambino“ za mališane svakog posljednjeg petka u mjesecu organizuju pidžama zabavu.

- To je dan kada djeca ostaju da prenoće u vrtiću. Njima se to baš sviđa, a i roditeljima dobrodođe, jer im to dođe kao slobodno veče za izlazak – kazala je direktorica vrtića Vesna Vuković, uz napomenu da se na ovaj način djeca privikavaju na odvajanje od roditelja, kako bi im kasnije bilo lakše kada sa drugarima krenu u školu u prirodi ili sl.

da prepoznaju te dvije biljke, njihove mirise, što je hrapavo, a što glatko... Kroz sadnju i održavanje bilja djeca mogu da nauče dosta toga… Kad zasade sjeme, prate kako niče i raste, saznaju da su biljkama potrebni vazduh, voda, zemlja, sunce… Ali, najvažnije je da kod njih razvijamo empatiju, da nauče da je svakome, pa i biljkama, potrebna ljubav, pažnja i nježnost – priča Kalezić.

Kaže da je ideja po kojoj rade zasnovana na norveškom iskustvu.

- Preko Zavoda za školstvo pri-

javili smo se za međunarodni ekološki program i ,,pilotirali“ već dvije godine. U pitanju je dosta širok program, u okviru kojega smo morali da imamo i tzv. eko-kumove, da čuvamo endemsku vrstu hrasta, sadimo žireve, zajedno sa djecom da pošumljavamo... Zato smo i ponosni što je naš rad prepoznat i vrednovan, odnosno što ćemo od Zavoda za školstvo dobiti zelenu eko-zastavicu kao svojevrsnu nagradu za sve nas, posebno mališane – kazala je Kalezić.

DRUŽENJE I PAŽNJA

U vrtiću ,,Bambino“ od njegovog osnivanja nemaju televizor.

- Kao vaspitači smo ispitivali što je najbolje za djecu i osnivajući ovu ustanovu odlučili smo da u učionicama ne bude televizora. U početku je bilo povuci-potegni, tj. bilo je djece koja su bila nervozna zbog toga. Ali, tu je bio plastenik gde smo ih izvodili, igrali se, sadili, brali biljke... Sada smo se na to potpuno navikli – kaže Vesna Vuković, uz podsjećanje na to da se dječji mozak razvija u

pokretu i da mališane treba pustiti da se što više igraju.

Petogodišnji Vasilije Vojinović pažljivo je zalivao jednu od leja sa paradajzom i paprikom.

- Voda im je potrebna da porastu. Imam biljke i kod bake na selu. Ona voli kad joj pomažem da radimo u bašti – kazao je Vasilije, kojega su dok je ,,davao izjavu“ slušale Maša Vujičić i Lena Arnaut, čakajući da zajednički nastave posao.

Uroš Racković i njegov drug iz grupe Kosta Vuković pokazali su kako se pravilno odlaže otpad. Petogodišnjaci su znali

tačno u koju kantu da ubace plastične boce, a gdje papir ili staklo.

- Učiteljice su nas naučile gdje što treba da bacimo. Sad i kući razdvajamo smeće – kazao je Uroš.

Igor Kovačević je u vrtić došao po dvogodišnjeg sina Mihaila.

- Po preporuci prijatelja odlučili smo se da sina upišemo u ,,Bambino“. Rečeno nam je da djeca više vremena provode vani nego u učionici i kao što vidite, ova trka i smijeh dok rade, igraju se i uče o prirodi, najbolje pokazuju da im je ovdje prelijepo. Inače se trudimo da sa Mihailom što više vremena provodimo napolju, izbjegavamo igraonice i zatvoreni prostor – kazao je Kovačević.

Osnivačice ,,Bambina“ naglašavaju da se u radu sa djecom primjenjuje Montesori metod, koji podrazumijeva otkrivanje prirode djeteta i podstiče ih da budu samostalna, dok su vaspitači tu samo kao pomagači i posmatrači. Atmosfera koja je vladala u vrijeme posjete Pobjede tom vrtiću, nije ostavljala dilemu da takav pristup potpuno odgovara mališanima.

I.MITROVIĆ

Rekonstrukcija Njegoševog parka u punom jeku

U Njegoševom parku u toku je postavljanje ivičnjaka na mjestima novoplaniranih pješačkih staza i uklanjanje starih betonskih staza.

Iz kompanije Bemax, koja je izvođač radova, ističu da se rekonstrukcija centralnog gradskog parka odvija nešto brže od planirane dinamike.

- Kompanija Bemax nastavlja akcije uređenja javnih površina na teritori-

ji glavnog grada i poslije izgradnje Bemax parka, igrališta u Dahni i adaptacije plaže u Rogamima, željeli smo da damo doprinos i u adaptaciji našeg najljepšeg i najpoznatijeg parka, Njegoševog parka. Donacija kompanije Bemax kroz radove na uređenju Njegoševog parka iznosi 200.000 eura – kazala je Jovana Vuksanović iz kompanije Bemax.

U planu je, ističe Vuksanović, izgrad-

I. MANDIĆ

Uklanjaju stare staze i postavljaju ivičnjake za nove Radovi u Njegoševom parku

nja novih pješačkih staza unutar parka, adaptacija postojećih betonskih površina, betonski radovi na izgrad-

nji amfiteatra uz Moraču i paviljona.

- Materijalizacija staza će biti od kamenih ploča i od šljunka, a pejzažno

uređenje parka će raditi gradsko preduzeće Zelenilo – kazala je Vukasanović.

Trenutno u Njegoševom parku ekipe postavljaju ivičnjake na mjestima novoplaniranih pješačkih staza i uklanjaju postojeće betonske površine.

- Nakon završetka ovih radova slijede radovi na popločanju pješačkih staza, izgradnji amfiteatra, rekonstrukciji postojećih betonskih staza unutar parka – ističe Vuksanović.

Radovi u Njegoševom parku, podsjeća ona, počeli su u julu.

- Rok za završetak je januar naredne godine, ali ćemo kao društveno odgovorna kompanija nastojati da skratimo rok završetka radova. Za sad nam to polazi za rukom i radovi se odvijaju nešto brže od planirane dinamike – kazala je Vuksanović.

Nj. BOŠKOVIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. septembar 2021.

17

Najava načelnika Komunalne inspekcije Branislava Radusinovića

- Naredne godine trebalo bi da bude nabavljeno još nekoliko vozila ,,pauk“ za službu – dodao je Radusinović, uz napomenu da na dnevnom nivou bude uklonjeno u prosjeku 30 nepropisno parkiranih vozila.

Važan segment rada Komunalne inspekcije u proteklom periodu bilo je kontrola sprovođenja epidemioloških mjera i sankcionisanje njihovog kršenja na gradskim površinama i u ugostiteljskim objektima.

- Sankcionisali smo 81 fizičko i pravno lice i izdali naloge za izricanje novčanih kazni u iznosu od 37.500 eura za pravna i 5.000 za fizička lica. Treba napomenuti da je i dio inspektora bolovao od korona virusa jer su imali veliki broj kontakata sa građanima, ali smo se izborili sa tim i u punom sastavu radimo na suzbijanju širenja pandemije - naveo je Radusinović.

Mjere se, kazao je, najviše krše u ugostiteljskim objektima.

- Naš rad počiva prvenstveno na prevenciji, ali u krajnjem pribjegavamo i represivnim mjerama. U posljednje vrijeme je sve manje uočenih nepravil-

U planu nabavka novih ,,pauka“ nosti - istakao je Radusinović.

Napominje da su, u saradnji sa Udruženjem Roditelji i inspektorima za maloljetničku delinkvenciju, kao i ugostiteljima, pokrenuli akciju za suzbijanje točenja alkohola maloljetnicima.

- Kazne za tu vrstu prekršaja nijesu male i to je jedan od prioriteta. Naša služba radi 24 sata svakog dana, a sve što nije u našoj ingerenciji, proslijedimo nadležnoj inspekciji - rekao je Radusinović.

Načelnik Komunalne inspekcije tvrdi da ta služba daje maksimum kada je riječ o suzbijanju vandalizma.

- Dobar dio javnih površina pokriven je video nadzorom.

Svaka promjena je registrova-

M. BABOVIĆ

Komunalna inspekcija planira nabavku novih pauk vozila, a u toku je i procedura, odnosno oglas za prijem inspektora za drumski saobraćaj. Načelnik te gradske službe Branislav Radusinović, gostujući na Gradskom radiju, najavio je da bi prvi novi ,,pauk“ trebalo da bude na podgoričkim ulicama u narednih tridesetak dana.

,,Pauk“ na zadatku

U turistički registar upisana 162 subjekta

Branislav Radusinović

na i preduzimaju se mjere - rekao je Radusinović.

Cilj je, kaže, edukacija sugrađana, kako bi zajedno uticali na svijest onih koji pribjegavaju vandalizmu.

Radusinović je naglasio

uspješno funkcionisanje Sistema 48 kad je riječ o suzbijanja vandalizma, ali i u svim drugim situacijama.

- Komunlana inspekcija i ne čeka 48 sati, nego istog dana izlazimo na teren i dajemo

Tržišna inspekcija o kontroli sprovođenja epidemioloških mjera u tržnim centrima

I. MANDIĆ

Nije kažnjen nijedan građanin

Detalj iz Delta sitija

Tržišna inspekcija, iako konstatno prisutna na terenu, u proteklih nekoliko dana nije zatekla nijedno lice u kršenju mjera propisanih od

Instituta za javno zdravlje.

- Od donošenja novih mjera, kojima se zabranjuje ulazak u tržne centre bez ispunjavanja jednog od četiri uslova, Tržiš-

Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez snabdijevanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama: - od 9 do 19 sati: Lijeva Rijeka, Veruša, Opasanica, Mokra Bukumirsko jezero (kratka isključenja u navedenom periodu); Brskut, Kraljevac, Dubaja, Slacko, Gomilice i Širalija; - od 9 do 16: Ubli, Živkovići, Prisoja, Pre-

Promjenljivo, do 32 stepena Za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar slab do umjeren, južni i jugoistočni.

Jutarnja temperatura vazduha do 20 stepeni, najviša dnevna do 32. H. P.

na inspekcija je konstantno prisutna na terenu, i to u prijepodnevnim i poslepodnevnim časovima. Od subote, 11. septembra, od kada su mjere stupile na snagu, Tržišna inspekcija nije utvrdila nepravilnosti u dijelu poštovanja mjera - rečeno je Pobjedi iz Uprave za inspekcijske poslove.

U svakom objektu, pojašnjavaju iz Tržišne inspekcije, treba da bude imenovano lice koje će kontrolisati sprovođenje mjera.

- Ta osoba je zadužena za kontrolu nošenja maski, držanje distance, dezinfekciona sredstva, kontrolu ulaska u objekte za koje je u Odluci navedeno da gosti moraju ispuniti jedan

Isključenja struje levići, Bezjovo, Cvilin, Orahovo, Lazorci, Građen, Toke i Korita; dio Gornje Gorice (Miloja Pavlovića, Sitnička, Majevička, Kragujevačka), dio Tološa (Boška Buhe,

od uslova za ulazak – da su vakcinisani, da imaju PCR test ne stariji od 72 sata i da od preležanog virusa nije prošlo više od 180 dana, ni manje od 14 dana ili da imaju negativan brzi antigenski test ne stariji od 48 sati - ističu iz Uprave.

Na pitanje ko kontroliše ponašanje građana unutar objekta (tržnih centara), iz Tržišne inspekcije navode da je za to odgovorno lice iz tog objekta.

- Za ulazak u market koji se nalazi u sklopu tržnog centra, takođe je potrebno posjedovanje jednog od pomenutih četitri uslova, dok je za lica koja u tržni centar Delta siti dolaze da bi se vakcinisali, odgovorno lice koje je od strane tog tržnog centra imenovano za praćenje poštovanja mjera – naveli su iz Tržišne inspekcije.

Nj. B.

Marka Rašovića, Vlada Raičevića, Obodska, Aleksandra Aca Prijića, Miloša Vuškovića), dio Dalmatinske i Budvanske; - od 10 do 13: Ksenije Cicvarić, Đure Jakšića, Vojislavljevića, Romanovih i Iva Vizina; - od 13 do 17: Hemofarm (Ulica Ilije Plamenca); - od 8 do 15: 8. marta (oko groblja na Čepurkama).

H. P.

Govoreći o rezultatima u suzbijanju nelegalnog izdavanja smještaja, Radusinović je kazao da su za dvije godine u Centralni turistički registar upisana

162 subjekta.

- Ističe se izdavanje nelegalnog smještaja u Siti kvartu i na Starom aerodromu.

Sarađujemo sa upravnicima skupština stanara koji moraju imati spisak svih stanara u svom ulazu i posebno ćemo insistirati na radu tog dijela nadležnih službi - poručio je Radusinović.

povratne informacije. Sve što nije u našoj nadležnosti, proslijedimo nadležnima na državnom nivou - rekao je Radusinović.

On je naglasio da građani najčešće prijavljuju narušavanje

zelenih javnih površina, nepropisno parkiranje, uključujući i na mjestima predviđenim za vozila osoba s invaliditetom, ali i nepoštovanje mjera u gradskom prevozu i formiranje divljih deponija.

N.S.

Ekipe Komunalnih usluga postavljaju novu rasvjetu na više lokacija

U fokusu poligoni i dječja igrališta U okviru investicionog održavanja, ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge izvode radove na izgradnji objekata javne rasvjete na više lokacija.

Sada su u fokusu sportski poligoni i dječja igrališta.

- Radovi su započeti na igralištu u Maslinama, kao i u Ulici Mitra Bakića. Kada je riječ o sportskim poligonima, javna rasvjeta se radi u Gornjoj Gorici i na Bulevaru Save Kovačevića, te na poligonima u Ulici Mitra Bakića i na Zlatici – navode iz Komunalnih usluga.

Pored pomenutih aktivnosti, ekipe Komunalnih usluga postavljaju javnu rasvjetu na 17 lokacija na teritoriji Opštine u okviru Glavnog grada - Golubovci, rekonstruišu javnu rasvjetu u Njegoševom parku i grade novu uz buduće šetalište iznad Morače.

- Osim izgradnje i rekonstrukcije javne rasvjete, izvode se radovi i na modernizaciji svjetlosne signalizacije na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Istovremeno, u okviru tekućeg održavanja, naše ekipe angažovane su na popravci neispravnih svjetiljki, kao i na aktivnostima čišćenja i farbanja stubova javne rasvjete na više lokacija. U sklopu akcije vrši se i zamjena polomljenih svjetiljki, kao i stubova javne rasvjete i svjetlosne signalizacije koja je oštećena usljed saobraćajnih nezgoda – naveli su iz Komunalnih usluga.

Građani se za eventualne intervencije Komunalnim uslugama mogu obratiti pozivom na broj 020/623-927, putem imejla kudoo@t-com.me ili lično u prostorijama preduzeća, u Ulici Zetskih vladara bb na Zabjelu.

I.M.

Dio Ulice Nikole Tesle zatvoren za saobraćaj do 15. oktobra

Iz Sekretarijata za saobraćaj najavljeno je da će na dijelu Ulice Nikole Tesle (desni krak nakon pružnog prelaza - gledano iz Zagoriča ka Bulevaru Vilija Branta) do 15. oktobra biti zabranjen saobraćaj za sve vrste motornih vozila. Do privremene obustave saobraćaja doći će zbog izvođenja radova na izgradnji sekundarne kanalizacione mreže.

H. P.

Radovi u Ulici Mitra Bakića

18

Sportski miks

Arena

Matea Pletikosić sigurna u bolje izdanje ,,plavih“ u nedjelju sa Borusijom

Mi se pitamo i sigurna sam da ćemo dati sve od sebe PODGORICA - Budućnost Bemax sprema se, vjerovatno sa Ildom Kepić na terenu (znaće se sjutra nakon pregleda), da u drugom meču Lige šampiona popravi utisak iz prvog poluvremena i poraz u Koprivnici od Podravke.

Protvnik je Borusija. Manje renomirani njemački tim u eliti, ali i sastav koji je prošle sedmice šokirao FTC-a remijem, a mogao je i do pobjede.

- Sigurna sam da bi utisak sa premijere bio drugačiji da smo prvo odigrali kao drugo poluvrijeme. Vjerovatno sada i Borusija misli da će lako sa nama nakon prvog kola. Ali, i mi se pitamo, daćemo sve od sebe i pokazaćemo karakter i sve one dobre stvari iz drugog poluvremena u Koprivnici. Smatram da dobar osjećaj moramo da zadržimo i pokažemo pravo lice u nedjelju.

Najbitnije je da se osjećamo dobro i od starta da počnemo da pravimo faulove – kazala je Matea Pletikosić.

Problem ,,plavih“ je bio u odbrani (do odmora primili 22 gola), a u napadu je falilo više samopouzdanja i konkretnosti u čistim šutevima.

- Sve je u glavama, treba stvari da posložimo. Nijesmo opterećene, nemamo pritisak, a znamo da se moramo ,,potući“ i onda je sve moguće. Jednostavno – moramo da se borimo za grb i da ne ulazimo lako u utakmice. Eto, na premijeri smo puno toga dopustile rivalkama. Nijesmo pokazale šta možemo

Crnogorski vicešampion poražen od estonskog predst

Mornar nemoća nastavlja u FIB PODGORICA – Mornar Barsko Zlato se od FIBA Lige šampiona oprostio na prvoj stepenici kvalifikacija – izabranici Mihaila Pavićevića su u Talinu poraženi od estonskog Kaleva 104:89, u polufinalu kvalifikacionog turnira za najjače klupsko takmičenje pod okriljem FIBA.

i, nekako, kao da smo se bile predale. U nastavku je bila ljepša slika, mogle smo da se vratimo, ali neke situacije sa igračem više i zicere nijesmo realizovale. Mislim da je to bilo ključno za ljepšu sliku.

Zato, sada, kada smo probile led, možemo i da posložimo stvari u glavama.

Moraće igračice Bojane Popović bolje u odbrani, jer njemačka ekipa slično ,,gura“ napadačke formacije kao i Podravka.

- Bolje, svakako, u odbrani. Jer u nedjelju nas čeka ekipa koja je dugo na okupu i koja ima dosta utakmica u nogama Uigraniji su i od Podravke.

Slično vuku tranziciju i kroz tu brzu igru lako rješevaju situacije u napadu. Vidjeli smo kako igraju sa FTC-om, koji je ležernije ušao u taj meč.

Detalji odlučuju.

- Nekoliko odbrana golmanki, neki šutevi, dobra poziciona odbrana i tu si. Danas je sve to ključno.

A. M.

Barani su, shodno rejtingu, bili slobodni u četvrtfinalu, ali protiv Kaleva nijesu, praktično, imali šansi, osim na početku prve i druge četvrtine.

Ostatak meča je za zaborav, Kalev je ubacio čak 21 trojku iz 39 pokušaja, pa Mornar neće imati priliku da nastupi u grupnoj fazi FIBA Ligi šampiona, kao ni njemački Bamberg, koji je, neočekivano, izgubio polufinale od litvanskog Juventusa 83:79.

Za Mornar, međutim, ovo nije kraj ovosezonskog evropskog puta, pošto su se Barani prijavili i za drugo po snazi Fibino takmičenje – FIBA Evrokup, u kojem će igrati od grupne faze, koja startuje 13. oktobra…

DOBAR POČETAK PA PAD Petorka Luis, Dejvis, Lazić, Mićović i Rakočević je silovito otvorila meča, pa je Mornar nakon dva minuta igre poveo

S. IVANOVIĆ/RSCG

Vjetar u leđa na putu punom izazova

Uprkos velikoj konkurenciji, vjerujem da smo nakon detaljne analize napravili pravi izbor – rekao je predsjednik RSCG Petar Kapisoda.

Kapisoda je uvjeren da će stipendistima ugovori biti motiv više i vjetar u leđa za razvoj karijere.

- Pred vama je dug, ali i put koji je pun izazova i iskušenja.

Siguran sam da imate potencijala, ali i znanja da prevaziđete sve prepreke i u budućnosti postanete nosioci igre naših seniorskih reprezentacija.

Podsjetiću da je iza nas uspješno reprezentativno ljeto za mlađe selekcije, uz očekivanje da juniorke krajem novembra na kvalifikacionom turniru, čiji smo domaćini, mogu da izbore plasman na Svjetsko prvenstvo koje se naredne godine održava u Sloveniji.

Ukoliko ispune taj cilj, naredne

godine imaćemo sve uzraste državnog tima u eliti evropskog i svjetskog rukometa jer će kadeti i juniori igrati na prvenstvima Evrope, dok će se kadetkinje i juniorke nadmetati na planetarnim šampionatima – naveo je Kapisoda.

- To je potvrda da imamo potencijal u mlađim kategorijama, ali i najbolji poziv da vodimo brigu o onima koji su budućnost. Uvjeren sam da su stipendije jedan od načina da podržimo najtalentovanije, koji će to vratiti na najbolji način.

U ime stipendista obratila se Jelena Vukčević.

- Ovo je veliko priznanje za naš dosadašnji rad i potvrda da Rukometni savez i Uprava za sport i mlade vode računa o perspektivnim sportistima na kojima počiva budućnost crnogorskog sporta. Znamo

11:0, nakon što su redom pogađali Luis (trojka), Dejvis (dvojka) i Mićović (prvo trojku, pa onda koš pod faulom i dodatno bacanje). Umjesto da nastave u istom ritmu, Barani su neočekivano posustali, pa u narednih skoro četiri minuta nijesu postigli ni koš, dok je

domači Kalev, iako formalno gost u ovom meču, serijom 12:0 preokrenuo na 12:11.

Koševima u ovom meču raspoloženog Strahinje Mićovića za 13:12 i 15:14, Mornar je vodio još dva puta u ovom kvartalu, ali su Estonci su do kraja dionice vratili prednost na 19:17.

Odbojkaši Budućnost voleja počeli sa kontrolnim mečevima

Rukometni savez Crne Gore potpisao ugovore sa deset stipendista

Rukometni savez Crne Gore organizovao je juče potpisivanje ugovora o stipendiranju sa po pet rukometašica i rukometaša.

Dobitnici stipendija su Marija Marsenić, Anđela Milošević, Lana Pavićević, Mia Ražnatović, Jelena Vukčević, Lazar Sredanović, Dejan Čolović, Radoš Premović, Mirko Latković i Božo Vujović. Događaju zbog klupskih obaveza nijesu prisustvovali Sredanović, Premović i Latković.

- Zadovoljstvo mi je što smo se okupili lijepim povodom i što smo u prilici da se na prigodan način odužimo onima koji su budućnost crnogorskog rukometa. Rukometni savez Crne Gore uručiće deset stipendija i to od sredstava koja su obezbijeđena od strane Uprave za sport i mlade, nakon nedavno završenog javnog konkursa za sufinansiranje programa sportskih organizacija za 2021. godinu. Podsjetiću da smo prošle godine, prvi put, imali deset stipendista, što je najbolja potvrda da je briga o najvećim talentima u vrhu liste prioriteta Saveza. Izbor najtalentovanijih izvršen je na prijedlog direktora muške i ženske reprezentacije Draška Mrvaljevića i Snežane Damjanac, kao i trenera mlađih nacionalnih selekcija Nikole Jablana, Marka Martinovića i Ivana Terzića.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

da nije bilo lako donijeti odluku o izboru stipendista jer u Crnoj Gori ima mnogo talentovanih igračica i igrača. Zato je privilegija biti u odabranom društvu i motiv više da nastavimo da radimo naporno, kako bi se odužili onima koji su prepoznali naš dosadašnji rad – kazala je Vukčević.

- Trudićemo se da zalaganjem i napornim radom u klubovima, ali prije svega u dresu reprezentacije, opravdamo status stipendista, ali i budemo uzori našim vršnjacima, koji, vjerujem, imaju iste snove kao i mi – da jednog dana predstavljaju državu na najvećim evropskim i svjetskim takmičenjima. U ime svih stipendista, želim da se zahvalim na podršci i časti koja nam je ukazana i da najavim da će ovo biti podstrek za još bolje rezultate u budućnosti. R. A.

PODGORICA – Odbojkaši Budućnost voleja u pogonu su od sredine avgusta, kada su počeli sa kondicionim pripremama, a od kraja prošlog mjeseca rade sa loptom u dvorani.

Izabranici Balše Radulovića (ljetos se vratio na klupu „plavih“ nakon sezone u inostranstvu, u Saudijskoj Arabiji) su sinoć u Budvi protiv šampiona odigrali i prvu kontrolnu utakmicu (izgubili meč 3:0 – 28:26, 25:19, 25:21, a onda dobili dodatni četvrti set 15:8).

Krajem mjeseca će igrati još jedan meč sa Budvom…

- Nama posebno znače te prijateljske utakmice, ali i njima s obzirom na to da se pripremaju za evropske mečeve protiv Mladosti iz Zagreba. Za vikend u Nikšiću učestvujemo na Memorijalu „Miodrag Skale Gvozdenović“, gdje ćemo imati još dvije utakmice, i dogovorili smo da odigramo barem jednu kontrolnu utakmicu sa Jedinstvom. Kao svake godine, gledaćemo da odigramo i koju utakmicu sa nekom ekipom iz Albanije – kaže za Pobjedu Balša Radulović.

Trener Podgoričana je zadovoljan radom i zalaganjem igrača na treninzima.

- Kao što sam i očekivao, ekipa je slabijeg potencijala nego proteklih godina, nakon odlaska prošle godine Pavićevića, a ovog ljeta i Peruničića. Ali, momci su izuzetno vrijedni i radni, izuzetno sam zadovoljan njihovim odnosom prema treningu i obavezama – dodaje Radulović.

Budućnost je ljetos ostala bez

Radulović: Ž finala i napre

Jovović novi kapit Korektor Đorđe Jovović je novi kapiten Budućnost voleja, naslijediće dugogodišnjeg kapitena Bojana Radovića.

- Svojim odnosom prema obavezama u prethodnoj sezoni i kroz reprezentativne selekcije, gdje se dokazao na juniorskom Balkanskom prvenstvu, kada je bio najbolji korektor, pokazao

dvojice reprezentativaca – Nemanje Peruničića i srednjeg blokera Luke Babića (blizu je inostranog angažmana), dok je mladi tehničar Relja Nikčević odlučio da završi sa odbojkaškom karijerom, koju je tek započeo, i posveti se školi. Za sada iz Mornara stigao samo primač Stefan Radević. Zbog toga će Budućnost u narednom periodu morati da traži tehni-

Arena

Četvrtak, 16. septembar 2021.

tavnika u polufinalu kvalifikacionog turnira za FIBA LŠ

an protiv Kaleva, BA Evrokupu Velika dvorana „Saku“.

Gledalaca: 600 Sudije: Pursanidis, Horozov i Zaščuk

Mihailović Luis Mićović Dejvis Jeremić Živanović Šehović Smit Gordić Rakočević Lazić Miković

6 6 18 18 10 3 12 9 2 5 -

89

104

(17:19, 21:33, 25:33, 26:19)

82% (12-10) 70% (37-26) 32% (28-9)

za 1 za 2 za 3

27 (7+20) Skokovi 33 (11+22) Blokade 3 2 Asistencije 20 26 10 Ukradene lopte 6 12 Izgubljene lopte 15 Faulovi 19 12

ki iskoristio da serijom 9:0 prvi stigne do dvocifrene prednosti na meču (43:31), nepuna tri minuta prije odmora. Do poluvremena za Mornar su pogodili jedino Mićović (trojku), Rakočević i Mihailović, dok je Kalev sa devet poena već na polovini utakmice imao veliku prednost (52:38), ispostaviće se nedostižnu…

U NASTAVKU BEZ OTPORA Slično prvoj, Mornar je dobro otvorio i drugu četvrtinu, mini serijom od 6:0 (Mihailović sa penala, uz dva koša Smita) za novo vođstvo od 23:19. Barani su prednost čuvali do 27:26, a priključak za rivalom su držali do 34:31, kada su ponovo pali u oba pravca. Kalev je to znalač-

83% (18-15) 54% (24-13) 54% (39-21)

Kalev je sve dileme riješio u trećoj četvrtini, u kojoj je stigao i do 21 poena prednosti, nakon nepuna tri minuta igre, kada je poveo 62:41, a tri sekunde prije kraja ovog kvartala je estonski tim vodio i 23 razlike (85:62).

Kalev je prednost od 23 poena

Melson Luis Silins Kurbas Kask Hermet Beri Nurger Marfi Dorbek Haler Kitsing

14 13 11 21 6 12 8 3 16

imao i nakon dva minuta igre u posljednjoj četvrtini (88:65), a trojkom Dorbeka je Kalev nepuna dva minuta prije kraja stigao i do rekordnih 24 razlike (104:80). Mornar je do kraja samo donekle ublažio poraz.

Mićović (šut iz igre 10-7) i Dejvis (11-8) su sa po 18 poena bili najbolji u barskom timu, dvocifreni su još bili Smit (12) i Jeremić (10).

U ekipi Kaleva je šest igrača imalo dvocifreni poenterski učinak, a najefikasniji je bio Devion Beri sa 21 poenom.

Baranima ostaje da se okrenu FIBA Evrokupu, najslabijem evropskom klupskom takmičenju, računajući i Ulebova, ali prije svega ABA ligi, koja startuje za desetak dana, kada u Bar stiže Cibona…

S. J.

Sportski miks

19

Prijateljski meč u Beogradu

Budućnost Voli slavila protiv Avtodora PODGORICA – Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Beogradu protiv Avtodora 79:73 (25:17, 14:19, 17:24, 17:19), u prvom od dva prijateljska meča sa ruskim timom.

Najefikasniji u ekipi „plavih“ bili su Vili Rid sa 20 poena, Di Džej Sili sa 16 i Igor Drobnjak sa 11. Petar Popović je dodao devet poena, Filip Barović i Marko Jagodić Kuridža po šest, Džastin Kobs i Edin Atić po četiri, te Nemanja Milošević (trenira i igra kontrolne mečeva sa Podgoričanima u iščekivanju novog klupskog angažmana) tri. U strijelce se jedino nijesu upisali Suad Šehović i Vladimir Micov.

Džastin Kobs i Sili su podijelili po četiri asistencije, dok je Jagodić-Kuridža bio najbolji skakač tima sa osam uhvaćenih lopti.

I na ovom Budućnost je bila bez Džejkoba Vajlija i Zorana Nikolića zbog povreda, od-

nosno zdravstvenih problema.

Nema ni Danila Nikolića, koji je u poneđeljak uspješno operisan u Istanbulu, nakon što je prošle sedmice zbog zdrav-

stvenih problema kolabirao na treningu u „Morači“.

Budućnost Voli i Avtodor će drugi meč igrati u petak od S. J. 15.30 časova.

NBA krilo i bivši Vučevićev saigrač ostaje u Nagitsima

Gordon dobio 78 miliona od Denvera Eron Gordon (25) potpisao je novi četvorogodišnji ugovor u Denver Nagitsima, vrijedan 78 miliona eura (92 miliona američkih dolara).

Tako će sjajni atleta, krilni košarkaš koji je godinama igrao sa našim Nikolom Vučevićem u Orlando Medžiku, u

Denveru zarađivati oko 23 miliona dolara po sezoni.

Na ljeto 2025. Gordon će moći da bira, da li da napusti klub ili po istim uslovima odigra još jednu sezonu za Nagitse. U klubu su izuzetno zadovoljni što su obezbijedili da Eron ostane, jer sa njim u ekipi ima-

ju značajno veće šanse u plejof borbi u Zapadnoj konferenciji.

Igrač visok 206 santimetara je u NBA ligi od 2014. Za Denver je prošle sezone na 25 ligaških mečeva bilježio 10,2 poena, 4,7 skokova i 2,2 asistencije u prosjeku.

R. A.

a za narednu sezonu u kojoj su ciljevi ostali nepromijenjeni

Želimo dva redak igrača

ten je da ima kapacitet da iznese taj teret na pravi način. Takođe, to će mu biti motiv više da pruži što bolje partije i što bolje trenira. Upravo je on jedan od mnogih za koje se nadamo da će u budućnosti ići stopama Pavićevića, Zvicera, Peruničića i ostalih, da bude dio seniorske reprezentacije – rekao je Balša Radulović.

čara i srednjeg blokera, kako bi pojačala konkurenciju, ali i rad na treninzima, jer na poziciji tehničara za sada ima samo reprezentativca Danila Dubaka, te srednje blokere Bojana Radovića i novopečenog reprezentativca Matiju Ćinćura.

- Tu nam nedostaju igrači, jer ne možemo da iznesemo sezonu sa jednim tehničarem i dva srednjaka. Mi smo se u načelu

dogovorili sa Babićem da ostane kod nas ako ne nađe inostrani angažman, iako je blizu da ga realizuje. Početkom sljedeće neđelje treba da dođe jedan klinac iz Ljubinja, koji igra na poziciji srednjeg blokera, biće na probi neđelju dana i viđećemo da li zadovoljava naše potrebe, kako bi ga angažovali. Što se tehničara tiče, bilo je pregovora sa Rastkom Milenkovićem iz Mediterana, išlo je to u nekom pozitivnom smjeru, ali je na kraju, ipak, odlučio da ide u Budvu. Pošto u Crnoj Gori nema slobodnih tehničara koji zadovoljavaju naše potrebe, moraćemo da probamo da angažujemo nekog mladog igrača iz okruženja, jer mi gajimo priču sa mladim i perspektivnim igračima.

U Budućnostti su svjesni da je Budva favorit za osvajanje oba trofeja.

- Mi želimo da igramo finala prvenstva i Kupa. Vjerujem da imamo kvalitet za to, a ako nas se ukaže šansa za nešto više, svakako ćemo je iskoristiti. Nama je cilj da igrači individualno napreduju i da nastavimo ono što smo radili prethodnih godina, a to je da „izbacujemo“ igrače koji će u budućnosti da budu okosnica seniorske reprezentacije. Na prethodnom EP je u reprezentaciji bilo pet igrača koji su produkt naše škole ili su prošli kroz nju, a to su Zvicer, Peruničić, Pavićević, Dubak i Ćinćur. Nažalost, ne možemo nikako da uklopimo da sve njih zadržimo kod nas i da napravimo dobru priču u jednoj godini, da budemo konkurentni Budvi – zaključio je Radulović. S. J.

Netfliksovo djelo iznijelo niz novih detalja iz života legende Formule 1

Šumaherova nesreća se mogla izbjeći

se trudimo da dobije najbolje terapije – govori u dokumentarcu Korina Šumaher.

U filmu se Mihael opisuje kao osoba koja je po mnogo čemu bila zavisna od adrenalina, o čemu svjedoči bavljenje ekstremnim sportovima tokom i nakon karijere u Formuli 1.

Takođe, opisan je kao suštinski stidljiva osoba koja se često preispitivala, ali i sportska zvijezda koja je sebe često sputavala sumnjama i paranojom.

MONDENSKI ŽIVOT

Mihael Šumaher je u danima uoči nesreće i teške povrede 2013. godine, na skijalištu Maribel, želio da, umjesto na skijanje, pođe u Dubai kako bi učestvovao u padobranskoj egzibiciji.

Netfliksov dokumentarac ,,Schumacher“, koji je dostupan na striming servisima od srijede, otkrio je taj sudbonosni detalj iz života legende Formule 1, rekordera sa sedam svjetskih titula.

Detalji o zdravstvenom

stanju Njemca, koji se liječi u kućnom okruženju u Švajcarskoj i strogo u privatnosti od decembra 2013. godine, nijesu iznijeti. Ipak, dokumentni serijal je prožet istinski tragičnim momentima, poput sudbinskih detalja koji jasno podvlače da se nesreća (teška povreda glave na skijanju) mogla izbjeći.

TEŽAK OPORAVAK Tako se zna da je Šumaher ubjeđivao porodicu da, ipak, odu za Dubai tih dana. To se

iz razloga lične komocije ipak nije desilo. Mihael je sam u danima pred nesreću govorio da ,,snijeg nije optimalan“ – a upravo je zbog lošeg stanja snijega na stazi Njemac doživio pad i tešku povredu.

O tome da njegovo zdravstveno stanje još uvijek nije dobro, govorila je supruga Korina.

- Mihael meni i svima nedostaje, svakog dana. Iako je tu, prisutan. Drugačiji, ali prisutan. To nam daje snagu.

Zajedno smo, u našem domu

U kompleksnom portretu sportske legende, ističe se i detalj nakon tragične smrti Airtona Sene 1994. godine na stazi – nakon toga Mihael danima nije uopšte mogao spavati. Nesanica ga je proganjala mjesecima.

Vožnja po kiši mu je bila poseban gušt od djetinjstva i vožnje kartinga. Takođe, ističe se da je Mihael, u prvim mjesecima, čak i godinama po dolasku u Ferari, bio suočen sa skepsom čelnika najslavnijeg tima Formule 1, koji su se dugo dvoumili oko toga da li treba da mu daju dugoročan ugovor. Šumaher je opisan kao šampion koji je svaki dan koristio da istinski proživi – pa je portretisan kao slavna ličnost koja je uživala u mondenskom životu, žurkama, druženju sa zvijezdama iz šoubiznisa... I da, njegova omiljena pjesma za karaoke bila je, naravno, ,,My Way“ od Frenka Sinatre.

S. S.

Arena

Mančester junajted se izblamirao u porazu 2:1 od Jang Bojsa

Solskjerova katastrofa u Bernu

LIGA EVROPE (1. KOLO): Adam Marušić sa Lacijom gostuje Galatasaraju

Samo dva puta u okvir gola šutnuo je Mančester junajted u porazu 2:1 od Jang Bojsa u gostima, u prvom kolu Lige šampiona.

Koliko je učinak favorita, giganta Premijer lige, u meču u Švajcarskoj katastrofalan, svjedoči to da se radi o najlošijem učinku kluba u posljednjih 138 mečeva u evropskoj eliti, odnosno od sezone 20032004.

U 25. minutu Kristijano Ronaldo uputio je posljednji šut na gol na ovom meču za Junajted. Potom je klub ostao sa igračem manje.

Menadžer Ole Gunar Solskjer se očigledno ne snalazi kada je priprema i vođenje mečeva Lige šampiona u pitanju. Na 11 utakmica na kojima je vodio klub u LŠ, ima čak sedam poraza.

Solskjer je nakon meča objasnio da je veliki broj izmjena u uvodnom dijelu drugog poluvremena napravio kako bi rasteretio niz bitnih igrača pred važan meč sa Vest Hemom u Premijer ligi... Naredne sedmice Junajted će u Ligi šampiona ugostiti Viljareal i igrati sa velikim pritiskom očekivanja trijumfa.

R. A.

Zvezda čeka Bragu, Vest Hem u Zagrebu Sezona u Ligi Evrope otvorena je jučerašnjom pobjedom Legije na gostovanju moskovskom Spartaku (1:0), a preostalih 15 mečeva igraju se danas.

Region predstavljaju dva kluba – Crvena zvezda i Dinamo.

Oba tima su domaćini u prvom kolu – ,,crveno-bijeli“ dočekuju portugalsku Bragu, dok ,,modri“ imaju atraktivnijeg rivala, engleskog premijerligaša Vest Hem. - Igramo kod kuće, ovaj stadion branimo svim mogućim snagama. Da neću kalkulisati, lagao bih, da se neću uplašiti – to je sigurno. Branimo našu kuću, napašćemo, ali kalkulisano. Vidjećemo da li će biti sa dva, tri ili jednim napadačem. Oni su kao kameleon ekipa, transformišu se onako kako im je potrebno i kako protivnik igra.

Nijesmo dugo igrali protiv jedne ovakve ekipe. Biće pravi test za nas – poručio je Zvezdin strateg Dejan Stanković.

- Presrećan sam što će biti pun stadion. Iskustvo je na našoj strani. Znamo gdje su nam boljke, a gdje nam je kvalitet,

koji ćemo željeti da stavimo u prvi plan.

Dinamo, čiji je član bivši kapiten Budućnosti Stefan Milić, u kvalifikacijama za Ligu šampiona doživio je istu sudbinu kao Zvezda, budući da su oba tima eliminisana od moldavskog Šerifa.

Hrvatski šampion morao je da se zadovolji Ligom Evrope i želi na statu da napravi veliki iskorak ka osmini finala.

Drugo po kvalitetu kontinentalno takmičenje ove sezone igra se u novom formatu – broj timova smanjen je sa 48 na 32, drugoplasirani iz grupa LE igraće u šesnaestini finala sa trećeplasiranim iz grupa Lige šampiona, dok će prvoplasirani direktno među 16.

- Nadam se da će biti lijep dan za sve one koji posjete utakmicu, lijep dan za sve aktere, a to znači i za igrače Vest Hema i Dinama. Veselimo se utakmici, uživaćemo u njoj, Liga Evrope je opet u našem gradu ove jeseni i sve su to podaci koji upućuju da ćemo uživati, a sportski je nadati se i tome da ćemo napraviti dobar rezultat – izjavio je trener Dinama Damir Krznar.

- Vest Hem ima prepoznatljiv stil i sastav, pokušaćemo da ga limitiramo bez obzira na to s kojim igračima istrče protiv nas. Velika su ekipa, jednako je dobar i njihov 14, 15, 16. i 17.

Igrač, kao i oni iz prvih 11. Uostalom, i mi ističemo da je i svaki naš igrač jednako vrijedan kao i svi ostali unutar ekipe.

Od crnogorskih internacionalaca, u Ligi Evrope nastupiće i Adam Marušić, čiji Lacio gostuje Galatasaraju.

RASPORED: GRUPA A: Brondbi - Sparta Prag (21h), Rendžers - Lion (21).

GRUPA B: Monako - Šturm (21), PSV - Real Sosijedad (21).

GRUPA C: Lester - Napoli (21).

GRUPA D: Olimpijakos Antverp (21), Ajntraht - Fenerbahče (21).

GRUPA E: Galatasaraj - Lacio (18.45), Lokomotiva M. - Marsej (18.45).

GRUPA F: C. zvezda - Braga (18.45), Mitjiland - Ludogorec (18.45).

GRUPA G: Betis - Seltik (18.45), Bajer L. - Ferencvaroš (18.45).

GRUPA H: Rapid Beč - Genk (18.45), Dinamo Z. - Vest Hem (18.45).

Ne. K.

Žele da zadrže velikog talenta

Arsenal odbio ponude za Saku Legendarni napadač žestoko kritikovao Njemca iz Čelzija

Van Basten: Od Vernera sam bolji makar 18 puta Marko van Basten, holandska fudbalska legenda, javno je i grubo izrazio sumnju u kvalitet napadača Čelzija Tima Vernera.

Po mišljenju Van Bastena, jednog od najboljih evropskih napadača u istoriji, mladi Njemac uopšte nije kalibar za mjesto u nekom velikom klubu.

- Čak mislim da je skroman napadač. Bio sam barem 18 puta bolji od njega. On ne može biti golgeter svjetske klase. Ne bi trebalo da igra za veliki klub – poručio je Van Basten.

Za sezonu u Čelziju Verner je postigao svega 12 golova u svim takmičenjima, od čega samo šest u Premijer ligi. R. A.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

FK CRVENA ZVEZDA

20 Fudbal

Bukajo Saka (20) ostaje u Arsenalu, londonski klub je odlučio da odbije niz izuzetnih ponuda za transfer velikog engleskog talenta.

Po pisanju londonskog Sana, ofanzivac ,,tobdžija“ je svjestan da neće dobiti dozvolu da napusti klub, makar do isteka ugovora na ljeto 2024. godine.

Takođe, Saki je jasno poručeno da klub želi da gradi tim oko njega kao mlade engleske zvijezde. Rezultati na startu sezone Arsenala u Premijer ligi su daleko ispod očekivanja, ali uprava očekuje da tim uskoro bude u gornjem dijelu tabele.

Saka već ima 11 nastupa za reprezentaciju Engleske, za koju je postigao dva gola. Na ukupno 63 meča u Premijer ligi je šest puta bio strijelac.

R. A.

LIGA ŠAMPIONA: Sebastijan Al

Realova p spektakl n Inter je imao četiri dobre šanse protiv Real Madrida, u prvom poluvremenu bio značajno bolji, a na kraju ostao praznih ruku. ,,Merengesi“ su iz Milana odnijeli cijeli plijen, slavili pogotkom Rodriga u 90. minutu i napravili veliki korak ka plasmanu u osminu finala Lige šampiona. ,,Nerazuri“ su prijetili Realu, u prvih 45 minuta dva puta je u strijelce mogao da se upiše Lautaro Martines, jednom Edin Džeko koji nije bio precizan ni u nastavku, dok su gosti ozbiljnije ugrozili Inter samo kada je Eder Militao šutirao glavom poslije kornera.

U drugom poluvremenu su se stvari dosta promijenile. Real nije blistao, ali je bio svježiji, konkretniji i koristio to što je Inter pao na fizičkom planu.

Nije pomoglo ni što je Simone Inzagi izvršio svih pet izmjena.

Kombinacijom rezervista, asistenta Kamavinge i strijelca Rodriga, Real Madrid je upisao drugu uzastopnu pobjedu na gostovanju Interu, nakon što je prošle sezone slavio 2:0.

Poraz od Reala mogao bi da bude koban za Inter u grupi u kojoj je moldavski Šerif pobijedio Šahtjor 2:0.

Kada je Šerif eliminisao Crvenu zvezdu u trećem kolu kvalifikacija za Ligu šampiona – radilo se o šoku, kada je u plej-ofu izbacio zagrebački Dinamo – senzacija je bila kompletirana, ali bajka prvaka Moldavije nije tu završena.

Tim iz Tiraspolja je na debiju u elitnom takmičenju upisao velika tri boda – Adama Traore je u 16. donio prednost domaćinu, a veliku pobjedu ovjerio je Momo Jansan u 62. minutu.

Mnogo uzbuđenja bilo je na ,,Enfildu“.

Prvi duel Liverpula i Milana u grupi LŠ, na povratku ,,rosonera“ u elitu poslije sedam godina, pripao je domaćinu – 3:2. ,,Redsi“ su vodili autogolom Tomorija u devetom minutu, u 14. je Mohamed Salah propustio šansu da iz jedana-

Henderson slavi pobjedonosni gol Liverpula



Sebastijan Ale (Ajaks) je tek drugi fudbaler koji je postigao četiri pogotka na debiju u LŠ. Prvi je to uradio Mark van Basten u novembru 1992, u dresu Milana protiv Geteborga

esterca povisi na 2:0, mogao je tim Jirgena Klopa da vodi i ubjedljivije...

A onda šok u razmaku od dva minuta. Ante Rebić je u 42. izjednačio, a Braim Dijas imao lak zadatak da povisi na 2:1.

Liverpul je, ipak, trenutno

Mladi kadeti večeras (18h) igraju drugi pripremni meč sa Slovačkom

„Crveni“ žele pobjedu PODGORICA - Mlađa kadetska fudbalska reprezentacija Crne Gore odigraće večeras (18h) drugu prijateljsku utakmicu protiv selekcije Slovačke.

Ove dvije reprezentacije prije dva dana odmjerile su snage u Podgorici, a utakmica odigrana na glavnom terenu Trening kampa FSCG završena je rezultatom 1:1, iako su izabranici Gorana Perišića diktirali su tempo utakmice i, gledajući prikazano, zaslužili

više od remija.

Ipak, nijesu iskoristili nekoliko odličnih šansi za gol, što je protivnik kaznio sredinom drugog poluvremena. Večeras će naša selekcija imati priliku da pobjedom pokaže da je bolja.

- Prezadovoljan sam kako smo odigrali, ali nijesmo imali sreće da pobijedimo. Imali smo odlične šanse koje nijesmo iskoristili. Ipak, momci su ispoštovali sve dogovore i pokazali kako se igra za dres reprezentacije. Bilo je tu i nekih grešaka, koje ćemo pokušati

da ispravimo kroz naredna okupljanja. Sada nakon malog predaha, vjerujem da ćemo dobro odigrati i drugi meč – kazao je selektor Perišić.

Kada je u pitanju prvi meč, treba naglasiti da je početkom nastavka Marko Tadić dao loptu u prostor za Miloša Vračara, koji je rutinski poslao loptu u mrežu protivnika za 1:0. Ali, Slovaci su iskoristili „poklon“ - golman Stefan Nenezić je loše ispucao loptu, Samuel Dikoš je bio na pravom mjestu i bez problema

poravnao rezultat.

Ipak, u večerašnjem meču Crna Gora ima priliku da pokaže

svoje vrijednosti.

Utakmica na Trening kampu FSCG počinje u 18 časova. R. P.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Arena

Fudbal

21

le za istoriju, PSŽ razočarao, poraz Intera i Milana

UEFA

presuda u 90, na ,,Enfildu“ Promijenjen raspored 8. kola Telekom 1. CFL

Pet utakmica Prve lige u tri dana PODGORICA - Prvoligaši su se minulog vikenda vratili obavezama nakon „mini raspusta“ zbog obaveza naše seniorske i mlade reprezentacije.

Svih 10 klubova nastojali su da se tokom 14 dana dodatno spreme za nastavak prvenstvene borbe za bodove, a osmo kolo Telekom 1. CFL igraće u neobičnom ritmu – pet utakmica biće odigrano u tri dana.

Raspored SJUTRA 18.00 - Budućnost - Jezero SUBOTA 18.00 - Rudar - Zeta 19.00 - Iskra - Podgorica NEDJELJA 18.00 - Sutjeska - Petrovac 19.00 - Dečić - Mornar

Fudbalski savez Crne Gore odredio je da se meč Budućnost - Jezero igra već sjutra, sa početkom u 18 časova na grad-

skom stadionu u Podgorici, dok će ostala četiri duela biti igrana za vikend. U subotu, od 18 časova u Pljevljima, sastaju se Rudar i Zeta, a sat kasnije počinje meč Iskra - Podgorica, za koji je obezbijeđen i TV prenos.

U nedjelju, od 18 časova, sastaće se Sutjeska i Petrovac, dok će kolo zatvoriti Dečić i Mornar, koji igraju u nedjelju, sa početkom u 19 časova.

R. P.

Održana sjednica Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore

Carević želio da se obračuna sa igračem Jedinstva PODGORICA - Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore imala je dosta posla, a najveći dio jučerašnje sjednice bio je vezan za buran meč Grbalj - Jedinstvo, gdje je dosta stvari bilo u zapisniku, što je konstatovano i zbog čega su izrečene kazne.

Rezultati GRUPA A Man. siti - RB Lajpcig Briž - PSŽ GRUPA B Atletiko M. - Porto Liverpul - Milan GRUPA C Bešiktaš - Borusija D. Sporting - Ajaks GRUPA D Šerif - Šahtjor Inter - Real M.

6:3 (3:1) 1:1 (1:1) 0:0 3:2 (1:2) 1:2 (0:2) 1:5 (1:3) 2:0 (1:0) 0:1 (0:0)

dovoljno bolji da ne dozvoli iznenađenje, naročito jer za goste nije igrao Zlatan Ibrahimović.

Salah je već u 49. poslije sjajne asistencije Origija vratio egal, a novi i konačni rezultatski obrt dogodio se u 69. minutu.

Iz čak 15. kornera na meču

(Milan imao dva) engleski velikan došao je do pobjede – na odbijenu loptu natrčao je Džordan Henderson i iz prve matirao Majnjana.

Liverpul je usamljen na vrhu grupe B jer je u duelu Atletika i Porta u Madridu bilo 0:0.

Stefan Savić nije igrao za ,,kolćonerose“ zbog suspenzije iz prošle sezone.

Mesi – Nejmar – Mbape: pakleni trio našao se u startnoj postavi Pari Sen Žermena u prvom meču u Ligi šampiona, ali je prvi favorit takmičenja ostao bez pobjede na gostovanju Brižu – 1:1. ,,Sveci“ su imali veći posjed lopte, ali je domaćin imao više šuteva ka golu. Briž je igrao

Nemile scene na utakmici 5. kola Omladinske lige

Obezbjeđenje spriječilo kamenovanje Cetinjana PODGORICA - Ružne scene na Lugovima. U danu kada Srbija slavi Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, zbog čega su se na bulevaru u Budvi vujorile trobojke, na fudbalskom terenu na Lugovima viđene su nemile scene.

Naime, tokom utakmice 5. kola Omladinske lige između Petrovca i Cetinja, fudbaleri tima iz prijestonice, doživjeli su neprijatnost. Desetak huligana sa trobojkom, uz pogrdne povike, u jednom trenutku je krenulo da ih gađa kamenjem.

Međutim, teži incident spriječio je pripadnik obezbjeđenja, saznaje Radio Cetinje.

Utakmica je završena pobjedom ekipe Petrovca 1:0.

odlično, nije ga obeshrabrilo ni vođstvo PSŽ-a od 15. minuta preko Erere, jer je izjednačenje stiglo već u 27. zahvaljujući Fanakenu.

Kejlor Navas je u nekoliko navrata spašavao tim iz Pariza, koji će iskupljenje tražiti u duelu sa Mančester sitijem. ,,Građani“ nijesu dozvolili iznenađenje, u reviji pogodaka savladali su RB Lajpcig sa čak 6:3.

Raspucan je bio i Ajaks, koji je brojao do pet na gostovanju Sportingu (5:1), uz čak četiri pogotka Sebastijana Alea.

U grupi C tri boda ima i Borusija iz Dortmunda, poslije pobjede na gostovanju Bešiktašu (2:1).

Ne. K.

Naime, konstatovana je prijava Komisije za takmičenje FSCG protiv FK Grbalj, zbog slabe organizacije utakmice 5. kola Druge lige između Grblja i Jedinstva, koja se odnosi na ulazak njihovog navijača u teren, za kojeg je utvrđeno da je riječ o Savu Careviću, koji je imao namjeru da se fizički obračuna sa isključenim gostujućim igračem.

Takođe, prijava je konstatovana i protiv FK Jedinstvo zbog toga što su, neposredno poslije ulaska navijača FK Grbalj u teren, ušla sa tribina i tri civila u namjeri da se obračunaju sa igračem domaćeg tima, koji je prethodno ušao u teren.

Četvorka pauzira za vikend Kada su u pitanju prvoligaši, četiri igrača pauziraće za vikend.

Shodno članu 20 stav 1 Disciplinskog pravilnika FSCG, po osnovu automatske sankcije (tri žuta kartona), u narednom kolu nemaju pravo nastupa igrači: Vladan Adžić iz Budućnosti, Admir Adrović iz Podgorice i Vuk Striković iz Rudara, dok će naredno kolo propustiti i Velimir Vlahović iz Budućnosti, zbog dva žuta kartona na prošlom meču sa Sutjeskom.

Jedan od tih civila identifikovan je i radi se o predsjedniku FK Jedinstvo –Nerminu Bećiroviću.

Nakon uvida u prijave Komisije za takmičenje FSCG i zvanične izvještaje zvaničnika utakmice, Disciplinska komisija FSCG je donijela odluku: Shodno članu 134 Disciplinskog pravilnika FSCG, pokreće se disciplinski postupak protiv FK Grbalj, ali i protiv Nermina Bećirovića, zbog fizičkog napada u pokušaju na protivničkog igrača, čime bi počinio prekršaj iz člana 68

stav 2 u vezi stava 1 Disciplinskog pravilnika FSCG. Inače, zbog tri žuta kartona, pravo nastupa u narednom kolu nema Marko Draganić iz Cetinja, dok će zbog drugog žutog kartona na prošlom meču, utakmicu 6. kola propustiti Nemanja Carević iz Grblja, te Sead Dacić, član Jedinstva.

Konstatovano je da se, shodno članu 59 stav 1 tačka 1 Disciplinskog pravilnika FSCG, FK Bokelj kazni sa 300 eura, zbog pet opomenutih igrača na meču protiv Cetinja. R. P.

Druga liga, 4. kolo

Grbalj vodio 2:0, na kraju jedva osvojio bod OFK Mladost Grbalj

2 2

PODGORICA - Stadion: DG „Arena“. Gledalaca: 50. Sudija: Davor Božović. Strijelac: Vuković u 59. (iz penala) i Krstović u 64. (OFK Mladost DG), Dedijer u 34. i Rajović u 50. minutu. Žuti kartoni: Dinoša (OFK Mladost DG), Damjanović, Vilotijević, Radulović, Vujović, Pejaković (Grbalj).

OFK MLADOST DG: Nikić, Orahovac, Mihaljević (od 59.

Krstović), Bojanović (od 46.

Raspored 1. Bokelj 5 4 1 0 10:1 13 2. Arsenal 5 4 1 0 6:2 13 3. Jedinstvo 5 3 1 1 6:2 10 4. Berane 5 3 0 2 8:8 9 5. Mladost DG 5 2 1 2 6:6 7 6. Igalo 5 2 0 3 7:6 6 7. Kom 5 2 0 3 4:6 6 8.. Cetinje 5 1 1 3 2:4 4 9. OFK Titograd 5 1 0 4 1:7 3 10. Grbalj 5 0 1 4 4:12 1 U narednom kolu (18. septembra) sastaju se: OFK Mladost DG - Jedinstvo, Bokelj Grbalj, Igalo - Cetinje, OFK Titograd - Berane i Arsenal - Kom.

Joković), Krivokapić (od 59.

Stanisavić), Božović, Vuković (od 90. Bojić), Hadžibegović, Dinoša, Harada, Sanaga.

GRBALJ: Bećić, Stešević, Vraneš, Vujović, Grandov, Vilotijević, Globarević (od 85. Stojanović), Šćekić (od 55. Damjanović), Dedijer (od 67. Pejaković), Rajović, Radulović (od 46. Savković).

Mladost je imala ulogu apsolutnog favorita protiv Grblja, ali je domaćin uspio da dođe do boda nakon 0:2, pa Lješkopoljci čak i bodom moraju biti zadovoljni.

Da će meč otići u drugačijem smjeru u odnosu na ono što se očekivalo bilo je jasno u 34. minutu, kada je Dedijer načeo

mrežu domaćina. Iskusni štoper Rajović na startu nastavka uspio je da pogodi za 0:2, pa se činilo da Grbalj, koji je bez boda, ide ka trijumfu.

Ipak, domaćin se nije predavao. Mladost je krenula na sve ili ništa i već u 59. minutu to je dalo rezultat – Dušan Vuković pogodio je sa bijele tačke, da bi samo pet minuta kasnije Krstović, svega par minuta nakon što je ušao sa klupe, pogodio za izjednačenje – 2:2.

Tako je tim iz Radanovića od 0:2 jedva stigao do prvog boda u sezoni...

R. P.

Arena

22

Četvrtak, 16. septembar 2021.

ŠAH Upravni odbor ŠSCG odlučio

Ivan Sokolov selektor muške reprezentacije Proslavljeni bosanskohercegovački velemajstor Ivan Sokolov, koji od 2002. godine brani boje Holandije, novi je selektor muške šahovske reprezentacije Crne Gore.

To je odlučio Upravni odbor ŠSCG i on će ovu funkciju obavljati naredne dvije godine.

Inače, Sokolov je skoro dece-

niju bio jedan od najboljih šahista svijeta i učestvovao je na mnogim superturnirima pobjeđujući skoro sve šahovske velikane sadašnjice.

Još se pamti i analizira njegova efektna pobjeda protiv Garija Kasparova u Vajk An Zeu 1999. godine kada je genije iz Bakua bio na vrhuncu karijere i nedodirljiv u šahov-

Sjutra startuje prva crnogorska liga

Dva mjesta za elitu Sjutra u hotelu „Grand“ na Cetinju počinje ekipno prvenstvo u Prvoj crnogorskoj ligi. Nastupiće ŠK „Anpasan“ (Kolašin), ŠK „Dama“ (Budva), ŠK „Cetinje“, ŠK „7.oktobar“ (Podgorica), ŠK „Zora“ (Podgorica), ŠK „Rumija“ (Bar), ŠK „Omladinac-Budućnost“ (Podgorica), ŠK „Mladost“ (Nikšić) i ŠK „Dijagonale“ (Podgorica).

Mečevi se igraju na šest tabli, s tim da u osnovnom sastavu može nastupiti i jedan stranac. Pravilnikom je predviđeno da dvije najbolje ekipe izbore plasman u našu najkvalitetniju Premijer ligu, dok će se dvije sa začelja tabele preseliti u niži rang takmičenja.

Prvo kolo startuje u 16.30 sati.

Simultanka Tomića u Nikšiću

Pioniri namučili FIDE majstora U okviru septembarskih dana šaha u Nikšiću, FIDE majstor Aleksandar Tomić je odigrao simultanku na 20 tabli sa mladim talentovanim ljubiteljima drevne igre iz grada pod Trebjesom i Plužina.

Poslije višečasovnog nadmudrivanja za tablom, pioniri Dragoljub Kovačević, Đorđije Anđelić, Nikola Perišić, Uroš Milović, Nikolina Anđelić i Mladen Krunić uspjeli su da remiziraju.

Prema riječima direktora OŠK „Mladost“ Miodraga Prijo-

vića, koji se postarao da ova manifestacija još više dobije na značaju afirmišući ovu misaonu igru, posebno među osnovcima i srednjoškolcima, odziv učesnika je bio odličan pa su masovnost i kvalitet došli do izražaja.

-Trudimo se iz godine u godinu da unaprijedimo sadržaje i maltene predstavnicima svih generacija omogućimo nastup – kako na glavnom turniru, tako i na pratećim šahovskim smotrama koje privlače buduće prvotimce i reprezentativce, istakao je Prijović.

skom miljeu.

Sokolov je bio prvak SFR Jugoslavije 1988. i Holandije 1995. i 1998. godine, dok je sa selekcijom B i H osvojio srebrnu medalju na 31. Olimpijadi u Moskvi 1994.

Posljednjih nekoliko godina se posvetio trenerskom pozivu i smatra se jednim od vodećih trenera na svijetu.

Osvajanjem prvog mjesta na ekipnom prvenstvu Druge crnogorske lige, ŠK „Plavsko jezero“ je zasluženo izborio plasman u viši rang takmičenja. Za veliki uspjeh još većih ljubitelja drevne igre, iz ovog gradića na sjeveru naše zemlje, bile su dovoljne tri pobjede i jedan neriješen ishod, tačnije deset meč bodova, koliko su na kraju upisali u turnirsku tabelu.

Tako su Kemal Purišić, Stevo Turković, Fahrudin Feratović, Ekrem Čekić, Safet Kojić, Ahmet Deljanin, Sokolov Bašić, Faris Markišić, Esad Purišić, Mensur Šabović, Jakup Caković i Safet Čekić po ko zna koji put potvrdili epitet uzornog šahovskog kolektiva, koji po organizovanosti, pojedinačnim kvalitetima i masovnosti može biti uzor i drugim šahovskim i sportskim klubovima.

- Nekada se naš klub zvao ŠK „Jezero“, ali zbog reorganizacije i preregistracije, koja je obavljena prije pet godina, mijenja ime u ŠK „Plavsko jezero“.

Prvi predsjednik bio je Kemal Purišič, a zatim njegovu funkciju preuzima Damir Canović.

Svi registrovani članovi su sa područja Plava i Gusinja i klub trenutno broji 109 igrača od kojih je njih 69 raspoređeno u mlađim kategorijama, pionirskim i omladinskim, podsjetio je na neke osnovne podatke sekretar i kapiten Safet Kojić, koji sa ponosom ističe da su istorijski rezultat ostvarili sa sopstvenim snagama. Takođe, on napominje kako prostorije kluba krase i dvije bronzane medalje sa seniorskih šampionata iz 2017. i 2018. godine, te da je Fahrudin Feratović zauzeo solidno šesto mjesto u polufinalu prvenstva Crne

Na super turniru u Stavangeru

Raport na čelu tabele Velemajstorski super turnir u Norveškom Stavangeru protiče u znaku Mađara Riharda Raporta koji se izdvojio na čelu tabele sa 4,5 poena.

Jan Nepomnjašći je sakupio 3,5, Sergej Karjakin i Magnus Karlsen po 3, Alireza Firouzja 2,5 i Arijan Tari 1,5 poena.

Po pravilniku takmičenja koje se odvija po dvokružnom Bergerovom sistemu, svako od

Jedno vrijeme je radio i sa našim višestrukim seniorskim šampionom Nikolom Đukićem i nedavno pripremao aktuelnog prvaka Luku Draškovića za Svjetski kup.

Takođe, Sokolov je u julu ove godine održao sedmodnevni kamp na Cetinju sa reprezentativcima i perspektivnim omladincima.

ŠK „Plavsko jezero“ šampion Druge crnogorske lige

Kolektiv za primjer Mlade snage

Gore za 2019. godinu.

MLADI KADROVI Naš sagovornik ne štedi komplimente na račun talentovanih i ambicioznih osnovaca i srednjoškolaca koji marljivo rade iz dana u dan i pedantno se pripremaju za zvanične nastupe.

- Mi se dičimo njihovim željama i velikom trudu koji ulažu kako bi na opštinskim i državnim manifestacijama dostojno reprezentovali i klub i rodno mjesto. I moram reći da su uvijek bili na visini zadatka. Oni na najbolji način, postižući zavidne rezultate, uzvrate svojim pedagozima i instruktorima koji se staraju o njihovoj edukaciji i šahovskom usavršavanju. Tim prije, obaveza rukovodstva i brojnih prijatelja kluba je da im obezbjeđujemo optimalne uslove za pohađanje šahovske nastave jer mnogi od njih već kucaju na vrata osnovnog sastava, pohvalio je Kojić buduće prvotimce. Među njima prednjače klupski prvaci Matija

Šampioni

Milačić i Milorad Lutovac, te vrijedna djevojčica Nađa Savić, dok se u minulom periodu posebno istakao Faris Markišić sa dva pobjednička pehara iz Bara i Petnjice, gdje je na turnirima pod nazivom „Matirajmo otpad“ dominirao u svojoj kategoriji i titulom vicešampiona na desetom memorijalnom dječjem turniru „Anto Rmuš“ u Beranama.

- Žao nam je što smo mnoge aktivnosti iz godišnjeg plana i programa morali da pomjerimo zbog virusne pandemije. Među-

Raport 1 Firouzja 0 1.d4 Nf6 2.c4 g6 3.Nc3 d5 4.Nf3 Bg7 5.cxd5 Nxd5 6.Bd2 0–0 7.Rc1 Nxc3 8.Bxc3 Nd7 9.e3 b6 10.Be2 Bb7 11.b4 Nf6 12.0–0 Ne4 13.Ba1 Qd6 14.Ne5 Rfc8 15.Qa4 a6 16.Nc6 b5 17.Qc2 Bxc6 18.Qxc6 Qxc6 19.Rxc6 a5 20.Bd3 Nf6 21.Bxb5 axb4 10 kola sastoji se od klasične partije u kojoj pobjeda vrijedi tri, a poraz nula poena. Ako protivnici remiziraju, tada se

22.Bc4 Ne4 23.Rc1 Nd2 24.Ba6 Rcb8 25.R1c2 Rb6 26.Rxb6 cxb6 27.Bb7 Ra7 igra odlučujuća Armagedon partija, u kojoj pobjednik dobija 1,5, a poraženi jedan poen.

Treba napomenuti da se u

tim, to nas neće pokolebati da nastavimo sa razvojem i afirmacijom ove misaone igre, naročito kod mlađe populacije. Na tom planu očekujemo kao i do sada veliku podršku lokalne uprave koja nam je uvijek izlazila u susret. Oformili smo odličan regrutni centar i oslonac ćemo za buduća učešća na ekipnim takmičenjima, kao i do sada, tražiti u matičnom kadru, dodao je Kojić i obećao da će on i saigrači uložiti maksimum kako bi zadržali prvoligaški status.

28.Bc6 Nb1 29.Bd5 Nc3 30.Bb3 Rc7 31.f4 e6 32.g4 Bf6 33.g5 Be7 34.Kg2 Kg7 35.Kf3 h6 36.h4 Rc8 37.Bb2 b5 38.Rc1 Bd8 39.a3 Ba5 40.axb4 Bxb4 41.e4 Ba5 42.d5 exd5 43.exd5 hxg5 44.hxg5 b4 45.d6 Rd8 46.Rd1 Bb6 47.d7 Kf8 48.Rd6 Ba7 49.Bc4 Bc5 50.Rc6 Bd4 51.Rc8 Ke7 52.Bxf7 (dijagram) Kxd7 53.Rc4 Ke7 54.Bxg6 Rd6 55.Rxb4 1:0 Armagedon partiji „crnom“ računa kao pobjeda ako ostvari remi jer ima manje vremena na raspolaganju.

Priredio: B. KADIĆ

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Marketing

23

24

Feljton

Četvrtak, 16. septembar 2021.

SVETI MARTIN TURSKI – ZABORAVLJENI CRNOGORSKI KULT

5.

Svjetionik pravovjerja u obračunu sa arijanstvom » Piše: Vukota VUKOTIĆ, istoričar Episkopi dobijaju ulogu upravitelja i sudija odgovornih za sprovođenje zakona. Zbog neizdiferenciranosti između sekularne i vjerske politike i uprave ovako nešto je moguće sprovesti. Stoga još veću važnost dobija pitanje, kojoj se struji ispovijedanja lokalni episkop priklanja. Prateći politiku carskog dvora i učenje koje se tamo preferira, obezbjeđivala se podrška vlasti, privilegije episkopu ali i zaštita carskih trupa. Stapanje iščezavajuće rimske teritorijalne podjele iz doba Poznog carstva i crkvene organizacije najbolje označava političke domete i aspiracije novog sveštenstva.

Gradske opštine ili civitas postaju episkopska središta, a provincije – mitropolije. Čvrsto držanje stava i insistiranje na pravilima vjere utvrđenim u Nikeji, Sv. Martinu donosi jedinstveni položaj u zapadnim djelovima Carstva. Tokom svog boravka na episkopskoj stolici Tura neumornim propovijedanjem, čak i van granica grada, širom današnje centralne Francuske, sv. Martin je uporno privlačio nove preobraćenike u hrišćanstvo i ukorijenjivao Hristovu vjeru među gradskim i seoskim stanovništvom. Tada napravljeni njegov izbor, uticao je na određenje, kako u vjerskom, tako i u političkom smislu, cijele regije koje će u VI vijeku dovesti do značajnih konsekvenci po istoriju Evrope. Skoro vijek i po kasnije, upravo u Turu, franački vođa Klodovek, primiće hrišćansvo. Zbog jake tradicije i kulta sv. Martina odlučiće se za katolizicam umjesto arijanskog učenja što će imati ogromne posljedice po istoriju Starog kontinenta. Na ovaj način, sv. Martin postaje jedan od najuglednijih svetitelja Zapadne Evrope.

STVARANJE KULTA SV. MARTINA I NJEGOVO ŠIRENJE

Preovlađujuće mišljenje u nauci o kultu Svetog Martina je, svakako, da se radi o zaštitniku Francuske, zatim vojnika, vinara i vinopija, čije utemeljenje treba tražiti isključivo na prostorima nekadašnje Franačke države. Sva istraživanja o pojavi njegovog kulta posmatrana su kao uticaj karolinške Franačke na neku teritoriju. Tek od nedavno, u

Preovlađujuće mišljenje u nauci o kultu Svetog Martina je da njegovo utemeljenje treba tražiti isključivo na prostorima nekadašnje Franačke države. Sva istraživanja o pojavi njegovog kulta posmatrana su kao uticaj karolinške Franačke na neku teritoriju. Tek odnedavno, pojavila su se i mišljenja, koja drugačije gledaju na stvaranje kulta Sv. Martina



Od 397. godine, kada umire sv. Martin, počinje da se gradi njegov kult. U početnoj fazi nastanka, svakako da se radi o lokalnom širenju koje se pronosi od strane monaha iz manastira kojeg je sam Martin izgradio na obalama Loare. Tako nastaje i njegovo, već spominjano žitije iz pera jednog od učenika, Sulpicija Severa istoriografskim spisima pojavila su se i mišljenja, koja drugačije gledaju na stvaranje kulta Sv. Martina, makar na našim prostorima. Ove nove i smjele hipoteze o širenju ovog kulta su ostale i dalje ograničene na teritorije Donje Dalmacije, Liburnije i Panonije nikada ne izlazeći iz teritorijalnog domena kojeg zauzima katolička crkva. Kao da se činilo nepojmljivo da se jedan, tako istaknuti svetac Zapada, slavi i na Istoku.

Od kraja IV vijeka, tačnije 397. godine, kada umire sv. Martin, počinje da se gradi njegov kult.

U početnoj fazi nastanka, svakako da se radi o lokalnom širenju koje se pronosi od strane monaha iz manastira kojeg je sam Martin izgradio na obalama Loare. Tako nastaje i njegovo, već spominjano žitije iz pera jednog od učenika, Sulpicija Severa.

Nestabilne političke prilike toga doba, slaba carska vlast i početak istorijskog procesa koji će u nauci biti nazvan Velika seoba naroda, učinili su da dolazi do sve većeg zbijanja hrišćanskih zajednica oko svetaca zaštitnika. Kao što smo već vidjeli, Sv. Martin je svojim radom itekako doprinio učvršćivanju ortodoksije u Galiji, naročito hrišćanske zajednice u Turu, što će poslužiti kao osnova na kojoj će lokalno stanovništvo uspjeti

Krst na zidu ranohrišćanske grobnice u Duklji

da prebrodi dalja iskušenja.

Okupljeni oko njegovih moštiju, sa živom uspomenom na njegovo djelo, galo-rimski žitelji središnje Galije oduprijeće se naletima arijanskih varvara. Njegovo djelo i slava njegovog imena doprinijeli su da vjernici njegove episkopije sačuvaju svoju katoličku vjeru u narednih vijek i po i budu svjetionik pravovjerja daleko na Zapadu u moru arijanstva. Čuvajući uspomenu i kult sv.

Martina sve do pojave merovinških „dugokosih“ kraljeva, istrajali su u svojoj vjeri čime su nepovratno promijenili istoriju cijele Evrope.

Kult Sv. Martina nije dugo ostao lokalnog karaktera. Širom Carstva bitka sa arijanskom jeresi bijesnila je punom snagom i svi najveći umovi Crkve bili su uključeni u nju.

Isto tako, svako koje ustrajavao u svom pravovjerju zaslužio je pomen nakon smrti od strane onih koji su nastavljali ovu borbu. Njihova imena bila su oslonac i primjer drugima kako se treba boriti za očuvanje vjere i stvaranje monaške zajednice, koji će nadahnjivati nadolazeće generacije. Severovo žitije Sv. Martina ubrzo će se pročuti širom, sada već dvije polovine nekadašnjeg Rimskog carstva i postati „klasik“ latinske hagiografije. Brojni autori, čuvari ortodoksije, poput Paulina iz Nole i još jednog Martina,

POLITIČKE I VJERSKE PRILIKE NA ILIRIKU OD IV DO VI VIJEKA

Stranica iz jednog od prepisa Života Sv. Martina od Sulpicija Severa

iz Brage, koji će ponijeti ime upravo po svecu iz Tura, pronijeće novostvoreni kult i uzdignuće ga među proslavljene i najodlučnije branioce vjere.

Već u u V stoljeću kult sv. Martina biće poštovan i u Britaniji.

O tome svjedoče najraniji spisi iz čuvenih irskih manastira, ali i djelo nortambrijskog monaha Bede Venerabilisa. Tamo će sv. Martin biti slavljen kao keltski svetac, zajedno sa Sv. Patrikom i Sv. Kolumbanom.

Sve ovo svjedoči o snazi i ugledu monaške zajednice koju je osnovao Sv. Martin na obalama Loare.

Tokom V vijeka, dok su horde varvara, od Vizigota do Huna, harale Carstvom, latinski svijet i zajedno sa njim pravovjerno hrišćanstvo bilo je u velikoj defanzivi i povlačenju.

Slabašni carevi, počev od dva sina cara Teodosija Velikog,



Merovinški novčić iz Tura sa likom Sv. Martina koji nosi dijademu

jeres dovodi na prag episkopije Sv. Martina. Novi doseljenici tražiće trećinu od svih posjeda za sebe i oduzeće galorimskom stanovništvu pravo nošenja oružja. Time će snaga njegovog kulta doći na velika iskušenja. Najezdom Huna sa sjeveroistoka Galija će postati veliko ratno poprište, uz Italiju i Ilirik. Ipak, rimske katoličke zajednice i manastiri, možda i uz pomoć svetaca, uspjeće da prežive burna vremena. U narednim decenijama, druge polovine V stoljeća, polako će početi da se uspostavlja suživot sa pridošlim varvarima.

Međutim, i dalje će postojati izrazita distinkcija između pravovjernog romanskog stanovništva i arijanskih došljaka. Kult Sv. Martina u tome će imati važnu ulogu jer će zaustaviti dalji prodor arijanstva ka zapadu i sjeveru Evrope.

Arkadija i Honorija, sa velikom mukom održavaju kontinuitet rimske državnosti.

Posebno veliki udarac za hrišćanski svijet biće pljačkanje Rima 410. godine od strane vizigotskog vođe Alarika. Strah od novog dolaska Hristovog i apokalipse počeo je da preovlađuje među Rimljanima. U svemu tome, jedini spas vidjeli su u molitvama i poštovanju kulta svetaca zaštitnika. Podmićivanje i odvraćanje Atile od Rima, od strane pape Lava, prenosilo se kao čudo izvedeno od Sv. Petra i Pavla. No, u takvim vremenima skoro da je svaki dan i na svakom mjestu bilo potrebno po jedno takvo čudo, naročito u zapadnom dijelu Carstva.

Konačno, car dozvoljava, radi održanja mira, Vizigotima da se nasele u južnoj Galiji, Provansi i Akvitaniji, što arijansku

Severovo žitije Sv. Martina ubrzo će se pročuti širom, sada već dvije polovine nekadašnjeg Rimskog carstva i postati „klasik“ latinske hagiografije.

Brojni autori, čuvari ortodoksije, poput Paulina iz Nole i još jednog Martina iz Brage, pronijeće novostvoreni kult i uzdignuće ga među proslavljene i najodlučnije branioce vjere

Početkom IV vijeka Ilirik je doživljavao svoj zenit, kao spona između Istočnog i Zapadnog dijela Rimskog carstva.

Niz rimskih careva koji su bili porijeklom sa ovog prostora podigli su značaj cijele provincije. Dioklecijan je napravio sebi palatu blizu Salone u Dalmaciji, a Sirmijum postaje carska prijestonica. U sklopu Dioklecijanovih reformi, 297. godine, izdvaja se na tlu današnje Crne Gore provincija Prevalitana kao dio dijaceze Ilirik Orientale. Novoosnovana provincija bila je pod upravom prezesa, civilnog upravitelja sa administrativnim i sudskim ovlašćenjima. Pobjede Konstantina Velikog nad Gotima osiguravaju granicu na Dunavu i garantuju nastavak uspostavljenog pax romana. Više od dva stoljeća mira omogućiće neprestani razvitak Ilirika u svim oblastima života. Središnji položaj u Carstvu i saobraćajna povezanost doprinijeće stvaranju kosmopolitskih gradova na Iliriku, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi.

Razvijena rudarska aktivnost i poljoprivreda oslonjena na velike latifundije stvoriće prosperitet ovih zajednica.

Kosmopolitizam stanovništva Ilirika i nadaleko čuvena rimska trpeljivost prema svim stranim religijama oblikovaće vjersku istoriju ovog prostora u doba Pozne antike. Čak i hrišćanstvo koje je bilo službeno progonjeno od strane države našlo je svoje utočište na Iliriku. Kako smo već istakli gore, Prevalitana kao provincija je možda najbolji primjer toga, jer nije zabilježeno nijedno ime mučenika koji su postradali za vjeru i pored toga što znamo da je u njoj bio jak, posebno u Duklji, kult careva.

(Nastavlja se)

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

25

26

Oglasi i obavještenja JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA ZA IZDAVANJE U ZAKUP NEPOKRETNOSTI

“LUKA BAR” AD izdaje u zakup: Poslovni prostor u zgradi „VEKTRA“ u Podgorici površine 83 m2 Predmet Javnog poziva: Poslovni prostor u prizemlju zgrade „Vektra“ u Podgorici površine 83 m2, označen kao PD 24, po načinu korišćenja poslovni prostor u vanprivredi, u zgradi br. 1, na katastarskoj parceli broj 1330/8, KO Podgorica I, opština Podgorica, prema Listu nepokretnosti broj 1147, u svojini “Luka Bar” AD. Prostor se izdaje opremljen namještajem u viđenom stanju .

Zainteresovani mogu izvršiti obilazak predmetnog poslovnog prostora, uvidom na lice mjesta, za vrijeme trajanja javnog poziva, i to radnim danima (ponedeljak-petak), u terminu 10-14 časova, uz najavu prethodnog radnog dana na kontakt telefon 067/898-134.

Minimalni rok zakupa je 1 godina.

Početni iznos zakupa je 15 €/m2 mjesečno plus PDV. Ponuda treba da sadrži : - firmu, sjedište, izvod iz registra, odnosno lične podatke za fizička lica; - ponuđenu cijenu zakupa na mjesečnom nivou; - period zakupa; - izjavu o prihvatanju uslova oglasa; Kriterijum za vrednovanje ponuda je: - najviša ponuđena cijena.

Ponude mogu dostaviti sva pravna i fizička lica.

Ponude se dostavljaju na crnogorskom jeziku i drugom jeziku koji je u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, u skladu sa Ustavom i zakonom.

Ponude se predaju radnim danima od 08.00 do 14.00 sati, zaključno sa danom 01.10.2021. (15 dana od dana objavljivanja) godine do 12.00 sati, u zatvorenoj formi sa naznakom “Oglas za zakup – Poslovni prostor u zgradi „Vektra“ u Podgorici površine 83 m2.

Ponude se mogu predati: - neposrednom predajom na arhivi naručioca na adresi Obala 13. jula br. 2, Bar. - preporučenom pošiljkom sa povratnicom na adresi Obala 13. jula br. 2, Bar. Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 05.10.2021. godine u 14,00 sati, u prostorijama Upravne zgrade „Luka Bar” AD Bar na adresi Obala 13. Jula br. 2, Bar. Javni poziv je objavljen na Internet stranici „Luka Bar“ AD (www.lukabar.me) i u sredstvima javnog informisanja.

Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nisu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.

“Luka Bar” AD zadržava pravo da u bilo koje vrijeme prije potpisivanja ugovora odustane od Javnog poziva, bez bilo kakvih obaveza i odgovornosti prema ponuđačima.

Kontakt osobe: Dragan Šćekić – za tehnička pitanja (e-mail: dragan.scekic@lukabar.me; tel.

030-300-534); Dino Ramić – za pravna pitanja (e-mail adresa: dino.ramic@lukabar.me; tel. 067/898-134);

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak,16. septembar 2021.

27

Tužnim srcem javljamo da je dana 15. septembra 2021. preminula u 88. godini života naša voljena Дана 15. септембра 2021. у 62. години, преминуо је после краће болести, наш драги

KSENIJA Miodragova RADOVIĆ rođena Gažević

МИОДРАГ Вуков БАКИЋ Саучешће примамо 16. септембра, од 9 до 13 часова, у градској капели Андријевица. Сахрана ће се обавити на мјесном гробљу у селу Забрђе у 14 часова.

Zbog novonastale situacije, biće izložena 16. septembra na seoskom groblju Sotonići, od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ожалошћени: мајка МИЛИНКА, супруга СТАНКА, синови МИЛОШ, ДАНИЛО и ЛАЗАР, ћерка МИЛЕНА, снаха АЛЕКСАНДРА, унук ДРАГОЉУБ, брат ДУШАН, сестре МИЛИЈАНА и МИЛИЦА, братанић, братаничине, сестрићи, сестричина и остала многобројна родбина

Ožalošćeni: ćerka NADEŽDA, sinovi DRAGAN i ZORAN, snahe VESNA i SLAVICA, unučad NATAŠA, MILICA, DUŠAN, BOŽIDAR, SRĐAN i KRISTINA, praunučad, sestrići MIODRAG i ALEKSANDAR, sestrična MARINA i ostala mnogobrojna rodbina RADOVIĆ i GAŽEVIĆ

758

753

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragoj majci i babi

MILOŠ Velišin TRIPUNOVIĆ Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a sjećanje na tebe ostaće vječno u našim srcima.

KSENIJI RADOVIĆ Čuvaj nam đeda, a mi ćemo oboje čuvati od zaborava.

PEROVIĆ DRAŠKO i LADA sa porodicom iz Rijeke

Ćerka NADA sa djecom MILICOM i BOŽOM

769

767

Dana 15. septembra 2021. godine prestalo je da kuca srce naše supruge i majke

Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i babi

KSENIJI RADOVIĆ NEVENKA RADONJIĆ rođena Martinović

Sahrana je obavljena u krugu porodice istoga dana na Novom groblju na Cetinju.

Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru. Sa ljubavlju i ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: DRAGAN, VESNA, SRĐAN i KRISTINA 768 Posljednji pozdrav dragoj ujni

Ožalošćeni: suprug DRAGAN, sin MARKO, ćerke MARIJA i MIJA, đever VELJKO sa porodicom, sestre NADA i STANKA sa porodicama, porodice RADONJIĆ, MARTINOVIĆ i TOMIĆ

770

KSENIJI Miodragovoj RADOVIĆ

Posljednji pozdrav našoj voljenoj supruzi i majci SLOBODANKA, SLOBODAN i SLAVOLJUB 754

NEVENKA RADONJIĆ – MARTINOVIĆ Izgubili smo našu najdražu. Bila si borac, žena, majka i cio naš život.

Počivaj u miru sa anđelima, sada. ,,Ima na svijetu mirnih, dobrih ljudi što kroz život nečujno i tiho gaze kao da nogom stupaju po pamuku, a naše oči nikada ne opaze ni njih ni njinu tihu radost ili muku“ Vole te tvoj suprug DRAGAN i djeca MARKO, MARIJA i MIA 771

Posljednji pozdrav

NENI Neka ti duša počiva u raju.

KOLEGE I KOLEGINICE iz ,,CETKOM“- a 759 Pola godine je od kada nije sa nama naša draga

BRANKA S. KNEŽEVIĆ

rođena Simanić Baše, puno nam nedostaješ.

757

Tvoji NAJMILIJI

28

Oglasi i obavještenja

Дана 15. септембра 2021. у 72. години живота преминуо је наш драги

БОЖИДАР – МИШО СТЕВОВИЋ

Сахрана ће се обавити 16. септембра у 14 часова, на Новом гробљу на Цетињу, у кругу најуже породице.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

BOŽIDARU – MIŠU STEVOVIĆU Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi sa ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

Vječno ćemo čuvati uspomenu na tebe. Ćerka MARIJA, zet RADE i unuka TEA MIHAILOVIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi

NEVENKI Od porodice RADONJIĆ 742

ELENA, MILOVAN, DANIEL i NINA

Posljednji pozdrav dragoj

764 Ожалошћена породица: супруга МИЛЕНКА, синови ДЕЈАН и ДРАГАН, ћерка МАРИЈА, брат МИЛОШ, сестре ВЕЛИКА, КОСЕ, ЉУБИЦА и СТАНКА, синовац ЈОВАН, синовична ЈЕЛЕНА, снахе ГОРДАНА, МИЛЕНА и ИВАНА, унуке СИМОНА и ТЕА, сестрићи и сестричне, као и многобројна породица СТЕВОВИЋ и ПЕРУТОВИЋ

Posljednji pozdrav dragom suprugu i ocu

NENI Od porodice DASKALOVSKI

762

BOŽIDARU - MIŠU STEVOVIĆU

Posljednji pozdrav svom voljenom bratu

BOŽIDARU – MIŠU STEVOVIĆU

Teško nam je prihvatiti istinu da te nema.

Bio si borac do posljednjeg trenutka.

Nismo se pozdravili, ali ćemo te vječno pamtiti po dobroti i osmijehu.

Hvala ti za sve.

Tvoji najmiliji: supruga MILENKA, sinovi DEJAN i DRAGAN i ćerka MARIJA 763

743 Posljednji pozdrav dragoj ujni

NENI

Posljednji pozdrav dragoj sestri

BOBAN GLOGOVAC sa porodicom

Tvoj plemeniti lik i dobrota vječno će ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

750

Brat MILOŠ – ĆIRO, snaha GORDANA – BELA, sinovac JOVAN, sinovična JELENA i snaha IVANA

Posljednji pozdrav voljenoj ujni

765

NEVENKI RADONJIĆ rođenoj Martinović

Četrdeset je dana od smrti našeg oca, svekra i đeda

Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga za tobom koju vrijeme ne može nikad izliječiti, voljena sestro!

Počivaj u miru!

Tvoji: MANJO, MIJO, BRANKO, ŽANA i JELENA sa familijama

NENI

744

MIRKO – BATO Milov STANIŠIĆ

751

Bolan je oproštaj od moje premile sestre

ILIJA GLOGOVAC sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri Dragi Bato, za života stekao si mnogo poznanika i prijatelja koji žale za tobom, a pogotovo tvoja porodica i tvoj miljenik – unuk Niko kojeg si najviše volio.

S poštovanjem čuvaćemo uspomenu i sjećanje na tebe.

NEVENKE NENE RADONJIĆ rođene Martinović

Tvoja PORODICA

Sve zajednički provedene trenutke ispunila si nezaboravnom ljubavlju, dobrotom i plemenitošću.

Iskreno žaleći za tobom, čuvaću te u najljepšim uspomenama.

761

STANKA ĆANA ĐUROVIĆ sa porodicom

Četrdeset dana je od smrti pobratima 745

NENI RADONJIĆ

rođenoj Martinović Počivaj u miru, dobra dušo.

752

Brat MIŠKO MARTINOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj ujni

Posljednji pozdrav mojoj Neni

NENI Živjećeš vječno u našim srcima.

BATA Milovog STANIŠIĆA

NEVENKA RADONJIĆ 755 Sestro, spavaj mirno. Neka te anđeli čuvaju.

U srcima našim si zauvijek.

Hvala ti na svemu.

Sa bratskom ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Od tvojih: IVANA, ČEDOMIRA i ANE

Posljednji pozdrav našoj sestri

Draga moja kuma

Sestra NADA sa porodicom 747 Posljednji pozdrav dragom stricu

S neizmjernom tugom opraštam se od moje najdraže tetke

NENI

VIDO GLUŠČEVIĆ sa porodicom

Odmori svoju plemenitu dušu i nađi spokoj i mir sa anđelima kojima i pripadaš.

Tvoje setre: RADMILA, COJA, LILA, MILANKA i BILJANA

760

BOŽIDARU MIŠU STEVOVIĆU Neka ti suze i moj bol ne remete tvoj vječni mir.

Tvoja sinovična JELENA i zet LUKA DRAKIĆ 766

NEVENKE NENE RADONJIĆ Vječno ćeš živjeti u mom srcu.

ANA MITRIĆ sa porodicom 746

748

NENA Počivaj u miru.

Kuma SNEŠKA MARKOVIĆ sa porodicom 749

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. septembar 2021.

S tugom se opraštamo od

Dana 15. septembra 2021. u 84. godini, poslije kraće bolesti, napustila nas je naša draga

NIKOLE GLOBAREVIĆA

našeg prijatelja i dobrog komšije. Sjećaćemo se dragog Nikole sa velikim poštovanjem.

Двије године од смрти нашег

тридесет година од смрти наше

ПЕТРА

БОРКЕ

JOVANKA – BEBE Tomanova STRUGAR

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena istog dana u 15 časova, na seoskom groblju u Meterizima.

29

ЂУРЂИЋ Постоји љубав коју смрт не прекида и туга коју вријеме не лијечи. Хвала вам за ваш частан и достојанствен живот и за родитељску љубав уз коју смо одрастали.

С љубављу, поносом и поштовањем, KOMŠIJE IZ ULICE BLAŽA JOVANOVIĆA 29

739

Ožalošćena porodica: sestre ĐINA i SONJA, braća od stričeva NIKOLA i LJUBO, sestrići VESKO, RAJKO i IVAN, sestrična MILENA i ostala porodica STRUGAR i PEJOVIĆ

ваши: син РАДОВАН, снаха ВАЊА, унуци ПЕТАР, АЛЕКСА, МИЉАН и ОГЊЕН 730

736 Posljednji pozdrav dragoj sestri

Сјећање на вољене родитеље

Opraštamo se od našeg dragog

LOLI

UDRUŽENJE BORACA NOR-a i ANTIFAŠISTA GLAVNOG GRADA PODGORICA

БОРКУ ЂУРЂИЋ

NIKOLE GLOBAREVIĆA člana Odbora UBNOR-a i antifašista Podgorice, uglednog i pouzdanog člana našeg Udruženja i iskrenog druga i prijatelja.

ПЕТРА

VESNA sa porodicom

Недостајете нам...

732

Кћерке СНЕЖАНА, БИЉАНА и МАРИНА са породицама

Posljednji pozdrav dragoj sestri

729

738

SJEĆANJE 16. 9. 2017 – 16. 9. 2021 Časnim djelima ispisao je životopis

LOLI Od STANKE

NIKOLA GLOBAREVIĆ Zaslužni društveni poslenik, slobodar, pravednik i humanista, antifašista, ugledni član naše organizacije, nezaboravni drug i prijatelj.

RAJKO D. IVANOVIĆ

731 Posljednji pozdrav dragoj sestri

U srcu i mislima.

SUBNOR i ANTIFAŠISTI CRNE GORE 737

PORODICA

S tugom se opraštamo od dobrog i plemenitog komšije i porodičnog prijatelja

LOLI NADA sa porodicom

NIKOLE GLOBAREVIĆA

СЈЕЋАЊЕ 16. 9. 2014 – 16. 9. 2021.

733

S poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo uspomene na iskreno dugogodišnje prijateljstvo.

756

735

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

DESA ĐURIČKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav

POMENI Godina dana je od kada nije sa nama naša draga

Прим. др МОМЧИЛО Д. ЈОВОВИЋ

SLOBODANU – SLOBU ODALOVIĆU Kolega, duboko nas je pogodio i zabolio tvoj prerani odlazak.

Hvala na uvijek ljudskom i kolegijalnom pristupu. Čuvaćemo te od zaborava.

Počivaj u miru.

SINDIKALNA ORGANIZACIJA DOO „VODOVOD I KANALIZACIJA KOTOR“ - KOTOR 741

дигестивни хирург

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

JULKA VUJIĆ

Неизмјерно нам недостајеш.

Nedostaješ... ali i živiš u srcima onih koji te vole.

TVOJI NAJMILIJI

1111

ТВОЈА ПОРОДИЦА

740

734

e-mail: oglasno@t-com.me

30

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Dnevni list Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

Poslovna oznaka I.br. 2341/2021 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica – osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Tarik Telaćević, glavni izvršni direktor, protiv izvršnih dužnika 1. Svetlana Đurišić iz Podgorice, ul. Ivana Vujoševića 30, i 2. Dragan Brković iz Podgorice, ul. Goce Delčeva 7,radi naplate novčanog potraživanja, radi naplate novčanog potraživanja, dana 14.09.2021. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Dragan Brković, iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 2341/2021 od 26.07.2021. godine godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Javni izvršitelj Ul.Slobode br.10,II sprat Dejan Čogurić Bijelo Polje I.br.2078/2016 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, Ul.Slobode br.10, u izvršnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „HoldCo East“ iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika Bećirović Fahrudina iz Bijelog Polja i Bećirović Fahrije iz Bijelog Polja, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnih dužnika, u smislu čl.45 ZIO-a, dana 15.09.2021 godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnim dužnicima Bećirović Fahrudinu i Bećirović Fahriji, oboje sa poslednjom poznatom adresom Potkrajci bb, Bijelo Polje, vrši se dostavljanje pismena: zapisnik I. br.2078/2016 od 10.09.2021 godine i zaključak I.br.2078/2016 od 13.09.2021 godine.

Izvršni dužnici Bećirović Fahrudin i Bećirović Fahrija, mogu se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju, i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozoravaju se izvršni dužnici da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju.

U Bijelom Polju 15.09.2021 godine

SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik

Javni izvršitelj Čogurić Dejan

MALI OGLASI NEKRETNINE IZDAJEM jednosoban namješten klimatizovan stan na Starom aerodromu kod Volija, Arome i fakulteta Mediteran.

Visočije prizemlje Tel.068/410-396 1

USLUGE

BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 2 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 3

RAZNO PRODAJEM grožđe Šardone i Vranac odličnog kvaliteta Tel.069/252-504, 069/505-619 4 PRODAJEM grožđe Vranac veća količina – Golubovci Tel.069/360-363 5

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Marketing

31

32

Marketing

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Vodič kroz film, TV i muziku • objektiv@pobjeda.me

Četvrtak, 16. septembar 2021. • broj 288.

ili:

zbog čega artificijelna forma mjuzikla nije spriječila da film ,,Annette“ postane najistinitije i najličnije djelo Leosa Karaksa Str. 8. i 9.

Iščašeni ples u šumi muzičkih žanrova

2

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Četvrtak, 16. septembar 2021.

3

A cappella

Pandemijski obuhvat J

este teško pohvatati stvarnost. Nalazimo se na ozbiljnim ispitima logike, na ozbiljnom smo i suštinskom preispitivanju. Što je najgore, pojedinac je ostavljen sam sebi, svojim problemima i brigama.

Sistem ne šalje jasne, precizne i argumentima potkovane poruke, a kako svi imamo pristup društvenim mrežama i glupostima koje one proizvode u kontinuitetu, nije ni čudo da prolupamo kombinujući sve to najedno.

*** (Očekivani) nalet virusa nakon turističke sezone i značajno pojačanog protoka roba, ljudi i kapitala u prethodna tri mjeseca donio nam je, blagoš nama, nove brige koje se tiču opšteg zdravlja.

Ministarka zdravlja prije neki dan kaže da iako imamo više od 600 zaraženih učenika i oko 200 nastavnika i profesora, stanje nije alarmantno i nema razloga da se škole prebacuju na onlajn režim. Tvrdnju potkrepljuje činjenicom da u Crnoj Gori imamo 96.000 đaka, pa učešće oboljelih nije za brigu. Kad tako gledamo na stvar, to možda i nije nelogično.

No, mene međutim brine druga analogija, vi ćete mi reći je li adekvatna situaciji - danas imamo negdje oko sedam hiljada aktivnih kovid-19 slučajeva u Crnoj Gori, a u odnosu na broj testiranih svakodnevno imamo od 12-17 procenata novooboljelih. U odnosu na ove činjenice, broj oboljelih u školama (i đaka i nastavnika kumulativno) prebacuje 10 procenata u ukupnom broju oboljelih.

Ili jednostavnije, svaki deseti zaraženi je iz školskog sistema, što znači da ćemo dok traje ova progresija, na broj oboljelih od cirka 500 dnevno, imati svakodnevno 50 i kojeg više iz sistema školstva.

Ako se ovo nastavi na ovaj način još mjesec, u školama gdje su kontakti najintenzivniji, dobićemo možda i povećanje tog procenta u odnosu na ukupne brojeve, pa je realan scenario da nam za nekoliko sedmica škole postanu novi klasteri koji će generisati dalja obolijevanja roditelja, baba i đedova, užih i širih familija i produžiti trajanje epidemije.

Naravno, uz nimalo lijepu statistiku koja prati ovu pandemiju.

Nakon prethodne godine i dominantno onlajn nastave, ne bi marilo da smo školsku godinu ili počeli onlajn ili joj pomjerili početak za par sedmica, možda i za cijeli mjesec.

Piše: Vladimir MARAŠ

Vakcinacija nije obavezna, ali je svakako preporučljiva. To nije stvar vikend trgovine u Delti ili nekom drugom tržnom centru, to nije stvar žurki i kafana, već jedinog odgovornog odnosa prema sebi i okolini

Nijesam od onih koje raduje nastava putem interneta, naprotiv. Ne radi se samo o nastavi, već i o toliko potrebnoj socijalizaciji djece i vraćanju njihovih navika u stanje redovnosti, ali plašim se da u ovom trenutku još imamo aktivnu opasnost koja prijeti da uruši sistem nedugo nakon njegovog početka. Jer tek smo na polovini septembra a ima da se vozi još komad do zimskog raspusta, kao prvog pit-stopa i prostora za resetovanje.

Paralelno sa ovim, zabrinjavajuća je i stopa građana koji vakcinaciju jednostavno ne žele.

U biti, manje je važno zašto i zbog kakve teorije zavjere dolazimo u situaciju da od maja do septembra nemamo vakcinisano ni pola

populacije koja se, za razliku od većine drugih zemalja, broji stotinama hiljada, a ne milionima.

To bi trebalo da je naša prednost u odnosu na ostale. No, iz nekog drugog, neobjašnjivog razloga, ispada da ni sa ovim brojevima ljudima nije jasno da je vakcinacija brana od loših ishoda. Zvaničan podatak kaže da je u bolnicama skoro 90 procenata nevakcinisanih građana, što opet nije podiglo svijest o značaju vakcinacije kao jedinom, svakako ne idealnom, ali jedinom mogućem rješenju u ovom trenutku.

Moramo i da budemo svjesni činjenice da jednom preležan virus ne podrazumijeva imunitet, pa je i to sasvim dobar razlog za uzimanje vakcine. Po zvaničnim podacima, u Crnoj Gori virus je prošao kroz više od 120.000 ljudi, dok je drugom dozom, dakle potpuno revakcinisano oko 200.000 ljudi. Ako imamo na umu da je dobar dio onih koji su preboljeli virus u nekom periodu i potpuno vakcinisano nakon toga, ove brojke se sigurno preklapaju i znaju da zavaraju, što znači da prostom matematikom koja sugeriše da je više od 300.000 ljudi ,,otporno“ na virus, dovodimo sebe u zabludu. A ta zabluda nas košta produžetka epidemije.

*** Vakcinacija nije obavezna, ali je svakako preporučljiva. To nije stvar vikend trgovine u Delti ili nekom drugom tržnom centru, to nije stvar žurki i kafana, već jedinog odgovornog odnosa prema sebi i okolini. Na stranu činjenica da još neko vrijeme nećemo moći slobodno i bez ograničenja da napuštamo zemlju i putujemo po svijetu bez kovid potvrde o vakcinaciji, moramo biti svjesni da epidemiju u Crnoj Gori moramo zaustaviti ,,lokalno“, u okviru naših granica.

Dobar, a možda i najbolji primjer je Švedska, koja krajem septembra ukida sve kovid-19 zabrane i vraća se normalnom životu. Razlog za to je činjenica da su došli na više od 70 procenata potpuno vakcinisanih stanovnika, a da je jednu dozu primilo preko 82 procenta punoljetnih. S jednom od najnižih stopa smrtnosti nakon ovolikog obuhvata vakcinacijom, potpuno je logično da je vrijeme da se konačno otvore.

Mi smo daleko od tog cilja, ali u Crnoj Gori i vakcinisani i oni koji su protiv vakcine imaju istu želju – da se što prije vrate normalnom životu, bez straha i ograničenja. A to bez ovolikog procenta vakcinisanih kao što ima Švedska, nije izvodljivo.

4

Četvrtak, 16. septembar 2021.

,,Y: The Last Man“: Distopija s ukusom već viđ

Apoka čvrstog n

imdb.com

Poster serije čije su prve tri epizode emitovane na Hulu servisu

Kako objasniti seriju koja toliko insistira da bude ozbiljnija nego što realno jeste, pa joj se spektar serviranih emocija svodi na vožnju između tuge i beznadežnosti?

Najlakše bi je bilo oslikati linearnim grafikom jedne ravne linije koja je možda, ali samo možda, u blagom usponu

S

ve loše distopije liče jedna na drugu, svaka dobra je distopija na svoj način pisali bi Džordž Orvel ili Filip K. Dik iz Tolstojeve glave. ,,Y: The Last Man“ naginje onoj drugoj strani: bez obzira što, vjerovatno, nijeste čitali genijalni strip čija je adaptacija, nećete se moći otresti utiska da ste sve ovo već vidjeli.

Drugi problem ,,Y: The Last Man“ je to što nikako ne uspijeva da uhvati onaj stil, ton, boju ili dribling u svakom kaišu koji je kultni strip činio zaista posebnim. Ovo je skup projekat koji je dozlaboga dugo bio u produkciji – a pri tome izgleda prilično generički. Tako je to u modernoj industriji vizuel-

ne zabave: svi nešto proriču i prizivaju apokalipse i skoro svakoj od tih vizija propasti čovječanstva fali dobra, zdrava doza maštovitosti.

Rapidna zaraza

Na prvoj stranici prvog izdanja stripa ,,Y: The Last Man“ piše ovo: ,,Svi muškarci su mrtvi“. I to je otprilike sve što treba da znate o premisi serije, prije nego zaronite u uvodne tri epizode, emitovane na Hulu servisu u ponedjeljak. Po zgarištu globalnom katastrofom uništenog, nepomičnim tijelima zakrčenog Menhetna, tumara Jorik Braun (Ben Šnecer) sa vjernim kapucino majmunom; njih dvojica su, praktično, dva posljed-

amazon.com

U FOKUSU

nja bića na cijeloj planeti sa Y hromozomima. Efektno i jednostavno za početak. Rapidna i potpuno neočekivana pandemija mega virusa (što bi drugo) je čovječanstvo sasjeklo iznad članaka, bacilo u nokdaun. Neke pretjerane nade za povratak normalnosti nema; sad se sve, naravno, svodi na puko preživljavanje u novoj realnosti. Taman kao u televizijskom klasiku ,,Walking Dead“ (distopija kao zombi apokalipsa) ili skorijem, popularnom i prilično nedorečenom Eplovom projektu ,,See“ (svijet budućnosti u kom su svi ljudi u epidemiji

ostali slijepi). Suštinski, ,,Y: The Last Man“ nije strogo priča o Joriku; njen epicentar bi se mogao tražiti u sredini trougla čiji je Jorik samo kraj. Druga dva čine žene: Agenticu 355 glumi Ešli Romans, njen zadatak je da, uzduž i poprijeko jedne spržene zemlje, osigura bezbjednost tog prilično iritantnog nosioca dragocjenog genetskog materijala.

Negdje usput će naletjeti na naučnicu Elison Man (Dajana Beng), genijalku koja u ,,novoj normalnosti“ pliva kao riba u moru, jer njene ideje konačno ne može da koči gravitacija bilo kakve

5

Četvrtak, 16. septembar 2021.

đenog uprkos vrlo zanimljivom svijetu u kom su skoro svi muškarci mrtvi

alipsa bez nosećeg stuba

medicinske etike. Novi problem serije: dinamika likova je predvidljiva i prežvakana.

Tumaraće bez cilja prije nego ih akcija sama pronađe; joguniće se i odbijati saradnju prije nego, naravno, cijeli svijet oko njih krene da im migolji po podu i sužava prostor. Pogađate, baš kao u uvodnom dijelu ,,Walking Dead“.

Jeftini majmun

Jorik? Utisak je da Njujorčanin Ben Šnecer (bez iole bitnijih uloga u svijetu visoke televizijske produkcije) prosto nije adekvatno rješenje za vrlo delikatnu ulogu

(a teško da ima šta delikatnije od karakternog nijansiranja posljednjeg muškarca na dunjaluku). Ovdje je oslikan kao Rob (Džon Kjuzek) u adaptaciji Hornbijeve kultne knjige ,,High Fidelity“ – samo što je sada jedan milenijalac beznadežno jednodimenzionalan u svojoj samoživosti i kenjkavosti. Agentica 355 igra više nego solidnu opasnicu (kakvih smo se, opet, nagledali u raznim vizijama budućnosti koja je pošla po zlu) – a Jorik u njenoj blizini, prosto, djeluje kao element kojeg serija treba da se riješi što prije. Što je užasan pro-

blem, budući da je noseći stub za kompletan narativ!

Majmun ,,oslikan“ CGI tehnologijom mu više odmaže nego pomaže; čak konstantno šalje publici poruku da je ovo mnogo jeftiniji projekat nego što objektivno jeste spucano novca u realizaciju.

E da, skretanja u pravcima tkanja priče koja seriju odvajaju od dvije decenije stare stripske premise. Dug fleš-bek u premijernoj epizodi nas upoznaje sa Jorikovom majkom Dženifer; glumi je niko drugi nego Dajan Lejn, holivudska zvijezda čiji talenat i potencijal objektivno nije na pravi način iskorišćen u decenijama za nama. Ovdje je ona rigidna politička zvjerka iz redova američkog establišmenta i partije Demokrata, više nalik nekom poput Kamale Haris ili Hilari Klinton nego zvijezdi moderne američke ljevice Aleksandri Okasio-Kortez. Jedna takva dama ulazi u neobičan klinč u rukavicama, na putu između Kapitola i Bijele kuće, sa Kimberli (Amber Tamblin), kćerkom bivšeg konzervativnog predsjednika (koji je sada, naravno, mrtav). Dok se borba u Vašingtonu rasplamsava, biće vam jasno da seriji apsolutno nije bio potrebna ova karta igranja na banalizovani ,,House of Cards“ šmek. Niti ima neke iole realne logike – da posljednji muškarac na svijetu bude sin žene oko koje se, u Pentagonu, praktično vrti sudbina Amerike u doba velike krize. Pa neka je ona Dajan Lejn. Mnogo, mnogo efektnije, pametnije i suptilnije je ta politička hi-

polygon.com

Jorik kojeg tumači Ben Šnecer iritantan i blijed glavni protagonista

Kultna naslovnica prve sveske stripa ,,Y: The Last Man“ objavljenog prije dvije decenije

perbola razrađena u stripu.

Naravno, mnogo diskretnije.

Rod i pol

Ironično, taj put kroz lavirint postapokaliptičnog Pentagona jedan je od rijetkih interesantnih momenata u seriji. Enterijer će vam tako od svih likova pričati bolje i ubjedljivije o tome, kako se čovječanstvo u vremenu (skoro) beznadežne krize bori za kakav-takav dašak nade (ili uspostavljene kontrole?). I ne, nije uopšte problem u tome što su likovi sebičnjaci koji ne vide mnogo dalje od prsta pred nosem; izuzetnih takvih ima na televizijskim ekranima...

Problem je što nema dovoljno dobrih razloga da počnemo da vjerujemo u njih, da navijamo ili da nam bude uopšte stalo.

Naravno, serija se sa distan-

com od dvije decenije od objavljivanja stripa, mnogo više bavi temama roda i pola nego što je to bio slučaj u originalu. Tako su, osim muškaraca, sa lica zemlje zbrisane i sve trans žene. U suštini, razmjere uništenja i globalnog genocida su gargantuanske, pa i sama premisa onda djeluje plodna k’o Zeta poslije mrazovite zime. Ali – to je sve tako samo na papiru, a kada se u priču oko Jorikove sestre Hiro uplete jedna važna trans osoba, činiće vam se da autori konstantno odbijaju i propuštaju prilike da se pozabave ovim čudom od apokalipse.

Kao da je ona dobrim dijelom shvaćena zdravo za gotovo; kao da cijelom čovječanstvu, kao finalna posljedica, ne prijeti potpuni kraj i propast...

Nastavak na sljedećoj stranici

6

Četvrtak, 16. septembar 2021.

ANIME PLANET

Dajan Lejn u centru nepotrebno forsirane političke igre u Vašingtonu

L

film-book.com

jubitelje naučne fantastike lako možete podijeliti u svega nekoliko kategorija. Dvije, možda i najmnogobrojnije, čine oni kojima su omiljene teme putovanje kroz vrijeme i vještačka inteligencija. Anime ,,Vivy Fluorite Eye’s Song“ fantastičan je muzički triler od 13 epizoda i na čudesan je način spoj baš ove dvije kategorije.

Da stvar bude još zanimljivija, iz nekog razloga, ovo je anime koji svi nepravedno zaobilaze ove godine. Zato smo tu da ispravimo nepravdu. ,,Vivy: Fluorite Eye’s Song“ je originalni anime (tek sada dobija manga i roman adaptaciju) koji su kreirali Nagatsui Tapei, tvorac popularnog serijala ,,Re: Zero - Starting In Another Life“ i pisac Umehara Eiđi (,,Chaos;Child“).

To što je kreatorka serije Eliza Klark u brojnim intervjuima napominjala da je posebno ponosna načinom na koji je tretiran i istraživan infrastrukturni haos u ,,novom svijetu“ – apsolutno ne znači ništa. Bez dobre karakterizacije, ti momenti su ili previše očigledni ili grubo forsirani. Da, kao u slučaju serije ,,Snowpiercer“ ( još jedna od televizijskih distopija), negdje usput poželite, da se apokalipsa najprije desi forsiranoj produkciji postapokaliptičnih svjetova na TV-u.

Kimberli (Amber Tamblin) je vjerovatno najinteresantnija karika: tipična moderna američka konzervativka, ženska koja kao da je ispala iz šinjela Trampove administracije... Udovica koja je ostala bez tri sina, razvučena između užasa porodične tragedije i impulsa političke arene – ona je svojevrsno lice reakcionarske javnosti...

Posna Ivanka

Amber je uoči snimanja serije više puta isticala da je detaljno studirala lik i javne nastupe Ivanke Tramp; očigledno je radila dobro.

Spram nje, lik Dajan Lejn je mnogo plići i posniji; bljesne ponekad u ozračju duhovitih vinjeta iz stripa. Po-

Misija androida put onog čuvenog momenta o propagandi ruske vlade, koja laže narod da su ,,spašeni od kuge jer je slovenska muškost preživjela i sačuvana“.

Na putu do lude naučnice koja će, izvjesno, otvoriti više novih pitanja nego ponuditi odgovore na ona goreća, serija će polako uspjeti da ustane iz nokdauna, u kom je, praktično, od sredine prve runde, odnosno epizode. Tako kritičari insistiraju da je utisak nakon odgledanih šest od deset epizoda sezone, u koliko su imali uvid, za komad bolji od uvodne tri; ali da ipak, to nije dovoljno da serija postane hit. Kroz nju će grabiti prije svega oni uporniji stripski fanovi ili poslovični gutači svega iz distopijskog žanra...

I kreator stripa Brajan K. Von insistirao je da ovoj priči prosto treba vrijeme; da ,,Y: The Last Man“ nikako nije mogao biti film, a da se u kraćim formama suočava sa realnom opasnošću da se prospe u banalnost skoro laganog crtaća. Nevjerovatno je to da je od 2007. godine, kada je za filmsku adaptaciju pravo dobila kuća New Line Cinema, ovaj projekat razvlačen, prepakivan u svojevr-

snoj Odiseji... Produkcijske peripetije bile su ozbiljan dokaz za tvrdnju da ,,Y: The Last Man“ treba da ostane strip. Sam Von je od 2015. preuzeo ulogu izvršnog producenta. Eliza Klark je kao kreatorka projekta upala u jednačinu tek prije dvije godine, a prije toga su brojne poznate televizijske face odustajale zbog razlika u kreativnoj viziji.

Lekcija Lindelofa

Bez obzira što je, konačno, pandemijsko vrijeme idealno da se plasira jedan ovakav televizijski projekat (sa sve čuvenim pitanjem, jesmo li i koliko smo sami krivi što nas priroda kažnjava na određeni način) - ,,Y: The Last Man“ na Hulu televiziji je najprije dokaz da je tvrdoglavo insistiranje ove ekipe na realizaciji projekta bilo potrebno bespotrebno.

Jer, kako uopšte objasniti to da je na ispitivanje realnih promjena u svijetu u kom je zbrisano sve i svako sa Y hromozomima – u uvodne tri epizode utrošeno, brat-bratu, desetak minuta? Kako objasniti seriju koja toliko insistira da bude ozbiljnija nego što realno jeste, pa joj se spektar serviranih emocija svodi na

vožnju između tuge i beznadežnosti? Najlakše bi je bilo oslikati linearnim grafikom jedne ravne linije koja je možda, ali samo možda, u blagom usponu.

Taman takva je i režija Luiz Fridberg.

Konačno, taman bi Fridberg, autor stripa Von i kreatorka serije Klark mogli fino sjesti pa odgledati kultnu seriju ,,Leftovers“ Dejmona Lindelofa. Čisto da shvate, koliko je televizijski medij predivna alatka za oslikavanje jedne cijele palete ljudskih slabosti i uzvišenosti, u vremenu neočekivane i neobjašnjive tragedije. I koliko u takvim dramama zaista ima realnog, predivnog života. U ,,Y: The Last Man“ ga nema; ovo je slika jednog gotovo monohromatskog bola, začinjenog deluzijom iritantnog glavnog protagoniste.

Ko preživi ove tri uvodne epizode serije koja je planirana da gazi cijelih pet sezona (!), vjerovatno će biti nagrađen kvalitetnijom naracijom u nastavku; konačno, to garantuje i sama, tako potentna premisa. Takvoj publici kapa dolje; budite uvjereni, spremni ste i za mnogo ozbiljnije apokalipse.

S. STAMENIĆ

Ocjena: 2,4/5

Priča o našoj protagonistkinji Vivi (poznatoj i kao Diva) počinje 2061. godine, u ne tako dalekoj budućnosti u kojoj je vještačka inteligencija stvar svakodnevnice. Diva, odnosno Vivi, prvi je, ali ne i poslednji kako poslije saznajemo, humanoidni android čija je misija da usreći ljude pjevanjem. Prva scena daje nam kratak, ali krvav uvid u daleku budućnost ovog svijeta, gdje su se androidi pobunili protiv ljudi i počeli da ubijaju tvorce.

Ubrzo potom, gledamo naučnika koji ugrabi da prije smrti pošalje malog robota po imenu Matsumoto u prošlost. Mnogo ćete puta kroz epizode obožavati ovo malo kockasto stvorenje. Ako ste ikada igrali igricu iz ,,Portal“ serijala vrlo vjerovatno će vas podsjetiti na sarkastičnu GLaDOS kada bi se našla u nekom companion cube izdanju. Njegov zadatak je da sa Divom spriječi ovu uznemirujuću budućnost. Već u sljedećoj sceni upoznajemo Divu i saznajemo da je njen san da jednog dan pjeva na velikoj sceni. Ubrzo potom dešava se i susret.

U nastavku anime svjedočimo pomalo melanholičnim, ali zabavnim avanturama Dive i Matsumota u pokušaju da spasu svijet. Putešestvije koje će trajati narednih 100 godina. I da, apsolutno kliše, ali baš kao i

Vivy Fluorite Eye’s Song

Uznemirujuća, dirljiva i iskrena priča putovanja kroz vrijeme

Balada za čovječanstvo I pored već viđenog prikaza distopijske budućnosti do koje dolazi jer civilizacija uspijeva da zgromi samo sebe, ,,Vivy Fluorite Eye’s Song“ funkcioniše. Na prvi pogled ne donosi ništa novo, ali jeste specifičan spoj elemenata na koje nijesmo navikli protagonistkinja, u jednom ćete shvatiti da je svrha zaista u putovanju, ne u destinaciji.

I to na tako mnogo načina. A sad, da se vratimo na priču.

Za sam koncept se može reći da je malo izlizan. Priča zapravo djeluje prilično jednostavno na papiru, ali zaplet je mnogo složeniji i mali detalji su ono što ga čini sjajnim. Dakle, Diva preuzima pseudonim Vivi i sa Matsumotom pokušava da spasi svijet. Plan je da promijene prošlost - na bolje - tako što će spriječiti ključne incidente i tako izmijeniti budućnost.

Pjevati srcem

Svaki od tih zadataka, nazovimo ih tako, čini jedno poglavlje i traje između jedne do tri epizode. Između poglavlja uvijek je i vremenski razmak od nekoliko godina.

U pitanju je nešto što vas zbuni na početku, ali vrlo brzo sve pohvatate zato što Vivi i Matsumoto to provuku kroz razgovor. Anime je uznemirujuć, dirljiv, iskren, a često i nepredvidljiv. U pitanju je jedno spektakularno putovanje do pronalaženja svrhe u životu. Tu je taj već viđeni prikaz distopijske budućnosti do koje dolazi jer čovječanstvo uspjeva da zgromi samo sebe, ali on funkcioniše.

Na prvi pogled, on ne donosi ništa novo, ali jeste specifičan spoj stvari na koje nismo navikli.

Ono što je naročito posebno u ovom projektu jeste upotreba muzike. Odluka da ovo bude muzički triler jedna je od najzanimljivijih odluka koju su donijeli njeni tvorci. Vivi od početka muči pitanje koje

je uvezano sa svrhom koju su joj dali na dan kada su je stvorili. Ona je bila prvi primjerak vještačke inteligencije stvoren sa jednim jedinim ciljem - da donese radost kroz pjesmu. Ali, tu je bila još jedna začkoljica. Za vrijeme programiranja, provučene su i riječi - pjevati svim srcem.

Potreba da pronađe značenje ovih riječi za Vivi je teža od bilo koje misije na kojoj je bila i tu jako podsjeća na Violet Evergarden - još jednu čudesnu djevojku iz anime hita, koja je u potrazi za značenjem ljubavi.

Ovaj zadatak mijenja Vivinu perspektivu prema svemu čemu je težila. Njena svrha, njen cilj, bio je da očara publiku svojim pjesmama, da donese ljudima sreću. Ali, Diva to nije mogla da uradi. Razlog je njeno površno razumjevanje definicije srca. Upravo ova analiza i put do pravog značenja daju dodatne nijanse animi i čine da zaboravite na sitne detalje koji možda i nisu toliko savršeni. Za nju, srce je bilo nešto što kuca u grudima. Kako je onda mogla pjevati svim srcem? Što zaista znači pjevati svim srcem?

Proučena srž

Istina je da postavite ovo pitanje bilo kome dobili ste sasvim različite odgovore. Naša iskustva i sjećanja oblikuju odgovor na ovo vrlo ambiciozno i nimalo lako pitanje. Dakle, u suštini, mi dajemo pitanju sopstveno značenje i u skladu sa tim odgovaramo.

Zbog toga, koliko god puta da Vivi pita ljude oko nje šta znači pjevati svim srcem, ne dobija odgovarajući odgovor.

Vivi, android u misiji osluškivanja onog najljudskijeg u nama

imdb.com

T

7

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Naravno, do odgovora dolazi tek nakon što joj Matsumoto kaže: ,,Ako ne možeš nešto da definišeš jer nemaš sa čim da uporediš, onda smisli svoju definiciju“. Pa kako da ga ne volite?

Balada do koje Vivi dolazi na kraju ove emotivne putešestvije samo je kruna predivnog saundtreka čije će vas pjesme dugo progoniti. Tvorac ovih istovremeno jezivih i veličanstvenih melodija jeste Satoru Kousaki. O dizajnu likova i samoj animaciji ne treba reći više od toga da je

Vivi radio Wit Studio, jedan od trenutno najboljih u industriji. Akcione sekvence oduzimaju dah i sjajno koriste plave i bijele boje koje dominiraju da monotonost nadoknade fluidnošću i sjajnim borbama. Anime je zaista uživanje za gledati.

Jedan od najsnažnijih aspekata naučne fantastike sposobnost je da ispita ljudsko stanje iz nešto drugačije perspektive. Često i da dublje prouči srž onoga što ljude čini, pa, ljudima. Vivina borba u ovoj animi, barem njena

centralna, jeste potreba da shvati šta znači raditi nešto ,,svim srcem“. Iako je u pitanju gomila plastike, metala i računarskih programa, ova djevojka se ne razlikuje od najljudskijih likova koje ćete imati priliku da upoznate i zavolite u serijama ili filmovima. I opet, jako podsjeća na Violet. Ukoliko ste voljeli Violet, voljećete i Vivi. A ukoliko prvo zavolite Vivi, voljećete i Violet, zato joj obavezno pružite šansu.

Biljana MARTINIĆ

Ocjena: 3.9/5

8

Četvrtak, 16. septembar 2021.

zerkalo

Artificijelna forma mjuzikla nije sp

imdb.com

Iščašeni ples u šum

Adam Drajver i Marion Kotijar u klinču provokativne ljubavi i komedije

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

N

egde u prvoj trećini mjuzikla „Annette“, po tekstu i muzici braće Rasela i Rona Maela (poznatijih po tome što su kreativni duo benda Sparks), a u režiji umetnika poznatog pod pseudonimom Leos Karaks, antijunak, stend-ap komičar Henri Makhenri (Adam Drajver) postavlja sebi retoričko pitanje - zašto je postao komičar.

Potraga za ljubavlju

On će na njega, nakon svojevrsne slovenske antiteze („ja li grmi, ja l‘ se zemlja trese“, znate već kako to ide), odgovoriti dubokom konstatacijom da mu je glavna motivacija da razoruža publiku kako bi joj mogao reći istinu. U tom trenutku, on je svakako Karaksov alter ego.

Leos Karaks, pravim imenom Aleks Kristof Dipon, kroz celokupnu karijeru ko-

ja broji tek šest dugometražnih filmova, otprilike toliko kratkometražnih i par video-spotova za 37 godina rada, pokušava da nađe modalitet kako bi razoružao publiku da bi joj „podvalio“ neprijatnu ili teško shvatljivu istinu. On taj način pronalazi kroz elemente teatra i performativne umetnosti u formi filma i kroz kreaciju iluzije nerealnog i izmišljenog da bi se pozabavio onim realnim, a često duboko skrivenim.

Istinom i iluzijom kao vektorom za istu se bavio kroz veći deo karijere, od izmišljanja umetničkog pseudonima, u pitanju je anagram od imena Aleks i Oskar, preko učestalog nazivanja svojih likova jednim od tih imena, pa sve do takođe učestalog „kastinga“ glumca Denija Lavana za svoj filmski alter ego. U ranijoj fazi karijere koja se naslanja na nasleđe „novog talasa“, Karaks je sa svojim filmskim Aleksom u Lavano-

voj interpretaciji tragao za istinama o ljubavi, da bi nakon uspeha sa ,,Boy Meets Girl“ (1984) i ,,Bad Blood“ (1986) pogoreo sa ,,The Lovers on the Bridge“ (1991) probivši rokove i budžete.

Nakon osam godina pauze, usledio je veliki povratak, bez Lavana i Aleksa, u formi ispitivanja perverzije na liniji ne mnogo različitoj od Novog francuskog ekstremizma sa filmom ,,Pola X“ (1991). Lavan se vratio, ne kao Aleks, nego kao Oskar u filmu ,,Holy Motors“ (2012) i išao od sastanka do sastanka, od uloge do uloge, vozeći se u beloj limuzini ulicama Pariza, a Karaks je nastavio da ispituje životne misterije na sijaset tema.

U filmu ,,Annette“ nemamo ni Aleksa, ni Oskara, a forma mjuzikla je sama po sebi sasvim artificijelna i rigidna, ali veoma je vjerovatno da pred sobom imamo Karaksov najistinitiji film. Možda čak i najličniji, budući da u njego-

vim filmovima muzika ionako igra bitnu ulogu i da je u ranijim intervjuima izjavljivao da želi da živi muziku.

Karaks nam ovde kroz performativnu i teatralnu formu propoveda istinu, ne samo svoju, već i univerzalnu.

Nestalna sreća

Njegove aspiracije jasne su od samog početka, metauvoda u kojem se „braća Sparks“ retorički pitaju hoćemo li početi, dok su u muzičkom studiju prisutni sam Karaks i njegova kći. Nakon toga upoznajemo naše likove, već pomenutog Henrija, i njegovu ljubav, opersku pevačicu En Defrano (Marion Kotijar). Henrijeva komedija bi se teško mogla nazvati smešnom, koliko neprijatnom i provokativnom. On publiku zaista angažuje i uspeva da je natera na interakciju i horsko ponavljanje, ne bi li joj podvalio različite asocijalne opservacije. Sa druge strane, En u publici budi

Autor podiže ulog sa demistifikacijom društva spektakla i činjenice da čak ni „celebrity“ ličnosti nižeg ešalona više nemaju pravo na privatnost, niti vremena da shvate što im se sa životima dešava prije nego što ih stres sustigne, nesigurnosti nagrizu, a pucanja otvore pukotine kroz koje će propasti

iskrene i duboke emocije činom svog umiranja na sceni, zbog čega je omiljena i među kolegama i među posetiocima.

Njih dvoje se upoznaju, zaljubljuju i postaju poznati par kojem je žuta štampa i treštelevizija uvek za petama, kako to inače biva s parovima slavnih. Kao negativno, zloslutno prisustvo, tu je i jedan od njenih bivših ljubavnika, korepetitor s dirigentskim ambicijama (Sajmon Helberg). Sreća zaljubljenog para biće krunisana brakom i rođenjem kćerkice, naslovne Anet, ali, kao što to već znamo iz filmova (a i iz života), takva sreća ne može da traje dugo.

Javljaju se nesigurnosti i sa njegove i sa njene strane. Kako su se oni iz različitih svetova zaljubili jedno u drugo?

Kako će moći da jedno drugo

9

Četvrtak, 16. septembar 2021.

mi muzičkih žanrova

Čudačka energija

Artificijelnost postavke jasna je iz svakog kadra i scene. Kadrovi su u principu duge, neprekinute vožnje kroz opsežno postavljene i koreografirane scene koje se dužinom približavaju činovima u teatru. Uprkos tome, ,,Annette“ ni u jednom trenutku nije statičan ili, daleko bilo, dosadan film.

Trajanje od skoro dva i po sata se ne oseća, scene su pune dešavanja pregledno uhvaćenih kamerom direktorke fotografije Karolin Šempetije, a montaža Neli Ketije precizna je i ključna za odvajanje većih i značajnijih celina.

Jedan od aduta svakako je kasting. Adam Drajver ima tu jedinstvenu čudačku energiju, ali ona je dovoljno versatilna da se može okrenuti i u smeru „lakših tonova“ kao kod Džarmuša u filmu ,,Paterson“ (2016) ili Baumbaha u ,,The Meyerowitz Stories“ (2017). Bilo u smeru emocijama nabijene drame kao opet kod Baumbaha u ,,Marriage Story“ (2019), ali i prema mračnijim sferama, zbog čega je i izabran za glavnog negativca Kajla Rena u novom

,,Star Wars“ serijalu. Ovde, uz dodatak pesme i donekle plesa, dobija priliku da svog lika povede u sva tri pravca. Za Marion Kotijar već znamo da, pored glume, ume i da peva, makar od filma ,,La vie en rose“ (2007), međutim njeno prisustvo je ovde dosta više eterično, ali sa težinom distrakcije kakvu je unela i kod Nolana u ostvarenju ,,Inception“ (2010). Sajmon Helberg ovde igra kontratipa nespretnog i nesigurnog muškarca koji ga je proslavio u seriji ,,The Big Bang Theory“, njegovo prisustvo je dovoljno zloslutno, a opet nekako humano.

Muzika je možda najbitniji aspekt u ovakvom filmu, posebno ako likovi svoje replike, uz tek par izuzetaka, moraju da otpevaju. Što se pevanja tiče, ono ponekad prelazi u aritmični recitativ, doduše možda ne tako ekstreman kao u „antimjuziklu“ ,,London Road“ (2015), ali svakako podalje od teatarskih i filmskih kanona žanra. Instrumentalna podloga, pak, čini da se „Annette“ s lakoćom kreće kroz šumu različitih muzičkih žanrova, od za

Anet, do same završnice filma lutka i autor Karaks, oči u oči

Sparkse potpisni eklektični art-pop, preko rok opere, do one klasične, pa sve do neoklasike i avangarde, a to kontrolisano mnoštvo žanrova nikad nije konfuzno i kakofonično.

Kraj banketa

Na tematskom planu, u filmu se mogu iščitati tragovi dva potpuno različita mjuzikla, ,,The Star Is Born“ (iz ranijih inkarnacija) i ,,New York,

New York“: reč je o sukobu koncepta slave i braka i pokušajima da se nađe balans između jurnjave za uspehom i ispunjenim privatnim životom. Karaks, međutim, podiže ulog sa demistifikacijom društva spektakla i činjenice da čak ni selebriti ličnosti nižeg ešalona poput komičara i klasičnih muzičara više nemaju pravo na privatnost, niti vremena da shvate šta im se sa životima dešava pre nego cineuropa.org

zadrže? Šta ako njega stignu grehovi prošlosti u skandalu a la „me too“? Dodatni faktor je činjenica da roditeljstvo na njih drugačije utiče: dok je Enina karijera neokrnjena, Henrijeva slava je na zalasku.

Na sve to, dolazi do tragedije na odmoru na jahti na olujnom moru i Henri ostaje sam sa Anet. Ili to nije tek tako slučajno? Bilo kako bilo, Anet (do pred sam kraj film prisutna jedino u formi animirane lutke) nosi nezemaljski talenat. Da bi talenat svoje kćeri okrenuo u svoju korist, Henri mora da potraži pomoć dirigenta, bivšeg korepetitora, ali nesigurnost (ili nečista savest) vreba iza svakog ćoška i preti da ga sustigne...

,,Možemo li početi“ kao savršen meta-uvod za mjuzikl

što ih stres sustigne, nesigurnosti nagrizu, a pucanja otvore pukotine kroz koju će propasti. S tom poentom Karaks možda dolazi na „kraj banketa“, ali to ne znači da je išta manje u pravu.

Zapravo, to je možda poenta i o savremenoj filmskoj sceni i filmskoj umetnosti, što posebnu težinu ima kada dolazi od stvaraoca koji je svedočio mnogim smenama trendova.

Leos Karaks je sa ,,Annette“ napravio svoj prvi američki film, doduše u širokoj globalnoj koprodukciji, ali u holivudskom klasičarskom žanru, ali i da, kodovima žanra uprkos, napravi svoj najrealniji i „najnormalniji“, najpristupačniji film koji o životnim istinama govori jasnim jezikom. Žiri u Kanu je to prepoznao, pa je nagradio i njega za režiju (uprkos tome da rešenja nakon uvoda filma možemo predvideti) i braću Mael za muziku (iako su već pominjali kako im je jedna od životnih želja da pišu filmsku muziku i mjuzikle). S tim u vezi, „Annette“ je idealan film za gledanje u paru s još jednim kanskim naslovom, dokumentarcem ,,The Sparks Brothers“ Edgara Rajta.

Ocjena: 8,3/10

indiewire.com

priječila ,,Anette“ da postane Karaksovo najistinitije i najličnije djelo

10

Četvrtak, 16. septembar 2021.

CELULOID

Zanimljiv spoj Marvela, wuxia filma i modern

Spektakl utemeljen pametnim referenca Režiser Destin Danijel Kreton po prvi put radi sa ogromnim budžetom i uspijeva da napravi film koji je dovoljno atraktivan da privuče pažnju široke publike, ali i dovoljno ukorijenjen u emocijama da zadrži pažnju one zahtjevnije

N

ećemo puno pogrešiti ako kažemo da nam je već dosta Marvelove serijske proizvodnje superherojskih filmova i konstantnog proširivanja univerzuma, čija mehanika već počinje da liči na telenovele.

Iako je kraj već nekoliko puta proglašen, on se zapravo čak i ne nazire, a nadležni u Marvelu stalno otvaraju nove i nove priče, često orijentisane prema ciljanoj demografiji u globalnom bazenu publike. A pitanje je jedino, kada će se i kako one spojiti u neki novi telenovelični „filmski univerzum“.

Zamjena negativca

Na svu sreću, u tim lutanjima i balansiranju između servisiranja starih i privlačenja novih fanova, Marvelovci ponekad pogode i poneku poentu. ,,Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings“ primer je relativnog pogotka, a najbolja

vest u svemu tome je činjenica da ovaj film stoji relativno samostalno, kako po pitanju priče, tako i po pitanju stila kojim se azijska tematika i kineska mitologija tretiraju s relativnim respektom.

Naslovni junak Šang-Či doduše postoji u Marvelovom stripovskom univerzumu, ali se sigurno ne može svrstati u najpopularnije. Nastao je 70ih godina u vreme pomame za kung-fuom, nakon toga se nekako održavao u životu. U stripovima u kojima se ŠangČi pojavljuje najproblematičniji je odnos prema kineskoj kulturi koji je u najmanju ruku pojednostavljen i sveden na stereotipe. Najveći problem je, pak, negativac, ŠangČijev rođeni otac Doktor Fu Manču. Problem nije dramaturške prirode (ipak je to bilo pre nego što je Dart Vejder otkrio tajnu Luku Skajvokeru), koliko se mogao naći u koncepciji lika koji u jednom

Najveći azijski glumac Toni Long izuzetan izbor za negativca

spaja stereotipe o Azijatima i one o zlim genijima.

Stvar koju je kreativni tim iza ,,Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings“ pogodio u centar je menjanje negativca, odnosno njegovog identiteta.

On je ovde i dalje Šang-Čijev otac, ali pod novim imenom i sa novom biografijom. Pravila zanata nalažu da je akcioni film dobar samo onoliko koliko je to njegov negativac, a ovde za bonus imamo i vrhunskog glumca u dobro napisanoj ulozi, Tonija Longa, honkonškog glumca poznatog iz filmova Vong Kar-vaja kao što su to ,,In the Mood for Love“, ,,2046“ i ,The Grandmaster“.

Pričom o negativcu Venvuu ovaj film čak počinje. Venvu se nekako domogao deset magičnih prstenova koji mu daju neverovatne moći poput polja sile i besmrtnosti. Oko sebe je okupio vojsku ljudi kojima je upravljao i pomoću kojih je

kontrolisao sve, od kriminala u Kini do globalne politike u narednih hiljadu godina. Jedino što je ostalo neosvojeno s njegove strane je mitsko selo Ta Lo skriveno šumom koja se stalno pomera.

Usijano sječivo

U potrazi za selom naleće na njegovu čuvarku, mističnu i naoko miroljubivu Li (Fala Čen), koja je jedina sposobna da se odupre njegovoj sili u direktnoj borbi. Dešava se nešto neočekivano, njih dvoje se zaljubljuju jedno u drugo, odriču se svojih moći i napuštaju svoje dosadašnje živote.

Plod njihove ljubavi bili su dvoje dece, radoznali dečak Šang-Či i devojčica Šialing.

Za celu priču se ispostavlja da je u formi naratorke priča Li, netom pre nego što će poginuti kada je sustigne Venvuova prošlost.

Dvadesetak godina kasnije, Šang-Či živi kao Šon (kanadski glumac Simu Liu), još jedan kineski imigrant u San Francisku koji i pored svog obrazovanja radi na hotelskom parkingu, a vreme provodi sa svojom jednako neambicioznom i za tri koplja šašavijom prijateljicom Kejti (Avkvafina u svojoj potpisnoj komičnoj ulozi). Njihov miran život prekida se u trenutku kada ih u autobusu na putu na posao napadnu dvojica siledžija u nameri da otmu Šonov medaljon, pa on mora da im se suprotstavi svojim kung-fuom. Ako to još može da se podvede pod „čovek zna se da se bije“ izgovor, susret sa

trećim siledžijom koji umesto ruke ima usijano sečivo sigurno ne može.

Stvar je jasna, Šang-Či je pobegao od oca koji ga je obučavao za atentatora, otac ga je pronašao, verovatno u nameri da se domogne talismana pokojne Li, a osim njega u opasnosti je i njegova sestra. Šialing (Menger Žang) živi u Makau, ispostavlja se da vodi dark veb imperiju s fantastičnim tučama i klađenjem, i Šon i Kejti moraju da odu tamo da je upozore na opasnost.

Finalna bitka

Venvu kaje, naravno, brži od njih i ima opsežni zli plan da konačno osvoji Ta Lo uz pomoć talismana svoje dece. Želja mu je da mu se u tom poduhvatu pridruže i njih dvoje jer njegova motivacija nije čisto osvajačka, već ima i emocionalnu komponentu. Venvu, naime, ne može više da živi bez Li, a ona ga, čini mu se, zove da je oslobodi iz stene u koju su je njena familija i ljudi iz sela zazidali.

Ta Lo, međutim, nije obično selo, već predstavlja fantazijsku tampon-zonu između između svetova, a iza stene je portal koji u svet pušta žderača duša kojeg je sve teže zaustaviti što više duša proždere... Sledi bitka sa sve borilačkim veštinama, mačevima, strelama, zmajevima i drugim mitološkim bićima...

Finalna bitka ujedno je i najslabiji deo filma, ali je zapravo nužno zlo da bi ,,Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings“ bio i ostao Marvelov film. U pitanju je kakofonija i inflacija haosa s predvidljivim završetkom razvučena na preko pola sata sa sve gomilom sitnih obrata. To po-

11

Četvrtak, 16. septembar 2021.

nih hongkonških akcija u kino-hitu ,,Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings“

n na ama staje posebno primetno i zamorno u varijanti 3D projekcije (srećom dizajn je dovoljno šaren da pokrije činjenicu da su 3D projekcije inherentno tamnije od 2D), ali na sreću film uspeva da pre toga zaradi dovoljno kredita da istrpimo tu prolongiranu orgiju vizuelnih efekata.

Prethodne akcione sekvence tučnjave i jurnjave su dovoljno dobro osmišljene i koreografirane, uz pametne reference kako na fantazijske „wuxia“ filmove, tako i na hongkonške akcijade s modernijom tematikom. Rana scena borbe između Venvua i Li u sećanje priziva ,,Crouching Tiger, Hidden Dragon“ Anga Lija, tučnjava u autobusu kanonske filmove Džekija Čena, a jurnjava po skelama stospratnice moderne azijske akcione filmove.

Sfera ideala

Tretman likova i glumačka podela su takođe dobro pogođeni. Venvu dobija dovoljno prostora da prodiše i postane najzanimljiviji lik filma, a zbog interpretacije Tonija Longa možemo mu potpuno verovati. Kontrateža između Venvua i Li oslikava kontratežu „muškog“ osvajačkog i „ženskog“ odbrambenog principa. Menger Žang je više nego solidna kao Šialing koja zaslužuje sopstveni akcioni film, Avkvafina reciklira svoju komičnu personu u nešto pasivnijem obliku, ali joj je komičarski tajming perfektan, baš kao i sposobnost brzog prebacivanja u dramski stil glume. I Simu Liu kao Šon, odnosno Šang-Či bolje prolazi u komičnim momentima baziranim na nespretnosti i neambicioznosti, ali je soli-

Izuzetna podjela likovna u zabavnom i emocijama nabijenom hitu

dan i kao lik kojeg nešto mori, pa i kao akcioni heroj. Mišel Jeo kasnije ulazi u film kao mudra i blaga tetka iz sela Ta Lo, a za tragače za Marvelovim referencama, tu su i Benedikt Vong (Vong iz filma ,,Doctor Strange“) i Ben Kingsli kao Trevor / Mandarin iz trećeg filma ,,Iron Man“, doduše u ironičnom kontekstu.

Sve to pod svojom režiserskom palicom spretno drži Destin Danijel Kreton. Pro-

fesionalno, on potiče iz jednog sasvim drugačijeg miljea, nezavisnih filmova poput ,,Short Term 12“ kojim nije lansirao svoju karijeru, već i karijere glumaca Bri Larson, LaKita Stefilda i Ramija Maleka, a njegov stil se može opisati kao spoj pojavnog realizma i dubokog humanizma u sferi ideala. Njegov prethodni film ,,Just Mercy“ jeste bio holivudski, ali u poptuno drugačijem kanonu socijalno

relevantnog filma po istinitim događajima. Sada prvi put radi sa ogromnim budžetom i uspeva da napravi film koji je dovoljno spektakularan da privuče pažnju široke publike, ali i dovoljno ukorenjen u emocijama da zadrži pažnju one zahtevnije.

Vreme i zarada na bioskopskim blagajnama će pokazati hoće li ,,Shang-Chi and the Legend of the Ten Rings“ biti samo kuriozitet u Marvelovoj

kolekciji superherojskih filmova ili će to biti prekretnica i poslužiti kao motivacija za traženjem manje poznatih stripovskih likova za niz samostalnijih filmova. Već u prvoj sedmici film je pokrio svoj nominalni budžet, što nije mala stvar u ovim kriznim vremenima. Pitanje je samo hoće li to biti dovoljna motivacija studijskim glavarima.

Marko STOJILJKOVIĆ

Ockena: 3,2/5

12

Četvrtak, 16. septembar 2021.

celuloid

Biografija Arete Frenklin ,,Respect

imdb.com

Kosmičk u sjenci O

Za oskarovku je u ovom projektu ključni balans, a užasno je teško učiniti ono što ona uspijeva: ne falširati u kilometarskoj širini oktava i skala života ,,kraljice soula“ kojima treba balansirati

gromna je razlika u tome što znači pjevati predivno, a što predstavlja glas koji odjekuje daleko i koji može oblikovati brisani prostor pred sobom. U tom prostoru između jednog i drugog je ono što je za Aretu Frenklin značilo: ,,Respect“.

Sve o Areti stalo je u ponos žene koja je, duboko u osmoj deceniji, insistirala i u najvećim i najcjenjenijim dvoranama svijeta da prije nastupa izbroji kompletan honorar, novčanicu po novčanicu – ili inače ne bi stupila na binu. ,,Kraljica soula“ je bila istinsko plemstvo umjetnosti u onoj mjeri u kojoj joj je bilo bitnije da je poštuju, nego da je vole.

E takvoj Areti je za života moglo biti da praktično prstom pokaže i izabere zvijezdu Holivuda koja će je glumiti u biografskom filmu. ,,Respect“ je dokaz da je znala da odabere: oskarovka Dženifer Hadson je fantastična, uzbudljiva, orkanski moćna i savršeno ranjiva Areta.

Odnos sa majkom

Dženifer Hadson briljantna i dostojna ruha i podijuma kraljice soula Arete Frenklin

Za Hadson je u ovom projektu ključan balans, a užasno je teško učiniti ono što ona uspijeva: ne falširati u kilometarskoj širini oktava i skala Aretinog života kojima treba balansirati. Od djevojčice koja je u očevom domu praktično silovana i prvi put rodila sa 12 godina; do gospel vunderkida koju je otac, slavni hrišćanski propovjednik, praktično godinama instrumentalizovao; do osobe koja, konačno, uspijeva da shvati na koji na-

13

Četvrtak, 16. septembar 2021.

t“ vrijedi isključivo zbog demonstracije talenta Dženifer Hadson

čin njen glas može istinski da se čuje.

Od žene koja se proslavlja pjesmama u kojima svjedoči o prepuštanju, slabosti pred drugom osobom; koja na izvjestan način slavi poniznost, ali podvlači i zahtijeva respekt za to... Do ikone afroameričke emancipacije. Pa pravo u ambis, sunovrat alkoholizma, progonjena starim demonima – i natrag u slavu, u konačno mirenje, u ,,Amazing Grace“ i gospel.

To je put Arete i trasa kojom se kreće film ,,Respect“; na tom putu Dženifer Hadson nijednom nije promašila notu.

Kamo sreće i žali bože što Areta Frenklin nije birala i autora filma. Južnoafrikanka Lizl Tomi je krupna zvjerka sa Brodveja, a ,,Respect“, koji je trebalo da bude premijerno prikazan još u avgustu prošle godine (pa zbog pandemije odložen) je njen režiserski debi. Na kraju je oslikala vizuelno potpuno konvencionalan biografski film. I to mu je ključna mana: Dženifer Hadson grmi, prijeti karipskim tornadima i gospodari soul olujom od Nju Orleansa do Detroita... A od početka do kraja kao da nema filmski orkestar koji će to da isprati. ,,Respect“ je zato, po mnogo čemu, ,,one woman show“. Sa izuzetkom scenarija, koji je interesantno postavljen i sa tezom, ali čiji potencijal režiserka nije imala dovoljno petlje ili senzibiliteta da iskoristi.

Interesantan segment i ,,dribling“ filma je to što ćete osjetiti da na izvjestan način ,,Respect“ nije toliko film o

shondaland.com

ki moćna gluma ci blijede režije Marlon Vejens neubjedljiv u stereotipnoj ulozi Aretinog muža Teda

Areti Frenklin, koliko o njenoj majci. Ili, o onom što je majka, decenijama ispod radara javnosti i čija je tragedija gurana ispod tepiha – za Aretu značila. I tako se postavlja jedna efektna ženska priča, čak svježa u cijelom nizu modernih filmskih i televizijskih – jer djeluje iskreno i potpuno realno.

Efektni fleš-bekovi

Taj vrlo kompleksan sklop ličnosti, koji je Areta gradila kako bi uopšte opstala i sačuvala zdrav razum, po mnogo čemu je bio građen

na potiskivanju traume. I to je u filmu ,,Respect“ sjajno odslikano: povremeni flešbekovi su servirani ,,na kašičicu“ i otključavaju, kad im se najmanje nadate, bitne i označiteljske momente jedne kompleksne osobe. Do kraja će je progoniti kao lični demoni, gomilati se za osjećaj užasne krivice, prije nego eksplodira u alkoholizmu - a zvijezda u ključnoj životnoj borbi konačno pokuša da prepozna i prihvati sebe.

Sve to je iskorišćeno da Dženifer Hadson otpjeva, servi-

Dinamika odnosa kćerke i oca realna i jaka: Dženifer Hadson i Forest Vitaker

ra i na odličan način objasni ključne pjesme i albume Aretine karijere. Taj momenat, kada znate zbog čega je ta velika pjesma morala biti upravo tada, tu, je ono što u velikoj mjeri ,,Respect“ odvaja od ,,Genius“ projekta Nacionalne geografije, u kom je ranije ove godine Aretu (mnogo manje efektno i moćno) glumila Sintija Erivo. Dakle, nije samo Dženifer ono što ,,Respect“ čini za klasu boljim filmom, već i kontekst narativa u koji je ubačena i koji je vrlo inteligentno i pažljivo iznijela.

Ono po čemu su dva filma gotovo nalik kao jaje jajetu – su muškarci. Mnogo je silnika i predatora bilo u životu Arete Frenklin, od djetinjstva, a ta tragedija je važan segment oba ostvarenja. Ono u čemu ,,Respect“ dodatno odvaja je lik slavnog oca, velečasnog Klarensa Frenklina. Forest Vitaker je u filmu možda previše mek i svjesno je karakternu pozornicu ostavio za Aretin šou; ali isto tako pažljivo prati tanku liniju

između previše zaštitničkog i manipulativnog oca.

Jako bitno, na isti način na koji pratimo Aretinu evoluciju ličnosti, pratimo i njegovu; a finalni rezultat na tom polju je skoro katarzičan.

Kora od banane

Sa druge strane, Marlon Vejens kao Aretin nasilni suprug Ted Vajt je potpuno konfekcijski i neinteresantan lik. Svojevrsna je karikatura tipa koji sebe viktimizujenasvakomkoraku-od barikade u rasnoj borbi do bračne postelje. I od starta je teško provaliti što je to što je Aretu privuklo kod njega – između Marlona i Dženifer Hadson je teško uhvatiti bilo kakvu privlačnost i to je krupna kora od banane za ovaj projekat.

Veliki broj elemenata (poput ,,sudara“ sa prvim bjelačkim orkestrom ili brojnih bitnih faca iz afroameričke kulture koje na samom početku filma prolaze kroz dom velečasnog Frenklina) potpuno je klišeiziran – ali opet funkcioniše. Na način da ono ,,respect“ Arete, duboko povezano sa ličnim traumama i odrastanjem jedne mlade žene u predatorskom svijetu – ima jasnu nit koja se odnosi i na borbu Afroamerikanaca za prepoznavanje i poštovanje u modernoj Americi.

Tako Dženifer Hadson, nošena dobrim tekstom, uspijeva da pokrije krupne autorske promašaje i propuštene prilike režiserk.

I da, konačno, na vrlo ubjedljiv način, u ozračju Aretinog najvećeg i najličnijeg albuma ,,Amazing Grace“ (što je najljepša veza gospela i soula) – učini završnicu filma efektnom i pobjedničkom. Zato je ,,Respect“ potencijalno i najlošije režirani film za koji bi rekli da ne bi trebalo da ga propusite ove godine. Vrijedi – zbog Arete, zbog Dženifer Hadson i jedne autentične priče ranjive žene, čiji će glas i stav predivno odjekivati vjekovima. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3,3/5

14

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Netfliksovi mamci

serije

Od misteriozn do linčovskog Netflix

Misterizona horor serija „Brand New Cherry Flavor“ svakako je probudila najveće interesovanje, što zbog oduševljenih svjetskih i regionalnih kritičara koji su je smjestili u isti koš sa Linčom (!), što zbog same teme Piše:

Davor PAVLOVIĆ

N

išta neobično nije da Netfliks u jednom danu izbaci nekoliko serija. Tako radi već duže vrijeme pokušavajući da upeca što više gledalaca u sopstvenu striming mrežu, da bi satima i satima bindžovali dostupni sadržaj.

Netfliksov poslovni model je takva paljba iz svih žanrovskih topova, da mnogi promašuju pravu metu. Zato je uvijek pitanje, pa čak i za serije i filmove koji završe u segmentu trending – vrijedi li posvetiti im pažnju. Stoga smo se i zapitali da li je to slučaj i sa tri Netfliksove serije koje su podigle veliki hajp u posljednjih nekoliko sedmica.

Istina je da sve tri imaju vrlo zanimljive premise. Poljska „Open Your Eyes“ vrti se oko djevojke koja se budi u vrlo sumnjivoj ustanovi za liječenje, a uopšte se ne može sjetiti ni sopstvenog imena, ni kako je tu dospjela. U trileru „Clickbait“ otmica naizgled savršenog supruga, oca, sina i brata, za kojeg se ispostavlja da je možda seksualno zlostavljao i ubio barem jednu ženu, preokreće naglavačke život njegove porodice.

Misteriozna horor serija „Brand New Cherry Flavor“ svakako je probudila najveće interesovanje, što zbog oduševljenih svjetskih i regionalnih kritičara koji su je smjestili u isti koš sa Linčom (!), što zbog same teme: priče o mladoj, talentovanoj režiserki koja dolazi u Los Anđeles

Posteri tri Netfliksova projekta

da bi izgradila karijeru, upadajući pritom u nadrealističku igru mačke i miša sa velikom producentskom zvjerkom koja ispada, pogađate, seksualni predator...

Pogledali smo sve tri serije ne bismo li vidjeli u čemu je fora i da li je uopšte ima. A evo i što smo zaključili...

OPEN YOUR EYES

Otvori oči, a mozak pusti na pašu...

Poljsko tržište za Netfliks nije novo.

Nedavno je bila aktuelna solidna serija ,,Sexify“, a prije nje adapta-

cija romana Harlana Kobena ,,Šuma“. ,,Open Your Eyes“ (,,Otworz Ocy“) je još jedna adaptacija, ovog puta horor/triler romana ,,Druga šansa“ Katarine Berenike Miščuk. Serija ima kreativan početak, osmišljen na takav način da se gledalac navuče.

Glas iz offa svako jutro podsjeća djevojku ko je ona, dok se nalazi u instituciji koja liči na ludnicu.

Osnovni plot o junakinji koja ima amneziju se beskonačno mnogo puta odigrao u fikciji. Nije teško zaključiti zašto je to tako. Gleda-

lac stvara simpatije prema svom junaku i želi da sazna do kraja šta mu se dogodilo, a ,,Otvori oči“ nije izuzetak. Julija (Marija Vavrenjuk) se ne može ničega sjetiti, samo zna da su njezini roditelji poginuli u požaru. Tu gdje se liječi, nalaze se i drugi mladi ljudi s takvom traumom. Vremenom napreduje i sprijateljuje se s drugima, poput Šimona (Vojčeh Dolatovski), Pavela (Mihal Sikorski) i Iza (Klaudia Koščista). Zofia (Marta Njeradkjewic) vodi centar i izbjegava odgovarati na pita-

Četvrtak, 16. septembar 2021.

15

i koji su vam (ne)zasluženo ostali ispod radara

Marija Vavrenjuk sa više i manje uspjeha iznosi lik Julije u ,,Open Your Eyes“ oujeer.com

jem, okružena gustom, mračnom šumom.

Julija je središnja tačka, dok svi oko nje, poput Adama ((Ignjasi Lisa sa), Šimona i Magde takođe imaju dobar dio ekranskog vremena.

Nažalost, niko od njih nije harizmatičan i oni padaju u umorne arhetipove bez velikog razvoja.

Marija kao Julija ima svoje bolje i lošije trenutke, a u ključnim ponekad ne podnosi teret glavne uloge, a to se posebno odnosi u scenama sa Adamom. Između njih dvoje treba da postoji hemija koje nema. Autori su stereotipno kreirali i druge tinejdžere, a dijalozi među njima su vještački. Dva ,,negativna“ lika, Marta kao Zofia i Marcin Čarnik kao Piotrov terapeut ostavljaju zloslutan utisak od prvih trenutaka i stvaraju uvjerenje da nešto nije u redu.

Iako radnja dopušta mogućnost nastavka u obliku druge sezone, teško da će se desiti i treba se dobro zapitati da li ovoj seriji vrijedi posvetiti oko šest sati.

decider.com

ne poljske amnezije, povraćanja mačića

Ocjena: 2.2/5

CLICKBAIT

Čim ovaj video dosegne pet miliona pregleda, umrijeću. Kliknite ako smijete...

nja koja joj postavlja Julija. Dok pokušava nekako staviti situaciju pod kontrolu, sve je više proganjaju čudne vizije koje ima i koje je tjeraju da preispituje sve.

U suštini, ova serija je više tinejdžerska drama koja kombinuje različite ideje, od romantike, preko fantastike, do misterije i sastoji se od šest epizoda koje postaju sve brže kako sezona odmiče. Tokom druge polovine polako se odgovara na neka pitanja, čime se briše granica između stvarnosti i fikcije, da bi ipak sam kraj ostavio pu-

no toga neriješenog. Posljednja epizoda završava na strašnom Netfliksovom klifhengeru, koji će nesumnjivo ostaviti traga na gledaoce zbog nedostatka rješenja.

Posebno je zanimljiva scenografija u kojoj imamo vidljiv kontrast institucije u kojoj se junaci nalaze.

Ona je mješavina građevine iz doba socijalizma i haj teh zgrade.

Pacijenti imaju elektronske narukvice, a dok se u podrumu nalazi jedna velika čudna crna ploča. S druge to je stara, trošna vila sa bijelim zidovima i starim namješta-

„Clickbait“ nudi klasičan slučaj klik mamca, kao što naslov govori i vuče vas da gledate epizodu za epizodom.

Pia (Zoe Kazan) i njezin brat Nik (Adrijan Grenije) vrlo su bliski.

No, Pia je ,,crna ovca“ porodice i nije u dobrim odnosima s Nikovom suprugom Sofi (Beti Gabrijel), pa njih dvoje nerijetko vode žestoke svađe. Tako je bilo i za rođendan, a sljedećeg dana, kad se Pia htjela pomiriti, Nik je nestao.

Ubrzo nakon toga, internetom je počeo kružiti video-zapis u kojem Nastavak na sljedećoj strani

Nedovoljno iskorišćen potencijal Zoe Kazan u ulozi Pije u ,,Clickbait“

Četvrtak, 16. septembar 2021.

je držao dva znaka: ,,Zlostavljao sam žene“ i ,,Čim ovaj video dostigne pet miliona pregleda, umrijeću“. Svi su primijetili da to nije šala kad se Nikovo tijelo i pojavi. Tokom istrage pokazalo se da je Sofi imala aferu i da se Nik navodno zbog toga osvetio s nekoliko žena koje je upoznao na internetu. Jedna od njih tvrdi da se pretvarao da ju je oženio, a za drugu se kaže da je sebi oduzela život od tuge zbog njegovog odbijanja. Sve više ljudi oko Nika vjeruje da je bio loša osoba i da je na kraju sam izazvao svoju smrt. Samo Pia ne odustaje od traženja ubice i vjere u Nikov integritet.

Ova američka serija od osam nastavaka stvara napetost od samog početka i nudi niz prilično zanimljivih likova, čak i ako scenario neprestano koketira s klišeima.

Koristeći zamršeno strukturisanu naraciju, ,,Clickbait“ predstavlja jedan dio slagalice za drugim, dok se ne otkrije cijela priča koja ima sasvim neočekivane preokrete, a posebno kraj koji niko nije očekivao. Svaku epizodu doživljavamo iz nove perspektive. Prvo upoznajemo sestru, zatim detektiva, njegovu suprugu itd. Svi nam nude novi dio slagalice, a serija vam omogućuje da pogodite kojeg ćemo lika pratiti u sljedećoj epizodi.

Prednost i nedostatak ovog stila je to što ponekad neki lik postane središnji koji je manje zanimljiv od drugog.

Na primjer, u petoj epizodi pratimo voditelja vijesti Bena Parka (Abraham Lim) koji slučaj vidi kao priliku za napredovanje i rast popularnosti. Komentar o nedostatku moralnih granica u današnjem medijskom okruženju je zabavan, ali nedovoljno razrađen u cjelokupnoj priči. Likova ima u izobilju, ali mnogi su tanko napisani ili se pojavljuju niotkuda na proizvoljan način samo kako bi unaprijedili priču. Većina ekipe uglavnom igra kartonske likove i zapanjujuće je koliko malo znamo o bilo kojem od njih nakon osam epizoda, dok se najviše ističu Zoe Kazan i Beti Gabrijel, koje energijom donose dodatni naboj.

Ako ste se nadali da ćete u ovoj seriji saznati nešto zanimljivo o internetu, pogriješili ste, jer se ovdje manje radi o kritičkom ispitivanju ovog fenomena i njegovim negativnim ili pozitivnim aspektima.

Oni su dati samo u nagovještaju, gdje se želi skrenuti pažnja na opasnosti sve anonimnije međuljudske razmjene putem interneta.

Serija pripovijedanjem nudi sadržaj privlačan za gledaoce, koji je proizveden da postigne rezultat i

ništa više. Zasniva se na zapletu, od kojeg je teško skrenuti pogled, ali kad se završi, još ga je teže zapamtiti.

Roza Salazar neubjedljiva i gotovo iritantna kao glavni lik Liza Nova u ,,Brand New Cherry Flavor“

Ocjena: 2.7/5

BRAND NEW CHERRY FLAVOR

Harvi Vajnstin i najkisjelija višnja na svijetu...

Nerijetko se desi da neki autori budu preambiciozni, pa u najboljoj želji pokradu neke od svojih uzora, ali rijetko se desi da to bude dobro.

Uz to ako je uzor Dejvid Linč i pokradete ga površno, a ne smisleno, rezultat mora biti loš. Takav je slučaj sa serijom ,,Sasvim novi ukus višnje“ autora Nika Antoska i Lenore Zion, temeljenoj na istoimenom romanu Toda Grimsona.

Već u prvim kadrovima imamo Linčov ,,Lost Highway“, dok glavna junakinja Liza Nova (Roza Salazar) vozi prema Los Anđelesu. Ona je mlada režiserka i njen studentski kratki film je ostavio utisak na Lua Burka (Erik Lang), Oskarom nagrađenog producenta. Čini se da sve ide dobro, sve dok Burk ne krene putem Harvija Vajnstina i Lizino odbijanje shvati kao uvredu, što dovodi do drastične promjene stava prema njoj. Nezgoda koja je slična mnogima koji su izašli na vidjelo zahvaljujući pokretu #MeToo se ispostavi da je glavna poenta serije.

Liza tražeći osvetu, pomoć potraži od misteriozne Bore (Ketrin Kiner), koja baca kletvu na Burka, što dovodi do niza neobičnih situacija.

Prve dvije epizode celofanski dosta podsjećaju na ,,Mulholland Drive“ i najkvalitetniji su dio od osam epizoda. Osim solidno iskonstruisanih glavnih likova, u fokusu je vizuelni dio i priča, da bi nakon toga ona izgubila smisao i sve se svelo na senzaciju (mačići koje Liza povraća, vrata sa zamkama koja ne vode nikuda, drevno biće i svojevrsni zombiji). Ubrzo se ono što je moglo biti simbolički prikaz umjetničkih muka brzo pretvara u djelo, čija je najveća snaga pregršt odvratnih scena koje se ponavljaju, bez ikakve podloge zbog čega su one tu. Eskalacija nasilja djeluje više kao eskalacija apsurda, a humor koji pokušava da pruži u pojedinim dijalozima, zapravo nije smiješan.

Salazar je više nego neuvjerljiva i ništa joj ne vjerujemo, a njezin lik, kako vrijeme prolazi, prekriven istim namjernim afektima izaziva čak i antipatije. Toliko je vremena na ekranu gdje se grči od bola da biste morali biti neka vrsta fetišiste da biste u tome uživali. Kiner se najviše zabavlja kao vještica koja manipuliše situacijom za svoje ciljeve i u službi neke prikrivene moći. Lang,

variety.com

16

iako ,,bad guy“ uspijeva postići ono što Salazar nije, a to je pridobiti simpatije, jer svog naopakog lika učini simpatičnim kada mu kletva krene kidati život.

Sa potpunim odbacivanjem bilo kakvog narativnog, vizuelnog i logič-

kog kompromisa, sadržaj kreiran tokom epizoda stvorio je najkisjeliji ukus u ustima, ali i dalje ostavlja otvorena vrata za drugu sezonu, koja bi uz više kontrole i kohezije mogla oživjeti ovu seriju.

Ocjena: 2.2/5

Četvrtak, 16. septembar 2021.

PREPORUKA

17

Marija Dejanović, pjesnikinja

Zgrabi

Marija Dejanović: Uživala u poigravanju sedamdesetima na albumu St. Vincent, „Daddy’s Home“

FILM

Thanos Gogos

U optimističnom balonu tehno futurizma Filmove najviše volim gledati u kinima. Kako su bila zatvorena, vraćala sam se klasicima koje volim, poput „Sedmikrasky“ („Daisies“, Vera Čitilova, 1966), „Taxi Driver“ (Martin Skorseze, 1976), „Rondo“ (Zvonimir Berković, 1966), ali i nizu romantičnih komedija i tinejdžerskih drama iz ranih dvijetisućutih.

Televizijski program pratim preko interneta. Izdvajam Netfliksove dokumentarne serije „This Is Pop“ i „The Movies That Made Us“. Prva se na zanimljiv i pristupačan način bavi poviješću pop glazbe kroz analizu nekih od najznačajnijih pop fenomena od osamdesetih godina prošlog stoljeća, pa do 2000-ih godina. Druga kroz intervjue s glavnim akterima priča pozadinske priče o nastanku kultnih filmova poput „Home Alone“ (Kris Kolumbus, 1990), „Ghostbusters“ (Ivan Ritman, 1984) i slično. Svojedobno sam pogledala sve sezone „RuPaul’s Drag Race“ i većinu sezona američkog „Survivora“.

Zanimljiv mi je rijaliti šou kao format. Privlačan mi je sraz stvarnog i režiranog, odnos individualnog nastupa osobe koja glumi sebe i produkcijske intervencije. Zanimljivo mi je kako se uslijed fidbeka publike rijaliti šou od sezone do sezone razvija, raste i mijenja. Od domaćih volim „Večeru za 5“- tamo bome bude svačega.

Volim preslušavati albume kao cjeline. Svidjelo mi se poigravanje sedamdesetima na novom albumu St. Vincent, „Daddy’s Home“, za koji je autorica rekla da je inspiriran vremenskim razdobljem koje je uslijedilo nakon kraha idealizma djece cvijeća, ali se pojavilo prije diska, te da joj se to razdoblje činilo

FILM Koji film zaobići? Doista ne znam.

Kao što svaka roba nađe kupca, tako i svaki film nađe gledatelja.

Ima hvaljenih filmova koji su mi užasni, a ima objektivno katastrofalnih kinematografskih promašaja koje obožavam, upravo iz razloga što je sve u njima toliko pogrešno, da ih je užitak gledati. Primjeri takvih su već kultni „The Room“ (Tomi Vizo, 2003), te briljantno loše domaće ostvarenje „Kalvarija“ (Zvonimir Majcug, 1996).

TV

MUZIKA

Zaobiđi

TV Nemam televizor i uvijek kad odem u posjet roditeljima, zaprepasti me koliko su reklame postale histerične u odnosu na one na koje sam bila navikla dok sam još imala TV. Postale su neka vrsta vizualno-auditivnog nasilja. Srce mi počne jače lupati i pojavi mi se neka anksioznost, nervoza. Potreba ne da kupim taj proizvod, nego da ugasim TV. Predlažem ljudima da zaobilaze reklame jer, iako postoje reklame koje se stvarno mogu smatrati umjetnošću, većina ih je samo još jedan od stresora u ionako stresnom vremenu.

MUZIKA

analogno ovom „pokušavamo shvatiti kamo idemo“ vremenu u kojem živimo. Dobar mi je i glazbeno eklektični, ali i nepretenciozni album Dože Ket (Doje Cat) „Planet Her“, koji je također konceptualan.

Na njemu Doža stvara imaginarni planet pop eskapizma, zaigrane slobode i bubblegum optimističnog tehno futurizma.

Od domaćih albuma super su mi novi album Sare Renar „Šuti i pjevaj“, „Čar pitanje“ Dimitrija Dimitrijevića, „Siromahi i lazari“ Ivana Grobenskog, „Degute“ Pekija Peleta, te „Runo“ Igora Božanića.

Ovog sam ljeta dosta gledala i stare MTV unplugged koncerte. Dva najdraža su mi Nirvana i Alice in Chains.

Volim kad su stvari iskrene u vezi onoga što jesu. Ako je umjetnost, neka bude kvalitetno. Ako je politički angažman, neka mi otvori oči.

Ako je zabavno, neka me doista zabavi. Ako je treš, neka bude pravi treš. Ne volim kad se kič pokušava podvaliti kao umjetnost, kad se nešto banalno pokušava prikazati dubokim, kad se parole i floskule podvaljuju pod kritiku i aktivizam, kad se dosadne pjesme naziva zabavnom glazbom i slično. Volim, općenito, kad je iznevjeravanje očekivanja namjerno i produktivno, a ne volim kad mi se neuvjerljivo laže.

18

on

Ir

d ž uboks

en

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Maid

Metal božanstva istražuju bluz i kantri kao nikad do sada Brus Dikinson spreman za pakleni povratak

H

evi-metal muzika za špageti vesterne, eto što ti divni starci iz Mejdena sviraju na 17. albumu.

Proriču jednu bezvodnu prljagu za svijet čije će kočije gospodara vući tegleća marva, prije nego oni, kao jahači apokalipse, sjure niz bajkerski drum u velikoj avanturi od pjesme ,,The Writing on The Wall“.

Nekoliko je razloga zbog kojih nakon albuma ,,Senjutsu“ bendu Iron Maiden treba skinuti kapu. Prvo, što tvrdoglavo ratuje protiv bilo kakve nostalgije; ‘ladno odbija da stvara muziku poput one koja ga je proslavila. Drugo, što je jedan od ključnih pečata ploče ,,Senjutsu“: potpuno je očigledno, koliko se članovi prokleto ludo zabavljaju stvarajući novu muziku.

Dikinson u napadu

Drugačije nije i moglo biti: pjevač Brus Dikinson se potpuno oporavio nakon borbe sa tumorom na dnu grla. Metal božanstvo pokazalo je da nema Ahilovu petu. A takav Dikinson se sigurno ne bi vraćao da snimi prosječan album. Ne, morao je zaploviti u novu kreativnu teritoriju. Zato nije čudo što je kompletnu priču pjesme ,,The Writing on The Wall“, koju prati i neodoljiv animirani spot, osmislio sam Brus.

Ono po čemu ,,Senjutsu“ nosi ukus

ft.com

Juriš na novu teritoriju Pjevač Brus Dikinson potpuno se oporavio nakon borbe sa tumorom na dnu grla. Metal božanstvo pokazalo je da nema Ahilovu petu.

A takav Dikinson se sigurno ne bi vraćao da snimi prosječan album. Ne, morao je zaploviti ka neistraženoj pučini na ploči ,,Senjutsu“ poznatog, jeste utisak te rafiniranosti melodije i epske širine, koji je visoka konstanta još od ploče ,,Brave New World“ (2000), povratničke za Dikinsona i gitaristu Adrijana Smita. Ta konekcija sa stvaranjem

u posljednje dvije decenije i blago poznat ukus je, na primjer, himnična ,,Lost in a Lost World“ u centralnom dijelu albuma. I taj momenat je čak i dobrodošao, čisto da ne djeluje da je ploča previše ,,poklopljenoclean

sing in g

. co

m

na“ istraživanjem bluza i kantrija, kao nikad do sada u karijeri slavne ekipe Istočnog Londona.

Istorijska hiperbola

Triptih dugih pjesama u završnici pisao je basista i realni lider Stiv Haris; za njih će vam biti potrebno strpljenje koje je Haris i zaslužio, budući da isijava njegova posvećenost i krvavi rad tih završnih kilometara ovog putovanja od albuma.

Tu negdje je i realno jedini promašaj ploče ,,Senjutsu“: ,,Death of The Celts“ istorijska je hiperbola i neuspio pokušaj da se zajaše visok talas koji je prije skoro četvrt vijeka podigao ,,The Clansman“.

Reference na popularnu kulturu, istoriju (poput ,,Darkest Hour“ i štosnog driblinga na račun Vinstona Čerčila) uglavnom funkcionišu. Pjesme poput ,,Days of Future Past“ su realno umornije i u njima je jasno da se radi o rok veteranima koji od nekih svojih opštih momenata ne umiju pobjeći... Ipak, ono ključno na ploči ,,Senjutsu“ je prkos, istrajnost. Pokazan stav da su starci i dalje spremni za juriš na novu teritoriju. Ne pretjerano originalno - i nijesu prvi veterani koji igraju na tu kartu, daleko od toga.

Ali je do kosti iskreno.

S. S.

Ocjena: 77/100

19

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Na albumu ,,Siva srijeda“ Balša Krkeljić uspijeva da, za dobar komad češće nego na prvom ,,Tamna strana sreće“ (2013), bljesne dobrom rimom. Isto tako ispoljava i neke stare boljke koje polako čisti i o koje se, iskustvom, zrelošću i krvavim radom, sve manje spotiče

B

alša Krkeljić je krvavi radnik; siguran je događaj da će svaki naredni Sivilov album biti bolji od prethodnog. Radna etika je suština ,,Sive srijede“, njeno ishodište, u samom centru cijelog koncepta nastanka i forme.

Lik odavde, iz podgoričkog komšiluka, faca sa basket terena sa Starog aerodroma, dogurao je do direktora video-produkcije u beogradskom Nordeusu (kompanija koja ne da gazi kroz industriju video-igara i koju je čuveni TakeTwo Interactive u junu kupio za, paz’ sad, 378 miliona dolara). I to je, uz hip-hop karijeru i sve ono što za dobar komad rep publike regiona već znači Sivilo – otprilike dovoljno da skontate kakav je Baka sklop. Onaj kojem đa’o (ni pandemija, pogotovo pandemije) ne da mira, kojem sigurno niko ne može reći da primiri i spusti loptu.

Zato ,,Siva srijeda“ nije iznenađenje. Ni to da je lik ‘ladno, u prvih pola godine, sebi mimo svih obaveza u mnogo ozbiljnom gejming biznisu odvojio svih 26 sedmica za stvaranje 26 pjesama. I u to je stao cijeli jedan stav, vjera u

Interesantan koncept nove ploče podgoričkog repera

Intimni startap

samodisciplinu, u svojevrsnu ,,uradi sam“ terapiju, gdje pošten čo’ek radom i stvaranjem sam sebi može da najbolje pomogne.

Pogotovo za vrijeme pandemije i pogotovo na ovom, ovakvom Balkanu. ,,Siva srijeda“ je za Sivilov način da kaže jedno ,,psi laju, rep karavani prolaze“. Na albumu uspijeva da, za dobar komad češće nego na prvom,,Tamna strana sreće“ (2013), bljesne dobrom rimom.

Isto tako ispoljava i neke stare boljke koje polako čisti i o koje se, iskustvom i zrelošću (i opet, radom, radom na sebi), sve manje spotiče. Umnogome mu pomaže i forma: to što je sebi zadao da za pola godine, svake sedmice (svake!) osmisli pjesmu od prve rime do posljednjeg bita. Sve to je Balša spakovao tako da je dozvolio učešće ljudi do kojih mu je stalo, koje cijeni i koji ga vole – mnogi su, u svojevrsnom onlajn kružoku Sivila, učestvovali u koncepciji ovog albuma. Tako, eto, među referencama i rimama jedno crnogorskog repera, nabasasmo i na rok alternativce Radiohead i vinjetu o čuvenoj ,,Kid A“ ploči.

Zato je ,,Siva srijeda“ album za Balšinu dušu i dušu onih koji pomno prate uspon karijere. Otprilike taj radnički kredo je pjesma broj 16 na

Balša Krkeljić Sivilo odškrinuo vrata privatnosti u projektu interesantnog koncepta

g en ius

albumu, balada ,,Šta je Ljubav?“ koju iznosi sa Milicom Vujadinović (,,ona se samo radi i pokazuje“). Gostovanja su korektna, ,,MAG“ sa Kendi ljulja i gruva kako

. co

m

treba. U ,,Legla plata“ u završnici uskače i glavna faca i tata PG-CG repa Random; ima tu prilike da se razmahnu obojica i da im ne bude tijesno i da ,,ućutka hejtere ko Kobi u Lejkerse“.

Balša je, samom činjenicom kako je album nastajao, malo spuštenog garda. ,,Siva srijeda“ je lišena bilo kakvog preproduciranja i svedenost joj fino stoji. I mnogo je tu ovog vremena, ovih dana, pa i očekivani lament na račun Crnogorca u Beogradu dobro stoji. To nešto mentalitetsko, neprskano lokalno, najbolje je uhvaćeno u ,,Obraz Okiđen’“, nego u recimo nekoliko ogoljeno angažovanih momenata. ,,Đavolji novac“, ,,Put do slave“, pomenuta ,,Legla plata“ ili ,,Sigurna Zona“ na kraju su dokazi da je ovo mnogo više od startapa, biznis ideje ili projekta. ,,Siva srijeda“, u inat svakom crnom petku i krvavoj nedjelji, je ipak nešto mnogo intimnije. Balši je prijalo, prijaće i njegovim ljudima i nekoj novoj publici.

S. S.

Ocjena: 70/100

Branko Starčević

S

ivi lo

20

Četvrtak, 16. septembar 2021.

33 OBRTAJA

Miki Radojević, frontmen

film

bendova Six Pack i Čovek bez sluha

fortuna.com

(Erikson Kor, 2019) kada Viljem Dafo (vozač saonica i vlasnik pasa) usled pucanja leda na zaleđenom jezeru pod nogama goni i hrabri svoje pse da istraju, navodi njihova imena pojedinačno i govori im kako će ući u istoriju ako sada povuku jače i izvuku se iz zagrljaja ledene smrti. „Are we to fear ice now? He, which hath no stomach in this fight, let him depart. His passport shall be made, we would not die in that dog’s company! Old dogs forget, but he who would remember with advantages what feats he did that day. Then shall our names, familiar in his mouth as household words - Seppala, the driver.

Sally, Molly, and Reverend Togo, great Togo in lead!“

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Najveći trik koji je Đavo uspeo da izvede kada je došao na Zemlju je da ubedi ljude da ne postoji“ - Kevin Spejsi u filmu „The Usual Suspects“ (Brajan Singer, 1995).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Stič iz filma „Lilo & Stitch“ (Kris Sanders, Din Debloa, 2002).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Prvi koga se stvarno sećam je „The Empire Strikes Back“ (Irving Keršner, 1980), peta epizoda franšize „Star Wars“.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Footlose“ (Herbert Ros, 1984) i pesma „Holding Out For a Hero“. Doduše, tu pesmu su posle jahali još puno puta po filmovima i serijama, pa i crtaćima.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Da ste pitali za tri glumca, mogao bih da odgovorim.

Ovako teško. Možda Kevina Smita, prvo u „Propaganda bar“ u Nikšiću da se razbudi uz jedan njihov smuti, popi-

je dunju da mu se otvori dizna, a onda, pošto mi deluje kao čovek koji ume da ceni dobar zalogaj - u neku pečenjaru da vidimo ko može više.

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Martian“ (Ridli Skot, 2015) zbog Marsa. Mislim da bi to bilo dovoljno daleko odavde.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Mislim da bi čak i on odustao posle tri dana i rekao: „Motaj kablove, palimo odavde“.

mu

ika

Kevin Smit ne djeluje kao čovjek koji cijeni dobar zalogaj

Nikšićka dunja i smuti za Kevina Smita

z

Film koji Vas čini srećnim?

- „Rocky“. Zbog cele priče o Silvesteru Staloneu, njegovim principima, snimanju filma, trivijama o psu… Ako niste upoznati o svemu ovome, toplo preporučujem da malo izguglate, zavolećete i vi Rokija momentalno, koliko god to bio prilično infantilan film kao film.

Naravno, nabrojao bih i jedno 50 crtaća iz milion razloga.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- „The Hobbit“ trilogija.

Upropastili su svetinju od knjige, razvukli je na devet sati s jasnim i providnim planom da se razvali boks-ofis, triput.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Zašto mi se javlja da aludirate na „Tenet“ (Kristofer Nolan, 2020)? Skapirao sam svaki film koji sam odgledao do kraja, ali ne kapiram razlog postojanja mnogih.

Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Na velikom platnu volio bih da vidim priču o korupciji u krugu državnih vrhova.

Omiljeni filmski rivali?

- Al Paćino i Robert De Niro u filmu „Heat“ (Majkl Man, 1995).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Scena iz filma „Togo“

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- Ona neka „volim te ko domaćica keksiz“. Na suprugu, naravno.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Cease“, Bad Religion “.

„Everything must cease“...

Pesma govori o tome da sve ima svoj kraj, a slučajno mi je u top tri pesme u životu.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „I Want It All“, Queen.

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

- Ne postoji. Ima samo boljih i gorih.

Vaša pjesma za karaoke?

- „Sa druge strane jastuka“, Bajaga i instruktori.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Odabrao bih Grega Grafina iz benda Bad Religion.

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ipak sam ja profesionalac, a i prilično sam lepo vaspitan da bih odgovorio na ovo pitanje. To, naravno, ne znači da nemam podugačak spisak.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Pokojne prijatelje ne želim da navodim jer previše je bolno, ali strašno su me pogodile smrti Čestera Beningtona, frontmena Linkin Parka i Tonija Slaja iz benda No Use for a Name.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- Ne znam takvu.

21 Jovan Mihajlović

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Miki Radojević: „The Empire Strikes Back“ kao najranija filmska upomena

Poster koje muzičke zvijezde ste držali okačen na zidu u srednjoj školi?

- Poster benda Ramones, naravno.

Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- To se podrazumeva.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „After Life“.

Radno okruženje/tim/ posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Poželeo sam okruženje iz serije „Vinyl“.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- Na detinjstvo me podseća „Mandalorian“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Senke nad Balkanom“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- „Designated Survivor“.

Odlična serija o problemima poštenog (!) čoveka koji se ni kriv ni dužan zatekao na funkciji predsednika Amerike. I sve je klizilo dok u nekoj tamo 45. epizodi gej lobi nije naredio da se u tako jednu family friendly seriju ubaci scena dosta eksplicitnog seksa dva Afroamerikanca.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Pa „Game of Thrones“, koja druga… Uzeli su mi devet godina života, a posle poslednje dve epizode sam se

osećao kao iskorišćena prostitutka.

Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Rumler iz Nolanove „Batman“ trilogije. Ili bar batpod. Pa da vidimo ko bi smeo da se bahati kolima po mom gradu, hahaha.

Najdraži par iz serije?

- Par iz serije koju sam pomenuo – „After Life“. Trik je u tome što je supruga zapravo pokojna, ali je prisutna putem video-poruka koje je nasnimila i ostavila mužu na laptop.

Ukoliko niste, ovo je nešto što prosto morate da pogledate.

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- To je kao da ste me pitali da li više volim beli ili braon deo „eurokrema“. Neodvojivo je. Volim ih obojicu ko rođenu braću! M. ČAVIĆ

edan od predvodnika žestokog rokenrol Jfrontmen zvuka u regionu, ambasador pank poezije, bendova Six Pack i Čovek bez sluha

Miki Radojević, konačno osjeća ukus slobode.

Nakon kovid zaključavanja, veta na koncertne radosti i staro dobro prašenje, ljeto nam je konačno donijelo malo oduška – festivale, druženja, pa makar i u ograničenim okolnostima.

Iako se Radojević mjesecima nije mogao sastati na sceni ili u garaži sa ortacima iz benda, za to vrijeme snimio je dva singla – „Vratiće se vrapci“ i „Da sam makar vuk“ i poslao poruku da se muzika i pankerski duh nikada ne smiju predati!

Sa Six Packom je i dalje „na točkovima“. Između dvije svirke pobjegao je na kratak odmor, ali najsrećniji i najispunjeniji je kada je na bini.

Nastupima na festivalima u Ladovici, Smederevskoj Palanci, Zagrebu, Čakovecu, Aleksincu, Srebrenici i Beer festu u Beogradu pridružio je i sjajnu noć na Lake festu u Nikšiću, gradu u kome su i Six Pack i ČBS drugari bendovima poput Autogenog treninga i DST-a. Dok Miki i ekipa nastavljaju da tresu, sve dok „opet ne opale neke nove pandemijske mere (daleko bilo)“, mi pred našeg gosta postavljamo set listu sa brojem 33.

22

Četvrtak, 16. septembar 2021.

KALENDAR kurir.rs

Nezaboravna Sonja S

Sonja Savić, u jednom od kadrova filma ,,Sonja“ Draganje Kanjevac

K

akav štos: u spotu za ,,Devojku iz grada“ Miroslava Ilića - ona je Sonja Savić. Sa 16 godina glumila je u ,,Leptirovom oblaku“ (Zdravko Randić, 1977); to je film u kom će se jednom dječaku završiti djetinstvo onda kad shvati da je zaljubljen u nju. A ona... Svaka njena uloga bila je njen život. Uvijek je glumila ,,samo“ Sonju Savić.

Sonja je pisala, a u jednom tekstu religiju je opisala atmosferom disko kluba ili toplim pijanstvom. I dodala ovako: istinska religija treba čovjeka da oslobodi opterećenosti. A ne da bude odgovor na opterećenost.

***

Postojala je Sonja, svakakvom svijetu i svakakvim pogledima na dlanu izložena, a postojala je i njena privatnost, u koju su svašta i dugo učitavali, prije nego je postala baš takva. Tražili su prljav veš, a sve što su nalazili je ono što je ona i ono što su bliski njoj govorili: da je Sonji Savić više od ljubavi, više od nje same, bitniji film.

Da ne stiže bilo što drugo, sem filma.

Sonja je glumila i pisala, za tim redovima bi se brzo mrštila i durila, a tom ozbiljnošću sjajno secirala jedno ludo vrijeme. Recimo, o tome kako je većina ljudi počet-

Postelja mjeseči za Ofeli

Ono čime mogu da se ponesem, ne ponosim, nego ponesem, to je što sam uspela da izbrišem granicu između života i poziva. To je u posljednjem intervjuu, na nikšićkom bedemu, govorila Sonja kom devedesetih godina formalno napustila komunističku ideologiju i postala religiozna, ali da je i dalje zadržala staru, autoritarnu staljinističku svijest, koju je imala za vreme komunizma. ,,Oni i sada traže idole...“.

U jednom Beogradu, već umornom od godina u kojima 5. oktobar nikako da prođe a 6. nikako da osvane, govorila je da rijetko izlazi iz kuće. Previše lako bi se najednom zatekla na nekoj ulici tuđih, previše grlatih ljudi. I taj prostor se užasno brzo oko nje sužavao. Dok nije ostao jedan dušek, koji su danima nakon njene smrti razapinjali po medijima.

Jedan život, kojem je do kraja isključivo film ostao.

***

Glumila je Unu u filmu Miše Radivojevića 1984. godine; a film nije ostao upamćen ni po Šerbedžiji, ni po tome što je bio jedan nespretan odjek knjige Mome Kapora. Ostala je samo Sonja, Una, koja sa visine jedne beogradske verande, sa trešnjama u ruci zadirkuje i pro-

povijeda jednu predivnu, sofisticiranu golotinju. Tako da jednog starog profesora povuče za nos... Da slično Mariji Šnajder i Brandu zaigraju posljednji tango, ovaj put u Beogradu.

Kakav je samo težak krst ponijela u tom filmu, sa ulogom koju su mnogi plitko i palanački etiketirali mekom pornografijom. I kako je njena sudbina, do kraja, bila nalik onoj Marije Šnajder.

Snagom onog ko je svoje filmsko mučeništvo svjesno birao, govorila je da mučenici nijesu stradali za svoju vjeru, već za Hrista. Da su umirali sa riječima iskrene ljubavi prema neprijatelju.

Nije devedesetih oprala ruke ni od Beograda, ni od Srbije i Jugoslavije i Balkana, daleko od toga... Ali je, recimo, propovijedala da ,,neprijatelj nije spolja, u nekakvom imaginarnom stranom plaćeniku; već u zlu sopstvenog srca“.

Sonja Savić sebe je od 29. godine smatrala udovicom; imala je 15 kad se zaljubila u džez muzičara Vlajka Lalića. Kao djevojka željela je,

zamišljala, porodicu, djecu... Vlajko se, u oluji na jedrenju 1990. i u osvit svih ratova, utopio. Posljednje što je vidio bila je obala Venecije. A njegova je smrt je Sonji bila đavolski okrutna lekcija o slobodi. ,,Mesec je sam plovio milion dugih godina. Mesec je sam plovio, što ne bih i ja...“.

***

Vrijednosni kompas. Onakav, koji imaju nepopravljivi opozicionari. Prvo prema komunistima; potom pred onima koji su posle njih došli... Pogotovo prema njima. Zato je Sonja govorila, da je ,,ulogu koju je u svijesti ljudi ranije imao komandant Sava - sada samo zamenio Sveti Sava“. Da su dežurne krivce, nekada disidente, sve ,,neprijatelje revolucije“, samo zamijenili pripadnici sekti ili neki sa druge strane sasvim nove granice. A u svijetu u kom je bilo važnije kome pripadaš, nego kakav imaš karakter, gdje ljudi žive grešno pod izgovorom nacionalnih ili religijskih ciljeva –otvore-

no je priznavala da se ne snalazi.

Sonja nije rođena Beograđanka; djevojka iz Čačka je pripadala Beogradu najprije i najviše zato što je Beograd bio njen izbor. Negdje u vremenu kada su istorijske drame polako počele da smjenjuju ulogu partizanskog filma, Sonja Savić se utemeljila ulogama ženskih van šablona. Seks-simbol jedne važne, a u svom vremenu raspar-generacije, mogla je biti jedino tako što je eros gradila mjerom, pameću... I tu, u toj njenoj samoći, u odbijanju da pripada nekom kolektivnom grču ili pokliču, bila je strašno uzbudljiva.

Od užasno lakih uloga i strašno jednostavnih filmova znala je da napravi poslasticu sa arthaus ukusom.

Srđan Dragojević se za svoj diplomski rad plašio da mu Sonja ne odvali šamarčinu ili ga šmekerski ismije zbog poziva da učestvuje u njemu. A ona je tu Martu, tu ulogu u ,,Mi nismo anđeli“ (1991), prihvatila nakon pet minuta. Estetizovana komedija bre, toga nema kod nas, vidiš šta se sve sad dešava, daj da snimamo nešto tako... „Crna Marija“ (Milan Živković, 1986). Još jedan film koji se pamti najprije zbog Sonje. Na posteru je pisalo:

Četvrtak, 16. septembar 2021.

23

Savić bi ovog septembra proslavila 60. rođendan

,,I rokeri su ljudi“. Poslije smrti vođe, rok bend zapada u kreativnu, finansijsku, kakvu god hoćete krizu. I u vremenskom škripcu potrebna im je hit ploča. Umjesto nje skliznu u sukobe, optuživanja i preispitivanja; u jedan haos i muku iz kojih će, ipak, stići rađanje, katarza. Jedan koncert i pjesma.

Milan Mladenović je glumio, uz Laneta Gutovića, u ,,Crnoj Mariji“, kome je Milan podario pjesmu ili je podario Sonji. Otpjevala je Snežana Jandrlić (ona glaščina iz benda Suncokreti), a pred kamerom Sonja iznijela tako da niko nije povjerovao da to nije njen glas.

***

,,Ostao samo si ti, nestaje mi hrabrosti. Sa tobom lako je sve, bez tebe moram živeti.

Mesec je sam plovio, milion dugih godina. Mesec je sam plovio, što ne bih i ja...“. I tako je Sonja, pet godina prije one oluje i smrti Vlajka Lalića, proricala sebe, nevjestu i udovicu.

Milana i EKV joj nijesu oprostili. Još prije tri decenije javno je prozivali da je ta ekipa iz benda vuče na dno. I što je uopšte mogla odgovoriti? ,,Smejem se oblaku a bol na svakom koraku. Reči mi zastaju, ja znam da sve izdržaću. Mesec je sam plovio...“.

I ponovo septembar, i pono-

Ranko Tomić

a od ine iju

vo Sonjini dani u Čačku. Rođendan, ovaj bio šezdeseti. I ponovo umorna i prazna bljuzgavica od priče o jednom stanu u Kursulinoj; i dušeku, prokletom dušeku jer ničega tog dana u stanu nije bilo sem tog dušeka, onda kad više nije ostala nijedna soba ni bilo koji kutak onog Beograda za Sonju Savić. ,,Ono čime mogu da se ponesem, ne ponosim, nego ponesem, to je što sam uspela da izbrišem granicu između života i poziva“. To je u posljednjem intervjuu, na nikšićkom bedemu, kao SOS signal koji niko neće čuti, koju sedmicu prije smrti govorila Sonja.

***

Nijedna ulica u njenom Čačku neće nositi njeno ime.

Kakav rokenrol od žene: neki oci jednog grada u provinciji odlučili su da bi njeno ime na toj tabli na ćošku kvarilo omladinu... Ma, knap kao Sonja na filmu. Krunski dokaz da je to ona samo sebe živjela. E da, nakon dobro opečenih obraza zbog te ulice, jedan park su njenom imenu obećali, tamo u Čačku. ,,Ovo društvo ne prašta činjenicu da neko prosto može da bude dobar čovek, bez neke skrivene namere ili koristi...“ – govorila je Sonja.

I ponovo rođendan, i jedna starica što suzom miluje svoje sunce, tu sliku od mermera na postelji od vječnog sna njene Sonje. Pod portretom od mermera, uklesana strofa Dedićeve ,,Ofelije“. ,,Sada ležiš na dnu vode, iznad tebe šaš i trava. Kao leptir koji ode, kao dijete koje spava“.

Još jedan septembar, iz jednog hladnog ponora vode izranja Sonja, u obnaženoj u divnoj slobodi jede trešnje na onoj terasi i zadirkuje i izaziva svog starog profesora. „Probala sve, i volela i patila. Lutala danima po nekim tuđim zemljama...“.

I ponovo izranja Sonja i na uzglavlju beogradskog jutra šapuće gordo i divno. „Mesec je sam plovio, milion dugih godina“...

S. STAMENIĆ

Sonja na stubu ograde ispred zgrade Tehničkog fakulteta u Beogradu

24

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Američki klasik ,,A Streetcar Named Desire“ Elije Kazana prikazan prije 70 godina variety.com

KALENDAR

Vivijen Li i Marlon Brando u kultnoj sceni

Metafora ljudskog stanja Da je slavni pisac Tenesi Vilijams namjenski kritički koncipirao osnovni tekst kao osvrt na negativno pozicioniranje žene u društvu, jasno je iz više segmenata

J

edan od najznačajnijih američkih autora 20. vijeka Tenesi Vilijams 1947. godine za ,,usporeni“ Brodvej završava dramatično-istražujuće pozorišno djelo o mladoj Blanš koja, nakon niza nesrećnih slučajeva, mijenja aristokratiju za radničku klasu.

Odmah nakon što će njegovo djelo ,,A Streetcar Named Desire“ dobiti zasluženog Pulicera, započeo je ples adaptacije za filmsko platno.

Maestralnog Eliju Kazana nijeste mogli odbiti, posebno ne u tom periodu, pa je ovaj sigurno jedan od najuticajnijih reditelja na Brodveju i u Holivudu preuzeo stvar u ruke.

Brandov uzlet

Originalna brodvejska produkcija lagano se selila na platno sa istom glumačkom ekipom osim mlade Džesike Tandi koju je zamijenila tadašnja holivudska bomba Vivijen Li. Iako

se Marlon Brando, nakon relativnog uspjeha na pozorišnim stepenicama, ušetao u Holivud ulogom u poslijeratnoj drami fenomenalnog Freda Zinemana ,,The Men“, ova uloga mu je zapravo bila odskočna daska. A pored njih inteligentni Kazan dovodi fenomenalan dvojac, Kim Hanter i Karla Maldena, ne bi li dodatno začinio ovaj specijalan put filmske ,,metafore za ljudsko stanje“, kako je i sam autor djela kazao jednom priikom.

Da je Vilijams namjenski kritički koncipirao ,,A Streetcar Named Desire“ kao osvrt na negativno pozicioniranje žene u društvu, jasno je iz više segmenata.

- Uvijek sam se oslanjala na ljubaznost stranaca - odzvanjale su riječi Vivijen Li na samom kraju filma, kada je krah lika kojeg proganja prošlost jasan.

Džez varijanta

Ipak, poruka možda i ne bi bila sasvim eksplozivna da, uz fotografiju dvostrukog oskarovca Harija Stredlinga, režiser nije imao fenomenalne džez tonove komozitora Aleksa Norta, koji su odigrali posebnu ulogu. Ovaj filmski skor (prva džez varijanta snimljena direktno za neko filmsko djelo) poslužila je Kazanu kao idealna platforma za novi svijet koji će otkriti glavna junakinja djela. Film je bio nominovan u čak 12 kategorija, dok

je zlatnu statuu, pored crno-bijele scenografije, uzela kompletna glumačka ekipa osim Marlona Branda (!).

Ta žestoko konkurentna oskarovska godina imala je pregršt dobrih naslova, pa je Kazanova drama ostala uskraćena za nagrade u glavnim kategorijama zbog Vinsentea Minelija i njegovog filma ,,An American in Paris“, Džona Hjustona i ,,The African Queen“ i Džordža Stivensa i ostvarenja ,,A Place in the Sun“. Interesantno, Kazan je u Veneciji nagrađen samo specijalnom nagradom. Uostalom, ko je očekivao da Akira Kurosava i njegov ,,Rashomon“ mogu pobijediti u trci za Zlatnog lava. L. MURSELJEVIĆ

Četvrtak, 16. septembar 2021.

25

Sedam decenija kulturološko-estetske poslastice naučne fantastike ,,The Day the Earth Stood Still“

Pacifizam na bijelom tanjiru

Rezultat igre robota i vanzemaljca u ljudskom obliku specifičan je društveno odgovorni filmski komentar na poslijeratno ludilo koje je vladalo u svim ćoškovima na svijetu, gdje je mahanje nuklearnim oružjem bilo stvar navike

Famozna poruka

Rezultat igre robota i vanzemaljca u ljudskom obliku specifičan je društveno odgovorni filmski komentar na poslijeratno ludilo koje je vladalo u svim ćoškovima na svijetu, gdje je mahanje nuklearnim oružjem bilo stvar navike.

Adaptirajući kratku priču Harija Bejtsa ,,Farewell to the Master“ Vajs i scenarista Edmund Nort predstavili su simpatičnu filmsku alegoriju čiji cilj nije bilo puko istraživanje socijalnih promjena u kontroverznom poslijeratnom vremenu, već i ljudske slabosti koja na ovaj ili onaj način direktno utiče na krah jednog društva.

Krajnje inteligentan skript Edmunda Norta komplementarno je naglasio Vajsovu ozbiljnost izrečenu na ne tako konvencionalan

način, kroz robota Gorta i vanzemaljca u ljudskom obliku Klatua, kojeg je na vrlo zanimljiv način prenijela engleska glumačka nada Majkl Rene.

Iako se u to vrijeme očekivalo da će iz bijelog letećeg tanjira izaći nešto čudnjikavo zelenkasto, odluka da vanteritorijalne figure budu relativno ,,normalne“, pojačala je Vajsovu poruku svijetu. Izlazak Gorta, ultimatum Klatua i njegovo interesovanje kakav je zapravo život na planeti Zemlji, i lansiranje famozne poruke ,,Klaatu barada nikto“, koju je predivna Patriša Nil morala predočiti robotu, samo su neki od krucijalnih elemenata koji čine ovo djelo nezaborav-

nim. Za ovu važnu priliku Alfred Hičkok ,,pozajmio“ je svog kompozitorskog miljenika, oskarovca Bernarda Hermana, čija je ,,muzička atmosfera“ efektno ,,zaustavila moć svijeta“ i s lakoćom oborila oružje na pod. Koliko je ozbiljan bio Vajs u svojoj namjeri, govori i podatak da je unajmio neke od najpoznatijih televizijskih faca tog vremena da ,,rašire“ ključne poruke.

Pomiriteljski trend

Zahvaljujući kultnom crno-bijelom tonu i fotografiji Lea Tovera sa ekspresionističkom igrom sjenki, Vajsov ,,The Day the Earth Stood Still“ prije 70 godina započeo je naučno-fanta-

Majkl Rene kao vanzemaljac u ljudskom obliku iznio znakovitu rolu

imdb.com

no što je krajnje efikasno započeo Fric Lang sa ekspresionističkom bombom 1927. godine ,,Metropolis“, bilo je lako nastaviti. Robotizovana figura koja pokušava da pomiri dvije ne tako fleksibilne strane, prošetala je filmskom industrijom, adaptirajući se usput političkoj i sociološkoj okolini na koju je nailazila.

Tako je 1951. godine oskarovac Robert Vajs još jednom robotu dao čudnjikavu ulogu koja u Hladnom ratu mora natjerati sve strane da dobro razmisle što čine. Film ,,The Day the Earth Stood Still“ poslužio je i kao lekcija i kao zabava.

imdb.com

O

stični filmski trend produkcije ostvarenja sa hladnoratovskim tonovima. Ali i političko-pomiriteljski trend u svijetu koji je poslije Drugog svjetskog rata bio prijeko potreban. Koliko je ozbiljno tome pristupljeno, govori i činjenica da je producent filma Džulijan Bloštajn na premijeri kazao da je producirao nešto što će poslužiti kao ,,dodatan argument za osnivanje Lige nacija“, odnosno Ujedinjenih nacija.

Dokumentarna refleksija koju su i producent i reditelj pokušali probuditi u tadašnjoj publici bila je više nego očigledna - od alegorične paranoje do ukusa anarhije. Interesantno, iako su rediteljeve političke tendencije jasne već na samom početku, izuzet je za to doba klasičan antikomunistički narativ, pa je Klatu, nakon zahtjeva da razgovara sa ,,nekim ko predstavlja Zemlju“, obaviješten da je ovo mjesto krajnje podijeljeno. Pad u diplomatskom dogovoru dovodi Klatua do stanja

nestrpljivosti ,,zbog tuđe gluposti“. Iako će se film pamtiti najviše po frazi Majkla Renea ,,Klaatu barada nikto“, politička ali i filozofska platforma na kojoj mirno stoji ,,The Day the Earth Stood Still“ mnogo je bitnija o krajnje originalnih transcedentskih riječi.

- Vaš izbor je jednostavan pridružite nam se i živite u miru, ili nastavite svoj dosadašnji kurs i suočite se sa uništenjem. Čekamo vaš odgovor - sam kraj filma oslobođen je okova koje vuče od samog starta i zaključuje jednu socijalnu studiju na krajnje umjeren način.

Po svemu sudeći, glavne lekcije iz Vajsovog djela, kao ni mnogih kasnije, nijesu izašle iz kutije projekcije, pa je ovaj legendarni naučno-fantastični klasik i danas, sedam decenija nakon premijere, relevantan.

Na koncu, ostaje pitanje da li možemo očekivati od ovdašnjih reditelja slične lekcije, ili će se krug ,,tuđih gluposti“ vrtjeti još decenijama. L. MURSELJEVIĆ

26

PODGORI č ARENJE

Na 38. paraleli P

red 40.000 ljudi, sa titogradske bine, Tito nije govorio ni o Crnoj Gori ni o Jugoslaviji; ticala se daljina od 8.500 kilometara...

A svijet je slušao. Prvi put 14. jula 1951. godine, rečenica izgovorena u Podgorici bila je na naslovnicama svjetskih medija.

Prije sedam decenija i u jeku Hladnog rata; tada i sa jasnim obrisima nuklearne prijetnje. U Americi, ili Jugoslaviji, svejedno...

A Vašingtonski Ivning star (kasnije Vašington star, večernji list koji je skoro vijek i po izlazio do sredine osamdesetih prije nego ga je kupio Vašington post) nije bio jedini koji je tog dana kao udarnu vijest prenio Titovu izjavu.

- Vjerujemo, to što Sovjeti rade u Koreji i nude primirje, to je samo manevar. Da smire situaciju na frontu u Koreji i otvore vatru na drugom mjestu – poručivao je Tito.

Hladni rat Kontekst je danas jasno naći, i zašto su tih nekoliko riječi jednog komunističkog lidera Amerikancima bile tako bitne, da završe kao udarna vijest. Prvo vremenski okvir: Tito je u svom Titogradu boravio i govorio dan ranije, na proslavi deset godina Ustanka, 13. jula... I na petogodišnjicu od kako

je Podgorica nosila njegovo ime.

Američki novinar poprište govora pred onih 40.000 (sam grad tada nije brojao toliko ljudi) opisuje kao ,,ratom razrušen, ali novi glavni grad u planinama opkoljenoj Crnoj Gori“. Takođe donosi i svjedočanstvo o ,,sveopštom slavlju koje je nastupilo širom zemlje“...

Titu, ipak, nije bilo do slavlja; već tri godine tada bio je na čelu jedine socijalističke zemlje u sukobu sa Sovjetskim Savezom. Danas znamo i ono o čemu se tada ćutalo, o golootočkim golgotama i sjenkama ciničnih tragedija koje su, pogotovo u Crnoj Gori, ideološki raspolutile onu najiskreniju ljevicu. Ipak, u svom Titogradu, tog dana Tito je vrlo ciljano plasirao bitnu političku poruku: rat u Koreji je samo epizoda i opomena. Hladni rat traje, a Jugoslavija je možda naredna stanica...

Za generacije Amerikanaca, Korejski rat je trauma u jednakoj mjeri kao i Rat u Vijetnamu; jedna krvava epizoda koja je, u duže od godine, bila poput vožnje rolerkosterom za zaraćene snage, koje su se često smjenjivale u ofanzivi. Sovjetski upliv je u jednom momentu prijetio totalnom katastrofom; tek donekle usplela kontraofanziva je Zapadu donijela to, da se zaraćene sile zakopaju

Zaglavi se

chroniclingamerica.loc.gov

Četvrtak, 16. septembar 2021.

Isječak sa naslovnice Ivning stara od prije sedam decenija

u dubokim rovovima i praktično prepolove Koreju. Tamo, na čuvenoj 38. paraleli.

Više od saveznika Ono o čemu je Tito govorio, danas nakon sedam decenija, najinteresantnije bi možda bilo pročitati Korejcima. Jer oni taj svoj, nikad završeni Hladni rat, svakodnevno proživljavaju; to što otvorenih sukoba nema, ne znači da podijeljena Koreja i dalje ne krvari, tamo na 38. paraleli.

U kontekstu našeg vremena, to jeposebno interesantno: jer možete li uopšte zamisliti, da nešto što bi neki lider balkanskih država danas kazao o nekim bjelosvjetskim temama i problemima, može završiti i na desetoj a kamoli naslovnoj strani američke štampe? A ta Jugoslavija, prije sedam decenija, svijetu Zapada nije bila bitna isključivo kao jedina savezni-

Crta: Srđan Ivanović

ca iz komunističkog svijeta. Već i kao jedna od blistavih pobjednica svjetskog rata, vojna sila i krupan igrač na globalnoj sceni.

Konačno, Tito se pred Crnogorcima tog dana i malo pravdao; da to, što je u zemlju stiglo ogromno naoružanje i oprema sa Zapada ,,ne znači, da će zemlja odustati od socijalističkog puta kojim se naumilo“. Prosto, Jugoslavija je balansirala, trgovala, bila u žestokoj unutrašnjoj borbi da sačuva jedan ideološki okvir – a to je, prije svega, značilo da ne odustaje da sama bira svoj put.

Tako se za tih 40.000 Titograđana, tog dana na desetogodišnjicu Ustanka, svijet mogao pružati hiljadima kilometara od njihovog trga. I tako različito od vremena današnjeg, kad crnogorski problemi i brige prestaju biti relevantni nekoliko stotina kilometara od Podgorice... Stojan STAMENIĆ

LONDON CALLING

Konekcija u Hičkokovom kraju

K

Poster ,,Leytonstone Loves Film“ festivala

Na festivalu u Lejtonstounu su srećom bile projekcije samo dva starija blokbastera. Fokus je ipak otišao na ,,nezavisni“ film pa su posjetioci na različitim mjestima u Istočnom Londonu imali prilike da vide naslove koji predstavljaju ,,ljubav prema pričama koje nas čine povezanim“ ,,Shortcut to Turkey“, vide neke simpatične naslove koji su približili turski fimski vizualitet. Na istom mjestu specijalnom projekcijom dokumentarnog komada Menelika Šabaza ,,Looking For Love“ otvorila su se vrata

Kadar iz filma ,,Free Time“

debati o usamljenosti. Uprkos savremenom napretku tehnologija, mnogi se predstavnici afro-američke britanske zajednice suočavaju sa depresijom, pa je Šabaz, pažljivo kombinujući muziku, performans i intimne

razgovore, istražio problem ljubavnih veza.

Ipak najveću pažnju privukle su projekcije simpatičnih portreta vibrantnog Njujorka i Lime u Crkvi Svetog Džona u sklopu programa ,,Gradske simfonije“ ko-

je je festivalu pozajmio Barbikan. ,,Free Time“ Manfreda Kirhajmera obnovljena je i rekonstruisana verzija monohromatskih snimaka koje je režiser napravio sa Volterom Hesom između 1958 i 1960. godine u Njujorku. S druge strane ostvarenje ,,Lima Screams“ koncept je reditelja Ksimena Valvidia i Dana Bonile koji su poveli Londonce na put kroz ulice glavnog grada Perua.

Leila MURSELJEVIĆ

leytonstonelovesfilm.com

ada su se prije tri godine okupili lokalni kreativci u jednom od ćoškova istočnog Londona Lejtonstoun i oformili simpatičan ,,filmski programski“ klub ,,Leytonstone Loves Film“, nijesu ni sanjali da će imati priliku da svoje akcije nastave.

Ipak, srce mjesta rođenja saspensne legende Alfreda Hičkoka Lejtonstoun uspjelo je da pozajmi malo “filmskog duha” rediteljskog velikana i privuče važne partnere. Klub je tako u saradnji sa Barbikanom i Umjetničkim savjetom Engleske tokom sedmice za nama oranizovao treći festival filma na zadovoljstvo mnogih filmadžija.

Na festivalu su srećom bile projekcije samo dva starija blokbastera (koje bi sa sigurnošću sam Hičkok zabranio), ,,Annie“, mjuzikl iz 2014. sa Džejmijem Foksom u glavnoj ulozi, i dosadnjikavi ,,Jumanji“ iz 2017. godine. Fokus je ipak otišao na ,,nezavisni“ film pa su posjetioci na različitim mjestima u Istočnom Londonu imali prilike da vide neke naslove koji na specifičan način predstavljaju ,,ljubav prema pričama koje nas čine povezanim“.

Jedno od popularnijih mjesta za projekciju, biblioteka Lejtonstouna, bilo je središte filmova kratkog formata. Tako su filmadžije imale prilike da, u sklopu programa

Promo segmenta posvećenog ostvarenjima iz Turske

Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Urednica Marija Ivanović-Nikičević Zamjenik urednice Stojan Stamenić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor Pavlović

Grafički dizajn Veselin Radonjić

L. Murseljević

27

Četvrtak, 16. septembar 2021.