Za međunarodnu poziciju Crne Gore od izuzetnog značaja je da se dobiju odgovori: da li su nadležni u Upravi prihoda i carina, kao i operativci ANB-a, raspolagali informacijama da se zloupotrebljava crnogorska teritorija ili je neko važan iz državnog vrha naredio da se ,,zatvore oči“, sve u slavu ,,Otvorenog Balkana“
STR. 2.
EU poziva sve političke aktere da postignu brzu deeskalaciju i dogovor o rješenju trenutnog političkog ćorsokaka, kako bi se realizovala želja građana Crne Gore da se pridruže EU –istakla je Pisonero Hernandez
STR. 3.
Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan sastao se sa predsjednikom Crne Gore, odlazećim premijerom, liderom Demokrata i predstavnicima civilnog sektora
EK upozorava na rizike ako akt ostane u ovom obliku
Eskobar zabrinut zbog usvajanja Zakona o predsjedniku
Za međunarodnu poziciju Crne Gore od izuzetnog značaja je da se dobiju odgovori: da li su nadležni u Upravi prihoda i carina, kao i operativci ANB-a, raspolagali informacijama da se zloupotrebljava crnogorska teritorija ili je neko važan iz državnog vrha naredio da se ,,zatvore oči“, sve u slavu ,,Otvorenog Balkana“
PODGORICA – Velike količine ruskog vještačkog đubriva mjesecima su transportovane kamionima iz albanske luke Drač, preko graničnog prijelaza Božaj i dalje crnogorskom teritorijom za Srbiju, dok su iz Srbije istom maršrutom prevoženi kontingenti pšenice za Rusku Federaciju, tvrdi više izvora Pobjede iz bezbjednosnog sektora i Uprave prihoda i carina.
Na taj način je i Crna Gora posredno bila involvirana u kršenje sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji, suprotno odluci 43. Vlade Dritana Abazovića kojom se Crna Gora pridružila politici striktnih sankcija prema režimu Vladimira Putina
Duže od godinu, tačnije trinaest mjeseci, ogromne količine ruskog vještačkog đubriva išle su iz Albanije, preko Crne Gore za Srbiju, a na carinskim deklaracijama u početku je jasno bila upisana zemlja porijekla – Ruska Federacija.
Do početka decembra, ističu izvori Pobjede, skoro 8.000 kamiona vještačkog đubriva otpremljeno je za Srbiju. U međuvremenu, iz Srbije je, u tranzitu preko crnogorske teritorije, za Albaniju i dalje za Rusiju u tranzitu prošlo oko 6.000 kamiona žita.
Na početku ovog velikog posla, kako ističu naši izvori, robu je pratila faktura iz Rusije, kao što je i žito koje je izvoženo za Rusiju imalo svu potrebnu prateću dokumentaciju. Pobjeda objavljuje i jednu carinsku deklaraciju koja potvrđuje našu priču.
Prema informacijama Pobjede, nakon što je Vlada Crne Gore, poslije više odgađanja, 8. aprila formalno usvojila sankcije Rusiji zbog vojne agresije na Ukrajinu, ekipa ljudi iz Ru-
sije, Albanije i Srbije – vlasnici kompanija bliskih vlastima tri države – pokušali su zametnuti trag zemlje porijekla u ovom trgovinskom poslu.
Iz brodova u Luci Drač u Albaniji đubrivo je pretovarano na kamione u velikim (džambo) vrećama u koje staje više stotina kilograma, na kojima nije bilo oznake o zemlji porijekla robe i sirovinskom sastavu. Da bi se sakrio trag da je roba porijeklom iz Rusije, zvanični posrednik u prodaji bila je jedna velika kompanija iz Albanije.
Izvori našeg lista nijesu mogli da preciziraju koliko je tona đubriva transportovano iz Rusije, preko Albanije i Crne Gore, za Srbiju, ali su kategorični da je kršenje sankcija trajalo više mjeseci. Prema tim informacijama, od aprila, kada je Crna Gora uvela sankcije, do sada oko 4.500 kamiona je išlo ustaljenom rutom, a samo od 1. decembra do prije neki dan u tranzitu je zabilježeno više od 100 kamiona. Čitava operacija osmišljena je i izvedena uz znanje vlasti u Beogradu, Tirani i Podgorici, a izvođači radova bili su ljudi veoma bliski vlastima u te tri države. Sagovornik Pobjede iz Srbije ističe da je za takve vrste operacija angažovana ekipa okupljena oko Andreja Vučića, brata predsjednika Srbije, koji u velikoj mjeri kontroliše i tokove roba i novca u toj zemlji.
Srbija mjesecima uporno odbija da uvede sankcije Rusiji, čak i pod direktnim pritiskom EU i SAD, pa nije iznenađenje što su nesmetano nastavili trgovinu sa Ruskom Federacijom i nakon što je Crna Gora uvela restriktivnu politiku po nalogu EU.
S obzirom na to da se teritorija Crne Gore, koja je uvela sankcije Putinovom režimu, kori-
Iz brodova u Luci Drač rusko đubrivo je pretovarano u kamione napunjene velikim (jumbo) vrećama u kojima staje više stotina kilograma, na kojima nije bilo oznake o zemlji porijekla robe i sirovinskom sastavu. Da bi se sakrio trag da je roba porijeklom iz Rusije, zvanični posrednik u prodaji bila je jedna kompanija iz Albanije. Izvori Pobjede ukazuju da su kamioni jedne crnogorske špediterske rme bili, nekoliko mjeseci, angažovani na prevozu ruskog đubriva za Srbiju
sti za ove transporte, postavlja se pitanje – kakva je uloga crnogorske države u čitavoj operaciji, da li su nadležni u Upravi prihoda i carina, kao i operativci ANB-a, raspolagali informacijama da se zloupotrebljava crnogorska teritorija ili je neko važan iz državnog vrha naredio da se ,,zatvore oči“ sve u slavu ,,Otvorenog Balkana“.
Ruska roba je kamionima ulazila u Crnu Goru preko Graničnog prijelaza Božaj, a izlazila na granici sa Srbijom kod
Dobrakova, pa smo juče pokušali od Uprave prihoda i carina da dobijemo podrobnije informacije o kontroli ovog tranzitnog posla. Na pitanja Pobjede, do zaključenja ovog broja, nijesu stigli odgovori.
Pitanja smo poslali i Ministarstvu finansija odakle su ubrzo po prijemu mejla saopštili da odgovore treba da nam pruži Uprava prihoda i carina.
Naše dosadašnje istraživanje ukazuje da su i kamioni jedne crnogorske špediterske firme bili, nekoliko mjeseci, angažo-
vani za prevoz ruskog đubriva u Srbiju, dok je srpska špediterska kompanija prevozila žito za Luku Drač, odakle je dalje transportovano u Rusiju. Vlada Crne Gore je u aprilu pismeno obavijestila Upravu prihoda i carina da su sankcije Rusiji uvedene, pa je logično da se pretpostavi kako u UPC postoji obimna dokumentacija o tranzitu i redovnim kontrolama protoka robe, upravo da ne bi došlo do kršenja odluke o pridruživanju sankcijama.
Prema informacijama Pobjede, povjerljivi podaci o ,,čudnom tranzitu“ iz Luke Drač nedavno su došli i do zapadnih obavještajnih struktura. Da li je obavljen neki tajni pritisak na vlasti u Tirani, nije poznato. Izvori Pobjede tvrde da tokom posljednjih desetak dana nije primijećeno uplovljavanje nijednog broda iz Rusije u Luku Drač sa tovarom namijenjenim Srbiji.
To, međutim, ne znači da neki novi kanal za ilegalnu trgovinu neće biti uskoro otvoren. Kako premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović ushićeno zagovara da Crna Gora što prije uđe u projekat ,,Otvorenog Balkana“, koji podrazumijeva, kako je istakao, brisanje granica među državama, može se očekivati da će otvorene granice uskoro omogućiti procvat ovakvih ili sličnih unosnih, a nelegalnih, tranzitnih međunarodnih poslova.
Na to je uzaludno upozoravala i bivša potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Jovana Marović u Analizi resora kojim je rukovodila, u kojoj je jedan od ključnih zaključaka da bi brisanje kontrole na granici otvorilo mogućnost da se intenzivira ,,balkanska ruta“ kriminala.
Abazovićevo ignorisanje upozorenja bio je ključni razlog što je Marović podnijela ostavku i okrenula leđa politici premijera i lidera Ure. Vlada je najavila da neće odustati od priključenja regionalnoj inicijativi koju su osmislili Aleksandar Vučić i Edi Rama Drugim riječima: uskoro, ako Abazović potpiše pristupnicu Crne Gore „Otvorenom Balkanu“ neće biti samo ilegalnog tranzita ruskog đubriva - otvoriće se mogućnosti da procvjetaju i ostali ilegalni biznisi, i to bez granica.
Draško ĐURANOVIĆ Kaćuša KRSMANOVIĆVenecijanska komisija izrazila je jasno mišljenje o nacrtu zakona o izmjeni ustavnih ovlašćenja predsjednika, uz preporuku da se on ne usvaja. Uzimajući u obzir da Vlada Crne Gore pristupanje EU i implementaciju vladavine prava smatra pitanjem visokog prioriteta, veoma je zabrinjavajuće što je zakon usvojen bez dužnog razmatranja tog savjeta – naglasili su Pič i Sarazin
PODGORICA – Snažno preporučujemo donosiocima političkih odluka da pažljivo razmotre štetnu poruku koju će poslati evroatlantskim partnerima ako izaberu premijera i, nakon toga, formiraju vladu na osnovu zakona čija je usaglašenost sa Ustavom veoma sumnjiva i za koji je Venecijanska komisija savjetovala da se ne primjenjuje – istakli su u zajedničkom saopštenju izaslanik premijera Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje Zapadnog Balkana Manuel Sarazin.
Oni su juče boravili u Crnoj Gori, gdje su, kako su naveli u saopštenju, došli da prenesu važnu poruku britanske i njemačke vlade donosiocima političkih odluka.
Istakli su da su zabrinuti zbog dugotrajne političke krize, blokiranih institucija, sve veće polarizacije društva i vidljive nemoći donosilaca političkih odluka da pronađu izlaz iz krize, a ukazali su i da bi najbolje sredstvo za prevazilaženje trenutnog političkog ćorsokaka bila organizacija vanrednih izbora.
Ocijenili su da su odluke donijete u Skupštini 12. decembra dodatno pogoršale krizu, što je, kako kažu, veoma zabrinjavajuće i štetno za Crnu Goru i njene građane.
– Venecijanska komisija izrazila je jasno mišljenje o nacrtu zakona o izmjeni ustavnih ovlašćenja predsjednika, uz
preporuku da se on ne usvaja. Uzimajući u obzir da Vlada Crne Gore pristupanje EU i implementaciju vladavine prava smatra pitanjem visokog prioriteta, veoma je zabrinjavajuće što je zakon usvojen bez dužnog razmatranja tog savjeta – naglasili su Pič i Sarazin.
Crnoj Gori, dodali su, potrebne su funkcionalna vlada i jake institucije, a poručili su i da je Skupština odgovorna za hitno obnavljanje funkcionalnosti Ustavnog suda, „ne samo u mjeri potrebnoj da bi se postigao kvorum, već i da bi se obezbijedilo efikasno odlučivanje“.
– Ovo će zahtijevati proces potpunih i transparentnih
konsultacija, i fokus na stavljanje nacionalnog interesa iznad partijske politike – kategorični su. Pozvali su sve zainteresovane strane da ostave po strani partijsku politiku i lični interes i da se uključe u smislen dijalog kako bi se pronašao neophodan kompromis i prevazišla politička kriza i polarizacija u društvu koja je paralisala zemlju posljednjih mjeseci. – Građani Crne Gore i dalje velikom većinom podržavaju pristupanje svoje zemlje EU i zaslužuju vladu koja djeluje u njihovim interesima, ispunjava njihova očekivanja i fokusira se na neophodnu politiku i korake za reformu – zaključili su Pič i Sarazin.
Oni su juče razgovarali sa predsjednikom države Milom Đukanovićem, ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem, liderom Demokrata Aleksom Bečićem, kao i funkcionerima Pokreta „Evropa sad“ Jakovom Milatovićem i Filipom Ivanovićem
Iz kabineta Đukanovića saopštili su da je Pič prenio Đukanoviću zabrinutost britanske vlade zbog ignorisanja mišljenja Venecijanske komisije i problema sa Ustavnim sudom, dok je Sarazin ukazao da se u situaciji ovakve krize pokazalo da je za Crnu Goru odlučujuće to što je članica NATO saveza.
Đukanović je, sa druge strane,
Prvi korak za izlazak iz ćorsokaka i okončanje krize trebalo bi da bude imenovanje sudija Ustavnog suda i povlačenje Zakona o predsjedniku, poručila je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez Ona je za Portal Analitika kazala da EU pomno prati situaciju u Crnoj Gori, ali i podsjetila da su u svom stavu bili jasni.
– EU poziva sve političke aktere da postignu brzu deeskalaciju i dogovor o rješenju trenutnog političkog ćorsokaka, kako bi se realizovala želja građana Crne Gore da se pridruže EU – istakla je Pisonero Hernandez.
izaslanike britanske i njemačke vlade upoznao sa posljedicama politike koja je, kako navode, zaključno sa posljednjim danima, pokazala da imamo parlamentarnu većinu koja ignoriše i ne želi partnerstvo sa Evropom.
– U Crnoj Gori je došlo do ozbiljnog ruiniranja sistema u cjelini, funkcionalnosti institucija, a evropski put je zaustavljen – poručio je Đukanović.
Ukazao je i da su vanredni izbori jedino rješenje aktuelne krize, ali i istakao da bi od značaja bila i jasnija poruka međunarodne zajednice svima koji kalkulišu u odnosu na evropski i evroatlantski kurs. Tokom razgovora sa Pičom i Sarazinom, ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović poručio je da je za izlazak iz krize potrebno ponoviti proceduru za izbor sudija Ustavnog suda.
Đukanović je, sa druge strane, izaslanike britanske i njemačke vlade upoznao sa posljedicama politike koja je, kako navode, zaključno sa posljednjim danima, pokazala da imamo parlamentarnu većinu koja ignoriše i ne želi partnerstvo sa Evropom
Poruke izaslanika njemačke i britanske vlade juče su komentarisali predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević, potpredsjednik Socijaldemokrata Boris Mugoša, poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić i aktuelni gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković Konjević je ocijenio kako je očigledno da se odlukama parlamentarne većine Crna
Gora gura u „sukob“ sa međunarodnim partnerima i izolaciju.
– Politika DF-a na djelu. Ostali ih slijepo prate. Samo predsjednica Skupštine (Danijela Đurović) nije obaviještena – istakao je Konjević na Tviteru.
Mugoša je istakao da je zajednička izjava Piča i Sarazina na fonu onoga što je SD i predlagao na sastancima političkih partija u parlamen-
tu – „adaktiranje protivustavnih izmjena Zakona o predsjedniku, izbor četvoro sudija US, ali kroz proces potpunih i transparentnih konsultacija i vanredni izbori“.
– Ili EU i razvijeni svijet, ili… –naveo je Mugoša.
Andrija Nikolić je ocijenio da upozorenje specijalnih izaslanika upućuje na to da vladu formiranu na osnovu neustavnog zakona Zapad ne bi smatrao legitimnim
partnerom. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković smatra da DF i odlazeći premijer Dritan Abazović svjesno čine sve kako bi žrtvovali evropsku budućnost Crne Gore, a u skladu sa nalozima koje dobijaju iz Beograda. – Ostatak vladajuće većine i oni koji to žele postati to legitimišu ćutanjem. Saučesnici u izdaji državnih interesa. Za prezir – poručio je Vuković.
– Saglasili smo se i da je ponovno pokretanje procedure za popunjavanje Ustavnog suda, kroz odgovoran dijalog, i raspisivanje izbora najbolji put za izlazak iz aktuelne krize kao i da je Zapadnom Balkanu, a posebno Crnoj Gori, mjesto u euroatlantskoj zajednici razvijenih država – istakao je Ibrahimović.
O sastanku sa Pičom i Sarazinom, lider Demokrata Aleksa Bečić obavijestio je na Tviteru. – Konstruktivan sastanak sa našim prijateljima i saveznicima. Funkcionalan Ustav-
ni sud, pravna država i smirivanje društveno-političkih tenzija neophodan su korak kako bi Crna Gora prebrodila aktuelne izazove i nastavila čvrsto da korača evropskim i evroatlantskim putem – napisao je Bečić.
O načinima razrješenja institucionalne krize Pič i Sarazin razgovarali su i sa funkcionerima Pokreta „Evropa sad“ Jakovom Milatovićem i Filipom Ivanovićem Milatović i Ivanović su ocijenili da su što skoriji izbori najbolje demokratsko rješenje krize i naglasili da je suštinski državni interes kompletiranje Ustavnog suda. Saopštili su i da su upoznali međunarodne partnere sa, kako navode, opstrukcijama u vezi tranzicije vlasti u Podgorici. Ž. ZVICER
Pisonero Hernandez: Imenovanje sudija i povlačenje Zakona o predsjedniku prvi korak za izlazak iz krizeOŠTRO UPOZORENJE NJEmAčkE I BRITANIJE: Abazović sa dvojicom izaslanika
Višesatne blokade saobraćajnica na Cetinju, u Nikšiću i Mojkovcu zato što parlamentarna većina urušava ustavni poredak
PODGORICA – Revoltirani upornim gaženjem Ustava Crne Gore, na čemu istrajavaju nove crnogorske vlasti i parlamentarna većina, grupe građana sa Cetinja, te iz Nikšića i Mojkovca blokirale su juče više sati saobraćajnice u tim gradovima.
Sa protestnom blokadom saobraćaja počeo je Pokret „Ima nas“, koji je u poneđeljak, tokom skupštinskog zasijedanja na kojem su na dnevnom redu bile neustavne izmjene Zakona o predsjedniku, blokirao saobraćaj u centru Podgorice. Tokom dana došlo je i do spontanog okupljanja građana pred zgradom Skupštine Crne Gore, kada je došlo i do kratkotrajnih incidenata. Na kružnom toku na ulazu u Cetinje juče se okupilo nekoliko stotina građana da bi, kako su rekli, „pokazali da je građanin i njegova volja i sloboda najviša svetinja“. Poručili su da nikome ne prijete, ali da imaju poruku za „izrode koji su se zalećeli u veleizdaju“ da ih neće zastrašiti pozivanjem na saslušavanja u stanice policije.
Jedan od učesnika blokade Borislav Cimeša naveo je kako je to okupljanje izraz slobodnog duha Cetinja i Crne Gore. On je, kako je prenio Ce-
tinjski list, istakao i da je laž postala najmoćnije sredstvo u borbi protiv Cetinja i Crne Gore.
– Razočaravajuće je da se u 21. vijeku događaju stvari koje se dešavaju u Crnoj Gori –rekao je Stefan Vuletić, prenio je Cetinjski list.
U susret blokadi magistralnog puta na Cetinju saobraćajne patrole u Podgorici i Budvi vozila su usmjeravale alternativnom saobraćajnicom Podgorica – Petrovac – Budva i obratno.
Objasnili su da su se na ovaj potez odlučili zbog činjenice da se putem Podgorica – Cetinje – Budva služi veliki broj građana, zbog čega su htjeli da omoguće nesmetano odvijanje protoka ljudi i roba.
Blokada kružnog toka na ulazu u Cetinje protekla je bez incidenata.
Grupa građana Nikšića blokirala je magistralu kod tunela Budoš, a okupljeni građani prolaz su dozvoljavali isključivo vozilima hitne pomoći.
Ilija Bojović naveo je kako je došao da podrži sugrađane i iskaže nezadovoljstvo dešavanjima u Crnoj Gori.
– Ovdje sam sa svojim „perjanicima“, organizacijom koja podržava grupu građana, jer je na sceni potonuće svega što je crnogorsko. Ovdje smo da se
Blokada Mojkovca prekinuta zbog smrtnog slučaja u obližnjem selu
Blokada saobraćaja u Mojkovcu trebalo je, kao i na Cetinju i u Nikšiću, da traje do 15 sati, ali su Mojkovčani, usljed smrtnog slučaja jedne osobe iz obližnjeg sela, odlučili da je prekinu sat ranije. Građani okupljeni na blokadama sugra-
usprotivimo sluganstvu drugih država, izdajama, špijunima, izdajnicima i zadnjoj ološi
đanima su se izvinili zbog neprijatnosti, uz molbu za razumijevanje ove situacije i, kako su rekli, jedinog preostalog oblika vaninstitucionalnog djelovanja, budući da, istakli su oni, institucije više ne postoje.
koja je crnogorsko ime ogadila. Nikšićki perjanici će podržati svaki patriotski skup ko-
Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan sastao se sa predsjednikom Crne Gore, odlazećim premijerom, liderom Demokrata i predstavnicima civilnog sektora
PODGORICA – Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar juče je boravio u posjeti Crnoj Gori i tokom odvojenih razgovora koje je imao sa predsjednikom države Milom Đukanovićem i odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem izrazio je zabrinutost zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku, suprotno preporuci Venecijanske komisije.
Đukanović je nakon susreta sa Eskobarom na Tviteru napisao da su imali veoma otvoren razgovor o situaciji u Crnoj Gori.
– Izuzetna zabrinutost za funkcionalnost države u uslovima kada nemamo Ustavni sud i Vladu i ne postoji konsenzus u parlamentu – istakao je Đukanović. Ohrabrio je sve proevropske i
proevroatlantske političke aktere da se fokusiraju na kompromis koji će rezultirati izborom sudija Ustavnog suda i voditi prijevremenim izborima kao kredibilnim putem za izlazak iz krize.
– Sve drugo su manipulacije, uključujući i bezobzirno usvajanje Zakona protivno mišljenju Venecijanske komisije.
Crna Gora se mora vratiti u stanje normalnosti koje pripada pouzdanoj članici NATO i državi koja je odgovorna da reformama ostvari perspektivu članstva u EU – poručio je Đukanović.
Iz američke ambasade takođe su saopštili da su Eskobar i Đukanović podijelili zabrinutost u vezi sa donošenjem iz-
mjena Zakona o predsjedniku, a istakli su i da su razgovarali o potrebi deblokade Ustavnog suda i razmijenili mišljenja o regionalnim bezbjednosnim pitanjima. Identična poruka upućena je i tokom sastanka sa odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem.
Iz Vlade su saopštili da je Eskobar izrazio zabrinutost zbog usvajanja spornog Zakona, a naveli su i da su razgovarali o potrebi postizanja konsenzusa o izboru sva četiri člana Ustavnog suda. Govoreći o rezultatima Vlade u prethodnom periodu Abazović je kazao da je zadovoljan postignutim na polju ekonomije, socijalne politike, borbe protiv kriminala i korupcije, kao i energetike.
– Ostajemo posvećen partner koji odgovorno pristupa geopolitičkim izazovima – naglasio je Abazović. Eskobar je, kako su saopšti-
jim se podržavaju slobodni i pošteni Crnogorci – rekao je Bojović.
Dodao je i da nijesu došli da bi podržali bilo čije uskopartijske interese.
- Organizovaćemo proteste sve dok se ne ispune naši zahtjevi. Tražimo poštovanje Ustava Crne Gore, stavljanje zabrane ulaska Crne Gore u „Otvoreni Balkan“ najmanje u narednih pet godina. Uz to, tražimo otvaranje pitanja o položaju pravoslavnih Crnogoraca, regulisanje pitanja koja se tiču državnih simbola, a insistiramo i da se formira nezavisna vanparlamentarna komisija koja će kontrolisati sve privatizacije i rad državnih organa od 2006. godine do danas. Ništa više ne tražimo, a nadamo se da će nas podržati građani svih nacionalnosti - rekao je Bojović.
Kolona automobila duga oko kilometar zaustavila se juče kod skretanja za Biogradsku goru gdje je blokirala magistralni put ka Mojkovcu i Kolašinu.
Iz Pokreta „Ima nas“ poručili su da se mora stati na put izdaji crnogorskog dostojanstva, ognjišta, kulta, tradicije i iskonskih crnogorskih vrijednosti.
- Narod koji je popustljiv prema izdaji, nestaje. Čovjek koji je popustljiv prema izdaji, ima rupe u karakteru. Crna Gora je kroz istoriju, nažalost, nebrojeno puta do sada trpjela izdaju. Izdaja se lomila preko crnogorskih pleća poput krtog kamena. Mi danas moramo stati na put onome što se zove izdaja crnogorskog dostojanstva, crnogorskog ognjišta, crnogorskog kulta, crnogorske tradicije i iskonskih, crnogorskih vrijednosti, koje postoje i traju cijeli milenijum. U pamet se, Crnogorci – poručili su iz Pokreta „Ima nas“.
Đurđica ĆORIĆSpecijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar kazao je da je formiranje nove vlade bez izbora – rizičan potez. On je za TVCG kazao da je kod državnika primijetio optimizam za rješavanje krize u Crnoj Gori, te da su svi jedinstveni u stavu da bi što prije trebalo formirati Ustavni sud. To je, kako je ocijenio, i preduslov za održavanje parlamentarnih izbora. Upozorava da bi formiranjem nove vlade bez izbora država ušla u novu, nepoznatu situaciju, te da treba biti veoma oprezan.
– Formiranje vlade bez izbora, po informacijama koje je dala Venecijanska komisija kada je u pitanju Zakon o predsjedniku i nefunkcionalnog Ustavnog suda, mi ulazimo na novu teritoriju. Moramo da budemo veoma pažljivi – istakao je Eskobar.
Na pitanje da li će SAD podržati takvu vladu, Eskobar ističe da treba da se vidi kako će izgledati ta vlada, šta će da radi, da li će ta vlada da sazove nove izbore.
– Ja smatram da ulazimo u nesigurne vode sa slabim institucijama – upozorio je Eskobar.
On je istakao da je kod državnika primijetio optimizam za rješavanje krize u Crnoj Gori.
li iz američke ambasade, naveo da Crna Gora „mora da riješi politički ćorsokak u kojem se našla, ostane posvećena evroatlantskom putu i jasno se suprotstavi brutalnoj agresiji Rusije na Ukrajinu“. Američki izaslanik sreo se juče i sa liderom Demokrata Aleksom Bečićem
Eskobar se juče sastao i sa predstavnicima civilnog sektora u Crnoj Gori – izvršnim direktorom CEMI-ja Zlatkom Vujovićem, direktoricom MANS-a Vanjom Ćalović-Marković i programskom direktoricom CDT-a Milicom Kovačević
Formiranje nove vlade bez izbora – rizičan potez
Sudeći po problematičnoj etičkoj strukturi ličnosti premijera oborene Vlade nije nemoguće da Crna Gora dočeka još jedan iskaz nepoštovanja Ustava Crne Gore, njenih zakona, demokratskih principa i elementarnih demokratskih pravila u donošenju odluka koje drastično utiču na živote građana i status države.
Bezobrazno isticanje da u zakonodavstvu Crne Gore ne postoji institucija „tehničke vlade“ sigurno ne podrazumjeva dozvolu da se krši elementarno demokratsko i logičko pravilo da vlada koja je izgubila podršku parlamenta ne može donositi ni zakone, niti povlačiti bilo koje poteze koji nijesu isključivo tehničko obavljanje redovnih djelatnosti kako sistem ne bi kolabirao.
Mnogo je ozbiljnih analiza na temu političkog projekta ,,Otvoreni Balkan“ izrečeno.
Potpredsjednica Vlade Crne Gore i ministarka evropskih poslova Jovana Marović podnijela je 25. novembra ostavku na te funkcije upravo zbog potpuno evidentnih problematičnih efekata ,,Otvorenog Balkana“ na integracije Crne Gore u EU i na ekonomiju Crne Gore. O odlazećem premijeru najbolje govori lakoća sa kojim se on odriče svojih saradnika koji imaju problem sa njegovim autoritativnim postupanjem, ne konsultujući i ne uvažava-
Svaki međunarodni akt koji Abazović samovoljno oktroiše, uz pomoć električara i ministra finansija koji ne zna međunarodni platni promet, već priča nebuloze, ne može imati nikakve pravne posljedice po Crnu Goru i trajaće koliko i Abazović, pošto se iskreno nadam da će ga stići krivična odgovornost za brojna kršenja Ustava i zakona Crne Gore
jući struku, i sa kojom drskošću ih proglašava da „rade na štetu Crne Gore“. Teško je povjerovati da neko ko se nikada nije bavio privrednom djelatnošću, ko o ekonomiji nema pojma, može tako samouvjereno donositi dalekosežne odluke koje mogu na dugi rok proizvesti ozbiljne posljedice na Crnu Goru. Dok zdrav razum govori da se radi o čovjeku koji je instrument u nečijim rukama i koji ispunjava nečije naloge. Tako ispada da će o pristupanju Crne Gore ,,Otvorenom Balkanu“ odlučivati eks premijer koji o ekonomiji nema pojma i koji se njome bavi na nivou otrcanih floskula i pripadnici partije na čijem čelu je električar i čija politička matrica je srbovanje i „zaštita srpskih interesa“. Ne crnogorskih!
Eks premijer Abazović ne samo da daje pravo sebi da odlučuje o ekonomskim stvarima kao ekonomski analfabeta, već bez blama on ocjenjuje što je po Ustavu, ili što je po zakonu, iako je dokazana pravna neznalica. Najnoviji biser je kad činjenicu – da vlada u agendi svojih nadležnosti ima vođenje spoljne politike, on pretvara u pravo da vlada suvereno odlučuje o potpisivanju međunarodnih ugovora bez saglasnosti parlamenta. Da ne pominjemo prethodno organizovane javne rasprave u kojima bi učestvovala stručna lica, predstavnici nevladinog sektora i predstavnici svih zainteresovanih entite-
ta. Član 82 Ustava Crne Gore, u kojem se govori o nadležnostima Skupštine, u stavu 17 kaže da je obaveza Skupštine da „potvrđuje međunarodne ugovore“. Posebno ako se radi o pristupanje Crne Gore nekom savezu, inicijativi ili integraciji. Štoviše, vlada je dužna da Skupštini podnese prijedlog zakona kojim se potvrđuju svi elementi međunarodnog ugovora i koji nominalno ima naziv u kome je sadržano o kakvom se međunarodnom ugovoru radi. A, koliko mi je poznato, Demokrate su se više puta javno izjasnile da su protiv ,,Otovrenog Balkana“. Ideja Abazovića da oktroiše članstvo Crne Gore u ,,Otvorenom Balkanu“ značila bi da, na isti
način, ima pravo da Crnu Goru prisajedini Albaniji, Srbiji ili nekoj trećoj zemlji. Svaki međunarodni akt koji Abazović samovoljno oktroiše, uz pomoć električara i ministra finansija koji ne zna međunarodni platni promet, već priča nebuloze, ne može imati nikakve pravne posljedice po Crnu Goru i trajaće koliko i Abazović, pošto se iskreno nadam da će ga stići krivična odgovornost za brojna kršenja Ustava i zakona Crne Gore. Valjda će Crna Gora postati jednog dana uređena država u kojoj će svako odgovarati za svoja nedjela, u kojoj će i političari, i tužioci, i sudije, i sveštenici i obični građani odgovarati za kršenje zakona i propisa, kao
i da više nikada neće moći neki bezveznjaković uzurpirati vlast na gluposti građana Crne Gore da ih dijele i politički organizuju po nacionalnoj osnovi, umjesto po meritornosti i političkoj ozbiljnosti. U kojoj se građani neće zatvarati voljom Dritana Abazovića, niti voljom Milana Kneževića. U kojoj će pravosuđe biti nezavisno od izvršne vlasti i u kojoj će izvršna vlast biti kontrolisana od zakonodavne i pravosudne vlasti. Upravo zato je važno da DPS, SDP i SD ne pristanu na princip da im pozicija bira kandidate za Ustavni sud koje bi oni trebalo samo da aminuju. Suština zakonske obaveze o dvotrećinskoj i tropetinskoj
PODGORICA - Lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević pozvao je predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da pokrene ozbiljan i stvaran dijalog kojeg, kako je naveo, do sada nije bilo.
Konjević je u pismu naveo da SDP i dalje stoji otvoren za dijalog.
– Pozivamo Vas da kao predsjednica Skupštine, u skladu sa porukom Evropske unije koja traži „novi poziv za sudije Ustavnog suda koji mora biti valjan i inkluzivan“, pokre-
nete ozbiljan i stvaran dijalog kojega sve ovo vrijeme nijesmo imali – navodi se u pismu Konjevića.
On je dodao da je SDP spreman da u takvom procesu zajedno izaberu sve nedostajuće sudije Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i članove Sudskog savjeta.
Konjević je rekao da, nakon ponovnog usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, suprotno Ustavu i protivno mišljenju Venecijanske i Evropske komisije, postoji jedinstvena i nepodijeljena osuda svih re-
levantnih partnerskih međunarodnih adresa.
Podsjetio je da je otkazana i sjednica Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
– Sukobljavanje Crne Gore sa EU, njena unutrašnja destabilizacija kroz pokušaj ustavnog puča prvi dan nakon usvajanja zakona, dobila je jasan međunarodni odgovor – istakao je Konjević.
Prema njegovim riječima, SDP dvije godine insistira na otvaranju dijaloga kako bi izabrali VDT, sudije Ustavnog suda i članove Sudskog savjeta.
– Sve vrijeme vlast pod vođstvom Demokratskog fronta ne želi razgovor sa opozicijom, već, kako je saopštio potpredsjednik Vlade Joković, želi da većinu u Ustavnom sudu ima sadašnja parlamentarna većina – kazao je Konjević.
On je naglasio da je odlučivanje putem dvotrećinske, odnosno tropetinske većine, unijeto prilikom posljednjih ustavnih promjena prije deset godina, upravo da bi se svakoj opoziciji omogućilo da bude faktor odlučivanja i onemogućilo vlasti da
sama bira sudije i tužioce. Kako je ocijenio, porazno je da tadašnja opozicija, sada kada je postala vlast, želi to uskratiti opoziciji.
Konjević je rekao da odbacivanje neustavnih izmjena Zakona o predsjedniku nije nikakav kompromis, već elementarno racionalan odnos prema pučističkom zakonu bez presedana.
Prema njegovim riječima, time se otvara prostor i stvara bazično povjerenje za kvalitetan i održiv dogovor između vlasti i opozicije. – Vjerujem da dijelite stav
saglasnosti u parlamentu u izboru kandidata za Ustavni sud jeste upravo u opštoj prihvatljivosti kandidata kao garantu njihove nezavisnosti, a ne da jedna strana odabere kandidate pa da se o njima odlučuje dvotrećinski i tropetinski. To je izigravanje suštine zakona i protivno pozitivnom tumačenju zakona. Navedene partije ne smiju pristati na takvo izigravanje pozitivnog zakonodavstva, bez obzira na „stručno“ mišljenje onog Komnenića sa TV Vijesti, ili Tee Gorjanc iz Akcije za ljudska prava sa prosrpskom optikom. Što se tiče bivšeg sudije Ustavnog suda Miodraga Iličkovića mnogo više bih volio da se javno javio kada je Skupština Crne Gore 23. novembra 2020, mimo ustavnih procedura, ušla u ustavnu nadležnost donošenjem odluke o dopunama Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, kojima je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91 Ustava Crne Gore. Niti kad su donešene dopune Poslovnika o radu Skupštine Crne Gore, kojim je to omogućeno, na temelju instituta vanredne situacije, iako nije bilo uvedeno ni ratno, ni stanje ratne opasnosti, ni vanredno stanje, saglasno članu 132 i članu 133 Ustava, da bi se primjenjivao član 222 Poslovnika Narodne skupštine („Sl. list CG“ broj 59/17). Niti se javio gdin. Iličković kada je na śednici 28. decembra 2020. godine, bez kvoruma, sa 40 prisutnih poslanika, bez kvalifikovane većine u odnosu na 81 poslanika i bez uvjerenja DIK-a, verifikovan mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić. A to su stvari čije reperkusije na politiku Crne Gore su mnogo teže i dalekosežnije od svega drugog! Nemojte se, gdin. Iličkoviću, javljati ni danas, jer nam je dosta bivših suverenista koji progovore samo da bi se dokazali nekome kako ne drže stranu onima odakle su potekli.
da je neophodno „oduprijeti se odlukama koje podrivaju demokratske institucije“, koje nas, sada je već do kraja izvjesno, vode u potpunu međunarodnu izolaciju i skretanje sa EU puta, što bi imalo dalekosežne posljedice za državu i sve njene građane – naveo je Konjević.
Stranci investirali 663,5 miliona eura za deset mjeseci
Vlada
PODGORICA – Za deset mjeseci ove godine bilo je 932 miliona eura direktnih stranih investicija, dok se iz zemlje odlilo 268,6 miliona, što znači da je neto priliv stranih investicija bio 663,5 miliona, a to je 66,5 odsto više nego lani u istom periodu, pokazuju podaci Centralne banke. Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 37,4 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat rasta vlasničkih ulaganja. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 95,9 miliona, dok su nerezidenti povukli 172,7 miliona.
Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 526,8 miliona, odnosno 56,5 odsto. Od toga je u nekretnine uloženo 369,9 miliona, a u preduzeća i banke 156,9 miliona eura. U formi interkompanijskog duga bilo je 337,2 miliona, odnosno 36 odsto ukupnog priliva. r. E.
U izgledu niže cijene goriva Očekuje se da benzin bude jeftiniji 13, a dizel 10 centi
PODGORICA - Obje vrste benzina trebalo bi da pojeftine za 13, dizel deset, a lož ulje osam centi naredne sedmice, smatraju u naftnim kompanijama. Dakle, ako se ova prognoza ispostavi kao ispravna, od utorka bi eurosuper 95 i 98 trebalo da koštaju 1,3, odnosno 1,34 eura, dizel 1,41 euro, a lož ulje 1,49 eura. U ove cijene je uračunato umanjenje akciza od 25 odsto. Konačne cijene će resorno ministarstvo saopštiti u ponedjeljak. r. E.
Ostalo je da se plati još 5,2 miliona dolara za lizing, a kako avion nije u plovidbenom stanju, trebaće još 8,2 miliona, odnosno ukupno 13,4 miliona dolara za njegovo stavljanje u funkciju, poručio Damjanović i dodao da je druga opcija da avion vratimo Brazilcima, koja bi koštala 12 miliona dolara
PODGORICA - Vlada treba da do 20. decembra izabere jedan od dva modela rješenja u vezi trećeg aviona „embraer“, kodnog imena ,,čarli“, koji je nekada bio u floti Montenegro erlajnza (MA), kako bi se izmirile obaveze prema brazilskoj BNDS banci.
Članovi Vlade su juče na sjednici bili bliže prvom modelu, koji podrazumijeva isplatu duga od 5,2 miliona dolara za lizing, uz dodatnih 8,2 miliona za popravku aviona, koji je ostao bez motora, jednog stakla i niza rezervnih djelova. Kako je kazao ministar finansija Aleksandar Damjanović, avion bi u tom slučaju bio državno vlasništvo, jer je nemoguće da pripadne novoosnovanoj državnoj avio-kompaniji To Montenegro.
smatraju da treba razmotriti i opciju - prodaju ovog aviona nakon što ga država preuzme. Odlučeno je da Ministarstvo napravi procjenu koja je jeftinija po državu, a onda da se krene u osposobljavanje aviona za let.
Podsjećamo, ovaj „embraer E-195“ je 2010. godine kupio Montenegro erlajnz od brazilskog „Embraera“ uz pomoć kredita državne brazil-
ske banke BNDS i registrovao pod oznakom (40-AOC), u aranžmanu ukupne vrijednosti 45 miliona dolara. To je jedini „embraer“ u floti MA koji se u poslovnim knjigama avio-kompanije vodio kao njena imovina, jer preostale dvije letilice pripadaju GECAS-u, od koga ih je MA uzeo u tzv. „dry lease“ zakup, bez posade. Na osnovu programa državne pomoći iz juna 2012. godine,
Vlada je juče najavila da će preuzeti još dva odsto akcija Luke Bar i računa da će joj za to trebati 1,1 milion eura. Za tu je namjenu prebacila i dio novca iz kapitalnog budžeta. Kako je objasnio Damjanović, nakon te transakcije Vlada će imati 75 odsto udjela u Luci Bar. Od prošle sedmice Vlada je u dva navrata kupila 18,42 odsto akcija Luke Bar za ukupno 10,5 miliona eura i dostigla učešće u kapitalu kompanije od 72,4 odsto.
rate iz 2013, 2014. i 2015. godine platila je Vlada.
Vlada Zdravka Krivokapića nije htjela da plati posljednje rate za taj avion od ukupno 5,2 miliona eura, a tadašnji stečajni upravnik Montenegro erlajnza Saša Zejak je optužio upravu To Montenegra da su dozvolili da se skidaju dijelovi sa „čarlija“ za potrebe dva aviona u floti nove kompanije. Predstavnici brazilske Vlade i „Embraera“ su u septembru boravili u Podgorici gdje su obišli, fotografisali i utvrdili stanje na avionu.
Delegacija je zbog toga razgo-
PODGORICA – Elektroprivreda je organizovala javno izvlačenje dobitnika nagradne igre za redovne platiše, koja je trajala cijeli novembar, a u kojoj je podijeljeno 300 nagrada. U bazi za izvlačenje 200 nagrada u vidu umanjenja od 50 eura na računima za struju bilo je 226.929 potrošača koji 30. novembra nijesu imali dugovanja po osnovu utrošene električne energije. Domaćinstva koja su na dan 30. 11. 2022. godine imala stanje 0 eura, a ujedno su i korisnici servisa elektronski račun bila su baza za izvlačenje
100 nagrada u vidu umanjenja od 100 eura na računima. U toj je bazi 41.437 kupaca. Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem, a izvlačenje je nadgledala komisija u kojoj je predsjednik bio Nikola Đurović, a članovi Jelena Ćeranić i Eleonora Albijanić, svi iz EPCG.
Nagrade su, kako je saopšteno, dobila domaćinstva iz skoro svih opština, a spisak dobitnika biće objavljen u svim štampanim medijima i na web portalu EPCG. r. E.
– Da bi se avion doveo u plovidbeno stanje potrebno je ukupno 13,4 miliona dolara –naveo je Damjanović i objasnio da je druga varijanta vraćanje tog aviona u plovidbenom stanju brazilskoj vladi, koja je preuzela taj dug od BNDS banke, što bi koštalo 11,7 miliona dolara, a taj bi iznos prešao 12 miliona zbog troškova reisporuke. – Moramo da ispunimo obaveze prema Brazilu, a 20. decembar je kao krajnji rok – istakao je Damjanović, koji se zalaže za prvu opciju, jer bi u drugoj država izgubila avion, u koji je do sada uložila 38 miliona eura kroz finansijski lizing.
I premijer Dritan Abazović smatra da je prva opcija logičnija, jer treba da se uveća flota To Montenegra, a sličnog mišljenja je i Ministarstvo kapitalnih investicija iz kojeg
– Ovakvim i sličnim postupcima uništen je Montenegro erlajnz, da bismo dobili kompaniju koja je na nivou nižem nego što smo bili 1998. godine. Struka je opet bila manje važna od mrvica sa stola koje kupe političke partije, rođaci i kumovi – ocijenio je bivši direktor Montenegro erlajnza i bivši savjetnik premijera Abazovića, Zoran Đurišić imenovanje Radovića za v. d. direktora To Montenegra.
– Umjesto da se ozbiljno pozabavi kompanijom, ishitrenim činjenjem Vlada kompaniju gura u ambis – rekao je Đurišić RTCG i ocijenio da To Montenegro ima flotu od „jednog i po aviona“, a dio tako male flote angažovan je za potrebe putnika iz drugih zemalja, dok građani Crne Gore do evropskih destinacija moraju da putuju preko Tirane, Beograda ili Dubrovnika.
– Beskrupulozno postupanje sa avio-kom-
PODGORICA – M-tel je pripremio ponudu „Preporuka prijatelja“ u kojoj trenutno novim korisnicima BOX paketa
uz pretplatu od 26,99 eura mjesečno nude kombinaciju interneta i TV kanala uz novi TV uređaj. – Ovaj iznos obuhvata ratu za
panijom u posljednje dvije godine omogućilo je da na crnogorskom tržištu apsolutni primat preuzme Er Srbija, koja je iskoristila poklon koji se kvantifikuje sa više od 50 miliona eura prihoda koji je trebalo da ostane u Crnoj Gori, pa Er Srbija razmišlja da novi „erbas“ koji kupuje nazove Montenegro – kazao je Đurišić, koji očekuje da naredna, 44. vlada već na prvoj sjednici imenuje dokazane profesionalce u odbor i menadžment kompanije.
TV uređaj JVC od 50 i pretplatu za paket BOX 2.1. Na ovaj način korisnik će uštedjeti 200 eura, a očekuje ga 50 odsto popusta na pretplatu u prva tri mjeseca ugovorne obaveze –saopštili su iz M-tela. Akcija traje do isteka zaliha. r. E.
PODGORICA - Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su porasle 0,9 odsto na mjesečnom i 17,5 odsto na godišnjem nivou.
Vlada je imenovala Sašu Radovića za v. d. izvršnog direktora To Montenegra i konstatovala prestanak funkcije njegovoj prethodnici Dragani Frantov-Nikolić, koja je bila na toj funkciji od odlaska prvog direktora firme Predraga Todorovića krajem marta ove godine. Radović je bio višegodišnji direktor Nacionalne turističke organizacije, a bio je i predsjednik borda Budvanske rivijere. Imenovanje direktora trenutno je u nadležnosti Vlade, a bord je predložio da se statut kompanije uskladi sa zakonom o privrednim društvima, što bi im omogućilo da oni imenuju direktora, a što Vlada još nije prihvatila.
PODGORICA – Agencija za elektronske medije (AEM) jedini je regulator koji je na jučerašnjem skupštinskom odboru za ekonomiju dobio zeleno svjetlo na finansijski izvještaj za prošlu i planove za iduću godinu.
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Regulatorna agencija za energetiku i regulisanje komunalne djelatnost (REGAGEN), Komisija za tržište kapitala (KTK) nijesu dobile potrebnu većinu odbora na izvještaje za prošlu godinu, ali su svi poslanici digli ruku za njihove planove za 2023. godinu.
Sa sjednice Odboravarala sa predstavnicima ministarstava finansija i kapitalnih investicija kako bi spor riješili tako što bi Vlada kupila avion za preostali iznos duga. MA je prestao sa plaćanjem rata prije dvije godine.
GECAS je kćerka-firma velike američke industrijske korporacije „General Electric“ koja proizvodi motore za „Embraerove“ avione, i najveća je lizing-kompanija za avione u svijetu kojoj pripada više od 1.800 vazduhoplova koje koristi oko 250 avio-kompanija i za to GECAS-u plaćaju nadoknadu za iznamljivanje.
Prijedlog urbanističko-tehničkih uslova za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju vjetroparka u Pljevljima dobio je podršku Vlade, kao i za izgradnju solarne elektrane. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković tražio je da se Rudniku uglja ustupi državno zemljište koje bi kultivisali u poljoprivredno. Kako je objasnio, Rudnik se već bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a sada razmišlja o proširenju i proizvodnji krompira za novootvorenu fabriku čipsa u Tuzima.
– Crna Gora za uvoz hrane daje 400 miliona eura i to se mora smanjivati. O poljoprivrednom zemljištu skoro niko ne razmišlja – kazao je Joković i insistirao na njegovoj
zaštiti, navodeći da sada „imamo situaciju da se energetski objekti grade na obradivom zemljištu“. I on i Abazović su insistirali da se što više ulaže u Pljevlja, objašnjavajući da je taj grad, kao najveći proizvođač električne energije, zadužio državu.
Usvojena je i informacija o isplati jednokratne pomoći od ukupno 17,3 miliona eura za 119.512 penzionera. Damjanović tvrdi da ,,ovo namjerno nijesmo željeli da radimo pred izbore, što bi uradila svaka vlada“.
Odlučeno je da se 200 eura jednokratne pomoći da penzionerima čija su primanja niža od prosječne penzije (359 eura), po 100 eura dobiće oni koji primaju manje od prosječne plate (450 eura), a po 50 eura će dobiti oni čija su primanja od minimalca do potrošačke korpe (793 eura).
Objašnjavajući prijedlog izmjena Zakona o PDV, Damjanović je objasnio da izmjene idu tri pravca - promet električne energije, uvođenje nove poreske kategorije i tretman koji u ravnopravan položaj dovodi poreske obveznike koji usluge drumske djelatnosti obavljaju van Crne Gore. Ministar turizma i ekonomskog razvoja Goran Đurović je kazao da je to jedini način da se prevoznici dovedu u ravnopravan položaj. N. K.
Za 11 mjeseci ove godine inflacija je bila 12,7 odsto, pokazuju podaci Monstata. – Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama mlijeko, sir i jaja, gorivo i mazivo za mo-
torna vozila, stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište, meso, cipele i ostala obuća, odjeća, riba i morski plodovi, usluge za održavanje i popravku stanova – navode iz Monstata. R. E.
Zdenka Popović (Demokrate) smatra da je Državna revizorska institucija (DRI) različito tretirala EKIP i REGAGEN za iste nepravilnosti. Predsjednik odbora Dejan Đurović (DF) je najavio da više neće čekati novi zakon o elektronskim komunikacijama, te da će na prvoj sjednici u januaru raspisati konkurs za dva člana Savjeta EKIP-a, koji umjesto pet ima dva člana. Danilo Šaranović (Demokrate) smatra da su plate dominantne u troškovima EKIP-a. Predsjednik Savjeta EKIP-a Branko Kovijanić je kazao da je njegov koeficijent B4 22,48 najveći, dok je članovima Savjeta 22, što je u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
Popović je prigovorila direktorki REGAGEN-a Milici Knežević i članu odbora Miroslavu Vukčeviću što se nepoštovanje zakona ne vidi iz njihovih, već iz izvještaja DRI. Konstatovano je da i njihov odbor radi u krnjem sastavu, jer je predsjedniku odbora Brani-
Interesovanje poslanika smanjeno je nakon dva sata rasprave, pa su se manje bavili izvještajima Komisije za tržište kapitala. Pitanja za predsjednika Savjeta AEM-a Branka Boškovića odlučili su da ostave za današnju sjednicu, ali je predsjednika odbora Dejana Đurovića interesovalo da li AEM planira da iduće godine ukine zabranu Hepi TV.
– Savjet ima nadležnost da vodi računa o poštovanju programskih standarda, jer imamo veliki broj medija iz regiona. Mi smo tokom 2021. godine uveli mjeru
slavu Preleviću istekao mandat, da je treći član penzionisan, pa je u tom tijelu samo još Vukčević. Na pitanje Đurovića kako odlučuju, Vukčević je odgovorio da odluke moraju biti jednoglasne, inače ne mogu biti donijete. Na pitanje Đurovića u vezi mi-
zabrane za tri programska sadržaja za TV Hepi po osnovu govora mržnje na osnovu međunarodne konvencije o prekograničnoj televiziji – kazao je Bošković, dodajući da ne mogu usvajati mjere na osnovu očekivanja, već da računa da se standardi poštuju.
Na konstataciju Boškovića da crnogorski mediji zaslužuju pohvalu, jer drže visok standard, Đurović je odgovorio da ne kontrolišu Gradsku televiziju, dodajući da to kako se odnose prema DF-u zaslužuje doživotnu zabranu.
ni hidroelektrana, Vukčević je odgovorio da oni trenutno prodaju struju između 80 i 100 eura po megavatsatu, dok je na tržištu cijena 300 eura, ocjenjujući da korist trenutno jedino ima Elektroprivreda. Naveo je da REGAGEN nije nadležan za podsticaje koji građani pla-
ćaju za rad mHE, dodajući da je za to zadužena Vlada koja je takvu odluku donijela. Planom za iduću godinu predvidjeli su prihode od 1,57 miliona eura, ali ukazuju da bi finansiranje moglo biti ugroženo, imajući u vidu da nijesu dobili saglasnost Vlade na plan. M.Lk.
ka,
– Akcenat je bio na potrebi da se važeće regulative usklade sa potrebama unapređenja energetskog sektora, kao kičme privrednog razvoja svih zemalja u regionu. Sagovornici drže da je realno, uzevši u obzir činjenicu da je dio bilećke akumulacije na teritoriji Nikšića, da ova opština prihoduje po osnovu koncesija. S tim što u saradnji sa Vladoim treba naći adekvatan model – saopšteno je sa sastanka. Zaključeno je da na polju trgovine električnom energijom postoji ogroman prostor za unapređenje saradnje. R.E.
PODGORICA - Unija poslodavaca Crne Gore uručila je nagradu Naj menadžerka u privredi za 2022. godinu izvršnoj direktorici M-tela Tatjani Mandić. – Želim da večeras udruženo pošaljemo poruku cijeloj Crnoj Gori da itekako imamo uspješnih žena na menadžerskim funkcijama i da zajedno možemo da doprinesemo da ih bude još više – poručila je u svom obraćanju Mandić. R. E.
Do 12. decembra kandidat za popunjavanje Ustavnog suda, od juče Ilija Vukčević postao državni sekretar u Ministarstvu finansija
Prihvatanje pozicije u državnoj službi sasvim je legitimna odluka doskorašnjeg kandidata za sudiju Ustavnog suda, jednako kao što je ta odluka sada rječita u pogledu preferenci i političke bliskosti sa ostacima manjinske krnje vlade
PODGORICA – Prof. dr Ilija Vukčević u samo nekoliko dana prošao je put od potencijalnog sudije Ustavnog suda do imenovanja za državnog sekretara u resoru Ministarstva finansija odlazeće Vlade Dritana Abazovića.
Toliko je proteklo od neuspješnog glasanja 12. decembra u parlamentu, na kojem Vukčević - kao jedan od četiri kandidata koje je Ustavni odbor predložio, u drugom krugu glasanja nije, kao ni ostali, dobio tropetinsku podršku. Za sudiju Ustavnog suda nadmetao se sa pozicije savjetnika tadašnjeg direktora Uprave carina Rada Miloševića.
Odluka o njegovom imenovanju za direktora direktorata u Ministarstvu finansija donijeta je juče, 15. decembra, pod stavkom kadrovska pitanja, bez velike pompe i pojašnjenja, bez navođenja Vukčevićeve titule doktora pravnih nauka i profesorskog zvanja.
U medijima je objavljena informacija da je kandidat za sudiju imenovan za čelnika direktorata, a koju nije niko demantovao, jer je bilo vjerovatnije da je riječ o drugom Iliji Vukčeviću.
Prihvatanje pozicije u državnoj službi sasvim je legitimna odluka dokazanog profesora prava i stručnjaka sa zavidnim referencama, koje su ga i rukovodile
Ilija Vukčevićda istraje na konkursima za kandidata za sudiju Ustavnog suda.
Jednako kao što je ta odluka sada rječita i indikativna u pogledu preferenci i političke bliskosti sa ostacima manjinske krnje vlade, potpomognute Demokratama i DF-om. Još rječitija u kontekstu fijaska gotovo jednogodišnjeg procesa, pokušaja, bolje rečeno, da se popuni Sud koji se osipao pred očima parlamentaraca kako je kojem od sudija isticao mandat... Dok nije sveden na tri člana, od Ustavom predviđenih sedam.
Isti prof. dr Vukčević, u prethodnom, ljetošnjem glasanju na Ustavnom odboru, kada je u opticaju za izbor sudija bilo 18 kandidata prijavljenih na tri konkursa raspisana od septembra 2021. do marta 2022. godine, nije prošao. Između ostalog i zbog čuvene uzdržanosti
građanskog pokreta Ura, odnosno poslanice Suade Zoronjić, uz opravdanje da se ne želi glasati samo za jednog kandidata, već samo za kompletiranje Suda, tj. sva četiri nedostajuća.
Da je tada izabran taj jedan sudija, ne bi rezultati izbora u Podgorici čekali izjašnjavanje i ocjenu ustavnosti izbornog procesa pred sudom kojeg (faktički) nema. Kao i niz drugih akata, zakona i ostalih manevara jedne i druge strane u politički podijeljenoj areni. Kao ni upitnost svih izbora koji nas očekuju u ovoj zemlji, uključujući i prve naredne, ne tako daleke, predsjedničke - već na proljeće.
Kompromisna ponuda DPS-a da se 12. decembra izabere makar jedan sudija – uprkos tome što nijesu uvaženi prilikom izbora kandidata prijavljenih na inovi-
Pod naletom novog nevremena u Ulcinju napravljena
PODGORICA - Restorani na Adi Bojani potopljeni su usljed povećanog nivoa vode prouzrokovanog velikim padavinama. Situacija je kritična i u nudističkom naselju Ulcinjske rivijere gdje su u opasnosti objekti mored mora. Odluka koja je početkom novembra usvojena na sjednici Vlade se ne sprovodi tako da vještačke dine koje bi zaštitile objekte do danas nijesu postavljene.
Kako je Pobjedi kazao direktor HTP Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, od državnih institucija i pored njihovog apela niko im se nije obraćao.
– Mnogo ranije je trebalo formirati vještačku dinu kao i što je bilo predviđeno preporukom eksperata iz Italije koju je Vlada sa njima usaglasilakazao je Đakonović koji isti-
rani konkurs od 1. avgusta, uz kondicional da se ide na izbore, takođe je pao u vodu, jer je u međuvremenu iskristalisana pozicija insistirala da se biraju sva četiri. Namjera većine - ako se u tim kategorijama može govoriti u dubokoj parlamentarnoj i institucionalnoj krizi - bila je da bez dogovora nametne opoziciji izglasavanje „svojih“ kandidata. Uprkos činjenici da je u normu koja definiše sam model izbora sudija Ustavnog suda, prije 10 godina, na preporuke Venecijanske komisije usađen politički kompromis kao imperativ. Dvotrećinska, pa, ako ona ne uspije, tropetinska podrška sudijama trebalo je da bude brana da pozicija (ko god bio na vlasti) nametne kandidate opoziciji (ko god bio manjina). Dakle, kompromis i mjera - počev od Ustavnog odbora (saslušavanja i predlaganja kandidata) koje izbor na plenumu svodi na gotovu stvar. To je politički dio priče čiji je epilog poznat, samo što ga aktuelna vlast tumači na svoj način upirući prst u opozicione stranke za odgovornost što nije deblokiran sud koji „sudi svim sudovima“, u koji se članovi biraju na 12 godina iz redova vrsnih profesora, pravnih naučnika, sudija i pravnika.
Da je bilo podrške, u takav sud bi bio izabran i prof. dr Vukčević. S obzirom da nije, odlučio je da bude državni sekretar Ministarstva finansija u Abazovićevoj vladi.
Igor PERIĆEkspertska
PODGORICA – Evropska komisija oštro je kritikovala izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću u pismu od 9. decembra koje je šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Majkl Miler dostavio šefu Misije Crne Gore u Briselu ambasadoru Petru Markoviću
Miler je u pismu naglasio da ekspertska procjena ukazuje na ozbiljne rizike i izazove tokom faze sprovođenja zakona, ukoliko se on usvoji u sadašnjem obliku i naglasio da je preporuka EK da se zakon revidira i uskladi sa priloženim komentarima, i to kroz sveobuhvatni inkluzivni proces konsultacija. Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji Ministarstvo pravde od crnogorske javnosti krije od 5. avgusta.
Govoreći upravo o tom prijedlogu, ministar pravde Marko Kovač je na sjednici Vlade kazao da je usklađen sa EU tekovinama.
Ipak, Miler u pismu posebno ističe da se mora unaprijediti proces internih konsultacija oko ključnih djelova zakona, prije službenih savjetovanja sa EK. - Ključno je da se iscrpe svi ko-
raci – uključujući javne rasprave i konsultacije sa predstavnicima pravosuđa - prije nego što sa nama podijelite konačni nacrt zakona, kako bi se osiguralo vlasništvo i potencijalno djelotvorno sprovođenje zakona –napisao je on.
On je još devetog decembra poslao mišljenje EK na prijedlog zakona i naglasio da „kako je navedeno u godišnjem izvještaju EK, Crna Gora mora da popravi status kada je riječ o konfiskaciji imovine stečene kriminalnim aktivnostima“. Istakao je da se procjena ovog prijedloga zakona sastojala od tri komplementarne analize država članica EU i službi EK, koji su sagledavali različite aspekte nacrta zakona: ocjenu pravne usklađenosti nacrta za-
prilike drastično pogoršavaju
če da je blagovremeno na to upozoravao.
Iako je Vlada usvojila krajem oktobra Informaciju o trenutnom stanju i sprovođenju kratkoročnih mjera izgradnje vještačkih nasipa - dina radi prevencije štete imovine Ulcinjske rivijere - nije se ništa uradilo jer, po informacijama Pobjede, Morsko dobro je imalo problem sa tenderom za nabavku goriva u tu svrhu. HTP Ulcinjska rivijera se prije tri mjeseca, kako je kazao Pobjedi njen direktor Bojan
Đakonović, pravovremeno obratila svim nadležnim organima - ministarstvima i Morskom dobru, znajući da se tokom jeseni i zime vremenske prilike drastično pogoršavaju.
MORSKO DObRO ĆUtI – Mogli smo da spriječimo velike štete na objektima koje voda pravi ovih dana, kao i dalju eroziju ostrva. Vlada je usvojila krajem oktobra naš zahtjev i zaključcima obavezala Morsko dobro da pre-
duzme sljedeće korake koji bi spriječili erozivne procese - kazao je Đakonović. Ipak, kaže on, iz Morskog dobra su ih obavijestili da se zbog administrativnih poteškoća još nije počelo sa nasipanjem.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazali su da je postavljanje vještačkih nasipa-dina smatralo prioritetnom, hitnom mjerom i da su dobili odobrenje od Vlade pa su dali nalog Morskom dobru koje je
u saradnji s inženjerskom jedinicom Vojske trebalo da pokrene projekat kratkoročnih – privremenih mjera.
Projekat rehabilitacije Ade Bojane koja usljed klimatskih promjena tone već godinama se radi zadnjih tri godine, ali osim privremenih dina krajnjeg i trajnog rješenja nije bilo. Pobjeda je u više navrata pisala o ovom problemu.
Na projektu će, kao i do sada, kako su naglasili, biti angažovani stručnjaci iz Italije, koji će aktivnosti sprovesti uz po-
dršku lokalnih eksperata. Naglašavaju da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u svom prijedlogu budžeta za 2023. godinu predložilo izdvajanje sredstava za rješavanje pitanja na Adi Bojani, uz plan da se ta sredstva tokom narednih godina povećavaju kako bi se obezbijedio redovan monitoring.
Nestajanje Ade proizvodi i druge ozbiljne posljedice. Šira okolina ušća Bojane jedinstveni je ekosistem. Na Velikoj plaži i Adi raste oko 500 vrsta biljaka, od kojih su 23 zakonom zaštićene. Procjenjuje se da ima oko 250 vrsta ptica. Većina je zaštiće-
višemjesečnog skrivanja izmjena Zakona o oduzimanju imovine ministar Kovač tvrdi da je usklađen
kona; komplementarnu procjenu usklađenosti s tekovinom prava EU i očekivanu efikasnost zakona u budućnosti i komentare službi EK.
– Kao što znate, pravne tekovine EU (EU aquis) podrazumijevaju prošireno oduzimanje, oduzimanje zasnovano na vrijednosti i oduzimanje od trećih osoba. Po ovim elementima Crna Gora se mora uskladiti sa EU standardima i EU definicijama – napisao je Miler.
U slučajevima oduzimanja imovine kada nema presude, on je istakao da to još uvijek nije dio pravne tekovine EU, a države članice EU su se odlučile za različite modele, u zavisnosti od svojih potreba i pravnih tradicija.
– Hibridni režim građanskog
na nacionalnom regulativom, a 57 se nalazi na Ptičijoj direktivi - dokumentu EU iz 1979. godine koji definiše standarde zaštite i očuvanja divljih ptica i staništa. To je glavno sredstvo EU za zaštitu prirode u zemljama koje su kandidati za prijem.
Na ovom području registrovano je 107 vrsta ribe. Delta Bojane predstavlja jednu od posljednjih zona u Mediteranu sa očuvanom vegetacijom psamofita, biljaka koje rastu na suvim pjeskovitim područjima, uz ostala staništa u zaleđu, koja imaju međunarodni značaj.
Veći dio Bojane predstavlja međudržavni vodotok. Područje Skadarskog jezera i rijeke Bojane je na albanskoj strani uvršteno na Ramsarsku listu, međunarodnu konvenciju iz 1971. godine o zaštiti močvara. Po količini vode koju unosi u more, Bojana je na trećem mjestu na evropskom dijelu Mediterana. N. K.
i kaznenog postupka nije nužno problematičan, ali trebalo bi da ima sve proceduralne zaštitne mjere navedene u sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava, a mora se uzeti u obzir i očekivana djelotvornost zakona u specifičnom crnogorskom kontekstu – istakao je on.
On je napisao i da EK stoji na raspolaganju Crnoj Gori i da se u najkraćem mogućem roku organizuje sastanak sa EU ekspertima koji su pregledali nacrt zakona i predstavnicima EK, kako bi se detaljno predstavili i raspravljali o ovoj procjeni. – Svjesni smo značaja ovog
zakona za Crnu Goru i u potpunosti podržavamo vašu namjeru da se značajno poboljšaju rezultati u vezi s oduzimanjem imovine. Zbog toga je ključno da se ima moćan, dosljedan i djelotvoran pravni alat koji će služiti ovoj svrsi –zaključio je Miler.
Iako je Miler apelovao da se sastanak sa Crnom Gorom održi što prije, ministar pravde i premijer Abazović su na jučerašnjoj sjednici Vlade tražili da se zakon usvoji po hitnom postupku, a najavljena je i posebna sjednica Vlade u januaru.
J.M.-D.M.Kao novinar bih imao motiva da raspravljam do detalja o tome što se pojavilo u izvještaju BIRN-a, ali kao v. d. generalnog direktora Direktorata za medije ja ne mogu, niti želim, da se miješam u medijski sadržaj – kazao je Rudović
PODGORICA – Konačno je zaustavljeno targetiranje branilaca ljudskih prava u onlajn sferi, kazala je juče ambasadorka Češke Janina Hrebičkova komentarišući suspendovanje kontroverzne mape regionalne mreže BIRN u kojoj su devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije novinarke Pobjede, u izvještaju novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović, označeni kao krajnji desničari i religijski ekstremisti.
– Takođe sam zadovoljna što ste uspjeli u tome da počne istraga o razlozima kako i zašto se ovo sve dogodilo, iako je bilo potrebno vrijeme za to –kazala je ona na jučerašnjem panelu na temu bezbjednosti novinara u organizaciji Ambasade Republike Češke, na pitanje Pobjede kako gleda na činjenicu da su targetiranje novinarki našeg lista osudile samo dvije medijske organizacije u Crnoj Gori.
Ona je istakla da razumije kako se osjećaju targetirani aktivisti i novinarke i dodala da bi se i ona tako osjećala da je targetirana na način koji ugrožava njenu profesiju, dostojanstvo i članove porodice. – Razumijem da ovakve situacije, ali i tišina koja nije slučaj u nekim drugim društvima gdje novinari ne bi ćutali, mogu izazvati nepovjerenje u medije. Ovo nije šala. To je stvar dostojanstva ljudi, kao i njihovih života, rada, ali i načina na koji se tretira ovo pitanje – kazala je ona i istakla da je to njeno lično mišljenje.
Zbog tišine koju su od objavljivanja BIRN-ove mape praktikovale medijske organizacije i resorno ministarstvo, osim Instituta za medije i Medijskog savjeta za samoregulaciju, a u svjetlu činjenice da je Evropski centar za slobodu štampe i medija targetiranje novinarki Pobjede označio kao napad, odnosno uznemiravanje/psi-
hičko zlostavljanje i pokušaj diskreditacije, Pobjeda je pitala v. d. generalnog direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Neđeljka Rudovića da objasni zbog čega nijesu reagovali kao u nekim drugim slučajevima i osudili napad na naše koleginice. – Kao novinar bih imao motiva da raspravljam do detalja o tome što se pojavilo u izvještaju BIRN-a, a tiče se ekstremističkih organizacija i određenih naših koleginica, ali kao v. d. generalnog direktora Direktorata za medije, ja ne mogu, niti želim, da se miješam u medijski sadržaj, jer ne želim da se bavim cenzurom, niti je uloga Ministarstva da daje sud o tome da li je nešto što se pojavilo u medijima vjerodostojno ili nije. Ja to ne mogu da radim sa ove pozicije – kazao je Rudović.
Upitan da na nivou principa odgovori da li to znači da, iako se osuđuju napadi na novinare od anonimusa na ulici, preko društvenih mreža i slično, Direktorat neće osuditi napad koji je okaraterisan kao psihološko zlostavljanje i diskreditacija u slučaju da je izvor napada drugi medij, Rudović je kazao da će „uvijek osuditi svaku vrstu napada na medije i novinare“.
– Samo kažem da u ovoj situaciji imamo temu koja izaziva različite interpretacije i mišljenja i o kojoj bi struka trebala da da mišljenje – kazao je on.
Iako je konstatovao kako će uvijek osuditi svaku vrstu napada na medije i novinare, činjenica je da iz Ministarstva nikakve osude napada na koleginice Kaćušu Krsmanović i Tanju Pavićević nije bilo. Takođe, nije bilo ni različitih interpretacija jer se „drugi“ mediji ovom temom uopšte nijesu bavili, a Ministarstvu očigledno nijesu bile dovoljne ni desetine reakcija uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara koje već mjesec pristižu iz ci-
jelog regiona.
Radomir Kračković, predsjednik Sindikata medija koji inače evidentira napade na novinare u Crnoj Gori, upitan istovjetno pitanje, kazao je da se ta organizacija nije oglašavala povodom ovog slučaja jer su odlučili da se ne bave napadima novinara na druge novinare kako bi bili principijelni?!
– Sindikat medija se nije oglašavao ovim povodom jer je još od prije prisutna jedna tendencija oštrog rata između dvije grupe medija u Crnoj Gori. U cijelom tom periodu je došlo do brojnih međusobnih prozivki i mi na taj način vidimo djelimično i ovaj slučaj, iako je u pitanju regionalna mreža BIRN, s obzirom da je autorka naša koleginica iz dnevnog lista Vijesti – kazao je Kračković i sam novinar televizije Vijesti.
On je kazao da je Sindikat medija uvijek pozivao novinare da ne napadaju i ne prozivaju jedni druge, ali da se, nažalost, to dešava već godinama. - Mi smo u Sindikatu medija davno odlučili da se time ne bavimo kako bismo bili principijelni. Generalno, moje je mišljenje da se u ovom, kao i u nekim drugim slučajevima, više radi o vrednosnim sudovima nego o nečemu što može biti u potpunosti naučno dokazano. Ukoliko bi se bavili svim tim međusobnim napadima i vrednosnim sudovima, mi bismo morali svaki dan slati saopštenja. Umjesto toga, pozivamo i jedne i druge medije i novinare da se time ne bave i da to izbjegavaju, jer svi negdje imamo zajednički interes u poboljšanju našeg statusa. Ovo može biti prilika da se ide u pravcu izgradnje zajedničke samoregulacije, kako se u budućnosti ovakve stvari ne bi dešavale. Principijelno sam protiv targetiranja bilo kog novinara iz bilo kog razloga i tako je i u ovom slučaju – kazao
Šefica pravne službe Irena Vešović obavijestila je članove Savjeta da su ukinuli deset zanimanja jer je procijenjeno da više nema potrebe da postoje. Tome se usprotivila predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak, koja je kazala da nikad nije pominjano na sastancima da im neće trebati bravari, stolari i domari, a da su sad ta radna mjesta ukinuta
PODGORICA – Savjet Javnog servisa dao je zeleno svjetlo programsko-produkcionim planovima Radija, Televizije i Portala i finansijskom planu za narednu godinu - jednoglasnom odlukom.
Usvojene su i izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta od 2017. godine, kojim je ukinuto 10 zanimanja u okviru te medijske kuće. Ovaj prijedlog nije jednoglasno usvojen, uzdržani su bili Predrag Marsenić i Naod Zorić. Predstavnica Sindikata Jadranka Drobnjak kazala je da treba da promisle da li su izmjene koje su donijeli, donijele dobro radnicima.
Tokom rasprave o programsko-produkcionom planu TVCG, član Savjeta Predrag Marsenić zamjerio je što ta medijska kuća neće pratiti kultni dječiji festival „Naša radost“ pod pokroviteljstvom Dječijeg saveza Crne Gore. – Ajde što ga nijesmo pratili
PODGORICA – Sindikat prosvjete Crne Gore naredne sedmice dobiće konačnu ponudu od ministara prosvjete i finansija Miomira Vojinovića i Aleksandra Damjanovića za koliko nastavnicima mogu da se povećaju plate. Ako taj prijedlog ne prihvati Glavni odbor Sindikata, uslijediće – obustava nastave.
Predstavnici Sindikata prosvjete juče su ponovo imali sastanak sa ministrima i diskutovali su o zaradama. Predsjednik Sindikata mr Radomir Božović ispričao je Pobjedi da je njihova konačna ponuda za januar da im se plate povećaju 20 odsto. Preko toga, poručili su, ne može. Ostalo je da se dogovore sljedeće sedmice kako će da se odvija uvećanje za 2024. i 2025. godinu. Božović kaže da se traži adekvatna formulacija, država želi da se zaštiti u slučaju da zabilježi lošu ekonomsku godinu. Pominjalo se ako se budžet bude dobro pu-
ove godine, ne vidim ga u planu ni za narednu. Ovo je fantastičan festival, trebalo ga je uvrstiti u program. Bez obzira na relacije mislim da ne treba da to uskraćujemo djeci - kategoričan je Marsenić.
Pojašnjenje je dao urednik Prvog programa TVCG Damir Ramović, rekavši da je urednička procjena takva da ne mogu da „izvuku“ dovoljno kvalitetnog programa ako samo snime festival.
– A to nas dosta košta. Pa smo ostavili otvoreno da se opredijelimo kako ćemo da obradimo
festivale – rekao je Ramović. Bojan Baća zamjerio je što se ne radi dovoljno na obrazovnom programu, ali je ocijenio da su emisije „Link“ i „Pretres“ jako dobre i da treba da bude više takvih formata.
Predstavljajući plan Radija, direktor Milan Knežević je rekao da će producirati 72 emi-
sije, a najviše će ih biti u okviru muzičkog programa - 22 i informativno-političkog 21. -Predviđeno je osam novih emisija, četiri u informativno-političkom programu, dvije u muzičkom programu i po jedna u obrazovnom i dječijem i programu koji se odnosi na manjine. Čak 13 emisija
Savjet Javnog servisa razmatrao je ideju za nekoliko novih emisija koje je predložila Komisija za programske sadržaje na albanskom i jezicima drugih pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, među kojima je „Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu“, čije
uvođenje nije prihvaćeno u ovom obliku.
Članovi Savjeta su naveli da Javni servis treba da njeguje kulture svih nacionalnih zajednica i da ne treba da se dijele, već da kroz postojeći program treba uvesti novitete.
Članu Savjeta Bojanu Baći se ne sviđa ideja da se emi-
sija zove „Srpska kulturna scena u Crnoj Gori i regionu“. - Ako uvedete ovu emisiju idemo ka getoizaciji kulture i to je problem. Problem je politizacija razlika. Ko definiše šta je kulturna scena? Treba da imamo emisiju koja prati kulturnu scenu u Crnoj Gori i nema potrebe da se ide ka getoizaciji -
nio, onda bi navodno profesori mogli da dobiju veća uvećanja. No, ako ne bude sve teklo po planu, onda bi morali da pregovaraju. Upitan jesu li ministri komentarisali zahtjeve pojedinih nastavnika da koeficijent od januara treba da im se poveća 45 odsto, Božović kaže da je Sindikat u startu tražio 45 odsto, ali da taj prijedlog nije prošao. Rečeno im je da bi dobili da su ,,sami u državi“. Ministri su navodili da treba da se povećaju plate i policiji, vojsci, javnoj upravi. Božović kaže da ako neko može da izdejstvuje
da se prosvjeti povećaju plate za 45 odsto odjednom – on mu prepušta funkciju predsjednika Sindikata.
– Istog trena mu je prepuštam. Nemam problem da kažem: ,,Ovo je osoba koja je mudrija, uspješnija od mene“. Istog trena se povlačim ako neko ima način, slobodno. Pozivam ga da se javi – rekao je Božović. Kaže da je njegovo lično mišljenje da nije loša ponuda od 45 odsto koju treba da dobiju kroz dvije godine.
Ukoliko se Glavni odbor ne saglasi sa konačnom ponudom koju će dobiti od minista-
ra naredne sedmice, Božović najavljuje da će onda predložiti radikalizaciju. Kaže da se neće njihova reakcija odvijati u vidu protesta, jer smatra da neće dati efekta. Navodi da se neće fotografisati ispred škola i objavljivati to na društvenim mrežama, već planiraju u tom slučaju obustavu nastave. Sindikat prosvjete kroz izmjene Granskog kolektivnog ugovora traži da se profesorima povećaju plate 45 odsto. Njihovi stavovi i mišljenja nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore mimoilaze se u zahtjevima. Prosvjet-
će imati nove nazive - najavio je Knežević.
Prema riječima Filipa Lazovića, Javni servis ide u pravom smjeru i zadobija povjerenje sve većeg broja građana.
FiNaNsije Rukovodilac finansijskog sektora Goran Rakočević rekao
je da su planirani prihodi od 20.908.000 eura, a da očekuju da rashodi budu 20.903.000 eura.
- Predviđamo da ostvarimo 17.200.000 iz budžeta Crne Gore za TVCG. Od komercijalnih prihoda očekujemo 1.090.000 eura - naveo je Rakočević.
Rekao je da na zarade planiraju da potroše 9.550.000 eura, te da očekuju da porastu troškovi za dopunski rad sa 75.000 na 100.000 eura, i da su tu uključene varijabile.
Pomenuo je da im je značajna stavka koja je predviđena Opštim kolektivnim ugovorom, a odnosi se na rad nedjeljom. – Tu bi se povećali i neto i bruto troškovi i tu nam ide povećanje od par stotina hiljada eura, to je ono što očekujemo. Ostavili smo prostora za ono što nas izvjesno očekuje, ako se to usvoji - ističe Rakočević. akt o sistematizaciji
kategoričan je Baća. Kazao je da nam treba više interakcija među etnokulturama.
-Pravljenje više ovakih emisija za više različitih grupacija ne dovodi nikud. Moramo da vidimo savremenost, gdje smo zakočili, zašto ne komuniciramo jedni sa drugima - navodi Baća.
Šefica pravne službe Irena Vešović obavijestila je članove Savjeta da su ukinuli deset zanimanja, jer je procijenjeno da više nema potrebe da postoje. Tome se usprotivila predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak koja je kazala da nikad nije pominjano na sastancima da im neće trebati bravari, stolari i domari, a da su sad ta radna mjesta ukinuta.
Vešović je navela da će radnici biti „zbrinuti po zakonu“ te da je sve urađeno pravno valjano. Drobnjak ne misli tako.
- To je vaša odluka pa izvolite, a mi ćemo posmatrati vaše poteze - navela je Drobnjak. k. jaNkoviĆ
Sindikat prosvjete organizovao je juče okrugli sto na kojem su strukovna udruženja polemisala kako mogu da unaprijede položaj i ujedno poboljšaju obrazovni sistem. Predsjednik Sindikata Božović kazao je da će udruženja tražiti od Ministarstva da opredijeli određeni iznos da ih finansira. Najavili su da će se ujediniti. Smatraju da treba da imaju predstavnike i u upravnom odboru Zavoda za školstvo, Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje.
– Naš predstavnik ne bi bio ikebana, lutka, nego bi konstruktivno doprinosio da planovi i programi budu bolji – rekao je Božović.
na zajednica traži da im se povećaju koeficijenti 65 odsto, pri čemu bi od januara trebalo da startuje uvećanje od 45 odsto. Nedavno su pojedini nastavnici organizovali proteste ispred ustanova, nezadovoljni načinom na koji Sindikat pregovara sa predstavnicima izvršne vlasti.
Profesori negoduju što je akademskom osoblju na Univerzitetu Crne Gore uvećana zarada za 65 odsto. Smatraju da su diskriminisani i da njima, takođe, treba da se značajno uvećaju zarade. Ne žele da slušaju objašnjenja kako navodno za njih nema novca.
KIJEV/MOSKVA – Narednih šest mjeseci rata u Ukrajini biće odlučujući i zahtijevaće napore veće od onih koji su do sada ulagani, poručio je juče ukrajinski lider Volodimir Zelenski.
– Agresija na Ukrajinu je agresija i na svakog od vas, jer je krajnji cilj Rusije mnogo dalji od naše granice i ukrajinskog suvereniteta. Narednih šest mjeseci zahtijevaće od nas još veće napore nego što su ulagani u proteklom periodu – naveo je Zelenski u onlajn obraćanju pred Evropskim savjetom.
Ukrajinski lider je tom prilikom poručio i da se ruski napadi na energetsku infrastrukturu moraju zaustaviti, dok je zapadne vlade pozvao da pošalju još oružja.
– Potrebno nam je modernije naoružanje i veći obim zaliha – naglasio je Zelenski, a prenio Gardijan.
Govoreći o ulasku ukrajinske vojske u Herson u novembru, nakon ruskog povlačenja, Zelenski je ocijenio kako je to svijetu pokazalo da njihova zajednička borba nije slučajna, već da je „neotuđiva snaga koja se ne može zaustaviti“.
Ruske snage su u noći između srijede i četvrtka ponovo granatirale Herson i, kako tvrdi zamjenik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirilo Timošenko, pogodile zgradu lokalne administracije prilikom čega su nastradala dvije osobe.
Načelnik Hersonske oblasti Jaroslav Januševič naveo je da je zbog granatiranja cio grad bez struje.
– Herson je u potpunosti bez
Narednih šest mjeseci zahtijevaće od nas još veće napore nego što su ulagani u proteklom periodu, poručio je ukrajinski predsjednik u onlajn obraćanju pred Evropskim savjetom
električne energije zbog neprijateljskog gađanja – naveo je Januševič na Telegramu, a prenio Rojters.
U međuvremenu je komesar ukrajinskog parlamenta za ljudska prava Dmitro Lubinec saopštio da su ukrajinski istražitelji na oslobođenom području Hersona otkrili zatvorsku ćeliju u kojoj su navodno bila zatočena i maltretirana djeca.
On je naveo da se ćelija nalazi u jednom od četiri otkrivena zatvora za mučenje u Hersonu i da su istražitelji utvrdili da su djeca dobijala vodu svaki drugi dan, da je na njih vršen psihološki pritisak i da im je pričano da su ih roditelji napustili. Lubinec je, takođe, rekao da je, od početka rata 24. februara, oko 12 hiljada ukrajinske djece prebačeno u Rusiju, od
kojih je 8.600 odvedeno silom. Riječi komesara ukrajinskog parlamenta za ljudska prava prenio je Rojters uz navode da Lubinec nije pružio dokaze za svoje tvrdnje, te da agencija nije mogla da potvrdi istinitost njegovog izvještaja. Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov objavio je na Telegramu da su ruske snage napale vitalnu infrastrukturu u tom gradu na istoku Ukrajine i da je tom prilikom odjeknulo nekoliko eksplozija. – Neprijatelj gađa infrastrukturne objekte. Molim sve da budu maksimalno oprezni i ostanu u skloništima ukoliko su u mogućnosti - napisao je Terehov na Telegramu. Ukrajinske vlasti ističu i da su u noći sa srijede na četvrtak sa 40 raketa gađana tri mjesta u Dnjepropetrovskoj oblasti.
- Tokom noći i jutra ruske okupacione trupe su gađale Nikopoljski region. Pogođene su zajednice Mirivsk, Marganjeck i Červonogrigorovsk. Tu je palo najmanje 40 neprijateljskih granata - naveo je šef regionalne vojne uprave u Dnjepropetrovskoj oblasti Valentin Re-
zničenko. Istakao je i da u tom napadu nije bilo povrijeđenih. Ukrajinske snage su, sa druge strane, prema navodima proruskih lokalnih zvaničnika, juče ujutru izvele najmasovniji raketni udar na Donjeck još od 2014. godine. Gradonačelnik Donjecka
Ukaz ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji predstavlja odgovor na odluku o nametanju ograničene cijene ruske nafte, očekuje se ove nedjelje, saopštio je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov
Putin je prošle nedjelje izjavio da Moskva razmatra smanjenje proizvodnje nafte kao odgovor na odluku zapadnih zemalja da uvedu ograničenje na cijenu tog energenta. - Jednostavno nećemo prodavati
naftu zemljama koje su donijele odluku o ograničenju cijene. Razmislićemo o mogućnosti da se smanji proizvodnja ukoliko bude potrebno. Smislićemo nešto dodatno, ako bude potrebno - rekao je tada Putin.
Predsjednik Vlade u Prištini predao zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji
On je istakao i da Rusija, kao odgovor, razmatra nekoliko opcija.
- Još nije donijeta konačna odluka. Posebne mjere će biti objavljene u predsjedničkom ukazu, koji će biti izdat narednih dana - rekao je Putin.
Aleksej Kulemzin je na Telegramu naveo da je na tu oblast ispaljeno 40 raketa iz višecjevnih bacača BM-21 „grad“. Kulemzin je objavio snimke napada i fotografije oštećenih objekata u Donjecku.
Ukrajinske vlasti procjenjuju i da ruske trupe svoju ofanzivu sada koncentrišu u pravcu Bahmuta i Avdijevke i istovremeno pokušavaju da poboljšaju svoju taktičku poziciju u još tri oblasti.
- Pokušavaju da poboljšaju taktičku poziciju na pravcima Kupjansk, Liman i Zaporožje –navedeno je na Fejsbuk nalogu Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine.
Za razliku od ostalih zemalja regiona, kosovski slučaj je specifičan budući da za članstvo aplicira zemlja koja ima potvrđenu evropsku perspektivu, a koju ne smatraju svi u EU državom. Od 27 država članica EU, njih pet još ne priznaje nezavisnost Kosova
PRAG – Premijer Kosova
Aljbin Kurti predao je juče u Pragu češkom ministru evropskih poslova Mikulašu Beku prijavu za članstvo njegove zemlje u Evropskoj uniji.
Kurti je ocijenio da je riječ o istorijskom danu za Kosovo, ali i velikom danu za evropsku demokratiju, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Pismo koje nosim sadrži nade i snove naših građana. Govori o našim težnjama da se pridružimo EU sa kojom dijelimo zajedničke vrijednosti i ideje – izjavio je Kurti.
Bek je potvrdio da će Kosovo u narednim koracima imati podršku njegove države, koja trenutno predsjedava Savjetom EU.
- Verujemo da je naša zajednička budućnost jedini način da riješimo i probleme u regionu –poručio je Bek.
Lideri Kosova su 14. decembra potpisali dokument aplikacije i taj trenutak ocijenili „istorijskim“.
Komentarišući zahtjev Kosova za prijem u EU, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ukazao je da je uslov za to da se bude evropska država, što Koso-
vo, kako je naveo, nije. Podsjetio je i da nezavisnost Kosova nijesu priznale sve članice EU, te da ta zemlja nije ni članica Ujedinjenih nacija.
Kosovo je posljednja zemlja regiona koja predaje aplikaciju za kandidatski status i dešava se istog dana kada se Bosni i Hercegovini potvrđuje ovaj status u EU.
Međutim, za razliku od ostalih zemalja regiona, kosovski slučaj je specifičan i već ga u briselskim kuloarima opisuju kao „sui generis (svoja vrsta)“, budući da za članstvo aplicira zemlja koja ima potvrđenu
evropsku perspektivu, a koju ne smatraju svi u EU državom. Od 27 država članica EU, njih pet još ne priznaje nezavisnost Kosova. Države koje nijesu priznale Kosovo su Španija, Rumunija, Kipar, Grčka i Slovačka. Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero je u pisanoj izja-
vi medijima naglasila da Kosovo ima jasnu evropsku perspektivu i da EU podržava Kosovo na putu ka EU, počevši od implementacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
- Kada su u pitanju prijave za članstvo, procedure za podnošenje zahtjeva su propisa-
ne Ugovorom o EU – naglasila je Pisonero.
Član 49. Ugovora EU kaže da svaka evropska država, koja poštuje ove vrijednosti i posvećena je njihovom promovisanju, može da se prijavi za članstvo u Uniji.
Od država regiona Zapadnog Balkana, Crna Gora i Srbija su dvije države koje su najviše napredovale prema članstvu budući da su duboko u pristupnom procesu.
Sjeverna Makedonija i Albanija su u julu ove godine otvorile pristupne pregovore, a nakon dobijanja kandidatskog statusa Bosna i Hercegovina treba da ispuni 14 kriterijuma da bi mogla otvoriti pregovarački proces. Zemlje Zapadnog Balkana imaju potvrđenu perspektivu članstva još od 2003. godine.
Policija potražuje dvije osobe, četiri se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori i zemljama regiona, a dvije se nalaze u pritvoru zbog sumnje da su 2021. i 2022. godine počinili krivična djela zloupotrebe opojnih droga u Crnoj Gori i Srbiji. Članovi kriminalne organizacije su nabavljali i prevozili marihuanu iz Albanije, preko teritorije Crne Gore, ka zemljama regiona i dalje ka zemljama Evropske unije
PODGORICA – Crnogorska policija u saradnji sa Specijalnim državnim tužilaštvom, u akciji kodnog naziva ,,Bruda“ u kojoj je realizovala međunarodnu aktivnost, procesuirala je 18 osoba koje se dovode u vezu sa krijumčarenjem skoro tone marihuane na međunarodnom nivou. Kako je saopšteno iz Uprave policije, krivična prijava je podnijeta protiv 18 osoba koje se sumnjiče za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Juče je pretreseno 14 lokacija u Crnoj Gori i uhapšeno je 10 osoba. Riječ je o licima D. J, Z. V, B. Lj, S .Z, N. Z, E. T, A. B, A. R, M. Š. i V. J.
-Pripadnici Uprave policije izvršili su pretrese na 14 lokacija u više gradova u Crnoj Gori i tom prilikom lišili slobode 10 lica, dva lica se i dalje potražuju, četiri lica se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u Crnoj Gori i zemljama regiona, a dva lica se nalaze u pritvoru zbog sumnje da su 2021. i 2022. godine počinili krivična djela u vezi zloupotrebe opojnih droga u Crnoj Gori i Republici Srbiji, naveli su iz UP.
Dodaju i da se sumnja da su
članovi kriminalne organizacije neovlašćeno nabavljali i prevozili radi dalje prodaje određene količine opojne droge marihuana iz pravca Republike Albanije preko teritorije Crne Gore, ka zemljama regiona i dalje ka zemljama Evropske unije.
-Aktivnost je sprovođena u dužem vremenskom periodu uz podršku međunarodnih partnera – FBI i britanskog NCA, te u saradnji sa policijskim službenicima Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Republike Srbije i policijskim službenicima Bosne i Hercegovine – naveli su iz policije. C. H.
Savjet za građansku kontrolu rada policije obaviješten da je Osnovno državno tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv policajca
ULCINJ – Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Ulcinju protiv policijskog službenika C. L. zbog krivičnog djela zlostavljanje.
Iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije ocijenjeno je da je policijski službenik Odjeljena bezbjednosti (OB) Ulcinj C. L. neprofesionalno i protivzakonito postupao prema građaninu P. K. Građanin P. K. iz Ulcinja obratio se građanskom nadzoru policije pritužbom zato što ga je policajac C. L. 10. avgusta istukao u stanici policije zato što mu se navodno obraćao povišenim tonom. P. K. je u službene prostorije policije doveden zbog učešća u tuči sa dvojicom stranih državljana. U prilogu pritužbe dostavio je prateću ljekarsku dokumentaciju.
Uprava policije je informisala Savjet da je ispred zgrade OB Ulcinj došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom kada je došlo do fizičkog obračuna između P. K. i dvojice stranih državljana. Učesnici tuče dovedeni su u stanicu policije a prema P. K. primijenili su fizičku snagu, jer se oglušio izdatom naređenju policajca da prestane da fizički napada druge učesnike. Nakon dovođenja u prostorije stanice policije OB Ulcinj P. K. je poveden u jedinicu hitne medi-
cinske pomoći zbog zadobijenih povreda u tuči, o čemu je sačinjen izvještaj ljekara, a nakon prikupljanja potrebnih obavještenja uhapšen je i sproveden u Sud za prekršaje Budva, Odjeljenje u Ulcinju. Iz Uprave policije je Savjetu još saopšteno da su policajci sačinili službenu zabilješku i izvještaj o upotrebi sredstava prinude i dostavili komandiru stanice policije, koji je dao mišljenje o opravdanosti i pravilnosti upotrebe sredstava prinude i proslijedio direktoru Uprave policije koji je ocijenio kao opravdanu, zakonitu i u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima.
-Građanin P. K. čim je bio u mogućnosti, već 12. avgusta 2022. godine, je podnio pritužbu Savjetu za građansku kontrolu rada policije i usmenu krivičnu prijavu zbog zlo-
stavljanja neposredno u stanici policije protiv policajca C. L. koji ga je, dok je sjedio u prostorijama dežurne službe, udario više puta zatvorenim šakama u predjelu glave i tijela – saopštili su iz Savjeta. Oni ističu da je načelnik OB Ulcinj Arben Tagani profesionalno i odgovorno pristupio prema navodima o zlostavljanju.
Savjet se kod ODT u Ulcinju interesovao za status ovog predmeta a direktoru Uprave policije je uputio preporuku da se policijski službenik privremeno udalji iz službe do okončanja postupka.
Savjet je ocijenio da je od posebne važnosti da policijski službenici koji se dovode u vezu sa zlostavljanjem nemaju dalji kontakt, komunikaciju i neposrednu primjenu ovlašćenja prema građanima. A. R.
PODGORICA – Treći prijedlog za jemstvo za slobodu bivšeg službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića koji se sumnjiči za članstvo u kriminalnoj organizaciji, zloupotrebu položaja, šverc droge i oružja proslijeđen je Specijalnom tužilaštvu na izjašnjenje, saopšteno je iz Višeg suda. Odbrana Lazovića potvrdila je za Pobjedu da je treća garancija za slobodu Lazovića uvećana za 4.645.000 eura hipotekom na nekretnine u vlasništvu kompanije ,,Gufo“, što zajedno sa već ponuđenim jemstvom od 1.640.300 eura iznosi ukupno 6.285.300 eura. Nakon što SDT dostavi ocjenu ponuđene garancije, odluku će donijeti sudija za istrage Višeg suda u Podgorici. Do sada je sutkinja za istrage Suzana Mugoša prihvatila dva ponuđena jemstva ali ih je vanraspravno vijeće Višeg suda odbilo nakon žalbi Specijalnog tužilaštva. Sutkinja Mugoša prihvatila je prvi put garanciju na iznos jemstva od 1.239.289 eura da se Lazović neće dati u bjekstvo ukoliko se pusti na slobodu. Brat, stric i otac pritvorenog Lazovića garantovali su sa tri nekretnine vrijedne 1.139.289 eura a otac Zoran je dodatno
ponudio i 100.000 eura u gotovini da njegov sin Petar, ukoliko se nađe na slobodi, do kraja krivičnog postupka, neće pobjeći, neće se kriti ili na bilo koji drugi način negativno uticati na tok i ishod krivičnog postupka.
Međutim, SDT je ukazalo da će ponuđene nekretnine porodice Lazović biti pod finansijskom istragom te da je to razlog zbog kojeg ova ponuda ne treba da bude razmatrana.
Ponuđeno je novo jemstvo.
Novu garanciju dale su dvije kompanije nudeći hipoteku na nekretnine vrijedne 1.540.000 eura sa dodatnih 100.000 eura koje je već ranije ponudio Zoran Lazović, otac pritvorenog Petra.
Mugoša je prihvatila i novu ponudu ali je vanraspravno
vijeće Višeg suda odbilo jer kompanije koje su garantovale za Lazovića mogle bi nastaviti nesmetano da posluju u slučaju da izgube imovinu koje su ponudile ukoliko bi se Lazović dao u bjekstvo.
I pored ponuđenih vrijednosti koje premašuju milionski iznos, advokat Borivoje Đukanović je u jednom od ranijih prijedloga za jemstvo Petru Lazoviću kao najvažniji garant potencira porodični status, ljudski i profesionalni profil ovog okrivljenog.
Advokat Đukanović je istakao da je Petar Lazović svjestan težine krivičnih djela za koje se tereti te ,,zasigurno ne bi došao ni u iskušenje da se da u bjekstvo“.
On je podsjetio da se sada pritvoreni Lazović svaki put
PODGORICA - Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj kazao je da on ne odugovlači proces koji se protiv njega vodi zbog krivičnog djela pozivanje na otpor, a povodom događaja u Tuzima od 24. i 25. februara 2021. godine. Njemu se sudi u Osnovnom sudu jer je 24. februara organizovao sastanak sa ugostiteljima iz Tuzi i pozvao ih da, suprotno naredbi Ministarstva zdravlja kojom se određuje zabrana rada ugostiteljskih objekata, radi sprečavanja širenja i prenošenja korona virusa, otvore svoje ugostiteljske objekte, što su ugostitelji sjutradan i učinili. Jučerašnje ročište odgođeno je za 23. decembar.
Đeljošaj se oglasio prije ročišta, tvrdeći da sutkinja Ivana Becić loše vodi spor. Naveo je da želi da se sve što prije završi, „kako bi čitava crnogorska i međunarodna javnost vidjela kako se tužilaštvo i sud koriste u političke svrhe“. – Prije nešto više od godinu je, pod političkim uticajem, tužiteljka Petrušić podigla optužnicu protiv mene, Redžepa Čunmuljaja i Enisa Metđonaja zbog, kako stoji u otpužnici, nepoštovanje mjera i otpora, iako je i Vlada Crne Gore prihvatila grešku i nju ispravila. Ali o tome kako i šta je sve činila tužiteljka, gdje i kako se sastajala po kafanama sa ugostiteljima i nudila im da svjedoče protiv mene, ostavljam za neki drugi
put. Ovog puta ću se osvrnuti na sadašnju sudiju u ovom slučaju, Ivanu Becić, koja je preuzela predmet od gospođe Nade Rabrenović – naveo je Đeljošaj.
On smatra da je to bio još jedan razlog da se suđenje odugovlači, ali dodaje da je odgođeno i zbog nedolaska tužiteljke, neuredne dostave suda…
– A ne, kako se tvrdi u lažnom prilogu TV Vijesti, koji je naručila sutkinja Becić, da sam ja razlog odugovlačenju. Međutim, ja shvatam paniku sutkinje, koja je sve ostalo osim sutkinja. Kao prvo, u životu nijesam vidio takvu reakciju i histeriju kada je čula albanski jezik u „njenoj“ sudnici. Takva vriska u sudnici, lupanje rukom o sto… to je bilo
Povodom saopštenja premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, a tiče se jemstva ponuđenog za Petra Lazovića, kao branilac koji je potpisao prijedlog za određivanje jemstva, advokat Nikola Martinović naveo je da Abazović ,,narušava tekući sudski postupak i otvoreno krši pretpostavku nevinosti koja bi trebala da važi za svakog građanina, pa i Petra Lazovića“. Inače, Abazović je na sjednici Vlade, između ostalog, naveo da građani treba da znaju kako neko, ko je državni službenik, može da garantuje sa šest miliona eura svoju kauciju.
- Na ovaj način, lična opsjednutost g. Abazovića porodicom Lazović i njihovim prijateljima pretvara se u otvoreni politički progon porodice Lazović, koji u maloj zajednici kao što je crnogorsko društvo rezultira flagrantnim kršenjem osnovnih ljudskih prava Petra Lazovića, o čemu su već upoznate međunarodne institucije. Dritan Abazović, sa pozicije premijera Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje, preuzima nadležnosti sudije i na nedozvoljen način pokušava osporiti pravo čestitih i uglednih preduzetnika da kapitalom svojih preduzeća jemče za Petra Lazovića, istovremeno zanemarujući okolnost da od istih privrednika Abazović i njegovi malobrojni preostali ministri primaju platu – naveo je Martinović. Kako je dodao, porijeklo kapitala više preduzeća koja su jemčila za slobodu Petra Lazovića bilo je predmet provjere nadležnih sudskih organa, ,,i za informaciju Abazoviću, sve provjere su dale isti rezultat – kapital je stečen decenijskim radom urednih poreskih obveznika, koji su na bijeloj listi poreskih obveznika Poreske uprave Crne Gore“.
- Osim što direktno narušava integritet sudskog postupka, Abazović javno uvodi dvostruke moralne standarde. Jedan za sebe, a drugi za Petra Lazovića i sve druge koji nijesu njemu politički bliski. Kada prima platu od novca preduzeća koja jemče za Petra Lazovića, novac je poželjan, a kada isti jemče za Lazovića onda je sumnjiv. Zbog javno iskazanog dvostrukog aršina g. Abazovića, pozivam ga da on sam, kao što to na sjednici Vlade očekuje od jemaca Petra Lazovića, saopšti makar jednu provjerljivu činjenicu o porijeklu mita od 21 milion eura za koji je javno sam rekao da mu je nuđen, istakao je Martinović. Na taj način, zaključuje, dao bi najbolji doprinos primjeni Zakona o porijeklu imovine.
uredno odazvao pozivu tužioca, čak i na telefonski poziv u fazi kada je pokrenut krivični postupak protiv njega i kada je bio u prilici da se nesmetano da u bjekstvo. Lazović je uhapšen 18. ju -
la nakon čega je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita sumnje protiv njega. B. R.
ROŽAJE – Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama podnijelo je optužni prijedlog protiv policijskih službenika Odjeljenja bezbjednosti Rožaje Senada Murića i službenika Ministarstva unutrašnjih po-
slova – FL Rožaje Nedžada Adrovića za zloupotrebu službenog položaja.
To je Pobjedi potvrđeno potvrđeno iz ovog tužilaštva. Prema saznanjima Pobjede, prije pet godina tokom policij-
ske akcije koja je imala za cilj provjeru bezbjednosno interesantnih osoba, od Rožajca je oduzet je pištolj. Oružje, koje je oduzeto pronađeno je u kući tog bezbjednosno interesantnog lica kada je njegova supruga prijavi-
la porodično nasilje. Tako je utvrđeno da je neko iz policije omogućio ovom licu da mu se pištolj vrati. To je bio signal da unutrašnja kontrola pokrene istragu koja je pokazala da je bezbjednosno interesantnom licu vraćen pištolj. T. K.
PODGORICA – Glavni specijalni tužilac je, u skladu sa Pravilnikom o unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva, već ovlastio drugog specijalnog tužioca da preduzme odgovarajuću radnju u predmetu pokušaja terorizma na dan izbora 2016. godine, a povodom rješenja Višeg suda sa nalogom za podizanje i dostavljanje nove optužnice, kazao je za Pobjedu portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić.
Viši sud u Podgorici je 29. novembra naložio postupajućem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću da u roku od 15 dana dostavi sudu izmijenjenu optužnicu.
No, Čađenović je uhapšen 9. decembra, pod sumnjom za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i četiri krivična djela zloupotrebe položaja i na kraju mu je, odlukom sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, određen pritvor do 30 dana uz obrazloženje da ,,postoji opasnost od bjekstva i uticaja na svjedoke“.
glavni specijalni tužilac će donijeti rješenje o oduzimanju predmeta i njihovom dodjeljivanju u rad drugim specijalnim, odnosno državnim tužiocima u ovom tužilaštvu, nakon što komisija koja je formirana da izvrši njihovo evidentiranje i popisivanje izvrši svoj zadatak – kazao je Radonjić.
d. mijatović
za „vjerovali ili ne“ – naveo je Đeljošaj u obraćanju.
Tvrdi da mu je Becić na pretprošlom ročištu saopštila, čak prije početka procesa suđenja, da je već osuđen. Nakon toga je tražio njeno izuzeće, što je sudija Boris Savić, kako tvrdi, odbio „i tako na sebe preuzeo veliku odgovornost“. – Na zadnjem ročištu, kada sam tražio njeno izuzeće, vrištala je po sudnici, prijetila, bukvalno dobila napad takve prirode kojeg ja u životu nijesam vidio. Pošto je naručila i platila preko za korupciju osuđenog člana porodice, prilog na TV Vijesti, spremila je teren da me privede. Kako? Zakazala ročište kada Opština Tuzi, čiji sam ja predsjednik, slavi Dan oslobođenja,
čak u isto vrijeme kada smo i mi zakazali i javno objavili svečanost, kako ja ne bih mogao da prisustvujem suđenju – naglasio je Đeljošaj. Tako, kako je rekao, sutkinja nastavlja medijski cirkus kako on odugovlači proces. To je, tvrdi Đeljošaj, „čista laž“. – Ja samo želim da sve to što prije završi, kako bi čitava crnogorska i međunarodna javnost vidjela kako se tužilaštvo i sud koriste u političke svrhe. Kako to da jedna jedina blokada saobraćaja u Tuzima završava na sudu, a svakodnevne blokade po cijeloj državi dvije-tri godine unazad ne „zavređuju“ ni prekršajnu prijavu? Javno pozivam medije da prate tok suđenja i vide na djelu ovu pravnu harangu, možda utiče ovo da smanji doživljaj, histeriju i sakrije mržnju sutkinja, kako bi sačuvala zdravlje, mržnja je bolest – poručio je Đeljošaj.
– Kako je protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića pokrenut krivični postupak za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje tužilačke funkcije i određen pritvor, zbog čega je privremeno udaljen od dužnosti odlukom Tužilačkog savjeta,
Napominje da je rješenje Višeg suda u Podgorici, sa nalogom za podizanje i dostavljanje nove optužnice, dostavljeno SDT-u 6. decembra i da je, po Zakoniku o krivičnom postupku, sudski rok od 15 dana počeo da teče od prvog narednog dana. To bi trebalo da znači da će novi specijalni tužilac morati optužnicu da dostavi Višem sudu najkasnije do 27. decembra. - Svakako je glavni specijalni tužilac, u skladu sa Pravilnikom o
unutrašnjem poslovanju Državnog tužilaštva, već ovlastio drugog specijalnog tužioca da preduzme odgovarajuću radnju u predmetu, povodom odluke suda - zaključio je Radonjić, ali nije saopštio i kojem je tužiocu dodijeljen predmet. Suđenje za pokušaj terorizma 2016. godine, na osnovu optužnice koju je podigao specijalni državni tužilac Saša Čađenović, uz koordinaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bilo je u fokusu domaće i međunarodne javnosti. Zbog značaja koji je imao ovaj slučaj, kolokvijalno nazvan ,,državni udar“, kao i činjenice da su se na optužnici kao organizatori našli ruski agenti GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, uz lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića
i Milana Kneževića, nazvan je ,,procesom vijeka“ jer su se prvi put izvodili dokazi o ruskom malignom uticaju u Crnoj Gori. Vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, osudilo je 9. maja 2019. godine ruske državljane Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova na 15 i 12 godina zatvora, Andriju Mandića i Milana Kneževića na po pet, bivšeg srpskog žandarmerijskog generala Bratislava Dikića na osam, srpske državljane Nemanju Ristića i Predraga Bogićevića na po sedam, dok su ostali optuženi, svi srpski državljani, dobili od godinu i po do tri godine zatvora.
Apelacioni sud Crne Gore je, preglasavnjem 2:1, ukinuo prvostepenu presudu u februaru 2021. godine, konstatujući da su počinjene povrede krivičnog postupka i naložio novo suđenje pred Višim sudom i to pred novim sudskim vijećem. Odluka o obaranju prvostepene presude je donešena šest mjeseci nakon što je u avgustu 2020. godine promijenjena vlast u Crnoj Gori. Ključni zahtjev najvećeg konstituenta nove vlasti – proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta bio je smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića, kao i njihovo hapšenje i krivično gonjenje. D. Đ./D. M.
PODGORICA – Kontrola optužnice protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i ostalih pripadnika kriminalne organizacije koju ne oformio njen sin Miloš radi izvršenja više krivičnih djela zakazana je za 10. januar, potvrđeno je Pobjedi iz Višeg suda.
C. H.
Prošlo ročište je odgođeno nakon što je jedan od advokata odbrane Zoran Piperović zatražio izuzeće cijelog vanraspravnog vijeća kojim predsje-
dava sudija Goran Šćepanović. Nedavno je taj zahtjev odbijen kao neosnovan. Medenica je uhapšena 17. aprila nakon što je sa podgoričkog aerodroma pokušala da otputuje u Beograd.
Prema navodima optužnice koja je podiguta 17. oktobra, Medenica se tereti da je u periodu od 2019. do 2021. godi-
ne, korišćenjem službenog položaja predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, posredovala da se određeni predmeti koji su se vodili pred Višim sudom u Podgorci završe u korist dva privredna društva. Medenica je osumnjičena i da je krajem 2018. i početkom 2019. godine, kao predsjednik Vrhovnog suda, podstreka-
vala okrivljenu Milicu Vlahović-Milosvaljević, sudiju Privrednog suda Crne Gore, da zloupotrijebi službeni položaj i u parnici.
Takođe, kako se navodi, Medenici se stavlja na teret i da je u 2019. godini, koristeći službeni i društveni položaj, posredovala kod sudija Vrhovnog suda Crne Gore. B. R.
BAR – Iz Opštine Bar saopštili su da se manifestacije starobarska Maslinijada i Festival vina i ukljeve u Virpazaru, usljed nepovoljnih vremenskih uslova, odlukom organizacionih odbora, odlažu za prve mjesece naredne godine.
Jubilarna, dvadeseta, manifestacija Maslinijada je prvobitno trebala biti održana od 25. do 27. novembra, a Festival vina i ukljeve 26. novembra.
Iz Opštine su kazali da je odlaganje bilo neophodno kako bi manifestacije bile održane u punom kapacitetu i na najvišem nivou odgovorile očekivanjima građana.
- Opština se zahvaljuje građanima i gostima na razumijevanju, uvjereni da će predstojeći praznični programi na kvalitetan način nadomjestiti ove manifestacije u ovom periodu godinenaveli su iz Opštine Bar I. R.
KOTOR – Na prostoru nekadašnje Elektrodistribucije (CEDIS-a) na Tabačini, početkom naredne godine biće stavljen u funkciju novi parking sa 117 mjesta. Na ovaj način, opštinska vlast ima namjeru da nadomjesti manjak parking mjesta u Kotoru, koji je nastao zatvaranjem velikog parkinga na lokaciji nekadašnjeg Ugostiteljsko-rekreativnog centra (URC) gdje je ljetos počela gradnja hotela.
Potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević kazao je za Pobjedu da će na tom prostoru vjerovatno biti postavljena rampa.
– Treba da odlučimo da li će rampa biti na početku mosta, gledajući iz pravca Bastiona ka Tabačini. Nastojaćemo da obezbijedimo i specijalno vozilo za odvoženje nepropisno parkiranih automobila „pauk“, posebno zbog poznate situacije sa Tabačinom, odnosno gužvom u ulici kod vrtića gdje je svakodnevno saobraćajni kolaps. Nadam se da će parking biti u funkciji do prvog januara ili odmah nakon praznika –rekao je Kovačević. Novi parking će prvenstveno služiti za vozila stanovnika Starog grada, zaposlenih u Opštini, Sudu, koji bi imali pretplatne karte.
Kovačević je kazao da, u skladu sa reorganizacijom lokalne
samouprave, zgrada CEDIS-a na samom ulazu u budući parking bi sada trebalo da posluži kao kancelarijski prostor za Komunalnu policiju i Komunalnu inspekciju, a možda i za još neke opštinske službe. – Problem relativno uskog prolaza na parking kroz samu
zgradu, neće biti riješen rušenjem ovog objekta, već usklađivanjem režima saobraćaja. A postojeći manji parking, neposredno pred ulaz na most na Tabačini, trebalo bi da bude u funkciji prostora za vozila za snabdijevanje lokala u Starom gradu i za parkiranje korisni-
ka usluga jaslica – kazao je Kovačević.
Inače ta lokacija je od jula 2020. godine prešla u vlasništvo Opštine Kotor, nakon što su tadašnji gradonačelnik Kotora Željko Aprcović i izvršni direktor CEDIS-a Zoran Đukanović potpisali ugovor o raz-
mjeni nepokretnosti. Shodno tom ugovoru, Opština Kotor postala je vlasnik prostora od 7.000 kvadrata, neposredno na ulazu u Stari grad na Tabačini dok je, u zamjenu za taj prostor, CEDIS dobio nepokretnosti u Privrednoj zoni, koje su bile u vlasništvu Opštine. Iv. K.
Zakona
stečaju
Nepokretnosti upisane u LN br.196; KO Podgorica I. kod hotela „Podgorica“ u Podgorici, to: Zemljište označeno na kat. paceli br.1271/1.površine 1315.m2.;na kat.parceli br. 1271/3. površine 195.m2; sve ukupno površine 1510 m2. Na parcele upisana uknjižba statusa kulturnog dobra. Ponude se podnose za kupovinu obje parcela zajedno.
Označene nepokretnosti se prodaju u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa stanjem statusom u kojem se nalaze na dan prodaje
Eventualna razlika u kvadraturi upisane u LN i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 150.000,oo (slovima : stopedesethiljada evra). Cijena je određena u bruto iznosu .
USLOVI i POSTUPAK PRODAJE:
Ponude koje ne pristignu na pisarnici Privrednog suda C G do 16.01.2023 g. neće se razamtrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 17.01.2023 u 09,oo sati u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 30. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene do 16.01.2023 godine na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica.
Ponuda ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 16.01.2023 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik može prihvatiti ponudu ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Rangiranje ponuda vrši se na osnovu visine ponuđene cijene za licitiranu nepokretnost.
Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji.
Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Odluka se dostavlja ponuđačima i sudu.
Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude, uplati cjelokupnu kupoprodajnu cijeni, za kupovinu predmetne nepokretnosti na žiro račun prodavca br.510-205758-74 CKB Podgorica i nakon uplate kupoprodajne cijene zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa. Ukoliko ponuđač za kojeg je upravnik donio odluku o prihvanju ponude kao najpovoljnijeg ponuđača u predviđenom roku ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene, ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi- formi notarskog zapisa, povuče prijavu za kupovinu nepokretnosti, upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita .
Upravnik može u slučaju da ponuđač kojeg je proglasio prvorangiranim- najpovoljnijim ponuđačem ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku, ne zaključi Ugovor o kupopradaji u formi notarskog zapisa u roku od 15 dana od dana dobijanja Odluke stečajnog upravnika o prihvatiti ponudu, ili odustane od kupovine - odnosno povuče ponudu, prihvatiti ponudu drugorangiranog ponuđača, u zavisnosti od visine ponuđene cijene drugorangiranog. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina, zemljište i objekti, se prodaje u viđenom faktičkom i pravnom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu.
Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta i objekata upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene.
Uvid u imovinu koja je predmet prodaje može izvršiti svako zainteresovanio lice u vremenu određenom za podnošenje prijave.
Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon +382 69 026 812.
Podgorica,15.12.2022 g.
Stečajni upravnik
NIKŠIĆ – Nikšić je jedina opština u Crnoj Gori koja nema lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom. To znači da ne postoje precizne informacije o količinama proizvedenog otpada, načinu njegovog zbrinjavanja, inrastrukturi, projekcijama ... Na to se decenijama ukazuje u godišnjim izvještajima Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
Čelnik Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović kaže da su pristupili izradi tog dokumenta koji do sada nije donesen iz objektivnih razloga.
– Nijesmo ga do sada mogli imati, jer znamo da se otpad odlaže na neuređenoj deponiji Mislov do posljednje dvije decenije. Napokon, Vlada je iz kapitalnog budžeta opredijela novac za sanaciju te crne ekološke tačke i čim ta sredstva budu operativna raspisaćemo tender i tražiti izvođača radova – kaže Manojlović. Riječ je o 400.000 eura koje je Vlada odobrila 31. septembra za gašenje požara na deponiji što je prva faza u sanaciji smetlišta. Podsjetimo, otpad se na tu lokaciju, površine oko dva hektara, odlaže bez selekcije, od 2003. godine. Bilo je predviđeno da Mislov do bude privremena deponija pet godina. Procjenjuje se da se na nju godišnje odloži oko 20.000 tona različitog otpada, što znači da na toj lokaciji sada ima između 350.000 i 400.000 tona.
Manojlović objašnjava da građani ne treba da brinu, kad sanacija Mislovog dola krene imaće gdje da odlažu otpad. – Već smo na istoj lokaciji, u Budošu, pripremili dva platoa, a kad velika deponija bude sanirana uredićemo i tu površinu – objašnjava on. Projekat gašenja požara je pripremljen. Opština Nikšić je proljetos angažovala TEKON - Tehnokonsalting DOO, Beograd, firmu koja je u julu izradila studiju idejnog rešenja
Nikšić je jedina opština koja nije izradila lokalni plan upravljanja otpadom. Nijesmo ga mogli imati, jer se otpad decenijama odlaže na neuređenoj deponiji Mislov do. Čim dobijemo novac raspisaćemo tender i tražiti izvođača radova za sanaciju te crne ekološke tačke – kaže čelnik Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Đorđije Manojlović
– Imamo ambiciozne planove za predstojeću godinu u segmentu uređenja prostora. Uredićemo četiri kvarta i rekonstruisati desetak gradskih ulica. Novi izgled dobiće kvart u Ulici Dragice Pravice, onaj između ulica Novice Cerovića i Vuka Karadžića, kvart kod Karađorđeve i jedan kvart u naselju Humci. Nastaviće se radovi u Školskoj ulici, u Širokoj, a planirano je i da izgradimo kružni tok kod OŠ „Mileva Lajović Lalatović“. Kao što je poznato već su počeli radovi na izgradnji novog objekta za RTV Nikšić, a biće završena i rekonstrukcija stadiona kraj Bistrice – kaže Đorđije Manojlović
LOKACIJA VRSTA OTPADA KOLIČINA (t) 1. Mislov do, Budoš Miješani kom. otpad 300.000 2. Halda, naselje Rubeža Industrijski otpad 600.000 3. Naselje „Zverinjak“ Humci Miješani kom. otpad 100 4. Naselje „B. Tomović“ Humci Miješani kom. otpad 100 5. Obala rijeke Gračanice Miješani kom. otpad 1.500 6. Obala rijeke Bistrice Miješani kom. otpad 500 7. Obala rijeke Mrkošice Miješani kom. otpad 500 8. Studenačke glavice Miješani kom. otpad 50 9. Grahovo Miješani kom. otpad 100 10. Straševina Miješani kom. otpad 1.000 11. Kapino polje, Poljica Miješani kom. otpad 1.000 12. Riđani, Poljica Miješani kom. otpad 5.000
sanacije i elaborat o mogućnostima gašenja unutrašnjih požara. Naglašeno je da lokalna uprava mora stvoriti uslove da bi počeo postupak gašenja: hitno da popravi prilazni put i obezbijedi nekoliko mjesta za mimoilaženje vozila na deponiji, obezbijedi sirovinu za izradu mineralne suspenzije,
izgradi bunkere za vodu, mobiliše tim za gašenje... Predloženo je i da se sprovedu geomehanička ispitivanja jer s obzirom na to da nosivost nije nikada ispitivana, nije moguće precizno ocijeniti vjerovatnoću i intenzitet klizanja do koga može doći prilikom gašenja požara... Svi ti poslo-
vi krenuće kad lokalnoj upravi Vlada ,,prebaci“ 400.000 eura.
Iako najveći, Mislov do nije jedini problem u gradu pod Trebjesom kada je otpad u pitanju. U izvještaju o sprovođenju Državnog plana o upravljanju otpadom za 2021.
navedeno je da se na neuredenom odlagalištu kod Budoša smeće odlaže bez selekcije i ne mjeri već količina procjenjuje u jedinicama zapremine, te da u Nikšiću ima 12 neformalnih ili ,,divljih“ deponija. – Nažalost, mnogo je divljih deponija u našem gradu, u prigradskim naseljima pogotovo, a najugroženija su korita rijeka. Uklonili smo lani 40
manjih deponija, ali nedugo poslije te akcije one su se pojavile na istim mjestima. Svijest naših sugrađana je na nezavidnom nivou, ali se zato trudimo i da edukujemo najmlađe, organizujemo često akcije čišćenja, pošumljavanja, da sarađujemo više sa nevladinim organizacijama koje se bave ekologijom – kaže Đorđije Manojlović. R. PEROŠEVIĆ
HERCEG NOVI – Opština Herceg Novi potpisala je ugovor o rekonstrukciji šetališta u Igalu, od Titove vile do centra „Galeb“, ukupne vrijednosti 3.469.811 eura. Radove će izvoditi firma „Briv Construction“ koja je, kao najpovoljniji ponuđač, izabrana na tenderu. Iz lokalne uprave saopšteno je da je Igalo taj projekat godinama čekalo te da će realizacijom dobiti uređeno, popločano šetalište, biće sanirana kanalizaciona infrastruktura, nova atmosferska kanalizacija i postavljena nova javna rasvjeta.
Radovi će biti podijeljeni u dvije faze uslovljene turističkom sezonom - prva podrazumijeva radove na dionici od Titove vile do hotela „Palmon Bay“, a druga od hotela „Palmon Bay“ do vile „Galeb“. – Prva faza radova počeće nakon praznika, 10. januara, a rok za završetak je 120 kalendarskih dana od uvođenja izvođača u posao. Početak druge faze radova ugovorom je predviđen za 1. oktobar, a rok za završetak februar 2024. godine – navedeno je u saopštenju. Sredstva za rekonstrukciju dijela šetališta u Igalu opredijeljena su kapitalnim budžetom Vlade i ugovorom o realizaci-
ji potprograma potpisanim između tadašnje Uprave javnih radova i Opštine Herceg Novi. Obaveza Opštine bila je izrada projektne dokumentacije, raspisivanje tendera za izbor izvođača i izbor nadzora. Radovi se izvode prema glavnom projektu koji je izradilo DOO Oliver-ing Budva, a reviziju je izvršilo DOO Diagram Podgorica.
PODGORICA – Crnogorski simfonijski orkestar koji je od ulaska u novu zgradu Muzičkog centra Crne Gore isključivo radio sa gostujućim dirigentima, konačno će imati šefa-dirigenta. To su na svečanosti povodom 15 godina od osnivanja orkestra saopštili direktorica Muzičkog centra Crne Gore Isidora Damjanović i umjetnički direktor Marko Simović.
Za šefa dirigenta Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) od sezone 2023/24. izabran je renomirani umjetnik iz Francuske Mark Korović, a crnogorska umjetnica Iva Marcano zapošljena je na mjesto dirigentkinje.
Korović (1987) je završio horsko i orkestarsko dirigovanje na Sorboni u Parizu. Ima diplomu orkestarskog dirigovanja sa Visoke škole za muziku u Parizu, višu diplomu horskog dirigovanja grada Pariza i diplomu master studija horskog dirigovanja sa Visoke škole za muziku u Ženevi. Angažovan je kao dirigent Hora Francuskog radija i kamer-
nog hora „Accentus“ od 2014. godine. Nastupao je na brojnim festivalima. Od 2018. je dirigent Švedskog radijskog hora, od januara 2022. glavni drigent Pariškog orekstra. Mark Korović je angažovan i kao profesor dirigovanja na Regionalnom konzervatorijumu u Parizu i priređuje brojne masterklasove širom Evrope. Marcano je diplomirala je na odsjeku Opšta muzička pedagogija na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Na istoj akademiji, pod mentorstvom prof. Igora Simovića, nastavila je i sa postdiplomskim studijama Orkestarskog dirigovanja. D. E.
PODGORICA – Pitanje kulture i kulturne diplomatije u Crnoj Gori veže se isključivo za pojedince i njihove napore da se sačuva nešto što su društvena tkiva kako bi se sačuvao smisao življenja ovdje i smisao rada i komunikacije negdje drugo – ocjena je koja se mogla čuti na okruglom stolu ,,Oblikovanje kulturne diplomatije kroz kulturnu politiku i pojedinačne inicijative“, koji je održan juče u Dvorcu Petrovića.
Učesnici okruglog stola bili su poslovna direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore Jelena Božović, umjetnica i kustoskinja u CSUCG Natalija Vujošević, reditelj Mirko Radonjić i reditelj i docent na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju Dušan Kasalica. Panel je moderirala
saradnica u nastavi FVU/FEB Univerziteta ,,Mediteran“ Nataša Kraljević.
Vujošević je podsjetila na vrijeme uoči referenduma 2006. godine, koji je nazvala periodom optimizma ranih dvijehiljaditih godina, kada je pozicija savremene i vizuelne umjetnosti, kako je kazala, bila znatno drugačija u našem društvu.
- Uslovi za mlade umjetnike i način na koji je funkcionisao čitav sistem kulture bili su mnogo ozbiljniji i drugačiji. Uloga kulture u društvu bila je na mnogo višem nivou. Čini mi se da posljednje tri decenije dolazimo do situacije prezira prema kulturi i generalno prema apstraktnoj misli. Nakon 2006. godine dolazi do ekstremnog urušavanja pozicije kulture i prilika za mlade
umjetnike kod nas. Danas je kultura u jednom jako ponižavajućem položaju – istakla je Vujošević. Ona je naglasila da danas niko ne govori o nepovoljnom statusu umjetnika u Crnoj Gori. - Niko ne priča o suštinskim, strateškim problemima same branše, ali zato imamo svakih godinu ili dvije najavu izgradnje neke grandiozne institucije. U međuvremenu nije se razvila svijest o činjenici da nemamo nijedan stručni, analitički tekst napisan o našoj savremenoj umjetnosti. Ne govorimo o tužnom podatku da ne postoji knjižara u Crnoj Gori u kojoj se može kupiti ozbiljna knjiga vezana za savremenu umjetnost. Zaboravili smo da kao kultura i društvo mislimo, a stalno preuzimamo neke grandiozne modele – istakla je Vujošević. Božović je kazala da se jedna od tri ključne stavke trogo -
dišnje strategije koju CSUCG upravo sada razvija odnosi na edukaciju mladih ljudi.
- Planiramo ozbiljne edukativne programe, ljetnje edukativne škole, intenzivne saradnje sa fakultetima. Planiramo da vratimo mlade ljude u galerijske prostore – istakla je Božović. Kasalica je kazao da je kinematografija možda u najboljoj poziciji u odnosu na ostale grane umjetnosti.
- Ali, čini mi se da se godinama sve završava isključivo na papiru i u ideji. Naša kinematografija je sačinjena isključivo od reditelja, producenata i glumaca. Imamo vrlo malo ili gotovo da nemamo filmskih radnika i autora koji rade na filmovima – scenografa, kostimografa, montažera, direktora fotografije. Nemamo cijelu jednu scenu koja čini kinematografiju – rekao je on i dodao da se može reći da se u Crnoj Gori radi dosta filmova, ali da sve više postaje nemoguće raditi.
Radonjić je ukazao na to da se ovdje njeguje ,,kultura zaborava“ i da se stalno ignorišu prakse koje su postojale.
PODGORICA – Solistički koncert violistkinje Ive Durković, studentkinje muzičkog konzervatorijuma „Guildhall“ u Londonu, biće održan večeras u 19 sati, u okviru KICovog ciklusa „Mladi talenti“.
Mlada violistkinja iz Podgorice u saradnji s pijanistom Davorom Novakom, izvešće svoj novi program u okviru kojeg su djela britanske kompozitorke Rebeke Klark (Sonata za violu i klavir), Maksa Bruha (Romansa) i Karla Marije fon Vebera (Andante i mađarski rondo). Iva Durković rođena je 2002. godine u Podgorici. Muzičko obrazovanje stekla je u Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić“, gdje je maturirala. U klasi Jova Nikočevića, učila je najprije violinu, a zatim violu. Trenutno pohađa drugu godinu studija na Muzičkoj akademiji „Guildhall“ u Londonu, u klasi profesora Metjua Džounsa R. K.
PODGORICA – Promocijom knjige „Poslije kiše“, autora Rada Šerbedžije, otvoreno je ovogodišnje izdanje regionalnog festivala knjiga i pisaca „Booka“, kao i knjižara „Kosmos“, u kojoj je promocija i upriličena.
PODGORICA - Predstave „Izložene“, u režiji Sandre Vujović, biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. Riječ je o omnibusu koji podrobno analizira genezu nasilja nad ženama. Nastao iz pet
spisateljskih pera žena koje su se okupile oko ove teme, predstavlja polifonu analizu uzroka i posljedica neravnopravnog odnosa sa kojim se žene suočavaju čak i danas, u trećoj deceniji 21. vijeka. U predstavi igraju Anđelija Rondović, Smiljana Martinović, Anđela Radović, kao i akademska slikarka Marija Radusinović. Projekat je nastao kao koprodukcija Nezavisne teatarske scene „Bunt“ i Centra za kulturu iz Tivta. R. K.
Na promociji je pored Šerbedžije govorio i pjesnik Radomir Uljarević, dok je program moderirala Jelena Krsmanović Film „Prije kiše“ je bilo ostvarenje, kako je Šerbedžija podsjetio, koje mu je otvorilo vrata vani, pa je zato naziv ovog izdanja „Poslije kiše“.
- To je priča o mom životu, šta se dogodilo poslije uspjeha tog filma i mene kao glumca. Istina mojom rukom potpisana –kazao je on.
U pitanju su tekstovi u kojima je govorio mahom o prijateljstvima.
- Ne razmišljam o sebi, ponekad budem povrijeđen kada se razočaram u prijateljstvo. O tome ne treba govoriti jer je kao dječija igra, u smislu: vrati mi moje kockice. Prijatelj-
stvo je jedna od meni najvažnijih stvari u životu. Kada je pravo, gotovo da je jače od familijarnih odnosa – onda kada je duboko, skup nepoznatih ljudi koji su postali bliski – ispričao je Šerbedžija. Budući da se jedna od tema koje su obrađene u ovoj publikaciji bavi i pitanjem doma,
Šerbedžija je imao poruku za mlade ljude, ali se i takao pitanja otadžbine.
- Bježite djeco, bježite ako možete što dalje, dok ste mladi, jer onda još uvijek imate vremena da se vratite. I vratićete se. Jer miris zemlje u kojoj ste rođeni, ništa nigdje ne može nadoknaditi. To je ono gdje medvjed
- To je ono što vidimo na svim nivoima, a stvari su jako jednostavne – potrebno je malo, ali za to malo je potrebno da postoji zajednica. Čini mi se da mi konstantno oblikujemo prostore, institucije. Nijesam protiv toga da se institucionalno postavljaju stvari, samo, to je moguće kada imamo neku zajednicu koja to može da primi – istakao je Radonjić.
Okrugli sto dio je međunarodne konferencije ,,Uloga umjetnosti u međunarodnim odnosima“ koju organizuje Univerzitet ,,Mediteran“. Juče je održana i druga panel diskusija, na temu kulturne diplomatije kroz istorijske procese, s akcentom na Pokret nesvrstanih. A. Đ.
ide u svoj brlog, zbog mirisa trave koja samo tamo miriše tako. Nigdje nijedna trava ne miriše na isti način. To je ono što je važno zapamtiti, znati, ono što opraštam svim nacionalistima. Samo sa izuzetkom i primjedbom da moraju znati da i neko koga ne poznaješ osjeća neku sasvim drukčiju travu i njen miris kao najvažniji. Samo se o tome radi – objasnio je on.
Publikacija „Poslije kiše“, prema riječima Uljarevića, edukativna je knjiga koja govori o pozorištu, o teoriji književnosti, o važnim umjetničkim temama.
- Knjiga „Poslije kiše“ je nastavak autobiografskih tekstova u knjizi „Do posljednjeg daha“. Ispisujući autobiografiju, Šerbedžija istovremeno ispisuje autobiografiju o drugima – rekao je on.
Šerbedžija je sinoć održao koncert u CNP-u, večeras je nastup zakazan u Nikšiću, a sjutra veče će pjevati i pred budvanskom publikom. S. V.
Svečanost uručivanja nagrada najboljim sportistima glavnog grada u organizaciji Sekretarijata za kulturu i sport za 2022. godinu održana je juče u hotelu ,,Voco“. Titulu najboljeg sportiste podijelili su rukometašica Milena Raičević i džudista Arso Milić, za najboljeg trenera u ovoj godini odabrana je selektorka ženske rukometne reprezentacije i trener ŽRK ,,Budućnost“ Bojana Popović, a titulom najboljeg sportskog kolektiva okitio se Džiu-džicu klub ,,Feniks“.
Nagrade laureatima uručio je gradonačelnik Ivan Vuković. - Godinu koja je na izmaku pamtićemo kao jednu od najuspješnijih sportskih godina u modernoj crnogorskoj istoriji. Za nama su fantastični sportski događaji, veliki rezultati. Pored sjajnog nastupa naših rukometašica, tu su i izuzetni uspjesi u borilačkim sportovima, zatim plivački klub, rukomet, košarka… Ukupno gledano, podgorički sport je ovu godinu iskoristio na najbolji mogući način - kazao je Vuković.
Milena Raičević kazala je da je rukomet kolektivni sport koji ne zavisi samo od jednog igrača, te da je njen pehar nagrada za cijeli klub.
- Ponosna sam na pehar, hvala Glavnog gradu na neizmjernom doprinosu u podršci ŽRK Budućnost, Bemaksu koji je održao ,,Budućnost“ u životu, Rukometnom savezu na organizaciji Evropskog prvenstva, kao i bivšem predsjedniku RSCG i ŽRK Budućnost Predragu Boškoviću, čovjeku koji je digao rukomet na svjetski nivo – kazala je Raičević.
Milena Raičević kazala je da je rukomet kolektivni sport koji ne zavisi samo od jednog igrača, te da je njen pehar nagrada za cijeli klub. Dugogodišnji džudo i džiu-džicu reprezentativac Arso Milić godinu na izmaku krunisao je zlatnom medaljom na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju
Dugogodišnji džudo i džiu-džicu reprezentativac Arso Milić godinu na izmaku krunisao je zlatnom medaljom na Svjetskom prvenstvu u Abu Dabiju. - Čast je biti sportista svog grada. Hvala Sekretarijatu za kulturu i sport što su me proglasili za najboljeg. Potrudiću se da i u narednom periodu ostvarujem rezultate kao do sada - rekao je Milić.
Zlatnu plaketu, koju Sekretarijat za kulturu i sport sva-
ke godine uručuje kolektivima, koji su na poseban način dali veliki doprinos afirmaciji sporta u Podgorici i pomogli u realizaciji programskih aktivnosti, dobili su gradsko privredno društvo Sportski objekti i hotel ,,Junior“ Kopaonik. Za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom nagrađeni su Plivački klub osoba sa invaliditetom ,,Mako“, a za promociju i razvoj sportske rekreacije nagrada je pripala Sportsko rekreativnom društvu ,,Podgorica“. Nagrade za poseban doprinos
razvoju školskog sporta ove godine dobili su profesorica Sanja Džudović (Osnovna škola „Zarija Vujošević“) i profesorica Snežana Popović (Srednja stručna škola „Sergije Stanić“).
Plakete za vrhunske rezultate dobili su naša najbolja atletičarka Marija Vuković (AK Podgorica – srebro na Evropskom šampionatu u skoku uvis), rukometašice Budućnosti koje su nastupale na EP za reprezentaciju Crne Gore Ivona Pavićević, Nina Bu-
Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada prepoznao je kvalitetan način izvještavanja o sportskim manifestacijama, pa su za doprinos na tom polju priznanja dobili novinar Pobjede Igor Mitrović, Emil Ličina (agencija Mina) i Velibor Gašanović (portal sportski. me).
- Bilo je i profesionalno i lično zadovoljstvo pratiti sportske manifestacije koje je organizovao Sekretarijat za kulturu i sport, počev od onih za najmlađe, preko nadmetanja za osnovce i srednjoškolce, izuzetnog napretka mladih vaterpolista ,,Budućnosti“, turnira u basketu, stonom tenisu do veličanstvenog nadmetanja u malom fudbalu održanog u obnovljenom hramu podgoričkog sporta, poligonu pod Goricom. Ulaganja Glavnog grada
u sportsku infrastrukturu i organizovanje ovakvih manifestacija jak su impuls da prepoznatljivo sportsko srce Podgorice zaigra jače nego ikad, ali i da nam djeca odrastaju u zdravom okruženju.
Pravo je uživanje kada kao reporter pred sobom gledate stotine nasmijanih dječjih lica na igralištu, kad završnicu nekog od turnira obilježe zagrljaji i međusobno čestitanje ili kad u finalnom meču turnira u malom fudbalu ekipa ,,Lovćenska vila“ sa Cetinja izgara na terenu jer igra za tragično nastradale sugrađane... Toliko pozitivne energije i lijepog druženja na svim ovim manifestacijama moglo bi stati i u dvije riječi – fer plej, što je ono na čemu treba da počiva svako zdravo i napredno društvo - kazao je Mitrović.
latović, Ilda Kepić, Matea Pletikosić, Nataša Ćorović, Ivana Godeč, Andrijana Popović i Nađa Kadović, zatim bokser Predrag Radošević (BK Podgorica – šampion svijeta u federaciji WBU), kik bokser Filip Sekulović (KK Budućnost – bronza na Evropskom prvenstvu), džiju-džicu majstor Dejan Vukčević (JJ Feniks – zlato na Evropskom prvenstvu) i karate reprezentativka Milena Jovanović (KK Omladinac –srebro sa Mediteranskih igara, bronza na Svjetskom juniorskom prvenstvu i zlato na Svjetskom kupu). Plakete za ostvarene rezultate u 2022. godini uručene su U20 košarkaškim reprezentativcima koji su osvojili srebrnu medalju na Evropskom šampionatu koji je održan u Podgorici - Danilu Ivanoviću (KK Studentski centar), Zoranu Vučeljiću (KK Studentski centar) i Lazaru Radetiću (za vrijeme šampionata članu KK Studentski centar), kik bokseru Viktoru Dukiću (bronza na kadetskom Svjetskom prvenstvu), karatistima KK Omladinac Emreu Saljiuu (juniorski prvak svijeta), Jusufu Saljiuu (zlato u Svjetskoj ligi mladih), Jovani Damjanović (bronza na kadetskom Svjetskom prvenstvu), Uni Raković (zlato u Svjetskoj ligi mladih) i Heleni Bac-
Zlatna plaketa za izuzetan doprinos u razvoju, organizovanju i unapređenju sporta uručena je legendarnoj rukometašici Marijani Bulatović, kao i nekadašnjem bokserskom šampionu Sretenu Ketu Boškoviću. Specijalno priznanje za promociju titogradskog i podgoričkog sporta kroz filmsko stvarenje „Put prazne šake“, koje govori prije svega o Karate klubu Budućnost dobio je režiser filma Miloš Todorović. Zlatne plakete za doprinos razvoju sporta u Titogradu i Podgorici posthumno su dodijeljene rukometašu i rukometnom treneru Dušku Miliću i legendarnom golmanu FK ,,Budućnost“ Momčilu Momu Vujačiću
ković (dva zlata na Svjetskoj ligi za mlade), takmičarima Džiu-džicu kluba Feniks koji su osvojili medalje na Svjetskom i Evropskom prvenstvu za mlađe kategorije Anđeli Vukčević (srebro i zlato), Jeleni Vukčević (srebro), Nikoli Vuleviću (bronza i zlato) i Ani Asanović (bronza i zlato) i Plesnom klubu ,,Bjuti“ (srebro na Svjetskom prvenstvu).
Tradicionalno, izabrani su i najperspektivniji sportisti glavnog grada (dječaci i djevojčice od 13 do 16 godina) – Iva Lakić (TK Eminent), Atina Radević (ŽKK Budućnost Bemax), Elena Mitrović (ŽRK Budućnost), Marko Perović (FK Budućnost), Nađa Boričić (Karate klub Omladinac), Matija Marković (Džudo klub Milenijum), Miloš Tošković (Mua thai klub Big babol), Lara Jovović (OK Morača), David Mirković (KK Studentski centar), Iskra Dedivanović (PK OSI Mako) i vaterpolo ekipa 2009. godište PVK Budućnost. Na svečanosti je prikazan i desetominutni film o sportu u glavnom gradu, a nakon toga upriličen je koktel.
Nj. ŽIVANOVIĆ
PODGORICA – „Ne tražim mnogo, do koru hljeba da nijesam gladan, knjigu da nijesam slijep i slobodu da smijem zborit“ – Sula Radov.
Udruženje pravnika Crne Gore, u saradnji sa „Službenim listom Crne Gore“, priredilo je i posthumno objavilo reprint izdanje knjige „Sula Radov u svom vremenu“ autora Vukote B. Radulovića, u prilog obilježavanja vrijednih jubileja - 180 godina od početaka školstva u Komanima (Katunska nahija) i 90 godina od osnivanja Udruženja pravnika Crne Gore.
U sačuvanim predanjima zapamćen kao Sula, Kostadin Radov Radulović, rođen u Komanima – Katunska nahija (oko) 1790. godine, ostao je upamćen kao mudar čovjek, pravednik i narodni sudija, čije su presude bile „pravične, oštre i jezgrovito sročene, štiteći pravoga, a pogađajući krivoga“. U knjizi „Istorija crnogorskog sudstva“ dr Čedomir Bogićević ga opisuje i kao „utemeljivača umne orijentacije crnogorske škole prirodnog prava“ i stoga, Udruženje pravnika ima razlog više da u prilog proslave sopstvenog jubileja - obilježavanja 90 godina od osnivanja prve nacionalne asocijacije crnogorskih pravnika (1933. godine), izdavanjem (reprintom) ove knjige sačuva dio vrijedne crnogorske istorijsko-pravne baštine i zaostavštine, koju je autor Vukota Radulović strpljivo, studiozno i predano sakupio i u ovoj knjizi objedinio, za što mu je glavni grad Podgorica odao priznanje dodjelom nagrade Oslobođenja – 19. decembar.
Po priznanju njegovih savremenika, Sula Radov je bio jedan od najznačajnijih i najmudrijih Crnogoraca i Katunjana svog vre-
mena - kapetan, sudija, senator i gvardijan, čije usmeno predanje i poruke, do prvog objavljivanja ove knjige (2003. godine) nijesu bile u dovoljnoj mjeri, u ovom formatu, sačuvane. Izuzetak predstavljaju knjige „Dante i Sula Radov“, autora Čeda Vukovića iz 1966. godine, „Sula Radov – izreke i anegdote“ priređivača Bora Vujačića iz 1974. godine i „Sula Radov (Evropski racionalizam i crnogorsko običajno pravo)“ dr Čedomira Bogićevića iz 2015. godine. Nešto ranije, godinama unazad uspješno su organizovani „Dani Sule Radova“ na kojima su svoja saznanja o njemu predočila značajna imena crnogorske nauke i kulture, ali, nažalost, izložena predavanja, govori i saopšteni eseji do danas nijesu sistematizovani i objavljeni u zborniku radova ili sličnoj publikaciji. Upravo zato, reprint knjige „Sula Radov u svom vremenu“, dvije decenije nakon prvog izdanja, ima posebnu vrijednost, jer usljed malog tiraža prvo štampano izdanje više nije dostupno svim zainteresova-
nim čitaocima i poštovaocima Suline zaostavštine.
Za života Sula Radov zavrijedio je oreol i simbol „narodnog mudraca“ i nedugo zatim postao prepoznat kao „crnogorski Sokrat“ i ličnost od izuzetnog značaja za etiku, kulturu i tradiciju Crnogoraca. U znak priznanja, nakom smrti 1872. godine, knjaz Nikola ga je sahranio pred Vlaškom crkvom na Cetinju, na taj način odajući mu počast za njegove izuzetne zasluge.
Sula Radov u crnogorskom nacionalnom biću, po ocjeni autora, „postao je simbolika narodnog duha i patrijarhalne Crne Gore, njegov zaštitni znak i duhovna svojina sa trajnim pamćenjem i značenjem“. Ostale su kao „riznica narodnog blaga“ njegove umne misli i poruke: „Pravdu ćeraj, ma je ćeranjem ne ubij“, „Sudija ne može biti bolećiv čovjek – on mora biti istinit i pravičan“, „Samo istinit čovjek može biti sudija i ako je vješt da na malome pronikne u veliko, a da iz velikog ne zakloni malo – iza kojega, počesto, istina čami“. Posebno su se izdvojile izreke poput: „Zakon koji ne čuva pravdu nije zakon“ i „Ne idi zagonom, no zakonom“. Ia-
ko izrazito mlad, 1804. godine Sula je uzeo učešće u radu Praviteljstva suda crnogorskog i brdskog (Senat - Kuluk), kao jedan od 48 biranih Crnogoraca i kasnije postao član Gvardije (1832/40 - 1851. godine) i ubrzo stekao epitet najpravičnijeg i najumnijeg gvardijana i kapetana – sudije.
Posebno vrijedi istaći podatak, u prilog obilježavanja jubileja 180 godina od početaka školstva u Komanima, da je 1843. godine, kako je zapisano u „Ljetopisu škole komanske“, počela sa radom prva škola u ovom plemenu „nastojanjem tadašnjeg komanskog kapetana, vrlo pametnog i u narodu poznatog čovjeka, Sule Radova Radulovića“, u kući u selu Milate, koju je besplatno za tu namjenu ustupio Veliša Radulović i čiji je rad trajao oko tri godine. Od tada, sve do 1873. godine, stalne škole u ovom plemenu nije bilo, kada se uz „nalog vrhovnih prosvjetnih vlasti“ popu Simu Raduloviću, obnavlja škola kod saborne plemenske crkve u Komanima, u mjestu Dolovi i za učitelja postavlja Jovan Markov Radulović Sula Radov zasigurno je ne samo moralni uzor, narodni filozof i mudrac, pametar, sudija i plemenski kapetan već i vrijedan orjentir za sadašnje i buduća vremena koja traže odgovore na mnoga društvena i druga pitanja. U vremenu kada su „krv i mač branili slobodu, a pravda je čuvala“, najbolji opis Sule Radova dao je njegov savremenik JoPiletić na upit knjaza Nikole „ko je ova dva dobra u naš vakat sastavio“. Piletićev odgovor je bio: „Sula, gospodaru. Đe je sablja sijevala i džeferdar grmio, bio je među prvima, a đe se pravda čuvala i riječ carovala, prvi su bili do njega“. Podsjećajući da je bio savremenik četiri vladara iz kuće Petrovića, dr Novak Kilibarda, u svom ese-
ju o Suli, navodi: „zapazio ga je najmudriji – Petar I, čin kapetana dao mu je najpametniji –Petar II, raskapetanio ga je najžešći – Danilo I i rehabilitovao najvještiji Nikola I“. Opisujući Sulu kao „izrazitog izdanka crnogorske duhovne aristokratije i stare demokratije“, prof. dr Branislav Kovačević svojevremeno je zapisao: „Među junacima je bio mudrac, a među mudracima je bio vitez, među književnicima nepismen se izdvojio svojom pismenošću i mudrošću. Među plemenskim kapetanima i sudijama ličio je na starozavjetne proroke“.
Autor Vukota Radulović (1944 - 2018), koji je knjigu posvetio „sljedbenicima Sulina djela“, marljivo je sakupio i time sačuvao faktografsku i ukupnu građu o Suli Radovom. Posebno se u knjizi izdvajaju sistematizovani zapisi o izrekama i porukama, koje prati i autorova analiza i prikaz ukupnog crnogorskog društvenog ambijenta i vremena u kojem su nastale.
Time je na uspješan i studiozan način sačuvan vrijedan dio običajnog prava i crnogorske tradicije, osobito tradicije Katunske nahije i Komana u kojim je Sula živio i stvarao, čime ova knjiga ima izvjesnu formu kodifikacije do sada objavljenog i sačuvanog o njemu.
Knjiga „Sula Radov u svom vremenu“ strukturirana je u devet tematskih cjelina, dajući cjelovitu sliku crnogorskog društva u vremenu Sule Radova. U dvije prve cjeline autor stavlja akcenat na ulogu i značaj dinastije Petrović u razvoju crnogorskog društva i države, sa posebnim osvrtom na moralno psihološke odlike narodnog života u tom dobu. Narednih sedam cjelina su posvećene samom Suli, kroz sačuvane i zapisane anegdote, te prikaz istog kao narodnog filozofa i pametara, sa posebno obrađenim segmentima socijalne misli Sule Radova kao „tragaoca za moralnom suštinom čo-
vjeka i društva i čovjeka etičara i narodnog prosvetitelja“. Na samom kraju autor daje sistematizovane anegdote, izreke i odgovore Sule Radova koji su u ovoj knjizi objedinjeni i time sačuvani od zaborava. Nažalost, ne postoji fotografija koja bi svjedočila o izgledu Sule, za koga se zna da se u mladosti istakao ličnom hrabrošću i da je od posljedica ranjavanja ostao hrom. Do danas ostala je i „misterija“ kako je nastao njegov nadimak - Sula. Udruženje pravnika Crne Gore, publikovanjem reprint izdanja knjige „Sula Radov u svom vremenu“, posthumno odaje priznanje autoru za njegovo pregalaštvo i značajan intelektualni i stvaralački napor i omogućava da njegova istraživanja i sačuvana građa, sistematizovana u ovoj knjizi, i dalje ostanu dostupni budućim generacijama, koje će u izrečenim životnim mudrostima Sule Radova imati životnu, profesionalnu ili moralnu inspiraciju i uzor. Bila je privilegija, ali i profesionalna obaveza pokrenuti inicijativu i obezbijediti objavljivanje (reprinta) ove knjige, koja zavređuje da nađe mjesto u biblioteci ne samo svakog Crnogorca, Katunjanina i Komanina, već u biblioteci pravnika, sociologa, politikologa, istoričara i svakog drugog građanina koji teži da oplemeni svoja saznanja o jednom vremenu i jednoj osobito vrijednoj ličnosti kakav je bio Sula Radov. Cijeneći potrebu da i buduće generacije crnogorskih pravnika sačuvaju saznanja i upoznaju se sa zaostavštinom Sule Radova, Udruženje pravnika Crne Gore pokrenulo je inicijativu da jedan od amfiteatara na Pravnom fakultetu UCG ponese ime po njemu i da se postavi spomen obilježje njemu u čast. Objavljivanjem reprint izdanja knjige Vukote Radulovića ispunjen je i moj lični zavjet prema autoru, njegovoj porodici, Komanima i svim plemenicima, crnogorskoj pravničkoj zajednici i, u konačnom, ispunjena obaveza da se sačuva vrijedna zaostavština umnog Sule Radova, koju ova knjiga čuva od zaborava. Priredio: prof. dr Branislav RADULOVIĆ, predsjednik
PODGORICA – Trk u vječnost trajao je 80 minuta – bez rezervnog plana, straha i razmišljanja da će se ponoviti londonski olimpijski scenario, ,,lavice“ su kidisale sa svih pozicija. Nijesu dale mira rivalkama, ,,grizle“ su i…
- Utakmica se nije mogla završiti dok ne pobijedimo – u sekundi je izgovorila Katarina Bulatović!
Crna Gora danas slavi deceniju od osvajanja, poslije olimpijske, najveće medalje u rukometu. Deset godina je prošlo od pobjede (34:31) ,,lavica“ nad Norveškom u finalu šampionata Evrope. Milena Raičević (tada Knežević) kaže da se sjeća najsitnijih detalja i najvažnijeg gola Anđele Bulatović za 33:31 na minut i 11 sekundi prije kraja drugog desetominutnog produžetka. Sjeća se i kako je Radmila Petrović (onda Miljanić) ukrala loptu i poslije nekoliko koraka predala je u sigurne ruke. Gol iz kontre najavio je slavlje, tresla se ,,Arena“, zatresla se planeta, trofej je iste noći – 16. decembra 2012. stigao u Crnu Goru!
- Šansi nije bilo da izgubimo finale. Predobro smo se osjećale na terenu. Naravno, bile smo i kivne zbog finala Olimpijskih igara, bile smo i umorne, ali ono nijesmo mogle da ispustimo. Viđelo se koliko želimo i zato sada tvrdim da smo dva dana igrali ne bi nas pobijedili. Tri onakve Norveške ništa nam ne bi mogle – kazala je Raičević koja je sa 22 godine u finalu deset puta natjerala golmanku Katrine Lunde da vadi loptu iz mreže. Prisjeća se Milena jutra pred posljednji okršaj na šampionatu Evrope. S Anđelom je bila cimerka – oka nijesu sklopile. - Nijesmo mogle da hodamo na aktivaciju pred finale. Ali smo se složile: ne možemo da hodamo, ali možemo da igramo. Jedva smo čekale da uđemo u dvoranu. I vjerujte mi, svaka od nas se smijala svom stanju, ali je bila sigurna u pobjedu. Ne postoje riječi za ovu generaciju, mislim da se nikad više neće sastaviti takvi igrači. Osvojili smo nedavo bronzu na EP, ali 2012, sa onakvom generacijom, neće se ponoviti. Regularnih 60 minuta nijesu dali pobjednika (24:24), ušlo se u produžetke gdje se srce
Dragan Adžić je vodio zanimljive razgovore i borbe na kratkim pauzama sa igračicama. ,,Fokus, ovo je naše, školski radite ono što smo dogovorili…“
- Vjerovali smo u čudo i napravili smo ga. Savladati Norvešku bilo je teško, a kamoli u produžecima. Zaslužili smo onakav scenario.
Za tadašnjeg selektorka tim je bio zaslužan za uspjeh.
- Ne postoji samo jedan najkorisniji igrač, to je bio tim koji sam predvodio.
- Znam da se ne živi od prošlosti, ali neki datumi jesu za pamćenje, a neke pobjede su, jednostavno, kao sunce, ne može ih niko ugasiti –ovako je počela priču Sonja Barjaktarović, đevojka koja je 17 odbrana upisala u finalu sa Norveškom.
- Postoji jedna zanimljiva priča đe nam trener govori da ,,tamo nema nista“, misleći na kafić u Vršcu koji je bio blizu hotela. A mi smo se nekako u tom takmičarskom i pripremnom dijelu osjećale kao u vojsci: sve je bilo ispla-
GRUPNA FAZA
Crna Gora-Island 26:16
Rusija-Crna Gora 27:30
Rumunija-Crna Gora 20:23
GLAVNA RUNDA
Mađarska-Crna Gora 26:28
Njemačka-Crna Gora 27:20 Španija-Crna Gora 23:27 POLUFINALE
Crna Gora-Srbija 27:26 FINALE
Crna Gora-Norveška 34:31
- Maja Savić i Bojana Popović dugo su bile sa nama. Vjerujte, zlatna medalja je i njihova zasluga.
pitalo. Sve drugo, kao bilješke sa table sjećanja, taktika, dogovor od prije dvije-tri sekunde … Palo je u vodu.
- Navijači su nas nosili i pokazali zbog čega su najbolji. Iskreno, teško je u takvim utakmicama doći do glava. Mada je naš fokus bio na viskom nivou i znale smo da je sekunda bitna. Viđelo se to po nama. Milena je bila, praktično, dijete, ali sa iskustvom koje je nosila kao da je u nogama imala deset finala EP. Šutirala je penale, pogađala sa devet metara, razigravala… A da li je bila svjesna ko je na golu, odnosno kome šutira?
- Nijesam imala problem da preuzmem odgovornost, jer nijesam osjećala strah. A da li sam bila svjesna, odnosno jesmo li bili svjesni ko je na golu Norveške? Mislim da je Lunde bila svjesnija ko je nasuprot nje.
Eh, da je samo umor visio nad glavama ,,lavica“ 16. decembra 2012. Povrede su ih pratile u stopu. Majda Mehmedović je propustila veliku noć, ali je dupliranu emociju prenijela đevojkama na terenu. Zamalo je bila upitna i Bulatović… - Jutro pred finale i nije baš bilo lijepo. Mara (Jovanović) i ja bile smo cimerke i jedva smo došle do sale za doručak. Nikad do tada nijesam zakasnila, ali taj dan jesam zbog problema sa tetivom. Sjećam se da je Adžo rekao: ,,Dosta si uradila, ne moraš danas da igraš, vidim da ne možeš“. Kako me samo boljela tetiva, pa list… Do finala sam bukvalno bila sa fizioterapeutom Vladom Gapićem Od jutra smo nogu grijali, a takva je morala da ostane do finala. Kada sam ušla u svlačionicu ništa me nije boljelo, kao
U stručnom štabu Adžića bili su trener golmana Vlatko Đonović, Mirjana Čelebić, Emir Bešlija i fizioterapeut Vladimir Gapić
Na čelu RSCG bio je Predrag Bošković, koji je sa mjesta prvog čovjeka rukometne kuće, dočekao i srebrno olimpijsko odličje.
čarobnim štapićem sve je nestalo – ispričala je Bulatović, najbolji strijelac (56) i član idealne postave šampionata. Dobro je Kaća upamtila detalj sa produžetka, kada je pogodila sa sedam metara i u vraćanju dobila dva minuta. Lunde je namjerno gađala loptom u krugu centra đe nije smjela da se kreće.
- Ne volim kada nešto nije fer, a to mi je zasmetalo. Kada sam izašla sa terena sebi sam bukvalno svašta rekla, kao da li je moguće da sam protrčala kroz centar, kako sam mogla tuda da prođem… Krivo mi je bilo, ali kada sam se vratila u igru
bila sam mirna, s osjećajem da ne mogu da nas dobiju – ispričala je Bulatović. Poslije decenije i dalje stoji iza izgovorenih riječi.
- Sve je išlo glatko. Baš smo se držale zajedno, gledale klipove, pričale o protivnicima. Bukvalno smo živjele za to. Ustvari, ništa nam drugo nije bilo bitno. Kada smo otišle na EP niko nije vjerovao da možemo do medalje, a ni mi same da ćemo kući donijeti zlato. Rekle smo – okej, idemo da igramo rukomet i to je to. Znamo da vrijedimo i da možemo. Zahvalnost duguje legendama.
Mogle su ,,lavice“ u regularnom dijelu da riješe utakmicu, ali je Ilda Alstad, 30 sekundi do kraja, pogodila za remi. - ,,Luda“ utakmica. Mislila sam da neće biti kraj dok ne pobijedimo. Jer, 16. decembar je bio dan za pobjedu.
Mnogo detalja je utkano u zlato ,,lavica“, Katarina je sa posebnom pažnjom pričala o motivacionom filmu u režiji Emira Bešlije, o navijačima… - Emir magija! I dan danas jedan od omiljenih filmova. A navijači? Samo smo njih čuli. Nijesu uzaludne priče da smo miljenice. Milo mi je što je ostalo tako i vjerujem da će dugo tako biti.
,,Lavice“ su na prstima, tiho, otišle na EP. Bez Maje i Bojane, a nakon skandaloznog suđenja u finalu OI, kada im su im sestre Bonaventura otele zlatnu medalju, inat i želja, udruženi, vodili su ih do magične noći.
- Imali smo jasan cilj. Oslabljeni, bez Maje i Bojane, željeli
PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore, na svečanosti u hotelu ,,Voco“, tradicionalno je proglasio najbolje u godini na izmaku, a nagrade su dodijeljene u sedam kategorija, od kojih su čak tri pripale Dubljevićima.
nirano kad, đe, u koliko… I taj neki dio koji je na kraju bio najbitniji u svemu je upravo to – ,,tamo nema nista“. Shvatile smo da snaga ekipe leži u lojalnosti jednih prema drugima... A ,,tamo đe nema ništa“ je počela naša priča koja se završila sa zlatom u Beogradu – kazala je Barjaktarović.
U finalu je bila drama, a Sonja ništa ne bi mijenjala. - Nijedan potez, trenutak… Uh, kao ni njih sa kojima sam to proživjela. Kako je bilo lijepo braniti za takvu priču.
smo da i one i cijela nacija budu ponosni na nas. Bili smo kao porodica. Disale kao jedno i išle korak po korak bez euforije. Svakog protivnika smo dobro prostudirale i do tančina spremile taktiku. Vjerovale smo u rad i znale smo da ako budemo prave možemo protiv svake reprezentacije da igramo. Nije bilo lako, ali došle smo do finala. Osveta se servira hladna. - Norveška nas je čekala. Ostale smo im dužne i znale smo da jedino mi možemo da im pariramo i da ih pobijedimo. I nikada neću zaboraviti, kada nas je umjesto kratkog sastanka pred meč, dočekalo nešto drugo… Bešlija je napravio takav motivacioni kratki film o našem putu do finala da niko nije ostao ravnodušan. Naježeni, sa vatrom u očima, smo izašli iz sale… Znala sam da je to to. Znala sam da ćemo život ostaviti na terenu i da ćemo slaviti. Tako je i bilo na kraju – pet dana da smo igrali produžetke ne bi nas mogli pobijediti. To je ta nadljudska snaga koja se probudila u nama i glad za pobjedom protiv čega nijedna rukometna velesila nije mogla da se bori.
Petrović, sada predsjednica u ŽRK Budućnost Bemaks, zahvalna je igračicama, trenerima na čelu sa Draganom Adžićem, fizioterapeutima…
- Zahvalne smo ljudima iz Saveza, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Predragom Boškovićem, koji su nam obezbijedili odlične uslove za rad i pripremu i naravno našim navijacima kojih je bilo u velikom broju i koji su nam davali vjetar u leđa – istakla je Petrović.
Ana MARKOVIĆ
Za najboljeg igrača i igračicu u 2022. godini proglašeni su Vladimir Mihailović (Mornar) i Marija Leković (Budućnost Bemaks). Zoran Vučeljić (SC Derbi) i Zorana Radonjić (Budućnost Bemaks) dobili su priznanja za najbolje mlade igrače, dok je selektoru muške mlade reprezentacije Dušanu Dubljeviću pripalo priznanje za trenera godine, koje nosi ime ,,Goran Poli Bojanić“. Priznanja za najbolje igrače u inostranstvu, kao po tradiciji, pripale su Bojanu i Jeleni Dubljević. Priznanje za najboljeg košarkaša donijelo je i jednu specifičnost – prvi put u nezavisnoj Crnoj Gori to priznanje nije dobio igrač Budućnosti (tokom posljednje decenije to su bili Vladimir Dragićević, Bojan Dubljević, Aleksa Popović (dva puta), Suad Šehović (tri puta), Filip Barović, Nikola Ivanović (dva puta) i Džastin Kobs), tako da je Mihailović prekinuo tradiciju.
Za razliku od prošle godine, kada je na svečanosti u restoranu ,,AND1“ Nikola Peković pravio rekapitulaciju godine, sada je prvi čovjek Košarkaškog saveza imao mnogo više razloga da s ponosom govori o svemu postignutom tokom godine na izmaku.
-Okupili smo se još jednom da pozdravimo naše najbolje košarkašice i košarkaše i na ovaj način im pokažemo da cijenimo sve što rade za crnogorsku
košarku. Svi smo predano radili da bi postigli izuzetne rezultate u ovoj godini. Siguran sam da svi dijelimo utisak da je ovo bila rezultatski godina kakvu smo mogli samo da poželimo. Evropsku bronzu su nam donijeli mladi košarkaši. Na impresivan način B prvenstvo Evrope osvojile su mlade košarkašice. I ostale mlađe selekcije bile su na visokom nivou, a pioniri su slavili na šampionatu u Sloveniji. Seniori su punili ,,Moraču“ i zajedno sa navijačima rušili velikane. Košarkašice su slavile u Danskoj kada je bilo najpotrebnije za plasman na Eurobasket. Mnogo je momenata koje će-
mo pamtiti, a siguran sam da je mnogo onih sjajnih koje ćemo tek doživjeti. Naravno, uz pomoć svih vas i podršku koja će nam biti potrebna kako bi se izborili sa svim izazovima –naglasio je Peković.
Tokom 2022. godine naše selekcije imale su mnogo uspjeha. Krenimo od seniora. Naši košarkaši otvorili su godinu impresivno – slavili su u februarskom ciklusu na gostovanju Mađarskoj u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, u kojima su još savladani Francuska, BiH i Češka, tako da smo na korak od plasmana na Mu-
ndobasket. Crna Gora ostavila je i odličan utisak na Eurobasketu – ,,crveni“ su sa tri pobjede prošli grupu, stigli do osmine finala, gdje su zaustavljeni od domaćina Njemačke. Mlada reprezentacija igrala je prvenstvo Evrope u Podgorici i osvojila bronzu. Nakon poraza od Poljske, savladali smo Tursku, Njemačku, Češku, Hrvatsku, ali nijesmo mogli da iznenadimo Litvaniju u polufinalu. Ipak, u utakmici za treće mjesto pao je Izrael – 86:77.
Juniorska reprezentacija imala je loš nastup na šampionatu u Turskoj, upisavši pet poraza, zbog čega su ispali iz A divizi-
U Podgoricu stiže Đer, ,,plave“ spremne za otpor i veliku borbu
PODGORICA – Đeru ne ide u posljednje vrijeme, poraz od Rapida u Ligi šampiona, a onda i od FTC-a u domaćem prvenstvu, nagovijestili su mnoge slabosti i ranjivost giganta koji u ovoj sezoni ima zadatak da osvoji sve trofeje. Blijeda izdanja nijesu samo trenuci slabosti, već, očigledno pad kvaliteta i slabo vođenje ekipe od strane španskog stručnjaka Martina Ambroša. Španac, koji inače na kraju sezone odlazi iz mađarske ekipe, nije uspio do sada da poveže sve zvijezde, a mnoge od njih nijesu ni blizu onoga koliko mogu. Takav Đer stiže u Podgoricu, a Budućnost Bemaks će sjutra od 18 sati probati velikanu da pruži otpor i da se drži principa koji su ih doveli do dvije vezane pobjede nad Storhamarom.
- Očekujem težak meč, bez obzira na dva posljednja poraza Đera. Sigurna sam da će sve
Sa
uraditi da poprave osjećaj, a na nama je da se borimo i pokažemo da im neće biti lako – istakla je brazilska reprezentativka Adrijana Kardosa Đer ne dolazi u najjačem sastavu, ali u sistemu je toliki broj igračica koje mogu da drže ritam i iz nekoliko napada, tranzicijom, dođu do prednosti.
- Ključ je u odbrani. Moramo da vjerujemo u sebe i pokažemo šta možemo. Važna je i energija.
,,Plave“ su izvjesno najbliže petoj poziciji pred eliminacione mečeve naredne faze, ali uz malo sreće, ko zna, možda se redosljed u grupi promijeni. - Mislim da je peto mjesto dobro, a možda se i popnemo gore. Bojana Popović za duel sa petostrukim šampionom ne može da računa na Ivonu Pavićević, a pod znakom pitanja je kapitenka Milena Raičević. Ponovo će veliki teret nositi Matea Pletikosić, a ohrabruje što se
Ilda Kepić napokon probudila i odigrala važnu ulogu u nedavnom trijumfu kod Storhamara. - Privilegija je kada imate mogućnost da igrate protiv njih. Mi smo pred početak priprema za EP izgubili u Mađarskoj u najlošijoj utakmici. Sada ćemo bolje odigrati – kazala je Pletikosić. Devet igračica iz podgoričke ekipe je osvojilo bronzano odličje na prvenstvu Evrope. Bio je opravdan strah kako će
je. Za razliku od juniora, kadeti su osvojili deveto mjesto i samim tim uspjeli da sačuvaju mjesto u elitnom rangu. Pioniri su zablistali na Slovenija bolu – naša selekcija za igrače do 14 godina ostvarila je svih pet pobjeda u Slovenj Gradecu. Naša ,,3X3“ reprezentacija na prvenstvu Evrope izborila je nastup među 12 najboljih selekcija.
Košarkaški savez poslije dužeg vremena prijavio je i dvije ženske selekcije. Reprezentacija do 20 godina igrala je na B prvenstvu Evrope i napravile nevjerovatan rezultat. Sedam utakmica, sedam pobjeda, uz koš razliku ,,plus 256“, čime su naše košarkašice dominantno izborile A diviziju i osvojile zlato. Redom su padali Rumunija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Norveška, Izrael i Turska, protiv koje smo u finalu slavili sa čak 98:56, što je možda i najbolja slika dominacije kakva nije viđena na šampionatima. Naša ženska reprezentacija do 16 godina na šampionatu B divizije u Podgorici imala je odličan nastup. Kadetkinje su u šest utakmica ostvarile čak pet pobeda, ali su na kraju osvojile deveto mjesto, ali je ovaj tim pokazao da ima veliki potencijal.
Izvanrednu godinu za žensku košarku krunisale su naše seniorke. Nakon godinu su se okupile i savladale u Kopenhagenu Dansku, čime su dva kola prije kraja praktično već na Evropskom prvenstvu. U februaru će u Podgorici protiv Danske i Austrije tražiti jednu pobjedu kako bi sedmi put uzastopno izborile vizu za kontinentalnu smotru.
R. PEROVIĆdočekati nastavak LŠ. Ispostavilo se da je volja, ali i odlična taktika, donijela velike bodove.
- Poslije prvenstva bile smo emotivno prazne i znale smo da će biti teško, posebno u prvom meču. Već kada smo probili led, u gostima smo smanjili broj tehničkih grešaka i manje smo primili lakih golova. Nijesmo ušle u jurnjavu, u koju ne smijemo da uđemo sa Đerom. Moramo se čuvati polukontri i kontri.
Mnoge djevojke iz Budućnosti dobile su na samopouzdanju kroz EP.
- Samopouzdanje je veliko jer znamo da možemo da igramo i sa mnogo jačim ekipama. Sada smo se vratile u ritam igranja sa pravim fokusom. Lakše sada igramo i sigurna sam da ćemo se graditi na pravi način – istakla je Pletikosić. Budućnost je 22. oktobra izgubila od Đera 32:19, a Vanesa Agović odigrala napadački najbolji meč. Sada se u šutevima sa devet metara priključila Kepić, što je dobra kombinacija pred deveti duel u elitnom takmičenju. A. M.
Ono što je Italija uradila 1934. i 1938. godine, ili Brazil 1958. i 1962, jedinstvenu šansu da ponove imaju fudbaleri Francuske koji u Kataru brane svjetski tron osvojen prethodno u Rusiji.
Mali je broj reprezentacija koje su povezale dvije ,,zlatne boginje“, ali ,,trikolori“ su tokom Mundijala na azijskom tlu svima poslali jasnu poruku da su spremni još jednom da odu do kraja.
,,Galski pijetlovi“ su prije dvije noći eliminisali Maroko (2:0), a vrhunac turnira imaće u neđelju od 16 časova na ,,Lusail stadionu“, gdje će u finalu igrati sa Argentinom.
Biće to njihov prvi sudar od osmine finala Svjetskog prvensva 2018. godine kada je Francuska bila bolja – 4:3. - Postoji emocija, postoji ponos
Kilijan
Samo što je ušao sa klupe, gol kojim je Francuska prelomila polufinalnu utakmicu protiv Maroka.
Napadač Ajntrahta iz Frankfurta zamijenio je Dembela u 78. minutu, a 60 sekundi kasnije nije mu bilo teško da poentira nakon šuta Mbapea. Bio je to gol za 2:0 i siguran put u finale na meč sa Argentinom.
- Veoma sam ponosan na saigrače koji su odradili posao u prvom poluvremenu. Nijesmo mogli da sanjamo bolje – rekao je Kolo Muani, koji se osvrnuo na sudar sa Južnoamerikancima.
- Finale se ne igra, već dobija. Pristupićemo tom meču kao što smo uvijek radili od početka ovog takmičenja sa željom i koncentracijom – dodao je dvadeset četvorogodišnji ofanzivac.
za sve što smo uradili. Ostaje još jedan korak, onaj završni, najteži mogući. Sa igračima sam mjesec dana, nikada nije lako, ali do sada je bilo zado-
voljstvo predvoditi ovaj tim i momke. Znam da ovaj tim može da ponovi uspjeh iz Rusije. Spremni smo da to uradimo –rekao je selektor Didije Dešan
nakon trijumfa u polufinalu. Neka evropska selekcija čeka punih 84 godine da odbrani trofej namijenjen svjetskom prvaku, a sa druge strane jedan od najvećih igrača svih vremena sanja ono što mu nedostaje u blistavoj karijeri.
Lionel Mesi će u Dohi posljednji put pokušati da stigne do najvrednijeg pehara, ali kao lider ,,gaučosa“ biće pod posebnom prismotrom protivnika. Čarobnjak iz Rosarija postigao je pet golova i upisao tri asistencije u Kataru, dok se ime Hulijana Alvareza jed-
Antoan Grizman je jedan od igrača koji nijesu tresli mreže na Mundijalu, ali ima ogromnu ulogu u timu ,,trikolora“.
O tome je pričao i selektor Didije Dešan, istakavši kako se trideset jednogodišnji ofanzivac odlično snašao u novoj ulozi – plejmejkera, te da je neko ko mnogo znači u razigravanju tima i pomaže odbrani.
- Prije četiri godine plakao sam poslije pobjede protiv Belgije (polufinale 1:0), ali sada sam koncentrisaniji na finale koje nas čeka već u nedjelju protiv Argentine. Umjesto da slavimo finale, mi smo čvrsto na zemlji i koncentrisani na oporavak i dobru pripremu utakmice koja predstoji –rekao je Grizman. Osvrnuo se i na pobjedu u polufinalu.
- Marokanci su me impresionirali,
dobro su igrali taktički, u odbrani i napadu. U drugom poluvremenu napravili su nam mnogo problema, ali je Markus Tiram bio dobar kada je ušao, što nam je omogućilo da pomognemo odbrani na lijevom krilu. Brzi gol nam je otvorio utakmicu, a drugi pogodak nas je obezbijedio. Sve utakmice su komplikovane, ide se na sve ili ništa – kazao je prvotimac madridskog Atletika.
,,Gaučosi“ će u ključnom meču za trofej imati ogromnu podršku navijača.
- Ekipa u kojoj je Leo Mesi je drugačija. Znamo kako igraju, oni su težak protivnik, u dobroj formi. Imaju Lea, ali i ekipu iza njega, grupu koja radi veoma dobro, a pomažu im i navijači. Ipak, znaju i oni sa kim igraju. Uradićemo sve da ponovo budemo prvaci svijeta – zaključio je Grizman.
nom manje našlo na listi strijelaca. Takav učinak u redovima ,,trikolora“ imaju Kilijan Mbape i Olivije Žiru sa ukupno devet pogodaka.
- Mesi stvarno blista na ovom turniru. Prije četiri godine bilo je drugačije. Protiv nas je igrao kao centarfor, a to nije bilo ono što sam očekivao u tom trenutku. Sada je jedan od dva napadača, s pravom slobodom i puno kontakta s loptom. Uz to, fizički je vrlo spreman. Pokušaćemo da ograničimo njegov uticaj, kao što će Argentinci pokušati da zaustave neke od mojih igrača. Argentina nije u istoj poziciji kao prije četiri godine – naglasio je Dešan.
Kormilar Francuske najavljuje iznenađenje u zadnjoj liniji – upravo sa zadatkom da čuva Mesija, ali nije isključeno ni pojačanje u napadu.
Izvještaji iz Španije tvrde da je Real Madrid dao dozvolu Karimu Benzemi da putuje u Katar. ,,Mundo Deportivo“ donosi tu vijest koja temelje ima u činjenici da je iskusni golgeter i dalje član francuske reprezentacije za Svjetsko prvenstvo. Benzema nije mogao da igra zbog povrede, ali je i dalje na listi kandidata za tim, budući da Dešan nije tražio zamjenu.
Kormilar ,,Galskih pijetlova“ je nakon pobjede nad Marokom upitan hoće li prvog špica vratiti za finale sa Argentinom.
Postoji li ikakva mogućnost da biste Benzemu mogli da koristite nekoliko minuta ako vam zatreba – upitao je novinar Dešana.
Francuski selektor samo je zakolutao očima i odgovorio: - Nemam komentar, idemo
Teo Ernandes (25) je jasno poručio da bilo koga u selekciji Francuske ne plaši Lionel Mesi ni forma prve zvijezde Argentine. Francuski defanzivac uvjeren je u dobre šanse njegovog tima da odbrani planetarni tron u finalu Svjetskog prvenstva u Kataru u nedjelju. Ernandes je u 5. minutu polufinala u pobjedi nad Marokom 2:0 donio prednost ,,trikolorima“ i odigrao izuzetno.
- Nevjerovatan je taj momenat, prilika da se igra drugo uzastopno svjetsko finale. Iza nas je težak posao, ali odradili smo ga dobro, zaslužili smo ovo. Žestoko ćemo igrati da pobijedimo u finalu. Iskreno, umoran sam, ali dovoljno je vremena za oporavak do finala. Jasno je da nas Mesi ne plaši, ni mene ni bilo koga u timu. Argentina je sjajna ekipa, ali pred nama je nekoliko bitnih dana rada i bićemo spremni – rekao je Ernandes.
Lijevi bek šampiona Serije A Ernandes je jedan od ključnih igrača Francuske. Fudbaler rođen u Marseju imaće direktan duel sa Mesijem na terenu. Za reprezentaciju je debitovao prošle godine i na 12 nastupa postigao je dva gola.
sljedeće pitanje – ljutito je reagovao Dešan, koji kategorički nije rekao ,,ne“, ali po reakciji se dalo zaključiti da je mogućnost Benzeminog nastupa u finalu izuzetno mala. D. KAŽIĆ
Maroko je prva afrička selekcija koja se plasirala u polu nale Mundijala
Prvi put od kada učestvuje na Mundijalima, Hrvatska u nokaut fazi neće igrati sa nekom od evropskih selekcija.
,,Vatreni“ su u osmini finala preskočili Japan, potom Brazil u četvrtfinalu, dok su u polufinalu ispali od Argentine.
U borbi za treće mjesto, u subotu od 16 časova na ,,Kalifa stadionu“, rival izabranika Zlatka Dalića biće Maroko.
Dvadesetogodišnji štoper Joško Gvardiol plakao je poslije poraza od Argentine, ali na kraju turnira mogao bi da bude srećan ukoliko Hrvatska ponovi uspjeh iz Francuske, gdje je 1998. godine bila treća.
- Suze nijesu bile zbog grešaka koje sam napravio, već nekih drugih stvari. Ne znam postoji li igrač koji ne griješi, naročito na poziciji štopera. Greške su sastavni dio sporta, uvijek će ih biti, a ja sa trudim da ih bude u što manjoj mjeri. Svi se ovdje dobro slažemo. Imamo odličnu atmosferu i da nije tako – ko zna kako bi se sve završilo. Pogodio me je poraz od Argentine jer je
taj put gotov, ali imamo borbu za treće mjesto. Daćemo sve što imamo da uzmemo bronzanu medalju – rekao je Gvardiol na pres konferenciji.
Korpulentni defanzivac je u konkurenciji za najboljeg mladog fudbalera Mundijala u Kataru?
- Bilo bi lijepo da dobijem tu nagradu, ali mnogo draže bi mi bilo da Hrvatska bude treća –dodao je Gvardiol, defanzivac Lajpciga za koga se sada interesuju najveći klubovi. Hrvatska i Maroko igrali su u grupnoj fazi, a utakmica na ,,Al
Bajt stadionu“ završena je 0:0. Novi duel biće tek četvrti u istoriji Svjetskih prvenstava da se dvije reprezentacije dva puta sastaju u okviru istog Mundijala.
Prvi put se to dogodilo 1954. godine na SP-u u Švajcarskoj kada su dva puta igrali Mađarska i Zapadna Njemačka.
Osam godina kasnije u Čileu dva puta su igrali Brazil i Čehoslovačka, a posljednji ,,dvostruki okršaj“ dogodio se u Rusiji između Belgije i Engleske. I napadač Andrej Kramarić priziva reprizu Pariza.
Prva zvijezda modernog fudbala Mesi u nedjelju će imati priliku da protiv Francuske dočeka prvu mundijalsku titulu karijere. - Pošto više nema Brazila na Mundijalu, navijam za Argentinu. Nemam riječi, Lionele, zaslužio si da i ranije postaneš svjetski šampion, ali bog vidi sve, i sigurno će te nagraditi krunom u nedjelju. Zaslužuješ ovu titulu zbog toga što si izuzetna osoba, ali i zbog predivnog fudbala koji si uvijek igrao. Skidam ti kapu, bog te blagoslovio – napisao
- Sjećam se kao klinac te utakmice iz 1998. koja se ne zaboravlja. To je neopisivo. Sada smo mi u toj situaciji i moramo biti svjesni da je to istorijska utakmica za Hrvatsku. Pitanje je kada će se ovako nešto ponoviti. Ovakve prilike moraju se iskoristiti. Moramo biti svježi u glavu. Te 1998. sam kao klinac skakao po ulici s prijateljima i roditeljima i mi sada opet imamo priliku da usrećimo ljude i ove mlađe generacije koje će pričati i tome kao što ja sad pričam – poručio je trideset jednogodišnji golgeter Hofenhajma. D. K.
Maroko je prva afrička reprezentacija koja je stigla do polufinala Svjetskog prvenstva.
,,Lavovi Atlasa“ nijesu mogli dalje u meču sa Francuskom, ali ostaje im borba za treće mjesto protiv Hrvatske. - Razočarani smo. Mi smo takmičari i voljeli bismo da idemo do kraja, ali ostvarili smo nešto izuzetno. Nije gotovo, ostala je još jedna utakmica. Bilo bi divno osvojiti treće mjesto. To bi nam služilo za naredna takmičenja, svjetska prvenstva, afričke kupove – rekao je kapiten Roman Sais. - U fudbalu je sve moguće kada radite prave stvari, kada imate duha i želju da date sve od sebe na terenu. Mi želimo da vratimo trofeje u Maroko. Zahvalan sam svim Marokancima, oni su nam bili dragocjena pomoć tokom takmičenja, bilo ovdje ili u Maroku, naši navijači, naše porodice, imali smo izuzetnu podršku i ponosni smo što smo im omogućili da ovo dožive – naveo je kapiten. On je u prvom poluvremenu
duela sa ,,trikolorima“ morao da napusti teren zbog povrede. - Obavio sam pregled prije utakmice i osjećao sam se dobro, ali poslije jedne akcije sam se povrijedio. Ne žalim, ali više bih volio da se to dogodilo na zagrijavanju, kako bih mogao da ustupim mjesto na terenu. To je tako, to je sudbina, igrali smo osminu finala, četvrtfinale, uradili smo mnogo dobrih stvari – kazao je Sais. D. K.
Tragedija u Monpeljeu nakon polu nala SP
Trinaestogodišnji dječak poginuo je u tuči navijača u francuskom Monpeljeu, nakon mundijalskog meča Maroka i Francuske. Francuskim medijima nije
poznat identitet stradalog tinejdžera, a policija je saopštila da je istraga u toku. Lokalni mediji došli su do informacije da je u opštoj tuči na ulici dijete udario automobil. Francuska je pobijedila Maroko 2:0 i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva u Kataru. U Monpeljeu, na jugu zemlje nedaleko od Azurne obale, živi brojna populacija imigranata sa sjevera Afrike. U Francuskoj živi preko 1,1 milion rođenih Marokanaca.
Posljednji pozdrav voljenoj majci, babi i svekrvi
Petak, 16. decembar 2022.
Dana 14. decembra 2022. u 66. godini života tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći u Beogradu naš voljeni
Ike naša, pamtićemo tvoj osmijeh, priče, savjete, tvoje veliko plemenito srce i pažnju koju si nam bezuslovno pružala. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
– BATO Vladov RADONJIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 17. decembra od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na seoskom groblju Pocić – Donje Mrke u 15 časova.
Ožalošceni: Supruga LJILJANA, ćerka BRANISLAVA, brat BRANO, sestra DRAGANA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala brojna porodica 647
Prije četrdeset dana umrla je naša sestra
Tvoji najmiliji: OBRAD, RADOJKA, MARKO i LUKA 658
Dana 15. decembra 2022. umrla je u 83. godini naša draga
IKONIJA – IKA Ćetkova NIKOLIĆ rođena RADUNOVIĆ
Saučešće primamo dana 16. decembra od 10 do 14 časova i dana 17. decembra od 10 do 14 časova na gradskom groblju Čepurci gdje će se obaviti sahrana.
Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki
Bila si naš uzor, naša snaga. Bila si najstarija sestra koju smo slušale i voljele. Sada si još jedna tuga u rodu našem.
Otišla si kako si i živjela. Ostali smo bez roditeljske brige i savjeta, bratske zaštite, sestrinske ljubavi i emocija.
Ožalošćeni: sin OBRAD, snaha RADOJKA, unuci MARKO i LUKA, brat BOŽIDAR, bratanić SRETEN, snahe NOVKA i IVONA, i ostala rodbina NIKOLIĆ i RADUNOVIĆ
657
659
Posljednji pozdrav našoj dragoj jetrvi i strini IKONIJI NIKOLIĆ
Otišla si tiho kao što si i živjela. Uvijek si nas obasipala pažnjom i ljubavlju, a svojom dobrotom utkala u nas puno lijepih sjećanja i uspomena koje i tješe i bole. Neka tvoja dobra i čestita duša počiva u miru.
Jetrva KATICA, đeveričić ZORAN sa porodicom i đeverična GORDANA NIKOLIĆ 660
Tuguju za tobom: sestre VERA i LIDIJA sa porodicama 661
Vječna ti slava. Počivaj u miru.
648
Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je iznenada u 58. godini preminuo
Moj Gorane
Po želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu porodice 15. decembra 2022. godine na gradskom groblju Čepurci.
Srećo moja.. Tvoja toplina, tvoja ljubav, tvoja nježnost što mi je srce hranila, nesta’.
Pođe mi i zamijeni mi suze radosnice za suze bola i tuge. Dijete moje, zauvijek samo moj pa i tamo đe si.
Tvoja ponosna MAJKA 654
Moja prva i jedina ljubav. Volim te kao i prvog dana.
Ožalošćeni: majka TANJA, supruga TINA, sinovi NIKOLA, ALEKSANDAR i DANILO, sestre LELA i OLJA, snahe KIEM, MEILING i TAMARA, unučad MILOŠ i ALINA, sestričići i sestričine, tetka OLGA, zet DAVOR i porodice MARKOVIĆ, MIHAILOVIĆ, VUKČEVIĆ i VUKADINOVIĆ 631
Posljednji pozdrav dragom ujaku GORANU VUKADINOVIĆU
ustani!“ Tvoj majstor ŠAHBAZ
Tvoja TINA 656
Naš najvoljeniji
Sve si bio za nas, svemu si nas naučio, bodrio, izveo na pravi put. Uvijek ćeš biti uz nas jer to što si nas naučio smo u stvari mi. Dok je nas biće i tebe!
Tvoji sinovi NIKOLA, ALEKSANDAR i DANILO 655
Moj brate, moj jedini GOGA
Od tebe mogah naučiti mnogo štošta, ali si trebao da me naučiš da nastavim bez tebe jer i to si trebao znati. To ću sama morati da naučim.
Tvoja LIĆA sa djecom 653
Posljednji pozdrav bratu i ujaku
Prerano si nas napustio, i previše toga za sobom ostavio. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Tvoj MIĆO sa porodicom 651
Posljednji pozdrav MINJI
Bila nam je čast imati te za strica. Počivaj u miru.
Bratanići NIKOLA i IVAN 645
Tužan i sa velikim bolom opraštam se od voljenog druga, mog burazera GORANA VUKADINOVIĆA
Bio si uvijek na pravom putu, svoj i poseban.
VELJO POPOVIĆ sa porodicom 641
Već je godina od kada nisi sa nama naša
DRAGUTINA ĐERKOVIĆA – ĐERKA člana Glavnog odbora SUBNOR-a i antifašista Crne Gore
Otišao je naš ugledni član, veliki drug, naš voljeni Đerko. Počivaj u miru u zemlji koju si volio i dao joj sve, a mi ćemo te trajno čuvati od zaborava.
UDRUŽENJE BORACA NOR I ANTIFAŠISTA GLAVNOG GRADA PODGORICA 611
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Odlazak tvoj nas boli kao i prvog dana. Nema tvog predivnog osmjeha da nas dočeka kad ti dođemo. Ostavila si nam puno lijepih uspomena, da te vječno pamtimo, da o tebi govorimo, da te nikad ne zaboravimo. Dok živimo živjećeš i ti u našim srcima.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i kolegi
Pamtićemo tvoju dobrotu, dosljednost i pravičnost.
LAKIĆ RADOMIR sa porodicom
Tvoji: MILKA, RAJKO, EMA, NIKOLA i NIKOLETA NIKČEVIĆ 634
Posljednji pozdrav dragom ĐERKU
sa kojim sam, za više od pedeset godina rada i druženja stekao trajno prijateljstvo i uzajamno poštovanje i uvažavanje. Počivaj u miru, dragi druže. Ožalošćenoj porodici iskreno saučešće.
BOJICA BOJIĆ sa porodicom 628
640
Posljednji pozdrav našem
Bio si primjer bezgranične ljubavi, dobrote i plemenitosti. Ostavio si nas ponosne na tvoj častan život. Vječno ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.
Brat STANKO sa porodicom 644
Navršava se godina dana od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
Bol i tuga su isti kao i prije godinu dana. Boli praznina koja nikada neće biti popunjena.
Bićemo vječno ponosni na tebe, na tvoju ljubav i dobrotu koju si svima nesebično pružao.
Hvala ti za sve što si učinio za nas.
Puno nedostaješ... Nikada te zaboraviti nećemo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoji: supruga VESNA, kćerka SAŠKA i unučad 646
i dana 17. decembra od 12 do 15 časova kada će se i obaviti sahrana na Novom groblju.
Ožalošćena porodica: sinovi NEBOJŠA i PREDRAG – MAĐO, snahe OLIVERA i ANA, đever RADIVOJE, zaova DESE, jetrva RADMILA, braća od strica LJUBO i ZORAN, sestre od strica LJUBICA i VIDE, unučad i ostala mnogobrojna rodbina 629
Posljednji pozdrav dragoj
VJERI od BOBA i NENE JOVANOVIĆ sa porodicom
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da je dana 15. decembra 2022. u 72. godini života iznenada preminuo naš dragi suprug, otac, brat, djed, stric, ujak, tetak, zet i svekar
23. decembra 2022. 7. januara 2023. 13 godina će biti godina dana od kada nijesu sa nama naši
Vrijeme ne ublažava bol i prazninu za vama. Počivajte u miru, voljeni naši.
U subotu, 17. decembra u 10 sati porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću.
Vaši BRANKA i ANDRIJA 632
Prođe godina od kada mi i ti prerano ode, sine... MIJO RADEVIĆ
... ne postoji vrijeme koje može ublažiti moju bol i tugu za tobom.
Tvoja ožalošćena majka RADMILA 633
Dana 17. decembra 2022. godine navršava se 40 dana od smrti
Dana 15. decembra 2022. poslije duže bolesti preminuo je u 80. godini naš dragi
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 16. decembra od 11do 14 časova, kada se polazi za Poviju gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sestra MARIJA, bratanične NATAŠA i SANDRA, sestrići SVETOZAR – KIBO, RADOVAN i RAJKO, sestrične VESNA, RADA i MILKA i ostala mnogobrojna rodbina MIJUŠKOVIĆ i VULETIĆ
rođene Bulatović
Četrdeset je dana od kada ispusti svoju plemenitu, blaženu dušu i u tvome domu i rodu ostavi veliku ljudsku prazninu. Tvoja beskrajna ljubav, požrtvovanost, plemenitost i dobrota ostaće nam u neizbrisivom sjećanju. Hvala ti za svaki pruženi trenutak... uvijek ćeš biti u našim srcima.
U subotu 17. decembra u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću na groblju u Grbavcima i obaviti četrdesetodnevni pomen.
Porodica RADINOVIĆ
599
16. 12. 2021. – 16. 12. 2022.
Ovo je naša teška godina, dani bezgranične tuge i nedostajanja. I dalje širimo ruke da nam dođeš, a suza što se otkotrlja niz lice nas prene u bolnu strvarnost da nisi tu. Ali si u svakoj našoj misli, želji, danu kroz tragove ljubavi kojima si nas darovao. Dok je nas živjeće ponos na tvoj čestit život, tvoj vedar duh i plemenitost.
Volimo te zauvijek.
Tvoja porodica POPOVIĆ 638
U subotu, 17. decembra 2022. godine, navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg dragog supruga, oca, brata, strica i đeda
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog oca, tasta i đeda
Godina je od smrti našeg prijatelja i druga
RADOVANA
Toga dana posjetićemo njegovu vječnu kuću pred crkvom u selu Komarno u 10 časova. Nikad nećemo zaboraviti njegovu ljubav koja je uvijek bila veća od naše pažnje.
Ožalošćena porodica LEKIĆ 614
Navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg oca, svekra i đeda
Počivaj u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava Tvoj sin KOSTA sa porodicom 615
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ostavio si nam puno lijepih uspomena, da te vječno pamtimo, da o tebi govorimo, da te nikad ne zaboravimo. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Tvoji: ćerka ZORICA, zet NENAD, unuke IVANA i OLIVERA sa porodicom
635
40 dana je od smrti našeg dragog brata i ujaka
Mi, tvoji drugovi i prijatelji, i dalje ispijamo jutarnju kafu, nažalost bez tebe. Nedostaje vođa i sagovornik za stolom. Sve tvoje vrline bila su naša posebna radost: jednostavnost, znanje, posebnost i druželjubivost, tvoj nemirni duh i znanje plijenili su sve nas i bili najbolja spona našeg prijateljstva. Mi za stolom i dalje sa jednim pitanjem a što bi na ovo prof. Bato rekao. Hvala ti na svim lijepim trenucima koje smo zajednički proveli, a sjećanje na tebe biće vječno dok i nas bude.
Tvoji prijatelji i drugovi: ŠPIRO, GANO, VOJO B, VOJO K, ĆAZO i ANDRIJA
Dragi brate, hvala ti za pažnju i privrženost koju si nesebično pokazivao prema meni. Počivaj u miru.
Sestra MILEVA ŠOFRANAC i sestrična VJERA ĐURIŠIĆ sa porodicom 636
637
Draga mama, navršava se godina dana od kako si nas napuštila
Vrijeme prolazi brzo, ali bol i tuga ne. Tvoje MARIJA i ANA 627
Navršava se četrdeset tužnih dana od kada nas je napustio naš voljeni
Godinu dana je od kada nijesi sa nama
Navršava se godina dana od smrti moje majke
U nedjelju , 18. decembra 2022. godine u 11 časova, održaće se pomen na groblju ispred Crkve Sveta Neđelja, Česminovo.
Ožalošćeni: brat ALEKSANDAR, strina LORA, braća od strica STEVO i KRSTO, braća od tetki IVO i MILO, sestre od tetki VJERA, SLAVICA, MIRA, NADA i ostala mnogobrojna rodbina 601
MILANKA ĆETKOVIĆ rođena Mirotić
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je neizmjernu prazninu u našim srcima. Sve što bismo rekli malo je za ono što osjećamo.
Hvala ti za put koji si nam pokazala i za svu ljubav koju si pružala.
U nedjelju, 18. decembra u 10 časova porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoji najmiliji: sin VLADIMIR, snaha BILJANA, unuke: IVA i NAĐA 604 Četrdeset dana je
Draga naša MILANKA ĆETKOVIĆ rođena Mirotić
Ponosan što sam te imao, tvoj vedar lik, dobrota i plemenitost će zauvijek ostati u mom srcu.
Kad duša zaboli vrijeme nije lijek. Ostaje tiha patnja i sjećanje na zajedničke trenutke. Hvala ti za put koji si nam pokazala i za svu ljubav koju si neizmjerno pružala.
Vole te tvoji: kćerka ANICA, zet PETAR, unuka KATJA i unuk ANDREJ 605
Pet godina je od smrti mog poštovanog i voljenog supruga
Dragi moj Pajo, teško je živjeti bez Tebe. Ponosna sam što sam Tvoja!
MILEVA 598
Nebo je uzelo sebi najbolje a to si ti, koja si me hrabrila sa osmijehom kako da živim dalje, da se borim sa svojom bolešću. Ne mogu zaboraviti tvoje zadnje dane, borila sam se da ti pružim ruku ali ti požuri tamo u zagrljaj tvojih i mojih najdražih.
Hvala ti, majko, za sve što si učinila za mene. U nedjelju, 18. decembra, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
620
Godina dana je od smrti naše majke, bake i tašte
Hvala ti za beskrajnu ljubav i dobrotu koju si nam neizmjerno pružala.
tvoja ćerka DRAGOSLAVA KOVAČEVIĆ sa porodicom 621
Navršava se četrdeset dana od kada nije više sa nama voljena
Kad duša zaboli, vrijeme nije lijek, već ostaje tiha patnja koja ne prolazi.
Nedostaješ...
Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo posjetiti njenu vječnu kuću na Čepurcima u nedjelju, 18. decembra 2022. godine u 10 časova.
1954 – 2020
Dana 16. decembra se navršavaju dvije godine od tvoje iznenadne smrti. U našim si mislima, razgovorima, snovima i molitvama.
TVOJA PORODICA 606
626
Dvadeset je godina od smrti naše drage
Ostavila si neizbrisiv trag u našim životima. S ponosom te se sjećamo i nikada te nećemo zaboraviti.
PORODICA BABAN 603
U subotu, 17. decembra Ujedno četiri i sedam godina 2022. navršava se godina su godine od od odlaska dana od kada nas je odlaska našeg dragog zauvijek napustio naše drage naš voljeni
Navršava se godina dana od i godina i osam mjeseci je od smrti naše majke smrti našeg oca
rođene Špadijer 13. 4. 2021 – 19. 12. 2022 19. 12. 2021 – 19. 12. 2022
Zauvijek ćemo ih nositi u srcu.
Toga dana u 11 časova porodica će posjetiti njihovu vječnu kuću na gradskom groblju u Žabljaku.
Njihovi: SLOBODAN, ELA, TIJANA, ĐORĐIJE, JOVAN i ostala rodbina ŠLJIVANČANIN i JANJIĆ
Tužna je godina dana od smrti našeg voljenog sina i brata
Ne znamo koliko će značiti ako ti kažemo da si nam prva i poslednja misao u toku dana. U vječitom bolu
majka VELIKA i sestra JULIJA 619
10 godina od prerane smrti 20 godina od smrti našeg mog jedinog sina dragog
Sine mili, vrijeme prolazi ali bol i želja ostaju vječni za vama. Uvijek sam vam zahvalna za sve. Neka počivaju u miru vaše plemenite duše a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
MAJKA i SUPRUGA SA ĐECOM 613 OGLASNO
Sjećanje na vas ispunjava nas ljubavlju i ponosom. Pamtićemo vašu bezrezervnu podršku, posvećenost, toplinu i ljubav koju ste pružali nama, a posebno svojim unukama i unucima.
Uspomenu na vas i vaša djela čuvaćemo u našim srcima i mislima. U subotu 17. decembra 2022. godine u 10 časova posjetićemo njihovu vječnu kuću.
Vaši: TANJA, STEVAN i SRĐAN – ŠEKI sa porodicama 609
Tužna je godina dana od smrti mog voljenog supruga
Godina dana je od smrti našeg voljenog oca
Nije jednostavno nemati te… Čuvamo te kao najveće blago, skriveno u srcu. Tamo zaborav ne zalazi. Do tamo je znam put. Tamo odlazim kad god te se zaželim… U srcu ostaju lijepa, dragocjena sjećanja i nikad zaboravljena. Hvala ti za svaki trenutak. Počivaj u miru. Uža porodica će posjetiti Zoranovu vječnu kuću u nedjelju 18. decembra 2022. godine.
Supruga ŽAKLINA sa porodicom 617
Znao si koliko te volim, ali nikad nećeš saznati koliko te žalim.
Tetka BEKA ČELEBIĆ 600
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ocu našem Dobri ljudi su jaki i poslije smrti. Žive po svojim riječima i djelima, a najviše po dobroti srca.
Oče naš, Ponosni smo i na bol jer je zbog tebe.
Hodamo stazama tvojim, stazama dobrote i ljubavi.
Ti si ih dobro utabao.
Zauvijek u našem srcu.
Volimo te: MILICA, RADOSAV i NATAŠA 618
Godina dana je od smrti moga brata
Vrijeme koje je prošlo ne može umanjiti bol i tugu za tobom. sestra ROSKA sa porodicom 607
Navršava se godina dana od smrti
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava, dragi brate. brat DADO sa porodicom 608
Podgorica, 14. decembar -„Ovako izgleda podrška mladima u pravom smislu te riječi", jedan je od komentara koji na najbolji način opisuje šestu sezonu projekta Coca-Cola podrška mladima u Crnoj Gori. Preko 1.000 polaznika ovogodišnjeg ciklusa imalo je priliku da od 11 predavača iz zemlje i regiona čuje savjete za uspješnu karijeru, kao i za savladavanje različitih izazova sa kojim se mladi suočavaju.
U šestoj sezoni jednog od najvećih neformalnih programa za osnaživanje mladih u našoj zemlji, kroz niz potpuno besplatnih predavanja, polaznici su naučili kako da napišu dobar CV, dođu do poslodavca uz Linkedln, saznali kako da promovišu svoj biznis u eri društvenih mreža. Među temama su se našle i meke vještine i savjeti za mlade kako da se nose sa promjenama, steknu samopouzdanje i osnaže se za karijerni razvoj.
„Š�esta sezona bila je najuspješnija i najsveobuhvatnija do sada, jer smo uspjeli da okupimo veliki broj mladih ljudi željnih da znanje stečeno kroz formalno obrazovanje nadograde praktičnim i korisnim vještinama. Ponosni smo na činjenicu da je za šest godina više od 3.000 mladih svoju novu snagu dobilo upravo zahvaljujući Coca-Cola podrška mladima programu. Najviše nas raduje što često dobijamo komentar da biramo najbolje predavače i činimo znanje dostupnim", kazala je Tijana Grujić, menadžerka za partnerstva sa lokalnom zajednicom u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija i Crna Gora.
Posebna vrijednost programa Coca-Cola podrška mladima je što okuplja partnere koju su prepoznali važnost neformalne edukacije, ali i to što program konstantno dopunjava teme, idući u korak sa aktuelnim vremenom i potrebama mladih.
Coca-Cola podrška mladima program biće nastavljen i naredne godine, kako u Crnoj Gori, tako i na ostalim tržištima na kojim po-
sluje Coca-Cola HBC kompanija, koja kroz ovu platformu želi da osnaži ukupno milion mladih u zajednicama gdje posluje.