Dnevni list Pobjeda 17.12.2022.

Da li treba da dajem alibi rušiocima ustavno-pravnog sistema i države time što će reći – pa dobro, mi jesmo kršili Ustav, ali jeste i vi? Ne, za razliku od vas ja sam učestvovao u stvaranju ove države i nikad neću povući nijedan potez koji je protiv njenog Ustava, što god ko o tome mislio. Oni koji je nijesu stvarali, željeli, oni koji je permanentno ruše, oni su slobodniji i mogu imati eksibilniji stav prema ovom pitanju – kategoričan je Đukanović

17. decembar 2022. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX/Broj 20501 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NO

TO THE WAR IN UKRAINE

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan poručio novoj parlamentarnoj većini

Predsjednik Evropskog pokreta ocijenio da su međunarodne poruke žestoka opomena

Predsjednik države potpisao ponovo izglasane izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, ali i saopštio da neće učestvovati u implementaciji

Predsjednik države potpisao ponovo izglasane izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, ali i saopštio da neće učestvovati u implementaciji

Đukanović: Ne želim da se pridružim onima koji ruše Ustav i rade protiv države

PODGORICA – Predsjednik države Milo Đukanović potpisao je izmjene i dopune Zakona o predsjedniku koje su glasovima parlamentarne većine u ponedjeljak ponovo izglasane u parlamentu. Đukanović je juče, na konferenciji za medije, saopštio da je to bila njegova ustavna obaveza koja ne ostavlja ni najmanje prostora za tumačenje.

-Koliko god mogao pribavljati alibija sebi u tome da je parlamentarna većina neustavno postupala, ne želim da se pridružim horu onih koji ruše Ustav i time državu. To ne pripada nijednom odgovornom čovjeku, a posebno ne pripada predsjedniku države – poručio je Đukanović.

OČEKIVANJA

Svjestan je, kazao je, da „u uslovima visoko podignutih političkih tenzija povodom destrukcije Skupštine prema Ustavu, time i državi, i ignorisanje preporuka autoritativnih evropskih institucija“ postoje različita očekivanja građana kako da se postavi prema tom aktu.

- Suočen sa izborom da li da na neodgovorno kršenja Ustava od strane parlamentarne većine odgovorim i sam nepoštovanjem svoje precizno utvrđene ustavne obave-

Da li treba da dajem alibi rušiocima ustavno-pravnog sistema i države time što će reći – pa dobro, mi jesmo kršili Ustav, ali jeste i vi? Ne, za razliku od vas ja sam učestvovao u stvaranju ove države i nikad neću povući nijedan potez koji je protiv njenog Ustava, što god ko o tome mislio. Oni koji je nijesu stvarali, željeli, oni koji je permanentno ruše, oni su slobodniji i mogu imati fleksibilniji stav prema ovom pitanju – kategoričan je Đukanović

ze opredjeljujem se da nepogovorno poštujem Ustav. To je moj odnos prema državi na čijem sam čelu. Ne želim da se pridružim onima koji sa bilo kojim obrazloženjem ruše Ustav i rade protiv države – istakao je Đukanović.

Naglasio je i da je odgovornost za primjenu neustavnog zakona na onima koji su ga usvojili i kazao da on neće učestvovati u njegovoj implementaciji.

Na pitanje Pobjede može li, shodno Ustavu, a kako su tumačili pravni stručnjaci, donijeti ukaz o raspuštanju Skupštine nakon što istekne rok koji inače ima mandatar da sastavi vladu kazao je da pažljivo sluša specijaliste ustavnog prava i preduzima korake za koje vjeruje da na najubjedljivi način potvrđuju njegovu privrženost Ustavu i odgovornost prema državi Crnoj Gori.

- Ne treba se igrati sa tim pitanjem. Smatram neoprostivom neodgovornošću ovakvo urušavanje ustavno-pravnog sistema. Smatram da to ne rade ljudi koji nijesu svjesni svoje neodgovornosti. Smatram da

to rade ljudi koji žele da uruše ustavno-pravni sistem Crne Gore, a da bi urušili nezavisnu Crnu Goru – istakao je Đukanović.

MOGUĆNOSTI

Zbog toga, dodao je, ne želi da se pridruži takvoj kampanji i

veoma striktno i konzervativno tumači obaveze. Ukazao je i da je i odluku da proglasi ovaj zakon donio na način što je na najrestriktivniji način protumačio ustavnu obavezu.

Đukanović je najavio i da će u januaru biti održani neposredni izbori za predsjednika DPS-a, te kazao da će promjena rukovodstva zavisiti od

demokratske volje članstva. -Naravno, moraćemo da pogledamo kako je sada finalno završen proves reevidencije članstva. Da bismo mogli da

Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić saopštio je juče da je predsjednik države ,,napravio odgovoran potez“ potpisivanjem izmjena Zakona o predsjedniku što ,,otvara put za izbor nove vlade“ i poručio da su spremni na razgovore sa predsjednikom države Milom Đukanovićem

uđemo u neposredno izjašnjavanje članova moramo da imamo besprekorno utvrđenu reevidenciju članstva –kazao je.

-Predsjednik treba da potpiše zakon bez obzira na njegov stav prema tome. A moj stav je da mislim da je to akt rušenja države. Da li treba da dajem alibi rušiocima ustavno-pravnog sistema i države time što će reći – pa dobro, mi jesmo kršili Ustav, ali jeste i vi? Ne, za razliku od vas ja sam učestvovao u stvaranju ove države i nikad neći povući nijedan potez koji je protiv njenog Ustava, što god ko o tome mislio. Oni koji je ni-

o predlaganju mandatara i izboru sudija Ustavnog suda. - Tako bi pokazali da mi imamo snagu da dođemo do dogovora, a da se niko sa strane ne miješa, da nema medijacija, niti dobrih usluga onih koji misle da je Crna Gora politički nezrelo društvo – istakao je Mandić.

Pozvao je Đukanovića da obavi konsultacije, ali i naglasio da Zakon i bez njih predviđa mogućnost da Miodrag Lekić bude izabran za mandatara.

Smatra i da nakon potpisivanja Zakona više ne postoji mogućnost da se raspušti Skupština.

jesu stvarali, željeli, oni koji je permanentno ruše, oni su slobodniji i mogu imati fleksibilniji stav prema ovom pitanju – kategoričan je Đukanović. Pobjeda je podsjetila i da je ranije govorio o mogućnosti obraćanja međunarodnim sudovima i pitala Đukanovića hoće li iskoristiti taj mehanizam. Odgovorio je da će koristiti sve mogućnosti da zaštiti ustavno-pravni poredak.

-Nemojte da sumnjate – koristiću sve mogućnosti i sad, a i kasnije, ne samo da zaštititim ustavno-pravni poredak, nego i za uspostavljanje jasne krivične odgovornosti prema svima koji na ovaj način ruše državu. Mislim da se jedan dio ljudi koji učestvuju u političkom životu opustio – smatra da je zahvaljujući neodgovornom odnosu prema državnim institucijama doveo do paralize nekih važnih državnih institucija i da sada njihova nezakonitost može izmicati pravdi. Vrlo kratkoročno razmišljaju – ocijenio je Đukanović. Prije ili kasnije, dodao je, institucije će profunkcionisati i po-

Blažić: Đukanović mnogo ranije trebalo da raspusti Skupštinu

Predsjednik Milo Đukanović, kako je kazao dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić, nije direktno odgovorio da li razmišlja o raspuštanju parlamenta, već je poručio da se o svemu konsultuje s timom stručnjaka za ustavno pravo, te da ni u jednoj varijanti neće dozvoliti da prekši Ustav.

- A, najviši pravni akt države mu to dozvoljava – istakao je on.

Đukanović je, kako poručuje Blažić, Skupštinu trebalo da raspušti i mnogo prije.

- Činjenica da su institucije u Crnoj Gori u blokadi, te da Vlada u „v. d. stanju“ nema ovlašćenje da raspušti Skupštinu, Đukanoviću daje odriješene ruke da to učini, i to što prije – kazao je Blažić, podsjećajući na član 92 stav 3 Ustava „koji eksplicitno kaže da se Skupština raspušta ukazom predsjednika“.

Crnu Goru je, ocjenjuje Blažić, do jedne od najvećih blokada u istoriji dovelo partijsko nadmudrivanje i borba za sopstvene interese.

zabaviti se nezakonitim i neustavnim odlukama.

-I oni koji su ih donosili moraće za to odgovarati. To je pravda i odgovornost prema državi u čijem bi interesu trebalo svi da radimo – poručio je.

Komentarišući blokadu Ustavnog suda kazao je da se u parlamentu lako mogu dogovoriti oko izbora sudija ukoliko za to postoji volja.

- Za dogovor su potrebne dvije strane, u protivnom to nije dogovor. Važno je da sa ove strane, od strane parlamentarne opozicije, jasno i dosljedno insistiramo na dogovoru. Uz malo dobre volje, jasno je da je taj posao moguće obaviti u roku od 3040 dana – rekao je Đukanović. On je poručio i da je stav Demokratske partije socijalista na čijem je čelu jedinstven po pitanju podrške protestima pokreta „Ima nas“.

Podsjetio je i na saopštenje te stranke u kojem su ukazali da je funkcionisanje Skupštine izgubilo smisao kada je ta institucija aktom niže pravne snage odlučila da mijenja akt više pravne snage.

- Skupština nije više institucija vlasti zadužena za primjenu i poštovanje Ustava. Skupština je ušla u fazu političkog rada u kojoj ona ruši ustavno-pravni poredak. Ako se opredjeljujete da budete dio te institucije, ne možete se distancirati od odgovornosti da i vi takvom ponašanju dajete legitimitet –naglasio je Đukanović.

Željka ZVICER

Radulović: Moguća međunarodna izolacija i obustava svih projekata

I Sjeverna Koreja ima vladu, pa su i sa njom međunarodni partneri prinuđeni da komuniciraju. Tako će biti i sa Crnom Gorom. Niko od zapadnih partnera trenutnoj većini ne može zabraniti da napravi neku vladu kategorije Frankeštajn, ali sve što će proizaći iz toga je da će međunarodna zajednica zapadnih zemalja sa takvom eventualnom nelegitimnom vladom komunicirati na apsolutnom minimumu – naglasio je

PODGORICA – Posjeta izaslanika premijera Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan Stjuarta Piča i specijalnog predstavnika njemačke savezne vlade za zemlje Zapadnog Balkana Manuela Sarazina sama po sebi je bila jedna vrsta opomene vladajućoj strukturi da je situacija u Crnoj Gori došla do tačke koja se više ne može tolerisati od strane većine evropskih i evroatlantskih partnera, ocijenio je za Pobjedu predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.

U zajedničkom saopštenju koje su uputili prekjuče, Pič i Sarazin preporučili su donosiocima odluka da pažljivo razmotre štetnu poruku koju će poslati evroatlantskim partnerima ako izaberu premijera i, nakon toga, formiraju vladu na osnovu zakona čija je usaglašenost sa Ustavom veoma sumnjiva i za koji je Venecijanska komisija savjetovala da se ne primjenjuje.

JASNE PORUKE

Poruke koje su prenijeli odlazećem premijeru Dritanu Abazoviću, smatra Radulović, bile su veoma jasne i snažne, a nada se i da je „tehnički vršilac dužnosti premijera imao dovoljno kapaciteta da ih razumije“.

- Bilo bi izuzetno loše za Crnu Goru i njene građane da nije razumio njihove poruke, a apsolutno pogubno za njegovu i političku budućnost njegove partije, ali i nekih drugih njegovih trenutnih koalicionih partnera. Ipak, ne bi ni ovog puta iznenadilo da tehnički vršilac dužnosti premijera i ovog puta pokuša da izvrne činjenice i pokuša da izmanipuliše crnogorsku javnost, kao mnogo puta do sada – istakao je Radulović. Poručio je i da su jasne poruke njemačkog i britanskog izaslanika.

- Proces izbora sudija se mora vratiti na početak procesa uz obavezni politički konsenzus

sa opozicijom, a nakon toga treba organizovati izbore koji treba da dovedu do stvaranja legitimne i legalne vlade – kazao je Radulović.

Iste takve poruke, podsjetio je, uputio je i specijalni izaslankih SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar koji je, kako je rekao Radulović, bio prilično jasan da je ovakav slijed događaja na političkoj sceni Crne Gore neophodan.

- Dakle, izbor potrebnog broja sudija Ustavnog suda uz konsenzus sa opozicijom, da bi najprije on postao funkcionalan, a potom demokratski izbori i formiranje funkcionalne i legitimne vlade. On je jasno istakao da je ovo potreban i jedini put koji će pozdraviti njegova zemlja, ali i većina evroatlantskih partnera – ukazao je sagovornik Pobjede.

Smatra i da partneri Crne Gore iz EU, SAD i NATO možda nijesu u potpunosti svjesni da trenutna većina od 41 poslanika u Skupštini ne želi stabilnost

Od samog početka većina od avgusta 2020. je obećavala evropsku i evroatlantsku budućnost Crne Gore, a radila potpuno suprotno, u skladu sa interesima Beograda i Moskve. Za nas koji smo godina dobro poznavali političke procese u Crnoj Gori i na Balkanu ovo nije bilo iznenađenje

zemlje i normalnost institucionalnog okvira.

- Od samog početka većina od avgusta 2020. je obećavala evropsku i evroatlantsku budućnost Crne Gore, a radila potpuno suprotno, u skladu sa interesima Beograda i Moskve.

Za nas koji smo godina dobro poznavali političke procese u Crnoj Gori i na Balkanu ovo nije bilo iznenađenje i na vrijeme smo upozoravali zapadne diplomate i kolege analitičare da se borba za dalju demokratizaciju Crne Gore ne može voditi sa podržavacima Ratka Mladića i Slobodana Miloševića – kategoričan je Radulović. Jasno im je bilo, podsjetio je, da takva većina ne želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, a pogotovo ne u NATO.

- Oni nijesu građanski orijentisane partije koje istinski počivaju na evroatlantskim vrijednostima i principima. Te partije koje su sačinjavale većinu od avgusta 2020. godine su već dugi niz godina služile interesima Moskve i Beograda, kojima odgovara trajna nestabilnost naše zemlje kao najmanje članice NATO na Zapadnom Balkanu – istakao je.

POSLJEDICE

Sada, dodao je, značajnoj većini partnera Crne Gore na Zapadu

polako, ali sigurno ipak sve postaje jasno, ali se čini i da im je i dalje teško da da povjeruju da je uopšte moguć toliki otpor zdravorazumskim preporukama koje nam dolaze od njih. - Zbog toga se plašim da dobre želje dvojice specijalnih izaslanika i predstavnika SAD neće uroditi plodom, ukoliko ne budu praćeni snažnim i odlučnim institucionalnim, bilaterlanim i multilateralnim pritiscima, na pojedince, partije i nosioce funkcija iz trenutne vladajuće većine – ocijenio je Radulović. Komentarišući može li primjenjivanje usvojenih izmjena Zakona o predsjedniku voditi međunarodnoj izolaciji Radulović je kazao da će međunarodni partneri biti prinuđeni da komuniciraju, pa i minimalno, sa vladom koja bi tako nastala. - I Sjeverna Koreja ima vladu, pa su i sa njom međunarodni partneri prinuđeni da komuniciraju. Tako će biti i sa Crnom Gorom. Niko od zapadnih partnera trenutnoj većini ne može zabraniti da napravi neku vladu kategorije Frankeštajn, ali sve što će proizaći iz toga je da će međunarodna zajednica zapadnih zemalja sa takvom eventualnom nelegitimnom vladom komunicirati na apsolutnom minimumu –naglasio je.

To podrazumijeva, dodao je, značajnu međunarodnu izolaciju, obustavu svih ili većine zajedničkih programa i projekata, kao i uskraćivanje različitih vidova bilateralne i multilateralne pomoći.

- Naravno, može se desiti i da pojedine zapadne zemlje uopšte i ne priznaju takvu vladu. Činjenica da bi takvu antievropsku vladu svakako priznali Beograd, Moskva i Sjeverna Koreja, neće moći da ispravi teške udarce koje bi formiranje nelegalne i nelegitimne vlade donijele međunarodnoj poziciji i ugledu Crne Gore – ocijenio je Radulović. Posljedica toga je, istakao je, da bi proces evropske integracije bio u potpunosti zaustavljen, a pojedine oblasti pregovaranja vraćene na početak.

- Nažalost, prekid pregovora sa EU i izlazak iz NATO je cilj značajnog broja poslanika koji čine trenutnu većinu u Skupštini Crne Gore – zaključio je Radulović. Ž. ZVICER

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan poručio novoj parlamentarnoj većini

Eskobar: Ne pokušavajte da formirate novu vladu na osnovu izmjena Zakona o predsjedniku

PODGORICA - Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar pozvao je Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku. Eskobar je u intervjuu agenciji Mina kazao da ne vidi kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod tim uslovima.

On je rekao da je, u nedostatku potpuno funkcionalnog Ustavnog suda, donošenje kontroverzne mjere da se ograniče predsjednikova ovlašćenja, uz ignorisanje jasnih savjeta Venecijanske komisije, dodatno narušilo crnogorske demokratske institucije.

- Crna Gora je sada na neistraženoj teritoriji, ali želim da budem jasan i pozovem Skupštinu da ne pokušava da formira novu vladu prema ovom zakonu. Moja je poruka za crnogorske lidere - nemojte to da radite, istakao je Eskobar.

On je rekao da bi svaka vlada formirana na taj način i bez Ustavnog suda bila ustavno sumnjiva.

- Moji sastanci ovdje su pokazali da će biti ozbiljnih pitanja njenog legitimiteta unutar Crne Gore i u međunarodnoj zajednici. Obično ne govorim o hipotetičkim stvarima, ali ne vidim kako bi SAD mogle da rade sa vladom koja bi bila formirana pod ovim uslovima, kazao je Eskobar.

On je ocijenio da je prvi korak u rješavanju krize ponovno uspostavljanje potpuno funkcionalnog Ustavnog suda.

- Venecijanska komisija je bila jasna i Sjedinjene Države su sa tim potpuno saglasne. Ako imate dovoljan broj kvalifikovanih kandidata za sudije Ustavnog suda, oni bi trebalo da budu izabrani bez odlaganja, poručio je Eskobar.

On je kazao da bi taj konkretan korak pokazao spremnost političkih lidera da političke razlike ostave po strani za dobrobit države.

Eskobar je istakao da bi, nakon ponovnog uspostavljanja Ustavnog suda, Crna Gora trebalo da održi prijevremene parlamentarne izbore.

- Od avgusta 2020. pale su dvije vlade, i što smo dalje od izbora to su mandati izabranih zvaničnika sve slabiji. Novi izbori bi obnovili povjerenje građana u vladu i dali jasan mandat koji je potreban ovoj zemlji da prevaziđe krizu i vrati se na put pristupanja Evropskoj uniji, rekao je Eskobar.

On je upozorio da je Crna Gora u dubokoj institucionalnoj krizi, skoro u kolapsu, i da se približava statusu nefunkcionalne države.

- Trenutna kriza je takva da će neuspjeh da se izađe iz nje dovesti do eskalacije nemira, ugroziti put Crne Gore ka pristupanju EU, oslabiti njene odnose sa saveznicima i destabilizovati njenu ekonomiju, kazao je Eskobar.

Kako je naveo, SAD su zabrinute jer im je potrebna jaka, pouzdana, Crna Gora kao partner i NATO saveznik koji može preuzeti važnu ulogu u rješavanju kritičnih regionalnih i evropskih pitanja.

Eskobar je kazao da, nakon što se sastao sa crnogorskim čelnicima i čuo njihova viđenja, osjeća određeni optimizam da će Crna Gora pronaći put naprijed.

- I moja poruka svim crnogorskim liderima je da je sada vrijeme da se nacionalni interesi stave ispred partijskih interesa i da se naprave teški kompromisi potrebni da se zemlja pomjeri i da na najbolji način služi interesima građana Crne Gore. To je ono što očekujemo od rukovodstva naših NATO saveznika, naveo je Eskobar.

On je kazao da je inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ pitanje o kojem konačno treba da odluče građani Crne Gore, bilo putem referenduma ili preko izabranih zvaničnika sa jasnim mandatom birača.

Eskobar je kazao da podržavaju sve regionalne inicijative ekonomske integracije, ali da ta podrška postoji samo ako su ispunjena dva glavna uslova.

- Prvi je da inicijativa približava zemlje članice Evropi i da nije u sukobu s njihovim evropskim obavezama u okviru Berlinskog procesa ili bilo kojeg drugog procesa koji Evropa vodi. Drugi uslov je da sve zemlje Zapadnog Balkana mogu da pristupe toj inicijativi kao punopravne članice, precizirao je Eskobar.

On je rekao da će, ako bilo koji od ovih uslova ne bude ispunjen, SAD povući svoju podršku ,,Otvorenom Balkanu“. - Međutim, želim da budem jasan: nema potrebe da se o tome odlučuje u ovom momentu. Biće vremena za ozbiljnu raspravu o tom pitanju u budućnosti. Sada moramo hitno da djelujemo na stvari koje Crnu Goru vode u krizu, zaključio je Eskobar. R. P.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori ocijenio da su poruke njemačkog i britanskog izaslanika opomena da evropski i evroatlantski partneri ne mogu više tolerisati situaciju u našoj državi

Momčilo Radulović

Gabrijel Eskobar

Operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost koji za M portal, pod pseudonimom, piše tekstove o stanju u bezbjednosnom sektoru tvrdi da je jedan

,,Profesionalac“: Agent Mikhail Repin vrbovao Milana Kneževića za SVR

Kao pouzdani saradnik, Knežević je dobio posebna zaduženja, između ostalog i kriptovani telefon preko kojeg je bio u obavezi da komunicira sa organizatorima operacije, oficirima GRU-a. Upravo preko tog telefona je Knežević dobijao naloge od šefova iz Moskve, uključujući i na dan koji je prethodio izborima, kada je boravio na relaciji Zeta - Ostrog - Zeta

PODGORICA – Jedan od lidera proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Milan Knežević godinama je, kako tvrdi operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost koji piše za M portal pod pseudonimom „Profesionalac“, saradnik Vanjske obavještajne službe Ruske Federacije – SVR.

Autor teksta tvrdi da postoje „svjedoci, a i materijalni dokazi“ Kneževićevog „špijanja“.

- Profesionalci koji su do nedavno radili u Agenciji dokaze nijesu dostavljali po kuloarima zarad političkih i drugih interesa, kako to čine ovi današnji, Dritanovi, već su ih čuvali za ono zašto su namijenjeni – piše u tekstu.

Tako bi, navodi „Profesionalac“, Knežević mogao da upozna javnost ko je Mikhail Repin i kakav mu je odnos sa njim?

- Kakva je uloga Repina u osnivanju stranke na čijem je čelu? Koliko puta je boravio u Moskvi u organizaciji Repi-

na – ističe autor. Objašnjava da je Mikhail Repin pripadnik SVR koji je bio angažovan kao prvi sekretar u Ambsadi Ruske Federacije u Crnoj Gori, a da je prije toga, takođe kao diplomata, službovao u Velikoj Britaniji, sve dok ga operativci MI5 nijesu identifikovali kao ruskog obavještajca, zbog čega je ubrzo proglašen za personu non grata. U Podgoricu je, piše dalje, Repin stigao 2014. godine „da bi obezbijedio sprovođenje strategije Ruske Federacije koja je tada odlučila da mora pojačati uticaj na Crnu Goru, jer je njen put ka NATO za njih postao zabrinjavajući“.

- Odmah po dolasku, Repin pravi kontakte sa otcijepljenim dijelom SNP-a, pri čemu nailazi na veoma srdačan prijem upravo kod Kneževića koji se danas kune u poštenje. Nakon što je prihvatio ponudu ruskog obavještajca da u saradnji sa njima radi „za interese Crne Gore“ (obavještajnim jezikom bi se reklo prihvatio da bude saradnik),

Repin mu organizuje putovanje u Moskvu, gdje je krunisana ozvaničena saradnja dotičnog sa SVR (registrovan kao saradnik) – piše M portal. „Profesionalac“ tvrdi i da je

Knežević svoju stranku – Demokratsku narodnu partiju osnovao po nalogu Rusije. - Kako bi mu pomogli, eksperti SVR iz Moskve pišu program nove stranke, koji Repin uru-

čuje Kneževiću na realizaciju. Još jedan vid podrške pružen je tako što je osnivačkom kongresu DNP-a prisustvovala ruska delegacija, na čelu sa tadašnjim ambasadorom Andrejem Nesterenkom, koji je bio zadužen za pružanje logističke podrške prikrivenim obavještajacima koji su djelovali u okviru Ambasade u Podgorici – navodi se u tekstu. Naglašava se kako je ANB tada „identifikovala aktivnosti Mikhaila Repina koje izlaze iz okvira diplomatskih“, pa je „ruski diplomata bio prinuđen da napušti Crnu Goru znatno prije isteka mandata kako bi spriječio da još jednom bude proglašen za personu non grata“.

Svoje saradničke pozicije, kako piše, predao je kolegi Vladimiru Gurku, „koji je nastavio da vodi saradnika iz Mojanovića i kanališe njegove aktivnosti“.

- Kao nagradu za izuzetnu kooperativnost doprinos realizaciji ruskih interesa u Crnoj Gori, Knežević je više puta

bio počastvovan boravkom u Moskvi koji je, kao što je to uvijek slučaj, služio za dodatno jačanje saradničkog odnosa primanje novih naloga i instrukcija – piše M portal.

„Profesionalac“ je kategoričan i da je Knežević imao značajnu ulogu u događajima planiranim za dan izbora 2016. godine, kada je Rusija pripremala državni udar u Crnoj Gori. Zbog toga je, tvrdi se u tekstu, Knežević sa koalicionim partnerom Andrijom Mandićem boravio u Moskvi, „gdje im je predočena odlučnost ‘slovenske braće’ da po svaku cijenu smijene vlast u Crnoj Gori“.

- Saopšteni su im uslovi, da će sve aktivnosti biti vođene iz Moskve, neposredno preko agencije koju će oni angažovati i finansirati preko svojih oligarha, a da je njihova uloga isključivo da rade samo ono što im se naredi. Knežević je naravno prihvatio ponudu zbog obaveze koju je imao prema njihovoj obavještajnoj službi, dok je Mandiću bilo dovoljno obećanje da će imati na raspolaganju neograničene količine novčanih sredstava – tvrdi „Profesionalac“.

U tekstu se naglašava i da je Knežević, nakon što su ruske službe shvatile da DF ne može pobijediti na izborima i da se vlast u Podgorici mora preuzeti nasilno, kada su on i Mandić, 15-ak dana prije izbora boravili u Moskvi, dobio posebna zaduženja, te da je tada dobio i kriptovani telefon preko kojeg je bio u obavezi da komunicira sa organizatorima operacije, oficirima GRU-a.

- Upravo preko tog telefona je Knežević dobijao naloge od šefova iz Moskve, uključujući i na dan koji je prethodio izborima, kada je boravio na relaciji Zeta - Ostrog – Zeta – piše u tekstu. K. K.

Crne Gore

PODGORICA – Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović sinoć je, u staroj zgradi vlade, povodom novogodišnjih praznika, organizovao prijem za predstavnike diplomatskog kora, vjerskih organizacija, političkih partija, sudske i zakonodavne vlasti, biznis zajednice NVO sektora i medija.

Abazović je na počeku izlaganja kazao da su ovogodišnje druženje zamislili drugačije u odnosu na ranije godine, kako bi svi uz dobru muziku i vibracije jedni drugima poželjeli srećnu novu godinu.

- Nova godina uvijek sim-

še prebrode u zajedništvu.

On je kazao i da bi trebalo da budemo mudri i da donosmo bolje odluke, da Crnu Goru učinimo boljom i pravde -

nijom zemljom koja koristi svoje mogućnosti i koja zna gdje će da bude u narednih pet godina.

Na prijemu je govorio i ambasador Palestine u Crnoj Gori Rabi Anhantouli koji je poručio da našu zemlju doživljava kao svoj drugi dom.

- Nije tajna da je ova zemlja opčinila i mene i moje kolege prirodnom, ali i ljepotom duše njenih građana. Svi mi Crnu Goru doživljavaju kao svoj drugi dom. Zato nam je stalo do njene i budućnosti naših odnosa - poručio je Anhantouli.

On je kazao i da u sebi nosi nasljeđe naroda koji „nikad nije posustao i koji nikad ne gubi nadu“.

- Već je ujedinjen u nastojanju da stvori bolju budućnost i život u slobodi i dostojanstvu. U ovim turbulentnim vremenima multietnička i multikulturalna stvarnost Crne Gore izvor je moći i dar koji treba čuvati i biti ponosan na njega – rekao je palestinskih ambasador koji je svim građanima Crne Gore poželio srećnu novu godinu. Iz kabineta premijera u tehničkom mandatu prethodno je saopšteno da je iz razloga racionalizacije troškova ovogodišnji prijem Vlade i Ministarstva vanjskih poslova objedinjen.

U staroj zgradi vlade koalicija nevladinih organizacija Ozelenimo Crnu Goru, je u saradnji sa Vladom Crne Gore, postavila štand sa sadnicama za udomljavanje biljaka, a sa ciljem promocije ekološke svijesti.

Novogodišnji prijem je iskoristila i kompanija 13. jul Plantaže za promociju proizvoda iz svoje ponude. Đ. Ć.

od lidera proruskog Demokratskog fronta ruski špijun

Milan Knežević

Novogodišnji koktel Vlade

Politički analitičar i izvršni direktor CeMi-ja na Cetinjskom forumu kazao da je Crna Gora propustila šansu za ulazak u Evropsku uniju

Vujović: Pregovori sa EU nezvanično zamrznuti

PODGORICA - Pregovori sa Evropskom unijom su nezvanično zamrznuti, ukazao je politički analitičar i izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović tokom drugog panela na Cetinjskom forumu koji je organizovao Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

On je istakao da nedostaje politička volja za evropske integracije, budući da osamdeset odsto građana podržava ulazak u EU.

- Trebalo je da dobijemo završna mjerila, do kraja mandata aktuelne vlade da je Crna Gora stekla uslove za ulazak u EU - kazao je Vujović, dodajući da je odlazeći premijer Dritan Abazović propuštio tu šansu.

Istakao je da Srbiji nije interes da Crna Gora uđe u EU.

Podsjetio je na dešavanja u Ukrajini, za Janukovičeva vremena kada je odbio sporazum o stabiliziciji. Objasnio je da je Crna Gora blokirana na evropskom putu i da ,,Otvoreni Balkan“ ne bi trebalo posmatrati kao sistem otvorenog tržišta već kao prostor za kriminal.

Vujović je kazao da se nada da će doći do razrješenja krize jer će u suprotnom Crna Gora zaglaviti u tihu izolaciju i sankcije.

BEŠLIN: SRBIJA CRNA RUPA NA EVROPSKOM TEPIHU

Istoričar Milivoj Bešlin govorio je na temu „Velikodržavni koncept srpskog nacionalizma: Geneza fenomena, društvene i političke alternative 1990-2022“ Istakao je da Srbija više od 30 godina, uprkos nominalnim promjenama vlasti, nikada nije imala suštinsku promjenu politike.

To smatra ključnim uzrokom istorijskog kašnjenja i neuspjeha. Srbija je danas zbog odsustva alternative „crna rupa na evropskom tepihu“.

Naveo je da građani više nijesu u stanju da prepoznaju svoje autentične interese i nijesu u stanju da se pobune

kada je jasno da Srbija ponovo klizi u izolaciju.

Istakao je da je istorijska odgovornost građanskih i proevropskih snaga da se nametnu kao subjekt kreiranja nove politike. Bez toga, svaka opozicija se svodi samo na ličnu borbu za prevlast, a kada i dođe do smjene, novi nastavljaju pogubnu politiku starih.

- Za miran i stabilan Zapadni Balkan, Srbiji je potrebna altenativa koja neće reciklirati Vučićev program - poručio je Bešlin.

Nasuprot pogubnoj i destruktivnoj politici tzv. srpskog sveta, koja uznemirava i priziva najgora śećanja svuda u regionu, upozorio je da

se mora ponuditi alternativa u vidu regionalne saradnje.

BISERKO: MOBILISATI UKUPNO GRAĐANSKO DRUŠTVO

Predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji Sonja Biserko, govoreći na temu „Srpski svet u aktuelnom kontekstu“, podsjetila je da je krajem 20. vijeka Memorandum SANU stvorio kvazinaučnu ideološku osnovu za koncept promocije „srpskoga sveta“ kao objedinjujuće države svih Srba.

Istakla je da je stvarni cilj Srbije, a kako sada vidimo i Rusije, vraćanje nekadašnje nacionalne veličine kroz reviziju granica koje su u prošlosti iscrtane. Objasnila je da se termin „srpski svet“ prvi put pominje 2013, ali da tek od 2019. postaje odomaćen, prije svega kroz pisanje i istupanje istoričara Aleksandra Rakovića No, kako je kazala, na politički nivo ga je podigao Aleksandar Vulin.

- Poseban uticaj na „srpski svet“ ima Srpska pravoslavna crkva kao jedina legitimna prekogranična integrativna ustanova u regionu - ukazala je Biserko.

Zaključila je da ključni otpor imperijalnim ambicijama Srbije treba izgraditi unutar nas samih. Zato, prema njenoj procjeni, Crna Gora mora mobilisati ukupno građansko društvo kako bi sačuvala svoj suverenitet i integritet. R.P.

cetinjskog

Turčinović: Zašto Đurašković juče nije podržao protest sugrađana

PODGORICA – Potpredśednik cetinjskog odbora Demokratske partije socijalista Nikola Turčinović upitao je gradonačelnika Prijestonice Nikolu Đuraškovića zašto se prekjuče nije pridružio sugrađanima na blokadi kružne raskrsnice i protestu protiv urušavanja ustavno-pravnog poretka.

lokalnih izbora na Cetinju, a uzimajući u obzir sve ono na čemu ste bazirali predizbornu kampanju partije kojoj pripadate. Ovo zbog potrebe da shvatite da crnogorski blok suštinski mora biti jedinstven u bastionu crnogorske slobode – Cetinju, naglašava Turčinović.

Napominje da je odgovor na pitanje zašto se gradonačelnik Cetinja nije pojavio na protestima važan.

Pokret

„Ima

nas“ Protesti do ispunjenja zahtjeva

PODGORICA - Nakon usvajanja Zakona o predsjedniku, predsjednik Crne Gore je pokazao aktuelnoj parlamentarnoj većinu kako se poštuje država držeći se striktno slova Ustava koje ga obavezuje na potpisivanje Zakona drugi put nakon što se izglasa u Skupštini Crne Gore, saopšteno je iz Pokreta „Ima nas“.

Raduje ih, naveli su, i to što Đukanović neće postupati po Zakonu, što znači, dodali su, da će neustavna većina, mimo Ustava sama dati mandat Miodragu Lekiću

- Zbog toga, građanska i evropska Crna Gora mora odgovoriti snažnije nego ikad a prva prilika za to je u utorak u 19 h! Svi do jednoga moramo biti na protestu ispred Skupštine Crne Gore sa kojeg ćemo poslati jasne poruke da odustajanja nema do ispunjenja zahtjeva te da ćemo mirno, demokratski, zajedno sa svojim porodicama i budućim pokoljenjima, istrajno i odlučno praviti pritisak sve do opoziva Zakona i organizacije vanrednih parlamentarnih izbora – poručili su. Ž. Z.

Predsjednik Crne Gore početkom februara iduće godine putuje u SAD Đukanović pozvan da prisustvuje molitvenom doručku u Vašingtonu

PODGORICA - Predsjednik

Crne Gore Milo Đukanović dobio je poziv da sa suprugom prisustvuje 71. molitvenom doručku u Sjedinjenim Američkim Državama. Tradicionalni molitveni doručak održava svake godine po-

četkom februara u Vašingtonu. Molitveni doručak je jedinstven događaj koji decenijama okuplja lidere, političare i biznismene iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru, nacionalnu ili političku pripadnost. Radi se o forumu koji je usta-

novljen iz želje da se na trenutak zaborave političke razlike i da se u dobroj komunikaciji, bez formalnih opterećenja, lideri iz različitih oblasti političkog, društvenog i privrednog života sastanu i razmijene informacije, namjere i platforme za djelovanje. Shodno praksi i tradiciji koja se primjenjuje od prvog molitvenog doručka, kopredsjedavajući su uvijek predstavnici Demokrata i Republikanaca. R. P.

Konstituisan barski parlament Nenezić predsjednik SO Bar

PODGORICA - Branislav Nenezić iz Socijaldemokrata izabran je na jučerašnjoj sjednici za predsjednika Skupštine opštine Bar glasovima 19 odbornika. Devet odbornika bilo je uzdržano, a četiri protiv.

Za Nenezića su glasali odbornici DPS, SD, SDP i LP. Uzdržani su bili DF, Ura, ,,Biram Bar“, Bošnjačka stranka a protiv ,,Evropa sad“, Demokrate i Ujedinjena Crna Gora. Koalicioni sporazum potpisan je juče ujutro prije sjednice skupštine između DPS-a, SD-a, SDP-a i LP-a. R. P.

- Da sam Vas kojom prilikom sreo na ulici ili trotoaru našeg grada, nakon jučerašnjeg protesta i blokade kružne rarskrsnice od strane Vaših i mojih sugrađana, morao bih Vam kao građanin gradonačelniku postaviti iskreno i jednostavno pitanje, zanemarujući u ovom slučaju našu privatnu relaciju: Zbog čega Vašim prisustvom nijeste dali na značaju jučerašnjem protestu građana prijestonice Cetinje, protiv urušavanja ustavno-pravnog poretka Crne Gore i iz drugih centara moći, smišljenog permanentnog i otvorenog podrivanja institucija države, u kojoj ste na čelu njenog prijestonog grada, upitao je Turčinović gradonačelnika Cetinja. On smatra da je Đuraškovićevo prisustvo bilo nužno i neophodno zbog funkcije koju obavlja.

- Biti po funkciji prvi Cetinjanin jeste privilegija, ali i ogormna obaveza. Rekao bih, ne samo obaveza zbog potrebe da budete uz svoje sugrađane, već i nužnost da svojim prisustvom i ličnim primjerom u simboličkoj ravni, pošaljete poruku Crnoj Gori da gradonačelnik Prijestonice Cetinje jeste i za vazda će biti na braniku nacionalnih interesa svoje države i njenih obespravljenih građana, kazao je on. Đurašković njemu ne mora, kako je rekao, svoje stavove i ubjeđenja u ideološkoj ravni posebno obrazlagati.

- Jer se jako dobro znamo, iako imam rezerve prema potezima koje ste uradili nakon

- Možda ćete u Vašem odgovoru pomenuti: već preuzete tekuće obaveze, dugovanja Prijestonice Cetinje, nerealizovane projekte, projekte u toku i sve ono sa čime će se i lokalna samouprava na čijem ste čelu susrijetati u svome radu, ali odgovor na ovo pitanje je važan i za Vas lično, da biste razumjeli da, izuzimajući ovog puta lokalne teme i problematiku, a ne podcjenjujući bilo čiji trud, u trenucima kada se rastače crnogorsko državotvorno biće, na svakom od ovih istorijskih koraka, Vi kao gradonačelnik crnogorske prijestonice morate biti jasno i eksplicitno deklarisani, ne samo svojim stavovima, već i konkretnim činjenjem i prisustvom, dodao je on. Poručio je Đuraškoviću da ne prenebregava činjenicu da mu je jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević „prije nekoliko dana direktno saopštio da ne može imati izlive patriotskih osjećaja dok se na Cetinju nalazi u koaliciji sa Demokratama i Urom“.

- Zbog toga, uvaženi gradonačelniče Đuraškoviću, Vaš odgovor i nije toliko važan, koliko je važno da prihvatite, a dokaz za to je i posljednja istinita Kneževićeva konstatacija na Vaš račun na koju ostadoste nijemi, da ste u ovim odsudnim momentima za Crnu Goru, sa nekima u društvu sa kojima u ideološkom, suštinskom, pa čak i formalnom smislu – i to posred Cetinja, nikako i nikada ne biste smjeli biti, zaključio je Turčinović. R. P.

Potpredśednik

odbora Demokratske partije socijalista upitao je gradonačelnika Prijestonice

Zlatko Vujović

Nikola Turčinović

Uključiti CUP u socijalni dijalog

Podgorica - Crnogorsko udruženje poslodavaca ponovo šalje zahtjev da bude uključeno u socijalni dijalog, kako bi promijenili pogrešan pristup pregovaranju koji je na djelu gotovo 20 godina između Vlade, sindikata i poslodavaca. Kako je istakao predsjednik upravnog odbora CUP-a Jovan Lekić na novogodišnjem koktelu poslodavci i sindikati nijesu nužno suprostavljene strane i Vlada

treba i mora da stvara socijalno inkluzivan ambijent, na opšte dobro svih. - Svuda u svijetu su poslodavci najveća vrijednost društva, a CUP ima plan da to postigne - poručio je Lekić, koji je ukazao da su trenutno na margini institucionalnog djelovanja iako su pojedinačno uspješni i zadovoljni poslovnim djelovanjem. - O našoj troškovnoj strani odlučuje neko drugi, a mi najbolje znamo da onaj ko ne kon-

troliše svoje troškove, vrlo brzo neće kontrolisati ni svoj biznis - poručio je Lekić i naglasio da niko, pa ni privreda, ne zna šta piše u Opštem kolektivnom ugovoru čije se usvajanje odvija na krajnje netransparentan način. - Novi OKU donijeće mnogo novih troškova i opterećenja na već ionako nepovoljne uslove poslovanja, naročito kada je u pitanju jedan od rigidnijih Zakon o radu koji imamoporučio je Lekić, koji je iskoristio prisustvo ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića i da ga zamoli da ubrza proces izrade novog pravilnika o reprezentativnosti, kako bi CUP svoj legitimitet što skorije potvrdio. n. K.

Okrugli sto o ekonomsko-energetskoj održivosti

fakultetu pokazao suprotne stavove nauke i prakse

Milutin Đukanović priznaje da ima dijametralno suprotne stavove od struke i nauke, ali poručuje da je njegov stav da mora da se radi odmah i sad

Podgorica – Sudeći po stavovima sa jučerašnjeg okruglog stola na Ekonomskom fakultetu o energetskoj održivosti države, nauka i praksa ne dijele iste stavove.

Ne umanjujući, kako je naveo, benefite solarne energije, čiji razvoj u posljednje vrijeme zagovara Elektroprivreda, dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović je ukazao da je to već viđena i poznata tehnologija, te da bi volio da Crna Gora bude progresivna.

- Pokušavamo da utvrdimo da li se toplota preko 500 stepeni, koju ispušta TE Pljevlja, može uhvatiti, prikupiti i smjestiti u specijalne baterije koje čuvaju toplotu na bazi pijeska, pa da to kasnije pokušamo da transformišemo u električnu energiju, to je inovacija– kazao je Mujović dodajući da nauka mora biti pokretač u Crnoj Gori.

MN: Analiza

Mujović: Energetika trpi stihijski politikantski

Podgorica - Mora se napraviti presjek da se vidi šta od imovine Vektra Boke nije otuđeno i prodato. Situacija se mora detaljno proučiti i angažovati neka advokatska kancelarija, jer se radi o stečajnom postupku – kazao je predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT) Zvonko Saveljić na sastanku sa bivim radnicima Vektra Boke.

Ocijenio je da bi dio imovine koji nije opterećen sporovima ili hipotekom ,,mogao biti nucleus rješenja tog problema i to ne samo za radnike“. - Mogli bi opet da niknu neki novi hoteli, resto-

rani, gdje će se naći mjesta za nove radnike – ocijenio je Savljević, piše Novski portal. Upitan da li MERT može ubrzati postupak, kazao je da su im ruke vezane.

- Stečajni zakon je u rangu Ustava. Treba razriješiti dešavanja u Privrednom sudu, oko stečajnog sudije i upravnika koji su sada van funkcije. Treba vidjeti kako će ići procedura sa novim stečajnim sudijom i upravnikom. Takođe i šta ima od dokumentacije i šta se može pokrenuti. Na Vladi je da donese strategijsku odluku uz ekspertsku grupu i da se krene u rješavanje - rekao je Saveljić radnicima. r. E.

Upozorio je da u elektroenergetici nema mjesta subjektivnosti ni ličnim preferencama, dodajući da mnogi komentarišu da li su bolje HE, mHE, solarne ili termo elektrane, a da s tim nemaju nikakvog dodira. - Sve su te opcije legitimne, svaka ima dobre i loše strane, ali bez tehno- ekonomske analize, proračuna i jasne matematike, sve priče su deplasirane i neozbiljne. Odluke se ne donose danas za sjutra već je neophodna strategija i promišljanje - poručio je Mujović dodajući da se ne piše dobro ako se radi stihijski, dnevno-politikantski i mimo savjeta struke i nauke. Predsjednik borda EPCG Milutin Đukanović se, ocijenivši svoje stave radikalno različitim u odnosu na Mujovićeve, saglasio da moraju postojati strateški dugoročni ciljevi, ali da se nešto mora raditi i odmah.

EPCG

- Nauka nam je blizu, sva su znanja dostupna. Ali EPCG je uspostavila dvije poslovne filozofije ,,proizvodi tamo gdje trošiš“ i ,,kompatibilnost hidro

i solarnih potencijala“. Mi nemamo bolja skladišta od naših jezera, zbog čega ne koristimo tu energetsku infrastrukturu za solarne panele. Nama hidrocentrale ne rade pola godine, zar to nije dovoljno za solarne, pa bi umjesto da smo u minusu 140 miliona, bili u plusu 200 miliona. Jasno je sve i nema analiza – kazao je Đukanović. Upozorio je da bi, ukoliko se dese još dvije godine haosa na berzi, ,,završili misiju“, dodajući da je sreća u nesreći što privrede nema, jer da je KAP radio, to bi bio kraj za EPCG. Đukanović je kazao da su predložili više izmjena zakona, kojima bi trebalo da se riješi odnos EPCG i CEDIS-a, ukinu UT uslovi za solarne panele i PDV na opremu, te da se njihova nabavka izuzme iz javnih nabavki.

- Ako se to sve usvoji, do kraja iduće godine biće 150 megava-

ta solara – poručio je. Državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) Admir Šahmanović je problematizovao zakonsko rješenje prema kom UT uslove za izgradnju elektrana izdaje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, (MEPU), a da MKI. UPozorEnjE

Vušanović navodi da bi interes EPCG trebalo da bude da prodaje energiju, a ne da ugrađuje građanima panele i od njih kupuje struju

Izmijeniti Zakon o radu i produžiti postojeći OKU

Podgorica – Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG) dostavili su predsjednici Skupštine Danijeli Đurović, svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima, ini-

cijativu za hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu, kojima bi se produžilo važenje Opšteg kolektivnog ugovora (OKU).

Predstavnici te dvije radničke asocijacije su u dopisu naveli da

su zatečeni saznanjem da Vlada na sjednici u četvrtak nije razmatrala tekst novog OKU-a.

- Ovo posebno iz razloga što je tekst novog OKU-a usaglašen na nivou socijalnih partnera, da je prošao sve unutrašnje pro -

cedure i da smo bili informisani da je isti stavljen na dnevni red sjednice Vlade - navodi se u dopisu.

Iz USSCG i SSCG su podsjetili da se više od dvije i po godine vodi dijalog o tekstu novog

OKU-a, te da su dva puta postigli kompromis i to 16. novembra i 13. decembra ove godine. - No i pored toga smo u situaciji da se treći put obraćamo predsjednici Skupštine, kako bi zaštitili minimum prava

- Odobrena su dva velika projekta solarne i vjetroelektrane, sa planiranim kapacitetom od ukupno 800 megavati. Oni su zbog toga prošli tek tako i mogu da ugroze infrastrukturu. Imam informaciju da je u MEPU na čekanju još 25 takvih zahtjeva, čime bi se dostigli kapaciteti od 3.000 megavatsati, zbog čega bi svi trebalo da se zabrinemo - upozorio je Šahmanović, dodajući da su na čekanju brojni amandmani iza kojih ne stoje analize i koji bi dodatno mogli da zakomplikuju situaciju. To sve, kako je ocijenio, može dovesti do toga da ne možemo usvojiti nacionalni plan za energiju i klimatske promjene koji je osnova za dalji nastavak EU integracija. Šahmanović je upozorio da se ovi proizvodni kapaciteti ne bi mogli plasirati na postojećoj infrastukturi, te da bi u opasnost mogao biti doveden

zaposlenih koja su definisana OKU-om. Budući da se radi o jednom od najznačajnijih akata za svijet rada, nadamo se da ćete podržati inicijativu dvije reprezentativne nacionalne sindikalne centrale da se po hitnom postupku, a prije isteka ove godine, pristupi izmjeni Zakona o radu, kako bi se produžilo važenje OKU - navodi se u dopisu. n. K.

Okrugli sto na Ekonomskom fakultetu

Crnogorsko udruženje poslodavaca sumiralo rezultate na novogodišnjem koktelu

Novogodišnji koktel CTU

Zvonko Saveljić iz MERT-a u posjeti bivšim radnicima Vektra Boke

Sa sastanka u Vektra Boki

Energetika ne stihijski dnevnopolitikantski rad

Kontrolno saslušanje ministarke Novaković-Đurović na Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje

Vraća se građevinska dozvola

Legalizacija će biti povjerena lokalnim i državnim agencijama da bi se ubrzao proces jer imamo kašnjenje u dostavljanju popisa objekata. Planira se i povećanje naknade za luks zonu - najavila je ministarka Novaković-Đurović

miliona naknada dobili su povlašćeni proizvođači otkad postoje, za 11 mjeseci ove godine EPCG od njih profitirala 73 miliona

i međunarodni saobraćaj preko podzemnog kabla.

Odgovarajući na pitanje profesora Mašinskog fakulteta Igora Vušanovića u vezi mHE, Đukanović je naveo da je tačno da je EPCG pristojno profitirala od njihove proizvodnje, ali je kazao i da su oni od EPCG i države do sada zaradili 103 miliona eura, a prve godine kada je obrnuta situacija oni hoće van. - Znate kada ću da ih podržim, kada vrate to što je bilo iznad berze od tada, na berzi je bilo 42 eura, a njima se priznavalo 100 eura. U poslovanju se mora imati određeni moralni kodeks – kazao je Đukanović.

Iz REGAGEN-a su izračunali da je do kraja novembra ove godine EPCG od malih HE i vjetroelektrana zaradila 73 miliona eura. Vušurović je problematizovao i to što EPCG kao monopolska

Admir Šahmanović upozorava da su odobrena dva velika projekta solarne i vjetroelektrane, sa planiranim kapacitetom od 800 megavata, koji su prošli tek tako, a mogu da ugroze infrastrukturu

kompanija formirala državno preduzeće za ugradnju solarnih panela, pitajući da li im je cilj da uguše privatne kompanije koje bi da grade solarne elektrane. Ukazao je i da postoji razrađen projekat za Brisku goru od 250 megavati, pitajući zbog čega se tome nijesu okrenuli, na šta je Đukanović kazao da, između ostalog, postoji problem sa planskim dokumentima opštine Ulcinj.

Budućnost

- Interes EPCG bi trebalo da bude da prodaje energiju, a ne da ugrađuje građanima panele i od njih kupuje struju. TO bi bilo kao da držite pekaru i svim kupcima kupite peć i brašno, naučite ih da prave hleb, a onda otkupljujete višak– poručio je Vušanović.

Njegov komentar da se prema Pariskom sporazumu u jednom momentu moramo odreći TE Pljevlja, naišao je na negodovanje predsjednika borda direktora Rudnika uglja Dušana Janjuševića - Vjerovatno imate interes, kao i svi ostali koji o Rudniku i TE Pljevlja pričaju na ovaj način. Ovdje vjerovatno sjede ljudi koji su htjeli da ih ugase, kad smo govorili da će doći do svjetske energetske krize, lično su se nudili da ih zatvore. Rudnik i TE Pljevlja ne smiju biti ugašeni do 2050. godine. Ne primorava nas niko da upišemo godinu izlaska – sa čim se Šahmanović nije saglasio. M. LEKoVIć

PODGORICA - Novim zakonskim rješenjima za planiranje prostora, izgradnju objekata, legalizaciju i Inženjersku komoru, čiji se nacrti očekuju do kraja godine, biće vraćeno izdavanje građevinskih dozvola, oročiće se legalizacija i planovi će biti podijeljeni na državne i lokalne. Prostorno urbanistički planovi se vraćaju opštinama, najavljeno je na jučerašnjoj sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje.

Kako je najavila resorna ministarka Ana Novaković–Đurović, do kraja godine radne grupe u Ministarstvu završavaju nacrte zakona za planiranje prostora, izgradnju objekata, legalizaciju, dok će nacrt za Inženjersku komoru raditi eksperti iz ove ustanove.

ZaKonI

Ona je tokom kontrolnog saslušanja najavila da će ova četiri zakonska rješenja zamijeniti Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, za koji su članovi ovog tijela zaključili da se pokazao nefunkcionalnim.

Dejan Đurović (DF) zamjerio je aktuelnom zakonu centralizaciju i istakao da treba uvesti nove planske dokumente za koje bi bila odgovorna lokalna samouprava, a saglasnost dala Vlada. Smatra da Ministarstvo nema kapaciteta da donosi planske dokumente na nivou države i predlaže formiranje agencija za planiranje i uređenje prostora na lokalnom i državnom nivou. Naveo je i da novi zakon o legalizaciji treba da bude oročen.

- To znači da nema mogućnosti da dovijeka imamo mogućnost legalizacije objekata. Jednom moramo stati sa tom praksom.

Zakon o legalizaciji trebalo bi da formuliše inistituciju direktorata koji bi trajao recimo pet godina i u tom vremenu bi legalizivali sve što se može - po-

Odustaju od plana generalne regulacije

Ministarka novaković-Đurović kazala je da plan generalne regulacije, koji je trebao biti urađen po postojećem zakonu, planiraju da podijele na lokalna i državna dokumenta. - Proces je bio zaustavljen u mandatu prethodne vlade i novo zakonsko rješenje u formi nacrta dijelimo na lokalna i državna dokumenta, što isključuje plan generalne regulacije. Zbog toga nijesmo produžavali ugovor timu koji je do sada radio taj plan - istakla je ministarka dodajući da će promijeniti ovaj stav ako dobije argumente.

ručio je Đurović dodajući da bi trebalo dati i procjenu koliko bi koštala legalizacija po kvadratu prostora, te odrediti zone. - Zona uz obalu bi bila luks i za nju bi naknada trebala biti veća, jer nije korektno da se uz samu obalu obračunava isto kao na 500 metara od obale. Određivanje zona treba povjeriti opštinama, uz kontrolu Ministarstva - poručio je Đurović, koji traži da se vrate naknade za infrastrukturu kondo i hotelima sa četiri i pet zvjezdica.

- Dali smo mogućnost izgradnje kondo hotela, koji zakonski može da koristi vlasnik dva mjeseca i da ostatak godine izdaje. Međutim u praksi su se apartmani prodavali kao stanovi, a nije plaćana komunalna naknada. Tu smo imali desetine

Vraća se naknada za komunalnu infrastrukturu za luksuzne hotele, vraćaju se ingerencije opštinama i formiraju državna i opštinske agencije za planiranje i uređenje prostora

miliona šteta – tvrdi Đurović, a ministarka je kazala da su radne grupe upravo na tome radile. Nagovijestila je da se novim zakonskim rješenjima ide u pravcu decentralizacije i formiranja državnih i lokalnih agencija.

- Opštine će raditi lokalna planska dokumenta, ali određena kontrola državnih organa mora da postoji - kazala je Novaković-Đurović.

LEgaLIZacIja Najavila je i da se još razmatra na koliko će oročiti legalizaciju. - Taj će posao biti povjeren lokalnim i državnim agencijama da bi se ubrzao proces, jer imamo kašnjenje u dostavljanju popisa objekata. Planira se i povećanje naknade za luks zonu - kazala je ministarka najavljujući i povratak komunalne naknade za hotele sa četiri i pet zvjezdica.

- Što se tiče kondo hotela, to se mora sistemski riješiti u zakonu o turizmu - objasnila je Novaković-Đurović, koja smatra

Planovi Regionalnog vodovoda za narednu godinu Pješčani nasip u koritu Morače

PODGORICA - Regionalni vodovod Crnogorsko primorje planira u narednoj godini izgraditi pješčani nasip u koritu Morače i postrojenje za prečišćavanje vode. To su, kako je konstatovano na jučerašnjoj sjed-

nici borda ove kompanije, najbrža i u ovom trenutku najizvodljivija rješenja za prevazilaženje problema smanjenog dotoka vode na izvorište Bolje sestre. Bord, kako se navodi, očekuje maksimalni angažman nad-

ležnih u sprečavanju nekontrolisane eksploatacije šljunka i pijeska. Zaključeno je da će se nastaviti unapređenje saradnje sa gradskim vodovodima na Primorju, a prioritet će biti sklapanje ugovora o kontinuira-

Materija zakona o planiranju i izgradnji dijeli se na četiri propisa – za planiranje, izgradnju, legalizaciju i Inžinjersku komoru

ovo važnim za funkcionisanje Regionalnog vodovoda, kojem su na ovaj način bila uskraćena značajna sredstva. - Što se tiče četvrtog zakonskog rješenja, Inženjerska komora utvđuje nacrt - poručila je ministarka i najavila uvođenje obavezne građevinske dozvole, naglašavajući da više neće biti improvizacije.

Istakla je da će u novom zakonskom rješenju biti definisano da prostorne planove rade lokalne samouprave i oni će se naslanjati na prostorni plan Crne Gore, ali je poslanik Dejan Đurović dodao da se za usvajanje treba čekati popis stanovništva.

Ministarka je kazala da je prostorni plan završen u formi koncepta i da je savjet dao pozitivno mišljenje na koje će od sljedeće sedmice biti dato u javnosti kako bi imali komentare. - Idemo na javnu raspravu da bismo došli do nacrta za koji mislim da će biti gotov u prvom kvartalu iduće godine. Usvajanje zakona onda zavisi od Skupštine - poručila je Novaković-Đurović. n. K.

noj isporuci vode za potrebe opštine Herceg Novi. U planu za narednu godinu, koji je juče usvojen, navodi se nastavak izgradnje cjevovoda PK Prijevor – Lastva Grbaljska i početak izgradnje novog u trupu bulevara Lastva Grbljanska –Tivat, kao i nastavak izrade projektne dokumentacije za naselja Veliki pijesak, Dobra Voda i Utjeha u Baru i Kruče u Ulcinju. R. E.

Sa kontrolnog saslušanja

Sjednica Odbora direktora

I Hitna pomoć imaće ultrazvuk

PODGORICA - U Hitnu pomoć planira se uvođenje ultrazvuka za pacijente sa traumom, a prema riječima prvog čovjeka te zdravstvene ustanove dr Vuka Nikovića po prvi put organizovana je edukacija iz urgentne ultrasonografije.

- Ukoliko u 21. vijeku nemamo minimum dijagnostike koja podrazumijeva ultrazvuk i laboratoriju, onda nijesu zadovoljeni osnovni uslovi za rad ljekara. Uvođenje ultrazvuka u Hitnu pomoć predstavlja značajnu stvar za cjelokupan zdrav-

stveni sistem Crne Gore. Prvi put imamo ozbiljnu saradnju primarnog nivoa i Hitne

pomoći i ulažemo ozbiljne napore da sistem urgentne medicine postavimo na one

osnove koje joj pripadajuistakao je dr Niković.

On je, kako je saopšteno, dodao da je bavljenje urgentnom medicinom ozbiljno i zahtjevno, te da ljekari Hitne pomoći nijesu salonski ljekari.

Državna sekretarka Ministarstva zdravlja dr Slađana Ćorić istakla je da su prvi put ove godine Zavodu za hitnu medicinsku pomoć odobrena sredstva za kontinuiranu medicinsku edukaciju od oko 55.000 eura sa intencijom da narednih godina ta suma bude veća u skladu sa budžetskim mogućnostima. Sl. r

U planu uspostavljanje laboratorije za testiranje štetnih sastojaka duvana

Nacrtom nacionalnog programa kontrole upotrebe duvana, između ostalog, predviđa se sprovođenje istraživanja o upotrebi klasičnih i novih duvanskih proizvoda, kao što su elektronske cigarete. Planirano je i proširivanje zakonskih odredbi u oblasti reklamiranja i ograničavanja upotrebe duvana na javnim mjestima

PODGORICA – Duvan godišnje u Crnoj Gori odnese više od 2.000 života i to u 50 odsto slučajeva radi se o prijevremenom mortalitetu –dakle smrt nastupa prije 70. godine - istakla je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u našoj zemlji dr Mina Brajović.

Ona je na okruglom stolu o kontroli upotrebe duvana koji je održan u četvrtak kazala i da posebno zabrinjava što među djecom i adolescentima u uzrastu od 13 do 15 godina kao i mladim ženama ima sve više pušača.

Ipak, taj trend, kako je poručila, moguće je preokrenuti ukoliko zemlja dosljedno insistira na integrisanom pristupu i sveobuhvatnom paketu mjera uključujući fiskalne mjere, zabranu pušenja, bolju informisanost i podizanje nivoa

svjesnosti, kao i obilježavanje duvanskih prozivoda.

Da je situacija alarmantna saglasan je i ministar zdravlja Dragoslav Šćekić. O tome, kaže on, govori i podatak da je Crna Gora po broju pušača vodeća u Evropi, te da 40,7 odsto mladih i odraslih puši.

On je upozorio da plasiranje novih duvanskih proizvoda značajno doprinosi ovom trendu i omogućava duvanskoj industriji da proširi broj novih korisnika, naročito među mladima – kazao je Šćekić. Odlučnom borbom protiv šverca cigareta i rigoroznom akciznom politikom, Vlada Crne Gore će, prema njegovim riječima, u narednom periodu nastaviti da radi na smanjenju upotrebe duvanskih proizvoda.

Uz podršku SZO, izrađen je nacrt nacionalnog programa kontrole upotrebe duvan -

skih proizvoda sa Akcionim planom za period od 2022 do 2024. godine .

- Ovim dokumentom definisane su jasne mjere i aktivnosti, koje su usmjerene ka smanjenju dostupnosti duvanskih proizvoda, sprovođenju cjenovne politike, sprečavanju započinjanja sa tom lošom životnom navikom i uspostavljanju servisa u okviru zdravstvenog sistema za pružanje podrške za odvikavanje od pušenja – naveo je Šćekić.

Programom je, kako je dodao, predviđeno i proširivanje zakonskih odredbi u oblasti reklamiranja i ograničavanja upotrebe duvana na javnim mjestima, uspostavljanje laboratorije za testiranje štetnih sastojaka duvanskih proizvoda i sprovođenje istraživanja o upotrebi klasičnih i novih duvanskih proizvoda, kao što su elektronske cigarete – naveo

je Šćekić. Ministar finansija Aleksandar Damjanović ukazao je da gabariti problema upotrebe duvana, mjereno izgubljenim životima i troškom po nacionalnu ekonomiju, iziskuju hitnu akciju i snažno multisektorsko djelovanje u implementaciji predloženog programa za upotrebu duvana u Crnoj Gori. On je, takođe, ponovio spremnost Ministarstva finansija da, kroz planiranje i primjenu mjera fiskalne politike, pruži puni doprinos u borbi protiv epidemije pušenja u Crnoj Gori.

- Za narednu godinu planirano je povećanje cijena duvanskih proizvoda za oko 10 odsto - istakao je ministar Damjanović, podsjećajući na potrebu sveobuhvatnog pristupa u kontroli ponude i tražnje za duvanskim proizvodima. Sl. R.

PODGORICA – Ministarstvo pravde juče je, ponovo, direktno obmanulo javnost saopštenjem u kojem se tvrdi da „pismo koje se pojavilo u medijima u vezi Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ne predstavlja mišljenje Evropske komisije (EK)“, već da je u pitanju samo propratno pismo.

Doduše, u jučerašnjem saopštenju iz Ministarstva nijesu bili eksplicitni poput ministra Marka Kovača koji je dan ranije, obrazlažući ovaj prijedlog zakona, rekao da je taj dokument u potpunosti komplementaran sa tekovinama Evropske unije (EU).

Strategija

Kako su mediji juče objavili djelove pisma u kojem Evropska komisija oštro kritikuje izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje je 9. decembra šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Majkl Miler dostavio šefu Misije Crne Gore u Briselu ambasadoru Petru Markoviću, Ministarstvo je pribjeglo strategiji diskreditacije samog pisma, tvrdeći da ono ne predstavlja mišljenje EK, već je „samo propratno“. U pokušaju dalje relativizacije težine upozorenja koje je stiglo u pismu Direktorata za susjedstvo i proširenje, koje potpisuje šef tog odsjeka, odnosno desna ruka komesara Evropske komisije, iz Ministarstva navode kako se ono u najvećoj mjeri „odnosi na bojazan u vezi buduće implementacije zakona, a ne na sam normativni dio“.

Međutim, u samom Milerovom pismu eksplicitno piše i da je preporuka Evropske komisije da se zakon revidira i uskladi sa priloženim komentarima, i to kroz sveobuhvatni inkluzivni proces konsultacija.

Kovač da relativizuje težinu Evropske

Model koji je predložila rješenje Zakona o oduzimanju koje imaju za cilj postizanje

U samom Milerovom pismu eksplicitno piše i da je preporuka Evropske komisije da se Zakon revidira i uskladi sa priloženim komentarima, i to kroz sveobuhvatni inkluzivni proces konsultacija

To što Ministarstvo saopštava kako je ministar Kovač na sjednici Vlade kazao da su „svjesni izazova koji se tiču primjene ovog zakona zbog stanja u kojima se naše institucije nalaze, ali to ne umanjuje potrebu usvajanja ovog zakona“, neodoljivo podsjeća na stav funkcionerke Ure Božene Jelušić koja je kazala da je svjesna da izmjene Zakona o predsjedniku ruše Ustav, ali da su neophodne. - Nadamo se da će ovaj prijedlog zakona ujediniti sve donosioce odluka i istinske borce za vladavinu prava u namjeri da stvorimo još jedno snažno

MANS tražio da se Zakon vrati HRA podržala apel, usvajanje

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora pozvala je Skupštinu Crne Gore da Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine, koji je u četvrtak usvojila Vlada, vrati na javnu raspravu.

mjeri može ugroziti oduzimanje imovine koja je skrivena u inostranstvu.

PODGORICA – Značajan dio honorara od prodajne izložbe djela istaknutih crnogorskih umjetnika, koja će od 19. do 22. decembra biti izložena na Pravnom fakultetu u Podgorici, povodom osnivanja Alumni akademije, biće namijenjen JU Zavod „Komanski most“.

Kako je saopšteno, izložba se otvara u ponedjeljak, 19. decembra u podne, a djela će biti izložena zaključno sa 22. decem-

brom od 10 do 18 sati.

Kako se navodi, humanitarna izložba jedna je od prvih aktivnosti Alumni akademije (nekadašnji studenti fakulteta), koja se osniva sa ciljem da podstakne profesionalno povezivanje alumnista Pravnog fakulteta.

Cilj akademije je da doprinese podizanju svijesti o važnosti pravničke profesije u crnogorskom društvu, putem organizovanja konferencija, seminara, okruglih

stolova, ali i realizovanjem projekata koji će podsticajno djelovati na aktuelne studente prava i pružiti im priliku za dalju afirmaciju i usavršavanje. - Šira društvena solidarnost, podrška crnogorskoj umjetničkoj sceni, promocija filantropije, sa ciljem snaženja pravne zajednice u Crnoj Gori, glavne su pokretačke ideje za organizovanje događaja i dalji rad novoosnovane Alumni akademije – navedeno je u saopštenju.

- Taj zakon je dobio negativno mišljenje Evropske komisije u kome se ukazuje da ga je potrebno značajno unaprijediti i organizovati javne konsultacije. Te konsultacije ne samo što su izostale, već je Vlada mjesecima skrivala zakon od javnosti, uprkos obećanjima resornog ministra - navodi MANS.

Ovaj zakon, kako su kazali, zasigurno neće donijeti rezultate u praksi i u velikoj

- Zbog toga pitanje poštovanja preporuke EK da ovakav zakon ne bude usvojen, nije samo važno zbog napretka u evropskim integracijama, već zato što Crnoj Gori zaista treba zakon koji će omogućiti oduzimanje ogromne imovine koja se nezakonito sticala mjesecima. Usvajanje ovog zakona bi napravilo haos u sistemu, umjesto da ga unaprijedi, i omogućilo mnogima da zadrže skrivenu imovinu, posebno u inostranstvu.

Zbog toga pozivamo poslanike da ne usvajaju ovakav zakon, jer bi time mnoge abolirali za korupciju, već da ga vrate na javnu raspravu -

Ljekari urgentne medicine prolaze brzi kurs edukacije za FAST ultrasonografiju

Crna Gora po broju pušača vodeća u Evropi, nadležni obećali strože mjere za ograničavanje dostupnosti duvanskih proizvoda

Humanitarna akcija povodom osnivanja Alumni akademije Pravnog fakulteta UCG Dio prihoda od prodaje djela ide JU Zavod ,,Komanski most“

Detalj sa obuke

nastavio relativizuje upozorenja Evropske komisije

Crna Gora se u ekspertizi ocjenjuje kao netipičan te se naglašava da Vladino oduzimanju imovine očigledno nije u skladu sa pravnim tekovinama Evropske unije postizanje usaglašenosti regulativa, čime se demantuje Kovačeva tvrdnja

STAV

Vlada ne želi efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala

Piše: Marijana Laković-Drašković, advokatica

Usvajanje prijedloga zakona uz neprimjereno kratku javnu raspravu od 20 dana, ignorisanje mišljenja Evropske komisije, obmanjivanje javnosti od strane ministra pravde, kako na sjednici Vlade, tako i putem saopštenja datog medijima da je prijedlog zakona usaglašen sa mišljenjem Evropske komisije, govore u prilog činjenici da ova vlada ne želi efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, što su ključni zahtjevi Evropske komisije i jedan od ključnih uslova za ulazak u završnu fazu pregovora sa EU.

Ministarstvo je pribjeglo strategiji diskreditacije samog pisma, tvrdeći da ono ne predstavlja mišljenje EK, već je „samo propratno“. U pokušaju dalje relativizacije težine upozorenja koje je stiglo u pismu Direktorata za susjedstvo i proširenje, koje potpisuje šef tog odsjeka, odnosno desna ruka komesara Evropske komisije, iz Ministarstva navode kako se ono u najvećoj mjeri „odnosi na bojazan u vezi buduće implementacije zakona, a ne na sam normativni dio“

Nepostojeći model

Napominjem da je dobar zakonski okvir usklađen sa svim međunarodnim standardima ključni preduslov za efikasnu borbu protiv ovih društvenih pošasti. Građani i građanke od Vlade očekuju da se imovina stečena kriminalom vrati građanima, na brz i efikasan način, a ne eksperimentalnim metodama koje ne prepoznaje uporedna praksa.

Smatram važnim da se ovaj prijedlog zakona prvenstveno, kako je i između ostalog navedeno u pismu šefa jedinice za Crnu Goru i Srbiju, adekvatno komunicira sa javnošću, a posebno sa praktičarima, pri tome mislim primarno na predstavnike/ce pravosuđa, kao i nevladine organizacije koje se bave pitanjima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

i efikasno oruđe u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ministarstvo pravde će u tom procesu biti otvoren i iskren saveznik – saopštili su iz Ministarstva.

Koliko su bili otvoren i iskren saveznik najbolje govori činjenica da je tekst ovog zakona skrivan mjesecima, od 5. avgusta, od crnogorske laičke i stručne javnosti.

vrati na javnu raspravu, usvajanje bi stvorilo haos u sistemu

zaključuje MANS.

Akcija za ljudska prava (HRA) podržala je juče apel MANS-a da Skupština vrati na javnu raspravu Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću.

- Vlada je morala da obezbijedi odgovarajuću javnu raspravu o nacrtu tog zakona, u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i pratećoj uredbi, prema kojoj rasprava mora da traje najmanje 20, a najviše 40 dana. Smatramo da je neophodno održavanje javnih rasprava o ključnim zakonima koji utiču na ljudska prava, kao što je to Zakon o oduzimanju imovine.

Posebno je zabrinjavajuće ovakvo postupanje Ministar-

stva ako se uzme u obzir da je Nacrt zakona utvrđen još 5. avgusta 2022. godine, a da je njegov tekst objavljen tek nakon usvajanja na posljednjoj sjednici Vlade. To znači da zainteresovana javnost čak više od četiri mjeseca nije mogla da vidi niti jedan član ovog zakona niti da prijedlozima utiče na njegovo poboljšanje - saopšteno je iz HRA. Prema njihovom mišljenju, nažalost, ovo nije izolovan slučaj. Iz HRA ističu da je na posljednjoj sjednici Vlade usvojen i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, takođe bez javne rasprave i prethodnog objavljivanja teksta predloženih izmjena.

- Podsjećamo i da adekvatna

Suština je u tome da je jedina istina, koju su prethodna dva dana saopštavali ministar Kovač i njegovo ministarstvo, da je pismo, čije su djelove juče objavili mediji, propratno.

javna rasprava, u skladu sa propisima, nije obezbijeđena ni prilikom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, koje su u krajnjem i dovele do prestanka mandata članovima Tužilačkog savjeta i polugodišnje blokade rada tog tijela –navode iz HRA.

Evropska komisija je, kako navode iz ove organizacije, kritikovala nedostatak javne rasprave uz preporuku da Vlada Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću još jednom preispita, da uskladi terminologiju sa definicijama usaglašenim u Direktivi 2014/42/EU, pravnim tekovinama EU i međunarodnim konvencijama.

- Ne vidimo nijedan opravdan razlog da se ta preporuka ne prihvati - zaključuju u HRA.

Sa druge strane, a za razliku od svega što su saopštili Kovač i njegov resor, u mišljenju eksperata EK-a koje „prati pismo“, za koje su moguće mislili da nijesu došli do medija, eksplicitno piše da će primjenom ovog nacrta zakona i uspostavljanjem rješenja u kome opcija proširenog oduzimanja imovine u krivičnom postupku potpuno nestaje, Crna Gora izabrati sopstveni model koji ne postoji nigdje u zemljama Evropske unije.

Taj model se u ekspertizi ocjenjuje kao netipičan i prošireno oduzimanje, na osnovu presude o konfiskaciji, biće u potpunosti prebačeno na građansku parnicu.

- Ovo očigledno nije u skladu sa obrazloženjem EU i njenim pravnim tekovinama koje imaju za cilj postizanje usaglašavanja regulativa – eksplicitni su evropski eksperti čime se demantuje Kovačeva tvrdnja da je zakon usklađen sa evropskim pravnim tekovinama. Dalje, eksperti Evropske komisije ocjenjuju, u analizi nacrta zakona, da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postoje-

Izražavam bojazan da, ukoliko bi se ovo zakonsko rješenje usvojilo u praktičnoj primjeni bi bilo dosta problema. Očigledno je da prilikom izrade ovog prijedloga nijesu u dovoljnoj mjeri konsultovani praktičari. Naime, po važećem rješenju imamo nadležnog tužioca i nadležni sud koji vode postupak. Moja bojazan je što nakon okončanja finansijske istrage nemamo zahtjev tužioca za trajno oduzimanje, već izvještaj tužioca koji dostavlja zaštitniku imovinsko pravnih interesa. Nije u prirodi državnih tužilaca da prave procesne akte u formi izvještaja. U članu 134. Ustava navedeno da državno tužilaštvo vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela i drugih kažnjivih djela koja se gone po službenoj dužnosti. Zakonopisac je očigledno pogrešno zaključio da državni tužioci u okviru svoje nadležnosti ne mogu da podnose i zastupaju ove tužbe jer je onda ključno pitanje kako onda mogu da vode finansijske istrage, kad je to postupak koji ne predstavlja gonjenje, nego prikupljanje dokaza na kojima će se temeljiti tužba. Dakle, postupak preuzima zaštitnik i on će se obraćati prvostepenom parničnom sudu. Nijesam sigurna da je dobro rješenje da postupke vode više potpuno različitih državnih organa. Takođe, spornim smatram i činjenicu da će zaštitnik vršiti ocjenu dokaza koje je prikupilo državno tužilaštvo i na osnovu toga podnositi tužbu, tim prije što ne vidim mogućnost da zaštitnik prikupi neke druge dokaze koje ocjeni za bitne. Ne vidim mogućnost ni da zaštitnik ima drugi stav u odnosu na izvještaj državnog tužilaštva.

Nadalje izražavam bojazan prema postupku u kojima se dokazi pribavljaju po dvije potpuno različite procedure u fazi istrage u fazi glavnog ročišta. Ukazujem na isti problem koji su imali praktičari u dosadašnjoj praksi, a to je da se veliki broj dokaza obezbjeđuje na samom ročištu. Ukoliko se ovakav zakon usvoji imaćemo kompilaciju dokaza prikupljenih u različitim postupcima pred sudom. Dakle, očigledno je da zakonopisac vjeruje da će postupke prije završiti Parnični sud nego što bi to uradio Specijalno odjeljenje Višeg suda, što nema baš neku logiku, niti utemeljenje u praksi.

ćih sistema, što će samo dovesti do više problema u prekograničnom oduzimanju imovine, te da će model koji su predložile crnogorske vlasti, gdje se imovina oduzima isključivo u građanskim parnicama, imati uticaj na uzajamnu pravnu pomoć u Evropi. Dakle, ne samo da su ministar Kovač i njegovo ministarstvo

skrivali nacrt ovog zakona mjesecima od crnogorske javnosti i da su više puta obmanjivali u posljednja dva dana, već su zahvaljujući svojoj „kreativnosti“ na dobrom putu, što bi rekao jedan kolega koji ima probleme sa nalaženjem „ugla za priču“, da budu „bomba u temelju“ evropskih pravnih tekovina. duško miHAloVić

famoznog „antimafija“ zakona, u dva dana razotkrivene sve obmane ministra pravde

Marko Kovač

JASAN STAV EU: Sjedište Evropske komisije

Bakić: Za samoregulaciju potrebni drugačiji modeli

PODGORICA – Agencija za elektronske medije, Medijski savjet za samoregulaciju i Etički kodeks su stubovi uz pomoć kojih bi se mogao suzbiti govor mržnje i lažne vijesti kojih je u Crnoj Gori previše i koje sve više zabrinjavaju, poručeno je juče u Skupštini tokom rasprave o finansijskom planu i planu rada AEM-a za narednu godinu.

U raspravi su ponovljene ocjene saopštene dan ranije na skupštinskom Odboru za ekonomiju i upoređen skandalozan govor gostiju na Hepi televiziji, i kazne koja je uslijedila, sa onim što, kako je rečeno, objavljuju domaći emiteri.

Poslanik DF-a Dejan Đurović kazao je da je saglasan da svaki elektronski medij koji ne poštuje standarde treba da bude kažnjen, ali je razočaran što se kazne nijesu primjenjivale ranije, na domaće emitere.

Novoizabrana direktorica AEM-a Sunčica Bakić re -

Govor mržnje i diskriminatorni govor u crnogorskim elektronskim medijima postoji ali je ekcesan i incidentan i nema oblike kontinuiranog narativa što smo primijetili kod inostranih sadržaja koje smo zabranili direktno primjenjujući Konvenciju o prekograničnim aktivnostima, navela je direktorka AEM-a Sunčica Bakić

kla je da je Agencija zabranila djelovanje svih onih emitera, kada je mogla jasno da dokaže kršenje standarda i principa tokom dužeg vremenskog perioda, kao što je slučaj sa TV Hepi.

- Govor mržnje i diskriminatorni govor u crnogorskim elektronskim medijima postoji ali je ekcesan i incidentan i nema oblike kontinuiranog narativa što smo primijetili kod inostranih sadržaja koje smo zabranili direktno primjenjujući Konvenciju o prekograničnim aktivnostima –navela je Bakić.

Društvene mreže, kaže ona, saglasno evropskoj praksi ne spadaju pod regulativu AEM-a.

- Novina Zakona o AVM uslugama je da će oni portali koji audio-vizuelni medijski sadržaj biti pod našom nadležno-

Predsjednik Savjeta AEM-a Branko Bošković rekao je da su u AEM-u, za 2023. godinu, projektovali prihod od 1.095.370 eura, što je, kako smatraju poslanici, dovoljno da regulator bude jak i finansijski nezavisan.

- Godišnje naknade za pružanje AVM usluga na zahtjev čine najznačajniji dio ukupnih prihoda 64,8 odsto, godišnje naknade za emitovanje 34,7 odsto, dok bi ostali poslovni dobici od 0,4 odsto bili izvor nje-

šću i to je svakako korak naprijed - navodi Bakić.

Bakić je ocijenila da samore-

nih preostalih prihoda - naveo je Bošković. Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 1.093.996 eura.

Bošković je poslanicima kazao da će nabaviti programski paket „Document Management System-a“, nadogradnju i održavanje softvera za monitoring i nabavku opreme za monitoring, koji će im pomoći u radu.

- Naredne godine planirano je sprovođenje višemjesečnog istraživanja sadržaja nacionalnih televizijskih emitera u Crnoj

gulacija ne funkcioniše na dobar način, te da sve što je rađeno za deset godina nije dalo

Gori, sa akcentom na sadržaje koji se realizuju u realnom vremenu -jutarnji programi i centralne informativne emisije –naveo je Bošković.

Nastaviće, kako je rekao, da rade na podsticanju medijske pismenosti, pa će raditi publikacije koje će biti namijenjene djeci, roditeljima, nastavnicima i vaspitačima.

Poslanica Tamara Vujović (Demokrate) pohvalila je projektovani prihod za AEM, rekavši da crnogorski regulator i treba da bude finansijski nezavisan jer jedino tako može da doprinese promociji medijske pismenosti.

nikakve rezultate.

- Moramo da razvijemo drugačije modele samoregulacije jer sve što smo radili bilo je uzalud. Saglasna sam sa većinom poslanika koji su istakli da su lokalni emiteri blago naše države naročito sad kad je toliko komercijalnih na tržištu - navela je Bakić.

Ističe da se medijskim zakonima garantuje finansijska samostalnost lokalnim emiterima u odnosu na opštinsku vlast.

Tamara Vujović (Demokrate) pohvalila je nacrte medijskih zakona i rekla da je raduje to što će portali da budu kažnjeni kada ne rade pro -

fesionalno, ukoliko se zakoni usvoje.

- Oni koji ne žele da se upišu u evidenciju medija ne smiju se pomagati finansijski, niti treba da rade i to smo čuli na javnim raspravama – kazala je Vujović.

Rekla je da se svi moramo jače boriti protiv dezinformacija i lažnih vijesti.

- Crna Gora nema strategiju za borbu protiv lažnih vijesti niti ima zaštitu od ovih pogubnih fenomena. Kada nam je upućen govor mržnje, moramo da se bavimo privatnim tužbama, a nema svako za to ni vremena, ni živaca, ni novca, i to se mora uvesti u okvire samoregulacije - rekla je Vujović.

Navela je da smo posljednji u regionu kada je u pitanju medijska pismenost, a prvi po vjeri u teorije zavjere.

Zato je, ocjenjuje, dobro rješenje da novac od Fonda za medijski pluralizam i raznovrsnost medija mogu da dobiju samo oni mediji koji imaju neki oblik samoregulacije.

Kazala je da treba da se unaprijedi finansiranje lokalnih javnih emitera, jer oni nijesu održivi što je evidentno iz toga da ne mogu da plate naknade za emitovanje.

- Sjetimo se koliko oni znače lokalnom stanovništvu.

Građani zahvaljujući njima saznaju o svojoj okolini i temama koje ih interesuju –ukazala je Vujović.

Za poslanicu Milosavu Paunović (SNP) zbog kulturološke degradacije podložni smo dezinformacijama i teorijama zavjere.

- Ako vidimo da je sadržaj neprimjeren i biramo između slobode medija i cenzure, radi pishičkog zdravlja nacije ja bih izabrala cenzuru - navela je Paunović.

Govoreći o crnogorskoj medijskoj sceni ističe da su žene najizloženije maltretiranju u komentarima na portalima i na društvenim mrežama.

K. J.

PODGORICA – Nakon što je Udruženje sudija Crne Gore osudilo i nazvalo insinuacijama ocjene koje je predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj prethodno uputio sutkinji Ivani Becić tokom ročišta, on je poručio je prije „paušalnih napada“, trebalo prethodno provjeriti „nedolično ponašanje jedne sutkinje“.

Đeljošaj je u predmetu koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom kazao da mu je sutkinja ,,već presudila“, te da je ,,histerisala kada je čula albanski u sudnici“.

Ročište se odnosilo na predmet u kojem je po optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Đeljošaj optužen za krivično djelo pozivanje na otpor, jer je 24. i 25. februara prošle godine odbio da primijeni Vladine protive-

pidemiološke mjere koje su se odnosile na zatvaranje lokala zbog pandemije. U tom postupku optuženi su i načelnik Komunalne policije Opštine Tuzi Redžep Čunmuljaj i komunalni policajac E. M, za krivično djelo pozivanje na otpor putem pomaganja.

Prema ocjeni Udruženja sudija, Đeljošaj je iznio optužbe koje se ne mogu drukčije tumačiti nego kao neprimjeren i neprihvatljiv tretman prema predstavnici sudske vlasti, narušavajući joj tom prilikom integritet i autoritet koji kao odgovoran sudija odgovorno pokazuje.

Oni smatraju da zabrinjava i to što je istom prilikom Đeljošaj izjavio ,,da će ih poraziti u svakom smislu, pa makar morao i onako kako zna da ne treba“, što prema njihovoj ocjeni, nedvosmisleno ima prizvuk prijetnje, što sva-

kako ne bi smjelo proći neopaženo od strane nadležnih organa. - Situacija u kojoj se našla koleginica Becić je još jedan dokaz negativnog odnosa kako javnosti, tako i predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti prema sudstvu i sudijama, što je poražavajuća praksa koja već godinama ne jenjava. Uz niz drugih loših praksi koje vode degradaciji sudijskog poziva, stiče se utisak da crnogorske sudije ne uživaju niti elementarnu zaštitu u društvu – istakli su iz Udruženja sudija.

Đeljošaj je juče, u reakciji na reagovanje Udruženja sudija, ponovio da je sutkinja rekla da je od početka postupka prošlo godinu i po i da je „histerisala i udarala šakom“ kada je on upitao nešto svog advokata na albanskom.

-Prijetila je pritvorom. Pozvala je jednog novinara i dala mu informacije iz postupka i to samo one koje su joj odgovarale da dâ. Time je „izmanipulisala“ novinara dovevši ga u situaciju da on raspolaže samo dijelom informacija. Ali je i otkrila trag. „Zaboravila“ je da mu kaže da je sudija u postupku promijenjen i da je do odlaganja ročišta došlo zbog nedolaska tužioca jer pozivi nijesu uredno dostavljeni. To nije ponašanje dostojno sudije – naveo je Đeljošaj. Prema njegovim riječima, svako može da pogriješi, ali prikrivanje greške nije rješenje, već naprotiv, i dodao da ovjde ima posla za stav Sudskog savjeta u odnosu na rad i ponašanje sudije. Naveo je, između ostalog, da je prije tri godine priveden na sud s krivičnom prijavom zbog blokade saobra-

ćaja, a od tada takve vrste blokade su primjenjivale različite političke grupacije širom Crne Gore, pa niko nije priveden.

-Zašto se na neke blokade reagovalo, a na neke ne? Ako na ovo pitanje nema odgovora da li je onda utemeljen moj utisak da je ovdje riječ o nacionalnoj diskriminaciji? – upitao se on. Kazao je da je spreman da pomogne Sudskom savjetu da otkloni greške ove vrste.

-Siguran sam da u pravosuđu većinom rade profesionalci i ljudi dostojni i kadri da se ponesu i sa „mangupima u svojim redovima“. Na raspolaganju sam za svaku informaciju koja će predstavljati korak u pravom smjeru – u smjeru ka daljoj profesionalizaciji i većoj odgovornosti sudija – naveo je Đeljošaj u reagovanju. R.D.

Skupštinsku raspravu o finansijskom planu i planu rada AEM-a za narednu godinu obilježila priča o medijskom sadržaju

audio-vizuelni medijski sadržaj portala pod nadležnošću aem-a: Sunčica Bakić

Primjena alternativnih sankcija ne daje očekivane rezultate

PODGORICA - Analiza efekata primjene alternativnih sankcija u Crnoj Gori ukazuje na to da se one ne primjenjuju prema standardima i načelima na kojima bi trebalo da počivaju.

To je ocijenjeno na okruglom stolu posvećenom ovoj temi u organizaciji Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u okviru PR centra. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Podrška razvoju sistema alternativnih sankcija u Crnoj Gori“, uz podršku Ministarstva pravde Crne Gore.

- Broj zatvorenika u zatvorima prilično je opao, a razlog nije povećan obim i efikasnost sistema alternativnih sankcija, već dvogodišnja pandemija –kazao je ekspert Pavić Radović, predstavljajući izvještaj „Kvalitet postojećeg sistema post-penalne zaštite i analiza uslova za primjenu alternativnih sankcija“.

Prema njegovim riječima, za primjenu alternativnih sankcija akcenat treba staviti na Direkciju za uslovnu slobodu, u kojoj trenutno radi samo sedam ljudi.

Istakao je da bi službenici sa visokom stručnom spremom, koji rade u Direkciji, trebalo da se bave odvraćanjem počinioca od vršenja krivičnog djela kako bi ta kazna ustvari imala i efekat, ali je njihov posao sveden na administriranje zadataka i kontrolu i nadzor.

- Ministarstvu i sudovima tražili smo odgovore na pitanje da li prate efekte alternativnih sankcija, međutim sudovi ne vode takve evidencije, a poje-

dini čak ne vode evidencije o broju presuda alternativnih sankcija - kazao je Radović. Istakao je da ne postoji podatak i evidencija o broju povratnika, kao i da sudovi pet godina nijesu izrekli nijednu mjeru zaštitnog nadzora.

- Tako da je osuđeno lice, koje je osuđeno kaznom zatvora, onog momenta kada je izašlo na uslovni otpust to koncipiralo kao skraćenu zatvorsku kaznu ili kao da je izašlo na slobodu. Ne postoji nijedan mehanizam provjeravanja kojim bi se on mogao pratiti na uslovni otpust. Tako i da je sistem uslovnog otpusta, u ovom smislu, neefikasan - rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, analizom presuda, koje su im bile dostupne, njihov najvažniji prigovor je da je prilikom izricanja presude sudovi u najvećem broju slučajeva se oglušuju o princip individualizacije kazne sa pozicije alternativnih sankcija.

- Zanima me da li su sudovi svjesni da kao država nemamo kapacitete na nivou nadležnih institucija pa ne izriču mjere - zaključio je on.

Okrugli sto je organizovan u okviru projekta ,,Podrška razvoju sistema alternativnih sankcija u Crnoj Gori“, uz podršku Ministarstva pravde Crne Gore.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić napomenula je, između ostalog, da je svrha alternativnih sankcija trebalo da bude prevencija, a da zapravo ,,imamo sve više povratnika“.

Govoreći o projektu, ona je istakla, da je njegov cilj da podstakne i osnaži organizacije civilnog društva da aktivnije doprinose unapređenju zaštite ljudskih prava lica u krivično-pravnom sistemu.

Iako je Ministarstvo prosvjete uputilo dopis obrazovnim ustanovama da je subota neradan dan, pojedine škole rade

Đaci pozvani da danas rade pismene zadatke

PODGORICA - Pojedini đaci podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ pozvani su danas da dođu u školu kako bi odradili pismeni zadatak iz matematike, iako je neradni dan, subota, kazali su Pobjedi pojedini učenici. Ministarstvo prosvjete je, međutim, poslalo dopis svim ustanovama da je subota - neradni dan.

Od direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović čekamo odgovore na pitanja, zašto su odlučili da rade uprkos dopisu koje im je poslalo Ministarstvo prosvjete, kojim rukovodi Miomir Vojinović Pojedinim đacima u ovoj školi iz jednog predmeta je ponuđeno da biraju kada žele da odrade test, da li danas ili nekog drugog dana.

- Ministarstvo prosvjete je ranije saopštilo da će nastava do kraja ove radne sedmice biti organizovana onlajn, a Zavod za školstvo je uputio apel svim obrazovno–vaspitnim ustanovama da se nakon povratka redovnoj nastavi vodi računa o opterećenosti učenika prilikom pravljenja rasporeda pisanih provjera znanja – rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete. U dodatnom dopisu su ukazali školama da je subota, 17. decembar, neradni dan.

- Držanje pismenih danas, kada je subota, a znamo da smo mogli u četvrtak i petak da držimo nastavu u školama zaista jeste apsurd – rekla je Pobjedi predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore mr Olivera Leković

Ministarstvo je podsjetilo da je Zavod za školstvo uputio apel svim obrazovno–vaspitnim ustanovama da se nakon povratka redovnoj nastavi vodi računa o opterećenosti učenika prilikom pravljenja rasporeda pisanih provjera znanja

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić napomenula je, između ostalog, da je svrha alternativnih sankcija trebalo da bude prevencija, a da zapravo ,,imamo sve više povratnika“

Ističe da je projekat usmjeren i ka unapređenju okvira za razvoj sistema resocijalizacije i reintegracije osuđenih lica kroz analizu efekata primjene alternativnih sankcija i podsticanju saradnje NVO sa državnim i lokalnim institucijama, medijima i međunarodnom zajednicom u kontekstu afirmacije sistema resocijalizacije i reintegracije. R. D.

Leković kaže da, prema njihovim saznanjima, ovakvu odluku nijesu donijele sve škole, već samo one koje zbog propuštenih časova nijesu mogle drugačije uskladiti raspored održavanja pismenih zadataka. Predsjednica Prosvjetne zajednice ističe i da je otežavajuće što je ponedjeljak krsna slava Nikoljdan, kada odsustvuje veliki broj nastavnika i učenika, pa je tada nemoguće uraditi pismene provjere znanja.

Ove sedmice se nastava u školama odvija onlajn. Takva odluka

je donešena iz bezbjedonosnih razloga pošto su obrazovnim ustanovama u ponedjeljak stigle dojave da su postavljene bombe, koje su se na kraju ispostavile kao lažne. Međutim, donosioci odluka nijesu na vrijeme adekvatno reagovali. U ponedjeljak su evakuisane škole, saopštavano je da su stigle dojave o bombama, da će se nastava odvijati onlajn, ali se nakon toga niko nije oglasio i objasnio javnosti kako treba da se odvijaju aktivnosti u utorak. I roditeljima je bilo nejasno, bili su u konfuziji, da li smiju dje-

cu da šalju u škole u utorak, da li je bezbjedno… Nakon što su i u utorak škole dobile dojave o bombama odlučeno je da se do kraja sedmice održava nastava onlajn. Ministar prosvjete Miomir Vojinović je onda, odgovarajući na pitanja Pobjede zašto su uskratili javnost za informacije, zašto nijesu organizovali konferenciju i objasnili situaciju, jesu li pregledane škole i da li je nešto pronađeno, kazao da su možda trebali da organizuju konferenciju. Rekao je i da im je bezbjednost djece na prvom mjestu. N. Đ.

Knjiga „Najveći zločin u istoriji“ Jovana Čubranovića biće promovisana danas na Cetinju

Svjedočanstvo nepravde prema Crnoj Gori

PODGORICA – Tragika i stradanje Crne Gore tokom i nakon Velikog rata (1914-1918), iz kojeg je izašla kao jedina zemlja saveznica zbrisana sa geografske mape, upravo zbog postupaka i beskrupuloznih interesa onih koje je podržala bez dvoumljenja i oportunizma, prije svega Srbije, opisani su u knjizi „Najveći zločin u istoriji“ čije će crnogorsko izdanje biti promovisano danas u galeriji „Dado“ na Cetinju sa početkom u 18 sati.

Riječ je o djelu autora Jovana Jova Čubranovića, crnogorskog emigranta, novinara publiciste i političkog aktiviste nakon prvog svjetskog rata. Preciznije, radi se o publikaciji nastaloj u periodu između 1918 i 1934. godine, koja sažima autorova nastojanja, aktivizam i kampanju da predstavnicima velikih sila predoči argumente, potakne ih da im proradi savjest i ponovo otvore crnogorsko pitanja krvavo ugušeno, protivno

međunarodnom pravu, pravdi i etici u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Knjigu je štampao „Obod“ sa Cetinja, zahvaljujući inicijativi Predraga Peđe Markovića iz Crnogorsko-američkog udruženje Cetinje iz Los Anđelesa. - Ovo nije prvi prevod Čubranovićevog djela - ranije je objavljen prevod kraće verzije dostupne na engleskom, štampane originalno u Londonu 1930. godine - ali je javnost u prilici da prvi put ima uvid u šire, autentično izdanje sa pratećim fotografijama i dokumentima, koje je Čubranović publikovao u Meksiku 1934. godine pod nazivom „El crimen mas grande de la historia“ – kazao je Pobjedi Marković. Prema njegovim riječima, zaslužan što je Čubranovićev rad i prošireno izdanje ugledalo svijetlo dana je Alek Barović koji je dokumente i Čubranovićev rad pronašao u biblioteci u Irskoj. Upravo je, prema dostupnim podacima,

1925. godine u Dablinu Čubranović održao predavanje i zahtijevao evakuaciju sprskih trupa iz Crne Gore, što je sadržano u jednoj od njegovi brošura.

O knjizi „Najveći zločin u istoriji“ govoriće Sreten Vujović i Ana Pejović, a moderatorka će biti Slavica Kruščić I. P.

Sa okruglog stola u organizaciji CEDEM-a ukazano na nedostatke kaznenog sistema

Pravosuđe

bez adekvatne statistike: Sa prezentacije CEDEM-a

dojave o bombama već utiču na finiš Polugođa: Gimnazija ,,Slobodan Škerović“

PODGORICA - M. R. (61) uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivična djela dječja pornografija i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. - Policija je izvršila pretres stana i drugih prostorija koje ovo lice koristi, te je pronađena pištoljska municija. Osim toga, od njega su privremeno oduzeta i dva mobilna telefona čiji je elektronski sadržaj izuzet po naredbi sudije za istragu Osnovnog suda u Podgorici i pronađen je sadržaj sa dječjom pornografijom – kazali su iz Uprave policije. M. R. je uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu koji mu je donio rješenje o zadržavanju do 72 sata. C. H.

Pokrenut disciplinski postupak protiv načelnika Istražnog zatvora

Spasojević smijenjen zbog medijskih nastupa

Tvrdi da će dokazati da nije kriv

PODGORICA - S. R. (40) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje. Kako je saopšteno iz policije, sumnja se da je pozvao oštećenog da se sastanu, nakon čega ga je uz prijetnju primorao da uđe u prtljažni dio njegovog vozila, te ga je odvezao na određenu lokaciju gdje se sastao sa još nekoliko lica i oštećenom zadao više udaraca u predjelu glave. Uz krivičnu prijavu S. R. je priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost. C. H.

PODGORICA – Načelnik istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Predrag Spasojević nije više na toj poziciji, saopštila je uprava UIKS-a.

On je nakon pokretanja disciplinskog postupka, kako navode, raspoređen na drugo mjesto.

-Uprava za izvršenje krivičnih sankcija je 16. decembra zbog donošenja odluke o pokretanju disciplinskog postupka, službenika Predraga Spasojevića privremeno prerasporedila na drugo radno mjesto – kazali su iz UIKS-a.

Naime, protiv Spasojevića je pokrenut disciplinski

postupak jer je neovlašćeno u javnost iznio određene podatke koji se tiču bezbjednosti, uz činjenicu da za odredene medijske nastupe nije tražio niti dobio saglasnost starješine organa. Iz UIKS-a apeluju da se javnost uzdrži od komentara u odnosu na ovaj slučaj s obzirom na to da je na porodičnu kuću Spasojevića bačena eksplozivna naprava čime su dovedeni u opasnost životi članova ove porodice a što je povezano sa poslovima koje je Spasojević obavljao u Upravi. Iz Uprave poručuju da pružaju punu podršku svim zaposlenim koji su se našli i mo-

gu se naći na meti kriminalnih grupa ili pojedinaca zbog izvršavanja profesionalnih zadataka u Upravi.

Podsjećamo, na kapiju porodične kuće Spasojevića 1. decembra aktivirana je bomba i tom prilikom nije pričinjena materijalna šteta.

Nedugo nakon tog događaja Spasojević je gostujući u jednoj emisiji kazao da čeka predsjednika države Mila Đukanovića i da mu je spremio sobu u UIKS-u.

- On i ja smo stari drugari i njemu je vjerovatno krivo što to nije uspjelo. Definitivno ja njega čekam kod mene. I to vrlo brzo ako Bog da. I on to zna i

Predrag Spasojević je nakon smjene sa pozicije načelnika Istražnog zatvora u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija poručio da će na kraju disciplinskog postupka dokazati da nije kriv. -Sve što sam uradio, uradio sam u cilju zaštite svoje porodice. Na kraju disciplinskog postupka dokazaću da nijesam kriv. U to sam sasvim uvjeren. Što se tiče prebacivanja na drugo radno mjesto i do sad sam odgovarao svim profesionalnim zadacima u punom kapacitetu, tako da će to sigurno biti i u ovom slučaju – kazao je Spasojević u izjavi za Portal RTCG.

za to mu je krivo što ovo nije uspjelo. Zato se nije oglasio. Spremiću mu ćeliju veoma dobro kad bude došao – kazao je Spasojević nedavno. Od ovakvih izjava Spasojevića ogradio se menadžment UIKS-a, rekavši da će spriječiti unižavanje ugleda ovog državnog organa od strane bilo kojeg pojedinca. B. R.

ULCINJ – Jedna osoba u Ulcinju krivično će odgovarati zbog zelenaštva, kazali su iz policije. Kako su saopšili, policijski službenici su u Ulcinju uhapsili I. Ž. (48) i njemu se na teret stavlja krivično djelo zelenaštvo. -Sumnja se da je I. Ž. izvršio ovo krivično djelo na način što je u oktobru 2018. godine dao jednom licu na pozajmicu novac u iznosu od 29.000 eura, uz mjesečnu kamatu od 10 odsto, te je oštećeno lice osumnjičenom I. Ž. uplaćivalo 2.900 eura na mjesečnom nivou. Takođe, kao garanciju da će i glavnica biti vraćena, 25. septembra 2019. godine osumnjičeni i oštećeni zaključili su kupoprodajni ugovor kojim oštećeni prodaje parcelu I. Ž. za iznos od 45.000 eura, a koji iznos I. Ž. nikada nije isplatio – navedeno je iz policije. C. H.

ULCINJ - Policija u Ulcinju uhapsila je V. T. (32), A. P. (22), L. M. (24) i Lj. M. (22) koji se terete za tešku krađu u produženom trajanju.

- Oni su, kako se sumnja, u noći između drugog i trećeg decembra na Velikoj plaži u Ulcinju i u noći između 11. i 12. decembra sa lučice u Valdanosu sa ukupno četiri plovila otuđili vanbrodske motore – saopšteno je iz Uprave policije. Prema njihovim riječima, osumnjičeni će uz krivične prijave biti privedeni nadležnom tužiocu na dalje postupanje. C. H.

PODGORICA – Suđenje kriminalnoj organizaciji koju su formirali Slobodan Kašćelan i Igor Božović radi zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita i iznuda danas je u podgoričkom Višem sudu odloženo za 10. februar kako bi se u međuvremenu našla zamjena dosadašnjem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću koji je nakon hapšenja 9. novembra razriješen tužilačke funkcije. Kašćelan se tereti da je u maju 2010. godine, zajedno sa Igorom Božovićem, organizovao kriminalnu organizaciju i upravo su oni, prema tvrdnjama Specijalnog tužilaštva, bili inicijatori poslova – zelenašenja, podmetanja bombi, davanja mita, iznuda. Optužnicom Specijalnog tužilaštva, Kašćelan se konkretno tereti za zelenašenje na organizovan način. Milan Dragović koji je trenutno nastanjen

u Hrvatskoj, 2016. godine u Specijalnom tužilaštvu optužio je Kašćelana da ga je prinudio da potpiše ugovor o pozajmici na iznos od 250.000 eura, iako mu je u tom trenutku dugovao ukupno 50.000 eura. Sa njim je, navodno, stupio u kontakt preko optuženog Gorana Ljubatovića

Osim Kašćelana, na optuže

nici su i Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Nikola i Igor Andrić, Goran Ljubatović, Tripo Moškov, Đerđ Camaj, Aleksandra Bogićević i Stefan Brnović, Aleksandar Đurišić, Siniša Vlahović, Igor Đurišić, Davor Prelević i Miloš Radonjić B. R.

Predrag Spasojević

Bivši glavni specijalni tužilac kazao da razumije da su sud i tužilaštvo morali da rade što im je rečeno iz vrha vlasti i DF-a Katnić: Čađenović

uhapšen zbog slučaja ,,državni udar“, nema dokaza da je bio u kontaktu sa članovima OKG

PODGORICA – Ne postoji nijedan dokaz da je specijalni tužilac Saša Čađenović, koji je uhapšen 9. decembra, stupio u kontakt sa Radojem Zvicerom ili bilo kojim članom organizovane kriminalne grupe – ni sa Ljubom Milovićem, niti da se susreo ili razgovarao sa Petrom Lazovićem do dana njegovog saslušanja, saopštio je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u emisiji ,,Hej Sloveni“ na Gradskoj televiziji.

On je ocijenio da se hapšenje specijalnog tužioca Saše Čađenovića desilo zbog takozvanog slučaja ,,državni udar“.

- Saša Čađenović je u tom predmetu učestvovao i on je jedini koji ozbiljno može učestvovati i braniti interese države u tom predmetu pred sudom – rekao je Katnić.

Poručio je da su to odlično shvatili optuženi u tom slučaju.

- Razumijem situaciju u kojoj su sud i tužilaštvo i razumijem da su to dobili iz vrha vlasti i Demokratskog fronta (DF), ali ne razumijem zašto je to urađeno ovako – poručio je Katnić.

Kako je kazao, nezapamćeno je i neoprostivo da se Saši Čađenoviću, ,,koji nikad ni od koga ni čačkalicu nije uzeo“, stavi na teret da je član kriminalne organizacije.

- Kada je počeo proces Viši sud je donio jednu odluku koja nije zapamćena 70 godina. Tužilac podnosi optužnicu, on se o njoj stara i nju ne može niko usmjeravati izuzev tužioca. Sud ima mogućnost kada je tužilac podnese, da je odbaci ako nema osnova, i može da sugeriše i zahtijeva od tužioca da vrati optužnicu u istragu, da razjasni određene činjenice jer sud u tom momentu na osnovu dokaza ne može donijeti nijednu od odluka koje su mu date u nadležnost – ni da potvrdi ni

odbaci optužnicu. Nakon toga sud nema nikakva ovlašćenja da postupa po optužnici – rekao je Katnić ističući da govori o odluci vijeća Višeg suda da da uputi naredbu Čađenoviću da u roku od 15 dana podnese novu optužnicu.

On je kazao da je to nemoguće i da se nikad nije desilo u crnogorskoj praksi.

- Postoji član koji govori o toku postupka i što tužilac može da uradi u vezi optužnice, između ostalog da, ako dokazi na glavnom pretresu ukazuju da se izmijenilo činjenično stanje, tužilac može izmijeniti optužnicu i tražiti od suda da se prekine glavni pretres i podnese novu optužnicu – to je isključivo ovlašćenje tužioca i on to nije tražio. Vijeće ovog suda, iz meni nerazumljivih razloga, naređuje tužiocu i krši osnovna načela, da podnese novu optužnicu – kazao je Katnić, ističući da je time šokiran.

On je kazao da je Čađenović rekao da on neće ništa učiniti, bez obavijestiti sud da ostaje pri optužnici koju je podnio. Katnić je kazao da je to izazvalo ozbiljan alarm u Vladi u tehničkom mandatu i strukturama Demokratskog fronta – koji traže eliminisanje Čađenovića. - Saši Čađenoviću se na teret stavilo stvaranje kriminalne organizacije i četiri krivična djela zloupotrebe službenog polo-

žaja. U okviru stvaranja OKG – sama koncepcija tog krivičnog djela je urađena tako što je u jednom dijelu poštovano ono što je ustaljeno od strane postupajućeg tužioca – opisivanja bića tog krivičnog djela, a drugi dio je bio kako se to radi u Srbiji – u dijelu gdje nemamo dokaza i gdje ne bi mogli navesti organizatore ili članove – mi bi stavili i druga za sad N. N. lica, to vam daje mogućnost da tu istragu proširite ako dođete do dokaza protiv tih lica – kazao je Katnić.

Pojašnjeno je da je Čađenoviću stavljeno na teret da je prihvatio da pomaže članovima kriminalne organizacije da izbjegnu odgovornost, da se bori da oni ne budu optuženi i da ih ne zatvara – i sa drugim članovima iz tužilaštva i kriminalne organizacije iz tužilaštva i policije, ali da je moralo da se navede ko su ti članovi – rekao je Katnić.

Kako je Pobjeda juče objavila, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je već ovlastio drugog specijalnog tužioca da preduzme odgovarajuću radnju u predmetu pokušaja terorizma na dan izbora 2016. godine, a povodom rješenja Višeg suda sa nalogom za podizanje i dostavljanje nove optužnice. Viši sud u Podgorici je 29. novembra naložio Čađenoviću da u roku od 15 dana dostavi sudu izmijenjenu optužnicu. A. I.

Vlada Srbije Međunarodnoj mirovnoj misiji na Kosovu predala pismo kojim traži povratak dijela svojih policijskih i vojnih snaga

Crnogorske heroine i ostali su targetirani analizom BIRN-a da bi se eliminisali sa svojeg puta i ideja koje zastupaju, poručio je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić

- Pošteno rečeno, više je dokaza o Dritanu Abazoviću nego o novinarki Vijesti Jeleni Jovanović koja je radila analizu BIRN-a i bilo bi selektivno pokrenuti postupak protiv nje – rekao je Katnić odgovarajući na konstataciju da ona nije dala ni iskaz o tome. On je kazao da su podaci iz analize došli iz Agencije za nacionalnu bezbjednost.

- To je iz ANB-a, jer su ih oni označili kao opasne, ali u svakom slučaju oni se tamo

nalaze i to će kad tad biti objelodanjeno –dodao je Katnić ističući da ne zna je li Jovanović toga svjesna.

Rekao je da je sigurno da su tamo nabrojani, uključujući crnogorske heroine, targetirani da bi bili eliminisani sa svog puta i ideja koje zastupaju.

- Ono što je sigurno – osobe koje su tamo nabrojane, crnogorske heroine, kad je sve zamrlo u Crnoj Gori, one su bile tu, ja im samo kažem da je to metoda da budu eliminisani sa puta i ideja koje su zastupali.

Katnić je targetiranima analizom BIRN-a poručio da se ne osvrću, već da nastave svojim putem.

KFOR: Trenutno razmatramo zahtjev Beograda

BEOGRAD/PRIŠTINA –

Međunarodna mirovna misija pod vođstvom NATO-a (KFOR) primila je zahtjev Vlade Srbije o vraćanju dijela svojih policijskih i vojnih snaga na Kosovo i trenutno ga razmatra, saopšteno je iz KFOR-a.

- Dobili smo pismo iz Srbije i trenutno ga razmatramo. KFOR ostaje veoma oprezan i potpuno sposoban da ispuni mandat koji su mu dodjelile Ujedinjene nacije – navedeno je u odgovoru KFOR-a na upit Radija Slobodna Evropa. Prethodno je ministar odbrane Srbije Miloš Vučević saopštio da je Vojska Srbije KFOR-u uručila odluku Vlade kojom se traži povratak do 1.000 pripadnika vojske i policije.

- Komisija za primjenu vojno-tehničkog sporazuma iz Kumanova pri Generalštabu Vojske Srbije, predala je, na administrativnoj liniji kod Merdara, u pisanom i štampanom obliku odluku Vlade – rekao je Vučević.

Vlada Srbije donijela je u četvrtak uveče odluku da, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, KFOR-u uputi zahtjev za vraćanje do 1.000 pripadnika srpskih snaga bezbjednosti na teritoriju Kosova.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je odluka donesena jednoglasno, ističući da bi to dovelo do smanjenja tenzija, ali da KFOR vjerovatno neće prihvatiti zahtjev Srbije. - Ovo je prvi put da je Vlada Srbije usvojila takav zahtjev, koji je u skladu sa Rezolucijom 1244. Donijet je jednoglasno. Radi se o stotinama do hiljadu pripadnika vojno-policijskog osoblja Srbije. Mislim da ne postoji mogućnost da oni prihvate naš zahtjev. Prihvatanje bi doprinijelo miru, smanjenju

tenzija i mislim da bi to bila bila dobra odluka – rekao je Vučić. Ta tema u Srbiji aktuelizovana je u jeku novih tenzija sa Kosovom, čija je jedna od posljedica, izlazak predstavnika srpske zajednice iz instutucija centralnih kosovskih vlasti, kao i onih na sjeveru te države. Napetosti su dodatno kulminirale postavljanjem barikada na sjevernom dijelu Kosova i blokadom puteva, pošto je kosovska policija prošle subote uhapsila svog bivšeg pripadnika Dejana Pantića, osumnjičenog za napad na službenike Centralne izborne komisije (CIK) na sjeveru Kosova.

Napadi su se dogodili dok se CIK pripremala za lokalne izbore u opštinama na sjeveru, čije održavanje je u međuvremnu odloženo za april 2023 godine.

Vlasti Srbije smatraju da, prema Rezoluciji 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija donijetoj po okončanju NATO intervencije na području bivše Savezne Republike Jugoslavije i Kumanovskog sporazuma kojim je 1999. okončan rat, na raspolaganju imaju mogućnost da zatraže raspoređivanje dijela pripadnika srpskih vojno-policijskih snaga. Za to im je, međutim, prema podsjećanju stručnjaka i javnosti potrebna dozvola KFOR-a koji se više od dvije decenije stara o bezbjednosti svih zajednica koje naseljavaju Kosovo. O tom nastojanju vlasti Srbije nedavno je govorio i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijel Eskobar, koji je u posjeti državama Balkana.

U Beogradu i Prištini je istakao da Sjedinjene Države kategorički odbacuju povratak Vojske Srbije na sjever Kosova.

- Ne treba da militarizujemo ovu krizu. Ovo nije trenutak da se koristi vojska, ovo je tre-

nutak da se koristi diplomatija, dijalog i kompromis, kao i mašta da zamislimo šta donosi budućnost regiona – istakao je Eskobar u razgovoru za Televiziju N1.

Napomenuo je i da stav prema kom Kosovo ima bezbjednosne garancije SAD nije prijetnja Srbiji.

- Nećemo dozvoliti da neko da sa Kosova ugrozi Srbiju, i nećemo da prijeti bezbjednosti i stabilnosti na sjeveru Kosova – kazao je on.

O istoj temi je za Glas Amerike govorio i analitičar vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA) Leon Hartvel - Imajući u vidu istorijsku destabilizujuću ulogu Srbije na Kosovu i širem regionu Balkana, Beograd ne bi trebalo da šalje nikakve oružane snage u susjedne zemlje, pogotovo ako mu to nije zatraženo. Podsjetimo, Aleksandar Vučić je bio ministar informisanja u vrijeme Slobodana Miloševića –ukazao je Hartvel u nedavnom intervjuu.

Namjera vlasti Srbije da se obrate KFOR-u u vezi sa povratkom dijela vojno-policijskih snaga Srbije, podsjetila je dio javnosti da se ne radi o prvoj inicijativi pokrenutoj u tom smjeru.

Nešto slično je u februara 2003. godine učinio i bivši premijer Srbije Zoran Đinđić, zvaničnik koji je ubijen u martu 2003. godine. On se tim povodom obratio tadašnjem komandantu NATO-a za Jugoistočnu Evropu – admiralu Gregoriju Džonsonu Uslijedio je odgovor da je u tom trenutku prerano govoriti o povratku vojske na područje bivše pokrajine Srbije koja je, nepunu deceniju nakon ratnih sukoba 1999. nezavisnost proglasila februara 2008. godine.

Crnogorske heroine i ostali su targetirani da bi bili eliminisani sa svog puta

Milivoje Katnić

Vladin izvještaj za 2021. godinu pokazuje da nije unaprijeđen sistem komunalnih djelatnosti

Opštine nemoćne da same riješe problem upravljanja otpadom

Postoje samo dvije sanitarne deponije u državi a privremeni status godinama imaju odlagališta u više opština na koja se otpad odlaže bez selekcije. Selektivno odlaganje zastupljeno je u malom broju opština, nedostaju reciklažna dvorišta, transfer stanice. Pojedine lokalne uprave imaju infrastrukturu koja nije stavljena u funkciju i planove upravljanja koje ne primjenjuju

Na 348 divljih deponija 1,72 miliona kubika otpada

U Crnoj Gori je 2021. godine bilo 348 neuređenih deponija, na koje je odloženo oko 1.720.350 kubika miješanog komunalnog otpada. Godinu ranije na 344 divlje deponije bilo je odloženo oko 1.500.000 kubika.

U izvještaju koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma navedeno je da popis tih odlagališta nije odrađen na adekvatan način, te procjenjuju da postoji značajan broj neevidentiranih neuređenih odlagališta.

Najviše otpada nepropisno je odloženo u Nikšiću, na 12 deponija ukupno 1.109. 650 kubika.

PODGORICA – Kapaciteti opština i komunalnih preduzeća su limitirajući faktor za uspješnu realizaciju lokalnih planova o upravljanju komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom.

To je navedeno u izvještaju o sprovođenju Državnog plana o upravljanju otpadom za 2021. godinu koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. U dokumentu su navedeni ključni problemi u toj oblasti među kojima su: nedovoljno izgrađena infrastruktura (postoje samo dvije sanitarne deponije, nema dovoljno transfer stanica i reciklažnih dvorišta), gradske deponije su godinama u privremenom statusu, nema usaglašene metodologije za proračun stope pokrivenosti uslugama upravljanja komunalnim otpadom, otpad se odvojeno sakuplja samo u malom broju opština.

SJEVER

U Andrijevici je u toku izgradnja transfer stanice. Ova opština raspolaže privremenim skladištem komunalnog otpada „Sućeska“. Nije uspostavljen sistem odvojenog sakupljanja otpada iako je donijeta odluka o tome. Berane ima privremeno skladište komunalnog otpada „Rujišta“, nalazi se 25 kilometara od grada, sa nepristupačnim, neasfaltiranim pristupnim putem. Raspisan je tender za izgradnju reciklažnog dvorišta sa sortirnicom.

U Bijelom Polju se, takođe, otpad ne sakuplja odvojeno, pa neselektovan i bez mjerenja za-

vršava na privremenoj deponiji „Dobrakovo“ koja se nalazi 16 km od grada. Među rijetkim opštinama na sjeveru koje imaju reciklažno dvorište jeste Žabljak. U izvještaju se navodi da Žabljak ima i odluku koja se odnosi na odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, ali da se ne primjenjuje.

Kolašin ima privremeno skladište za komunalni otpad „Bakovići“, a u toj opštini se primjenjuje odluka o odvojenom sakupljanju.

– Završetkom izgradnje transfer stanice za Mojkovac i Kolašin steći će se uslovi da se to privremeno skladište zatvori i sanira – piše u izvještaju.

Otpad u Petnjici sakuplja Komunalno preduzeće iz Rožaja i odvozi na deponiju u tu opštinu na privremeno skladište „Mostina“. U toku su radovi na izgradnji reciklažnog dvorišta.

(Opština Rožaje raspolaže lokacijom za privremeno skladištenje komunalnog i građevinskog otpada „Mostina“, nije dostavila podatke o sakupljenim količinama reciklabilnog otpada.)

U Mojkovcu je završena izgradnja transfer stanice i reciklažnog dvorišta i urađen glavni projekat sanacije privremenog skladišta komunalnog otpada ,,Zakršnica“ – Podbišće.

Gusinje i Pljevlja, takođe, nemaju odgovarajuću infrastrukturu, pa miješani komunalni otpad odvoze na lokaciju za privremena skladišta „Martinoviće“, odnosno, ,Jagnjilo“.

Na lokaciju ,,Martinoviće“ u Gusinju deponuje se i otpad iz Plava.

– Iako je instalirano reciklažno dvorište sa sortirnicom, čime su se stekli uslovi za primjenu lokalne odluke u vezi sa odvojenim sakupljanjem komunal-

nog otpada, nijesu dostavljeni podaci o sakupljenim količinama reciklabilnog otpada – konstatovano je u izvještaju.

Opštine Plužine i Šavnik miješani komunalni otpad odvoze na sanitarnu deponiju „Livade“ u Podgoricu.

CENTRALNI REGION

Na deponiju ,,Livade“ odlaže se i komunalni otpad iz Glavnog grada, Danilovgrada, sa Cetinja i iz Tuzi.

– Glavni grad Podgorica ima najrazvijeniju infrastrukturu za upravljanje otpadom u našoj zemlji, sanitarnu deponiju ,,Livade“ sa reciklažnim centrom, gdje se vrši sekundarna selekcija komunalnog otpada, sedam reciklažnih dvorišta i dobru pokrivenost komunalnim uslugama, sa razvijenom mrežom polupodzemnih i klasičnih kontejnera. Glavni grad je

preduzeo aktivnosti na izgradnji biokompostane i u tu svrhu izrađena je studija izvodljivosti – navedeno je u izvještaju.

Danilovgrad odvojeno sakuplja zeleni otpad koji se dalje ne tretira na adekvatan način. Prije nekoliko godina je napravljen plato za reciklažno dvorište, ali oprema nije nabavljena.

– Nikšić odlaže otpad na nelegalno odlagalište ,,Mislov do“.

To je jedina opština koja nije donijela lokalni plan upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom, a ne vrši se ni odvojeno sakupljanje komunalnog otpada.

PRIMORJE

Opštine na primorju (Bar, Budva, Kotor, Tivat, Ulcinj) miješani komunalni otpad odlažu na sanitarnu deponiju ,,Možura“ koja se nalazi u Baru.

– Opština Bar djelimično primjenjuje lokalnu odluku koja se odnosi na odvojeno sakupljanje otpada. Obezbijeđena je lokacija za reciklažno dvorište i urađena je tehnička dokumentacija, kao i studija izvodljivosti za Centar za selektivno sakupljanje otpada, kao i za kompostanu. Nije određena lokacija za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada. Sanirano je devet manjih neuređenih odlagališta od kojih nijedno nije bilo navedeno u izvještaju za 2020. godinu – piše u izvještaju.

Budva odvojeno sakuplja i presuje malu količinu papira i kartona (469 tona), a nijesu dostavljeni podaci o kabastom i zelenom otpadu.

U Andrijevici i Baru ima po 12 neuređenih deponija, Beranama 39, Bijelom Polju 106, Budvi tri, na Cetinju 15, Danilovgradu dvije, a u Gusinju, Herceg Novom i Tivtu po pet. U Kotoru je evidentirano 20 neuređenih odlagališta, Kolašinu deset, Mojkovcu sedam, u Podgorici su evidentirana 23 odlagališta, a u Golubovcima osam i sva su sanirana. Plav ima devet divljih deponija, Plužine 13, Petnjica 30, Pljevlja šest, Rožaje osam, Šavnik tri, Ulcinj 19, a Žabljak šest.

Kotor raspolaže transfer stanicom na kojoj se obavlja sekundarna selekcija komunalnog otpada, nakon čega se preostali miješani otpad odvozi na deponiju „Možura“ u Bar. Primjenjuje se odluka o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada i vrši se odvojeno sakupljanje reciklabilnih frakcija. Ta opština upravlja kompostanom gdje se značajne količine zelenog otpada obrađuju, ali iste nijesu dostavljene. Kompostana je predviđena za Kotor, Herceg Novi, Budvu i Tivat, ali instalirani kapaciteti nijesu dovoljni, tako da se obrađuje samo iz Kotora. U izvještaju se navodi da se u Kotoru kabasti i zeleni otpad odvojeno sakupljaju i obrađuju, a da se u Ulcinju komunalni otpad ne sakuplja odvojeno. Primjer dobrog upravljanja otpadom je Herceg Novi. U tom gradu duži period funkcioniše sistem odvojenog sakupljanja, Opština upravlja transfer stanicom, a miješani komunalni otpad se odvozi na lokaciju za privremeno skladištenje komunalnog otpada „Ubli – Tisove grede“. D. Š.

Rožaje

Nikšić (Mislov do)

Kotor

Kotor: Lokalna uprava o radovima na objektu firme Neksan DOO Nikšić

KOTOR – Na zgradi nekadašnjeg Jugopetrola u centru Kotora nedavno su počeli radovi. Ovaj objekat, u kojem je nekada bila upravna zgrada te firme, u katastar je upisana sa pravom svojine na kompaniju Neksan DOO Nikšić, nikšićkog biznismena Miodraga Davidovića.

Davidović je 2014. godine postao vlasnik upravne zgrade Jugopetrola koju je dobio razmjenom sa kompanijom Jugopetrol, kojoj je, prema pisanju medija, u poslovnom objektu ,,Milenijum“ ustupio 2.500 m² poslovnog prostora.

PRENAMJENA

Najavljeno je da će objekat ,,pretvoriti“ u hotel. Međutim, predstavnik ,,Neksana“ Bojan Anđelković, koji nadgleda radove, kazao je za Radio Kotor da namjena ovog objekta još uvijek nije definisana.

–Za sada smo uzeli da očistimo unutrašnjost objekta koja godinama stoji zapuštena. Trenutno se čisti unutrašnjost prostorija, kao i okolnog prostora – kazao je Anđelković. Započeti radovi biće završeni do kraja decembra..

I menadžer Opštine Kotor Ivan Mikijelj, potvrđuje kako je planirano da zgrada postane hotel sa četiri ili pet zvjezdica. – Planirano je da se postojeća zgrada prenamijeni i u nekom doglednom periodu da se napravi hotel sa oko pedesetak apartmana i pored toga, kako je i od ranije poznato, nekih stotinak ležajeva. Zgrada će imati blizu nekih 5.000 m² korisne površine – kazao je Mikijelj. Mikijelj objašnjava da se u decembru 2020. godine firma

Davidoviću izdata saglasnost da adaptira zgradu Jugopetrola

Nikšićki biznismen je 2014. godine postao vlasnik upravne zgrade koju je dobio razmjenom sa kompanijom Jugopetrol. Tada je najavljeno da će je prenamijeniti u hotel sa oko 50 apartmana i 100 ležajeva

Podržano 14 biznis planova

Neksan DOO Nikšić obratila nadležnom opštinskom Sekretarijatu za urbanizam, građevinarstvo i prostorno planiranje sa zahtjevom za izdavanje UT uslova za rekonstrukciju postojećeg objekta na katastarskoj parceli 2441/2 KO Dobrota I.

UT USLOVI

– Već u februaru 2021. godine Opština, odnosno, nadležni sekretarijat je izdao urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju objekta u po-

Ni K šić: Humanitarna akcija EPCG

Odazvalo se 50 davalaca

NIKŠIĆ – Klub dobrovoljnih davalaca krvi Elektroprivrede Crne Gore organizovao je juče akciju posljednju u ovoj godini. Prikupljeno je juče u Nikšiću pedesetak jedinica najdragocjenije tečnosti. Predsjednik Kluba Mitar Vučković kaže da je zadovoljan i da je ovo jedna od najmasovnijih njihovih akcija do sada.

– Organizovali smo početkom godine jednu, pa u Pljevljima i Plužinama po jednu gdje su krv dali radnici naših elektrana. Pridružili smo se i zajedničkoj akciji organizovanoj povodom Dana oslobođenja Nikšića, organizovanoj u septembru. Dakle, za nama je još jedna vrlo uspješna godina. Pogotovo što smo imali i brojna davanja po pozivu – zaključuje Vučković. Ra. P.

stojećim gabaritima podnosiocu zahtjeva, na lokaciji koja se sastoji od kat. parcele 2441/2 K.O Dobrota I, koja je po namjeni – namijenjena za turizam – rekonstrukciju postojećeg objekta i koja se nalazi u zahvatu grafike GUR-a Kotor i prostorno-urbanističkog plana opštine Kotor. Izdavanjem UT uslova investitoru Opština je završila svoj dio obaveza. Dakle, nije mi poznato da li su radovi koji se izvode u svrhu prenamjene objekta u hotel –kazao je Mikijelj. Iv. K. PArCelA

BIJELO POLJE – Opštinska komisija je donijela odluku o raspodjeli 100.000 eura za podršku ženskom preduzetništvu za 2022. godinu. Određeno je 14 biznis planova koji će dobiti finansijsku podršku Opštine. podržani su: ,,Digitalna arhiva“, Zerine Alibašić (4.900 eura), „Proizvodnja sokova od organski proizvedenog voća“, Zorice Vojinović (4.885), ,,Green STR“, Amre Spahić (4.849), ,,Sušara za voće i povrće“, Ernade Kolić (4.725), „Dzeny Company“, Arnele Spahić (4.650). Biznis planovi: ,,Uslužno cijeđenje i organska proizvodnja cijeđenih sokova“, Sabine Kolić, Frizerski salon ,,Sanja“, Sanje Sekulić, i ,,Unapređenje poslovanja Smart Eloksir doo“, Aldijane Šukurice, dobiće po 4.000 eura. Finansirani projekti biće i ,,Personalizovani dekorisani posteri, štampa na šoljama“, Selme Hajdarđašić (4.537 eura), ,,Lasersko rezanje, graviranje, štampa na različitim materijalima – B design“, Sibile Bećirović (4.235 eura), Farma koka nosilja ,,Rudić“, Milice Rudić (4.092 eura), ,,Nermina kreativna radionica“, Nerme Omerović-Ramović (3.284). ,,Za proširenje frizersko-kozmetičkog salona ’Nermina nails’ (tretmani tijela)“, Nermine Fetahović, opredijeljeno je 2.504 eura, a za Cvjećaru „Kuća cvijeća“, Aide Idrizović 2.493 eura. I. R.

Ni K šić: NVO Društvo mladih ekologa podijelila deset kompostera

NIKŠIĆ – Nevladina organizacija Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) uručila je 10 kompostera poljoprivrednim proizvođačima, što je bila završna aktivnost projekta „Doprinos povećanju stepena kompostiranja u lokalnoj zajednici“.

Iz te NVO kažu da zahvaljujući tom projektu biljni otpad više neće završavati na nelegalnim smetlištima već se pretvara u humus koji se dalje koristi za đubrenje.

– Praktikujući kompostiranje, biće smanjena pojava paljenja biljnog otpada, posebno tokom pripreme bašta i plantaža za sjetvu. U krajnjem, razvijanje kompostiranja doprinijeće smanjenju zagađenja vazduha, jer biljni otpad više neće biti uništavan paljenjem – poručili su oni.

Kompostere su dobili Slavica Tadić, Nebojša Jasikovac, Slobodan Vujadinović, Boško Miličić, Slavica Delibašić, Ratko Bataković, Ivana Nikolić, Dragica Mirjačić, Slaviša Samardžić i Boris Đurković.

– Oni će širiti ovaj koncept,

Biljni otpad neće bacati na smetlišta

predstavljajući njegove prednosti u svom najbližem okruženju i tako podržati uspostavljanje ekološki održivog modela upravljanja biljnim otpadom, što je opšti cilj projekta – naveli su iz DMEN-a, dodajući da su izabrani rele-

uručivanja kompostera

vantni poljoprivredni proizvođači. Specifični cilj je, kažu, takođe ostvaren jer je unaprijeđena svijest poljoprivrednih proizvođača o pozitivnim stranama kompostiranja biljnog otpada.

Projekat „Doprinos povećanju stepena kompostiranja u lokalnoj zajednici“ trajao je četiri mjeseca. Finansirala ga je Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove na javnom konkursu.

Po NAMjeNi PreDViĐeNA ZA tUriZAM: Zgrada Jugopetrola

USPješNo oKoNČAN ProjeKAt: Sa

Miodrag Davidović

Novogodišnji nastup „Nek’ je život pjesma“

KIC pop hor pokloniće publici novogodišnji koncert pod nazivom „Nek’ je život pjesma“, večeras u 20 sati, na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan. Na svom 80. koncertu, na repertoaru hora, a pod dirigentskom palicom prof. Zoje Đurović, biće poznati domaći i strani pop i rok hitovi, među kojima: Nove godine, Grudi balkanske, Sweet dreams, Dancing queen, Nadalina, Mene voljela, Lipe cvatu, Titograd, Dođi u 5 do 5, Moja je pjesma lagana, Đon, Trešnja i mnoge druge. Na ovom koncertu predstaviće se i novi solisti hora, a gosti će biti Plesni

klub „Sonrisa“ i stendap komičar Marko Puljiz Sljedeći koncert biće održan na istom mjestu, 1. marta naredne godine, povodom šestog rođendana hora. R. K.

Scena iz baletske predstave „Čipolino“

PODGORICA – Predstava „Čipolino“ Baletske škole „Princeza Ksenija“ biće izvedena danas u 17 i u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Ista predstava biće izvedena i sjutra veče, u 19 sati, na sceni Doma kulture u Baru.

Na pozornicama nacionalnog teatra i barskog Doma kulture nastupiće više od stotinu učenika, sa specijalnim gostima – ulogu Don Limuna tumači solista Narodnog pozorišta iz Beograda Jovica Begojev, dok će lik Don Paradajza tumačiti glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slavko Kalezić Na muziku Karena Hačaturijana koreografiju potpisuje prof. Katja Petrovska iz Nacionalne Opere Sofija. Asistenti koreografa su Ema Veljić, Tijana Dragović i Katarina Vujošević, autorka scenografije je Vana Prelević, dok su kostimi djelo kostimografa iz ukrajinske Opere Donjeck. Producent predstave je Vanja Pantović - Osnovna tema u baletu „Čipolino“ je borba potlačenih i obespravljenih protiv moćnih, odnosno, borba dobra protiv zla. U prvi plan priča postavlja važnost drugarstva i solidarnosti, i to uvijek kada je zajednica suočena sa naizgled nepremostivim poteškoćama – navodi se u opisu predstave.

Posebnost ovog literarnog djela je u tome što priča priču o političkom ugnjetavanju, a namijenjeno je djeci. S. V.

„Crvenkapa“ u KIC-u

PODGORICA - Program

„Dječiji vikendi“, u okviru DEUS-a, biće nastavljen danas u 12 sati, u sali Dodest-a u KIC-u „Budo Tomović“ lutkarskom predstavom „Crvenkapa“, nastalom po motivima bajke o crvenkapi i zlom vuku.

- Predstavu krasi izuzetno duhovit tekst, čiji je autor pozna-

ti dramski pisac Igor Bojović, živopisne lutke i dinamična muzika. Uz vještu animaciju, te interakciju glumaca s publikom, predstava lako osvaja simpatije mališana, ali i odraslih gledalaca – navodi se u saopštenju.

U predstavi igraju: Katarina Krek i Branka Femić-Šćekić R. K.

„Crnogorski jezik 1768-2020: bibliografija“ donosi obilje podataka o montenegristici

Publikacija

PODGORICA - Publikacija „Crnogorski jezik 17682020: bibliografija“, zajednički projekat Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ predstavljena je u Podgorici.

O knjizi su govorili jedna od urednica izdanja Sanja Vojinović, profesor Novica Vujović i autori Nada Drašković i Petar Krivokapić TAČKA NA SUMNJU

Vojinović se, kao dio uređivačkog tima, osvrnula na namjeru izdavača da se svi zapisi i studije u kojima se pominje crnogorski jezik objedine na jednom mjestu, kako oni koje ga afirmišu, tako i oni koje ga negiraju. - Tako težak i obiman posao mogli su raditi samo bibliografi s dugim radnim iskustvom. Zato je rad povjeren cetinjskim bibliografima Nadi Drašković i Petru Krivokapiću koji su se ovome poslu posvetili pune tri godine. Ovo izdanje koristiće mnogima, i onima koji se bave dijalektologijom, i onomastikom i istorijom jezika, ali i onima koji proučavaju standardni crnogorski jezik i koji će proučavati put koji je montenegristika prešla od negacije do oficijelnog statusa – rekla je Vojinović. Vujović je istakao da je ova knjiga legitimacija montenegristike ne samo u filologijama štokavskoga jezičkog prostora, već i u slavistici uopšte, kao i da je ovom bibliografijom „agrumentovano metnuta tačka na jednu vještački nametnutu i ničim u nauci zasnovanu sumnju u postojanje crnogorskoga jezika, kao i proučavanja njegovih sadržaja u sinhroniji i dijahroniji“.

Naslovnica bibliografije o crnogorskom jeziku

- Zahvaljujući ovoj bibliografiji dobili smo popisane priloge, studije, rasprave, prikaze, monografije, časopise, zbornike naučnih radova na osnovu kojih spoznajemo procese u istoriji našega jezika, procese u jeziku samome, što čini tzv. unutrašnju istoriju jezika. Crpimo iz ove bibliografije, pored ostaloga, i golema saznanja o dešavanjima u vezi s jezikom, njegovim imenom, o jezičkoj politici i zakonodavstvu, što čini tzv. spoljašnju istoriju jezika – rekao je Vujović. On smatra da je istraživačima od pojave ove knjige nemjerljivo olakšano traganje za svjedočanstvima i analizama činjenica i pravaca razvoja našega jezika iz obuhvaćenog perioda.

- U njoj su brojni naslovi priloga iz crnogorske dijalektologije, onomastike, leksikologije, leksikografije, zatim studije o jeziku značajnih naših književnika itd. Široj će javnosti, pretpostavljamo, najzanimljivije biti upoznavanje s radovima o sociolingvističkoj samobitnosti našega jezika u štokavskome kontekstu – rekao je Vujović.

NEISTRAŽENO

Prema riječima koautorke Nade Drašković, knjiga „Crnogorski jezik 1768-2020: bibliografija“ je pokazatelj da o crnogorskom jeziku postoji dosta literature. - Ovih blizu 13.500 bibliografskih jedinica govore i o tome koliko je nama autorima trebalo i truda i vremena da pregledamo ogromnu građu i da neza-

visno od toga kako se taj jezik kroz istoriju zvao prikupimo što više podataka. I pored trogodišnjeg rada i ovolikog broja bibliografskih jedinica svjesni smo da je puno toga ostalo neistraženo, najčešće jer nam pojedine publikacije nijesu bile dostupne. Kod ovolikog posla uvijek postoji mogućnost da se nešto ne pročita, previdi itd. Mi smo pregledali štampanu građu i koristili smo uglavnom fond Nacionalne biblioteke na Cetinju, tako da je dosta građe koja bi se mogla naći po bibliotekama u okruženju i šire, a tiče se crnogorskog jezika, ostalo neistraženo – rekla je Drašković.

Dodala je i da bibliografija ne sadrži podatke o crnogorskom jeziku koji su objavljivani u novije vrijeme u elektronskim medijima i na portalima a kojih je veliki broj, kao i da smatra da je ova bibliografija odlična osnova za sve koji se dalje budu bavili istraživačkim radom vezanim za proučavanje crnogorskog jezika.

Krivokapić je objasnio da je sva bibliografska građa hronološki raspoređena.

- U okviru iste godine prilozi su poređani abecedno prema prezimenu autora ili naslovu publikacije (ukoliko je autor anoniman ili je u pitanju grupa autora). Većina bibliografskih jedinica sadržajno je obogaćena anotacijama. Nastojali smo da objašnjenja budu sažeta, tačna, potpuna i objektivna. Kad je bilo potrebno, navodili smo citate izvorno da bi kazali više nego što se iz naslova vidi. Na taj način izložena građa postaje obuhvatnija i privlačnija za korisnike – rekao je Krivokapić.

PODGORICA – Predstavljanje knjige „Katinjski masakr – zločin bez kazne“, autora Božidara Proročića, održano je u skupštinskoj sali Opštine Cetinje.

O djelu su govorili konzul Republike Poljske u Crnoj Gori Malgozata Lakota-Micker, profesor književnosti Veljko Đukanović i autor. Moderator večeri Borislav Boro Cimeša, književnik i publicista, na početku je govorio o slavnoj istoriji Poljske ali i o poljsko-crnogorskim odnosima. Lakota-Micker je rekla da Katinjski masakr predstavlja jednu bolnu stranicu u istoriju Poljske. - Genocid koji se desio nad poljskim oficirima, policajcima, a iznad svega nad pripadnicima poljske inteligencije je bio osmišljen i planiran kako

Doprinos istraživanju genocida

bi se Poljska kao nacija ne samo porazila već i identitetski i intelektualno porobila. Zato ovakve knjige predstavljaju dragocjen doprinos proučavanju naše istoriografije i doprinose jačanju naših veza – kazala je Lakota-Micker. Đukanović se zapitao zašto se Rusija na početku Drugog svjetskog rata opredijelila da se stavi na stranu Njemačke i da se obračuna s Poljskom. Kako je rekao, postoji više hipoteza. - Jedna od njih je da je Staljin lično htio da se osveti Poljskoj za poraz iz 1920. godine, ali je veća vjerovatnoća da je to bila želja da se Poljskoj oduzme liderski status, neutralisanjem poljske elite, državnog vrha, naučnika, oficira, profesora,

jala adekvatna knjiga ni literatura koja bi mu pružila više informacija o ovom tužnom dijelu istorije slavne Poljske. - Knjiga sadrži brojna dokumenta, fotografije i značajnu arhivsku građu – rekao je Proročić.

E.

Održana promocija knjige „Katinjski masakr – zločin bez kazne“, autora Božidara Proročića

PODGORICA – Podgorički

Koncert KIC pop hora u Podgorici

Predstava „Čipolino“ u Podgorici i Baru

Borba potlačenih protiv moćnih

Nivo Skadarskog jezera porastao za

122 centimetra

U Podgorici je u toku 48 sati (srijeda i četvrtak) palo 95 litara kiše po kvadratnom metru.

Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev kazao je za Pobjedu da je nivo Morače u Podgorici 770 centimetara.

- Nivo Skadarskog jezera po-

rastao je za 122 centimetra i dostigao je nivo od 401 centimetar. Od 8. decembra, tokom kišnog talasa sa manjim prekidima, na području glavnog grada palo je 219 litara kiše po kvadratnom metru – kazao je Micev.

Prema njegovim riječima, i danas se u jutarnjim satima očekuje kiša, dok će u popodnev-

nim satima doći do prestanka padavina i razvedravanja.

- Od nedjelje će u Podgorici biti više sunca, očekuje se manji

pad temperature i umjeren sjeverni vjetar. Temperatura vazduha biće od 12 do 13 stepeni – najavio je Micev. Nj. Ž.

Glavni grad i Vodovod i kanalizacija nastavljaju ulaganja u cilju poboljšanja vodosnabdijevanja Lješanske nahije

Potpisan ugovor za izgradnju rezervoara Gradac

Objekat zapremine 250 kubnih metara je projektovan kao rezervoar za prihvat vode iz sistema Donje Lješanske nahije sa ciljem gravitacione distribucije vode za većinu sela u Gornjoj Lješanskoj nahiji. Realizacijom ovog projekta biće riješeno pitanje vodosnabdijevanja za oko 400 domaćinstava sa područja Gornje Lješanske nahije – objašnjavaju iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o Podgorica

odu 2018–2022. godina uložili 1,6 miliona eura za poboljšanje vodosnabdijevanja područja Lješanske nahije.

- Projekti su dijelom podržani od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Tokom 2019, 2020. i 2021. rekonstruisana je vodovodna mreža u selima Bigor, Brežine, Gornje i Donje Liješnje, Goljemadi i Podstrana u dužini od preko 27 kilometara. Vrijednost izvedenih radova iznosila je 600.000 –podsjećaju iz ovog gradskog preduzeća.

Kada je u pitanju primarna infrastruktura koju će koristiti stanovnici Gornje i Donje Lješanske nahije, izgrađen je primarni cjevovod Kaluđerovo oko – Kamenica, kao i dio Stanisaljići – Gradac.

Održana druga sjednica novog saziva Skupštine opštine Zeta Mihailo Asanović izabran za predsjednika Opštine

Na drugoj sjednici novog saziva Skupštine opštine Zeta za predsjednika opštine izabran je funkcioner DNP-a i nosilac izborne liste ,,Za budućnost Zete“ (koalicija Demokratski front – Prava Crna Gora) Mihailo Asanović Podršku Asanoviću dala su 23 odbornika SO Zeta. On će naredne četiri godine obavljati funkciju predsjednika, za koju je izabran glasovima odbornika nove većine u lokalnom parlamentu Zete, koju čine koalicija Demokratski front – Prava Crna Gora, Demokratska Crna Gora i Socijalistička narodna partija. - Napravili smo most saradnje sa našim prirodnim partnerima iz nekad opozicionih klupa i zajedno sa njima podijelili odgovornost u ovom veoma bitnom trenutku za svakog građanina Zete, a ujedno i naše zajednice. Pronašli smo se u želji da napravimo bolju budućnost i bolji život za sve građane Zete bez izuzetka, da nova radna mjesta koja budemo otvarali budu za

sve građane, a ne samo za one podobne vlasti, da jednostavno nemamo više građana prvog i drugog reda, nema više autsajdera i nećemo uskraćivati nikome prostor bez obzira na partijsku, nacionalnu ili neku drugu pripadnost – kazao je Asanović. On je naglasio da novu vlast čeka zadatak da dovede investitore i otvara nova radna mjesta na našoj teritoriji, što će biti mjera njenog uspjeha i osnov prosperiteta Zete.

- Želim da zahvalim svim građanima Zete na uspješno obavljenom mirnom i demokratskom procesu izbora, a posebno građanima koji su glasali nas koji smo do 23. oktobra bili opozicija i prepoznali da su u Zeti nužne promjene, a posebno naši članovi koji su godinama trpjeli zbog svog opozicionog djelovanja u svim životnim sferama. Zahvaljujem i svim odbornicima koji su podržali moj izbor u želji da zajedno radimo na prosperitetu naše Zete i napretku ovog prostora – kazao je između ostalog Asanović. H. P.

Takmičenjem u fudbalu okončan sportski dio manifestacije ,,Srednjoškolci Podgorici“

Glavni grad i gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija nastavljaju ulaganja u cilju poboljšanja vodosnabdijevanja Lješanske nahije.

Kako prenosi PG biro, završen je tender za realizaciju projekta izgradnje rezervoara Gradac, koji predstavlja jedan od najznačajnijih objekata i preduslov je za razvoj budućeg sistema vodosnabdijevanja Gornje Lješanske nahije. - Potpisan je ugovor sa najpo-

voljnijim ponuđačem, kompanijom ,,Indel inženjering“, i očekujemo da se u toku naredne sedmice otpočne sa radovima. Ugovorena vrijednost radova iznosi 168.000 eura, dok je rok za završetak istih 90 dana – navode iz Vodovoda i kanalizacije.

Izgradnja ovog objekta, koji se sastoji od dvije zasebne komore, predviđena je iznad istoimenog naselja na visinskoj koti od 500 metara nadmorske visine.

- Objekat zapremine 250 kubnih metara je projektovan kao rezervoar za prihvat vode iz sistema Donje Lješanske nahije sa ciljem gravitacione distribucije vode za većinu sela u Gornjoj Lješanskoj nahiji. Realizacijom ovog projekta biće riješeno pitanje vodosnabdijevanja za oko 400 domaćinstava sa područja Gornje Lješanske nahije – ističu iz Vodovoda.

Podsjećaju da su Glavni grad i Vodovod i kanalizacija u peri-

- Primarni cjevovodi su izvedeni u dužini od sedam kilometara, a vrijednost radova iznosila je 374.000 eura. Realizovane su aktivnosti na izgradnji rezervoarskog prostora ,,Kažića glavica“ zapremine 250 kubika u vrijednosti od 161.000 eura. Tokom 2022. godine realizovana su ulaganja u iznosu od 250.000 eura, koja se odnose na rekonstrukciju tri i po kilometra mreže na području Gornjih Kokota, instalaterske radove na cjevovodu Kaluđerovo oko, kao i izgrađenu prekidnu komoru u selu Goljemadi – naveli su iz ViK-a. I. M.

Učenici Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ i učenice Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ pobjednici su turnira u malom fudbalu u sklopu manifestacije ,,Srednjoškolci Podgorici“, koju 13. put organizuje Sekretarijat za kulturu i sport. U muškoj konkurenciji nadmetalo se osam srednjoškolskih ekipa, koje su takmičenje započele četvrtfinalnim duelima po kup sistemu.

Novi šampioni su put ka tituli započeli pobjedom nad mašinskom školom (2:0), dok je u ostalim mečevima 1/4 finala hemijska škola svrgnula s trona dosadašnjeg prvaka, medicinsku školu (5:2), trgovinska je nadigrala SMŠ Golubovci sa 2:1, dok je ekonomska škola slavila protiv gimnazije rezultatom 4:3.

U polufinalu su ,,elektrotehničari“ bili bolji od ,,ekonomi-

sta“ (3:1), da bi u drugom duelu za finale trgovinska škola nakon penala pobijedila hemijsku školu.

Susret za treće mjesto pripao je ,,hemičarima“ koji su sa 1:0 savladali ,,ekonomiste“, a SETŠ ,,Vaso Aligrudić“ je identičnim rezultatom u finalu bila bolja od vršnjaka iz SSŠ ,,Sergije Stanić“ i obezbijedila najviši stepenik na pobjedničkom postolju.

U konkurenciji djevojaka nadmetale su se četiri ekipe: prvi polufinalni dueli pripali su gimnaziji (protiv građevinske škole – 6:0) i SMŠ Golubovci (protiv trgovinske – 3:2).

Treće mjesto su pobjedom od 6:0 nad građevinskom školom zaslužile učenice SSŠ ,,Sergije Stanić“, dok je u finalu ekipa Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ bila bolja od SMŠ Golubovci i pobjedom 4:1 postala

Hrvatska i Maroko sastali u prvom kolu, gotovo niko nije mogao da predvidi da će iste selekcije dogurati do polufinala Svjetskog prvenstva, u konačnom –igrati za treće mjesto na prvom zimskom Mundijalu, danas od 16 sati.

Naročito ne za ,,lavove s Atlasa“, najprijatnije iznenađenje planetarne smotre u Kataru.

Ipak, i taj duel u ,,Al Bajtu“, završen 0:0, bio je znakovit. Pokazao je koliko je afrička selekcija neugodna i ,,tvrda“, da daje i prima malo pogodaka, pa joj se tako prvi put mreža zatresla od protivničkog igrača tek u polufinalu s Francuskom (2:0), budući da je protiv Kanade u grupi F postigla autogol.

Pokazao je i koliko je selektor Hrvatske Zlatko Dalić taktički potkovan jer ,,vatreni“ uprkos posjedu od 65 odsto nijesu po svaku cijenu išli po pobjedu. Odgovarao im je i bod, potvrdio je to nastavak takmičenja.

POSLJEDNJI MEČ MODRIĆA NA SP

Hrvati su treći put među četiri na svijetu, drugi put igraju za bronzu. Prvi pokušaj bio je uspješan jer je 1998. u Francuskoj generacija koju je vodio Miroslav Ćiro Blažević ispisala istoriju. Četiri godine nakon svjetskog srebra u Rusiji, nova medalja bila bi takođe fantastičan uspjeh. Ima li u ,,vatrenima“ vatre da se oporave od poraza od Argentine (3:0) i pobijede u posljednjem mundijalskom meču genijalca Luke Modrića?

- Medalja iz Francuske bila je prva za hrvatsku reprezentaciju, to je bila ogromna stvar i priznanje za novonastalu državu. To je bio početak našeg blistavog fudbalskog uspje-

Repriza premijere vrijedna istorije

per Lovren i vezista Vlašić

- Ovo je sedma utakmica u manje od mjesec i potrošili smo se. Posljedice se osjećaju i vidjećemo kako će biti. Trebaju nam oni koji mogu dati i ,,više od 100 posto“. Svi žele da igraju, a moraćemo dobro izvagati da ne bismo morali raditi brze zamjene. Moramo blokirati njihove kontranapade, a teško ih je probiti. Treba biti strpljiv i čekati šansu, a Hrvatska mora biti bolja u nekim stvarima – naveo je Dalić.

REGRAGI: DO

POSLJEDNJEG DAHA

Ovo je tek peti put u istoriji svjetskih prvenstava da se dvije reprezentacije dva puta susreću na jednom Mundijalu.

- Prema Hrvatima imam veliko poštovanje. Imaju samo četiri miliona stanovnika, a ogroman talenat, duh zajedništva, odličan klupski fudbal, igrače u najboljim svjetskim timovima. Trudimo se i mi tako. Mi imamo deset puta više stanovništva. Vidjećemo jesmo li napredovali u odnosu na prvu utakmicu. U toj prvoj utakmici Modrić je bio fantastičan, njegova partija je bila monumentalna. Modrić je zbilja pobjednik – rekao je selektor Valid Regragi, prvi afrički stručnjak koji je stigao do polufinala SP.

ha. Sada je drugačije, sada imamo i još veće srebro, ali svako Svjetsko prvenstvo znači mnogo i htjeli bismo obradovati naš narod. Ona je medalja bila prva, ali ova neće biti ništa manje značajna, za Hrvatsku je svaka velika. Nama je bitno da se kući vratimo s trećim mjestom – rekao je selektor Zlatko Dalić Nekadašnji fudbaler Budućnosti današnji duel okarakterisao je kao veliko finale manjih reprezentacija.

- Veoma poštujemo Maroko, oni su jedno od najugodnijih iznenađenja. Razmišljaju isto kao i mi, igraće s najboljim mogućim sastavom. I oni žele biti treći, polufinale je bilo maksimum za obje ekipe. Napravili smo sjajnu stvar, ali želimo još više, a nakon toga slijedi završni turnir Lige nacije, kvalifikacije za EP, dakle mnogo novih izazova i utakmica – dodao je Dalić. - Niko nije očekivao Maro-

kance tako visoko i podsjećaju me na Hrvatsku 1998. Kroz turnir su rasli, pokazali su velike emocije, uživaju u podršci navijača i čeka nas teža utakmica nego u prvom kolu. U prvoj utakmici bilo je i nepoznanica. Puni su samopouzdanja, motiva i energije. Svaka im čast na onome što su napravili, nikoga se ne plaše. Najugodnije su iznenađenje, a ima mnogo velesila koje su podbacile, koje su očeki-

vale da budu u polufinalu. Hrvati su imali dan više odmora od Maroka poslije polufinala, a afrička selekcija igraće bez štopera Saisa , možda i drugog – Aguera, dok je neizvjestan i nastup opasnog ofanzivca Mazrauija Nijesu ni vicešampioni iz 2018. kompletni. U timu neće biti desnog beka Juranovića , veziste Brozovića , a zdravstvene probleme imaju i što-

Marokanci su ostavili odličan utisak i u polufinalu uprkos porazu od Francuske, a treće mjesto bila bi kruna istorijskog nastupa.

Ko zna kada će i da li će im se više ukazati ovakva prilika... - Ne moram da motivišem igrače, znaju da je ova utakmica vrlo važna. Ići ćemo do kraja naših mogućnosti. Hrvatska će znati da je Maroko vrijedan poštovanja i da ćemo se do zadnjeg daha boriti za treće mjesto – kazao je Regragi. Ne. K.

Posljednji mundijalski ples majstora: Luka Modrić na prvom meču s Marokom u Kataru

Martines: Mesi nije povrijeđen

Lionel Mesi (35) nije povrijeđen i biće spreman da nastupi za Argentinu u finalu Svjetskog prvenstva u Kataru, protiv Francuske u nedjelju.

Vijest o povredi zadnje lože prve zvijezde modernog fudbala je demantovana. Navijači ,,gaučosa“ mogu da odahnu, vijest o lakšoj povredi legendarnog napadača je demantovana. Prethodno, Mesi je sa dijelom igrača dobio slobodan dan od selektora Lionela Skalonija – Ne, Mesi nije povrijeđen. Sjetite se da smo sa Holandijom igrali 120 minuta u četvrtfinalu, bila je za njega to teška utakmica, ali vidite da ima želju da odigra sve do kraja. Fizički je u redu, on je igrač utakmice svaki put – rekao je golman Emilijano Martines Argentina će u nedjelju imati priliku da osvoji treću planetarnu titulu, prvu nakon 1986. godine, a Mesi će igrati drugo finale u karijeri. Prva zvijezda južnoameričke selekcije ove godine je nastupio u 13 mečeva za reprezentaciju i postigao čak 16 golova. Ukupno za reprezentaciju postigao je 96 golova na 171 utakmici, od debija 2005. godine. R. A.

Nekoliko

Problemi za Francuze

Prva loša vijest koja je juče stigla iz tabora ,,trikolora“ je da je nakon Daja Upamekana i Adrijana Rabioa virus zahvatio i Rafaela Varana i Ibrahimu Konatea

Van stroja iz istih razloga bio je i Kingsli Koman, a zbog povrede juče nijesu trenirali Teo Ernandes i OrelijenČuameni Francuska bi sjutra mogla da postane tek treća selekcija koja je odbranila titulu svjetskog prvaka, a prva nakon Brazila 1962. Ne. K.

Predsjednik FIFA Đani Infantino najavio je novo Svjetsko klupsko prvenstvo sa 32 ekipe od 2025. godine.

Prvi čovjek Svjetske fudbalske asocijacije je na završnoj pres konferenciji u Kataru istakao da se razmatra čak i promjena prvobitno donesene odluke da se na Mundijalu 2026. godine igra u formatu sa 48 reprezentacija koje bi bile podijeljene u

grupe sa po tri selekcije.

- Moramo ponovo razmotriti format za naredni Mundijal – rekao je Infantino nakon što je, po njegovom mišljenju, perfektno bilo u Kataru sa 32 učesnika, a i grupama od po četiri ekipe.

On smatra da je turnir u Kataru najbolji u istoriji fudbala.

- Smatram da je ovo najbolji Mundijala ikada, u svakom pogledu. Prvenstvo je pokazalo jedinstvenu, kohezivnu moć. Zahvalnost svim uključenim radnicima i volonterima što su pomogli da ono bude na ovom nivou. Imali smo 3,27 miliona navijača na stadionima i odigrali 62 utakmice bez incidenata, uz vrlo radosnu atmosferu – poručio je Infantino.

- Prvi put ikada, timovi sa svih kontinenata prošli su u nokaut fazu, a takođe smo prvi put imali ženu koja je sudila utakmicu, Stefani Frapar iz Francuske, i to je bilo jako dobro – dodao je prvi čovjek FIFA. D. K.

Prebrza eliminacija Španije sa Mundijala uslovila je korjenite promjene u nacionalnom timu – po povratku iz Dohe smijenjen je selektor Luis Enrike, a tačno 10 dana nakon poraza od Maroka u osmini finala povukao se Serhio Buskets (34).

Kapiten i najstariji fudbaler ,,crvene furije“ najavio je ovakvu odluku uoči Svjetskog prvenstva, ali odlazak Enrikea sa klupe, kao i razočarenje rezultatom, ubrzali su namjeru člana Barselone.

Buskets je za seniorski tim Španije debitovao kod Visentea del Boskea u aprilu 2009. godine u kvalifikacijama za Mundijal pro-

tiv Turske i za nepunih 14 godina u dresu sa državnim grbom odigrao 143 utakmice. Više nastupa u A selekciji imaju samo Serhio Ramos i golman Iker Kasiljas - Želio bih da saopštim da je došlo vrijeme da se oprostim od reprezentacije. Zahvalnost svim ljudima koji su me pratili na ovom dugom putu. Od Visentea del Boskea koji mi je dao priliku da počnem, do Luisa Enrikea koji me je natjerao da uživam sve do posljednje sekunde. Zahvaljujem i Đulenu Lopetegiju, Fernandu Jeru i Robertu Morenu na povjerenju, kao i njihovim kompletnim stručnim štabovima. I naravno, svakom od mojih saigrača sa kojima sam se borio sa više ili manje uspjeha, ali uvijek dajući sve i sa najvećim ponosom, pokušavajući da odvedem tim tamo gdje zaslužuje – saopštio je Buskets, koji je osvojio je po jednu evropsku i svjetsku titulu sa ,,furijom“.

- Bila mi je čast predstavljati svoju zemlju i odvesti je do vrha, biti šampion Evrope i svijeta, biti kapiten i igrati toliko utakmica. Uvijek sam davao doprinos u cilju da sve bude kako treba. Da se svako osjeti bitnim, pomažući svakome i boriti se za isti cilj, sa jedinstvenim, nezaboravnim i istorijskim iskustvima.

Na kraju je poželio sreću novom kormilaru Luisu de la Fuenteu i reprezentativcima.

- I dalje se naježim kada se sjetim toga. Mnogo će mi nedostajati kada vidim spisak, letovi, okupljanje sa saigračima, uživanje u treninzima, utakmicama, izlazak na teren, ali ne prije nego što zajedno otpjevamo i poslušamo himnu, zagrlimo i osjetimo naklonost čitave zemlje.

Svjetska fudbalska federacija (FIFA) odbila je zahtjev ukrajinskog predsjednika VolodimiraZelenskog da se obrati video-linkom prije početka finala Svjetskog prvenstva, javio je CNN.

Izvor CNN-a naveo je da je kancelarija Zelenskog kontaktirala sa Fifom i da je iznenađena negativnim odgovorom.

- Mislili smo da FIFA želi da iskoristi svoju platformu za opšte dobro – rekao je izvor.

CNN je zatražio komentar od Fife.

Navodi se da zahtjev, iako neobičan, nije iznenađujući jer je Kijev više puta pokušavao da iskoristi velike svjetske događaje, bez obzira na njihovu tematiku, da zadrži globalnu pažnju na rat u Ukrajini.

Tako se Zelenski pojavljivao putem videa od samita Grupe 20 do dodjele nagrade Gremi i na Filmskom festivalu u Kanu. R. A.

Demantovano da argentinski superstar ima problem sa zadnjom ložom

SPREMAN Z A FINALE: Lionel Mesi

Fudbaleri Francuske imaju velike kadrovske probleme pred finale Svjetskog prvenstva.

Prvi čovjek FIFA održao pres konferenciju u Kataru

PODGORICA - Tužne vijesti iz Italije – proslavljeni srpski fudbaler i trener Siniša Mihajlović preminuo je u 54. godini poslije duge i teške bolesti.

Prepoznat kao veliki borac na terenu i van njega, tako je reagovao i kada je u julu 2019. godine saopštio da boluje od akutnog oblike leukemije.

– Pobijediću – oglasio se Mihajlović. Više ništa nije bilo isto. Miha je primljen u bolonjsku bolnicu – Sant’ Orsola, gdje je podvrgnut hemoterapijama i daljim ispitivanjima.

I u takvom stanju nije odustao od onoga što najviše voli – fudbala.

Bio je tada trener Bolonje čije treninge je pratio iz bolničke postelje, odakle je komunicirao sa igračima, stručnim štabom i ljudima iz uprave.

Navijači kluba molili su se za njegovo zdravlje, a cijela Italija, Evropa i svijet pružili su mu podršku koja mu je dala novu snagu.

Iako je bilo očigledno da je fizički oslabio, da više nema kosu, već da stalno nosi kapu ili kačket, Mihajlović se vratio treninzima i vođenju tima sa klupe.

Dolazile su informacije da je uspio da pobijedi zastrašujuću bolest koja je ponovo eskalirala s jeseni.

Završio je saradnju sa Bolonjom, otpočeo nove terapije, a nekoliko dana unazad procurile su informacije da je loše. Juče je potvrđeno – Miha je izgubio najtežu bitku.

Mihajlović je rođen 20. februara 1969. godine u Vukovaru. Ponikao je u Borovu, a 1988. prešao je u novosadsku Vojvodinu. Dvije sezone kasnije preselio se u Crvenu zvezdu sa kojom je postao šampion Evrope i svijeta. Karijeru je nastavio u Italiji, gdje je u dresu Rome, Sampdorije, Lacija i Intera stekao status jednog od najboljih defanzivaca Serije A. Bio je specijalista za ,,slobodnjake“ i penale, a vremenom je sa krilne pozicije prekomandovan u zadnju liniju. Osvojio je titulu sa Laciom i Interom, a sa Rimljanima je podigao još trofeje Kupa pobjednika kupova i UEFA Superkupa. Odigrao je 63 utakmice za reprezentaciju i postigao deset golova. Kao trener je vodio Kataniju, Fiorentinu, Sampdoriju, Milan, Torino, Sporting i na kraju Bolonju. Bio je i selektor Srbije.

Od Mihajlovića su se oprostili brojni saigrači, prijatelji, rivali, navijači, klubovi i državni zvaničnici, među kojima je i premijerka Italije – Đorđa Meloni – Borio si se kao lav na terenu i van njega. Bio si primjer i dao hrabrost mnogima koji se suočavaju s bolešću. Opisivali su te kao čeličnog narednika, pokazao si veliko srce. Ti si i uvijek ćeš biti pobjednik – napisala je Meloni na Tviter nalogu.

Posljednji pozdrav uputila je i Serija A. – Serija A je duboko ožalošćena zbog smrti Siniše Mihajlovića, fudbalske i životne legende. Svojom čistom klasom kao fudba-

Preminuo Siniša Mihajlović

FSCG: Hvala, Siniša

Fudbalski savez Crne Gore oprostio se od legendarnog Siniše Mihajlovića – Ljevonogi fudbalski maestro, jedan od najboljih izvođača slobodnih udaraca svih vremena, igračka legenda Crvene zvezde, Lacija i Intera, a kasnije veoma uspješan trener nekoliko italijanskih klubova i reprezentacije Srbije, poslije tri godine velike borbe izgubio je bitku sa leukemijom.

– Siniša je bio veliki čovjek, otvorenog srca za sve ljude, što je po ko zna koji put pokazao 2014. godine kada je, kao trener Sampdorije, ugostio grupu crnogorskih trenera i omogućio im da tokom sedam dana prate rad njegovog stručnog štaba u slavnom italijanskom klubu. Uvijek izuzetno posvećen radu i obavezama, zahtijevajući maksimalnu disciplinu i predanost, davao je cijelog sebe baveći se trenerskim pozivom.

– Zahvalni smo našem Mihi na gostoprimstvu i nesebičnom dijeljenju ogromnog fudbalskog znanja sa našim trenerima tokom sedmodnevnog boravka u Đenovi – piše u objavi FSCG.

ler i trener, svojom snagom i ljudskošću ostavio je neizbrisiv trag u italijanskom i svjetskom fudbalu – poručili su iz Serije A. Golmana ,,azura“ i PSŽ-a Đanluiđija Donarumu pogodila je vijest o smrti trenera koji mu je dao šansu u Milanu. – Uvijek si bio borac i znam koliko si se borio. Zauvijek ću ti biti zahvalan što si vjerovao u mene i za sve što si mi rekao od prvoga dana kada smo se upoznali. Zauvijek ćeš biti u mojem srcu. Zbogom, mister – oglasio se Donaruma.

Tužan je i bivši napadač Kristijan Bobo Vijeri, koji je objavio zajedničku fotogo-

rafiju iz Beograda.

– Teško je danas naći riječi. Počivaj u miru, veliki ratniče – napisao je Vijeri uz emotikone slomljenih srca. Saučešće porodici uputila je Crvena zvezda.

– Sa velikim žaljenjem obavještavamo ,,zvezdaše“ da nas je napustio legendarni Siniša Mihajlović. Veliki ,,zvezdaš“ i čovjek sa nevjerovatnim srcem i snagom preminuo je u 53. godini. Naš klub izražava najdublje saučešće porodici Mihajlović. Neka mu je vječna slava – piše na Tviter nalogu beogradskog kluba. D. K.

Susret u Pobjedi

Nije taj utorak 28. januar 1992. bio tmuran i kišan kao ovaj 16. decembar 2022. Iako usred zime, sunce je sijalo u Titogradu. Danima je redakcijski život bojila vijest da dolaze fudbaleri i stručni štab evropskog i svjetskog šampiona Crvene zvezde, tokom priprema u Budvi, a uoči prijateljske utakmice sa našom Budućnošću. Znalo se da u (ne)formalnom odboru za doček prednost imaju direktori i urednici, ali kada se oko 15 sati moderni autobus ,,Putnika“ parkirao u Bulevaru revolucije niko nije mogao spriječiti novinare, grafičare, ostale zaposlene, ali i stanare okolnih zgrada da pohrle ka ljubimcima.

Legendarni Dragan Džajić, Vladica Popović, naš Dejan Savićević, Miodrag Belodedić, Darko Pančev, Vladimir Jugović, Siniša Mihajlović i ostali iz Zvezdine ekspedicije osmijehom i strpljenjem odgovarali su na znatiželju da se rukuju, slikaju, prime čestitke za Bari i Tokio.

– Prošle godine postigli smo najveće uspjehe svih dosadašnjih generacija jugofudbalera. Osvojili smo Kup šampiona Evrope, bili smo prvaci svijeta i najbolji u Jugoslaviji – ponosno je nabrajao tada 23-godišnji Siniša, u izjavi za Pobjedu, iznoseći pohvale na račun tadašnjeg našeg specijalnog izdanja ,,Priča o Zvezdi“.

Korpulentan, vedar i laganog kretanja, sa rupicama na okruglim obrazima, blagog stiska ruke i kovrdžav opravdao je nadimak ,,Miha Barbika“, ali nije odavao utisak bombardera u kakvog je stasao. Upravo su ga mlađi novinari tada pitali u čemu je tajna njegovih preciznih šuteva, a odgovorom smo bili iznenađeni.

– Dok se zalijećem za penal, ja žmurim i tek kad se skroz približim lopti otvorim oči i šutnem. Za slobodne skroz drugačije, gledam u golmana do kraja, do posljednjeg koraka pratim gdje će i od toga zavisi hoću li preko živog zida ili u njegov ugao – rekao je Siniša prije tri decenije u Pobjedinom Klubu novinara i grafičara.

Pošto je druženje trajalo skoro sat, imali smo vremena da pričamo i o – književnosti. Tako smo saznali da mu je nastavnik čestitao što je pažljivo čitao Andrića

Ubitačna ljevica za majstorluk iz slobodnih udaraca, pregled u igri i borbenost obojili su zatim cijele godine ljepote i uživanja na terenu, kasnije i pored njega. Sportsku borbenost i hrabrost zadržao je i u najtežoj bici, ali je izgubio utakmicu života. R. U-I.

MEDULIN – Stadion u Medulinu. Sudija: Matej Bezelj (Hrvatska). Golovi: 0:1 Perović u 61, 1:1 Bikić u 65, 2:1 Milišić u 71, 3:1 Husikić u 76. min. (iz penala).

HRVATSKA: Letica, Sopić, Sušak (od 68. Rimac), Skelin, Bikić, Čalušić (od 58. Žibanović), Tin Miljak (od 68. Huskić), Baković (od 58. Vlašić), Žeravica (od 58. Klapija), Pavić, Bilajac (od 68. Milišić).

Božinovič, Škrijelj (od 46. Pićurić), Maraš (od 75. Zlatičanin), Tomašević (od 86. Damjanović), Perović, Đukanović, Adžić (od 75. Camaj), Lalević (od 51. Batrićević), Šekularac (od 46. Vračar), Kumburović, Bulatović. Naši kadeti poraženi sui drugom meču sa Hrvatskom, koja je slavila rezultatom 3:1. ,,Sokoli“ su poveli preko Marka Perovića u 61, međutim, domaćin je ubrzo izjednačio, a zatim i preokrenuo. Ivan Bikić pogo-

CRNA

dio je u 65, šest minuta kasnije strijelac je bio Duje Milišić, dok je konačan rezultat postavio Anes Husikić iz jedanaesterca u 76. minutu.

– Odigrali smo još jednu kvalitetnu utakmicu. U prvom poluvremenu disciplinom nijesmo dozvolili rivalu da nas ugrozi, čak smo mi imali tri prilike koje nijesmo iskoristili. Drugo smo odlično otvorili, preko Perovića poveli i došli u situaciju da iz tri prekida primimo tri gola– kazao je Perišić R. P.

Franćesko Toti, italijanski velikan fudbala, uputio je riječi podrške Kristijanu Ronaldu, koji je ove jeseni slobodan igrač.

Slavni portugalski napadač Ronaldo (37) raskinuo je ugovor sa Mančester junajtedom nakon što je izgubio status startera. Njegova reprezentacija je ispala u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva u Kataru, gdje, takođe, u završnici turnira nije bio u prvom timu... – Kada pogledam Ronaldovih posljednjih nekoliko meseci, čini mi se da proživljava ono što sam

ja već iskusio. Mislim da treba pokazati malo poštovanja. Znam kako je kad te gurnu u stranu u momentu kada si na vrhuncu – rekao je Toti. Italijan je u igračkoj penziji od 2017. godine, a kompletnu klupsku karijeru proveo je u Romi, trostrukom prvaku Serije A. Sa reprezentacijom Italije je bio prvak svijeta 2006. godine. R. A.

Legendarni fudbaler i trener u 54. godini izgubio bitku sa teškom bolešću

Sjećanje staro tri decenije

Siniša Mihajlović u Pobjedi sa novinarom Draganom Grozdanovićem

FSCG

Mihajlović prima na poklon crnogorski dres od Savićevića

GORA:

PODGORICA – Đer je Đer, moćan i snažan i kada gubi u serijama i kada mnogobrojne zvijezde nijesu ni blizu reputaciji. Uz imidž tradicije i osvajanja ovaj klub je u dosadašnjih osam kola pokazao mnoge slabosti, najvidljivije u prošlom u porazu od Rapida i derbiju domaće lige od FTC-a. Takav velikan, koji još traži idealnu, stabilnu igru, stigao je u Podgoricu. Dobro poznato mjesto, gdje je velike utakmice gubio, ali i pobjeđivao.

Čini se da niko kao naš i mađarski klub nema tradiciju mečeva koji su uglavnom odlučivali o velikim stvarima. Današnji u ,,Bemax areni“ (počinje u 18 sati) ne odlučuje o trofeju ili prolazu na završni turnir, ali bi mogao da produbi krizu gošći ili da domaćem timu, nakon dva vezana trijumfa, donese novi zamah pred pauzu.

- Jedino će iz poraza nešto da nauče, a do sada nijesu puno gubili. Kada dođe ovakav period, ekipa sjedne i konstruktivno razgovara. Sigurna sam da će skupiti redove i probati da se vrate na pravi kolosiek. Očekujem još jači Đer, a od mojih djevojaka hrabru igru. Jer, ovakve utakmice se igraju bez straha i sa puno odlučnosti. Treba poštovati ovakvu ekipu, ali bez prevelikog respekta. Kada kažem ovo mislim da ekipa ne respektuje sebe, ako previše respektuje protivnika. Znači, tražim da sebe poštuju i ono što rade.

Da hrabro idu u svaku situaciju od jedan na jedan, trčanja nazad, preko finti do šuteva ispred golmana – kazala je Bojana Popović Snaga Đera je i u iskustvu. Ovaj tim igra brzo, lomi protivnika lakim golovima i ritmom. Sa devet metara pogađaju i Slovenka Ana Gros i Dankinja Mete Hansen i još mnoge druge, a sa gola su možda i dvije najbolje golmanke u LŠ – Norvežanka Silje Solberg i Dankinja Sandra Toft. Glava ekipe je srednji bek, reprezentativka Norveške Stine Oftedal - Glupo je pričati o njihovim mogućnostima, na svakoj poziciji imaju po dva-tri igrača. Smatram da treba više sobom, a manje Đerom, da se bavimo. Da budemo mi – mi, guramo naš ritam i da ih ne hranimo lakim golovima. Kada je manje tehničkih grešaka, lakše je igrati ,,šest na šest“. ,,Plave“ će ponovo oslabljene, kao u Hamaru, dočekati posljednji meč pred pauzu. Neizvjestan je nastup kapitenke Milene Raičević, a u sastavu nema Ivone Pavićević - Ivona je i dalje van pogo-

na, a prije januara je nećemo gledati. Milena je pod znakom pitanja, spazam u vratnom dijelu se liječi pauzom. A Katarina Džaferović ide na još jednu operaciju i pred njom je pauza minimum od godinu – kazala je Popović.

Budućnost se nije proslavila u šutevima sa devet metara, povrede, odsustva, drugačiji sistem (više se igralo na pivotkinje, krila i na golove iz driblinga) uveo ih je u nešto novo. Ali, sa probuđenim Ildom Kepić, sve sigurnijom Vanesom Agović, stigli su golovi iz daljine… Uz sve to, Matea Pletikosić, konkretno u posljednjoj pobjedi nad Storhamarom, odigrala je maestralno. Popović je u pretposljednjem meču sa istim rivalom, u ,,vatru bacila“ najmlađu ljevakinju – Jelenu Vukčević, koja je odlično odgovorila zadacima (postigla dva gola).

- U svakoj utakmici, prvenstvu, kada neko fali, drugi dobije šansu. Tako da su i one, u ovim situacijama, uspjele da iskoriste prostor. Pokazale su da se ipak trenira kvalitetno i da u nekim momentima imaju hrabrost i da sebe poštuju. I onda dolaze takva izdanja kao Ildino. Trenirala je 700 i nešto dana, davala se maksi malno i moralo je da se vrati. Samo je stvar da ,,kliknu“ i vide koliko mogu. Možemo im dati potporu, ali same inicijativu moraju da preuzimaju. Nadam se da će takve biti u nedjelju. Znam da je Đer odličan, ali znam i da možemo više nego u prvoj utakmici kada smo bili bojažljivi –istakla je Popović. A. M.

PODGORICA – Rukometna reprezentacija Crne Gore prvi dio priprema za Svjetsko prvenstvo u Poljskoj i Švedskoj počeće 24. decembra, u nekompletnom sastavu.

Zbog klupskih obaveza, dio igrača koji će konkurisati za mjesto u nacionalnom timu na planetarnoj smotri neće biti sa saigračima u prvom dijelu priprema, tokom kojih će Crna Gora 27. i 28. decembra odigrati prijateljske utakmice sa Sjevernom Makedonijom. Poznat je i spisak od 18 igrača koji će biti na raspolaganju selektoru Zoranu Roganoviću za kontrolne utakmice u Skoplju. Na njemu su golmani Nikola Matović, Jagoš Braunović i Vasilije Vujović, krila Filip Vujović, Aleksandar Bakić, Mirko Ra-

dović i Luka Radović, pivoti Vuk Lazović, Miodrag Ćorsović i Luka Vujović, bekovi Risto Vujačić, Luka Vukićević, Božidar Simić, Stevan Vujović, Miloš Božović, Arsenije Dragašević, Aleksandar Glendža i Luka Barjaktarović

Nacionalni tim u kompletnom sastavu trebalo bi da se okupi 1. januara, kada je planirano da se priključe Nebojša Simić, Branko Vujović, Miloš Vujović, Radojica Čepić, Vasko Ševaljević, Marko Lasica, Nemanja Grbović, Božo Anđelić i Vasilije Kaluđerović Izabranici selektora Zorana Roganovića imaće i dvije provjere u Dohi protiv Katara, 3. i 5. januara, odakle putuju za Krakov, gdje 12. januara duelom protiv Španije počinju učešće na Svjetskom prvenstvu.

Rivali u grupi biće im i Iran i Čile. Ne. K.

PODGORICA – Ako Herceg Novi danas u Baru eliminiše Galeb, u četvrtfinalu Kupa Crne Gore za odbojkašice, prvi put u nezavisnoj državi u finalu neće biti ni Luke Bar, niti Galeba. Barski timovi su do sada odigrali najviše međusobnih finala (osam puta), a uvijek je u finalu bio barem jedan od tih timova (Luka Bar 14 puta, Galeb deset), zbog čega su Luka Bar i Galeb najtrofejniji klubovi u kup takmičenju sa po sedam trofeja.

Voljom žrijeba, koji kod dama nije bio poludirigovan, a prvenstveno zbog toga što se ove sezone pojavio, za naše prilike, i te kako pojačani Herceg Novi (bez izgubljenog seta je u prvenstvu i Kupu do sada), Luka Bar je od Herceg Novog eliminisana već u osmini finala, a isto bi, realno, trebalo da se dogodi i Galebu, koji brani trofej. Ako se ne dogodi iznenađenje u ,,Topolici“ (u prvenstvu su Novljanke na svom terenu slavile 3:0), završnica Kupa, po-

sebno finale, proteći će bez naših najtrofejnijih klubova i biće lišeno rezultatske neizvjesnosti. A prvi put bi moglo da se dogodi, ako se ne sretnu u polufinalu, da finale igraju dva tima iz Herceg Novog, pošto Albatros ima ekipu koja je kvalitetom kadra da dogura da same završnice.

Inače, od svih četvrtfinalista, samo su Morača i Budućnost do sada igrale finale, Morača tri, a Budućnost dva puta…

Vukčević direktor selekcija

PODGORICA – Nekadašnji kapiten i član zlatne generacije košarkaša Budućnosti s kraja prošlog i početka ovog milenijuma Dragan Vukčević imenovan je za novog direktora košarkaške reprezentacije, odlučio je Upravni odbor KSCG.

Vukčević, nekadašnje krilo, kome je specijalnost bio šut za tri poena, najbolje košarkaške godine je proveo u dresu Budućnosti, sa kojom je prvo 3. marta 1996. godine osvojio Kup SR Jugoslavije, u nezaboravnom finalu u Nikšiću protiv Partizana (126:115) za prvi trofej u klupskoj istoriji podgoričkog kluba. Poslije toga je osvojio i tri uzastopne šampionske titule (1999, 2000, 2001).

Nastupao je još za francuske klubove Maurijen i Šalon, kiparski Keravnos i poljski Anvil. Po završetku karijere radio je u podgoričkom klubu kao direktor mlađih kategorija. S. J.

Nadaju se prvom ,,skalpu“

PODGORICA – Nakon mečeva i poraza od Crvene zvezde i Budućnost Volija, pred košarkašima

SC Derbija je novo veliko decembarsko iskušenje, treće od ukupno pet sa ekipama iz vrha tabele koliko ih čeka do kraja godine – izabranici Andreja Žakelja od 17 sati u ,,Morači“ dočekuju Cedevita Olimpiju, sa željom da pokušaju da prvi put u sezoni sruše jednog favorita.

,,Studenti“ su protiv Partizana, Crvene zvezde i Budućnosti odigrali po tri odlične četvrtine, ali im je uvijek falila jedna za konačan uspjeh. Podgoričani će do podviga pokušati da dođu protiv ekipe koja je u seriji od četiri pobjede, a u prethodnom kolu je srušila i Partizan… - Čeka nas tim koji se poslije početka sezone kompletirao i već pokazao svoj kvalitet na meču protiv Partizana. U samom su vrhu ABA lige, igraju brzu, napadačku košarku, sa dosta većom rotacijom i do-

sta boljom odbranom. Moramo da odgovorimo fizički, sa više energije i pogotovo više fokusa nego na prošloj utakmici – rekao je Žakelj.

SC Derbi je u prethodnih 10 kola upisao četiri pobjede i šest poraza, dok Cedevita Olimpija ima dva poraza, od kojih jedan u Podgorici protiv Budućnosti.

- Cedevita Olimpija ima, možda, i najbolji napadački potencijal u ABA ligi. Moramo pokušati da odgovorimo na njihovu veliku energiju i veliki broj šuteva za tri poena. Potrebno je pokušati da svedemo njihove bekove na što manji broj lakih šuteva. Razmišljamo najviše o nama i našoj igri. Uz veliku energiju i fokus očekujem da budemo što duže u egalu i da na kraju pokušamo da ostvarimo pobjedu – rekao je Andrija Slavković, bek Podgoričana.

SC Derbi je izgubio oba prošlosezonska duela protiv Cedevita Olimpije, oba puta nakon jake borbe. U Ljubljani je bilo 88:78, a u ,,Morači“ 88:80.

Biće to i duel nekadašnjih saradnika u slovenačkoj Primorskoj, kada je Žakelj bio pomoćnik Jurici Golemcu - SC Derbi je veoma dobro organizovan tim sa mladim talentima i nekim iskusnim igračima koji su sa istim trenerom već dvije godine. U posljednja dva meča naši rivali su odlično odoljeli Crvenoj zvezdi i Budućnosti. Očekujemo veoma tešku utakmicu. Nijesmo u najboljem ritmu, sa malo treninga, ali dovoljno da krenemo na put sa samopouzdanjem, sa željom da damo sve od sebe, da se pobjedom vratimo u Ljubljanu – rekao je trener Cedevita Olimpije Jurica Golemac. S. J.

Raskinut ugovor sa Tišmom, otišao je u Split

Boris Tišma više nije član SC Derbija, pošto je podgorički klub sporazumno raskinuo ugovor sa dvadesetogodišnjim hrvatskim košarkašem. Karijeru će nastaviti u Splitu, sa kojim je potpisao ugovor do 2025. godine.

– Naš klub Borisu želi sve najbolje u privatnom i profesionalnom životu, objavio je najmlađi crnogorski abaligaš.

Nakon što je zbog povrede skočnog zgloba propustio drugi dio prošle sezone, Tišma ove sezone nije imao zapaženu minutažu, a u igru je ulazio samo u prvih pet kola (prosječno 7,2 minuta), uz prosječnih 2,2 poena u ABA ligi. Prošle sezone, do povrede, imao je prosjek od 7,1 poen i 2,4 skoka.

Krilni košarkaš, koga su svojevremeno poredili sa Tonijem Kukočem, u Podgoricu je stigao na ljeto prošle godine iz Reala, odnosno, Betisa gdje je bio na pozajmici, nakon što je jedan od najtalentovanijih igrača svoje generacije debitovao u Realu sa samo 17 godina, u januaru 2020. godine.

Kakav debakl Milvoki Baksa: jednog od favorita za titulu isprašili su Memfis Grizlisi, čak 142:101, u izdanju za pamćenje.

Lider Zapadne konferencije Memfis (19-9) tako je stigao do sedme pobjede zaredom, u meču u kom nije ni bilo potrebe da glavni igrači igraju u završnici. Prva zvijezda, bek Dža Morent, kompletirao je tripl-dabl za samo 26 minuta na parketu: postigao je 25 poena uz po deset skokova i asistencija. Bruks je dodao 18, a Džons 16 poena. Prva zvijezda Milvokija Adetokumbo zaustavljen je na svega 19 poena. Sa skorom 20-8 ,,jeleni“ su drugi na Istoku, sa porazom više od lidera Bostona.

Majami je savladao Hjuston 111:108 za peto mjesto na Istoku (15-15), a fantastično je igrao bek Tajler Hiro, koji je upisao 41 poen.

Zamalo je Majami ispustio prednost

od 12 poena četiri i po minuta do kraja meča, a Hjuston je izuzetnom odbranom uspio da u tom periodu ne primi koš. Batler je u pobjedi upisao 20 poena uz deset skokova.

Juta je savladala dojučerašnjeg lidera Zapada Nju Orleans 132:129, uz vrhunsko izdanje Džordana Klarksona sa 39 poena.

,,Džezeri“ su bili napadački raspoloženi, Markanen je dodao 31 poen u trijumfu. Sa druge strane, krilni centar Vilijamson upisao je 31 poen. Juta je sedma na Zapadu (17-14, dva trijumfa zaredom), a Nju Orleans drugi (18-10). S. S.

Slavni argentinski plejmejker Fakundo Kampaco (31) novi je košarkaš Crvene zvezde, evroligaša kojeg sa klupe predvodi naš Duško Ivanović.

Argentinac se odlučio za potpis za šampiona ABA lige, nakon što njegov bivši klub Real Madrid nije izjednačio ponudu beogradskog kluba za ugovor za narednu sezonu i po. Kampaco u Zvezdu stiže nakon što je od jeseni 2020. nastupao za Denver Nagitse u NBA ligi. Dolazak izuzetnog organizatora igre potvrdio je njegov zemljak, Zvezdin igrač Luka Vi-

ldosa, objavom na društvenim mrežama.

U Evroligi je Kampaco igrao izu-

zetno za Real u četiri sezone, najbolje u sezoni 2019–20. kada je bilježio 9,9 poena, 7,1 asistenciju i 1,4 ukradene lopte u prosjeku. Po spekulacijama evropske košarkaške javnosti, popularni Faku zaradiće do kraja sezone 1,8 miliona eura, a ako ostane i u narednoj sezoni, još 2,5 miliona eura. Ivanovićeva Zvezda trenutno ima skor 7-7 u Evroligi, a slijedi joj serija teških utakmica. Klub je u problemu sa igračkim kadrom nakon povrede centra Hasana Martina, bivšeg igrača Budućnost Volija, kojem predstoji pauza od oko dva mjeseca. R. A.

nati na prvu zvijezdu, po mnogima najboljeg šutera moderne košarke.

Aktuelni NBA šampion skoro sigurno do kraja godine neće raču-

Ovo je jedan u nizu problema za ,,ratnike“ iz San Franciska, koji igraju daleko ispod očekivanja od starta sezone i trenutno su van plej-of zone. Golden Stejt sa Karijem na terenu ima učinak 14-12, a bez njega nijesu došli do trijumfa u tri utakmice. Ove sezone Kari bilježi 30 poena, 6,8 asistencija i 6,6 skokova u prosjeku, uz ukradenu loptu po meču i 50 procenata šuta iz igre. Bek visok 188 santimetara je četvorostru-

Košarkaši SC Derbija od 17 sati dočekuju Cedevita Olimpiju u 11. kolu Admiralbet

Sa prošlosezonskog meča dva tima u ,,Morači“

Odlučio Upravni odbor KSCG

Stefon Kari (34) neće moći da nastupa za Golden Stejt Voriorse u narednih nekoliko sedmica zbog povrede ramena.

ki NBA šampion, a rekorder je sa najviše postignutih trojki u istoriji najjače lige svijeta.

Ljubav naroda rumunskog i junačnog naroda crnogorskog

Dopisi.

Iz Podgorice, 10. junija. — Koliko smo razumjeti mogli turska je vlada izgubila bila povjerenje na Mustaf pašu, koji je razpravljao tursko-crnogorske razmirice, zbog čega ga je iz Skadra uklonila a na mjesto njega drugog poslala, koji je onomad iz Skadra u Podgoricu došao, da novu upravu u narodu podigne, koja će zadovoljiti samo ovdašnje Turke. I ono malo slobode i ravnopravnosti prividne, koju je bio dao Mustaf paša Hrišćanima, pogažena je sa novim naredbama ovoga paše. Tek što je došao pa nam je učinio veliku nepravdu. On je po želji podgorički Turaka oteo od nas „guvna Stanića” koja je bila zemlja crkovna, te su sada na istom mjestu nasilno Turci mehtep (školu) počeli graditi. Tijem je javno osvjedočeno tursko nasilje i gospodarenje, pored obećavanja visoke porte da Turčin i svaki milet jednako pravo uživa, a jevo nečovječnog prava turskog gospodarenja koji i crkovne zemlje otimlju.

Zaman smo se tužili paši, on nas nehtjede saslušati. I kad on čini takvo nasilje, on koji treba da pazi da se svuda čini pravica narodu, šta onda imamo pod njegovom vladom očekivati od drugijeh Turaka.

Slobodu, koju kako tako uživasmo pod Mustaf pašom, danas sa dolaskom ovoga paše izgubili smo, zbog čega su ovdašnji trgovci i narod bojali se i u Ostrog poći, da nebi u podozrenje pali. Skadar, 8. juna. — Nijesam vi još pisao, od kako je došao novi paša Šefćet paša, pa ni sada vi, što se njega tiče, neću mnogo pisati. Čini mi se da neće ni on zadugo ovdje stajati, može biti ne toliko zbog toga što se ni njemu samome ne svidi u Skadru, nego što mogu takve okolnosti nastati. Ima šest dana kako je otišao u Podgoricu i sinoć se vratio u Skadar. Hrišćani postaju sve nezadovoljniji s njime. Možda vam je već javljeno, da je u Podgorici uzeo Srbima njihovo veliko zemljište, gdje su htjeli da grade crkvu, i poklonio ga podgoričkim turcima. Naravno da je to jako ogorčilo Zetske Srbe, u toliko više, što je bivši paša bio već potvrdio da je ono zemljište srpsko.

No u samoj Arbaniji još mnogo veće ogorčenje i uzrujanost nastupa i to svaki dan sve očevidnije. Prošle neđelje koliko je god Krajinjana došlo u Skadar, svaki je uhvaćen i bačen u tavnicu po nalogu pašinom. Za to

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

U prošlu subotu došao je na Cetinje g. Vokaresko, kneževski rumunski zastupnik u Biogradu. G. Vokaresko poslat je od Nj. Sv. kneza od Rumunije Karla I. Nj. Sv. knezu Nikoli I, da mu preda svojeručno njegovo pismo i njegov lik, koji je u velikom obliku vješto izrađen i u vještački izrađenom okviru postavljen

ove neđelje nije nijedan od Krajine došao na Pazar, samo žene. Za sad je varoš mirna, no u selima neprestaje puška. Nije dnevi, što se nebiju. Od kako je Mustafa paša pošao, palo je mrtvijeh i ranjenijeh više od 50, a kakvi su izgledi sve će više biti. Šlak i Temal pobi se među sobom. Od Temala poginuše 3, a 5 iz Šlaka. Vlada je poslala i pozvala obe strane na ispit no do danas nijesu došli. — I tako neprestano biva u Arbaniji. Istina, da su to amo obične pojave, no njekako nam sad čudnije zvoni. Juče pošao je ruski sekretar g. Batorski za Bar. Danas je došao g. Vasić, austro-ugarski konsuo, koji je njekoliko dana u prošetnji bio.

Novosti.

— Praška „Politika” donosi iz Petrograda jedan senzacioni telegram, da su Rusi uhvatili jednog pruskog špijuna i u njega našli njekoliko strategičeskijeh planova, među kojima je i prelazak preko Dnjestra i dr. Ovo su mu našli između duvarova od sanduka, koji je dakle dva duvara ima.

Različnosti. (Najduži most) na cijelome svijetu biće blizu Mobile na željeznici Mobile – Montgomeri. Stoji na deset redova gvozdeni-

jeh stupaca, a dugačak je petnajest ingleškijeh milja. (U Českoj) potrošeno je g. 1871 215,625,200 domaćijeh, 378,725 inozemnijeh cigara; 1,385,770 bečkijeh funti burmuta, 11,300,109 beč. funti i 8,130,613 listova duvana za lulu. Za to je ukupno plaćeno 12,548,438 f. G. 1870 potrošeno je u Českoj za duvan, 11,450,010 dakle je stanovništvo Česke u g. 1871 za cio jedan milion fior. više popušilo, nego godinu prije. (Mladi komunista Žol), kojem bješe istom petnajest godina, bješe osuđen u Parizu na pet godina tamnice, kad su mu pročitali presudu, skoči na stolac i poviče: „Šta? Ja u zatvor? Ovaj vam nije stvoren za zatvor!“ Izvadi za tijem nož iz džepa, probode se nekoliko puta u vrat, i — umre.

„CrnogoraC“, br. 26. izdanje od 1. jula 1872. godine

Dopisi. Cetinje, 30. julija. — U prošlu subotu došao je na Cetinje g. Vokaresko, kneževski rumunski zastupnik u Biogradu. G.

Vokaresko poslat je od Nj. Sv. kneza od Rumunije Karla I Nj. Sv. knezu Nikoli I., da mu preda svojeručno njegovo pismo i njegov lik, koji je u velikom obliku vješto izrađen i u vještački izrađenom okviru postavljen. Svijetli knez rumunski naslikan je sa crnogorskom lentom i zvijezdom, ordenom Kneza Danila. Nj. Sv. knez Nikola I. primio je istoga dana poslanika rumunskog, koji ga je ovim riječima pozdravio:

„Nj. Sv. Karlo knez Rumunije, moj gospodar, naložio mi je, da dođem u Crnu Goru i da predam u ruke V. Svijetlosti ovo njegovo svojeručno pismo zajedno sa njegovim likom. Dolazim dakle izvršiti moju veliku misiju. Moj gospodar, izvolio mi je još naložiti, da budem V. Sv. tumač iskrene i bratske ljubavi, koju gaji prema V. Svijetlosti i Vašoj porodici. Najdražija želja kneza Karla kao i cijele

Rumunije jeste, da se umnože i zbliže sveze ljubavi, koje tako sretno vežu narod rumunski i junačan narod crnogorski, i da ova dva naroda, istina jako razdvojena rastojanjem ali sa svim približena jednakijem interesima, u solidarnosti mogu ispuniti opredjeljenje, koje im je proviđenje božje naznačilo. Ja smatram, V. Svjetlost za veliku sreću i počast, što mi je data prilika da budem kod Vas tumač ovakvijem čuvstvama i pokorno molim V. Sv. da bi izvolila pokloniti mi svoju blagonaklonost i primiti izraz moje duboke odanosti”.

Na to je odgovorila Nj. Sv. Nikola I.: „Gospodine, sa osobito radosnim osjećanjem primam ovi novi znak ljubavi, koji mi je ovom prilikom ukazan od Nj. Sv. kneza Karla, mojega brata, od kojega mi predajete njegovo svojeručno pismo i lik njegov. Misija, koju je Vama, Nj. Sv. izvolila povjeriti, služi mi kao novo uvjerenje o čuvstvima, o kojima znam, da gaji prema nama. Sretan sam, što mogu preko Vas izraziti simpatije, koje mi gajimo prema Njegovoj ličnosti, porodici i narodu“.

Mladi komunista Žol, kojem bješe istom petnajest godina, bješe osuđen u Parizu na pet godina tamnice, kad su mu pročitali presudu, skoči na stolac i poviče: „Šta? Ja u zatvor? Ovaj vam nije stvoren za zatvor!“ Izvadi za tijem nož iz džepa, probode se nekoliko puta u vrat, i — umre

G. Vakaresko ostao je, kao što čujemo, po želji Nj. Sv. kneza Nikole, cijelu neđelju na Cetinju, i tek se danas vratio. (…) — U prošli Četvrtak proslavljen je uobičajenim svečanim načinom Petrovdan na Cetinju. I ove godine bilo je dosta naroda izblizu i izdaleka ali manje nego prošlijeh godina, jer već od duže vremena nahođaše kiša skoro bez prestanka. U srijedu bila je velika večernja; služio je preosvešteni mitropolit, a prisustvovala je i Nj. Svijetlost knez Nikola I. sa svom gospodom senatorima i drugima. Takođe je prisutan bio i g. Vokaresko, rumunski zastupnik. U veče je bila varoš osvijetljena. U 8 ura bio je u knjaževom dvoru sjajan objed, za vrijeme kojega je svirala vojnička banda pred dvorom. Sjutra, na Petrovdan, bila je u 9 ura liturđija, koju je preosvešteni g. mitropolit Ilarion sa cijelim sveštenstvom ovdašnjim odslužio, na koju su došle i Nj. Sv. knez i kneginja sa svijetlom porodicom praćeni g.g. senatorima i mnogim narodom. G. Vokaresko, zastupnik rumunski sa svojom gospođom bio je takođe. Po službi išlo se u dvor na čestitanje. Međutijem narod, koji se sve više prikupljao, veselio se bez prestanka. Osobito je divno veselje bilo u veče u dvorskoj bašti i trajalo je do blizu 11 ura noći. (Nastavlja se)

Cetinje krajem 19. stoljeća

Knjaz Nikola I Petrović Njegoš, 1882. godina

Rumunski knez Karlo I (1839-1914) - kralj od 1881. godine

Odabrao i priredio: Slobodan ČUKIĆ

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Poslovni broj: Iv. br. 1779/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “Zer Zei” doo Bar/ Jovana Tomaševića G9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06506 od 18.07.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.12.2022. godine, donio je

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA

ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika “Zer Zei” doo Bar/ Jovana Tomaševića G9, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P06506 od 18.07.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 17.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika.S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.12.2022. godine.

da je Nosilac projekta „KIPS GRADNJA“ d.o.o. iz Podgorice, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za Skladišni objekat sa pripadajućom administracijom na dijelu urbanističke parcele UP 393, koju čini katastarska parcela br. 213/1 KO Donja Gorica, u zahvatu Izmjena i dopuna DUP-a „Gornja Gorica 2“- zona A, Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me.

Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 16.01.2023.godine.

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

Poslovni broj: Iv. br. 1868/22. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Asanović Aldijana – nutik “Monte print” doo Bar/ Igumanska 31, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P00519 od 13.10.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.12.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Asanović Aldijana – nutik “Monte print” doo Bar/ Igumanska 31, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. P00519 od 13.10.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 03.11.2022. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.12.2022. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1918/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Dubljević Igor iz Bara/ Čanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018286 od 15.09.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 16.12.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnih povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Dubljević Igor iz Bara/ Čanj bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 018286 od 15.09.2022. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.11.2022. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 16.12.2022. godine.

Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Sali za satanke preduzeća „KIPS GRADNJA“ d.o.o., Ankarski bulevar br. 20, Podgorica, dana‚ 30.12.2022. godine, sa početkom u 10, 00h časova

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć

KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77

Universal Capital Bank

1.Emitent Investiciono – razvojni fond Crne Gore A.D. Podgorica, na sjednici Redovne Skupštine od 22.11.2022. godine, donio je Odluku o zatvorenoj ponudi emisije akcija postojećim akcionarima po osnovu prava preče kupovine u

3.Upis

– račun br. 520-3663-47 kod „Hipotekarne banke” A.D. Podgorica.

4.Sva obavještenja se mogu dobiti na tel. br. 020/416-640.

Izvršni direktor dr Irena Radović, s.r.

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

JAVNO OBAVJEŠTENJE AKCIONARIMA INVESTICIONO – RAZVOJNOG FONDA CRNE GORE A.D. O EMISIJI AKCIJA ZA PRODAJU POSTOJEĆIM AKCIONARIMA PO OSNOVU PRAVA PREČE KUPOVINE

Dragi

Posljednji pozdrav,

GOGA

Tužnog srca ti se obraćam pred let iznad svih nas jer tvoja duša ne zna bez za slobodu.

Pamtiću te uvijek nasmijanog i posebnog, VELIKI MAJSTORE.

JAKŠA BOŽOVIĆ sa porodicom 757

„Dragi brate,

DARKO ČABARKAPA

Teško se mirim da te neću više vidjeti i zagrliti. Ostavio si tragove koji se ne brišu, sjećanja koja ne blijede, ljubav i dobrotu koja se pamte.

Pridružio si se Dragoslavu i našim roditeljima. Nek tvoja plemenita duša zajedno sa njima počiva u miru.

DARKA VULOVIĆ sa porodicom“

DARKU ČABARKAPI

Viješću o tvojoj iznenadnoj smrti, odjeknula je tuga i bol. Rijetki su ljudi poput tebe, zaista rijetki.

Velikodušno dijelivši ljubav sa porodicom i prijateljima, uživajući u ljepotama života punim plućima, a uvijek imajući mjesta za još jedan zlata vrijedan savjet, jedinstven tvom britkom umu, ostavio si vječni pečat na sve koji su te poznavali.

Tvoja jedinstvena životna iskra nastavlja da plamti kroz tvoju Saru, Nađu i Đanu, koje su bile tvoj najveći ponos. Zato te nikad nećemo zaboraviti.

ALEKSA JANKOVIĆ sa porodicom

758

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici VJERI IVANOVIĆ

Počivaj u miru.

SAVO i NADA KAPA sa porodicom 746

756

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

SPASOJU POPOVIĆU

Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće. Porodica pok. LJUBA MILIĆA 720

Posljednji pozdrav komšiji

SPASOJU POPOVIĆU

Počivaj u miru.

PORODICA KARIĆ 754

Posljednji pozdrav dragom

SPASOJU POPOVIĆU

Počivaj u miru. S poštovanjem KOMŠIJE IZ ULAZA 4. JUL CETINJE 749

MILENKO – MIĆINA MARTINOVIĆ

Danas, na tvoj rođendan, sjećamo se tebe sa tugom i bolom u srcu. Nemamo riječi da ti kažemo koliko nam nedostaje tvoja čista, plemenita duša. Dragi naš Mićina, godine prolaze, ne umanjujujući bol za tobom, ali ni radost što si bio dio naših života.

Tvoja PORODICA

755

Posljednji pozdrav dragom đedu i prađedu

Dragi đedo, hvala ti na dobroti, pažnji i lijepim trenucima koje si nam pružao. Počivaj u miru.

Tvoji: JOVO, MAJA, JELENA i DUNJA 750

Posljednji pozdrav dragom prađedu

BLAŽU

Tvoja praunučad: JELENA, DUNJA, PAVLE i ANĐA 751

Posljednji pozdrav đedu i prađedu

BLAŽU BLAŽU

Dragi đedo, bio si najsjajniji primjer čovjeka, blage i smirene naravi, oštrog uma i velikog srca, zbog čega si nam služio na ponos.

Tvoji: DALIBOR, MIRJANA, PAVLE i ANĐA 752

Posljednji pozdrav svekru BLAŽU Jovovom ĐONOVIĆU Snaha DRAGICA sa porodicom 753

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici IKI

гдје ће се у 14 часова обавити сахрана. Ожалошћени: кћерка НАДА, снахе ДРАГИЦА, ЈЕЛЕНА, ДАРКА, МАЈА и МИРЈАНА, братаничне ЉИЉАНА и РАДОЈКА, унучад ЈОВО, ДАЛИБОР, ДЕЈАН, СРЂАН, МИТАР, ПРЕДРАГ, САЊА и АНА, праунучад и остала многобројна родбина 748

Посљедњи поздрав нашем драгом МИЋКУ Затечени и тужни. ЦАКА, ЋАРА и ВАЊА 726 Посљедњи поздрав драгом комшији ГОГИ Тужни због твог прераног одласка. БУГО, СЕКА и СВЕТЛАНА 727

Godina dana je od kada nije sa nama naš zet

Posljednji pozdrav dragom stricu BATU

Uspomenu na tvoj dragi i vedri lik čuvaćemo od zaborava. Počivaj u miru.

Bratanići ACO, BORKO i OGI 742

Posljednji pozdrav našem čika ĐERKU

Čuvaće ga od zaborava

ĐINA LAKIĆ, DUŠAN RASPOPOVIĆ, MILAN JOVOVIĆ i STEFAN ĆULAFIĆ 703

Godina dana je od kada nije sa nama naša voljena supruga, majka, svekrva i baka

DANOJLA Jakšina VLAHOVIĆ

Teško je riječima opisati bol i prazninu koju osjećamo od kako nijesi sa nama.

Vrijeme prolazi, a mi učimo kako da živimo bez tebe. Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne liječi. Tvoji: suprug JAKŠA, sin ZDRAVKO i ćerka NATAŠA-SEKA sa porodicama   740

Godina je dana od smrti naše voljene bake

DANOJLE Jakšine VLAHOVIĆ

ZORAN POPOVIĆ

Nedostaje nam iskreno druženje i tvoj veseli duh. ŽELJKO NIKOLIĆ sa porodicom 743

Tužna je godina dana od kada nije sa nama naš sestrić

ZORAN POPOVIĆ

Lako je naći lijepo lice, teško je naći dobro srce. Neutješne tetke ZORKA, LELA i VERA sa porodicama 745

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Ostavila si nam puno lijepih uspomena, da te vječno pamtimo, da o tebi govorimo.

Nedostaje nam tvoj topli osmjeh i blage riječi kojima si nas dočekivala i ispraćala.

Tvoja unučad MARIJA, STEFAN i KATARINA   741

Četrdeset dana od smrti VIDOSAVE Ljubove ŽARKOVIĆ

U neđelju, 18. decembra 2022. u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću.

Porodica ŽARKOVIĆ 731

ZORAN Žarkov JOVANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Danilovgrad, dana 16. decembra od 13 do 17 časova i 17. decembra od 10 do 14 časova, kada se kreće u selo Mosori gdje će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Ladovina u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga NENA, brat ILIJA – BATO, sestra SANJA, snaha MILICA, sestrić DRAŽEN, sestrična MARIJA, stričevi BUDIMIR, RADOVAN i DRAGAN, strine CANA i LJUBINKA, tetke JULKA i MILEVA i ostala mnogobrojna rodbina 706 Poštovanom

Dana 16. decembra preminula je iznenada u 84. godini naša draga

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

ZORANU Žarkovom JOVANOVIĆU

DRAGICA Miljanova TOMIĆ

Saučešće primamo dana 17. decembra na Čepurcima od 9 do 12 časova, kada se kreće za Nikšić gdje će se na gradskom groblju primati saučešće od 13.30 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sestre BRANKA i SAŠA, sestrići MILJAN, BLAŽO i NIKOLA, sestrične SEKA i TAMARA 729

Opraštamo se od tebe

Falićeš mi, i ne samo meni nego svakom ko te znao.  Falićeš cijelom gradu.

ZOĆO

U tišini vječnog mira neka te naše misli prate. Čast je bila imati te za komšiju i prijatelja, a neizmjerna je tuga jer te danas pratimo na posljednje putovanje. Otišao si nečujno i ostavio nas nijeme od bola i nevjerice. Zauvijek ćemo te se sjećati.

DRAGICI

Teško je prihvatiti činjenicu da te više nema. Bila si naš uzor, oslonac. Uspomenu na tebe vrijeme neće izbrisati. S ponosom ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoji: SAŠA, NIKOLA, JELENA, VUKO i SOFIJA 734

Posljednji pozdrav dragoj tetki

RANKO N. JOVOVIĆ  732

Posljednji pozdrav uzornoj crnogorki

VJERI Ljubovoj IVANOVIĆ

Draga Vekune, živjela si pošteno, hrabro i dostojanstveno. Nikad nećemo zaboraviti lijepe trenutke koje smo proveli zajedno.Familija DRAGANA i ZORICE MARTINOVIĆ

Ožalošćene porodice KLJAJIĆ, SAVELJIĆ i BAROVIĆ 738 Kume,

DRAGICI

Gaga, hvala ti na neizmjernoj ljubavi i dobroti koju si nam pružala. Malo je riječi a previše tuge da ti kažemo koliko ćeš nam nedostajati.

Tvoji: SEKA, PEŠA, MILOŠ i IGOR sa porodicama 735

Posljednji pozdrav

DRAGICI

Draga moja sestro, i sama pomisao da ćemo se nekad rastati budila je suze u mojim očima. Danas kad je došao taj dan, moja tuga je prevelika da se opiše riječima. Iako više neću osjetiti tvoj topli zagrljaj znaj da ćeš uvijek biti u mom srcu i mojim mislima.

Tvoja SAŠA 736 Draga

ZORANU JOVANOVIĆU

Nijemi smo od bola, skamenjeni od tuge, uvijek ćeš živjeti u našim srcima. Počivaju u miru, među anđelima a mi ćemo te čuvati od zaborava.

ŽELJO BRAJOVIĆ sa porodicom 721

Hvala ti na svemu.

GAGA

Tvoj MILJAN 737

Tužnim srcem javljamo da je iznenada preminuo naš dragi

Oglasi i obavještenja

Dana 15. decembra 2022. iznenada je u 61. godini preminuo naš

Dvije godine su prošle od kada nas je napustila naša majka

Posljednji pozdrav dragoj tetki VJERI

Dipl. ing DARKO Gojkov ČABARKAPA

Porodica prima saučešće u Gradskoj kapeli u Nikšiću u petak od 13 do 16 sati i u subotu od 11 sati. Sahrana je u subotu u 13 sati na groblju u Glibavcu.

Kuća žalosti: Ul. Meše Selimovića br. 2, Podgorica.

Njegovi: kćeri SARA, NAĐA i ĐANA, supruga SVETLANA, sestra DARKA, snaha VESNA, zet NEBOJŠA, bratanić STEFAN, bratanična MARIJA, sestrić VLADE, sestrična JOVANA i ostala rodbina

698

Dragi

DARKO

Hvala ti za sve lijepe uspomene. Nedostajaćeš nam. Počivaj u miru.

STEFAN sa porodicom  683

Posljednji pozdrav snahi i ujni

IKONIJI NIKOLIĆ

U tišini vječnog mira neka počiva tvoja dobra duša. Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.

Zaova MILENA STOJANOVIĆ sa porodicom 739

Posljednji pozdrav

PREDRAG – BATO RADONJIĆ

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je prazninu u našim srcima. Bio si primjer dobrote, iskrenosti i poštenja. Hvala ti na svemu.

SRETO RADONJIĆ sa porodicom 724

OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456

STANA ĐUKANOVIĆ

Prateći njene želje, koje nam je ostavila, koračajući putevima, koje nam je ona utabala, naša mila majka živi sa nama.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

MILENA i BLAŽO 714

Draga

VEKE

Hvala ti za svaku toplu riječ, ljubav i pažnju, koju si mi pružila. Nedostajaćeš mi puno.

MARINA i RAJKO VUJOVIĆ sa porodicom 715

Njeni: ANA, MILO i ACO ĐUKANOVIĆ sa porodicama 728

S tugom i poštovanjem opraštamo se od drage kume

IKE NIKOLIĆ

Uvijek ćemo se sjećati tvog vedrog lika, dobrote i najljepših ljudskih osobina.

VASKO i VERA IVANOVIĆ sa porodicom 725

Posljednji pozdrav

SPASOJU POPOVIĆU

Počivaj u miru. Porodici iskreno saučešće.

SLOBODAN VUJOVIĆ 730

Posljednji pozdrav mom plemenitom bratu od strica

BATU RADONJIĆU

Bato, nikad neću zaboraviti tvoju nesebičnu pažnju, iskrena i bratska druženja koja će mi puno nedostajati. Počivaj u miru, a ja ću te čuvati od zaborava.

sestra od strica TANJA RADONJIĆ 675

VJERA

Tvoja plemenitost ostaće nam u trajnom sjećanju. MIŠKO VUJOVIĆ sa porodicom 716

Posljednji pozdrav dragoj VJERI

Od DRAGANA MUDREŠE 722

Posljednji pozdrav tetki VJERI

Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena. Počivaj u miru.

SAŠA, SANJA, MIRA, DEJA, LEKA 723

Posljednji pozdrav našem BATU

RADONJIĆU

Sve što je časno, pošteno i nadasve ljudsko bilo je u tvom srcu DACA i DADO RADONJIĆ sa porodicom 676

Dana 15. decembra 2022. godine, umro je naš dragi i nikad prežaljeni

SPASOJE Savov POPOVIĆ

Sahrana je obavljena dana 16. decembra u krugu uže porodice na Novom groblju na Cetinju.

Posljednji pozdrav strini i babi

Posljednji pozdrav dragoj

Ožalošćeni: sinovi: DRAGAN – MIĆA i ZORAN, snaha MARINA, unuke: VLADANA i MILICA, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina 693

Posljednji pozdrav našem ocu, djedu i svekru SPASOJU POPOVIĆU

Koliko smo samo ponosni što smo te imali, a danas neizmjerno tužni što nam odlaziš. Snaga uma, toplina i ljepota duše koju si posjedovao privilegija je odabranih. Mirno putuj nebeskim visinama, a tragovi koje si na zemlji ostavio biće vodilja svima nama. Zauvijek u našim srcima.

Sin ZORAN, unuke VLADANA i MILICA, snaha MARINA 697

Posljednji pozdrav dragom stricu

SPASOJU

POPOVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Po dobru ćemo te pamtiti i od zaborava čuvati.

VESNA i VESKO VUKIĆEVIĆ 690

Posljednji pozdrav dragom ujaku i đedu

SPASOJU POPOVIĆU

Počivaj u miru.

Sestrična SLAVKA i unuka KATARINA 696

Posljednji pozdrav kumi

VJERI

Od kumova DRAŠKOVIĆA 699

e-mail: oglasno@pobjeda.me

IKONIJI – IKI Ćetkovoj NIKOLIĆ

MIĆO NIKOLIĆ sa porodicom 673

Posljednji pozdrav strini i babi

IKONIJI – IKI Ćetkovoj NIKOLIĆ

RADOJKA ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom 674

Dana 14. decembra 2022. u 66. godini života tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći u Beogradu Naš Voljeni

IKONIJI

– IKI NIKOLIĆ

Čast nam je bilo što smo je poznavali. Počivaj u miru.

JADRANKA RADULOVIĆ sa porodicom 678

PREDRAG BATO Vladov RADONJIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Čepurci dana 17. decembra od 9 do 14 časova. Sahrana ce se obaviti istog dana na seoskom groblju Pocić –Donje Mrke u 15 časova.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, ćerka BRANISLAVA, brat BRANO, sestra DRAGANA, bratanići, bratanične, sestrić, sestrične i ostala brojna porodica

667

Posljednji pozdrav dragom kumu SPASOJU

ŽARKO i DEJO KAVAJA sa porodicama 695

Posljednji pozdrav dragom kumu SPASOJU

RAJO KAVAJA sa porodicom 694

Posljednji pozdrav dragoj snahi, jetrvi, strini i babi

VJERI IVANOVIĆ

Bolna je istina da nam više nećeš doći. Tvoja dobrota i tvoj osmijeh ostaće urezani u našim srcima. Tvoji: RADIVOJE, RADMILA, NATAŠA, NENAD, BORIS, NINA i VIKTOR 700

Sa bolom se opraštamo od naše voljene i dobre sestre, zaove i tetke

IKONIJE Ćetkove NIKOLIĆ Čuvaćemo te u trajnom sjećanju.

SLOBO, RADUN, STOJANKA, MARIJA,  ILIJA, ANĐELA i RELJA 680

Opraštamo se od naše plemenite sestre IKE Hvala ti za nesebičnu ljubav koju si nam pružala.

sestre NEVENKA i DRAGICA sa porodicama 685

STOJKA Miljanova KRKELJIĆ

1942 – 2022

Saučešće primamo u kapeli Zagorič dana 17. decembra od 10 do 12 časova.

Sahrana će se obaviti 17. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Lutovo. Cvijeće i vijenci se ne prilažu.

Ožalošćeni: ćerka NEVENKA, sestra PEJKA, brat MILIVOJE, unuci NIKOLA i PUNIŠA, praunučad i porodice KRKELJIĆ, MILIĆ, RAKOČEVIĆ i BORIČIĆ

Posljednji pozdrav kumu

синови МИЛАН и МЛАДЕН, кћерка САЊА, сестре ДЕСАНКА, ВИДОСАВА и НЕВЕНКА и остала многобројна родбина ГОЛУБОВИЋ и МИЛИНКОВИЋ 710 Milom brataniću

SLAVKU VUKČEVIĆU

Dragi Śale, počivaj u miru a mi nećemo zaboraviti tvoje tople riječi, iskrenu ljubav i čojski odnos prema nama i našoj porodici.

LJILJANA i RADMILA sa porodicom 692

Posljednji pozdrav dragom

Tugujem za tobom

Tvoja tetka OLGA

Dvije godine od kada nije sa nama naša ĆAKA

Autentičnost sa kojom si istrajavala da sačuvaš sva svoja prijateljstva je jedinstvena i sigurno mnogima osim tvoje porodice nedostaješ, a za nas si bila još jedna majka. Znali smo da si blagoslovena darom da ti razum i u srcu živi. Zauvijek te volimo. I znamo da ti to znaš i sad tamo negdje …

OLJA i NIKOLA

707

MINJI TERZIĆU

S poštovanjem i ponosom čuvaćemo uspomenu na tebe.

DRAGAN MEDOJEVIĆ sa porodicom 677

POMENI

IN MEMORIAM

21. 12. 2022 navršava se godinu dana od smrti majke

Navršava se dvije godine od kada nije sa nama naša voljena ZLATE Đokova ĐURAŠEVIĆ

Hvala ti na svemu što si uradila za nas i što si bila naš veliki oslonac u životu.

TVOJA PORODICA 688

DESE KILIBARDA

Uvijek ćemo te se rado sjećati Sin DRAGIŠA sa porodicom 687

IN MEMORIAM

21. 12. 2022 navršava se godinu dana od kada nas je napustila moja draga baba

Sjećanje sa ljubavlju i poštovanjem na našu voljenu babu ZLATU Đokovu ĐURAŠEVIĆ

Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam pružala.

KAĆA, ANĐELA i IGOR 689

Četrdeset dana je od kako nijesi sa nama

DESA

KILIBARDA

Uvijek ćeš živjeti u našim srcima i vječno ostati u našim mislima DIVNA KILIBARDA sa sinovima DANIJEL, NIKOLA i VUKAŠIN REPAJA 686

OGLASNO ODJELJENJE „POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Četrdeset dana je od smrti  RADOJKE TOMANOVIĆ

Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava. Tvoj sin VESO sa porodicom  709

RADOJKA Petrova TOMANOVIĆ

Sjećanje na tebe nimalo ne blijedi, a praznina je velika, mnogo nam nedostaješ.

Neka Bog tvojoj plemenitoj duši podari vječni mir i spokoj.

Tvoji: sin STANKO, snaha STEVKA, unučad MIROSLAV, JELENA i praunuk VASILIJE TOMANOVIĆ

713

Dana 16. decembra 2022. u 81. godini napustila nas je naša draga

GOGI Miškovom VUKADINOVIĆU

708

LJILJANA PAOVIĆ

Godina dana je od smrti našeg dragog oca i supruga

Krajem oktobra i ovih dana decembra prije 11 i 13 godina su nas napustili naši mili RODITELJI, i dragi ĐED i BABA

RADEVIĆ

Vrijeme ne donosi zaborav na tvoj časni, plemeniti i voljeni lik.

Sestra SONJA 662

Dvije godine je od smrti

DUŠANA KRIVOKAPIĆA

Voljeni tata, sjećanja nas griju iznutra, ali i jako bole.. Boli praznina, riječi koje nijesmo rekli, bole uspomene, suze, ćutanja...

Tvoja ruka vodilja zauvijek će ostati na našem ramenu. Postoje stvari koje smrt ne može da dotakne, jer sve što duboko volim, postaje dio nas.

S ljubavlju i bolom tvoji najmiliji SUNČICA, STEFAN i BUDA

718

VOJINA VOJA Pajovog BOGOJEVIĆA

Mili moj brate, stalno si u mojim mislima vječno voljen, nikada zaboravljen. Tuguje za tobom tvoja sestra.

NOVKA sa porodicom 704

Sjećanje na našeg dragog ZORANA LJEŠKOVIĆA

2012 – 2022

Uvijek u našim srcima. Voljen i nikad zaboravljen.

Tvoji: unuka NAĐA, sin GAJO, snaha TAMARA 671

Dragi

SLOBO

Sve što je lijepo, iskreno u ljudsko bilo je u tvom srcu.

Tvoja plemenita duša, pošten život obavezuje nas da te sa ponosom čuvamo od zaborava.

TVOJI NAJMILIJI 702

DUŠAN KRIVOKAPIĆ

Godina dana bez tebe nije umanjila bol, tugu i nevjericu. Srcem zaslužio si vječno sjećanje. Misli koje me sada muče su veoma teške , kako živjeti bez tebe. Ponosna na tebe slijediću tvoj put i čuvati te kroz najljepše uspomene koje bolno podsjećaju na naše srećne dane.

Tvoja neutješna sestra RADA i zet SREĆKO

717

Dana 18. decembra navršava se tužna godina od smrti mog dragog brata

DUŠKA

Tužna istina ostavila je ranu koja će vječno boljeti. Otišao si rano bez pozdrava roditeljima i braći u zagrljalj, neka vas anđeli čuvaju a mi ćemo od zaborava.

Voli te tvoja sestra MILKA sa porodicom 719

MILAN Perov POPOVIĆ BOSILJKA POPOVIĆ

i

rođena Božović

Naši mili RODITELJI, ĐEDE i BAKO, Neizmjernu ljubav ste nam dali koja nas i sada grije pri svakoj misli na VAS.

Porodica, njeno zajedništvo i sloga, čemu ste u potpunosti posvećeni bili, su stalne vrijednosti, koje posebno ovih dana porodičnog okupljanja dolaze do izražaja, kada ćete i VI, naravno, biti dio te porodične atmosfere.

Stoga, dragi naši RODITELJI, ĐEDE i BAKO počivajte u miru, jer ste neprolazno dio naših života i sjećanja.

PORODICA 666

Četrdeset je dana od kada nas je napustila, vazda nasmijana, prepuna snage i ljudskosti

RADOJKA TOMANOVIĆ

Ista bol, tuga i praznina. Stalno si u mojim mislima i srcu, jedino odatle ti neću dozvoliti da me napustiš.

Neka te u tišini vječnog mira ne remete moje suze.

Ćerka DRAGICA sa porodicom 668

Četrdeset dana od kako nije sa nama naša draga

RADOJKA TOMANOVIĆ

Bez tebe je velika praznina, tuga i bol. Ponosni smo i zahvalni za sve što si nam u životu pružila. Živječćeš vječno u našim srcima. sin SLAVKO, snaha SLAVICA, unuke SANJA i ŽANA 669

Dragoj babi

RADOJKI

Ponosne smo što smo te imale i beskrajno zahvalne za svu ljubav koju si nam pružila. Nedostaješ nam, puno.

Unuke SANJA i ŽANA

670

Dana 17. decembra navršava se tri godine od kada nije sa nama naša voljena majka

S ljubavlju, poštovanjem i zahvalnošću čuvamo sjećanje na tebe.

Tvoji PEĐA i GOCA

TUŽNO SJEĆANJE MIODRAG MIJO

RAJKA R. GAZIVODA rođena Sorat

Hvala ti za ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružala. Živjećeš zauvijek u našim srcima

RAJKO, MILICA i MILENA sa porodicom

SJEĆANJE 17. 12. 2021. – 17. 12. 2022.

Navršava se 40 dana od smrti naše drage kćerke i sestre

Otišla si iz našeg života, ali nikad nećeš iz našeg srca. Nedostaješ!

tvoje sestre TANJA i NINA 679

Mnogo je lijepih uspomena, da te vječno pamtimo i o tebi sa ponosom pričamo. Plemenitom dušom i časnim životom zaslužila si vječno poštovanje.

Tvoji: NEVENKA, VESNA, STOJANKA i DEJAN 691

BORISLAVKA SJEKLOĆA

rođena Krgović

Sa neizmjernom ljubavlju i ponosom čuvamo divno sjećanje na tebe i na vrijeme provedeno zajedno. Vječno ti hvala.

Tvoja PORODICA

701

Prođe godina nezaborava i tuge za našom sestrom

ŽELJKE Obrenove STANIŠIĆ

Tvoju dobrotu i nesebičnu pažnju i ljubav za sve nas ne možemo nikad zaboraviti.

Ni dugotrajna bolest nije umanjila tvoju pažnju i ljubav prema nama. Nijesmo uspjeli da te otrgnemo od smrti, iako nam je to bila najveća želja.

Ostaćeš uvijek u našem najljepšem sjećanju i mislima. Nećemo i ne možemo te nikad zaboraviti.

Tuguju za tobom:

Otac OBREN, sestre VESNA, KAJA i NINA, kao i ostala mnogobrojna rodbina

LJEPOSAVA – LEPA JOVANOVIĆ rođ. Špadijer Tuguju braća MOMO i BRANIŠA ŠPADIJER 681

Tužno sjećanje na naše drage roditelje

VUKČEVIĆ

Počivaj u miru draga naša Željka U nedjelju 18.12 u 10 časova porodica će posjetiti njen grob na Čepurcima 672

Sjećanje Navršava se pet godina od kada nije sa nama naš dragi MIODRAG Dušanov VUJAČIĆ 17. 12. 2017 – 17. 12. 2022

KOSA BORO 29. 5. 1985. 17.12.1997.

Vaši: DRAGICA, MIĆO, GALJAN sa porodicama 663

Tu si sa nama u srcu i duši. S ponosom i ljubavlju TVOJA PORODICA 665 IN MEMORIAM STANKA MIHAILO –rođena Šundić MUSA 2010 – 2022. 1992 – 2022.

LEKOVIĆ

Sin SLOBODAN, snaha SANJA, unuke MILICA i MAŠA, praunučad LAZAR i ITANA i zet BORIS GRBOVIĆ 664

Voljenoj tetki RADOJKI