Dnevni list Pobjeda 18.10.2020. by Pobjeda

Politički analitičar Dušan Janjić smatra da Izvještaj EK za Crnu Goru nije objektivan

Dr Ivana Đuković-Savović, specijalista infektolog, o posljedicama virusa koji je zaustavio svijet

Brisel nije pominjao crkvu jer im odgovara smijena vlasti

STR. 2.

Korona može izazvati moždani udar, ali i gubitak memorije

POVODI: Izdavanje stanova ,,na dan“ sve popularnije zbog nižih cijena nego u hotelima

S. VASILJEVIĆ

U sivoj zoni 30 odsto prihoda od rentiranja

» Nakon bolesti na plućima ostaju ožiljci koji nikad ne zarastu. Period zaraznosti traje duže kod inficiranih korona virusom, nego kod onih koji imaju grip i spajanje ova dva virusa će dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema STR. 5.

Registrovano 146 oboljelih od kovida-19, preminulo troje

Zatvaraju škole i kafiće u pet gradova

Arheolog Miloš B. Petričević o istraživanju nekropola iz bronzanog doba

ONI SU PONOS CRNE GORE: Nikšićanin Petar Tadić, doktorand na katedri za matematiku koledža ,,Triniti“ u Dablinu

STR. 14.

KRVAVI KRUG SE ZATVORIO: Cetinjanin Nikola Kaluđerović koji je 1989. godine osvetio smrt sina jedinca ubistvom dvojice mladića okončao život u 82. godini

Kada smrt pobijedi

Kodovi zapisani u drevnim tumulima

STR. 7.

Najbolji na Oksfordu i gdje god da se pojavi

STR. 6. i 7.

STR. 11.

AKTUELNO: Dr Žarko Borović o trendovima u estetskoj hirurgiji

Žene traže mačje oči i podignute jagodice

STR. 8. i 9.

Ispovijest Tine Kažić koja je preležala korona virus nakon porođaja

Strah od toga da neću biti uz bebu bio je jači od svega STR. 6.

» Jedini trend je da se sa što manje agresivnosti postigne najbolji rezultat, a to je prirodni izgled. Da osobe koje od ranije poznaju neku djevojku ili ženu nakon intervencije ne prepoznaju da joj je rađeno bilo što. Pravi rezultat dobrog plastičnog hirurga se ne vidi – kaže dr Borović STR. 15.

Politika

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Politički analitičar smatra da je Izvještaj EK za Crnu Goru problematičan i da nije objektivno napisan

Janjić: Brisel nije pominjao crkvu jer im odgovara da smijene vlast PODGORICA - U posljednjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru nije pomenuto direktno miješanje Srpske crkve u izbore kako bi se postigao politički kompromis i omogućila promjena vlasti. Brisel nije zanimalo ko je učestvovao, čak nije pomenut ni uticaj Srbije, ni uticaj Rusije, oni su imali cilj i postignut je - kaže u izjavi za Pobjedu politički analitičar Dušan Janjić. Kaže da je ovo tipično evropsko ponašanje dvostrukih aršina kako bi se zadovoljili uticajni njemački krugovi, koji su upleteni u formiranje nove crnogorske vlade.

- Brisel je htio da postigne taj politički kompromis - da se

Već godinama se stvara predstava o Đukanoviću kao autoritarnom vladaru. Nijesu imali neki bolji argument pa su autoritarnost dokazivali pozivanjem na svoje izvore, a to je dio crnogorske opozicije koji ima uporište u Njemačkoj u zadnjih 15 godina. Kako bi se ,,autoritarni“ režim smijenio mi nećemo pominjati kako je došlo do te smjene i ko je sve učestvovao i zato u Izvještaju nije pomenut ni uticaj crkve, ni uticaj Srbije, ni uticaj Rusije - objašnjava Janjić omogući promjena vlasti u Crnoj Gori i da se time zadovolje značajni uticajni krugovi Njemačke organizovani oko Zelenih i Socijaldemokrata. Mislim da je to bilo ključno i EK ničim nije htjela da dove-

de u pitanje legitimitet izbora u Crnoj Gori - kaže Janjić. On objašnjava da se već godinama stvara predstava o Đukanoviću kao autoritarnom vladaru. - To je ono što se dogodilo sa

Kirom Gligorovim u Makedoniji. Nijesu imali neki bolji argument pa su autoritarnost dokazivali pozivanjem na svoje izvore, a to je dio crnogorske opozicije koji ima uporište u Njemačkoj u zadn-

jih 15 godina. Kako bi se ,,autoritarni“ režim smijenio mi nećemo pominjati kako je došlo do te smjene i ko je sve učestvovao i zato u Izvještaju nije pomenut ni uticaj crkve, ni uticaj Srbije, ni uticaj Rusije - objašnjava Janjić. Janjić svoje tvrdnje potkrepljuje i iznenadnom posjetom Đukanovića Berlinu. - Pogledajte što je rezultat posjete crnogorskog predsjednika Berlinu. Nije on tražio prijem, već su ga zvali i sad su zadovoljni jer je im je obećao da će uraditi ono što je najavio. Omogućiće formiranje vlade. Kada me pitate zašto su ga zvali, reći ću vam, boje se. Sada imaju strah da taj eksperiment sa novom crnogorskom vladom neće uspjeti. Ušli su u nešto i sad se boje kako će ta

heterogena družina funkcionisati, jer ta vlada mora da se napravi i njih više ne interesuje koliko će to da traje. Mislim da je u pitanju politizacija Izvještaja koji je proizvod političkog kompromisa kaže naš sagovornik. Istče da je nova crnogorska većina uspjela da potpiše Sporazum da će poštovati spoljno-politička dostignuća Crne Gore, ali ni u Briselu niti u Berlinu mnogi ne vjeruju u to. - Vidjećemo šta će biti, ali će se ovi dvostruki standardi Evropskoj komisiji obiti o glavu. Pogledajte samo Izvještaj EK za Srbiju. Oni su srpske izbore proglasili legalnim i čak pohvalili regionalnu saradnju Beograda. Toliko o tome koliko su bili objektivni - zaklMr.J. jučuje Janjić.

Politika

Neđelja, 18. oktobar 2020.

PODSJEĆANJA: Kako je DPS mijenjajući svoj ideološki i programski osnov mijenjao i Crnu Goru Programski moto DPS-a do 1996. godine bio je „Jugoslavija bez alternative“ i savezništvo sa Slobodanom Miloševićem. Nakon unutarpartijskog rascjepa od 1997. do 2000. godine zalagali su se „Za Jugoslaviju – samo ako je demokratska“, a Milošević im nije bio saveznik, nego protivnik. Od 2000. godine u fokusu je obnova crnogorske nezavisnosti koja je ostvarena na referendumu 21. maja 2006. Od tada su strateški ciljevi evroatlantske integracije i reforme PODGORICA - Demokratska partija socijalista, stranka koja je proteklih tridesetak godina dominantno uticala na određivanje strateškog puta crnogorskog društva, održaće sredinom decembra, vanredni, deveti kongres. Đukanovićeva partija kongres, neplanirano, održava samo godinu nakon osmog, jer je, prvi put, nakon trideset godina,na parlamentarnim izborima 30. avgusta izgubila vlast. Odborom za pripremu kongresa, rukovodi gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. Nakon sveobuhvatne analize uzroka izbornog neuspjeha i stanja u partiji na svim nivoima, najavljene su temeljne kadrovske i organizacione promjene i prilagođavanje partijskog programa novoj ulozi – opozicionom djelovanju. DPS, kako su rekli, neće mijenjati, „nepokolebljivo opredjeljenje u odbrani nacionalnih i državnih interesa Crne Gore, jačanju njenog građanskog karaktera i multietničke demokratije, kao i njenoj daljoj evropeizaciji i sveukupnoj emancipaciji“. Kako će se ova partija u narednom periodu snaći u ulozi opozicije ostaje da se vidi, ali nije zgoreg podsjetiti kakav je njen uticaj bio na određivanje strateškog puta crnogorskog

Od Miloševićevih sljedbenika do suverenista

društva i kako je mijenjajući svoj ideološki i programski osnov, mijenjala i Crnu Goru. Programski moto DPS-a do 1996. godine bio je „Jugoslavija bez alternative“ i savezništvo sa Slobodanom Miloševićem. Nakon unutarpartijskog rascjepa od 1997. do 2000. godine zalagali su se „Za Jugoslaviju – samo ako je demokratska“, a Milošević im više nije bio saveznik, nego protivnik. Od 2000. godine u fokusu im je obnova crnogorske nezavisnosti, koja je ostvarena na referendumu 21. maja 2006. Od tada su strateški ciljevi DPS-a evroatlantske integracije i reforme.

RANI RADOVI

Demokratska partija socijalista nastala je transformacijom Saveza komunista Crne Gore. Na prvom (osnivačkom) kongresu DPS-a, koji je održan 22. juna 1991. godine u Podgorici, za prvog predsjednika izabran je Momir Bulatović, dotadašnji predsjednik Centralnog komiteta SKCG. U to vrijeme bio je i predsjednik Predsjedništva Crne Gore. Program, organizacija i način djelovanja, prilagođeni su višepartijskom sistemu koji je uveden 1990. godine. Od partije koju je naslijedila DPS je zadržala „programska određenja i ideje koje korespondiraju sa tradicionalnim vrijednostima

Osmi kongres: Identitetska pitanja primarni interes Na osmom kongresu, održanom 30. novembra 2019. DPS je najavila da će joj, pored nastavka evroatlanskih integracija i stvaranja uslova za bolji život građana, primarni interes biti snaženje državnog identiteta Crne Gore, a za njegovo ostvarenje, mnogo više nego do sada, odgovorne

su sve državne institucije, prvenstveno one iz oblasti obrazovanja, nauke i kulture. - Moramo odlučno suzbiti istorijski uporno i grubo osporavanje crnogorskog nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, i pravilno ga protumačiti kao inoviranu platformu borbe protiv naše

crnogorskog društva“. Osim što se „oslobodila od birokrata“, kako su isticali, partija nije promijenila ideološku i programsku orijentacija, pa „neće biti prekida revolucionarnog Titovog kursa i revizije avnojevskih temelja sistema“. Prvi ozbiljni sukobi unutar DPS-a postali su vidljivi već u oktobru 1991. godine. Veći dio stranačkog rukovodstva tada je pokušao da se ortgne iz „zagrljaja velikog brata“ i mimo Miloševićeve volje prihvati prijedlog Evropske zajednice o priznavanju punog državnog suvereniteta i nezavisnosti svih jugoslovenskih federalnih jedinica. Međutim, nakon „oštrog negodovanja u stranačkoj bazi“, DPS se vratila na „fabrička podešavanja“ - „Jugoslavija bez alternative“. Na referendumu o državnom statusu Crne Gore,1. marta 1992. godine, DPS je podržala ostanak Crne Gore u zajedničkoj državi sa Srbijom, pa je 27. aprila stvorena „krnja“ SR Jugoslavija. Krajem 1992. godine, predsjednik DPS-a Momir Bulatović postao je prvi predsjednik Republike Crne Gore, pobijedivši Branka Kostića, stranačkog kolegu, na prvim predsjedničkim izborima. Drugi kongres DPS-a održan je 5. marta 1994. godine, pod motom afirmacije demokratije i očuvanja građanskog mira. najvrednije tekovine – nezavisne i slobodne države Crne Gore - rekao je na osmom kongresu lider DPS-a, Milo Đukanović. Najavljeno je i donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojim bi se „na savremen način uredila najvažnija pitanja odnosa države i vjerskih zajednica“, kao i pokretanje procedura za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve i njeno kanonsko priznavanje.

Za predsjednika stranke ponovo je izabran Momir Bulatović, a za potpredsjednika, tadašnji premijer Milo Đukanović, što je ojačalo njegovu poziciju u stranci.

RASKOL

Krajem 1996. počela je, a 1997. eskalirala duboka kriza u DPSu. Otklon od politike Slobodana Miloševića, napravio je potpredsjednik DPS-a Milo Đukanović, tadašnji premijer. Partijski lider i tada predsjednik Crne Gore Momir Bulatović stao je na stranu „velikog vožda“. Na maratonskoj sjednici Glavnog odbora krajem marta 1997. godine Đukanović je dobio samo sedam glasova. Za Bulatovićeve zaključke glasala su 64 člana GO DPS-a. Preokret se desio na sjednici Glavnog odbora DPS-a 11. jula 1997. kada je Đukanović dobio većinsku podršku, a Momir Bulatović smijenjen sa funkcije predsjednika partije. Za predsjednicu DPS-a izabrana je Milica Pejanović- Đurišić. Đukanović je predložen za kandidata ove partije na predstojećim, oktobarskim predsjedničkim izborima. Đukanović i Bulatović, na predsjedničkim izborima 5. i 19. oktobra 1997. godine su ponudili dvije političke platforme - dva različita programa razvoja Crne Gore i SRJ. Đukanović je insistirao na demokratiji, tržišnoj privredi i otvaranju Crne Gore prema svijetu, uključujući i ispunjenje uslova za ukidanje „spoljnjeg zida sankcija“ (striktno sprovođenje Dejtonskog sporazuma i izručenje optuženih za ratne zločine Međunarodnom sudu u Hagu), ravnopravnost dvije republike u SRJ i otpočinjanje dijaloga sa Albancima na Kosovu. Bulatović je kao ključni cilj crnogorske politike postavio održanje SRJ po svaku cijenu i politički status quo. U prvom krugu predsjedničkih izbora 5. oktobra Bulatović je dobio 147.614, a

Đukanović 145.348 glasova. U drugom krugu izbora pobjeda je pripala Đukanoviću. Dobio je 174.745, a Bulatović 169.276 glasova. Bulatovićevo krilo se u proljeće 1998. godine transformisalo u novu stranku pod nazivom Socijalistička narodna partija Crne Gore. Na parlamentarnim izborima 1998. godine zajednička izborna lista DPS, NS i SDP „Da živimo bolje - Milo Đukanović“, osvojila je 42 od ukupno 78 mandata u Skupštini Crne Gore.

Đukanović je ponovo postao premijer zbog priprema za referendum o državno-pravnom statusu koji je garantovan Beogradskim sporazumom. Referendum o državno-pravnom statusu održan je 21. maja 2006. godine, uprkos pritiscima na rukovodstvo Demokratske partije socijalista da kategorički odbije ultimatum Evropske unije kojim se zahtijeva podrška većine od 55 odsto. Na referendumu 55,5 odsto glasova dobila je opcija za nezavisnost.

NEZAVISNOST

NOVI STRATEŠKI CILJEVI

DPS je reorganizovana na trećem kongresu, 31. oktobra 1998. godine po ugledu na moderne evropske partije. Za predsjednika izabran je Milo Đukanović. Neposredno po okončanju NATO bombardovanja SRJ 1999. DPS je istupila sa zahtjevom da se SRJ transformiše u uniju konfederalnog tipa. DPS je na četvrtom kongresu, koji je održan 6. oktobra 2001. godine, iz temelja izmijenila program. Strateško opredjeljenje ove partije od tog dana postalo je -demokratska, međunarodno priznata i nezavisna Crna Gora. Početkom januara 2001. godine NS i zvanično je raskinula koaliciju sa DPS-om i SDP-om pa su održani prijevremeni izbori u proljeće 2001. godine. Koalicija DPS i SDP pod nazivom „Pobjeda je Crne Gore“ osvojila je najviše glasova, ali ne i apsolutnu većinu, pa je uslijedio period političke nestabilnosti, tokom koga je Crnu Goru vodila manjinska vlada DPS i SDP. Na insistiranje EU sklopljen je 2002. godine Beogradski sporazum i SRJ transformisana u labavu državnu zajednicu Crne Gore i Srbije. Zbog toga su koalicioni partneri DPS-a, SDP i Liberalni savez uskratili povjerenje Vladi. Na vanrednim izborima 2002. godine pobijedio je DPS u koaliciji sa SDP-om. Milo

Na petom kongresu Demokratske partije socijalista, prvom u nezavisnoj Crnoj Gori, 19. maja 2007. godine definisani su novi strateški nacionalni i državni ciljevi - članstvo u NATO i EU. U centru pažnje na šestom kongresu DPS-a 21. maja 2011. godine bile su mjere za jačanje ekonomije, više radnih mjesta, bolji standard svih građana i brže dostizanje evropskih i evroatlantskih ciljeva, kroz Akcioni plan za članstvo u NATO (MAP) i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Sedmi kongres Demokratske partije socijalista Crne Gore održan je 20. juna 2015. godine pod sloganom „Novi uspjesi na evropskom putu“. Na njemu je za predsjednika ponovo izabran Milo Đukanović, dok je prvi put uvedena funkcija zamjenika predsjednika, umjesto potpredsjednika partije. Na tu novu funkciju izabran je Duško Marković. Jedan od glavnih strateških ciljeva iz programa DPS-a ostvaren je 5. juna 2017. godine kada je Crna Gora postala punopravna članica NATO. Što se tiče drugoga, naša država je lider u pregovaračkom procesu za članstvo u EU, sa otvorenih 33 pregovaračka poglavlja i 3 zatvorena poglavlja. Zoran DARMANOVIĆ

Aktuelnosti

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Istoričar o predstojećem popisu stanovništva

Rastoder: Crne Gore nema bez Crnogoraca PODGORICA – Komentarišući predstojeći popis stanovništva koji bi u Crnoj Gori trebalo da bude sproveden iduće godine, istoričar Šerbo Rastoder je za RTCG ocijenio da je pitanje identiteta na ovim prostorima nešto što opredjeljuje budućnost države, te da je u tom smislu, svakome stalo da statistički bude veći od onog što on objektivno jeste. On smatra da popis treba shvatiti kao demokratski iskorak slobodne volje građana i da ćemo se, ukoliko tako ne bude, suočiti sa velikim problemom. Ipak, smatra da odgađanje popisa nije rješenje. - Treba reći jasno i glasno - Crne Gore nema bez Crnogoraca. A ako Crne Gore nema bez Crnogoraca i ako Crnogorci nemaju svijest da je to tako, onda se

Šerbo Rastoder

Velibor Džomić optužuje Glavni grad za otimanje crkvenog zemljišta

Tražiće poništenje odluke PODGORICA - Protojerejstavrofor Velibor Džomić je saopštio da je iz medija saznao da Glavni grad planira da, kako je naveo, tzv. Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi prenese pravo svojine na zemljište u blizini Crkve Svetog Đorđa, navodeći da je Vlada bez održavanja sjednice dala saglasnost gradu da ,,otuđi skoro dvije hiljade kvadratih zemljišta koje je bilo crkveno“. Džomić je naveo da grad, umjesto da u jeku epidemije brine o zdravlju građana i novac uloži u izgradnju bolnice u Podgorici, sije podjele i podstiče sukob građana na vjerskoj osnovi. - Još je apsurdnije što ovakvu odluku donosi odlazeća Vlada sa potpisom premijera koji je postao narodni poslanik i to poslije svega što se dogodilo tokom prethodne godine. Odluka je nezakonita i iskoristićemo sva pravna sredstva da se poništi – kazao je Džomić i dodao da je u zahvatu DUP Nova varoš 2 upisan samo jedan vjerski objekat - Crkva Svetog Đorđa. On je optužio grad da je neuspješno pokušao da parcelu, koja je DUP-om predviđena za izgradnju vjerskog objekta, iznajmi za auto-perionicu. - Namjera je jasna: tamo gdje je planiran vjerski objekat gradnja se ne dozvoljava, a poklanja se imovina, i to oduzeta od crkve, tamo gdje nije planiran nikakav vjerski objekat – saopštio je Džomić. On je naveo da je odluka Glavnog grada da vlasništvo prenese na CPC u dodatnom sukobu sa moralom i pravdom, imajući u vidu da je to zemljište, prema dostupnim javnim istorijskim ispravama, oduzeto poslije Drugog svjetskog rata od Crkve Svetog Đorđa. U tome ima elemenata za krivičnu odgovornost, smatra Džomić najavljujući formiranje pravnog tima koji će se baviti zaštitom prava crkve. R.P.

postavlja pitanje da li bi mi silovali njihovu nacionalnu svijest, ako oni to ne prihvataju kao takvo. I ja sam protiv toga. Kao što sam protiv nekog trijumfalizma koji imate na ovoj drugoj strani, da će broj Srba konačno porasti do nivoa koji im daje mogućnost da budu većina. Bilo da se ostvari i jedan ili drugi koncept, on će biti tragičan za Crnu Goru. Zato što je Crna Gora jedino moguća kao građanska, multietnička i tolerantna država - smatra Rastoder dodajući da je 1991. godine, kada je na popisu bilo devet odsto Srba, Crna Gora bila ,,srpskija“ nego danas. Emilo Labudović iz Srpske kuće smatra da je potpuno nevažno koliko će koga biti i što će biti, jer smo svi građani Crne Gore u kojoj svima treba da bude jednako komotno i slobodno. - Neka ne bude nijednog Srbina, ako to

bude uradio i ako se tako bude izjasnio iz bilo kakvog drugog razloga osim ako se zaista tako ne osjeća - kazao je Labudović za RTCG. Profesor Čedomir Čupić smatra da se svi pripadnici bilo koje etničke grupe, nacije ili religije u Crnoj Gori, osjećaju da su po državljanstvu Crnogorci. Upoređujući sa Amerikom, navodi da ,,tamo Srbi mogu da srbuju, ali da nikog ne dovode u pitanje, Crnogorci da pokazuju svoj identitet, Englezi, Poljaci, Njemci, ali kad se pišu uvijek se pišu kao Amerikanci. To je državljanstvo“. - Jer te multietničke i multireligijske zajednice upravo na ovakav način opstaju i imaju stabilnost u okviru svog društvenog i političkog života. A to je, na kraju krajeva, garancija razvoja – kazao je Čupić za RTCG. R. P.

Novi podaci CEDIS-a za septembar

Na Primorju pad potrošnje PODGORICA – Prema podacima CEDIS-a korisnici elektrodistributivnog sistema su u septembru preuzeli ukupno 192.371.270 kilovati sati električne energije, što je za oko šest odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. U Budvi, Baru i Ulcinju zabilježen je pad preuzete energije od 20 odsto u odnosu na vrijednosti ostvarene tokom septembra prošle godine, dok je najviše električne energije, oko 39 odsto, distribuirano korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja - Očitano je ukupno 385.845 brojila, ili 94 odsto od ukupnog broja (neočitana mjerna

mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni). P ro c e n a t o č i t a n o st i n a

PODGORICA - Predsjednik Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović pozvao je ministra odbrane Predraga Boškovića da ne provocira ljude i da ih ne drži na hladnoći, te da otkaže vojne vježbe koje bi trebalo da počnu sjutra i da traju do 23. oktobra na Sinjajevini.

Abazović juče protestovao na Sinjajevini

Iz Ure je saopšteno da se Abazović juče sa rukovodstvom partije pridružio braniteljima Sinjajevine, koji su cijelu noć proveli na mjestu gdje vojska planira da izvede vježbe. Ministar odbrane Predrag Bošković je kazao da nema bojazni da će vojne vježbe ugroziti životnu sredinu napominjući da je riječ o politikantskim i neutemeljenim tvrdnjama. On je naveo da se Ministarstvo odbrane zalaže da se taj prostor proglasi regionalnim parkom prirode. - To da li ćemo odustati ne zavisi od ministra Boškovića i moje volje i nevolje. Ne znam šta se promijenilo od 2019. godine kada je donijeta odluka o svemu ovome i kada se znalo da će dva puta godišnje na tom lokalitetu izvoditi vojna vježba. Ja ne vidim razlog zašto bi vojska odustajala od aktivnosti koje je odavno planirala - kazao je Bošković dodajući da je za 2021. planirana još veća vojna vježba na istom lokalitetu. On je naveo da Vojska mora

mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto -

navode iz CEDIS-a. U septembru su ekipe sektora za održavanje intervenisale

Bošković:Vježba odavno zakazana, nema otkazivanja



Ministar odbrane je kazao da nema bojazni da će vojne vježbe ugroziti životnu sredinu napominjući da je riječ o politikantskim i neutemeljenim tvrdnjama

Abazović sa pristalicama na Sinjajevini

imati prostor za vježbanje te da sve činjenice na osnovu kojih je Vlada prošle godine donijelu odluku o izvođenju vježbi govore u prilog tome da nema bojazni za životnu sredinu, što je, kako navodi, dokazano i nedavnom vježbom na Pešteru. - Što se mene tiče to su neutemeljene tvrdnje da će Voj-

ska bilo kojim svojim činom narušiti životnu sredinu na Sinjajevini – kazao je Bošković dodajući da je odbrana zemlje vrhunski prioritet. Ukoliko postoji protivljenje mještana, mislim da je to velika manjina u odnosu na ono što sam ja imao priliku da vidim - kazao je Bošković i ponovio da nije vršen nikakav

pritisak na stanovnike. Kazao je da su one koji se protive vježbama pozvali na sastanak, ali se oni, kako navodi, nijesu ni udostojili da odgovore. Abazović je poručio da je tužno i žalosno da i nakon promjena u Crnoj Gori moramo da branimo naša prirodna dobra, a ovo je jedan od najvećih pašnjaka u Evropi, pa bi takav trebalo i da ostane . Kazao je da će, uz pomoć Ze-

1.884 puta, a vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata bila je 342.300 eura. U istom periodu završeni su radovi na sekundarnoj mreži vrijednosti 840.000 eura, od čega je najviše izdvojeno za izgradnju trafostanice Rafailovići 1 Nova, a zamijenjen je i transformator u trafostanici Centar - Berane 2. - Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 871 novo, elektronsko brojilo. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 330.000, čime je pokriveno oko 80 odsto konzuma -saopšteno je iz CER. P. DIS-a.

DPS: Ne narušava se ambijent planine Komentarišući Abazovićev dolazak na Sinjajevinu, DPS je optužio novu vlast da sprečavanjem obuke Vojske podriva nacionalnu bezbjednost. - Obuka i vježba koje su planirane, ni u kom smislu ne bi narušile prirodni ambijent ovog područja i zato je svaka akcija sprečavanja aktivnosti Vojske Crne Gore ugrožavanje njene borbene gotovosti, a samim tim i podrivanje nacionalne bezbjednosti države i njenog kredibiliteta u okviru NATO saveza. U saopštenju navode da ne postoji vlast na svijetu koja svoju vojsku sprečava da vježba, ,,sem izdajničke kojima su vojske tuđih država bliže od sopstvene“.

lenih Evrope i građana, ovaj posao biti završen u korist građana, ,,a na štetu bahatih ministara koji su zamislili mračne planove za Sinjajevinu i vjerovatno ušli u neke korupcionaške radnje“ i poručio da nikakvi vojni poligoni i vježbe nijesu potrebni na R.P. Sinjajevini.

Ekonomija

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Izdavanje stanova ,,na dan“ sve popularnije zbog nižih cijena nego u hotelima

Poreska uprava nema izdvojene podatke o izdavaocima stanova i o porezu obračunatom po osnovu izdavanja stanova. Iz PU su saopštili da ne postoji mogućnost obezbjeđivanja podataka o broju lica koja su ostvarila prihode isključivo po osnovu izdavanja stanova, kao i da se ne može utvrditi iznos poreza obračunatog po osnovu izdavanja stanova u zakup. Kako su Pobjedi kazali iz Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa procjenjuje se da u Crnoj Gori oko 25 do 30 odsto smještajnih kapaciteta u individualnom smještaju nije registrovano. - Na rješavanju ovog problema, odnosno na suzbijanju broja neregistrovanog smještaja se radi godinama unazad kroz razne medijske kampanje pojednostavljenje dobijanja dozvola, objedinjavanje privatnog smještaja i sl. - kazali su iz ovog direktorata Ministarstva turizma.

Procjena

Oni ukazuju da ovaj problem koji se odnosi na nelegalni smještaj nije samo prisutan u Crnoj Gori, već se sa tim susrijeću, u većoj ili manjoj mjeri, sve zemlje u kojima je turizam jedna od značajnijih grana privredne djelatnosti. - Prihodi ostvareni u neregistrovanom smještaju korespondiraju sa procjenom o nelegalnom smještaju. To znači da u sivoj zoni postoji najmanje 30 odsto ostvarenog prihoda. Uzevši u obzir da prihodi od turizma čine značajan dio budžetskih prihoda, taj podatak u dovoljnoj mjeri govori o negativnim efektima po ukupan budžet države - tvrde iz Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa. Kada je u pitanje izdavanje stanova na dan to je kako ističu sve popularnija pojava. - Razlog tome je veliki broj stanova koji su izgrađeni posljednjih godina, a na tržištu nekretnina nisu našli svoje kupce. Kako su cijene stanova koji se izdaju na dan niže od cijena smještaja u hotelima, ova vrsta ponude dobija na popularnosti. Na



U sivoj zoni 30 odsto prihoda od rentiranja Izdavanje stanova ,,na dan“ je sve popularnija pojava, a razlog je veliki broj novoizgrađenih posljednjih godina. Kako su cijene stanova koji se izdaju ,,na dan“ niže od cijena smještaja u hotelima, ova vrsta ponude dobija na popularnosti - naveli su iz Ministarstva turizma d.malidžan

PODGORICA - Problem registrovanja smještajnih kapaciteta traje već godinama. U ilegalne tokove prilikom izdavanja neregistrovanog smještaja ,,gubi se 30 odsto od ostvarenog turističkog prihoda“. Iz Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa poručeno je da je izdavanje stanova ,,na dan“ sve prisutnije u Crnoj Gori što, ako se ovakav trend nastavi, direktno može da ugrozi poslovanje hotela. Iz komunalne inspekcije kazali su da njihovi zaposleni veoma teško dolaze do podataka o vlasnicima stanova, tako da pojedine lokacije obilaze i po nekoliko puta.

- Pravno lice kao isplatilac ovih prihoda, isplatu naknade po osnovu ugovora o zakupu nepokretnosti evidentira preko izvještaja IOPPD šifra 065 – prihod od imovine i imovinskih prava. Međutim, u IOPPD prijavi (izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima) prihodi od izdavanja u zakup nepokretnosti iskazuju se zbirno pod šifrom 65, te ne postoji mogućnost obezbjeđivanja podataka o broju lica koja su ostvarila prihode isključivo po osnovu izdavanja stanova u zakup – istakli su iz PU. Iz PU su naveli da u GPPFL obrascu (godišnja prijava poreza na dohodak fizičkih lica) poreski obveznici fizička lica iskazuju prihode ostvarene od samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitalnih dobitaka i td., te se godišnja obaveza utvrđuje na osnovicu koja je jedinstvena za sve vrste dohotka. - Što znači da se ne može utvrditi iznos poreza obračunatog po osnovu izdavanja stanova u zakup – poručeno je iz PU.

nadzor

Siti kvart u Podgorici: Procjenjuje se da u Crnoj Gori oko 25 do 30 odsto smještajnih kapaciteta u individualnom smještaju nije registrovano

taj način određeni broj posjetilaca koji dolaze u Crnu Goru poslovno, turistički ili nekim drugim povodom, odlučuje se za smještaj u stanovima - kazali su iz Direktorata ukazujući na činjenicu da izdavanje stanova na dan ugrožava hotele i da će ukoliko se nastavi taj trend, hoteli gubiti veliki broj gostiju. - S druge strane, vlasnici stambenih jedinica iznajmljuju veliki broj stanova bez ugovora, što predstavlja ilegalnu radnju. Nije poznato koliki su gubici nastali po osnovu naplate poreza usljed iznajmljivanja ovog oblika smještaja. Evidentno je da se ovakvim vidom rentiranja onemogućava registacija i evidencija gostiju, kao i prihodi od aktivnih stambenih jedinica. S tim u vezi, privreda je istrajna u zahtjevima da se nađe mehanizam kako bi se legalizovao rad izdavalaca smeštaja, a njihovi objekti kategorisali - poručuju iz Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa.

odobrenje

U Podgorici, kako su Pobjedi kazali registrovano je 111 izdavalaca, od čega su 74 stana,

U Kolašinu 130 registrovanih izdavaoca Turistička inspektorka Kolašina Ana Šćepanović kazala je da u ovom gradu trenutno ima oko 130 registrovanih izdavaoca privatnog smještaja, bez hotela. - U posljednjih godinu je 45 novih registrovanih izdavaoca kazala je Šćepanović.

a ostalo su apartmani i sobe. - Iznajmljivanje stanova turistima regulisano je Zakonom o turizmu i ugostiteljstvu, gdje je stan definisan kao dio građevinske cjeline - zgrade koji se povremeno koristi za iznajmljivanje turistima. Stanovi se po pravilu ne mogu iznajmljivati turistima bez odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti to jest bez rješenja o upisu u Centralni turistički registar - kazala je Pobjedi šefica Sektora za preduzetništvo i poljoprivredu Glavnog grada Mirjana Perović.

Kako je pojasnila rješenje o upisu u Centralni turistički registar izdaje nadležni organ lokalne uprave (Sekretarijat za preduzetništvo) na osnovu podnijete prijave za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. - Jedan primjerak rješenja dostavlja se nadležnoj inspekciji (komunalna inspekcija), radi inspekcijskog nadzora. Kod ovog javnopravnog organa privatni smještaj registrovalo je 111 izdavalaca od čega su 74 stana, a ostalo su apartmani i sobe - kazala je Perović.

Iz Poreske uprave su naveli da je prema odredbama člana 2 stav 2 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, poreski obveznik poreza na dohodak rezidentno lice, odnosno nerezidentno lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom. - U slučaju zakupa poslovnog prostora, stana, kuće ili zemljišta, gdje se kao zakupodavac javlja rezidentno fizičko lice, a zakupac pravno lice ili preduzetnik, isplatilac prihoda (pravno lice ili preduzetnik) obračunava, obustavlja i uplaćuje akontaciju poreza na prihode od imovine, shodno odredbama člana 49a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica – pojasnili su iz PU.

obračun

Dodali su da je osnovica za obračun poreza 70 odsto ugovorene bruto naknade, dok se porez obračunava po stopi od devet odsto.

Kazne od 200 do 20.000 eura Iz Komunalne inspekcije Glavnog grada, kako je Pojeda ranije objavila kažu da su za neposjedovanje potrebnog odobrenja, odnosno rješenja o upisu u Centralni turistički registar za pružanje ugostiteljskih usluga smještaja, propisane prekršajne novčane kazne. - Za pravna lica one se kreću u rasponu od 2.000 do 20.000 eura, za odgovorna lica od 200 do 1.000 eura, a za fizička koja pružaju usluge smještaja od 200 do 2.000 eura – upozoravaju iz Komunalne inspekcije. Kazne u navedenom iznosu, dodaju oni, propisane su i za oglašavanje i reklamiranje

turističke i/ili ugostiteljske djelatnosti za turističke i/ili ugostiteljske objekte, koji nemaju potrebno odobrenje, odnosno rješenje o upisu u CTR. - Fizička lica koja obavljaju ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu, kao i pravna lica koja pružaju ugostiteljske usluge smještaja u objektima za koje odobrenje izdaje lokalna uprava dužni su da pribave potrebno odobrenje, odnosno da podnesu prijavu za obavljanje navedene djelatnosti kod Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Podgorica – poručuju iz Komunalne inspekcije.

Iz PU je saopšteno da u postupku inspekcijskog nadzora, poreski inspektor vrši kontrolu tačnosti obračunavanja i plaćanja obaveza po osnovu prihoda od imovine i imovinskih prava na osnovu prethodno dostavljenih ugovora o zakupu od strane notara, kao i blagovremenost podnošenja poreskih prijava. - Ukoliko se u postupku inspekcijskog nadzora utvrde nove činjenice i okolnosti koje ukazuju da poreski obveznik nije pravilno utvrdio poresku obavezu, poreski organ je dužan na osnovu zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru, poreskim rješenjem utvrditi poresku obavezu – rekli su iz PU i napomenuli da poreski organ sprovodi i kaznenu politiku, ukoliko obveznik ne podnese poresku prijavu u zakonom propisanom roku, netačno obračuna ili ne uplati porez istovremeno sa podnošenjem poreske prijave. Iz Monstata su saopštili da ne raspolažu podatkom o broju stanova koji se rentiraju. Prema podacima Monstata iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, od ukupnog broja domaćinstava, njih 9,6 odsto (18.425) su bila podstanarska, odnosno zakupljivala su stan u kome žive. U Crnoj Gori je prema tim podacima iz 2011. godine bilo 192.242 domaćinstava. Te godine je u Crnoj Gori bilo 314.704 stana, dok je bilo 58.978 praznih stanova. Naredne godine treba da se održi novi popis. n. Kovačević S. PoPović

Društvo

Neđelja, 18. oktobar 2020.

ILUSTRACIJA

INTERVJU: Dr Ivana Đuković-Savović, specijalista infe PODGORICA – Korona virus može da prouzrokuje gubitak pamćenja, depresiju, anksioznost, pa čak i moždani udar, ali oni koji su zarazu preležali sa blagim simptomima, uglavnom neće imati težih posljedica po zdravlje, kazala je za Pobjedu specijalista infektolog u Kliničkom centru Crne Gore dr Ivana Đuković-Savović.

Majčinstvo jače od svega

Ispovijest Tine Kažić iz Podgorice koja je preležala korona virus 20 dana nakon porođaja

Strah od toga da neću biti uz bebu bio je jači od svega PODGORICA – Tinu Kažić iz Podgorice, koja tek što je zakoračila u novu životnu etapu jer je postala majka, nakon dvadeset dana sreće preplavio je strah – otkrila je da je pozitivna na korona virus. - Bila sam u trećem mjesecu trudnoće kada se korona virus pojavio u Crnoj Gori. Iskreno, nijesam vjerovala da će iz daleke Kine stići do nas, ali putovanja i povezanost svih krajeva svijeta su učinili svoje. Nije mi bilo svejedno kad su uvedene rigorozne mjere, naročito jer sam lako podnosila i mogla sam da šetam što mi je i najviše prijalo, a nijesam smjela jer su se vremenom uvodile sve rigoroznije mjere - priča ona.

SIMPTOMI

Period trudnoće dvadeset devetogodišnja Tina je provela, iako bez aktivnosti, ušuškana u svom domu, i porodila se u Bolnici Danilo I na Cetinju. - Bolnica je jako čista, vodi se računa o mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti. Nije bilo puno trudnica pa sam bila sama u sobi što mi je i prijalo. Prije nego što sam se porodila uzeli su mi bris na korona virus i bio je negativan - kaže Tina. Djevojčicu Janu rodila je 2. septembra nakon čega se dobro osjećala. - Vodila sam računa da mi ne dolaze gosti. Svi su htjeli da vide bebu ali nijesam smjela da ugostim nikoga sem najbliže članove familije. Niko od njih nije imao nikakve simptome – priča ona. Tininu idiličnu priču uspjela je da omete temperatura, koju je osjetila u noći 20. septembra. - Probudila sam se sva u znoju i osjetila da me boli glava, izmjerila sam temperaturu i toplomjer je pokazao 37,5, pa poslije nekoliko sati 38. Bila sam u šoku. Samo sam pomislila „ne daj Bože da je korona, što ću sa djetetom“- prisjeća se ona. Kada se probudila boljele su je kosti, donji dio leđa i glava.

To je bila noć iz pakla. Samo sam gledala u ćerku i provjeravala diše li. Možda nekome ovo zvuči smiješno, ali nijesam znala kako da reagujem ni kakve simptome ona može dobiti ukoliko se zarazi, ispričala je za Pobjedu Tina Kažić, koja je 20 dana nakon porođaja dobila korona virus - Toliki nalet straha i panike nikad u životu nijesam osjetila. Nijesam se samo plašila da mogu prenijeti virus Jani, već i da mogu dobiti neke teže simptome koji bi me spriječili da budem sa njom. Te misli me nijesu napuštale priznala je Tina. Nakon što je toplomjer uporno pokazivao da ima temperaturu, otišla je u privatnu laboratoriju i uradila brzi test koji je bio negativan. - Pomislila sam, hajde da sačekam još malo pa ako se simptomi nastave idem u kovid ambulantu - kazala je Tina. Temperatura i bol u glavi je nijesu popustili ni drugog dana zbog čega je otišla u kovid ambulantu. - Pregledali su me, a ja sam im rekla da odatle ne izlazim dok mi ne daju uput za PCR test jer kući imam bebu od 20 dana. Imali su razumijevanja i saglasili se da sam kandidat za testiranje - kazala je naša sagovornica.

TRENUTAK ISTINE

Kada su prošla tri dana, a nijesu stizali rezultati, Tina kaže da se dodatno unervozila. - Ubijala me je neizvjesnost. Ispostavilo se da su moj bris poslali za Njemačku, zbog toga sam duže čekala rezultate. Kada su me pozvali i kazali da sam pozitivna na koronu, umalo se nijesam srušila. Iako sam to očekivala, nadala sam se da će test ipak biti negativan i da su simptomi koje sam imala posljedica prehlade. Sjećam se da sam spustila slušalicu i počela da plačem – priča ona. Dvomjesečnu Janu doji, pa se, kako ističe, uplašila da je virus prenijela i njoj. - Odmah sam nazvala dok-

tora da ga pitam da li smijem da nastavim da je dojim. Kazao mi je da to učinim i da pratim svaki njen pokret. Srećom ona je odlično jela, uveče je spavala, nije bila nervozna. Kad god bih je uzimala i dojila stavljala sam masku, to je bio jedini način da je zaštitim - priča Tina. Razlog za strah javlja se jedne večeri kada Tina primjećuje da njena kćerka kašlje i da joj je začepljen nos. - To je bila noć iz pakla. Samo sam gledala u nju i provjeravala diše li. Možda nekome ovo zvuči smiješno, ali nijesam znala kako da reagujem ni kakve simptome ona može dobiti ukoliko se zarazi - ispričala je Tina. Te simptome Jana je dobila nakon što je Tini istekao period samoizolacije, pa je došao red da pedijatar utvrdi da li je beba zdrava. - Nakon pregleda, pedijatar je ustanovio da je savršeno zdrava i da nema potrebe da joj rade test na koronu jer odlično napreduje. Opet sam ga ispitivala oko dojenja ikako sam već pročitala, čini mi se, svaki članak na internetu koji sam pronašla oko dojenja i korone. Kazao mi je da je majčino mlijeko najzdravije i da je moja bebica zdrava, pa mi je pao ,,kamen sa srca“ - kazala je uz osmijeh naša sagovornica. Rekla je da joj i dalje nije jasno kako se zarazila, te da je komunicirala sa malim brojem ljudi. - Možda je neko od njih bio asimptomatski slučaj, jer niko od onih sa kojim sam dolazila u kontakt nije imao nijedan simptom karakterističan za korona virus – prenijela je Tina svoje dragocjeno iskustvo za Pobjedu. K. JANKOVIĆ

Ona je govorila o komplikacijama koje mogu nastati usljed zaraze korona virusom, ali i posljedicama koje ostavljaju na zdravlje. Naglasila je da ovaj opaki virus na plućima može da ostavi ožiljke koji nikad ne zarastu. Osvrnula se i na spajanje gripa i kovida-19 i poručila da će ova dva virusa dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema ali se nada da će mjere za suzbijanje korone biti dovoljne da ograniče transmisiju oba virusa, jer im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica. POBJEDA: Da li poslije skoro osam mjeseci borbe sa korona virusom, možemo da govorimo o tome kakve posljedice taj virus ostavlja na organizam? Koliko su ozbiljna oštećenja koja nastaju nakon preležanog kovida-19? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ : Mnogi organi su pogođeni SARS CoV-2 virusom, pored pluća, posebno centralni nervni sistem, srce i krvni sudovi. Može doći do upale srčanog mišića i uzrokovati miokarditis ili upalu srčane maramice (perikarditis) i tromboemboliju. Mogu se javiti izolovano ili zajedno i predstavljaju tešku kliničku sliku koja može da dovede i do smrtnog ishoda, posebno kod starijih ljudi sa prethodnim hroničnim bolestima. Simptomi mogu varirati od kratkog daha, bola u grudima, pojave aritmija. Neurološka oštećenja variraju od blagih (gubitak čula mirisa i ukusa) do teških (moždani udar) i kognitivnih oštećenja (gubitak memorije i koncentracije), mentalnih (anksioznost, depresija, poremećaj sna). Posljedice tromboembolije mogu biti plućna embolija, moždani i srčani udar. Na plućima je moguće trajno oštećenje u vidu restriktivne bolesti pluća tj. fibroze (stva-

Korona mo moždani u memorije i Period zaraznosti traje duže kod inficiranih korona virusom, nego kod onih koji imaju grip, kazala je dr Ivana ĐukovićSavović i poručila da će spajanje ova dva virusa dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema

Kovid bolnica u Nikšiću

Ivana Đuković-Savović

ranje ožiljaka na plućima). POBJEDA: Ostavlja li virus posljedice i na one ljude koji imaju lakše simptome, koji

traju nekoliko dana i ne razlikuju se puno od prehlade? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Blagi oblici bolesti obično ne ostavl-

Koalicija 27 traži poštovanje EU direktive o zaštiti životne sredi

Štetu da plaća zagađ

PODGORICA - Crna Gora mora značajno ojačati primjenu Zakona o odgovornosti za štetu u životnoj sredini i propise koje je transponovala kroz istoimenu direktivu EU, čija je svrha uspostavljanje osnove za odgovornosti za štetu nanijetu životnoj sredini po principu zagađivač plaća, te uticaj na sprečavanje ekološke štete i otklanjanje njenih posljedica – poručila je Nataša Kovačević u ime neformalne mreže nevladinih organizacija Koalicije 27.

apelovala na Agenciju za zaštitu prirode da, prema službenoj dužnosti, sprovede postupak utvrđivanja stepena štete ili neposredne opasnosti od štete, kao i da naloži striktne mjere za njihovo trajno otklanjanje. Ona je ukazala da se, zbog nepostojanja taložnika na rudokopu, zamućene vode odlivaju potokom Mačak u Gračanicu, Liverovićko jezero i dalje u Zetu, navodeći da su učestala ponavljanja ovog problema zabrinjavajuća, imajući u vidu da takva situacija nije nimalo bezopasna

Ukazujući da se sa većim padavinama, gotovo po pravilu, dešavaju incidentni sa izlivanjem boksitnih voda iz rudokopa Biočki stan, Kovačević je



za životnu sredinu i živi svijet. - Mnoga domaćinstva koriste vodu za piće sa izvorišta koja su u blizini i usljed ovakvih pojava može doći do poremećaja podzemnih voda i miješanja izvorskih voda sa zamućenim vodama koje mogu, zbog samog opisa posla kojim se bave rudnici, sadržati i dodatne količine maziva ili druge opasne sadržaje. Takođe ove vode donose veliku opasnost po riblji fond Gračanice i jezera Liverovići – kazala je Kovačević. Ona je ukazala i da ruda boksi-

Zbog nepostojanja taložnika na rudokopu, zamućene vode se odlivaju potokom Mačak u Gračanicu, Liverovićko jezero i dalje u Zetu

Društvo

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Registrovano 146 oboljelih od kovida-19, preminulo troje

ektolog u Kliničkom centru Crne Gore

ože izazvati udar, ali i gubitak i anksioznost

jaju posljedice. P OB JEDA: U m e d i j i m a možemo čuti da su u najvećem riziku oni ljudi koji imaju visok krvni pritisak, dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Da li je to tačno? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: U najvećem riziku za teške oblike bolesti su gojazni, bolesnici sa malignim bolestima, hroničnom bubrežnom bolešću, srčanim bolestima, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, pacijenti sa transplantiranim organima, pušači. POBJEDA: Što pokazuje dosadašnje iskustvo infektologa, da li postoji pravilo, ko se brže izbori sa koronom i ko ima blaže simptome? Da li su to muškarci ili žene, stariji ili mlađi ljudi? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Teški oblici bolesti se ređe javljaju kod mladih i prethodno zdra-

vih ljudi, a češće kod starijih osoba muškog pola. POBJEDA: Koliko dugo nakon preležane infekcije korona virusom čovjek ima antitijela? Smatra se da ćete, ukoliko ste se oporavili od zaraze virusom korona, steći imunitet, da li je poznato koliko on traje? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Imunitet na SARS CoV-2 traje u prosjeku od tri do šest mjeseci po trenutnim saznanjima. POBJEDA: Možete li da pojasnite razliku između IGM i IGG antitijela? Koja se duže zadržavaju u organizmu? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Antitijela klase IgM i IgG na SARS CoV-2 se javljaju u serumu od prve do treće nedjelje od kontakta sa virusom i obično se simultano javljaju. Antitijela klase IgM označavaju akutnu, tj. svježu infekciju i smatra se da se gube iz seruma nakon

ine

đivač

ta, od čijih čestica dolazi do zamućenja, u svom sastavu sadrži i okside i hidrokside gvožđa, silicijum dioksid, u manjim količina fosfornu kisjelinu, manganske okside, titanske diokside, koji mogu imati negativan uticaj na zdravlje ljudi u slučaju pretjerane izloženosti, dok dugotrajna izloženost oksidu gvožđa može ugroziti jetru. - Zbog problema koji se, može se već sada slobodno reći, učestalo dešava, pozivamo preduzeće koje je vlasnik rudnika da se društveno odgovorno postavi prema ovom problemu i uopšte prema očuvanju i unapređenju životne sredine, da po hitnom postupku napravi sanacioni plan i obezbijedi sve uslove da do ovog incidenta više ne dolazi uz obavještavanje javnosti o svakom napravljenom koraku – zaključila je Kovačević. R. P.

jednog mjeseca. IgG antitijela ostaju duže detektibilna u serumu bolesnika (obično oko tri mjeeseca) i dokaz su preležane infekcije. POBJEDA: Je li korona virus zarazniji od gripa? Često čujemo da epidemiolozi i infektolozi strepe od spajanja korone i gripa. Kakav scenario tu možemo očekivati? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Virus SARS CoV-2 je zarazniji od virusa gripa, lakše se širi nego grip. Takođe, protiv kovida-19 još uvijek nemamo vakcinu a protiv gripa imamo. Period zaraznosti traje duže kod inficiranih kovidom-19. Spajanje ova dva virusa će dovesti do preopterećenosti zdravstvenog sistema. Nadamo se da će javno zdravstvene mjere za suzbijenje kovida-19 (nošenje zaštitnih maski, higijena ruku, distanca) biti efikasne u smanjenju incidence gripa jer će ograničiti transmisiju oba virusa s obzirom na to da je im je način prenosa sličan – preko respiratornih kapljica. Vakcinacija protiv gripa ostaje najbolji način prevencije, a posebno ove sezone kada se očekuje spajanje ove dvije infekcije. POBJEDA: Da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se osoba koja je preležala koronu ponovo zarazi? Ukoliko jeste da li ste upoznati sa tim kakvi su bili simptomi? Đ U KOV I Ć - S AVOV I Ć : U Crnoj Gori do sada nije zabilježen slučaj reinfekcije kovidom. POBJEDA: Koji su to savjeti za ojačavanje imuniteta u trenutku kada haraju virusi? ĐUKOVIĆ-SAVOVIĆ: Pravilna i izbalansirana ishrana, dosta tečnosti i vitamina, fizička aktivnost na otvorenom prosK. JANKOVIĆ toru.

Zatvaraju škole i kafiće u pet gradova PODGORICA – Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje, juče je do 17 časova analizirano 358 uzoraka od kojih su registrovana 74 novopozitivna slučaja oboljelih od korona virusa. Najviše ih je bilo u Podgorici, njih 44, dok je u Bijelom Polju registrovano njih osmoro. Po pet oboljelih registrovano je u Nikšiću i Baru, četvoro u Kolašinu, po dvoje u Kotoru i Mojkovcu, dok je po jedan novooboljeli registrovan u Pljevljima, Rožajama, Cetinju i Beranama.

ŽRTVE

- Od prekjučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena tri smrtna ishoda povezana sa kovidom-19 i to kod pacijenata iz Tivta, Bara i Rožaja, rođenih 1949, 1969 i 1963. godine, a koje su prijavili OB Bar (2) i OB Berane. Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 222, a od početka godine 231. U posljednja 24 sata prijavljen je oporavak kod 199 pacijenata – saopšteno je IZJ. Od uzoraka poslatih na laboratorijsku obradu u Njemačku, novi virus je od 182 uzorka registrovan u 72 slučaja, pa je u statistiku od 12. oktobra dodato 14, a od 13. oktobra 58 oboljelih. I među ovim uzorcima, najviše ih je bilo iz Podgorice, njih 60, dok je osmoro registrovano u Cetinju, a četvoro u Ulcinju. - Preostali rezultati uzoraka upućenih u Njemačku, njih 212, očekuju se tokom dana i oni će biti uzeti u obzir prilikom računanja opštinskih stopa kumulativne incidencije od kojih zavisi primjena restriktivnih mjera imajući u vidu period uzorkovanja (12 – 14. oktobar) – kažu iz IZJ i dodaju da je do pogoršanja epidemiološke situacije došlo u Budvi, Cetinju, Kolašinu, Ulcinju i Žabljaku. Imajući u vidu da je stopa obolijevanja u ovim opštinama prešla preko 800 na 100 hiljada stanovnika, to znači da automatski prelaze u grupu tri zbog čega će od ponedjeljka na dvije nedjelje biti zabranjen rad ugostiteljskih objekata,

Zaposleni u Institutu za javno zdravlje preopterećeni

U KCCG 65 pacijenata U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 65 pacijenata oboljelih od virusa kovid-19, od kojih je 26 životno ugroženo. Njih četvoro je intubirano i priključeno na invazivnu mehaničku ventilaciju, 17 na neinvazivnu, dok je njih pet na visokim protocima kiseoničke potpore.

restorana, kafića i hotelskih restorana osim za goste, a biće zabranjeno i okupljanje u objektima stanovanja licima koja nijesu članovi domaćinstva. Direktor IZJ Boban Mugoša je za TV Vijesti kazao da će, osim toga, u ovim gradovima škole od ponedjeljka biti zatvorene te da će nastava biti organizovana na daljinu.

PODGORICA NA GRANICI

Imajući u vidu da je trenutna kumulativna incidencija u Podgorici 792,7 na 100 hiljada stanovnika, odluka o eventualnom pooštravanju mjera biće donijeta nakon statističke obrade svih uzoraka poslatih u Njemačku, saopštili su iz IZJ. Mugoša smatra da su male šanse da ne bude dovoljno pozitivnih te da ,,više računa da će doći do zaključavanja Podgorice“. - Ako bude 799, a ne pređe 800, Podgorica ostaje otključana, a ako bude 800 mi ćemo to poštovati, zato je ,,semafor“ uveden - kazao je Mugoša podsjećajući da osam mjeseci ponavlja koje su mjere za sprečavanje širenja infekcije, te da

je očekivao da će se to više poštovati. On se, kako navodi, nada da će mjere u opštinama koje su prešle granicu od 800 slučajeva na 100 hiljada stanovnika dati rezultat za 15 dana, navodeći da je dokaz da te mjere djeluju to što je u određenim opštinama došlo do poboljšanja. Mugoša je kazao da je u prethodnom periodu bilo skupova na kojima se mjere nijesu poštovale, ali da se odgovornost ne može prebaciti na njih koji su stalno ukazivali što se može dogoditi. U Institutu smatraju da nije za očekivati da se neka opština nađe u kategoriji sa preko 1.200 oboljelih na 100 hiljada stanovnika, što bi podrazumijevalo zabranu kretanja u periodu od deset uveče do pet ujutro. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih u protekla 24 časa, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori iznosi 4.428. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije novim korona virusom je 15.427 – saopšteno je iz IZJ. R. P.

Novi konkurs njemačke privrede za zemlje Zapadnog Balkana PODGORICA – Odbor njemačke privrede za Istočnu Evropu, u saradnji sa Ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), Društvom za međunarodnu saradnju (GIZ) i Fondacijom dr Zoran Đinđić raspisao je novi konkurs za program stipendija njemačke privrede za zemlje Zapadnog Balkana – saopšteno je iz EU Info centra. Riječ je o programu koji mladima iz Crne Gore i regiona nudi plaćeno stručno usavršavanje u najpoznatijim njemačkim kompanijama u trajanju od tri do šest mjeseci. Na konkurs, koji je otvoren do 16. novembra, mogu se prijaviti stud e n t i z av r š n i h g o d i n a osnovnih, master i doktorskih studija, kao i mladi profesionalci do 29 godina, popunjavanjem aplikacije na sajtu www. stipendienprogramm.org.

Plaćena praksa za crnogorske studente u Njemačkoj - Prakse se nude studentima ekonomije, menadžmenta, prava, novinarstva i poljoprivrede, kao i kandidatima različitih tehničkih i tehnoloških akademskih usmjerenja. Neophodno je da kandidat dobro poznaje engleski jezik, dok je poznavanje njemačkog jezika prednost. Praksa počinje 1. jula 2021. godine. Pored mjesečne stipendije, Program pokriva troškove smještaja, putovanja i kursa njemačkog jezika. Važno je naglasiti da



svi stipendisti dobijaju i zdravstveno osiguranje, koje obuhvata i situaciju sa kovidom-19 – saopštili su iz EU Info centra. Iz Fondacije dr Zoran Đinđić napominju da će, osim finansijske podrške, imati pomoć prilikom organizacije dolaska i boravka u Njemačkoj, naglašavajući da su uprkos pandemiji i ove godine uspjeli da pošalju 56 stipendista iz sedam zemalja. Onlajn prezentacija za ovaj program zakaza-

Tokom proteklih 17 godina, kroz ovaj program je prošlo preko 800 studenata i mladih profesionalaca iz regiona

na je za 27. oktobar na koju se mogu prijaviti putem Fejsbuk stranice „Zoran Đinđic Internship Programme of German Business for Western Balkans“. Tokom proteklih 17 godina, kroz ovaj program je prošlo preko 800 studenata i mladih profesionalaca iz regiona. Na praksi u Njemačkoj bilo je 42 mladih iz Crne Gore, a među njima je i Maja Rolevski. Ona je šestomjesečnu praksu obavljala u kompaniji ,,Robert Bosch GmbH“ u Reningenu, Štutgart, 2019. godine. - Radila sam u odsjeku ,,Car Multimedia“, koji se bavi izradom Driver Assistance siste-

ma u autonomnim vozilima, na poziciji Software developer-a u oblasti Computer Vision. Konkretno, moj rad je bio usmjeren na razvoj Automatic Labelling sistema koji vrši automatsku detekciju pozicije lica i orijentaciju glave putnika u automobilu. Cjelokupno iskustvo obavljanja stručne prakse u prestižnoj njemačkoj kompaniji, susret sa drugačijim radnim okruženjem i mogućnost saradnje sa ekspertima u svojoj oblasti opisala bih kao neprocjenjivo - navodi Rolevski koja je sada dio Alumni kluba koji čine bivši stipendisti ovog programa. R. P.

Društvo

Neđelja, 18. oktobar 2020.

POVODI: Arheolog Miloš B. Petričević o istraživanju nekropola iz bronzanog doba koje bi moglo da promij PODGORICA - Najava saradnje Crnogorske akademije nauka, domaćih arheologa i evropskih stručnjaka u ispitivanju DNK uzoraka sa praistorijskih nekropola (tumula) širom Crne Gore doprinijeće boljoj spoznaji daleke prošlosti, ali i stvoriti pretpostavke za stvaranje povoljnijeg istraživačkog ambijenta u budućnosti, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu arheolog Miloš B. Petričević iz Centra za arheologiju i konzervaciju. Ovaj crnogorski stručnjak istraživanjima na Luštici i Grblju gdje je mapirao više od dvije stotine tumula - pobudio je interesovanje molekularnog biologa sa kanadskog univerziteta prof. dr Miodraga Grbića zahvaljujući kojem je saradnja uspostavljena sa jednim od najvećih evropskih i svjetskih stručnjaka za praistorijska DNK istraživanja Karlesom Laluezom Foksom iz Barselone. Španski stručnjak je konstatovao da takva koncentracija nekropola na tako malom prostoru nije zabilježena u arheologiji. Važno proučavanje neće biti svedeno samo na tumule na potezu od Kotora do Budve već će, pojašnjava Petričević, imati mnogo širi kontekst. - Proučavanje stare DNK koje je inicirao prof. dr Miodrag Grbić ne temelji se isključivo na istraživanjima koje sprovodim na području Boke Kotorske. Naš plan je da uradimo sistematsko uzorkovanje što većeg broja tumula sa teritorije Crne Gore u čemu imamo bezrezervnu podršku velikog broja kolega koji shvataju važnost ovog istraživanja. Najnoviji rezultati istraživanja arheološke topografije Luštice i Grblja govore da je ovaj prostor bio od izuzetnog značaja u praistoriji i da na njega moramo obratiti posebnu pažnju. U prvoj fazi pilot projekta uzorkovaće se nekoliko tumula sa područja Boke Kotorske a to su Velika gruda, Mala gruda i tumul sa Pelinske Rudine. Nažalost, osteološki materijal iz tumula Milovića guvno, Milovića lokva, Bjelića gomila i dr. koji su istraživani šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća ne nalazi se u depoima naših institucija i to predstavlja veliki problem. To je breme nekadašnje arheološke prakse koja nije mogla anticipirati važnost čuvanja osteološkog materijala. Zalaganjem i podrškom OJU Muzeji Kotor uspjeli smo ući u trag mogućim osteološkim ostacima iz Male grude. Ukoliko se ispostavi da smo pronašli humane ostatke centralne - glavne sahrane u tumulu Mala gruda to će biti od velikog značaja za ovaj projekat. Pored sekvenciranja genoma praistorijskih zajednica naša arheologija će prvi put dobiti i seriju novih apsolutnih datuma za svaku individualnu sahranu ko-

Kodovi zapisani u drevnim tumulima Pored sekvenciranja genoma praistorijskih zajednica naša arheologija će prvi put dobiti i seriju novih apsolutnih datuma za svaku individualnu sahranu (pod tumulima) koja bude uzorkovana. Dakle, konačno ćemo imati vrlo jasnu hronološku sliku koja će pomoći u praćenju kontinuiteta praistorijskog sahranjivanja na cijeloj teritoriji Crne Gore

Jedna od lokacija sa tumulima sa koje se vidi plaža Jaz

ja bude uzorkovana. Dakle, konačno ćemo imati vrlo jasnu hronološku sliku pokopa pod tumulima što će nam pomoći u praćenju kontinuiteta sahranjivanja na cijeloj teritoriji Crne Gore. POBJEDA: Očekuje se da bi saradnja, pored najobimnijeg istraživanja ove vrste na Balkanu, mogla da dovede i do formiranja depoa za skladištenje osteo materijala (ostataka kostiju) za koji sada niti ima uslova, niti lokacije, a moguće ni pretjerano izražene volje. Na oba polja - dakle podaci o DNK i formiranje depoa - bila bi to dostignuća od značaja za buduća istraživanja? PETRIČEVIĆ: Zasigurno ovo će biti prvo ciljano DNK uzorkovanje populacije koja je sahranjivana pod tumulima u periodu finalnog eneolita, bronzanog i željeznog doba na ovim prostorima. Formiranje centralnog depoa za staru DNK bilo bi ulaganje u buduća istraživanja. Buduće generacije istraživača, koje nužno ne moraju biti arheolozi, sigurno će nam dati odgovore na brojna pitanja koja nam danas izgledaju nerješiva. Istraživački poten-



Tumul kao naročito mjesto pojedinačnog ili višestrukog sahranjivanja ima mnogo veće značenje od pukog grobnog obilježja. Predstavlja personifikaciju moći pokojnika, mjesto kulta i magije, bitne prostorne poveznice u direktnoj vezi sa teritorijom, ali i vremenom. Njegov nastanak, kao simboličkog obilježja, odgovara ranim fazama evropskog bakarnog doba i koincidira sa prvim procesima socijalnog raslojavanja i stvaranja društvenih klasa cijal koji nudi genetika prevazilazi okvire istorijskih nauka i disciplina i uvodi nas u potpuno drugu sferu naučnog istraživanja. Upravo navedeni problemi koji se odnose na čuvanje osteološkog materijala govore da je neophodno uspostaviti centralni depo za staru DNK i izraditi nove protokole u arheološkim istraživanjima koji bi garantovali očuvanje uzoraka za buduće generacije istraživača. Na ovaj način Crna Gora bi postala prepoznatljiva u Evropi na polju proučavanja drevne DNK. POBJEDA: Područje Crne Gore je „istorijska praznina“ na mapi DNK starog perioda, a sve pretpostavke se baziraju na analogiji sa nekim drugim

Potraga za „nevidljivim“ lokalitetima POBJEDA: Arheološka istraživanja baziraju se na modernim dostignućima i tehnologiji; primjer za to je upotreba dronova, laserskog mapiranja terena. Gdje je Crna Gora u tom smislu, koliko koristi benefite tehnologija, i da li na njima počiva i arheološka mapa. Ako ne, zašto je to tako? PETRIČEVIĆ: Kada je riječ o modernim dostignućima na polju tehnologije primjenjivih u arheološkim istraživanjima Crna Gora predstavlja izuzetak u ovom dijelu Evrope. Tek u pojedinim slučajevima apliciraju se savremene

metode u istraživanjima. Međutim, gotovo po pravilu se odvijaju u okvirima međunarodne saradnje. Dakle, problem vidim u nedostatku kapaciteta za stvaranje nove i samostalnije naučne infrastrukture u zemlji. U istraživanjima koristim moderne tehnike dokumentovanja i detekcije od fotogrametrijskog i laserskog snimanja iz vazduha do geofizičkog snimanja na zemlji. Daljinska detekcija mi je umnogome pomogla da pomjerim granicu „nevidljivih“ lokaliteta. Možda je to moj ključ uspjeha po pitanju brojnosti novotkrivenih lokaliteta.

lokacijama i tačkama (Hrvatska, BiH, Srbija). Zašto do sada nije bilo pomaka u ovoj oblasti? PETRIČEVIĆ: Crnogorska arheologija nikada nije izašla izvan okvira kulturno istorijskog konteksta, odnosno normativnog tumačenja kulture već je ostala da tavori na razini pukog starinarstva izgubljena u lokalnim analogijama. Imajući u vidu tradicionalističko viđenje arheologije kod nas postaje jasno da u središtu nekadašnjih ali i ovovremenih istraživanja genetika nije prepoznata kao vrlo važna karika u rekonstrukciji naše prošlosti. Ovo je prilika da ukažemo na prednosti multidisciplinarnog pristupa u istraživanjima i našu arheološku praksu uvedemo u savremene naučne tokove. POBJEDA: Istakli ste da brojni tumuli i grude nijesu u zavidnom položaju, dosta toga je uništeno, mnogi od njih su obuhvaćeni koncesijama ili se nalaze na privatnim imanjima, a sudbina im nije svijetla... To je prilika da se makar njihov sadržaj sačuva od nestanka a vrijedna „karika koja nedostaje“ istraži i prezentuje javnosti? PETRIČEVIĆ: U Crnoj Gori svakodnevno je ugrožen veliki broj arheoloških lokaliteta od

Miloš B. Petričević

kojih najveći broj uopšte nije poznat arheološkoj javnosti. Područje Boke Kotorske koje je pod zaštitom UNESCO-a izloženo je naročitom pritisku izgradnjom turističke infrastrukture i suprastrukture pod izgovorom poboljšanja pristupačnosti Crne Gore kao turističke destinacije. Ubrzana i stihijska urbanizacija predjela za posljedicu je imala dramatičnu degradaciju predjela čak i unutar zaštićenih područja. Veliki broj tumula je uništen ili ugrožen širenjem koncesionih obuhvata za eksploataciju sirovina ali i individualnim djelovanjem pojedinaca. Ovo je prilika da zajedno spasimo vrijedne arheološke podatke čije bi uništenje trajno onemogućilo formiranje sadržajnijeg i kompleksnijeg razumijevanja sepulkralne prakse bronzanog doba na području Boke Kotorske, što predstavlja nenadoknadiv gubitak za arheo-

lošku i istorijsku nauku na ovim prostorima. Ova istraživanja dala bi značajan doprinos u zaštiti i očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa, njegovu valorizaciju i savremenu prezentaciju. POBJEDA: Vaša istraživanja ukazuju da tumuli nijesu prosto nabacano kamenje, već nekropole sa jasno utvrđenom strukturom i slojevima sahranjivanja u različitim periodima. Što oni zapravo predstavljaju, otkuda kultura takvog način sahranjivanja i da li ima primjera različitih slojeva (drugačijih rituala sahranjivanja) na istoj lokaciji? PETRIČEVIĆ: Koncept pokopavanja mrtvih pod gomilom kamenja ili zemlje je toliko rasprostranjena pojava da se može nazvati fenomenom. Tumul kao naročito mjesto pojedinačnog ili višestrukog sahranjivanja ima mnogo veće značenje od pukog grobnog obilježja. Predstavlja

Društvo/Hronika

Neđelja, 18. oktobar 2020.

jeni poimanje prošlosti našeg podneblja

Granična policija privela u Zeleniku jedrilicu ,,Marina“

Spriječeno krijumčarenje 52 turska državljanina HERCEG NOVI - Pripadnici Sektora granične policije Regionalnog centra Jug u međunarodnim vodama u petak veče spriječili su krijumčarenje 52 državljanina Republike Turske preko Jadranskog mora - saznaje Pobjeda nezvanično iz Uprave policije.

POBJEDA: Istraživali ste u planinskom dijelu Crne Gore, na Žabljaku i na Sinjajevini, gdje ste došli do veoma zanimljivih lokacija i pozicija (najviši tumuli). U kojoj mjeri su oni ugroženi i, sa druge strane, kakav su uticaj mogli da imaju na razvoj privremenih naseobina u nekom novijem periodu? PETRIČEVIĆ: Crnogorska brda su od posebnog značaja u mojim istraživanjima jer je i moje porijeklo dijelom iz tih fascinantnih planina. Taj prostor me je uvijek neshvatljivo privlačio. Pažnja naše nacionalne arheologije po inerciji je usmjerena ka otkrivanju novih nalazišta u bližoj ili daljoj okolini već poznatih ili istraživanih lokaliteta. Nažalost, ovaj prostorni centrizam predstavlja dominantu u otkrivanju novih nalazišta. Izgleda da je glavni kriterijum u strategiji terenskih pregleda usko vezan za prirodu morfologije prostora i predrasudu da u visokoplaninskim ili danas nepristupačnim područijima ne treba očekivati značajniju ljudsku aktivnost u prošlosti. Ovakva tendencija, kao rezultat evidentne subjektivnosti istraživača, vodi ka redukcionističkom i štetnom uopštavanju pretpostavljene prostorne distribucije arheoloških lokaliteta. Moja istraživanja pokazala su da i u visokoplaninskim područjima Crne Gore postoje relikti intenzivnih aktivnosti praistorijskih zajednica u bronzanom dobu. Na prostoru Sinjajevine i Žabljaka otkriveni su brojni tumuli i moguća gradinska utvrđenja iz perioda praistorije. Oso-

bito su impresivni tumuli na Sinjajevini, upravo zbog njene izolovanosti i nepristupačnosti. Na padinama Mužice, u blizini Savine vode otkriven je tumul na 1.850 metara nadmorske visine. Prema mojim saznanjima ovo je trenutno tumul na najvišoj koti u Crnoj Gori, a možda i u Evropi. Pojava tumula na prostoru Sinjajevine govori da je ovo područje bilo od izuzetnog značaja za praistorijske zajednice. Mnogi će se pitati zbog čega baš Sinjajevina. Ona predstavlja jedan od najvećih pašnjaka u Evropi, taj resurs su svakako prepoznale i praistorijske zajednice bronzanog doba čija se ekonomika pretežno temeljila na transhumantnom stočarenju. Ono što predstavlja veliku nepoznanicu je nepostojanje naselja na ovim visinama u bronzanom dobu. Vjerujem da je efemerni karakter nastambi (praistorijskih katuna) uticao na njihovu sadašnju vidljivost. Ovaj problem tzv. naseobinske arheologije nije izolovan i na dobrom smo putu da budućim istraživanjima u visokoplaninskim područjima Crne Gore damo odgovor i na ovo pitanje. Vjerovatno je teško za povjerovati da su i tumuli na Sinjajevini u opasnosti. Dio njih je već devastiran neznanjem pojedinaca dok je dio ugrožen planiranim obuhvatom vojnog poligona. Ovo ponovo govori da naš sistem nije izgrađen u dovoljnoj mjeri koja može garantovati zaštitu arheoloških lokaliteta i da konačno moramo mijenjati dosadašnju arheološku praksu u evidentiranju i zaštiti arheoloških nalazišta.



Imajući u vidu tradicionalističko viđenje arheologije kod nas postaje jasno da u središtu nekadašnjih, ali i ovovremenih istraživanja, genetika nije prepoznata kao vrlo važna karika u rekonstrukciji naše prošlosti. Ovo je prilika da ukažemo na prednosti multidisciplinarnog pristupa u istraživanjima i našu arheološku praksu uvedemo u savremene naučne tokove personifikaciju moći pokojnika, mjesto kulta i magije, bitne prostorne poveznice u direktnoj vezi sa teritorijom ali i vremenom. Njegov nastanak, kao simboličkog obilježja, odgovara ranim fazama evropskog bakarnog doba i koincidira sa prvim procesima socijalnog raslojavanja i stvaranja društvenih klasa. Upravo monumentalnost grobnih humki je važan pokazatelj ove klasne diferencijacije kao posljedice preobražaja zemljoradničkih zajednica euroazijskog prostora. Sahranjivanje pod tumulima uzima se kao vrlo važna naznaka tj. pokazatelj širenja uticaja stepskih zajednica. Stoga, ovu osobenu pojavu moguće je pratiti na širem prostornom planu unutar više vremenskih razdoblja ali i u različitim kontekstima njihove pojave. Kameni tumuli u mojim istraživanjima od posebnog su značaja, ne samo zbog njihove monumentalnosti već i zbog njihove osobene arhitekture. Stoga, kada su u pitanju kameni tumuli na području Boke Kotorske izbjegavam termin „nasipanje“ već

isključivo koristim izraz „građenje“ ili „podizanje“. Rezultati terenskih snimanja ali i iskopavanja govore da su kameni tumuli podizani na specifičan način koji ja nazivam ciklično građenje. Dakle, kameni plašt tumula nad centralnim grobom podizan je kontinuiranim cikličnim slaganjem kamena od periferije ka zamišljenom središtu tumula. Rezultati analiza volumetrijskih modela kamenih tumula na prostoru Boke Kotorske govore da npr. tumuli prečnika 20 metara hrane više od 250 kubika kamenog materijala. Zamislite koliko je truda ali i umijeća bilo potrebno da se podigne tumul u gotovo idealnoj formi kalote… Ovakvi tumuli su često mjesta sukcesivnog ali i kombinovanog sahranjivanja tj. inhumacije (sahranjivanja tijela) i incineracije (spaljivanja pokojnika). POBJEDA: Što nam kao zajednici, državi nedostaje da bi ovako vrijedne resurse iskoristili i obradili na pravi način u neke normalne svrhe, turističke na primjer? PETRIČEVIĆ: Mnogi će reći da

nam nedostaje novac, ja ću reći da nam nedostaje volja i težnja da se stvari mijenjaju. Nije potrebno puno sredstava da se pristup u načinu istraživanja poboljša ili promijeni. Imamo nadarenu mlađu generaciju arheologa kojoj samo treba minimalna podrška a to je naš zalog za buduću moderniju arheološku praksu u Crnoj Gori. Praistorijski predio može biti i turistički valorizovan i to sa minimalnim ulaganjem. Velikom broju tumula u Boki Kotorskoj se može nesmetano prići. Za početak se može ustanoviti pješačka/biciklistička ruta kroz praistorijski predio Boke Kotorske. Putem mobilnih aplikacija možemo efektno dočarati izgleda predjela u vremenu praistorije i korisnike upoznati sa svim važnim djelovima predjela. U drugoj fazi izgradnjom reminiscencije tumula Velike odnosno Male grude u prirodnoj veličini stvorili bi se preduslovi za ekonomsku isplativost ulaganja u savremenu muzejsku prezentaciju. U ovom kompleksu, pored identične replike tumula i nalaza koji su pronađeni tokom iskopavanja, postojao bi i multimedijalni edukativni centar za posjetitelje. Imajte na umu da se ovi tumuli nalaze u Grbaljskom polju kojim tokom turističke sezone prođe na desetine hiljada turista a nalazi iz naših tumula su na svim arheološkim Igor PERIĆ kartama svijeta.

Luka Zelenika

Republike Srbije. Migranti su u luci Zelenika gdje čekaju dalju proceduru. Jedrilicu su, kako saznajemo, iznajmili posredstvom Foto: Zoran Ilić / RAS SRBIJA

Fenomen gomila na Sinjajevini

Jedrilica ,,Marina“, koja plovi pod hrvatskom zastavom privedena je u luku Zelenika. Ova jedrilica je presretnuta službenim plovilom Patrolne jedinice u međunarodnim vodama, odakle je sprovedena u Zeleniku. Članovi posade su državljani

Mjesto gdje je ,,Pink Panter“ upucan

Navodni ,,Pink Panter“ upucan u garaži tržnog centra u Beogradu

Šarac preživio metke ispaljene u glavu BEOGRAD – Aleksandar Šarac (35) teško je ranjen juče oko 16 sati na parkingu TC Ušće na Novom Beogradu kada je za sada nepoznati napadač na njega ispalio nekoliko hitaca, prenose beogradski mediji. Napadač je ispalio dva metka u glavu Šarcu dok se približavao svom vozilu. Pošto je meta pala na tlo, napadač je pješke pobjegao sa lica mjesta. Napadač je, prema pisanju pojedinih medija, na sebi imao crvenu jaknu, kačket i hiruršku masku. Tokom bjega odbacio je pištolj na izlazu iz garaže. Na lice mjesta su ubrzo stigli policija i služba Hitne pomoći koja je zbrinula povrijeđenog Šarca i prevezla u Urgentni centar. Tržni centar je bio zatvoren oko 15 minuta, a policajci su uzeli snimke sa sigurnosnih kamera koji bi trebalo da pomognu u rasvjetljavanju pucnjave, budući da je mjesto napada dio pokriven kamerama. Policija provjerava i kojim ulicama se Šarac dovezao do tržnog centra jer se pretpostavlja da ga je neko pratio sve vri-

jeme i o njegovom kretanju obavještavao napadača koji je kasnije pucao u njega u garaži. Šarac se prema policijskim evidencijama vodi kao bezbjedonosno interesantna osoba bliska grupi Luke Bojovića i prijatelj pokojnog Davora Hodžića za koga se vjerovalo da je bio jedan od istaknutijih članova grupe ,,Pink Panter“. Hodžić je imao i čvrste veze sa škaljarskim klanom a 23. jula ubijen je sa Alanom Kožarom na grčkom ostrvu Krf. Ovo je treći put da se Šarac našao na meti u proteklih 26 mjeseci. O njemu se prvi put podrobnije pisalo u avgustu 2018. kada je na kuću bivšeg košarka Vukašina Vuleta Avdalovića bačena bomba. Šarac i Avdalović su bili prve komšije pa istražitelji nijesu odbacili mogućnost da je bombaš pogriješio kuću. Pet meseci poslije toga, kada je Čaba Der na Banovom brdu ubio Nebojšu Markovića, vjerovalo se da je prava meta ponovo bio Šarac, koji živi u blizini. Iako je Čaba Der uhapšen, još nije razjašnjeno da li je prava B. R. meta bio Šarac.

Nestao Adis Spahić iz Bara PODGORICA - Adis Spahić (33) iz Bara nestao je prije četiri dana. Posljednji put je lociran preko signala mobilnog telefona na mostu Union bridge u Podgorici, 14. oktobra oko 15 sati, a prethodno i u Spužu, preko video-nadzora, dok se vozio automobilom ,,audi A4“, nikšićkih registracija NK BU176. Na sebi, kako se pretpostavlja, ima crnu trenerku. Porodica moli sve građane koji ga eventualno vide da jave na broj telefona 069 963 455 ili najbližoj stanici policije.

agencije ,,Marina Veruda Čarter“. U toku su dalje policijsko-tužilačke mjere i radnje. Ž. K.

Na društvenim mrežama objavljen snimak prebijanja u centru Bijelog Polja

Policija otkrila ko je tukao mladiće BIJELO POLJE – Na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi kako četvorica mladića brutalno tuku jednog u centru Bijelog Polja. Dežurni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju Slavenko Smolović potvrdio je za Pobjedu da su upoznati sa događajem. - Policija sprovodi operativne radnje i radi na prikupljanju dokaza protiv vinovnika ovog krivičnog djela. Oni su identifikovani i nakon sprovedenog izviđaja i prikupljenih podataka od strane policije, Tužilaštvo će formirati predmet i kvalifikovati djelo - kazao je Smolović. Inače, na društvenim mrežama pojavio se snimak na kojem se vidi kako četvorica mlađih pripadnika romske populacije tuku bespomoćnog mladića, što je naišlo na oštru osudu i gnušanje građana. Ova događaj oštro je osudila i Mreža nevladinih organizacija sjevera u čijem saopštenju se navodi da zbog učestalih incidenata i obračuna na ulicama Bijelog Polja, gdje uglavnom stradaju nedužni građani, ulice grada postaju arene za iživljavanje obijesnih, pijanih i drogiranih nasilnika. - Izražavamo zabrinutost i istovremeno protestujemo zbog ovakve situacije i atmosfere u gradu. Činjenica je da su sve učestaliji incidenti koji su doveli do situacije da se građani osjećaju nezaštićeno i ugroženo, a da nadležni ne reaguju na pravi, zakonom predviđeni način izricanjem adekvatnih sankcija i sprečavanjem nasilja, tako da time direktno podstiču nasilnike da čine nova nasilja nad nedužnim građanima. Što je, ako ne korupcija, razlog ovakvog neadekvatnog odgovora na vršenje nasilja i izazivanje osjećaja nesigurnosti, ugrožavanja mira i spokoja građana - navodi se u saopštenju Mreže nevladinih organizacija Sjevera. Dodaje se da snimak brutalnog prebijanja građanina koji ima psihičkih smetnji i koji ni u jednom trenutku ne pruža otpor četvorici nasilnika, koji ga brutalno i krvnički tuku, treba da zabrine svakog normalnog stanovnika B. Č. grada pod Obrovom.

Svijet

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Raketirana Gandža, drugi po veličini grad u Azerbejdžanu

Alijev: Odgovorićemo na bojnom polju

Ilham Alijev

STEPANAKERT - Stepanakert u Nagorno-Karabahu bombardovan je dva puta u posljednja 24 sata. U toku noći, između petka i subote, ponovo je raketirana Gandža, drugi po veličini grad u Azerbejdžanu. U napadu je poginulo 12 ljudi, više od 40 je ranjeno i nanijeta je znatna šteta infrastrukturi, navodi se u saopštenju državnog tužilaštva Azerbejdžana. Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev poručio je da će na bojnom polju odgovoriti na napade koje je jermenska vojska izvela na civilna naselja, javlja Anadolija. On je u obraćanju naciji kazao da je admi-

nistracija u Jerevanu napadom na Gandžu počinila još jedan ratni zločin. Podsjetio je da su u napadu na Gandžu i susedni grad Mingečevir, poginuli i ranjeni Azerbejdžanci, kao i da napadi neće pokolebati volju azerbejdžanskog naroda. Smatra da administraciji u Jerevanu treba suditi zbog napada na civile. Naveo je da je u operaciji koju je azerbejdžanska vojska pokrenula kako bi oslobodila svoju teritoriju, uništena velika količina oružja i municije jermenske vojske. - Vrijednost dosad uništenog i zaplijenjenog oružja je najmanje dvije milijarde dolara. Ali opet imaju oružja. Treba

Dogovor njemačkih vlasti i udruženja jevrejskih organizacija

Više od pola milijarde za žrtve holokausta BERLIN – Njemačke vlasti izdvojiće više od pola milijarde eura za pomoć onima koji su preživjeli holokaust, a koji su posebno u opasnosti da budu zaraženi korona virusom u svijetu. Njemačko ministarstvo finansija postiglo je dogovor o tome sa udruženjem jevrejskih organizacija Klejms konferens, naveli su Frans presu izvori bliski ministarstvu. - Njemačka treba u vrijeme pandemije korona virusa da posebno nosi svoju istorijsku odgovornost prema žrtvama progona nacističkog režima - izjavio je neimenovani portparol njemačkog ministarstva. Oko 240.000 žrtava nacistič-

kog progona danas živi širom svijeta i oni bi trebalo za period od dvije godine da dobiju do 2.400 eura pomoći. - Njemačka savezna vlada svjesna je ogromne patnje koju su pretrpjele žrtve nacističke nepravde i da to ne može da bude nadoknađeno novcem ili drugom vrstom pomoći - navelo je ministarstvo. Tu inicijativu treba još da potvrdi donji dom njemačkog parlamenta - Bundestag. Mnogi od onih koji su preživjeli patnje u nacističkim koncentracionim logorima imaju više od 80 godina i oni su zbog korona virusa više ugroženi, ne samo zbog godina, već od posljedica boravka u tim logorima gdje je nekima hronično ugroženo zdravlje.

pitati: Ko ih naoružava? Što toliko oružja radi u jednoj siromašnoj zemlji? I danas im se tajnim putevima šalje oružje. Mi želimo odgovor na ova pitanja - rekao je Alijev. Prema njegovim riječima, uništena su 234 tenka, 36 tenkova je zaplijenjeno, 49 oklopnih vozila je uništeno, 24 su zaplijenjena, uništeni su i samohodni topovi, raketni sistemi, kao i 196 transportera, dok je 98 zaplijenjeno. Alijev je kazao da je azerbejžanska vojska oslobodila i Fuzuli, čiju jednu polovinu su kontrolisale vlasti Nagorno-Karabaha, većinski naseljenog Jermenima, i još sedam sela. Dodao je da je Fuzuli

gotovo pretvoren u ruševine, a da su jermenske snage tokom 30 godina uništile infrastrukturu. Alijev je poručio i da će ponovo biti izgrađena područja oslobođena od okupacije. Poslao je i upozorenje administraciji u Jerevanu. - Dobrovoljno napustite našu teritoriju. Mi ćemo je ionako odbraniti. Na toj teritoriji neće ostati ni trag od njih. Tjeraćemo ih do kraja. Danas pobjednička azerbejdžanska vojska ostvaruje vlastite ciljeve. Nijedna sila nas ne može zaustaviti. Neka se Jermenija povuče sa naše teritorije. Nakon toga treba osigurati primirje. Odmah nakon nedavnog primirja su gađali Gendžu. Ako međunarodna zajednica zbog ovih zločina ne želi da sudi Jermeniji, sudićemo im mi. Mi ćemo ih sami kazniti. Zaslužuju najtežu kaznu. Jemenska administracija je kriva. Mi ćemo kazniti one koji su krivi - poručio je Alijev. Sukobi oko Nagorno-Karabaha ne prestaju, uprkos dogovorenom primirju potipsanom u Moskvi prošle sedmice. Najteži sukobi na južnom Kavkazu od kada su Jermenija i Azerbejdžan ratovali zbog enklave devedesetih godina traju veće nedjeljama, a regionu Nagorno-Karabah prijeti humanitarna katastrofa.

Laburistička stranka pobijedila na parlamentarnim izborima na Novom Zelandu

Arden: Ubrzaćemo reforme i oživiti privredu

Džasinde Arden

VELINGTON - Laburistička stranka premijerke Džasinde Arden pobijedila je juče na parlamentarnim izborima na Novom Zelandu, a premijerka je odmah zahvalila građanima na podršci koja će i njoj donijeti novi mandat da predvodi vladu i ubrza društvene reforme u toj ostrvskoj državi. Poslije izbornih rezultata imamo mandat da ubrzamo reforme i oživimo privredu, a to počinjemo već sjutra rekla je Arden novinarima. Liderka opozicije Džudit Kolins priznala je poraz i

čestitala pobjedu premijerki. Laburisti su osvojili oko 49 odsto glasova poslije prebrojanih 95 odsto glasačkih listića. Prema ranijim projekcijama, ta stranka bi mogla da dobije 64 od 120 mjesta u parlamentu. Ardenova je postala premijerka poslije izbora 2017. kada su laburisti formirali savez sa još dvije stranke. Na izborima glasači su se takođe izjašnjavali o dva pitanja - legalizaciji eutanazije i marihuane u rekreativne svrhe. Rezultati tog glasanja biće saopšteni 30. oktobra.

Francuski predsjednik osudio islamski teroristički napad na nastavnika

Makron: Islamski terorizam neće pobijediti Francusku PARIZ – Muškarac koji je ubio srednjoškolskog nastavnika zbog toga što je učenicima pokazivao karikature proroka Muhameda „gađao“ je slobodu izražavanja - izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron. Francuski mediji navode da je za napad osumnjičen 18-godišnji Čečen. - Naš sugrađanin je ubijen zbog toga što je predavao, učio djecu slobodi govora, slobodi da vjeruju i da ne vjeruju. On je žrtva terorističkog napada - rekao je Makron u blizini škole u predgrađu Pariza u kojoj je profesor ubijen. Uputio je poruku svim francuskim prosvjetnim radnicima. - Želim svim nastavnicima u Francuskoj da kažem da smo uz vas, da će čitava nacija biti uz vas i danas i sutra, kako bi vas zaštitila i omogućila vam da radite svoj posao. Islamski terorizam neće pobijediti niti podijeliti Francusku - poručio je Makron.

Emanuel Makron

Muškarac, kojeg je francuska policija usmrtila nakon što je on nožem odsjekao glavu profesoru istorije u predgrađu Pariza, imao je 18 godina i porijeklom je iz Čečenije, prenijeli su francuski mediji.

Identitet osumnjičenog nije objavljen u javnosti. Francusko antiterorističko tužilaštvo otvorilo je istragu za ubistvo sa sumnjom na teroristički motiv. Još pet osoba privedeno je, čime je ukupno devet u pritvoru u ovom slučaju, saznaje se iz sudskih izvora. Među pet novouhapšenih su muškarac i žena, rođaci đaka škole u mjestu Konflans-SentOnorin, gdje je ubijeni nastavnik radio, kao i osobe iz okruženja napadača koje nijesu iz porodice. Dvoje rođaka imalo je spor sa nastavnikom oko karikatura proroka Muhameda, koje je nastavnik prikazao u učionici. Potvrđeno je da je napadač 18-godišnji mladić čečenskog porijekla rođen u Moskvi, naveo je izvor. On nije imao policijski dosje i nije bio poznat po radikalnim stavovima. Još četiri osobe, među kojima jedan maloljetnik, iz porodičnog okruženja osumnjičenog, ranije su uhapšeni u mestu Evre.

Protesti u Bjelorusiji, traže ostavku Lukašenka

Privedeno nekoliko demonstranata MINSK - Bjeloruska policija privela je veći broj demonstranata koji zahtijevaju ostavku predsjednika Aleksandra Lukašenka. Stotine studenata su protestovale u Minsku i skandira-

le Lukašenku „odlazi“. Put im je prepriječila policija koja je neke uhapsila, a ostale rastjerala. Nedugo potom su i žene održale redovni protest u glavnom gradu. NVO Vjasna

je saopštila da je privedeno više od 30 učesnika protesta. U Bjelorusiji se protesti održavaju svakodnevno od izbora 9. avgusta, na kojima je Lukašenko proglasio pobjedu.

EU i SAD su izbore ocijenile kao neslobodne i nefer i uvele sankcije protiv bjeloruskih zvaničnika osumnjičenih za namiještanje izbora i postizborni obračun s opozicijom.

Protesti u Minsku

Povodi

Neđelja, 18. oktobar 2020.

KRVAVI KRUG SE ZATVORIO: Cetinjanin Nikola Kaluđerović koji je 1989. godine osvetio smrt sina jedinca ubistvom dvojice mladića okončao život u 82. godini

Kada smrt pobijedi PODGORICA – Namirio je Cetinjanin Nikola Kaluđerović „dug u krvi“, godinu i nepunih pet mjeseci pošto su mu ubili sina Željka, ali mir nikada nije našao i okončao je život tri decenije nakon što je osvetio svog jedinca. Zatvorio je 10. oktobra krug osvete i tragedija nekoliko cetinjskih familija... Isto onako kako je 1987. izabrao da ga ne interesuje sud, već odlučio da on presudi.

Ipak, ne vidim njen efekat - niti je učinio svom đetetu nešto bolje, ako mu je, recimo, dijete ubijeno pa ga otac osveti, niti je njegovoj ženi bolje i na kraju - sebe je doveo u zatvor. Ne vidim ni da te osvete nešto čine. Bez efekta su. Zaista sam protiv osvete. To vam moram reć’ – rekao je Nikola Kaluđerović o krvnoj osveti, 22 godine pošto je osvetio sina

- Srećnijeg čovjeka u Crnu Goru nije bilo od mene one noći kada sam osvetio sina, ovo ti iskreno govorim. Lakše ćeš proć' bilo đe nego na Cetinje da ostaneš dužan krv nekome. Ovđe se to vazda računalo kao dug – ispričao je on novinaru srpskog Nedeljnika, 2011. godine. Osveta je, kako je tada kazao, „dio zadovoljstva čovjeka koji je napravi“. - Ipak, ne vidim njen efekat - niti je učinio svom đetetu nešto bolje, ako mu je, recimo, dijete ubijeno pa ga otac osveti, niti je njegovoj ženi bolje i na kraju - sebe je doveo u zatvor. Ne vidim ni da te osvete nešto čine. Bez efekta su. Zaista sam protiv osvete. To vam moram reć' – rekao je tada Kaluđerović, 22 godine pošto je osvetio sina. A 2014. u dokumentarnom filmu „Dug u krvi“ Katarine Petrović, objašnjavajući zašto nije nastavio sa osvetom, kada je ubica njegovog sina izašao iz zatvora, u jednoj rečenici rekao je sve: „Što je mnogo – mnogo je“.

UBISTVA

Kaluđerovićev sin ubijen je u kafanskoj tuči 24. avgusta 1987. godine. Ubio ga je sugrađanin Rade Grdinić, čiji je brat Rajko isto učestvovao u tuči. - Kad sam čuo za svađu u gradu i da je moj sin u svađi, ja sam lutao i naišao na jedan kafić đe sam našao sina svega krvlju oblivena... – ispričao je dvije godine kasnije Nikola Kaluđerović, sa optuženičke klupe u sudnici podgoričkog Višeg suda gdje mu je suđeno za dvostruko ubistvo iz bezobzirne osvete. Nije Nikola Kaluđerović čekao pravdu suda za smrt svoga jedinca. Od kada ga je sahranio tražio je priliku da „namiri krv“. Rada Grdinića koji mu je ubio sina nije mogao ubiti. Bio je u pritvoru. Ali Kaluđerović je bio namjeran da vrati „krv za krv“. I nije želio da „krv“ za sina „plati“ otac. Odlučio je ovaj Cetinjanin da „plati“ brat ubice – Rajko. Plan mu je bio da ubije i ostale aktere tuče u kojoj je stradao njegov Željko. Kažu da je „čitavo Cetinje“ znalo za njegov naum. Pratio je gdje se kreću, čekao, ali, kako je sam svjedočio na sudu, nije ih mogao naći sve zajedno. Glas o Rajku Grdiniću, te noći, 21. januara 1989. godine, odveo



Nikola Kaluđerović na grobu svoga sina

ga je na Sveti Stefan. Skriven, čekao ga je šest sati da izađe iz kafića... Kada je mislio da ga ima na nišanu „sačmarice“, dok je ovaj ulazio u automobil, izašao je na ulicu, pozvao ga po nadimku i pucao... Metak je pogodio Dragana Šofranca, mladića koji je bio sa Grdinićem. Dok je prilazio vozilu puška je „zaglavila“, Grdinić je pokušao da mu je otme, bezuspješno i Kaluđerović je opet zapucao... Ubio ga je. - Kao prvo, imam moralnu i ljudsku obavezu te sam se pojavio jutros na ovom sudu iz sljedećih razloga: zbog javnosti, suda i posebno porodice Šofranac – rekao je Kaluđerović u sudnici. Bio je kategoričan da nije imao namjeru da ubije Šofranca. - Zato sam i došao na ovo suđenje. Što se tiče prvog ubistva, ne bih se pojavio na sudu, osta bih odsutan, a sudili biste u mojemu odsustvu – kazao je on. Osuđen je na 20 godina zatvora. Pomilovan je i na slobodu pušten poslije nešto duže od osam godina. U zatvoru u Spužu, prema svjedočenju i pritvorenika i čuvara, dočekan je kao heroj. Kult „krv-

U završnoj riječi ponovio je da se na sudu nije pojavio da brani sebe, već da: „kažem istinu koju sam počinio te nesretne noći za mene i porodicu Šofranac“... - Mene ne interesuje kazna koju ćete odmjeriti prema meni... Vi i danas da me puštite s ovog suda mora da ste svjesni da ja nemam gdje ići. Moj dom je zatvoren... – kazao je tada Kaluđerović

ne osvete“ u Crnoj Gori je snažan, a držanje Kaluđerovića na suđenju, koje je prvi put u istoriji crnogorskog pravosuđa tada prenosila televizija, i njegova markantna pojava pobudili su poštovanje svih stanara zatvora. I ne samo u zatvoru. Njegov osvetnički čin izazivao je neku vrstu strahopoštovanja i na njegovom Cetinju, ali i u Crnoj Gori i ondašnjoj SFRJ. Porodice žrtava i njihov gubitak potpuno su ostali u sjenci... Čovjek koji je u smrt odveo dvojicu mladića, od kojeg jednog „ni krivog ni dužnog“, da bi osvetio sina jedinca

godinama je bio u žiži javnosti. Već 1990. godine, poznati reditelj Zdravko Velimirović snimio je dokumentarni film „Sinovi“, u kojem su i isječci sa Kaluđerovićevog svjedočenja u sudnici. Kaluđerović je i jedna od ključnih figura autobiografskog romana glumca Žarka Lauševića „Godina prođe, dan nikad“, još jednog tragičnog Cetinjanina, dvostrukog ubice, s kojim je ćeliju u Spužu dijelo četiri i po godine. Upravo je Kaluđerović dao naslov Lauševićevom romanu tokom jednog od njihovih dugih zatvorskih razgovora...

Nikola Kaluđerović u sudnici podgoričkog Višeg suda 1989.

Na Cetinju, u Lauševićevoj mladosti, bili su komšije, a onda su ih tragični usudi njihovih života 1993. godine opet vezali... Za vazda...

USUD

Pokušao je Kaluđerović na sudu da objasni svoju tragediju, muku koja ga je na zlo naćerala. - Ubijen sam bio i moralno i psihički, da sam se počeo stiđeti od sebe, jer sam počeo da idem sinu na grob samo noću. Ja nijesam išao po običaju da ostalim građanima izjavim saučešće. I došao je momenat da više nema čekanja, samo sam imao dvije



Nije Nikola Kaluđerović čekao pravdu suda za smrt svoga jedinca. Od kada ga je sahranio tražio je priliku da „namiri krv“. Rada Grdinića koji mu je ubio sina nije mogao ubiti. Bio je u pritvoru. Ali Kaluđerović je bio namjeran da vrati „krv za krv“. I nije želio da „krv“ za sina „plati“ otac. Odlučio je ovaj Cetinjanin da „plati“ brat ubice – Rajko

solucije – da lišim život svojoj ženi i sebe ili da lišim život Rajka Grdinića – ispričao je Kaluđerović u sudnici. U završnoj riječi ponovio je da se na sudu nije pojavio da brani sebe, već da: „kažem istinu koju sam počinio te nesretne noći za mene i porodicu Šofranac“... - Mene ne interesuje kazna koju ćete odmjeriti prema meni... Vi i danas da me puštite s ovog suda mora da ste svjesni da ja nemam gdje ići. Moj dom je zatvoren... – kazao je tada Kaluđerović. Imao je 51 godinu i teško breme s kojim je morao nastaviti život. Kada je izašao iz zatvora kući ga je čekala žena Anđe. Svakog dana obilazili su grob svoga jedinca. Na jednom od ulaza na groblju podigli su i spomen česmu posvećenu njihovom Željku. A zla kob i usud krvne osvete pratio je Nikolu Kaluđerovića čitavog života. - Što drugo da ti pričam, meni je rođeni brat ubijen u osveti, nedaleko odavde. Ubio je momka na Cetinju, bio je u zatvoru, odležao, i poslije 25 godine ga ubiju. Mene su pri puštanju iz zatvora, plašeći se osvete za bratom, pitali: „Smijemo li te puštit Nikola“. Smijete, rekao sam. Na bratovoj sahrani sam održao govor i poručio Popoviću, ubici svog brata - to što si napravio, na to si imao pravo. Taj dug nikad ne zastarijeva – ispričao je Nikola Kaluđerović za Nedeljnik 2011. godine. Kulturološki fenomen „krvne osvete“ u Crnoj Gori živi vijekovima i još je Sveti Petar Cetinjski pokušao da je iskorijeni uvodeći najstrožu kaznu za nju u prvom crnogorskom Zakoniku iz 1798, ali i u porukama Crnogorcima u svojim čuvenim Poslanicama. „Razumijem da Stanko Savov Kustudija istinito misli osvetit svojega pokojnoga brata koji je u tamnici u Kotor umreo i da zato ima dogovor s nekijema Njegušima koji su pod proces i drugijema prijateljima. Ja znam, a i vi znate, ako tu osvetu učine da će to biti u trista zlijeh srećah za sve vaše pleme i da više zla ne bi mogli učiniti sebe i svijema vama i svemu našemu narodu“, apelovao je Sveti Petar u Poslanici Njegušima 1827. godine. „Krvna osveta“ ga je nadživjela, a nažalost i danas živi u crnogorskom društvu. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Kultura

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Riječ više o leksikonu piperskih poznatih i znamenitih ličnosti, autora Slobodana Simovića Piše: Marijan Mašo MILJIĆ

PODGORICA - Slobodan Simović se svojim knjigama osvjedočio kao pouzdani istraživač, istoriograf i hroničar piperskog plemena i tumač njegove povjesnice. Njegova trilogija: „Piperi u balkanskim ratovima“, „Piperi u Prvom svjetskom ratu“ i „Piperi u Drugom svjetskom ratu“ sažima istoriju svoga plemena u 20. vijeku, ali ukratko predstavlja i zbivanja koja su mu prethodila od prvog pisanog pomena Pipera 1416. godine do kraja 19. vijeka. Njegove knjige su dobile laskave ocjene i priznanja i od stručne i od laičke javnosti, kao i od saplemenika, posebno zbog njegovog poštenog i objektivnog pristupa događajima i učesnicima u njima. U svojim publikovanim monografijama Slobodan Simović je pored osnovnog teksta istoriografskog kazivanja i predstavljanja događaja i procesa, kao prilog, leksikografski obradio i zamašan broj poznatih i znamenitih ličnosti svoga plemena, kao i nekih koje mu ne pripadaju, ali su ih događaji za njega vezali. Autor je leksikonski predstavio njihove biografije (za neke i bio-bibliografije), navodeći ono što je najbitnije, prema leksikografskom obrascu, naglašavajući njihovo učešće i doprinos i u ratu i u miru. Svaka biografija je priča za sebe, lakonski ispričana, sa dragocjenim podacima i zanimljivim detaljima.

OGROMAN TRUD

Radeći na knjizi koju je nazvao „Piperski pomenik — prilozi za plemenski biografski leksikon“ Slobodan Simović se potvrdio i dokazao i kao leksikograf. On je autor prvog plemenskog leksikona u Crnoj Gori, knjige u kojoj su azbučnim redom predstavljene biografije poznatih, značajnih i znamenitih ličnosti

U borbi sa zaboravom i vremenom Biografije ličnosti u ovoj knjizi su rađene na osnovu arhivskih izvora, konsultovanja i proučavanja brojne literature, članaka i drugih priloga u novinama, časopisima i zbornicima radova. Autor se koristio memoarskim spisima i sjećanjima učesnika u dramatičnim zbivanjima Pipera iz dalje i bliže plemenske prošlosti a dominantno s kraja 19. i prve polovine 20. vijeka, koji su obilježila četiri rata: dva balkanska i dva svjetska. Biografije ličnosti u ovoj knjizi su rađene na osnovu arhivskih izvora, konsultovanja i proučavanja brojne literature, članaka i drugih priloga u novinama, časopisima i zbornicima radova. Autor se koristio memoarskim spisima i sjećanjima učesnika u dramatičnim zbivanjima, u ratovima koje je vodila Crna Gora ili se našla u njihovom kovitlacu. Kao hroničar i leksikograf autor je nastojao da što potpunije rekonstruiše njihove biografije i da dâ cjelovitije životopise. Na žalost, o nekima nije imao dovoljno podataka, tako da su ostale nedovršene. U radu na pripremi Pomenika Slobodan Simović je uložio ogroman istraživački napor, upornost i istrajnost i, u njegovim godinama, pokazao izuzetan vitalitet. Ova knjiga je nastajala skoro

dvije decenije, ali je, uz naknadna istraživanja, dopune i doradu tek sada uobličena i finalizovana. Možda je bio posljednji čas za ovakvo pregnuće i obiman istraživački posao, imajući u vidu današnje vrijeme i odnos prema sopstvenoj prošlosti, uz sve učestalije pokušaje revizije istorije. Slobodan Simović pripada generaciji koja je zapamtila i žive učesnike i vrijeme ratno i poratno, iz koje je izrastao i koji je mogao to da učini, da sklopi ovu knjigu — i uspio je. Uz veliki napor i poštovanje istorijskih činjenica i drugih podataka autor je uspio da sačini vrlo korisno leksikografsko djelo čiji je osnovni zadatak da pruži što potpunije informacije o zastupljenim ličnostima, koliko su mu to izvori omogućavali, pisani i usmeni.

ZNAČAJAN DOPRINOS

Autor je obradio 450 ličnosti, od čega 66 đevojaka i žena. Na jednom mjestu su znani i znameniti: serdari, vojvode, se-

Uskoro dodjela nagrade časopisa „Komuna“

natori, divizijari, brigadiri, komandanti, plemenski kapetani i sudije, bjelaši, zelenaši, gaetaši i ujedinitelji, federalisti i komunisti, narodni heroji i heroine, nosioci „Partizanske spomenice 1941“ (139) i visokih crnogorskih i stranih odlikovanja, naučnici i akademici, učitelji i profesori, istoričari, književnici i drugi umjetnici i stvaraoci, državnici, revolucionari i političari, ambasadori, generali, velikani… U leksikonu su sabrane njihove biografije, što predstavlja značajan doprinos crnogorskoj leksikografiji, regionalnoj i nacionalnoj crnogorskoj istoriografiji. Ovo istoriografsko -leksikografsko djelo je namijenjeno svima, za sva vremena i za sve piperske naraštaje, ali i svim čitaocima, laicima i stručnjacima. Leksikon je rađen s pažnjom, pijetetom, upornošću, istrajnošću, odgovornošću i objektivnošću. Pomenik je dragocjen izvor podataka. Rad na ovakvim knjigama je

težak, delikatan i nezahvalan posao. Slobodan Simović ga je uspješno obavio, iako su neke biografije ostale nedovršene ili nepotpune. U ovoj knjizi su znani, poznati i znameniti Piperi i Piperke, a oni anonimni borci, branioci i oslobodioci kroz istoriju plemena, ostaju mlađim istraživačima za obradu kao borci za slobodu i opstanak plemena i Crne Gore. Piperski pomenik Slobodana Simovića je solidna osnova i podsticaj mlađim istraživačima i hroničarima ne samo Pipera nego i drugih crnogorskih plemena i krajeva za slična leksikografska pregnuća.

KORISNO DJELO

Za mnoge ličnosti u ovoj knjizi autor je upotpunio saznanja, dao njihovu izoštreniju sliku,

cjelovitiji životopis, a time upotpunio ne samo mozaik piperske posvjesnice nego i integralni album crnogorskih poznatih i znamenitih ličnosti. U Piperskom pomeniku nijesu samo biografije učesnika u bojevima i ratovima nego i poznatih i znamenitih naučnika, stvaralaca, političara, ljudi svih struka i profesija, među kojima ima i velikana, čija veličina i značaj daleko prevazilaze nacionalne, državne i regionalne granice. U borbi sa zaboravom i vremenom Slobodan Simović je uspio da napravi značajno i korisno djelo „Mrtvi žive dok ih se živi sjećaju“ (Mišel Turnije). Nakon objavljivanja autor Pomenik ostavlja sudu plemena, vremena, čitalaca i istorije.

Održan „Trg od knjige“ u redukovanom izdanju

Večeri posvećene Pekiću i Deset prijedloga za ovogodišnje priznanje slavnim vremenima u Boki HERCEG NOVI – Međunarodni sajam „Trg od knjige“, upriličen je 16. i 17. oktobra u redukovanom izdanju. Manifestacija koja je planirana za jul, prethodno je pomjerena zbog pandemije korona virusa.

PODGORICA - Programski odbor časopisa „Komuna“ utvrdio je listu kandidata koji su ušli u izbor za godišnju nagradu koja se dodjeljuje za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Za šestu godišnju nagradu „Komune“ uvršteno je deset prijedloga eventualnih laureata, koje su predložili akademsko-naučne institucije, nevladine organizacije i grupe građana. Kandidati za ovogodišnje priznanje su prof. dr Radovan Radonjić, Dragan B. Perović, Borislav Cimeša, prof. dr Sofija Kalezić, Šukrija Žuti Serhatlić, dr Milun Lutovac, Milan Mišo Brajević, Slobodan Bato Mirjačić, Radojica Stanković (Šanta Panta) i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Nagradu „Komuna“ ustanovio je 2015. godine istoimeni

časopis za doprinos očuvanju identiteta i afirmacije kulturno-istorijske baštine Crne Gore. Dosadašnji laureati bili su Željko Milović, Senad Gačević, Željko Sošić, Nenad Stevović i Slobodan Čukić. Ko će biti ovogodišnji laureat nagrade odlučiće tročlani žiri kojim će predsjedavati akade-

mik CANU i DANU Zuvdija Hodžić i članovi žirija: mr Nela Savković- Vukčević i Velibor Čović. Planirano je da nagrade časopisa „Komuna“ budu dodijeljene krajem oktobra ili početkom novembra 2020. godine na prigodnoj svečanosti koja će biti organizovana tim povodom u skladu R. K. sa mjerama NKT.

Prvo veče posvećeno je jednom od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih književnika 20. vijeka Borislavu Pekiću, povodom 90 godina od njegovog rođenja. O Pekiću, romansijeru, dramskom piscu, filmskom scenaristi, akademiku govorila je prof. dr Lidija Tomić. – Možda je najupečatljivija Pekićeva crta ’Otpor zlu’, bilo da je riječ o neprihvatanju totalitarnih režima i ideologija, bilo nedovoljnosti i slabosti jednog vremena, kada je otišao u London da svoj um izmjesti iz suženosti i pritisaka koji su uništavali njegovu slobodu – kazala je Tomić. Prema njenim riječima 20. vijek je za Pekića bio „stoljeće

ideološkog i fizičkog nasilja“, a između Londona i Beograda, Beograda i Londona, i šire, ostvarila se književnost koju Pekić shvata „više spiritstički nego istoriografski“. Preksinoć je u Dvorani „Park“ predstavljeno 39. izdanje Zbornika radova, nauke, kulture i umjetnosti „Boka“. O njemu su govorili dr Ilija Lalošević i direktorka Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi Nevenka Mitrović, koja je predstavila svih šest članaka koje sadrži zbornik. - U rubrici građa, objavljeni su radovi dr Gorana Komara i Nebojše Raša, koji su dali nemjerljiv doprinos zborniku tokom bavljena širokim spektrom tema, a u okviru tijesne saradnje koju imaju sa „Bokom“. Dr Komar je dao dragocjen doprinos svojim popis o m s e l a To p a l j s k e komunitadi, interesantan rad i originalne dokumnete koji se tiču spasavanja posade broda „Sveti Spiridon“ 1907. godine - kazala je Mitrović.

Dr Lalošević je izdvojio radove Milice Križanac, Zorice Čubrović i Jasminke Grgurović. - Rad Milice Križanac iznova potvrđuje da su se preko Kotora prelamali brojni kulturni uticaji, budući da je bio centar i glavna luka srpske srednjovjekovne države od 1185. pa sve do gubljenja snage države Neamanjića 1370. godine. Dakle period kada su se formirale glavne fortifikacije grada, ali i palate koje ga i danas krase. Rad Zorice Čubrović dobrim dijelom ilustruje kraj 17. vijeka na području Kumbora, osvjetljavajući život Vicka Bujovića, kapetana Perasta kazao je Lalošević. Tokom dvije večeri Trga od knjige posjetioci su imali priliku da pogledaju TV dramu „Zlatno runo“, rađene prema istoimenom Pekićevom romanu u režiji Nebojše Bradića i film „Proleće na poslednjem jezeru“ Filipa Čolovića, koji govori o Ivu Andriću. Ž. K.

Kultura

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Željko Milović za Pobjedu o svojoj novoj zbirci priča „Koronartno odjeljenje“

Prošlost je zahvalan majdan PODGORICA – Pandemija korona virusa još uvijek nije izbacila poplavu književnih naslova, a prvi crnogorski je već na čekanju za drugo izdanje. Zbirka tekstova koji su na pola puta između žurnalistike i lirskog pripovijedanja pod nazivom „Koronartno odjeljenje“ Željka Milovića, književnika iz Bara, poput požarnog stepeništa spušta čitaoce u godine koje su bile sve ono što ova tekuća nije, vrijeme rastućih kulturnih trendova, oslobođeno strahova, previranja, ekonomskih sunovrata i smrtonosnih bolesti. Ako je nostalgija igrala ulogu u činjenici da je ova zbirka bukvalno razgrabljena u manje od mjesec dana, to nije bio spiritus movens za njenog autora. Milović za Pobjedu govori o svojoj fascinaciji istorijom rodnog grada, čitaocima koji su učestvovali u kreiranju njegove posljednje knjige, osamdesetim godinama u Baru i odnosu prema društvenim mrežama. POBJEDA: Znamo kako se realizuje Vaša potreba za zadiranjem u prošlost, ponudili ste čitaocima dosta knjiga koje imaju i lokalni i nacionalni značaj, ali gdje je takvoj potrebi začetak, što Vas uporno vraća danima koje smo ostavili za sobom? MILOVIĆ: Obično se pri odgovoru na takvo pitanje poseže za dva aduta: „nostalgijom“ i „žalom za mladošću“, no ja ću samo djelimično da ih iskoristim kao „opravdanje“. Istoriju rodnog kraja sam zaista počeo da proučavam daleko od kuće, na studijama u Beogradu usred groznih inflacionih devedesetih, čeznući za morem i rodnim gradom, bez mnogo zanimanja za studentsko gradivo i ispite iz psihologije, a uz pomoć mog školskog druga, danas cijenjenog medievaliste dr Sava Markovića. Još čuvam sveske u koje sam prepisivao čitava poglavlja knjiga iz Narodne biblioteke, jer nije bilo novca za fotokopiranje. „Nemirno pomorje XV vijeka“ Ivana Božića mi je uzelo čitavu sedmicu, ali nijesam mario. Što sam stariji, sve više imam potrebu da ispričam ono što znam, ali i da natjeram druge da ispričaju svoje priče, čak i ako nijesu pisci po vokaciji, jer grad i način života koga smo znali rapidno ne-

Da postoji vremeplov, poveo bih porodicu na ljetovanje u avgust 1986, recimo, nekih desetak dana da uživamo u netaknutoj obali i borovoj šumici između kraja Šušanja i Porušene kuće, ili u mojim rodnim Zupcima da „skidamo muziku“ sa 50 italijanskih radio stanica, a onda se kupamo u kristalno čistom Bezdenu staju i mijenjaju se u svakom smislu, a ljudsko sjećanje je porozno, pa je dobro da se zabilježi dok smo još većina na broju. To je osnovni razlog i što sam urednik izdavačke kuće koja se bavi tradicijom, kulturom i umjetnošću Bara. I moj novinarski i publicistički posao je sličan, bavim se uglavnom prošlošću, zahvalan je to majdan ako znaš da kopaš i pravilno prezentuješ. POBJEDA: Za razliku od monografija i istorijskih knjiga koje potpisujete, zbirka „Koronartno odjeljenje“ počiva na subjektivnom, bez potrebe da se ikome opravdava odraz prošlosti koji je zastupljen unutar nje. Ipak, nije prava autobiografija. Koliko je pisana za druge, a koliko iz potrebe da se oslobodite pritiska sjećanja? MILOVIĆ: Ova knjiga jeste pisana za druge, jer smo neke moje kolege pisci i ja željeli da tamnovanje tokom prvog talasa korone ljudima malo osmislimo, a i da sebi damo malo ventila od psihotične svakodnevice bijegom u bolju prošlost. Ja sam izdržao više od dva mjeseca, napisao sve tekstove koje sam namjerio da dovršim, i uz pomoć čitalaca konačno oblikovao knjigu, na osnovu

Društvene mreže su kao bršljan, imaju tendenciju da zaguše zid POBJEDA: Vaša knjiga nije imala promociju, ali je isto tako pronašla put do svojih polica. Da li tome bar djelimično doprinosi činjenica da je knjiga nastajala na društvenoj mreži Fejsbuk, i da su taj proces pratili Vaši brojni čitaoci? Jeste li imali averziju u nekom trenutku prema društvenim mrežama i kakvo je sada Vaše mišljenje o njima?

MILOVIĆ: Cio prvi tiraž je našao mjesto kod čitalaca, posebno onih nostalgičnih. Fejsbuk je presudno pomogao u propagiranju tekstova i same knjige, ali se ne smije prenebregnuti ni činjenica da je ovo ipak djelo koje govori o gradu u kome se, ti koje to interesuje, uglavnom znaju, ili znaju nekog ko zna nekoga. I predgovor i pogovor i leksikon su pisali

JEDNOM JE NEKO REKAO DA IMAM STARINARNICU U GLAVI: Željko Milović

Nijesam imao namjeru da napravim zbirku lirskih crtica, već knjigu o osamdesetim, a ta dekada je bila najšarenija što je mogla biti. Takva je i knjiga iznutra - kazao je Milović svojih sjećanja na osamdesete kao na ključni period urbanog nasljeđa Bara, od mega robne kuće do ploča barskih bendova, od „saveznih“ košarkaških utakmica do ponoćnih porno filmova, od varijeta na RAI do „Live Aida“ i prvih noćnih JRT programa. Ne pritiska me odraz prošlosti na taj period, naprotiv, sasvim je lijep i fino se družimo. I dalje najviše slušam muziku iz osamdesetih. POBJEDA: Veliki broj informacija se provlači kroz Vaše priče, pa nije jasno da li ste se prisjećali, ili je tu bilo dosta ‘obnavljanja gradiva’ i preispitivanja? MILOVIĆ: Jednom je neko rekao da imam starinarnicu u glavi, pa vadim tačne podatke kad mi trebaju, no to, naravno, nije tačno. Ispostavilo se tokom pisanja da slike sjećanja koje imam nijesu uvijek proizvod realnosti, već ličnog viđenja događaja i zato su tu uskakali čitaoci putem Fejsbuka. Provjeravao sam detalje i u knjigama ljudi koje je spojio Fejsbuk, jer se zbog korona virusa nijesmo mogli vidjeti, s obzirom da smo Barani raštrkani po različlitim gradovima. I sam proces rada na knjizi je bio javan i jasan, 66 dana zaredom – 66 priča. Onda je išla dorada tih tekstova, jer nije isto pisati za knjigu i društvene mreže, pa dodavanje novih priča i fotografija iz osamdesetih, dakle tzv. kozmetičke izmjene. I izdavanje knjige je išlo po tom „barskom sistemu“, suizdavači su barski Kulturni centar i

i starim novinama, bilo bi neozbiljno da sam se zadrto držao samo „svog Bara“ iz osamdesetih. Srećom, ispostavilo se da su nam sjećanja uglavnom kompatibilna, sa manje ili više kitnjastih detalja, zavisno od ugla gledanja. Primjera radi, ja sam bio ubijeđen da pekare i kiosci nijesu radili nedjeljom uopšte, a ispostavilo se da jesu do 10 sati, pa su majke trčale da do tog vremena kupe hljeb ili cigarete, čega se ja ne sjećam. I bio sam siguran da je Slavko razbio kućno ogledalo, nalijepio parčiće na gumenu loptu i tako napravio legendarnu svjetleću kuglu za žurke koja se okretala na gramofonu, ali to je bio Milenko, pa sam se morao javno izvinjavati, jer su to nedopustive greške. Posebno sam, kada sam pisao o konkretnim ljudima kojih više nema, mojim prijateljima, morao da razgoMediteran Multimedia. Što se tiče društvenih mreža, i dalje imam isti stav o njima kao i prije desetak godina – nekad mislim kako ne bih mogao da radim bez njih, nekad bi ih sve bespovratno pobrisao bez žaljenja. One su kao bršljan na starim kućama, imaju tendenciju da zaguše zid, „pojedu“ ga i sve ostane „na ledinu“. Posebno su pipava stvar kod ljudi koji se zatvaraju u sebe, pa ih koriste kao simulaciju života, a takvih je sve više, iz opravdanih razloga.

varam sa porodicama i budem siguran da je sve ispravno napisano. POBJEDA: Najuspješniji segment zbirke su kratke lirske crtice koje u sebi imaju i elemente anegdote i elemente refleksije i meditacije. Da li je Vaša zbirka u cjelini mogla biti takva, i da li bi u tom slučaju publika bila ista? U ovoj knjizi ima za svakoga ponešto, i samo za ponekoga sve. MILOVIĆ: Nijesam imao namjeru da napravim zbirku lirskih crtica, već knjigu o osamdesetim, a ta dekada je bila najšarenija što je mogla biti. Takva je i knjiga iznutra. Ima tu i lirike i anegdota i mini eseja i ubačenih dijaloga, bez žanrovskih ili stilskih robovanja. Djelo je jasno uokvireno vremenskim i prostornim granicama, i posebni izazov je bio kako oživjeti „duh vremena“ i kodeks ponašanja koji je vladao, a da to ne bude nezgrapno i direktno. Rekao bih da je tome značajno pomogao trik koji sam primijenio pri prelamanju - ubacivanje na dno strana različitih kratkih crtica koje nemaju veze sa osnovnim tekstom, ali govore o Baru osamdesetih, te služe kao neka vrsta kulisa ili didaskalija koje objašnjavaju šta radi i kuda se kreće

glavni junak. Činjenica da i mlađi ljudi ističu kako mogu da filmski zamisle svaku od priča, iako ne znaju kako je sve to zbilja izgledalo, daje mi za pravo da mislim kako sam uspio u tome. Ta tvrdnja da „u knjizi ima za svakoga ponešto, i samo za ponekoga sve“ je poseban kompliment, ja ga tako shvatam. POBJEDA: Kad suprotstavite osamdesete današnjici, koji su to razlozi zbog kojih biste se vratili, a koji Vas mogu zaustaviti tu gdje jeste? MILOVIĆ: U osamdesetim sam napunio 18 godina, a sada imam 52. To je sasvim dovoljan razlog. Da postoji vremeplov, poveo bih porodicu na ljetovanje u avgust 1986, recimo, nekih desetak dana da uživamo u netaknutoj obali i borovoj šumici između kraja Šušanja i Porušene kuće, ili u mojim rodnim Zupcima da „skidamo muziku“ sa 50 italijanskih radio stanica, a onda se kupamo u kristalno čistom Bezdenu. Zanimljiva je činjenica da se osamdesete prilično „upotrebljavaju“ u književnosti svih ex-YU zemalja, što znači da se generacijski imamo čega sećati. POBJEDA: Ko su Vaši omiljeni učitelji iz osamdesetih? MILOVIĆ: Tadašnja adolescencija je bila prilično „gladna“ u smislu upijanja znanja i uticaja. Kad danas pričam kćerki - srednjoškolki da smo se mi svakog dana u Gimnaziji takmičili, praveći improvizovane kvizove i pitalice, ko zna više glavnih gradova u svijetu ili ko pamti rezultate sa Mundijala od prije 12 ili 16 godina (i danas znam sastav Zaira sa Svjetskog prvenstva 1 9 74 : K a z a d i , Mwe p u , Bwanga...), gleda me vrlo čudno. Tad je zbilja mnogo značilo da znaš da pričaš u društvu, da ne ispadneš glup kad se o nečemu govori. Profesori su bili nedodirljivi, dignuti na pijedestal, većina su bili moralne i edukativne karijatide, s njima se nije mnogo komuniciralo, ali kad jeste – to je bilo za pamćenje... U knjizi je upravo opisan čas koji je čestiti profesor engleskog Žarko Kenjić, poeta zarobljen u tijelu predavača, održao zapanjenim srednjoškolcima dan nakon hejselske tragedije. Recimo da su generacije maturanata iz osamdesetih, svjedoci grada koji je nastajao pred njihovim očima, najviše upijale iz knjiga koje smo bjesomučno čitali, međutim, najveći uticaj na moje adolescentsko oblikovanje su imali drugovi s kojima sam provodio više vremena nego kući. Oni su me naučili drugačijim svjetonazorima, da ne mora sve uvijek biti po pravilima, da moraš naći način da iznjedriš to što je u tebi, da postoje slobode i kako da ih kanališeš, ali i gdje je granica nakon koje tvoja sloboda ugrožava drugu. Neki od njih su bili urbane ikone grada osamdesetih, što sam shvatio tek 35 godina kasnije. Dragana ERJAVŠEK

Crnom Gorom

Neđelja, 18. oktobar 2020.

ONI SU PONOS CRNE GORE: Nikšićanin Petar Tadić, doktorand na katedri za matematiku koledža ,,Triniti“ u Dablinu

Najbolji na Oksfordu i gdje god da se pojavi NIKŠIĆ – Obećavao je kao osnovac, kao gimnazijalac, student… ali rijetki su nastavnici koji su vjerovali da će Petar Tadić, vrlo mlad, postati poznato ime u svijetu nauke van crnogorskih granica, pa i mnogo šire. No, vjerovao je ovaj Nikšićanin sebi, slijedio svoju intuiciju, zavirivao sve više u neistraženi svijet i zadovoljavao svoju radoznalost, a ljubav prema fizici i matematici odvela ga je u Beograd, pa na Oksford, a sada je doktorand na katedri za matematiku koledža ,,Triniti“ u Dablinu. Preokupacija mu je, kaže, teorijska fizika visokih energija, sa posebnim akcentom na nešto što se u modernoj fizici zove holografija ili, u malo slobodnijem prevodu, kalibraciono-gravitacioni dualizam. - Fizika me uvijek posebno interesovala. Oduvijek sam želio razumjeti fundamentalne principe po kojima naš univerzum ( i svi ostali univerzumi) funkcioniše. Još kao đak OŠ „Mileva Lajović-Lalatović“ shvatio sam da uživam rješavajući zadatke iz fizike i nijesam imao dilemu čime ću se profesionalno baviti kad odrastem. Učestvovao sam kao osnovac, a potom i kao učenik Gimnazije „Stojan Cerović“ na državnim takmičenjima i vraćao se kao pobjednik. Svojim najvećim srednjoškolskim uspjehom smatram podatak da sam dva puta osvajao bronzu na međunarodnim fizičkim olimpijadama. Medalja koju sam osvojio 2012. godine bila je ujedno i prva koju je neki učenik iz Crne Gore osvojio na međunarodnim naučnim smotrama znanja, priča za Pobjedu Petar Tadić, podsjećajući da je već naredne godine upisao osnovne studije na Fizičkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, i to smjer Teorijska i ek-



namijenjenu najboljem studentu iz Istočne i Centralne Evrope.

U irskU pO dOktOrat

Petar je 2017. godine upisao master studije na Univerzitetu Oksford (smjer Matematička i teorijska fizika) i tu je dobio priliku da nauči mnogo o trendovima u modernoj teorijskoj fizici, da sarađuje s najboljim stručnjacima planete u toj oblasti

sperimentalna fizika. - To je bilo vrijeme samopotvrđivanja mojih shvatanja. Bilo je očigledno da nijesam pogriješio i odmah se opredjeljujem za rad u oblasti teorijske fizike visokih energija. Diplomirao sam kao student generacije Fizičkog fakulteta sa prosječnom ocjenom 10.00. Dok sam studirao, praksom sam se bavio na beogradskom Institutu za fiziku, a to mi je donijelo dragocjeno iskustvo u naučno-istraživačkom radu i omogućilo mi da se profesionalno usavršavam. To mi je pomoglo i da lakše odaberem konkretniju oblast na koju se treba fokusirati, što je vrlo korisno pogotovo kod onih koji su nedovoljno odlučni.

Petar Tadić

OksfOrd kaO nOvi izazOv

u toj oblasti. Master tezu je odbranio pod mentorstvom Andreja Starinjeca i tada se rađa njegovo interesovanje za oblast zvanu holografija, koja u širem smislu, kako nam pojašnjava ovaj mladi naučnik, spada u teoriju struna. Dobio je stipendiju Dulverton fonda

- Sada sam na trećoj (i vjerovatno završnoj) godini doktorskih studija na Triniti koledžu u Dablinu. Za svoje studije u Irskoj dobio sam stipendiju Ušer fondacije sa Triniti koledža. Radim pod mentorstvom Manuele Kulaksizi. Imam želju nastaviti naučno-istraživački rad i generalno rad u akademiji. Istina, uživam i u predavanjima i tutorijalima koje držim, pa stoga mislim da je ovo idealan poziv za mene. Sada tražim postdoktoranske pozicije na univerzitetima širom Evrope i Amerike, kaže Petar Tadić, a na pitanje da li razmišlja o povratku u Crnu Goru uzvraća ukratko: ,,Trenutno ne razmišljam o tome, ali svakako da bih se radovao povratku svojima, ukoliko se ukaže neka prilika“. Svi sadašnji planovi Petra Tadića vezani su isključivo za nauku, nove domete, dodatna usavršavanja. Kaže da slobodnog vremena nema mnogo, te da se trudi, ukoliko ga zapadne, što kvalitetnije da ga iskoristi. Voli da šeta i džogira, igra tenis, gleda filmove... Nikšićanin u Irskoj istovremeno radi na dva „fronta“. Većinu vremena provodi sa

Porodica i naša kuhinja mu najviše fale Mladi fizičar kaže da mu život u tuđini nikad nije naročito teško padao. Možda baš zbog toga što je, odmah poslije gimnazije, mijenjao adrese, od Beograda, preko Britanije do Dablina. - Nije kao kod svojih, ali uvijek sam imao na umu da sam tu gdje jesam zbog višeg cilja i da treba da budem maksimalno fokusiran na ono što radim, ono što sam odabrao. Naravno, fizička udaljenost je relativan pojam, pa kad poželim ići kući, posjetiti Nikšić, iskori-

stim to što let traje svega nekoliko sati, kaže Petar. Priznaje Tadić da su razlike među zemljama u kojima je do sada živio poprilično velike, u svakom smislu. - Nikšić, Beograd, Oksford i Dablin. Prije svega, sistemi obrazovanja i odnos društva prema obrazovanju i nauci su različiti. Ekonomski gledano, takođe, jasno je da su razlike drastične. Naravno, sve ove zemlje imaju svoje prednosti i mane, ali ja se trudim da nađem pravi balans prema sopstvenim potrebama. Možda mi je

Sumnjaju da im godinama neko podmeće požare i pravi štetu u dvorištu porodične kuće

Borba s koronom Neizbježno pitanje u vrijeme globalne pandemije bilo je i kako se Irci bore s kovidom- 19, da li je sam Petar Tadić doživio nelagodnosti, kako se nosi s aktuelnom situacijom. - Korona je drastično uticala na moj rad, pa me je iz učionica i kancelarije „poslala“ u sobu. Nikada nijesam bio veliki obožavalac rada od kuće, ali svi smo prinuđeni da se prilagođavamo novoj realnosti. Vježbe studentima i seminari isključivo se drže onlajn, što nije idealno, budući da sam ja posebno uživao u predavanjima koje sam uživo držao. Generalno govoreći situacija sa novim virusom u Irskoj je prilično stabilna, bar po mom laičkom mišljenju. Čini se da je Irska vlada dobro i pravovremeno reagovala, ali odgovor na ovu pošast zasnivam na povjerenju građana u sistem i na sposobnost sistema da objektivno sagleda situaciju u kojoj se društvo nalazi. Mislim da nikome nije svejedno i da svi pomalo strahujemo od cijele ove situacije, ali i vjerujem da nas čekaju bolja vremena - optimista je Petar Tadić.

svojom mentorkom i grupom iz Dablina, ali, paralelno, i sa svojim bivšim mentorom sa Oksforda i grupom ljudi okupljenih oko njega. Do sada je objavio pet naučnih radova u međunarodnim časopisima, trenutno završava još dva i vjeruje da će i oni uskoro biti objelodanjeni. ratko perOšević

najteže padalo privikavanje na kuhinje. Eto, neka baš kuhinja bude jedino zbog čega ne bih živio u inostranstvu, kaže s osmijehom Petar, priznajući da se, možda, samo još nije navikao, ali i da je to jedan od razloga za svako isčekivanje odlaska kući. Naravno, poslije želje da se vidi s najbližima, porodicom i prijateljima. Osim Nikšićanina, u Dablinu je još nekoliko doktoranata sa prostora bivše Jugoslavije. Poznaje ih, ali kaže da ga „hronični“ nedostatak vremena sprečava da bude socijalno aktivniji i da više vremena posveti druženju.

Izgorjela kamp kućica Slavke Adžović

NIKŠIĆ – Muke za Slavku Adžović iz naselja pod Trebjesom nastavljene su i juče kada je kamp kuća izgorjela u požaru u dvorištu porodične kuće. Slavka je deset godina živjela u kamp kućici i tvrdi da je požar podmetnut. Kako je kazala, njena imovina je godinama na meti vandala, te traži da se počinioci nađu. - Deset godina sam živjela u kamp kućici. Kada su mi vukovi na Krnovu zaklali 50 jagnjadi, Ministarstvo mi je dalo odštetu i od tog novca otac i ja smo za mene kupili kamp kućicu. Bez struje, bez sijalice i bez grijalice. Ne znam kome je smetala kamp kućica, moje sijeno, moja štala, moji radovi. Iz godine u godinu mi se dešava isto. Mislim da to nijesam zaslužila. Da sam neki kriminalac ili fukara vjerovatno bih ljepše

prošla. Što poštenije radim to sve gore prolazim, sada nemam ni za stoku ni za mene krov nad glavom. Samo da se počinioci otkriju jer ovakve stvari mi se dešavaju zadnjih deset godina. Mora neko za ovo odgovarati. Tražim od nadležnih samo da nađu počinioce i kazne ih – rekla je Slavka Adžović. Požar na kamp kućici nije prvi koji se dogodio na porodičnom imanju Adžovića. Ranije je, kako je Slavkina sestra Slavica rekla, neko palio sijeno za stoku i pravio štetu. - Moja druga sestra je u noći između petka i subote u 1.20 časova primjetila požar. Vatrogasci su došli brzo i ugasili požar. Skoro svake godine u posljednjih pet ili šest godina je nešto od Slavkine imovine zapaljeno. Paljeno joj je sijeno više puta, imala je problema

oko štale i moje barake, nema godina da joj požara nema. Do sada niti jednom nije pronađen počinilac, a toliko požara je bilo. Svi u porodici bi željeli da se otkrije ko je podmetnuo požar – kazala je Slavica Adžović. Već godinama Slavka je jedina Romkinja koja se bavi stočarstvom. Kada je požar na kamp kućici izbio Slavka je bila na Krnovu gdje svakog ljeta do kasno u jesen drži ovce. Prethodnog ljeta organizovana je i akcija prikupljanja pomoći za Slavku kako bi se napravila štalu za stoku u naselju pod Trebjesom. Iako je pomoć prikupljena i materijal nabavljen, radovi na izgradnji štale tek što su počeli morali su biti stopirani, jer je po prijavi komšinice inspekcija izašla na teren i utvrdila da je Slavka počela gradnju s. d. bez dozvole.

Slavica Adžović pored izgorjele kamp kućice

Tema

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Dr Žarko Borović o trendovima u estetskoj hirurgiji PODGORICA – Estetska hirurgija odavno nije tabu tema u Crnoj Gori. Žene vole da izgledaju lijepo, a danas je to polje medicine doprinijelo da se nepravilnosti na licu i tijelu brzo i lako koriguju, pa se sve veći broj odlučuje na različite estetske zahvate. Posljednji u nizu trendova su takozvane ,,mačje oči“ (cat eye), te uvećane jagodice. ,,Mačje oči“ i uvećane jagodice posebno je popularizovala prva dama SAD, Melanija Tramp. Godinama je bjuti uzor mnogim ženama širom svijeta, a osim besprijekornog stila odijevanja, mediji se posebno bave njenim licem, gdje se ističu zategnute oči i naglašene jagodice. Koliko je to uzelo maha svjedoči podatak da klijentkinje američkih estetskih hirurga sve češće traže ove intervencije koje su dobile i naziv - „Melania makeover“. Nju je kao primjer naveo i naš sagovornik, poznati plastični hirurg dr Žarko Borović. – Ona ima podignut spoljašnji ugao donjeg kapka. Međutim, prema svemu tome treba biti krajnje skeptičan. Kada žene gledaju fotografije i požele da tako izgledaju, treba uzeti u obzir da su prošle kroz fotošop, da su dorađivane, te da se mnogi efekti koje vide na fotografijama mogu postići i nekim trikovima šminke – kaže dr Borović. Prema riječima dr Borovića taj trend je u hirurgiji odavno zastupljen, ali je posljednjih nekoliko godina posredstvom marketinga dobio na popularnosti i dobio naziv ,,cat eye“. - Operacija kojom se postiže efekat mačijih očiju, kako je to u medijima zastupljeno, je veoma česta operacija. Suština operacija je da se ugao oka zakosi prema gore, da se obrve podignu i da se dobije izgled podignutih obrva i podignutog ugla očiju – kaže dr Borović. Dodaje da tu vrstu intervencije pacijenti traže iz različitih razloga. - Kod osoba koje imaju urođeno spuštene obrve i ugao oka, tako da im to daje tužni izraz lica, poželjno je raditi takvu vrstu operacije. Drugi su oni kojima se, usljed starenja lice opusti, pa lice i oči izgledaju umorno, a treći su oni koji imaju normalan izraz lica, ali zbog toga što je to u trendu sada, odlučuju se na tu intervenciju – ističe dr Borović.

PROCEDURE

Dr Borović ističe da se do ,,mačkastog pogleda“ može doći na tri načina: nitima, temporalnim liftingom i lateralnom kantopeksijom. - Niti se stavljaju potkožno bez klasične operacije, dok je kod temporalnog liftinga procedura drugačija. Rez se pravi u kosnatom dijelu glave, iznad uva, podiže se koža do obrve i ugla oka, višak kože se sječe, odnosno vrši se zatezanje te kože. Ožiljak ostaje u kosnatom dijelu glave i vidljiv je jedino kada se kosa podigne. Lateralna kan-

Žene traže mačje oči i podignute jagodice

Muškarci sve češći pacijenti

Ožiljak za intervenciju mačkastih očiju ostaje u kosnatom dijelu glave i vidljiv je jedino kada se kosa podigne

topeksija podrazumijeva zatezanje donjeg kapka i podizanje ruba kapka prema gore i njegovo fiksiranje za koštane strukture ruba orbite – objašnjava dr Borović. Pacijentima gotovo uvijek preporučuje temporalni lifting jer je, kako kaže, najpouzdaniji, a efekat je najduži i najkvalitetniji. - Efekat temporalnog liftinga bi trebao da traje od pet do 10 godina, ima slučajeva da traju i kraće i duže, ali to je prosjek. Niti traju godinu dana, fabrike koje ih proizvode promoviše na dvije godine, ali u praksi to često bude manje. Kantopeksija je trajna, ali ta operacija je skopčana sa neželjenim efektima, čak i sa poremećajima vida – kaže dr Borović.

INTERVENCIJE

Osim ,,mačkastih očiju“, intervencija kojoj žene sve češće pribjegavaju je uvećanje jagodica. Kako objašnjava dr Borović, ta procedura se može raditi ubrizgavanjem hijaluronske kisjeline na zigomatičnu kost, a može

Prirodan izgled – najveći trend Naš sagovornik, dr Žarko Borović kaže da nije pobornik trendova, te navodi da je u estetskoj hirurgiji uvijek i jedino aktuelan prirodan izgled.

- Jedini trend je da se sa što manje agresivnosti postigne najbolji rezultat, a to je prirodni izgled. Da osobe koje od ranije ne poznaju neku djevoj-

se raditi i transkonjuktivno kroz konjuktivu oka se ubacuju specijalni implanti koji nalegnu na jagodicu. - Najjednostavnija i najbezbolnija procedura je hijaluron. Riječ je o prirodnoj supstanci, koja traje od 10 mjeseci do godinu dana, nakon čega se pacijentu vraća prvobitni izgled. Nema značajnih neželjenih efekata, a u slučaju da se to desi, on se razgrađuje i pacijentu se za ovo vrijeme lice vraća u normalu. Nažalost, dešava se da nestručne osobe uvećavaju jagodice i usne tečnim silikonom ili biopolimerom. To su supstance koje mogu da izazovu ozbiljne komplikacije kod određenog broja pacijenata i treba ih izbjegavati - ističe dr Borović.

Iako su pomenute intervencije dosta tražene, dominantan trend u estetskoj hirurgiji su veće grudi. Djevojke se u ranim dvadesetim odlučuju za tu vrstu operacije, pristup, kaže dr Borović, mora biti profesionalan i ozbiljan, a moraju se ispuniti i određeni preduslovi. - Ako djevojka sa 20 godina ima komplekse zbog nerazvijenih grudi, klempavih ušiju, velikog nosa, onda to treba popraviti. Operacija se radi kad treba, nekome je potrebna sa 20, nekom sa 40, a nekom nikad. Estetski problem mora realno postojati, da nije umišljen, da taj problem pacijentu smeta i da imaju realna očekivanja, jer hirurgija ne ispunjava nerealne želje. Desi se da pacijentkinje

Nove grudi 2.500 eura, podignuti kapci 800 eura

Većina traži „Melania makeover“

Dr Žarko Borović

Kada je riječ o cijenama, ,,nove grudi“ prednjače, a cifra se kreće od 2.500 do 3.000 eura, dok korekcija kapaka košta 800. - Imajući u vidu objektivno nizak standard prosječnog stanovništa cijene su relativno visoke. Ali benefit i zadovoljstvo koje donose operacije, najkvalitetniji

materijali i implanti za grudi, ljekovi čije su cijene iste kao u svijetu, onda te operacije i nisu tako skupe. To je trajno rješenje problema sa kojima se devojke i žene srijeću. Sama korekcija kapaka košta 800 eura, cijena ,,mačkastih očiju“ počinje od te cifre, ali može biti veća u zavisnosti od intervencije koja se radi. Kod

ku ili ženu nakon intervencije ne prepoznaju da joj je rađeno bilo šta – fesjlifting, kapci, grudi, već da pacijent poslije operacije izgleda prirodno. Pravi rezultat dobrog plastičnog hirurga se ne vidi – kaže dr Borović.

Estetska hirurgija se dugo vremena povezivala uglavnom sa ženama. Zahvati o kojima se najviše pričalo su povećanje grudi i usana, a glavna asocijacija, gotovo uvijek negativno okarakterisana, bio je silikon. Međutim, to više nije slučaj, uvedene su nove metode, pojavili su se novi trendovi, intervencije se mogu obaviti i bez odlaska pod nož i na koncu – uljepšavanju se podvrgavaju i muškarci. - Muškarci su veoma česti pacijenti. Kada je riječ o nehirurškim procedurama, tu spada botoks, rješavaju bore na čelu i oko očiju. Kod operacija je česta korekcija kapaka, liposukcija stomaka i podbratka zatim ginekomastija – povećane grudi koje se mogu riješiti liposukcijom ili hirurškim putem. Rade i korekcije klepmavih ušiju – kaže on.

Zabluda je, takođe, da muževi ili partneri od svojih djevojaka traže da povećaju grudi. Ogroman je broj onih koji su protiv toga, ali poštuju želje svojih izabranica – naglašava dr Borović dođu sa fotografijom grudi i pitaju ,,Šta mislite, treba li ovakve grudi raditi“, moj odgovor je uvijek ne. Pacijent mora da bude načisto sa sobom, da to radi zbog sebe, nisu poželjni oni kojima nešto ne smeta ili koji dolaze na nagovor nekog, takve uvijek odbijam. Zabluda je, takođe, da muževi ili partneri od svojih djevojaka traže da povećaju grudi. Ogroman je broj onih koji su protiv toga, ali poštuju želje svojih izabranica – naglašava on. jagodica cijena počinje od 200 eura, koliko košta jedan miligram hijalurona – kaže dr Borović. Da su cijene i više nego prihvatljive govori podatak da hirurzi u Crnoj Gori imaju sve više pacijenata iz Evrope. - Sa ponosom mogu da kažem da sve estetske operacije i procedure koje se rade u Londonu, Parizu, Njujorku, rade se i u Podgorici na identičan način, koristeći iste hirurške tehnike, metode i materijale – rekao je dr Borović.

KOMPLIKACIJE

Pri intervencijama moguće su i neželjene komplikacije. Zato je posao savjesnog plastičnog hirurga, ističe naš sagovornik, da otvori četvoro očiju i da svim pacijentima predoči da operacija koja treba da se radi nije odlazak kod kozmetičara, nego ozbiljna hirurška intervencija gdje su mogući neželjeni rezultati. - Estetska hirurgija je jedna od najstresnijih i najodgovornijih estetskih hirurških disciplina. To je jedina hirurška disciplina gdje dolazi potpuno zdrava osoba, a ne zbog bolesti, već zbog korigovanja nekog nedostatka. Nije jednostavno uraditi uvećanje grudi, liposukciju, zatezanje stomaka. To su ozbiljne intervencije koje mogu potrajati više sati i gdje su komplikacije moguće. Postoji pravilo da se komplikacije ne dešavaju samo hirurgu koji ne operiše. Imao sam takve, kao i moje kolege, ali je taj procenat mali – zakljčuje dr Borović. Z. K.

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Objektiv

Predivni dokumentarac „Dick Johnson is Dead“ više je film o življenju nego o umiranju

zerkalo

Poslije gledanja, naslov filma zvuči kao oksimoron. Dik Džonson ne samo što nije mrtav, nego nikada neće ni umrijeti. Kći je uspjela da ga obesmrti i da potvrdi sopstveni kredo: da je stvarni život fascinantniji od svega što možete da izmislite

Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Osamdeset šestogodišnji adventista stiže u raj po svojoj mjeri

imdb.com

edan od najljepših kadrova 2020. godine? Bez sumnje, izraz lica osamdeset šestogodišnjeg Dika Džonsona dok, sasvim polako, gušta omiljenu čokoladnu tortu. No, o tome zbog čega su toliko posebni i dokumentarac „Dick Johnson is Dead“ i njegov glavni akter – jedan totalno nepoznati penzionisani psihijatar sa Menhetna, pričaćemo kasnije. Prije vedrijeg dijela priče o jednom od najrazigranijih dokumentaraca godine, slijedi jedan smrtno ozbiljni uvod... Nakon što dijete postane svjesno prolaznosti i krhkosti života, nastaje jedan od najdubljih strahova uklesanih u čovjekovo biće. To je, bez sumnje, strah od gubitka roditelja. Djetetovo spoznanje da njega samog jednog dana neće biti i dalje je apstraktno i nedokučivo. Ali, da otac i majka mogu otići i ostaviti ga samog, zauvijek... To je strah nad svim strahovima. Prvi i najjači u nizu mnogih koje će to isto dijete potiskivati i gurati u najdublje fioke podsvijesti dok bude odrastalo.

Jedna od bizarnih inscenacija smrti šarmantnog Džonsona

U IME SVIH NAS

cjenjkajući se sa pogrebnicima. U tim momentima, ostavljaju u dilemi. Da li je sve ovo njihov način da se suoče sa strahovima? Ili im, jednostavno, snimanje samo daje izgovor da izbjegnu ozbiljan razgovor, da se druže, smiju, pričaju, zabavljaju, da vise zajedno? Sudeći prema emociji koja odzvanja cijelim filmom, „Dick Johnson is Dead“ je i jedno i drugo. I psihoterapija u slikama, i alibi za izmotavanje i avion kojim otac i kćerka bježe nebu pod oblake, daleko od crnih misli. U momentima kada se film pretvara u taj avion, Kirsten i njen otac koračaju onim drugim pomenutim putem kojim će Dik ići poslije smrti.

FRIDA, HRIST, FROJD

porodicu za nadolazeću smrt, duboko je intiman i ličan. A opet, govori svima nama... I u ime svih nas.

KOMIČNA EULOGIJA

Prije nego što je Dik obolio od Alchajmera, godine 2007. ista bolest odnijela je i njegovu suprugu, Kirsteninu majku Ednu. Bilo je to „jedno dugo zbogom“, reći će njen muž sa sjetom u očima. Jer, izgubili su je mnogo prije nego što ju je smrt konačno uzela. Kada se sve to dogodilo sa majkom, Kirsten i njen otac nijesu znali što ih čeka. Bolest ih je uhvatila nespremne, a Ednin odlazak probudio duboku grižu savjesti. Kirsten je shvatila da ima samo nekoliko majčinih snimaka, i to nastalih tokom bolesti. Ni na jednom koji je snimila, kako kaže u ovom filmu, nije ulovila njen briljantni um. Nakon što je otac dobio istu dijagnozu, Kirsten je odlučila da za njega uradi ono što nije učinila za majku. Predložila je da Odnos oca i kćerke ne može vas ostaviti ravnodušnim

indiewire.com

Kad već dobro poraste, čak i onda kada bude mislilo da je racionalizovalo smrt, da je spremno za dolazak „one koja uzima bez ruku“ (Marina Cvetajeva), da je dovoljno sazrelo da može nastaviti samo – za dijete, smrt roditelja ipak (p) ostaje trauma. Što je dijete starije, ta trauma je još i veća. I to je logično, koliko god ubjeđivali sebe da je onom ko ima 50 ili 60 i neku u momentu kada sahrani majku lakše nego nekome ko ima 16 ili sedam. Jer, njihovim gubitkom, ta odrasla osoba prestaje da bude dijete. A navikla se na to. Bila je (nečije) dijete čitavog života... Zbog toga je užasno, užasno važno pričati o smrti još od najmlađih dana. U tom grmu, krije se zec svih naših budućih mentalnih prepreka i problema. Na njega reagujemo ili prećutkivanjem ili pokušajem da mu u startu zavrnemo šiju. U oba slučaja, završimo u poricanju. Potiskivanje je lako. Pripitomljavanje je mnogo teže, ali je i jedino pravo rješenje na duže staze. Jer, uzimajući tog zeca u ruke, ne učimo samo o umiranju, nego i o ljepoti i mekoći življenja i dijeljenju trenutka sa drugima dok smo živi. Upravo o tome, o umjetnosti življenja ispod maske filma o bolesti, opraštanju i umiranju, govori „Dick Johnson is Dead“. Predivni dokumentarac, u kojem Kirsten Džonson („Cameraperson“, 2016), režiserka, direktorica fotografije i „nečije dijete“ staro 50 i kusur godina simbolično ubija oca koji boluje od Alchajmera kako bi psihički pripremila

imdb.com

Čokoladna psihoterapija

snime film u kojem Dik (ne)očekivano umire na svakom drugom koraku u nadi da će tako lakše procesuirati njegov odlazak. Naravno, psihijatar sa višedecenijskim iskustvom u terapijskom procesu i neko ko je na teži način naučio što znači voljeti nekoga koga polako uzima Alchajmer – prihvatio je predlog bez dileme. Rezultat kćerkinog i očevog dogovora je, blago rečeno, nevjerovatan. Svjesna da smijeh ne može otjerati bolest i smrt, ali nadajući se da makar može ublažiti njihov ubod, pazeći da nikada ne pređe granicu dobrog ukusa, intuitivna i sposobna da prepozna momente kada je dosta i kada treba da odloži kameru, Kirsten je pristupila eulogiji za oca – kao komediji.

AVION ZA BIJEG

Humor prožima i „klasične“ dokumentarne snimke u kojima vidimo Dika kako jede onu tortu sa početka priče, igra se sa unukama, grli se sa kćerkom, donosi ili prihvata nove životne odluke (prodaja automobila, odnosno simbolično odricanje od sopstvene nezavisnosti - jedan od najdirljivijih momenata filma)... Ali, ti segmenti ne mogu ni da se uporede sa neočekivanim, često morbidnim epizodicama koje daju novo značenje odrednici „gallows humor“. Tada Kirsten i njen otac koračaju dvjema stazama. Jednom kojom će hodati članovi porodice nakon njegove smrti – i drugom, kojom će Dik poći nakon što ih napusti. Za hod prvom stazom potrebna je velika mentalna snaga – ali i izuzetan smisao za humor. Kirsten i Dik pokazali su da imaju oboje razgledajući mrtvačke sanduke, birajući cvjetne aranžmane i

S obzirom na to da je Dik podignut u strogoj adventističkoj porodici, u kojoj su bili zabranjeni alkohol, ples i filmovi (toliko o tome!), njegov dio puta poveo je dokumentarac pravo u raj. Naravno, po njegovoj mjeri. Adventistima, makar onima kakvi su bili Dikovi roditelji, podigla bi se kosa na glavi od prizora jednog vjernika koji sjedi za stolom punim ića i pića u rasplesanom društvu koje, između ostalih, čine Baster Kiton, Brus Li, Frida Kalo i Sigmund Frojd. Ili smješta stopala, deformisana po rođenju, u lavor da mu ih opere i izliječi glavom i bradom – Isus Hrist... Lako je zamisliti Alehandra Hodorovskog kako se oduševljava ovom vrstom šašave filmske terapije; Irvina Jaloma kako pretapa „slučaj Dik Džonson“ u jednu od autorskih knjiga o psihoterapiji – ili Vernera Hercoga kako ih, onako šarmantno a opet inkvizitorski, ispituje o snimajućim odlukama. Uostalo, režiserka kao da je i usvojila onaj čuveni moto jednog od najboljih svjetskih dokumentarista: „Kad bih čuo da će sjutra biti smak svijeta, već danas bih počeo da snimam novi film.“ Hercogu bi se, bez sumnje, najviše dopali fragmenti u kojima Kirsten simbolički ubija Dika (rušenjem klime na glavu, ubodom eksera u vrat, padom niz stepenice, srčanim udarom od previše parčadi čokoladne torte), a potom i nama i njemu, tako nevičnom filmskim cakama, pokazuje kako je sve to snimila. Jer, u ovim segmentima krije se vrlo interesantan meta-komentar o prirodi filma kao umjetnosti, o toj neprocjenljivoj iluziji koju vam može dati: da pomoću jedne filmske kamere možete pokazati srednji prst smrti. I obesmrtiti, protiv svih pravila, nekoga koga je odlučila da uzme. Snimajući film nekoliko godina Kirsten se pobrinula da prvo zavolite ovog to-

REŽIJA: Kirsten Džonson ULOGE: Dik Džonson, Kirsten Džonson, Ana Hofman, Majkl Hilou TRAJANJE: 89 min plog, empatičnog djedicu i da ostanete zadivljeni njegovim predivnim odnosom sa kćerkom i ostatkom porodice, a onda i da iz prve ruke ispratite urušavanje njegove memorije, nezavisnosti, lucidnosti, predivnog karaktera. Koliko je taj pristup uspio, najbolje pokazuje Dikova „probna“ sahrana, koja je ostavljena za kraj. U momentu dok budete gledali njegovog najboljeg prijatelja kako se guši u suzama dok drži govor – iako zna da je Dik još živ i da mu se slatko smije sa druge strane vrata – znaćete da će se i vama steškiti u grudima kada pročitate da je stvarno preminuo.

UBLAŽENA GORČINA

O, malo je reći da poslije ovakvih 89 minuta filmske umjetnosti naslov „Dick Johnson is Dead“ zvuči kao oksimoron. Dik Džonson ne samo što nije mrtav, nego nikada ne može ni umrijeti. Ovim filmom kći je uspjela da mu se zahvali za svu ljubav i podršku koju joj je pružio (sjajan detalj je momenat kada se maskira u Frankenštajnovu mladu u čast prvog filma na koji ju je odveo, iako je odrastao u porodici u kojoj je odlazak u bioskop bio zabranjen) - i da ga obesmrti potvrđujući svoj autorski kredo: da je stvarni život mnogo fascinantniji od bilo čega što možete da izmislite. Tek nakon što Dik stvarno pođe, Kirsten Džonson dobiće odgovor na pitanje da li ova vrsta filmskog eksperimenta stvarno može da ublaži gorčinu smrti. U tome i leži ljepota gorkoslatke priče u koju se upustila sa ocem. Možda ovakvi dokumentarci stvarno ne mogu da ublaže bol koji izaziva „ona koja uzima bez ruku“. Ali, sudeći prema „Dick Johnson is Dead“, i te kako mogu da umanje gorčinu iščekivanja. Ne samo sopstvenim akterima, nego i svima nama koji smo imali tu sreću da, makar preko ekrana, upoznamo Dika Džonsona. I da dobijemo ovo predivno uputstvo za tortiranje života od jednog od najinspirativnijih djedica u istoriji dokumentaristke.

OCJENA: 9/10

Neđelja, 18. oktobar 2020.

serije

vo Andrić je ,,Na Drini ćupriju“ pisao na ekavici; svom bezimenom naratoru želio je distancu i objektivnost brižnih hroničara, kakvih nije bilo ni za lijeka u lavirintu balkanskih planina. Za pisca hit-romana ,,Patria“, Fernanda Aramburua, ta distanca građena je od momenta kada je, kao dječak, napustio Baskiju i Španiju. Jedan bilbord za seriju bio je krajem septembra dovoljan da naglavačke okrene javnost i pokrene političku debatu u zemlji. Napola podijeljena najava za prvu epizodu HBO serije ,,Patria“, sa jedne strane prikazala je ženu nad muževim lešom, trenutak nakon što su ga ustrijelili teroristi baskijske organizacije ETA. Na drugoj polovini, pretučen pritvorenik svjedoči o decenijskoj praksi španskih policajaca prilikom isleđivanja osumnjičenih za terorističke napade. ETA je prije deceniju objavila prekid svih napada, a prije dvije godine i svih aktivnosti; ipak, o naličju

Objektiv Patria

Izuzetna dekonstrukcija Baskije pita što je to domovina

Cijena jednog kuršuma priče i tretmanu baskijskih zatvorenika se ćutalo. Sve dok ,,Patria“, miniserija u osam djelova za koju je tekst po Aramburuovoj knjizi pisao Aitor Gabilondo, ove jeseni nije pogodila metu.

POKIDANE NITI ŽIVOTA

A ,,Patria“ je hit jer je mnogo više od političko-istorijske dekonstrukcije jednog vremena i prostora. Ni floskula ,,tiče se običnih ljudi“ je ne dotiče u cjelosti, pa ni to što iz minuta u minut postavlja prava pitanja, otvara velike i goruće dileme. Ovo je priča dvije majke čije je porodice i sudbine podijelio jedan pucanj. A jedan jedini kuršum, u sukobima poput ovakvih, nikada ne unesreći samo jednu porodicu; znamo to dobro, iz primjera bliskih po

svim koordinatama. Da se ,,Patria“ isključivo vrti oko Bitori, dame koju i godinama nakon ubistva muža progoni nepravda - bilo bi dovoljno. Početak je njen povratak u davno napušteni stan u malom gradu, gore u baskinskim planinama, gdje želi da udahne malo života i pronađe klicu smisla i pravde. Elena Irureta tu ulogu iznosi sa toliko neusiljenog humora i dostojanstva, toliko prigušene topline i stoičke tragedije osobe što traži način da se iskobelja iz singulariteta svog života. Ali ne, ,,Patria“ je i Miren (Ane Gabarain), majka mladića iz komšiluka koji je, ,,nošen dugu prema mučenim precima“, skliznuo u terorističku organizaciju kao u igru. Njihove priče se prepliću u neraskidivom

klupku dok se radnja perfektno odmotava kroz dvije vremenske perspektive. Sa jedne strane 90ih u jeku aktivnosti ETA, ali i u modernom vremenu, kada oni sa sjenkama i ožiljcima istorijskog momenta i sudbinske igre, traže način da povežu pokidane životne niti.. Ili da ožiljke makar ušminkaju, a crnu prljavštinu od krivice drže ispod tepiha. ,,Patria“ ima u uvodne tri epizode jednu jedinu ,,manu“, a to je da se otvoreno gadi bilo kakvog radikalizma. To je naravno apsolutno ispravno, ali ne čini dobro za samu seriju: ETA je predstavljena kao ogoljeno zlo, ili kao najbolnija među svim zabludama. Za kreatora serije Gabilonda, bilo kakvo uzimanje oružja u ruke, traženje jataka po šumama i go-

Ovo nije priča o jednom velikom istorijskom trenju; već je neodoljiv pejzaž od malih životnih priča, odrastanja, klasa, suočavanja sa starošću i prolaznosti. Izuzetnih karaktera i sudbina kakve ćete sigurno prepoznati u svom komšiluku ili porodici

rama - je direktna karta za nesreću. I to servira vrlo direktno od samog starta, oduzimajući projektu bilo kakvu ideološku klackalicu.

LAVIRINTI SUDBINA

Radikalizam je u Baskiji, onako kako zemlju roditelja doživljava pisac Aramburu, nije donio ništa osim nesreća i sramote. I ne tiče se bilo kakve borbe za slobodu. A da je zaista tako, serija će vas još bolje ubjeđivati kroz priče njenih likova. Bitorin tih i beskrajan dijalog sa ubijenim mužem će vam samo u početku djelovati deplasiran, a potom potpuno originalan i šaramntan. Mirenina kćerka Aranća (Loreto Mauleon), jedna životna radost mladosti što je u jednom trenutku srušena bolešću, će vas zaboljeti kao najrođenija. I još više očarati štosnim prkosom i karakterom iz tihe bolesničke postelje. Kao takva, savršen je par u nekom paralelnom svijetu

za Bitorinog sina Ćavijera (Injigo Aranbari) - introvertnog ljekara, zarobljenika traume i očeve smrti, tipa zaglavljenog u vremenu kojeg će sestra opisati kao najtužnijeg čovjeka na svijetu... A svako od njih djelovaće kao dio toliko poznatog svijeta, da ćete poželjeti da autor serije što prije razgrana i dodatno usloži njihove sasvim realne odnose. Kao što to Fernando Aramburu čini u 600 i kusur strana knjige. ,,Patria“ zato nije priča o jednom velikom istorijskom trenju; već je neodoljiv pejzaž od malih životnih priča, odrastanja, klasa, suočavanja sa starošću i prolaznosti; karaktera i sudbina kakve ćete sigurno prepoznati u svom komšiluku ili porodici. Zato je i najbolji dokaz, šta jedna konkretna ,,domovina“ (,,patria“) istinski znači: ne bilo kakve granice, boje, parole, junačke prekretnice, zanose i bolne žrtve... Već samo i isključivo lavirinte sudbina, što traže načine da se skladno preklope. A tamo, u brdima Baskije iznad Atlantika, olujne kapi donijeće vam miris olovnog moram neke pretjerano poznate i slične gorčine. S. STAMENIĆ OCJENA 4,5/5

La valla

SERIJE Autori potcijenjene španske distopije otvaraju pitanja relevantna i za svjetski poredak u doba pandemije

Virus okidač za diktaturu Od svih slika koje nudi kombinacija, doduše, mnogo bolje izgrađenih svjetova distopija „The Handmaid’s Tale“, „1984“ i „The Man in the High Castle“, najstrašnija je ona ekonomska

erijama koje se vrte oko virusa upala je sjekira u med tokom pandemije kovida-19. Možda zvuči čudno i neočekivano – jer, kome je do priča o fiktivnim zarazama dok jedna vrlo realna plamti u svačijem dvorištu – ali tako je. Kad je u pitanju televizija, ljudi, jednostavno, vole da vide, čuju i osjete baš ono što im se u tom momentu događa... Naročito kada ih sopstvena stvarnost užasava i zbunjuje više nego i najstrašnija fikcija. Nažalost, u plastu svih tih silnih „viroznih“ serija nije se pronašla skoro nijedna apsolutno vrijedna pamćenja.

TRKA ZA PROROKOM Promašaje poput ruske „To the Lake“ ili američkog rimejka britanskog trilera „Utopia“ ne bi trebalo ni pominjati. Činjenica je da se većini takvih serija, čak i onim najzaraznijim poput njemačke „Biohackers“, brazilske „Kissing Game“ ili njemačko-danske „Sløborn“, samo posrećilo sa datumom premijere. Gledaoci i kritičari dali su im šansu vapeći za nečim za što bi mogli da kažu: „Serija koja je predvidjela pandemiju korona virusa.“ I zamislite sad... U lovu na vrlog televizijskog proroka, uspjela je da im promakne jedna od rijetkih koja se vrti oko virusa - a i te kako ima smisla.

Španska distopija „La valla“ („The Barrier“) za sada jeste izbrojala samo pet od 13 planiranih epizoda (50-55 min) koje se objavljuju pojedinačno, svakog petka na Netfliksu. No, čak i ako njen kvalitet padne, serija Danijela Esihe obilježiće 2020. godinu po otvaranju vrlo dojmljivih pitanja, između ostalog, i u vezi sa uticajem korona virusa na budućnost svjetskog poretka. Radnja serije „La valla“ odvija se 2045. godine u Madridu. Španija, kao i ostatak svijeta, iscrpljena je Trećim svjetskim ratom, ekspanzijom virusa i ekološkom katastrofom koja je dovela do borbe oko ograničenih prirodnih resursa. Španska vlada, pod maskom prevencije virusa i saniranja posljedica rata, iskoristila je tešku situaciju da proširi moć. Slična stvar dogodila se i sa drugim zemljama širom svijeta. Došlo je do uspona diktatorskih režima, rasta policijske brutalnosti, kršenja osnovnih ljudskih prava. Tu ne govorimo samo o slobodi kretanja, koja se privremeno može ograničiti zbog suzbijanja zaraznih bolesti. Pričamo čak i o pravu da se bude roditelj. Jer, u toj i takvoj 2045. godini, ako i otac i majka nijesu zaposleni, „socijalna

služba“ preuzima brigu o djeci sve dok oboje ne pronađu posao. „La valla“ je dijelom zasnovana na Frankovoj diktaturi od 1936. do 1975. u Španiji, pa i vizuelni identitet serije apsolutno odgovara priči koja je smještena u četrdesete godine. Ta odluka je vrlo efektna s obzirom na to da se radnja odvija „pet minuta u budućnosti“. U Španiji 2045. godine ne samo da nema letećih automobila, nego ni najmanjeg znaka progresa. Kad na svu tu retrogradnost dodate činjenicu da akteri serije na svakom koraku dezinfikuju ruke, mjeri im se temperatura i utjeruju se u kuće uz alarm koji označava početak policijskog časa, stvara se atmosfera koju vrlo, vrlo dobro poznajemo.

ČIJI JE DUŽI Pojačani „elementi“, poput gestapovca koji ubija preplašenog tinejdžera sa Daunovim sindromom zbog toga što se nije zaustavio na njegovu komandu ili mengelovskih eksperimenata sa „posebnom djecom“ u čijoj se krvi možda kriju antitijela neophodna za proizvodnju vakcine – samo potcrtavaju u kojem se pravcu može razvijati situacija. I koliko je, i na lokalnom i globalnom nivou, lako zloupotrebiti svaki oblik „zaštitnog“ ograničavanja

slobode... Sve u vezi sa serijom „La valla“ previše je poznato i realno, ali ipak djeluje čudno i daleko od onoga što mislimo da nas može zadesiti. Opet, ne bi trebalo smetnuti s uma da najveća samovlašća počinju „malim“ kršenjem pravila. Na primjer, tokom karantina, neustavnim objavljivanjem identiteta osoba u samoizolaciji kako bi se spriječilo širenje virusa. Slobode ima ili nema. Ne može se ni dati, ni oduzeti na kašičicu. Ako prihvatate samo takvu definiciju slobode, onda ćete vrlo lako prepoznati crvene alarme koje je kroz sudbinu jedne naizgled obične porodice provukao Esiha. Zazvoniće vam u glavi i podsjetiće na slike koje odlično znate: od virusa koji je zaustavio normalan život, preko ekološke katastrofe koja se pogoršava iz dana u dan, do prepadanja svjetske javnosti potencijalnim nuklearnim ratom i tvitovima političkih vođa koji provode mandate mjereći „čiji je duži“.

OSJEĆAJ SA POČETKA Opet, od svih slika koje nudi Esihina „La valla“ kombinujući, doduše, mnogo bolje izgrađene svjetove distopija „The Handmaid’s Tale“, „1984“ i „The Man in the High Castle“, najstrašnija je ona ekonomska. Jer, mnogi su već osjetili

posljedice uticaja virusa na jačanje jaza između bogatih i siromašnih. Kad startne pozicije nijesu iste, siromašni mogu biti samo još siromašniji, a bogati još bogatiji. Nije taj zaključak ni nov, ni šokantan, ali Esiha ga je spakovao vrlo ubjedljivo. „La valla“ gura u prvi plan odlične teme. Samo je pitanje koliko će dobro i duboko biti razrađene do samog kraja. Već u petoj epizodi, sa prevelikim skretanjem u melodramu i proklizavanjem na terenu logike (ređale su se ishitrene odluke u svijetu u kojem Veliki brat uvijek posmatra), osjetile su se turbulencije, kao i činjenica da serija ipak nije povjerena skroz ubjedljivoj glumačkoj ekipi. Čak ni Anhela Molina, redovna kod Almodovara, nije na nivou, a kamoli mlađi, nepoznati španski glumci. Utisak o kompletu umnogome zavisi od toga hoće li Esiha uspjeti da produbi lijepo postavljenu radnju, odlično započetu karakterizaciju i teška pitanja poslije kojih slijede još teži odgovori. Sa još osam epizoda do kraja, može se dogoditi svašta. Ali, teško i mogućnost da oni koji pogledaju seriju „La valla“ na kraju izgube onaj lijepi osjećaj sa početka... Da im je sjekira stvarno pala pravo u med zbog toga što su je pogledali baš u doba korona virusa. M. I.-N.

OCJENA: 3,7/5

Arena

Fudbal

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Derbi Budućnosti i Zete prekinut desetak minuta prije kraja kada su

CIRKUS POD GO Petrovac još bez pobjede, Dečić i dalje neporažen

PETROVAC - U utakmici koja je donijela mnogo tenzija i nekulturnog ponašanja na tribinama (mogli da prisustvuju samo predstavnici klubova), a malo kvalitetnog fudbala, Petrovac i Dečić odigrali su neriješeno pod Malim brdom - 1:1. ,,Nebo-plavi“ su i dalje bez pobjede ove sezone, na dnu tabele, sa svega tri boda iz osam utakmica. Tuzani su prvi krug šampionata završili kao neporaženi, ali nijesu dugo bili na čelu tabele budući da se na vrh vratila Podgorica, a društvo će joj sigurno praviti Budućnost nakon što se u njenu korist registruje prekinuti meč sa Zetom. Petrovac je ušao u meč sa motivom da napokon upiše prvu ,,trojku“, a imao je i bolje šanse u prvom poluvremenu. Tačibana je u 13. minutu ušao u šesnaesterac, napravio dobar dribling i prostor za šut, ali je lopta otišla metar pored desne stative gola Velimirovića. Golman Tuzana je dva minuta kasnije odbranio šut Vukčevića, kojem se lopta vratila i potom završila na gornjem dijelu prečke. Tuzani su zaprijetili preko Vuljaja u 17, kada je lopta skrenuta u korner, da bi se u 33. radovao domaćin. Poslije kornera sa lijeve strane i šuta Mikijelja glavom, lopta se od igrača gostiju na prvoj stativi odbila do Marka Markovića, čiji je pogodak najavio i otvoreniju igru Dečića.

Petrovac

Dečić

Stadion: Pod Malim brdom. Igrano bez prisustva publike Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica) Golovi: 1:0 Marković u 33, 1:1 Vuljaj u 48. Žuti kartoni: Medigović, Savović, Marković, Savković (Petrovac)

Petrovac

Dečić

Savović (od 62. Savić) Mikijelj Medigović Ražnatović Marković Savković (od 62. Zvrko) Divanović Merdović Tačibana Vukčević

Velimirović Drešaj Banović Ad. Rudović Ljuljđuraj Marković Božanović Camaj (od 85. Rolović) Đoljaj (od 85. Adžović) An. Rudović Vuljaj (od 90.+4 Pešukić)

Ekipi Edisa Mulalića trebalo je samo tri minuta u drugom poluvremenu da anulira prednost ekipe Nenada Vukčevića. Ne s p r e t n o m r e a k c i j o m odbrane ,,nebo-plavih“ u šansi se našao Kristijan Vuljaj, koji je sa 16 metara pogodio donji desni ugao golmana Vidoja Popovića. Isti akteri našli su se oči u oči devet minuta kasnije. Tuzani su dobili jedanaesterac, Vuljaj preuzeo odgovornost, ali je njegov šut odbranio Popović. U preostalih pola sata igre nije bilo promjena... K. Ne.

D. MALIDŽAN

Vuljaj promašio penal za preokret

PODGORICA - Neslavan završetak derbija Budućnosti i Zete - utakmica pod Goricom prekinuta je u 80. minutu kada su gostujući fudbaleri napustili teren izrevoltirani odlukama sudije Nikole Dabanovića koji im je podijelio tri crvena kartona. Samo pet minuta ranije još jedna odluka glavnog arbitra nije se dopala Golubovčanima - ,,plavi“ su poveli pogotkom Draška Božovića iz penala, nakon što je prethodno Zvonko Ceklić u kaznenom prostoru oborio Igora Ivanovića. Tenzije su krenule u finišu prvog poluvremena kada je Dabanović u svlačionicu poslao Vaska Kalezića zbog dva žuta kartona u razmaku od 20 minuta, oba zbog faula. Drugi crveni dobio je Janko Simović u 73. usljed prigovora na odluku sudije da pokaže na bijelu tačku u korist šampionskog tima. Sa dva igrača više i golom prednosti od 75. minuta bilo je jasno da ,,plavi“ imaju otvoren put do pobjede. Ipak, meč je prekinut desetak minuta prije kraja pošto je Dabanović isključio Srđana Krstovića koji je laktom udario debitanta u dresu podgoričkog

SOPO TVRDI: Sudija me uvrijedio na rasnoj osnovi Kamerunac iz Zete, Alfonso Sopo, optužio je sudiju Nikolu Dabanovića da ga je vrijeđao na rasnoj osnovi u meču protiv Budućnosti. - Rekao sam sudiji da je pogriješio kada je dosudio penal za Budućnost, uradio sam to najnormalnije, a on me je opsovao. Dobacio mi je: ,,J….. te crnac“. Razumio sam ga, kluba - Marka Vučića. Slične scene posljednji put su viđene 2006. godine kada su akteri bili igrači istih klubova - tada je Budućnost napustila teren petnaestak minuta prije kraja, kod rezultata 2:2, takođe nezadovoljna sudijskim odlukama… ,,Plavi“ su tada sankcionisani službenim porazom 3:0 i oduzimanjem jednog boda u posljednjoj godini zajedničke lige bivše državne zajednice, ali su suštinski prošli neokrznuto, budući da su već od naredne sezone počeli da igraju crnogorsko prvenstvo. Kazne neminovno čekaju i Golubovčane - pitanje je samo koliko će biti rigorozne, kakve

dugo sam ovdje, znam jezik. To je čuo i Simović koji je stao u moju zaštitu - rekao je Sopo sinoć za Arenu. Iskusni vezista stigao je u naš fudbal prije pet godina, a prije Zete branio je boje Rudara. Ističe da nije prvi put da doživi slične uvrede. - Bilo je toga i ranije, od protivničkih igrača, čak i od sudije. će posljedice ostaviti na izabranike Dejana Roganovića koji su odstupili sa stadiona pod Goricom na nagovor ljudi iz uprave. Domaći fudbal je ionako na slabom glasu, a sada će ponovo biti spomenut u negativnom kontekstu. Loša slika, loša poruka, još jednom je otišla u etar. Budućnost je bila na pragu petog uzastopnog trijumfa do kojeg će, gotovo sigurno, doći poslije zasijedanja Takmičarske komisije FSCG. Za sada to nije dovoljno da bude lider na tabeli, ali biće nakon zaostalog duela sa Petrovcem, pod pretpostavkom da će momci Mladena Milinkovića pod Malim brdom

Nikada nijesam reagovao, niti tome pridavao značaja, nijesam pričao o tome… Desi se u žaru borbe, okrenem se i nastavim dalje. Došao sam iz Kameruna da igram ovdje fudbal. Mislim da nijesam zaslužio da mi se sudija tako obrati, pogotovo što ja njemu nijesam rekao ništa ružno - ističe Sopo. opravdati ulogu favorita. Podgoričani u utakmici sa Zetom nijesu bili na nivou partija iz prethodnih kola, falilo je brzine, energije, tečnih akcija, nijesu imali čak ni velikih šansi, ali su pronašli način da povedu iz penala preko Božovića. Do tada nije viđeno mnogo toga pravog, ni konkretnog sa obje strane. Na isteku drugog minuta Zeta je zaprijetila preko Krstovića čiji je udarac sa distance bio neprecizan, a potom je bolje šutirao Kalezić, ali nedovoljno snažno i precizno da bi prevario Miloša Dragojevića. Dok je tražila svoju igru, Budućnost je u 12. minutu priredila obećavajuću situaciju u kojoj je

Podgorica rutinski savladala Rudar Podgorica

Rudar

Stadion: DG Arena. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Miloš Bošković (Podgorica). Golovi: 1:0 Kordić u 42, 2:0 Kordić u 80. Žuti kartoni: Nikolić (Podgorica), Striković, Kartal (Rudar).

Podgorica

Rudar

Ivezić Vukčević Marjanović Čelebić Suzuki (od 78. Đajić) Kaluđerović Nikolić (od 82. Vujović) Jovanović (od 73. Tripković) Maraš (od 73. Muharemović) Sentoku Kordić (od 82. Sekulić)

Helić Kotorac Vlaisavljević Zečević (od 18. Vujović) (od 82. Mujović) Golubović (od 78. Tahirović) Kašćelan Merdović Talović Katal Striković Tomašević (od 82. Gogić)

Bum-bum Kordić PODGORICA - Kada je Šaleta Kordić raspoložen Podgorica ne mora da brine - Lješkopoljci su zahvaljujući 27-godišnjem napadaču i odnedavno crnogorskom reprezentativcu, koji je bio dvostruki strijelac, savladali Rudar (2:0), čime su se nakon poraza od Sutjeske vratili na pravi put. Podgorica u prvom dijelu nije blistala, imala je i u nastavku nekoliko grešaka, posebno u odbrani, kada je ostavljeno dosta prostora brzonogom Strikoviću, ali je najmlađi prvoligaš djelovao bolje, konkretnije i sigurnije, čime je zasluženo stigao do trijumfa, koji je mogao biti i ubjedljiviji, ali je rezervista Sekulić propustio u finišu nekoliko dobrih šansi. Rudar je na startu hrabro izašao i pokušao otvorenom igrom da parira Podgorici, ali je nakon povrede Zečevića u 18. minutu ostao bez važnog aduta, nakon

čega više nije bio toliko opasan, pa su Pljevljaci još na ,,nuli“ kada su u pitanju gostovanja, dok je Podgorica iskoristila kiks Dečića i opet preuzela vrh tabele. Domaćin je od starta krenuo silovito, a već u petom minutu Kordić je mogao Podgorici da donese prednost, ali je nakon asistencije Jovanovića, pogodio spoljni dio mreže. Nakon šanse Sentokua, što je bio lak plijen za Helića, ukazala se iznenada prilika za Rudar. Igrao se 18. minut, kada je nakon duge lopte Striković izašao sam ispred Helića, koji je istrčao, a najbolji strijelac Pljevljaka pokušao da ga lobuje i pogodi praznu mrežu, ali je to slabo uradio. Nakon izlaske iz igre Golubovića, Rudar je izgubio važnog aduta na sredini, ali je u 35. minutu preko brzonogog Vlaisavljevića imao novu šansu, ali je lopta završila u korneru. Kazna je stigla brzo - u 42. minutu Jovanović je ubacio loptu u kazneni prostor gostiju,

Helić loše procijenio let lopte, što je omogućilo Kordiću da ga glavom lako matira - 1:0. U drugom poluvremenu Rudar je

priprijetio odmah na startu, kada je Kotorac servirao šansu Talovića, ali je Ivezić dobro intervenisao, nakon čega je Podgorica bila znatno bolja, sve

Arena

Fudbal

19 D. MALIDŽAN

Neđelja, 18. oktobar 2020.

gosti napustili teren nakon trećeg crvenog kartona

ORICOM Zetu čeka drakonska kazna Zetu, po svemu sudeći, čeka drakonska kazna nakon napuštanja terena pod Goricom, deset minuta prije kraja meča sa ekipom Budućnosti. U članu 76. Disciplinskog pravilnika FSCG navodi se: - Ako se utakmica prekine krivicom jednog ili više igrača, ili jednog tima, pa igra ne bude nastavljena, klubu čiji su igrači skrivili prekid, izreći će se disciplinska mjera: - novčana kazna i oduzimanje do 9 bodova, odnosno, do 9 negativnih bodova. Dalje se navodi da sankcionisani mogu da budu i igrači. - Igračima koji su skrivili prekid, izreći će se disciplinska mjera - zabranja igranja od sve bilo dobro osim završnog pasa Panajotisa Moraitisa. Domaćin je u 20. minutu pokušao da dođe do prednosti iz slobodnog udarca koji je iz opasne zone izveo Ivanović, lopta je išla pod prečku, ali je golman Zoran Aković odbio u korner. Nijesu Golubovčani prepuštali sredinu, niti su dozvoli protivniku da stvori izglednu priliku u prvih pola sata. Nijesu je imali ni gosti, s tim što su u 24. izveli akciju u kojoj je na kraju falio bolji prijem Ivana Vukčevića nakon dodavanja Krstovića. Tek u 34. minutu ,,plavi“ su bili blizu vođstva - poslije kornera do lopte je došao Moraitis koji je se ivice peterca prebacio metu. Budućnost je igrala slabo, dok je Zeta za nijansu bila bolja, pokušavala je bar nešto prema naprijed, doduše bez konkretnog, pravog učinka. Ipak, pred odlazak na odmor dogodio se trenutak koji je promijenio utakmicu, ne odmah, već u nastavku - sudija Dabanović pokazao je drugi žuti Kaleziću u 40. minutu, pa su Golubovčani bili prinuđeni da sa igračem manje makar sačuvaju remi. Samo što je krenuo drugi dio bilo je jasno da goste čeka težak posao nakon nove konstalacije

više ofanzivnija, pa je bilo jasno da će Rudar teško pratiti taj ritam. Imao je Maraš odličnu šansu u 65. minutu, ali je zakasnio za djelić sekunde, pa je samo vrhom kopačke zahvatio loptu, da bi nakon propuštene šanse Strikovića u 74. minutu, Lješkopoljci riješili meč. Rezervista Muharemović samo što je ušao u igru napravio je darmar po desnoj strani, ubacio loptu u srce šesnaesterca, gdje je Kordić neometan pogodio za 2:0. Nakon toga Rudar se potpuno otvorio, što je Podgorica mogla da iskoristi i da dođe do ubjedljive pobjede, ali Sekulić nije imao sreće. Prvo je u 86. minutu šutirao sa ivice šesnaesterca, Helić loše intervenisao, lopta udarila u stativu, ,šetala“ po gol crti, da bi čuvar mreže iz drugog pokušaja uspio da je zaustavi. Sekulić je zatim izbjegao ofsajd zamku, zaobišao i golmana, ali u trenutku kada je namjeravao da uputi udarac ka praznoj mreži, Kotorac je uspio da ga izblokira, a zatim nije iskoristio lošu intervenciju čuvara mreže Rudara, već je njegov udarac završio preko gola. R. P.

4 do 8 utakmica, a u težim slučajevima. - zabrana igranja od 6 mjeseci do 2 godine, ili isključenje iz fudbalske organizacije. Član 78. Disciplinskog pravilnika navodi da: - Igraču ili fudbalskom radniku kluba koji nagovara tim da iz bilo kojih razloga napusti teren ili ne započne igranje ili to naloži, izreći će se disciplinska mjera zabrana igranja ili obavljanja funkcija u trajanju od 6 mjeseci do godinu dana, a u ponovljenom ili težem slučaju, zabrana igranja ili obavljanja funkcija od jedne do dvije godine, odnosno isključenje iz fudbalske organizacije.

LISTA STRIJELACA 8 - Kordić (Podgorica) 6 - Vuljaj (Dečić), Striković (Rudar) 5 - Marković (Sutjeska) 4 - Božović (Budućnost), Camaj (Dečić)… snaga na terenu. Budućnost je preselila težište na polovinu gostiju, a ofanzivu je najavio Ivanović - udarcem iskosa sa desne strane koji je zaustavio Aković. Trener Podgoričana Mladen Milinković nije dugo čekao sa izmjenom - izveo je Luku Mirkovića, a uveo Dejana Zarubicu u 53. minutu. To je označilo i prelazak na sistem 4-4-2, sa dva klasična špica, da se jače pritisne zadnja linija Zete. Sve pokušaje domaćina, koji nijesi ni bili pretjerano osmišljeni, tečni i opasni, odbila je defanziva Golubovčana kojom je komandovao Simović. Nije išlo, mučili su se ,,plavi“, ali u 71. minutu su izborili penal, a potom je uslijedio još jedan crveni karton za Zetu - u šesnaestercu gostiju srušen je Ivanović, a u svlačionicu je morao

Budućnost

Zeta

1 0 00

(prekinuto u 80. minutu)

Stadion: pod Goricom. Igrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Golovi: 1:0 Božović u 75. Žuti kartoni: Milić, Ivanović, Božović (Budućnost), Milojko, Kalezić, Ceklić, Milić (Zeta) Crveni karton: Vasko Kalezić (Zeta) u 40, Janko Simović (Zeta) u 73, Srđan Krstović (Zeta) u 78.

Budućnost

Zeta

Dragojević Babić Božović Mirković (od 53. Zarubica) Ivanović Raičković Milić Terzić Vučić Adžić Moraitis (od 66. Vujačić)

Aković Milić Sopo Ceklić Krstović Vukčević (od 64. Nijaveđi) Simović Milojko L. Lambulić (od 64. Jamoa) M. Lambulić (od 75. Đinović) Kalezić

Duel Brnovića i Erakovića

Remi na Starom aerodromu slaba utjeha za oba tima

Totalna ofanziva Sutjeske, na kraju Giljen spasio Nikšićane

Rezultati Titograd - Sutjeska

0:0

Podgorica - Rudar

2:0

Petrovac - Dečić

1:1

Iskra - Jezero

2:1

Budućnost - Zeta

1:0

(prekid u 80. minutu)

Tabela 1. Podgorica 9

5 3 1 13:6 18

2. Dečić

4 5 0 14:4 17

3. Budućnost 7

5 0 2 9:8 15

4. Sutjeska

4 3 2 14:9 15

5. Iskra

3 3 3 8:11 12

6. Zeta

3 2 3

7:7

7. Jezero

3 2 4 5:8

8. Rudar

3 0 6 11:14 9

9. Titograd

1 3 5 6:15 6

10. Petrovac 8 0 3 5 6:11

U narednom kolu (25. oktobra) sastaće se: Budućnost - Dečić, Petrovac - Sutjeska, Iskra - Zeta, Titograd Podgorica, Rudar - Jezero.

Simović zbog prigovora. Bila je to najava fudbalskog cirkusa koji je uslijedio - treći crveni karton za Zetu nakon grubog faula Krstovića, a potom povici rukovodstva Golubovčana da se ekipa povuče u 80. minutu. U opštem metežu na terenu, gdje je došlo do čarki fudbalera dva tima, Dabanović je pokazao još dva crvena kartona igračima Zete koji su bili na klupi - Mijatu i Matiji Lambuliću. Sada je na potezu FSCG… D. KAŽIĆ

PODGORICA - Titograd je protiv Sutjeske tražio pobjedu kako bi najavio bijeg sa dna, a Nikšićani željeli brejk za nastavak pozitivne serije, kako bi se primakli konačno gornjem dijelu tabele. Baš zbog toga, remi bez golova na Starom aerodromu slaba je utjeha za oba tima… Nikola Rakojević odlično je postavio formaciju protiv svog dojučerašnjeg tima, pa je trebalo čak 18 minuta da Sutjeska uopšte uputi udarac ka protivničkom golu. Domaći su bili gotovo savršeno postavljeni, Sutjeska potpuno onemogućena da napravi višak, pa je bilo jasno da će se gledati meč sa malo šansi. U finišu gosti su zaigrali na sve ili ništa, viđena je totalna ofanziva Sutjeske, u posljednjim trenucima Titograd je mogao do trijumfa, ali je Vladan Giljen spasio Nikšićane. Nikšićani su tek u 18. minutu uspjeli da priprijete, mada je taj pokušaj Markovića bio izuzetno lak plijen za Spasojevića. Sa druge strane, nakon prodora Novovića sa lijeve strane, Kalezić je pokušao glavom, ali je Giljen bio na mjestu. Sutjeska je imala čisti zicer u 30. minutu, kada je Marković dobio duel sa defanzivcima Titograda po lijevoj strani, ubacio loptu na pete-

OFK Titograd

Sutjeska

Stadion: Titograda. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Žuti kartoni: Novović (OFK Titograd), Šofranac, Raičević (Sutjeska). Crveni karton: Mamadu Mendi u 90+5. minutu (Titograd).

Titograd

Sutjeska

Spasojević B.Roganović Alić Mrvaljević (od 90. Gašević) Kalezić Vukčević Novović Brnović (77. Peličić) Škrijelj (od 72. Mendi) Muzurović M.Roganović

Giljen Bubanja (od 61. Janković) Osmajić Bojović (od 69. Raičević) Marković (od 61. Adrović) Ćetković Grivić (od 69. Pajović) Bulatović Šofranac Eraković Stijepović (od 79. Vuković)

rac, Osmajić imao čistu situaciju da loptu samo gurne u praznu mrežu, ali je ofanzivcu Nikšićana zasmetao loš teren, pa je lopta dobila čudnu putanju i došla u ruke Spasojevića. Teško su gosti dolazili do prilike da ugroze rivala, ali je Ćetković u 40. minutu nakon akcije Stijepovića i Markovića

bio u šansi, ali je lopta završila pored gola. Najbolju šansu za domaće imao je agilni Kalezić u 43. minutu, ali je Giljen bio sjajan. U nastavku meča, Sutjeska je željela da napravi pritisak. I odmah na startu šanse su imali Osmajić i Marković, ali je Titograd čekao strpljivo da mu se ukaže šansa iz kontre. Ofanziva gostiju ostavljala je sve više prostora Titogradu, koji je to mogao da iskoristi, ali je Mrvaljević imao lošu završnicu. U 65. minutu, nakon greške na sredini Erakovića, Vukčević je bio brži od Stijepovića, Mrvaljević imao zicer, ali je Bulatović u posljednjem trenutku sjajno uklizao i spasio Nikšićane. Mladi centarfor je imao sjajnu šansu i u 76. minutu, ali je Šofranac sa gol crte loptu izbacio u korner. Dragan Radojičić bio je odlučan da sve karte baci na napad - uveo je Adrovića, Raičevića, a zatim i Vukovića, zbog čega je ostao sa tri igrača u posljednjoj liniji, ali iako je Sutjeska imala totalnu ofanzivu, osim šanse Ćetkovića, nije mogla da napravi ozbiljniju priliku. Na samom kraju, Sutjeska je mogla da bude kažnjena, kada je Vukčević imao zicer, ali je Vladan Giljen fenomenalno reagovao i spasio R. P. svoj tim.

Iskra stigla do pobjede nakon preokreta protiv Jezera

Milić za prekid posta PODGORICA - Iskra je prekinula slabu seriju, a nije prvi put da korpulentni centarfor Bogdan Milić sa klupe donosi radost svojoj ekipi koja je na stadionu „Braće Velašević“ osvojila tri dragocjena boda protiv Jezera. Igrao se 83. minut kada je sa desne strane centrirao mladi Matija Račić, a Milić manirom rasnog strijelca pogodio lijevi donji ugao nemoćnog Asanovića - za preokret domaćina koji je slavio 2:1. ,,Crveno-bijeli“ su na kraju zasluženo stigli do trijumfa,

Iskra

Jezero

20 1

Stadion: Braće Velašević. Odigrani bez prisustva publike. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Golovi: 0:1 Mujeci (pen) u 65 min, 1:1 Vuković u 73, 2:1 Milić u 83. Žuti kartoni: Drinčić i Lakić (Iskra), Pavlović i Vučićević (Jezero).

uz majstorski pogodak Ivana Vukovića koji je pogodio meetu iz slobodnog udarca u 73. minutu. Nije bilo pogodaka u prvom poluvremenu, a onda su Plavljavi poveli nakon penala koji je

realizovao Ndue Mujeci u 65. minutu, a iznudio Ernes Isljami kojeg je nepropisno zaustavio Ognjen Obradović. Inače, tokom susreta bilo je dosta prilika za postizanje gola i na jednoj i na drugoj strani, ali

su u tim momentima briljirali golmani - Kordić i Asanović. To se prije svega odnosi na udarce Boričića, Šahmana i Kata u redovima domaćina, te Đurkovića i Vučićevića iz protivničkog tabora. B. KADIĆ

Iskra

Jezero

Kordić Kato (od 63. Milić) Malešević Račić Šahman Boričić Drinčić Obradović (od 70. Petrović) Lakić Vuković (od 88. Rogošić) Krnić (od 70. Šaletić)

Asanović Dinoša Drešković Matanović Pavlović (od 84. Osmajić) Isljami Radunović Mujeci Đurković Vučićević Dedić

Arena

20 Sportski miks

Neđelja, 18. oktobar 2020.

ABA LIGA (3. KOLO): Budućnost Voli savladala nezg

SERIJA A (4. KOLO): Marušić igrao u porazu Lacija

Milan napokon pobijedio Inter Poslije četiri kola Serije A jedina ekipa sa maksimalnim učinkom je Milan. ,,Rosoneri“ su prvi put od 31. januara 2016. slavili u gradskom derbiju sa Interom, a heroj je bio dvostruki strijelac Zlatan Ibrahimović. Šveđanin je na startu meča izborio jedanaesterac nakon faula Kolarova, promašio ga, ali je natrčao na odbijenu loptu poslije odbrane Handanovića i savladao slovenačkog golmana. Samo četiri minuta kasnije bilo je 0:2 - Leao je prošao po lijevoj strani i idealno uposlio Ibru, koji je izjednačio učinak Silvija Piole kao igrača sa 38 ili više godina koji je četiri puta postizao minimum dva gola u meču Serije A.

Rezultati Napoli - Atalanta 4:1 (4:0) (Losano u 23. i 27, Politano u 30, Osimen u 43. - Lamers u 69) Inter - Milan 1:2 (1:2) (Lukaku u 28. - Ibrahimović u 12. i 16) Sampdorija - Lacio 3:0 (2:0) (Kvaljarela u 32, Augelo u 41, Damsgard u 74) DANAS 12.30 - Bolonja - Sasuolo 15.00 - Specija - Fiorentina 15.00 - Torino - Kaljari 18.00 - Udineze - Parma 20.45 - Roma - Benevento PONEĐELJAK 20.45 - Verona - Đenova

Inter je smanjio u 28. preko Lukakua, u nastavku pokazao više od rivala, ali nije uspio da izbjegne nezaslužen poraz. Težak poraz doživio je Lacio ,,nebo-plavi“ su na gostovanju Sampdoriji izgubili 3:0. Adam Marušić, koji je zbog povrede propustio obaveze Crne Gore u Ligi nacija, odigrao je drugo poluvrijeme za Lacio. Atalanta je navikla navijače na veliki broj golova, ali ne u svojoj mreži kao što je bio slučaj juče protiv Napolija. Tim Đenara Gatuza deklasirao je ekipu iz Bergama 4:1 i prišao direktnom rivalu na bod Ne. K. zaostatka.

Nikola vodio do pobjede PODGORICA - Šuterski inspirisan Nikola Ivanović, uz odgovornu igru u odbrani sa skraćenom rotacijom bilo je dovoljno za trijumf Budućnost Volija (86:83), protiv kvalitetnog i motivisanog čačanskog Borca u ,,Morači“, u 3. kolu ABA lige. Iznenađenje je izbjegnuto u meču u kom je rival imao dvocifrenu prednost u uvodnom dijelu, i to u duelu u kom startni plejmejker Džastin Kobs nije igrao od 23. minuta. Beka Rašada Vona nije ni bilo u rotaciji; njegova uloga u timu je pod velikim znakom pitanja. Ovaj trijumf iznijeli su domaći igrači - pored izuzetnog Nikole Ivanovića (27 poena, pet asistencija, dvije ukradnee lopte) bitne uloge imao je Petar Popović (16 poena). Ali i tinejdžer Fedor Žugić, koji je dobio vrijednu šansu da igra 15 minuta. Povjerenje je opravdao prije svega izuzetnom igrom u odbrani, ali i sa nekoliko odličnih rješenja u napadu. Nikola je 6,6 sekundi prije kraja realizovao jedno bacanje, za konačan rezultat i sačuvano vođstvo.

DUGO ČEKANO VOĐSTVO Mijovićeva ekipa koja je za sedam minuta napravila osam izgubljenih lopti nije mogla bilo šta drugo da očekuje, sem ubjedljivu razliku u korist

PREMIJER (5. KOLO): Milimetarski ofsajdi ostavili Liverpul bez pobjede

Besmisao VAR-a u Engleskoj Everton i Liverpul remizirali su u gradskom derbiju u petom kolu Premijer lige (2:2) u meču koji su obilježile tragikomične odluke donijete na osnovu VAR tehnologije. ,,Redsi“ su poveli već u trećem minutu preko Sadija Manea, a vrlo brzo mogli su da udvostruče vođstvo. Golman Džordan Pikford je grubo faulirao nizozemskog štopera Virdžila van Dajka, koji je zbog toga morao da napusti teren, ali jedanaesterac nije dosuđen jer je as Liverpula prethodno dijelom ruke bio u ofsajdu?! Pikford nije dobio ni žuti karton.. Umjesto 0:2, uskoro je bilo 1:1. Hames Rodriges je izveo korner, a Majkl Kin pored Fabinja pogodio glavom. Liverpul je u 72. došao do novog vođstva. Strahovit šut poslije odbijene lopte uputio je Mohamed Salah i postigao svoj 100. pogodak u Liverpulu. Ni ta prednost nije, međutim, dugo trajala. Na asistenciju sjajnog Luke Dinja, golgetersku seriju nastavio Dominik

Rezultati Everton - Liverpul 2:2 (1:1) (Kin u 19, Kalvert-Luin u 81. - Mane u 3, Sane u 72) Čelzi - Sautempton 3:3 (2:1) (Verner u 15. i 28, Haverc u 59. - Ings u 43, Adams u 57, Vestergard u 90.+2) Man. siti - Arsenal 1:0 (1:0) (Sterling u 23) Danas 13.00 - Šefild j. - Fulam 15.00 - Kristal Palas - Brajton 17.30 - Totenhem - Vest Hem 20.15 - Lester - Aston Vila Poneđeljak 18.30 - VBA - Barnli 21.00 - Aston Vila - Lids

Kalvert-Luin. Prvi je igrač iz pet najjačih evropskih liga koji je ove sezone stigao do brojke od 10 pogodaka u svim takmičenjima. Everton je meč završio sa igračem manje zbog oštrog starta Rišarlisona, a lako je mogao i bez boda. Mane je u 92. asistirao Hendersonu, ali je VAR utvrdio da je Senegalac bio u ofsajdu. Ako se to može nazvati ofsajdom. A izgleda može, samo u Engleskoj... Everton poslije pet kola ima 13 bodova, tri više od Liverpula. Na dva boda iza ,,redsa“ je Čelzi, koji nije pobijedio Sautempton iako je vodio 2:0 i 3:2. Gosti su do remija stigli u 92. Mančester sitiju je pogodak Rahima Sterlinga u prvom poluvremenu bio dovoljan za pobjedu nad Arsenalom, kojom mu je uz meč manje prišao na Ne. K. dva boda.

Prva A liga košarkaša

Slavlje Sutjeske PODGORICA - Sutjeska je u duelu ABA 2 ligaša pobijedila Podgoricu 87:81 u Nikšiću, u derbiju premijernog kola Prve A lige. Povratnik Radosav Spasojević predvodio je pobjednički tim sa 28 poena, centar Ismet Sejfić dodao je 22 a Đorđe Milošević 14 poena. Za poraženi mladi tim iz glavnog grada Novak Musić ubacio je 20 poena.

Danas dva meča 9. kola Amplitudo Druge lige

Primorski derbi u Podgorici PODGORICA – Dva odložena meča 9. kola Bokelj Jedinstvo i Arsenal – Igalo, koji nijesu mogli biti odigrani zbog jake kiše i loših terena, biće odigrani danas. Primorski derbi Arsenal – Igalo, ipak, zbog lošeg stanja terena usljed kiša, neće biti odigran u Tivtu, već će Arsenal biti domaćin na terenu kampa Fudbalskog saveza Crne Gore. Arsenal pobjedom može da se izjednači

Dvorana: SC ,,Morača“ Odigrano bez prisustva gledalaca Sudije: Radojković, Savović i Kardum

Kobs Ivanović Edžim Šehović D. Nikolić Apić Z. Nikolić Von Popović Rid Žugić

4 27 10 6 2 10 16 4 7

(19:26, 29:18, 12:11, 26:28)

85% (27-23) 58% (31-18) 45% (20-9)

za 1 za 2 za 3

68% (22-15) 62% (40-25) 24% (25-6)

Skokovi 20 (7+13) 32 (8+24) Blokade 3 3 Asistencije 14 17 Ukradene lopte 12 4 22 Izgubljene lopte 13 Faulovi 24 29

rivala na startu meča. Borac je mogao i do ubjedljivije prednosti od 21:10 (serija 8:0) na pola 8. minuta. Gosti su insistirali na ,,gustini“ u odbrani, izuzetno efikasno braneći distribuciju lopte ka visokim igračima ,,plavih“. Do te faze meča, Danilo Nikolić već je imao dva faula - a Džastin Kobs tri izgubljene lopte. Polaganjem u kontri agilnog startera na ,,dvojci“ Petra Popovića (deset poena u uvodnoj dionici) spriječen je deficit veći od 26:19 na prvom odmoru. Serija 8:0 i prvo vođstvo Podgoričana 46:44, na početku 20. minuta, stigla je za ekipu koja je insistirala na ranijim rješenjima u napadu i agilnijem pristupu. Prethodile su dvije trojke kapitena Šehovića; a prethodno i važna trojka Nikole Ivanovića u 17. minutu sa devet metara, za smanjen defi-

Lovćen je na svom terenu lako savladao Jedinstvo 93:73 - tim iz Prijestonice je do poluvremena već imao visoku prednost 40:28. Kapiten Milutin Đukanović odigrao je odlično sa 20 poena, uz pet skokova i četiri asistencije. Teodo je u Tivtu pobijedio Primorje 75:68, a izuzetnu partiju pružio je bek Petar Kusovac, sa 32 poena uz po tri skoka i asistencije. Zeta će od 16 časova u nedjelju ugostiti All stars, dok će u ponedjeljak od 15 časova Ibar igrati protiv Pljevalja. U utorak (19h) na programu je posljednji duel kola, Danilovgrad - Studentski centar. S. S.

Raspored i tabela KOTOR: Bokelj – Jedinstvo PODGORICA: Arsenal – Igalo Utakmice počinju u 15 časova. 1. Kom 10 7 2 1 18:7 2. Mornar 10 6 2 2 17:12 3. Arsenal 9 6 2 1 13:8 4. Igalo 9 3 5 1 14:6 5. Berane 10 4 1 5 10:13 6. Jedinstvo 9 3 3 3 11:8 7. Ibar 10 3 2 5 7:16 8. Bokelj 9 2 4 3 10:10 9. Grbalj 10 1 2 7 7:15 10. Drezga 10 0 3 7 8:21

23 20 20 14 13 12 11 10 5 3

sa liderom, ekipom Koma, dok Igalo može još više da se prmakne vodećoj trojci koja se već izdvojila. Neizvjesnost se očekuje u Kotoru gdje se sastaju Bokelj i Jedinstvo, a oba tima startovala su ispod očekivanja, pa će oba tima juriti pobjedu za iskorak na tabeli. Utakmice počinju u 15 časova. R. P.

Tornton Smit Miletić Gavrilović Kočović Nerandžić Novaković Džons Todorović Čarapić

10 9 3 6 10 2 21 5 17

cit 41:38. Rezultatski priključak uhvaćen je već do polovine druge dionice, a važna su bila tri ofanzivna skoka (energija Apića), kao i polaganje tinejdžera Žugića uz kontakt. Danilo Nikolić je veći dio druge dionice odigrao opeterećen sa dva faula i imao važnu ulogu u defanzivi (pet skokova do odmora). Prednost 48:44 ipak je zaslužio domaći tim, sa dobrom realizacijom za dva (64 procenta) i dva skoka više (14-12).

EFEKAT ODBRANE Za uvodnih četiri i po minuta treće dionice Budućnost Voli nije primila koš iz igre. Očigledno je bilo, da Petar Mijović traži petorku koja će se osjećati komotno na terenu u fazi odbrane. Kapiten Suad Šehović našao se na parketu od starta poluvremena, a dva

i po minuta kasnije Ivanović je zamijenio Kobsa. Trojka Popovića, za 56:50 na kraju 27. minuta, bila je važan momant kada je čvrsta i odgovorna defanziva konačno valorizovana. Borac je, sa druge strane, u igri držao bivši prvotimac Ulcinja, ljevoruki kombo-bek Brajs Džons - već tada imao je 19 poena. Uzvratio je Nikola Ivanović, prvo pogodio za 58:50 nakon blokade Vilija Rida, potom bacio lob-pas za zakucavanje Rida u 29. minutu (60:50). Za osam minuta igre u drugom poluvremenu ,,plavi“ su primili svega pet poena. Na kraju dionice (60:55) kapiten Šehović već je imao sedam skokova na kontu, od čega tri u napadu.

Finale Kupa za odbojkašice

Galeb odbranio trofej Galeb Morača

3 2

PODGORICA - Dvorana: Verde. Igrano bez prisustva publike. Sudije: S. Simonovska i P. Beljkaš. Rezultat po setovima: 24:26, 21:25, 25:15, 25:21, 15:10. GALEB: Dogan, Krivokapić, Dragojević, Vujošević, Labović, Čavić, Petranović, Ko v a č e v i ć , T u š e v l j a k , Vu kč e v i ć , M a š a n ov i ć , Vlaović. MORAČA: Delić, Krivokapić, Nedić, Popović, Globarević, Čavić, Pejović, Miljanić, Janjević, Kovač, Milačić, Gigović, Đonović, Vidaković. Dva seta prednosti nijesu bila d ovo l j n a o d b o j ka š i c a m a Morače da stignu do prvog trofeja - djevojke iz Galeba prire-

dile su preokret i odbranile Kup. Meč u dvorani Verde, gdje je stavljena tačka na prošlu sezonu koju je zaustavila pandemija korona virusa, obilježila je Nevena Vukčević koja je sa 32 osvojena poena predvodila Baranke do velike pobjede. Prva dionica donijela je najviše neizvjesnosti, a prevagnula je u korist Podgoričanki koji su slavile na razliku - 26:24. Morača je bila bolja i u drugom setu - 25:21 i činilo se da su na pragu istorijskog uspjeha. Ali, od trećeg seta stvari su se promijenile - uslijedila je dramatična završnica. ,,Galebice“ su furiozno trijumfovale 25:15, a to im je dalo poleta i za ostatak meča. Izabranice Nikole Masoničića osvojile su četvrti set (25:21), dok su u odlučujućem petom setu slavile sa 15:11. D. K.

Dubljević rekorder Valensije po broju mečeva u Evroligi Bojan Dubljević je stigao do cifre od 61 odigranog meča u Evroligi u dresu Valensije, po čemu je postao klupski rekorder. Kapiten naše reprezentacije i španskog kluba tako se na još jedan način upisao u klupsku istoriju Valensije. Već dugo je

rekorder tog kluba po broju postignutih poena u Evroligi (trenutno 794, 13 u prosjeku) i skokova (335, ili 5,5 u prosjeku). Za Valensiju nastupa od 2012. godine, kada je pojačao iz Budućnost Volija. Nikšićaninu fali samo jedna trojka, da izjednači klupski rekord Rafe Martineza, koji je

Neđelja, 18. oktobar 2020.

godni Borac u ,,Morači“

D. MALIDŽAN

MIJOVIĆ: Bitna je pobjeda

Ta odlična odbrana bila je uvertira za šuterski niz Nikole Ivanovića: u 33. i 34. minutu vezao je devet poena. Uvijek iz driblinga, ,,u kost“ čuvaru, sa distance ili polaganjem, bio je nezaustavljiv (72:65). Upravo u toj fazi mladi Žugić imao je bitnu blokadu pri šutu za tri rivala. Kada je Fedor realizovao bacanje na pola dionice prije kraja (73:65), Borac je već bio u ozbiljnom problemu sa faulovima. Ozbiljnoj ekipi sa širinom rotacije poput Budućnost Volija, ostalo je samo da privede meč relativno rutinski kraju, uprkos šuterskom naletu gostiju u posljednja dva minuta, uz pozornost u odbrani i mirnu ruku sa linije penala. S. S.

Petar Mijović, trener Budućnost Volija, istakao je važnost trijumfa u 3. kolu ABA lige. - Očekivano težak meč, poslije sedam dana vezanih gostovanja, tri teška puta. Najbitnije je da smo uknjižili pobjedu protiv nezgodne ekipe Borca, koja nije slučajno pobijedila Partizan u prvom kolu i koja će sigurno biti ,,tvrd orah“ za favorite u ABA. Ulazak u meč ,,mekano“, uz umor, su bili razlozi da ne prelomimo meč do završnice. Najbitnije je ipak da smo pobijedili. I kroz trening u odnosu na Rašada Vona, mladi Fedor Žugić je pokazao da je u najmanju ruku ravnopravan. Odlučio sam da to vrijeme povjerim Žugiću. Što se Kobsa tiče, mnogo nam je bitan, od njegovih partija umnogome zavisimo, naročito sad kada još nijesmo definisani na ,,dvojci“. Iz velike potrošnje iz prethodnih mečeva, došlo je do toga da koncentracija ne bude na visokom nivou. Odigrao je svega 12 minuta a pobijedili smo, vjerujem da će biti svježiji. Iskreno mislim da jeste vrijeme za reakciju na tržištu, imamo otprilike dva problema. Ili da od postojećeg kadra pronađemo bolju situaciju na terenu, ili da reagujemo na tržištu. I što se tiče ,,dvojke“ i rezervne ,,četvorke“.

Arena

Sportski miks

Barani vide šansu u gostima evroligašu, u derbiju 3. kola ABA lige u Beogradu

Čvrstinom napasti favorita VEČERAS (20h): Crvena zvezda Mornar PODGORICA - Nikad do sada sa tako izraženim ambicijama i zasluženom reputacijom kandidata za najviši plasman u ABA ligi, Mornar nije išao na gostovanje evroligašu Crvenoj zvezdi u Beogradu. Utisak je iz prethodne četiri odlične partije i pobjede, da Barani imaju šansu protiv defaznivno moćne ekipe, koja je ipak i dalje u procesu selektiranja tima. Duel neporaženih ABA timova je test trenutnog kvaliteta i za Mornar i za Zvezdu. Istovremeno i nova jesenja poslastica regionalne košarke i derbi kola. Sa odlično demonstriranom igrom u posljednje dvije sedmice, ne samo u napadu nego u oba pravca igre, naš predstavnik ima dovoljno razloga da se nada pobjedi nad favoritom. - Igramo zaista dobro i puni samopouzdanja stižemo u Beograd. Naravno, Zvezda je uvijek Zvezda i biće veoma teško osvojiti bodove na njenom terenu. Na njenu čvrstu igru, moramo odgovoriti našom čvrstom igrom. Još ranije smo podigli naše standarde na najviši nivo, što znači da u svaki meč ulazimo s namjerom da osvojimo bodove. Ali, kako će se stvari odvijati u Beogradu, ostaje da se vidi. Idemo, kao što kaže naš trener, da se izmjerimo sa jednom moćnom ekipom kakva je, u svakom slučaju, Crvena zvezda - rekao je Sead Šehović, krilo Mornara i naš reprezentativac.

SPREMNI DA ODGOVORE

Za Mornar, činjenica da je klub zaslužio da ga smatraju izuzetno opasnim rivalom za evroligaša Zvezdu u ABA derbiju, je potvrda uspona kluba. - Kad sam vidio najavu Zvezdinih utakmica i da stoji da je na kraju sedmice očekuje derbi sa Mornarom u ABA ligi malo sam se trznuo, ali lijepo je da nas ljudi smatraju ekipom za derbije. U ABA ligi ima još veoma dobrih ekipa kao što su Budućnost, Cedevita Olimpija, Partizan, evo, i mi smo u tom društvu i zbog toga smo izuzetno ponosni, kao što smo

Simonović: Spriječiti serije Mornara

OBRADOVIĆ: Prijetnje Pulen, Vajthed, Nidam.. Saša Obradović, strateg evroligaša Crvene zvezde, istakao je kvalitet rotacije Mornara. - Vrlo nezgodna i odlična ekipa, koja zna da igra i odlično je vođena sa klupe od strane trenera Pavićevića. Vrlo zahtjevan protivnik, biće nam potrebne dobra koncentracija i energija da pobijedimo. Ovaj meč nosi epitet derbija, a ekipa Mornara pokazala je sa pravom zašto ima velike ambicije ove sezone. U top četiri ekipe su sigurno, imaju kvalitet na svakoj poziciji. Pulen igra izvanredno i velika je prijetnja u svakom trenutku može da postigne poene. Pa Ajzea Vajthed koga sam i ja trenirao, vidi se napredak i veća zrelost u njegovoj igri sa godinama. Derik Nidam je godinama tu, igrač koji zna i razumije igru. Tu je i Keni Gejbrijel koji je godinama igrao Evroligu. Ne smijemo da zaboravimo i Lukovića koji je prijetnja iz reketa, tusu odlični šuteri Vranješ i Jeremić. Dobro su izbalansirani, i zato ćemo morati da odigramo dobru utakmicu kako bi došli do pobjede - rekao je Obradović.

ponosni na činjenicu da smo najbolji klub na Jadranu - kazao je trener Barana Mihailo Pavićević. Po ocjeni regionalne i evropske košarkaške javnosti, Mornar u ovom momentu možda ima i prednost u opcijama u napadu. Za Zvezdu će u ovom meču debitovati povratnik, plejmejker Tejlor Ročesti, kao i mladi centar Emanuel Tejlor. Startnu ,,četvorku“ rival Barana tek čeka, trebao bi to biti slavni Džimi o'Brajant, ali ugovor još nije ozvaničen. - Utakmica sa Zvezdom biće sudar dvije različite koncepcije, dva različita stila. Onaj koji mi gajimo, fudbalskim žargonom – je napadački, tako nam je ekipa i profilisana. A onaj koji Zvezda forsira je kroz izuzetno čvrstu odbranu, koja ne dozvoljava protivniku da se razigra i koja razbija sve kret-

nje, pogotovo pozicione napade. U takvoj igri pitanje je kako ćemo se snaći. U pripremnom periodu odigrali smo jednu utakmicu sa crveno-bijelima i osjetili moć te njihove igre. Nadam se da ćemo ovoga puta biti spremniji da odgovorimo na tu čvrstu odbranu. Ujedno, moramo biti na visini zadatka što se tiče defanzive jer Zvezda je evroligaš, najmoćnija ekipa u ABA ligi i kroz igre koje je pružila na početku sezone potvrdila je da je glavni favorit za titulu u regionalnom takmičenju - dodao je Pavićević.

RASTEREĆENIJI

Odlična defanziva karakterisala je igru Mornara u prethodnim mečevima, ali trener Pavićević ipak u tom segmentu vidi prednost protivnika. - Za razliku od nas, Zvezda

Marko Simonović, najiskusniji u Crvenoj zvezdi, upozorio je na kvalitet Mornara uoči derbija. - Očekuje nas jako teška utakmica protiv odličnog protivnika. Rastu iz godine u godinu, i dostigli su sada sjajan nivo. Odlično poznajem braću Pavićević koji godinama vode i podižu taj klub, i zaista im čestitam na onome što su napravili sa tim klubom, i na koji nivo su ga podigli. Moramo da budemo maksimalni, imaju odličnu ekipu, odličnog trenera. Svaku grešku kažnjavaju i pošto su odlični napadači mogu da kažnjavaju serijom poena. Spremni su za trčanje i tranziciju od 40 minuta. Jasno je da je naša odbrana mnogo važna da ih izbacimo iz komforne zone, ali to možemo samo ako budemo bili i skoncentrisani svih 40 minuta utakmice - rekao je Simonović.

ima u oba smjera jaku igru. Mi još uvijek radimo na našoj odbrani. Na prethodnim utakmicama je odbrana dobro funkcionisala, nadam se da ćemo je zadržati na tom nivou i u Beogradu, jer Zvezda, kao i mi, ima izuzetne pojednice, izuzetne napadače. U svakom slučaju, očekuje nas jedna, nadam se, vrlo interesantna utakmica u kojoj će, nažalost, uživati samo gledaoci kraj malih ekrana. Žao mi je što neće biti publike, a posebno mi je žao što naši navijači ne mogu da uživaju u našim partijama koje pružamo u ,,Topolici“, ali tako je kako je. Nadam se da ćemo, prije svega, svi ostati zdravi i završiti ovu sezonu kako treba - zaključio je Pavićević. Mornar će već u utorak veče gostovati Bulonj Metropolitanu u Parizu u 4. kolu EvrokuS. S. pa.

Podvig povrijeđenog lidera MotoGP sezone u Aragonu

Muško finale odloženo zbog korona virusa Muško finale u odbojci, koje je trebalo da se odigra istog dana, između Budve i Jedinstva, odloženo je zbog

ubacio 73 trojke u Evroligi. Takođe, u evropskoj eliti je drugi na klupskoj listi po broju ukradenih lopti (39), ima jednu manje od Giljema Vivesa. Bojan je u fantastičnoj formi na startu sezone - u Evroligi ima prosjek od 14,3 poena, pet skokova, po 1,3 asistenciju i ukradenu loptu, uz šut od čak 50 procenata realizacije za tri poena i sedam iznuđenih faulova po utakmici. Prosječno bilježi 16 indeksnih poena. S. S.

korona virusa. Jedan član ekipe iz crnogorske metropole turizma bio je pozitivan na kovid-19, što je automatski stopiralo borbu za trofej. Novi termin meča finala Kupa biće naknadno određen saopšteno je iz Odbojkaškog saveza Crne Gore.

Pol za povrijeđenog Kvartarara Fabio Kvartararo (21) je pobjednik kvalifikacija za Veliku nagradu Aragona u MotoGP šampionatu, na kojima je nastupio povrijeđen i rizikovao pogoršanje povrede. Slavlje mladog Francuza u borbi za pol-poziciju, ispred Maverika Vinjalesa iz Jamahe koji je na kraju imao četiri stotinke lošije vrijeme najbržeg kruga, je podvig motociklizma. Kvartararo je dva sata ranije, na trećem slobodnom treningu, doživio težak pad. Treći je završio Britanac Kal Kračlou. Ovaj trijumf u kvalifikacijama je Kvartarara učinio jasnim favoritom u borbi za svjetsku titulu, bez obzira na to što je i prije ovog trkačkog vikenda imao prednost u generalnom plasmanu. - Ne znam kako ću se osjećati u

Kraj dominacije Markeza Aktuelni prvak svijeta Mark Markez, koji zbog povrede propušta skoro cijelu sezonu, čak pet puta slavio je u najjačoj MotoGP klasi u Aragonu, od toga na posljednje četiri trke. Kejsi Stoner i Horhe Lorenco imaju po trijumf na ovoj stazi. Kako Markez ne nastupa, jasno je da ćemo u nedjelju imati novog pobjednika.

nedjelju na glavnoj trci. Boljelo me tokom kvalifikacija, vjerujem da neće biti lako. Ali bitnije od svega je da nije bilo nekog preloma, to je bilo veliko olakšanje za mene. Vjerujem da je ljudima jasno koliko mi je stalo, ne da osvojim titulu nego da budem najbolji na svakoj novoj trci - rekao je Kvartararo. Mladić iz Nice je trenutno jedini vozač ove sezone koji je na trkama MotoGP klase ostvario

više od jedne pobjede, u nedjelju će se boriti za četvrti trijumf sezone. Vinjales je do same završnice kvalifikacija imao prednost u borbi za pol, a biće vrlo opasan na startu. - Glavni cilj za nas iz Jamahe je da pokažemo da možemo imati vrhunsku brzinu tokom duge trke. To do sada često nije bio slučaj, a vjerujem da smo napravili veliki iskorak - rekao je Špa-

nac Vinjales. Kada su rivali Kvartarara u borbi za titulu u pitanju, Đoan Mir startovaće šesti, Aleks Rins deseti a Andrea Doviciozo sa tek 13. pozicije. U generalnom plasmanu Kvartararo trenutno vodi sa 115 bodova, deset više od Mira, 18 više od Dovicioza i 19 ispred Vinjalesa. Do kraja uzbudljive sezone ostalo je svega pet trka, od kojih će posljednja biti Velika nagrada Portugala 22. novemS. S. bra.

Arena

Rukomet/Vaterpolo

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Podgoričke rukometašice, nakon četiri kola, priželjkuju prvi trijumf u Ligi šampiona DANAS (14h): Borusija Budućnost PODGORICA - Pred rukometašicama Budućnosti je možda najveći izazov u ovogodišnjoj Ligi šampiona. ,,Plave“ će danas od 14 sati u Dortmundu protiv Borusije odigrati peti meč u grupi B gdje traže pobjedu, koja bi ih približila željenoj formi i ambicijama koje su ozbiljno uzdrmane zbog objektivnih okolnosti. Trener Dragan Adžić, nakon što je bio suočen sa koronom u ekipi, zbog čega 10 rukometašica 35 dana nije treniralo, prošle sedmice mogao je da bude zadovoljniji. Ozbiljan korak u remiju sa Brestom (22:22) napravila je Budućnost i čini se uhvatila dobar zalet za novi izazov u Njemačkoj. - Spremamo se za Borusiju kao da je Đer ili Brest u današnjem rukometu. Zaslužili su dosadašnjim igrama, a i pozicija naša i situacija u kakvoj smo posljednjih nekoliko mjeseci navodi nas na potrebu da ih doživimo maksimalno oprezno - kazao je Adžić. Stanje na tabeli pokazuje da je Borusija favorit! Ima bod više od Budućnosti, a posljednjim izdanjem protiv CSKA kod kuće igračice ove ekipe nagovijestile su neke dobre stvari. Debitant u društvu najboljih nema klasu tipa Pino, Lekić, Mehmedović, Radičević, Brnović, ali je u sistemu koji mnogim

Vrijeme je za pobjedu Matea odlična u preokretu Krima Crnogorska reprezentativka Matea Pletikosić je u pobjedi Krima protiv Bitighajma (28:26) postigla šest golova, koliko i prošle sedmice u Francuskoj sa Mecom. Slovenački šampion uspio je da nadoknadi sve što je propustio do sre-

Dobar skor Alina Grijsels u prošlom kolu postigla je 10 golova. Borusija je bila slabija za gol od CSKA, a ova igračica ekipama nije najbolje legao. To je najbolje osjetila Podravka od koje su bili bolji u Koprivnici. - Vjerujem u tim i da ćemo nastaviti da rastemo. U utakmici sa Brestom imali smo određenih personalnih problema, a u Njemačkoj, zbog problema sa okom, neće braniti

Prva liga za rukometaše (4. kolo)

Komovi dostigli Lovćen Komovi Rudar

26 (10) 20 (7)

BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: P. Martinović i F. Martinović (obojica sa Cetinja). Sedmerci: Komovi 3 (2), Rudar 4 (2). Isključenja: Komovi 14, Rudar 10 minuta. KOMOVI: A. Kastratović (13 odbrana i dva sedmerca), Filipović ( jedna odbrana), Stojanović , Zeković, Milović, Račić 4, Stojanović, Radojević, Zonjić 6, Elezović, Marsenić 5, Ćirović, Vojvodić, V. Kastratović 7 (2), Varagić 2, M. Kastratović 2. RUDAR: Suljević (devet odbrana), Junuz 1, Vukas 2, Jelušić 2 (2), Matović 1, Racković 1, Poleksić, Peruničić, Barjaktarović 7, Marković, Matović 1, Leković 4, Mirović, Knežević 1. Na vrhu Prve crnogorske lige za rukometaše nalaze se dva tima koja nose nazive po plani-

Prva liga za rukometašice

Odličan start Nikšićanki Levalea 2010 30 (15) Tivat 11 (6) NIKŠIĆ - Dvorana u Nikšiću. Utakmica odigrana bez prisustva gledalaca. Sudije: Mitrović i Vešović. Isključenja: Levalea 10, Tivat 16 minuta. Sedmerci: Levalea 4 (4), Tivat 4-3. LEVALEA 2010: Mandić (5 odbrana), S. Ćorović 1, Bigović 2, N. Ćorović 3, Kovačević, Bulatović 4, Tomić 5, Ku-

Rezultati i raspored Komovi - Rudar

26:20

DANAS 16.00 - B. rivijera - Partizan 1949 18.00 - Mornar 7 - Danilovgrad 19.00 - Jedinstvo - Berane 1949 Slobodan je Lovćen

nama - Lovćen i Komovi. Najveći favoriti za trofeje imaju po tri pobjede iz isto toliko mečeva. Cetinjani su u četvrtom kolu slobodni, što su Andrijevčani iskoristili da se rutinskom pobjedom nad Rudarom () izjednače na tabeli sa ekipom Duška Milića. Komovi su uz novo dobro izdanje golmana Aleksandra Kastratovića u drugom poluvremenu uspjeli da slome otpor ekipe koja ih je prošle sezone savladala u Pljevljima. U tekućoj se, međutim, Rudar još traži, što i ne čudi s obzirom na značajne promjene u igračkom kadru, pa im je poraz u Beranama treći u ovom prvenstvu. Ne. K. zman 5, Vujović (1 odbrana), Marković (3 odbrane), Vuković, Delibašić 2, Đukić 1, Đilas 4, Šutović 2, Ćalasan 1. TIVAT: Matijević, Mulić 1, Vasiljević, Radović 2, Bižović, Ćuzović 4, Tomanović, Manojlović, Cmiljanić, Bandović (4 odbrane), Deković, Drdanović, Račoć, Gugolj 4, Radulović, Maslovar. Premijerno kolo Prve crnogorske lige za rukometašice donijelo je očekivan trijumf Levalee 2010 protiv novog prvoligaša Tivta. Nikšićanke su slavile 30:11. Od sedmog minuta domaći tim preuzeo je kontrolu i već do odmora riješio pitanje pobjednika (15:6). A. M.

Raspored

je dala sedam golova u uvodnih 12 minuta. Tim iz Dortmunda je u srijedu lako slavio protiv Gepingena 28:17 i zadržao skor pet od pet.

DANAS 14.00 - Esbjerg - Vajpers 14.00 - Borusija - Budućnost 16.00 - Podravka - Odenze 16.00 - Bukurešt - FTC 16.00 - Brest - CSKA

Atingre. Sa nama su Barbara Arenhart i mlađa golmanka MilenaVujisić. Sve ostale su tu i spremale su se maksimalno za nas, u ovom momentu, značajan meč. Njemački tim je odavno u takmičarskom ritmu. Do sada je odigrao pet utakmica u

domaćem prvenstvu i četiri u elitnom takmičenju. Skor šest pobjeda (pet u domaćoj ligi i jedna u LŠ) je za pohvalu. - Znamo na koji način igraju, poštujemo njihovu energiju, brzi rukomet i sve ono što su pokazale do sada u njemačkom prvenstvu i u Ligi šam-

piona. Ali vjerujem da ćemo svemu tome moći da da se odupremo. Očekuje trener Budućnosti da igračice kroz ovaj i naredni meč sa Đerom u Podgorici se približe zacrtanom cilju. - Od utakmice u Njemačkoj, preko utakmice sa Đerom ušli bi u takmičarski ritam. I nakon sedmice pauze i sa još dvije utakmice, vjerujem da bi u tom periodu mogli da dođemo na viši nivo nego što je to sada. Vjerujem da bi u datom momentu mogli da odigramo sa vrhunskim ekipama na nivou na kakvom su one.

dine drugog poluvremena, kada je gubio tri gola, da dođe do prve pobjede u eliti. Branka Konatar, bivša rukometašica Budućnosti, postigla je gol. Rostov koga predvodi Per Johanson, selektor ,,lavica”, je napokon proigrao, Zadi i Vjahireva dale su po pet golova u trijumfu nad Mecom (30:26). Đer je od Valčee do odmora gubio 16:14, a meč završio ubjedljivim trijumfom 38:31. Marta Batinović zaustavila je devet šuteva domaćinu. Jedna od posljednjih igračica koja se pridružila ekipi bila je Tatjana Brnović. Nakon Odenzea i fenomenalne partije u Podgorici sa Brestom, Brnović je blizu željenoj formi. - Tanja je jedna od 10 igračica koja je 35 dana bila na prinudnom odmoru. Proces njenog oporavka tekao je tako da smo ocijenili da je najbolje da bude u fulu negdje u desetom mjesecu, a dala je više nego što je u ovom momentu smjela. Očekujem i progresiju njene forme i da djeluje još bolje nego sa Brestom, kao i sve ostale djevojke. A. M.

Jadran i Primorac, večeras od 18 sati, igraju revanš finala Kupa

Novljani na korak od trofeja PODGORICA - Jadran je praktično osigurao prvi trofej u novoj sezoni. Novljani revanš sa Primorcem kod kuće u finalu Kupa dočekaju sa viškom od šest golova iz prvog meča, a gostima je potrebno čudo da nadoknade visoku razliku. - Očekuje nas revanš i očekujem tešku utakmicu iako imamo veliku prednost iz prvog meča. Mislim da će ključ biti da zaustavimo njihovog centra Miroslava Perkovića i nadam se da ćemo uspjeti u tome i da ćemo pružiti još jednu dobru partiju i osvojiti trofej - kazao je trener Petar Radanović. Novljani neće braniti stečenu zalihu, žele sa dvije pobjede da poentiraju i osvoje deseti u nizu Kup trofej. - Prva utakmica je bila na visokom nivou.

Slavili smo sa šest golova, ali nećemo se opustiti, zato što znamo da je Primorc dobra ekipa. Nadamo još jednoj pobjedi i novom Kupu - poručio je Danilo Radović. Kotorani su u prvoj utakmici u Budvi bili ravnopravan rival osam minuta. Od 2:2 krenula je serija Jadrana 3:0 nakon prva tri minuta druge četvrtine. - Odigrali smo prije nekoliko dana sa Jadranom prvi meč sezone, a igraćemo još najmanje pet, šest puta, tako da ne treba padati u očaj. Probaćemo, naravno,

danas da pobijedimo i probijemo led. Realno, šest razlike je teško nadoknaditi, posebno sa ove tačke gdje ekipu Jadrana nijesmo dobili sigurno posljednjih sedam godina u zvaničnim utakmica. Tako da se već ulazi u grč, ali probaćemo da odigramo bolje i ostvarimo trijumf. Uvijek sam optmista, a potrebna nam je pobjeda da bi nas krenulo - kazao je kapiten Primorca Marko Gopčević. Revanš finala Kupa između Jadrana i Primorca počinje večeras u 18 sati. A. M.

Potvrđena Arenina informacija

,,Ajkule“ na turniru u Hrvatskoj od 26. oktobra PODGORICA - Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković objavio je spisak igrača iz domaće lige za pripreme u Herceg Novom pred odlazak na međunarodni turnir u Zagrebu od 26. do 28. oktobra. Naši reprezentativci proveli su radno ljeto, odigrali samo jedan meč u Dubrovniku sa Hrvatskom i izgubili, a od planiranog učešča na turniru u Šibeniku krajem avgusta nije bilo ništa. Ali, čekanje se isplatilo. ,,Ajkule” će, kako je Arena početkom

sedmice objavila, od 26. oktobra u Zagrebu igrati sa sa domaćinom, dan kasnije protiv SAD,

a 28. oktobra rival je Italija. Na spisku su: (Primorac) Dušan Matković, Aljoša Mačić,

Miroslav Perković, Alen Isljamović, Đorđije Stanojević, (Jadran) Petar Tešanović, Đuro Radović, Nikola Brkić, Dušan Banićević, Luka Murišić, Martin Gardašević, Darko Đurović, Danilo Radović, Uroš Vučurović, Vasilije Radović, Jovan Vujović, (Kataro) Marko Mršić, (Budvanska rivijera) Nenad Dragović, Andrija Korać, Nikola Ivanović. Igrači iz inostranstva reprezentaciji će se priključiti u Zagrebu. Spisak za taj turnir biće objavljen pred polazak za Hrvatsku. A. M.

Feljton

Neđelja, 18. oktobar 2020.

10.

REZULTATI VIŠEDECENIJSKIH ISTRAŽIVANJA

Rimski vodovodni kanal uopšte nije prelazio Moraču » Piše: Stevo VUČINIĆ Materijalni dokazi potvrđuju da je akvadukt bio namijenjen da transportuje vodu do grada Duklje za potrebu održavanja higijene i piće. Sve činjenice navode na zaključak da su bile planirane dvije kaptaže da bi se riješilo pitanje snadbijevanja Duklje čistom i pitkom vodom tokom cijele godine. U vrijeme niskoga vodostaja za obilno snabdijevanje vodom sa Cijevne, a u vrijeme visokog vodostaja i zamućenosti vode, vršilo bi se s izvora Potok koji se nalazi uzvodno 300 m od kaptaže kod Dinoškog mlina. Usljed seizmičkih aktivnosti, tokom dugoga vremena, koje su destabilizovale prostor njegovoga vodozahvata, on se umjesto površinski nastavio ispirati podzemljem. U koritu Potoka, većim dijelom godine suvom, nataložen je deblji sloj pijeska i šljunka koji to potvrđuje. Obilan izvor bistre i čiste vode, koji u vrijeme velikih padavina njime provri, kratkotrajna je otoka prepunjenih podzemnih kaverni koja otiče u Cijevnu. Vrela mu se nalaze na kontaktu karbonatnih stijena i nepropusnoga fliša. Voda je izvrsnih fizičko-hemijskih karakteristika tipičnih za kraške vode, jer je izvorište u dubokom kontinentalnom zaleđu, slabo naseljenom, pa je voda čista i pitka. Kaptaža na Potoku nije građena kao uostalom ni većina infrastrukture akvadukta, sem nekoliko kilometara kanala. Ispod kaptaže nekoliko stotina metra u vrijeme velikih kiša provri potok Proni kojim teče zamućena voda, očito podzemna otoka Cijevne i potok zvani Vrelo, otoka bistre i čiste vode iz kučkih brda.



Sve činjenice navode na zaključak da su bile planirane dvije kaptaže da bi se riješilo pitanje snabdijevanja Duklje čistom i pitkom vodom tokom cijele godine. U vrijeme niskoga vodostaja za obilno snabdijevanje vodom sa Cijevne, a u vrijeme visokog vodostaja i zamućenosti vode, vršilo bi se s izvora Potok koji se nalazi uzvodno 300 m od kaptaže kod Dinoškog mlina

Ostaci kaptaže na Cijevni

Korito Morače ispod Duklje, gdje je navodno bio preveden rimski akvadukt

Nije isključeno da je i Vrelo bilo planirano da se kaptira i koristi za napajanje Duklje u vrijeme zamućenosti Cijevne, ali za tu pretpostavku nema materijalnih dokaza.

NEKI PROBLEMI U VEZI S AKVADUKTOM

Plato Duklje i priobalni zapadni dio zagoričkog polja najstarija je pleistocenska terasa nastala dejstvom vode na podgorički plato. Nastala je u geološkoj praistoriji plitkim usijecanjem Morače, Zete i Širalije u kompakni konglomerat šljunka i pijes-

ka podgoričke terase. Daljim usijecanjem kroz prvu terasu oblikovana su današnja korita ovih rijeka. Razlika nivelete platoa Duklje i istočnog priobalnog dijela zagoričkog polja širokog 350 m koje je u ravni od nivelete podgoričke terase na kojoj se nalazi veći dio Zagoriča iznosi 4 metra. Piero Stikoti i Ivan Novikki pretpostavili su da je trasa vodovoda od nekadašnjeg sela Masline koje se nalazilo u podnožju Kakaricke gore do lijeve obale Morače naspram foruma Duklje bila pravolinijska. Tako su je i iscrtali na

Pretpostavku Stikotija i Novickoga da je na pravcu pravolinijski postavljene trase vodovoda između Maslina i Dokleje postojao most kojim je akvadukt premostio Moraču, otprilike naspram foruma, takođe treba odbaciti kao neosnovanu, jer ne postoji nijedan materijalni dokaz. Da je takav most postojao, dimenzije bi mu nesporno bile imperijalne i od njega bi ostali dokazi

Korito Morače i plato Duklje (lijevo)

skicama. Na taj zaključak su bili navedeni činjenicom da je vodovodni kanal od Maslina išao skoro pravolinijski do ulaza u selo Zagorič, stotinak metara zapadno od prijelaza preko štreke, đe mu se gubi površinski trag, pa su pretpostavili da trasa nastavlja pravolinijski i sljedećih 1500 m do obale Morače, naspram foruma. Danas se akvadukt ne može detektovati dublje u Zagoriču zbog neurbanizovanog naselja koje ga je pritislo i uništilo mu tragove. Zbog primjene plitko ukopanog kanala trasa vodovoda morala je biti podređena konfiguraciji tla i slijediti izohipsu. Rimski graditelji su izbjegavali trasiranje poprečno na izohipsu pomoću nosača. Tu složenu konstrukciju su gradili samo u slučaju nužde. Da je trasa kanala od sela Masline do mjesta naspramnog forumu, na lijevoj obali Morače, bila pravolinijska i poprečna na izohipsu, njegova položajna visina na tako odabranoj trasi, na posljednjih 350 m, zbog naglog pada terena od 4 metra davala bi mu pad od skoro 0,9%, što on ne bi bio u stanju da izdrži. Stoga bi taj problem morao da se riješi nosačima, nasipom ili sifonom, o čemu nema potvrde. Ima primjera da su rimski inžinjeri premošćavanje neke dionice vodovoda rješavali sifonom, ali su ga rijetko koristili, jer im je bilo poznato da je za proticanje vode pomoću cijevi bio potreban adekvatan hidrostatički pritisak koji je bio utoliko veći ukoliko je cijev duža da bi se savladao hidrostatički otpor. Na jednoj dionici vodovoda Biba – Jader (Zadar), premošćavanje duboke Vranske doline pokušali su da riješe kamenim sifonom i nijesu uspjeli te su koristili olovne cijevi za koje je

utrošeno enormna količina od 537 tona olova da bi se premostilo rastojanje od 5 km. Poseban problem predstavlja depozit za vodu i razvodni sistem. Pretpostavku Stikotija i Novickoga da je na pravcu pravolinijski postavljene trase vodovoda između Maslina i Dokleje postojao most kojim je akvadukt premostio Moraču, otprilike naspram foruma, takođe treba odbaciti kao neosnovanu, čak i da bi se razmatrali u ravni pretpostavke, jer ne postoji nijedan materijalni dokaz. Da je takav most postojao, dimenzije bi mu nesporno bile imperijalne i od njega bi ostali dokazi koji uvidom u teren nedostaju. Premošćavanje rijeke Morače naspram foruma u antičko vrijeme bilo je i u tehničkom smislu neizvodljivo. Širina Morače na cijelom potezu ispod istočnih gradskih bedema je oko 80, dubina korita 18 m i pad od 4 %. Graditi spratni most (spratna konstrukcija) s plitko fundiranim pilonima na šljunkovitome moračkom koritu, kako je tada bilo uobičajeno i moguće, s gustom rešetkastom konstrukcijom pilona i lukova, širine mosta 80 i visine 18 m, na mjestu na kojem energija vode zbog nagiba dobija ubrzanje, bilo je u ono vrijeme tehnički teško izvodljivo, a finansijski nerazumno. Takav most, zbog velike površine zidnog platna lukova i pilona, ne bi mogao da istrpi udar prve vodene bujice u jesenjem i proljećnom periodu. Na cijelome toku rijeke Morače od izlaza iz kanjona Platije do utoka u jezero postoje samo dva mjesta pogodna za premošćavanje – Stara Zlatica, 1800 m uzvodno, i mjesto na kome je izgrađen Vezirov most u Podgorici, 1500 m nizvodno od Duklje. Na tim mjestima u kompaktnu stijensku masu koja se izdiže iznad uobičajenog nivoa vode, uśečeno je duboko i uzano rječno korito koje se jednim lukom može premostiti. Na stijenskoj masi mogu se jednostavno fundirati



Stevo Vučinić je 2014. godine objavio knjigu ,,Studije o antici u središnjoj Crnoj Gori“, u izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja. Vučinić je u Zeti i Morači i na okolnom području, u proteklim decenijama, otkrio bogat arheološki materijal, koji ukazuje na život u priobalju donjega toka Zete od praistorije do kraja antike

temelji pilona. Materijalnih dokaza o prevođenju akvadukta mostom na Staroj Zlatici u antičko vrijeme nema, iako je to jedino mjesto na kome se može brzo, jeftino i tehnički lako izvodljivo premostiti Morača. Most na Staroj Zlatici je izgrađen tek u Justinijanovo vrijeme, oko 555. godine. Pregledom oboda zagoričkog polja iznad rijeke Morače i vanjskog oboda platoa Duklje dokumentovali smo samo postojanje atmosferske kanalizacije i njenog ispusta sa śeverne strane, iznad potoka Širalije. Vodovodni kanal nijesmo našli ni u tragovima, iako su njegove unutrašnje dimenzije 140 x 52 cm a spoljašnje 180 x 100 cm, i kao takve morale su da se jasno očituju. Zato svaku pretpostavku da je vodovodni kanal preveden preko mosta na Morači naspram antičkog foruma treba odbaciti kao neosnovanu. Za to nema materijalne potvrde niti je to u ono vrijeme bilo tehnički izvodljivo. Kanal nije uopšte dosegao ni obod zagoričkoga polja iznad Morače, na potezu od njenog izlaska iz kanjona pa do sastavaka sa Zetom. (Nastavlja se)

Horoskop

Neđelja, 18. oktobar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (19. 10 - 25. 10) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 10:56.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da bi ste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog đotiš astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravl j e i v i t a l n o s t . Už i va ć e t e u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Preciznu kalkulaciju mjesečevog znaka i mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete podatke rođenja: www. soulmatestars.com/vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www.vedicastrologer.org/jh Nedjeljni bioritam za Portal Anali-

tika izrađuje poznati đotiš astrolog Mladen Lubura Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

ma. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u nedjelju u 10:56.

intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Djevici

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoriteti-

ma. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

NeÄ&#x2018;elja, 18. oktobar 2020.

Enigmatika

Oglasi i obavjeĹĄtenja

NeÄ&#x2018;elja, 18. oktobar 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Dana 15. oktobra 2020. preminula je naša voljena

Дана 16. октобра 2020, послије дуже болести у 70. години, преминуо је наш драги

STANKA PEŠIKAN

МИЛАН Р. БАЛЕВИЋ

rođena Čelebić

Ostavila je dubok trag u mnogim životima. Njenu energiju, toplinu i osmeh čuvaćemo s ljubavlju u srcima. Ispraćaj iz Beograda biće u ponedeljak, 19. oktobra u 10 sati sa Novog groblja, a sahrana u utorak, 20. oktobra u 12 časova na Trešnjevu – Cetinje. Njeni: unuka SONJA, kćerke LJILJANA i ANA, zet ZORAN i mnogobrojna rodbina i prijatelji

811

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити у кругу уже породице 17. октобра у 16 часова на Новом градском гробљу у Будви.

Ожалошћени: супруга ВУКИЦА, синови ФИЛИП и АЛЕКСАНДАР, брат ЛАЗАР, сестре МИЛАНКА и МИЛИЈАНА, снахе ВЕРА, БРАНИСЛАВА и СТАНА, унуци МИХАИЛО и НИКОЛА, унуке ЈЕЛИСАВЕТА и АЛЕКА и остала многобројна родбина

813 Dragoj tetki Dana 17. oktobra 2020. umrla je naša

STANKI PEŠIKAN Tvoja ljubav i pažnja prema nama bila je neizmjerna. Počivaj u miru, blaga dušo. Tvoje sestrične MILEVA i PERSA sa porodicama 822

LJULJKA Salihova – Sakina HODŽIĆ rođena Hot Dana 17. oktobra 2020. u 81. godini, poslije kraće bolesti preminuo je naš dragi

Živjela je i zaokružila svoj časni život s nepokolebljivom vjerom u ideje koje su je u najranijoj mladosti opredijelile da se sa svoje tri drugarice, prve Muslimanke partizanke u Crnoj Gori, s oružjem u ruci bori protiv fašista i njihovih slugu. Ponosni na nju, na ljubav kojom nas je bogatila i plemenila, na njenu hrabrost i ljudskost – nikada je nećemo zaboraviti. Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice.

JOVO Milovanov LALOVIĆ Sahranjen 17. oktobra na gradskom groblju Čepurci u krugu uže porodice. Nek mu je vječna slava i hvala. Ožalošćeni: supruga MIRA, kćerka TANJA, sin MARKO, braća ZARIJA i DRAGIŠA, sestra DRAGICA, unučad NEMANJA, MIROSLAV, MARTA, SOFIA, UROŠ i PETAR i ostala mnogobrojna rodbina

NJENI HODŽIĆI

849 Iz plejade čestitih i hrabrih odlazi meni draga

812

LJULJKA Sake HODŽIĆ Dana 17. oktobra 2020. poslije kraće bolesti u 78. godini iznenada je preminula naša draga

Draga Ljuljka, sve što je moglo biti plemenito i časno kod čovjeka, bilo je u tvojoj duši. Saosjećam u bolu sa tvojim sinom Ismetom. Iskreno saučešće porodici Hodžić. VELJKO VASILJEVIĆ 848

STANE Vladova RAKOVIĆ

SJEĆANJE

rođena Kuželj

18. 10. 2019 – 18. 10. 2020.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 18. oktobra u krugu porodice na mjesnom groblju Vrbice. Ožalošćeni: kćerka BILJANA, zet MLADEN, unuke KRISTINA i ZORANA, sestra DARE, bratanić ŽELJKO, bratanična MAJA, sestrić MIRO, sestrična MIRJANA, praunučad i ostala rodbina

ČEDOMIR – ČEDO KALEZIĆ 850

Dragi brate, mnogo nam nedostaješ. Tvoje sestre sa porodicama BOSA, ŽANKA, DARA i OLGA 851

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Skrhani neizmjernim bolom, iako još uvijek u nevjerici, obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije da je naša voljena

Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

KAĆA

KATARINA Aleksandrova JOVOVIĆ 2004–2020.

SLAVKU MIJOVIĆU

Sine moj, bila si mi snaga, nada i radost. Kako da živim bez tebe. Otišla si na nebo, a mene ostavila u paklu. Čekaj me, bićemo opet zajedno jednom.

MINJA TERZIĆ sa porodicom

830

POMENI

Tvoj otac ALEKSANDAR tragično preminula 15. oktobra u 17. godini, tek zakoračivši u život. Sahrana je obavljena 16. oktobra u krugu porodice Jovović i Sarić.

Dragom djedu, ocu i bratu 841 Sa velikom tugom i žalošću se opraštam od moje voljene sestre

U vječnom neprebolu: otac ALEKSANDAR, majka LIDIJA, sestra ANDREJA, stric ZORAN, babe SONJA i MILENKA, tetke VESNA i TANJA, tetak MARIO, braća od tetke PETAR i ILIJA, sestra od ujaka LAURA, ujaci MARINKO i MIŠKO

LJUBOMIRU STOJANOVIĆU 839

KAĆE

Posljednji pozdrav našoj mezimici

Znaj da ćeš zauvijek imati svoje mjesto i ljubav u mojem srcu i to niko nikada neće moći zauzeti.

Četrdeset dana je prošlo od kada si nas napustio. Uvijek ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.

Ožalošćena porodica: sinovi GORAN i ZORAN sa porodicama, braća ĐOKO i PREDRAG sa porodicama, sestre VJERA i LJUBINKA sa porodicama i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoja DEJA 844

KATARINI JOVOVIĆ Bila si nježna, prefinjena, neodoljiva, blistala ljepotom i iznutra i izvana, posebna, dostojanstvena, mnogo voljena... Tvoj prerani odlazak nam ostavlja neizmjernu bol, prazninu i vječitu tugu. Zauvijek ćemo te voljeti.

821

Voljena

Dana 18. oktobra navršava se pet godina od kada nije sa nama naša

DRAGA ĐUROVIĆ

Neutješni tetka TANJA i tetak MARIO

KAĆA

840

nikad prežaljeni, anđele naš, laka ti crna zemlja bila koja te je premladu ugrabila, a toliko smo od tebe očekivali, ljepoto naša! Znala si koliko te volimo, ali nikada nećeš saznati koliko užasno boli tvoj iznenadni odlazak u nepovrat. Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima. Počivaj u miru!

Dragoj i voljenoj

Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje tugu za tobom. Nedostaješ nam mnogo. Vole te i čuvaju u srcu tvoji NAJMILIJI

828 Pola godine je od smrti

Tvoji: PETAR, ILIJA i tetka VESNA 843

KAĆI STANICE – STANE LAZAREVIĆ

posljednji pozdrav od

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

842

DUŠKA

Dani prolaze, ali tvoj lik i tvoja djela ostaće u nama dok smo živi.

Ti si bila vesela i poštena i zato svima fališ. Čuvaćemo te od zaborava.

ZORAN i ZORICA sa porodicom

Porodica MIŠKA BORILOVIĆA

Posljednji pozdrav 846

Dana 18. oktobra 2020. navršava se godina od kada nije s nama

847

Posljednji pozdrav

Draga Mico, počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Njenu vječnu kuću ćemo posjetiti u krugu porodice. Porodica STANKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

VJERA, SEKA i ĆIĆO 836

MIOLJKA – MICA Uroševa STANKOVIĆ BONJI

AMIRU MUSLIĆU Rastužio nas je tvoj prerani odlazak.

Brat VOJO sa porodicom

826

babe SONJE i strica ZORANA

Od kumova ĐOŠA i BUDE sa porodicom

823 Dragoj babi

SJEĆANJE

825

Tužno sjećanje na bivšeg komšiju

16. 10. 2000 – 16. 10. 2020.

Poslednji pozdrav dragom prijatelju i drugu

AMIRU

AMIRA pok. Rama MUSLIĆA od komšija: VUKAŠIN VUJOVIĆ, NOVICA JOKSIMOVIĆ, ZDENKA NENADOVIĆ i MILKA POPOVIĆ sa porodicama 835

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće u mom sjećanju. Počivaj u miru.

MICI Draga bako, hvala ti za sve nezaboravne trenutke provedene s tobom, i svu ljubav koju si nam pružala.

BORIS

Tvoji: OGNJEN, DAVID i BOGDAN

BOŽINA ČAVOR sa porodicom 834

SONJA VRANEŠ

824

829

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Dana 18. oktobra 2020. navršava se godina od smrti naše drage

Navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog oca

i godina i osam mjeseci od smrti naše voljene majke

BRANKA pok. Boža KALUĐEROVIĆA

VJERE KALUĐEROVIĆ

Četiri godine su od smrti našeg voljenog supruga, oca, brata, svekra, đeda, đevera, strica i ujaka

BRANISLAVKE Miškove MAŠNIĆ rođene Kostić Tvoja porodica će čuvati i njegovati uspomene na tebe.

Devetnaest godina je od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda

DANILA – DANA Špirovog ĐUROVIĆA Vrijeme prolazi, ali nijedan dan bez sjećanja na tebe. Ponosni i tužni za tobom.

Suprug MIŠKO, sinovi ĐORĐIJE i IVICA 810

Vrijeme prolazi, a našu bol za vama ne može da ublaži. Živite sa nama svakog dana, u pričama, sjećanjima i našim ranjenim srcima. Posmatrate nas i slijedeći vaš časni put življenja, nadamo se da ste ponosni na vašu djecu. Počivajte zagrljeni u vječnom miru.

Vaša PORODICA

TVOJA PORODICA 845 Danas je 40 dana od smrti našeg dragog

832

BLAŽA Tomovog ORLANDIĆA Nikada te nećemo zaboraviti.

Dana 18. oktobra 2020. navršava se godina od smrti našeg

JOVANA – JOCKA Bajovog MIĆUNOVIĆA

Tvoja PORODICA

Prolazi još jedan dan bez tvoje ljubavi, zaštite i vedrine... Previše boli... Fališ nam, fale nam tvoji osmijesi, tvoje uvijek vedro i nasmijano lice. Fališ nam za sve što dolazi. Život nije fer, ali mi znamo da biće sve u redu dok god nas ti čuvaš. Lijepo spavaj, anđele naš, ti si zauvijek u našim molitvama. Vole te tvoje

815 Prošlo je 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog brata, ujaka i šure

837

ČEDOMIRA KALEZIĆA

ZORANA BOŠKOVIĆA

MARIJA i SLAĐANA

Navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

Nedostaje nam tvoja toplina, ljubav i dobrota. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju. Sestra SONJA, sestrična KRISTINA i zet BAĆO 833

Zahvalni za tvoju ljubav, dobrotu i ponosni na tvoj častan život.

VOJKE pok. Radovana VUKČEVIĆ rođ. Kovačević

Dana 18. oktobra navršava se 40 dana otkako je prestalo da kuca srce našeg

SAVO

Sve što je lijepo, plemenito i ljudsko krasilo je tvoju dušu. Otišla si tiho i nečujno onako kako si i živjela. U našim srcima ostaju žal i tuga što te nijesmo mogli ispratiti na vječni počinak onako kako si zaslužila. Hvala svima koji su uputili izraze saučešća putem telegrama, poziva ili su to uradili neposredno. Ponosni i zahvalni tvoji najmiliji. Porodica VUKČEVIĆ 816

BUDIMIRA – BUDA LEKOVIĆA Živiš u našim srcima. Vole te tvoji

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke, svekrve, babe i prababe

820

SUZANA, MARKO i NADICA 814

Dana 18. oktobra navršava se godina od smrti voljene babe

Godina je od smrti naše drage

VOJKE VUKČEVIĆ IKE VICKOVIĆ VJERE VRATNICE Draga majko, prođe godina, ali ne liječi bol i tugu za tobom. Uvijek ćeš ostati u našim srcima voljena i nikad zaboravljena. S ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. Tvoji: kćerka LJILJANA, unuci BOŽIDAR, BOJAN, BALŠA, unuka BOJANA i zet MILAN BOŽOVIĆ 818

S ljubavlju, sjetom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Ostaju uspomene na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam svima nesebično darivala. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Tvoji: IVAN, DRAGE i BORKA sa porodicama

DRAGOLJUB – ZEKO, LIDIJA, JOVANA i MILICA sa porodicom

838

817

Četrdeset dana je od smrti naše

Prošlo je 40 tužnih dana bez našeg voljenog

IN MEMORIAM 19. 10. 2019 – 19. 10. 2020.

VJERA M. VRATNICA Vrijeme koje je prošlo ne umanjuje bol i tugu za tobom. Dobrota tvog srca i toplina duše, uvijek će mi nedostajati. Zauvijek ćeš biti u mom srcu i mislima. Počivaj u miru. Tvoj sin RAJKO 819

ANĐE Kostine MARKOVIĆ

PAVLA – MILANA Vasovog PRLJE

Draga majko, počivaj u miru, a mi nikada nećemo prestati da mislimo na tebe.

Tvoj častan život i tvoja dobra duša zaslužuju naše poštovanje i nezaborav. Ostali smo bez jedne velike đedove ljubavi, pažnje, dobrote i velikog oslonca u životu. Sa ponosom te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Sin DRAGAN i ćerka SNEŽANA sa porodicama

831

Tvoji: supruga GAGA, sin FILIP, snaha SANDRA, unučad VASILIJE i PAVLE 827

30 Oglasi i obavještenja Mali oglasi

Na prodaju staNovi

NEKRETNiNE

Gornja Gorica: 22m2; 35m2; 37m2

IZDAJEM jednosobni stan na duži period može i za kancelarije, prva zgrada „Normal“ početak Starog aerodroma Tel.069/460-015 1

RaZNo KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 2 ČASOVI matematike, fizike i mehanika (statika) svi uzrasti. Tel. 069 /441- 164 3

stari aerodrom: 50m2

dejan 069 349 690

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRaŠKo ĐURaNoViĆ

Zamjenik direktora: laZaR MiŠURoViĆ

Direktorica marketinga: ŽElJKa RaDUloViĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RaDMila UsKoKoViĆiVaNoViĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENaD ZEČEViĆ (politika) JaDRaNKa RaBRENoViĆ (ekonomija) JElENa MaRTiNoViĆ (društvo) MaRiJa JoViĆEViĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JoVaN NiKiToViĆ (kultura) MaRiJa ŽiŽiĆ (crna hronika) DRagiCa ŠaKoViĆ (Crnom Gorom) NiKola sEKUliĆ (hronika Podgorice) JoVaN TERZiĆ (Arena) sloBoDaN ČUKiĆ (feljton i arhiv) VUKMaN iVaNoViĆ (dizajn) DRagaN MiJaToViĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JoVaNa ĐURiŠiĆ OBJEKTIV

Urednica MaRiJa iVaNoViĆ -NiKiČEViĆ KULT

Urednica TaNJa PaViĆEViĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

NeÄ&#x2018;elja, 18. oktobar 2020.

Marketing

Magazin / Marketing

Neđelja, 18. oktobar 2020.

Lana del Rej najavila album LOS ANĐELES - Iako je prošla tek godina od zadnjeg studijskog albuma, ,,Norman Fucking Rockwell“, Lana del Rej već najavljuje novi, a sada je otkrila i novu pjesmu ,,Let Me Love You Like a Woman“.

Zoran Paunović i Zabranjeno pušenje snimili novu regionalnu himnu

Na Balkanu kao u tijesnom stanu SARAJEVO - Pjesma ,,Balkan“ koju su zajedničkim snagama snimili članovi Zabranjenog pušenja i autor teksta i muzike Zoran Paunović Pauna, ulazi u uši na prvo slušanje i osvaja zaraznim refrenom koji slikovito i satirično opisuje situaciju u regionu. Zoran Paunović Pauna, u tekstu pjesme slika Balkan kao tijesan stan bez mira, lju-

bavi i sloge, u kome se ,,svađa, pa onda ljubi“, pije, puši, pjeva i puca, ,,dok tonemo na istom brodu“. - Od početka sam imao ideju da ova pjesma bude duet, a Sejo Sekson bio je logičan izbor, s obzirom na to da imamo slično gledište kada je muzika u pitanju. Zabranjeno pušenje dalo je pjesmi boju i energiju kakvu sam zamišljao kada sam je

pisao - zadovoljno kaže Zoran Paunović Pauna. Pjesma ,,Balkan“ snimljena je u studiju Zabranjenog pušenja u Zagrebu, Pauna je vokale snimio u Beogradu, a produkciju potpisuje Toni Lović, gitarista Pušenja. I Sejo Sekson i Zoran Paunović jedva čekaju da ,,Balkan“ izvedu uživo pred publikom.

To je prva pjesma sa nadolazećeg albuma ,,Chemtrails Over the Country Club“. Iako je prvobitno trebao da bude objavljen 5. septembra, tačan datum izlaska albuma i dalje nije poznat. U avgustu je album najavila sa djelićem pjesme ,,Tulsa Jesus Freak“ na koji je tagovala Džeka Antonofa, dugogodišnjeg suradnika. U julu je objavila audio-buk verziju nove zbirke poezije ,,Violet Bent Backwards Over

the Grass“ na kojoj možemo čuti njenu naraciju i muziku Antonofa. Pjesma ,,Let Me Love You Like a Woman“ je prva nova pjesma nakon zadnjeg albuma. U međuvremenu je ostvarila saradnju sa Majli Sajrus i Arianom Grande na pjesmi ,,Don’t Call Me Angel“.

Nakon sedam godina pauze

,,Dekster“ se vraća na male ekrane LOS ANĐELES - Tokom osam sezona serijski ubica i policijski forenzičar Dekster osvojio je srca miliona fanova, a dobra vijest za njih je da se Dekster vraća na male ekrane, bar nakratko. Naime, televizijski kanal Šoutajm potvrdio je da su naručili 10 novih epizoda serije ,,Dekster“, a glavnu ulogu će i dalje tumačiti glumac Majkl Si Hol. Snimanje počinje iduće godine, a prve epizode mogle bi se emitovati već u jesen 2021, a zasad nije otkriveno što će se događati u novim epizodama. - ’Dekster’ je tako posebna serija, kako za milione njegovih fanova tako i za Šoutajm. Dogovorili smo se da ćemo nove nastavke uzeti u obzir ako smislimo dovoljno kreativan nastavak ove briljantne i originalne serije. Srećan sam što mogu da vam otkrijem da su Klajd Flips i Majkl Si Hol pronašli način i sad jedva čekamo da je snimimo i objavimo - rekao je Geri Levin iz Šoutajma.