Dnevni list Pobjeda 18.12.2022.

Juratović: Ako se nastavi ovakva politika, Crna Gora ide ka međunarodnoj izolaciji Delegacija EU: Komisija je preporučila dodatno usaglašavanje

Prema informacijama Pobjede, međunarodne organizacije, koje se bave nadzorom kršenja sankcija, vrlo intenzivno upozoravaju da roba iz Rusije ne ide samo preko luke Drač, pa preko crnogorske teritorije za Srbiju, već je u posljednje vrijeme fokus pažnje usmjeren na – Luku Bar. Ukoliko se te indicije pokažu osnovanim, Crna Gora bi, odnosno vlada Dritana Abazovića, mogla da se nađe pod žestokim udarom kritika

Poslanik Bundestaga upozorio vlast da bi trebalo ozbiljno da shvati poruke Brisela POTVRĐENO

Eraković: Ne dajte da vas gazi nedemokratska vlast

PODGORICA - Čuveni crnogorski reditelj Blagota Eraković podržao je Pokret ,,Ima nas“ i svoje obraćanje građankama i građanima Crne Gore počeo sa jednim citatom Svetog Petra Cetinjskog: ,,Crnogorci, o Crnogorci, tako vi neba i zemlje u koju ćete, ne budite tuđa metla i lopata“.

- Budite svoji na svome. Budite slobodni građani Crne Gore, bilo da ste Srbi, Muslimani, Bošnjaci, Albanci, Hrvati - ko god da ste Crna Gora je vaša i niko vam je uzeti neće – rekao je Eraković.

Dodao je da građanke i građani Crne Gore ne daju da ih gazi ova, kako je rekao, nedemokratska vlast i ova vlast kojoj se ne zna ni kraja ni početka.

- Svi zajedno u jedan glas na proteste, opravdane proteste, pred Skupštinom Crne Gore - poručio je Eraković u svojoj poruci građanima Crne Gore uoči četvrtog skupa zakazanog za utorak, 20. decembra u 19 sati.

Sindikalni aktivista Veselin Vujanović takođe je juče podržao proteste Pokreta “Ima nas“. Tom prilikom je, kao čovjek koji nikad nije bio član niti jedne političke partije, kazao da je njegova jedina pripadnost bila sindikalnoj ideji, bor-

bi za državu socijalne pravde i borbi za ravnopravnost i solidarnost među građanima i ljudima.

U svom obraćanju on je istakao da udruženi sindikalci državnih institucija na čijem je čelu, u zadnje vrijeme su samo nijemi posmatrači uvećanja zarada i davanja određenih prilivegija zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta. - Sad se usvaja budžet za narednu godinu i zaposlenima u javnom sektoru, tj. u državnim insititucijama nudi se neko simbolično povećanje. Nijesmo u prilici da utičemo na resornog ministra i ministarstva i zato ovim putem hoću da izrazim nezadovoljstvo tim činjenjem, i da prije svega, bez obzira na političku ili bilo ka-

DPS: Kad se brani Crna Gora, mora da nas ima

- Kada se brani Crna Gora i evropske vrijednosti, mora da nas ima, poručio je potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković

- Mirno, demokratski, sa porodicama, prijateljima, onima koji postuju različitosti, koji žele dobro, sa onima koji su budućnost… Da nas ima sve više za suverenu i evropsku Crnu Goru. Biće nas u utorak, u 19 sati svi u Podgoricu - naveo je Eraković na Tviteru.

kvu drugu pripadnost pozovem naše članove, naše rukovodstvo svakako i sve one koji misle kao mi da se pridruže protestu koji je najavljen za utorak - saopštio je Vujanović. Proslavljena crnogorska rukometašica Ivona Pavićević takođe je podržala proteste Pokreta ,,Ima nas“ i poručila da ,,u utorak svi imamo priliku da igramo za Crnu Goru“. R. P.

Krivokapić: Sluganstvo

Beogradu i sukob sa politikom EU će koštati građane

Na sastanku je, kako navode iz SDP-a, zajednički istaknuta zabrinutost za eskalirajuću krizu u kojoj

-Građane će to koštati, kao i direktan sukob sa politikom EU u poštovanju evropskih bazičnih principa isto kao i tokom 90-ih, kada je vlast takođe slušala Beograd. Prva sankcija kao odgovor na neustavno ponašanje vladajuće većine upravo je otkazivanje parlamentarnog sastanka za saradnju i pridruživanje. Otkazivanje sastanka dan pred zakazani termin održavanja jasna je poruka predsjednici Skupštine. Krivokapić je istakao da je upravo iz ovakvih poruka jasno zaključiti zašto sada Bosna i Hercegovina, kao i Kosovo, hrabro grabe naprijed na putu evropskih integracija dok Crna Gora sveobuhvatno, ubrzano zaranja u antievropski tok – ocijenio je Krivokapić. On je, prenosi portal Pobjede, takođe, razgovarao sa Toninom Piculom, poslanikom Evropskog parlamenta i izvjestiocem za Crnu Goru. Kao izuzetan poznavalac problema država Zapadnog Balkana Picula je izrazio svoju zabrinutost ukupnom krizom koja se produbljuje i širi na sve oblasti života u Crnoj Gori, navodi se u saopštenju.

Krivokapić je istakao da je suprotno apelima međunarodne zajednice ,,DF većina zagazila na zli antievropski put koji vodi u izolaciju i sukobe sa evroatlantskim partnerima i bezakonjem traži sukobe i unutar Crne Gore“.

-Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata, Kosovo je podnijelo aplikaciju za članstvo dok Crnu Goru posjećuje zabrinuta delegacija Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Njemačke jer DF drži državu za taoca – bježeći od izbora – zaključio je. R.P.

SUMNJIVA MREŽA TRANZITA: Uprava prihoda i carina međunarodnog pritiska počela da kontroliše tranzit

Prema informacijama Pobjede, međunarodne organizacije, koje se bave nadzorom kršenja sankcija, vrlo intenzivno upozoravaju da roba iz Rusije ne ide samo preko luke Drač, preko crnogorske teritorije za Srbiju, već je u posljednje vrijeme fokus pažnje usmjeren na – Luku Bar. Ukoliko se te indicije pokažu osnovanim, Crna Gora bi, odnosno vlada Dritana Abazovića, mogla da se nađe pod žestokim udarom kritika

PODGORICA - Oko 30 kamiona, koji prevoze vještačko đubrivo iz albanske luke Drač za Srbiju, upućeno je u petak veče sa crnogorske granice na terminal Zetatransa u Podgorici sa prijedlogom za skener vozila. U subotu, rano ujutru, urađen je skener kipera koji sirovinu prevoze u rinfuzi, da bi oko 10 sati bili obaviješteni da mogu da prođu dalje, bez urađenog pregleda vozilaobjavila je juče Antena M. Procedura u Albaniji, kako je pojasnio izvor Antene M, je da svaki kamion, bez obzira šta prevozi, mora da prođe skener, nakon čega dobija potrebnu dokumentaciju. Iz tog razloga, kamionima na crnogorskoj granici nije traženo da rade nove skenere vozila, već su tranzitnom rutom išli dalje za Srbiju.

To što je Uprava prihoda i carine (UPC) naložila preusmjeravanje kamiona iz Albanije na terminal Zetatransa u Podgorici je presedan jer su, ka-

Ko u Crnoj zatvara oči kršenje sankcija?

že izvor Antene M, svi kamioni imali neophodne papire.

UPOZORENJA SA ZAPADA

Prema informacijama Pobjede, ključni razlog dodatnih pregleda je nalog iz vrha Uprave prihoda i carina, nakon što su međunarodni partneri žestoko upozorili vladu Dritana Abazovića da Crna Gora, puštanjem tranzita roba iz Rusije za Srbiju, krši sankcije koje je, pridržavajući se politike EU, sama uvela 8. aprila ove godine.

U ekskluzivnom tekstu Pobjeda je u petak objavila da su punih trinaest mjeseci ogromne količine ruskog vještačkog đubriva, oko 8.000 kamiona, išle iz Albanije, preko Crne Gore

za Srbiju. Na carinskim deklaracijama u početku je jasno bila upisana zemlja porijekla – Ruska Federacija. Pobjeda posjeduje i dokaze deklaracije na kojima je upisana zemlja porijekla.

Kada je Crna Gora, odlukom Vlade, početkom aprila, uvela sankcije Ruskoj Federaciji, tranzit vještačkog đubriva je nastavljen, preko graničnih prelaza Božaj i Dobrakovo išao dalje za Srbiju. Izvori Pobjede tvrde da je u periodu od uvođenja crnogorskih sankcija čak 4.000 kamiona prošlo kroz crnogorsku teritoriju. I ukrivana je zemlja porijekla robe! Iz brodova u luci Drač rusko đubrivo je pretovarano u kamione napunjene velikim (jumbo) vrećama u kojima staje više stotina kilograma, na kojima nije bilo oznake o zemlji porijekla robe i sirovinskom sastavu. Da bi se sakrio trag da je roba porijeklom iz Rusije, zvanični posrednik u prodaji bila je jedna kompanija iz Albanije, dok je kao kupac ostala kompanija iz Srbije.

Tekst koji je naš list objavio prenijeli su brojni mediji u regionu, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije do Kosova, dok je većina medija u Srbiji, ali i Javni servis RTCG, ignorisala pisanje Pobjede. Prema saznanjima našeg lista, alarmirani su i ambasadori zapadnih zemalja i uslijedila su neprijatna pitanja prema Vladi Crne Gore, čak i na novogodišnjem prijemu koji je u petak veče organizovao premijer Dritan Abazović

Izvori Pobjede ukazuju da su kamioni jedne crnogorske špediterske firme iz Tuzi bili, nekoliko mjeseci, angažovani na prevozu ruskog đubriva za Srbiju.

Tekst koji je naš list objavio prenijeli su brojni mediji u regionu, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Albanije do Kosova, dok je većina medija u Srbiji, ali i Javni servis RTCG, ignorisala pisanje Pobjede. Prema saznanjima našeg lista, alarmirani su i ambasadori za-

PODGORICA – Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Ranko Krivokapić imao je sastanak sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom za vrijeme svog boravka u Briselu.

se nalazi Crna Gora.

Blagota Eraković

Počasni predsjednik SDP-a razgovarao sa Piculom i Lajčakom

KAMIoNI SU SA cRNogoRSKE gRANIcE UpUćENI NA TERMINAl ZETATRANSA

carina nakon pisanja Pobjede i jakog đubriva iz Rusije prema Srbiji

Gori oči na sankcija?

Zavisnost Srbije od uvoza ruskog vještačkog đubriva

Duži niz godina Srbija nabavlja više od 70 odsto vještačkog đubriva iz uvoza, što je od vitalnog značaja za konkurentnost srpske poljoprivrede.

Vlada Republike Srbije je početkom godine ukinula plaćanje carinskih dažbina za uvoz azotnih đubriva i bezvodnog amonijaka, u grčevitoj namjeri da uvozom nadoknadi nedostajuće količine vještačkog đubriva. Prvo je odluka važila do 22. jula, potom je produžena do kraja ove godine.

Prema procjenama biznis portala u susjedstvu, u Srbiji se za sezonu potroši između 400 i 450 hiljada tona svih vrsta đubriva.

padnih zemalja i uslijedila su neprijatna pitanja prema Vladi Crne Gore, čak i na novogodišnjem prijemu koji je u petak veče organizovao premijer Dritan Abazović.

NASTAVAK PREVARE

Kontrola koju je vanredno obavila Uprava prihoda i carina pokazala je da tranzit iz Rusije nije obustavljen, pa su juče, kako je izvijestila Antena M, zaustavljena dva kamiona koja su prevozila robu iz Rusije Prema informacijama ovog medija, među 30 kamiona koji su prevozili robu iz Albanije bila su i dva vozila u čijim se papirima kao zemlja porijekla robe navodila Ruska Federacija. Što je carinska kontrola utvrdila – za sada nije poznato.

Amonijum nitrat, koji se prevozi iz Albanije preko Crne Gore, transportuje se takođe za firmu ,,Promist“ iz Novog Sada koja je inače najveći uvoznik vještačkog đubriva, u vlasništvu Nebojše Petrića, a prošle godine je izazvala veliko interesovanje medija u Srbiji.

Prema pisanju srpskog portala Nova u februaru ove godine, ,,Promist“ je lažno deklarisao više od 30.000 tona vještačkog đubriva uvezenog iz Rusije prodajući ga tamošnjim poljoprivrednicima kao najkvalitetnije, dok su analize pokazale da u sebi sadrži upola manje kalijuma od količine koja je navedena na ambalaži. Petrić je, prema pisanju medija, pokušavao da uveze đubrivo preko Bosne i Hercegovine, gdje je u carinskoj dokumenta-

- Budući da su glavni proizvođači kalijuma, neophodnog za neke vrste đubriva, u svijetu Rusija i Bjelorusija, jasno je da Srbija mora da bude usmjerena na uvoz sa tih tržišta po svaku cijenu. Zato mi i djeluje sasvim logično da su, nakon rata u Ukrajini i nemogućnosti dopremanja uvoza potrebnog đubriva za ogromna prostranstva srpskih oranica, u Srbiji se opredijelili za uvoz alternativnim kanalima, a ruta preko Albanije i Crne Gore je najisplativija u datim okolnostima – objašnjava sagovornik Pobjede.

ciji bilo lažno prikazano da se radi o najkvalitetnijem đubrivu. Tamošnja inspekcija je, međutim, uradila analizu, koja je pokazala da je posrijedi prevara te šleperima te kompanije zabranila ulazak u BiH.

OPASNOST ZA

CRNU GORU

No, prema podacima kojima raspolaže Pobjeda, kamioni za srpsku kompaniju i dalje prolaze crnogorskom teritorijom. I ne samo to, prema informacijama Pobjede, međunarodne organizacije, koje se bave nadzorom kršenja sankcija, vrlo intenzivno upozoravaju da roba iz Rusije ne ide samo preko luke Drač za Srbiju, već je u posljednje vrijeme fokus istrage usmjeren na – Luku Bar. Ukoliko se te indicije pokažu osnovanim, Crna Gora bi, odnosno vlada Dritana Abazovića, mogla da se nađe pod žestokim udarom kritika. Nažalost i Crna Gora da bude optužena za kršenje sankcija Evropske unije prema Ruskoj Federaciji.

D. ĐURANOVIĆ/ K. KRSMANOVIĆ

upozorio vlast da bi trebalo ozbiljno da shvati poruke Brisela

Juratović: Ako se nastavi ovakva politika, Crna Gora ide ka međunarodnoj izolaciji

Vladajuća struktura koja ne poštuje Ustav svoje zemlje i dovodi je u ustavnu krizu zasigurno ne može da ne dobije teške kritike od strane EU. Zemlji koja ignoriše pozive EU da slijedi mišljenja Venecijanske komisije da se Zakon ne usvaja, jer se njime mijenjaju odredbe Ustava, zasigurno nema mjesta među demokratskim zemljama. EU oko toga ne izražava političku procjenu kako ublažava premijer Abazović nego daje jasno do znanja da oko nepoštovanja Ustava nema uopšte rasprava a to su i pokazali otkazivanjem POSP-a u Strazburu – istakao je Juratović

PODGORICA – Poslanik

Bundestaga Josip Juratović smatra da politička i institucionalna kriza koja je zahvatila Crnu Goru zasigurno šteti njenom putu u EU jer, kako kaže, Evropska unija nije nikada do sada poslala tako oštru i izričitu poruku kao što je poslala Crnoj Gori. U razgovoru za Pobjedu Juratović je kazao da bi politički akteri u zemlji trebali ozbiljno razmisliti nakon ovakve poruke te se posvetiti i koncentrisati na stvaranje konsenzusa odnosno distancirati se, kako kaže, od bilo kakvog djelovanja i donošenja zakona koji bi mogli produbiti krizu koja potkopava demokratske institucije.

-Neshvatljivo je da zemlja poput Crne Gore, koja je jako puno uradila na svom putu u EU, trenutno ima političko vođstvo koje je pokušava udaljiti od EU i sve to zamijeniti ideološkim floskulama a čiju cijenu će najviše platiti građani Crne Gore. Jedino realno rješenje je da se odblokira Ustavni sud a zatim da se omoguće novi izbori, da konačno oni koji zaista imaju legitimitet građana vode državu u naredne četiri godine, u normalnim uslovima, a ne u stanju krize. Ako se nastavi ovakav trend političkih događanja zasigurno će Crnu Goru gurnuti u međunarodnu izolaciju – naveo je naš sagovornik.

Upitan kakva će biti reakcija Brisela imajući u vidu da uprkos svim porukama i kritikama ne postoji volja da se kriza

u zemlji riješi, Juratović kaže da su posljednje dvije godine obilježene blokadom na evropskom putu.

-Crna Gora je najdalje odmakla na eurointegracijskom putu u regiji i otvorila sva poglavlja, te gotovo 80 odsto građana Crne Gore podržava ulazak zemlje u EU, znači volja i trud su prisutni. Međutim, posljednje dvije godine obilježila je politička blokada na unutrašnjem planu i politička stagnacija na evropskom putu, očigledno uzrokovana uticajem Rusije da destabilizuje region, što je evidentno u političkim proruskim strukturama u Crnoj Gori koje rade sve kako bi zaustavile Crnu Goru na njenom putu u EU – stav je našeg sagovornika.

On podsjeća i da je vladi Dritana Abazovića izglasano nepovjerenje prije nekoliko mjeseci, pa bi, kako kaže, sasvim logično bilo da se pristupi novim izborima - Vladajuća struktura koja ne poštuje Ustav svoje zemlje i dovodi ju u ustavnu krizu zasigurno ne može da ne dobije teške kritike od strane EU. Zemlji koja ignoriše pozive EU da slijede mišljenja Venecijanske komisije da se Zakon ne usvaja, jer se njime mijenjaju odredbe Ustava zasigurno nema mjesta među demokratskim zemljama. EU oko toga ne izražava političku procjenu kako ublažava premijer Abazović nego daje jasno do znanja da oko nepoštivanja Ustava nema uopšte rasprava, a

to su i pokazali otkazivanjem POSP-a u Strazburu – istakao je Juratović.

Aktuelnoj vladi, kako je rekao, mora biti jasno da nepoštovanje demokratskih načela je neprihvatljivo ne samo za članice koje su na putu u EU nego i za sve članice EU.

- Pa tako npr. Mađarskoj kojoj je u nadolazećem proračunu do 2027. godine od predviđenih preko 30 uskraćeno 11 milijardi eura zbog nepoštovanja demokratskih načela. EU je tu jasnog stava, ko ne želi raditi po demokratskim principima mora snositi i odgovornost. Nažalost, to uvijek bude narod koji bira takve dužnosnike – zaključio je Juratović naš razgovor.

Jovana ĐURIŠIĆ

PODGORICA - Crna Gora nalazi se u sve težoj institucionalnoj krizi, dok najviši predstavnički dom Skupština ne radi ništa da doprinese razrješenju te krize, ocijenio je predsjednik Liberalne partije Andrija Popović.

On je zato pozvao predsjednicu Ustavnog odbora Skupštine poslanicu Simonidu Kordić da hitno zakaže sjednicu

ovog odbora, a predsjednicu Skupštine Danijelu Đurović da u okviru svojih nadležnosti zahtijeva isto, prenosi portal Pobjede. - Potrebno je hitno raspisati javni poziv za izbor sudija Ustavnog suda o kojima će odbor raspravljati. Prošla je već sedmica a Odbor nije uradio ništa da pokrene ovu proceduru, čiji je talac čitava država i društvo. Jasno nam je da

je njihov trajni cilj urušavanje svih institucija i sistema države Crne Gore, na čemu rade jos od avgusta 2020. godine kada je raspisan i prvi poziv za izbor sudija Ustavnog suda. Od tada do danas vladajuća većina na sve moguće načine sabotira ovu proceduru, stalnim protivljenje, uzdržavanjem od glasanja a na kraju i otvorenim ucjenama upućenim opoziciji kako bi se sudije izabrale is-

ključivo u njihovom a ne stručnom i državnom interesu. Da je to tako, otvoreno su potvrdili kada je vlada Abazovića, na posljednjoj sjednici, kandidata za sudiju Ustavnog suda gospodina Iliju Vukčević imenovala za državnog sekretara Ministarstva finansijaistakao je Popović Uvjeren je, kako kaže, da će makar neko iz vrha vladajuće većine, prije svega predsjednica Skupštine kao najodgovornija ličnost zakonodavne vlasti, prevazići partijske interese i povući potez u interesu građana i države.

posljednje dvije godine obilježene blokadom na evropskom putu : Josip Juratović

Zetatransa u podgorici: Granični prelaz Božaj

Ne vjeruje da će Lekić dobiti mandat

Takva izvršna vlast ne bi bila u stanju da obavlja ni međunarodne, ni domaće obaveze, što bi Crnu Goru gurnulo u jednu vrstu anarhije, a iz anarhije se uvijek rađa novi nivo destrukcije – istakao je Kalezić

PODGORICA - Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Radulović podnio je tri amandmana i prijedlog zaključaka na prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za narednu godinu, koji, kako je kazao, treba da predstavljaju dio nove ekonomske politike.

On je saopštio da, ukoliko se amandmani ne usvoje, već se od retrogradne i koruptivne ekonomije, koja je karakterisala prethodni režim, nastavi sa populističkim, hazardskim i nereformskim načinom vladanja, neće dobiti njegovu podršku za takav budžet.

- Predloženi amandmani i zaključci treba da predstavljaju dio nove ekonomske politike, koja će produkovati velike održive investicije u energetici, saobraćaju i industriji, zatim značajno veću samodovoljnost u hrani i ekološku poljoprivredu, kao i formiranje neophodnih institucija za realizaciju toga - rekao je Radulović.

Radulović je u prvom amandmanu predložio da se država u narednoj godini zaduži, kada se stvore neophodne zakonske i ostale pretpostavke, i za finansiranje izrade projektne dokumentacije, kroz kreditne aranžmane i na drugi način, za relizaciju kapitalnih projekata, u iznosu do 43 miliona eura.

Zaduženje će biti za, između ostalog, studiju održivog multimodularnog i intermodularnog transporta u Crnoj Gori, u iznosu do milion eura, dovršetak izrade

PODGORICA – Saradnik

na Univerzitetu Crne Gore Danilo Kalezić kazao je kako, uprkos izmjenama Zakona o predsjedniku, ne vjeruje da će predsjednik Demosa Miodrag Lekić dobiti mandat za sastav nove vlade.

-Ja ne vidim prostor da Lekić dobije mandat. Teško je da se na bazi neustavnog zakona formira vlada, to je iz pravnog ugla, a iz političkog ugla svaka vlada koja bi proistekla iz ovog zakona bi bila međunarodno izolovana i bila bi nelegitimna – poručio je on za Gradsku. U slučaju da se to, ipak, dogodi, on smatra da bi ta vlada bila marginalizovana i izolovana. -Ona ne bi bila u stanju da obavlja ni međunarodne, ni domaće obaveze, što bi Crnu

Goru gurnulo u jednu vrstu anarhije, a iz anarhije se uvijek rađa novi nivo destrukcije – istakao je Kalezić. Raduje, kaže Kalezić, jedinstven stav SAD, Velike Britanije i Evropske unije povodom ključnih poruka, a to je

ima tri amandmana kao uslov za podršku

da Crna Gora ne treba da formira vladu na osnovu neustavnog zakona. Ipak, naglašava da skupštinska većina ne mari za stavove međunarodnih partnera, zbog čega Crna Gora može postati problem na Balkanu. n. k.

Vlada produženje

elektrana (HE) Komarnica, Piva II i Kruševo u iznosu do 1,2 milijarde, za izgradnju HE Boka /HE Sutorin u iznosu do 400 miliona eura, za integraciju, restrukturiranje i modernizaciju Luke Bar, kao i otkup akcija tog preduzeća i vraćanje u državno vlasništvo Port of Adria u iznosu do 100 miliona, kao i za modernizaciju i restrukturiranje aerodroma Crne Gore u iznosu do 150 miliona eura. U drugom amandmanu se predviđa da će se država u narednoj godini zadužiti, kada se stvore neophodne zakonske i ostale pretpostavke, za potrebe finansiranja programa u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojim će se u većoj mjeri postići samodovoljnost u hrani i unaprijediti ekološka poljoprivreda, u ukupnom iznosu od 35 miliona eura. Radulović je trećim amandmanom predložio da se izgradnji i rekonstrukciji objekata u oblasti nauke dodaje nova aktivnost odnosno projekat institut za razvoj Crne Gore u iznosu od dva miliona eura.

- Potrebna finansijska sredstva će se obezbijediti iz tekuće budžetske rezerve u iznosu od dva miliona eura - dodao je Radulović.

PODGORICA - Opšti kolektivni ugovor (OKU) i pored obećanja socijalnim partnerima da će biti potpisan na zadnjoj sjednici Vlade nije usvojen uz veliko negodovanje sindikata. Iako je on usaglašen i definisan u Socijalnom savjetu očigledno nije došao još na dnevni red. Pokušali smo da saznamo da li će se OKU usvojiti do kraja godine, ali iz Ministarstva rada i socijalnog staranja nijesmo dobili odgovor, a na naše pozive upućene reprezentativnim sindikatima i poslodavcima niko ne odgovara. Kako smo nezvanično saznali u Socijalnom savjetu ,,pao“ je dogovor da se izjave medijima ne daju dok se sporni ugovor ne potpiše.

Sindikati zatečeni

Pošto važeći OKU ističe sa ovom godinom, radnici bi ostali bez ikakvih prava. Predstavnici Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata zbog toga su apelovali u dopisu predsjednici Skupštine i naveli da su zatečeni saznanjem da Vlada na sjednici u četvrtak nije razmatrala tekst novog opšteg kolektivnog ugovora

projektne dokumentacije za trasu brze saobraćajnice Sukobin – Debeli Brijeg, u iznosu do pet miliona eura, kao i za dovršetak izrade projektne dokumentacije za trasu auto-puta Bar - Boljare, u iznosu do 15 miliona eura.

Kroz tunel Sozina za sedmicu prošlo preko 42 hiljade vozila

PODGORICA - Kroz tunel Sozina je u periodu od 8. do 14. decembra prošlo 42,86 hiljada vozila, većinom automobila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio preko 2,95 miliona vozila. U čitavoj prošloj godini kroz tunel je prošlo 2,6 miliona vozila, u 2020. njih 1,95 miliona, u 2019. godini 2,83 miliona, a u 2018. godini 2,82 miliona, prenosi Mina biznis. Tunel Sozina otvoren je u julu 2005.

Radulović je naveo da će država u narednih šest godina, počev od naredne, kada se stvore neophodne zakonske i ostale pretpostavke, izdati garancije u ukupnom iznosu do 1,85 milijardi eura. Garancije će se dati za izgradnju hidro-

On smatra da je osnivanje instituta za razvoj Crne Gore od najvećeg interesa za državu, a prostorno može biti lociran u zgradi zajedno sa tehnološkim parkom, kao što je planirano u prethodnih desetak godina od kada je inicirao osnivanje te značajne institucije ili dogradnjom još jednog sprata. R. P.

Funkcioner SD-a o nezaposlenosti Mugoša: Ne bih da kvarim prazničnu atmosferu, ali...

Plašeći se da će radnici ostati bez najvažnijeg dokumenta koji štiti njihova prava dostavili su predsjednici Skupštine Danijeli Đurović, svim poslaničkim klubovima i nezavisnim poslanicima, inicijativu za hitno donošenje izmjena i dopuna Zakona o radu, kojima bi se produžilo važenje opšteg kolektivnog ugovora.

Ministar Adrović je kazao još prije mjesec da je prijedlog OKU, nakon što je usvojen na Socijalnom savjetu, proslijeđen na mišljenje nadležnoj direkciji.

Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).R. P.

PODGORICA – Funkcioner Socijaldemokrata Boris Mugoša objavio je na Tviteru uporedne podatke o nezaposlenosti. Ne bih da kvarim prazničnu atmosferu u saopštavanju određenih podataka, ironično je napisao poslanik SD-a. - Na dan 30. novembra 2022. prema podacima Zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenosti je 19,99 odsto. Na isti dan 2019. bila je 16,31 odsto. Takođe, na dan 30. novembra 2022. broj nezaposlenih

je 46.389 a na dan 30. novembra 2019. godine 37.850 – napisao je Mugoša. R. P.

Pregovore je dodatno usporavao rad nedjeljom i kako će biti plaćen. Međutim, socijalni partneri koji čine Savez sindikata Crne Gore i Unija slobodnih sindikata sa jedne strane i poslodavci i Vlada sa druge strane postigli su kompromis i dogovorili su da dnevnica za rad nedjeljom bude uvećana za 80 odsto. Ovim je definisan rad nedjeljom svih zaposlenih, osim onih koji su raspoređeni na radna mjesta čija priroda posla zahtijeva neprekidan rad (u turnusima).

- Činjenica da pregovori o opštem kolektivnom ugovoru traju od maja 2020. godine, a posebno činjenica da je važeći opšti kolektivni ugovor na snazi do kraja ove godine, te sve naprijed navedeno, dovoljno govori u prilog tome da je kraj-

Saradnik na Univerzitetu Crne Gore Danilo Kalezić smatra da bi Vlada formirana na bazi neustavnog zakona bila marginalizovana i izolovana

Danilo Kalezić

Branko Radulović

Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna

Naplatne

Boris Mugoša

ugovor i pored najave Ministarstva rada i socijalnog staranja nije još na dnevnom redu

Vlada ćuti, sindikati traže produženje važećeg OKU

I pored najave ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića da će Vlada potpisati novi opšti kolektivni ugovor ovaj dokument još nije došao na dnevni red. Sindikati alarmirali Skupštinu i poslanike da se produži važeći

nje vrijeme da zaključimo ovaj akt jer vremena, niti osnova za nove pregovore, nemamo, a u interesu svih je da ovaj akt zaključimo i pokažemo odgovornost - poručio je nedavno generalni sekretar USSCG Srđa Kekovića Na poziv privrednika ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović na zadnjoj sjednici Upravnog odbora Privredne komore kazao je da se pregovori vode između reprezentativnih sindikata i UPCG kao reprezentativnog prestavnika privrednika i da mu je žao

što oni nemaju dobru saradnju. Međutim, nagovijestio da se mora naći kompromis i opšti kolektivni ugovor potpisati do kraja godine.

IstorIja pregovaranja

Socijalni dijalog, odnosno pregovori o ključnim pitanjima između sindikata, poslodavaca i Vlade potpuno su ,,zamrli“ od 2020. godine i obnovljeni su prije tri mjeseca, kad su počeli pregovori o opštem kolektivnom ugovoru, koji je najvažniji dokument za zaposlene.

Krajem 2020. godine je izmijenjen Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produžetak propisanog roka za donošenje novog opšteg kolektivnog ugovora zbog situacije izazvane epidemijom korona virusa i ovaj je akt produžen ponovo ali na godinu, odnosno važio je do 31. decembra 2021. godine

Predstavnici dva reprezentativna sindikata i Unije poslodavaca su se u više navrata sastajali kako bi razgovarali o konkretnim mjerama i preporukama koje socijalni partneri treba da primijene u narednom periodu da bi aktuelizovali neophodne procese i dodatno podstakli promjene koje imaju za cilj održivost crnogorske privrede i očuvanje radnih mjesta. Aktuelni opšti kolektivni ugovor potpisan 2014. godine trebalo je da važi dvije godine, ukoliko neka od potpisnica ne zatraži izmjene. Međutim, umjesto da ovaj dokument prati izmjene Zakona o radu, on je neprekidno produžavan u istom obliku.

Krajem 2020. godine je izmijenjen Zakon o radu u dijelu koji se odnosi na produžetak propisanog roka za donošenje novog opšteg kolektivnog ugovora zbog situacije izazva-

Crnogorsko udruženje poslodavaca poslalo je zahtjev premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću da se odloži potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.

Oni tvrde da, od kada su se osnovali krajem prošle godine, većina poslodavaca iz UPCG je prešla kod njih, te da je trebalo da i oni budu za pregovaračkim stolom u vezi OKU. - Crnogorsko udruženje poslodavaca spori pravo Uniji poslodavaca da potpiše takav ugovor jer je njen legitimitet kao socijalnog

ne epidemijom korona virusa i ovaj je akt produžen ponovo ali na godinu, odnosno važio je

Predsjednik Skupštine SSCG Ranko Božović apelovao je da novi opšti kolektivni ugovor, kao osnovni dokument za radnike, mora biti potpisan do kraja godine.

- Tražimo da se u okviru socijalnog dijaloga nađe rješenje i ovaj dokument potpiše do kraja godine u protivnom radnici će ostati bez osnovnih prava, što će izazvati dodatna nezadovoljstva kod zaposlenih, a samim tim i radikalizaciju sindikalne borbe. Takođe, poznato nam je da već duže vrijeme EU insistira na socijalnom dijalogu sindikata, poslodavaca i Vlade - dodaje Božović.

Uvećana nedjeljna dnevnica

za medije ako ne potpišu granski ugovor

Zadnje neslaganje poslodavaca crnogorskih medija sa plaćanjem dnevnice nedjeljom, komentarisao je nedavno ministar Adrović i kazao da će mediji biti izuzeti u radu nedjeljom prvih šest mjeseci jer se radi granski kolektivni ugovor za informativnu, grafičku i izdavačku djelatnost kojim bi mogao biti definisan ovaj problem. Ovaj ugovor su, kako saznajemo, sindikati dvije radničke asocijacije usalasili i uskoro bi trebao biti započet dijalog sa poslodavcima. Granski ugovor za ovu djelatnost nije rađen skoro 20 godina i njegovo potpisivanje bi mogao biti veliki napredak u očuvanja radničkih prava u medijima i grafičkoj i izdavačkoj djelatnosti. Ukoliko poslodavci ne bi usaglasili ovaj ugovor u Socijalnom savjetu za šest mjeseci, kako je naglasio Adrović, dnevnica za rad nedjeljom važila bi za medijske kuće kao i za sve druge.

partnera doveden u pitanje s obzirom na to da su je napustile kompanije koje su u najvećem broju sada naši članovi i koje stvaraju 2,3 milijarde ili skoro 50 odsto BDP i imaju oko 21.000 zaposlenih. Unija poslodavaca nije prijavila Ministarstvu ovu promjenu u članstvu, sve ovo vrijeme, iako je na to bila obavezna kako bi se sagledali efekti te promjene na njenu reprezentativnost. Pored svega, ona 17 godina nije dokazala reprezentativnost u skladu s važećim propisima - ističe Crnogorsko udruženje poslodavaca. Drugo, dodaju, proces dogovaranja je bio apsolutno netransparentan i vođen mimo saznanja najvećeg dijela privrede a kamoli njenog učešća.

do 31. decembra 2021. godine. Potom ga je parlament produžio do kraja ove godine da bi se poštovala propisana prava zaposlenih.

Oba sindikata su krajem prošle godine optužila Uniju poslodavaca da opstruira dogovor o zaključenju novog opšteg kolektivnog ugovora iako su sve bili dogovorili još u julu te godine. Oni su tada Skupštini proslijedili prijedlog izmjena Zakona o radu da bi se važenje OKU produžilo do kraja ove godine i da bi se uskladio sa novim pravnim institutima poput pripravnosti i dvokratnog rada i stopostotnog uvećanja dnevnice za one koji rade nedjeljom. n. KovaČevIĆ

Predstavnici dva reprezentativna sindikata i Unije poslodavaca su se u više navrata sastajali kako bi razgovarali o konkretnim mjerama i preporukama koje socijalni partneri treba da primijene u narednom periodu da bi aktuelizovali neophodne procese i dodatno podstakli promjene koje imaju za cilj održivost crnogorske privrede i očuvanje radnih mjesta

Admir Adrović Srđa Keković

Božović: Ako se OKU ne potpiše do kraja godine, radnici ostaju bez prava

Uniju poslodavaca napustile najjače kompanije

važiće i

Zorana Lazovića i Ranka

Ubovića – Zoran Piperović reagovao je nakon što je odlazeći premijer Dritan Abazović preksinoć u emisiji ,,Okvir“ ponovio da žele njegovu likvidaciju i kazao da su oni na vrhu piramide organizovanog kriminala u Crnoj Gori. -Uopšte mi ne predstavlja iznenađenje što komšija Abazović iznova propagira besmisao, za koji zna da ga ne može dokazati i utvrditi niko. Čak ni on – naveo je Piperović. Dodao je da je za evidentnu besmisao sada uveo još jednu tvrdnju.

-Poslije kokaina, cigara i pokušaja ubistva (objasniću zašto pokušaja ubistva), sada imamo i pranje para. I to sve obrazloženo tvrdnjom – mislim da sam vrlo informisana osoba. I ja mu vjerujem. Ali, elementarna logika nalaže pitanje: Ko njega informiše? Ja tvrdim. Za ovo što iznosi –niko ozbiljan. Baš niko. Jer, u suprotnom, Lazović i Ubović odavno bi bili u zatvoru –istakao je on.

Kaže da ,,možda povjerujemo Adžiću, da ih premijer dobija privatnim vezama, što je, naravno, vrlo logično“.

- I normalno. Za premijera jedne države. I uobičajena praksa. U obavještajnim zajednicama svih modernih, zapadnih zemalja. Da objasnim ono oko pokušaja ubistva. Prije toga, uzgred, kao što vidite, Lazović i Ubović su još na slobodi. Naime, Abazović je prije neki dan kazao, citiram, ,,Mrtva usta ne govore“, a oni (Lazović i Ubo -

vić) su zakasnili. Dakle, htjeli su da mu usta budu mrtva, ali su u naumu zakasnili. Ko ih je spriječio, ne zna niko. Pa ni naše službe. Ni sam Abazović. Ko te pita! Važno je podići rejting Ure. Koji je u padu. Ako ovim tempom nastavi da pominje Lazovića i Ubovića, a nastaviće, ugasiće partiju. Zašto? Zato što narod prepoznaje kroz ovaj egzibicionizam, filovan pljuvanjem ljudi, svu neozbiljnost i tračarenje, koje ne priliči ni ribaru sa Ade. Komšija, da bi pojačao javnu pljuvaonicu, sada ne kaže ništa do... oni nijesu u trupu kriminalne piramide, već na njenom vrhu – naveo je advokat. Kaže da – eto novog saznanja – glavni kriminalci u Crnoj Gori su Lazović i Ubović.

-Još samo da taj fakat neko javi radi upoznavanja u VDT, GST, UP i ANB. To može da se uradi neposredno ili putem pošte. Abazović može i dimnim signalima. Da uozbiljim. Ako na kugli zemaljskoj nađete sličan primjer, javite

mi. Premijer sve više i opasnije targetira, a službe mu sve više ćute. Vjerujem, i smiju se. U sebi. Idu nove tužbe. Da li će tužbeni zahtjev biti 21.000, 12.000, 120 ili 12 eura, viđećemo. Ne brinite, nećemo u tužbi pominjati revizorske izvještaje renomiranih, američkih revizorskih kuća, koje su potpisivale besprekorne finansijske izvještaje o poslovanju Bemaksa. Ovo zato što bi kroz njihovo čitanje, između redova, ako ih pročita, Abazović mogao da nađe i dokaze o pranju novca. Ne smijemo da rizikujemo. Meni lično, žao je jedne stvari. Kada je Bemaks dobio poziv za novogodišnji koktel, koji se održavao u zgradi Vlade, neko je ispred firme trebao da pođe. I da nikako, uzgred, onu ciglu iz Urinog spota ne ponese sa sobom. Jer, mogla je nekoga da dotakne po prstu. Što bi značilo da taj, kao onaj iz spota, mora da posjeti neuropsihijatra – istakao je Piperović. N. R.

Piperović: Abazović sve više i opasnije targetira, a službe ćute – idu nove tužbe Hrvatsko

ZAGREB - Tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv crnogorskog državljanina Igora Vukotića zbog falsifikovanja dokumenata, izdatih od nadležnih tijela Republike Hrvatske. Vukotić je brat ubijenog Jovana Vukotića, osumnjičenog vođe škaljarskog klana. Kako se navodi u optužnici, Vukotić je radi prikrivanja stvarnog identiteta uspio da dođe do lažnih hrvatskih do-

kumenata na ime Stevo Novaković.

Optužnicom je predstavljeno da je Vukotić imao pomoć od Nusreta Seferovića, koji je označen kao pripadnik zločinačkog udruženja.

Tužiteljka Silvia Ločar u optužnici navodi da je Vukotić nabavio lažnu ispravu i upotrijebio je kao pravu tokom 2018. godine.

Navodi se i da Crna Gora potražuje Vukotića putem Interpola

zbog odsluženja kazne zatvora od sedam mjeseci jer je izvršio krivično djelo protiv opšte sigurnosti. Tužiteljka je utvrdila da Vukotić nema prebivalište, ni boravište, u Hrvatskoj, kao ni zaposlenje, ni imovinu i ni na koji način nije vezan za teritoriju te republike. Podsjetimo, Vukotićev brat Jovan ubijen je početkom septembra u Istanbulu. Turska policija tvrdi da je rasvijetlila to ubistvo. N. R.

POTVRĐENO PISANJE POBJEDE: Ministar pravde u pismo šefa jedinice za Crnu Goru i Srbiju Majka Milera

Delegacija Evropske Komisija je preporučila dodatno usaglašavanje

Komisija je dala savjet o dodatnoj potrebi usaglašavanja sa pravnom tekovinom, standardima i definicijama EU i ukazala na rizike i izazove tokom faze sprovođenja u slučaju da zakon bude usvojen u formi tog nacrta, i preporučila reviziju zakona kroz proces inkluzivnih konsultacija – ističe se u odgovoru Delegacije EU u Crnoj Gori

PODGORICA – Evropska komisija je u petak, 9. decembra, Crnoj Gori dala najnovije smjernice o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske

koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje su, kako se navodi u odgovoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori na upit Pobjede, sadržale savjete o dodatnoj potrebi usa-

glašavanja sa pravnom tekovinom, standardima i definicijama EU.

Skrinšot odgovora Delegacije EU na pitanje Pobjede

Episkopija kotorsko-primorska obratila se Sinodu CPC, pokreću peticiju

Traže da ostaci mitropolita Antonija Abramovića budu u porti Crkve Svetog Ivana Crnojevića

PODGORICA- Episkopija kotorsko-primorska obratila se Sinodu Crnogorske pravoslavne crkve povodom pitanja prenosa posmrtnih ostataka nekadašnjeg mitropolita Antonija Abramovića.

Oni ističu kako postojeća grobnica ne dolikuje značaju koji je imao Antonije u obnovi CPC, te izražavaju “tugu zbog nemarnog odnosa CPC prema uspomeni na Antonija”.

-Pozivamo sveštenike, vjernike i poštovaoce blaženopočivšeg Antonija Abramovića i Crnogorske pravoslavne crkve, u Crnoj Gori i inostranstvu, da svojim potpisima podrže ovu inicijativu koju ćemo uputiti Svetom Sinodu Crnogorske pravoslavne crkve, a crnogorskoj javnosti dati na uvid- ističu oni.

Od Sinoda CPC traže da donese odluku o prenosu posmrtnih ostataka Antonija u novu

grobnicu koja će se nalaziti u porti Crkve Svetog Ivana na Cetinju.

-Da odredi jednog ili više predstavnika sveštenstva koji će biti član / članovi već postojećeg Odbora za izgradnju grobnice Antoniju, jer takav odbor bez predstavnika sveštenstva nema svoju punoću, što je do sada bio slučaj zbog nemara crkvenih organa. I da vlasti daju odobrenje za izgradnju grobnice Antoniju

PODGORICA – Advokat

Zoran Piperović

Marko Kovač

PODGORICA – Novinar Vijesti Borko Ždero (43) stradao je juče u požaru u Martinićima.

Iz Uprave policije Vijestima su kazali da je požar buknuo u 18.05 sati u kući. Ždero je više od dvije decenije proveo u Vijestima. R. P.

Požar u Martinićima

tehničkom mandatu obmanuo javnost tvrdeći da o „anti-mafija“ zakonu ne predstavlja mišljenje EK

Evropske unije: preporučila usaglašavanje

Iz odgovora koje su nam dostavili jasno se potvrđuje pisanje Pobjede o tome da je ministar pravde Marko Kovač u prethodnim danima obmanjivao javnost prvobitno tvrdeći da je nacrt Zakona u potpunosti komplementaran sa pravnom tekovinom EU, a potom i relativizujući značaj propratnog pisma koje je, uz mišljenje, šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za susjedstvo i proširenje Majk Miler dostavio šefu Misije Crne Gore u Briselu Petru Markoviću

-Komisija je dala savjet o dodatnoj potrebi usaglašavanja sa pravnom tekovinom, standardima i definicijama EU i ukazala na rizike i izazove tokom faze sprovođenja u slučaju da zakon bude usvojen u formi tog nacrta, i preporučila reviziju zakona kroz proces inkluzivnih konsultacija – ističe se u odgovoru Delegacije EU u Crnoj Gori.

Naglasili su i da je od presudne važnosti snažan, konzistentan i efikasan pravni instrument koji će omogućiti da Crna Gora unaprijedi bilans rezultata u oduzimanju imovinske koristi.

Ovakav eksplicitan odgovor Delegacije EU direktno demantuje navode resora pravde koje je prekjuče saopštilo

da pismo u kojem Miler preporučuje da se zakon revidira i uskladi sa komentarima kroz sveobuhvatni inkluzivni proces konsultacija, „ne predstavlja mišljenje Evropske komisije“.

Istakli su da je riječ o samo propratnom pismu.

I od svega što je navedeno u saopštenju Ministarstva pravde, jedino je istinito to da je riječ o propratnom pismu. Dakle, pismo je dostavljeno – uz mišljenje. A u njemu se, kako je Pobjeda juče objavila, eksplicitno navodi da će primjenom ovog nacrta zakona i uspostavljanjem rješenja u kome opcija proširenog oduzimanja imovine u krivičnom postupku potpuno nestaje, Crna Gora iza-

brati sopstveni model koji ne postoji nigdje u zemljama Evropske unije.

Taj model se u ekspertizi ocjenjuje kao netipičan i prošireno oduzimanje, na osnovu presude o konfiskaciji, biće u potpunosti prebačeno na građansku parnicu.

- Ovo očigledno nije u skladu sa obrazloženjem EU i njenim pravnim tekovinama koje imaju za cilj postizanje usaglašavanja regulativa – eksplicitni su evropski eksperti čime se demantuje i Kovačeva tvrdnja da je zakon usklađen sa evropskim pravnim tekovinama.

Konačno, eksperti Evropske komisije ocijenili su i da Crna Gora, opredjeljujući se za do sada neviđeni model, doprinosi još većoj raznolikosti u okviru postojećih sistema, što samo može dovesti do više problema u prekograničnom oduzimanju imovine i imati uticaj na uzajamnu pravnu pomoć u Evropi.

Osim što je mjesecima sakrivao dokument, postupcima u prethodna dva dana Kovač je direktno obmanuo javnost tvrdeći da je zakon u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije, a pritom je i ignorisao njihove preporuke i upozorenja koji govore sasvim suprotno. Ž. ZVICER

Vučurović: U skladu sa preporukama i mišljenjem zvaničnika

PODGORICA - Direktorica podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović kazala je Pobjedi da su juče organizovali nastavu u školi, iako je neradni dan, u skladu sa preporukama Zavoda za školstvo i mišljenja zvaničnika Ministarstva prosvjete o nadoknadi propuštenog obrazovnog programa.

Demografsko starenje veliki problem Crne Gore

Prema njenim riječima, sve je obavljeno i uz poštovanje školskog kalendara. Vučurović je to izjavila odgovarajući na pitanje Pobjede zašto je organizovana nastava u gimnaziji kada je Ministarstvo poslalo svim školama dopis da je subota neradan dan. Kako je Pobjeda pisala juče, pojedini đaci podgoričke gimnazije pozvani su da dođu u školu kako bi odradili pismeni zadatak iz matematike, iako je neradni dan, subota.

Pojedinim đacima u ovoj školi iz jednog predmeta je ponuđeno da biraju kada žele da odrade test, da li danas ili nekog drugog dana.

društvo staro.

Demografsko starenje najizraženije je na sjeveru Crne Gore, kaže demografkinja Mileva Brajušković-Popović

da preduzme sve radnje na izgradnji grobnice unutar porte Crkve Svetog Ivana na Cetinju i na prenosu posmrtnih ostataka Antonija u novu grobnicu do Vaskrsa 2023. godine, bez mogućnosti bilo čije opstrukcije- istakli su oni.

Pozvali su vjernike da potpišu peticiju koja se nalazi na ovom linku. R.P.

-U prethodnom periodu je došlo do demografskog starenja Crne Gore, a da mi to nijesmo primjećivali. Ove promjene se nijesu dogodile preko noći – navela je Brajušković-Popović u Jutarnjem programu TVCG.

Kaže da je taj problem posebno izražen po regionima, gdje je sjever posebno izražen po demografskom starenju.

Demografsko starenje je posebno izraženo u Plužinama, Šavniku i na Žabljaku.

-Plužine imaju negativan prirodni priraštaj u kontinuitetu već 30 godina – navela je Brajušković-Popović. Ona kaže da je demografsko starenje veliki izazov crnogorskog društva, a novi podaci očekuju se na narednom popisu koji je planiran za kraj 2023. godine. R. P.

- Ministarstvo prosvjete je ranije saopštilo da će nastava do kraja ove radne sedmice biti organizovana onlajn, a Zavod za školstvo je uputio apel svim obrazovno–vaspitnim ustanovama da se nakon povratka redovnoj nastavi vodi računa o opterećenosti učenika prilikom pravljenja rasporeda pisanih provjera znanja – rekli su za Pobjedu iz Ministarstva prosvjete.

U dodatnom dopisu su ukazali školama da je subota, 17. decembar, neradni dan.

- Držanje pismenih danas, kada je subota, a znamo da smo mogli u četvrtak i petak da držimo nastavu u školama zaista jeste apsurd – rekla je Pobjedi predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore mr Olivera Leković Leković kaže da, prema njihovim saznanjima, ovakvu odluku nijesu donijele sve škole, već samo one koje zbog propuštenih časova nijesu mogle drugačije uskladiti raspored održavanja pismenih zadataka. Predsjednica Prosvjetne zajednice ističe i da je otežavajuće što je ponedjeljak krsna slava Nikoljdan, kada odsustvuje veliki broj nastavnika i učenika, pa je tada nemoguće uraditi pismene provjere znanja. Ove sedmice se nastava u školama odvija onlajn. Takva odluka je donešena iz bezbjedonosnih razloga pošto su obrazovnim ustanovama u ponedjeljak stigle dojave da su postavljene bombe, koje su se na kraju is-

postavile da su lažne. Međutim, donosioci odluka nijesu na vrijeme adekvatno reagovali. U ponedjeljak su evakuisane škole, saopštavano je da su stigle dojave o bombama, da će se nastava odvijati onlajn, ali se nakon toga niko nije oglasio i objasnio javnosti kako treba da se odvijaju aktivnosti u utorak. I roditeljima je bilo nejasno, bili su u konfuziji, da li smiju djecu da šalju u škole u utorak, da li je bezbjedno… Nakon što su i u utorak škole dobile dojave o bombama odlučeno je da se do kraja sedmice održava nastava onlajn. Ministar prosvjete Miomir Vojinović je onda, odgovarajući na pitanja Pobjede zašto su uskratili javnost za informacije, zašto nijesu organizovali konferenciju i objasnili situaciju, jesu li pregledane škole i da li je nešto pronađeno, kazao da su možda trebali da organizuju konferenciju. Rekao je i da im je bezbjednost djece na prvom

mjestu.

Direktorica podgoričke gimnazije ne vidi problem što je organizovana nastava subotom iako su sve škole dobile od Ministarstva dopis da se to u suštini ne radi, jer je tada neradan dan

PODGORICA – U Crnoj Gori gotovo je izjednačen broj mlade populacije do 14 godina sa udjelom populacije starije od 65. To su podaci Društva statističara i demografa Crne Gore, koji ukazuju da je crnogorsko

Alarmantni podaci MONSTAT-a

Držanje časova subotom, koje smo mogli da održimo u četvrtak i petak, zaista jeste apsurd – rekla je Pobjedi predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore mr Olivera Leković

Mitropolit Antonije Abramović

Biljana Vučurović

Gimnazija ,,Slobodan Škerović“

Sjedište Evropske unije u Briselu

Beranci protestovali jer im je naselje pod vodom, a nadležni nijesu reagovali

PODGORICA – Stanovnici naselja Donji Talum u Beranama organizovali su protestnu vožnju kroz grad, nezadovoljni zbog, kako tvrde, neadekvatne reakcije na poplave koje su zadesile ovo naselje, prenosi portal RTCG. Oni su se iz tog naselja uputili organizovano do centra grada i zadržali se kratko ispred zgrade Opštine.

Zatim su se vratili, i Ulicom 29. novembar, vozili sa uključenim sirenama pored zgrade policije i nazad u naselje.

Policija je sve vrijeme obezbjeđivala protest i regulisala saobraćaj.

Obilne kiše koje su prekjuče i tokom noći padale podigle su vodostaj rijeke Lim više nego u novembru, kada je bio prvi talas poplava.

Ovo naselje, kao i izbjegličko naselje Riversajd, s druge strane rijeke, kod svakog po-

Predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović kazao je da će učiniti sve što je u nadležnosti lokalne uprave da se pomogne stanovnicima naselja ugroženih poplavama. On je Portalu RTCG kazao da je razgovarao sa mještanima tih naselja i da su njihovi zahtjevi bili uglavom usmjereni prema trajnijem i dugoročnijem rješenju građenja obaloutvrda.

-Za sve njih smo obezbijedili hranu i druge stvari koje su im neophodne. U razgovoru sa nama su bili vrlo razumni jer znaju da ovaj problem nije od juče - rekao je Todorović.

rasta rijeke Lim nađe se djelimično pod vodom. U Donjem Talumu problem

On je dodao da za sljedeću sedmicu najavljena posjeta ministra rada i socijalnog staranja Admira Adrovića i da će se iskoristiti prilika da se razgovara i o ovom problemu.

-Iskoristićemo dolazak ministra da razgovaramo o problemima ovih socijalno ranjivih grupa u naseljima Donji Talum i Riversajd- kazao je Todorović.

Predsjednik Opštine Berane je kazao da su sve lokalne službe bile na terenu čitave prethodne noći i juče čitav dan i da je angažovana sva raspoloživa mehanizacija.

je i to što se aktiviraju i podzemne vode, pa se kanalizacioni sistem nađe ispod nivoa rijeke.

Iz Službe zaštite i spašavanja u Beranama za RTCG su kazali da su čitave prethodne noći i juče bili na terenu i da vrše evakuaciju stanovnika čija su domaćinstva potopljena.

-Preko toga, nažalost, ne možemo nista da učinimo, jer je naselje neplanski sagrađeno odmah do rijeke i potoka Sušica, i ovakve stvari se događaju uvijek kada je vodostaj rijeka veliki – kazali su iz te službe.

Iz Opštine je saopšteno da je Operativni štab za elementarne nepogode sve vrijeme na terenu i da je angažovana sva raspoloživa mehanizacija.

Gusinje: Izlile se rijeke i potoci, poplavljene kuće

Obilne količine padavina i bujični nanosi izazvali su probleme u opštini Gusinje. Građani javljaju da su potopljene ulice i imanja u Gusinju, okolnim selima i prigradskim naseljima. Došlo je do izlivanja više rijeka i potoka, a zbog povoljne meteorološke situacije narednih dana očekuje se opadanje vodostaja.

Problemi i u Nikšiću Nevrijeme koje je zahvatilo opštinu Nikšić donijelo je pune ruke posla vatrogascima-spasiocima, potvrdio je juče komandir nikšićke Službe zaštite i spasavanja Slavko Tadić za televiziju Nikšić, prenosi Antena M. -Samo tokom večeri imali smo desetak intervencija. Radilo se uglavnom o crpljenju vode iz podrumskih i garažnih prostora naših sugrađana. Jutros je situacija povoljnija – naveo je juče Tadić.

Žabljak: Usljed nevremena izgorjele kuća i štala

Veliko nevrijeme koje je protekla dva dana zahvatilo durmitorsko područje, pričinilo je značajne štete a žabljačkim vatrogascima zadalo dosta posla. Tek što su, juče popodne, iz nameta u masivu Durmitora evakusali četvoro turista suočili su se sa vatrenim stihijama pošto su im prijavljena dva požara, koji su po mišljenju načelnika Službe zaštite i spašavanja Draga Popovića, posljedice udara groma. -Prekjuče u 18.56 h prijavljen je požar na štali vlasnika D. B. u mjestu Veliki Kamen u Šarancima. Štala u kojoj se nalazilo 200 bala sijena u cjelosti je izgorjela. U momentu izbijanja požara, vladalo je veliko nevrijeme sa grmljavinom. U sinoćnjem nevremenu, najvjerovatnije usljed udara groma, izgorjela je kuća vlasnika M. B. u selu Pometenici, u Šarancima. U momentu izbijanja požara u kući nije bilo nikoga. Zgarište objekta je primijetio jutros komšija prilikom obavljanja poljoprivrednih radova. Danas u 10.20 h prijavljen je požar na stambenom objektu, vlasnika Z. D. u mjestu Ramovo Ždrijelo. Na lice mjesta izašlo je pet vatrogasaca sa dva vozila. U gašenju požara učestvovali su i pripadnici CEDIS-a Žabljak. Na kući je pričinjena manja materijalna šteta – kazao je Popović.

Ekipe Službe spremaju se da nastave potragu za nestalom muškom osobom u rijekama Bistrici i Zeti. Stariji Nikšićanin u srijedu ujutro skočio je u rijeku Bistricu, a ekipe spasilaca več četvrti dan pretražuju korita te i rijeke Zete. - Vodostaj rijeke Zete se približava maksimumu iz novembra 2019. koji je iznosio 257centimetara na mjernom mjestu most na Duklu. Jutros je vodostaj 237 centimetara, tako da apelujemo na naše sugrađane koji na svoju ruku obilaze korita rijeka da se čuvaju i ne izlažu svoje živote riziku. Specijalizovane ekipe vatrogasaca-spasilaca Nikšić za akcije na brzim vodama u koordinaciji sa roniocima Regionalnog centra Bijela i SAJ-a čine sve što je u njihovoj moći – rekao je juče Tadić. r. P.

Vodostaj rijeke Zete se približava maksimumu iz novembra 2019. koji je iznosio 257centimetara na mjernom mjestu most na Duklu - rekao je Slavko Tadić

Poplavljene kuće u Beranama

Vatrogasci imali dosta posla: Požari u Žabljaku

Opština Berane će pomoći naseljima ugroženim poplavama

U Tursku ove godine upućena 292 pacijenta, iz Fonda uplaćeno oko 187.000 eura

Većina oboljelih, koji ne uspiju da dobiju uput od onkologa ili onkološkog konzilijuma, taj pregled obavlja o svom trošku. Za to je potrebno izdvojiti najmanje oko 800 eura koliko PET skener košta u Srbiji, do hiljadu ili više u ostalim evropskim zemljama

PODGORICA - Crna Gora i dalje je jedina zemlja u regionu koja nema PET skener. Ipak, kako su u više navrata saopštavali nadležni, nabavka i početak rada ovog uređaja, koji predstavlja zlatni standard u dijagnostici onkoloških pacijenata, trebalo bi da budu završeni u naredne tri godine.

A do tada, oboljeli od karcinoma upućuju se u Tursku. Međutim, većina njih, koji ne uspiju da dobiju uput od onkologa ili onkološkog konzilijuma, taj pregled obavlja o svom trošku. Za to je potrebno izdvojiti najmanje oko 800 eura koliko PET skener košta u Srbiji, do hiljadu ili više u ostalim evropskim zemljama.

Pacijenti

Redakciji Pobjede požalila se pacijentkinja koja je onkološki pacijent i kojoj su nedavno otkrivene nove promjene na jednom unutrašnjem organu. Prema njenim navodima, ordinirajući onkolog je rekao da bi bilo neophodno da se odradi PET skener u Turskoj, ali se boji da neće moći da dobije

uput, jer su promjene u graničnim vrijednostima. Posavjetovao je da to odradi o sopstvenom trošku. Sa druge strane, iz Kliničkog centra tvrde da su svi pacijenti koji su bili indikovani dobili uput za PET skener. Međutim, oni nijesu precizirali koje su to

Što je PET skener i koje su njegove prednosti u odnosu na druge dijagnostičke

tehnike

PET skener, kako su ranije objasnili iz Kliničkog centra, predstavlja jedinstveni nuklearno – medicinski uređaj koji udružuje PET (pozitronsku emisionu tromografiju) i skener (CT – kompjuterizovanu tomografiju). Ova savremena tehnika omogućava prikaz i mjerenje biohemijskih i fizioloških procesa u raznim organima koje ispitujemo i to na ćelijskom i molekularnom nivou, što ima ogromnu primjenu u dijagnostičkim i istraživačkim svrhama u medicini. On omogućava procjenu metabolizma u zahvaćenim organima u odnosu na normalno tkivo, dok skener omogućava preciznu lokalizaciju promjena u organu koji se ispituje. Osnovna prednost ove metode je, ističu iz KCCG, ta što se spajanjem slika oba modaliteta dobija potpuna funkcionalno-anatomska dijagnostička informacija ispitivanog organa. - PET/CT se najčešće primjenjuje u onkologiji zahvaljujući činjenici da ćelije malignih tumora pokazuju pojačan metabolizam glukoze pa se na osnovu kvantitativne procjene metabolizma u organima, koju omogućava PET, mogu razlikovati maligne od benignih promjena – naveli su ranije iz KCCG.

medicinske indikacije. Ranije je iz te zdravstvene ustanove rečeno da su to uglavnom procjena proširenosti maligne bolesti, kao i u slučajevima povećanja tumorskih markera kada uobičajene dijagnostičke metode ne pokažu da je bolest aktivna. Najčešće se koristi kod pacijenata koji imaju karcinom pluća, glave i vrata, debelog crijeva, ginekoloških malignih tumora, dojke…

A u ovoj godini, tačnije do 10. decembra, na tu dijagnostiku u Tursku upućena su 292 pacijenta, od toga njih 39 na galijumski PET skener (kada se prije snimanja ubrizgava galijum odnosno radiofarmak – medicinsko sredstvo i uglavnom se koristi kod endokrinih tumora i raka prostate).

Kako su za Pobjedu rekli iz Fonda za zdravstveno osiguranje, za to je izdvojeno oko

KCCG: Onkološki konzilijum donosi najbolju odluku za pacijenta

Na onkološkom konzilijumu odgovarajuće grupe bolesti, kako navode iz Kliničkog centra, svaki pacijent se razmatra ponaosob, u kontekstu osnovne dijagnoze, podtipa iste, te proširenosti bolesti, opšteg stanja i pridruženih oboljenja. - Na osnovu toga, konzilijum, kao skup specijalista različitih oblasti, donosi za pacijenta odluku o daljem liječenju ili potrebi za daljom dijagnostičkom obradom ili ukoliko je bolest otkrivena u ranom stadijumu, kakvi su prvi i drugi stadijum, donosi odluku o režimu daljih kontrola nakon operacije – naveli su iz Kliničkog centra.

Ovakav multidisciplinarni pristup, kako su dodali, odnosi se i na odluke koje se tiču potrebe za dopunskom dijagnostičkom obradom kakva je PET CT ali i za sve druge procedure koje su u tom trenutku indikovane za pacijenta a ne rade se u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore.

187.000 eura od čega 47.000 za PET CT Galijum.

Protokol

Iz Kliničkog centra istakli su za naš list da je PET skener za većinu malignih bolesti dopunska dijagnostička metoda. - Prema protokolima, kojima se onkolozi Instituta za onkologiju rukovode, a to su ESMO vodiči za različite grupe i lokalizacije onkoloških bolesti, ova metoda je navedena kao opciona, to jest u slučaju da standardne dijagnostičke procedure ne daju adekvatan odgovor o stadijumu bolesti, može se pribjeći ovoj metodi. S druge strane, u manjoj mjeri, postoje lokalizacije kod kojih posebne vrste PET CT, po-

put PSMA ili galijumskog PET skenera, nalaze svoje mjesto rano u dijagnostičkom algoritmu – kazali su iz najveće zdravstvene ustanove.

Oni objašnjavaju da prijedlog za PET skener, kao dopunsku dijagnostičku obradu, najčešće daje ordinirajući onkolog, odnosno onaj koji vodi pacijenta od same dijagnoze maligne bolesti preko liječenja i kontrola.

- Takođe, pri samoj dijagnozi bolesti, kada se konvencionalnom i dostupnom dijagnostikom nije moguće adekvatno izjasniti o stadijumu bolesti, a što presudno utiče na odluku o liječenju, prijedlog daje i sam konzilijum određene grupe malignih bolesti. I u jednom i u drugom slučaju, kada konzilijum da prijedlog za PET CT, pacijent se dalje upućuje na konzilijum KCCG za slanje na stranu lica starijih od 18 godina, a nakon te instance i na komisiju Fonda za zdravstveno osiguranje – kažu iz Kliničkog centra.

Mišljenje za Par dana

A kada se prikupi sva neophodna dokumentacija, Fond za zdravstveno osiguranje mišljenje o slanju u inostranstvo donosi za par dana.

- Kompletna procedura traje najduže par dana, obično se konzilijum za slanje na liječenje u inostranstvu u KCCG održava utorkom, svake nedjelje. Osiguranici su u obavezi da dokumentaciju predaju srijedom i četvrtkom, a petkom u Fondu zasijeda Komisija za liječenje u inostranstvu i donosi mišljenje – objasnili su iz Fonda.

procedura

Onkološka klinika je nepotpuna bez PET skenera

Gužva ispred ambulanti

d. malidžan

Kada je šef crnogorske filijale Srpske pravoslavne crkve vladika Joanikije otišao u Moskvu da 18. oktobra 2022. godine otvori desetodnevni festival na Pravoslavnom univerzitetu ,,Sveti Tihon“ pod nazivom ,,Srpska uteha ruskom srcu“, nekako je ostalo zamračeno: čemu je on srpski tešio Ruse?

Jer, ako je u pitanju ,,festival“kako su taj velikosrpski crkveni program nazvali, čemu onda uteha u radosti? Kojom radošću Srbi teše Ruse?

Paradoksalni smisao festivala je na glavnoj svečanosti pri njegovom otvaranju objasnio patrijaršijski biografski film o životu mitropolita Amfilohija Radovića: Staza Radovićevog verskog zanosa je skup iskušenja i uspeha, uspona i padova, ali je Srpska crkva zbog sličnih biografija svojih vladika ponovo velika.

Međutim, film nije kazao da je cena uspona Srpske pravoslavne crkve ratni pad srpskog naroda van Srbije i idiotizacija Srba kod kuće. To Rusi sada uče propašću Rusa van Rusije, a u Rusiji pod Putinovom strahovladom.

MINSKA POLJA LJUBAVI I UTJEHE

Patrijarh Porfirije Perić je najavio da će 15. decembra održati tribunski govor na Pravnom fakultetu u Beogradu pod pavlovskim naslovom ,,Ljubav je ispunjenje Zakona“. On i dalje zastupa staru, patrističku, verziju ljubavi, koja ljubav određuje kao disciplinsko poštovanje vernika Božjih naredbi na način nekadašnjih Hristovih interpretatora od četvrtog do 10. veka.

Mi, za razliku od kir Porfirija, tvrdimo da je takva hrišćanska ljubav nagazna mina za humanistički pojam ljubavi koji se od patristike razlikuje kao nebo od zemlje. I ističemo da ljubav nije disciplinsko poštovanje ni Božjih reči kao ni za-

Srpska utjeha ruskom

Zamislite sada koji bi još užas obuzeo vladike iz Srpske pravoslavne crkve ako bi vaseljenski patrijarh proglasio „protestantskog“ mučenika Vasilija Lipkovskog za pravoslavnog sveca, a to bi morao da učini po automatizmu jer je kanonizovao ukrajinsku crkvu, a ona je već prije toga proglasila Lipkovskog za sveca. Naravno da će zbog toga beogradska crkva još čvršće držati stranu Moskvi, kako zbog političkih, velikosrpskih razloga, tako i zbog teoloških. Stoga nam je jasno zašto je kir Joanikije otišao samo u Moskvu, na srpski utješni festival, a nije se u Crnu Goru vratio preko Kijeva

kona svetovnog parlamenta, i da je Perić zalud gostovao na Pravnom fakultetu .

Zašto? Zato što su rimo-katolička crkva i glavne protestantske kongregacije napustile patristiku i sa renesansnom sholastičkom filozofijom na ovamo sve više humanizovale odredbe ljubavi govoreći da je ljubav međuljudska emocija i privrženost, a ne i drhtanje pred komandnim duhom na nebu.

Čak i da nisu to novi teolozi govorili, poput Karla Barta kod protestanata a Hansa Kunga kod katolika u 20. veku, ništa ne bi marilo, jer je ljubav definisala Renesansa a ne Bog i njegovi apologeti na zemlji. A Bog je svoj maksimum ljubavi prema ljudima pokazao uništenjem Potopom celog čovečanstva i pretnjom Hrista da će u Apokalipsi pobiti sve milione ljudi koji misle svojom glavom a ne njegovom – po Jovanu Bogoslovu. Ubiće Hrist svakog ko ne voli njega već drugog čoveka i drugog boga. A mi takve kao što je bio Hrist, i bio Jovan Bogoslov u prvom veku posle njega, danas, zbog govora mržnje, kažnjavamo izgonom iz društva humanističkim, čovekoljubnim civilnim zakonom.

GDJE JE RAZLIKA

Crkva na Zapadu, napadnuta zbog idolatrije bogoljupstva i mučeništva svršenim u groznim verskim ratovima i njenim zločinima, spašavala se napuštanjem stare bogoljubne doktrine preuzevši ideje svojih humanističkih protivnika – Fičina, Mirandole, Dantea, Erazma, Montenja, Mora, Kampanele, Bruna, Petrarke, Bemboa, Sadoleta, Makijavelija, Kuzanskog,

Bokača, Grocijusa, Hobsa, Rablea, Marksa, Gramšija i hiljada drugih, kao i kraljeva sekularnih apsolutista, kao i eksplozijom univerzitetskog filozofskog humanizma i miliona studenata, kao i građanskih revolucionara i stotina miliona gladnih ljudi a žednih slobode, kao i nebrojenih desetina hiljada književnika, glumaca, kompozitora, slikara, novinara, i milijardi običnih ljudi - ali nikad iscrpno, sve do danas.

HRIŠĆANSKA LJUBAV

JE NEGACIJA LJUBAVI

Pravoslavni, u Novom zavetu, nisu oko ljubavi ništa drugo našli osim da se oslone na Pavla. A u njegovoj Poslanici Rimljanima (Ljubav-Ispunjenje Zakona) u svega devet i po rečenica nije njegova ljubav isto što i naša međuljudska ljubav, već on tim imenom naziva našu privrženost Božjim komandama kako da živimo, a njih interpretiraju apostoli i apologeti, popovi.

Otuda Pavlova „ljubav“ ne proističe iz imanencije naše samostalne ljudske prirode i inklinacije zaljubljenih. On kaže: „Ljubav je, dakle, punoća zakona“. Stiže spolja. Hrišćanska ljubav je naređena afektacija sa neba, gluma je, veštačka je. Crkva ne grli humanizam ljudskim srcem već kao od Boga nametano ponašanje ljudskom rodu. To da je ljubav punoća zakona kod Pavla ima disciplinski smisao, jer kod njega ljubav nije izliv međuljudske emocionalne privrženosti kao kod Froma u „Umeću ljubavi“, već je zbirna imenica za pridržavanje Božjim zapovestima, Zakonu, Tori, Isusu.

Otuda je hrišćanska ljubav negacija ljubavi jer se po Pavlu Zakon izričito ispunjava kroz „ ne čini preljubu, ne ubij , ne ukradi , ne svedoči lažno… i bilo koju drugu zapovest“, uključujući i „ubij svakog ko u mene ne veruje“ . Ljubav je kod Pa-

vla disciplina Božjem nalogu kako da živimo slušajući njega pod pretnjom kazne. Bog ne pominje krevet i poljupce. Pavlova ljubav je prinudno socijalno ponašanje i integrativni je sinonim za sve nebeske naredbe. Zbog toga disciplinsko pridržavanje nebeskim zakonima nije isto što i zemaljska ljubav među ljudima. Pravoslavni autori do danas insistiraju da su ljudska ljubav i Božja disciplina sinonimi, sa devet i po Pavlovih rečenica, koje Isus nije nikada izgovorio niti je Pavle Isusa ikada video. A te rečenice, kada ih izgovori pop u 21. veku obaraju celokupni humanistički opus Evrope bez stida i kajanja, obaraju sve narodne revolucije, sve anti-hrišćanske nauke i ideologije, obaraju sve dostignute nezavisne kontinentalne nehrišćanske civilizacije, obaraju slobodnu kulturu u svim narodima sveta i najveći su neprijatelj sekularne države.

ŠTO JE NAŠA LJUBAV Ne postoji humanistička hrišćanska ljubav. Naša ljudska ljubav je afektacija emocionalnog prožimanja bez obzira na veru u bilo kog boga, bez obzira na ideologiju, bez obzira na zakone ponašanja i etiku. Ljubav je strast koja se ne obazire na prepreke i ne nadahnjuje je naredba. I stoga ljubav nije obaveza da se pridržavamo komandama iz Starog i Novog zaveta , ne može se ona nikakvim zakonom narediti. Ljubav nije pravna kategorija i ne da se nikakvom javnom batinom izmamiti. Ona je intimna sklonost srca. Ona nije ni obaveza na uzajamnu korist zaljubljenih jer ljubav može biti ludo jednostrana i paćenička što kod Isusa ne može jer je uzvraćajna, i ona nije obaveza na ograničene „misionarske“ seksualne forme ljubavnih akata i stoji iznad svake vere, svake rase i svakih socijalnih razlika.

I Ukrajinci imaju pravoslavnu crkvu, a i oni vole da se tuku, pogotovo za slobodu. I njima popovi govore da ih čeka Raj. Evo, digli su spomenik osnivaču Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve po odluci nezavisne Ukrajinske Republike iz 1919. godine, mitropolitu Vasiliju Lipkovskom. Strijeljao ga je Staljin 1937. godine, iako je on zbog terora boljševika prihvatio da svoju crkvu prisajedini 1930. godine Moskovskoj patrijaršiji

Ljubav je ludilo sreće i suza i ni u čemu ne podrazumeva ubitačnu Isusovu ideologiju koristoljublja koju je izjednačio sa emocijom. Naša, ljudska, ljubav je emocija davanja, a religija je ideologija dogmatskog ponašanja, norma je, dužnost je, ona je socijalna politika pod pretnjom paklene kazne.

Ništa mi Isusu nismo dužni i nije nam potreban njegov osvetoljubivi apokaliptični bič da bismo se voleli.

NIJE LAKO BITI SRBIN, A DA NE POLUDIŠ

Znate, nije lako biti Srbin a da ne poludiš. A kir Porfirije bi upoznao stvarnu ljubav kada bi skinuo mantiju.

Žene su svuda oko nas, a sa Svetim duhom se ne može u krevet. Isus je voleo Mariju iz Magdale, i sigurno je znao da nam je u postelji sa našom voljenom najmanje potrebno da mislimo na njega i njegov etički militarizam. Svako se ljubi na svoj način. Zaista vam kažem, ostanimo prisebni i volimo se bez popa.

Ceo Perićev nastup bi bio pokušaj da dokaže da nema ljubavi bez Boga, da je ljubav pridržavanje oblicima religijskih pravila, da takvu ljubav interpretira pop i da je stoga Crkva iznad države ljudi. I ljudi, bar dva miliona godina koliko postoje, nisu znali šta je ljubav pre nego što je pre dve hiljade godina stigao Jehova preobučen u Isusa, u otpadničkog jevrejskog boga, da im objasni šta je stvarna ljubav. Prethodni bogovi su po hrišćanima perverzija jedino istinitog boga. Patrijarh tako postaje šizmatički predsednik države a crkva parlament nemoćne jagnjadi. Pa-

trijarh je Bog na zemlji. Ceo koncept patrističke ljubavi prema Božjim zapovestima je u stvari crkveni puč protiv samostalne države i pokušaj preuzimanja vlasti od naroda. I to je sve, to je suština Perićevog predavanja .

KAKO JE RUSE TJEŠIO KIR JOANIKIJE

Metropolitan Joanikije nije otišao u Kijev da Ukrajincima odnese drva za grejanje, hleba, mleka i zavoje, već u Moskvu da hrabri Ruse da udare po Kijevu još jače.

Agresija na Ukrajince je izvršavanje Božjih zapovesti i ona je sprovedena ljubav Rusa prema Bogu. Što Rusi pobiju više Ukrajinaca to više jača njihova ljubav prema Jehovi, a i Jehova će ih i sve više primati u Večno blaženstvo jer tamo ima mesta koliko god hoćeš. Ruski Jehova je gord i voli kada se Rusi tuku zbog njegove nagrade.

To misle Rusi, a izgleda da je i kir Joanikije poverovao da će ih utešiti ako opravda njihov zločin agresije.

UKRAJINCI NE SLUŠAJU SRPSKU CRKVU

Neće to ići lako jer i Ukrajinci imaju pravoslavnu crkvu, a i oni vole da se tuku, pogotovo za slobodu.

I njima popovi govore da ih čeka Raj. Evo, digli su spomenik osnivaču Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve po odluci nezavisne Ukrajinske Republike iz 1919. godine, mitropolitu Vasiliju Lipkovskom. Streljao ga je Staljin 1937. godine, iako je on zbog terora boljševika prihvatio da svoju crkvu prisajedini 1930. godine Moskovskoj patrijaršiji.

Piše: dr Dragan VESELINOV

Koji bi užas obuzeo vladike iz SPC ako bi vaseljenski patrijarh proglasio „protestantskog“

Staljin je strijeljao mitropolita Vasilija Lipkovskog

ruskom srcu

ne pravoslavne crkve u Ternopilu, dok je njen savremeni patrijarh Filaret povodom 150. godišnjice rođenja Lipkovskog kazao u maju 2014. godine (tada je bio „Patrijarh Kijeva i Sve –Rus Ukrajine“) da je „mitropolit Vasilij Lipkovski, Galicijac po rođenju, bio istinski patriota i pastor ukrajinske crkve“.

UKRAJINSKI AUTOKEFALNI PATRIOTIZAM

U vreme Lipkovskove crkve osnovane su još dve autokefalne ukrajinske crkve, obe kao klasične pravoslavne crkve sa vlašću episkopa, i obe su bile ukrajinofiličarske.

Dvjesta devedeset sedmi dan ruske invazije na Ukrajinu

Savjetnik Zelenskog: Nerealno je očekivati dogovor sa Rusijom

A Rusi su imali snage da ga za vreme Gorbačevljevog SSSR-a, 1989. godine rehabilituju. Jer, Lipkovski je konačno u Crkvi Sv. Sofije u Kijevu stvorio Ukrajinsku autokefalnu pravoslavnu crkvu – da, tačno je, i na nagovor boljševika u 1921. godini. Boljševicima je odgovarao sukob svih crkava sa moskovskom patrijaršijom, kako bi ih generalno slabili. A Lipkovski je bio idealan za to. No, njegovu crkvu nije priznala nijedna crkva. Što ga onda Ukrajinci slave?

DUH LIPKOVSKOG

Lipkovski je bio blizak protestantskim idejama i odbacio je kanone sa sedam patrističkih ekumenskih koncila od četvrtog do osmog veka koje pravoslavni jedino prihvataju za izvor svojih dogmi. Tu spada i obmana o pojmu ljubavi, nastala na očajnoj težnji da se u rasulu Rima i navali migrantskih naroda uspostavi mir i red.

Lipkovski je bio oženjen episkop suprotno pravoslavnom kanonu, prihvatio je da žene mogu biti episkopi jer je to bila i Marija iz Magdale, zaveo je liturgiju na ukrajinskom jeziku (suprotno Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok je Drugi vatikanski koncil od 1962. do 1965. godine to upravo preporučio u stavu „Vetus Ordo“), preveo je celokupnu Bibliju na ukrajinski jezik (za Ruse su to učinili Englezi kada je njihovo „Britansko i inostrano biblijsko društvo“ objavilo rusku Bibliju 1870. godine po odobrenju carskog Ministarstva vera iz 1812. godine), zaveo je narodni izbor episkopa tako da su njega birali svi vernici i žene (zatečeni episkopi su to odbili), odbacio

je marijološko izjednačavanje značaja Bogorodice i boga Isusa (koje je, suprotno njemu, potvrdio i papa Jovan Pavle Drugi u poslanici „Vita Consecrata“ iz 1996. godine), govorio je da je on „ukrajinski Luter“ i „crkveni revolucionar“, ustao je protiv „biskupske aristokratije“, i rekao je da je njegova crkva od radnika i seljaka. Nije čudno da su ondašnji socijalisti Moroz i Čekhovski povodom njegovih poteza govorili da u eri revolucije legitimitet Crkvi daje narod a ne biskupi. To se u Srpskoj pravoslavnoj crkvi posle 1920. godine nikome ne dopada, posebno od 1947. do 1967. godine, od kada su episkopi u Svetom Arhijerejskom Saboru odlučili da smanjuju uticaj države i naroda, vernika, na dotadašnje selekcije popova, vladika i patrijarha, već isključivo najviši kaluđeri svojim monopolom. Tito im je to dozvolio. Tako su 1967. godine promenili svoj Ustav SPC, kojim su oborili „Zakon o izboru patrijarha SPC“ Aleksandra Prvog Karađorđevića iz 1930. godine, po kome on, kralj, bira patrijarha, a ne Sveti duh i kaluđeri. Nema sada nikakve hrišćanske demokratije u Beogradskoj patrijaršiji. I ona krajnje nerado napominje da su vojvođanski srpski mitropoliti i patrijarsi od 18. do 20. veka bili demokratski birani na crkveno-narodnim saborima, i da su oni potvrđivali srpske mitropolite van Vojvodine. Tako i Sv. Petra Cetinjskog u Crnoj Gori. Ne daju Srbijanci drugim Srbima da govore o svojoj istoriji.

A Vasiliju Lipkovskom su Ukrajinci spomenik ugradili u zidove katedrale Ukrajinske autokefal-

I njih je Staljin ukinuo tokom 30-ih godina prošlog veka, jer su podržavale obnovu ukrajinske države. Sve te struje su u narodu opstale i stale su se ujedinjavati pre 1990. godine, pre pada Gorbačevljevog SSSR-a, da bi se 2018. godine stopile u jednu crkvu, a 2019. godine primile su tomos o autokefalnosti od vaseljenskog patrijarha Vartolomeja. Zamislite sada koji bi još užas obuzeo vladike iz Srpske pravoslavne crkve ako bi vaseljenski patrijarh proglasio „protestantskog“ mučenika Vasilija Lipkovskog za pravoslavnog sveca, a to bi morao da učini po automatizmu jer je kanonizovao ukrajinsku crkvu, a ona je već pre toga proglasila Lipkovskog za sveca. Naravno da će zbog toga beogradska crkva još čvršće držati stranu Moskvi , kako zbog političkih, velikosrpskih razloga, tako i zbog teoloških. Stoga nam je jasno zašto je kir Joanikije otišao samo u Moskvu, na srpski utešni festival, a nije se u Crnu Goru vratio preko Kijeva. No, neće to Srbima i Rusima pomoći da se Lipkovski ne proglasi za sveca. Razlog je jasan, da budemo otvoreni: Vaseljenskim tomosom od 2019. godine je Ukrajinska autokefalna pravoslavna crkva primljena pod jurisdikciju Patrijarhata iz Konstantinopolja sa svim svojim sveštenicima i hijerarhijom, kao i njenim prethodnim odlukama u koje spada i odluka obnovljene Lipkovskove crkve iz 1996. godine da ga proglasi za sveca. Crkva je mistični organizam i ona kroz molitve i euharistiju ujedinjava sve svoje članove, tako da će Lipkovski ostati ukrajinski i svepravoslavni svetac bez obzira da li će Fanara to službeno potvrditi, a u praksi hoće, jer će se svi parastosi, molebani i doksološke proslave o svetačkom karakteru Lipkovskog u Ukrajini automatski odnositi i na Vaseljenski patrijarhat – tako je još 2014. godine predskazao Sergej Šumilo, direktor „Međunarodnog instituta za svetogorsko nasleđe“ iz Kijeva.

Otuda mogu kir Joanikije i kir Perić da sklapaju kakve god hoće srpsko-ruske zavere protiv Ukrajine i anti-ljubavne zavere protiv civilne vladavine naroda u Srbiji i Crnoj Gori, kao i protiv filozofije humanizma - na kraju će otići u prašini za stopama svojih naroda. Ne vodi pop narod, već narod vodi popa.

KIJEV – Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da je nerealno očekivati dogovor s Rusijom oko kraja rata. -Rat se mora završiti samo njihovim porazom –napisao je Podoljak na Tviteru. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je njihovo visokoprecizno oružje juče pogodilo djelove ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa, te energetske i vojne administrativne objekte. Pješački most u Kijevu danas je ponovo otvoren nakon što su stakleni djelovi uništeni u ruskom granatiranju. Most povezuje dva gradska parka – Vladimir brdo i Marinski park. Kijevski gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je obnova simbol besmrtnosti grada. U svim ukrajinskim regijama oglašavaju se upozorenja na vazdušni napad, što je pokazatelj da bi novi talas ruskog bombardovanja mogao biti neizbježan.

Ukrajinski vojni zapovjednik rekao je da bi Rusija mogla pokušati izvršiti invaziju sa sjevera, potencijalno oko godišnjice kada je predsjednik Vladimir Putin prvi put naredio svojim trupama da napadnu Ukrajinu, 24. februara.

General Andrij Kovalčuk upozorio je da do najžešćih borbi tek može doći i pozvao zapadne saveznike da podrže Ukrajinu smrtonosnim oružjem, uključujući kasetnu municiju. U intervjuu za Skaj njuz rekao je kako predviđa da bi ruske snage mogle pokušati izvršiti invaziju na Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga, možda čak na godišnjicu invazije. Kovalčuk je rekao: ,,Mi predviđamo takve scenarije, pripremamo se za to. Živimo s tim da će opet napasti. To je naš zadatak“.

Rakete koje su lansirale ukrajinske snage ubile su tri civila u ruskom okupiranom gradu

Lukašenko: Nikada se nećemo okrenuti protiv Rusije, ne želimo završiti kao Ukrajina

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je poručio kako su suverenitet i nezavisnost Bjelorusije nepovredivi, ali je naglasio da se njegova zemlja neće nikada okrenuti protiv Rusije. Tvrdi kako se strategija bliske saradnje s Rusijom pokazala ispravnom te dodaje da ugovor o uniji između Rusije i Bjelorusije iz 1997. ne krši suverenitet zemalja.

-Vidim pokušaje da se uzburka situacija. I nakon ovih velikih pregovora, svi će reći da je gotovo: u Bjelorusiji više nema vlasti, Rusi već vode zemlju. Još jednom želim naglasiti da niko osim nas ne upravlja Bjelorusijom. To su naši zadaci, pa tako i moji, po Ustavu. Mi ispunjavamo te zadatke – rekao je bjeloruski čelnik, prenosi novinska agencija Belta.

Lukašenko je uvjeren kako je održavanje prijateljskih i savezničkih odnosa s Rusijom od krucijalne važnosti.

-Mi nikada nećemo biti neprijatelji Rusije. I nikada se nećemo okrenuti protiv Rusije. Ta zemlja i njeni ljudi su nam najbliži. Mislim da ćemo se držati te strategije sve dok smo na vlasti. Da smo postupali drugačije, završili bismo kao Ukrajina – poručio je Lukašenko.

Ščastija u južnoj ukrajinskoj pokrajini Luganjsk, prema moskovskim političarima. U izjavi na aplikaciji Telegram, ruski zvaničnici Luganjska objavili su da su rakete ,,HIMARS“ američke proizvodnje ranile još pet osoba i uništile četiri kuće.

Eksplozije su se čule jutros u Odesi na jugu Ukrajine, izvijestila je ukrajinska javna televizija Suspilne. Dvije ruske rakete tipa ,,oniks“ oborene su u regiji Odese, rekao je Serhij Bratčuk, portparol regionalne vojne uprave Odese.

-Juče je neprijatelj izveo još jedan raketni napad na područje Odese. Dvije rakete tipa „oniks“ ispaljene su iz obalnog raketnog sistema na privremeno okupirani Krim. Jedinice protivvazdušne odbrane su ih uništile – rekao je Bratčuk. U moru neuspjeha koje je Rusija nanizala u ratu u Ukrajini,

propast 200. brigade osobito je upadljiv jer se radi o elitnoj, iskusnoj i dobro opremljenoj jedinici. ,,Više se ne može smatrati brigadom koja je spremna za borbu“, rekao je jedan evropski vojni zvaničnik. Spasioci su izvukli tijelo jednoipogodišnjeg dječaka ubijenog juče u ruskom raketnom napadu ispod ruševina njegove kuće u Krivij Rihu, rekao je guverner Dnjipropetrovske oblasti Valentin Rezničenko Bijela kuća objavila je da stiže sljedeći paket pomoći za Ukrajinu i da se očekuje da će uključiti više mogućnosti u vidu protivvazdušne odbrane za tu zemlju.

-Kao što ste vidjeli u prethodnim paketima, mislim da možete očekivati dodatne sposobnosti protivvazdušne odbrane u ovome – poručeno je iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće.

„protestantskog“ mučenika Vasilija Lipkovskog za pravoslavnog sveca

Najavljuju se novi talasi ruskog bombardovanja

PODGORICA – Slikar i

grafičar Anton Lukateli (1916–1992) ostavio je značajan trag na likovnoj sceni Crne Gore. Njegov život i rad bili su prožeti idejama slobode, antifašizma i konstantne borbe za bolje sjutra. Riječ je o svestranom kulturnom radniku koji je stvarao uglavnom u maniru socijalističkog realizma i ekspresionizma.

Bio je angažovan u ateljeu poslijeratnog crnogorskog Ministarstva prosvjete na Cetinju; bio je sekretar i jedan od osnivača Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore, kao i Umjetničke škole na Cetinju, te član Inicijativnog odbora za osnivanje Saveza likovnih umjetnika Jugoslavije. Ipak, čini se da njegov impresivni stvaralački i životni put nije u dovoljnoj mjeri poznat široj publici u našoj zemlji.

PROUČAVANJE

Značajan doprinos da se Anton Lukateli ,,otrgne“ od zaborava dali su Muzeji i galerije Budve koji su nedavno u galeriji ,,Marko K. Gregović“ u sklopu Spomen doma ,,Crvena komuna“ u Petrovcu organizovali izložbu Lukatelijevih radova, povodom tri decenije od njegove smrti. Postavka „Anton Lukateli (1916–1992)“, kao i prateće predavanje koje je održano o njegovom liku i djelu, nastojanje je petrovačke kulturne scene da se oduži ovom izuzetnom umjetniku i istaknutom kulturnom stvaraocu, tim prije što u Petrovcu do sada nijesu predstavljani Lukatelijevi radovi.

Ćerka Antona Lukatelija, primabalerina Ivanka Lukateli, istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić i grafički dizajner Nikola Latković saglasni su u tome da bi u narednom periodu trebalo sistematičnije pristupiti proučavanju njegovog djela jer je puno toga vezanog za njegovo stvaralaštvo i život ostalo nedovoljno proučeno.

Lukateli je rođen 1916. godine u Herceg Novom u porodici italijanskog porijekla (Locatelli iz okoline Bergama). Među njegovim djelima dominiraju ona rađena tehnikom ulje na platnu i linorez, a istakao se i u izradi skulptura, crteža, ilustracija, plakata, fotografija, filma. Jedan je od značajnijih predstavnika crnogorske i jugoslovenske kulturno-umjetničke scene sredine i druge polovine XX vijeka. Bio je izuzetno umjetnički nadaren, a obrazovanje iz slikarstva sticao je kod prof. Čajkova u rodnom gradu, kao i kod Ivana Lučeva i Josipa Bepa Benkovića. Završio je i fotografski zanat kod majstora Josipa Jelaske. Autor je ilustracija za list Prve proleterske brigade – „Partizanska riječ“, kao i za mnoga druga periodična i posebna izdanja, a radio je i kao urednik i ilustrator Pobjede za koju je i grafički oblikovao vizuel-

ni identitet i logotip. Koautor je prvog socijalističkog dinara u Crnoj Gori. Likovni radovi Antona Lukatelija danas se nalaze u zemlji i inostranstvu, između ostalog, u Skupštini Crne Gore, Narodnom muzeju Crne Gore, raznim ustanovama kulture, privatnim kolekcijama… Preminuo je u Beogradu 1992. godine,

a sahranjen je u Obrenovcu. Umjetnikova ćerka, Ivanka, vrlo rado pristala je da sjećanja na svog oca podijeli i sa čitaocima Pobjede. S obzirom na to da u Crnoj Gori, kako nam je kazala, nije bila nekih petnaestak godina, na pitanje šta znači stvaralaštvo Antona Lukatelija za našu zemlju nije mogla konkretno da odgovori. - Ali, gledajući Crnu Goru izbliza, za ovih par dana moje posjete prilikom otvaranja izložbe moga oca u Petrovcu, imam utisak da su čestiti ljudi ostali isti. Nijesam se osjetila kao stranac, već kao neko ko se vratio u porodicu punu topline i razumijevanja. Crna Gora poštuje svoju istoriju i dosljedno tome se i ponaša. Iz istorije se može mnogo naučiti. Pa shodno tom utisku, mogu da primijetim da se Crna Gora sa poštovanjem odnosi prema ljudima koji su dio nje. Prošlost i sadašnjost se uvijek prepliću u neraskidiv vijenac, koji se kao bumerang vraća iznova. Stvaralaštvo mog oca je mali doprinos toj istoriji – istakla je Lukateli.

Kaže da je slušajući istoričare umjetnosti koji su proučavali opus njenog oca iskreno iznenađena koliko je on bio svestran i šta je sve uradio, te da je dosta toga i njoj samoj do sada bilo nepoznato.

- Doživljavala sam ga, prije svega, kao oca koji je mnogo uticao na mene. Svakako mi je to otkriće pomoglo da ga doživim i sa te strane. Veoma sam zahvalna i dirnuta – kazala je Lukateli.

Ona smatra da su izložba i predavanje, poput ovog u Petrovcu, pravi put kojim bi se Lukatelijevo djelo moglo ponovo aktuelizovati i približiti publici.

- Sama izložba sa okruglim stolom, kao pratećim dijelom, bila je upriličena sa dostojnim poštovanjem. Dobro osmišljena i posjećena. Bilo je tu ljudi koji su ga znali i onih koji nijesu, a i mladih, što me veoma raduje. Umjetnost, iskrenost koju ona predstavlja, ne možeš ne vidjeti – kazala je Lukateli.

Prisjećajući se odrastanja, istakla je da je njen otac, prije svega, bio pravi roditelj.

- Uz to je bio čestit čovjek, spreman da svakome pomogne kome je pomoć bila potrebna. Bio je nepokolebljiv borac za istinu. Živio je skromno. On me podsjeća na lik Kole Brenjona iz romana Romena Rolana. Sve teškoće je rješavao sa puno duha i šale. Bio je neustrašiv borac za

svoje ideale, ali, prije svega, za mene – kazala je Lukateli.

ANTIFAŠISTA

Kao antifašista Anton Lukateli je učestvovao u Narodnooslobodilačkom ratu od 1941. godine. Prije Drugog svjetskog rata bio je zatočen u Sremskoj Mitrovici, da bi nakon rata tamnovao i na Golom otoku (1952–1954). Stvaralaštvo je u velikom dijelu posvetio ratnoj tematici, zarobljeništvu, stradanjima i oslobođenju. Njegova ćerka kaže da joj je govorio o tom periodu života, naročito o samom ratu. - Ali, o Golom otoku jako malo – tek kasnije, pa opet tako malo – istakla je ona.

Anton Lukateli, među dragim ljudima oslovljavan sa Tonći, bio je veliki prijatelj Petrovca i Petrovčana. Njegova ćerka kaže da je sada, kada je poslije toliko godina došla u Petrovac, saznala neke isto-

rijske činjenice o tom gradu. - Saznala sam, na primjer, da je u Petrovcu 1920. godine osnovana prva komunistička opština na Jadranu i da je ona trajala 400 dana. Vjerovatno je ta istorija njega vezala za Petrovac, jer je on bio predratni komunista. Imao je i dosta ratnih drugova u Petrovcu, pa se tamo osjećao kao svoj na svome. Moja porodica i danas živi u Petrovcu, tako da sam i ja vezana za Petrovac. Na kraju

je kao komunista poštovao i vjeru, jer je na moje pitanje o tome odgovarao: ,,Isus je bio prvi komunista – pročitaj Bibliju“. I kako je čudna sudbina, u koju verujem, njegovo posljednje djelo je freska koju je darovao Crkvi Svetog Vida, na spomen, kako je napisao, svojoj napaćenoj majci, a u ime svoga brata Sveta Lukatelija i sebe – kazala je ona. Lukateli je zaslužan i za pokretanje i razvoj crnogorske kinematografije, osnovao je prvi putujući bioskop u poslijeratnoj Crnoj Gori (1945), sarađivao sa ovdašnjim filmskim kućama, a u „Avala filmu“ je radio kao direktor scenografije.

- Kinematografija je fotografija u pokretu, pa pošto je znao fotografski zanat, to je bio logičan produžetak. Pravi umjetnik je vizionar, a on je to očigledno bio – kazala je Ivanka Lukateli.

ZNAČAJ

Karadžić smatra da je Lukateli jedan od, do skoro, potpuno zaboravljenih sjajnih autora iz plejade ratnih i poslijeratnih umjetnika – heroja, pregalničkih radnika u kulturi koji su interes zajednice, ideale jednakosti i socijalne pravde stavljali iznad ličnih htjenja.

- Priznaćete da takav odnos umjetnika prema društvu danas skoro da ne postoji. U tom smislu, trebalo bi nalaziti načine za permanentnu afirmaciju njegovog djela, ne samo

Omaž kroz zaglavlje Pobjede

oktobra 2019. godine, čiji je koautor grafički dizajner Nikola Latković, svojevrsni je omaž Antonu Lukateliju. - Da bi se razumio cijeli proces, moram se vratiti u vrijeme studija u Bratislavi. Moje magistarsko istraživanje „Crna Gora – Tipografija kao ogledalo kulture“ iz 2006. godine pokazalo je da je Pobjeda raritet kao crnogorski identitet sa višedecenijskim likovnim kontinuitetom. On je prekinut 2011. godine ignorantskom uredničkom politikom (List je dobio redizajn ’glave’

pukim kucanjem P-o-b-j-e-d-a u komercijalno dostupnom fontu). Nekoliko godina kasnije, novo uredništvo lista se za jubilej 75. rođendana odlučilo vratiti izvornosti i naručenom zaglavlju. Čast oblikovanja pripala je kolegi Milošu Miloševiću i meni. Veoma lako je pala odluka da buduća oznaka treba da bude omaž Antonu Lukateliju, autoru prvog zaglavlja lista, a onda su nastale slatke muke kako taj koncept sprovesti u sliku. Ali, izgleda da smo uspjeli, veli Lukatelijevo slovo O – istakao je Latković.

Rad Antona Lukatelija

NEPOKOLEBLJIVI

pravde htjenja

u kontekstu vremena i okolnosti u kojima je stvarao, već i u aktuelnom vremenu, kako zbog neospornih likovnih kvaliteta, tako i zbog značaja univerzalnih poruka koje čitav njegov opus šalje. Pri tome, ne mislim na bilo kakvu mitologizaciju Lukatelijeve ličnosti, iako bi o njegovom skromnom životu ispunjenom velikim radom, nedaćama i požrtvovanošću mogao da se napravi uzbudljiv film, već na njegovu beskompromisnu dosljednost plemenitim idealima koja ga je u životu skupo koštala – rekla je Karadžić.

Ona je podsjetila da je prethodnih godina bilo nekoliko inicijativa koje su djelimično aktuelizovale Lukatelijev opus, poput izložbi njegovih grafika u Nikšiću, Herceg Novom, predstavljanja njegovih radova na autorskim izložbama na Cetinju koje su u fokusu imale soc-realizam u Jugoslaviji, a jedno predavanje u okviru ,,Dana antifašizma“ na Cetinju prošle godine bilo je posvećeno njegovom djelu.

- Do sada najsveobuhvatnija izložba je aktuelna izložba u ,,Crvenoj komuni“ u Petrovcu, što je jako lijepa inicijatibudućnosti bi trebalo sistematičnije pristupiti proučavanju njegovog djela, dosta je toga vezanog za njegovo stvaralaštvo i život ostalo nerasvijetljeno i nedovoljno proučeno. Lukatelijevi linorezi imaju izrazit komunikativni potencijal, dobro korespondiraju sa savreme-

nom popularnom kulturom i vizuelno su bliski mladim generacijama. Poruke grafika se baziraju na temeljnim antifašističkim vrijednostima, pa bi se moglo razmišljati i u pravcu dizajniranja i masovnog

distribuiranja sadržaja koji za polazište imaju njegova umjetnička djela, čime bi se postigao dvostruki efekat: revalorizacija umjetnikovog djela i afirmacija etičnosti –istakla je Karadžić. Ona je naglasila da je u Luka-

telijevom cjelokupnom likovnom stvaralaštvu dominirala ratna tematika. U predasima borbi pratio je, kako je kazala Karadžić, sve što ga je interesovalo i uticalo na njega, pravio skice, portrete, plakate, karikature.

- Najviše je radio grafike/linoreze u kojima je ostvario i najuspješnije radove. Lukateli je objavljivao u listu ,,Partizanska riječ“ Prve proleterske brigade i raznim biltenima.

„Bili su to ciklusi linoreza i crteža jednog dokumentarnog pristupa, s dubokim ljudskim saosjećanjem u sudbonosnim događajima i čovjekovim teškoćama“, zapisao je Nikola u jedinom do sada objavljenom tekstu o Lukateliju – kazala je Karadžić.

VELIKO IME

Latković smatra da je Anton Lukateli veliko i, nažalost, jedno od zapostavljenih imena crnogorske likovne scene.

Podsjetnik da život uvijek treba živjeti

PODGORICA – Kao zabilješku osjećanja, ličnog, detalj koji će biti podsjetnik na ono što je za nama, ljudi nerijetko vode dnevnike. A, oni ne moraju da budu svjedočanstva utisnuta na hartiji, već i da opstaju kao zabilješke u drugim formama. Jednu takvu koristi i glumac Mišo Obradović, u svojim kratkim filmovima „Šarlov kino dnevnik“, koje je publika u Nikšiću imala priliku da vidi u četvrtak veče u Zahumlju.

U svom autorskom projektu Obradović u tehničkom dijelu ukazuje na prednosti amaterskog sklapanja filma, koji nastaju bez velike produkcije i budžeta. Tematski, Obradović donosi fragmente svoje svakodnevice, uhvaćene kamerom mobilnog telefona, te uokvirene u formi kratkih ostvarenja. Na jedan način, otkrivajući djelove svoje intime, ovi filmovi donose duboko lične priče samo autora, ali ne stvaraju krug nerazumijevanja oko sebe. Naprotiv. U pitanju su filmovi u kojima je, premda je autor objasnio kako je koji od njih nastajao, moguće naći nešto svoje, što im daje duboko univerzalnu crtu.

SLOBODA

Sa svojim filmovima ne želi, kako je kazao Obradović, da ide u Veneciju, Kan ili bilo koji festival, već da zadrži slobodu svog stvaralaštva, da snima o stvarima koje njega tište. Prvi film je nastao u oktobru prošle godine, filmove snima svojim mobilnim telefonom i sam montira, a nijesu u pitanju klasični video-radovi, već video-dnevnik koji je slučajno počeo da vodi.

Sklonost prema ilustraciji, gra ci i plakatu

Istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić kazala je da je Anton Lukateli naročitu sklonost pokazivao prema ilustraciji, grafici i plakatu, pa je bio ilustrator brojnih knjiga koje tretiraju temu NOB-a.

- Mapa ilustracija za knjigu „Takvi su bili“ Andrije Koprivice je među njima najpoznatija, pa je prikazana na jednoj od rijetkih njegovih samostalnih izložbi 1969. godine u Podgorici. Objašnjavajući svoju angažovanost i duboku odanost komunističkoj ideji, zapisao je u predgovoru kataloga: „Ambijent Crne Gore i njenih ljudi do rata i u vrtlogu ratnih zbivanja najviše su me inspirisali. Sa njima i u takvim uslovima i sam sam bio, mnoge lično poznavao i sa njima sudbinu dijelio, pa ih transponujem onako kako sam ih doživljavao“. A doživljavao ih je, sudeći po grafikama, kao heroje svog doba, koji su bili spremni na borbu i žrtvu u ime ideala slobode za buduća pokoljenja – istakla je Karadžić.

- Njegov umjetnički rad je neodvojivi dio crnogorske kulture, prvenstveno njegove grafike i grafički dizajn – kazao je Latković. S obzirom na to da nije primijetio da se Lukatelijevo ime spominje u medijima, Latkovićev odgovor na pitanje da li se ovom autoru posvećuje dovoljno pažnje u Crnoj Go-

ri je odričan.

- Njegov lik i djelo se mogu približiti današnjoj publici tek onda kad kao društvo prevaziđemo višedecenijski bauk koji se na krilima demokratizacije plete oko socijalizma i oko vremena u kome je Lukateli stvarao. Svakako, u tim procesima nema mjesta za romantizam, nostalgiju i slične zavodljive retorike. Vrijeme i čovjeka treba sagledati sa vremenske distance, a kao što vidimo, imamo napretek aktuelnih ,,dometa“ za poređenje – istakao je Latković.

Adrijana ĐOROJEVIĆ

- Kada sam vidio da to mogu da radim, počeo sam da posmatram svijet kroz filmski kadar. Sve bilježim objektivom mobilnog telefona. Ne postoji unaprijed zamišljen scenario. U pitanju je vrlo slobodna forma snimanja, a onda pravljenja priča naknadno – kazao je on. Tema svih njegovih radova, kako je rekao, je svakodnevni život, jer u njemu pokušava da nađem poetiku.

- Onu koja je meni mnogo interesantnija nego neke druge

stvari, teme. Svi ovi filmovi rezultat su moje želje da pokažem da se ništa ne može desiti dok ne krenete u to. Kroz ovih sedam filmova, mada ih ima još, shvatio sam da postoji neka vrsta magije puta. Kada krenete na neki put, a svaki od ovih filmića je za mene jedan put u nepoznato, prati vas neka magija. Iza svakog od ovih filmova postoji trenutak, nešto za šta želim da vjerujem da je određena filmska magija. Podsjetnik da život treba živjeti – objasnio je Obradović. Projekat je naslovio simboličnim imenom, koje iza sebe ima svoju priču. - Šarlo je jedna vrsta moga alter ega, koji je direktno vezan sa likom Skitnice Čarlija Čaplina, po meni najveličanstvenijeg lika u istoriji kinematografije. A, kino-dnevnik je nešto što je u istoriji kinematografije poznato kroz radove Jonasa Mekasa u Njujorku 60-ih, 70-ih godina, a u domaćoj kinematografiji to je svojevremeno radila Vukica Đilas, ćerka Milovana Đilasa Neke od tih njenih filmova je kasnije prikazovao Slobodan Šijan, koji je bio njen prijatelj –kazao je on.

TEME

Sedam stranica iz njegovog dnevnika predstavljaju jednu vrstu amaterskog filma.

- Amaterskog u smislu onoga što se nekada radilo u kino klubovima u bivšoj Jugoslaviji. Postojali su kino klubovi koji su okupljali mlade ljude, a oni su imali besplatna sredstva – kameru, montažu. Oni su svoje doživljaje svijeta i života mogli da pokažu kroz svoje male amaterske

Margina kao integritet

Mišo Obradović, kako je kazao, glumac je čiji su glumački, adolescentski, mladalački snovi svi ostvareni.

- Igrao sam u pozorištu velike uloge, kao i male, dobijao nagrade. Snimao sam veoma mnogo filmova, serija u posljednjih šest-sedam godina u Beogradu. Sada se trenutno emituje šest ili sedam serija. Ali, nikad više stvaralačke slobodne nijesam osjetio nego stvarajući svoje male filmove, koji su na margini. Zaparavo, ja dolazim iz neke vrste mejnstrima, ali vrlo svjesno sada biram marginu kao prostor djelovanja. Što sam se više penjao u velikim produkcijama, sve je to bilo brzo i skupo. Ja sam od toga zaradio, ali je moja duša ostala suva. Bijeg u jednu stranu, bavljenje na ovaj način filmom, omogućava mi veliki prostor slobode i ja sam sa tim zadovoljan. Danas je za mene margina integritet – objasnio je on.

filmove. U tim uslovima stasavali su Želimir Žilnik, Živojin Pavlović, Marko Babac, Kokan Rakonjac – objasnio je Obradović.

Kroz film kao mediji odavno je imao želju da prikaže svoj doživljaj svijeta, kao autor. - Ako krenete da pravite scenario za filmove, dok prođete komplikovan sistem finansiranja do realizacije, to je nešto što traje tri do četiri godine. Na svim tim konkursima, najčešće prolaze teme koje se tiču LGBTQ, izbjeglica iz Sirije, rata u Ukrajini, rata u Bosni, pljuvanja vlasti – nije bitno koje... to su teme koje eksploatišu. To me nije zanimalo da radim, stvaralački proces mora biti slobodan. U svojim malim filmovima, ja sam želio da se bavim svojim temama – ispričao je Obradović. S. V.

va. U

Nikola

Linorez, ,,Na bunker!“ – iz mape gra ka za knjigu ,,Takvi su bili“ Andrije Koprivice

Glumac Mišo Obradović o autorskom projektu „Šarlov kino dnevnik“

Mišo Obradović

Kadar iz jednog od lmskih ostvarenja Miša Obradovića

Rad Antona Lukatelija

Marta Šćepanović

Građani uvijek na prvom mjestu

KOLAŠIN - Rezultati izbora u politici dominantno opredjeljuju kako će njihovi akteri, ,,nosioci“, nastaviti da se odnose prema obavezama koje su imali ili očekivali, zavisno od ispoljene biračke volje. Kada se izbori izgube, pogotovo u ovim našim vremenima sa još uvijek pretpolitičkim detaljima i sviješću, po pravilu se dešava razočaranje i automatski prekid svih ,,tekućih poslova“…

Marti Šćepanović, predsjednici Opštine Kolašin, koja je bila i nositeljka liste Pokreta ,,Zajedno gradimo Kolašin“, bilo je jasno da taj posao više neće raditi nakon lokalnih izbora koji su održani 23. oktobra. Izborni rezultati su bez ikakvih drugih varijanti i mogućnosti učinili da se budući predsjednik Opštine ,,traži“ u drugim strankama a najprije u Demokratama koje su osvojile devet odborničkih mandata… Svjesna je bila da više neće biti predsjednica Opštine Kolašin ali isto tako i odlučna da neke poslove koji trebaju građanima Kolašina i završi. Na taj način – baš radno i odgovorno - je provela vrijeme od 23. oktobra do danas – 18. decembra – kada će biti izabran novi predsjednik Kolašina… Nastavila je sa asfaltiranjem u gradskom, prigradskom i na seoskom području. Gornje Lipovo, Lipovska Bistrica, Blatina, Drijenak, Gornji Pažanj, Sportska zona, Breza, Radigojno, Dulovine, Crkvine, Trebaljevo, Šljivovica, Drpe, Đuđevina, Bakovići. Dio ovoga asfalta je ugrađen i zahvaljujući donacijama koje je obezbijedila Šćepanović.

JU Centar za kulturu i kompletna kulturna produkcija dobile su novu audio-tehniku i ozvučenje čime će se povećati kvalitet kulturnih programa i više se neće morati pozajmljivati ili iznajmljivati. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prihvatila inicijativu Marte Šćepanović za zaštitu objekata Zavičajnog muzeja, mlina na Svinjači (restoran ,,Vodenica“), Crkve Sv. Dimitrija i stare zgrade OŠ ,,Risto Manojlović“…

Potpisala je ugovore o stipendiranju sa 25 najboljih kolašinskih studenata i uvjerila ih da će razvoj Kolašina biti šansa i za njihovo zaposlenje i stručna dokazivanja. Organizovala je preseljenje Lokalne turističke organizacije iz neuslovne barake u prostorije RTO. Uslov je bio da se saniraju prostorije nekadašnje Regionalne turističke organizacije. Šćepanović je obezbijedila donatora koji je uložio 50.000 eura i time je omogućeno da se rekonstruišu kancelarijski i ostali prostori RTO i prošle nedjelje organizuje preseljenje. Moralo se na dosta lokacija i mehanizacijom intervenisati i nakon novembarskog nevremena i poplava. Prilično entuzijazma i ideja je ,,uložila“ u kićenje grada. Kupila je nove ukrase, svakodnevno obilazila, fotografisala. Stigle su i ocjene preko društvenih mreža građana i turista da grad nikad nije bio okićen kao ove godine. Jedan primjer kako su obaveze prema građanima uvijek u prvom planu i da ne moraju da zavise od ,,raspoloženja“ koje donesu izborni ,,semafori“. Postoktobarski učinak Marte Šćepanović , do danas, 18. decembra, predsjednice Kolašina – to potvrđuje… Dr. Drašković

Duplo više za poljoprivredu

Dosadašnje rukovodstvo Opštine je predložilo i radnu verziju budžeta za 2023. godinu. Dosta je tu nove podrške poljoprivredi, kulturi, sporti, socijali. Predloženo je da pomoć poljoprivrednicima bude duplo veća – s 80.000 na 150.000 eura. Predložen je kapitalni budžet na nivou 3.140.000 eura. Između ostalog planirano je 200.000 eura za održavanje opštinskih puteva, 800.000 eura za rekonstrukciju Ulice Boška Rašovića, 200.000 eura za rekonstrukciju vodovodne mreže i priključenje bazena u Dulovinama,170.000 eura za sanaciju mostova. Budžetskom donacijom od 20.000 eura je najavljena i obnova Tango kampa.

Reagovanje Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje povodom teksta prof. dr Mihaila Burića

Uvijek smo sarađivali sa naučnicima

PODGORICA - DOO Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je oduvijek imalo bliske odnose sa naučnom zajednicom, ali i ekspertima koji svoje usluge nude na slobodnom tržištu. Cijeneći da je za održivo upravljanje infrastrukturnim sistemom, od kojeg zavisi uredno vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja, prije svega javni interes, vodilo se računa da se već od faze projektovanja angažuje što širi krug eksperata iz svih inženjerskih oblasti – kaže se u reagovanju iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje povodom teksta ,,Padavine sve intenzivnije, a sušni periodi sve duži“, objavljenog u Pobjedi u neđelju 11. decembra, u kojem nam je sagovornik bio prof. dr Mihailo Burić.

kvalitet i cijene

Ističu da su zahvalni profesoru Buriću na višegodišnjem interesovanju i iskazanoj spremnosti da da svoj doprinos po pitanju upravljanja izvorištem Bolje sestre i regionalnim vodovodnim sistemom, odnosno spremnosti da se uključi u rješavanje, sada najaktuelnijeg problema, trenda pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre iz kojeg se vrši vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja posredstvom regionalnog sistema vodosnabdijevanja. Iz Regionalnog vodovoda navode da su, nakon sprovođenja zakonom definisanih procedura, sklapali ugovore sa specijalizovanim firmama, ali i pojedinačnim ekspertima. - Tom prilikom se vodilo računa da se postigne optimalan odnos između kvaliteta i cijene ponuđenih usluga. U tom smislu je u dosadašnjem višedecenijskom poslovanju sklopljeno više desetina ugovora za nabavku usluga istraživanja, projektovanja i drugih usluga koje su značajno doprinijele uspješnom radu ovog društva, pri čemu je jedan od kriterijuma u ocjeni ponuda bilo i prethodno iskustvo u sličnim uslugama, te poznavanje lokalnih prilika. Dakle, prilikom nabavke usluga, društvo se prevashodno vodilo poštovanjem zakonskih propisa, uz postavljanje kriterijuma na način da se postigne adekvatan odnos između kvaliteta i cijene koštanja, kao što je to urađeno i kada je tokom razvojne faze projekta sa profesorom Burićem sklopljen ugovor o konsultantskim uslugama – kaže se u reagovanju. Oni navode da su tenderske procedure koje su zakonom

Angažovan i nezavisni konsultant

- Kada su u pitanju rezultati nedavno završene studije ,,Monitoring i zaštita izvorišta Bolje sestre“, u okviru koje je, pored isticanja klimatskih promjena, utvrđeno da je pad izdašnosti izvorišta u direktnoj vezi sa nedozvoljenim radovima u II zoni sanitarne zaštite izvorišta, možemo samo da ukažemo da

definisane uvijek uredno prolazile naknadne kontrole, a napominju da je često ugovarana saradnja sa institucijama (a samim tim i ekspertima) iz Crne Core, kao što je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Zavod za geologiju Crne Gore, Građevinski i drugi fakulteti Univerziteta Crne Gore itd. - Upravo, nakon dobijenih rezultata, odnosno datog prijedloga od strane stručnog tima sastavljenog od eminentnih stručnjaka iz zemlje i iz inostranstva, na čelu sa prof. dr Mićkom Radulovićem (Građevinski fakultet u Podgorici) Vlada Crne Gore se opredijelila da se iz izvorišta Bolje sestre vodom snabdijeva Crnogorsko primorje. Kao što i sam profesor Burić navodi, u tom trenutku izdašnost ovog izvorišta se kretala oko 2.600 l/s, te je kao takvo kako u pogledu izdašnosti tako i kvaliteta vode bilo najpovoljnije rješenje. Kada govorimo o kvalitetu podsjetimo se da je ovo izvorište od strane eksperata UNESK-a proglašeno među 150 najznačajnijih karstnih izvorišta u svijetu. Poznato nam je da je profesor Burić izrazio sumnju o povezanosti vode iz rijeke Morače i izvorišta Bolje sestre, te tražio dodatna ispitivanja u tom pravcu. On je jedno takvo mišljenje izrazio i u tekstu koji je

je međunarodni tim, među kojim se nalaze i profesori Univerziteta Crne Gore, došao do predmetnog zaključka nakon višedisciplinarnih istraživanja i ispitivanja. Dodatno, imajući u vidu da se radi o specijalizovanim posłovima, ovo društvo je angažovalo i nezavisnog konsultanta za potrebe nadzora, odno-

objavio tadašnji dnevni list Republika (7. februara 2007. godine, pod naslovom ,,Ko će piti vodu sa Morače“) koji je prethodio odluci koju je Vlada Crne Gore donijela 15. februara 2007. godine, kojom je određeno da izvorište Bolje sestre bude snabdjevač vodom Crnogorskog primorja. Mi se sa takvim njegovim stavom u cjelosti slažemo jer danas ne bismo imali dileme oko njihove povezanosti, odnosno nepovezanosti – poručuju iz Regionalnog vodovoda.

riječ eksperata Navode da je u njihovom društvu uvijek postojao i postoji jasan stav i strateško opredjeljenje da je za uspješno rješavanje izazova, posebno tako komplikovanih kao pad izdašnosti izvorišta, neophodan angažman eksperata koji su upoznati sa lokalnim prilikama, kako to i sam profesor Burić smatra, što je i osnovni razlog raspisivanja tendera po pomenutim kriterijumima. - Tako je bilo i u okviru aktivnosti koje su sprovedene za potrebe utvrđivanja razloga pada izdašnosti izvorišta, bilo da su te aktivnosti finansirane iz sopstvenih izvora, putem IPA aplikacija ili u saradnji sa EBRD. Predmetne aktivnosti su rezultirale angažmanom konsultantskih firmi koje su u svojem

sno supervizije. Istražne radnje i dobijeni rezultati i zaključci su u dijelu uzroka pada izdašnosti izvorišta u potpunosti potvrđeni tokom predmetne supervizije – naveli su iz Regionalnog vodovoda napominjuću da je predmetni zaključak konstatovan i u više prethodnih analiza i studija.

timu angažovali kako inostrane tako i eksperte iz Crne Gore (među kojima se nalaze i profesori Univerziteta Crne Gore) –navodi se u reagovanju. Imajući u vidu prijedloge profesora Burića za dodatnim istraživanjima, kažu da su ubijeđeni da će podržati jednu od Studijom predviđenih istražnih aktivnosti koja se odnosi na izgradnju pješčanog nanosa tokom sušnog perioda (jul) u koritu rijeke Morače.

- Ova aktivnost se upravo sprovodi sa ciljem utvrđivanja povezanosti, odnosno nepovezanosti nivoa vode u koritu rijeke Morače i nivoa izdašnosti Bolje sestre. Isto tako, očekujemo od uvaženog profesora Burića, kao čovjeka koji je bio ministar za ekologiju kada je usvojena Deklaracija o proglašenju Crne Gore ekološkom državom, da najoštrije osudi, odnosno pruži konkretnu pomoć u zaustavljanju devastacije korita i priobalnog područja rijeke Morače, koja je nastala zbog nelegalnih aktivnosti (nelegalna eksploatacija šljunka i pijeska) koja se vrši u strogo zabranjenoj zoni sanitarne zaštite izvorišta i koja je pokrenula, odnosno ubrzala prirodni tok erozije korita rijeke Morače, sa nesagledivim posljedicama, te mu se unaprijed zahvaljujemo – zaključuju iz Regionalnog vodovoda. priredila:r.U-i.

Marta Šćepanović, dosadašnja predsjednica Opštine Kolašin, za primjer

Regionalni vodovod

Novogodišnja priča u prijestonici

Program će početi nastupom djevojčica koje su odnijele pobjedu na takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“ i nastupima učenika Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“, a glavni dio večeri – koncert Indire Levak, eks Kolonija, planiran je u 20 časova

PODGORICA – Svečano otvaranje bazara „Novogodišnja priča u prijestonici“ sa brojnim iznenađenjima biće upriličeno danas, 18. decembra, na Dvorskom trgu, sa početkom u 19 časova.

Program će početi nastupom

Mina, Luka i Dimitrije, pobjednici kviza ,,Koliko znaš o EU?“

PODGORICA – Mina Vrbica, učenica osmog razreda Osnovne škole „Štampar Makarije“ iz Podgorice, Luka Dubanek, učenik devetog razreda Osnovne škole „Milan Vuković“ iz Herceg Novog i Dimitrije Boljević, učenik devetog razreda Osnovne škole „Sutjeska“ iz Podgorice, pobjednici su onlajn kviza „Koliko znaš o EU?“.

Generalni sekretarijat Vlade –Sektor za informisanje javnosti o Evropskoj uniji i pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji organizovao je danas onlajn kviz „Koliko znaš o EU?“

za učenike i učenice osmog i devetog razreda osnovne škole. Učesnici kviza su na 15 pitanja dali oko 1.000 odgovora. Kviz, koji se tradicionalno održava u decembru, odlična je prilika da učenike podstaknemo da što više istražuju i saznaju o Evropskoj uniji i procesu pristupanja Crne Gore EU, ali i da im pružimo mogućnost da provjere svoje znanje o EU i osvoje vrijedne nagrade.

Za Minu, Luku i Dimitrija su obezbijeđene nagrade. Takođe, njih troje, zajedno sa još deset najbolje plasiranih učesnika i učesnica kviza, primiće generalni sekretar Vlade sa

kojim će razmijeniti mišljenje o pristupanju Crne Gore EU, očekivanjima od budućeg članstva i ključnim reformama koje Vlada sprovodi na tom putu.

djevojčica koje su odnijele pobjedu na takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“ i nastupima učenika Osnovne škole „Lovćenski partizanski odred“, a glavni dio večeri –koncert Indire Levak, eks Kolonija, planiran je u 20 časova. Ova zimska manifestacija odr-

žava se po prvi put u prijestonici Cetinje, a na Dvorskom trgu postavljene su montažne kućice kako bi posjetioci mogli da uživaju u ukusnoj hrani, napicima i kupovini suvenira i novogodišnjih ukrasa.

Pripremljen je i dječiji program koji će upotpuniti pra-

zničnu ponudu, a posebnu draž novogodišnjoj atmosferi donijeće besplatno klizalište, koje se specijalno za ovu priliku postavlja na Dvorskom trgu, centralnom mjestu manifestacije.

Bazar će biti otvoren za posjetioce do osmog januara. R. P.

Na Cetinju se večeras otvara bazar, pretpraznična atmosfera već počela

Čarobno Cetinje zasijalo u novogodišnjem ruhu

Hrvati slave bronzu

Hrvatska je predodređena za velike stvari – ,,vatreni“ su osvojili bronzanu medalju na Mundijalu u Kataru nakon što su u borbi za treće mjesto savladali Maroko sa 2:1.

Naše komšije su nastavile kontinuitet vrhunskih rezultata na Svjetskim prvenstvima – u Francuskoj 1998. takođe su bili treći, a sa Zlatkom Dalićem stigli su i do srebra prije četiri godine u Rusiji.

U ,,malom finalu“ na tlu Azije, Hrvatska je brzo povela, nakon 120 sekundi primala gol, ali od drugog vođstva u finišu poluvremena – kontrolisala je i rezultat i utakmicu. ,,Vatreni“ su pokazali sve odlike vrhunskog tima – kvalitet, disciplinu, iskustvo, zrelost i taktičku mudrost čovjeka sa klupe koji je na dva posljednja takmičenja uzeo odličja sa državnim timom.

Dalić je nacionalni heroj, ali ništa manji nijesu ni strijelci u meču za treće mjesto – Gvardiol i Oršić, senator Modrić, Kovačić, golmana Livaja Hrvatska je bila tim koji je u svakom trenutku znao što hoće, a nagrada je stigla u sudaru sa afričkim čudom, jedinom selekcijom sa tog kontinenta koja je dogurala do polufinala i igrala za medalju. Dinamično otvaranje utakmice na ,,Kalifa Internešnal“ stadionu. Bono je imao sreće da ne primi gol nakon sopstvene greške kada mu je lopta prešla preko noge u prijemu, ali u sedmom minutu nije mogao da spriječi vođstvo protivnika.

Hrvatska je školski izvela prekid, a Gvardiol se bacio i glavom pogodio za 1:0. Nijesu ,,vatreni“ ni stigli da osjete čari ekspresne prednosti u jednom ovako važnom meču, a na kontra strani stiglo je izjednačenje. Kako su Dalićevi momci postigli pogodak, tako su i kiksali pozadi. Majer nije najsrećnije reagovao poslije centaršuta Ziješa, a to je kaznio Dari koji se iskrao iz gužve i rutinski savladao Livakovića iz peterca.

Poravnao je Maroko rezultat u devetom minutu, a potom se postavio u blok ispred svog golmana. Stanišić je neprecizno ,,opalio“ iz prve, dok je Bono odbranio udarac Kramarića Sredinom poluvremena ,,vatreni“ su bili blizu nove

prevlasti na terenu – Modrić je napravio dribling, prebacio na lijevu, ali je čuvar mreže afričke selekcije odbranio, a potom i pokupio odbitak ispred Livaje.

Nakon pola sata izabranici selektora Regragija izašli su više na polovini rivala, gdje su lijepo kombinovali Hakimi i Amrabat, s tim što se En Nesiri prerano ubacio u završnicu.

Isti igrač bio je najviši u skoku nakon kornera Ziješa, ali nije uspio da skrene loptu ka Livakoviću.

Izgledalo je da će biti egal na odmoru, ali u 42. minutu Oršić je izveo remek-djelo –za drugo vođstvo Hrvatske. Pleli su ,,vatreni“ oko šesnaesterca Maroka koji se na trenutak odbranio. Ali, gubitak posjeda u opasnoj zoni skupo

DALIĆ: Medalja za Ćira

Blaževića

Zlatko Dalić je u četiri godine uzeo dvije medalje sa Hrvatskom. Odličje iz Dohe posvetio je legendarnom treneru –Miroslavu Ćiru Blaževiću – Bronza zlatnog sjaja, teška utakmica. Medalja za hrvatski narod, za sve one koji nas prate i vole, koji navijaju za nas po cijelom svijetu. Dvije godine – dvije medalje, nešto fantastično. Velika čestitka mojim igračima. I na kraju, posvećujem ovu pobjedu onome koji je sve ovo 1998. godine započeo.

To je Miroslav Ćiro Blažević.

je koštao ,,lavove Atlasa“. Livaja je odigrao na bok, odakle je Oršić ,,izmislio“ svjetski gol – suptilan dodir iz teškog ugla, idealna putanja i lopta pored nemoćnog Bona od stative ulazi u mrežu.

Pali su Marokanci, što se vidjelo na startu nastavka kada su bili izloženi pritisku rivala.

Oršić je sa distance gađao bliži ugao, ali se Amrabat ispriječio ispred Bona, dok su Hrvati u par navrata propustili da smirenije odigraju u posljednjoj trećini.

Nijesu ,,crveno-zeleni“ imali šta da čekaju i odluka je bila da – napadnu.

Dalić je izveo uplakanog Kramarića, za njim i Livaju i Majera, a svih pet izmjena do 67. minuta izvršio je i Regragi. Približili su se Afrikanci Livakoviću, ali nijesu uradili

Šefe, ovo je za vas, vi ste sve počeli – rekao je Dalić za HRT.

– Malo ko je očekivao ovako nešto, 18 novih igrača, četiri iz HNL-a da počinju utakmice, ali momcima svaka čast na trudu i svemu što su dali za ovaj dres. Ovo je zlatna medalja! Bronza u ovoj konkurenciji je, zaista, sjajna stvar – istakao je selektor Hrvatske.

U utakmici sa Marokom, Dalić je probao novu taktiku. – Igrali su svi najzdraviji. Probali smo novu taktiku, znali smo da je njihova desna strana najopasnija. Oršić i Perišić su sjajno funkcionisali zajedno, stvarali im puno problema. Sedma utakmica, pobjeda i tako idemo doma, kao pobjednici – zaključio je Dalić.

ništa konkretno na planu obećavajućih situacija iz kojih su mogli da ugroze golmana suparničke ekipe.

I bilo je tako sve do 74. minuta kada se En Nesiriju ukazala zlatna šansa nakon što je zatajila hrvatska odbrana –korpulentni napadač našao se oči u oči sa golmanom koji je bravurom sačuvao ,,vatrene“.

Katarski sudija Al Jasim nije svirao čist penal za Hrvatsku, a zamalo jeste nepostojeći za Maroko.

Kovačić je pred kraj mogao da poštedi ,,vatrene“ bilo kakve drame i straha, a upravo se to dogodilo u šestom minutu nadoknade kada je En Nesiri prokockao drugu kolosalnu priliku da Marokance odvede u produžetke. D. K.

Iz mog ugla

,,Boginju“ jednako sanjaju i u Parizu i u Buenos Ajresu

Nebojša Jovović trener Al Ahlija

Prošlo je 40 godina, a sjećanje na utakmicu Španija –Jugoslavija (2:1) ne blijedi. Gledao sam meč na ,,crno-bijelom“ televizoru, maštajući da ću jednog dana i ja biti dio najveće sportske smotre na svijetu.

Kao trener Ahlija iz Katara dobio sam priliku da poslije četiri decenije posmatram prvenstvo u Dohi, prateći festival igrača i navijača u najmoćnijoj infrastrukturi.

Argentincima lekcija i crvena lampica koja upozorava

nom ljubavi prema svojoj reprezentaciji ,,plavo-bijeli“ su

Prvi bljesak i slet pola miliona Saudijaca nakon istorijske pobjede nad Argentinom. Injekcija za Arapski svijet i putokaz da se investiranje nastavi, ali i emocija koja potvrđuje arapsku ljubav prema biznisu broj 1. Argentincima lekcija i crvena lampica koja upozorava da bi mogli kući odmah nakon grupne faze. Možda je taj poraz trgnuo Mesija i ekipu i bio stimulans da se bore za svoju publiku koja je nevjerovatna. Ponašanjem i iskrenom ljubavi prema svojoj reprezentaciji ,,plavo-bijeli“ su impresionirali Dohu i pokupili simpatije. Samo oni rade godinama da bi skupili novac za Mundijal, oni se kreditno zaduže da bi došli i poklonili se Mesiju, oni su energija koja pokreće. Sjajna Hrvatska sa Dalićem i najboljim veznim redom na svijetu bila je samo stanica. Navijači su nosili Argentinu i njihovog mađioničara da bljesne kad je najvažnije i odvede ih u finale.

Bilo je tu energije i sa drugih meridijana, Japanci su se poklonili nakon eliminacije, a onda dobili naklon cijele planete. Tačni, disciplinovani i privrženi svom timu zaslužili su poštovanje svih. Australija im je parirala emocijom i napravila iskorak, baš kao i Amerika koja igra moderno i brzo.

Oni koji su razočarali, nadamo se, učiće iz grešaka i iskoristiti iskustvo na nekoj narednoj smotri.

Dan nakon pobjede Francuske nad Danskom 2:1, moj Ahli igrao je prijateljsku utakmicu sa rezervistima ,,trikolora“ – 27. novembra. Hemija kojom su Francuzi zračili nagovještavala je da ponovo mogu daleko. Dešan je poslije oporavka i utakmice rezervista obećao ,,free time“ za porodicu i većina najbližih bila je na stadionu. Aktuelni šampioni znaju put, imaju kontinuitet i gazili su do finala.

Halilhodžić je udario temelj u Maroku, Regragi ga oblikovao i dao nadu Magribu Africi i Arapskom svijetu da mogu da idu daleko. Francuska nije dozvolila iznenađenje i čeka ,,tango“ kao inspiraciju u borbi Evrope i Južne Amerike.

Mbape koji treba da ispiše istoriju ili Mesi koji zatvara svoju fudbalsku bajku.

,,Boginju“ jednako sanjaju i u Parizu i u Buenos Ajresu, biće emocija za Dan državnosti Katara koji je bio najbolji domaćin i pokazao planeti raskoš i moć, te zaslužio da mu se oda priznanje za neponovljivu smotru koja je ujedinila svijet i omogućila planetarno uživanje.

Argentina i Francuska danas (16 h) igraju nale Svjetskog prvenstva u Kataru

Meč za sva vremena

Cijela zemlja je na nogama, desetine hiljada Argentinaca u Kataru sprema feštu kakvu Azija i arapski svijet nikada nijesu vidjeli.

– Utakmica može da se dobije na različite načine, ali uslov je da glava mora da bude hladna. To je i najteže. Želimo da igramo kao i na prethodnim mečevima, da budemo pametni, da držimo loptu i prostor – istakao je golman Emilijano Martines, koji je prije četiri godine kao navijač posmatrao mečeve SP u Rusiji.

Francuska ima više opcija u svim linijama tima, a čini se da može više i bolje nego u dosadašnjim mečevima Mundijala.

prvenstvo i postane drugi najmlađi fudbaler s dva pehara Mundijala (najmlađi je ikad s dva finala jer se 1962. povrijedio u drugom meču). Ipak, kako je rekao selektor Poljske Česvav Mihnjevič pred duel s Argentinom u grupi, odgovarajući na pitanje o okršaju Roberta Levandovskog i Mesija, fudbal nije tenis i ne igraju

Nije tenis, ali jeste magija, nekad se čini i – više od života. Ko to još nije shvatio, ima priliku da se uvjeri danas od 16 sati. Argentina i Francuska igraju finale Svjetskog prvenstva u Kataru. – To što imamo najboljeg igrača na svijetu je naša velika prednost. Ali Francuska je favorit, mada se mi ne osjećamo inferiornim protiv bilo koga. Ne mislimo ni da smo bolji od bilo koga. Jedina razlika je što mi imamo najboljeg – kazao je golman Emilijano

– Utakmica je toliko velika i mnogo je važnija od jednog igrača. Ovo je finale između dvije velike nacije. Ovo je igra, a ne igra jednog fudbalera – odgovorio je golman i kapiten Ugo Ljoris

Francuska možda jeste blagi favorit, ali ni to, ni samo inspiracija Mesija ili njegovog klupskog saigrača Mbapea, neće odlučiti pobjednika šampiona.

Argentina na tu ulogu čeka od 1986. i epskih poteza Dijega Armanda Maradone, a u međuvremenu je izgubila

finale 2014.

Francuska je samo jednom poražena u najvažnijem meču svjetskog fudbala. Slavila je i 1998. na svom terenu i prije četiri godine u Rusiji.

Večeras joj se pruža šansa da postane tek treća selekcija koja je odbranila tron, poslije Italije i Brazila, prva nakon cijelih 60 godina.

– Svaka velika utakmica je posebna i uvijek postoji emotivna strana, ali i svaki igrač ima drugačiji temperament. To što su mnogi od njih imali važne mečeve, neki su bili i prije četiri godine, može da pomogne. Kao trener se trudim da ih oslobodim stresa i da važnost pretvorim u uživanje –izjavio je selektor ,,trikolora“

Leo Mesi će nastupom u finalu postati igrač s najviše utakmica na svjetskim šampionatima – 26.

Nijedan nije bitan kao ovaj, nijedan se neće pamtiti kao ovaj ako do kraja na leđima iznese teret očekivanja skoro 47 i po miliona stanovnika te južnoameričke zemlje.

Možda još više može i Kilijan Mbape, koji baš s Mesijem dijeli čelo liste strijelaca (5).

– Ovo je timski rad, nijedan igrač ne može sam. Nije, dakle, samo riječ o Mbapeu, mnogo je vrhunskih igrača u Francuskoj. Mbape je mlad, napredovaće još, njegove granice su visoko, ali on je jedan od onih koji mogu da nam naprave problem – prokomentarisao je selektor ,,gaučosa“ Lionel Skaloni Četrdeset četvorogodišnji stručnjak došao je na mjesto selektora Argentine bez pompe, ali je napravio odličan stručni štab, osvojio prvenstvo Južne Amerike 2021. i sada ima šansu da se upiše među legende.

vio odličan stručni štab, osvojio prvenstvo Južne

– Ja sam u poziciji o kojoj sanja svaki Argentinac. Ponosan sam i zahvalan na tome. Ovo je veliki trenutak za mene, za ovaj tim, ali najvažniji je put koji nam fudbal otvori. Iskustvo i momenti koji traju zauvijek. Nadam se da će ovi biti srećni, a ovo jeste utakmica za sva vremena – istakao je Skaloni.

– Plan igre je jasan, znamo kako da ih ugrozimo, a znamo njihove snage. Francuska je težak rival za procjenu jer je to tim koji može da se brani, može da igra sa loptom, može i da bude nevjerovatno brz u kontrama. Ovakve utakmice se igraju iz minuta u minut, svaki trenutak je važan.

FRANCUZI PROTIV SVIH

Francuze ne opterećuje to što će ogromna većina navijača na stadionu ,,Lusail ikonik“ biti uz njihove rivale.

– Argentinski tim ima veoma važnu podršku u svakom navijačkom smislu. To je strastvena nacija, koja živi za fudbal. Imaju i tu veliku želju zbog Mesija, i cijeli svijet, pa i poneko u Francuskoj, želi takav kraj. Ali naš rival nije na tribinama, već na terenu – naveo je Dešan.

, Rabio, nijesu trenirali

Kako će igrati njegov tim zavisiće i od kadrovske situacije, koja nije dobra – Ernandes Upamekano, Čuameni i Koman s ostatkom ekipe.

– Uradili smo sve da zaštitimo igrače. Ima vremena do finala – poručio je Didije Dešan, kojem se ukazuje šansa da postane prvi selektor s dvije svjetske titule, a da je prethodno (makar) jednom to uspio kao igrač. Ne. K.

svjetske titule, a da je prethodno (makar)

SAD ILI NIKAD

nel Mesi

Kilijana Mbapea

Pele Česvav Mihnjevič

samo dva čovjeka. Argentine Martines

Francuske

Didije Dešan.

Lionel Mesi

Kilijan Mbape

Iskušenje za svakoga

Mornar nikad nije dobio prvi abaligaški duel u sezoni

Pred prvo ovogodišnje odmjeravanje snaga u regionalnom takmičenju (večeras u ,,Topolici“ od 19 časova), Podgoričani imaju šest pobjeda i četiri poraza, dok Mornar ima četiri pobjede i šest poraza.

Prošle sezone je Mornar u 6. kolu dočekao Budućnost sa skorom 0-5, dok su Podgoričani stigli u Bar sa četiri pobjede i porazom, a petu pobjedu su upisali upravo u ,,Topolici“.

Crnogorski derbi je u pravom smislu bio i derbi kola ABA lige u sezoni 2020/21, kada su Mornar i Budućnost, pred meč 10. kola, koji se igrao u Baru, imali po osam pobjeda i poraz. Na papiru, Budućnost je u prednosti, dobila je tri od četiri posljednja meča u ABA ligi, dok je Mornar izgubio tri od četiri. Međutim, Podgoričani su u prvih 10 kola ABA lige igrali sa dosta oscilacija, posebno u gostima, gdje su i doživjeli sva četiri poraza, igrajući znatno slabije u odbrani nego što to, recimo, rade u Evrokupu. Uz to, ,,plavi“ su i dalje nekompletni, tek se oporavio Kenan Kamenjaš, van stroja je i dalje Edin Atić, u međuvremenu je otišao Eron Vajt

Međutim, Mornar ima još više oscilacija u prvih 10

Mornar i Budućnost igraju crnogorski derbi u ABA ligi od sezone 2016/17, kada su Barani postali dio elite u regionalnom takmičenju.

Na prethodnih 14 mečeva, Budućnost je uspješnija sa 11 pobjeda, a dobila je posljednja četiri meča, po dva u ,,Morači“ i ,,Topolici“. Interesantno, Podgoričani su pobijedili u svakom prvom crnogorskom derbiju u prethodnih šest sezona u ABA ligi, četiri puta kod kuće, dva puta u Baru. Dobili su i prvi od dva meča u polufinalnoj seriji plej-ofa, u sezoni 2020/21.

Budućnost je najubjedljiviju pobjedu u crnogorskom derbiju ostvarila 4. februara 2019. godine u „Morači“ sa 102:71, dok je Mornar najubjedljivije pobijedio Budućnost 18. aprila 2021. godine sa 100:92, kada je i posljednji put bio bolji od „plavih“.

kola,

Ako ne bude spreman najbolji košarkaš Crne Gore u 2022. godini (a najvjerovatnije neće), najveći teret u napadu će i dalje biti na Deronu Fetsu Raselu (29 poena, 6,6 asistencija, 3,4 skoka prosječno po meču), koji se veoma dobro nosi s tim, ali bez učinka ostalih igrača, posebno centarske linije, to može biti nedovoljno…

IGRAČI DA DAJU MAKSIMUM

Iako je ove sezone cilj opstanak u eliti, Mornar je sa skorom 6-4 trenutno u zoni plej-ofa. Da bi se tu zadržali, Baranima će trebati i pobjede u mečevima sa ekipama iz vrha, a tim Mihaila Pavićevića je to uspio na premijeri u Laktašima protiv Igokee, dok je nakon toga izgubio derbije od Partizana

i Crvene zvezde.

– Bilo kada da se igra, to je, ipak, crnogorski derbi, bez obzira na to u kakvom ćemo sastavu biti, pošto imamo nekih problema sa povredama, ali to uopšte nije bitno. Ovogodišnji derbi dolazi u trenutku koji je za nas malo specifičan, a sigurno ni Budućnost nije pošteđena problema, s obzirom na to da igra na dva fronta, ABA ligi i Evrokupu. Imali smo dosta vremena da se spremimo za utakmicu, kako bismo probali da, eventualno, pokušamo da iznenadimo ove godine favorizovanu ekipu Budućnosti – rekao je trener Mornara Mihailo Pavićević. Uspjeh protiv Podgoričana bi za Mornar bio značajan i na psihološkom planu, jer nakon Budućnosti slijede mečevi protiv Cedevita Olimpije, FMP-a, ponovo Igokee…

Dan pred crnogorski derbi, Mornar je ostao bez centra Čeika Mbakea Dionga. Kako je saopšteno iz barskog kluba, Diong je samovoljno napustio ekipu, zbog čega je Senegalac sa američkim pasošem suspendovan od strane Mornara. Barski klub je najavio brzi dolazak novog centra

– Na početku ABA lige sam rekao da nema lakih ili jačih utakmica, svakoj moramo da priđemo sa istom željom i voljom. Već poslije Splita sam rekao da smo iskoristili jedan period da dobro radimo, bilo je dobrih trenutaka i protiv Zvezde u Beogradu, tako da sa realnom dozom optimizma dočekujemo ovu utakmicu. Kao i pred svaki meč, ja ću od svojih igrača tražiti ono najosnovnije, a to je da daju maksimum, pa ćemo da vidimo da li će to da bude dovoljno za eventualnu pobjedu protiv Budućnosti – dodao je Pavićević.

ODBRAMBENO ZAHTJEVAN MEČ

Budućnost Voli je nesrećno izgubila meč u Las Palmasu protiv Gran Kanarije, nakon produžetka, a pošto je vodila tokom većeg dijela meča. Time su ,,plavi“ propustili

priliku da drugi put u sezoni ,,vežu“ barem tri pobjede na dva fronta. U Baru će ,,plavi“ imati šansu da se vrate na pobjednički put. – Poslije nesrećno izgubljene utakmice i iscrpljujućeg puta do Gran Kanarije i nazad, čeka nas, sigurno, zahtjevna utakmica protiv Mornara. Mornar već dugi niz godina, da ne pričamo o ovoj sezoni, gaji jedan napadački stil, tako da u ovu utakmicu, razmišljajući samo o napadu, ne možemo da uđemo. Prije svega, mora utakmica da se odigra na zavidnom odbrambenom nivou, da se zaustave glavne spone njihovog napada, prije svega Mihailović i Rasel. Ako to uspijemo bićemo bliži pobjedi. Normalno, energija mora da bude na vrhunskom nivou, jer Mornar to zahtijeva –rekao

Kenan Kamenjaš je protiv Gran Kanarije upisao prve minute (tri i po), konačno je spreman za pravi povratak na parket. Očekuje se da dobije veću minutažu protiv Mornara.

– Osjećam se vrlo dobro, vraćam se nakon mjesec pauze. Zaželio sam se treninga, dobrih igara i utakmica. Crnogorski derbi je uvijek neugodan između Mornara i Budućnosti. Očekujem da će biti tvrda, veoma teška i zahtjevna utakmica. Nadam se da ćemo odigrati dobro i na kraju slaviti – istakao je Kamenjaš i dodao: – Svi znaju da oni imaju plejmejkera Rasela i na njemu će biti posebna pažnja, kao i svih timova koji su dosad igrali protiv Mornara. Svi znaju da je on prva opcija i opasnost iz Mornara –zaključio

PODGORICA – Drugu sezonu uzastopno, Budućnost Voli i Mornar Barsko zlato u različitom rezultatskom statusu dočekuju prvi crnogorski derbi u sezoni ABA lige.

a u posljednja dva je igrao bez Vladimira Mihajlovića zbog povrede ruke.

je trener Budućnost Volija Vladimir Jovanović

je bosanskohercegovački centar. S. J.

Košarkaši Mornara Barsko zlato i Budućnost Volija večeras (19 h) u Baru igraju prvi crnogorski derbi u sezoni ABA lige

MORNAR BARSKO ZLATO/MEDIA PRO

Vladimir Mihailović i Petar Popović na prošlosezonskom meču Mornara i Budućnosti u Baru

Poraz bez otpora

PODGORICA – Nakon najslabije partije u sezoni (postigli i primili nešto manje poena u Zadru na premijeri – 96:67), košarkaši SC Derbija su u ,,Morači“ ubjedljivo poraženi od Cedevita Olimpije 104:71.

Za razliku od mečeva protiv Partizana, Crvene zvezde i Budućnosti, kada su tri četvrtine bili ravnopravan protivnik, izabranici Andreja Žakelja su bili potpuno nemoćni u duelu protiv jednog od pretendenata za najviši plasman. Ni nakon meča, trener ,,studenata“ nije imao odgovor zbog čega je njegova ekipa podbacila na planu energije, borbenosti i zalaganja, zbog čega rival takvog kvaliteta nije bio dovoljno inspirativan za njegove igrače… – Cedevita je tim u samom vrhu ABA lige, to mora da je motivacija igračima, ne mora trener da ih motiviše. Ništa tokom sedmice nije nagovještavalo ovo, baš sam se veselio ovoj utakmici. Trenirali smo dobro, moramo da sjednemo, analiziramo i popričamo šta se dogodilo i da, naravno, bude neka reakcija – poručio je Žakelj. Sa jednom pogođenom trojkom iz 15 pokušaja u prvom poluvremenu (Flečer Megi), jasno je da je skoro nemoguće parirati šuterskoj ekipi kakva je Cedevita Olimpija, koja, istina, u prvih 20 minuta nije ,,otišla“ dalje od pet pogodaka sa perimetra, ali iz 11 pokušaja. Gosti su procente šuta za tri poena pokvarili od 8. minuta, jer su u prvih sedam minuta sa distance šutirali 5-4. Cedevita Olimpija je iz reketa imala odličnih 76,5 odsto (1713) u prvom poluvremenu, a SC Derbi svega 41,1 odsto, pa je bilo jasno da ne može nikako da parira timu koji je doživio samo dva poraza, a pobijedio je i Partizan. Uz bolji skok (17-13), više asistencija (15-5), Cedevita Olimpiji je već na po-

lovini meča bio otvoren put ka sigurnoj pobjedi. Startnih 0:8, nakon dva minuta igre, nagovijestilo je konačan epilog, bez obzira na to što je SC Derbi držao priključak do sredine ove dionice (14:9). Gosti su, međutim, u dva navrata stigli do dvocifrene prednosti (22:11, 24:13), a onda su sve dileme oko pobjednika otklo-

nili u drugoj četvrtini, u kojoj su domaće ostavili na 12 poena, odnosno, na četiri koša iz igre (tri dva za, jedna za tri poena). ,,Studenti“ su igrali konfuzno u napadu, prednjačio je plej Loren Džekson, pa su gosti iz minuta u minut povećavali prednost do maksimalnih ,,plus 25“ (51:26), 45 sekundi prije odmora…

Gosti su u nastavku rutinski priveli meč kraju, u finišu treće četvrtine je bilo 30 razlike (71:41, 74:44), dok je u posljednjoj četvrtini bilo i ,,plus 36“ za goste (96:60), na četiri minuta i 23 sekunde prije kraja, a nakon trojke Adamsa Posljednji kvartal je, inače, bio pravi ,,revolveraški“ obračun dva tima, jer su timovi pogodili po šest trojki, odnosno, zajedno koliko su obje ekipe ubacile trojki u prve tri četvrtine ukupno! – Čestitke Cedevita Olimpiji, za pobjedu i pristup kakav bi trebalo da ima tim. Mi to nijesmo imali, to je nedopustivo. Počeli smo mekano, takva je bila cijela utakmica. Šta god da smo probali, nijesmo mogli da se izvučemo. Napad nekad ide, nekad ne, ali u odbrani je bilo stvari koje neće moći da se ponove i na nama je da to ispravimo – istakao je Žakelj. S. J.

Loš meč Čikaga rezultirao je ubjedljivim porazom kod kuće od Njujorka 114:91, a u sivilo ekipe uklopio se i Nikola Vučević, koji je meč završio sa devet poena, mada je malo i šutirao (8-4 iz igre), uz osam skokova i četiri asistencije.

Ovim učinkom, Vučević je, međutim, prebacio cifru od 13 hiljada poena u NBA ligi, i sada ih ima tačno 13.002. U dresu Orlanda (devet sezona) upisao je 10.423 poena, u tri sezone u Čikagu 2.296, dok je u prvoj NBA sezoni, kao igrač Filadelfije, upisao 283… Ar Džej Beret je postigao 27 poena za Nikse, Džejlen Branson i Kventin Grims su dodali po 22, dok je Džulijus Rendl upisao dabldabl – 19 poena i 12 skokova. Zek Lavin je sa 17 bio najefikasniji kod Čikaga. Iako u drugom poluvremenu zbog povrede stopala nije igrao Entoni Dejvis, Los Anđeles Lejkersi su prilično lako pobijedili Denver 126:108.

fesionalna košarkaška liga u Sjedinjenim Američkim Državama koja se igrala između 1967. i 1976. godine).

Košarkaš iz Ilinoja je 10 godina igrao za tim iz Kolorada (1975-1985) i za to vrijeme skupio 6.630 skokova. Dalas je bio siguran protiv Portlanda 130:110. Mevsi su posebno bili neuhvatljivi za Blejzerse u drugom poluvremenu u kom je Portland dao svega 27 poena.

Luka Dončić je meč završio sa 33 poena, devet asistencija i šest skokova, a Kristijan Vud je dodao 32 poena i 12 skokova sa klupe i to je najviše ,,ubilo“ ekipu Portlanda.

PODGORICA – Kao po tradiciji, godina u Crnoj Gori, kada je u pitanju atletika, završava trkom povodom 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice. Najstarija sportska manifestacija u Crnoj Gori – 64. atletska trka ,,Trofej Podgorice –Memorijal Veliša Mugoša“ biće održana danas, start je u 12 časova u Podgorici na brdu Gorica.

Atletičari će trčati kružnom stazom oko spomenika Partizanu borcu na Gorici, gdje je dužina jednog kruga 600 metara. Na trci će nastupiti

najbolji atletičari iz Crne Gore, učesnici srednjih i osnovnih škola sa područja glavnog grada, rekreativci, veterani, studenti, pripadnici vojske i policije koji će trčati u trci na

5.000 metara. Pioniri i pionirke nastupiće na 600 metara, juniorke na 1.000 metara, juniori na 1.500 metara, seniorke na 3.000 metara. Trka na 5.000 metara nosi naziv

„Memorijal Veliša Mugoša“ u znak sjećanja na istaknuto atletsko ime Velišu Mugošu. Svi učesnici u trkama na 3.000 metara i 5.000 metara dobiće učesničke medalje, a pet prvoplasiranih takmičara novčane nagrade. Pobjednicima u svim kategorijama pripašće pehari, medalje i diplome.

Pošlogodišnji pobjednici bili su Slađana Pejović u trci 3.000 metara i Vasilije Šćepanović u trci na 5.000 metara.

Tradicionalni pokrovitelj manifestacije je Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, a tehnički organizator ATK ,,Podgorički maraton“ uz podršku Atletskog saveza Crne Gore. R. P.

Nikola Jokić nije iskoristio situaciju u kojoj je ostao na parketu bez ozbiljnog rivala na svojoj poziciji. Dobrim dijelom zasluge za to idu na račun Lebrona Džejmsa koji je ubacio 30 poena i koji je u izostanku Dejvisa preuzeo odgovornost i vodio ekipu do trijumfa u posljednjoj četvrtini, koju su Lejkersi dobili 33:20 i tako su riješili utakmicu. Rasel Vestbruk je dodao tripl-dabl, sa 15 poena, 11 skokova i 12 asistencija.

Kod Denvera je Jokić imao 25 poena, uz 11 skokova i osam asistencija, a već nakon šest skokova je ,,preskočio“ Dena Ajsela, i postao igrač sa najviše skokova u istoriji te franšize u utakmicama u NBA ligi. Jokić sada ima 5.713 u najjačoj ligi na svijetu, ali je Ajsel i dalje lider ako uračunamo i nastupe u ABA ligi (pro-

Kod Blejzersa je Demijan Lilard imao 24 poena, a Jusuf Nurkić 16.

I dalje oslabljen neigranjem povrijeđenog Stefa Karija, šampion Golden Stejt je u Filadelfiji poražen je sa 118:106, a najbolji na parketu je bio Džoel Embid 34 poena i 13 skokova. Džordan Pul je sa 29 poena bio najbolji kod Golden Stejta.

Veoma uzbudljiv meč igrali su Bruklin i Toronto, u četvrtom međusobnom duelu u sezoni, i četvrti put su slavili Netsi. Ovog puta 119:116 i to trojkom Kajrija Irvinga uz zvuk sirene. Kajri je dao 15 od svojih 32 poena u posljednjoj dionici i tako je dao prvi koš za pobjedu sa zvukom sirene u karijeri.

Uz Irvinga je i Kevin Durent bio odličan sa 26 poena, Nik Klakston je upisao 15 poena i 10 skokova. U Torontu je Fred Vanvlit ubacio 39 poena, a Skoti Barns 26. S. J.

Košarkaši SC Derbija ubjedljivo izgubili u ,,Morači“ od Cedevita Olimpije, u 11. kolu ABA lige

Budućnost Bemaks je bila na korak do senzacije, ,,plave“ su protiv petostrukog šampiona Evrope u 56. minutu prišle na gol zaostatka (21:22, strijelac golmanka Armel Atingre), ali mladost, neiskustvo i umor direktno su uticali da Đer odnese bodove iz Podgorice. Da su ,,plave“ možda pogađale sedmerce (šutirale 4-1), da su manje tehničkih grešaka napravile (15) ili da su zicere iskoristile (devet), bodovi ili bod bi ostao u ,,Bemaks areni“. Ovako, Đer je na veliku sreću slavio 25:23 i prekinuo seriju od dva poraza… Ekipa Bojane Popović od-

brambeno je bila na visini zadatka, branila je odlično gol, u jednom trenutku čak skoro 11 minuta gošće nijesu ni zaprijetile. Istina, vodile su Mete Hansen i drugarice 5:2 u 10. minutu, a onda su ,,plave“ dodale gas i u narednih 10 stigle do vođstva od 8:7. U ovom periodu Budućnost se odlič-

no branila sa igračem manje, a Đer je toliko bio inferioran da je primio tri gola. Sve ovo je bio dobar putokaz za velike stvari, koje su trajale do samog finiša. Budućnost se nije predavala ni kada je gost poveo 20:16 u 41. minutu, pa čak ni onda kada je Silje Solberg u narednom napadu odbra-

Novljanke skinule krunu Galebu

PODGORICA – Početkom aprila iduće godine biće poznat novi osvajač trofeja u Kupu Crne Gore za odbojkašice, a to će, ako ne bude iznenađenja, biti ekipa Herceg Novog. Izabranice Milorada Krunića su u četvrtfinalu, u Baru, porazile i eliminisale Galeb, koji je

branio trofej, sa maksimalnih 3:0.

Prije toga, Herceg Novi je u osmini finala izbacio, takođe maksimalnim rezultatom, Luku Bar.

Tatjana Bokan i Diana Balai sa po 14 poena, te Milena Burzanović sa 12 predvodile su Novljanke do pobjede. U

Teniski savez Crne Gore izabrao najuspješnije u 2022. godini

Kovinić i Cungu ponovo najbolji

Kovinić će godinu završiti na 61. mjestu WTA liste, dok je Cungu 615. teniser svijeta. TSCG proglasio je najbolje i u kategorijama do deset, 12, 14, 16 i 18 godina. U kategoriji do deset

domaćem timu najviše poena osvojila je Maša Dragojević – osam.

I u preostalim četvrtfinalnim utakmicama, slavile su gošće, a plasman u polufinale izborili su Morača, Albatros i Budućnost volej, pa će se u završnici boriti po dvije ekipe iz Herceg Novog i Podgorice, s tim

nila sedmerac i zicer. Nikolina Vukčević sa dva vezana gola (asistirala Matea Pletikosić), otvorila je utakmicu, a u sljedećem minutu Atingre je odbranila zicer. A onda je uslijedila greška sudija iz Sjeverne Makedonije, čist sedmerac i dva minuta nijesu dosudili u korist domaći-

da Novljankama pripada uloga favorita.

Od svih polufinalista, samo su Morača i Budućnost do sada igrale finale, Morača tri, a Budućnost dva puta… Rezultati četvrtfinala : Gorštak – Morača 0:3 (15:25, 20:25, 16:25), Galeb Liko Soho Group – Herceg Novi 0:3 (16:25, 13:25, 15:25), Gimnazijalac – Albatros 1:3 (25:18, 10:25, 13:25, 14:25), Mediteran – Budućnost volej 1:3 (12:25, 25:23, 25:27, 22:25). S. J.

li su najbolji plasman na rang listi Evropske teniske asocijacije (ETA). Nagradu za plasman među 50 igrača Evrope do 14 godina osvojio je Vuk Krstajić iz Maestrala (48).

Do 16 godina najbolji je Stefan Đoković (Eminent). Najbolji nacionalni rang u tom uzarastu imaju Jovan Tomović (Budućnost, 110) i Iva Lakić (55, Eminent), dok najbolji plasman na juniorskoj ITF listi imaju Simon Knežević (466 – Nikšić) i Divna Ratković (191 – Mornar).

U konkurenciji seniora najbolji nacionalni plasman ima Petar Jovanović iz Eminenta.

Svečano proglašenje najboljih biće održano 24. decembra u 12 sati u hotelu ,,Podgorica“. R. P.

ARMEL: Imale smo sjajnu šansu…

Armel Atingre bila je razočarana nakon meča.

na. Ivet Broh je Vukčević za ruku povukla, ali… Mogle su ,,plave“ i u sljedećem napadu do gola, međutim Adriana Kardoza nije pogodila, a nakon nove odbrane Atingre (zaustavila šut sa sedam metara Ani Gros, ukupno 15 odbrana u 50. minutu), nova šansa je ponovo propuštena. ,,Plave“ su i treći sedmerac promašile… Klackalica je trajala do dva i po minuta prije kraja kada je rezultatsku dilemu otklonila Estel Nze Minko (24:21)…

- Ponosna sam na djevojke, dale su sve od sebe i ne može im se ništa prigovoriti. Ostavile su srce na terenu, pokazale izu-

- Stine Oftedal je za mene igračica utakmice, jer je rješavala sve napade u odlučujućim trenucima, imala je viziju kada je bilo najpotrebnije. Imale smo sjajnu šansu, nažalost, nijesmo je iskoristile.

zetnu enrgiju. Bila je ovo teška utakmica, ali znala sam da će se djevojke boriti. Rezultat je takav kakav jeste, ali je najvažnije da su igračice dale maksimum. Uspjele smo da se vratimo zahvaljujući sjajnoj Armel, ali bilo je i grešaka koje je Đer kažnjavao. Igračice su umorne, uz to nemamo široku rotaciju. Uvijek naučimo mnogo iz mečeva protiv Đera, a sada nam predstoji zasluženi odmor - kazala je Popović. U Ligi šampiona slijedi pauza - 8. januara ,,plave“ će gostovati Rapidu. Nakon devet odigranih kola naša ekipa ima četiri pobjede, remi i četiri po-

A. M.

Mihajlović dobio mural u Podgorici

Fudbalska legenda Siniša Mihajlović, koji je preminuo u petak u 54. godini nakon duge i teške bolesti, dobio je mural u Podgorici.

Dan nakon njegove smrti, koja je potresla cijeli svijet, stanovnici glavnog grada iskazali su čast prema velikom sportisti i čovjeku islikavanjem murala na zgradi u naselju Baston. Proslavljeni fudbaler Borova, Vojvodine, Crvene zvezde, Rome, Sampdorije, Lacija i Intera, te reprezentativac Jugoslavije, biće sahranjen sjutra u Rimu. R. A.

„Plave“ namučile velikog favorita

Počast fudbalskoj legendi

Četvrt nale Kupa Crne Gore za odbojkašice

PODGORICA – Danka Kovinić i Rezart Cungu najbolji su crnogorski teniseri u 2022. godini, u tradicionalnom izboru Teniskog saveza Crne Gore.

godina najbolji su Matija Stanković (As) i Nikolina Pešić (Elit), do

12 Petar Stanković (As) i Anja Adamović (Dadeks), a do 14 godina Pavle Vukosavljević (Glava Zete) i Maša Prijović (Nec). U kategoriji do 14 godina Skender Katana (Belvi, 42) i Iva Lakić (Eminent, 110) ima-

asistencija upisala je Matea Pletikosić

odbrana imala je Armel Atingre

Milena Raičevć i Ivona Pavićević, kao i protiv Storhamara u Norveškoj, propustile su duel sa Đerom

Neki su prenijeli trgovine iz Podgorice u Danilovgrad

Kraljica Izabela dugovala je odavna parižkom juveliru Antonu Mellariju njeki račun za dragocjenosti. Znamenito je, da joj je stvari prodao, dok je jošte kraljevala. Kad trgovac vidio, da mu nije kud kamo, hajde s kraljicom pred sud. Sad je taj sud obsudio gospođu „Isabelu Bourbonku“ da ima gospodinu Antonu Mellariju platiti 146,750 franaka sa kamatom i sa svim troškom

— Iz Crmnice pišu nam, da je tamo neobično svečanim načinom proslavljen dan rođenja Našljednika. Iz cijeloga okružija iskupio se zorom istoga dana mnogobrojan narod na Vir, a dočekao ga je vojvoda i okružni načelnik g. Mašo Đurović. Osim toga bjehu prisutni skoro svi glavari i činovnici. Na fortici i na svima kućama vile su se zastave. U 9 ura bila služba božja u crkvi, a po službi pucali su topovi prema Zeti i Arbaniji jedni, a drugi prema Crmnici. Zatijem je bio objed, a po tome veselje bez kraja. Igralo se, pjevalo i pucalo iz pušaka. Usklicima: Živio našljednik! živio knez Nikola! ne bješe kraja.

— G. Špiro Kovačević dosadanji profesor Bogoslovije naimenovan je od Nj. Sv. kneza Nikole I. za glavnoga inšpektora narodnijeh škola.

Radujemo se ovome naimenovanju, jedno što će sada naše škole imati čovjeka, koji će isključivo o njihovom napredovanju starati se, i drugo, što smo, uvjereni, da će g. Kovačević svojim poznatim trudom i sposobnošću moći odgovoriti svojoj dužnosti.

Različnosti.

(Veleljepni concert.) obdržavao se 17. Junija u Bostonu. U sboru bilo 15.000 pjevača, u orkestru igralo se na 1500 nastroja. Koncertu prisustvovalo je preko 30,000 ljudi.

(Grozan događaj.) Sgodio se ovih dana u okolici mjesta Brodi u Galiciji, te je zastrašilo stanovništvo, koje je jur mislilo, da je nadošao konac svijeta. Nu nije tomu tako bilo. U onđešnjoj porculanskoj tvornici raspukao se veliki parni kotao, te je za čas tvornica postala ruševinom, koja je mnogo ljudi pokopala. Šest vozova

s uprežnimi konji na dvorištu odletilo u vis. Šesnajest je osoba poginulo, četrdeset ih je teško ranjeno, te se boje za njihov život.

(Amerikanska svjetska izložba.) Dne 4. Julija 1876 biti će stotina godina, odkad se Amerikanci proglasiše slobodnim. Taj dan svetkovat će se po uniji što veličanstvenijim načinom. Već se sad pripravljuju, kako će urediti na taj dan svjetsku izložbu u Fairmont parku pokraj Filadelfije. (Kraljica dužnica.) Kraljica Izabela dugovala je odavna parižkom juveliru Antonu Mellariju njeki račun za dragocjenosti, te od dana do dana vlačila plaćanjem, kao i mnoga obična gospođa. Znamenito je, da joj je stvari prodao, dok je jošte kraljevala, al nikako nehtjeti platiti. Kad trgovac vidio, da mu nije kud kamo, hajde s kraljicom pred sud. Kraljica se počela odupirati, da joj nije nadležan suditi senjski civilni sud, nu sud se proglasio kompetentnim i viša mu sudišta potvrdili odluku. Sad je taj sud obsudio gospođu „Isabelu Bourbonku“ da ima gospodinu Antonu Mellariju platiti 146,750 franaka sa kamatom i sa svim troškom. Na sreću naći će se u kraljice, ako i jest eks, jošte toliko, da plati nakit, kojim se često pogizdala, ona i njezina kći, kneginja Gargenti

„CrnogoraC“, br. 27. izdanje od 8. jula 1872. godine Dopisi. Iz Podgorice, 29. julija. — Vi-

še puta pisao sam vam, da je za Turke pa u njekoliko i Hrišćane jako težak zatvor granice, koji je odavno nastao zbog razmirice crnogorsko-turske. Zbog toga su njeki Hrišćani, kao Arso Radičević, Pero Tanović i Luka Latković morali prenijeti trgovine svoje u Crnu Goru na Danilov-grad, novu varoš, gdje je pazar jako velik. No prelazak njihov jako je pomamio fanatične Turke u svoj varoši protiv Hrišćana, te istijema Hrišćanima najveća zla podmeću u turskom medžlisu, zbog čega js komandir vojnički po nagovoru Turaka i zabita podgoričkog krenuo uzeti kuću Arsa Radičevića, da u istoj učini bolnicu nizamsku, jer je Arso napravio kuću na Da-

Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac“, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca“ sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević“. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine

nilov-grad i jer se bajagi drži sa Crnom Gorom (…) Zabit je podgorički digao iz medžlisa naše zastupnike Andriju Rogošića i Luku Nenezića zbog toga, što su zahtjevali u ime naroda, da se crkva u varoši gradi, a mjesto toga zabit je u prkos narodu dopuštio, da se gradi turska škola na istom mjestu. Na žalost čujemo da je panu-

la jedina škola u Zeti, jer joj je ruski konsuo oduzeo pomoć, koju je Rusija davala učitelju. Zećani su zbog toga jako uznemireni. Volili bi čuti razlog tome postupku. (…)

rodu crnogorsaome napio je Crnoj Gori, Nj. Svijetlostima, knezu, kneginji i našljedniku! Po večeri svirala je pred dvorom vojnička banda, a glavna pjaca bila je međutijem lijepo osvjetljena.

— Nj. Sv. knez Nikola I. otputovao je prošle subote na Njeguše. U njegovoj su pratnji njeki g.g. senatori i drugi glavari. Nj. Sv. knez namjeran je duže vrijeme provesti na Njegušima. Osim dolaska Nj. Svijetlosti, imali su Njeguši i po drugome radostan dan. G. Đuro Petrović, sinovac Nj. Sv. kneza, oficer tjelohranitelja vjenčao se u prošlu neđelju. Svadba je bila vrlo sjajna, lijepa, narodna. Naroda je bilo mnoštvo skoro iz sviju krajeva Crne Gore, pa i iz okoline.

Osim dolaska Nj. Svijetlosti, imali su Njeguši i po drugome radostan dan. G. Đuro Petrović, sinovac Nj. Sv. kneza, oficer tjelohranitelja vjenčao se u prošlu neđelju. Svadba je bila vrlo sjajna, lijepa, narodna. Naroda je bilo mnoštvo skoro iz sviju krajeva Crne Gore, pa i iz okoline

Cetinje, 8. jula. - Propuštili smo u prošlom broju javiti, da je u oči Petrova-dne, u srijedu u veče bio sjajan objed u dvoru u počast Nj. Sv. Karlu, knezu rumunjskome. Nj. Sv. knez Nikola I. nazdravio je tom prilikom Nj. Sv. rumunjskome knezu Karlu I. vrlo značajnim riječima. Izrazivši radost svoju na prijateljstvu, koju mu je rumunski knez Karlo pokazao i zasvjedočio svojim svojeručnim pismom i svojom slikom. Nj. Svjetlost knez naš, napio je knezu Karlu i narodu rumunjskome (…) G. Bokaresko odgovorio je na tu zdravicu vrlo zgodno ne samo kao diilomata nego i kao otvoreni prijatelj slobodi istočni naroda. Isticajući oslobođenje i samostalnost naroda lstočni kao izvjesni čin u skoroj budućnosti, poštovani g. poslanik očitovao je potrebu međusobne uzajamnosti radi izvršenja toga jednoga zadatka sviju. Odajući hvalu u tome pogledu na-

Različnosti. (I ženitba na probu.) Kad je nedavno podnijeta pruskome saboru osnova zakona o ženitbi, osobito je u oči padalo, da se može ovdje i ondje i oženiti na probu. Kakva je to ustanova to ženjenje na probu, evo šta kažu razlozi k toj osnovi zakonskoj: „Po ustaiovi toj mogu se oženiti mladići, koji su pod tutorstvom, i pre nego navrše osamnajestu godinu, ako tutorstveni sud drži, da je ženitba koristna, i ako zaručnica i njezin otac pristanu, da mladoženja u prvih šest mjeseca posle navršene osamnajeste godine može ženitbu „oporeći”. Mladoženja pri oporicanju ne mora kazati ni razloga, za što oporiče ženitbu; dosta mu je samo reći da mu ženitba nije po volji.

(Zmajevo jaje.) U hataru opštine Binara u vesprimskoj županiji nađoše radnici na njivi crven balon, kojim se djeca obično igraju i koji je vjetrom i pljuskom bačen amo tamo na tu njivu. Radnici držahu tu crvenu loptu za njeko užasno strašilo i niko ne htjede da priđe bliže, nego svi izdaleka stadoše da bacaju kamenje i batine na loptu, dok se na posljedku jedan od njih ne okuraži, te će da obuče čizme pa da zgazi to strašilo. Što je naumio, to je zbilja učinio; zgazi loptu. a lopta se naravno raspade. Sad se svi iskupiše oko lopte, pa stadoše da ispituju, šta je i kako je. Napokon dokonaše, da to mora da je zmajevo jaje; a to svi tim pre držahu za suštu istinu, što im to potvrdi i sam seoski knez. (nastavlja se)

„CrnogoraC“, br. 26. izdanje od 1. jula 1872. godine Dopisi.

Cetinje u drugoj polovini 19. stoljeća

Odabrao i priredio: Slobodan ČuKiĆ

Vojvoda Mašo Đurović

Đuro Petrović Njegoš (1849-1929) početkom 20. stoljeća

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Dugi i nepoznati putevi iseljenika u daleke zemlje, natopljeni željama boljeg života, osjenčeni spoznajom emigrantskih, neveselih sudbina. Ima nečeg tako uzvišenog, poetskog, kada se crnogorska iseljenička sjeta spoji s pjesmom i poezijom zavičaja. Vatrenost i sentimentalnost neviđenom silinom probijaju oklop uzdržanosti, kao nabujala rijeka koja raznosi branu, razliva se lepeza najfinijih osjećanja ka svom ognjištu, porodici, matici odveć ljubljenoj u snovima, pričama, slikama. I nosi sve pred sobom kolosalni val ljubavi, milosrđa i lojalnosti domovini, ostavljajući plemenite duše koje ispunjava neka otmjena oporost; žal za mirisima znamenite postojbine. Ponosni izdanci Crne Gore u metropolama svijeta.

VESELOST I TOPLINA PRAZNIKA

Sivilo zime u Hesenu zatrpa nebodere, obgrli kitnjasta i moderna zdanja, polegne po parkovima, spusti krila na dokove i šetališta Majne, koja sporim, umirujućim tokom izvija fini ritam i privlači pažnju. Poput velikih, mekanih oblaka, srebrnasti pokrivač lebdi gradom. Probija se tek iskričavi bljesak; odsjaj ušuškanih, svjetlucavih domova decembarskim noćima širi radost praznika, hrleći u topli zagrljaj i darivanje ugođaja posebnog, ljepšeg, nadasve radosnog. Isčekivanja mirišljavih, maštovito ukrašenih paketa, novogodišnjih poklona, dominira dobrim raspoloženjem, uz očaravajuću aromu kuvanog vina s rumom, koje se ispija s guštom, u društvu iznimno dragih, voljenih osoba. Idilična strujanja. Temperamentu Mediteranaca godi praznična razdraganost njemačkih varoši.

Frankfurtske priče

Domovina je kao majka

Ima nečeg tako uzvišenog, lirskog, kada se crnogorska iseljenička sjeta spoji s pjesmom i poezijom zavičaja. Neviđenom silinom probije se oklop uzdržanosti, kao nabujala rijeka koja raznosi branu, razliva se lepeza najfinijih osjećanja ka svom ognjištu, porodici, matici odveć ljubljenoj u snovima, pričama, slikama

žurno doziraju raspoloženje novogodišnjim magičnim noćima. Elegantne toalete, odijevanje sa stilom. Leluja zanos romantike u govoru, gestu, ispijanju crnogorskog ,,Vranca“, osmijehu. Umor s njemačkih bauštela (građevina), odlazi u nepovrat s prvim pomenom Crne Gore. Divna lica umiva blagotvorna svježina. Ushićeni razgovori prijatelja u finim, zrelim godinama, podsjećaju na upečatljive susrete starih ratnika koji desetljećima nijesu gledali odane drugove. A kada krene pjesma ,,Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“ suzni pogledi traže kutak najdražeg, lepršavog plavetnila miljama daleko. Uzbuđenje i damar u zvucima starog kraja ,,Tamo đe ognjišta dime“, obdarenih sjenama djetinjstva, sjećanjima dostojnim najdubljih lirskih uzleta.

pokloni ljubav, uznese vječnu slavu div-junaka, zlatni podsjetnik veličanstvenih pobjeda za slobodu viteške zemlje.

AMANET PREDAKA

I kreće lavina bliskosti, prisnih zagrljaja od Hajle i Durmitora, zdravina valovitih, veselih, planinskih rijeka Tare i Morače. Patriotski huk Limske doline i eho vjetrova s Bjelasice doseže do ravnica, stapa sa Skadarskim jezerom, otiče do Crnogorskog primorja. I uzvratni pozdravi; džinovske plime rodoljublja koje uzdižu talase do lovćenskih visina, herojske prošlosti i časnog bitisanja.

jalnim kvartom lagano klize zagrijane limuzine, ali prijatna toplina obuzima tek kada zapljusne tradicionalna dobrodošlica, gorštački stisak ruke, poljupci, uz delicije starog kraja; priga-

nice i med. Dopadljiva sala restorana ,,Liederbachhalle“, svečano ukrašena državnim zastavama Crne Gore i Njemačke. Dominiraju jarko crveni tonovi ljupkog cvijeta ,,božićna zvijezda“,

Okrijepe se melanholične duše kada prostruje nezaboravne, dirljive riječi markantnog pisca Dušana Kostića: ,,Ako je ljubim, goru moju čarnu, / možda znam zašto ljubim“. Brojne su lijepe gore, ali nijedna nije tako čarna kao matica Crna Gora. Rodoljubive note s dostojanstvenim taktom iseljeničkih srca, atraktivne i čulima stranaca. Druženja dosegnu vrhunac, kada hladne decembarske noći gromovito odjekne ,,Oj, svijetla majska zoro“,

Manifestacija ,,Svi smo mi Crna Gora - bogatstvo različitosti“ daruje uzvišenu dimenziju i naročitu draž, izražen senzibilitet i žarku želju da u mozaiku neizmjernog dobročinstva i filantropije crnogorskog iseljeništva svih nacija i vjera, njihove nedostižne plemenitosti i beskonačne odanosti Crnoj Gori, simbolično pokloni zavičajni buket emocija, bogati plet pjesama, vrsnih stihova najdražih boja rodne grude. Obmotano plaštom nostalgije koji je strastao s njihovim srcima. Slavni crnogorski vojvoda Marko Miljanov, pisac antologijskih djela ,,Primjeri čojstva i junaštva“ i ,,život i običaji Arbanasa“ mudro je isticao: ,,Domovina je isto kao majka. Domovina je vječna, i nju u srce moramo da nosimo, ako smo ljudi i ako smo pravi njeni sinovi“. Amanet predaka i gorostasa naše istorije i kulture, gordo, zanosno i strastveno živi u dijaspori Crne Gore.

(Autor je crnogorski diplomata)

MAJSKE ZORE U DECEMBRU Romori kiša frankfurtska. Rezidenci-

Centar Frankfurta na Majni

DRAGUTINU ĐERKOVIĆU

Pravom patrioti, dobrodušnom i velikom čovjeku, lojalnom, istrajnom i istaknutom članu Demokratske partije socijalista.

Hvala na posvećenom radu na stvaranju i razvoju Podgorice i Crne Gore.

795

ODBOR DPS-a GLAVNOG GRADA PODGORICE

Dana 17. decembra 2022. godine iznenada je preminuo naš voljeni

SAŠA Dušanov KASOM

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 18. decembra od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: supruga ANA, sin ANDREJ, ćerka ALEKSANDRA, sestre TANJA i SANJA, ujaci VESKO i ŽELJKO, tetke DESE, VIDE, BOSE, ĐINA i ZORICA, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka, braća i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina

Dana 17. decembra 2022. preminula je u 89. godini naša voljena

PERSIDA Brankova DAJKOVIĆ

rođena Mašanović

Saučešće primamo dana 17. decembra u gradskoj kapeli u Baru od 10 do 15 časova i dana 18. decembra od 10 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sin DEJAN, ćerke RADOJKA i JADRANKA, snahe NATAŠA i IVANA, unuk MILOŠ, unuka MILICA, sestra JELENA, zaove VASILJKA, MARIJA i praunuci UROŠ, MILA i BALŠA

790

Dana 17. decembra 2022. poslije kraće i teške bolesti preminula je u 64. godini naša draga

SLAVICA Velimirova GVOZDENOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 17. decembra od 11 do 15 časova i dana 18. decembra od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14.30 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: Sestra TANJA, snaha SANJA, bratanac BALŠA, bratanične ALEKSANDRA i NATAŠA, sestrić ALEKSANDAR, sestrična ANA sa porodicom, stric BOŽIDAR i ostala rodbina

SLAVE

Hvala ti na svakoj toploj riječi i osmijehu koji si uvijek imala za nas. Tvoja dobrota se ne zaboravlja. Zauvijek ćemo te čuvati u srcu. ANA sa porodicom 792 Draga

SLAVE

Hvala ti za svu pažnju, ljubav, požrtvovanost i dobrotu kojom si nas darivala. Privilegija je bila odrastati uz tebe. Zauvijek ćemo te čuvati u najljepšoj uspomeni.

Tvoji SAŠA, TAMARA, MILENA, LARA i MARTA 793

778 Posljednji pozdrav dragom ZORANU Tetke: VERA, TANJA, NADA i RADA 770 Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju ZORANU JOVANOVIĆU

Počivaj u miru, plemenita dušo. Porodica pokojnog LJUBA BACKOVIĆA 772

ДРАГАН, сестричина АНА, унучад МАРТИН и НИКОЛИНА и остала родбина ЛЕКОВИЋ и ЛАЗАРЕВИЋ 762

Posljednji pozdrav našem dragom mužu, ocu, svekru i đedu

DIMITRIJU – DILU LEKOVIĆU

Ostaćeš zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji: NATA, DARKO, TANJA, BILJANA, MARTIN i NIKOLINA 789

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

DARKU ČABARKAPI

Počivaj u miru.

ZORAN i LAZARELA 775 Poslednji pozdrav IKI

Bila si deo naših porodica, komšinica, prijatelj, savetnik. Hvala ti za mnogo lepih trenutaka provedenih sa tobom. Počivaj u miru.

Komšinice iz ulaza 103 MIRA BOSANAC sa porodicom i MARICA RADOVANOVIĆ sa porodicom 766

POMENI

Prolaze dvije godine otkako nisi sa nama

ZOKO

Nijesi više dio naših života, ali si i dalje dio naših sjećanja. Po dobru ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava.

Tvoji braća i sestre SLOBODAN, VESKO, SNEŽANA i VINKA 780

Navršava se osam godina od kada nije sa nama, naš dragi

VOJISLAV VOJO JOVETIĆ

Dok živimo, živjeće i sjećanje na tebe. Počivaj u miru.

Tvoja PORODICA 788

40 je dana od smrti našeg dragog oca, brata, svekra i đeda

ĆETKA MACANOVIĆA

Danas ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću. Tvoje postojanje bilo je naša snaga, a tvoje ime veliki ponos. Hvala na svemu.

Tvoji NAJMILIJI    787

Dragom đedu

ĆETKU MACANOVIĆU

Bio si čovjek jakog srca, lakog koraka, nedostižne ljudskosti i najčestitije duše. Čovjek velikih zasluga i još veće skromnosti. Za tebe su sve riječi male. Hvala ti za sve, moj đede.

Unuka NAĐA sa porodicom        786

RAJKO Bogićev FATIĆ

Tata, boli nas isto kao i onog dana kada si nam otišao. Volimo te.

OŽALOŠĆENA PORODICA

769

Godina dana je od smrti našeg dragog MIJA

Sa ponosom ćemo te čuvati u sjećanju.

MLADEN i SONJA IVANOVIĆ

760

Godinu dana od kada nisi sa nama MLADEN ĐUKANOVIĆ

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je neizmjernu prazninu u našim srcima. Sve što bismo rekli malo je za ono što osjećamo. Hvala ti za put koji si nam pokazao i za svu ljubav što si pružao.

Voli te tvoja

784

Supruga GETA i kćerka KRISTINA

Godinu dana od kada nisi sa nama

MLADEN ĐUKANOVIĆ

Oči te ne vide ali duša te osjeća. Za nas si još uvijek tu. U našim mislima, srcu, sjećanju i snovima. Čuvamo sve ono o čemu si nas učio. Volimo te.

Zet IGOR, ćerka ALEKSANDRA, unuke LAURA i LORENA

783

ZLATKO KRALJ

Bio si gospodin u duši, čak i bez odijela, nezavidan, častan. Nisi mogao ni živjeti u nametnutim okruženjima koja nijesu slobodoumna, poštena, kulturna, koja ti nijesu ravna, sada si na boljem mjestu.

Falilo nam je vremena, falio ti je mir u gradu, kako si ga zvao dostojnog života čovjeka... ispunjen, prelijep je zaista... Pozdrave od prijatelja za tebe i iz ,,Mitnice“ prenosim, gdje još uvijek pamte tvoj pozitivizam i poštenje.

Niko, pa ni ti, rođenjem nije mogao birati svoje najrođenije... imao je ko, cijenjen, biti ponosan na tebe, drugi loši, neispunjeni bejahu zavidni tvome liku i harizmi.

Ali ipak sa zrelošću život nas uči mudrosti... hvala ti što si me odabrao prije decenije i po, prije nego sam bila svjesna tvog postojanja, hvala što si vjerovao u sudbinu da ćemo se sresti, što si me mirno čekao...

Puno sam od tebe naučila i još uvijek pamtim i otkrivam suštinu svega što si govorio.

Hvala što si postojao, što sam bila srećna... Hvala za naše male kopije, Ines i Mariju.

Danas u 10 časova ćemo posjetiti tvoj vječni počinak mi koji te volimo.

Tvoja supruga, IVANA KRALJ

767

Četiri su godine prošle bez tebe, BUBA

Bol nije u riječima i suzama već u mom srcu. S ponosom ću njegovati uspomenu na tebe.

Tvoja majka RAJKA 776

Četiri godine bez tebe, BUBA

Vjerujemo da si u boljem i ljepšem svijetu, bez bola i patnje. Ostaje nam da živimo noseći te u srcima.

Tvoji: MLADEN, ADISA, ANASTASIJA, GALE, ALEKSA, DAVID i MAGDALENA 777

Godina dana je od smrti našeg dragog đeda

DRAGUTINA – DRAGA MATOVIĆA

Čuvamo te od zaborava!

Tvoji: MARKO, MARINA i MILENA 765

DRAGINJE – BEBE

Prolazi vrijeme, ali nam još više nedostaješ. Fali nam tvoja mudrost, dobrota i vedrina kojom si sve nas dočekivala. Stalno te pominjemo i čuvamo od zaborava.

Kćerka LJILJANA, unuk MILETA i unuka MILICA 771

Godinu dana je od smrti voljene majke

Prošla je godina dana otkako nam ode na vječni počinak naša voljena

Dana 23. decembra 2022. navršava se godina od kada je na vječni počinak otišao naš voljeni

DRAGINJE ĆOROVIĆ

Hvala ti za ljubav i snagu koju si nam davala, kada nam je bilo najteže. Ljubo i ti ste rane koje nikad zacijeliti neće. Čuvamo Vas od zaborava.

Ćerka VERA DRAGNIĆ 782

Godinu dana od smrti

DRAGINJE ĆOROVIĆ

Dragi Batko, hvala ti za svaki trenutak proveden sa tobom. Otišla si na neko bolje mjesto, kod tvog i našeg Ljuba. Čuvaj ga, a mi Vas nikad nećemo zaboraviti.

Tvoj unuk DRAGAN DRAGNIĆ sa porodicom 781

DRAGINJA – BEBA Minjova ĆOROVIĆ

Dobri naš Batko, bila si ono što je najteže biti, čovjek. Ostaće nam trajno urezana tvoja briga i savjeti za nas, tvoje najmilije. Da istrajemo u mukama koje nam život nepravedno nametnu. Da čuvamo đecu i svoje bližnje kao najveću svetinju ljudskog življenja. Obećavamo ti da te nećemo razočarati i da ćemo nastaviti da baštinimo sve one vrijednosti na koje si bila ponosna čitavog svog života.

Batko, da te pitamo za naše mile oči, našeg i tvog Ljuba. Znamo da neće biti odgovora ostaće samo uzaludno pisanje, pusta želja, vapaj i vrisak do neba.

Najdraži naši, bili ste i bićete dio naših života.

dipl. ing. TOMISLAV ŠAROVIĆ leksikograf i pjesnik

U mrkoj tišini groblja, pored puteljka žalostivim hodom utabana, na jednoj ploči od crnog mermera, slika vječnim snom uklesana. Jer njemu je kamen njegovo djetinjstvo, grobovi njegovih predaka, njegova otadžbina. T. Š.

Tužnog srca supruga DANIELA, ćerka MARIANA i sin NIKOLA

759

Navršava se 15 tužnih godina i 8 mjeseci od kada nijesu sa nama naše drage sestre

Vječno vaši GARAN, ČEČO, JELENA, SONJA, MILENA, MARIJA, VEKI i NINA 773

Godina dana voljenoj ujni i snahi

DULA LEKA

Voljene sestre, uvijek ste u našim mislima, u srcu i duši. Vrijeme je nijemi svjedok naše tihe patnje. Neka vas u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Vaše sestre: RADA, VOJKA, MIKI, JOJA, BRANKA i ĆANA

Godina

dana osamnaest

godina DRAGUTIN LJUBICA MATOVIĆ

Sa ljubavlju koju smrt ne prekida, tugom koju vrijeme ne liječi, ostaćete u našim srcima voljeni, poštovani i nezaboravljeni.

Sin VESKO, ćerka NATALIJA 763

Godina dana osamnaest godina

DRAGINJI ĆOROVIĆ

Bila si dio našeg sretnog djetinjstva i odrastanja. Hvala ti za ljubav i toplinu koju si nam pružala u svakom trenutku provedenom u našoj ujčevini. Vječno zahvalni.

S tugom i ponosom na tebe. ŽIVKOVIĆI 779

768 Dvije godine od smrti našeg voljenog

DRAGUTIN LJUBICA MATOVIĆ

Zauvijek ću Vas se sjećati i čuvati od zaborava. Počivajte u miru.

Ćerka ZORICA sa porodicom 764

Četrdeset je dana od smrti našeg dragog RAJKA FATIĆA

Tvoje veliko srce i dobra duša zaslužuju vječno sjećanje. MAŠO, DACA i JANA ĐUKANOVIĆ 785

NENADA Boškovog JOVIĆEVIĆA

Tuga se ne mjeri riječima, suzama niti vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom. Ponosni na Tebe

Godina

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)

S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORTAL POBJEDE

OBJEKTIV

MALI OGLASI

RAZNO

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović. Tel. 067/579-709, 069/269-550 1

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

KULT

PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank