Dnevni list Pobjeda 19.07.2020. by Pobjeda

Institut za javno zdravlje se priprema za ,,sudar“ sezonskog gripa i korona virusa

Istražitelji tragaju za crvenim „golfom“

STR. 9.

M.BABOVIĆ

Ispred porodičnog restorana „Kod Crnogorca“ na rijeci Cijevni ubijen Saša Klikovac

Nabavljeno 40 odsto više vakcina za gripu nego lani Juče preminula dva pacijenta, 48 novih slučajeva, analiziran 321 uzorak » Na liječenju u Kliničkom centru 29 pacijenata, tri na respiratoru » Virusolog dr Ana Gligić upozorava da su kovid-19 i influenca fatalna kombinacija »

Teške saobraćajne nesreće na putu Nikšić - Danilovgrad i na Brajićima

Posljedice nesreće u mjestu Brlja

Poginule dvije osobe, petoro povrijeđeno

Udes na Brajićima

STR. 6. i 7.

STR. 9.

Glavni odbor SNP-a juče nije razgovarao o načinu izlaska na izbore

INTERVJU: Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a

RAZGOVOR: Velibor Čović, autor filma o sudbini 100.000 izbjeglica koje je 1999. godine primila Crna Gora

Najhumanija i najcrnogorskija priča s kraja prošlog vijeka

Konjević: Nije nam mjesto sa onima koji negiraju nezavisnost Crne Gore

STR. 2. i 3.

POVODI: I pored malog broja turista zabrinjava veliki broj intervencija Uprave za sigurnost

Joković: Ne pregovaramo sa Dakom Davidovićem o izborima

STR. 3.

STR. 13.

Lukšić: Uzrok nesreća na moru je bahato ponašanje mladih

STR. 8.

Politika

Neđelja, 19. jul 2020.

INTERVJU: Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a

Konjević: Nije nam mjesto koji negiraju nezavisnost C Crnoj Gori trebaju promjene jer u ovakvoj politici sa tajkunima, poreskim dužnicima i privilegovanim pojedincima gube obični i normalni građani, a oni su ubjedljiva većina. Želimo jaku Crnu Goru, da prosječna plata bude 700 eura. To će biti naše ključno obećanje u kampanji – istakao je Raško Konjević. Kazao je da su opštinski odbori SDP-a, na samom kraju prikupljanja potpisa za podršku izbornoj listi PODGORICA – Socijaldemokratskoj partiji, sa onima koji negiraju da Crna Gora treba da bude nezavisna, okrenuta zapadnim vrijednostima i dio Evropske unije, nije mjesto u pregovorima – kazao je, u intervjuu Pobjedi, Raško Konjević, zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije i poslanik u Skupštini Crne Gore. Konjević je, na pitanje da prokomentariše to što opozicione partije nijesu pozvale SDP na razgovor o eventualnom jedinstvenom nastupu na izborima, kazao da su u toj partiji „razočarani postupkom nekih opozicionih partija koje slove za građanske, a bliža im je politika DF-a nego SDP-a“. POBJEDA: Kakva je sada pozicija SDP-a, nakon što vas je opozicija isključila iz razgovora? KONJEVIĆ: SDP želi jaku i stabilnu Crnu Goru nakon ovih izbora. Jaku Crnu Goru koja će do 2024. godine obezbjediti prosječnu platu 700 eura. To će biti naša ključna poruka i obećanje u kampanji. Želimo jaku Crnu Goru u kojoj ljudi žive bolje. Da nije korupcije i privilegovanih tajkuna, građani Crne Gore bi i danas imali takve plate. U Hrvatskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj plate su porasle oko 25 odsto od 2016. do 2019, a u Crnoj Gori nominalno 2 odsto, a realno - usljed inflacije – pala je skoro 4 odsto.

Očekujemo od pet do osam odsto podrške na izborima POBJEDA: SDP je najavila samostalan izlazak na izbore. Kakav rezultat očekujete? KONJEVIĆ: Naša ponuda će biti jasna - Jaka Crna Gora. Znamo da će građani da cijene našu politiku koju smo predstavljali u Skupštini. ,,Natjerali“ smo Vladu da nakon godinu konačno predloži Zakon o PIO i tako se popravi izuzetno loš status sadašnjih i budućih penzionera. Nakon našeg upornog zalaganja, povećana je minimalna zarada. Predlagali smo da se ne obračunavaju kamate tokom nedavnog moratorijuma, ali je vlast to odbila i građani će platiti skoro 20 miliona novih

Crnoj Gori trebaju promjene jer u ovakvoj politici sa tajkunima, poreskim dužnicima i privilegovanim pojedincima gube obični i normalni građani, a oni su ubjedljiva većina. Sadašnje stanje želi manjina koja je privilegovana. Je li normalno da direktorica Plantaža dnevno zarađuje 250 eura, mjesečno više od 7.000, a godišnje skoro 100 hiljada eura, a firma ,,grca“ u lošim rezultatima. Mi mislimo da nije i zato su promjene neophodne. Jaka Crna Gora znači da će se naplatiti porezi od povlašćenih tajkuna koji su ,,opustoši-

kamata. Sada predlažemo da se pomogne turistička industrija, koja je najugroženija kovid krizom, kroz garantnu šemu gdje bi turistički poslenici dobili kredite sa kamatom ispod 3 odsto i ročnošću više od pet godina, kao i da se smanji stopa PDV na ugostiteljstvo i turizam sa 21 na 7 odsto. Taj naš prijedlog iz maja dobio je evropsku potvrdu – to su uradile Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Belgija, Bugarska, Kipar, Češka, Grčka, Litvanija, ali DPS, SD, BS to odbijaju. Kod nas, nažalost, samo 20-ak privilegovanih hotelijera mogu imati stopu od 7 odsto, a svi drugi, njih više od četiri hiljade ugostitelja,

li“ dobar dio imovine građana; znači da će se nemilosrdno obračunati sa korupcijom koja siromaši obične ljude i preduzetnike koji žive od svoga rada i plaćaju poreze... Jaka Crna Gora treba i da bi se ispravila nepravda da građani postaju ,,robovi“ banaka i njihove pohlepe za visokim kamatama i profitom. Ne zaboravite da će se samo za tri mjeseca moratorijuma bankama platiti skoro 20 miliona eura novih kamata. Ovo je naša vizija Crne Gore nakon izbora. Nama, sa onima koji negiraju da Crna Gora treba da bude nezavisna, okre-

doživljavaju nepravdu. Na većinu naših prijedloga vlast je govorila da su populistički. Ali su zato zaćutali kada su neke od najjačih ekonomija - Njemačka, Austrija ili turističkih država kao Grčka, smanjile poreze. Tako je SDP dobio evropsku potvrdu za svoje prijedloge jer su usmjereni prema običnim ljudima i privrednicima koji nijesu tajkuni koji su ,,opustošili“ imovinu građana, duguju poreze i traže privilegije. Izlazimo samostalno, kao i 2016 godine. Očekujemo rezultat od 5 do 8 odsto. Na izborima 2016. smo imali 5,2 odsto, a na predsjedničkim 2018. - 8,3 odsto. Istraživanja koja su rađena u posljednja dva mjeseca, od više agencija, daju jasnu sliku da je naš cilj realan i ostvariv.

nuta zapadnim vrijednostima i dio Evropske unije, nije ni mjesto u pregovorima. Razočarani smo postupkom nekih partija koje slove za građanske, a bliža im je politika DF-a nego SDP-a. POBJEDA: SDP je pokušavala ranije da okupi dio opozicije. Pregovarali ste i potpisivali sporazume sa Demokratama, Urom, Demosom…potpisali ste i Sporazum za budućnost. Jesu li ti raniji pokušaji SDP-a da napravi jedinstvo sa opozicionim strankama koje se programski razli-

DNP poziva opoziciju da „prihvati ruku dogovora

Gvozdenović: Posebnu pažnju Jedinstvena opozic ćemo pokloniti penzionerima obaveza i odgovor Poruka političkog direktora Demokratske partije socijalista

On je juče imao sastanak sa predsjednicima komisija za penzionere iz Podgorice, Bara, Berana, Bijelog Polja, Rožaja, Kolašina i Pljevlja.

M.B.

PODGORICA - Politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović je istakao da će unapređenje kvaliteta života penzionera zauzeti važan dio u izbornom programu DPS-a Crne Gore, partije koja, kako je dodao, svoju građansku politiku sprovodi kvalitetno, uvažavajući svaki segment društva, uz posebnu pažnju prema potrebama penzionera.

Branimir Gvozdenović

- Na sastanku je konstatovano da je dosadašnji rad Vlade Crne Gore na visini

zadatka kada je u pitanju ova osjetljiva kategorija društva koja zaista zavre-

đuje posebnu pažnju. U prilog tome najbolje govori prijedlog izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji će ubrzo biti razmatran u Skupštini Crne Gore, a koji će znatno uticati na kvalitet života penzionera u Crnoj Gori. Nastaviće se dobra socijalna politika, kao i do sada, kako bi se i u narednom periodu penzionerima omogućilo rješavanje stambenog pitanja, ali i drugi servisi (dnevni centri, domovi za stara lica, gerontodomaćice) koji značajno unapređuju uslove života ove populacije - navodi se u saopštenju DPS-a. K. J.

PODGORICA – Formiranje jedinstvene opozicione liste predstavlja obavezu, odgovornost i imperativ pred svim crnogorskim građanima koji žele demokratske promjene u Crnoj Gori, poručili su iz Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP). Kako su saopštili, ta stranka i DF u cjelini su prihvatili sve uslove koje su im drugi opozicioni parlamentarni subjekti postavili kako bi došlo do objedinjavanja, ali, nažalost, to se još uvijek nije desilo. - Predsjedništvo DNP-a zato upućuje poziv već formiranim opozicionim koalicijama da još jednom razmisle, i prihvate ‘ruku dogovora’ da bi se svi našli na jedinstvenoj opozicionoj li-

Milan Knežević

sti i ispunili očekivanja građana - navodi se u saopštenju. DNP, kako su kazali, još jednom ukazuje na činjenicu da ne postoji nijedan razlog – ni ideološki, ni vjerski, ni nacionalni, kao ni personalni, koji bi mogao predstavljati stvarnu prepreku za formiranje snaž-

Politika

Neđelja, 19. jul 2020.

a“

iciona lista rnost svih ne opozicione liste. Navodi se da je na sjednici Predsjedništva DNP-a istaknuto da upravo evropski standardi, na koje se, načelno, svi iz opozicije i pozivaju, prepoznaju formiranje opozicionih saveza od već postojećih, ideološki različitih koalicija, što se u većini slučajeva potom i potvrdilo kao dobitna kombinacija. - Apostrofirana je i činjenica da je do predaje lista ostalo bezmalo dvadeset dana, i da još nije kasno da opozicioni subjekti, koji su odbili prijedlog DF-a za jednom opozicionom listom, promijene svoj stav, zbog čega ih DNP, u ime, i u interesu svih građana Crne Gore koji očekuju demokratske promjene, poziva da to i učine - rekli su iz DNP-a. K. J.

snovana na zakonima i realnu procjenu struke da li kampanja može da ugrozi zdravlje građana i širenje zaraze. Svakako za te odluke neko mora da preuzme odgovornost. Struka mora dati preporuku mimo političkog uticaja, ali i nositi javnu odgovornost za to. SDP, kao državotvorna partija sa iskustvom od 30 godina političkog djelovanja, odnosno naši opštinski odbori, na samom su kraju procedure prikupljanja potpisa za podršku listi SDP-a jer smo aktivnost počeli odmah nakon raspisivanja izbora. POBJEDA: Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije više puta je slao političke poruke građanima da ne glasaju za vlast. Kako gledate na to, je li se, po Vama, SPC uključila u predizbornu kampanju, kako tvrdi DPS? KONJEVIĆ: Vjerske zajednice moraju ostati van politike, njima nije zadatak da pozivaju građane da glasaju za jednu ili drugu političku opciju. U sekularnoj državi se zna što radi država, kakva je uloga političkih partija, a jasna je i uloga vjerskih zajednica koja se očituje u duhovnoj sferi koja ne podrazumijeva politiku, posebno onu dnevnu, koja je u funkciji izbora i raznih izbornih kombinatorika. Vjerske zajednice moraju da uvažavaju državu u kojoj djeluju, ali država, takođe, mora da poštuje te vjerske zajednice. Samo tako možemo imati normalno građansko društvo okrenuto boljem životu svakog građanina. Promjena lošeg stanja u društvu i evidentno loše politike, mora biti na konceptu jačanja, a ne slabljenja državotvorne i evropske politike, i to je zadatak političkih subjekata, a ne bilo koga drugog u Crnoj Gori, niti bilo koje političke i državne adrese van Crne Gore. Ivana KOPRIVICA

Joković: Ne pregovaramo sa Dakom Davidovićem o predstojećim izborima

Sa Ujedinjenom Crnom Gorom i Radničkom partijom imamo korektne odnose i komunikaciju, ali to ne znači da smo dogovorili koalicioni nastup, niti da odbacujemo takvu opciju - rekao je Joković PODGORICA – SNP nema nikakvih razgovora, ni dogovora sa biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem o nastupu na izborima. Sa Ujedinjenom Crnom Gorom i Radničkom partijom imamo korektne odnose i komunikaciju, ali to ne znači da smo dogovorili koalicioni nastup, niti da odbacujemo takvu opciju – kazao je za Pobjedu Vladimir Joković, predsjednik SNP-a. Joković je to rekao komentarišući medijske navode da SNP, UCG, Radnička partija i dio nezavisnih poslanika pregovaraju o formiranju „Narodnog pokreta“, u što je, prema pisanju medija, uključen i Davidović kao mogući nosilac liste. Lider SNP-a rekao je da će o načinu izlaska na izbore odlučiti Glavni odbor naredne sedmice, a da je juče održana elektronska sjednica tog partijskog tijela, na kojoj, kako je kazao, nije bilo riječi o izbornom nastupu.

D.M.

kuju od vas, bili gubljenje vremena i energije za Vašu partiju, ali i birača? KONJEVIĆ: SDP je uvijek, u svojih 30 godina djelovanja, nosio progresivne ideje. Devedesetih kada smo bili za nezavisnu građansku, multietničku Crnu Goru sa nama su jedino bili crnogorski liberali. DPS nas je nazivao izdajnicima. Ali, mi smo vjerovali da Crna Gora mora da bude slobodna, nezavisna, demokratska, štiti prava manjinskih naroda i vjeruje u svoju evropsku perspektivu. DPS je desetak godina nakon toga prihvatio naše programske vrijednosti i nama je drago zbog toga. Isto kao tada, vjerovali smo da naše ideje svojom superiornošću mogu da uvjere i druge partije u opoziciji da samo slobodna, evropska, građanska i jaka Crna Gora treba da bude opredjeljenje svih. Imali smo dobru i iskrenu namjeru. Nijesmo u ovom trenutku uspjeli, ali to je politika. POBJEDA: Kako će izgledati predizborna kampanja ako se nastavi širenje korona virusa i kako je moguće u ovakvoj situaciji prikupljati potpise i održati izbore? KONJEVIĆ: To pitanje SDP uporno postavlja nadležnim institucijama. Mi mislimo da zdravlje građana mora da bude na prvom mjestu i da je zdravlje važnije od bilo kakve političke kampanje i izbora. Ali o tome treba da odluči struka. Prije svega, DIK i nadležne zdravstvene insitucije u skladu sa zakonima Crne Gore, Zakonom o izboru odbornika i poslanika, i o zaraznim bolestima. Ne smije trka za izborima da nas učini neodgovornim da politička kampanja koja je počela doprinese širenju zarazne bolesti, kao što je to bio slučaj u nekim zemljama u regionu. SDP traži jasna pravila za-

Glavni odbor SNP-a juče nije razgovarao o načinu izlaska na izbore

Vladimir Joković

- Nijesmo razgovarali o nastupu na izborima, već o tome da opštinski odbori počnu proceduru predlaganja kandidata za poslanike i odbornike u opštinama gdje će biti održani izbori – rekao je Joković.

GOV.ME / B.Ć.

sa onima Crne Gore

Miodrag Daka Davidović

Održan sastanak Force, Albanske alternative, Demokratskog saveza u Crnoj Gori, Albanskog demokratskog saveza, Pokreta Perspektiva i Unije Tuzi

Dogovorili zajednički nastup na izborima ULCINJ - Nova demokratska snaga Forca, Albanska alternativa, Demokratski savez u Crnoj Gori, Albanski demokratski savez, Pokret Perspektiva i Unija Tuzi juče su dogovorili zajedničko

Sa sastanka

učešće na predstojećim parlamentarnim izborima. Sastanak je organizovan na inicijativu Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori u hotelu „Mediteran“ u Ulcinju. Sastanku nijesu prisustvova-

li predsjednici Demokratske stranke i Demokratske unije Albanaca. Učesnici su pozvali i one koji nijesu bili prisutni da se pridruže ujedinjenju. Nacionalni savjet će se, kako se navodi u saopštenju, narednih dana zalagati da oživi ova namjera za ujedinjenje nacionalnih subjekata u budućim političkim izazovima. R. P.

Istakao je da Glavni odbor odluku o eventualnom koalicionom nastupu na izborima mora da donese dvotrećinskom većinom, dok o samostalnom izlasku odlučuje prostom. - Čim se Predsjedništvo i Izvršni odbor budu „primakli“ odluci, odmah ćemo organizovati sjednicu Glavnog odbora. To će biti sigurno naredne sedmice i van Podgorice – rekao je Joković. Kazao je da nema mimoilaženja u partiji. - Nema razlike u mišljenjima. Imamo ujednačne stavove o tome da bi najbolje bilo da sa opozicionim partijama koje nijesu već odlučile o načinu izlaska na izbore, stvorimo najširi savez. Ako, međutim, ne bude veće koalicije, spremni smo za samostalni na-

stup – kazao je Joković. Prema njegovim riječima, samostalni nastup bi bio najbolji za „uskopartijske interese“. - Ima prijedloga u partiji da SNP treba da izmjeri snagu na izborima i samostalno nastupi, s obzirom na to da ima pozitivan trend i da nam se vraćaju stari članovi. Da nije dešavanja vezanih za Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da gledamo samo uskopartijske interese, izašli bismo sami na izbore – kazao je Joković. Pojedini mediji ranije su objavili da bi okosnicu „Narodnog pokreta“ činili potpisnici sporazuma „Da svako ima“, koji su SNP, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija i Posebni klub poslanika, formirali 1. maja I. K. prošle godine.

Reagovanje DPS Petrovac i Buljarica na saopštenje Demokrata

„Kuvar Radović je zamutio opasnu čorbu“ PODGORICA – Da Krsto Radović potiče iz časne porodice to nikad nijesmo dovodili u pitanje. Međutim, on nije samo obrukao svoju porodicu, nego čitavo mjesto i svoje Paštroviće. Uspio je da posvađa rođake, kumove i komšije. Jes da je po obrazovanju kuvar, ali je ovog puta zamutio opasnu čorbu, poručili su iz Mjesnog odbora DPS Petrovac i Buljarice. Reagovali su na izjavu predsjednika MO Petrovac/Buljarica Demokrata Željka Bjelicu koji je naglasio da Radović iza svega što je uradio stoji svojim i imenom svoje časne porodice. Bjelica je to izjavio nakon što su iz DPS-a Petrovac i Buljarica saopštili da odbornik Demokrata Krsto Radović svakodnevno iznosi neistine o građanima iz Petrovca. -Drago nam je, što u Vašem od-

govoru nijeste ništa demantovali iz našeg saopštenja jer svi odlično znamo da je sve što smo napisali gola istina! Znate vi da mi imamo što da tražimo u Petrovcu i Buljarici. O tome nam govore vaši glasači. Prevareni glasači iz Buljarice kojima ste obećali sve i svašta – od puteva i trotoara do kanalizacije i ostalih infrastrukturnih projekata. Ako ste zaboravili pogledajte snimke sa vaših skupova u Buljarici, mada Vas vaši bivši članovi svakodnevno podsjećaju na program i na to koliko ste ga ostvarili-dodaju iz DPS-a. Kako naglašavaju, prethodna vlast ostaće upamćena po tome da nije ništa uradila za Petrovac. -Maske su pale i vrijeme je da Vas šire upoznaju, pošto se u Petrovcu svi dobro znamo- poručuju iz DPS-a. K. J.

Ekonomija

Neđelja, 19. jul 2020.

Ugovorena i druga faza uređenja Đalovića pećine

Vlada izdvaja 2,6 miliona eura

PODGORICA - Vlada Crne Gore izdvojiće 2,6 miliona eura za realizaciju druge faze uređenja unutrašnjosti Đalovića pećine sa pratećim objektima na ulazu, za koju su juče ugovor potpisali Uprava javnih radova i najpovoljniji ponuđač u postupku javne nabavke, podgoričko preduzeće „Permonte“.

- Izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao. Radovi obuhvataju montažu namjenskih staza i postavljanje specijalnog osvjetljenja, kako bi unutrašnjost pećine bila dostupna turistima, uz istovremeno očuvanje njenih izuzetnih prirodnih vrijednosti i ukrasa. Takođe, planirani objekti predstavljaju izlaznu stanicu žičare, sa koje će posjetioci posebnom stazom ulaziti u pećinu - piše u saopštenju službe za odnose sa javnošu Vlade. Prva faza uređenja pećine i izgradnje servisnih objekata ispred nje krajem marta ugovorena je sa kompanijom „Novi Volvoks“, a vrijednost tog dijela posla je dva miliona eura.

- Turistička valorizacija Đalovića pećine predstavlja jedan od najvrijednijih projekata Vlade Crne Gore, koji će u potpunosti izmijeniti ovaj dio bjelopoljske opštine i učiniti ga prepoznatljivim u regionu i Evropi. Ugovorena vrijednost svih radova iznosi oko 23 miliona eura - navode u saopštenju. U toku su asfaltiranje i drugi završni radovi na oko 5,7 kilometara dugom putu Bistrica - Manastir Podvrh, kao i izgradnja žičare do Đalovića pećine. - Za potrebe kompleksa izgrađena je nova trafostanica u vrijednosti od 1,2 miliona eura, sa kompletnom pratećom elektro-infrastrukturom. Započeta je i izgradnja novog mosta na Bistrici, kao dio rekonstrukcije dionice od Gubavča do Bistrice, a ugovorena je i izrada tehn i č ke d o k u m e n t a c i j e i izgradnja centra za posjetioce na obali Bistrice. Realizacija ovog kapitalnog projekta omogućiće otvaranje novih radnih mjesta i dati snažan podsticaj privrednom razvoju čitavog sjevernog regiona - poručuju iz Vlade. K. J.

Servisni objekat ispred Đalovića pećine

Zbog korona virusa kroz Sozinu prolazi manje turista

Prihodi umanjeni za 30 odsto

PODGORICA – Korona virus uticao je i na poslovanje tunela Sozina koji bilježi manji promet vozila u odnosu na isti period prošle godine, rekao je direktor ,,Monteputa“ Jonuz Mujević i naveo da su i finansijski prihodi značajno manji u odnosu na lani. Za Novu M je istakao da je kroz Sozinu od početka godine prošlo gotovo 914 hiljada vozila što je 32 odsto manje u odnosu na godinu ranije. Zato su i prihodi značajno manji. - U ovoj godini smo prihodovali tri miliona 261 hiljadu 239 eura i to je je za 30 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Prošla godina je zaista bila rekordna. Mi smo i početkom januara i februara bilježi-

Naplatna rampa na ulazu u Sozinu

Jonuz Mujević, direktor Monteputa

li dobar rast prometa. Imali smo najavu da će i ova godina biti dobra ali korona je učinila

svoje i tu smo gdje smo - rekao je Mujević. Istakao je da je kroz tunel

zabilježeno i manje prolaza autobusa i šlepera. - Mi smo prošle godine u ovom periodu imali približno deset i po hiljada vozila dnevno a u ovom mjesecu za 15 dana taj promet je šest i po hiljada. Ovaj pad se sada bilježi zato što, zbog zatvaranja granica, nemamo priliv građana van Crne Gore - naveo je on. Opravdana su, kaže Mujević, očekivanja građana da se cijene za prolazak kroz tunel Sozina smanje. Međutim, pojašnjava da je cjenovna politika u nadležnosti Vlade, a preduzeće na čijem je čelu samo je sprovodi. - Ne vidim opravdani razlog da se u ovoj godini, iako građani to sa pravom očekuju, cijene smanjuju - rekao je Mujević. K. J.

Ugostitelji nelegalno posluju i u vrijeme pandemije

Svetlana Šljivančanin

Za sedam dana više od 20.000 eura kazni PODGORICA - Uprava za inspekcijske poslove izrekla je više od 20 hiljada eura kazni nakon stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. Ovo je za TVCG izjavila glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin. Istakla je da zbog nastale situacije, određeni ugostitelji pribjegavaju i nelegalnom poslovanju. - Otpočinju djelatnost bez odobrenja za rad i ne izdaju fiskalne račune. To su primijetili naši gosti, odnosno korisnici usluga pa nam to često i prijavljuju. Od kada je stupio na snagu ovaj zakon odnosno izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, znači, evo skoro nedjelju dana, izdali smo ukupno 21.550 eura novčanih kazni zajedno sa kolegama iz Inspekcije rada koji su evo dva dana u zajedničkim akcijskim aktivnostima posebno u Podgorici kazala je Šljivančanin. K. J.

Turizam

Neđelja, 19. jul 2020.

AKTUELNO: Turističko naselje Ada Bojana ima deset puta manje gostiju nego lani

Važan je svaki cent kako bi se preživjela ova godina PUSTO I U JULU: Nudistička plaža na Adi Bojani

PODGORICA - Jedan od bisera crnogorske turističke ponude, ostrvo Ada, u delti rijeke Bojane kod Ulcinja, ove godine zbog situacije sa pandemijom korona virusa zjapi prazno. Dok je prošle godine u ovo vrijeme nudističko naselje Ada Bojana bilo popunjeno i do 80 odsto, ove godine ih je deset puta manje, odnosno nekih 40-ak gostiju. Direktor ovog naselja Milorad Mujo Miličković nada se da će se nešto promijeniti, situacija sa virusom ,,srediti“ i da će u avgustu biti ispunjene brojne rezervacije, koje im još nijesu otkazane. Sada im je kaže važan svaki cent, jer treba ,,preživjeti“ ovu tešku godinu. Cijene koje su i prošle godine bile povoljne ,,spustili“ su 25 odsto.

Imamo 40 gostiju. Dolaze iz Ukrajine, Bjelorusije, Češke, Njemačke, a ima i domaćih turista i Rusa koji imaju svoje nekretnine i dođu vikendom da borave kod nas. Ne možemo reći da nijesmo zadovoljni znajući da u drugim primorskim mjestima u Crnoj Gori nema nikog. Rezervacija imamo mnogo , ali ne znamo šta će biti, kaže Milorad Miličković Podgoričani, ali su većinom u privatnim vikendicama kojih na Adi ima u velikom broju. Miličković kaže da na ovom dijelu naše obale preferiraju nudisti i da rijetko dolaze porodice, dok naši turisti ne žele da se sretaju sa ,,golaćima“. - Svi domaći pitaju, oćemo li naići na nudiste, a strance to ne zanima. Nudisti se šetaju kroz naselje, a naši turisti se trude da ih mimoiđu. Ne možemo da odredimo put kuda će ko da ide na plažu - kazao je

Miličković. Osim vikenda, očekuju da i radnim danima imaju posjetu, što zavisi od stranih turista. - Prošle godine su nam dominantni gosti bili iz Češke, Njemačke i gosti iz Srbije. Bez njih je teško raditi - kazao je Miličković. On smatra da, ako se nastavi ovako i granice budu zatvorene, a inostrane kompanije ne mognu ,,dići“ svoje čartere, biće teško. - Sve opet zavisi od situacije. I

kod nas je u Crnoj Gori situacija što se tiče korona virusa sve teža i teža - kazao je Miličković. Posljednjih godina broj gostiju je bio u porastu. Sve je više bilo gostiju sa zapadnoevropskog tržišta pa je tako popunjenost u ovo vrijeme bila i do 80 odsto. Zadnjih godina su i renovirali kapacitete. - Sve kućice su renovirane, sobe, namještaj, kupatila i balkoni. Od temelja do krova - kazao je Miličković.

Kada je ova situacija u pitanju dosta im pomaže Investicioni razvojni fond. Prijavili su se za kredit koji je po njegovim saznanjima odobren i koji će im dobro doći. Imaju 46 zaposlenih, koje treba zadržati. Bez obzira na manje gostiju oni rade. Imaju mnogo punktova, tako da ima posla.

SITUACIJA

- Plašimo se i da se granice između crnogorskih gradova zatvore. Svaki cent je sada bi-



tan. Prikupi se malo sa plaže, malo sa rampe, malo iz restorana, iz auto-kampa. Treba izdržati ovu sezonu. Mi smo obično do 15. oktobra otvoreni. Volio bih da tako i ostane i ove godine. Samo da ima gostiju, a nadam se ako situacija sa virusom bude bolja da će ih biti u septembru kako bi kompenzovali nekako jun i jul koji su bili loši - nada se Miličković. Turista koji jednom dođe, na Adu, dolazi uvijek. Zaljubi se u ovo mjesto. Da nema pandemije za posjećenost ne bi brinuli. Tu su prošlih godina bili i konji, potkovani, da se jašu na pijesku i da na svojim leđima nose duž plaže ljubitelje jahanja. Najljepše šetnje konjima su kada sunce zalazi, onda kada se priroda igra sa bojama. Ove godine nema ni njih, ne isplati se angažovati ih. Ono po čemu je u posljednje vrijeme sve poznatija Ada Bojana je kajt-surfing, odnosno, upravljanje zmajem na vodi. Zbog „dobrog“ vjetra, kako kažu, iskusni kajtaši, već dugi niz godina Ada Bojana je „prijestonica“ surfera na Jadranu i može stati rame uz rame sa Kanarskim ostrvima, Havajima, Portugalom, ili Egiptom, gdje su ovi sportovi i najpopuN.K. larniji.

GOSTI

- Imamo goste iz Ukrajine, Bjelorusije, Češke, Njemačke, domaće goste i Ruse koji imaju svoje nekretnine i dođu vikendom da borave kod nas. Ne možemo reći da nijesmo zadovoljni znajući da u drugim primorskim mjestima u Crnoj Gori nema nikog. Mi sada imamo 40 gostiju. Rezervacija imamo pozamašno, ali ne znamo šta će biti. Zbog novonastale situacije ne znamo koji će broj tih rezervacija biti ispunjen - kaže za Pobjedu Miličković. Ipak optimista je i smatra da će se popunjenost u avgustu poboljšati. On napominje da su prve goste primili još 1. juna. - Imali smo goste iz Njemačke. Neke rezervacije smo morali da ispoštujemo i jednom kad otvorimo više ne zatvaramo kazao je Miličković ističući da od tada imaju stalno ponekog, nikada nije bilo prazno. Vikendom, kako ističe, dolaze

Milorad Mujo Miličković

Cijene smanjili za 25 odsto Kao i u ostalim hotelima u Crnoj Gori ove godine i turističko naselje Ada Bojana nudi akcije. - Cijene su smanjenje 25 odsto u odnosu na prošlu godine i dajamo jedan dan gratis ko boravi 10 dana. To je akcija koju smo odredili do kraja jula, a najvjerovatnije ćemo je produžiti i u avgustu i taj postotak povećavati - kazao je Miličković precizirajući da je sada cijena polupansiona sa doručkom i večerom za dvoje 60 eura.

JOŠ UVIJEK PRAZNO: Naselje Ada Bojana

Odluka britanskog niskobudžetnog prevoznika Jet2

Odgođeni letovi za Tivat i Zadar PODGORICA - Niskobudžetni prevoznik Jet2, koji je ovog ljeta trebalo da počne usluge iz Londona i Mančestera prema Tivtu i Zadru odgodio je pokretanje ruta do naredne godine. - Letovi su prvobitno bili planirani za 21. maj, ali su odgađani

nekoliko puta - piše Ex-Yu Aviation News. Letovi između Mančestera i Tivta treba da počnu 2. maja naredne godine, a 20. maja slijede Stansted - Tivat, dok od Mančestera i Londona do Zadra treba da počnu 23. maja.

K. J.

Društvo

Neđelja, 19. jul 2020.

Donacija njemačke kompanije ,,DIAGENICS“ u vrijednosti od 18.000 eura

Institut za javno zdravlje apeluje da jednostavne mjere veoma smanjuju rizik i sm

Nabavljeno 40 odst više vakcina protiv Dr Nemanja Radojević, ministar Osman Nurković i Ernest Kapetanović

KCCG dobio brze testove na korona virus PODGORICA - Njemačka kompanija ,,DIAGENICS“ je posredstvom Ministarstva saobraćaja donirala Kliničkom centru Crne Gore brze testove na kovid-19 čija je nabavna vrijedost oko 18.000 eura. Donaciju je pomoćniku direktora KCCG Nemanji Radojeviću juče uručio direktor kompanije ,,DIAGENICS“ Ernest Kapetanović u prisustvu ministra Osmana Nurkovića. - Koristimo priliku da se zahvalimo kompaniji ,,DIAGENICS“ i Ministarstvu saobraćaja na vrijednoj donaciji našoj ustanovi koja će doprinijeti da bezbjednije liječimo, ne samo oboljele od kovida-19, već i sve osiguranike kojima je u ovim izazovnim vremenima za čovječanstvo neophodna zdravstvena zaštita. Ovaj čin je dokaz da crnogorska dijaspora nije zaboravila svoju domovinu i da brine za svoj narod - navodi se u saopštenju. K. J.

Stigao generator za potrebe Centra za nuklearnu medicinu

Scintigrafska ispitivanja ponovo u KCCG PODGORICA - U Centru za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i radioterapiju ponovo se sprovode scintigrafska ispitivanja pacijenata koja su bila obustavljena u martu. Dobavljač Kliničkog centra Crne Gore koji je u obavezi da isporučuje generator ovoj ustanovi za potrebe Centra za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i radioterapiju koji je neophodan za scintigrafska ispitivanja, uspio je juče da realizuje njegovu nabavku. - Koristim priliku da u ime Centra za nuklearnu medicinu obavijestim crnogorsku javnost da smo uspjeli da obezbijedimo generator za potrebe našeg Centra a koji se koristi za scintigrafska ispitivanja koja su usljed globalne pandemije korona virusa morala biti obustavljena od kraja marta ove godine - saopštila je Ljiljana Bojić, načelnica Centra za nuklearnu medicinu Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG. Pacijentima se od danas sprovode scintigrafska ispitivanja a dr Bojić je najavila da će Centar u narednom period raditi pojačanom dinamikom. - Centar za nuklearnu medicinu će u predstojećem periodu raditi u pojačanom tempu i sa pojačanom dinamikom i nastojaćemo da listu čekanja, koja je opravdano napravljena, riješimo u što je moguće kraćem vremenskom roku. Naravno, prioritet će nam biti onkološki pacijenti a zatim i svi ostali koji su na listi

Dr Ljiljana Bojić

čekanja - ističe Bojić. Iz KCCG podsjećaju da zbog pandemije i aktuelne epidemiološke situacije širom planete i obustavljenog vazdušnog saobraćaja, dobavljač nije bio u mogućnosti da redovno isporučuje generator. Ističu da je snabdijevanje radioaktivnim materijalom u vrijeme pandemije globalan problem i da se svi centri za nuklearnu medicinu, koji zavise od uvoza generator, suočavaju sa problemom njegove nabavke. - Naglašavamo da nabavka i isporuka potrošnog materijala za Centar za nuklearnu medicinu je specifična i veoma zahtjevna, jer se radi o uvozu radioaktivnog materijala a sprovodi se optimalno avio-saobraćajem. Nuklearno-medicinske procedure se sprovode strogo planski zbog specifičnosti rada sa otvorenim izvorima jonizujućeg zračenja i generator se mora isporučivati pravovremeno i po ustaljenoj dinamici, odnosno, na 15 dana - zaključuju iz KCCG. K. J.

Na pitanje da li oboljeli i/ili oni koji su preležali kovid- 19 mogu da se vakcinišu protiv sezonskog gripa, epidemiolozi odgovaraju - obavezno! Naglašavaju da to posebno važi za one koji se nalaze u rizičnim kategorijama od razvoja komplikacija i najtežih ishoda PODGORICA - Epidemiolozi Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) u ovom trenutku ne mogu da predvide kada se može očekivati vrhunac epidemije, niti jenjavanje, saopšteno je iz te institucije Pobjedi. Oni su kazali da se na teritorijama pojedinih opština vidi jasan pad novooboljelih po danima, dok se istovremeno u drugim registruje povećanje broja novooboljelih. - Kumulativno gledano, u ovom trenutku ukupan broj oboljelih pokazuje dalji rast, ali dinamika širenja oboljenja pokazuje blago usporavanje, koje vrlo lako i brzo može da se promijeni ako se mjere popuste ili ako oslabi njihovo sprovođenje i pridržavanje preporuka i mjera na terenu, objasnili su iz IJZCG.

LaKo se širi

Novi korona virus se veoma lako širi, a s obzirom na broj identifikovanih kontakata, u Institutu očekuju još novootkrivenih slučajeva. Na pitanje kolika je stopa hospitalizacije, stručnjaci odgovaraju da se u Crnoj Gori bilježe nešto niže vrijednosti nego u okruženju, što je vrlo vjerovatno posljedica obolijevanja u mlađim dobnim skupinama. - Ta vrijednost trenutno kod nas iznosi 8,7 odsto laboratorijski potvrđenih slučajeva. Udio hospitalizovanih slučajeva se značajno razlikuje od države do države, što je posljedica različitih protokola za hospitalizaciju. U nekima se kreće i do 20 odsto oboljelih – objašjavaju iz Instituta. Oni ističu da će se taj broj povećavati kako broj oboljelih bude rastao, a da se očekuje da odnos hospitalizovanih i oboljelih bude više manje konstantan.

PriPreme za griP

S obzirom na to da se vrijeme epidemije sezonskog gripa

približava, počele su i procedure oko nabavke vakcine za grip. Potpisan je ugovor za 31.000 doza, što je više od 40 odsto u odnosu na godinu ranije. Sve ove aktivnosti su u nadležnosti zdravstvene ustanove Apoteke Crne Gore „Montefarm“, saopšteno je iz IJZCG. Na pitanje da li oboljeli i/ili oni koji su preležali kovid-19 mogu da se vakcinišu protiv sezonskog gripa, epidemiolozi odgovaraju „Naravno da da!“ Naglašavaju da to posebno važi za one koji se nalaze u rizičnim kategorijama od razvoja komplikacija i najtežih ishoda – ako su stariji od 65 godina, imaju neko hronično oboljenje ili su zbog posla koji obavljaju u većem riziku od inficiranja. Posebno rizične grupe za razvoj komplikacija gripa i infekcije novim korona virusom su skoro idetnične tako da bi zajednička infekcija sa ova dva virusa u rizičnim kategorijama nosila višestruko veću opasnost od komplikacija i tragičnih ishoda. - Samim tim imperativ je zaštititi ove grupe, kao i sva druga lica u riziku, koliko god je to moguće opštim mjerama prevencije i vakcinom protiv gripa – upozoravaju iz Instituta. Oni su saopštili da prvi podaci iz najvećeg broja studija sprovedenih u svijetu ukazuju da je imunitet protiv novog korona virusa kratkotrajan tamo gdje postoji, te da je vrlo vjerovatno da će i oni koji su infekciju preležali i razvili antitijela u nekom narednom periodu postati ponovo osljetljivi. Slična situacija je karakteristična i za druge respiratorne patogene uključujući i grip.



ukupan broj oboljelih raste: IJZCG

Preminula dva pacijenta, 48 novih slučajeva Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče do 17 sati završile su PCR analizu 321 uzorka na novi korona virus, među kojima je 48 rezultata bilo pozitivno. Kako je saopšteno iz te zdravstvene ustanove, novooboljeli su iz Podgorice 16, Budve 10, Bijelog Polja šest, Berana i Bara po četiri, Cetinja tri, Rožaja dva, Herceg Novog, Danilovgrada i Kotora po jedan zaraženi. - Prijavljena su još dva smrtna slučaja kod dva kovid-19 pozitivna pacijenta koji su liječeni u KCCG i Opštoj bolnici u Beranama. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna od kovida-19 je 21 - navodi se u saopštenju IJZ-a. Ukupan broj sprovedenih PCR testova u Crnoj Gori je 28.912, a ukupan broj aktivnih slučajeva kovida-19 u Crnoj Gori je 1.664. K. J.

- S obzirom na to da imaju iste načine širenja, iste rezervoare i ista tzv. ulazna vrata infekcije i novi korona virus i virus gripa mogu istovremeno da izazovu infekciju, te da u sadejstvu izazovu još veća oštećena na plućnom tkivu nego što bi ovi virusi pojedinačno bili u stanju to da urade – naglasili su epidemiolozi. Oni su kazali da su na svu sreću i opšte mjere prevencije iste pa se „čuvanjem od jednog u

suštini čuvamo i od drugih respiratornih patogena“.

masKa, ruKe, distanca

Za razliku od prvog naleta korona virusa, kada su mjere bile strože, stručnjaci sada insistiraju na strogom poštovanju tri osnovna pravila: nošenje maske, održavanje distance i pranje ruku. Rast broja inficiranih je dovoljan parametar da se kaže da se preporuke ne poštuju.

Posmatrajući iskustva drugih država, suzbijanje epidemije i održavanje broja novooboljelih na niskom nivou je moguće i sa relativno jednostavnim mjerama, ali samo pod uslovima da se svi njih pridržavamo. Mislimo da je to cijena koju možemo i moramo priuštiti – upozorili su iz Instituta

PCR i serološki testovi U mnogim zemljama se može uraditi test u privatnim laboratorijama. Institut nema podatak da se u Crnoj Gori trenutno može uraditi PCR dijagnostika na novi korona virus u privatnim laboratorijama. - Serološka testiranja (koja tragaju za antitijelima nakom preležane infekcije) se rutinski rade u mnogim laboratorijama. Bitno je napomenuti da je dijagnostički značaj seroloških testova izuzetno ograničen jer je potrebno da prođe određeno vrijeme da bi se antitijela razvila i da bi ih test otkrio – kazali su iz Instituta. Oni su istakli da je zlatni standard za dokazivanje zaraznosti PCR dijagnostika, kojom se traga za genetskim materijalom virusa u respiratornim sistemu pacijenta.

Društvo

Neđelja, 19. jul 2020.

mrtnost, počele pripreme za sezonski virus

Poznati virusolog dr Ana Gligić o neizvjesnoj jeseni pred nama

to gripa

Kovid-19 i influenca su fatalna kombinacija

KCCG: Na liječenju 29 kovid pacijenata, tri su na respiratoru U Kliničkom centru Crne Gore trenutno se liječi 29 pacijenata kod kojih je potvrđeno prisustvo virusa kovid-19, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. U Klinici za infektivne bolesti nalazi se 19 pacijenata, Internoj klinici devet, četiri u poluintenzivnoj i pet u intenzivnoj jedinici, i jedan pacijent u Klinici za ortopediju i traumatologiju. - Od pet pacijena u jedinici intenzivnog liječenja Interne klinike tri su na mehaničkoj a dva na neinvazivnoj ventilaciji - saopštili su iz KCCG-a.

 Ljekari razlog vide u ljetu, koje samo po sebi nosi ležerniji pristup životu i navikama, te je samim tim i bilo za očekivati da će se znatno teže prihvatiti bilo kakvi stroži režimi ponašanja. - Istovremeno ljudska psihologiija je takva da se vremenom percepcija rizika i opasnosti od određenih stvari koji nas neprekidno okružuju mijenja, odnosno da slabi jer čovjek prosto postane naviknut na nju i pridaje joj znatno manje važnosti. Ako se na to doda i epidemiološki paradoks – koji kaže da se opasnost od zarazne bolesti ne shvata realnom sve dok se ne osjeti na sopstvenoj koži, jasno je zašto je došlo do opuštanja i nepridržavanja pravila kod određenog broja građana – objašnjavaju crnogorski epidemiolozi. Oni se nadaju da cijena društvene ležernosti neće biti previsoka, kazali su Pobjedi.

NIJE kasNo

Crna Gora je prva država koja je proglašena destinacijom bez korone. U drugom naletu je dospjela u sami vrh zemalja

U ovom trenutku ukupan broj oboljelih pokazuje dalji rast, ali dinamika širenja oboljenja pokazuje blago usporavanje, koje vrlo lako i brzo može da se promijeni ako se mjere popuste ili ako oslabi njihovo sprovođenje i pridržavanje preporuka i mjera na terenu, objasnili su iz IJZCG

u regionu po broju zaraženih. Da li smo zakasnili da popravimo rezultate koji nas izbacaju u vrh oboljelih u regionu? Stručnjaci odgovaraju da nikad nije kasno za suzbijanje epidemije. Ipak, ističu da kako vrijeme prolazi i broj slučajeva raste, sve će biti teže, a protivepidemijske mjere sve strože. - Posmatrano na iskustvima drugih država, suzbijanje epidemije i održavanje broja novooboljelih na niskom nivou je moguće i sa relativno jednostavnim mjerama, ali samo pod uslovima da se svi njih pridržavamo. Mislimo da je to cijena koju možemo i moramo priuštiti – ponovili su oni. Jelena MaRTINoVIĆ

BEOGRAD - Neophodan je u prvom redu oprez i učešće svakog pojedinca da ostvari što manje kontakata dok ne dođe vakcina i da ne oboli, to je sada najvažnije. Treba se fizički razdvojiti, a ne socijalno kaže u intervjuu Pobjedi poznati viruslog dr Ana Gligić. Ističe da će poslije korone biti uzdrmana ekonomija, nauka i zdravstvo i ništa neće biti kao što je bilo ranije, možda prođe čitav niz godina dok se ne opravimo i dok se ne pronađe vakcina. POBJEDA: Razgovarale smo krajem aprila o korona virusu. Što smo od tada novo saznali o koroni? GLIGIĆ: Saznali smo da je virus bio oslabio i da sada u celom svetu imamo jaču varijantu virusa. Mi nemamo istraživanja i ne znamo šta se desilo kod nas. POBJEDA: Sve u regionu je i z n e n a d i o n a g l i s ko k zaraženih u posljednje dvije sedmice, da li smo koronu potcijenili ili smo prerano svi otvorili granice? GLIGIĆ: I jedno i drugo. Koronu smo potcenili: prerano smo skinuli mere, skupovi, utakmice, kupovi, teniski turniri, kao razulareni smo se družili i svadbovali, slavili itd. - sve to je napravilo što je napravilo, a pojavila se jedna druga osobina virusa da se prenosi vazduhom. POBJEDA: Što će se desiti ako se na jesen spoje korona i grip, treba li da se plašimo katastrofičnog scenarija ili je dovoljno da budemo oprezni i trezveni? GLIGIĆ: U prvom redu oprez i učešće svakog pojedinca da što manje napravimo kontakata dok ne dođe vakcina i da ne obolimo, to je sada najvažnije. Treba se fizički razdvojiti, a ne socijalno. Ako se u jesen spoji korona i grip biće problema. Pošto su kliničke slike ipak različite moraće da se rade laboratorijski testovi i na koronu i na influencu da bi se znalo šta imamo u opticaju. Jedino šta ostaje je da će verovatno biti intenzivnije vakcinisanje vakcinom protiv gripa u celom svetu zato što se svi plaše te mešavine. Me šavina između korone i gripa teoretski po znanju virusologa ne postoji - da se korona i grip mogu izroditi u nešto novo i strašno - ali svaki za sebe su problem ako se ujedine u isto vreme. Pošto nisu ista grupa



Sve rizične grupe da se vakcinišu protiv gripa

Ako vakcina sadrži soj koji je izolovan u Crnoj Gori on može da mutira i ustanovi se da sljedeće godine imamo mutantu, onda se mora u vakcinu ubaciti i ta mutanta, kaže Gligić

Koronu smo potcijenili: prerano smo ,,skinuli“ mjere, skupovi, utakmice, kupovi, teniski turniri, kao razulareni smo se družili i svadbovali, slavili itd. Sve to je napravilo što je napravilo, a pojavila se jedna druga osobina virusa da se prenosi vazduhom - kaže Gligić

Poslije korone biće uzdrmana ekonomija, nauka i zdravstvo: dr Ana Gligić

virusa može se desiti da jedan čovek dobije i koronu i grip, to bi bilo fatalno. Ali između korone i gripa ne može se napraviti novi virus jer su to su dve različite grupe virusa. Treba da budemo oprezni i trezveni. Država je dala dovoljna sredstva da se opremi šta je potrebno, lekari rade, ostaje najvažnija stvar, ljudi. Treba maksimum napora da se što manje izlazi u gomile ljudi i da se pridržavamo onoga što znamo da je štetno. POBJEDA: Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) poručuje da nema povratka u stanje prije korone dok se ne pronađe vakcina. Naučnik Robert Lambkin, virusolog sa Oksforda kaže da je njihova vakcina u trećoj fazi ispitivanja, da se testira na ljudima i da bi od septembra trebalo da bude u upotrebi u Velikoj Britaniji, SAD i još nekim zemljama. Koliko vas je ohrabrila ta vest? GLIGIĆ: Posle korone biće uzdrmana ekonomija, nauka i zdravstvo i zaista posle korone ništa neće biti kao što je bilo ranije, možda prođe čitav niz godina dok se ne opravimo i dok se ne pronađe vakcina. To smo dosta puta ponovili. Vakcina je već pronađena.

Kineska vakcina - Kineska vakcina je prošla testove na životinjama, ispitali su imunogenost, neškodljivost, netoksičnost, radili su prvu grupu na volonterima, drugu grupu na volonterima, inficirali te koje su vakcinisali i oni nisu oboleli - znači prošli su sve testove koje jedna vakcina treba da prođe i pokazala se dobra i oni već vakcinišu. Da li je ta vakcina dobila odobrenje SZO - ne znamo. Ako neka vakcine ne dobiju odobrenje SZO ona se po pravilu ne može koristiti u drugim državama sem u onoj koja je napravila i na svoju odgovornost - kaže Gligić.

Ona se već primenjuje i radi se testiranje na ljudima. Vi ste spomenuli Oksford, tu čak radi jedna naša naučnica molekularni biolog. Svi sada prave vakcine: u Velikoj Britaniji, u SAD, u Kini, Rusiji. Kina je po mom mišljenju otišla najdalje, jer već radi vakcinaciju određenih grupa.

Nijesu bolesni, a opasni su - Velika je prednost što 80 odsto ljudi ima asimptomnu bolest. Znači nose virus, pozitivni su, seju virus, nisu bolesni ali se prokužavaju. Oni koji su pozitivni, a nisu bolesni predstavljaju opasnost. Oni nisu prepoznati a seju virus, pa posle inkubacionog perioda imamo to što imamo. Zato treba testirati, ne previše. Treba testirati kontakte nekog teškog bolesnika - kaže Gligić.

POBJEDA: Italijanska štampa već nekoliko dana piše da je virus korone jači u Srbiji nego u Italiji i da su to ustanovili na četvoro ljudi koji su iz Srbije došli u Italiju i oboljeli su od korone. Da li je kod čovjeka prisutan jedan soj korona virusa ili više i da li taj virus može brzo da mutira? GLIGIĆ: Virus može da mutira to je dokazano. Previše je malo vremena prošlo da bi se moglo govoriti o mutanti korone. Da bi za jednu koronu rekli da se javlja u različitim oblicima – treba da prođu godine, a onda kada se to ustanovi govorimo o jednoj koroni i različitim genotipovima znači mutantima. To još nemamo samo pretpostavljamo, ono što se desilo sa nekim drugim grupama virusa koje smo ispitivali. POBJEDA: Kada počne primjena vakcina protiv korone da li je to zaštita za cijeli život? GLIGIĆ: Ne zna se. To će se pratiti, ako ne bude zaštita za ceo život radiće se revakcinacija: na primer ako vakcina sadrži soj koji je izolovan u Crnoj Gori on može da mutira i ustanovi se da sledeće godine imamo mutantu onda se mora u vakcinu ubaciti i ta mutanta. To sve radi SZO, njoj se šalju sojevi iz celog sveta: na primer za grip šaljete sve sojeve u SZO, oni vide šta je bilo po svetu i kažu u ovu vakcinu za grip mora ući recimo soj ,,singapur” koji je bio preovlađujući soj prošle godine. Svake godine se u vakcinu ubacuje onaj soj koji je bio dominantan prošle godine. Violeta CVEJIĆ

Aktuelno

Neđelja, 19. jul 2020.

Povodi: I pored malog broja turista zabrinjava veliki broj pomorskih intervencija

Lukšić: Uzrok nesreća na moru bahato ponašanje mladih BAR - Iako ovog ljeta, zbog pandemije korona virusa, obim pomorskog saobraćaja jedva dostiže pet do deset odsto u odnosu na prošlogodišnji, zabrinjava veliki broj intervencija spašavanja ljudi i plovila na moru. - Kruzeri su otkazani, redukovan je broj dolazaka jahti zbog novog režima i plana njihovog prihvata, dopune goriva, ukrcaja i iskrcaja posade, koji je pod uslovima i okolnostima nametnutim pandemijom korona virusa, propisalo NKT i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja. Najupošljeniji smo tokom vikenda, kada organizujemo pojačane akcije. Naše službe su spremne da u bilo kom momentu izađu na more i reaguju u roku od deset minuta. Pritom napominjem da je svjetski standard od deset do 15 minuta. Raspolažemo savremenim plovilima, dobro smo opremljeni - u posljednje tri godine smo sa tri plovila stigli do toga da posjedujemo njih šest. Tu sa nabavkom moderne opreme i sredstava, nećemo stati. Članovi naših spasilačkih ekipa i operateri u pomorsko operativnom centru su prošli sve nivoe obuke - sa zadovoljstvom ističe pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Žarko Lukšić. Objašnjava da su uzrok nevolja i nesreća na moru u najvećem broju slučajeva neprimjereno i bahato ponašanje mladih ljudi koji upravljaju brzim plovilima, a po neodgovornosti, iako ih je značajno manje nego prošle godine, ne zaostaju ni kupači.

TragediJa

Komentarišući tragediju koja se 11. jula dogodila u opštini Budva, kada je smrtno stradala 31-godišnja Maja Šljivančanin, Lukšić je kazao da je mala „pasara“ dužine četiri metra, koja je nakon nesreće potonula, juče locirana i da će Tužilaštvo vjerovatno naložiti njeno izvlačenje iz mora. Podsjetimo, nesrećna djevojka bila je na barci sa momkom Vladanom Stanišićem, u koju je, upravljajući gliserom udario maloljetni M. S. Gliser je prepolovio barku, djevojka je stradala na licu mjesta, dok je Stanišić povrijeđen.

Komentarišući tragediju koja se 11. jula dogodila u opštini Budva, kada je stradala 31-godišnja Maja Šljivančanin, pomoćnik direktora u Upravi pomorske sigurnosti Žarko Lukšić kaže da je mala „pasara“ dužine četiri metra, koja je nakon nesreće potonula, prekjuče locirana i da će Tužilaštvo vjerovatno naložiti njeno izvlačenje iz mora. Snimak sa sistema za nadzor i kontrolu će biti dostavljen nadležnim organima, kako bi se precizno utvrdilo kojom brzinom se plovilo koje je izazvalo nesreću kretalo i na kojoj poziciji je bilo

- Istraga je u toku, mi imamo određena saznanja, a snimak sa sistema za nadzor i kontrolu pomorskog saobraćaja ćemo dostaviti nadležnim organima, kako bi se precizno utvrdilo kojom brzinom se plovilo koje je izzvalo nesreću kretalo, na kojoj poziciji je bilo - kaže Lukšić. Govoreći o danu nesreće, kaže da su plovila UPS-a bila angažovana na moru i Adi Bojani, a iako je Sektor granične policije kontrolisao plovila od Budve do Bara, desila se tragedija. Lukšić je podsjetio i na zahtjevnu i opasnu akciju spašavanja strane jahte, koja se 4. jula sa četiri člana posade (od kojih dvoje djece) u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima nalazila na 15 milja od Bara, glisera kome se pokvario motor, jer se nepripremljen i neservisiran poslije zimske pauze otisnuo na more, nekoliko kupača u uvalama...Osvrnuo se i na događaj u februaru, kada je katamaran prilikom dolaska u Bokokotorski zaliv, zatražio pomoć i asistenciju (tzv. „mediko“ intervenciju) koja je podrazumijevala evakuaciju člana posade. Povoljnost u takvim situacijama je što UPS ima ugovor o saradnji sa Domom zdravlja Bar, pa je stranog državljanina, koji je imao srčanih tegoba, ljekarski tim adekvatno medicinski zbrinuo. - U svakoj situaciji izlazimo u susret sugrađanima i turistima i besplatno (što u drugim zemljama nije slučaj) teglimo plovila do obale - ističe Lukšić. On podvlači da se prije isplovljenja uvijek mora voditi računa da li vremenski uslovi dozvoljavaju bezbjedan boravak na pučini ili u udaljenim uvalama. Neophodna je i provjera ispravnosti plovila, kao i da li posjeduje neophodnu opremu.Od obale se ne treba udaljavati više od dvije nautičke milje. Iako sve ove preporuke izgledaju kao nešto što se podrazumijeva, da se one u praksi poštuju, neprijatne situacije se ne bi ovako učestalo dešavale, niti bi bilo



Lukšić je podsjetio i na zahtjevnu i opasnu akciju spašavanja strane jahte, koja se 4. jula sa četiri člana posade (od kojih dvoje djece) u izuzetno nepovoljnim vremenskim uslovima nalazila na 15 milja od Bara

ju sigurnosti plovidbe u Baru i Kotoru, ali i specijalizovana vozila za traganje i spašavanje koja se mogu koristiti u razne svrhe - nada se Lukšić.

ModerNizaciJa

Spasilačke ekipe spremne da reaguju u roku od deset minuta

potrebno angažovati spasilačke ekipe. Pažnju posebno treba da obrate plivači koji su ljubitelji ,,stand up“ daski i kajaka. Lukšić ističe da se plivači ne smiju kretati van bovama ograđenog dijela plaže. Skuteri se mogu voziti na udaljenosti od 150 metara od obale, a ne smiju glisirati na udaljenosti manjoj od 200 metara od obale.

NoviNe

Brojne su novine koje će donijeti izmjene i dopune Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe, čiji je predlagač Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, uz podršku lučkih kapetanija, inspekcijskih službi iz Bara i Kotora. - Prijedlog, koji je trenutno u proceduri, je veoma kvalitetan, a podrazumijeva i implementaciju evropskih direktiva koje Crna Gora mora uvesti u svoje zakonske akte. Rasprava je okončana, pa treba očekivati brzo usvajanje novih akata, či-

jom će primjenom Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama dobiti veća ovlašćenja i ingerencije. Novim odredbama biće definisano i kretanje i brzina brodova u Bokokotorskom zalivu, a odnosiće se i na Skadarsko jezero, gdje će se takođe, uz poštovanje odredbi Bazelske konvencije, primjenjivati evropski standardi - najavljuje naš sagovornik. Trenutno, UPS u saradnji sa resornim ministarstvom i Upravom za javne radove realizuje projekat ,,IPA 2017“. On se odnosi na nabavku opreme koja će koristiti za sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata na otvorenom moru. - Nakon završetka naftnih istraživanja, očekujemo prva bušenja za eksploataciju nafte i nadamo se da će UPS potrebnu opremu nabaviti u prvom kvartalu naredne godine. Očekujemo da ćemo, osim toga, dobiti i plovna sredstva za inspekci-

Krajem godine, kako navodi, očekuju i implementaciju druge faze VTMIS sistema koja se odnosi na Bokokotorski zaliv, a podrazumijeva postavljanje senzora, automatske identifikacije, radio- uređaja, kamera. Skadarsko jezero biće pokriveno radarskom vezom i senzorima, a u planu je i postavljanje svetionika na samom ulazu na Adu Bojanu. Lukšić podsjeća da UPS, uz podršku Ministarstva nauke, već godinu učestvuje i u nekoliko značajnih naučno - istraživačkih projekata, a na tome se, kako naglašava, neće zaustaviti. U UPS- u su zadovoljni podrškom i saradnjom sa resornim ministarstvom, sa kojim rade na projektima ,,SAGOV“ i ,,OSMOSIS“, a nije zanemarljiva ni uspješna realizacija IPA projekata. Sa Direktoratom za pomorski saobraćaj učestvuju u izradi zakona, strategija, studija. Aktivno sarađuju i sa Mornaricom Crne Gore, Lučkom kapetanijom, Službom zaštite. Osim toga, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane formirali su zajednički operativni tim koji sačinjavaju UPS, Sektor granične policije i Mornarica

Žarko Lukšić

Vojske Crne Gore, a sve sa ciljem efikasnog nadzora na moru, sprečavanje zagađenja. - UPS ima sklopljen ugovor o saradnji sa Službom zaštite i spašavanja u Baru i Kotoru, sa Porto Montenegrom, sa Opštom bolnicom Bar, Agencijom za civilno vazduhoplovstvo, Agencijom za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, sa nekoliko privatnih firmi... To je efikasan lanac i jedino tako možemo kvalitetno funkcionisati. Podsjetiću da je prošle godine vježba „Jadran 2019“ koja je okupila predstavnike 24 državnih institucija, bila izvrsna prilika da se kompletan sistem testira. Rađena je po NATO standardima i tom prilikom je po prvi put kod nas korišćen sistem za alarmiranje koji ima primjenu u Evropskoj uniji u dijelu civilne zaštite, kao i satelitski servis EU „Kopernikus“. Na taj način se institucije približavaju. Usko sarađujemo i sa zemljama okruženja, Albanijom, Hrvatskom, Slovenijom i Italijom. Ta saradnja se odnosi na specijalizovane treninge traganja i spašavanja na moru. Bili smo učesnici i treninga koji je podrazumijevao obuku za sprečavanje zagađenja mora sa plovnih objekata, te obuku za rukovanje čamcima - navodi pomoćnik direktora za sigurnost plovidbe u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. vjera Knežević vučićević

Za prvu godinu studija na UCG prijavilo se 577 kandidata

Na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje polaganje ispita po grupama

Upis do 25. jula

Prijemni 21. i 22. jula

PODGORICA – Na Univerzitetu Crne Gore se, tokom II upisnog roka za prvu godinu studija, u studijskoj 2020/2021. godini, putem elektronske prijave, sa učitanim i predatim dokumentima prijavilo ukupno 577 kandidata. - Potvrđene su ispravne prijave za 518 kandidata, 14 čeka na verifikaciju, dok je 35 prijava vraćeno na doradu - naveli su iz UCG. Prijave na ovaj konkurs su se podnosile elektronski, juče, do 16 sati, za 822 konkursom raspisana mjesta, a oni kandidati

koji su dobili, putem mejla, obavještenje da prijava nije potpuna, moraju najkasnije, u roku od 24 sata, izmijeniti elektronsku prijavu shodno komentarima Komisije za upis. - Kandidat je obavezan da dostavi original dokumenata preporučenom/kurirskom pošiljkom ovjerenom od strane ovlašćenog dostavljača, zaključno sa 20. julom 2020. godine. U slučaju da je originalna dokumentacija već dostavljena u I roku, a nije ostvareno pravo upisa, kandidat ne treba da preuzima dokumentaciju ukoliko želi da konkuriše na neki od studijskih programa na Univer-

zitetu Crne Gore na koji ima mjesta u okviru drugog upisnog roka - navodi se u saopštenju. Testovi iz dva predmeta od značaja za nastavak obrazovanja za kandidate koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit, polagaće se 21. jula 2020. godine. - Raspored termina polaganja predmeta biće istaknut na internet stranicama fakulteta i akademija. Prijemni ispiti za fakultete i akademije koje ih organizuju, a koji su dodatni uslov za upis, polagaće se u periodu 21-22. jul 2020. godine, prema rasporedu koji će biti istaknuti na njihovim internet stranicama - piše u saoštenju. Upis kandidata će se izvršiti zaključno sa 25. julom 2020. godine. K. J.

PODGORICA – Polaganje prijemnog ispita na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore i u II upisnom roku će biti po grupama, u skladu sa preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti, po već određenim terminima. - Prilikom svih provjera - praktičnog znanja i umijeća, i pisanog testa, vodiće se računa o svim mjerama koje treba preduzeti kako se niko od učesnika ne bi izložio riziku od prenosa virusa - istakao je prodekan za nastavu ovog fakulteta Danilo Bojanić. On je kazao da će se prijemni ispit za studijski program Fi-

zička kultura i zdravi stilovi života (provjera sklonosti i sposobnosti) održati u srijedu, 22. jula 2020. godine sa početkom u 9 sati. - Plivanje, koje je eliminaciono, će se održati u bazenu Sportskorekreativnog centra u Nikšiću. Potom će kandidati polagati atletiku, odnosno trčanje na 100 metara na nikšićkom gradskom stadionu Sutjeska. Potom slijede poligon svestranosti i poligon sportskih igara koji će biti organizovani u fiskulturnoj sali Filozofskog fakulteta i Ekonomske škole - naveo je Bojanić. Kandidati, dodaje on, moraju sa sobom ponijeti odgovarajuću

opremu za plivanje, trčanje, poligon sportskih igara i poligon svestranosti, kao i zaštitne maske, sa vođenjem računa o poštovanju distance. On je istakao i da će se prijemni ispit za studijski program Sportski novinari i treneri održati u utorak, 21. jula 2020. godine, u amfiteatru Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšić, sa početkom u 11 časova. - Na studijskom programu Fizička kultura i zdravi stilovi života ostalo je 25 slobodnih mjesta, dok je na studijskom programu Sportski novinari i treneri upražnjeno još 21 mjesto - kazao je Bojanić. K. J.

Hronika

Neđelja, 19. jul 2020.

Dvije teške saobraćajne nesreće na putu Nikšić - Danilovgrad i Brajićima

Poginule dvije osobe, pet teško povrijeđeno NIKŠIĆ - Dvije osobe su poginule, a jedna je teško povrijeđena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila juče oko 19.30 časova na magistralnom putu Nikšić - Danilovgrad u mjestu Brlja. Udes se dogodio kada je automobil ,,opel korsa“ udario u zadnji kraj šlepera i od siline udarca se odbio pored puta. - Povrijeđena osoba je nakon urađene di-

Posljedice nesreće u mjestu Brlja

jagnostike i ukazane pomoći zbog kraniotraume i povreda grudnog koša upućena u KCCG na kliniku za neorohirurgiju - rekao je dr Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice u Nikšiću. Uviđaj vrše pripadnici policije i vještak saobraćajne struke u prisustvu tužiteljke Vjere Mićunović. Saobraćaj je bio zatvoren za sva vozila, dok je trajao uviđaj i preusmjeravan kroz Straševinu.

Ispred porodičnog restorana „Kod Crnogorca“ na rijeci Cijevni ubijen Saša Klikovac

Istražitelji tragaju za crvenim „golfom“ Kako nam je nezvanično saopšteno, Klikovac je izašao iz kuće, ušao u automobil, a ubrzo nakon toga čuli su se pucnji. Na osnovu preliminarnih nalaza, istražitelji vjeruju da je ubica imao pomagače, ali za sada nije pronađen nijedan trag

Kako nam je nezvanično saopšteno, juče je na informativne razgovore privedeno više bezbjednosno interesantnih osoba za koje policija sumnja da bi mogli pružiti valjane informacije o ubistvu Klikovca. Istražitelji su zatekli tijelo Klikovca u automobilu i uviđajem utvrdili da je u njega ispaljeno čak pet hitaca kalibra 9 milimetara. Kako nam je nezvanično saopšteno, Klikovac je izašao iz kuće, ušao u automobil, a ubrzo nakon toga čuli su se pucnji. Na osnovu preliminarnih nalaza, istražitelji vjeruju da je ubica imao pomagače, ali za sada nije pronađen nijedan trag. Prema saznanjima Pobjede, policija je prikupila operativna saznanja da je prethodnih dana u blizini kuće Saše Klikovca primijećen crveni „golf“ za koji inspektori sumnjaju da ima veze sa organizacijom ovog zločina. U okviru izviđaja, inspektori su izuzeli video-snimke sa više lokacija koje pokrivaju lokalitet na kojem je Klikovac ubijen, ali i puteva koje je ubica mogao koristiti prilikom bjekstva, ali nije poznato da li je na nekom od njih „uslikan“ ubica. Iz policije su kazali da će detaljnom analizom sadržaja video-nadzora pokušati da identifikuju ubicu. Policija je juče nakon ubistva Klikovca blokirala sve prilaze Zeti i ,,preduzela intenzivne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovog događaja i identifikovanja počinioca ovog djela“. Klikovac se u policijskim evidencijama vodio kao bezbjednosno interesantna osoba, blizak Radoslavu i Vidoju Stanišiću koji slove za vođe „zagoričke grupe“. Njegovo ime se često pojavljivalo na stupcima crne hronike. Hapšen je i osuđivan zbog napada na policajce, nedozvoljenog držanja oružja, iznude, pripadništva hakerskoj kriminalnoj grupi koja je skidala novac sa inostranih računa. Klikovcu su posljednji put lisice stavljene 11. aprila zbog

M.BABOVIĆ

PODGORICA – Saša Klikovac (38) ubijen je juče u 9.50 časova ispred porodičnog restorana ,,Kod Crnogorca“ na rijeci Cijevni, a do zaključenja našeg lista istražitelji nijesu uspjeli da uđu u trag osumnjičenom za ovaj zločin.

Automobil stradalog ispred restorana

Sa uviđaja

kršenja mjere zabrane prisustva i zadržavanja na javnom mjestu i nepostupanja po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti. Dva mjeseca ranije, 6. februara Klikovac je uhapšen nakon što su DNK analize pokazale da je pištolj pronađen u mašini za pranje suđa u porodičnoj kući njegovoj, a ne njegovih roditelja koji su dobrovoljnim prijavljivanjem policiji pokušali da preuzmu sinovljevu krivicu. Ime Saše Klikovca prvi put se u javnosti pominje u ljeto 2012. godine, kada je uhapšen u policijskoj akciji „Fokus“ kao član sedmočlane kriminalne grupe na čijem su čelu su bili stručnjak za računarske prevare Miloš Čujović i Nikola Marković. Tokom suđenja utvrđeno je da je grupa bankarske račune nekoliko stranih državljana olakšala za skoro million eura, zbog čega su osuđeni na ukupno 11godina i sedam mjeseci zatvora. Klikovac je tada osuđen na

dvije godine i četiri mjeseca, dok su Čujović i Marković, dobili po četiri i po godine zatvora. U optužnici se navodi da je kriminalna grupa u dužem periodu sa računa crnogorskih banaka podigla 195.474 eura, a na račune u Crnoj Gori prebacila 488.200 švajcarskih franaka i 555.428 eura. Klikovcu je zajedno sa Vidojem Stanišićem i Željkom Bulatovićem suđeno u podgoričkom Osnovnom sudu da su 2014. godine pokušali da uzmu reket od 5.000 eura od vlasnika restorana „Garden“ Mirka Simonovića. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Nada Rabrenović zbog pokušaja iznude osudila ih je na ukupno tri i po godine zatvora. Klikovcu i Stanišiću izrekla je kazne zatvora u trajanju od po godinu dana, a Bulatoviću godinu i šest mjeseci. Vlasnik „Gardena“ Simonović prvobitno je kod tužioca detaljno opisao na koji način su mu Stanišić, Bulatović i Klikovac tražili 5.000 eura. Tvrdio

je da su mu prvo tražili novac, pa da im prepiše lokal, a onda ga savjetovali da uzme pare od kamataša ako ih nema. Tada je ispričao i da su mu prijetili. Međutim, na suđenju je potpuno promijenio iskaz. U sudnici je tvrdio da mu optuženi nijesu tražili novac, već da su se žalili na stomačne probleme od hrane koje su pojeli u restoranu. Rekao je i da mje kod tužioca izmislio priču o reketu, kako mu ljudi iz kriminalnog miljea ne bi više dolazili u restoran. Obrazlažući odluku, sutkinja je rekla da je iskaz Simonovića koji je dao kod tužioca istinit, s obzirom na to da se u potpunosti poklapa sa video-snimcima iz restorana. Uprkos promjeni iskaza vlasnika ,,Gardena“, robije na koje su osuđeni Klikovac Stanišić i Bulatović potvrđene su u drugostepenom postupku. Klikovac je hapšen i krajem decembra 2015. godine kada je sa još pet Zagoričana napao policajce u „Velvetu“. Za ovaj napad Klikovac je osuđen na osam mjeseci robije, dok su Radoslav Stanišić i Nikola Marković dobili po godinu zatvora, Branko Vukanović sedam i Željko Popović tri mjeseca zatvora. Optuženi Zagoričani tvrdili su da su ih policajci bez povoda isprskali sprejem i pretukli, zbog čega su podnijeli krivičnu prijavu protiv 15 službenika Uprave policije. S druge strane, policajci su tvrdili da su ih optuženi tokom racije vrijeđali, gađali i fizički napali. Klikovac je u julu 2016. godine zajedno sa Vidojem Stanišićem, starletom Sorajom Vučelić i njenom drugaricom Aleksandrom Saškom Korać iz Beograda privođen na informativni razgovor u zgradu tivatske policije zbog nepropisnog parkiranja „BMW X6“ nikšićkih tablica, kojim je njih četvoro stiglo u Porto Montenegro i pritužbi da su pokušali da uđu u jedan od luksuznih bazena u Porto Montenegru, iako im je to obezbjeđenje branilo. B. R. A. R.

Pola sata kasnije četiri osobe su povrijeđene, kada je auto u kome su se nalazile sletjelo sa puta u mjestu Uglješići, kod Brajića, na putu Budva - Cetinje, potvrđeno je iz Uprave policije. - Došlo je do slijetanja vozila sa puta, povijeđene su četiri osobe, a uviđaj je u toku - saopšteno je iz OKC. Pripadnici Službe zaštite i spasavanja uspjeli su iz provalije da izvuku sve četiri povrijeđene osobe. C.H.

Na Palama stavljene lisice na ruke osumnjičenom za likvidaciju Novljanina Stefana Šarovića

Uhapšen Nikola Ivović PALE - Crnogorski državljanin Nikola Ivović (30) iz Kotora uhapšen je juče na Palama u Republici Srpskoj po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspisao Intepol Podgorica zbog sumnje da je zajedno sa Dušanom Šiljom 6. juna prošle godine u Herceg Novom ubio Stefana Šarovića. Akciju hapšenja sproveli su pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske. Iz uprave policije su pojasnili da je odmah po raspisivanju međunarodne potjernice u cilju lociranja Ivovića otpočeta ciljana potraga kodnog naziva ,,Foča“ koju je sprovodila služba sektora kriminalističke policije – Odsjeka za međunarodnu operativnu policijsku saradnju INTERPOL-EUROPOL-SIRENE. - U cilju lociranja i hapšenja Ivovića u prethodnom periodu su vršene provjere sa partnerskim službama na više lokacija u Bosni i Hercegovini. Lišenju slobode prethodila je

intenzivna saradnja nadležnih službi – navodi se u saopštenju crnogorske policije. Načelnica Odeljenja za odnose sa javnošću MUP-a Republike Srpske Mirna Miljanović izjavila je agenciji Srna da su kod Ivovića pronađeni dokumenti Republike Slovenije za koje se sumnja da su falsifikovani, kao i manja količina marihuane. Miljanović je navela da će Ivović poslije kriminalističke obrade u prostorijama Uprave za organizovani i teški kriminalitet u Banjaluci, biti predat u nadležnost tužilaštva BiH i suda BiH radi procedure ekstradicije za Crnu Goru. Tragajući za osumnjičenima, istražitelji su došli do sumnji da je Ivović pobjegao u Foču, gdje je našao pomoć u skrivanju. O tome su obavijestili kolege iz BiH i RS, koji su se uključile u potragu. Osumnjičeni Ivović od ranije je poznat policiji. On je hapšen u Bijelom Polju i Beogradu zbog šverca droge i osuđivan je zbog tog krivičnog djela. B. R.

Podnijete prekršajne prijave protiv četiri osobe

Trinaesti jul slavili sa zastavama druge države NIKŠIĆ/DANILOVGRAD - Protiv B. J. (14) iz Danilovgrada i Nikšićana D. Č. (34), B. Ć. (52) i A. Đ. (28) podnijeti su zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz člana 23 Zakona o javnom redu i miru. Iz policije su saopštili da je B. J. 13. jula na javnom mjestu isticao zastavu druge države. Istog dana, D. Č, B. Ć. i A. Đ. (28) su u organizovanoj koloni vozila u užem dijelu Nikšića i isticali zastavu druge države, na koji način su, kako je pojašnjeno iz policije, počinili navedeni prekršaj. B. R.

Beogradska policija u stanu zatekla ubijenog muškarca i djevojku

Uhapšena državljanka Crne Gore u Beogradu BEOGRAD - Crnogorska državljanka Sanja. R. (27) uhapšena je juče zbog sumnje da je ubila Aleksandra O. (51) u stanu u blizini Slavije u Beogradu, prenose beogradski mediji. - Osumnjičenoj je određeno zadržavanje do 48 časova i ona će, uz krivičnu prijavu, biti privedena nadležnom tužilaštvu - kazali su iz MUP-a. U stanu u kom se dogodilo ubistvo pronađen je alkohol i kokain, pišu Novosti. Vrata stana bila su zaključana iznutra, pa su hitne službe morale da ih razvale, a kad je poli-

cija ušla unutra zatekla je tijel o u b i j e n o g m u š ka rc a i djevojku koja je potom privedena. Komšije su otkrile da je ubistvu prethodila žestoka svađa i tuča, da se čulo komešanje, pomjeranje namještaja, ali i ženska vriska, navodi Kurir. Kako je saopšteno iz srpskog MUP-a, sumnja se da je osumnjičena jutros oko osam časova, nakon svađe i fizičkog sukoba udarila Aleksandra O. tupim predmetom u glavu, nakon čega je on preminuo na licu mesta. Motiv zločina još nije poznat. B. R.

Serijal Pobjede

Neđelja, 19. jul 2020.

BALKANSKA RASKRŠĆA: Kako intelektualci vide budućnost regiona

Natrag u srednji v Rat koji je Srpska pravoslavna crkva povela protiv Crne Gore, za račun i uz svesrdnu podršku države Srbije, neodoljivo podsjeća na sukob Katoličke crkve i svjetovnih vlasti u Zapadnoj Evropi tokom srednjeg vijeka

Piše: Aleksandar SEKULOVIĆ

Sukob Katoličke crkve i svetovnih vlasti u Zapadnoj Evropi, popularno poznat kao „rat papstva i carstva“, obeležio je čitav srednji vek i bio jedan od glavnih činilaca društvenog, političkog i kulturnog života u skoro svim zapadnoevropskim zemljama. U ranom srednjem veku dominacija Katoličke crkve nad svetovnom vlašću bila je skoro totalna. Nakon pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine nastalo je stanje anarhije i bezvlašća u kome su široke narodne mase bile izložene samovolji svakoga ko je imao oružje. Jedina organizovana snaga, koja je uz to imala i univerzalni karakter jer je bila prisutna na velikom delu evropskog zapada, bila je Katolička crkva. Koristeći proces feudalnog rasparčavanja, crkva je i sama postala moćan politički faktor prigrabivši velike zemljišne posede oko kojih je, u kasnijem srednjem veku, formirala papsku državu koja je zahvatala čitav centralni deo Italije sa sedištem u Rimu.

CRKVENA PREVLAST

U osnovi te ekspanzije stajao je trijumf hrišćanstva nad svim drugim verovanjima, jer je jedino ono, sa svojim etičkim kodeksom, milosrđem i obećanjem carstva nebeskog naročito siromašnima, nudilo utehu obespravljenim narodnim masama i obećavalo spasenje od ovozemaljskih muka. Zahvaljujući svojoj doktrini, Katolička crkva (a slično se dogodilo i na Istoku) uspešno se predstavila kao jedini posrednik u opštenju sa natprirodnim svetom i kao jedina institucija preko koje se može doći do večnog spasenja (Nulla salus extra ecclesiam). Nad onima koji to nisu prihvatali stajala je moćna pretnja ekskomunikacije, odnosno izopštenja iz zajednice vernika i uskraćivanje spasenja. O snazi ekskomunikacije rečito govori slučaj kraja Henrika IV koji se najpre suprotstavio papi Grguru VII, ali kada ga je papa ekskomunicirao pokajnički je došao u Kanosu 1077. godine i zamolio papu za oproštaj. Do ovog oštrog sukoba papstva i carstva vladala je relativna harmonija jer je crkva, još od vremena pape Zakarija (751) prisvojila pravo da dodeljuje kraljevsku titulu i kruniše kraljeve, što je sve relativno dobro funkcionisalo u doba franačkih kraljeva, od Karla Martela do Karla Velikog i njegovih potomaka.

Svoju pretenziju da bude starija od svetovne vlasti Katolička crkva podupirala je kako doktrinarnim učenjima (kralj upravlja telom čoveka a crkva njegovim duhom, a duh je stariji od tela; crkva je sunce a zemaljska vlast mesec), tako i raznim legendama i mitovima koji su srednjevekovnom čoveku izgledali kao neporecive istine. Po jednoj od njih, izvedenoj iz olakog tumačenja biblijskih tekstova, papa je naslednik svetog Petra kome je Isus dao da upravlja ne samo celom crkvom već i celim svetom („Reče mu Isus: pasi jaganjce moje“ Jovan, 21, 15; „koji sam... svjedok Hristova stradanja i imam dijel u slavi koja će se javiti“ Prva saborna poslanica apostola Petra 5, 1), a da je Petar zatim svoja ovlašćenja preneo u Rimu na papu („Pasite stado Božije, koje vam je predato...“ Prva poslanica Petrova 5, 2). Po drugoj legendi o tzv. Konstantinovoj darovnici, o kojoj nije postojao nikakav dokaz osim proste priče, papa Silvester izlečio je cara Konstantina od lepre i zatim ga krstio, a ovaj mu je u znak zahvalnosti dao vlast i jurisdikciju nad Rimom i celim Zapadom.

OSPORAVANJA

Osporavanje papske prevlasti i mešanja u svetovne poslove najpre je počelo u udaljenim krajevima – Engleskoj, gde je kasnije Anglikanska crkva potisnula katoličanstvo, Francuskoj i Nemačkoj. Jedna od tačaka sporenja bila je imenovanje biskupa

Papa Bonifacije VIII sa kardinalima

u tim zemljama, jer su i pape i kraljevi to zvanje često dodeljivali uz novčanu naknadu (simonija), pa je bilo važno odlučiti kome pripada to pravo. Uz to, Katolička crkva ne samo da nije plaćala državi nikakve dažbine i poreze, nego je još zahtevala da svetovne vlasti daju značajan finansijski doprinos za izdržavanje crkve i sve brojnijeg sveštenstva. Gomilanje materijalnog bogatstva u crkvi, sa pratećim luksuzom i raspusnim životom sveštenstva, izazivalo je sve žešće reakcije ne samo svetovnih vlasti već i samih vernika. Na nezadovoljstvu stanjem u crkvi nastali su i brojni „prosjački“ redovi (franjevci, dominikanci, valdežani i dr) koji su propovedali povratak izvornom hrišćanstvu kao religiji siromašnih i obespravljenih. S druge strane, ekonomski napredak pojedinih italijanskih gradova u doba komuna vodio je jaćanju njihovih težnji za autonomijom i osporavanju papske vlasti, u čemu se naročito isticala Venecija. Ove suprotnosti dovele su do dugogodišnjih borbi u Italiji između gvelfa i gibelina, odnosno papske i građanske struje. Razbuktavao se i sukob papstva i carstva pa je čitava epoha kasnog srednjeg veka obeležena uzajamnim ekskomunikacijama, optužbama za jeres i čestim oružanim sukobima. Rimska kurija je uporno nastojala da zadrži svoj dominantni i privilegovani status, dok su svetovne vlasti, svesno ili spontano, nastojale da taj status ospore i usklade sa vremenom u kome dolazi do pro-

dora novih kulturnih elemenata i laičkog shvatanja državne vlasti.

PROMJENE

Od najvećeg značaja u tom smislu bilo je otkriće antičke grčke filozofije, naročito dela Aristotela koja su, čak i u „hrišćanskom aristotelizmu“ svetog Tome Akvinskog, proizvela brojne napukline u teokratskoj doktrini. Isti efekat imalo je i otkriće antičkog rimskog prava što je dovelo do sukoba između kanonista, tumača crkvenog kanonskog prava, i romanista, tumača rimskog prava, koji su dotadašnji pravni poredak radikalno dovodili u pitanje. Najvažniji sukob papske i carske vlasti toga vremena bio je sukob između pape Bonifacija VIII i francuskog kralja Filipa Lepog (1285-1314). Kada je Filip odlučio da oporezuje sveštenstvo Bonifacije izdaje protiv njega tri papske bule kojima, pod pretnjom ekskomunikacije, zabranjuje uzimanje poreza od sveštenstva. U trećoj buli, Unam sanctam od 18. novembra 1302. godine, Bonifacije je izložio glavne tačke teokratske doktrine po kojoj ne samo da su crkvena dobra bila imuna od bilo kakve vrste svetovnog poreza, već su i crkvene vlasti stajale iznad svake svetovne vlasti. „Stoga mi izjavljujemo, utvrđujemo, definišemo i tvrdimo da je apsolutno neophodno za spasenje svake ljudske kreature da ona bude potčinjena rimskom Pontifeksu“ (Omnum creaturam umanum subesse romano Pontifici declaramus).

Pobjeda objavljuje autorske tekstove istaknutih intelektualaca iz regiona i njihove ocjene aktuelnih dešavanja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu… Na papske bule Filip Lepi odgovarao je pismima koja je započinjao rečima: „Malefaciju (Zlotivoju, m.p.), takozvanom papi, sa malo ili nimalo pozdrava“. Ubrzo nakon ovog došlo je do isto tako oštrog sukoba između pape Đovanija XXII i nemačkog kralja Ludviga Bavarskog kome je podršku pružio i najznačajniji laički mislilac toga vremena Marsilio da Padova. U svojoj knjizi Difensor pacis iz 1324. godine Marsilio osporava sve legende teokratske doktrine kao što je ona o investituri papi od strane svetog Petra jer, kaže, Isus Petru nije dao nikakva veća ovlašćenja nego drugim apostolima, a osim toga potpuno je neizvesno da li je Petar uopšte dolazio u Rim. Tvrdeći da upravljanje ovozemaljskim stvarima nije u nadležnosti pape, biskupa ili bilo kojeg sveštenog lica, Marsilio zaključuje da car može da svrgne papu, ali papa ne može cara. Dalji društveni razvoj, sa humanizmom i renesansom, sa kapitalnim naučnim otkrićima Kopernika, Keplera, Galileja, Njutna i drugih, sa utopijskom kritikom u delima Tomasa Mora, Bekona i Kampanele, sa laičkim teorijama o državi i politici kod Erazma Roterdamskog, Makijavelija, Tomasa Hobsa, Spinoze, Monteskjea i mnogih drugih, vodi sve snažnijoj afirmaciji laičke misli i kritičkog duha. Tome u prilog idu i otkrića

mnogih novih zemalja i kultura, počev od otkrića Amerike 1492, kao i svojevrsna lingvistička revolucija – razvoj francuskog, nemačkog, engleskog i drugih evropskih jezika koji narušavaju dotadašnji monopol latinskog kao jedinog govornog i pisanog jezika, na čemu se u velikoj meri zasnivala dominacija Katoličke crkve. Konačno, u samoj Katoličkoj crkvi dolazi do sve većeg nezadovoljstva stanjem u rimskoj kuriji koja je, naročito u doba pape Aleksandra VI postala stecište mondenskog života, raspusnog ponašanja, raskoši, pohlepe za novcem, simonije i nepotizma. Rađaju se različiti jeretički protesti, a kulminacija nastaje sa Luterovom protestantskom reformom 1517. godine koja je do temelja potresla Katoličku crkvu jer joj je ugrozila pravo da bude jedini tumač Biblije i svetih knjiga.

KONTRAREFORME I RACIONALIZAM

Na ovaj opšti civilizacijski napredak zapadnoevropskog društva Katolička crkva odgovara svojom Kontrareformom, formiranjem jezuitskog reda, inkvizicijom, progonom i spaljivanjem jeretika i nepoćudnih kao što je bio Đordano Bruno. Papa Paolo IV, svojom bulom Cum ex Apostolatus Officio od 15. februara 1559, vraća stvari na početak i, kao da se ništa nije dogodilo, zaoštrava doktrinarni stav i tvrdi da je papa „namesnik Boga i našeg Gospodina Isusa Hrista na zemlji, držalac sveukupne vlasti nad narodima i nad kraljevstvima, sudija svim ljudima, kome niko na ovoj zemlji ne može suditi“. Razumljivo je što je iz ovog religioznog fanatizma i uverenja o bezgrešnosti i crkve i pape proizašao pokolj protestanata u noći svetog Vartolomeja 1572. godine, što je Katolička crkva obeležila raznim proslavama a papa Gregorio XIII je čak naredio da se izlije posebna spomen medalja. Međitim, društveni razvoj i kulturni napredak išli su dalje i neizbežno vodili ka daljoj sekularizaciji države. Racionalizam i prosvetiteljstvo sa Dekartom i Volterom unose radikalne promene u duhovnu sferu rehabilitacijom razuma kao jedinog izvora saznanja i kriterija istine. Dekartovo načelo dubito ut intelligam (sumnjam da bih saznao), umesto avgustinovskog načela credo

Serijal Pobjede / Ogledi

Neđelja, 19. jul 2020.

Crnogorski izazov u susret izborima

vijek ut intelligam (verujem da bih saznao), predstavlja rušenje samih temelja hrišćanstva i religioznosti. Dakako, ova kulturna revolucija zakonito je dovela do prve antiklerikalne revolucije u Zapadnoj Evropi, Francuske revolucije, koja je ne samo oduzela kleru njegove privilegije i nepregledne zemljišne posede, već je po prvi put u Evropi uspostavila jednu potpuno laičku državu zasnovanu na principu narodnog suvereniteta a ne na božjoj volji. Naravno, Katolička crkva se nije odrekla pretenzija da odlučuje o svetovnim pitanjima, ali nakon osvajanja Rima 1870. godine i likvidiranja papske države samo je još papa Pio IX pokušao da vrati nazad točak istorije ekskomunikacijom italijanske države. Od tog doba Katolička crkva se veoma promenila, izvršila brojne unutrašnje reforme, ukinula dogmu o nepogrešivosti pape i odrekla se teokratskih pretenzija i nadmetanja sa svetovnom vlašću.

DOGMATIZAM SPC

Nažalost, tako nešto se ne može reći za istočnu crkvu u celini, a naročito za Srpsku pravoslavnu crkvu i njenu eparhiju u Crnoj Gori. One se nisu odrekle pretenzija da budu iznad svetovnih vlasti, da budu mimo i iznad zakona koji važe za sve građane, da imaju poseban i privilegovan položaj, a te pretenzije predstavljaju napad ne samo na demokratske standarde o ravnopravnosti i jednakosti svih ljudi, već i na temeljno načelo hrišćanstva da su svi ljudi „Božja deca“. U javnoj komunikaciji predstavnici ove eparhije koriste jezik iz arhaične teokratske doktrine prepun ekskomuniciranja, prokletstva, bacanja čini i anatema, što je izraz gvozdenog uverenja da su ta crkva i njen mitropolit u Crnoj Gori bezgrešni i iznad svih svetovnih stvari. Takvo uverenje se uporno servira kroz neke jeftine slogane („Amfilohija je bog postavio na njegov sveti tron“; „Mi smo zaraženi božjom ljubavlju i nama korona virus ne može ništa“) a njihova ciljna grupa su prozeliti, konvertiti i pokajani nevernici koje karakterišu strukturalni analfabetizam i religiozni fanatizam. Žalosno je što bilo koja država u 21. veku mora da se bavi takvim pitanjima i dokazuje neke elementarne stvari koje je univerzalno civilizacijsko iskustvo odavno apsolviralo. (Autor je potpredsjednik Saveza antifašista Srbije)

O istini, moći i izborima Cijelim instrumentarijem laganja, zaluđivanja i terora koji je naveo Špengler, promoteri imperijalnog srpskog projekta nas intenzivno truju još od 1844. godine i Načertanija, trideset i šest godina prije Špenglerovog rođenja. Jesu li sve naopako razumjeli promoteri velikosrpskog projekta ili ih je samo bilo briga da ideju usade u stado, sasvim je svejedno. I danas se suočavamo sa istom aždajom - šovinizma, klerikalizma i fašizma, a sve je to pomiješano

» Piše: Milorad PUSTAHIJA „Što je istina? Za gomilu, to je ono što se stalno čita i sluša. Može neka sirota glava negdje sjediti i sakupljati razloge koliko hoće da bi se utvrdila istina, to ostaje njegova istina. Druga, javna istina, istina trenutka, koja jedino dolazi u obzir u činjeničnom svijetu djelovanja i uspjeha, jeste danas proizvod štampe. Ono što ona hoće – to je istina...“ Tako je, još prije 102 godine, dumao veliki Osvald Špengler u pretposljednjem poglavlju drugog toma njegove čuvene i čudesne knjige „Propast zapada“ . Razumio je i objasnio srž zakonitosti uticaja i veza štampe i novca i moći, kao i štampe kao gospodara usađivanja ideja.

SUMRAK IDEJA I SNAGA NOVCA

,,...Novine promijene gospodara, pa time i čitalac mijenja gospodara – ne primjećujući tu promjenu. I tu trijumfuje novac i primorava slobodne duhove da mu služe. Nijedan ukrotitelj zvijeri nema takvu moć nad svojim krdom“, razotkriva veliki mag. I kaže da nesrećni čitalac pojma nema o onome što se sa njime hoće; on i ne treba da zna kakvu ulogu igra: ,,Nekada se ljudi nisu usuđivali da slobodno misle; sad to smiju, ali ne mogu. Oni samo još hoće da misle ono što treba da hoće, i baš to osjećaju kao svoju slobodu...“

Dragi moj čitaoče, ove riječi Špengler ispisuje kad nije bilo ni pomena o televiziji i moći masovnih medija. Ali, velike misli, bez obzira kada rečene, pokazuju snagu vanvremenosti filozifije. Ne vjerujete? Pa evo razarajućeg citata o novcu, demokratiji, izborima i stadu, ne onom crkvenom, nego političkom – stadu birača. ,,Misli a time i djelanje masa drže se pod gvozdenim pritiskom. Zato, i samo zato, čovjek je čitalac i birač, dakle dvostruki rob, dok partije postaju poslušne pratnje nekolicine, iznad kojih cezarizam već baca prve svoje sjenke. Danas se moć već premješta iz parlamenta u privatne krugove, a izbori se srozavaju do komedije...“ Špenglerova knjiga „Propast zapada“ dovršena je 1913. godine, a izdata je 1918. godine. Dakle: davno prije televizije i interneta i možete zamisliti kakvim smo mi medijskim pritiscima izloženi kada su ovakvi pritisci bili evidentni i u vremenu „bel epoka“ na početku prošloga vijeka. Izabrao sam da njega citiram jer je on, paradoksalno, bio idol profašističkih začetnika svetosavskog kulta iz srpskih sveštenih i političkih krugova. Da, nećete vjerovati, Špenglera su voljeli da citiraju Justin Popović, Nikolaj Velimirović, čak i Dimitrije Ljotić... Baš oni što su otišli u fašizam i kleronacionalističku svetosavsku jeres i završili na Blajburgu i sramotnim stranama istorije. A Špengler je odbio katedru istorije na lajpciškom univerzitetu ponuđenu od strane vedeta Trećega rajha i otišao u legendu i nezaborav. Biće

da velikosrpski fašisti tada ništa nijesu razumjeli. Baš kao što ne razumiju danas.

DESNO I LIJEVO

Čitajući Ničea, Šopenhauera, Špenglera i Bergsona definitivno sam shvatio da ne postoje lijeva i desna misao već samo plitka i duboka, tačna i netačna, razbarušeno lijepa misao i misao oskudna ljepotom. Cijelim ovim instrumentarijem laganja, zaluđivanja i terora koji je naveo Špengler, promoteri imperijalnog srpskog projekta nas intenzivno truju još od 1844. godine i Načertanija, trideset i šest godina prije Špenglerovog rođenja. Jesu li sve naopako razumjeli ili ih je samo bilo briga da projekat usade u stado, sasvim je svejedno. I danas se suočavamo sa istom aždajom, šovinizma, klerikalizma i fašizma, a sve to pomiješano. Eto sada, 2020, izlazimo na crtu na izbore. Kažu da opozicija izlazi na njih u tri- četiri kolone. A zapravo - par građanskih opozicionih stranaka izlaze samostalno, a kompletan ostatak nacio-šovinističke opozicije izlazi u petoj koloni izdaje svoje zemlje. Sve predvođeni SPC i dirigovani i finansirani od strane regionalne velikosrpske kamarile. Neću nabrajati velikosrpske stranke i strančice i lidere i liderčiće niti se baviti nijansama od hard srpske do dijetalne lajt srpske varijante, već ću samo konstatovati - svi dolaze sa istog kazana i novčanika i iste pameti stvorene u istim medijskim, političkim, i „naučnim“ krugovima. Naprijed nastupaju popovi i hard četnici, a za njima čitava gomila dobošara, lakrdijaša, zurlaša i gajdaša. E, sad, što će vam ove zadnje četiri vrste kandidata – da im drže strah ili da, onako razdragani, stvore privid široke glasačke baze? Ima jedna slična teza čuvene šansonjerke iz srbijanskih šoferskih mehana, gospođe Mice Trofrtaljke, koja tvrdi - i labavi može da zabavi. Mici treba vjerovati, iskusna je i zna o čemu priča. Možda stvarno metla pukne kao top. Ako se to desi mi ćemo da nestanemo i propadnemo kao Špenglerov Zapad.

,,NAŠA STVAR“

Samo, nećemo se otimati po kancelarijama za fotelje i praviti demonstracije i to iz dva

Dimitrije Ljotić

Justin Popović i Nikolaj Velimirović

Osvald Špengler

razloga: 1) Ako vi prevladate i treba da nas nema i 2) Vi nećete ni stići do fotelja, jer će u njima već sjeđeti DPS-ova regimenta labavih preletača i zurlaša koja je prešla na vašu stranu. Dakle izbori idu po zakonu, nadgledaju ih ekipe iz EU i ako izgubite nema više vi priznajete ili ne priznajete. To je nebitno. Nazad u skupštinske klupe koje osvojite. Ako vam padnu na um litije, protesti ili bilo kakav vid nasilja onda ste u problemu. Ne od režima kako vi kažete, oni uvijek nešto mudruju. Ako vam građani Crnogorci zalitijaju nećete se zaustaviti prije Surdulice. Dakle, u pamet se braćo velejsrbi - pravna država, poštovanje prava i izbornih rezultata. Mada, mi Crnogorci smo svemu ovome krivi. Dozvolili smo da nam sve zavisi od DPS-a, sva jaja metnuli u jednu korpu, a oni su brzo shvatili situaciju i favorizovali opstajanje razularene nacionalističke opozicije i živjeli su od njene gubitničke tradicije. Lakše im je bilo držati njih na privilegijama i apanažama i pred svake izbore plašiti nas s njima nego iskreno raditi na snaženju države i dobrobiti građana. I kada - suočeni sa mogućnošću da eventualnom pobjedom takve opozicije izgubimo sve – glasamo za svoje ucjenjivače.

I mi i Srbi u Crnoj Gori imamo boljih od onih u DPS-u i u prosrpskim strankama ali nikada nisu dobili šansu. DPS je decenijama trgovao sa Amfyjem i evo šta su nam istrgovali. On je bar deset puta rekao da ne treba on da se registruje kod države nego država kod njega. To je izjava od bar pet godina zatvora. I činio je što je želio i sve nekažnjeno. I sad oni pregovaraju s njim oko legalno donesenog zakona, a on priznaje samo državu Srbiju u kojoj je, viđi čuda, prijavljen i koju priznaje?! I šta ako nešto dogovorite to (P)Irinej i Vučić mogu odmah poništiti i smijeniti Amfyja. Dakle primjena zakona pa neka se prilagođavaju. Solidan dio ostalih DPS trgovina proglašen je korupcijom i kriminalom pa smo dobili ozbiljne packe iz EU. I sad opet moramo dobiti izbore. Vjerovatno sa istim likovima na listama. Pogledajte svoj sastav u Skupštini, u vladi u Budvi i diljem domovine. Na vašem mjestu ja bih se zabrinuo jer ako izgubimo vi ćete izgubiti više od mene i sličnih. A otadžbina? Nju ćemo odbraniti partizanskim brigadama, kao nekad od fašizma, a ne sjecikesama i lihvarima. Crna Gora više nema vremena za toleranciju, ne trebaju nam ni poslušni ni zabavni nego sposobni i oni koji ne lažu. A ko ne laže taj i ne krade. Iduće godine čeka nas teška ekonomska situacija sa mogućnošću da pređe u petogodišnju pa i dužu krizu. Treba ispravljati i one ozbiljne packe sa EU papera i non papera. Zato je neophodno ponuditi ozbiljan program za naredni mandat sa ozbiljno naznačenom dinamikom ostvarenja ili će nas sve ovo opet sačekati na idućim izborima. Ako ih bude nakon pustošenja korone i pustošenja politike.

Svijet

Neđelja, 19. jul 2020.

Strateške i geopolitičke igre velikih sila

» Piše: Dani RODRIK Kada je kovid-19 stigao iz Kine u Evropu a onda u Ameriku, zemlje koje je zadesila pandemija su se panično dale u potragu za maskama, respiratorima, zaštitnom odjećom. Ta njihova potraga se najčešće završavala u Kini. U momentu izbijanja krize, Kina je već bila najveći izvoznik značajnih medicinskih proizvoda i pokrivala je više od polovine potreba za ličnom zaštitnom opremom u Evropi i Americi. „Kina je pripremila teren kako bi vladala tržištem zaštitne i medicinske opreme u narednim godinama“, piše u članku nedavno objavljenom u Njujork tajmsu. Tačno je da je u trenutku kada je počela da se okreće globalnim tržištima, na svojoj strani Kina imala prednost neiscrpnih rezervi jeftine radne snage. Očigledno je da dominacija kineskih proizvođača nije samo rezultat slobodnog djelovanja sila tržišta. Značajno uvećanje procenta kineskih proizvođača na globalnom tržištu medicinskih proizvoda definisano je kao jedan od ciljeva države još 2015. u strateškom planu ,,Made in China 2025“. U članku koji je objavljen u Njujork tajmsu detaljno je opisano kako je država davala jeftine placeve za izgradnju fabrika, odobravala subvencionisane kredite, upućivala državna preduzeća da proizvode najvažnije sirovine i stimulisala lokalne lance snabdijevanja insistiranjem da bolnice i preduzeća kupuju lokalne proizvode. U Sečuanu, drugoj po veličini

Evropski poslanici nezadovoljni odlukom Turske

Zaštititi Svetu Sofiju STRAZBUR - Skoro 100 poslanika Evropskog parlamenta izrazilo je nezadovoljstvo odlukom Turske da jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu Svetu Sofiju ponovo pretvori u džamiju. U dopisu upućenom šefu evropske diplomatije Đosepu Borelju i Unesku poslanici Evropskog parlamenta navode da „instrumentalizovanjem Svete Sofije, s ciljem vršenja pritiska na Evropu, Turska nedvosmisleno pokazuje aktivno nepoštovanje međunarodnog prava i evropskih vrijednosti“. UNESKO je najavio da će ponovno razmotriti status Svete Sofije, koja se od 1985. godine nalazi na listi svjetske kulturne baštine, a izraženo je žaljenje što je odluka donijeta „bez dijaloga ili prethodnog obavještenja“. Najviši turski sud prošle nedelje je poništio odluku oca moderne Turske Mustafe Kemala Ataturka iz 1934. godine, kojom je Sveta Sofija prestala da bude džamija i pretvorena je u muzej.

Kina kao ekonomska babaroga Uloga koju Kina ima u svjetskoj ekonomiji ne opisuje se više u duhu civilizovanih i blagotvornih efekata trgovine, već kao projekat otvorene imperijalne agresije. Rastući autoritarizam kineskog predsjednika Si Đinpinga i eskalacija trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Državama svakako doprinose tome

Većina zaštitne opreme dolazi iz Kine

kineskoj provinciji, broj kategorija u kojima je dozvoljen uvoz medicinske opreme iz inostranstva bio je prepolovljen. Većina bolnica je morala da kupuje kod lokalnih proizvođača i samo nekoliko glavnih ustanova moglo je da uvozi. Zapadni mediji su puni saopštenja o „riješenosti Kine da preuzme kontrolu nad polugama globalne industrije“, kao

što je rečeno u Njujork tajmsu. Uloga koju Kina ima u svjetskoj ekonomiji ne opisuje se više u duhu civilizovanih i blagotvornih efekata trgovine, već kao projekat otvorene imperijalne agresije. Rastući autoritarizam kineskog predsjednika Si Đinpinga i eskalacija trgovinskog sukoba sa Sjedinjenim Državama svakako doprinose tome. Strateške i geopolitičke tenzije

između SAD i Kine su realnost. Izvor toga je u rastu ekonomske i vojne moći Kine i odbijanje američkih lidera da se pomire sa nastankom multipolarnog svijeta. Ne smije se dozvoliti da ekonomija postane talac geopolitike ili, što bi bilo još gore, da se produbljuje ovo strateško rivalstvo. Mora se prihvatiti činjenica da je od samog početka temelj

kineskog ekonomskog uspjeha bio hibridni ekonomski model kojim je upravljala država. Ako je polovina kineskog ekonomskog čuda proistekla iz tržišta, druga polovina je rezultat aktivnih državnih politika kojima su stare ekonomske strukture (državna preduzeća) zaštićene, dok su nove industrije razvijane u širokoj lepezi razvojnih politika. Najveću korist imaju Od toga su najveću korist imali Kinezi pošto su iskusili najbrži pad stope siromaštva ikad zabilježen u istoriji. Ipak, oni to nijesu ostvarili na štetu ostatka svijeta. Naprotiv. Državne politike rasta, sada na meti žučnih napada iz mnogih zemalja svijeta, pretvorile su Kinu u ogromno novo tržište za zapadne izvoznike i investitore. Zar nijesu kineske industrijske politike slične onima koje primjenjuju u proizvodnji medicinske opreme, nefer prema konkurenciji? Mora se dobro razmisliti prije donošenja toga zaključka. Uobičajeno obrazloženje za državne politike su tehnološke eksternalije, širenje znanja i druge koristi za društvo, zbog kojih se smatra opravdanom podrška države u nekim slučajevima. Zapadni ekonomisti smatraju da države nijesu naročito dobre u prepoznavanju industrija koje zavrijeđuju podršku i da najveći dio njihovih promašaja snose domaći potrošači i poreski obveznici. Drugim riječima, ako su kineske državne politike industrijskog razvoja pogrešno odabrane i usmjerene, štetu od toga će trpjeti isključivo kineska privreda. Po istoj logici, ako su kreatori politika u Kini uspješno odabrali djelatnosti koje stvaraju veću društvenu nego privatnu korist i doprinose poboljšanju ekonomije, zašto bi stranci u tome vidjeli problem? U ekonomiji je to poznato kao „intervencija u slučaju pada tržišta“. Pokušaji spolja da se kineska država spriječi u sprovođenju uspješnih politika imaju smisla koliko i zahtjevi da se stranim konkurentima zabrani ulazak na tržište.

To naročito važi u slučaju globalnih stvari, kao što su klimatske promjene. Kinesko subvencionisanje solarnih panela i generatora za vjetar dovelo je do pada cijene energije iz obnovljivih izvora – što je velika korist za cijelu planetu. Ekonomija industrijskih politika se može zakomplikovati kada se pojave monopoli ili kompanije koje mogu da manipulišu nekim tržištem. Zato se neke industrijske politike opravdano mogu ograničavati, ako doprinose uspostavljanju tržišne dominacije na račun ostatka svijeta. Ali kineske proizvođače niko ne optužuje za namještanje i podizanje cijena, što je prvi simptom dominacije. Upravo suprotno. Zato je strah opravdan jedino u slučaju američkih i evropskih korporacija koje dominiraju na tržištu visokih tehnologija. Ostale zemlje ne bi trebalo da stoje po strani i gledaju kako Kina osvaja sve sofisticiranije industrije. Amerika ima bogatu istoriju uspješnih industrijskih politika, naročito u domenu odbrambenih tehnologija. Na američkoj političkoj sceni vlada širok konsenzus da je neophodna jasno formulisana industrijska politika koja je usmjerena na otvaranje novih radnih mjesta, inovacije i zelenu ekonomiju. Čak Šumer, vođa demokrata u Senatu, predstavio je nacrt zakona u kome predlaže investiranje 100 milijardi dolara u nove tehnologije u narednih pet godina. Prijedlozi novih industrijskih politika u Sjedinjenim Državama i Evropi uglavnom su motivisani strahom od kineske „prijetnje“. Ali sa ekonomske tačke gledišta to je pogrešan fokus. Svi problemi i rješenja su na domaćem terenu. Umjesto što se ,,trči“ za Kinom ili pokušaja da se njen ekonomski rast nekako osujeti, primarni cilj treba da bude izgradnja sopstvene produktivnije i inkluzivnije ekonomije. Autor je profesor političke ekonomije na Univerzitetu Harvard (Project Syndicate) Prevela J.M.

Čelnici EU o novom paketu mjera pomoći državama zbog posljedica pandemije korona virusa BRISEL - Zvaničnici EU raspravljali su juče o novim prijedlozima za veliki plan ekonomskog oporavka zemalja nakon pandemije. Oni su tokom drugog dana samita pokušavali i da prevaziđu otpor koji su pružale Holandija i Austrija. Predsjednik Savjeta Evrope i domaćin samita Šarl Mišel predložio je novi plan, nakon što je njegov prijedlog paketa za oporavak ekonomije zbog epidemije korona virusa od 750 milijardi eura, naišao na oštar otpor država članica u Briselu poznatih kao ,,Frugals“ ili štedljiva četvorka. Ključni problem je što se te zemlje bogatog sjevera Holandija, Danska i Švedska, a uz njih i Austrija, protive načelu da se pomoć mahom upućuje u vidu bespovratnih poklona, a ne kredita. Prijedlog je da podrška iznosi 750 milijardi evra, od čega će 500 milijardi biti „poklon“ državama članicama, a 250 milijardi kredit. Premijer Holandije Mark Rute insistirao je da države članice zadrže posljednju riječ oko odobravanja bilo kakvih sredstava EU za nacionalne planove za oporavak za partnere poput Španije i Italije, čije je države opustošila pandemija. U koncesiju na zahtjev Rutea,

Štedljive države zahtijevaju kontrolu

novi Mišelov plan uključuje ,,super kočnicu za slučaj nužde“ koja svakoj zemlji daje trodnevni nadzor za pregled svih planova potrošnje svih država članica.

Njemačka i Francuska, s prijedlogom o fondu od 500 milijardi evra bespovratne pomoći – „poklona“ za oporavak najviše onim članicama EU čije su privrede i zdravstveni sistemi

najteže pogođeni pandemijom, predvode plan da EU ekonomski ozdravi i ne dozvoli da joj budu ugroženi ključne tekovine i temelj Unije – jedinstveno tržište.

Ali analitičari upozoravaju da to predstavlja pravo veta i ostaje da se vidi hoće li ga zemlje poput Španije i Italije prihvatiti, evropski izvor koji kaže da štedljive zemlje još uvijek nijesu zadovoljne širim paketom i da traže smanjenja. - Ima još pitanja koja treba riješiti, ali prijedlog o upravljanju koji je iznio Mišel je ozbiljan korak u pravom smjeru. - rekao je holandski diplomata. Rute kaže da je nadzor EU potreban da bi se zemlje obavezale na reformu tržišta rada i rekao da se atmosfera na večeri u petak pretvorila u ,,mrzovoljnu“. U razgovoru s novinarima kasno u petak, apelovao je na južne partnere da ne dižu noge na reformu ,,kako bi bili sigurni da će sljedeći put, kad iz bilo kojeg razloga opet dođe do krize, ekonomske ili druge, zemlje znati bolje da se brinu o sebi“.

Kultura

Neđelja, 19. jul 2020.

INTERVJU: Velibor Čović, autor filma koji govori o sudbini 100.000 izbjeglica sa Kosova

Najhumanija i najcrnogorskija priča s kraja prošlog vijeka Kada god čujem riječ izbjeglice, uvijek se sjetim surovosti jedne scene snimljene negdje u Slavoniji 1991. godine. Starica na čelu beskrajne izbjegličke povorke u ruci nosi kesu na kojoj piše - „radost kretanja“. To je, valjda bio slogan fabrike „Borovo“ u kojoj je provela radni vijek podgorica - Beskrajne kolone prognanika, vojske, tenkova – kao crvena linija smrti su prošarale slike života eks-jugoslovenske stvarnosti devedesetih godina. Iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine su desetine hiljada očajnika bježale, prelivali se zbjegovi uzemlje koje ih „više vole“, kojima su pripadali onim što piše u dokumentu. - Besu vam dajem, kao mi što smo prošli u Crnoj Gori, ne bi tako prošli ni u jednoj drugoj državi - rekao je jedan od onih koji su preživjeli rat na Kosovu. Tu priču su pričali Veliboru Čoviću, autoru dokumentarnog filma „Imala sam deset godina“. poBJEda: Napravili ste film o 100.000 izbjeglica sa Kosova koje je Crna Gora tada primila, već opterećena kao najmanja država velikim brojem onih koji su pobjegli iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Prošlo je 20 godina. Što ste osjećali tokom snimanja ovog dokumentarca? ČoViĆ: Izbjeglištvo, egzodus, jeste pojam poznat u ljudskoj civilizaciji od nastanka vrste. Nikada se nasilna promjena staništa ne odvijadobrovoljno. Uvijek je patnji, uzrok sila. Krvavi raspad Jugoslavije, čiji sam dnevni hroničar bio, pamtim pored ostalog, po beskrajnim kolonama prognanika. Kada god čujem riječ izbjeglice, uvijek se sjetim surovosti jedne scene, snimljene negdje u Slavoniji 1991. godine. Starica na čelu beskrajne izbjegličke povorke u ruci nosi kesu na kojoj pise - „radost kretanja“. To je, valjda bio slogan fabrike „Borovo“ u kojoj je provela radni vijek. Sva imovina i sva nada starice, stali su u reklamnu kesu, čiji se slogan, preko noći, pretvorio u ironiju. Rat je za ljude, uvijek bio prilika da iskažu, koliko su od viteštva, te koliko su od ljudske ili neke druge vrste. Crna Gora je u posljednjoj de-

Velibor Čović

ceniji prošlog stoljeća bila i do danas ostala, svjetski rekorder po broju prihvaćenih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika. U zemlji sa 650.000 žitelja 1999. godine bilo je povremeno i preko 150.000 prognanika. Svaki peti stanovnik Crne Gore bio je izbjeglica. U istorijskoj kulturološkoj vertikali, u običajnom pravu, pa čak i u pisanim crnogorskim pravilima, postojala je obaveznost da se unesrećenom ili bilo kom stradalniku koji je u nevolji, koji bježi, koji traži spasenje, pruži utočište i zaštita. Crnogorski suveren kralj Nikola, prihvatio je 1911. godine 20.000 Malisora, koji su se nakon Malisorskog ustanka protiv Otomanske imperije, sklonili u Crnu Goru i sačuvali se od odmazde. Sav trošak izdržavanja izbjeglog stanovništva iz Malesije pao je na teret kraljevske kase. Pet vjekova ranije, 1485. godine, Ivan Crnojević je u svoj Zakonik upisao: ,, ...čovjeku u nevolji pružiti utoku, jer čovjek u nevolji pada na vaš obraz i vaše ruke...“. Na takvom duhovnom nasljeđu iznikao je moralni imperativ Marka Miljanova - „čojstvo je braniti druge od sebe“. Dolaskom preko 100.000 izbjeglica sa Kosova 1999. godine među kojima je bilo najviše građana albanske nacionalnosti, Crnoj Gori je u proljeće te godine pružena prilika da se vrati svojim vrijednostima, te da koliko toliko, sanira bolne ožiljke, urezane u izbjegličku hroniku, nedavne prošlosti. I meni je pružena prilika da lični stav prema prognanicima iskažem preko ekrana državne televizije, jer sam nakon desetogodišnjeg rada u redakcijama YUTEL-a i Radio Slobodne Evrope, prihvatio odgovornost uređivanja programa TVCG. Svaki čovjek u kolonama izbjeglica zabilježen nekom kamerom, nije samo ilustracija aktuelne vijesti za Dnevnik u 19.30, već on ima svoje ime, prezime, zaniman-

je, porodični i materijalni status, svoja nadanja, snove, običaje, razmišljanja, vrijednosne sudove. Eto, dovoljno motiva, da 20 godina kasnije, na Kosovu provjerim novinarsku radoznalost - što je ostalo u pamćenju tih ljudi. poBJEda: U Crnoj Gori su se tada dešavale i stvari koje je prikazuju u tamnom svjetlu (Herceg Novi, Bukovica, Kaluđerski Laz) i na te užasne događaje se posljednjih godina baca svjetlo, što je neohodno i obaveza i za ubuduće. Zbog čega je ovaj događaj zaboravljen? ČoViĆ: Rat je pohara uma. Kada se vratio iz izbjeglištva, provedenog u Italiji, moj dugogodišnji prijatelj don Branko Zbutega pričao mi je: „Pozvali me 1994. godine da elitnom skupu u Švajcarskoj objasnim, zašto je na Balkanu toliko krvi među dojučerašnjim komšijama. Moje predavanje je trajalo samo jedan minut. Pozvao sam, prisutne u sali da zatvore oči i da pomisle šta bi uradili svojim šefovima, poreznicima, ljubavnicima svojih žena, ličnim bankarima... šta bi uradili a da ih nakon toga ne sleduju nikakve sankcije. Poslije samo jednog minuta, rekao sam da otvore oči. Kazali su da donekle razumiju šta se dešava na Balkanu. A, tek kako se razara um, kada kreatori rata, ljudskoj podložnosti ponude nacionalizam, religiju i rasizam kao topovsku hranu“. Crna Gora je početkom devedesetih bila pod stalnim presingom i prismotrom ideologija koje su inspirisale zločine. Na meti takvih ideologija u Herceg Novom i Kaluđerskom Lazu našli su se ljudi koji su Crnu Goru odabrali za utočište. Iz Bukovice su ljudi tražili spas odlazeći iz Crne Gore. Ti događaji su ušli u mnogobrojne dokumentarce. I moraju ostati predmet stalnog medijskog podsjećanja, koliko god to bilo bolno. Ja sam krenuo tragom jednog događaja za koji mislim da je



Ako blagovremeno ne ispričamo sve istine iz bliske proslošti, naše priče će na svoj način interpretirati drugi

najbolja, najhumanija, najcrnogorskija priča u posljednjoj deceniji prošlog vijeka. Crna Gora je 1999. godine zbrinula 100.000 izbjeglica sa Kosova, i to u ambijentu NATO – bombardovanja SRJ, u okolnostima kada u Crnoj Gori postoji više naoružanih formacija. To su bile redovne crnogorske policijske snage čija komanda je bila crnogorska, redovne vojne snage čija komanda je bila van Crne Gore, rezervni sastav policije čija komanda je bila crnogorska, vanredne vojne snage označene kao Sedmi bataljon čija komanda je bila v a n C r n e G o r e. I j o š naoružani narod. U tom i takvom zveckanju oružija, neprocjenjivo je djelo, očuvani unutrašnji mir i životi na desetine hiljada izbjeglica. To je nezaboravno nasljeđe, koje prevazilazi okvire mojeg dokumentarca. poBJEda: Film se zove „Imala sam 10 godina“. Da li to znači da ste pratili život tada desetogodišnje djevojčice, ili je lajtmotiv za odrastanje i preživljavanje? ČoViĆ: U računaru sam imao stotine fotografija i ambiciju da pronađem nekog od nevoljnika. Zaputio sam se na Kosovo. Od Đakovice, Dečana, Peći do Istoka, zaustavljao sam se

kod svake prodavnice, kafane, pošte, grupe ljudi. Predstavljajući se da dolazim iz Crne Gore, sa nepodijeljenim simpatijama sam bio prihvatan kao sagovornik. „Evo, već 20 godina čekam da neko dođe iz Crne Gore, da mu ispričam šta mi je u srcu i duši“, bile su prve riječi, već vremešnog Saliha, kada smo se susreli u Istoku. ,,Dao sam besu da ću pamtiti čojstvo Crne Gore, iskazano 1999. godine“, nastavio je Salih, emotivnu priču iz izbjegličkih dana. U Peći pronalazim profesora Lah Zhutaja, koji mi priča: ,,Kada smo kolektivno kretali prema Crnoj Gori, nijesmo se uzdali u međunarodne konvencije o zaštiti izbjeglica, jer se u sukobima na Balkanu pokazalo da ta pravila nemaju vrijednost. Ja sam još kao student pročitao Marka Miljanova i Radovana Zogovića i vjerovao da njihove moralne vrijednosti još stanuju u Crnoj Gori. I pronašli smo utočište i spokoj“. Na „bezimene“ fotografije, ispisivao sam nova imena. Gledao sam film koji se odvija u očima mojih sagovornika. A onda sam tragom jedne fotografije, snimljene 1999. godine na rožajskoj ulici, upoznao Editu. Imala je 10 godina kada je sa porodicom stigla u Crnu Goru. Pronašao sam je u Prištini, gdje radi kao video-montažer u jednoj modernoj televiziji. Prihvatila je moju ideju da se preko njenog montažnog stola, ukrštaju sjećanja i likovi iz dvadesetogodišnje vremenske dimenzije. Znate kako se kaže: „Ništa tako brzo ne raste kao tuđa djeca“. A „tuđa djeca“ najbolje pamte postupke i ponašanje komšija. Edita je u Rožajama 1999. godine, bila dijete. poBJEda: Što ovaj film nosi sa sobom? Koju poruku? ČoViĆ: Kao u ukupnoj novinarskoj profesiji, tako i ovim filmom, nijesam sugerisao poruku. Moji protagonisti nijesu imali bilo kakavu instrukciju od strane autora. Kada Vlaznim Beriša priča kako se teško ranjen, preko vrleti Hajle, obreo na hirurškom stolu dr Milorada Bakića u beranskoj bolnici, te kako se Bakićeva borba za njegov život kasnije pretvorila u njihovo trajno prijateljstvo, više je od priče o profesionalnosti i doktorovoj humanosti. Kada na Kosovu i nakon 20 godina pričaju o Aliji Šaboviću, koji je sa rožajske ulice u svoju kuću odveo 70 izbjeglica, zaklao vola, i zaprijetio da niko ne smije ići u Crveni krst, dok su njegovi gosti. Zar nas takve priče ne podsjećaju na onu normu iz vremena Crnojevića od prije

Monografija „Čojstvo i besa“ Zahvaljujući Ministarstvu Kulture Crne Gore, uskoro izlazi iz štampe monografija „Čojstvo i besa“, u kojoj će se naći nekoliko stotina fotografija i tridesetak autorskih tekstova. To su jedine fotografije koje će biti sačuvane za porodice i pojedince koje će ih podsjećati na to vrijeme njihovog života.

pet vjekova. Na Kosovu sam slušao priče o Džemalu Nikaju iz Tuzi. Pored toga, što je u svojoj kući zbrinuo na stotine izbjeglica, on je urgentnim otvorenim pismom Ademu Demaćiju, uticao na oslobođenje dvojice vojnika, zarobljenih od strane OVK. Imali su po 18 godina. Jedan je bio iz Crne Gore drugi iz Srbije. U protoku vremena ljudi i događaji se zaboravljaju. Ukoliko izostane podsjećanje, nema ni ljudi, niti događaja. Ja sam u filmu samo dotakao neke od mnogobrojnih primjera. poBJEda: S obzirom na to da i dalje živimo u nacionalnim i vjerskim podjelama a koje ne prestaju ni nakon nekoliko decenija, da li ovakva ostvarenja treba da budu forsirana. Što smo naučili? ČoViĆ: Vjerujem, i kao hroničar vremena lično znam, da u svim ratovima na prostoru EX Jugoslavije u svim nacijama i vjerama postoji mogo ljudi, koji su i u ratnim okolnostima, stali na stranu ljudskosti. Nažalost, ni nekoliko decenija nakon rata, njihove priče nijesu u modi. Neki politički lideri, prosto opstaju na forsiranju priča o neprijateljstavu prema drugim narodima. Svjedočimo o svakodnevnim medijskim predstavama u regionu, kako svoje ratne zločince uporno promovišu u heroje. Veliki je problem što takve priče slušaju neki novi klinci. Ako blagovremeno ne ispričamo sve istine iz bliske prošlosti, naše priče će na svoj način interpretirati drugi. poBEda: Da li je onda novinarstvo dalo neku posebnu dimenziju u stvaranju ovog filma? ČoViĆ: Proganjala me misao - šta je bilo sa ljudima, ženama, djecom, koje smo kamerom snimili 1999. godine. Jeste da je za novinara današnja informacija sjutra već stara i neupotrebljiva, jeste da novinar uvijek „traži“ novu vijest, ali postoje i dobri povodi da se davnom događaju vratite. Pogotovu ako ste sigurni da taj dogadjaj prevazilazi okvire informativne pozornosti i po značenju duboko zadire u suštinu opravdanosti ljudskog postojanja. poBJEda: Koliko dugo ste ga snimali i da li je zahtijevalo mnogo terenskog i istraživačkog rada? ČoViĆ: Nakon opsežnog procesa prikupljanja arhivske građe, uslijedilo je istraživanje na terenu. Ušao sam u najmanje 50 kuća na Kosovu, tražeći likove iz nekadašnjih izbjegličkih kolona. U svakoj kući čuo sam dvije riječi čojstvo i besa. Sam proces snimanja trajao je 30 dana, na preko četrdeset lokacija. Nijesam osjećao nikakav napor, jer sam samo djeliće izbjegličke želio da sačuvam od zaborava. Potpisao sam scenario i režiju - sve što nije dobro u filmu, uputio sam na jednu adresu. Jelena martinović

Kultura

Neđelja, 19. jul 2020.

Andrej Korovljev, reditelj filma „Tusta“, povodom premijere na Underhill Festu

Ovo je priča koja hrani duše PODGORICA – Jedan od najemotivnijih i najuspješnijih dokumentaraca iz prošle godine, film o prerano preminulom čelnom čovjeku pank legendi KUD Idijota, Branku Črncu Tusti, premijerno je izveden u okviru Underhill Festa u Podgorici sredinom juna. Tim povodom je gost festivala bio reditelj ove izvanredne posvete najčuvenijem Puležaninu u muzici, Andrej Korovljev. Budući da je prerana smrt jednog od začetnika panka na ovim prostorima pogodila mnoge njegove savremenike, kolege umjetnike i prijatelje, snimanje filma „Tusta“ je, na potezu od Makedonije do Slovenije, sa više od stotinu sagovornika, trajalo dugo. Ekipa koja je realizovala tu jedinstvenu filmsku priču, na čelu sa rediteljem koji je i sam u projekat ušao srcem, već mjesecima se obasipa komplimentima sa svih meridijana. Ipak, pred otkazivanje 67. Pulskog festivala, stigla je vijest da film nije odgovorio na standarde ove manifestacije, što je i publiku i Andreja Korovljeva ubacilo u nerješivu zagonetku. S Korovljevim smo razgovarali neposredno prije nego je ta informacija podigla prašinu u anderground i filmskim krugovima, ne samo o filmu koji je u fokusu, već i o gradu iz kog autor filma i njegov junak dolaze, društvenim prilikama iz kojih je pank proistekao, novoj publici i festivalima. POBJEDA: Govorili ste u nekoliko navrata da „Tusta“ nije muzički film, već film o muzici. Zar ne bi trebalo da je to slučaj sa svakim dokumentarističkim filmom u čijem je fokusu neko ko je pomjerio izvjesne granice na tom polju umjetnosti? KOROVLJEV: Točno, po nekakvoj nepisanoj, ali opšteprihvaćenoj definiciji, muzički film fokusiran je na fenomenologiju muzike i onih koji je proizvode. Mi smo htjeli ići dalje, nastojali smo pružiti više od samih informacija i pobjeći od televizijskog načina pripovijedanja. Od početka cilj nam je bila emocija koja proizlazi iz muzike i lirike KUD Idijota; kako se ona prelila iz garaže na sve oblike društvenog bivanja, određivala svjetonazor i oblikovala generacije, odjekivala ne samo iz koncertnih prostora, već i iz brodogradilišta i fabrika, postala politički meritodavna i opasna, te postala simbolom pravde i pravice. Takođe, bitno je da su je stvarali ljudi, djeca radničke klase bez pretenzija i predrasuda. Svi ti elementi bili su nam zanimljiviji od „službene istorije“ KUD Idijota, jer je život u njima i oko njih stvarao legendu legendarnih. Muzički filmovi često zaplivaju niz struju, to je ono što mi nazivamo „preaching to the converted“, mi smo htjeli plivati uzvodno, otkrivati i učestvovati u onom što nije pod svjetlom reflektora, što je teži, ali i izazovniji put. POBJEDA: Film ne prati samo čovjeka i njegov bend, već kompletnu društvenu svijest koja je izrodila njihov opus i izdigla ih. Nakon što ste trenutno najpozvaniji da govorite o njemu, zanima me

TUSTA JE ZASLUŽIO FILM, SPOMENIK NIKAD NE BI PRIHVATIO: Andrej Korovljev

Nažalost, takva je realnost na našim prostorima, kultura je stavljena u zapećak društvenih aktivnosti i neki bi je najrađe ukinuli. U takvu smo se žalosnu situaciju doveli. Stih iz pjesme „Glupost je neuništiva“ najbolje to ilustruje – kazao je Korovljev

Frontmen KUD Idijota Branko Črnac Tusta

da li je Tusta mogao da postane to što jeste u bilo kom gradu bivše Jugoslavije ili ga je to što je bio Puležanin dodatno odredilo? KOROVLJEV: Mislim da sredina oblikuje čovjeka, ali on ima pravo i obavezu da oblikuje svoj životni prostor. Nijesam siguran da su Kudovci na početku bili svjesni da će se taj mikroprostor otvoriti i eksplodirati na području Jugoslavije, to ih je i zateklo, mogu reći da se kao aktivni sudionici tog vremena i dan danas čude tome. Ja bih se začudio da to nije bilo tako. Tusta ne bi mogao biti to što jeste da nije Puležan, Istrijan, Čić (čovjek podrijetlom s Čićarije, istarske „planine“). Odrastanje, sazrijevanje i taj naš specifični mentalitet organski je vezan uz njihov izričaj i to je autentično. Pula je (bio) industrijski grad, multikulturalan i otvoren, (naročito prema zapadu), sirov, ali uzbudljiv, buntovan i svjestan. U Puli je bunt bio prirodan, nika-

ko poza. Kapa dolje muzičkim scenama drugih gradova, ali teško je zamisliti KUD Idijote stasale u bilo kom drugom gradu, čak ni u Rijeci. Tokom svoje karijere KUD Idijoti i Pula postali su jedno, u stvari, uvijek su bili jedno. POBJEDA: Da li je ovaj film važniji onima koji su uz Tustu bili sve vrijeme dok je djelovao ili onima koji nijesu za njega nikad čuli prije filma? KOROVLJEV: S filmom smo na turneji gotovo godinu dana i

svega sam vidio i čuo. Ono što me najviše uzbudilo su reakcije novih klinaca koji nijesu bili niti rođeni u to vrijeme, te onih koji nijesu poznavali niti bend, niti scenu. Ti ljudi su bili neka vrsta testa kakav je film. Zamislite čovjeka koji nikad nije slušao pank kako mi prilazi i kaže da mu je žao što je propustio cijeli jedan život koji se odvijao paralelno s njegovim, i u suzama traži sav materijal koji se može naći o bendu i sceni. Nove generacije, ogrezle u konzu-

merizmu i dostupnosti svih informacija, što rezultira površnom percepcijom, napokon su imale priliku na filmskom platnu proživjeti genezu onih drugih generacija koje su postavljale kamene temeljce panku na samim počecima. Dok sam po premijerama, rijetko gledam film, jer sam ga se bogami nagledao u procesu stvaranja. Omiljeni hobi mi je sjesti i posmatrati publiku kako upija svaku priču, svaki kadar filma, kako pjeva poznate im pjesme, smije se i plače. Vjerujte mi, na svim premijerama, a bilo ih je dosta, nijesam vidio čovjeka u publici koji prčka po mobilnom. To me fascinira i potvrđuje da smo napravili film koji hrani duše i otapa led današnjih hladnih vremena. POBJEDA: Što mislite o otvorenosti, necenzurisanosti u današnjem dobu i možete li uporediti s onim dobom u kom su Idijoti bili na vrhuncu slave? KOROVLJEV: Teško je to usporediti. Modeli komunikacije potpuno su različiti, svijet se stubokom promijenio. Danas cenzura i te kako postoji, ali je suptilna i pedantno osmišljena - svakom je dano svoje dvorište pa tu laj koliko hoćeš. U doba kad su KUD Idijoti djelovali nije bilo tako, pogotovo kad su prekoračili granice istarskog poluostrva i kad su njihove po-

Ljudi su uljuljkani u konformizam POBJEDA: Vaša slobodna procjena, budući da ste odrastali u gradu koji je bio gotovo izrazito pankerski, i budući da ste hroničar jedne epohe koja je izvirala iz društvenih (ne)prilika da li će ovo trenutno nezadovoljstvo i prijetnja ekonomskom krizom u najskorijem mogućem trenutku izroditi neki novi pank talas? KOROVLJEV: Nažalost, mislim da neće. Lju-

di su uljuljkani u konformizam, jer je sve na prodaju. Niko više neće izabrati tvrdu klupu u parku za spavanje, već udoban jastuk i jorgan. Volio bih da je drugačije i da nijesam pesimista, no mislim da realnost i svakodnevna zbivanja oko nas to samo potvrđuju. Muzika već odavno nije oružje, to je odlika vrlog novog svijeta gdje svi govore, ali se nitko mača ne laća.

ruke padale na plodno tlo. U Jugi nijesu znali što bi s njima, pa ih nijesu dirali, no njihov jasan antiratni stav i realna, racionalna analiza zbivanja devedesetih bacila ih je u nemilost državnih aparatčika i cenzora. Najebali su žestoko samo iz razloga što su bili neiskrivljeno ogledalo tadašnjeg stanja, a tada ako si rekao da je rat paravan za pljačku, automatski si bio nepodoban. Njihov ironični poziv iz pjesme nastale osamdesetih: „Hoćemo cenzuru“ proročanski su osjetili na svojoj koži. No, nijesu odustajali, kao pravi borci izdali su po meni najbitnije albume i sačuvali ponos i integritet, što se baš ne može reći za ostatak hrvatske scene. POBJEDA: Koliko jedan režiser ovakvim poduhvatom može da promijeni sliku koju javnost ima o jednom muzičaru? KOROVLJEV: Ne bih vam znao reći, jer nama cilj nije bio mijenjati sliku, već temeljito zagrebati ispod površine, te, kako faktografski, tako i humano, dočarati odakle ta slika dolazi; kako je platno krojeno, koje boje i kakvi kistovi su se koristili. Dok smo radili film nijesmo gledali kakav ćemo ram postaviti na sliku, zanimala nas je esencija i sadržaj. Svako mijenjanje slike predstavljalo bi subjektivnu intervenciju i vlastito dizanje spomenika, a to nam svakako nije bilo ni u primisli. Oni s druge strane barikada prekrajaju povijest i dižu spomenike svima i svakome, to je njihov posao, jer stvarati sami nijesu sposobni. Mi smo u tome čisti, Tusta je zaslužio film, spomenik nikad ne bi prihvatio. POBJEDA: Negdje ste najavljivali i mini seriju koja bi bila sklopljena od viška materijala koji nije ušao u film. Da li se to iz dugoročnih pretvorilo u kratkoročne planove? Ako se ne varam, bilo je skoro četiri sata materijala i više od pola je skresano u montaži? KOROVLJEV: Da, to još uvijek stoji u ladici i čeka bolja vremena. Imali smo ponude, čak i od državne televizije za taj poduhvat, no programska politika tih ljudi mijenja se kako politički vjetar duva, pa se o tome više ne govori. Za takav proces treba vremena, puno vremena, što zahtijeva i materijalne resurse. Mi kao nezavisna produkcijska kuća ne možemo takav projekat izvesti sami bez potpore. Filmski posao je sirotanski, živimo od milodara i prisiljeni smo raditi više poslova odjednom da bi osigurali egzistenciju. Projekat serijala trajao bi sigurno pola godine, što znači da bi se morao hraniti u pučkoj kuhinji kako bi se mogao temeljito posvetiti poslu. Nažalost, takva je realnost na našim prostorima, kultura je stavljena u zapećak društvenih aktivnosti i neki bi je najrađe ukinuli. U takvu smo se žalosnu situaciju doveli. Stih iz pjesme „Glupost je neuništiva“ najbolje to ilustruje: „Danas je vrijeme ovakvo/A sutra će biti drugaćije/A mi smo ljudi bez muda/I baš me zato ništa ne iznenađuje/Glupost je neuništiva, neuništiva, neuništiva…“ Dragana ERJAVŠEK

Arena

Neđelja, 19. jul 2020.

Košarka

Pojačanje sa šmekom Evrolige: Poznati Amerikanac izbor Barana za poziciju ,,četvorke“

Keni Gabrijel u Mornaru PODGORICA - Keni Gabrijel (31) novi je košarkaš Mornara. Barski ABA ligaš dobio je veliko pojačanje za poziciju krilnog centra, igrača sa bogatim evroligaškim iskustvom. Njegovo dovođenje je dodatni zalog šampionskih ambiija tima Mihaila Pavićevića, koje je predsjednik kluba Đorđije Pavićević najavio još tokom proljeća. Igrač visok 206 santimetara je u evropskim krugovima izuzetno poznato košarkaško ime. Iza njega su tri evroligaške sezone u periodu od 2015. do 2018. godine - u dresu turske Karšijake, potom i atinskog Panatinaikosa. Amerikanac iz Šarlota posljednji angažman u Evropi imao je u sezoni 2018-19 - tada je, u dresu Turk Telekoma iz turskog grada Ankare, bio ključni igrač. U Evrokupu je bilježio 11,3 poena, 5,8 skokova, po 0,8 blokade i ukradenih lopti po utakmici. Imao je odličnih 50 procenata šuta iz igre. U sezoni za nama Gabrijel je igrao za Koledž Park Skajhoks u razvojnoj G ligi američke košarke. Taj tim je filijala NBA

Evropska šansa? Mornar će imati desetak dana da odluči, da li će iskoristiti priliku da naredne sezone nastupi u četvrtom po jačini evropskom takmičenju - FIBA Evropa kupu. Trenutno među prijavljenim učesnicima su italijanski Trst i Ređo Emilija, ruski Parma i Jenisej, turski Bešiktaš i Ormanspor, njemački Getingen, letonski Ventspils, grčki Aris... Ali i klubovi sa manje renomiranih košarkaških destinacija Evrope, poput britanskih Lester Rajdersa i islandskog Stjarnena. Grupna faza takmičenja počinje 14. oktobra, a Mornar prije svega treba da odluči da li su timu u žestokom ritmu mečeva proširene ABA lige potrebna duga putovanja i dueli u toj konkurenciji. Sa druge strane, potencijalni motiv je osvajanje evropskog trofeja, jer među tim ekipama Barani imaju potencijalno ubjedljivo najjači sastav.

kluba Atlanta Hoks. Na 38 utakmica za Skajhokse krilni centar Gabrijel je bilježio 7,6 poen i 4,8 skokova u prosjeku. Gabrijel je tokom sezona u Evropi navikao na trofeje Karšijaku je predvodio do titule prvaka Turske, a sa Panatinaikosom je bio dva puta šampion Grčke. Dovođenjem Gabrijela, trener

Harden demantovao da je podržao policijske akcije

AFERA ZBOG MASKE Džejms Harden, prvi strijelac NBA lige, morao je javno da objasni zbog čega je u kompleksu Diznilenda u Orlandu nosio masku sa političkom porukom podrške policijskim akcijama u Sjedinjenim Američkim Državama. U četvrtak je osmostruki Ol-star igrač fotografisan sa maskom sa ,,Thin Blue Line“ simbolom, jedne organizacije koja se protivi aktuelnim protestima zbog rasnih tenzija u SAD. - Iskreno, nijesam imao pojma da je to bilo kakva politička poruka. Masku sam nosio samo zato što je u tom momentu bila jedina na raspolaganju, da može da mi pokrije kompletno lice i bradu. Mislio sam čak da izgleda jako dobro - rekao je Harden. NBA igrači imaju pravo da tokom sezone na opremi nose društveno angažovane poruke. Harden je obećao da će tokom NBA mečeva pokazati, koliko mu je stalo do uspjeha pokreta koji se bori protiv rasnih nejednakosti.

Mihailo Pavićević i predsjednik kluba Đorđije Pavićević su uradili ono što su nagovijestili još krajem aprila - da će, dovođenjem dominantnog atlete na ,,četvorci“, pokušati da zaokruže fizički dominantniji sastav u odnosu na prethodnu sezonu. Prethodna pojačanja Mornara su takođe igrači koji će dopri-

nijeti da sastav bude čvršći na terenu - tokom proljeća klub je doveo Marka Jeremića iz beogradskog FMP-a, Aleksandra Lazića iz slovenačke Primorske i Tejlora Smita iz francuskog Nantera. Očekuje se da Mornar do kraja ljeta eventualno pokuša da angažuje još jednog igrača plejmejkera, klasičnog orga-

nizatora igre, za rotaciju u ekipi. Želja Mornara je veteran Omar Kuk, Amerikanac sa našim državljanstvom, iza kojeg je odlična sezona u Gran Kanariji. O interesovanju Barana za našeg bivšeg reprezentativca Kuka naš list je pisao u junu - a pored njega, na listi želja kluba su još neki plejmejkeri. S. S.

Grejndžer: Ivanović nas očeličio Džejson Grejndžer, zvijezda Baskonije, govorio je o saradnji sa našim trenerom Duškom Ivanovićem za madridski list AS. Slavni kombo-bek, bivši igrač istanbulskog Efesa, kazao je da su na putu do osvajanja titule ACB lige bili ključni principi igre i rada koje je Ivanović donio. - Kada nas je zimus preuzeo, od starta se vidjelo da je to njegova kuća, da u klubu ima autoritet zbog prethodnih uspjeha. Prije pandemije tim nije igrao dobro, ali je uspio da veže nekoliko bitnih pobjeda, da se vidi napredak. Čekao se moj oporavak, ali i Vildose, Garina. A onda su uslijedile tri ključne sedmice žestokog rada, uoči nastavka sezone. Uspio je da nas očeliči, i mentalno i fizički. I rezultat za istoriju je stigao - kazao Grejndžer. Bek visok 189 santimetara je istakao da još nije siguran da li će ostati u Baskoniji, ali da je izuzetno zadovoljan radom sa Ivanovićem. S. S.

Klubovi postigli dogovor sa takmičenjima o važnim protokolima

Evroliga i Evrokup sa navijačima Najjača klupska takmičenja u košarci Evroliga i Evrokup usaglasili su sa klubovima način na koji će navijači moći da prisustvuju mečevima u narednoj sezoni.

ljeg socijalnog distanciranja. Dogovoreno je da se cjelokupna čistoća u dvoranama poboljša uz uvođenje sanitarnih protokola i pružanje zaštitne odjeće radnom osoblju. Epidemiološka ekspertiza, uz stalnu komunikaciju nadležnih sa lokalnim emidemiolozima, biće na snazi. Šeme za sjedenje u dvoranama biće takve da garantuju različite mjere fizičkog distanciranja, a prednost da mogu da uđu na tribine imaće vlasnici sezonskih karata. Kupovina ulaznica biće fleksibilnija, uz akcenat na onlajn kupovinu i eventualne popuste, s obzirom na ekonomsku krizu. S. S.

Predstavnik Crne Gore u Evrokupu je naš najveći klub Budućnost Voli, pa se ove mjere odnose i na mečeve Evrokupa u Podgorici. Insistiraće se da ulaz u dvoranu traje duže nego inače, sa što više pristupnih tačaka u halama. Klubovi će moći da kontrolišu temperaturu pojedinaca na ulazima u dvoranu, kao i upravljanje spoljnom i unutrašnjom cirkulacijom navijača, zarad bo-

NBA objavila način na koji će dodijeliti ključna priznanja

Valensija sve jača

Janis izvjesno ponovo MVP

Stiže i Nikola Kalinić

NBA liga je saopštila, da će se za sve pojedinačne nagrade za ovu sezonu računati samo partije koje su košarkaši pružali do 11. marta, kada je sezona prekinuta zbog pandemije korona virusa.

Valensija nastavlja da se pojačava - Nikola Kalinić, kako piše ,,Eurohoops”, nakon pet godina provedenih u Fenerbahčeu, odlazi u Španiju. Kaliniću je ugovor sa Fenerom istekao krajem juna, bio je blizu da pojača Makabi, ali je na kraju odlučio da pojača ekipu za koju

Kao razlog za to je navedena činjenica da će od 30. jula, kada se sezona nastavlja, nastupiti 22 od 30 NBA klubova. Kada bi se računale kasnije pružene partije, onda igrači i treneri osam ekipa ne bi bili u ravnopravnom položaju. Očekuje se da dobitnik nagrade MVP (najbolji igrač regularnog dijela sezone) drugu godinu zaredom bude Grk Janis Adetokumbo iz Milvoki Baksa. Adetokumbo ove sezone bilježi 29,6 poena, 13,7 skokova i 5,8 asistencija po meču, u ekipi koja ima ubjedljivo najbolji skor u ligi 53-12. Favorit za nagradu za najbo-

nastupa naš reprezentativac Bojan Dubljević. Košarkaš iz Srbije je sa turskom ekipom Evroligu, a na fajnl foru u Istanbulu bio jedan od najboljih. Prije Kalinića, Valensija je angažovala Derika Vilijamsa, Klemena Prepeliča i Martina Hermansona.

Panatinaikos doveo krilo Galatasaraja

Povratak Ogusta u Atinu

ljeg rukija (debitanta) sezone je Dža Morent, plejmejker Memfis Grizlisa. Takođe, tradicionalno biće dodijeljene i

nagrade za najboljeg defanzivca, šestog igrača i trenera u ligi, a odluke se očekuju do S. S. kraja avgusta.

Krilo Zek Ogust (27) nakon dvije godine ponovo je košarkaš atinskog Panatinaikosa, objavili su grčki i turski mediji. U posljednje dvije sezone Amerikanac je odigrao odlično za turski Galatasaraj, pogotovo u Evrokupu. Zato je zaslužio novu šansu u dresu grčkog giganta. Prethodno, u sezoni 2017-18 odigrao je 14 mečeva

u Evroligi za taj klub, sa minutažom od svega pet minuta po meču u prosjeku. U sezoni za nama, za Galatasaraj u Evrokupu, igrač visok 208 santimetara odigrao je 16 utakmica. Bilježio je odličnih 13,4 poena, 7,1 skokova, po 0,9 blokada i ukradenih lopti po utakmici. Atleta vrhunskih predispozicija imao je čak

68,8 procenata realizacije šuta iz igre u evropskom takmičenju. S. S.

Arena

Fudbal Nakon jedne sezone napadač Sutjeske odlazi u Premijer ligu BiH

Nikolić na meti Krupe PODGORICA – Stefan Nikolić nakon samo jedne sezone po svemu sudeći odlazi iz Sutjeske. Sjajni golgeter koji se prije godinu vratio u matični klub imao je zapaženu sezonu u dresu Nikšićana, ali kako saznaje Arena, klub neće produžiti saradnju sa njim. Ipak, kako saznajemo Stefan Nikolić već ima nekoliko ponuda, a najrealnija opcija je da se preseli u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, s obzirom da ima ponudu Krupe. Novi premijerligaš odlučan je da u svojim redovima dovede nekadašnjeg mladog crnogorskog reprezentativca, koji je tokom karijere promijenio više klubova. Nikolić je nakon blistavih nastupa u Steaui nosio dres južnokorejskog Inčona, bio u CSKA iz Sofije, Istri, Sepsiju, Partizaniju iz Albanije, Napretku i Radniku, da bi kao pojačanje stigao u Sutjesku. Nikolić je u tek završenoj sezonio sa osam golova bio jedan

Odlaze Nedić i Bulatović? Većina prvotimaca Sutjeske ostaće kraj Bistrice i naredne sezone. Ali, kako Arena saznaje osim Nikolića Sutjesku će najvjerovatnije napustiti defanzivac Nemanja Nedić i lijevi bek Darko Bulatović.

od najboljih strijelaca Telekom 1.CFL, pa je bilo realno da će i naredne sezone ostati kraj Bistrice. Ali, kako od saradnje očigledno neće biti ništa, Nikolić će obući dres Krupe. Krupa je prošle sezone dominirala u Prvoj ligi republike Srpske i vratila se u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, gdje želi da opet bude apsolutni hit. Jasno je da se uskoro očekuje i potvrda novog premijerligaša Bosne i Hercegovine... R. P.

Neđelja, 19. jul 2020.

Novi prvoligaš odlučan da se pojača pred start nove sezone

Cetinjanin Iva

Bakrač i Baošić stižu u Dečić PODGORICA - Fudbaleri Dečića nakon samo par dana odmora počeli su pripreme za novu sezonu. Tuzani su nakon apsolutne dominacije u Drugoj ligi uspjeli da izbore povratak u elitni rang. Ali, želja ljudi iz Dečića je da naprave ozbiljan tim, spreman da se nosi sa svima, kako klub ne bi igrao epizodnu ulogu u Prvoj ligi. U tom cilju već se krenulo sa pojačanjima – prvi novajlija je Damir Ljuljanović. Nekadašnji

Od tr golman Budućnosti, Mladosti, rumunske Čikserede, koji je minule sezone bio u Komu, kao omladinac Budućnosti branio je za Dečić, a sada se vraća kao iskusni čuvar mreže i veliko pojačanje za tim iz Tuzi. Osim golmana Dečić traži rješenja u odbrani – Tuzani bi trebalo da dobiju ozbiljna pojačanja na štoperskim pozicijama i to u liku Miloša Bakrača i Jovana Baošića. Bakrač je nastupao za Budućnost i Sutjesku, a minule sezone nosio je dres Zire iz Azerbejdžana. Za Ziru je

Baraž za Drugu ligu, 3. kolo

Uvertira za veći rang Berane Igalo

1 2

PLAV - Stadion: Racina. Odigrano bez prisustva gledalaca. Sudija: Nikola Dabanović. Strijelci: Ćulafić u 30. (Berane), Bogdanović u 44. i 78. minutu (Igalo). Žuti kartoni: Nedić (Berane), Vlahović,

Nakon eliminacije iz Prve lige osipa se igrački kadar Koma

Tatar (Igalo). BERANE: Kusovac, Uković, Pešić, Šoškić (od 81. Adžić), Nedić, Ćulafić (od 81. Šćekić), Mećikukić, Tomović, Dević, Milanović, Šunjević (od 59. A. Dobrašinović). IGALO: Padrov, Petrović, Đurković, J. Radović (od 70. Aleksić), Dragaš, Vlahović, Grbić, Dabović, Bogdanović,

igrao na 11 utakmica, a u karijeru je nosio dres Siona, Željezničara, Travnika i OFK Beograda. Bakrač je upisao 11 nastupa za mladu i jedan za A reprezentaciju Crne Gore. Jovan Baošić, 25-godišnji Bjelopoljac, igrao je za Mogren, Jagodinu, Rudar, Jedinstvo u dva navrata, a posljednje dvije sezone standardni je štoper Zete. Angažovanjem Bakrača i Baošića jasno je da bi Dečić imao mnogo jaču defanzivnu liniju, a istovremeno najava da Tuzani imaju ozbiljne ambicije... R .P. Tatar, B. Radović. U meču bez rezultatskog imperativa Igalo i Berane koji su već izborili plasman u veći rang odigrali su dobar meč u Plavu, a gosti iz Igala pobjedom su završili baraž i kao prvoplasirana ekipa došli do Druge lige. Nekadašnji ofanzivac Mornara Bogdan Bogdanović postigao je oba gola, pa je na kraju Berane do većeg ranga stiglo zahvaljujući boljem izvođenju penala na startu baraža protiv Mladosti. R. P.

„Nebo-plavi“ traže novog desnog beka poslije odlaska mladog reprezentativca

Kaluđerović napustio Zlatičane Milić

PODGORICA – Kom je samo godinu bio prvoligaš. Nakon što je kroz baraž došao do elite, godinu kasnije se takođe kroz kvalifikacije vratio u niži rang. Nezadovoljstvo na Zlatici je veliko, a nekoliko igrača najavilo je odlazak. Jedan od onih koji će sigurno završiti misiju u timu sa Zlatice je i iskusni vezista Andrija Kaluđerović, kojem je istekao ugovor sa Komom. -Žao mi je što se sve ovako završilo. Bila je ovo naporna, veoma teška sezona u kojoj smo imali uspone i padove. Ipak, na nekim mečevima nijesmo imali sreće, često smo znali da namučimo timove iz samog vrha. Na kraju, ušli smo u dobar niz, savladali Grbalj u derbiju začelja i djelovali sve bolje i bolje. Ipak, u baražu smo očigledno podbacili. Šteta, jer Kom i ovaj tim ne zaslužuju Drugu ligu – kazao je Kaluđerović. Iskusni vezista koji je iz Lovćena stigao u Kom, sada se okreće

napustio Petrovac

Odlazi i Gardašević Kom će ostati i bez Save Gardašević. Sjajni centarfor i jedan od najboljih strijelaca lige ove sezone napustiće redove Zlatičana, a nakon jedne od najboljih sezona u karijeri jasno je da treba očekivati da stigne ponuda iz redova nekog od prvoligaša.

novim izazovima. -Zbog poznate situacije nema vremena za odmor, ali ni za neko vaganje ponuda. Moram dobro razmisliti i brzo donijeti odluku. Odlazim iz Koma i sada

ću vidjeti šta i kako dalje. Moram se okrenuti novim izazovima, svjestan da sam se u posljednje dvije sezone uspješno vratio nakon povrede i da sam R.P. spreman za izazove .

Promjena na klupi Monaka

Petrovac će u formiranje tima za narednu sezonu krenuti od odbrane, i to desne strane, nakon što je ugovor istekao mladom reprezentativcu Aleksandru Miliću. Nekadašnji fudbaler Titograda, Koma i Grblja završio je jednogodišnju epizodu pod Malim brdom, može se reći uspješnu budući da su ,,neboplavi“ izborili opstanak. - Zadovoljan sam sezonom. Krenuli smo loše, bili na dnu tabele i tada stvari nijesu izgledale nimalo dobro. Ipak, kako je sezona odmicala igrali smo sve bolje, imali dug niz mečeva bez poraza i zasluženo izborili opstanak. Žao mi je što nije odigrana završnica u Kupu jer smatram da bismo imali što da

pokažemo u polufinalu i eventualno utakmici za trofej - rekao je Milić. Dvadeset jednogodišnji desni bek odigrao je 24 prvenstvena meča za Petrovac, a prosječno je bio na terenu 81,6 minuta. - Zahvalan sam Petrovcu na korektnom odnosu. Želim im mnogo sreće i dobar plasman na tabeli. Slobodan sam igrač i vjerujem da će se uskoro pojaviti klub čije će se ambicije poklopiti sa mojim - dodao je MiNe. K. lić.

PODGORICA - Nakon ostavke na mjesto predsjednika Upravnog odbora Lovćena, Ivan Vukmirović je u intervjuu za Arenu govorio o vremenu provedenom u najstarijem crnogorskom fudbalskom kolektivu, osam nezaboravnih godina, punih uspona i padova. Pod vođstvom ovog Cetinjanina, ,,crveno-bijeli“ su doslovno prošli sve. Od epiteta vicešampiona države, preko osvajača Kupa, izlaska na evropsku scenu, do napuštanja elitnog ranga. Lovćen je, međutim, dotakao samo dno kada je prije nepunih desetak dana ispao u treću ligu nakon odluke FSCG da prekine sezonu usljed novog talasa pandemije korona virusa. Aktuleno stanje na tabeli u trenutku zamrzavanja svih takmičenja bilo je konačno, a to je za klub iz Prijestonice označilo gubitak drugoligaškog statusa. Istog momenta Vukmirović je napustio funkciju prvog čovjeka Lovćena. - Osjećao sam moralnu obavezu nakon odluke koja je donešena. U stvari, ona je bila samo okidač za ono što je bilo neminovno, prije ili kasnije. Razlog tome je sveukupna situacija u finasijskom i u sportskom smislu - kaže Vukmirović za Arenu, a potom nastavlja: - Nijesam se slagao sa odlukom FSCG, jer je direktno uticala na naš klub. Na sjednici koja je održana, kao član Izvršnog odbora, predstavnik Lovćena i neko kome je FSCG mnogo pomogao oko kluba i prihvatio ga kao dio svoga tima, morao sam reći da se ne slažem sa trenutnom situacijom. Imali smo šansu da se spasimo, vjerujem i da bismo u tome uspjeli da se igralo do kraja, ali situacija sa širenjem kovida-19 nije dopustila da se prvenstvo završi. Tako smo i mi ostali bez prilike da izbjegnemo ovako bolan scenario - dodao je dojučerašnji čelnik kluba sa Cetinja. Vukmirović je neko ko je u Lovćenu bio od 2012. godine… - Došao sam u klub prije osam godina na poziv tadašnjeg predsjednika, pokojnog Marka Martinovića, velikog fudbalskog radnika i dugogodišnjeg sponzora Lovćena, sa željom i ambicijom da pomognem klubu. Vizija koja mi se od samog početka nametala bila je poboljšanje infrastrukture. Znao sam da mnogi neće

Nevjerovatni uslovi za 17-godišnjeg fudbalera u Borusiji Dortmund

Kovač trenira Jovetića Belingem plaćen 25 Stevan Jovetić će dobiti novog trenera u Monaku - francuski mediji objavili su da je Roberto Moreno dobio otkaz i da će na njegovo mjesto doći Niko Kovač. Neočekivana vijest stigla je dan nakon prve kontrolne utakmice u predsezoni, u kojoj je Monako savladao Serkl Briž 2:0. Navodi se da je Morenu uručen otkaz i da je novi sportski direktor ,,kneževa” Pol Mičel dogovorio Nika Kovača. Hrvatski stručnjak bio je trener Ajntrahta i Bajerna, gdje je dobio otkaz u novembru prošle godine. Jovetić nije igrao protiv Serkl Briža zbog bolova u leđima. Ne. K.

miliona, godišnja plata tri miliona

Džud Belingem (17) je potpisao petogodišnji ugovor sa Borusijom Dortmund - a njemački klub je ,,papreno“ platio engleskog talenta. Doskora vezista Birmingem sitija imaće godišnju platu od čak tri miliona eura, uz garantovani broj mečeva koji će početi u postavi ,,milionera“. Dortmund je za njega platio obeštećenje od čak 25 miliona eura. Sa samo 16 godina i 68 dana Belingem je postigao prvi gol i postao najmlađi strijelac u istoriji

kluba iz Birmingema, koji nastupa u Čempionšipu (drugi rang takmičenja u Engleskoj). Tokom sezone je sakupio 42 nastupa u svim takmičenjima - i postigao četiri gola uz tri asistencije. A.M.

Arena

Neđelja, 19. jul 2020.

Fudbal

an Vukmirović podnio ostavku na mjesto predsjednika Upravnog odbora FK Lovćen

rofeja do treće lige

Na koji način se klub finansira? Prije ostavke - još jedan projekat Prije nego što je podnio ostavku na čelo Lovćena, Vukmirović je pokrenuo još jedan projekat. - Prije moje odluke da napustim mjesto predsjednika kluba, započeli smo još jedan projekat. Očekujem da će veoma brzo početi rekonstrukcija vještačke podloge

kao i izgradnja novih svlačionica za sve mlađe kategorije, naravno opet uz podrsku FSCG. Vrijednost radova je oko 500.000 eura. Ovo je izuzetno važan projekat za mlađe selekcije koje trenutno nemaju ni minimum uslova za rad - poručio je Vukmirović. Lovćen je uvijek bio rasadnik

imati razumijevanja za sve što će se dešavati, ali sam bio odlučan, da sa saradnicima, guram tu priču do kraja kazao je Vukmirović. Krenuo je veliki uspon Lovćena - borba za titulu i osvajanje trofeja Kupa, sa Mojašem Radonjićem u ulozi trenera. - Ubrzo su došli neki od najvećih uspjeha Lovćena u njegovoj novijoj istoriji, kada govorimo o nezavisnoj Crnoj Gori. Godine 2014. bili smo viceprvaci i osvajači Kupa, što je bio san mnogih generacija. Samim tim, stekli smo uslov da igramo zvanične međunarodne utakmice pod okriljem UEFA. Grad je disao kao jedno, euforija je bila na svakom koraku. Prisjetimo se samo veličanstvenog navijanja pod Goricom, gdje je cijela jedna strana stadiona bila u dezenu klupskih boja. Zatim je uslijedio još veličanstveniji doček igrača sa trofejem na Cetinju. To su trenuci koji ostanu u sjećanju. Bile su to godine kada je Lovćen plijenio svojom pažnjom. Vrijeme i kada je bio u mogućnosti da pomaže i druge sportske kolektive u gradu. Organizaciono, klub je velikim radom cjelokupne uprave bio na zavidnom nivou,

onako kako i priliči Lovćenu - pripreme na moru i planini, pripreme u turskom Gazijantepu - ističe Vukmirović. U tom zamahu krenulo se u realizaciju ideje o izgradnji novog, modernog, evropski prihvatljivog stadiona na mjestu gdje se nekada nalazila Obilića poljana. - Te iste godine na inicijativu nas nekolicine iz kluba i entuzijasta koji su prepoznali značaj ideje, otpočelo se sa projektom o izgradnji novog stadiona na Cetinju. Nije sve išlo tako glatko, ali imali smo punu podršku tadašnjeg gradonačelnika Aleksandra Bogdanovića i čelnika FSCG, posebno predsjednika Dejana Savićevića, koji je svojim autoritetom dao izuzetan doprinos. Teško je bilo u maloj sredini kao što je Cetinje izgurati ovu priču, jer najčešće svaka nova ideja prvo nailazi na negodovanje pojedinca. Ipak, nama su vodilja bile buduće genaracije koje zaslužuju najljepši i najbolji stadion u državi, koji će biti za ponos, ne samo grada, nego i cijele Crne Gore - naglašava Vukmirović. Izgradnja novog stadiona ,,Sveti Petar Cetinjski“ - značila je i da Lovćen mora da se seli

talenata i dao je velika fudbalska imena, ne samo u crnogorskim okvirima. - Tokom ovih godina Lovćen je imao reprezentativce kroz gotovo sve mlađe selekcije. U jednom trenutku u mladoj selekciji bilo je šest ili sedam igrača koji su ponikli ili igrali u tom trenutku za Lovćen. Slobodno mogu reći, da se dobro radi u mlađim selekcina druge terene, da mečeve pred domaćom publikom treba da organizuje u drugim gradovima. Počelo je to negativno da se odražava u rezultaskom smislu… - Znali smo da će se ovakav infrastrukturni poduhvat, koji je nesvakidašnji za Crnu Goru, odraziti na cjelokupno funkcionisanje kluba. Naravno da nijesam očekivao da će to biti baš toliko izraženo u sportskom smislu. Rezultati su bili sve slabiji. Imali smo fudbalske prijatelje gdje smo se god pojavili. Dozvoljavali su nam da igramo na njihovim stadionima, jer smo sve utakmice od tog trenutka morali da organizujemo van Cetinja i hvala im na tome. Nažalost, stvari su se komplikovale sve više, a kulminirale su ispadanjem iz Druge lige u vrijeme pandemije korona virusa. Ne treba bježati od činjenice da smo svi razočarani sa trenutnom situacijom na tabeli. Kako od ljudi koji žive sa klubom, sugrađana koji aktivno prate dešavanja u klubu, onih koji prate Lovćen od Cetinja do Pljevalja, pa sve do sugrađana koji ne dođu na stadion, ali koji se i te kako interesuju za rezultat - kaže

jama, a uvijek ima prostora za napredovanje. Svaki dan je za novo dokazivanje i napredovanje. Veći je problem kako zadržati sve te talentovane momke. Ponosan sam na to što su treneri u Lovćenu, od pjetlića pa do prvog tima, naši Cetinjani, naši bivši igrači i da je klub finansijski učestvovao u njihovoj edukaciji - rekao je Vukmirović. Vukmirović. Na stranu to što izgradnja novog stadiona debelo kasni i što je jasno da neće biti završen u prvobitno predviđenom roku (novembar 2020. godine), cetinjski fudbal prati svojevrsni paradoks. Lovćen će igrati u treću ligu (regija), a nova arhitektura se pravi upravo za taj klub. - Kao što sam nebrojeno puta rekao, i danas sam još više ubijeđen da Lovćen mora da ima stabilan izvor finansiranja. Puno puta sam pomenuo da su vrata kluba svima otvorena, 365 dana u godini, da preuzmu upravljanje, ali uz dogovor sa osnivačem. Od 2012. godine Lovćen nije imao generalnog sponzora, osim u nekoliko navrata prijatelje kluba, koji su jednim dijelom sponzorisali, a jednim dijelom kroz pozajmice omogućili da Lovćen opstane i završi sezonu. Nijesam siguran, da danas ima puno zaljubljenika, entuzijasta i prijatelja kluba koji bi bili spremni, kao što smo mi, da finansijski učestvuju kako bi se odigrala utakmica. Sve što smo radili, bilo je u interesu isključivo Lovćena. Pad je, dakle, krenuo zbog manjka novca. Najprije Druga

Vukmirović je objasnio na koji način se finansira FK Lovćen. - Najveći sponzor kluba je Prijestonica i ona može da prokrije samo dio buđžeta. Ostatak novca je obezbjeđivan kroz direktan kontakt sa ljudima, koji su imali sluha da pomognu najstariji klub. Ako igrate Drugu ligu, klubu je potrebno od 180.000 do 200.000 eura za funkcionisanje u skromnim uslovima. Prva liga zahtijeva od 370.000 do 400.000 eura, počev od plata za igrače, trenere, one učesnike van terena, putovanja, pa do mlađih selekcija za koje je i te kako potrebno obezbijediti odgovarajuća sredstva. Moje mišljenje je da Lovćen, poslije Budućnosti i Sutjeske, koje imaju milionske budžete, zaslužuje da ima najveći buđžet u državi, ili makar 50 odsto u odnosu na podgorički i nikšićki klub, s obzirom na sve što je dao crnogorskom fudbalu - smatra Vukmirović. liga, pa sada najniži rang… - Poslije igranja finala Kupa prošle godine, ispadanja iz Telekom 1. CFL kroz baraž, odlaska lokalnog sponzora, koji je dao mnogo svojih ličnih sredstava, možda je Lovćen i čekala sudbina onoga što je danas. Bilo je pitanje da li će Lovćen uopšte i krenuti da igra. Već tada se naziralo što nas čeka. Ipak, na nagovor pojedinih trenera kluba i prijatelja krenuli smo u nadi da će se nagomilani problemi rješavati u hodu. Zbog finasija, koje gotovo nijesu ni postojale, krenulo se u sastavljanje tima. Mahom je tim bio sastavljen od cetinjskih igrača i trenera, što je često bila i sugestija dijela kritičke publike. Došli smo u situaciju da nešto - slabo funkcioniše ili nema kvalitet. Kao jedan od razloga mogao je biti i neredovno isplaćivanje sportskog sektora. Konkretno - članova ekipe. Ti momci su shodno svojim mogućnostima dali maksimum, a na kraju igraju i za novac koji treba da im se obezbijedi. Mnogo je bilo utakmica ove godine u kojima nas je jedna lopta bukvalno dijelila da uzmemo cijeli plijen. Veliki problem je igranje mečeva van grada u

posljednje tri godine, jer igrači mogu da podlegnu atmosferi gostujućeg terena. Dio odgovornosti je i na fudbalerima. To je sport - nekad te jednostavno neće, to znaju sportisti najbolje - rekao je Vukmirović. Iznio je jednu interesantnu opasku: - Sjetiću se jednog starog sportskog novinara koji mi je slušajući moje ideje oko budućeg stadiona, na samom početku mog mandata rekao: „Sport je kriva linija, danas si dolje, sjutra si gore, sve je to relativno“. Ja iskreno vjerujem da će se Lovćen ponovo vratiti u vrh crnogorskog fudbala, te da će opet osvajati trofeje kazao je Vukmirović. Čini se da Vam je žao što se napustili Lovćen? - Naravno, Lovćen je klub koji najviše volim. Možda sam reagovao i u afektu, ali sve sa ciljem da se stvari pokrenu, da se nešto uradi, da Lovćenu bude bolje. Želim da ovaj klub ponovo ima ozbiljnu ulogu na domaćoj sceni i da se fudbal na velika vrata vrati u Cetinje. FK Lovćen je gradu donio direktnu investiciju od 10 miliona eura i zaslužuje da mu se adekvatno uzvrati - zaključio je Vukmirović. D. KAŽIĆ

Reprezentativcu Engleske potencijalno propada transfer u Čelzi

Transfer ofanzivca u mančesterski klub sve izvjesniji

Ozbiljna povreda Čilvela

San: Junajted će platiti 110 miliona za Sanča

Po mnogima najbolji lijevi bek Premijer lige Ben Čilvel (23) najvjerovatnije neće moći da nastupa za Lester u naredna dva do tri mjeseca, zbog vrlo specifične povrede. Bek engleske reprezentacije ima plantarni fasciitis - zapaljenje tkiva na tabanu. Nakon dugih terapija, ljekari su savjetovali strogo dugoročno mirovanje. Za mladog Engleza to znači da mora biti vrlo strpljiv i

da će propustiti početak naredne sezone Premijer lige u septembru. Takođe, engleski mediji su javili da zbog ovog problema Čilvelu potencijalno propada najavljeni transfer u Čelzi. Londonski klub za njega je spreman da plati čak oko 80 miliona funti (skoro 90 miliona eura). Do sada je talentovani defanzivac odigrao 11 mečeva za Englesku u posljednje dvije godine. S. S.

Zvijezda Borusije Dortmund Džejson Sančo (20) biće fudbaler Mančester junajteda od ovog ljeta, po pisanju londonskog lista San. Junajted je spreman da plati svih 110 miliona eura obeštećenja njemačkom klubu za engleskog reprezentativca, kako bi riješio problem desnog krila. Kako bi se obezbijedio novac za visoko obeštećenje, klub sa ,,Old Traforda“ spreman je da proda ofanzivca Džesija Lingarda - povremenog reprezentativca Engleske, za koga su zainteresovana oba milanska kluba. Takođe, računa se i na novac od obeštećenja, kada Čileanac Aleksis Sančez potpiše permamentni ugovor sa Interom. Na taj način klub bi mogao skupiti oko 30 miliona eura i mnogo lakše realizo-

vati Sančov transfer. Englez je za Borusiju Dortmund u ovoj sezoni imao učinak od čak po 20 golova i asistencija u svim takmičenjima. S. S.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 19. jul 2020.

Šampion Formule 1 startuje prvi ispred Botasa danas (15.10h) na ,,Hungaroringu“

Savršen krug i rekord Hamiltona Luis Hamilton je rekordom staze u Mađarskoj zaslužio pol-poziciju uoči glavne trke (danas, 15.10h) za Veliku nagradu Mađarske. Šampion svijeta Formule 1 startovaće prvi ispred aktuelnog lidera i timskog kolege iz Mercedesa, Valterija Botasa. Iznenađenje dana je vrhunski rezulta Lensa Strola - vozač Rejsing Pointa zaslužio je treće mjesto, ispred timskog kolege Serhija Pereza. Napredak su ostvarili vozači Ferarija, i to očigledan: peto i šesto mjesto u kvalifikacijama, za Sebastijana Fetela i Šarla Leklera je ohrabrenje.

MERCEDES SJAJAN Hamilton se radovao 90. polpoziciji u karijeri po čemu je apsolutni rekorder F1, a boriće se za 86. trijumf karijere u nedjelju na trci. Vrijeme koje je ostvario: 1:13,447 minuta, je dio istorije Formule 1, kao savršen krug i rekord na ,,Hungaroringu“. Od timskog kolege Botasa bio je brži za nešto više od desetinke. - Teško mi je da uopšte shvatim, šta znači ta cifra od 90 pol-pozicija. Ništa ne mogu drugo reći osim činjenice da me čeka velika borba već na startu. Vjerujem da će Botas biti vrlo agresivan, ostvario je odličan rezultat. Svi smo gladni pobjeda i željan sam borbe. Ova je staza posebna za mene, toliko uspjeha sam ostvario u Mađarskoj... Rejsing Point je sa motorom Mercede-

Povratak Imole u F1?

Jedna od sporijih staza

Luis neprikosnoven

Zbog specifičnosti uske staze bez dugih pravaca, Velika nagrada Mađarske ima reputaciju jedne od sporijih staza šampionata, koja favorizuje defanzivniju vožnju. Ipak, zbog promjenjivih vremenskih uslova i specifičnih taktičkih izbora, prethodnih godina viđene su dramatične trke i brojna preticanja, pogotovo u završnici. Posljednjih godina ,,Hungaroring“ je znao da donese spektakularnu i dramatičnu borbu.

Čak sedam puta do sada Luis Hamilton slavio je na ,,Hungaroringu“ - rekorder staze pobjeđivo je u Mađarskoj 2007, 2009, 2012, 2013, 2016, 2018. i prošle godine. Legendarni Mihael Šumaher ima četiri trijumfa na ovoj stazi, Airton Sena tri, a Nelson Pike, Dejmon Hil, Žak Vilnev, Mika Hakinen, Dženson Baton i Sebastijan Fetel po dva trijumfa. Njemac Fetel u Ferariju je pobjeđivao u Mađarskoj 2015. i 2017. godine.

sa stigao do drugog reda na startu, to je dokaz da u kompaniji rade vrhunski - rekao je Hamilton. Botas sigurno nije razočaran ovakvim ishodom kvalifikacija. Ima prednost u generalnom plasmanu, spreman je da napane Hamiltona. - Bitno je da je borba sa Hamiltonom i u kvalifikacijama bila uzbudljiva. Bolid je izuzetno

pouzdan, pruža nam šansu da vozimo agresivno. Tako ćemo voziti i Luis i ja. Vjerujem da će i vozači iza nas biti vrlo opasni. Potrošnja pneumatika je velika, biće teško naći pravi balans tokom trke, to zavisi od iskustva i klase vozača... Vjerujem da sam dorastao zadatku. Mislim da nijesam mogao brže u ovim kvalifikacijama, a Luis je prosto fanta-

stičan - rekao je Botas.

RED BUL U PROBLEMU Razočarao je potpuno Maks Ferstapen iz Red Bula. Završio je tek sedmi, sa 1,3 sekunde zaostatka za Hamiltonom. Očigledno je da tim iz Austrije ima probleme sa novim bolidom, Aleks Albon startovaće tek sa 13. mjesta. - Tek treba da vidimo šta je

naš realan domet. Možda je i ovo to... Boriću se, naravno da nijesam i nijesmo zadovoljni ovakvim ishodom - rekao je Ferstapen. Čini se, da Ferariju odgovaraju brže staze - i da će rezultati slavnog italijanskog tima biti još bolji u narednim trkama... - Radimo naporno, vjerujem da će podijumi uskoro biti realnost na brojnim trkama.

Sve je izvjesnije, da će Imola ugostiti Veliku nagradu San Marina u Formuli 1 u oktobru, objavio je italijanski list Korijere delo sport. Posljednji put na ovoj stazi trka ,,najbržeg cirkusa“ vožena je 2006. godine, a pobjednik je bio Mihael Šumaher. Tokom septembra voziće se trke u Monci i Muđelu na teritoriji Italije. Imola će, po informacijama iz Italije, dobiti neki od prvobitnih termina koji su imale trke u japanskoj Suzuki, američkim Ostinu ili Meksiko Sitiju. Takođe, spekuliše se i o trci u njemačkom Hokenhajmu te Portimau (Portugalija), prije završetka sezone u Bahreinu i Abu Dabiju u novembru. Svaka čast Mercedesu, oni su trenutno najbolji - kazao je Šarl Lekler. Na stazi u Mađarskoj očekuju se suvi vremenski uslovi, a nakon ove trke uslijediće dvije sedmice pauze u šampionatu. Nakon tri sedmice žestokog takmičenja, vozači će konačno imati priliku za predah, pred nastavak šampionata u žestokom ritmu trka. S. S.

Francuz startuje prvi ispred Vinjalesa i Markeza na MotoGP trci u španskom Herezu

Kvartararo na polu uz rekord Poznat raspored košarkaških takmičenja na OI

Olimpijsko finale 7. avgusta Finale košarkaškog turnira muškaraca na Olimpijskim igrama u Tokiju biće održano 7. avgusta 2021. godine saopštili su organizatori. Meč za trofej košarkašica na olimpijskom turniru biće održan dan kasnije. Kompletan program košarkaških mečeva na OI biće organizovan u ,,Saitama super areni“ u Tokiju, modernom objektu koji je sa-

građen 2000. godine. Kapacitet objekta za ovu priliku biće 21.000 gledalaca - a dvorana može da primi čak 36.500 gledalaca za sportske događaje u Japanu. Prvi košarkaški mečevi na OI biće održani 25. jula u muškoj i dan kasnije u ženskoj konkurenciji. Takođe, objavljen je i raspored takmičenja u 3x3 basketu, novoj olimpijskoj disciplini. U ,,Aomi urbanom sportskom centru“ igraće se od 24. do 28. jula naredne godine, u obje konkurencije, pred oko 7.100 gledalaca. Svi sportski objekti su potpuno funkcionalni već mjesecima i spremni za nastupe olimpijaca. S. S.

Fabio Kvartararo (21) startovaće prvi na Velikoj nagradi Španije u Herezu, u nedjelju (14h) na prvoj trci MotoGP sezone. Na otvaranju sezone oborio je rekord staze najbržeg kruga: 1:36,705 minuta. Mladi Francuz iz Petronas Jamahe je iskoristio prvu priliku - da pokaže da će ove godine biti izuzetno konkurentan u borbi za tron. U prvom redu na startu biće i drugoplasirani u kvalifikacijama, vozač Jamahe Maverik Vinjales (kasnio 0,139 sekunde). Sa treće pozicije startovaće prvak svijeta Mark Markez (Honda), i tako početi sezonu u kojoj je veliki favorit za osvajanje sedme šampionske titule. Vicešampion svijeta Andrea Doviciozo (Dukati) startovaće tek osmi, nakon pada u završnici kvalifikacija. Povreda operisane ključne kosti je ostavila traga, biće mu potrebno vrijeme da se oporavi, ali nastupiće na trci. Legendarni Valentino Rosi (Jamaha) u kvalifikacijama je zaslužio tek 11. poziciju... Brojni vozači su griješili u završnici, ne i Kvartararo, mladić iz Nice koji je prošle godine zablistao petim mjestom u generalnom plasmanu MotoGP klase. - Vjerujem da ćemo sa Petronas Jamahom ove godine biti još bolji, brži, konkuren-

Zbog opasnosti od korona virusa odloženo još jedno atletsko takmičenje PODGORICA – Samo par dana nakon što je Atletski savez Crne Gore donio odluku da se zbog sve složenije situacije u zemlji sa korona virusom odlaže prvenstvo Crne Gore u višebojima, stiglo je obavještenje da neće biti održano ni seniorsko prvenstvo. Ovog vikenda u Baru je trebalo da bude održano prvenstvo Crne Gore u višebojima za sve uzrasne kategorije, ali je to ta-

Ništa ni od seniorskog prvenstva kmičenje otkazano. Ali, rukovodstvo Saveza u konsulataciji sa nadležnim organima donijelo odluku da se odloži i pojedinačno i ekipno prvenstvo

Crne Gore za seniore, koje je trebalo da se održi 25.i 26.jula u Baru. U okviru tog takmičenja trebalo je da se održi i takmičenje u bacanju koplja za muškarce i žene, te skok motkom u obje konkurencije u Danilovgradu. Iz Atletskog saveza je stiglo i obavještenje da je pod znakom pitanja i održavanje Balkanskog prvenstva u svim kategorijama. R. P.

tniji. Ova pol-pozicija je ohrabrenje i ništa više. Na trci vladaju potpuno druga pravila. Potrudiću se da pružim dobar otpor Markezu i drugim favoritima - rekao je Kvartararo. Interesantno, Kvartararo je prošle godine čak pet puta bio drugi na trkama - a i dalje čeka prvi trijumf karijere. Ovo je za njega bila već sedma pol-pozicija karijere u najjačoj klasi, a deseta ukupno u

svim klasama. Na trkama u Herezu čak devet puta do sada (sedam u najjačoj klasi) slavio je Valentino Rosi. Mark Markez je tri puta slavio na Velikoj nagradi Španije - sva tri puta u najjačoj klasi. Dominantno je trijumfovao u posljednja dva izdanja ove trke. Vozač Honde je veliki favorit, ali to treba dokazati u trci u nedjelju; i izdržati nalete Kvartarara i Vinjalesa... S. S.

Slavni trener Muratoglu prognozirao ishod US opena

Favoriti Tim i Medvedev Patrik Muratoglu, trener najveće zvijezde ženskog tenisa Serene Vilijams, očekuje novog šampiona na US openu u Njujorku ovog ljeta. Muratoglu pretpostavlja, da drugi igrač svijeta Rafael Nadal neće braniti titulu osvojenu na njujorškom gren slemu

prošle godine. - Koliko znam, Nadal se samo sprema za Pariz i Rolan Garos, tako da teško da neko drugi tamo ima šanse. Teško da će doći u Njujork, vjerovatno ni Đoković... Onda kao jasni favoriti figuriraju Dominik Tim i Danjil Medvedev, ovo je šansa za njih - rekao je Muratoglu. A. M.

Feljton

Neđelja, 19. jul 2020.

POGLED NA URBANIZAM „BLOKA 5“ U TITOGRADU

Osim znanja tu je i pitanje umijeća i suptilnosti urbaniste Vjerovali ili ne - na ovom istom zahvatu u prostoru i u zgradama upola manje prośečne spratnosti od postojećih, ali na njihovoj drugačijoj urbanističkoj postavci - moguće je bilo (poštujući sve pozitivne urbanističke parametre i obavezujuće normative) smjestiti 5.000 stanovnika - koliko ih (cca) stanuje u „Bloku 5“. Na taj način, stanovnici ovoga, u ovome tekstu „zamišljenoga - Bloka 5“, ośećali bi da su dio glavnog ili užeg urbanog tkiva Titograda, a ne da - imaju ośećaj da napuštajući „Blok 5“, odlaze i tamo neđe - ulaze u grad, borave u gradu i - vrću se iz grada u svoju mirnu i zamračenu spavaonicu na konak

» Piše: Miodrag BAJKOVIĆ, univ. dipl. inž. arh. Vjerovali ili ne - na ovom istom zahvatu u prostoru (površini), i u zgradama (ovakve) upola manje prośečne spratnosti od postojećih, ali na njihovoj drugačijoj urbanističkoj postavci - moguće je bilo (poštujući sve pozitivne urbanističke parametre i obavezujuće normative) smjestiti 5.000 stanovnika - koliko ih (cca) stanuje u „Bloku 5“. Na taj način, stanovnici ovoga u ovome tekstu „zamišljenoga - Bloka 5“, ośećali bi da su - (relativno, a položajem i distancama pa još kako) dio glavnog ili užeg urbanog tkiva Titograda - a ne, da - imaju ośećaj da napuštajući „Blok 5“: odlaze i tamo neđe - ulaze u grad, borave u gradu, i - vrću se iz grada u svoju mirnu i zamračenu spavaonicu na konak - već bi (i) njihov (ovaj drugačiji) „Blok 5“, takođe bio - grad (dio grada). Naravno, u gradaciji zonacjelina gradskog prostora za stanovnike Titograda (dakle: u našoj mentalnoj slici), vazda će „Trg nezavisnosti“ i distrikt u kojem se nalazi bit’ taj centralni (glavni) dio grada i/ili - (kakav-takav) najgradski dio grada. Nijesam zaboravio ni na mogućnost i obavezu izgradnje: doma zdravlja, đečinjih vrtića i osnovne škole - čije bi smještanje ili odabir lokacije i svakojako ili sveobuhvatno uklapanje u okvir/u „zamišljenoga - Bloka 5“, u kreativnom smislu - posebice bilo urbanistički inspirativno. Na ovome mjestu želim uđenuti da - lokacije postojećih predškolskih ustanova (2 vrtića) i osnovne škole u „Bloku 5“ - jesu ka’ u prvobitnom DUP-u, uz naglašavanje da je od ucrtanih jaslica iz plana (u istočnom dijelu naselja) naknadno nastao sadašnji vrtić.

Pogled na Blok V

Blok V

Sadržajno ili funkcionalno gledano ovo nije ništa strašno (nova vremena donose drugačije potrebe), ali predmetni vrtić je neuporedivo višeg gabarita u osnovi u odnosu na planirane jaslice, pa urbanistički ne stoji posrećeno u datom (i inače neposrećenom) prostoru. Mimo već nabrojanog a gradskotvornijeg u odnosu na postojeće stanje - što je to još šćelo bit’ tako suštinski bitno da se je drugačije razmišljalo ili - što je to tako drugačije trebalo stvoriti da bi življenje u ovome distriktu bilo kvalitetnije i da bi nivo stanovanjske kulture bio viši?! Mimogred, da ugrabim i napišem da: urbanizam, arhitektura i interijer uplivaju na (određuju) nivo kulture ponašanja korisnika nekog prostora! Znači, liše: humani( ji)h gabarita (i dužina i visina) zgrada, a potom i razdaljina pomeđu njih, i - (prije svega) sasma drugačije njihove kompozicije u prostoru, formiranja internih pješačkih ulica, etc. - dobila/o bi se i: - kontinuirana distribucija

Blok V - satelitski snimak

Utopija u urbanizmu (i ne samo u urbanizmu) je više ili manje poželjna, potrebita i neizbježna. Ona je često i pokretačka snaga. Bez nje se - i ne uspijeva. Kontrolisana utopija ili sposobnost nadzora nad njom prilikom planiranja prostora i urbanističkog projektovanja, odnosno - pitanje (pokušaja) određivanja njezine prave ili optimalne mjere, uz urbanističku naučnu i estetsku podlogu - daje najbolje rezultate tercijalnih djelatnosti ili sadržaja u poslovnim prostorima u prizemljima glavne/ih naseljskih pješačkih ulica, i - zelenilo u avlijama kare-a, koje bi - zarad čovjeku bliske veličine dvorišta u osnovi samih kare-a, i spratnosti kuća koje ih tvore - imalo smisla, to jest - bilo bi u saglasju sa građenim okvirom i prisutno u cijeloj (urbanoj) slici kvarta, i ne bi samo tamo neđe dolje igralo ulogu - dalekih i tijem i tako nedotakljivih i nepripadajućih zelenih busenčića. S razlogom opetujem: može se kare-jska gradnja segmenata ukupnog bloka, ka’ zaokruženih cjelina, osmislitistrukturisati i na način - da nije baš ona eklekticistička ili čak neo-renesansna zapučena šema u pitanju. E, već, od (u osnovnom konceptu) - same ortogonalne

gradske šeme (hipodamusa) antičkog grada Mileta (unazad 2499 godina(h)), urbaniste Hipodamusa - se ne odričem, bolje reći - neću se ovđe distancirati. Nakon gornje digresije - nastavljam. U okviru naselja dobio bi se ili potrebito bi bilo oformiti još i - trg i/ili pjacetu/e. Ipak, ovđe moram odmah zastati, jer sve opisano u vezi sa mojim virtuelnim (a, ipak, dovoljno stvarnim) blokomkvartom, na predmetnoj lokaciji - može zazvučati utopistički nerealno, iako sam siguran da - nije tako! Gorespomenuta utopija je bila jedna od karakteristika urbanizacije ili komponeti u procesu urbanističkog planiranja prostora iz doba modernističkog racionalizma (okvirno period od 20-ih do 60-ih godina 20. stoljeća).

Blok V

Da tomu pridam: utopija u urbanizmu (i ne samo u urbanizmu) je više ili manje poželjna, potrebita i neizbježna. Ona je često i pokretačka snaga. Bez nje se - i ne uspijeva. Međutijem, sa utopijom je ka’ i sa gravitacijom. Zahvaljujući gravitaciji sve odlično funkcioniše i uspostavljen je sveti red i kosmička harmonija. Drugijema riječima: sve je potaman, dok se i ukoliko se - previše ne nakvečimo preko atike nekoje zgrade, ograde mosta ili litice u vrh kanjona. Tu nastaju problemi. Ali, ako imamo dovoljno opreza i prave mjere u odnosu na zakon gravitacije - sve će bit’ OK. Znači: kontrolisana utopija ili sposobnost nadzora nad njom prilikom planiranja prostora i urbanističkog projektovanja, odnosno - pitanje

(pokušaja) određivanja njezine prave ili optimalne mjere, uz urbanističku naučnu i estetsku podlogu - daje najbolje rezultate, odnosno neće nas odvesti na stranputicu i u zonu iz koje vrtanja (ka’ ni popravnog ispita) nema. Jednostavnije rečeno - na taj način ne postoji mogućnost da se u struci, pa samijem tijem ni u realnom življenju - strmoglavimo u prostoru. Čeljade na ovome mjestu može pomisliti: kakva je to utopija ako je - kontrolisana (utopija)?! E, to je već, liše znanja, pitanje umijeća i suptilnosti urbaniste/a, za koju ću ovđe reći: „kunst“ urbanističke misli ili - „kunst“ planiranja i oblikovanja prostora! U smislu malo konkretnijeg pojašnjenja utopističke komponente i njezine uloge u procesu urbanističkog planiranja (koju toliko spominjem), još ovo: konceptualni mit ili opasnost od utopije podrazumijeva - prećerivanje naglašavanja ideje o sveobsežnoj moći i samouvjerenosti planskog urbanizma! (Nastavlja se)

20 Horoskop

Neđelja, 19. jul 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (20. 7 - 26. 7) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

ČETVRTAK I PETAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u petak u 18:07.

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da biste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog vedskog astrologa Mlade- soulmatestars.com/vedic-signs/ na Lubure, neophodno je da znate calculate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na tako ćete imati korektan rezultat www.vedicastrologer.org/jh. navedenih tranzita, te istinsku Za ukupan rezultat nije dovoljno dobrobit od navedenih informacija. posmatrati samo planetarne tranPreciznu kalkulaciju Mjesečevog zite, već i periode/podperiode kroz

VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u ponedjeljak do 19:32, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. ročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u petak u 18:07. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, na-

VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u petak u 18:07.

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK, UTORAK I SRIJEDA

Tranzit počinje od ponedjeljka u 11:55 i traje do srijede u 15:46. Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

NeÄ&#x2018;elja, 19. jul 2020.

Enigmatika

NeÄ&#x2018;elja, 19. jul 2020.

Marketing

Oglasi i obavještenja

Mali oglasi NEKRETNiNE IZDAJEM jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan na Starom Aerodrumu, između Maksija i Volija, zgrada, prizemlje. Tel. 069/357-808 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 2

IZDAJEM pet shop 33m2 sa postojećim inventaromoprema za kućne ljubimce. Nalazi se pored veterinarske ambulante Medicus-Vet Podgorica Cetinjski put bb na glavnu magistralu put Delta Tel. 069/11-63-63 3

Neđelja, 19. jul 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jul 2020.

Posljednji pozdrav dragom

PAVLU MATANOVIĆU Počivaj u miru, dobri Paja. BOŽO MUHADINOVIĆ sa familijom 841 Posljednji pozdrav dragom

MIODRAGU Sima BJELOBRKOVIĆU Tvoja plemenita duša, veliko srce i neizmjerna dobrota zaslužuju vječno sjećanje. S ponosom čuvaćemo te od zaborava. Tvoj brat MILAN BJELOBRKOVIĆ sa porodicom 821 Posljednji pozdrav dragoj tetki

DIVNI JOVOVIĆ 838

IGOR i IRENA JOVOVIĆ

Godina je od smrti moga brata

PERICE Đurova KALUĐEROVIĆA Vrijeme prolazi, a bol i tuga za tobom ostaju. MARKO STEVOV sa porodicom 842

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jul 2020.

Našem najdražem komšiji, mezimcu, drugu, članu naše porodice

Voljeni Дана 18. јула 2020. године умро је наш драги

ALEKSA MARKOVIĆ Leko... Nek naše suze ne remete tvoj mir. Čuvamo te od zaborava duboko u svojim srcima. Za sve što dolazi nedostaješ...

LEKU Dragi naš Leko, zauvijek ćeš ostati u našim srcima, kao naša maza i naš najdraži komšija. Anđele, neka te Bog čuva. Nadamo se da si na mjestu gdje će tvoja dobra duša pronaći mir.

808

Kume: TANJA, NIKOLINA i VALENTINA

Posljednji pozdrav dragom

Tvoji VIDO, SNEŽANA, DEJAN i PAVLE JOVIĆEVIĆ

ЂУРО Ћетков ИВЕЗИЋ Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити 18. јула у 16 часова на сеоском гробљу Орах у кругу најуже породице. Кућа жалости: Ул. релејска 72

790

ALEKSI Ожалошћени: син МОМО, кћерке ЈЕКА, ОЛГА, НАДА и ЉИЉА, снахе РОСА и ЗОРКА, синовице, сестрић и сестрична, унучад, праунучад и остала бројна родбина

Počivaj u miru, plemenita dušo. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima. 812

ČARLI VUŠUROVIĆ sa porodicom

ALEKSI Posljednji pozdrav svom sestriću

789 Dana 17. jula 2020. u 58. godini iznenada je preminuo naš dragi

Sa tugom i bolom Porodica VUKIĆEVIĆ 793

ALEKSA Stevov MARKOVIĆ

Posljednji pozdrav našem

PAVLU

Dragi Aleksa, riječi su nestale, ostala je samo bol... Počivaj u miru, anđele...

tetka STANE sa familijom

LJILJA LIPOVINA 810

833

LEKU Dragi naš, još uvijek se mirimo sa tužnom istinom da te nema. Bio si drug za poželjeti. Rado ćemo te se sjećati i čuvati duboko u srcu od zaborava.

HALIM MALJEVIĆ

Umro je moj, i moje porodice veliki dobrotvor. Uz dužno poštovanje, iskreno saučešće njegovoj porodici.

Tvoje ANITA i ŽAKLINA 794

PAVLE Lazarev MATANOVIĆ

Od USA, DRITE, BUCKA i ENESA ČEKIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 18. jula na seoskom groblju Kranji do - Ćeklići. Ožalošćena porodica: majka GOSPAVA, brat DRAGAN, sestre VJERA i VIDOSAVA, snahe BRANKA i KRISTINA, sinovci DEJAN i BOJAN, braća od stričeva MILORAD, RADE i SLAVKO, sestra od strica SLAVICA, sestrići SAŠA i MARKO, sestrične SANJA i BOJANA, unučad BALŠA i ANDREA, tetke IKE i STANICA i ostala rodbina

800 Posljednji pozdrav dragom i voljenom

834

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

NIKOLA Ilije GLENDŽA ALEKSI 796

Od komšija RAJKOVIĆA i PADALICA

S poštovanjem se opraštamo od oca našeg kolege Joca. Porodici najiskrenije saučešće. 813

Posljednji pozdrav dragom komšiji i drugu

ALEKSA MARKOVIĆ Anđele... Nasmiješi nam se ponekad, a mi ćemo te zauvijek čuvati u našim srcima.

KOLEKTIV IN TAXIJA CETINJE

Posljednji pozdrav dragom, iskrenom i mnogo voljenom kumu

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično pružao. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. PORODICA 824 Posljednji pozdrav dragom i voljenom bratu

ALEKSI MARKOVIĆU

DRAGANU Jovanovom DURKOVIĆU

Voljeni nikad ne umiru. Iskreno saučešće. KIKA MARKOVIĆ sa porodicom

BRANKO, BILJANA i BUBA

Svojim velikim srcem i plemenitom dušom zaslužio si naše vječno poštovanje.

835

795

PAVLU MATANOVIĆU

PAVLU Dragi brate, teška je i bolna istina da te više nema. Uvijek si nas dočekivao sa osmijehom, a ispraćao sa suzama. Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Od sestre VIDE sa porodicom 825

BATRIĆ i HAJDUK STIJEPOVIĆ sa porodicama Dragi

Dragom

Posljednji pozdrav dragom

839 Година је од смрти мог искреног пријатеља

ALEKSA Stevov MARKOVIĆ Dragi Aleksa, neka tvoja duša počiva među anđelima, jer su dobili još jednog anđela.

ALEKSA

SANJA DAPČEVIĆ 809

811

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

ЂИЂЕ УЈКИЋА

Počivaj u miru, anđele. NIKOLIĆ BRANKA

PAVLU

PAVLU od GOJKA KALUĐEROVIĆA

Почивај у миру, мој добри друже. 840

САША ЋЕТКОВИЋ са породицом

830

Od porodice pok. ĐURA P. KALUĐEROVIĆA 797

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jul 2020.

Posljednji pozdrav

Danas se navršava 30 godina od smrti mog supruga

Дана 17. јула 2020. у 93. години преминула је наша вољена

GOLUBA Đurova DRAŠKOVIĆA Dobri i dragi, ljudi su prisutni i kad nijesu tu. Ali u sjećajima, uspomenama... U realnom životu uvijek nedostaju.

SENKI DULOVIĆ rođenoj Rakčević

ДРАГИЊА пок. Блажа МИТРОВИЋ рођена Рафаиловић

Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava u našim srcima.

Tvoja braća BORO i DANILO i sestre VERA, BRANKA i TANJA sa porodicama

VIDA

780

Godina je od smrti našeg voljenog supruga i oca

Због новонастале ситуације сахрана је обављена 18. јула у кругу уже породице, на гробљу манастира Прасквица.

NIKOLE Jovanova POPOVIĆA 792

Ожалошћени: синови БРАНКО, ВЕЉКО и НИКОЛА, кћерка РАДОЈКА, сестра НЕВЕНКА, снаха ДРАГАНА и остала многобројна родбина, унучад и праунучад

Prolazi godina, a svaki trenutak je kao vječnost od kada te nema. Sa vječnom tugom, ponosom i poštovanjem čuvaćemo sjećanje na tebe. Tvoji: supruga LJUBICA, sin JOVAN i sestra LANA

Dana 17. jula 2020. u 87. godini preminula je naša draga i voljena 784

820

Godina je od smrti mog voljenog bata

Posljednji pozdrav dragoj ujni

LJEPA pok. Baja RAIČEVIĆ rođena Anđušić

NIKOLE Jovanova POPOVIĆA

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 18. jula.

Dragi brate, teška je i preteška ova godina od kada si me zauvijek napustio i ostavio da za tobom tugujem i patim. Tuga je beskrajna, bola mnogo, riječi malo da bih ti rekla koliko mi nedostaješ i koliko te volim.

Ožalošćeni: kćerke RADOJKA, VERA i NEVENKA, sestra ROSA, bratanići VOJKO i MILAN, đever MILENKO, jetrve SLAVKA, BOSA, OLGA i PERSA, đeveričići ZORAN, DEJO i ŽELJKO, đeverične ZORKA i DRAGICA, sestričići NIKICA, VLADIMIR, FILIP, DEJO, MOMO i MIJO, unučad BOBAN, ALEKSANDAR, SRĐAN, NIKOLA, KRISTINA, SLAĐA, SANJA, MILICA i MARIJA, praunučad i ostala rodbina RAIČEVIĆ i ANĐUŠIĆ

DRAGINJI pok. Blaža MITROVIĆ

Tvoja sestra ZORKA

rođenoj Rafailović 785 Godina je od kada nije sa nama naš dragi ujak

826

Počivaj u miru.

Posljednji pozdrav dragoj babi

LUKA, VASO i SIMO RAFAILOVIĆ, JASNA DULETIĆ i JELENA i DEJAN ĐURIĆ sa porodicama

Sve što je lijepo i plemenito krasilo je tvoje veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Uvijek ćemo te voljeti.

LJEPI RAIČEVIĆ Puno je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi s ponosom pričamo i da te nikad ne zaboravimo. Neizmjerno hvala za ljubav, dobrotu i plemenitost koju si nam pružala.

801

Tvoje sestrične SAŠKA i SANJA

POMENI

Unučad BOBAN, SRĐAN, NIKOLA i snaha NIKOLINA VULEVIĆ

786

Dana 23. jula 2020. godine navršava se šest mjeseci od smrti moje voljene sestre

831

NIKOLA Jovanov POPOVIĆ

Dana 23. jula 2020. godine navršava se šest mjeseci od smrti naše drage i voljene sestre i tetke

Voljenoj majci, tašti, babi i prijateljici

SLAVKE Đ. ĐURIŠIĆ

SLAVKE Đ. ĐURIŠIĆ advokata

advokata

LJEPI RAIČEVIĆ Tvojim odlaskom ostala je velika praznina u našim srcima. Zahvaljujemo ti za neizmjernu ljubav, brižnost i dobrotu koju si nam nesebično pružala. Znala si koliko te volimo, ali nikada nećeš znati koliko ćeš nam nedostajati. Počivaj u miru. Kćerka NEVENKA VULEVIĆ sa porodicom 832

Mnogo mi nedostaješ! Brat DANILO 836

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si nam darivala. Počivaj u miru, dobra dušo! Pomen će se obaviti u krugu uže porodice zbog novonastale situacije. Tvoji DRAGAN, DANILO, NIKOLA, SVETLANA i MILICA 837

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Godina je od smrti naše voljene

Neđelja, 19. jul 2020.

Dvadeset godina je od smrti

MIRE Brankove STOJANOVIĆ Godina prođe puna tuge i praznine nastale tvojim odlaskom. Dobrota tvoga srca i toplota tvoje duše uvijek će nam nedostajati. Dok trajemo voljećemo te i čuvati od zaborava. Zbog novonastale situacije pomen ćemo obaviti u krugu najuže porodice u ponedjeljak u 9 sati. OŽALOŠĆENA PORODICA 777

šesta godina od smrti

MIRKU Stevovom ĆERANIĆU VASKA Slobodanova VUJOVIĆA

JOVANKE Slobodanove VUJOVIĆ

Godine prolaze, a bol i tuga za vama ostaju. Vječno. Teško je živjeti bez vas. U svakoj našoj priči živite, u našim srcima ostade vječni ožiljak. Mnogo nam nedostajete. Počivajte u miru, a mi vas čuvamo od zaborava. Ožalošćeni za vama

Dragoj babi

Otac i suprug SLOBODAN, brat i sin DEJAN sa porodicom

MIRI STOJANOVIĆ

Srećo, živote moj, ranjenog srca i dalje se borim, sa nevjericom i bolom da te nema. Čekam da se pojaviš, izliječiš rane, vratiš sreću, da ostvariš svoje ciljeve. Uzalud. Ponose moj, stalno si mi pred očima. Ostaćeš vječna rana dok se ne sretnemo.

Godina je od smrti moga oca

ĐOKA Markov NOVAKOVIĆ Dragi brate, prošle su 32 godine otkako smo izgubile dobrog i pažljivog brata. Ostaviste me svi, cio moj rod. Dok mi je naša sestra Ruža bila živa bilo mi je lakše. E, sad mi je ostalo jedino da za vama tugujem i plačem dok sam živa.

Otac STEVO

827

Tri godine od smrti voljenog

Tvoja sestra MILENA NOVAKOVIĆ

PERA

Otišli ste datuma istoga, tiho kao da u šetnju krećete... Otišli ste, ostavili mene, da l’ ste znali da se vratit nećete? Mnogo mi nedostajete.

Tri godine neprebola jedini

MIRKO

778

KALUĐEROVIĆA

Tuguje za tobom tvoja nesrećna MAJKA 798

19. 7. 1988 – 19. 7. 2020.

Tvoja unučad: MARIKA, CAKO i ĆIĆAŠ

JAGLIKE

Pogledom te tražim, ali tebe nema, moj jedini sine, tri godine dana. Tvoj život si ugasio, trebao je još da traje. Navela te, sine, ona neiskrena ljubav njena, da na sebe digneš ruku i u crnu pođeš zemlju od 20 svojih ljeta. Ostavi me u suzama da tugujem, srećo moja, praznu kuću, a zbog koga? Stići će je ova moja teška tuga, ima Boga. Moj bol nikad neće proći, a ponos i sjećanje vječno će trajati, moj voljeni sine Mirko.

807

Osjećamo tvoju toplinu i pažnju bez prestanka. Ljubav je vječna iako život zemaljski nije.

Četiri godine su od smrti moje majke

Jedinom i nikad prežaljenom sinu

779

MIRKA Stevovog ĆERANIĆA

Godina je otkad nije sa nama naša draga

Kad bih barem mogla dati djelić života svog... Da ti srce zakuca, da ti pogled zablista... Da ti se lice nasmije, da budeš s nama kao prije... Nedostaješ za sve što je prošlo i za sve što dolazi.

Vaša DANIJELA

Sestra MILICA s porodicom

755

799

Godina je od smrti mog sina jedinca

Voljenom bratu

BILJANA MIŠOVIĆ Neka ti vječni mir ispunjava naša ljubav i poštovanje veći od zaborava.

PERICE Đurova KALUĐEROVIĆA

MITAR, DANILO, LUKA, BOJANA

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Majka RADMILA

806

Prođe i godina od smrti moga brata

782 Dana 20. jula navršava se pola godine od kada se preselila u vječnost naša draga supruga, majka, baba, svekrva, sestra, snaha i strina

MIRKU Tri godine prođoše. U srcu mi tuga, u očima suze, bol sve jači, sjećanje kad si otišao bez pozdrava. Da ovo mogu pretvoriti u san, da mašta postane stvarnost, da gledam tvoju veselu pojavu i ljepotu. Počivaj u miru, željo moja. 828

Sestra MARIJA, SEJO, MEŠA i MIONA

Tri su godine od smrti našeg

PERICE KALUĐEROVIĆA Ni bol ni tugu vrijeme ne briše što ide dalje boli sve više. Ostaje ponos što ne želim kriti bio si najbolji brat i uvijek ćeš biti... Neutješna sestra 783

ANKA ĆUPIĆ sa porodicom

Prošla je tužna godina od smrti mog dragog i jedinog brata

LJUBICA Petrova KADIJA Neka tvoja čestita a bolom napaćena duša nađe mir i spokoj u carstvu nebeskom. Toga dana njeni najmiliji u 10 časova posjetiće njenu vječnu kuću na groblju pred Crkvom Sv. Save. Erakovići - Njeguši. TVOJA PORODICA 803

MIRKA Vrijeme prolazi, nama ostaje neprebolna rana za tobom, tvojom mladosti, ljepotom, osmijehom, dobrotom. Sve što bismo rekle tužno je i malo. Samo kraj naših života biće kraj bola i tuge za tobom. Počivaj u miru mladosti i ljepoto. 829

Draga majko,

Tetke DANICA i STOJANKA

Draga majko,

LJUBICA KADIJA

PERICE KALUĐEROVIĆA Nema suza koje te mogu oplakati, ni vremena koje te može zaboraviti. Bol i tuga će trajati dok sam živa. Sestra SNEŽANA sa porodicom 819

Nedostaješ nam da nas dočekaš na vratima, pružiš topao osmijeh, zagrljaj. Tvoja bol je prestala, moja za tobom će trajati dok sam živa. 804

ANĐELKA i ĐECA

Teško je prihvatiti da te nema, ostavila si veliku prazninu i bol u našim srcima. Dok mi živimo, živjećeš i ti sa nama. NEVENKA sa porodicom 805

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 19. jul 2020.

SJEĆANJE 19. 7. 2014 – 19. 7. 2020.

Godina je od smrti

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

na moju majku

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456. e-mail: oglasno@pobjeda.me

DANICU DANU Gojkovu VLAHOVIĆ rođ. Knežević

Danas je godina dana od kad te nemam

Svjesna da život izjednačuje sve ljude, a da smrt otkriva samo istaknute, traješ majko sa jačinom koja me podupire.

LABUDA Milikinog POPOVIĆA

Ponosna na tvoja djela i vječno sjetna

tvoja VESNA

IGORE 791

Hvala za bratsku ljubav i pažnju. S bolom i poštovanjem

Tvoj brat SAŠA 823

19. 7. 2009 – 19. 7. 2020.

Sjećanje na našeg voljenog đeda

MILIĆ POPOVIĆ s porodicom

PETRA VOJIČIĆA

ZIKO GRBOVIĆ

Mali smo ali dosta veliki da znamo šta si nam značio.Ti si naša zvijezda vodilja bio i ostao. Tvoji DARKO i DEJAN

788

Nedostaješ nam. Volimo Te i čuvamo od zaborava.

815

Devet godina od kada te nema, naša mila

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

TVOJI NAJMILIJI

781

NOVICA Milošev BOGDANOVIĆ

RAŠO

Prije godinu dana otišao je naš dragi

Ponosne smo, na svaku uspomenu i sjećanje na tebe. Vrijeme ne liječi bol, ostaješ vječno voljena i nikad zaboravljena.

822

Tvoje: majka DESE, sestre SLAVICA, MARINA i TIJANA sa porodicama

Dana 19. 7. 2020. godine navršava se 40 dana od smrti moje sestre

Čuvaćemo te od zaborava u našim mislima i srcima, tvoj čestiti život, tople zagrljaje i ljubav koju si nam nesebično davao. Tvoji: VESELINKA, MILOŠ, DANIJELA, SANJA, SVETLANA sa porodicama 787 Dana 19. jula 2020 je 14 godina od kada nije sa nama naša draga

ALEKSIJE ŠĆEPANOVIĆ profesor u penziji U mislima i srcima ostaje sa nama. Njegovi najmiliji: LJUBINKA, SNEŽANA, DRAGANA, BILJANA, NIKOLA, JOVAN i MIHAILO

MARTA ĐUKANOVIĆ

SAVICE Počivaj u miru.

814

Neprežaljena živiš u svakoj priči, uspomeni, suzi, u svemu što se zove ljubav i poštovanje. Sestra MILENA

TVOJA PORODICA

Godina dana je od smrti voljenog

818

817 Навршава се пола године

година и по

Šest mjeseci je od smrti našeg dragog

RADIVOJA TEPAVČEVIĆA Sa najvećom ljubavlju i tugom čuvamo te od zaborava, ponosni na tvoj čestit i dostojanstven životni put. Uvijek ćeš biti u našim mislima i sjećanjima voljen i nezaboravljen. Supruga MILIJANA, sinovi MIODRAG i IVAN, kćerka MIODARKA, snahe DRAGICA i MAJA , unučad ALEKSANDAR, MILAN, MILOŠ i SOFIJA 816

САВА КРИВОКАПИЋА

ЖЕЉКА Савовог КРИВОКАПИЋА

Почивајте у миру и нека вас анђели чувају.

MIODRAGA MIKA PAVIĆEVIĆA Sa ponosom te pominjemo. Volimo te svom dušom.

Ваши МИЛКА и СЛОБОДАНКА КРИВОКАПИЋ 802

TVOJA PORODICA 776

TV program

Neđelja, 19. jul 2020.

FILM

RTCG 2 14:50

SERIJA

NOVA M 18:40

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Legenda o pijanisti

M(j)ešoviti brak

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

07:00 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Oriđinali, r. 13:10 Živa istina, r. 14:30 Nacionalni parkovi, r. 14:40 Muzika 15:00 Lajmet 15:10 Program za djecu 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dokumentarni program 17:35 Muzika 18:10 Dokumentarni program 19:00 Program za djecu 19:15 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Svi znaju, film 22:30 Dnevnik 3 23:00 Grad grijeha, film 00:30 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 09:00 10:00 12:00 13:30 14:00 14:50 17:45 19:00 19:30 20:00 21:00 22:00 00:30 01:20

Muzika Obrati pažnju, r. E sport Dokumentarni program, r. Sport, r. Dnevna soba, r. Otkrij me, r. Sofija, r. Legenda o pijanisti, r. Bog masakra, r. Dokumentarni program Dnevnik 2 Dokumentarni program, r. Sofija, s. Suton, r, Dokumentarni program, r. E sport

06:45 Kad čovjek voli ženu, r. 08:45 Grof Monte Kristo, crtani film 09:30 Drugo ime ljubavi, r. 11:00 Muzički program 13:00 Prva Intervju – Nikola Martinović, r. 14:00 Dalas, r. 16:00 Auto moto show, r. 16:30 Auto moto show, e. 17:00 Žurnal 17:15 Folk, s. 19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s. 21:00 Muzički program 23:15 Miris žene, film 01:45 Američka istorija iks, r. 03:45 Folk, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NOVA M 06:55 Centralni dnevnik, r. 06:50 Sportisimo, r. 06:55 Ljubav, navika, panika, r. 08:20 Kefalica, r. 08:50 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 09:30 Muzički program, r. 11:00 Vijesti 11:10 Zauvijek susjedi, r. 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 Zauvijek susjedi, r. 14:00 Dijete, r. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravi sa dr Katarinom Bajec 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 M(j)ešoviti brak, s. 19:15 Zauvijek susjedi, s. 20:00 Ubice mog oca, s. 22:00 Muzički program 23:30 I u dobru i u zlu, r. 01:15 Van Vajlder, r. 02:45 Šesnaest blokova, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:00 Evropske bajke, r. 08:30 Bejblejd, crtana serija 09:30 Pčelica, e. 10:00 Alo, alo, r. 12:00 Vijesti 12:06 Alo, alo, r. 13:40 Putokazzz, magazin 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:30 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Ljeto u vinogradu, film 20:30 Destinacija vjenčanje, film 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Ubiti Irca, film 00:15 Urlik, r. 01:45 Destinacija vjenčanje, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 08:00 09:00 10:00 11:30 13:30

Film Nemoguća ljubav, r. Zakletva, r. Magazin in, r. Film Premijera Vikend specijal 16:15 Narod pita Zadrugare, r. 19:00 Scena, pregled sedmice 20:00 Film

22:00 23:00 01:00 03:00

Zakletva, s. Narod pita Zadrugare Film Film

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

16:55 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Kolačići sudbine Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

NeÄ&#x2018;elja, 19. jul 2020.

Marketing

Magazin

Neđelja, 19. jul 2020.

Muzički stručnjak Mark Gejger o koncertima i festivalima u narednom periodu

Velike manifestacije sačekaće kraj 2021.

SANTA MONIKA – Veliki muzički koncerti, kao i festivali, teško da bi mogli da se realizuju prije kraja 2021. ili početka 2022. godine, bez obzira na situaciju sa korona virusom – ocjena je muzičkog stručnjaka Marka Gejgera. Gejger, koji je do nedavno bio na čelu „William Morris Endea-

vor“ muzičkog odjeljenja, te jedan od osnivača Lollapalooza festivala, gostovao je na The Bob Lefsetz podcastu gdje je otkrio šta misli kada bi veliki koncerti i festivali ponovo mogli da počnu da se održavaju, s obzirom na stanje s korona virusom. – Rekao bih da se to neće dogoditi prije kraja 2021. godi-

ne, možda čak i tek 2022 – kazao je Gejger. Kako je objasnio, postoji barem 20 razloga za tako dugo odlaganje. – Toliko dugo treba da prođe vremena da se germofobična ekonomija zamijeni klaustrofobičnom – rekao je muzički ekspert.

Novi album benda The Killers LAS VEGAS – Novi album američkog rok sastava The Killers, pod nazivom „Imploding The Mirage“, biće dostupan publici od 21. avgusta.

Poznata grupa je konačno potvrdila precizan datum kada će obožavaoci širom svijeta imati priliku da poslušaju nove pjesme, nakon

što je primarni datum objavljivanja, predviđen za maj, pomjeren zbog pandemije korona virusa. Kao uvertiru za novi album,

Nevena Božović otpjevala novu verziju Čolinog hita „Produži dalje“

Kako je pojasnio, klaustrofobična ekonomija je ona u kojoj se ljudi zasite života u kući i zažele da izlaze na večere, festivale i jednostavno zažele ponovo da imaju život kao prije. – Znam da je ovo stanje sada frustrirajuće i ekonomski destruktivno. Ali, ovo je veće od nas i ako proučite istoriju, slične stvari događale su se i ranije i bile normalne za tadašnje društvo – kazao je Gejger. Na pitanje jesu li drive-in koncerti budućnost ili trik, Gejger je spremno zauzeo stav da su ovo drugo. – Radi se o tome da nema toliko mjesta da stanu svi automobili, a cene su visoke, pogotovo kada koncert slušaš iz auta. Doživljaj nije isti i zvuk je lošiji – objasnio je. Tokom razgovora, jedna od neizostavnih tema bile su i finansije. – Ne postoji dobro osiguranje za korona virus. Velike kompanije možda mogu da se osiguraju samostalno, ali svi ostali moraju da čekaju da se stanje popravi i da sponzori ponovo budu spremni da ih finansiraju - zaključio je Gejger.

bend je predstavio naslovnu stranu izdanja, kao i spot za singl „My Own Soul’s Warning“. Šesto studijsko izdanje The Killersa „Imploding The Mirage“ naslijediće uspješan album „Wonderful Wonderful“ iz 2017. godine.

Poznati hrvatski bend Leteći odred objavio deseti, jubilarni album

„Uspomene“ duge skoro tri decenije

OSIJEK – Poznata hrvatska grupa Leteći odred objavila je novi album, simboličnog naziva „Uspomene“, budući da je ovo njihovo deseto, jubilarno izadanje, te i kruna uskoro 30 godina duge karijere. Diskografski put započeli su 1992. godine kada ih je prepoznao i Husein Hasanefendić Hus iz Parnog valjka, a od tada do danas Leteći odred postao je jedan od najpopularnijih bendova u Hrvatskoj. Sve svoje uspomene frontmen Denis Dumančić znao je pretočiti u pjesme, a upravo je 10. studijski album dobio naziv „Uspomene“. Ne, to nije best of kompilacija, nego sažetak onoga što je publika imala priliku da proteklih godina od ovog benda. Tu su hitovi „Hajde, reci mi“, „Non – stop“, „Hrabro srce“, „Pošteno do kraja“, „Nižem dane“ i drugi, ali i saradnje sa Tragovima (Sve na ljubav miriše), Ulicom kestena (Charlie Sheen) i D’Beni Bandom (Što mi, lutko, radiš). Uspomene koje valja čuvati i kojih se treba sa radošću prisjetiti i u budućnosti. Diskografska priča započela je albumom „Među zvijezdama“

1992. godine, potom su uslijedili „Kada odletim“, „Od Prevlake do Dunava“, „Kuda ide ovaj vlak“ i „Vrijeme“, a novi milenijum Leteći odred otvorio je albumima „Daj mi sebe“, „Razglednice“ i „Jutro poslije brijanja“, da bi potom objavio album „Agent za ljubav“, prethodnik najnovijim „Uspomenama“. Tu je i live album „Uživo Leteći odred“, ali i nekoliko best of kompilacija koji su, takođe, došli do šire publike. Leteći odred do danas je prodao na desetine hiljada albuma, dosegao je zlatne i srebrne tiraže, a čak tri puta napunio je Dom sportova. Reference su to velikih, a Leteći odred i dalje visoko leti, zajedno sa svojim uspomenama i svojom publikom. Frontmen i autor pjesama Denis Dumančić svih ovih godina takođe je prvi vrhu hrvatske muzičke scene, jer ga osim Letećeg odreda vežu saradnje s izvođačima i bendovima kao što su Mejaši, Jasmin Stavros, Danijela Martinović, Massimo, Boris Novković, Ivana Banfić, Alka Vuica, Zlatko Pejaković, Jole, Gazde, Mate Bulić, Crvena jabuka, Maja Šuput, Joy i Tragovi.

Nove epizode poznate lutkarske serije na televiziji od 31. jula

Jasna poruka optimistične pjesme

BEOGRAD – Obradom velikog hita „Produži dalje“ Zdravka Čolića, u izvođenju pjevačice Nevene Božović, otvorena je nova sezona radijskog projekta „Zvezde pevaju zvezde Xtra“. Čola je numeru, koju je i dalje vole brojne generacije, otpjevao sada već davne 1977. godine. Pjesma je premijerno emitovana na Radiju S, za nju je snimljen i spot u kome se, u prvim kadrovima na video-ekranima, pojavljuju Čolini

snimci iz perioda kada je ovaj veliki hit i nastao. On na snimcima đuska u svom prepoznatljivom fazonu, prateći ritam pjesme, a kako odmiče spot imamo još nekoliko projektovanih Čolićevih portreta u video art stilu. Poznati pjevač otkrio je da on često bira baš ovu numeru da sa njom otvori svoje koncerte. - Ovu pjesmu često odaberem da baš sa njom počnem svoj koncert jer daje neki optimizam i ima jasnu poruku – kazao je Čolić.

Budući da pjesma ima simboličan naziv, kako je kazao, nosi i poruku koju je i sam više outa primijenio u životu. - Svi tolerantni ljudi na neki način kažu „Produži dalje“. Uvijek je borba pozitivnog i negativnog i kada nam je najteže čovjek bi trebalo da prespava noć i da kaže; „Sjutra kada dođe novi dan“, jer uvijek nas čekaju neke lijepe stvari kada idemo naprijed – rekao je Čolić. Prema ocjeni publike, nova verzija pjesme na prvo slušanje pjesma ulazi u uši, a autor teksta Bora Đorđević kada je čuo Nevenino izvođenje izjavio je da ona to uradila najbolje do sada. - Meni je drago da je baš Nevena otpjevala tu pjesmu. Slušao sam mnogo izvođačica, ali mi se se najviše dopalo kako to Nevena radi – rekao je Đorđević. Pored Nevene Božović dio ovog projekta su i: Sara Jo, Edita, Zoi i Anđelina. Sljedeća premijera zakazana je za 22. jul kada će Anđelina predstaviti još jednu obradu velikog hita.

Mapetovci u duhu globalne pandemije

HARTFORDŠIR - Serija „Muppets Now“ emitovaće se od 31. jula na kanalu Disney+, a nove epizode, u duhu aktuelnih dešavanja, biće u duhu globalne pandemije. Najduhovitije lutkarsko ostvarenje obilovaće, kao i do sada, visprenošću, dosjetkama, crnim humorom i bizarnim elementima, tako da obožavaoci sa nestrpljenjem čekaju da opet na malim ekranima gleda omiljene protagoniste. Ovaj svetski fenomen pop kulture uvijek je bio u korak sa aktu-

elnim dešavanjima, pa tako i ovoga puta, u duhu globalne pandemije, Mapetovci vode računa o socijalnoj distanci i među sobom komuniciraju putem video poziva. Kermitu, Mis Pigi i ostatku lutkarske ekipe i ovoga puta, kao i uvek do sada, društvo će praviti brojni selebritiji. Podsjećanja radi, u prošlosti su učešće u seriji imala neka od najvećih imena današnjice, među kojima su i Vupi Goldberg, Mišel Fajfer, Elton Džon kao i mnogi drugi, a pro-

ducenti su odlučili da publiku još malo drže u neizvesnosti ne želeći da otrkriju ko će ovoga puta biti slavni gosti. Trideset pet godina poslije prvog prikazivanja čini se da popularnost čuvenih Mapetovaca ne blijedi, sudeći po pažnji koju je izazvao trejler za novu seriju, a stručna kritika vjeruje da će popularne lutkice opravdati očekivanja generacija koje ih već decenijama vole i da će pridobiti naklonost mlađe publike koja nije imala prilike da se sa njima susretne do sada. Priredila: S. V.