hitnije obustavi politiku otvorene konfrontacije sa Zapadom i vrati se izvornom programu. Ako ne može to da uradi sa aktuelnim predsjednikom, onda što prije da pokuša da nađe novog što bi joj povećalo šanse za političko preživljavanje
Kristalno jasni stavovi britanskog i njemačkog izaslanika, njihove kritike i upozorenja, koji nijesu ostavili nimalo prostora za bilo kakvo ,,široko tumačenje“, pojačani su onime što je Gabriel Eskobar kazao u susretima koje je imao i u intervjuu koji je dao tokom boravka u Crnoj Gori. Ono što bi sada moglo biti de nisano kao neophodno, ili bar poželjno, jeste da naši evro-atlantski prijatelji i partneri istraju na takvom jasnom stavu prema političkoj zbilji u našoj zemlji
Uzbuna javnosti zbog lažnih dojava o bombama aktuelizuje pitanje spremnosti vaspitno-obrazovnih ustanova da odgovore na vanredne situacije
Crnogorska politička kriza ima otrežnjujući efekat. Kako u Crnoj Gori, tako i van nje. Vani još i više, čini se.
Uzaludna su bila očekivanja i nade evropskih i američkih zvaničnika koji se bave našim krajevima da će predstavnici nove političke ,,elite“ shvatiti njihove apele, upozorenja i sugestije da ne nastavljaju sa političkom avanturom koja ima sve karakteristike državnog udara. Ili ustavnog puča, ako to manje opasno i štetno zvuči. Razočaranje na briselskim i vašingtonskim adresama je, zapravo, stvar prošlosti. Višestruko iznevjerena očekivanja partijama i liderima ,,stare većine“, kao i destruktivno, samoreklamersko i, u svojoj suštini, neozbiljno ponašanje premijera kojem je davno izglasano nepovjerenje u Skupštini, postali su podrazumijevajuće opšte mjesto.
Opšte loše stanje i politička regresija u našoj zemlji pokazatelj su neuspjeha onih činilaca u međunarodnoj zajednici koji su, ponekad i očevidno nekritički i pristrasno, pa i prećutno podržavali prvo Krivokapićevu, pa onda i Abazovićevu vladu. Takva ocjena nije kritika ili osuda, već konstatacija stanja. Ovo treba posebno napomenuti zbog lokalnih ,,dušebrižnika“, kako iz partija većine od 41 poslanika, tako i uslužnih medija, čiji je zarđali propagandni trik, zapravo, u njihovom arsenalu, srednje teški oblik žigosanja političkih opo-
nenata - da je svaka, pa i najuljudnija kritika ili ozbiljna analiza stavova i odnosa Zapada prema Crnoj Gori - zapravo antizapadni, antievropski i/ili antiamerički stav (!?) ponovo prisutan na javnoj sceni. Njega, sasvim logično, prate besprizorne optužbe da su V. Bilčik, T. Picula i M. Lajčak ,,pristrasni, nekorektni i destruktivni“, pa čak i na platnom spisku ,,starog režima“! Kako se urušava politička pozicija vlade koja to nije i tanke parlamentarne većine koju ujedinjuje strah od mogućnosti povratka suverenista, tako su i optužbe o ,,antizapadnoj“ i ,,nacionalističkoj“ prirodi kritičara frekventnije. Promjena u poziciji zapadnih zemalja je nesporna, kao što je sigurno da su rijetki njihovi diplomatski predstavnici koji bi to baš tako definisali. Istina je: situacija evoluira, kontekst se mijenja, a nije u interesu onih kojima su državni i nacionalni interesi Crne Gore apsolutni prioritet da sada ,,cijepaju dlaku načetvoro“ … Dojučerašnji stavovi blijede pod pritiskom ozbiljne krize koja se nadvila nad Crnu Goru. Treba gledati naprijed. U svakom slučaju - crnogorski Rubikon je pređen. U svim dimenzijama te metafore.
JASNE PORUKE IZ EVROPSKE UNIJEBerlinski samit i rezolucija/ preporuke Evropskog parlamenta, usvojene ogromnom većinom, stavile su inicijativu tzv. ,,Otvorenog Balkana“ u kontekst koji joj, objektivno, i pripada. Open Balkans nije i ne može biti surogat za evropske integracije.
Tako je izvjesno nesaglasje sa optimističnim i entuzijastič-
Kristalno jasni stavovi britanskog i njemačkog izaslanika, njihove kritike i upozorenja, koji nijesu ostavili nimalo prostora za bilo kakvo ,,široko tumačenje“, pojačani su onime što je Gabriel Eskobar kazao u susretima koje je imao i u intervjuu koji je dao tokom boravka u Crnoj Gori. Ono što bi sada moglo biti definisano kao neophodno, ili bar poželjno, jeste da naši evro-atlantski prijatelji i partneri istraju na takvom jasnom stavu prema političkoj zbilji u našoj zemlji
nim stavom Sjedinjenih Država u vezi te ,,nove regionalne platforme“ došlo do punog izražaja.
Takva situacija ima svojih pozitivnih, ali i potencijalno negativnih implikacija.
Za sve zemlje Zapadnog Balkana (bez obzira na lako predvidljive stavove Beograda i Banjaluke, pa i zvanične Podgorice - sa izuzetkom predsjednika, naravno) od ogromne je važnosti, kako u prošlosti, tako i u sagledivoj budućnosti, bio sinhronizovani, odnosno jedinstveni
Opšte loše stanje i politička regresija u našoj zemlji pokazatelj su neuspjeha onih činilaca u međunarodnoj zajednici koji su, ponekad i očevidno nekritički i pristrasno, pa i prećutno podržavali prvo Krivokapićevu, pa onda i Abazovićevu vladu. Takva ocjena nije kritika ili osuda, već konstatacija stanja
PODGORICA – Generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović istakao je juče da je Evropska unija svojim stavovima potvrdila sve ono na šta je ukazano na protestima „Ima nas“ i da je to ključni razlog zbog kojeg će građanska borba biti nastavljena do ispunjenja svih ciljeva.
Bogdanović je na Tviteru naveo da je cilj protesta zaštita Ustava Crne Gore kao temelja na kojem počiva i naša država i sve njene institucije.
- Odupiranje destruktivnim uticajima trećih strana koje preko svojih eksponenata u Crnoj Gori žele da zaustave svaku mogućnost nastavka puta naše države ka Evropskoj uniji - jedan je od ciljeva koje je naveo Bogdanović.
Takođe, cilj je odustajanje od „Otvorenog Balkana“ kao, kako je kazao, porazne alternative evropskom putu Crne Gore.
On je kao ciljeve naveo zaustavljanje urušavanja države od strane vlasti koju podržava 2,8% građana Crne Gore, kao i raspisivanje vanrednih parlamentar-
nih izbora, na kojima će građani izabrati legitimnu vlast.
„Ima nas“, poručio je Bogdanović i naveo da su svojim potpisom iza te inicijative stale desetine hiljada građana Crne Gore, koji se okupljaju iz protesta u protest na ulicama.
On je kazao da ,,ima da uvaže
nastup EU i SAD. Zajednička evro-atlantska politika Zapadnom Balkanu je bila i ostala najbolji odgovor na balkanske izazove i krize. Kad god je to jedinstvo postojalo (kojem ne smetaju neizbježne razlike u nijansama i akcentima između Vašingtona i evropskih centara) - zemlje našeg regiona su imale šansu i mogućnost da napreduju. Evropski stav u vezi ,,Otvorenog Balkana“ je od neobične važnosti i za političke prilike u cijelom regionu, ali i u Crnoj Gori. Jer, on je posredno vezan za dugogodišnju politiku popuštanja i povlađivanja prema Srbiji koju mnogi - čini nam se, s punim pravom - primjećiju u nastupu i retorici g. Gabriela Eskobara i njegovog glavnog diplomate na Balkanu, amba-
sadora Kristofera Hila Promjene u toj konstelaciji osjetile su se i u Podgorici, đe je odavno jasno da Demokratski front i saveznici (prije svih SNP i Ura, čija je politička simbioza jedan od ,,najegzotičnijih“ fenomena domaće političke scene) bezrezervno podržavaju Vučić - Rama inicijativu. Njima za to ne smetaju, iz vrlo konkretnih razloga, ni hiljade kamiona sa vještačkim đubrivom iz Rusije koje, posredstvom Tirana - Beograd osovine, slobodno putuje kroz Crnu Goru ,,bez granica“, baš kako nalaže Open Balkans. S druge strane, oduševljenje Demokrata i ,,Evrope sad“ je utišano - jer se stvari na drugim političkim frontovima ne odvijaju prema očekivanjima. Još je manje očekivano ka-
ko zapadne adrese reaguju na kršenje Ustava, ignorisanje jasnih stavova Venecijanske komisije i (prilično) naivne igre sa (ne)izborom sudija Ustavnog suda.
Vrijeme otrežnjenja je došlo. ,,Dobro jutro!“ - kaže se, u dobronamjernom tonu, svakako, onima koji sa zakašnjenjem shvate odavno jasne stvari.
U cijeloj priči postupci, odnos i retorika zamjenika pomoćnika državnog sekretara g. Eskobara imaju posebnu težinu, ne samo zbog toga što je to najviša instanca u Stejt departmentu koja se bavi Zapadnim Balkanom i našim zajedničkim i pojedinačnim mukama. U kojima je zajednički imenitelj - da to i ovim povodom pomenemo - Srbija. Srbija Aleksandra Vučića Gospodinu Eskobaru smo već oprostili (inače neobjašnjivu) izuzetnu fotografiju sa osobom koja se i dalje predstavlja kao ambasador Srbije u Crnoj Gori. To je i zaista manje bitno, osim kao jedna intrigantna scena, jer g. Eskobar inače pokazuje povišeni interes za sastanke u Vašingtonu sa mnogobrojnim delegacijama i ličnostima iz političkog života Crne Gore. To je korisno i dobro.
Najnovija posjeta Eskobara Podgorici, koja je, sticajem okolnosti, koincidirala sa boravkom i razgovorima lorda Piča i g. Saracina, specijalnih izaslanika Velike Britanije i Njemačke, potvrdila je najveći iskorak i promjenu u stavu i odnosu američke diplomatije prema situaciji u Crnoj Gori. Iako predstavnici krnje Abazovićeve vlade i tanke parlamentarnme većine ulažu ogromne političke i propagandne napore da umanje i dezavuišu značaj poruka koje su predstavnici SAD, VB i Njemačke saopštili u brojnim razgovorima i u obraćanjima javno -
lučnost i karakter našeg naroda u Crnoj Gori.
U nastavku obraćanja Danijel Furtula je pozvao sve građanke i građane Crne Gore da prisustvuju protestu zakazanom za utorak, 20. decembra, u 19 h na platou ispred Skupštine Crne Gore.
građanski glas Crne Gore“. - Odstupiti nećemo dok svaki naš cilj ne bude ispunjen. IMA NAS, za građansku Crnu Goru, kao dio Evrope, a ne zatvorenog Balkana!
Crnogorski proslavljeni bacač diska Danijel Furtula podržao je Pokret ,,Ima nas“. U video po-
ruci podrške započeo je stihovima čuvenog engleskog pjesnika Lorda Alfreda Tenisona o Crnoj Gori.
- O najmanji od naroda! Tvrda stijeno tvrđeg kraja! Prijestolje od slobode, ti velika Crna Goro - rekao je Furtula i dodao da upravo ovi stihovi opisuju od-
- Pokažimo da nas ima, pokažimo da možemo, pokažimo da moramo na miran, kulturan, dostojanstven način da stanemo u odbranu naših temeljnih vrijednosti. Zato vas još jednom pozivam da svojim prisustvom ovaj protest učinimo što masovnijim. IMA NAS! Vidimo se - zaključio je Danijel Furtula.
Glumica Žaklina Oštir podržala je proteste Pokreta ,,Ima nas“, saopšteno je iz tog pokreta.
sti, jasno je da su takva nastojanja osuđena na neuspjeh. Kristalno jasni stavovi britanskog i njemačkog izaslanika, njihove kritike i upozorenja, koji nijesu ostavili ni malo prostora za bilo kakvo ,,široko tumačenje“, pojačani su onime što je Gabriel Eskobar kazao u susretima koje je imao i u intervjuu koji je dao tokom boravka u Crnoj Gori.
Ono što bi sada moglo biti definisano kao neophodno, ili bar poželjno, jeste da naši evro-atlantski prijatelji i partneri istraju na takvom jasnom stavu prema političkoj zbilji u našoj zemlji. Niko ne traži i ne očekuje instant-promjenu politike, uključujući njenu retoriku. Ali, neophodne su promjene koje bi vodile ka transparentnijem, efikasnijem i, na kraju i na početku, kredibilnom odnosu zapadnih saveznika prema Crnoj Gori. Dvoipogodišnji ,,eksperiment“ nije uspio. Pošto je to shvaćeno - treba misliti o budućnosti. I računati na sve demokratske i građanske političke snage u zemlji.
Njihove rezolutne poruke da ne smatraju svojim partnerima one političke strukture i lidere koji planiraju da nastave urušavanje ustavno-pravnog poretka, kao i da nemaju namjeru da sarađuju sa vladom koju bi većina od 41 poslanika mogla da ,,izabere“ na osnovu jasno neustavnog akta predstavlja, vjerovatno, najviše što mogu učiniti prema eksponentima srpsko-ruske politike u našoj zemlji. Tome bi se moglo dodati obustavljanje finansijske podrške i suspendovanje evropske agende.
Te mjere neće uplašiti, niti odvratiti najtvrdokornije reprezente nacionalističke politike iz Beograda i uticaja iz Moskve - ali će biti jasni signal da je napuštena politika žmurenja na destrukciju i urušavanje političkog, ekonomskog i bezbjednosnog sistema u našoj zemlji. Takva politika bi značila i najjaču potporu mogućnosti, potrebi i interesu da Crna Gora svoje nagomilane probleme rješava mirno, civilizovano i demokratski.
(Autor je vanjsko-politički komentator Pobjede)
Prijatelji, komšije, rođaci, Crnogorci, niko vam ne može odreći pravo na porijeklo, postojanje i budućnost, poručuje Oštir. - Niko vam ne može zabraniti da naučite, znate i da pamtite. Niko vas ne može natjerati da mrzite, prezirete, da se sakrivate, niko vam ne može oduzeti, misao, hrabrost, iskrenu ljubav… To možete samo vi sami. Odmah prestanite da krivite druge, da se žalite na nenaklonost sudbine, jer svoj život i svoju sudbinu krojite samo vi i to na način što ćete se zauzeti za sebe, a time i za svoje porodice. Ne saginjite glavu ni pred kim, ne dozvolite da vam krive kičmu, niti da vam oduzmu sposobnost mišljenja i odlučivanja - naglasila je ona. R. P.
PODGORICA – Jasno je da je uzrok razarajućih poteza parlamentarne većine u njihovoj zavisnosti od zvaničnog Beograda i Moskve, te njihova primoranost da bez pogovora slijede agendu ovih centara. Cilj je dovesti Crnu Goru kao državu i njene institucije do pune disfunkcionalnosti. Disfunkcionalne države ne mogu biti dio NATO-a i EU. Ako bi se ovakva parlamentarna većina konsolidovala i nastavila da upravlja zemljom, imali bismo ubrzo situaciju da se jednom članicom NATO saveza upravlja, i politički i vojno, iz protivničkih zemalja. Bilo bi to veliko poniženje za naše saveznike, ali i veliki poraz za sistem kolektivne bezbjednosti kakav je NATO – ocijenio je za Pobjedu Zlatko Vujović, politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja.
Vujović je kazao da posljednja dešavanja na političkoj sceni potvrđuju da ne postoji politička volja parlamentarne većine da Crna Gora ispuni uslove za članstvo u EU.
– Ne samo što su prije nekoliko mjeseci spriječili ubrzano članstvo Crne Gore, već su doveli do efektivnog prekida pregovora. Posljednja dešavanja govore da će se ići i dalje, te da svjedočimo otvorenom sukobljavanju sa zapadnim partnerima koje može rezultirati i neformalnim sankcijama, odnosno zaustavljanju programa finansijske pomoći Crnoj Gori – rekao je Vujović, komentarišući ponovno usvajanje neustavnih Izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore i nepostizanje dogovora o izboru sudija Ustavnog suda.
Vujović je istakao da ne sumnja u to da postoji jasna politička volja da parlamentarna većina izabere novu vladu. - Međutim, pritisak zapadnih partnera je izuzetno veliki. Glasanje za novu vladu, primjenom neustavnog zakona, konfrontira sve aktere parlamentarne većine sa zapadnim partnerima. Na taj način Crna Gora bi dobila antizapadnu vladu, pa bi samim tim takva vlada postala protivnik Zapada. Slične situacije smo vidjeli u doba Grueskog u Makedoniji, ali i u doba Miloševića. Znamo što je bio epilog ovih procesa – istakao je Vujović.
Na pitanje da li bi vladu koja bi bila formirana na osnovu neustavnog zakona, priznali EU i međunarodna zajednica, Vujović je kazao da ne postoji raširena aktuelna praksa kojom se neka vlada priznaje ili ne priznaje, tako da bi, kako je rekao, u našem slučaju postojao različit pristup od različitih država. – Ne očekujem da bi bili prekinuti diplomatski odnosi, komuniciranje preko diplomatije bi sve vrijeme trajalo. Ono bi vjerovatno bilo adaptirano novonastaloj situaciji. Izostali bi sastanci na visokom nivou sa članovima vlade, a podrška bi sve otvorenije bila pružena protivnicima te vladajuće većine. Crna Gora bi bila uskraćena za finansijsku pomoć, razvojnu podršku, suočili bi se sa povlačenjem dijela EU fondova. Građanima bi bila poslata poruka da proces
Za Uru je najbolje da što hitnije obustavi politiku otvorene konfrontacije sa Zapadom i vrati se izvornom programu. Ako ne može to da uradi sa aktuelnim predsjednikom partije, onda što prije da pokuša da nađe novog što bi joj povećalo šanse za političko preživljavanje, koje u ovom trenutku nijesu velike –istakao je Zlatko Vujović
evropskih integracija ne može biti nastavljen sa takvom vladom i takvom vladajućom većinom. U zemlji koja veoma zavisi od strane pomoći, investicija, te u kojoj skoro 80 odsto podržava evropske integracije, to bi značilo izricanje političke smrtne kazne vladajućim partijama – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, dalja eskalacija u odnosima sa našim zapadnim partnerima, u nekom krajnje negativnom scenariju, može rezultirati problemima u pokušajima daljeg zaduživanja Crne Gore, usljed velikog budžetskog deficita. – Problemi u očekivanom daljem zaduživanju bi mogli da dovedu u pitanje isplatu zarada, penzija, socijalnih davanja, kao i drugih obaveza iz budžeta. Finansijski instrumenti bi mogli biti iskorišćeni da bi se jedna takva proru-
ska vlada oslabila – kazao je Vujović. Upozorava, međutim, da ne treba isključiti scenario gdje će različitim manevrima, koristeći pritisak Zapada, aktuelni premijer pokušati da, kako je rekao, ,,kupi“ dodatno vrijeme za funkcionisanje odlazeće vlade.
– Iako je ostao u potpunosti bez podrške Zapada, te troši posljednje vrijeme ,,strpljenja“ za njegove poteze, Abazović će pokušati ponovo da ,,proda“ sebe kao najmanje loše rješenje od ponuđenih. Problem je što ne vidim ko bi u ovom trenutku ,,kupio“ tu praznu priču. Zapad je veoma jasan što traži od nas: (1) odustajanje od usvojenog Zakona o predsjedniku, (2) izbor svih članova Ustavnog suda kroz inkluzivni dijalog na bazi kompromisa, te (3) brze vanredne parlamentarne izbore – podsjetio je Vujović.
Poručio je da je za Uru najbolje da što hitnije obustavi politiku otvorene konfrontacije sa Zapadom i vrati se izvornom programu.
– Ako ne može to da uradi sa aktuelnim predsjednikom partije, onda što prije da pokuša da nađe novog što bi joj povećalo šanse za političko preživljavanje, koje u ovom trenutku nijesu velike – rekao je Vujović.
Prema njegovim riječima, izbjegavanje izbora i poruke dijela većine, konkretno DF-a, da ,,ne treba žuriti sa izborima ako postoji parlamentarna većina“, znače bjekstvo od gubitka glasača.
– Pokret „Ima nas“, ako želi uspjeh, treba da postane platforma proevropskih snaga, kako partija, tako raznih udruženja i pojedinaca – ocijenio je Zlatko Vujović, ističući da je visok broj prisutnih na prva tri protesta pokazao da postoji veliki broj građana koji se suprotstavlja antizapadnim i antievropskim vlastima.
– Snaga pokreta treba da bude i u tome što će u potpunosti usaglasiti zahtjeve sa zapadnim partnerima te se predstaviti kao ključni saveznik EU, SAD i UK. Sve one koji predstavljaju i zagovaraju udaljavanje od evropskih vrijednosti treba ukloniti. Kako neke kompromitovane političare, tako i one koji zagovaraju radikalizaciju i konfrontaciju sa zapadnim partnerima – istakao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Pokret „Ima nas“ treba da pokaže da nudi evropsku perspektivu Crnoj Gori, umjesto sadašnje vladajuće koalicije koja joj je suprotstavljena.
– Crna Gora se nalazi pred izborom da li će uspjeti da se izbori da bude dio Evrope ili će joj sadašnja vlast ukrasti taj san. Stoga, upravo u tome treba ovaj pokret da traži snagu, ali i saveznike. Treba da ubijedi partnere da je Crna Grora u sličnoj situaciji kao Ukrajina kad je tadašnji predsjednik Janukovič, pod pritiskom Moskve, odbio da potpiše ugovor o stabilizaciji i asocijaciji. Tada su izbili protesti na Majdanu i definitivno okrenuli Ukrajinu ka Evropi. Nažalost, Ukrajina nije postala članica NATO saveza te se ta borba transformisala u rat i agresiju Rusije. Na svu sreću, Crna Gora je dio NATO saveza, pa ratni scenario nije opcija. Međutim, isto kao što je Rusija pokušala da zaustavi evropski put Ukrajine, tako sada Rusija i Srbija pokušavaju da zaustave evropski put
– Prema istraživanjima, polovinu glasača „Evrope sad“ čine oni koji su glasali za koaliciju koju je predvodio DF, a jednu trećinu oni koji su glasali za Demokrate 2020. godine na parlamentarnim izborima. Stoga jaka „Evropa sad“ je noćna mora ovih partija. S pravom, jer postoji vjerovatnoća da ova nova partija još snažnije uđe u njihovo biračko tijelo. Stoga im je potrebno dodatno vrijeme, puna kontrola vlasti da bi se oporavili. Ako bi „Evropa sad“ stabilizovala svoje, a inače veoma volatilno biračko tijelo, to bi vodilo marginalizaciji ove dvije političke snage –dodao je Vujović. I.
KOPRIVICA
Crne Gore. Stoga opozicija i ovaj pokret treba da sprovedu mobilizaciju oko odbrane evropske perspektive Crne Gore, a ne da lutaju po lavirintima međupartijskih odnosa i sitnih igara njihovih elita – poručio je Vujović.
Komentarišući učešće partija u protestima, kazao je da se pravi bespotrebna konfuzija da li je riječ o partijskom ili nepartijskom protestu.
- Njegov uspjeh treba tražiti u formatu platforme koja okuplja sve koji se bore za Evropsku Crnu Goru. Stoga, i DPS, SDP, SD, LPCG… svi su oni dio toga. Treba svi da stanu iza te platforme otvoreno, bez ustezanja. Nije problem da su svi oni vidljivo zajedno. Problem su neki pojedinci, konkretno nekoliko poslanika DPS koji pokušavaju da operu svoju biografiju preko protesta, umjesto da oslobode i partiju i protest svog tereta. Nažalost, njima je sopstveni interes važniji i od njihove partije, ali i uspjeha svih proevropskih snaga. Ako se već boje da ostanu bez imuniteta, onda bi mogli makar javnost poštedjeti svog prisustva, te pravljenja meta protestu od strane antizapadnih medija koji do maksimuma koriste ovu slabost i njihovo prisustvo. DPS treba da se odrekne tih ljudi prije parlamentarnih izbora, da pošalje jasnu poruku da oni nijesu dio alternative sadašnjoj vlasti. Jer ogromna većina Crne Gore zaista ne želi da se vrate politike i njihovi nosioci koji su personifikacija korupcije. Ne treba nam niti nekad zarobljena država tokom vladavine DPS i njihovih saveznika, ali ni sadašnje uništavanje države i njene perspektive po nalogu Beograda i Moskve koje nam nudi aktuelna vlast. Treba ponuditi građanima jasnu, čistu alternativu – dodao je Vujović.
Pokret „Ima nas“ da bude platforma svih proevropskih snaga, pojedini poslanici DPS-a da poštede javnost svog prisustva
PODGORICA – Ni deveti pokušaj glasanja na dva biračka mjesta u Šavniku nije uspio. Biračka mjesta u zgradi Opštine i u Kruševicama zatvorena su ubrzo nakon otvaranja, a nakon što su predstavnici koalicije „Za budućnost Šavnika“ i ovoga puta zabranili pojedinim briračima da ostvare svoje biračko pravo. Uništen je i birački materijal.
Na ova dva birališta građani će izaći i naredne nedjelje. Već oko 8.15 sati prekinuto je glasanje u zgradi Opštine Šavnik, nakon što je jedan glasač vraćen sa biračkog mjesta. Mediji prenose da je riječ o Robertu Šaleru koji je ponovo juče pokušao da glasa. Član biračkog odbora iz koa-
Policija saopštila da je podnijela krivične prijave protiv člana Izborne komisije M. I. i člana biračkog odbora N. K. zbog opstrukcije glasanja
licije „Za budućnost Šavnika“ prekrižio je listić i nije dozvolio da se glasanje nastavi. Policija je konstatovala da je uništeno 16 biračkih listića.
Pola sata nakon zatvaranja biračkog mjesta u zgradi Opštine, zatvoreno je i biralište u Kruševicama. Član biračkog odbora iz koalicije „Za budućnost Šavnika“ Novica Knežević je nakon dolaska osobe za koju smatra da nije stanovnik Šavnika uništio svaki glasački listić.
Policija u Šavniku podnijela je krivične prijave protiv člana Izborne komisije M. I. (30) i člana biračkog odbora N. K. (45) zbog opstrukcije glasanja. Prema njihovim riječima, M.
I. je na biračkom mjestu broj 1 u Šavniku onemogućio jednom građaninu da ostvari biračko pravo i potom uništio 16 glasačkih listića.
- Njemu se na teret stavljaju tri krivična djela, povreda prava glasanja, sprečavanje održavanja glasanja i uništavanje dokumenta o glasanju – saopšteno je iz UP.
N. K. je uništio 48 glasačkih listića na biračkom mjestu broj 14 u Kruševicama, nakon čega je glasanje prekinuto.
- Po nalogu nadležnog tužioca policija je protiv N. K. podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je izvršio krivična djela sprečavanje održavanja glasanja i uništavanje doku-
menta o glasanju – navodi se u saopštenju. Nosilac liste DPS-SD i aktuelni predsjednik te opštine Jugoslav Jakić poručio je da ljude u Mojkovcu i Podgorici treba upitati da li poznaju Ceroviće „koji su tamo glasali do juče“. Jakić je to kazao odgovarajući na pitanje novinara da li je čuo za prezime Šaler u šavničkom kraju, i upitao da li treba on ili neko u gradu da poznaje bilo koga da bi ostvario biračko pravo ili on to pravo ostvaruje na osnovu toga što je zakonom upisan u birački spisak. Na pitanje da li treba da se odgode izbori i ponove na proljeće, rekao je da taj prijedlog
premijera Dritana Abazovića ne zaslužuje komentar. – Opet ista politika Vlade. Čini mi se da je prošle nedjelje optuživao tužilaštvo, da su oni odgovorni zbog toga što se ne mogu održati izbori u Šavniku, a danas kada su ga vjerovatno pozvali iz Demokratskog fronta, priča se drugo – rekao je Jakić.
Dodao je i da ako Abazović ima ustavna i zakonska ovlašćenja, „slobodno neka tako postupa“. – Ne bi nas ni to iznenadilo s obzirom na situaciju koju vidite da se dešava u Crnoj Gori. Da smo od države koja je bila u predvorju EU došli do gotovo izolacije od međunarodne zajednice. Ono što nama više,
a vjerujem i javnosti, bode oči jeste ta stalna nedjeljna promjena politike i mišljenja od Vlade. Svjedoci ste prekidanja izbora. Sigurno je i takva izjava Abazovića doprinijela da se ovako ponašanje nastavi – kazao je Jakić.
Prema njegovim riječima, izlaz iz ove krize je u državnim nadležnim institucijama. – Nadležne institucije neka rade svoj posao, siguran sam i da međunarodna zajednica posmatra dešavanje u Šavniku – poručio je Jakić.
Iz šavničkog odbora DPS-a saopšteno je da je ponovno onemogućavanje građana s pravom glasa na izborima u Šavniku da slobodno izraze svoju volju i iskoriste svoje Ustavom garantovano biračko pravo, nastavak siledžijskog odnosa prema demokratiji u Crnoj Gori. DPS ističe da su članovi biračkih odbora iz DF-a, uz, kako su rekli, svesrdnu podršku i navijanje za destrukciju od Demokrata, svojim nasiljem spriječili okončanje izbornog procesa u toj opštini. I. K.
PODGORICA – Predloženi budžet za narednu godinu je potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, poručujući da se na taj način nastavlja praksa političkog populizma.
– Budžet je mnogo više potrošački nego razvojni i u značajnoj mjeri nastavlja praksu političkog populizma ustanovljenu usvajanjem budžeta za ovu godinu. To je jako opasna praksa koja ugrožava stabilnost javnih finansija i ekonomsku održivost. Zato i nalaže hitnu promjenu u politici izvršne vlasti – uspostavljanje odgovorne vlade koja će obaviti posao konsolidacije javnih finansija i realizacije strukturnih reformi, da bi se u ovoj zemlji mogla normalizovati ekonomska aktivnost, a samim tim i politički život – rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mina-biznis.
Kazao je da je budžet planiran u visini od 2,85 milijardi eura, što je oko 165 miliona više u odnosu na tekuću godinu i što samo po sebi zabrinjava, imajući u vidu visinu i strukturu budžetske potrošnje u ovoj godini. On je podsjetio i da je kapitalni budžet planiran na 202 miliona eura, što je otprilike oko sedam odsto.
– Ako je struktura budžeta ta-
kva da je 93 odsto potrošnja, a sedam odsto investicije, onda je jasno to nije razvojni, nego potrošački budzet. To je sasvim jasno – poručio je Đukanović.
Kazao je da je realnost budžetskog planiranja tijesno zavisna od realnosti projekcija političkog i makroekonomskog okvira.
– Plašim se da je planiranje budžeta zasnovano na nerealnim pretpostavkama i na domaćem i na međunarodnom planu. Predlog budžeta pretpostavlja da će crnogorska ekonomija naredne godine rasti po stopi od četiri odsto.
Ta optimistična procjena je zasnovana na realizaciji reformi i prilivu investicija. Plašim se da
d. malidžan
Na pitanje zašto smatra da Crna Gora ne bi trebalo da bude dio inicijative „Otvoreni Balkan“, čije su članice Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, Đukanović je poručio da je Crna Gora jasno definisala svoj cilj – da želi članstvo u EU, a ne alternativu članstva.
- Zbog toga smo vjerovali da su dvije postojeće inicijative, a to su CEFTA i Berlinski proces, više nego dovoljne, i da nas obavezuju na sistematsko usvajanje evropskih standarda, a imaju evropski menadžment koji nas opominje ukoliko eventualno negdje nijesmo ostvarili sve što je potrebno da bi se kvalifikovali - kazao je Đukanović.
On je ocijenio da je Crna Gora napravila ozbiljan napredak i najdalje odmakla u procesu pridruživanja EU nakon čega se pojavljuje inicijativa „Open Balkan“, koja je kreirana od ljudi koji su u tom trenutku izgubili vjeru u realnost pristupanja EU i krenuli u traženje alternative. - Sporazumi koje su potpisale te tri države članice u međuvremenu nijesu ratifikovani u njihovim parlamentima. Očigledno da ima problema i u njihovoj parlamentarnoj javnosti. Kada je u pitanju Crna Gora, mi bismo morali da se vraćamo unatrag u odnosu na već dostignute evropske standarde i prilagođavamo se saradnji po regionalnim balkanskim pravilima - rekao je Đukanović i dodao da to zaista nije neophodno.
ni jedno ni drugo nije realno –saopštio je Đukanović. On je rekao da ukoliko se zaista želi realizacija reformi, posebno dubokih kakve su sada potrebne Crnoj Gori, onda je neophodno imati izrazitu političku stabilnost, koje nema. - Nije realno da ćemo u uslovima nepouzdane političke stabilnosti imati jaku vladu koja
će preuzeti odgovornost dovođenja u red javnih finansija i biti u stanju da realizuje veoma bolne strukturne reforme koje se dalje ne mogu odlagati - naveo je Đukanović.
Dodao je da se plaši da predlog zakona o budžetu za narednu godinu počiva na nerealnoj pretpostavci pozicije naše države u inostranstvu.
- Realnije je očekivati da EU zauzme potpunu distancu u odnosu na Vladu, nego da joj pruži podršku i otvori mogućnost zaduživanja kod evropskih banaka - kazao je Đukanović.
On je upozorio da je vrijednost crnogorskih obveznica žestoko pala na evropskom tržištu, da takođe ne postoji nepregledna mogućnost zaduživanja kod domaćih banaka, kao i da se Vlada u posljednjem kvartalu ove godine, u nemogućnosti zaduživanja na stranom finansijskom tržištu, na domaćem zadužila 55 miliona.
A plan Vlade je da u narednom trogodišnjem periodu (2023 –2025) uzme novih 2,7 milijardi eura kredita.
- Jasno je da nije realna pretpostavka da ćemo imati niti duboke reforme, niti intenzivan priliv investicija - rekao je Đukanović, poručujući da je budžet neodrživ i zbog visokih deficita koji su njime planirani.
- Mi budžetom i srednjoročnim okvirom planiramo ne samo za narednu, nego i za 2024. i 2025. otprilike po 150 miliona deficita tekuće potrošnje. To znači da ćemo plate, penzije i socijalna davanja finansirati iz kredita, te nema nikakvog osnova da vjerujemo da ćemo iz takve potrošnje stvoriti novi i veći društveni proizvod koji će nam obezbijediti da kasnije uberemo dodatne javne prihode i otplatimo kredite - rekao je Đukanović. R.P.
PODGORICA - Ministarstvo finansija (MF) će
slijediti smjernice Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz kojeg su, nakon nedavne posjete, između ostalog, upozorili da Crna Gora sebi više ne može priuštiti zaduživanja po postojećim kamatnim stopama, dalju potrošnju i poreske olakšice bez pokrića.
Ministar Aleksandar Damjanović je za Pobjedu kazao da su smjernice u vezi racionalizacije potrošnje, širenja poreskog obuhvata i dinamike zaduživanja u saglasju sa vodećim principima njegovog resora. Ne očekuje, kako je naveo, da bi ove kritike mogle značajnije uticati na kreditni rejting Crne Gore, osim ako ne dođe do dodatnih potresa na tržištu, koje i trenutno karakterišu visoke kamate i neizvjesnost. Kazao je da im je MMF potvrdio da javnim finansijama upravljaju odgovorno i transparentno i u otežanim okolnostima, kako trenutnih globalnih izazova, tako i loših odluka prethodne administracije sa čijim odlukama nijesu bili saglasni.
– Ponovili su stav da je nova poreska politika, program ,,Evropa sad“ imao negativne implikacije na ukupan finansijski sistem i da su posljedice danas osjetne najviše u sferi malih i srednjih preduzeća, nedovoljno razvijenih opština, zdravstvu, uz negativan odraz i na standard penzionera i nivo zaposlenosti – kazao je Damjanović.
Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić, kako je naveo, već duži period ukazuje da stalno zaduživanje ne vodi na put već stranputicu, jer se uslovi zaduživanja pogoršavaju, a to je put u jednom pravcu. – Tu nema dileme. Da li će ocjene koje je iznio MMF imati za direktnu posljedicu smanjenje rejtinga, u to nijesam ubijeđen. Za to je potrebno da se nastave neodržive politike i da se ništa ne preduzima u pogledu konsolidacije javnih finansija. A da li će skrenuti pažnju rejting agencija na ono što se dešava u Crnoj Gori, hoće sigurno! Dakle, mislim da će posljedica onog što je rečeno prije biti skretanje pažnje na nas i na ono što se dešava sa našim finansijama, nego što će trenutno uzro-
kovati lošije rangiranje – ocjenjuje Kostić.
MMF nije klasični finansijer, smatra ekonomski analitičar Predrag Drecun, ocjenjujući da ekonomski ambijent koji želi da kreira, često bude vrlo neprijatan za državu dužnika i izaziva oštre socijalne rezove. – Njihov glavni motiv za ulaganje sigurno ne bi bio ispoštovan u Crnoj Gori, jer nema volje da se izvrši racionalizacija rashodne strane budžeta. Zato oni kažu da ne žele aranžman sa nama. Ta racionalizacija nije ništa drugo nego otpuštanje nemalog broja državnih činovnika. Jasno je i laiku da zaduživanje da bi trošili vodi u bankrot. Mi već plaćamo ogromne kamate na dug, a glavnicu jedemo i trošimo na uvoz. Kamate su, okvirno kažem, oko desetak miliona eura mjesečno ili oko 330 hiljada eura dnevno. Sa tim novcem mogli bismo da dignemo poljoprivredu. Uspješni biznismeni u svijetu uvijek koriste tuđi novac za ulaganja, investicije u razvoj, ali nikad za potrošnju. To treba da bude i logika naše države. Mi smo našu državu toliko opteretili troškovima, da sad niko nema hrabrosti da podvuče liniju – kazao je Drecun Pobjedi dodajući da Crna Gora neće biti privlačna ozbiljnim investitorima sve dok ne uđe u zonu normalne političke tolerancije.
Otkazivanje sjednice Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje dan
prije održavanja, neposredno nakon usvajanja Zakona o predsjedniku i neizglasavanja sudija Ustavnog suda (US) Damjanović, ocjenjujući je lošom viješću, nije želio da komentariše navodeći da nije u domenu njegovih nadležnosti. Očekuje, kako je naveo, da će sjednica biti uskoro održana. Oba analitičara su stava da se bez funkcionisanja ključnih institucija ne može naprijed. Drecun smatra da je to poruka političarima da naprave Ustavni sud, jer će se svi drugi problemi rješavati u institucijama. Ne vidi problem u Zakonu o predsjedniku, imajući u vidu da je riječ o zakonu niže institucionalne važnosti, koliko u neizglasavanju sudija US, koji jedini ima institucionalnu snagu da
ocijeni je li neki akt u skladu sa Ustavom ili ne. Zbog toga, kako ocjenjuje, država trpi neizbježnu štetu. – Političari uvijek tumače Ustav kako njima odgovara i njihova kritika ustavnosti bilo kog akta nema pravnu težinu, niti obavezujući karakter. Zato smatram da je početna tačka rješavanja krize formiranje US, jer bez toga mi ne možemo imati legitimnu vlast. Evo vidite kako se voljom jednog čovjeka dezavuiše najviši nivo legitimiteta, a to je volja građana Podgorice. Da imamo US to se ne bi dešavalo, a isto će biti i na parlamentarnim izborima, ako ne budemo imali US. Sve postaje besmisleno. Ovo je loša poruka svim investitorima. U praktičnom životu nepostojanje US znači i nepostojanje
i na standard
Iz MMF-a su ponovili stav da je nova poreska politika, program ,,Evropa sad“ imao negativne implikacije na ukupan nansijski sistem i da su posljedice danas osjetne najviše u sferi malih i srednjih preduzeća, nedovoljno razvijenih opština, zdravstvu, uz negativan odraz i na standard penzionera i nivo zaposlenosti – kazao je ministar Aleksandar Damjanović
vlačenje sredstava, ali je svjestan da politička nestabilnost ne doprinosi finansijskoj stabilnosti. Nastoje, kako kaže, da javne finansije drže van domašaja dnevne politike, blagovremeno obavljajući sve aktivnosti i vodeći kontinuiran dijalog sa partnerskim bankama kod kojih je prepoznata volja i spremnost za nastavak saradnje.
Kada je riječ o mogućnostima zaduživanja za nedostajuća sredstva planirana budžetom za iduću godinu, Drecun smatra da će uvijek biti zainteresovanih ulagača, ako ne institucionalnih, onda privatnih hedžera, dok Kostić ocjenjuje da se već sada ne možemo zaduživati na svjetskom tržištu, jer su uslovi za nas vrlo nepovoljni.
Ustava, a to vodi slabljenju države, jer se država pretvara u nedefinisani pravni okvir u kome nema reda – upozorava Drecun.
Kostić takođe ukazuje da je nezamislivo da bilo koji društveno-ekonomski sistem bude održiv bez potpune institucionalne strukture. – Ukoliko to izostane, funkcionisanje sistema je dovedeno u pitanje, pa oni koji odlučuju o odnosima sa državom čija je institucionalna struktura nefunkcionalna, neminovno će to imati u vidu prilikom donošenja ekonomskih i drugih odluka. Naravno da takva okolnost ne može biti nikako povoljna za nas u očima stranih subjekata ma iz koje sfere oni dolazili. Mi očigledno ne razumijemo da je skladna institucionalna struktura jedan od elemenata ekonomskog sistema koji bez ikakve sumnje opredjeljuje njegovu efikasnost, odnosno njegovu održivost. Već je davno, i na teorijskoj i na praktičnoj ravni, jasno da sistem koji nije institucionalno zaokružen nije održiv sistem – navodi Kostić. Damjanović ne smatra da otkazivanje sastanka može biti signal da se ne može računati na evropske fondove, dok Drecun takvu mogućnost ne isključuje. Damjanović, kako navodi, nema bojazan da će se to negativno odraziti na po-
-Sasvim je sigurno da sve to znatno već utiče na sposobnost zaduživanja zemlje, a još će i više, ukoliko se nešto brzo ne promijeni. Ko će dati kredit zemlji ili investirati u njene hartije i ukoliko u njoj ne funkcionišu ključne institucije? Institucije su rogobatna riječ pa često zamagljuju ono što one stvarno predstavljaju i što stvarno jesu pravila ponašanja, čuvanje i poštovanje tih pravila. Sada je jasnije šta znači kada neka institucija ne funkcioniše ili nije na nivou kakvom bi trebala biti, odnosno kakve to posljedice ima po funkcionisanje ukupnog sistema. Uslovi sa finansijskog tržišta za tražioce sredstava su jasan, da ne može biti jasniji pokazatelj vrednovanja društveno-ekonomskih performansi zemlje. To je ocjena koju finansijska tržišta daju našoj „uspješnosti“ – navodi Kostić.
Drecun smatra da će veći problem biti to što će skočiti kamata na dug, jer će tzv. country risk, odnosno rizik zemlje biti na značajno višem nivou. – Ne vjerujem da će biti institucionalnih investitora koji bi uložili u zemlju koja nema US. Kako sad stvari stoje treba nam bar pola godine da formiramo US, pod uslovom da se stranke dogovore koga će podržati. Neshvatljivo je da političari odlučuju o tome ko će biti sudija US, ali takav je naš Ustav. Sad smo taoci vrlo loših deblokirajućih mehanizama i sve se rješava v. d. stanjima –zaključuje Drecun. M.Lk.
Paralelno sa nedostatkom planova upravljanja za parkove ne postoji niti prostornoplanska dokumantacija koja je izuzetno važna sa aspekta zaštite, unapređenja i razvoja nacionalnih parkova
PODGORICA – Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore već dvije godine radi bez planova upravljanja. Prema informacijama koje Pobjeda ima, ova institucija pripremila je nacrte planova još krajem 2020. godine. Međutim, do danas, Ministarstvo ekologije i prostornog planiranja nije dalo saglasnost, te nijesu usvojeni. Na sajtu NPCG postavljeni su planovi do kraja 2020. godine. Nacrti pet planova upravljanja Nacionalnih parkova napravljeni su da traju od 2021. do 2026. godine.
zakonski rok
Postavlja se opravdano pitanje ko je i zašto držao ove dokumente u ladici onemogućavajući da se isti donesu zakonskom roku i zašto se dozvolilo da se našim najvećim bogatstvom upravlja na haotičan način, praktično bez krovnih dokumenata i smjernica. Pošto je malo vjerovatno da će se ovakvi planovi usvojiti do kraja 2022. godine, a kako se isti ne mogu retroaktivno primjenjivati, nije moguće pristupiti usvajanju planova koji bi se odnosili na minule godine, naročito imajući u vidu način na koji su parkovi kao institucija obezvrijeđeni i dovedeni u kolaps. Paralelno sa nedostatkom planova upravljanja, kako su ranije istakli iz CZIP-a, za parkove ne postoji niti prostorno-planska dokumantacija koja je izuzetno važna s aspekta zaštite, unapređenja i razvoja nacionalnih parkova jer isti utvrđuju zone zaštite sa granicama, kao i uslove i mjere zaštite. Imajući u vidu da Zakon o nacionalnim parkovima predviđa prostorne planove posebne namjene koji su ukinuti donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata kroz donošenje Plana generalne regulacije, a da su postojeći planovi istekli za sve parkove izuzev Prokletija, postavlja se pitanje ko i kako upravlja sa 12 odsto teritorije Crne Gore i na osnovu kojih dokumenata.
Iz CZIP-a naglašavaju da na osnovu svega navedenog u oblasti zaštite prirode postoji haotično stanje jer su predmetni zakoni u koliziji, da je u toku izrada zakona o zaštiti prirode i da je trebalo pristupiti prvo izmjeni zakonskih akata i njihovoj harmonizaciji, zatim pripremi prostornog plana i plana generalne regulacije kojim bi se definisale zone u nacionalnim parkovima i shodno tome planiralo upravljanje ovim područjima.
- Sve dok se ne budemo imali: jasno definisane zone zaštite, precizne veličine područja i obuhvate granica, povezanost sa drugim područjima u cilju odvijanja ekoloških procesa, precizan način upravljanja, ojačane kadrov-
Ministarka ekologije, urbanizma i prostornog planiranja Ana Novaković-Đurović kazala je Pobjedi da je usvajanje planova upravljanja JPNP je u toku.
- Procedura usvajanja ide sporo i traje iz razloga što smo mi kao Ministarstvo dva puta imali set komentara na dokumente, te prepoznali da procedura uključivanja
ske kapacitete (u pogledu broja ljudi i njihovih specifičnih kompetencija), održivo finansiranje, riješene konflikte sa drugim korisnicima prostora, donošenje planova, neće doprinositi boljem upravljanju već se donositi samo kako bi postojali na papiru – smatraju iz CZIP-a. Kako su naveli, naročito brine rastući trend upravljanja parkovima poput turističnih organizacija gdje se vodi računa samo o broju ulaznica i posjetilaca dok se i ne razmišlja o kapacitetima nosivosti parkova.
Direktor JPNPCG Vladimir Martinović potvrdio je za Pobjedu naše navode i istakao da je institucija kojom on rukovodi krajem 2020. godine u zakonski definisanom roku izradila nacrte svih pet planova upravljanja nacionalnim parkovima za period 2021-2025. godine i planovi su nakon dobijanja saglasnosti od strane Upravnog odbora JPNPCG poslati Ministarstvu održivog razvoja i turizma na mišljenje da bi se nastavilo sa daljim postupkom u cilju usvajanja planova upravljanja.
nema odgovora
- Do ove godine nije dobijen zvaničan odgovor od strane resornog ministarstva da bi polovinom godine resorno ministarstvo dalo mišljenje na planove upravljanja i organizovana je javna rasprava. Nakon završene javne rasprave izrađene su određene izmjene i dopune planova upravljanja – objašnjava Martinović. Kada su u pitanju godišnji programi upravljanja nacionalnim parkovima, po njegovim riječima JPNPCG je nacrte programa upravljanja nacionalnim parkovima za 2021. i 2022. godinu uputilo Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na davanje saglasnosti (kako je definisano Zakonom o zaštiti prirode) i dobijena je saglasnost na ove programe upravljanja. - Pravni osnov za donošenje programa upravljanja u Zakonu o nacionalnim parkovima sadržan je u članu 14, koji propisuje da program upravljanja donosi JPNPCG, u skladu sa prostornim planom posebne namjene i planom upravljanja, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva. U ovom slučaju, programi upravljanja nacionalnim parkovima bili su usklađeni sa nacrtima planova upravljanja nacionalnim parkovima – kazao je Martinović. Pojašnjavamo da se donošenje planova očekuje tek iduće godine. n k
javnosti nije sprovedena u skladu sa zakonom, čime su NP bili obavezni da sprovedu ponovnu javnu raspravu. U skladu sa tim, JP Nacionalni parkovi su sproveli ponovnu javnu raspravu i očekujemo konačne verzije planova upravljanja, koji su korigovani u skladu sa mišljenjima zainteresovane javnosti i našim komentarima, čime će se unaprijediti kvalitet istih – kazala je ona Pobjedi.
Uzbuna javnosti zbog lažnih dojava o bombama aktuelizuje vaspitno-obrazovnih ustanova da odgovore na vanredne
PODGORICA – Svaka škola, radna organizacija i zdravstvena ustanova u nekadašnjoj Jugoslaviji imala je povjerenika civilne zaštite koji je bio zadužen za primjenu razrađenog sistema evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije.
Makar kada su škole u pitanju, to danas nije slučaj – nema više koncepta civilne zaštite, a planovi evakuacije u fokus javnosti dospiju kada nastane uzbuna zbog lažnih dojava o bombama koje su prošle sedmice, iz preventivnih razloga, primorali Ministarstvo prosvjete da ponovo, privremeno makar, vrati onlajn nastavu kao opciju. Iako je u minulih 10 godina u saradnji Direktorata za spašavanje, Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo sprovedena obuka nastavnog kadra, uvedeni međuprogrami iz ove oblasti koji se odnose na obrazovanje učenika, planovi evakuacije, kao ključna stavka i dalje su u većini ustanova na – čekanju.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović kazao je Pobjedi da i pored definisane zakonske obaveze svega 10 odsto vaspitno-obrazovnih ustanova ima razrađene planove zaštite i spašavanja od požara i zemljotresa čiji su sastavni dio postupak i proračun vremena potrebnog za evakuaciju. On je podsjetio da u skladu sa članom 49 Zakona o zaštiti i spašavanju sportski centri, objekti kulture i vaspitno-obrazovne ustanove u obavezi su izrade planova zaštite i spašavanja od rizika kojim su izloženi.
Na postojanje rizika ukazala je serija, na sreću, lažnih dojava o postavljenim bombama u školama širom Crne Gore. Problem se nije pojavio prošle sedmice, jer je već uzbuna sličnih razmjera zabilježena u aprilu.
Iako se od ovakve vrste uzbunjivanja javnosti teško efikasno braniti, budući da se bez obzira na sumnje u lažne dojave, moraju ispoštovati procedure i obaveza prevencije i kontrole objekata, to ne smije biti izgovor da sistem školstva nema razrađene planove evakuacije.
Prema riječima Bešovića, zbog
činjenice da većina vaspitno-obrazovnih ustanova nema plan zaštite i spašavanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje je naložio pojačan inspekcijski nadzor i sa upravama škola održao nekoliko savjetovanja na ovu temu, jer je u skladu sa preporukama da se u okviru jednog semestra, a najmanje jedan put godišnje, sprovedu vježbe evakuacije.
Direktorat za zaštitu i spašavanje uz podršku kancelarije UNICEF-a, a u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Zavodom za školstvo Crne Gore, od 2013. godine uspostavio je međupredmetni program „Obrazovanje u oblasti za smanjenje rizika od katastrofa“. Edukaciju nastavnika u osnovnim i srednjim školama i predškolskim ustanovama u Crnoj Gori po ovom programu sprovodi Direktorat za zaštitu i spašavanje u saradnji sa Zavodom za školstvo.
-Do sada je u okviru ovog programa obučeno oko 1.000 nastav-
Razrađen sistem evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije bio je segment zakonski utemeljenog i razrađenog koncepta organizovanja građana u okviru Opšte narodne odbrane i društvene samozaštite u bivšoj Jugoslaviji.
nika, mahom osnovnih škola, a oni će nastaviti edukaciju djece u školama o smanjenju rizika od katastrofa – kazao je Bešović. Naglašava da je upravo to najbolji model podizanja svijesti u oblasti smanjenja rizika od katastrofa, uz neophodan nastavak programa i donošenje planova evakuacije, budući da sada postoje samo vodiči za nastavnike, ali ne i razrađen koncept na nivou ustanova.
Razrađen sistem evakuacije i planove ponašanja za slučaj vanredne situacije bio je segment zakonski utemeljenog i razrađenog koncepta organizovanja građana u okviru Opšte narodne odbrane i društvene samozaštite u bivšoj Jugoslaviji.
Na tu činjenicu proljetos je podsjetio nekadašnji član opštinskog štaba ONO i DSZ u Titogradu, dugogodišnji izviđač i politički radnik Vojo Milošević
Prema njegovim riječima, taj koncept je bio poseban stub bezbjednosti zemlje u mirnodopskim uslovima, kadar da pruži logistiku i za slučaj ratnog stanja.
- U takvom sistemu daleko je manje moglo biti prostora za konfuziju, stihijsku reakciju ili izostanak
aktuelizuje pitanje spremnosti
no-vaspitnim objektima biće jedna od stavki koje planiraju da urade.
Nijesu nam pojasnili da li su primjenjivi raniji planovi, odnosno što je u toj oblasti drastično promijenjeno u odnosu na raniji period.
Naveli su da su u saradnji sa Direktoratom koja je realizovana minulih 10 godina posredstvom Zavoda za školstvo u okviru Akcionog plana za realizaciju Strategije Crne Gore za smanjenje rizika od katastrofa i plana za stručno usavršavanje nastavnika.
Obuka nastavnog kadra odvijala se na tridesetodnevnim seminarima u koje su bili uključeni pedagozi i nastavnici osnovnih škola koji predaju fiziku, fizičko vaspitanje, biologiju, geografiju, hemiju i profesore razredne nastave.
Viši sud donio još jednu presudu u korist direktora koji su razriješeni u „sječi“ koju je sprovela bivša ministarka nauke, kulture, prosvjete i sporta
U slučaju direktorice OŠ „Jugoslavija“ u Baru Biljane Vukmanović utvrđeno je da su na sjednici nastavničkog vijeća zaposleni izabrali dva predstavnika, da je savjet roditelja izabrao svog predstavnika te da je direktorica Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta poslala dopis kojim je tražila da Ministarstvo imenuje svoja dva predstavnika, na koji do isteka roka nije odgovoreno
Zbog činjenice da većina vaspitnoobrazovnih ustanova nema plan zaštite i spašavanja, Direktorat za zaštitu i spašavanje je naložio pojačan inspekcijski nadzor i sa upravama škola održao nekoliko savjetovanja na ovu temu, jer je u skladu sa preporukama da se u okviru jednog semestra, a najmanje jedan put godišnje, sprovedu vježbe evakuacije
adekvatnog odgovora u uslovima terorističkih prijetnji ili uzbunjivanja javnosti kakva nam se događaju – kazao je Milošević Pobjedi nakon niza lažnih dojava koje su ovo pitanje aktuelizovali u aprilu. Postojao je utvrđen red poteza kako se ponašati i sprovoditi preporuke.
- U slučaju evakuacije moralo se postupati po rasporedu. Tačno se znalo ko organizuje, ko je odgovoran i kako da postupaju građani, škole ili zaposleni u ustanovama u slučaju nekog vanrednog događaja - podsjetio je Pobjedin sagovornik.
Kako je Pobjedi rečeno u Ministarstvu prosvjete, izrada planova zaštite i spašavanja za različite vrste hazarda u svim obrazov-
- Zavod za školstvo i Direktorat za zaštitu i spašavanje su pokrenuli jednu značajnu aktivnost koja je omogućavala učenicima, nastavnicima i direktorima obrazovnih ustanova da uče i dobijaju informacije i usvajaju znanja o bezbjednosnom ponašanju i uzrocima i posljedicama raznih hazarda koji izazivaju krizne situacije kako u obrazovnim ustanovama tako i u državi u cjelini – naveli su iz Ministarstva prosvjete.
Podsjećaju da je u našem obrazovnom sistemu međupredmetni program, djeca mogu da ga izučavaju u više predmeta a najviše u okviru geografije, biologije, hemije, fizičkog vaspitanja, informatike i razredne nastave, odnosno u različitim modalitetima u gotovo svim predmetnim programima.
- Edukovali smo sve direktore i stručne saradnike, dobar dio nastavnika, izradili smo metodičko uputstvo za nastavnike, vodič za postupanje u vanrednim situacijama. Po svemu ovome urađenom smo jedinstveni u regionu Zapadnog Balkana, a i šire. Ali na ovome se ne smije stati – ističu u Ministarstvu.
Predstoji, kako kažu, pojačan rad kako bi se sasvim implementiralo ono što je definisano strategijom. To će podrazumijevati da se razrada uključi u okviru otvorenih djelova programa pojedinih predmeta razredne nastave, odnosno kroz izborne predmete, slobodne aktivnosti i sekcije i učeničke organizacije, tokom dana kulture i sporta...
Jedan od modaliteta biće i saradnja sa lokalnom zajednicom (posjete vatrogascima, hitnoj pomoći i drugim ustanovama koje se direktno ili indirektno bave ovom djelatnošću).
-Potrebno je završiti edukaciju svih nastavnika osnovnih škola u Crnoj Gori u naredne dvije godine, kao i nastavnog osoblja predškolskih ustanova, i započeti obuku nastavnika srednjih škola, navode iz Ministarstva uz napomenu da je ključna stavka - izraditi planove zaštite i spašavanja za različite vrste hazarda u svim obrazovno-vaspitnim objektima. I. PerIĆ
PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Baru kojom je utvrđeno da je direktorici Osnovne škole „Jugoslavija“ Biljani Vukmanović u julu prošle godine nezakonito oduzeta rukovodeća pozicija. Time je dobijen još jedan spor u korist smijenjenih direktora škole, a na štetu Ministarstva prosvjete kojim je rukovodila ministarka Vesna Bratić.
Zbog toga što, navodno, nije izvršavala radne zadatke, odnosno nije formirala školski odbor, Vukmanović je, kao i brojne njene kolege, prošle godine ostala bez funkcije direktorice. Međutim, disciplinski postupak protiv nje, kao i protiv njenih kolega nije vođen, niti joj je omogućeno da se izjasni o tim optužbama. Zato je Osnovni sud ocijenio da je pričinjena proceduralna povreda prilikom donošenja takvog rješenja.
To je potvrdio Viši sud, kao drugostepeni organ u ovoj pravnoj stvari, na sjednici vijeća održanoj 18. novembra ove godine i poništio kao nezakonito rješenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta od 12. jula 2021. godine.
U presudi Višeg suda je potvrđeno nezakonito postupanje Vesne Bratić, koja je direktore smijenila jer nijesu oformili školski odbor. A upravo je Bratić minirala formiranje tih tijela jer Ministarstvo kojim je rukovodila nije delegiralo po dva predstavnika, kako je bilo u obavezi.
Začarani krug u kome su direktori formirali školske odbore i na kraju čekali odluku Bratić da imenuje preostala dva čla-
Oko 160 direktora pokrenulo je sudske sporove nakon što ih je prošle godine smijenila bivša ministarka Bratić. Stručnjaci su navodili da je očigledna bila namjera ministarke da ih razriješi samo iz razloga što ih je imenovala prethodna vlast
na, bivša ministarka je riješila tako što je direktore optužila za nezakonite postupke – i podijelila im otkaze. Bratić nikada nije odgovarala zbog toga što nijednoj školi nije imenovala članove iz reda Ministarstva u školske odbore. Odgovarali su samo direktori koji su ostali bez posla. Tokom prošle godine, od 243 javne ustanove obrazovanja i vaspitanja u 223 su smijenjeni direktori/ke. Tačnije, to se dogodilo u 158 od 169 osnovnih škola, u 40 od 47 ustanova srednjeg obrazovanja i u 25 od 27 drugih obrazovnih ustanova. Svi su smijenjeni istim, cirkularnim pismom koje im je poslato poštom. Direktori su oštro reagovali. Poručivali su tadašnjoj ministarki da ih optužuje nepravedno, da nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu i da je njen čin sabotirao formiranje školskih odbora.
PoŠtoVala PraVIla U slučaju direktorice Vukmanović utvrđeno je da su na sjednici nastavničkog vijeća zaposleni izabrali dva predstavnika, da je savjet roditelja izabrao svog predstavnika te da je direktorica Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta poslala dopis kojim je tražila da Ministarstvo imenuje svoja dva predstavnika, na koji do isteka roka nije odgovoreno. – U međuvremenu, utvrđeno je da je postojeći školski odbor vršio svoju funkciju, da je sazvan i da je na njemu donesen Pravilnik o organizaciji i sistema-
tizaciji radnih mjesta, usvojene su izmjene i dopune Statuta u skladu sa novim zakonom i da je sve poslato na saglasnost Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta, na šta ono nije odgovorilo. Školski odbor nije mogao da se konstituiše zato što Ministarstvo nije imenovalo svoja dva predstavnika - navedeno je u obrazloženju presude Višeg suda.
Sud je utvrdio da se novi školski odbor nije mogao konstituisati ako prethodno od nadležnog ministarstva nijesu imenovani članovi školskog odbora, jer je, kako se napominje u obrazloženju, isključivo ministar nadležan da bira i razrješava predstavnike tog resora u školskom odboru, a ne direktor škole. - S tim u vezi tužilji se ne može stavljati na teret nesazivanje sjednice na kojoj je trebalo da se konstituiše školski odbor, a kako to pravilno nalazi i prvostepeni sud, jer sazivanje konstitutivne sjednice novog školskog odbora nije bilo moguće, budući da nijesu bili izabrani novi članovi školskog odbora od strane Ministarstva – piše u presudi.
Za sada je desetak direktora/ica škola, koje je smijenila bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, dokazalo na sudu da su bez funkcije ostali mimo propisa. Dobili su pravosnažne presude.
Prema podacima zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović,
50 direktora/ica je dobilo prvostepene presude i čekaju da se o njima izjasni Viši sud. – Troškovi parničnog postupka do sada dosuđenih i po prvostepenim i po drugostepenim presudama iznose 26.592 eura – kazala je Ćirović Pobjedi.
Vansudskih poravnanja nije bilo. Zaštitnik je održao sastanak sa predstavnicima Ministarstva prosvjete i ukazao na potrebu rješavanja budućih postupaka za naknadu štete na način da ne dobiju sudski epilog, što je i Ministarstvo razumjelo kao potrebu.
Oko 160 direktora pokrenulo je sudske sporove nakon što ih je prošle godine smijenila bivša ministarka Bratić. Stručnjaci su navodili da je očigledna bila namjera ministarke da ih razriješi samo iz razloga što ih je imenovala prethodna vlast. Nije se pojedinačno procjenjivao njihov rad, već su svi dobili istovjetna rješenja. U njima je navedeno da ostaju bez te pozicije zato što nijesu formirali školske odbore. Na sudu su dokazali da ih je u tom poslu opstruiralo upravo Ministarstvo. Taj resor je trebao da delegira svoje predstavnike, što nije učinio.
Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali. j. martInoVIĆ
Na Cetinju promovisana knjiga Jovana
CETINJE – Istorija pamti pokušaje istrebljenja pojedinih naroda i čitavih civilizacija, ali u sjećanju čovječanstva nije zabilježen primjer da su zemlje saveznice, kao što je to bio slučaj nakon Prvog svjetskog rata, žrtvovale jednu malu državu, Crnu Goru, koja je u odnosu na broj stanovnika dala značajniji doprinos od mnogo većih i moćnijih zemalja - kazao je dr Sreten Vujović na promociji prevoda sa španskog jezika knjige „Najveći zločin u istoriji“, autora crnogorskog emigranta, novinara i publiciste Jovana Čubranovića.
Djelo koje je nastalo u periodu između dva svjetska rata govori o stradanju Crne Gore i njenog naroda, promovisano je u subotu veče u prepunoj sali Crnogorske galerije umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Čubranovićeva knjiga saži-
• Čubranovićeva knjiga sažima autorova nastojanja, aktivizam i kampanju da predstavnicima velikih sila nakon 1918. godine predoči argumente, potakne ih da im makar proradi savjest i ponovo otvore crnogorsko pitanje koje je uz teror, zločine i okupaciju zabetonirano u Kraljevini Jugoslaviji
• U knjizi je prezentovana sva tragika Crne Gore koja je u rat ušla na stranu saveznika iz Antante, a skončala kao okupirana od najbližeg susjeda –Srbije, uz prećutni blagoslov velikih sila
ma autorova nastojanja, aktivizam i kampanju da predstavnicima velikih sila nakon 1918. godine predoči argumente, potakne ih da im makar proradi savjest i ponovo otvore crnogorsko pitanje koje je uz teror, zločine i okupaciju zabetonirano u Kraljevini Jugoslaviji.
Riječ je o kompletnijoj verziji, odnosno prevodu Čubranovićevog djela koje je na španskom jeziku, objavljenom u Meksiku 1934. godine pod nazivom „El crimen mas grande de la historia“, a prethodno na engleskom, u Londonu 1930. U knjizi je
Da je zločin nad Crnom Gorom bio projektovan mnogo ranije, govori i depeša iz Skadra Nikole Pašića Aleksandru Karađorđeviću, nakon što je crnogorska vojska herojskim otporom na Mojkovcu omogućila srpskoj vojsci odstupnicu: „Vaše Visočanstvo, Srbija trenutno gubi rat od Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“ – podsjetio je Sreten Vujović
prezentovana sva tragika Crne Gore koja je u rat ušla na stranu saveznika iz Antante, a skončala kao okupirana od najbližeg susjeda – Srbije, uz prećutni blagoslov velikih sila.
Potiranje imena i trajanja
Vujović, koji je ujedno urednik izdanja, kazao je da su zemlje saveznice poslije 1918. godine ostavile na milost i nemilost Srbiji koja je nakon sramne tzv. Velike podgoričke skupštine zavela neviđen teror u Crnoj Gori“.
Prema njegovim riječima, teror je karakterisala brutalnost koja nadilazi srednjovjekovna mučilišta, uključujući izgladnjivanje protivnika okupacije istom metodom koju je moderna Evropa osudila i prepoznala kao genocid Holodomora u Ukrajini. Uporedo, istakao je Vujović, odvijalo se brisanje i potiranje crnogorske državotvorne ideje, uključujući i gašenje crnogorske crkve, koja je tri vijeka bila centar političkog i državotvornog života u vrijeme Vladikata, da bi 1919. godine naša zemlja izgubila i vjekovno ime.
Prvo je, naveo je Vujović, bila nazvana prvo Zetskom divizijskom oblašću, što je termin koji ukazuje na vojnu upravu druge države, potom Zetskom oblašću i konačno Zetskom banovinom 1929. godine.
- Da je ovaj zločin nad Crnom Gorom bio projektovan mnogo ranije, govori i depeša iz Skadra Nikole Pašića Aleksandru Karađorđeviću, nakon što je crnogorska vojska herojskim otporom na Mojkovcu omogućila srpskoj vojsci odstupnicu: „Vaše Visočanstvo, Srbija trenutno gubi rat od Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“ – podsjetio je Vujović na riječi srpskog premijera. U aktuelnom društveno-političkom momentu, posredstvom konfuzije i poistovjećivanja „srpstva“ i „pravoslavlja“, kroz svetosavsku ideologiju i propagandu SPC, pokušava se, smatra Vujović, sprovesti nekadašnja ideja preko tzv. Srpskog sveta, odnosno njegovog mimikrijskog surogata – Otvorenog Balkana. – Ako već od učiteljice života, istorije, nijesmo naučili ništa,
Kako je rečeno na promociji, da je ovo štivo ranije bilo dostupno čitaocima - sa svim dokumentima i podacima koji pokazuju na koji način je, mimo međunarodnog prava, pravde i etike krvavo gušena crnogorska luča slobode - sigurno da bi crnogorski pogled na sadašnjost, ali i budućnost bio drugačiji, odnosno ne bi se ponavljale nenaučene istorijske lekcije koje nas prate gotovo vijek. Knjigu je štampao „Obod“ sa Cetinja, zahvaljujući inicijativi Predraga Peđe Markovića iz Crnogorsko-američkog udruženja Cetinje iz Los Anđelesa, na osnovu dokumenata koje je o Čubranovićevom radu Alek Barović pronašao u biblioteci u Irskoj.
Marković je podsjetio da je prva žrtva u pobuni crnogorskog naroda protiv „bijelog terora“ bio kapetan Crnogorske vojske Đuro Drašković
Kako je Marković rekao, značajan dio tiraža ovog izdanja biće upućen u Južnu Ameriku kako bi bio dostupan crnogorskoj dijaspori.
moramo ponavljati i govoriti o ovim stvarima. Ne da bi mrzjeli bilo koga, već da se ne bi ponovila tragika koja ljudski rod uvijek iznova „iznenađuje“ – kazao je Vujović.
ni amnezija ni amnestija Zločin kakav je pretrpjela Crna Gora nikada ne smije imati ni amneziju niti amnestiju, poručila je, govoreći o knjizi Čubranovića, prof. dr Ana Pejović.
Prema njenim riječima, istoriografski dokument koji je u zavjet 1933. godine ostavio Čubranović, faktografski precizno bilježi spregu različitih nepočinstava koje su velike sile sprovele nad Crnom Gorom i njenom herojskom borbom za očuvanjem slobode i hiljadugodišnje nezavisnosti.
- Plemenita misija Jovana Čubranovića - koji je vođen ljubavlju i odanošću prema svojoj napaćenoj domovini pokušavao da joj, rasvjetljavanjem „Crnogorskog pitanja“, sa pozicije međunarodne diplomatije povrati pogaženo dostojanstvo i krvavo stečenu slobodu - predstavlja jedan od najvećih kulturoloških spomenika XX vijeka i trajno svjedočanstvo sramne savezničke ćutnje na sva krvava nepočinstva koja su Crnu Goru zadesila nakon 1918. godine – navela je Pejović.
Istakla je da je u ovoj knjizi Čubranović ostavio svjedočanstvo o nepokornoj crnogorskoj naciji i njenim hrabrim bastadurima koji su slabo naoružani, više gladni nego siti, sirotinjski odjeveni, ali neustrašivi i nezaustavljivi u odbrani domovine. Prema njenim riječima, jedan od presedana u svjetskoj povijesti predstavlja i činjenica da je saveznička vojska s kojom je crnogorska zajedno ratovala protiv austrougarskog osvajača, „postala saučesnik u nestajanju njenog državotvornog okvira,
Ako jednom narodu zabranite ili ograničite sjećanje, ako izostavljene ili zamagljene stranice istorije postanu praksa, generacije mladih će postati trajno uskraćeni nosioci povijesnog ponosa i lak plijen iskonstruisanih „istina“ o svom porijeklu, jeziku, crkvi, naciji – upozorila je Pejović
saizvršilac srbijanskim dželatima koji su najbrutalnijim terorom za sobom ostavili preko 6.000 mučenih, iskomadanih, spaljenih i na zvjerski način ubijenih Crnogoraca, koji se ni nakon dvostruke izdaje (i u domovini, i u inostranstvu) nijesu htjeli pokloniti srbijanskom neprijatelju“.
Ukazala je Pejović na dugo ćutanje o sudbini Crne Gore koje za posljedicu ima pokušaj zatiranja nacije i nametanje tuđeg identiteta.
- Crnogorsko suočavanje s prošlošću kroz kult izgradnje kulture sjećanja zasnovane na istini, pravu i pravednosti, u nacionalnoj svijesti Crnogoraca i Crnogorki decenijama je obavijano velom kolektivne ćutnje pod mantrom sloge, bratskih odnosa i opšteg dobra svih naroda i narodnosti kojima je Crna Gora bila dom, utočište i sigurna luka. Kratka istorija od obnove naše državnosti do današnjeg dana već postaje neumoljiv svjedok ogrješe-
„Junacima koji su pali s oružjem u rukama na sveto tlo otadžbine, i onima koji su poginuli u tuđini za isti ideal; progonjeni, ponižavani, lišeni svih zemaljskih dobara, uzvišene žrtve tajne diplomatije četiri velike sile. Sa mojim najdubljim i najodanijim divljenjem“.
Tako glasi Čubranovićeva posveta koja sažeto i slikovito pokazuje srazmjere golgote crnogorskih rodoljuba, vojske i naroda izloženog teroru zbog tuđih beskrupuloznih interesa kojima je prioritet bio proširenje teritorije na račun zemlje saveznice – Crne Gore, iako je ona bez uslova i taktiziranja, prethodno izmučena balkanskim ratovima, od prvog dana rata stala uz Srbiju i sile Antante 1914. godine.
nja o kulturološkom fenomenu identitetske i nacionalne utemeljenosti, kako u ličnoj, tako i u kolektivnoj svijesti. Ako jednom narodu zabranite ili ograničite sjećanje, ako izostavljene ili zamagljene stranice istorije postanu praksa, generacije mladih će postati trajno uskraćeni nosioci povijesnog ponosa, i lak plijen iskonstruisanih i mitotvorenih „istina“ o svom porijeklu, jeziku, crkvi, naciji –upozorila je Pejović.
I. PERIĆ
PODGORICA - Centar za demokratsku tranziciju poziva Vladu Crne Gore u tehničkom mandatu da povuče iz skupštinske procedure prijedlog izmjena Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, a poslanike u parlamentu da ne glasaju prijedlog u ovom obliku.
- U tom smislu smatramo da je prijedlog kolega iz MANS-a da otpočnu šire konsultacije o ovom propisu veoma racionalan i potreban - istakli su iz CDT-a.
Oni su takođe pozvali Vladu, parlamentarnu većinu i sve poslanike/ce da proces ,,priključenja“ Evropskoj uniji prestanu voditi na način da se ,,gotovo svakodnevno, svojim odlukama, konfrontiraju sa politikama te iste unije“.
- Podsjećamo da je obećanje sadašnje vlasti dok su bili u opoziciji vraćanje državi onoga što je od nje oteto, odnosno široko preispitivanje jasnih razlika koje postoje u stilu života i prihoda mnogih bivših i sadašnjih državnih funkcionera i njima bliskih tajkuna. Kratko rečeno, ovo je trebalo donijeti neophodnu i obećanu pravdu - istakli su iz CDT-a.
NEEfIkasNost
Oni su poručili da će svakome ko detaljno pogleda predloženi model, biti potpuno jasno da svi oni koji su se nezakonito okoristili od države mogu spokojno trošiti i uvećavati tu imovinu.
- Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici, u suštini, nije nikakva garancija da će se ove prakse zaustavi-
Prilično je jasno da je pripremu zakona pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije jer je, prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i parlamenta - dodali su iz CDT-a
nost u predlogu zakona - dodali su oni.
Prijedlog zakona uvodi oduzimanje koristi stečene u periodu deset godina prije i/ili poslije izvršenja krivičnog djela, što je, prema njihovim riječima, sporno sa aspekta ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.
ti. Sasvim suprotno, ovaj prijedlog nije usklađen sa pravnim sistemom i čak može da ugrozi postojeći sistem oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Začuđujuće je da smo uspjeli dobiti ovakav akt, nakon godina čekanja i pompeznih najava o odsudnoj borbi sa onima koji su se nelegalno obogatili - kazali su iz CDT-a. Ocijenili su da veoma zabrinjava što je način pripreme ovog zakona karakterisala potpuna zatvorenost Vlade i nesklonost da čuju drugačije mišljenje koja nije svojstvena demokratskim društvima.
- Pored toga, prilično je jasno da je njegovu pripremu pratilo i ignorisanje mišljenja Evropske komisije jer je,
prema njihovoj ocjeni, potrebno preispitati ovaj akt kroz proces javnih konsultacija i konsultacija sa predstavnicima pravosuđa. Ovo ponašanje postaje uobičajeno kad je u pitanju postupanje Vlade, ali i parlamentadodali su iz CDT-a.
kon, postoji značajna opasnost da oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću bude nesprovodivo u praksi, pa umjesto poboljšanja, eliminisale bi se i trenutne mogućnosti koje nam nudi postojeći sistem - podvukli su iz CDT-a.
PhodNa RasPRava Budući da Vlada nije željela javnu raspravu po ovom pitanju, u CDT-u su pozvali sve relevantne aktere da daju svoju ocjenu ovog prijedloga zakona, te kazali da će njihov doprinos u tom procesu biti kraća analiza ključnih karakteristika prijedloga zakona o imovini.
- Ukoliko se usvoji ovakav za-
Oni su kazali da koncept trajnog oduzimanja imovine od lica koja su samo osumnjičena za određena krivična djela, ali ne i pravosnažno osuđena, izuzetno sporan sa aspekta poštovanja osnovnih ljudskih prava.
- Upitno je da se može smatrati da je neka imovina stečena kriminalnom djelatnošću, a da to nije prethodno utvrđeno u krivičnom postupku. Primjetna je i pravna površ-
- Iako se zvaničnici Vlade pozivaju na iskustvo Slovenije, podsjećamo da je upravo u Sloveniji Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe tamošnjeg zakona jer su bile suprotne principu zabrane povratnog dejstva. Takođe, krajnje je nedovršena ideja premještanja oduzimanja imovine stečene kriminalnom djelatnošću u parnični postupak. Vrlo su moguće pravno apsurdne situacije da se u parničnom postupku utvrdi da je određeno lice imovinu steklo kriminalnom djelatnošću, dok je i dalje u toku krivični postupak. Ili, da se u parnici trajno oduzme imovina jer je stečena kriminalnom djelatnošću, a da se krivični postupak okonča oslobađajućom presudom - istakli su iz CDT-a. Oni smatraju da ova i druga pitanja stvaraju ozbiljan rizik da se usvoji zakon za koji će se kasnije utvrditi da nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim ugovorima, a kako su dodali, vremenom se može otvoriti i pitanje naknade štete. - Tako umjesto doprinosa borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ovaj bi se zakon mogao pretvoriti u svoju suprotnost - zaključili su iz CDT-a. R. P.
- Ako neko ima bilo kakvu informaciju potrebno je da javi na broj 067 006 606 - navedeno je u objavi.
Pobjedi je iz Uprave policije nezvanično potvrđeno da im je u subotu oko 20 sati prijavljen nestanak mladića M. S. (25) iz Danilovgrada. Policija je navela da je potraga u toku. R. P.
KOLAŠIN - Novi predsjednik Opštine Kolašin je Vladimir Martinović, predsjednik kolašinskih Demokrata, potpredsjednik crnogorskih Demokrata i poslanik ove partije u Skupštini Crne Gore. Dobio je glasove nove većine koju čine Demokrate sa devet odbornika, DF sa četiri, SNP i Evropa sad sa po tri odbornika i Ura sa jednim odbornikom. Za Martinovića su glasali i opozicioni odbornici dr Momčilo Vukčević iz Grupe građana i Milivoje Bulatović iz Pokreta ,,Da zajedno gradimo Kolašin“.
U prvom predsjedničkom govoru Vladimir Martinović je istakao da mu je cilj da se svi građani učine ponosnim što su građani Kolašina. - Čast, koju sa sobom nosi funkcija predsjednika Opštine, praćena je i obavezom da povjerenje, koje ste mi ukazali, iskoristim da predano radeći sa svojim timom učinimo sve
građane ponosnim što su građani Kolašina. Prirodno je da građani očekuju da nova vlast bude nosilac napretka u odnosu na prethodnu. Kao prvi čovjek Kolašina ću se truditi, tokom svoga mandata, da pokažem da su takva očekivanja od strane naših građana bila opravdana i utemeljena na povjerenju koje nam je ukazano na nedavnim lokalnim izborima - istakao je Martinović. On je najavio pripremne poslove za MOSI igre ali i brzi projekat izrade tenderske dokumentacije za parking-garažu u Kolašinu. Urediće se Ulica Milivoja Bulatovića i dalje do željezničke stanice. Uređenje gradskih površina, ulaza u grad, Ulice Boška Rašovića, rješavanje problema vodosnabdijevanja, kanalizacije, izgradnje rasvjete, puteva. Podržaće se sport sa nagradama najboljim kolektivima i pojedincima. Unaprijediće se kulturni sadržaji kao i briga prema starijim osobama, penzionerima, ranjivim grupama.
- Podržaćemo poljoprivredu, razvoj seoskog i ostalog turizma, otvoreno sarađivati sa investitorima koji Kolašinu žele
dobro. U saradnji sa državom ćemo rekonstruisati put ka Trešenjeviku, Barama Kraljskim, Mateševu, kao i rekon-
strukciju puta Kolašin – Mateševo. Kada govorim o saradnji sa državom, govorim na osnovu obećanja koje sam dobio i
Vladimir Martinović je osnovnu i srednju školu završio u Kolašinu a Pravni fakultet u Podgorici. Oženjen je i otac je jednog djeteta. U obraćanju odbornicima je, između ostalog, istakao da će Kolašin biti grad u kojem neće biti poraženih.
- Neće biti poraženih da zbog svoje pripadnosti, političke ili bilo koje druge neko ne ostvari pravo na poboljšanje uslova života koje mu mora obezbijediti lokalna uprava jer ona je servis svih građana. Neće biti privilegovanih po bilo kom osnovu. To je jedan od primarnih principa kojim ću se rukovoditi u svom radu i to će biti i obaveza mojih saradnika u lokalnoj upravi. Mogu da budu poraženi samo nazadni koncepti i stare navike koje s pravom izazivaju reakcije naših sugrađana – kazao je Martinović.
u koje ne sumnjam jer interesi države korespondiraju sa interesima Kolašina - istakao je Martinović. Dr.D.
RISAN - U Domu starih „Grabovac“ u Risnu, sinoć je održana, sada već tradicionalna, manifestacija, ,,Noć mode“ u kojoj su modnom pistom u ulogama manekena i manekenki prošetali stanari i stanarke tog doma u pratnji nekoliko zaposlenih koji su im bili podrška na pisti.
Osam gospođa i osam gospodina u poznim godinama nosili su modele kreatorki Maje Pavićević i Nade Pavlović, koje su za ovu priliku uradile mini-kolekciju, modele rađene po njihovim mjerama i željama, od boja do toga šta bi voljele da nose tu noć. To je ujedno i poklon kreatorki stanarkama doma, učesnicama modne revije. Ova manifestacija se organizuje već četvrtu godinu u organizaciji JU Dom starih ,,Grabovac“ i modne agencije „Ar Scauting“, tj. incijatorkom događaja Natašom Milosavljević-Šćepanović, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalnog staranja i Opštine Kotor, a uz pomoć brojnih sponzora. Prikazan je i kratak film koji prikazuje svakodnevni život u domu sa citatima Mike Antića, u izvođenju glumice
Branke
kom
u
. Za stejdž je bio zadužen
jana
šminku Farmasi tim,
frizerski salon Sunflower iz Kotora, za dekoraciju prostora Tanja Raičković Cilj ovog, ali i sličnih, događaja koji se organizuju u ovom domu je zadovoljstvo korisnika, unapređenje kvaliteta života koji ruši predrasude o godinama, promoviše zdravo
starenje, ali i približava dom zajednici i široj javnosti. Inicijatorka događaja Nataša Milosavljević- Šćepanović je kazala da je ova manifestacija postala tradicionalna zahvaljujući timu zaposlenih Doma starih, koji su prije četiri godine podržali njenu ideju i hrabro krenuli u organizaciju jednog ovakvog događaja.
- Nije bila dovoljna samo moja ideja, bilo je potrebno da neko stane ia svega ovoga, organizuje, tako da sam imala
sreću da sarađujem sa dobrim ljudima koji zaista brinu o korisnicima osluškujući njihove potrebe i žeje. Tako da kada imate ovakav tim kao što su u Domu starih ,,Grabovac“ realizacija ideje je jednostavna - kazala je Milosavljević-Šćepanović.
Jedna od učesnica modne revije Mila Đuratović kazala je da ih je ovo divno veče duhovno ispunilo, te da im je bilo jako zabavno pripemati se i učestvovati u svemu ovome.
- Jako dirljivo, jako divnokazala je Đuratović.
Milorad Pešić kaže da će učestvovati i ubuduće, te da je ovo bilo jedno predivno veče.
- Šta reći, osim da ovo nije dom, ovo je kuća spasa. Kad
sam ja u životu mogao i pomisliti, a kamoli biti maneken i učestvovati na nekoj modnoj reviji? Nikad. Eto, sve sam vam rekao - kazao je Pešić. Nakon modne revije za učesnike i goste priređen je koktel. Iv. K.
BEOGRAD - Trenutno imamo mali požar u vidu pojedinačnih incidenata, vatrogasci sada posmatraju i obilježavaju požar, ali ga ne gase. Trenutno treba malo pijeska i vode da se požar ugasi, ali sa jednom likvidacijom sve može da izmakne kontroli - kaže Dušan Janjić, predsjednik Foruma za etničke odnose govoreći za Pobjedu o trenutnoj situaciji na Kosovu, napominjući da na ta dešavanja nijesu ravnodušni ni Albanci ni Bošnjaci.
Beograd ohrabruje Srbe na barikadama zahtjevom za povratak vojske i policije na Kosovo, njih do 1000, prema Rezoluciji 1244, ali te snage mogu da čuvaju granicu, srpske manastire i učestvuju u uklanjanju mina što znači da ne mogu da štite Srbe u enklavama.
Na pitanje šta znači zahtjev Srbije za povratak vojske i policije na Kosovo, Lunić kaže da taj zahtjev nije realan.
– Zahtjev Srbije za povratak bezbjednosnih snaga na Kosovu je pravno moguć, ali u aktuelnom geopolitičkom kontekstu nije realan. Potpuno isto je i sa zahtjevom Prištine za članstvo u EU - odgovara na naše pitanje Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike.
Lunić ističe da je ,,očigledno da obje strane ovakvim nerealnim potezima pokušavaju da u pregovaračkom procesu osnaže svoje pozicije, te izvrše koheziju sopstvenog biračkog tijela kako bi obezbijedili podršku kod eventualnih koncesija u pregovaračkom procesu“. Došavši u region zbog nagomilanih problema Eskobar je jasno poručio vlastima u Beogradu šta misli o povratku srpskih snaga na Kosovo.
– Mi to kategorički odbacujemo, mi to uopšte ne podržavamo... Ne očekujemo da će se to desiti. Kosovo ima snažne garancije SAD koje se manifestuju učešćem KFOR-a – kazao je Eskobar.
Na pitanje da li je dobio garancije od predsjednika Srbije da
Janjić objašnjava da je kriza već uključila region oktobra 2021. godine, a u januaru 2022. godine SB je donio zaključke koji se tiču cijelog regiona - da se izvrši deeskalacija stanja i podigne stepen bezbjednosti i da se stvari rješavaju političkim putem. – Sada imamo potpuno produbljenu krizu u Crnoj Gori gdje je sve paralisano, a svi se po-
će barikade ukloniti, Eskobar je rekao da imaju opredjeljenje, ne obećanje da će se barikade ukloniti i Srbi vratiti u institucije.
Vlastima u Prištini je poručio da bi trebalo raditi na Zajednici srpskih opština odmah...
– Pozivam Vladu Kosova da prihvati ljude koji se vrate, da im dozvoli da se vrate, a onda ćemo krenuti naprijed sa diskusijama o normalizaciji – rekao je Eskobar.
Janjić objašnjava situaciju na sljedeći način.
- Opredjeljenje je Vučićeva priča: ja sam za mir, ali imam moje uslove - to je formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), a onda ću vidjeti šta mogu da radim. Srbi sa Kosova su ga prinudili da se pridruži njima, on to rado čini jer je patriota. U suštini, to je samo politički dio predstave. Realnost je da se Kurtijeva fingira da se nije dogodilo da Srbi nijesu izašli iz institu-
našaju kao da je sve u redu. Ako bude trebalo da se raščišćava rusko prisustvo na sjeveru Kosova, to se itekako tiče i Demokratskog fronta i finansiranja nekih u Crnoj Gori. Ne može zaoštravanje odnosa koje traje danima da ostane bez uticaja na Bošnjake i Albance koji žive u Rožajima i Bijelom Polju –objašnjava Janjić.
cija Kosova i to nervira drugu stranu. A vrhunac je priča o srpskim izdajnicima u koje je Vučić stavio Radu Trajković - kaže Janjić.
Specijalitet Srba su barikade, ali se njima ne može uvijek upravljati.
– Tu je Vučićev problem, jer iz iskustva zna da će se barikade jednog dana okrenuti protiv njega, kao što su se okrenule protiv Borisa Tadića. Na barikade dolaze oni koji moraju i oni koji žele. Ovi koji žele poslije nekoliko dana žele više nego što može da im obeća Beograd...objašnjava Janjić ističući da su „barikade ozbiljan bezbjednosni problem i za region“.
Janjić postavlja pitanje kako, ko i kada će skloniti barikade: Srbi, Priština ili KFOR i predviđa da će one biti i za Novu godinu. – Imamo dnevni kontakt policijskih snaga i nezadovoljnih na barikadama i prve incidente – uništavanje imovine. Dakle,
vrlo lako može da se pretvori u ubistva teroristička ili neka druga u ambijentu koji može da se širi – upozorava Janjić. Jasno je da je odlazak Srba iz kosovskih institucija dirigovan iz Beograda, a dalji plan je neprestana kuknjava da su žrtve Kurtijevog zločinačkog režima kako ga karakteriše Beograd. Postavlja se legitimno pitanje kome onda odgovara kriza na Kosovu, Vučiću, Kurtiju i zašto, kako će Srbija izaći iz ovog problema. – Kriza na Kosovu ne odgovara nikome, a ponajmanje samom stanovništvu – kaže Lunić uz objašnjenje da koristeći kontekst geopolitičke rekompozicije moći, Priština nastoji da Srbiju predstavi u međunarodnoj zajednici kao proksi saveznika Rusije, iako je Srbija samo žrtva agresivnog hibridnog rata kojeg Rusija već duže vrijeme
Dvjesta devedeset osmi dan ruske invazije na Ukrajinu
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je održavanje globalnog mirovnog samita ove zime u video-poruci za koju se Kijev nadao da će biti emitovana prije finala Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru.
– Najavljujem inicijativu za održavanje globalnog samita formule mira ove zime. Skup za ujedinjenje svih naroda svijeta oko globalnog mira. Tribine stadiona se isprazne nakon utakmice, a nakon rata gradovi ostaju prazni – rekao je Zelenski. FIFA ipak nije odgovorila na zahtjev jer se političke poruke izbjegavaju na njihovim skupovima, na što je zamjenik Zelenskog, Mihajlo Podoljak rekao da FIFA „pokazuje nedostatak razumijevanja katastrofe u koju ruski savez uvlači svijet pokretanjem rata u Ukrajini“. Juče poslijepodne pojavili su se izvještaji o „eksploziji“ na vojnom aerodromu Milerovo u regiji Rostov u južnoj Rusiji, piše Sky News. Dodaju da nijesu mogli potvrditi tvrdnje koje su se pojavile na društvenim mrežama. Navodno je u eksploziji bilo povrijeđenih. Ranije je objavljena i vijest o navodnom granatiranju regije Belgorod u Rusiji, blizu granice s Ukrajinom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin održaće važan govor na sastanku ministarstva odbrane iduće sedmice, obja-
vila je juče ruska državna televizija.
– Očekujemo važne izjave –rekao je Pavel Sarubin, voditelj emisije „Moskva. Kremlj. Putin“. Ruski predsjednik će inače sjutra u Minsku imati sastanak s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Na sastanku vlade prošle sedmice Putin je zatražio prilagođavanje planova za naoružavanje.
Smatra se da će tražiti dalje ekonomske promjene, odnosno odricanje u korist vojske jer ruske jedinice u Ukrajini imaju problema sa snabdijevanjem.
Zbog problema na frontu, Putin posljednjih sedmica izbjegava to pitanje, a otkazao je i tradicionalnu godišnju konferenciju za novinare prije Božića. Juče je pak na jednom omladinskom događaju poručio da se svijet mijenja nabolje.
U gradu Bahmutu na istoku Donjecka trenutno se vode velike borbe. U gradu koji je prije rata brojio 72.000 stanovnika sada ih je ostalo 12.000.
Preživljavaju u podrumima, a snabdijevaju se kamionima s hranom koji ulaze u grad kad mogu.
Tri osobe povrijeđene su u eksplozijama, od kojih je jedna u teškom stanju.
Papa Franjo izrazio je uvjerenje kako je sukob u Ukrajini svjetski rat i da se neće uskoro završiti, prenosi agencija Tanjug.
PRIŠTINA - Protest sa srpske strane administrativnog prelaza Jarinje završen je juče nešto poslije 15 časova, a okupljeni su poručili da će „pritisak“ nastaviti iz Beograda i da će „ukoliko bude puštena krv, biti i na Kosovu“. Skup „Zbor na Jarinju“, na koji je pozivalo više organizacije, među kojima i Narodna patrola, počeo je oko 13 časova, sa ciljem da se „odblokira-
ju nametnute granice“.
Na nekoliko stotina metara od prelaza bio je postavljen kordon srpske policije, koji im nije dozvolio da prođu, a koji je stotinjak okupljenih probilo oko 14 časova.
Njima se ispred samog prelaza isprečio novi kordon policije u opremi za razbijanje demonstracija sa štitovima i šljemovima.
Tu je ponovo došlo do koškanja sa
policijom, koja je upotrijebila i pendreke u nekoliko navrata, ali se situacija ubrzo smirila. Najmanje jedna osoba privedena je u prostorije administrativnog prelaza.
Na kosovskoj strani prelaza su bile pojačane snage Međunarodnih mirovnih snaga (KFOR) koje su postavile kordon od teških vozila i žičanu barikadu i, kako prenose mediji sa lica mjesta, niko ne može da pređe
ni na Kosovo, ni u Srbiju. Okupljeni su se već jednom ranije pogurali sa policijom.
Oni su zapalili i nekoliko baklji, a jednom od njih su, dok su pjevali „Kosovo je srce Srbije“, zapalili transparent na kome je pisalo „Briselski sporazum“.
Među okupljenima su i oni koji nose srpske i ruske zastave, kao i zastave „Nema predaje“, a kolonu je predvodio transparent „Moli se Bogu i drži se Rusije“.
Među njima je bio i lider Pokreta ,,Ljubav, vera, nada“ Nemanja Ša-
rović, kao i lider Narodne patrole Damjan Knežević. Kako pišu prištinski mediji, ista situacija je i na prelazu Brnjak.
Više organizacija, među kojima i Narodna patrola, prethodnih dana su pozivale na „Zbor na Jarinju“, sa željom da „oslobode nametnute granice i izdajničke sporazume“. Administrativni prelazi Jarinje i Brnjak desetak dana su neprohodni za saobraćaj zbog barikada kosovskih Srba, koji se protive hapšenju bivšeg pripadnika Kosovske policije Dejana Pantića
Grad teatar Budva decenijama već pozorišne koprodukcije realizuje uglavnom sa teatrima, rediteljima i glumcima iz Srbije. Te predstave, međutim, najčešće može da pogleda publika koja se tokom ljetnjih mjeseci zadesi u Budvi. Koprodukcije sa crnogorskim teatarskim kućama poprilično su rijetke, sa vrlo malo angažovanih domaćih glumaca i reditelja, a gostovanja na ovdašnjim scenama najčešće su svedena na učešća na nekom od festivala.
Godinama se već među kulturnim radnicima govori o svrsishodnosti postavljanja predstava o kojima se češće čita nego što se u Crnoj Gori dobije prilika da se vide, te zašto se gotovo uvijek biraju koproducenti izvan naših granica i koji je benefit od toga za našu umjetničku scenu. Na ovu temu za Pobjedu govore direktorica JU Grad teatar Budva Milena Lubarda-Marojević, reditelji Mirko Radonjić i Blagota Eraković, umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom Lidija Dedović i pi-ar Crnogorskog narodnog pozorišta Zorana Kralj
Objašnjavajući dominantnu koproducentsku matricu, Lubarda-Marojević je kazala da je Grad teatar iznikao iz osjećanja nekadašnjeg jugoslovenskog kulturnog prostora, a to je, kako je istakla, sve do danas ostala važna programska premisa.
- Ovome smo tokom godina dodali širu međunarodnu komponentu, kojoj će i Budva kao grad očigledno nastaviti da teži. Slučajno se evo poklapa da, sasvim suprotno od Vaše pretpostavke, za sve velike koprodukcije koje smo iznijeli posljednjih godina jesmo prvo anketirali tri glavna pozorišta iz Crne Gore, a oni su imali svoje razloge kada se nijesu mogli odazvati. Za 2023. i 2024. godinu su planirane upravo koprodukcije u kojima učestvuju crnogorski teatri. Iako, ponavljam, koproducenti se međusobno pronalaze na temelju zajedničkih umjetničkih ciljeva, a ne na temelju nacije i politike – kazala je ona.
Praksa Grad teatra, prema riječima Radonjića, je samo dio šireg problema osjećaja inferiornosti crnogorske kulture koji se posljedično manifestuje ili kao nezajažljivo samozadovoljstvo, kojem poređenje sa regionalnim i evropskim pozorišnim dometima ne ide
:
Koproducenti se međusobno pronalaze na temelju zajedničkih umjetničkih ciljeva, a ne na temelju nacije i politike
naruku, ili kao snishodljiva otvorenost ka autorima sa strane.
- O ovom drugom je teško govoriti a da ne ,,zasmrdi“ na ksenofobiju i nacionalizam.
Niko nema (ili makar ne bi trebalo da ima) ništa protiv koprodukcija domaćeg pozorišnog festivala sa teatrima sa strane. Pa ni protiv toga da predstave realizuju regionalni reditelji. Ipak, čini se da bi u ovom slučaju bila nužna veća senzibilisanost Grad teatra, festivala koji nanovo liči na prigodno ljetovalište za srpske teatarske kuće. Siguran sam da će ova moja ocjena zazvučati kao pizma, te da će sagovornici iz ove ustanove pružiti čitav niz brojki koje opovrgavaju moj stav – ispričao je on. Ali, kako je dodao, te brojke ništa ne znače.
- Jer te brojke malo ili nikako utiču na našu scenu (što je ovdje pitanje). Te brojke su samo neki znaci na papiru koji skrivaju činjenicu da ne postoje ni stvarna evaluacija, niti strategija razvoja koju bi onda bilo moguće pratiti, te bismo znali šta je ostvarena saradnja sa datim pozorištem, kolegama sa strane i uvezenim autorskim timom donijela našim stvaraocima, na koji način je doprinijela razvoju njihovih kompetencija, učinila da i sami dobiju priliku da rade neg-
Na prostoru bivše Jugoslavije, u svih šest republika, otvoreno se kaže: najbolji reditelji su iz Crne Gore – Boris Liješević, Jagoš Marković, Milan Karadžić, Veljko Mićunović... da ne govorimo o ostalima koje imamo ovdje – na primjer mladi reditelj Mirko Radonjić
:
Moramo znati šta je ostvarena saradnja sa datim pozorištem, kolegama sa strane i uvezenim autorskim timom donijela našim stvaraocima
Koproducenti uzimaju te predstave i igraju pod svojim imenom. A mi nemamo nikakvu korist osim što se te predstave odigraju dva-tri puta
DEDOVIĆ: U odnosu na dosadašnju, uspješnu komunikaciju, nadamo se da će se naši dogovori o koprodukciji realizovati u nekoj od narednih sezona
KRALJ: Često je prepreka za realizaciju zajedničkih predstava bila nemogućnost ranijeg planiranja (zbog finansijskih i organizacionih činilaca)
dje sa strane, et cetera. Predstava mora da bude kamen bačen u mirnu vodu, koja se onda u koncentričnim krugovima uzburka. Impakt mora biti najjači u samom centru – u zajednici u kojoj i za koju nastaje. Ukoliko nije tako – to nije pozorište, već kozmetika – objasnio je Radonjić.
Od postojanja Grad teatra, kako je kazao Eraković, postoje navike, koje nijesu samo njihove, nego i šire, liše Barskog ljetopisa, da se zanemaruju domaći dramski umjetnici.
- Imate na korak profesionalna pozorišta, a oni su čak i tehniku iznajmljivali iz Skoplja,
za potrebe predstava. Čemu služe te predstave? Odigraju se jednom ili dva puta na Grad teatru i vraćaju se u matična pozorišta van Crne Gore, a onda se igraju pod imenom tog pozorišta koje je sarađivalo sa Grad teatrom. Samo se Varja Đukić usudila, prilikom gostovanja Ateljea 212 u Ljubljani, da odbije da igra, jer je pisalo „Banović Strahinja“ – Atelje 212. Tek je naknadno dodato da je predstava izvedena na Grad teatru. To se dešava sa svim pozorištima koja su koproducenti. Svi uzimaju te predstave i igraju pod svojim imenom. A mi nemamo nika-
kvu korist osim što se te predstave odigraju dva-tri puta –rekao je on.
Objašnjenje o svrsishodnosti predstava, koje se igraju jednom ili dva puta tokom ljeta, Lubarda-Marojević vidi u načinu funkcionisanja ljetnih festivala, te i u nemanju adekvatne sale u Budvi.
- To isto biste mogli pitati recimo Dubrovačke ljetne igre, festival Ulysses na Brionima, Ohridsko ljeto, ili bilo koji ljetnji festival koji je vezan uz atraktivnu turističku destinaciju, a u svojoj pozadini ne-
ma teatarsku kuću. Svi oni približno isto funkcionišu, samo što se u drugim sredinama ovo retoričko pitanje ne postavlja. Osim što nije tačno da publika u Crnoj Gori ne može da gleda budvanske predstave tokom ostatka godine („Upotreba čovjeka“ Borisa Liješevića je višestruko nagrađena na Festivalu glumca u Nikšiću, „Krvave svadbe“ takođe na Bijenalu crnogorskog teatra, a u Podgorici smo ih gledali bukvalno prošle nedjelje pred prepunom salom CNP-a), ovdje postoji jedna velika zamjena teze. Pravo je pitanje - zašto Budva nema salu u kojoj će tokom cijele go-
dine prikazivati svoje predstave. Kada se ovo jednom desi, prirodno je da će se otvoriti i prostor za veće učešće lokalnih umjetnika tokom cijele godine – rekla je ona.
Festivalske produkcije su, prema riječima Radonjića, specifična stvar i o njihovim dometima ne može se suditi isključivo po broju izvođenja.
- Ono što vidim kao veći problem od takve vrste kvantitativne evaluacije jeste što Grad teatar već jako dugo ne uspijeva da opravda svoje ime, te umjesto ambijentalnih i site-specific predstava, mi svjedočimo krajnje konvencionalnom pristupu scenskom prostoru u kojem i festivalske produkcije i predstave koje gostuju imitiraju uslove scene-kutije, a gradske zidine su ukras iza dekora. Hoću da kažem, „smisao predstava“ je nešto što stoji krajnje odvojeno od broja igranja, ali činjenica da predstave koje je moguće igrati na brojnim scenama širom Crne Gore imaju tako malo izvođenja, govori o lijenosti (ko)producenata – objasnio je on.
Smisao postavljanja takvih predstava je, prema riječima Erakovića, skorojevićki.
- Sve što se u festival uloži služi u korist turizma. Paradoks je da se zove Grad teatar, a nemaju nijedan prostor u kome bi se mogla ljudski odigrati predstava. Ta eventualna gostovanja, sa malim ansamblima, tehnički nezahtjevnim igraju u bioskopu – kazao je Eraković.
Na pitanje zašto se rijetko angažuju i crnogorski reditelji, Lubarda-Marojević kazala je da Grad teatar nije nacionalni festival.
- Osim toga, on je u cjelosti finansiran od strane grada, dakle građana Budve koji preko svojih predstavnika u lokalnom parlamentu i opet njihovih predstavnika u Savjetu ustanove, odlučuju o programu, smjernicama i svemu što je važno za njegovu konačnu
Svi ljetnji festivali, kako je Blagota Eraković objasnio, moraju da budu više fokusirani na domaću produkciju.
- Nije to samo Grad teatar u pitanju. Jedan od boljih pozorišnih iskaza tokom ljeta bio je KotorArt. Kod njih je izbačen dramski program, sada je to samo muzički festival. Postoji dječji teatar, koji funkcioniše. Ali tokom trajanja KotorArt-a nema nijedne predstave. Purgatorije su ove godine prvi put radile sa CNP-om, otkako postoje – rekao je on.
Kao najbolji model funkcionisanja, Eraković preporučuje hrvatski - dvije trećine angažovanih na festivalu, bilo tehničkih ili umjetničkih, moraju biti iz domaće sredine.
- Bio sam član umjetničkog vijeća Dubrovačkih ljetnih igara. Jedne prilike kada je jedan poznati reditelj dijelio „Hamleta“, saopštio je da je to Petar Kralj. A u Zakonu o pozorišnim festivalima u Hrvatskoj je pisalo da se sa strane može angažovati samo trećina svih učesnika u predstavi (računajući tehniku, umjetnički ansambl). Direktor je tada rekao da je ta trećina ispunjena. Nije to nacionalistički ispad bio. Na moje pitanje zašto je to tako, odgovorili su mi da se pare troše tamo gdje su zarađene. Kod nas je na snazi čisti odliv sredstava koja su i onako mala kada je kultura u Crnoj Gori u pitanju – rekao je Eraković.
formu – kazala je Lubarda-Marojević.
Ona tvrdi da Budvani, dakle, biraju koje rukopise žele da gledaju i kakvom estetikom žele da se predstave svojim gostima.
- Izabrali su i jedno i drugo, i crnogorske reditelje i glumce, među kojima ima međunarodno uvaženih Budvana, ali i ono najbolje što nam je dostupno iz drugih sredina – kazala je Lubarda-Marojević.
Smeta joj „prebrojavanje krvnih zrnaca u kulturi bilo koje zemlje“ i to vidi kao pogubno za nju samu.
- Naš cilj nije da se samodovoljno gledamo u ogledalu, već da pogledom obuhvatimo što šire i dalje kako bismo i sami rasli – rekla je ona.
Radonjić nije dobijao pozive da režira na ovom festivalu, niti smatra da je ikome mjesto u domaćim projektima samo zato što je sâm domaći.
- Možda bih se u ovom konkretnom slučaju osjećao drugačije da sam porijeklom iz Budve, ne znam. Štaviše, smatram da je nužno da kulturni prostor Crne Gore sagledavamo šire od njenih granica. Ipak, mogu da ispričam zanimljivu situaciju sa Grad teatrom kada je – u godini pandemije –akcenat stavljen na crnogorsku produkciju, te je trebalo da igramo predstavu „Sobe“ koju sam prema tekstu Ilije Đurovića režirao u produkciji Dramskog studija Prazan prostor. Dogovori su finalizo-
vani, potpisan je i ugovor o gostovanju. Nažalost, tada aktuelne mjere u svrhu suzbijanja virusa učinile su da se cijelo izdanje festivala otkaže. I mada je u takvim slučajevima praksa da se predstava realizuje onda kad se steknu uslovi za to, naredne godine – kada su granice otvorene – u fokusu Grad teatra više nije bio domaći teatar, što je ipak indikativno za temu kojom se ovaj tekst bavi – rekao je on.
Festival bi, kako je rekao Eraković, trebalo da više obrati pažnju na reditelje čiji je kvalitet prepoznat i u regionu.
- Na Grad teatru radio je Boris Liješević, čiji je kvalitet neosporan, on je Budvanin. Njegova majka je bila direktorka Grad teatra, da nije, pitanje je da li bi se i njega sjetili. Ali ostali reditelji odavde rijetko režiraju. A na prostoru bivše Jugoslavije, u svih šest republika, otvoreno se kaže: najbolji reditelji su iz Crne Gore – Boris Liješević, Jagoš Marković, Milan Karadžić, Veljko Mićunović da ne govorimo o ostalima koje imamo ovdje – na primjer mladi reditelj Mirko Radonjić koji je očitao lekciju svima sa „Anom Karenjinom“ i profesionalnim pozorištima i nezavisnoj sceni – kazao je Eraković.
U Grad tetaru su, kako je rekla Lubarda-Marojević, otvoreni za saradnje sa domaćim teatrima.
Nemanje sopstvene sale za pripremu i igranje, kako je rekla Milena Lubarda-Marojević, uslovljava koprodukcije sa pozorištima koja to imaju, upravo iz finansijskih razloga.
- U koprodukciju svako unese ono što ima i može, a uvijek se gleda da ti iznosi na kraju budu ravnopravno podijeljeni među partnerima – kazala je ona.
Nije željela da otkrije kolika je prosječna cijena jedne koprodukcije Grad teatra jer, kako je istakla, ne postoji prosječna cijena jer to uvijek zavisi od puno različitih faktora.
- Za Grad teatar, po pravilu, najveću stavku predstavljaju troškovi smještaja i prevoza ekipa u toku ljetnih mjeseci – rekla je ona
- Mi smo toliko mali prostor, sa ukupno tri teatra i četvrtim u Nikšiću koji se na sreću uspješno obnovio, da se podrazumijeva da ova saradnja mora biti bliska i redovna. Ona se ne očituje samo kroz koprodukcije, već kroz međusobna gostovanja, i podršku na različite načine. Kažem, jesmo u stalnom dijalogu, otvoreni su naravno kao što smo i mi, ali nam se nekada planovi poklope a nekada ne, što je prirodno – rekla je ona. Umjetnička direktorica Kraljevskog pozorišta Zetski dom Lidija Dedović kazala je da su sa festivalom Grad teatar razvijali razgovore o koprodukciji, motivisani željom za saradnju, ali ih još uvijek nijesu realizovali. - Da bi se određena koprodukciona saradnja realizovala, neophodno je da se poklopi više elemenata: tematika koja bi odgovarala utvrđenoj sezoni Kraljevskog pozorišta Zetski dom, a istovremeno korespondirala s potrebama festivala Grad teatar, reditelj ili rediteljka koje obostrano želimo, budžetski uslovi, termini i sva ostala koproducentska usklađivanja. U odnosu na dosadašnju, uspješnu komunikaciju, Zetski dom realizuje gostovanja na festivalu Grad teatar, a nadamo se da će se naši dogovori o koprodukciji realizovati u nekoj od narednih sezona – ispričala je Dedović. Ovakve saradnje, kako je rekla, mogle bi da znače održanje repertoarske scene tokom ljetnih mjeseci.
- Doprinijelo bi, doprinosilo je i doprinosi. U slučaju festivala Grad teatar znaćemo kako funkcioniše i koliko se isplati onda kada se desi ovaj oblik saradnje – rekla je Dedović. Posljednja koprodukcijska saradnja CNP-a sa Grad teatrom, kako je podsjetila pi-ar Zorana Kralj, desila se 2012. godine. - I nakon toga razmatrane su mogućnosti za rad na zajedničkoj predstavi. Da bi do nje došlo podrazumijeva se da koproducenti, prije svega, dijele istu viziju o projektu koji se planira u estetskom i idejnom smislu te da se uklapa u repertoarsku politiku oba pozorišta. Često je prepreka za realizaciju zajedničkih predstava bila nemogućnost ranijeg planiranja (zbog finansijskih i organizacionih činioca), bez kojeg je nemoguće ući u ovakve projekte a ne ugroziti realizaciju repertoara u matičnom pozorištu –rekla je ona.
Benefiti ovakvih saradnja su, kako je kazala, umrežavanje pozorišnih institucija i festivala, kao i dodatna vidljivost i obezbjeđivanje većeg broja publike na različitim prostorima. - Teško se može govoriti o finansijskoj isplativosti s obzirom na to da da su koprodukcijski projekti, ukoliko se radi o ansambl predstavama i velikom broju učesnika (na sceni i iza nje), sa ljetnjim festivalima skupi i podrazumijevaju, između ostalog, boravak većeg broja ljudi na Primorju što je i najveći finansijski izdatak –objasnila je Kralj. S. VIŠNJIĆ
PODGORICA – Premijerom promotivnog spota Ženske pjevačke grupe „Đude“ u subotu je u Kolašinu finalizovan projekat „Glasovi Brda –očuvanje ženskog arhaičnog pjevanja u Crnoj Gori“, nagrađen kao jedna od jedanaest najboljih evropskih priča o nasljeđu za 2022. godinu. Nagrađeni projekat podrazumijevao je snimanje promotivnog spota, trajnih studijskih audio-zapisa i kupovinu dijelova ženske svitne crnogorske nošnje za grupu „Đude“. Sastav „Đude“ su vjerovatno posljednja formalna ženska grupa u Crnoj Gori koja je očuvala vještinu tradicionalnog pjevanja sa povremenim sazvukom sekunde, ponegdje nazivanim i pjevanje ,,naglas“. - Posjetioci su potom vidjeli zaista atraktivan spot sniman na lokacijama Biogradske gore, Kamene rijeke, izvora Biogradske rijeke i Dulovina, čija karakteristika je to da nijesu korišteni nikakvi savremeni muzički instrumenti. Simbioza tradicionalnog pjevanja i prostora u kom je to pjevanje nastajalo, opstajalo, a u velikoj mjeri, nažalost, i nestalo pokazala se kao adut u dodatnoj vizuelnoj promociji kolašinske turističke ponude koja u sferi etno-turizma
polako dobija zaokružen proizvod – navedeno je u saopštenju. Na ovaj način, po riječima Davora Sedlarevića, autora pobjedničke storije i menadžera projekta, započeto je sa demistifikacijom crnogorskog muzičkog nasljeđa kojim je dominirao arhaični tip dvoglasnog a cappella pjevanja i konačno su stereotipi o njemu pokazani kao neopravdani. Direktor Lider Mont Media dr Mirko Jakovljević, koji je realizovao snimanje spota i bio saradnik na scenariju, istakao je značaj „Đuda“ za kulturu sjećanja i očuvanje vrlo važnog elementa nasljeđa. Takođe, on je inicirao i snimanje posebnog dokumentarnog filma o „Đudama“ koji će biti njegov doprinos radu grupe kao jedan vid donacije.
- Kolašin je ovim potvrdio da je nezvanična „etno-prijestonica“ Crne Gore, a da je snaga i vizija desetak djevojaka iz Kolašina zasluženo na mapi evropskog nasljeđa – navedeno je u saopštenju.
Ovaj projekat realizovan je sredstvima Evropske unije i Savjeta Evrope. Stavovi izraženi u ovom projektu ni na koji način ne odražavaju zvanično mišljenje Evropske unije ili Savjeta Evrope. R. K.
PODGORICA – Kraljevsko pozorište Zetski dom objavilo je treći broj pozorišnih novina „Protagonist“, koji pored intervjua sa rediteljima koji su radili predstave na sceni najstarijeg teatra, donosi i osvrte na regionalhnu teatarsku scenu .
U novom broju „Protagonista“ publika može da pročita intervju s rediteljem Borisom Liješevićem o predstavi „Pod oba Sunca“. Ugledni regionalni novinar i pozorišni kritičar Bojan Munjin u autorskom tekstu tretirao je pitanje očuvanja estetike i publike u doba korone i drugih kriza.
Rediteljka Ana Vukotić govorila je o premijeri predstave „Obožavateljka“, prema tekstovima savremenog hrvatskog dramskog pisca Mata Matišića, kojom je nastavljena produkcija u novoj pozorišnoj sezoni Zetskog doma. Treći broj
otvorio je i pitanje položaja pozorišnih časopisa. U autorskom tekstu, glavni i odgovorni urednik novosadskog časopisa ,,Scena“ i direktor beogradskog BITEF-a Miloš Latinović analizirao je stanje u zemljama regiona. Crnogorski novinar i publicista Vanja Kovačević u autorskom tekstu pisao je o položaju pozorišne kritike. Takođe, čitaocima je dostupan i osvrt na prijem Kraljevskog pozorišta Zetski dom u Evropsku teatarsku konvenciju – najuticajniju mrežu javnih pozorišta na kontinentu, te kao i na veliki uspjeh ,,Ane Karenjine“ festivalu ,,MESS“ u Sarajevu.
Serija tekstova iz rubrike Arhivska bilježnica, autora Rajka Radulovića, u ovom broju nastavljena je prisjećanjem na predstavu „Final Countdown“ koja je, u režiji Lidije Dedović, premijerno izvedena oktobra 2003. godine. S. V.
Dvije trećine angažovanih trebalo bi da bude iz domaće sredineFinalizovan projekat „Glasovi Brda – očuvanje ženskog arhaičnog pjevanja u Crnoj Gori“ ,,Đude“ na promociji spota
Ako želimo bolji saobraćaj, onda prioritet treba dati javnom prevozu, što podrazumijeva i obezbjeđenje adekvatne infrastrukture kao što su posebne trake za kretanje autobusa – kazao je Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me. Sudski vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević kaže da žute trake imaju smisla kada postoje kamere koje prate kretanje, a da su barijere poput postavljenih na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog – a postavljene su da bi se vozači navikli na novi režim saobraćaja – prevaziđena stvar
Poboljšanje javnog prevoza je od ključne važnosti za rješavanje saobraćajnih gužvi u Podgorici.
Žute trake nedavno su opredijeljene na dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog kako bi se, između ostalog, unaprijedila efikasnost i tačnost javnog prevoza, koji nastavlja da unapređuje i širi svoj vozni park. Ovakve trake, smatraju naši sagovornici Stefan Bulatović, iz NVO Biciklo. me, i sudski vještak saobraćajno-mašinske struke, Igor Radojević, treba obilježavati i na drugim kritičnim saobraćajnicama, kako bi se osigurao lakši protok vozila gradskog linijskog prevoza.
Stefan Bulatović iz NVO Biciklo.me ističe da je efikasan, pouzdan i pristupačan javni prevoz temelj saobraćaja svakog većeg grada, jer omogućava transport velikog broja ljudi, štedeći, pritom, prostor, vrijeme i resurse. Namjenski koridori za kretanje vozila javnog prevoza, smatra on, od ključne su važnosti za razvoj ovog vida masovnog prevoza. – Žute trake koje su nedavno opredijeljene na dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog su pokušaj da se unaprijedi efikasnost javnog prevoza, kao i taksi vozila i vozila sa prvenstvom prolaza. Te trake su izvedene sa ciljem da se ubrza javni prevoz putnika, osigura njegova tačnost i pouzdanost, smanji emisija štetnih gasova i popularizuje ovaj vid transporta – kazao je Bulatović, uz napomenu da su ovakve trake odavno zastupljene u brojnim gradovima širom svijeta kako bi se na održiv način poboljšala urbana mobilnost.
Ipak, da bi posebne trake u Podgorici ispunile svoju svrhu, potrebno je obezbijediti odgovarajuće uslove, prije svega, neophodno je povećati frekventnost autobusa.
– Potrebno je proširiti mrežu linija gradskog prevoza kako bi putnici što kraće putovali.
Nužno je obezbijediti da elektronska karta ponovo važi kod različitih prevoznika, kako bi putnici u vremenskom intervalu od 100 minuta mogli mijenjati linije, koristeći jednu istu kartu. Potrebno je osigurati da žute trake ne budu uzurpirane od strane automobila i drugih vozila kojima nije dozvoljeno kretanje pomenutim površinama, i to kroz adekvatan sistem kontrole korišćenja pomenutih traka – smatra Bulatović.
Iako je iscrtavanje žutih traka najavljeno nekoliko dana unaprijed, kaže da je evidentno da je bila potrebna duža i efikasnija informativna kampanja. – Budući da se radi o novini na ulicama Podgorice, biće potrebno vrijeme da se svi učesnici u saobraćaju naviknu na novi režim saobraćaja. Stoga, represivne mjere u početnoj fazi ne bi trebalo primjenjivati. Umjesto toga, nadležni organi Glavnog grada bi trebalo da kontinuirano sprovode adekvatne aktivnosti na informisanju javnosti o pomenutim trakama, dok bi javnost istovremeno trebalo da pokaže više strpljenja, budući da je krajnji cilj ovih mjera poboljšanje stanja javnog linijskog prevoza u Podgorici, koji je decenijama bio zapostavljen
– poručuje Bulatović. Ključno je, ističe on, da grad odluči u kom pravcu razvoja mobilnosti želi da ide.
– Ako želimo bolji saobraćaj, onda prioritet treba dati javnom prevozu, što podrazumijeva i obezbjeđenje adekvatne infrastrukture kao što su posebne trake za kretanje autobusa. Zato nove žute trake neće biti dovoljne već se i na drugim kritičnim saobraćajnicama mora osigurati protok vozila gradskog linijskog prevoza. U početku će trake, vjerovatno, dovesti do većih kolona automobila, ali će upravo to motivisati dio vozača da automobil ostavi kod kuće i sjedne u autobus, kao bolji i efikasniji način kretanja kroz grad –objašnjava predstavnik Udruženja Biciklo.me. Održivost saobraćaja se može obezbijediti jedino kroz podsticanje masovnog javnog prevoza, stvaranje infrastrukturnih uslova za aktivne vidove mobilnosti poput pješačenja i korišćenja bicikla, te kroz ograničenje individualnog motornog saobraćaja. Sve ove mjere treba sprovoditi paralelno kako bi bile efikasne i djelotvorne. – Održiva urbana mobilnost donosi niz koristi gradu i zajednici: bolje zdravlje, pri -
jatniji životni prostor, čistiji vazduh, manje buke, poboljšanu mobilnost, socijalnu jednakost, bolje društvene odnose, razvoj lokalne ekonomije i još puno toga što čini visok kvalitet života – zaključuje Bulatović.
Sudski vještak saobraćajno-mašinske struke Igor Radojević ističe da gradski prevoz bez žutih traka ne može biti efikasan. Međutim, on smatra je trebalo prethodno obezbijediti zakonsko rješenje za postavljanje stacionarnog režima praćenja saobraćaja (kamere), pa da kamere zažive, a onda obilježiti žute trake i povećavati broj autobusa.
– Žuta traka ima smisla kada postoji kamera koja prati kretanje. Barijere su prevaziđena stvar, postavljene su da bi se vozači, kojima nijesu namijenjene, navikli da se ne kreću žutom trakom. Da postoje kamere koje bi pratile ko se kreće žutom trakom, snimale tablice, onima koji krše propise kazna bi stizala na kućnu adresu, čime se ne bi remetio saobraćaj i stvarale gužve, niti bi bio potreban policajac da ih isključuje iz saobraćaja – objašnjava Radojević, uz napomenu da je ovo već prepoznato kao veoma efikasno rješenje u većim gradovima.
Sudski vještak saobra-
Igor
objasnio je kako i u kom dijelu svi vozači mogu koristiti žutu traku.
– Kada žele da skrenu udesno, svi vozači mogu da koriste žutu traku, uključuju se na mjestima koja su obilježena isprekidanom linijom, to znači da je dozvoljeno prestrojavanje na toj kratkoj relaciji ispred raskrsnice. Vozač mora na mjestu gdje je isprekidana žuta linija, odnosno, gdje ne postoje barijere, da izvrši prestrojavanje, ali nakon toga da skrene u ulicu desno, a ne i da nastavi da vozi pravo žutom trakom, jer je to dozvoljeno samo autobusima, taksi vozilima i vozilima sa pravom prvenstva prolaza. Isto važi i za vozila kojima je ova traka namijenjena. Ako žele da se prestroje kako bi skrenuli lijevo, to treba da urade na mjestu obilježenom isprekidanom linijom – objasnio je Radojević, uz napomenu da nije nužno (kada nema gužve) da žute trake koriste vozači vozila kojima su one namijenjene.
Poboljšanje
javnog prevoza ključno za rješavanje saobraćajnih gužvi
Stefan
iz
naglašava da je poboljšanje javnog prevoza od ključne važnosti za rješavanje saobraćajnih gužvi u Podgorici. Da bi se to ostvarilo, dodaje on, potrebno je značajno povećati ulaganja u javni prevoz i učiniti ga privlačnijim od automobila, te raditi na racionalizaciji motornog saobraćaja i na djelotvorne načine smanjiti zavisnost građana od automobila.
– To podrazumijeva ograničenje motornog saobraćaja kroz kreiranje zona bez automobila, pretvaranje ulica u jednosmjerne, smanjenje broja uličnih parking mjesta i povećanje cijene parkiranja na lokacijama ka kojima gravitira veliki broj ljudi, poput centra grada. Istraživanja
Za unapređenje javnog prevoza, smatra on, treba širiti mrežu žutih traka. Kao pozitivno iskustvo navodi ulice u Ljubljani, gdje je od dvije saobraćajne trake jedna žuta, kojom u 10 minuta prođe 10 autobusa.
– Potrebno je pratiti saobraćajne tokove, povećati i osmisliti povezanost autobuskih linija, u interesu je da one budu češće, da autobusi budu tačni, udobni i komforni kako bi se što više ljudi opredijelilo za prevoz njima. Osim na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, žute trake bi trebalo obilježiti i na nekima od glavnih saobraćajnica poput ulica Kralja Nikole, Stanka Dragojevića, Pete proleterske, Bratstva i jedinstva, Jovana Tomaševića... – kaže Radojević, uz napomenu da treba napraviti ozbiljan plan gradskog prevoza i biciklističkih staza.
Smatra da bi bilo poželjno da
saobraćajna policija na mjestima gdje su obilježene žute trake djeluje preventivno, ne represivno, odnosno, da skrene pažnju onim vozačima za koje nijesu namijenjene da ne ponavljaju prekršaje. S obzirom na to da se radi o najfrekventnijoj saobraćajnici u gradu, smatra da je mjesec sasvim dovoljan period za prilagođavanje na novi režim saobraćaja na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. Podsjećamo, nakon što je uveden tzv. zeleni talas, a u susret nabavci još 29 novih autobusa, Glavni grad je 26. novembra obilježio i odvojio treće trake na dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog (u oba pravca – od raskrsnice sa Ulicom Jovana Tomaševića do Bulevara Džordža Vašingtona i od Bulevara Džordža Vašingtona do raskrsnice sa Ulicom Ivana Milutinovića) koje su namijenjene za javni i auto-taksi prevoz, kao i vozila sa pravom prvenstva prolaza (Hitna pomoć, Policija, Služba zaštite i spašavanja).
I. MITROVIĆSjednica Skupštine glavnog grada zakazana za 30. decembar
Sjednica Skupštine glavnog grada biće održana 30. decembra, kako bi se u zakonom propisanom roku usvojila Odluka o budžetu Glavnog grada za narednu godinu, što će, imajući u vidu aktuelnu situaciju, garantovati nesmetano funkcionisanje Glavnog grada u periodu tranzicije vlasti –saopšteno je iz PG biroa. sistem Podsjećaju da su 23. oktobra ove godine održani lokalni izbori u Podgorici. – U međuvremenu, gradska uprava je omogućila nesmetano funkcionisanje sistema Glavnog grada. To podrazumijeva, između ostalog, pripremu Prijedloga odluke o budžetu Glavnog grada za 2023. godinu i poštovanje obaveze da se do 1. decembra tekuće godine isti uputi Skupštini Glavnog grada u dalju proceduru. S tim u vezi, gradonačelnik je u propisanom roku dostavio Skupštini glavnog grada Prijedlog odluke o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2023. godinu. Takođe, dostavljeno je mišljenje Ministarstva finansija – poručuju iz gradske uprave.
Kako su istakli, usvajanje budžeta je od izuzetne važnosti za održavanje normalnog funkcionisanja cjelokupnog sistema Glavnog grada, od čega direktno zavisi kvalitet života svih građana Podgorice.
– Ukoliko isti ne bi bio usvojen to bi dovelo do nedostatka osnovnih sredstava za rad, onemogućilo tekuće održavanje gradske infrastrukture i javnih površina, otežalo ili zaustavilo realizaciju započetih kapitalnih projekata, onemogućilo pružanje usluga građanima kroz servise namijenjene socijalno ranjivim kategorijama i pružanje podrške za razvoj preduzetničke aktivnosti, te onemogućilo blagovremeno raspisivanje konkursa za podršku podstanarima i drugih vidova podrške koji se sprovode godinama unazad –objašnjavaju iz Glavnog grada. U skladu sa članom 28 Zakona o finansiranju lokalne samou-
prave, pojašnjavaju, odluku o budžetu opštine donosi skupština opštine, a prijedlog odluke o budžetu opštine za narednu fiskalnu godinu utvrđuje predsjednik opštine i dostavlja ga skupštini opštine do 1. decembra tekuće godine. – Takođe, shodno članu 30 Zakona o finansiranju lokalne samouprave, budžet opštine za narednu fiskalnu godinu donosi se najkasnije do 31. decembra tekuće godine. Kako još uvijek nije došlo do izbora sudija Ustavnog suda Crne Gore, te imajući u vidu da je jedan broj subjekata podnio žalbe Ustavnom sudu na rješenja Državne izborne komisije, nijesu se ispunili zakonom propisani uslovi za utvrđivanje konačnih rezultata izbora za odbornike, a samim tim ni da se potvrde mandati odbornicima novog saziva. U više navrata je aktuelna gradska uprava javno iskazala očekivanje da će na sjednici Skupštine Crne Gore održanoj 12. decembra ove godine biti izabran makar jedan sudija Ustavnog suda, čime bi bile stvorene pretpostavke da se okonča procedura proglašenja konačnih rezultata izbora u Podgorici. Kako se to nije desilo, te nije došlo ni do konstituisanja nove uprave u Podgorici, dužnost aktuelne uprave je da ukaže Skupštini glavnog grada na potrebu usvajanja Budžeta Glavnog grada za 2023. godinu – poručuju iz gradske uprave, uz podsjećanje da mandat aktuelnog saziva Skupštine traje do izbora novog.
Prijedlogom odluke o budžetu za 2023. godinu predviđena su i dodatna sredstva za donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaradama lokalnih službenika i namještenika Glavnog grada. – Glavni grad je stabilan finansijski sistem, sa najvećim budžetom u istoriji. Budžet za 2023. godinu je sa pažnjom planiran i kao takav garantuje nastavak intenzivnog razvoja Podgorice i pružanje usluga kroz servise od značaja za naše građane – zaključuju iz gradske uprave. i m
Donatorsko veče Udruženja za razvoj Pipera
Usljed velike količine kiše koja je pala od 8. do 18. decembra nivo Skadarskog jezera porastao je za još metar i po, pa je juče bio na 429 centimetara (hidrološke kote), odnosno, 8,85 metara nadmorske visine.
Zahvaljujući prestanku padavina u petak i sunčanom vremenu uz umjeren sjeverni vjetar i narednih dana ono ne bi trebalo da dostigne kritičnu tačku (kojoj se primaklo) kada počinju da plave pomoćni objekti, a zatim i stambeni u priobalnim naseljima u Tuzima i Zeti.
Vršilac dužnosti pomoćnika direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev izjavio je da je za Pobjedu od 8. decembra, tokom kišnog talasa sa manjim prekidima, na području glavnog grada palo 265 litara kiše po kvadratnom metru.
– Nivo Skadarskog jezera porastao je za metar i po, dostigao je 429 centimetara (hidrološka kota), odnosno, 8,85 metara nadmorske visine. Vodostaj Morače je danas bio na 996 centimetara – kazao je
Micev, uz napomenu da je nivo jezera 8. decembra bio 279 centimetara. Narednih dana, najavio je on, očekuju se stabilne vremenske prilike, više sunca, relativno toplo, sa temperaturom od 12 do 15 stepeni, a danas i sjutra duvaće umjeren sjeverni vjetar.
Nivo Skadarskog jezera je dosta narastao, a to što je kiša prestala da pada najviše ide na ruku stanovnicima u priobalnom području u Zeti i Tuzima. Predsjednik Opštine Zeta Mi-
Folklorni ansambli ,,Željezničar“ i ,,Crvena stijena“ nastupili u KIC-u u Golubovcima
hailo Asanović i predsjednik SO Zeta Luka Krstović obišli su prije dva dana područja koja su u potencijalnoj opasnosti od poplava.
– Sa stanovnicima Vranjine i Kurila razgovarali su o problemima i potrebama sa kojima se suočavaju. Trenutno stanje na terenu je stabilno i ne očekuje se značajno pogoršanje situacije, koja će biti praćena i u narednim satima i danima – saopšteno je iz Opštine Zeta. I u selima u priobalju koja pripadaju Opštini Tuzi situacija
je juče bila stabilna. To nam je potvrdio načelnik Komunalne policije Tuzi Redžep Čunmuljaj i kazao da se nada da će nivo Skadarskog jezera od danas početi da opada. – Za sada nema problema. Nadamo se da će voda početi da se povlači, jer se bila primakla, malo je falilo da počne da ulazi u podrume kuća. Najavljen je i sjeverni vjetar, nadamo se da počne nivo jezera da opada. Ne bi trebalo ovoga puta da bude problema – kazao je Čunmuljaj. i. m.
Folklorni ansambli kulturno-umjetničkih društava ,,Željezničar“ i ,,Crvena stijena“ iz Podgorice u subotu veče održali su ,,Folklorno veče“ u sali Kulturno-informativnog centra u Golubovcima. – Ovo je bio raskošan doživljaj i svjedočenje njegovanja i dostojanstvenog prezentovanja naše bogate folklorne tradicije, uz izuzetnu životnu radost kojom su ovi ansambli zračili na sceni. Bilo je to veče radosti, uzbuđenja i čiste ljepote u kojoj je publika, bez sumnje, iskreno uživala u svim numerama ovog kvalitetnog i šarolikog programa bogatog lijepim kostimima – saopštila je Jelena Marković Program KUD-a ,,Željezničar“ pripremio je koreograf Žarko Đurović, a KUD-a ,,Crvena stijena“ koreograf Goran Savković H. P.
Nevladino udruženje za razvoj Pipera organizovalo je donatorsko veče u restoranu ,,Radovče“, u cilju prikupljanja novca za novogodišnje poklone za učenike
osnovnih škola ,,Vojin Popović“ na Drezgi i ,,18. oktobar“ na Bioču.
– Novogodišnje paketiće dobiće 107 piperske djece, odno-
sno, đaka iz škole na Drezgi i Bioču. Odziv je bio dobar, zahvaljujem svima koji su došli – kazao je predsjednik Udruženja za razvoj Pipera, Dragutin Vučinić
Tokom večeri bilo je priče o problemima sa kojima se đaci u ovim školama susreću. – Mi ćemo kao Udruženje pomoći da se riješe problemi đaka – poručio je Vučinić. nj. Ž.
Planeta je sinoć postala pravednije mjesto - Lionel Mesi je šampion svijeta.
Sudbina se toliko puta činila nemilosrdna prema njemu, na kraju mu je dodijelila ono što zaslužuje – u najboljem mundijalskom finalu u istoriji krunisan je najveći fudbaler svih vremena.
Argentina je poslije drame i penal-ruleta detronizovala Francusku i osvojila treću ,,zlatnu boginju“, jednu više od sinoćnjeg rivala.
,,Gaučosi“ su toliko dugo čekali titulu, čak 36 godine, da je moralo da bude tako dramatično. Teško, najteže moguće, ali najslađe.
Argentina je vodila 2:0 do 80. minuta, da bi sjajni Kilijan Mbape odveo meč u produžetke, gdje je ,,albiseleste“ ponovo poveo preko Mesija, pa prokockao i tu prednost –opet zahvaljujući Mbapea. Kao i u četvrtfinalu s Holandijom, Argentinci su morali u penal seriju.
Emilijano Dibu Martines odbranio je udarac Komana u drugoj seriji, u trećoj je Čuameni šutirao pored gola.
Za Argentinu precizni su bili Mesi, Dibala, Paredes i Montijel. Kod Francuza samo Mbape i Kolo Muani Od početka je sve mirisalo na pustinjski tango ,,plavo-bijelih“.
Lionel Skaloni je donekle iznenadio uvođenjem Anhela di Marije u prvu postavu, budući da as Juventusa nije
Nije ni moglo da bude drugačije – Lionel Mesi je najbolji igrač Svjetskog prvenstva.
Argentincu, koji je sa 35 godina dočekao da osvoji ,,zlatnu boginju“, pripala je ,,zlatna lopta“ poslije najboljeg Mundijala u karijeri, tokom kojeg je uradio impresivne stvari. Sa 13 pogodaka postao je najbolji argentinski strijelac na mundijalima, prvi je fudbaler koji je asistirao na pet SP, a ima i najviše odigranih minuta na mundijalima –2.314, dok je Paolo Maldini
igrao prethodna dva meča. Trideset četvorogodišnjak je na noge dizao argentinske navijače na ,,Lusail ikoniku“, oči anđela iz Rosarija vidjele su svaku rupu u odbrani rivala, njegove noge osvajale su svaki centimetar terena, a srce grabilo da nadoknadi propušteno iz 2014. kada je bio vjerovatno najbolji igrač južnoameričke selekcije na putu do izgubljenog finala od Njemačke.
Pasovi tandema čarobnjaka iz Rosarija, Mesija i Di Marije, punile su oči i davale ritam latino žurki na tribinama, i
stao na 2.217.
Prvi je fudbaler koji je bio strijelac u svim rundama Mundijala – od grupe do finala.
,,Zlatnu loptu“ je osvojio i na Mundijalu 2014, što znači da je jedini u istoriji kojem je pripala dva puta. Nagrada se dodjeljuje od 1982. - Ludo je što se sve ovako dogodilo. Silno sam želio ovaj trofej. Znao sam da će mi ga Bog dati, vjerovao sam u to. Sada je vrijeme za uživanje – rekao je Mesi. ,,Gaučosi“ su prvenstvo otvorili senzacionalnim
kidale svaku nit francuske igre koja u prvih 45 minuta –nije postojala.
Možda ima istine u pričama da sudije na ovom prvenstvu (pre)lako dosuđuju jedanaesterce za Argentinu jer kontakt Dembelea i Di Marije u 21. minutu u nekim situacijama vjerovatno ne bi bio okarakterisan kao dovoljan za najstrožu kaznu. Kontakt je, međutim, postojao, Argentinac je poslije driblinga iskusno ,,navukao“
porazom od Saudijske Arabije, a onda su Mesi i društvo igrali sve bolje. - Pogledajte ovaj trofej, predivan je. Mnogo smo patili, ali uspjeli smo. Jedva čekamo da dođemo u Argentinu, da vidimo kakva će biti ludnica – kazao je Mesi i najavio da se neće povući iz reprezentacije. Još dva individualna priznanja pripala su ,,gaučosima“ - Enco Fernandes je najbolji mladi igrač, a Emilijano Martines najbolji golman.
Prvi strijelac šampionata je Kilijan Mbape, koji je u finalu postigao het-trik. Mundijal je završio s osam pogodaka, jednim više od saigrača iz PSŽ-a, Mesija.
indisponiranog ofanzivca Barselone da ga saplete, a onda je loptu naravno uzeo Lionel Mesi – bio je to njegov trenutak da udari pečat, momenat da se upiše među besmrtne, da pored svog imena doda najsjajniju zvjezdicu, onu koja se čekala toliko godina i na koju bi – da je živ – sigurno bio najponosniji heroj titule iz 1986, Dijego
Armando Maradona Čuveni El Pibe bio je na tribinama srećan kao dijete kada je 2006. Mesi protiv Srbije i Crne Gore debitovao na SP, ali ga je narušeno zdravlje – o
kojem je najmanje brinuo igrajući tango sa smrću i živjeći kao da sjutra ne postoji – koštalo da ne isprati krunisanje svog legitimnog fudbalskog nasljednika.
Nasljednika koji je u Kataru uradio nešto monumentalno – bio je strijelac u grupi, osmini finala, četvrtfinalu, polufinalu i finalu. A to je samo jedan od rekorda koje je dostigao ili postavio.
Maštovito, direktno, konkretno – tako je djelovala Argentina u prvom poluvremenu
protiv Francuske, koja nije mogla da se sastavi s loptom. Jednu je na polovini igrališta u 36. minut izgubio štoper Upamekano, a iz drugog pravca odmah je lansiran argentinski superbrzi voz –Mesi je čarobno odigrao za Alvaresa i otvorio prostranstvo, mladi napadač Sitija pronašao Mekalistera koji je munjevito osvajao metre i na drugoj stativi pronašao Di Mariju koji je zaslužio da kruniše sjajnu partiju. Suze u njegovim očima bile su još jedan dokaz koliko Argentincima znači ,,zlatna boginja“.
Koliko je Francuska djelovala loše, beskrvno – kao da ju je virus zaista ,,pokosio“, pokazao je potez Didijea Dešana iz 41. kada je izvršio dvostruku izmjenu – prije odmora na klupu je poslao Dembelea i Žirua, a ušli su Tiram i Kolo Muani
Skaloni je u 64. zamijenio Di Mariju, možda nespremnog za 90 minuta, ali jedinog koji je u svakom momentu pravio razliku i bio nerješiva enigma za ,,trikolore“.
Opao je ritam argentinske igre, a onda je gotovno ni iz čega uslijedio francuski tajfun. Aktuelni šampion ubacio je u veću brzinu, hitronogi ofanzivci počeli da siju strah, a jedan od njih, Dešanov ,,iks faktor“ – Randal Kolo Muani, natjerao Otamendija da ga sruši u šesnaestercu.
Odgovornost je preuzeo Kilijan Mbape i u 80. minutu utakmici dao novo lice.
Francuska je dobila novi život i šansu za mega povratak.
Takva ekipa to ne propušta. Spektakularno su ,,trikolori“ odigrali akciju za 2:2 – Tiram je asistirao Mbapeu, a Mesijev saigrač iz Pari Sen Žermena efektno u padu savladao
Lionel Skaloni je za selektora fudbalera Argentine postavljen 2018. nakon Mundijala u Rusiji, kao privremeno rješenje. Došao je tiho, bez pompe, a četiri i po godine kasnije ušao u legendu. Tek je treći selektor u istoriji koji je osvojio i Kopa Ameriku (2021) i Svjetsko prvenstvo (2022), a prvi Argentinac jer su prije njega to uspjela dva Brazilca – Mario Zagalo i Karlos Alberto Pareira - Ovo je trenutak za uživanje. Ponosan sam, ali manje uzbuđen nego prethodnih
Dibua Martinesa. Postigao je dva pogotka u razmaku od 97 sekundi i postao prvi fudbaler koji je (najmanje) dva puta zatresao mrežu u finalu Mundijala od Brazilca Ronalda i duela s Njemačkom 2002.
Francuska se digla kao Feniks iz pepela, Argentinci nijesu znali što ih je snašlo, mada su u sedmom minutu nadoknade bili na ivici eksplozije – Mesi je gađao pod prečku, Ljoris paradom odbranio.
Otišlo se u produžetke, sa ,,istumbanom“ francuskom postavom i Argentinom kojoj
dana. Ova ekipa me učinila ponosnom, sve pripada njima. Argentinci, uživajte, ovo je istorijski trenutak – izjavio je Skaloni. - Navikli smo na udarce, umijemo da prođemo i kroz lijepe i kroz loše trenutke. Biti na vrhu je nešto jedinstveno, nevjerovatan užitak. Roditelji su me naučili da nikad ne odustajem i da uvijek guram naprijed. Imao sam sreće što sam ovdje i zahvalan sam na tome – naveo je 44-godišnji stručnjak, koji je prethodno radio kao pomoćnik u Sevilji i reprezentaciji Argentine.
su ostale bile četiri izmjene. Dvije šanse u finišu prvog imao je rezervista Lautaro Martines, od kojih je druga bila kolosalna.
Nije mu se dalo ni u 109, kada mu je udarac odbranio Ljoris, ali je na njegovu i sreću 47 miliona Argentinaca na pravom mjestu bio – Lionel Mesi. Kapiten ,,gaučosa“ uzvratio je udarac Mbapeu, ali je trka za prvog strijelca šampionata sigurno bila posljednje o čemu je mislio.
O čemu god da je razmišljao, taj mega okršaj imao je nastavak. Montijel je nekoliko minuta kasnije rukom zau-
stavio udarac Mbapea, koji nije imao ni trunke straha da ponovo stavi loptu na bijelu tačku – 3:3 u 118. Het-trik u epskom finalu Svjetskog prvenstva, dva dana pred 24. rođendan. A kakvu je priču mogao da ispiše Kolo Muani da je u finišu iskoristio zicer – izašao je sam na Martinesa, golman Aston Vile fantastično reagovao. Na kraju je on izrastao u heroja, a prije četire godine u Rusiji sa tribina je gledao mečeve Mundijala. Snovi se ostvaruju, Argentinci mogu da pričaju o tome... N. KOSTIĆ
Najbolje finale koje pamtim. Mislim da je poslije svega viđenog pehar došao u prave ruke. Fascinantna želja vođe Argentine Lionela Mesija da osvoji trofej koji mu je falio u bogatoj karijeri. Nakon Mundijala u Rusiji izgledalo je da je došlo do smjene generacija, da je kruna predata Mbapeu, ali Mesi je smogao snage da se nakon četiri godine jednom željom, voljom, karakterom i kvalitetom izbori za posljednu šansu na Svjetskom prvenstvu. Uspio je da kruniše svoju eru. Imao je opsesiju da podigne ,,zlatnu boginju“ i usreći Argentince koji žive za fudbal. Prisustvom i navijanjem u Kataru zaslužili su ovakav trenutak – da slave titulu prvaka svijeta. Ovakvim epilogom pravda je zadovoljena. Posmatrajući turnir detaljno, mogli smo da primijetimo da je Francuska bila u padu. Da li zbog umora, nedovoljnih rotacija ili virusa koji je ušao u ekipu pred odlučujući meč, tek vidjelo se da je Dešanova ekipa imala problema i protiv Maroka u polufinalu. Sa druge strane, Argentina je rasla nakon uvodnog i šokantnog poraza od Saudijske Arabije. To je vrhunski tim, koji ima koncepciju i prekaljene profesionalce, a među njima i fudbalskog vanzemaljca koji je ko zna koji put potvrdio najveći mogući kvalitet. Možda postoji nedoumica što selektor Skaloni kod vođstva od 2:0 nije napravio izmjene, ali na kraju se sve isplatilo. Dobio je ono što je htio, odveo je selekciju na krov svijeta, a onda može samo da mu se skine kapa.
Fudbal je još jednom potvrdio da je sport broj jedan. Argentina je imala sve, do 80. minuta prednost od dva gola, djelovalo je da će mirno privesti meč kraju, ali Mbape je dva puta pogodio i odveo utakmicu u produžetke. Ponovo je Argentina povela, ali ni to nije bilo dovoljno da se duel riješi prije penala. Mirniji, precizniji i srećniji bili su ,,gaučosi“ kojima je s pravom pripao najvredniji trofej u fudbalu.
Dan ranije gledali smo malo finale u kojem je Hrvatska savladala Morako u borbi za treće mjesto. Komšijama sve čestitke na izuzetnom rezultatu. Osvojili su treću medalju, što je učinak za svako poštovanje. Selektor Zlatko Dalić radi izuzetan posao. Prije četiri godine predvodio je Hrvatsku do epiteta vicešampiona svijeta, a u međuvremenu je napravio promjene u rosteru, kako ne bi dozvolio da tim ostari. Zadržao je kostur i glavne fudbalere kojima je pridodao mlade. Koliko je sve dobro napravio vidjelo se i u Kataru, gdje su bili treći. Hrvatska se profilisala kao velesila. Skepsa oko Mundijala u Aziji pokazala se nepotrebnom. Ovo je bilo nikad bolje Svjetsko prvenstvo. Organizacija je bila na najvišem nivou, prvi put se igralo na Bliskom istoku, na malom prostoru, gdje su ljubitelji fudbala mogli da gledaju po tri-četiri utakmice dnevno. Pokazalo se punim pogotkom što je turnir odigran u zimskom terminu. Igrači su došli u Katar iz polusezone, nijesu bili zamoreni, a to je dalo super kvalitet. Nijedna utakmica nije bila dosadna, svaka je imala draž. Katar je apsolutno ispunio očekivanja. Očekivao sam više od Brazila, Njemačke, Engleske i Španije, a ono što je očigledno je definitivan kraj ,,tika take“ i lažnog špica. Dominirale su ekipe koje su imale pravog napadača i igrale direktan fudbal. Na radost većine ljubitelja fudbala, pobijedila je vizija sa ofanzivnim stilom.
PODGORICA - Rukometašice Budućnost Bemaksa pauzu u Ligi šampiona dočekale su sa učinkom od četiri pobjede, remijem i četiri poraza. Osigurale su prolaz u narednu rundu, što je bio primarni cilj, a nakon EP upisale su dva trijumfa (Storhamar) i poraz u subotu od Đera.
Matea Pletikosić bolja asistentkinja (53) LŠ sa skoro šest preciznih dodavanja po utakmici (prije dva dana sa Đerom upisala je 12 gol-asistencija). Milena Raičević je na sedam mečeva ostvarila 29 preciznih dodavanja (u prosjeku po četiri) i među deset je najboljih u ovom segmentu igre. Kapitenka je peti najbolji strijelac sa 55 golova, uz visok procenat šuta (57 odsto).
I to nije sve, u rubrici najuspješnija golmanka, nakon devet odigranih kola, vodi Armel Atingre i to ispred Norvežanki Katrine Lunde Silje Solberg i Dankinje Sandre Toft (prije mjesec igrale su finale EP). Francuska internacionalka na visokih je 32 odsto, a kroz brojke to ovako izgleda: odbranila je 112 šuteva od 346 koliko je upućeno na gol Budućnosti. Najuspješnija je u odbranama sa sedam metara (27-6), a upisala se dva puta u strijelce.
Najmlađi tim Lige šampiona posljednjih nekoliko mečeva primarno je igrao sa Nađom Kadović (19 godina), Ivanom Godeč (21), a šansu su dobijale Jelena Vukčević (18), Andrijana Popović (20), Gordana Marsenić (19), sa gola Andrea Škerović (18) i Jovana Kadović (20). Neke su već isplivale iz prosječnosti, a idealne stvari na terenu u posljednja tri kola radila je 23-godišnja Nataša Ćorović
(u pretposljednjem meču u Norveškoj iznudila je čak četiri sedmerca)
Vrlo važnu stvar treba napomenuti: praktično od početka sezone ekipa Bojane Popović igra bez ljevakinje na desnom beku jer se Katarina Džaferović nije oporavila nakon povrede, a još godinu će odsustvovati jer mora na novu operaciju! I to je neka slika ekipe, koja je dotakla čudo i napravila stvari u eliti koje su izgledale nedostižne na početak sezone.
- Od početka smo nametnuli stil igre, s dobrom energijom, svjesni mogućnosti, a sa ciljevima koji se polako ostvaruju, što je bitno. Tim zajedno raste, a svaki poraz nas je naučio novim stvarima. Kada imate mladu ekipu morate da imate strpljenje. A sve ovo je plod i ranijeg rada. Djevojke su dobile na samopouzdanju kada su vidjele
da i sa jakim rivalima mogu da se nose do posljednjeg momenta. Neke utakmice smo izgubili zbog umora, male rotacije, neiskustva, ali, u principu, kada igrate sa jakim protivnicima najviše napredujete, pa iako je to poraz. Jer tada najbolje osjetite da idete naprijed i da elita nije daleko od vaskazala je Popović.
Od starta sezone Popović sa saradnicima insistira na odbrani, zalaže se za napad bez talasanja, sa konkretnim stvarima.
- Shvatile su da kao tim mogu dosta. Pokušavamo da izvučemo od svakoga to što ima i može. Fokusirani smo na odbranu jer sa svima možemo da se nosimo ,,šest na šest“, ali i da napad mora da je disciplinovan sa jakim rivalima. Shvatile su da je to stil koji guramo i za sada daje rezultate.
Dokaz da Budućnost polako sazrijeva je posljednji duel sa Đerom u 2022.
- Đer možda ima i jači sastav individualaca nego sama Norveška koja je šampion Evrope, a mi smo se do posljednjeg trenutka nosili sa njima. Izgubili smo zbog sitnijih grešaka, koje su nam smanjile vidike. Pokazali smo napredak, pokazujemo ga od početka, neko više odbrambeno, neko napadački, ali još uvijek ne može sve odjednom.
DA SE VJERUJE U ŠUT
,,Plave“ su iz svakog meča izlazile sa dvocifrenim brojem tehničkih grešaka. Ali evidentno je da u posljednje vrijeme igraju lako i jednostavno u napadu, uz više pokušaja za gol sa devet metara.
- Tražili smo stil igre sa igračima koje imamo. Imamo nekoliko šutera, koji moraju da vjeruju u šut da bi mogli da ga koriste. Kada vjeruju to se osjeti. Miks je idealan kada to može - onda bolje tražimo pravu gol šansu, svjesni,
Popović je i kao igračica, a sada kao trener, ostala pri stavuvelike utakmice dobijaju golmani.
- To se dokazalo, a evo i u fudbalu se pokazalo da su presudni. ,,Plave“ na krilima Armel Atingre ,,lete“.
- Treću utakmicu zaredom ima 15,16 odbrana što je fascinantno. Novak Ristović sa njom radi kvalitetno kao i sa svim golmankama. Odlično funkcionišu i to daje rezultate. Specifična je, ima stav, jak karakter, upoznali smo je i bude onakvih i ovakvih dana, a poznavajući je sve ide lakše. Ima dosta problema sa koljenom, čuvamo je i pazimo. Kao i sve djevojke, jer nikada ne idemo preko granica - jasna je Popović.
Zbog okolnosti, opravdanih razloga, naša djeca dobijaju brže šansu da ovladaju vještinama i da se kale na velikim takmičenjima. To je dobro, samo u slučaju ako se pokaže strpljenje.
- U norvešku reprezentaciju se ulazi sa 28, 29 godina i to kada igračice prođu sve lige, kroz puno sezona. Kod nas je drugačije, zato moramo da pokažemo strpljenje.
Neprirodno je da Nađa Kadović, sa 19 godina, izađe na kraj sa golmankom Silje Solberg, mislim u smislu psihološke borbe. Zato su promašaji očekivani. Ali Nađa i mnoge druge mlađe sa ovakvim protivnicima brže dolaze do potrebnog iskustva - istakla je Popović.
naravno, u svakom trenutku da ne smijemo da ishitreno šutiramo. Kod takvih šuteva nema nam povratka, jer svi to kažnjavaju. Zato smo naučili i učimo da igramo na više pasova i tražimo kvalitetne gol šanse. Kada je tako - egal sa jakim rivalima je izvjestan. Bojana stalno kombinuje, nikome mjesto u startnoj postavi nije zagarantovano, ali jesu minuti. Rotacija je neophodna… Nekada najbolja igračica planete uči djevojke da budu odlučne. - Ne želim da igramo samo pokazni rukomet ili da ukrštamo radi ukrštanja, sve što se radi u napadu mora da je opasno za gol. Radimo na tome, nekada uspijemo, a nekada ne. Pokušavamo sve djevojke da uključimo. U posljednjim utakmicama Matea je dominantno napadala, ali više igrača moraće da se uključuje kako bi sa svih strana bili opasniji. U crnogorskom taboru nema igračica iz drugog plana, potvrdila je i Bojana. Sve su važne. - Sve su u pogonu, a rotacija je proizvod i umora i taktike. Polako se podižu, a još ima mjesta da sve budu još bolje i da mnogo više vjeruju. Kod nas nema ,,drugog plana“. Kao što vidite, iz utakmice u utakmicu ne znamo ko će da počne, jer miksamo kako bismo došli do prave postave, a onda u pravom momentu napravimo zamjenu. U suštini kao tim funkcionišemo.
Budućnost je tim, koji ima ,,iks“ faktore. Jedna od njih je Ivana Godeč. Djevojka, koja je stigla iz slovačke lige, nakon kaljenja, pokazala je odlučnost. U oba pravca je korisna. Sjajnu formu i u ovoj sezoni potvrdila je Ivona Pavićević. Na krilu je definitivno odbrambeno odskočila Nina Bulatović, a utisak je da sve više vjeruje u šuteve. - Dobro smo pokriveni sa linijskim igračima u reprezentaciji i ekipi. Pivotkinju je, možda, najlakše napraviti, ali najteže stasavaju, a bitno je da igraju i odbranu. Sve naše pivotkinje, Tanja, Ema i Ivana mogu da odgovore zadacima u oba pravca.
I to je ohrabrujuće, kao i činjenica da stižu mlađe.
Ivona je imala peh, a pred njom je svijetla budućnost. Tu je i Nađa koja je prati i krila koja nadolaze.
Kako dalje bez iskusnog, snažnog šutera na desnom beku?
- Generalno, malo je desnih bekova na svijetu. Kada vratim film, kada analiziram EP, nije bilo velikih izbora i da se kaže da ih je bilo previše. Istina je da ih ima, ali da su na vrhunskom nivou ne može da se kaže. I nama to pravi problem, fali iskusna lijeva ruka. Kaću čeka velika pauza. Veliki je talenat, ali je mnogo propustila. Nadam se da će brzo krenuti naprijed - kazala je Popović. A. MARKOVIĆ
Najbolja prva četvrtina Budućnost Volija u sezoni, i najgora Mornara Barsko zlato, odlučila je crnogorski derbi u Admiralbet ABA ligi – mnogo lakše od očekivanog, bez obzira na probleme sa rosterom Barana (zbog povrede nije ponovo igrao Vladimir Mihailović, a nekoliko dana prije meča je klub napustio centar Čeik Mbake Diong), Podgoričani su slavili 104:87, i nastavili sedmogodišnju tradiciju pobjeda protiv Mornara u prvom crnogorskom derbiju u sezoni u regionalnom takmičenju.
Ni Budućnost nije bila kompletna, iako je poslije dužeg vremena u ekipi bio i Edin Atić, pošto je zbog prehlade izostao prvi centar Alfa Kaba
Podgoričani su peti put uzastopno pobijedili Mornar, treći put u Baru, a ukupno 12. u 15 mečeva u ABA ligi. ,,Plavi“ su, tako, na najbolji način, za sobom ostavili nesrećan poraz od Gran Kanarije u Evrokupu, i sada imaju skor 7-4, dok je Mornar ostao na četiri pobjede, uz sedam poraza, uz mnogo problema, a pred nastavak serije teških mečeva sa ekipama iz gornjeg dijela tabele, u gostima protiv Cedevita Olimpije, te kod kuće sa FMP-om i Igokeom…
Budućnost je u prvoj četvrtini igrala, praktično, bez greške, u oba pravca. Pored svega 13 primljenih poena, Podgoričani su ubacili ove sezone rekordnih 37 poena, bez promašaja za dva poena (7-7), a pogodili su sedam trojki iz devet pokušaja! I pored blage prednosti u skoku (7-5), Mornar je bio potpuno nemoćan u napadu, iz igre je šutirao 16-4, a posebno je bio loš u odbrani, pa je prvi kvartal (37:13)
Američki košarkaš Džejlen ,,Džej Džej“ O’Brajen novi je član Budućnosti, a u Podgoricu dolazi iz francuskog Nantera. Pretprošle sezone je igrao za Monako protiv Podgoričana u Evrokupu, takmičenju koje je osvojio sa timom iz Monte Karla.
odredio sudbinu meča. Nastavila je Budućnost u istom ritmu u prvoj polovini druge četvrtine, Mornaru su nedostajali poeni Fetsa Rasela (pet u prvom poluvremenu, prvi koš, za tri poena, nakon 11 i po minuta igre), pa su ,,plavi“ nakon pet i po minuta igre ubacili još 14 poena, kojima su sačuvali sigurno vođstvo od 51:28. Srećom po domaće, Budućnost je usporila do poluvremena (uba-
Visok je 201 cm, pokriva pozicije krila i krilnog centra. U prvenstvu Francuske je ove sezone imao prosjek od 8,6 poena, 6,6 skokova i 2,6 asistencija. - Krasi ga oreol sjajnog timskog igrača, kojem je učinak ekipe ispred svog individualnog, dobra
cila samo dva koša iz igre), pa je Mornar uspio da dobije ovu četvrtinu (23:18) i blago smanji zaostatak (55:36).
U nastavku je Budućnost rutinski kontrolisala meč, u trećoj četvrtini je preuzela i prednost u skoku (8-6), a svih 10 igrača koji su ulazili u igru su se upisali, uz četvoricu sa dvocifrenim učinkom (Rejnolds, Bel-
odbrana i raznovrsnost u napadu. Američki krilni košarkaš će se pridružiti našoj ekipi 29. decembra nakon što mu istekne kratkoročni ugovor sa ekipom Nantera. Ugovor je potpisan do kraja tekuće sezone - navodi se u saopštenju Budućnosti.
Hejns, Atić, Ilić). Mornar je ,,priprijetio“ na tri i po minuta prije kraja dionice, kada je smanjio na 15 razlike (72:57), ali su gosti serijom 10:0 došli do 25 razlike (82:57).
Na startu posljednje četvrtine bilo je maksimalnih 27 razlike (86:59) U posljednjoj četvrtini je zaigrao i Suad Šehović, koji je ubacio 400. trojku u ABA ligi, pa mu sada fale četiri ,,trice“ da obori rekord koji drži Sini-
Trener Budućnosti Vladimir Jovanović je čestitao svojim igračima na, prije svega, dobrom pristupu. - Iz tog dobrog pristupa je došla i dobra igra. Znam da Mornar ima problema zbog neigranja Mihailovića, ali i nas ti problemi prate cijelu sezonu, a veći su zbog toga jer igramo dva takmičenja. Nakon povratka iz Las Palmasa smo opet ostali bez Kabe, koji ima neke probleme, nazeb, virus, i nijesam vidio ga nakon Las Palmasa. Međutim, momci su u ovom sastavu pokazali odgovornost, koja je potrebna da se igra protiv Mornara, a pogotovo protiv Rasela, jer je prikazao izuzetan kvalitet i klasu protiv daleko jačih timova. Ako se ne obrati posebna pažnja na njega, što smo mi radili većim dijelom utakmice, može da napravi veliki problem, a onda svi igrači uz njega postaju daleko bolji. Mislim da je taj detalj odlučio - kazao je Jovanović. Trener Mornara Mihailo Pavićević je kazao da mu je žao što nije bilo ni ,,d“ od derbija. - Što bi se narodski reklo - izgubili smo bitku bez ispaljenog metka. Prva četvrtina je dala odgovor na sve, jer smo primili 37 poena, a napravili svega tri faula. Sve je bilo jasno koliko smo bili spremni za ovu utakmicu. Nijesam spremio igrače, nijesam ni mislio da im je potrebna bilo kakva dodatna motivacija protiv Budućnosti. Previdio sam i ja da je ovo nova ekipa, da nema osjećaj šta znače ovi mečevi –rekao je Pavićević.
ša Štemberger (403). I ne samo to, Šehović je u kontri pogodio i za dva poena, što mu je tek drugi šut, uz oba pogotka, za dva poena u posljednje dvije sezone.
Na drugoj strani, prve abaligaške poene (dva sa linije baca-
nja) upisao je 19-godišnji centar Mornara Lazar Radetić, koji je dobio šansu u posljednjoj četvrtini..
Budućnost u narednom kolu, 25. decembra, dočekuje Megu, dok Mornar dva dana kasnije gostuje Cedevita Olimpiji. S. J.
PODGORICA – SC
Derbi je protiv Cedevita Olimpije upisao treći poraz u nizu, ponovo protiv objektivno jače ekipe.
Ali za razliku od poraza od Crvene zvezde i Budućnost Volija, kao ranije protiv Partizana, kada su barem tri četvrtine bili u igri i za pobjedu, izabranici Andreja Žakelja su protiv Cedevita Olimpije odigrali blijedu partiju i doživjeli ubjedljiv poraz (104:71). A sve to, pomalo, neočekivano u meču u kojem nijesu imali šta da izgube protiv jačeg i iskusnijeg rivala, u kojem su mogli opušteno da igraju. Međutim, igrali su i previše opušteno, bez
potrebne energije i borbenosti, bez želje, koji su bili neophodni da se parira jednom od pretendenata za najviši plasman u ABA ligi.
„Studenti“ su, jednostavno, podbacili u svim elementima, i odigrali najslabiju partiju u sezoni, na nivou prvog meča u Zadru, kada su poraženi 96:67...
- Moram da pogledam snimak, ali kao treneru mi je utisak pored terena bio da to jeste naša bila najslabija utakmica u sezoni. U Zadru je bilo specifično, bilo je prvo kolo, i to je prošlo – potvrdio je Žakelj, čija ekipa nakon 11 kola ima četiri pobjede.
I trener „studenata“ je očekivao da ekipa
odigra bolje protiv Cedevita Olimpije, a već od početnih 8:0 za goste bilo je jasno u kom pravcu će se odvijati utakmica.
- Sa bilo kojim timom da igrate pritisak je uvijek prisutan. Ali mislim da je manji pritisak protiv boljih timova, a da je veći protiv protitvnika kojeg možeš da dobiješ. U mečevima kao sa Cedevita Olimpijom je samo nagrada ako uspiješ da dobiješ. Iznenađen sam načinom na koji smo počeli utakmicu. To nam se već dešavalo, ali smo uspijevali da se vraćamo na neki način. Još uvijek mislim da ovaj tim ima neki karakter, ali protiv Cedevita Olimpije nikako nijesmo uspjeli da okrenemo
i mene. Za sada ostajemo ovako. Šta može da se dogodi u narednim danima, vidjećemo – zaključio je slovenački stručnjak. S. J.
PODGORICA – Baš kao što smo najavili, dan nakon završetka jesenje polusezone, sada je i definitivno - Dečić pravi totalnu rekonstrukciju tima.
Tuzani su u posljednjih 11 kola upisali samo dvije pobjede, pa je tim, koji je među glavnim favoritima za oba trofeja, dospio do situacije da strijepi za Evropu, dok je na polusezoni čak devet bodova iza Sutjeske i Budućnosti.
To je očigledno natjeralo čelnike Tuzana na radikalne poteze. Iako se čeka zvanična potvrda, gotovo je izvjesno da će tim napustiti Vladimir Gaćinović. Osim promjena na klupi biće i velikih promjena u timu – kako saznajemo Dečić će se zahvaliti na saradnji
Lukas Broten pobjednik je veleslaloma u Alta Badiji u okviru Svjetskog kupa. Norvežanin je slavio sa sa-
Drama u Engelbergu - David Kubacki bio je najbolji u ski skokovima, Rjoju Kobajaši, osvajač Kristalnog globusa, doživio je debakl… Poljak je osvojio novih 100 bodova nakon odličnog skoka u prvoj seriji od 141,5 metara, što mu je donijelo veliku prednost.
Osim Dečića promjena će biti i u Budućnosti. Kako saznajemo, blizu odlaska je Branislav Janković, koji je u prvom dijelu sezone upisao 10 nastupa, a iskusni vezista blizu je odlaska u Mornar. Ali očekuje se i transfer u suprotnom smjeru. Budućnost je još od ranije zainteresovana za Petra Sekulovića, koji bi u ovom prelaznom roku mogao biti prvo pojačanje ,,plavih“, pa čak i prije Filipa Kneževića iz Sutjeske, za koga se odavno priča da je blizu prelaska u Budućnost.
Velizaru Janketiću, Jovanu Nikoliću, Radulu Živkoviću, Stefanu Denkoviću, a sporazumno će se raskinuti saradnja i sa nekadašnjim crnogorskim reprezentativcem Fatosom Bećirajem
mo dvije stotinke prednosti ispred Henrika Kristofersena Švajcarcu Marku Odermatu pripalo je treće mjesto, a za vodećim je zaostao deset stotinki. Slovenac Žan Kranjec, koji je bio najbrži u prvoj vožnji, završio je kao peti. Odermat je prvi sa 260 bodova u ovoj disciplini i u ukupnom poretku u Svjetskom kupu (696). Prate ga Aleksander Omot Kilde sa 525, Lukas Broten sa 315. R. A.
Austrijanac Manuel Fetner je završio kao drugi, a Slovenac Anže Lanišek skokom od 142 metra uspio je da dođe do treće pozicije i uhvati korak za vodećim u generalnom plasmanu.
Kobajaši je kao aktuelni svjetski šampion podbacio - u prvoj seriji skočio je 123 metra! U prvoj rundi je najdalje letio (140 metara) Karl Gajger, ali je pri doskoku pao, prošao je bez povrede i završio na 10. mjestu iako nije skakao posljednje dvije serije. R. A.
Već se pominju i eventualne varijante gdje će nastaviti saradnju doskorašnji prvotimci Dečića, tako da je Nikolić blizu povratka u Sutjesku. Sa druge strane, pojačanja se još čekaju… R. P.
Prva liga za košarkašice, 10. kolo
Nikšić 52 Bud. Bemax 114
NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 50. Sudije: I. Janjušević, V. Jovanović i T. Raičević. Rezultat po četvrtinama: 7:38, 17:28, 14:16, 14:32. NIKŠIĆ: Čanović 14, Batrićević, Petrović, Dubljević 4, Delibašić 5, Mirković, Jakšić 19, Lalović 10, Vuković, Milatović.
BUDUĆNOST BEMAKS: Drobnjak 17, Mi. Bigović 10, Radonjić 9, Stefanović 7, Živković 15, Ma. Bigović 12, Marković 9, Šćepanović 10, Leković 9, Bulajić 16. Košarkašice Budućnost Bemaksa lako su upisale 10. pobjedu na domaćoj sceni. Podgoričanke su protiv rivala, koji je takođe učesnik WABA lige, otvorile meč sa 15:2 u prvih tri i po minuta, nakon čega je bilo jasno u kojem smjeru će iči meč. ,,Plave“ su za sedam minuta prve četvrtini pogodile čak šest trojki (tri Jelena Bulajić, dvije Anastasija Drobnjak i jednu Višnja Stefanović), tako da su šampionke već na kraju prve četvrtine imale ogroman kapital – 38:7. Nakon dodatne četiri trojke i lakih poene iz tranzicije, Budućnost Bemaks uvećala je prednost do odlaska na odmor 66:24. Na četiri minuta prije kraja Živković je postigla 100. poen za gošće i za tačno 50 razlike, a sjajno šutersko izdanje ,,vučice“ su krunisale u finišu sa tri vezane trojke (dvije Milena Bigović i jedna Bulajić). R. P.
PODGORICA - Auto i karting savez Crne Gore na svečanosti u poslovnom centru ,,Vukšić“ u Radanovićima proglasio najbolje klubove i takmičare na brdskim stazama za 2022. godinu.
Auto-moto sportski klub ,,Kotor“ 12. put zaredom je šampion Crne Gore, drugi je klub ,,Podi“ iz Herceg Novog, a treći ,,AP Sport” iz Pljevalja.
Šampioni po klasama su Eldin Senadović (Kotor), Ivan Subotić (Kotor), Dušan Tujković (Kotor), Miloš Milošev (Kotor), Krešimir Petrović (Podgorica rac), Mile Malović (AP Sport), Željko Radonjić (Kotor), Nemanja Kašćelan (Kotor), Milan Jakšić (Kotor), Spasoje Nikolić (Podi), Vasilije Jakšić (Kotor), Nikola Asanović (AP Sport). U generalnom plasmanu vozača,
kategorija 1 prvi je Nemanja Kašćelan, drugi Vasilije Jakšić i treći Milan Jakšić, svi iz kotorskog kluba, a u kategoriji 2 najbolji je bio Nikola Asanović.
Posebna nagrada Zlatna kaciga za tri titule šampiona, kao i za titulu prvaka Evrope, pripale su Vasiliju Jakšiću,a nagradu mu je uručio i njegov matični klub Kotor. Jakšić je pehar za najboljeg u Evropi posvetio svom drugu, pokojnom, Nikoli Asanoviću Za višegodišnji rad i doprinos auto-sportu nagrade su uručene Milanu Batu Uzelcu i Milanu Đuki Đukiću. Nagrade su dobile i dame Marija Ivanović i Ena Plakalo, te sudije Vladan Šturanović i Marko Raičević.
Prije početka minutom ćutanja odata je pošta tragično nastradalom šampionu Nikoli Asanoviću. R. P.
PODGORICA – Tradicija se ne ruši – Slađana Pejović 17. put uzastopno trijumfovala je na atletskoj uličnoj trci,,Oslobođenje Podgorice“.
Pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada uz podršku ASCG, a u tehničkoj organizaciji ATK ,,Podgorički maraton“, najstarija sportska manifestacija u Crnoj Gori okupila je oko 400 takmičara iz Crne Gore, Srbije i Rusije. Trka je organizovana na kružnoj stazi na brdu Gorica pored Spomenika partizanu borcu.
Takmičare je ispred organizacionog odbora trke pozdravio mr Milorad Backović a manifestaciju proglasio otvorenom, ispred pokrovitelja Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada, pomoćnik sekretarke mr Miloš Antić, kojem je uručena Zlatna plaketa i Sekretarijatu za kulturu i sport Glavnog grada za doprinos u organizovanju manifestacije. Priznanje je uručeno i međunarodnom atletskom sudiji Draganu Smoloviću.
Nastupili su atletičari iz svih atletskih klubova Crne Gore i učenici osnovnih i srednjih škola sa područja Podgorice. Održane su trke u kategorijama pionira, juniora, se-
niora, rekreativaca, pripadnika Vojske i policije i tri katerogorije veterana. U glavnoj trci kod seniorki po 17. put uzastopno pobijedila je najbolja crnogorska atletičarka na srednje i duge staze Slađana Pejović, članica AK Nikšić, dok je u trci kod seniora trijumfovao atletičar Sparte iz Podgorice Željko Dabović. Rezultati trka: 600 m – pionirke: 1. Sara Vučetić (Nikšić), 2. Anita Zoronjić, 3. Nejra Suljević (Jedinstvo); 600 m – pioniri : 1. Matija Bulajić (Nikšić), 2. Enes Erović (Jedinstvo), 3. Nemanja Madžgalj (Ori-
on); 1.000 m – juniorke : 1. Jovana Vučetić (Nikšić), 2. Anastasija Pajović (Lovćen), 3. Antonela Gazivoda (Orion); 1.500m – juniori : 1. Nemanja Đurišić (Lim), 2. Ivan Popović (Nikšić), 3. Boban Madžgalj (Orion); 3.000 m – seniorke : 1. Slađana Pejović (Nikšić), 2. Elazana Guberinić (Orion), 3. Vesna Pavlićević (AKT Podgorički maraton); 3.000 m – policajke: 1. Biljana Radunović; 3.000 m - rekreativke: 1.Ksenija Ražnatović, 2. Marina Mugoša, 3. Dragana Saveljić; 5.000 m – seniori – Memorijal ,,Veliša Mugoša“: 1. Željko Dabović (Sparta), 2. Marko Kavaja (Lovćen), 3. Miljan Kukuličić (Zeta 2012); 5.000m – veterani preko 60 godina: 1.Radovan Radulović, 2. Mirko Knežević, 3. Spaso Palovski; 5.000m – pripadnici Vojske: 1. Slavko Rakočević; 5.000 m – pripadnici policije: 1. Veselin Petrušić; 5.000 m – studenti: 1. Marko Žižić; 5.000 m – rekreativci: 1. Orlov Aleksandrović, 2. Krsto Lalić, 3. Milo Mugoša. Ekipni plasman – osnovne škole: 1. ,,Oktoih“, 2. ,,Sutjeska“, 3. ,,Dragiša Ivanović“; ekipni plasman – srednje škole: 1. Gimnazija ,,Slobodan Škerović“, 2. SSS ,,Ivan Uskoković“. R. P.
Janković u Mornar, Sekulović u Budućnost?Auto i karting savez Crne Gore proglasio najbolje
Sa Grahova pišu nam o jednom rijetkom prirodnom pojavu. 25. junija u 3 ure po podne ukaže se nad poljem Grahovom veliki i gust oblak. Kiša je jako nahodila a malo za tijem počeše padati morski raci, jegulje i druge sitnije morske ribe. Bilo je tu mnogo očevidaca i oni pričaju da je palo blizu 500 različitijeh riba. Doista niko živi ne sjeća se, da se to ikada događalo u našu zemlju i samo njeki pričaju da se je prije 10 godina u Primorju isto slučilo
Odabrao i priredio: Slobodan ČuKiĆ„CrnogoraC“, br. 27. izdanje od 8. jula 1872. godine
Različnosti.
(Zaručnicu odvagnuo zlatom.) U Novom Jorku bila nedavno svatba, prije koje se zanimljivi događaji zbili. Njeki bogataš Bišof imao lijepu kćerku Idu, a u kancelariji svojoj činovnika Džona Brovna. Mladi se ljudi zaljubiše a iduće zime zamoli Džon ruku Idinu. Bišof nije privollo, jer je Brovn bio siromašak, pa da ga čim sigurnije odbije reče mu, da će mu dati svoju kćer, ako ju odvagne zlatom. Brovn zahtjevao je pismeni ugovor, što je Bišof i učinio u osvjedočenju, da toga i onako Džon izpuniti neće moći. I s pismenom tom pogodbom uputi se Džon u Kaliforniju tražiti zlato. Njekoliko mjeseci išlo je to zlo, dopisujući se uvijek s Idom i uvjeravajuć ju o mogućnosti toga podhvata. Ida se dade vagnuti i trebalo je po tom 36,000 dolara. U to nađe Brovn žilu, iz koje dobi 20,000 dolara. Kad je Bišof čuo da Džon imade zlatnu svotu, reče, da ostaje kod ugovora, nu da neodstupljuje ni za novčić. Sad se stade Ida jako slabo hraniti, da je malko omršavila, te je velikim veseljem pisala Džonu, da treba za 20,000 dolara manje težine. Džon ju umoli, neka se nebi mučila. Za kratko vrijeme vrati se u Novi Jork sa 40,000 dolara. K tomu dometne jošte Bišof 30.000 dolara a sretni se ljubovnici uzeše. Firma se sada zove: Bišof i Brovn. Dućan js vazda pun kupaca, koji znatiželjno i ljubopitljivo dolaze viđeti zlatne zaručnike. (Rusko pučanstvo). Po najnovijim statističkim podatcima ima cijelo rusko carstvo 81.500.000 stanovnika. U Rusiji ima 61,420,000 stanovnika, u kraljevstvu poljskom 5,310,363 stanovnika, u Finldandiji 1,794,911 stanovnika. U zadnje četiri godine priraslo je upoprijeko tako za čitava četiri postotka. Puk se je množio u … mjeri po raznim okružijama, kako se već samo po sebi kaže. Puk je najgušći u zapadu; što dalje na istok,
to ređi stanovnici. U Varšavskoj guberniji dolazi na milju po 3171 stanovnik, u Petrikovskoj guberniji 2883 stanovnika, u Kališkoj po 2873 stanovnika, a u Kolskom okružju i u Arhangelskoj guberniji na deset četvornih milja jednoga stanovnika. Između gubernija u srcu Rusije najgušća je pukom moskovska gubernija; na četvornoj milji žive u njoj upopreko po 2598 stanovnika.
„CrnogoraC“, br. 28. izdanje od 15. jula 1872. godine Dopisi.
U Kotoru, 9. julija. — Jučer u 7 sati poslije podve stigoše sretno u Kotor kćeri Njegove Svjetlosti kneza Nikole I Kneževne Zorka i Milica, u pratnji gospođe Gorde S. Plamenca, Božidara Petrovića predsjednika crnogorskog senata, i gojiteljice gospodične Luizije Najkom. Ovu sjajnu kitu dočeka mjestni crnogorski agent g. Petar Ramadanović, i doprati je do svog stana, a iz ovoga iste večeri na parabrod. Jutros krenuše put Dubrovnika, đe namjeravaju njekoliko dana ostati na tamošnja kupališta. Veseli smo ovakove goste u našoj sredini gledati. a veseliji bi smo još bili kada bi nas ovako češće posjetivali slavni članovi preesvjetlog crnogorskog dvora. (…)
Skadar, 6. julija. – Naš paša još jednako nateže sa Malisorima. Sada je opet pozvao sve glavare od Malesije u Skadar na dogovor, koji bi se imao držati do dva dana. Hoće li što biti iz toga dogovora neumijem vi kazati. Jer glavari nemaju povjerenja u sultanove namjesnike, pa bi lako moglo biti da se svi i ne okupe. No ja ću vi javiti što bude. Za sada važnijih novosti nema. Događaju se mnoga prosta ubistva neprestano, o čemu sam vam i prošli put govorio. Austro-Ugarski konsuo g. Vasić danas je otišao u Prizren. Talijanski konsuo g. Perod premješten je iz Skadra u Sarajevo.
Cetinje, 14. julija. - G. Vokaresko rumunski poslanik prilikom svog bavljenja na Cetinju obdaren je od Nj. Sv. Kneza Nikole I. ordenom kneza Danila za nezavisnost Crne Gore drugoga stepena. Istom prilikom darovala je Nj. Sv. isti orden rumunskom ministru spoljnih poslova.
— G. Božo Petrović, predsjednik senata odputovao je prošle nedjelje u Dubrovnik odprativši tamo knjaževne Zorku i Milicu, koje će njeko vrijeme provesti na Lakromi sa gđom Gorde S. Plamenca, sestrom Nj. Sv. i sa svojom vaspitateljkom g.com Najkom. G. predsjednik vratio se u prošlu srijedu opet na Njeguše.
— G. Gavro Pešić, učitelj cetinjski, koga je kao što smo već javili u ovome listu, naše praviteljstvo poslalo, da sve škole obiđe, pregleda i u njima godišnje ispite održi, vratio se sa svoga puta. Sa radošću bilježimo, da je i u tečaju ove školske godine pokazao se sjajan uspjeh Gotovo u svima školama. Ovo nam služi kao nov dokaz da će Crnogorac brzo i na prosvjetnom polju odvojiti. — Sa Grahova pišu nam o jednom rijetkom prirodnom pojavu. 25. junija u 3 ure po podne ukaže se nad poljem Grahovom veliki i gust oblak. Kiša je jako nahodila a malo za tijem počeše padati morski raci, jegulje i druge sitnije morske ri-
be. Bilo je tu mnogo očevidaca i oni pričaju da je palo blizu 500 različitijeh riba. Neznajući odkuda to, naravno da su mnogi tu pojavu različito tumačili i svakojako značenje tome pridjevali. Doista niko živi ne sjeća se, da se to ikada događalo u našu zemlju i samo njeki pričaju da se je prije 10 godina u Primorju isto slučilo. Na svaki način biće, da je tu ribu bacio na grahovsko polje morski ošmrk.Tromba marina.)
Iznenada dođoše nam vrlo ozbiljne vjesti s granice. Turci razuzdani kao svagda, počeše uznemirivati pojedine Crnogorce, koji se poslom nađu u njihovoj granici. Tako su ovijeh dana ranili jednoga Pipera, a dvojicu drugu gađali su. Naravno da je to već moglo dati povoda ozbiljnijem sukobima između uvrijeđenijeh Pipera i susjednijeh arbanaškijeh Turaka, jer se zna, da Crnogorac nije naučio nikakvu ljagu otrpiti. I narod je bio doista jako uzavrio i bez sumnje bi došlo do velika sukoba, da glavarima nije pošlo za rukom uzdržati ih, koji su među tijem odma telegrafično cio događaj dostavili vladi na Cetinje. I kao što smo doznali, vlada je odmah poslala nužne naredbe na glavare piperske, a u isto vrijeme poslala je jednoga svog čovjeka u Skadar paši sa pismom, u kojem se paša ozbiljno opominje, da stane na put istupima samovoljnijeh Turaka, jer u protivnom slučaju, ako i jedna puška još pukne na Crnogorca, vlada će crnogorska morati ostaviti otvoreni mah svijema mogućijem pošljedicama. Još ovo pismo nije možda ni stiglo u Skadar paši, a već nam dođe glas o jednom drugom mnogo zamašnijem događaju. Evo ćemo pripovjediti redom šta se i kako se dogodilo, u koliko nam je za sada poznato. Jedan Crnogorac iz Riječina s Lipova ode u prošli poneđeljnik u Kolašin, jednome Turčinu, koji mu je dugovao 40 groša. On ih je više puta iskao Turčinu i Turčin ga je uvijek odbijao, i zbog toga se sada Crnogorac uputi pravo kući njegovoj, ali nenađe Turčina, nego samo njegove žene, koje se odmah razbjegnu. No nepotraja dugo eto i Turčina sa još dvojicom. Crnogorac kaže što je došao, ali Turčin ne sluša njega, nego svoje bule, koje mu se žališe na „vlaha“, što ih je uznemirio, te riječ po riječ dođe do boja i ona trojica izbiju Crnogorca. Crnogorac ode odmah mudiru da se tuži ali mudir ga odbije jer, veli, kad nijesi okrvavljen i nemaš rane, nema ni suda. Crnogo-
Džon Brovn zamoli Bišofa za ruku Idinu. Bišof nije prihvatio, jer je Brovn bio siromašak, pa da ga sigurnije odbije reče mu, da će mu dati svoju kćer, ako ju odvagne zlatom. Brovn je zahtjevao pismeni ugovor, što je Bišof i učinio. I s pismenom tom pogodbom uputi se Džon u Kaliforniju tražiti zlato. Ida se dade vagnuti i trebalo je po tom 36,000 dolara. U to nađe Brovn žilu, iz koje dobi 20,000 dolara…
rac stradavši na pravdi Boga i nenašavši suda vrati se ljutit doma. U to sretne jednoga Turčina Kolašinca, koji ga na svoju nesreću takođe zađene. Crnogorac trgne nož i posječe ga. Kad su to čuli kolašinski Turci, bez obzira na to, što je naša vlast odmah zatvorila onoga Crnogorca, te je posjekao Turčina, skoče svi i dočekaju njeke Crnogorce, koji su išli s karavanima s pazara. udare na njih i ubiju četvoricu. Na to dotrče i pogranični Crnogorci te se otvori pravi boj koji je skoro dvije ure trajao. Od turske strane padnu četvorica mrtva, a bilo bi izvjesno s obje strane i više mrtvijeh, da Turci nepobjegoše u okolne fortice i u Kolašin. Ovaj je događaj jako uzrujao narod crnogorski, osobito onaj pogranični i ko zna što je još sve moglo biti, da nijesu i ovom prilikom glavari uzdržali narod. No ovom uzdržljivošću napadnutijeh Crpogoraca pokazato je jasno, da Crnogorac danas živi kako unutri tako i prema susjetstvu svome u uljudnim granicama reda i zakona. Istina da turske vlasti nezaslužuju to, ali za to će na njih i pasti sva odgovornost za svaki mogući događaj. Čujemo da je načelnik morački g. Bajo Bošković odmah telegrafičeski izvjestio o ovom događaju našu vladu i da javlja, da je narod neobično uzrujan, tako da na najmanji povod od strane Turaka mora doći do novijeh, mnogo ozbiljnijeh sukoba. Neznamo pouzdano šta je vlada naredila, ali smo uvjereni da će biti ono, što će sačuvati i odbraniti čast i interes zemlje i što će dati potpuna zadovoljstva nanešenoj joj povredi. Mi ćemo do druge prilike biti možda bolje obaviješteni i štogod saznamo, saopštićemo. (Nastavlja se)
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
Br: 02-100/22-1534/3
Podgorica, 19.12.2022. godine
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE
JAVNI KONKURS za potrebe Uprave za ugljovodonike 1. Direktor/ica - , - Izvršilaca: 1, Direktor/ica se postavlja na period od pet godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških ili prirodno-matematičkih nauka - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje konkursa.
Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www. gov.me/uzk).
Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21).
U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.
Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.
Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta starješine organa uprave, sprovešće se u skladu sa clanom 58 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21).
Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja.
Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata
koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere.
Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu:
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Uprave za ugljovodonike Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nataša Boljević() tel: +38269157893; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk
Adresa: BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 79 Tel.: 069-311-301 Email: atcg@t-com.me
Raspisuje oglas za slobodno radno mjesto: Poslovni/a sekretar/ica, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme.
Pored opštih uslova predviđenih Zakonom o radu, na konkurs se mogu prijaviti kandidati/inje koji imaju: Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja Pravni /Ekonomski fakultet, znanje engleskog jezika, poznavanje rada na računaru, sa radnim iskustvom od 4 godine (48 mjeseci).
Uz prijavu, kandidat/kinja podnosi CV i dokaze o ispunjenosti uslova iz oglasa: -Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili fotokopija lične karte, -Diploma ili Uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, -Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak, za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, -Dokaz o dužini radnog staža i radnom iskustvu - Dokaz- sertifikat/ potvrda o stečenom znanju rada na računaru /osnovni nivo i znanju engleskog jezika –srednji nivo. Prijave sa odgovarajućom dokumentacijom dostavljaju se na adresu Akreditaciono tijelo Crne Gore, Podgorica, Bulevar Džordža Vašingtona broj 79 , stan 27, ili direktno na navedenoj adresi. Sa kandidatima/tkinjama koji/e dostave potpunu i blagovremenu dokumentaciju biće obavljan usmeni intervju u prostorijama Poslodavca.
Konkurs je otvoren 7 dana od dana oglašavanja.
Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.
Adresa: CETINJSKI PUT BB
Tel.: 068-882-002
Email: bioskop@cineplexx.me
Oglašava potrebu za:
1. RADNIK/CA NA KONTROLI ULAZNICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana
2. RADNIK/CA NA KASI ZA HRANU PIĆE I ULAZNICE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);
Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
•
Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obra-
Adresa: NIKŠIĆ VUKA KARADŽIĆA 2 Tel.: 040-204-277 Email: office@epcg.com
Raspisuje oglas za sledeće radno mjesto –Operater/ka za odnose sa kupcima IBroj izvršilaca : 1 Trajanje zaposlenja : 24 mjeseca Uslovi za prijem:
- Srednje obrazovanje, kvalifikacija obima 240 ( ECVET ) kredita, ( program u trajanju od 4 godine );
- Dokaz o radnom iskustvu od najmanje 6 mjeseci; -Ljekarsko uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti; -Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore ili biometrijska lična karta; -Dokaz nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti;
Osim navedenih dokaza kandidat dostavlja i prijavu na oglas i CV.
Dokaze o ispunjenosti uslova kandidat može dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, a isti ne mogu biti stariji od 6 mjeseci.
Prijavu slati, u zatvorenoj koverti, na adresu EPCG AD Nikšić, ul.Vuka Karadžića br.2 Nikšić.
Oglas je otvoren 5 dana od dana objavljivanja
Adresa: ZETSKIH VLADARA BB Tel.: 020-621-544,020-621-550 Email: kudoo@t-com.me
Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA –DIZALIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VKV, Vozački ispit za “C” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom, kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu. Dokumentacija koja se prilaze mora biti u formi originala ili u ovjerenoj kopiji; -položena obuka za dizaličara 2. POSLOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica
zovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.
Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
Uslovi: Elektroničar - specijalista (V SSS i VKV), Elektrotehničar energetike (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom, kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu. Dokumentacija koja se prilaze mora biti u formi originala ili u ovjerenoj kopiji; -elektrotehničar 3. TEHNIČAR/KA OPTIČKIH MREŽA-OPTIČAR/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Elektroničar - specijalista (V SSS i VKV), Elektrotehničar energetike (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom, kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu. Dokumentacija koja se prilaze mora biti u formi originala ili u ovjerenoj kopiji; -elektrotehničar ,,Komunalne usluge” d.o.o. Podgoprica, ul. Zetskih vladara bb, br. tel. 020-621-544, 621-550, Oglašava potrebu za zasnivanjem radnog odnosa na neodređeno vrijeme, za 1 izvršioca, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, na radno mjesto: Referent/kinja izlaznih i ulaznih računa.
Uslovi: -Nivo kvalifikacije obrazovanja V/VI - ekonomista
Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Pored uslova predviđenih Oglasom, kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu. Dokumentacija koja se prilaze mora biti u formi originala ili u ovjerenoj kopiji.
Adresa: ZETSKIH VLADARA BB Tel.: 020-621-544,020-621-550 Email: kudoo@t-com.me
1. MONTER/KA ZA JAVNU RASVJETU, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za “B” kategoriju
Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -elektrotehnička škola -pored uslova predviđenih Oglasom kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu -sva dokumentacija koja se prilaže mora biti u formi originala ili ovjerenoj kopiji
Adresa: ZETSKIH VLADARA BB Tel.: 020-621-544,020-621-550 Email: kudoo@t-com.me
Oglašava potrebu za zasnivanjem radnog odnosa na neodređeno vrijeme, za 1 izvršioca, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, na radno mjesto: Inženjer/ka za tehničku pripremu i nadzor
Uslovi: -Nivo kvalifikacije obrazovanja VII1 –Dipl. Inženjer elektrotehnike – smjer energetika, -Nivo kvalifikacije obrazovanja VI – Inženjer elektrotehnike – smjer energetika, Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -Pored uslova predviđenih Oglasom, kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu. Dokumentacija koja se prilaze mora biti u formi originala ili u ovjerenoj kopiji.
Adresa: ZETSKIH VLADARA BB Tel.: 020-621-544,020-621-550 Email: kudoo@t-com.me
1. VOZAČ/ICA SPECIJALNOG VOZILA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VKV, Vozački ispit za “C” kategoriju
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu
-sva dokumentacija koja se prilaže mora biti u formi originala ili ovjerenoj kopiji
2. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu -sva dokumentacija koja se prilaže mora biti u formi originala ili ovjerenoj kopiji 3. KURIR/KA-VOZAČ/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu -sva dokumentacija koja se prilaže mora biti u formi originala ili ovjerenoj kopiji
4. STRUČNI/A
1. FARMACEUT/KINJA-MEDICINSKI/A BIOHEMIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Diplomirani farmaceut (VII/1 SSS), Specijalista biohemije Rok za prijavljivanje: 15 dana
TO MONTENEGRO DOO PODGORICA
BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA 98/4 Tel.: 069-595-669 Email: hr@to.me
Potrebno je poznavanje jednog svjetskog jezika i položen stručni ispit za kustosa/kinju.
Adresa: ĐAČKA ULICA BB Tel.: 051/230--560
Raspisuje konkurs za: 1. RAČUNOVOĐA/TKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane
•ima položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama odnosno licencu •ima crnogorsko državljanstvo •ima opštu zdravstvenu sposobnost Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.
mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Kandidat za medicinsku sestru ne može biti osuđivan za krivično djelo protiv polne slobode. Dokaz da kandidat nije krivično osuđivan pribavlja poslodavac službeno.
MARKETINGA I PRODAJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 9 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Bachelor Menadžmenta Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -pored uslova predviđenih Oglasom kandidati su dužni da dostave dokaze o ispunjavanju opštih uslova predviđenih Zakonom o radu -sva dokumentacija koja se prilaže mora biti u formi originala ili ovjerenoj kopiji
TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13, PODGORICA Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me
Oglašava potrebu za: 1. PRIPRAVNIK/CA, 1 izvršilac, pripravnik u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o nivou obrazovanja,uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti
POLIKLINIKA FILIPOVIĆ PZU
Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆ BB Tel.: 020-618-050,067-182-612 Email: info@poliklinikafilipovic.com
Oglašava potrebu za: 1. ADMINISTRATIVNI/A OPERATER/KA CALL CENTRA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SŠS-IV, Engleski - srednji nivo, Ruski - srednji nivo Rok za prijavljivanje: 8 dana
POLIKLINIKA HIPOKRAT PZU
Adresa: PIPERSKA 41
Tel.: 067-444-443 Email: legeartispg@gmail.com
Oglašava potrebu za:
1. SPECIJALISTA/KINJA RADIOLOGIJE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Specijalista radiodijagnostike Rok za prijavljivanje: 3 dana
2. LJEKAR/KA SPECIJALISTA/KINJA OPŠTE HIRURGIJE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica
Uslovi: Specijalista opšte hirurgije Rok za prijavljivanje: 3 dana
Adresa: BULEVAR 21. MAJA 8
Tel.: 020-262-626,069-069-516 Email: sine.morbo@t-com.me Raspisuje konkurs za:
Oglašava potrebu za: 1. AVIOMEHANIČAR/KA B1, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica
Uslovi: SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 5 dana
Napomena: -avio-mehaničar sa licencom ACV-a
TEL.: 051/230-660
JZU DOM ZDRAVLJA ANDRIJEVICA
Adresa: UL B DELETIĆA BB Tel.: 243-407 Email: jzudz@e.com.me
Oglašava potrebu za: 1. PATRONAŽNA/I SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Andrijevica
Uslovi: Ginekološko - akušerska sestra, Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Pedijatrijska sestra, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena: -na određeno vrijeme do 3 mjeseca; -zamjena do povratka privremeno odsutne, stalno zaposlene usled privremene spriječenosti za rad
BAR
Uslovi: Diplomirani ekonomista Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Potrebno je stečeno zvanje računovođe/tkinje i da lice nije kažnjavano za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova u oblasti finansija i računovodstva.
Radni odnos se zasniva do povratka odsutnog zaposlenog a najduže do 31.08 2023.godine.
2. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane
Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka zaposlene sa bolovanja a najduže do 31.08 2023.godine za 11 nastavnih časova sedmično.
Adresa: ĐAČKA ULICA BB Tel.: 051/230--560
Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Berane Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Radni odnos se zasniva do povratka zaposlene sa bolovanja a najduže do 31.08 2023.godine.
Kandidat za ne može biti osuđivan za krivično djelo protiv polne slobode. Dokaz da kandidat nije krivično osuđivan pribavlja poslodavac službeno. Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU «Dušo Basekić» ,ul. Voja Lješnjaka43/1, Bijelo Polje, poštom sa naznakom “Za konkurs” ili neposrednom predajom u kancelariji sekretara vrtića u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. 2. VASPITAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje
Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Izbor se vrši na određeno vrijeme do povratka radnika sa roditeljskog odsustva, a najduže do 31.08.2023 godine, za rad u VJ Pčelica.
Kandidat za vaspitača/ice mora da : •je završilo dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; •ima položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad(licenca); •ima crnogorsko državljanstvo •ima opštu zdravstvenu sposobnost Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.
Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU «Dušo Basekić» ,ul. Voja Lješnjaka43/1, BijeloPolje, poštom sa naznakom “Za oglas” ili neposrednom predajom u kancelariji sekretara vrtića u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.
2. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR ZA RAD U JASLICAMA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar. Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Izbor se vrši na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 31.08.2023.godine, za rad 2 izvršioca u VJ “Pčelica” i 1 izvršilac u VJ “Sunce”. Kandidat za medicinsku sestru u jaslicama mora da ima : -najmanje IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan, pedijatrijskog smjera odnosno zdravstveni tehničar; -položen stručni ispit -ima opštu zdravstvenu sposobnost Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove. Kandidat za medicinsku sestru ne može biti osuđivan za krivično djelo protiv polne slobode. Dokaz da kandidat nije krivično osuđivan pribavlja poslodavac službeno.
Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU «Dušo Basekić» ,ul. Voja Lješnjaka43/1, BijeloPolje, poštom sa naznakom “Za oglas” ili neposrednom predajom u kancelariji sekretara vrtića u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.
Adresa: UL.VOJA LJEŠNJAKA BB Tel.: 050 /435-347
TEL.: 030/313-048
DOO ART GRADNJA BAR
Adresa: DOBRE VODE BB Tel.: 069/730-009
Oglašava potrebu za: 1. INŽINJER/KA ARHITEKTA/ICA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Bar
Uslovi: Diplomirani inženjer arhitekture (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika Rok za prijavljivanje: 30 dana
Napomena: Obavezna licenca za izradu tehničke dokumentacije
TEL.: 051/233-332
JU ,,POLIMSKI MUZEJ“ BERANE
Adresa: UL .MILOŠA MALIŠIĆA BB
Tel.: 068/187-143
Oglašava potrebu za: 1. KUSTOS/KINJA U ARHEOLOŠKOM ODELJENJU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Berane
Uslovi: Arheolog
Rok za prijavljivanje: 8 dana
Napomena:
TEL.: 050/432-422
JZU DOM ZDRAVLJA
Adresa: UL . VOJA LJEŠNJAKA Tel.: 050/432- 327
Ispravaka oglasa od 16/12/2022 godine se odnosi na naziv radnog mjesta pa umjesto “Sekretar/ka direktora” treba da stoji “Sekretarica/sekretar direktora”.
Ostali uslovi oglasa ostaju nepromijenjeni.
Adresa: UL.VOJA LJEŠNJAKA BB Tel.: 050 /435-347
Raspisuje konkurs za: 1. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-SPECIJALNI/A PEDAGOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS
Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Izbor se vrši na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2023 . Kandidat za defektolog/škinja –specijalni pedagog /škinja mora da : •ima VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija(240 ili 300 kredita CSPK-a) odgovarajućeg profila
Kandidat za vaspitača ne može biti osuđivan za krivično djelo protiv polne slobode. Dokaz da kandidat nije krivično osuđivan pribavlja poslodavac službeno.
Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na adresu JPU «Dušo Basekić» ,ul. Voja Lješnjaka43/1, Bijelo Polje, poštom sa naznakom “Za konkurs” ili neposrednom predajom u kancelariji sekretara vrtića u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. JPU ,,DUŠO BASEKIĆ“
Adresa: UL.VOJA LJEŠNJAKA BB Tel.: 050 /435-347
Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR ZA RAD U JASLICAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdravstveni tehničar Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: Izbor se vrši na određeno vrijeme do povratka radnika sa bolovanja, a najduže do 31.08.2023.godine, za rad u VJ Sunce. Kandidat za medicinsku sestru u jaslicama mora da ima : -najmanje IV nivo nacionalnog okvira kvalifikacija podnivo jedan, pedijatrijskog smjera odnosno zdravstveni tehničar; -položen stručni ispit -ima opštu zdravstvenu sposobnost Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati
Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Bijelo Polje
Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece Rok za prijavljivanje: 15 dana
Napomena:
Izbor za vaspitača/icu interaktivne službe se vrši na određeno vrijeme a najduže do 31.08.2023 godine, za rad u Bistrici.
Kandidat za vaspitača/ice mora da : •je završilo dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje;
•ima položen stručni ispit za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad(licenca);
•ima crnogorsko državljanstvo •ima opštu zdravstvenu sposobnost Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.
Kandidat za vaspitača ne može biti osuđivan za krivično djelo protiv polne slobode. Dokaz da kandidat nije krivično osuđivan pribavlja poslodavac službeno.
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
OBJEKTIV
KULT
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77
Universal Capital Bank
OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non stop! Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP.Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
мајка МИЛЕНА, супруга КАТА, син ЛУКА, ћерка ИНЕС, сестра СЛАВИЦА, сестрична ИВОНА, стрина ЗОРКА, браћа од стрица НЕБОЈША и ЖИВКО, братанићи ВУК и ДАНИЛО, снахе ЉИЉАНА, ДАНИЈЕЛА и остала многобројна родбина 863
od tetke PEĐA, VESKO i MARTIN sa porodicom 861
Posljednji pozdrav
BORKO Milošev ŽDERO
БОРКУ
836 Posljednji pozdrav dragom
SAŠI KASOMU VESKO PERIŠIĆ sa porodicom 852 Posljednji pozdrav dragom SAŠI Počivaj u miru. Tetka ĐINA sa porodicom 850 Posljednji pozdrav bratu od tetke SAŠI MILICA sa porodicom 851
се
прилаже.
сестра НАДА, снаха РАДМИЛА, братанић МИЛАН, братаничне ЈЕЛЕНА и АНДРИЈАНА, сестричине ЈЕЛЕНА и МИЛЕНА, брат од стрица ПРЕДРАГ, сестре од стрица ОЛГА, ДРАГИЦА, ЈЕЛЕНА и АНДРИЈАНА, сестре од тетака и остала родбина АНДРИЈАШЕВИЋ и ЈОВОВИЋ 802 Dragi ujo,
Moj svijet je postao siromašniji. Osiromašila sam za stotine sitnih znakova pažnje, za dobra djela, za smijeh i šalu, za oslonac koji si mi cijelog života pružao. Iza tebe ostaje bezbroj malih i velikih djela ljubavi koja ću nositi u srcu. Odmaraj u spokoju koji si zaslužio svakim danom svog života.
Tvoja MILENA 855
Voljeni brate,
Pokušavao si da iscijeliš ranu na srcu poslije smrti našeg brata Branka. Ipak je rana bila prevelika. Idi mu u zagrljaj, brate. Meni ostaju neizmjerna bol i tuga. Hvala ti na beskonačnoj bratskoj ljubavi.
Tvoja sestra NADA 856
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam poklanjao. Tvoja dobrota se ne zaboravlja. Neka tvoja plemenita duša počiva u vječnom miru.
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Ожалошћени: син ЗОРАН, ћерке ТАТЈАНА, ЉИЉАНА и БИЉАНА, снахе АЛЕКСАНДРА и РАДМИЛА, братанић НИКОЛА, сестрић, сестричне и братаничне, заова РАВИЈОЈЛА, ђеверичић РАНКО, породица покојног ђеверичића РАДОМИРА, ђеверична РАДМИЛА, унучад и праунучад и остала многобројна родбина ПАВИЋЕВИЋ и БОГОЈЕВИЋ 849
Posljednji pozdrav dragom bratu od strica SLOBU
Počivaj
u miru, voljeni brate. BEĆKO sa porodicom 858 Умрла је наша вољена у 79. години живота ВИДОСАВА Михаилова ПАВИЋЕВИЋ рођена Богојевић
S ponosom i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava. RATKO sa porodicom 859
Posljednji pozdrav
VIDAKU ANDRIJAŠEVIĆU
Posljednji pozdrav poštovanom i voljenom ocu, đedu i tastu
Posljednji pozdrav dragom i plemenitom sestriću
SLOBODAN MARKOVIĆ
Nikad te nećemo zaboraviti.
Zet VUK, ćerka MILENA i unuke NORA i NIKA 838
Voljenom ocu
MILOŠU – MIĆU MUŠIKIĆU
SLOBODAN MARKOVIĆ
Tata, riječi nijesu dovoljne da opišu ljubav i tugu za tobom.
Ćerke IVANA i MILENA i sin MARKO 839
Posljednji pozdrav ocu, prijatelju i đedu
VOJO ĐUKANOVIĆ sa porodicom 827 Posljednji pozdrav sestriću MILOŠU – MIĆU MUŠIKIĆU
MUJO ĐUKANOVIĆ sa porodicom 828
Posljednji pozdrav dragom bratu od strica
Posljednji pozdrav našem stricu MILOŠU
Tvoj iznenadni odlazak ostavio je neizmjernu prazninu u našim srcima.
Sve što bismo rekli malo je za ono što osjećamo. Hvala ti za svaki trenutak proveden sa tobom.
ANA i LUKA 847
SLOBU MARKOVIĆU
Duboko nas je pogodio i zabolio tvoj iznenadni odlazak. Bio si oličenje dobrote i poštenja i čovjek velikog srca. Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu u našim srcima.
Tvoji: IVANA, DRAGAN, JAKŠA, JANA i NIKOLIJA 841
Posljednji pozdrav iskrenom prijatelju
Hvala ti za svu toplinu i ljubav, pažnju koju si pružao unučadima i osjećao prema nama.
Od familije pokojnog SRETA RUDOVIĆA
Bol i tuga se ne mjere riječima već prazninom koju ostavi u našim srcima tvojim iznenadnim odlaskom. Počivaj u miru, moj voljeni brate, u zemlji po kojoj si časno koračao.
RADIVOJE – PURE MARKOVIĆ sa porodicom 853
Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu
Duboko nas je potresao tvoj iznenadni odlazak. Počivaj u miru.
GIDO, MARIJANA, BOŽIDAR i MILICA 842
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Porodica LATKOVIĆ 826
Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri MILOŠU
Zauvijek ćemo te se sjećati i čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
MILKA, MARTIN i MILETA 848
Posljednji pozdrav MIĆU MUŠIKIĆU
BLAŽO, JELA, TANJA i DRAGANA sa porodicom 846
Dana 18. decembra 2022. iznenada je preminuo naš voljeni suprug, otac, brat i đed
Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju dana 18. decembra od 13 do 15 časova i dana 19. decembra od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.
Ožalošćeni: supruga NADA, sin MARKO, ćerke IVANA i MILENA, brat DRAGAN, unučad JAKŠA, NORA, JANA, NIKA i NIKOLIJA i ostala mnogobrojna rodbina MARKOVIĆ i ĐUROVIĆ
804
Posljednji pozdrav dragom bratu
Od MIODRAGA ĐUROVIĆA sa porodicom 818
Dragom bratu, đeveru i stricu
SLOBU
Tvoju plemenitost i dobrotu čuvat ćemo u našim srcima. Počivaj u miru.
MIĆA, VESNA, MAJA, MARIJA i HAJDANA 819
Posljednji pozdrav dragom bratu SLOBU MARKOVIĆU
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.
SAŠKA i VESKO sa porodicom 837
Posljednji pozdrav dragom komšiji i drugu SLOBU MARKOVIĆU
Od VESKA i MIJA KALUĐEROVIĆA 825
Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u zagrljaju svojih roditelja.
Tetka ZORICA MARTINOVIĆ sa porodicom 844
Posljednji pozdrav dragom kolegi SAŠI
KOLEKTIV KOMUNALNE POLICIJE I INSPEKCIJE PRIJESTONICE CETINJE 845
Poneđeljak, 19. decembar 2022.
Posljednji pozdrav voljenom mužu i ocu SAŠI
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima.
Tvoji: ANA, ANDREJ i ALEKSANDRA 814
Posljednji pozdrav voljenom bratu SAŠI
Dragi brate, opraštamo se sa tobom, sa velikim bolom i tugom u srcu, u nadi da ideš na neko bolje mjesto. Čuvaćemo te od zaborava, a o tvojoj djeci ćemo brinuti dok god dišemo.
TANJA i SANJA 813
Posljednji pozdrav
Sa velikim bolom i tugom opraštamo se od našeg dragog bratanića i brata od ujaka.
VIDE, ZORAN i RADMILA RAJKOVIĆ 807
Posljednji pozdrav SAŠI
SAŠI MIKI, SAŠA i BOBO JABUČANIN 812
Posljednji pozdrav dragom zetu SAŠA KASOM
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
Posljednji pozdrav dragom SAŠI Tužni zbog tvog preranog odlaska.
Śako, bol nije u riječima već u srcu i duši. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Ujak ŽELJKO – PEKA PERIŠIĆ sa porodicom 808
Dragom bratu i đeveru SLOBU
Nikad te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru.
VUČE i VUKE 820
Posljednji pozdrav dragom SLOBU MARKOVIĆU Počivaj u miru. MINJA i MIRJANA 843 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji
VOJO JABLAN sa porodicom 811
BULA, DRAGI i RAJKA KASOM sa porodicom 810
Posljednji pozdrav našem dragom ŚAKU
Ujak SAVO PERIŠIĆ sa porodicom 822
Posljednji pozdrav dragom prijatelju SAŠI KASOMU
Od: MOMIRE, IVANA, IVANE, DANICE i VESNE 823
Posljednji pozdrav voljenom prijatelju SAŠI KASOMU
Od porodice PERA JABLANA 824
Dragoj sestri
Posljednji pozdrav
Voljeni nikad ne umiru. Brat NEBOJŠA, sestre SLOBODANKA i STANICA, snaha GORDANA, bratanići LUKA i IVAN 821 Posljednji pozdrav prijateljici
Posljednji pozdrav dragoj majci
Od kćerke IVANE sa porodicom 816
Dana 19. decembra 2022. godine navršava se 11 godina od smrti našeg
Sedam godina je od smrti od kada nije sa nama naš
GOJKO
Mnogo puta sam za ovih sedam godina čula da vrijeme liječi sve… Koliko je to daleko od istine, znam ja i oni koji su te voljeli i vole. Dobro moje, za sve… nedostaješ.
Tvoja SANJA 833
Dana 19. decembra 2022. navršava se sedam tužnih godina od kada nije sa nama naš
– VUKA TOPALOVIĆA
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav.
Tvoja PORODICA 800
TUŽNO SJEĆANJE 19. 12. 2015 – 19. 12. 2022.
Vrijeme prolazi, a ti nam sve više nedostaješ.
Tvoji NAJMILIJI 834
S tugom i poštovanjem, Sinovi GORAN i VESELIN, ćerke DIANA i VERA sa porodicama 829
Ne postoji vrijeme, a ni godine koje mogu izbrisati najljepše uspomene i sjećanja na Tebe. Sve što si bio, čuvamo sa ponosom dok nas bude.
Tvoja PORODICA
798 IN MEMORIAM
Batko, uvijek ćemo te se rado sjećati. RATKO ĆOROVIĆ sa porodicom 803
Na današnji dan prije sedam godina sve se promijenilo. Dio mene zauvijek se ugasio. Nedostaje i boli.
Sestra SVETLANA PERAZIĆ sa porodicom
799
Poštovane sugrađanke i sugrađani, Ponosni smo na činjenicu da je, uprkos svim izazovima, u posljednje četiri godine Podgorica postala ljepše i bolje mjesto za život svih njenih stanovnika.
Zahvaljujući našem posvećenom radu i domaćinskom upravljanju, kao i odličnoj saradnji sa vama, opšti je utisak da je naš grad doživio istinski preporod. Zajednička realizacija brojnih projekata učinila je da Podgorica postane sinonim za dinamičan i ravnomjeran razvoj. Stoga, želim da vam se zahvalim na podršci i ogomnom doprinosu koji ste, svojim angažovanjem, zanimljivim idejama i dobronamjernim kritikama, dali kako bi Podgorica postala moderan evropski glavni grad. Postignuti rezultati služe nam na ponos, ali, istovremeno, predstavljaju obavezu više da se najdinamičniji razvoj u istoriji Podgorice nastavi.
Osvim djelovima Podgorice jednako smo vodili računa. Kao rezultat takvog pristupa, postigli smo rezultate za ponos.
» Izgradili smo nove bulevare (Jugozapadnu obilaznicu, Bulevar 21. maj, bulevar prema Tuzima, Ankarski bulevar, Zmaj Jovin…) i dva mosta na Morači
» Temeljno smo sanirali saobraćajnice u širem gradskom jezgru u dužini od preko 170 km
» Započeli smo realizaciju najvažnijeg infrastrukturnog projekta u istoriji glavnog grada, sistema za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda
» Izgradili smo preko 190 km vodovodne mreže i više od 30 km fekalne kanalizacije
» Podgorica je dobila šetalište duž Morače, 19 novih parkova i 59 igrališta
» Izgradili smo ili rekonstruisali 77 sportskih poligona, postavili preko 50 teretana na otvorenom širom grada, preko 50 stolova za stoni tenis i 30 za šah
» Uredili smo fasade na više od 150 zgrada u različitim djelovima Podgorice, a preko 300 objekata dobilo je termoizolacionu fasadu, saniran krov ili uređen ulaz
» Obezbijedili smo preko 1.500 besplatnih parking mjesta i više od 2.500 novih mjesta u sistemu Parking servisa
» 98% grada pokriveno je savremenom LED rasvjetom
» Podgorica je dobila 16 novih savremenih autobusa, a uskoro će se još 29 takvih vozila naći na ulicama našeg grada
Realizovana je I faza izgradnje Novog gradskog groblja, kao i izgradnja upravne zgrade preduzeća Pogrebne usluge
Šetalište iznad Morače
Tološka šuma
Igralište u Moskovskoj ulici
Podgorici smo vratili epitet zelenog grada. Sa preko 230.000 m² novouređenih zelenih površina, ona je danas, prema analizi Evropske agencije za zaštitu životne sredine, peti najzeleniji grad u Evropi; Gotovo 20 parkova i 60 dječjih igrališta u ambijentu uređenih zelenih površina čine da oni kojima pripada budućnost Podgorice provode srećno i bezbrižno djetinjstvo, ujedno pružajući uslove za ugodan odmor našim starijim sugrađanima. Rekonstruisani Njegošev park, novoizgrađeni Podgorički park, park posvećen Đorđu Balaševiću, parkovi na Zabjelu, Koniku, Starom aerodromu, u Zagoriču i u drugim djelovima grada, omiljena su mjesta okupljanja svih generacija. Krunu naše borbe da sačuvamo postojeće i formiramo nove zelene površine, predstavlja odluka Glavnog grada o proglašenju Gorice za zaštićeno prirodno područje. Osim toga, o našoj Gorici i drugim park šumama na teritoriji Podgorice sada vodi brigu Rendžerska služba Glavnog grada.
Oblast kulture i sporta posebno je bila u fokusu gradske uprave u protekle četiri godine. Novi izgled dobile su Kuslevova kuća, Kuća Rista Stijovića, kao i Kuća Stojanovića. Umjetnost je svoje mjesto našla i u samom centru grada kada je u Vučedolskoj ulici otvoren novi izložbeni prostor – Galerija Art, a nedavno je otvorena i prva Podgorička knjižara u Ulici slobode i muzejska biblioteka.
U znak poštovanja lika i djela, podignut je spomenik Jeleni Petrović-Savoja , Ivanu Crnojeviću i Josipu Brozu Titu Osim toga, u cilju unapređenja kulturnog života u našem gradu, pokrenute su brojne manifestacije po kojima je Podgorica danas prepoznata u regionu i šire – Podgorički pazar, Dani Dragana Radulovića, postali smo dio Regionalne unije teatara – RUTA, Kultura u kvartu, Konektor, a otvorene su i mini biblioteke na otvorenom, kao i stripoteka Podgorica je prepoznata i kao grad sportskih legendi. Imajući to na umu, kreirali smo najbolje uslove kako za profesionalno, tako i za rekreativno bavljenje sportom.
Nekadašnja mala sala Sportskog centra „Morača“ postala je najsavremeniji objekat ovog tipa u ovom dijelu Evrope, a po standardima Evrolige, rekonstruisana je i velika dvorana. Podgoričane je posebno obradovala rekonstrukcija Stadiona malih sportova, ali i obnovljeno košarkaško igralište u Njegoševom parku. Borilački sportovi dobili su svoj dom kada je, za ove namjene, adaptirana nekadašnja sala „Venom“. Ljubitelji streljaštva su se ipak najviše obradovali rekonstruisanom Streljačkom centru „Ljubović“
Ponosni smo na podatak da je gotovo svaki postojeći poligon rekonstruisan, a u onim naseljima u kojima je ovakav sadržaj nedostajao, izgrađeni su novi. Kreirali smo urbane sportsko-rekreativne zone na više lokacija i vratili stari sjaj terenima za odbojku i mali fudbal u okviru SC „Morača“
Podogorica Millennium Run, Podgorički triatlon, Basket u mom kvartu, Trofej Podgorice, PG ping pong – tenis stoni u tvojoj zoni – nove su manifestacije koje su podsjetile na ona tradicionalna sportska druženja i takmičenja koje pamte generacije Podgoričana i Podgoričanki i vrlo brzo su osvojila njihova srca.
Kaoodgovorna gradska uprava prilikom planiranja i realizacije svih projekata i aktivnosti vodili smo se isključivo interesima građana, te su unaprijeđeni uslovi života svih kategorija stanovnika Podgorice.
Zahvaljujući podršci Glavnog grada, izgrađena su tri objekta kolektivnog stanovanja za penzionere , a opredijelili smo i zemljište za izgradnju četvrte stambene zgrade za ova lica. Za naše penzionere i starije od 65 godina omogućili smo i besplatan prevoz električnim vozilom ,,Komšo“, kao i korišćenje Senior kartice koja obezbjeđuje brojne popuste za različite usluge. Pečat svim našim naporima u prethodnom periodu, koji su imali za cilj da starijim Podgoričanima omoguće da u Podgorici lijepo i ugodno žive, da bezbrižno provode svoju starost, predstavlja nedavno otvoreni Dom za stare za čiju je izgradnju Glavni grad izdvojio preko 4 miliona eura. Glavni grad je prva lokalna samouprava u Crnoj Gori koja je pružila konkretnu pomoć podstanarima i to u vidu finansijske podrške.
Posebnu pažnju usmjerili smo na potrebe vulnerabilnih grupa. Pripadnici romske i egipćanske populacije dobili su šansu da stažiraju u organima Glavnog grada, a u saradnji s organizacijama civilnog društva, komunalnu infrastrukturu, u značajnoj mjeri, prilagodili smo potrebama osoba sa invaliditetom. U namjeri da našim sugrađanima obezbijedimo besplatnu psiho-socijalnu pomoć otvorena je Kuća zdravlja. Uveli smo i Karticu prednosti, koja nudi posebne pogodnosti onkološkim pacijentima.
Svjesni činjenice da broj stanovnika ubrzano raste, te samim tim i potreba za novim vrtićima i školama, Glavni grad je ustupio Vladi Crne Gore zemljište za izgradnju novih predškolskih objekata na Starom aerodromu, u Bloku VI i na Zlatici. Osim toga, u Staroj varoši ustupili smo objekat za potrebe rada vrtića Zahvaljujući višemilionskoj donaciji koju smo obezbijedili, u Tološima je otvoren najmoderniji objekat osnovne škole. Podrška Glavnog grada nije izostala ni prilikom pripremanja naših đaka za novu školsku godinu - obezbijeđeni su udžbenici i školski pribor za hiljade podgoričkih prvaka. Bez obzira na to što formalno-pravno Glavni grad nije nadležan, u želji da našim osnovcima omogućimo što ljepši i bezbjedniji boravak u školi, uredili smo veliki broj školskih dvorišta na teritoriji Podgorice. Osim toga, uz pomoć Glavnog grada otvoren je i Omladinski klub u samom centru Podgorice. Trudili smo se da damo vjetar u leđa svim našim sugrađanima koji su željeli da pokrenu ili unaprijede svoj biznis, pa smo tako podržali razvoj ženskog preduzetništva, kreativnog preduzetništva, startapova, razvoj starih zanata, razvoj preduzetništva u centru grada i starom gradskom jezgru. Podršku smo pružili i ugostiteljima, poljoprivrednicima, digitalnim nomadima i članovima IT sektora.
Posebno smo ponosni na projekat biznis zona, čija realizacija podrazumijeva otvaranje preko 2.000 novih radnih mjesta.
Koliko je ova godina za nas bila uspješna možda najbolje svjedoče rekordni prihodi Glavnog grada i nikad veća realizacija kapitalnog budžeta, dominantno namijenjenog infrastrukturnom razvoju Podgorice. Aktuelna gradska uprava vodila je odgovornu fiskalnu politiku što je rezultiralo, između ostalog, time da je za 75,37% uvećan budžet u odnosu na 2018. godinu, dok je za isti period kapitalni budžet uvećan za 226,93%. Mnogo važnije od brojki je to što se, kao rezultat našeg rada, Podgorica iz dana u dan mijenja i postaje sve ljepše i ugodnije mjesto za život. Godinu za nama obilježila je realizacija kapitalnih projekata koji su jasno trasirali strateški razvoj našeg grada. Nastavili smo ravnomjerno da razvijamo grad i podižemo kvalitet života građana u svim djelovima Podgorice. Ova godina ostaće upamćena kao godina u kojoj je naš grad dobio Dom za stare, osnovnu školu u Tološima, nove autobuse… Grad je dobio i epitet petog najzelenijeg grada u Evropi, a gradonačelnik Podgorice priznanja „Most Friendly Mayor in Montenegro“ i
nagradu za mir ,,Mostar Peace Connection 2022“ Za samo godinu Podgorica je dobila blizu 100.000 m2 uređenih zelenih površina, osam novih parkova, a u toku je izgradnja još dva - kod SC „Morača“ i u Ulici Španskih boraca. Osim toga, rekonstruisana je park šuma Zlatica, najmlađi Podgoričani dobili su 12 novih dječjih igrališta, a uređene su i druge manje zelene površine i formirane dvije mikro lokacije. Ove godine dobili smo i prvu Urbanu baštu, kao i prvi park i pansion za pse. Nastavili smo posvećeno da radimo na planu unapređenja komunalne insfrastrukture. Izgrađena je IV sanitarna kada kojom se obezbjeđuju pretpostavke za savremeno i održivo upravljanje čvrstim i komunalnim otpadom za narednih pet godina. Nabavili smo i ugradili 100 polupodzemnih kontejnera, te modernizovali mehanizaciju za upravljanje otpadom.
U 2022. godini asfaltirano je preko 40 km puteva, pa su saobraćajnice, među kojima i Ludvika Kube, Aerodromska, Manastirska, Mojkovačka, kralja Nikole, Dalmatinska, Lamela, VII omladinske brigade, i mnoge druge, do-
bile novi izgled. Nakon više decenija obnovljena je ili izgrađena i putna infrastruktura u naseljima: Park šuma Zagorič, Dajbabsko brdo, Dajbabe i Kakaricka gora. Na širem području grada rekonstruisane su saobraćajnice: Orahovo – Građen – Kučka korita, područje Pipera (MZ Stijena i Rogami), Lijeva Rijeka, Vukovci – Ponari. Kroz temeljnu rekonstrukciju pojedinih saobraćajnica, naši sugrađani dobili su kompletnu prateću komunalnu infrastrukturu – Njegoševa, Hercegovačka, Dušana Milutinovića, CASNO, Husinskih rudara, braće Ribar, Sava Lubarde, Spasa Nikolića… Formirani su i novi parking prostori na Bulevaru Jovana Tomaševića, naselju Ljubović, Zmaj Jovinom bulevaru, Ulici Bracana Bracanovića, Bloku VI, u blizini TC Gintaš, MZ „19. decembar“, kao i na brojnim drugim lokacijama. Tokom 2022. godine na teritoriji glavnog grada izvedeno je blizu 25 km vodovodne mreže, kao i 6 km kanalizacione mreže. Blizu 600 domaćinstava na Kakarickoj gori dobilo je vodu, ali i 200 domaćinstava na Dajbabskoj gori i 350 u Lješanskoj nahiji. Regulisano je i vodosnabdi-
jevanje za stanovnike Malog brda, ali i Zlatice, Zagoriča, Murtovine i Doljana. Stanovnici iz ulica X crnogorske brigade, Zmaj Jovine, Nikole Tesle, Gavrila Principa, te više ulica u naseljima Konik, Masline i Momišići. Obnovljene su fasade na 49 objekata, a kroz akciju „Poboljšanje uslova stanovanja“ radovi su izvođeni na 15 objekata. „Šargarepa“, „Splićanka“, „Napolitanka“ su samo neke od kultnih zgrada koje su kroz ovu akciju povratile stari sjaj. U godini na izmaku izgrađeno je šest novih sportskih poligona, dok su 24 rekonstruisana. Na tri poligona je postavljena vještačka trava, a na osam tartan podloga. Postavljeno je blizu 30 stolova za stoni tenis, a u narednim danima biće postavljena 4 stola za tekbal I u ovoj godini posvećeno smo radili na modernizaciji javne rasvjete, pa je na više od 100 lokacija postojeća zamijenjena savremenom LED rasvjetom. Poboljšanje rasvjete realizovano je i na seoskom području, između ostalog u Lješanskoj nahiji, Piperima, Donjim i Gornjim Kokotima, Ublima, itd.
Bez
obzira na specifičnost trenutka, kao odgovorna gradska uprava, odlučili smo da domaćinskim planiranjem stvorimo pretpostavke da se najintenzivniji razvoj Podgorice nastavi i u 2023. godini. Odlukom o budžetu Glavnog grada za 2023. godinu planirana su sredstva u iznosu 106.500.000,00 eura, od čega će 58.390.000,00 eura biti namijenjeno za realizaciju razvojnih projekata.
Utoku je izgradnja nastavaka Bulevara Vilija Branta i bulevara Podgorica – Tuzi, a za narednu godinu planirali smo izgradnju, rekonstrukciju i sanaciju brojnih saobraćajnica i mostova. Osim toga, obezbijedili smo sredstva za pretvaranje Ulice Vojislavljevića u saobraćajnicu bulevarskog tipa na koju stanovnici Podgorice čekaju dugo.
Izgradnja garaža, nastavak izgradnje novih parking mjesta i modernizacija postojećih parkirališta ta-
kođe su dio planiranih aktivnosti za 2023. godinu. Jedan od preduslova za potpunu transformaciju Podgorice u moderni evropski glavni grad predstavlja nastavak modernizacije javnog prevoza i autobuskih stajališta. Glavni grad je za 2023. godinu planirao da nadležnom državnom organu pomogne u rješavanju problema prevoza učenika kupovinom kombi vozila za te namjene.
2022.
Dio naših planova za 2023. godinu svakako je nastavak unapređenja uslova za bavljenje sportom, kao i obogaćivanje kulturne ponude u glavnom gradu. Stvorili smo pretpostavke za izradu glavnog projekta atletskog stadiona, natkrivanje olimpijskog bazena u okviru SC „Morača“, revitalizaciju tamnice „Jusovača“, izradu projekta za izgradnju kulturnog omla-
dinskog centra za RE populaciju , sprovođenje arheoloških istraživanja Duklje, valorizaciju pećine Magara , rekonstrukciju podzide na Skalinama , uređenje muzejskog trga, izradu spomen-obilježja i brojne druge aktivnosti poput podrške sportskim klubovima čiji je osnivač Glavni grad. Planirani su i brojni konkursi u oblasti sporta i kulture.
Glavni grad je tokom prethodne četiri godine postigao zapažene rezultate na polju zelenih politika. Planirano je da se takav trend nastavi i u narednom periodu, za šta smo budžetom stvorili neophodne pretpostvake. Za narednu godinu planirana je izrada glavnog projekta izgradnje Centralnog parka na Ćemovskom polju, kao i brojne aktivnosti u vezi sa izgradnjom više šetališta u našem gradu: » Ljubović i druga faza šetališta uz Moraču – početak radova na izgradnji
» Ribnica – izrada projekta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
» Dajbabsko brdo i Mala Gorica – izrada projekta izgradnje. Stvorene su finansijske pretpostavke i za početak radova na rekonstrukciji Trga Božane Vučinić, Trga Golootočkih žrtava i Trga Balšića sa pratećim sadržajima, kao i za nastavak izgradnje i rekonstrukcije zelenih površina, igrališta, poligona i urbanih džepova.
Podgorica je danas prepoznata i kao grad savremene komunalne infrastrukture. U želji da se takav trend nastavi, planirali smo nastavak izgradnje postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, nastavak izgradnje Novog gradskog groblja na Ćemovskom polju, nastavak izgradnje sekundarne kanalizacione mreže, kao i izgradnje i rekonstrukcije vodovodne mreže, nastavak modernizacije javne rasvjete , ugradnje video-nadzora na javnim površinama, ugradnje polupodzemnih kontejnera i druge komunalne infrastrukture. Predviđena su sredstva i za postrojenje za tretman građevinskog otpada, nastavak modernizacije mehanizacije za privredna društva, nastavak akcija „Za ljepše lice Podgorice“ i „Poboljšanje uslova stanovanja“, kao i za izgradnju poslovnih zgrada za preduzeća Čistoća i Komunalne usluge.
Briga o interesima građana predstavlja apsolutni prioritet u radu svake odgovorne gradske uprave. Ponosni smo na činjenicu da smo, konkretnim projektima, značajno unaprijedili uslove života svih kategorija stanovnika Podgorice. Ovako planiran budžet omogućiće ne samo nastavak dosadašnje prakse, već i uvođenje novih socijalnih servisa. Planirali smo izgradnju višenamjenskih objekata u Zagoriču i na Zabjelu. Osim nastavka unapređenja rada Kuće zdravlja, osnivamo i Dječju kuću – servis namijenjen djeci žrtvama nasilja. U planu za 2023. godinu je i rekonstrukcija odmarališta na Veruši, nastavak prilagođavanja infrastrukture za OSI – ugradnja signalizacije za slijepa i slabovida lica, nastavak ugradnje taktilnih staza, personalna pomoć u zajednici za OSI i mobilni timovi za OSI, tzv. prevoz od vrata do vrata, pomoć u kući starim licima, Senior kartica, podrška za tretmane kod defektologa/logopeda (na osnovu rješenja Komisije za usmjeravanje), pružanje usluga u Dnevnom centru za lica starija od 27 godina. Osim toga obezbijedili smo sredstva za paketiće i novčane naknade za novorođenčad. Nastavićemo da subvencioniramo kupovinu đačkog pribora za prvake, kao i da pružamo podršku podstanarima Stvorili smo finansijske pretpostavke za realizaciju programa stanovanje uz podršku, za pomoć beskućnicima, kao i za nastavak aktivnosti Narodne kuhinje
grad je širom otvorio vrata za sugrađane koji su odlučili da započnu novi ili osnaže postojeći biznis. Kao rezultat toga, obezbijedili smo finansijsku podršku za 73 preduzetnice, podržali realizaciju 36 kreativnih biznis ideja, kao i 23 preduzetnika sa područja Stare varoši i Drača. Nijesmo zaboravili ni preduzetnike koji posluju u centru grada, one koji rade u IT sektoru, razvijaju startapove, ili zanatlije. Značajnu podršku pružili smo poljoprivrednicima. Budžet za 2023. godinu omogućiće nastavak podrške za sve navedene oblasti, što će značiti realizaciju brojnih ideja naših sugrađana i, u krajnjem, otvaranje novih radnih mjesta. Nastavljamo da pružamo podršku ženskom preduzetništvu, kreativnim preduzetnicima, startapovima, zanatlijama, ugostiteljima, poljoprivrednicima, digitalnim nomadima, IT sektoru i mnogim drugima.
***
Uspjeh koji smo ostvarili ne bi bio moguć bez posvećenog rada svih zapošljenih u gradskoj upravi, službama i preduzećima Glavnog grada. Obilježavanje 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice prilika je da izrazimo zahvalnost za njihov ogroman doprinos razvoju našeg grada tokom protekle četiri godine.
Direktor i glavni i odgovorni urednik Draško Đuranović Priredio Nikola Sekulić
Grafičko oblikovanje Veselin Radonjić
Lektura Andrija Radović
