Dnevni list Pobjeda 20.10.2022.

Milošević je 8. juna izmijenio sastav Komisije koju je izabrala njegova prethodnica Milena Petričević: umjesto Lukšić, Zarubice, Mirkovića i Roganovića - imenovao je Milutina Pejovića i Igora Pavićevića, takođe službenike UPC. Potom je 3. avgusta obrazovao novu Komisiju, smanjivši broj na svega pet članova. Potezi Rada Miloševića, nakon što je zasjeo na mjesto vršioca dužnosti direktora UPC, pokazuju da je precizno osmišljena akcija promjene sistema kontrole procesa spaljivanja cigareta. Ostaje da se ispita da li je Milošević bio vrh lanca ili tek dio ekipe koja je osmišljavala državni šverc

Vladina Gospa od Stene na „ostrvu zvanom Fašinada“

Sudeći prema objavama Vlade Crne Gore, u Boki Kotorskoj postoji neponovljivo vještačko ostrvo zvano Fašinada na kojem se nalazi crkva „Gospa od Stene“! Prije nego je uklonjena, objava je postala viralna, ne po zapaženosti promocije ljepota Crne Gore, odnosno Boke, već po kardinalnoj grešci, paušalnim podacima i elementarnom nepoznavanju kulturne i istorijske baštine. Sve začinjeno ekavicom za koju Vlada nije imala prihvatljivo objašnjenje, odnosno izgovor

Bivši ministar nansija Milojko Spajić obmanuo javnost iznoseći netačne podatke o kupovini aviona od irskoameričke kompanije GECAS

podmetao krivotvorene podatke

INTERVJU: Joust Reintjes, ambasador Holandije u Crnoj Gori i Srbiji KAD INSPEKCIJA NE ZNA ZAKONE: Ministar odbrane Raško Konjević objasnio da je za postavljanje spomen-obilježja u Morinju postojao pravni osnov

BLAMIRANJE DRŽAVE I NAŠE BAŠTINE: Kako

na zvaničnom Instagram nalogu vlast napravila sprdnju postom

Gospi od Škrpjela

PODGORICA – Iako je Spe cijalno državno tužilaštvo saopštilo da je formirano više krivičnih predmeta povodom krijumčarenja ci gareta, istraga o ilegalnom poslu pod pokroviteljstvom menadžmenta Uprave prihoda i carina se svakim danom proširuje i sada se ispituju mehanizmi koji su omogućili da se sprovodi državni šverc, saznaje Po bjeda.

Našem listu je iz SDT-a rečeno da se, osim krijumčarenja, is pituje da li su učinjena i druga krivična djela iz stvarne nad ležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.

Ne analizira se samo sporno spaljivanje cigareta 29. sep tembra, već i prethodna dva u organizaciji Rada Miloševića kojima su prisustvovali i odla zeći premijer Dritan Abazo vić, kao i ministri Filip Adžić i Zoran Miljanić

Nakon posljednje akcije ,,uni štavanja“, u pritvoru su završi li članovi Komisije za unište nje cigarete UPC, a privođen je i sada već bivši direktor te ustanove.

Prema prikupljenim podaci ma, bivši direktor UPC Rade Milošević je, od dana kada je postavljen za prvog čovje ka važne državne institucije, promijenio ključne ljude koje je svojevremeno postavila Mi lena Petričević, a onda insta lirao svoj tim čiji je zadatak bio da kontroliše akcije uništava nja cigareta.

PRIPREMA ZA DRŽAVNI ŠVERC

Specijalno državno tužilaštvo provjerava da li su, umjesto da zakonito uništavaju duvan, Miloševićevi ljudi umišljaj no prikrivali nezakonite rad nje i aktivno učestvovali u dr žavnom švercu cigareta i tako, kao državni službenici, poči nili krivično djelo zloupotre be položaja i primanje mita.

Tokom saslušanja službeni ka UPC, prema informaci jama Pobjede, dvojica su u potpunosti razotkrili šemu državnog šverca, ali nije po znato da li su, iz straha za vla stitu i sudbinu svoje porodice, konačno potpisali iskaze koje je Tužilaštvo i audio-vizuelno zabilježilo.

No, mimo iskaza, postoje pa piri, optužujući za bivšeg di rektora UPC i njegove najbli že saradnike.

Dokumentacija koju Pobje da posjeduje – zahvaljuju ći podacima sa MANS-ovog servisa za slobodan pristup informacijama – ukazuje na mehanizam kojim je Miloše vić oformio sebi lojalnu eki pu. I u potpunosti razotkriva neke neistine koje je bivši di rektor UPC iznio u medijima, poput one u emisiji ,,Načisto“ na TV Vijesti kada je plasirao tezu da je upravo on proširio broj članova Komisije za uni štavanje cigareta koju je pret

Rade Milošević birao ljude koji nijesu htjeli da vide krađu

Milošević je 8. juna izmijenio sastav Komisije koju je izabrala njegova prethodnica Milena Petričević: umjesto Lukšić, Zarubice, Mirkovića i Roganovića – imenovao je Milutina Pejovića i Igora Pavićevića, takođe službenike UPC. Potom je 3. avgusta obrazovao novu Komisiju, smanjivši broj na svega pet članova. Potezi Rada Miloševića, nakon što je zasjeo na mjesto vršioca dužnosti direktora UPC, pokazuju da je precizno osmišljena akcija promjene sistema kontrole procesa spaljivanja cigareta. Ostaje da se ispita da li je Milošević bio vrh lanca ili tek dio ekipe koja je osmišljavala državni šverc

dodatnih 3.881 paket cigareta različitih brendova, na osno vu čega je Petričević 14. aprila donijela novo Rješenje (broj: 7309/5-22) o uništenju ciga reta u Nikšiću.

No, Petričević je naprasno smi jenjena 20. aprila, tokom mini strovanja Milojka Spajića, po sljednjeg dana mandata Vlade Zdravka Krivokapića. Pobje da je pisala da za takvu odluku nije bilo valjanog obrazloženja i navela osnovane indicije da je kontroverzni biznismen Mio drag Daka Davidović, koji je izgradio čvrste veze sa Drita nom Abazovićem još dok je ovaj bio potpredsjednik Vlade, lobirao za izbor Miloševića za prvog čovjeka UPC.

Potezi Rada Miloševića, nakon što je zasjeo na mjesto vršioca dužnosti direktora UPC, poka zuju da je precizno osmišljena akcija promjene sistema kon trole procesa spaljivanja ciga reta. Ostaje da se ispita da li je Milošević bio vrh lanca ili tek dio ekipe koja je osmišljavala državni šverc.

hodno formirala bivša direk torica Petričević.

Realnost je sasvim drugačija od Miloševićevih priča, što do kazuje dokumentacija iz Upra ve prihoda i carina.

KOMISIJA KAO INSTRUMENT

Prema papirima koje Pobjeda posjeduje, 9. marta ove godi ne tadašnja vršiteljka dužno sti direktorke Uprave priho da i carina Milena Petričević potpisala je Rješenje (DJ/17309/4-22) kojim se obrazuje Komisija za sprovođenje po stupka uništenja cigareta. Čla novi sedmočlane komisije bili su: Zoran Pavićević (pred sjednik), te Ivana Lukšić, Ra doš Zarubica, Petar Mirko vić, Elvir Adrović, Nebojša Adamović i Boris Roganović

Prema Rješenju, zadatak Ko misije bio je da, shodno pre ciznom scenariju, sprove

de nadzor nad spaljivanjem cigareta kompanije ,,Atlant Mont LTD“ koje je podnijelo zahtjev, 14. februara, za uni štenje 1.382 paketa cigareta brendova ,,brooks“, ,,silver brooks“ i ,,marble“ koje su bile uskladištene, kao pod zakup, u privatnom maga cinu ,,Centrojadrana“, unu

tar Slobodne zone Luke Bar. Tim cigaretama je prošao rok trajanja, a dio je bio oštećen, pa bi dalje skladištenje bilo skuplje po kompaniju nego da se plate

troškovi njihovog uništavanja. Nakon nešto više od dva mjeseca, 7. aprila, kompani ja ,,Atlant Mont“, podnijela je novi zahtjev za uništenje

PROMJENA IGRE

Dokumentacija koju Pobjeda posjeduje – zahvaljujući poda cima sa MANS-ovog servisa za slobodan pristup informacijama – ukazuje na meha nizam kojim je Milo šević oformio sebi lojalnu ekipu

Prema podacima sa servisa MANS-a, novi direktor UPC je 8. juna izmijenio sastav Komi sije koju je izabrala Petriče vić: umje sto Lukšić, Zarubice, Mirkovića i Roganovića – imenovao je Milutina Pejovića i Igora Pavi ćevića, tako đe službeni ke UPC.

Personal na promjena sastava, kako je obrazlo žio Miloše vić, imala je cilj ,,efikasni je realizacije procesa uni

AFERA ,,DRŽAVNI ŠVERC“: Pobjeda otkriva nove detalje o tome kako je bivši direktor Uprave prihoda i carina manipulisao izborom članova Komisije za uništavanje cigareta da bi lakše podmetao krivotvorene podatke

Milošević i Abazović u Nikšiću

Šema prikrivanja poda taka se vidi iz zvaničnih izjava dvojice čelnika Ure. Milošević i Abazo vić su posljednjih mjese ci baratali podatkom od 148.000 ,,zaplijenjenih ci gareta“, što bi trebalo da znači da na skladištima – sa onih 180.000 paketa koje pominje Petričević da su bile evidentirane –sada ima nekih 320.000 paketa cigareta. Zato je osnovano postaviti pita nje – đe je nestala roba vrijedna više desetina miliona eura?

štenja navedene robe“. Što dje luje kao vrlo nelogična formu lacija - prethodna Komisija već je uništila 20. i 21. aprila jedan kontingent cigareta, dok je Pe tričević bila na čelu UPC, sve sa potrebnom pratećom doku mentacijom, foto-elaboratom i navedenim mjestom odlaga nja toksičnog otpada.

Onda je 3. avgusta Milošević obrazovao novu Komisiju od pet članova na čijem je čelu bio Elvir Adrović, a članovi Neboj ša Adamović, Mihailo Save ljić, Milutin Pejović i Radivoje Vujačić. Tako je sklopio koc kice i postavio sve svoje ljude: akcija je mogla da krene.

Pobjeda je već pisala o fa moznom uništavanju cigare ta bez prisustva medija 30. ju na, ali i o javnim spaljivanjima 9. avgusta i 29. septembra, di jelom u pećima fabrike namje štaja ,,Javorak“ (Mi Rai), a di jelom u malenoj peći firme ,,M contraction“. I to kompanije koja je još 15. aprila registro vana za skladištenje i proda ju cigareta?!

Zato ne treba da čudi što se ni danas ne može zvanično utvrditi koja je količina ciga reta spaljena, niti čije su bile cigarete: scenario za paljenje cigareta bio je nevaljan, odla ganje otpada nije notirano, fo to-elaborat uništenja tek spo radičan... A vrijeme za koje je navodno spaljen kontingent „pet ili šest hiljada paketa“ –kako je lupio Milošević – ni je moglo da odgovara periodu za koji je taj kontingent mogao biti spaljen!

Zato se, prema podacima iz do sadašnje istrage koju sprovo di Specijalno državno tužilaš tvo, na osnovu brojnih dokaza osnovano sumnja da je spalje no tek nešto više od 10 odsto zvanično prijavljene količine uništenih cigareta.

ČEKAJUĆI TUŽILAŠTVO

Ipak, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović i dalje tvrdi da je ,,šverc cigare ta klinički mrtav“ i da je ekipa na čelu sa Radem Miloševi ćem časno obavila veliki po sao u suzbijanju šverca, koji su radili, kaže on, ljudi bliski DPS-u, čak i kada nijesu bili blizu nove vlasti.

Premijera u tehničkom man datu demantuju činjenice: to kom posljednje dvije godine nove vlasti, za vrijeme man data Rada Miloševića nijedan švercer cigareta u Crnoj Go ri nije ni uhapšen ili procesu iran, a u međuvremenu je pet službenika Uprave prihoda i carina završilo u pritvoru?!

Bivša direktorka UPC Mile na Petričević je ove sedmice u Pobjedi iznijela niz podataka koji su zapanjujući: da je evi dencija o skladištenim ciga retama u Slobodnoj zoni Lu ke Bar nestala, odmah nakon što je ona smijenjena, ali i da je do kraja aprila bilo skladišteno 180.000 paketa; da je carinski skener za kontrolu izmješten iz najvećeg tranzitnog centra Podgorice; da ne postoje do kazi o tačnom broju spalje nih cigareta...

Šema prikrivanja podataka se vidi iz zvaničnih izjava dvojice čelnika Ure. Milošević i Aba zović su posljednjih mjeseci baratali podatkom od 148.000 paketa ,,zaplijenjenih ciga reta“, što bi trebalo da zna či da na skladištima – sa onih 180.000 koje pominje Petri čević da su bile evidentirane – sada ima nekih 320.000 pa keta cigareta.

Podaci koje su do sada plasira li Milošević i Abazović ne go vore o tolikoj količini cigareta, nepoznato je i koliko je paketa otišlo u tranzit i koliko je stvar no cigareta zaplijenjeno u ak ciji ,,Tranzit“, kojom se hvali sao vrh Ure. Zato je osnovano postaviti pitanje – đe je nesta la roba vrijedna više desetina miliona eura?

Svakim novim danom ispliva vaju novi detalji koji ukazuju na organizovani kriminal pod državnim pokroviteljstvom.

Prema informacijama Pobje de, početkom ove sedmice Specijalno državno tužilaš tvo je dobilo obimnu doku mentaciju koja dokazuje tvrd nje o velikim manipulacijama državnih službenika, ali i laž nim podacima koje je prezen tovala Uprava prihoda i cari na dok je na njenom čelu bio Rade Milošević.

– Na osnovu samo te nove do kumentacije jasno je da jedan broj ljudi mora biti krivično gonjen i to bez odlaganja –kaže izvor Pobjede iz istrage, koji je imao uvid u novopristi glu građu o državnom švercu.

Specijalno državno tužilaš tvo je, za sada, Pobjedi samo šturo saopštilo da je otvo reno više predmeta i da je u SDT-u saslušan premijer Dritan Abazović, bez navo đenja datuma i razloga saslu šanja. Ostalo je, kako su rekli, u okviru istrage koja je tajna.

Zašto je tajna istraga i do ka da će biti tajna – nije obra zloženo.

U neđelju 23. oktobra su lokal ni izbori od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Ne bi bilo dobro ako glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i njegova ekipa vode računa o tom deta lju. ,,Ruka pravde“ ipak ne bi trebalo da bude selektivna ili da zavisi od političkog rasple ta u Crnoj Gori.

Draško ĐURANOVIĆ Kaćuša KRSMANOVIĆ

Đukanović: Kad pronađu i cent mog skrivenog novca, poklanjam ga Abazoviću

PODGORICA - Usljed neodgovornog ponašanja aktuelne vlasti, Crna Gora strada, ocijenio je predsjed nik Demokratske partije socijalista, na završnoj kon venciji liste „Prava stvar. Za bolji život Rožaja“.

– Sve ono što smo uradili u du gom vremenskom periodu kao ranija koalicija na vlasti uradi li smo svojim snagama, uradi li su naši ljudi, nijesmo pozaj mljivali pamet sa neke druge adrese. Ti ljudi, ti predstavni ci naše vlasti su i dalje u Crnoj Gori, marginalizovani i izlo ženi jednom brutalno nearti kulisanom revanšizmu – ka zao je Đukanović.

Potrebno je, kako je rekao, da zakažemo što je moguće prije parlamentarne izbore, najka snije do kraja januara.

– Mi ćemo pobijediti, Crna Gora će dobiti odgovornu vla du, koja će, ubijeđen sam, bez velikih poteškoća, lako uhva titi kontinuitet sa onim što su tekovine savremenog ra zvoja Crne Gore do 30. av gusta 2020. godine, nastavi ti sa intenzivnim procesima ekonomskog i demokratskog razvoja i u bliskoj budućno sti, po mom uvjerenju, ne du že od dvije-tri godine, dove sti Crnu Goru do članstva u Evropskoj uniji – saopštio je Đukanović.

On je kazao da su se na Bal kanu ponovo uskovitlale na cionalističke strasti te da se i naša građanska, multietnič ka i multivjerska Crna Gora opet nalazi na, kako je kazao, tradicionalnom, permanen tnom udaru velikosrpskog na cionalizma.

Nacionalisti na Balkanu, sma tra predsjednik DPS-a, nikad

ne odustaju i sada se hrabre da devedesetih godina Rusija ni je bila dovoljno jaka da ih po drži. Misle, kako je rekao, da je Rusija danas jaka i to je najve ći podstrek njihovoj nadi da je vrijeme da pokušaju ponovo. – Izdržali smo ove dvije godi ne taj udar. Ne zato što su nam u tome pomagale naše vlade. One su nam odmagale na tom planu. One su služile veliko srpskim interesima. Oduprli smo se zahvaljujući državno odgovornoj opoziciji. Opozi ciji koja je željela ovu državu, koja je stvorila ovu državu i ko ja je imala moralnu odgovor nost da je odbrani. I odbranili smo je – poručio je Đukanović. Poručio je da su građanska Cr na Gora i evropska Crna Gora na udaru raznih nacionaliza ma koji se prepliću.

– Zato snažno stojim iza poru ke: treba nam i građansko Ro žaje i treba nam građanska Cr na Gora, i imate pred sobom

građansku koaliciju – zaklju čio je Đukanović. Predsjednik najjače crno gorske partije komentarisao je opsesivni revanšizam ko ji vlast već dvije godine poka zuje prema DPS-u i vladajućoj koaliciji koju je ona predvodi la. Rekao je da je to zajednička karakteristika partija koje su poslije 30. avgusta 2020. vrši le vlast. Takvu njihovu opse siju ocijenio je kao jadnu i in feriornu.

On je konstatovao da su dvi je godine bile više nego do voljno vrijeme da počnu da „iz ormara ispadaju kosturi“ koje je tadašnja opozicija, a sadašnja vlast pretpostavila da ih je DPS vlast tamo neg dje arhivirala, ali da nema ni šta od toga.

– Ono što smo otkrili posljed njih dana pokazuje zapravo da su oni kriminal organizo vali u samom srcu Vlade, da je premijer zajedno sa svojim

Đurović: Obje države dijele evropsku integracionu aspiraciju

PODGORICA – Pred

sjednica Skupštine Da nijela Đurović tokom razgovora sa predsjedni kom Srbije Aleksandrom Vučićem kazala je da je Crna Gora posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa tom zemljom, kao i da obje države dijele evropsku integracionu aspiraciju i reformske ci ljeve i izazove.

Đurović je juče boravila u zva ničnoj posjeti Srbiji, a osim sa Vučićem, kako je saopšteno iz njenog kabineta, sastala se i sa predsjednikom Narodne

skupštine Vladimirom Or lićem i premijerkom Anom Brnabić – Predsjednica Skupštine je

naročit akcenat stavila na po trebu jačanja bilateralnih od nosa i iskazala interes za dalje unapređenje saradnje i inten

najbližim saradnicima pokro vitelj kriminala – rekao je Đu kanović.

O najavama odlazećeg premi jera Dritana Abazovića sa sjednice Odbora za bezbjed nost u parlamentu da će usli jediti „senzacionalno otkriće“, baš tokom ove nedjelje uoči lo kalnih izbora, da će neki „re nomirani forenzički centar“ iznijeti podatke o mreži od 30 firmi kroz koje se prao no vac koji pripada njemu, Đuka nović je poručio da kada prvi put u inostranstvu ili u zemlji pronađu neku skrivenu nje govu kompaniju preko koje je obavljao djelatnost ili prao nepostojeći novac, odmah je spreman da se povuče iz poli tičkog života Crne Gore.

- Kada prvi put pronađu je dan cent skrivenog novca u domaćim ili inostranim ban kama moja poruka je – pokla njam ga Dritanu Abazoviću –kazao je Đukanović. Z.D.

ziviranje političkog dijaloga na najvišem i radnom nivou – sa opštili su iz kabineta Đurović. Naveli su i da su se Đurović i Vučić saglasili da bi sva otvo rena pitanja trebalo da rješa vaju dijalogom na uzajamno prihvatljiv način, jer su od nosi Srbije i Crne Gore, kako su rekli, osim za građane, važ ni i za sveukupnu stabilnost u regionu.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić prilikom susreta sa predsjednicom crnogorskog parlamenta istakla je da će Sr bija podržati svaku inicijati vu koja doprinosi ekonom skoj koristi dvije države, te iskazala spremnost da Srbija obezbijedi pomoć Crnoj Go ri „u pogledu nadolazeće kri ze hrane koja je prouzrokova na geopolitičkim dešavanjima na tlu Evrope“. R. P.

Predsjednica Skupštine boravila u zvaničnoj posjeti Srbiji

Predsjednik DPS-a govorio na završnoj konvenciji liste DPS, SD, SDP, LP u Rožajama

Danijela Đurović i Aleksandar Vučić

potrebni parlamentarni izbori: Đukanović na konvenciji u Rožajama

PODGORICA – Ambasa dor Holandije u Crnoj Gori Joust Reintjes kazao je u intervjuu za Pobjedu da je Crna Gora prethodne dvije godine stagnirala na putu evropskih integracija. – Ko će biti dio vlade, odlučuju građani na izborima. Predstav nici izvršne vlasti u prethodne dvije godine nijesu uspjeli da ostvare suštinski napredak na putu ka EU i nadam se, nakon dvije godine stagnacije, da će Crna Gora pokazati da je pred vodnik integracija – kazao je Reintjes.

POBJEDA: Nedavno ste sa crnogorskim vlastima raz govarali o mogućnostima za proširenje saradnje između Holandije i Crne Gore. Gdje vidite mogućnosti da se ta saradnja unaprijedi?

REINTJES: Mislim da posto ji potencijal za saradnju. Tre nutno je broj holandskih kom panija u Crnoj Gori prilično mali. U Tivtu postoji nekoli ko velikih holandskih kompa nija i to je dobar početak. Ta kođe, holandski turisti polako otkrivaju lepote Crne Gore, ali taj broj bi bio i veći kada bi ima li direktne letove. Kada je u pitanju trgovinska razmjena između dvije zemlje je manja od 100 miliona. Crna Gora je malo tržište, ali ta broj ka bi ipak mogla da bude veća. Dobro je da u Crnoj Gori po sluju velike holandske kompa nije poput Filipsa i Hajnekena, ali ima prostora za više sarad nje. Bilo bi dobro da imamo i neke crnogorske kompanije u Holandiji, što za sada nije slu čaj. Ambasada se trudi da po boljša saradnju na ovom polju. U junu ove godine smo orga nizovali događaj Balkan Bu siness Day, gdje smo pozvali holandske kompanije da čuju privredne potencijale zema lja Zapadnog Balkana. Oda ziv holandskih privrednika je bio odličan i nadamo se da će naše angažovanje oko promo cije ovog regiona rezultirati konkretnim poslovnim ostva renjima. Na primjer, uzimaju ći u obzir da je Luka Roterdam najveća luka na svijetu, postoji prostor za saradnju u sektoru transporta, logistike, kao i in ženjerskih poslova vezanih za proširenja i rekonstrukcije ta kvih postrojenja.

POBJEDA: Pratite li politič ku situaciju u Crnoj Gori?

REINTJES: Da, pratim. POBJEDA: Dok mi razgova ramo, traju pregovori o for miranju nove – stare vlade u Crnoj Gori između stare

Vlade u prethodne dvije godine nijesu uspjele da se suštinski primaknu Briselu

Holandska vlada se veoma protivi ruskoj invaziji na Ukrajinu i mislim da bi bilo dobro da svaka partija u Crnoj Gori zauzme takav stav jer je ovo jasna agresija. Takođe je jasno da ljudi u Ukrajini pate. Kao Evropljani, trebalo bi da budemo zabrinuti što se ovo dešava na našem kontinentu, kaže Reintjes

EU najbolja opcija za Crnu Goru

POBJEDA: Kakav je Vaš stav o „Otvorenom Balkanu“? Mislite li da je ovaj oblik udruživanja dobar za Crnu Goru?

REINTJES: Mislim da je ova inicijativa dobra kada je u pitanju saradnja. Mislim da bi to bilo dobro za ljude na Bal kanu. Trenutno u savezu imate Albaniju, Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Ako Crna Gora odluči da bude dio toga, i ako se zaista bude mislilo na ljude u Crnoj Gori, mislim da bi to bilo dobro za njih. Na kraju, ipak mislim da je EU mnogo bolja opcija i za Crnu Goru i za Srbiju, posebno ako pogle date sve prednosti koje nosi EU.

novanja u pravosuđu, kao na primjer u Sudskom savjetu.

To su neki od važnih koraka, ali vladavina prava je general no veoma važna.

parlamentarne većine. Jed na od partija koja pretendu je da bude dio vlade je i DF, za kojeg SAD kažu da ih ne vidite kao partnera. Kako ih Vi vidite?

REINTJES: Kako ih ja vidim, odnosno da li ih vidim kao par tnere, odgovoriću vam na slje deći način: vi imate izbore, ove partije su izabrane na izbori ma i to je tako. Ja nijesam taj koji treba da kaže da li bi oni trebalo da budu u vladi ili ne.

Naravno, holandska Vlada se veoma protivi ruskoj invaziji na Ukrajinu i mislim da bi bi lo dobro da svaka partija u Cr noj Gori zauzme takav stav jer je ovo jasna agresija. Takođe je jasno da ljudi u Ukrajini pate.

Kao Evropljani, trebalo bi da budemo zabrinuti što se ovo dešava na našem kontinentu.

POBJEDA: Na kojem nivou biste mogli sarađivati sa ta kvom vladom?

REINTJES: Crna Gora je čla nica NATO, a takođe i buduća

članica EU. Sem toga, kada po gledate sankcije, vidite da Cr na Gora dosljedno prati politi ku EU, to je dobro. Razumijem da pojedine partije imaju dru ge stavove, ali mi sarađujemo sa Vladom. Kao što sam rekao, političke partije su birali gra đani na izborima, to je demo kratski princip kog se držimo.

POBJEDA: Kada govorimo o EU, Holandija se svojevre meno protivila proširenju EU dok zemlje ne ostvare stroge kriterijume vezane za vladavinu prava…

REINTJES: Razumijem šta želite reći, ali dozvolite da na glasim da je Holandija podr žavala Crnu Goru kao kan didata za članstvo, kao i u ispunjenju kriterijuma. Ljudi stalno govore o vlada vini prava, ali treba shvatiti da je to u stvari važno za na rod Crne Gore. Nedavno sam razgovarao sa ministarkom za evropske integracije, ko ja mi je rekla da 70 odsto po

pulacije podržava proširenje EU, što je veoma dobro. Na kon dvije godine stagniranja, Crna Gora je i dalje predvod nik u integracijama. Vlade od kraja 2020. nijesu uspjele da se suštinski primaknu Brise lu, a za to nije kriv Brisel, nego te vlade. Lično se nadam da će Crna Gora postati članica EU, ali to mora da bude zasluženo. Ne možete da kažete da hoće te da budete članica i da to bu de to. Ljudi u Holandiji kritič ki prate nove članice, žele da znaju šta se dešava, prate vla davinu prava. Ali u principu, predvodnici u pregovorima, kao što je Crna Gora, su bliže članstvu nego ostali.

POBJEDA: Prethodna vla da više nije na vlasti, nakon nje smo imali druge aktere koji takođe nijesu uradili mnogo na ovom polju. Šta Vi vidite kao glavne prepreke na evropskom putu?

REINTJES: Poglavlja poveza na sa vladavinom prava, ime

Zabrinjavjuće je što Ustavni sud ne funkcioniše, ali to je takođe na ljudima koji vode državu da riješe. Ne radi se o mentalitetu ljudi jer oni žele da budu dio EU. Razgovarali smo sa studentima, diploma tama, vi vidite da oni žele da uče jezik, da putuju, budu u Evropi, ne u Moskvi npr. Ta kođe, većina investitora ovdje je iz EU. U Holandiji imamo 3000 registrovanih Crnogo raca, mnogo Crnogoraca ži vi u Evropi, vaš mentalitet je evropski. Ali najvažnije je da pravni sistem, vladavina pra va moraju da zadovolje krite rijume, a Crna Gora to može.

POBJEDA: Bili ste ambasa dor u Moskvi prije imeno vanja na sadašnju poziciju. Da li ste izbliza vidjeli ono čemu danas svjedočimo –da Rusija pokušava da uti če na politička dešavanja u Crnoj Gori i na Balkanu?

REINTJES: Dok sam bio u Moskvi, nijesam pratio Crnu Goru. U stvari, tada nijesam ni

Crna Gora nikad nije bila ničija pokrajina

PODGORICA - Savez

udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, kao antifašistička i patriotska organizacija koja baštini tradiciju oslobodilačkih ra tova i borbe protiv fašizma i domaćih izdajnika, ozbiljno je zabrinut zbog društvene

i političke krize koja dugo traje i prijeti Crnoj Gori - multinacionalnom i mul tikonfesionalnom skladu, ugledu države, njenoj eko nomskoj stabilnosti i gra đanskom miru i životu. – Na javnoj sceni je ćutanje i urušavanje najvažnijih dr

žavnih institucija, otimačina, šverc i korupcija, neodgovor no upravljanje državnim pre duzećima, neprimjerena bor ba političkih partija, naročito onih koje su naklonjene inte resima drugih država, što po sebno potvrđuje potpisivanje takozvanog Temeljnog ugovo

ra i otuđivanje svetinja i imovi ne naših predaka – istaknuto je u saopštenju Predsjedniš tva SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Kao u dijelu Evrope tako i u Crnoj Gori, dodaju, velikog maha uzimaju desničarski or jentisane partije ,,koje prekra

janjem istorijskih istina du boko urušavaju antifašističke temelje Crne Gore“.

- Zato crnogorski borci i an tifašisti, uz najoštriju osudu svih pojedinaca i partija koje na različite načine rade protiv crnogorske nezavisnosti, be zrezervno podržavaju politič

znao da ću biti ambasador u Crnoj Gori i Srbiji. Kontakti rao sam sa mojim kolegama u Crnoj Gori, ali tada nijesam imao jasnu sliku o rusko-cr nogorskim odnosima.

POBJEDA: Imate li ih da nas?

REINTJES: Danas imam. Ni jesam nikada upoznao ruskog ambasadora ovdje. Ako po gledate i ono što se dešavalo 2016. i pokušaj državnog uda ra, o čemu su mi govorili mno gi sagovornici u Crnoj Gori, onda je slika o uticajima ja snija. Iz današnje pozicije vi dim da postoje različiti nivoi tog uticaja i to nas zabrinja va. Takođe, razgovarali smo sa nekim organizacijama ov dje. Njihovi predstavnici su mi kazali da su zabrinuti zbog lažnih vijesti. Dobro je što se Crna Gora usaglasila sa pake tom sankcija EU koje se odno se na širenje sadržaja Sputnji ka i Russia Today, ali i dalje je veliki prostor za dezinforma cije. Indikativno je i to što su pojedini politički akteri u Cr noj Gori odmah pretpostavi li da su nedavni sajber napadi povezani sa Moskvom.

Jovana ĐURIŠIĆ

ke partije koje baštine antifa šizam, građansku i evropsku orijentaciju, koje se patriot ski bore za očuvanje samo stalnosti Crne Gore, koja ni kada nije bila ničija pokrajina već uvijek tvrda slobodarska krajina spremna da se slogom svih naroda odbrani od napa da bez obzira od koga i odakle dolazi - zaključak je Predsjed ništva Saveza boraca NOR-a i antifasista Crne Gore. R. P.

INTERVJU: Joust Reintjes, ambasador Holandije u Crnoj Gori i Srbiji

Predsjedništvo

Joust Reintjes

Ugovor na neodređeno dobilo pet novih saradnica u kabinetu Abazovića

Jelena Martinović, Suzana Radević, Ana Saveljić, Tijana Krivokapić i Neli al Mahmud nove savjetnice

Odlazeći premijer zaposlio je jednu savjetnicu više nego što je to predviđeno izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji kabineta predsjednika Vlade, koje su usvojene na sjednici 29. septembra i shodno kojima su „u svrhu jačanja savjetodavnih kapaciteta, ali i potrebe nesmetanog funkcionisanja procesa rada“ otvorena četiri radna mjesta

PODGORICA – Odlazeći premijer Dritan Abazović zaposlio je na neodređeno još pet novih savjetnica u kabinetu – Jelenu Martino vić, Suzanu Radević, Neli al Mahmud, Anu Saveljić, Tijanu Krivokapić, koja je i kandidatkinja za odbornicu liste „Može Podgorica – mo že Crna Gora“ koju predvodi Abazovićeva Ura, a čine je i Albanska alternativa i Civis.

Radni odnos u kabinetu odla zećeg premijera, shodno ugo vorima u koje je Pobjeda imala uvid, nove savjetnice zasnova le su 13. oktobra. Tako su Mar tinović i Krivokapić zapošlje ne na pozicijama savjetnica u kabinetu, dok su Radević, Al Mahmud i Saveljić dobile mje sto samostalnih savjetnica III. Al Mahmud, kako je prenio M portal juče, nije jedina kandi datkinja za odbornicu koja je angažovana u Abazovićevom kandidatu. Osim nje, Vlada je, na period od šest mjeseci, sklo pila ugovor sa Radovanom Bracanovićem, koji je takođe kandidat za odbornika Ure. Bracanović je angažovan za po slove koji se odnose na marke ting, medije, kreiranje i medij sku analitiku društvenih mreža Fejsbuk, Instagram i Tviter, a zanimljivo je i da se pojavljuje u spornom predizbornom spo tu liste „Može Podgorica – mo že Crna Gora“.

Pobjeda je 7. oktobra pisala da će Abazović zaposliti još tri sa vjetnika i jednog referenta. Pa ipak, odlazeći premijer zapo slio je jednu savjetnicu više, ia ko su izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj orga nizaciji i sistematizaciji kabine ta predsjednika Vlade, usvoje nim na sjednici 29. septembra, otvorene četiri pozicije. – U okviru organizacionih iz mjena u kabinetu predsjednika Vlade, a u svrhu jačanja savje todavnih kapaciteta, ali i potre be nesmetanog funkcionisanja procesa rada, dodata su još če tiri radna mjesta i to tri savjet

nika u kabinetu i jedan referent – navodi se u toj odluci Vlade.

U odluci se ne preciziraju ra zlozi za nova zapošljavanja kao i razlog zbog kojeg su potrebni ,,dalji savjetodavni kapaciteti“.

Ovakvim postupanjem Vlada Abazovića nastavila je sa prak som masovnog zapošljavanja, čime je broj od 44 zapošljena povećan na 49.

Po pravilniku koji je usvojen za vrijeme Zdravka Krivokapi ća, predsjednik Vlade može imati maksimalno svojih devet savjetnika, pa se imenovanjem savjetnika u kabinetu suštin ski zaobilazi usvojena uredba.

Rukovodeći tim Abazovićevog kabineta čine šefica kabineta Ana Rašović, i šest savjetnika. Savjetnik za unutrašnju politi ku i politički sistem je Sergej Sekulović, a savjetnik za prav na pitanja Ivo Šoć. Premijera u oblasti medija savjetuje Miloš Perišić, dok je za digitalne me dije zadužen Radivoje Kopri vica. Bivši ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović je savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, a Jovana Bojović savjetnica predsjedni ka Vlade - rukovoditeljka služ be odnosa sa javnošću. Ž. ZVICER

pratiti izbore u Podgorici na svim biračkim mjestima

PODGORICA - Centar za demokrat sku tranziciju (CDT) će sa 344 akre ditovana posmatrača/ice pratiti kva litet sprovođenja izborne procedure na lokalnim izborima 2022. godine. Izbore u Podgorici ćemo posmatrati na svim biračkim mjestima, dok ćemo izborni proces u preostalih 13 opština pratiti kroz rad naših mobilnih timo va koji će tokom dana obilaziti birač ka mjesta po unaprijed pripremljenoj metodologiji, saopštio je izvršni di rektor CDT-a Dragan Koprivica. Kako je istakao, CDT će, u skladu sa svo jim tehničkim kapacitetima, sve informa cije relevantne za izborni proces na jednak,

ravnopravan i jednostavan način učiniti dostupnim svima – građanima/kama, li stama koje učestvuju na izborima, medij skim kućama u zemlji, regionu i šire, kao i predstavnicima međunarodne zajednice. – U toku izbornog dana nećemo organizo vati klasične pres konferencije, ali javnost neće biti uskraćena niti za jednu važnu či njenicu o izbornom procesu. Sve infor macije o izborima – sprovođenje izborne procedure, odziv birača (osam puta u toku dana) i rezultate izbora u Podgorici – biće dostupni na našem portalu www.cdtmn. org, našim nalozima na društvenim mre žama i Jutjub kanalu CDT Crna Gora – re kao je Koprivica.

On je naglasio da je specifičnost kampanje građanskog posmatranja izbora to što će omogućiti svim dobronamjernim građa nima da, na svoj način, učestvuju u moni toringu izbora.

– Ovoga puta ćete imati priliku da bude te dio pilot projekta formiranja izborne zajednice na našem Jutjub kanalu, gdje nam možete saopštavati svoje utiske o glasanju, skrenuti pažnju na eventualna kršenja izborne procedure ili ugrožava nje vašeg biračkog prava. Naši akredito vani posmatrači/ce i mobilne ekipe će te navode provjeravati i procesuirati prema nadležnim državnim organima – kazao je izvršni direktor CDT-a. R. P.

Ministar vanjskih poslova o inicijativama premijera u tehničkom mandatu da smijeni njega i ministra odbrane

Krivokapić: Abazovićevi potezi suviše usklađeni sa Moskvom

PODGORICA - Ministar vanjskih poslova u teh ničkom mandatu Ranko Krivokapić ocijenio je da je u inicijativama odla zećeg premijera Dritana Abazovića za njegovu i smjenu ministra odbrane Raška Konjevića, te ne davnom smjenjivanju v.d. šefa ANB-a Sava Kentere „suviše usklađenosti da bi bilo slučajno“ sa odlu kom Rusije da Krivoka pića, Konjevića i Kenteru proglasi personama non grata.

– Suviše je usklađenosti da bi bilo slučajno. I ono što sam za Glas Amerike naja vio u Njujorku, da je na sce ni puzajuća agresija prema Crnoj Gori, se ostvaruje –rekao je Krivokapić u izjavi za Glas Amerike, navodeći da se nepun mjesec kasnije vidi da je to došlo do tog ste pena usklađenosti. Prema Krivokapićevoj ocje ni, svi spoljni elementi ko ji su išli prema Crnoj Gori sada dobijaju istu efektu aciju podrivanjem ustav nog poretka, gdje se poku šava suspendovati i poništiti Ustav Crne Gore zakonima i odlukama Vlade, u ovom slučaju odlukama premi jera.

On je rekao da je na osnovu iste puzajuće agresije, od

nosno podrivanja ustavnog poretka, smijenjen i v.d. di rektora Agencije (za naci onalnu bezbjednost), „ia ko on ne odlučuje da li neko švercuje duvan ili ne, već o tome odlučuju tužioci… i samo je asistirao tužilaštvu u tim aktivnostima, na za htjev tužilaštva“.

– Suština je bila da se on smjenjuje zbog uspješne akcije razbijanja špijunske mreže Rusije... u Crnoj Go ri. Neposredno nakon toga, poslije očekivane podrške „sa strane“, premijer je tra žio njegovu smjenu. Usli jedilo je proglašenje mene i kolege Kentere pensona ma non grata - rekao je mi nistar vanjskih poslova i do dao da je nejasno zbog čega je ministar odbrane progla šen personom non grata. Krivokapić je taj potez oci jenio ne samo iskakanjem iz uobičajenog diplomatskog kontakta, nego jasnim po kazivanjem odnosa prema onima u Vladi koji pokazu ju otpornost na puzajuću agresiju, odnosno podriva nje ustavnog poretka u Cr noj Gori.

Krivokapić dodaje da je slje deća faza puzajuće agresije neustavan zahtjev premije ra koji je izgubio povjerenje Skupštine za smjenu njega i Konjevića.

– Kao što vidite, postoji čitav niz jasno usklađenih pote za, tako da nije neočekivan ovakav antiustavni rušilač ki akt odlazećeg premijera – rekao je Krivokapić.

Sljedeća faza puzaju će agresije je neusta van zahtjev premi jera koji je izgubio povjerenje Skupštine za njegovu i smjenu Konjevića, rekao je Krivokapić

On je optužio Abazovića da je „sakriven kroz smjene ko lege Kentere i ostalih formalno protiv ruske agresije, a suštinski ključno oruđe u sprovođenju puzajuće agre sije prema Crnoj Gori od strane Rusije i njenih save znika na Balkanu“. R. P.

Sa sjednice Vlade

Ove godine remontovaće 14 superjahti

PODGORICA – Brodogra dilište za remont megajahti u Bijeloj zvanično će biti otvoreno 28. oktobra, a jed na od najvećih jahti na svije tu „Black Pearl“, prva će biti remontovana, saopštio je Rade Antolović, predsjed nik odbora direktora firme „Adriatik 42“, koja upravlja tom marinom.

– Mogu da najavim da je jed na od najvećih jahti na svijetu „Black Pearl“ prva koja će bi

ti remontovana u našem do ku. To je ogroman vjetar u je dra za sve nas i potvrda koliko je revitalizacija brodograd nje i remonta, ali sada na mo deran i inovativan način, bila prijeko potrebna Crnoj Gori i ovom dijelu Mediterana – re kao je Antolović.

Cilj je, kako je naveo, da se pr ve godine rada opsluži 14 su perjahti, a da se taj broj tokom petogodiošnjeg perioda pove ća na 109.

– Imamo visoke ambicije, jer

stvaramo preduslove da sva ki naš klijent dobije uslugu svjetskog nivoa. Kako bismo to omogućili, kroz ulaganja od 40 miliona eura, obezbije dili smo najbolju infrastruktu ru, poput plutajućeg doka nove generacije koji je vrijedan više miliona, dugačak 180 metara, širok 37 metara sa kapacitetom od deset hiljada tona teretnih plovila, što mu omogućava da primi najveće svjetske jahtenaveo je Antolović i dodao da će klijentima omogućiti uslu ge poput dokovanja i dizanja brodova, radova poput bruše nja, lakiranja te raznih meha ničkih popravki.

- Internacionalne standarde koje donosimo u Bijelu već go dinama razvijamo u jednoj od najvećih remont luka na svije tu DryDock u Dubaiju - rekao je Antolović i poručio da će im zaštita životne sredine biti pri oritet iznad svih i da od toga ne će odstupati.

Antolović je naveo da će se ko ristiti alternativni izvori ener gije, a da će oprema biti u pot punosti energetski efikasna. On je dodao da planiraju i iz gradnju posebne „zelene“ zo ne i postavljanje opreme za re dukciju buke.

- Trenutno je na projektu za posleno 75 ljudi, a do kraja ok tobra taj broj će porasti na 100. Cilj nam je da do naredne godi ne zaposlimo do 200 ljudi. Te cifre najbolje pokazuju kakav direktan uticaj će naša investi cija imati na lokalnu zajednicu - rekao je Antolović. R. E.

Bivši ministar finansija Milojko Spajić obmanuo javnost o kupovini aviona od irsko-američke kompanije GECAS Dva „embraera“ koštala 36,6, a ne 21,8 miliona

Na zasebnom računu GECAS-a je na ime fonda za održavanje dva zakupljena „embraera“ (maintenance reserve) bilo 11,2 miliona dolara, a tadašnji vršilac dužnosti direktora MA Nikola Vukelić, a sada šef saobraćaja u To Montenegru, se obavezao da MA neće imati nikakvih potraživanja od GECAS-a, iako je znao da će u slučaju prijevremenog raskida ugovora te pare ostati irskoameričkoj kompaniji

PODGORICA - Raskidom ugovora između Monte negro Airlinesa (MA) i irsko-američke kompanije GECAS o iznajmljivanju dva „embraera 195“ država je ostala bez 11,2 miliona dolara, koje je bivši nacio nalni avio-prevoznik izdva jao za troškove njihovog održavanja.

PODGORICA – Sve više

Evropljana planira da zimske mjesece provede u Turskoj i Hrvatskoj, kako bi izbjegli visoke troškove hrane i grijanja u matičnim zemljama, kazao je pred sjednik odbora udruženja turizma i ugostitelja Ranko Jovović, sugerišući da bi i Crna Gora mogla na taj način da privuče goste. Zato je ini cirao sastanak za pokretanje promocije Crne Gore kao dostupne i cjenovno konku rentne destinacije, kojem su prisustvovali resorni ministar Goran Đurović, te predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, NTO, Aerodroma, To Montenegra, Skijališta, REGAGEN-a, Na cionalnih parkova.

Ova kategorija turista je, kako je navela Aleksandra Gardaše vić-Slavuljica iz resornog mi nistarstva, dobila naziv „ener getski turisti“ i prema njima treba usmjeriti promociju na sajmovima.

–Možemo biti Kanarska ostrva turistima iz Skandinavije, Veli ke Britanije i Njemačke i neop hodno je što hitnije izaći sa pa ket aranžmanima za ovu ciljnu grupu – kazala je Slavuljica. Direktorica NTO Ana Tripko

vić-Marković priliku za to vi di već početkom novembra na sajmu u Londonu, zbog čega je apelovala na turističke posleni ke da u narednih deset dana do stave ponude i cijene. Ukazali su na neophodnost bo lje avio-povezanosti, ali iskaza li i zabrinutost zbog najava ot kazivanja letova pojedinih low cost kompanija. To, kako ocje njuje Đurović, ukazuje na zna čaj nacionalnog avio-prevozni ka kojeg je potrebno podržati u poslovanju, o čemu će, kako je naveo, biti govora i sa Evrop skom komisijom. Član borda To Montenegra Suad Đelović je kazao da će od decembra bi ti spremni da lete ka emitivnim tržištima, a pomoćnik direktora Aerodroma Petar Radu

lović da će odluke o uvođenju novih linija donositi na osnovu dogovora, analize i ekonomske opravdanosti. Predsjednik odbora REGA GEN-a Branislav Prelević je ukazao da su u Crnoj Gori i ra nije bili povoljniji energenti u odnosu na većinu Evrope i de mantovao da su najavili posku pljenje struje, navodeći da će ci jena biti poznata nakon javne rasprave kada agencija donese konačnu odluku. Dogovoreno je formiranje radne grupe koja će pripremiti turističku ponu du za energetske turiste i digi talne nomade, u kojoj će uče stvovati hotelijeri, turističke agencije, državne institucije i preduzeća iz ove oblasti. M. Lk.

To potvrđuju ugovori o raski du, koje je 17. februara prošle godine potpisao tadašnji v.d. direktora MA Nikola Vuke lić, a bez pisane saglasnosti 42. Vlade, čiji funkcioneri ni jesu stavili potpis na ta dva do kumenta. Ugovorima se Vuke lić, koji je sada šef saobraćaja u To Montenegru, obavezao da MA neće imati pravo na dalja potraživanja od GECAS-a, ia ko je bio upoznat sa tim da će, u slučaju prijevremnog raski da zakupa, 11,2 miliona dolara ostati u vlasništvu irsko-ame ričke kompanije. - Zakupac apsolutno osloba đa zakupodavca svih obliga cija, obaveza i dužnosti - kaže se u članu tri ugovora o raski du zakupa aviona.

REzERva

Riječ je o avionima registar skih oznaka 40-AOA (alfa) i 4O-AOB (bravo), koje je istog dana po raskidu ugovora o za

kupu od GECAS-a kupio To Montenegro za 21,8 miliona dolara. Da će To Montenegro kupiti avione konstatuje se i u ugovorima o raskidu njiho vog zakupa između MA i GE CAS-a. Tada je ministar finan sija Milojko Spajić saopštio da je „katastrofalni ugovor o rentiranju aviona između MA i GECAS-a, koji je predviđao penale i troškove od 43 mili ona dolara zamijenjen kupo prodajnim, kojim će država postati trajni vlasnik dva avio na za 21 milion dolara“. Spajić nikada nije pokazao javnosti garancije države na koje se po zivao, a koje bi mogle da imaju reperkusije po budžet. Među tim, vrijednost radova na mo torima i oprošteni novac za održavanje povećavaju uku pan trošak kupovine dva avio

na za potrebe To Montenegra sa 21,8 na 36,6 miliona dolara. MA je 2008. godine dugoroč no zakupio „alfu“, a godinu kasnije i „brava“ i od tada na zaseban račun GECAS-a mje sečno uplaćivao novac u fond za održavanje aviona (mainte nance reserve). Prilikom „dry lease“ zakupa aviona uobiča jeno je da se, osim fiksne rate zakupnine, izdvajaju sredstva za održavanje koja se koriste za finansiranje velikih servi sa. Po osnovu tripartitnog ugo vora, GECAS je novac sa tog računa uplaćivao radionici u kojoj su održavani avioni MA nakon što bi se na njima zavr šili radovi.

U trenutku raskida ugovora o zakupu „embraera“, u fon du za održavanje ukupno je bilo 11,2 miliona dolara. O to me je 30. decembra 2020. ta dašnji direktor sektora za održavanje vazduhoplova u MA Ivan Petrović obavije stio menadžment nacional ne avio-kompanije.

Knežević pozvao SDT da reaguje

Lider DNP Milan Knežević juče je pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje povodom pričinjene štete državi od 11,2 mili ona dolara, prilikom kupovine dva aviona za To Montenegro.

– Za to su krive osobe iz pokojnog MA, tadašnjeg rukovodstva To Montenegra i 42. Vlade Zdravka Krivokapića. Ne vjerujem da je Vukelić sam mogao potpisati ugovor o raskidu koji je koštao državu izgubljena 11,2 miliona dolara bez saradnje sa nekim iz tadašnje Vlade – rekao je Knežević, na konferenciji za medije na kojoj je predstavio svoja saznanja o sumnjivim transakcijama

pri kupovini dva aviona.

On je kazao da je moguće da je Vukelić raskinuo ugovore o zakupu uz obećanje da će biti zapošljen u novoj kompaniji, u kojoj kao direktor sektora saobraćaja posljednjih mjeseci zarađuje i do 7.000 eura. Knežević je istakao da su dva aviona, stara 15 godina, ukupno koštala 36,6 miliona dolara, te da smo u tom trenutku mogli kupiti četiri do pet aviona tog tipa i tehničkog stanja.

Reagujući na navode Kneževića, bivši pre mijer Zdravko Krivokapić juče je kazao da je ponosan na sve što je uradila njegova Vlada, te da se DF prije izbora krije iza drugih.

42“ zvanično će biti otvoren 28. oktobra

Brodogradilište za superjahte

Odbor za turizam inicirao okretanje ka novoj ciljnoj grupi Prave ponudu za energetske turiste i digitalne nomade

m.babović

Milojko Spajić i bivši resorni ministar Mladen

Nikola Vukelić

javnost iznoseći netačne podatke GECAS

koštala miliona dolara

Stanje u urbanizmu alarm za ozbiljne investitore

Generalno, imamo loše postavljen sistem u oblasti prostornog planiranja, koji je sada samo vidljiv čak i laičkoj javnosti. Međutim, stručna javnost odavno upozorava na neodrživost i neprimjenjivost ovakvog sistema i rada - poručio je Mitrović

Novica Mitrović

koji, moram se složiti, u Crnoj Gori uvijek u velikoj mjeri zavisi od političkog uticaja - poručuje Mitrović.

POSLJEDICE

vremeno zaustavljena.

Mitrović ističe da izrada svakog prostornog plana u Crnoj Gori je proces koji se mjeri godinama. Konkretno izrada i prethodnog prostornog plana koji je važio do 2020. godine je trajala praktično pet godina.

– Ukupan iznos „maintenance reserve“, koji smo mjesečno plaćali i nalazi se kod GECAS-a, a povlači se nakon izvršenih radova, je 11,2 miliona dolara. Za 4O-AOA četiri miliona dolara, a za 4O-AOB 7,2 miliona dolara. U slučaju prijevremenog raskida ugovora o zakupu, ova sredstva ostaju u vlasništvu GECAS-a. U slučaju otkupa ova dva aviona, sredstva se odbijaju od otkupne cijene – naveo je Petrović. Nije jasno zbog čega tadašnja Vlada nije pregovarala sa GECAS-om o 11,2 miliona dolara i za taj iznos smanjila cijenu aviona. Kao ni zašto su ugovori, kojima se MA odrekao novca poreskih obveznika, ostali bez potpisa resornog ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića i ministra finansija Milojka Spajića, koji je bio uključen u osnivanje To Montenegra i kupovinu aviona.

MOTORI

Šest dana prije nego je raskinuo ugovore o zakupu aviona, Vukelić je obaviješten o statusu njihovih motora. Njega je Petrović 11. februara prošle godine upoznao sa činjenicom da se jedan motor „brava“ nalazi u radionici u Brazilu, te da tek treba da se odobri početak radova na njemu i da će to koštati tri miliona dolara. Drugi motor je, kako navodi Petrović, u radionici u Dalasu, radovi su pri kraju, ali da MA treba da za njega dodatno plati 600.000 dolara. Taj iznos platio je kasnije To Montenegro, koji je u međuvremenu preuzeo motor. B. D.

Stečajna uprava MA prijavila je SDT-u Vukelića, Petrovića i NN lica iz Ministarstva kapitalnih investicija u februaru ove godine zbog raskida ugovora o zakupu dva „embraera“. Kako je Pobjeda već objavila, Vukelić i Petrović su prijavljeni zbog sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nesavjestan rad u službi i zloupotreba ovlašćenja u privredi. U prijavi se ukazuje da je izgubljeno 11,2 miliona dolara, a traženo je da SDT sasluša i bivšeg izvršnog direktora To Montenegra Predraga Todorovića – Vukelić preduzima niz štetnih radnji po imovinu MA , te 17. februara 2021. raskida ugovore za vazduhoplove tipa „embraer“, registarskih oznaka 40-AOA i 40-AOB i to bez prethodno sačinjenih elaborata o ekonomsko-finansijskoj isplativosti takvih radnji. Indikativno je da su oba vazduhoplova danas u vlasništvu To Montenegra, kao i da Vlada koja je garant po ovim pravnim poslovima nije potpisala obavještenje o raskidu - kaže se u prijavi stečajne uprave.

PODGORICA - Loši zakoni, planski dokumenti, nestručni kadrovi, administracija bez jasne strukture godinama su doveli do veoma lošeg stanja u urbanizmu - ocjenjuje predsjednik Strukovne komore arhitekata Novica Mitrović dodajući da bez prostornog plana, koji je najvažniji dokument poslije Ustava, teško sistem može da funkcioniše. Pored ,,unutrašnjih“ problema, ovo je, ističe, ,,alarm“ za ozbiljne investitore.

- Stanje u urbanizmu nije dobro decenijama, pa to ne bih vezivao za određene trenutke. Generalno, imamo loše postavljen sistem u oblasti prostornog planiranja, koji je sada vidljiv čak i laičkoj javnosti. Međutim, stručna javnost odavno upozorava na neodrživost i neprimjenjivost ovakvog sistema i rada,

PODGORICA – Pokret za promjene (PZP), na čijem je čelu Nebojša Medojević, pogrešno je iskazao dobit za 30 hiljada eura, iskazujući u prošloj prihode iz ranijih godina, dok je u poslovanju prekršio više zakona i drugih propisa.

To je utvrdio kolegijum Državne revizorske institucije (DRI) kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Milanom Dabovićem, zbog čega je ovoj partiji na finansijski izvještaj dao uslovno, a na pravilnost poslovanja negativno mišljenje. Zbog toga će sa ovim izvještajem biti upoznata Agencija za sprečavanje korupcije, Skupština i nadležni odbor.

PZP ima rok od pola godine da ispravi 24 preporuke iz revizije, među kojima je i osam preporuka iz 2019. godine.

PZP za izborne kampanje duguje 114,8 hiljada eura, a revi-

Smatra da je problematično stanje u urbanizmu posljedica mnogih faktora. - I to opet ne bih vezivao za aktuelni trenutak. To je višedecenijska kombinacija loših zakona, loših planskih dokumenata, nestručnih kadrova, ali i administracije bez jasne strukture i podjele nadležnosti. Mislim da se ovakvo stanje ne može riješiti ,,kozmetičkim promjenama“, već nam je potreban sistem koji će biti baziran isključivo na parametrima struke - tvrdi Mitrović. Oblast u kojoj djeluje, kako ističe, nije u potpunosti stala, ali je u bitnim segmentima ograničena, usporena ili pri-

- Činjenica da je prostorni plan države istekao prije dvije godine, a da novi nije izrađen je zaista zabrinjavajuća. Prostorni plan svake države je najvažniji dokument poslije Ustava, i teško je očekivati da sistem može da funkcioniše bez toga - naglašava Mitrović.

Po njegovim riječima, posljedice postoje u praktično svim segmentima, i one mogu biti i kratkoročne, ali i dugotrajne.

- Situacija u kojoj nemamo usvojen prostorni plan, ali i plan generalne regulacije je prije svega alarm za ozbiljne investitore i investicije. Sa druge strane, probleme imamo i u shvatanju prostora kao najbitnjijeg državnog resursa koji ćemo ovako neplanskom i neregulisanom gradnjom veoma brzo izgubiti, ili uništiti u velikoj mjeri - kaže naš sagovornik.

- Razlog za to je što mi kao država u sistemu planiranja nemamo dokument koji postoji u državama sa naprednim planerskim pristupom, a to je Strategija prostornog planiranja, koja se donosi za mnogo duži period nego što je samo trajanje prostornog plana. U takvom sistemu mi tek paralelno sa izradom plana analiziramo potrebe društva u različitim segmentima, što je prilično neefikasno i pogrešno - objasnio je Mitrović.

PROBLEMI

Pored ovog, kako smatra, u ovom trenutku praktično nema oblasti u kojoj nemamo ozbiljnih problema.

- Međutim, jedan od najozbiljnijih problema predstavljaju veoma jaki građevinski lobiji koji potenciraju preizgrađenost prostora. Održivost u planiranju podrazumijeva razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje sopstvene potrebe. Crna Gora ima generalno malu teritoriju, koju smo u velikom dijelu trajno devastirali - zaključuje Mitrović.

N. KOVAČEVIĆ

Legalizacija se ne može sprovoditi

Što se tiče legalizacije ona se, kako ističe Mitrović, sa trenutnim zakonskim rješenjem apsolutno ne može sprovesti. - Ipak, izrada novog seta zakona koja treba da regulišu ovu oblast je započeta, i ono što

je sigurno da ćemo umjesto jednog zakona u ovoj oblasti imati više zakonskih rješenja koja će, nadamo se, mnogo kvalitetnije regulisati oblasti planiranja i izgradnje objekata - tvrdi Mitrović.

Za izborne kampanje dužni 114,8 hiljada

zori za dio obaveza nijesu mogli utvrditi da li se odnose na redovno ili poslovanje tokom kampanja. Mimo pravila, troškovi kampanja izmirivani su sa redovnog računa, a troškove na osnovu dva ugovora o djelu plaćeni sa računa ženske organizacije, PZP je evidentirao kao troškove opštinskih odbora Berane i Bijelo Polje. Više preporuka odnosi se na službena putovanja, jer određeni broj naloga nije imao informacije o razlogu putovanja, isplaćivano ih je više odjednom nakon protoka vremena, po-

jedini su ispravljani korektorom, dok su na nekima potpisi istih lica za ovjeru, blagajnika, podnosioca i nalogodavca računa. Nijesu uskladili interni pravilnik o dnevnicama i upotrebi sopstvenog automobila sa propisom koji reguliše tu oblast. Ugovori o zakupu ili nijesu ovjereni kod notara ili su istekli, a osim što su kasnili sa predajom IOPPD obrazaca, iz PZP-a u njima nijesu iskazali kompletne podatke za određeni broj lica angažovanih po ugovoru o djelu i po osnovu isplate zakupa. Revizori su ponovo

ukazali na obavezu definisanja prava i limita reprezentacije, ali i na smanjenje gotovinskih isplata, koje su činile preko 23 odsto ukupnih troškova, odnosno 65 hiljada od čega dominantno dnevnice i troškovi upotrebe ličnog vozila u službene svrhe. PZP je prošle godine iz državnog budžeta dobio 295,8 hiljade eura, a iz lokalnih 66,6 hiljada. Od ukupnih troškova od 283,2 hiljade, najviše je otišlo na zarade, naknade i poreze 81 hiljada, službena putovanja 66,5 hiljada, prevoz i komunikacije 10,5 hiljada, zakup 29 hiljada, reprezentaciju 12 hiljada, dok su ih pomoć i sponzorstva koštala skoro 20 hiljaM. Lk.

Mladen Bojanić o ukidanju MA i osnivanju nove nacionalne avio-kompanije

Predsjednik Strukovne komore arhitekata Novica Mitrović

D.NIKOLIĆ

Uslovno i negativno mišljenje DRI na poslovanje PZP-a

Već prijavljeni tužilaštvu

Nebojša Medojević

Nezavisni sindikat pozvao sve kolege da im se pridruže zbog lažnih i praznih obećanja resornog ministra

Policajci danas ponovo protestuju ispred Vlade

Razlika između nas koji se ponosimo uniformom i onih koji o tom ponosu samo pričaju je ta što smo mi navikli na teški rad i odricanje, dok su oni navikli na jeftini populizam i demagogiju. Vrijeme je da se ovaj drugi oblik ponašanja mijenja iz korijena – saopštio je Rmandić

PODGORICA - Nezavisni sindikat policije organizuje danas protest ispred Vlade Crne Gore, sa početkom u 10 sati i 30 minuta. Predsjednik Nezavisnog sindikata Igor Rmandić je istakao da su potpuni izostanak razumi jevanja, lažna i prazna obe ćanja i ignorantski odnos resornog ministra natjerali policijske službenike da svo ja prava traže na ulici.

Taj sindikat je pozvao sve služ benike Uprave policije i Mini starstva unutrašnjih poslova, bez obzira da li su članovi, na protest, kako bi prenijeli poru ku da i „naše porodice zaslužu ju normalan život, da smo i mi građani ove države“.

– Očekujemo i tražimo da nas tokom protesta na razgovor primi premijer Crne Gore, gos podin Abazović koji je na pro slavi Dana policije rekao da položaj policijskih službenika mora da bude bolji i da će Vla da raditi na tome. Javno izgovo rena riječ obavezuje, gospodin Abazović je vrlo ozbiljan čo vjek i mi očekujemo da to obe ćanje bude ispunjeno – saop štio je Rmandić.

On je kazao da deklarativ

na spremnost da se pomogne službenicima policije ne zna či – baš ništa.

– To ne može da se namaže na hljeb i da djetetu za doručak. Prosto, od obećanja se ne živi – saopštio je Rmandić.

On je kazao da policajcima ne treba niko da priča kako je po nos nositi uniformu i služiti svom narodu.

– Znamo mi to mnogo bolje jer naš ponos traje 20, 30 i više go dina. Nikada ovoj državi i ovom narodu nijesmo niti ćemo okre nuti leđa. Razlika između nas koji se ponosimo uniformom i onih koji o tom ponosu samo pričaju je ta što smo mi navikli na teški rad i odricanje, dok su oni navikli na jeftini populi zam i demagogiju. Vrijeme je da se ovaj drugi oblik ponaša nja mijenja iz korijena – saop štio je Rmandić.

Policijski službenici su se odlu čili da protestom na ulici iska žu svoj stav i zatraže poštova nje ove teške i izuzetno opasne profesije zbog ogromnog ne zadovoljstva sopstvenim ma terijalnim statusom i položa jem koji zauzimaju u društvu. – Odnos koji prelazi u otvore no ponižavanje pripadnika po

licije pod hitno mora da presta ne. Najviši činovnici ove države konačno moraju da shvate da su samo to, činovnici koji ovom narodu moraju da obezbije de život dostojan čovjeka. Mi drugo i ne tražimo – zaključio je Rmandić.

Prvi protest zaposlenih u po liciji, u istoriji Crne Gore, odr žan je 15. juna ove godine ispred zgrade Vlade, kada je protesto valo oko 50 crnogorskih poli cajaca, nezadovoljnih zarada ma. Tada je traženo povećanje plata od septembra, vraćanje obračuna beneficiranog rad nog staža i povoljnije uslove za penziju.

Organizator tog istorijskog protesta Miodrag Begić, star ješina stanice za obezbjeđe nje diplomatsko-konzularnih predstavništava je Pobjedi u av gustu kazao da su policajci do bili umjesto očekivanih 10 od sto povećanje na oporezovani dio te su ponovo primili manju platu nego što je to bilo do apri la, kada im je zbog novog obra čuna i smanjena. Zaposlenima u Upravi policije nije vraćen ni obećani dio za april, maj, jun i jul, što im je iz Vlade obećava no nekoliko puta. J. M.

Blam IRaNJE DRŽaVE I NaŠE BaŠTINE:

vlast napravila sprdnju postom

Gospi

Vladina Gospa od „ostrvu zvanom

PODGORICA - Sudeći pre ma objavama Vlade Crne Gore, u Boki Kotorskoj po stoji neponovljivo vještač ko ostrvo zvano Fašinada na kojem se nalazi crkva „Gospa od Stene“!

Tako su na zvaničnom Insta gram nalogu Vlade, valjda iz želje da promovišu ljepote Crne Gore, „krstili“ pozna to svetilište i ostrvo Gospu od Škrpjela na kojem se nala zi istoimena zavjetna crkva. Prije nego je uklonjena, objava je postala viralna, ne po zapa ženosti promocije ljepota Cr ne Gore, odnosno Boke, već po kardinalnoj grešci, paušalnim podacima i elementarnom ne poznavanju kulturne i isto rijske baštine. Sve začinjeno ekavicom za koju Vlada nije imala prihvatljivo objašnje nje, odnosno izgovor.

Najprije je u objavi navede no da je jedan od razloga za posjetu tom mjestu „sveča na prilika potonuća kamenja oko ostrva zvanog Fašinada što se vezuje za način njego vog nastanka“.

U nastavku objave navede no je da je „posebno atrakti van vez koji prikazuje oltar crkve sv. Gospa od Stene koji je napravila Hijacinta Kunić iz Perasta koristeći čak svo ju kosu“.

Kada im je u komentarima na Instagramu ukazano da su im se potkrale greške, odnosno da je potrebno više angažo vanja u ovakvim objavama, sa Vladinog naloga je navedeno da je post objavljen u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom „a na temelju informacija koje su dostav ljene“. Nije precizirano ko je i odakle dostavio „Stenu“, a ostrvo prozvao „Fašinadom“. Objava je kasnije uklonjena. Pretragom dostupnih poda taka na sajtu Kotor travel, pod naslovom „Gospa od Škrpje

la i ostrvo Sveti Đorđe: Bise ri Boke Kotorske“, navode se podaci o „potonuću kame nja“, ali se apozicijom, odno sno zarezima, odvaja termin Fašinada. Zato teško ko iz Cr ne Gore može zaključiti da se

ostrvo tako zove, već da je to naziv za običaj utvrđivanja ostrva novim kamenjem ko je Peraštani bacaju u more iz povorke barki svakog 22. ju la. U Vladinoj objavi, uklonili su zareze, očigledno misleći

Devet članova Vijeća Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje optužili rukovodstvo UCG da se direktno miješa u izbor dekana

PODGORICA – Nakon

što je devet članova Vijeća Fakulteta za sport i fizič ko vaspitanje optužilo rukovodstvo UCG da se direktno miješaju u izbor ne radnje sa političkom konotacijom, da su birali i vršioce dužnosti mimo vo lje Vijeća, sa Fakulteta su demantovali te navode.

Iz uprave Fakulteta saopštili su da su navodi zlonamjerno plasirani od profesora Duš ka Bjelice i ostalih potpisni ka, od kojih trojica ,,i nijesu

Uprava tvrdi da rade po zakonu

punopravni i aktuelni člano vi Vijeća“. Doc. dr Marina Vukotić, prof. dr Duško Bjelica, prof. dr Ke mal Idrizović, prof. dr Dani lo Bojanić, prof. dr Milovan Ljubojević, doc. dr Dragan Krivokapić, doc. dr Aldija na Nokić, mr Pavle Malović i Nemanja Grabovica, kako je saopšteno, optužili su upra

vu da netransparentno, neza konito i neakademski obavlja radnje koje se tiču sprovođe nja izbornih radnji za izbor de kana na Fakultetu za sport i fi zičko vaspitanje. Naveli su da se nezakonito isključuje oso blje iz Vijeća, obavljaju izbori u više zvanje nastavnog osoblja, ostavljaju bez posla saradni ci u nastavi, da se pojedini ne

zakonito biraju, bez saglasno sti Vijeća.

- Ne želimo da dajemo legitimi tet u radu ovako sprovedenih izbornih radnji, koje su pratile brojne nepravilnosti i pritisci – rekli su oni.

Istakli su da je u toku izbor nog procesa kandidat za deka na doc. dr Marina Vukotić sa mo prije nepunih sedam dana

imala apsolutnu većinu koju su ,,moćnici mijenjali do na sam dan izbora za dekana“.

- Inače, protivkandidati prof. Vukotić su bili v.d. dekana, prof.

dr Rašid Hadži ć imenovan prije punih 16 mjeseci za v.d. dekana od strane UCG i doc. dr Bojan Mašanović, v.d. prode kan kojeg je na tu funkciju ime novao samostalno rektor Vla

dimir Božović. Ni Hadžića ni Mašanovića nije predlagalo Vi jeća Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje već su voljom čelni ka UCG nametnuti kolektivu – naveli su potpisnici dopisa. Uprava Fakulteta, međutim, tvrdi da je sve urađeno po za konu, da su prvi put organizo vani izbori za dekana u demo kratskim uslovima i atmosferi.

Gospa od Škrpjela

Sa prvog protesta policajaca ispred Vlade održanog u junu ove godine

Objave koje je jutros Vlada ,,okačila“ na Instagramu pa uklonila

od Stene na

Fašinada“

da je ostrvo - zbilja Fašinada. Otkud termin Gospa od Stene, ostala je nepoznanica, budući da nigdje u dostupnim poda cima niko nikada nije prevo dio termin „škrpjel“ (morska hrid) u stijenu, a još manje ga

Prije nego je uklonjena, objava je postala viral na, ne po zapaženosti promocije ljepota Crne Gore, odnosno Boke, već po kardinalnoj grešci, paušalnim podacima i elementarnom ne poznavanju kulturne i istorijske baštine

prilagodio ekavici.

Osim ako, moguće, nije radio „Google translate“ pa se en gleski naziv „Our Lady of the Rock“ bukvalnim prevodom pretvorio u - Gospu od Stene. Previše proizvoljnosti, nema ra i neznanja u prezentaciji jedne od najpoznatijih zna menitosti Boke Kotorske. I to sa zvanične adrese.

Fašinada, koja prema različi tim izvorima vodi porijeklo od termina koji znači dovla čenje, ili faša (traka, veziva nje) je običaj u spomen na 22. jul 1452. godine kada su, pre ma predanju, braća Mortešić na hridi u moru pronašli ikonu Bogorodice. Peraštani su na kon tog događaja počeli grad nju ostrva nasipajući kamenje i potapajući stare jedrenjake, a na njemu je napravljena prvo kapela, a potom i crkva.

U čast Gospi, u smiraj svakog 22. jula, Peraštani u poveza nim barkama, okićenim jabla novim granama i napunjenim kamenjem, veslaju ka ostrvu.

U prvoj barci je peraški žu pnik i predstavnici Bokeljske mornarice, pjevaju se bugar štice, a kada stignu ispred ško lja uz zvuke zvona sa crkve ka menje se baca u more. Na taj način se utvrđuje ostrvo i ču va tradicija duga više od pet i po vjekova. I. PERIĆ

dekana i donosi nezakonite odluke

- Na sjednici Vijeća koje broji ukupno 17 članova, šest njih je napustilo sjednicu, a preostalih 11 je dalo jednoglasnu podršku da se za dekana predloži prof. dr Hadžić, aktuelni vršilac duž nosti dekana i to tajnim glasa njem – naveli su oni.

Kažu da su sve procedure koje se tiču izbora dekana, saradni ka u nastavi, izbora u akadem ska zvanja, proteklih godinu i tri mjeseca sprovođene u skla du sa zakonom.

- O čemu kao dokaz svjedoče mnogobrojni nalazi prosvjet

Iz uprave Fakulteta saopštili su da su na vodi zlonamjerno plasirani od potpisnika, od kojih trojica ,,i nijesu punopravni i aktu elni članovi Vijeća“. A profesori su optužili upravu da netransparentno, nezakonito i neakademski obavlja radnje koje se tiču izbora dekana

PODGORICA – I juče je objavljeno oko 90 oglasa za zapošljavanje različitog kadra u vrtićima i školama u Crnoj Gori. Nedavno je, takođe, zabilježeno njih više od 90 zbog čega su pojedini stručnjaci koji prate poštovanje propisa u obrazovnom sistemu upozoravali da ove brojke bude sumnju da ima zlou potreba, jer se objavljuju uoči izbora.

– Direktori i Ministarstvo pro svjete u velikoj mjeri sprovo de samovolju – rekla je juče Pobjedi potpredsjednica Pro svjetne zajednice Crne Gore Olivera Leković

Leković kaže da zloupotreblja vaju i diskreciono pravo prili kom zapošljavanja, što ošteće ni kandidati vrlo često dokažu na sudu.

– Direktori i Ministarstvo tre ba napokon da shvate da tre ba da biraju kandidate koji su u interesu škole i učenika, a ne iz svojih ličnih ili političkih in teresa – navela je ona. U jučerašnjim oglasima se potražuju različiti profili ko ji su navodno potrebni obra zovnom sistemu. Traže se na stavnici matematike, jezika, muzičkih predmeta, a tu su i higijeničari, domari koji se na pojedinim mjestima zapošlja vaju na neodređeno. Sličan je bio i prethodni set oglasa za koji je viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović iz Cen tra za građansko obrazovanje kazala da ukazuje da je mogu će da se radi o političkim zlou

Leković: Sprovodi se samovolja

potrebama. Tada su, međutim, pojedini direktori škola ko mentarisali kako se sve radi u skladu sa propisima i da ured no odluke prosljeđuju Agen ciji za sprečavanje korupcije, koja je nadležna da ovaj pro ces nadzoriše. Ministarstvo prosvjete je da lo saglasnost za sve konkur se i za njih u ovim postupci ma nema ništa sporno. – S obzirom na to da Mini starstvo prosvjete listu i ras pored nastavnika, u skladu sa Opštim zakonom o obrazo vanju, utvrđuje do 5. septem bra tekuće godine za školsku godinu, praksa je da se kon kursi objavljuju nakon to ga. Konkursi se obavljuju po ustaljenoj praksi na početku školske godine – rekli su ta da iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović Kaluđerović smatra da je spi rala zapošljavanja u vrije me izborne kampanje konti nuitet loših višedecenijskih praksi, a ne vide da se bliži diskontinuitet.

Rekla je tada i da je zanimlji vo pitanje broja nastavnika,

odnosno zaposlenih u ško lama koji se nalaze na bolo vanju i štete po budžet koju proizvode ta bolovanja zbog duplih angažmana na jed nom radnom mjestu. Oči to, smatra ona, niko ne želi da utvrdi koliko je istinskih bolovanja i koliko mi novca odvajamo za duple zarade, a što može ukazati da i tu po stoji prostor koji se koristi za hranjenje raznih partijskih infrastruktura.

Posebno je, dodaje Kaluđe rović, i pitanje da li najbolji kandidati dobijaju i posao u praksi, jer tu ne postoji ade kvatna kontrola.

Političko zapošljavanje je na ša realnost i to treba preispi tivati svaki put iznova kada se ovoliki broj zapošljava u vrijeme predizborne kam panje u opštinama gdje se izbori održavaju, poručuje Kaluđerović.

– Takođe, naša je realnost i da principi koje političari za govaraju traju samo onoliko koliko sami ne dođu u mo gućnost da ih zloupotrijebe – rekla je ona.

Leković kaže da zloupotrebljavaju i diskreciono pravo pri likom zapošljavanja, što oštećeni kandidati vrlo često dokažu na sudu.

– Direktori i Ministar stvo treba napokon da shvate da treba da biraju kandidate koji su u interesu škole i učenika, a ne iz svojih ličnih ili političkih in teresa – navela je ona

Ministar prosvjete Vojino vić je nedavno u intervjuu u „Otvorenom studiju“ Volim Podgoricu TV izjavio da pri tisci i molbe za zapošljavanje uvijek postoje, ali da se na vodno samo zapošljavaju oni koji ispunjavaju uslove kon kursa. Kazao je da niko koga je postavio nije imao uslov da bude član SNP ili bilo ko je druge partije, te da je izri čito protiv toga. Na pitanje novinarke da li je lično imao pozive da nekoga zaposli mi mo konkursa, jer je on nečiji rođak, brat, član partije, Voji nović je rekao da poziva i mo lbi u Crnoj Gori je bilo i biće. Kazao je da je to nešto što je još u svijesti naših građana i nikako da se kaže - dosta. N. Đ.

nih i radnih inspekcija, nalazi ombudsmana, sudskih presu da – tvrde iz uprave fakulteta. Dodaju da se čelnici UCG ,,ni jesu miješali niti uticali na iz bor dekana“.

- Postavlja se pitanje kako je koleginica Vukotić imala apso lutnu većinu prije sedam dana i na osnovu čega se plasiraju te tvrdnje, kada je glasanje obav ljeno 17. 10. 2022. I to tajno – na vode iz uprave.

Dodaju da razumiju razloge za nezadovoljstvo ,,par pojedina ca koji su ovu ustanovu doživ ljavali i vodili kao svoju ličnu svojinu“. N. Đ.

I juče objavljeno oko 90 oglasa za zapošljavanje u školama i vrtićima

Miomir Vojinović

Olivera Leković

KAD INSPEKCIJA NE ZNA ZAKONE: Ministar odbrane Raško Konjević objasnio da je za postavljanje spomen-obilježja u Morinju postojao pravni osnov

PODGORICA – Mini starstvo odbrane imalo je pravni osnov da postavi spo men-obilježje u nekadaš njem logoru Jugoslovenske narodne armije u Morinju, gdje su mučeni hrvatski zarobljenici između 1991. i 1992. godine, a tokom crno gorske agresije na Dubrov nik, tvrdi ministar odbrane u tehničkom mandatu Raš ko Konjević

On je juče, gostujući u „Dru gačijoj radio vezi“ podgorič ke Antene M, kazao da je za po stavljanje ploče u Morinju bila potrebna saglasnost samo vla snika objekta na kojem je po stavljena, što je u ovom slučaju Ministarstvo odbrane.

Spomen-ploču su, 10. oktobra, otkrili crnogorski ministri od brane i vanjskih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić u prisustvu visokih hrvatskih zvaničnika.

Uprava za inspekcijske poslo ve (UIP) je dva dana nakon tog čina obavila inspekcijski nad zor, te 17. oktobra donijela rje šenje kojim je propisano da se spomen-ploča u znak sjećanja na zatočene u logoru Morinj ukloni zbog toga što za njeno postavljanje ne postoji sagla snost Vlade i Opštine Kotor, odnosno sva potrebna doku mentacija.

Ministarstvo odbrane je tek ju če, nakon gostovanja Konjevića u programu Antene M u kojem je kazao da njegovo i Ministarstvo vanjskih poslo va nijesu dobili akt bilo koje inspekcije o uklanjanju plo če u Morinju, dobilo zahtjev UIP-a za izjašnjenje.

PRAVNI OSNOV

Konjević je kazao da su ima li pravno tumačenje da se plo ča postavi na objektu koji je u vlasništvu ministarstva kojim rukovodi, te da postoje i drugi slučajevi koji su izvršeni kroz istu pravnu proceduru. – Mi ćemo se u upravnom po stupku jasno izjasniti. Ovdje se radi o primjeni člana 37 Zako na o vojsci i članu 19 Zakona o spomen-obilježjima – rekao je Konjević i precizirao da je u ovom slučaju bila potrebna sa glasnost strane koja je vlasnik objekta, a što je u ovom sluča ju, prema njegovoj tvrdnji, Mi nistarstvo odbrane.

U članu Zakona o spomen-obi lježjima koji pominje Konje vić propisano je da „ako se spomen-obilježje postavlja na objektu, ili ako se gradi na zemljištu koje pripada objek tu, za podizanje spomen-obi lježja potrebna je saglasnost vlasnika, odnosno korisnika objekta“, dok u članu 37 Za kona o Vojsci Crne Gore piše da Ministarstvo upravlja ljud skim i materijalnim resursima u Vojsci.

Međutim, i pored ovih tvrdnji, Abazović je juče novinarima kazao da podržava postavljanje ploče u Morinju, ali ne na ne zakonit način. O tome je, kako je rekao, razgovarao i sa amba sadorom Hrvatske Veselkom

Potrebna samo saglasnost vlasnika objekta

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je Pobjedi da joj je najviše žao ljudi koji u ovome vide „Ranka i Raška“, a ne čin države Crne Gore na koji treba da budemo ponosni. „Porazno je i malograđansko bavljenje državnim poslovima ako je bitnije nanijeti imaginarnu štetu SDP-u, nego čuvati i gajiti odnose sa susjednom Hrvatskom. Mada, nije tajna da je ovoj vladi samo jedan susjed bitan na Balkanu“, kazala je ona

Crnogorska sramota

Kao što je postavljanje/uklanjanje table čin države, tako je logor čin ove države, smatra ona. – Logor Morinj je crnogorska sramota i pokušaj relati vizovanja sa te strane je neprihvatljiv. Istina je da Crna Gora tada nije bila otporna na velikosrpsku hegemoniju, ali i to je crnogorska sramota. Morala je da bude. Manjina građana i građanki je i tada kristalno jasno znala šta je ispravno, a šta je pogrešno – kaže Bajramspahić.

Ona ocjenjuje da Crnoj Gori i dalje predstoji da se suoči sa svih pet ratnih zločina počinjenih na svojoj teritoriji, da postavi spomen-obilježje na svakom od njih, da gaji kul turu sjećanja i da institucionalno sprovodi politike mira, razumijevanja uzroka rata, priznavanja sopstvene odgo vornosti i prevazilaženja netrpeljivosti prema drugima, koja je u određenim sredinama još uvijek prisutna kao i u trenutku zločina.

Grubišićem.

– Postavljanjem table, Konje vić i Krivokapić napravili su di plomatski skandal i krivično djelo. Ministarstvo nije oba viješteno, SO Kotor nije oba viještena – istakao je premi jer u tehničkom mandatu, uz poruku da će dvojica minista ra morati da objasne to nadlež nim organima.

Bivša šefica hrvatske diploma tije Vesna Pusić juče je za Po bjedu, međutim, ocijenila da nije u pitanju međunarodna blamaža države, već da je riječ o blamaži onih koji žele uklo niti ploču, a koji rade protiv in teresa Crne Gore.

ABAZOVIĆ BRIŽNO ČUVAO KADROVE DF-A Konjević je, komentarišući izjavu Dritana Abazovića, ka zao da je premijer dao nalog Upravi za inspekcijske poslove, te da je u njoj sve vrijeme „briž no čuvao tamo direktoricu ko ja je iz Demokratskog fronta“.

– Tako da sam siguran da sa njom ima komunikaciju. Imam i ja informaciju da je tu bilo do sta interesovanja i pritiska na pojedine inspektore. Jasna je politička motivacija sa čelnih adresa Uprave za inspekcijske poslove, budući da je riječ o ka drovima Demokratskog fronta – kazao je Konjević. Generalni sekretar Socijalde mokratske partije (SDP) Ivan

Vujović prokomentarisao je na Tviteru izjavu Abazovića ko ji je, govoreći o skidanju spo men-ploče u Morinju, kazao da su ministri Raško Konjević i Ranko Krivokapić „napravi li ogroman diplomatski skan dal i počinili krivično djelo“. – Ploča u Morinju smeta Dri tanovim drugarima iz DF-a jer treba amnestirati velikosrpski nacionalizam. Treba ga pre ćutati da bismo ga i danas što lakše gutali i varili – naveo je Vujović.

NEUVJERLJIV POKUŠAJ

Građanska aktivistkinja Di na Bajramspahić za Pobje du je, komentarišući situaciju oko spomen-obilježja u Mo rinju, kazala da ju je kao gra đanku Crne Gore veoma sra mota zbog svega što je isplivalo

oko postavljanja ploče kojom je obilježeno mjesto ratnog zločina.

– Apsolutno je neuvjerljiv bi lo koji pokušaj da se reakcija Uprave za inspekcijske poslo ve stavi u kontekst poštovanja administrativne procedure i pravnog čistunstva. Crne Go ra nije država besprijekorne primjene prava, nije bila, ni ti je sada. Naprotiv, vladajuće strukture na dnevnoj osnovi krše Ustav i zakone. Da ne go vorimo o potpuno očiglednoj zloupotrebi državnih sredsta va za partijske svrhe u susret predstojećim izborima, poku šajima mijenjanja Ustava zako nom, neustavna razrješavanja ministara u već paloj vladi i još mnogo, mnogo više – kaže ona. Prema njenim riječima, to što je vladavina prava počela upra vo od, ni manje ni više, ploče za ratni zločin je lice i karak ter ove vlasti.

da javno pravdaju i relativizi ju sve što se desilo. Ovo nije je dino pitanje oko kojeg postoji pokušaj istorijskog revizioniz ma – ističe Bajramspahić.

CINIZAM I LICEMJERJE

Ona ocjenjuje da Uprava za in spekcijske poslove nastavlja da žmuri na dramatičnu devasta ciju kulturne baštine Crne Go re, devastaciju životne sredine.

– Toliko posla oko zaštite dr žavne imovine, tržišta, eko nomije, zdravlja ljudi, socijal ne zaštite, a ima vremena da se bavi pločom čiji je cilj da se pri zna patnja žrtava, prizna od govornost i zapamti ono što se više nikada ne smije pono viti. Zbog toga je svaki pokušaj da se uklanjanje ploče prikaže kao vladavina zakona neuvjer ljiv, ciničan i licemjeran – na glašava Bajramspahić.

Prema njenim riječima, navod no prekršene procedure i osno vi za postupanje nijesu stvarni razlozi koji stoje iza namjere da se ukloni tabla.

Ploča u Morinju smeta

Dritanovim drugarima iz DF-a jer treba amnestira ti velikosrpski nacionali zam. Treba ga prećutati da bismo ga i danas što lakše gutali i varili – na veo je generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović

– To joj ne služi na čast. Ratni zločin Morinj potvrđen je pra vosnažnom presudom i oko mobilizacije, izbjeglištva, lo gora, mučenja i zlostavljanja, ne može biti spora, ali se otvo reno pokazalo koliko - 30 godi na kasnije – osporavanja iteka ko ima. Pokazalo se, nažalost, da postoji nezanemarljiv dio stanovništva i predstavnika vlasti koji su i dalje na potpu no istim pozicijama kao i ta da. Nije im bilo neprijatno ni

– Današnja vlast u Crnoj Gori nije legalistička i pravi razlog je odbijanje suočavanja sa proš lošću i zaštitnički odnos prema počiniocima i današnjim po državaocima tog i drugih rat nih zločina, počinjenih u Cr noj Gori i regionu – kazala je Bajramspahić.

Ona ukazuje na paradoksalnu situaciju da je zvanična država Hrvatska prihvatila izvinjenje Crne Gore i prihvatila čin, tekst i kontekst postavljenja ploče, da ga je uvažila kao važan ko rak u međusobnim odnosima, da su bili prisutni i zahvalili se na činu, a da neki u Crnoj Gori misle da bi oni „napravili bolju

ploču“ samo da su imali priliku. – Ali jesu imali priliku. Opšti na Kotor je imala najmanje tri godine da postupi po inicijativi Anime iz 2019. godine i postavi spomen-obilježje, da je imala svijest i savjest o važnosti ovog pitanja. Anima je svake godine podsjećala na tu inicijativu i zajedno sa CGO i HRA pamtila žrtve i patnje tog i svih ostalih ratnih zločina – kazala je ona. Bajramspahić podsjeća da je Anima takođe 2019. uradila istraživanje o stavovima i in formisanosti u organima lo kalne uprave prema ratnom zločinu u Morinju, te napra vila analizu sa zaključkom da je, „uprkos još uvijek jasnih otpora opštinske vlasti da se u potpunosti suoči sa ovim zlo činom“, iskazana potreba za obilježavanjem tog mjesta. Ona ukazuje i da je izdata pu blikacija sa rezultatima istraži vanja „Pamtimo logor Morinj“ i dokumentovani su prikuplje ni podaci. Lokalne vlasti ne sa mo da nijesu uradile ništa u vezi sa obilježavanjem logo ra, već nijesu uradile ništa da se prihvate činjenice u vezi sa počinjenim ratnim zločinom. – Na kraju, najviše mi je žao one ljude koji u ovome vide „Ranka i Raška“, a ne čin drža ve Crne Gore na koji treba da budemo ponosni. Porazno je i malograđansko bavljenje dr žavnim poslovima ako je bit nije nanijeti imaginarnu šte tu SDP-u, nego čuvati i gajiti odnose sa susjednom Hrvat skom. Mada, nije tajna da je ovoj vladi samo jedan susjed bitan na Balkanu – ističe Baj ramspahić.

Duško MIHAILOVIĆ

Dina Bajramspahić

Sa ceremonije otkrivanja spomen-ploče u Morinju

Zgrada Specijalnog tužilaštva

PODGORICA – Iliji Milanoviću (36) određeno je zadržavanje do 72 sata nakon što je juče saslušan u Specijalnom tužilaštvu gdje je priveden odmah nakon što je iz Grčke izručen

Crnoj Gori, saopšteno je iz Uprave policije. Milanović je uhapšen 19. januara u Atini po međunarodnoj potjernici koju su za njim raspisale crnogorske vlasti zbog sumnje da je pripadnik

Odbrana: Pritvor Petru Lazoviću pretvoren u zatvor bez dokaza

PODGORICA – Produženje pritvora za tri mjeseca službeniku Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petru Lazoviću advokatica Maja Zeković je ocijenila kao neprincipijelno postupanje Vrhovnog suda koji mjeru pritvora nezakonito pretvara u tipičnu odmazdu i prisilno izvršenje kazne zatvora bez ijednog zakonitog dokaza.

Lazović je uhapšen 18. jula, od kada se nalazi u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. – Stiče se utisak da se čak ni Vrhovni sud kao najviša redovna instanca u ovom predmetu ne bavi konkretnim činjenicama koje je dužan da dovede u vezu sa zakonskim određenjima, već neprincipijelnim postupanjem nezakonito pretvara mjeru pritvora u tipičnu odmazdu i prisilno izvršenje kazne zatvora u odnosu na ovog okrivljenog, u odsustvu i jednog jedinog na zakonu zasnovanog dokaza – tvrdi Zeković.

Ona dodaje da se iz suvisle naredbe o pokretanju istrage Specijalnog tužilaštva teško može i naslutiti što se njenom branjeniku stavlja na teret.

Advokatica Zeković navodi da je iz više razloga opravdano začuđuje stav Vrhovnog suda, posebno sagledan u kontekstu permanentnog i sveprisutnog kršenja osnovnih ljudskih prava, počinjenih od svih nadležnih organa na štetu Petra Lazovića.

– Ono što nije smio da previdi, a ni da ignoriše Vrhovni sud Crne Gore, kao najviša redovna instanca, ma kakvim motivom da je rukovođen, a koji svakako nijesu principijelno sprovođenje zakona niti pridržavanje načela jednakosti svih pred zakonom, jeste obavezujuća odredba člana 174 Zakonika o krivičnom postupku.

Ovom odredbom pritvor je propisan samo kao izuzetna mjera i ukoliko se svrha, konkretno dostupnost okrivljenog nadležnim organima koji vode postupak, ne može ostvariti drugom mjerom – precizira advokatica Zeković.

Pozivajući se na član 166 ZKP-a kojim su propisane mjere nadzora u slučajevima navodne opasnosti od bjekstva, advo-

katica Zeković ukazuje da nema osnova za produženje pritvora Petru Lazoviću. – U konkretnom slučaju imamo činjenice da se okrivljeni Lazović sam javio na poziv nadležnih organa, da je porodičan čovjek, otac dvoje malodobne djece, stalno zaposlen u ANB-u. Prije svega, Petar Lazović je imao medijsko suđenje prije pricesuiranja od strane nadležnih organa koje je trajalo mjesecima, a za koje vrijeme je mogao da pobjegne – da je htio i da je uopšte planirao bjekstvo.

Jasno je da nema nikakvog osnova za produženje pritvora, pravdanjem navodne opasnosti od bjekstva – zaključila je advokatica Zeković.

Ona je ukazala da će svakako

u konačnom, za ovako nesavjesno postupanje Tužilaštva i sudova, država morati da plati odštetu.

– Epilogom postupka će se utvrditi istina, kao i neosnovano hapšenje Lazovića u odnosu na kojeg ni u četvrtom mjesecu pritvora ne postoje osnovi sumnje da je počinio bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Osim toga, Tužilaštvo nije preduzelo bilo koju dokaznu radnju, makar da je odbrana obaviještena, iako je u pitanju hitno postupanje – kaže advokatica.

Lazović je pred tužiocem negirao optužbe da je kao pripadnik kriminalne grupe počinio niz teških krivičnih djela i pozvao tužilaštvo da preispita dokaze koje ima protiv njega. B. R.

kriminalne organizacije Filipa Ivanovića, koja stoji iza likvidacije Cetinjanina Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića u februaru 2020. godine.

Iz SDT-a su ranije saopštili da

je ova kriminalna organizacija planirala ubistvo Andrijinog oca – Vasa Gazivode, kao i likvidacije pripadnika SDT-a tako što bi im postavili dva kilograma eksploziva ispod policijskih vozila i aktivirali ih u toku vožnje. Nakon rasvjetljavanja ovih ubistava u novembru 2021. godine, Milanović je uspio da pobjegne dvojici inspektora koji su mu „upali“ u stan s nalogom za hapšenje. B. R.

Kontrola

BERANE – Protiv R. Č.

(47) iz Berana podnijeta je krivična prijava Osnovnom tužilaštvu u tom gradu zbog sumnje da je zloupotrebom položaja sa bankovnog računa Osnovne škole „Vuk

Karadžić“ u više navrata na svoj račun uplatio ukupno 13.550 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

On se, pored zloupotrebe položaja, sumnjiči i za krivično djelo falsifikovanje isprave.

– R. Č. je, kako se sumnja, kao računovođa u navedenoj školi, tokom septembra i oktobra 2022. godine, za sebe ili drugog pribavio protivpravnu imovinsku korist, na način što je sa žiro računa škole u više navrata

na svoj račun prebacio iznos od ukupno 13.550 eura – precizirali su iz Uprave policije. R. Č. je doveo u zabludu direktoricu škole prikazujući joj lažne izvode iz banke sa lažnim novčanim iznosima. C. H.

PODGORICA – Kontrola dokaza protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice da je kao pripadnik kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko pojedinih sudija Vrhovnog, Privrednog i Osnovnog suda u Herceg Novom uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama, zakazana je za 1. novembar.

Savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković kazala je za Pobjedu da će o opravdanosti i zakonitosti optužnice odlučivati vanraspravno vijeće kojim će predsjedavati sudija Goran Šćepanović Pored Vesne i Miloša Mede-

nice, na optužnici su: Darko Lalović, Vasilije Petrović, Bojan i Marko Popović, Milica Vlahović-Milosavljević, Marko Vučinić, Milorad Medenica, Luka Bakoč, Petar Milutinović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Marjan Bevenja, Stevo Karanikić i Goran Jovanović kao i „Kopad kompani“ d.o.o. Nikšić. Prema stavu SDT-a, Miloš Medenica je 2019. godine formirao kriminalnu organizaciju radi sticanja nezakonite dobiti i moći kroz šverc cigareta i protivzakoniti uticaj na sudsku vlast.

Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, upravljao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima transkripte skinute sa aplikacije Skaj. B. R.

zatvora za

PODGORICA – Stefan Timotijević (22) juče je u bjelopoljskom Višem sudu osuđen na pola godine zatvora zbog šverca marihuane.

Presudu je izrekao sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović

Prema navodima optužnice, Timotijević je 3. i 4. juna ove godine u Bijelom Polju radi prodaje držao marihuanu upakovanu u 20 plastičnih zamotuljaka težine 10 grama a koju su pronašli ovlašćeni službenici policije. B. Č.

M.BABOVIĆ

Iz Grčke izručen osumnjičeni za učešće u likvidaciji Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića 2020. godine Milanoviću određeno zadržavanje do 72 sata

Zakazano razmatranje validnosti dokaza protiv grupe

pripadnik

bivša predsjednica

S.VASILJEVIĆ

Sa privođenja Medenice

Izrečena

VRHOVNI

Lazović nakon hapšenja

D.MIJATOVIĆ

Maja Zeković

U objekte od javnog interesa investirano 1,85 miliona eura

Kuća maslina biće centar barskog i crnogorskog maslinarstva, a azil za napuštene životinje je najsavremeniji objekat te vrste u državi. Za zgradu sa stanovima penzionera lokalna uprava ustupila plac u naselju Popovići i odrekla se naknade za komunalno opremanje građevinskog

BAR – Lokalna uprava je realizacijom nekoliko kapitalnih investicija na stavila da unapređuje kva litet života svih kategorija stanovništva – saopšteno je iz lokalne uprave. Kao veoma bitnim navode da posebno važno mjesto za uzima izgradnja objekata od javnog interesa za koju je Opština Bar u prote klom periodu, a u saradnji sa drugim organima, iz dvojila oko 1,85 eura

Kuća maslina, centar bar skog i crnogrskog maslinar stva, objekat je u kojem će se prerađivati i proizvoditi ulje, sprovoditi pakovanje i etiketi ranje, održavati radionice, se minari, obuke, ali koji će slu žiti i kao prodajni i izložbeni prostor, pa će kao takav znatno doprinijeti razvoju maslinar stva, poljoprivrede i turizma. Azil za napuštene životinje, najsavremeniji objekat ove vrste u državi, čija će izgrad nja biti završena do 15. novem bra, kapitalni je projekat lokal ne uprave koji će na kvalitetan i moderan način omogućiti prevazilaženje dugogodišnjeg problema napuštenih životi nja, adekvatno ih zbrinjava jući, a istovremeno građani ma omogućiti veću sigurnost u gradu.

Prepoznajući važnost rješa vanja stambenog pitanja za barske penzionere, Opština je za potrebe izgradnje objek ta te namjene, prvog ovog ti pa na Crnogorskom primor ju i u našem gradu ustupila zemljište površine 2.290 m² u naselju Popovići i izgradi la pristupnu saobraćajnicu, a Udruženje penzionera Ba ra oslobodila naknade za ko munalno opremanje građe vinskog zemljišta. – Ovi i drugi objekti od javnog interesa samo su neki od čini laca ubrzanog razvoja Bara na

kojem lokalna uprava preda no radi kako bi bile zadovolje ne potrebe svih građana, ali i

brojnih gostiju našeg grada –navodi se u saopštenju Opšti ne Bar. C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 17 opština

PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 20. oktobra radove za kvalitetnije i sigurnije na pajanje električnom ener gijom.

Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h Zabrđe i Gračanica. Bar: od 8.30 do 14 h Oćas, Bi jelo brdo, Gola glava, Bjeli ka men; od 9 do 14 h Mrkojevići i dio Ostros centra.

Berane: od 8.30 do 14.30 h djelovi sela Bubanje i Šekular. Bijelo Polje: od 9 do 14 h dio Ulice Muniba Kučevića (oko hotela), dio Ulice slobode i dio Ulice III sandžačke briga de; od 9 do 16 h Jabučina (Ja bučno), Biokovac, Femića krš, Crnča, Radulići, Ivanje, Vrbe,

Crhalj, Kradenik, Godijevo, Goduša, Ličine, Osmanbego vo selo, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Sipanje, Sušica, Lazovići, Čampari, Đalovići, Dupljaci, Moravac, Lješnica, Kruševo i Stožer 1 – Žuber.

Cetinje: od 9 do 16 h Očevići, Začir, Dubova, Strugari, Ce klin, Tunel Mekavac, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Boko vo, Đinovići, Štitari, Kosije ri, Orašani, Mikulići i Tomići.

Danilovgrad: od 7.30 do 18 h Vučji Studenac, Frijeska Gla vica, dio Bandića i Đeđezi; od 8 do 15 h Bandići, Begovine, Bjeluši, Ćurilac, Grlić, Đeđe zi, Donji Zagarač, Gornji Za garač, Gruda, Jabuke, Lazarev krst, Lazine, Malenza, Donja

Markovina, Povrhpoljina, To maševići, ZIP Jastreb, Kosić, Poglavica, Šume Bećirovića, Megran, Farmont, Betonjer ka, Jastreb, dio Mamućevine, Sušica, dio Lazina, Dio Donjih Martinića – Maljat, Kokoto vac (kratkotrajna isključenja), Kopito Petrovića, Koljat, Gla va Zete i Dobro Polje; od 8 do 16 h Ždrebaonik, Vučica, Me đice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Ža rića, Klanica, Donje Selo, Ša bov Krug, Luke, Jelenak, Ku la Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački (krat kotrajna isključenja), Polji ca, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno.

Kolašin: od 8 do 15 h Petrova

ravan; od 8 do 16 h Dulovine, Šljivovica, Izlasci, Manastir, Rečine, Lokve, Padež, Skrbu ša, Bijeli Potok, Planinica, Ma teševo, Jabuka, Drcka, Đekići, Sunga, Bare Kraljske, Lug Vu kićevića, Drndari, Suva Gora, Vranještica; od 9 do 15 h Mu jića Rečine.

Kotor: od 9 do 9.30 h Stari grad, Luka Kotor, dio Tabači ne u blizini zgrade CEDIS-a; od 9 do 12 h Kavač; od 9.30 do 13 h Stari grad (oko Katedra le Sv. Tripun); od 10 do 13 h Muo, Glavati, Šarena Gomila, Prčanj, Stoliv, Verige (povre meni prekidi).

Mojkovac: od 8 do 15 h Slati na, Siga, Krstac, Jakovići, Jo kići, Pobrsijevići, Stevanovac,

Najavili bratimljenje Cetinja i Zagreba

CETINJE – Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković primio je u zva ničnu posjetu ambasadora Hrvatske u Crnoj Gori, Ve selka Grubišića.

Kako je saopšteno iz Prijesto nice, ambasador Grubišić ka zao je da Hrvatska ima ,,dosta jednostavnu politiku prema Crnoj Gori“.

– Naša politika je isključivo da budemo dugoročno dobri su sjedi – istakao je ambasador Grubišić, naglasivši podršku koju Hrvatska pruža Crnoj Gori na putu evroatlantskih integracija.

Gradonačelnik Nikola Đuraš ković iskazao je zadovoljstvo povodom posjete ambasado ra Hrvatske i interesovanje za

dalje produbljivanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, kao i za bratimljenje Prijestonice Cetinje i glavnog i po broju stanovnika najve ćeg grada Hrvatske, Zagreba. – Prijateljski odnosi Crne Go re i Hrvatske mogu poslužiti kao primjer ostalim država ma u regionu, ali i širem okru ženju. Odnosi ove dvije zemlje su izraz regionalne stabilno sti, saradnje i posvećenosti, što predstavlja siguran okvir za njihov demokratski i eko nomski napredak – rekao je Đurašković.

Iskazana je obostrana spre mnost na saradnju, posebno po pitanjima ekonomije, kulture i turizma, kao i mogućnost ko operacije na programima pre kogranične saradnje. I. R.

Posjeta je iskorištena da se nakon susreta sa direktorkom Me dinom Čobom i pomoćnicom direktorke Nevenom Sjeklo ća, razgovara sa učenicima sedmog, osmog i devetog razreda o problemima koje izaziva konzumiranje duvanskih proizvo da u školskom uzrastu. I. R.

Gostilovina, mHE, Bistrica, Kaludra, Ravnjak, Crna Po da, Dobrilovina, Zaboj, Crve na Lokva; od 8 do 17 h Uloše vina, Lojanice, Lepenac, Žari; od 9 do 13 h Donja Polja.

Nikšić: od 8 do 15 h Donje Cr kvice, Ul. Ljube Nenadovića, Ul. narodnih heroja, Ul. Var darska, dio Karađorđeve. Plav: od 9 do 14.30 h dio se la Velika.

Pljevlja: od 9 do 17 h Selo Odžak, Alići, Vilići Gradac, Pupovići, Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba (kratkotrajna isključenja na početku i kra ju radova), Zekavice, Jasen, Dubočica, Rasno, Bratosavi na, Podkrajci, Lijeska, Kordo vina, Maoče, Šljuke, Zahum, Meljak, Višnjica, Ljutići, Ći rovići, Vrulja, Vlaovina, Breza, Zelena Stijena, Podborova; od 10 do 12 h Crljenice, Crni Vrh, Zaglavice, Rudnica, Stajišta, Bjelibor, Trlica, Koši Do, Ma

rić Vukoman, Pilana Brašanac, Otilovići, Lukavice, Mihailovi ca, Vijenac, Marić Vuko, Ran če, Carina Ranč.

Plužine: od 8 do 15 h Ravno; od 8 do 18.30 h Unač, Repeti ror Unač, Trsa, Podmilogora, Nedajno, Pišče, Boričje, Bo ričko Brdo, Seljkovac, Borko vići, Dubljevići, Vrošnica, Be zuje Mala Crna Gora.

Rožaje: od 9 do 14.30 h Raz dolje i Paučina.

Tivat: od 8 do 10.30 h Krašići – Sokobanaja.

Ulcinj: od 8 do 13 h Stari grad; od 8 do 14.30 h dio Gornjeg Štoja kod Elezovića i Zoganje; od 11 do 14.30 h Kruče.

Žabljak: od 9 do 16 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Ko vačević, Bojbaša, Motički Gaj, Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Pošćenski Kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija; od 9 do 17 h Nova kovići. C. G.

ULCINJ – Sekretar Crnogorskog društva za borbu protiv raka Domagoj Žarković povodom aktivnosti uoči Nacio nalnog dana kontrole duvana posjetio je Osnovnu školu „Maršal Tito“ u Ulcinju.

Gradonačelnik Prijestonice razgovarao je sa ambasadorom Hrvatske

DOSTA PROSTORA ZA SARADNJU: Grubišić i Đurašković

OPŠTINA

POKAZATELJ UBRZANOG RAZVOJA BARA: Azil za pse

,,Penzionerska“ zgrada

Konačno rade zvučni semafori, grad nema ni jednu taktilnu traku

Napravljeni su veliki pomaci, ali ima još dosta posla da se uklone barijere koje otežavaju život slabovidim i slijepim osobama. Jedan od prioriteta jeste internet sajt Opštine koji treba učiniti pristupačnim kako bi osobe oštećenog vida bile ravnopravne sa ostalim građanima Nikšića kada govorimo o informisanosti i aktivnom učešću u javnom i političkom životu – kaže Marko Nikolić

NIKŠIĆ – Poslije višego dišnje pauze, ponovo su u funkciji zvučni semafori u gradu pod Trebjesom. Ob novila ih je Opština na šest lokacija, a Marko Nikolić, predsjednik Organizacije slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, kaže da je to od ve likog značaja za samostalno kretanje.

– To je veoma važno za samo stalno funkcionisanje svih sla bovidih osoba u našem gradu. Takođe, zvučni semafori olak šavaju kretanje i bezbjedan prelaz ulica i starijim osoba ma – kazao je Nikolić.

Organizacija slijepih za Nik šić, Šavnik i Plužine je prošle godine podnijela pritužbu na rad Opštine zbog diskrimina cije, odnosno nepristupačno sti javnih saobraćajnica i ugro žavanja bezbjednosti pješaka oštećenog vida jer zvučni se mafori nijesu u funkciji, na kon čega je zamjenica zaštit nika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić preporu čila Opštini da preduzme ak tivnosti i obnovi ih.

DOSTUPNOST

Govoreći o položaju slijepih i slabovidih osoba u Nikšiću Ni kolić za Pobjedu navodi da lo kalna uprava radi na prilago đavanju javnih ustanova. – Pored zvučnih semafora, ugrađene su taktilne trake vo dilje na prizemlju zgrade Op štine, takođe na svim vratima u njoj se nalaze naljepnice na Brajevom pismu, a urađen je i orijentacioni plan u zgra di koji olakšava samostalno kretanje. To je veliki pomak, aktuelno rukovodstvo Opšti ne uradilo je više za godinu za osobe oštećenog vida ne go prethodno za 10 godina i nadamo se samo da će se ta

R. PEROŠEVIĆ

kav trend nastaviti – navodi Nikolić.

Posebno su, kaže, zadovolj ni što imaju odličnu komuni kaciju i saradnju sa lokalnom upravom.

– Moram naglasiti izuzetnu saradnju sa gospođom Bilja nom Vučurović, glavnom ad ministratorkom u Opštini, ko ja ulaže velike napore kako bi se poboljšao položaj, kao i sami uslovi za samostalno funkcio nisanje osoba oštećenog vida, a generalno i osoba sa invalidite tom u Nikšiću – objašnjava on.

Uprkos tome što su neki pro

blemi riješeni ima, kaže on, dosta posla da se uklone bari jere kako bi osobe sa ošteće nim vidom mogle da nesme tano funkcionišu.

– Najvažniji segmenti za ne smetano funkcionisanje jed ne osobe oštećenog vida jeste informaciona pristupačnost kao i pristupačnost fizičkog okruženja. Ne manje važna jeste adekvatna komunikaci ja zaposlenih u javnim usta novama. Kad govorimo o jav nim ustanovama u Nikšiću, dio je djelimično pristupačan. Konkretno mislim na bolnicu,

Nezaposlenost, obrazovanje

– Nezaposlenost veliki problem slabovidih i osoba sa invaliditetom generalno. Pored nezaposlenosti, i fizičke i informacione nepristupačnosti, svakako su ključni i problemi u obrazovanju, konkretno mislim na neprilago đenu literaturu, zatim nepostojanje pristupačnog javnog prevoz ne samo za njih već za osobe sa invaliditetom generalno, zatim neprimjenjivanje Zakona o obilježa vanju proizvoda na Brajevom pismu i još mnogo toga – kazao je Marko Nikolić.

autobusku stanicu, prizemlje zgrade Opštine (Građanski bi ro) i Centar za socijalni rad –objašnjava on.

ULICE

Veliki je problem, kaže Niko lić, to što ne postoje uslovi da se slijepe i slabovide osobe si gurno kreću nikšićkim uli cama.

– Svakako da bi trebalo više povesti računa o ugradnji tak tilnih traka vodilja u unutraš njosti institucija, a naročito na

Nema registra osoba sa invaliditetom

Ne postoji precizan poda tak koliko u Nikšiću, Šavni ku i Plužinama ima slijepih i slabovidih osoba. Marko Nikolić kaže da njihova organizacija u te tri opšti ne ima oko 70 članova. – Mada s obzirom da Crna Gora na državnom nivou nema registra osoba sa invaliditetom, a samim tim ni tačan broj osoba oštećenog vida, mi kao organizacija nemamo ade kvatnu informaciju koliko je zapravo osoba potpuno i djelimično oštećenog vida u Nikšiću – objašnjava Nikolić.

javnim površinama, jer u Nik šiću ne postoji ni jedna taktil na traka vodilja za osobe ošte ćenog vida. Od rukovodstva Opštine imamo obećanje da će ubuduće svaka rekonstru isana ulica u gradu imati i tak tilnu traku vodilju, ali svaka ko bi bilo dobro za početak učiniti pristupačnim uži dio grada, kako bi se osobe ošte ćenog vida nesmetano i samo stalno kretale i obavljale svoje svakodnevne potrebe makar u tom dijelu grada – poručio je Nikolić.

Kao još jednu od prioritet nih stvari, na kojoj treba radi ti, ističe prilagođavanje inter net sajt Opštine.

- Neophodno je da Opština učini pristupačnim vebsajt, odnosno da uradi opcije pri stupačnosti na sajtu, kako bi osobe oštećenog vida bile rav nopravne sa ostalim građa nima Nikšića kada govorimo o informisanosti i aktivnom učešću u javnom i političkom životu – objašnjava sagovor nik Pobjede. I. RADONJIĆ

Uručeni sertifikati ,,BFC SEE“

Pečat kvaliteta za četiri opštine

PODGORICA – Podgorica, Tivat, Danilovgrad i Ža bljak su među 30 lokalnih samouprava koje su uspješ no prošle kroz program

Sertifikacije opština s po voljnim poslovnim okruže njem u Jugoistočnoj Evropi (BFC SEE) i zaslužile serti fikat koji kao pečat kvalite ta potvrđuje da građanima i privredi pružaju usluge po najvišim međunarodnim standardima.

Priznanja su im uručena na trodnevnoj regionalnoj kon ferenciji ,,Core Days 2022: Partnerstvo za konkurentni ji region“, koja se održava u Dubrovniku. Sertifikate do djeljuje Regionalna mreža za povoljno poslovno okruže nje u Jugoistočnoj Evropi, ko ja okuplja više od 20 partner skih organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbi je. C.G.

Kotor Školska olimpijada 28. oktobra

KOTOR – Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti u saradnji sa osnovnim školama, 28. ok tobra organizuje Školsku olimpijadu, na gradskom stadionu ,,Nikša Bućin” (stadion FK Bokelj).

Cilj je, kako su kazali iz tog op štinskog organa, da zaokruže godinu posvećenu vijeku po stojanja kotorskih klubova. Školska olimpijada zamišlje na je kao međuškolsko takmi čenje u disciplinama kao što su, trke na različitim dužina ma, poligoni, nadvlačenje ko nopa, igre spretnosti, kao i kviz znanja u oblasti sporta. Kako bi događaj okupio djecu u što ve ćem broju planirano je da pro gram upotpune učenici talen tovani za različite aktivnosti poput đačkog hora... I.R.

Osvijetljeno četiri kilometra ulica

KOLAŠIN – Komunalno preduzeće ovih dana postavlja novu javnu ra svjetu u prigradskim naseljima Donji i Gornji Pažanj, Breza, Selišta i Rogobor.

Planirano je da se osvijetli četiri kilome tra. Direktor Komunalnog preduzeća Milivoje Bulatović kaže da je na poje dinim dionicama posao izuzetno zahtje

van. Treba iskopati rupe, postaviti stubo ve, razvući kablove, montirati svjetiljke. – Na pojedinim lokacijama gdje se po stavlja javna rasvjeta je prisutna visin ska razlika, nekada i ne baš najpovoljni ji teren pored puta. Cilj nam je da javna rasvjeta ispoštuje sve standarde te infra strukture u prigradskim naseljima turi stičkog Kolašina. Imamo sve češće situ

acije da se značajne hotelske i turističke investicije dešavaju u prigradskim nase ljima. To je posebno izraženo u prigrad skom naselju Breza gdje se gradi nekoli ko hotelskih i poslovnih kompleksa. Sve nas to obavezuje da javna rasvjeta mora da bude postavljena po traženim stan dardima i u tome uspijevamo – kazao je Bulatović. Dr. D.ZAHtJEVNI

KoNAČNo U FUNKCIJI: Jedan od zvučnih semafora u Nikšiću

Marko Nikolić

Organizacije slijepih Marko Nikolić o njihovim položaju

Kol AšIN: Nova rasvjeta u prigradskim naseljima

Enterijer Galerija i kafea „Art“

Priznanje za projekat Galerije i kafea „Art“

PODGORICA - Crnogorski

tim arhitekata je na 23. Salo nu arhitekture u Novom Sa du osvojio nagradu u kate goriji enterijera, za projekat rekonstrukcije i enterijera Galerije i kafea „Art“.

Tim čine Ema Alihodžić Ja šarović, Sanja Paunović Ža rić i Nemanja Milićević, svo troje angažovani na Arhitek tonskom fakultetu u Podgo rici. Galerija i kafe „Art“ rea lizovana je 2021. godine, pod pokroviteljstvom Muzeja i galerija Podgorice i Glavnog grada.

Na konkurs za ovogodišnji Salon pristiglo je preko 300 radova, od čega je 147 prošlo selekciju, i ušlo u proces ži riranja. Žiri ovogodišnjeg sa lona radio je u sastavu: Ilja Mikitišin (SRB), Maja Fur lan-Cimerman (CRO), Ma rija Maruna (SRB), Robert Potokar (SLO), Snežana Ves

nić (SRB), Sonja Radović-Je lovac (MNE).

Gran pri 23. Salona osvojio je projekat „Novi Sad moder ni grad“ (iz kategorije: digi talni prostor i eksperiment u arhitekturi), u realizaciji BA ZA – platforme za prostor ne prakse.

Novosadski Salon arhitekture nedavno je otvoren u novoj ga leriji novosadske Akademije umetnosti. Salon je uspostav ljen 1993. godine, u organizaci ji DANS-a (Društvo arhitekata Novog Sada), međunarodnog je karaktera i pozicioniran je kao mjesto regionalne revije arhitektonske produkcije, te u konkurenciji za sve katego rije i Gran pri ove manifestaci je konkurišu radovi nastali ili realizovani na prostoru biv ših jugoslovenskih republi ka, te još dvije Srbiji susjedne evropske države – Mađarske i Rumunije. A. Đ.

Biće zatočeno unutar Vavilonske biblioteke

PODGORICA – Podgorica je juče postala bogatija za još jedan kutak za ljubitelje knjige, knjižaru i čitaonicu u kojoj će dominirati rijetka izdanja i izdanja štampana u okviru grada. Podgorička knjižara otvorena je u okvi ru programa 8. Internacio nalnog sajma knjiga.

Knjižaru i čitaonicu zvanično je otvorila Sanja Vojinović, zamjenica direktora Narod ne biblioteke „Radosav Lju mović“.

KONCEPT

Motiv otvaranja ove knjižare, kako je naglasila Vojinović, je jačanje kulturnih kapacite ta u tom dijelu grada, u Ulici Slobode, jer će se u njoj reali zovati male promocije, mini izložbe. Posebno je istakla kao razlog više što je na kraju te ulice bila i knjižara „Kultura“ koju svi Podgoričani pamte. - Što se tiče samog koncep ta knjižare, ona je posve ne obična zato što sadrži izda nja koja su publikovali Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, Biblioteka i Muzeji, ko ja su do sada bila nedostupna našim sugrađanima. Sada se ta izdanja mogu i kupiti, pozaj miti i čitati. Posebno me radu je mala čitaonioca koja funkci oniše u sastavu knjižare i koja

nosi naziv „Podgorička čita onica“, po nazivu pod kojim je osnovana naša biblioteka daleke 1881. godine – rekla je Vojinović.

Upravo je jedno od izdanja Se kretarijata za kulturu i sport Glavnog grada predstavlje no na otvaranju knjižare, ese ji književnika Pavla Gorano vića objavljeni pod nazivom „Udvojena čitanja“.

Urednica knjige Tijana Rako čević rekla je da o Pavlu Gora noviću kao piscu nije lako go voriti bez ljudske potrebe da se njegovo stvaranje svrsta u neki tvorački ili uskoregio nalni korpus. - Činjenica da su impresije o ovoj knjizi neposredno na kon njenog objavljivanja s na ma dijelili autori sa cijelog juž noslovenskog prostora, da su u njoj nalazili mnoštvo razlo ga za čistu, nepatvorenu čita lačku radost, govori da je ona, i prije nego što je dospjela do ši re javnosti, ispunila svoj zada tak. A šta je bio njen zadatak?

Njen zadatak bio je da prikaže osamu u kojoj živi biće zatoče no unutar imaginarne, unutar Vavilonske biblioteke. Sa njom autor sve vrijeme komunicira, ona djeluje kao supstrat nje govog poetsko-esejističkog prosedea – rekla je Rakočević. Dramaturg Vasko Raičević istakao je da se tokom čitanja

Goranovićeve knjige suočio sa nečim što je rijetko u knji gama ovog tipa, a to je susret sa svojim unutrašnjim najin timnijim pogledom na suštin ski dio pisanja i čitanja.

- To je knjiga koja se bavi od nosom između pisca i čitaoca u jednoj ravni, ulazi u moguće relacije, odnosno same aspek te čitanja i pisanja. Na neki na čin intimna knjiga. Ima pisaca koji govore da je za njih pisa nje monološka struktura, da

oni pišu za neke svoje potrebe, oni se suočavaju sa svojim de monima, a u ovoj knjizi Pavle govori o tome da je suština u komunikaciji pisca i čitaoca –rekao je Raičević.

NOVINA

Rakočević je istakla da još ni je svima jasno da je u domaćoj esejistici eksplodiralo nešto veliko, blistavo i teško. - Dogodila se novina kakvu ni je tako lako zamisliti ni u mno

PODGORICA - Nakon ,,Kratkog kursa ukidanja patri jarhata“, organizovanog u sklopu Programa za kulturu Centra za ženska prava, u Perjaničkom domu večeras, u 19 sati, biće otvorena izložba ,,Pobunjena Venera“ koju čine radovi nastali na radionici.

Radionicu su vodile likovna umjetnica i koordinatorka Progra ma za kulturu ,,Centra za ženska prava“ Tanja Markuš i likov na umjetnica i predavačica na Fakultetu za dizajn i multimedije Univerziteta Donja Gorica Svetlana Dragojević. Tokom ra dionica, polaznici su imali priliku da realizuju umjetničke ra dove koji tematizuju borbu za prava žena i rodnu ravnoprav nost, u različitim likovnim tehnikama. Na izložbi učestvuju Sanja Abramović, Milena Blagojević, Ksenija Borozan, Indrit Citaku, Muhamed Gorani, Jovan Ivković, Ana Kočović, Arina Krugovaia, Tijana Mijović, Dušan Mihajlov, Emina Nimanbegović, Anđela Perković, Gordana Vojinović, Nina Vučković, Irena Vukčević, Niko lina Vukčević i Andrijana Stantić Izložba će biti otvorena do 28. oktobra, a projekat je finansij ski podržala Fondacija ,,Kvinna Till Kvinna“. A. Đ.

PODGORICA - Izložba slika Milenka Premovića biće otvorena večeras, u 19 sati, u Gradskoj galeriji Kotor.

Premović je rođen 1973. godi ne u Tuzli. Završio je Srednju školu primijenjenih umjet nosti u Sarajevu 1991. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebi

nju 2005. godine, Odsijek sli karstva u klasi akademika mr Milorada Ćorovića. Imao je više samostalnih i kolek tivnih izložbi. Učesnik je 44. Hercegnovskog zimskog sa lona. Takođe je učesnik tra dicionalne izložbe Kotorski vizuelnii umjetnici (2006 –2021). Dobitnik je nagrade za najbolji vizuelni rad nastao u Kotoru 2013. godine. A. Đ.

Umjetnica Maja Šofranac o izložbi

u Galeriji

Građanski glas se ne čuje u Crnoj

PODGORICA - Izložbeni prostor Galerije Art pre tvoren je u dječije igralište sa svim njemu pripadaju ćim inventarom. Riječ je o interaktivnoj postavci ,,Re framing.me“ Maje Šofra nac, u kojoj je umjetnica po stavila igralište u kontekst aktuelnih društveno-po litičkih dešavanja u Crnoj Gori, ali i šire. Postavka je interaktivna u smislu da se djeca zabave, a odrasli shvate dublji kontekst rada. Na samom ulazu u galerijski prostor ispisana je poruka: ,,Mama, đe idemo? Lijevo, de sno, lijevo, desno... Gore, dolje, gore, dolje..?“. U video-radu ,,Where are we going“ čuje se glas djevojčice (umjetnicine ćerke) koja ponavlja sva ta pi tanja dok se okreće na dječi joj vrtešci na igralištu. Na po du su različite igre koje prate određena uputstva za kretanje poput – ,,balansiraj“, ,,izbje gavaj“, ,,prati“... U prostoru je i metalna konstrukcija dječi

je ljuljaške na kojoj su umje sto ljuljaški okačene provid ne muške i ženske figure od pleksiglasa. Paralelno sa tim, kamerom se snima svaka real na ljudska figura koja se nađe ispred postavljene kompozi

cije koja se dalje, putem algo ritma i vještačke inteligencije, memoriše i prevodi u vizuelnu siluetu na zidu, gdje se likov no svedeno, u geometrijskoj konturi, prenosi segmentira na forma ljudskog tijela.

Šofranac je kazala da na igra lištu pokreti lijevo-desno, na prijed-nazad angažuju tijelo djeteta i zabavni su na mno go načina.

- Ako to prenesemo u kontekst društveno-političkih dešava

Crnogorski

Salonu arhitekture

Muzeji galerije Podgorice

Interaktivna izložba u Galeriji Art

Promocijom knjige Pavla Goranovića započela sa radom Podgorička

Goranović, Rakočević i Raičević na promociji ispred Podgoričke knjižare

unutar biblioteke

Principov metak još uvijek luta

Gost 8. Internacionalnog sajma knjiga u Podgori ci prve večeri je bio i Sve tislav Basara koji je u razgovoru sa moderato rom Vaskom Raičevi ćem uglavnom govorio o svom posljednjem ro manu „Kontraendorfin“ za koji je prošle godine dobio NIN-ovu nagradu. Moderator je primijetio da „Kontraendofrin“ aso cira na prostor namršte nih ljudi.

- Ako pjesnik nije zgranut bolom, on nije pjesnik, mora neprestano da bu de u žalosti za ćirilicom, Kosovom, ali čim se po gase svijetla druga je pri ča. Srbija, srpstvo, Kosovo je repromaterijal vulgar nom, neizlječivom srp skom patriotizmu – re kao je Basara.

Zbirke priča i likovni radovi nastali u okviru projekta „Poruke iz prošlosti“

PODGORICA - Projekat „Poruke iz prošlosti“ koji su realizovali bjelopoljska Akademija društvenih na uka, Muzej grada Zenice i biblioteka „Slovo“ iz Lapo va promovisan je u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu.

Cilj manifestacije je, prema ri ječima Dragića Rabrenovi ća, koordinatora projekta za Bijelo Polje, očuvanje i pro mocija srednjovjekovne kul turne baštine.

- Radi se o projektu koji je okupio tri države i tri grada sa ciljem da se ostvari među narodna saradnja, posebno u regionu da se podstakne sa radnja institucija i pojedinaca, ali i da se promovišu kulturne vrijednosti, zajednička kul turna baština i na neki način podstaknu mladi na stvara laštvo – izjavio je Rabrenović.

Baština u očima novih generacija

go većim nacionalnim knji ževnostima, posebno onim koje o promoterima svojih supstancijalnih vrijednosti brinu mnogo prilježnije nego što se to, posebno u posljednje dvije godine, čini kod nas. Me đutim, čini se da bi bilo previ še da su oni koji svjedoče ču dima toga još i svjesni – rekla je Rakočević.

Autor je, uz zahvalnost orga nizatorima i prisutnima, re kao da su ocjene koje su Ra

Crnoj Gori

nja – to konstantno kretanje u krug djeluje destabilizujuće i destruktivno i na pojedinca i na društvo. Inspiracija je više slojna – iz ugla djeteta, iz ugla odrasale osobe. Umjetnosti stoji da reaguje iz nesigurno sti, straha, kolektivne konfuzi je, velikih promjena koje se de šavaju. Upravo su te promjene ono što svi možemo osjetiti da se dešava i u svijetu i kod nas – skretanje udesno, pojavlju ju se nacionalizmi, fašizmi. To je bila pokretačka snaga da se reaguje u umjetničkom smi slu – rekla je Šofranac.

Prije četiri godine rodila je djevojčicu i dosta vremena provodi sa njom na igralištu. Počela je da posmatra svijet iz njenog oka i iz potpuno druga čijeg konteksta.

- Dok sam je posmatrala kako se konstantno kreće u krug u vrtešci na igralištu pomisli la sam da je to ono što se na ma svima sada društveno de šava. Zato je inspiracija lična jer je krenula iz mog svako

Današnja Crna Gora, ka ko kaže, treba da prodi še novim duhom, ali ima onih koji se ne mijenjaju nikad. Što se tiče Srbije, Basara smatra da metak Gavrila Principa još uvi jek luta.

kočević i Raičević predočili vrlo podsticajne.

- Jer čitanje je jedan proces ko ji se ne završava i uvijek je dru gačiji. U tome je i čar čitanja –rekao je Goranović.

On je u nastavku programa pročitao nekoliko odlomaka iz svoje knjige. D. ERJAVŠEK

Tema projekta su bili stećci –srednjovjekovni nadgrobni spomenici sačuvani i prona đeni na prostorima Crne Go re, Bosne i Hercegovine, Hr vatske i Srbije, pa su tako kroz radionice nastale priče slike i ilustracije mladih stvaralaca, ali i afirmisanih umjetnika.

Posjetiocima promocije predstavljene su dvije knji ge kratkih priča „Poruke iz prošlosti“. U jednoj od njih objavljeno je 27 priča autora iz pet država, među kojima su i tri iz Crne Gore: Marko Vujović, Pavle Martinović i Mirsada Bibić Šabotić Druga zbirka priča „Poruke iz prošlosti“ – junior, sadrži 32 priče učenika Crne Gore, BiH i Srbije.

Direktorica biblioteke „Slovo“ iz Lapova Danijela Vulićević je istakla da je projekat znača jan, kako u aspektu poveziva nja država Zapadnog Balkana tako i u kulturnom smislu, te da je projekat uspješno reali zovan i u tom gradu.

Nije bitno ono što pročitate u istorijskim knjigama, to su činjeni ce, ako vi tu baštinu ne živite – kazao je Adna din Jašarević

Izložba i radio-serijal

Izložba „Papir, kamen, stećak“ ponudila je više od trideset likovnih radova nastalih na radionicama koje su sprove dene u sva tri grada.

denvnog života, ali je prene sena na društveni kontekst –istakla je Šofranac.

Cijela postavka koristi jedno stavne simbole igrališta, ali sa dosta značajnim izmjenama.

- Ono što je za dijete neposred no uživanje, na ovim radovima će biti nemogućnost ostvare nja tog uživanja. Ljuljaška ne ma pravu ljuljašku, već su tu okačene ljudske figure. Za me ne su to građani na ljuljašci. To je neki osjećaj da se građanski glas ne čuje u dovoljnoj mjeri trenutno u Crnoj Gori od ne ke zaglušujuće buke gdje pre ovladava kolektivna nezrelost – rekla je Šofranac.

U postavci je, prema njenim riječima, prisutna doza ak tivizma.

- Mojoj umjetnosti to pripada.

Umjetnost je uvijek reagovala na velika društvena dešavanja i to joj stoji. Imam potrebu da na taj način reagujem. Međutim, to nije pravilo. U umjetnosti nema pravila. Mogao je biti neki dru gi kontekst u pitanju – istakla je Šofranac. Izložbu je otvorila kustoskinja Milica Bezma rević i može se pogledati do 30. novembra. A. Đ.

- Ovo što sada radimo i što smo uključili djecu i mlade su u stvari prave poruke koje će mo mi iz sadašnjosti poslati u budućnost. Tada će biti poru ke iz prošlosti, ali će zaista biti nešto značajno što smo osta vili ovoj civilizaciji – rekla je Vulićević.

Kroz ovakve i slične konkurse,

objavljivanje knjiga i izložbe, gradski Muzej iz Zenice više godina uspješno promoviše i baštini kulturu sa ovih prosto ra, kazao je direktor te ustano ve Adnadin Jašarević. - Nije bitno ono što pročita te u istorijskim knjigama, to su činjenice, ako vi tu baštinu ne živite. A možete da je živi te samo kroz aktuelnu savre menu umjetnost, koju dijeli te u svom vremenu, inače sva ta baština ne vrijedi. Jer, šta bi za nas Bosance značio Kulin ban pa i sam stećak, da pono vo ne pišemo priče o njemu, dakle da pokažemo kako ove generacije vide ono što smo baštinili od naših pradjedova – kazao je Jašarević.

- Plan je bio da dobijemo što više stvaralaca, kako u književnosti, tako i u likovnoj umjetnosti pa smo u sva tri grada imali radionice, a imali smo priliku da pogledamo eksponate učenika bjelopoljskih škola koji su radili sa Vladimirom Jelićem. Takođe, predstavljena je i izložba ilustracija koju je radila grupa autora iz Zenice, kao i izlož ba fotografija stećaka koju sam ja radio posebno za ovaj projekat – istakao je Dragić Rabrenović U okviru projekta „Poruke iz prošlosti“ na programu Radija Bijelo Polje proteklih mjesec predstavljeni su tek stovi o srednjovjekovnim spomenicima – stećcima, koje je za potrebe serijala napisao Ikbal Cogo, istoričar iz Bosne i Hercegovine.

Vulićević se osvrnula i na sa držaj knjige „Poruke iz proš losti“.

- Ova knjiga, kao i sve knjige sa festivala fantastične knji ževnosti, jasno pokazuje da sada – u doba hiperproduk cije – imamo autore koji pra te, poštuju, njeguju i trude se da napreduju u žanru fantasti ke i radi se o veoma kvalitet nim pričama koje su zasluži

O govoru koji iščezava

PODGORICA - Knjiga „Zubački zbor“

Ilije Vukotića u kojoj je obrađen naj istočniji hrvatski govor u Crnoj Go ri, govor mjesta Zupci u opštini Bar, objavljena je u izdanju Zupci Times.

U predgovoru ovoj knjizi autor ističe da puno riječi stariji nijesu prenijeli na svoje potomke i da je ostalo vrlo malo ljudi koji znaju „zubečki“ govor, a da u tom smislu prednjače iseljenici koji nijesu bili izlože ni modernizaciji jezika i sačuvali su nje govu nekadašnju verziju. Oni su bili važ ni sudionici u kreiranju ovog rječnika.

- Već 60-ih godina prošlog vijeka sam osjetio da će vremenom naš govor išče znuti, ne našom krivicom već zbog ono ga što se događa i sa drugim jezicima, go

vorima i dijalektima. Boravak u SAD-u i praznina koju izaziva iseljenički život je izazvala radoznalost i interes za ovim što slijedi. Posjete mojoj rodbini su bile životna inspiracija za nešto ovako i ve lika pomoć – navodi se u Vukotićevom predgovoru.

Dr sc. Domagoj Vidović je u svojoj re cenziji istakao da je područje Bara „meka za istraživače“ i da se sa zubačkim govo rom upoznao čitajući katkadnik „Zup ci Times“.

- Primajući stalno Ilijine upite o etimo logiji pojedinih lokalizama i regionaliza ma te toponima i antroponima, i u meni se polako budila znatiželja i istraživački žar – istakao je Vidović.

Knjiga osim rječnika sadrži, između osta

le da budu objavljene – istakla je Vulićević. Na promociji je predstavljena priča crnogor skog književnika Marka Vu jovića, a učestvovali su i mladi pisci iz Bijelog Polja čije su se priče našle u zbirci „Poruke iz prošlosti“ – junior: Uma Mu šović, Tarik Idrizović, Kri stina Rakonjac, Magdalena Madžgalj, Katarina Drago vić i Željana Cmiljanić D. E.

Naslovnica knjige

log, i kratki istorijat Zubaca, priče o običa jima, vjerovanjima i sujevjerju, opise tradi cionalne zubačke nošnje i anegdote. D. E.

Objavljena knjiga „Zubački zbor“, autora Ilije Vukotića

Mladi autori iz Bijelog Polja sa organizatorima projekta

FOTO: REFESTICON

M.BABOVIĆ

Poništena odluka Skupštine glavnog grada o izboru Ivana Vukovića za gradonačelnika,

Ekspresna reakcija Upravnog suda

Upravni sud donio je 17. oktobra presudu kojom se poništava odluka Skupštine glavnog grada Podgorica o izboru Ivana Vukovića za gradonačelnika, donijeta na sjednici održanoj 5. jula. Odlučujući po tužbi Demo kratske Crne Gore, Upravni sud je u obrazloženju pre sude naveo da tužilac ospo rava zakonitost pobijene odluke zbog pogrešne pri mjene materijalnog prava i povrede pravila postupka.

OSNOV

U tužbi je navedeno da shod no odredbi Člana 61 i 66 Za kona o lokalnoj samoupravi, te shodno članu 103. Statuta Glavnog grada, nije postojao osnov za izbor gradonačelni ka, jer Ivanu Vukoviću ni po jednom osnovu nije prestao mandat. Ocjenjuje se da bi se, ukoliko bi osporena od

luka ostala na pravnoj snazi, stvorio opasan presedan u sistemu lokalne samoupra ve da odbornici jednog sazi va u dva mandata mogu birati isto lice za predsjednika op štine, odnosno gradonačelni ka i to na dodatni period od četiri godine, dakle ukupno na osam godina, a da pritom tekući mandat nije istekao. Šef pravnog tima Demokrat ske Crne Gore Neven Go šović ocijenio je juče, nakon objavljivanja ove presude, da je ovakva odluka Upravnog suda bila očekivana. – Sud je donio presudu koja je u javnom interesu. Odluka Skupštine Glavnog grada je predstavljala presedan – da se u istom mandatu donese dva puta odluka o istom licu kome nije bio istekao man dat i koje se imenuje na ne ograničeni period – rekao je Gošović.

On je iskazao očekivanje da će uslijediti pokretanje postupka za preispitivanje

svih odluka koje je Skupština glavnog grada donijela na za htjev gradonačelnika.

POLITIČKA KAMPANJA

Povodom odluke Upravnog suda Crne Gore uslijedila je i

Za danas zakazana nova sjednica gradskog parlamenta

Nakon presude Upravnog suda da poništi odluku kojom je Ivan Vuko vić izabran za gradonačelnika, pred sjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih zakazao je za danas u devet časova vanrednu sjednicu gradskog parlamenta sa dvije tačke dnevnog reda – izbor gradonačel nika Podgorice i izbor i imenovanja (izbor zamjenika gradonačelnika). Komentarišući odluku Upravnog suda, Suhih je kazao da je Glavni grad uložio žalbu na tu presudu jer smatraju da je neosnovana, te da će morati da bude pojašnjena.

– Zna se da svaki skupštinski saziv ima obavezu da u roku od 30 dana izabere gradonačelnika. Znalo se do kada je njemu mandat, ali se jasno kaže u članu 63 da Skupština bira gradonačelnika najkasnije u roku od 30 dana od konstituisanja skup štinskog saziva. Zbog toga nijesmo ni stavljali dužinu mandata – kazao je Suhih.

Dodaje da nije nepoznata situacija da se neko bira, a da odluka o njego vom izboru stupa na snagu poslije određenog vremena.

– Kad Sjedinjene Američke Države

mogu da biraju predsjednika države u avgustu, a da ta odluka stupa na snagu u januaru, ne vidim zašto nešto tako ne bi moglo i kod nas –kazao je Suhih. Povodom zakazivanja nove sjedni ce gradskog parlamenta, Suhih je naglasio da se ne može dozvoliti da Glavni grad bude bez gradonačel nika.

– Jedan broj odbornika ima pravo da predloži kandidata za gradona čelnika, nakon čega slijedi glasanje. Mi ćemo predložiti Ivana Vukovića – kazao je Suhih.

Odluku Upravnog suda i reakciju Glavnog grada komentarisao je na zvaničnom tviter nalogu Ministar stva pravde ministar Marko Kovač - Saopštenje Glavnog grada povo dom presude Upravnog suda, kao i najava sjutrašnje sjednice na kojoj bi se birao novi gradonačelnik, čin je nepimjerenog i neprihvatljivog uticaja na rad sudstva i istovremeno nepoštovanje odluke Upravnog suda. Pozivamo Glavni grad da se vrati u okvire zakona i postupi u skladu sa presudom Upravnog suda – tvitnuo je Kovač.

reakcija iz Glavnog grada, u kojoj je konstatovano da je ri ječ o presedanu u postupanju pojedinih sudija Upravnog suda Crne Gore, očigledno izloženih političkim pritis cima.

– Upravni sud, koji još uvijek nije riješio veliki broj pred meta ni iz 2020. godine, na inicijativu kluba odborni ka Demokratske Crne Gore u rekordnom roku zakazao je usmenu raspravu i istog dana donio odluku o poni štavanju odluke Skupštine glavnog grada. Istovremeno, Sud je odstupio od svoje do sadašnje prakse, kao i prak se Vrhovnog suda, koji su u ovakvim situacijama odbijali tužbe zbog nedostatka aktiv ne legitimacije, budući da u konkretnom slučaju odbor nici Demokratske Crne Gore nijesu mogli osporavati odlu ku Skupštine glavnog grada čiji su istovremeno članovi –ukazano je iz Glavnog grada. U reakciji se navodi da ova kva odluka predstavlja di rektno uključivanje pojedi nih nosilaca sudske funkcije u političku kampanju uoči lokalnih izbora u Podgori ci, čime se krši načelo samo stalnosti lokalne samoupra ve, koje garantuje Ustav Crne Gore.

– Skupština Glavnog grada podnijela je Vrhovnom sudu zahtjev za ispitivanje sudske odluke. Ne sumnjamo da će Vrhovni sud Crne Gore sta viti van snage ovu nezakoni tu i neustavnu odluku – nave deno je na kraju reagovanja Glavnog grada. H. P.

Glavni grad će osloboditi plaćanja komunalija za iz gradnju stambene zgrade za zdravstvene radnike, razmijeniće parcelu sa Vladom Crne Gore radi rje šavanja stambenih potreba zaposlenih u sektoru kultu re i izgradnje javnog parka u Siti kvartu, a Mešihatu Islamske zajednice ustu piće zemljište za izgradnju Islamskog centra na Ko niku, odlučeno je juče na sjednici Skupštine glavnog grada.

KOMUNALIJE

Usvajanjem prijedloga odluke o oslobađanju naknade za ko munalno opremanje zemlji šta za katastarsku parcelu u okviru DUP ,,Zagorič 3 i 4 –zona 2“, pružena je mogućnost da zaposleni u oblasti zdrav stva kupe stan po povoljnijim uslovima.

Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da će usvajanjem ove odluke Glavni grad dati dopri nos riješavanju stambenog pi tanja zaposlenih u zdravstvu.

Usvojene sve predložene odluke

rici decenijama radi u oteža nim uslovima u pogledu pro stornih kapaciteta. Osim dvije male džamije u Staroj varoši ne postoji prostor koji bi mogao da prihvati veći broj vjernika. Zato smo odlučili da ustupi mo parcelu za potrebe izgrad nje novog duhovnog i kultur nog centra za sve muslimane koji žive u Crnoj Gori – kazao je Vuković.

Odbornik Liberalne partije Jovan Rabrenović ocijenio je da je ova odluka dokaz brat ske ljubavi i solidarnosti pre ma pripadnicima druge vjero ispovijesti.

koji se doživljava CPC je nepri mjeren – kazao je Rabrenović.

RAZMJENA

Na sjednici je usvojena infor macija o prijedlogu za razmje nu parcela sa Vladom Crne Gore, radi rješavanja stambe nih potreba zapošljenih u sek toru kulture i izgradnji javnog parka u Siti kvartu.

Sjednica Skupštine glavnog grada

– To nam je veoma značajno. Glavni grad se odriče prihoda za komunalno opremanje, či me će realizacija tog projekta biti znatno jeftinija. Duguje mo toliko tim ljudima nakon borbe koju smo prošli u po

sljednje dvije godine u uslo vima pandemije korona viru sa – istakao je Vuković.

USTUPANJE

Odlukom Skupštine, Glavni grad će, uz saglasnost Vlade,

ustupiti zemljište Mešihatu Islamske zajednice u Podgo rici za izgradnju Islamskog centra. Gradonačelnik Vuko vić istakao je da je veoma po nosan na tu odluku. – Islamska zajednica u Podgo

– To nikad nije bilo upitno od strane Glavnog grada. Uvijek smo bili tu da stvorimo uslove za izražavanje vjerskih osjeća nja. Slično je dato i Jevrejskoj zajednici. Jedino kome nije da to je Crnogorska pravoslavna crkva, zbog čega sam tužan. Golgota se nastavlja, način na

U komunikaciji sa Sindikatom kulture Crne Gore i Ministarstvom kulture, Glavni grad je predložio model razmjene par cela u Podgorici, kroz koji bi Vla di Crne Gore bila ponuđena par cela na kojoj je moguća izgradnja stambenog objekta, dok bi Glav nom gradu bilo prenijeto pravo raspolaganja na parcelama u Siti kvartu tj. naselju Prvi maj, u cilju izgradnje javnog parka.

Odbornici opozicionih partija u Gradskom parlamentu nije su prisustvovali sjednici. Nj. ŽIVANOVIĆ

Glavnog grada konstatovano da je riječ o politički motivisanom presedanu

Zgrada Skupštine glavnog grada

Juče održana 38. sjednica Skupštine glavnog grada

Dva grada, a jedna duša

Uz prelijepe zvuke sevdalinke i meraklijsko druženje, svojstveno i Sarajlijama i Podgoričanima, sinoć je na jednoj od kultnih lokacija u gradu, kod Stare banje na obali Ribnice (atrijum kod ,,Itaka library bara“) održan koncert prijateljstva ,,Sarajevo s ljubavlju Podgorici“.

Muzičari iz glavnog grada Bosne i Hercegovine i Podgorice uljepšali su veče za nekoliko stotina ljubitelja sevdalinke. Kako i dolikuje Podgoričanima, publika je srdačno i otvorena srca dočekala Sarajlije i ne štedeći dlanova zajedno sa njima uglas ispratila pjesme ,,Ašik mahala“, ,,Sejdefu majka buđaše“, ,,Sjela Hajra kraj bunara“, ,,Oj Safete Sajo“, ,,Sarajevo ljubavi moja“… Koncert je organizovan u okviru razmjene muzičke kulture dva grada, na inicijativu sarajevskih umjetnika, a u organizaciji Aca Vojvodića sa prijateljima, kao plod velikog prijateljstva između Sarajeva i Podgorice, koju je svesrdno pomogao i Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada.

UŽIVANJE

Sarajlije, majstori sevdaha, Hasiba Agić , Senada

Muzičari iz glavnog grada Bosne i Hercegovine i Podgorice uljepšali su veče stotinama ljubitelja sevdalinke. Kako i dolikuje Podgoričanima, publika je srdačno i otvorena srca dočekala Sarajlije i ne štedeći dlanova sa njima uglas ispratila pjesme ,,Ašik mahala“, ,,Sejdefu majka buđaše“, ,,Sjela Hajra kraj bunara“, ,,Oj, Safete Sajo“, ,,Sarajevo, ljubavi moja“…

Beglerović-Leković , Izeta Milišić , Reuf Feković , Bajro Planjanin i maestro Šuki Planjanin, sa domaćinima Šukrijom Žutim Serhatlićem i Zdravkom Đuranovićem i orkestrom pod upravom harmonikaša Šapka Delića finom pjesmom probudile su najljepše emocije, kako kod starijih tako i kod mlađih u publici.

Poznati podgorički obućar i legenda grada Dušan Dulja Martinović, koji je prije 84 godina rođen na Brijegu Morače u Staroj varoši, kaže da ovakvi koncerti podmlađuju dušu.

– Ima li išta ljepše od bratskog druženja sa Sarajlijama na mjestu đe smo se vazda lijepo družili. Ovđe sam sa društvom zapjevao nebrojeno puta, ovđe je Ksenija Cicvarić snimila gotovo sve spotove –kazao je Martinović.

Koncertom je oduševljen i trideset osmogodišnji Emil Ljumić, koji je rođen na Dra-

Agić: Crnogorci su najbolji čuvari sevdaha

Estradna umjetnica iz Sarajeva Hasiba Agić, koja za sebe kaže da je u duši sevdalija, iskazala je ogromno zadovoljstvo što je bila u prilici da pjeva Podgoričanima sinoć pored Ribnice.

– Presretna sam što sam noćas ovdje sa vama. Prelijepo je, svi uživamo. Po meni, a i mnogim mojim kolegama, Crnogorci i Crna Gora su najveći čuvari sevdaha. Svaka vam čast, zbog toga sam još ponosnija što sam večeras ovdje sa vama – kazala je Agić za Pobjedu.

ču, stotinjak metara od mjesta sinoćnjeg druženja.

– Ovo je najljepša slika nas Dračana i Starovarošana, Podgoričana uopšte. Mi sa Sarajlijama tradicionalno gajimo dobre odnose. To se pokazalo i nedavno na utakmicama fudbalske i rukometne reprezentacije između naših zemalja. Ovo je samo nastavak tog lijepog druženja – kazao je Ljumić.

Staropodgoričanka Bisera

Mustafić, koja je učestvovala u organizaciji koncerta, kaže da mjesta poput ovog na obali Ribnice, kod nekadašnje ,,Banje“, Podgoričanima veoma znače.

– Ovdje smo se kao mladi okupljali, lijepo družili, zore dočekivali, provodili najdivnije trenutke u našim životima. Sarajevo i Podgorica su uvijek bili bratski gradovi, a ovaj koncert to samo potvrđuje – kazala je Mustafić, uz napome-

Lovćena“ moderni eho ženske prirodnosti i elegancije

Glavni grad Podgorica, u saradnji sa TC ,,Big Fashion“ i marketinškom agencijom Strategist nastavlja realizaciju projekta podrške kreativnom preduzetništvu, pa će tokom ovog mjeseca na centralnom štandu u najvećem šoping molu u državi svoje proizvode predstaviti brend unikatnog nakita ,,Cvijet Lovćena“.

Riječ je o komadima primijenjene umjetnosti koji se mogu uvijek nositi sa sobom. - Unikatni nakit simbolizuje cvijet na planini Lovćen, koji se probija između stijena i ide ka sun-

cu, i podsjeća nas da tu ljepotu i nježnost, ali i istrajnost nosimo i mi u sebi. Ovi komadi jedinstvenog nakita izrađeni su od srebra, koje ima dugu tradiciju korišćenja u Crnoj Gori, kako pri izradi ćemera, tako pri izradi zavjetnih pločica na primorju. Srebrni ,,Cvijet Lovćena“ prepoznat je kao moderni eho ženske prirodnosti, elegancije, svjetlucavosti i snage. Nakit je dizajniran i ručno rađen u Crnoj Gori – navodi se u katalogu brenda ,,Cvijet Lovćena“. Od početka 2022. godine, odnosno kroz ovogodišnji konkurs podrške kreativnom preduzetništvu, do sada su svoje proizvode predstavili domaći bren-

nu da će Podgoričani uzvratiti sličnu posjetu Sarajlijama.

DRUŽENJE

Organizator koncerta Aco Vojvodić iskazuje zadovoljstvo zbog toga što su Sarajevo i Podgorica odnedavno i zvanično bratski povezani. – Povod ovog lijepog druženja je iskrena želja vrhunskih umjetnika iz Sarajeva da pruže noć sevdalinke u Podgorici. Mi smo samo pomogli u realizaciji toga. Želja nam je bila samo da se okupimo i zajedno opustimo. Izabrali smo ovo kultno mjesto u gradu, a sve to ne bismo mogli bez naše Bisere Mustafić i sponzora koji su pomogli – Hipotekarne banke, restorana „Kristal“, VSG komerca, Ćipranić sa sokovima, burecima i pitama raznih proizvođača – kazao je Vojvodić.

Interpretator crnogorske narodne pjesme Zdravko Đuranović, koji je sa Šukrijom Žutim Serhatlićem i kolega-

ma Sarajlijama uljepšao veče mnogobrojnoj publici kraj Ribnice, kaže za Pobjedu da ovaj koncert budi one najtananije emocije u njemu, zato što je ovo mjesto njegovog odrastanja.

– Dok stojimo i pričamo, lica nekih ljudi koji, nažalost, nijesu više sa nama prolaze mi pred očima. Ovdje uvijek rado dolazim, sam ili sa društvom.

Moje druženje sa Sarajlijama traje već više decenija, ali svakako na nivou gradova, ovo je prelijep gest, ljudi su došli od srca, bez honorara, da Podgoričanima koji baštine ovu muziku podare one najljepše stihove – kazao je Đuranović.

Početak još prisnijeg i ljepšeg druženja Sarajlija i Podgoričana i, slobodno možemo reći, povod i za ovaj koncert je zanimljivo i šaljivo skandiranje, „burek sa sirom“, crnogorskih navijača na utakmicama sa Bosnom i Hercegovinom u Podgorici. Prijateljstvo se od tada razvilo i ojačalo između dva bratska naroda, a nakon tog događaja Sarajevo i Podgorica su se pobratimili. Podgorica planira da sličan koncert uzvrati Sarajevu, i tako na najljepši način bude primjer ostalim državama u regiji kako se njeguju bratski i komšijski odnosi. I. MITROVIĆ

Sunčano, do 25 stepeni

Za danas je najavljeno pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, u jutarnjim satima pojačan, sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha 14 stepeni, najviša dnevna oko 25. H. P.

U atrijumu kod Stare banje, pored Ribnice, održan koncert ,,Sarajevo s ljubavlju Podgorici“

NAJLJEPŠE JE DRUŽENJE UZ PJESMU: Šukrija Žuti Serhatlić sa kolegama iz Sarajeva

Nije izostao ni ,,burek sa sirom“

dovi – Džidža, Drvce dizajn, GuGu marame za dojenje, Duga Toys, Winner Group, Shtrikarica, The Finest From Montenegro, Glinko Crafts i J Clay Studio. H. P.

Kreativni preduzetnici i ovog mjeseca u TC ,,Big Fashion“

Štand ,,Cvijeta Lovćena“ u TC ,,Big Fashion“

KIJEV/MOSKVA – Pred

sjednik Rusije Vladimir Pu tin proglasio je ratno stanje u četiri regiona na istoku Ukrajine, koje je Moskva anektirala nedavno nakon sprovedenih referenduma.

Uredba o ratnom stanju u Do njecku, Lugansku, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, koji za jedno čine 15 odsto ukrajin ske teritorije, stupiće na sna gu danas.

Odlukom koju je Putin donio, zahtijeva se da vojska i polici ja u naredna tri dana podne su prijedloge kako da se for mira teritorijalna odbrana tih oblasti.

– Radimo na tome da završimo veoma teške i velike zadatke, obezbijedimo Rusiji i njenom narodu sigurnu budućnost i zaštitimo naše ljude. Oni ko ji su na prvoj liniji fronta ili se za to obučavaju, treba da zna ju da imaju našu podršku i da naša velika zemlja i jedinstven narod stoji iza njih – rekao je Putin tokom obraćanja javno sti nakon sjednice Savjeta za bezbjednost Rusije.

Gornji dom ruskog parlamen ta usvojio je odluku predsjed nika o proglašenju ratnog sta nja. Nacrt zakona ukazuje na to da bi, kako prenosi Rojters, mogla da budu uvedena i ogra ničenja na putovanja i javne skupove, cenzura pojačana, a ovlašćenja policije uvećana. Odlukom se daju i veća ovla šćenja čelnim ljudima ruskih regiona, ali za sada nije po znato koja.

Portparol Kremlja Dmitrij Pe skov objasnio je da Putinovo naređenje ne znači da će biti zatvorene granice Rusije. Ruski lider je odluku o progla šenju ratnog stanja donio na kon apela ruskih zvaničnika da se civili iz četiri grada Her

Putin proglasio ratno stanje u četiri anektirana regiona

Šef diplomatije Madagaskara smijenjen jer je u UN-u glasao za osudu Rusije

Predsjednik Madagaskara Andri Radžoelina smijenio je ministra spoljnih poslova te zemlje Ričarda Randriaman dratoa, jer je glasao za usvajanje rezolucije Ujedinjenih nacija kojom se osuđuju referendumi kojima su četiri ukrajinska regiona pripojena Rusiji.

Dvojica visokih zvaničnika iz kabineta predsjednika Radžoeline, rekli su za agenciju Rojters da je ministar Randriamandrato smijenjen, jer je bio jedan od onih koji su glasali za usvajanje rezolucije.

Madagaskar je do prošle nedjelje uvijek bio uzdržan tokom različitih glasanja o rezolucijama u vezi sa krizom u Ukrajini.

sonske oblasti evakuišu, jer se očekuje ukrajinska ofanziva. Novi komandant ruskih sna ga u Ukrajini Sergej Suro vikin izjavio je da je njegova vojska pod pritiskom ukrajin ske ofanzive na jugu i istoku, u oblastima koje je Rusija nedav no anektirala.

– Situacija u područjima gdje se odvija specijalna vojna ope racija može se opisati kao na peta – izjavio je Surovikin za Televiziju Rusija 24, a prenio Rojters.

Član ruskog savjeta u

Zaporožju Vladimir Rogov, kaže da su ukrajinske snage preko noći intenzivirale gra natiranje grada Energodara, koji je pod ruskom kontrolom. Sa druge strane, ukrajinski gradonačelnik Energodara Dmitro Orlov tvrdi da su za granatiranje odgovorni Rusi. Ukrajinska vojska je saopšti la da su ruske snage za 24 sata lansirale rakete u nekoliko re giona, uključujući Kijev i Za porožje.

I Ukrajina i Rusija negiraju da gađaju civilne mete, a Ki

Tras odbija da se povuče iako je 90 odsto Britanaca ne želi

LONDON – Britanska pre mijerka Liz Tras poručila je juče poslanicima u par lamentu da neće podnijeti ostavku zbog ekonomskog haosa u zemlji prouzro kovanog mini-budžetom bivšeg ministra finansija Kvazija Kvartenga.

Odgovarajući na zahtjeve po slanika opozicije, ali i dijela njene Konzervativne partije, da se povuče sa premijerske funkcije, Liz Tras je u parla mentu rekla kako je ona „bo rac, a ne osoba koja odustaje“.

– Postupila sam u nacional nom interesu da osiguram

ekonomsku stabilnost – re kla je Tras i dodala da će pen zije držati korak sa inflacijom.

Ankete pokazuju da čak 90 odsto britanskih građana želi smjenu premijerke zbog eko nomskog haosa u koji je zapala Velika Britanija, dok samo je dan od 10 Britanaca misli da Tras treba da ostane na funk ciji.

Premijerka se u ponedjeljak izvinila građanima zbog gre šaka koje je, kako je rekla, već ispravila.

– Imenovala sam novog mi nistra finansija. Ponovo smo uspostavili ekonomsku sta bilnost i fiskalnu disciplinu –rekla je ona.

Novi britanski ministar finan sija Džeremi Hant rekao je u utorak na sjednici vlade kako je došlo vrijeme da ,,stegnu ka iš“ kako bi se popunila rupa u budžetu od 45 milijardi funti.

jev optužuje Moskvu za rat ne zločine.

Sukobi u Ukrajini sada se intenzivno vode na jugu i isto ku. Rusija je grupisala vojsku u Kupjansku i Limanu na istoku i području između Nikolajeva i Krivog Roga u Hersonskoj obla sti za koju komandant Surovi kin kaže da je pod konstantnim napadom. Surovikin je priznao i da postoji opasnost da ukrajin ska vojska uđe u grad Herson, sa zapadne obale Dnjepra. Rusija je na početku invazije osvojila Herson, koji je ujed

no ostao i jedini veliki grad pod njenom komandom.

Guverner proruske Hersonske oblasti Vladimir Saldo najavio je da će civili iz četiri grada bi ti evakuisani, jer postoji opa snost od ukrajinskog napada.

– Ukrajinska strana se pripre ma za veliku ofanzivu. Ruska vojska će odgovoriti na to, a ta mo gdje vojska dejstvuje, civili ma nije mjesto – rekao je Saldo. Rojters prenosi da je planira na evakuacija oko 10.000 ci vila dnevno i da će trajati oko šest dana.

Bjelorusija je saopštila da je počela da poziva građane da provjere da li ispunjavaju uslo ve za vojnu službu, ali i nagla sila da ne planira mobilizaci ju, prenosi Rojters.

Predsjednik Bjelorusije Alek sandar Lukašenko saopštio je prošle nedjelje da su Bjeloru sija i Rusija počele sa razmje štanjem združenih oružanih snaga duž granica te zemlje.

Odluka je, kako je naveo, pod staknuta „eskalacijom neprija teljskih aktivnosti na zapadnoj granici Bjelorusije“.

Vatrom na susjeda

PJONGJANG – Vojska Sjeverne Koreje ispalila je topničke granate ka svojoj istočnoj i zapadnoj obali kao odgovor na odluku Juž ne Koreje da pokrene go dišnje odbrambene vježbe jačanja sposobnosti odgo vora na nuklearne i raketne

prijetnje sa sjevera. U utorak oko 22 sata sjever nokorejska vojska je ispali la stotinak granata u more sa svoje zapadne i još 150 sa istočne obale, saopštila je ju če Združena komanda vojske Južne Koreje.

Sjeverna Koreja je kasnije sa

opštila da je paljba bila osmi šljena kako bi poslala „ozbiljno upozorenje“ Južnoj Koreji zbog njene odluke da ispali topničke granate.

Južna Koreja izvodi vježbe Hoguk, koje su posljednje u nizu vježbi u kojima učestvu ju Sjedinjene Američke Drža ve i Japan.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Liz Tras tokom izlaganja u parlamentu

DVJESTA

Ukrajinska strana se priprema za veliku ofanzivu na Herson. Ruska vojska će odgovoriti na to, a tamo gdje vojska dejstvuje, civilima nije mjesto, rekao je guverner proruske Hersonske oblasti Vladimir Saldo

Ruske snage u Hersonu

Premijerka Velike Britanije se obratila poslanicima u parlamentu

Pjongjang poslao upozorenje Seulu zbog pokretanja vojnih vježbi

Granate ispaljene sa istočne i zapadne obale

Kari nadigrao Lebrona na NBA premijeri

PODGORICA - Odmah demonstracija sile: NBA šampion Golden Stejt Voriorsi pobijedili su slavnog rivala Los Anđeles Lejkerse 123:109 prve večeri nove sezone.

Slavljenički meč u San Francisku, uoči kog je dodijeljeno šampionsko prstenje igračima ,,ratnika“ iz prethodne sezone, riješen je već u trećoj dionici. Tada je domaćin stigao do maksimalne prednosti 91:64.

Po mnogima najbolji šuter današnjice, slavni bek Stefon Kari, obilježio je meč i trijumf

Voriorsa sa 33 poena, uz sedam asistencija i šest skokova. Krilo Vigins dodao je 20 poena uz osam skokova, a slavni bek-šuter Tompson 18 poena.

Vrhunsko izdanje Lebrona Džejmsa (31 poen uz 14 skokova) nije pomoglo ,,jezerdžijama“, a krilni centar Dejvis je pored 27 poena imao šest skokova. Plejmejker Vestbruk je ostvario dabl-dabl sa 19 poena uz 11 skokova, ali je očigledno da Lejkersi imaju probleme u organizaciji igre.

Oba tima u narednim danima čekaju novi važni testovi: Golden Stejt igraće protiv

odličnog Denvera, a Lejkersima slijedi gradski derbi protiv Klipersa.

Boston je u jednom od istorijskih derbija Istoka pobijedio Filadelfiju 126:117 – i odmah ispisao stranicu NBA istorije. U meču koji je otvorio sezonu najjače lige svijeta Džejson Tejtum i Džejlen Braun upisali su po 35 poena. Tako su postali prvi tandem u nekom NBA timu koji je u prvoj noći sezone ubacio makar po 35 poena još od legendi Čemberlena i Vesta za Lejkerse, davne 1969. godine.

Brogdon je dodao 16, Vilijams 15 a Smart 14 poena u trijumfu vicešampiona, koji je demonstrirao snagu rotacije. Slavni bek Harden je bio najbolji za Filadelfiju sa 35 poena, dok je centar Embid pored 26 poena imao 15 skokova. Maksi je upisao 21 poen a Heris 18 za ekipu koja ipak nije mogla ispratiti napadački ritam ,,Kelta“ iz Bostona. S. S.

Božić već drugi put MVP kola ABA lige

PODGORICA - Luka Božić (26), košarkaš Zadra, izabran je za najboljeg igrača 3. kola ABA lige, nakon što je i u premijernom kolu regionalnog takmičenja imao najbolji indeksni skor. Krilo hrvatske ekipe je obilježilo trijumf nad Megom 96:90. Za 39 minuta bivši košarkaš Budućnost Volija upisao je čak 33 poena uz vrhunski šut iz igre 14-10. Imao je i 13 skokova, osam asistencija

i ukradenu loptu. Ukupan indeksni skor Božića u kolu odigranom tokom vikenda za nama bio je čak 51.

Prethodno, u prvom kolu imao

je za tri boda manji indeksni skor. Trenutan prosječni učinak Hrvata Božića, na startu ABA sezone, iznosi čak 32,3 poena, deset skokova i 5,7 asistencija u prosjeku. Sistem igre orijentisan na brzu tranziciju u napadu apsolutno odgovara Božiću. Za našu Budućnost Voli igrao je u sezoni 2019-20. Košarkaš visok dva metra bio je najbolji skakač ABA lige 2018. i 2019. godine. R. A.

Ubjedljivom pobjedom u Poljskoj košarkaši Budućnost

PODGORICA – Iako su tri dana ranije u ABA ligi upisali laku i ubjedljivu pobjedu protiv MZT-a (89:66), a s obzirom na to da su ponovo bili bez Petra Popovića i Alekse Ilića, malo ko je mogao da pretpostavi da će košarkaši Budućnost Volija „protutnjati“ Vroclavom sa pobjedom od čak 40 razlike protiv Slaska (98:58).

Takvom igrom i trijumfom u Poljskoj, Podgoričani su pokazali potpuno drugo lice u odnosu na evropsku premijeru u „Morači“ protiv Hamburga (poraz sa 73:66), i prvi put „vezali“ dvije pobjede u sezoni, što bi moglo da bude važno na psihološkom planu. Jer, jasno je da će trebati još vremena da se nadoknadi propušteno u pripremnom periodu, koji je u kompletnom sastavu trajao tek dvije sedmice, ali se uz pobjede mnogo lakše prevazilaze problemi i traži bolja forma i uigranost za ostvarivanje zacrtanih ciljeva…

DOMINACIJA U VROCLAVU

Podatak da su Slasku dozvolili da izjednači samo jednom, i to na startu meča (2:2), da su pitanje pobjednika, praktično, riješili na poluvremenu (vođstvo od 50:33), dovoljno govori o dominaciji Podgoričana u drugom evropskom okršaju u sezoni.

A pogled na brojke govori sve – „plavi“ su ubacili rekordnih 13 trojki u sezoni (dvije više nego protiv Splita u prvom kolu ABA lige), imali su čak 20 skokova više od domaćina (56-36), a samo u odbrani 37, odnosno jedan više nego Slask ukupno pod oba koša. Upisali su dvostruko više asistencija (24-11), više ukradenih lopti (10-6) i blokada (5-2), a domaćin je jedino „parirao“ u broju izgbljenih lopti (po 13). Logično, imali su mnogo bolji šut od Slaska, i za dva (57,8 – 40,7 odsto) i tri poena (41,9 – 17,6

Nazire se

odsto), čak i sa linije penala, gdje su sa 50 odsto (domaćin 33,3) Podgoričani nastavili sa ne baš sjajnim procentima ove sezone kada su u pitanju slobodna bacanja. - Prije svega, mislim da smo u kontinuitetu igrali dobro u napadu, naravno i u odbrani. Mislim da smo skoro cijelu utakmicu odigrali prilično dobro. Otvorili smo utakmicu sa nekoliko pogođenih šuteva, što je, u ovom trenutku, bilo važno za naše samopouzdanje. Poslije toga smo imali nekoliko prvih minuta

u trećoj četvrtini, kada su oni uspjeli da se vrate, ali smo ponovo počeli da igramo dobru odbranu, počeli smo da trčimo i nastavili sa dobrim napadom – kaže trener „plavih“ Vladimir Jovanović

PRECIZNI CENTRI

Četvorica igrača su imala dvocifren poenterski učinak (Kameron Rejnolds 21, Alfa Kaba 17, Igor Drobnjak 13, Kenan Kamenjaš 10), devet od 11 igrača se upisalo u strijelce (nijesu jedino

EVROKUP

NAJBOLJA PARTIJA U DRESU BUDUĆNOSTI: Alfa Kaba na meču u Vroclavu

Šampion Golden Stejt bolji od Lejkersa, rekord Bostona u trijumfu

Krilo Zadra najbolje u 3. kolu regionalnog takmičenja

Budućnost Volija najavili da polako dolaze do željene igre se pravi put

Edin Atić i Suad Šehović), dok je kod domaćih samo jedan igrač imao dvocifren broj poena (Martin)...

Kaba je odigrao najbolju partiju od dolaska u Budućnost, iz igre je šutirao 9-7, upisao je i šest skokova, četiri ukradene lopte te po blokadu i asistenciju, uz samo jednu izgubljenu loptu. Da je bolje šutirao slobodna bacanja (8-3), imao bi najbolji indeks korisnosti na meču, koji je na kraju, za jedan više od Kabe, imao Rejnolds (22).

- Odigrali smo dobru uta-

PODGORICA – Košarkašice Nikšića nijesu uspjele da naprave iznenađenje na premijeri WABA lige, već su na svom terenu poražene od Orlova iz Banjaluke.

Nikšićanke su sa druge strane dobro otvorile domaće takmičenje i ubjedljivom pobjedom protiv Dečića najavile bolja izdanja.

Već danas Nikšić će imati priliku za prvi trijumf u regionalnom takmičenju, jer

Najbolji šuter Budućnosti sa distance Kameron Rejnolds je protiv Slaska ubacio pet trojki iz 10 pokušaja i tako nastavio niz koji je počeo tri dana ranije protiv MZT-a (5-4). Ali je i nastavio niz u Evrokupu, jer je i u 17. utakmici u tom takmičenju pogodio barem jednu trojku.

- Od početka smo krenuli kako treba i dali ton igri u prvom poluvremenu. Naša odbrana je bila vrlo jaka, dobro smo skakali, igrali u tranziciji i to nas je dovelo do velikog vođstva, kasnije i do pobjede – rekao je Rejnolds, koji je prve evropske trojke pogađao prošle sezone u dresu italijanskog Trenta.

Rekordna pobjeda

Pobjeda u Vroclavu protiv Slaska bila je najubjedljivija u klupskoj istoriji Budućnosti u 16 sezona i ukupno 184 utakmice u Evrokupu.

Podgoričani su oborili prethodni rekord iz pobjede protiv Steaue kod kuće (89:56) iz sezone 2015/16.

Ukupan timski indeks protiv Slaska je bio 130, što je drugi najveći u Evrokupu, kao što je 19 ofanzivnih skokova drugi najbolji klupski učinak u Evrokupu.

Rejnolds pogodio trojku u svih 17 mečeva u Evrokupu 93,6

je prosječan broj poena koje je Budućnost postigla u tri pobjede ove sezone, protiv Splita, MZT-a i Slaska

kmicu, sa puno energije i kreacije sa naše strane. Igrali smo i dobru odbranu, a iz nje smo kreirali dobar napad, o čemu najbolje govori 98 postignutih poena. Ovo je prva pobjeda u Evrokupu, nastavljamo dalje – istakao je centar Podgoričana Kenan Kamenjaš, koji je iz igre šutirao 6-5 i dodao tri skoka.

NOVI IZAZOV U SUBOTU

Odlazak i povratak na dan utakmice sa Slaskom (čarter let), uštedjelo je vrijeme i smanjilo umor od puta koji

bi, u slučaju redovnih linija, bio duži i odnio bi više energije. A to je posebno važno u svjetlu derbija koji Podgoričani igraju u subotu u „Morači“ sa Cedevita Olimpijom, koja je u prva dva kola ABA lige pobijedila Borac i Split, dok je odložila meč sa Crvenom zvezdom u Ljubljani zbog bolesti nekoliko igrača. - Dolazi nam veoma dobra ekipa Cedevita Olimpije, koja se ove godine bori za sami vrh ABA lige. Treba dobro da se odmorimo i spremimo za novi izazov – dodao je Kamenjaš. S. JONČIĆ

Nikšićani maksimalni na Zlatiboru

za konačan ishod.

Nikšićani su bili najefikasniji u trećoj četvrtini (ubacili su 31 poen), u kojoj su u dva navrata imali i 24 poena prednosti, posljednji put na dva i po minuta prije kraja (68:44). Sutjeska je rutinski odigrala posljednji kvartal, u kojem je najveću prednost, od 33 razlike, imala u tri navrata.

gostuje Lavovima u Brčkom.

Ono što raduje jeste da se oporavio i šef stručnog štaba Rade Petrović, koji će za razliku od prve utakmice sada biti na klupi Nikšićanki.

-S obzirom na to da smo se mi tek skupili, još uvijek nijesmo došli do neke željene

forme. Odigrali smo nekolike utakmice, ali daćemo sve od sebe da pružimo jak otpor ekipi iz Brčkog. Iako ja još nijesam dobro upoznao našeg protivnika, mi ćemo strpljivom igrom probati da napravimo iznanađenje –kazao je Petrović. Lavovi su takođe mlada ekipa koja će, po svemu sudeći, biti rival po mjeri za nikšićki sastav. Lavovi su na startu ubjedljivo poraženi od Vojvodine, pa ovaj duel

ZLATIBOR - Turistički rekreativni kompleks „Zlatibor“. Gledalaca: 50. Sudije: Arsenijević (Srbija), Misson (Slovenija), Matić (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 18:13, 23:12, 31:25, 27:19.

SUTJESKA: Vrbica, Vulević 10 (7-5), Varajić, Koprivica 27 (8-5), Ćalić, Vujović 10, Bojić 2, Tomašević 19 (7-5), Popović 17 (1-0), Lužaić 14, Gutović. TFT: Batrik 7 (3-1), Tašovski 9, Mekbrajer 16 (6-5), Petkoski, Kostoski 5, Stojanovski, Nikolov 2, Naumovski, Bišop 10 (3-3), Nuri 3 (2-1), Anderson 8 (2-1), Zafirov 9. Košarkaši Sutjeske su maksimalnim učinkom završili prvi „balon“ ABA 2 lige – nakon pobjede u crnogorskom derbiju protiv Podgorice (64:61),

Drugi crnogorski predstavnik, Podgorica večeras (21 čas) igra protiv domaćina prvog turnira – Zlatibora

izabranici Darka Vujačića su znatno lakše i ubjedljivije savladali makedonski TFT sa 99:69. Ekipa iz Skoplja je na nuli nakon ovog turnira, jer su u prvom meču poraženi od Pelistera.

TFT je koliko-toliko odolijevao u prvoj četvrtini, u kojoj je Sutjeska imala dvocifrenu prednost (18:8) na dva i po minuta prije kraja, ali su Makedonci u preostalom vremenu smanjili zaostatak na pet poena (18:13), a priključak su držali do sredine drugog kvartala (24:21). Serija Sutjeske od 13:0, za skoro tri i po minuta, za vođstvo od 37:21 bila je presudna

- Pred start lige smo 15 dana trenirali sa sedam igrača, zbog raznoraznih virusa, među kojima i korone, a bilo je i povreda. Pred put smo odradili jedan zajednički trening i u takvoj formi dočekali početak pvog „balona“. Kad pogledamo rezultat koji smo napravili, mogu da budem i više nego zadovoljan. U oba meča smo pokazali naše slabosti, ekipa nije funkcionisala kako treba i kako može, kako smo pokazali u prijateljskim mečevima. Protiv Podgorice smo iskoristili naše prednosti i sakrili slabosti, danas takođe, i mojim momcima čestitam na velikom uspjehu – rekao je Darko Vujačić, trener Sutjeske. Grupu od šest igrača nikšićkog tima sa dvocifrenim poenterskim učinkom predvodio je Miloš Koprivica sa 27 poena i šest skokova, Vladimir Tomašević je dodao 19 poena i 10 skokova, a Miloš Popović 17 poena i osam skokova. Interesantno, plej Mašan Vrbica je ubilježio osam asistencija i sedam skokova, a nijedan poen (šut iz igre 7-0). S. J.

može biti presudan u borbi za plasman u drugu fazu. -Ova utakmica će nam biti jako značajna, s obzirom na to da smo i mi i Lavovi

približnog kvaliteta, oni su mlada ekipa kao i mi. Čeka nas velika borba svih 40 minuta. Nadam se da ćemo utakmicu otvoriti na pravi

način, što nije bio slučaj u utakmici prvog kola protiv Orlova – dodala je Zoja Čanović, prvotimka Nikšića. R. P.

ABA LIGA/DRAGANA STJEPANOVIĆ

Miloš Koprivica je odigrao odličan meč

Vroclavu

WABA LIGA, 2. KOLO: Košarkašice Nikšića danas (17 h) gostuju Lavovima

Košarkaši Sutjeske bolji od makedonskog TFT-a na prvom „balonu“ NLB ABA

lige

Kod nas se trenira više, a ođe pametnije

PODGORICA - Barselona je kao sa razglednice, u španskom gradu za svakog ima po nešto, a u sportskom dijelu je idealno mjesto za napredovanje i ostvarivanje snova.

U gradu, prije svega fudbala i košarke, a onda i rukometa, naš reprezentativac Dušan Matković stigao je u veliku vaterpolo porodicu – Barselonetu. U transferu snova Kotoranin je napravio hiljadu koraka koji bi mogli da ga (sa ekipom) približe najvećem rezultatu u Ligi šampiona. A tako je i koncipirana ekipa. Vaterpolo na najvećem nivou je nešto što svi priželjkuju, rijetki ostvare, a među odabranima je bivši član Primorca.

- Ovo je ogromna promjena u karijeri i životu. Prije svega mislim na ekipu, atmosferu i kako klub na najvećem nivou profesionalno funkcioniše – kazao je Matković.

Ima već jedan trofej – Kup Katalunje, a prije nekoliko dana debitovao je sa četiri gola u premijernoj prvenstvenoj pobjedi protiv Katalonije. Očekivani startni rezultati su bili uvod u ambicije koje su najveće.

- Ekipa je sastavljena od velikog broja svjetskih šampiona iz Budimpešte. Kada takvi igrači dođu na trening, uvijek izuzetno motivisani, tjeraju druge da rade više i bolje. Što se tiče ambicija – one su najveće, kao i prethodnih godna. Želimo da osvojimo duplu domaću krunu i najmanje da dođemo do finalnog turnira Lige šampiona.

Rad, atmosfera, navijači? Ocjena je deset.

- Vaterpolo je cijenjen u Španiji, a klub funkcioniše na principu velike porodice. Dobijamo veliku podršku sa

Gledao Jadran, obilazi grad, ima vremena za sve

Matković je prošle sedmice u Barseloni pratio izdanja Jadrana na drugom turniru kvalifikacija LŠ. Još nije bio u prilici da odgleda neki drugi sport, derbi, a upoznao je tek mali dio metropole.

- Obišao sam mali dio grada, a za mene veliki. Bukvalno sam dan potrošio na razgledanje i sve je, naravno, zanimljivo. Sreća je što imam vremena za sve – i za trening i odmaranje, i obilazak prelijepog grada, ali i za istraživanje nekih novih kulinarskih stvari – rekao je Matković.

tribina, a veću očekujemo kada budu neke važnije utakmice. Trenira se jako i dobro, skoro isto kao u Crnoj Gori, ali ono što volim da kažem je sljedeće: kod nas se trenira više, a ođe pametnije. Šta to znači? Mnogo je efikasnije, nema pretjeranih zadržavanja na neke sitnice, samo se ide dalje – ispričao je naš reprezentativac.

Još je rano da Matković iznosi konkretnu ulogu u velikom timu, ali početak obećava.

- Još uvijek se, da kažem, privikavamo jedni na druge u igračkom smislu. Još uvijek radimo na nekim taktičkim elementima kako bi se što bolje uklopili za početak Lige šampiona. Moja želja je da dođem do konstantnosti.

I pokušaću sa ekipom da unaprijedim igru kroz kvalitetan rad i utakmice. To je jedini način da se održi kontinuitet u kvalitetu samog igranja. Za sada nemam prevelikih oscilacija.

U klubu sa velikim zvijezdama minut u bazenu je ogroman. Ali, Matković nije angažovan za sporedne uloge. U velikom klubu osim konstantnosti, priželjkuje veće samopouzdanje.

- Najviše ću napredovati na tom psihičkom planu samopouzdanja, što je izuzetno

bitno. Možete da budete spremni, da imate ne znam kakav šut, ako taj psihički dio nije na najboljem nivou, sve pada u vodu. Uz pomoć iskusnijih i starijih, vjerujem da ću na tom planu najviše napredovati.

Iz napornog, dugog, rezultatski ne i plodnog ljeta, Matković je stigao u Španiju. Sa reprezentacijom nije uspio da dođe do velike priče na svjetskom i evropskom prvenstvu.

- Ljeto je bilo dugačko, više psihički nego fizički naporno. Moramo da budemo realni – prije svega naše ambicije nijesmo zadovoljili kada se govori o uspjehu. Vjerovali smo da možemo više da doguramo na jednom i drugom takmičenju.

Zaista ostaje žal za tim što nijesmo uspjeli da napravimo ništa ozbiljno. Nadam se da ćemo kroz koju godinu biti konkurentni i boriti se za medalje.

Koliko je sada Pariz daleko, realnost ljeta poziva na objektivnost.

- Olimpijske igre nijesu daleko od nas, imamo dobre šanse da se kvalifikujemo. A ako se kvalifikujemo teško je reći šta možemo da očekujemo. Olimpijske igre su totalno druga priča od svih prvenstava – kazao je Matković. A. MARKOVIĆ

Kako je Karim Benzema stigao do svoje prve

Dnevnik savršene sezone

PODGORICA - Dodjelu Zlatne lopte magazina Frans fudbal – najvažnijeg individualnog priznanja u najpopularnijem sportu na svijetu – često su pratile polemike o tome da li je nagrada otišla u prave ruke. Sukob mišljenja nije izostajao ni kada je završavala u rukama Lionela Mesija i Kristijana Ronalda, dominantnog dvojca u prvih 20 godina 21. vijeka.

Od 2008. godine samo dva igrača mimo argentinskog i portugalskog majstora osvajala su Zlatnu loptu, obojica iz Real Madrida.

Dok je u prvom slučaju, za Luku Modrića 2018, bilo osporavanja, oko posljednjeg dobitnika utisak je da vlada apsolutna saglasnost – Karim Benzema je toliko dobro odigrao sezonu 2022/23. da uoči svečanosti održane u poneđeljak niko nije imao dilemu da će postati peti Francuz vlasnik Zlatne lopte, prvi od Zinedina Zidana 1998. godine.

Ovako izgleda ,,dnevnik“ savršene sezone napadača ,,kraljevskog kluba“, tokom koje je osvojio La Ligu i Ligu šampiona, te Ligu nacija s Francuskom.

AVGUST

Na premijeri sezone Real Madrid je u gostima pobijedio Alaves (4:1), a Karim je postigao dva gola, od kojih je prvi bio i premijerni za ,,merengese“ u toj takmičarskoj godini.

U sljedećem kolu Real je ispustio bodove protiv Levantea (3:3) u meču u kojem je Benzema upisao dvije asistencije, što je ,,začinio“ još jednim dodavanjem za gol u trijumfu nad Betisom kada je jedini strijelac na utakmici bio Dani Karvahal

SEPTEMBAR

Nakon što je deveti mjesec u godini počeo golgeterskim postom na tri meča za Francusku, vratio se u Real kao napadač bez pogotka na ukupno pet utakmica za klub

i reprezentaciju.

Ubrzo je to popravio i postigao het-trik u trijumfu nad Seltom (5:2) i time otvorio uspješnu septembarsku epizodu ,,začinjenu“ sa sedam pogodaka u šest duela, uključujući dva protiv Majorke kojima je stigao do učinka od 200 prvenstvenih pogodaka u dresu Reala, a postao je i rekorder po broju asistencija.

Niko prije njega u španskoj La Ligi – kao strijelac ili asistent – nije bio uključen u postizanje 15 pogodaka u prvih šest mečeva u sezoni.

To je, međutim, bio tek početak...

OKTOBAR

Oktobar je bio nešto ,,mirniji“ mjesec za Benzemu u dresu Reala, ali mu je donio prvi trofej u sezoni.

Iskusni napadač bio je strijelac i u polufinalu i u finalu Lige nacija, protiv Belgije i Španije, a Francuska je u oba meča pobjeđivala nakon što je bila u zaostatku.

Ti mečevi bili su potvrda sjajne saradnje s Kilijanom Mbapeom, pa su navijačima

Reala podgrijana maštanja o tome kako bi djelovali kao tandem u Madridu.

To im se, međutim, za sada nije ostvarilo.

NOVEMBAR

Karim Benzema je u novembru postigao osam golova u sedam mečeva za klub i reprezentaciju.

Bio je strijelac oba pogotka u pobjedi nad Šahtjorom u Ligi šampiona (2:0), te čovjek odluke u trijumfima nad Rajo Valjekanom i Seviljom na kraju mjeseca.

Na isteku novembra bio je četvrti u trci za dobitnika Zlatne lopte, završivši iza Žoržinja, Roberta Levandovskog i šestostrukog osvajača Lionela Mesija

DECEMBAR

Benzema je odigrao samo pet mečeva u decembru, ali je dobar učinak ostao konstanta – četiri puta je tresao mrežu, nekoliko puta bio ,,meč viner“.

Počeo je mjesec kao jedini strijelac u pobjedi nad Atletik Bilbaom (1:0), prije nego je ,,otvorio“ Atletiko Madrid u gradskom derbiju (2:0).

Zaokružio je 2021. postigavši dva gola u uvodnih sedam minuta u još jednoj pobjedi nad Bilbaom u kratkom periodu, ovog puta na ,,San Mamesu“.

JANUAR

Nova godina – isti Benzema, koji je 8. januara dva puta natjerao golmana Valensije na kapitulaciju.

Real je potom otputovao u Saudijsku Arabiju na španski Superkup, gdje je Karim pogađao metu i u polufinalu s Barselonom i u finalu s Atletik Bilbaom.

Kraj mjeseca ipak nije bio prijatan jer je doživio povredu tetive protiv Elćea, zbog čega je pauzirao četiri sedmice.

FEBRUAR

Nakon što je tri utakmice odgledao s tribina, uključujući i poraz od Bilbaa u četvrtfinalu Kupa kralja (1:0), Benzema se vratio u prvu postavu Reala za duel s Pari Sen Žermenom u osmini finala Lige šampiona.

Nije djelovao raspoloženo na ,,Parku prinčeva“, gdje je Kilijan Mbape u finišu obezbijedio šampionu Francuske malu prednost pred revanš u Madridu.

Ali briga zbog Karimove forme trajalo je kratko.

Učestvovao je kod sva tri pogotka Reala u trijumfu nad Alavesom, prije nego je u 83. minutu narednog vikenda donio tri boda na gostovanju Rajo Valjekanu.

MART

Karim Benzema je kandidaturu za Zlatnu loptu definitivno potvrdio u martu.

Nakon što je mjesec počeo golom i asistencijom protiv Real Sosijedada, četiri dana kasnije upisao je het-trik u drugom poluvremenu i spektakularno ,,oteo“ PSŽ-u mjesto u četvrtfinalu.

Potom je asistirao kod prvog

U transferu snova Dušan Matković sa velikanom Barselonetom gradi novi put i uči nove stvari

Zlatne lopte

Lion ostao bez milion eura na račun Benzemine Zlatne lopte

Jedan od najvećih francuskih klubova Lion propustio je priliku da zaradi milion eura na račun toga što je Karim Benzema (34) osvojio Zlatnu loptu. Kada je klub iz Lige 1 prodao francuskog napadača Real Madridu u Primeru, još 2009. godine, obeštećenje je iznosilo 35 miliona eura. Benzema je tada imao 20 godina, a klauzula

i postigao druga dva gola u pobjedi nad Majorkom, postavši najefikasniji francuski fudbaler u modernoj eri, ispred Tjerija Anrija Koliko je (bio) bitan njegov uticaj na igru ,,merengesa“ pokazao je posljednji meč u martu kada je bez povrijeđenog Benzeme ekipa KarlaAnćelotija na svom terenu deklasirana od Barselone (4:0).

APRIL

Karim je na kraju aprila bio uvjeren u osvajanje svoje prve Zlatne kopačke, priznanja za prvog strijelca Evrope.

Postigao je oba pogotka u pobjedi nad Seltom i osigurao najbolji golgeterski učinak u sezoni u karijeri, a onda potvrdio moć uzastopnim het-trikom u Ligi šampiona, ovog puta protiv Čelzija.

Potom je dao gol gol odluke u sjajnom revanšu sa

u ugovoru transfera je jasno iznosila milion eura ukoliko Karim zasluži najveće individualno priznanje u fudbalu.

Grešku u procjeni napravio je kontroverzni predsjednik Liona Žan-Mišel Ola Po pisanju španskih medija, klauzula je bila aktivna za prvi ugovor Benzeme u Realu. Potom se te stavke u ugovoru napadača Ola

,,plavcima“, a to ,,podebljao“ pobjedonosnim pogotkom u nadoknadi protiv Sevilje.

Toliko se ,,napunio“ samopouzdanja da je hladnokrvno ,,panjenkom“ dao gol Mančester sitiju u polufinalu LŠ, jedan od dva u prvom poluvremenu na ,,Etihadu“.

Četiri dana kasnije, ušao je s klupe i upisao se u strijelce u trijumfu nad Espanjolom (4:0) kojim je osigurana titula u La Ligi.

MAJ

Činilo se da će Real i Benzema završiti misiju u LŠ jer je Siti dočekao posljednji minut revanša s ukupnom prednošću od 5:3.

Ali tada je Rodrigo pogodio na asistenciju kolege iz napada, pa već u narednom minutu donio produžetke u kojima je Benzema iz jedanaesterca ovjerio nestvaran

olako odrekao, računajući da Francuz nema kvalitet da tokom karijere bude izabran za najboljeg igrača na svijetu u ovom izboru. Benzema igra 14. sezonu u Real Madridu a u tom periodu uvijek je bio prvotimac. Za ,,kraljevski klub“ već je nastupio na 615 mečeva do sada u svim takmičenjima i postigao 328 golova.

preokret.

Tokom maja je čuvao snagu za finale Lige šampiona, u kojem nije bio strijelac, ali nije bilo dileme ko je bio najzaslužniji za cijeli put do trofeja, koji je na kraju golom donio Vinisijus Žunior

JUN

Benzema je završio sezonu 2021/22. golom za Francusku protiv Danske početkom juna, na startu Lige nacija. Bio je to njegov 50. pogodak u sezoni za klub i reprezentaciju – u samo 56 utakmica.

Imao je i 16 asistencija na putu do osvajanja četiri trofeja, za jedan od impresivnijih individualnih učinaka u posljednjih 15 godina nekog fudbalera koji se ne zove Mesi ili Ronaldo.

Najbolji na svijetu – bez dileme, Karim Benzema. N. KOSTIĆ

Evropsko seniorsko prvenstvo u ženskom boksu

Gojković obezbijedila bronzu

PODGORICA – Kakvi dani za crnogorski boks! Nakon što je u utorak Tamara Radunović izborila polufinale i osigurala prvu seniorsku medalju za ženski boks u Crnoj Gori, već juče stigao je novi uspjeh. Crnogorska bokserka Bojana Gojković plasirala se u polufinale i takođe obezbijedila bronzanu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope u Budvi. Gojković je u četvrtfinalnom meču kategorije do 54 kilograma, jednoglasnom odlukom sudija, pobijedila Čehinju Klaudiju Totovu. Članica Budve odlično je odradila meč, dominirala je sve tri runde i preciznim udarcima pogađala protivnicu, koja nije imala rješenja. Na taj način Bojana je u debitantskom nastupu u seniorskoj konkurenciji odmah stigla do medalje, ukupno pete sa šampionata Evrope, jer u karijeri ima i četiri evropske zlatne medalje u konkurenciji juniora i mladih. -Presrećna sam, osvojila sam seniorsku medalju za moj grad i Crnu Goru. Meč se odvijao kako sam očekivala i odradila ga kako sam se i dogovorila

sa svojim trenerom – kazala je Gojković nakon meča. Članica Bokserskog kluba „Budva“ se zahvalila navijačima na podršci, navodeći da je osjećala njihovu podršku i da joj je mnogo značila u ringu. Govoreći o polufinalnoj borbi, ona je naglasila da je očekuje izuzetno kvalitetna protivnica.

-Daću sve od sebe i nadam se da ću se izboriti finale. Još nijesam svjesna uspjeha. Svaka medalja je vrijedna, ali se seni-

Crnogorski šampion poražen od Lineburga i u revanšu prvog kola CEV kupa za odbojkaše

Kraj evropskog puta za Budvane

orska najviše cijeni i vrednuje – rekla je Gojković. Gojković, koja je u osmini finala eliminisala Španjolku Marije del Karmen Madueno Konde, osvojila je drugo evropsko odličje za crnogorski boks. Naredna protivnica Bojane Gojković sjutra biće Jekaterina Sičeva iz Jermenije, koja je u četvrtfinalnoj borbi pobijedila Vilmu Vitanen iz Finske. Sjutra će u ring i Radunović protiv Ani Hovsepian iz Jermenije. R. P.

poraza u prvom meču u Tivtu (gdje su Budvani bili domaćini zbog zauzetosti svoje dvorane), izabranici Miloša Markovića su bolji otpor protiv Lineburga pružili u drugom meču u gostima, gdje su uspjeli da uzmu i set.

Budvani su u prvom setu odolijevali do 6:4, a onda je domaćin osvojio tri poena u nizu za 9:5, a onda još četiri uzastopna za nedostižnih 13:5…

Nakon bloka Aleksandra Gmitrovića , na kraju mini serije od 3:0, Budva je u drugom setu prvi put povela 4:3, vodila je i 5:4, a egal imala do 6:6. Lineburg je onda uspio da se odvoji na 13:9 i 18:14, Budva je priprijetila sa tri uzastopna poena (prvi napad Benjamina Hadžisalihovića, kontra Gmitrovića i as Miodraga Jelića) na 18:.17, ali je njemački tim odbio taj napad i serijom 5:0 prelomio set na 23:17.

LINEBURG – Dvorana: „LKH Arena“. Gledalaca: 700. Sudije: Lukaš Kralovič (Slovačka) i Rozela Piana (Italija). Rezultat po setovima: 25:12, 25:19, 26:28, 25:18. Poeni iz napada: Lineburg 52, Budva 42. Poeni iz bloka: Lineburg 7, Budva 7. Poeni iz servisa: Lineburg 14, Budva 7. Greške: Lineburg 21, Budva 28.

LINEBURG: Dž. Vorsli 2, Ešenko, Evert 20, Van de Kamp 11, G. Vorsli (libero), Movinkel 1, Gerken 1, Beme

7, Ketrzinski 12, Mase 12, Šnicer 7, Kouel.

BUDVA: Jelić 1, Miljanić, Lečić, Milenković 1, Rađenović, Gmitrović 20, Hadžisalihović 10, Krivokapić (libero 2), Giljanović 8, Ćinćur 6, Fazlić 3, Milić 7, Toman (libero 1), Begić, Bjeljac. Odbojkaši Budve završili su ovosezonski nastup na evropskoj sceni, nakon dva poraza u prvom kolu CEV kupa od njemačkog Lineburga, a pošto su prije toga izgubili oba meča u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona od austrijske Zadruge (0:3, 1:3). Za razliku od maksimalnog

Treći set je bio najinteresantniji, Budva je odmah povela 2:0 i i 6:4, ali je Lineburg preokrenuo na 8:7, nešto kasnije i 13:10 i čuvao prednost do 20:18. Tada je uslijedio bolji finiš Budvana, Hadžisalihović je počeo seriju sa dva uzastopna poena, a onda je Jelić napravio as, prije nego je domaćin dva puta pogriješio u napadu za vođstvo gostiju od 23:20. Crnogorski šampion nije iskoristio tri set lopte na 24:21, ali nije posustajao, pa je Gmitrović sa dva uzastopan poena riješio set na razliku i produžio meč.

Iako su preko Blaža Milića osvojili prvi poen, Budvani u četvrtom setu nijesu uspjeli da ponove igru iz trećeg. Lineburg se odlijepio na 12:6 i rutinski tu prednost sačuvao do kraja meča... S. J.

Lineburg

Sa meča u Njemačkoj

CEV.EU

ŠAH

U hotelu „Grand“ na Cetinju održano je takmičenje u Drugoj crnogorskoj ligi sa šest klubova koji su se nadmetali za dva mjesta i direktan plasman u viši rang.

Nakon pet odigranih kola, sa maksimalnim učinkom i 15 osvojenih bodova laskavo priznanje pripalo je ekipi Nikšića (Veljko Draganić, Igor Sarić, Veselin Grbović, Zoran Cerović, Aleksandar Perošević, Jovan Adžić, Vuk Kovačević i Mitar Đukanović) dok se srebrnom medaljom sa osam bodova okitila podgorička Zora (Predrag Nikač, Darko Šuković, Milan Ivanović, Radovan Damjanović, Borislav Anđić i Milutin Tomašević). Na pobjedničkom postolju treće mjesto bilo je rezervisano za barski Mornar (Mihail Zajcev, Dragoljub Kovačević, Đorđe Anđelić, Milan Minić, Dragan Vukmarković, Milorad Đonović i Danilo Đinđinović) sa sedam bodova a isti učinak imao je i beranski Gambit na četvrtom. Peti je Šavnik sa pet, dok su Komovi iz Andrijevice turnir završili bez bodova na šestom mjestu. Nikšić se poslije dvije godine pauze, zbog preregistracije i

određenih administrativnih barijera vratio na stare staze uspjeha i najavio dobre rezultate. Kapiten matadora iz grada pod Trebjesom, FIDE majstor Igor Sarić, sumira uspjeh u Priejstonici. - Ovo nam je najljepši poklon za stogodišnjicu kluba koju ćemo proslaviti naredne godine, nadam se i plasmanom u našu najkvalitetniju Premijer ligu - kaže na početku priče Sarić. - U veoma zanimljivoj atmosferi – kako za tablama tako i mimo njih, uspjeli smo bez pojačanja, sa sopstvenim kadrom, da ostvarimo željeni cilj. Slavili smo u derbiju protiv Mornara sa 3,5:2,5. Kasnije će se ispostaviti da

je pobjeda na startu bila presudna, a prevagu u meču donio je Draganić iskoristivši prednost početnog poteza protiv intermajstora Zajceva – utisci su Sarića, najboljeg pojedinca na turniru koji je svih pet partija riješio u svoju korist.

Prema njegovim riječima, velike zasluge za trijumf Nikšićana ima i agilna uprava na čelu sa predsjednikom Nebojšom Adžićem, koja se maksimalno trudi da prvotimci imaju optimalne uslove za pripreme i zvanične nastupe.

Zadovoljstvo uspjehom na Cetinju nije krio ni sekretar Zore Radenko Lacmanović koji objektivno priznaje

da su samo potajno očekivali rezultatski hepiend. - Bez obzira što je nastupio simboličan broj ekipa, jaka konkurencija je zahtijevala punu koncentraciju i zalaganje svih pojedinaca. U prilog tome najbolje govori podatak da su se do posljednje runde za titulu vicešampiona borile čak četiri ekipe. Ipak, kaisa je bila na našoj strani i mi smo bili na visini zadatka kada je bilo najpotrebnije. Bolje rečeno, zahvaljujući Damjanoviću koji je u maestralnoj završnici primorao na kapitulaciju Milana Minića iz Mornara kada su Barani bili u vođstvu i izjednačio na 3:3. Taj dragocjeni bod donio nam je srebrnu medalju, podsjetio je Lacmanović. On napominje da se podgorička Zora nakon jedne sezone pauze vratili u prvoligaško društvo đe su neprekidno bili više od deceniju. To samo govori da se u ovom klubu ozbiljno, pedantno i kvalitetno radi i, što je najvažnije, igra se dobar šah. - Nema boljeg stimulansa za naše buduće planove i programe na razvoju i afirmaciji drevne igre od sjajnog rezultata na Cetinju. Mi smo šahovski put trasirali još prije 45 godina i u kontinuitetu realizujemo zacrtane aktivnosti. I dalje ćemo nastojati da potvrđujemo i dokazujemo kako ljudi sa potpunim ili djelimičnim gubitkom vida mogu ravnopravno da pariraju i odmjeravaju snage sa prvotimcima koji nemaju takav hendikep – zaključio je Lacmanović.

Uoči posljednjeg kola na Pojedinačnom šampionatu SAD

PODGORICA - U Dubrovniku je u organizaciji AK ,,Dubrovnik“ održano međunarodno takmičenje Otvoreno prvenstvo Dubrovnika u atletici, na kojem je učestvovalo oko 450 takmičara iz 18 klubova.

Na ovom takmičenju nastupili su i atletičari barskog atletskog kluba ,,Sanja“ i ostvarili izvanredan uspjeh osvojivši 22 medalje, od čega 12 zlatnih, te po pet srebrnih i bronzanih medalja.

Rezultati koje su ostvarili atletičari AK ,,Sanja“ - Nikola Mišeljić (2004) bio je drugi u trci na 60 metara i prvi udalju, Anabela Mujovi (2006) osvojila je dva zlata – bila je prva na 60 metara i udalju, dok je Nikolina Čubranović (2007) osvojila prvo mjesto na 60 metara. U istoj disciplini zlato je osvojila i Anđela Đuranović (2008), koja je bila prva i udalju. Andrea Glavanović (2009) bila je treća udalju, a bronzom se okitila i Anđela Stanišić (2008) uvisu. Sara Mujovi (2012) bila je najbolja u trci na 100 metara, dok je u njenom godištu Simona Smolović bila treća na 60 metara, a Mina Lukolić prva u istoj dis-

ciplini, ali i skoku udalj. Minja Matković (2012) osvojila je dvije medalje – bronzu na 100 metara i srebro u skoku udalj, Stefan Stanišić (2012) bio je prvi udalju, drugi na 60 metara, Stefan Rakočević (2013) bio je treći na 60 metara, Viktor Jančić (2013) osvojio je drugo mjesto u istoj disciplini. Petar Madžar (2014) bio je najbolji u disciplini 60 metara. Sjajan nastup barski tim zaokružio je na kraju - štafeta 4x60 metara za cicibanke 2012. (Lina Brkanović, Minja Matković, Sara Mujovi, Mina Lukolić) osvojila je zlato, dok je štafeta 4x60 metara za cicibane 2012. (Martin Govedarica, Stefan Rakočević, Viktor Jančić, Stefan Stanišić), osvojila drugo mjesto.

Na takmičenju su nastupili i ostvarili veoma zapažene rezultate i sljedeći članovi barskog kluba: Danica Đorović, Helena Kojičić, Emilija Vukmanović, Anja Novaković, Katarina Abramović, Sava Durutović, Katarina Madžar, Vladan Samardžić, Antonio Movilli, Marko Kotlaš, Balša Todorović, Vuk Eraković, Tara Krešić, Mateja Kotlaš i Katarina Vujinović. R. P.

Istaknuti šahovski radnik, FIDE majstor Goran Tomić, ponovo se postarao da u Đenovićima organizuje tradicionalne turnire „Treća subota“, koji po pravilu privlače i amatere i profesionalce. Ovoga puta u hotelu „Sun Village“ na prvom takmičenju ovog tipa se okupilo deset igrača iz Turske, Njemačke, Rusije, Srbije, SAD, Poljske i naše zemlje koji se nadmeću za najviši plasman i veće šahovsko zvanje. S

obzirom na rejting učesnika norma za titulu intermajstora iznosi 6,5 poena, što je veoma povoljno za mlade i perspektivne igrače koji su željni dokazivanja. Poslije četiri odigrana kola na čelu tabele su se izdvojili Zoran Arsović i Pavel Anasinov a zatim slijede Kan Durak, Nebojša Nikolić i Dmitrij Volkov sa po 3, Danijel Tribus, Nebojša Nikčević i Kiril Astanovski sa po 2, Gregor Pašaden sa 1 i Miodrag Ćeranić bez poena.

Kolo prije kraja Pojedinačnog šampionata Amerike na čelu tabele je Fabijano Karuana koji je uknjižio osam poena, pola više od drugoplasiranog Reja Robsona i samim tim ima najveće šanse da se domogne laskavog priznanja za tekuću godinu. Račune mogu da im pomrse i Avonder Lijang i Perez Domingez koji su sakupili po sedam poena. Poredak ostalih učesnika na ovom prestižnom velemajstorskom turniru je sledeći: Džefri Hjong, Vesli So, Samjuel Sevijan, Sam Šakland i Hans Niman Moke sa po 6,5, Darius Švarc i Levon Aronjan sa po 5,5, Aleksandar Linderman i Kristofer Jo sa po 4,5 i Elšan Moradiabadi sa 2 poena.

Priredio: B. KADIĆ

Muratoglu: Alkaraz najsličniji Federeru

PODGORICA - Patrik Muratoglu, slavni teniski trener, opisao je aktuelnog prvoplasiranog tenisera na planetarnoj ATP listi Karlosa Alkaraza kao začetnika ,,totalnog tenisa“.

Po riječima Muratoglua, mladi Španac i šampion US opena ima potpuno kompletnu igru. Alkaraz je godinu počeo kao 32. igrač svijeta i kao tinejdžer ostvario uspon bez presedana.

- Mislim da je Karlosova igra najbliža Rodžeru Federeru.

On je super-agresivan i krea-

tivan, uvijek pokušava da nešto učini sa lopticom. Brzina sa kojom može da se vrati na teren, to je baš ,,rodžerovski“. U isto vreme ima kvalitetan kontranapad kao Đoković. Može da igra i duge ,,relije“ kao Nadal. Sve to je kao ,,totalni tenis“, Povrh svega, servira dobro za svoju visinu od 183 santimetra i riternira vrlo dobro – rekao je Muratoglu.

Do sada je teniser iz Mursije Alkaras osvojio šest ATP titula u karijeri, od toga pet ove godine. R. A.

Sa meča Šavnik - Zora u prijestonici

Slavni trener istakao da mladi Španac podsjeća na legendarnog Švajcarca

Članovi AK ,,Sanja“ učestvovali na Otvorenom prvenstvu Dubrovnika Baranima 22 medalje

Astanovski - Nikolić

Pod Dukljom su bili i Srbija Bosna, Travunija i Zahumlje

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Poseban značaj u širenju sve titeljevog kulta pridavao se njegovim moštima. One su postale mjesto hodočašća, jer su, prema priči, bile uzrok ču dotvornih ozdravljenja.

Na početku djela Kraljevstvo Slovena, nastalom u Baru, u drugoj polovini XII vijeka, data je uspomena na djelat nost Benedikta iz Nursije.

Po njegovoj crkvenoj djelat nosti, nastao je monaški red benediktinci, čije je pravilo ponašanja bilo ora et labora „Dok je u Konstantinopolju vladao car Anastasije, koji je sebe i mnoge druge ukaljao Eutihijevom jeresi, a u Rimu predsjedavao papa Gelazije Drugi, u ono doba kad bijahu veoma slavni episkop Ger man i Sabin, episkop, kanu sinskog sjedišta, kao i časni čovjek Benedikt iz Monte Ka sina, podigao se neki narod sa sjevera koji se nazvaše Goti.“

Car Anastazije I je vladao Vi zantijom u periodu od 491. do 518. godine, dok je papa Gela zije II imao pontifikalnu služ bu u periodu od 492. do 496. godine. German je postav ljen za biskupa Kapue okon čavši život 540/541. godine. Biskup Kanose, Sabin, bio je prvosveštenik ovog grada od 514. do 566. godine, a Bene dikt iz Nursije, je 540. godine u Monte Kasinu osnovao cr kveni red, prozvan po njemu benediktinci. Eutihijeva je res, imenovana po svešteniku Eutihiju iz Carigrada, je za snovana na njegovom mono fizitskom učenju da su ljud ska i božja priroda u Hristu stvorile novu prirodu. Kra ljevstvo Slovena je književ ni i istorijski spis nastao sa ciljem da poduči stanovniš tvo Bara o slavnoj prošlosti grada ali i šireg područja. Pi sac ističe da je za pisanje ko ristio djelo Knjiga o Gotima i

Crkva u Vizantiji je štovala kultove, koji su bili sabrani u knjizi na grčkom jeziku, čiji je naziv Sinaksar. U razvijenom srednjem vijeku na Zapadu je bila raširena hagiografska literatura na latinskom jeziku, tj. zbornici žitija svetaca. Od ovih djela posebno se ističe djelo Legenda aurea Jakova de Varažina, nastalo oko 1260. godine

da je zapisao samo ono što je čuo od građana.

Tipična hronika srednjovje kovnog doba, istorija sloven ske države prepuna je zbi vanja i ličnosti, koje se sa istorijskom vjerodostojno šću mogu pratiti više od kraja X vijeka do sredine XII vijeka.

Djelo je bogato geografskim odrednicama, što se većim dijelom zadržalo u kasnijem vremenu. Priče o okolnim po dručjima se pronalaze u hro nikama i legendama jadran skih gradova. Njihov kontekst govori o istoj kulturnoj pove zanosti, koja je egzistirala na kon nastanka određenog knji ževnog ili umjetničkog djela. U ovom djelu se mogu raza znati istorijski periodi razvo ja crkvene djelatnosti, iako pojedinačne ličnosti i doga đaji često ne odgovaraju vje rodostojnoj dataciji. Nakon dolaska Gota i Slovena u VI i VII vijeku, razaznaje se pe riod vladavine gospodara iz epohe nehristijanizovanog doseljenog slovenskog sta novništva u VII i VIII vijeku.

Osim neutemeljivanja vjere, što se indirektno iščitava iz sadržaja, vladari ovog doba su progonili hrišćane. Preo bražaj u ispovijedanje vjere dogodio se za vrijeme misio narskog rada solunske braće Konstantina i Metodija. Na osnovu spisa, saznaje se da je Konstantin na slovenski jezik preveo bogoslužbene knjige. Vremenska nepoznanica se javlja kad se pročita da je pa pa Stefan proizveo Konstan

tina u ime Kiril, jer nijedan papa sa ovim imenom nije ži vio u doba djelatnosti solun ske braće. Kralj Svetopelek je zatim pozvao one koji su go vorili latinskim jezikom da se vrate u domovinu. Hristija nizacija se širila iz dva domi nantna vjerska centra, Rima i Carigrada, što je omogućilo upotrebu i latinskog i sloven skog jezika u zvaničnom cr kvenom djelovanju. Iz Rima je bio poslat kao izaslanik kar

dinal Honorije, dok je car Mi hailo poslao izaslanike Lava i Jovana da prisustvuju proce su primanja nove vjere u do ba vladavine kralja Svetope leka. Kad su se stvorili uslovi, održan je sabor u Dalmi, gdje su prisustvovali kralj, izasla nici i stanovništvo, kad se od dvanaest dana, osam dana ra spravljalo o crkvenim pitanji ma i četiri dana o feudalnom ustrojstvu. Sabor je protekao u iščitavanju starih dokume nata na grčkom i latinskom jeziku, shodno činjenici da su delegati poslati od strane rimskog pape i vizantijskog cara. Sabor je odlučio da budu postavljena dva nadbiskupa, jedan sa sjedištem u Splitu,

Crnogorski istoričar Petar Lekić objavio je nedavno studiju „Hri šćanski kultovi u Crnoj Gori (I-XVIII vijek)”, čime je popunjena velika praznina u izuča vanju našeg srednjovje kovlja i razumijevanju dvomilenijumskog civilizacijskog hoda. Knjigu je objavila Mati ca crnogorska

Spis Legenda aurea postao je izuzetno popularan, a prvo štampano izdanje je napravio engleski izdavač, trgovac, diplomata i prevodilac Vilijam Kahston 1483. godine. Svetački kultovi, opisani u ovom djelu, u većini se uočavaju na prostoru istoč nojadranske obale i zaleđa

a drugi sa centrom u Duklji, zatim da biskupi obnove sta re zapuštene crkve. Potom su određene biskupije koje ula ze u sastav nadbiskupija, tako da su pod Splitom bili Split, Trogir, Skradin, Zadar, Nin, Rab, Osor, Krk i Epidaur, dok su pod Dukljom bili Bar, Bud va, Kotor, Ulcinj, Skadar, Dri vast, Pilot, Srbija, Bosna, Tra vunija i Zahumlje. U kasnijem dijelu govori se o kralju Beli Pavlimiru, Raguzi i crkvi Sv. Petra u Rasu, da bi se znatan prostor dao vladavini svetog Vladimira. Ukupno se preci ziraju tri dana u spisu, smrt kralja Svetopeleka 17. marta, krunisanje Bele Pavlimira za praznik Uspenja Gospodnjeg i smrt Vladimira 22. maja. Najstariji poznati epistolarni stihovi nastali su u barskoj ka tedrali Sv. Đorđa, uprkos či njenici da je grad u tom peri odu imao slovenski karakter o čemu svjedoči zapis arap skog geografa Idrisija 1154. godine.

Crkva u Vizantiji je štovala kultove, koji su bili sabrani u knjizi na grčkom jeziku, čiji je naziv Sinaksar. U razvijenom srednjem vijeku na Zapadu je bila raširena hagiografska literatura na latinskom jezi ku, tj. zbornici žitija svetaca. Od ovih djela posebno se isti če djelo Legenda aurea Jako va de Varažina, nastalo oko 1260. godine. Književni spis je postao izuzetno popularan među stanovnicima, a prvo

štampano izdanje je napra vio engleski izdavač, trgo vac, diplomata i prevodilac Vilijam Kahston 1483. godi ne. Svetački kultovi, opisani u ovom djelu, u većini se uo čavaju na prostoru istočnoja dranske obale i zaleđa. Na prelazu iz srednjeg vijeka u novi vijek, kad su renesan sni uticaji bili u zamahu, na Cetinju, 1494. godine se štam pa crkveni kalendar, koji go vori o religijskoj slici zemlje. Na prostoru Crne Gore, Rim ska republika je uspostavi la svoju vlast u Trećem ilir skom ratu (171−168. godine p. n. e.), kad je pokorila ilirsku državu. Iz materijalnih trago va se uočava da je za vrijeme postojanja republike lokal nom stanovništvu ostavljena autonomija. Konzul Oktavi jan Avgust se 30. godine pri je nove ere proglasio za cara, a republika je postala carstvo. Posljednji otpor rimskoj vla sti ilirska plemena su pruži la u Batonovom ustanku (6−9 godine n. e.), koji je za ustani ke neuspješno okončan. Na kon toga formirana je provin cija Dalmacija.

Sljedeća administrativna re forma desila se za vrijeme ca ra Dioklecijana (284−305), kad su stvorene provincija Dalmacija, koja se sa zapada protezala do Budve i provin cija Prevalis, a sa istočne stra ne planinskim stranama išla sve do Drine. Uredbom cara Teodosija 395. godine Rim sko carstvo je podijeljeno na Istočno i Zapadno, pri čemu je Dalmacija pripala zapad nom dijelu, a Prevalis ušao u sastav istočnog dijela.

U periodu Rimskog carstva potvrđeno je postojanje ur banih cjelina na primorju: Risan, Agruvium, Budva i Ul cinj. U središnjem dijelu ad ministrativni centar bio je grad Duklja kod Podgorice. Na području sjevera zbilježe na je stanica Saltua u blizini Nikšića i Komini kod Pljeva lja, koji je identifikovan kao Municipium S. u istorijskoj građi. (Nastavlja se)

Prizor iz Starog Bara

Sv. Benedikt predaje pravila monasima njegovog

reda, crtež iz 12. stoljeća Legenda aurea, prepis s kraja 13. stoljeća, Firenca

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ

OPŠTINA KOTOR

Komisija sa sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje –aukcija radi prodaje pokretne nepokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor Broj: 06-019/22-17896/2 Kotor, 20.10.2022. godine Na osnovu člana 29, 34 i 40 Zakona o državnoj imovini (“Sl.list CG”, br.21/09, 40/11), čl.38 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl.list CG” br.02/18, br.34/19, br.38/20 br.50/22), čl.16, 19 i 36 Statuta Opštine Kotor (“Sl.list CG-opštinski propisi br.37/19), član 5, 9 i 25 Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Sl.list CG” br.44/10), Odluke o prodaji-prenosu prava svojine na nepokretnosti označenoj kao kat.parc.871 KO Škaljari i u zahvatu Prostorno-urbanističkog Plana Opštine Kotor br.11-016/22-14699 od 22.08.2022. godine, kao i Rješenjem predsjednika Opštine Kotor o imenovanju Komisije za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcije) radi prodaje pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor br.01-018/22-17263 od 06.10.2022. godine, komisija za sprovođenje postupka prodaje pokretne nepokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor OBJAVLJUJE

Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.1782/2022

Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora Muzike C.G.-,,PAM CG“ Podgorica,koga zastupa punomoćnik Vladimir Čejović,advokat iz Podgorice,Ul.13 Jula br.21/I,Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO,,INFINITY WORLD”za proizvodnju,pro met I usluge,export-import, Bijelo Polje,ul.Slobode br.19,Bijelo Polje, a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u novčanom iznosu od 526,92 eura,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 18.10.2022 godine,

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO,,INFINITY WORLD” Bijelo Polje,sa poslednjom poznatom adresom ul.Slobode br.19, Bijelo Polje vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Iv.br. 1782/2022 od 07.10.2022 godine sa prilozima.

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ (politika)

JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)

JELENA MARTINOVIĆ (društvo)

MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici

JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

JOVAN TERZIĆ (Arena)

SLOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)

MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)

DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

JAVNI POZIV

za prodaju nepokretnosti u vlasništvu Opštine Kotor javnim nadmetanjem (aukcijom)

Predmet prodaje:

Komisija sa sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukciju) radi prodaje pokretne nepokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor, oglašava prodaju nepokretnosti u vlasništvu Opštine Kotor to kat.parc.871, po kulturi dvorište, površine 7 m2 upisana u LN br.377 KO Škaljari I.

•Predmetna nepokretnost se nalazi u zahvatu Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor (“Sl.list CG”, br.95/20) po namjeni predstavlja površine za stanovanje, •Početni iznos naknade za nepokretnost je 253 eura po m2, •Naknada za uređivanje građevinskog zemljišta iznosi 167,00 eura po m2, •Lokacija je komunalno opremljena u skladu sa parametrima PUP-a Opštine Kotor, •Rok za privođenje namjeni je najduže 5 godina od dana zaključenja Ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.

Opšti uslovi

Vrijeme i mjesto podnošenja prijava

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća strana pravna i fizička lica, pod uslovom da su otkupili aukcijsku doku mentaciju, uplatili depozit i registrovali se kao učesnici na aukciji. Prijave za javno nadmetanje podnose se u zapečaćenom omotu Opštini Kotor, Stari Grad 317, sa naznakom “Za Komisiju za sprovođenje javnog poziva za javno nadmetanje (aukcija) radi prodaje pokretne nepokretne imovine u vlasništvu Opštine Kotor - ne otvaraj”.

Prijave se podnose na Građanskom birou Opštine Kotor u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu “Pobjeda” zaključno sa 28.10.2022. godine do 13 h.

Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su uz prijavu, dostaviti dokaz o uplati depozita u visini od 10 % od ukupnog iznosa početne cijene nepokretnosti koja je predmet aukcije, na žiro račun Opštine Kotor br: 530-17421-33 kod NLB banke, sa naznakom “UČEŠĆE NA

JAVNOM POZIVU-AUKCIJA” ili dostaviti garanciju banke na iznos depozita, važeću na period od najmanje tri mjeseca, bez prigovora naplativu na prvi poziv i to za:

• kat.parc.871, po kulturi dvorište, površine 7 m2 upisana u LN br.377 KO Škaljari I.

Učesnici su dužni dostaviti i sljedeće podatke:

Za pravna lica:

- naziv i sjedište pravnog lica - dokaz - rješenje o registraciji sa izvodom iz CRPS-a za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica (original ili ovjerena kopija rješenja) - ime i prezime direktora i njegov potpis - ovlašćenje - punomoćje za zastupanje (original ili ovjerena kopija) - broj telefona - e-mail adresa - broj računa za vraćanje depozita

Za fizička lica:

- prezime, ime roditelja ime - adresu, jedinstveni matični broj i potpis - broj telefona - broj računa za vraćanje depozita - broj lične karte, odnosno broj pasoša stranog državljanina -e-mail adresa

Aukcijska dokumentacija

Aukcijska dokumentacija se može podići svakog radnog dana u periodu od 12 do 14 časova, u Sekretarijatu za imovinsko pravne poslove, kancelarija br.9 (prizemlje zgrade Opštine Kotor). Na ime otkupa aukcijske dokumentacije neophodno je uplatiti iznos od 50 eura na žiro račun Opštine Kotor, br: 530-17421-33 (NLB Banka).

Datum, vrijeme i mjesto obilaska nepokretnosti

Zainteresovana lica, nakon otkupa aukcijske dokumentacije, mogu izvršiti obilazak nepokretnosti koja je predmet prodaje, svakog radnog dana u terminu koji dogovore sa članovima Komisije zaključno sa danom 28.10.2022.godine do 9:00 časova. Kontakt osoba za pokazivanje predmetne nepokretnosti je Stanislavka Bogdanović, br.tel.067 092 132.

Vrijeme i mjesto održavanja registracije učesnika

Izvršni dužnik DOO,,INFINITY WORLD” može se obratiti Javnom Izvršitelju DejanuČoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana

objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampa nom mediju.

U Bijelom Polju,dana 18.10.2022.godine

Javni izvršiteljDejan Čogurić

Na osnovu člana 32v Zakona o nevladinim organizacijama (“Službeni list CG“, br. 39/11 37/17), Ministarstvo unutrašnjih poslova oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU

„Okruženje bez nasilja i neprimjerenog ponašanja djece i mladih“ za finansiranje projekata /programa NVO u oblasti društvene brige o djeci i mladima u 2022. godini

Tekst konkursa možete preuzeti na internet stranici Mininistarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.me.

Iv. br. 1386/21. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnogpovjerioca “Zetatrans“ AD Podgorica, Ćemovsko polje bb, protiv izvršnog dužnika DOO “VN Motors” Bar, Makedonska A1, na osnovu vjerodostojne isprave – faktura br. 351088 od 30.05.2020. godine; faktura br. 351106 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351111 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351112 od 30.06.2020. godine; faktura br. 351121 od 31.07.2020. godine; faktura br. 351141 od 31.08.2020. godine; faktura br. 351160 od 30.09.2021. godine; faktura br. 451459 od 31.01.2021. godine; faktura br. 451467 od 28.02.2021. godine; faktura br. 451479 od 31.03.2021. godine; faktura br. 451485 od 31.05.2021. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.10.2022. godine donio je

I S P R A V K A Z A K LJ U Č K A

ISPRAVLJA SE zaključak o prodaji Javnog izvršitelja I. br. 1386/21 od 17.10.2022. godine, koji je objavljen u dnevnom listu “Pobjeda” dana 18.10.2022. godine tako što se u stavu VIII zaključka o prodaji, u drugom redu posle riječi “sledeće javno nadmetanje” dodaju riječi “na kojem se stvari mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca”, dok u ostalom dijelu zaključak o prodaji ostaje nepromijenjen.

Bar, 19.10.2022. godine

MALI OGLASI

NEKRETNINE

PRODAJE se porodična kuća u centru Virpazara Tel. 069/153-040

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović

STRUČNO i savjesno radimo skoro sve vrste građevinskih poslova; adaptacije, popravke kro vova, dimnjaka i ostalog . Tel.069-926-382, 020-629-558 3

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

Registracija učesnika obaviće se u sali za sastanke Opštine Kotor (II sprat) dana 03.11.2022.godine sa početkom u 10:00 časova.

Vrijeme i mjesto održavanja javnog nadmetanja (aukcije)

Prodaja predmetne nepokretnosti vršiće se putem usmenog javnog nadmetanja (aukcije) koja će se održati u sali za sastanke Opštine Kotor (II sprat) dana 03.11.2022.godine sa početkom u 11:00 časova.

Posebni uslovi

Postupak javnog nadmetanja (aukcija) smatraće se uspjelim i u slučaju kada je dostavljena jedna ispravna prijava, a podnosilac prijave se registruje prisustvuje aukciji, u kom slučaju se lice koje je steklo status učesnika na aukciji proglašava kupcem, a početna cijena na aukciji može biti prodajna cijena, s tim što ako učesnik odbije da prihvati prodajnu cijenu, gubi pravo na povraćaj depozita.

Urednica

M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI

PORTAL POBJEDE OBJEKTIV KULT

LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ

TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno

Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176

Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Promjena raspona ponude u postupku javnog nadmetanja (aukcije) - licitacioni korak, iznosi 100,00 eura.

Kupcem se proglašava učesnik koji je ponudio najveću cijenu, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokret nosti.

Postupak nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na trećem pozivu ne ponudi veću cijenu od tada ponuđene najveće cijene

Ukoliko je najveću cijenu ponudio jedan ponuđač, on se proglašava kupcem, a ukoliko je više ponuđača ponudilo najveću cijenu, kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

U slučaju da se za aukciju prijavilo više učesnika, a nijedan ne ponudi cijenu veću od iznosa početne cijene, u tom slučaju kupcem se proglašava učesnik čija je prijava ranije pristigla.

Podnosioci prijava čije su prijave neblagovremene i nepotpune ne mogu učestvovati na javnom nadmetanju.

Način uslovi plaćanja

Kupac je dužan da sa Opštinom Kotor zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 8 dana od dana javnog nadmetanja (aukcije) dokaz o uplati cjelokupnog iznosa dostaviti najkasnije na dan zaključenja Ugovora. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita. U tom slučaju prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne pokretnosti sa ponuđačem koj je ponudio drugu najveću ponuđenu cijenu.

Uplaćeni depozit kupca uračunava se u prodajnu cijenu, a ostalim učesnicima javnog nadmetanja (aukcije) se uplaćeni depozit vraća u roku od 10 dana od dana održavanja aukcije.

Ostale informacije

Izabrani kupac snosi sve troškove vezane za realizaciju pravnog posla kojim se vrši otuđenje prava svojine na predmetnoj nepokretnosti.

Predsjednik komisije Nebojša Mandić

CENTAR Hercegovačka ulica-jedinstvena poslovna zgrada 750m2 sa prostra nim parkingom i garažom. Objekat je vrhunske arhitek ture, izuzetan, reprezentati van. Nešto najbolje u centru. Prodajem. Tel. 069/912-070

CENTAR PG lokal 300m2 ili 400m2 -Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza, veliki izlo zi, više prilaza za sva vozila itd. Nekorišćen. Prodajem. Tel.069/991-786

RAZNO

OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2

TEPIH servis „Dražen“, pra nje tepiha, etisona, jorgana, ćebadi i dubinsko čišćenje mebla. Tel. 067/525-365, 069/300 - 978

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instala cija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 6

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ

I.br.288/2020 Javni izvršitelj Branka Samardžić ,sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb , u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca ŽEŽELJ SANJA iz Beograda, koga zastupa adv.Tamara Polović i adv.Balša Polović ,iz Budve, na osnovu izvršne isprave Rješenja Osnovnog suda Kotor Posl.br.P-214/06/06 od 01/06/2010.godine koja je pravosnažna dana 01.07.2010.godine i izvršna dana 19.07.2010.godine Rješenja o nasleđivanju O.br.194/14 Osnovnog suda u Nikšiću od 10.04.2014.godine koje je pravosnažno dana 10.04.2014.godine, protiv izvršnog dužnika KONTIĆ MILICE iz Beograda ,Cara Dušana 42,radi naplate novčanog potraživanja, donosi, ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DRUGA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog dužnika i to: •u listu nepokretnosti broj 2266 KO ŽABLJAK I : - kat.parc.br.287/5 u naravi pašnjak 4.klase površine 911m2 - kat.parc.br.288/1 u naravi šume 2.klase ,površine 1111m2

II Određuje se ročište za drugu prodaju za dan 08.11.2022.godine u 12:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac, izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao sva zainteresovana lica.

III Navedene predmetne nepokretnosti izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka su predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I-288/2020 od 13.03.2020.godine i po dopunskom rješenju o izvršenju I-288/2020 od 05.08.2020.godine, radi naplate novcanih potrazivanja glavnog duga u iznosu od 2.482,50 eura ,sa pripadajućom zakonskom zateznom kama tom,troškovima izvrsnog postupka,advokatskim troškovima , kao i ostalih troskova koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetnih nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrđena je nalazom vještaka iz oblasti građevinske struke Dušana Miloševića od 04.04.2022.godine ,i rješenjem o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I-288/2020 od 17.05.2022.godine ,koja ukupna vrijednost predmetnih nepokretnost, iznosi 30.500,00 eura (slovima trideset hilada pet stotina eura).

V Nepokretnosti navedene u tac.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i o uslovima prodaje.

VII Na drugom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, ali ne ispod 50% te vrijednosti.

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrd jene vrijednosti nepokretnosti novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemastva oslobodjeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva i ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima cija ponuda nije prihvacena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zakljucak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 13.10.2022.godine

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

JAVNI IZVRŠITELJ BRANKA SAMARDŽIĆ BROJ:I-556/2019

Javni izvršitelj Branka Samardžić, sa sjedištem u Kotoru, Zgrada Lovćen osiguranja –Šuranj bb,u izvršnom predmetu izvršnog povjerioca PRVA BANKA CRNE GORE AD PODGORICA ,na osnovu izvršne isprave Ugovora o kratkoročnom kreditu broj 0801/2323 od 12.08.2008.godine I Ugovora o kreditnoj hipoteci br.0801/2324 od 12.08.2008.godine, I na osnovu pravosnažnog rješenja o nasleđivanju Notara Danila Jovanovića iz Tivta Posl.br.O-n 76/21(URP 12/2021) od 25.03.2021.godine ,protiv izvršnog dužnika GILJAČA GORANA, radi naplate novcanog potrazivanja , donosi shodno čl.168 ZIO-a,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI

I ODREĐUJE SE DVADESETPRVA PRODAJA putem usmenog javnog nadmetanja nepokretnosti izvršnog duznika i to: - u listu nepokretnosti broj 50 KO LJEŠEVIĆI na kat.par.br.827 u naravi šume 3.klase površine 1434 m2

II Određuje se ročište za dvadesetprvu prodaju za dan 08.11.2022.godine u 09:00 časova u prostoriji Javnog izvrsitelja , kancelarija broj 33 , prvi sprat , zgrada Lovćen osiguranja ,Šuranj bb, Kotor, na koju se pozivaju izvrsni povjerilac , izvrsni duznik i lica koja imaju zakonsko pravo prece kupovine, založni povjerioci, kao i sva zainteresovana lica.

III Navedena predmetna nepokretnost izvrsnog duznika navedene u st.1.ovog Zakljucka je predmet prodaje po rjesenju o izvrsenju I.br.556/2019 od 24.05.2019.godine i po rješenju o nastavku postupka izvršenja I-556/2019 od 28.05.2021. godine , radi naplate glavnog potrazivanja u iznosu od 39.625,54 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 06.05.2019. godine do konacne isplate, troskova izvrsnog postupka, troškova Javnog izvršitelja, advokatskim troškovima ,kao i ostalih troskova izvrsnog postupka koji ce biti naknadno obracunati.

IV Vrijednost predmetne nepokretnosti opisanoj u tacki prvoj ovog zakljucka utvrdjena je nalazom sudskog vjestaka iz oblasti građevinske struke Slobodana Pavlovica iz Kotora od 20.11.2019.godine i nalazom sudskog vještaka iz oblasti geodetske struke Čepić Miladina od 25.11.2019.godine, i Rješenjem o utvrđivanju vrijednosti ovog Javnog izvršitelja posl.br. I-556/2019 od 05.12.2019.godine, koja vrijednost predmetne nepokretnosti ukupno iznosi 26.529,00 eura (slovi ma dvadeset pet hiljada pet stotina dvadeset devet eura )

V Nepokretnosti navedene u tač.1 imaju upisanih tereta u „G“ listu nepokretnosti.

VI Prodaja nepokretnosti vrsi se putem usmenog javnog nadmetanja ili neposrednom javnom pogodbom, a izvrsni duznik i izvrsni povjerilac se tokom cijelog postupka javnog nadmetanja mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom o uslovima prodaje.

VII Na dvadesetprvom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja ,a prodaja na prethodnom javnom nadmetanju nije uspjela ,nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti bez ograničen ja ,samo uz prethodnu saglasnost izvršnog I založnog povjerioca

VIII U javnom nadmetanju mogu učestvovati samo lica koja su prethodno položila jemstvo koje iznosi 1/10 utvrd jene vrijednosti nepokretnosti i novcana sredstva uplatiti na racun jemstva Javnog izvrsitelja broj 520-22186-59 kod Hipotekarne banke AD Podgorica, a od polaganja jemstva oslobođeni su izvrsni povjerilac, ako njihova potrazivanja dostizu iznos jemstva ako se sa obzirom na njihov red prvenstva i utvrđenu vrijednost nepokretnosti taj iznos mogao namiriti iz kupovine cijene. Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena vratiti ce se jemstvo odmah po zakljucenju javnog nadmetanja. Kod prodaje neposrednom pogodbom, kupac polaze jemstvo licu sa kojim je zakljucio ugovor neposredno prije zakljucenja istog.

IX Kupac je duzan da cijenu polozi u roku od 8 dana od dana prodaje, a u suprotnom Javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvace drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne polozi cijenu koju je ponudio ,Javni izvrsitelj ce pozvati treceg ponuđača da kupi nepokretnost , a u slucaju da sva tri ponuđača sa najvisom ponudom ne poloze ponuđenu odnosno prodajnu cijenu u roku Javni izvrsitelj ce odrediti ponovnu prodaju.

X Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se s obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz cijene, duzan je da na ime cijene položi samo razliku između potrazivanja i postignute cijene.

XI Ovaj zaključak o prodaji objavljuje se u dnevnim novinama Pobjeda.

Kotor, 17.10.2022.godine

Javni izvršitelj Branka Samardžić

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

Nosilac projekta, UPRAVA ZA SAOBRAĆAJ, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju mosta na „Đurđevića Tari“ sa prilaznim saobraćajnicama.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove,Opština Žabljak i Sekretarijatu za uređenje prostora, Opština Pljevlja, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 26.10.2022. godine.

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je Nosiocu projekta „ADRIATIC 42” - D.O.O. – Herceg Novi, donijeto Rješenje, broj: 03-UPI-1170/10 od 03.10.2022. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekte za remont superjahti Bijela – faza 1 (izgradnja objekta u moru za rad travel lifta, platforme za pristup plutajućem doku, površina-ploča na obali za rad travel lifta i rekonstrukciju dijela postojeće obale) na urbanističkoj parceli UP 4, zona C, u zahvatu Državne studije lokacije „Sektor 6“-Bijela-Sveta Neđelja u opštini Herceg Novi. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.

„ADRIATIC 42” - D.O.O. – Herceg Novi, može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

„ADRIATIC 42” - D.O.O. – Herceg Novi, je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja.

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u roku od 15 dana od dana njegovog prijema, a preko ovog organa.

Oglasi

Na osnovu čl. 36 stav 2 Zakona o državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 21/2009), čl. 3 stav 5 čl. 29, 30, 31 i 35 Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini („Sl. list CG“ br. 44/2010), Saglasnosti Ministarstva prosvjete br. 610-412/2019-3 od 12.04.2019.godine i Odluke Školskog odbora broj 181 od 28.02.2019.godine, objavljuje

JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJNJE PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP FISKULTURNE SALE JU OŠ „MAKSIM GORKI“ PODGORICA

PREDMET JAVNOG POZIVA:

Predmet davanja u zakup je državna imovina u svjini Crne Gore koju čine:

-FISKULTURNA SALA

Ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak u terminima: od 18.30 do 20.00 h od 20.00 do 21.30 h od 21.30 do 23.00 h

Ponedeljak i srijeda u terminima: Od 17.30 do 18.30 h

Daje se pod zakup za period januar, februar, mart, april, maj, juni, septembar, oktombar, novembar i decembar.

-DIO ŠKOLSKOG DVORIŠTA (kiosk 10 m2) upisana u listu nepokretnosti broj: 3171 KO Ulcinj u komercijalne svrhe, daje se pod zakup za period januar, februar, mart, april, maj, septembar, oktombar, novembar i decembar.

USLOVI ZAKUPA:

1.Minimalna cijena zakupa iznosi 15,00€ po satu korišćenja ;

-Zakupnina će se plaćati mjesečno uplatom na žiro račun škole.

ROK ZAKUPA:

Rok zakupa Fiskulturne sale je na period od 1 (jedna) godine.

1.Uslovi za ponuđače

Pravo učešća u postupku po Javnom pozivu imaju poslovno sposobna fizička lica i pravna lica koja su zaključno sa danom podnošenja Ponude registrovana u Centralnom registru privrednih subjekata.

2. Uslovi za Ponude

Ponuđači su dužni dostaviti Ponudu koja sadrži ponuđenu minimalnu cijenu po satu korišćenja;

Ponude koje sadrže cijenu manju od minimalne cijene definisane ovim pozivom biće odbačene kao nedozvoljene i neće se razmatrati

Uz Ponudu Ponuđači su dužni dostaviti sljedeće isprave: -za fizička lica; -Kopiju lične karte (za domaća) ili pasoša (za strana lica), JMBG, kontakt telefon, adresu, dokaz da nijesu krivično gonjeni, koja na dan podnošenje Ponude nije starija od 3 mjeseca;

-za pravna lica i preduzetnike;

- Rješenje o registraciji iz CRPS-a i PIB (samo za pravna lica); koje nije starije od 6 mjeseci;

- Dokaz izdat od nadležnog organa da Ponuđač i njegov/i osnivač/i zakonski zastupnik članov/i drugih organa upravljanja ukoliko ih ima, da nijesu osuđivani za neko od krivičnih djela sa elementima korupcije, pranja novca, prevare ili djela iz nadležnosti Specijalnog Državnog Tužilaštva, pri čemu dokaz ne smije biti stariji od 3 mjeseca u trenutku dostavljanja Ponude; Sve isprave iz ove tačke poziva se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji. NAČIN, MJESTO I VRIJEME PODNOŠENJA PRIJAVA:

Ponude se dostavljaju u zapečaćenim kovertama sa naznakom na prednjoj strani koverte - Ponuda za zakup fiskulturne sale „ne otvarati do datuma javnog otvaranja ponuda“, te sa identifikacionim podacima Ponuđača, na poleđini koverte na adresu:JU OŠ „Maršal Tito“ ul.Bratstva Jedinstva bb Ulcinj.

Ponude se dostavljaju u roku od 8 dana od dana objavljivanja Javnog poziva neposredno na adresu zakupodavca u terminu od 08,00h –12,00h.

Ponude dostavljene nakon navedenog roka (neblagovremene), kao i prijave koje nisu dostavljene u zapečaćenom omotu, neće se razmatrati biće vraćene ponuđaču.

MJESTO I VRIJEME OTVARANJA PONUDA: Javno otvaranje će se obaviti 27.10.2022.god.(četvrtak) u 14.30 h u prostorijama JU OŠ „Maršal Tito“ – Ulcinj, o čemu se ovim putem obavještavaju ponuđači pa im se drugo obavještenje neće slati.

ODABIR NAJPOVOLJNIJEG PONUĐAČA: Najpovoljnijijm ponuđačem smatraće se učesnik koji ponudi najviši iznos zakupnine po satu korišćenja i zakupi najveći broj termina. JU OŠ „Maršal Tito“ – Ulcinj će sa odabranim ponuđačem zaključiti ugovor o zakupu na rok koji su naprijed naveden, kojim će biti precizirani uslovi kao i međusobna prava obaveze, u roku od 7 dana od dana donošenja odluke po javnom pozivu. Bliže informacije se mogu dobiti na te.020/201-406

I. br. 838/22.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,,ARH. ATELJE“ d.o.o. iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik advokati Vladimir B. Milošević, advokat iz Bara, protiv izvršnog dužnika Anatoly Ehsakova iz Ruske Federacije, sa boravkom u Baru, Brca bb i Solomon Smolyarzh iz Ruske Federacije, sa boravkom u Baru, Brca bb, koje zastupa punomoćnik Durutović Dragutin, advokat iz Bara i Zhukovskiy Leonida, koga po ovjerenom punomoćju zastupa Barinova Irina Olegovna, sa boravkom u Petrovcu, Krš Medinski, Ulica XIII,zgrada 66,stan 12, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne izvršne presude Osnovnog suda u Baru P.br. 998/19 od 02.12.2020. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.10.2022. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se III prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnih dužnika Anatoly Ehsakova iz Ruske Federacije, Solomon Smolyarzh iz Ruske Federacije i Zhukovskiy Leonida iz Ruske Federacije, i to: iz lista nepokretnosti br. 2431 KO Šušanj, kat.parcela 371/2, po kulturi dvorište, površine 97m2, zgrada br. 1, po kulturi objekat u izgradnji površine 108m2, svojina izvršnog dužnika II reda Solomon Smolyarzh u dijelu 1/1; lista nepokretnosti br. 3011 KO Šušanj, kat.parcela br. 368/1, po kulturi voćnjak 4. klase, površine 294m2; kat.parcela br. 368/2, po kulturi voćnjak 4. klase, površine 8m2, kat.parcela br. 369/1, po kulturi voćnjak 4. klase, površine 462m2 kat.parcela br. 369/2, po kulturi voćnjak 4. klase, površine 199m2, u susvojini izvršnih dužnika Elaskov Anatolya, Solomon Smolyarzh Zhukovskiy Leonida svi iz Ruske federacije u dijelu od po 1/3 lista nepokretnosti br. 151 KO Drušići, opština Cetinje, kat.parcela br. 235,po kulturi krš kamenjar, površine 235m2, kat.parcela br. 236, po kulturi pašnjak 5. klase, površine 355m2, kat.parcela br. 237, po kulturi krš kamenjar, površine 1902 m2, kat.parcela br. 238, po kulturi krš kamenjar, površine 761m2, kat.parcela br. 239, po kulturi šuma 6. klase, površine 5.214m2, kat.parcela br. 239, po kulturi krš, kamenjar, površine 2.234m2 u susvojini izvršnih dužnika Elaskov Anatolya, Solomon Smolyarzh Zhukovskiy Leonida svi iz Ruske federacije u dijelu od po 1/3. II Treće javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 15.11.2022. godine u 10,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.

III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 838/22 od 29.04.2022. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 2431. KO Šušanj, to: Zabrana otuđenja i opterećenja po rješenju P.br. 868/13 od 25.07.2014. godine u korist Arh Atelje doo Podgorica; u LN broj 3011 KO Šušanj to: Hipoteka na iznos od 883,00 € br. 03/13-3/6348/3 od 24.10.2014. godine na ime Zhukovskiy Meerovic Grigory 1/3 iz Ruske Federacije u korist Crne Gore; Zabrana otuđenja i opterećenja na osnovu rješenja o izvršenju P.br. 868/13 od 25.07.2014. godine Osnovnog suda u Baru u korist Arh Atelje doo Podgorica; i u LN broj 151. KO Drušići, opština Cetinje i to: Zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Baru Iv.br. 1375/12 od 06.09.2012. godine.

V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 838/22. od 01.07.2022. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 286.551,00 €.

VI Na trećem Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca, bez organičenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog povjerioca.

Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trećem Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 28.655,10 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 5407175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 19.10.2022. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r. Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

ZORKA – LJILJA Miloradova MIRANOVIĆ

primamo

gradskom

15

Umro

MILEVA i POLJKA, đever BRANO, jetrva MILODARKA

ostala mnogobrojnarodbina MIRANOVIĆ

LAŠIĆ

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav voljenom ocu, svekru i đedu

MILANU IKOVIĆU

Stari naš, čuvaćemo te zauvijek u našim srcima.

Tvoji DUŠKO, SEKA i JOVANA

Posljednji pozdrav đedu MIĆI Đede, hvala ti na svemu!

S poštovanjem i ljubavlju

LAZAR i MARIJA

Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu

MILANU IKOVIĆU

Lijepim uspomenama

te od zaborava.

tvoja plemenita duša nađe vječni mir.

RADENKO, ANKA, JELENA i ALEKSANDAR

Posljednji pozdrav dragom đedu

MILANU IKOVIĆU

S ljubavlju,

MILOVAN IKOVIĆ

VASEL SINISHTAJ

Dana 19. oktobra 2022. godine, poslije kraće bolesti, napustio nas je naš dragi

Tužnim srcem javljamo da je dana 19. oktobra 2022. godine u 84. godini života preselio na AHIRET

HAJRUDIN Šabana DŽAKOVIĆ

Hajtar primamo na mezarju u Tuzima dana 20. oktobra od 10 do 14 časova, gdje će se klanjati i dženaza. Sahrana će se obaviti istog dana na mezarju u Tuzima. Kuća žalosti Rogame – Tuzi.

MARKO Milovanov MARKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 19. oktobra od 11 do 16 časova i 20. oktobra od 10 do 11 časova. Sahrana će se obaviti 20. oktobra u 15 časova na seoskom groblju Podbišće – Mojkovac. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga JELENA, sinovi DEJAN i MILOVAN –BOBAN, kćerka BILJANA, sestre MILKA, JELKA i JELA, snahe DONKA i JASNA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestričine i ostala brojna rodbina

Četvrtak,

Posljednji pozdrav MARKU

Hvala ti na našim lijepim zajedničkim godinama. Supruga JELENA 905

Voljenom ocu i đedu

Ožalošćeni: supruga ISMETA, sin MIRSAD, kćerke MIRSADA – GARA i EDITA, brat MAHMUT – BUTO, snaha MOMIRA,unučad, bratanići i familije DŽAKOVIĆ i OSMANAGIĆ

Posljednji pozdrav našem dragom komšiji

MARKU MARKOVIĆU

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima i sjećanjima. Pratimo te s mnogo ljubavi.

Sin BOBAN, snaha JASNA, unuk VUK i unuka LUCIJA 903

Posljednji pozdrav ocu

MARKU MARKOVIĆU

ocu

đedu

MARKU MARKOVIĆU

Zauvijek

u našim sjećanjima.

voljeni nikad ne umiru.

samo si otišao novim putem gdje

obradovati.

se i ljubi nam je.

BORIS i BORKA

nekog

porodicama

DUŠANA RUŽIĆA

MARKU MARKOVIĆU

Bio si moja toplina, snaga, sigurnost i čvrst oslonac. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Ćerka BILJANA, zet ZORAN, unučad JOVANA i JOVAN 904

Voljenom đedu

MARKU MARKOVIĆU

Dragi đede, nedostajaće nam tvoja sigurnost, osmijeh i toplina.

Tvoja unučad: JOVANA, JOVAN, VUK, LUKA, LUCIJA i LUNA 902

Posljednji pozdrav svom dragom đedu

Unučad

i

Posmrtni ostaci dragog nam pokojnika stižu u Nikšić 21. oktobra.

Saučešće primamo istog dana u gradskoj kapeli od 11 do 13 sati kada krećemo za Lukovo gdje će se obaviti sahrana u 14 sati.

Ožalošćeni: brat MILORAD – MINJO, sestra MILOSAVA i ostala brojna rodbina

Posljednji pozdrav

KRISTINI – KIKI TODOROVIĆ

MILA

ANICA sa porodicom

Dana 22. oktobra 2022. godine navršava se 40 dana od smrti našeg dragog oca, svekra i đeda

VUKOTE Aćimovog DAKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom bratu od ujaka RATKU VUKŠIĆU

Pamtićemo te po dobru i čuvati od zaborava.

JOVO RAŠKOVIĆ sa porodicom 882

djeveru i stricu

Čuvaćemo uspomene na tebe, tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam pružao.

Vrijeme prolazi, ali ti ćeš u našim srcima i duši ostati zauvijek. Sa tugom i ponosom čuvaćemo te od zaborava. Obavještavamo rodbinu i prijatelje da ćemo dana 22. oktobra u 10 časova posjetiti tvoju vječnu kuću nagradskom groblju Čepurci.

MILAN Milovanov IKOVIĆ

Posljednji pozdrav mom dragom bratu od ujaka

Tvoji NAJMILIJI

MIHAILO, DANICA i SVETLANA s porodicom

RATKU VUKŠIĆU Neka te anđeli čuvaju. Tvoja rodica DRAGE PETROVIĆ sa porodicom

Dana 19. oktobra 2022.

godini života napustio

je

MILAN Milovanov IKOVIĆ

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 20. oktobra od 10 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju. Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi RADENKO i DUŠKO, brat MIHAILO, sestre DIVNA i JANJA, snahe ANKA i SVETLANA, unučad MILOVAN, LAZAR, ALEKSANDAR, JELENA i JOVANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

oglasno@pobjeda.me

MILINKO Lukin DRAŠKOVIĆ

Sjećanje na drage

2012–2022.

JELU MILEVU MARTINOVIĆ

Čuvaju uspomenu na vas

RAJKA,

KSENIJA,

POMENI

Miloradove

MILEVE Markove JELENE Markove MARTINOVIĆ MARTINOVIĆ

Vječno ćete biti u našim srcima. MIJO, IVAN, STANKA i SENKA sa porodicama

SJEĆANJE

SVETLANA LOVIĆ RADE LOVIĆ

RUŽE Ivove MARAŠ rođ. Mijović

Draga majko, prolaze godine, a mi još uvijek ne možemo da shvatimo da te više nema.

Nadamo se da si našla mir i spokoj kod tvoga muža Iva i sreću kod unuka Ivice. Pokušavamo da ti kućni prag ne zatvaramo, pa kao za života tvoga dolaze ti kćeri i unučad. Ali, nedostaje tvoja širina, toplina duše i osmijeh koji nas je dočekivao i ispraćao.

Vole te i tuguju za tobom tvoje kćerke ZORICA,SONJA, SLAVICA i SNEŽANA sa porodicama

Dana

Tvoje:

PORODICA

BRANKA – CICA VIDENOVIĆ

Tvoji najmiliji: ALEKSANDAR, STEFAN i NENSI

KEKE

KEKI BADNJAR

oktobra 2022. navršavaju se tri godine od smrti naše

LEPE MILIĆ

Porodica će istog dana obići njenu vječnu kuću.

Navršava se godina dana od kada nas je napustila naša majka i

Majko, nedostaješ nam neizmjerno: tvoja ljubav, blagi osmijeh, tople riječi, snaga i podrška. S ponosom se sjećamo tvoje dobrote i požrtvovanja. Ti ćeš zauvijek biti sa nama. Spavaj s anđelima.

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

A cappella

Izađi i zaokruži

Ko zna koji po redu izborni ciklus živimo upravo sada. Pogađate, kao i uvijek, ili makar kao i prethodnih nekoliko decenija, ovo su presudni izbori. Neki stranac rekao bi da je vrlo malo vjerovatno da se lokalnim izborima može dati odrednica „presudni“ ili „ultimativni“, ali toliko smo oguglali da nam to dođe prosto – normalno.

Dakle, u šizofrenoj Crnoj Gori, kao posljedici višedecenijskog nedostatka makar osnovnih koraka demokratije, teško je razmišljati trezveno i donositi odluke isključivo na osnovu prethodnog rada neke gradske administracije. Samo iz razloga što je to uvijek i vrlo konkretno povezano s politikom i „višim“ interesima.

* * *

Besmisleno je pričati o polupraznim gradskim autobusima, o Komunalnoj inspekciji ili policiji kada svakog dana naiđemo na uredno parkirana vozila u desnoj kolovoznoj traci, gle čuda, u sred saobraćajnog špica. To svakako nije pojava direktno u vezi sa ovom ili onom gradskom upravom, ali činjenica je da se, recimo, na tom polju ne rješava ništa – decenijama, jer je Podgoričanima veoma blizak sistem parkiranja upravo na mjestu đe parkiranju nije mjesto. Činjenica je i da nam određeni djelovi grada, posebno novije proizvodnje, liče na kolektivne spavaone ili klasične kineske rezervate, u kojima mnogoljudne porodice sa četiri ili više članova, žive u 55 kvadratnih metara, a istovremeno posjeduju makar dva putnička vozila od kojih makar jedno nema garažno mjesto u zgradi u kojoj se živi. Pričamo o gradu koji tek treba da se definiše kao kulturno – turistička destinacija, pa iako to još nije, nekim čudom se rapidno povećava procent stranih turista koji Podgoricu posjećuju. Istovremeno, pričamo o jednom od najzelenijih gradova jugoistočne Evrope i Balkana, sa više od dvije trećine sunčanih dana u toku godine, sa nevjerovatnim energetskim potencijalom. Pomenućemo i kulturu, koja pod udarom (stranih) medija sa nacionalnom frekvencijom krvari na odranim koljenima medijske tranzicije, koju čerečimo od jedne do druge interesne političke grupacije. Nije to naravno stiglo preko noći, a nekako svi zaboravljamo odgovornosti

Piše: Vladimir MARAŠ

Nema javnog pritiska da se odgovorni za upravljanje našim novcem ili našim životima, kako vam volja, sankcionišu u skladu sa zakonima ove države. Umjesto toga, mi se i dalje, skoro dvije decenije od obnove nezavisnosti, bavimo potpuno istim temama

i razloge. Što je najgore, svi drugačije vidimo i posljedice.

Nedavno smo na Javnoj raspravi u okviru festivala FIAT razgovarali o kulturi u Glavnom gradu, kao i konkursima koji su prateći dio svakog dijeljenja budžetskih sredstava. Kada imamo konkurse, uvijek će biti zadovoljnih i onih drugih, manje zadovoljnih ili nezadovoljnih. I to nije problem, dok god su uslovi za to „takmičenje“ jasno i precizno definisani. Kao i mnogo štošta, ovi nijesu. Dakle, može osnovano da se sumnja da se radi o političkom manevru u kome se dobri projekti žele staviti pod kontrolu neke nevidljive političke moći.

Na kraju krajeva, svi mi ipak živimo ovdje i jasno nam je šta se oko nas dešava. Ali nejasno je da ipak previše ljudi i dalje guta priču o nacionalnim interesima na lokalnom nivou kada i dalje dio grada iza nekadašnje Delte, užasno vonja na amonijak, da ne kažem nešto grđe.

Ne postoji insititucija kulture izgrađena u posljednjih nekoliko godina koja u ovom trenutku ne prokišnjava. Ne samo prokišnjava, već koja ne trpi ozbiljne strukturne posljedice zbog uništavanja enterijera tom vodom, a o stručnim tehničkim detaljima poput zvučne izolacije ili akustike – da i ne govorimo.

Ako se dobro sjećam i Aerodrom u Podgorici, ali i onaj u Tivtu, kao dobrodošlicu u kišnim mjesecima, s prvim kišama pogotovo, imali su neke bež lavore, uredno raspoređene po lokacijama u aerodromskim zgradama na kojima je voda uspjela s krova da nađe put na pod. Muzički centar je u ozbiljnim problemima istog karaktera, a nadamo se da će nova zgrada Gradskog pozorišta biti boljeg kvaliteta.

* * *

I naravno, u ovim okolnostima, sa ovim problemima, nema javnog pritiska da se odgovorni za upravljanje našim novcem ili našim životima, kako vam volja, sankcionišu u skladu sa zakonima ove države. Umjesto toga, mi se i dalje, skoro dvije decenije od obnove nezavisnosti, bavimo potpuno istim temama. Ne mogu da mislim drugačije osim da to neko upravo tako i želi.

Želi da nam makne fokus sa lokalnog nivoa, sa amonijaka, prokišnjavanja, biciklističkih staza i užasnog planiranja prostora za gradnju stanova, sa gradskog saobraćaja i polupraznih autobusa, sa besmislenog trošenja goriva za ,,pauka“ koji ide po gradu i ablenduje nesavjesnim vozačima, sa hiljadu i četiristo sedamdeset osam različitih problema o kome bi trebalo da se vodi debata pred ove lokalne izbore.

Ko god je mastermind takvih političkih smjernica, iskreno, svaka mu čast. Ali makar nam ne mogu uzeti pravo da izađemo na izbore i uradimo što mislimo, iako nas svi redom ubjeđuju da treba da glasamo upravo za njih. Evo da vam kažem, mislim da je pametno izaći na izbore i zaokružiti ono što svako od nas ponaosob želi. Jedino tako nećemo morati ostaviti djeci u amanet da umjesto nas, na lokalnim izborima rješavaju globalna pitanja. Izađi i zaokruži.

Is Going to Hurt“:

Smijem se, a plakao bih

Sjajni Ben Višo na posteru briljantnog projekta BBC televizije

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

crni humor Adam Kej majstorski prikazao surovost ginekološke profesije

Prošle godine u junu na ma le ekrane stigla je serija o kojoj ništa nijesmo čuli, a koja nas je vrlo prijatno iznenadi la. Ona se zvala ,,We Are Lady Parts“ i uvrstili smo je na listu najboljih u 2021. godini.

Ove godine situacija se ponav lja tako što smo se ,,zaljubili“ u novu britansku seriju, a riječ je o ,,This Is Going to Hurt“. Među mnogim produkcijama fokusiranim na bolničko okru ženje, ova serija jedna je od na jinteligentnijih, najciničnijih i najzabavnijih, o tome kako funkcioniše javni zdravstve ni sistem, u ovom slučaju na odjelu hitne pomoći london skog porodilišta.

Pogrešna dijagnoza

Mnoge serije su pronašle za nimljive načine da se nose sa tom osnovnom premisom, poput ,,E. R.“, koja je stigla do mnogih ili ,,M*A*S*H“ koja je koristila crni humor, dok je Lars fon Trir svoju ,,The Kingdom“ začinio natprirod nim nadrealizmom. ,,This Is Going to Hurt“ se uz prisu stvo uvijek uspješnog Bena Višoa, kao voditelja ove me dicinske tragikomedije, bavi mnogim problemima veza nim za psihičko stanje do ko jeg dovode pritisak i napetost višesatnog suočavanja s pro

Ovo je mala serija, krvavi, mračni i jedinstveni uvid u bolnički sistem pod pritiskom, koji sadrži zadivljujuću ljubavnu priču, uvjerljivo neugodan osjećaj stresa i smiješnog glavnog doktora

blemima pacijenata, od jed nostavnog porođaja, do ukla njanja djeteta.

Sedam briljantnih epizoda pre uzeto je iz knjige ,,This Is Goi ng to Hurt: The Secret Diary of

a Resident Physician“ u kojoj je Adam Kej iznio, u obliku dnev nika, svoje stanje kao mladog praktičara, i dao vrlo realistič nu dijagnozu. On ju je sam i adaptirao za televiziju, krećući

se između dramatičnog realiz ma pakla medicinske profesije i engleskog humora. Izmišljena verzija Adama (Ben Višo) klati se hodnicima neprestano neispavan, a nje gov posao doktora na odjelje nju ginekologa često je zado voljavajući, ali i iscrpljujući, jer se stalno suočava s admi nistrativnim problemima i nedostatkom kvalifikovanog osoblja. Svi rade previše i če sto se moraju javljati u jednu smjenu direktno za drugom. Takođe, tu postoji i arogan tni stav u načinu na koji se di rektor centra Lokhart (Aleks Dženings) ponaša prema nje mu, jer se on prenosi na način na koji se Adam odnosi prema svojim podređenima, posebno novopridošlom Šruti (Ambika Mod).

U prvoj epizodi, Adam postav lja nesretnu, ali razumljivu po grešnu dijagnozu pacijentice koja je blizu smrti kada prera no rodi svoje dijete. Posljedi ce pogrešnog koraka prate ga kroz cijelu seriju, gdje je po zvan na procjenu koja bi mo gla uništiti njegovu karijeru. S druge strane, zbog posla, Adam nema vremena da se viđa sa svojim momkom Ha rijem (Rori Flek Birn), kojeg krije od snobovskih roditelja. Odbija da razgovara o svojim

Perfektna slika života ljekara kojima posao i stres ,,gutaju“ privatni život

Ambika Mod briljira u sve bitnijoj ulozi mlade stažistkinje Šruti

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

sve većim problemima i izbacuje svoj stres pred publikom tek kada slomi četvrti zid.

Naličje ,,superheroja“

Dok se u medicinskoj fikciji, mladi doktori često prikazuju kao superheroji, sposobni da rade beskonačne smjene sa malo ili nimalo sna i da imaju uzbudljiv društveni i ljubavni život, ova serija je prvenstveno namijenjena da bude ogledalo depresivne stvarnosti engleskih (ali i ostalih) javnih bolnica. Upozorenje na propadanje medicinskog sistema fokusiranjem posebno na ginekologiju daje više snage seriji. Kreatori nastojie prikazati profesiju ne kao jednostavan poziv, već kao ličnu žrtvu koja ruši sve na svom putu, lični život, samopoštovanje, a samim tim i dovodi do stalne krize, opisujući tako bolničko okruženje kao parni valjak koji želi da smrvi duše vrhunske galerije likova. Postoje neki aspekti koji se posebno ističu u ovoj seriji u odnosu na druge, a to je vizuelno neugodno prikazivanje porođaja u situacijama koje ponekad graniče s apsurdom, kao kada jedna od majki želi da pojede placentu. Ali, tu je i sposobnost da se pomiješa-

ju najsmješniji s najdramatičnijim trenucima, što dolazi iz režiserskog rada Lusi Forbs, odgovorne za prve četiri epizode i Toma Kingslija, koji režira posljednje tri.

Serija ima mnogo koristi od odlično izbalansiranog zajedljivog engleskog humora.

Ben Višo je tu bez premca, jer je cinizam dio njegovog neutralnog i gotovo nesimpatičnog karaktera. Ovdje su potezi humora ventili protiv trajne napetosti koju serija postavlja, zbog čega ih glavni protagonisti toliko koriste. Još jedan upečatljivi element serije je njegova fotografija. Kako je ovo prljava, mračna serija, s teksturom koja više upućuje na devedesete godine, takva je i fotografija. Opet, bez obzira na takav ton, serija gradi prisan odnos između gledaoca i doktora sa kojim dijelimo napornu svakodnevicu.

Ovoj privrženosti pomaže i činjenica da Kej lomi četvrti zid, što podsjeća na još jednu briljantnu englesku seriju ,,Fleabag“. Tako prebukirani ginekolog saopštava svoje strahove, tjeskobe i sprdnje, ne uspijevajući to učiniti sa svojim kolegama. Tu je ubačena i romansa koja efikasno razbija rad u bolnici. Slabe tač-

ke su neprimjetne i čini se kao uvjerljiv prikaz posebnog pritiska koji doživljavaju bolnički ljekari i medicinske sestre. Isto tako s velikom preciznošću potpisuje portret generacije mladih tridesetogodišnjaka kojima razočaranje ubija ideale i koji su uhvaćeni između posla koji je preglomazan i broja obaveza koje treba preuzeti da bi se prešlo u ,,odrasle“.

Emocionalni ekstremi Ben Višo, koji se godinama etablirao kao jedno od najjačih glumačkih imena engleske scene, uspijeva da prikaže lik skrhanog Adama Keja i njegovo psihološko stanje, počevši od njegove tjelesne građe (bezobličnog mršavog tijela). On je impresivno iskren i izvrsno pokazuje kako su mladi doktori prezaposleni i pod pritiskom, slabo plaćeni i depresivni, boreći se da im opstane privatni život.

Tu su i teški udarci koji ga tjeraju na to da odustane i dodatno mu dotiču svijest o tome da će njegov put biti dug i veoma komplikovan. Nesavršen, ali ljudski, on uspijeva da uspostavi bliskost sa gledaocem, čineći ga privilegovanim svjedokom kritike bolničkog okruženja. S druge strane, Šruti, mlada stu-

dentica medicine indijskog imigrantskog porijekla, postaje dodatni glavni lik. Ali, za razliku od Adama, mi nemamo pristup njenim mislima, iako je i ona pod pritiskom noćnih seansi i krvavih mnogosatnih smjena i ne manje važno, Adamovog ledeno hladnog zlostavljanja. Ona postaje ultimativna slika problema mentalnog zdravlja među bolničkim doktorima. Tu su i babica Trejsi (Mišel Ostin), koja se neprestano svađa sa pacijentima, šefovima i kolegama i Hari u izvođenju Rori Flek-Berna, koji je čvrsta i pouzdana snaga kao Adamov partner. On se bori da probije njegov oklop kako bi ga natjerao da se „otvori“ o životu u bolnici dok liječi probleme u njihovoj vlastitoj vezi. Svi likovi su dobro napisani da se ne može a da se ne poistovjeti sa njima.

Postoji narodna izreka ,,Smijem se, a plakao bih“ koja najbolje opisuje seriju ,,This Is Going to Hurt“. Ovo je mala serija, krvavi, mračni i jedinstveni uvid u bolnički sistem pod pritiskom, koji sadrži zadivljujuću ljubavnu priču, uvjerljivo neugodan osjećaj stresa i smiješnog glavnog doktora. Davor PAVLOVIĆ Ocjena: 4.5

Dinamika romanse Adama (Višo) i Harija (Rori Flek Bern) pruža seriji važnu dimenziju

zerkalo

Ne tako strašan povratak Barkeru

Piše: Marko STOJILJKOVIĆ

Ako postoji horor-franšiza koja je odavno zasluži la „ribut“, odnosno vraćanje stvari na početak, onda bi to bio ,,Hellraiser“.

Od prvog, naslovnog filma u režiji pisca Klajva Barkera iz 1987. godine, sve se izgubi lo u deset nastavaka, koliko ih je bilo do danas. Kada kažem „sve“, mislim na sve, ne samo na koncept, priču i poentu, ne go i produkcijske i zanatske vrednosti.

Pad i povratak

Nije to bez veze. Drugi deo je makar imao Barkera kao au tora priče i izvršnog produ centa (originalni ,,Hellraiser“ zapravo je ekranizacija Barke

Likovi su tanki kao papir, a karakterizacija se svodi na po jednu osobinu ili komad trivije, poput demografske grupe kojoj pripadaju. Priča je toliko standardna za žanr, da će nam doći da se deremo na likove

rove novele ,,The Hellbound Heart“), pa je „univerzum“ predstavljen u originalu širio i priču gradio na, delom, istim likovima. Treći i četvrti deo su sa drugim makar delili sce naristu Pitera Etkinsa, kao i kenobite (da, tako se kaže, reč je postojeća, starogrčkog po rekla i starija i od Barkera i od njegovog rediteljskog prven ca) i njihovog nadređenog Pin heda, dok je Barker igrao spo rednu, producentsku ulogu. Od petog do osmog, sačuvan je, i putem degradiran, samo Pinhed.

Na kraju, deveti i deseti deo ne samo da nisu imali veze sa ori ginalom osim reči „Hellraiser“ u naslovu, nego se i teško mo gu nazvati filmovima, budući da je reč o skoro pa „garažnim“ produkcijama snimljenima na silu, pod pretnjom oduzima nja autorskih prava na fran šizu, koje čak i nisu imale izda nje koje se tako može nazvati. Istini za volju, daleko od toga da je ,,Hellraiser“ jedina fran šiza koja se putem razvodnila, setimo se samo ,,Halloween“ serijala i činjenice da je isti na kraju pao šaka treš-umetniku

Robu Zombiju, pre nego što je (neuspešno) „ributovan“ od Dejvida Gordona Grina, a pod blagoslovom originalnog autora Džona Karpentera

Onda ne čudi da je jedno vre me u opticaju bila i ideja da se „svetovi“ u kojima su obitavale dve franšize ukrste po „Freddy vs Jason“ principu. Srećom, od toga se odustalo.

Kružile su i neke druge ideje da se franšiza revitalizira ili čak počne ispočetka. „Novi francuski ekstremisti“ Žili jen Mori i Aleksandr Bustiljo (najpoznatiji po prvencu Inside, 2007) razvijali su svo ju varijantu. Projekat je onda poveren još jednom „novom francuskom ekstremisti“, Pa skalu Ložijeu (,,Martyrs“, 2008), ali ni to nije došlo do

Restartovani horor ,,Hellraiser“ u režiji Dejvida Bruknera

Pristojan dizajn nove Pinhed

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

faze produkcije. Za režiju su se gurali još i danski autor Kristijan E. Kristensen, pa i sam Barker kome bi to bio povratak u rediteljsku fote lju posle filma ,,Lord of Illusi ons“ (1995).

Beogradski blok Na kraju je projekat pao šaka režiseru Dejvidu Brukneru i scenaristima Benu Kolinsu i Luku Pjotrovskom koji su sa rađivali na lepo primljenoj ho ror-drami ,,The Night House“ (2021). I opšti utisak, nakon što je novi ,,Hellraiser“ izašao u javnost preko servisa Hulu, bio bi taj da i te kako ima ne kih svojih dobrih, ali jednako tako i loših strana, pa krajnja ocena ne može biti puno viša od prolazne. Radnja filma, verovali ili ne, počinje u novobeogradskim blokovima gde Serena (igra je palestinska glumica Hi jam Abas ) od sumnjivog li ka (Predrag Bjelac ) kupuje izvesni mistični objekat koji, navodno, otvara portal izme đu našeg sveta i onog drugog, a svom vlasniku nudi audijenci ju kod Boga lično. Ceo film je,

inače, sniman u Beogradu koji u nastavku „glumi“ Ameriku, pa se može pretpostaviti da je glavni razlog za takvu odluku bila ušteda u produkcijskom budžetu, imajući u vidu niže dnevnice glumaca svedenih na statiste sa zadatkom i teh ničke ekipe. Iako Beli dvor još i nekako može da prođe kao „rendom“ vila u Masačusetsu u koju se radnja kasnije uglav nom seli, bolnica u kojoj je sni mljena jedna od ranijih scena svakako je ispod američkih standarda, makar za one pri vatne ili bolje državne institu cije.

Elem, Serena dotični objekat nije kupovala za sebe, nego za šefa Vojta (hrvatsko-ame rički glumac Goran Višnjić, globalno najpoznatiji kao za mena za Džordža Klunija u seriji ,,E. R.“) koji, nakon što namami nekoga da prtlja s do tičnim (u pitanju je metalna trodimenzionalna slagalica s kukicama i sečivima), netra gom nestaje. Radnja se dalje seli šest godina u budućnost i u stan u kojem živi grupa lju di u postavci nalik na nešto sa vremeniji „sitkom“, a odakle

ćemo dobiti likove koji će u te oriji nositi film.

Famozna Pinhedica

Protagonistkinja je Rajli (Odesa Azajon), sveže-bivša narkomanka koja je u klinici za rehabilitaciju upoznala no vog dečka Trevora (Dru Star

ki), a kojeg predstavlja bratu Metu ( Brendon Flin ), nje govom dečku Kolinu (Adam Faizon) i cimerki Nori (Ojf Hajnds ) koji nisu nimalo oduševljeni takvim razvojem događaja. Dolazi do svađe, i Trevor vodi Rajli na jedan od svojih „poslića“ da mazne ne

Tupavi“ likovi upadaju u nevolje na sasvim stereotipne načine

što iz skladišta po dojavi. Kao što pretpostavljamo ko jim će redom nestajati i ginuti „ukućani“ u ovoj horor-ver ziji ,,Velikog brata“, tako mo žemo pretpostaviti i šta su to Trevor i Rajli ukrali. Istra ga ih, preko penzionisane i obolele sekretarice Serene u bolnici, vodi do misteriozno nestalog Vojta i njegove na puštene vile u kojoj, miste riozno, nije isključena stru ja. Petljanje sa slagalicom ne samo da otvara portal u nove svetove kodirane konfigura cijom iste, a svako promena konfiguracije zahteva ljud ske žrtve, već i našu junakinju Rajli stavlja pred dilemu koga žrtvovati, a koga spasiti. Dobro, to nas i ne zanima to liko jer su likovi tanki kao pa pir, a njihova karakterizacija se svodi na po jednu osobinu (za one koji će potrajati malo duže) ili komad trivije, poput demografske grupe kojoj pri padaju (za one koji će među prvima zaginuti), a priča je to liko standardna za horor kao žanr da će nam doći da se de remo na likove kako mogu biti tako tupavi i kako to da nisu u životu pogledali neki „slešer“ i iz njega nešto izvukli. Zanima li nas ima li u ovom delu keno bita i još važnije, ima li Pinhe da. Odgovor na oba pitanja je pozitivan, uz poneko poslovič no „ali“.

Pinhed se vratio, ali nije u pi tanju Pinhed, nego Pinhedica (transrodna glumica Džejmi Klejton). Promena pola i roda

„igumana“ u „igumaniju“ (jer kenobiti su zapravo kao neka kvi monasi) zapravo nije be smislen potez, ali je unekoliko obesmišljen činjenicom da no va Pinhedica govori procesira nim, robotskim glasom.

Mistična privlačnost Što se kenobita tiče, i oni su tu, ali njihov tretman i scena ristički i režijski toliko odstu pa od onog u originalnom fil mu da to prosto bode oči. Oni, naime, nisu više „nekima an đeli, a nekima demoni“, nešto specijalno u režiji naglašeno upotrebom svetla, ugla kame re ili muzikom, već su svedeni

na klasične monstrume iz ho ror-filma.

Koliko god da Brukner i scena risti brljaju u karakterizaciji i pripovedanju na makronivou, ipak se iskupljuju određenim detaljima, pre svega u domenu dizajna. Novi dizajn kenobita prilično je impresivan, a i sla galice takođe, pre svega u du binskim elementima teksture, odbljesaka i slično. Brukner je takođe više nego sposo ban osmisliti i koreografira ti „bu!“- momente i „set-pis“ scene, zbog čega novi ,,Hellra iser“ ispunjava osnovnu misi ju horor-filma da bude makar elementarno strašan.

Takođe i kao početak neke nove franšize, film ispunjava ulogu uspevajući da nas za interesuje da želimo dalje da saznamo o svetu, odnosno svetovima van našeg, iako oni zapravo nemaju oni mističnu privlačnost kao kada smo ga otkrili u originalu, i iako ni de talji muzike, fotografije, pa ni lokacije i scene, nisu tako upe čatljivi kao što bismo voleli da budu. Uzroka i povoda za novi ,,Hellraiser“ film u današnjem svetu takođe ne fali, a iako ovaj „restart“ možda ne koristi taj potencijal u potpunosti, ma kar nije ni potpuni promašaj.

Ocjena: 5.8/10

Poster filma već početkom oktobra prikazanog na Hulu mreži

celuloid

Igranje na sigurno u romansi bez stila

Kluniju aura starog, pomalo sirovog šmekera vrlo dobro stoji, isto tako Džulija Roberts graciozno igra samouvjerenu i oštroumnu, a opet dragu gospođu. Centralni glumački dvojac ima dovoljno svježine, snage i integriteta da ovakav materijal ispod njihovog nivoa drži iznad vode

Kako to mislite, Džordž Kluni i Džulija Roberts nisu zajedno snimili roman tičnu komediju? Mislim, slič ne su generacije i oboje pri vlače istu demografiju, dakle sredovečne i starije žene, a ro mantična komedija je žanr ko ji ta demografija, u teoriji, naj lakše „proguta“.

A i igrali su zajedno po fil movima, doduše u Soderbergovom ,,Ocean‘s Eleven“ (2001) i ,,Money Monster“ (Džodi Foster, 2016), dakle u krimi-komediji i u socijalno osveštenom trileru s talačkom krizom, a i Džulija Roberts je igrala u Klunijevom režiser skom prvencu ,,Confessions of a Dangerous Mind“ (2002) koji takođe nikako nije bio ro mantična komedija.

Buran raskid

Ima solidnih razloga za to. Ia ko su bliski u smislu biološ kih generacija (Kluni je šest

godina stariji), u smislu pro fesionalnih baš i nisu. Džuli ja Roberts je gotovo od samog početka karijere bila i ostala filmska zvezda, i to baš prven stveno u žanru romantične komedije ili drame, od ,,Pretty Woman“ (Geri Maršal, 1990) pa nadalje. U to doba, zapravo sve do sredine devedesetih, Kluni je bio pre svega televi zijski glumac. Na seriji ,,E. R.“ radio od 1994. do 2009. godi ne i glumac u „treš“-filmovi ma. Odatle ga je u zvezde lan sirao Robert Rodrigez dajući mu ulogu u ,,From Dusk Ti ll Dawn“ (1996), a iste godine Kluni je imao još jednu rekla mnu filmsku ulogu, upravo u romantičnoj komediji ,,One Fine Day“ Majkla Hofma na sa Mišel Fajfer. Zapravo, osim te, teško je nabrojati još neku Klunijevu rom-kom ulo gu, jer se on sa tim ključem če šće zezao, nekad manje (,,Up in the Air“, Džejson Rejtman,

Tanki rom-kom ,,Ticket to Paradise“

2009), nekad više (,,Intolle rable Cruelty“, Itan Koen , 2003).

Bilo kako bilo, evo ih sad za jedno u „turističkoj“ roman tičnoj komediji ,,Ticket to Pa radise“ čija se radnja većinom odvija na ostrvu Bali. Dakle istoj lokaciji koja figurira i u poslednjem velikom „rom-ko mu“ Džulije Roberts , ,,Eat Pray Love“ ( Rajan Marfi , 2010), pre nego što je glumica okrenula karijeru u dramskom i smeru uloga „bez šminke“. Kad u obzir uzmemo da režiju potpisuje Ol Parker, scenari sta ,,Marigold Hotel“ filmova i režiselj nastavka ,,Mamma Mia! Here We Go Again“ (2018), dakle turističkih „romkom“ bljuzgi, nemamo se baš čemu nadati.

Uvodna montažna sekven ca u kojoj u odvojenim scena ma Dejvid (Kluni) i Džordži ja (Roberts) prijateljima daju različito viđenje svoje veze,

pre nego što otkriju da se ona raspala, još je i režijski najele gantniji deo filma. Kad otkri jemo da se njihova veza zavr šila vrlo burnim raspadom i da na proslavi diplome kćeri Lili (Kejtlin Dever) moraju sede ti jedno do drugog iako se ne podnose i stalno takmiče za njenu ljubav i pažnju, karak terizacija je većim delom za vršena.

Zaplet, pak, počinje sa Lili nim diplomskim putovanjem na Bali na koje ide sa neodgo vornom drugaricom Ren (Bili Lurd), a na kojem će posle ne sreće na moru upoznati svog spasitelja lokalnog uzgajivača morske trave Gedea (Maksim Butije), u njega se zaljubiti i odlučiti da se uda i preseli na ostrvo. Dejvid i Džordžija, koji su istu „grešku“ (da su se mla di venčali) napravili na kraju studija, odlučuju da odu na Ba li i udruže se kako bi sabotirali kćerkino venčanje i sprečili je

Zvijezde Kluni i Roberts iznad projekta u kom glume

oktobar

Paradise“ sa Džordžom Klunijem i Džulijom Roberts

ture“, verovanja i običaja loka laca koji služe da nam prenesu poruku o dragocenosti jedno stavnog života u skladu s pri rodom i bogovima. Džordžu Kluniju ta aura starog, poma lo sirovog šmekera vrlo dobro stoji, isto tako Džulija Roberts vrlo graciozno igra samouve renu i oštroumnu, a opet dragu gospođu.

Sa druge strane, epizodisti su uglavnom potrošeni na tip ske i nerazvijene uloge, bilo u komičnom (Bili Lurd, Luka Bravo ), bilo u romantič nom registru (Kejtlin Dever, Maksim Butije), a scenario je tanak i na planu situacija, a ne samo likova. Fotografija je vrlo „turistička“, svaki široki i čak poneki krupni plan koji hvata Ole Brat Birkeland ima „kva litete“ razglednice, što perpe tuira „pornografiju luksuza“ i kolonijalnu sliku. Sve to je zapakovano funkcionalnom režijom Ola Parkera, ali toj i takvoj režiji fali ikakve inspi racije, stila i potpisa.

da odustane od karijere advo kata, a zaradi zgodnog momka i njegovog jednostavnog živo ta ispunjenog zadovoljstvom. Usput će i Džordžija morati da se suoči sa svojom romansom s nešto mlađim pilotom Polom (Luka Bravo) koji od nje ima očekivanja.

Zakopane emocije

U principu znamo kuda sve ovo ide, čak možemo da pred vidimo i većinu digresija i ko mičnih intervencija, od toga da će nadrndani Dejvid uspeti da iznervira delfine kad poku ša da pliva s njima, do toga da će on i Džordžija zaigrati par tiju „bir-ponga“ s mladima uz „staru“ muziku iz devedese tih. Naravno, i oni će, ako već ne kao ljubavnici, onda barem kao roditelji i (silom) prijate lji, prevladati razlike, naučiti nešto o sebi i iskopati emocije koje su zakopali duboko. I tako sve do „friz-frejm“ slike za kraj

i isečaka glumačkih grešaka sa snimanja za odjavnu špicu. Centralni glumački dvojac ima dovoljno svežine, snage i inte griteta da ovakav materijal is

pod njihovog nivoa drži iznad vode, čak i kad sve deluje kao kompletni lažnjak, od lokacije (živa istina, snimano je u Au straliji), pa do kompletne „kul

To igranje na sigurno je, izgle da, apsolutno urodilo plodom, budući da se ciljana publika sjatila u bioskope. ,,Ticket to Paradise“ je za sada zaradio 60 miliona dolara, i to pre nego što je zaigrao na najznačajni jem i platežno najizdašnijem severnoameričkom tržištu. Izgleda da nam se smeši iznu đeni nastavak.

Stereotipan i sasvim turistički prikaz romanse na ostrvu Bali

SERIJE

Shantaram

Tumaranje u indijskom lavirintu

Nefokusirana i dosadna

Prosječan kolonista bi vam, recimo iz 19. ili prve polovine 20. vijeka, poručio da u Indiju ne dolazite bez dobrog vodiča. Seriji ,,Shantaram“ i njenoj velikoj pustolovini i bjekstvu u Indiji fali upravo to: jasan kurs, usmjerenje. A bez te izoštrenosti fokusa samo tone u dosadu.

Televizijska adaptacija hit-romana od hiljadu i kusur strana Gregori Dejvida Robertsa je jedan miks svega i svačega sa bombajskih ulica: ona je i mafijaška priča, i emocionalna drama (pa čak i romansa!) i napeti triler sa okvirnim konturama jednog velikog bjekstva iz zatvora... I, naravno, avantura-putešestvije za jednog zapadnjačkog stranca.

Kolonista i turista

Sve to, u uvodne tri jednočasovne od 12 snimljenih epizoda servisa Apple TV+, u bilo kom segmentu prosto ne uspijeva da bude dovoljno interesantno.

Koja riječ o... pa, pošteno je reći, tipičnom zapadnjačkom kolonisti i turisti. Čarli Hanam glumi Dejla, australijskog osuđenika za ko zna što baš opasno i poslo, s tim što lik u svakom momentu izgleda kao sa reklame za ,,Levi’s“ farke ili ,,Coca-Cola“ promo spota. Ekspresno (i ne pretjerano inspirativno, iako dinamično) bjekstvo iz zatvora, u prvoj trećini premijerne epizode, lansiraće ga na put za Indiju, tamo početkom osamdesetih. Dakle, u eri kad je svijet otprilike već bio dovoljno mali za takvu instant-avanturu - a prije interneta, elektronskih dokumenata i sistema nadzora, koji bi Dejlov odlazak iz Australije redovnom avio-linijom u drugu zemlju učinili praktično neizvodljivim. Tamo, u Bombaju (multimilionski grad sada nazvan Mumbai), naš ,,ćutljivi, čvrsti, stameni i naravno zagonetni stranac“ Dejl dobiće ono što je fantazija mnogih od nas: šansu za novi početak, među novim ljudima na novom, egzotičnom mjestu. I odmah će, sada sa novim i izmišljenim imenom Lin, pronaći prvog i nenadanog prijatelja – poslo-

Retro-egzotika i glavni junak Dejl (Čarli Hanam) na posteru

dosadna akciona avantura sa Čarlijem Hananom

vičnog optimistu i balavurda na sa ulice Prabua, kojeg glumi odlični Šubham Saraf. Otpri like, dok Hanam u svojoj ulo zi kanališe Breda Pita iz ,,Se ven Years in Tibet“ (Žan-Žak Ano, 1998), a Saraf od dežurne lude i zabavljača sa ulice otkri va sve kompleksniji lik, shva tićete da njih dvojica suštinski rade dobar posao. Performans dvojice glavnih faca u seriji je, nažalost, apso lutno nedovoljan da ,,Shanta ram“ prodiše kao TV projekat. Sa jedne strane je nepotrebno (i u knjizi apsolutno ne tako važno) potenciranje moralne pridike o ,,ružnoj prošlosti ko ja će kad-tad i tamo u dalekom Bombaju znati da vas stigne i pokuca na vrata“. Sa druge je užasan osjećaj da naš Dejl (sada sa imenom Lin) tumara lavirintom Bombaja u krug. To jest, da u cijelom tom ličnom i dugom putovanju u prostoru i vremenu ne uspijeva da bilo što bitno nauči. O sebi ili o In diji, nebitno.

Zato bi ,,Shantaram“ imao mnogo toga da nauči od, tako đe ovogodišnje, serije ,,Tokyo Vice“. I ona u jedan egzotičan i vrlo delikatno korumpirani, a kompleksan svijet lansira kompletnog stranca.

Lekcija iz Toikija E, dok u ,,Tokyo Vice“ naš ju nak uspijeva da uči, da se prila gođava i samim tim i mijenja u jednoj posve drugačijoj kultu ri, a sve to da bi opstao i polako se pozicionirao na društvenoj ljestvici – u ,,Shantaram“ to nije slučaj. Naš Dejl uopšte ne odmiče od proste dileme da li da rizikuje da se u novoj zajed nici angažuje i donekle ostvari – ili da ostane ,,pritajen“ jer je u toj sjenci kakva-takva sigur nost. I tako od jedne do druge prepreke i raskrsnice, iz epizo de u epizodu, od kojih vas sva ka, čini se, vraće na početak. Tu negdje je i ključna rečenica serije koju izgovara sam Dejl: ,,Ako već bježim, valjda treba da onda trčim ka nečemu. Ne što dalje od nečega“. E tu lek ciju, nažalost, ne uspijeva da nauči ni sam autorski tim seri je, koji predvode Britanac Svit Lajtfut (pisao i producirao ,,Hannibal“ za NBC i Marve

lov ,,The Punisher“ na Netflik su) i scenarista Erik Voren Sin ger (pisao ,,American Hustle (2013) Dejvida O. Rasela i, interesantno, tekst za ovogo dišnji ,,Top Gun: Maverick“ Džozefa Kosinskog). Režija koju potpisuje Barat Naluri, u krupnim projektima sve prisutniji Indo-Britanac, je bukvalno copy-paste precrta na prošlogodišnja krimi-dra ma ,,The Serpent“. Dakle, šl jašteći, egzotičan, začinski jak i vizuelno mirisan azijski por tret sa retro šmekom od pri je malo manje od pola vijeka. S tim što je BBC priča u osam epizoda, posve sličnog tempa, o Francuzu indijskog porijek la, serijskom ubici iz sredine sedamdesetih – u odnosu na ,,Shantaram“ za komad ozbil jniji projekat. I spram ove ,,Ap ple TV+“ papazjanije djeluje bukvalno kao ,,The Sopranos“ – s tim što, naravno, nije ni iz bliza tako interesantna.

Potencijalno dobre likove u čiju se (mafijašku? Makro? Džanki? Šibicarsku?) igru naš Dejl up etljava, serija prosto ne uspi jeva da razradi. Antonija De pla, mlada francuska glumica, djeluje kao potencijalno velika zvijezda i u startu zaista djeluje kao idealna mistična i oportu

Ključnu rečenicu serije izgovara sam glavni junak Dejl: ,,Ako već bježim, valjda onda treba da trčim ka nečemu. Ne što dalje od nečega“. E tu lekciju, nažalost, ne uspijeva da nauči ni sam autorski tim projekta

na ,,dama u nevolji“ – samo kad bi se od te slike i od tog motiva i milimetar pomjerila.

Dama u nevolji Zbog toga trpi i na početku jaka hemija njenog i Hanam ovog lika; u jednom momen tu zaista počinje da djeluje kao da tumaraju kao ošamućeni i bez svijesti i slobode izbora, tamo u Indiji.

Politička i društvena realnost Indije sa početka osamdesetih je krajnje tipski, crno-bijelo

oslikana. Sirotinja sa prašnjave ulice koja gleda da ušićari koji zapadnjački novčić, korumpi rana policija koja pod izgovo rom ,,racija i policijskog časa“ tokom noći vrši reket, dobar komad mladih sa zabodenim heroinskim špricom u veni, upali obrazi sa blještavim os mijehom savršeno bijelih zu ba... Ma znate sve, sve je krajnji stereotip i nije nimalo slučajno što je serija već dočekana ,,na nož“ kada je indijska javnost u pitanju.

,,Shantaram“, dakle, izgleda sasvim lijepo, ima dovoljno i akcije i intrige, tu je neđe i bjek stvo iz zatvora i igra KGB age nata i italijanska mafija i dro ga, mnogo droge... Naravno, i sve ono što možemo zamisliti o Bombaju. Samo kad bi, na bi lo koji način, serija bila auten tična i svoja... I kad bi kreatori serije imali petlje da u nekom, bilo kom prvcu, razvijaju lik ove. Ali nemaju, pa negdje us put naš Dejl publici praktično mora da obeća i da glasno up ozori ,,da će ovo što sad treba da se desi da promijeni svačiji život naglavačke“... Malo mor gen, ne u ovom Bombaju, ne u Indiji, ma ne ni u bilo kom kra ju televizijskog svijeta. S. S. Ocjena: 2.7/5

Hanam i mlada Francuskinja Antonija Depla u nedovoljno razrađenoj roli ,,dame u nevolji“

ANIME PLANET Najiščekivanija

Chainsaw Man

Miriše

Sve možete izbjeći osim smrti, đavola i poreza. Tako je barem u univerzumu hiper popularne mange ,,Chainsaw Man“ Tatsuki Fadžimota koja se, uprkos natprirodnoj temi i ne razlikuje mnogo od onog u kome živimo. U svijetu u kome je smješten ,,Čovjek sa motornom teste rom“ (ili, možda preciznije ,,Čovjek - motorna testera“), čovječanstvo muči rasa ču dovišta (odnosno, đavola) ko ja se rađa iz ljudskih strahova i manifestuje na sličan način poput kletvi u animi ,,Jujutsu Kaisen“ (demoni koji se rađa ju iz koncentracije negativnih misli i emocija).

Turobna sirotinja

Postoje različite vrste ovih čudovišta na svijetu, od onih rođenih iz bizarnog straha od paradajza (što je strah ko ji zaista postoji, da) do đavo la rođenih iz, recimo, straha od zombija (kinemortofobi ja). Da bi se borili protiv njih, ljudi angažuju lovce na đavo le, pojedince koji ili sklapaju ,,ugovore“ sa đavolima da bi stekli natprirodne sposobno sti, koje će im pomoći da ih sa vladaju, ili posebno obučene ratnike koji posjeduju vještine

Potpuno atipični heroj Dendži na posteru već superpopularnog serijal

Ne radi se samo o još jednoj adaptaciji hiperpopularne mange. U pitanju je projekat koji zaista diže TV animaciju na novi nivo zahvaljujući savršenoj mješavini novih i starih tehnika, uz tonu rada najposvećenijih animatora koje ima studio Mappa

Najiščekivanija adaptacija mange i te kako opravdala očekivanja

Miriše na anime godine

Pjesma za svaku epizodu

,,Chainsaw Man“ će imati ukupno 12 epizoda i svaka će imati potpuno drugačiju završnu pjesmu koju potpisuje drugi umjetnik. Kako je u pitanju nešto što je krajnje nesva kidašnje za anime, naravno da smo se zapitali što je razlog. Odgovor režisera Šinga Jamašite će vas nasmijati zato što on jednostavno glasi - htio sam da svi moji omiljeni izvođači učestvuju u ovom projektu. Ima smisla, zar ne? Bilo kako bilo, gledaoci će imati priliku da čuju pjesme i Ejmer (koja je pjevala uvodnu pjesmu za ,,Demon Slayer“ u drugoj sezoni), i Iv, popularnog umjetnika poznatog po uvodnoj pjesmi ,,Kaikai Kitan“ za ,,Jujutsu Kaisen“. Tu će se naći numere projekata TOEBOE, People 1 i Kanarie i naj zad, numera koju potpisuje Toru Kitađima (popularni TK iz benda Ling Tosite Sigure) koji je radio pjesmu ,,Unravel“ za ,,Tokyo Ghoul“, koja dan-danas važi za jedan od najbo ljih anime openinga.

duguje jakuzi i koji je prenijet na njega kada mu je otac umro. Ono što je specifično za ,,Cha insaw Man“ je što uzima naj popularnije elemente iz šone na poput ,,One Piece“ ili nešto novijeg ,,My Hero Academia“ i pretvara ih u nešto skoro pa cinično.

Klinč s užasima

Četvrtak, 20. oktobar 2022. (i oružja) zahvaljujući kojima mogu da ubiju ova čudovišta. Dendži, glavni protagonista, jedan je od lovaca na đavole (i čovjek - motorna testera u pi tanju), ali se razlikuje od dru gih lovaca. Kada ga upoznamo u prvoj epizodi, koja je manje više od korice do korice adap tacija prvog poglavlja mange, on živi u malenoj kolibi usred šume sa Počitom, kućnim lju bimcem koji je i đavo i pas (re cimo) i motorna testera i, naj bitnije - njegov jedini prijatelj. Epizoda ne gubi vrijeme već odmah oslikava siromaštvo u kome Dendži živi. Primoran je da konstantno rizikuje ži vot, kako bi ostao u takozvanoj dobroj milosti likova koji bi ga ubili s istom lakoćom s kojom ga nekad pohvale za dobro odrađen posao. Uprkos okol nostima ili možda baš zbog njih, Dendži održava optimi stičan stav prema svojoj nevo lji i sanja o boljem životu za se be i Počitu. Ako zanemarite na trenutak činjenicu da je Počita zaista najslađe biće ovog tipa koje ste vidjeli (mada, na koli ko ste ljubimaca - motornih te stera imali priliku i da naiđete u životu), anime je nevjerovat no sumoran. Govorimo o ni vou turobnosti koju posjeduju ,,Attack on Titan“ ili ,,86“. Na iznenađenje svih, sve ovo nije ni zbog đavola niti zbog eksplicitnog nasilja, već zbog nevolja radničke klase. Ako ste mislili da je ,,Squid Game“ sumorna priča o užasima du govanja, sačekajte dok ne vi dite sa čime je Dendži morao da se suoči.

Naš mladi protagonista sva kodnevno se bori sa đavolima, a da pritom i ne štrecne, jer su njegovi užasni mnogo stvar niji i prisutniji, bez kraja ili slobode na vidiku. U trenutku kada ga upoznajemo, Dendži je već morao da uradi neza mislivo da bi preživio, što po drazumijeva i prodaju nekoli ko dijelova tijela, uključujući jedno oko. Sve ovo u pokušaju da otplati dug koji njegov otac

Na papiru, Dendži se ne či ni mnogo drugačijim od Lu fija u smislu njegove gladi za postizanjem cilja, ekscentrič nog ponašanja ili interakcija sa drugima, ali razlog zašto su i jedan i drugi takvi ne mogu biti različitiji. Dendži uopšte nije željan da preuzme svijet, već samo očajnički želi da ga ne progutaju njegovi užasi. Jedan od razloga zašto je baš ,,Chainsaw Man“ najiščekiva niji anime projekat ove godi ne jeste što je Fudžimotov rad ne samo cijenjen zbog kvalite ta materijala za čitanje, već je u startu markiran i kao sjajan za adaptirati kao anime. Nje gov je stil takav da se slike sko ro pa pomjeraju dok prelazite panele i dosta je drugačiji od klasične mange. Upravo zato, osim što se od početka znalo da će jednog dana morati do ći do adaptacije, jasno je bilo i da će onaj ko preuzme proje

kat imati veliku odgovornost. Zato se niko nije iznenadio (a, budimo iskreni, većina je za ovo i navijala) kada je objav ljeno da je teško breme preu zela ,,Mappa” (anime studio za koje važi da je jedan od naj poznatijih i najuspješnijih da nas, naročito nakon rada na poslednjoj sezoni ,,Attack on Titan“ i projekata ,,Jujutsu Kaisen“ i ,,Vinland Saga“). U pitanju je studio čiji je jasan cilj da pomjeri animaciju do no vih granica, a uspjeh koji ,,Cha insaw Man“ ima kao manga i ushićenje koji je zbog nje za vladao na internetu obezbije dio im je da dobiju neophodne resurse i samim tim isprobaju nešto novo što bi zaista „oduva lo“ ljude. Projekat je u izradio bio od 2020. godine što je dugo za jednu TV anime produkciju, međutim, nakon prve epizode jasno je zašto. ,,Chainsaw Man“ nije samo još jedna adaptacija mange. U pitanju je projekat koji zaista diže TV animaciju na novi nivo zahvaljujući savr šenoj mješavini novih i starih tehnika i toni rada najposve ćenijih animatora i animatorki koje ima studio Mappa. Kada je u pitanju anime, uobi čajena je pojava da se OP (ope ning), animacija uvodne špice koju gledamo na početku sva

ke epizode, smatra važnijom od konačne animacije u sa mim epizodama. OP je na kra ju krajeva prvi pokušaj da se gledaoci zainteresuju, navu ku, da požele da saznaju više.

Filmski omaži

Cilj uvodne špice je da vizu ali sa muzikom koegzistiraju i da nam ispričaju priču koja mora odražavati i raspolože nje i ton serije, pritom bez ot kivanja previše o samoj pri či. Činiće vam se možda da je tako za bilo koju seriju, ali za anime je to mnogo veća odgo vornost. Zato nas je sve pre plavio nalet uzbuđenja kada smo u openingu za ,,Chainsaw Man“, koji je radio niko dru gi do Šingo Jamašita, vidjeli fantastičnu kombinaciju film skih omaža.

Počevši od jednog hoda Den džijeve ekipe lovaca na đavo le (koju čine Pauer, Aki i Ma kima) u stilu Tarantinovog ,,Reservoir Dogs“ (1992) i sjajne scene u kuglani poput one iz ,,The Big Lebowski“ (braća Koen, 1998), a onda i gomilu drugih filmskih refe renci iz ,,No Country For Old Man“ (2007), ,,Jacob’s Lad der“ ( Ejdrijan Lajn , 1990), filma ,,Constantine“ (Frensis Lorens, 2005) i naravno, ne izbježnog ,,The Texas Chain saw Massacre“ serijala). Prva epizoda je prilično jed nostavna i govori nam sa mo onoliko koliko treba da znamo i koliko možemo da podnesemo. Dendžijeve že lje su toliko proste da će vam srce prepući posmatraju ći ga. Dobar obrok, mjesto za život, nekoliko prijatelja i djevojka. Ne više od toga. Uz ovakvog junaka, priča vas mora usisati odmah, bez ob zira na to što, povučeni ani me iskustvom, znate da vas u bliskoj budućnosti čeka i po koja knedla u grlu. Što rećibez da miriše na anime go dine.

Biljana MARTINIĆ Ocjena: 4.8/5

Arijana Kadić, grafička dizajnerka i vizuelna umjetnica

Tišina londonske

ZGRABI

FILM

„Ovako uvijek sve završava – smrću. Ali prvo je bio život, skriven ispod bla, bla, bla. Sve se to nalazi ispod lupetanja i buke: ćutnja i sentimentalnost, emocije i strah, bijeda, nepostojani bljeskovi ljepote. A onda jadna bijeda i jadno čovječanstvo; sve skriveno ispod sramote postojanja na svijetu.“ Ovako Paolo Sorentino završava film „La Grande Bellezza“ (2013) a počinje prekrasnom kompozicijom „I Lie“ Dejvida Langa. Između toga prikazuje svu prazninu, bezidejnost savremenog čovjeka i bljesak trajne ljepote i vječnosti umjetnosti kroz kompoziciju „My Heart’s in the Highlands“ Arva Perta „Vreme: Jedna letnja noć jedne godine, koja će, možda, pre da dođe nego što smo imali hrabrosti da verujemo.

Mesto: Jedan grad koji smo izgradili sa svom svojom maštom, jedino ne sa onom koju nismo imali hrabrosti da prihvatimo kao moguću.“ Ovim citatom preporučujem horor-dramu „Kičma“ ( Vlatko Gilić, 1975). Mikrobiolog Pavle Gvozdenović (Dragan Nikolić) pokušava da otkrije uzrok smrada koji se širi Novim Beogradom. Uporedo, stopa samoubistava raste i on istražuje da li su te dvije pojave u korelaciji. Ovaj film je lišen svih uljepšavanja i ukazuje na neke od problema sa kojima se moderno društvo suočava: otuđenost čovjeka, egoizam, apatija, zaglavljenost u svakodnevici.

Lik Pavla Gvozdenovića je simbol humanističkih vrijednosti - saosjećanja, radoznalosti, ljubavi. Film je i angažovanog karaktera, ukazuje na ekološke probleme, poput zagađenja vazduha. Zanimljivo je da se pojavljuju i slikar Nikola

magle

sve što dolazi nakon njega; tačka u kojoj se sabiraju svi zvuci, emocije i riječi.

„Proverb“ kompozitora Stiva Rajha - kompozicija koja je sama opisana tekstom koji koristi, a čiji je autor Ludvig Vitgenštajn. Tekst glasi „How small a thought it takes to fill a whole life!“

Pjesma „The Adversary“ sa albuma „Until the End of the World“, a koju izvode Crime and the City Solution.

Iz saradnje Stereolab sa Nurse With Wound je nastala jedna magična, hipnotišuća pjesma „Simple Headphone Mind“.

Paraf „Divlja misao“ i video sa Sonjom Savić, koji se, nažalost, više ne može naći na internetu.

Depeche Mode „Halo“ i koncert u Parizu 2001. godine.

Gvozdenović i Pavle Stefanović – filozof i pisac.

„The Lodger: A Story of the London Fog“ (1927) je nijemi film Alfreda Hičkoka. Ono što volim kod nijemih filmova je način na koji komuniciraju sa mnom, kao razgovor u kome oba učesnika jednako učestvuju. Odsustvo suvišnih riječi i informacija daju prostor da saosjećam sa likovima, razumijem njihove postupke, ali i da preispitam svoje vrijednosti i emocije.

Pored likovnih kadrova, inspirisanih njemačkim ekspresionizmom, uživam u kompozicijama koje na sjajan način prate priču, u izvedbi Londonskog simfonijskog orkestra. I naravno, prekrasno lice Ajvora Novela

„The Unknown“ ( Tod Brauninga, 1927) je još jedan nijemi film, misterija i horor. Na vješt način prikazuje sve unutrašnje borbe sa kojima se suočava čovjek koji je slijepo zaljubljen i posesivan; pomjeranje sopstvenih granica, pomračenje uma, snaga volje koja uklanja sve prepreke, ludost i prilagođavanje ekstremnim uslovima do ostvarenja cilja.

TV

Televiziju ne gledam, a omiljene serije su mi „Twin Peaks“ i „Star Trek Voyager“.

MUZIKA

Kompoziciju „Non-eternal“ Maksa Rihtera opisala bih kao prapočetak svijeta i

Volim energiju i glas Mišel Gurevič i njen album „Exciting Times“. Od novih albuma preporučujem „Doggerel“ benda Pixies. Od domaćih albuma volim „Beograd“ Maksa Vinsenta i „Angel’s Breath“ Mitra Subotića i Milana Mladenovića Na kraju preporučujem radio-emisiju „Gistro Pop“ na servisu Mixcloud, autora Vladimira Skočajića

ZAOBIĐI

FILM/MUZIKA/TV

Ne bih izdvojila ništa konkretno što treba zaobići. Loš sadržaj može poslužiti umjetnosti i trajnim vrijednostima da istakne još više njihovu ljepotu i dragocjenost.

Oni koji tragaju i kojima je potrebna, uvijek nađu put do nje, prije ili kasnije. Ipak, od novih stvari ne mogu da ne spomenem film „Elvis“ (Baz Lurman, 2022) o Elvisu Prisliju, koji je potpuni promašaj. Površan pristup, prekriven sjajem i šljokicama.

Privatna arhiva

Arijana Kadić: Kompozicija „Non-eternal“ Maksa Rihtera prapočetak svijeta i sve što dolazi nakon njega

20. oktobar 2022.

naha

BillC

uboks Intimni herbarijum

Neočekivana propovijed ljubavi i ljubaznosti

Sveto i profano. Nekada na koncertima najavljivan kao ,,lider svih ubedačenih seronja na ovom svijetu“ (bukvalno je tako bilo, godinama!) Bil Kalahan je u 57. godini došao do toga da promoviše album ,,Reality“ kao potrebu ,,da razbudi ljubav i ljubaznost među ljudima“.

Slavni Amerikanac, prema mišljenju mnogih, najbolji pjesnik od svih muzičara koji su ispilili iz sjevernoameričke indie scene devedesetih je, ukratko, od dežurnog cinika prešao put do ostvarenog oca. I evo sa trećim albumom u nešto više od tri godine propovi-

jeda kako je to dobro i kako mu je dobro: on je otac, sin, ljubavnik, komšija, zakleti zagovornik braka i usput kao nekakav vodič na našim kosmičkim putovanjima.

,,Reality“ je nešto poput pokušaja da se prebroji i u nekom intimnom herbarijumu sakupi svaka latica jednog ličnog,

kasno rascvjetalog cvijeta od svakodnevice i života. U uvodu se Bil otprilike vrlo jasno obraća post-pandemijskoj publici (jedno neodoljivo izrečeno ,,coming out of dreams... coming back to dreams“) i tu jasno trasira put kroz svih 12 pjesama. Većinu od tema i slika-senza-

cija koje nosi ,,Reality“ je Kalahan obradio u prethodna dva albuma. Poput malenih stopala koje vire iz hodalice za bebe ili slavujskog hora u dvorištu u suton; ali to sada čini konciznije, pjesnički čvršće i zaista mu je savršeno lako povjerovati. Na ,,Coyotes“ još kontemplira o reinkarnaciji i duhovnosti nakon majčine smrti, koje se direktno dotiče u pjesmi ,,Lily“ – zamišljajući mamin duh kako bdije nad tek rođenim unukom.

Bariton, naravno, treperi i gospodari nad svedenim rifovima. Bil insistira na samo dva akorda u ,,Partition“ i čini da bude apsolutno dovoljno. Tuče se sa silnim bijesom kao ,,gorkom silom koja razara zajednicu“ (da, nećete vjerovati da i o ovome pjeva Bil Kalahan!).

U suštini, neđe i znate da je izdao onog sebe-starog, ali da mu je dobro i da mu se nema tu što zamjeriti. Još kad servira jedno ovako dobro putovanje svojm dnevnom sobom... S. S. Ocjena: 79/100

Pucanj sa prigušivačem

Ovo ne sme biti kraj – nije pjevao, nego proricao i molio se Milan, ali je ,,Zabranjujem“ bila planirana kao posljednja, u toj koncertnoj noći ratnog novembra ’92. u Skoplju. I publika ih je nosila tako da kraj ne bude: svirali su i,,Ljude iz gradova“, spontano, jasno i osuđujuće oštro. Potpuno aktuelno, sada važno. Kako samo gorko-sladak jesenji dar Zadužbine Milana Mladenovića ovog oktobra: prošlog petka na streaming servise regiona sletio je ,, EKV Unplugged Skopje 1992“, kao naš, mali, ratni, drhtavi odjek one MTV ere u kojoj je najljepše i najslađe bilo ,,isključiti iz struje pa snimiti“... I zaključak je upravo to: koliko je bend EKV, i koliko je taj njihov pretposljednji ,,Dum Dum“ album sa kojeg su uglavnom izvođene pjesme te noći u Skoplju, prokleto aktuelan i sada bitan.

I nema veze uopšte, to što je onaj pucanj iz

imena albuma i sa omota ploče u toj skopskoj noći serviran sa jednim akustičnim, unplugged prigušivačem. Ova muzika će vas ubijediti da je naše vrijeme spram tog ratnog prije tri decenije, neka slična ali samo prigušena paljba. Pa opet, naći ćete tu, sa Milanom, Magi, Ćimom i Markom – i u skučenoj geometriji nastupa skopskog ,,M1“ studija Makedonske televizije – dovoljno svojih i bliskih.

U ovih 47 minuta muzike nema pjesme ,,Dum Dum“, a već nakon uvodnih ,,Kao da je bilo nekad“ i ,,Siguran“ biće vam jasno zbog čega je to bio apsolutno ispravan, simboličan i čak prkosan izbor. Iznad svega je utisak, da se u ovoj svedenoj akustičnoj formi radilo o apsolutno usviranom i čak prekaljenom bendu. Što je dodatno pojačano svedočenjem basiste DragišeUskokovića Ćime – da se taj nastup čak bend nije ni pretjerano pripremao.

,,EKV Unplugged Skopje 1992“ najbolji je rokerski odgovor da muziku Ekatarine Velike u 2022. vrijeme nije pregazilo. O njima je sve jasno, vakat je da naučimo nešto i o nama samima. S. S. Ocjena: 85/100

Objavljen dragocjeni snimak akustičnog nastupa u ratnoj ’92. u Skoplju

Na ploči ,,Reality“ Bil Kalahan je otac, sin, ljubavnik, komšija, zakleti zagovornik braka i usput kao nekakav vodič na našim kosmičkim putovanjima

Zagonetni papagaj oslikan na kaveru

Svedeno rješenje poput koncertnog plakata na omotu izdanja

RedHotChili P e srepp

Olinjale rok zvijezde lansirale još jedan natrpani

Vatromet starih trikova

Znate one likove koji pokažu da su sazreli taman dovoljno da izboksuju da se pomire sa bivšom, da bi onda navrat-nanos u vezi počeli da ponavljaju stare greške? To je otprilike novi album Peppersa.

Loše travuljine

Pločom ,,Return of The Dream Canteen“ kalifornijska, dobrano olinjala rok senzacija Red Hot Chili Peppers konačno iskoračuju na neki novi teren –da bi ga potom zatrpali starim i potrošenim trikovima.

I najjače, to čine sa manijakalnom posvećenošću: nakon ,,Unlimited Love“, povratničkog albuma sa gitaristom Džonom Frušanteom, sa 17 pjesama objavljenih na proljeće – sada stiže novi materijal, ponovo sa 17 (!) pjesama i opet orkestrirano budnim produkcijskim okom maga muzičke industrije Rika Rubina. Ako je poruka da su se dobro poželjeli Frušantea, uspjeli su u namjeri da je isporuče.

U saopštenju je bend to čak i objasnio kao ,,dva dvostruka albuma, od kojih je drugi jednako smislen i važan kao prvi“... Uz poruku da je ,,Return of The Dream Canteen“ čak ,,sve što su oni poželjeli da budu“! Ili, kako bi frontmen Entoni Kidis

ljetos sročio: ,,Imamo još mnogo novog s*anja da napalimo naše ljude“. Mnogo? Previše. Na startu ove gargantuanske priče u 75 minuta, Peppersi zvuče maltene kao Blink-182; ,,Tippa My Tongue“ je, doduše sasvim solidan, pop pank koji brzo upada u fanki psihodelični trip. Čisto da znamo da smo na kalifornijskom terenu, prije nego eksplozivna ,,Bag of Grins“ i gitarski sirova ,,Reach Out“ dignu žestoku prašinu u galopu pustinjom. Kad Kidis tu

Šteta što album nije jezgrovitije fokusiran oko tih momenata žanrovske raskoši i eksperimentisanja. Jer od 17 pjesama albuma ,,Return of the Cream Canteen“, previše je onih koje biraju srednji put i hvataju se na stare fore

još provali ,,Please don’t seize me until you get my joke“ znaćete da je zaslužio i važu znatiželju i pažnju (ono kao Dikaprio u ,,Đangu“, jel’te). Sve to se, naravno, raspline u oblaku nekih loših i previše puta rabljenih travuljina, od

Iskorak pomirljive zrelosti britanskih rokera

Studija muškosti

Nema više ironije, čak ni mrve bombastičnosti; bend The 1975 se od svega, sa novim projektom, odlučio za jedan topao i blagonaklon pogled na milenijalsku svakodnevicu.

Meti Hili i britanska ekipa benda koji vjerovatno najviše dijeli ostrvsku muzičku javnost a da pritom u kontinuitetu puni rok arene su pripre-

mili album koji je već u najavi dočekan na nož kritike. ,,Being Funny in a Foreign Language“ je unaprijed popljuvan jer, zamislite, traje ,,samo“ 43 minuta.

Ispostavilo se da ovih 11 pjesama nude potreban zaokret – i izlazak iz zone komfora. Ovog puta serviran je gitarski čvršći i prožetiji, a tehnologijama manje nakrcan i ,,posniji“

zvuk. Nakon niza godina u kojima je muzički pokušavao da uhvati sve, svuda, odjednom, Meti Hili je spustio loptu na zemlju i krenuo u potragu za nečim što će jednog dana biti magnum opus benda The 1975. Udarni singl ,,Part of the Band“ čak potpuno ostavlja po strani težnju da se napravi hitčina za festivalske bine i nekakav horski refren, a sve u korist

momenta kad u ,,Peace & Love“ Kidis propovijeda ,,peace and love, somehow“. Od tog momenta se prilično neuvjerljivo oslikava ,,moderna realnost“ – na primjer, u ,,Fake as Fuck“ naš frontmen je tip koji čita novine sa isključivo lošim

Kalifornijska ekipa veterana u novom nastupanju

Moćan motiv na kaveru

novaluxica.xyz

čak rustičnog minimalizma. Sve do momenta kad, na drugo ili treće slušanje, počnete

Sjajan snimak svirki rok velikana u Jugoslavijinatrpani

vijestima i zaključuje: ,,the facts of life serving up doom and gloom... I’m never going to leave my room“. Ma daj... Samo je njegova spoken word poezija-brzalica u ,,In The Snow“ momenat na koji ćete jače zakolutati očima; još sve spakovano u prilično konfekcijski susret alt-roka i postpanka.

Omaž Ediju

Ali opet, Peppersi su makar spremni da eksperimentišu više nego inače, čak i da flertuju sa džez elektronikom u ,,My Cigarette“, pa i da na tom malom prostoru pjesme slute i na pop osamdesetih. Kakav kontrast u odnosu na indi-folk ,,Shoot Me a Smile“ i sasvim novotalasnu ,,The Drummer“ (koja možda previše sluti i liči na ,,Take On Me“, naravno megahit norveškog čuda osamdesetih, benda A-Ha). Šteta što album nije jezgrovitije fokusi-

da hvatate neke bogate i delikatne detalje ispod površine. Cijelu raskoš koja čak podsjeća na najslavniju (i najbolju!) ranu fazu benda Bon

Poslovično, Hili u tekstovima ,,privaljuje“ generaciji ali ponajviše samom sebi (,,Am I ironically woke? / The butt of my joke? / Or am I just some post-coke, average, skinny

ran oko tih momenata žanrovske raskoši i eksperimentisanja; jer od 17 pjesama, previše je onih koje biraju srednji put i hvataju se na stare fore. Najočigledniji primjer je ,,Eddie“, omaž i oda Ediju van Hejlenu , koja bez bilo kakvog razloga pozajmljuje njihov kultni intro pjesme ,,By The Way“ – što je tek uvod u pet minuta sasvim recikliranog materijala užasno poznatog ukusa. Stvar ne vade nabacane reference njihovog odrastanja u sedamdesetim i osamdesetim (poput britanske serije ,,Fawlty Towers“) – što je momenat koji zaista pokazuje da su ovi rok veterani spremni na neke rizike i nastupanja na nepoznat teren. Još samo da se riješe tog samara sopstvene veličine i zvuka iz najslavnijih dana. K vragu, davno je i bilo, biće četvrt vijeka. S. S.

Ocjena: 68/100

bloke / Calling his ego imagination?“. I sve to je štosna i lagana, neopterećujuća studija ranjive i toksične muškosti; tu negdje je i suština onoga što frontmen misli o sebi – milenijalcu. Zato u ,,Part of the Band“ oslikava ,,pahulju od osobe punu sojinog mlijeka, tako slatku da nikog neće uvrijediti“. ,,Looking for Somebody (to Love)“ dotiče psihu masovnog ubice – pa i tu ima nešto blagonaklono i pomirljivo. Još kad se sve to upakuje u soft rok osamdesetih u stilu Springstina, shvatićete da The 1975 postaje sasvim utemeljen, karakteran, čvrst bend. S. S.

Ocjena: 80/100

Fran k Zappa

Luda gozba u komšiluku

Činjenicabroj jedan: ,,Zappa ’75: Zagreb/Ljubljana“ sasvim je interesantan i dobar live album i kad se opasuljite, da se ovo uopšte desilo, da postoji, da je dio naše stvarnosti. Broj dva: snimci sa koncerata u hrvatskoj i slovenačkoj prijestonici su ove jeseni podjednako dragocjeni bilo kom rok sladokuscu i muzičkom retro zaluđeniku, kao i nekom tipu iz regiona koji je ostao zatečen da se Zapa na ovaj način dva puta desio... U Jugoslaviji. Za karijeru Frenka Zape, muzičkog kameleona koji je tokom cijelog života i autorstva ostao dosljedan devizi da ne bude bilo čiji i da ne zaglavi u bilo koju formu – ova dva koncerta vezana su za posebnu plodnu fazu stvaralaštva. Ovo su rijetki nastupi u kojima je svirao sa kompletnim bendom The Mothers; iste godine imao je turneju sa famoznim Captain Beefheart, pa je otprilike završavao posao na sjajnoj ,,One Size Fits All“ ploči i izvodio otkačena djela sa velikim orkestrima...

,,Bongo Fury“ album sa Beefhartom lansirao je u oktobru – a 21. i 22. novembra te 1975. stigao do Jugoslavije. I naravno, poslovično posvećen preciznom bilježenju svega što mu se u muzici desilo (jer je sva-

ki nastup bio apsolutno neponovljiv) – Frenk se pobrinuo da sve bude vrlo kvalitetno snimljeno na audio-traci.

Za jugoslovensku publiku, Zapa je, n aprimjer i atipično za njega, izvodio u te dvije noći i do deceniju stare pjesme (poput ,,Freak Out!“, pa ,, „What’s the Ugliest Part of Your Body?“ sa kraja šezdesetih, ali i pjesme sa prvog albuma benda The Mothers of Invention).

Naravno, i svježe hitove sa ploče ,,Apostrophe (‘)“ i ,,One Size Fits All“ koja će tek odjeknuti. Sve je produkcijski spakovao Ahmet Zapa uz pomoć Džoa Traversa, a ovo original izdanje prati i knjižica sa 32 strane uz sjajne fotografije Gejl Zape ... A Frenk bi, naravno, na sve ovo gledao namršteno i gunđavo tražio da se, pobogu, svira i stvara neka nova muzika. Kakav je Zapa, naravno, i jedino mogao biti – i zato su i ovi nastupi tako dragocjeni. S. S. Ocjena: 80/100

Novi vinil u šarenolikom ruhu

Dio materijala koji prati izdanje

Zapa je, atipično za njega, za jugoslovensku publiku izvodio u te dvije noći i do deceniju stare pjesme

Jelena Đukić, glumica

Rasturili su me Fezko i Leksi

f ilmprezirala polaritete i poziciju da nužno biram „stranu“. Ne želim čak ni na filmu. Pogotovo kad se očekuje ili još gore - mora.

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

meso na seljački način... Kakav li to lokalpatriotizam iz mene progovara, nije mi jasno, ali zvuči kao da bi se slagalo.

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

Film koji Vas čini srećnom?

- Prvo mi je pao na pamet „Tree of Life“ (Terens Malik, 2011). Ne znam je li to sreća, ali eto on.

Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Zbog filma „Mother!“ (Daren Aronofski , 2017). Vrlo brzo nakon početka mi je budio negativne emocije koje nisam sigurna da su budili ljudi koji su mi učinili nažao (i to nema nikakve veze sa žanrom filma). Nekad čak vjerujem da mu je ta vrsta reakcije bila cilj, što stvar ne čini boljom ili lakšom za opravdati... Naprotiv.

Film koji uopšte nijeste skapirali?

- Opet film „Mother“, tačnije, nadam se, vjerujem i molim svim silama da ga nisam ukapirala, jer ako jesam... Želim da ga ubijem... nanovo. :) Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- „Tre sorelle“ i „Bokeški D-mol“... Možda sam pristrasna jer igram u istoimenim predstavama, ali bokeljske storije imaju nešto magično što bi nas možda prikazalo i preispitalo u potpuno drukčijem svjetlu... Mada, brdske žene imaju toliko neipričanih, a važnih priča.

Omiljeni filmski rivali?

- To nemam, svi filmski rivaliteti najveća su komercijalna navlakuša. Oduvijek sam

- Sve scene i sve postojeće i nepostojeće životinje u franšizi „Harry Potter“. Sa posebnim akcentom na zmiju. (Dječje fascinacije ili traume - teško je reći).

Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- „Kapiram ja vas - dobra deca i te fore... Ja sam u školi bio vrlodobar 4, ali sam na vreme ukapirao - ili ideš i zaboraviš... ili ostaješ... a ako ostaješ, onda vežbaš jedini način, a to je otimanje - tip koji obija apoteku iz filma „Munje“ (Radivoje Andrić, 2001).

Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Ne sjećam se i žao mi je zbog toga ali se ne sjećam.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „What a Life“ iz filma „Another Round“ („Druk“, Tomas Vinterberg, 2020) ali kao pitanje. Možda ta?

Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- „Lost in Translation“ (Sofija Kopola, 2003), mada sam i ranije bila opsjednuta Japanom.

Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Braću Koen... Ako baš mora treći, onda Tarantino , s obzirom na to da bi kafana bila lovački dom u Trebaljevu (Kolašin) - mislim da bi se uklopio. A piće - domaća šljiva, naravno. (Uz kačamak i

- Minioni. Žuti, slatki, puni ljubavi, uvijek zaljubljeni... vjerni i posvećeni... A čine uvijek mnooogo više štete nego koristi.

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Nervni slom koji bi mi unovčili, a on se vratio sa masu dobre šljive i „Hateful Eight“ vol. 2 na sniježnim obroncima Bjelasice, ćakujući o tome ko je počeo rat... Balkan edišn.

muzi k a

Queen. Ne mogu da odaberem baš jednu. Ne vjerujem da svijet kakav poznajem može da se završi.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- Opet „What a life“. Nekako je lijepo legla pjesma na film o alkoholizmu. (Šalim se. Možda.)

Jedna od najljepših pjesama sa imenom u nazivu?

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- „Where The Skies Are Blue“, The Lumineers. Pa kaže: „If you ever need a fool who will give you a love so true, you can always find me where the skies are blue.“ Budala ili pajac... što god... stavlja osmijeh na lice... i tamo je gdje je nebo plavo.

Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „TV“, Bili Ajliš. Ako je depra mode ili ako je slavljenički „Bohemian Rhapsody“ ili „Don’t Stop Me Nnow“ -

- „Happy Birthday Johnny“, St. Vincent

„Of course I blame me... when you get free Johnny, I hope you find peace.“

Vaša pjesma za karaoke?

- „Valerie“, Ejmi Vajnhaus Pjevala na karaokama na IN music festivalu, ispred nekoliko stotina ljudi (+/-, ipak je to subjektivni osjećaj). Mali korak za čovječanstvo, ali veliki za Jelenu Đukić i baš volim tu uspomenu.

Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Bili Ajliš i Lana del Rej . Znam da treba odabrati jednu, pa eto jedna od njih dvije.

Jelena Đukić: Minioni omiljena ,,štetočina“ iz

Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Ne mrzim, nije precijenjena, ali nekad ne kontam fascinaciju Mimi Mercedes. Mada cijenim posljednji album.

Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Čestera Beningtona iz Linkin Parka, vjerovatno zbog pjesme „In The End“... It did matter.

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Llamame“ jer nakon Eurosonga stalno pjevušim „ola mi be be bee.“

Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- Nikad nijedan. Ni muzičke zvijezde, ni bilo koje zvijezde, ni pejzaža... Prosto, nikad nijesam voljela postere. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Nadam se da ne. Ne želim mu smrt ali prosto nema smisla.

Četvrtak, 20. oktobar 2022.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „The Boys“. Vjerujte mi. Super je za kišu i sunce i happy time i down time. Prosto, može. Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Merried With Children“. Onaj momenat kad se pojavi Vlade Divac a ti reaguješ kao da ti je iz kuće.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Ozark“ ima veliku publiku, samo imam osjećaj da je kod nas premalo gledana i potcijenjena. Isto mislim za „Leftovers“ i „The Boys“.

Serija koju nijeste završili?

- „Dark“ mnogo volim i cijenim. Ali ne mogu posljednju

sezonu i posljednje epizode nikako.

Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- „Castle Rock“. Sjajan početak, jedna od najboljih epizoda koje sam gledala na televiziji uopšte (mislim da je peta) i osjećaj gorčine što to ne opstaje do kraja prve sezone. O drugoj već ne želim da govorim. Predmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Ne mogu da se sjetim predmeta. Ali mnogo patim za kostimima generalno. Poželjela sam ih sve iz serija „Insecure“ i „Marvelous Mrs Maisel“.. Malo „adidas“ trenerki i haljina iz ’60-ih je sve što jedna žena može poželjeti.

Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- „Silicon Valley“. Volim sve programerske firme prikazane u seriji, a zamisao da radim sa glavnom ekipom, ne jer su najproduktivniji, već zbog radne atmosfere koja je na ivi-

Naša mlada i talentovana glumica Jeleni Đukić ovih dana ubira plodove rada i zasluženo slavi.

Ponovo je dobila potvrdu za talenat u predstavi „Ifigenija“ (režija Zoran Rakočević) Korifej teatra, CZK Kolašin i Bijelo Polje. Priznanje za najbolju žensku ulogu ovog puta (nakon Međunarodnog festivala teatra u Prištini) stiglo je iz Sjeverne Makedonije sa Međunarodnog festivala antičke drame „Stobi“ u Velesu. Đukić je ponosna na postignute uspjehe, ali ne odmara već se raduje novom projektu inspirisanom esejem feministkinje, političke aktivistkinje Eme Goldman i anarhističkim tekstovima Anarhističke biblioteke - predstavi Dramskog studija Prazan prostor „Majka Zemlja“ u režiji Minje Novaković

Naša gošća u posljednje vrijeme oprobala se u društveno angažovanim komadima, tumači snažne ženske likove, a gledajući je u predstavama nezavisne produkcije „Atomsko cvijeće“, „Golf 4“, ne sumnjamo da će i ovu ulogu donijeti baš kako treba. Uoči premijere predstave koja „ohrabruje, daje utjehu i ženama ostavlja poruku da će biti onoliko slobodne koliko su hrabre i voljne da prepoznaju i bore se protiv mizoginije u sebi i oko sebe“, ostavljamo vas sa Jeleninim „Obrtajima“ u kojima nema zavjere strana!

ci apsurda, zvuči kao pravi izbor za mene.

Najdraži par iz serije?

- Fezko i Leksi iz „Euphoria“. Mnogo sam navijala za njih, bila srećna sa njima i rasturili su me kad... (da ne spojlujem ko nije gledao).

Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Smjenjivalo se, ali suštinski, uvijek za onog koga „čeka smicalica“. Profesionalna deformacija, šta li. M. ČAVIĆ

Nada Vojinović

Koliko je samo Voltu Dizniju bila bitna ,,Knjiga o džungli“ (,,The Jungle Book“, 1967): imao je, recimo, ideju da likovi lešinara podsjećaju na članove benda The Beatles, pa da još liverpulske ,,bube“ u jeku globalne rok-pomame snime i pjesmu za animirani film...

Recept zabave

Da se ipak tako nešto ne de si, krivac je, pogađate (ne, nije Joko Ono!) Džon Lenon lično – jer zamislite, najvećem bun tovniku među Bitlsima nije se nikako dopadao sam koncept animiranih filmova. Dizni je makar pokušao. Volt je u 66. godini preminuo desetak mjeseci prije nego će ,,Knjiga o džungli“ konačno biti prikazana; to je posljed nja animacija na kojoj je radio. Film čiji se budžet skoro sto struko isplatio (uloženo četi ri, zaradio 378 miliona dolara!) je bio i njegova posljednja au

Radosni oproštaj od Volta Diznija

torska pasija. U koju je uložio i u koju je udahnuo onaj ključ ni dio filmskog identiteta. A to je, svakodnevno, od scenariste do režisera, od animatora do glumca zaduženog za voiceo ver (sve ih je pojedinačno sam birao), pa opet u krug... Uz istu poruku: ovo mora da bude pro kleto zabavno. Ovu priču mo raju da nose likovi!

I koliko je sve to Dizniju bi lo bitno: punu deceniju je, do aprila 1962. godine, pokuša vao da dođe do prava za snima nje filma po knjizi Radjarda

Kiplinga ,,Knjiga o džungli“. Nakon, ipak, neuspjeha ,,Ma ča u kamenu“ (,,The Sword in the Stone“, 1963) Volt je tra žio jednu šansu za popravni pred licem svijeta koji se vrto glavo brzo mijenjao; za jedan film koji će voljeti jedna, po sve nova i drugačija generacija mladih... Način da sve te nove, buntovne i brze klince razumi je, da ih prigrli, bila je Diznije va odluka – da im ponudi jednu ultrazabavnu i kao fol laganu ,,Knjigu o džungli“. A da ispod površine ipak ostavi dovoljno

pametnog podteksta, materi jala za lično preispitivanje...

Prije nego će Moglija, ,,ljudsko mladunče“, siroče, u jednoj ko tarici u dubokoj tami indijske džungle naći crni panter Ba gira i vučica Rakša – Dizni je imao sudbonosni sastanak sa Bilom Pitom, glavnim kreato rom priče ,,Mača u kamenu“.

Pitova je ideja bila, da ,,Knjiga o džungli“ nakon otkupljenih prava ne bude ,,običan“ film, nego animacija. Potom su se, u godinama produkcije koje su uslijedile, potpuno razišli!

Kompletna ekipa iz džungle u Diznijevoj animaciji

oproštaj Diznija

Znate onaj momenat kad kralj Lui, orangutan kojeg ni nema u Kiplingovom romanu, traži od malog Moglija da životinjama otkrije ljudsku tajnu vatre? A Mogli, naravno, to ni ne može znati, jer nikad ni nije živio sa tim strašnim ljudima, niti želi da se primakne toj strahoti od sela sa ljudima...

Lice Šir Kana

E, takvih, simbolički jakih i mračnijih momenata, Bil Pit je želio mnogo više. U stilu Kiplingovog romana, koji su

Scenaristi Klemonsu je na prvom sastanku Volt Dizni tutnuo u ruke knjigu Radjarda Kiplinga sa riječima: ,,Prva stvar koju želim da uradiš sa ovom pričom, je da knjigu nikako ne pročitaš!“

štinski i nije pretjerano dobro napisan – u stilu nabacanih epizoda tokom kojih se Mo gli primakne selu, pa se vrati u džunglu, pa ode u selo, pa se vrati opet, pa... Čak je i originalni planira ni kraj bio potpuno drugačiji: umjesto onog čuvenog finala i momenta kad Mogli konačno prihvata svoju ,,ljudsku sudbi nu“, onda kad se zagleda u jed nu djevojčicu u selu – a med vjed Balu i Bagira ga nesebično prepuste, sigurnog među nje govima – bio je planiran zlo kobniji, čak krvavi obračun.

Takav, u kom će Mogli ipak u jednom momentu oteti vatru od jednog strašnog lovca i otr čati u džunglu sa se tom zapa ljenom bakljom odbrani. Pa prisustvovati obračunu lov ca i tigra Šir Kana – prije nego strašnog tigra sam usmrti, puš kom onog istog lovca! I svi su takav kraj i željeli, osim samog Diznija.

Zato je Pit ,,lansiran“ iz Dizni jevog studija u januaru 1964,

a novi scenarista postao Le ri Klemons. E sad, znate već koliko se Volt trudio da dođe do prava da snima adaptaci ju Kiplingovog romana. Kle monsu je na prvom sastanku tutnuo u ruke knjigu sa riječi ma: ,,Prva stvar koju želim da uradiš sa ovom pričom, je da knjigu nikako ne pročitaš!“. Novi scenarista je čak želio da animaciju započne negdje od sredine radnje, pa da se igra sa flešbekovima... Ni to Volt nika ko nije dozvolio: ,,Daj mi bre jednostavno meso od te priče. Neka bude prosta i laka. Za bavljaj se dok to piše. I nasmij te ljude“...

Režiserov sin

I zaista, u jednom momentu, cijela ekipa animatora predvo đena režiserom Volfgangom Rajtermanom počela je da se ludo zabavlja. Tako je, recimo, lik tigra Šir Kana modelovan spram facijalisa glumca ko ji mu je podario glas Džordža Sandersa! Režiser Rajterman je ,,izboksovao“ da Mogliju glas pozajmi njegov sin Brus, što je ideja koju je stari Volt prosto obožavao...

Sve pozadine i ,,kulise“ radnje u džungli su detaljno ručno cr tane osim vodopada, a Rejter man je naravno znalački ko ristio ,,šablone“ animacije iz nekih od prethodnih filmova. Tako je igra vučića ostala ,,pre crtana“ igra štenadi iz, narav no, ,,101 dalmatinca“ (,,101 Dalmatians“ 1961). Muzika? Od osam originalnih pjesama, sedam su radili Sherman Brot

hers – a slavni duo je od Volta dobio jasnu instrukciju: ,,Ni kako mistično, ništa mračno. Samo lagano i radosno. Nađite neka mračna mjesta u sebi i tu potražite prostor za zabavne priče“.

Epilog? Oduševljenje kritike i publike, uz sveukupnu bojazan da je film veliku popularnost nakon premijere dugovao pije tetu nakon Diznijeve smrti. Na primjer, veliki glumac Grego ri Pek je, tada sa čela Američke filmske akademije, lobirao da ,,Knjiga o džungli“ 1968. bude nominovana i za najbolji film u trci za Oskara... Što, ipak, ni je prošlo kod tadašnjih ,,film skih puritanaca“ u Akademiji. A sam Volt je unaprijed znao: ako je ovo posljednji film, onda ,,Knjiga o džungli“ mora biti i najradosniji način da ga pamte. Sada, sa pet i po decenija distance, znamo: ,,Knjiga o džungli“ je izdržala test vre mena, jer je čista, destilovana i jednostavna zabava. Poput baj ke, koja je ipak i nekim čudom sasvim bliska životnoj realno sti – i koja se raspliće kao neki inteligentni moderni film...

I zato i zaključak: ,,Knjiga o džungli“ svakako nije ultima tivni klasik Diznijeve anima cije 20. vijeka, u rangu, recimo, ,,Pepeljuge“ (,,Cindarella“, 1950) ili ,,Petra Pana“ (,,Peter Pan“, 1953) – ali je u redu onih najzabavnijih i najživotnijih. Ako ne i na samom vrhu. Otkri vajući pravu tajnu jedne vatre, tamo u najdubljoj tmini indij ske šume... One, koja nikad ne gasne.

S. STAMENIĆ

britannica.com

Mogli i medvjed Balu u savršenoj radosnoj igri

kalendar ,,The Manchurian Candidate“ Džona Frankenhajmera

Ako ste došli da gledate film sa pet minuta zakašnje nja, nećete znati o čemu je. A ako ste ga odgledali do kraja, bićete sigurni da nikada ništa slično nijeste vidjeli.

Zločesta majka

Ovako je, precizno nazna čeno na posteru, maestralni američki režiser Džon Fran kenhajmer započeo važnu neo-noarsku fimsku (ali mno go važnije, sociološku!) fabulu nakon koje, bez sumnje, film ski život u Holivudu (ali i vani) nije bio isti. ,,The Manchurian Candidate“, smješten u rane pedesete i prikazan prije 60 godina, ,,oštra“ je adaptacija istoimenog romana Ričarda Kondona, koji je objavljen tri godine ranije.

Ako postoji neko ostvarenje koje precizno opisuje hladno ratovsku paranoju, to je film Frankenhajmera. Fabula de skripcijski trasira put kojim od, nakon rata u Koreji, odli kovani narednik američke voj ske (Lorens Harvi) prelazi u centralnog igrača komunistič ke zavjere, kojem je do te mje re adekvatno ispran mozak da prerasta u uspavanog ubicu - i

Paranoja i kontrola usamljenog spavača

Sada politička satira sa jakim elementima noara ima apsolutno što da kaže. Ako ništa drugo, roman pa i na koncu film, rodio je frazu ,,mandžurijski kandidat“ za ,,krticu“ ili ,,agenta spavača“ koja se i dalje često koristi u političke i psihološke svrhe

kojeg izuzetno lako kontroliše majka (Anđela Lensburi). Iako zlokobnu zavjeru, koja iz među ostalog, obuhvata smrt jednog od kandidata za pred sjednika stranke, uspijeva da raskrinka njegov ratni sabor nik (Frenk Sinatra) zahvalju ći nadrealnom snu (čitaj: koš maru), režiser Frankehajmer ipak je obavio je ,,umjetničku“ dužnost. I uspio u namjeri da zatrese ludilo Makartijeve ere u tadašnjoj Americi. ,,The Manchurian Candidate“ tako

ostaje jedno od rijetkih moć nih ostvarenja koje u važnom trenutku američke istorije us pijeva do kraja da posloži kar te.

Dok su Harvi i Sinatra na svoj način obilježili fabulu, uz Dže net Li koja je sasvim sigurno imala najteži zadatak, koji, ka ko je sama rekla, ne bi mogla uraditi efikasno da nije imala podršku Sinatre i Franken hajmera, nezaboravan nastup zapravo je imala Anđela Lens beri. Ne samo u ulozi zločeste

majke ,,komunističkog“ igra ča, koja kontroliše sina – već je i supruga antikomunističkog senatora, koji ,,lovi vještice“ i mjerka poziciju u Bijeloj ku ći. Maestralna Lensberi, koja je za ovu ulogu nominovana za Oskara za sporednu ulogu (njena treća i posljednja no minacija), krajnje narcisoid no uspijeva da inflitrira lik čija kontrola stiže do tačke klju čanja. Egocentrična figura na kraju uništava ,,duh“ sina. Na koncu, sam kraj filma krajnje eksplozivno zatvara ne samo njen i život senatora, vec i na neki način život našeg central nog ,,igrača“.

Faktor Kenedi

Ipak, nesumnjivo najvažniji i najbolji posao uradio je ame rički majstor Frankenhajmer, kome je ,,The Manchurian Candidate“ bio još jedno film sko platno u nizu na kojem je mogao da uvježbava svoje ču vene inovativne kadrove. Je dan od tih, sa kojim je upisao ime na vječnu listu inovatora, bio je onaj kadar kada Sinatra pokazuje set karata sa ,,da mom dinara“ Harviju. Iako je bio više nego zahvalan sa kom plimentima, Frankenhajmer je nakon premijere priznao da je kadar bio slučajan i da djeli mično treba zahvaliti i Sinatri. Kada je Frankehajmer krenuo u vizualizaciju jedne od najpo pularnijih i najkontroverznijih knjiga u tom periodu, morao je sačekati mišljenje predsjedni ka države. Početkom šezdese tih predsjednik produkcijske

Lorens Harvi u nezaboravnoj špijunskoj igri

Frankenhajmera prikazan prije šest decenija

kontrola spavača

kuće ,,United Artists“ Artur Krim, koji je želio da prikaže djelo ,,The Manchurian Can didate“ filmskim fanaticima, morao je, usljed kontroverzne teme koju knjiga bez sumnje nosi, posebno za to doba, do bro razmisliti i naći način ka ko bi javnost nešto tako dobro primila i prihvatila. Srećom po njega, kao i režisera Franken hajmera, tadašnji predsjed nik Džon F. Kenedi nije vidio ništa posebno ,,teško“ i dao je zeleno svjetlo. Ipak, ostaje pi tanje da li bi se film pojavio da nije postojala velika ljubav i povjerenje između Kenedija i Sinatre. Uostalom, Sinatra je uvijek imao prijatelje na viso kim pozicijama... Činilo se kao da će se, bez ob zira na ,,dogovor“, premijera filma dovesti u pitanje, s obzi rom na to da je planirana to kom Kubanske raketne krize, jedne od najvećih kriza u ame

ričkoj istoriji, kada je nuklear ni rat bio pred vratima.

S obzirom na takvu filmsku tematiku ne treba nas začu diti činjenica da ono što je Frankenhajmer želio ponudi ti publici nije bilo ,,ukusno“ u većini zemalja koje su pripa dale takozvanoj ,,svijetu iza gvozdene zavjese“. Tako da su ljubitelji filma u Poljskoj, Če hoslovačkoj ali i zemljama u našem okruženju, poput Ma đarske, Rumunije i Bugarske, film uspjeli vidjeti tek 1993, u godinama nakon pada Sovjet skog saveza. Mnogo zanimlji vije je da je film bio zabranjen i kod Skandinavaca, pa su čak i ,,neutralci“ poput Finaca i Šveđana pogledali ostvarenje znatno kasnije.

Proročka vizija

A kada smo kod Sinatre i feno menalnih kadrova, zahvalju jući maestralnom montažeru Ferisu Vebsteru (koji je bio nominovan za Oskara) ima li smo priliku da vidimo zani mljiv pristup jednog intenziv nog sna. Tako je pokazao moć ostvarenja ,,The Manchurian Candidate“, koje iako često še ta od realizma do nadrealizma, sada se čini i više nego rele vantnim i savremenim. Vizu alizacija ove noćne more, koja prebacuje američke vojnike u nadrealni prostor ženskog ba

štenskog kluba, nezaboravna je sekvenca. Sa njom je Fran kenhajmer, miješanjem stvar nosti na krajnje halucinogen način, uspio da prebaci težište fabule s jednog koncepta na drugi, a da pritom efektnost fa bule ne pati.

Relevantnost sada i nije tako upitna kako se činilo da će bi ti decenijama unazad. Ipak, u to vrijeme, nikada se film ni je ,,osjetio“ relevantnijim, sa mo godinu nakon premijere - kada je predsjednik Džon F. Kenedi ubijen, 1963. godi ne. Sada ova politička satira sa jakim elementima noara ima apsolutno što da kaže. Ako ni

šta drugo, roman pa i na koncu film, rodio je frazu ,,mandžu rijski kandidat“ za ,,krticu“ ili ,,agenta spavača“, koja se i da lje često koristi u političke ali i posebno psihološke svrhe. Ta ko simbolično ,,nasljeđe“ je u sadašnjoj filmskoj umjetnosti prava rijetkost. A rijetkost su i Frankenhajmerove ,,slatke režiserske kadrovske greške“ koje su ovaj film učinile nezao bilaznim komadom savreme ne kinematografije. Čini se kao da je film predvidio kako će se manifestovati uticaj na medije, sa posebnim osvrtom na me dijsku manipulaciju moćnika. L. MURSELJEVIĆ

2022.

twitter.com

thartsdesk.com

Frenk Sinatra u kultnoj sceni sa špilom karata

Nezaboravna Anđela Lensburi, iznijela kompleksnu rolu majke ,,dvostrukog agenta“

PODGORI č ARENJE

PODGORI č ARENJE

Harison Ford na Tari

Manje od godinu nakon što je kao Han Solo dočekao svjetsku slavu u ,,Ratovima zvijezda“ Džordža Lukasa (,,Star Wars: A new Hope“, 1977), Harison Ford glumio je u filmu snimanom u Crnoj Gori. I to je samo dio slagalice lude filmske priče ,,Force 10 from Navarone“. Pa još: film sa sjajnom scenom na mostu na Đurđevića Tari te 1978. režirao je Gaj Hamilton, autor četiri ,,Džejms Bond“ filma – između ostalih ,,Goldfinger“ (1964), koji dan-danas brojni kritičari biraju kao najbolji od svih u serijalu. Sjajni glumac Robert Šo imao je 51 godinu, zaduženu glavnu ulogu – i te 1978. će javno kazati da više ne uživa u snimanjima i da osjeća da je ,,Force 10“ njegov posljednji film. Krajem avgusta iznenada je preminuo od srčanog udara; film je tako dobio pečat zlokobne sudbine, tri mjeseca prije premijere!

U suštini, ,,Force 10“ bio je špijunska akcija o britanskim

komandosima tokom Drugog svjetskog rata; Šo i Ford su kao major i pukovnik jurili jednog tajnog njemačkog agenta pod imenom Leskovar, za kojeg su saznali da se infiltrirao među jugoslovenske partizane... A tog Leskovara glumio je, ni manje ni više do Franko Nero ,,Force 10 from Navarone“ nosio je težak balast, a to je činjenica da se radilo o nastavku velikog hita ,,The Guns of Navarone“ (Džej Li Tompson, 1961), avanture sa Gregorijem Pekom, Entonijem Kvinom i Dejvidom Nivenom, pola decenije prije nego što će i sam postati Džejms Bond. Već krajem šezdesetih nastavak je planiran sa istom glumačkom postavkom; pa se sav produkcijski proces oko definitivnog scenarija i izbora glumaca odužio, preko deceniju i po... Dok je postalo jasno da je za ovu priču jednostavno prekasno i za Gregorija Peka i za Entonija Kvina.

Zaglavi se

Na kraju je za ,,Force 10“ projekat morao urgirati sam Josip Broz! Tito je autorizovao da se obezbijedi učešće 2.000 vojnika kao statista; dvije godine pred smrt jugoslovenski lider je i posjetio filmski set. Jugoslovenska produkcija učestvovala je u snimanju sa oko dva miliona dolara... Glumačka ekipa nije bila stelarna u onoj mjeri kao u slučaju originalnog filma –ali je recimo Šo, tada velika zvijezda, na poziv rekao: ,,Naravno, apsolutno mi treba malo lomatanja po jugoslovenskim brdima!“.

Harisonu Fordu je to bila prva uloga nakon ,,Star Wars“ slave i želio je da pokaže da je sposoban da glumi drugačije likove od Sola. Konačno, film je prvi put prikazan na američki Dan zahvalnosti – i to lično predsjedniku Džimiju Karteru i vojnicima u predsjedničkoj bazi „Kemp Dejvid“. Film se dešava na Đurđevića Tari, u Mostaru, Jablanici, sve do Sarajeva; Barbara Bah

glumila je partizanku Maricu Petrović koja, će ne jednom, biti prevarena... A u igri silnih špijunskih i ratnih obmana, ispostavilo se da svjetska publika više i nije toliko zainteresovana za avanture na temu Drugog svjetskog rata. I da je film, apsolutno spektakl – patio od nabacanog i ipak nedorađenog scenarija. ,,Force 10“ zaradio je tri puta manje novca od filma čiji je nastavak. A Harison Ford, nakon svega u Crnoj Gori i Jugoslaviji? Ovako je to opisao: ,,To definitivno nije bio loš film. Okupio je iskrene ljude koji su radili žestoko i iskreno. Ali na kraju je ispalo da to nije bio dobar izbor za moju karijeru u tom momentu“. Za novi nezaboravni momenat velike slave Harison će sačekati Stivena Spilberga – kad zaduži šešir i bič najpoznatijeg filmskog arheologa Indijane Džonsa u filmu ,,Raiders of the Lost Ark“ 1981. godine.

Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Harison Ford u kadru lma na Đurđevića Tari

film-authority.com

LONDON CALLING

Hipnotisani caricom Sisi

Film Marije Krojcer oduševio je žiri Londonskog filmskog festivala. Iako prvenstveno originalna interpretacija austrijske vladarke kao „vanvremenske žene“, „Corsage“ je, čini se, mnogo više

Nije, na koncu, bilo mnogo iznenađenja – iako se da nima spekulisalo da će na Sau tbanku, na obali Temze, u Bri tanskom filmskom institutu (BFI) ,,točak iskočiti iz ležišta“, dobitnik u kategoriji najboljeg filma Londonskog filmskog fe stivala je „Corsage“.

Popularni film Marije Kroj cer o Sisi, carici Austrije, odu ševio je žiri, trijumf u gužvi od osam filmova nije bio upitan. Iako je žiri prvenstveno zado voljan originalnom interpre tacijom carice Sisi, kroz oštro oko mlade Krojcer, kao „van vremenske žene“, „Corsage“ je, čini se, mnogo više od to ga. Ipak, ostaje pitanje da li je ovo bila isuviše „laka“ odnosno „pomirujuća“ odluka žirija, s obzirom na to da je „Godland“ islandskog režisera Hlinura Palmasona bio znatno ambi ciozniji, „teži“, konkretniji ali i koncizniji.

Film čija radnja deskriptivno opisuje „put“ luteranskog sve štenika iz Danske, koji sredi nom 19. vijeka dolazi na Island, predstavlja inovativni i zabo ravljeni filmski šmek sa sjeve ra Evrope. Sa pažljivo isplani ranim detaljima poput teškoća u komuniciranju na danskom jeziku na Islandu, teškim uslo vima života na ostrvu, koji su specifično upareni sa svešte nikovim testovima vjere. Na koncu, žiri je posebno pohva lio Palmasona i njegovu dubo ku dramu.

U kategoriji debitanta bilo je mnogo kompleksnije odabrati pobjednika – svih osam nomi novanih filmova u većoj mje ri ostavili su dugotrajan ukus u ustima. Iako je žiri sasvim opravdano posebnu pohvalu uputio ka drami „Joyland“ Sa ima Sadikua, o konzervativ noj porodici u Pakistanu, na grada „Saterlend“ dodijeljena je fenomenalnoj drami „1976“ Manuele Martineli. Relevan tnost izvanrednog portreta ži vota pod režimom Pinočea u Čileu, u kojem je precizno opi sano kako olako radikalizacija može dovesti do paranoje, bol na je tačka realnosti.

Dok u kategoriji kratke forme nije bilo iznenađenja sa tri jumfom „I Have No Legs and I Must Run“ Jue Lija, o važ nosti pitanja krize starosti ali

i životnim izborima, nagrada „Grirson“ u kategoriji najbo ljeg dokumentarca otišla je, sasvim neočekivano, komadu „All That Breathes“ Šaunaka Sena. Simpatično ali i turbu lentno ostvarenje opisuje bor bu dva brata za improvizovanu

bolnicu za ptice, kojima soci jalni nemiri u okruženju, ali i velika zagađenost, stvaraju do datne probleme. Iako su sve oči bile uprte na to ko će uzeti najvažniju nagra du, sigurno je da će efektnost kreativnosti 18 nominovanih komada u ponekad zaboravlje noj kategoriji „imersivne um jetnosti i proširene stvarnosti“ biti česta tema Londonaca kraj Temze. I dok je intiman virtu elni svijet na dlanu „As Mine Exactly“ Čarlija Šakeltona trijumfovao, ni žiri ni London ci neće olako moći da zaborave simpatična audio-vizuelna rje šenja poput „The Choice“ o re produktivnim pravima u SAD, „Line of Contact“ sa ukrajin skog ratišta, i „On the Morning

You Wake“ koji detaljno opi suje kako su stanovnici Havaja dočekali „lažnu nuklearnu uz bunu“ 2018. godine.

Leila MURSELJEVIĆ

Grafički dizajn Veselin Radonjić

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak, Biljana Martinić, Marko Stojiljković i Davor PavlovićZamjenik urednice Stojan Stamenić

Viki Krips u sjajnoj roli carice Sisi na posteru filma ,,Corsage“

- fantastična priča o danskom svešteniku na Islandu