Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“. Ovo je bruka i sramota. Ovo nijesu radili ni Dejan Vukšić, proruski i prosrpski direktor ANB kojeg je postavila vlada Zdravka Krivokapića, ni njegov saradnik Boban Stanović. Ovako tretirati 20.000 građana i građanki Crne Gore je neprihvatljivoogorčeni su agenti s kojima je Pobjeda stupila u kontakt
Većina koju predvodi Demokratski front je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojeg ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove
Smjena se desila uoči sjednice Odbora, zakazane za danas, na kojoj je trebalo da se izabere direktor Fonda PIO. Premijer Abazović nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata, pa se odlučio za „telefonsku smjenu“
Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“. Ovo je bruka i sramota. Ovo nijesu radili ni Dejan Vukšić, proruski i prosrpski direktor ANB kojeg je postavila vlada Zdravka Krivokapića, ni njegov saradnik Boban Stanović. Ovako tretirati 20.000 građana i građanki Crne Gore je neprihvatljivo - ogorčeni su agenti s kojima je Pobjeda stupila u kontakt
PODGORICA – Operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost poslat je cirkularni dopis da dostave informacije i saznanja o tobožnjim namjerama navodnog nasilnog ulaska građana u zgradu Skupštine Crne Gore, pripremama za izazivanje nereda koji se navodno planiraju na protestima koje organizuje Pokret „Ima nas“, potvrdilo je Pobjedi više operativaca iz Agencije.
U aktu koji je dostavljen operativcima, kako kažu, pored ostalog, piše da nasilne akcije pripremaju osobe koje se „protive borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koja se trenutno vodi“?!
-Sve te aktivnosti u Agenciji se vode pod stavkom „crnogorski ekstremizam“. Ovo je bruka i sramota. Ovo nijesu radili ni Dejan Vukšić, proruski i prosrpski direktor ANB kojeg je postavila vlada Zdravka Krivokapića, ni njegov saradnik Boban Stanović. Ovako tretirati 20.000 građana i građanki Crne Gore je neprihvatljivo – ogorčeni su agenti s kojima je Pobjeda stupila u kontakt.
Kategorični su da se ovako nešto nikada nije desilo. – Kao nosilac aktivnosti vezanih za proteste određen je Bojan Vukčević. On i njegovi ljudi dobili su zadatak da identifikuju što više učesnika, da pregledaju sve snimke koje pravi policija – kažu oni. Posebno zaduženje im je, ističu, da identifikuju službenike ANB koji podržavaju proteste Pokreta „Ima nas“, kao i da posebnu pažnju obrate na bivše operativce i da pokušaju da
dokumentuju te informacije. – Čitav centar i KOZ (Kontraobavještajna zaštita) su angažovani, a posebno mlađi operativci. Agencija pravi procjene za premijera Dritana Abazovića i za policiju – ističu sagovornici Pobjede. Nakon što su na izborima u avgustu 2020. godine na vlast u Crnoj Gori došle proruske i prosrpske snage, bezbjednosni sektor u našoj zemlji stavljen je pod punu kontrolu ovdašnjih ruskih i srpskih agentura.
Abazović je u toj vladi bio potpredsjednik zadužen za sektor bezbjednosti, a pošto je u februaru ove godine glasovima njegove Ure ta vlada oborena i on ubrzo dobio mandat od predsjednika Crne Gore
Građanke i građane koji se zalažu za proevropsku i građansku Crnu Goru kao ekstremiste počeo je da evidentira Dejan Vukšić, koji je ubrzo pošto je preuzeo ANB djelovanje crnogorskih patriotskih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja podveo pod stavku „nasilni ekstremizam“, o čemu je Pobjeda pisala u serijalima tekstova od avgusta 2021. godine
Mila Đukanovića da sastavi novu, manjinsku vladu, bio je prinuđen da sa čela Agencije ukloni Vukšića. Imenovao je Kenteru, kao čovjeka od povjerenja zapadnih adresa. Samo pet mjeseci kasnije, u oktobru, Abazović je smijenio Kenteru i to nekoliko dana pošto je ANB, kao dio međunarodne akcije, počela da razotkriva rusku špijunsku mrežu u našoj zemlji i državni šverc duvana. Važno je napomenuti i da su kraci obje ove istrage vodile ka Abazovićevoj Uri?!
Četvrti protest Pokreta „Ima nas“ održaće se danas na platou ispred Skupštine Crne Gore, sa početkom u 19 sati. Na prethodna tri protesta u Podgorici bilo je oko 20.000 građanki i građana iz svih krajeva Crne Gore. Okupljeni se bune zbog upornog kršenja Ustava koje sprovode vlast i aktuelna parlamentarna većina, zahtijevaju izbor četvoro sudija Ustavnog suda konsenzusom svih političkih aktera u parlamentu, a jedan od zahtjeva je
i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Zahtjevi Pokreta „Ima nas“ identični su zahtjevima zapadnih adresa, na koje se parlamentarna većina uporno oglušuje.
Aktuelna vlast i parlamentarna većina nijesu očekivali da će protesti „Ima nas“ okupiti toliki broj ljudi, a još manje su vjerovali da će protesti biti organizovani u kontinuitetu.
Zbog toga su, kako kažu naši izvori iz ANB, sada pribjegli strategiji da se protesti, pred međunarodnom zajednicom, pokušaju predstaviti kao podrška organizovanom kriminalu i korupciji čiji je krajnji cilj nasilno preuzimanje vlasti?!
Prvi udar ANB na Pokret „Ima nas“ bio je preko regionalne medijske platforme BIRN, koja je poslužila Agenciji i njenim saradnicima da na njenom portalu objave navodno istraživanje koje ukazuje kako su lideri ovog pokreta Nebojša Mrvaljević i Predrag
Vušurović radikalni desničari i ekstremisti.
BIRN je, prije oko mjesec, objavio mapu radikalnih desničara i ekstremista u regionu, a u „istraživanju“ za Crnu Goru uvedeni su i procrnogorski navodni desničari i ekstremisti. Pripremljena su dva spiska, a pored Mrvaljevića i Vušurovića, targetirano je još sedam građanskih aktivista i aktivistkinja, među kojima i dvije novinarke Pobjede?! Poslije nepunih mjesec BIRNova mapa je doživjela fijasko i uklonjena je, a pod žestokim pritiskom regionalne javnosti čiji intelektualci su ustali u odbranu devetoro građanskih aktivista koji su targetirani u Crnoj Gori.
Abazović, ANB i njihovi stratezi zato sada pokušavaju da sve aktere protesta Pokreta „Ima nas“ targetiraju kao crnogorske radikalne desničare i ekstremiste koji žele nasilno da ruše vlast i kao ljude koji podržavaju organizovani kriminal i korupciju?!
Građanke i građane koji se zalažu za proevropsku i građansku Crnu Goru kao ekstremiste počeo je da evidentira Dejan Vukšić, koji je ubrzo pošto je preuzeo ANB djelovanje crnogorskih patriotskih organizacija i građanskih aktivista i aktivistkinja podveo pod stavku „nasilni ekstremizam“, o čemu je Pobjeda pisala u serijalima tekstova od avgusta 2021. godine.
I sam Abazović je nakon protesta na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine, organizovanih zbog nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, kada je policija brutalnom silom razbila demonstracije, tada poručio da su protesti u crnogorskoj prijestonici bili ekstremistički s elementima terorizma.
Pošto je smijenio Kenteru, odlazeći premijer, čija je vlada pala još u avgustu, Agenciju za nacionalnu bezbjednost ponovo je stavio pod punu kontrolu. Za novog v. d. direktora imenovao je Borisa Milića, ali Agencijom suštinski rukovodi Artan Kurti, blizak prijatelj Abazovića, kojeg je on, još za Kenterinog mandata, postavio za generalnog inspektora u ANB, što je u nadležnosti Vlade. Zbog bezbjednosnih provjera koje Kurti nije prošao, Abazoviću je bio neupotrebljiv u Agenciji, ali nakon Kenterine smjene, on je taj bez čije saglasnosti se ne donosi nijedna odluka.
Agencija je, o čemu smo pisali, poslije razrješenja Kentere opet potpuno stavljena u službu ruskih i srpskih interesa i svi „preletači“ koji su se stavili na raspolaganje Dejanu Vukšiću, među kojima je bio i Boris Milić, ponovo su u igri, tako da je „oživio“ i crnogorski nasilni ekstremizam.
Kaćuša KRSMANOVIĆ/ Draško ĐURANOVIĆČetvrti protest Pokreta „Ima nas“ održaće se danas na platou ispred Skupštine Crne Gore sa početkom u 19 sati
Operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost koji za M portal, pod pseudonimom, piše tekstove o stanju u bezbjednosnom sektoru, otkriva nove detalje o državnom švercu cigareta
Tražimo opoziv Zakona o predsjedniku, organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora, dijalog i kompromis povodom izbora sudija Ustavnog suda i stopiranje ulaska Crne Gore u „Otvoreni Balkan“. Nemaš izgovor – vidimo se na platou ispred Skupštine u 19 sati – poručili su iz Pokreta
PODGORICA – Četvrti protest Pokreta „Ima nas“ održaće se danas na platou ispred Skupštine Crne Gore, sa početkom u 19 sati, kada će, kako su saopštili organizatori, još jednom masovno, udruženo i odlučno ponoviti da ne odustaju od ispunjenja zahtjeva. – Tražimo opoziv Zakona o predsjedniku, organizaciju vanrednih parlamentarnih izbora, dijalog i kompromis povodom izbora sudija Ustavnog suda i stopiranje ulaska Crne Gore u „Otvoreni Balkan“. Nemaš izgovor – vidimo se na platou ispred Skupštine u 19 sati –poručili su iz Pokreta.
Podsjetili su da se na dosadašnjim protestima za očuvanje građanske Crne Gore i njene evropske budućnosti okupili više od 60 hiljada građana. – Zbog čega sa sigurnošću možemo reći da su ovo najmasovniji protesti koje moderna istorija Crne Gore pamti – istakli su.
Saopštili su i da su zbog velikog interesovanja građanki i građana koji svojim prisustvom žele da iskažu nezadovoljstvo anarhijom koju sprovodi vlast u v.d. stanju i ovog puta organizovali dolaske iz svih crnogorskih opština.
Proteste Pokreta „Ima nas“ juče su podržale crnogorska rukometašica Milena Raičević i doktorica Maja Miročević-Rotolo Raičević je istakla da je kroz svoju karijeru naučila kako se gine i bori za zemlju, te poručila da su zajedništvo i timski duh ti koji nas odvajaju od drugih. – Zato vas pozivam da budemo kao jedan tim i zajedno pokažemo da za nju ima ko da se bori. Da nas ima, da je čuvamo za nas, za našu djecu i naš zajednički dom – istakla je Raičević. Miročević-Rotolo je naglasila da se ne smije nijemo posmatrati stanje u kojem se nalazi Crna Gora, a u koje su je doveli ljudi koji ruše njene ustavne
i temeljne vrijednosti. – Ove dvije godine dovoljno su pokazale sve anomalije koje je proizvela ova vlast i tako dovele do dubokih podjela u društvu. Nazivaju se „oslobodiocima“, a slobodno možemo reći da zaslužuju nagradu od svojih mentora. Predano rade za interese drugih država i nanose nemjerljivu štetu našoj zemlji, našoj jedinoj domovini, našoj Crnoj Gori. Ova im je država dala sve, a to sve njima je samo odskočna daska za ispunjavanje ličnih ciljeva i dobijenih zadataka, za rad na nestajanju naše države – navela je. Ukazala je i da su svojim djelovanjem ugrozili opstanak Crne Gore, te pozvala građane da se pridruže protestu i budu dio nove, moderne istorije.
– Dođite da zajedno odbranimo državu i izliječimo joj srce. Crna Gora bez nas ne može, na nas je red da joj se odužimo – istakla je Miročević-Rotolo.
Oglasila se i grupa građana Cetinja koji su saopštili da će i ovoga puta biti na protestu da bi pokazali da se ne mire sa okupacijom države i njenih institucija, sa zatvaranjem u Vučićeve torine „srpskoga sveta“ koji je zamišljen kao logor za Crnogorce i ostale nesrbe.
- Naš zajednički otpor mora biti obaveza našim političkim predstavnicima da uđu u najoštriju političku konfrontaciju s izrodima i izdajnicima, prije svega da napušte sve vladine institucije i zahtijevaju međunarodnu arbitražu i pomoć od onih koji bi svu Crnu Goru da pretvore u haos kakav su stvorili u Šavniku – poručili su. Na današnji protest pozvali su i poslanici DPS-a Nikola Rakočević, Danijel Živković, Predrag Bošković, član predsjedništva te stranke Nermin Abdić, poslanica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković i lider Liberalne partije Andrija Popović Policija je saopštila da će snimati i ovaj protest. Ž. Z.
Po čijem nalogu su pokušane da se diskonektuju nadzorne kamere u vrijeme kada su kamioni sa švercovanim cigaretama krenuli iz podgoričkog skladišta „Zetatransa“? Zbog čega je prvi odgovor SDT-u, Ministarstva na čijem je čelu, bio da snimci nijesu sačuvani, da bi tek nakon prijetnje specijalnog državnog tužioca da će ih sve pohapsiti - bili ,,pronađeni“
PODGORICA – Operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji za M portal otkriva dešavanja u sektoru bezbjednosti, od kada je, nakon smjene v. d. direktora tajne policije Sava Kentere, u avgustu ove godine, ta služba opet dopala „u ruke“ agenata koji su saradnici ruskih i srpskih službi, pozvao je juče ministra unutrašnjih poslova u tehničkom mandatu Filipa Adžića, koji poslije smjene Raška Konjevića rukovodi i Ministarstvom odbrane, da objasni svoju ulogu u državnom švercu duvana, aferi koju je razotkrio Kentera.
Agent koji piše pod pseudonimom „Profesionalac“ ističe da su državni šverc duvana organizovali Adžićevi partijski drugovi.
- Da li je tačno da je nakon privođenja Rada Miloševića (bio na čelu Uprave carina i prihoda do otkrivanja državnog šverca cigareta prim. aut.) na njega više puta vršio pritisak da lično prihvati odgovornost i zaštiti partijske kolege, jer je zajednički interes da sačuvaju vlast – pitao je on Adžića.
Pitao ga je i da li je tačno da je Agencija za nacionalnu bezbjednost presrela njegove razgovore sa Miloševićem i da postoje njihovi transkripti, te je li upravo pokušaj njegove zaštite bio jedan od razloga za smjenu rukovodstva Agencije, kako bi se pokušali ukloniti dokazi koji su tamo prikupljeni?
– Ili, po čijem nalogu su pokušane da se diskonektuju nadzorne kamere u vrijeme kada
su kamioni sa švercovanim cigaretama krenuli iz podgoričkog skladišta „Zetatransa“? Zbog čega je SDT-u prvi odgovor Ministarstva na čijem je čelu bio da snimci nijesu sačuvani, da bi tek nakon prijetnje specijalnog državnog tužioca da će ih sve pohapsiti bili ,,pronađeni“? Zašto službenici njegovog Ministarstva nijesu prisustvovali uništavanju cigareta u Nikšiću i tamo izvršili video dokumentovanje, iako je to bila njihova obaveza po zakonu? Da li je kao ministar tražio odgovor od podređenih službenika vezano za te „propuste“, ili možda nije jer je i on bio dio toga – pitanja su Adžiću koja mu je uputio „Profesionalac“ koji konstatuje da će biti „prilike da javnost dobije odgovore na sva postavljena i još neka pitanja o poštenju i časti ministra Adžića“.
On je u tekstu ukazao i na veze Adžića sa članom škaljarskog mafijaškog klana Ristom Mijanovićem, uz tvrdnju da mu je bio najbolji drug. Mijanović je nestao u septembru 2020, a ostaci njegovog tijela pronađeni su u novembru ove godine u Istanbulu, u okviru istrage ubistva vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića, koji je u tom gradu likvidiran dva mjeseca ranije, odnosno u septembru.
„Profesionalac“ tvrdi da je Adžić „raskomadano tijelo svog druga smješteno na zadnjem sjedištu vozila lično vidio na fotografijama koje su njegovi službenici pronašli na SKY aplikaciji pripadnika kavačkog klana“ i pita ga da li je to saopštio kolegama u Turskoj.
- Mogao bi Adžić objasniti svoju ulogu u aktivnostima nesta-
log
Svakako da je pokojnom Mijanoviću tada moglo koristiti iskustvo, ali veze današnjeg ministra u krijumčarenju oružja, budući da je upravo po tim poslovima Adžić bio poznat na cijelom Cetinju. Ali je vrlo interesantno da li je sadašnji ministar, a bivši liberal, znao zašto je njegov drug tada nabavljao puške, odnosno da su njima trebali da se ubijaju crnogorski građani – piše „Profesionalac“.
On je Adžića pitao i sa kim je „držao poznati podgorički restoran 'Ulix' u City kvartu i sa kojim kapitalom ga je otvorio“, te „koji procenat su imali škaljarci koji su bili ministrovi partneri u poslu i onih koji su mu bili stalni gosti“? K. K.
PODGORICA - Francuska izražava zabrinutost zbog pogoršanja političke krize u Crnoj Gori, koja podriva funkcionisanje demokratskih institucija zemlje i doprinosi usporavanju njenih evropskih integracija, navodi se u saopštenju objavlje-
nom na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Francuske. Konačno glasanje o posljednjim amandmanima na Zakon o prerogativima predsjednika države protivno je mišljenju Venecijanske komisije, u nedostatku funkcionalnog Ustavnog suda, ističe se u do-
kumentu zvaničnog Pariza. – Da bi napredovali ka članstvu u EU, što je i dalje želja velike većine građana Crne Gore, politički akteri moraju pokazati uzdržanost i uzdržati se od svake inicijative koja ugrožava vladavinu prava –navodi se u objavi.
Francuska stoga poziva sve političke aktere u Crnoj Gori „da se angažuju u dijalogu i traže kompromis u vezi sa naimenovanjem sudija u Ustavnom sudu i da prevaziđu aktuelni politički ćorsokak, kako bi nastavili putem neophodnih reformi“.
PODGORICA - Uprava prihoda i carina reagovala je na tekst „Kako je preko Albanije i Crne Gore prevoženo rusko vještačko đubrivo za Srbiju, a u suprotnom smjeru transportovano srpsko žito za Rusiju“, koji je objavljen u Pobjedi 16. decembra pod naslovom „Beograd i Tirana iskoristili crnogorsku teritoriju iako je Podgorica uvela sankcije Rusiji“.
Reagovanje prenosimo integralno: „Povodom netačnih navoda u tekstu „Kako je preko Albanije i Crne Gore prevoženo rusko vještačko đubrivo za Srbiju, a u suprotnom smjeru transportovano srpsko žito za Rusiju’“, koji je objavila Pobjeda, a nakon toga i ostali mediji, Uprava prihoda i carina dostavlja reagovanje u cilju potpunog i tačnog informisanja javnosti.
Uprava prihoda i carina, počev od 2014. godine kada je prvi put donesen Zakon o međunarodnim restriktivnim mjerama, kontinuirano i bez odlaganja sprovodi sve zakonom propisane obaveze u cilju poštovanja i sprovođenja međunarodnih restriktivnih mjera, u saradnji sa drugim nadležnim državnim organima.
Uprava prihoda i carina primjenjuje mjere iz svoje nadležnosti, i u odnosu na mjere koje je utvrdila Vlada Crne Gore odlukama o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera Savjeta Evropske unije, prema Rusiji, kao odgovor na njeno djelovanje u odnosu na Ukrajinu.
Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera i njihove izmjene i dopune, objavljuju se u „Službenom listu Crne Gore“ i javno su dostupne. Iz razloga čestih iz-
mjena i specifične materije koju pokrivaju, UPC je u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova, kao i drugim organima nadležnim za sprovođenje restriktivnih mjera, a radi njihove pravilne primjene.
Restriktivne mjere se, između ostalog, odnose na zabranu uvoza u Crnu Goru robe porijeklom iz određenih područja, kao što su, recimo, Donjeck i Luganjsk koje nijesu pod kontrolom Vlade Ukrajine, određena pravna i fizička lica koja su na listama, na sprovođenje određenih carinskih postupaka i dr., što ne znači potpunu zabranu uvoza i izvoza svih roba.
Dakle, nije na snazi ekonomski embargo na proizvode iz Ruske Federacije, kako se to u navedenom tekstu plasira. Roba koja nije obuhvaćena restriktivnim mjerama nesmetano može da se uvozi,
izvozi i tranzitira. Odlukom o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta EU 2014/512/ZVBP s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizuje situacija u Ukrajini („Službeni list Crne Gore“, br. 003/16 od 15. 1. 2016, 008/16 od 5. 2. 2016, 041/16 od 6. 7.2016, 011/22 od 1. 2. 2022, 040/22 od 14. 4. 2022) kojima se Crna Gora pridružila, u skladu sa vanjskopolitičkim prioritetom usaglašavanja sa Evropskom unijom, u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, nije zabranjen tranzit robe - vjestačko đubrivo, pa iz tog razloga nije bilo zakonskog osnova da UPC zabrani tranzit ove robe preko teritorije Crne Gore. Vezano za navode da su tokom vikenda kamioni sa ovom robom sa graničnog prelaza preusmjeravani na unutrašnju robnu ispostavu CI Terminal
Podgorica (Zetatrans), ističemo da se ne radi o presedanu, već se ove mjere carinskog nadzora i kontrole sprovode u cilju vršenja analize rizika i ubrzanja tranzitnog postupka na graničnom prelazu, a kako bi se izbjegle gužve i zadržavanje roba na samom graničnom prelazu u pretprazničnom periodu.
U odnosu na neprovjerene i neistinite navode iz pomenutog teksta, obavješavamo javnost da se restriktivne mjere koje je donijela EU i koje su transponovane u crnogorsko zakonodavstvo ne odnose na tranzit vještačkog đubriva porijeklom iz Ruske Federacije, kao ni na tranzit pšenice, te da UPC, a samim tim ni Crna Gora iste nije prekršila.
Napominjemo da u 9. paketu restriktivnih mjera koji je EU usvojila u petak, 16. 12. 2022. godine, vještačko đubrivo nije obuhvaćeno, kao što nije ni
bilo obuhvaćeno prethodno usvojenim mjerama. Naime, zabrane za uvoz i izvoz prehrambenih proizvoda i đubriva se i ne uvode od strane Savjeta EU iz razloga što bi iste povećale nestabilnost na tržištu i ugrozile prehrambenu sigurnost na globalnom nivou, posebno kod onih zemalja koje su već u teškoj situaciji i koje se uveliko suočavaju sa siromaštvom.
Sve gore navedeno javno je dostupno na svim zvaničnim web adresama EU institucija i lako provjerljivo. Odluke o međunarodnim restriktivnim mjerama nalaze se na zvaničnom sajtu EU: https://eur-lex. europa.eu/legal-content. Ovakvi neprovjereni i netačni navodi koje objavljuju sredstva javnog informisanja mogu negativno uticati na ugled Crne Gore i institucija koje sprovode zakonom definisane postupke, kao i nanijeti štetu crnogorskoj ekonomiji, te stoga apelujemo da mediji prije objavljivanja ovakvih i sličnih tekstova prethodno provjere tačnost informacija koje objavljuju“, navodi se u reagovanju Uprave carina. (Odgovor novinara Pobjede u sjutrašnjem broju)
PODGORICA – Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković kazao je sinoć na Javnom servisu da neće podnijeti ostavku i da će ostati na funkciji sve dok se zakonski ne konstituišu novi organi lokalne samouprave, nakon završenih žalbi pred Ustavnim sudom. Vuković je to rekao nakon poziva nosioca liste Pokreta „Evropa sad“ Jakova Milatovića da podnese ostavku.
Vuković je sinoć, u TV duelu sa Milatovićem u emisiji „Naglas“ na RTCG, naveo kako je aktuelna gradska uprava za prethodne četiri godine udvostručila gradski budžet, te unaprijedila sve aspekte života u Podgorici i stvorila pretpostavke za dalji razvoj grada. Milatović je, sa druge strane, Vukovića i staru većinu optužio da se ponašaju kao „domaći okupatori koji uzurpiraju vlast“ i naveo da je to „loš, nedemokratski i neustavan čin“. – Vuković je priznao izborni poraz 23. oktobra, ali nakon toga je došlo do radikalizacije stvari. Orkestriranim potezima uz organizacije i pojedince bliske DPS-u kreiran je jedan ambijent zloupotrebe instituta izborne žalbe. Trenutno imamo apsurdnu situaciju koja je kulminirala apsurdnom idejom nelegalne gradske uprave da sazove još sjednicu gradske Skupštine. To je prenebregavanje izborne volje građana. To nije dobro ni za gospodina Vukovića, ni za DPS, ni za Crnu Goru i njen dalji ekonomski razvoj – kazao je Milatović.
Na Milatovićeve optužbe da se ponašaju kao okupatori, Vuković je odgovorio da se cijelog života bori protiv tih i takvih ideja.
– Za razliku od Vas koji legitimišete te ideje tako što formirate postizbornu koaliciju sa DF-om, koji baštini sve ono što je suprotno antifašističkoj borbi u periodu 1941-1945. To je Vaša svjesna odluka. Birate da na vlast u Podgorici, glavnom gradu države koja pretenduje da bude prva naredna članica Evropske unije, dovedete antievropsku politiku – poručio
je Vuković Milatoviću. Odgovarajući na Milatovićeve navode o neustavnosti, Vuković je rekao da je to „podvala“ i da on nije birao kada će biti održani izbori u glavnom gradu.
– Pazite paradoksa - ljudi iz GP Ura, koja je glasala za pomjeranje izbora što je osporio Ustavni sud, govore o gradonačelniku Podgorice kao neustavnom.
To je nivo političke kulture koju Vi, takvim tvrdnjama, afirmišete. Vi legitimišete to što je odlučeno da će izbori biti održani 23. oktobra time što uče-
stvujete u izbornoj kampanji. Navodna nezakonitost je još veća podvala. Mandat gradonačelnika i Skupštine Glavnog grada je neosporan. Tačno je da je Upravni sud, protivno dotadašnjoj praksi, istog dana donio odluku kada se završi rasprava o nečemu. Valjda je potrebno da tročlano vijeće malo promisli o tome šta će biti. Međutim, vrlo indikativno, tri dana pred izbore, Upravni sud je donio odluku i osporio mandat gradonačelnika zbog toga što u odluci o izboru gradonačelnika nije definisan
Za razliku od Vas koji legitimišete te ideje tako što formirate postizbornu koaliciju sa DF-om, koji baštini sve ono što je suprotno antifašističkoj borbi u periodu 1941-1945. To je Vaša svjesna odluka. Birate da na vlast u Podgorici, glavnom gradu države koja pretenduje da bude prva naredna članica Evropske unije, dovedete antievropsku politiku – poručio je Vuković Milatoviću
vremenski okvir na koji se odnosi ta odluka. Mi smo sjutradan promptno reagovali, koristeći činjenicu da je mandat gradskog parlamenta bio neupitan i donijeli novu odluku o izboru gradonačelnika i otklonili tu nepravilnost – naveo je Vuković. Milatović je potom Vukovića nazvao ,,političkim davljenikom“.
– Na sceni imamo jednog po-
litičkog davljenika koji vuče neracionalne poteze za DPS i za cijelo društvo. Mislim da je gospodin Vuković kolateralna žrtva i nijesam srećan zbog toga – rekao je Milatović.
Ocijenio je i da predsjednik Opštinske izborne komisije Veselin Vukčević, time što saziva sjednicu starog saziva parlamenta a ne Opštinske izborne komisije, krši zakon. Vuković je odgovorio da Crna Gora u stanju institucionalne paralize nije zbog opozicije, već neodgovorne većine čiji je dio bio i Milatović.
– Činjenica je da većina potpuno ignoriše tu odgovornost, uprkos upozorenjima SAD, EU i Njemačke. Ti ljudi ovih dana namjeravaju da priču guraju dalje i da se protivno Ustavu bira nova vlada. I sve to nakon što su izglasali neustavni Zakon o predsjedniku. To su Vaši politički partneri i Vas povezuje samo mržnja prema DPS-u i želja da nastavite sa revanšizmom, koji je obilježio djelovanje vaše Vlade i zbog čega će država u narednim godinama platiti milione odštete smijenjenim direktorima škola i zdravstvenih ustanova. Vi želite da tu praksu sprovedete u glavnom gradu – rekao je Vuković Milatoviću.
PODGORICA – Predsjednik Socijaldemokratske partije Raško Konjević ocijenio je u intervjuu za Pobjedu da se teška politička kriza može riješiti hitnim parlamentarnim izborima. Dodao je da aktuelna većina usvajanjem Zakona o predsjedniku, suprotno mišljenju Venecijanske komisije, gura državu u međunarodnu izolaciju.
– Ova većina je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojeg ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove političke prilike. Nakon posljednjih poruka iz EU, očigledno je da većina hoće da gurne državu u izolaciju, a evropski put zamijeni sporednim regionalnim inicijativama – rekao je Konjević za Pobjedu.
POBJEDA: Crna Gora se nalazi u nikad goroj političkoj i institucionalnoj krizi. Uprkos mišljenju Venecijanske komisije, usvojene su Izmjene i dopune Zakona o predsjedniku, a i dalje imamo nefunkcionalan Ustavni sud. Na koji način riješiti krizu?
KONJEVIĆ: Kriza se jedino može riješiti hitnim parlamentarnim izborima. Da je u Crnoj Gori na sceni elementarno poštovanje demokratskih principa, a ne gotovo svakodnevno pravno-političko divljanje, oko toga ne bi bilo nikakve dileme. Parlamentarna većina ovakvim neustavnim i antidemokratskim djelovanjem vodi državu u krizu bez presedana i u, sada je već jasno, međunarodnu izolaciju i sukob sa EU. Parlamentarna većina ne želi ozbiljan i inkluzivan dijalog i dogovor oko Ustavnog suda i drugih pravosudnih imenovanja koji se biraju kvalifikovanom većinom. Posljednje glasanje i procedura nametanja rješenja, a ne dogovora, je bila očigledna farsa i jeftin pokušaj da se krivica prebaci na opoziciju. Uputio sam pismo predsjednici parlamenta da hitno pokrene novi proces koji, za razliku od prethodnog, fingiranog, mora biti „inkluzivan i stvaran“, kako to traži EK. Bez dijaloga nema rješenja oko imenovanja sudija, kao ni rješenja krize. Nažalost, utisak mi je da će DF većina ići do kraja u primjeni neustavnog zakona što će
Većina koju predvodi Demokratski front je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojeg ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove političke prilike
POBJEDA: Da li SDP razmatra da napusti lokalne vlasti na Cetinju i Ulcinju budući da tamo postoji saradnja sa strankom premijera u tehničkom mandatu?
KONJEVIĆ: Više puta se govorilo na tu temu i imam utisak da pojedini djelovi DPS-a ne mogu da shvate da moraju da „plate fakture“ pogrešne politike. Ne radi se ni o kakvoj koalicionoj saradnji na Cetinju već o vršenju vlasti od strane SDP i Stare garde LSCG, čije djelovanje je, po opštoj ocjeni, pa i do skoro žestokih kritičara, jako kvalitetno i potpuni diskontinuitet od dosadašnje decenijske vlasti koja je devastirala crnogorsku prijestonicu. DPS je sam vladao 10 godina i ostavio dug preko 30 miliona.
Kada bi svaka vlast bila odgovorna i crnogorska kao ova na Cetinju bilo bi ukupno drugačije. Volio bih da čujem šta je to na Cetinju urađeno suprotno interesima grada i države. „Kukanje“ lokalnog DPS da se vrati u vlast je njihov problem. Loše su vodili grad i bahato se ponašali. SDP i Stara garda će nastaviti saradnju i vođenje grada na odgovoran način.
dovesti do nesagledivih političkih posljedica po državu i njene građane.
POBJEDA: Predsjednik države je shodno ustavnim ovlašćenjima potpisao Zakon o predsjedniku. Što će se desiti kada izmijenjeni Zakon o predsjedniku, uz sporne odredbe koje derogiraju Ustav i ovlašćenja predsjednika stupi u pravni sistem?
KONJEVIĆ: Čuli smo jasne poruke naših EU i NATO parnera da takva vlada nema legitimitet i da oni ne vide kako bi mogli sa njom sarađivati. Dakle, DF većina gura zemlju u međunarodnu izolaciju. Poruke sa tih adresa nikada do sada nijesu bile tako jasne i nedvosmislene sa preciznim porukama o posljedicama antiustavnog i antievropskog djelovanja. Ostaje da se vidi da li će ostali iz parlamentarne većine nastaviti da srljaju i slijepo slijede DF, po cijenu nesagledivih šteta po državne interese i političku stabilnost zemlje.
POBJEDA: Vjerujete li da je put Crne Gore ka EU nakon usvajanja ovog zakona stopiran?
KONJEVIĆ: Ova većina je i do sada svojim djelovanjem dovela do toga da je EU put praktično zaustavljen. To je i suštinski cilj DF-a kojega ostali iz većine slijede, a to je i cilj, svi znamo, nekih regionalnih adresa kako Crna Gora ne bi brže išla prema EU i iskoristila nove političke pri-
like. Nakon posljednjih poruka iz EU očigledno je da većina hoće da gurne državu u izolaciju, a evropski put zamijeni sporednim regionalnim inicijativama. Nikada do sada nijesmo imali kritičnije poruke od međunarodnih partnera. Crna Gora je, nažalost, postala politički problem, a ne lider evropskih integracija.
Posljedice ovakvog djelovanja su jasne, a posljednje gaženje Ustava od strane parlamentarne većine je kulminacija antipravnog i antievropskog činjenja. Oni su uspjeli u svom naumu da je Crna Gora danas u Briselu i civilizovanom svijetu prepoznata kao problem, a ne kao predvodnik EU procesa. Da li će uspjeti da do kraja skrenu sa evropske trase vidjećemo, ali sigurno je da bar neki od njih od tog nauma neće ni po koju cijenu odustati. Maske polako do kraja padaju, jasno je da naum nije jačanje institucija i procesa integracija nego njihova razgradnja i zaustavljanje evropskog puta.
POBJEDA: Da li je kasno za međunarodno posredovanje i rješavanje krize?
KONJEVIĆ: Nikada nije ka-
sno da uradite sve što možete da zaustavite destruktivne scenarije koje DF većina ima na umu i koje je već proizvela. SDP pokušava da se do kraja ponaša konstruktivno i institucionalno, zato smo i apelovali na predsjednicu Skupštine da hitno pokrene novi proces oko izbora sudija Ustavnog suda. Nema sumnje da je u ovakvim stanjima pomoć naših partnera uvijek dobrodošla, a o formama te pomoći svakako treba razgovarati.
POBJEDA: SDP je podržao proteste Pokreta „Ima nas“. Kako vidite dalju strategiju opozicije: da li vaninstitucionalno djelovanje daje rezultate, odnosno da li je neprisustvovanje sjednicama paramenta adekvatno rješenje imajući u vidu da manjinske partije ne bojkotuju sjednice?
KONJEVIĆ: Smatramo da u ovakvim situacijama treba djelovati i institucionalno i vaninstitucionalno. Protesti su poželjan vid pritiska na aktere rušenja Ustava i evropskog puta, ali je i parlament veoma važna scena sa koje se potrebno boriti protiv svega onoga što nam većina gotovo
dnevno priređuje. Građani žele da njihovi predstavnici budu aktivni na svim mogućim političkim poljima sa kojih se može čuti njihov glas otpora. Parlament je svakako nezamjenjivo mjesto za političku borbu i u ovim okolnostima.
POBJEDA: Crna Gora bi, prema najavama, odlukom Vlade trebalo da pristupi kontroverznoj regionalnoj inicijativi „Otvoreni Balkan“. Da li bi ta odluka, imajući u vidu negativnu analizu MEP-a, dodatno produbila krizu?
KONJEVIĆ: ,,Otvoreni balkan“ je, rekao bih, zatvorena priča koja je u jednom trenutku moguće poslužila za rješavanje nekih drugih otvorenih regionalnih pitanja. Naravno da nikada nije bila u interesu Crne Gore, a dobro je da je oživljavanjem Berlinskog procesa do kraja adaktirana i obesmišljena. O OB više niko puno i ne govori sem Vučića i Abazovića. Čuli smo i jasne stavove gdina Eskobara da je to tema o kojoj mogu da odluče građani ili njihovi legitimni predstavnici, ali bez ikakve hitnosti i žurbe, kako je to htio da uradi Abazo-
Smatramo da u ovakvim situacijama treba djelovati i institucionalno i vaninstitucionalno. Protesti su poželjan vid pritiska na aktere rušenja Ustava i evropskog puta, ali je i parlament veoma važna scena sa koje se potrebno boriti protiv svega onoga što nam većina gotovo dnevno priređuje. Građani žele da njihovi predstavnici budu aktivni na svim mogućim političkim poljima sa kojih se može čuti njihov glas otpora. Parlament je svakako nezamjenjivo mjesto za političku borbu i u ovim okolnostima
vić zadovoljavajući Vučićeve interese. OB je šarena laža što je najbolje objasnila i dojučerašnja potpredsjednica Vlade i ministarka evropskih poslova Marović u analizi koja je urađena. Čak je i ona kao potpredsjednica Ure jasno rekla da ta inicijativa nije u interesu Crne Gore.
Od Abazovića vas teško šta može iznenaditi pa i da u ovim okolnostima nelegitimno i nasilno nastavi da donosi odluke protivne državnim interesima. To bi samo dolilo ulje na postojeću vatru i sigurno dodatno produbilo krizu.
POBJEDA: Bezbjednosni sektor je doživio velike promjene i stiče se utisak haotičnog stanja. Kako vidite stanje u tom sektoru?
KONJEVIĆ: Kao i mnoge oblasti i bezbjednosni sektor se želi zloupotrijebiti. Vidjeli smo šta se sve dešavalo u ANB. Smijenjen direktor u trenutku uspješne akcije eliminisanja malignog ruskog uticaja i otkrivanja šverca u koji su upleteni Abazovićevi kadrovi. I to odmah nakon što je od zvanične Rusije proglašen nepoželjnom osobom. Veliki je izazov pred čelnicima službi bezbjednosti da rade profesionalno i u interesu države, a ne bilo koje partije. Aktuelni rukovodioci su dugo u sistemu bezbjednosti i vjerujem da će se oduprijeti političkom uticaju. Moraju imati u vidu da će i ovo stanje proći. Nenad ZEČEVIĆ
PODGORICA – Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU), kojim rukovodi politička direktorka GP Ura Ana Novaković-Đurović, dostavilo je tužilaštvu dokumentaciju u vezi poslovno-skladišnog objekta na Zabjelu koji gradi kompanija ministra ekonomskog razvoja i ministarkinog partijskog kolege Gorana Đurovića
stečaja u Uniprom Energyju, u kojoj vlasnik Uniproma Veselin Pejović ima 40 odsto udjela, nastavljen je nakon godinu, ali ponovo uz odlaganje ispitnog ročišta. Dodatna prijava potraživanja Uprave prihoda i carina (UPIC) od 297.000 eura nakon inspekcijskog nadzora u ovoj kompaniji, kao i zahtjevi zastupnika of šor kompanije Solbay Capital Partners (SCP) koja je inicirala stečaj, traži dopunu liste potraživanja i izjašnjenje stečajne upravnice Zorice Šoć. Prije više od godinu, kada je otvoren stečaj zbog nevraćenih 2,4 miliona zajma, prijavljeno je 10,7 miliona eura, od čega se 7,5 miliona odnosilo na uslovno potraživanje Investiciono-razvojnog fonda za kredit za koji je ova kompanija garantovala. Iako bi lista, ukoliko ne bude dodatnih prigovora, mogla biti konačna krajem januara, Šoć je inicijalno priznala razlučno pravo SCP-u na 538 hiljada eura, osmorici radnika 16 hiljada, a UPIC-u 8,2 hiljade. U trećem isplatnom redu priznata su potraživanja Glavnog grada od 3,7 hiljada eura, Kapital Trade 105 eura, Telenora 1,7 hiljada, dio potraživanja belgijskog Fluxys od 19,5 hiljada eura, kao i ostatak neobezbijeđenog potraživanja SCP od 2,5 miliona eura. Šoć je Fluxysu osporila 13,7 hiljada eura,
jer je to potraživanje nastalo nakon otvaranja stečaja u Uniprom Energy.
Stečaj je otvoren prošlog septembra, a u inicijalnom nalazu Šoć stoji da godinama negativno posluje te da je za tri godine gubitak sa 183,9 hiljada porastao na pola miliona eura. Privredni, a onda Apelacioni sud koji je potvrdio stečaj, saglasni su da potraživanje SCP proizilazi iz ugovora o zajmu te da je zajedničkom izjavom taj dug usaglašen. Uniprom Energy se kod ove kompanije zaduživao tokom 2018. godine, dok se polovina duga odnosi na pozajmice koje im je u više navrata davala kiparska kompanija Estpro Consulting Associates, a od kojih je SCP preuzela potraživanje. Dogovor je bio da se rok za izmirenje pomjeri do kraja 2019, a početkom pretprošle godine potpisan je sporazum o sravnjenju. Prvobitno je SCP pokušao da naplati 1,5 milion dospjelog duga, ali je Vijeće Privrednog suda kojim je predsjedavao bivši predsjednik suda Blažo Jovanić, obustavilo izvršni postupak navodeći da fakture nijesu ispunjavale uslove za vjerodostojnu ispravu. Uniprom Energy registrovan je krajem 2017, za nabavku, skladištenje i prodaju prirodnog gasa Uniprom KAP-u. Kompanija nema nepokretnosti, a vlasnik je pet vozila. M.Lk.
Tužilaštvo se uključilo na zahtjev Podgoričanina Vanje Đurišića, pored čijeg imanja u zahvatu DUP-a Dajbabska gora Đurovićeva kompanija Cerovo gradi objekat, a koji je podnio više krivičnih prijava tvrdeći da je riječ o nezakonitoj gradnji. Tim prijavama obuhvaćeni su građevinski inspektor MEPU, Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP) koji je radio DUP, glavni projektant, revizor projekta te glavni gradski i državni arhitekta zbog stvaranja kriminalne organizacije. U oktobru je novu prijavu podnio protiv državnih i lokalnih institucija koje su odobrile izgradnju, tvrdeći da su time zloupotrijebili službeni položaj, dok je prije desetak dana, tvrdeći da prikrivaju krivično djelo ministra, prijave podnio i protiv ministarke Novaković-Đurović i premijera tana Abazovića
Đurišić tvrdi da je Đurović gradnjom izašao iz odobrenih gabarita, da suprotno UT uslovima koristi prilaz Ulici Vojislavljevića te da je objekat izdigao iznad nivoa njegovog imanja, zbog čega mu se kad pada kiša voda sliva na imanje. Tvrdi i da je došlo do preklapanja DUP-ova, da nema puta koji je trebalo da poveže dva DUP-a, te da mu je urušen kvalitet života i smanjena vrijednost imovine. Na inicijativu Đurišića građevinska inspekcija je u aprilu utvrdila da je gradnja suprotna UT uslovima i idejnom rješenju i zapečatila gradilište. Nakon nekoliko mjeseci MEPU je kao drugostepeni organ tu zabranu poništio.
Iz MEPU su Pobjedi potvrdili da su tužilaštvu proslijedili dokumentaciju vezanu za sporni objekat.
PODGORICA - U
Crnoj Gori danas su jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).
Obje vrste benzina pojeftinile su 13 centi po litru. To znači da će u narednih
15 dana litar BMB 98 koštati 1,34 eura, a BMB 95 1,30 eura.
Litar eurodizela pojeftinio je devet centi i košta 1,42 eura.
Pojeftinilo je i lož ulje sedam centi po litru pa je njegova cijena 1,50 eura. N. K.
- Nakon stavljanja van snage rješenja od 14. 4. 2022, od strane drugostepenog organa ovog ministarstva, investitor je dostavio 24. 5. 2022. prijavu izmijenjenog glavnog projekta sa saglasnošću, shodno proceduri po članu 98 Zakona o planiranju i izgradnji, čime su otkonjene nepravilnosti, a što
je obrađeno zapisnikom od 3. 6. i 8. 6. 2022. godine – navode iz MEPU-a.
Ipak, nijesmo dobili odgovor na osnovu čega je MEPU poništio rješenje o zabrani gradnje, kao i da li je tačna tvrdnja Đurišića da je Cerovo pribavljajući novu saglasnost glavnog državnog arhitekte na izmijenjeno idejno rješenje, samo formalizovalo izvedene radove.
MINISTAR NEGIRA
– Niti sam lud da radim nelegalan objekat usred Podgorice niti da ulažem toliko novca - kazao je ministar Đurović Pobjedi, komentarišući navode Đurišića. Naveo je da njegova porodična kompanija radi sve u skladu sa dozvolama i pravilima, dodajući da se ardi o prodajnom prostoru u kojem će zaposliti 60 lica, od čega će i država imati nove prihode, te da se objekat radi u zoni koja je za to i predviđena, da je projekat napravljen na osnovu planskih dokumenata, do-
Đurišić tvrdi da je Đurovićev objekat na Zabjelu veći i na višoj koti nego što je dozvoljeno UT uslovima, pa se sliva kiša na njegovo imanje, čime mu je urušen kvalitet života i vrijednost placa
bijena građevinska dozvola i saglasnost na gradnju, ocjenjujući indikativnim što je Đurišić sa primjedbama krenuo kad je objekat urađen, dodajući da je sve bilo dobro dok se gradilo.
- Zašto to radi stvarno ne znam, da li su namjere neke druge, pokušaji da kroz pritisak nešto uradi, ne znam, ali sve je to demotivišuće za bilo kog ozbiljnog investitora, ako ne možete i pored svih dozvola da na miru realizujete investiciju – kaže Đurović i navodi da je Đurišić podnosio brojne prijave koje su državni organi provjeravali i utvrdili da je sve u skladu sa zakonom.
– Ne znam šta čovjek treba da uradi da zaštiti integritet od
takvih osoba – zaključuje Đurović i navodi da su izmjene u projektu, na koji je glavni državni arhitekta dao saglasnost, bile minorne i da nije nadograđen nijedan kvadrat.
U rješenju inspektora Novaka Lakušića, kojim je zapečaćena gradnja, stoji da je glavni projekat suprotan UT uslovima i nije u skladu sa idejnim rješenjem na koji je glavni gradski arhitekta dao saglasnost.
- Projektovana kota prizemlja po revidovanom glavnom projektu je na koti većoj od dopuštene u odnosu na kotu terena na više od 1,2 metra, odnosno preko dozvoljene po UT uslovima, a shodno planskom do-
PODGORICA – Radimo analizu efekata programa ekonomskog državljanstva i razmatramo eventualno produženje ili kreiranje modifikovanog rješenja,
kazao je državni sekretar u Ministarstvu finansija i predsjednik borda Agencije za investicije Agron Ibrahimi. Tvrdi da je cilj Vlade ubrzani
ekonomski razvoj i bolje pozicioniranje države na investicionoj i turističkoj mapi.
- Konačna vladina odluka biće u interesu prosperiteta Crne Gore i u skladu sa evropskim
politikama i preporukama Evropske komisije - naveo je Ibrahimi.
On se, kako je saopšteno iz Ministarstva, sastao sa predsjednikom Odbora direktora
stojećeg terena kao relevantne, jer ,,kota terena planiranih objekata podrazumijeva kotu konačno uređenog i nivelisanog terena oko objekta, a koja se određuje u procesu projektovanja objekta“. -Definisanjem nove apsolutne kote prizemlja kroz razradu glavnog projekta nije došlo do izmjene idejnog rješenja već do usaglašavanja visine objekte i DUP-om planiranih visina okolnih saobraćajnica, a sve u skladu sa smjernicama iz predmetnog DUP-a - tvrdili su iz Cerova.
Nova saglasN ost Cerovo je, u međuvremenu, dobilo saglasnost glavnog državnog arhitekte na izmijenjeno idejno rješenje koju je tražilo četiri dana nakon pečaćenja gradilišta, a državni arhitekta se saglasio 29. aprila. U tom rješenju se navodi da je idejno rješenje izrađeno u skladu sa planskim dokumentom u smislu arhitektonskog oblikovanja i materijalizacije objekta i osnovnih urbanističkih parametara, te da je obezbijeđen saobraćajni pristup u skladu sa planskim dokumentom. Tome je prethodilo rješenje glavnog gradskog arhitekte, koji je 26. aprila ukinuo svoju saglasnost iz januara 2020. godine na prvobitno idejno rješenje. To je, kako je ocijenjeno u odluci MEPU kojom je usvojena žalba Cerova, bilo dovoljno za ukidanje zabrane.
Iz Podgorice, Kolašina, Žabljaka i Nikšića biće organizovan besplatan prevoz do skijališta tokom dva mjeseca skijaške sezone, sa mogućnošću produženja ako bude interesa, navodi Marković
PODGORICA – Privredna komora će kroz projekat ,,Snaga je u nama“ obezbijediti besplatan prevoz iz Podgorice, Kolašina i Žabljaka prema skijalištima, a i Nikšićani će vikendom imati besplatan prevoz do Ski-centra Vučje.
Kako je najavila sekretarka Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG Sanja Marković, građanima i turistima iz Podgorice biće podijeljeni vaučeri za 25 odsto popusta na ski-pas u skijalištu na Bjelasici.
Marković navodi da će, inače, cijena ski-pasa na Bjelasici biti 20, a na Savinom kuku 13 eura, jer opština Žabljak dotira jedan dio.
kumentu na osnovu kojeg su izdati UT uslovi – stoji u rješenju Lakušića.
Utvrđeno je neslaganje u kotama prizemlja glavnog objekta koja iznosi 41,9 metara, dok je u odobrenom idejnom rješenju 40,9 metara, a neusklađenosti je bilo i u dijelu uređenja terena, saobraćajnica, potpornih zidova i parking prostora. U žalbi Cerova se navodi da su inspektorovi navodi netačni i tendenciozni.
-Ukazali smo mu da je projektovana kota prizemlja 41,9 metara, a da je nakon obrađenog i nivelisanog terena u nivou sa planiranom saobraćajnicom i iznosi 40,7 metara. Razlika od 1,2 metra je u skladu sa UT uslovima i smanjuje se duž bočne fasade zbog nagiba terena – naveli su u žalbi, dodajući da se ne treba vezivati za kotu samoniklog terena, trenutne situacije nasipa ili iskopa na gradilištu, jer su podložne promjeni tokom gradnje. To je, navode, potvrdio i RZUP koji navodi da je nemoguće uzimanje kote po-
- Kod nesporne činjenice da je glavni gradski arhitekta poništio ranije rješenje kojim je data saglasnost, a koji je inspektor cijenio tokom nadzora u odnosu na njegovu usklađenost sa glavnim projektom, te da je glavni državni arhitekta izdao novu saglasnost za idejno rješenje arhitektonskog projekta za izgradnju objekta, promijenjeno činjenično stanje je od uticaja, uzevši u obzir konkretne okolnosti predmetne stvari – stoji u rješenju MEPU-a.
Ukazali su i da je tokom odlučivanja o zabrani gradnje, trebalo imati u vidu član 98 Zakona o planiranju i izgradnji, koji predviđa mogućnost promjene revidovanog glavnog projekta pod uslovom da je u skladu sa UT uslovima. Projekat se može mijenjati radi poboljšanja funkcionalnosti i bolje organizacije prostora i to do podnošenja zahtjeva za upis u katastar, a u tom slučaju, uz prijavu izmijenjenog plana, investitor je dužan da dostavi i novu saglasnost arhitekte. M. lk.
kompanije Henley & Partners
Kristianom H. Kaelinom, sa kojim je razgovarao o efektima ovog programa.
- Kaelin je podsjetio da brojne evropske države koriste iden-
tične ili slične programe, da postoji interesovanje zemalja regiona i da je Malta uspješno inovirala primjenu svog programa - navodi se u saopštenju. N. K.
- Ponuda je ove godine fokusirana na domaće i tržišta iz regiona i to prvenstveno Srbije, BiH i Albanije, a dijelom je planirana na tržištima Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Izraela - kazala je Marković i dodala da je, s obzirom na odnos cijene i kvaliteta, ponuda crnogorskih zimskih centara regionalno konkurentna, a hotelijeri i ugostitelji su pripremili niz cjenovno atraktivnih aranžmana, posebno za novogodišnje praznike.
- S obzirom šta nude skijališta cijene su konkurentne - tvrdi
Marković i navodi da je Privredna komora prevoz organizovala u saradnji sa NTO i lokalnim turističkim organizacijama.
- Nakon nekoliko sastanaka precizirali smo broj autobusa, uključili smo i TO Nikšić zbog Ski-centra Vučje i opštinu Podgoricu, koja postaje ski-destinacija nakon otvaranja auto-puta. Iz Kolašina će takođe do skijališta biti angažovan veliki autobus sa 50 mjesta tokom dva mjeseca skijaške sezone, a moguće je i duže, ako bude interesa. Biće pet rotacija dnevno iz centra grada - istakla je Marković. Njihov prijedlog je i da se na
usputnim stanicama naprave parkinzi gdje bi turisti ostavljali auta kako bi se prevazišao problem manjka parking mjesta na skijalištima.
- Podgoricu promovišemo kao ski destinaciju gdje gost može biti preko dana na skijanju u Kolašinu, a onda se vratiti u neki od hotela u Podgoriciobjašnjava Marković. Dodaje da su za ovaj proje -
kat budžetska sredstva obezbijeđena.
- Do skijališta Kolašin 1600 planirano je pet rotacija dnevno velikim autobusom sa 50 sjedišta. Do Savinog kuka saobraćaće tri manja autobusa sa jednom rotacijom i sa tri pozicije na Žabljaku. Do Ski-centra Vučje svakog vikenda će biti organizovan prevoz iz Nikšića – objasnila je Marković dodajući da su uputili apel nadležnim ministarstvima i opštinama da saniraju i obezbijede kontinuiranu prohodnost puteva prema skijalištima.
Ona je podsjetila da je PKCG podržala kampanju Long stay Montenegro, prepoznatu kao ,,energetski“ turizam i namijenjenu zapadnoevropskom tržištu.
Nijesam znala za besplatan prevoz. To je baš dobra ideja. Naravno da ću da idem, jedva čekam. Nadam se i da će moje društvo biti zainteresovano. Ljubitelj sam skijanja i sada od Podgorice nije daleko otići na dnevno skijanje. Gdje treba da se prijavim, čim bude snijega idem. I popust za ski- pas je odličan.
Ja ne skijam, ali svakako je to dobra odluka. Iako ne umijem sa skijama, razmisliću da odem autobusom na jedan dan da provedem dan na snijegu. Nije loše biti i družiti se uz dobru muziku u lokalima na snijegu. Nadam se da će biti i dobrih muzičkih manifestacija kako bi imali priliku da se zabavimo.
Dobar vid pomoći našem zimskom turizmu. Besplatni autobusi do skijališta smanjuju saobraćajnu gužvu i rasterećuju parkinge, a istovremeno pružaju ljubiteljima skijanja mogućnost da se oprobaju u tom sportu. Dobro bi bilo i da organizuju dobru muziku, tj. di džeja koji će tamo praviti atmosferu.
Za sada je prijavljeno 11 hotela, jedan hostel i nekoliko izdavalaca privatnog smještaja, od Podgorice do Sutomora i Bara, Budve i Kotora. Marković smatra da su aranžmani od 35 eura na dan primamljivi i da bi, uz pojačanu kampanju, turistička privreda mogla da postigne odlične prihode i produži sezonu.
Navela je da su predložili da se sa ski-centrima iz regiona potpiše sporazum o kupovini i korišćenju ski-pasova, koji bi mogli da se kupe u jednom, a koriste u svim centrima potpisnicima te inicijative, kao i da se omogući onlajn prodaja ski-pasa ili makar prodaja na više punktova i u hotelima.
PODGORICA – Ljekari u Institutu za bolesti djece u Beogradu preporučili su da svako dijete iznad šest godina i boluje od cistične fibroze u Crnoj Gori treba da dobije lijek kaftrio koji bi im olakšao život, za što se od 2019. godine bore u Udruženju za pomoć i podršku osobama sa cističnom fibrozom Crne Gore, rekao je juče Pobjedi direktor te organizacije Vladislav Vujković.
Prošle sedmice u Beogradu su čelnici najvećih zdravstvenih institucija iz Crne Gore i Srbije održali sastanak, na kome je razgovarano o liječenju osoba koje boluju od ove rijetke, teške bolesti.
- Prisustvovao je i direktor Kliničkog centra Srbije Milika Ašanin pa smo tu priliku iskoristili da govorimo o liječenju naših starijih pacijenata, koji će ići na opservaciju u tu zdravstvenu ustanovu. Kojom dinamikom će to ići, ne mogu trenutno da kažem, jer će to tek ove sedmice da utvrde i da nam kažu - navodi Vujković. Lijek kaftrio, poznatiji pod nazivom trikafta, može da primi svaka osoba koja ima cističnu fibrozu, koja ima šest i više godina i bar jednu mutaciju deltaf508. Prema tome, kaftrio trenutno treba da se obezbijedi za devet odraslih i 16 djece koji su ispunili ova dva uslova da budu kandidati za medikament.
Vujković kaže da ne mogu svi odrasli u isto vrijeme da odu u Srbiju, zbog prenosa infekcija, pa će ih pozivati po jedno ili dvoje.
- Svoj djeci je lijek indikovan u izvještajima, a sad to treba da se uradi i odraslima. Čim im napišu izvještaj ljekari iz Srbije, oni sa tim dolaze u Crnu Goru i predaju dokumenta konzilijumu, a nakon toga Ministarstvu zdravlja. Potom, resorno ministarstvo izdaje rješenja za lijek - pojasnio je Vujković
proceduru.
U srijedu zasijeda konzilijum pedijatara u KCCG koji će da pregleda izvještaje 16 djece.
Vujović vjeruje da će papiri za sve njih biti proslijeđeni konzilijumu.
- Očekivanja su da će ove sedmice sva dokumenta za djecu da budu obrađena i poslata u Ministarstvo zdravlja. Do kraja godine isto očekujemo za odrasle, i onda se lijeku nadamo do sredine januara, kako je i najavljeno - poručio je Vujković.
Pojašnjava da djeca lijek dobijaju u dvije doze, zavisno od tjelesne težine.
- Manja doza je za djecu od 6 do 12 godina koji imaju manje od 30 kilograma, a veća doza je za pacijente od 6 do 12 godina koji imaju više od 30 kilograma i za sve koji imaju više od 12 godina. Ljekari određuju kome treba koja doza i proizvođaču Verteks se nakon toga naručuje lijek - pojašnjava Vujković.
Ranije nam je rečeno da će lijek da se prima u bolničkim uslovima. Naš sagovornik navodi da postoji i druga mogućnost – da pacijenti lijek uzmu kući i da se ljekaru jave ukoliko osjete nelagodu – vrtoglavicu, mučninu ili neki drugi simptom.
– Djeca u Beogradu taj lijek uzimaju kući. Simptoma ili nema ili su blagi, tako da se oslanjamo na njihovo iskustvo – navodi Vujković.
Kaže da upravo iz predostrožnosti neće svi pacijenti u isto vrijeme da uzimaju lijek.
– Završen je veliki dio posla, ali nijesmo mirni dok se lijek ne naruči. Ipak, srećan sam što smo konačno ovako odmakli u cijelom procesu jer se sjećam koliko sam Fondu za zdravstveno osiguranje poslao zahtjeva za trikaftu još 2019. i niko mi tada nije odgovarao na molbe i pozive - ističe Vujković. Pomenuo je i mladog komičara, studenta istorije Filipa Vešovića koji im je, kako kaže, puno pomogao.
- Taj čovjek je uvijek uz nas. Stalno na društvenim mrežama poziva zdravstvene vlasti da nabave lijek, čak o tome govori kroz skečeve i zaista svako od nas to cijeni. Mnogo mu hvala jer vjerujem da nije bilo njega, možda nas ne bi čuli, iako već nekoliko godina molimo da se spasu naša djeca - zaključio je Vujković.
Iz Kluba poslanika ,,Crno na bijelo“ ranije je saopšteno da će predati u skupštinsku proceduru amandman na Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu radi obezbjeđivanja potrebnih sredstava za oboljele od cistične fibroze i lijeka trikafta.
- Svjesni činjenice da je lijek trikafta počeo da se primjenjuje prije nekoliko godina, a do sada je odobren u većini zemalja regiona i da predstavlja nadu i šansu za normalan život naših sugrađana, smatramo da je neophodno uraditi sve da oni koji ispunjavaju uslove taj lijek i dobiju - saopštili su iz poslaničkog kluba ,,Crno na bijelo“.
Prošlog mjeseca, na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić obećao je da će se obezbijediti novac za nabavku lijeka čim procedura bude završena.
Direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva dr Snežana Mugoša na tom sastanku je navela da imaju nadležnost da obezbijede dozvolu za lijek onda kada to Ministarstvo zdravlja odobri te da se to može završiti brzo.
- Mjesec dana treba da se dobije dozvola za registraciju ili stavljanje u promet, a ako se traži interventni uvoz ta dozvola se može završtiti i za dan - poručila je tada Mugoša.
Oboljeli od cistične fibroze dnevno piju od 40 do 60 tableta, a 18.000 na godišnjem nivou.
Bolest je komplikovana, jer im se, između ostalog, poremeti funkcija žlijezda, stvara se gust i ljepljiv sekret, dolazi do oštećenja pluća, sistema za varenje - gušterače, sa žučnim putevima i do oštećenja kože.
Simptomi su kašalj i sviranje u grudima pa oboljeli ne mogu da se oslobode sekreta u kome se formiraju bakterije, nakon čega se javljaju jake upale pluća koje se bolnički liječe.
K. janKoviĆ
Vlada smijenila Košutu, Kastratovića i Milošević
Smjena se desila uoči sjednice Odbora, zakazane za danas, na kojoj je trebalo da se izabere direktor Fonda PIO. Premijer Abazović nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata
PODGORICA – Vlada je juče na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela rješenje o razrješenju predsjednika Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (Fond PIO), Alije Košute i članova tog tijela, Marka Kastratovića i Jadranke Milošević, iako je za danas bila najavljena sjednica UO na kojoj bi se birao direktor Fonda.
Izbor rukovodioca je bio i jedina tačka dnevnog reda, ali se to danas neće moći realizovati, pa će na rukovodećoj v. d. poziciji ostati Ranko Aligrudić, koji već tri mandata u v. d. stanju upravlja Fondom PIO. Košuta, Kastratović i Milošević su smijenjeni na prijedlog samog premijera Dritana Abazovića, a ne na prijedlog resornog ministra rada i socijalnog staranja kao što je uobičajena procedura.
Ministar rada i socijalnog staranja je u avgustu Vladi predložio ove članove i predsjednika, a stručnjaci su Pobjedi kazali da razrješavaju takođe na prijedlog onoga ko ih je imenovao. U obrazloženju prijedloga za razrješenje, dan pred izbor, piše da je utvrđeno da predsjednik i jedan član ne ispunjavaju uslove propisane članom 119 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Taj član nalaže da u UO moraju biti lica sa stručnim znanjem i iskustvom iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, a stavom 2 propisano je da najmanje četiri od ukupnog broja članova Upravnog odbora mora imati najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz stava 1 ovog člana. U obrazloženju piše i da je jedan član u konfliktu interesa. - Predlažem Vladi Crne Gore da razriješi predsjednika i dva člana Upravnog odbora Fonda penzijskog i invalidskog osi-
guranja Crne Gore, prije isteka mandata, u gore navedenom sastavu – zatražio je Abazović juče, uoči izbora, iako je rješenje o imenovanju ovih ljudi donešeno još u avgustu.
Izbor za rukovodioca Fonda PIO je bio zakazan za prošlu sedmicu, ali je donošenje odluke o imenovanju direktora/ ice ove institucije odloženo za danas, jer se čekalo mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije, koje je neophodno za definisanje procesa donošenja odluke.
Prema informacijama Pobjede, premijer Dritan Abazović nije bio zadovoljan rangiranjem kandidata. Sagovornci tvrde da je jučerašnja smjena ,,odrađena“ kako bi sadašnji v.d. direktora Ranko Aligrudić ostao na tom mjestu do daljnjeg. To je četvrti put uzastopno da on u v.d. stanju rukovodi Fondom PIO.
U Odboru je od predstavnika Vlade ostao samo Kemal Đečević, ostala tri člana su iz Sindikata, Unije poslodavaca i Saveza penzionera.
Pobjeda je prošle sedmice pisala da je prvorangirana na testiranju kandidata za direktora Fonda PIO u Upravi za ljudske resurse bila nekadašnja direktorica ove ustanove Jadranka
Milošević iz Demokratske partije socijalista.
Sagovornici Pobjede kažu da to nije bilo po volji premijeru Abazoviću, ali ni Damir Gutić iz Bošnjačke stranke - i ovaj čin Vlade su nazvali pučem, kako bi preduprijedio neželjene kandidate da dođu na čelne pozicije. Na pitanje Pobjede da prokomentariše razrješenje, Alija Košuta je kazao da smatra da je nezakonita.
– Kada dobijemo zvaničnu odluku, žalićemo se. Sporno je da članove Odbora treba da razriješi Vlada na prijedlog resornog ministra. Kad dobijemo odluku angažovaćemo advokata i tužićemo premijera, Vladu… Na-
PODGORICA - Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore će povodom predstojećih novogodišnjih praznika najstarijim korisnicima prava na penziju, uz želju da im nova godina donese mnogo zdravlja i sreće, sa
čestitkama uputiti i poklon u vidu uplate od 250 eura, saopšteno je iz Fonda PIO. Ovu posebnu čestitku primiće 16 penzionera koji su napunili 100 i više godina, a najstarija od njih je penzionerka iz Podgorice, koja ima 106 godina.
- Fond penzijskog i invalidskog
osiguranja je institucija koja je u potpunosti posvećena penzionerima, vodeći računa o svim kategorijama korisnika prava i nastojeći da u granicama svojih mogućnosti, u punom kapacitetu, na najbolji mogući način uvaži njihov trajni doprinos društvu. Zato nas radu-
Fond
Ministarstvo kulture i medija
U komentarima na Nacrt zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore, CGO kao korak naprijed vidi pooštravanje uslova za izbor generalnog direktora, ali i preciziranje potencijalnog sukoba interesa, što je posebno važno imajući u vidu posljednji, kontroverzan izbor generalnog direktora RTCG
PODGORICA – Nacrt izmjena Zakona o javnom servisu u potpunosti se obesmišljava ukoliko se odmah po njegovom usvajanju ne pristupi izboru novih rukovodnih organa RTCG, jer jedan dio aktuelnog menadžmenta ne ispunjava uslove koji se predviđaju predloženim izmjenama, ocijenio je Centar za građansko obrazovanje (CGO) i pozvao Ministarstvo kulture i medija da pažljivo analizira pristigle komentare na medijsko zakonodavstvo.
pravili su veliku štetu, ne znam šta će sada sa kandidatima za direktora – kazao je Košuta.
Kazao je da se za danas najavljena sjednica neće održati te da će tako Aligrudić opstati.
- Oni su smjenama preduhitrili da ne dođe do izbora novog direktora. Vjerovatno nijesu zadovoljni listom kandidata Uprave za ljudske resurse. Možda su imali neke predrasude ko će biti izabran. Šta su njihovi razlozi ne znam, ali je nezakonito - naglašava Košuta.
On je najavio da će nakon što dobiju razrješenje, njihova tužba ići i prema Specijalnom tužilaštvu.
Nakon mjesec dana kašnjenja, Uprava za ljudske resurse obavila je testiranje kandidata za direktora Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja pa je tako kao prvorangirana ocijenjena nekadašnja direktorica ove ustanove Jadranka Milošević, dok je drugi Javo Pajović, bivši direktor Direktorata za penzijsko i invalidsko osiguranje i boračku i invalidsku zaštitu.
Od ostalih kandidata treće mjesto dijelili su sadašnji v.d. direktor Ranko Aligrudić i bivši direktor Uprave za vode Damir Gutić, dok Miodrag Martinović, bivši direktor sektora Poreske policije u Poreskoj up-
ravi, nije prošao glasanje. Peti kandidat Mirsad Azemović, donedavni savjetnik Ervina Ibrahimovića, nije se pojavio na testiranju.
Uprava za ljudske resurse, bivša Uprava za kadrove, je 30. septembra objavila javni konkurs za radno mjesto direktora na koji se javilo ovih šest kandidata.
Opšti uslovi za izbor bili su VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili devet godina radnog iskustva na drugim poslovima. Direktor se postavlja na period od pet godina, a bira ga upravni odbor. Savez Udruženja penzionera koji broji blizu 100.000 članova na njihovom upravnom odboru koje je održano 31. avgusta izglasao je nepovjerenje Aligrudiću.
Kao jedan od razloga su naveli i to što se Aligrudić otvoreno zalagao za razbijanje njihovog udruženja uskraćujući im mnoge aktivnosti koje su vodili prije njegovog imenovanja. Upravni odbor Fonda PIO je tada odlučio da se raspiše konkurs za izbor direktora, a da Aligrudić ostane vršilac dužnosti do završetka procedure izbora.N. K.
je činjenica da smo i u ovoj godini u mogućnosti uručiti ovu posebnu čestitku stogodišnjacima, a nadamo se da će ova aktivnost postati i tradicija Fonda. Ujedno, koristim priliku da svim penzionerima i građanima Crne Gore u ime Fonda čestitam novu 2023. godinu i pože-
– Naime, novi zakonski tekst unosi nove kriterijume u vidu kvalifikacija i radnog iskustva članova Savjeta, kao i nova pravila za NVO kao predlagače, pa je nelogično da se odmah po usvajanju zakona ne pokrenu postupci izbora novih rukovodećih organa u RTCG. Naročito imajući u vidu da jedan dio aktuelnog menadžmenta ne ispunjava uslove koji se predviđaju predloženim izmjenama zakona – kažu iz CGO.
U komentarima na Nacrt zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore, CGO kao korak naprijed vidi pooštravanje uslova za izbor generalnog direktora, ali i preciziranje potencijalnog sukoba interesa, što je posebno važno imajući u vidu posljednji, kontroverzan izbor generalnog direktora RTCG.
Pozitivno je, ocjenjuju iz te organizacije, što su precizirani kriterijumi za izbor članova Savjeta iz NVO u dijelu referenci samih organizacija, a posebno je važan dio oko obezbjeđenja sudske zaštite u slučajevima razrješenja člana Savjeta, što do sada nije bio slučaj.
- Na drugoj strani, CGO je na
poziciji da Savjet RTCG ne treba koncipirati kao glomazan, jer to nije način da se obezbijedi pluralizam stavova, ali jeste pristup koji može dodatno usložiti funkcionisanje ovog tijela i stvoriti uvjerenje da svaka društvena grupacija treba da ima svog predstavnika, čime se ograničava efektivnost Savjeta. Takođe, neprimjereno je da lična svojstva kandidata presuđuju prilikom izbora, a ne profesionalne reference – navode iz CGO.
Iz te organizacije ocjenjuju da tekstovi nacrta izmjena i dopuna zakona o medijima i o javnom servisu donose određena unaprijeđena rješenja, ali i neka koja predstavljaju korak unazad ili propuštaju priliku da važna pitanja riješe na način koji suštinski podržava slobodu i razvoj medija u Crnoj Gori. Iz CGO su saopštili da je ta organizacija predala niz sugestija za izmjene i dopune Nacrta zakona o medijima i Nacrta zakona o javnom medijskom servisu Crne Gore koje je Ministarstvo kulture i medija dalo na javnu raspravu.
– U dijelu komentara koji se
odnose na Nacrt zakona o medijima, CGO cijeni da je neprihvatljivo da se mijenja vremensko određenje za uklanjanje komentara na portalima koji imaju nezakonit sadržaj sa sadašnjih 60 minuta na osam sati, jer to čitavu normu obesmišljava – piše u saopštenju koje potpisuje CGO-ov koordinator za razvoj Damir Nikočević Kako navodi, ukoliko mediji nemaju dovoljno kapaciteta da reaguju brzo po prijavi, onda mogu zatvoriti prostor za komentare, umjesto da svjesno, radi veće čitanosti, doprinose ukupnom unižavanju kulture govora, širenju lažnih vijesti i kontaminaciji, a da pri tome oni ne snose odgovornost dok građani ostaju bez efektivne zaštite. – Takođe, potrebno je uspostaviti i efikasniji sistem kontrole procesuiranja prijava komentara, a u čemu nadležno Ministarstvo kulture mora biti ključno. Dalje, CGO snažno podržava predloženo rješenje da javni organi ne smiju da se oglašavaju na neregistrovanim/neevidentiranim medijima, i u tom dijelu predlaže da
pored evidencije u nadležnom ministarstvu, to moraju biti registrovani subjekti, a što uključuje i transparentnost vlasništva – navodi se u saopštenju. Mediji imaju pravo na svoju uređivačku politiku, ali i obavezu da poštuju zakonski okvir države Crne Gore, a institucije i javna preduzeća, kako kaže Nikočević, ne smiju biti izvor finansiranja onima koji ne posluju po crnogorskim zakonima. – Treba napomenuti i da najveći dio takvih portala služi za najprizemnije obračune sa neistomišljenicima, dijeljenje dezinformacija, plasiranje uvreda i kleveta, a novac poreskih obveznika ne bi smio biti podrška za tako nešto – navodi Nikočević.
CGO predlaže, kako bi se doprinijelo povećanju produkcije u Crnoj Gori o temama koje su od značaja za njene građane, da se dodjela sredstava iz Fonda za medijski pluralizam veže za produkciju.
– Da sredstva ne mogu dobiti mediji koji nemaju minimum 50 odsto sopstvene produkcije i to sa temama iz Crne Gore. Takođe, dodjelu ovih sredstava treba vezati i za jačanje profesionalnih standarda, pa oni mediji koji ih krše ne bi imali ni pravo konkurisanja. CGO ostaje i pri stavu da se samoregulacija medija ne može finansirati iz budžetskih sredstava, jer je time pretvara u regulaciju, a ulaganje medija u samoregulatorne mehanizme i njihovu promociju je i ogledalo posvećenosti tih medija etičkim standardima – navodi Nikočević.
lim im mnogo zdravlja i sreće u godini koja je pred nama - rekao je tim povodom je v.d. direktora Fonda PIO Ranko Aligrudić Najstarijim penzionerima sredstva su uplaćena juče na način na koji primaju redovnu penziju, odnosno preko odabrane banke ili Pošte Crne Gore. N. K. Novi
U pozitivnom okviru, CGO ukazuje da Nacrt zakona o medijima unosi definiciju novinara, naglašava značaj samoregulacije, uvećava sredstva za finansiranje medija za gotovo 120 posto, ali i precizira određene kriterijume i uspostavlja bolju kontrolu utroška tih sredstava. CGO cijeni kao važno što je u crnogorskom kontekstu unaprijeđena zaštita novinara, da ne može da trpi posljedice zbog drugačijeg mišljenja u odnosu na medij u kojem radi, ali i način na koji mogu štititi izvore. Iz te organizacije ističu da je obaveza Ministarstva kulture i medija, koje je nosilac ovog procesa, da pažljivo razmotri sve pristigle komentare i sugestije i obezbijedi sistemsko unapređenje okvira i ambijenta za rad i djelovanje medija u Crnoj Gori, a koji bi bili u skladu sa najboljim međunarodnim standardima i praksama.
da pažljivo analizira pristigle komentare na medijsko zakonodavstvo
Ako je život branioca cijena za takav pristup, nemam dilemu, platiću je. Sve drugačije ne bi bilo pošteno prema klijentu, sopstvenoj savjesti i profesiji koju obavljam – kazao je Aković za Pobjedu. Navodi i da je zbog ovakvog svog pristupa često na udaru određenih pojedinaca, koji „ne zaslužuju da im se ime pomene“, koji „vode prljave i lažne medijske kampanje“ protiv njega, koje odbacuje sa indignacijom
PODGORICA – Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost utvrđuju da li je ugrožena bezbjednost advokata Lazara Akovića nakon što je kao branilac angažovan da zastupa bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića od optužbi
za pripadništvo kavačkom kriminalnom klanu.
Tu informaciju, koju je objavio juče portal Standard, potvrdio je za Pobjedu advokat Aković. – Procjenom eventualne ugroženosti moje bezbjednosti bave se nadležni državni organi
u čiji rad vjerujem i iskazujem im zahvalnost na tome – kazao je Aković za Pobjedu.
On je istakao da je njegova dužnost kao branioca, bez izuzetka, da svoje klijente profesionalno, zakonito brani, bez obzira na njihovo ime i prezime, društveni status koji su
Ističe da će i po cijenu rizika za sopstveni život, braniti principe profesije.
Ako je život branioca cijena za takav pristup, nemam dilemu, platiću je. Sve drugačije ne bi bilo pošteno prema klijentu, sopstvenoj savjesti i profesiji koju obavljam – kazao je on. Aković navodi i da je zbog ovakvog svog pristupa često na udaru određenih pojedinaca, koji „ne zaslužuju da im se ime pomene“, koji „vode prljave i lažne medijske kampanje“ protiv njega, koje odbacuje sa indignacijom.
imali prije hapšenja i krivična djela za koja se optužuju. - Advokat brani ljude, njihova prava, ne djela. Veličanstvenost ovog poziva se ogle-
da u tome što branite klijenta u momentu kada mu društvo, pa čak u nekim slučajevima i najbliži, okreću leđa, kazao je Aković.
Advokatu Akoviću je 2016. godine bila dodijeljena 24-časovna policijska pratnja, jer su procjene Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost pokazale da je njegova bezbjednost ozbiljno ugrožena nakon što su ga 4. aprila te godine dvije nepoznate osobe pretukle u podgoričkom naselju Siti kvart. B. R.
Posljednji put viđen na autobuskoj stanici na Cetinju
PODGORICA – ,,Skaj“ komunikacije koje je viši tužilac predložio kao novi dokaz u procesu za ubistvo Radomira Đuričkovića 2016. godine na Cetinju ukazuju na mogući preokret u sudskom postupku koji se zbog ovog zločina vodi protiv Marija Miloševića, Vukana Vujačića i Igora Mašanovića. Viši državni tužilac Željko Tomković juče je u podgoričkom Višem sudu predložio da se kao dokaz provedu ,,Skaj“ komunikacije koje mu je dostavila Uprava policije a koje se odnose na optužene Miloševića, Vujačića i Mašanovića.
- Obavijestio bih sud da sam od Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije dobio izdvojene komunikacije a koje se odnose na ovaj postupak uz prijedlog da se u nastavku postupka ove komunikacije provedu kao dokaz – kazao je tužilac Tomković prije nego je sudija Veljko Radovanović odgodio suđenje za 26. decembar zbog izostanka optuženog Vujačića usljed lošeg zdravstvenog stanja.
Sudija Radovanović je naložio da se komunikacije koje mu je predao tužilac kopiraju i predaju odbrani optuženih ne otkrivajući da li se radi o ,,Skaj“ komunikacijama koje mu je 22. novembra dostavila branilac Miloševića, advokatica Natalija Karadžić-Perković u kojima nepoznate osobe dogovaraju ubistva i visoke robije optuženima u ovom predmetu.
Advokatica Karadžić je na prethodnom ročištu 28. novembra, zbog nepostupanja vezano za ,,Skaj“ komunikacije, koje je dostavila sudu, zatražila izuzeće tužioca Tomkovića zbog sumnje u njegovu nepristrasnost.
Međutim, ispostavilo se da tužilac Tomković i nije mogao reagovati na novi dokaz odbrane jer je sud ovaj dokument proslijedio Specijalnom tužilaštvu na provjeru ali ne i VDT-u koje zastupa optužnicu u ovom slučaju.
Karadžić-Perković je 11. novembra od Višeg suda zatražila da istraži ko je osoba koja pod šifrom ,,B20712“ u kriptova-
U komunikaciji izmeđi osoba pod šiframa ,,S9D6J“ I ,,B20712“ i ,,S9D6JB“ od 6. marta 2020. godine se eksplicitno navodi: ,,Samo čekam suđenje da počne i kopam ga 40 godina samo ne spominji nikome“,,ma idu oni po 20 godina a mario 40“,,napraviću ja da je mario puca sve sam spremio ja“ „zabetoniraću ga“ ,,ma svi su zabetonirani“ ,,kraj je njima“ ,,neće ga kosti iznositi vidjećes“...
Advokatica Karadžić-Perković je govoreći o ovim ,,Skaj“ komunikacijama kazala da su u pitanju činjenice od odlučnog značaja za rješavanje predmetne krivično pravne stvari s obzirom na zaprijećenu kaznu od najmanje deset godina zatvora ili kazna dugotrajnog zatvora.
Ona je pozvala tužilaštvo da donese fer i pravičnu odluku i da odustane od daljeg krivičnog gonjenja optuženog Miloševića, da identifikuje i procesuira zbog krivičnih djela protiv pravosuđa lica koja su preko ,,Skaj“ aplikacije dogovarala „robiju“ za Miloševića, Mašanovića i Vujačića. Prvobitna optužnica u kojoj je Milošević ,,samo“ bio zadužen za kupovinu au-
tomobila korišćenog u napadu, a da je hice ispalio Mašanović, izmijenjena je nakon što je Milorad Radulović poslije tri i po godine od događaja, 12. marta 2020. godine, otišao u tužilaštvo i promijenio prvobitni iskaz koji je sa nekim izmjenama ponovio i pred sudom krajem oktobra prošle godine.
Radulović je pred sudom označio Miloševića za direktnog izvršioca ubistva Đuričkovića dok je Igor Mašanović, kako je kazao, vozio automobil iz kojeg je pucano. Ustvrdio je da u autu nije vidio optuženog Vukana Vujačića ali se na kraju suđenja ipak pridružio krivičnom gonjenju i protiv njega.
On je naveo da u prvom navratu, neposredno poslije ubistva, nije ispričao sve što je vidio ali da je iz golog straha za svoj život, kada je Milošević nakon izručenja Crnoj Gori odlukom sudije za istragu pušten na slobodu, odlučio da ode u tužilaštvo i ispriča pravu i jedinu istinu.
Sa druge strane, odbrana je ocijenila da je iskaz Radulovića neistinit, nelogičan i neubjedljiv te da je promjenom prvobitnog iskaza i optuženjem Miloševića učinio uslugu tužilaštvu da izmijeni optužnicu koja je, poslije nekoliko
PODGORICA – Trideset jednogodišnji Boris Gardašević iz Cetinja nestao je u nedjelju, a njegova porodica moli za pomoć. Gardašević je visok 194 cm, srednje građe, ima smeđu kosu, plave oči i nosi naočare za vid.
On je u nedjelju izašao oko 13 časova iz kuće, tog dana je viđen na autobuskoj stanici u 15.30 sati na Cetinju, a kupio je kartu za Podgoricu prevoznika Elite.
Kako je za Pobjedu kazao Milisav Gardašević , Borisov otac, pokušali su da uspostave kontakt sa njim, ali mu je telefon isključen.
PODGORICA - Danilovgrađanin Miloš Stamatović, koji je nestao u subotu u popodnevnim satima, još uvijek nije pronađen, saopšteno je Pobjedi iz Uprave policije.
Ronioci iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela angažovani su u potragu za mladićem. Kako je za Pobjedu potvrdio
On je naveo da su nestanak prijavili cetinjskoj policiji i tražio da ako neko ima bilo kakvu informaciju da javi na broj 069/401-385. A. R.
Vesko Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra Bijela, juče su tražili mladića čiji nestanak je prijavljen, pretražili teren kod Botuna, ali nije bilo rezultata.
On je naveo da će potragu nastaviti danas.
Stamatović radi kao poštar i njegov nestanak su u subotu prijavile kolege, nakon što se nije vratio da razduži smjenu. Njegov automobil pronađen je u Botunu, nedaleko od korita rijeke Morače. Ako neko ima bilo kakvu informaciju potrebno je da javi na broj 067/006606 ili policiji. A. R.
PRIŠTINA – Misija KFOR-a na Kosovu zatražila je od prištinskih institucija još vremena za uklanjanje barikada na sjeveru, saopštio je juče kosovski premijer Aljbin Kurti i dodao da je ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja u stalnom kontaktu sa komandantom KFOR-a.
- Svečlja ne boravi u Prištini. On je stalno u Mitrovici, u stalnom je kontaktu sa komandom KFOR-a oko uklanjanja barikada. KFOR je od nas zatražio još neko vrijeme. U stalnoj smo komunikaciji
sa KFOR-om i takve barikade se neće još dugo tolerisati - izjavio je Kurti za prištinske medije. On je dodao i da je ovo „početak posljednje faze nelegalnih struktura Srbije na sjeveru Kosova“. Povodom zahtjeva Srbije upu ć enom KFOR-u za povratak do hiljadu srpskih pripadnika vojske i policije na Kosovo, Kurti je rekao da će NATO biti protiv toga. - Nikada nije bilo potrebe za srpskim vojnicima u Republici Kosovo. Nikada nije bilo potrebe za srpskim vojnicima ni u 20. pa ni u 19. vijeku. Ovim zahtjevima pokazuju da su ostali u devetnaestom i dvade-
setom vijeku. Naravno, NATO će biti protiv, a oni takođe dobro razumiju da ti jadni srpski vojnici, za koje tvrde da će ih dovesti u našu zemlju, nemaju gdje da dođu na Kosovo. Tako da je to više izraz njihove nemoći nego njihove moći - rekao je Kurti, a prenio Kosovo onlajn.
Srbi sa sjevera Kosova, koji zahtijevaju oslobađanje uhapšenih sugrađana, i juče su, deseti dan zaredom, bili na barikadama u opštinama Zvečan, Zubin Potok i Leposavić. Osnovci su se, međutim, vratili u školske klupe, dok su srednjoškolci nastavu nastavili da prate onlajn.
Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile da su uništile 30 od najmanje 35 samoeksplozivnih dronova koje je Rusija lansirala sa istočne strane Azovskog mora
KIJEV/MOSKVA – Ukrajinska prijestonica juče je ujutru ponovo bila na meti dronova, tri dana nakon jednog od najvećih ruskih napada na Kijev tom vrstom naoružanja od početka rata 24. februara, saopštile su ukrajinske vlasti.
Gradska uprava Kijeva saopštila je na Telegramu da je u vazdušnom prostoru registrovano više od 20 dronova iranske proizvodnje, od kojih je najmanje 15 oboreno.
Guverner Kijevske oblasti Oleksi Kuleba naveo je da su prilikom tog napada oštećeni neki infrastrukturni objekti, kao i privatne kuće, te da su najmanje dvije osobe povrijeđene. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su se eksplozije čule u dva okruga, Ševčenkovskom i Solomjanskom. Naveo je i da nije bilo registrovanih žrtava i da hitne službe rade na tom području.
Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su uništile 30 od najmanje 35 samoeksplozivnih dronova koje je Rusija lansirala sa istočne strane Azovskog mora.
Ukrajinski lider Volodimir Zelenski zatražio je od zapadnih lidera, uključujući i britanskog premijera Rišija Sunaka, da pojačaju isporuku širokog spektra sistema naoružanja njegovoj zemlji.
- Tražim od vas da povećate mogućnost isporuke sistema protivvazdušne odbrane našoj zemlji i da pomognete da se ubrzaju relevantne odluke koje će naši partneri donijeti - zamolio je Zelenski Suna-
TORONTO – U jednoj stambenoj zgradi u predgrađu Toronta dogodila se pucnjava u kojoj je nastralo šest osoba uključujući i napadača koga je likvidirala policija, saopštile su kanadske vlasti. Načelnik regionalne policije Džim Meksvin saopštio je da se incident dogodio u nedjelju uveče u jednom stanu, u gradu Vonu u Ontariju, i da je jedan od policajaca pucao i ubio osumnjičenog, prenosi AP.
On je rekao da je napadač prije toga usmrtio pet osoba, da je jedna ranjena i da se nalazi u bolnici, ali da nije životno
ugrožena. Takođe je saopšteno da još nije poznato da li je napadač, koga policija još nije identifikovala, živio u zgradi u kojoj se dogodio incident i da je istraga u toku.
Policija provjerava jedan po jedan sprat, kako bi bili sigurni da je bezbjedno da se stanari vrate u stanove. Policija obavještava najbliže rođake ubijenih o ovom tragičnom incidentu. Masovna ubistva, kao i pucnjave, u Kanadi nijesu česta pojava, a Toronto već dugo važi za jedan od najbezbjednijih velikih gradova na svijetu, podsjeća američka agencija.
nakon posljednjeg
ka tokom obra ć anja putem video-linka na sastanku u Letoniji sa čelnicima zemalja Zajedničkih snaga za brzo djelovanje predvođenih Velikom Britanijom, a prenio Rojters. Iz kancelarije britanskog premijera je na ovaj zahtjev Zelenskog odgovoreno saopštenjem da će Velika Britanija Ukrajinu tokom iduće godine snabdijeti sa stotinama hiljada komada artiljerijske municije. Prema navodima tog saopštenja, Velika Britanija će povećati budžet za naoružavanje Ukrajine sa 250 na 304 miliona funti da bi osigurala neprekidno snabdijevanje Ukrajine oružjem tokom cijele iduće godine.
Velika Britanija je tokom ove godine Ukrajini poslala više
100 hiljada komada artiljerijske municije.
U međuvremenu se oglasio i portparol ruskog ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov koji je objavio da su ruske snage u vazdušnom prostoru Belgorodske oblasti oborile četiri američke rakete HARM.
- Četiri američke antiradarske rakete HARM oborene su u vazdušnom prostoru Belgorodske oblasti - rekao je Konašenkov na brifingu o napretku „specijalne vojne operacije“, a prenio Rojters.
Proruske vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike tvrde da je u ukrajinskim napadima na tu oblast oštećen centralni dio grada Marjinke.
- Centar Marjinke je očišćen od neprijateljskih trupa. Gotovo sve višespratnice koje su korišćene kao ozbiljni utvrđeni položaji za neprijatelja su pod našom kontrolom. Ostao je samo mali dio grada gdje neprijatelj ima mogućnost da zadrži svoje pozicije - rekao je vršilac dužnosti šefa DNR Denis Pušilin Pušilin je 15. decembra objavio da je oslobođeno 80 odsto grada Marjinke. Prema njegovim riječima, preuzimanje kontrole nad gradom omogućiće ruskim trupama da napreduju u oblasti Krasnogorovke, što treba da rezultira prekidom ukrajinskog granatiranja Petrovskog okruga u Donjecku iz tog pravca.
HONOLULU – Više od 30 osoba je povrijeđeno, od kojih je 11 zadobilo teške povrede na letu kompanije „Havaijan erlajnz“ za Honolulu, kada je avion u kojem su se nalazili ušao u jaku turbulenciju, javili su lokalni mediji. - Let HA35 ušao je u zonu ozbiljne turbulencije i bezbjedno je sletio u Honolulu u 10.50 sati - navodi se u saopštenju avio-kompanije „Havaijan er-
lajnz“ objavljenom na Tviteru. Hitna pomo ć je u nedjelju zbrinula 36 pacijenata koji su zadobili različite povrede, od kojih je 11 prebačeno u lokalne bolnice u teškom stanju, objavile su lokalne novine.
Portparol avio-kompanije je rekao da je u avionu tipa „erbas A330“ bilo 278 putnika i deset članova posade i da je u toku provjera stanja letilice.
PLUŽINE – Opština je raspisala konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja zatvorene sportske dvorane sa multifunkcionalnim terenom i kapacitetom od oko 250 gledalaca.
Urbanističko tehnički uslovi izdati su u februaru.
– Od radova se očekuje da ponude rješenje objekta koji će odražavati savremena arhitektonska dostignuća i čija će se forma skladno uklopiti u postojeće izgrađene strukture, a istovremeno ponuditi funkcionalno ostvarivanje predviđenih programskih sadržaja. Rješenje treba da bude ekonomski održivo uz primjenu savremenih tehnologija u cilju ostvarivanja energetske efikasnosti i smanjenog uticaja na životnu okolinu – navedeno je u konkursu.
Lokacija je površine od 2.538 m², a njoj je planirana gradnja dvorane od 3.000 m². Sa sjeverne strane nalazi se vjerski objekat – hram i parohijski dom, dok je sa južne oivičena parcelama koje su predviđene za izgradnju sportskog stadiona.
Ukupan nagradni fond za dodjelu iznosi 10.000 eura. Rok za predaju radova je 16. februar 2023. godine. C. G.
Lokalna uprava pripremila nacrt prihoda i rashoda za narednu godinu
Iz Egalizacionog fonda Opština će dobiti 1,75 miliona eura. Manje prihoda očekuje od poreza a više od naknada. Smanjeni su troškovi za službena putovanja a povećani za reprezentaciju. Manji iznosi u odnosu na ovu godinu su namijenjeni NVO, političkim partijama, strankama i udruženjima
miliona eura iznosi budžet opštine za narednu godinu
eura više nego ove godine. Kapitalni budžet iznosi 592.650 eura i manji je od ovogodišnjeg koji je planiran na 864.180 eura. Najviše novca je predviđeno za lokalnu infrastrukturu 482.000 eura (684.480). Za investiciono održavanje je previđeno 30.000 eura (55.000)
premnine namijenjeno 8.650 eura (10.000).
Za usluge je u budžetu za 2023. godinu 56.200 eura (54.050). U tu stavku spadaju službena putovanja koja će koštati 9.750 (10.300), reprezentacija 8.350 (5.400), komunikacione usluge 7.150 (7.600), a konsultantske usluge, projekti i studije 2.600 eura…
Za subvencije je predviđeno 31.000 eura (21.000), a 83.300 za ostale usluge među koje spadaju ugovori o djelu, komisije i radna tijela, sudski postupci.
Za socijalnu zaštitu (gerontodomaćice) predviđeno je 5.000 eura.
Stavka ,,transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru“ planirana je na 943.400 eura (840.650). Pritom je obrazovanju namijenjeno 5.600 eura (7.000), institucijama kulture i sporta 465.000 (399.000). DOO Komunalne djelatnosti dobiće 133.500 eura (88.500).
PLAV – Lokalna uprava je završila javnu raspravu o nacrtu budžeta za 2023. godinu koji je planiran na 3.630.000 eura što je 270.000 eura manje od ovogodišnjeg.
Najviše prihoda planirano je iz Egalizacionog fonda –1.750.000 eura, 250.000 više nego ove godine. Od poreza će grad zaraditi 845.000 eura (ove godine 933.000), tak-
si 25.000 eura, a od naknada 450.000 (401.000). Iz ove će u opštinsku kasu za narednu prenijeti 250.000 eura, a iz državnog budžeta dobiće 100.000 eura, što je 30.000
Za tekuće izdatke je predviđeno 1.565.300 eura od čega je za zarade namijenjeno 1.178.040 eura (ove godine 1.013.330). Naknade odbornicima i članovima radnih tijela koštaće, kao i ove godine 25.000 eura, dok je za ot-
Manji iznosi u odnosu na ovu godinu su namijenjeni nevladinim organizacijama 31.800 (44.800) i političkima partijama, strankama i udruženjima 34.500 (63.350), veći za ,,ostale transfere“ 264.000 eura (229.000) a isti za jednokratne socijalne pomoći – 9.000 eura.
Na otplatu dugova iz gradske kase će otići 483.750 eura, što je znatno manje nego ove godine – 782.510 eura. D. Š.
PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem izvodi 20. decembra radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga danas potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.
Andrijevica: od 8.30 do 14.30 h dio sela Trešnjevo, dio sela Slatina. Bar: od 8.30 do 14 h Požarevačka br. 1, 3 i 5. Berane: od 8.30 do 14.30 h Dušana Vujoševića, dio Ulice 29. novembra i naselje oko fudbalskog stadiona. Budva: od 9.30 do 14 h naselje Čelobrdo; od 9 do 14 h dio naselja Babin do (Praška i Prešernova ulica); od 9 do 11 h dio naselja Lazi; od 7.30 do 18 h naselje Svinjišta, naselje Poljice, dio naselja Lastva Grbaljska u blizini pošte, naselje Servo Mihalj.
Cetinje: od 8.30 do 15 h Katunska nahija: Cuce, Bjelice, Čevo, Velestovo, Markovina, Ubli, Bijele Poljane, Ćeklići, Resna i područje Lastve Čevske; od 8 do 15 h Rvaši.
Danilovgrad: od 8 do 15 h Kokotovac, dio Poglavica, Maljat, Kosić, Šume Bećirovića, Megran, Farmont, MG Group, Betonjerka, Jastreb, dio Mamućevine, Koljat, Sušica i dio Lazina, Poljica, Ivanj Uba, Jablan, Bzo i Studeno, dio Donjeg Zagarača, Donji Martinići-Kiro Radović, Prentina Glavica, Oraška Jama; od 8 do 15 h Ždrebaonik, Vučica, Međice, Gorica, Počijevka, Sige, Kruščica, Ljututuk, Jama Žarića, Farma koka, Klanica, Donje Selo, Šabov Krug, Luke, Jelenak, Kula Lakića, Potkraj Šaranovića, Slatina, Dolovi Kovački (kratkotrajna isključenja).
Gusinje: od 9 do 14.30 h dio sela Radeva Mahala, Martinoviće. Herceg Novi : od 8 do 16 h Mojdež, Tijesni kla-
nac, Kulinovići; od 8 do 14 h Modra Ploča - Čela. Kotor: od 9 do 14 h Gornji Morinj, Svčak, Lučići, Bakoči, Bunovići, Repaje; od 9 do 12 h Jugodrvo - Čikić; od 9 do 13 h Dom gluvonijemih i područje oko stare livnice, Muo centar - područje prema repetitoru i repetitor.
Nikšić: od 8 do 15 h Pilatovci, Obljaj, Vučji Do, Rvana Gora, Bratogošt, Bjelice, Vrbice, Crkvice, Ubla, Gornja Somina, Kuta, Vasiljevići, Bjeloševina, Dučice, Morakovo, Dolovi Dučićki, Zabran kralja Nikole, Vodovod Morakovo, Ul. Školska, Ul. Gračanička, Ul. Trgovačka, dio Kličeva, Prijeka Ljut.
Petnjica: od 8.30 do 14.30 h Laze, Vrbica, Trpezi, Kalica i fabrika košulja Lavista.
Pljevlja: od 9 do 14 h Kalušići, Klačar, Grevo, Mrzovići, Rabitlje, živinska farma - Zabrđe, Zabrđe, Šumani, Klanica Trojica, Zenica, preduzeće Mivex - Vujanović, staklorezačka radnja - Duja, Zeleno Borje, Delić, pilana Dragaš, pilana Mišović, Podrogatac, Pauče, Borovica, Vrbica, Lađana, Kruševo, Dragaši, Kakmuže; od 9 do 17 h Katun, Boščinovići.
Plužine: od 8 do 16 h Mratinje selo, Repetitor Mratinje; od 8 do 15 h Crkvičko polje.
Rožaje: od 9 do 14.30 h selo Skarepača.
Tivat: od 9.30 do 11.30 h dio Kave i Marića.
Tuzi: od 8 do 15 h Akšabanovići, Vulevići, Gornji i Donji Milješ, Tuški Rogami, Krševo, Gureč, dio Kakaricke gore, Omerbožovići, Kuće Rakića, Dinoša, Selište, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adžaj i Ljuljanovići
Ulcinj: od 8 do 15 h Sveti Đorđe.
Žabljak: od 9 do 17 h Milović, Razvršje, Leković, Usijek, Kovačević, Bojbaša, Motički Gaj, Stijepović CHF, Izvor, Virak, Smrčevo Brdo, Pošćenski kraj, Pašina Voda, Kovčica, Vukodo, Kujundžić, Provalija, Suvodo. C. G.
Usvojena je djelimično naša primjedba da se u besplatnu pravnu pomoć ubraja i pokriće troškova prevođenja na znakovni jezik u sudskim, upravnim, izvršnim i postupcima pred državnim tužilaštvom i notarima. Međutim, pokriće tih troškova ne garantuje se kod pružalaca pravne pomoći čime se obesmišljava usvojena primjedba – navode iz ,,I MI Boke“
Prema mišljenju NVO ,,I MI Boke“ nedostatak novog zakonskog rješenja jeste i činjenica da u pružaoce besplatne pravne pomoći nije ubrojio i nevladine organizacije koje se isključivo bave pravima osoba sa invaliditetom, žrtava nasilja u porodici i žrtava trgovine ljudima, kojima se ove osobe najčešće i obraćaju za pravne savjete i obavještenja, pa predlažu da se to ispravi. – Ovim bi se nevladinim organizacijama osigurala finansijska održivost njihovih pravnih savjetovališta – pojasnili su u primjedbama.
MOJKOVAC – Još jednom se proslavljeni crnogorski fudbalski reprezentativac Stefan Savić sjetio rodnog grada. Ponovo je njegova donacija „završila“ kod najmlađih sugrađana, odnosno u JPU „Jevrosima Jevra Rabrenović“.
Direktorica vrtića Vukica Bulatović ističe da je ova ustanova adresa o kojoj Stefan Savić brine u kontinuitetu. – Ovoga puta Stefan Savić je donirao 2.500 eura koje smo usmjerili za kupovinu specijalizovane mašine za posuđe. Zahvaljujemo se Stefanu jer ovo nije njegova prva donacija najmlađim Mojkovčanima. Na ovaj način pokazuje odnos prema svom rodnom gradu i predškolskoj ustanovi koju je pohađao – kazala je Bulatović. Dr. D.
KOTOR - Inicijativa mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) uputila je Ministarstvu pravde primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
U saopštenju dostavljenom medijima iz ,,I MI Boke“ navode da su, dok je zakon bio u fazi nacrta, dali iste primjedbe ali da nijesu usvojene te očekuju da ih Ministarstvo pravde uvrsti tokom javne rasprave što bi osobama sa invaliditetom osiguralo da ostvaruju to pravo na ravnopravnoj osnovi sa drugima.
Predloženim izmjenama besplatna pravna pomoć se može pružati i u postupcima pred
BAR – Odbornice koalicije
,,Prava stvar - Zajedno Bar“
u Skupštini opštine Bar
Tanja Spičanović, Vesna Drašković i Andrea Demirović predložile su izmjene na nacrt odluke o budžetu Opštine Bar za 2023. godine, u dijelu koji se odnose na isplatu naknade za novorođeno dijete.
One predlažu da se naknada, koja sada iznosi 100 eura, odnosno 130 ukoliko je jedan od roditelja nezaposlen, po tom osno-
notarima i u upravnim postupcima za ostvarenje prava iz socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite i penzijskog i invalidskog osiguranja.
– Jedina je djelimično usvojena primjedba na odredbu kojom se u pravo na besplatnu pravnu pomoć ubraja i pokriće troškova prevođenja na znakovni jezik u sudskim, upravnim, izvršnim i postupcima pred državnim tužilaštvom i notarima. Međutim, pokriće tih troškova ne garantuje se kod pružalaca pravne pomoći. Na taj način se obesmišljava djelimično usvojena primjedba. Jer, ako ove osobe ne mogu na pristupačan način i na svom
jeziku dobiti pravno obavještenje i pravni savjet, pa čak ni uspostaviti kontakt sa pružaocem besplatne pravne pomoći, onda sigurno neće ni moći da pravo na besplatnu pravnu pomoć iskoriste za pokretanje i učešće u različitim postupcima za ostvarivanje i zaštitu svojih prava. Zbog toga smo predložili da se osobama s oštećenjem sluha i/ili govora garantuje pokriće troškova prevođenja na znakovni jezik i kod pružalaca besplatne pravne pomoći – objasnili su iz ,,I MI Boke“. Nacrt zakona propisuje da žrtvama nasilja u porodici, djeci koja su žrtve krivičnih djela protiv polne slobode i koja traže zaštitu svojih dječjih prava, besplatnu pravnu pomoć može pružati samo advokat sa specifičnim znanjima iz tih oblasti i sa najmanje tri godine iskustva. Nije usvojen prijedlog ,,I MI Boke“ koji se tiče sličnih garancija za osobe sa invaliditetom i žrtve trgovine ljudima. Zato su ponovo uputili prijedlog da se i za te ciljne grupe, ali i žrtve mučenja ili zlostavljanja
i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, isključivo imenuju advokati sa specifičnim znanjima iz ovih oblasti.
Pogrešnim smatraju i to što nacrtom zakona osobe sa invaliditetom nijesu oslobođene obaveze da vrate u državni budžet iznos koji je potrošen za finansiranje besplatne pravne pomoći, u slučaju dobijanja finansijske i materijalne dobiti u postupcima, za čije pokretanje i vođenje im je odobreno to pravo.
– Predlažemo da se propiše takva odredba kako OSI i druge ciljne grupe ne bi odustajale od korišćenja svog prava na besplatnu pravnu pomoć, zbog straha da će finansijska i materijalna dobit u postupcima biti umanjena, ili potpuno od njih oduzeta, zbog obaveze vraćanja državi iznosa koji je ona potrošila na pokrivanje troškova naknade za rad i nužnih troškova pružaoca besplatne pravne pomoći – pojasnili su iz te NVO. C. G.
PODGORICA – NVO Mladi Romi raspisala je javni poziv kojim će sakupljačima sekundarnih sirovina u primorskim opštinama biti omogućeno da dobiju profesionalne alate, zaštitnu opremu, kao i trening o zaštiti na radu i zaštiti njihovog zdravlja. Najavljeno je da će odabrati 30 korisnika kojima će biti dodijeljeni paketi profesionalnog radnog alata i zaštitne opreme u vrijednosti od 436 eura kao i trening zaštite na radu. – Ove aktivnosti doprinijeće većoj produktivnosti, ali
p rije svega boljoj bezbjednosti na radu i zaštiti zdravlja. Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti pojedinci Romi i Egipćani sa teritorije šest primorskih opština Crne Gore (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar, Ulcinj), a koji se aktivno bave sakupljanjem i obradom sekundarnih sirovina – navedeno je u pozivu. Javni poziv je objavljen u okviru projekta ,,Osnaživanje romskih sakupljača sekundarnih sirovina“, a koji je podržala King Baudouin Foundation. Rok za prijavu je 22. decembar.
C. G.vu poveća na 450 eura za svako novorođeno dijete u Baru.
U obrazloženju prijedloga navele su da je pad životnog standarda zabrinjavajući pa roditeljima treba olakšati nabavku osnovnih stvari i opreme za novorođenu djecu.
– Uzimajući u obzir kontinui-
rani rast cijena, kako osnovnih životnih namirnica, tako i svih ostalih roba i usluga od početka pandemije korona virusa i podatak da su potrošačke cijene u oktobru 2022. godine u prosjeku više za 16,8 odsto u odnosu na oktobar 2021. godine, te samim tim i krajnje zabrinja-
vajući pad životnog standarda ljudi, evidentan na osnovu posljednjih objavljenih informacija Uprave za statistiku da je za samo godinu ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u Crnoj Gori porasla za 18,51 odsto, mišljenja smo da je potrebno razmotriti moguć-
nost obezbjeđivanja dodatnih sredstava u budžetu Opštine Bar za 2023. godinu za povećanje naknada – piše u prijedlogu upućenom lokalnoj upravi. Takođe, dodaju, kako je zabrinjavajuća i činjenica da je, po zvaničnim podacima u 2021. godini, Bar bio četvrti grad po
redu po negativnom prirodnom priraštaju u Crnoj Gori, te nema sumnje da je potrebno uložiti dodatne napore da se, koliko je god moguće, poboljša trenutna situacija i sa nivoa lokalne uprave pruži dodatni podsticaj eliminisanju negativnog prirodnog priraštaja. C. G.
PODGORICA – Premijera dugometražnog dokumentarnog filma „Dani od snova“, prema scenariju i u režiji Momira Matovića, biće održana večeras u 19 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, u okviru DEUS-a. Ulaz je besplatan.
- Ponikli u Crnoj Gori: Vlatko Gilić, Predrag Golubović i Živko Nikolić, ličnosti su koje su prihvatanjem filma kao životne sudbine dosljedno, stvaralački autoritativno, poetski, metaforično... odslikali jedan čudesan životni splet svakod-
nevnice ne samo u Crnoj Gori nego svuda oko nas. Filmska tema „Dani od snova“ je jedinstveni pokušaj da njihov stvaralački opus, veoma značajan za crnogorsku i uopšte kinematografiju, ukaže i podsjeti na dramaturgiju života, na oživljen život, na potkazivanje života, što je u umjetnosti često prisutno, ali i zaboravljeno – navodi se u najavi filma.
Direktor fotografije je Relja Eraković, a film je nastao u produkciji MFILM iz Podgorice, uz finansijsku podršku Filmskog centra Crne Gore. S. V.
PODGORICA – Kvartet ,,Bassonegro“ prošle sedmice je održao tri koncerta u dva dana u Bijelom Polju, Plavu i Gusinju u okviru projekta „Pjesme i igre naroda Crne Gore u izvođenju ansambla kontrabasa“, koji je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
,,Bassonegro“ su 2007. godine osnovali studenti iz klase Muzičke akademije sa Cetinja, a danas su njegovi članovi afirmisani umjetnici. Pored Veljka Belevića, osnivača, u različitim postavama u ,,Bassonegru“ su svirali Ljubinko Lazić, Slaven Turusković, Predrag Vujović, Ana Cerović, Borislav Aleksić i Aleksandra Trifunović, često uz klavirsku saradnju Vide Belević
PODGORICA - Književno veče Maje Herman-Sekulić biće održano večeras u 19 sati u Podgoričkoj knjižari, u okviru manifestacije ,,Decembarska umjetnička scena“. O stvaralaštvu Herman-Sekulić, o problemima književnosti i uopšte kulture, sa gošćom će razgovarati prof. dr Aleksandra Nikčević-Batrićević R. K.
Ovakav vid multikulturnih prožimanja, prema riječima Belevića, znatno doprinosi boljem međusobnom upoznavanju a kao rezultat i smanjenje etničke i kulturološke distance. - Osnovni cilj projekta je očuvanje izvorne pjesme i igre kao tradicionalnog muzičkog izraza naroda Crne Gore, u okviru koga je postavljen još jedan važan cilj – putem izvođenja obrađene tradicionalne muzike različitih naroda koji žive u Crnoj Gori, uspostavlja se interkulturalni dijalog tradicionalnih kultura ovih naroda i na taj način se pokazuje da svaki od njih daje veliki doprinos opštem kulturnom miljeu kod nas – objasnio je Belević za Pobjedu i dodao da su prezadovoljni odzivom koji su imali u ta tri grada. Belević je za Pobjedu govorio i o razvoju kontrabasizma u Crnoj Gori, ali i o doprinosu koji je za ovaj instrument imala publikacija „Bassonegro“ Senada Gačevića POBJEDA: Zašto je kontrabas uvijek na marginama orkestara i ansambli poput Vašeg teže funkcionišu i uvijek su na ivici opstanka, uslovno rečeno?
BELEVIĆ: Kontrabas je najstariji instrument iz porodice gudačkih instrumenata. Njegovo mjesto u istoriji muzike datira još sa početka XVI vijeka. Kao takav on predstavlja temelj svakog orkestra, većeg ili manjeg kamernog sastava. Prema tome, neću reći ništa novo ako kažem da je kontrabas prvenstveno orkestarski instrument, ali sa druge strane i instrument koji je u solističkom smislu neopravdano i nepravedno zapostavljen, naročito ako se ima u vidu da je na ovom instrumentu apsolutno sve mogoće odsvirati. Njegov tonski opseg obuhvata pet oktava i sa svojim tehničkim karakteristikama kao i drugi gudački instrumenti može
Sa velikom radošću očekujemo da prof. Gačević završi i svoj „Koncert za kontrabas i orkestar“ čime bi zaokružio opus namijenjen ovom instrumentu – rekao je Belević
da odgovori svim zahtjevima određenog muzičkog djela.
POBJEDA: Je li interesovanje za izučavanje kontrabasa poraslo u ovih 15 godina koliko postoji Vaš ansambl?
BELEVIĆ: Razvoj kontrabasizma u Crnoj Gori ozbiljno počinje ranih osamdesetih godina XX vijeka dolaskom poljskog kontrabasiste Pavela Aksemita na Muzičku akademiju u tadašnjem Titogradu. Od tada pa do danas u Crnoj Gori se odškolovao veliki broj kontrabasista. Neki od njih su danas u orkestrima i akademijama ili na dodatnim usavršavanjima po gradovima kao Sevilja, Ljubljana, Pariz, Trst, Dubrovnik, Beograd, Novi Sad. Interesovanje u po-
sljednjih par godina za sviranje na kontrabasu u Crnoj Gori je u velikom porastu. Kao neko ko je već skoro 25 godina aktivan u pedagogiji i ko iza sebe ima preko 100 koncerata i 20 nagrada svojih učenika i studenata što na državnim i internacionalnim takmičenjima, moram biti ponosan i zadovoljan. Međutim, ako Vam kažem da sam nedavno prisustvovao po prvi put koncertu klase kontrabasa u Muzičkoj školi „Vasa Pavić“ u Podgorici, koja broji sedam učenika osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja, onda vjerujem da je budućnost kontrabasizma usmjerena u sigurnom pravcu. Za sve to zasluge pripadaju mojoj bivšoj učenici,
PODGORICA - Promocija nove knjige poezije „Izabrane pjesme“, autora Dragana Koprivice, biće održana večeras u 18.30 sati u pres sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru. Koprivica će istu knjigu predstaviti i sjutra veče, u 19 sati, u Centru za
kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“ u Bijelom Polju. Na promocijama u Kotoru i Bijelom Polju autor će čitati izabrane stihove i aforizme, govoriti o književnoj klimi danas, svirati na harmonici i pjevati, a predviđeni su i specijalni gosti večeri uz dramske inscenacije. R. K.
POBJEDA: Šta Vi najviše volite kod zvuka ovog instrumenta, što Vas je u nekom trenutku opredijelilo da mu se posvetite u profesionalnom smislu?
BELEVIĆ: Veoma veliki broj mojih kolega umjetni-
ka koje poznajem, a koji su imali prvi susret sa ovim instrumentom je uglavnom bio iz čiste radoznalosti. Međutim, poslije određenog vremena bude da „Nije isti osjećaj kada plivate po površini vode i
kada zaronite u dubinu“. Tako i ja, što sam dublje zalazio u svijet usvajanja znanja i vještina sviranja, sve više sam otkrivao nepresušne mogućnosti i specifičnosti ovog instrumenta. Pored velikih izvo-
đačko-tehničkih mogućnosti na kontrabasu, obožavam njegov kolorit i elegičnu izražajnost koja često može da Vas „umiri i opusti“, a može i da Vas svojom sonornošću i energijom „probudi iz sna“. U
PODGORICA – Izložba djela studenata Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica, smjer modni dizajn, pod nazivom ,,Art of Costume“ Vol. 1 biće otvorena večeras u 18 sati u izložbenom holu KIC-a ,,Budo Tomović“. Izložbu će otvoriti dekanica fakulteta, vanredni profesor dr Tatjana Burzanović. Po-
stavku čini 50 ilustracija kostima likova iz romana Agate Kristi ,,Ubistvo u Orjent Expresu“. U okviru izložbe će biti predstavljeni i rekonstruisni istorijski kostimi sa poznatih umjetničkih slika i filmova, a posjetioci će moći i da vide uživo rekonstruisane istorijske kostime. Izložba će biti otvorena do 13. januara.
A. Đ.
PODGORICA - Izložba ,,Laboratorija budućnosti: Miraži (budućnosti) Crne Gore/Mirages of the Future“, sa kojom će se Crna Gora predstaviti na Bijenalu arhitekture u Veneciji, treba da podstakne kvalitativne promjene u prirodnom, urbanom i zaštićenom okruženju. Tu se prije svega misli na pejzaže Crne Gore, a afirmacija tih promjena daće novu vrijednost kulture i života budućnosti koja slijedi.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma juče je saopšteno da će prof. Zoran Lazović, dipl. inž. arhitekture, biti kustos crnogorskog paviljona na Bijenalu arhitekture. Odluku o izboru donio je komesar crnogorske postavke Vladan Stevović na osnovu javnog poziva za kustosa crnogorskog paviljona, koji je objavilo Mini-
starstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 21. novembra. Tema predstavljanja Crne Gore na Venecijanskom bijenalu postavljena je na bogatstvu resursa prirode, istorije i ljudi – čiji je talenat stvarao artefakte prošlosti trajne vrijednosti u kontekstu – pozadina izložbe, i prijedloga amalgama Novih vrijednosti – aktivnog izlagačkog principa: Budućnost
karmički nastaje iz prošlosti. Naslov izložbe – ,,Laboratorija Budućnosti: Miraži (budućnosti) Crne Gore/Mirages of the Future“ upućuje na slike koje bljeskaju – oslikavajući najveće vrijednosti bogatstva resursa koje posjeduje Crna Gora preklopljene odbljescima vizija, ideja, koncepata arhitekata i drugih, koji treba da reflektuju i harmonizovano zrače datost
CETINJE – Omaž nedavno preminulom crnogorskom dramskom piscu Ljubomiru Đurkoviću održan je juče na Cetinju, u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.
mladoj profesorici kontrabasa Aleksandri Trifunović koja sa velikom posvećenošću, znanjem i energijom predvodi mlade umjetnike.
POBJEDA: Pokazali ste da ipak četiri kontrabasa mogu da izvedu dosta bogat repertoar. Koliko je Senad Gačević pomogao svojim komponovanjem i rearanžiranjem kompozicija koje je objavio u knjizi „Bassonegro“?
BELEVIĆ: Kvartet kontrabasa često i uz pratnju klavira na sceni u svakom smislu zaista djeluje moćno i energično. Na repertoaru naših koncerata se nalaze kompozicije iz svih epoha od klasičnih do modernih uključujući i izvođenje igara i pjesama sa prostora bivših republika. Kada govorimo o prof. Gačeviću, u posljednje dvije decenije on predstavlja jednu od najupečatljivijih figura muzičkog i kulturnog života uopšte u Crnoj Gori. Rezultati njegovog rada kao muzičkog pedagoga, kompozitora, organizatora muzičkog
svakom slučaju, uloga kontrabasa i njegova primjenljivost ga čine nezaobilaznim i nazamjenjivim instrumentom u stvaralaštvu različitih muzičkih epoha i žanrova.
prirode, nasljeđa, ljudi i budućnosti. Naslov i tema su saglasni temi Bijenala arhitekture koju je dala umjetnička direktorica Lesli Loko – „Laboratorija budućnosti“.
- Mogućnosti koje posjeduje Crna Gora svojim resursima čini da oni mogu da se snažno aktiviraju i da Crnu Goru unaprijede među najlepše i najzdravije životne prostore. Uostalom, to već govori prošlost, autentičnost i autohtonost njenih gradova, predjela pri-
života, rukovodioca institucija, nosioca raznih inicijativa u okviru građanskog društva, predstavljaju trajne vrijednosti muzičke i kulture uopšte i pedagogije kod nas. Zbirka kompozicija „Bassonegro“ uz dodatno određeni broj pjesama i igara priređenih za ansambl kontrabasa predstavljaju novu vrijednost u bogatstvu muzičke literature kako u Crnoj Gori, tako i na širem prostoru. Zbirka je naišla na veoma veliki odziv u zemljama okruženja i šire i kao takva će se trajno uvrstiti u nastavne procese u školama i akademijama. Imajući u vidu da je literatura za kontrabas nedovoljna i često neopravdano izostajala, kompozicije koje su napisane i koje se prvi put prezentuju u Crnoj Gori daju veliki značaj za razvoj ovog instrumenta. Djela koja su pisana za kontrabas solo, kontrabas uz pratnju klavira i kvartet kontrabasa u prvi plan ističu kontrabas kao solistički instrument, a onda i kao dio kamernog sastava. U narednom periodu sa velikom radošću očekujemo da prof. Gačević završi i svoj „Koncert za kontrabas i orkestar“ čime bi zaokružio opus namijenjen ovom instrumentu. Budući da dosta sarađujemo na različitim projektima moram da istaknem da prof. Gačević u svakoj prilici pomaže prezentaciji kako našeg ansambla, tako i nas umjetnika pojedinačno. D. ERJAVŠEK
Prof. Aleksandar Radoman kazao je da je Đurković savremenu crnogorsku književnost obojio dramskim opusom izuzetne književne vrijednosti približavajući našu dramsku literaturu referentnim stranicama evropske i svjetske dramske produkcije. Cjelokupni dramski opus Đurkovića, prema riječima Radomana, obilježen je toposom „Porodični identitet“. Književnica Dragana Tripković ukazala je na veliki značaj Đurkovićevog stvaralaštva. - U pitanju je autor posebnog stila i motiva koji su bili nesvojstveni crnogorskim dramatičarima i teško da ko može parirati i komunicirati sa tim spojem umjetnosti koju je pisao Ljubomir Đurković, čak i danas nakon postojanja katedre za dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti – kazala je Tripković, prenosi Cetinjski list.
Profesor Jakov Sabljić istakao je da je Đurkovićevo prepoznatljivo dramsko pismo nezaobilazna pojava u kontekstu crnogorske književnosti. Ono što ga čini nezaboravnim
je dramska trilogija „Grci“. - Odmah je uočljivo referiranje na grčku mitologiju i grčka djela prije svega iz antičke književnosti. Upravo zbog takve naglašeno intertekstualne tendencije u njegovom stvaralaštvu nužno je poznavanje kulturnih temelja zapadne civilizacije kojima pripada grčka mitologija, usmena i pisana književnost, a pogotovo drame. Preispitivanje klasičnih tema opravdano je i štoviše poželjno, jer svako doba zahtijeva svoju inačicu drevnoga mita i njegovu preobrazbu unutar aktuelnoga civilizacijskoga okvira. Taj posao uspješno je u suvremenosti ispunio Ljubomir Đurković
stvorivši jedinstvenu trilogiju „Grci“ – kazao je Sabljić. Profesor Vasko Raičević podsjetio se dana kada je Đurković predavao na Fakultetu dramskih umjetnosti i kazao da neke njegove ideje i sada koristi. - On nije pristupao pozorištu, niti dramskome tekstu u fenomenološkom ili političko-sociološkom kontekstu nego je zapravo dramaturška rješenja analizirao i iz tog suprotnog pravca iz dramaturških rješenja dolazio do određenih značenja u tim komadima, a što je za nas, tada kao studente dramaturgije, bilo dragocjeno i prirodno da na taj način promišljamo o dramskim tekstovima – rekao je Ra-
ičević, prenosi Cetinjski list. Ljubomir Đurković preminuo je u 70. godini, 29. novembra ove godine. Bio je jedan od osnivača Crnogorskoga PEN centra, pjesnik prozaista, dramski pisac, teatrolog, antologičar i prevodilac. Za dramsku trilogiju „Grci“ dobio je Trinaestojulsku nagradu. Radio je i na TV Titograd, bio dramaturg u Crnogorskom narodnom pozorištu, te direktor Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Autor je više zapaženih kniga poezija i dramskih tekstova koji su prevođeni na engleski, francuski, njemački, italijanski, bugarski, slovenački, makedonski, turski jezik... R. K.
PODGORICA - Činavat Temkumkvan sa Tajlanda najbolji je profesionalni gitarista ovogodišnjeg Crnogorskog međunarodnog takmičenja gitarista, odlučio je petočlani stručni žiri.
rode i ljudi. (...) Paviljon bi bio ne samo simbol Crne Gore, već ona sama u malom, kao trg, kao grad, kao država, kao dom – naveo je Lazović u motivacionom pismu.
Osim pedagoškog rada, prof. Lazović je učestvovao na Bijenalima arhitekture u Veneciji – kao kurator i umjetnički direktor nastupa Srbije (2010) i kao učesnik (2014), organizovao je i osmislio više međunarodnih izložbi – u Parizu, Pragu, Beogradu. A. Đ.
Takmičenje je održano u onlajn formatu u nedjelju i ponedjeljak u dvije etape. U finalnoj rundi je učestvovalo troje takmičara. Temkumkvan je zauzeo prvo mjesto sa 91.6 bodova, i osvojio ručno rađenu gitaru Andreasa Marvija u vrijednosti od 8.000 eura, koncert sa simfonijskim orkestrom i resital na Forumu gitare u Beču.
Drugoplasirani je Andrej Kaćuk iz Rumunije, sa osvojenih 88 poena. Njemu je pripala gitara Slavka Mrdalja u vrijednosti od 5.000 eura. Treće mjesto sa 86 bodova zauzeo je Leon Ravnikar iz Slovenije, koji je nagrađen besplatnim učešćem na ,,Transylvania In-
ternational Guitar Festival-u 2023“ i ,,Montenegro International Guitar Competition 2023“, navidi se u saopštenju organizatora.
Na ovogodišnjem takmičenju u PRO kategoriji (bez starosnog ograničenja) učestvova-
lo je ukupno osam takmičara iz sedam zemalja: Crna Gora, Italija, Portugal, Rumunija, Slovenija, Srbija, Tajland. O najboljima je odlučivao međunarodni žiri u sastavu: prof. Goran Krivokapić – gitarista (Crna gora/Njemačka), prof. Iliana Matos – gitaristkinja (Kanada/Kuba), prof. Đani Šehu – gitarista i direktor Međunarodnog gitarskog festivala u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), prof. Raško Radović – gitarista (Srbija) i Neno Munitić – gitarista i kompozitor (Hrvatska). Festival realizuje ,,Anagastum Guitar Society“ uz podršku Opštine Nikšić i Ministarstva kulture i medija Crne Gore. ,,Montenegro International Guitar Competition“ je jedna od najznačajnijih i najdugovječnijih gitarskih manifestacija u Crnoj Gori koja je do sada okupila nekoliko stotina takmičara sa svih svjetskih meridijana. D. E.
PODGORICA - Izložba slika ,,Svi naši portali“ autorke Ankice Bjelice biće otvorena večeras u 19 sati u sali JU „Zahumlje“. O stvaralačkom opusu umjetnice će govoriti istoričarka umjetnosti Kristina Radović i akademska slikarka mr Milena Krivokapić koja će ujedno i otvoriti izložbu.
Bjelica je rođena u Slavoniji u Novoj Gradiški. Osnovnu školu završila je u Rešetarima. Gimnaziju u Novoj Gradiški, a studije istorije umjetnosti u Beogradu. Aktivni radni vijek provela je kao profesor likovne umjetnosti u srednjim školama u Nikšiću. Sklonost prema kreativnom stvaranju posjeduje od djetinjstva. Prva samostalna izložba održana je 1990. godine u Nikšiću. Od tada broji oko jedanaest samostalnih i više grupnih izložbi.
Svečanom sjednicom Skupštine obilježen 19. decembar, Dan oslobođenja glavnog grada
Razlike su prirodna stvar, ali su u našoj Crnoj Gori i Podgorici otišle predaleko. Moramo shvatiti da taj put nije put progresa, te da moramo suzbiti negativne emocije i raditi zajedno na stvaranju društvene platforme i konsenzusa oko najbitnijih pitanja, koji će značiti mir, napredak, ubrzan korak s univerzalnim evropskim vrijednostima –kazao je Đorđe Suhih
Svečana sjednica Skupštine glavnog grada povodom 19. decembra – Dana oslobođenja Podgorice, održana je juče u JU ,,Muzeji i galerije Podgorice“. U prisustvu velikog broja zvanica, upriličena je i ceremonija uručivanja Nagrade ,,19. decembar“ – najvažnijeg priznanja Podgorice, koju su ove godine zavrijedili proslavljena rukometašica Jovanka Radičević i interpretator i izvođač tradicionalne crnogorske muzike Zdravko Đuranović.
Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih
– Danas odajemo počast onima koji su se suprotstavili daleko moćnijem protivniku, jednom od najvećih zala u 20. vijeku – fašizmu. Nijesu se oni tada dijelili ni po naciji, ni po vjeri, a sasvim sigurno ni po
partijskoj pripadnosti. Oni su tada pobijedili zato što su bili jedinstveni, a mi danas, iako na svu sreću nemamo takvog protivnika, probleme današnjice možemo riješiti samo svi
zajedno. Razlike su prirodna stvar, ali su u našoj Crnoj Gori i Podgorici otišlo možda i predaleko. Moramo shvatiti da taj put nije put progresa, te da moramo suzbiti negativ-
ne emocije i raditi zajedno na stvaranju društvene platforme i konsenzusa oko najbitnijih pitanja, koji će značiti mir, napredak, ubrzan korak s univerzalnim evropskim vrijed-
nostima kojima, nadam se, svi težimo – kazao je Suhih. On je rekao da vjeruje da svi želimo dobro gradu i građanima, ali da su nam različiti putevi do tog cilja.
– Ako nam je svima isti cilj, onda ćemo, bez obzira na trajanje i trase puta, doći do njega.
A cilj jedino može biti Podgorica kao moderna, evropska metropola i Crna Gora kao dio evropske unije. Tu smo da se utrkujemo u nesebičnoj od-
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je čestitku povodom 19. decembra gradonačelniku Ivanu Vukoviću, predsjedniku Skupštine glavnog grada Đorđu Suhihu, odbornicima i svim građanima Podgorice. – Sjećanje na te dane i ljude koji su izvojevali pobjedu nad fašizmom čini ponosnim današnje generacije i obavezuje da čuvaju i osavremenjavaju to njihovo veliko slobodarsko djelo. Kao i podvige generacija koje su u periodu socijalističke izgradnje obnovili Crnu Goru, učinili je ravnopravnom u jugoslovenskoj zajednici i utrli put ponovnoj državnoj nezavisnosti i njenom savremenom razvoju, do članstva u NATO i liderstva u evropskim integracijama. Tim nadahnućima se moramo vraćati, posebno u ovim izazovnim vremenima, bremenitim raznim opasnostima i nepoznanicama s kojima se savremeni
svijet suočava – navedeno je u čestitki. Predsjednik Đukanović ukazao je i na duboku političku krizu u zemlji, kao i na nepovoljni regionalni i globalni kontekst. – U takvim uslovima na nedavnim izborima došlo je nakon niza godina i do promjene vlasti u Glavnom gradu. To treba pozdraviti kao izraz demokratskog zrijevanja crnogorskog društva, u nadi da će nova većina nastaviti da vodi Podgoricu utemeljenim strateškim pravcima državne politike na evropskom kursu, poučena lošim iskustvima promjena na državnom nivou. Za to ima sve resurse i bogato nasljeđe dosadašnje vlasti, koja je Podgoricu učinila najevropskijom u njenoj dugoj istoriji. Svi koji budu doprinosili takvom razvoju našeg Glavnog grada, očuvanju i jačanju multietničkog sklada, izgradnji građanskog crnogorskog društva i prevazilaženju političke krize, bez obzira na političke različitosti, mogu računati na moju punu podršku – poručio je predsjednik Crne Gore.
Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je čestitku svim građankama i građanima glavnog grada. – Danas se sa posebnim pijetetom sjećamo svih oslobodilaca Podgorice, ali i onih koji su, nakon Drugog svjetskog rata, doprinijeli da se naš glavni grad podigne iz pepela i transformiše u moderno i prijatno mjesto za život. Podgorica je sinonim multikulturalnosti i multikonfesionalnosti, u kojoj se svaki građanin osjeća slobodno i bezbjedno i upravo taj sklad značajno doprinosi stabilnosti cijele zemlje. Kombinacija različitih civilizacija i kultura daje joj poseban duh, na koji su svi Podgoričani ponosni i koji njeguju decenijama – navodi se u čestitki predsjednice Skupštine.
Đurović je iskazala uvjerenje da će nova gradska uprava krenuti u odlučnu borbu sa svim problemima koji opterećuju glavni grad i da će, uz pomoć državne vlasti, doprinijeti daljem ekonomskom razvoju, sa ciljem dostizanja evropskog
kvaliteta života u Podgorici i Crnoj Gori. Čestitku povodom 19. decembra uputio je i predsjednik Vlade Dritan Abazović – Ovaj datum podsjeća nas na Podgoricu kao na simbol neustrašivosti, podviga i upornosti u Drugom svjetskom ratu. Ona svjedoči da su riješenost, solidarnost i nesebičnost jasna i poštena vizija njenih građana, siguran put do ostvarenja brze i uspješne materijalne obnove i razvoja – navodi se u čestitki.
Istaknuto je da Podgorici treba ravnomjerni i izbalansirani razvoj koji podrazumijeva poštovanje principa održivosti u čijem centru je pojedinac i potreba svakog građanina, kao i očuvanje i revitalizovanje narušenih ili ugroženih prirodnih ljepota.
– Stabilne finansije, pristupačnost i transparentnost u postupanju i poslovanju administracije, digitalizacija, pravac je u kom menadžment grada ima prostora za napredovanje – navedeno je između ostalog u čestitki predsjednika Vlade.
govornosti, ljubavi i napretku prema našem zajedničkom gradu i državi – kazao je Suhih.
Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da slobodarstvo i antifašizam predstavljaju uzor i temelj za izgradnju evropske Podgorice.
– Sve što smo radili bilo je motivisano idejom da budemo dostojni predaka i da potomcima ostavimo grad bolji od
onoga koji smo naslijedili. Da li smo uspjeli u tome? Da li smo do danas učinili sve što smo mogli da bi sjutra bilo bolje? Podgorici smo dali sve što smo imali. Više od jednog mosta, bulevara, poligona, više od sjajnih rezultata, ponosan sam na način na koji smo do njih došli – poručio je Vuković, dodajući da upravo zbog načina na koji je Glavni grad vođen u prethodnom periodu, u nikada manje evropskoj Crnoj Gori, Podgorica nikada nije bila više evropska.
Vuković je naglasio da se nijesu sklanjali s puta primitivizmu, te da su bili dostojanstveni i odlučni.
– Konačno smo kompleks niže vrijednosti, koji je postao temelj državne politike Crne Gore, liječili time da možemo više od onih koji su državu vodili dvije godine – istakao je gradonačelnik.
Naša proslavljena rukometašica Jovanka Radičević zahvalila je svima na nagradi.
– Nagrada je došla u pravom trenutku jer sam se nedavno oprostila od najdražeg dresa. Ona predstavlja i potvrdu da kada vjerujete u ono što radite i kada radite svim srcem, rezultat mora doći. Hvala ti, grade moj, hvala ti, Podgorice – kazala je Radičević. Autor tradicionalne muzike Zdravko Đuranović istakao je da mu je ova nagrada od posebne važnosti.
– Ova nagrada je posebno značajna, a za nju su najzaslužnije dvije dame – Podgorica i Crna Gora, koje su mi inspiracija već 40 godina – rekao je Đuranović. Nj. ŽIVANOVIĆ
Delegacija Glavnog grada i UBNORA Podgorice, koju su činili gradonačelnik Ivan Vuković, predsjednik Skupštine glavnog grada Đorđe Suhih i predsjednik UBNORA Podgorice Boro Banović, položila je juče povodom 19. decembra –Dana oslobođenja Podgorice vijence na Spomenik partizanu borcu na Gorici i na Spomenik Josipu Brozu Titu. Vijence na Spomenik partizanu borcu položile su i delegacija Demokratske narodne partije Crne Gore, koju je predvodio predsjednik partije Milan Knežević, kao i nosioci četiri izborne liste koje su osvojile najviše glasova na posljednjim izborima u glavnom gradu Jakov Milatović (Evropa sad), Jelena Borovinić-Bojović (Demokratski front), Danilo Šaranović (Demokratska Crna Gora) i Luka Rakčević (Građanski pokret Ura).
Za izuzetan uspjeh u studijskoj 2021 / 2022. godini, nagrade su uručene 31 studentu – Milici Damjanović, studentkinji osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa ekonomija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Sari Dragićević, studentkinji master akademskih studija Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa poslovna ekonomija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Dušici Mandrapi, studentkinji master akademskih studija Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa poslovna ekonomija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Mariji Vušanović, studentkinji šeste godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa medicina, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Jovani Jovanović, studentkinji pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa farmacija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Danilu Planiniću, studentu druge godine akademskih master studija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijski program računari, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Nikoli Radonjiću, studentu druge godine master akademskih studija Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa produkcija, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Dušanu Subotiću, studentu osnovnih akademskih studija Prirodnomatematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa fizika, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Heleni Perović, studentkinji osnovnih akademskih studija Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa matematika, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Ani Ivanović, studentkinji druge godine master akademskih studija Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa grafički dizajn, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Sofiji Lopičić, studentkinji osnovnih akademskih studija Fakulteta za crnogorski jezik i književnost – Cetinje,
Studijski program crnogorski jezik i književnost, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,92, Almi Osmanagić, studentkinji završne godine akademskih master studija Filozofskog fakulteta u Nikšiću Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa psihologija, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,87, Ani Pavićević, studentkinji akademskih master studija Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijski program međunarodno pravo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 9,87, Ivi Vujisić, studentkinja osnovnih akademskih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Studijski program medijske studije i novinarstvo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,78, Jani Vujisić, studentkinja osnovnih akademskih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore, Studijski program medijske studije i novinarstvo, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,78, Anđeli Maraš, studentkinji završne godine osnovnih akademskih studija Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa animalna proizvodnja, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,77, Teodori Vujačić studentkinji osnovnih akademskih studija Filološkog fakulteta u Nikšiću Univerziteta Crne Gore, Studijskog programa srpski jezik i južnoslovenske književnosti, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,69, Jani Dragaš, studentkinji pete godine studija Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, integrisanog Studijskog programa arhitektura, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,60, Milici Đurašković, studentkinji specijalističkih akademskih studija Fakulteta za ekonomiju i biznis – Podgorica, Univerziteta „Mediteran“, Studijski program finansijski menadžment, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Nini Kekić, studentkinji osnovnih akademskih studija Fakulteta vizuelnih umjetnosti –Podgorica Univerziteta „Mediteran“, Studijski program vizuelne umjetnosti, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,85, Vuku Popoviću, studentu specijalističkih studija Fakulteta za turi-
zam – Podgorica Univerziteta „Mediteran“, Studijski program menadžment u turizmu, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,76, Aniki Brnović, studentkinji treće godine studija Filološkog fakulteta Univerziteta Donja Gorica, Studijski program engleski jezik i književnost, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Katarini Strugar, studentkinji osnovnih studija Fakulteta umjetnosti – Podgorica Univerziteta Donja Gorica, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa ocjenom 10, Anđeli Kovijanić , studentkinji treće godine Fakulteta za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis – Podgorica Univerziteta Donja Gorica, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,87, Emi Nikočević, studentkinji treće godine Fakulteta pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,77, Aleksandri Todorović, studentkinji pete godine master studija Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,60 i Danilu Marinoviću, studentu treće godine Fakulteta za kulturu i turizam – Podgorica Univerziteta Donja Gorica, Studijski program kultura i turizam, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,58. Nagrade su uručene i Nataši Šćepanović, studentkinji treće godine Fakulteta politehnike Univerziteta Donja Gorica, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,8, Anji Stijepović, studentkinji četvrte godine Fakulteta primijenjenih nauka Univerziteta Donja Gorica, Studijski program matematika, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,77, i Jovani Zlatičanin, studentkinji pete godine magistarskih studija Fakulteta za državne i evropske studije – Podgorica, Studijski program državno-pravne studije, koja je položila sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,91, i Balši Damjanoviću, studentu četvrte godine postdiplomskih akademskih jednogodišnjih specijalističkih studija Fakulteta za poslovnu ekonomiju i pravo – Bar, Studijski program menadžment javnog sektora, koji je položio sve ispite u prethodnoj studijskoj godini, sa prosječnom ocjenom 9,76.
Nažalost, imamo fotografiju Mundijala u Kataru. Mnogi se neće složiti i radije će postaviti Mesijevu fotografiju sa ,,boginjom“ u naručju. I to je u redu.
Priča o Svjetskom prvenstvu nikad nije samo priča o fudbalu. Ona često oslikava društvenu i političku zbilju, govori o trendovima, duhu vremena u kojem se odigrava. Zbog toga valjda i volimo ovaj sport.
Navešću jedan primjer: Kolumbija je na Mundijalu u SAD 1994. eliminisana, a ,,krivac“ za to – Andres Eskobar – koji je protiv domaćina postigao autogol, ubijen je u domovini pet dana kasnije. Njegov prezimenjak, svima dobro poznati Pablo, ubijen je godinu ranije. To je dovelo do apsolutne anarhije u Kolumbiji, što je bila posljedica pada najvećeg narkobosa u istoriji. Tada je isplivao sav mulj, kako to obično i biva.
Ironično, komentar tada već bivšeg fudbalera Alana Hansena za BBC na autogol Eskobara bio je da ,,poslije ovoga zaslužuje metak“, a posljednje riječi Andresa Eskobara pred kamerama, poslije autogola i ispadanja, bile su: ,,Idemo dalje, ovdje se život ne završava“. Ipak se završio. Tako je najtužnija mundijalska priča o ,,fudbalskom džentlmenu“ (kako je zbog stila igre nazvan Eskobar) i priča o tranzicionim devedesetim, kladionicama, narko-kartelima u Kolumbiji i mnogo čemu još. Da se vratimo u Katar. Argentina je novi šampion svijeta. Ništa im nije poklonjeno, igrom su zaslužili titulu. Mesi je i definitivno obezbijedio sopstvenu besmrtnost i dokazao da je najveći igrač generacije. Možda i svih generacija. Tu zaista nema ništa sporno.
Ipak, fotografija Emilijana Martineza sa ,,zlatnom rukavicom“ je toliko indikativna... Genijalna! Oslikava ponašanje Argentinaca tokom cijelog Mundijala. Mislim da ova doza nesportskog ponašanja, bahaćenja i ponižavanja rivala odavno nije viđena na najvećoj sceni. Oslikava i svijet u kojem živimo: ego-globalno selo kapitalističkog predznaka u kojem su dostojanstvo, sportski duh i viteško sukobljavanje prezreni. A ova nakaradna organizacija Mundijala usred sezone pogurana arapskim novcem i sve što ga je pratilo je priča za sebe, priča o ,,kulturi ambalaže koja prezire sadržaj“, kako je to definisao Eduardo Galeano, ,,eminentni književnik svjetskog fudbala“. E, zbog toga je ovo fotografija Mundijala. Ona će nekim dalekim generacijama ispričati ponešto o sistemu vrijednosti u kojem smo obitavali. Svjedočiće o padu, o klošarskom duhu. Argentinci su najbolji fudbalski tim na svijetu, ali nijesu šampioni.
Najveća fudbalska priča ikada ispričana dogodila se u Kataru, đe je Lionel Mesi sa Argentinom osvojio Mundijal. U finalu svih finala poražena je Francuska na penale – 4:2, nakon što je prethodno bilo 2:2 odnosno 3:3 po isteku produžetaka. Svijet je imao kraj kakav je želio - čarobnjak iz Rosarija podigao je trofej kojim je očajnički želio da zaokruži blistavu karijeru. Južnoamerički virtuoz na terenu je postigao sve, i više od nedodirljivih, ali falila je titula svjetskog prvaka da bi uradio isto što i Mario Kempes 1978. i Dijego Maradona 1986. godine. Svojom prvom planetarnom krunom, a trećom za ,,gaučose“, Mesi je postao najveći Argentinac. Poslije Dohe, za mnoge, i najveći igrač svih vremena. U crnoj katarskoj mantiji preko plavo-bijelog dresa poljubio je ,,zlatnu boginju“, krenuo ka saigračima i podigao najvedniji pehar. Ostvarenje snova. Momenat za sva vremena.
- Prosto je ludo ono što je postalo stvarnost na ovakav način. Toliko sam žudio za ovim. Znao sam da će mi Bog donijeti ovaj dar. Imao sam osjećaj da je ovo Svjetsko prvenstvo – to. Uspjeli smo –rekao je Mesi nakon pobjede nad ,,trikolorima“.
Teško je shvatiti kroz šta je Leo prošao na svom sportskom i životnom putu. Najuspješnija karijera zamalo je ostala upakovana u jedno apsurdno veče na ,,Lusail ikonik“ stadionu.
Mesi je dao gol sa bijele tačke, a za njim i Anhel di Marija –2:0 na poluvremenu. Sve je izgledalo tako savršeno i glatko za ,,Albiseleste“ do 80. minuta. A onda je nastao haos. Kilijan Mbape je sa dva gola za nepunih 120 sekundi odveo meč u produžetke. Francuski napadač učinio je sve da oponaša brazilskog velikana Pelea kao šampiona na svoja prva dva svjetska prvenstva. Čak je postigao i prvi ,,het-trik“ u finalu još od Džefa Hersta za Englesku 1966. Nije bilo dovoljno. Mesi je u 108. minutu drugi put matirao Uga Ljorisa, ali je morao da iskusi dovoljno emocija za čitav život, da prođe cestu od raja do pakla i nazad, da bi ispunio misiju. Francuski napadač ponovo je oživio svoje u 118. minutu. Odluka o prvaku morala je da padne šutevima sa 11 metara. U prvoj seriji precizni su bili Mbape i Mesi, u drugoj je promašio Kingsli Koman, a pogodio Paulo Dibala, dok je u trećoj rundi viđen
Argentina je prvak svijeta, a i individualne nagrade otišle su u ruke ,,gaučosa“. Mesi je najbolji igrač Mundijala, Dibu Martinez prvi golman, a Enco Fernandes najbolji mladi igrač. - Nikada neću zaboraviti sve ovo što se dogodilo na prvenstvu i u ovom finalu. Neprocjenjivo je što sam dobio uopšte priliku da igram za našu zemlju na prvenstvu. Uz to, još smo otišli do kraja. Ovo je nevjerovatno, a Mesi je ovo zaslužio više od bilo koga drugog. Srećan sam zbog njega, on je naš vođa – istakao je Fernandes, vezista portugalske Benfike.
sličan scenario – Aurelijen Čuameni šalje loptu pored stative, a Leandro Paredes treže mrežu.
Jednako blizu bili su Južnoamerikanci, kao i u regularnom toku i u produžecima, ali očigledno nije moglo da se završi dok tri puta ne pobijede Francusku. Kao da je u pitanju bila neka kosmička sila. Randal Kolo Muoni je dao kakvu-takvu nadu Evropljanima, a potom je zavisilo od Gonzala Muntijela. Dvadeset petogodišnjeg defanzivca nije poremetio vrhunac drame – uhvatio je zalet, zategao nogu i preko 50 hiljada Argentinaca na tribinima, sve one u domovini, bacio u trans. Mesijeva majka našla je put do terena da zagrli dječaka koji je sa 13 godina napustio porodično gnijezdo, da bi u 35. odveo Argentinu, ili ona njega, do titule koja se u Buenos Ajresu čekala od Maradonine ere. Nije se znalo ko više plače – da li igrači ili navijači. Suze nije mogao da sakrije ni heroj Mundijala, najbolji igrač turnira (,,zlatna lopta“) i strijelac sedam golova.
Mesi je pred početak Mundijala najavio oproštaj, ali neposredno po završetku finala obuzet emocijama poručio je da želi još da igra u nacionalnom dresu.
- Ne, neću se penzionisati. Nosiću dres Argentine još kao svjetski prvak. Ovaj trofej sam želio čitavog života. Sanjao sam o ovome još dok sam bio dijete. Ne mogu da nađem prave riječi i opišem
Predsjednik PSŽ-a Naser al Kelaifi ponosan je na fudbalere svog tima - Lionela Mesija i Kilijana Mbapea, koji su bili rivali u finalu Mundijala.
On smatra da je turnir u Kataru najbolji u istoriji fudbala.
- Ne mogu biti ponosniji nego što sam sada. Razgovarao sam sa svima, sa svim igračima i ovo je najbolje finale u istoriji Mundijala. Ne možete da očekujete više od ovogarekao je Al Kelaifi.
Mesi je proglašen za najboljeg igrača Svjetskog prvenstva, a Mbape je sa osam golova najbolji strijelac takmičenja.
- Ja sam kao Katarac veoma ponosan, veoma zadovoljan onim što smo uradili: organizacijom, obezbjeđenjem, stadionima, objektima za trening... Veoma sam ponosan na sve. Nijesmo mi loši ljudi. Drago mi je što je PSŽ u finalu imao dva takva igrača kao što su Mesi i Mbape. Bili su rivali, a neko je morao da slavi. Čestitam im obojici. Ponosan sam na njih – kazao je Al Kelaifi.
što ovo znači. Nešto nevjerovatno. Neopisiva radost za mene i moju Argentinu. Ne mogu da tražim više od ovoga – poručio je Mesi. Svijet nije vidio fudbalera sa toliko priznanja.
Mesi je po tri puta osvajao evropski Super kup i Svjetsko klupsko prvenstvo. Čak deset titula broji kao član Barselone, a sa Kataloncima je sedam puta podizao trofej namijenjen pobjedniku Kupa kralja. Devet puta je bio najbolji strijelac La Lige, najbolji igrač Mundijala 2014. i 2022, ima četiri lige šampiona, dobitnik je nagrade Laureus za najboljeg sportistu svijeta 2019. Vlasnik je sedam ,,zlatnih lopti“, a šest puta je bio
zlatna kopačka Evrope. PSŽ je vodio do titule, kao i Argentinu do trona Kopa Amerike prošle godine kada je bio MVP takmičenja.
Dominirao je i u mlađim selekcijama, o čemu svjedoči činjenica da je 2005. godine bio svjetski šampion do 20 godina. Osvajač je zlatne medalje na Olimpijadi 2008. Osjetio je, međutim, i gorčinu nakon izgubljenih finala 2014, 2015. i 2016, pa je bilo lako dozvoliti fatalizam, pomisliti da se to ponovo dešava kada je sudar sa Francuzima otišao u treći čin. Kao da fudbal surovo odbija da vrati ono što je tako velikodušno dobio od ovakvog majstora tokom dvije decenije.
U Kataru nije došlo do velikog sudara Brazila i Argentine, jer su ,,karioke“ ispale u četvrtfinalu od Hrvatske.
Nejmar je u suzama napustio Dohu, ali je sada čestitao trofej velikom prijatelju – Leu Mesiju.
- Čestitam, brate mojnapisao je Nejmar na društvenim mrežama, uz fotografiju na kojoj se Mesi osmjehuje dok jednom rukom miluje trofej Svjetskog prvenstva, a drugom drži trofej najboljeg igrača turnira.
Nejmar i Mesi su pet godina zajedno igrali u Barseloni, prije nego što su se ponovo spojili u Pari Sen Žermenu.
Lionel Skaloni je bio Mesijev saigrač koji je branio tinejdžera kada je isključen sa 17 godina na svom debiju za Argentinu.
U međuvremenu je krenuo da se bavi trenerskim poslom. Prvo je bio pomoćnik Horhea Sampaolija, a potom ga je naslijedio na klupi nakon Mundijala u Rusiji.
Skaloni nije imao iskustva kao trener i oprečna su bila mišljenja kada je tamošnji savez odlučio da mu ukaže povjerenje.
Najprije je postavljen kao
Ovoga puta – NE! Ovo je druga Argentina, drugačiji Mesi, oslobođen verzija i suštine svega što je bilo. Kada je došlo do raspucavanja – to nije toliko bila kazna, koliko prilika da se popne na Olimp. Leo je u 35. godini zaigrao tango života, a pratili su ga nešto mlađi Di Marija, Nikolas Otamendi i Papu Gomez ili golman Emilijano Dibu Martinez i bek Nikolas Taljafiko Savršen spoj napravio je selektor Lionel Skaloni guranjem mladih snaga poput Enca Fernandeza (21) i Hulijana Alvareza (22), prvog koji je molio Mesija da povuče odluku o penzionisanju prije šest godina i drugog koji je kao klinac tražio auto-
privremeno rješenje, da bi dobio dugoročni ugovor poslije uspjeha na Kopa Americi. Koliko je to bio dobar potez pokazalo je Svjetsko prvenstvo u Kataru. Nekadašnji fudbaler La Korunje, koga poznavaoci prilika u Crnoj Gori pamte kao rivala Budućnosti na evropskoj sceni u legendarnom dvomeču 2005. godine, danas je prvak svijeta kao selektor ,,gaučosa“. Tihi čovjek i veliki šampion. - Utakmica je bila potpuno luda. Još nijesmo svega svjesni. Fantastičan je
gram od idola.
Doprinos su dali Rodrigo de Pol i Paredes, kao i izvanredni Aleksis Mek Alister koji je se svađao sa tatom, ubjeđujući ga da je Mesi najbolji ikad, te da će to potvrditi u Kataru. Čak je i legendarni Serhio Agero tražio da dijeli sobu sa Leom kao u dobra stara vremena, a kasnije ga nosio na ramenima. Znak privrženosti prijatelju i naciji.
Krenulo je šokantnim porazom od Saudijske Arabije, ali to je zapravo bio šamar otrežnjenja, poručena stvar nakon koje su lider i svi oko njega postali ekipa vrijedna šampionske krune.
Mesi je odigrao turnir snova. I snove pretvorio u najljepšu
osjećaj biti prvak svijeta. Ovaj tim uvijek reaguje. Sve zasluge idu na račun momaka. Ovo je nevjerovatna grupa. Svi postaju bolji i jači kada osjete da ljudi vjeruju i njih. Dobijali smo kritike nakon poraza od Sudijske Arabije na startu, ali svim ljudima sada poručujem da uživaju u pobjedi. Svi koji imaju san da zaigraju za Argentinu, neka na umu uvijek imaju ono što smo uradili u Kataru – kazao je Skaloni. Argentinski selektor nije želio da zaboravi Dijega Maradonu.
- Volio bih da je sa nama da uživa u trenutku – rekao je Skaloni.
moguću stvarnost.
- Idemo, Argentino – zaurlao je u mikrofon pod naletom sreće i strasti dok je slavio na terenu nakon rekordnog 26. nastupa na mundijalima.
- Jedva čekam da budem u Argentini. Da svjedočim ludosti ovoga – zadivljeno je poručio Mesi, koji je sakupio 172 utakmice i 98 golova za nacionalnu selekciju.
A u Buenos Ajresu – antologija. Na ulicama glavnog grada izašlo je više stotina hiljada navijača koji su najčistijim emocijama, s pravom ljubavlju prema fudbalu i državi, obilježili rezultat iz Katara, da bi potom priredili veličanstveni doček prvacima svijeta. D. KAŽIĆ
Osvajanjem Mundijala u Kataru, Leo Mesi se pridružio Peleu – rekordnom trostrukom šampionu Svjetskog prvenstva, i pokojnom velikanu Argentine – Dijegu Armandu Maradoni, sa kojim su 35-godišnjeg momka iz Rosarija tako često poredili u ekskluzivnom klubu najboljih fudbalera svih vremena.
Ko je najveći? To je diskusija koja će tra-
Jedan čovjek dominira prvim i posljednjim novinskim stranicama dan nakon uzbudljivog finala u Kataru.
njim uzbudljivog Slava
Slava pripada Lionelu Mesiju koji je glavni i u Argentini, i Engleskoj, Španiji, Italiji, čak i Francuskoj koja je poražena od ,,gaučosa“ u borbi za trofej.
Pod naslovom ,,Mesijeva kruna slave“, Barni Ronej iz Gardijana, nazvao je duel na ,,Lusail“ stadionu ,,najvećim finalom svjetskih prvenstava“, uz ,,krunisanje najvećeg fudbalera ovog doba“.
va“, uz ,,krunisanje najvećeg fudbale-
Majl navodi - ,,Agonija i ekstaza“, dok je San ,,pukao“ sliku Mesija i naslov ,, U ruci Boga“.
Metro to naziva ,,Krunskom slavom“ i ,,Histerijom nered“, a Miror piše ,,The GOAT, to je Mesi“...
Španska Marka je objavila ,,Argentina, campeona del Mundo“, a italijanska Gazeta - ,,Mesi, Božja noga“, kao pandan Maradoninoj ,,Božjoj ruci“...
jati zauvijek. Pitanje na koje nikada ne može biti definitivnog odgovora.
Ipak, Mesi je sada iznio dobar argument da se tvrdnja ,,kako je on iznad svih“ ne može smatrati pogrešnom. Nakon Katara sigurno je ispred Kristijana Ronalda, najboljeg igrača svoje generacije.
Leo je postigao ono što je Maradona uradio 1986. godine kada je izdominirao u Meksiku.
Mesi je bio glavni na azijskom tlu, gdje je postigao sedam golova i prihvatio odgovornost da izvuče svoj tim iz mračnih trenutaka nakon šokantnog poraza od Saudijske Arabije na startu grupne faze.
Igrajući u duhu Maradone, spojio je blistave vještine sa rijetko viđenom agresijom i doveo ,,gaučose“ do titule tako što je postao prvi fudbaler u jednom izdanju Mundijala koji je postigao gol u grupi, a zatim u svakoj rundi nokaut faze.
Miha je nakon tri godine izgubio bitku sa leukemijom, a sahranjen je juče u Rimu, gradu u kojem je ostavio neizbrisiv trag kao igrač Lacija.
Veliki broj ljudi već u jutarnjim časovima okupio se kako bi mu odao posljednju počast u Bazilici ,,Svete Marije anđela i mučenika“. Na trgu ispred bazilike bili su prisutni i velikani svjetskog fudbala kao što su Frančesko Toldo, Lučano Spaleti, Anđelo Peruci, Frančesko Toti, Slaviša Jokanović,
Vladimir Jugović, Zoran Mirković, Gordan Petrić, dok su kovčeg nosili Dejan Stanković, Roberto Manćini, Atilio Lombardo, Roberto Sorijano, Marko Arnautović. Prisustvovali su i predsjednici Sampdorije i Torina, Masimo Ferero, odnosno Urbano Kairo, ministar sporta Italije Andrea Abodi, predsjednik Olimpijskog komiteta Italije Đovani Malago, kao i mnogi navijači Bolonje, Milana, Intera, Lacija, Sampdorije i Crvene zvezde.
Mnogo je bilo dirljivih scena, a svakako da je poseban gest Lacija, koji se na dirljiv način oprostio od Mihe.
Predsjednik Klaudio Lotito
donio je njegov dres iz igračkih dana sa brojem 11, došli su svi igrači sa simbolom kluba, orlom Olimpijom, koji je poslije nekoliko minuta odletio iz kapele.
„Hrabar, iskren čovjek, koji je iza sebe ostavio prave vrijednosti“, prenose italijanski mediji neke od riječi kojima Mihajlovića opisuju prijatelji na sahrani. Na jednom od transparenata ispisano je „Zbogom, Siniša, jedan si od nas“.
Po završetku opela, iz bazilike je iznijet sanduk, pa su prisutni priredili gromoglasni aplauz, dok su navijači Lacija zapalili baklje u bojama kluba i zapjevali. Poslije toga su se zaputili ka groblju ,,Verano“, gdje će Siniša Mihajlović da počiva. Baš kao što će se vječno pamtiti njegove ,,bombe“ iz slobodnjaka, Rim će vječno pamtiti i 19. decembar 2022. godine kao jedan od najtužnijih dana... R. A.
PODGORICA - Da li zbog nesrećno izgubljene utakmice i propuštene šanse na Kanarskim ostrvima protiv Gran Kanarije, ili usljed želje za reakcijom nakon poraza u Evrokupu, tek košarkaši Budućnost Volija su ,,izdušili“ na Mornaru u crnogorskom derbiju u ABA ligi.
Protiv domaćina su slavili ubjedljivu pobjedu (104:87), treći put u sezoni su ubacili preko 100 poena, imali su rekordnih 79,4 odsto šuta za dva i 48,3 odsto za tri poena, uz najviše ubačenih trojki na jednom meču od starta sezone (14).
Izabranici Vladimira Jovanovića su lakše od očekivanog pobijedili u crnogorskom derbiju, a pitanje pobjednika su, praktično, riješili u prvoj četvrtini (37:13), u kojoj su promašili samo dva šuta iz igre – za dva su šutirali 7-7, trojke su ,,gađali“ 9-7. Barani su, jednostavno, bili nemoćni protiv tako raspoloženog rivala, koji je u tim trenucima igrao odlično i u odbrani, sve to bez Alfa Kabe koji je zbog prehlade preskočio meč u Baru… - Iskren da budem, spremali smo se za jednu tešku utakmicu, jer smo gledali neke
asistencija su ,,plavi“ upisali protiv Mornara, što im je rekord sezone, odnosno čak devet više od meča sa MZT-om u trećem kolu
131je bio ukupan timski indeks korisnosti Podgoričana na meču sa Mornarom, što je za 18 bolji indeks u odnosu na meč protiv Cibone
utakmice Mornara, posebno Rasela, koga nije lako zadržati kad je u elementu i kad uzme sve u svoje ruke. Barani su protiv Crvene zvezde tri četvrtine bili ravnopravni, i bili smo veoma spremni da odgovorimo na njihova najjača oružja, posebno odbranom i odvajanjem Rasela. Moram da napomenem da nam je put do pobjede bio olakšan jer nije igrao Vladimir Mihailovića, jedan od dva njihova najbolja igračakaže za Pobjedu Suad Šehović, bek šuter Podgoričana. A za Budućnost je bilo veoma važno da pokaže reakciju nakon poraza od Gran Kanarije, što je u Baru i uspjela.
- Kad se onako izgubi utakmica kao protiv Gran Kanarije, koju smo imali u našim
rukama, ali nam se nije dalo, ni u regularnom dijelu, niti u produžetku, sigurno nije lako igrati na teškom gostovanju u Baru. Ja sam i na poluvremenu upozoravao da Mornar može da dobije i kada gubi 20 razlike, što nam se već dešavalo prethodnih sezona. To je derbi, pobjednik se ne zna dok se utakmica ne završi, a znamo kakve su mogućnosti i napadački repertoar Mornara.
Šehović ističe značaj trijumfa u Baru.
- Ova pobjeda nam je baš trebala, s obzirom na to da još nije polusezona a mi već imamo četiri poraza u 11 mečeva u ABA ligi. Ako želimo da uhvatimo vrh tabele, odnosno prve tri-četiri pozicije, ne smijemo da gubimo neke utakmice. Svaka
PODGORICA - Šesti i sedmi semestar školovanja četvrte generacije UEFA ,,Pro“ licence, u organizaciji Centra za edukaciju trenera FSCG, uspješno su odrađeni u Tivtu.
Tokom devet dana rada, 20 kandidata prošlo je kroz intenzivan program aktivnosti. Osim svakodnevnih predavanja i panel diskusija kojima su prisustvovali, kandidati su dobili priliku da vode ekipu u utakmicama protiv kolega sa
školovanja. Nakon odigrane utakmice, rađena je analiza od strane predavača dr Nika Raičkovića, dr Nikole Rakojevića, Dragoja Lekovića i Borisa Ljutice, kao i ostalih kandidata.
Gosti Centra za edukaciju trenera FSCG bili su trener Partizana Gordan Petrić, direktor Centra za edukaciju NFS Bosne i Hercegovine dr Munir Talović i trener omladinskog
tima Ajntrahta iz Frankfurta Damir Agović, koji su održali nekoliko inspirativnih predavanja.
Pred kandidatima za dobijanje UEFA ,,Pro“ licence izlaganja su imali i selektor ,,A“ reprezentacije Crne Gore Miodrag Radulović sa članovima svog stručnog štaba, asistent u mladoj reprezentaciji Crne Gore Vladan Tomić, selektor pionirske reprezentacije Crne Go-
re Radovan Kavaja i selektor ženskih reprezentacija Crne Gore Mirko Marić. Na temu fizičke spreme govorio je dr Kosta Goranović, dok je o pedagoškom radu u klubu predavanje imao Radoje Novović. Uporedo sa ova dva semestra, Centar za edukaciju trenera FSCG organizovao je seminare za produženje validnosti UEFA ,,Pro“, UEFA „A“ i UEFA „B“ licenci. R. P.
Frenki de Jong se predomislio i sada želi transfer u Mančester junajted, objavio je ekskluzivno Dejli Miror. Po pisanju londonskog lista, slavni holandski vezista konačno je spreman da napusti Barselonu, giganta Primere koji je u ozbiljnim finansijskim problemima. Navodno, već je obavio pozitivne razgovore sa Erikom Ten Hagom, zemljakom i menadžerom Junajteda, najtrofejnijeg kluba Premijer lige. Junajted je tokom ljeta bezuspješno pokušavao da dovede
De Jonga, koji je sve ponude odbijao i isticao da je spreman i da za mnogo manje novca igra za Barsu, gdje planira dugoročnu budućnost.
Strateg Barselone Ćavi Ernandes je igraču jasno poručio da je spreman da ga proda i da mu ne garantuje status startera. De Jong važi za jednog od najboljih igrača sredine terena današnjice. R. A.
pobjeda, pored mečeva sa Crvenom zvezdom, Partizanom i Cedevita Olimpijom, je mnogo bitna za poziciju na tabeli.
Do kraja kalendarske godine, pred ekipom Vladimira Jovanovića su još tri meča. Prvi u srijedu u ,,Morači“ protiv Turk Telekoma (19 sati), u 9. kolu grupe B Evrokupa.
- Sa Turk Telekomom nas čeka teška utakmica, bez obzira što igramo kući i što se lakše diše nakon pobjede protiv Mornara. Ali u pitanju je kvalitetan protivnik, a nije nimalo lako igrati na svaka tri dana. Ali opet vratila su
nam se dvojica igrača koja su mjesec bila van rostera (Kamenjaš i Atić, prim.a.), tako da očekujem zanimljivu utakmicu, a nadam se da ćemo mi pobijediti.
Nakon Turk Telekom, ,,plavi“ će odigrati još dva meča u ABA ligi, prvo kod kuće sa Megom (25. decembar) i pet dana kasnije u Čačku sa Borcem.
- Mega je lako izgubila od Crvene zvezde i sigurno će protiv nas pokazali neku reakciju. Sa njima nikad nije bilo lako, znamo da je to mlada i poletna ekipa, koja igra istu košarku i na plus i
Na meču sa Mornarom u Baru upisalo se svih 11 igrača Budućnosti u rosteru, a posebno zadovoljstvo saigrača izazvala su dva koša Suada Šehovića. Bivši dugogodišnji kapiten ,,plavih“ je prvo sredinom posljednje četvrtine pogodio jubilarnu 400. trojku u ABA ligi, pa ga sada dijele još četiri od novog rekorda regionalnog takmičenja, koji trenutno drži Siniša Štemberger (403). Nakon te trojke, Šehović je poentirao za dva poena u kontri, ubacivši tek drugu dvojku u dvije posljednje sezone, iz isto toliko šuteva. - U posljednje dvije sezone nemam zapaženu minutažu, i onda svaki ulazak na teren koristim da poboljšam učinak u trojkama, i nakon svake koju postignem sam sve bliže rekordu. A sada i jeste malo ostalo do prvog mjesta, što je u ovim okolnostima velika individualna stvar za mene. Nadam se da ću rekord oboriti do kraja sezone – rekao je Šehović.
minus 20 razlike. Na kraju godine gostujemo Borcu, koji je promijenio trenera, nakon čega je dobio dvije od tri utakmice, a nikada nije lako igrati u punoj dvorani u Čačku. Naizgled, laganiji raspored do kraja godine u ABA ligi, ali će svaka utakmica zahtijevati naš maksimum da bismo došli do pobjede – zaključio je Suad Šehović. S. J.
PODGORICA – Komentar nakon utakmice trenera Mornara Barsko zlato Mihaila Pavićevića da je njegova ekipa ,,izgubila bitku bez ispaljenog metka“, najbolje odslikava izdanje Barana u ubjedljivom porazu u crnogorskom duelu protiv Budućnosti (104:87).
Kao da su igrači Mornara nezainteresovano ušli u meč, evidentno bez potrebne energije i želje, zbog čega su kažnjeni od raspoloženih Podgoričana, koji su prvu četvrtinu dobili čak sa 37:13 i već tada odlučili pitanje pobjednika meča u kojem je razlika išla i do 27 poena (86:59), početkom posljednje četvrtine…
- Znali smo da je Budućnost izuzetno kvalitetna ekipa, ali ostaje žal što bar nijesmo dali sve od sebe, pa šta bude, jer je to jedino što uvijek tražim od igrača. Tu prvu četvrtinu smo ,,odšetali“, kao da su igrači jedva čekali da se utakmica završi. Nema što, do kraja nam predstoji borba za goli život u ABA ligi, a vidjećemo da li će nam u nastavku biti potrebna neka pojačanja. Skoro je polovina ligaškog dijela, već se vidi koji igrači mogu, a koji ne mogu. Jednostavno, moramo da analiziramo ovu situaciju i vidimo kako da se iz nje izvučemo – rekao je Pavićević. Iako bez povrijeđenog Vladimira Mihailovića, Mornar je i protiv Budućnosti potvrdio da većih nema problema sa napadom. Protiv Podgoričana je upisao 87 poena, ubacio 12 trojki, ali zbog katastrofalne igre u odbrani, posebno u prvoj dionici, zbog koje je prvi put u sezoni primio preko 100 poena, nije mogao da bude iole ozbiljan rival Budućnosti. - Pred početak sezone smo svjesno ušli u rizik, to su igrači koji su do sada igrali na nekom dru-
Kristijano Ronaldo je najviše razočarao na Svjetskom prvenstvu u Kataru po mišljenju Lotara Mateusa, njemačke fudbalske legende.
Portugalski napadač i veteran Ronaldo (37) završio je nastup u četvrtfinalu, a u završnici turnira izgubio je status startera. Izvjesno neće imati novu priliku za nastup na Mundijalu. Takođe, zbog gubitka mjesta u startnih 11 otvoreno je negodovao tokom utakmica i
narušio je timsku atmosferu...
- Ronaldo je bio potpuna suprotnost Lionelu Mesiju. Sve je uradio loše. I za sebe i za svoju reprezentaciju. Nevjerovatan je fudbaler, koji bez potrebe ruši sve što je godinama stvarao. Žao mi je, jer nije
moralo tako da bude – rekao je Mateus.
Na pet nastupa na SP u Kataru (tri kao starter) Ronaldo je postigao gol. Uskoro se očekuje njegova odluka o novom klubu, trenutno je slobodan agent. R. A.
Joško Gvardiol (20) možda već u januaru pojača Čelzi nakon što je impresionirao na Svjetskom prvenstvu u Kataru, objavio je Dejli Miror.
Po informaciji londonskog lista, uprava ,,plavaca“ je spremna da za transfer hrvatskog štopera iz Bundeslige i RB Lajpciga u Premijer lige izdvoji obeštećenje od 45 miliona funti (oko 51,6 miliona eura).
Defanzivac je već dobio ponudu ugovora na tri i po godine po višestruko većoj plati u odnosu na onu koju prima u RB Lajpcigu. Veliki talenat visok
- Ne znam.
Barana, a onda nastavio:
- Snimke su gledali crnogorski doktori, beogradski doktori, i niko nije mogao da vidi na skeneru i magnetnoj rezonanci da ima nekog oštećenja. A njega (Mihailovića) boli šaka i to je to – ostao je zagonetan Pavićević.
gom nivou. ABA liga je vrlo opasno takmičenje, a oni su igrali bez odgovornosti u odbrani, što se sad i pokazuje. Upravo zbog toga mi u nastavku lige moramo da zbijemo redove, da, eventualno, razmišljamo o nekim pojačanjima, jer neće biti nimalo lako do kraja sa takvom odbranom, a bogami i napadom. Pavićević je onda obrazložio zašto i napad može da bude problematičan, posebno ako nema
Mihailovića. - Naš rival ima jednostavan zadatak da eliminiše Rasela i kraj priče. Niko drugi od igrača neće da iskorači, da preuzme odgovornost. A što se tiče odbrane, najbolji pokazatelj je prva četvrtina protiv Budućnosti, u kojoj smo primili 37 poena a nijesmo izašli iz bonusa. A to je, jednostavno, nedopustimo za nivo kakav je ABA liga
ključio
185 centimetara afirmisao se u Dinamo Zagrebu, klubu iz rodnog grada. U RB Lajpcigu Gvardiol je od ljeta prošle godine. Ove sezo-
ne za njemački klub nastupio je već 20 puta i postigao jedan gol. Za reprezentaciju je debitovao takođe prošle godine (dva gola na 19 utakmica). R. A.
HERCEG NOVI – Dvorana: SC ,,Igalo“. Gledalaca: 50.
Sudije: Suzana Vujičić, Miloš Adžić i Vojislav Lepetić. Rezultat po četvrtinama: 27:11, 27:15, 18:19, 22:20.
HERCEG NOVI: Glendža, Rakočević, Zubac 31, Rodojčić, Gatalo 2, Razić 17, Popović 10, Matić 31, Đorđević, Letić 3, Markanović.
DEČIĆ: Tatar 6, Radulović 10, Kaluđerović, Bajo 8, Praščević 10, Radević, Rakočević 2, Stijepčević 12, Ličina 1, Kovačević 6, Lašić, Vujošević 10.
Košarkašice Herceg Novog opravdale su očekivanja protiv Dečića i bez problema stigle do trijumfa. U domaćem timu samo šest igračica upisale su se u strijelce, mada je sve proteklo u znaku Milice Matić (šut iz igre 10/13) čak 31 poen, 10 skokova, pet asistencija, za indeks 42, dok je isti broj poena postigla Dragana Zubac, koja je u statistici dodala još osam skokova i pet asistencija. Domaće su meč otvorile sa
10:0, već u finišu prvog poluvremena ostavile su rivala za ,,cijeli krug“ (52:25), pa je bilo jasno kakav se ishod očekuje...
NIKŠIĆ – Dvorana: SC ,,Nikšić“. Gledalaca: 100. Sudije: M. Gligorović, V. Jovanović i A. Orbović. Rezultat po četvrtinama: 18:20, 17:25, 20:17, 16:17.
NIKŠIĆ: Čanović 14, Petrović 14, Dubljević 4, Delibašić, MIrković, Jakšić 28,
LAlović 11, Vuković. PODGORICA: Baošić 8, Begović 3, Dragišić 2, Radević 9, Kuzmanović 3, Zuber, Šćepanović 9, Ilić 30, Pavićević, Milošević, Drobnjak 7, Vukčević 8. Podgorica je i drugi put ove sezone savladala Nikšić. U odloženom meču 3. kola Podgorica je stigla do važnog brejka, a meč je obilježila sjajna Nikolina Ilić, koja je postigla 30 poena (od čega čak sedam trojki). Marija Baošić još jednom je pokazala da je ,,mozak“ ove ekipe – postigla je osam poena, ali
je imala još osam ukradenih lopti, isto toliko skokoba i sedam asistencija. Tokom prvog poluvremena Podgorica je vodila, Nikšić uglavnom bio rezultatski blizu, a do prvog dvocifrenog vođstva gošće su stigle nakon poena Lane Vukčević u 16. minutu – 39:29. Domaće su preko Zoje Čanović uspjele da u 33. minutu dođu na pola koša zaostatka (62:61), ali je tri minuta kasnije nakon trojke Ilić bilo 77:67 za Podgoricu, čime je bilo jasno da nema veleobrta... R. P.
U kakvim su problemima Čikago Bulsi kada je čvrstina u igri u pitanju, jasno je nakon poraza 150:126 od Minesota Timbervulvsa u gostima.
Tako je utisak o katastrofalnoj defanzivi kompletne ekipe zasjenio dobro izdanje našeg slavnog centra Nikole Vučevića. Baranin je za ,,bikove“ za 32 minuta na parketu upisao 23 poena uz devet skokova i pet asistencija i šut iz igre 1510 (trojke 6-3). Derozan je dodao 29 a Lavin 22 poena u ekipi koja ponovo nije imala dobre opcije sa klupe. Sa druge strane, mladi tim Minesote je briljirao: bek Edvards je ubacio 37 poena uz 11 asistencija i sedam skokova, Rasel je pored 28 poena imao osam asistencija, Najt je dodao 16, Mekdanijels 15 a Rivers 14 poena...
Tako su Bulsi vezali četvrti poraz i sa skorom 11-18 daleko su od zone plej-ofa. Učinak ,,vukova“ nakon pobjede je 15-15.
Partiju za pamćenje odigrao je Nikola Jokić. Centar Denvera i aktuelni MVP (najbolji igrač ligaškog dijela sezone) je u pobjedi nad Šarlotom 119:115 ostvario istorijski učinak. Somborac je postigao 40 po-
ena uz fantastičnih 27 skokova i deset asistencija. Tako je postao prvi igrač koji je u tripl-dabl meču imao makar 35 poena i 25 skokova još od 1968. i legendarnog Čemberlena Trijumf je izuzetno bitan za Denver, koji je sa skorom 18-11 na diobi drugog mjesta Zapada i sa samo trijumfom manje i porazom više od lidera konferencije Memfisa.
Bitnu pobjedu ostvario je Bruklin, u gostima Detroitu 124:121. Ekipa je u izuzetnom usponu forme, glavne zvijezde bile su inspirisane za njujorški tim.
Superstar Kevin Djurent upisao je čak 43 poena uz šest skokova i odličan šut iz igre 22-14. Bek Irving dodao je 38 poena za ekipu koja ima sve pobjede u posljednjih pet utakmica. Nakon lošeg starta sezone Bruklin je četvrti na Istoku sa učinkom 19-12 i samo porazom više od Klivlenda.
Šampion Golden Stejt je bez prve zvijezde Karija slavio u Torontu 126:110. U važnom trijumfu ,,ratnika“ bek Džordan Pul je postigao 43 poena uz šest asistencija. Skor prvaka sada je 15-16 i na 11. je mjestu Zapadne konferencije. S. S.
PODGORICA - U susret početku ,,Novogodišnje priče u prijestonici“ na Cetinju je predstavljen najbrže rastući sport na svijetu - tekbol.
U organizaciji Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade prijestonice Cetinje, održana je tekbol promocija - otvoreni trening, u kojem je učešće uzelo više cetinjskih sportskih organizacija - FK Lovćen, KK Lovćen i OK Lovćen.
Najmlađi polaznici Fudbalskog kluba Lovćen su imali priliku i da se u tekbolu oprobaju sa reprezentativcima Crne Gore, Andrijom Jovanovićem i Markom Žarkovićem, koji su takođe učestvovali u promociji.
Iz Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade prijestonice
Cetinje su ovom prilikom najavili postavljanje više TEQ stolova u gradu, čime će se stvoriti preduslovi za razvoj ovog sporta i proširiti sportska ponuda za sportiste, rekreativce i amatere u svim uzrastima u prijestonici.
- Tekbol stiče sve veću popularnost u svijetu, a i u Crnoj Gori, tako da smo izuzetno zadovoljni što će se od sada ovaj sport igrati i u prijestonici. Sudeći po promociji i velikom odzivu zainteresovanih sportista, vjerujemo da je ovo početak jedne zaista uspješne priče, kao i da će naši građani uživati u ovom novom sportskom sadržajuizjavila je sekretarka Sekretarijata za obrazovanje, sport i mlade Jelena Milošević. R. P.
Amari Stodemajer (40), nekada jedan od najboljih NBA krilnih centara, uhapšen je u Majamiju i tereti se da je pretukao kćerku.
Košarkaš koji je u NBA posljednji put igrao 2016. a prethodnih godina nastupao u Izraelu je, po pisanju Majami Heralda, priveden i zadržan u pritvoru u subotu veče oko 22 časa. Kako se navodi, jednu od kćerki je udario tako u predjelu vilice, uz nekoliko udaraca po tijelu, da je izazvao krvarenje.
Stodemajera je prijavila bivša supruga, nakon što je primila tekstualnu poruku i fotografiju uz molbu da pomogne kćerki. Stodemajer je policiji kazao da
je ,,njegova kćerka iskazala nepoštovanje prema baki i lagala“. Policija je, nakon dolaska u dom bivše NBA zvijezde, primijetila i krv na odjeći djevojčice. Nakon plaćanja kaucije od 1.500 američkih dolara Stodemajer je pušten iz pritvora a pred sudijom će se pojaviti 17. januara. Na Instagramu se potom oglasio porukom ,,da nije kriv za fizičko stanje kćerke i da su optužbe neistinite“.
Nekada superstar Finiks Sansa i Njujork Niksa tokom karijere bio je najbolji ruki (debitant) u najjačoj ligi svijeta, u kojoj je proveo 14 godina. Karijeru su mu umnogome narušile brojne povrede. R. A.
Entoni Dejvis (29) neće igrati najvjerovatnije do februara za Los Anđeles Lejkerse zbog povrede, potvrđeno je iz slavnog NBA kluba.
Slavni centar je tokom prethodnih sedmica igrao na vrhunskom nivou i pomogao da se rezultati ,,jezerdžija“ značajno poprave. Sada će slavni tim biti pred teškim zadatkom da nadoknadi izostanak jedne od najboljih ,,petica“ moderne košarke. Dejvis, koji često ima probleme sa povredama, suočen je sa ozbiljnim problemom sa desnim stopalom. Povredu je doživio u doskoku u pobjedi nad Denver Nagitsima 126:108 u noći između petka i subote, a dva dana bila su potrebna da ljekari pruže preciznu prognozu oporavka od makar mjesec.
Ove sezone Dejvis bilježi odličnih 27,4 poena, 12,1 skok i 2,6 asistencija u prosjeku, a ekipa je nakon očajnog starta 2-10 stigla do skora 12-16. Nade za plasman u plejof su značajno uzdrmane nakon povrede druge zvijezde tima. U posljednjih pet mečeva, koje je odigrao, Entoni je bilježio čak 40,2 poena po utakmici.
„CrnogoraC“, br. 28. izdanje od 15. jula 1872. godine Novosti.
— Austrijski ministar domobranstva pukovnik Horst, namjerava do mjesec dana doći u Dalmaciju, da sam upozna zaprjeke, zbog kojijeh se ne može u Boki Kotorskoj uvesti zakon o domobranstvu. Jedan peštanski list pohitao, da već sada objasni ministru te zapreke, pa veli: „Knezlački mir glavna je zaprijeka. Od kako je baron Rodić sa ustašima bokeljskim učinio onaj mir, Bokelji se ponose svojom jakošću toliko, da nedaju domobranstva niti dopuštaju, da se narod popiše”.
— U Ingleškoj se opet pojavio pokret za sjedinjenje anglikanske crkve s pravoslavnom. U to ime kupe se potpisi i skupljeno je već preko 6000 među kojima su najugledniji članovi sviju staleža, kao: lordova, narodnijeh poslanika, profesora, velikijeh sudija, oficira i t. d.
— U Španjolskoj se opet pojavljuju Karliste. Bilo je više manjijeh bojeva. Na granici francuskoj pobiše se sa francuskijem čobanima. No i ako taj ustanak nema nikakva izgleda, ni položaj kralja Amadeja nije postao nimalo bolji. Glavni listovi madridski otvoreno govore o odlasku kraljevom i kliču mu „sretan put!”
— U sjevernoj Americi biće po svoj prilici opet izabran Grent za predsjednika, jer njegova protivnika napuštiše privrženici.
— U Franceskoj idu stvari sve na bolje. Tjer postaje sve odlučniji republikanac. Opet je izgovorio jednu besjedu, s kojom je sa svijem porazio neprijatelje republike. Francuske dinaste izgubiše sa svijem nadu, da će moći podići presto.
Književnost.
— U Novom Sadu izišla je knjiga „Srbija na istoku“ od Svetozara Markovića. Nješto iz ove knjige štampano je u „Radniku” biogradskom, pa zbog štamparskijeh nezgoda prekinuto je. Neka je svakome preporučena.
„CrnogoraC“, br. 29. izdanje od 22. jula 1872. godine
Pravda pred sudovima u Boki Kotorskoj.
Da nije zakona i sudova, koji po zakonu a ne po ataru sude, ljudi bi se mal ne uvijek među sobom klali. Za to su zakoni, ali oni, koji su potekli iz priro-
Ako ja učinim kakvo zlo, pa me sudije kazne mnogo blažije ili mnogo strožije, nego što bi zasluživao prema mome prestupu, onda me oni sami nukaju da činim opet zlo, jer ako sam manje kažnjen, ja ću se uzdati da ću tako proći i drugi put, ako sam strožije kažnjen ja ću tijem izazvanom osvetom i jarošću poći na novo zločinstvo. I to je onda početak pokvarenosti, koja se širi u narodu
ma, Stjepov rođak Špiro Marović pozove ga svojoj kući na posjedak i reče mu, da će brzo i glavar doći. Siromah Carević ne odreče se ovome bratskom pozivu, pa ode u kuću, gdje poslije kratkog vremena dođe i glavar a s njime još i Vuko Marović. Čim stupiše u kuću, poče među Marovićima njeka svađa, te brzo dođe i do djela, a u tome postade nesretni Carević žrtva, ni kriv ni dužan na velikoj pravdi božjoj. Ovdašnji c. kr. sud pozove Maroviće, ispit se počne te jednoga odmah proglasi slobodna i nevina, a drugu dvojicu osudi samo na 7 i 8 mjeseci zatvora.
2. Krsto Majstor, isto iz Grblja, zavadi se sa Ivom Babicom iz Krtola niže tvrđave Trojice, te Babica ubi Majstora nožem da ni petom ne mače i odmah se prijavi sudu, koji ga osudi samo na 15 dana zatvora.
Prelazim njeke slične događaje, i evo me da spomenem potonji i najgrozniji.
de samoga naroda, i izvršioci njegovi, ali pravedni, bezpristrasni, velika blagodet za jedan narod. No u istoj mjeri i zakon i sudije, ako ne glede da zadovolje pravu cjelj svoju, mogu biti povod, izvor velikim opačinama, nedoglednom zlu i zlijem pošljedicama u narodu, nad kojim oni stoje. Dokaz tome leži u samoj prirodi čovjeka. Ako ja učinim kakvo zlo, pa me sudije kazne mnogo blažije ili mnogo strožije, nego što bi zasluživao prema mome prestupu, onda me oni sami nukaju da činim opet zlo, jer ako sam manje kažnjen, ja ću se uzdati da ću tako proći i drugi put, ako sam strožije kažnjen ja ću tijem izazvanom osvetom i jarošću poći na novo zločinstvo. I to je onda početak pokvarenosti, koja se širi u narodu, a povodom samijeh sudova.
Nama je poznato već njekoliko takvijeh primjera, gdje u suđenju nije pravda bila mjerodavna. I ovom prilikom radi smo da to pokažemo našem svijetu, ni za što drugo, nego u dobroj namjeri, da toga više ne bude, a povoda nam da-
U Ingleškoj se opet pojavio pokret za sjedinjenje anglikanske crkve s pravoslavnom. U to ime kupe se potpisi i skupljeno je već preko 6000 među kojima su najugledniji članovi sviju staleža, kao lordova, narodnijeh poslanika, profesora, velikijeh sudija i oficira
de grozno ubistvo, koje se juče ovdje u Kotoru nad jednijem osuđenikom dogodilo. No prije nego što dođemo na sami taj događaj, navešćemo ovdje još njekoliko primjera, o kojima neka pravnici sude, jesu li dotične presude na svome mjestu. Evo tijeh primjera: 1. Marko Carević iz Grblja, čovjek prost, ali čestita karaktera, blage naravi, nazad godine i po dana, ode važnim poslom kod svoga glavara Stjepa Marovića, pa ne našav ga do-
3. Niko i Jovo Bjelica, isto iz Grblja, pođoše da učine osvetu nad njekakvom ženskom koja se bješe sa njihovom sestrom svađala, te pošlje svršenog junaštva, ostavivši je više no polumrtvu, budu od žandara uhvaćeni i sudu predani a sud ih otpusti bez ikakve kazne. Dalje.
4. Stevan Porobić iz Ercegnovske krajine, vrli Bokez i zaslužni sin svoje domovine nalazio se u njekakvoj nagodbi sa Kulumbarom iz Risna, pomeđu Jovom Jovanovićem iz Risna i njekojim Konavljanima, koje prije roka Kulumbara dostavi Jovanoviću. Ovaj se naljuti i počne svakojako ružiti Stevana na strani, pa onda i u oči te ga i udari štapom, a Stevan njega čibukom; u to dotrči Jovov brat te izbaci na Stevana iz revolvera svi šest metaka, od kojijeh samo jedan ga nepogodi. Porobić onako ukomađen opali kuburu na Jovanovića, ali ga nepogodi. Na tome se boj razdvoji. Porobić se više vremena liječio, dok se malo predigao, ali je i zatijem morao još tražiti po savjetu lječnika pomoći u promjeni vazduha. Svi znamo kako s tijem procesom stoji, ali što je najglavnije, po Stevana, koji je onako izranjivan, dolazahu žandari da ga vode, još dok je leža, pa i poslije njekoliko puta. Zašto?
5. Savo Odža i Savo Nikaljević iz Grblja nazad po godine zbog zavađe njihovijeh sestara, stanu se krupno inaditi i u inatu naticati koji je bolji od kojega, te se naposljedku nagodiše da to dvobojem riješe, ali da o tome niko ništa ne zna. Te tako obojica podrane na uročeno mjesto, po sata daleko od sela. Pri sastanku svome zadadu jedan drugom vjeru, da se neće gađati puškama, nego noževima, što izrade, ali pod tijem uvjetom, da neprekidaju, dok jedan nepadne mrtav, ili ne prizna da je gori. Po položenoj zakletvi pobace puške, a trgnu noževe, te jedan po drugome kako je koji bolje mogao. Poslije dužeg boja, kad su se već obojica umorili, opazi ih jedna žena goneći goveda na pašu, a to bješe rođaka istog Nikaljevića. Videći obojicu u krvi uplaši se te poklikne: ko je vitez! Ali tu nebješe nikoga, te ona potrči k njima i počne kupiti kamenje. Odža se u tom poplaši, držeći da će i ona na njega nasrnuti, te zgrabi svoju pušku i pobjezi. Nikaljević upotrebi tu priliku, zgrabi svoju pušku i opali za njim, ali ga nepogodi. Na to se obrati Odža i ispali svoju pušku na onoga i malo ga dohvati u rame. S tijem se boj razdvoji i ode svaki svojoj kući polumrtav. Stvar takva nije se mogla zatajiti, njeko dokaže sudu i sud pošlje odmah komisiju, da ih vizitira i na Odžu nađi 5 a na Nikaljevića 10 rana. Ljekar ih je liječio, dok ih je
Nastavljamo sa objavljivanjem članaka iz prvog crnogorskog lista „Crnogorac”, koji je pokrenut 1871. i izlazio sedmično do kraja 1872. godine. Koristili smo digitalizovana izdanja „Crnogorca” sa sajta Digitalna biblioteka Crne Gore, a za dozvolu zahvaljujemo Nacionalnoj biblioteci „Đurđe Crnojević”. Ovdje smo obuhvatili brojeve od 24. do 48. iz 1872. godine
izliječio, samo Nikaljević ostani malo sakat u prste njeke od ruke. Nazad mjesec dana budu oba pozvana na ispit i poslije ispita s Odžom u zatvor a Nikaljevića pusti slobodna. 12. o. m. budu opet obojica pozvani da čuju presudu. – Nikaljević osuđen na 6 mjeseci, a Odža na šest godina! Odža čisto izvan sebe poviče: „Ne gospodo, za leb carev, toliko, jer nije pravo!” No u mjesto odgovora priđu žandari da ga vode, a on se opet okrene sudijama: „Dakle s Bogom! Vidiće te, da ja to izdržati neću, ali ćete Bogu odgovarati.” Te tako između dva žandara i ključara do tavnice pođe, a kad je došao do tavnice nagne da bježi. Jedan žandar potrči za njim a drugi nehoteći truditi se ni derati cipele, nego da pokaže svoju streljačku vještinu na blizu, opali iz puške i ubije ga. Odža onako ranjen trčao je još jedno 30 koraka, te onda pade pred dućanom Iva Marinovića. I još se jedan put ispravi na lakat i zapita svijeću i vode. U to pristupe žandari i ključar i ključar ga uhvati za kose onako izdišuća i tresne mu glavu o ploče govoreći: Ništa ti nedam, Boga ti gradim! Odža ispusti dušu. I s tijem svrši svoj život, ovo mlado, ali hrabro momče, da mu je u junaštvu malo koji ravan ostao u cijelome Grblju. Neka opet pravnici sude o umjesnosti, a naročito o razlici između jedne i druge presude, a isto tako i o neopravdanoj revnosti žandara, koji se usudi usred žive varoši u našijem uskijem sokacima pucati nepomišljajući na nesreću, koja se mogla izroditi. Mi pak, kao što smo već kazali, iznosimo ove primjere na javnost upozoravajući i narod i vladu na njih. U Kotoru, 17. julija, 1872.
(Nastavlja se)Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Poslovni broj: Iv. br. 1883/22.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Medović Vladimira iz Bara, Brca- Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 010555 od 18.07.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.12.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Medović Vladimira iz Bara, Brca- Sutomore, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 010555 od 18.07.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 07.11.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.12.2022. godine.
Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: Ž ELJKA RADULOVIĆ
KOLEGIJUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ (politika)
JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija)
JELENA MARTINOVIĆ (društvo)
MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje) Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)
MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)
DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)
NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena)
S LOBODAN Č UKIĆ (feljton i arhiv)
MARKO MILOŠEVIĆ (dizajn)
DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)
Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore PIB: 02096099 osnovana 1901. godine A.D., Podgorica, koga zastupa adv. Đukanović Dragoljub Podgorica, ul.Moskovska br.169 , protiv izvršnog dužnika Jovo Rafailović, Budva, a sve radi namirenja novčanog potraživanja, kao i troškova izvršenja i nagrade za rad javnog izvršitelja koliko u konačnom budu iznosili, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi
Poslovni broj: Iv. br. 964/22.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Korać Maskute iz Bara, Ilino 1-C, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003237 od 23.03.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.12.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Korać Maskute iz Bara, Ilino 1-C, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 003237 od 23.03.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 18.05.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.12.2022. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1914/22.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Divanović Ismeta iz Bara, Burtaiška br.193, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 001524 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.12.2022. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika dužnika Divanović Ismeta iz Bara, Burtaiška br.193, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 001524 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 15.11.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.12.2022. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1800/22.
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
Urednica M ARIJA I VANOVI Ć -N IKI Č EVI Ć
KULT
LOGOTIP POBJEDE Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno
Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA“ d.o.o. Podgorica -100 odsto
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480 Tiraž: 3.176
Adresa sjedišta medija: Ulica 19. decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777
Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank
I Određuje se sedamnaesta prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika,upisane u nepokretnosti upisane u LN 310 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/3, nepokretnosti upisane u LN 311 KO Bečići u sukorišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/5,nepokretnosti upisane u LN 426 KO Bečići u korišćenju izvršnog dužnika u obimu 1/1.
II Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 13.01.2023 godine u 10:00 h, u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. IVM - 316/2021 od dana 25/02/2021 godine, a radi naplate na ime glavnog duga i to iznos od 13.403,04 € sa zakonskom zateznom kamatom počev od dana 18.02.2021. godine , pa do konačnog namirenja,na ime troškova po AT u iznosu od 181.50 €,nagrade za rad,kao i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.
III Nepokretnosti navedene u tač. 1 imaju upisanih tereta osim rješenja o izvršenju ovog javnog izvršitelja Zabilježba spora tužbe predate osn.sudu u kotoru posl.br.p.134/07. od 1.3.2007.na dijelu RafailoviĆ Jova i Željka u LN 311 KO Bečići i u LN 426 KO Bečići.
IV Vrijednost nepokretnosti je utvrđena rješenjem od dana 02/07/2021 godine i iznosi za Nepokretnost upisanu u LN 310 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1213/1, zemljište površine 706 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/3 u vrijednosti od 82.800,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 311 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1420, zemljište površine 3624 m2 , sukorišćenje u obimu prava izvršnog dužnika 1/10 u vrijednosti od 126.700,00 eura;Nepokretnost upisanu u LN 426 KO BEĆIĆI, katastarska parcela broj 1422, zemljište površine 679 m2 , korišćenje u obimu prava 1/1 u vrijednosti od 237.500,00 eura u skladu sa čl.168 ZIO.
V Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja,da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju,Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO.
VI Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 5559001459877-23 kod Addiko bank a.d. u iznosu od 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.
VII Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko bank a.d.sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
VIII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
IX Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’
Dana, 14.12.2022 godine
Javni izvršitelj Budva Rajković Darko
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “Komunalne djelatnosti” Bar/ Bul. Revolucije bb, koje zastupa Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Đorđević Milorada iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015960 od 22.08.2022. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 19.12.2022. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Đorđević Milorada iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 015960 od 22.08.2022. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 21.10.2022. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 19.12.2022. godine.
Na osnovu Odluke Odbora direktora DOO ‘’Rekra’’ Podgorica od 15.12.2022. godine, a shodno odredbama Pravilnika
o načinu korišćenja sredstava Fonda za prevenciju radne invalidnosti, odmor i rekreaciju zaposlenih broj: 02-131/2 od 10.03.2016. godine
Raspisuje se:
za prikupljanje ponuda za banjska liječenja i organizovane odmore u toku 2023 godine zaposlenih u Crnoj Gori, koji su članovi
Fonda za prevenciju radne invalidnosti,odmor i rekreaciju zaposlenih Realizacija banjskog liječenja i rekreativnog odmora zaposlenih u Crnoj Gori predviđena je za period: •15 maj – 30 oktobar 2023 godine – desetodnevno banjsko liječenje sa obaveznim sadržajem medicinskog tretmana za 2.500 korisnika;
•15 jun – 15 septembar 2023 godine – sedmodnevni rekreativni planinski odmor za 1.100 korisnika, na bazi polupansiona ;
•15 jun – 15 septembar 2023 godine – sedmodnevni rekreativni odmor na Crnogorskom primorju za 3.100 korisnika,na bazi polupansiona .
Minimalan kapacitet ponuđača je 40 ležajeva .
Pravo učešća na oglasu imaju pravna lica koja su vlasnici kapaciteta koji se nude ili zakupci kapaciteta koji nude oglasom tražene usluge.
Ponuda treba da sadrži:
•Tačan naziv i adresu ponuđača, poreski i identifikacioni broj;
•Dokaz o registraciji ponuđača deponovanom potpisu;
•Rješenje o kategorizaciji minimum 3* ;
•Dokaz o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene djelatnosti za banjsko liječenje
•Dokaz da ponuđač nije pod stečajem ili u postupku likvidacije
•Izjava ponuđača ovjerena od notara da se protiv istog ne vode sporovi koji su od uticaja na poremećaj poslovanja;
•Bonitet ponuđača;
- Bilans stanja i bilans uspjeha ponuđača za 2022 godinu
- Dokaz da plaćanja prema ponuđaču kao pravnom licu nijesu obustavljena (dokaz se pribavlja kod banaka sa kojima ponuđač posluje);
•Destinaciju sa obezbjeđenim besplatnim parking mjestima;
•Cjenovnik usluga u eurima (sa PDV-om), boravišnom taksom i osiguranjem;
•Uslove i način plaćanja;
•Sadržaj usluga (medicinski tretmani, rekreativni dio, izleti i sl.);
•Karakteristike smještaja i menija;
•Dokaz o vlasništvu ili ovjeren ugovor o zakupu kapaciteta
•Izjava odgovornog lica ponuđača data pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću da su svi podaci podnijeti uz ponudu istiniti (izjavu ovjeriti kod notara);
•Sve ostale informacije koje ponuđač smatra relevantnim za ovu vrstu usluge.
Za dodatne informacije možete se obratiti na telefon: 020/ 231 – 147 ili na e-mail rekra@t-com.me
Rok za dostavljanje ponuda je zaključno sa danom 01.02.2023. godine.
Nekompletne i neblagovremeno prispjele ponude neće se uzimati u razmatranje.
Ponude treba dostaviti u zatvorenoj koverti, neposredno ili poštom, na adresu „Rekra“ doo Podgorica, ul. Novaka Miloševa broj 25 , sa naznakom ”Ne otvaraj prije zvanične sjednice otvaranja ponuda”.
Napomena:
-Naručilac zadržava pravo da ne potpiše ugovor ni sa jednim od ponuđača.
OTČEPLJENJE
kanalizacije i svih vodovodnih cijevi , popravka i zamjena instalacija. Non stop ! Begović Tel. 067/579-709 , 069/269-550 1
OTČEPLJENJE sve vrste kanalizacija el.sajlom. Dolazim odmah NON-STOP. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel.069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 2
IV.br.1327/2020
Javni izvršitelj Marko Đaković iz Herceg Novog, u pravnoj stvar izvršnog povjerioca ,,VODOVOD I KANALIZACIJA” D.O.O sa sjedištem u Herceg Novom, protiv izvršnog dužnika Milović Biljana iz Herceg Novog ul. Bijela bb, u smislu odredbe čl.7 45.ZIO-a, donio je
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
U izvršnom postupku u predmetu I.br.1327/2020, izvršnom dužniku nije bilo moguće dostaviti rješenje o izvršenju Iv.br. 1327/2020 od 07.10.2020.godine. Izvršnom dužniku sa poslednjom poznatom adresom Herceg Novi, ul. Bijela bb, vrši se dostavljanje pismena javnim objavljivanjem. Poziva se izvršni dužnik, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrati Javnom izvršitelju radi preuzimanja navedene dokumentacije. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje ovog pismena a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka. Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedeno pismeno smatra se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO-a
U Herceg Novom, dana 19.12.2022.godine
Poslovni broj: I.br.1926/17
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca OTP DEBT COLLECTION doo Podgorica, ul. Studentska bb, zgrada Bemax, III sprat, protiv izvršnog dužnika Knežević Milana iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 200.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave –ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.692/2007 dana 24.01.2007. godine, dana 19.12.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Knežević Milanu iz Nikšića, ul. VI Crnogorske brigade T-12, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 19.12.2022.godine i Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 19.12.2022.godine.
Izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXVI prodaji nepokretnosti .br.1926/2017 od 19.12.2022. godine Zaključka o XXVII prodaji nepokretnosti I.br.1926/2017 od 19.12.2022.godine.
Upozorava se izvršni dužnik Knežević Milan iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.
Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.
Nikšić, 19.12.2022.godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Naša draga majka, baba, prababa i svekrva
Po sopstvenoj želji, sahranjena je 19. decembra 2022. godine, u krugu najuže porodice.
Draga naša majko, gotovo cio jedan vijek koliko je trajao tvoj život, nadahnjivala si nas i učila poštenju, optimizmu, ljubavi i vjeri u dobre ljude.
Hvala ti za veliko požrtvovanje i nesebično davanje.
Ispunila ti se želja da budeš vječno sa tvojom kćerkom Mirjanom – Mirom i sa mužem Blagotom kojeg si uvijek poštovala i voljela.
Svi te volimo i nećemo nikada dozvoliti da budeš zaboravljena.
Porodica SEKULIĆ
890
Dana 19. decembra 2022. godine iznenada je preminuo naš dragi
Utorak, 20. decembar 2022.
Dana 19. decembra 2022. godine iznenada je preminula naša draga
Vujović
Saučešće primamo dana 20. decembra u kapeli Počekovići od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Počekovići. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: suprug JOVAN, sinovi RADOMIR, SVETOZAR i PETAR, ćerke RADOSLAVA i NATAŠA, brat STANKO, sestra JOKA, snahe ANĐELA i SNEŽANA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina PEJOVIĆ i VUJOVIĆ 895 Škrka, volim te! Kotrlja se život! Veliki ne umiru!
BANJA KALUĐEROVIĆ 894
Posljednji pozdrav bratu
Čitavog života si se borila za sve nas, ali si izgubila bitku sa životom. Tvoj plemeniti lik, savjeti i tople riječi kojima si nas hranila vječno će ostati duboko u nama. Nedostajaćeš nam beskrajno.
Tvoji: ćerka ZDRAVKA i zet DRAGAN KOVAČEVIĆ, unuci DUŠAN i DRAGOSLAV KOVAČEVIĆ i VLADIMIR i NIKOLA RADULOVIĆ, praunučad: DAVID i DARIO
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 20. decembra od 10 do 15 časova i 21. decembra od 10 do 14 časova, kada krećemo na gradsko groblje Zagorič gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.
Kuća žalosti: Ulica 4. jula Lamela D3, ulaz 3, Podgorica.
Tvoj iznenadni odlazak je ostavio neizmjernu prazninu u našim srcima, sve što bismo rekli malo je za ono što osjećamo.
RAJKO VUJAČIĆ sa porodicom 870
Posljednji pozdrav od tvojih komšija
Ožalošćeni: otac NIKOLA, ćerke DARA i ANĐELA, sestre SVETLANA i SONJA, stric PAVLE, strina MACA, braća od strica BAĆA i ČEDO, tetka MILEVA i ostala porodica VUČERAKOVIĆ i POPOVIĆ 892
Zauvijek ćemo pamtiti tvoju toplinu i ljubaznost!
DUŠAN GLOBAREVIĆ sa porodicom, SLOBA ZOGOVIĆ sa porodicom, MIRA i DUJO PELIČIĆ 893
OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456
20. decembar 2022.
Dana 17. decembra 2022. godine umrla je naša draga
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Plužinama dana 21. decembra od 9 do 12 časova, kada krećemo za rodno mjesto Orah gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.
Ožalošćeni: brat MIODRAG – MIĆO, sestre DANICA i STANKA, snaha DARINKA, bratanić RAJAN, sestrići VLADAN, GOJKO, IVAN i MILAN, sestrična JELENA i ostala rodbina
883
Dana 19. decembra 2022. u 66. godini, poslije duge i teške bolesti, preminula je naša draga
остала родбина 864
Posljednji pozdrav dragom saradniku i prijatelju
Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću dana 20. decembra od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.
Ožalošćeni: suprug JAGOŠ, sin DEJAN, snahe MARIJA i ALEKSANDRA, braća DANILO i ŽELJKO, sestre DRAGANA i DANICA, đever BAJO, jetrva MAJA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina ZEKOVIĆ i NEDOVIĆ
Hvala za svu ljubav. Nosićemo te u srcu.
„KROLING“ d.o.o. Danilovgrad 868
Posljednji pozdrav voljenom SAŠI KASOMU
Sa nevjericom i bolom opraštamo se od našeg dragog bratanića i brata od ujaka.
Tetka DESA, brat RAJKO, sestre JADRANKA i RANKA sa porodicom 866
Sin DRAGAN i snaha RADMILA sa porodicom 887 Posljednji pozdrav dragom
Počivaj u miru, nek ti je laka ova crnogorska zemlja. Uvijek ćemo te pamtiti.
Tašta RADA i šura IGOR KALEZIĆ 888
Posljednji pozdrav dragoj tetki.
Sestrične KAĆA i TANJA 886
Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki STANKI ĆUPIĆ rođena Radunović
Od sestre Olge Đurović sa porodicom 871 e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav SLOBU
Dragi Kume, surova je ova istina. Počivaj nam u vječnom miru među najboljima.
DUŠKO i MAJA PEJAKOVIĆ sa porodicom 880
Dragom zetu i pašenogu
Nisi bio zet i pašenog, već brat i pravi prijatelj. Nikad te nećemo zaboraviti.
RADE i LJUBICA JAĆIMOVIĆ 878
Dragom zetu SLOBU MARKOVIĆU
Bio si više nego zet, hvala ti na svemu. TADE 874
Posljednji pozdrav dragom SLOBU
Počivaj u miru, moja gava.
IVO MARTINOVIĆ sa porodicom 873
Posljednji pozdrav komšiji SLOBU
Od DRAGANA PERIŠIĆA sa porodicom 872
Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju
VOJU VUJOVIĆU
GORAN, VESNA, LUKA i VUKO STRUGAR 885
Posljednji pozdrav dragom VOJU
Od KRISTIJANA i SANJE TATAR 869
Dragom tetku SLOBU MARKOVIĆU
Ljudskost i dobrota su te krasili. U našim srcima živjećeš vječno.
BOJAN i MARIJANA JAĆIMOVIĆ sa porodicom 876
Posljednje zbogom dragom i iskrenom prijatelju SLOBU MARKOVIĆU
Od porodice pok. SAVA RUDOVIĆA 881
Dragom tetku
SLOBU MARKOVIĆU
Bio si veliki čovjek pun ljubavi i pažnje za sve nas. Hvala ti za sve što si uradio za mene i moju porodicu. NATALIJA i PEĐA ŠEGEREC sa porodicom 877
Posljednji pozdrav SLOBU
Od MIĆINIH kumova i kolega iz ,,ALFA KAFE“ 879
Posljednji pozdrav dragom kumu
SLOBU MARKOVIĆU
MILOŠ i JOVANA JOVANOVIĆ sa porodicom 882
Dragom tetku
SLOBU MARKOVIĆU
Bio si oslonac za sve nas. Tvoja dobrota nikad neće biti zaboravljena. PEĐA PEROVIĆ 875
OGLASNO ODJELJENJE 020 202 455 “POBJEDA” 020 202 456
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog
Sjećanje i uspomene na tebe nikad umrijeti neće. Čuvaćemo te u našim srcima zauvijek.
TVOJI NAJMILIJI 867
IN MEMORIAM 20. 12. 2015 – 20. 12. 2022. MILKA MIROTIĆ rođena Nikčević
DRAGAN, ZORAN i ŽELJKO sa porodicama 884
Dana 20. decembra 2022. navršava se godinu dana od kada nije sa nama naš dragi
Iza nas je drugačija godina, godina u kojoj smo pokušali navići se da nisi više tu. Nismo uspjeli i nemoj nam zamjeriti. Mnogo nam nedostaješ.
TVOJA PORODICA 865
