Dnevni list Pobjeda 16.01.2020. by Pobjeda

M. BABOVIĆ

NOVI SKANDAL U UIKS: Osnovno državno tužilaštvo provjerava da li je inspektor bio pod torturom cimera

Premijer Marković na konferenciji o prioritetima hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU

Pregovaramo po najstrožijim kriterijumima koje je EU ikad imala

Iz uprave znali za snimak, vjerovali da Juretić vježba! Još jedan od pokazatelja da nešto nije u redu, što je moralo da alarmira upravu UIKS-a, bila je i Juretićeva odluka da izbjegava šetnje u zatvorskom krugu. ,, Šetnje uglavnom izbjegavaju kada su svjesni da im prijeti opasnost“, ispričao je sagovornik Pobjede

STR. 10. i 11.

Desanka Malidžan – dobitnica državne nagrade ,,Oktoih“ i nagrade iz Fonda za kvalitet i talente

Uloga škole je da đake nauči da primijene znanje

STAV: Nenad Stevović, politikolog i istraživač

crnogorske dijaspore, o porukama Vučića i Dačića

Građanska Srbija je gurnuta u stranu Teška je mentalna gimnastika potrebna da se prihvati nova epska fantastika u kojoj samoproglašeni vitez Ivica Dačić brani Cetinjski manastir od Cetinjana i od etničkih Crnogoraca u Crnoj Gori i širom svijeta STR. 3.

Danas se ne uliva znanje djeci, već im treba dozvoliti da ga oni sami istraže, iskuse i primijene. Tako sam ja od nastavnice predavačice postepeno prešla u nastavnicu voditeljku ili moderatorku STR. 8.

Ljubiša Ćurčić, direktor ŽICG, o intenzivnom radu na generalnoj rehabilitaciji mreže

U željezničku infrastrukturu lani uloženo 17 miliona

STR. 4. i 5.

I.BOŽOVIĆ

STR. 2.

Proces dodjela koncesija za crnogorske vazdušne luke

U igri za aerodrome tri kompanije i jedan konzorcijum

STR. 5.

Crnogorski medijski prostor i dalje zasut dezinformacijama, prednjače srpski mediji, reagovala Agencija za elektronske medije

Država mora naći način da građane zaštiti od laži

STR. 6. i 7.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prihvatilo inicijativu ljekara

Razmotriće da li treba zabraniti prodaju petardi

STR. 9.

Politika

Četvrtak, 16. januar 2020.

Predsjednik Vlade na konferenciji posvećenoj predstavljanju prioriteta hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU

Marković: Pregovaramo po najstrožijim kriterijumima koje je Unija ikad imala Crna Gora je lider u evropskim integracijama i mora postati prva sljedeća članica Evropske unije. Hrvatska svoje članstvo u EU ne želi koristiti samo za sebe, nego i za svoje susjedstvo – kazao je ambasador Hrvatske Veselko Grubišić, domaćin jučerašnje konferencije PODGORICA – Crna Gora razumije situaciju u kojoj se nalazi Evropska unija, ali naša zemlja već pregovara po do sada najstrožijim kriterijumima koje je EU ikad imala – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković. Na konferenciji posvećenoj predstavljanju prioriteta hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije, premijer je kazao da Crna Gora, kao lider evropskih integracija ne može biti poređena sa državama koje tek počinju pregovore, te da izmjene procesa ne bi trebalo primjenjivati retroaktivno. – Iako nijesmo zagovornici ,,mijenjanja pravila usred igre“, u određenoj mjeri, saglasni smo da pregovarački proces treba učiniti konkretnijim i mjerljivijim, a njegove rezultate jasnijim i vidljivijim kako akterima u procesu pristupanja, tako i svim građanima u Crnoj Gori – kazao je Marković. On smatra da naša država nije u istoj poziciji kao ostale zemlje regiona koje tek treba da započnu pregovore. – Zbog toga vjerujemo da izmjene procesa ne bi trebalo da se primjenjuju retroaktivno. Ostajemo otvoreni za razgovor i saradnju, uz naglašenu potrebu da se obezbijedi adekvatno vrednovanje rezultata koje smo postigli u dosadašnjem toku procesa, što je važno za održavanje kredibilnosti procesa proširenja – rekao je premijer.

JEDINA OPCIJA - EU

Obraćajući se ambasadorima država članica Unije, Marković je ocijenio da je naša zemlja,

– istakao je Grubišić. Hrvatska će, prema njegovim riječima, nastaviti da pomaže susjedima na putu ka Evropskoj uniji. – Naše susjedstvo ne smije biti daleko od srca Evropske unije – istakao je hrvatski ambasador. Hrvatska predsjedava Savjetom EU od 1. januara do 30. juna ove godine. Grubišić je kazao da njegova država, tokom predsjedavanja, namjerava da se pozabavi potrebama produbljivanja jedinstvenog tržišta, osnaživanjem konkurentnosti, promovisanjem visokih vrijednosti dodatnih investicija, digitalizacije i preduzetništva. – Podržavaćemo implementaciju evropskog stuba socijalnih prava i naglašavati potrebu da se svakom građaninu EU i Evrope obezbijedi bolji život – rekao je on. Prema njegovim riječima, Hrvatska će, takođe, zagovarati osnaživanje žena.

NASTAVAK PROŠIRENJA

Premijer Duško Marković sa ambasadorima članica EU

iako pregovara po najstrožijim kriterijumima koje je Evropska unija ikada imala u okviru politike proširenja, i u takvim uslovima, s relativno mladom administracijom, predvodnik evropske integracije. – U osmoj godini pregovaračkog iskustva, čvrsto stojimo na stanovištu da je pristupanje EU jedina opcija za crnogorsko društvo iako smo prošlu godinu završili, po prvi put, bez otvaranja posljednjeg preostalog pregovaračkog poglavlja – Poglavlja 8 – rekao je Marković.

Dodao je i da će Crna Gora nastaviti da posvećeno ispunjava obaveze iz integracionog procesa. – Naš cilj je da dobijemo izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24. Time bi Crna Gora dobila završne zadatke za usavršavanje sistema vladavine prava i samim tim ušla u napredniju fazu pregovaračkog procesa koji podrazumijeva i privremeno zatvaranje poglavlja. U fokusu Vlade, u ovoj godini, je dalje jačanje institucija, održavanje

dinamičnog ekonomskog razvoja, smanjenje nezaposlenosti i nastavak stabilizacije javnih finansija – rekao je crnogorski premijer.

UDVOSTRUČITE NAPORE

Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, koji je bio domaćin jučerašnje konferencije, kazao je da će se Hrvatska boriti za svoje susjede i njihovu što skoriju perspektivu članstva u Evropskoj uniji. On je juče predstavio priorite-

te hrvatskog predsjedavanja Savjetom EU. – Hrvatska svoje članstvo ne želi koristiti samo za sebe, nego i za svoje susjedstvo – istakao je Grubišić. On je kazao da je Crna Gora lider u evropskim integracijama i da mora postati prva sljedeća članica Evropske unije. Pozvao je Markovića da udvostruči napore u reformama, kako bi postigli taj cilj. – Treba da učinite sve da Evropska unije bude zadovoljna ispunjavanjem kriterijuma

Šef Delegacije Evropske unije Aivo Orav poručio je da je proširenje EU proces koji se nastavlja, iako je bilo određenih poteškoća tokom proteklih nekoliko mjeseci. – Poruka za Crnu Goru je da je ona lider u procesu integracija, da nema vremena da čekamo da se riješe određeni problemi u EU, već da je bolje biti spreman za pridruživanje EU što je prije moguće – istakao je Orav. On je ponovio da je vladavina prava apsolutno u samom središtu politike proširenja EU. – Zato je veoma važno sprovesti reforme tokom izborne godine i tu nema izuzetaka – dodao je Orav. Kako je naveo, biti lider u evropskim integracijama je zahtjevna uloga. – EU nastavlja sa radom u Crnoj Gori i tokom izborne godine, što znači da nema izuzetaka. Pripremamo naše izvještaje o napretku, što znači da će sve promjene koje su relevantne za proces integracija biti sastavni dio tog izvještaja – rekao je Orav. On je istakao da je politički dijalog od ekstremne važnosti za Crnu Goru. – Iskreno se nadam, i mislim da govorim u ime svih vas, da će politički dijalog biti vraćen što je prije moguće – zaključio je Orav. Jovana ĐURIŠIĆ

Politički analitičar o istupima predsjednika Srbije i aktuelnim relacijama Beograda i Podgorice

Sekulović: Poremećeni odnosi uz miješanje u unutrašnje stvari PODGORICA – Istupi srpskih zvaničnika od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu imaju elemente miješanja u unutrašnje poslove Crne Gore, iako se pokušava naći legitimitet u činjenici da se traži zaštita iznutra – kaže za Pobjedu Sergej Sekulović, analitičar. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u najnovijoj izjavi povodom crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kazao je da vlasti u Crnoj Gori moraju voditi dijalog sa SPC, a ne sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, čiji je ona dio. Vučić je više puta saopštio da se njegova zemlja neće miješati u unutrašnje stvari naše države, ali istovremeno poručujući da je Srbija spremna da

pomogne „po svim pitanjima“ u vezi sa situacijom u Crnoj Gori. Više puta je i konstatovao da crnogorska vlast „želi da Srba u Crnoj Gori bude što manje“ na popisu stanovništva naredne godine. Vučić je, povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, istakao da je taj akt protiv SPC i srpskog naroda u Crnoj Gori, da će zakomplikovati složene odnose Srbije i Crne Gore, a čak je i „molio“ da se ne usvoji. – Moja molba, a ja ne mogu da to zahtijevam kao predsjednik druge države, je da takav zakon ne usvoje. To je moja molba, nada i želja – govorio je Vučić, ali i poručivao da će, ako njegova želja ne bude uslišena, Srbija „umjeti da se u skladu sa tim ponaša“. Uslijedilo je „ponašanje“. Po-

čeli su protesti širom Srbije, napadi na Ambasadu, pokušaji paljenja crnogorske zastave... I neodustajanje od ambicije da Crna Gora, ipak, postupi po njihovim željama. Sergej Sekulović kazao je da „politika zvanične Srbije u navedenom kontekstu ima kontinuitet“. – Beograd je pozicioniran kao pijemont koji vodi računa o srpskom narodu u regionu na način da se održava svijest o organskom jedinstvu naroda koji je pod zaštitom, ne ugrožavajući teritorijalni integritet okolnih država. Shodno procjeni i političkim potrebama, tenzija se podiže ili se smiruje. Na ovaj način zvanični Beograd demonstrira moć i pojavljuje se garant regionalne stabilnosti. Ovakva politika traži partnere koji će da budu

pod kontrolom i u tom smislu se navedena pitanja javljaju kao važna – dodao je Sekulović. On je istakao da dvije zemlje imaju poremećene odnose. – S obzirom na to da dio crnogorskog društva podržava ovakav vid politike, moglo bi se reći da se radi o poremećenim međudržavnim odnosima. Određeni istupi imaju i elemente miješanja u unutrašnje poslove iako se pokušava naći legitimitet u činjenici da se traži zaštita iznutra. U svakom slučaju, krećemo se po tankoj liniji koja ne doprinosi građenju istinski zdravih odnosa koji bi morali biti imperativ usljed bliskosti koja je nesporna i na kojoj bi trebalo graditi budućnost – dodao je Sekulović. I. KOPRIVICA

Politika

Četvrtak, 16. januar 2020.

Skupština Crne Gore za decembarske neto zarade poslanika izdvojila oko 131 hiljadu eura

STAV

Još bez kazni za one koji ne dolaze u Skupštinu

Refleksija bezidejnosti i lutanja zvanične Srbije

PODGORICA – Skupština Crne Gore za decembarske neto zarade poslanika izdvojila je oko 131.402 eura, od čega su poslanici Demokrata i Dritan Abazović iz Ure, koji konstantno bojko tuju parlament, primili ukupno 11.089 eura. Poslanički klub Demokrata ukupno je za decembar primio 9.642, od čega je plata predsjednika stranke Alekse Bečića 1.423, a generalnog sekretara Borisa Bogdanovića 1.446 eura. Zarada Dritana Abazovića za decembar bila je 1.446 eura. Oni, iako ne dolaze u Skupštinu, i dalje primaju neumanjene plate, jer se još ne primjenjuju poslovničke odredbe po kojima se novčano kažnjavaju oni koji neopravdano odsustvuju iz Skupštine. Poslanik koji neopravdano ne učestvuje u aktivnostima parlamenta duže od 30 dana, trebalo bi da se kazni oduzimanjem 50 odsto od plate, a ako odsustvuje sa jedne sjednice predviđeno je oduzimanje 30 odsto zarade. Administrativni odbor nije primijenio Poslovnik jer traži da se odrede kriterijumi što je opravdani, a što neopravdani izostanak sa zasijedanja. Zaradu koja je veća od dvije hiljade eura i ovoga mjeseca primilo je njih pet – predsjednik Skupštine Ivan Brajović (2.277 eura), potpredsjednik Branimir Gvozdenović (2.067) Jovanka Laličić iz DPS-a (2.010), Branko Čavor (2.062), kao i Željka Savković iz Posebnog kluba poslanika, koja po visini zarade prednjači. Savković je primila platu, obračunatu od 7. novembra do 31. decembra, 2.283 eura. Decembarske zarade lidera DF-a, Andrije Mandića, Milana Kneževića i Nebojše Medojevića, iznosile su 1.627, odnosno 1.640, odnosno 1.466

Teška je mentalna gimnastika potrebna da se prihvati nova epska fantastika u kojoj samoproglašeni vitez Ivica Dačić brani Cetinjski manastir od Cetinjana i od etničkih Crnogoraca u Crnoj Gori i širom svijeta

eura. Njima su „vraćene“ plate „na staro“, nakon što su prethodnog mjeseca primili značajno manje zarade zbog novčanih kazni koje su dobili jer su opomenuti na skupštinskim zasijedanjima. To ne znači da će dugo i zadržati sadašnju visinu zarade, jer se tokom ovoga mjeseca očekuje donošenje odluke o novim kaznama zbog udaljenja sa sjednice Skupštine kada je usvajan Zakon o slobodi

vjeroispovijesti, odnosno kada su napravili težak incident u plenarnoj sali. Ukoliko Administrativni odbor donese odluku o njihovim kaznama do kraja januara, svi poslanici DF-a primiće narednog mjeseca upola manju zaradu. Decembarska zarada Gencija Nimanbegua, potpredsjednika Skupštine, iznosila je 1.848 eura. Zarade koje su veće od 1.900 eura primili su Maja Ćatović i Petar Ivanović iz

DPS-a, kao i Danijela Pavićević iz SNP-a. Više od 1.800 eura zarade su poslanika DPS-a Luiđa Škrelje (1.891), Suada Numanovića (1.878) i Miodraga Vukovića (1.825), kao i nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića (1.859) i Branka Radulovića iz DF-a (1.851). Zarada za decembar Ranka Krivokapića (SDP) iznosila je 1.719 eura, a predsjednice SDP-a Draginje Vuksanović 449 eura, koja zaradi. prima razliku u zaradi.Boris Mugoša (SD) primio je decembarsku platu od 1.793 eura, a Andrija Popović (LP) 1.640 eura. Nedžad Drešević iz BS primio je 1.588, a njegov partijski kolega Ervin Ibrahimović 1.548 eura. Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović ostvaruje pravo na nadoknadu po prestanku funkcije, pa mu je u decembru isplaćeno 1.397 eura. Generalni sekretar Skupštine Aleksandar Jovićević primio je decembarsku zaradu od 1.913 eura. I. KOPRIVICA

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović primio u oproštajnu posjetu ambasadora Slovačke Hlobena

Institucionalne veze i saradnja dodatno ojačani PODGORICA - Politički dijalog Crne Gore i Slovačke unaprijeđen je na svim nivoima, a sveukupne institucionalne veze i saradnja dodatno su ojačani, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović je primio juče u oproštajnu posjetu ambasadora Slovačke Romana Hlobena, povodom završetka njegovog mandata u Crnoj Gori i zahvalio mu na zalaganju i doprinosu

učvršćivanju odnosa dvije zemlje. – Politički dijalog sa Slovačkom unaprijeđen je na svim nivoima, a sveukupne institucionalne veze i saradnja dodatno ojačani – kazao je Brajović. Kako je saopšteno, sagovornici su naveli da očekuju da će odlični politički odnosi dvije NATO države da budu nastavljeni. Slovačka će, kako se navodi, i dalje snažno podržavati Crnu

Roman Hloben i Ivan Brajović

Goru na integracionom putu ka Evropskoj uniji. Na sastanku sa premijerom Duškom Markovićem ambasador Hloben je kazao da je Crna Gora uspješna priča i da

imamo odlične rezultate na koje možemo biti ponosni. Ambasador Slovačke razgovarao je juče i sa ministrom vanjskih poslova Srđanom Darmanovićem. R. P.

» Piše: Nenad STEVOVIĆ

Aktuelna anticrnogorska kampanja je tužna refleksija opšte bezidejnosti i lutanja zvanične, pa i velikog dijela opozicione Srbije, koji vide navodnog „neprijatelja“ u svakome ko se ne povinuje dominantnom konceptu države, vjere, jezika i identiteta koji je aktuelan u beogradskim političkim krugovima. Vizija Srbije kao građanske države gurnuta je po stranu u korist maglovitog koncepta đe se ne zna što je država, što je vjera, što je istina - a što lažna vijest i tabloidno novinarstvo. Ta djelimično autistična vizija države se manifestuje prije svega u otvorenom negiranju prava susjednih država da uređuju svoja unutrašnja pitanja bez upliva Beograda, sveznajućeg. Beograd ima svoje probleme sa Poglavljem 35 i to je političko osinje gnijezdo u Srbiji, zato je crnogorski zakon dobro došao da se skrene pažnja sa bolne realnosti neuspjeha Briselskog sporazuma. Zvanični Beograd podsjeća na osobu koja se razvede, ali ne umije da nastavi život dalje. Sve bivše YU republike su našle svoj put, identitet, istoriju, tradiciju i nasljeđe. Jedino Srbija luta, a dio političkog i društvenog establišmenta nalazi svoj smisao u konstantnom negiranju svakog napretka ostalih djelova bivše Jugoslavije koji žele da postanu dio zapadne demokratije. Teška je mentalna gimnastika potrebna da se prihvati nova epska fantastika u kojoj samoproglašeni vitez Ivica Dačić brani Cetinjski manastir od Cetinjana i od etničkih Crnogoraca u Crnoj Gori i širom svijeta. Posljednji biser ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića je da onaj ko u Srbiji prihvata donošenje crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti „izdaje svoju zemlju“. Kao da je Srbija pravoslavna džamahirija, pa u njoj nema mjesta za druga viđenja - drugih konfesija, agnostika, ateista, modernizatora, sekularista, filozofa, liberala, socijaldemokrata, zagovornika autonomije, itd. Ovo guranje u Miloševićev tor svih građana Srbije bi imalo smisla da su svi oni kolektivni članovi SPS-a, ali najveći dio Srbije odbacuje nazadne ideje te partije o etničkim granicama - koje vode porijeklo iz 19. vijeka. Ministar Dačić je i pozvao na oduzimanje državljanstva građanima Srbije crnogorske nacionalnosti koji ga ne poslušaju da budu neka vrsta agitatora za interese Srpske crkve u Crnoj Gori, zaboravljajući da nije ni on, niti Beogradska patrijaršija gradila Cetinjski manastir i pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, već preci crnogorskih iseljenika sa ostalim građanima Crne Gore. Sakralni objekti u Crnoj Gori su kolektivno blago države Crne Gore, njenih građana i evropske civilizacije. Nijesu nasljeđe dinastije Dačić. Građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi nijesu dijaspora Srbije, već autohtono domicilno stanovništvo Crne Gore. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je unutrašnje pitanje Crne Gore, a ne pitanje Srbije. Crnogorci u Srbiji su iseljenici ili potomci iseljenika iz Crne Gore. Nijesu marionete vlasti, ali poštuju državu u kojoj žive, njen Ustav i zakone. Ponosni su i na svoju postojbinu Crnu Goru, njenu nezavisnost, pripadnost zapadnim civilizacijskim vrijednostima i njene uspjehe na putu euroatlanskih integracija. Crnogorci iz Srbije se neće miješati u događaje u Crnoj Gori, uprkos žestokoj kampanji ministra Dačića da postanu njegove političke pudlice, a da ih on zauzvrat pohvali. Srbija u odnosima sa svakom bivšom jugoslovenskom republikom iznova mora da otkrije da ne živimo u vrijeme Karađorđevića i da ne postoji dinastija u Beogradu koja komanduje dekretom svima u susjedstvu. Bivše jugoslovenske republike su imale respekt prema zvaničnom Beogradu dok je bio modernizatorska snaga u ovom dijelu Evrope, ali to je prokockano devedesetih godina prošlog vijeka. Crna Gora jeste mala, ali i jaka država koja je odoljela mnogim tajfunima i cunamijima u svojoj istoriji. Najveća zabluda Beograda je da će povremena košava iz Nemanjine ulice da oduva ponos i respekt koji građani Crne Gore i njeni iseljenici imaju prema svojoj državi. Crna Gora i Srbija treba da evoluiraju od starih mantri o bratskim državama i narodima, ka savremenijem odnosu modernih ravnopravnih evropskih država koje imaju svoje interese. Kada se izgubi paternalistički pristup vladajućih krugova u Beogradu prema susjedima nestaće i teret u odnosima u cijelom regionu. Ono što daje trunku optimizma je da se u vladajućim strukturama u Beogradu po prvi put mogu osjetiti i čuti disonantni tonovi i da pojedini krugovi postaju svjesni da su Srbija i Crna Gora dvije nezavisne i suverene države koje ne funkcionišu po sistemu spojenih sudova. (Autor je politikolog, publicista i istraživač crnogorske dijaspore)

Ekonomija

Četvrtak 16. januar 2020.

Poreska uprava: Zabavljačima za praznike više od milion eura

Direktor ŽICG naveo da se intenzivn

Zvijezde platile 115.000 eura poreza PODGORICA - Muzičkim zvijezdama koje su tokom novogodišnjih praznika nastupile u Crnoj Gori isplaćeni su honorari od preko milion eura i obračunate poreske obaveze prema državi, saopštila je portparolka Poreske uprave Milica Vuletić. Za praznike u Crnoj Gori nastupalo je 38 pjevača, dva didžeja i 24 benda. – Poreski inspektori utvrdili su da su muzičkim zvijezdama isplaćeni honorari od preko milion eura, a da su po tom osnovu obračunate poreske obaveze u iznosu od oko 75 hiljada eura, kada je u pitanju porez na dohodak građana, ali i oko 40 hiljada PDV – objasnila je Vuletić za TVCG. Postoje, dodala je ona, indirektni efekti organizacije takvih manifestacija, koji se tiču porasta prometa u ugostiteljskim objektima, kada je u pitanju djelatnost pro-

daje pića i ostalih proizvoda. -Svi efekti koji su osjetljivi kad je u pitanju turistička sezona biće vidljivi u februaru, kada dospijeva obaveza prijavljvanja i plaćanja obaveza u vezi sa prihodima iz januara. Očekujemo da će poreski obveznici regularno prijaviti svoje obaveze – objasnila je portparolka. Vuletić je kazala da su zadovoljni i ponosni na realizovanu poresku naplatu u prošloj godini od 1,18 milijardu eura, što je čak 100 miliona iznad 2018. a 80 miliona iznad plana za prošlu godinu. Za Novu godinu u Crnoj Gori nastupali su Darko Rundek, Marko Luis, Žuti Serhatlić, Peđa Janković, Bojan Marović, Bojan Delić, Danijel Alibabić i Rajo Simonović, Ana Štajdohar, Mostar sevdah reunion, Zdravko Čolić i Svetlana Ceca Ražnatović, Psihomodo pop, Lena Kovačević, Nevena Božović, Neno Be-

U novembru 1,2 miliona priključaka PODGORICA - U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo skoro 1,2 miliona korisnika mobilne telefonije, 4,93 odsto manje u odnosu na oktobar. Broj korisnika u novembru odgovara penetraciji od 193,17 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije. U odnosu na isti period 2018. godine, broj korisnika u novembru veći je tri odsto. Udio postpejd korisnika iznosio je 50,6 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 49,4 odsto. Od ukupnog broja korisnika, M-tel je imao 34,99 odsto, Telenor 33,16 odsto, a Crnogorski Telekom 31,85 korisnika. S. P.

Zaboravili prihode i troškove kampanje U izvještaju koji su sačinili senatori Nikola N. Kovačević i Radule Žurić se navodi da godišnji izvještaj nije sastavljen u skladu sa okvirom za finansijsko izvještavanje niti je iskazao prihode od 12.076 eura i troškove od 7.582 eura. Partija je, kako navode u izvještaju, nakon dostavljanja godišnjeg finansijskog izvještaja institucijama i objavljivanja na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, korigovala knjiženja - evidentirala transakcije koje su nastale u 2018. i sačinila korigovani izvještaj, koji je dostavila DRI

5. novembra 2019. – Revizijom je utvrđeno da partija u finansijskom izvještaju nije iskazala prihode za redovni rad od 4.558 eura, kao ni za finansiranje izborne kampanje od 7.517 i troškove te kampanje od 7.582 eura. Prihodi i troškovi izborne kampanje se odnose na grupu birača -Radomir Novaković Cakan, čiji je partija pravni sljedbenik i ostvaruje prihode za redovan rad po osnovu izbornog rezultata – navodi se u izvještaju. Državna revizija je utvrdila da ugovor o zakupu poslovnog prostora nije ovjeren od nadležnog organa. Utvrđeno je da troškovi organizovanja javnih nastupa od 1.000 eura nijesu adekvatno dokumentovani, tačnije nema dokaza da je usluga izvršena. M.P.M.

Kursna lista 1.11420

CHF

1.07510

GBP

JPY 122.43000

AUD

1.61880

CAD

USD

Poslovanje komp brojna potraživan zahtjeva radi ostv zaposlenih iz min ŽICG Ljubiša Ćurč PODGORICA - U održavanje i rekonstrukciju željezničke infrastrukture u prošloj godini uloženo je 17 miliona eura, saopštio je Pobjedi izvršni direktor kompanije Željeznička infrastruktura (ŽICG) Ljubiša Ćurčić. On je naveo da je kompanija u prvih devet mjeseci prošle godine imala gubitak od 149.000 eura, ali je istakao da je došlo do povećanja poslovnih prihoda na koje je preduzeće moglo da utiče, kao i da su ukupni rashodi smanjeni što je, kako smatra, pokazatelj da je kompanija posvećeno sprovodila politiku mjera štednje.

DRI dala negativno mišljenje na finansijski izvještaj stranke Biram Bar za 2018.

PODGORICA – DRI je dala negativno mišljenje na finansijski izvještaj i uslovno na pravilnost poslovanja stranke Biram Bar za 2018.

infras lani u 17 m

lan, Mahmut Orhan, Hari Mata Hari, bend ,,Krugovi u žitu“, Akademia, Gula, Gradska muzika Budve, Refugie Jesus & Camp; Apostols, The Grupa, Assa Voce, Lord of the Strings i budvanski di-džejevi Stevan Mandić i John K, Aco Pejović, Tijana Dapčević, Nina Badrić, Severina i Dejan Petrović Big Band, Neda Ukraden, Petar Grašo, Haris Džinović, Nina Žižić, Danijel Alibabić, Milan Bukilić, Bane Mojićević, Ana Kokić, Light Motive bend, Nataša Bekvalac i Magla bend, Leontina Vukomanović, Van Gog, Vlatko Stefanovski, NY Rock Symphony, Željko Bebek, Leksington bend, Miligram, Marija Šerifović i Saša Kovačević, Ana Stanić, Pop simfonija, Partibrejkersi, Lačni Franz, VIS Tetra, Bajaga, Hladno pivo, Light Under the Black Mountain, Aleksandra Prijović, Neverne bebe, Padrino i Tropiko. M.P.M.

ZADOVOLJNI I MUZIČARI I GRAĐANI I DRŽAVA: Sa dočeka u Kotoru

Podaci EKIP-a o mobilnoj telefoniji

U želje

0.85683 1.45650

– Uz podršku Vlade, evropskih fondova i kroz kredite međunarodnih finansijskih institucija u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture uložili smo deset miliona eura, a u program redovnog održavanja iz poslovnih sredstava 6,9 miliona eura – kazao je Ćurčić Pobjedi.

PRUGA

Istakao je da ŽICG intenzivno radi na generalnoj rehabilitaciji željezničke mreže sa akcentom na kapitalne investicije. – Realizacijom infrastrukturnih projekata stvaramo uslove za bolju, kvalitetniju, a time i sigurniju prugu. Težimo da na cijeloj trasi postignemo projektovane brzine, čime ćemo skratiti

Za potrebe boljeg funkcionisanja sektora za održavanje građevinske infrastrukture neophodna nabavka nove drezine, dvoputog bagera, podbijačice i mašine za zamjenu pragova

Nepovoljna starosna struktura zaposlenih Ćurčić je ukazao da je jedan od problema kompanije nepovoljna starosna struktura zaposlenih. – Imajući u vidu prilično niske zarade ŽICG nije aktraktivna za zapošljavanje mladih stručnih kadrova. Nepovoljna starosna struktura zaposlenih utiče na velika odsustva sa rada zbog bolovanja, što se u konačnom odražava na povećanje troškova poslovanja naše kompanije – naglasio je Ćurčić.

vrijeme putovanja i obezbijediti komfor bezbjednog i ugodnog putovanja – rekao je Ćurčić. Podsjetio je da je željeznička mreža u Crnoj Gori, zbog konfiguracije terena, građena na teškom i nepristupačnom terenu i kao takva je teška za održavanje. Ukupna dužina željezničke mreže u Crnoj Gori je 325,97 kilometara sa velikom brojem objekata koji ovu prugu čine zahtjevnom i teškom za održavanje. Između ostalog, na pruzi u Crnoj Gori je 121 most, 121 tunel i 45 kilometara potpornih zidova. Ćurčić je dodao da je cilj da prugu Vrbnica – Bar, koja je dio pruge Beograd – Bar, u ukupnoj dužini dovedu na projektovani nivo funkcionisanja. – U tom dijelu nastavljamo sa remontom gornjeg stroja pruge na dionicama od Trebješice do Bara, budući da smo uspješno završili rekonstrukciju i rehabilitaciju dijela od Vrbnice do Trebješice što je polovina ukupne dužine ove pruge – izjavio je Ćurčić. Naveo je da ŽICG planira da sanira čelične i betonske mostove, tunele, kosine i klizišta, te zamjenu signalno-sigurnosnih sistema i modernizaciju elektrovučnih postrojenja na cijeloj dužini pruge Vrbnica-Bar. – U prošloj godini smo uspješno realizovali projekte koji su trajali i u 2018. Radimo na stabilizaciji šest kosina u vrijednosti 4,6 miliona eura i na rehabilitaciji pet betonskih mostova, vrijednoj 5,1 milion eura. Sanirali smo tunel br. 206 u koji smo uložili 1,1 milion eura i remontovali gornji stroj pruge na dionici Kos –

Trebješica u vrijednosti od 5,6 miliona eura – precizirao je Ćurčić.

SANACIJA

Dodao je da su prošlu godinu završili zaključenjem dva nova ugovora za izvođenje radova na šest betonskih mostova, čija je ugovorena vrijednost 3,1 milion eura i 13 betonskih mostova, od 5,9 miliona eura, takođe na pruzi Vrbnica – Bar. Radovi na ovim projektima počeće u drugom kvartalu naredne godine. – Prošle godine smo pripremili projektnu dokumentaciju za zamjenu signalno-sigurnosnih uređaja na cijeloj trasi ove pruge, kao i za investiciono održavanje betonskih mostova i tunela – kazao je Ćurčić. Govoreći o izradi projektne dokumentacije, dodao je da od 2021. do 2025. godine ŽICG planira ulaganje u modernizaciju signalizacije na ukupno 167 km elektrificirane jednokolosječne pruge Bar – Vrbnica, koja predstavlja crnogorski dio SEETO željezničke rute 4. Ćurčić je najavio da u ovoj godini ŽICG nastavlja sa realizacijom lanjskih projekata na magistralnoj pruzi Vrbnica – Bar, na rehabilitaciji 24 betonska mosta i deset tunela, kao i stabilizaciji prioritetne grupe kosina na pruzi Nikšić – Podgorica. – Pripremamo i dokumentaciju za dva kreditna aranžmana sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) od 21 milion eura, koje ćemo utrošiti za rehabilitaciju tri čelična mosta i remont 20 km gornjeg stroja pruge na dionici Lutovo – Bratonožići –

Ekonomija

Četvrtak 16. januar 2020.

no radi na generalnoj rehabilitaciji mreže

ezničku

strukturu uloženo miliona

panije ŽICG u značajnoj mjeri otežavaju nja na osnovu različitih tužbenih varivanja prava iz radnog odnosa nulog perioda, naveo je izvršni direktor čić Bioče – rekao je Ćurčić. Naveo je da će sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisati ugovore o kreditnom zaduženju od 11 miliona eura za nabavku mehanizacije za potrebe održavanja pruge. – I ovom prilikom smo imali razumijevanje i podršku Vlade i Ministarstva saobraćaja, pa ćemo u ovoj godini obezbijediti značajnu kombinovanu mehanizaciju za održavanje i otklanjanje smetnji od nesreća i vanrednih događaja na željezničkoj infrastrukturi – saopštio je Ćurčić.

INFRASTRUKTURA

Prema njegovim riječima, struka je konstatovala da je za potrebe boljeg funkcionisanja sektora za održavanje građevinske infrastrukture neophodna nabavka nove drezine, dvoputog bagera, podbijačice i mašine za zamjenu pragova. – Ova mehanizacija nam je značajna za rekonstrukciju kolosijeka, smanjićemo broj radnika koje angažujemo na održavanju pruge kao i troškove poslovanja, odnosno povećaćemo efikasnost poslovanja naše kompanije – rekao je Ćurčić. Dodao je da ŽICG namjerava da sa željeznicama Albanije sinhronizovano rekonstruiše i elektrificira prugu Podgorica – državna granica sa Albanijom, koja je, kako kaže,

Prepolovili poreski dug Ćurčić je podsjetio da je na ime dugovanja za poreze i doprinose na zarade zaposlenih, sa Poreskom upravom ŽICG 2017. godine potpisala sporazum za reprogram duga. – I ovu obavezu redovno izmirujemo. Dug od 3,28 miliona smo smanjili na 1,52 miliona eura, mjesečnom otplatom od 49.000 eura – rekao je Ćurčić.

Ćurčić je dodao da je cilj da prugu Vrbnica – Bar, koja je dio pruge Beograd – Bar, u ukupnoj dužini dovedu na projektovani nivo funkcionisanja važna za protok robe i putnika između dvije države. U prvih devet mjeseci prošle godine ŽICG je imala 149.000 eura gubitka. – Uočavamo da je došlo do povećanja poslovnih prihoda na koje je preduzeće moglo da utiče, kao prihod od zakupa zemljišta i poslovnog prostora, naknade za instalacije, prihod od korišćenja infrastrukture-trase, kao i da su ukupni rashodi smanjeni u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je pokazatelj da je kompanija posvećeno sprovodila politiku mjera štednje, imajući u vidu činjenicu da u strukturi ukupnih rashoda trošak amortizacije kao fiksni trošak za preduzeće učestvuje sa 34 odsto – kazao je Ćurčić i dodao da se taj trošak povećava u slučaju povećanja imovine i na njega se ne može uticati. Istakao je i da poslovanje kompanije u značajnoj mjeri otežavaju potraživanja na osnovu tužbenih zahtjeva radi ostvarivanja prava iz radnog odnosa zaposlenih iz minulog perioda. Naveo je da, uz redovno servisiranje obaveza, redovno isplaćuju i zarade zaposlenima. -Prosječna zarada za prošlu godinu iznosila je 414,88 eura. ŽICG ima 791 radnika, a lani je po raznim osnovama iz kompanije pošlo 49 zaposlenih. Ove godine će deset zaposlenih ispuniti uslove za penziju, pa ćemo trend smanjenja broja zaposlenih nastaviti – kazao je Ćurčić. S. POPOVIĆ

PODGORICA - Južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijum Groupe ADP Consorcium-TAV Havanlimanlari i Aéroports de Paris International pozvani su da dostave ponude za dodjelu koncesija za crnogorske aerodrome. – Tenderska komisija obavještava da su te kompanije ispunile pretkvalifikacione kriterijume iz pretkvalifikacione dokumentacije i označene su kao kvalifikovani ponuđači – naveli su juče iz Ministarstva saobraćaja. Ministar saobraćaja Osman Nurković je na čelu tenderske komisije. Ponude na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija ranije su dostavili i tursko-danski konzorcijum

Proces dodjela koncesija za crnogorske vazdušne luke

U igri za aerodrome tri kompanije i jedan konzorcijum Cengiz & Copenhagen Airports, turska firma Limak i konzorcijum koji čine tri firme iz Irske, Francuske i Luksemburga Consortium DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TIIC. Ministarstvo saobraćaja objavilo je 11. oktobra javni poziv za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije za aerodrome. Vlada je u skladu sa Zakonom o koncesijama, a na prijedlog Ministarstva saobraćaja, usvojila koncesioni akt za m e đ u n a ro d n e aerodrome Podgorica i Tivat, konkurentski izabranom najboljem ponuđaču, koji će osnovati i registrovati

Privredna komora raspisala konkurs za godišnje nagrade

Prijave do 16. marta PODGORICA - Privredna komora raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za prošlu godinu, na koji se prijave mogu dostavljati do 16. marta. PKCG je pozvala sve članice i organe, odbore udruženja, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade. Komora će dodijeliti nagrade za uspješno poslovanje, društvenu odgovornost, inovativnost i unapređenje menadžmenta. - Osnovni kriterijumi za dodjelu nagrade za uspješno poslovanje su ostvareni prihod, rezultati poslovanja, učešće izvoza u ukupnom prihodu, zaposlenost, uvođenje novih tehnologija i inovacija, sistem kvaliteta robe i usluga i odnos prema lokalnoj zajednici - navodi se u konkursu.

Za dodjelu nagrade za društvenu odgovornost osnovni kriterijumi su posvećenost održivom ekonomskom razvoju, odnos prema zaposlenima, društvenoj zajednici, društvu u cjelini i odnos prema životnoj sredini. U pozivu se navodi da su za dobijanje nagrade za inovativnost osnovni kriterijumi inovacija, koja za rezultat ima stvaranje novih proizvoda, tehnologija i usluga, kao i značajno unapređenje postojećih. Nagrada za unapređenje menadžmenta dodjeljuje se pojedincima na osnovu kriterijumima da su ličnim doprinosom postigli izuzetne rezultate na planu upravljanja i rukovođenja. Nagrade će biti dodijeljene na S. P. dan Komore, 21. aprila.

Opslužuju od 65 miliona do 120 miliona putnika godišnje Južnokorejska kompanija Incheon International Airport godišnje opsluži 65 miliona putnika, a njen glavni aerodrom je u Seulu (Incheon Seul). Indijski GMR Airports opslužuje godišnje više od 100 miliona putnika, a glavni aerodromi kojima upravlja ova kompanija su ,,Indira Gandi“ u Delhiju, Cebu na Filipinima i ,,Sabiha Gokcen“ u Istanbulu. Francusko-turski konzorcijum Groupe ADP ConsorciumTAV Havanlimanlari i Aéroports de Paris International godišnje opsluži preko 120 miliona putnika, a glavni aerodromi kojima upravljaju su Skoplje, Tbilisi, Pariz CDG i Bodrum. Luksemburška kompanija Corporacion America Airports godišnje opsluži 81,3 miliona putnika, a njeni glavni aerodromi su Buenos Aires, Jerevan, Firenca i Piza.

preduzeće sa sjedištem u Crnoj Gori za obavljanje koncesione djelat nost i. Predmet koncesije je, kako se navodi u pozivu, izgradnja, rekonstrukcija, modernizacija, održavanje i korišćenje aerodroma. Iz Ministarstva saobraćaja su ranije kazali da se očekuje da će uključivanje privat-

nog sektora u upravljanje aerodromima za posljedicu imati poboljšanje usluga putnicima, proširenje ruta, odnosno povećanje aviodostupnosti i bolju promociju Crne Gore kao turističke de s t i n ac ije , š t o s t v a r a značajne pogodnosti na nacionalnom i regionalnom S. P nivou.

Velika transakcija na Montenegroberzi

Amerikanci kupili Novu banku PODGORICA - Nova banka je i definitivno dobila novog vlasnika - Adriatik kapital LLC sa sjedištem u Floridi, jer je juče na Montenegroberzi registrovana transakcija od 7,1 milion eura za 299.511.761 akcija oznake AZMO-B. U izvještaju berze se ne navode detalji, ali podsjetimo da je u drugoj polovini prošle godine objelodanjeno da je Azmont investments, jedini vlasnik ove banke, sklopio ugovor o kupoprodaji sa Adriatik kapital LLC. Cijena po akciji je 0,0237 eura što ukupno iznosi 7,1 milion eura. U međuvremenu su sprovedene aktivnosti za dobijanje saglasnosti,

odobrenja i dozvola nadležnih organa, neophodnih za realizaciju kupoprodaje akcija. Podsjetimo da je u julu prošle godine saopšteno da je Adriatik kapital LLC kompanija koja je osnovana i posluje po zakonima SAD. Ova banka je treći kvartal prošle godine završila u minusu od 1,18 miliona eura. Tada je od kamata zaradila 562 hiljade eura, a od naknada i provizija je bila u minusu 67 hiljada eura. Glavni izvršni direktor ove banke je Mamadov Kamran i Đorđe Lukić, a u odboru direktora su Ahmet Erentok, Rashad Alijev, Rashad Rasulu, Gorkhmaz Agajev i Ana Ivanović. M.P.M.

Guverner sa budućim ambasadorom Crne Gore u Belgiji PODGORICA - Crna Gora ima potencijal za dalji razvoj i proširenje ekonomske saradnje sa Belgijom, posebno u oblasti investicija, saopšteno je na sastanku guvernera dr Radoja Žugića i budućeg crnogorskiog am- – Belgijski investitori su zain- valorizovati u narednom pebasadora u toj državi Ivana teresovani za resurse koje Cr- riodu, što može biti dobar Lekovića. na Gora posjeduje i koje treba osnov za dalje intenziviranje i

unapređenje ekonomske saradnje između dvije zemlje – saopšteno je iz CBCG nakon sastanka. Sastanak je organizovan u cilju priprema Lekovića za stupanje na dužnost ambasadora Crne Gore u Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu. M.P.M.

Potencijal za proširenje ekonomske saradnje

Društvo

Ministarstvo vanjskih poslova pisalo Briselu i OEBS-u

Crna Gora je na meti opasnih hibridnih prijetnji PODGORICA - Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je pismo evropskim institucijama – Evropskoj komisiji, OEBS-u i Savjetu Evrope povodom objavljivanja lažne vijesti na portalima IN4S i Borba o navodnoj eksploziji u Vili ,,Gorica“ u Podgorici. Kako je saopšteno iz tog resora, u pismu je navedeno da crnogorska Vlada bezrezervno teži stvaranju bezbjednog i podsticajnog okruženja za slobodne i profesionalne medije u Crnoj Gori, kao ključnog aspekta politike snaženja vladavine prava. – Ovakvo političko opredjeljenje ostvaruje kroz izgradnju zakonodavnog okvira usaglašenog sa najvišim evropskim standardima, kreiranje transparentnih i ravnopravnih modela podrške finansijskoj održivosti nezavisnih medija i stvaranje ambijenta nulte tolerancije na nasilje prema novinarima – saopšteno je iz Ministarstva. Kada je riječ o zakonodavnom okviru, sve ekspertske analize evropskih partnera, kako se navodi u saopštenju, pokazale su da je Crna Gora posvećena njegovom kreiranju i implementaciji zasnovanim na visokim međunarodnim standardima. – To potvrđuju pravni akti kojima je regulisano pitanje položaja i funkcionisanje ukupne medijske zajednice, ali i aktuelni zajednički rad Vlade Crne Gore, Savjeta Evrope i Evropske komisije na daljem unapređenju zakonodavnog okvira – navodi se u saopštenju. Povodom lažne vijesti o navodnoj eksploziji u Vili ,,Gorica“ u Podgorici, koja je objavljena na portalima IN4S i Borba, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, podsjetili su iz Ministarstva, konstatovao je da se u radnjama glavnih i odgovornih urednika Gojka Raičevića (IN4S) i Dražena Živkovića (Borba) stiču elementi krivičnog djela izazivanja panike i nereda. U dopisu MVP-a se navodi i da je evidentno da su Živković i Raičević prenijeli, odnosno plasirali informaciju koja je bila neistinita, uz ozbiljne indicije da se radi o pokušaju miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore sa namjerom destabilizacije države i narušavanja javnog reda i mira. – Crna Gora je slobodno i demokratsko društvo u kojem se bez ograničenja mogu iznositi različita mišljenja u odnosu na mnoga društvena pitanja kao i politike Vlade, uz uslov da se organizuju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih – poručuju iz ovog resora. Upozoravaju i da je Crna Gora sve više izložena hibridnim prijetnjama i elementima hibridnog ratovanja, te da smo kao članica NATO dužni da se tome suprotstavimo. – Stoga, državni organi moraju intervenisati i sprečavati svaki pokušaj narušavanja javnog reda i mira, očuvanja državnog suvereniteta i zaštitu ustavnog poretka – piše u dopisu Ministarstva. Pitanje bezbjednosti novinara i plasiranja lažnih vijesti javnosti, kako ističu, ne smijemo percipirati samo kao crnogorski specifikum, imajući u vidu da je riječ o globalnom izazovu, sa kojim se suočavaju ne samo zemlje iz regiona, već i određene EU članice, kao i druge države. – Osuđujemo svaki napad na slobodu izražavanja, ali ne treba prenebregnuti činjenicu da je često i pitanje profesionalnog standarda upitno u situacijama kada medijske kuće pretpostavljaju profit ili druge interese potrebi javnosti da bude informisana. Ostajemo posvećeni daljem jačanju medijskih sloboda i zaštiti novinara, kao i stvaranju uslova za podizanje profesionalnih standarda – zaključeno je u dopisu Ministarstva vanjskih poslova. K. J.

Četvrtak 16. januar 2020.

Crnogorski medijski prostor i dalje zasut dezinformacijama, prednjače srpski mediji, reag Zbog „poplave“ lažnih i informacija koje šire govor mržnje a koje stižu iz medija u Srbiji, Savjet Agencije za elektronske medije je, na sjednici u utorak, donio odluku da zatraži od Regulatornog tijela za elektronske medije u toj državi da pokrene proceduru za utvrđivanje odgovornosti tri televizije PODGORICA – Ukoliko srpski mediji Hepi TV, TV Pink M i TV RTS1 nastave da krše standarde propisane Konvencijom o prekograničnoj televiziji i Direktivom o AVM uslugama, kao što su to činili prethodnih dana kroz sadržaje koji podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, Agencija za elektronske medije Crne Gore će ograničiti reemitovanje spornih medijskih sadržaja na teritoriji naše države – najavio je u izjavi za Pobjedu predsjednik Savjeta AEM-a Ranko Vujović. Od kada je u fokusu Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, crnogorska javnost „bombardovana“ je lažnim vijestima koje dolaze sa sumnjivih adresa, uglavnom neregistrovanih i portala koji nemaju impresum. Za samo nekoliko dana zbog lažnih informacija uhapšena su tri novinara – uoči Badnjeg dana bivša glavna i odgovorna urednica portala FOS media Anđela Đikanović jer je objavila lažnu informaciju da se specijalna jedinica Kosova ROSU stavila na raspolaganje našoj zemlji za održavanje reda na Badnji dan zbog, kako je ustvrdila u lažnoj vijesti, navodne mogućnosti da dio crnogorske policije otkaže poslušnost. Sedam dana kasnije, 12. januara, uhapšeni su i glavni i odgovorni urednici portala IN4S i Borba Gojko Raičević i Dražen Živko-

Država mora na da građane zašt

Ranko Vujović

vić, jer su prenijeli informaciju, koju je inicijalno objavio srpski portal Novosti, o navodnoj eksploziji u Vili ,,Gorica“ koju je Vlada odmah demantovala pojašnjavajući da se radi o manjem elektro kvaru koji je ubrzo saniran. IN4S je, pozivajući se na neimenovane portale, ustvrdio i da se radi o diverziji koja je opomena. Pušteni su da se brane sa slobode.

UPOZORENJE

Zbog „poplave“ lažnih i informacija koje šire govor mržnje a koje stižu iz medija u Srbiji, Savjet Agencije za elektronske medije je, na sjednici u utorak, donio odluku da zatraži od Regulatornog tijela za elektronske medije u toj državi da pokrene proceduru za utvrđivanje odgovornosti tri televizije. – Prema mišljenju Savjeta, Hepi TV, TV Pink M i TV RTS1 ozbiljno krše međunarodne standarde time što kroz različite sadržaje promovišu i podstiču mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti. Kako se radi o kršenju

Darko Šuković

standarda propisanih međunarodnim dokumentima, na čije poštovanje su se obavezale i Crna Gora i Srbija, mi smo pozivali regulatora u Srbiji da, u okviru svojih nadležnosti, preduzme neophodne radnje radi utvrđivanja odgovornosti za uočene nepravilnosti, kao i mjere za njihovo otklanjanje u najkraćem mogućem roku – pojasnio je predsjednik ovog regulatrnog tijela u izjavi za Pobjedu. Upozorio je da ako se i poslije ovoga nastavi kršenje međunarodnih programskih standarda Agencija za elektronske medije će ograničiti reemitovanje spornih medijskih sadržaja na teritoriji Crne Gore. U Savjetu Agencije očekuju da će Regulatorno tijelo za elektronske medije u Srbiji preduzeti neophodne radnje i sankcionisati kršenje programskih standarda u narednih 15 dana, što je i zakonom definisan rok. Na pitanje što će Agencija za elektronske medije učiniti u slučaju lažnih informacija na našim por-

talima, Vujović je pojasnio da je Zakon o elektronskim medijima, koji je usvojen 2010. godine i koji je na snazi, dao nadležnost Agenciji nad portalima ili elektronskim publikacijama, ali se pojavljuju određeni problemi, konkretno ne mogu da ih sankcionišu. – Ovaj zakon nije do kraja razradio proceduru djelovanja Agencije u slučaju kršenja programskih standarda na portalima. Tako imamo situaciju da je Agencija nadležna, ali nema mehanizam da sankcioniše objavljivanje netačnih vijesti ili dezinformacija – rekao je Vujović. Agencija je, kako kaže, nekoliko puta reagovala na objavljivanje ekstremno spornih sadržaja koji bi se mogli podvesti pod krivična djela na taj način što je obavijestila nadležne organe na sadržaje koji podstiču na ozbiljno nasilje ili ugrožavaju mir u državi.

ZLOUPOTREBA

Vujović smatra da lažne informacije nijesu samo trend - to je kam-

Aković: Hapšenje nije neophodna mjera

Hapšenje novinara koji plasiraju lažne informacije nije neophodna mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje krivičnog postupka, kategoričan je podgorički advokat Lazar Aković, koji ističe da se mjerom pozivanja može postići ista svrha. – Institucije treba da iskoriste zakonske mehanizme koji im stoje na raspolaganju u slučaju

kada neki medij objavi netačnu vijest, međutim lišenje slobode novinara nije neophodno – rekao je on za Pobjedu. Kako je pojasnio, poziv okrivljenom upućuje državni tužilac ili sud i njime se nalaže okrivljenom da u određeno vrijeme dođe na tačno određeno mjesto radi preduzimanja određene procesne radnje, sa naznakom radi čega se poziva uz upozorenje da će u slučaju nedolaska prema njemu biti određena teža mjera. Svako ima pravo na slobodu izražavanja i informisanja, ističe Aković, i bez slobode izražavanja i slobodnih medija nema slobodnih pojedinaca i slobodnog društva, nema demokratije. – Međutim, ovo nije apsolutna sloboda, što znači da podliježe

određenim ograničenjima. Ona moraju biti zakonski i jasno definisana, a samim tim i dostupna svima. Ograničenje slobode informisanja je pravni okvir kojim se onemogućava zloupotreba prava na slobodu informisanja i to u slučaju kada ostvarivanje tog prava može da dovede do narušavanja drugih ljudskih prava – pojašnjava Aković. Naš sagovornik vidi lažne vijesti i lažne video snimke kao vrlo kompleksan problem koji će debelo opteretiti svijet u 21. vijeku. – Evropska unija i velike države, institucije pokušavaju da se snađu u galimatijasu prijetnji koje po javni interes imaju ovakve pojave. Stvari su eskalirale toliko u svijetu da se određene

kampanje već kvalifikuju kao hibridni rat. Nikada do sada novinarska profesija nije bila na tako velikom iskušenju kao danas. U kontekstu stalne proizvodnje informacija vrlo je teško obavljati novinarski posao u skladu sa profesionalnim uzusima. To ipak ne može biti opravdanje za namjerno plasiranje netačnih, polutačnih, zbunjujućih, prevarnih informacija, poluinformacija, nepotpunih informacija i konačno dezinformacija. U svemu tome su na iskušenju poslenici javne riječi i čuvari javnog interesa. Najteži oblik ugrožavanja javnog interesa u ovom smislu je izazivanje panike i podsticanje govora mržnje. Boriti se protiv lažnih vijesti jako je teško - zaključio je Aković.

Društvo

Četvrtak 16. januar 2020.

govala Agencija za elektronske medije

aći način titi od laži Na društvenim mrežama nova lažna informacija Na Tviter nalogu Vlade saopštili su da je juče putem društvenih mreža plasirana, u okviru širenja neistina o Crnoj Gori, lažna vijest da je internet u našoj zemlji pod nadzorom i da slijede restrikcije u pristupu. Najavili su da nadležne službe preduzimaju mjere radi eventualne kvalifikacije krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti. Na evidentno lažnoj stranici „Loši glumci“ na Fejsbuku, u sponzori-

panja na globalnom nivou kojom se na organizovan način pokušavaju kompromitovati demokratija, mediji i sloboda izražavanja. – Na političkom nivou, ovaj trend je praćen populističkim i nacionalističkim pokretima koji, takođe, imaju cilj potkopavanje demokratije. U Evropi su shvatili koliko su lažne vijesti opasne po demokratiju, pa očekujem uskoro da će biti nešto konkretno urađeno kako bi se zakonski regulisalo objavljivanje lažnih vijesti. Ako Evropa to ne spriječi, biće dovedene u pitanje sve demokratske tekovine savremenog svijeta – smatra Vujović. U Crnoj Gori, kako ocjenjuje, nažalost, vidimo i ovih dana da ima dosta snaga koje brane pravo na objavljivanje lažnih vijesti čak i onda kada one mogu da naprave nesagledive posljedice po državu. – Crna Gora mora ojačati samoregulaciju kao i sve zakonom dozvoljene mehanizme kako bi se spriječilo širenje lažnih vijesti – poručio je Vujović. U slučaju lažnih informacija institucije su, uvjeren je naš sagovornik, reagovale na vrijeme i profesionalno odradile svoj posao. – Posljednjih 20 dana u Crnoj Gori su izražene političke tenzije. U takvoj situaciji objavljivanje opasnih dezinformacija može da dovede do neslućenih posljedica. Kao što smo vidjeli, neko je namjerno prethodnih dana pokušao upravo tako nešto da uradi preko određenih portala kako bi se ugrozio mir u Crnoj Gori i destabilizovala država. To su vrlo opasne radnje koje nemaju nikakve veze ni sa novinarstvom ni sa slobodom izražavanja. Tačnije, radi se o gruboj zloupotrebi slobode izražavanja i medija – kategoričan je Vujović.

BEZ REAKCIJE

Novinar i glavni urednik Radija i Portala Antena M Darko Šuković smatra da država očigledno institucionalno nije u stanju da se bori efikasno sa lažnim infor-

sanoj objavi, piše da „raspolažu pouzdanim informacijama da pored stalnog nadzora internet komunikacija crnogorski ANB priprema i isključenje internet veza sa svijetom u Crnoj Gori“. – Priprema se tzv. Crnogorski internet u kome bi samo ključni vladini servisi radili – piše u objavi, a najavljuju da će uskoro javnost na toj stranici imati opširnije informacije. Ova laž nije povučena ni nakon demantija Vlade.

Predsjednik Vlade pozvao MCP na razgovor o zaključivanju temeljnog ugovora PODGORICA - Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je da je Vlada spremna za inkluzivni dijalog i podršku u primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti sa svim vjerskim zajednicama, kao i za razgovor sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom (Srpske pravoslavne crkve) o uslovima za zaključivanje temeljnog ugovora, kad, kako je rekao, „za to iskažu spremnost“. – Kao što znate, od pripreme nacrta zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica 2015. do njegovog usvajanja održane su opsežne i detaljne konsultacije sa svim vjerskim zajednicama i drugim zainteresovanim subjektima u Crnoj Gori. Nakon što smo prihvatili sve prijedloge vjerskih zajednica koji su bili u skladu sa međunarodnim pravnim standardima i javnim interesom, zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije čije su sve preporuke uvrštene u tekst Zakona – kazao je Marković na konferenciji posvećenoj predstavljanju hrvatskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije. Usvojenim Zakonom, istakao je Marković, implementirana su temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih pred zakonom i, kako je rekao, potvrđen sekularni karakter crnogorskog društva i države, kao i jednakopravnost svih vjerskih zajednica. – Ostajemo otvoreni za inkluzivni dijalog i podršku u primjeni Zakona svim vjerskim zajednicama, kao i za razgovor sa MCP o uslovima

Marković: Vlada je spremna za dijalog

Vjernici ispred Cetinjskog manastira koji je sjedište Mitropolije crnogorsko-primorske

za zaključivanje temeljnog ugovora, kad za to iskažu spremnost – kazao je Marković. Podsjetio je da se Crna Gora suočila sa agresivnom medijskom kampanjom. – Kao što smo bili svjedoci u proteklih nekoliko nedjelja, uprkos velikom broju subverzivnih aktivnosti kojima smo bili izloženi, uspjeli smo da očuvamo bezbjednost i osnovne vrijednosti koje baštini naše društvo – saopštio je predsjednik Vlade. Ocijenio je da je naša zemlja na primjeran i odgovaran na-

Usvojenim Zakonom, istakao je Marković, implementirana su temeljna ustavna načela o slobodi vjeroispovijesti i jednakosti svih pred zakonom čin, „kako i dolikuje članici NATO-a i državi koja je duboko u procesu evropske integracije, odoljela neprimjerenoj i agresivnoj medijskoj kampanji uz veliki broj dezinformacija i lažnih vijesti – sa ciljem uznemiravanja javnosti i građana i podsticanja nereda i nestabilnosti“. Predsjednik Srbije Aleksan-

dar Vučić u utorak je pozvao crnogorske vlasti da o statusu Zakona razgovaraju sa patrijarhom srpskim Irinejem, a ne mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem, navodeći kako je Mitropolija crnogorsko-primorska samo dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. J. Đ.

Sociolog religije prof. dr Sadžakov ocjenjuje da su Vučić i Amfilohije u velikom sukobu macijama. – Država treba novim Zakonom o medijima precizno da reguliše status portala i društvenih mreža, jer koliko znam to nije regulisano na pravi način. Niko na to ne reaguje, pa i esnaf ćuti na drastične stvari – upozorio je Šuković. Komentarišući hapšenja novinara, Šuković navodi da je svako pritvaranje medijskih poslenika „u principu nepopularno“, ali da ni oni ne mogu biti izvan zakona. – Ukoliko je nešto precizno zakonom regulisano kao krivično djelo, onda i novinar snosi odgovornost ukoliko ga počini. Imali smo slučaj kada mediji pozivaju na linč, a to prolazi bez reakcija – istakao je naš sagovornik. Problematično je, prema njegovim riječima, i to što se kao mediji predstavljaju oni koji šire lažne informacije i oni koji „ne prestaju sa govorom mržnje i sa bacanjem pod noge najelementarnijih civilizacijskih i ljudskih vrijednosti“. – Klasične propagandne, ratnohušačke ekspoziture za specijalni rat rade godinama i funkcionišu bez problema, a nijedna nadležna državna institucija se time ne bavi. Onda se za jedan slučaj, koji ne odudara od višegodišnje prakse, sad primijeni najdrastičniji metod - hapšenje. Ne mislim da je to rješenje kojem pribjegava država dobro, jer se od onih koji šire laži prave borci za slobodu medija, a država nema predstavu kako da se izbori s tim – zaključuje K. JANKOVIĆ Šuković.

Rascjep u Srpskoj crkvi PODGORICA – Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da vlasti Crne Gore moraju voditi dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti sa Srpskom pravoslavnom crkvom, čije sjedište je u Beogradu, a ne sa Mitropolijom crnogorskoprimorskom, čiji je ona dio, svakako govori da postoje značajna trvenja i unutar SPC, kao i u odnosima predsjednika Srbije i MCP, posebno mitropolita Amfilohija – kazao je za Pobjedu prof. dr Slobodan Sadžakov, sociolog religije.

Slobodan Sadžakov

On podsjeća da se otvoreni sukob Aleksandra Vučića i mitropolita Amfilohija dogodio povodom pregovora oko Kosova, kada je Vučić izložio svoj mnogo pragmatičniji plan rješavanja pitanja Kosova od onog koji je decenijama zastupala državna politika Srbije. – Takvom planu najoštrije se suprotstavila SPC, posebno mitropolit Amfilohije koji ga je nazivao i izdajnikom. Amfilohijeva struja u

SPC se otvoreno suprotstavila i patrijarhu Irineju kada je Vučića nedavno odlikovao. Poslije izjave Aleksandra Vučića da je Crnogorska pravoslavna crkva imala svojevremeno autokefalnost de facto i de jure, Amfilohije ga je nazvao neznalicom – podsjetio je on. Ideja da Vučić za Božić dođe u Crnu Goru, podsjeća, nije naišla na odobravanje MCP, što je eksplicitno, kroz izjavu rektora Cetinjske bogoslovije, i rečeno. – Nakon toga, Vučić je izjavio da je vjernik SPC, a ne neke mitropolije i da zna što je hijerarhija u SPC. Sve su to činjenice koje govore o velikom sukobu Aleksandra Vučića i mitropolita Amfilohija, ali i o značajnom rascjepu unutar SPC, jer je očigledno da patrijarh podržava poziciju predsjednika države – kaže Sadžakov. Najnovijom izjavom Aleksandra Vučića da crnogorske vlasti o spornom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti treba da razgovaraju sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, čije je sjedište u Beogradu, a ne sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, Vučić ,,dodatno produbljuje postojeći sukob, sugerišući da MCP koja se do sada, kao dio SPC, bavila problemi-

ma Zakona o slobodi veroispovijesti, nije relevantna, iako joj je, do novonastale situacije, taj status neosporno priznavan“. – Posredno, ova izjava sugeriše da je mitropolit Amfilohije odmetnuti dio SPC i da ne poštuje hijerarhiju. Iako to nije tako izgledalo na početku događanja oko donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, upravo ovaj povod može postati okidač najozbiljnijeg sukoba unutar SPC u novijoj istoriji, koji u jednom scenariju, zbog izuzetne tenzije koja se stvorila i velikih razlika koje su eskalirale, može dovesti i do raskola – smatra on. Predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović i analitičar Vladimir Jovanović za jučerašnji broj Pobjede ocijenili su da Vučićeva izjava ukazuje da postoje ozbiljna razmimoilaženja u Srpskoj crkvi sa mitropolitom Amfilohijem, ali smatraju da to ne znači da se radi o raskolu. Jovanović je rekao i da ,,ima saznanja da je Amfilohije u zatvorenim krugovima zaprijetio raskolom ako Patrijaršija aminuje Vučićevu ,,izdaju Kosova“, odnosno da će otcijepiti ,,južne eparhije“ SPC, proglasiti se pećkim arhiepiskopom i okupiti oko sebe eparhije iz istočne Hercegovine, Raške i Kosova. N. ĐURĐEVAC

Društvo

Četvrtak 16. januar 2020.

Desanka Malidžan – dobitnica državne nagrade ,,Oktoih“ i dobitnica ovogodišnje nagrade iz Fonda za kvalitet i talente

Uloga škole je da đake nauči da znanje primijene i da ih osposobi za život Da biste išli naprijed, morate se prilagođavati promjenama. Danas djeca dolaze u školu sa mnogo znanja (informacija), jer im to omogućavaju informacione tehnologije. Danas se ne uliva znanje djeci, već im treba dozvoliti da ga oni sami istraže, iskuse i primijene. Tako sam ja od nastavnice predavačice postepeno prešla u nastavnicu voditeljku ili moderatorku – istakla je Desanka Malidžan PODGORICA - Na početku karijere, prije skoro 40 godina, dovoljno je bilo da djeci ispričam neku zanimljivost, ponešto demonstriram ili pokažem od prirodnog materijala, pa da budu zainteresovana i da vole biologiju. Danas, ako ne pratite dostignuća savremenog svijeta teško ćete raditi sa djecom, bićete im dosadni, monotoni - ističe za Pobjedu Desanka Malidžan, profesorica biologije u Osnovnoj školi ,,Radojica Perović“, jedna od ovogodišnjih dobitnica nagrade „Oktoih“. Najveće državno priznanje u obrazovanju, nagrada ,,Oktoih“, sjutra će u Vili ,,Gorica“ biti uručena profesorici Malidžan i njenoj koleginici Sanji Ognjanović, koja je isto profesorica biologije, u podgoričkoj gimnaziji „Slobodan Škerović“. Malidžan za Pobjedu kaže da je „Oktoih“, osim velike časti, i kruna njenog 40–godišnjeg rada. - Ponosna sam i veoma zahvalna mojim kolegama u školi „Radojica Perović“ koje su me predložile za ovu nagradu, kao i komisiji koja je vrednovala moj rad. Ova nagrada predstavlja krunu mog četrdesetogodišnjeg rada u obrazovanju i zato mi je čast što sam mogla da učestvujem u poboljšanju i podizanju kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori. Pošto mi je do penzije ostalo još godinu i po dana ova nagrada će mi pomoći da svoj radni vijek završim sa istim en-

tuzijazmom kao ranije, a nadam se da ću do penzije uraditi još stvari koje će dati doprinos poboljšanju obrazovanja u Crnoj Gori – kazala je naša sagovornica.

Promjene

Malidžan je 40 godina u nastavi, radila je u Gimnaziji „Slobodan Škerović“, srednjim stručnim školama, a od 1984. godine u Osnovnoj školi „Radojica Perović“, a četiri godine, od 1991. do 1995. godine bila je i direktorica OŠ „Boro Ćetković“. Pohađala je brojne seminare iz struke koje je organizovao Zavod za školstvo, bila mentorka učenicima koji su na regionalnim, republičkim i saveznim takmičenjima ostvarivali zapažene rezultate, bila je članica brojnih stručnih komisija, između ostalih, komisije za reformu osnovnog obrazovanja; za reformu planova i programa u osnovnoj školi; za pisanje izmjena i dopuna programa Priroda za osnovnu školu. Bila je recenzentkinja i članica recenzentskih komisija, a autorka je i koautorka više udžbenika, radnih svesaka, priručnika i stručnih radova. Govoreći o svom dugogodišnjem profesionalnom radu, promjenama kojima je svjedočila, pozivajući se na narodnu da „svako vrijeme nosi svoje breme“, Malidžan navodi da se vremena mijenjaju, a sa njima i škola i obrazovanje. - Da biste išli naprijed, morate

Kvalitetno znanje učenik će uvijek moći da primijeni Govoreći o rezultatima koje naši učenici ostvaruju na međunarodnim testiranjima, poput PISA testiranja, Desanka Malidžan podržava stav da bi crnogorskom obrazovnom sistemu trebao novi pristup

učenju, te da se pored klasičnog tipa nastave, mora uvoditi više interakcije i dozvoljavati djeci da sama dođu do rješenja. – Reproduktivno znanje (u smislu reprodukovati – pono-

se prilagođavati promjenama. Danas djeca dolaze u školu sa mnogo znanja (informacija), jer im to omogućavaju informacione tehnologije. Danas se ne uliva znanje djeci, već im treba dozvoliti da ga oni sami istražu, iskuse i primijene. Tako sam ja od nastavnice predavačice postepeno prešla u nastavnicu voditeljku ili moderatorku – priča naša sagovornica. Odgovarajući na pitanje što u 21. vijeku znači obrazovanje i vaspitanje i koliko su se ti pojmovi mijenjali kroz vrijeme, a koliko su esencijalnog ipak zadržali, profesorica napominje da se obrazovanje ne može odvojiti od vaspitanja i obrnuto. Nekada je, kako primjećuje, akcenat bio više na obrazovanju. - Danas osim količine i kvaliteta znanja kod učenika treba razvijati i kognitivne, komunikacijske, socijalne, psihomotorne vještine, ali i stavove, vrijednosti i odnos prema radu. Uloga škole je da, osim prenošenja znanja, nauči učenika kako da uči, kako da primijeni znanje, kako da unaprijedi učenje i kako da se osposobi za život – navodi Malidžan. U nastavi je, kako ističe, danas najčešće zastupljeno ,,deklarativno znanje, a nešto manje proceduralno“. Ipak, dodaje, teži se da se promijene navike nastavnika i da se osim količine i kvaliteta znanja kod učenika razvijaju kognitivne, kom u n i ka c i j s ke, s o c i j a l n e viti) je najniži nivo znanja. Ako učenik uči napamet, on ne zna zašto to uči, gdje i kako to što je naučio da upotrijebi. Ako učenik sam istražuje, izvodi zaključke, upotrijebi stečeno znanje u nekoj novoj situaciji na osnovu svoga iskustva, takvo znanje je trajno i učenik ga može uvijek primijeniti – kazala je Malidžan.

vještine, ali i stavovi, vrijednosti i odnos prema radu. – U nastavnom procesu treba napraviti dobru ravnotežu i sačuvati količinu i kvalitet znanja kod učenika, ali i razvijati vještine saradnje, timskog rada, komunikativnosti, odgovornosti, samokontrole, kreativnosti, kritičkog mišljenja, rješavanja problema, vještine upotrebe informacionih tehnologija, sposobnosti učenja – smatra profesorica. Malidžan ističe da je škola „Radojica Perović“ otvorila vrata ne samo učenicima, već i roditeljima i lokalnoj samoupravi, a đaci se prepoznaju po znanju. – U holu škole se svakog mjeseca održavaju priredbe kojima se obilježava neki od značajnih datuma (Dan pismenosti, Dan poezije, Dan tolerancije, Dan planete Zemlje, Dan zaštite životne sredine), kvizovi znanja. Organizujemo humanitarne akcije sakupljanja slatkiša za bolesnu djecu u Dječijoj bolnicu ili sakupljanje igračaka koje poklonimo nekom vrtiću, tu su i razne sportske manifestacije – navodi Malidžan. Uslovi za rad u školi su se, kako navodi, iz godine u godinu poboljšavali tako da danas, osim računarske učionice, imaju 20

učionica, odnosno kabineta opremljenih kompjuterima i projektorima.

Standardi

– Pratimo evropske standarde. Potvrda rada škole je i najveće priznanje u oblasti obrazovanja, nagrada „Oktoih“. Jedina smo škola iz Crne Gore koja je na 13. Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi“ u Novom Sadu dobila Veliku zlatnu medalju za kvalitet. Ove godine naša škola je bila lider projekta „Digitalne tehnologije kao potpora inkluzivnom obrazovanju“. Mi smo jedini iz Crne Gore, a jedna od devet institucija od ukupno 96 aplikanata iz cijele Evrope čiji projekat je finansirao Savjet Evrope i Evropska unija – kazala je Malidžan. Ističući uspjehe učenika ove škole, Malidžan navodi i da su ovogodišnjih šest nagrađenih profesora, potvrda stručnosti kadra koje ova ustanova zapošljava. – Osim što predano i savjesno obavljaju svoj posao, mnogi su i autori ili recenzenti udžbenika, programa za edukaciju nastavnika, predmetnih programa. Zato nije čudo što je pet nastavnika prošle godine, a ove godine šest dobilo na-

Ministarstvo prosvjete

Rekonstrukcija pet škola vrijedna oko milion eura PODGORICA - U saradnji Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori i Ministarstva prosvjete tokom ove godine planirana je rekonstrukcija pet škola vrijedna više od milion eura - saopšteno je iz ovog Ministarstva. Ministar Damir Šehović i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, kako su saopštili, predstavljajući zajedničke projekte, juče su podsjetili da je u planu ukupno 15

projekata koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu, čija je ukupna vrijednost skoro tri miliona eura. - Projekti se realizuju ulaganjima obezbijeđenim preko Ambasadine Kancelarije za odbrambenu saradnju, dijelom iz Ministarstva, a Ministarstvo obezbjeđuje projektnu dokumentaciju i stručni nadzor nad radovima. Mogu se podijeliti na četiri segmenta, u zavisnosti od faze u kojoj se nalaze – pojasnili su u saopštenju.

Kroz drugu fazu, koja će biti realizovana u toku godine, biće rekonstruisane - Srednja stručna škola „Braća Selić“ iz Kolašina, OŠ „25. maj“ iz Rožaja, OŠ „Aleksa Bećo Đilas“ iz Bijelog Polja, OŠ „Lubnice“ iz Berana, OŠ „Bratstvo i jedinstvo“ iz Pljevalja. Iz Ministrstva podsjećaju i da je prva faza, čija je realizacija pri kraju, vrijedna oko 620.000 eura i uključuje rekonstrukciju četiri škole: OŠ „18. oktobar“ Bioče, predškolsku ustano-

vu „Radmila Nedić“ iz Berana, OŠ „Sutjeska“ i OŠ „Mihailo Žugić“ iz Pljevalja. U trećoj i četvrtoj fazi projektne saradnje Ambasade SAD i crnogorskog Ministarstva prosvjete realizovaće se projekti vrijedni više od milion eura. - Treća i četvrta faza uključuju radove na sljedećim školama: „Bajo Jojić“ Andrijevica, „Milan Vukotić“ Golubovci – Podgorica, „Dušan Bojović“ Nikšić, „Vuk Knežević“ Žabljak, „Ta-

Važno je razvijati čitalačku i naučnu pismenost Reforma obrazovanja u Crnoj Gori, smatra nagrađena profesorica Desanka Malidžan, od samog početka je dobro zamišljena, ali je, ističe, najveći problem bio to što se u nju ušlo nedovoljno pripremljeno i sa slabom opremljenošću škola. Ona prepoznaje da je pad u postignućima iz naučne pismenosti posljedica smanjenja broja časova opredijeljenih za prirodne nauke. – Ovi problemi su kod nastavnika stvarali otpor i nezainteresovanost, sa slabom opremom samo su entuzijasti mogli pratiti reformu. Cilj nove reforme je prelazak sa ciljeva učenja na ishode učenja, i to je dobro. Reformom se poboljšala čitalačka pismenost učenika, ali je naučna pismenost pala. Razlog je vjerovatno smanjen broj časova iz svih prirodnih nauka. Kada imate jedan čas nedjeljno i ako učenik zbog bolesti ili iz nekih drugih razloga odsustvuje, on za tako dug period (15 dana) zaboravi svoje obaveze. Ranije sam rekla u kom pravcu treba usmjeriti reformu, razvijati pismenost, kako čitalačku, tako i naučnu, ali posebno staviti akcenat na razvoj vještina – kazala je Malidžan.

gradu iz Fonda za kvalitet i talente – kazala je Malidžan. Posao profesora, kao pedagoškog radnika, kako poručuje, traži želju, ljubav, ali i spremnost na promjenu i stalno usavršavanje. Nagrada je, kaže, i to što nakon svakog održanog časa možete da vidite konkretne rezultate onoga što ste i koliko ste dali. – Naravno, zadovoljstvo je kada vaši učenici osvajaju nagrade, jer je to potvrda vašega rada, kada vam kolege iz srednjih škola kažu da prepoznaju vaše učenike po količini i kvalitetu znanja, kada vam učenici dođu kao odrasli ljudi i zahvale što ste ih naučili da uče i misle, kada napredujete u službi ili dobijate priznanja ili nagrade. Sve to stimuliše i daje vam podstrek da ne odustajete nego da se još više trudite i dokazujete – ističe naša sagovornica. Nagrade, kako dodaje, pa i ova Fonda za kvalitet i talente, uvijek pokreću, pogotovo ako su rezultat uloženog rada, zalaganja i upornosti. – Meni lično, nagrada daje podsticaj i snagu da do završetka mog radnog vijeka ne posustajem, već nastavim da radim sa puno elana kao i do sada – kazaI. KRUNIĆ la je Malidžan.

nasije Pejatović“ Pljevlja i „Marko Miljanov“ Bijelo Polje – saopštili su iz Ministarstva. Šehović je kazao da partnerstvo koje resor prosvjete ima sa Ambasadom SAD nesumnjivo je izuzetno značajno za naš obrazovni sistem. Rajnke je kazala da je Vlada SAD od 2009. godine, kroz Program humanitarne pomoći, izdvojila više od 13 miliona USD za finansiranje 51 projekta, koji su značajno poboljšali kvalitet života građana Crne Gore, uključujući izgradnju ili obnovu škola, dječjih vrtića i domova zdravlja u cijeloj zemlji. I. Kr.

Društvo

Četvrtak, 16. januar 2020.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prihvatilo inicijativu ljekara

Razmotriće da li treba zabraniti prodaju petardi PODGORICA - Ministarstvo unutrašnjih poslova prihvatilo je inicijativu Sindikata doktora medicine, nekih političkih partija i građana da se zabrani prodaja pirotehničkih sredstava. Kako je saopšteno iz ovog resora, uradiće analizu u koju će biti uključeni i ostali resori koji mogu dati potrebne podatke, a onda će donijeti odluku da li je potrebno zabraniti prodaju pirotehničkih sredstava sa efektom eksplozije – petardi. Iz Sindikata doktora medicine ranije su saopštili da je tokom novogodišnjih praznika čak 15 pacijenata povrijeđeno upotrebom pirotehničkih sredstava i da je kod petoro djece došlo do trajnog invaliditeta. Istakli su da su pojedinoj djeci, zbog težine povreda, amputirani dijelovi šake ili čak cijele šake. Iz MUP-a su juče saopštili da je Zakonom o eksplozivnim materijama, članom 45c propisano da ovaj resor može u interesu zaštite života, zdravlja i bezbjednosti ljudi, životne sredine i imovine narediti da se skrati vrijeme prodaje pirotehničkih sredstava, kao i da ograniči prodaju i upotrebu pojedinih pirotehničkih sredstava. - Uzimajući u obzir da je bilo i zloupotrebe i nestručnog rukovanja pirotehničkim sredstvima, što je za posljedicu imalo ozbiljne povrede jednog broja lica među kojima ima i djece, Direktorat za vanredne situacije MUP-a će uputiti inicijativu predstavnicima Uprave policije, zdravstvenog sistema i dru-

Iz Sindikata doktora medicine ranije su saopštili da je tokom novogodišnjih praznika čak 15 pacijenata povrijeđeno upotrebom pirotehničkih sredstava i da je kod petoro djece došlo do trajnog invaliditeta. Istakli su da su pojedinoj djeci, zbog težine povreda, amputirani djelovi šake ili čak cijele šake

gim nadležnim organima za izradu precizne i detaljne analize o efektima upotrebe pirotehničkih sredstava – navedeno je u saopštenju. Kako su kazali, nakon analize „donijeće odluku o eventualnoj zabrani prodaje piroteh-

I dalje nema vode za sočiva

ničkih sredstava sa efektom eksplozije – petardi, budući da je korišćenjem ove vrste pirotehnike došlo do negativnih posljedica u prethodnom periodu“. Pirotehnička sredstva koja se nalaze u prometu, a za koja

Direktorat za vanredne situacije MUP-a daje dozvolu za stavljanje u promet, kako su precizirali, sertifikovana su od ovlašćenih evropskih laboratorija i ispunjavaju tehničke zahtjeve za adekvatnu upotrebu. Ukazali su i na klasifikaciju pirotehničkih sredstava, navodeći da u prvu grupu spadaju prskalice, fontane za torte, melodijske svjećice... i da predstavljaju malu opasnost, stvaraju zanemarljivu buku, te da su namijenjena i za spoljašnju i unutrašnju upotrebu. Prema zakonskim odredbama, ova pirotehnička sredstva mogu se naći u prodaji tokom cijele godine i prodaja je dozvoljena i osobama starijim od 16 godina. - Pirotehnička sredstva razreda II (petarde, boksevi, rimske svijeće, rakete, vulkani itd) predstavljaju malu opasnost, stvaraju malu buku, namijenjena su samo za spoljašnju upotrebu i mogla su se naći u prodaji od 20. decembra do 15. januara i prodavati, isključivo osobama starijim od 18 godina - saopštili su iz MUP-a. Iz ovog resora ukazali su i na problem nelegalne prodaje pirotehničkih sredstava, zbog čega se na tržištu mogu naći i artikli koji ne ispunjavaju tehničke zahtjeve i standarde, zbog čega predstavljaju opasnost. I. Kr.

Agencija za sprečavanje korupcije

Uvoznik tvrdi da će Raspisan konkurs „opti free“ isporučiti za direktora za nekoliko dana PODGORICA - Tečnost za sočiva određenih marki koje imaju široku upotrebu kod nas, prije svih kapi „opti free“, kojih u apotekama nema još od septembra, iako su iz Montefarma najavili da će stići najkasnije početkom januara, i dalje nema na tržištu. Pobjedi su juče iz Montefarma kazali da su razgovarali sa uvoznikom i da isporuku ovog rastvora „očekuju svakog dana“. – Isporuku „opti free“ rastvora, kako su nam potvrdili uvoznici, očekuju narednih dana – kazala je PR Montefarma Olivera Klikovac. Još u decembru Pobjedi se obratilo više čitalaca ogorče-

nih što nema kapi koje godinama koriste i koje im, kako su kazali, „odgovaraju za oči“. – Od septembra kupujem kapi koje mi ne prijaju. Oči mi suze, peckaju me. Niko nema informaciju kada će stići kapi koje godinama koristim. To nije u redu – požalila se jedna od naših čitateljki. Pobjedi je iz Montefarma tada potvrđeno da određenih marki tečnosti za sočiva nema od kraja septembra, kada su posljednji put i uvezene. Objasnili su da razlog nestašice nije povlačenje tih vrsta vode za sočiva sa tržišta, već je, kako su precizirali, uvoznik imao problema da obezbijedi od proizvođača količine koje su potrebne. I. Kr.

PODGORICA - Savjet Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora Agencije, a kandidati, pored ostalih uslova, moraju dostaviti najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima. Rok za podnošenje prijava je 20 dana. Doskorašnji predsjednik ASK Sreten Radonjić izabran je za predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Tu funkciju kao v.d. sada obavlja Savo Milašinović, koji je bio pomoćnik direktora ASK-a. Pored opštih uslova za rad u državnim organima, kandidati za direktora ASK moraju da imaju visoko obrazovanje i deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava. - Kandidati moraju da imaju najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima od privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika kod kojeg radi ili je radio, odnosno sa kojim je ostvario poslovnu saradnju - piše u konkursu. Kandidat treba da dostavi i obrazloženi predlog programa rada i ključnih prioriteta Agencije. R. D.

Projekat Univerziteta Crne Gore

Danilo Nikolić

Povećaće konkurentnost PODGORICA – Univerzitet Crne Gore je koordinator jedinog strukturnog projekta - jačanje internacionalizacije na univerzitetima u Crnoj Gori kroz efikasno strateško planiranje, koji je u 2019. godini odobren za finansiranje od Evropske komisije u okviru Erasmus+ programa izgradnje kapaciteta u visokom obrazovanju. Tim povodom u Rektoratu je u toku prvi sastanak predstavnika partnerskih institucija koje učestvuju u projektu, čija vrijednost iznosi 683.014 eura. Rektor Danilo Nikolić istakao je da su ključni ciljevi razvoja crnogorskih visokoškolskih ustanova uključenih u ovaj projekat povećanje međunarodne konkurentnosti, međunarodne prepoznatljivosti i vidljivosti u evropskom prostoru visokog obrazovanja i evropskom istraživačkom prostoru. - Oni su u potpunosti uskla-

đeni i sa Strategijom razvoja visokog obrazovanja u Crnoj Gori, koja naglašava međunarodne aktivnosti univerziteta i potrebu njihove potpune integracije u evropski prostor visokog obrazovanja – rekao je on. Projekat IESP će, kako je saopšteno, biti fokusiran, između ostalog, na unapređenje preduslova za povećanje mobilnosti studenata, akademskog, istraživačkog i neakademskog osoblja. - Specifični ciljevi projekta će biti realizovani i kroz uvođenje nastave na engleskom jeziku na odabranim predmetima na nivou osnovnih i master studija i izradu nastavnih materijala na engleskom jeziku, organizaciju akreditovanih interdisciplinarnih ljetnjih škola na engleskom jeziku, izradu kriterijuma za procjenu kvaliteta procesa internacionalizacije i osnivanje jezičkog centra za internacionalizaciju na nivou Univerziteta – naveli su oni. N. Đ.

Centar za demokratsku tranziciju

Nijesu više u timu Partnerstva za otvorenu upravu PODGORICA – Centar za demokratsku tranziciju (CDT) neće više učestvovati u radu operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu (OGP) zbog, kako su naveli, loših rezultata na tom polju. - Svojim prisustvom u ovom tijelu koje funkcioniše na principu stvaranja privida promjena i samo formalnog ispunjavanja obaveza, to jest štrikova bez suštine, ne želimo davati legitimitet takvom pristupu sprovođenju reformi - saopštili su iz CDT-a. Iz te nevladine organizacije su podsjetili da je Partnerstvo međunarodna inicijativa koja okuplja vlade i organizacije civilnog društva, kako bi zajednički radili na uspostavljanju odgovorne i transparentne uprave koja je na usluzi građanima. Crna Gora se, podsjećaju iz CDT-a, toj inicijativi priključila od 2012. godine, ali je zbog neispunjavanja obaveza bila zamalo isključena. - Da bi se ozbiljnije posvetili

inicijativi, Vlada je prošle godine od predstavnika institucija i civilnog sektora formirala novi OGP tim. Njegov zadatak je bio da uradi nacionalni akcioni plan kako bi država unaprijedila transparentnost i otvorenost uprave, kao i da prati kako se ispunjavaju obaveze iz tog plana - piše u saopštenju. Navodi se da je prilikom izrade tog dokumenta odbijen veliki broj prijedloga civilnog sektora, uključujući i prijedloge CDT-a. - Ministarstvo javne uprave je, na posljednjoj od četiri sjedinice koje su organizovane od formiranja tijela, tendenciozno i nepotpuno izvijestilo članove tima o kvalitetu ispunjavanja obaveza iz akcionog plana - kazali su iz CDT-a. Prema njihovim riječima, umjesto realnih pokazatelja šta je za godinu postignuto, Ministarstvo je kao uspjehe predstavilo aktivnosti koje nijesu od presudnog značaja za ispunjavanje ciljeva akcionog plana i povećanje otvorenosti vlasti. R. D.

Hronika

Četvrtak, 16. januar 2020.

Dvije osobe uhapšene po potjernicama crnogorskih vlasti

Pavićeviću stavljene lisice u Austriji, a Krulanoviću u Njemačkoj PODGORICA – Nikšićani Jovan Pavićević (31) i Dragan Krulanović (57) uhapšeni su po međunarodnim potjernicama koje su crnogorske vlasti raspisale za njima. Kriminalistička policija je, nakon raspisane međunarodne potjernice, sa partnerskim službama među kojima je i Austrija, sprovodila aktivnosti ciljanog traganja, te prkupila saznanja o više lokacija u državama gdje se skrivao Pavićević. Prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, on je član organizovane kriminalne grupe. On je uhapšen 12. januara u Austriji, a potraživan je zbog izdržavanja kazne zatvora od tri godine na koju je osuđen zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivičnog djela teška krađa. Policija je u septembru prošle godine pretresom stana i drugih prostorija, koje se nalaze u naselju Žirovnica u Nikšiću, a koje koristi Pavićević pronađena je improvizovana eksplozivna naprava teška kilogram, zatim elektrodetonatorska kapisla, izvor napajanja, antena za prijem signala, magnet za fiksiranje naprava na vozilo, daljinski upravljač za aktivaciju naprave. Oduzeta su i dva namjenska uređaja namijenjena

za praćenje kretanja. Nikšićka policija je, kako je tada saopšteno, pronašla i automatsku pušku ,,zastava“ sa okvirom, pištolj CZ model M70, sa uništenim fabričkim brojem, sa tri okvira i odgovarajućim prigušivačem za oružje, 136 metaka različitog kalibra, od čega 128 komada puščane municije i osam komada pištoljske municije, dva zaštitna kombinezona i dvoje rukavica. Jovan Pavićević je brat Đorđa Pavićevića, uhapšenog 19. jula na Kosovu sa Mariom Miloševićem, koji je prema evidenciji bezbjednosnih službi blizak kavačkoj grupi. Đorđe Pavićević je početkom jula prošle godine pobjegao iz bolnice u Dobroti gdje je bio po odluci Višeg suda. Pavićević je u tu bolnicu prevezen iz zatvora u kojem je bio zbog krivičnog djela otmica u sticaju sa krivičnim djelom iznuda u pokušaju, počinjenog 15. septembra 2015. godine u Kotoru. Kroz ciljano traganje i međunarodnu policijsku saradnju u Njemačkoj je 9. januara uhapšen Dragan Krulanović. On se potražuje po potjernici NCB Interpol Podgorica radi izdržavanja preostalog dijela kazne zatvora u trajanju od godinu na koju je osuđen zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u proa.r. met opojnih droga.

Nastavljeno suđenje optuženima za učešće u likvidaciji Dalibora Đurića

Privođenje jednog od optuženih

Vještak precizirao gdje su se nalazili Pavićević i Trbo PODGORICA – Dejan Pavićević i Miloš Trbo aktivirali su telefon na starom putu Martinići koji su koristili nakon što su, prema stavu tužilaštva, u Rogamima zapalili ,,škodu“ koju su koristile ubice zatvorenika Dalibora Đurića. Vještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić juče je u podgoričkom Višem sudu na suđenju Pavićeviću i Trbu kazao da je signal telefona jednog od optuženih aktiviran na Starom putu od Pričelja prema Martinićima, između šestog i 15,3 kilometra udaljenosti od mjesta gdje je zapaljen automobil. On je pojasnio da je koristeći aplikacije za očitavanje dometa baznih stanica utvrdio da se na šestom kilometru od mjesta pa-

ljenja vozila prema Danilovgradu prvi put javlja signal bazne stanice ,,Spuž C“ a posljednji put na 15,3. kilometru. Lakić je precizirao da bazna stanica ,,Spuž C“ pokriva 9,2 kilometra puta od Pričelja prema Martinićima što je u suprotnosti sa ranijom tvrdnjom vještaka saobraćajne struke Gorana Čarapića koji je u svom nalazu naveo da je ta razdaljina 8.567 metara. Čarapić je tada pojasnio da je podatak o razdaljini dobio od IT službe Specijalnog tužilaštva koja je angažovala službenike iz tehničke službe Uprave policije i izlaskom na teren izvršio mjerenja signala bazne stanice ,,Spuž C“ u cilju pronalaska zahvata. Suđenje se nastavlja 17. januara. B. r.

NOVI SKANDAL U UIKS-U: Osnovno državno tužilaštvo provjerava da li

Iz uprave znali za snim vjerovali da Juretić vj PODGORICA - Pritvorenik Vladan Juretić juče je prebačen u drugu sobu, dok se ne utvrdi da li su ga cimeri zlostavljali, o čemu je ranije bila obaviještena uprava UIKS-a, ali je reakcija uslijedila tek kada je dnevni list Vijesti objavio eksplicitne fotografije, uz opis snimka koji je dostavljen redakciji.

Još jedan od pokazatelja da nešto nije u redu, što je moralo da alarmira upravu UIKS-a, bila je i Juretićeva odluka da izbjegava šetnje u zatvorskom krugu. ,,Šetnje uglavnom izbjegavaju kada su svjesni da im prijeti opasnost“ – ispričao je sagovornik Pobjede

Prema saznanjima Pobjede, fotografije koje su objavljene u ovom listu i na njihovom portalu, a koje ukazuju na zlostavljanje nastale su prije najmanje mjesec, a autor je nesumnjivo jedan od cimera Juretića, koji je, za sada još pod nerazjašnjenim okolnostima, imao telefon. Uprava je bila obaviještena o jezivim fotografijama i snimcima, nakon čega je pretresena soba, ali tada nije pronađen telefon.

JUrETIĆEVa VErZIJa

Juretić je potom pozvan na razgovor, gdje su mu predočeni detalji sa spornih fotografija. On je tvrdio da one ne postoje, kao i da ga niko ne zlostavlja, niti da postoji bilo kakav snimak o tome, jer u sobi nijesu imali telefon. Prema dobro upućenim izvorima, objasnio je da tokom dana zbog problema koje ima sa kičmom (?!) radi vježbe sa drvenom palicom. Sada je jasno da tada nije govorio istinu, ali će ključnu riječ o tome dati Osnovno državno tužilaštvo koje je formiralo predmet i pokrenulo istragu kako bi provjerilo sve okolnosti tog događaja. Juretić je saslušan i u Osnovnom državnom tužilaštvu, ali je i pred tužiocem ponovio ono što je rekao upravi zatvora. Sada je zadatak na istražiteljima da ustanove da li je verzija građevinskog inspektora koji se našao u zatvoru zbog optužbi za primanje mita istinita ili je, pak, zbog straha za svoju bezbjednost - plašeći se odmazde - krio što se zaista dešavalo proteklo vrijeme u pritvorskoj sobi. Činjenica je da su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija imali operativna saznanja o zlostavljanju, ali da nijesu preduzeli sve radnje da sa sigurnošću otklone te sumnje. Nakon razgovora sa njim odlučili su da vrate Juretića u istu sobu sa potencijalnim zlostavljačima. Još jedan od pokazatelja da nešto nije u redu, što je morao biti alarm za upravu UIKS-a, bila je i Juretićeva odluka da izbjegava šetnje u zatvorskom krugu. Dobro obaviješteni izvori iz bezbjednosnih službi tvrde da je jasno pod kojim uslovima pritvorenici i zatvorenici izbjegavaju šetnje.

OKOLNOSTI

– To su oni koji se boje za bezbjednost, da ne budu napadnuti. Čovjek koji je pod ključem, naravno da će iskoristiti

TVRDI DA GA CIMERI NIJESU ZLOSTAVLJALI: Juretić

mogućnost da izađe bar pola sata dnevno i prošeta, osim ako nije spriječen. Šetnje uglavnom izbjegavaju kada su svjesni da im prijeti opasnost – ispričao je Pobjedin sagovornik. On navodi da je ovaj slučaj trebalo istražiti ranije, a ne gurati pod tepih stvari i ostaviti sumnju i na kraju dočekati da mediji „istražuju“ ono što je bilo pred nosom uprave zatvora. – Koliko slučajeva je bilo o kojima je javnost upoznata iz medija i koliko postupaka je pokrenuto zahvaljujući njima i, na kraju, koliko je nesreća spriječeno – pita Pobjedin sagovornik. Naglašava da ovaj slučaj pokazuje pravo stanje u ovoj ustanovi. – Jasno je da pritvorenici imaju telefone, koriste internet, iako ne bi smjeli, a sve to ne pada im s neba, nego im neko unosi. Pored toga, aktivni su na društvenim mrežama i snimaju zlostavljanja – kazao je naš sagovornik. Pojasnio je da su ključari dužni da nadgledaju pritvorenike i ukoliko primijete nešto neobično o tome obavijeste nadređene. Značajnu ulogu imaju i bezbjednjaci koji imaju zadatak da ispituju pritvorenike o uslovima i dešavanjima unutar soba i prate šta se dešava. Izvori iz bezbjednosnih službi navode da je osnovno djelovanje zatvorskog, kao i policijskog sistema preventivno, što je očito u ovoj ustanovi izostalo. Pojašnjeno nam je da se često dešava da jedan od pritvorenika ili zatvorenika pokušava da bude glavni, ali da je zadatak uprave zatvora da ih nauči da su svi jednaki i u takvim



Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković kazao je za Pobjedu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija mora značajno osnažiti napore da unaprijedi povjerenje u svoj rad jer je profesionalno porazno da od novinara i medija saznaju za primjere zlostavljanja

Aleksandar Zeković

slučajevima adekvatno sankcioniše one koji pokušavaju da nameću svoja pravila.

rEaKCIJE

Povodom ovog slučaja oglasili su se iz UIKS-a i potvrdili da su u prethodnom periodu imali operativna saznanja koja su, između ostalog, ukazivala na sumnju da su cimeri

prema Juretiću „nepropisno postupali“. – U cilju utvrđivanja činjeničnog stanja, nadležni su prvenstveno obavili razgovor i uzeli pisanu izjavu od pritvorenika V. J. u vezi postupanja drugih pritvorenika prema njemu. V. J. je negirao bilo kakav vid zlostavljanja, pritom navodeći da mu nije poznato da ga je neko fotografisao, dok je radio vježbe zbog zdravstvenih problema sa kičmom, niti da u sobi neko od pritvorenika posjeduje mobilni telefon – navodi se u saopštenju. Dodali su da su preduzeli i druge radnje s ciljem utvrđivanja da li je u konkretnom slučaju došlo do bilo kog oblika torture, kao i okolnosti pod kojima je nastao snimak. – U cilju daljih provjera predmetnih saznanja nadležni iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija su od DN Vijesti, koje su objavile tekst, zatražili snimke koji se pominju, a na kojim, kako se navodi, su zabilježene scene mučenja pritvorenika – kazali su iz UIKS-a. O ovom slučaju, kako su naveli, obaviještena je i Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad radi preduzimanja radnji iz njihove nadležnosti, institucija zaštitnika ljudskih prava i sloboda koja se bavi zaštitom i praćenjem ljudskih prava lica lišenih slobode, čiji su predstavnici obavili razgovor sa pritvorenikom Juretićem. – Ukazujemo da je u cilju temeljnog ispitivanja konkretnog događaja sa pritvorenikom V. J. jutros ponovo obavljen razgovor, kojom prilikom je imenovani ostao dosljedan prethodnoj izjavi u kojoj negira bilo kakvo nepri-

Hronika

Četvrtak, 16. januar 2020.

je inspektor bio pod torturom cimera

mak,  ježba! Nepisano zatvorsko pravilo – zna se ko je glavni Kako nam je nezvanično saopšteno iz bezbjednosnih službi, u zatvoru vlada nepisano pravilo da u skoro svakoj sobi ima po jedan glavni pritvorenik. Njega ostali doživljavaju kao glavnog ili vođu i on određuje ko će da kuva, ko da čisti, pere i obavlja druge poslove. Najviše ,,sankcija“ i neprijatnosti doživljavaju pritvorenici koju su optuženi za ubistva djeteta, starije, nemoćne osobe, silovatelji, nasilnici prema ženama. U zatvoru se ne cijene cinkaroši, oni koji ne drže riječ, korisnici psihoaktivnih supstanci.

mjereno postupanje od strane drugih pritvorenika prema njemu, ponavljajući da se radilo o vježbama koje on radi zbog zdravstvenih problema –saopštili su iz UIKS-a. Naveli su da je Juretić u međuvremenu smješten odvojeno od ostalih pritvorenika i da će temeljno i do kraja ispitati svako saznanje u odnosu na konkretni slučaj, koji može ukazivati na bilo koji oblik torture ili drugi oblik neprimjerenog ponašanja.

ODBIO RAZGOVOR

Juretića je juče posjetio tim predstavnika institucije zaštitnika ljudskih prava i sloboda, sa kojima on nije želio da razgovara. On je ustvrdio da nije žrtva zlostavljanja i rekao im da nije saglasan da oni ispituju jesu li mu prekršena ljudska prava. – On je odbio da razgovara sa nama. Kazao je samo da nije bilo zlostavljanja i da želi da ga vrate u sobu gdje je bio – kazao je ombudsman Siniša Bjeković. Pojasnio je da, bez obzira na to što je Juretić odbio pomoć i nije dao saglasnost da se postupak sprovede, oni su naložili upravi zatvora da bude pod nadzorom i pojačaju mjere obezbjeđenja. Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković kazao je za Pobjedu da Uprava za izvršenje krivičnih sankcija mora značajno osnažiti napore da unaprijedi povjerenje u svoj rad jer je profesionalno porazno da od novinara i medija saznaju za primjere zlostavljanja. – Savjet za građansku kontrolu rada policije u odnosu na najnoviji primjer maltretiranja pritvorene osobe neće voditi postupak zbog nenadležnosti u odnosu na zatvorsku policiju. Ipak, osjećam ličnu i

stručnu potrebu da istaknem da je neophodno da izgrade brži i kvalitetniji odgovor na svaki primjer torture sa fizičkim ili psihičkim posljedicama – kazao je Zeković. On je dodao da uz poboljšanu psihološku podršku to će doprinijeti jačanju povjerenja i blagovremenom prijavljivanju incidenata i ocijenio da se stanje mora popraviti i zbog međunarodne pozicije i ugleda Crne Gore.

SNIMCI

Vijesti su juče objavile da pritvorenog građevinskog inspektora Vladana Juretića cimeri iz zatvorske sobe navodno mjesecima zlostavljaju. Kako tvrde, na snimcima dostavljenim Vijestima vidi se kako pritvorenici inspektora tjeraju da radi vježbe – „da bere grožđe“ ili mu vezanom naređuju da ne smije da padne, dok mu je uz tijelo, platnom pričvršćena tanka drvena palica, na čijem je vrhu nešto što podsjeća na jabuku... U februaru prošle godine isti medij objavio je snimak na kojem je osuđenik Mašan Čogurić tukao i zlostavljao cimera iz zatvorske sobe Milosava Rakovića zvanog Bazuka, dok je treći robijaš sve to snimao mobilnim telefonom. Zlostavljanje su posmatrali i dvojica osuđenika sa kojima dijele sobu, od kojih jedan savjetuje zlostavljanog robijaša da spusti ruke dok ga Čogurić bije. Isti medij objavio je snimak na kojem osuđenik Nebojša Stipe Stijepović tvrdi da ga pomoćnik direktora spuškog zat v o r a Ke m a l Z o r o n j i ć provocira, kako bi se, ukoliko on napravi incident kakve je činio ranije, obračunao sa načelnikom Kazneno-popravnog doma Goranom Marašem. Nedavno je i dnevnik Dan objavio fotografiju na kojoj pritvorenik ušmrkava kokain, ali su iz zatvora tvrdili da „uzima terapiju“. Ovo su samo neki od događaja koji su u proteklom periodu „dokumentovani“, a dospjeli su u medije. Fotografija vezanog Juretića sa jabukom na glavi više od mjesec „kružila“ je zatvorom, pa i van njega i na kraju stigla i do medija. Prošla je potrebnu rutu nezaustavljeno, čak i kroz kancelariju direktora zatvora. Ostavila je pitanje koliko još ima ovakvih jezivih slika i unijela među građane gorak osjećaj da se to dešava naočigled države, udara joj šamar a još niko nije preuzeo odgovornost. A.R - M.Ž.

Svjedočila Zorica Dinić, majka jednog od optuženih za planiranje ubistva Danilovgrađanina

Svjedokinja: Po nalogu Šaranovića prepisivala pripremljene odgovore PODGORICA – Zorica Dinić juče je u podgoričkom Višem sudu ustvrdila da je po nalogu sada pokojnog Slobodana Šaranovića iz Danilovgrada na dva lista papira prepisala već pripremljen tekst čijeg se sadržaja ne sjeća, a sve kako bi dobila informaciju gdje joj se nalazi sin, optuženi Milan Dinić. Svjedokinja je nakon uvida u listove papira na kojima je pisala po nalogu Šaranovića juče u sudu ustvrdila da dio teksta nije njen rukopis kao i da je skica na pozadini jednog lista naknadno iscrtana. Ona je ostala pri ovoj konstataciji i nakon što joj je predočeno da je grafološko vještačenje pokazalo da je ona kreator cjelokupnog teksta na papirima u spisima dokaza. Proces vodi sutkinja Biljana Uskoković.

STRAH

Specijalno tužilaštvo tereti Milana Dinića da je obavještavao Alana Kožara, kome se sudi u odsustvu, o kretanju Šaranovića. Dinić je, prema navodima optužnice, pratio Šaranovića da bi u jednom trenutku odustao od plana njegove likvidacije i 24. decembra 2016. godine sve mu ispričao. Svjedokinja je istakla da iz straha o susretu sa Šaranovićem nije pričala nikome, pa ni porodici jer joj je upravo Šaranović po obavljenom poslu zaprijetio. – Slobodan mi je zaprijetio riječima: ,,Ovo ne smije niko da zna. Sazna li ko za ovo, neće biti dobro ni za Milana ni za tvoju porodicu. Molim te što prije da se iseliš odavde (iz Budve)“. Nijesam ovo smjela da pomenem nikome, ni svojim ukućanima, sve do danas. I sada se bojim jer on ima toliko ostavljenih pipaka iza sebe, ali sam sve ovo ispričala jer srce više ne može da izdrži – kazala je svjedokinja. Dinić je sudu ispričala da je Šaranovića znala iz komšiluka, ali da ga nije poznavala. Obratila mu se kako bi saznala gdje se nalazi njen sin koji je krajem decembra 2016. godine nestao. Svjedokinja je ispričala da je njen sin na njen i zahtjev njenog muža otišao kod Šaranovića da mu otkaže posao čuvanja automobila i nadgledanja okoline zgrade u kojoj je živio i da mu se poslije toga gubi svaki trag. Svjedokinja je ispričala da je o

OPTUŽEN ZA PLANIRANJE LIKVIDACIJE: Privođenje Dinića

radnom angažmanu optuženog Dinića za Šaranovića saznala pošto je spremajući kuću našla pištolj sakriven u krevetu njenog sina. – Suprug i ja smo bili protiv ne samo zbog toga što mu je Šaranović poslodavac već i zbog vrste posla. Nakon rasprave i svađe odustao je od tog posla i otišao kod Šaranovića da mu vrati pištolj i telefon za koji znam samo iz njegove priče – ispričala je svjedokinja.

PAPIR

Poslije nekoliko dana, prema riječima svjedokinje, u štampi se pojavila informacija da je Šaranović policiji predao telefon i pištolj koje mu je dao mladić koji je trebalo da ga likvidira. Kako Milan nije dolazio kući, njegova majka je poslije nekoliko dana vidjela Šaranovića u restoranu autobuske stanice u Budvi. Prišla je i pitala ga gdje je Milan, na šta je Šaranović odgovorio da će se čuti sa njim, ali da prethodno mora da učini nešto za njega a što ne smije niko saznati. – Dao mi je papir na kojem su bila napisana pitanja i odgovori. Na drugom papiru su bila samo pitanja, a ja sam trebala da prepišem odgovore. Kada sam završila prepisivanje u kafanskom dijelu autobuske stanice, stavila sam papire u koverat i predala ga Šaranoviću – ispričala je svjedokinja. Nekoliko dana kasnije telefonom joj se javio sin. Održavali su komunikaciju tako što je sin uvijek zvao sa drugog broja telefona koji bi nakon okončanog razgovora bio isključen. Ona je ustvrdila da se ne sjeća sadržine odgovora koje je pre-

pisivala jer je to sve radila mehanički i u iščekivanju da sazna gdje joj se nalazi sin. Svjedokinja je kazala i da je na riječi Šaranovića da mora što prije sa porodicom odseliti iz Budve kazala da to ne može odmah učiniti zbog već ugovorenog posla i plate koju je očekivala za taj radni angažman. – U tom periodu mi je ćerka bila na hemoterapijama, muž je takođe bio bolestan. Nijesam mogla tek tako napustiti posao jer mi je novac bio prijeko potreban – kazala je Dinić. Iako je od svjedokinje traženo da napusti Budvu do sredine januara 2017. godine, ona je sa porodicom otišla iz tog grada nekoliko mjeseci kasnije, odnosno deset dana poslije likvidacije Šaranovića. – Bojali smo se da nam neko od prijatelja i ortaka Šaranovića ne nanese zlo. Odakle znam, čitala sam sve i svašta – kazala je Dinić.

O KANU, KOŽARU..

Po povratku u Beograd, svjedokinja je kazala da su nastavili da žive normalnim životom, da je pokušala da razgovara sa sinom, ali da on nije želio da o tome priča. Govorio joj je da je sve u redu i da ništa ne brine, te da joj je lakše da sve zaboravi. Dinić je juče u sudnici nakon pregleda listova papira kazala da je jedan dio njen rukopis, ali ne i onaj dio gdje se navodi da je na ime pomoći zbog bolesti njene ćerke predato 2.000 eura kao i tekst na poleđini papira. Na konstataciju suda da je grafološkim vještačenjem utvrđeno da je ona pisala cjelokupan tekst na listovima papira, svjedokinja je ostala pri svojim tvrdnjama.

Odgođeno suđenje za pranje novca

Izostala dvojica advokata PODGORICA - Suđenje lideru Pokreta za promjene Nebojši Medojeviću i još jedanaest optuženih za pranje novca, koje je bilo zakazano za juče u podgoričkom Višem sudu, odgođeno je za 22. januar zbog nedolaska advokata Ivana Šebeka i

Dušana Radosavljevića iz Beograda. Advokat Dražen Medojević obavijestio je vijeće da usljed otkazanih letova sa beogradskog aerodroma zbog magle, branioci okrivljenih nijesu mogli doći na ročište.

Medojević i biznismen iz BiH Momir Nikolić, optuženi su da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Članovi te organizacije, prema

Odgovarajući na pitanja advokata Zorana Piperovića, svjedokinja je kazala da nikada nije srela niti poznaje Roberta i Alana Kožara čije su kuće označene na mapi iscrtanoj na poleđini papira koji je juče pregledala Dinić. Navela je da nikada nije čula za čovjeka čiji je nadimak Kan, a za koga se na papirima navodi da živi na nekom brdu i da ga se treba paziti. Ona je kazala da nikada nije bila u Baru niti u bilo kojem primorskom gradu u Crnoj Gori. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević, punomoćnik porodice Šaranović, advokat Željko Jočić i supruga pokojnog Šaranovića, Gordana Šaranović prigovorili su iskazu svjedokinje jer nije saglasan materijalnim dokazima i pun je kontradiktornosti. Gordana Šaranović juče je kazala da njen suprug nije angažovao optuženog Dinića kao obezbjeđenje porodice i automobila. – To mi suprug nikada nije rekao, ni pomenuo. Osim toga, živim na toj lokaciji već 30 godina a pomenutu gospodu nikada nijesam vidjela – kazala je supruga pokojnog Šaranovića. Šaranović je, podsjećamo, ubijen u martu 2017. godine u Budvi kada su egzekutori u njega ispalili više metaka iz vozila u pokretu. Od samog početka sumnja se da je motiv krvna osveta za smrt Nikole Bojovića, brata Luke Bojovića. Podsjećamo, Šaranović se sumnjičio da je naručio ubistvo brata Luke Bojovića u znak odmazde za ubistvo svog brata Branislava Šaranovića koji je likvidiran 2009. na Dedinju ispred kućnog praga. B. R. optužnici postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v. d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, zatim Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNP-a Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić, član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović. B. R.

Crnom Gorom

EPCG donirala vrijedan aparat bjelopoljskoj Opštoj bolnici

Tkivni procesor za efikasniju dijagnostiku BIJELO POLJE - Elektroprivreda Crne Gore donirala je Opštoj bolnici u Bijelom Polju tkivni procesor vrijedan 20.000 eura. Na vrijednoj donaciji EPCG je zahvalila direktorica te zdravstvene ustanove dr Biserka Bulatović. - Ovaj aparat bio nam je neophodan za rad patohistološke laboratorije i obezbijediće nam brzu i preciznu dijagnostiku - kazala je dr Bulatović. Kako je navela dr Radmila Bajić, do sada su se u bjelopoljskoj bolnici analize radile ručno. - Nakon nabavke ovog aparata posao će biti olakšan, a ono što je najvažnije, rezultati će se dobijati brže. Automatski tkivni procesor je moderan aparat za obradu tkiva koji omogućava da se tkivni uzorak obradi u roku od 24 časa od uzimanja i time značajno skraćuje vrijeme postavljanja dijagnoze. Sa ovim aparatom ćemo dobiti i na kvalitetu, jer se proces obrade uzorka odvija standardizovano, po tačno zadatom programu. Aparat omogućava istovremenu obradu 80 do 120 uzoraka, za svaku od 12 pozicija, na kojoj se uzorak obrađuje je moguće individualno programirati vrijeme trajanja obrade - kazala B. Č. je dr Bajić.

Četvrtak, 16. januar 2020.

Udruženje paraplegičara Pljevlja realizuje projekat ,,Jedan dan posveti meni“

Za život bez diskriminacije PLJEVLJA - Udruženje paraplegičara Pljevlja realizuje projekat zaštite lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti „Jedan dan posveti meni“. Projekat je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, a trajaće deset mjeseci. - Opšti cilj projekta je doprinos u ostvarivanju potpune ravnopravnosti lica sa invaliditetom sa drugima u skladu sa načelima Konvencije UN o pravima lica sa invaliditetom i domaćim zakonodavstvom. Specifični cilj je podizanje nivoa svijesti i znanja o uvažavanju prava lica sa invaliditetom bez diskriminacije. Ciljne grupe projekta su predstavnici organa državne uprave, organa lokalne uprave, ustanova i subjekata i lica sa invaliditetom, za koje će biti organizovane radionice na temu diskriminacije saopštili su iz Udruženja para-

BORBA ZA RAVNOPRAVNOST: Iz Udruženja paraplegičara u Pljevljima

plegičara Pljevlja. Glavne aktivnosti projekta su organizovanje deset jednodnevnih radionica na temu dis-

kriminacije za 200 predstavnika državnih i lokalnih organa, ustanova i organizacija. - Planirane su radionice za

zdravstvene radnike na temu ,,Diskriminacija u oblasti zdravstvene zaštite“, zatim za učitelje i vaspitače na temu

Snimiće film o životu osoba sa invaliditetom U okviru projekta planirane su i četiri radionice za 20 lica sa invaliditetom u cilju njihovog osnaživanja ,,Prava lica sa invaliditetom“, ,,Diskriminacija lica sa invaliditetom“, ,,Vještine zastupanja i lobiranja“ i ,,Vještine komunikacije i prezentacije“. Iz Udruženja kažu da je nakon edukacije tih 20 lica sa različitim smetnjama, kao završna aktivnost projekta planirano i snimanje filma o životu deset osoba sa invaliditetom ,,Jedan dan

posveti meni“, koji će prvi put biti realizovan u Pljevljima na ovaj način. - Film će biti priča o jednom danu osobe koja koristi kolica ili osobe sa oštećenjem vida, sluha ili govora. Pratiće ih od buđenja do odlaska na spavanje, njihove svakodnevne aktivnosti i prepreke sa kojima se susrijeću, njihovom odnosu za zajednicom, diskriminacijom... Film „Jedan dan posveti meni“ biće prikazan u Domu kulture u Pljevljima u terminu

održavanja predstava i filmova. Za svečanu projekciju filma planirano je angažovanje lica koje će prevoditi film na gestovni govor, te prevodilac za osobe sa oštećenjem vida, kako bi gledanje filma bilo dostupno svim licima i kako bi ostali građani postali svjesni potreba lica sa invaliditetom za učešćem u kulturnom životu i praćenju programa, te preprekama iz oblasti kulture - poručili su iz Udruženja.

,,Diskriminacija u oblasti vaspitanja i obrazovanja“, za nastavnike i profesore na temu ,,Diskriminacija u oblasti vaspitanja i obrazovanja“,za predstavnike Zavoda za zapošljavanje i poslodavce ,,Diskriminacija u oblasti rada zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije“, potom za predstavnike medija na temu ,,Diskriminacija u oblasti pristupačnosti informacijama“, a za predstavnike organa lokalne samouprave ,,Diskriminacija u oblasti pristupačnosti fizičke sredine“. Za predstavnike političkih partija planirana je radionica ,,Diskriminacija u oblasti političkog života“, za predstavnike organa lokalne uprave nadležnog za kulturu ,,Diskriminacija u oblasti kulture“, za predstavnike organa lokalne uprave za sport, sportskih subjekata i sportskih organizacija ,,Diskriminacija u oblasti sporta“ i za predstavnike MUP-a, sudstva, tužilaštva i inspekcijskih organa ,,Diskriminacija u oblasti postupanja pred nadležnim organima“ - naveli su iz Udruženja paraplegičara. Jedna od glavnih aktivnosti projekta je organizovanje medijske kampanje u cilju podizanja svijesti javnosti, kroz štampanje 1000 komada lifleta o aktivnostima projekta, štampanje 500 primjeraka brošure o oblicima diskriminacije osoba sa invaliditetom. A. S.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom

Isključenja u 17 opština PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Repetitor Kurilo, Veleta, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestovo, Rova, Slap Zete i Viš, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, Motel Sokoline, Boronjina, Mandići i Ostrog (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); - od 8 do 16:30: Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje i Adžin most; - od 8 do 15: Bandići; - od 8 do 17:30: Kupinovo.

CETINJE

- od 9:30 do 10 sati: područje Cuca, Čeva, Bjelica, Ćeklića Resne i Lastve Čevske (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu ne duža od 5 min); - od 11 do 13 grad Cetinje i prigradska naselja (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu ne duža od 5 min); - od 8 do 17: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak, Očinići, Golijan i Ugnji (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu), Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Gluhi Do, Vrela i vodoizvorište Vrela; - od 8 do 16: Oćevići, Zaćir, Du-

bova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; - od 8 do 15: Trg kralja Nikole, dio Njegoševe, Petra Lubarde, Zmajeve, Donje Polje, Grude, Policija, Štamparija i hotel ,,Grand“.

NIKŠIĆ

- od 9 do 13 sati: Tehnopolis, Ulica Nikole Tesle, Ulica Danila Bojovića, Ul. Vuka Karadžića, OŠ „Mileva Lajović“, Ulica Milice Vučinić, Školski centar, Naselje Blaža Jovanovića, Ulica 6. crnogorske, Ul. Alekse Backovića, Neksan, Rudo Polje, Tempo, Ul. Narodne omladine, zgrada Joković, zgrada Sindikata, Gvozdenice, dio Kličeva, Prijespa, PP Progres, Šljunkara, GP Gračanica, Rubeža, Ulica Vuka Karadžića, Oštrovac, Humci, Naselje Buda Tomovića, Pjastera, Koni, Bršno, Ozrinići, Gračanica (romsko naselje), Mljekara Srna, Žirovnica, Budo Tomović (Janjušević), Metalik Miljanić, Gradačka Poljana, Gora Ćeranića, Smoljevina, Gvozd, Prekića Polje, Vučje, Ivanje, Bukovik, Seoca, Granice, Lukovo, Dragovoljići, Bunići, Risji Do, Laz, Gradnja Inženjering, ICM.

ULCINJ

- od 8 do 15 sati: Donji Rastiš; dio naselja Nova Mahala.

BAR

- od 9 do 15 sati: korisnici zaseoka Kovačevići u Goranu;

Gornje Čeluge i Čeluge ispod Bolnice, zgrade F1, F2, F42, F42 –A, F42-B, F43, D5, Obala 13. jula, zgrade Potkovica, Tri kule, Bulevar revolucije 2, 4 i 6, Mila Boškovića 2, 4 i 6 na Topolici 1 (povremena isključenja po 30 minuta).

BUDVA

- od 9 do 13 sati: naselje Boreti.

KOTOR

- od 9 do 10 sati: Škaljari, Dom gluvih; - od 10:15 do 11:15 sati: bolnica Kotor; - od 11:45 do 12:45 sati: Pelužica crpna stanica; - od 13 do 14 sati: Stari grad od Trga od oružja do Crkve Sv. Nikole, Maksimus; - od 14:30 do 15:30 sati: Institut za biologiju mora; - od 16 do 17 sati: Dobrota - bolnica; - od 10 do 11 sati: Orahovac Vodovod, kratkotrajni prekidi na području Ljute i Lipaca; - od 11:30 do 12:30 sati: hotel ,,Teuta“ Risan, kratkotrajni prekidi na području Risna oko škole, centar, potrošači oko parka u Risnu, Lipaca, Vitoglava, Gabela, Goruica; - od 13 do 14 sati: Risan, Bolnica, kratkotrajni prekidi na području Risna od Bolnice do Doma zdravlja; - od 14:15 do 15:15 sati: Risan, Dom za stare Grabovac; - od 15:45 do 16:45 sati: rezervoari za gorivo u Lipcima, naselje oko rezervoara, kratkotrajni prekidi na području Risna oko škole, centar, potrošači oko parka u Risnu, Lipaca,

Vitoglava, Gabela, Goruica; - od 17 do 18 sati: Dobrota, ,,Huma“ - vile i hotel; - od 9 do 13 sati: Prčanj, Palata ,,Tre sorele“ i naselje oko nje; - od 7 do 15 sati: Grbalj, Radanovići, Livadice Ercegović, Jugodrvo Čikić, Vranovići, Lješevići, Bigova; Pobrđe, Ukropci, Paprati, Popova ulica, Šišići, Lukavci – Bućin.

HERCEG NOVI

- od 8 do 15 sati: Kameno, Stanovčići, Obradovići i Stječići; - od 9 do 15 sati: Donja Ratiševina.

BIJELO POLJE

- od 7:30 do 8:30 sati: DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Kostenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir); - od 7:30 do 17: Rodijelja, Pećarska; - od 10 do 16: Pašića Polje, Laholo, Prestreke, Unevina, Pripčići, Slijepač Most, Lješnica, Zaton; - od 16 do 17: DV 10 kV Gubavač (Kisela Voda, Livadice, Dubrave, Kukulje, Sela, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Kneževići, Orahovica, Konatari, Unevina, Podbrežje, Metanjac, Kanje, Dobrakovo, Milovo, Mioče, Dobro Brdo, Dobrinje, Gubavač, Voljavac, Rodijelja, Žiljak, Bistrica, Ko-

stenica, Jablanovo, Požeginja, Šolje, Mojstir).

Glavice.

MOJKOVAC

- od 9 do 14:30 sati: selo Ćosovica.

- od 10 do 14: Donja Polja.

KOLAŠIN

- od 9 do 15: Plana, Blatina, Migalovica, Bistrica, Lipovo; - od 8:30 do 15: Liješnje.

BERANE

- od 9:30 do 14:30 sati: djelovi sela Dolac i Dapsiće; - od 12 do 16: Babino, Dragosava, Zagrađe i dio sela Goražde i Hemijska industrija ,,Polieks“.

PETNJICA

- od 12 do 16 sati: cjelokupno područje opštine Petnjica.

PLAV

- od 9 do 12 sati: dio naselja

ROŽAJE

PLJEVLJA

- od 10 do 13 sati: Katun, Boščinovići; - od 8 do 9: dio zgrade u naselju Kupusište (prvi ulaz do restorana ,,Apolon“); - od 9 do 16: Grabovica; - od 8 do 17: Bukovica, Borovac.

ŠAVNIK

- od 9 do 16 sati: Grabovica. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. januar 2020.

U Herceg Novom će biti postavljeno nekoliko spomen-obilježja

Odaće počast znamenitim ličnostima

Obilježje posvećeno Zuku Džumhuru biće postavljeno na objektu koji se nalazi u neposrednoj blizini konobe „Hercegovina“, u kojoj je često boravio i za koju je u sjećanju Novljana ostao vezan HERCEG NOVI – Spomenploče sa medaljonskim likom nekadašnjeg hercegnovskog gradonačelnika Jefta Gojkovića i rodoljupca i pisca Zuka Džumhura, koji je godinama živio u Herceg Novom, biće postavljene ovog proljeća, saopštila je juče novinarima sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana ZambelićPištalo. Medaljonske likove će raditi hercegnovski vajar Nikša Kosić. Zambelić-Pištalo podsjetila je da je procedura počela još 2018. godine, ali se godinu i po čekala saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara. - Spomen-ploča Jeftu Gojkoviću, koji je tokom 25 godina na čelu grada dao izuzetan doprinos njegovom razvoju, biće

Jefto Gojković i Zuko Džumhur

postavljena na zgradi hercegnovskog Arhiva na Belavisti, gdje je opština bila smještena u periodu kada je on bio načelnik. Obilježje posvećeno Zu-

Sanacija krova i asfaltiranje puta oko OŠ ,,Dašo Pavičić“ u Herceg Novom

BIĆE ZAVRŠENO DO KRAJA RASPUSTA: Gradilište potpornog zida

Ministarstvo prosvjete i Opština obezbijedili po 30.000 eura HERCEG NOVI – Do početka drugog polugodišta biće završena sanacija krova na OŠ „Dašo Pavičić“ na Toploj, ali i asfaltiranje puta oko škole, izrada potpornog zida i postavljanje ograde. Po riječima direktora škole Branislava Krečkovića, krov škole bilo je neophodno sanirati nakon što je prošle godine oštećena krovna podloga usljed velike količine padavina i jakog vjetra. Ove radove finansira Ministarstvo prosvjete sa 30.000 eura. - Riječ je o velikom problemu, prošle godine je usljed vremenskih nepogoda došlo do velikog oštećenja krova. Raspisan je tender i izabran najbolji ponuđač. Zamijenjena je kompletna podloga, sada je zaštićeno pje-

skom, postavljeni su i novi oluci. Radovi su pri kraju i nadamo se da smo trajno riješili problem u slučaju vremenskih nepogoda - kazao je Krečković. Paralelno sa sanacijom krova, gradi se i potporni zid pored škole, a biće asfaltiran i put oko ove obrazovne ustanove. Te radove u vrijednosti 30.000 eura finansira Opština Herceg Novi. Izvođač je ,,Fortis Mont“, dok je sređivanje dvorišta i izrada potpornog zida i ograde povjereno radnicima Komunalno stambenog preduzeća. Planirano je asfaltiranje oko 450 metara prilaznog puta do škole. Procijenjeno je da će asfaltom biti obuhvaćena površina od oko 2.000 metara kvadratnih. Ugovorom je predviđeno da radovi traju desetak radnih dana. Ž. K.

ku Džumhuru biće postavljeno na objektu koji se nalazi u neposrednoj blizini konobe „Hercegovina“, u kojoj je često boravio i za koju je u sjeća-

Poklon Fitosanitarne uprave opštini Tivat

Spomenik Mirku Komnenoviću Zambelić-Pištalo je najavila da bi u gradu trebalo da bude postavljeno i spomen-obilježje još jednom uglednom gradonačelniku Mirku Komnenoviću i to do 28. oktobra, Dana opštine Herceg Novi. Sproveden je međunarodni konkurs na kojem je izabrana studija idejnog rješenja spomenika. U toku je postupak potpisivanja ugovora sa autorom rješenja, vajarom Zoranom Ivanovićem, a u narednom periodu biće i raspisan tender za izbor livnice.

nju Novljana ostao vezan - kazala je Zambelić-Pištalo. Imenovanjem ulice u njenu čast biće odato dužno poštovanje i Elizi Duković-Lombardić. - Ulica koja vodi pored zadužbine Aleksandra Dukovića, sada Risanska, nakon usvajanja skupštinske odluke dobiće naziv po znamenitoj zadužbinarki koja je ovu palatu ostavila svom gradu, uz želju da ona nosi naziv po njenom ocu. Ovim potezom Herceg Novi neće ostati bez ulice pod nazivom Risanska, jer je planirano da to ime nosi jedna od ulica na Karači, kojoj do sada nije bio dat naziv - rekla je sekretarka za kulturu i obrazovanje. Očekuje da će na sljedećem zasijedanju novskog parlamenta odbornici podržati ove prijedloge. Ž. K.

BILJKE OTPORNE NA SURLAŠ: Sadnja u Tivtu

Nove sadnice na Trgu od kulture TIVAT – Na Trgu od kulture, na mjestima gdje su bile palme koje je uništio insekt palmin surlaš, juče je Služba zelenila Komunalnog preduzeća zasadila više sadnica magnolije i tri stabla lagestremije, dekorativne biljke koja vodi porijeklo iz Japana. - Sadnice su poklon Fitosanitarne uprave koja se bori protiv surlaša na način što kupuje i po-

klanja opštinama sadnice stabala koje su otporne na tog štetočinu, a dekorativne su i lijepe tako da oplemenjuju prostor bojama koje daju šarm Mediteranu - kazala je rukovditeljka Službe zelenila, ing. hortikulture Tanja Krstović. Fitosanitarna uprava poklonila je 40 sadnica magnolije i lagestremije, od kojih je dio zasađen i ispred gradske kapele u Radovićima. Sl. K.

Turistička organizacija Bara na sajmu u Štutgartu

Zapažena prezentacija ponude barske opštine BAR - Turistička organizacija Bara predstavlja ponudu barske opštine na jednom od najposjećenijih turističkih sajmova u Njemačkoj, CMT koji se u Štutgartu održava od 11. do 19. januara. - Crna Gora je ove godine zemlja partner sajma, pa je to dodatno uticalo na veću vidljivost i posjećenost crnogorskog štanda. Tokom sajma organizovane su brojne promotivne aktivnosti u cilju animiranja posjetilaca, a veliku pažnju privukli su nastupi KUD ,,Njegoš“, klape ,,Lanterna“ i gitar dua Nikčević - Bulatović. Na ceremoniji otvaranja sajma Crna Gora je imala posebno mjesto, a organizovana je i konferencija za brojne predstavnike njemačkih medija koji su upoznati o turističkoj ponudi kompletne destinacije. Na konferenciji za medije govorili su državni sekretar u MORT-u Damir Davidović i direktorica NTO Željka Radak-Kukavičić - navode iz TO Bara. Imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora zemlja partner sajma, TO Bara proteklih mjeseci bila je dodatno angažovana u pogledu priprema i realizovala više aktivnosti. - Još u novembru prošle godine organizovana je edukativna

Atraktivna ponuda

ODLIČNA POSJEĆENOST: Sajam CMT u Štutgartu

radionica na kojoj je Volfram Gosliš iz udruženja autobusera Njemačke održao predavanje na temu ,,Kako pripremiti ponudu za njemačkog turoperatera“. Predstavnici turističke privrede Bara tako su dobili više informacija na ovu temu. U susret nastupu na sajmu organizovana je kampanja na društvenim mrežama radi povećanja baze kontakata TO Bara iz ove regije. Osim na društvenim mrežama kampanja se sprovodi i na štandu TO Bara, pa je u tu svrhu osmišljena i nagradna igra u kojoj posjetioci mogu osvojiti odmor u hotelu, privatnom smještaju i kampu u Baru. Do sada je u ovoj kampanji učest-

vovalo više od 350 zainteresovanih. Na sajmu veliki broj posjetilaca prisustvuje prezentacijama u Urlaubskinu (bioskop u kojem se prikazuju turistički filmovi), pa će TO Bar u saradnji sa izdavaocem privatnog smještaja iz Utjehe Mihaelom Baderom predstaviti dokumentarni film o Crnoj Gori ,,Okrijte svijet bez granica“ u kojem Bar zauzima značajno mjesto -naveli su iz TO Bara. Iz TO Bar objašnjavaju da je nastup na sajmu CMT vrlo važan s obzirom na to da regija Štutgarta ima više od četiri miliona stanovnika i time predstavlja značajan potencijal za rast turističkog prometa

Na štandu TO Bara nastupili su ,,Stara čaršija Resort & Spa“, turistička agencija ,,Next Travel“ i izdavalac privatnog smještaja iz Utjehe Mihael Bader. Među drugim izlagačima bili su predstavnici JP ,,Nacionalni parkovi Crne Gore“, ,,Skijališta Crne Gore“, lokalnih turističkih organizacija Budve, Bijelog Polja, Herceg Novog, Kolašina, Kotora, Pljevalja, Tivta, Ulcinja i Žabljaka, zatim HG ,,Budvanska rivijera“ i agencija ,,Montenegro Tourist Service“, ,,Explorer“, ,,Safari Beach Camping“, ,,Nomad Tours“, ,,Travel Point“ i ,,North Travel“.

u budućnosti. - Sajam CMT (Camping, Motor, Touristic) jedan je od najvećih sajmova turizma u Evropi sa više od 260.000 posjetilaca i 2.000 izlagača iz 100 zemalja svijeta, a ovim nastupom započet je i ciklus intenzivnih promotivnih aktivnosti T O Ba ra – n avo d i s e u saopštenju Turističke organizacije Bara. V.K.V.

Crnom Gorom

Četvrtak, 16. januar 2020.

Kako je Kolašinac Vladimir Lazović ukoričio bistrinu i duhovitost sugrađana

Originalna hronika ,,male varoši“ Povratak u pitome kolašinske decenije, kada se živjelo za dobru šalu i vic. Anegdote kao hronika grada, poređane slike i ljudi, nasloženo vrijeme. Njihova društvena, tradicionalna, identitetska, ali i zdravstvena misija. Mnogi su karavani protutnjali, a anegdote ostale KOLAŠIN - Plan autora je bio sljedeći: Pripremiću sve stvari za redovnu novembarsku selidbu i odmah poslije promocije - pravo za Podgoricu. Ako se neko bude ljutio ili možda prijetio, ja ću biti na sigurnom, na Starom aerodromu. Što dalje, to bolje... I ovaj „šalbeni plan“ bio je detalj koji pokazuje što je pratilo nastajanje prve, zvanične i odštampane, zbirke kolašinskih anegdota koju je autor Vladimir Lazović nazvao „Zbogom sirotinjo“.

OBAVEZE

Nije bilo potrebe za Vladovom užurbanom selidbom za Podgoricu. Ona je uslijedila krajem novembra prošle godine, desetak dana nakon uspješne promocije knjige. Odavno se nije dogodila masovnija kulturna priredba nego što je bila promocija kolašinskih anegdota „Zbogom sirotinjo“. Pokazalo se koliko ljudima treba smijeha, ali možda i još više sjećanja na neka vremena kada su smijeh i šala bili dostupniji čovjeku. Kada se živjelo sa obavezom smijeha i šale... Vladimir Lazović, višedecenijski novinar Radija Crne Gore, književnik i publicista, odlučio je da finiš radne karijere provede u rodnom Kolašinu. Zvanično je postao dopisnik Radija Crne Gore iz Kolašina, ali je uz taj po-

Vladimir Lazović

sao zadao sebi i dosta novih zadataka. Jedan od njih je bio i da se suoči sa blagom koje se zove kolašinske anegdote. - Odavno je u meni sazrijevala ta ideja. Svaki put kada bih čuo novu anegdotu ili neku staru koja je efektno ispričana, zamjerio bih sebi što se nijesam prihvatio toga posla. I onda sam krenuo. Kafa s Boškom, s Đekom, Batom Burazerom, s Esadom... Mijenjali su se sagovornici, ali i bilježnice sa sakupljenim anegdotama... – priča Lazović. Autor priznaje da je postajala bojazan kako će anegdote biti prihvaćene

kad počnu da žive na papiru, u knjizi. Jedan život i efekat anegdote je dok se samo priča, a sasvim drugi kada počne da se čita. Ipak, proizvodnja šale i smijeha koje se latio Vladimir Lazović pokazala se kao važna društvena, tradicionalna, identitetska i na kraju i zdravstvena misija. Kolašinci imaju pravo da kažu: Ovo su naše anegdote. Anegdote naše „male varoši“, zbijene od Planinara do „Kafane Miloša Drljevića“, ali i raširene u „tri države Malte“, koliko je Kolašin prostran. Raspoređene na onim gradskim i seoskim śednicima, gdje su glavni bili oni najduhovitiji. Oni sa diplomom bistrine i mudrosti koje se studiraju na posebnim koledžima života. Vladimir Lazović zahvalan je svim svojim sagovornicima i junacima ovih kratkih priča. Svoj doprinos ilustracijama je dao i poznati karikaturista Darko Drljević. Knjiga itekako živi, anegdote se čitaju i prepričavaju.

LIKOVI

Među koricama knjige su Andrija, vodeničar Džale i Jocko Drašković. Zatim Vojo Radović, Ljudina Vlahović, Drago Radović, Mile i Boro Bojić, Čedo Bojić... Anegdote su spojile oca i sina, Mićka i Bata Trebješanina, podsjetile na barda kafane i karaktera Miloša Drljevića, evocirale na tri Bo-

Dan kada je odjeknulo: Zbogom, sirotinjo Kažu da je bilo ovako... Mangupi saznali koje je brojeve na lotou odigrao njihov kolega i odluče da ga ,,usreće“. Ovaj nije gledao zvanično izvlačenje koje je prenošeno na televiziji, dolazi nešto kasnije kod svojih kolega i pita da ne znaju koji su

brojevi izvučeni. – Zapisao sam brojeve, sad ću ti izdiktirati, kaže mu jedan kolega i ide do papira gdje je prethodno zapisao koje je brojeve odigrao „srećnik“... Diktira broj po broj. Kolega „srećnik“ zaokružuje. Lice mu se crveni, oči izbečio.

Kada mu kolega pročita i posljednji broj i kada navodno dobi sedmicu na lotou, „srećnik“ ustaje, baca kapu sa glave i grmi: Zbogom, sirotinjo. Ko je tada znao da će to jednoga dana biti i naslov knjige, svojevrsne hronike grada.

Naslovna strana knjige „Zbogom sirotinjo“

ža, jednog Vlahovića i dvojicu Radovića. Prisjetile su na Muja Šćepanovića i Gruja Novakovića, na namršteno ali duhovito lice Alije Islambašića, na osmijeh doktora Đurovića. Kao da je sa čašom šljive odnekud nazdravio Milorad Dulović, kao da se pojavio Pekov kurir Laco Jovanović i kao da se čuo glas Banja Popovića, Čeda Dožića, Mare Babice... Tu je i nenadmašni doktor Majo Popović, evropski medicinski dijagnostičar i osobeni šarmer duha i one njegove kratke i na prvi pogled zbunjene rečenice koja golica i opominje...

Svi Lazovićevi junaci su ravnopravni akteri koji nas vraćaju u pitome decenije Kolašina, kada se živjelo za dobru šalu i vic. Anegdote su uvijek i hronika grada. Poređane slike i ljudi, nasloženo vrijeme. Priča o Kolašinu koji je sve nevolje potapanja, zaostajanja, zaboravljanja, pokušavao da odagna atmosferom stvorenom na šali, mudrosti, smijehu, inteligenciji... Mnoge su, na prvi pogled važnije, stvari protutnjale ovdašnjim karavanima, a anegdote ostale. D. DRAŠKOVIĆ

Piloti Vazduhoplovnog kluba „Vihor“ iz Nove Pazove gosti Aero-kluba ,,Nikšić“ NIKŠIĆ – Braća Nikola i Stefan Lovrić, vazduhoplovci iz Vojvodine, nedavno su posjetili Nikšić. Na Kapino polje sletjeli su avionom slovenačke marke Pipistrel, čiji su zvanični zastupnici za Srbiju, Crnu Goru, BiH i Kosovo. Braća Lovrić u Nikšić su stigli na poziv ljudi iz Aerokluba ,,Nikšić“, avionom dvosjedom „virus SV 121“.

Kapino polje zaslužuje da se iznad njega leti svakodnevno

Nikola pojašnjava da je riječ o avionu koji pripada lakoj generalnoj avijaciji, čija je težina na polijetanju do 600 kilograma, a cijena mu se kreće od 160.000 eura, zavisno od opreme.

KVALITET

- U Srbiji ovakvi avioni spadaju u generalnu avijaciju, a vazduhoplov koji smo željeli predstaviti ima dolet od 1.500 kilometara i krstareću brzinu od 240 kilometara na sat. Dakle, ovim avionom se veoma lako stiže bilo gdje po Evropi, a vrlo je dobar za obuku, jer je i napravljen u te svrhe. Naravno, to je i putnički avion – kaže Nikola Lovrić. Njegov brat Stefan je, priča Nikola, u jednom danu stigao iz Beograda do Maribora, prokrstario Italijom i preko Portoroža i Zadra se vratio u Srbiju. Ističe da prvi put dolaze avionom u Crnu Goru i da im je osjećaj bio prelijep.

Nikola i Stefan Lovrić na Kapinom polju

– Najiskrenije, mi smo u Nikšić došli prije svega da upoznamo ljude i moram priznati da nijesmo očekivali da ćemo zateći ovakav aerodrom. Ovdje je odlična infrastruktura i mislimo da ovo mjesto zaslužuje da se ovdje leti svakog da-

na, da ovaj aerodrom oživi u pravom smislu te riječi. Želimo da pomognemo, a ovdje smo za nekoliko dana napravili desetine naleta iznad grada – kaže Nikola Lovrić. Braća Lovrić imaju svoj aerodrom, Vojka, koji se nalazi iz-

među Stare i Nove Pazove. Taj biznis je prije deset godina pokrenuo Nikolin i Stefanov stric.

POSAO

- Naš stric je pokrenuo cijelu priču prije deceniju, njegov

sin je pilot, kao i nas dvojica. Mi sad rukovodimo letjenjem, svi smo piloti, ali na našem aerodromu se svakodnevno radi. Ljeti svakih pet dana kosimo travu, jer naša pista nije kao u Nikšiću, a moraju se ispratiti propisi. Ovdje se aerodrom održava za svaku pohvalu, tako da smo prijatno iznenađeni. Tačnije, ovakav aerodrom na prostoru bivše Jugoslavije teško je naći. Nas trojica braće smo cijelog života u vazduhoplovstvu, završili smo vazduhoplovne akademije... mi smo vazduhoplovci, a ne piloti. To znači da smo ljudi koji vole i žive za vazduhoplovstvo, a to su i oni koji se bave maketarstvom, kojima nije cilj samo da zarade. Volimo i da letimo, da obučimo što više ljudi, da prenesemo znanje na mlađe generacije... Stefan je već i instruktor, obučio je deset ljudi i svi oni danas lete, a zna se da je najteži trenutak pustiti svog đaka da prvi put samostalno leti. Moj brat je mislio da nikad to neće uspjeti... Maksimalno vodimo računa o bezbjednosti, pa je naš najstariji avion

Najbolji avion u svojoj klasi U gradu pod Trebjesom braća Lovrić predstavili su letilicu koja je najbolja u svijetu u svojoj kategoriji. – Svaki ovaj avion opremljen je tzv. raketnim padobranom, što garantuje da će se posada, bilo šta da se desi, bezbjedno prizemljiti. Ovaj avion je najbezbjedniji, kompletan je od tzv. kompozita, posada je maksimalno bezbjedna, a koliko je sigurna letilica najbolje potvrđuje podatak da je ta slovenačka kompanija do sada proizvela oko 1.500 aviona – kaže Nikola Lovrić.

proizveden 2017. godine. Svaka naša letilica opremljena je raketnim padobranom, nova je. Pratimo tehnološka dostignuća i vjerujemo da ćemo s Nikšićanima i zaljubljenicima u letjenje na prostoru Crne Gore uspostaviti dobru saradnju – kaže Nikola Lovrić. Braža Lovrići jednodušno su naglasili oduševljenje ljepotama Crne Gore iz ptičije perspektive i poručili da se sigurno vraćaju Kapinom polju. Ra. P.

Svijet

Četvrtak, 16. januar 2020.

Nakon predsjednikovog obraćanja naciji, ministri u vladi Rusije podnijeli ostavke MOSKVA – Nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin juče tokom obraćanja naciji ukazao na socijalne, ekonomske i tehnološke problema sa kojima se zemlja suočava, ruski premijer Dmitri Medvedev podnio je ostavku i raspustio je aktuelnu vladu. Putin je, nakon obraćanja naciji, razgovarao sa Medvedevom i njegovim ministrima kojima je, kako javlja agencija Interfaks, naložio da svoje dužnosti obavljaju sve do imenovanja novog kabineta. - Molim vas da obavljate svoje dužnosti do formiranja novog kabineta - rekao je Putin na sastanku sa članovima vlade i najavio da planira da se uskoro sastane sa svakim članom ponaosob. Putin se, takođe, ministrima zahvalio na dosadašnjem radu i rezultatima, a Medvedevu predložio da preuzme novu funkciju u Savjetu bezbjednosti pri kabitetu predsjednika, što je odlazeći premijer prihvatio. - Želim da vam se zahvalim na svemu što je urađeno u ovom stadijumu našeg zajedničkog rada i da izrazim zadovoljstvo postignutim rezultatima. Uvešću funkciju zamjenika šefa Savjeta bezbjednosti. Kao što je poznato, predsjednik Rusije je šef Savjeta bezbjednosti. Dmitrij je uvijek dijelio ove probleme. Sa stanovišta unapređenja naše odbrambene sposobnosti i bezbjednosti, vjerujem da je to moguće i zamolio sam ga da ubuduće rješava takva pitanja -

Putin nezadovoljan stanjem u državi Predsjednik Rusije je tokom obraćanja naciji predložio izmjene Ustava kojima bi parlament i vlada dobili veća ovlašćenja. Agencija AP procjenjuje da Putin tim potezom sebi pokušava da obezbijedi ulogu u vlasti i nakon što mu istekne predsjednički mandat

Putin tokom govora o stanju nacije

rekao je Putin. Predsjednik Rusije je prethodno, tokom obraćanja naciji, predložio izmjene Ustava kojima bi parlament i vlada dobili veća ovlašćenja.

Agencija AP procijenjuje da Putin tim potezom sebi pokušava da obezbijedi ulogu u vlasti i nakon što mu istekne predsjednički mandat. Prema predloženim izmjena-

ma Ustava, poslanicima bi se omogućilo da imenuju premijera i članove vlade, što je prema aktuelnom zakonskom rešenju, dužnost predsjednika države.

Nuklearne sile odgovorne za neutralisanje tenzija u svijetu Govoreći o globalnim prijetnjama, Putin je ocijenio da pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija treba da pruži primjer za otklanjanje prijetnji novim ratovima. - Vidimo koliko su nepredvidivi i nekontrolisani događaji širom svijeta. Došlo je vrijeme za ozbiljan i direktan razgovor o osnovnim principima stabilnog

svjetskog poretka i gorućim pitanjima sa kojima se suočava čovječanstvo rekao je Putin. Ali za to prije svega, poručio je Putin, treba da se pokaže politička volja, mudrost i hrabrost. - Države članice osnivači UN moraju biti primjer. Pet nuklearnih sila snosi posebnu odgovornost za očuvanje i

Albanija protjerala dvojicu iranskih diplomata

održivi razvoj čovječanstva. Pet nacija mora početi sa mjerama za neutralisanje prijetnji globalnim ratom i osmisliti nove pristupe za obezbjeđivanje stabilnosti širom svijeta, koji bi u potpunosti uzeli u obzir političke, ekonomske i vojne aspekte savremenih međunarodnih odnosa - naglasio je ruski predsjednik.

Putin je istovremeno naveo i da bi predsjednik trebalo da zadrži pravo da razrješuje premijera i ministre u vladi. Naglasio je i da izmjene Ustava treba da budu usvojene na referendumu. Putin je juče prvi put, od kada obavlja funkciju predsjednika države, obraćanje naciji o stanju u državi održao na početku godine. Objasnio je da je to učinio kako bi se ubrzalo rješavanje velikih socijalnih, ekonomskih i tehnoloških problema sa kojima se zemlja suočava. Naglasio je i da se sadržaj i mjerila tih zadataka odražavaju na nacionalnim projektima, čija bi primjena zahtijevala novi kvalitet upravljanja državom, rad vlade i svih nivoa vlasti, kao i direktan dijalog sa građanima. - Građani su jasno definisali zahtjev za promjenama. Ljudi žele da vide razvoj, da napreduju u profesionalnom životu i stiču znanja. Spremni su da preuzmu odgovornost za konkretne zadatke. Ljudi odlično znaju što, kako i zašto treba da se mijenja u sredinama u kojima žive i rade – rekao je Putin, a prenio Tas. Naveo je i da tempo promjena treba da raste iz godine u godinu. To bi, kako smatra, donijelo opipljive rezultate za građane koji žele da dostignu pristojan životni standard. Vladir Putin je, tokom obraća-

Održana debata demokratskih kandidata za predsjednika SAD

Protjerane diplomate su Sajed Ahmed Hoseini Alast i Mohamed Peimanemati. - Predstavnici Islamske republike Iran su zamoljeni da odmah napuste albansku teritoriju - rekao je albanski ministar spoljnih poslova Gent Čakaj. Albanija je već godina u lošim odnosima sa Iranom, pre svega jer je bivši premijer Salji Beriša svojevremeno pružio utočište grupi iranskih disidenata, koje Teheran smatra izdajnicima i teroristima. Albanska policija je, prošlog ljeta, objavila da je spriječila teroristički napad iranskih obaviještajaca na kompleks kod Drača, koji pripada disidentima iz Mudžahedin el Kalka, kao i da su u cijelu operaciju umješani i turski kriminalci. Policija u Tirani saopštila je da je prije nekoliko mjeseci, nakratko, ispitivala glavnog iranskog operativca, ali da je pušten zbog nedostatka dokaza.

Kandidat za premijera nove ruske vlade je dosadašnji predsjednik Federalne poreske službe Rusije Mihail Mišistin. Mišistina je za novog premijera, kako javlja Sputnjik, Državnoj Dumi predložio Putin.

nja naciji, izrazio nezadovoljstvo natalitetom u Rusiji. - U Rusiji danas živi oko 147 miliona ljudi, ali je zemlja ušla u veoma težak demografski period, jer stopa nataliteta ponovo pada - upozorio je ruski predsjednik. Naveo je, međutim, da su zahvaljujući mjerama koje su preduzimane u posljednjih deset godina, postignuti pozitivni rezultati u demografiji i rast populacije do, kako je rekao, neke mjere. - Broj školske djece raste. Međutim, s obzirom na to da porodice zasnivaju malobrojne generacije, broj rođenja ponovo pada – rekao je Putin i dodao kako je, prema preliminarnim procjenama, ukupna stopa nataliteta u 2019. godini bila 1,5. - To nije dovoljno za Rusijiu – upozorio je Putin. Demografskoj budućnosti Rusije prijeti i to što su, kako je zaključio, primanja većine porodica sa djecom niska.

Godišnji izvještaj Hjuman rajts voča o stanju ljudskih prava

Revizionizam u Hrvatskoj među najvišim u Evropi

Vjeruju da su pripadnici Revolucionarne garde i obavještajci TIRANA - Vlada u Tirani protjerala je dvojicu iranskih diplomata, objašnjavajući da su pod maskom diplomatskih predstavnika zapravo bili pripadnici Revolucionarne garde i obavještajne službe.

Mihail Mišistin kandidat za novog premijera

Osudili ubistvo Kasema Sulejmanija VAŠINGTON – Senatori demokrata i potencijalni kandidati za predsjednika Amerike održali su preksinoć debatu u De Moinu u Ajovi, tokom koje su govorili o američkoj spoljnjoj politici i osudili odluku Donalda Trampa, koji je naredio ubistvo iranskog generala Kasema Sulejmanija. Trampovu odluku kritikovali su senatori Berni Sanders, Džo Bajden, Elizabet Voren i Ejmi Klobučar, ističući da

Bijela kuća na brifingu za Senat nije pružila ni jedan jasan dokaz da je Sulejmani bio neposredna prijetnja po živote Amerikanca i da je planirao napade na četiri američke ambasade. Biznismen i milijarder Tom Stejer smatra da Tramp treba da preduzima vojne akcije samo u cilju zaštite života i bezbjednosti američkih građana. - Ali ono što sada vidimo na Bliskom istoku, a što pokazuje i naša diskusija je da ne postoji jasna strategija o onome što

želimo da postignemo u tom regionu. Jasno je da gospodin Tramp nema strategiju - rekao je Stejer. Potencijalni prdsjednički kandidati demokrata založili su se za prekid trgovinskog rata sa Kinom na način kako ga Tramp vodi i ponovnom okretanju tradicionalniim saveznicima, u prvom redu Evropi. Oni smatraju i da Amerika mora da preuzme vodeću ulogu u borbi protiv globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena.

ZAGREB – U godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj koji je napravila organizacija „Hjuman rajts voč“ konstatovano je da je istorijski revizionizam u toj zemlji među najvišim u Evropi, da je tokom prošle godine zabilježeno nekoliko nasilnih napada na Srbe, te da zvanični Zagreb nije snosio nikakve posljedice zbog nezakonitog i nasilnog postupanja prema migrantima. U izvještaju se navodi i da su romska djeca, zbog ograničenog pristupa uslugama, među najugroženijim grupama u Hrvatskoj. Dodaje se i da je u periodu između januara i septembra prošle godine zabilježeno 39 predmeta ratnih zločina protiv 59 optuženika pred sudovima u Hrvatskoj. Podsjećaju i da je u istom razdoblju 15 osoba osuđeno za ratne zločine, uključujući i jednu za seksualno nasilje. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. januar 2020.

Tokom zimskog raspusta sedam dežurnih vrtića pohađa oko 1.300 mališ

Danas u gradu DANAS U GRADU KIC ,,Budo Tomović“

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Koncert pijaniste Amira Džakovića – velika sala u 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović. Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Izložba ,,Exterritory“, autora Marka Markovića, u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Doručak sa drugarima, ručak sa porodicom

Perjanički dom, Kruševac b. b. Dio stalne postavke, izbor iz fonda Centra savremene umjetnosti

M. BABOVIĆ

VAŽNIJI TELEFONI

122 123 124 412-412 1181 1271 126

Telenor T- Mobile M-tel M kabl Telemach Total TV

1188 1500 1600 18000 (020)446-666 (020)446-666

MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro kol centar (turistički servis) 1300 SOS lin. za žrtve trgovine ljudima 020/656-166 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Tačno vrijeme 125 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

U SKLADU SA ZAHTJEVIMA RODITELJA: Iz VJ ,,Dragan Radulović“

Tokom zimskog raspusta koji traje od 3. do 24. januara, sedam dežurnih vrtića JPU ,,Đina Vrbica“ i ,,Ljubica Popović“ u glavnom gradu, Golubovcima i Tuzima pohađa oko 1.300 mališana. Tačnije, u četiri vaspitne jedinice JPU „Đina Vrbica“ ovih dana boravi više od 800, a u tri vrtića „Ljubica Popović“ oko 520 djece.

BORAVAK

Kako je za Pobjedu kazala Vesna Marković, PR menadžer-

Mihajilovi tata i mama rade, a ja dođem za njega u 12 sati, jer bolje jede kod kuće nego u vrtiću. Roditelji ga dovedu ujutro, a ja dolazim po njega – kazala je Sonja Mićković ka JPU „Đina Vrbica“, dežurni vrtići ove ustanove su „Poletarac“ na Zabjelu, gdje je prijavljeno oko 260 mališana, „Dragan Radulović“ na Starom aerodromu sa 360 do 400 mališana, „Zvjezdani vrt“ u Golubovcima 110 i „Dječja radost“ u Tuzima 40 djece. Slavica Luburić, direktorica

JPU ,,Ljubica Popović“, kaže da rukovodeći se odredbama Ugovora o korišćenju usluga boravka i ishrane djece i JPU „Ljubica Popović“ shodno zahtjevima, potrebama i racionalnijem poslovanju, zadržava pravo na posebnu organizaciju rada tokom januara, vodeći računa prvenstveno o potreba-

Kupalište u sklopu SC „Morača“ počinje sa radom

Generalno očišćeni školjka bazena, plaže i svlačionice, a okrečene sve prostorije

Natkriveni vaterpolo bazen u sklopu SC ,,Morača“ koji je zbog održavanja i generalnog čišćenja od 1. januara bio van funkcije, danas će ponovo početi da pruža usluge korisnicima u skladu sa dnevnim rasporedom rada i kućnim redom na bazenima – saopšteno je iz Sportskih objekata. U prethodnim danima, navode oni, kompletno je očišćena školjka bazena, plaže bazena, svlačionica i ostali sadržaji na zatvorenom vaterpolo bazenu radi što kvalitetnije pripreme za rad u narednom periodu. - Završene su kontrole ispravnosti i funkcionalnosti rada svih sistema za grijanje i klimatizaciju, kao i kontrola rada sistema u filterskoj stanici, higijensko krečenje i uređenje svih prostorija na zatvorenom vaterpolo bazenu. Sve aktivnosti su sprovedene na osnovu Pravilnika o sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima, kao i uslovima za zdravstvenu ispravnost vode za rekreativne potrebe i druge vode od javno-zdravstvenog interesa i odluke o obaveznoj primjeni standarda i tehnološkom

M. B.

Centar bezbjednosti Vatrogasci Hitna pomoć Klinički centar Informacije Kvar na telefonu Telegrami

SPREMNO ZA TRENIRANJE I UŽIVANJE: Zatvoreni vaterpolo bazen

režimu rada na gradskim bazenima – ističu iz „Sportskih objekata“. Oni podsjećaju korisnike da je ulaz na bazen besplatan za djecu do pet godina u pratnji roditelja, a za djecu od pet do 12 godina cijena iznosi jedan euro, dok odrasli za sat korišćenja bazena plaćaju 2,5 eura. - Vikend karta, koja uključuje dva ulaza po jedan sat, iznosi četiri eura, mjesečni paket od 10 ulaza po jedan sat košta 20, mjesečni paket od 15 ulaza 25 eura. Paket od 30 ulaza tokom mjese-

ca od 60 minuta biće 45 eura, dok će 60 ulaza na mjesečnom nivou koštati 90 eura. Cijena karte za 30 ulaza u trajanju od jednog sata za osobe sa invaliditetom iznosi 15 eura – poručuju iz „Sportskih objekata“. Početkom prošle godine „Sportski objekti“ su u rad pustili sistem elektronske prodaje ulaznica i kontrole ulazaka na gradske bazene, koji podrazumijeva prodaju kodiranih ulaznica svim zainteresovanim građanima i korisnicima škole I. M. plivanja.

ma korisnika usluga“. - Vaspitno-obrazovni rad tokom januara ostvaruje se u okviru tri vaspitne jedinice, „Pčelica“, „Sunce“ i „Bajka“. Broj prisutne djece u sve tri vaspitne jedinice je oko 520. Vaspitno-obrazovni rad se i u januaru odvija u skladu sa njegovim osnovnim ciljevima ko-

Otvoreno pismo Medenici i Vukoviću

Rakčević: Vazduh truje građane, preduzeti hitne mjere Predsjednik Građanskog pokreta Ura Luka Rakčević juče je uputio otvoreno pismo direktoru Agencije za zaštitu životne sredine Nikoli Medenici i gradonačelniku Podgorice Ivanu Vukoviću, u kojem upozorava na sve veće zagađenje vazduha u glavnom gradu. - Zbog sve većeg zagađenja vazduha, zdravlje stanovnika Podgorice je izuzetno ugroženo. Samo u posljednjih sedam dana, nivo štetnih PM10 čestica na mjernim stanicama u glavnom gradu, prema zvaničnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine prelazio je nivo čak od 510 µg/m3, što predstavlja ogromno zagađenje i veliku opasnost po zdravlje građana. U ovom trenutku, nivo PM10 čestica na mjernoj stanici u dijelu grada Preko Morače (Blok V) iznosi čitavih čitavih 175,5 µg/m3, dok je AQI (Air Quality Index) na čak 243, od dozvoljenih 100. Ta zagađenja su posebno izražena u večernjim časovima, kada se štetni polutanti zadržavaju u donjim slojevima – upozorio je Rakčević. I. M.

Hronika Podgorice

Četvrtak, 16. januar 2020.

šana

Rekonstrukcija starog puta do Spuža ne protiče po planu

Saobraćaj preko vijadukta biće uspostavljen u narednih 30 dana Ferida sa unukom Elenom

Krajem januara tender za proširenje ,,Moglija“ PR menadžerka JPU „Đina Vrbica“ najavila je da će krajem januara biti raspisan tender za proširenje vaspitne jedinice „Mogli“, koja radi u okviru Resusrnog centra. - Dobićemo još sedam prostorija od Resursnog centra i time prilagoditi prostorije za obavljanje vaspitno-obrazovnog rada. Broj upisane djece u tom vrtiću je 240, ali nakon proširenja biće mjesta za još toliko mališana – kazala je Marković.

ji proizilaze iz Programa njege i vaspitno-obrazovnog rada sa djecom uzrasta do tri godine, programa za područja aktivnosti u predškolskom vaspitanju i obrazovanju od tri do šest godina i područje aktivnosti – engleski jezik – objasnila je Luburić.

OBAVEZE

dr.m.

Ekipa Pobjede posjetila je juče vaspitnu jedinicu „Dragan Radulović“ na Starom aerodromu, gdje su uslovi za boravak djece odlični. Međutim, neka od njih, zbog promjene vaspitačica tokom dežurstva ili što im može biti da ih čuvaju bake, radije odlaze kući prije ručka. Momčilo Bojanić oko 12 časova došao je u vrtić za ćerku Unu. Kako je objasnio, Una nije išla u dežurni vrtić za vrijeme praznika. - Ovih dana radimo, pa ona mora da pohađa vrtić i tokom raspusta. Promijenjene su vaspitačice, pa Una ne spava u

vrtiću dok traje dežurstvo. Zbog toga dolazimo za nju u 12 sati, ali tokom godine kada su njeni vaspitači tu, nemamo takvih problema nego ostaje da spava poslije ručka – kaže Bojanić. Sonja Mićković, takođe oko 12 časova dolazi za unuka Mihajla. Kako je navela, njegovi roditelji zbog posla ne mogu doći, pa im ona pomaže. - Mihajlovi tata i mama rade, a ja dođem za njega u 12 sati, jer bolje jede kod kuće. Roditelji ga dovedu ujutro, a ja dolazim po njega – kazala je baka Sonja. I baba Ferida, koja je došla po unuku Elenu Seimanidis, kazala je da roditelji zbog posla ne mogu doći za dijete, pa ona pomaže. - Dođem za nju ranije i čuvam je dok dođu sa posla, jer unuka ne ostaje da spava u vrtiću – kaže Ferida, uz napomenu da je prezadovoljna uslovima u J. KALUĐEROVIĆ vrtiću.

I. BOŽOVIĆ

Na vijaduktu prema Rogamima koji se gradi u okviru rekonstrukcije starog puta do Spuža, gotovi su svi armirano-betonski, a ostali su još završni radovi. U narednih mjesec može se očekivati uspostavljanje saobraćaja na toj dionici – kazali su za Pobjedu iz kompanije ,,Bemaks“, koja izvodi radove na ovoj dionici. Rekonstrukcija raskrsnice prema Rogamima, dodaju oni, nije još počela jer se intenzivno radilo na izgradnji vijadukta.

RASKRSNICA

Veliki broj radnika kompanije „Bemaks“, koja izvodi radove, juče su bili iznad plaže kod Vranićkih Njiva, odnosno ispod puteva koji iz Podgorice i Spuža vode ka mostu prema Rogamima. Vijadukt je armirano-betonska konstrukcija koja se sastoji od temelja, stubova i rasponske konstrukcije sa pratećim konzolama. Statički sistem je ram sa četiri raspona po 12,5 metara i pet oslonaca. Kako navode iz ,,Bemaksa“, završeni su radovi na izradi AB stubova vijadukta i u toku su završni radovi. Projektom rekonstrukcije regionalnog puta R-23 Cerovo –

NERIJEŠENI IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSI KOČE POSAO: Sa gradilišta na Vranićkim Njivama

Rogami, predviđena je rekonstrukcija raskrsnice koja vezuje taj put sa naseljima preko rijeke Zete, izgradnjom vijadukta. Vijadukt je dio regulacije raskrsnice na ovoj lokaciji, kojim se postiže sigurniji i bezbjedniji saobraćaj. - Projektovanim rješenjem planiranog vijadukta, raskrsnica će biti proširena zajedno sa sa-

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi usporavaju posao Podsjetivši da su građevinski radovi na rekonstrukciji regionalnog puta R-23 Cerovo – Rogami, dionica Spuž – Rogami počeli u julu prošle godine, iz kompanije ,,Bemaks“ kažu da oni na predmetnoj dionici ne protiču predviđenom dinamikom, jer na trasi još nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi. - Od investitora, Uprave za saobraćaj, dobili smo informaciju da se intenzivno radi na rješavanju tog problema – kazali su iz ,,Bemaksa“, uz napomenu da je planirani rok za završetak radova šest mjeseci nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

obraćajnim trakama i poluprečnikom krivine i predstavljaće trajno rješenje odvijanja saobraćaja na ovoj lokaciji. Dužina vijadukta, mjereno po niveleti je 50 metara. Njegova širina varira, kako bi pratila širine saobraćajnih traka, i kreće se od 14,64 metara na početku i sužava se na 6,97 metara – objasnili su ranije za Pobjedu iz Uprave za saobraćaj, uz napomenu da je rekonstrukcija raskrsnice ka Rogamima izvršena na način da se poboljša ugao ukrštaja koji je trenutno veoma nepovoljan, zbog čega je na mjestu raskrsnice i projektovan vijadukt.

SAOBRAĆAJNICA

Dužina dionice koja će biti rekonstruisana je pet kilometara, od skretanja za Rogame do ZIKS-a u Spužu. - Širina kolovozne trake iznosiće tri metra, dok je širina ivične trake 0,3 metra. To znači da je ukupna širina kolovoza

6,6 metara. Na trasi je projektovan trotoar sa desne strane u dug pet kilometara (cijelom dužinom puta), a sa lijeve strane u dužini od jednog kilometra, širine 1,5 metara. Širina bankine je jedan metar, dok je širina rigola 0,75 metara. Usvojena je širina berme od 0,5 metara – naveli su iz Uprave za saobraćaj. Odvodnjavanje atmosferske vode sa kolovoznih površina biće riješeno gravitaciono-poprečnim i podužnim nagibima kolovoza i atmosferskim kolektorom. Vrijednost potpisanog ugovora za radove na ovom projektu je 3.082.826 eura. Finansira se iz sredstava kapitalnog budžeta. Za rekonstrukciju pomenute dionice angažovana je kompanija „Bemaks“, koja je imala obavezu da radove završi u roku od šest mjeseci. Međutim, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, taj rok biće probijen. I. MITROVIĆ

Prvi izlagači u sklopu konkursa podrške kreativnom preduzetništvu u Delti

Šansa za razvoj i veću vidljivost ZA LJEPŠU MALESIJU: Detalj iz Tuzi

Opština Tuzi instalirala novu veb stranicu

Prikupljeni novac će uložiti u infrastrukturu Opština Tuzi instalirala je poseban program na veb sajtu koji omogućava prikupljanje novca za razvoj infrastrukturnih projekata u Malesiji. Ideja za otvaranjem nove veb stranice, saopštava predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj, potekla je od sunarodnika prilikom njegove posjete u SAD-u. - Želim da obavijestim širu javnost, kako u rodnom gradu, tako i u dijaspori da je opština instalirala poseban program na veb sajtu https://tuzi.org.me/donate/ koji omogućava prikupljanje sredstava na mreži, za razvoj infrastrukturnih projekata u Malesiji – navodi Đeljošaj. Transparentnost će biti ispoštovana maksimalno i dobro iskoordinisana za ulaganja u određe-

nim područjima u Malesiji. - Sva sredstva biće javna i svako će imati pristup informacijama o tome ko je dao doprinos i u kolikom iznosu – naglasio je Đeljošaj. Kako dodaje, ovome mogu doprinositi svi, a ne samo albanska dijaspora. - Primarni cilj je da se svakog mjeseca izdvoji određeni iznos prihoda, bilo da to čine pojedinci, nevladine organizacije, preduzeća i da se iskoriste na najbolji mogući način – poručuje je Đeljošaj i dodaje da je on kao predsjednik opštine za početak izdvojio 10 odsto od svoje mjesečne zarade za 2020. godinu, odnosno 110 mjesečno. On poziva i ostale da izdvoje za Malesiju iz svog mjesečnog dohotka određeni iznos. I. M.

Prvi pobjednici konkursa podrške kreativnom preduzetništvu, projekat koji realizuju Glavni grad, Delta siti i agencija za marketing i komunikacije ,,Strategist“, otvorili su štandove za sve zainteresovane juče u Delti, prenosi PG biro. Kako navode, ,,DigitalBee“ sa interaktivnom igricom ,,Tangram“ za djecu i ,,Kreativna zona grada“ sa svojim šatorima biće u centralnom atrijumu Delte do 29. februara ove godine. Sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada Kemal Grbović je istakao da Glavni grad i Sekretarijat vrijedno rade na realizaciji programa aktivnosti koje se odnose na stimulisanje preduzetništva u Podgorici, kako u fazi startapa, tako i u daljoj fazi razvoja biznisa. - Jedan od takvih programa i mjera je i zajednički projekat koji upravo realizujemo u partnerstvu sa poslovnim centrom Delta siti i agencijom za marketing i komunikacije ,,Strategist“. Pobjednici konkursa za kreativno preduzet-

ništvo će tokom 2020. godine besplatno dobiti centralni štand u Delti, gdje će prodavati i prezentovati proizvode. U cilju dalje podrške svi dobitnici imaju na raspolaganju i finansijski paket u iznosu od 2.000 eura, kao i komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju biznisa. U ovoj godini planiramo niz aktivnosti na jačanju preduzetništva kroz projekte ,,Mladi preduzetnici“, ,,Žene u preduzetništvu“ itd - kazao je Grbović. Pobjednice konkursa saglasne su da podrška realizovana kroz ovaj projekat za dalji razvoj njihovih ideja znači puno, ne samo da njihovi proizvodi dobiju veću vidljivost kroz prisustvo u najprometnijem tržnom centru u zemlji već, kako naglašavaju, kroz sredstva dobijena od Glavnog grada mogu dalje razvijati svoj proizvod kako bi ga pripremili za izlaganje, a sve će biti krunisano marketinškom strategijom na kraju boravka u Delti. Podsjećamo, najkreativniji preduzetnici koji su odabrani na konkursu koji je realizovan krajem decembra prošle godine bili su: Shimppo, Irena Vu-

KREAtIVNOSt NA DJELU: Izlagači u Delti

ković, Studio Ribizla, Green Studio, Hiron Creative Lab, Neda Jovanović i Tina Mi-

šljenović, Digitalbee, Pletentbuba factory, Kokoro, CegeriI. M. ca i Virjanka.

Kultura

Četvrtak, 16. januar 2020.

Zimska scena „Barskog ljetopisa“

„Prah“ večeras u Domu kulture

Koja su najprodavanija djela u podgoričkim knjižarama u protekloj

Traže se ljubavne d i knjige za samopom

Scena iz predstave „Prah“

BAR - Treća Zimska scena „Barskog ljetopisa“ pod sloganom „Četvrtkom u Baru“ počeće izvođenjem predstave „Prah“ crnogorskog reditelja Veljka Mićunovića, večeras u 20 sati u barskom Domu kulture. Koprodukcijsko ostvarenje Narodnog pozorišta Beograd i Šabačkog pozorišta na scenu će donijeti velikani srpskog glumišta Nataša Ninković i Zoran Cvijanović. Po tekstu Đerđa Špira, jednog od najpoznatijih savremenih mađarskih pisaca, predstava „Prah“ govori o ljudima koji žive na ivici egzistencije ili sa jako malim primanjima, a pokušavaju da do novca dođu uplaćujući loto ili kladionicu. - Otkud ta ljudska vjera u lutrijsku srećku? Pitanje je, za-

pravo, ima li kraja društvenoj ’tranziciji’ ili će se ljudi dijeliti na one koji se klade na sreću i one koji su „srećni“ profiteri. Postaje li nam smiješno svako moralisanje na temu novca? Ko još vjeruje da siromašni mogu biti srećni – kazao je reditelj Mićunović. Do kraja mjeseca publika će uživati još i u koncertu klasične muzike, gitariste Petra Dobričanina koji će nastupiti 23. januara u Dvorcu kralja Nikole, a 30. januara, u okviru književnog programa u prostorijama Gradske knjižare biće priređeno autorsko veče Slavice Milošević. Kompletan program Zimske scene, sve do 23. aprila kada se i završava, dostupan je na sajtu festivala www.barskiljetopis. me, kao i na Fejsbuk i InstaR. K. gram profilima.

Amir Džaković

Muzika Franca Lista u Podgorici

Amir Džaković nastupa u KIC-u PODGORICA - Pijanista Amir Džaković nastupiće večeras u 20 sati na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović“. Na koncertnom programu je izbor iz ciklusa „Godine hodočašća“ poznatog mađarskog kompozitora i pijaniste Franca Lista. Ulaz je besplatan. Džaković je jedan od najreprezntativnijih albanskih pijanista svoje generacije. Estetika njegove interpretacije je rezultat kompleksnih kombinacija stila, energije, virtuoziteta, kao i raznih uticaja iz različitih oblasti umjetnosti. Rođen je u Skadru, gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje. Tokom srednjoškolskog perioda značajano je uticala na njega renomirana univerzitetska profesorica Anita Tartari, kod koje je pohađao časove klavira. Amir je završio osnovne studije klavira na Muzičkoj akademiji na Cetinju, u klasi profesora Vladimira Bočkarjova. Nakon toga, završio je magistarske studije na Institutu Lemens u Luvenu, Belgija, u klasi poznatog američkog pijaniste Alana Vajsa (Alan Weiss). Doktorirao je na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu (Univerzitet umetnosti), u klasi profesora Aleksandra Serdara. Tokom školovanja ostvario je zapažene rezultate na brojnim takmičenjima, pohađao je takođe majstorske kurseve kod priznatih pijanista, a gostovao je na festivalima u Albaniji i inostranstvu. Trenutno je zaposlen kao redovni profesor na Univerzitetu u Skadru i gostujući profesor na Univerzitetu umjetnosti u Tirani. R. K.

ČITAOCI IMAJU VELIKI IZBOR: Iz jedne podgoričke knjižare

Iz Biblioteke „Radosav Ljumović“ Pobjedi je saopšteno da su najčitaniji noviji naslovi, ali da čitaoci preferiraju i klasike. Knjige se najčešće biraju po preporuci. Savremeni autori iz regiona prednjače među najčitanijim knjigama u 2019. PODGORICA – Crnogorski ljubitelji pisane riječi, sudeći po informacijama iz najpopularnijih podgoričkih knjižara i Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, u prethodnoj godini najviše su čitali ljubavnu, religijsku, avanturističku tematiku, te drame i popularnu psihologiju. Među favoritima su bile i autobiografije poznatih ličnosti. Zanimljivo je da su najpopularniji pisci iz regiona, dok crnogorskih u većini knjižara gotovo da i nema na listi najčitanijih. Iz biblioteke „Radosav Ljumović“ Pobjedi je saopšteno da su najčitaniji noviji naslovi, ali da čitaoci preferiraju i klasike. Knjige se najčešće biraju po preporuci. Savremeni autori iz regiona prednjače među najčitanijim knjigama prethodne godine. Vesna Dedić i Jelena Bačić-Alimpić su najpopularnije autorke kod čitalačke publike. Od stranih autora, najčitaniji je bio Frederik Bakman i njegovo djelo „Čovjek po imenu Uve“. Od crnogorskih

autora najviše se čitala „S one bande moje gore“ Jasenke Lalović.

LIJEPE I DUHOVITE

U „Mamutu“ se najviše čitao roman „Nikad nisam“ Vesne Dedić. U svom jedanaestom romanu Dedić govori o četiri žene, koje su lijepe, duhovite i ambiciozne i nastoje da im budućnost bude ljepša od prošlosti. Na drugom mjestu domaćih izdanja našla se knjiga „Sve prođe, pa i doživotna“ Žarka Lauševića. Glumac je napisao svoju treću knjigu u kojoj javnosti daje na uvid zatvorski dnevnik iz Zabele, gdje je proveo dvije i po godine, nakon premještanja iz zatvora u Spužu u kom je bio 25 mjeseci. Treće najprodavanije djelo u Mamutu je „Njegove bele rukavice“ Jelene Bačić-Alimpić, a donosi priču neobične, hrabre i uporne žene i majke koja, kako se navodi u sinopsisu, neće podleći nevoljama, već će se hrabro uhvatiti u koštac sa životom i istrajati u borbi do samog kraja. Na četvrtom mjestu je „So zemlji“ autorke Ljiljane Habja-

nović-Đurović. Knjiga otkriva kako je Stojan Jovanović iz Mrkonjića postao Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac. Na petom mjestu se nalazi „S one bande moje gore“ crnogorske spistaljice Jasenke Lalović. Ovo je priča o običnoj crnogorskoj ženi, smještena u periodu pred Drugi svjetski rat i sam njegov početak. Od stranih autora, u „Mamutu“ se najviše čitao Robin Šarma i njegovo djelo „Budni u 5“. Motivacionog je kaktera i govori kako treba iskoristiti jutro na pravi način, jer se tako, prema riječima autora, poboljšava život. Na drugom mjestu je „Vatra i krv“ Džordža R. R. Martina. U ovom djelu autora „Pjesme leda i vatre“, koja je poslužila kao inspiracija za televizijsku seriju kanala HBO „Igra prijestola“, oživjela je uzbudljiva istorija Targerijana. Treće mjesto pripalo je naslovu „Moć sadašnjeg trenutka“ Ekarta Tola. Predstavlja kompletan vodič, potpun kurs iz meditacije i spoznaje. Četrvta najprodavinja knjiga je „Govori koji su promijenili svijet“. U knjizi ćete pronaći

pet ratnih poziva na okupljanje Vinstona Čerčila, proročanske govore Martina Lutera Kinga „Sanjam“ i „Vidio sam obećanu zemlju“, inspirativne riječi Džona F. Kenedija i strastvene molbe Nelsona Mandele. Tu su i istorijski govori Elizabete I, Olivera Kromvela, Džordža Vašingtona, Napoleona Bonaparte, Abrahama Linkolna, te mnogi drugi govori. Peto mjesto pripada knjizi „Moja genijalna prijateljica“ Elene Ferante. Radnja se odvija u predgrađu Napulja u drugoj polovini pedesetih godina 20. vijeka.

KOMŠIJA IZ PAKLA

U „Narodnoj knjizi“ najprodavaniji strani naslovi su bili: „Čovjek po imenu Uve“ Frederika Bakmana, koja je prodata u više od 4.000.000 primjeraka širom svijeta. Uve je džangrizalo, jedan od onih koji upiru prstom u ljude koji mu se ne dopadaju kao da su provalnici zatečeni pod njegovim prozorom. - Ljudi ga zovu „ogorčenim komšijom iz pakla“ - navodi se na

Knjiga Ane Zečević u Budvi i Tivtu PODGORICA – Knjiga „Sve postaje riječ, u riječi da živi: prilozi o kulturnoj istoriji Paštrovića i Budve“, autorke dr Ane M. Zečević, biće predstavljena večeras u 18 sati u budvanskoj Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“. Ista knjiga biće predstavljena i sjutra, takođe u 18 sati, u Muzeju i galeriji u Tivtu.

Na promociji u Budvi, koju organizuje Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, osim autorke govoriće urednik mr Dušan Medin, prof. književnosti mr Ksenija Rakočević, dramaturg Miloš Boreta i bibliotekarka i pjesnikinja Stanka Rađenović-Stanojević, koja će i moderirati promociju. Na predstavljanju u Tivtu pored

Zećević i Medina, govoriće prof. klavira i aktuelna sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti opštine Kotor Marina Dulović, kao i prof. književnosti i novinarka Marijana Škanata, koja će biti moderatorka. Novo izdanje Žećević u cjelosti je posvećeno primorskoj, odnosno paštrovskoj i bud-

vanskoj tematici, te predstavlja zbirku njenih ranijih tekstova, kao i novonastalih za potrebe ovog izdanja. Obuhvata više od dvadeset naučnih i stručnih radova, prikaza i priloga, na različite teme iz domena muzike, teatra, književnosti, kulturne ovog kraja, kojim se autorka bavi već dvije i po decenije. S. V.

Kultura

Četvrtak, 16. januar 2020.

j godini

drame moć sajtu „Lagune“. Na drugom mjestu je već pomenuta „Moja genijalna prijateljica“ Elene Ferante. Treće mjesto pripalo je knjizi „Lovac na zmajeve“ Haleda Hoseinija, koja donosi intimnu priču o porodici i prijateljstvu, izdaji i spasenju. Četvrto mjesto drži Robin Šarma sa svojim prvijencem„Kaluđer koji je prodao svoj ferari“, koji je postao bestesler. To je knjiga, kako navode na sajtu „Vulkan izdavaštva“, koja će vas naučiti kako da ostvarite svoje snove i uzmete sudbinu u svoje ruke. Od domaćih autora tu su: „Pazi kojeg vuka hraniš“ Kenana Crnkića. Najavljena je kao knjiga prepuna pozitivnih i korisnih savjeta koji proizvode specifičan oblik instant motivacije. Na drugom mjestu je pomenuta „S one bande moje gore“ Jasenke Lalović. Treća najprodavanija knjiga domaćih autora je „Deca zla“ Miodraga Majića. U središtu romana nalazi se dramatično ubistvo, a potraga za počiniocem biće samo okidač za niz drugih događaja. Četvrto mjesto je pripalo djelu „Solunska 28“ Neleta Karajlića. Priča je o jednoj kući, jednom gradu i dva svijeta. „Neispričane priče“ Rajka Grlića su na petom mjestu. Riječ je o memoarskoj prozi hrvatskog reditelja, u kojoj obrađuje neke od najupečatljivijih događaja iz svog života i bogate karijere. Na listi najprodavanijih su se našle i „Ples oko Sunca“ Vedrane Rudan i „Što nije ljubav“ Ane Bučević.

DIVLJA ŽENA

U „Gradskoj knjižari“ deset naprodavanijih naslova su slični kao i u prethodnim knjižarama. Na prvom mjestu je već pomenuta knjiga „Budni u 5“ Robina Šarme. Drugo pripada djelu „Žene koje trče sa vukovima“ Klarise Pinkole Estes. Naučnica i jungovska psihoanalitičarka u ovoj knjizi predstavlja sebe, „divlju ženu“, koja čini samu bit ženine instinktivne prirode. Treće mjesto zauzela ja pomenuta „Nikad nisam“ Vesne Dedić, dok je na četvrtom „Čovjek po imenu Uve“ Frederika Bakmana. Peto pripada djelu „Emocionalna inteligencija“ Danijela Golemana. U ovom svjetskom hitu, autor, psiholog i doktor Harvardskog univerziteta, stavlja emocionalnu inteligenciju (EQ) iznad racionalne (IQ) u analizi preduslova za

Riječ više o zbirci poezije „Šar-planina“, autorke Milice Špadijer

Karver: Koprivica u vrhu liste crnogorskih autora U knjižari „Karver“ najprodavaniji su naslovi domaćih i stranih autora. Najčešće se čitaju klasici i beletristika. U odnosu na ostale podgoričke knjižare, „Karver“ se razlikuje po izdavačkoj djelatnosti i književnoj produkciji koja ne prati uvijek trendove tržišta, kao ni tok komercijalne literature. Na listi najprodavanijih crnogorskih autora je Božo Koprivica i djela „Dječak može obećati“ i „Luđak je vječno dijete“. Na drugom mjestu je Ognjen Spahić i njegova djela „Hansenova djeca i „Kalipso“. Na trećem mjestu je nova knjiga Olje RaičevićKnežević „Katarina Velika i Mala“. Četvrto mjesto zauzima zbirka dramskih tekstova „Kirka i druge drame“ Dragane Tripković. Na četvrtom mjestu je knjiga „Rasipanje biblioteke“ Ljubete Labovića. Najprodavanije regionalne knjige su „„Journey to Russia“ Miroslava Krleže, „Mišolovka“ i „Apsurd je zarazna bolest“ Zorana Ferića, „Oranje mora“ autora Abdulaha Sidrana i „Između etike i estetike“ Mihada Kurtovića. Što se tiče stranih autora, najprodavanije knjige su „Sloboda“ Džonatana Frenzena. Slijedi Elena Ferante sa djelima „Priča o onima koji bježe i onima koji ostaju“ i „Priča o novom prezimenu“. Treće mjesto pripada Harmsovim izabranim djelima u dva toma, dok je na četvrtom mjestu po čitanosti Giti Sereni, spisateljica i novinarka koja je pisala o holokaustu. Na petom je „Svjetska povijest stripa: od 1968 do danas“ grupe autora Dena Mazura i Aleksandara Danera. Jedna od najprodavanijih knjiga je i „Nepodnošljiva lakoća postojanja“ Milana Kundere objavljena 1984. godine.

uspjeh i sreću čovjeka u savremenom društvu. Šesto mjesto zauzelo je djelo „Njegove bele rukavice“ Jelene Bačić-Alimpić. Na sedmom je „Moja genijalna prijateljica“ Elene Ferante. Osmo pripada knjzi „So zemlji“ Ljiljane Habjanović- Đurović, dok je deveta najčitanija knjiga „Tajni život pisaca“ Gijoma Musoa. I na kraju, na desetoj poziciji najprodavanijih knjiga našla se „Moć sadašnjeg trenutka“ Ekarta Tola. B. BAJIĆ

Li na čelu žirija u Kanu KAN – Poznati američki reditelj Spajk Li predvodiće žiri ovogodišnjeg filmskog festivala u Kanu, a organizatori se nadaju da će ovaj provokativni autor „razdrmati stvari“ na okupljanju svjetske filmske elite. Kako prenosi B92, Li je rekao da mu je čast da bude prva osoba iz afričke dijaspore izabrana za ovu prestižnu poziciju, prenio je AP. Direktor Kanskog festivala Tjeri Fremo izjavio je da imenovanje prvog crnog predsjednika žirija u Kanu nije politička odluka, već poruka univerzalnosti. Govoreći za francuski radio RTL, Fremo je primijetio da je bilo različitih nacionalnosti članova žirija i reditelja čiji su filmovi prikazani u Kanu. Mnogi Lijevi filmovi su bili prikazani u Kanu. R. K.

PODGORICA - Čitalac voli poznato. Voli da je, i metaforički i bukvalno doživio dio onog o čemu čita, da bi tekst mogao da nazove (posredno) svojim. Umjenička poezija u tom smislu mnogima nije činila uslugu, uvijek je bila namijenjena posebnijima, pronicljivijima.

Žena koja bi mogla da podoji medvjeda nemo onoliko koliko smo u mogućnosti. Svakom čitaocu ostavljena je posebnost doživljaja, nova interpretativnost, pa će neki prepoznati nju kroz njenu godinu rođenja, beogradsku adresu, Vidovdan neke godine i njegovu dvoznačnost u odnosu na poraz koji će biti put novoj pobjedi; u toj se pjesmi može nalaziti i čovjek, i zgrada, i datum kad je ljubav umrla ili je ponovo rođena. Kao da nam se s drugog kraja tastature poručuje da nam je sve dato, i da ostalo možemo i sami. Jer, poezija je ta koja je dvoživotna, jedna tamo gdje nastaje, drugačija tamo gdje je neko pročita.

Od onog trenutka kad je poetizovanje svakodnevnog govora postalo novim manirizmom, i od trenutka kad su društvene mreže, a to je i Pero Zubac, čuveni jugoslovenski pjesnik primijetio, „spasile poeziju“, na toj se platformi ne rađaju, već opuštaju i sokole mnogi mladi, i ne samo mladi pjesnici. Tu je prve snažne reakcije dobila i Milica Špadijer.

CRMNIČKI KAMENJAR

U svom genetskom zapisu ima crmnički kamenjar i veliku crmničku vodu, tim se podnebljima vraća i mentalno i fizički u svojoj poeziji. Ali nije nam samo to blisko, ako posmatramo njenu poeziju nedaleko od krajeva u kojima je djelimično, a značajno sazrijevala, već su to i spontane reakcije na nove ili ponovljene okolnosti, strahovi iz djetinjstva zarobljeni u našoj mogućnosi da ih sasvim prerastemo. Oni ostanu kao ožiljak od kog se ne možemo otrgnuti, već se rastežu zajedno s kožom sve dok im ne postane udobno. Tu je i, zapečaćena u protoku krvi, naša potreba da se od bezličja branimo tradicijom, da je podmetnemo kao ključ primarne identifikacije. Neispunjene želje i očekivanja, pogrešni ljudi koji oduzmu prostor pravima, onima što nas unakaze dok ne obnevidimo, sav onaj nered koji ostave za sobom i koji se ne može srediti između dva uspostavljanja međuljudskih odnosa. Skadarsko jezero postaje simbolički znak, mjesto koje ima status svetilišta u jednom doživljajnom sjećanju, mjesto je na

NE ŽELI DISTANCU

kome počivaju bolji dani i duše onih koji nijesu znali više od nas, ali jesu znali ono što je važno da bi se preživjelo za sjećanje potomaka. Crna Gora je u njenoj poeziji mistična koliko i Indija.

SVE NAM JE DATO

Problemi prvih pjesničkih zbirki koji se očituju u neselektovanom nabacivanju materijala koji je u nekom trenutku prerastao autora nijesu pogodili „Šarplaninu“. Iako se radi o skupu koji nije nastao programski, posložen je tako da odaje utisak da je nastao u kratkom vremenskom roku, i da su lirski subjekat

i lirski objekat, uz neke sitne varijacije u postavljanju prioriteta, sve vrijeme isti. A ne moraju biti. I nizovi postoje, nizovi koje ne narušavaju ni odlomci u čijem je jezgru dijalog s istočnjačkom kulturom, ni nagli prelazi s ispovjednog tona na ivicu (unutrartekstualnog) nervnog sloma. Milica Špadijer ne robuje normama ni u grafijskom smislu, ona se poigrava narječjima i pismima, prilagođava se prostorima, svojim poetskim ljudima, postaje ono što u njima najjasnije vidi. Ona uspijeva da stvori poeziju i od numeričkih znakova, ostavljajući nam da odgonet-

Špadijer je neodvojiva od svoje junakinje, nježne žene koja ima mogućnost da podoji medvjeda, jer želi da je u našim glavama stopimo s njom, ne želi distancu, ne želi otpor, želi da je slobodno sagradimo od prvih utisaka. A ti utisci su snažni, njena verzija svijeta je na čvrstim nogama postojanosti, ali je (očekivano) slomiva uzdahom. A Milica Špadijer rasparčava uzdahe fonetski da bi duže trajali, da bi im dala prostor. Koliko osoba poznajete koje imaju poštovanja prema uzdasima? Zbirka „Šar-planina“ je s razlogom nagrađena na konkursu „Disovo proljeće“, jer diše nečim do sada nepročitanim, nečim što je ugazilo u novu vodu, ali samo do koljena, kao tek načeta. Možda dio bude ispisan u dopunjenom izdanju, koje će na proljeće objaviti beogradska izdavačka kuća „Kontrast“. Dragana ERJAVŠEK

U susret 92. dodjeli Oskara, striming servis se izdvaja kao jedini očigledni pobjednik

Netfliks bi mogao pokoriti studije PODGORICA – Uoči svečane dodjele Oskara koja će biti upriličena 9. februara u teatru „Dolbi“ u Los Anđelesu, odaje se utisak da je nezavisno od krajnjih rezultata ovogodišnji najveći pobjednik striming video servis Netfliks koji je dobio 24 nominacije. Netfliks će, kako prenosi B92, imati drugu priliku da na dodeljivanju nagrada Američke filmske akademije sljedećeg mjeseca preuzme glavnu nagradu filmske industrije od tradicionalnih holivudskih studija. U konkurenciji za najbolji film ove godine našla su se čak dva produkcijska ostvarenja ovog servisa - mafijaški ep „Irac“ i bračna drama o razvodu „Priča o braku“, a gigant Silicijumske doline boriće se za Oskara protiv holivudskih studija starih više od vijeka, uključujući Juniverzal pikčers, Vorner bros i Kolumbija pikčers.

NOVA PRAVA

Najviše nominacija osvojila je mračna priča o porijeklu strip junaka „Džokera“ – čak 11. „Irac“, Juniverzalov epski „1917“ o Prvom svjetskom ratu i film Kventina Tarantina „Bilo jednom u Holivudu“, koji

je producirala Kolumbija, dobili su po 10 nominacija. Osvajanje Oskara za najbolji film poboljšalo bi reputaciju Netfliksa u filmskoj industriji, te mu dalo i nova prava u sve jačoj konkurenciji u borbi za gledaoce. Ova kompanija je počela sa izdavanjem originalnih filmova 2015. godine i pokušava da izgradi kolekciju prestižnih filmova zajedno sa desetinama svojih komedija, trilera i akcionih spotova. No, pionir digitalnog videa razljutio je vlasnike bioskopa insistirajući da njegovi filmovi budu dostupni za strimovanje istovremeno ili nekoliko sedmica nakon prikazivanja u bioskopima. Glavni bioskopski lanci usprotivili su tome i odbili su prikazivanje Netfliksovih filmova. Ta praksa je takođe natjerala članove filmske akademije na debatu o tome kako da definišu film. Prošle godine Netfliksova „Roma“ nominovana je za najbolji film, ali nije pobijedila. Filmski kritičar Oven Glajberman predviđa da će servis za striming ponovo izgubiti u trci za glavnu nagradu od „1917“ ili „Bilo jednom u Holivudu“, dok, kako tvrdi, „Irac“ nema to što je potrebno da pređe liniju. Za film, koji govori o nestanku vođe

Kadar iz filma „Bračna priča“

sindikata Džimija Hofe, Martin Skorceze dobio je nominaciju za najboljeg režisera, a Al Paćino i Džo Peši za sporedne uloge. Zvijezde filma „Priča o braku“ Skarlet Johanson i Adam Drajver, u priči koja govori i o šou-biznis paru koji vodi borbu za razvod i starateljstvo, dobili su nominacije za glavne uloge. Među ostalim Netfliksovim ostvarenjima, u kategoriji najbolji animirani film nominovani su „Klaus“ i „Izgubio sam tijelo“, dok je biografski film „Dvojica papa“ dobio tri nominacije.

MUŠKI OSKARI

Nakon objavljenih nominacija za ovogodišnje nagrade američke filmske akademije, evidentno je da među kandidatima za najbolju režiju nema žena. - Čestitke ovim muškarcima rekla je voditeljka ceremonije nominacija Oskara Isa Rej, pošto je objavljeno da se za Oskara za najbolju režiju neće takmičiti

ženski stvaraoci. Ova tema aktuelna je danima na društvenim mrežama uz haštag „Reditelji toliko muški“, a da ovogodišnje nominacije pokazuju konstantan trend zaobilaženja žena reditelja, konstatatovao je i AP. Do danas, jedina žena koja je osvojila Oskara za režiju je Ketrin Bigelou za film „Katanac za bol“. Kod ovogodišnje 92. dodjele Oskara vidljiv je još jedan problematičan trend - od 20 nominovanih glumaca i glumica jedino je Sintija Erivo koja igra u filmu „Harijet“ Afroamerikanka. Zbog toga je na Tvitetu i opet zaživio haštag „Oskar tako bijel“ iz 2015. godine. Akademija za filmsku umjetnost nije odgovorila na zahtjev da komentariše kritike na njen račun zbog nedostatka raznolikosti, navodi Rojters. A, iz trke za Oskara ispale su i zvezde kao što su Robert de Niro, Dženifer Lopez i Bijonse. Priredila S. V.

20 Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 16. januar 2020.

Feljton

Četvrtak 16. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

29.

Bilo je kukavica, a bilo je i heroja poput Marka Zvicera » Piše: Slobodan ČUKIĆ Na kraju ovog poglavlja osvrnućemo se i na nekoliko komitskih pogibija. Nikšićke komite u svom izvještaju pominju da je 15. februara 1920. tokom progona komita od strane vojske poginuo poručnik Krsto Kašćelan, dok je jedan komita ranjen. „Marko Zvicer, naš komita, nije se htio predati nego je izvršio samoubistvo. Tako čine hrabri heroji, a ne predaju se kao kukavice komandiri koje ranije pomenusmo“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443).

Crnogorski potporučnik Mihailo Vojinović svjedoči da su srpske okupacione trupe, u januaru 1920. nakon ranjavanja Dragiše Bojovića i Milutina Bojovića doveli Dragišinog oca i devetogodišnju kćer da gledaju kako im vade živijema oči i lice bajonetima paraju. Otac se prenerazio i dugo ležao u nesvijesti, dok je njegova malešnja kćer od zuluma i straha poluđela

POGIBIJA DVOJICE BOJOVIĆA

Mjesec dana ranije poginuo je ustanički vođa Dragiša Bojović. U izvještaju nikšićkih ustanika kaže se da su kontrakomite „krijući noćno“ napali kuću kapetana Dragiše Bojovića „đe je bio došao na večeru sa svojim bratom Milom i rođakom Milutinom Bojovićem“. „Tom prilikom ubili su na mrtvo kap. Dragišu i bar. Milutina Bojovića, a zarobili Mila Bojovića iza žestoke odbrane koju su davali neprijatelju iz opaljene kuće“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1430-1443). U „Krvavom albumu Karađorđevića“ navodi se da je „komandant Dragiša Bojović, šef jednog ustaničkog odjeljenja, rođen u Župi (Nikšićka oblast) bio s rođakom barjaktarom Milutinom Bojovićem opkoljen od jednog odjeljenja srbijanskog. Ni jedan ni drugi nijesu htjeli da se predaju dok nijesu bili teško ranjeni. Oni su doveli 75-godišnjeg oca komandantovog kao i njegovu devetogodišnju kćer (ostali su se članovi porodice nalazili u tamnici u Nikšiću) da prisustvuju ubistvu njihovog sina, odnosno oca. Iako su bili teško ranjeni, srbijanski vojnici su ih tukli, mučili i završili svoj zločin bodeći ih bajo-

Dragiša Bojović

netima. Pred užasima tog varvarskog čina sirota kći komandantova poluđela je“.

ZVJERSTVO

O ovom masakru je sredinom 1920. godine u Gaeti posvjedočio crnogorski potporučnik Mihailo Vojinović: „Srpske okupacione trupe napadnule su 23. januara 1920. (po starom) komandira Dragišu Bojovića u selu Kuta. Na tom mjestu uništiše komandira Dragišu Bojovića i barjaktara Milutina Bojovića. I pošto su još bili živi u opsadi, predvoditelj vojske dobavi oca kom. Dragiše Bojovića stara 75 godina i jednu njegovu maleš-

Todor Milov Borozan (prvi s lijeva) na Lovćenu

Mihailo L. Vojinović

nu kćer od 9 godina žena i ostala familija bila je toga puta u Nikšićskom zatvoru, dovedu ih da gledaju kako im naša nebraća vadi živijema oči, lice bajonetima para i osijecaju komat po komat njihova tijela i prinose starome ocu kom. Bojovića da od svoga sina živo meso jede, ovaj kada je to video prenerazio se i tako je u nesvijesti ležao dugo vremena đe su ga srbijanski korbači neprestano po leđa tukli, njegova malešnja kćer od velikog zuluma i straha izađe iz pameti te se i dan danas tako potuca po tuđije ulica. Familije poginulih Bojovića i danas se nalaze u Nikšićskom zatvoru, i bez igđe ičega strada. I još jedan primjer. Dvojicu isto od društva kom. Bojovića uhvatiše ranjene, Mila Bojanića i Vasilija Mićkovića koi su bili teško ranjeni i onako ranjene su bokama od pušaka tukli, nijesu im kćeli život oduzeti no su ih

U borbi u Mikulićima teško su ranjeni komiti Mušika Rajković i Vaso Pavićević. Obojicu su našli ranjene i počeli da ih ispituju. Rajković nije htio ništa da kaže, na muke su mu dušu uzeli. Ukopali su ga u Mikulićima. Pavićevića su doveli u Bar i skoro sve što je znao kazao im je. Na kraju su i njega na muke stavili, dok su ga sa dušom razdvojili

onako ranjene u najtežem zatvoru stavili bez ikakvih ljekova, đe se i dan danas muče tantalovih muka“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 15671568).

RAZUR MIKULIĆA

Osvrnućemo se i na situaciju u Krajini oko Bara đe su komite Sava Raspopovića bile prinuđene da pređu Bojanu i nekoliko dana ostanu na albanskoj strani. Pošto su odmorili 3-4 dana na lijevoj strani Bojane, ponovo su krenuli ka Baru i 10. januara 1920. u Mikulićima sreli se sa četom kontra-komita Crmničana oko 9 sati ujutro. „Borba je odma započeta i trajala sve do noći. Crmničanima priskočili su u pomoć sve postaje u Starom Baru i okolini, kao i neki dio artiljerije. U ovoj borbi od strane naših komita bilo je gubitaka dva mrtva i jedan ranjen, a to su poginuli Mušika Rajković i Vaso Pavićević, a ranjen Milovan Kalezić, koji se vješto sakrio, tako da ga nijesu mogli naći i drugi dan uz pomoć jednog seljaka sišao u Baru, uskočio u hotelu Marini i danas 18. ov. mj (18. januara, S.Č.) došao u Medovo... Sa strane protivnika bilo je mnogo više gubitaka, ali se ne zna tačan broj. Znamo sigurno za 4 Crmničanina koje su odnijeli u Crmnicu da ih sahrane ... Protivnik je selo Mikuliće gotovo uništio, izgoreli su kuće – Komandira Mehmeda Pekovića i Alila Šabovića za koje se zna, sve staje (trnice) kotare rumetina, stogove slame, po kućama opljačkali sve živo, jedan veliki dio poklali i opljačkali. Raspopovića sa društvom gonio je protivnik sve do granice Arbanaške, odakle je pri povratku ako je

Savo Raspopović

bilo šta ostalo po tim selima u granici sve opljačkao i uništio, činjeli su velika nasilja i terorstva. Raspopović i Komandir Vučeraković, usljed naprijed navedenog, morali su odstupiti preko Bojane na lijevoj strani, odakle su i doputovali do Medova, đe su se zadržali 2-3 dana i danas 18. ov. mj. opet se povratili natrag, zadržavajući dvoicu od njihovih drugova“ (Izvještaj komandira Petra Lekića „Skrivana strana istorije“, Tom III, 1277-1278).

SPOR OKO PLIJENA

O borbi u Mikulićima izvještaj je 18. januara 1920. sačinio i Luka Đurković i uputio ga ministru Milu Vujoviću u Rim. Đurković kaže da je po dolasku u italijansku komandu pozvao St eva Vo j i n ov i ć a i Iva Ivankovića i „ispitao ih za sve moguće“. „Oni su mi rekli da je Savo Raspopović bio na Božić u Velje Mikuliće kao i 26. (decembra) ali ... da su bili sa neke strane izdati od seljaka, te 27. istog ustavio ih je neki od seljaka naročito na ručak i isti dan došle su trupe iz Bara, to jest omladina Crmnička i Bjelopavlicka (Đurković svjedoči da se okršaj u Mikulićima zbio odmah iza katoličkog Božića). Jednu je predvodio partiju kom. Andrija Nenezić a drugu partiju je predvodio Đuro Vuković Bjelopavlić i tako su bili blokirani u kuću jer su bili svi mokri te su tako sjeđeli i sušili se uz vatru. Ustali su i krenuli su da probiju lanac. Od prvog plotuna ostao je ranama oboren Mušika Rajković Piper stanovnik Barski kojega su jako bile rane osvojile. On je nosio mašinku od 47 metaka Ingleski. Drugi je bio ranjen Vaso Pavićević koji je za Rajkovićem

nosio municiju od mašinke. Obojicu su ranjene našli i počeli da ih ispitivaju. Rajković nije htio jednom riječi ništa da kaže na muke su mu duh uzeli. U Mikuliće su ga ukopali. Pavićevića su doveli u Baru ispitivali ga i skoro sve što je znao kazao im je. Naposljetku su i njega na muke stavili, bili, kidali komate bajonetima dok su ga sa dušom razdvojili i naposljetku su ga predali ciganima Barskim te su ga odnijeli i pod pratnjom svih tambura i ukopali na Gvozdeni brijeg kod Belvedera. Još je ranjen od istoga društva Milovan Kalezić koji je imao sreću i umakao niže put Bara i stigao preko prijatelja u komandu Talijansku na Pristan, oni ga odmah uputili za Medovo. Od strane bjelaške poginulo je 6 omladinaca a jedno 25 do 30 ne zna im se za strv, neko kaže da su zarobjeni a neko da su poubijani. Naši su odstupili u pravcu Bojane a omladina zauzela svuda po sela čak i Mrkojevića i okolini i sve popjačkali da ni kokoške nijesu ostavili u Mikuliće. Zapalili su tog dana kuću Kom. Mehmeda Pekovića i u nju sve što je bilo i kuću jednih Šabovića i još nekoliko pojata a zatvorili su 4-5 ljudi. Pjačka upropasti sve uopšte, sada je rasprava među Omladinom Crmničkom i među Bjelopavlićkom zbog pjačke Crmničana više te sad nedaju Bjelopavlićima ništa, te su sašli Bjelopavlići u Baru i tuže Crmničane za pjačku đe im dijela dati neće, te tako sada se po među jednih i drugih vodi parnica“ (Luka Đurković ministru Milu Vujoviću - „Skrivana strana istorije“, Tom III, 12651266). (Nastavlja se)

Zabava

Četvrtak 16. januar 2020.

!Pita učiteljica malog Pericu: - Ti jedeš čokoladu, tvoj brat jede čokoladu, koje je to vrijeme Perice? - Vrijeme kada dođe rodbina iz Njemačke.

!Sretnu se Mujo i Haso poslije više godina i Haso upita Muja:

Sudoku

Rješenje iz prošlog broja

- Jarane, čuo sam da si se oženio. Je li to istina? - Ma jesam bolan. - A što Mujo to uradi? - Ma nije mi se sviđala hrana u menzama. - A je li? I kako je sada? - Sada mi se sviđa.

!Pita jedan policajac drugog: - Aj mi reci, što je to; pliva vodom ne brčka, ide šumom ne šuška? Gleda ga kolega zamišljemo pa kaže: - Da nije slučajno zagonetka?

Kukuruz štiti srce i mozak Bilo da ga koristimo kao žitaricu, povrće ili grickalicu, dok uživamo u ukusu kukuruza, organizam punimo energijom, štitimo se od virusa, ali i doprinosimo zdravlju srca i krvnih sudova Žitarica koja se često naziva zlatnim zrnom, važi za namirnicu koja je lako svarljiva i bogata hranljivim sastojcima, a isto tako odličan je izvor i gradivnih materija. Osim što se upotrebljava kao brašno za razna peciva, kukuruz se često koristi kao povrće u vidu dodataka jelima i veoma povoljno utiče na zdravlje zbog korisnih sastojaka. Jela od kukuruza su ukusna i zdrava u skoro svim oblicima i kombinacijama. Zrno kukuruza ima najveću klicu koja procentualno sadrži veliki dio masti i šećera. Od nje se proizvodi ulje visokog kvaliteta, bogato je vitaminom A, C i E (vitamin plodnosti) i nezasićenim masnim kisjelinama. Ulje se preporučuje kao lijek kod progresivne staračke ateroskleroze jer smanjuje nivo holesterola i dovoljno je da se svakodnevno koristi 20 g ulja kao dodatak redovnoj ishrani. Kukuruz i pecivo od kukuruznog brašna povoljno utièu na zdravlje kada su u pitanju

Alchajmerova bolest, anemija, bronhitis, depresija, dijabetes, jačanje nervnog sistema, poremećaj metabolizma, neplodnost, bolest krvnih sudova, osteoporoza, reuma, smanjenje apetita, bolesti srca, problemi sa bešikom, mokraćnim putevima, holesterolom i bubrezima. Doprinos kukuruza zdravlju srca i krvnih sudova ne leži samo u zavidnom sadržaju prehrambenih vlakana koja uništavaju povišene vrijednosti holesterola, već i u značajnim količinama folne kiseline, vitamina B3 i magnezijuma koji pomažu prirodnu regulaciju vrijednosti homocisteina u organizmu i tako štite kardiovaskularni sistem. Kukuruz obiluje vitaminom B1 koji obezbjeđuje gotovo trećinu dnevnih potreba našeg organizma, a ima važnu ulogu i u pravilnom radu mozga. Iako važi pravilo da je sirovo povrće zdravije od kuvanog, kukuruz ipak ne pripada toj grupi. Naime, američki istraživači otkrili su da prilikom termičke obrade kukuruza, kuvanja ili pečenja, dolazi do oslobađanja molekula sa antioksidativnom aktivnošću, što povećava njegove zaštitničke moći.

RECEPT

Piletina sa prelivom i bijelim lukom Potrebno je: 600 gr bijelog pilećeg mesa, tri čena bijelog luka, dvije kašike brašna, dvije kašike prezli, ulja, soli, bibera, peršunovog lista, 200 gr kisjele pavlake, malo mlijeka Priprema: Meso isjeći na šnicle pa malo izlupati između folije. Posoliti i pobiberiti. Izmiješati brašno i prezne pa uvaljati šnicle. Pržiti na tihoj vatri oko 15 minuta. Izvaditi na tanjir, a u tu masnoću ubaciti jednu kašičicu brašna, pavlaku i dobro izjednačiti, dodati izgnječen bijeli luk, so, biber i peršunov lisr. Po potrebi dodati i malo mlijeka. Gotove šnicle preliti sosom.

Bijonse predstavila novu kolekciju

Američka pjevačica Bijonse podijelila je na Instagramu fotografije koje najavljuju saradnju Adidasa i njenog brenda Ivy Park. Crvena haljina sa dubokim dekolteom privukla je najviše pažnje, a pjevačica njome tjera da preispitamo sve što smo do sada mislili o sportskoj odjeći. Pletenice na kojima je ispisano ime njenog brenda, kao i patike koje je odabrala, čine ovu kombinaciju potpunom. Tamnoljubičasti bodi iskombinovan sa čizmama iste boje čine se kao da su pravljeni za pjevačicino tijelo, a uz to je objavila i video snimak u kome prikazuje i helanke i jaknu u istoj boji. Ova kolekcija biće dostupna za kupovinu od 18. januara, a moći će da se kupi na internet stranici brenda.

Drugi pišu

Četvrtak, 16. januar 2020.

Bilježnica Robija K.

Evropsko ponašanje » Piše: Viktor IVANČIĆ Učiteljica Smilja je šetkala se po razredu među klupama i vrtila je kemijsku u ruki. Onda je ona rekla: „Slušajte me dobro, dico… Sad kad naša zemlja presjedava Evropskom unijom moramo se svi ponašat evropski, a ne balkanski! To si dobro utuvite u glavu! Znači, sve se drastično minja u odnosu na prije!“ Ona tuljanica Niveska je pitala: „Na kad prije?“ Uča Smilja je rekla: „Na nedavno prije, kad smo se ponašali balkanski, upravo san rekla!“ Onaj Kane Šteta je uletijo: „Ja san mislija da smo se ponašali hrvacki…“ Učiteljica Smilja je rekla: „Pa jesmo, uvik se ponašamo hrvacki! Samo sad to mora bit nešto skroz naskroz drugo! Sad hrvacko ponašanje mora bit evropsko, a ne balkansko! Šta je tu nejasno?“ Mi rulja u razredu smo šutili i gledali smo se sa tupilom od nekuženja. Uča je škljocala sa kemijskom i rekla je: „Znači, nema više idi u kurac, goni se u pizdu strininu, jebenti mater srpsku, i te stvari! Okej? Nego umisto toga: Oprostite, kako to mislite? Ili: Ne bih se mogao u potpunosti sa vama složiti! Ili: Poštujen vaše cjenjeno mišljenje, ali ja imam nešto drugačiji stav! I te stvari! Okej?“ Ekipa u razredu su zakolutačili sa očima. Onda sam ja rekao: „O jebate, ja to neću moć!“ Ona balibanica Lidija je rekla: „Neću ni ja!“ Rino Sajla je rekao: „Nema šanse!“ Svi su počeli mrmorit i rumorit. Onda je učiteljica Smilja podviknila: „Dosta više! Tišina u razredu!“ Mi smo svi u roku odma zavezali labrnje. Uča je gledala u nas sa strogoćom i rekla je: „Dico, znan da će nan to svima bit stravični kulturni šok! Al to se prosto naprosto mora! Ka šta i sami znate, iako smo mi oduvik u Evropi, Evropa oduvik nije u nama! Sad se to mora iz korjena prominit! Jel to svima jasno?“ Mi smo ušutili i piljili smo u klupe. Učiteljica Smilja je rekla: „Osin svega, sad kad naša zemlja presjedava Evropskom unijom u Za-

greb je došlo masu evropskih diplomata, političara i drugih gulanfera! Ima ih dvi ipo iljade, brale! Dvi ipo iljade! Žderu i loču u Esplanadi, spavaju u Šeratonu, šetaju toalete po Haenka… Pa moramo se sad kad su tu ponašat evropski! Nećemo valjda da nan se dragi gosti ukomiraju i da pitaju zašto ova balkanska horda presjedava Evropskom unijom! Jel bi to bilo normalno?“ Onda je ona Nela Svinjogojstvo pitala: „A zašto su svi došli u Zagreb?“ Mala Teica je uletila: „E, jebate! Ako ih je dvi ipo iljade dopičilo u Zagreb, šta ih bar dvoje nije došlo u Split?“ Kane Šteta je rekao: „Da ne spominjemo Solin, Kaštela, Pulu ili Rjeku!“ Ja sam podviknijo: „Ima li Hrvacke izvan Zagreba?!“ Tuljanica Niveska je viknila: „Nek idu u pizdu strininu za-

grebačku!“ Moj drug Dino je viknijo: „Nabijen im nakurac i gornji i donji grad!“ Balibanica Lidija je viknila: „Takođe i Kaptol!“ Rino Sajla je viknijo: „Triba cilom Zagrebu jebat mater srpsku!“ Onda je uča Smilja zveknila sa dnevnikom po klupi i dreknila je: „Dosta više! Dosta! Jeste li vi normalni?!“ Mi smo svi ušutili. Učiteljica je zaškarpunila se po faci i rekla je: „Pa šta san ja maloprije pričala?! Jeste sidili na ušima? Ja van tumačin da se moramo ponašat evropski, a vi krenete baljezgat ka zadnji barbari! A?! Neću više da čujen balkansko ponašanje u ovom razredu! Jel to svima kjaro?“ Mi smo svi piljili u klupe sa začepljenim labrnjama. Onda je uča Smilja rekla: „Znači, kad ja kažen da je u Zagreb došlo dvi ipo iljade evropskih gulan-

fera, a niti dvoje u Split ili u neki drugi hrvacki grad, šta onda ti rekneš Nela? Da čujen!“ Nela Svinjogojstvo je rekla: „Oprostite, kako to mislite? Zar je to normalno?“ Uča je rekla: „Tako je! A kad ja onda kažen normalno da je normalno, jerbo je Zagreb jedina preženca od grada u našoj domovini, a Split i sve drugo su ljute periferije i vukojebine, šta onda ti rekneš Dino?“ Moj drug Dino je rekao: „Ispričavan se, ali ne bih se mogao u potpunosti sa vama složiti!“ Uča je rekla: „Tako je! A kad ja onda kažen da briga mene šta se ti ne slažeš, da ne možemo mi evropsku elitu primat u nekim pripizdinama, jerbo samo u Zagrebu imaju Esplanadu di će moć žderat i lokat, i imaju Haenka di će šetat toalete, a da je ostatak Hrvacke izvan Zagreba

šaka jada i mižerije koju je najbolje pokrit sa lancunom da se ne vidi, šta onda ti rekneš Robi?“ Ja sam rekao: „Poštujen vaše cjenjeno mišljenje, al ja imam nešto drugačiji stav!“ Uča je rekla: „Tako je! To se zove uzorno evropsko ponašanje! Svaka čast! A kad ja onda pitan koji je onaj ricasti u zadnjoj klupi šta bleji u plafonjeru, šta on onda rekne?“ Ricasti u zadnjoj klupi je prestao blejit u plafonjeru i zagledao se u učiteljicu Smilju. Ona je njega pitala: „Koji si ti, za gospu blaženu?“ Ricasti je rekao: „No spik kroejšn… Sori, no spik kroejšn…“ Uči je uletijo teži ošamut. Onda sam ja dignijo se iz klupe i rekao sam: „To je Samir!“ Učiteljica Smilja je zinila sa ustima. Rulja u razredu su šutili. Ja i uča smo se gledali. „Ko je Samir?“

Trojanski konjanici » Piše: Svetislav BASARA K ra j e m p ro š l e n e d e l j e pronese se po prestonoj megakasabi i srpskim nahijama blagovest da je Vrhovna Vlada najavila da će takozva ni i zb o rn i ce n zu s sa dosadašnjih 5 biti smanjen na 3 odsto.

U tom gestu dobre volje opozicija srbska je (verovatno s pravom) „prepoznala“ vladajuću nameru da joj uvali „trojanskog konja“, da je dodatno prejebe, što je još jedan u obilju dokaznog materijala da je opozicija isto toliko brljiva i pretpolitička koliko i vlast, samo što ni izdaleka nije tako organizovana, a istovremeno i prilika da se opsetimo Kolakovskog koji je rekao da biti prejeban u politici nije nikakav izgovor. Opozicioni teoretičari, analitičari i telali momentalno su graknuli da je cenzus tu na-

jmanji problem, da u stvari treba menjati ceo zakon, što je moju malenkost navelo da telalima „poruči“ da bivše zakonodavce, sadašnje opozicionare, priupitaju zašto izborni zakon nisu menjali dok su ga pisali. Da, da, isti ovaj zakon stupio je na snagu za vakta prekjuče pominjanog JexS-a i bio sračunat na to da JexS-ovom carstviju ne bude kraja, što je i legalna i legitimna namera – to je, uostalom, vlažni san svake vlasti ovoga sveta – uz napomenu da, za razliku od srpskih, vlastodršci solidni-

jeg dela sveta, znaju da će se pre ili kasnije strmopizditi, pa prilikom pisanja izbornih (i drugih) zakona predvide i izlaz za slučaj opasnosti. Ne mogadoh a da se ne zapitam kako to da ovaj gnusni, antiopozicioni izborni zakon sa cenzusom od astronomskih 5% nije sprečio u ono vreme opozicioni SNS da se uspentra na vlast i to na krilima glasova (možda je primerenije reći -glasina) istih dilbera koji danas očekuju da đuturimi koje su belim listićima strmopizdili s vlasti sada sa vlasti strmopizde Vučića, a

da pri tom ni jedni ni drugi ne mrdnu dupetom. Ne mogadoh se otrgnuti ni utisku da samoproglašena „bolja Srbija“, kao njen lider, Đido, ima kasno paljenje. Zašto je – ako ne računamo sporadična kevtanja – ćutala osam dugih godina? Režim Borisa Tadića je bio popravljiv. Računam da bi jedna trećina protestne energije straćene na farbanje RTSovih vrata i mlaćenje prazne slame bila dovoljna da JexS-a privede poznaniju prava. Ali jok. Kad je Đido pravio kartonske

„Samir je izbjeglica iz Sirije!“ „Šta radi izbjeglica iz Sirije u našem razredu?“ „Sidi u zadnjoj klupi!“ „A zašto sidi u zadnjoj klupi?“ „Zato šta u prednjin klupama nije bilo mista!“ „Ne pitan te to, klipsone, nego zašto se izbjeglica iz Sirije uopće nalazi u razredu?“ „Zato da ne bi bija vanka!“ „A zašto ne bi bija vanka?“ „Zato šta je vanka ladno!“ „Pa šta da je vanka ladno?“ „Pošto je vanka zima, rekli smo Samiru da uđe sa nama u razred da mu bude toplije!“ Učiteljica Smilja je šutila i piljila je u Samira. Mi smo šutili i piljili smo u učiteljicu. Onda je ona pitala: „I šta se sad očekuje od hrvacke učiteljice? Jel se očekuje evropsko ponašanje?“ Ja sam pitao: „Šta bi to bilo?“ Uča je dogibala do zadnje klupe i rekla je: „Gospodine Samir, molinvas lipo da izvolite pod hitno napustit naš razred!“ Ja sam njoj rekao: „Poštujen vaše cjenjeno mišljenje, učiteljica, al ja imam nešto drugačiji stav!“ Uča je pitala: „Kakav stav?“ Ja sam rekao: „Umisto evropskog ponašanja, sad bi bilo masu pristojnije ponašat se balkanski!“ Uča je pitala: „A šta bi to bilo?“ Ja sam rekao: „Koju bi se pizdu materinu Samir smrzava vanka kad je u razredu toplije?“ Uča je češkala se po bradi. Onda je ona rekla: „A je, jebate, ne mogu reć da ovi put nisi u pravu…“ Ona Nela Svinjogojstvo je rekla: „Da zaključimo, balkanski je kad te ugosti gruba rič, a evropski je kad te istira lipa rič!“ Uča je rekla: „Ne pizdi, Nela, nismo na satu filozofije!“ Samo onda je neko otvorijo vrata od razreda. To je bila ona direktorica. Dića je uči rekla: „Smiljo, izgleda da nan se neki mali izbjeglica sakrija u školi! Jel možda kod tebe u razredu?“ Uča je dići rekla: „Nije!“ Dića je rekla: „Sigurno? Nemoj molinte da nan se migranti počnu ovuda motat, i to dok naša zemlja presjedava Evropskom unijom!“ Uča je podviknila: „Rekla san ti da nije ovdi! Ne tribaš me dalje pilat!“ Dića je pitala: „A koji ti je oni ricasti u zadnjoj klupi?“ Samir je rekao: „Šta te kuri bolac?“ Robi K. (IIIa)

Terazije, ne beše pokreta „Ne sprdajmo se sa Terazijama“, pa dobismo Beograd na vodi, doduše od solidnog materijala, a dobismo i pokret „Ne davimo Beograd“. A kada je JexS, u okviru svojih ustavnih ovlašćenja (kojih se, kako reče, držao kao pijan plota) Guzijanu Jeremiću ustavno odobrio da iz državne kase porodičnom prijatelju kaznu od milion i kusur dolara za umlaćivanje kolege u Americi, beše li protestnih okupljanja pred Prezidencij a l n i m Ko n a k o m i l i j e prevladala računica, jbg, naši smo, ljudi smo, dogovorićemo se, možda ću i ja nekad umlatiti studenta u Americi, pa zašto bih sekao granu na kojoj ću možda što reko „naš narod“ – to vam je, pa smočite.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. januar 2020.

I.br.2368/2015 Javni izvršitelj u Bijelom Polju, Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca Prva Banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa punomoćnik Đukanović Dragoljub, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice, Bulevar Pera Ćetkovića 163/11, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca, prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, donio je dana 15.01.2020.godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI 1.Određuje se treće ročište za prodaju nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisanih u Listu nepokretnosti Ln.br.747 KO Majstorovina, koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.339/1, po načinu korišćenja livada 4 klase, površine 1882 m2 u novčanoj vrijednosti od 6.559,20 eura, kat.parcela br.339/2, po načinu korišćenja trstikmočvara 8 klase, površine 1920 m2 u novčanoj vrijednosti od 1.536,00 eura, kat.parcela br.340, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 2366 m2 u novčanoj vrijednosti od 2.839,20 eura, kat.parcela br.342, po načinu korišćenja pašnjak 4 klase, površine 2848 m2 u novčanoj vrijednosti od 3.417,60 eura, kat.parcela br.338/1, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 13295 m2 u novčanoj vrijednosti od 7.312,25 eura, kat.parcela br.341, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 2286 m2 u novčanoj vrijednosti od 1.257,23 eura, kat parcela br.343, po načinu korišćenja šuma 3 klase, površine 953 m2 u novčanoj vrijednosti od 524,15 eura, kat.parcela br.339/1, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2 u novčanoj vrijednosti od 2.520,00 eura, kat.parcela br.339/1, zemljište pod porodičnom stambenom zgradom, površine 55 m2 u novčanoj vrijednosti od 277,20 eura, kat.parcela br.339/1, zemljište pod pomoćnom zgradom broj zgrade 2, površine 34 m2, sa pomoćnom zgradom, broj zgrade 2, površine 32 m2, koja se nalazi na kat.parceli br.339/1 u novčanoj vrijednosti od 5.712,00 eura, kao i nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisane u listu nepokretnosti Ln.br.371 KO Ravna Rijeka koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.909/2, po načinu korišćenja livada 3 klase, površine 2267 m2 u novčanoj vrijednosti od 46.246,80 eura, kat.parcela br.909/3, po načinu korišćenja livada 3 klase,površine 531 m2 u novčanoj vrijednosti od 10.832,40 eura, kao i nepokretnosti izvršnog dužnika Kalezić Mila iz Podgorice upisane u listu nepokretnosti Ln.br.1031 KO Ćurilac koje se nalaze u svojini izvršnog dužnika sa obimom prava 1/1 i to: kat.parcela br.741/3, po načinu korišćenja neplodno zemljište, površine 2780 m2 u novčanoj vrijednosti od 20.850,00 eura. 2. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Rješenjem ovog Javnog izvršitelja I.br.2368/2015 od 18.04.2018.godine na ukupan iznos od 109.884,03 eura. 3.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tačkom 2 ovog zaključka. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, javni izvšitelj će zakazati drugo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod utvrđene vrijednosti,ali ne ispod 50% te vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje na kojem se nepokretnost može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. 4 Ako je procijenjena vrijednost manja od visine potraživanja, a prodaja na drugom javnom nadmetanju nije uspjela, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti, bez ograničenja, samo uz prethodnu saglasnost izvršnog i založnog povjerioca. 5.Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. 6. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit javnog izvršitelja u roku od 7 (sedam) dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponuđač u određenom roku ne položi cijenu koju je ponudio, primijenit će se ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu cijenu u roku, javni izvršitelj će u tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriti troškovi nove prodaje i naknaditi razliku između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7.Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8.Ročište za prodaju nepokretnosti održaće se dana 05.02.2020 godine sa početkom u 11 h u kancelariji javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode br.10 9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „Pobjeda“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

Četvrtak, 16. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Poslovna oznaka I.br.4041/02017 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HETA ASSET RESOLUTION” DOO iz Podgorice,(pravni sledbenik “Hypo - Alpe - Adria – Development ”) bul. Svetog Petra Cetinjskog 143, koga zastupaju izvršni direktor Miloš Srejić i član Odbora direktora Michael Krenn, protiv izvršnog dužnika Tihomir Vuković, iz Podgorice, ul. Aerodromska br. 3, donio je

Na osnovu Uredbe o uslovima za organizovanje javne I aukcijske prodaje robe( “Sl. listu Crne Gore”, br. 1 od 15. januara 2010), čl. 38 Statuta JU dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju “Lipa” Plav br. 0321-662 od 20. 12. 2011. godine, a u vezi sa Odlukom Upravnog odbora o prodaji pokretne imovine putem javnog nadmetanja br.12/20 od 13. 01. 2020. godine, objavljujem:

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU ROBE PUTEM LICITACIJE (po prvi put)

Izvršnom dužniku Tihomir Vuković vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 09.01.2020. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

1 JU Dnevni centar za djecu I omladinu sa smetnjama u razvoju “Lipa” Plav, oglašava javnu prodaju putem licitacije kombi vozila WW LT 31D LWB (specijalno putničko vozilo) PL-CG 033. - Godina proizvodnje 1994 - Broj šasije WV2ZZZ21ZRH010915 - Zapremina/snaga motora 2384 / 66 - Broj mjesta za sjedenje 3 - Početna cijena 2000,00€ 2 Pravo učešća na licitaciji imaju sva pravna i fizička lica koja prije početka licitacije uplate 20% od početne cijene na žiro račun poslodavca, sa naznakom “Kaucija za učešće u javnom nadmetanju”

Poslovna oznaka I.br. 5103/2014 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “ERSTE BANK” AD Podgorica, ul. Marka Miljanova br. 46, koga zastupa advokatska kancelarija “ Velimirović & Partneri “, protiv izvršnog dužnika ZORAN RADOŠEVIĆ, iz Podgorice, IVANA VUJOŠEVIĆA 15 radi naplate novčanog potraživanja, dana 15.01.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

3 Osnovna sredstva vozila mogu se razgledati svakog radnog dana u vremenu od 9:00 do 14:00h.

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

5 Vozilo se prodaje u viđenom stanju i bez prava kupca na naknadnu reklamaciju, ispravnost, kompletnost.

Izvršnom dužniku Zoran Radošević iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 5103/2014 od 17.09.2014 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

MalI oglasI NEKRETNINE PRODAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, povoljno 17.000 E, prazan. Tel. 069/744-197, 00352691839209 viber 1 IZDAJEM magacin, Njegoševa centar 37 m2, 150 E, povoljno. Tel. 069/744-197, 069/879-584, 00352691839209 viber 2 KUĆNI SERVIS OTČEPLJENJE kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 3

RaZNo OTKUP vozila, mogu i neispravna.Dolazak na licu mjesta. Isplata odmah. Tel.067/265-021, 067/855-696 4 RESTORANU u Podgorici potrebni: šanker, radnica na slatkom šanku i higijeničarka Tel.067/544-145, 069/595-498 5

4 Licitacija će se održati 30. 01. 2020. godine, sa početkom u 12:00 u prostorijama JU Dnevni centar za djecu I omladinu sa smetnjama u razvoju “Lipa” Plav, Korita bb.

6 Sa ponuđačem (kupcem) koji ponudi najveću cijenu, zaključiće se ugovor u roku od 7dana. Rok za uplatu ukupne cijene uplatiće se u roku od 3 dana od zaključenja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac ne pristupi zaključivanju kupoprodajnog ugovora gubi parvo na povraćaj uplaćenih sredstava na ime kaucije a organ uprave će sklopiti ugovor sa sledećim najpovoljnijim ponuđačem. Troškovi poreza i ostalih obaveza snosi kupac. 7 Sve potrebne informacije mogu se dobiti u administraciji Ustanove ili na broj telefona 051/250-164

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. januar 2020.

Dana 15. januara 2020. godine preminula je Дана 15. јануара 2020. године послије краће болести у 84. години испустио је своју племениту душу наш вољени

ZORKA Jovanova RADOVIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Novom groblju na Cetinju 16. januara od 12 do 16 časova i 17. januara od 12 do 13:30 časova kada se kreće za rodno selo Kosijeri gdje će se u porodičnoj grobnici obaviti sahrana u 15 časova.

OŽALOŠĆENA PORODICA RADOVIĆ

ЖИВОЈИН Сретка РАЛЕВИЋ Саучешће примамо у капели у Спужу 16. јануара од 10 до 18 часова и 17. јануара од 10 до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Спужу. Ожалошћени: синови ЗОРАН, ДРАГАН и БОБАН, ћерка Зорица, снахе ВЕСНА, СЛАЂАНА и БИЉАНА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина

769 Posljednji pozdrav

ZORKI BRNOVIĆ

od kumova MIJATOVIĆA 741

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. januar 2020.

Дана 10. јануара 2020. преминуо је у 82. години наш драги Тужним срцем јављамо да је 8. јануара 2020. у 82. години преминула у Данској наша драга

АНКА Драгомирова ВУКСАНОВИЋ рођена Гарић

МИЛИВОЈЕ Милев ЋЕТКОВИЋ Саучешће примамо на градском гробљу Загорич (Подгорица), 16. јануара од 10 до 15 часова, када ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: синови ЗОРАН и ГОРАН, брат ИЛИЈА - МИШО, сестре СТАНКА и БРАНКА, снахе ВОЈКА, МАРИНА, САЊА, МИЛЕНА, ТИЈАНА, МОНИКА и ОЛИВИЈА, јетрва ДРАГУНА, унучад ДРАГОМИР, ИГОР, БОРИС, НЕМАЊА, МАТЕЈА и АЛЕКСАНДАР, унуке ДРАГАНА, НИНА и МАЈА, праунуци АЛЕКСА и ЈАКОВ, ђеверичићи, ђеверична, братанић, братаничне, сестрићи и сестричне, заовичићи и заовична

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци 16. јануара од 10 до 15 часова и 17. јануара од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на градском гробљу Чепурци.

Ожалошћени: супруга СТАНОЈКА-СОЊА, кћерка СНЕЖАНА, синови МИЛАН, РАТКО и ПЕРО, снахе ДИАНА, ГАБРИЈЕЛА и МИРОСЛАВА, сестре ДУЊА, СТАНИЦА и МИЛЕНКА, синовац МИЋКО, синовице, унучад и остала родбина ЋЕТКОВИЋ

736 Posljednji pozdrav dragoj

ANKI VUKSANOVIĆ 758

Posljednji pozdrav dragom kolegi

763

Porodica VUJIČIĆ

Dana 15. januara 2020. preminuo je u 72. godini

Dana 15. januara 2020. godine preminuo je naš voljeni brat i ujak

TANASKO – TANO Lukin VUČINIĆ

STJEPAN - ŠTEF Antuna MALENOVIĆ Sahrana je obavljena istog dana u krugu najuže porodice. Sa tugom i bolom,

BATU RAJKOVIĆU Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 16. januara od 12 do 15 časova i 17. januara od 10 do 14.30 časova kada će se i obaviti sahrana.

Sestra GORANA i sestrić PEĐA

Ožalošćeni: supruga LEPOJKA, kćerke TANJA i SANJA sa porodicama, brat DRAGUTIN i sestra ROZALIJA sa porodicama

od KOLEKTIVA ENERGOGASA – PG

746 Posljednji pozdrav voljenom bratu od strica

768 Zbogom voljeni ujače

742

TANU Počivaj među anđelima, dobra dušo.

TANO Hvala ti za beskrajnu ljubav.

MIKA, GARA i STANKA 744

Počivaj u miru. MINJA, IVANA i JOVANA 745

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Četvrtak, 16. januar 2020.

Dana 14. januara 2020. godine, u 80. godini preminula je naša voljena

ZORKI ĐUROVIĆ

ZORKA Rusova ĐUROVIĆ

KOVILJKI PJEŠČIĆ

МИЛЕНИ

JELA ŠAROVIĆ sa porodicom

Тетка ДРАГИЦА и тетак ДРАГО

rođena Šaban od bratanića DRAGANA i ZORANA i bratanične NADE i VESNE Po želji pokojnice sahrana je obavljena u užem krugu porodice 15. januara 2020. u 13 časova na Starom groblju na Cetinju.

765

Ožalošćeni: ćerka SAŠA, unuci STEFAN i VUK, unuka ANĐELA, zet ZORAN RADETIĆ, bratanići PEKO, MILI, SIMO, DRAGAN i ZORAN, bratanične MIRJANA, NADA i VESNA i ostala rodbina

S bolom se opraštam od

Посљедњи поздрав драгој

Posljednji pozdrav ujni

739

747

Našoj koleginici preminula je majka

756

ZORKE M. ĐUROVIĆ

KOVILJKA PJEŠČIĆ

Posljednji pozdrav majci, babi i tašti

Draga Zore, tvoja smrt nije kraj našeg prijateljstva, živiš sve dok žive oni koji su te voljeli. Hvala ti na svemu.

Žalimo za gubitkom vašeg dragog roditelja.

KOLEKTIV ZAVODA ZA METROLOGIJU

MARIJA RADETIĆ 766

ZORKI Posljednji pozdrav dragoj tetki Ne postoje riječi kojima bi se mogla opisati tuga za tobom kao ni zahvalnost koju osjećamo prema tebi. Hvala ti na životu koji si nam posvetila. Zauvijek ćeš biti tu, sa nama.

738 Posljednji pozdrav dragom

Tvoji: SAŠA, STEFAN, ANĐELA, VUK i ZORAN

ZORKI ĐUROVIĆ Tvoja dobrota i plemenitost trajno će ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru.

757

ĐOLU FILIPOVIĆU

Posljednji pozdrav dragoj „tetki“ – babi

MILI ŠABAN sa porodicom

od ZORANA VUJIČIĆA sa porodicom 759 16. јануара навршава се година дана од смрти

767

Posljednji pozdrav mojoj dragoj i voljenoj tetki

ZORI

ЖЕЉКЕ-КЕКЕ ИВАНОВИЋ рођ. Мартиновић

Veliko hvala za svu ljubav, dobrotu i pažnju koje si nam nesebično poklanjala. Čuvaćemo te od zaborava.

ZORI

Осјећамо тугу и празнину након твог тихог и достојанственог одласка. Празнину испуњавамо успоменама на твој частан, поштен и скроман живот који си живјела. Почивај у миру вјечног дома, а ми ћемо те чувати од заборава. 760

Брат ЗОРАН-ЂОКА са породицом

Tvoji: BILJANA, BELI, NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ Година је од смрти Mnogo je teško kada se zauvijek rastaješ sa voljenom osobom, ali je i teže i bolnije kada nijesi u mogućnosti da je otpratiš na vječni počinak. Zato te molim, moja Teri, za oproštaj, a ja ću se moliti da ti moje suze sa bolničke postelje ne remete tvoj vječni mir.

754

ЖЕЉКЕ - КЕКЕ ИВАНОВИЋ рођ. Мартиновић

Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi Драга сестро, тетка, прошла је година туге и бола. Заувијек ћеш остати у нашим срцима. Брат ГОРАН са породицом

Tvoja MIRJANA 761

Година је од смрти моје ћерке 753

ZORKI ĐUROVIĆ ЖЕЉКЕ - КЕКЕ ИВАНОВИЋ

Dragoj

рођ. Мартиновић

ZORI ĐUROVIĆ

Veliko hvala za svu ljubav, dobrotu i pažnju, koju si nam nesebično poklanjala. Ostaješ zauvijek u našim srcima.

Драга моја Кека, Вријеме пролази, али бол остаје вјечно. Твоја мајка СПАСЕ

Tvoja dobrota i plemenitost trajno će ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru, draga Zore.

MIRJANA i SVETO RAIČKOVIĆ sa porodicom

OLGA, MILOŠ, FILIP i MILICA KUSOVAC 764

762

e-mail: oglasno@t-com.me 755

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 16. januar 2020.

Dana 15. januara 2020. preminuo je u 78. godini naš

S poštovanjem, ponosom i tugom opraštamo se od

ĐORĐIJE – ĐOLE FILIPOVIĆ

MIODRAGA LATKOVIĆA ranijeg sudije Ustavnog suda Crne Gore

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci, 16. januara od 10 do 15 časova i 17. januara od 10 do 12.30 časova. Sahrana će se obaviti u porodičnoj grobnici na groblju Bjeloglav - Piperi u 14 časova.

Izuzetan čovjek i vrstan pravnik. Njegova visoka profesionalnost i stručnost, odmjerena i topla riječ ostaće u trajnom sjećanju njegovih kolega i saradnika.

Ožalošćeni: supruga VUKOSAVA - ĆIGA, sinovi RANKO i BAJO, brat VESELIN, snahe ANA i NIKOLINA, unučad i ostala rodbina

USTAVNI SUD CRNE GORE

752

740

16. 1. 1995 – 16. 1. 2020. Дана 14. јануара 2020. умрла је у 77. години наша драга и вољена мајка и сестра

Dana 15. januara 2020. godine umrla je naša draga

VIDOSAVA PERIŠIĆ АНЂЕЛИЈА Јованова БОШКОВИЋ

DARINKA – DARA Nikolina POPOVIĆ rođena Vujadinović

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 15. јануара од 10 до 15 часова и 16. јануара од 9 до 11 часова, када погребна поворка креће за њену вјечну кућу на гробно мјесто Пастирица (Манастир Морача) гдје ће се у 14 часова обавити сахрана.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 16. januara od 11 do 16 časova i 17. januara od 11 do 14.30. Sahrana će se obaviti u 15 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Ожалошћени: син САША, брат БРАЦАН, сестра НАДА и снахе МИРА и РАТКА

Ožalošćeni: sinovi DEJAN i MILO, unuk MARTIN, snaha IVANA, brat RATKO i ostala brojna rodbina POPOVIĆ i VUJADINOVIĆ

Majko, godine koje su prošle nijesu umanjile bol i prazninu koju si nam nanijela tvojim odlaskom.

BATO, SONJA i DRAGAN sa porodicama 749

735

751

Dana 14. januara 2020. preminuo je u 82. godini

Посљедњи поздрав мојој доброј Јуши!

16. 1. 2002 - 16. 1. 2020.

ANDRIJA ĐOKVUČIĆ Sa ljubavlju, ponosom i tugom zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tvoj častan život i roditeljsku ljubav. Supruga RADA, kćerke LJILJANA i VESNA i unuka MAŠA 750

DUŠAN Kića PAOVIĆ СВЕТЛАНА КОВАЧЕВИЋ са породицом

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice, 15. januara 2020. na seoskom groblju - Očinići.

16. 1. 2000 – 16. 1. 2020.

748 Ožalošćeni: supruga DUŠANKA, sin ILIJA, ćerka VESNA, unučad i praunučad

e-mail: oglasno@t-com.me 743

РАЈКО Вољећемо те, сјећати се и туговати док смо живи. 737

Брат РАШО и снаха САЊА

TV program

Četvrtak 16. januar 2020.

SERIJA

RTCG 1 16:00

VATERPOLO

RTCG 2 20:20

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Evropsko prvenstvo

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Katarina Velika

Crna Gora - Hrvatska

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Avanture Heti Feder, r. 14:05 Katarina velika, r. 15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina Velika, s. 17:30 Obrati pažnju, r. 18:05 Horizont 18:35 Muzika 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:10 Dvogled 21:50 Avanture Heti Feder, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:25 Nerealno, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma 02:15 Dnevna soba, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Glas Amerike 07:00 Koncert 07:30 Rukomet: Island Mađarska,EP, snimak 09:00 Rukomet: Rusija Danska, EP, snimak 10:30 Dnevna soba, r. 12:15 Fokus, r. 12:50 Vaterpolo: Rumunija Srbija, EP 14:15 Luda kuća, r. 15:00 Strani dokumentarni (Arte) 16:00 Ljubav i bijes, film 17:35 Vaterpolo: Rumunija Srbija, EP, snimak 18:50 Vaterpolo: Mađarska Španija, EP 20:20 Vaterpolo: Crna Gora Hrvatska, EP 22:20 Luda kuća, s. 22:00 Uloga moje porodice u Svjetskoj revoluciji, film 23:30 Glas Amerike 00:00 Vaterpolo: Crna Gora Hrvatska, EP, snimak 01:15 Vaterpolo: Mađarska Španija, EP, snimka 02:30 Strani dokumentarni (Arte)

04:45 05:30 06:00 07:00 08:00 11:15 13:00 14:30 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 22:00 23:00 23:30 01:00 01:15

Paramparčad, r. Stolice, r. Zlatni krug, r. Praktična žena, r. 60 min. sa Iris Jedne ljetnje noći, s. 150 minuta Sinđelići, r. Praktična žena 60 min. sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Dosije Urgentni centar, s. Noćni žurnal U školi je najgore, film Ekskluziv, r. Paramparčad, r.

NOVA M 07:05 Agencija za sve i svašta, r. 07:45 Agencija za sve i svašta, r. 08:45 Kefalica 09:00 Totalni obrt, r. 09:30 Mr. Kitchen, r. 09:55 Vijesti 10:00 Totalni obrt 11:35 Među nama, r. 13:17 Gulperi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:50 Gulperi, r. 16:50 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama 20:15 Gulperi, s. 22:00 Na granici, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Klijent, film 01:35 Ljubav i drugi stimulansi, r. 02:50 Agencija za sve i svašta, r.

VIJESTI 06:30 10:00 12:00 12:06 14:00 14:06 16:30 16:55 17:40 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:45

Boje jutra Zauvijek tvoja, r. Vijesti Serija, r. Vijesti Velvet, r. Vijesti Velvet, s. Žrtve ljubavi, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto Vijesti Sport Diplomatija, film Načisto, r. Zauvijek tvoja, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena

16:00 16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis

777 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Amfiteatar, e. Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

A1 TV

07:00 10:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15

Jutarnji program Muzika Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi 13:30 Intermeco 13:50 Linea 14:00 U objektivu 14:15 Oblačić

14:45 15:00 15:45 16:15 16:30 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:30 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

Muzika Sport info Crnogorske anegdote, r. Dogodilo se Mapet šou, r. Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Muzika Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 16. januar 2020.

Marketing

Magazin

Četvrtak, 16. januar 2020.

Luka Vojvodić, gitarista Hajveja, o nominaciji za pop bend hit

Grupa Prl džem najavila album za mart

Nadu ne gubimo, ona drži fokus

PODGORICA – Dodjela MAC nagrada koja će se krajem mjeseca održati u „Štark areni“ u Beogradu drugu godinu okuplja muzičare iz regiona i različite žanrove. Među brojnim crnogorskim izvođačima ove godine, u kategoriji pop bend hit sa singlom ,,Beskrajni dan“, nominovan je i sastav Hajvej. U razgovoru za Pobjedu, gitarista benda Luka Vojvodić priča o nominaciji. - Drago nam je da ljudi prepoznaju naš rad i trud i podrža-

vamo svaku vrstu festivala i dodjela nagrada, ali pod uslovom da je glasanje transparentno, što nije slučaj sa MACom. Naš cilj je da osvojimo publiku širom regiona, a nagrade nam ne trebaju da bismo zadovoljili svoju sujetu. Svakako treba pomenuti da je MAC tek nastao i ne sumnjam da će se razvijati na bolje – kazao je Vojvodić. U nominacijama su izmiješani su mnogi žanrovi, a slično je i u konkurenciji. ,,Modernoj dens muzika“ je među publikom sve popularnija, a Vojvodić

ističe da ima nade za alternativnu, kvalitetnu muziku. - Svi znamo da su ukusi različiti i da svako ima pravo da sluša ono što mu ušima najviše prija, tako da ocijenjivanje kvaliteta ne pripada meni. Kič se da prepoznati, ali smatram da ga najviše ima među ovom novijom Folk-rap kategorijom. A alternativa će uvijek ostati ono što jeste, onog dana kada postane popularna neće više biti alternativa. Nadu svakako ne gubimo, jer nam ona drži fokus – objašnjava Vojvodić dodajući da bi na narednoj dodjeli

Bili Ajliš pjeva naslovnu pjesmu za novi „Bond“ LONDON - Pop zvijezda Bili Ajliš snimila je naslovnu numeru za novi film o Džejmsu Bondu ,,No Time to Die“. Američka pjevačica koja je prošlog mjeseca napunila 18 godina, najmlađa je muzičarka u istoriji koja je napisala i snimila pjesmu za ovu filmsku franšizu. – Ludo je biti dio ovoga u svakom smislu – izjavila je pjevačica koja je angažman nazvala ,,velikom čašću“. – Džejms Bond je najkul filmska franšiza ikada. Još sam u šoku – istakla je pjevačica. Posljednje dvije Bond numere, Adelina ,,Skyfall“ i Sem Smitova ,,Writing’s On The Wall“ iz filma ,,Spektra“, osvojile su Oskara. Bili je pjesmu komponovala zajedno sa bratom Fineasom O’Konelom, sa kojim je i uradila debi album „When We All Fall Asleep“, „Where Do We Go?“, nominovan za Gremi. – Pisanje pjesme za „Bonda“ je nešto o čemu smo čitavog života maštali. Ne postoji bolje ukrštanje filma i muzike od onih poput ,,Goldfinger“ i ,,Live And Let Die“. Srećni smo što imamo malu ulogu u tako legendarnoj franšizi. Živio 007 - rekao je O’Konel. Bond numera obično se objavi mesec prije premijere filma – ,,No Time to Die“ će se naći u bioskopima 3. aprila. Producenti Džejmsa Bonda Majkl G. Vilson i Barbara Brokoli su pjesmu Bili Ajliš opisali kao ,,nevjerovatno moćnu i živu“, dodajući da

MAC-a voljeli da se nađu među izvođačima. - Ako prepoznaju kvalitet, zašto da ne? Ima tu dobrih izvođača koje bih volio da upoznam i sa njima razmijenim mišljenja i iskustva – kaže Vojvodić. Dodaje i da su zadovoljni postignutim u prošloj godini. - Prošle godine smo konačno zavšili snimanje našeg prvog albuma, objavili spot za ,,Beskrajni dan“, nastupali na raznim festivalima, tako da nije loše ali uvijek ima prostora za napredak što nas raduje – kazao je on. Kada je riječ o planovima, muzičar otkriva da će prvijenac svjetlost dana ugledati na proljeće. - Već smo snimili spot za pjesmu ,,Svjetlija strana ulice“ koji treba uskoro da objavimo. Album izlazi na proljeće, i mogu sa velikim zadovoljstvom reći da jedva čekamo da dobijemo prve omote. Nastupićemo na festivalu Croatia Recordsa gdje ćemo promovisati jednu od pjesama sa albuma, možda uradimo i još jedan spot pjesme sa albuma i tu ćemo zaokružiti priču prvijenca. Nakon toga slijede nove stvari, nove saradnje, mnogo toga smo spremili za našu publiku – zaključuje Vojvodić. Z. K.

Eksperimentalni muzički putokaz LOS ANĐELES - Nakon nedavno najavljene turneje, bend Prl džem potvrdio je i album. U ,,okrugloj“ godini kultna grandž grupa će 30 godina postojanja proslaviti novim studijskim izdanjem i nastupima u brojnim gradovima u kojima nijesu svirali neko vrijeme. Album imena ,,Gigaton“ moći će da se sluša od 27. marta kada će biti objavljen pod vlastitom diskografskom etiketom benda – Monkeywrench Records. Produkciju potpisuju članovi benda i Džoš Evans. Prije nego što album ugleda svjetlo dana fanovima su obećali objavu novog singla – „Dance of the Clairvoyants“. Prvi službeni singl nakon 2013. bila je pjesma ,,Cant’ Deny Me“ za koju se još ne zna hoće li se naći na albumu, a nakon koje su članovi benda potvrdili da ,,imaju pregršt materijala za novi album“, te

da je pitanje vremena kad će se svi skupa zatvoriti u isti prostor na šest sedmica i složiti kockice. Prilikom najave novog albuma gitarista Majk MakKredi priznao je da je rad na novom albumu bio dugo putovanje, no da su se članovi benda zahvaljujući tom iskustvu još više zbližili. Proces stvaranja ,,Gigatona“ opisao je kao paralelno ,,emotivan, ali povremeno i zbunjujuće mračan eksperimentalni muzički putokaz koji vodi ka muzičkom iskupljenju.“ Novo, jedanaesto studijsko izdanje Prl džema svojevrsni je nasljednik albuma ,,Lightning Bolt“ objavljenog 2013. godine. ,,Gigaton“ će bend koncertno promovisati na turneji u sklopu koje će posjetiti i Evropu, a prema trenutno potvrđenim datumima, najbliže Crnoj Gori nastupiće u Beču i Budimpešti.

Dejv Gahan sa Robom Maršalom snimio ,,Shock Collar“

Omaž postpank herojima osamdesetih

Najmlađa u istoriji filma je ,,vješto osmišljena da prati emocionalnu priču filma“. – Postoje rijetki odabrani koji snime Bond numeru. Veliki sam fan Bili i Fineasa. Njihov kreativni integritet i talenat su neprikosnoveni i ne mogu da dočekam da publika čuje što su snimili – svježa nova perspektiva sa vokalima koji odražavaju buduće generacije – izjavio je režiser Kari Jodži Fukunaga. ,,No Time to Die“ je Krejgov posljednji film o Džejmsu Bondu – vidimo agenta u penziji koji uživa u mirnom životu na Jamajci. Nije neophodno reći da odmor ne traje dugo. Nekoliko umjetnica se našlo u izboru za naslovnu numeru, uključujući Duu Lipu i

Bijonse – koja je podstakla glasine pozirajući sa čašom votka- martinija na društvenim mrežama. Ajliš je takođe nagovijestila saradnju na Instagramu, objavivši nekoliko fotografija iz „Bond“ filma u posljednja 24 sata. Fanovi su takođe primijetili da je Fukunaga zapratio Bili – ona je tako postala tek 81. osoba koju reditelj prati na ovoj platformi. Eliš se sada našla u društvu Pola Makartnija, grupe Duran Duran i Madone, nakon što je snimila pjesmu za „Bonda“. Prije nje, Šina Iston je bila najmlađa pjevačica koja je snimila naslovnu numeru. Škotska pjevačica je imala 22 godine kada je snimila pjesmu za film ,,Samo za tvoje oči“ 1981. godine.

LONDON - Pjevač benda Depeche Mode, Dejv Gahan, gostuje u pjesmi ,,Shock Collar“ projekta ,,Humanist“, iza kojeg stoji Rob Maršal, gitarista i muzički producent poznat po saradnji sa Markom Laneganom na posljednjem albumu ,,Gargoyle“, na kom je Maršal napisao i producirao šest pjesama. ,,Humanist“ je prvi solo projekat Roba Maršala, koji će

biti objavljen u februaru. Pored Gahana, na ovom albumu gostuju još i Mark Lanegan, Džoel Kedburi, Džim Džons, Karl Henkok Ruks i Ron Seksmit. – Bilo mi je zadovoljstvo da učestvujem u projektu. Mark Lanegan me je zamolio i dopala mi se ideja odmah. To je zvijer! Humanist – izjavio je Gahan. Povodom postpank uticaja

primjetnih na ovom albumu, Gahan kaže: – Zabavno je što to kažete, jer sam isprva čuo pilot vokal koji je Rob snimio, i prva pomisao mi je bila da podsjeća na Echo & The Bunnymen. Volio sam takvu muziku u osamdesetim, i mislim da Rob jeste pod uticajem mnogih stvari koje se mogu podvesti pod ,,zid zvuka“ manir – istakao je Gahan.

U pripremi serija o Klaris Sterling

FBI agentkinja dobija svoju priču NJUJORK - Serija pod nazivom ,,Klaris“, koja će prikazati život jedne od omiljenih fiktivnih FBI agentkinja Klaris Starling, konačno je u procesu stvaranja. Kuća CBS je naručila ovu seriju, čija je radnja smJe š t e n a u 1993. godinu, nakon događaja iz filma ,,Kad jaganjci utihnu“. Kako na-

pominje Varajeti, ovo će biti dubinska neispričana priča o uspješnoj agentkinji koja se vraća na teren u potrazi za serijskim ubicama. Ova heroina je prvi put predstavljena u romanu ,,Kad jaganjci utihnu“ Tomasa Harisa iz 1988. godine, dok ju je tumačila čuvena Džodi Foster u istoimenom filmu iz 1991. Ostvarenje je bilo nagrađeno sa pet Oskara, od kojih je jedan pripao Fosterovoj, a drugi Entoniju Hopkinsu u ulozi serijskog ubice Hanibala Lektora. Da li će se i ovaj lik pojaviti u predstojećoj seriji, još nije poznato. Fanovi kultne knjige i filma su oduševljeni, pa željno iščekuju objavljivanje datuma premijere.