Dnevni list Pobjeda 20.01.2020.

Ponedjeljak, 20. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19461 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

ANT1NEWS.GR

NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH KLANOVA: U Atini likvidirana dvojica ,,škaljaraca“

Zbog teških povreda od petardi biće razmotreno zabranjivanje ovih pirotehničkih sredstava

Doktori amputacijama spašavali pacijente STR. 8. i 9.

Dedović i Stamatović ubijeni pred porodicama Maskirani napadači su u atinskom restoranu ispalili više od 20 hitaca za manje od minut, a zatim pobjegli. U pucnjavi je ranjena i supruga jedne od žrtava STR. 7.

RAZGOVOR: Hrvatski analitičar Davor Đenero

Predsjednik Crne Gore izjavio da su protesti politički, ,,obučeni“ u crkveno ruho Igor Dedović

Stevan Stamatović

Đukanović: Imovina SPC je imovina države uzurpirana od 1986. do 2000.

STR. 3.

INTERVJU: Rumena Bužarovska, autorka popularnih romana „Moj muž“ i „Nikuda ne idem“

U Crnu Goru strane direktne investicije stižu iz 60-ak zemalja

Crna Gora je žrtva hibridnog rata kojeg je EU kasno prepoznala

Žene i dalje „vladaju“ u domu

STR. 13.

Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji

STR. 2.

Azerbejdžanci, Rusi i Mađari najviše uložili

STR. 5.

Prihodi i imovina predsjednika poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore

Bogdanović godišnje zaradi 17 hiljada eura od posla koji ne radi

STR. 4.

2

Politika

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

RazgovoR: Hrvatski analitičar Davor Đenero

Crna Gora je žrtva hibridnog rata koji je EU kasno prepoznala 

PODGORICA - Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tokom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno liči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona „dobra stara vremena“, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane -kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero. Ističe da se radi o tipičnom „hibridnom ratu“ protiv Crne Gore, koji treba da zamijeni konvencionalni sukob.

POBJEDA: Što Crna Gora može očekivati od hrvatskog presjedavanja Unijom? ĐEnERO: Očito je da će hrvatsko predsjedanje Evropskom unijom biti u čvrstoj koordinaciji s Njemačkom, koja 1. jula ove godine preuzima predsjedanje Evropskim vijećem od Hrvatske. Ključna ambicija hrvatske Vlade je približavanje stavova država „prijatelja kohezije“, dakle onih koje se zalažu za održavanje sadašnje politike ujednačenoga društvenog razvoja i za održanje kohezijskih fondova (Baltičke republike, Višegradska grupa, Slovenija, Hrvatska i Italija, te država koje se zalažu za budžetsku štednju, poput Njemačke, Austrije i država sjeverozapada EU. Budući da će od ovog kompromisa zavisiti višegodišnji fiskalni okvir EU, a on će biti na snazi narednih sedam godina, to je pitanje koje se itekako tiče Crne Gore, jer bi u tom razdoblju ona morala postati punopravnom članicom.

Hrvatska će u svom predsjedanju fokus staviti i na Zapadni Balkan, insistirati na tome da obaveze iz konferencije u Porto Karasu iz 2002. obvezuju i danas Evropsku uniju, jer je tada cijelom Zapadnom Balkanu najavljena evropska perspektiva. Hrvatska je više nego ostale članice EU zainteresovana za proširenje Unije, jer time smanjuje pritisak na sebe kao rubnu zemlju Unije.

Ključni hrvatski interes je da se deblokira pristupni proces, i da se Makedoniji i Albaniji omogući otvaranje pristupnih pregovora, a što se Crne Gore tiče, Hrvatska je zainteresovana da sada, kad

Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi Srbiji

je Crna Gora otvorila sva pregovaračka poglavlja, uslijedi i brži proces zatvaranja tih poglavlja. Predsjedavajuća Savjetom pritom ima bitno manji manevarski prostor. Jedino što može raditi je stvarati povoljniju klimu za pregovore, a sve ostalo zavisi od zemalja u pristupnom procesu, u kojoj mjeri sprovode pristupne reforme, i o mehanizmima koje kontroliše Evropska komisija, a koji zavise od zemalja članica, u kojoj su mjeri one spremne podsticati brži pristupni proces.

Hrvatska će u svom predsjedavanju Evropskim savjetom sasvim sigurno nastojati okupiti blok država koje podupiru brzo proširenje i vrednovati dosadašnji rad crnogorske administracije. Sasvim sigurno, Hrvatska će insistirati na tome da pristupanje Uniji ostane vođeno prema načelu regate, a ne konvoja, kako je to definisao bivši predsjednik Stipe Mesić. Naime, da se podrže najuspješnije, a to je sada Crna Gora, da što brže doplove do svoga cilja, a ne da ih tjeramo da čekaju sporije od sebe i zato gube evropski momentum.

Demokratski front najavio

Irinej u Pljevljima 27. januara PODGORICA - Pozdravljamo dolazak patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja u Pljevlja na Savindan, 27. januara, saopštio je funkcioner Demokratskog fronta Vladislav Bojović.

- Nama Pljevljacima biće posebna čast i jedinstvena prilika da dočekamo našeg patrijarha, posebno u ovom trenutku kada nam je njegov blagoslov i podrška najpotrebnija i kada ona ima najviši značaj i vrijednost. Uvjereni smo da će pravoslavni narod iz svih gradova Crne Gore doći u Pljevlja na Savindan da pozdravi i primi blagoslov našeg patrijarha naveo je Bojović.

R. P.

POBJEDA: Novoizabrani predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je prije izbora komentarisao direktno uplitanje Beograda u untrašnja pitanja Crne Gore nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, podržao je Crnu Goru da uredi ovo pitanje. Vaš komentar? ĐEnERO: U političkom polju koje nazivamo „ustavnim lukom“, u Hrvatskoj postoji temeljna saglasnost o politikama prema Crnoj Gori, ali i prema drugim susjedima. Kad je riječ o politici prema nekim drugim državama u regiji, onda se politike donekle razlikuju prema količini emocija upletenih u nju, ali su temeljne pozicije jednake, a kad je o Crnoj Gori riječ, nema niti te afektivne razlike.

Zoran Milanović ocjenjuje da svom predsjedništvu može dati dobar sadržaj razvijanjem odnosa sa susjedima, dok je prethodna predsjednica insistirala na povezivanju Hrvatske sa Srednjom Evropom i na dezangažmanu u „regiji“.

Budući da predsjednik Milanović ne može računati na neki proboj u odnosima sa Srbijom, Crna Gora bi, uz Sloveni-

ju, mogla imati značajno mjesto među njegovim prioritetima. Međutim, temeljnu vanjsku politiku vodi Vlada, a na razini dviju vlada odnosi su i do sada bili vrlo korektni.

POBJEDA: Kako komentarišete nezapamćenu kampanju Srbije prema Podgorici nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti? ĐEnERO: Najgore što se ovih dana moglo čuti, izjava je predsjednika Srbije izrečena u njegovom tipičnom maniru pasivne agresije. On kaže kako on, eto zagovornik mira u regiji, neće u Crnu Goru poslati vojne trupe, e da bi riješile problem, i onda s žalom za „dobrim starim vremenima“ pridodaje da bi se to nekad sigurno tako napravilo. Predsjednik susjedne države eklatantno relativizuje suverenitet Crne Gore, upravo kao što to čini vrh Srpske pravoslavne crkve, koji želi da njihova vjerska organizacija djeluje na području susjedne države, ali ne želi priznati niti suvereno pravo da ta država donosi zakone na svojoj teritoriji, niti je spremna poštovati te zakone.

Elementarna obaveza registracije organizacije koja djeluje u državi želi se

Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, dapače imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima

izbjeći, tvrdnjom da je ta država produkt te Crkve, pa da onda valjda ta crkvena organizacija ne bi smjela biti ograničena niti jednim zakonom. Crna Gora je donijela zakon koji određuje pravila ravnopravna za sve vjerske zajednice, a uređuje pitanje crkvene imovine. Taj zakon nije presedan, dapače imaju ga u nekom obliku sve savremene države, a njegova temeljna načela ne kose se s demokratskim principima. Paradoksalno je da Srpska pravoslavna crkva na teritoriji Crne Gore nije spremna poštovati neka od pravila koja poštuje kad djeluje u matičnoj državi, Srbiji.

Evidentan je bio dogovor crkvene hijerarhije i vlasti u Srbiji, kojim su tijekom protesta pred Božić i u vrijeme Božića nastojali iscrtati političke granice unutar Crne Gore, pa čak i definisati djelove države, na kojima njena suverena vlast ne bi smjela djelovati. Ta praksa silno naliči na način na koji su devedesetih u Hrvatskoj i BiH bile iscrtane granice paradržava pod kontrolom Miloševićeva režima, a jedina je razlika ona koju nam je prostodušno objasnio predsjednik Srbije – više nisu ona „dobra stara vremena“, kad je bilo moguće upotrebljavati vojne trupe za definitivno uspostavljanje granica koje su ovako definisane.

Radi se o tipičnom „hibridnom ratu“ protiv Crne Gore, koji treba nadomjestiti konvencionalni sukob, a treba primijetiti da je Crna Gora danas u donekle nepovoljnijoj poziciji od Hrvatske i BiH. Na globalnoj razini Miloševićev je režim bio osamljen, a Srbija danas ima globalnog zaštitnika i nekoga ko podstiče ovakve politike. EU je sa zakašnjenjem prepoznavala karakter konvencionalnog rata, a u uslovima isprepletenih interesnih odnosa, aktuelni nekonvencionalni izazovi ostaju bez adekvatne evropske M. JOVIĆEVIĆ reakcije.

OO DPS Bijelo Polje osudio manipulacije kojima određene domaće i inostrane adrese žele destabilizovati državu PODGORICA - Građani Bijelog Polja nastaviće da skladno žive u miru i slozi kao i vjekovima do sada, a manipulatorima ostavljamo da žive srednjovjekovne snove o teokratiji kao nedopustivoj dominaciji religije nad savremenom i demokratski izabranom svjetovnom vlašću - saopšteno je nakon sastanka OO DPS Bijelo Polje. Sastanku je prisustvovao koordinator za Bijelo Polje i zamjenik predsjednika partije Duško Marković, a razgovaralo se o aktuelnim političkim temama.

Pri tom je, kako je saopšteno, potvrđeno puno jedinstvo OO DPS Bijelo Polje i iskazana podrška Vladi i ostalim državnim organima u realizaciji

Manipulatori neka žive srednjovjekovne snove o teokratiji

programa partije, čija su osnova načela beskropromisna borba za državu Crnu Goru kao multietničko i multikonfesionalno društvo sa jednakim pravima za sve građane bez obzira na religijske i druge razlike, koja su privatna stvar svakog pojedinca.

– OO DPS Bijelo Polje osudio je manipulacije koje dolaze sa određenih domaćih i inostranih adresa koje žele destabilizovati državu, te ugroziti mir i

prosperitet kojim se Crna Gora nezaustavljivo približava porodici evropskih naroda, kojoj prirodno pripada. Građani Bijelog Polja nastaviće da skladno žive u miru i slozi kao i vjekovima do sada, a manipulatorima ostavljamo da žive srednjovjekovne snove o teokratiji kao nedopustivoj dominaciji religije nad savremenom i demokratski izabranom svjetovnom vlašću - navedeno je u saopštenju.

Kako dodaju, samo građani u demokratskom i zakonitom procesu mogu birati vlast koja im nudi prosperitet i garantuje ljudska i svojinska prava.

-Jednom riječju, demokratija i država kao zajednička kuća svih njenih građana najveća su svetinja savremene evropske civilizacije kojoj neotuđivo pripadamo- zaključeno je u saopštenju bjelopoljskog DPS-a.

R.P.

Politika

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

3

Predsjednik Crne Gore izjavio da su protesti politički, ,,obučeni“ u crkveno ruho

Đukanović: Imovina SPC je imovina države uzurpirana od 1986. do 2000. u državnim organima Crne Gore – primjećuje Đukanović.

On, međutim, ističe da građani Crne Gore, bilo koje nacionalnosti da su, treba da slijede i poštuju nacionalne interese Crne Gore, a ne drugih država.

nAcionAlni intereSi

PODGORICA - Imovina Srpske pravoslavne crkve je imovina države Crne Gore koja je uzurpirana u periodu od 1986. do 2000. godine i o tome svjedoče istorijske činjenice - rekao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u intervjuu za Tanjug.

Na sceni je, prema njegovim riječima, mnogo manipulacija, a osnovna je da je ovaj zakon legitimisao namjeru države da otme imovinu SPC u Crnoj Gori.

On je poručio da Crna Gora neće povući Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a ističe da masovni protesti zbog tog zakona, koje vidi kao u suštini političke, mada ,,obučene“ u crkveno ruho, sa naglašenim prosrpskim predznakom, ne mogu ugroziti vlast, niti politiku koju vlast vodi.

Argumenti

– Da smo smatrali da taj zakon treba da bude povučen, sigurno ga ne bismo donosili. Sve argumente koje smo čuli protiv tog zakona, čuli smo u prethodne četiri godine – rekao je Đukanović.

Ovo je važan period emancipacije Crne Gore, napominje Đukanović i, kako dodaje, treba stvoriti sve institucionalne pretpostavke za dalji državni i duhovni razvoj crnogorskog društva, pa i obnovu, kako kaže, autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve.

Na pitanje Tanjuga ako nema povlačenja Zakona, koji je izazvao proteste i veliko nezadovoljstvo vjernika SPC i građana srpske nacionalnosti, koji su taj zakon doživjeli kao nepoštovanje njihove volje, a time i prava, na koju vrstu dijaloga Vlada Crne Gore poziva SPC, Đukanović kaže: ,,Na razgovor kako implementirati taj zakon“.

Zakon, dodaje, neće ugroziti vjerske slobode srpskog naroda u Crnoj Gori, niti će im uskratiti pravo da koriste crkve i manastire, koje je i do sada koristila Srpska pravoslavna crkva.

Potrudiće se, kaže, da sa ciljevima ovakve svoje politike objektivno upoznaju svakog građanina Crne Gore.

– A oni, naravno, imaju demokratsko pravo da se zalažu za svoja uvjerenja, uključujući proteste i okupljanja u organizaciji crkve – rekao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik navodi da mu je ,,žao što je dio srpskog nacionalnog korpusa u Crnoj Gori zaveden upornom, veoma grubom, a u suštini inferiornom političkom manipulacijom lidera prosrpskih partija“, nezadovoljnih, kako kaže, što su 30 godina kontinuirano doživljavali izborne i političke poraze.

Oni, kaže Đukanović, svjesni svoje nekonkurentnosti traže ,,alternativni teren poli-

tičkog djelovanja, izmišljajući ugroženost srpskog naroda u Crnoj Gori i namećući se kao njegovi tobožnji zaštitnici“.

Na pitanje kako vidi optužbe jednog dijela crnogorske vlasti na račun Beograda, pa i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da stoje iza pokušaja da se uzdrma politička scena Crne Gore, odnosno da li predsjedniku Srbije zamjera što podržava prava Srpske pravoslavne crkve, a time i volju, odnosno prava srpskog naroda u Crnoj Gori, Đukanović kaže da Beograd nije uzdrmao Crnu Goru.

– Od državnih zvaničnika Crne Gore nije bilo nikakvih uvredljivih tonova, niti neprijateljskih poruka. Dakle, nema nikakvog uznemirenja, niti osjećaja nestabilnosti, mi samo obavljamo svoje državno-političke odgovornosti – kategoričan je crnogorski predsjednik.

Razumije, naravno, zainteresovanost predsjednika Vučića, dodaje Đukanović, da ,,isprati ostvarivanje prava građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori i u drugim susjednim državama i njegovu zainteresovanost za položaj SPC na prostorima drugih država gdje ona djeluje“.

– Ali, naše upozorenje uvijek je bilo neskriveno i vrlo direktno – da se ta politika mora voditi veoma suptilno – ističe Đukanović i napominje da je još u svježem sjećanju 1990. godina i tadašnji pokušaj da se uređuju prava građana srpske nacionalnosti u drugim državama u regionu.

Suverenitet

Kako se to završilo, kako je rekao, mogli smo da vidimo.

– Neodmjereno, nedovoljno pažljivo bavljenje tim pitanjima, sa pozivom na brigu o pravima Srba gdje god da oni žive može odvesti u neprimjereni paternalizam i opasno ugrožavanje suvereniteta drugih država u našem regionu – istakao je Đukanović.

Upitan na čiju adresu je upućeno to upozorenje, Đukanović odgovara: ,,Svima koji tako postupaju“.

– Bili smo u prilici ovih dana da pročitamo određene izjave visokih beogradskih zvaničnika, uključujući i predsjednika Vučića. On je govorio o svom legitimnom pravu da vodi računa o položaju građana srpske nacionalnosti, budući da ih ima oko 28 odsto u Crnoj Gori. Naravno, razumijem njegovu zainteresovanost za položaj srpske manjine u Crnoj Gori. Ali, u elaboraciji takve politike govorio je i o Srbima u Crnoj Gori kao dijelu jedinstvenog srpskog nacionalnog korpusa, koji bi trebao slijediti zajednički nacionalni interes, koji se, opet logično, definiše u Srbiji. A, odmah nakon toga smo mogli da čujemo i nezadovoljstvo zastupljenošću Srba

– Jer nacionalni interesi drugih država, makar i susjednih, mogu biti vrlo suprotstavljeni našim nacionalnim interesima – naglasio je Đukanović i podsjeća na obnovu nezavisnosti Crne Gore kao nacionalni interes koji je bio suprotan nacionalnom interesu države Srbije.

Interes Crne Gore je, kako je dodao, i da bude članica NATO-a, a što je suprotno nacionalnom interesu države Srbije.

Zato, prema njegovim riječima, nije realno očekivati od Crne Gore da širi prostor za rad u državnim organima građanima koji pristaju da po političkom pozivu djeluju suprotno nacionalnim interesima Crne Gore.

Na pitanje ima li dovoljno Srba u organima Crne Gore, Đukanović odgovara da vlast nema viziju da ,,uređuje Crnu Goru kao konfederaciju nacionalnih zajednica“, te da se pažljivo vodi računa o tome da državni organi budu konstituisani na bazi izborne volje građana i kriterijuma profesionalnosti.

KritiKe

Na pitanje da li zna da predsjednik Vučić u Srbiji trpi kritike da je preblago reagovao na ponašanje Crne Gore povodom usvajanja zakona i kad je riječ o položaju Srba, te da se čuju opaske da on, Đukanović, ratuje sa dijelom srpskog naroda, kao i sa Srbijom, a da za to nije dobio adekvatan odgovor, što se tumači i prijateljskim odnosima sa predsjednikom Vučićem, Đukanović konstatuje da i sam prolazi kroz takve situacije.

Te zamjerke, naime, vidi kao reakciju nacionalista i ljudi retrogradnog mišljenja ,,sa ove ili one strane“.

– Oni su često iskazivali nezadovoljstvo politikom koju vodim, ali nikada nijesam osjećao potrebu da se sa nacionalistima nadmećem u demonstraciji lojalnosti državi. Preporučujem to svakome, uključujući i Vučiću. A šta misle velikosrpski nacionalisti i kako bi oni željeli da uređuju odnose sa Crnom Gorom, to smo imali priliku da vidimo - pir pokušaja paljenja crnogorske zastave u Beogradu, poziv na linč crnogorskog ambasadora, kao i poziv ministra spoljnih poslova Srbije na prebrojavanje Crnogoraca u Srbiji koji podržavaju politiku Mila Đukanovića – naveo je predsjednik Crne Gore.

Poziv

Na pitanje da li namjerava da posjeti Srbiju, s obzirom na to da mu je takav poziv javno uputio Aleksandar Vučić, odnosno može li predsjednik Srbije očekivati sličan poziv, pošto mu je na neki način upućena poruka da nije dobrodošao u privatnu posjetu na Badnji dan u Crnu Goru, Đukanović kaže da je spreman na razgovor.

– Znam da imam otvoren poziv. Isti takav otvoren poziv ima i predsjednik Vučić.

Prema mom sjećanju, predsjednik Crne Gore je posljednji bio u zvaničnoj posjeti Srbiji, što znači da bi sada trebalo da predsjednik Srbije posjeti Crnu Goru – istakao je Đukanović.

Dodao je da je u svim razgovorima koje su do sada imali on i Vučić potencirao otvorenost tog poziva.

– Pogledaću, ako taj poziv nije i formalno upućen, on će uslijediti – najavio je Đukanović. r. P.

Komentar

Pismo premijeru Milorad PUSTAHIJA

Srbija je problem naduvala dotle da su se potencijalni turisti počeli bojati; ovog januara na mrežama drastično pao „early booking“, rane rezervacije u turizmu. Zašto se to događa – zbog šetača, odnosno srbowalkersa. Nema nam druge, gospodine premijeru, nego pokažite im Pavlovu poslanicu i njihova prava po našim zakonima i zabranite teferiče. Ne brinite, još će da vas zavole Poštovani gospodine Markoviću, ne obraćam vam se ovim putem zbog neke moje pretencioznosti, niti medijske bombastičnosti i samoreklamerstva, već kao građanin svome premijeru po pitanju stvari koje su u vašoj nadležnosti i koje su od velike važnosti za društvo i državu. Pokazali ste da niste politička šmizla i da umijete imati i strpljenja i razumijevanja i demokratskog takta, ali i da umijete pokazati odlučnost, ili, što bi u mom selu rekli – kohones kada situacija to zahtijeva. Prije prelaska na meritum, u preludijumu ove kolumne citiraću Poslanicu Svetoga Pavla Rimljanima. Ne zato što imam propovjedničkih sklonosti, nego zato da ne biste vrdali i pravdali se vjerskim pravima srbobogougodnika.

Sveti Pavle u Poslanici Rimljanima daje niz savjeta o pokoravanju vlastima i konstatuje da je ,,ljubav punoća zakona“: 1. Svaka duša da se pokorava vlastima koje vladaju, jer nema vlasti da nije od Boga, a vlasti što postoje od Boga su ustanovljene.

2. Zato ko se protivi vlasti, protivi se uredbi Božijoj a koji se protive primiće osudu na sebe.

3. Jer starješine nijesu strah za dobra djela nego za zla. Hoćeš li pak da se ne bojiš vlasti? Čini dobro i imaćeš pohvalu od nje.

4. Jer je sluga Božiji tebi za dobro. Ako li zlo činiš boj se, jer ne nosi mača uzalud, jer je Božiji sluga osvetnik, da izlije gnjev na onoga koji zlo čini.

5. Zato je potrebno pokoravati se ne samo zbog gnjeva, nego i zbog savjesti.

6. Jer zbog toga i poreze plaćate, jer su službenici božiji koji se time stalno bave.

7. Podajte, dakle, svakome što ste dužni: kome porezu – porezu, kome carinu – carinu, kome strah – strah, kome čast – čast.

8. Ne budite nikome ništa dužni osim da ljubite jedan drugoga; jer koji ljubi drugoga ispunio je zakon.

Dakle, ovo nije napisao ni patrijarh Pirinej, ni ministar Pažin, ni Amfy ni Joanikije nego Sveti Pavle. I ima da bude ovako.

Ne interesuje me šta ima da kaže Džomke ili Gojko Perović ili Marko Bato Carević ili Pipun i Manda i Dačić i Vučić... I, naravno, Džej.

I da se zna: gluposti o kojima ovi pričaju nisu kanoni nego - kanonada etnofiletističkog kleronacionalizma. Srbija je problem naduvala dotle da su se potencijalni turisti počeli bojati; ovog januara na mrežama drastično pao „early booking“, ili, da prevedem za talibane sa molebana, rane rezervacije u turizmu. I ne samo pao, nego i zastao. Čak su i upiti izostali.

Ne znam kako ministarstva o tome ništa ne znaju i ne pričaju, ali ovo vam mogu potvrditi mnogi turistički radnici sa Primorja. Zašto se to događa? Zbog šetača, odnosno srbowalkersa. Velike su šanse da će u slučaju nastavka ovoga cirkusa i predsezona, pa možda i sezona, da propadnu. Jer: izbori u Srbiji su u aprilu i ovo ima da traje, jer cijela svrha ove tarapane u našoj zemlji je dizanje rejtinga Vučiću pred izbore.

Nema nam druge, gospodine premijeru, nego pokažite im Pavlovu poslanicu i njihova prava po našim zakonima i zabranite teferiče. Ne brinite, još će da vas zavole. Ne vjerujete? Ima u njima neka sado mazo nota koja vjerovatno nastaje od postova i pokore i zbog toga vole grubijane.

Davnog 1938. ljeta Gospodnjeg, za regenstva princa Pavla Karađorđevića i Stojadinovićeve vlade, konjička policija je pendrecima izubijala i rastjerala „moleban“ SPC organizovan protiv potpisivanja konkordata sa Vatikanom. Toliko su ih ispremetali da je taj moleban nazvan krvava litija. E, pedeset godina poslije toga, Amfy ljubi beton na pisti gdje je na surčinski aerodrom nogom kročio onaj dendy prestolonaslednik Karađorđević. Strah je, dakle, prenesen i na Amfy-ja koji nije bio u litiji 1938. god.

Znate vi bolje od mene, gospodine Markoviću, da turizam čini gotovo četvrtinu našeg BNP, a sa komplementarnim uslugama znatno više. Možemo li mi kao društvo i vi kao vlast dopustiti sebi da krahiramo u toj oblasti zbog raspadanja reda i poretka? Znate da su zbog nemira propadale sezone i u mnogo jačim državama i sistemima od našeg, i da se nije lako povratiti poslije toga. Par loših sezona dovodi do pada zainteresovanosti potencijalnih investitora za ulaganja i porasta zaduženosti zemlje, pada kreditnog rejtinga i recesije. Zato reagujte odmah, zakonito i odlučno. Najgore bi bilo da propadnemo zbog ovih zombija. I čuš, oni traže restituciju imovine koju im je oduzela socijalistička Jugoslavija, a ne pada im na um restitucija opljačkane imovine CPC i kulturnih spomenika i artefakata. Kao ne važi institut državine iz SFRJ a važi iz Kraljevine Jugoslavije. Svjati Bože, svjati krepki, svjati besmertni!

4

Politika

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Prihodi i imovina predsjednika poslaničkih klubova u Skupštini Crne Gore

Bogdanović godišnje zaradi 17 hiljada eura od posla koji ne radi

Boris Bogdanović

PODGORICA – Lider poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović od poslaničke funkcije, koju ne obavlja od formiranja novog saziva parlamenta, samo je prošle godine prihodovao nešto više od 17.000 eura.

Ovo proizilazi iz njegovog imovinskog kartona, u kome se navodi i da je vlasnik dva automobila marki „pežo“ i „fijat tempra“.

Bogdanović je kreditno zadužen sa 9.000 eura, zbog čega je u obavezi da banci na mjesečnom nivou isplaćuje rate u iznosu od 250 eura.

Predsjednik kluba poslanika Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević od poslaničke funkcije godišnje prihoduje nepunih 18.000 eura.

Nikola Rakočević

Rakočević istovremeno obavlja i funkciju odbornika u Skupštini glavnog grada, na osnovu čega zarađuje dodatnih 900 eura.

Osim poslaničke plate, koja na godišnjem novou iznosi oko 20 hiljada eura, predsjednik poslaničkog kluba Demokratskog fronta Milutin Đukanović posjeduje i stan od 74 kvadrata, ali i 3,44 odsto udjela u vlasništvu nad Srpskom kućom u centru Podgorice.

U njegovom imovinskom kartonu upisano je i da otplaćuja dva dugoročna kredita u iznosu od 34.500 i 15.000 eura.

Godišnji prihodi na osnovu poslaničke funkcije predsjednika poslaničkog kluba Socijaldemokratske partije Raška Konjevića iznose nešto više od 17.000 eura.

Milutin Đukanović

U njegovom imovinskom kartonu se navodi i da godišnje, na osnovu rentiranja stana, prihoduje dodatnih 5.400 eura. Još 420 eura Konjević ostvaruje od dividendi u Crnogorskom Telekomu.

Konjević je, takođe, vlasnik stana od 68 kvadrata i automobila marke „opel moka“. U njegovom imovinskom kartonu je upisano i da u banci ima depozit od 21.000 eura, ali i da otplaćuje kredit od 50.000 eura.

Predsjednik Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović prihoduje oko 19.000 eura godišnje, od čega oko 18.500 zaradi na osnovu poslaničke plate i dodatnih 500 na osnovu drugih prihoda.

Damjanović ima stan od oko 60 kvadrata, a vlasnik je i revolvera „cz mag 357“. U njego-

Boris Mugoša

vom imovinskom kartonu piše i da ima dva oročena štedna uloga u iznosu od 1.155 i 1.105 eura, kao i akcije u nekoliko preduzeća.

Poslanik Hrvatske građanske inicijative i predsjednik zajedničkog kluba poslanika te partije, Bošnjačke stranke i koalicije „Albanci odlučno“ Adrijan Vuksanović u ime obavljanja poslaničke funkcije godišnje prihoduje oko 17.000 eura.

Vuksanović je istovremeno i odbornik u Skupštini opštine Tivat na osnovu čega zaradi još 2.376 eura. Dodatnih 3.000 eura na godišnjem nivou, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, ostvari na osnovu drugih prihoda.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša, koji predsjedava zajedničkim klubom poslanika

te i Liberalne partije, prošle je godine u ime obavljanja poslaničke funkcije zaradio 8.793 eura. Uz to je prihodovao i dodatnih 875 eura kao odbornik u Skupštini glavnog grada.

Mugoša je i član operativnog tima za projekat Socijalni karton pri Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore na osnovu čega je, na godišnjem nivou, ostvario 2.400 eura. Njegovi ukupni godišnji prihodi se, na osnovu rente, uvećavaju za 2.660 eura.

Vlasnik je stana od oko 70 kvadrata, kao i automobila „Hyundai Tucson“ prošlogodišnje proizvodnje. U njegovom imovinskom kartonu se navodi i da, u ime otplate kredita u iznosu od 12.990 eura, mjesečno isplaćuje 384 eura.

Bez podataka o poslaničkoj plati Danijele Pavićević U imovinskom kartonu poslanice Socijalističke narodne partije Danijele Pavićević, koja predsjedava zajedničkim klubom SNP-a i Demosa, nije upisano kolika su njena poslanička primanja, iako se navodi da tu funkciju ne obavlja bez naknade.

Na osnovu uvida u spisak isplaćenih zarada poslanicima, koji se nalazi na sajtu Skupštine, proizilazi da je Pavićević samo tokom prošle godine prihodovala 21.500 eura, koji nijesu evidentirani u njenom imovinskom kartonu.

Ona je, sa druge strane, Agenciji za sprečavanje korupcije prijavila da iz drugih izvora, a na osnovu redovnog posla u ustanovi čije se ime ne navodi, ostvaruje godišnje prihode od oko 19.000 eura.

Navodi se i da na osnovu rente godišnje zaradi dodatnih 2.600 eura.

Danijela Pavićević je vlasnica stana od 27, poslovnog prostora od 21 i još jedne nekretnine od šest kvadrata, kao i automobila „reno megan Berline“.

Đurđica ĆORIĆ

Nezavisni poslanik odgovorio Demokratskoj partiji socijalista PODGORICA - Prevarantska i štetočinska politika, što su, po mom ubjeđenju, karakteristike sistema koji je kreirao DPS, obično se lako prepoznaje i po tome što ne barata činjenicama, jer ih nema, nego pokušava da lično diskvalifikuje oponenta - poručio je nezavisni poslanik Neđeljko Rudović, reagujući na tvrdnje iz DPS-a.

Rudović: Bez činjenica pokušavate da me lično diskvalifikujete Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić saopštio je dan ranije da Rudoviću „lični interes diktira politički stav“.

- Tako je DPS plasirao jadnu i

komičnu tezu da lični interesi oblikuju moje političke stavove, čak i da sam po tome poznat već duže. Pošto ja imam drugačije informacije, a čini mi se da dobro poznajem Neđeljka Rudovića, molim ih da taksativno nabroje sve moje stavove koji su kreirani pod uticajem moje lične koristi - naveo je Rudović u reagovanju.

Prema njegovim riječima, podrazumijeva se da, ako je neko spreman da takvo nešto javno kaže, ima konkretno objašnjenje za tezu koju iznosi.

- Zato izvolite, a ja pristajem da javno priznam da ste u pravu ako uspijete da makar nešto uvjerljivije poduprete svoje bijedne konstrukcije. Ako je lični interes moj cilj da živim u normalnoj zemlji, u kojoj nas niko neće praviti ludim namećući laži za jedinu istinu, u kojoj nas niko neće potkradati dok nas

Neđeljko Rudović

gleda u oči, u kojoj neće postojati klasa odabranih i nedodirljivih koji sve ostale pretvaraju u svoje sluge, robove ili kmetove, u kojoj se neće ubice, razbojnici, dileri, zelenaši, mešetari i ostali „domoljubci“ osjećati kao u svojoj kući i u kojoj moja ze-

mlja i moj narod neće biti plijen bilo koje vlasti nego će imati vlast koja će im služiti, onda ja priznajem grijeh - naveo je Rudović.

Priznajem ga, dodao je, i ako osjećam da je moja dužnost da bitke moje generacije bijemo

mi. Ne želim da ih ostavljam mojoj djeci, ne samo zbog njih, nego i zato što je život besmislen ako ga provedemo bez dostojanstva, skrivajući se pred siledžijama, ko god da su i odakle god da su. Pošto ste vi sada turbo Crnogorci, a izdajnici svi mi koji tvrdimo da neiskreno pjevate crnogorsku himnu i lažno ljubite crnogorsku zastavu jer vam je tako najlakše da maskirate čerečenje Crne Gore, obavještavam vas da sam ponosan što sam u vašim očima izdajnik - rekao je Rudović.

- Pošto su razne udvorice i kukavice u vašem sistemu patriote, razmislite kako će vas ti junaci braniti kada primijete da sistem počinje da pada. Taman tako kako vi sada vjerujete da radite za Crnu Goru, a ne za stanove, vikendice, rolexe, rizorte i, ako vas zapa'ne, milione - dodao je Rudović.

R. P.

Ekonomija

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

5

U Crnu Goru strane direktne investicije stižu iz 60-ak zemalja

Najviše uložili Azerbejdžanci, Rusi i Mađari PODGORICA – U Crnu Goru su prošle godine kapital ulagali strani investitori iz 60ak zemalja. Uskoro će se znati koliko su bile ukupne strane investicije za 12 mjeseci, a posljednji podatak zaključno sa oktobrom pokazuje da je priliv bio 290 miliona eura, a da se iz zemlje odlilo blizu 362 miliona eura, što znači da je bruto 652 miliona.

Na prvom mjestu po ulaganjima je, kako kažu iz Centralne banke, Azerbejdžan, ali ne navode cifru jer se radi samo o jednoj kompaniji pa bi otkrivanje detalja zadiralo u prostor poslovne tajne.

PRILIV I ODLIV

– Najveći priliv SDI u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je iz Azerbejdžana. Radi se o individualnom podatku i shodno zakonskim odredbama, kao takav, spada u grupu povjerljivih podataka – objasnili su za Pobjedu iz CBCG. Podsjetimo da je investicija iz



Investicije u kompanije i banke su bile 223,9 miliona eura, a u nekretnine 144,6 miliona eura

Po kupovini nekretnina u Crnoj Gori prednjače Rusi, potom Srbi i Turci. Najveći odliv investicija u periodu januar-oktobar 2019. bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji ove zemlje Portonovi – Azmont u Kumboru. Vrata ovog rizorta, jednog od najprestižnijih projekata rezidencijalnog tipa u ovom dijelu Evrope koji je vrijedan oko milijardu eura, otvorena su 31. jula prošle godine.

Na drugom mjestu po ulaganjima u našu zemlju su, kako pokazuju podaci CBCG, investitori iz Ruske Federacije sa 58,2 miliona, na trećem Mađarske sa 54,2 miliona eura. Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati sa 35,4 miliona, Djevičanska Ostrva 34,9 miliona, Švajcarska 33,1 milion, Bosne i Hercegovine 33,1 milion, Njemačke 31,6 miliona, Holandije 30,7 miliona, Turske 25,9 miliona eura...

Ko je najviše uložio u domaća preduzeća i banke nije poznato jer u dokumentima CBCG pored najveće cifre od preko 58 miliona eura stoji „ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke“. Na drugom mjestu po investicijama u ovoj kategoriji je BiH sa 29,3 miliona, po-

tom Švajcarska 9,8 miliona, Ujedinjeni Arapski Emirati 8,7 miliona, Njemačka 7,2 miliona eura...

Po kupovini nekretnina u našoj zemlji prednjače Rusi sa blizu 33 miliona eura, na drugom mjestu su Srbi sa 14,7 miliona, Turci na trećem sa 10,3 miliona, SAD devet, Njemci 8,1 milion...

Po interkompanijskom dugu, investiciji koja ne uvećava osnovni kapital, prednjače „ostale zemlje uključujući i povjerljive podatke“ sa 88,4 miliona eura. Na drugom mjestu je Rusija sa 24 miliona, Holandija 18,5 miliona, Švajcarska 17 miliona, UAE 14 miliona eura...

Od 362 miliona eura, koliko se zaključno sa oktobrom odlilo, najviše je u Italiju.

– Najveći odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar 2019. godine bio je prema Italiji, Srbiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Francuskoj i Velikoj Britaniji – kazali su iz CBCG, ali nijesu

Luksuzno naselje Portonovi

naveli detalje, odnosno pojedinačno koliko se u koju zemlju odlilo novca.

14,8

POVEĆANJE

Iz Centralne banke kažu da se radi o preliminarnim podacima, koji pokazuju da su u periodu januar-oktobar 2019. povećane strane investicije u odnosu na isti period 2018.

– Ukupan priliv SDI iznosio je 651,8 miliona eura, što je rast od 2,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, neto priliv stranih direktnih investicija, kad se od ukupne cifre odbije odliv, iznosio je 290 miliona eura, što je za 14,8 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine – objašnjavaju iz CBCG. U formi vlasničkih ulaganja ostvaren je priliv od 368,5 miliona eura, što čini 56,5 odsto ukupnog priliva.

– U strukturi vlasničkih ulaganja 223,9 miliona eura se odnosilo na investicije u kompanije i banke, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 144,6 miliona eura. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 262 miliona eura ili 40,2 odsto ukupnog. Ukupan odliv stranih direktnih investicija u periodu januar-oktobar

odsto je viši priliv stranih investicija nego u istom periodu 2018.

2019. iznosio je 361,8 milion eura – pojasnili su našoj redakciji iz CBCG. Podsjetimo da je ukupan priliv SDI, odnosno samo ono što je uloženo u našu zemlju, ne računajući odliv, za deset godina bio ukupno 4,17 milijardi eura.

U prošloj godini do oktobra 290 miliona, 2018. godine 328 miliona, godinu ranije 482 miliona, 2016. – 371 milion, godinu ranije 619 miliona, 2014. – 354 miliona, 2013. – 324 miliona, godinu ranije 461 milion, 2010. – 552 miliona eura.

Najbolja godina po ulaganjima bila je 2009. kada je priliv bio čak više od milijarde eura.

ZADOVOLJSTVO

Sa svih adresa u državi se ističe zadovoljstvo stranim investici-

jama uz ocjenu da se mora dodatno poboljšavati ambijent za ulaganja kako stranih tako i domaćih investitora. Analitičari to ne poriču, ali upozoravaju da moramo biti i oprezni i da se ne smijemo oslanjati samo na njih.

Moramo, ističu oni, biti spremni za trenutak u slučaju da strane investicije splasnu. To, kako ocjenjuju, znači da moramo razviti sopstvenu konkurentnost do te mjere da nam eventualno naglo smanjenje investicija ne ugrozi ekonomiju.

Oni kažu da donosioci odluka kretanje stranih investicija moraju imati u fokusu. Ne smije se zaboraviti, kako navode, da priliv investicija, ,,pegla“ veliki dio visokog odliva po osnovu uvoza, odnosno velikog spoljnotrgovinskog deficita.

Analitičari smatraju i da bi trebalo naći način da se profit stranih kompanija zadrži u zemlji.

Podsjetimo da su i iz Vlade tokom prošle godine najavili moguće olakšice u vidu oslobađanja plaćanja za firme koje reinvestiraju dobit. Saopšteno je tada da se razmišlja o smanjenju ili čak ukidanju stope poreza na dobit za one kompanije koje svoju dobit reinvestiraju. Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

Okrugli sto predstavnika zemalja Zapadnog Balkana u okviru ,,Zelene nedjelje“ u Berlinu

IPARD podrška veliki podsticaj razvoju poljoprivrede BERLIN - Realizacija IPARD programa kroz koji poljoprivredni proizvođači i prerađivači dobijaju bespovratnu podršku za investicije u unapređenje proizvodnje predstavlja značajan podsticaj ubrzanom razvoju sektora poljoprivrede zemalja Zapadnog Balkana.

To je ocijenjeno na okruglom stolu u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu i najvećeg sajma poljoprivrede „Zelena nedjelja“ u Berlinu. O efektima ovog programa podrške, koji se finansira iz pretpristupnih sredstava EU i nacionalnih budžeta, razgovarali su visoki predstavnici vlada zemalja Zapadnog Balkana i predstavnici Evropske komisije.

ORGANIZACIJA

Sastanak je organizovalo Savezno ministarstvo za hranu i poljoprivredu Njemačke i Stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj Jugoistočne Evrope (SWG). Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici zemalja u kojima se sprovodi IPARD program, kao i onih koje tek treba da počnu sa primjenom.

Kako je saopšteno iz Ministar-

Podrška Njemačke Crnoj Gori Na marginama Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Đuro Žugić susreo se sa ministarkom za hranu i poljoprivredu SR Njemačke Julijom Klokner.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Žugić se zahvalio na podršci koju Njemačka u kontinuitetu pruža Crnoj Gori u procesu evropskih integracija u svim oblastima, posebno u poljoprivredi.

On je istakao da Crna Gora ostaje snažno posvećena evropskim integracijama i dostizanju evropskih standarda, te da očekuje da će naša zemlja biti prva sljedeća članica EU.

ZAHTJEVNA ADMINISTRATIVNA PROCEDURA IZAZOV: Sa okruglog stola

stva poljoprivrede i ruralnog razvoja, skup na temu „Da li IPARD daje rezultate - šta treba učiniti bolje?“ bio je prilika da se razmijene iskustva u primjeni programa i sagledaju mogućnosti u pravcu unapređenja programa na bazi izazova koje svaka od zemalja ima u primjeni.

– U ime crnogorske delegacije, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić ocijenio je da se IPARD II program podrške poljoprivrednicima u Crnoj Gori

realizuje uspješno već dvije godine. Žugić je kazao da je interesovanje proizvođača, i u dijelu primarne proizvodnje i prerade, izuzetno veliko, što pokazuje podatak od oko 500 prijava na tri do sada objavljena javna poziva.

Slično interesovanje očekuje se i na četvrti javni poziv koji se planira u februaru, kazao je Žugić, navode iz Ministarstva.

– Sadašnjih preko 260 potpisanih ugovora o podršci za crnogorsku poljoprivredu je veoma

značajno. Rezultati ove podrške su već vidljivi na terenu – ocijenio je Žugić.

On je kazao da se upravo zbog najvidljivijih efekata na terenu i podrške koja ide direktno poljoprivrednim proizvođačima, ovaj program mora još snažnije promovisati.

NOVE PROCEDURE

Imajući u vidu da je zahtjevna administrativna procedura prilikom prijavljivanja na javne pozive ključni izazov poljopri-

vrednim proizvođačima, Žugić je istakao da je u pripremi novog IPARD III programa potrebno razmotriti mogućnosti pojednostavljivanja tih procedura.

– Zajednički cilj nam je da što više poljoprivrednih proizvođača brže i efikasnije dobije i maksimalno iskoristi raspoloživa bespovratna sredstva. Već razmišljamo u tom pravcu u okviru pripreme za novi IPARD III program i težićemo da uravnotežimo stvarne potrebe i moguća pojednostavljenja procedura. Naš cilj je da omogućimo našim proizvođačima da iskoriste raspoloživa sredstva podrške, da što veći broj njih bude konkurentniji i ostvari održiv

biznis u sektoru poljoprivrede – ocijenio je Žugić.

Predstavnici Evropske komisije istakli su da su zadovoljni sprovođenjem IPARD programa, kao i da će pružiti svaki vid podrške, kako bi finansijska sredstva maksimalno bila iskorišćena i nastavilo se jačanje poljoprivrede u zemljama Zapadnog Balkana.

Okruglom stolu su prisustvovali i ministri poljoprivrede Hrvatske i Mađarske kao i državni sekretari Italije i Slovenije. U svojim izlaganjima naglasili su da će nastaviti da pružaju podršku zemljama koje su u procesu pregovora za članstvo u Evropskoj uniji.

R. P.

6

Aktuelno

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Poglavar MCP saopštio da litije nijesu politički skupovi, ali da su poslale poruku vlastima

S. VASILJEVIĆ

Amfilohije: Ovo je narodni protest i za mene je ovo čudo Protojerej Nikčević u besjedi napravio „paralelu“ potpisnika Apela 88 i pobornika Hitlera uz poruku

Držite se svog Beograda HERCEG NOVI - Protojerej stavrofor Radomir Nikčević u besjedi u Herceg Novom povodom plivanja za krst napravio je ,,istorijske paralele“, ali i osvrt na motive Apela 88, koji su potpisali intelektualci iz regiona kao osudu ugrožavanja Crne Gore od strane zvaničnog Beograda.

Amfilohije blagosilja vjernike

Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To je i njemu rečeno. Ako hoće, on može protiv naroda. Ako hoće da bude istinski vladar, neka ispoštuje puteve kralja Nikole - poručio je Amfilohije Đukanoviću PODGORICA – Mitropolit Amfilohije poručio je crnogorskim vlastima sa ušća Ribnice i Morače, gdje je organizovano plivanje za krst na pravoslavni praznik Bogojavljenje, da povuku ,,bogoubilački i bratoubilački zakon“, kako je nazvao Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

– Daj Bože da ovi naši koji su na vlasti od bratoubilačkog i bogoubilačkog zakona oslobode i sebe i Crnu Goru. A i nas, ovaj narod Božji da oslobode od tog zakona. Nije cilj nijedne vlasti na svijetu da bude bogoubilačka i bratoubilačka. Ja se nadam posebno ova naša vlast da neće to dozvoliti, nego će taj bezbožni zakon povući – poručio je Amfilohije.

Komentarišući ocjene predsjednika Crne Gore da su litije koje se organizuju u znak protesta zbog usvojenog zakona politički skupovi, mitropolit Amfilohije je to negirao.

– Svjedoci ovog sabranja danas ovog naroda, je li to bio politički skup ili zaista duhovni i crkveni? Sami ste svjedoci šta je ovo. Ako on ovo naziva političkim skupom, onda on ne zna, a nije čudo da ne zna, jer nije ni kršten – kazao je Amfilohije novinarima nakon plivanja za krst.

ODGOVOR

Kaže i da je narod već dao odgovor na poziv vlasti da se razgovara o primjeni Zakona.

– To je bezakonje, to je otima-

nje svetinja, o tome nema razgovora. Oni mogu da izvrše nasilje, vlast, ali očigledno da ovaj narod nasilje ne prihvata i ne priziva – istakao je Amfilohije, prenio je portal RTCG. Narod poziva na razum, ljubav i razumijevanje.

– Političari neka vode svoju politiku, ovo je Božiji skup – rekao je Amfilohije.

Na pitanje da li to znači da prihvata pregovore jedino ako se Zakon povuče, Amfilohije je odgovorio potvrdno.

– Apsolutno. Kako da razgovaramo o jednoj laži, o nepravdi, koja je stid i sram Crne Gore. Najsramnije nešto što se u Crnoj Gori dogodilo to je taj zakon. Mi ne možemo da razgovaramo o tome. To



– Ovaj grad je po svemu osobit i neka se ne čude moćnici što ne damo svetinje i što protestujemo.

Nemamo mi kao narod, pogotovo ovdje u Boki nijedan razlog da ne volimo Crnu Goru, jer volimo Boku i našu Crnu Goru. Da naši preci nijesu voljeli Crnu Goru, nikada Crna Gora ne bi dobila Boku. Danas imamo neke koji nas optužuju da smo remetilački faktor, da smo opasnost za državu i za grupu 88 – kazao je Nikčević.

Poručio je i da ne zna da li je taj broj slučajan jer,

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru. – Svaka episkopija u pravoslavnoj crkvi je samostalna. I ova mitropolija koja je osnovana prije 800 godina – kazao je Amfilohije novinarima, nakon plivanja za krst na Sastavcima

je i njemu rečeno. Ako hoće, on može protiv naroda. Ako hoće da bude istinski vladar, neka ispoštuje puteve kralja Nikole – poručio je Amfilohije Đukanoviću.

Narod će, kako je rekao, ,,ovako da se sabira i ubuduće“.

– Ako zaista imaju razuma, a imaju nadam se, oni će shvatiti da je ovo narodni protest i za mene je ovo čudo – zaključio je Amfilohije.

Nikčević objašnjava „istorijske paralele“

Dodaje kako je ovo prvi put u istoriji da, kako je naveo, jedan predsjednik stvara svoju crkvu.

UGOVOR

Amfilohije je naveo, ipak, da MCP traži razgovor o temeljnom ugovoru.

– Svaka episkopija u pravoslav-

Iz KCCG tvrde da imaju najkraće liste čekanja u regionu

Eraković: Bilježimo priliv kadra Direktor KCCG kazao je da se kvarovi aparata dešavaju i najavio da očekuju da će aparat za zdravstvenu rezonancu biti u funkciji već sljedeće sedmice PODGORICA - Zahvaljujući impozantnim brojkama, u Kliničkom centru Crne Gore najkraće su liste čekanja u odnosu na kliničke centre u regionu. To je za RTCG saopštio direktor KCCG Jevto Eraković.

On je kazao da su liste čekanja na procedure koje se izvode u

KCCG tri puta manje u odnosu na januar prošle godine.

– Postoje određene grane gdje moramo još da radimo, ali moramo biti svjesni situacije da kompletno osoblje radi mnogo više nego što je to normativ bilo gdje u svijetu – kazao je Eraković.

On je ukazao na problem da

pacijenti ne dolaze na preglede zakazane putem elektronskog sistema zakazivanja.

– Moramo svi da ponesemo svoj dio odgovornosti, mi ćemo u svakom trenutku biti spremni da unaprijedimo svoje segmente – poručio je direktor KCCG. Eraković je naglasio i da KCCG bilježi priliv kadra, te da je sve više ljudi iz regiona koji u KCCG vide šansu za profesionalni angažman, kao i pozitivan primjer doktora koji dolaze iz privatnih klinika.

– Sama činjenica da naši doktori s lakoćom nalaze angažman u inostranstvu govori o

kako je rekao, poslije 1945. godine, fašistička omladina koja je ostala vjerna Hitleru numerisala je sebe brojem 88.

– Osmo slovo abecede je H, pa to ispada HH. Mnogo sličnosti ima sa onima iz Srbije, koji se miješaju u naše poslove. Mi im poručujemo da se drže svog Beograda i nas da ostave da mi kao jedna porodica, Crna Gora i Boka, riješimo problem koji imamo samo sa jednim čovjekom. Taj jedan čovjek hoće da nam pravi novi identitet, a mi to ne damo. Moraće da nam uzmu živote ako misle da nam uzmu Manastir Savinu, Crkvu Svetoga Save, Sabornu crkvu, 92 hrama u Herceg Novom, a da ne govorimo koliko ih ima u Boki. Boka je primjer jer je šireći svoju kulturu, mediteransku dušu, ljubav prema domaćem i strancu, nas oplemenila – poručio je Nikčević.

R. P.

njihovoj stručnosti – poručio je on.

U Dnevniku RTCG je podsjetio i na značajne uspjehe KCCG, veliki broj edukacija ljekara, infrastrukturne projekte, nove aparate...

– Tim KCCG izveo je jednu od najkomplikovanijih operacija, koja se može izvesti uopšte u bilo kom svjetskom centru. U tim centrima te operacije koštaju do pola miliona eura, u KCCG su dostupne našim osiguranicima potpuno besplatno. Nabavili smo još jedan linearni akcelerator, i u tom segmentu ne samo lideri u regionu nego i

u ovom dijelu Evrope, tako da ćemo uskoro očekivati i priliv pacijenata koje ćemo liječiti u KCCG, a koji nijesu državljani Crne Gore – kazao je Eraković.

Direktor KCCG kazao je da se kvarovi aparata dešavaju i najavio da očekuju da će aparat za zdravstvenu rezonancu biti u funkciji već sljedeće sedmice. R. P.

noj crkvi je samostalna. I ova mitropolija koja je osnovana prije 800 godina – kazao je Amfilohije novinarima, nakon plivanja za časni krst na Sastavcima.

Obredu na rijeci prethodila je litija od Hrama Hristovog vaskrsenja do ušća Ribnice u Moraču.

R. P.

Hronika

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

7

NASTAVAK OBRAČUNA KRIMINALNIH KLANOVA: U Atini likvidirana dvojica članova škaljarskog klana

ANT1NEWS.GR

Stamatović i Dedović ubijeni u restoranu naočigled porodica

Likvidacija se desila u jednom od najpopularnijih atinskih restorana „Voskopoula“

PODGORICA – Dvojica crnogorskih državljana, za koje se sumnja da su visokopozicionirani članovi škaljarskog klana, ubijeni su juče oko 19 sati u gradskoj opštini Vari, u Atini.

Potvrdu o identitetima ubijenih crnogorska policija je zvanično dobila od kolega iz Grčke i ove dvije službe su do zaključenja lista razmjenjivale informacije o ovom zločinu.

Naši istražitelji imaju saznanja da su likvidirani vođa škaljarskog klana Igor Dedović iz Kotora i Stevan Stamatović iz Podgorice, ali su provjere u toku, jer dokumenta koja su pronađena glase na druga imena.

PRATILI SUPRUGE

Prema saznanjima Pobjede iz bezbjednosnih službi, Uprava policije prikupila je operativna saznanja o identitetima žrtava i tražila od kolega iz Grčke dodatne informacije.

Jedan od podataka koji je ukazivao da su istražitelji od početka na tragu pravih identiteta žrtava je činjenica da je grčki portal

Maskirani napadači su u poznatom atinskom restoranu ispalili više od 20 hitaca za manje od minut, a zatim pobjegli. U pucnjavi je ranjena i supruga jedne od žrtava objavio fotografiju iz restorana gdje se napad odigrao, a na kojoj se vidi Stamatovićeva supruga.

Nezvanično nam je saopšteno da je i ona ranjena, ali joj život nije u opasnosti.

Zločin se desio naočigled djece i supruga Stamatovića i Dedovića.

Dvojica bjegunaca od crnogorskih vlasti utočište su našli u Atini, gdje su došle njihove supruge sa djecom da ih posjete.

Sumnja se da su ubice ispratile njihovo kretanje i tako došle do Dedovića i Stamatovića.

Razmjenu informacija o zločinu dodatno je otežavala činjenica da su kod žrtava pronađena lažna dokumenta.

Vijest o dvostrukoj likvidaciji prenijeli su i srpski mediji, a Blic je sinoć objavio i njihova imena.

Kako su prenijeli grčki mediji, žrtve su večerale sa porodica-

ma u restoranu u Atini, a četiri napadača su na njih ispalila više od 20 hitaca, jedna žena je lakše ranjena u vrat. Jedan od ubijenih imao je slovenačka dokumenta. Za stolom je, prema pisanju grčkih medija, sjedjelo sedam osoba, od kojih troje djece.

Kako prenosi portali madata. gr i enikos.gr, crnogorski i slovenački državljanin ubijeni su dok su u restoranu večerali sa porodicama.

Prema pisanju ant1news, ranjena je i jedna ženska osoba.

UBISTVO ZA STOLOM

Igor Dedović

Navodi se da se pucnjava dogodila oko 19 sati u restoranu ,,Voskopoula“ kada su upale četiri osobe sa kapuljačama na glavi i uputili se direktno ka stolu za kojem su sjedjeli državljanin Crne Gore i Slovenije sa suprugama i djecom.

Hladnokrvni napad, u kojem su život izgubili Stamatović i Dedović, trajao je manje od minut.

Ispaljeni hici pogodili su vitalne organe, a prema navodima medija obojica su preminula u bolnici. Grčki mediji izvještavaju da su četvorica napadača pucali na žrtve, a da su zatim pobjegli. Navodi se i da je područje u kojem se nalazi resto-

Stevan Stamatović

Barska policija uhapsila Nevesinjca zbog nasilja

Pijani podstanar pretukao staricu

BAR - S. M. iz Nevesinja juče je uhapšen zbog osnovane sumnje da je prekjuče u popodnevnim satima pretukao

devedesetogodišnju M.P. kod koje je živio kao podstanar. On je bio u alkoholisanom stanju.

Kako Pobjeda saznaje, starica je pronađena teško povrijeđena među ispreturanim stvarima u svom stanu u Bjelišima.

Ona je hitno prebačena u Opštu bolnicu gdje se oporavlja.

Starica je prvobitno negirala da je žrtva nasilja, tvrdeći da se sama povrijedila.

V.K.V.

ran puno bezbjednosnih kamera što nije odvratilo napadače.

Dvojica napadača su izvadila oružje i zapucala prema njima, a zatim istrčala iz restorana u automobil koji ih je čekao ispred.

Grčki mediji pišu da je slovenački državljanin ostao mrtav na mjestu, dok je crnogorski prebačen u obližnju bolnicu, gdje je preminuo.

Kako nam je nezvanično saopšteno, Dedović je kod sebe imao slovenački pasoš, zbog čega su prvobitno mediji u Grčkoj objavili da je ubijen Slovenac.

Navode i da je ranjena jedna žena, ali je nakon hospitalizacije njeno stanje stabilno. Takođe, pišu mediji, još tri osobe su prebačene u bolnicu, ali nijesu imali povreda.

Policija je obavila uviđaj. Za napadačima se traga, a utvrđuje se i motiv ubistva.

DOSJEI

Za Igorom Dedovićem bila je raspisana Interpolova potjernica za pokušaj dvostrukog ubistva u Kotoru u martu 2015. godine.

On jeosuđen na dvije godine i dva mjeseca zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Kotoraninu je suđeno zbog arsenala oružja pronađenog 2016. godine u tamošnjem naselju Sveti Stasije.

Crnogorske vlasti raspisale su

crvenu Interpolovu potjernicu za Podgoričaninom Stevanom Stamatovićem koji se sumnjiči da je bio na čelu kriminalne organizacije koja je pripremala likvidaciju Radojice Zekovića.

Prema navodima prijave, Stamatović je, sa još jednom nepoznatom osobom, organizovao grupu koja je trebalo da likvidira Nikšićanina Radojicu Zekovića, koji je iz spuškog zatvora izašao na vikend odsustvo. Članovi Stamatovićeve grupe, prema sumnjama tužilaštva, su Milan Lješnjak, Dejan Deletić, Đorđije Božović i Stefan Balević.

Naredbom za istragu okrivljenima se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.

Grčki istražitelji će pokušati da uđu u trag ubicama, koje su počinile brutalan zločin. Za sada je jasno da se radi o organizovanom ubistvu, za koje se vjeruje da je naručeno iz suparničkog klana – od kavačana.

Jedan od vođa ove suparničke grupe – Slobodan Kašćelan prije mjesec – 19. decembra izašao je iz pritvora uz kauciju nekretnina vrijednosti pola miliona.

Kašćelan je bio u pritvoru zbog zelenaštva. Drugi vođa ovog klana, prema procjenama bjezbjednosnih službi, je Radoje Zvicer koji se odavno nalazi van Crne Gore. U ratu ova dva klana, za koje istražitelji tvrde da im je prioritet posao sa drogom, stradalo je više desetina osoba. Neki od njih bili su prijatelji, tjelohranitelji, kuriri, članovi porodice… Pucano je čak i na njihove supruge, a sve sa ciljem očuvanja prevlasti nad poslovima s drogom. Vremenom likvidacije su postajale sve brutalnije i sa teritorije Crne Gore širile se u evropske zemlje, odnosno tamo gdje su kriminalci tražili utočište.

A. RAIČKOVIĆ

Okončana potraga za Podgoričankom

Pronađeno tijelo žene u šahti PODGORICA - Tijelo Zorke Latković (72), koja je prije pet dana nestala u Podgorici, pronađeno je juče u podgoričkom naselju Masline.

Tijelo su ujutro oko 9 sati pronašli građani u dvorištu, u vo-

dovodnom šahtu dubine nekoliko metara.

O tome su obavijestili policiju. Pripadnici vatrogasne jedinice izvukli su tijelo, a iz Hitne medicinske pomoći su konstatovali smrt.

Porodica je identifikovala tijelo, koje je, po nalogu višeg državnog tužiocaMiloša Šoškića, poslato na obdukciju.

Latković je nestala 15. januara u Podgorici.

A. R.

8

Društvo

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Koalicija 27 upozorava da se obaveze iz pregovora o zaštiti prirode ne realizuju

Tvrde da poglavlje 27 nije u vrhu prioriteta Stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio je 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine. Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila – ističu iz koalicije PODGORICA - Iako je poglavlje 27 otvoreno prije više od godinu, zaštita životne sredine i dalje predstavlja ključni izazov za Crnu Goru, ocijenjeno je iz Koalicije 27, zajedničkog programa nekoliko nevladinih organizacija fokusiranih na pitanja ekologije.

– Sudeći prema Trećem polugodišnjem izvještaju o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za t ra n s p o z i c i j u , i m p l e mentaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020, jasno je da donosioci odluka Poglavlje 27 i dalje nijesu uvrstili na listu prioriteta iako je očigledna važnost i zahtjevnost ovog poglavlja. U nave-

Sumnjaju da će Eko fond biti dovoljan Kako je saopšteno iz Koalicije 27, ne postoji održiv finansijski okvir koji može odgovoriti na zahtjevnu primjenu i sprovođenje zakona.

-Eko fond je osnovan, ali još uvijek ne funkcioniše. Očekivanje da bi Eko fond mogao da posluži kao ključni mehanizam za finansiranje obaveza iz Poglavlja 27, izazov je u dijelu organizacionih, finansijskih i tehničkih kapaciteta.

Sredstva koja bi se mogla prikupiti nijesu dovoljna za troškove finansiranja projekata zaštite životne sredine i troškova procijenjenih u NEAS-u – kažu iz koalicije.

Dodaje se da, na primjer, za „teške“ direktive neophodno je pripremiti planove za sprovođenje, a u skladu s tim i troškove iz državnog budžeta.

-Očigledno je da neće biti značajnih finansijskih izdvajanja za zatvaranje Poglavlja 27, direktno proisteklih iz državnog budžeta, već od penala u privatnom sektoru. Imajući u vidu nisku stopu naplativosti poreza i kazni iz ovog sektora, postoji opravdana sumnja da će predložena rješenja u okviru Eko fonda biti u mogućnosti da značajno doprinesu ostvarenju obaveza iz ovog poglavlja – navode iz Koalicije 27.

denom izvještaju se jasno navodi da iz čak četiri podoblasti - horizontalno zakonodavstvo, buka, civilna zaštita i klimatske promjene, nije realizovana ni jedna obaveza predviđena za period jul - decembar 2019. godine – navodi se u saopštenju.

Ocjenjuje se da Crna Gora treba da ubrza implementaciju Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU o životnoj sredini i klimatskim promjenama, naročito u sektorima upravljanje otpadom, kvalitet voda i zaštita prirode.

– Uprkos već em broju strateških i planskih dokumenata, nedostaje sistematsko upravljanje životnom sredinom, jasno definisani ciljevi, realizovanje aktivnosti u rokovima, međusobna povezanost strateških i planskih dokumenata koji odražavaju politike u ovoj oblasti i jake institucije sa stručnim osobljem koji mogu odgovoriti na izazove – upozorava Koalicija 27.

Sve navedeno, kako ističu, je doprinijelo tome da stepen realizacije planiranih aktivnosti opada.

-Imamo situaciju da je stepen realizacije planiranih aktivnosti za 2018. godinu bio 55 odsto, dok je za 2019. godinu bio 34 odsto, što je u suprotnosti sa očekivanom dinamikom, s obzirom na to da je poglavlje otvoreno u decembru 2018. godine.

Postavlja se pitanje kojom brzinom i koliko efikasno će teći dalji proces pristupanja i ispunjavanja završnih mjerila – ističu iz koalicije.

Za oblast životne sredine i klimatskih promjena, odnosno usklađivanje sa standardima EU i realizaciju obaveza iz evropske agende u prethodnom periodu, prema gore pomenutom izvještaju, uloženo je aproksimativno 46 miliona eura.

- Prema Zakonu o budžetu za 2019. godinu iznos od 1,33 miliona eura ili 0,08 odsto ukupnih rashoda tekućih budžetskih sredstava dodijeljeno je za Program ,,Zaštita životne sredine i komunalni razvoj“. Za 2018. godinu u iznosu od 1,43 miliona eura ili 0,09%, u 2017. godini u iznosu od 1,8 miliona eura ili je izdvojeno 0,09 odsto što je nedovoljno za sprovođenje strateških i zakonodavnih aktivnosti u ovoj oblasti kažu iz Koalicije i zaključuju da je iznos izdvojenih sredstava iz godine u godinu sve manji.

R.P.

Zbog teških povreda od petardi biće razmotreno koje mjere preduze Broj i ozbiljnost povreda registrovanih ove godine upozoravajući.

Do te mjere da ni u Urgentnom ih nijesu evidentirali nikada ranije – 15 povrijeđenih, pet sa trajnim invaliditetom

Doktori amputac spašavali pacije

PODGORICA – Činjenica da nikad ranije nijesu registrovane tako teške povrede od pirotehnike kao ove godine navele su nadležne da preispitaju hoće li se naredne sezone prodavati ta sredstva.

Kako je Pobjedi potvrđeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ukoliko planirana detaljna analiza o efektima upotrebe pirotehnike pokaže da je neophodno zabraniti prodaju određenih vrsta ovih sredstava, odnosno ograničiti vrijeme prodaje na tri, pet ili sedam dana, to će i biti urađeno.

Kako su istakli, već je prepoznat član zakona kojim je propisano da ,,Ministarstvo unutrašnjih poslova može radi zaštite života, zdravlja i bezbjednosti ljudi, životne sredine i imovine narediti da se skrati vrijeme prodaje pirotehničkih sredstava, kao i da ograniči prodaju i upotrebu pojedinih pirotehničkih sredstava“.

Iz MUP-a su najavili da će u narednom periodu Direktorat za vanredne situacije uputiti inicijativu predstavnicima Uprave policije, zdravstvenog sistema i drugim nadležnim organima za izradu precizne i detaljne analize koja će ukazati koji su bili propusti u prodaji, kontroli i upotrebi pirotehnike, nakon čega će biti poznata odluka kojom će ovo pitanje biti dodatno uređeno.

– Uzimajući u obzir da je u minulom periodu bilo i zloupotrebe i nestručnog rukovanja pirotehničkim sredstvima, što je za posljedicu imalo ozbiljne povrede jednog broja lica među kojima ima i djece, dodatno smo podstaknuti da pitanje upotrebe pirotehničkih sredstava sagledamo iz više uglova i da za sljedeću prodajnu sezonu donesemo najbolje odluke koje će biti od koristi za građa-

RAZORNA MOĆ PETARDI: Traži se zabrana pirotehničkih sredstava

ne i u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti štetne posljedice po njihovo zdravlje – kazali su iz MUP-a.

NEKOLIKO AMPUTACIJA

Direktor Urgentnog centra i načelnik Klinike za ortopediju i traumatologiju Nermin Abdić navodi da je ove godine registrovano 15 lica kod koji su konstatovane povrede uzrokovane detonacijskim dejstvom pirotehničkih sredstava, od kojih je kod pet došlo do trajnog invaliditeta.

-Cijela šaka ili djelovi šake su morali biti uklonjeni kao posljedica detonacije, eksplozivnog dejstva petarde i pirotehničkih sredstava, a koje su ti pacijenti koristili. Pacijenti su svih uzrasta, od tri i po godine, sedam godina, 14, 16, 19, a jedno lice kod koga je cijela šaka morala biti amputirana starije je od 30 godina – kazao je Abdić.

On ističe da je broj i ozbiljnost

povreda registrovanih ove godine upozoravajući.

-Imamo porast broja povrijeđenih, ali ono na šta posebno skrećem pažnju jeste da ovako teške povrede kao ove godine do sada nijesmo imali – kazao je direktor Urgentnog.

Abdić je naveo da povrede nastale usljed eksplozivnog dejstva pirotehničkih sredstava mogu biti različite, od blagih opekotina, onih intenzivnijih do ozbiljnih povreda šake ili drugih djelova tijela koji dovode do trajnog invaliditeta.

Napominje da se u slučaju povrede neophodno što prije obratiti ljekaru.

Nakon brojnih povreda uslijedile su brojne inicijative koje traže zabranu pirotehničkih sredstava.

Iz MUP-a su Pobjedi saopštili da imaju odgovoran odnos prema inicijativi koju su nedavno pokrenuli predstavnici Sindikata doktora medicine, određenih političkih partija i građana, a kojom se traži iz-

„Crno tržište“ posebna opasnost Praksa je, kako su upozorili, pokazala da postoji problem nelegalne prodaje pirotehničkih sredstava, te napominju da se ,,ova pojava mora suzbiti sinhronizovanim djelovanjem svih nadležnih inspekcijskih službi“.

- Moramo napomenuti da su pirotehnička sredstva koja se nađu u nelegalnoj prodaji često i sumnjivog kvaliteta, jer za njih ne postoje odgovarajući dokazi da su prošla

laboratorijska ispitivanja i kao takva su veoma rizična za upotrebu. Apelujemo na roditelje da, kada kupuju pirotehnička sredstva obavezno ovu činjenicu imaju u vidu – kazali su Ministarstva unutrašnjih poslova, doda-

jući da će u zavisnosti od odluke koja bude donijeta, biti ,,predložena koordinirana akcija svih nadležnih inspekcijskih službi i Uprave policije, kako bi ubuduće ovakvih sredstava bilo što manje na tržištu“.

mjena zakonske regulative koja reguliše prodaju i upotrebu pirotehnike.

Ipak, kako navode, pirotehnička sredstva su sastavni dio novogodišnjih proslava, ,,ne samo kod nas nego i u drugim zemljama i pitanje je samo odgovornosti prilikom njihove upotrebe i njihovog kvaliteta na tržištu“.

- Naglašavamo da je vrlo važno da li pirotehnička sredstva koja se nalaze u prodaji ispunjavaju tehničke zahtjeve i standarde – kazali su iz MUP-a.

ARGUMENTACIJA

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena PopovićSamardžić, koji su i bili jedni od inicijatora zabrane upotrebe i distribucije pomenutih sredstava, pozdravila je inicijativu MUP-a, kvalifikujući je kao ozbiljan pristup, kojim se želi doći do konkretnog i trajnog rješenja.

Ona ističe da je činjenica da se gotovo svake godine registruIz MUP-a podsjećaju da su pirotehnička sredstva za koja Direktorat za vanredne situacije daje potrebne dozvole ,,ispitana od strane ovlašćenih evropskih laboratorija, i u tom pogledu ona su identična sa pirotehničkim sredstvima koja se nalaze na evropskom tržištu, i kao takva, ukoliko se pravilno upotrebljavaju, opasnost od povređivanja je svedena na najmanju moguću mjeru“.

Kako nam je rečeno, akcija ,,Petarda“ je okončana krajem nedjelje i iz tog razloga, statistički podaci o nelegalnoj prodaji nijesu još dostupni. Najavili su i da će svi traženi podaci biti dostupni u narednom periodu.

Društvo

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Mašinski fakultet UCG ove godine proslavlja 50 godina rada

eti da se posljedice preduprijede

Vušanović: Nastavićemo sa razvojem i promocijom studija

cijama ente

PODGORICA - Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore proslavlja 50 godina rada. Dekan Fakulteta prof. dr Igor Vušanović navodi da će i u ovoj godini fakultet nastaviti istom dinamikom razvoja u okviru univerzitetske težnje ka internacionalizaciji.

Posledice ranjavanja od petardi bile su amputacije šaka i prstiju

ju pacijenti, najčešće djeca kod kojih je usljed upotrebe pirotehničkih sredstava došlo do trajnog invaliditeta (amputacije šake, djelova šake, djelimičnog ili trajnog gubitka vida…) više nego dovoljan razlog da ova sredstava, njihova prodaja i upotreba bude zabranjena.

- Tu i ne treba razmišljati o brojkama, koliko ljudi biva povrijeđeno, dovoljno je da znamo da postoje trajni invaliditeti usljed upotrebe petardi. I smatramo da je to dovoljan razlog da se ovom problemu pristupi upravo na ovakav način, vrlo konkretan, a to je da petarde treba zabraniti – kazala je Popović-Samardžić.

Iako je, kako primjećuje, i dosadašnja regulativa ovo pitanje uređivala sa izvjesnom restrikcijom u smislu kome su se ova sredstva mogla prodavati, Popović-Samardžić navodi da je većina bila u prilici da primijeti da su upravo maloljetnici, populacija koja na

-Cijela šaka ili djelovi šake su morali biti uklonjeni kao posljedica detonacije, eksplozivnog dejstva petarde i pirotehničkih sredstava, a koje su ti pacijenti koristili. Pacijenti su svih uzrasta, od tri i po godine, sedam godina, 14, 16, 19, a jedno lice kod koga je cijela šaka morala biti amputirana starije je od 30 godina – kazao je Abdić.

ovim prostorima najčešće i koristi petarde.

- Svi smo svjedoci da su u vrijeme praznika uglavnom djeca ta koja koriste petarde. Problemu treba očigledno pristupiti na neki drugi način, ne ulazeći u to ko djeci pomaže da dođu do petardi, ko ih kupuje. Ne treba se baviti time ko je kriv za sve ovo, problemu treba pristupiti sa stanovišta zabrane ovih sredstava – kazala je predsjednica Sindikata.

Govoreći o uporednoj praksi u zemljama regiona i Evrope, Samardžić-Popović primjećuje da je područje Balkana specifično, te da je slična inicijativa, poput ove inicirane kod nas, inicirana i u susjednoj Hrvatskoj, dok su, kako kaže, kulturološki značajno drugačije uređena društva na Zapadu, priča za sebe.

- Postoji kulturološka razlika između nas i Zapada. Vi ipak tamo ne biste mogli vidjeti djecu koja samostalno šetaju i bacaju petarde. To rade odrasli, ako se koriste petarde, pri čemu su djeca pasivni posmatrači. Dok kod nas ja lično vidim, to su obično grupe djece uzrasta 7, 8 godina koji imaju pune džepove petardi i bacaju ih, u evropskim zemljama to je nešto što se radi pod striktnim nadzorom i u čemu djeca aktivno ne učestvuju – primijetila je Popović-Samardžić.

RANGIRANJE PIROTEHNIKE

Iz MUP-a su odgovarajući na naše pitanje koje se ticalo uporedne prakse u smislu zakonskog uređenja ove problematike, konstatovali da je ,,dire k t i va 2 3/ 2 0 0 7/ E U implementirana kroz Zakon o eksplozivnim materijama i prema njoj određeno je da država sama definiše vrijeme prodaje i razred pirotehnič-

9

kih sredstava, tako da su iskustva po ovom pitanju vrlo slična, a naročito u regionu“.

Iz MUP-a su podsjetili i da je prodaja pirotehničkih sredstava uređena Zakonom o eksplozivnim materijama, te da se privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik koji posjeduje dozvolu za promet, shodno čl. 32 navedenog zakona, može baviti prodajom pirotehničkih sredstava. Navedenu dozvolu, kako su pojasnili, izdaje MUP-Direktorat za vanredne situacije.

- Pirotehnička sredstva koja se nalaze u prometu, a za koja Direktorat za vanredne situacije MUP-a daje dozvolu za stavljanje u promet i dozvolu za promet, sertifikovana su od strane ovlašćenih evropskih laboratorija i kao takva ispunjavaju tehničke zahtjeve za adekvatnu upotrebu. Zakonom je propisano u kom periodu godine i koji razred pirotehničkih sredstava može da se nađe u prodaji. Shodno tome, pirotehnička sredstva razreda I (prskalice, fontane za torte, melodijske svjećice, itd) predstavljaju malu opasnost, stvaraju zanemarljivu buku, namijenjena su za spoljašnju i unutrašnju upotrebu i mogu se naći u prodaji tokom cijele godine i mogu se prodavati licima starijim od 16 godina života. Pirotehnička sredstva razreda II (petarde, boksevi, rimske svijeće, rakete, vulkani itd) predstavljaju malu opasnost, stvaraju malu buku, namijenjena su samo za spoljašnju upotrebu i mogu se naći u prodaji od 20. decembra do 15. januara i prodavati licima starijim od 18 godina života. Ova sredstva se prodaju u objektima koji moraju ispunjavati propisane tehničke uslove i standarde – precizirali su iz Ivana KRUNIĆ MUP-a.

- Nastavljamo sa rekonstrukcijom laboratorijske radionice kao i sa nabavkom laboratorijske i naučnoistraživačke opreme. Nastojaćemo i da

Mašinski fakultet ove godine, kao suorganizator, učestvuje u organizaciji međunarodnog takmičenja iz mehatronike sa univerzitetom Edutus iz Mađarske povećamo obim poslova za potrebe tržišta. U planu je i aktivnije prijavljivanje na konkurse za međunarodne projekte, intenziviranje mobilnosti studenata i zaposlenih na fakultetu, kao i promocija studija mašinstva i Mašinskog fakulteta – najavio

Studenti prezentuju rezultate na inženjerskom takmičenju

je dekan Vušanović.

Kako se navodi, i ove godine će, kao i ranijih godina, Mašinski fakultet sa studentima dodiplomskih i postdiplomskih studija, učestvovati u najzahtjevnijem i najprestižnijem studentskom inženjerskom takmičenju na svijetu, Formula Student, za koje studenti projektuju, konstruišu i izrađuju malo trkačko vozilo po strogo definisanim pravilima.

-Mašinski fakultet ove godine, kao suorganizator, učestvuje u organizaciji međunarodnog takmičenja iz mehatronike sa univerzitetom Edutus iz Mađarske, kao i međunarodne konferencije Thermacomp 2020, a učestvuje i u org a n i z a c i j i s av j e t o v a n j a SQM2020 i međunarodne konferencije Internacionalne konferencije kvantne mehani ke i i n ž e n j e r i n g a - I C QME2020 - najavio je dekan I.P. Vušanović.

Na ETF-u početak godine protiče u renoviranju, ali i novim planovima

Projektne prijave i privlačenje privrednih partnera

PODGORICA - Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Saša Mujović navodi da početak 2020. godine na ovom fakultetu protiče u renoviranju amfiteatara i računarskih sala.

- Cilj nam je da stvorimo optimalne uslove za rad studenata - kazao je dekan Mujović i dodao da je menadžment fakulteta razgovarao sa studentskim predstavnicima kako bi imali jasan plan organizacije zajedničkih aktivnosti tokom 2020. godine.

Kako je kazao, nastavni kadar ETF-a priprema projektne prijave za nekoliko projekata iz kategorije HORIZONT i ERASMUS plus.

Prema njegovim riječima, ETF ima plan da privuče što više privrednih partnera iz oblasti energetike, telekomunikacija i računara i da sa njima organizuje niz zajedničkih aktivnosti, a u duhu nedavno usvojene Strategije razvoja koja propagira bolju povezanost akademske zajednice i privrede.

-Kao rezultat saradnje očekuje se apliciranje za međunarodne projekte, ali i kreiranje ambijenta da studenti ETF-a svoje teme specijalističkih i master radova dobijaju na bazi potreba privrednog sektora - kazao je Mujović.

U planu je, navodi dekan, pokretanje inicijative za osavremenjavanje studijskih programa.

Saša Mujović

-Težićemo da to bude kroz pripremu novog studijskog programa ili organizovanja nastave na engleskom jeziku. Takođe, u planu je pokretanje programa cjeloživotnog učenja I.P. najavljuje dekan Mujović.

10

Crnom Gorom

Predstavnici CDPR-a posjetili Dom zdravlja u Kolašinu

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Izgradnja zaobilaznice oko grada unaprijediće putnu infrastrukturu rožajskog kraja Riječ je o saobraćajnici dugoj tri kilometra, od čega su tuneli 1,9 kilometara, mostovi 200 metara, a ostalo je otvorena trasa

Poklonili brošure o aktivnom životu PODGORICA/KOLAŠIN Aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) posjetili su Dom zdravlja u Kolašinu i tom prilikom direktorki Dragici Popović uručili brušuru „Vodič CDPR-a Aktivan život kao prevencija raka“.

Ovaj edukativni materijal sadrži osnovna obavještenja i naznake o fizičkoj aktivnosti - što se podrazumijeva pod fizičkom aktivnošću i koje su koristi od redovne praktikovanja, ali i koji su rizici po zdravlje koje donosi neaktivnost. Navedene su i tri vježbe izdržljivosti koje je poželjno raditi uglavnom četiri do sedam dana sedmično, a nekada je dovoljno upražnjavati ih i samo dva do tri puta. Treba naglasiti i

znati da uvijek postoje i mjere opreza kod vježbi snage, koje su, pored svega, ipak neophodne. Ono što treba obavezno da se zna je da fizička aktivnost može pomoći svima da žive bolje i duže tako da se kvalitet života očuva i u kasnijim godinama.

- Brošura je štampana da istovremeno posluži pacijentima koji već imaju nekih problema, ali i da bi djelovala preventivno na sve u borbi protiv raznih bolesti, među kojima je i kancer – poručio je sekretar CDPR-a Domagoj Žarković.

On je podsjetio da se edukativna brošura „Vodič CDPRa - Aktivan život kao prevencija raka“ može naći i u kancelariji CDPR-a u KICu „Budo Tomović“ u PodgoDR. P. rici.

ROŽAJE - Projekat izgradnje zaobilaznice, za koji je crnogorska Vlada opredijelila oko 20 miliona eura unaprijediće putnu infrastrukturu rožajskog kraja, ali i doprinijeti razvoju grada, kao i ski-centra na Štedimu.

Zaobilaznica oko Rožaja trebalo bi da bude završena do kraja godine, kazao je juče ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković nakon obilaska radilišta. Riječ je o saobraćajnici ukupne dužine oko tri kilometra, od čega su tuneli 1,9 kilometara, mostovi 200 metara, a ostalo je otvorena trasa.

Kako je naveo ministar saobraćaja, izgradnja ove saobraćajnice je jako važna zbog tranzitnog saobraćaja iz pravca Berana prema Kosovu i Srbiji, koji će biti usmjeren zaobilaznicom.

Time će se rasteretiti jedan dio saobraćaja i eliminisati gužve koja su bile česte tokom sezone.

- Proboj tunela je već završen, predstoji izgradnja mosta na Ibru i radovi između preostala dva tunela - kazao je Nurković On je naveo da je ova zaobilaznica jako značajna i za funkcionisanje budućeg ski-centra na Štedimu, koji je u izgradnji. Kako je naveo, u okviru investicije od devet miliona eura planirana je izgradnja žičare duge

Doprinos kompletnom razvoju grada

Rahman Husović i Osman Nurković

1.400 metara, zatim izgradnja staza, postavljanje stubova, trafostanice i bazena za vodosnadbijevanje, a na proljeće je planirano asfaltiranje puta.

- Završetak radova se očekuje u

Drvodjelja Veljko Đukanović izrađuje suvenire od drveta U porodičnoj kući u Dragovoj Luci mogu se naći razni ručno izrađeni ukrasi, a veliki broj polica krase makete stolovača, gusala, figura Crnogoraca koji sjede, grbova…

Veljko do prije desetak godina nije razmišljao o pravljenju suvenira, ali vrijeme je učinilo svoje, pa je odlučio da motive iz tradicije predaka pretoči u drvo

predviđenom roku, imali smo nekih sitnih nepredviđenih zastoja kada je u pitanju tunel i propadanje zemlje, ali njih smo uspješno otklonili - rekao je Nurković.

Prema riječima predsjednika opštine Rožaje Rahmana Husovića, riječ je o projektu koji je vrlo značajan za kompletnu infrastrukturu, posebno putnu.

- Ova zaobilaznica ima svoj značaj, a to je da rastereti dio magistralnog puta koji prolazi kroz Rožaje, ali i te kako zbog turističkog potencijala na Štedimu - rekao je predsjednik rođajske opštine i naglasio zahvalnost Vladi Crne Gore i premijeru, bez čije pomoći, kao je rekao, realizacija ovako značajnog projekta ne bi bila moR. R. guća.

Inspiracija u tradiciji

NIKŠIĆ – Znatiželja i ljepota narodne tradicije motivisali su Nikšićanina Veljka Đukanovića da počne sa izradom suvenira. U porodičnoj kući u Dragovoj Luci mogu se naći razni ručno izrađeni ukrasi, a veliki broj polica krase makete stolovača, gusala, figura Crnogoraca koji sjede, grbova…

Veljko do prije desetak godina nije razmišljao o pravljenju

OMILJENI MOTIV: Crnogorci u stolovačama

suvenira, ali vrijeme je učinilo svoje, pa je odlučio da motive iz tradicije predaka pretoči u drvo. Iako je zaposlen u jednoj nikšićkoj kompaniji, od hobija drvodjelje ne odustaje.

- Prije nekih deset godina, kada je bila kriza u firmi gdje sam bio zaposlen, odlučio sam da počnem malo ozbiljnije da se

bavim izradom suvenira od drveta. Vidio sam da mi to ide od ruke, a mogućnost da se zaradi je takođe bila presudna da počnem. Nastavio sam da izrađujem razne suvenire, a sada imam praksu da se nakon radnog vremena i nedjeljom posvetim hobiju – priča Veljko.

Prvi izrađeni suveniri su bili

bunari, a kasnije su ideje dolazile same, pa se i asortiman za ponudu proširio. Sada dominiraju stolovače, sto sa četiri tronošca... Iako ne prolaze najbolje, Veljko njih najviše voli da izrađuje.

- Najviše volim da pravim stolovače. S druge strane, najveće interesovanje je za male stoli-

Veljko Đukanović

ce na ljuljanje. Nema tu neke velike zarade, ali jednostavno, ljubav prema ovom zanatu je presudna – kaže Veljko.

Kao i većini drvodjelja, javor mu je omiljeno drvo, ali ne bježi ni od drugih vrsta.

- Suveniri budu jako lijepi i od tamnijeg drveta oraha, a praktikujem da radim i sa šljivom.

Drvo šljive je meko, pa je zbog toga za neke stvari lako za obradu, dok je s druge strane komplikovano raditi sa njim, jer se kod zahtjevnijih radova prosipa – objašnjava Đukanović.

Najkomplikovanija je izrada figura Crnogoraca koji sjede.

Za izradu jedne Veljku treba oko deset sati. Ipak, za Veljka najveći problem predstavlja formiranje cijene.

- Za figure Crnogoraca teško je odrediti cijenu. Treba dosta rada, pogotovo oko detalja, pa

njih obično i ne prodajem, već se odlučim da ih zadržim za sebe i ukrasim neku od polica.

Za stolovače, bunare i stolice na ljuljanje cijena obično bude ista i kreće se oko pet eura, dok topove prodajem za četiri. Neko kaže da su cijene preniske, ali ne razmišljam previše o tome, radim prije svega jer to volim – jasan je Veljko.

Od tinejdžerskih dana sluša rok muziku, ali veliko poštovanje ima prema tradicionalnom instrumentu, guslama.

- Slušao sam Deep Purple i Whitesnake, ali mi je ostalo da poštujem gusle. U davna vremena ljudi nijesu imali elektroniku, pa je to bio jedini instrument koji je ovdje opstajao stotinama godina. Zbog toga gusle imaju i moje veliko poštovanje i zbog toga ih izrađujem kao suvenir – zaključio je S. DOKNIĆ Đukanović.

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

11

Rješavanje vodosnabdijevanja barskih naselja Dobra voda i Veliki pijesak

Kreću konkretne aktivnosti BAR - Regionalni vodovod, opština Bar i EBRD, uz podršku Vlade Crne Gore, započeli su aktivnosti na rješavanju pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naseljima Dobra voda i Veliki pijesak.

To je saopšteno nakon sastanka koji je predsjednik opštine Bar Dušan Raičević sa saradnicima imao sa direktorom JP Regionalni vodovod Crnogorsko primorje Goranom Jevrićem, tehničkim direktorom Ivanom Špadijerom i predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) šefom kancelarije u Crnoj Gori Japom Sprejem i bankarom Radoslavom Ralevićem.

Naime, Regionalni vodovod dobio je podršku Vlade za realizaciju razvojnih projekata, uz dodatno odobrenje državnih garancija u iznosu od 24 miliona eura za kreditnu saradnju sa EBRD. Ugovorom su predviđena i bespovratna sredstva u iznosu od oko milion eura, od čega je 350.000 eura opredijeljeno za izradu idejnog rješenja ovog veoma značajnog projekta za građane Bara u naseljima Dobra voda i Veliki pijesak, kao i za izradu tenderske dokumentacije.

KONSTRUKTIVNO

Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jap Sprej zadovoljan je konstruktivnim sastankom, uz zahvalnost predsjedniku opštine Bar i direktoru Regionalnog vodovoda Crne Gore na, kako je kazao izuzetnoj kooperativnosti i saradnji po pitanju realizacije ovako značajnih infrastrukturnih projekata.

On je podsjetio da je EBRD prošle sedmice raspisao ten-

Regionalni vodovod dobio je podršku Vlade za realizaciju razvojnih projekata, uz dodatno odobrenje državnih garancija u iznosu od 24 miliona eura za kreditnu saradnju sa EBRD. Ugovorom su predviđena i bespovratna sredstva u iznosu od oko milion eura, od čega je 350.000 eura opredijeljeno za izradu idejnog rješenja ovog veoma značajnog projekta za građane Bara

Već pokrenuto nekoliko projekata

ZADOVOLJNI: Sastanak predstavnika opštine Bar, Regionalnog vodovoda i EBRD-a

der za odabir konsultanta za izradu idejnog rješenja za naselja Dobra voda i Veliki pijesak, koji će i pružiti svu neophodnu pomoć u pripremi tenderske dokumentacije za izradu glavnih projekata vodosnabdijevanja, kanalizacije i postrojenja za tretman otpadnih voda.

- Očekujem da će konsultant do kraja februara biti na terenu i početi da radi. Uradićemo sve da se sa tim aktivnostima otpočne što prije, kako bi nacrte idejnih rješenja dobili do ljeta, uporedo sa tim pripremili tendersku dokumentaciju za izradu glavnog projekta i do

kraja godine potpisali ugovor i za drugu tranšu dogovorenog kreditnog aranžmana. Na taj način ćemo početi da realizujemo projekat važan za poboljšanje privrednog ambijenta, ali i uticati na bolji život građana - istakao je Sprej.

ZAJEDNIČKI

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić zadovoljan je zbog dobijanja bespovratnih sredstava od EBRD-a u iznosu od milion eura.

- Od toga smo 350.000 eura usmjerili na finansiranje izrade studije shodno raspisanom tenderu za Dobre vode i Veliki

pijesak. Zahvalnost dugujemo i predsjedniku barske opštine Dušanu Raičeviću, direktoru EBRD-a u Crnoj Gori Japu Spreju i bankaru Radoslavu Raleviću, jer smo zajedničkim naporima postigli važan dogovor. Riječ je o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Baru, kojim se rješava pitanje vodosnabdijevanja bezvodnih područja - istakao je Jevrić.

Podsjećajući da je Regionalni vodovod ovaj projekat pokrenuo 2014. godine, Jevrić je kazao da je Vlada Crne Gore dala podršku za njegovu realizaciju u smislu kreditnog zaduženja kod EBRD-a u iznosu od

Opština Bar je u prethodnom periodu iz sopstvenih sredstava, pokrenula nekoliko projekata u mikrocjelinama, radi poboljšanja vodosnabdijevanja na određenim područjima i na taj način pokazala spremnost i opredjeljenje da zajedno sa Regionalnim vodovodom i lokalnim vodovodnim preduzećem rješava ova značajna pitanja. Tako će, uporedo sa aktivnostima na realizaciji ovog projekta, narednih dana otpočeti radovi na početnoj fazi izgradnje hidrotehničke infrastrukture u Ulici bratstva i jedinstva, u naselju Veliki pijesak. Taj posao biće finansiran iz budžeta opštine Bar.

24 miliona eura, kako bi se opština Herceg Novi priključila na Regionalni vodovod, povećali kapaciteti Tivta, Kotora i Herceg Novog sa 330 na 750 litara u sekundi izgradnjom drugog cjevovoda dužine 16 kilometara, ali i u značajnom

dijelu riješilo pitanje vodosnabdijevanja, kanalizacije i tretmana otpadnih voda za barska naselja Dobra voda i Veliki pijesak.

POSVEĆENOST

Predsjednik opštine Bar Dušn Raičević kazao je da je vodosnabdijevanje značajno unaprijeđeno kroz saradnju lokalne uprave, Regionalnog vodovoda i barskog Vodovoda i najavio da će taj trend nastaviti, stavljajući akcenat i na područja koja gravitiraju Skadarskom jezeru.

- Raduje me posvećenost svih nas ovom projektu i podrška koju pružaju Regionalni vodovod i EBRD. Ovaj projekat je zahtijevao ozbiljnu pripremu i u prethodnom periodu smo dosta toga zajedno i uradili kako bi došli do ove faze. Očekujem da završetkom svih zakonskih i projektnih procedura tokom ove godine početkom 2021. u posao uvedemo i izvođača radova, kako bi rješavanjem projekata za vodosnabdijevanje, odvođenje i tretman otpadnih voda za rezultat imali unaprijeđene uslove života građana i bolju valorizaciju turističkih potencijala naselja Dobra voda i Veliki pijesak. Podsjećam da ovaj dio opštine Bar, kroz izgradnju turističkih rizorta i hotela visoke kategorije, već sada bilježi značajno poboljšanje turističke ponude - zaključio je Raičević.

Radi što skorije realizacije pripremnih aktivnosti, odnosno administrativnih procedura na implementaciji projekta, formirana je radna grupa sastavljena od predstavnika Regionalnog vodovoda, opštine Bar, DOO Vodovod i kanalizacija Bar i MZ Mrkojevići. V. K. V.

Djelimično riješen problem mještana najvećeg bjelopoljskog naselja U Baru osnovano novo udruženje maslinara ,,Antivari“

Tamponiran i izvaljan put kroz Rasovo BIJELO POLJE – Mještani najvećeg bjelopoljskog mjesnog centra Rasovo već duže upozoravaju na rizik kretanja dionicom puta kroz to naselje koje je u fazi rekonstrukcije.

Prvenstveno zbog djece, zahtijevali su da im se omogući kakav-takav pristojan prolazak.

Međutim, radovi su trenutno obustavljeni, pa su mještani organizovani u NVO Novi put, kako kažu, bili prinuđeni da nadležne direktno informišu o problemu.

- Već duže niko od nadležnih nije reagovao na naše molbe, iako na toj putnoj dionici postoji veliki broj otvorenih šahtova koje predstavljaju

potencijalnu opasnost za građane, prvenstveno za učenike tamošnje osnovne škole. Osim toga, put je u dosta zapuštenom stanju i prljav, što je dodatno otežavalo normalno kretanje i funkcionisanje saobraćaja - saopštili su iz te NVO. Izvršni direktor NVO Novi put Vehbo Čoković kazao je za Pobjedu da su bili prinuđeni da reaguju, pa su najavili i organizovanje protestnog okupljanja na raskrsnici kod semafora u Resniku.

- Na više adresa bezuspješno smo se obraćali i bili smo prinuđeni da se obratimo direktoru Uprave za javne radove Rešadu Nuhodžiću.

Kontaktirali smo ga telefonom i objasnili da problem zahtijeva što hitnije rješavanje. On nam je tada obećao da će postupiti po našem zahtijevu da ta dionica bude tamponirana i uvaljana, kako bi se stvorili uslovi za odvijanje saobraćaja. To je proteklog vikenda i ispoštovano, pa osjećamo obavezu da zahvalimo gospodinu Nuhodžiću na održanom obećanju, kako i priliči jednom odgovornom državnom službeniku - kazao je izvršni direktor NVO Novi put. B. Č.

Krupni proizvođači u borbi za bolje uslove BAR - Na osnivačkoj skupštini Udruženja maslinara ,,Antivari“, kojoj je prisustvovalo oko 50 velikih uzgajivača maslina, usvojen je Statut i izabrano rukovodstvo Udruženja.

- Glavni motiv organizovanja novog Udruženja jeste želja da se okupe krupni proizvođači maslinari i istinski rade na stvaranju boljih uslova za revitalizaciju maslinjaka, modernizaciju proizvodnje i postizanja kvaliteta maslinovog ulja. Krupniji maslinari već duže vrijeme ukazuju da koncept sadašnjeg Društva maslinara nije adekvatan tim ciljevima i zbog toga je odlučeno da se krene u formiranje novog Udruženja - kazao je Sadetin Sado Peričić, u ime Inicijativnog odbora.

Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran dugogodišnji član maslinarskih organizacija i jedan od utemeljivača manifestacije ,,Maslinijada“ Suljo Mustafić.

On je kazao da je riječ o ozbiljnim proizvođačima kojima je maslinarstvo porodično zanimanje i izvor prihoda, te stoga

ORGANIZOVALI SE MASLINARI: Osnivačka skuština u Baru

imaju i te kako želje i interesa da se ozbiljno bave ovim pozivom.

- Udruženje koje ima ovako ozbiljno članstvo treba da se bavi suštinskim pitanjima kao što su revitalizacija, izgradnja puteva, novi zasadi i bolji kvalitet ulja. Uz dobro međusobno povezivanje, jačanje saradnje sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, sigurno je da će biti na dobrom putu afirmacije maslinarstva i interesa maslinara - kazao je Mustafić.

Skupština je izabrala Upravni odbor u kome su Jovica Martinović, Sadetin Sado Peričić, David Perčobić, Anes

Đulamerović, Dragutin Dado Martinović, Matija Ćetković, Anel Metović, Aleksandar Saša Markolović, Mustafa Bato Šabović, Zlatko Đurović, Samir Perazić, Mirsad Rašketić i Nihad Duraković.

Za Predsjednika Upravnog odbora jednoglasno je izabran Jovica Martinović, jedan od najvećih maslinara u Baru.

Martinović je kazao da ga povjerenje koje mu je ukazano obavezuje da novo udruženje ostvari rezultate koje će poboljšati razvoj maslinarstva i pomoći maslinarima da se ozbiljno posvete razvoju i unapređenju ove djelatnosti.

N. K.

12

Marketing

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Kultura

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

13

INTERVJU: Rumena Bužarovska, autorka popularnih romana „Moj muž“ i „Nikuda ne idem“ PODGORICA - Dvije knjige priča makedonske spisateljice Rumene Bužarovske „Moj muž“ (2017) i najnovija „Nikuda ne idem“ (2019) za kratko vrijeme postale su hitovi na regionalnoj književnoj sceni. Bužarovska ispisuje svoje priče jednostavnim stilom i dijalozima, sa postepenim zapletima koji, poput lagane muzike, uvlače čitaoca u intrigantna psihološka i socijalna stanja likova.

Ispričane u prvom licu priče djeluju živo i uvjerljivo, teme muško-ženskih odnosa zahvataju širi plan odnosa među profesijama, a sve to u prozi Bužarovske oslikava hijerarhiju društvenih odnosa, uticaja i moći. Kratki dijalozi, koji naizgled zvuče gotovo trivijalno, grade priče kojima Bužarovska maestralno dočarava složena pojedinačna i društvena stanja prepoznatljiva u uslovima balkanske i postjugoslovenske tranzicije.

To čini knjige Rumene Bužarovske bliskim i traženim kod ovdašnjih čitalaca. Opet, budući da je prevoditeljka sa engleskog i profesorica američke književnosti na Univerzitetu u Skoplju, u njenim se pričama osjeća duh karverovskog „letargičnog realizma“ putovanja, nomadizma i Balkana prožetog sa uticajima zapadnih civilizacija.

S obzirom na to da su se obje njene knjige „Moj muž“ i „Nikuda ne idem“ našle među deset top najprodavanijih knjiga izdavačke kuće „Booka“ u 2019. godini, Bužarovska za „Pobjedu“ kaže da je iznenađena popularnošću oba djela.

– Svakako, iznenađena sam pozitivno do te mjere da još uvijek ne mogu da vjerujem da neko temeljito čita i analizira to što sam napisala. To pretpostavlja veliku odgovornost prema publici – i naravno pritisak da se moraju ispuniti nekakva očekivanja. S druge strane, užasno sam zahvalna svojoj publici što me uopšte čitaju i dolaze da me slušaju i da pričaju sa mnom.

To je jedan jako lijep osećaj – kazala je Bužarovska.

POBJEDA: U zbirci priča „Moj muž“, koja je izazvala pravi prozni bum u regionu, različite žene/likovi pričaju iz prvog lica o sebi, odnosima s muževima, okolinom itd. Kako ste postigli to da priča teče lako, jednostavno, a da opet duboko zadire u suštinu pojedinačnih i društvenih odnosa?

BUŽAROVSKA: Ne postoji neka posebna formula kako se to radi. Volim jednostavnost u jeziku, pa stremim da mi je jezik takav, da se likovi izražavaju „prirodno“ (ipak, u književnosti se radi o iluziji prirodnosti), svakodnevnim govorom, ili da govore tako kao što mi govorimo u glavi, ali nas je sramota da izgovorimo to u javnosti – ili, da moje junakinje govore tako kao što govore kad izgube kontrolu zbog toga što su ljute, nesrećne, frustrirane, ljubomorne itd. Društveni i intimni odnosi su oduvijek meni bili osobno zanimljivi za posmatranje, pa ono što sam uradila u knjizi jeste da sam ih opisala jednostavnim jezikom.

POBJEDA: Šta Vas pokreće u književnosti, da li je to neki detalj od kog pravite priču, ili je to neka složenija lična ili društvena situacija?

Žene i dalje samo „vladaju“ u domu Imate 50 posto populacije koja jednostavno nije prisutna u društvenom životu i na svim onim pozicijama gdje postoji nekakva moć. Svako ko smatra da je to normalno i da su žene to same odabrale, u suštini smatra da su žene manje vrijedne nego muškarci BUŽAROVSKA: Pa, može da bude i jedno i drugo. Dogodi se da primijetim neki detalj koji je jako upečatljiv ili simboličan, pa onda oko tog detalja razvijem priču. A nekad osjećam potrebu da iskritikujem neku društvenu situaciju ili fenomen, pa namjerno krojim priču oko toga, uzimajući u obzir detalje iz svakodnevnog života koji su na mene ostavili trag. Bojim se da su stvari koje primjećujem iste i da ću se ponavljati – to mi se već desilo s nekim detaljima – ali i to je u redu, jer svi imamo neke naše teme ili opsesije. Ipak, često stvaram priču tako da uzimam neki lajtmotiv – tema ili detalj – a onda kombinujem i druge detalje iz svakodnevice, zatim izmišljam priče i druge detalje da bi to sve spojila u neku logičnu i nedosadnu narativnu cjelinu.

POBJEDA: U novoj knjizi „Nikuda ne idem“, atmosfera neodoljivo podsjeća na Ostera, ženskog Pola Ostera, (Zimski dnevnik ili Otkrivanje samoće) sa tragovima biografije. Šta je za Vas biografija, da li je to vrsta fikcije?

B U Ž A R O V S K A : Is k re n o nijesam nikad razmišljala o tom aspektu – da ima sličnosti između mojih priča i biografije.

Razumijem da je to zbog kvazikonfesionalne prirode priča, to jest naracija u prvom licu. Ali nijesam sigurna da je to moguće kad su u pitanju priče, jer forma je suviše kratka. To je kao neka epi-

zoda iz života koja nam slika sliku društva i uopšte života određenog lika. Biografija, svakako, kao i istorija, zavisi od naratora. Znači, bitno je ko priča priču i ko predstavlja priču kao istinitu. U tom smislu, da, biografija se graniči s fikcijom. U današnjem vremenu nam je i te kako jasno da je perspektiva iz koje nam je plasirana „istina“ nestabilna.

POBJEDA: Kada spominjete današnje vrijeme, pitanje statusa ženskog pisanja otvara se danas u kontekstu raznih teorijskih pristupa koji često u prvi plan postavljaju problem rodnih razlika. Šta možete reći o tome, kad je u pitanju taj odnos ovdje na Balkanu?

BUŽAROVSKA: Rodne razlike su prilično očigledne u našoj sredini. To se vidi kroz ulogu koju žene igraju u društvu. Znači, žene još uvijek „vladaju“ u domu – njihov dosadan i napor a n neplaćen rad između četiri zida se romantizuje kao neka predodređena

suština postojanja – ali su vrlo malo prisutne u javnoj sferi i na pozicijama moći. Isto, manje su plaćene od muškaraca.

To su cifre i činjenice, tu nema prostora da se relativizuje.

Imate 50 posto populacije koja jednostavno nije prisutna u društvenom životu i na svim onim pozicijama gdje postoji nekakva moć. Svako ko smatra da je to normalno i da su žene to same odabrale, da su same krive ili da je kućni posao jednako cijenjen kao politički, i da žene nijesu žrtve fizičkog i psihičkog nasilja, u suštini smatra da su žene manje vrijedne nego muškarci. Jednostavno: to se zove šovinizam.

POBJEDA: Napisali ste studiju o humoru u savremenoj američkoj književnosti, mnoge Vaše priče su prožete humorom i ironijom. Da li pišete onako kako volite, kako ste jednom rekli da „volite tragične priče s malo humora“, ili vas pisanje nekad odvuče u drugom pravcu?

BUŽAROVSKA: Smijeh je za mene definitivno blagoslov, a humor kao fenomen, da bi nas nešto kognitivno natjeralo da imamo prijatnu fizičku reakciju je isto nešto čemu se divim. Ali da, pisanje često zna da pisca odvuče u neplaniranom pravcu, pa iz današnje perspektive zamjeram sebi što mi priče nijesu duhovitije.

Neke su baš tragične, u njima nema ni mrvice humora. Onda to nadoknađujem sa pričama poput „Osmi mart“, koje su uglavnom groteskno humoristične.

POBJEDA: Vi ne vjerujete da čovjek, a samim tim i pisci i intelektualci mogu da budu toliko „svoji“ da bi živjeli van društvenog konteksta. Kako iz ugla profesorice univerziteta vidite Makedoniju danas, koja teži da bude dio Evrope?

BUŽAROVSKA: Niko ne

SMIJEH JE ZA MENE BLAGOSLOV: Rumena Bužarovska

Nemaju svi vremena za „ozbiljnu“ literaturu POBJEDA: Šta možete reći danas o nekontrolisanoj komercijalizaciji književnosti i kulture te o poplavama tzv. popularne literature i kiča u književnosti?

BUŽAROVSKA: To uopšte ne primjećujem. Prolazi mimo mene jer je tačno to – prolazno. I očito, potrebno je, pa ga zato ne osuđujem i ne smeta mi. Nemaju svi vremena za „ozbiljnu“ literaturu, a i ko

su ti ljudi koji definišu koja književnost je ozbiljna, a koja kič? Tačno, možemo nekad da procijenimo što ne valja zbog stila i tematike, ali da budemo iskreni, puno toga što je prolazilo kao kvalitetno i dobro bilo je samo kvaziintelektualno naklapanje nekih privilegovanih tipova koji su zbog njihove knjige uživali još veći društveni status. Književnost je medij koji je očito u krizi zbog razvoja tehnologije i moguće je

da će morati da pretrpi određene promjene da bi opstala u nekoj drugoj formi – ne znam, ne mogu da predvidim budućnost – i zbog toga književnost mora da se bori za svoj prostor na tržištu. Tako da, sasvim mi je u redu komercijalizacija tih produkata, u redu mi je i to što se piše i objavljuje sve i svašta. Nije mi u redu to što loše knjige dobijaju bitne, „ozbiljne“ nagrade i što su autorke rijetko prisutne u tim izborima.

Naslovnica knjige „Nikuda ne idem“

može da živi van društvenog konteksta, to je jasno, a to što pisci i umjetnici pokušavaju tako da žive je čista laž. A pitanje oko Makedonije je kompleksno i dugačko, i tako se puno vremena sve već ponavlja. Iz ugla profesorice ništa posebno ne vidim, osim da nam je stanje na univerzitetu katastrofalno, isto kao što nam je i obrazovanje takvo i da koncept odgovornosti ne postoji jer nam je zemlja tako duboko korumpirana i incestuozno mala. S druge strane, lako je riješiti probleme jedne male države kad bi ljudi bili malo odgovorniji i stručniji.

Iskreno, malo se lakše diše nakon toga što smo riješili nesporazum s Grčkom i čini mi se da se ljudi više ne boje da sjutra neće imati državu – iz tog aspekta je članstvo u NATO i EU bitno, ali to još uvijek ne znači da smo nimalo funkcionalni ili stabilni.

POBJEDA: Makedonski pisci su u samom vrhu jugoslovenskih književnosti i mnogi autori su poznati ne samo u regiji već i u evropskom prostoru. Što biste mogli reći danas o književnoj produkciji u Makedoniji kao dijelu postjugoslovenskog književnog prostora?

BUŽAROVSKA: Drago mi je da tako mislite. Ali meni se čini da smo mi jako izolovani zbog jezika. Da se povremeno nešto dešava, da se neko iz naše scene probije u jugoslovenskim zemljama, pa i dalje, ali da uglavnom ne postoji neko povezivanje između naše i B/H/S/C scene – što je čisto jezičko pitanje. Jednostavno B/H/S/C zemlje ne moraju prevoditi svoju književnost, imaju zajedničke nagrade i konkurse, osjećaju se komotno u tom jezičkom prostoru – to mi u Makedoniji nemamo. Kao mala zemlja smo jako izolovani i nemamo mogućnost da se takmičimo sa autorima koji su bolji od naših, pa čak i međusobno to takmičenje je teško jer mala sredina onemogućava realnu kritiku koja bi pomogla da se scena razvije.

Ljubeta LABOVIĆ

14

Svijet

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Završen samit o Libiji u Berlinu

Dogovorili da poštuju embargo na oružje BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je večeras da su se zemlje koje imaju interese u dugogodišnjem libijskom sukobu dogovorile da treba da poštuju mnogo puta prekršen embargo na oružje koji treba da bude bolje kontrolisan nego do sada.

Učesnici berlinskog samita o Libiji složili su se da više ne pružaju vojnu pomoć zaraćenim stranama dok traje primirje, rekla je Merkel poslije četiri sata razgovora.

- Složili smo se o sveobuhvatnom planu. Mogu da kažem da su svi učesnici radili zaista zajednički konstruktivno. Svi se slažemo da treba da poštujemo embargo na oružje i da embargo na oružje treba da bude kontrolisan čvršće nego u prošlosti - kazala je Merkel.

Ona je navela da će učesnici samita nastaviti da održavaju redovne sastanke kako bi osigurali da proces bude nastavljen „da bi narod Libije dobio pravo na život u miru“.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zahvalio je Merkel za njene „apsolutno impozantne“ napore.

- Ne mogu dovoljno da naglasim zaključak samita da nema vojnog rješenja za konflikt u Libiji. Nadam se da će danas

KONKRETNE MJERE: Sa sastanka u Berlinu

preuzete obaveze doprinijeti trajnom rješenju libijske krize - rekao je Gutereš.

Merkel je juče ugostila lidere 11 zemalja, ne računajući Libiju, i predstavnike UN, Evropske unije, Afričke unije i Arapske lige.

Lideri dvije glavne zaraćene strane u Libiji, premijer međunarodno priznate vlade Fajez Saradž i komandant snaga koje kontrolišu istok zemlje, general Halifa Haftar,

takođe su bili u Berlinu.

Upitana da li su Saradž i Haftar učestvovali u razgovorima, Merkel je rekla da su učesnici samita s njima „razgovarali odvojeno jer su razlike između njih toliko velike da trenutno ne pričaju jedan sa drugim“.

Njemačka kancelarka, koja se prije početka samita sastala sa oba libijska lidera, dodala je da su njih dvojica pristali da imenuju članove vojnog komiteta koji će ih predstavljati na raz-

govorima o trajnijem prekidu vatre.

Gutereš je rekao da će se taj komitet sastati „u Ženevi narednih dana“.

Među učesnicima samita bili su predsjednici Francuske, Rusije i Turske, Emanuel Makron, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan, premijeri Velike Britanije i Italije, Boris Džonson i Đuzepe Konte i američki državni sekretar Majk Pompeo.

U Kini 17 novozaraženih Tijela 11 od misterioznog virusa Ukrajinaca

Nakon pada ukrajinskog aviona u Iranu

Virus se pojavio u centralnom gradu Vuhanu i pripada istoj grupi koronovirusa kao saRs, od kojih su tri pacijenta u teškom stanju PEKING - Kina je danas objavila 17 novih slučajeva obolijevanja od misterioznog virusa koji se pojavio u centralnom gradu Vuhanu i pripada istoj grupi koronovirusa kao SARS, od kojih su tri pacijenta u teškom stanju.

To izaziva strahovanja o širenju zaraze u danima oko kineske Nove godine, kada putuje veliki broj ljudi.

Epidemija izaziva strah da će se pojaviti nova kriza kao što je to bio slučaj sa virusom SARS (teški akutni respiratorni sindrom) od koga je 20022003. godine umrlo 650 ljudi

Detalj sa pekinškog aerodroma

u kontinentalnoj Kini i u Hong Kongu.

Od 17 novih slučajeva izolovanih Vuhanu, za koji se vjeruje da je prvo žarište bolesti, tri slučaja su prijavljena kao teška. Dvije od te tri osobe su u suviše teškom stanju da bi se prebacivale bilo gdje.

Oboljeli imaju između 30 i 79 godina. Gradske vlasti su saopštile da su od tog virusa za sada zaražene 62 osobe u Vuhanu, od kojih je osam i dalje u teškom stanju, a 19 koji su liječeni su napustili bolnicu.

Dvoje ljudi je umrlo poslije oboljenja od tog virusa, od kojih je jedan šezeset devetogodišnji muškarac umro u srije-

du. On se razbolio 31. decembra i zdravstveno stanje mu se pogoršalo poslije pet dana.

Naučnici istraživačkog centra Imperijal koledža u Londonu, koji savjetuje institucije kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, ocijenili su međutim u članku objavljenom u petak, da je od tog virusa vjerovatno zaraženo znatno više ljudi nego što navode vlasti.

Na osnovu raspoloživih informacija do 12. januara, oni su procijenili da je mnogo vjerovatnije da je zaraženo 1.723 ljudi.

Vlasti u Vuhanu saopštile su da neke od zaraženih osoba nijesu imale nikakav kontakt sa gradskom pijacom specijalizovanom za prodaju plodova mora i ribe na veliko od koje se sumnja da je počela zaraza.

Za sada nije potvrđeno da se virus prenosi između ljudi, ali odjeljenje zdravstva u Vuhanu ocjenjuje da taj rizik ne može da se isključi.

Tri slučaja ovog virusa potvrđena su van Kine, dva na Tajlandu i jedan u Japanu.

Ovaj tip virusa je novi tip koronavirusa, grupe koja obuhvata veliki broj virusa i može da izazove beningna oboljenja kod ljudi kao što je grip, ali takođe ozbiljnija kao što je SARS.

vraćena kući

KIJEV - Tijela jedanaest Ukrajinaca koji su poginuli kada je iranska raketa srušila ukrajinski putnički avion, dopremljena su danas u Ukrajinu, gdje je priređena oproštajna ceremonija.

Oni su među 176 ljudi poginulih u katastrofi 8. januara kada je avion kompanije „Ukrainijan erlejnz“ na putu za Kijev srušen neposredno poslije polijetanja iz Teherana.

Iran je tri dana kasnije priznao da je avion greškom pogođen njihovom protivvazdušnom raketom.

Katastrofa „boinga 737“ ukrajinske avio-kompanije dogodila se u jeku velikih tenzija između Irana i SAD ubrzo pošto su iranci raketama gađali baze u Iraku gdje su stacionirani američki vojnici.

Tijela poginulih Ukrajinaca dovezena su juče na areodrom u Kijevu ukrajinskim vojnim avionom. Počasna garda prenijela je kovčege do terminala aerodroma gdje će do uveče moći da se oda pošta poginulim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, premijer Oleksij Gočaruk i drugi zvaničnici prisustvovali su ceremoniji na kijevskom aerodromu - prenosi Frans pres.

sjećanje

Tri decenije od krvave januarske tragedije Od događaja 20. januara 1990. godine koji je ušao u istoriju Azerbejdžana kao Krvava januarska tragedija prošlo je trideset godina. Naš narod do danas živi u boli i gorčini ove tragedije.

Osmišljeni nagorno-karabaški problem, koji je ponovo pokrenut krajem 1987. godine, imao je za cilj kršenje teritorijalnog integriteta Azerbejdžana, okupiranje naših zemalja i protjerivanje iz rodnih krajeva stotina hiljada Azerbejdžanaca koji su živjeli u Jermeniji i dijelu Azerbejdžana Nagornom-Karabahu.

Jermenski nacionalisti, koje je podržalo sovjetsko rukovodstvo, željeli su da priključe Jermeniji Nagorno-Karabah koji predstavlja neodvojivi dio Azerbejdžana. Ovaj konflikt koji je započeo između dvije republike bivšeg Sovjetskog Saveza, postao je sljedeća faza stalnog raseljavanja Jermena na azerbejdžanske zemlje u XIX-XX vijeku, kao i etničkih čišćenja i genocida, namjenski izvršenih nad našim narodom.

Direktna ili indirektna podrška rukovodstva SSSR-a teritorijalnim pretenzijama Jermenskog SSR-a protiv naše republike, separatizma, koji su podstrekivali radikalni jermenski nacionalisti i masovnog nasilja nad našim sunarodnicima prisilili su naš narod da stane u zaštitu teritorijalnog integriteta republike. Tako se u republici pojavio narodni pokret širokog društvenog spektra, a tok procesa stvorio je tlo za njegovu postepenu transformaciju u narodno-oslobodilački pokret.

Rukovodstvo SSSR-a, uplašeno činjenicom da narod Azerbejdžana, ljutito podižući svoj glas za obnovu istine i pravde, pokušavajući da se konačno oslobodi carskih okova, pribjeglo je monstruoznom zločinu, koji je u suštini ubrzao kolaps sovjetskog totalitarnog režima. U noći 19. na 20. januar 1990. godine, centralne vlasti, u potpunosti protiv normi međunarodnog prava i zakona zemlje, bez upozorenja stanovništva, počele su da uvode vanredno stanje u Bakuu. Prema ukazu Mihaila Gorbačova, vojne jedinice raspoređene po Bakuu, kao i drugim regionima Azerbejdžana, te noći brutalno su ubile 147 civila. Tokom događaja ranjeno je 744 nedužnih civila, od kojih su mnogi ostali doživotni invalidi, 841 osoba je nelegalno uhapšena. Sovjetske trupe uvedene u Baku uništile su 200 stanova i kuća, 80 vozila, uključujući vozila hitne pomoći, veliki broj lične i državne imovine.

Dana 21. januara, dan nakon ovog masakra, veliki sin našeg naroda, Hejdar Alijev, kada je stigao u Stalnu misiju Azerbejdžana u Moskvi, izdao je izjavu oštro osuđujući vladu SSSR-a, koja je počinila masakr u Bakuu i nesposobno rukovodstvo Azerbejdžana. Ovaj strašan i okrutan teror, koji je pretrpio azerbejdžanski narod, takođe su oštro osudile progresivne svjetske sile.

Tragedija nije blagovremeno istražena i nije dobila adekvatnu ocjenu u Azerbejdžanu. Tek nakon povratka na vlast nacionalnog lidera Hejdara Alijeva 1994. godine, data je politička i pravna ocjena o događajima od 20. januara. U dekretu predsjednika Republike Azerbejdžan „O održavanju četvrte godišnjice tragedije od 20. januara“ od 5. januara 1994. godine, Milli Medžlisu Republike Azerbejdžan je preporučeno da razmotri održavanje posebne sjednice koja se odnosi na događaje Krvavog januara. Dekretom Milli Medžlisa od 29. marta 1994. godine konkretno su određeni počinioci tragedije 20. januara i ova krvava akcija definisana je kao vojna agresija i zločin koji je počinio totalitarni komunistički režim u cilju davljenja nacionalno-oslobodilačkog pokreta u Azerbejdžanu, kako bi se slomila vjera i volja ljudi.

Dana 20. januara 1990. godine azerbejdžanski narod dao je mnogo žrtava za svoju slobodu i nezavisnost. Ali njegova volja nije bila slomljena i nacionalni duh nije poljuljan. Sinovi Otadžbine, koji su žrtvovali svoje živote tokom ovog masakra u ime zaštite opštenacionalnih interesa i uzdigli se na vrh mučeništva, zahvaljujući neviđenoj posvećenosti, ispisali su novu sjajnu stranicu u junačkoj hronici našeg naroda. Međutim, tok narednih događaja pokazao je da to ne samo što nije uplašilo narod, već je, naprotiv, ojačalo njegovu istrajnost.

Događaji 20. januara su, sa jedne strane, tragedija, sa druge primjer herojstva.

U skladu sa uredbama i ukazima opštenacionalnog lidera Hejdara Alijeva, u čast sjećanja na heroje izvršena je rekonstrukcija svetog mjesta našeg naroda – Aleja mučenika („Šehidlar hijabane“), gdje je stvoren grandiozni memorijalni kompleks „Vječni plamen“.

Uspješno nastavljajući ovu politiku, predsjednik Ilham Alijev pridaje veliku pažnju ovoj tragičnoj stranici istorije našeg naroda i donosi specijalne uredbe i ukaze.

Prošlo je 30 godina od tragedije 20. januara. Aleju mučenika obilazi svakog dana, povorka crvenih karanfila koji se polažu na grobove šehida: U memorijalu „Vječni plamen“ se ne gasi plamen, jer je simbol Zemlje vatre. Razmišljajući o ovome, prisjećam se misli opštenacionalnog lidera Hejdara Alijeva: „Oni koji su poginuli u tragediji 20. januara su narodni heroji, oni su naši nacionalni heroji. Njihova smrt je veliki gubitak za nas, naš narod. Ali, u isto vrijeme, njihova smrt je simbol junaštva našeg naroda. Prolivena krv te noći je krv na našoj nacionalnoj zastavi, koja pokazuje nezavisnost Azerbejdžana“.

Mahir Džafarov (Autor je šef Diplomatske misije Republike Azerbejdžan u Crnoj Gori)

Turizam / Marketing

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

15

KOLAŠIN: U Ski centru Kolašin 1450 se bore protiv manjka snijega, slaba posjeta u privatnom smještaju

„Topovi“ omogućili malo skijanja U funkciji su bejbi ski-lift i ski-lift Jezerine kao i panoramska vožnja žičarom dvosjedom. Manjak snijega učinio da interesovanje za zimovanje bude na niskom nivou, kaže Aleksandar Vlahović, direktor LTO i najavljuje inicijative za izgradnju sistema za vještačko osnježivanje staza

Vlahović: Nemoćni smo pred manjkom snijega Direktor lokalne Turističke organizacije Aleksandar Vlahović je ovih dana na Sajmu turizma u Štutgartu, koji je specijalizovan za aktivni odmor i gdje se promoviše sve što Kolašin nudi na tom planu – pješačke i biciklističke ture, NP Biogradska gora, branje borovnica Bjelasicom i brojni drugi sadržaji aktivnog turizma. Svemu tome će doprinijeti i povećanje letova između Njemačke i Crne Gore. Kaže da je u svakodnevnom kontaktu sa kolašinskim turističkim privrednicima ,,koji su baš u nevolji“.

– U komunikaciji sam sa turističkim preduzetnicima koji žele da pokrenu inicijativu i apel kako bi se što prije počelo sa izgradnjom sistema za vještačko osnježivanje staza.

Tokom nedjelje ćemo se sastati tim povodom. Svi turistički radnici, kao i mi iz TO, imali su velika očekivanja od sezone. Pripreme su obavljene na vrijeme, bilo je i novina u turističkoj ponudi, ali je nedostatak snijega doveo do toga da interesovanje za zimovanje u Kolašinu bude na niskom nivou – istakao je Vlahović.

Bašte pune gostiju

Juče na Jezerinama

KOLAŠIN – Dnevni i nedjeljni turistički brojevi u Ski centru Kolašin 1450 okvirno izgledaju ovako – ni za sedam dana januara te-

kuće godine ne može se dostići posjeta jedne januarske subote iz prethodnih zima kada je snijega bilo po mjeri skijanja i turizma.

Nedostatak snijega je donio velike probleme kolašinskoj turističkoj privredi. Ski centar Kolašin 1450 pruža najveći ,,otpor“ manjku snijega i zahvaljujući infrastrukturi stvoreni su uslovi da se ,,osjeti“ zima i skijanje. Dijana Bulatović, direktorica Ski centra Kolašin 1450, kaže da je svih januarskih dana bilo skijanja na njihovom skijalištu.

– Zahvaljujući niskim temperaturama i našim sistemima za osnježivanje staza, uspjeli smo da sve vrijeme u funkciji bude bejbi ski-lift i ski-lift Jezerine. Takođe je stalno u funkciji bila žičara dvosjed za panoramske vožnje. Svakoga dana smo imali više stotina

gostiju, a tokom novogodišnjih i božićnih praznika je taj broj bio veći – kaže Dijana Bulatović.

Ona ističe da je povoljan moment to što je skoro svaki dan sunčano vrijeme. Sunce na planini uvijek stvara poseban ugođaj i nikoga ne ostavi ravnodušnim. Redovi pred skiliftom Jezerine potvrđuju da se i ovom sniježnom deficitu može naslutiti skijaški merak. Oni najmlađi svoje sniježno zadovoljstvo pronalaze na bejbi liftu, ali i na sankama.

Snijegom je lijepo i prošetati kao i vidjeti Bjelasicu ,,odozgo“ panoramskom vožnjom ka njenim vrhovima. I nakon toga se zagrijati kuvanom šlji-

vom ili vinom ili nekim gurmanskim specijalitetom u nacionalnom restoranu. Pored domaćih gostiju, tu su i gosti iz Albanije, Srbije, Hrvatske.

Manjak januarskog snijega donio je prilično problema ukupnoj kolašinskoj turističkoj privredi. Dok prestižni hoteli sa četiri zvjezdice kao što su ,,Bjanka“ i ,,Šeraton“ bilježe dobru popunjenost, druge vrste smještaja konstatuju nimalo prijatne januarske turtističke praznine. Boško Mirović, koji pored puta ka Bjelasici i skijalištima drži ,,Pansione Mirović“, kaže da ne pamti ovakav turistički januar.

– Imamo goste koji su navikli i

naučili da na Bjelasici bude snijega koliko treba. To su uglavnom naši stalni gosti. Sada smo u prilici da umjesto potvrđenih rezervacija imamo otkazivanje. Nedostatak snijega je desetkovao kolašinski turistički januar i svi koji se bavimo ovim poslom u Kolašinu znamo da nikakvi februarski i martovski snjegovi to ne mogu nadoknaditi. Ne može nekoliko dobrih februarskih i martovskih vikenda ,,pokriti“ prazni januar koji je glavni zimski turistički mjesec. Sada se vidi koliko je neophodno da se na skijalištima ulaže u sisteme za vještačko osnježivanje snijega i ta aktivnost mora da bude prioritet – kazao je Mirović.

Dr. P.

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Glavni grad, odnosno gradsko preduzeće Zelenilo, u ovoj godini planira da na više lokacija izgradi ili rekonstruiše igrališta koja su zbog stepena devastacije van upotrebe. Takođe, u planu je i ozelenjavanje prostora i postavljanje parkovskog i drugog mobilijara.

- U zavisnosti od vremenskih uslova, te izvođača radova, kao i tenderskih i ostalih neophodnih procedura, u ovoj godini se planira izgradnja ili rekonstrukcija na ukupno 17 lokacija, pa se novim igralištima mogu radovati mališani i njihovi roditelji na Starom aerodromu (dvije lokacije), u Novoj varoši, Zagoriču, Maslinama, Draču, Staroj Zlatici, Donjoj Gorici, Nikšićkom putu, MZ Ljubović, Ublima, Piperima, iza Maše, iza zgrade Simpa, u Momišićima, na Koniku i u Bloku šest – saopšteno je iz PG biroa.

Prošle godine, podsjećaju, započeli su ovu lijepu priču u nekoliko podgoričkih naselja i zaključili da je neophodno da što prije omoguće našim najmlađim sugrađanima da u svakom dijelu grada dobiju adekvatan prostor za igru i razonodu, ali i za socijalnu integraciju i razvoj.

Izgradnju i rekonstrukciju

Igra i razonoda na 17 lokacija Ekipe Komunalnih usluga u radnoj akciji

Demontiraju novogodišnje ukrase

Novo dječje igralište u Bloku V izgrađeno ljetos

igrališta, dodaju iz PG biroa, pratiće i adekvatno uređenje lokacija, u smislu oplemenja-

vanja sadnicama, te postavljanja parkovskog i drugog neophodnog mobilijara. U prošloj

Drama ,,Sluga“ u Sinepleksu Drama ,,Sluga“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 17:15, 19:20 i 21:30 sati.

M.B.

Glavni grad planira da izgradi i rekonstruiše igrališta širom Podgorice

Komedija ,,Dulitl“ biće prikazana u 13:15, 15:15 i 17 sati, drama ,,Četiri ruže“ 20:10 i 22:30 sati, akcija ,,Džuman-

dži-sljedeći nivo“ u 14:45 i 17:40, a ratna drama ,,1917“ u 20:10 i 22:30 sati. Horor ,,Kletva“ na repertoaru je u 22:20,

godini za ove namjene Glavni grad je utrošio sredstva u iznosu od 140.000 eura.

Nj. B. drama ,,Ajvar“ u 20 i 22 sata, akcija ,,Loši momci zauvijek“ u 14, 17:20, 19:45 i 22:10 sati, animacija ,,Misija -Arktik“ u 14:15 i 16:30, drama ,,One su bombe“ u 21:05, a komedija ,,Prerušeni špijuni“ u 15:40 sati.

Nj.B.

Ekipe Komunalnih usluga započele su protekle nedjelje uklanjanje novogodišnjih ukrasa. Kako su kazali Pobjedi, do sada su uklonjeni ukrasi sa Trga nezavisnosti, zgrade gradskog parlamenta, biblioteke ,,Radosav Ljumović“, Bulevara Svetog Petra Cetinjskog.

Takođe, raskićena je i uklonjena jelka sa Trga nezavisnosti. Demontažu preostalih ukrasa na području Podgorice i Golubovaca završiće u najkraćem mogućem roku.

- Dinamika pomenutih poslova biće usklađena sa redovnim radnim aktivnostima na održavanju objekata javne rasvjete i svjetlosne signalizacije, a sve u skladu sa vremenskim prilikama i uslovima koji se očekuju u narednom periodu – poručuju iz tog gradskog društva.

I ove godine, najavljuju iz Komunalnih usluga, planirano je izdvajanje značajnih sredstava za modernizaciju dekorativne i ambijentalne rasvjete, koja će doprinijeti modernijem i ljepšem izgledu glavnog grada.

- Shodno planu javnih nabavki za ovu godinu planirana je i nabavka novogodišnjih ukrasa u iznosu od 100.000 eura, čime će se još bolje ukrasiti glavni grad – naveli su iz Komunalnih usluga.

Podsjećamo, Komunalne usluge su prošle godine za nabavku I. M. LED novogodišnjih ukrasa uložile 82.641 eura.

Ove sedmice tri besplatne kreativno-edukativne radionice za djecu

Upoznavanje drevne istočnjačke slagalice i grafičkog dizajna Igračkoteka i Razvojni centar udruženja Roditelji pripremili su za ovu sedmicu tri zanimljive kreativno-edukativne radionice. Djeca će kroz individualni pristup raditi na drevnoj istočnjačkoj slagalici - tangramu, dok će stariji drugari kreirati svoj lični znak. Pripremljene su i jezičke igre koje im pomažu da se ljepše izražavaju, obogate rječnik, ali i da vježbaju vještinu komuniciranja.

TANGRAM

Danas u 18 sati biće održana zanimljiva kreativna radionica ,,Tangram 10“ namijenjena djeci od četiri do osam godina.

- „Tangram 10“ ili „Tangram za mene i tebe“ zamišljena je kao radionica individualnog rada sa djecom mlađeg uzrasta. Deset studenata specijalističkih studija FVU Univerziteta Mediteran i deset polaznika radionice radiće na drevnoj istočnjačkoj slagalici na kreativan i zabavan način. Tangram se sastoji iz sedam različitih objekata koji se mogu slagati i kombinovati na različite načine, gradeći slike-figure. Radionica doprinosi razvoju geometrijske i vizuelne kombinatorike, mašte i koordinacije. Broj mjesta je ograni-

čen na 10 – saopštili su iz Razvojnog centra.

RJEČNIK

U utorak u 19 sati biće upriličena radionica ,,Jezičko razgibavanje“ na kojoj će drugari uz instrukcije menadžerke kreativnih komunikacija Danijele Knežević naučiti korisne vještine komunikacije. Namjenjena je djeci od šest do 12 godina.

- U okviru ove radionice djeca na nenametljiv i zabavan način uče osnove komuniciranja, nadograđuju fond riječi i vježbaju rječitost. Tokom radionice djeca sarađuju sa vršnjacima i uče se timskom radu kroz posebno osmišljene jezičke igre. Neke od igara u kojima učestvuju tokom radionice su premetaljke, ulančavanje riječi, rimovanje, asocijacije, pripovijedanje. Ove igre im pomažu da se ljepše izražavaju, obogate rječnik i postižu bolje rezultate u školi, ali i vježbaju vještinu komuniciranja. Radionica je namijenjena školarcima, a broj mjesta je ograničen na 15 – navodi se u saopštenju.

SIMBOLI

Likovna radionica ,,Moj lični znak“ u saradnji sa NVO Proces zakazana je za četvrtak u 19 sati.

Radionicu vode grafičke dizaj-

nerke Arijana Kadić i Anja Marinović, a namijenjena je djeci od osam do 12 godina. Broj mjesta je ograničen na 15.

- Naše okruženje sačinjeno je od mnoštvo simbola, nevidljivih i vidljivih, kojima međusobno komuniciramo. Oni mogu nositi univerzalno značenje, ali vrlo često mogu biti i lični. Naša imena takođe nose određeno značenje. Na radionici djeca će se baviti vizualnim prikazivanjem svojih inicijala. Služeći se likovnim elementima – bojom, oblikom i linijom, svako dijete dace jedinstveni pečat svom znaku. Na ovaj način upoznaće jedan segmenat grafičkog dizajna, a to je stvaranje logotipa.

Kroz ovu aktivnost djeca će promišljati o načinu spajanja dva grafička elementa u vidu slova, čime će se, pored kreativnosti, podsticati i sposobnost za rješavanje problema – poručuju iz Razvojnog centra.

Besplatne radionice održavaju se u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra u Ulici Bracana Bracanovića 74/a u Podgorici.

Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje putem imejla - igrackoteka@tcom.me, na broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice ,,Igračkoteka i Razvojni centar“.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

17

Sekretarijat za komunalne poslove o održavanju higijene u gradu i novim cjenovnicima

Odvoz i deponovanje komunalnog otpada u skladu sa zakonom Kako navode iz Sekretarijata za komunalne poslove, postoji pravni osnov za naplatu naknade za uslugu sakupljanja, transporta i deponovanja komunalnog otpada, jer su cijene utvrđene posebnim cjenovnicima privrednih društava kojima su povjereni ovi poslovi, a koji su doneseni na način i po postupku propisanom Zakonom o komunalnim djelatnostima Ustavni sud je na sjednici održanoj u septembru prošle godine ukinuo Odluku o održavanju čistoće jer nije usklađena sa novim Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Ona je prestala da važi danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, u decembru prošle godine. Kako navode iz Sekretarijata za komunalne poslove, postoji pravni osnov za naplatu naknade za uslugu sakupljanja, transporta i deponovanja komunalnog otpada, jer su cijene utvrđene posebnim cjenovnicima privrednih društava kojima su povjereni ovi poslovi, a koji su doneseni na način i po postupku propisanom Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Navodi se da se naknada za sakupljanje, odvoz i deponovanje komunalnog otpada odvija po starom cjenovniku, jer je novim Zakonom o komunalnim djelatnostima (čl. 78 stav 4) propisano da će se do donošenja propisa u skladu sa ovim Zakonom, primjenjivati propisi doneseni

Sekretarijat za komunalne poslove je nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnim djelatnostima pristupio izradi nove odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada. Nacrt te odluke utvrđen je zaključkom gradonačelnika Podgorice i stavljen je na javnu raspravu u trajanju od 15 dana, počev od 13. januara 2020. godine. Centralna javna rasprava o ovom nacrtu biće održana u četvrtak, 23. januara u KIC-u ,,Budo Tomović“ u 10 sati. Nakon sprovedene javne rasprave i sumiranja primjedbi i sugestija građana, nacrt će biti stavljen u skupštinsku proceduru radi donošenja.

Bez prekida sakupljanja i transporta otpada Suvišno je i govoriti što bi se desilo u glavnom gradu da se samo jedan dan ne obavlja djelatnost sakupljanja i transporta komunalnog otpada, smatra direktor Čistoće Andrija Čađenović.

- Grad bi bio zatrpan raznim vrstama otpada, a sve to bi i te kako imalo negativan uticaj na zdravlje građana, zagađenje životne sredine, ambijentalnu higijenu glavnog grada... Međutim, Čistoća će u kontinuitetu obavljati usluge sakupljanja i transporta otpada, a građani su u obavezi u kontinuitetu da plaćaju račune za izvršenu uslugu – poručio je Čađenović.

Sakupljanje komunalnog otpada na Vrelima ribničkim

na osnovu Zakona o komunalnim djelatnostima („Sl. list CG“, br. 12/95).

U toku je izrada analize stanja DOO Čistoća na osnovu elemenata za formiranje cijene, shodno članu 53 stav 1 Zakona o komunalnim djelatnostima.

Shodno članu 53 stav 4 bliže elemente i metodologiju za određivanje cijene komunalne usluge utvrđuje Vlada, tako da će konačni cjenovnici biti donijeti nakon donošenja podzakonskih akata Vlade, shodno novom Zakonu o ko-

munalnim djelatnostima.

Iz Sekretarijata podsjećaju da su za izvršene usluge sakupljanja i transporta otpada, koje su povjerene DOO Čistoća i koje se u kontinuitetu obavljaju, građani u obavezi da plaćaju račune.

Pravni osnov za ovu komunal-

D. MIJATOVIĆ

Postupci nelegalnog odlaganja otpada sve češći, Čistoća uputila apel građanima

POSLJEDICE BAHATOSTI POJEDINACA: Nepropisno odložen otpad u Vranićima

Neodgovorne pojedince prijaviti Komunalnoj inspekciji Ekipe Čistoće uklonile su značajnu količinu nepropisno odloženog komunalnog otpada u Vranićima, na uglu ulica Boška Buhe i Mašana Božovića.

Međutim, kako navode iz ovog gradskog društva, obilaskom terena u drugoj smjeni na istoj lokaciji ponovo je zatečena određena količina otpada, koju su na javnu površinu odložili nesavjesni pojedinci.

Odluka o održavanju čistoće na javnoj raspravi 15 dana

- Sve naše akcije i molbe da se otpad ne baca na mjesta koja nijesu za to predviđena, nažalost nijesu dovoljne za pojedince – saopšteno je iz Čistoće.

Ovakvim postupkom, upozoravaju oni, neodgovorni pojedinci pokazuju nepoštovanje ne samo prema naporima koje ulažu zaposleni u Čistoći, već i prema stanovnicima ovog naselja, koji imaju dobre navike.

- Nijesu samo napravili potrebu za ponovnim angažovanjem naše mehanizacije, već su dokazali da ne žele da nam pomognu u naporima da zajedničke prostore održimo čistim i urednim – poručuju iz Čistoće. Oni osuđuju ovakvo ponašanje i napominju da građani sve nepravilnosti koje primijete u dijelu nepropisnog odlaganja otpada mogu prijaviti Komunalnoj inspekciji.

I. M.

Temperatura 11 stepeni Danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno vrijeme. Duvaće povremeno umjeren vjetar, na udare kratotrajno i poja-

čan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha iznosiće tri stepena, najviša dnevna 11 stepeni Celzijusa.

H.P.

nu djelatnost postoji, cjenovnik je važeći, a Odlukom o održavanju čistoće propisan je način i uslovi održavanja čistoće na teritoriji glavnog grada i uređen osnov za utvrđivanje ovih naknada. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunal-

nim djelatnostima, koji je donijet u decembru 2019. godine, dato je ovlašćenje jedinicama lokalne samouprave da se za komunalnu uslugu sakupljanja i deponovanja komunalnog otpada, za utvrđivanje naknade uzima površina objekta. H. P.

18

Marketing

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Feljton

Ponedjeljak 20. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

19

33.

Stotine svjedoka mogu da potvrde zločine u Rovcima » Piše: Slobodan ČUKIĆ U izvještaju četvorice rovačkih ustanika (komandir Ivan Bulatović, poručnik Božo Bulatović i zemljoradn i c i M. Bulatović i R. Bulatović) načinjenom 26. jula 1920. u Rimu, dalje se kaže: „4) Iz istijeh razloga tukli su i mučili petoro đece Živka P. Bulatovića. Đeci su podnosili noževe pod grlo, isprebijali ih i zatijem uhapsili.

5) Ružicu, ženu potpisanoga poručnika Boža Bulatovića, batinama su namoravali da kaže đe joj se muž nalazi. Kako ova nije umjela reći, usijanim gvožđem vukli su je za jezik.

6) No, zločinačka mašta Srba dostigla je svoj vrhunac u mučenju Manje, žene Radivoja Bulatovića, Milice, žene Mira Bulatovića, Mare, žene Pera Bulatovića i Petrane, žene Pura Bulatovića. Ovijem ženama zavezali su donje suknje, pošto su im prijethodno ubačili između nogu po dvije mačke.

Poslje toga, pošto su na taj način zatvorili mačke, počeli su ih tući, te su ove razjarene i podivljale razdirale kandžama i zubima meso ovih nesrećnica.

Stotine svjedoka u Crnoj Gori potvrdiće ove zločine, a najmanje stotina svjedoka nalaze se već u Italiji. Od našijeh rođaka ostalo je još 40 u šumi spremni da radije i oni i porodice njihove umru, no da ostanu pod jarmom najsramotnijim i vladavinom koju je ikada istorija svijeta zapamtila“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 210-211).

SRAM ZA CIVILIZACIJU

Na kraju raporta četvorice rovačkih ustanika se kaže: „Tri godine ropstva pod Austro-Ugarskom bile su strašne i ponižavajuće, naročito za naš narod koji je vječno bio u slobodi. Ali ropstvo pod Austro-Ugarskom danas je u očima cjelokupnoga crnogorskog naroda samo jedna prijatna uspomena prema 20 mjeseca i robovanja pod Srbijom, za koju je Crna Gora dobrovoljno ušla u rat, spasla 1915. njezinu vojsku i sebe žrtvovala.

Postupak sa Crnom Gorom i njezinijem narodom sram je

Rovca

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Ivan Bulatović

Drago Prelević

Na kraju raporta četvorice rovačkih ustanika kaže se: „Tri godine ropstva pod Austro-Ugarskom bile su strašne i ponižavajuće, naročito za naš narod koji je vječno bio u slobodi.

Ali ropstvo pod Austro-Ugarskom danas je u očima cjelokupnoga crnogorskog naroda samo jedna prijatna uspomena prema 20 mjeseca i robovanja pod Srbijom“

Rovačke komite Drago, Mato, Radoš i Rade Bulatović

za XX vijek, sram je za civilizaciju, i za vlade savezničkih Velikih Sila, naročito onijeh, pod čijom je komandom i s čijijem je obavezama i garancijom ušla srpska vojska u Crnu Goru novembra 1918. pod uslovom respektovanja suvereniteta crnogorskog naroda, njegove slobode i njegovih ustavnih institucija. U namjeri da izlože očajno stanje crnogorskog naroda, naročito svoga kraja, potpisani su prije šest dana došli u Italiju iz Crne Gore, pošto im je trebalo tri nedelje da preko planina Crne Gore i Albanije dođu u porat Medovu, u kojem se nalazi italijanska posada...

Rim, 26. jula 1920, Ivan Bulatović, komandijer, Božo Bulatović, poručnik, M. Bulatović, zemljoradnik, R. Bulatović, zemljoradnik“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 211-212).

ODLAZAK ZA ITALIJU

Vraćamo se na trenutak izvještaju Ivana Bulatovića od 29. oktobra 1921. da bi viđeli šta se s njim zbivalo nakon razura Rovaca u aprilu 1920. godine. „Pošto su Rovca zapaljena sklonio sam se sa mojim bratom Ilijom u Uskoke kod popa Trebješanina, za kratko vrijeme, pa se ponovo povratio u Rovca. U Rovcima sam stanuo do juna mjeseca 1920. g. Tada su došli k meni u Rovca Milija Rakočević i Drago Prelević, po njihovom dolasku riješio sam da pođem na Kastrate, da bih kakvu pomoć mogao učiniti, ustašama (ustanicima, S.Č.) koji su u gori, jer sam mislio da naše jedno odjeljenje vojske stoji na Kastrate. Za putovanje dalo mi je povoda i to, jer bijah saznao da su većinom vođe ustaške (ustaničke) napustili Crnu

Goru“ (Zbornik dokumenata „Rovačka republika“, 2002, 101-102).

Ivan Bulatović dalje navodi da je sa još nekoliko komita prešao preko Vasojevića ka Gusinju, a zatim preko Kastrata i Skadra ka Medovi. Kaže da su bili „skoro umrli“ jer im je trebalo 6 dana od Gusinja do Medove „a u tim danima hrane nijesmo mogli imati, samo jednom smo se nahranili perja od crnog luka“. „Putovanje naše bilo je pravo mučenje. U Pristan Medunski našli smo Sava Raspopovića i u zajednici priješli u mjesecu julu 1920. u Italiju“ (isto, 102-103).

KRŠIKAPE

Kratkotrajna demoralizacija i masovna predaja katunskih i nikšićkih ustanika u januaru i februaru 1920. nije označila kraj komitske borbe. Borba nije utihnula ni nakon uništenja

Rovaca u aprilu 1920. godine.

Marko Vučeraković piše da je 20. februara 1920. uputio potporučnika Tomicu Lekića sa još devet vojnika iz Vasojevića i plavsko-usinjske oblasti u unutrašnjost, s ciljem da što prije podnesu opširan izvještaj o stanju u Vasojevićima i plavsko-gusinjskoj oblasti („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1389).

Jovan Mićunović je 22. februara 1920. zamijenio zloglasnog Stojana Popovića na mjestu komandanta Čevskog gonećeg odreda. Grupa od dvadeset komita napala je krajem februara 1920. Mićunovićevu kuću u Velestovu. Napad je odbijen. Žrtava nije bilo („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1381).

Milorad Mihailović je 5. marta 1920. javio Vrhovnoj komandi u Beogradu: „Imam izveštaje da su bivši potporučnik Tomica Lekić i biv. barjaktar Bogić Jovović, sa još tri druga, koji su se ranije odmetnuli, došli iz Albanije u Andrijevački kraj radi agitacije ...

Bogić Jovović je održavao ranije vezu sa đeneralom Vešovićem“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1406).

Milorad Mihailović je izvijestio višu komandu u Sarajevu da su 9. aprila 1920. nepoznati „razbojnici“ napali majora Medenicu i njegovog vojnika pratioca i obojicu ubili – napad je izvršen između Šahovića i Mojkovca zapadno od Bijelog Polja.

Mihailović u istom izvještaju navodi da su „odmetnici“ iz Krivošija napali noću sa 8. na 9. april 1920. tri kočijaša iz Risna na putu za Nikšić („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1481).

Srpski potporučnik Arsen V.

Ivanović, pripadnik žandarmerije u Bijelom Polju, javio je da su 9. aprila komite Rade i Tomo Kršikape napali redova žandarma Andriju Šikića, na mjestu zvanom Cer „i oduzeli mu svu spremu sem košulje i gaća“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1485-1486).

Komanda Zetske divizijske oblasti izvijestila je da su 16. aprila 1920. oko 25 „odmetnika sa ove teritorije (verovatno komitska grupa iz Rovaca) bežeći za Albaniju naišli na našu posadu u selu Tamari Klimenti. Posle kraće borbe odmetnici se razbegli. Jedan odmetnik ubijen“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1487).

BJEGUNCI IZ ZATVORA

Crna Gora je od januara 1920. bila velika tamnica u kojoj su komite i civili trpani u zvanične ili improvizovane zatvore.

Cetinjski okružni sud izvijestio je 25. februara 1920. načelstvo Čevskog sreza da se „u ovdašnjem istražnom zatvoru nalazi oko 200 pritvorenika većinom političkih krivaca“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1385).

Od kraja marta imamo i izvještaje o bjekstvima iz kazamata. Tako se u izvještaju nikšićkih ustanika s Budoša od 28. marta kaže da je iz zatvora uteklo 12 komita koji su se predali u januaru i februaru 1920. godine.

Cetinjski okružni sud izvijestio je načelnika sreza Čevo da su noću 14. marta „pobegli iz kuće Plamenčeve 3 zatvorenika i to: Marko R. Popović (28) iz Nikšića, Spasoje Drašković (25) sa Čeva i Marko N. Drašković (27) sa Čeva („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1419).

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Pisma čitalaca

Maestro sa skalperom O zdravstvu i uslovima u njemu ne mogu govoriti laici i ljudi koji ne poznaju dobro organizaciju i uslove u njima; to mogu govoriti najbolje zdravstveni radnici, a posebno, nažalost, i bolesnici, tj. korisnici njihovih usluga; to je najobjektivnije mišljenje i jedino tačno, a sve drugo je neobjektivno i smišljeno zarad jeftinih političkih poena.

Crnogorski narod ima oči i dobro vidi napredak i ulaganja u zdravstvo (bolnice, domovi zdravlja, posebno ulaganja u opremu i u zdravstvene kadrove, naravno u one koji su najbolji, a u najbolje i najstručnije ulagati kao i u najmoderniju opremu; ovdje ne bih pominjao ulaganja u stanove za zdravstvene radnike, kao i u najmoderniju opremu, a ta cifra prelazi ulaganja u našu žilu kucavicu – autoput.

Naime, ja bih htio da vam pi-

šem o mojim doživljajima u bolnici u Baru i Kliničkom centru CG u Podgorici u period od 6. Juna do 17. decembra 2019. god.

Primljen sam u barsku bolnicu 6. juna 2019. na ispitivanje. Dogovor je bio sa dr. Tomanovićem, načelnikom hirurgije i direktorom barske bolnice da mi se urade sva ispitivanja i potrebni nalazi, da se vidi o čemu se radi, jer sam ja do tada bio potpuno zdrav. Urađeni su potrebni nalazi i ispitivanja od gastroskopije, kolonoskopije debelog crijeva i uzorak poslat na analizu u Podgoricu.

Dok sam čekao rezultate analize iz Podgorice ja sam odlučio da na dalje liječenje pođem u KBC Podgorica na Kliniku za digestivnu hirurgiju gdje sam primljen 25. juna 2019. god. ujutro, u toku radnog vremena dobili su i nalaz uzetog uzorka debelog crijeva, a 26. juna 2019. u 8

sati sam operisan od profesora dr Ranka Lazovića.

Hvala svevišnjem bogu, ili prirodi, već kako to ko misli, što je stvorila takvog čovjeka, čovjeka „maestra sa skalperom“. Imamo sreću što takav čovjek, humanista i iznad svega dobar doktorhirurg, postoji u C. Gori, a to je svima dobro poznato, to je prof. dr Ranko Lazović.

Ja sam imao sreću što me je on operisao i dao mi novi život, za to mu vječna hvala!

Poslije postoperativnog toka, prošao sam radioterapiju i hemoterapiju u KBC Podgorica na Klinici za radiologiju i hemoterapiju kod prof. dr Todorovića i dr Bašović po najsavremenijim metodama koje se primjenjuju u evropskim i svjetskim medicinskim centrima.

Ovdje bih želio da ovi naši doktori i specijalisti za svoju oblast znaju i da crnogorska javnost zna što o crnogor-

skim doktorima i crnogorskom zdravstvu misle vrhunski specijalisti iz Evrope i dolje vam dajem mišljenje Specijalističkog instituta iz Budimpešte, tj. prof. dr Laszla Andraša instituta-klinike iz Budimpešte-Mađarska, koja zemlja važi za jednu od tih koja je najdalje pošla u Evropi i svijetu u liječenju najtežih malignih oboljenja. Upravo taj poznati profesor Andraš kaže da sam ja imao sreću što me je operisao prof. dr Lazović, te da je moja operacija izvršena, kao i postoperativna terapija i hemoterapija, a zračenje mi je uspješno urađeno na najmodernijem linearnom akceleratoru, sve to kao da je u najeminentnijim medicinskim centrima Evrope i svijeta za tu oblast, jer je imao na uvid svu moju medicinsku dokumentaciju.

Zahvaljujući doktorima i ostalom osoblju sa klinika

gdje sam ja liječen, u KBC CG na čelu sa direktorom dr Milovićem koji je okupio najbolji medicinski kadar, nabavio najsavremeniju tehniku i opremu, stvorio uslove za njihov normalan rad, naravno uz pomoć Ministarstva zdravlja, Ministarstva finansija i Vlade C Gore.

Ja sam sada drugi čovjek, ozdravio zahvaljujući svima njima. Eto ja sada vjerujem da ću moći da ostatak života provedem sa svojom porodicom u mojoj Crnoj Gori.

KCCG raspolaže velikim potencijalom: stručnim kadrovski i tehničkim pa vjerujem da će izrasti u regionalni Medicinski centar i šire, a što ovi ljudi i zaslužuju.

U prilog mojem izlaganju ide i najsavremenija operacija koju je izvršio prof. dr Ranko Lazović a to dokazuje kakve su sve mogućnosti u uspješnom liječenju bolesnika u KCCG, u ovom slučaju na Klinici za digestivnu hirurgiju koju sa uspjehom vodi i ostvaruje najbolje rezultate u toj oblasti, čovjek humanista i nadasve profesor i doktor a čije je znanje i

Tramvaj zvani zločin » Piše: Dragan BURSAĆ Kada biste nekoga pitali kada je to zaustavljen rat u Bosni i Herecegovini, rekao bi vam kao iz topa: krajem 1995. potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. I možda bi to bilo tačno, možda bi se istoričari i složili da nije nekih događaja koji demantuju istorijske spise.

Tog 9. januara 1996. u prvom zimskom mraku tramvaj br.

272 kretao se sasvim polako na liniji koja je spajala Baščaršiju sa ostatkom grada.

Na stanici Muzeji ljudi u tramvaju osjetili su onu jaru, onu svjetlost i onaj zvuk koji su ih pratili sve vrijeme rata – zvuk, boju i okus smrti.

Tromblon ispaljen sa Grbavice sa srpskih položaja nije mario ni za mir ni za Dejton, a pogotovo za ljude u tramvaju. Zapravo, očekivao je te ljude baš tu na vjetrometini, na toj stanici, gdje se i pogled i prostor šire, pa je svakom lijepo i ugodno, osim onome ko postaje lovina lešinara, ubica i pasa rata. Lovina četničkih snajpera, granata i ostalog asortimana smrti što je četiri godine pljuvao po gradu.

Samo, sada je krvnik imao komparativnu prednost što se zove mir, a što u ratu uvijek znači samo jedno – isporučivanje živih u svijet mrtvih brže, jače i više.

USPOMENA NA PRVU VOŽNJU

A tramvaj nije tramvaj bez ljudi, sudbina, osjećaja, stvarnosti, koja je, navodno, poslije novembra i Dejtona postala normalna u Sarajevu. Pa je tako, svježu „normalnost“ disao Nihad Sladić. Nihad ima 15 godina, vraća se iz škole i prvi mrak u tramvaju

rezultati u najsloženijim operacijama mogu se ravnati sa najvećim kliničkim centrima u Evropi i svijetu. Sa izloženoga vjerujem da ćete vi i crnogorska javnost, rukovodstvo KC CG, Ljekarska komora CG, Ministarstvo zdravlja i Vlada CG, a nadasve mi, ljudi koji smo zahvaljujući ovom profesoru i doktoru i njegovom umijeću ostvarili nov život.

U to ime, s punog srca i ustiju, htio bih predložiti prof. dr Ranka Lazovića za Trinaestojulsku nagradu CG za 2020. godinu. Ovo je samo moj prijedlog i inicijativa a vjerujem da moje mišljenje dijele svi bolesnici sa digestivne klinike, sva stručna i naučna javnost, a posebno ljudi koji su zaduženi za dodjelu te nagrade, koja se daje za najveće i najznačnije uspjehe u jednoj godini, a ja mislim da nema značajnijeg prijedloga i mišljenja od onih koji su ostali živi dalje da uživaju sa svojim porodicama a sve zahvaljujući ovom čovjeku.

Miodrag Mijo ULAMA Sutomore

Upamtite: za ovaj zločin nakon rata niko nikada nije odgovorao, a nevini ljudi, civili, putnici, Sarajlije, koji su htjeli da okuse mir, dobili su trajne životne traume danu koji je završavao, u noći koja je jela 9. januar, datum koji će permanentno slaviti oni koji su ubili Mirsadu.

ZLOČIN BEZ KAZNE

Ubijena Mirsada i 19 ranjenih ljudi biće vječno podsjećanje na zločince kojima ni riječ ni potpis, a ni mir ne znače ništa

Sve je razneseno granatom na sarajevskoj stanici Muzeji, u noći koja je jela 9. januar, datum koji će slaviti oni koji su ubili Mirsadu čini mu se gotovo nestvaran.

Sve je tako mirno, jasno, možda suviše mirno, ali mir je. „Mir je da bude mirno“, misli dječak. Tramvaj staje, a onda bljesak, pa muk, pa pištanje u ušima. Otac je Nihada instinktivno povukao iz tramvaja. Stajali su do vrata. To je osjećaj za preživljavanje: „Ne pamtim prizor, ali se sjećam vriska i galame. U lijevom uhu mi je odzvanjalo i osjetio sam da mi lijeva strana glave krvari. Prvi put sam doživio paničnu reakciju oca, koji je oduvijek važio za smirenog i staloženog. Kasnije mi je bilo jasno da je to zbog količine krvi na mom rukavu i lijevoj strani glave. Istrčao je na cestu i pokušao zaustaviti vozilo u prolazu“, prisjeća se

Sladić i objašnjava da „prolaznicima isprva nije bilo jasno šta se dogodilo, pa se nisu zaustavljali“, ali da ga je kasnije jedan sugrađanin prevezao do Hitne pomoći, reći će dječak za BIRN BiH. Tako je Nihad sa 15 godina iskusio „čari mira“ u režiji lokalnih četnika sa Grbavice.

Dobio je trajni šok, tinitus (pištanje) u uhu, gelere po glavi, od sljepoočnice do uha.

Dobio je uspomenu za cijeli život na tramvaj br. 272, tramvaj zvani zločin.

A tramvaj garažnog broja 272, koji je stao na stanici Muzeji u 17:28, bio je kavez za ranjavanje 19 Sarajlija. I sigurno bi bio tramvaj masakra da nije b i l o v o z a č i c e Me h t i b e Dževlan.

ZAGLAVLJENI U METALU SMRTI

Mehtiba se sjeća i za BIRN BiH mnogo kasnije priča da je vidjela svjetlost i čula zvuk granate tačno iznad vozačeve glave, ali i drugi zvuk, zvuk snajpera. Sjeća se i panike mnoštva ljudi, da je to bila tek treća vožnja – prvi tramvaj bio je prazan, drugi pun zvanica, a treći je bio tramvaj građana i to je zlotvor čekao, na to se granatom pripremao. Mehtiba kaže da je, osim zvuka i toplote, jednako osjetila i ljudsku paniku, ali i nagon da uradi nešto, da spasi ljude koji su zaglavljeni u metalu smrti. „Stres se proživio, ali sam nekako imala snagu da sklonim ostatak putnika koji su bili u tramvaju jer smo mogli

svi izginuti. Imala sam snagu, pomakla sam tramvaj i došla do Doma zdravlja ‘Omer Maslić’. Žena je pogođena direktno u glavu, otrčala sam u Dom zdravlja, pozvala nekoga da dođe da je pogleda. Nismo znali je li žensko ili muško, toliko je to grozan prizor bio, dok nisu doktori došli i pregledali je“, kaže Dževlan za BIRN BIH. A t o vo z a č i c a Me h t i b a Dževlan govori o Mirsadi Durić, žrtvi mira, rekli bi cinici, ali zapravo žrtvi četničkog orgijanja nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je žena koja je raznesena granatom, koja je prije toga izdržala sve strahote rata i opsade, žena pojedinac. Mirsada u tramvaju, sa svojim životom, sudbinom, porodicom, nadanjima i strahovima i sve to prekinuto i razneseno granatom u 17:28 na sarajevskoj stanici Muzeji u njenom gradu, u nekakvom miru, u

No, nije Mirsada samo jedna osoba, stradala u granatiranju u tramvaju 272, tramvaju zvanom zločin. Ne – ona je simbol Grada, koji naivno, iskreno i sa osmijehom na licu prihvata normalnost koja se zove mir i koji otvorenih ruku i čista obraza upija taj mir.

Ubijena Mirsada i 19 ranjenih ljudi biće vječno podsjećanje na zločince kojima ni riječ, ni potpis, a ni mir ne znače ništa.

Upamtite: za ovaj zločin nakon rata niko nikada nije odgovorao, a nevini ljudi, civili, putnici, Sarajlije, koji su htjeli da okuse mir, dobili su trajne životne traume. „Taj tramvaj niko nije dirao dok se rekonstrukcija ne odradi. Kad sam ušla u taj tramvaj, meni su se noge odsjekle. Sjela sam, ali nisam osjećala svoje noge. Možda onog momenta nisam ni bila svjesna šta se desilo dok nisam vidjela krv, staklo i komade mesa... Ja sam se onda izgubila. Nisam mogla hodati, bila sam na bolovanju. Dobila sam promjenu radnog mjesta“, reći će za BIRN BiH vozačica Mehtiba Dževlan.

I slabo ko danas i pomene ovaj zločin. Nekako se utopio u sivilo i relativizacije, razvodnio se našim nemarom i zaboravom.

A trebamo pamtiti. Zbog sebe, zbog naše djece, zbog iskrenih i čestitih lljudi, koji bezrezervno vjeruju i u mir i u tuđu dobrotu – ljudi koji su životom, duševnim i tjelesnim ranama platili svoju dobrotu.

Drugi pišu

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Duhovi Drugog svjetskog rata uoči godišnjice AFP / epa (RFE/RL Graphics)

Evropska unija nije vanjskopolitički igrač kakav bi željela biti, a Evropski parlament još manje, donoseći brojne neobavezujuće rezolucije o međunarodnim pitanjima koje se odmah zaboravljaju.

Stoga je zanimljivo da je jedna takva rezolucija „Važnost evropskog sjećanja za budućnost Evrope“, koju je parlament usvojio u septembru 2019. godine naljutila ruskog predsjednika Vladimira Putina, izazvala diplomatski razdor između Varšave i Moskve proteklih sedmica, a mogla bi otrovati ne samo obilježavanje 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata i oslobađanja Auschwitza, nego i naglasiti podjele u Evropi o tome kako gledaju na historiju.

MIŠLJENJA I ČINJENICE

Evropski parlament je 15. januara raspravljao o nedavnom neslaganju.

Vera Jourova, potpredsjednica Evropske komisije iz Češke, odgovorna za „vrijednosti i transparentnost“, brzo je stala na stranu Poljske nakon optužbi iz Moskve, koje je izrazio Putin, rekavši da Varšava dijeli odgovornost za početak rata jer su bili u dosluhu sa nacističkom Njemačkom tridesetih godina. Jourova je rekla da „svako ima pravo na svoje mišljenje, ali ne i na svoje činjenice“. Dodala je da „Evropska komisija u potpunosti odbacuje sve lažne tvrdnje koje pokušavaju iskriviti historiju Drugog svjetskog rata ili oslikavati žrtve - poput Poljske - kao počinioce“.

Dala je podršku osnovnom načelu septembarske rezolucije – da je dogovor nacista i Sovjeta o nenapadanju 23. augusta 1939. godine, poznatiji

KLASA OPTIMIST

» Piše: Ante TOMIĆ Posljednjih smo godina mnogo čitali o zlostavljanjima slabijih, užasne priče kako su svećenici nasrtali na ministrante, nastavnici na učenike, treneri na gimnastičarke, filmski producenti na glumice, i premda su se ti zločini događali na različitim zemljopisnim širinama i u drugačijim socijalnim i ekonomskim prilikama, mnogo je zajedničkog bilo među njima.

Zlostavljač je često bio stariji muškarac, besprijekorni očinski tip, samouvjeren, imućan, mudar i zreo, zgodan i duhovit, zračio je autoritetom, mirisao na finu kolonjsku vodu. Lakovjerna žrtva nije ni slutila kakvo je on čudovište, ugodna joj je bila pažnja nekoga odraslog i moćnog, sviđali su joj se darovi, sve do jednog trenutka kad se krupna dlakava ruka kao slučajno spustila na njezino bedro.

Do jučer vesela, živahna i otvorena, žrtva je iznenada i preko noći postala šutljiva, otresita, udaljila se od obitelji i prijatelja. Vratila bi se iz škole ili crkve, s treninga ili filmskog snimanja i zaključala u svojoj sobi. „Ljubavi, šta ti je?“ pitali bi je najmiliji kucajući na vrata, a ona ne bi odgovarala. Misleći da joj nitko neće vjerovati kroz što prolazi, strahujući od osvete moćnog starijeg muškarca, žrtva je patila u tišini, bezglasno je jecala sklupčana na postelji, krila svoj pakao

Staljin, Molotov i Ribentrop prilikom potpisivanja pakta 1939. godine (lijevo) i Putin (desno)

kao Molotov-Ribentrop pakt, otvorio put ratu dozvoljavajući napad na Poljsku kao i kasniji rat protiv Finske i okupaciju baltičkih država i dijelova Rumunije.

Naravno, nije iznenađenje da EU podržava jednu od svojih država članica u raspravi s trećom zemljom, ali postoje dva aspekta koja još vrijedi is-

tražiti: zašto su Rusija i Putin odabrali Poljsku od svih zemalja i zašto je, prilično bezopasan dokument neke institucije EU, koji rijetko dobiva publicitet izvan briselskog kruga, uopće dobio toliku pažnju? Oba aspekta možda imaju veze sa strategijom Kremlja.

Mnogi poljski zastupnici iz kompletnog političkog spek-

tra zalagali su se za raspravu i glasanje o ovoj rezoluciji. Ali opet, tako je učinila i većina europarlamentaraca iz srednje i Istočne Evrope kao i većina Zapadne Evrope. Tako da je teško tvrditi da je Varšava bila glavni pokretač iza ovog dokumenta. Ono što nije teško istaći jeste da je Poljska sve više u koliziji s EU o mnogim pitanjima.

Samo nekoliko sati nakon ovosedmične rasprave o Drugom svjetskom ratu, Jourova se ponovo obratila parlamentu - ovaj put o onome što EU vidi kao pogoršavanje vladavine prava u Poljskoj. Dan prije nego što je zatražila od najvišeg suda Unije da privremeno obustavi rad disciplinskog vijeća Vrhovnog suda Poljske - vijeća koje je poljska vladajuća desnica Zakon i pravda (PiS) uvela da disciplinuje poljske suce.

Nekoliko drugih pravnih slučajeva i postupaka zbog kršenja procedura također su narušili odnose između EU i Poljske, kao što su su ih ranije narušili odlučno protivljenje Varšave migracijskim kvotama i nedavna odluka da se odustane od zajedničkog cilja bloka da do 2050. ima ekonomiju koja ne utiče na klimu.

SLABA KARIKA U LANCU

Zatim je tu osjetljivo pitanje poljskog historijskog tereta koje se očituje u njihovom Zakonu o holokaustu iz februara 2018. godine, kojim se optuživanje zemlje za saučesništvo u nacističkim ratnim zlo-

Zlostavljanje Ivana Penave ili #MeToo pokret u HDZ-u

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i Ivan Penava, gradonačelnik Vukovara

Hadezeovci ne mogu riječima izraziti kakva je sreća slijediti bogomdanog vođu koji o svemu misli umjesto njih, ali samo dok on ne izgubi moć. Tada nam otkriju kakvo je on čudovište bio u sebi i tek poslije mnogih mjeseci, katkad i godina, skupila bi hrabrost, pobijedila strah i gađenje od same sebe i pobunila se protiv svoga zlostavljača. „Ne može se više šutjeti“, rekao je prije nekoliko dana drhtavim glasom vukovarski gradonačelnik Ivan Penava na naslovnici Hrvatskog tjednika, i bio je to prvi glas o straho-

tama koje je ovaj hadezeovac doživio pod vlašću Andreja Plenkovića, stravičnim tjelesnim i duševnim mukama koje je otrpio od svoga stranačkog šefa i predsjednika Vlade.

Treba svakako pozdraviti njegov odvažni istup, iako je nešto neozbiljno da je on objavljen u novinama.

S mališanom je, mišljenja smo, prvo trebala razgovara-

ti pravobraniteljica za djecu u pratnji njegova roditelja ili skrbnika. Trebalo je dovesti socijalnog radnika i psihologa pa i, vjerojatno, obavijestiti policiju. Zatim, kad su ovakve osjetljive okolnosti, žrtvi je vjerojatno teško i govoriti o svim pojedinostima. Neusporedivo bi lakše bilo da su vukovarskom gradonačelniku dali papir i drvene boje da nacrta kako je zlostavljan ili, još bolje, da Ivan Penava na lutki pokaže šta je Andrej Plenković neugodno i ponižavajuće tražio od njega.

Svejedno, dobro je da je Penavina priča, ovako ili onako, došla u javnost. Da se Plenkovićeva pozicija nije u posljednje vrijeme nešto poljuljala, ne bi se vjerojatno ni znalo da nam Penava, siroče, nešto taji. Plenković se činio kao samouvjeren, imućan, mudar i zreo, zgodan i duhovit, besprijekorni očinski tip za kojega hadezeovci imaju samo riječi hvale. Svi su mu se tako smiješili i umiljavali da nitko ne bi ni pomislio da tkogod od njih šuti i skuplja u prsi, stiska zube da mu se ne otme jecaj zbog načina na koji nasilnik vodi i stranku i državu.

I ova se pojava, stariji će se čitatelji sjetiti, gotovo bez

iznimke ponavlja sve od samih početaka Hrvatske demokratske zajednice.

Od Franje Tuđmana preko Ive Sanadera do Andreja Plenkovića, konzervativnu demokršćansku stranku obično vodi jedan stariji muškarac, razborit i pravedan patrijarh kojega ponekad čak i zovu ćaća. Njegov se autoritet ne propituje. Sijedog se predsjednika sluša nepogovorno kao Staljina, on je nepogrešiv poput Svetog Oca. Hadezeovci prosto ne mogu riječima izraziti kakva im je sreća slijediti jednoga takvog darovitog, bogomdanog vođu koji o svemu misli umjesto njih.

Ali, samo dok ćaća ne umre, završi u zatvoru, izgubi izbore ili na neki drugi način ostane bez moći i utjecaja.

Od tog trenutka konzervativni kič kao s letaka katoličkih udruga raspada se u prah. Odjednom doznajemo da je slika sretne obitelji okupljene oko oca bila lažna, predsjednik je zapravo bio nesnosan despot, autoritarno čudovište koje im je grubo gušilo slobodu govora i mišljenja, zlostavljač koji ih je divlje bičevao obješene lancima za strop u podrumu

21

činima označava krivičnim djelom, koji je nakon velikih protesta skoro u potpunosti ublažen šest mjeseci kasnije. Zato nije tako čudno što je Poljska precizno izabrana. Kao što su mi zapadni diplomati nedavno rekli, „oduvijek je bila posebna strategija stranih zemalja da odaberu slabu kariku u lancu, a u slučaju EU to je trenutno Poljska.“ Najočitiji razlog zašto je Rusija ljutito reagovala je, naravno, napad na njen ratni narativ, hrabre oslobodioce koji su naciste potisnuli sve do Berlina. Mnogi su tokom rasprave, uglavnom pripadnici političke ljevice, ali i Komisije, priznali sovjetske ratne napore 1941.-1945., dok su drugi, pretežno iz zapadne Evrope, naveli da nije u redu izjednačavati komunizam i nacizam. Ali i ovdje se može primjetiti pametna strategija Kremlja: tumačenje istorije.

EU je možda nastala iz pepela rata s jasnim ciljem prevladavanja decenija nacionalističkih prepirki. Ipak, zagrebite površinu i stare rane i podjele ponovo se pojavljuju. Španski političari su se tokom rasprave nadmetali oko svega, od uloge bivšeg diktatora Francisca Franca do aktuelnih problema sa separatistima. Talijanska desnica i ljevica uhvatili su se za vratove o vrlinama i porocima partizana u svjetskom ratu.

Pa ipak, pojavila se još jedna jasna podjela između istočnjaka ili zapadnjaka, ili kao što je rečeno „među onima koji su vjerovali da je rat zaista završen 1989., a ne 1945.“ Drugim riječima, ima se mnogo šta iskorištavati na kontinentu gdje prošlost nikada nije mrtva. Nije čudo što se čini da je Putin novo zainteresiran za razgovor o ratu, pogotovo s toliko komemoracija i obilježavanja koja dolaze.

stranačkih prostorija na Trgu žrtava fašizma.

Na svim novinama i portalima podigne se hajka, vrlo nalik hajkama ako uhvate biskupa da je neprilično dirao ministrante ili filmskog producenta da je po hotelima ganjao glumice, po čitavoj Hrvatskoj demokratskoj zajednici krene ogorčeni „me too“ pokret.

Bespomoćni, maloljetni i nejaki napokon skupe hrabrosti progovoriti kako ih je voljeni vođa neštedimice gazio. Vrijeme je sazrelo, „više se ne da šutjeti“, poručuju pikzibneri s naslovnica opskurnih tjednika, izokola se natječući za najvišu dužnost u stranci ili barem preporučujući budućem predsjedniku.

Izašao je tako Ivan Penava, kao i Miro Kovač i Davor Stier. Javio se, na zaprepaštenje mnogih, i Karlo Ressler, mali dječak kojega je Andrej Plenković, činilo se, najviše ljubio, i javit će se još stotine kako se unutarstranački izbori budu približavali i kako među članovima bude rastao zanos da će se HDZ osloboditi, da dolazi divno vrijeme u kojemu će svatko od njih moći kazati štogod mu je na pameti, kritizirati koga god mu je volja. Potrajat će to sve dok ne izaberu novoga predsjednika, a taj će, ne sumnjajte, biti kao svi dotadašnji, stariji muškarac, besprijekorni očinski tip, zračit će autoritetom i mirisat na finu kolonjsku vodu, a hadezeovci će ga se bojati kao crnoga đavla.

22

Marketing

Ponedjeljak 20. januar 2020.

23

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

U skladu sa članom 43 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Službeni list Crne Gore, br. 02/18 i 34/19) i članom 4 Pravilnika o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa (Službeni list Crne Gore, br.

41/18), a postupajući po Odluci o povlačenju javnog konkursa Poreske uprave, broj 03/1-671/1-20 od 16.1.2020. godine, Uprava za kadrove POVLAČI JAVNI KONKURS br. 02/1-112/19-9770/2 objavljen dana 30.12.2019. godine za potrebe PORESKE UPRAVE Za radna mjesta: Pod rednim brojem 2.

POMOĆNIK/ICA DIREKTORA/ ICE - SEKTOR ZA VELIKE PORESKE OBVEZNIKE, i Pod rednim brojem 3.

POMOĆNIK/ICA DIREKTORA/ ICE - SEKTOR ZA OPERATIVU U OBLASTI NAPLATE, AGROVITA ECO DOO Adresa: PETRA DEDIĆA 7

Tel.: 069-543-799,078-101-422 Email: agrovitaeco@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. KALKULANT/KINJA, 1 izvršilac, invalid u trajanju od 8 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana 2. GLAVNI/A MENADŽER/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VKV, VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -sposobnost za organizaciju procesa rada -komercijalna znanja CG KONSING DOO Adresa: NIKOLE ĐURKOVIĆA 30

Tel.: 020-645-088,068-811-006 Email: office@cgkonsing.me Oglašava potrebu za: 1. MONTER/KA ZA TELEKOMUNIKACIJE SA RADOM NA VISINI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: -prijave slati na e-mail:office@cgkonsing.me -probni rad 1 mjesec JU RESURSNI CENTAR ZA DJECU I MLADE PODGORICA Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6

Tel.: 020-640-408 Email: juzinv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA, ZDRAVSTVENI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Zdrav-

stveni tehničar, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -do povratka sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine; -svi kandidati, osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi TELEMACH DOO Adresa: BULEVAR REVOLUCIJE 50/5

Tel.: 068-810-071 Email: draganamrdjenovic@telemach.co.me Oglašava potrebu za: 1. AGENT/ICA U PRODAJNOM MJESTU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 7 dana

BAR TEL.: 030/313-048

BONESA DOO Adresa: TRŽNI CENTAR BB

Tel.: 030/346-250 Email: bonesa@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A RADNIK/CA U PAKERAJU I PROIZVODNJI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, Tehničar za biotehnologiju (IV SSS), Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: email: bonesa@t-com.me 2. KOMERCIJALISTA/KINJA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: email: bonesa@t-com.me 3. ADMINISTRTIVNI/A RADNIK/ CA U FINANSIJAMA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV, VŠS, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 10 dana Napomena: mail:bonesa@t-com.me

BERANE TEL.: 051/233-332

ZU DOM ZDRAVLJA ,,DR NIKA LABOVIĆ“ BERANE Adresa: ul.Miljana Tomičića bb

Tel.: 051/233-324 Oglašava potrebu za: 1. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA ODRASLE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Berane Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec

BUDVA TEL.: 033/402-556

JPU LJUBICA V. JOVANOVIĆ-MAŠE Adresa: SLOVENSKA OBALA 17

Tel.: 033/451-679 401-522 Raspisuje konkurs za:

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Defektolog, Pedagog, Profesor vaspitanja predškolske djece, Psiholog, Vaspitač predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Za direktora/icu može biti izabrano lice koje ispunjava opšte uslove propisane Zakonom o radu i posebne uslove propisane članom 78 stav 1 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju.

1) Ispunjava uslove za vaspitača ili stručnog saradnika (pedgog, psiholog ili defektolog) u skladu sa Zakonom o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, završen dvogodišnji studijski program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odnosno VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (180 kredita CSPK-a) ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija (240 ili 300 kredita CSPK-a) za predškolsko vaspitanje i obrazovanje; 2) Ima licencu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama; 3) Ima pet godina radnog iskustva u nastavi; 4) Ima crnogorsko državljanstvo; 5) Ima opštu zdravstvenu sposobnost; Kandidat je dužan da uz prijavu na Konkurs priloži Program razvoja Ustanove.Dokaz o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, s tim da se kao dokaz o državljanstvu može dostaviti biometrijska lična karta ili uvjerenje o državljanstvu, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti lično u prostorijama Centralnog vrtića, u periodu od 8-12h ili putem pošte.

Prijave na konkurs se podnose u roku od 15 dana od objavljivanja konkursa.

Izbor se vrši na period od četiri godine.

Kontakt podaci poslodavca – JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše”: Adresa: Slovenska obala 17, 85310 Budva Telefon: 033/451-679 e-mail: vrticbd@t-com.me JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ PODGORICA Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081

Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - licenca ljekarske komore - ljekarsko uvjerenje - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MAHAKALA CENTER DOO Adresa: BULJARICA BB

Tel.: 067/233-481 Oglašava potrebu za: 1. KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Buljarica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana 2. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Buljarica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 30 dana VECTORS D.O.O. Adresa: Balšića pazar br. 1

Tel.: 069/999-449 Email: mvukicevic@gmailcom Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A INŽENJER/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana 2. GRAĐEVINSKI/A TEHNIČAR/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Građevinski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 15 dana 3. PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana 4. VOZAČ/ICA KAMIONA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 15 dana

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

PRIJESTONICA CETINJE Adresa: Bajova 2

Tel.: 041-241-280, 067-822-629 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ ICA I - ZA VODOPRIVREDU I TURIZAM, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana 2. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ ICA III-SLUŽBENIK/ICA ZA JAVNE NABAVKE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS , Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: ZANIMANJE: VSS- ekonomskih nauka POSEBNA ZNANJA I VJEŠTINE: Položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki.

3. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/ ICA III-POSLOVNI SEKRETAR, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS društvenog smjera, Položen stručni ispit, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: POSEBNA ZNANJA I VJEŠTINE: Poznavanje jednog stranog jezika.

VECTORS D.O.O. Adresa: Balšića pazar br. 1

Tel.: 069/999-449

24

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Email: mvukicevic@gmailcom Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: - Licenca ljekarske komore CG; - Lekarsko uvjerenje; Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje; - Kopija lične karte.

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B. PODGORICA

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: *Licenca ljekarske komore CG *Ljekarsko uvjerenje *Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG *Kopija lične karte NAŠA RADOST JPU Adresa: BRANKA ĆOPIĆA 7, HERCEG NOVI

Tel.: 031/346-200 Email: jpunasaradost@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Medicinska sestra, Pedijatrijska sestra, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena:

Na određeno vrijeme do povratka zaposlene sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

J.U.ZA KULTURU Adresa: TRG BORACA B.B.

Tel.: 020/865-207 Raspisuje konkurs za: 1. BIBLIOTEKAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: VSS društvenog smjera Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Konkurs se raspisuje na određeno vrijeme, kao zamjena privremeno odsutnog radnika, do povratka lica na mandatu, a najduže do 22.07.2023. godine.

Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sertifikat o položenom stručnom ispitu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOLAŠIN Adresa: Buda Tomovića

Tel.: 865-907 Vrši ispravku konkursa objavljenog u dnevnoj štampi, od 17.01.2020. godine za radno mjesto: ZAŠTITNIK/CA IMOVINSKO-PRAVNIH INTERESA OPŠTINE, 1 izvršilac. Ispravka se odnosi u dijelu trajanja konkursa i glasi: rok za prijavljivanje na konkurs je 20 dana, a ne kako je greškom bilo objavljeno 15 dana. Ostali dio teksta ostaje isti.

OPŠTINA KOLAŠIN Adresa: Buda Tomovića

Tel.: 865-907 Oglašava potrebu za: 1. VIŠI/A SAVJETNIK/CA III, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kolašin

Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: 1. da je državljanin/ka Crne Gore, 2. da je zdravstveno sposoban/a, 3. da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu, 4. položen stručni ispit za rad u državnom organu.

2. KOMUNALNI/A INSPEKTOR/ KA III , 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kolašin Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), VSS društvenog smjera, VSS iz oblasti Prirodnih nauka, VSS tehničkog smjera, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: 1. da je državljanin/ka Crne Gore, 2. da je zdravstveno sposoban/a, 3. da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu.

4. da ima položen stručni ispit za rad u državnom organu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

DEMA DOO Adresa: PUT PRVOBORCA BB, KOTOR

Tel.: 069/210-025;032/325-297 Email: dema.doo@gmail.com 1. GRAĐEVINSKI/A MANIPULANT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 2 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kotor Uslovi: Građevinski manipulant STADION DOO Adresa: BULEVAR IBRAHIMA DREŠEVIĆA 1

Tel.: 020-622-569

Email: stadion-doo@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MERCHANDISER/KA II, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VŠS, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana 2. MERCHANDISER/KA II, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: SSS-III, VŠS, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Izabrani kandidat će pokrivati opštine Budva,Kotor i Tivat.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG Adresa: Ul.Vaka Đurovića bb

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Nikšić Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

JZU OPŠTA BOLNICA Adresa: LOVĆENSKOG BATALJONA BB

Tel.: 052/322-117 Oglašava potrebu za: 1. SEKRETAR/ICA-ŠEF/ICA ODSJEKA ZA PRAVNE I KADROVSKE POSLOVE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana

TIVAT TEL.: 032/674-585

AZTEK BUDVA Adresa: JADRANSKI PUT BB

Tel.: 069/119-109 Email: posao@hrpartners.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/CA NA VOZILU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 1 dan OLIVE INVEST DOO Adresa: Njegoševa br.8

Tel.: 067/020-345;067/027-796 Oglašava potrebu za: 1. MENADŽER/KA RESTORANA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan

ŽABLJAK TEL.: 052/360-031

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B. PODGORICA

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 3 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Žabljak Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: - Licenca ljekarske komore CG - Ljekarsko uvjerenje - Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje CG - Kopija lične karte.

Ponedjeljak, 20, januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 20, januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 20, januar 2020.

Mali oglasi RaZNo OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 1 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 2

27

28

Oglasi i obavještenja

Дана 19. јануара 2020. у 85. години преминуо је наш драги

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Умро је послије краће болести у 85. години наш драги

МИЛОВАН Јованов ПАТИЋ Саучешће примамо у градској капели у Никшићу, 19. јануара од 11 до 16 часова и 20. јануара од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени: синови ЈОВАН и ДРАГАН, браћа САВО и ИВАН, сестре ВАСИЛИЈА, РАДИНКА, ДОБРИНКА и ЈОВАНКА, снаха РАДА, унучад ИГОР и МИЛЕНА и остала родбина

1013

ДРАГОЉУБ Миланов ЧАГОРОВИЋ

ZORKA Momova NIKOLIĆ

официр у пензији

Саучешће примамо 20. јануара 2020. године од 10 до 15 часова на градском гробљу Чепурци, гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћена породица: кћерке СНЕЖАНА и НАТАША, браћа ВЕЛИМИР и ВЛАДИМИР са породицом, зетови АНТОНИО и СРЕТЕН и остала родбина ЧАГОРОВИЋ

rođena Zmajević Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 20. januara od 11 do 16 časova i 21. januara od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju.

Ožalošćeni: suprug MOMČILO - MOMO, sin KRSTO - KIKA, ćerka SNEŽANA, sestra NADA, snaha SLAVICA, unučad, praunučad i ostala rodbina NIKOLIĆ i ZMAJEVIĆ 1024

1008 Posljednji pozdrav našem dragom

Dana 19. januara 2020. u 84. godini preminula je naša draga

Дана 19. јануара 2020. преминула је у 83 години

Дана 19. јануара 2020. преминуо је послије краће болести у 95. години наш

MIĆU Tvoj osmijeh će vječno živjeti, kao i naše sjećanje na tebe.

Mirno spavaj, brate naš.

Tvoji: MIKI, NATAŠA, ANĐELA i SNEŽANA

ЉУБИЦА Божова БОЈАНОВИЋ рођена Павлићевић

1026

Саучешће примамо у капели у Берима, 19. јануара од 10 до 18 и 20. јануара од 10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана.

НИКОЛА - НИКО Миланов ДЕЛИЋ По жељи покојника сахрана је обављена у кругу породице 19. јануара на Старом гробљу на Цетињу.

Ожалошћени: ћерке СЛОБОДАНКА, ВЕСНА и МАРИНА, братанићи МАРКО и ЖЕЉКО, братаничне, брат од стрица ДРАГО, ђевери ГОЈКО - МУЈИЦА и ВЕСЕЛИН, ђеверична ЗОРИЦА - БЕБА, јетрва ДАРИНКА, снахе, унучад, праунучад и остала родбина БОЈАНОВИЋ и ПАВЛИЋЕВИЋ

Ожалошћена породица: сестра СЕНКА и остала родбина ДЕЛИЋ и ИВАНИШЕВИЋ

1009

1021

Posljednji pozdrav dragoj sestri od strica

Posljednji pozdrav

LJUBICI BOJANOVIĆ

NIKU DELIĆU

Počivaj u miru i ostaješ nam u trajnom sjećanju.

1020

DRAGO sa porodicom

U periodu od 1947. do 1963. godine je bio član Kulturno-umjetničkog društva „Njegoš“ i Ansambla narodnih igara Crne Gore „Oro“.

KUD „Njegoš“ – Cetinje

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Poštovanom komšiji

Posljednji pozdrav dragom kumu

LJUBICI BOJANOVIĆ Od porodice pok. brata RADA PAVLIĆEVIĆA

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1023

1018

NOVU PAVIĆEVIĆU

NIKOLI DELIĆU

Počivaj u miru.

MARKO sa porodicom

Od KOMŠIJA 1017

1022

Posljednji pozdrav dragom

NOVU PAVIĆEVIĆU Od porodice pok. BOŽA i VIDE PAVIĆEVIĆ 1029

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom

PEKU NIKOLIĆU

PEKU NIKOLIĆU

PEKU NIKOLIĆU

Ponosni smo što smo te imali. Tvoj lik i dobrotu ćemo vječno pamtiti i čuvati u našim srcima.

S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.

Brat od strica DRAGAN, snaha TANJA, bratanične ANĐELA i ANDRIJANA, bratanić MARKO

Sestra od strica DRAGICA i zet DEJAN

Teška je istina da te više nećemo viđeti, ali tvoj lik, dobrotu vječno ćemo pamtiti.

1012

1010

Strina JELENA, brat STANKO i sestra DESANKA 1011

29

SJEĆANJE 20. 1. 2004 – 20. 1. 2020.

5. 4. 1989 – 20. 1. 2020.

VITOMIR RADUNOVIĆ

RADUN RADUNOVIĆ

Zaborav ne postoji dok žive oni koji vas vole.

PORODICA 1005

POMENI

TUŽNO SJEĆANJE 22. 1. 2019 – 22. 1. 2020.

Našoj dragoj

PEKU Gorčinovom NIKOLIĆU Prerano nas napusti, dragi, neprežaljeni brate Peko! Ostaćemo ti vječni dužnici!

Tebi slava i hvala za svaku toplu riječ, za pažnju prema svima i za osmijeh koji si nam svakodnevno nesebično davao. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1014

Tvoja sestra JOVANKA MAČIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

PEKU Gorčinovom NIKOLIĆU Hvala ti, ujače za djetinjstvo, puno lijepih uspomena i što smo svi bili tvoja djeca.

Ponosim se i uvijek ću se ponositi tobom.

SLAVICA ŠEVALJEVIĆ sa porodicom 1015

ASOVIĆ ALIT PINDO

baki OLGI Draga bako, Bila si naše utočište, naša mirna luka, kapetan broda našeg divnog djetinjstva. Sve oluje i vjetrove uz tebe bilo je lako pobijediti. Radovala si se s nama i bila tu da nas bodriš, a kada je bilo teško, nježni osmijeh i tvoj topli pogled pun ljubavi bili su lijek za sve.

Nedostaješ nam mnogo, svakog dana sve više.

Ti si rekla: „Baki ne treba reći hvala, vi ste moja djeca“, ali voljena naša, moramo ti reći Hvala za svu tvoju beskrajnu ljubav, tvoju nježnost i neizmjernu mudrost.

Hvala što si našoj majci bila druga majka i učinila da se osjeća voljenom i zaštićenom.

Hvala... suviše mala riječ za tvoja djela i mjesto koje ćeš zauvijek imati u našim životima.

Bakice mila, čuvaj nam našeg Boška, toplo ga zagrli kako si to samo ti znala... šapni mu, onim tvojim nježnim glasom, da ga mnogo volimo i da nam mnogo, mnogo nedostaje, ali da ga iz srca, trena i svakog kutka naših života nikad nećemo dati. Biće mu drago da to čuje od tebe, njegove bake koju je najviše u životu volio.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji: MIKAN, ŠEFIKA, BATO, DANO i JASNA sa svojim porodicama

1007

20. 1. 1998 – 20. 1. 2020.

Tvoja djeca: JELENA, KSENIJA i BALŠA

1027

PEKO NIKOLIĆ Dragi striko, ne mogu da vjerujem da si otišao tako rano i bez pozdrava. Ne znam kako da se pomirim sa bolnom istinom da više nijesi sa nama. Volimo te i nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru i neka te Anđeli čuvaju.

Tvoja bratanična NATAŠA sa porodicom 1016

RATKA Rankova BOJANIĆ rođena Lazarević

Sjećanje na voljenu majku, baku, taštu i svekrvu

Voljeni ne umiru dok žive oni koji ih se sa ljubavlju i poštovanjem sjećaju.

Nedostaješ...

Tvoji: STEVAN, ILIJA, RANKO 1004

OLGU VUŠUROVIĆ 2007 – 2020. Тужним срцем јављамо да је 19. јануара 2020. преминула у 92. години, наша драга

Draga naša Ogi, Prođe 13 godina, tužnih i praznih bez tebe. Ostala su sjećanja i zajednički trenuci zaustavljeni u vremenu i zaključani u srcu.

U njima smo srećni i nasmijani sa tobom.

To je naše skriveno blago, i zbog toga ga toliko volimo i čuvamo.

Znamo da negdje iz prikrajka brižno bdiš nad nama i hrabriš nas da nastavimo dalje...

Tu si, duboko u srcima svoje djece i unučadi, jer svako od nas nosi dio duše tvoje...

Fališ – do bola...Volimo Te. Tvoji: DRAGAN, LJILJA i KAĆA sa porodicama

СОФИЈА Блажова НИКАЧ рођена Бранковић

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 20. јануара од 10 до 15 часова и 21. јануара од 10 до 12 часова, када ћемо кренути за село Годиње - Вирпазар гдје ће се у 14 часова обавити сахрана.

1028

Navršava se pola godine od smrti naše drage supruge, majke, svekrve i bake

Šest mjeseci je od smrti našeg dragog supruga, oca, svekra i đeda

MILUTINA B. ĐUROVIĆA Dani prolaze, a praznina i bol ostaju.

Tvojim odlaskom smo izgubili porodični oslonac i sigurnost. Nedostaju nam tvoji savjeti, smirenost i dobrota. S ponosom i poštovanjem čuvamo te u sjećanju.

Tvoji: supruga ANKA, sinovi ŽELJKO i DUŠKO, snahe LJILJANA i STANICA i unuk BLAŽO 1003

Dana 24. januara 2020. navršava se godina od smrti našeg dragog Ожалошћени: кћерке АНКА, СЕНКА и СТАНКА, унучад САЊА, ЉИЉАНА, ГАЛИНА и ВЛАДИМИР, праунучад БОЈАН, СЕРГЕЈ, АНДРЕЈ и БАЛША и остала родбина НИКАЧ и БРАНКОВИЋ

MIRE Brankove STOJANOVIĆ Bolna je istina da nisi više sa nama. Čuvaćemo te od zaborava.

1025

Tvoja PORODICA

e-mail: oglasno@t-com.me

1006

MILANA A. MARKOVIĆA Počivaj u miru.

Porodica VOJISAVA A. MARKOVIĆA 1019

30

TV program

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

SERIJA

RTCG 1 16:00

FILM

NOVA M 23:35

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

Katarina Velika



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 12:05 Profil, r.

13:05 Avanture Heti Feder, r.

14:05 Katarina Velika, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina Velika, s.

17:00 Dokumentarni program 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Avanture Heti Feder, s.

22:30 Dnenvik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno I, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:40 Argumenti, r.

Klopka

   RTCG 2

06:00 07:00 07:30 09:00 10:30 12:10 13:50 14:20 15:30 16:15 17:15 17:45 19:30 20:15 21:00 22:00 23:45 00:15 01:45 03:00 04:00 05:00

Muzika Slonovi i tonovi Rukomet, snimak Rukomet, EP, snimak Dnevna soba, r.

Uđi ako hoćeš, film Strani dokumentarni (Arte): Geolino Vaterpolo, finale, EP Luda kuća, r.

Agrosaznanje, r Zapis, r.

Studio rukomet Dnevnik 2 Luda kuća, s.

Strani dokumentarni (Arte) Kolet, film Glas Amerike Rukomet, snimak Rukomet, snimak Koncert Agrosaznanje, r.

Zapis , r.

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 22:10 23:00 23:30 01:00 01:15 02:00

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro sa Iris Samac u braku, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Noćni žurnal Rane, film Ekskluziv, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 12:25 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:35

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Konak Kod Hilmije, r.

Gulperi, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Klopka, film Pod opsadom, mračna teritorija, film

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 20:00 21:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Velvet, r.

Boje dana Ljubav i osveta, r.

Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Dokumentarni program 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Ljubav na ledu, film 00:25 Bez granica, r.

01:15 Skoro prijatelji, r.

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti

Ponedjeljak 20. januar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 20. januar 2020.

KUD Idijoti dobitnici Rock&Off nagrade za životno djelo

Nik Kejv o američkom reperu

Za slobodu i mir borili su se humorom, strašću i gitarama ZAGREB - Osnovan prije skoro 40 godina, legendarni pulski sastav KUD Idijoti, ostavio je neizbrisiv trag na regionalnoj sceni.

A da ne bi sve ostalo samo na hvalospjevima i lijepim riječima, pobrinula se direkcija nezavisne nagrade Rock&Off koja će poznatim pankerima 30. januara u zagrebačkoj „Tvornici“ uručiti nagradu za životno djelo.

– Rock&Off nagrada za životno djelo KUD Idijotima zapravo je zahvalnost domaće rok i pank scene, bendova poput Hladnog piva, TBF-a ili Mašinka na koje su Idijoti uticali svojom muzikom i stavom. Za slobodu i mir borili su se humorom, strašću i gitarama – poručili su iz direkcije nezavisne nagrade Rock&Off. Nedavno objavljeno Dancing Bearovo reizdanje sjajnog koncertnog albuma KUD Idijoti ,,Gratis Hits Live!“ na CDu i dvostrukom LP-u, čiji je prvi tiraž rasprodat u rekordnom roku, kao i sjajan dokumentarni film ,,Tusta“ autora Andreja Korovljeva i objavljena knjiga Nenada Marjanovića dr Frica ,,Život s Idi( j)otima“, potvrda su da ova nagrada ide u ruke sasta-

Kanje Vest je najveći umjetnik na planeti SIDNEJ – Nik Kejv, australijski muzičar, kantautor, književnik, scenarista i glumac, vjeruje da je Kanje Vest ,,najveći umjetnik“ jer ,,na planeti nema muzičara koji je kao on posvećen vlastitom omalovažavanju“.

vu koji je radom prerastao pojam benda i postao simbol generacije.

Lajv album ,,Gratis Hits Live!“, snimljen je 5. i 6. februara

Parlofon rekords objavio novu pjesmu

Bouvijev trezor ponovo otvoren

1999. u pulskom klubu Uljanik povodom 18. rođendana sastava, a kolekcija od 27 energičnih i beskompromisnih pjesama objedinjenih na ovom

izdanju najbolje dočarava iskrenu strast i stav ljudi koji su punk živjeli i disali, sve ono po čemu će se KUD Idijoti pamtiti.

Lejdi Gaga snima album

„Adel“ izlazi u februaru LOS ANĐELES - Posljednjih sedam mjeseci Lejdi Gaga snimala je novi singl koji će biti objavljen u februaru.

LONDON - Muzički trezor Dejvida Bouvija ponovo je otvoren. Parlofon rekords nastavlja da objavljuje trake sa novog EP-a ,,Is It Any Wonder?“. Šest pjesama ovog izdanja biće predstavljano iz sedmice u sedmicu prije nego što fizičko izdanje dođe u prodavnice tokom događaja „Rekord stor dej“.

Prvi singl koji je skinut sa ovog EP-a bila je alternativna verzija pjesme ,,The Man Who Sold the World“. Sada je na red došla i ,,I Can’t Read ’97“. Video za nju je režirao Tim Poup, a snimana je tokom proba u Hartfordu januara 1997.

Dejvid Bouvi bio je član više od 10 bendova, prodao je više od 140 miliona albuma, a njegov svojevrsni „pečat“ bili su

otmeni lepršavi duh, magnetski šarm i harizma, te sklonost ka igranju sa stilom i imidžom. Bio je poput kameleona, poznat po dramatičnim kostimima i često neobičnom scenskom šminkom.

Bouvijev umjetnički proboj dogodio se 1972. albumom „The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders From Mars“ koji je zvijezdu predstavio kao vanzemaljca.

Stapajući britanske i japanske uticaje i rok sa pozorištem, Bouvi je stvorio živopisni androgini alter ego Zigi Stardast. Njegov najprepoznatljiviji stil nastao je na albumu „Aladdin Sane“, gdje je na omotu bio njegov lik sa karakterističnom šminkom koja je postala njegov zaštitni znak. Preminuo je 2016. godine.

Američka pop muzičarka posljednji album izbacila prije četiri godine pod nazivom ,,Joanne“, a i najnoviji će tokom 2020.

Priprema ga sa bivšim dečkom Danom Hortonom, najtraženijim tonskim snimateljem u SAD-u.

- Gaga je na ovome marljivo radila, mnogo je vremena provodila u studiju i jako je uzbuđena zbog svega. Držala se onoga u čemu je najbolja, a prvi singl prava je pop muzika - rekao je za američke tabloide dobro upućeni izvor.

Izvor je dodao da Gaga dobro zna da se ne treba dugo držati podalje od muzičke industrije i četiri godine bile su sasvim dovoljna pauza.

Osim toga, svestrana muzičarka prošle je godine osvojila prestižnu filmsku nagradu Oskar za svoje umijeće sa pjesmom ,,Shallow“ u filmu ,,Zvijezda je rođena“ u kojem je igrala glavnu ulogu uz Bredlija Kupera.

Novi album možda nazove po koleginici iz Engleske, ,,Adel“, jer je tako najavila na Tviteru krajem prošle godine.

Naime, na njegovom regularnom interaktivnom sajtu „The Red Hands Files“, gdje mu fanovi postavljaju pitanja, a on odgovara, neko ga je pitao „da li voli Kanjea?“.

- Pravljenje umjetnosti je vid ludila – mi skliznemo duboko u svoju viziju i izgubimo se u potpunosti u njoj. Nema muzičara na Zemlji koji je toliko posvećen kao što je Kanje, i u ovom trenutku, on je naš najveći umjetnik - napisao je Kejv.

Na pitanje da li se ikada bojao da će izgubiti fanove zbog mijenjanja zvuka i izvođenja

pjesama, on je odgovorio: „Mi volimo i poštujemo naše fanove, i prethodne i sadašnje, ali, naravno, imaju potpunu slobodu da rade šta god žele.“ Dodao je da njegov bend i on žele da njeguju svoje fanove, ali i da izazovu nešto iz njih, pa i da im se suprotstave.

- A i da ih uznemirimo, ali je poenta da ih zatalasamo. Gubljenje fanova je koletaralna šteta koja dolazi od bavljenja muzikom iz umjetničke perspektive, a ne komercijalne istakao je muzičar dodajući da pravljenje muzike da bi se uslišili fanovi može da bude štetno.

- Pravljenje izazovne muzike, u svojoj samoj srži, jedne će fanove odvući, druge će privući, ali bez nje, neće biti nikakve komunikacije, rizika, suza ili osmijeha, i niko neće biti pogođen time - zaključio je Kejv.

Objavljen trejler za novi Marvelov film

Džared Leto u ulozi Morbijusa LOS ANĐELES - Napokon je stigla prva video najava filma ,,Morbius“, povezanog sa svijetom superjunaka Spajdermena, koja u nekoliko kratkih isječaka pokazuje Džareda Leta kao sablasnog i mračnog vampira.

Marvelov film u kojem Džared Leto ima glavu ulogu, priča je o biohemičaru koji traži lijek za rijetku krvnu bolest. U procesu traženja lijeka, naučnik shvata da je otkrio nešto što je vjerovatno gore od same bolesti koju nastoji da izliječi – a posljedica toga je da sam sebe uskoro preobrazi u mistično čudovište…

Trejler slikovito dočarava dramatičnu transformaciju bolesnog doktora Majkla Morbiusa (Leto) u snažnu vampirsku pojavu.

Video najava takođe najavljuje zanimljivu povezanost sa svijetom Marvelovog Spajdermena, neočekivano prikazujući Majkla Kitona u ulozi zlikovca Vulturea.

Fanovi su takođe već uočili i paukovu mrežu uz riječ ,,ubica“ koja se pojavljuje dok Morbius u trejleru šeta kroz uličicu, te tvrde da je to (in)direktna poveznica sa samim Spajdermon.

Uz Džareda Leta, u glavnim ulogama u filmu Danijela Espinose glume Džared Haris, Met Smit i Adria Arjona.

Podsjetimo, uloga u filmu o stripovskim likovima nije prva u kojoj se Leto okušao.

Zapažena i hvaljena uloga bilo je njegova interpretacija Džokera u filmu ,,Odred otpisanih“ – lika kojeg je jednako fenomenalno kasnije utjelovio Hoakin Finiks. ,,Morbius“ u bioskope stiže ovog ljeta.