Dnevni list Pobjeda 21.01.2020.

Utorak, 21. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19462 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

TOP-CHANNNEL.T V

IZNENADNO SVJEDOČENJE: Saradnik Džozefa Asada saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu

Nema tragova koji vode do ubica Dedovića i Stamatovića Policajci tokom uviđaja pronašli 25 čaura kalibra 9 mm, a sumnja se da je pucano iz različitog oružja.

Iz crnogorske policije saopšteno da još nema vidljivih pomaka u identifikovanju počinilaca zločina u Atini, a prema pisanju grčkih portala, ni tamošnje vlasti nijesu zadovoljne rezultatima dosadašnje istrage. Grčki portal irafina.gr objavio je da svjedoci zločina, kao ni snimci sa nadzornih STR. 9. kamera, nijesu od velike pomoći u istrazi

FACEBOOK.COM

ATINEWS.GR

Joram Frig potvrdio da je bio zadužen za kontranadzor

Grčke vlasti u saradnji sa crnogorskom policijom pokušavaju da rasvijetle zločin u Atini

Državljanin Izraela je u opširnom iskazu u Specijalnom tužilaštvu potvrdio navode da je na poziv bivšeg operativca CIA Džozefa Asada došao u Crnu Goru i da je donio kontradiverzioni aparat. Decidno je ustvrdio da nije imao informacije da se iza organizacije okupljanja DF-a oktobra 2016. krije priprema terorističke akcije STR. 10. i 11.

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC poručio da je on, a ne Patrijaršija adresa za pregovore

Kabinet Đukanovića negirao tvrdnje generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića

Martinović: Ako SPC u Strazburu nije mogla da dokaže da je Amfilohije ima crnogorski pasoš, crkvena imovina njena Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor zašto MCP ne bi protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju imala ,,ličnu kartu“ crkvene imovine u Crnoj Gori – podsjetio je Milo Đukanović

Ambasador SAD u Grčkoj zabrinut zbog Moskve, ali i uticaja Pekinga

Ministar saobraćaja Osman Nurković očekuje dobre ponude za zakup vazdušnih luka

Pjat: Rusija je Tender za aerodrome i dalje snažan početkom februara negativni faktor na Balkanu

STR. 6. i 7.

DOKUMENTA: Što piše u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 – 2024. godine koju je usvojila Vlada

STR. 2.

D. MALIDŽAN

STR. 7.

STR. 4. i 5.

I.BOŽOVIĆ

STR. 3.

Crna Gora još u potpunosti ne ispunjava zahtjeve EU i Šengena

2

Politika

Utorak, 21. januar 2020.

DOKUMENTA: Što piše u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 – 2024. godine koju je usvojila Vlada

Crna Gora još u potpunosti ne ispunjava zahtjeve EU i Šengena Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima, navodi se u Strategiji D. MaliDzan

PODGORICA - Trenutno upravljanje granicom Crne Gore ne ispunjava u potpunosti zahtjeve EU i Šengena.

U cilju unapređenja stanja u ovoj oblasti permanentno se prati koncept integrisanog upravljanja granicom Evropske unije (IBM EU) i u tom smislu prilagođava razvoj integrisanog upravljanja granicom Crne Gore (IUG CG), posebno u primjeni procedura, tehničke opreme i granične infrastrukture, navodi se u Strategiji integrisanog upravljanja granicom 2020 – 2024. godine koju je usvojila Vlada.

Aktivno 29 graničnih prelaza Na teritoriji Crne Gore funkcioniše 29 graničnih prelaza, i to: drumskih 19, vazdušnih 2, pomorskih 6 i željezničkih 2, od čega, prema Republici Hrvatskoj funkcionišu 2 granična prelaza, Bosni i Hercegovini 8, Republici Srbiji 6, Republici Kosovu jedno i Republici Albaniji 4 granična prelaza.

– Složenost upravljanja crnogorskom državnom granicom određena je njenim specifičnostima i to: duga državna granica u odnosu na ukupnu površinu državne teritorije; granična linija je obilježena samo sa Republikom Albanijom; veliki broj graničnih prelaza; određeni broj puteva koji sijeku graničnu liniju; državna granica koja se proteže rijekama zbog niskog nivoa vodostaja pogodna je za nezakonite prelaske; planinski lanci otežavaju zaštitu zelene granice – navodi se u vladinom dokumentu.

U dokumentu se navodi da će se nastaviti aktivnosti na jačanju granične kontrole u cilju bezbjednosti građana, otklanjanja rizika za bezbjednost državne granice, zaštite ekonomskih interesa i olakšanja međunarodne trgovine.

KONCEPT

– Koncept IUG je opšteprihvaćeni model za upravljanje vanjskom granicom EU, značajan element očuvanja unutrašnje bezbjednosti zemalja članica, posebno na sprečavanju i otkrivanju neregularnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala i predstavlja skup operativnih mjera kojima zemlje članice EU obezbjeđuju efikasan sistem upravljanja vanjskom granicom EU, koji podrazumijeva visok stepen uzajamnog povjerenja, dosljedno sprovođenje zajedničkih aktivnosti, podjelu obaveza, odgovornosti i solidarnosti – navodi se u Strategiji.

Koncept integrisanog upravljanja državnom granicom Crne Gore i drugih država Zapadnog Balkana bitno doprinosi da prostor jugoistočne Evrope bude zona partnerstva, stabil-

takozvane zapadnobalkanske rute. Imajući u vidu da se linija istočne granice, u većoj mjeri, proteže preko planinskih vijenaca i manje naseljenih mjesta, otkrivanje nezakonitih migranata podrazumijeva adekvatnu opremljenost granične policije na suzbijanju i otkrivanju ovog vida prekograničnog kriminala. Takođe, evidentan fenomen čiji trend stalno raste, sa kojim se Crna Gora suočava prethodnih godina, je broj lica koja traže azil.

Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji i zajednička spoljna granica predstavljaju dodatni motiv za povećan broj azilanata u Crnoj Gori – navodi se u dokumentu.

Prosječna stopa putnika u prekograničnom prometu, kako se navodi, u posljednjih pet godina procijenjena je na 16.668. 842 miliona godišnje,

sa trendom rasta od oko 9,5 procenata.

- Strani državljani čine 81 odsto ukupnih prelaza granice, dok crnogorski državljani čine 19 procenata ukupnog prometa putnika. Najveći procenat ukupnih prelazaka granice je 26 odsto na crnogorsko-srpskoj državnoj granici, a slijede 20 odsto na crnogorsko-albanskoj granici i 16 odsto na crnogorsko-hrvatskoj granici.

Pristupanjem Crne Gore EU, obim prometa na graničnim prelazima na budućoj spoljnoj granici, predstavljaće oko 84 odsto sadašnjeg saobraćaja putnika preko granice. Pristupanjem Evropskoj uniji, granična, carinska, veterinarska i fitosanitarna kontrola obavlja se na granicama Crne Gore u ime Evropske unije, zaključuje se u dokumentu.

U fokusu uticajna Evropa koja se razvija, povezuje i štiti

naći model koji će na pravi način vrednovati napore i reforme koje sprovodi Crna Gora, ujedno ohrabrivši preostale države kandidate za nastavak procesa pregovora sa EU. U okviru druge sesije „Evropska unija, nacionalni parlamenti i COSAC u novom institucionalnom mandatu“ govorilo se o organizaciji konferencije o budućnosti Evrope, koja je zamišljena kao forum za povezivanje građana, civilnog društva i evropskih institucija, kako bi građani EU i Evrope ocijenili kakvu Uniju žele i kako njome treba upravljati. Cilj konferencije jeste da se građani aktivnije uključe u proces donošenja političkih odluka na nivou Unije.

Na sastanku se govorilo i o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije, novom sedmogodišnjem finansijskom okviru, politici proširenja, novom zelenom planu, fenomenu lažnih vijesti i načinima na koji bi Evropska unija i njene institucije trebale djelovati u narednom periodu.

Z. D.

POTrEbNA bOljA grANičNA iNfrAsTrUKTUrA: Granični prelaz Debeli brijeg

nosti i privrednog razvoja, budući da se smanjivanjem potencijalnih bezbjednosnih rizika stvaraju preduslovi za brži i kvalitetniji razvoj crnogorskog društva i naših susjeda.

Nadležni organi Crne Gore, u prethodnom periodu, bili su veoma posvećeni realizaciji ključnih ciljeva Strategije, posebno rješavanju bilateralnih pitanja sa susjednim državama, činjenicom da su zaključeni ugovori o državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom i Republikom Kosovom, te da je definisana državna granica sa Republikom Albanijom, čime je ostvaren jedan od značajnih spoljnopolitičkih prio-

riteta Crne Gore.

– Dalji razvoj sistema integrisanog upravljanja granicom, unapređenje nadzora i zaštite državne granice će i u budućem periodu predstavljati ključni izazov u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, jer ova oblast obuhvata granicu, strance, azil, migracije, vize i šengensku pravnu tekovinu, a prije svega kroz usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i efikasno umrežavanje nadležnih organa kako bi se zaštitile vanjske granice i ujedno garantovala bezbjednost građanima – tvrdi se u dokumentu.

U dijelu koji obuhvata rizike

navodi se da su ,,političke i humanitarne krize u trećim zemljama u prethodnom periodu imale za posljedicu raseljavanje velikog broja ljudi, u potrazi za međunarodnom zaštitom u zemljama Evropske unije. Imajući u vidu da će i crnogorska morska granica biti buduća spoljna granica Evropske unije, pravac nezakonitih migranata mogao bi se preusmjeriti i na morski dio granice“.

ZAPADNOBALKANSKA RUTA

- Crna Gora je za većinu nezakonitih migranata, uglavnom, tranzitna zemlja koji putuju u druge zemlje odredišta, preko

Predstavljeni prioriteti predsjedavanja Hrvatske Savjetu EU U ime Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, sastanku su prisustvovali predsjednik se Hrvatska baviti u okviru Odbora Slaven šestomjesečnog predsjedaRadunović i član vanja Savjetu Evropske unije.

O temama koje će biti aktuOdbora Momčilo elne tokom hrvatskog predsjedavanja govorili su premijer Martinović Hrvatske Andrej Plenković, PODGORICA – Predsjednik hrvatskog Sabora Gordan Jandrokovič kazao je na sastanku predsjedavajućih odborima za evropske poslove parlamenta EU (COSAC) da je hrvatsko predsjedavanje potvrda stroge predanosti u promociji i zagovaranju Evrope koja se bazira na zajedničkim vrijednostima, jednakosti i uvažavanju zajedničkih interesa i razlika.

Na ovom sastanku predstavljena su ključna pitanja kojima će

predsjednik Odbora za evropske poslove hrvatskog Sabora Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednica Evropske komisije Dubravka Šuica, prva potpredsjednica Evropskog parlamenta Majrod Mekginis i predsjednik Odbora za evropske poslove n j e m a č ko g B u n d e s t a g a Ginter Krihbaum.

U fokusu hrvatskog predsjedavanja biće četiri prioriteta: Evropa koja se razvija, Evropa koja povezuje, Evropa koja štiti i Uticajna Evropa. Istaknuta je uloga COSAC-a kao važnog partnera evropskim

POTrEbNA UTicAjNA EvrOPA: Sa sastanka predsjednika Odbora

institucijama i građanima.

Predsjednik Odbora za evropske integracije Slaven Radunović kazao je da Evropska unija treba da podrži istinsku i trajnu političku transformaci-

ju Crne Gore i zemalja regiona, bez zanemarivanja ključnih problema. Napomenuo je da zemlje Zapadnog Balkana traže podršku Unije u sprovođenju reformi neophodnih

za konačnu demokratizaciju društva i da ključni izazovi Crne Gore potiču od najvažnijih pitanja iz poglavlja 23 i 24.

– EU treba da podrži istinsku i trajnu političku transformaciju Crne Gore i zemalja regiona, bez zanemarivanja ključnih problema – poručio je Radunović i dodao da očekuje da će tokom hrvatskog predsjedavanja članice Unije biti dobro informisane o unutrašnjim izazovima Crne Gore i zemalja regiona. Član Odbora Momčilo Martinović kazao je da se nada da će tokom predsjedavanja Hrvatske Crna Gora otvoriti posljednje preostalo poglavlje 8 – Konkurencija i da će se zatvoriti niz pregovaračkih poglavlja za koja postoji interna spremnost. Martinović je uvjeren da će Evropska unija

N. ZEČEVIĆ

Politika

Utorak 21. januar 2020.

3

Američki ambasador u Grčkoj zabrinut zbog Moskve, ali i uticaja Pekinga

Pjat: Rusija je i dalje snažan negativni faktor na Balkanu PODGORICA/ATINA - Ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Grčkoj Džefri Pjat ocijenio je da je Zapadni Balkan i dalje pod snažnim negativnim uticajem Rusije.

Na brifingu sa grčkim medijima, Pjat je kazao da se i u Grčkoj, kao i na Zapadnom Balkanu, SAD bore za smanjenje ruskog uticaja.

– U nekima od velikih problema u kojima se takmičimo sa Rusijom, gde smo zabrinuti zbog uticaja Rusije, naš najbolji regionalni partner je Grčka.

Dakle, o diverzifikaciji energije, svi projekti o kojima sam

govorio –TAP, IGB, FSRU, Revithoussa – svi oni pomažu u smanjenju evropske zavisnosti od ruske isporuke energije. Za razliku od drugog gasovoda Turski tok, za razliku od Sjevernog toka II, koji ima za posledicu produbljivanje i povećavanje evropske zavisnosti od ruskog gasa. Slično je i na Zapadnom Balkanu, gde je Rusija i dalje snažno negativan faktor, bilo da je u pitanju pokušaj državnog udara u Crnoj Gori ili mešanje u politiku Sjeverne Makedonije – naveo je Pjat.

On je kazao da je interes SAD da sve zemlje Balkana nastave put ka reformama.

– Posebno Albanija i Sjeverna

Makedonija koje, krećući sa ka članstvu u Evropskoj uniji, preduzimaju reforme za ostvarenje tog cilja – dodao je Pjat.

Američki diplomata zabrinut je, kako kaže, zbog uloga koje igraju kineske investicije.

– Ako se SAD žele takmičiti za uticaj sa kineskim investitorima, onda moramo da dovedemo američke kompanije i zato me i čujete kako stalno govorim o velikim privatizacijama u Grčkoj i mogućnostima koje se pojavljuju – istakao je Pjat u razgovoru sa medijima u grčkoj prijestonici.

Govoreći o odnosima Atine i Moskve, Pjat je naglasio da je prirodno da Grčka ima odnos

sa Rusijom.

– Ne brinem se uopšte o sadržaju odnosa Grčka-Rusija. Mislim da je premijer Kirijakos Micotakis u svim svojim interakcijama poslao vrlo jasnu poruku da je Grčka sa Zapadom i da je to neupitno i da će to biti definitivna orijentacija grčke spoljne politike – zaključio je američki diplomata.

J. Đ.

Predsjednik Milo Đukanović primio ambasadorku Ujedinjenog Kraljevstva

Kemp: Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone PODGORICA – Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva Alison Kemp ocijenila je da Crna Gora ima apsolutno suvereno pravo da donosi zakone kojim reguliše i uređuje bilo koje pitanje, osvrćući se na aktuelne prilike u našoj zemlji u kontekstu usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti i uvjerenja.

Iskazala je visoke ocjene za uzdržanost koju je policija kao državni organ pokazala tokom nedavnih protesta i naglasila da je fokus sada na implementaciji.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je ambasadorku UK u Crnoj Gori Alison Kemp, na njenu inicijativu a povodom izlaska UK iz EU i definisanja okvira budućih odnosa sa Crnom Gorom.

Predsjednik Đukanović je uz žaljenje zbog napuštanja EU, iskazao puno poštovanje za tu odluku koja će, kako je kazao, imati posljedice na Uniju kojoj Crna Gora želi da pripada, ali neće uticati na naše odnose sa UK i želju da sa Ujedinjenim Kraljevstvom gradimo najbolje odnose.

Podsjetio je na značajne benefite prisustva Velike Britanije u Crnoj Gori i regionu uz želju za nastavak saradnje na svim poljima. Osvrnuo se i na poruke podrške evropskoj perspektivi Crne Gore iz Londona tokom njegove prošlogodišnje posjete, naglašavajući i dalje jednako snažno uvjerenje da je jedina dobra perspektiva za Crnu Goru i Zapadni Balkan puna integracija u EU.

Milo Đukanović i Alison Kemp

Predsjednik je uvjeren i u nastavak partnerstva dvije države u okviru NATO, kao i na bilateralnom planu, ističući oblasti odbrane, bezbjednosti, pravde i carinskih službi u kojima je u prethodnom periodu ostvarena odlična saradnja.

– Crna Gora ostaje snažno zainteresovana za dalje jačanje bilateralne saradnje i njeno širenje posebno na planu ekonomije – poručio je Đukanović.

Ambasadorka Kemp je naglasila da, iako Ujedinjeno Kraljevstvo izlazi iz EU, ostaje potpuno posvećeno podršci reformama u Crnoj Gori baziranim na zajedničkim vrijednostima kroz savezništvo u NATO i proces evropske in-

tegracije Crne Gore.

– Iako izlazimo iz EU, ne napuštamo Evropu, a sasvim sigurno ne napuštamo Zapadni Balkan – kazala je Kemp.

Najavila je podršku reformama u Crnoj Gori, uključujući odbranu i bezbjednost, vladavinu prava i slobodne i odgovorne medije.

– UK će, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nastaviti da radi na implementaciji programa škole 21. vijeka u svim osnovnim školama u Crnoj Gori. Ovaj program uključuje obuku iz programiranja, kritičkog razmišljanja, kreativnosti i rješavanja problema – kazala je ambasadorka.

Sagovornici su dali punu podršku izradi ugovora o part-

nerstvu, trgovini i saradnji dvije zemlje koji se pregovara i čije se usaglašavanje uskoro očekuje, a koji će regulisati odnose dvije zemlje po izlasku UK iz EU. Zajednički je ocijenjeno da će predstojeći samit COP26, koji se krajem ove godine održava u Glazgovu, biti dobra prilika za kreiranje ili preoblikovanje snažnijeg globalnog odgovora na izazove u oblasti klimatskih promjena sa kojima se suočavamo i u kojoj Ujedinjeno Kraljevstvo namjerava da intenzivira saradnju sa našom državom.

Crna Gora može računati na podršku Ujedinjenog Kraljevstva u borbi protiv malignih uticaja.

Z. D.

Kabinet predsjednika reagovao na tekst objavljen u ,,Vijestima“

Analiza IFIMES – još jedna lažna vijest

PODGORICA - Tekst ,,Milo bi Crkvu pod Vatikanom“ objavljen u ,,Vijestima“, baziran na tzv. analizi Instituta IFIMES - još jedna je u nizu lažnih vijesti, navodi se na Tviter nalogu predsjednika.

U tvitu se navodi da je tekst senzacionalistički obrađen i da je u pitanju lažna vijest.

U analizi IFIMES-a navodi se da se Đukanović priprema za ,,kanonsko priznanje Crnogorske pravoslavne crkve preko Vatikana“.

– Kanonsko priznanje CPC izvršilo bi se preko unijatizacije (grkokatolici), tako da bi CPC zadržala ‘istočni obred’, ali bi imala poglavara rimskog bisku-

pa – papu. CPC bi bila pod kanonskom jurisdikcijom Vatikana. Time bi Đukanović povratio izgubljenu naklonjenost Zapada, a to mu je posebno važno zbog predstojećih parlamentarnih izbora, koji će se održati 2020. Time bi CPC osigurala kanonsko priznanje, Đukanović produžetak vlasti, a Vatikanu bi bio osiguran ulazak u Crnu Goru na ‘velika vrata’ – navodi se u tom tekstu.

Jedini neuspjeh Đukanovića je u tome, kako dodaju, što nije uspio da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića uvuče u igru i da on postane dežurni krivac za sve, pa i za destabiliR. P. zaciju Crne Gore.

Održana sjednica OO DPS Šavnik

Vlatko Vuković za predsjednika Opštine PODGORICA - Vlatko Vuković biće kandidat za predsjednika Opštine Šavnik, jednoglasno je utvrdio Opštinski odbor Demokratske partije socijalista na prijedlog IO DPS-a.

Na j u č e r a š n j o j s j e d n i c i šavničkog odbora ove partije razgovarali su i o političkim dešavanjima nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispo-

vijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Na sjednici, kojoj su prisustvovali koordinatori ispred Predsjedništva i IO DPS-a Nada Drobnjak i Milosav Anđelić, prezentovano je inovirano izborno zakonodavstvo koje je usvojeno u decembru 2019. kao i aktivnosti Opštinskog odbora u implementaciji kongresnih dokumenata.

Z. D.

4

Ekonomija

Utorak, 21. januar 2020.

Naknada za 451 radnika „Radoja Dakića“

Ministar saobraćaja očekuje dobre ponude za z

Nurković: Tend za aerodrome početkom febr Radnici ,,Radoja Dakića“

Stižu na naplatu 902 hiljade eura PODGORICA – Još nema zvanične potvrde da li će bivšim radnicima ,,Radoja Dakića“ u stečaju biti isplaćeno po dvije hiljade eura za naknadu zbog kršenja njihovih ustavnih prava do 26. januara, kada ističe rok koji je Ustavni sud dao Vladi.

Kako nezvanično saznajemo, razgovori u Vladi i dalje traju, a postoji mogućnost da se o tome raspravlja na sjednici u četvrtak.

Na naplatu dospijeva naknada za 451 radnika Dakića čije žalbe je Ustavni sud usvojio u maju prošle godine, a odluke u Službenom listu objavio dva mjeseca kasnije. Po dvije hiljade eura bi, u ovoj raspodjeli, trebalo da dobiju 343 radnika koje zastupa advokatska kancelarija Prelević i 108 radnika koje zastupa advokat Ljubo Marković. Građane će to koštati 902 hiljade eura.

Objavljene su još tri odluke u Službenom listu za ukupno pet radnika, za koje je rok od šest mjeseci počeo teći polovi-

nom decembra prošle godine, pa se oni svojoj naknadi mogu nadati polovinom juna. Krajem jula prošle godine Ustavni sud je usvojio žalbe još 400 radnika kojima je takođe utvrđena povreda prava na imovinu i na pravično suđenje, ali ove odluke još nijesu objavljene u Službenom listu, a ostalo još nekoliko žalbi koje bi Ustavni sud tek trebalo da razmatra.

U dosadašnjim odlukama Ustavnog naloženo je Privrednom sudu da sprovodeći stečajni postupak ,,obezbijedi najveći mogući stepen namirenja“, a Vladi dat rok od šest mjeseci od objave odluke u Službenom listu da podnosiocima žalbe isplati po dvije hiljade eura na ime pravičnog zadovoljenja.

Ovakvu odluku su iz advokatske kancelarije Prelević ranije ocijenili kao pokušaj kompromisa kojim se Vlada štiti od isplate potraživanja, imajući u vidu da su od Ustavnog suda tražili da Vladu, kao većinskog

DRI utvrdila da Centar za socijalni rad za Bar i Ulcinj nije realizovao sve preporuke

Imovina još nije popisana PODGORICA – Centar za socijalni rad za opštine Bar i Ulcinj od 14 preporuka DRI za 2017. realizovao je devet, četiri nije, dok se realizacija jedne nije mogla utvrditi. U izvještaju o kontroli, DRI navodi da će zatražiti novi izvještaj jer rokovi za realizaciju nekih preporuka nijesu istekli.

Državna revizija navodi da Centar nije uradio popis imovine za 2018, a da se nije moglo utvrditi da li je to uradio na kraju 2019.

- Ovlašćeni procjenitelj je završio procjenu dijela nematerijalne imovine i evidentirao je u poslovnim knjigama u 2019, dok je planirano da procjena preostalog dijela imovine bude završena do 31. decembra 2019. godine – objašnjeno je u izvještaju.

Stanje depozita evidentirano u poslovnim knjigama ne slaže se sa bančinim izvodima, a usaglašavanje je planirano do kraja 2019.

U poslovnim knjigama za 2018. isknjižene su sve neizmirene obaveze, bez prethodnog usaglašavanja obaveza sa Poreskom upravom, koje je planirano da se izvrši do kraja 2019. Račun od 644 eura za gorivo nije dokumentovan fiskalnim i PDV računima. Nije evidentiran ni najveći dio izdataka za 2018. i 2019. godinu na odgovarajuća konta.

Centar je ispravio djelovodnike za 2018. i 2019. prilikom upisivanja pojedinih akata što nije u skladu sa uputstvom.

Centar je u 2019. obračunao i isplatio poreske obaveze na isplaćene naknade u 2017. i izmijenio IOPPD obrasce za M.P.M. 2017.

vlasnika ove fabrike, obaveže da iz sopstvenih sredstava isplati iznos utvrđen pravosnažnim presudama. Takvog mišljenja bile su i sudije Ustavnog suda Miodrag Iličković i Milorad Gogić koji su, u izdvojenom mišljenju, naveli da bi obaveza isplate kompletnih potraživanja trebalo da bude namenuta Vladi. Pozivajući se na praksu Evropskog suda, sudije navode da u slučaju presuda protiv subjekata koji ,,ne uživaju dovoljnu institucionalnu i poslovnu nezavisnost od države“ nedostatak vlastitih sredstava ili nemaštinu dužnika, država ne može koristiti kao opravdanje za neizvršenje tih odluka.

Stečaj je u ovu fabriku uveden prije tri godine zbog poreskog duga od 10,7 miliona eura. Od ukupnih 80 miliona eura potraživanja koliko je priznato u stečajnom postupku, radnici po osnovu pravosnažnih presuda potražuju 30 miliona eura bez kamata za 77 zarada koliko im se duguje.

M.Lk.

Ministar saobraćaja očekuje da će Vlada do kraja godine naći partnera za izgradnju druge dionice autoputa Bar – Boljare PODGORICA - Ministarstvo saobraćaja će do kraja prve sedmice februara raspisati tender za dostavljanje ponuda za zakup aerodroma, saopštio je ministar Osman Nurković na doručku sa novinarima. Kazao je da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, ali da će moći da se produži na zahtjev ponuđača.

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija stiglo je sedam prijava, od kojih su četiri ispunile kriterijume, pa su kvalifikovani ponuđači južnokorejska kompanija Incheon International Airport, indijski GMR Airports, luksemburška Corporacion America Airports i francusko-turski konzorcijima Groupe ADP Consorcium - TAV Havanlimanlari i Aeroports de Paris.

Nurković je rekao da će rok za dostavljanje ponuda biti 60 dana, ali da postoji moguć-

Sa radnog doručka

nost da se on produži i da će to zavisiti od ponuđača. Na pitanje da li će potpisivanje biti u maju, Nurković je odgovorio da neće, ali da bi se mogao očekivati odabir najpovoljnije ponude i pregovori oko ugovora. Očekuje da će se posao završiti u ovoj godini, a u slučaju da se desi da budžet ne prihoduje novac od jednokratne uplate koncesija, kazao je da ,,ćemo morati da živimo i bez toga“.

Obaveza koncesionara je da avansno uplati najmanje 100

Prijedlog zakona o Fondu rada ušao u skupštinsku proceduru

Za stečaj 1.128 prijedloga PODGORICA – Privrednom sudu je lani podnijeto 1.128 prijedloga za otvaranje stečaja u preduzećima. Od toga je 763 sa jednim zaposlenim navedeno je u obrazloženju prijedloga zakona o Fondu rada koji je ušao u skupštinsku proceduru.

Novi zakonski prijedlog radnicima čija preduzeća odu u stečaj daje mogućnost da preko Fonda rada dobiju zaostale zarade uz uplatu doprinosa prije okončanja stečajnog postupka, što po važećem zakonu nije moguće. Izračunati su i rashodi po osnovu novog zakona.

- Po osnovu neisplaćenih zarada i naknada zbog privremene spriječenosti za rad 795.000 eura, naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor 20.000 eura, isplate otpremnine zbog odlaska u penziju 20.000. Iz sredstava Fonda izmirivaće se obaveze po osnovu naknade štete na osnovu odluke suda zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja od 25.000 eura godišnje. Kao rashod Fonda treba predvidjeti i uplatu doprinosa PIO za stečajce od 250.000 eura. Za troškove rada Fonda 275.610 eura, odnosno 1,74 miliona eura godišnje -

konstatuje se u obrazloženju prijedloga zakona.

Prihodi Fonda po osnovu doprinosa na teret poslodavca od 0,20 odsto, na 28. novembar 2019. iznosili su 2.895.905 eura, što znači da bi finansiranje Fonda u potpunosti bilo pokriveno iz sopstvenog prihoda.

Od početka rada Fonda je po tom osnovu isplatio ukupno 29,28 miliona eura. Preostalo je za rješavanje još oko 1.700 zahtjeva iz ove kategorije, za šta će biti potrebno oko 350.000 eura. Budžetom je Fondu za ovu godinu opredijeljeno 1,74 miliona eura.

M.P.M.

Domaće tržište naftnih derivata

Cijene goriva nepromijenjene PODGORICA - Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po

nepromijenjenoj cijeni od 1,31 euro, odnosno 1,35 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,22 eura. Posljednje promjene

cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Naredni obračun je 3. februara.

S. P.

miliona eura i da narednih 30 godina uplaćuje u budžet najmanje deset odsto ukupnog prihoda. Što se tiče izgradnje prve dionice auto-puta, Nurković je kazao da će do ugovorenog roka do 30. septembra radovi biti završeni, a da je jedina zebnja da li će se tehnički pregled i upotrebna dozvola obezbijediti u tom trenutku.

Dodao je i da očekuje da do kraja godine nađu partnera za drugu dionicu i krenu u realizaciju.

Rekordni rezultati Uprave za šume

Od koncesije 7,2 miliona PODGORICA - Uprava za šume je u prošloj godini ostvarila rekordni prihod od 7,2 miliona eura, što je 37 odsto više u odnosu na rezultate ostvarene prije pet godina, saopšteno je iz Uprave za šume.

– Ostvareni rezultat je utoliko vredniji što je ostvaren uz smanjeni obim sječe od 15 odsto u odnosu na 2018, ili 36 odsto u odnosu na 2015. godinu, koja je bila rekordna po ostvarenoj proizvodnji u šumarstvu, ali i po obimu izvoza oblovine - navodi se u saopštenju.

Rezultat je, tvrde, posljedica jasno uspostavljene interne procedure i finansijske discipline.

– Na ostvareni rezultat podsticajno je djelovala i odluka Vlade iz 2017. da se ograniči izvoz oblovine – dodali su iz Uprave i podsjetili da je ta odluka lani produžena na još dvije godine, pa je izvoz trupaca bio i 56 puta manji nego u 2015. U Upravi procjenjuju prihod od 110 miliona eura.

S. P.

Ekonomija

Utorak, 21. januar 2020.

Potpisan ugovor za povezivanje opštine Herceg Novi na regionalni vodovod

zakup vazdušnih luka

der e ruara

Od Barske i Crnogorske plovidbe napraviti jedno preduzeće

I. BOŽOVIĆ

– Aplicirali smo kod Evropske komisije za grant od 20 odsto predračunske vrijednosti. Radi se idejni projekat za tu dionicu. Dobili smo tri miliona eura granta, a Komisija koja nam je dodijelila ta sredstva odabrala je projektanta, pa očekujemo do aprila ili maja odgovor od EK za dodjelu sredstava – izjavio je Nurković.

Ako bi EK dodijelila ta sredstva, od EBRD bi se obezbijedilo 20 odsto, a mi bismo traž i l i m o d e l s a ra d n j e z a

Nurković je naveo da analize pokazuju da je neracionalno da funkcionišu dvije brodarske kompanije Crnogorska plovidba i Barska plovidba sa po dva broda.

– Nemamo dilemu da je potrebno reorganizovati i objediniti te kompanije – rekao je Nurković i dodao da bi firma sa četiri broda imala povoljnije uslove za pregovore sa zakupcem brodova.

Dodao je da bi Skupština akcionara Barske plovidbe trebala do donese odluke koje bi omogućile prenošenje njenih brodova novoformiranoj kompaniji koja bi objedinila sva četiri broda ili eventualno Crnogorskoj plovidbi koja je u 100- postotnom vlasništvu Vlade.

preostalih 60 odsto.

– Putarina za auto-put će najvjerovatnije iznositi od 3,5 do četiri eura – precizirao je Nurković.

Ponovio je da je zakon za dodjelu sredstava Montenegro erlajnzu bio neophodan kako bi se kompanija sačuvala.

Govoreći o eventualnoj privatizaciji Luke Bar, Nurković je rekao da je planirano ulaganje 60 miliona eura u to preduzeće.

– Postoji značajno interesovanje stranih partnera za Luku Bar. U ovoj godini nijesmo donijeli odluku o privatizaicji, ali ako bude postojalo konkretno interesovanje i neki zajednički posao u vidu možda privatno-javnog partnerstva, moguće da će se u tom pravcu voditi razgovori – objasnio je Nurković. S. P.

Uprava carina uvela moderan informativni servis

Sve informacije na jednom mjestu PODGORICA - Uprava carina uvela je moderan informativni servis prilagođen svim uređajima, preko kojeg se građani mogu lako i brzo informisati o carinskim procedurama, saopšteno je juče iz ove institucije.

Kursna lista

-Novi info portal dostupan je na linku http://info.carina.co. me/. Građani će sada biti u mogućnosti da se informišu o carinskim procedurama putem interneta i plaćanju carinskog duga po tom osnovu. Na info portalu je dostupan carinski kalkulator putem kojeg

građani mogu brzo i jednostavno izračunati iznos carinskih dažbina za robu koju su poručili putem interneta – objašnjeno se u saopštenju.

Za putnike su postavljene najbitnije informacije u pogledu unosa i iznosa gotovog novca, unosa ljekova, iznošenja kulturnih dobara i umjetnina, unosa hrane, bilja i biljnih proizvoda, životinja i kućnih ljubimaca, oružja i municije.

Dostupne su informacije o robi koja može biti predmet oslobođenja od plaćanja carine i PDV i uslovima za ostvarivanje ovih oslobođenja.

M.P.M.

1.10850

CHF

1.07370

JPY 122.14000

AUD

1.61540

GBP

CAD

1.44870

USD

0.85275

5

PODGORICA - Direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Goran Jevrić i predstavnik konzorcijuma Indel Inžinjering – Ramel – Civil Engineer Aleksandar Čvorović potpisali su juče na izvorištu Bolje sestre u Podgorici ugovor za povezivanje opštine Herceg Novi na regionalni vodovod.

Jevrić je nakon potpisivanja ugovora izjavio da je poslije deset godina od početka rada Regionalni vodovod nastavio sa investicijama koje su promijenile Crnu Goru.

-Vrijednost radova je 1,85 miliona eura, a obaveza izvođača je da ih završi za šest mjeseci. Nadam se da ćemo prije početka glavne turističke sezone Herceg Novom po prvi put isporučiti vodu iz našeg sistema – kazao je Jevrić.

Planirano je postavljanje 3,2 kilometra novog cjevovoda na teritoriji opštine Tivat, čime će se na sistem Regionalnog vodovoda povezati ranije izgrađenih devet km cjevovoda iz 80-ih godina prošlog vijeka, kao i rezervoar „Zelenika“, odnosno podvodni cjevovod do hercegnovskog dijela poluostrva Luštica.

– Time se stvaraju preduslovi za ubrzani razvoj turističkih projekata na ovom dijelu poluostrva Luštica – rekao je Jevrić i dodao da radovi obuhvataju i postavljanje optičkog kabla na podmorskoj dionici od Opatova do rta Sveta neđelja, kao i sanaciju klizišta koje ugrožava dionicu postojećeg cjevovoda u Tivtu.

- Herceg Novi će dobijati 200 litara u sekundi vode za piće i to 130 l/s za rivijeru od Svete neđelje do Zelenike i 70 l/s za hercegnovski dio Luštice – precizirao je Jevrić i podsjetio da je Regionalni vodovod uz podršku Vlade pozajmio 24 miliona eura od EBRD za

Za sezonu voda iz Boljih sestara Vrijednost radova je 1,85 miliona eura, a obaveza izvođača radova je da ih završe za šest mjeseci, kaže direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić

Potpisivanje ugovora

ove potrebe. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Jap Sprej naveo je da imaju dobru saradnju sa Regionalnim vodovodom.

-Naš cilj je poboljšanje kvaliteta života stanovnika u Crnoj Gori, konkretno u Tivtu i u Herceg Novom. Domaćinstva će imati bolje vodosnabdijevanje, a ovi projekti će doprinijeti boljem razvoju turizma i regionalne ekonomije – saopštio je Sprej.

Predstavnik konzorcijuma Indel Inžinjering – Ramel – Civil Engineer Aleksandar Čvorović poručio je da će pokušati da posao završe prije roka s obzirom na značaj koji ovaj projekat ima za vodosnabdijevanje primorskih opština. Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac ocijenio je da je bitno što Regionalni vodovod može da doprinese boljem i kvalitetnijem imidžu svakog turističkog

Uprava Metalca odložila početak proizvodnje i isplatu radnika

Direktor se nada da će pare naći do četvrtka

mjesta i privlačenju strateških investitora.

Jevrić je podsjetio da Regionalni vodovod sa Upravom za saobraćaj uz podršku Vlade i EBRD-a u sklopu izgradnje bulevara četiri trake od Jaza do kružnog toka u Tivtu postavlja svoj drugi cjevovod od 16 km čime će biti povećani kapaciteti vodovoda sa 330 l/s na 750 l/s. Predračunska vrijednost te investicije je deS. P. set miliona eura.

Oglas stečajne uprave Atlas banke

Početna cijena nekretnina 847 hiljada PODGORICA - Stečajna uprava Atlas banke objavila je javni poziv za aukciju nepokretnosti u Baru, Nikšiću i Pljevljima po početnoj ukupnoj vrijednosti od 847.310 eura.

Radnici Metalca

NIKŠIĆ – Proizvodnja u Metalcu nije počela, iako je uprava prethodne sedmice najavila da će ovog ponedjeljka proizvodni pogon opet biti u funkciji. Na to su ukazali radnici fabrike, koji su poručili i da im obećana trećina oktobarske plate nije uplaćena. Direktor Metalca Živorad Krsmanović je potvrdio da proizvodnja nije

počela i da nije isplaćen dio oktobarske zarade, te dodao da uprava ulaže napore da obezbijedi sredstva.

– Pokušavam da obezbijedim nužna sredstva, nadam se da ću do četvrtka uspjeti – kratko je poručio Krsmanović.

Radnici su pozvali predsjednika Opštine Nikšić Veselina Grbovića da ih posjeti i da raz-

govara sa vlasnikom fabrike.

Kriza u Metalcu počela je u oktobru prethodne godine, a radnici su krajem tog mjeseca obustavili proizvodnju zbog neisplaćene zarade. Krajem novembra su uprava i radnici dogovorili prekid štrajka, a protiv dijela zaposlenih pokrenut je disciplinski postupak zbog obustave proizvodnje.

S. D.

– U Baru se prodaje vanprivredni poslovni prostor površine 171 kvadrat po početnoj cijeni od 175,85 hiljada, a u Nikšiću poslovni prostor u privredi površine 158 kvadrata po početnoj cijeni od 167,45 hiljada. U Pljevljima se prodaje poslovna zgrada u privredi površine u osnovi 245 kvadrata sa 56 kvadrata zemljišta, po početnoj cijeni od 504 hiljade.

Usmeno nadmetanje zakazano je za 19. februar u prostorijama M.P.M. Atlas banke.

6

Društvo

Utorak, 21. januar 2020.

Fondacija „Budi human“

Braća Novićević

Braći iz Plava potrebna pomoć PODGORICA – Braći iz Plava Nemanji i Lazaru Novićeviću potrebna je finansijska pomoć kako bi nastavili liječenje na klinici u Turskoj, saopšteno je iz Fondacije „Budi human“.

Nemanja ima 15 godina, Lazar osam i dijagnostikovan im je hipoplastični vermis, praćen epi napadima.

Odobreni su im tretmani na Klinici „Liv hospital“ . Za pomoć dječacima potrebno je da ukucate broj 27 i pošaljite SMS na 14543. Svi koji su u mogućnosti, dječacima mogu pomoći uplatom na žiro račun 52039011-24 ili devizni račun 520042000001502542 IBAN broj: ME25520042000001502542 SWIFT: HBBAMEPGXXX. R. D.

Inicijativa grupe NVO

Traže da seksualno uznemiravanje bude krivično gonjeno PODGORICA - Sigurna ženska kuća, SOS telefon Nikšić i nevladina organizacija Prima uputili su radnoj grupi za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika amandmane za uvođenje novog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, kao i za pooštravanje kaznene politike za krivično djelo nedozvoljene polne radnje.

Iz SŽK-a su kazali da njihova praksa pokazuje da žene u Crnoj Gori svakodnevno doživljavaju seksualno uznemiravanje, koje ne prijavljuju.

- Najčešći odgovor koje žene dobijaju od nadležnih institucija ukoliko prijave nasilje je da nadležni ne mogu ništa da urade ako nije došlo do fizičkog kontakta i ako nema povreda - piše u saopštenju.

Crna Gora je, podsjetili su iz SŽK, ratifikacijom Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, preuzela obavezu da krivično sankcioniše ponašanja seksualne prirode u svrhu ili uz ishod povrede dostojanstva osobe.

- Seksualno uznemiravanje, iako je najblaži oblik seksualnog nasilja, praksa pokazuje da ono može izazvati iste posljedice pojašnjava se u saopštenju.

U SŽK-a smatraju da postojeće zaprijećene kazne za osnovni oblik krivičnog djela nedozvoljene polne radnje se mogu smatrati neadekvatnim, posebno imajući u vidu mogućnost novčanog kažnjavanja, čak i kada su žrtve maloljetne osobe.

- Država mora da pooštri kaznenu politiku u skladu sa obavezama koje je preuzela na osnovu Konvencije UN o pravima djeteta, Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja - navodi se u saopštenju.

Usvajanjem predloženih izmjena, istakle su, uspostavio bi se sistem koji je djelotvoran i koji odvraća od krivičnog djela.

Crna Gora je, kako su istakli, dužna da da mogućnost osobama koje dožive seksualno nasilje da progovore o svom iskustvu, a institucijama moć i obavezu da im pruže pomoć i podršku.

Iz SŽK-a su podsjetili da zajedno sa partnerskim organizacijama SOS telefonom Nikšić i NVO Prima sprovode kampanju čiji je cilj informisanje o predrasudama i oblicima seksualnog nasilja.

- Aktivnosti se organizuju u okviru projekta „Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja“, koju finansira Evropska unija i Ministarstvo javne uprave - zaključuN. K. je se u saopštenju.

Ugovor RTCG i ukrajinskog javnog servisa

Uzajamna promocija PODGORICA – Generalni direktor Radio-Televizije Crne Gore Božidar Šundić potpisao je memorandom o saradnji sa ukrajinskim nacionalnim emiterom UA:PBC čime se omogućava razmjena radio i televizijskih programa, kao i međusobna promocija kulturnih i naučnih stvaralaca. Šundić je održao juče sastanak sa otpravnicom poslova Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalijom Fijalkom sa kojom je i potpisao memorandom.

- Predviđeno je da se podstiče međusobna saradnja i razmjena programskih sadržaja (radio programa, televizijskih programa, filmova, dokumentarnih emisija i serija) koji su propisno licencirani - saopšteno je iz kabineta generalnog direktora RTCG. Razgovarali su i o saradnji i međusobnim promocijama kulturnih i naučnih stvaralaca iz dvije države.

K. J.

Kabinet Đukanovića negirao tvrdnje generalnog sekretara predsjednika

SPC u Strazburu ni mogla da dokaže d crkvena imovina n Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori – podsjetio je Milo Đukanović

PODGORICA - Sud u Strazburu zaključio je da su bez pravnog osnova tvrdnje Srpske pravoslavne crkve i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore – podsjetili su juče iz kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, demantujući tvrdnje generalnog sekretara predsjednika Srbije Nikole Selakovića.

On je, između ostalog, saopštio kako su najrelevantnija međunarodna pravna tijela, poput Savjeta Evrope, „pozivala na nužnost i potrebu vršenja restitucije crkvene imovine, naročito SPC“, na što mu je Đukanović odgovorio da ta tvrdnja nema apsolutno nikakvog utemeljenja u činjenicama.

– Naprotiv, Crna Gora je 2012. godine upravo pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao sudskim tijelom Savjeta Evrope, dobila spor protiv Srpske pravoslavne crkve, koja je zahtijevala restituciju crkvene imovine u Crnoj Gori – podsjetili su u saopštenju iz kabineta predsjednika.

TUŽBA

Podsjećaju da je Evropski sud u Strazburu ovu tužbu SPC odbacio kao očigledno neosnovanu i neprihvatljivu, utvrdivši da podnosioci tužbe nijesu imali „postojeću imovinu“ niti „legitimno očekivanje“ za povraćaj imovine čiju su restituciju zahtijevali.

– Sud u Strazburu je zaključio da su bez pravnog osnova tvrdnje SPC i države Srbije da je SPC u Crnoj Gori žrtva povrede prava na mirno uživanje imovine i na pravično suđenje, kao i da je navodno diskriminisana od strane države Crne Gore. Iz ove odluke Evropskog suda jasno proizilazi da je imovina koju je tada potraživala SPC, u vrijednosti od više stotina miliona eura, zapravo državna imovina – podsjetio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore ukazao je i na činjenicu da se ovoj tužbi Srpske pravoslavne crkve tada pridružila Republika Srbija, te da to nije nimalo pomoglo podnosiocima tužbe i oni su taj spor protiv Crne Gore izgubili.

– Tom prilikom, Republika Srbija, koja se pridružila tužbi, iznijela je čitav arsenal poznatih tvrdnji o viševjekovnom bivstvovanju SPC u Crnoj Gori i o tome da je SPC isključivi vlasnik pravoslavnih vjerskih objekata u

Milo Đukanović

našoj državi, za koje je izričito tvrdila da predstavljaju istorijske spomenike isključivo srpskog naroda. Međutim, kao ni danas, tako ni tada, za to nijesu ponudili pravno valjane dokaze – kategoričan je Đukanović.

SPC i država Srbija su ovaj spor izgubili zato što je, kako se navodi, i po domaćem i po međunarodnom pravu nesporna pravna činjenica da je Crna Gora, a ne Srpska pravoslavna crkva, uvjek bila i ostala vlasnik vjerske imovine koja je kroz vjekove stvarana od državnog novca ili zajedničkim ulaganjem građana.

– Još u Knjaževini, kasnije Kraljevini Crnoj Gori, gdje je autokefalna Crnogorska pravoslavna

crkva po Ustavu imala status zvanične državne crkve, vjerska imovina pripadala je državi, a Crnogorska pravoslavna crkva je tu imovinu samo koristila i nije njome mogla raspolagati bez izričitog dopuštenja državne vlasti. Ovo su pravne činjenice, a ideološke i političke tvrdnje kojima se osjećaj pripadnosti srpskoj naciji pokušava poistovjetiti sa pravoslavljem u Crnoj Gori nemaju nikakvu težinu, ni u do-

Nikolić: Bez odluke suda ne može se utvrditi čija je imovina BEOGRAD – Crna Gora nije mogla biti, niti je sada vlasnik crkvene imovine, jer je Ustavom izričito propisano da su crkve i vjerske zajednice odvojene od države - ocijenio je punomoćnik Sinoda Srpske pravoslavne crkve (SPC) advokat Minja Nikolić, prenijela je Mina. Tvrdi da Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore. Smatra i da se bez odluke suda ne može utvrditi čija je imovina i da li je stečena zakonito. Za to je, kako je naveo, potre-

ban odgovarajući postupak sa pravom učešća i jedne i druge strane, a Zakonom nije predviđeno učešće druge strane - SPC. Navodi i kako je važno na koji način je imovina ušla u imovinski korpus prava SPC - da li je odlukom državnih organa ili crkvenih vlasti.

On smatra da se radi o odlukama crkvenih vlasti i podsjeća da je odlukom regenta Aleksandra to samo potvrđeno - ujedinjenje u jedinstvenu autokefalnu SPC.

Darmanović: Nema juriša na imovinu Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović saopštio je, za TVCG, da nema povlačenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da neće biti „ataka, niti juriša na imovinu crkava, a pogotovo ne na njihovo korišćenje“.

Istakao je da je Zakon regularno donešen, te da će se kao takav i primjenjivati.

Dodao je da su na skrnavljenje državnih simbola Crne Gore vlasti u Srbiji trebalo preventivno da djeluju i spriječe nemile scene.

Govoreći o retorici koja stiže iz Beograda, kaže da nije donijela ništa novo i da su to „lajtmotivi koji se ponavljaju od 90-ih“.

– Malo je reći da se negira osnovno ljudsko pravo Crno-

goraca. Ima momenata gdje se može čuti da se Crna Gora smatra relativno privremenom državom, ona kao sada postoji, ali kao da će to proći – rekao je on.

Darmanović je ocijenio da sve to ostavlja mučnu sliku.

– Sliku koju jedna zemlja koja je nama susjed, po mnogo čemu partner, ne bi trebalo da ostavlja prema svom susjedu koji je do sada iskazivao uvijek namjere za najboljom mogućom saradnjom na svim poljima i susjedu koji je suverena zemlja, članica NATO. Sve je to trebalo izbjeći, do toga nije trebalo doći, jer od toga nema ništa dobro, Srbija je platila visoku cijenu nacionalizma – podsjetio je on.

Takve poruke, kako je kazao, mogu privremeno da zapale javnost, ali ne mogu da donesu ništa dobro.

- Zakon je regulisao pitanje onoga što treba vratiti u državnu svojinu. Proteći će još vremena dok se shvati da niko nikom ništa neće oteti, i onda će vjerovatno čitava retorika splasnuti, shvatiće se da je Zakon jednak za sve – kazao je Darmanović.

Istakao je da je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC u Crnoj Gori djelovala izvan pravnog poretka.

– Imali ste jedan entitet koji je odbijao sve što predstavljaju ovozemaljski zakoni, osim njihovog biznisa. Argument je bio da je crkva stvorila

državu, a ne obrnuto. Ne može tako. Ovaj akt to reguliše i ništa više od toga – rekao je Darmanović.

Društvo

Utorak, 21. januar 2020.

Srbije Nikole Selakovića

ije da je njena

Srbija ne oduStaje od miješanja: Selaković i Vučić

maćem, ni u međunarodnom pravu, što jasno potvrđuje i navedena odluka Evropskog suda iz 2012. godine – zaključio je Đukanović.

reagovaNje

Selaković je reagujući na intervju Đukanovića koji je dao Tanjugu ocijenio kako je sve što je crnogorski predsjednik iznio pravno neosnovano i da nije validno.

- Posmatrati sve u uskim vremenskim okvirima, kao što čini Ðukanović, a ne osvrtati se na ono što su bili važeći pravni propisi u vrijeme kada je određena imovina postajala crkvena, nije nešto što može da bude validna i validna pravna argumentacija - rekao je Selaković, pored ostalog, ističući da se zna kako je, posebno prema Srpskoj crkvi, postupao komunistički režim.

Rekao je i kako se „ne može uzurpirati nešto što je vaše, što je postalo vaše prije mnogo vjekova, što je crkva kao svojinu stekla donacijama, prilozima ktitora, vladarskim poveljama, poklonima i to u skladu sa važećim zakonima i pozitivnim pravnim propisima“.

Profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu Nebojša Vučinić

7

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC poručio da je on, a ne Patrijaršija adresa za pregovore

Martinović: Ako Amfilohije ima crnogorski pasoš zašto MCP ne bi imala ,,ličnu kartu“ Spaić: Zakon o slobodi vjeroispovijesti je lex specialis Zakon o slobodi vjeroispovijesti je odgovor na potrebu za jačanjem pravne sigurnosti i redom u pravnom poretku Crne Gore, ocijenila je dekanica podgoričkog Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Aneta Spaić, ističući da je njegova ustavnost nesporna.

Ističe da nema pravnog sistema u kojem pitanje registracije vjerskih zajednica i sadržine prava koje one imaju na vjerskim objektima nije uređeno zakonom.

- Kako u Srbiji, gdje je država vlasnik značajnih vjerskih objekata Srpske pravoslavne crkve, tako u svim drugim sistemima u kojima se od vjerskih zajednica očekuje da poštuju pravni poredak koji država kreira - rekla je Spaić.

Kategorična je i da je netačno da je teret dokazivanja vlasništva na vjerskim zajednicama.

- Članovi 62 do 64 jasno i izričito propisuju da je Uprava za nekretnine dužna da u postupku utvrdi da li su ispunjeni vrlo decidirani i jasni uslovi - kazala je Spaić.

Prema njenim riječima, na državnim institucijama je da dokažu da je svojina državna, i to ispunjavanjem dva kumulatvna uslova.

- Zakon je jasan - državne institucije, a ne vjerske zajednice, moraju dokazati da je predmetni vjerski objekat sagrađen od javnog novca, ili iz zajedničkih sredstava građana ili da je bio u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, dok se drugi pripisani uslov odnosi na nepostojanje dokaza o pravu svojine vjerskih zajednica. Tek kumulativnim ispunjavanjem ovih uslova pravo svojine države na vjerskim objektima se može upisati – pojasnila je Spaić.

Ukoliko vjerska zajednica smatra da neki od uslova nije ispunjen pri upisu, ističe ona, može osporavati njegovu zakonitost u drugostepenom upravnom postupku.

- Nakon toga, vjerska zajednica upravnim sporom takođe može preispitivati zakonitost upravnih akata i tražiti da ih sud poništi ukoliko smatra da nije ispunjen neki od uslova ili da organ uprave nije adekvatno utvrdio da li je ispunjen ili nije - rekla je Spaić.

Konačno, kako je kazala, ni kada se određeni vjerski objekat upiše kao državna svojina to ne znači da ga vjerske zajednice neće moći upotrebljavati.

- Činjenica da Zakon ne definiše način upotrebe, otvara mogućnost da se to pitanje uredi temeljnim ugovorom ukoliko strane budu zainteresovane za njegovo zaključivanje, pa i uz eventualno učešće eksperata Savjeta Evrope i Venecijanske komisije - kazala je Spaić.

Naglasila je i da je Zakon o slobodi vjeroispovjesti lex specialis i da njegove materijalnopravne i procesnopravne odredbe ne moraju biti usaglašene sa drugim zakonima.

- Neusaglašenost zakonskih sa ustavnim normama je imperativ od koga se odstupiti ne može, dok je usaglašavanje zakona pravilo, ali ne i nužnost. Odatle i izuzeci u pravu i lex specialisi, kakav je i ovaj - kazala je Spaić.

kazao je juče da ne postoji nikakva pravna obaveza povraćaja imovine koju su nacionalizovale bivše komunističke vlasti.

U izjavi za Drugi dnevnik Javnog servisa rekao je da što se tiče Evropske konvencije nikakva pravna obaveza ne postoji da je država dužna da vraća ili crkvi ili bilo kome drugom zemlju koju su komunističke vlasti nacionalizovale.

- Ako država odluči da vraća tu imovinu u skladu sa svojim propisima onda mora poštovati

Vlada: Niko neće sprečavati Irineja da dođe u Crnu Goru Patrijarha srpskog Irineja, kako je saopšteno iz Vlade, niko neće sprečavati da dođe u Crnu Goru na bilo koju svetkovinu koju organizuje Srpska pravoslavna crkva, iako još nije zvanično najavljeno da će se to i desiti.

– U demokratskoj državi kakva je Crna Gora prava na svetkovine su neprikosnovena – ističu iz Vlade.

Navode i da je njihovo pravo da protestuju uz uslov da se protesti organizuju po zakonu i bez ugrožavanja prava drugih.

– Ono što nije niti će biti dozvoljeno je spoljno miješanje u naše unutrašnje prilike, odnosno u naše suvereno pravo da sami i slobodno vodimo spoljnu i unutrašnju politiku – naglašavaju u Vladi.

Iz Demokratskog fronta najavljeno je da će srpski patrijarh doći u Pljevlja, 27. januara.

uslove koje određuje Evropska konvencija. U tom kontekstu baš nikakva pravna obaveza ne postoji ni da se vraća crkvena niti bilo koja druga imovina, to je što mi kažemo pravnici ostavljeno da odluči državi kako i pod kojim uslovima će vraćati tu imovinu navodi Vučinić.

Nema dileme, kaže Vučinić, da tome u prilog ide i odluka Evropskog suda iz 2012, kada je Crna Gora dobila međunarodno pravni spor koji se vodio po tužbi Srpske pravoslavne crkve, a kojoj se pridružila i Srbija.

- Odluka gdje smo utvrdili da je zahtjev Eparhije budimljansko nikšićke nedopustiv, jer niti su imali imovinu i očekivanje da se vrati ta imovina, na osnovu zakona koji je u međuvremenu Ustavni sud proglasio neustavnim. Pravno i politički tu je potpuno čista situacija - kategoričan je Vučinić.

Zaključuje da je svaka država članica Savjeta Evrope slobodna da u skladu sa svojim potrebama i unutrašnjim propisima razmotri pitanje vraćanja, ne samo crkvene, već svake vrste imovine, koja je nacionalizovana nakon Drugog svjetskog rata.

K. J./K. K.

Amfilohije Radović

PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije poručio je juče da će eventualne pregovore o, kako je kazao, temeljnom ugovoru koji se tiče crkvene imovine u Crnoj Gori vlast voditi sa njim, a ne sa Beogradskom patrijaršijom.

Kako prenosi Tanjug, poručio je i da je Mitropolija na čijem je on čelu „autonomna i samostalna kroz vjekove“, te da želi „temeljni ugovor po uzoru na one koje je Crna Gora potpisala sa Katoličkom crkvom i Islamskom zajednicom“.

Naglasio je i da tu neće biti pomena o novom statusu, jer je, kako je kazao, Mitropolija već autonomna.

Advokat Nikola Martinović ocijenio je za Pobjedu da je i praktično i pragmatično da o odnosima SPC u Crnoj Gori i crnogorske države treba voditi razgovore sa mitropolitom Amfilohijem.

– U Crnoj Gori se ne zna ko predstavlja SPC. Ona nije registrovana, pa državni organ ili njihov saugovarač ne zna ko je

Nikola Martinović

odgovoran za preuzimanje prava i obaveza – ko je ovlašćeno lice SPC u Crnoj Gori. Ova dilema razriješena je novim zakonom ukoliko vjerske organizacije žele da stupaju u pravne odnose sa trećim licima uključujući i državu – objasnio je Martinović.

Poruke srpskih vlasti da o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica ne treba pregovarati sa mitropolitom Amfilohijem, već da je adresa patrijarh srpski Irinej, sagovornik Pobjede ocjenjuje kao evidentnu sumnju u mitropolita crnogorsko-primorskog.

– Očigledno u srpskim krugovima u Beogradu postoji neka sumnja u Amfilohija, a vjerovatno s obzirom na to da je on etnički Crnogorac i da je njemu Crna Gora svakako bliža nego arhijerejima koji nijesu etnički Crnogorci – kaže Martinović.

Poruku Amfilohija da Podgorica treba sa njim da razgovara a ne sa Patrijaršijom Martinović vidi kao njegovu težnju da ima što više samostalnosti u

odnosu na Patrijaršiju.

Poziv države Amfilohiju i Mitropoliji, kako kaže naš sagovornik, je prirodan jer će Vlada pregovarati sa predstavnicima onih koji vjersku službu „vrše na teritoriji Crne Gore, a ne druge države“.

Martinović vjeruje da će se Mitropolija crnogorsko-primorska prije ili kasnije registrovati u Crnoj Gori.

– To je u njenom interesu, a radi se samo o administrativnom postupku, ne o postupku koji će na bilo koji način narušiti njeno dosadašnje dogmatsko učenje ili organizaciju. Ako mogu registrovati automobile u Crnoj Gori i izvaditi lične karte ili pasoše, ako Amfilohije može imati crnogorski pasoš, zašto ne bi i Mitropolija imala ličnu kartu izdatu od crnogorske države – poručio je Martinović.

To što Srpska crkva u Crnoj Gori još nije predala ustavnu inicijativu povodom Zakona, iako su je najavili, Martinović ocjenjuje kao njihovu taktiku.

– Sama prijetnja inicijativom njima je argument za buduće razgovore – smatra on.

K. K./K. J.

Sindikalci podržali vatrogasce koji su odbili da asistiraju policiji

Sada tvrde da nijesu obučeni za intervenciju koja je tražena od njih PODGORICA – Izvršni odbor Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca Crne Gore dao je juče bezuslovnu podršku trojici vatrogasaca iz Bara - Bojanu Rukavini, Vladimiru Đuranoviću i Nikoli Đuranoviću koji su odbili da asistiraju policiji tokom protesta pristalica prosrpske koalicije Demokratski front i Srpske pravoslavne crkve krajem prošle godine zboga Zakona o slobodi vjeroispoviejsti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Protiv njih je iniciran disciplinski postupak jer nijesu htjeli da asistiraju policiji kod tunela Sozina gdje je bila planirana blokada saobraćaja.

Iz Sindikata je saopšteno da trojica vatrogasaca smatraju da je naređenje da asistiraju policiji bilo nezakonito, zbog čega je juče u Baru održan sastanak Izvršnog odbora Strukovnog odbora vatrogasaca-spasilaca koji ih je podržao.

- Nakon upoznavanja sa argumentima kolega dali smo im

bezuslovnu podršku, jer su bili izloženi nezakonitim postupcima i pritiskom komandira Službe zaštite i spašavanja Amira Muslića – saopštili su oni.

Navode kako je od vatrogasaca traženo da obave „intervenciju za koju nijesu obučeni, za koju nijesu adekvatno opremljeni, bezbjednosno zaštićeni i koja ne spada u njihov opis poslova shodno zakonskim propisima koji tretiraju ovu oblast“.

Tvrde i da Muslić nije primijenio obavezan način procedure prilikom zahtjeva za njihovo angažovanje u spornom slučaju. Oni su Muslića optužili i za samovolju.

- Prisutni su konstatovali ispravnost odluke podrške kolegama od strane svih članova Službe zaštite i spašavanja Opštine Bar, gdje sama podrška u sebi nije imala bilo kakvu nacionalnu, političku ili vjersku konotaciju. Konstatovano je da će Strukovni odbor vatrogasacaspasilaca Crne Gore, zatim predsjednik Sindikata i pred-

sjednik Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa Crne Gore u svom punom kapacitetu zastupati interese kolega protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak kao - navodi se u saopštenju.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Izvršnog odbora Strukovnog odbora Ratko Pejović, predsjednik Sindikata Uprave i pravosuđa Nenad Rakočević i predsjednik Skupštine Sindikata Uprave i pravosuđa Nenad Vučković.

Trojica vatrogasaca, nakon što su odbili da asistiraju policiji, kazali su medijima da su ponosni na svoju odluku i da će ostati istrajni bez obzira na moguće posljedice.

Prosrpski mediji tada su njihov gest nazvali herojskim.

Plan DF-a bio je nakon što je 27. decembra prošle godine usvojen Zakon da blokiraju ključne saobraćajnice u Crnoj Gori. Srpska crkva ih nije podržala u naumu, a reagovale su i institucije i poručile da neće dozvoliti saobraćajnu blokadu države. N. K.

8

Društvo

Utorak, 21. januar 2020.

Projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju UN Pedro Fernandez PODGORICA - U Crnoj Gori reciklira se svega jedan odsto plastičnog otpada što zahtijeva akciju u pogledu infrastrukture za prikupljanje i recikliranje, a procjenjuje se da se godišnje oko četiri kilograma po osobi odlaže u prirodi - kazao je Pobjedi projekt menadžer Regionalnog centra za održivu proizvodnju i potrošnju Ujedinjenih nacija Pedro Fernandez.

On upozorava i da je utvrđeno da se instrumenti politike ne koriste efikasno kako bi trebalo, konkretno, produžena odgovornost proizvođača bila je predviđena prije nekoliko godina, ali do sada nije sprovedena.

PROJEKAT

Naš sagovornik koordinator je projekta koji sprovodi UN SCP/RAC čiji je cilj smanjenje plastičnog otiska u sektoru hrane i pića u Crnoj Gori. Program podržava Ministarstvo životne sredine, kopna i mora Italije kroz sporazum o saradnji sa UNEP/MAP i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).

- Cilj projekta je da se doprinese prioritizaciji i usvajanju preventivnih mjera koje se tiču plastične ambalaže u industriji hrane i pića poboljšanjem relevantnog okvira politike, jačanjem angažmana preduzeća i organizacija za podršku poslovanju i gradnjom kapaciteta drugih relevantnih aktera. Aktivnosti se ne sprovode samo u Crnoj Gori, već i u Albaniji i Bosni i Hercegovini - kazao je Fernandez.

Na osnovu prikupljenih podataka, ističe on, u Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hra-

Plastični otpad veliki problem Crne Gore gu biti od drugih materijala kao što je papir ili karton.

- Specifična pakovanja kao što su plastične kese za mjerenje voća i povrća zaista nijesu neophodne i mogu lako biti izbjegnute. U drugim slučajevima, mogu se koristiti reciklirani materijali, koji omogućavaju cirkularnost materijala - kazao je Feranandez.

U Crnu Goru se svake godine uveze 23.000 tona plastične ambalaže za hranu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu - kazao je Pedro Fernandez nu i piće, od čega se 2.000 tona izveze u sklopu proizvoda. Na kontrolisanoj deponiji završi 81 odsto, a 11 odsto na sanitarnim deponijama, dok ostatak završi kao otpad ili se baci u životnu sredinu.

- Samo jedan odsto se reciklira - kazao je Fernandez.

Prva faza projekta, objašnjava on, sastojala se u identifikaciji prioritetnih područja intervencije, kako na javnom, tako i na privatnom nivou. Za to su urađene dvije analize: analiza

RECIKLAŽA

Pedro Fernandez

toka materijala i analiza nedostataka u politici.

- Analiza protoka materijala prvi put je procijenila količine plastične ambalaže hrane i pića koja se uvozi, proizvodi, koristi, odlaže i reciklira - kazao je Fernandez.

Jedinstveno rješenje za ovaj problem, ističe naš sagovornik, ne postoji, jer svi akteri u lancu vrijednosti mogu dati doprinos.

- Kroz projekat je proizvedena lista najboljih praksi u pakovanju koja može nadahnuti preduzeća u Crnoj Gori. Na osnovu toga, projekat će podržati dvije kompanije u izradi strategije za podsticanje kružne ekonomije plastike. Jedna strategija mogla bi biti u smislu ponovne upotrebe ambalaže, jer većina problema potiče od jednokratne upotrebe.

Druga važna tačka je saradnja

u lancu vrijednosti, posebno između proizvođača i zainteresovanih strana zaduženih za prikupljanje i recikliranje.

Ovo bi trebalo dovesti do boljeg dizajna i reciklabilnosti i unošenja recikliranog materijala u proizvode - objasnio je Fernandez.

Rješenje vidi u u smanjenju ambalaže. Na primjer, kod određenih proizvoda, primarna i sekundarna ambalaža mo-

Kako bi se povećao procenat reciklaže, ističe on, prije svega trebalo bi povećati odvajanje otpada na izvoru, odnosno da to prvi rade građani.

- To se neće desiti samo jačanjem svijesti. Potreban je i doprinos proizvođača (kako se to dešava i u zemljama EU). Posebno u smislu uspostavljanja infrastrukture i pokrivanja operativnih troškova. Stoga, uspostavljanje zakonodavnog okvira kako bi se implementirala produžena odgovornost proizvođača treba da bude prioritet. Jednom kada je materijal dostupan, siguran sam da će se desiti investicije u reciklažne pogone - naglašava Fernandez.

Zakonom o upravljanju otpadom predviđeno je da do 2020. imamo 50 odsto otpada koji će biti spreman za ponovnu upotrebu ili recikliran.

N. KOVAČEVIĆ

Kvir Montenegro

Konkurs za najbolju priču

Ribolov zabranjen do poboljšanja hidroloških prilika

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Na Skadarskom jezeru od danas zabranjen ribolov PODGORICA - Na Skadarskom jezeru od danas je zabranjen ulov svih vrsta ribe i drugih vodenih organizama do poboljšanja hidroloških prilika - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Upozorili su da je izlovljavanje ribe u vrijeme ribolovnog zabrana krivično djelo i da će sve osobe uhvaćene u vršenju lova biti procesuirane nadležnim organima.

– Ministarstvo, na osnovu naredbe o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim

veličinama ribe i drugih vodenih organizama ispod kojih je zabranjen ulov, obavještava javnost da se od danas na ribolovnom području Skadarsko jezero zabranjuje ulov svih vrsta ribe i drugih vodenih organizama do poboljšanja hidroloških prilika – navodi se u saopštenju.

Naredbom je definisano da je na ribolovnom području Skadarsko jezero zabranjen ribolov u vrijeme niskog vodostaja, odnosno kada se nivo vode spušti ispod nivoa od 6.46 mnm, prema podacima organa uprave nadležnog za poslo-

ve hidrometeorologije – mjerna stanica Plavnica u toku decembra, januara i februara.

Ističu da prema jučerašnjim podacima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, nivo Skadarskog jezera na mjernoj stanici Plavnica bio je 6.13 mnm.

- Građani sve eventualne nezakonite aktivnosti mogu da prijave pozivom na broj 067/000-825, kao i preko android aplikacije Nacionalni parkovi Crne Gore, ili slanjem e-maila na adresu npcg@ nparkovi.me – zaključuje se u saopštenju.

R. D.

PODGORICA – Kvir Montenegro raspisao je treći regionalni konkurs za najbolju kvir priču – Živjeti kvir život, a autori će biti nagrađeni novčano - 400 eura prva, 300 druga i 200 eura treća nagrada.

Kako je saopšteno iz ove NVO, treba slati kratke priče s kvir tematikom koje do sada nijesu objavljene, a konkurs je anoniman.

– Pravo učešća imaju svi autori koji pišu na crnogorskom, bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Autori mogu poslati samo jednu priču obima do 10.000 karaktera sa proredima – ističu u Kvir Montenegru.

Autori šalju dvije zasebne koverte.

– U prvoj (sa naznakom ,,Za konkurs – Živjeti kvir život“) dostavlja se pet odštampanih primjeraka kratke priče, od kojih svaki treba da bude potpisan šifrom (bez navođenja imena autora), dok u drugoj zatvorenoj koverti (sa naznakom ,,Rješenje šifre/naziv šifre“) treba dostaviti naziv šifre, ime i prezime autora teksta i kontakt podatke autora/ke koji uključuju poštansku adresu, imejl adresu i broj telefona objašnjavaju oni.

Tekstove je potrebno dostaviti do 29. februara na adresu Queer Montenegro, Marka Miljanova 42, 81000 Podgorica, Crna Gora sa naznakom: Za konkurs „Živjeti kvir život“.

R. D.

Grupa građana traži izmjenu Zakona o saobraćaju

Traže uvođenje auto kamera PODGORICA - Grupa građana zajedno sa porodicama stradalih u saobraćajnim nesrećama pokrenula je inicijativu za izmjenu Zakona o saobraćaju, odnosno predlažu da se uvedu auto kamere koje bi pratile dešavanja tokom vožnje i stanje na crnogorskim putevima.

Inicijativa će, kako su saopštili, biti upućena Skupštini kako bi u diskusiji u najvećem zakonodavnom domu našli najbolja rješenja, ali da bi prijedlog ušao u razmatranje potrebno je prikupiti 3.000 potpisa.

Predstavnica grupe građana Jelena Mašnić kazala je da inicijativu smatraju najobjektivnijom mjerom da se reguliše kultura ponašanja i ono što u saobraćaju najčešće izaziva tragične ishode.

– Želimo da pošaljemo snažnu poruku da treba sve da učinimo što je u našoj moći da puteve učinimo bezbjednima. Moramo svi

voditi računa, jer sjutra naš najmiliji može stradati – naglasila je ona.

Kako je dodala, nemaju ništa protiv rješenja koja su definisana aktuelnim zakonom, ali kao problem vide kako se primjenjuju kazneno-popravne politike.

– Često se dešava da pojedinci u određenom mehanizmu zakažu u profesionalnom djelovanju i želimo da uvođenjem auto-kamera uvedemo objektivan dokaz u sudskom i postupku vještačenja, da se ne služimo telefonima i ličnim zabilješkama koje su protivzakonite, već da nam zakon omogući da skrenemo pažnju na one koji prave prekršaje u saobraćaju – rekla je Mašnić.

Dodala je i da su bili u kontaktu sa ministrom unutrašnjih poslova koji je, kako je kazala, najavio da će podržati sve konstruktivne prijedloge.

N. K.

Hronika

Utorak 21. januar 2020.

9

Grčke vlasti u saradnji sa crnogorskom policijom pokušavaju da rasvijetle zločin u Atini PODGORICA – Grčke vlasti u saradnji sa crnogorskom policijom pokušavaju da rasvijetle zločin koji se dogodio u Atini gdje su u mafijaškom obračunu likvidirani Kotoranin Igor Dedović i Podgoričanin Stevan Stamatović, koji su slovili za vođu i visokopozicioniranog člana škaljarskog klana.

Kako nam je nezvanično saopšteno iz crnogorske policije, za sada nema nikakvog traga koji bi pomogao u identifikovanju ubica, a sudeći prema pisanju grčkih portala, ni tamošnje vlasti nijesu zadovoljne rezultatima istrage.

Grčki portal irafina.gr objavio je da svjedoci zločina, kao ni snimci sa nadzornih kamera nijesu od velike pomoći.

Još nema tragova koji vode ka ubicama

Policajci tokom uviđaja pronašli 25 čaura kalibra 9 mm, a sumnja se da je pucano iz različitog oružja. Iz crnogorske policije saopšteno da još nema vidljivih pomaka u identifikovanju počinilaca zločina u Atini, a prema pisanju grčkih portala, ni tamošnje vlasti nijesu zadovoljne rezultatima dosadašnje istrage. Grčki portal irafina.gr objavio je da svjedoci zločina, kao ni snimci sa nadzornih kamera, nijesu od velike pomoći u istrazi

Veljović: Crna Gora dostigla zavidan nivo bezbjednosti

SVJEDOCI O ZLOČINU

Gosti poznatog restorana ,,Voskopoula“ u atinskom predgrađu Varna tvrde da nijesu vidjeli ništa, jer su se, nakon prvih pucnjeva, slonili ispod stolova. Četvorica maskiranih muškaraca ušla su u restoran u kom su Dedović i Stamatović sjedjela sa suprugama i djecom, nešto im rekli i zapucali.

U pucnjavi je ranjena i Stamatovićeva supruga Mileva Stamatović, ali nakon ukazane pomoći, puštena je iz bolnice.

Grčki mediji prenose da ni njena izjava nije bila od značajne pomoći policiji.

Pozivajući se na sagovornike iz policije, objavili su da su napadači Kotoraninu i Podgoričaninu pucali prvo u glavu, a potom u grudi. Prema pisanju portala newpost.gr, jedan je odmah preminuo, a drugi malo kasnije u bolnici.

Piše i da su policajci tokom uviđaja pronašli 25 čaura kalibra 9 mm, a sumnja se da je pucano iz različitog oružja.

Jedan od očevidaca dvostrukog ubistva ispričao je za taj medij da su Dedović i Stamatović bili česti gosti restorana.

– Pretpostavljam da su živjeli u blizini. Često su ovuda prolazili. Sjedjeli su vani, unutra, svuda u restoranu... Nije izgledalo kao da se nečega boje – kazao je.

DRŽAVLJANSTVA

Zločin se dogodio u nedjelju oko 18:30 sati, dok su žrtve bile u restoranu sa muževima i djecom.

Kako su očevici svjedočili policiji, počinitelji su izašli i stigli u ulicu Lefkados, gdje su parkirali tamni džip kojim su pobjegli.

Prema pisanju RTV Slovenija, Dedović je posjedovao trostruko državljanstvo – crnogorsko, slovenačko i bosansko, ali nije imao prijavljeno stalno boravište u Sloveniji.

Tom mediju je iz slovenačke policije saopšteno da su 2018. godine provjeravali da li su se Dedović i Stamatović skrivali u toj zemlji, s obzirom na to da je Crna Gora izdala potjernicu za njima zbog više krivičnih djela

Crna Gora dostigla je zavidan nivo sigurnosti i bezbjednosti svih građana, turista i investitora, saopšteno je na Tviter nalogu Uprave policije.

Direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je da je uspjeh postignut ,,zahvaljujući dobrim rezultatima službi bezbjednosti i zabrani ulaska u Crnu Goru vođama kriminalnih klanova iz Srbije i regiona”.

Igor Dedović

Stevan Stamatović

povezanih sa organizovanim kriminalom.

Prošle godine je slovenačka kriminalistička policija nadležnoj upravnoj jedinici podnijela prijedlog za oduzimanje slovenačkog državljanstva ubijenom škaljarcu zbog umiješanosti u međunarodni organizovani kriminal.

RTV Slovenija podsjeća da hrvatski mediji pišu da je Dedović falsifikovao hrvatske dokumente. Krajem novembra prošle godine hrvatska policija uhapsila je 23 osobe osumnjičene za falsifikovanje isprava za kriminalne grupe u Srbiji i Crnoj Gori, među kojima su bili pripadnici oba crnogorska klana - škaljarskog i kavačkog.

Kako prenosi Jutarnji list, o škaljarskom klanu iz Crne Gore dosta se pisalo krajem prošle

godine i u Hrvatskoj, nakon što je tamošnja policija u koordinaciji s USKOK-om i policijama drugih zemalja zaključila tajnu akciju kojom je utvrđeno da su neki škaljarci, između ostalih, koristili i autentične hrvatske dokumente s falsifikovanim podacima.Među korisnicima hrvatskih dokumenata spominjao se i Dedović, piše ovaj zagrebački dnevnik.

Crnogorska policija saopštila je juče da su ih grčke kolege zvanično obavijestile da su u nedjelju u Atini ubijeni Dedović i Stamatović, te da je supruga Stamatovića tom prilikom lakše povrijeđena.

Crnogorska policija potraživala je Dedovića radi vođenja krivičnog postupka za krivična djela teško ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od dvije godine i dva mjeseca zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Stamatović se potraživao radi vođenja krivičnog postupka zbog krivičnog djela zločinačko udruživanje.

Vučić: Jasno koliko je bila važna zabrana ulaska u Srbiju Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povodom dvostrukog ubistva u Atini kazao je da je riječ o Crnogorcima, a ne Srbima i istakao da je sada jasno koliko je bila važna zabrana brojnim osobama iz kriminalnog miljea, naročito sa teritorije Crne Gore, da ulaze na teritoriju Srbije.

– Krvavi pir koji se dogodio sinoć u Atini desio bi se u Beogradu da takve mjere nijesmo preduzeli – istakao je Vučić za Tanjug.

Predsjednik Srbije nije komentarisao ubistvo od prije četiri dana Kotoranina Marka Vukovića koji je brutalno izrešetan na Bežanijskoj kosi u Beogradu, ispred Osnovne škole ,,Borislav Pekić“ dok je sjedio u svom automobilu sa ženom i sinom.

BORBA ZA PREVLAST

Da se radi o organizovanom ubistvu za koje su angažovani profesionalci, potvrdili su crnogorski i srpski kriminolozi Velizar Rakočević i

Darko Trifunović.

Obojica su ocijenila da se radi o ratu dva kriminalna klana koji traje godinama s ciljem prevlasti nad prljavim poslovima.

Kriminolog Darko Trifunović navodi da se rat nastavlja nesmanjenom žestinom, ali da je Crna Gora postala tijesna, pa nemaju gdje da se sklone.

– Što se tiče posljednjeg slučaja, jasno je da su žrtve locirane i jedno vrijeme praćene. Očigledno je da izvršioci nijesu imali ni želju, ni volju da to bude izvršeno diskretno, već su to učinili čim su dobili priliku – kazao je Trifunović.

On je naveo da činjenica da se to sve dogodilo naočigled supruga i djece pokazuje brutalnost izvršilaca.

Navodi da je ranije među kriminalcima postojao određeni kodeks, koji je podrazumijevao da nikad ne zapucaju na žrtvu ukoliko je sa ženom ili nekim drugim, ali godinama on ne postoji.

– Oni ne shvataju da jednom kada se taj kodeks ne ispoštuje, moraju da budu spremni da će sjutra tako i oni izgubiti život pred porodicom ili će neko zapucati na njihovog člana familije – pojašnjava Trifunović.

Primjećuje da su crnogorski kriminalci navikli da raskalašnije žive i nijesu navikli na umjerenost, a to im je u Crnoj Gori i Srbiji uskraćeno, pa je logično da im ostaju Bosna, Slovenija, Hrvatska, Španija, gdje tradicionalno idu, Italija i Grčka.

–U ove zemlje mogu da prođu lako i bez odgovarajućih putnih isprava. Lako se prelaze granični prelazi, imaju mjesta gdje krijumčari rade svoj posao – kazao je Trifunović.

On je ocijenio da je očigledno

da zavađene grupe – kavačani i škaljarci znaju da između njih nema mirenja i da će taj rat trajati do istrebljenja.

Kako je kazao Trifunović, dobro je što se sukobi dešavaju bez slučajnih žrtava, ali se plaši da ne prerastu u brutalniji obračun gdje bi mogli da stradaju i „civili“.

– Članova kriminalnih grupa ima sve manje, a njihova snaga kao organizovane kriminalne grupe se topi. Od one velike, dobro organizovane koja se podijelila na dva dijela i sad ratuju između sebe i smanjuje se. Sad se postavlja pitanje njihovog nasljednika. Ko će preuzeti posao – kazao je Trifunović.

Njegov kolega Velimir Rakočević ocijenio je da je u pitanju nastavak obračuna kriminalnih grupa i da se ti sukobi nastavljaju van granica Crne Gore i trajaće do istrebljenja.

– Čim se uđe u interesnu zonu, onda se po svaku cijenu protivnik uklanja. To je rat kriminalnih klanova i, nažalost, uvijek se ide do kraja – kazao je Rakočević.

TIJESNO U CRNOJ GORI

On je saglasan sa Trifunovićem da je kriminalcima očigledno postalo tijesno u Crnoj Gori i dolazi do ekspanzije kriminalnih aktivnosti na drugim prostorima.

– To govori o tome da su službe bezbjednosti kroz kontinuiranu i energičnu borbu sa nosiocima ovih kriminalnih aktivnosti uvezujući kombinaciju preventivno represivnih aktivnosti smanjili prostor za djelovanje kriminalnim grupama.

To je više nego očigledno. Jer da nije tako, ne bi bili u bjekstvu od crnogorskih vlasti i izbjegavali našu teritoriju, već

bi se ubistva dešavala kod nas – kazao je Rakočević.

Ističe da su u posljednje vrijeme brojne policijske radnje učinile svoje i da se članovi kriminalnih grupa više ovdje ne osjećaju sigurno.

– Uvidjeli su da ovdje imaju vrlo malo prostora, da će biti uhapšeni ili osujećeni u kriminalnim radnjama. To pokazuje da je država jača od bilo koje kriminalne grupacije i da može da izađe kao pobjednik – kazao je naš sagovornik.

On je primijetio da se u likvidacijama kriminalnih organizacija ne biraju metode ni sredstva, ubistva su počinjena na svirep i bezobziran način i ne vodi se računa da li će stradati nevini.

Dodaje da se u slučaju ubistva u Atini radi o posebnoj strukturi koja nema osjećaja samilosti, empatije i njima samo nacrtane mete predstavljaju brojke koje treba da uklone i da za to iz krajnje najnižih pobuda dobiju novac.

– Kod profesionalnih ubistava nema grešaka i organizovano je do najsitnijeg detalja. Činjenica da su u zločinu koji se dogodio u Atini učestvovale najmanje pet osoba govori da se radi o moćnoj organizaciji, na faktički duplu nadmoćnost.

Više nego očegledno je da se radi o visokoprofesionalnom ubistvu, koje je izvršeno u najkraćem roku. Pucano je na njih kada su to najmanje očekivali, što ukazuje da su dugo praćeni i da su imali jaku logistiku. To su vrlo moćne i jake organizacije koje ništa ne prepuštaju slučaju. Po njih je zločin bio bezbjedan, a žrtvama nijesu ostavili šansu da prežive – kazao je Rakočević.

R a t i z m e đ u k av a č a n a i škaljaraca datira još od 2014. godine kada je u Valensiji nestalo 300 kilograma kokaina. Tada su počeli krvavi obračuni i sve surovije likvidacije, koje su odnijele više desetina života.

A. RAIČKOVIĆ

Hronika

Utorak, 21. januar 2020.

Policija radi na identifikovanju napadača

Dvije eksplozivne naprave bačene na kuću Nikšićanina NIKŠIĆ - Nepoznati počinioci bacili su preksinoć u 23.57 sati dvije eksplozivne naprave na porodičnu kuću Z. J. iz Nikšića u Ulici II dalmatinske u Nikšiću.

Tom prilikom nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena materijalna šteta na objektu. Tragovi sa mjesta događaja su izuzeti i upućeni Forenzičkom centru u Danilovgrad na vještačenje.

S. D.

Ukinut pritvor osumnjičenom za zloupotrebu u privrednom poslovanju

Sekulić pušten da se brani sa slobode PODGORICA - Dejan Sekulić, kum odbjeglog biznismena Duška Kneževića, pušten je sinoć iz pritvora – potvrdio je za Pobjedu njegov branilac, advokat Lazar Aković.

Sekulić je bio u pritvoru od 20. avgusta prošle godine, kada je uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je član kriminalne grupe na čijem čelu je Knežević.

Prema riječima Akovića, ne postoji osnov po kojem bi Sekulić ostao u pritvoru.

Tužilaštvo sumnjiči Sekulića

da je počinio krivično djelo zloupotreba u privrednom poslovanju.

Prema navodima Tužilaštva, Atlas banci pričinjena je šteta od 592.103 eura i Sekuliću je, kako se osnovano sumnja, u istom iznosu pribavljena protivpravna imovinska korist.

Sekulić je taj novac potrošio nenamjenski, tako što je oko 14 hiljada prenio na svoj račun u Atlas banci, u gotovini je podigao oko 246 hiljada, dok je 144 hiljade prenio na račun kompanije Atlas invest, čiji je vlasnik Duško Knežević, tvrde iz SDT-a.

A. R.

NIKŠIĆ: Saobraćajni udes na pružnom prelazu u Kličevu

Voz udario u kamion, muškarac povrijeđen NIKŠIĆ - U saobraćajnom udesu na pružnom prelazu u Kličevu kod Malog mosta teško je povrijeđen Milan Krušić (63) iz Nikšića.

Do udesa je došlo kada je teretni voz kojim je upravljao mašinovođa R. Ž. (54) udario

u kamion za čijim volanom je bio Krušić i nosio ga nekih 50 metara.

Krušić je u nezgodi zadobio fakturu vilične kosti. Na pružnom prelazu kod Malog mosta već godinama saobraćaj nije bezbjedan zbog nepostojanja rampe.

S. D.

Sudar dva vozila na putu Slijepač most - Pljevlja

Vozač prevezen u Klinički centar BIJELO POLJE - U saobraćajnom udesu koji se dogodio u mjestu Mahala u blizini Pavinog polja, na dionici regionalnog puta Slijepač most – Pljevlja jedna osoba je povrijeđena. U sudaru vozila firme „Zlatnik“ kojim je upravljao N. D. i „džipa“ bjelopoljskih registarskih oznaka kojim je upravljao D. V. teže je povrijeđen N. D.

Kako su saopštili iz bjelopoljskih zdravstvenih ustanova, N. D. je nakon zbrinjavanja i ukazane pomoći, prevezen u Klinički centar u Podgorici.

Prema kazivanju jednog od mještana Mahale, u vrijeme kada se desila saobraćajna nesreća, na putu je bio led.

Istragom će biti utvrđeno kako je došlo do saobraćajne nesreće.

Uviđaj je obavila policija. B. Č.

IZNENADNO SVJEDOČENJE: Saradnik Džozefa Asada saslušan u S

Joram Frig potvrdio da je bio zadužen za kontranadzor

Državljanin Izraela je u opširnom iskazu u Specijalnom državnom tužilaštvu potvrdio navode iz naredbe za istragu da je na poziv bivšeg operativca CIA Džozefa Asada došao u Crnu Goru i da je donio kontradiverzioni aparat. Decidno je ustvrdio da nije imao informacije da se iza organizacije okupljanja oktobra 2016. krije priprema terorističke akcije PODGORICA – Izraelski državljanin Joram Frig (53), kojeg istražitelji terete da je bio dio kriminalne grupe koja je planirala više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, dobrovoljno se predao crnogorskim vlastima i on je juče saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu.

Facebook.com

10

POZIV ASADA

Frig je u pratnji kiparskog advokata došao u Tužilaštvo gdje je, prema informacijama Pobjede, predočio saznanja o operaciji 16. oktobar, vlastitoj ulozi, angažmanu i devetodnevnom boravku u Croj Gori uoči parlamentarnih izbora.

Kako Pobjeda saznaje, Frig je saslušavan više sati i opširno je svjedočio o dolasku u Crnu Goru, ne sporeći da je donio kontradiverzioni aparat u Podgoricu kojim se sprečava prisluškivanje. Nije, međutim, negirao da se isti aparat može koristiti i za mjere elektronskog nadzora.

Izraelac je pred našim istražiteljima potvrdio da je na poziv bivšeg operativca CIA Džozefa Asada došao u Crnu Goru uoči parlamentarnih izbora i da je trebalo da elektronski obezbijedi skup političke partije – Demokratski front. Njegov angažman se, kako je pojasnio, odnosi na mjere kontranadzora, ali je ustvrdio da nije imao informacije da se priprema kvoproliće i da je cilj te akcije bio nasilna promjena ustavnog uređenja i destabilizacija državnog aparata.

Dok je boravio u glavnom gradu, prema njegovom kazivanju, prevozile su ga osobe bliske Demokratskom frontu, aktivisti te političke grupacije.

POMAK

Dolazak Izraelca čije se ime našlo u dokumentima Tužilaštva predstavlja značajan pomak u predmetu pokušaj terorizma s obzirom na to da protiv njega i još sedam osoba koje je predvodio Asad, bivši operativac CIA, nije okončana istraga.

Asad je ujedno bio i vlasnik konsultantske kuće ,,Peregrini“ koja se bavi, kako se to kaže, ,,konsultantskim uslugama iz oblasti bezbjednosti“.

Frigov dolazak predstavlja potvrdu navoda Tužilaštva da su u dobro osmišljenoj opera-

Joram Frig na aerodromu u Barseloni



Frig je u pratnji kiparskog advokata došao u Tužilaštvo gdje je, prema informacijama Pobjede, predočio saznanja o operaciji 16. oktobar

ciji 16. oktobar, osim dvojice agenata GRU i srpskih državljana, bili angažovani operativci iz više država sa pozam a š n i m o b av j e š t a j n i m iskustvom.

Svjedočenje izraelskog državljanina bitan je pomak u dodatnom rasvjetljavanju jedne zamršene akcije koja je imala cilj da se Crna Gora trajno destabilizuje i tako spriječi ulazak u NATO savez.

U narednim danima biće jasnije koliko se pred specijalnim tužiocima otvorio Joram Frig i zašto je odlučio da se dobrovoljno javi crnogorskim vlastima. Ostaje pitanje da li će nakon njegovog svjedočenja biti proširena istraga i spisak osumnjičenih.

IZABRANI TIM

Frig je, podsjećamo, po potjernici crnogorskih vlasti uhapšen 20. aprila prošle go-

dine u Nikoziji, po međunarodnoj potjernici Interpola Podgorica, ali je nakon toga pušten.

Specijalno državno tužilaštvo je 15. januara prošle godine proširilo istragu protiv Asada i još osam osoba zbog osnovane sumnje da su bili dio logističke mreže koja je u više navrata u Crnoj Gori pružila bezbjednosne usluge organizatorima akcije planirane za 16. oktobar.

Osim Asada i Friga, okrivljeni su i Ladislao Karbaljos, Džon Džozef di Paolo, Skot Rivas, Horhe Mijar – bivši službenici FBI, Mateos Konstantinu – stručnjak za protivelektronsko djelovanje i dvojica Iračana koji su trebalo da obave poslove obezbjeđenja - Runi Košaba Jukana Al Belatija i Reni Košaba Jukan Al Belatija.

Zadatak ovih iskusnih operativaca bio je da naprave plan evakuacije i izaberu lokaciju na kojoj će biti takozvani komandni punktovi nakon obračuna okupljenih sa policajcima ispred Skupštine.

Njihovo zaduženje, prema nalazima iz istrage, bilo je praćenje signala mobilne telefonije, posebne šifre su korišćene prilikom pristupa internetu.

Ova grupa je, kako je nesumnjivo dokazano, prema evidenciji sa graničnih prelaza

više puta boravila u dvije kuće u okolini Podgorice a koje su iznajmila dvojica članova DF. Prema podacima policije, izraelski državljanin je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra napustio Crnu Goru preko graničnog prelaza Božaja. Indikativno je da su na graničnim prelazima registrovani ulasci Asada i Friga samo tokom 2016. godine. Izraelcu je na aerodromu u Tirani, 16. oktobra 2016. zaplijenjena vrijedna elektronska oprema i specijalni lapt o p, č i j a j e v r i j e d n o s t procijenjena na više od 15.000 dolara.

ŠAVIVOVA ULOGA

Specijalno državno tužilaštvo je prije pola godine ponovo proširilo istragu u slučaju pokušaj terorizma i okrivilo Arona Šaviva – državljanina Velike Britanije i Izraela da je bio dio kriminalne grupe.

Prema sumnjama Specijalnog tužilaštva, kampanju Demokratskog fronta finansirali su ruski državljani preko kompanije Šaviva.

Osim krivične istrage protiv Šaviva, Asada i njegovih saradnika u toku je i finansijska istraga u kojoj će biti utvrđeni tokovi novca pred parlamentarne izbore, a koji su dolazili na njihove račune.

Prvostepena presuda u slučaju pokušaj terorizma izreče-

Specijalnom državnom tužilaštvu

Obavještajac iz ,,Panamskih papira“ Izraelac Joram Frig, saradnik Džozefa Asada, ima dugu obavještajnu prošlost i uglavnom ga prepoznaju kao eksperta za tehnologiju, takozvane kontradiverzione mjere, što podrazumijeva zaštitu od mjera prisluškivanja, ali i mjere prisluškivanja.

Prema brojnim obavještajnim izvorima, Frig je sarađivao sa izraelskom tajnom službom Mosad, ali i sa američkom Centralnom obavještajnom agencijom (CIA), ali nije izvjesno da je bio agent bilo koje od ove dvije službe.

Izvjesno je, međutim, da je po ugovorima pružao usluge raznim klijentima preko agencija za konsultantske usluge, kao što je Asadova kompanija ,,Pelegrini“.

U Crnoj Gori je boravio ljeta 2016. godine kao dio specijalnog Asadovog tima koji je trebalo da pripremi teren za organizaciju mitinga Demokratskog fronta 16. oktobra, a po evidenciji crnogorske granične službe on je boravio u Podgorici osam dana u oktobru te godine. Zajedno sa Džozefom Asadom je 16. oktobra izašao iz Crne Gore, preko graničnog prelaza Božaj.

Ime Jorama Friga se pominje i u ,,Panamskim papirima“ kao jednog od vlasnika kiparske kompanije Faturenet Holding Corporation, koja je bila konektovana u brojnim korupcionaškim i obavještajnim aktivnostima na evropskom tlu i of-šor destinacijama.

Krajem marta 2017. godine Joram Frig je zadržan na aerodromu u Tirani, privremeno mu je bio oduzet pasoš jer je u njegovom prtljagu nađen specijalni kompjuter, odnosno elektronski uređaj za kontradiverziona dejstva. Albanski mediji su dali priličan publicitet hapšenju Friga koji se branio da je bio angažovan od albanskog parlamentarca Toma Došija, te da je imao ugovor da poslaniku ugradi sve sigurnosne mjere elektronskog nadzora za otkrivanje takozvanih ,,bagova“ kojima se mogu iz kompjutera izvaditi povjerljivi podaci.

Albansko tužilaštvo je otvorilo istragu protiv Friga zbog ,,ilegalnog nadzora kompjuterskih podataka“. Albanski stručnjaci su privremeno zaplijenili kontradiverzioni uređaj iz Frigovog prtljaga da bi utvrdili da li je korišćen za prisluškivanje ili druge nezakonite radnje.

Nakon što je nekoliko dana bio u pritvoru, Frig je napustio Albaniju. Prema izvještajima albanskih medija, on je od sredine 2016. do sredine 2017. godine četiri puta boravio poslovno u Albaniji. d.đ.

11

Nastavljeno suđenje po tužbi osnivača Vijesti protiv Antene M

Ivanović umanjio odštetni zahtjev, ćuti o partnerstvu sa of-šor kompanijama PODGORICA - Odštetu od 10.000 eura koju je jedan od osnivača Vijesti, Željko Ivanović, sudskim putem, prvobitno tražio od Antene M, tokom jučerašnjeg, drugog ročišta, Ivanović je smanjio na 1.500 eura, piše Antena M.

Balkan kapital d.o.o. društva koje upravlja istoimenim investicionim fondom. Partneri u tom društvu i fondu su im četiri of-šor kompanije, registrovane u poreskim rajevima (Britanska Djevičanska Ostrva, Delaver u SAD i Kipar).

– Upravo koncern Vijesti piše o tim destinacijama kao o mjestima na kojima se pere novac, izbjegava plaćanje poreza i obavljaju druge sumnjive transakcije! Osobito je indikativno što je, prema izvještaju Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara, jedan od Ivanovićevih partnera registrovan na adresi povezanoj sa najvećom svjetskom aferom Panamski papiri – saopštio je Martinović dodajući da „to nije sve“.

– Tu su i sljedeće činjenice – Ivanović je preko iste adrese i partnera povezan sa Jurgenom Mosakom i Ramonom Fonsekom, osobama osuđenim zbog pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza – kazao je Martinović.

– Argumenti za tvrdnje o Ivanovićevom licemjerju ne nalaze se samo na egzotičnim ofšor destinacijama – kaže pravni zastupnik Antene M i ukazuje na „neobične okolnosti koje po-

Ivanović, koji je tužio Antenu M zato što je prenijela tekstove novinara i publiciste Šekija Radončića ,,Voajer i balerina“, objavljene u Dnevnim novinama, juče je odbio da saopšti – da li je bio u partnerstvu sa of-šor firmama sa Britanskih Djevičanskih Ostrva: „Mont T i m “ , „We s t e r n Ba l ka n Capital“, „Botaco“ i „Segundo Financial Management“.

– Imajući u vidu da je Željko Ivanović u tužbi naveo kako su mu duševni bol i uvreda naneseni tvrdnjom da je ,,vršio špekulusanje na berzi, vodio crne fondove i izbjegavao plaćanje poreza“, advokat Nikola Martinović, u izjavi za Antenu M, objašnjava zašto je autor teksta Šeki Radončić imao dovoljno razloga da iznese sumnje u poslovnu principijelnost Ivanovića: Od 2007. do 2012. Ivanović i Slavoljub Šćekić su, kako pojašnjava, suvlasnici Vestern

Ivanović ispred Suda

vezuju Ivanovićev novinarski angažman i njegovo poslovanje na berzi“.

– U periodu 2007 - 2013. Ivanović je, preko svojih firmi, akcionar u Telekomu, HLT fondu, Lutriji CG, Plantažama i Jugopetrolu. Kroz svoja akcionarska prava Željko Ivanović je, dakle, bio poslovni partner Vladana Vujovića, Aca Đukanovića, Save Džigija Grbovića, Miodraga Ivanovića, Olega Obradovića, Veselina Barovića... sve ljudi koji su godinama mete medijske kuće Vijesti kojom on upravlja – ističe advokat Martinović, uz opasku da je „u

kompaniji Plantaže, Ivanović poslovni partner sa državom“.

– Na osnovu ovih činjenica neminovno se nameće pitanje da li su Ivanovićevi biznisi izvan novinarstva uticali na pisanje medija kojima on upravlja o pomenutim ljudima i kompanijama? Još jasnije: da li je cilj Ivanovićevih medija javni interes ili su sredstvo koje zloupotrebljava radi sticanja ekstra dobiti u kompanijama koje je osnovao sa of-šor partnerima – zaključuje Martinović.

Naredno ročište je zakazano za 25. februar.

C. H.

Potvrđena presuda Rufinu Vujoviću, Renatu Berišiću i Aneli Koljenović

Ukupno osamdeset godina zatvora za ubistvo Bokana

PODGORICA – Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je Podgoričanin Rufin Vujović, osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Želimira Bokana u noći između 15. i 16. marta 2015. godine u njegovoj kući u Baru. Istom odlukom, saučesnici Vujovića, Renato Berišić i Anela Koljenović osuđeni su na po 20 godina robije.

Apelacioni sud je, podsjećamo, izrekao iste kazne ali su se okrivljeni žalili Vrhovnom sudu. U žalbama su naveli da je Vujoviću povrijeđeno pravo na pravično suđenje jer nijesu predstavljeni dokazi koje je predlagao.

m. BaBOVIĆ

o

Hronika

Utorak, 21. januar 2020.

TVRDIO DA NIJE UBIO IZ KORISTOLJUBLJA: Privođenje Vujovića

- Samim mojim priznanjem ne sporim ubistvo, ali sporim navode da je počinjeno iz koristo-

ljublja - naveo je Vujović u žalbi.

Vujović, Berišić i Koljenović su i prvostepenom presudom

bili osuđeni na iste kazne.

Carinik u penziji Želimir Bokan ubijen je u noći između 15. i 16. marta 2015. godine u svojoj kući u Baru, a tijelo je dva dana kasnije pronašao njegov sin. Vujović je, prema navodima optužnice, bio organizator, koji je nagovorio Berišića i njegovu djevojku Anelu da opljačkaju Bokana.

Berišić se osim za ubistvo tereti i za nedozvoljeno držanje heroina. Kod njega je pronađeno 11 pakovanja droge.

Istragom je utvrđeno da su okrivljeni znali da Bokan ima novac u porodičnoj kući. Koristeći Vujovićevo poznanstvo sa žrtvom, optuženi su bez problema ušli u kuću Bokana. Prema navodima iz optužnice, Vujović, Berišić i Koljenović su nožem i oštricama flaše nasrnuli na žrtvu i nanijeli mu na desetine ubodnih rana, od kojih je podlegao povredama.

M. L.

Odgođen proces optuženom za stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu oružja Screen shot iz dokumentacije ,,Panamski papiri“

na je 9. maja u Višem sudu kada je sutkinja Suzana Mugoša trinaest optuženih osudila na ukupno 69 godina zatvora. Agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov osuđeni su na 15, odnosno 12 godina zatvora za krivična djela stvaranje kriminalne grupe i terorizam u pokušaju.

Bivši šef srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina, dok su Nemanja Ristić i Predrag Bogićević dobili po sedam godina za

stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju putem pomaganja.

Za pripadništvo kriminalnoj organizaciji koja je pokušala teroristički napad, lideri DFa Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina, Branka Milić tri godine, Srboljub Đorđević, Milan Dušević, službeni vozač DF-a Mihailo Čađenović dobili su po godinu i šest mjeseci, Dragan Maksić godinu i devet mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno na godinu. M.žižić

PODGORICA - Marko Filmanović još nije potpisao sporazum o priznanju krivice sa Specijalnim tužilaštvom za stvaranje kriminalne organizacije i nelegalnu trgovinu oružja, zbog čega je početak suđenja za ova krivična djela, koji je bio zakazan za juče u podgoričkom Višem sudu, odgođen na neodređeno.

Osim Filmanovića, optužnicom su obuhvaćeni Nikola Perović i Saša Bulatović.

Oni su, prema stavu Specijalnog tužilaštva, organizovali kriminalnu organizaciju koja se bavila nelegalnom nabavkom oružja za potrebe druge

Filmanović još pregovara sa Specijalnim tužilaštvom

grupe. Prema sumnjama istražitelja, upravo preko ove grupe nabavljen je pištolj ,,glok 17“ serijskog broja FTY619 iz kojeg je, kako se osnovano sumnja, Podgoričan Mario Milošević ispalio devet hitaca u Miodraga Kruščića 21. maja prošle godine u podgoričkom lokalu ,,Palata“.

Sa druge strane, optuženi koji se terete za nelegalnu prodaju oružja tvrde da nijesu znali kome je ono namijenjeno.

U istrazi je utvrđeno i da je

,,glok 17“ serijskog broja FTY619, svjedok u ovom postupku P. N, prodao Filmanoviću, a ovaj ga predao Peroviću.

Obradom poslovne dokumentacije tužilaštvo je došlo do podatka da je Filmanović poslujući preko preduzeća „Lovac M“ legalno nabavio 65 pištolja različitih marki, ali ovo oružje nije evidentirao u poslovne knjige preduzeća čiji je vlasnik, već ga je nelegalno i suprotno Zakonu o oružju bez prethodno pribavljenih

dozvola predavao drugim za sada neidentifikovanim osobama.

Okrivljeni Perović je, kako se sumnja, imao zadatak da po nalozima i uputstvima drugih članova kriminalne o rg a n i z a c i j e, n e l e g a l n o nabavlja vatreno oružje bez p r e t h o d n o p r i b av l j e n i h dozvola, sa kojeg je potom uklanjao identifikacione tragove. Potom ga je, kako se sumnja, predavao članovima organizacije.

M. L.

12

Crnom Gorom

Utorak 21. januar 2020.

Na novskom pristaništu vraćene kamene ploče

Vezivanjem kravate na spomen-bisti Ivana Mažuranića na Cetinju obilježen početak hrvatskog predsjedavanja EU

Neupitna evropska perspektiva Crne Gore BEZBJEDNO: Sanirani dio pristaništa

Predstoji temeljna zaštita lukobrana HERCEG NOVI – Dva kamena bloka koja su sa novskog pristaništa u novembru prošle godine izvalili jaki jugo i talasi, vraćena su na mjesta zahvaljujući intervenciji JP Morsko dobro.

Do planirane, veće sanacije, odnosno zaštite i učvršćivanja kompletnog lukobrana, novsko pristanište i svetionik koji je bio ugrožen trebalo bi da odoli sljedećem većem nevremenu.

Direktor Agencije za gazdovanje gradskom lukom Božo Ukropina kazao je da je kompletnu sanaciju finansiralo JP Morsko dobro, iako su u Agenciji bili spremni da taj dio posla urade i sami, jer pristanište u takvom satnju nije smjelo dočekati nove udare razornih talasa.

- Ploče su vraćene u nedjelju i svetionik je sada manje ugrožen - kazao je Ukropina.

Objašnjava i da je tokom juga i plimnog talasa, oko 40 metara lukobrana skoro stalno pod vodom jer su se stijene sa spoljnje strane lukobrana slegle i ne predstavljaju više adekvatnu zaštitu. Morsko dobro će, prema riječima Ukropine, angažovati geometra za snimanje terena, određivanje visinskih kota kako bi znali sa kojom količinom materijala, odnosno

kamenih seka, treba nasuti lukobran sa spoljnje strane.

To će pokazati i koliko je novca potrebno za materijal i mehanizaciju kako bi se stijene podigle do vrha lukobrana i tako zaustavile njegovo dalje oštećenje.

- Procjene su da će to koštati oko 250.000 eura, a Agencija će učestvovati u podjeli troškova čitavog posla, u dogovoru sa opštinom. Nadam se da ćemo uspjeti da se dogovorimo, kako bi sa poslom krenuli već nakon sezone – rekao je Ukropina.

Pred početak nautičke sezone, koja se vezuje za kraj aprila, biće zamijenjena i četiri mostića za napajanje strujom koja su polomljena u nevremenu. Ukropina objašnjava i da je potrebno ojačati i oko 40 metara kvadratnih platoa pristaništa ispod restorana ,,Admiral“ po istom principu koji je rađen prije 12 godina na gornjem dijelu lukobrana.

- Tu mulo diše, odozdo je veliki potisak, vjerovatno su poremećene kamene gromade i ploče na kojima stoji mulo. Zub vremena, zemljotres 1979. godine, ali i more, učinili su svoje. Sada je neophodna hitna sanacija kako grad ne bi ostao bez pristaništa – zaključio je Ukropina. Ž. K.

CETINJE - Vezivanjem crvene kravate na spomenbisti Ivanu Mažuraniću, na Cetinju je simbolično obilježen početak hrvatskog predsjedavanja Evropskom unijom. Vezivanje kravate, nacionalnog brenda Hrvatske i jednog od simbola hrvatskog predsjedavanja EU, obavili su gradonačelnik prijestonice Aleksandar Kašćelan i ambasador Republike Hrvatske Veselko Grubišić.

Gradonačelnik Kašćelan istakao je da mu je posebno drago što se ovaj događaj pun simbolike dešava baš na Cetinju, istorijskom, kulturnom, a nekada i administrativnom centru Crne Gore.

On je podsjetio da je spomenik velikom Ivanu Mažuraniću, narodnom tribunu, banu i pjesniku koji je širom Evrope i svijeta pronio najljepše riječi o crnogorskoj samobitnosti, naciji i kulturi, podignut 2009. godine.

- Danas, 130 godina nakon smrti Ivana Mažuranića, čin vezivanja kravate na njegovoj spomen-bisti na Cetinju prirodan je slijed i potvrda vjekovnih veza među našim narodima i državama. Koristim priliku da se zahvalim Hrvatskoj na dobrosusjedskim odnosima, na međusobnom uvažavanju i podršci Crnoj Gori da bude još bolja i uspješnija u svim oblastima na putu ka Evropskoj uniji.

Evropska perspektiva Crne Gore za nas je neupitna. Kao predvodnik procesa EU integracija, Crna Gora čvrsto je na stanovištu da treba da nastavi sa reformama i da podržava susjede u procesu pridruživanja, jer građani našeg

Kašćelan : Ohrabreni smo prioritetima hrvatskog predsjedavanja EU, od kojih je proširenje visoko na agendi.

Grubišić : Ako ne pomognemo našim susjedima, onda neće ni biti dovoljno uspješno naše predsjedavanje

Aleksandar Kašćelan i Veselko Grubišić

regiona zaslužuju perspektivnu budućnost u ujedinjenoj i snažnoj Evropi.

Ohrabreni smo prioritetima hrvatskog predsjedavanja EU, od kojih je proširenje visoko na agendi. Vjerujemo i da će samit EU i zemalja Zapadnog Balkana, koji će biti organizovan u maju u Zagrebu, biti najbolja potvrda tog htjenja Hrvatske – kazao je Kašćelan.

Ambasador Republike Hrvatske Veselko Grubišić kazao je da je ovaj simbolični čin još jedna potvrda hrvatsko-crnogorskog prijateljstva, a da je Ivan Mažuranić

jedna od najvrednjih spona između dvije države. On je podsjetio i da je Mažuranić, impresioniran crnogorskom borbom za nezavisnost i vlastitu državnost, napisao sjajni ep ,,Smrt Smail-age Čengića“, jednu od najboljih stranica hrvatske književnosti.

Grubišić je naglasio da će Hrvatska učiniti sve da samit u Zagrebu bude kruna njenih nastojanja i vrlo jasan orijentir i prekretnica u pregovaračkim procesima susjeda.

- Ovih šest mjeseci nije dugo, ali budite uvjereni da ćemo

se boriti za naše susjedstvo, jer nijesmo ušli u EU samo radi sebe. Ako ne pomognemo našim susjedima, onda neće ni biti dovoljno uspješno naše predsjedavanje - ocijenio je Grubišić.

On je potvrdio stav da je Crna Gora lider u pregovaračkom procesu, dodajući da vjeruje da ne postoji nikakva mogućnost da Crna Gora ne bude prva sljedeća članica EU. Događaj ispred Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević“ organizovali su Ambasada Hrvatske i Prijestonica Cetinje.

R. R.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Repetitor Kurilo, Valeta, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova, Rova, Slap Zete, Viš, Bare Šumanovića, Šobajići, Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići i Ostrog (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro polje i Adžin most.

- od 8 do 15: Bandići.

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak i Očinići (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Ugnji, Golijan, Gluhi Do, Vrela i vodoizvorište Vrela; - od 8 do 16: Oćevići, Zaćir,

Isključenja u 19 opština Dubova, Ćeklin, Strugari, Markov Do, Bokovo, Đinovići, Kosijeri, Dobrsko Selo, Ulići, Štitari, Orašani, Mikulići i Tomići; - od 9 do 14 sati: Ljubotinj.

BAR

- od 9 do 14 sati: Ahmetov brijeg, Sustaša i dio Ilina, dio Ulice Ivana Milutinovića, Ratac, hotel „Inex - zlatna obala“, Pribojsko, Kotorska vrata, Haj-nehaj, Bjelila, Biserna obala, Gornje Zagrađe, Crni rt, Velji grad, Mišići, Đurmani, Grabovik, Liše potok, kaptaža Čanj, Biserna obala, Markičići.

BUDVA

- od 9 do 15 sati: dio naselja Jaz.

HERCEG NOVI

- od 9:30 do 10 sati: pekara ,,Aleksandrija“; - od 9:30 do 12: hotel ,,Delfin Bijela“, kratkotrajni prekidi na području centra Bijele, Bijele školjke, potrošača oko Brodogradilišta i Bijelske Vale;

- od 12:30 do 13:30: hotel ,,Topla“, dio oko Muzeja; - od 14 do 15: Novosadsko odmaralište, kratkotrajni prekid napajanja na području Tople i Igala; - od 15:30 do 16:30: banja ,,Igalo“ - stari dio, kratkotrajni prekidi u centru Igala; - od 16:30 do 17:30: Institut ,,Dr Simo Milošević“ - nova faza, kratotrajni prekidi na području Igala; - od 10 do 11: pumpno postrojenje ,,Opačica“, kratkotrajni prekid na području Zelenike i Kuta; - od 11:30 do 12:30: bolnica u Meljinama, kratkotrajni prekidi na području Savine; - od 13 do 14: bolnica u Meljinama, kratkotrajni prekidi na području Savine; - od 14:30 do 15:30: reciklažni centar u Meljinama, kratkotrajni prekid na području Nemile i Meljina; - od 16 do 17 sati: kamenolom Podi, kratkotrajni prekid na području Kameno, Mokrine, Vrbanj, Kruševice, Žlijebi i Ubla;

- od 8 do 15 sati: Kameno, Stanovčići, Obradovići, Mandići.

KOTOR

- od 8 do 16 sati: Verige, Kostajnica, Morinj, Gornji Morinj, Bunovići, Bakoči, Svrčak; - od 9 do 12: Prčanj, Karmen, potrošači oko Vile Karmen.

- od 9 do 13: Dobrota, Od Crkve Sv. Matija do konobe „Portun“, dio iznad magistrale oko Psihijatrije.

- od 10 do 13: Grbalj, Dub. - od 10 do 14: Krivošije Dragalj.

- od 8 do 17: Lastva Grbaljska.

TIVAT

- od 9 do 14 sati: Donje Seljanovo, ponte Seljanovo, šetalište Seljanovo, ulice Braće Stipanić, Blaža Jovanovića, Jedriličarska, Orjenska, Nikole Tesle, Neđeljka Đukića, do kompleksa Porto Montenegro; - od 12 do 15: Letpetani.

ULCINJ

- od 8 do 15 sati: Draginje, Kruče, naselje ispod marketa

Idea i naselje Bijela Gora.

NIKŠIĆ

- od 7:30 do 17 sati: Spila, Prisoja, Tospude, Rokoči, Repetitor Krotinja i Trešnjevo; - od 8 do 16: Presjeka, Srijede, Čeline, Povija, Dabovići i Ostrog.

ANDRIJEVICA

- od 9:30 do 14:30 sati: dio gradskog jezgra, selo Poda, Bojovići, Božici, Poda, Kuti, Cecuni, Jošanica, Dulipolje, Konjusi, MHE Bradavac, Gračanica, Gornje Luge, Ulotina i Zorići i dio sela Seoce.

BERANE

KOLAŠIN

- od 8:30 do 14 sati: Sela; - od 9 do 15: Oćiba, Benzinska pumpa, Vladoš, Lugovi, Pčinja, Crkvina, Žirci, Moračka Bistrica.

MOJKOVAC

- od 9 do 14 sati: Gornja Polja.

PLAV

- od 9 do 12 sati: dio sela Šarkinovića Lakat.

PLJEVLJA

- od 9 do 15 sati: Ulica Save Kovačevića, Oslobođenja i dio naselja Židovići.

ROŽAJE

- od 7:30 do 17 sati: dio sela Trepča; - od 9:30 do 14:30: dio sela Mašte.

- od 9 do 14:30 sati: Dio sela Biševo.

BIJELO POLJE

- od 10 do 12 sati: Sirovac.

- od 7:30 do 17 sati: Dobrinje, Kanje, Dobro Brdo, Mioče; - od 9 do 14: Poda; - od 10 do 16: Čokrlije, Rajkovići, Pavino Polje, Kičava, Krstače, Mahala, Grubješići, Grab, Bijeli Potok, Biokovac, Kovren, Bliškovo, Vergaševići, Gorice, Slatka, Stožer, Stožer, Pavino Polje, Brestovik.

ŠAVNIK

ŽABLJAK

- od 10 do 14 sati: Pošćenski kraj.

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

Crnom Gorom

Utorak, 21. januar 2020.

13

Završeno renoviranje Narodne biblioteke i čitaonice ,,Ivo Vučković“

Barski hram knjige ponovo otvorio vrata Renoviranje bibliotečkih prostorija nije podrazumijevalo specifičnu inovaciju, nego krečenje, postavljanje novih podnih obloga, trakastih zavjesa, kao i ambijentalno preuređivanje čitaonice za odrasle. Posao je započet 26. decembra, a s obzirom na to da je obavljan tokom prazničnih dana, relativno brzo je i završen - istakla je rukovoditeljka biblioteke Mila Čordašević BAR - Ljubitelji pisane riječi ponovo sa zadovoljstvom dolaze u Narodnu biblioteku i čitaonicu ,,Ivo Vučković“.

Završeno je dugo čekano renoviranje ove ustanove koje je obuhvatilo modernizaciju prostorija i donijelo znatno bolje radne uslove.

- Željno smo iščekivali ovaj dan, kako zaposleni u biblioteci, tako i čitaoci kojima je knjiga i te kako značajna u njihovom duhovnom i obrazovnom segmentu života. O tome najbolje svjedoči gužva koja već prvih dana vlada na pozajmnim odjeljenjima za djecu i odrasle. Renoviranje bibliotečkih prostorija nije podrazumijevalo specifičnu inovaciju, nego krečenje, postavljanje novih podnih obloga, trakastih zavjesa, kao i ambijentalno preuređivanje čitaonice za odrasle. Posao je započet 26. decembra, a s obzirom na to da je obavljan tokom prazničnih dana, relativno brzo je i završen - zadovoljna je rukovoditeljka biblioteke Mila Čordašević.

ENTUZIJAZAM

Za entuzijazam, vrijedan rad i posvećenost kolega i saradnika ima samo riječi hvale.

- Organizator ovih poslova Mirko Bujišić, uspio je da blagovremeno obezbijedi tehničke uslove za rad. Bibliotečko osoblje uložilo je zaista maksimalan napor. Osim prebacivanja i ponovnog smještanja knjiga po univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji, radili smo i fizičke poslove, u čemu su nam pomogle kolege pa zahvalnost dugujemo Ljilji, Vidu, Mirku, Blažu, Peđi, Iliji, Igoru koji se nijesu žalili…

Objektivno, najveću zahval-

Kolektiv Narodne biblioteke i čitaonice ,,Ivo Vučković“

nost dugujemo direktoru Erolu Marunoviću, koji je od samog početka dolaska na čelo Kulturnog centra, pokazao veliko razumijevanje za bibliotečko poslovanje - obezbijedio nam je nove police za knjige, potom usmjerio novčana sredstva za kupovinu najnovijih naslova, a njegov doprinos uspješnoj priči o renoviranju biblioteke bio je zaista veliki…

Uostalom, o njegovim naporima koje čini na planu javne djelatnosti i programskih aktivnosti Centra za kulturu, javnost je već upoznata - navodi Čordašević.

Ona je uvjerena da će u biblioteci, pored onih koji su za nju vezani poslom, uživati i svi oni koji je posjećuju. Barska biblioteka poznata je po bogatom knjižnom fondu. Aktuelna evidencija pokazuje da raspo-

laže sa ukupno 84.408 publikacija knjižne građe. Riječ je o monografskim publikacijama (knjige) i serijskim publikacijama (novine, revijalni listovi, časopisi i druga periodika). Uz to imaju i 1.671 jedinicu neknjižne građe, pa ukupan knjižni fond broji 86.079 publikacija. Čordašević naglašava da nastoje da prate i zahtjeve i ukus čitalaca.

NABAVKA

- Redovno vodimo spisak desiderata, odnosno naslova koje biblioteka nema, a čitaoci ih traže ili mi procijenimo da bi trebalo da se nađu na našim policama. U zavisnosti od finansijskih sredstava, nastojimo da nabavnu politiku vodimo onako kako to korisnici naših usluga očekuju. Redovno pratimo izdanja novijeg da-

tuma, pokušavamo da izađemo u susret čitaocima. U prilog tome govori i to što kada nabavimo nove knjige, one jako rijetko ulaze u police jer ih odmah nakon obrade čitaoci razgrabe – kazala je rukovodi-

teljka barske biblioteke.

Iako živimo u eri popularnosti elektronske knjige, što ima svoje prednosti, Čordašević ističe da Barani dosta čitaju i koliko-toliko drže ravnotežu između elektronskih i štampanih izdanja. Pored osnovaca, srednjoškolaca, studenata među članovima imaju i zaposlene, nezaposlene, penzionere, domaćice, naučne radnike… Našu sagovornicu raduje i što osnovci ne čitaju isključivo školsku lektiru. Traže i knjige za zabavu, razonodu i zanima ih čitanje.

- Na odjeljenju za djecu čitaju se svi naslovi Gradimira Stojkovića. Taj beogradski pisac je izuzetno popularan, čitala sam neke njegove knjige i mogu reći da zanimljivo piše. Još mlađi čitaju Uroša Petrovića, koji je popularan i među predškolcima, a raduje da se naš Milenko Ratković još i te kako čita. Naravno, već dugo godina nesmanjeno je interesovanje za knjige o Hariju Poteru. S druge strane, odrasli najviše čitaju britansku književnicu Lusindu Rajli, švedskog pisca Fredrika Bakmana, krimi - trilere Norvežanina

Saradnja sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj Dugogodišnju, uspješnu i korisnu saradnju barska biblioteka ima sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj. Sporazum o njenom nastavku potpisan je i za ovu godinu. Biblioteka se prihvatila obaveze da njihove zvučne knjige smjesti u zasebnu prostoriju i ustupaju ih na korišćenje svim zainteresovanim, ne samo slabovidim i slijepim licima. Raspolažu sa 434 zvučne knjige snimljene na CD-ima, koje su vlasništvo Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj. Ipak, Čordašević misli da bi interesovanje za ovim izdanjima trebalo da bude veće, jer među njima ima sjajnih stvari, a kako kaže, ponekad je i lakše slušati nego čitati.

U anketi Fejsbuk grupe Planeta Kotor izabran najljubazniji radnik grada

Nagrada Branislavu Batu Janjiću KOTOR - U Kotoru, gradu prepoznatom po brojnim dešavanjima, tradicionalnim feštama, ustanovljena je još jedna lijepa manifestacija.

Posvećena je najljubaznijim osobama grada i izdvaja se po tome što organizatori nijesu opštinske ustanove ili nevladine organizacije, već grupa građana okupljena u lokalnoj Fejsbuk grupi Planeta Kotor.

Inicijativa je potekla neposredno od samih građana, a administratori grupe Planeta Kotor, Jovan Roganović i Maja Raković potrudili su se da ideju i sprovedu u djelo. Za najljubazniju osobu u Kotoru u anketi je izabran Branislav Bato Janjić, koji radi u kompaniji ,,Piper“.

Građani su u anketi neposrednim glasanjem birali najljubaznije među osobama zaposlenim u različitim sektorima, službama i oblastima koje su servis građana (prodavci, šalterski radnici u pošti, banci, policiji, medicinsko osoblje, komunalni radnici)…

Svečanost uručivanja nagrada upriličena je u šoping centru Kamelija.

- Dodijeljeno je više od 25 nagrada za prvorangirane u anketi, a 40 njih je dobilo i plakete kao svojevrsnu zahvalnost za ljubaznost i svakodnevni trud i predusretljivost prema građanima. Nagrade su bile kozmetički tretmani, frizerske usluge, večere za dvije i četiri osobe u lokalnim restoranima, vaučeri za kupovinu u

prehrambenim radnjama, torte i kolači u slastičarama i pekarama, muške i ženske cipele, a prvonagrađeni je dobio trodnevni aranžman na Zlatiboru u luksuznom apartmanu, neposredno uz ski-centar - kazao je Roganović.

Kako za Pobjedu objašnjava Jovan Roganović, Planeta Kotor na lokalnom nivou predstavlja ,,oči i uši grada“, ili što bi Kotorani rekli - aloćaju, ćakulaju i brontuljaju.

- Građanima vrlo često služi za afirmaciju lijepih i dobrih ideja, ali često i za kritiku bilo kakvih opštinskih problema, sve do pokretanja raznih humanitarnih akcija. Tako se u grupi pred novogodišnje praznike rodila ideja da bi bilo lijepo makar simbolično u

grupi izabrati najljubaznijeg radnika grada Kotora. I kako Kotorani uvijek prepoznaju dobre ideje, tako prijedlog nije ostao ,,mrtvo slovo na Fejsbuku“. Građani su počeli sa svojim nominacijama, vrlo brzo su se sa prijedlozima za nagrade uključili i lokalni privrednici… Nakon toga ja i Maja Raković, koja je i jedan od osnivača grupe sa stomatologom dr Jovicom Latkovićem, latili smo se posla. U samo nekoliko dana, počeli su da pristižu prijedlozi, a ništa manje ni nagrade od lokalnih privrednika. To je kuriozitet jer su se oni sami javljali da obezbijede nagrade. I tako, za nepunih 20 dana ideja je i realizovana - kaže Roganović.

Iv. K.

Branislav Bato Janjić i Maja Raković

Članarina Visina člnararine u barskoj biblioteci je već više od dvije i po decenije nepromijenjena. Individualna članarina na odjeljenju za odrasle iznosi deset eura, a na dječijem je pet. Kako bi privukli što veći broj članova, pružaju mogućnost institucijama za kolektivno učlanjenje, i to za 2,5 eura po članu. Nekoliko puta godišnje praktikuju i besplatno učlanjenje povodom Dana biblioteke, Svjetskog dana knjige i autorskih prava, Dana studenata, Dječje nedjelje…

Tokom prošle godine upisan je 1.071 novi član (654 odraslih i 417 djece).

Jua Nesbea - nabraja Čordašević.

osavremenjavanje

Sa ponosom navodi da je opšte mišljenje u crnogorskom bibliotekarstvu da se barska biblioteka zaista visoko kotira među javnim bibliotekama po osavremenjivanju rada. Još 2007. godine usvojili su Cobiss platformu za elektronsku obradu knjiga, odnosno za katalogizaciju. Bibliotekarke su pohađale kurseve, dobile licence, jer se dužna pažnja posvećuje stručnom usavršavanju.

Zahvaljujući kontinuiranom dopunjavanju elektronske baze, ona broji oko 47.000 unijetih i pohranjenih zapisa.

- Jedna smo od rijetkih biblioteka u Crnoj Gori koja vodi elektronsku evidenciju pozajmice knjiga. Na internetu se može pronaći koju knjigu imamo, koja je slobodna, koja na čitanju… Ponosimo se, zaista smo postigli zapažene rezultate na tom planu. Programom rada za ovu godinu zacrtali smo da nam je prioritet da počnemo rad na digitalizaciji bibliotečke građe. Prva faza podrazumijevala bi digitalizaciju zavičajne zbirke, jer nam je jako važno da na pravi način obezbijedimo čuvanje naše najvrednije građe, da poboljšamo usluge i korisnicima omogućimo mrežnu dostupnost.

Naglašavam da ovaj projekat iziskuje velika finansijska sredstva, ali su opravdana, jer dva knjižničara moramo poslati na obuku, nabaviti skenere sa pratećim aparatima, obezbijediti prostoriju za rad… Nadam se da ćemo uspjeti – najavila je rukovoditelja barske bibliotev. K. v. ke Mila Čordašević.

14

Svijet

Utorak 21. januar 2020.

Predsjednik Rusije predložio razrješenje državnog tužioca Jurija Čajke

Novi talas sukoba u Iraku

Opozicija najavila protest protiv Putinove reforme Nastradale

četiri osobe

MOSKVA – Opozicija u Rusiji planira da idućeg mjeseca organizije veliki protest protiv reforme ustava koju je nedavno najavio predsjednik Vladimir Putin, javlja agencija Rojters.

Ruska opozicija se pribojava da, kako navodi britanska agencija, Putin reformom ustava zapravo želi sebi da obezbijedi „vječnu vlast“.

Putin je prošle sedmice najavio ustavne reforme, nakon čega je cjelokupna vlada sa premijerom Dmitrijem Medvedevim na čelu podnijela ostavku.

Na promjene koje je Putin najavio u srijedu gleda se kao na korak koji će 67-godišnjem predsjedniku omogućiti da ostane na vlasti i kad mu 2024. istekne četvrti predsjednički mandat.

Putin je juče predložio i razrješenje državnog tužioca Jurija Čajke i imenovao zamjenika šefa Istražnog komiteta Igora Krasnova za kandidata za to mjesto, saopštila je predsjednička pres služba.

- Predsjednik je Savjetu Federacije podnio na razmatranje kandidaturu zamjenika šefa Istražnog komiteta Igora Krasnova za mjesto ruskog državnog tužioca i prijedlog da se Jurij Čajka razriješi dužnosti zbog premještanja na drugi posao - navela je pres služba, a prenijela agencija Tas.

Opozicioni političar Ilja Jašin najavio je zajedničke planove opozicije za protest protiv Putinove inicijative 29. februara u Moskvi. On ističe i da je protest, za koji će tražiti dozvolu vlasti, podržalo više opozicionih grupa, uključujući Fondaciju protiv korupcije opozicionog političara Alekseja Navaljnog Čajka (68) je radio kao državni tužilac od 2006. godine.

Krasnov (44) je bio zadužen za Glavno odeljenje za istragu posebno važnih slučajeva.

Radio je u Tužilaštvu od 1997. godine.

Od 2007. godine, Krasnov je počeo da radi kao viši istražitelj novoformiranog Istražnog komiteta, a u aprilu 2016. postavljen je za zamjenika šefa Istražnog komiteta.

Čajku smatraju jednim od najmoćnijih ljudi ruske države, a posljednjih godina opozicija ga optužuje da je izgradio ogromno lično bogatstvo tokom karijere, što on poriče, navodi Rojters.

Opozicioni političar Ilja Jašin u međuvremenu je najavio zajedničke planove opozicije za protest protiv Putinove inicijative 29. februara u Moskvi.

- Društvu treba veliki i masovni protest - smatra Jašin, koji tvrdi da su Putinovi prijedlozi put prema „vječnoj vladavini“.

- To će biti politički marš i protest protiv uzurpacije moći - dodao je Jašin.

On ističe i da je protest, za koji će tražiti dozvolu vlasti, podržalo više opozicijskih grupa, uključujući Fondaciju protiv korupcije opozicijskog političara Alekseja Navaljnog.

Šef njemačke diplomatije najavio ponovni sastanak svjetskih lidera

U februaru nova mirovna konferencija o Libiji BERLIN – Nova mirovna konferencija o Libiji biće održana idućeg mjeseca i njen domaćin će ponovo biti Njemačka, najavio je šef diplomatije te zemlje Hajko Mas. Mas je u izjavi za medije u Briselu ocijenio da je međunarodna konferencija o Libiji, koja je u nedjelju održana u Berlinu, bila uspješna.

- Odlučili smo da održimo nastavak konferencije početkom febuara, na nivou ministara vanjskih poslova - najavio je Mas. Očekuje se da će u fokusu naredne mirovne konferenciji biti uspostavljanje trajnog prekida vatre.

U Berlinu su se u nedjelju okupili svjetski čelnici kako bi razgovarali o uspostavljanju trajnog primirja i pronalasku političkog rješenja za višegodišnju krizu u Libiji.

Po završetku konferencije objavljeno je zajedničko saop-

Njemačka ponovo domaćin konferencije

štenje za javnost u kome se navodi da je politički sporazum Libije važan putokaz za pronalaženje političkog rješenja krize u toj zemlji.

Učesnici konferencije su pozvali Ujedinjene nacije da formiraju tehničke komitete za kontrolu realizacije primirja u Libiji.

Komitet će, kako je predviđe-

no, uključiti sve učesnike konferencije koji će se sastajati na mjesečnom nivou i formirati četiri radne grupe.

Libija je poprište duboke političke i bezbjednosne krize još od 2011. godine, kada je sa vlasti svrgnut i ubijen dugogošnji predsjednik Moamar Gadafi.

Tada su uslijedile tenzije između dva suprotstavljena ta-

bora koje se ne smiruju do danas.

Vlada nacionalnog jedinstva Libije, sa sjedištem u Tripoliju, uživa podršku Ujedinjenih nacija i međunarodne zajednice, dok odbjegli penzionisani general Halifa Haftar iz Tobruka predvodi nelegitimne snage, koje uglavnom podržavaju Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Turska je nedavno najavila da će, u cilju podrške međunarodno priznatoj vladi, u Libiju poslati vojne trupe.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan juče je, međutim, izajavio da u Libiju još nije poslata vojska, već samo vojni savjetnici i treneri.

Po povratku sa samita u Berlinu, Erdogan je rekao i da su napori Turske na tom sastanku postavili temelje za primirje između zaraćenih strana, prenosi televizija NTV. Turski predsjednik je takođe ocijenio da prisustvo Turske u Libiji povećava šanse za mir.

BAGDAD - Dva policajca i dva demonstranata su poginula, dok je na desetine osoba povrijeđeno u novom talasu sukoba u Bagdadu i drugim iračkim gradovima nakon nekoliko sedmica zatišja.

U gradovima na jugu zemlje stotine demonstranata je palilo gume i blokiralo glavne puteve, izražavajući nezadovoljstvo što premijer Adel Abdul Mahdi nije ispunio obećanja, među kojima je i imenovanje nove vlade prihvatljive za Iračane.

Stradali demonstranti podlegli su povredama u bagdadskoj bolnici nakon je policija protiv njih upotrijebila bojevu municiju na Trgu Tajaran, saopštili su bezbjednosni i medicinski izvori.

Izvori Rojtersa navode da je jedan od ubijenih pogođen metkom u glavu, dok je drugog usmrtio kansiter sa suzavcem.

Demostranti su gađali policajce molotovljevim koktelima i kamenicama, dok su policajci uzvratili suzavcem i šok bombama.

U najvećoj iračkoj luci Basri dva policajca su poginula kada su na protestu pregažena automobilom.

Kako su naveli izvori Rojtersa, vozač automobila je pokušao da zaobiđe mjesto sukoba snaga bezbjednosti i demonstranata kada je naletio na dvojicu policajaca.

Masovni protesti u Iraku izbili su u oktobru prošle godine kada su uglavnom mlađi demonstranti izašli na ulice zahtijevajući promjenu političkog sistema koga smatraju duboko korumpiranim. U neredima je do sada poginulo više od 450 ljudi.

Istraga protiv Trampovog savjetnika za Evropu

Endru Pik poslat na administrativno odsustvo

VAŠINGTON - Savjetnik Bijele kuće za pitanja Evrope i Rusije Endru Pik poslat je na takozvano administrativno odsustvo, dok protiv njega ne bude sprovedena bezbjednosna istraga.

- Pik je u petak ispraćen iz kruga Bijele kuće - navodi jedan od dva neimenovana izvora upoznata o njegovim odlaskom, prenosi Tanjug, pozivajući se na Euronjuz.

Savjet za nacionalnu bezbjednost koji se bavi pitanjima spoljnje politike u Bijeloj kući, saopštio je tim povodom

da „neće diskutovati o kadrovskim stvarima“.

Pik, bivši zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Irak i Iran, na toj je funkciji od novembra, a bio je o obavještajni oficir u Avganistanu.

Dvoje njegovih prethodnika na tom položaju Tim Morison i Fiona Hil svjedočili su u istrazi u vezi sa opozivom predsjednika Donalda Trampa.

Prije nego što se pridružio Stejt dipartmentu, bio je stipendista Centra „Clements“ za nacionalnu bezbjednost na Univerzitetu Teksas u Ostinu.

EK o pregovorima u vezi Bregzita

O budućim odnosima tek u martu BRISEL – Pregovori o budućim odnosima između Evropske unije i Velike Britanije neće početi prije marta, saopšteno je iz Evropske komisije.

Iz EK navode da prijedlog evropske direktive za pregovore o budućim odnosima može biti usvojen tek nakon što dođe do formalnog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, što se očekuje 31. januara.

- Ovdje se ne radi o tome da

li mi usporavamo ili ubrzavamo proces, već je riječ o priorodi institucionalne procedure i konsultacija koje moraju da se obave prije formalnog usvajanja pregovaračke direktive – saopštio je portparol EK Erik Mamer.

Mamer je podsjetio i da prijedlog direktive, nakon što je Komisija predstavi, mora razmotriti i odobriti Savjet Evropske unije.

Evropska komisija je, u međuvremenu, odbacila navode o eventualnom odugovlačenju tog procesa. Poručili su da su spremni da se angažuje u dal j i m p re g ovo r i m a , u z poštovanje procedura koje su poznate i Velikoj Britaniji.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Utorak 21. januar 2020.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Ambasada UAE donirala Zavodu Komanski most industrijsku mašinu i valjak za peglanje

Utorak, 21. januar 2020.

Počeli radovi u fiskulturnoj sali u OŠ ,,Sutjeska“, trajaće dva mjeseca

Mijenjaju parket, stolariju i prozore

Hana Alkabi uručila donaciju direktoru Komanskog mosta Vaselju Dušaju

Poboljšan kvalitet života korisnika Ambasada Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori donirala je Zavodu ,,Komanski most“ industrijsku mašinu za pranje veša marke ,,elektroluks“, kapaciteta 25 kilograma i valjak za peglanje garderobe.

Uručujući donaciju, otpravnica poslova Ambasade UAE Hana Alkabi zadovoljna je što joj se pružila prilika da posjeti Zavod i da se informiše o njegovom radu - zbrinjavanjavanjem i rehabilitacijom korisnika.

- Ambasada UAE pomagaće i ubuduće ovakve i slične ustanove koje zbrinjavaju osobe sa posebnim potrebama – poručila je Alkabi.

U ime korisnika i zaposlenih direktor Zavoda ,,Komanski most“ Vaselj Dušaj zahvalio se na vrijednoj donaciji.

- Donacija će u punoj mjeri poboljšati kvalitet života korisnika. Prenesite zahvalnost i tople pozdrave narodu vaše zemlje – poručio je Dušaj.

Nj. B.

Tenderom su predviđeni pripremni i demontažni radovi, podopolagački i molersko-farbarski radovi. Izvođač radova, ima zadatak da izmjeni dotrajali parket, ugradi hidroizolaciju, zamijeni stolariju. Takođe, tenderom je predviđeno i čišćenje, struganje, gletovanje i bojenje zidnih površina masnim bojama u sali do nivoa visine prozora, kao i izrada PVC prozora. Direktor Osnovne škole ,,Sutjeska“ Vesko Gagović kazao je za Pobjedu da je ovakva rekonstrukcija bila neophodna, budući da je škola stara 44 godine.

- Riječ je o dotrajaloj i iskorišćenoj infrastrukturi, koja se održavala, ali ipak kad se uzme u obzir da je škola stara 44 godine, ovakva rekonstrukcija je bila neophodna. Predviđeni radovi su izmjena kompletne izuzetno dotrajale i nefunkcionalne bravarije, novom PVC stolarijom. Izmijeniće se dotrajali parket površine oko 300 kvadratnih metara i biće izve-

d.mijatović

Građevinska kompanija ,,Bombeton“ počela je izvođenje radova u fiskulturnoj sali u Osnovnoj školi ,,Sutjeska“. Taj posao koštaće 45.000 eura.

Rekonstrukcija sportske sale u OŠ ,,Sutjeska“

deni molersko-farbarski radovi u kompletnoj fiskulturnoj sali – kazao je Gagović. Škola, podsjeća Gagović, obratila se Ministarstvu sporta i mladih za pomoć.

- Mi smo se još proljetos obratili Ministarstvu sporta sa zahtjevom u kojem smo istakli naše probleme. Veoma smo

zahvalni Ministarstvu sporta i ministru Nikoli Janoviću što su odlučili da pomognu u dijelu poboljšanja uslova u fiskulturnoj sali. Dobili smo jako pozitivnu reakciju i veliku pomoć od Ministarstva sporta u iznosu od 60.000 eura – kazao je Gagović.

Podsjetimo, Ministarstvo

sporta i mladih raspisalo je tender u oktobru prošle godine, procijenjene vrijednosti 60.000 eura. Odluka o najpovoljnijem ponuđaču donijeta je u decembru prošle godine, a ugovor sa firmom „Bombeton“ potpisan je prošle sedmice.

Radovi će trajati 60 dana.

Nj. BOŠKOVIĆ

Glavni grad nastavlja da poboljšava uslove za rekreativno bavljenje sportom

Izgrađena tri poligona, četvrti privode kraju Agencija za stanovanje Glavnog grada u saradnji sa gradskim društvom Putevi krajem prošle i početkom ove godine izgradila je tri sportska poligona, dok se na četvrtom privode kraju radovi na rekonstrukciji i opremanju novim sportskim mobilijarom i projektovanim sadržajima.

- Na Koniku su izrađena dva nova poligona – u Ulici Novaka Ramova i Ulici Branka Radićevića, a novi poligon je dobilo i podgoričko naselje Tološi. Na sve tri navedene lokacije urađena je nova betonska podloga, poligoni su ograđeni, a na njima je montiran i novi mobilijar. Poligon u Gostilju, koji se nalazi u opštini u okviru Glavnog grada Golubovci, u cjelini je ograđen i izvedeni su potrebni radovi vezani za postavljanje mobilijara, a na ovom poligonu biće postavljene i mini tribine. Na ovaj način su nastavljene intenzivne aktivnosti nadležnih službi Glavnog grada na poboljšanju uslova za rekreativno bavljenje sportom – saopšteno je iz PG biroa.

Za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih sportskih poligona, kao i izradu i montažu multifunkcionalnih sprava na otvorenom, dodaje se u saopštenju, budžetom za 2020. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 100.000 eura.

J. K.

Društvo Tržnice i pijace zaključilo više od 900 ugovora o zakupu tezgi, lokacija i prostora

Cijene zakupa ostale iste Poligon na Koniku u novom ruhu

Izgrađen poligon u Gostilju, preostalo postavljanje mobilijara

Gradsko preduzeće Tržnice i pijace zaključilo je više od 900 ugovora o zakupu tezgi, lokacija i prostora sa svim dosadašnjim zakupcima za ovu godinu.

- Tokom decembra sa svim dosadašnjim zakupcima zaključili smo ugovore o zakupu tezgi, lokacija i prostora za ovu godinu.

Ugovori se odnose na period od 1. januara do 31. decembra 2020. godine. Zaključeno je više od 900 ugovora o zakupu na pijačnim objektima kojima upravlja ovo društvo. Činjenica da su svi zakupci koji su do sada radili na pijacama, produžili zakup, pokazuje da su zadovoljni radom i da naši napori da stvaramo što bolje uslove, daju rezultate – saopšteno je iz PG biroa.

Cijene zakupa, dodaje se u saopštenju, ostale su iste kao i u prethodnom periodu i razlikuju se u zavisnosti u kojem objektu se nalaze, površine prostora i slično.

- Zainteresovani za zakup tezgi i prostora mogu se informisati putem telefona 020/625-424, lično u upravi Tržnica i pijaca u Ulici Oktobarske revolucije 124, kao i putem profila ,,Tržnice i pijace“ na društvenim mrežama. Pored zaključenja ugovora i zakupa na mjesečnom nivou, na svim zelenim pijacama postoji mogućnost i dnevnog zakupa tezge, rashladne vitrine u sektorima za prodaju mliječnih proizvoda i jaja i prodajnog mjesta u ribarnici – navodi se u saopštenju.

Nj. B.

Hronika Podgorice

Utorak, 21. januar 2020.

17

Mjesna zajednica Stari aerodrom dostavila Glavnom gradu plan razvoja Ministar prosvjete Damir Šehović primio

Gradnja bulevara, podvožnjaka i vrtića

Pretvaranje Zmaj Jovine ulice u bulevar sa četiri trake počinje u prvoj polovini ove godine

Odbor povjerenika Mjesne zajednice Stari aerodrom dostavio je Glavnom gradu plan razvoja tog naselja za ovu godinu. Prioritet među brojnim planiranim radovima je pretvaranje Zmaj Jovine ulice u bulevar sa četiri trake, zatim izgradnja podvožnjaka, bulevara Veljka Vlahovića i vrtića, dogradnja osnovne škole, kao i rekonstrukcija i asfaltiranje ulica.

- Jedan od najvećih infrastrukturnih objekata i radno i finansijski, koji će biti započet

u prvoj polovini ove godine je rekonstrukcija Zmaj Jovine ulice i pretvaranje iste u bulevar sa četiri trake. Na kolektoru bulevara biće priključena atmosferska kanalizacija iz 13 bočnih ulica, budući da su iste bukvalno neprohodne u vrijeme obilnih padavina, čime se rješava dugogodišnji problem građana - kazao je za Pobjedu predsjednik Odbora povjerenika MZ Stari aerodrom Velimir Vlahović.

Ovih dana, najavljuje Vlahović, biće urađena rasvjeta na dječjem igralištu u Kozarač-

Velimir Vlahović

koj ulici, kao i dodatna u Zmaj Jovinoj i Vlaha Bukovca.

Budući da su nedavno, podsjeća Vlahović, useljene tri

zgrade MUP-a, a uskoro će i sudova, broj žitelja Starog aerodroma povećava se u kontinuitetu. To je, dodaje, prouzrokovalo nedostatak mjesta u školi i vrtiću.

- Sa Ministarstvom prosvjete dogovorena je dogradnja škole ,,Pavle Rovinski“ i zgradnja još jednog vrtića koji će biti smješten u Kozaračkoj ulici – ističe Vlahović.

Tokom ove godine, najavljuje Pobjedin sagovornik, predstoji rekonstrukcija Kozaračke i Ulice neznanih junaka, izgradnja Bulevara Veljka Vlahovića i asfaltiranje Ulice Bore Stankovića i Aerodromske. Dodaje da je u planu izgradnja podvožnjaka koji će Zmaj Jovin bulevar povezati sa Bulevarom Save Kovačevića. Vlahović je podsjetio na projekte na Starom aerodromu, realizovane u prethodnom periodu.

- U toku je gradnja Doma za stare koji će uskoro biti otvoren. Nedavno je kompletno rekonstruisana Cvijetna ulica, otvoren veliki dječji vrtić.

Izgrađen je Bulevar Josipa Broza Tita, Dom zdravlja, ulice Vlaha Bukovca i Petra Dedića, osvijetljene sve ulice.

Dakle, puno je urađeno, puno planirano. Korak po korak, Stari aerodrom izrasta u moderan ,,grad“, kako ističu mnogi građani - istakao je Vlahović.

Nj. BOŠKOVIĆ

Počela sanacija Ulice Oktobarske revolucije i izgradnja trotoara od Sahat-kule

D. MIJATOVIĆ

Radovi će trajati sedam dana

Ministar Šehović sa Lazarom Ičevićem i Mirjanom Vukčević

Lazar Ičević uzor u društvu Izvanrednim rezultatima koje postižete, dajete nam zadatak da se još više trudimo i stvaramo još bolje uslove u kojima ćete sticati znanja“, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović učeniku Škole za srednje i više stručno obrazovanje ,,Sergije Stanić“ Lazaru Ičeviću iz Podgorice, koji je osvojio prvo mjesto u takmičenju iz kulinarstva održanom u Splitu. Čestitajući na postignutim rezltatima, tokom sastanka sa Lazarom i njegovom profesoricom i mentorkom Mirjanom Vukčević, ministar Šehović je kazao da ovakvim primjerima ukazujemo na prave vrijednosti i usmjeravamo pažnju javnosti na one koji bi trebalo da budu uzori u društvu.

- Uspjeh koji je Lazar postigao dokaz je da je obrazovanje koje pružaju naše srednje stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi – ocijenio je Šehović.

Ministar se nada da će Lazar znanje primjenjivati u Crnoj Gori, a postignut uspjeh ocijenio je kao podsticaj i poruku mlađim generacijama - da je školovanje u skladu sa sklonostima najbolji izbor koji se u obrazovanju može napraviti.

Pobjednik u kulinarstvu Lazar Ičević kazao je da je na takmičenju u Splitu u konkurenciji bilo 600 učesnika iz 29 država.

- Takmičilo se u deset turističkih i ugostiteljskih disciplina - hotelski menadžment, po-



Uspjeh koji je Lazar postigao dokaz je da je obrazovanje koje pružaju naše srednje stručne škole kvalitetno, te da Crna Gora može imati kadar koji sada uvozi – ocijenio je Šehović slovanje recepcije, barsko posluživanje, posluživanje vina, pripremanje koktela, dehatlon ili kuvarsko takmičenje iz više vještina, restoransko usluživanje, predstavljanje destinacije, poslastičarstvo i kulinarstvo. U okviru takmičenja pričali smo na engleskom jeziku. Konkurencija je bila jaka, izuzetno sam ponosan na ostvarene rezultate – istakao je Ičević.

Ičević je upoznao ministra i o uspjesima iz prošle godine, poput osvojenog drugog mjesta na državnom takmičenju u Budvi, te šampionatu u Sloveniji.

Profesorica Mirjana Vukčević rekla je da je zadovoljstvo raditi sa vrijednim i talentovanim učenikom poput Lazara, te da Škola pruža svu podršku i obezbjeđuje dobre uslove za učenje i rad, što je ovim rezultatima i dokazano.

Ministar je Lazaru uručio simboličan poklon, izrazivši uvjerenje da će i nakon završetka škole nastaviti da postiže vrhunske profesionalne Nj. B. rezultate.

Zatvoren saobraćaj u Ulici Gojka Radonjića

Ulica Oktobarske revolucije

Gradsko društvo Putevi nastavilo je rekonstrukciju gradskih saobraćajnica.

Naime, juče je započeta sanacija dijela Oktobarske revolucije, kao i izgradnja nove trotoarske površine sa desne strane, na potezu od Sahat- kule do raskrsnice sa Ulicom bratstva i jedinstva.

- Vrijednost sanacije iznosi 85.000 eura.

Ukoliko nas vremenski uslovi budu poslužili, radovi će trajati sedam radnih dana – kazala je PR menadžerka Puteva Ana Mugoša za Pobjedu.

Nakon završetka ovih radova, najavljuje Mugoša, počeće sanacija trotoara Pete

„Ajvar“ u Sinepleksu Drama ,,Ajvar“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 20 i 22 sata. Ratni film „1917“ možete pogledati u 20:10 i 22:30, krimi film „Četiri ruže“ u 18:20 i 20:20 časova, dok je avantura „Dulitl“ u 13:15, 15:15, 17 i 19 sati. Avantura „Džumandži – sljedeći nivo“ biće prikazana u 14:45 i17:40, horor „Kletva“ u 22:20, a akcija „Loši

srednjoškolca koji je osvojio prvo mjesto na takmičenju u kulinarstvu

momci zauvijek“ u 14,17:20, 19:45 i 22:10. Komedija „Sluga“ na programu je u 17:15, 19:20 i 21:30 sati.

Za ljubitelje animiranog filma na programu su: avantura ,,Misija Arktik“ u 14:15 i 16:30 časova, „Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 13:30, 15 i 16:10 i 18:10, dok se „Prerušeni špijuni“ daju u 15:40 sati.

J. K.

proleterske brigade od ,,Luk oil“ pumpe do skretanja za Osnovnu školu ,,21. maj“.

- Vrijednost tih radova iznosiće oko 15.000 eura. Ujedno radimo i sanaciju udarnih rupa na području grada – istakla je Mugoša.

Z. KALAČ

Počinje gradnja trafostanice Saobraćajza sve vrste motornih vozila u Ulici Gojka Radonjića, od raskrsnice sa Ulicom kralja Nikole do raskrsnice sa Ulicom Spasa Nikolića biće zatvoren od danas do petka.

Razlog obustave saobraćaja, saopšteno je iz PG biroa, jeste izgradnja trafostanice Tećija sa priključnim 10 kV podzemnim vodovima i uklapanjem u NN mrežu.

Nj. B.

Sunčano, do 13 stepeni Danas će biti pretežno sunčano vrijeme. Duvaće slab sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha biće nula, najviša dnevna 13 stepeni Celzijusa.

H. P.

18

Kultura

Utorak, 21. januar 2020.

Potpisan sporazum o organizaciji, realizaciji i statusu manifestacije televi

TV festivalu nova šansa za oporavak

Rambo Amadeus na festivalu KotorArt

Veliki broj zadataka

Ekološki programi na kotorskom festivalu

„EKotor Art“ od ljeta će voditi Rambo

Otvorena izložba „Ikone Paštrovića i Budve“

Bogato nasljeđe

Otvaranje izložbe u Beogradu

BEOGRAD - Dokumentarno-umjetnička izložba „Ikone Paštrovića i Budve“ otvorena je proteklog vikenda u Kući legata u Beogradu. Izložbu su osmislili i koncipirali istoričarka umjetnosti i muzejska savjetnica mr Lucija Đurašković i arheolog i kustos mr Dušan Medin.

Direktor Kuće legata Filip Brusić Reno istakao je zadovoljstvo saradnjom sa JU Muzeji i galerije Budve. Prof dr. Pavle Anđus je naglasio da se na organizaciji i pripremi izložbe dugo radilo, kao i da je ideja potekla još ljeta 2018. kada su u Budvi, Đurašković i Medin realizovali sličnu izložbenu postavku. Prof. dr Dragan Vojvodić, koji je otvorio izložbu, osvrnuo se na istorijski i kulturni kontekst Paštrovića, ističući bogato sakralno graditeljsko i umjetničko nasljeđe ove nevelike zajednice sa središnjeg dijela crnogorskog primorja. Posjetioci su imali priliku i da čuju splet duhovnih pjesama u izvedbi vokalnog okteta iz Beograda, koji je okupila Milesa Anđus.

Izložba je sastavljena iz tri segmenta: izložba ikona starih paštrovskih manastira Praskvice, Reževića i Gradišta (XVIII i XIX vijek), izložba ikona Marka Krstovog Gregovića (1867–1941), jednog od prvih akademski obrazovanih slikara iz Crne Gore, školovanog u Beču krajem XIX vijeka i postavka mozaika s religijskim motivima Jovana Pake Kentere iz Svetog Stefana.

Ikone iz paštrovskih manastira, kao i one koje je izobrazio slikar Marko K. Gregović, pohranjene su u paštrovskim i budvanskim vjerskim objektima koji su proglašeni za kulturno dobro Crne Gore.

B. B.

„Horizonti“ Gorana Ćetkovića u Kolašinu KOLAŠIN - Novi slikarski ciklus akademskog slikara Gorana Ćetkovića, pod nazivom „Horizonti“, biće predstavljen večeras u 19 sati, u Zavičajnom muzeju. Ovo će biti premijerno predstavljanje ciklusa „Horizonti“ kojim je Ćetković obilježio svoje posljednje stvaralačke inspiracije. Prikaz u katalogu posvećenom ovoj izložbi napisala je Draginja Kujović, istoričarka umjetnosti i direktorica Zavičajng muzeja u Kolašinu. Ćetković je rođeni Kolašinac, a živi i radi u Baru.

Dr. D.

Dušan Raičević, Aleksandar Bogdanović i Erol Marunović potpisuju sporazum

PODGORICA – Internacionalni TV festival u Baru, nakon tri godine pauze, ponovo će biti obnovljen, budući da su sporazum o organizaciji, realizaciji i statusu ove manifestacije juče na Cetinju potpisali ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik opštine Bar Dušan Raičević i direktor Kulturnog centra iz Bara Erol Marunović.

Ovim sporazumom je, između ostalog, predviđeno da, počev od 2020, festival bude realizovan svake godine u Baru krajem oktobra, ili u nekom drugom terminu koji će biti usklađen sa održavanjem najznačajnijih međunarodnih filmskih i televizijskih festivala.

- Iskustva u dosadašnjoj organizaciji ove manifestacije od posebnog značaja za kulturu, pokazala su da postojeći institucionalni okvir nije uspio da odgovori kompleksnim izazovima daljeg razvoja, pa festival u prethodne tri godine nije realizovan. Imajući u vidu značaj, ulogu i misiju festivala ovakvog profila za kulturni i društveni

razvoj, novi model organizacije usaglašen je nakon analize opravdanosti njegove revitalizacije – saopšteno je iz Ministarstva kulture.

NOVI MODEL

Ministar Bogdanović kazao je da aktuelnim sporazumom Ministarstvo kulture i opština Bar potvrđuju spremnost da nastave da razvijaju i unapređuju barski TV festival, koji duže od dvije decenije ostvaruje značajnu kulturnu misiju.

- Saglasni smo da treba da izgradimo novi model organizacije festivala, i to onaj koji će mu obezbijediti institucionalnu utemeljenost, kontinuirano djelovanje i održivost, jednako koliko i podizanje kvaliteta umjetničke produkcije - kazao je Bogdanović, nakon potpisivanja sporazuma.

On je napomenuo da će na osnovu potpisanog sporazuma TV festival nastaviti i ubuduće da djeluje kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu i kao još jedna od festivalskih cjelina Kulturnog centra iz Bara.

- Takođe, utvrđeni su modeli upravljanja i rukovođenja festivalom, kao i partnersko učešće opštine Bar i Ministarstva kulture u njegovom finansiranju.

Planirano je inoviranje programskog koncepta festivala, ali i participacija srodnih nacionalnih ustanova kulture koje će uticati na kvalitetnije kreiranje festivalskih sadržaja i bolju produkciju. Uvjereni smo da će redefinisanje festivala i novo institucionalno, upravljačko i rukovodno ustrojstvo kvalitativno uticati na njegov dalji razvoj i cjelovito ostvarivanje kreativne misije - rekao je Bogdanović.

Predsjednik opštine Bar Dušan Raičević zadovoljan je zbog potpisivanja sporazuma, nakon trogodišnjih napora da se ova manifestacija obnovi.

- Činjenica da je posljednje godine održavanja TV festivala bilo prijavljeno programskih sadržaja iz čak 84 zemlje, dovoljno govori o njegovom značaju i doprinosu ne samo za kulturno-umjetničku scenu Bara, već i Crne Gore - kazao je Raičević.

Dodao je da su budžetom opšti-

ne Bar za 2020. godinu obezbijeđena sredstva za realizaciju ove manifestacije i nada da će krajem oktobra TV festival oživjeti u novom ruhu, kako je i planirano.

PROBLEMI

TV festival je, podsjetimo, ugašen tokom 2016. godine zbog nagomilanih produkcionih problema, sporne preregistracije nevladinog udruženja, nepostojanja institucionalnog okvira, kao i ostavke dugogodišnje direktorice manifestacije Ljiljane Đinđinović, koja je bila i predsjednica Skupštine NVU „Internacionalni TV festival Bar 96“, odnosno lice zaduženo za zastupanje i preds t av l j a n j e . O v u s m o t r u televizijskog stvaralaštva do 2016. godine organizovali su barska opština, Kulturni centar iz Bara i NVU Internacionalni TV Festival Bar 96, uz organizacionu i finansijsku podršku Ministarstva kulture. Uoči priprema za izdanje u 2016. godini

Roman „Pas i kontrabas“ Saše Ilića dobitnik Ninove nagrade

Dirljiva priča o džez muzičaru BEOGRAD – Pisac Saša Ilić dobitnik je ovogodišnje Ninove nagrade, koja mu je dodijeljena za roman „Pas i kontrabas“. To je odlučio žiri u kojem su bili Teofil Pančić, Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković i Marjan Čakarević. Između ostalog, žiri je naveo da je Ilićeva priča povratak „velikoj naraciji“.

Roman donosi dirljivo tragičnu priču o džez muzičaru koji na leđima vuče svoj kontrabas kao urođenu grbu. To je priča i o ljubavi, Jugoslaviji i aktuelnom trenutku, koja je simbolički smještena između dvije rev o l u c i j e. P r i č a p o č i n j e pobunom pacijenata u duševnoj bolnici u Kovinu, a završava jednom ličnom pobunom u Đenovi.

Zanimljivost oko ovogodišnje dodjele nagrade nije bila samo

u činjenici da je grupa pisaca (između ostalih i prošlogodišnji dobitnik Ninove nagrade za roman „Zabluda Svetog Sebastijana“ Vladimir Tabašević, Emir Kusturica, Vladimir Kecmanović, kao i akademik Miro Vuksanović, koji je dobitnik te nagrade 2005. godine za roman „Semolj zemlja“) uoči dodjele od svojih izdavača tražila da njihova djela više ne prijavljuju za nagradu, pozivajući na otvoreni bojkot zbog stručne i moralne nekompetetntnosti članova žirija.

Svojevremeno je i aktuelni dobitnik nagrade pozivao na bojkot Ninove nagrade, udarajući na zatvorene krugove koji unutar odlučivanja o dobitniku kao relevantan faktor uključuju i neknjiževne parametre, nazivajući je „starom sluškinjom dnevne politike i tranzicijskih lobiranja“. U mraku ovih, desetak godina starih izjava, raduje

MEDIA CENTAR BEOGRAD

KOTOR - Crnogorski muzičar Antonije Pušić, poznatiji u široj javnosti kao Rambo Amadeus, uređivaće programe za „EKotor Art“, koji su planirani na ljeto ove godine, u okviru Međunarodnog festivala KotorArt. Festival je prije dvije godine počeo sa ekološkim programima u želji da spoji umjetnost sa pitanjem ekologije, kao vanredno važnom globalnom temom današnjice.

- Opterećeni svakodnevnim egzistencijalnim, političkim i drugim problemima, lokalni čovjek gotovo da i ne razmišlja o važnosti učinaka i odgovornosti koju imamo kao pojedinci, čak i da nema tog nevjerovatnog i posebno obavezujućeg podatka da smo stanovnici prve ekološke države na svijetu. Iz svih ovih razloga, u tim ulazi i Rambo Amadeus, koji upornim djelovanjem i primjerima pravi razliku. Njegov solarni jedrenjak je privukao veliku pažnju javnosti, a problematika ekologije, odnosno zagađenja Boke bila je i tema njegovog djela „Pasija po Steli“ koje je napisao za otvaranje KotorArt Don Brankovih dana muzike 2018. godine – navodi se u saopštenju organizatora festivala.

B. B.

Sporazumom je, između ostalog, precizirano i da će Ministarstvo kulture i opština Bar do kraja februara realizovati aktivnosti koje se odnose na partnerstva u produkciji Međunarodnog TV festivala od strane srodnih institucija poput Javnog servisa TV Crne Gore, Filmskog centra Crne Gore, Crnogorske kinoteke.

- Pred nama je veliki broj zadataka u pripremi ovogodišnjeg festivala, pa je neophodno odmah započeti organizaciju aktivnosti - kazao je direktor Kulturnog centra iz Bara Erol Marunović.

što je Ilićev pripovjedni način i njegova pomalo usporena, ali zanimljiva pripovijest koja vibrira na mentalnim adresama jednog zaista neobičnog junaka, našla put do tri člana žirija.

U najužem izboru za ovu na-

gradu bili su i romani Milenka Bodirogića „Po šumama i gorama“, Slobodana Tišme „Grozota ili...“, Steva Grabovca „Mulat albino komarac“ i Ane Vučković „Jugoslav“.

D. E.

Kultura

Utorak, 21. januar 2020.

izijskog stvaralaštva u Baru

Radović: Neophodna redefinicija programa Nekadašnji direktor i jedan od osnivača TV festivala Pero Radović u razgovoru za Pobjedu u oktobru 2017. godine najavio je da će ova manifestacija biti transformisana u javnu ustanovu do oktobra 2018, jer za to, kako je objasnio, ima podršku tadašnjeg predsjednika barske opštine Zorana Srzentića. Tada je podsjetio da je NVO Internacionalni TV festival Bar osnovana 1995. godine i istakao da je neprimjereno da u novije vrijeme i dalje tako funkcioniše, jer iza manifestacije zapravo stoje vladine organizacije.

- Zato je odlučeno da se NVO transformiše u javnu ustanovu Televizijski festival. Programi bi se organizovali tokom čitave godine, a centralna manifestacija bila bi uobičajeno krajem oktobra – rekao je Radović.

Budući da se to u međuvremenu nije desilo, Perović je juče za Pobjedu objasnio da nije došlo do stvaranja javne ustanove zbog različitih stavova na relaciji Ministarstvo kulture – osnivači festivala.

- Tadašnji ministar Janko Ljumović je izbjegao susret utroje, sa predsjednikom opštine Srzentićem i sa mnom, na kojem sam trebao da iznesem neke funkcionalne prijedloge za razvoj manifestacije. Ja sam onda gospodinu Srzentiću, za potrebe tog sastanka, napravio jednu skicu ideje kako dalje sa festivalom. Uslijedila je ideja ministra da to sve postane jedna cjelina, tj. javna ustanova u okviru budućih javnih ustanova Kulturnog centra u Baru, koji su najmjeravali da podijele u nekoliko javnih ustanova. Dakle, htjeli su da naprave višestruku administraciju, poskupe funkcionisanje i umanje mogućnost prirodne saradnje unutar Kulturnog centra. Kulturnom centru se sa tim nije žurilo i ako su pametni, to nikada neće napraviti. Zbog toga nije došlo do formiranja javne ustanove TV festival Bar – rekao je Perović.

On je ocijenio da imperativ mora i dalje da bude stvaranje javne ustanove, ali i da festival može da funkcioniše kao i ranije, pod uslovom da se programski redefiniše, sa akcentom na saradnju u regionu. Dodao je i da na čelu festivala moraju biti ljudi koji imaju ideje i znaju što je TV stvaralaštvo, kao i da organizaciju mora da prati adekvatna finansijska podrška opštine Bar i Ministarstva kulture.

19

Pijanista i dekan Bojan Martinović najavio proslavu jubileja obrazovne ustanove

Četrdeset godina Muzičke akademije PODGORICA - Dekan Muzičke akademije sa Cetinja Bojan Martinović kazao je da će 2020. godina biti u znaku proslavljanja velikog jubileja Muzičke akademije – 40 godina od osnivanja. On je istakao da će se najveći broj programa realizovati u okviru ove incijative.

- Koncertna sezona studenata i profesora, Međunarodni simpozijum muzičkih pedagoga, Festival umjetničke muzike Espressivo, ali i brojni drugi umjetnički programi prethodiće centralnoj proslavi koja je planirana za kraj godine i na kojoj ćemo na najbolji način predstaviti najveće pedagoške i izvođačke domete naših studenata i profesora u proteklih 40 godina - najavio je Martinović na internet sajtu Univerziteta Crne Gore.

On je iskazao posebnu radost što u ovu godinu Muzička akademija ulazi sa obnovljenom opremom u tonskom studiju, koji će biti važno mjesto i centar za nove produkcije.

- Tonski studio biće mje-

sto stvaranja nove muzike, interpretacije i snimanja nove i stare muzike, očuvanja i zaštite muzičke baštine ali i jedinica na kojoj ćemo organizovati stručnu praksu i osposobljavanje za rad u studiju za sve naše studente. U ovoj godini očekuju nas prva CD izdanja koja će biti producirana upravo u našem studiju – rekao je Martinović.

On je dodao i da se Muzička akademija sa posebnom pažnjom posvetila pripremi projektne dokumentacije za nekoliko međunarodnih projekata kao što su ERASMUS+, Kreativna Evropa i IPA. - Projekti treba da doprinesu internacionalizaciji, boljoj međunardonoj vidljivosti, mobilnosti profesora i studenata, obnavljanju postojeće opreme i instrumenata, ali i da kroz umjetničke programe koje organizujemo zajedno sa partnerima iz Evrope naši profesori i studenti dobiju satisfakciju, učešćem na brojnim scenama i festivalaima u regionu – dodao je

Martinović.

Realizacija nacionalnog projekta „MusiH“, kako je istakao, imaće punu inplementaciju upravo u 2020. godini.

- Ovaj projekat obezbjeđuje novo sagledavanje crnogorske muzičke baštine i njeno oživaljavanje kroz apikativne aspekte do sada neprimjenjivane u Crnoj Gori. Projekat ima cilj da intenzivira aktivnosti radi podsticanja naučnih i umjetničkih istraživanja na polju muzičkog nasljeđa Crne Gore, koji će u saradnji etnomuzikologa,

teoretičara muzike i stvaralaca u polju muzičke umjetnosti dati doprinos radi njene dalje prezervacije i afirmacije u novim tumačenjima - objasnio je Martinović.

Kroz projekat, kako je dodao, planiraju se aktivnosti u sakupljanju i istraživanju građe s područja narodnog i sakralnog umjetničkog stvaralaštva, a ta građa će se naučno obraditi i objedinjavati.

- U 2020. očekujemo još jaču saradnju sa svim kulturnim institucijama u zemlji, kako bi zajedničkim snagama na istom putu i dalje radili na unapređenju crnogorske kulture i obrazovanju svih naših građana – kazao je Martinović. R. K.

Američka udruženja producenata i glumaca nagradila najbolja ostvarenja doveden je u pitanje i legitimitet postojanja NVU, kao glavnog organizatora, zato što su među njegovim osnivačima ostali jedino opština Bar i barski Kulturni centar. Prema Zakonu o nevladinim organizacijama, udruženje mogu osnovati najmanje tri lica, odnosno pravna subjekta.

Iz Ministarstva kulture tada su

Pobjedi saopštili da se aktuelnim problemima u vezi sa organizacijom festivala samo opravdao zahtjev Ministarstva da svaki od festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore mora imati institucionalno utemeljenje i da su problemi sa barskim festivalom nastali upravo zbog toga što nije transformisan u javnu ustanovu.

J. N.

Trijumfovali „Parazit“ i „1917“

IZAŠAO KRAJEM PROŠLOG MJESECA I VEĆ JE IMAO USPJEHA: Kadar iz filma „1917“

„Blank Brain“ u KIC-u PODGORICA- Izložba ilustracija pod nazivom „Blank Brain“ autora Veljka Miljanića biće otvorena večeras u 19 sati u izložbenom holu KIC-a „Budo Tomović“.

Miljanić je rođen 1. avgusta 2003. godine. Svoje ilustracije do sada je predstavio na Strip festivalu u Herceg Novom i festivalu „Zlatno pero Beograda“, a imao je i samostalnu izložbu radova u rodnom Nikšiću.

Izložba se može pogledati do 4. februara.

B. B.

LOS ANĐELES - Film „1917“ reditelja Sema Mendeza dobitnik je glavne nagrade za najbolji igrani film Američkog udruženja producenata (Producers Guild of America - PGA) na ceremoniji u Los Anđelesu.

Mnogi su izgledali iznenađeno kada je glumica Riz Viderspun objavila dobitnika nagrade, nazvane „Deril Zanuk“, čiji dobitnik je 21 od 30 puta dobio i Oskara za najbolji film, uključujući i posljednje dvije godine, za ostvarenja „Green Book“ i „Shape of Water“.

- Film je inspirisan mojim djedom, Alfredom Mendezom i želio sam da odam priznanje njegovom iskustvu - rekao je Mendez koji je bio koproducent i reditelj projekta.

Film „1917“ izašao je krajem prošlog mjeseca i već je imao uspjeha u ovogodišnjoj sezoni filmskih nagrada, uključujući i neočekivano osvajanje priznanja za najbolji film u kategoriji drame na dodjeli Zlatnih globusa ove godine. Na PGA nagradama film je pobijedio

konkurente kao što su „Ford versus Ferari“, „The Irishman“, „Marriage Story“, „Parasite“ i „Once Upon a Time... in Hollywood“ i sada je već stekao snažan podstrek za dodjelu Oskara 9. februara.

Animirani film „Toy Story 4“ je dobio glavnu nagradu u toj kategoriji, „Fleabag“ za telvizijsku komediju i serija „Chernobyl“ za najbolju kratku seriju.

Sa druge strane, južnokorejski film „Parasite“ osvojio je najprestižniju nagradu američkog udruženja filmskih glumaca (SAG) u Holivudu. Taj film, prošlogodišnji dobitnik Zlatne palme u Kanu, osvojio je nagradu za „najbolji glumački ansamb“, najprestižnije priznanje ovog udruženja. Reditelj Bong Džun-ho je rekao da uviđa da rastu šanse za uspjeh njegovog filma na prestižnim Oskarima. „Parazit“ je nominovan za šest Oskara, uključujući onog za najbolji film. Film je favorit za Oskara i za najbolji strani film, ali u kladioni-

cama mu se daju visoke šanse i za pobjedu u kategoriji najboljeg filma.

Pošto glumci čine najveći procenat članova Akademije za filmsku umjetnost i nauku koja odlučuje o Oskarima, njihov izbor se pažljivo prati kao nagovještaj što bi na Oskarima, koji se održavaju 9. februara, moglo da pobijedi.

U drugim kategorijama glumac Hoakin Finiks osvojio je nagradu za najboljeg glumca za film „Joker“, Rene Zelveger za najbolju glumicu za interpretaciju Džudi Garland na kraju njenog života u filmu „Judy“.

Bred Pit je dobio nagradu za najbolju pomoćnu mušku ulogu u filmu „Once Upon a Time in... Hollywood“, dok je Lora Dern osvojila nagradu za najbolju pomoćnu žensku ulogu za rolu advokata u filmu „Marriage Story“.

Robert de Niro, zvijezda filma „Irishman“ Martina Skorsezea je dobio nagradu za cjelokupnu karijeru.

R. K.

20 Drugi pišu Stav

» Piše: Milojko PANTIĆ Povodom obeležavanja 120 godina postojanja Službi bezbednosti, u čijim se raljama nalaze sve naše kolektivne i pojedinačne sudbine, vredi ispričati priču o ulozi tih obaveštajnih organizacija u sportskom pokretu Jugosavije i Srbije. Sve počinje 1899. godine, kada oficiri Dragutin Dimitrijević Apis i Voja Tankosić i drugi osnivaju tajnu organizaciju „Crna ruka“.

Ona je najpre ubila kralja Aleksandra Obrenovića i kraljicu Dragu, da bi, desetak godina kasnije pripremila i izvela atentat u Sarajevu na austrougarskog presto lonaslednika Franca Ferdinanda i suprugu Sofiju, posle čega je izbio Prvi svetski rat.

Ideološka osnova te organizacije bila je nacionalizam pod parolom „Za kralja i otadžbinu“. Posle Drugog svetskog rata, komunisti Josipa Broza prave organizacije za odbranu svoje ideologije, pod parolom „Za Tita i Partiju“. Po uzoru na službe iz tadašnjeg Sovjetskog saveza, nastaju Uprava Državne bezbednosti (UDBa) u civilnom i Kontraobaveštajna služba (KOS) u vojnom sektoru.

Posle rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, dolaskom Slobodana Miloševića na čelo Partije i srpske države krajem osamdesetih godina prošlog veka, Službe dobijaju zajedničko ime - Državna bezbednost i sa komunističke vraćaju se na nacionalističku ideologiju pod parolom „Slobo Srbine, Srbija je uz tebe“. Ne treba, naravno, naglašavati da su sve ideologije čista laž, jer ni jedna ideja nije toliko velika, niti je ijedna stvar na planeti toliko

Utorak 21. januar 2020.

Od „Crne ruke“ do državnog kriminala Da li ste ikada čuli ijednog političara u Srbiji da uopšte pomene, a kamoli traži da se demontira generator kriminala i korupcije koji se zove Služba? vredna da bi se za nju žrtvovao nečiji život.

KAKO SU UDBA I KOS FORMIRALI KLUBOVE

Današnje Bezbedonosna informativna agencija (BIA) i Vojna obaveštajna agencija (VOA) privatizovane su i kriminalizovane do te mere da služe isključivo za odbranu aktuelne vlasti. Ali, vratimo se na početak. BIA je naslednik UDBa-e, a VOA KOS-a. Te dve komunističke bezbedonosne organizacije su posle Drugog svetskog rata podelile resore u sportu.

Civilnoj tajnoj Službi pripao je Fudbalski savez Jugoslavije, kao najmasovnija sportska organizacija i Fudbalski klub Crvena zvezda kao klub građanske orijentacije. U Hrvatskoj je Zvezdin pandan bio Hajduk, a u Bosni i Hercegovi-

‘SENKE NAD BALKANOM III’

Detalj iz serije „Senke nad Balkanom“

ni Velež i Sarajevo.

S druge strane, KOS osniva Sportsko društvo CDNA, po uzoru na sovjetske vojne klubove, da bi kasnije, posle Titovog raskida sa Josifom Staljinom, CDNA preimenovan u Partizan. KOS dobija u nadležnost i krovnu sportsku kuću svake nacije - Olimpijski komitet. Pandan Partizanu u Hrvatskoj bio je Dinamo, a u Bosni i Hercegovini Željezničar.

Te dve nereformisane komunističke službe, prelaskom na nacionalističku ideologiju, aktivno učestvuju u razbijanju Jugoslavije. Od navijačkih armija popularnih klubova, Službe u Srbiji prave paravojne i parapolicijske vojske, kojima, sa DB legitimacijama, komanduju kriminalci evropskog

ranga. U ratnom požaru, u kojem službena Srbija i danas tvrdi da nije učestvovala, izgorela je država Jugoslavija.

SLUŽBA JE JAČA I OD SUDA

Posle Dejtonskog sporazuma, u mirnodopskim uslovima, paravojni komandanti i ratni profiteri, preko Službe i zadržanog delegatskog sistema iz komunizma, nastavljaju rušilačku misiju u srpskom fudbalu i sportu uopšte, na osnovu podele resora iz komunističkih vremena.

Samo dva puta i samo na kratko vreme došlo je do poremećaja, i to oba puta u Olimpijskom komitetu. Pripadnici vojne obaveštajne službe dozvolili su da 2005. godine delegati izaberu na-

Heroji i ubice

» Piše: Boris DEŽULOVIĆ U ono vrijeme u gradu nije bilo lako nabaviti oružje. Puške i municiju za svoj rat Vinko je s prijateljima oteo, recimo, iz magazina HSS-ove Zaštite u tvrđavi na Gripama, onog proljeća kad se raspala Karađorđevićeva Kraljevina i kad su Nijemci pregazili Jugoslaviju. Sanduke su onda zakopali u Dumanićevom vinogradu u splitskom polju, da ih čekaju kad dođe vrijeme. Danas je to polje širi centar Splita, a na mjestu Dumanićeva vinograda sada je Inina benzinska pumpa u Vukovarskoj ulici.

Vrijeme je došlo već za par mjeseci, kad su se Vinko i drugovi jedne ljetne noći našli u vinogradu, iskopali oružje i krenuli prema Kučinama. Plan je bio da prijeđu Mosor i u zaseoku Krušvar kod Dicma čekaju vodiča. Bili su gradska djeca, hrabri i nabrijani, ali mladi i bez ikakva iskustva: među četrdeset i četvoricom bila je i cijela momčad Radničkog nogometnog kluba Split, a Vinko je sa svojih dvadeset devet bio najstariji u odredu. Kad su ih tako tri dana kasnije kraj Trilja otkrili ustaše i Talijani, nisu imali nikakve šanse.

Vinko se, teško ranjen u nogu, žrtvovao da drugovima u povlačenju čuva leđa. Držali su se do sumraka, ali nisu uspjeli. Nakon cjelodnevne borbe šestorica su ubijena, a ostali odvedeni u Sinj. Dvadeset i dvojica se nikad nisu vratila u Split: dvadeset i jedan je stri-

šefu države Aleksandru Vučiću da je Todorov iz BIA-e, a predsedničko mesto pripada čoveku iz VOA-e. Čovek koji Srbiji pušta kišu vratio je stvar na početak, naredio da se promeni Statut i tako je Maljković postao prvi čovek srpskog olimpizma. Todorov je, za utehu, postao ambasador Srbije u Budimpešti.

jeljan na obroncima Ruduše, a dvadeset drugi, Vinko, razvaljene je noge umro u sinjskom zatvoru nakon sedam dana svirepe torture, odbijajući mučiteljima odati čak i svoje ime.

Ime mu je tako sačuvano u memoriji grada: proglašen je narodnim herojem, a po njemu je nazvana i nova osnovna škola na splitskom Trsteniku.

Tadašnji učenici i danas negdje u obiteljskim kapunjerama imaju brošuru o Vinku, heroju po kojemu im se zvala škola. Svaka gradska škola nazvana po nekom narodnom heroju dobivala je po jednu takvu malu knjižicu, koje je pisao splitski jedan novinar, dopisnik beogradske Borbe.

Vinko Paić Ožić. Tako se zvala škola, tako se zvao narodni heroj ove male, danas posve nevažne i nepoučne priče.

Bio je - rekla bi onodobna slavna povijest – pravi čovjek u pravo vrijeme na pravom mjestu. U spomen Vinku i drugovima koji su njim dijelili pravo vrijeme i pravo mjesto, na Ruduši je podignut spomenik s uklesanim stihovima u herojskom dvanaestercu „U temelj života životom ste stali, besmrtni k’o zemlja za koju ste pali“.

Kasnije je, međutim, ispalo da nisu baš bili besmrtni ni klinci iz Prvog splitskog partizanskog odreda, ni zemlja za koju su pali. Heroji su odjednom postali Vinkovi ubojice, beatificiran je besprizorni kriminalni i zločinački talog, a brošure u slavu novih heroja pisat će i štampati isti onaj nekadašnji lokalni dopisnik Borbe što je pisao brošure o Vinku i drugovima, možda ćete ga se i sjetiti, Marinko Božić se zvao.

U Splitu tako i Jugoslaviju slabo pamte,

a kamoli Vinka Paića Ožića. Spomenploča odredu, podignuta na mjestu gdje je nekad bio Dumanićev vinograd, već decenijama je devastirana i išarana ustaškim i nacističkim simbolima. Škola koja se nekad zvala po Vinku, danas se zove samo Osnovna škola Trstenik. To je jedna od onih splitskih škola u kojima nastavnici zapošljavaju vlastite žene, a direktorice vlastite kćerke, pa ljudi iz kvarta po ulici nalaze djecu pobjeglu iz razreda jer se učitelji u vrijeme nastave zajebavaju po Facebooku.

Jednu takvu školu, koja se poput one na Trsteniku nekad zvala po narodnom heroju, a danas je išarana ustaškim i nacističkim simbolima, pohađao je drugi narodni heroj ove priče.

Rođen onih dana kad je završio Domovinski rat, rastao u tipičnoj splitskoj raspadnutoj, nasilnoj i disfunkcionalnoj obitelji, odrastao na ulicama grada koji se u međuvremenu sav urušio u sebe, Marin je - poput mnogih iz te uzaludne generacije - bio član Torcide, trošeći život od subote do subote na sjeveru Poljuda. U kvartu i na tribini znali su ga pak pod nadimkom Pajser.

Između dvije subote Pajser je bio i sitni diler, od onih za koje se kaže da su „otprije poznati policiji“: prije nekoliko mjeseci u pretresu njegova doma pronađeno je dvjesto grama heroina.

Prošle subote Pajser je u splitskom Varošu na svoj motor Suzuki posjeo Juricu Torlaka, još jednog iz gradskog taloga „otprije poznatog policiji“ – tipa koji je prije petnaestak godina ispred treće jedne splitske osnovne škole divljajući motociklom ubio osmogodišnju djevojčicu – kad ih je dvadeset petogo-

jznamenitijeg Srbina u svetu biznisa Filipa Ceptera za predsednika, računajući da će im on dati svoj novac, da ga, kao i sa državnim, bez kontrole troše. Cepterov pokušaj da svojim novcem promeni delegatski sistem i budžetski način finansiranja završio je, sudski d o ka z a n o, n e z a ko n i t i m njegovim smenjivanjem. Sudska presuda, međutim, nije imala nikakvog efekta, jer, pokazalo se, Služba je jača i od suda.

Drugi poremećaj dogodio se prilikom izbora aktuelnog predsednika srpske olimpijske kuće Božidara Maljkovića. Svi savezi su podržali izbor Ivana Todorova iz Džudo saveza, jer je on jedini ispunjavao uslove iz Statuta. Ali, on nije izabran, jer je neko javio današnjem

dišnji pomorac Filip Zavadlav u pol bijela dana na pjaceti na Šperunu pokosio rafalom iz kalašnjikova.

Nabaviti oružje u gradu danas je, naime, ponešto lakše nego u vrijeme Drugog svjetskog rata. Za svega par stotina eura moguće je kupiti kalašnjikove iz privatnih arsenala zaostalih iz Domovinskog rata, pa je ispao prilično smiješan šok nacije koja je ovaj zločin nazvala „nezapamćenim“: pravo da ubojstvo kalašnjikovom usred grada nazovete nezapamćenim imate samo ako ste stari dvadeset četiri godine, pa su vam i život i povijest Splita počeli dočekom Vlaka slobode.

U historijskom smislu bolno očekivani, jedva sat-dva nakon masakra u Varošu gotovo cijeli grad i gotovo cijela ona šokirana nacija živoga su beatificirali Pajserova ubojicu Filipa Zavadlava, sitnog provalnika iz još jedne tipične splitske raspadnute, nasilne i disfunkcionalne obitelji, narodnog heroja instantne urbane legende o povučenom mladiću koji je Juricu i Pajsera – i par minuta kasnije još jednog sitnog dilera – likvidirao štiteći svoju obitelj od ološa što ih je maltretirao i ucjenjivao dugovima Filipova brata narkomana.

Zlosretni Pajser, međutim, uskoro se ispostavio tek kolateralnom žrtvom rafala namijenjenog tipu kojega je povezao na motoru, i već do sutra i on je ušao u urbanu legendu, kao nevina žrtva „kaosa na splitskim ulicama“, krivi čovjek u krivo vrijeme na krivom mjestu. „Našao se u krivo vrijeme na krivom mjestu“: baš tako, tim riječima, i baš s objašnjenjem kako ga je „metak koji nije bio namijenjen njemu“ pogodio u „kaosu na splitskim ulicama“, suborci iz splitske Torcide udruge pravih ljudi na pravom mjestu u pravo vrijeme, i nadaleko

Kad se svemu doda uloga Službe u društveno-političkom životu Srbije, likvidacijama političkih neistomišljenika, jasno je da se Srbija ne može izvući iz haosa u koji je zapala sve dok je vode Službini ljudi. Jer, Služba nije društvena klasa kojoj je u interesu uspostavljanje pravne države ili napredak celog društva. Služba je interesna grupa ljudi čiji je cilj isključivo vlast te finansijska i svaka druga moć koju vlast donosi.

Srpska BIA i ruski KGB su u Evropi jedine dve nereformisane bezbedonosne službe koje rade po metodama iz komunističkih vremena. Te udbaške metode najveći su problem srpske političke scene, jer je Služba uz njihovu pomoć napravila najkoruptivniji sistem u Evropi, dajući državu u ruke kriminalcima, ratnim zločincima i profiterima. Da li ste ikada čuli i jednog političara Srbije da uopšte pomene, a kamoli traži da se demontira taj generator kriminala i korupcije koji se zove Služba?

Zato je Evropa za Srbiju daleko, a Rusija blizu, jer u Evropi ne postoji, niti može postojati, grupa ljudi koja ima takvu poziciju kao Služba u Srbiji. U Rusiji je Služba način života, sa više od jednog veka dugom tradicijom. Zapravo te dve Službe nisu ništa drugo nego tv serija Senke nad Balkanom treći deo.

poznatih aktivista protiv kaosa na ulicama - sutradan su se oprostili od „brata s tribine“ Marina Ožića Paića zvanog Pajser.

Da, Marin Ožić Paić. Tako se punim zvao narodni heroj ove važne i poučne priče. U spomen na Marina, Torcidaši su na mjestu ubojstva zapalili lumine i slikali se razvivši golemi transparent s upisanim stihovima u krzavom dvanaestercu - „Ni krivog ni dužnog ubili te brate, prokleti oni koji ti mrtvo ime blate!“ Između dva heroja, Vinka i Marina, stale su tako četiri generacije splitskog plemena Paića Ožića.

Nekad, narodni heroj nam se zvao Vinko Paić Ožić, i bio je dvadesetineštogodišnjak koji je nabavio oružje da u najvećem ratu u cjelokupnoj ljudskoj povijesti stane na pobjedničku stranu. Negdje u tom dugačkom međuvremenu herojima smo, međutim, proglasili Vinkove ubojice, pa nam se u takvom raspadnutom, nasilnom i disfunkcionalnom društvu narodni heroj danas zove Marin Ožić Paić, dvadesetineštogodišnji neki torcidaš, huligan i sitni kvartovski diler. Kad takvo pak društvo revidira svoju povijest, pa u „kaosu na ulicama“ narodnim herojima proglasi ubojice heroja, na kraju to obično ispadne rastrojeni neki dvadesetineštogodišnji sitni provalnik koji je nabavio oružje da u svom privatnom ratu poubija sav kvartovski šljam.

Nekad smo škole nazivali po herojima, s ambicijom da im sačuvamo ime. Danas ih nazivamo po kvartovima, s ambicijom da gradski dileri znaju čija je čija.

Tko nam je kriv? Mi u Splitu znamo: ili su krivi ljudi, ili je krivo mjesto, ili je jednostavno - krivo vrijeme.

Feljton

Utorak, 21. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

21

34.

Dvadeset cetinjskih sužanja nije se domoglo slobode » Piše: Slobodan ČUKIĆ Načelstvo Podgoričkog okruga izvijestilo je da su noću između 15. i 16. marta 1920. pobjegli iz podgoričkog kaznenog zatvora 4 „odmetnika“ - potporučnik Mihailo Vujošević (28) iz sela Momče u Kučima, Milo Damjanović (28) vojnik iz Sotonića u Crmnici, Nikola Perišić (35) seljak iz Goričana u Zeti i Blažo Perišić (25) iz sela Goričana, brat prednjeg („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1420).

Major Jovan A. Mićunović javio je 17. aprila 1920. da su se u Cucama pojavile komite koje su pobjegle iz zatvora, kao i da su se u Zagaraču pojavile dvije komite („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1486).

U noći sa 21. na 22. april 1920. iz istražnog zatvora na Cetinju pobjeglo je 6 ustanika - Marko Kapa (23) iz Uganja, Savo Belada (28) iz Uganja, Blažo P. Martinović (25) s Cetinja, Mitar B. Marković (37) iz Cuca, Petar M. Marković (25) iz Cuca i Andrija J. Roganović (26) iz Cuca („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1495-1496).

NOVA BJEKSTVA

Dakle, u tridesetak dana je uspjelo da utekne 25 ljudi. Ali, većina je i dalje bila po tamnicama, čekajući pogodan čas da se domogne slobode.

Komanda Čevske oblasti javila je 3. maja 1920. da je iz vojnog zatvora na Cetinju pobjeglo 11 uhapšenika - narednik Petar Radović iz Kosijera, Špiro Stanojević iz Velestova, Đuro Krivokapić iz Zaljuti, Nikola Banićević iz Zaljuti, Radovan Perović iz Đurine doline, Tajir Jusif (talijanski žandarm), Blagota Vujović iz Mikulića, Andrija Ivanović iz Tomića, Vidak Abramović iz Velestova, Vaso Stanojević iz Velestova i Đuro Đurović iz Veles-

Zatočene komite su od sredine marta 1920. počele da bježe iz okupatorskih tamnica u manjim i većim grupama. U prvih tridesetak dana je uspjelo da utekne 25 ljudi. Većina je i dalje bila po tamnicama, čekajući pogodan čas za bjekstvo. Na Cetinju se 15. jula 1920. zbio pravi masakr. Iz jednog cetinjskog kazamata je od 80 zatvorenika, njih 58 uspjelo da pobjegne, dok je straža pobila preko dvadeset ljudi

Mato Todorović

Vaso Stanojević

tova („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1498-1499).

U noći sa 10. na 11. maj iz nikšićkog istražnog sudskog pritvora uteklo je još 14 zatvorenika – Mato Todorović i Ilija Damjanović bivši kapetani, Stanko Ivanović, Risto Kovačević, Tomo Poček, Milo Bojović, Đuro Todorović, Vasilije Mićković, Marko Ćetković, Blagoje Vučić, Boško Avramović, Obrad Janjušević, Obren Aleksić i oficir Tomica Peković („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1500).

Dva dana kanije, 13. maja, načelnik Podgoričkog okruga izvijestio je da se u Zagaraču nalaze „odmetnici“. „Verovatno da su ovo oni koji su pobegli iz zatvora u Nikšiću i da nameravaju preko sreza Riječkog Okr. Cetinjskog da beže“ („Skrivana strana istorije“,

Tom III, 1501).

Načelstvo Pljevaljskog okruga javilo je da je 18. jula 1920. pobjegao Dušan Mitrović star 26 godina: „Dušan Mitrović biv. odmetnik prilikom saopštenja rešenja načel. sreza Pljevaljskog o pritvoru umolio je da mu se dozvoli da u pratnji čuvara ode do jednog hana u ovd. varoši radi preobuke. Tom je prilikom iz hana uzeo svoju pušku koju je bio ostavio i ispred čuvara pobjegao“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1602).

Načelnik Barskog okruga izvijestio je 6. avgusta 1920. da je Niko M. Gvozdenović pobjegao ,,iz zatvora kod sreza Crmničkog“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1598).

MANJE GRUPE

Potpukovnik Dragutin A. Hurkijevič javio je 30. maja

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Filip M. Krivokapić

Đoko L. Popović

Blagoje Vučić

1920. komandanta cjelokupne žandarmerije u Beogradu: „U zadnjem vremenu dok su prolistale šume ponovo se javljaju osobito na teritoriji Nikšića i kolašinskog okruga oboružani odmetnici u malim grupama“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1508).

Komandant II armijske oblasti izvijestio je 14. juna 1920. o dragocjenom detalju, koji ukazuje na komitsko-ustaničku aktivnost: „Sa vrlo pouzdane strane doznao sam da će sve grupe odmetnika iz Crne Gore kroz dve nedelje imati sastanak na Sinjajevini na granici ovog Kolašinskog okruga“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1579).

Dva dana kasnije, 16. juna, načelstvo sreza Cetinjskog javilo je da su se „odmetnici Petar Radović iz Kosijera, Blagota Vujović iz Mikulića, Andrija Ivanović iz Tomića i Đoko L. Popović iz Cuca, pojavili u reonu opštine Kosijersko-Bokovske i da su 11 i 12 ov. mca nalazili se u mestu zvanom „Sokovski Krši“ (treba: Sokolski krši, S.Č.) u blizini zaseoka Orašana“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1580).

Načelnik Cetinjskog okruga izvijestio je 22. juna 1920. o pojavi manjeg broja „odmetnika“ u srezu cetinjskom a prema privatnom saznanju i u srezu čevskom koji krstare od mjesta do mjesta, konstatujući da sreske i opštinske vlasti nijesu preduzele mjere kod stanovništva da se „odmetnici“ svom žestinom progone đe se pojave. „Naprotiv – kaže se u izvještaju – oni se kreću sasvim komotno: seljaci jatakuju a vlasti ne čine sve što mogu“. Načelnik okruga zato naređuje sreskom načelniku da „preduzme sva sredstva da se u klici uguši pojava odmetnika čim se dozna i utvrdi da su i gde bili u kojoj kući“. Načelnik na tom mjestu pribjegava već uhodanoj i razrađenoj okupacionoj metodologiji sijanja straha i terora.

„Odmah svu čeljad iz kuće sprovesti Okruž. Načelstvu, stoku poveriti i kuću kome od opštinskih časnika“. Naređuje i da sreski načelnik „preko svojih organa predoči stanovništvu šta ga čeka jer će u protivnom slučaju cijelo selo biti internirano, te da mu je (stanovništvu, S.Č.) dužnost da o pojavi odmetnika odmah izvijesti vlasti i preduzme sve moguće da se pohvataju i pobiju. Sve one koji ne bi htjeli uzeti učešća u potjeri ili bi odmetnike pomagali da odmah prijavljuju vlastima ... Dakle, prema ovom, pri prvoj pojavi u jednom selu interniraće se kuće gdje su bili, a u drugom ponovnom slučaju biće cijelo s e l o s p r o v e d e n o O k r.

Načelstvu na Cetinju“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1584).

RASELJAVANJE

„Sprovođenje okružnom načelstvu“ je, kao i ranije, bio eufemizam za hapšenje i držanje ljudi u improvizovanim tamnicama, koje su zbog ogromnog broja uhapšenih bile dupke pune. Četiri dana iza ove naredbe, 26. juna, bilježimo i jedan slučaj njene primjene. Načelnik cetinjskog sreza naredio je tog dana da se Gajo F. Radović, otac komite Petra Radovića, raseli sa njegovom familijom „sa svog sadašnjeg stanovanja iz zaseoka Orašani“. Načelnik je pored toga naredio policijskom pisaru „da po svom nahođenju i uviđaju može narediti i svim ostalim seljanima koji stanuju radi četovanja van reona sela da se smesta imaju povratiti sa svom stokom svojim kućama u selima. Ovo je potrebno radi toga da meštani ne bi dolazili na ovaj način u dodir sa odmetnicima, hranili ih, davali informacije“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1586).

MASOVNO BJEKSTVO

I d a l j e s u p re d u z i m a n i pokušaji bjekstva iz tamnice.

Komanda Čevske oblasti javila je 3. maja 1920. da je iz vojnog zatvora na Cetinju pobjeglo 11 komita. U noći sa 10. na 11. maj 1920. iz nikšićkog istražnog sudskog pritvora uteklo je još 14 zatvorenika. Načelstvo Pljevaljskog okruga javilo je da je 18. jula 1920. pobjegao Dušan Mitrović.

Načelnik Barskog okruga izvijestio je 6. avgusta 1920. da je Niko M. Gvozdenović pobjegao ,,iz zatvora kod sreza Crmničkog“ Na Cetinju se 15. jula 1920. zbio pravi masakr. Tada je iz jednog cetinjskog kazamata od 80 bjegunaca, njih 58 uspjelo da se domogne slobode, dok je straža pobila preko dvadeset ljudi.

Okupaciono Okružno načelstvo na Cetinju objavilo je spisak zatvorenika („odmetnika“) koji su uspjeli da uteknu. Bili su to Nikola Perović, Vaso Krivokapić, Golub Roganović, Petar Gardašević, Nikola Stevović, Radovan Ro ganović, Vaso Roganović, Vuko Perišić, Lazar Mijanović, Dušan Mijanović, Jo š o Po p ov i ć , A n d r i j a Raičević, Dušan Vrbica, Milo Kašćelan, Jagoš Krivokapić, Đoko Krivokapić, Jovan Krivokapić, Todor Krivokapić, Ćetko Banićević, Blagoje Zvicer, Jovo Zvicer, Mitar Marković, Mitar N. Marković, Andrija Paović, Pavle Kaluđerović, Petar Knežević, Periša Adžić, Filip Jovićević, Miloš Z. Krivokapić, Filip Krivokapić, Mitar I. Krivokapić, Mitar Nj. Krivokapić, Mitar Perišić, Milo Lipovina, Andrija Vujić, Milutin Drašković, Pavle Gardašević, Marko Vujović, Mihailo S. Vujović, Radovan Vujić, Jošo Vujić, Krsto Pravilović, Vuko Vujošević, Milan Milić, Mato Popović, Mašan Popović, Živko Popović, Jovan Peraš, Lazar Jovanović, Dušan Krivokapić, Nikola Krivokapić, Jovan Živković, Pero Popović, Mitar J. Popović, Boško P. Popović, Baćo Đ. Popović, Ilija Krivokapić i Bajo Banićević („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1599-1600).

(Nastavlja se)

22

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 21. januar 2020.

Utorak, 21. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

23

Poslovni broj: I. br. 1368/15.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Heta Asset Resolution“ DOO sa sjedištem u Podgorici, pravni sljedbenik „ Hypo Alpe Adria Development “ DOO sa sjedištem u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 143. PIB 02660482. koga zastupaju izvršni direktor Miloš Srejić i član Odbora direktor Michael Krenn, protiv izvršnog dužnika II reda Kacić – Peročević Aide iz Bara, Stari Bar - Podgrad i izvršnog dužnika III reda Peročević Ilde iz Bara, Polje bb, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci Ov.br. 7809/07 od 04.12.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br.

1621905316 od 04.12.2007. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 109.500,82 €, dana 20.01.2020 godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnih dužnika II reda Kacić – Peročević Aide iz Bara, Stari Bar - Podgrad i izvršnog dužnika III reda Peročević Ilde iz Bara, Polje bb, na osnovu izvršne isprave – Ugovor o hipoteci Ov.br. 7809/07 od 04.12.2007. godine po Ugovoru o hipotekarnom kreditu br. 1621905316 od 04.12.2007. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zapisnika o održavanju ročišta II prodaje usmenim javnim nadmetanjem od dana 20.01.2020. godine, kod izvršnih dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici u roku od 8 dana obrate ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 20.01.2020. godine

24

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. januar 2020.

Poslovni broj: I.br.1859/15 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca PRVA BANKA CG osnovana 1901.godine AD Podgorica, koga zastupa advokat Dragoljub Đukanović iz Podgorice, ul. Moskovska br.169, protiv izvršnog dužnika Pešalj Dragoljuba iz Nikšića, Studenca bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 47.827,97 eura, na osnovu izvršne isprave –presude Osnovnog suda u Nikšiću pod P.br.1682/10 od 05.12.2011. godine, dana 20.01.2020.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

Iv .br.1170/2019 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja, ul.Slobode br.10, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O “MESO-PROMET” iz Bijelog Polja,ul.Teslina bb, protiv izvršnog dužnika “LUNATEX” D.O.O iz Podgorice, ul. Blažene Ozane 2, radi naplate novčanog potraživanja u iznosu od 10.272,08 eura, u smislu čl.45 ZIO-a, donio je

Da se izvršni dužnik u roku od 3 dana obrati ovom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju od 24.09.2019.godine, kao i predlog za izvršenje sa prilozima.

Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl.45 ZIO. Ulcinj, 29.10.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Mitar Mirović

Izvršnom dužniku Pešalj Dragoljubu iz Nikšića, Studenca bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o odlaganju II prodaje od 24.01.2019. godine, Rješenja I. br.1859/15 od 24.01.2019. god, Rješenja I.br.1859/15 od 28.03.2019. god. sa podneskom od 28.03.2019. god, i Zaključka o II prodaji nepokretnosti I. br.1859/15 od 20.01.2020.godine.

Izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića br.10 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o odlaganju II prodaje od 24.01.2019. godine, Rješenja I.br.1859/15 od 24.01.2019. god, Rješenja I.br.1859/15 od 28.03.2019. god. sa podneskom od 28.03.2019. god, i Zaključka o II prodaji nepokretnosti I.br.1859/15 od 20.01.2020.godine.

Upozorava se izvršni dužnik Pešalj Dragoljub iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 20.01.2020.godine.

JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Izvršnom dužniku “LUNATEX” D.O.O, sa poslednjom poznatom adresom Ul.Blažene Ozane 2, Podgorice, vrši se dostavljanje Nalaza i Mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke br.027/19 od 18.11.2019. godine, Zaključak o utvrđivanju vrijednosti od 16.01.2020. godine, Zaključak o prodaji od 20.01.2020. godine.

Izvršni dužnik “LUNATEX” D.O.O može se obratiti Javnom izvršitelju Čogurić Dejanu na adresi Slobode br.10 u Bijelom Polju, i to u roku od 5 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja navedenih pismena.

Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja na oglasnoj tabli suda, nakon što je izvršeno objavljivanje u ovom štampanom mediju.

Bijelo Polje 20.01.2020.godine JAVNI IZVRŠITELJ Čogurić Dejan

Na osnovu člana 24, a u vezi člana 28 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br. 75/18), Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Glavnog grada Podgorica

I.br. 1244/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, koju zastupa adv.kan.Čvorović, Minić & Radunović iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Domaća Radinost AD Podgorica, koju zastupa Esad Škrijelj izvrsni direktor , radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 20.01.2020.godine donio je

Iv.br.2040/19 Javni izvršitelj Mitar Mirović iz Ulcinja, Bulevar bratstva jedinstva bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca MONTENEGRO MASTER SECURITY DOO Herceg Novi, Kućanska bb, Zelenika, protiv izvršnog dužnika D.O.O. “VENCOM MONTENEGRO“ za proizvodnju, promet i usluge, export-import - Ulcinj, ul.26.novembra bb, radi duga, vr.sp.363,71 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – fakture, dana 29.10.2019.godine

JAVNO OBJAVLJUJE

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta, ‘’13 Jul Plantaže’’ d.o.o., iz Podgorice, donijeto Rješenje broj: UP.08-353/19-750 od 17. januara 2020. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja za rekonstrukciju poslovnog objekta (kotlarnica) u postojećem gabaritu, na kat. parceli broj 7947/1 KO Podgorica III, u Podgorici.

Uvid u navedenu odluku može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata, ulica Vuka Karadžića 41, kancelarija 2, u vremenu od 12 h-15 h, u vremenskom okviru od petnaest (15) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Poslovni broj: Iv. br. 53/16.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca JP „Vodovod i kanalizacija“ iz Ulcinja, Ul.Majke Tereze bb., protiv izvršnog dužnika D.O.O. ,,MESKO & ADI PROM“ Bar, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz otvorenih stavki, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 1.226,87 €, dana 17.01.2020. godine,

JAVNO OBJAVLJUJE

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika D.O.O. ,,MESKO & ADI PROM“ Bar, Bjeliši bb, na osnovu vjerodostojne isprave – izvod iz otvorenih stavki. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju zajedno sa predlogom i prilozima od 23.03.2017. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 17.01.2020. godine

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1

RaZNo OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 2 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 3 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 4

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Određuje se druga prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika upisana u LN br.46 KO Ibarac I i to: -kat.parcela br.304, potes ulica Ibarska, po kulturi zemljiste uz privrednu zgradu u povrsini od 1258 m2 - kat.parcela br.304, broj zgrade 1, potes ulica Ibarska, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsini od 263 m2 -kat.parcela br.304, broj zgrade 2, potes ulica Ibarska, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsini od 474 m2 sve upisano u A listu lista nepokretnosti pravo koriscenja Domaca Radinost AD Rozaje -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, P1, povrsine 263 m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, PD1, spratnosti P, povrsine 210 m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 1, poslovni prostor u privredi, PD2, spratnosti P1, povrsine 210m2 -na kat.parceli br.304, broj zgrade 2, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 474 m2 sve upisano u V listu lista nepokretnosti pravo koriscenja Domaća Radinost AD Rožaje. Ukupna vrijednost ovih nepokretnosti iznosi 602.881,57 eura - kat.parcela br.418, zgrada br.1, potes Ibarac, elektroenergetski objekti u povrsini od 13 m2, sve upisano u A listu lista nepokretnosti pravo koriscenja Domaca Radinost AD Rozaje Ukupna vrijednost ovih nepokretnosti iznosi 44.198,61 eura -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 1, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 388 m2 -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 2, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 763 m2 -na kat.parceli br.417/1, broj zgrade 3, poslovne zgrade u privredi, spratnosti P, povrsine 707 m2 sve upisano u A list lista nepokretnosti pravo koriscenja Domaca Radinost AD Rozaje -kat.parcela br.417/1, potes Ibarac, po kulturi zemljiste uz privrednu zgradu povrsine 5289 m2 -kat.parcela br.417/1, zgrada br.1, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi povrsine 388 m2 -kat. parcela br.417/1, zgrada br.2, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi povrsine 763 m2 -kat.parcela br.417/1, zgrada broj 3, potes Ibarac, po kulturi poslovne zgrade u privredi u povrsine 707 m2 sve upisano u V listu lista nepokretnosti u svojini Domaca Radinost AD Rozaje Ukupna vrijednost ovih nepokretnosti iznosi 3.362.419,12 eura. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 14.02.2020.godine u 14,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb. Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je rjesenjem ovog izvrsitelja I.br.1244/2016 od 29.05.2019.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO iznosi za cjelokupnu imovinu 4.009.499,31 eura. Na drugom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod 50% utvrdjene vrijednosti navedenim zaključkom. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na drugom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke i to: za kat.parcele br.304 iznos od 60.288,15 eura, za kat.parcele br.417/1 iznos od 336.241,91 eura i za kat.parcele br.418 iznos od 4.419,86 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti datih nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja. Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod CKB AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene. Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 21.01.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,dana 20.01.2020.godine Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

I.br. 1411/2017 JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, koju zastupa Dragoljub Đukanović adv.iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Kurtagić Faruka iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169-177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 20.01.2020. godine donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

Odredjuje se deveta prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Kurtagić Faruka iz Rožaja upisane u LN broj 946 KO Rozaje, na kat.parceli br.955, dvoriste povrsine 497 m2, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada povrsine 191 m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada povrsine 40m2, broj zgrade 3, garaza, povrsine 11 m2, broj zgrade 1, porodicna stambena zgrada, P4, povrsine 191 m2, broj zgrade 1, nestambeni prostor PD1, spratnosti 1P, povrsine 172 m2, broj zgrade 1, poslovni prostor PD2, P, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD3, spratnosti P1, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor PD4, spratnosti P2, povrsine 73m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD5, spratnosti P3, povrsine 73 m2, broj zgrade 1, stambeni prostor, PD6, spratnosti P4, povrsine 73m2, broj zgrade 2, pomocna zgrada , spratnosti P, povrsine 40 m2, broj zgrade 3, garaža, spratnosti P, povrsine 11m2.

Deveto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 10.03.2020.godine u 12,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1411/2017 od 17.04.2018.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 204.307,83 eura.

Na devetom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na devetom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 20.430,78 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 21.01.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRŠITELJ U ROŽAJAMA, dana 20.01.2020. godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

Utorak, 21. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Utorak, 21. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. januar 2020.

27

Tužnim srcem javljamo da je naš Тужним срцем јављамо да је 19. јануара 2020. преминула у 92. години наша драга

СОФИЈА Блажова НИКАЧ рођена Бранковић

LUKA Ivanov GRGIĆ

preminuo 19. januara 2020. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 20. januara 2020. godine u Baru na groblju Gvozden brijeg u krugu uže porodice.

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 20. јануара од 10 до 15 часова и 21. јануара од 10 до 12 часова, када ћемо кренути за село Годиње – Вирпазар, гдје ће се у 14 часова обавити сахрана.

Ожалошћени: кћерке АНКА, СЕНКА и СТАНКА, унучад САЊА, ЉИЉАНА, ГАЛИНА и ВЛАДИМИР, праунучад БОЈАН, СЕРГЕЈ, АНДРЕЈ и БАЛША и остала родбина НИКАЧ и БРАНКОВИЋ

1052

Dana 20. januara 2020. u 65. godini posle duže i teške bolesti preminuo je naš dragi

Ožalošćeni: kćerka GORDANA, sin ZORAN, snahe NELA, LJILJANA i IVONA, zet MIROSLAV, unuci SRĐAN, MLADEN, ELENA, GORAN, LUKA, RAJKO i OGNJEN, praunuci LARA, VANJA i RELJA, bratanići, bratanične i ostala mnogobrojna rodbina BRANKO Čedov GORANOVIĆ

1036

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 21. januara od 11 do 16 časova i 22. januara od 11 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti 22. januara u 14 časova na Novom groblju pod Trebjesom.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga DRAGICA, kćerka ALEKSANDRA, sin GORAN, sestra NADA, snaha VESNA, unučad ČEDOMIR, MARKO, JAKOV i ANJA, sestrići, braća od stričeva, ujaka i tetaka i ostala rodbina 1053

Posljednji pozdrav dragom

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

MIRKU Brat MILORAD sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111 1043

28

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. januar 2020.

Дана 19. јануара 2020. године преминула је наша драга

Posljednji pozdrav dragoj sestri

Дана 20. јануара 2020. преминула је у 70. години наша драга

LJUBICI KADIJA МИЛИЦА Драгишина РАДОЈЕВИЋ рођена Милијашевић 1939–2020.

ЛЕПОЈКА Стјепанова МАЛЕНОВИЋ

Počivaj u miru. Čuvaćemo te od zaborava.

рођена Рајковић

Sestra ZORKA i svak ACO

По жељи покојнице сахрана је обављена у присуству уже породице.

1037

По жељи покојнице и породице сахрањена је у кругу породице 20. јануара на градском гробљу Чепурци.

Син РАДОВАН, снаха СВЕТЛАНА, унук ЛУКА Posljednji pozdrav dragoj tetki

Ожалошћена ПОРОДИЦА

1041 Naša draga i plemenita majka i baba

1048

LJUBICI KADIJA Tvoj vedar lik i osmijeh ostaće u srcima dok smo živi. Čuvaćemo uspomene na tebe. Počivaj u miru.

Dana 20. januara 2020. poslije duge bolesti u 66. godini preminula je naša draga

GORAN, JOŠKA i JELENA sa majkom RADINKOM

JELENA Dragojeva ŽIVKOVIĆ rođena Pejović 19. 1. 2020.

BRANISLAVA Spasojeva ORMAN Saučešće primamo u kapeli u Ozrinićima, 21. januara godine od 11 do 16 časova i 22. januara od 11 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti 22. januara u 15 časova na mjesnom groblju u Ozrinićima.

1038 Posljednji pozdrav voljenoj sestri

preminula je 19. januara 2020. u Podgorici. Po želji pokojnice sahrana je obavljena u krugu porodice 20. januara 2020. na novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: kćerke ANITA i ANGELINA, zet BORIS, unuke IVONA i MAŠA i ostala rodbina ŽIVKOVIĆ i PEJOVIĆ

Ožalošćeni: brat MIODRAG, sestre MILKA i VJERA, snaha ANA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina

LJUBICI Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

1039 1051 Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da je 20. januara 2020. u 79. godini poslije kraće i teške bolesti preminula naša draga

Posljednji pozdrav našoj dragoj

BOŽO sa porodicom 1049 Napustila nas je naša draga i plemenita supruga, majka, baba

JEŠKI LJUBICA Petrova KADIJA

Uspomenu na tebe čuvat ćemo zauvijek u našim srcima.

rođena Popović

DRAGAN i ANA ŽIVKOVIĆ

1046

Saučešće primamo u kapeli na Cetinju, 20. januara od 12 do 16 časova i 21. januara od 11 do 13.30 časova, kada se kreće za Njeguše, gdje će se i obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju Sveti Sava Erakovići.

Draga majko

ZORKA NIKOLIĆ Tvoje veliko srce, plemenitu dušu, toplinu i brižnost čuvaćemo u srcima.

Tvoj sin KRSTO sa porodicom 1045 Posljednji pozdrav našem velikom prijatelju

LJUBICA KADIJA Nikada te nećemo zaboraviti.

Neka tvoja plemenita duša počiva u carstvu nebeskom.

Ožalošćena porodica: suprug PETAR, sin ZORAN, kćeri ANĐELKA i NEVENKA, snaha ANA, brat BOŽO, sestra ZORKA, đever DUŠAN, đeveričić MIODRAG, đeverične, snahe BEBA, RADINKA i ANDRIJANA, unučad, bratanići, bratanične, zaove i ostala rodbina KADIJA i POPOVIĆ

1050

1031

Posljednji pozdrav našem dragom kolegi s posla

TVOJA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

LJUBICA KADIJA DARI

LJUBICI KADIJI

Hvala joj za sve.

SLOBO RAIČEVIĆ sa porodicom 1055

Od porodice pokojnog NOVAKA PETRIČEVIĆA

1059

PEKU NIKOLIĆU

Nikada zaboravljena majka i baba koja si zaspala pod mjesečevom svjetlošću koja najjače sija i ostavila neizbrisiv trag.

Tvoji: ćerka ANĐELKA, unuk NIKOLA i unuke ANA i DIJANA 1054

KOLEKTIV OSNOVNOG SUDA U KOTORU

e-mail: oglasno@t-com.me 1030

Oglasi i obavještenja

Utorak, 21. januar 2020.

Prošle su dvije tužne godine od kada nas je napustio naš voljeni

29

TUŽNO SJEĆANJE na moje drage roditelje

LJUBICA KADIJA Koračala si hrabro, dostojanstveno i borbeno kroz život i imala si čisto srce i bistru nasmijanu dušu. Ostaćeš kao takva upamćena u našim srcima.

NEVENKU

NEVENKA, VESELIN, LJUBO, PERO

1056

i

21. 1. 2016.

SLAVKA 2. 10. 2016.

ĐURAŠKOVIĆ

PETAR – PERO Vasov LUČIĆ

Posljednji pozdrav dragoj snahi i strini

Samo godine prolaze, a Vi živite u svakom našem danu, a ja sa ponosom čuvam uspomene u svom srcu i mislima.

ZORICA sa porodicom

LJUBICI

Postoji ljubav koju smrt ne može izbrisati, postoji tuga koju vrijeme ne može izliječiti.

Ti si dio naših života u kojima zauvijek ostaješ i neizmjerno nam nedostaješ.

U srijedu, 22. januara u 11 časova, posjetit ćemo njegov vječni dom.

1034

TUŽNO SJEĆANJE na moje drage roditelje

Đever DUŠAN KADIJA sa porodicom

1057

OŽALOŠĆENA PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj strini

NEVENKU

i

21. 1. 2016.

SLAVKA 2. 10. 2016.

ĐURAŠKOVIĆ Vrijeme prolazi, a Vi mi sve više nedostajete. Još se ne mirim sa Vašim iznenadnim odlaskom.

Sa ljubavlju i poštovanjem

1044

SLAVICA sa porodicom

LJUBICI

1035

IN MEMORIAM 21. 1. 2018 – 21. 1. 2020.

Duga teška godina bez tebe, naša najdraža

MIJO KADIJA sa porodicom

1058

PETAR Lazarev RADOVIĆ

KSENIJA, BRANISLAV, KATARINA, MARIJA i LAZAR

LJUBICA KADIJA Sjećanje na tvoj vedri duh i veliko srce čuvat ćemo od zaborava dok god smo živi.

Hvala ti za svu ljubav i toplinu koju si nam pružila, zauvijek ćeš nedostajati.

Počivaj u miru, neka te anđeli čuvaju.

Sin ZORAN, snaha ANA i unuka JASNA

1060

TANJA VUKOVIĆ Tugo sestrina, svaka tvoja suza me i dalje boli... Koliko neispričanih priča, nedosanjanih snova, koliko toga smo htjele još zajedno, koliko nam nedostaješ, nikad nećeš znati...

Ljubav ne umire.

Zauvijek u našim srcima.

Tvoji sestra VANJA i sestrić NIKOLA 1033

1047

Dvije su godine od smrti našeg voljenog

Dvanaest godina od smrti naših dragih

POMENI 21. 1. 2016 – 21. 1. 2020 Dragoj majci

i

VIDAKA

SVETOZARA VULETIĆA

OLGE

GLOBAREVIĆ

Ljubav i sjećanje na tebe zauvijek će živjeti u nama.

Zauvijek ćete živjeti u našim srcima, jer voljeni nikad ne umiru.

VIDOSAVI GARBIĆ Nedostaješ nam. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

VAŠI NAJMILIJI

1040 Tužno sjećanje

Tvoja PORODICA 1032 Tužno sjećanje

24. 1. 1982 – 24. 1. 2020.

24. 1. 1982 – 24. 1. 2020.

Tvoja kćerka IVANKA PERKOVIĆ sa porodicom 1063

PERICA Đonov POPOVIĆ NENA POPOVIĆ Ne brini, i dalje mislimo na tebe. zauvijek tvoji: MIŠKO, ĐORĐE, IVA, TARA, PAVLE i DUŠKO 1042

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

Uvijek u našim mislima.

PERICA Đonov POPOVIĆ Zaborav ne postoji.

Tvoj brat RADOICA - BRACO POPOVIĆ sa porodicom 1061

Tvoj IVAN 1062

30

TV program

Utorak 21. januar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 1 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Totalna rasprodaja

Avanture Heti Feder III

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 NVO, r.

11:40 Muzika 13:05 Avanture Heti Feder, r.

14:05 Katarina velika, r.

15:00 Lajmet 15:10 Muzika 15:30 Dnevnik 1 16:00 Katarina velika, s.

17:00 SAT TV 17:30 Cetinjska mitropolija, r.

18:00 Vijesti 18:05 Podgorička hronika 18:35 Koncert 19:30 Dnevnik 2 20:05 Dokumentarni program 20:30 Izabranik, film 20:50 Muzika 21:00 Cetinjska mitropolija, r.

21:30 Avanture Heti Feder III, s.

22:40 Dnevnik 3 22:55 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno II, s.

00:10 Dnevna soba, r.

01:40 Izabranik, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1

06:30 Glas Amerike, r.

07:30 Slonovi i tonovi 08:00 Rukomet: Bjelorusija Španija, EP, snimak 09:30 Rukomet: Hrvatska Češka, EP, snimak 11:00 Rukomet: Crna Gora – Turska, EP, snimak 12:15 Srešćemo se večeras, film 14:15 Luda kuća, r.

15:00 Strani dok. program 15:50 Rukomet: Portugal – Slovenija, EP 18:05 Rukomet: Norveška – Island, EP 20:20 Rukomet: Mađarska – Švedska, EP 22:00 Luda kuća, s.

22:40 Buđenje medison, film 00:10 Glas Amerike 00:35 Rukomet: Portugal – Slovenija, EP , snimak 02:10 Rukomet: Norveška – Island, EP, snimak 03:40 Rukomet: Mađarska – Švedska, EP, snimak

07:30 08:15 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:10 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 22:00 23:00 23:30 00:45 01:05 02:15 02:45

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Paramparčad, r.

Jutro Čikago u plamenu, s.

150 minuta Sinđelići, r.

Istine i laži, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris, s.

Ekskluziv Stolice, kviz Žurnal Paramparčad, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Noćni žurnal Totalna rasprodaja, film Ekskluziv, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

NOVA M 07:40 Centralni dnevnik, r.

08:10 Agencija za sve i svašta, r.

09:30 Sportisimo 09:35 Kefalica 09:50 Ljubav, navika, panika, r.

10:35 Mr Kitchen, r.

11:32 Među nama, r.

13:15 Na granici, r.

15:20 Sportisimo 16:45 Mr Kitchen 17:15 Totalni obrt, r.

18:00 Centralni dnevnik 18:30 Među nama, e.

20:15 Gulperi, s.

22:00 Na granici 23:00 Totalni obrt 23:35 Upoznajte spartance, film 01:05 Klopka, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:30 11:30 12:00 12:05 12:06 14:00 14:06 15:00 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:05 02:00

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Meteo Geopolitika, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Reflektor Vijesti Sport Med, film Reflektor, r.

Ljubav na ledu, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Igra i struktura, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Igra i struktura, r.

Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Prč, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:10 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:03 Njena sudbina, r.

14:00 Minut dva 14:08 Njena sudbina, r.

14:50 Zadruga 15:30 Scena 16:00 Minut dva

16:10 18:00 18:03 18:25 19:30 19:45 19:55 21:00 22:00 23:00

Zadruga Minut dva Scena, s.

Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Njena sudbina, s.

Ljubav iz osvete, s.

Amidži šou Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 11:30 12:00 12:05 14:05 16:20 17:05 17:55 18:00

Jutrom iz Budve Serija, r.

Celebrity Naše ljeto, r.

Ulovi trofej, dok. program Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Sportsko popodne Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r.

Pregled Pregled vijesti, meteo,

777

18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:00 21:05 22:00 23:00 23:40 00:25

stanje na putevima Kuhinjica Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Mediteraneo, e.

Pregled vijesti, meteo, stanje na putevima Bandolera, s.

Polis Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 Jutarnji program 10:00 Muzika 10:45 Ljepote i legende Crne Gore 11:30 Zanimljiva hronika svijeta 12:30 Humoristička serija, r.

13:30 Goleada, r.

14:00 Dogodilo se 15:00 Sport info 16:15 Teme i dileme 17:15 Trijaža 17:30 Mapet šou, r.

18:15 Legendarni boks

mečevi, r.

18:45 Teme i dileme, r.

19:00 Aktuelno 19:45 Zanimljiva hronika svijeta 19:50 Crtani film 20:00 Humoristička serija 21:00 Književnost, istorija, mit 22:00 Film 00:00 Aktuelno, r.

Utorak 21. januar 2020.

Marketing

31

32

Magazin

Utorak 21. januar 2020.

Podgoričanin Petar Raičević priprema body art reviju u Kotoru

Modeli ogrnuti bojom PODGORICA – Mladi umjetnik Petar Raičević prirediće body art reviju 18. februara u tržnom centru Kamelija u Kotoru. Prva ovakvog tipa u Crnoj Gori, okupiće modele, koji će za razliku od uobičajenih revija biti ogrnuti samo bojom.

U razgovoru za Pobjedu, Raičević priča kako je došlo do poziva.

- Dobio sam poziv od Dolores Fabian, koja prati moj rad i predstavila mi je svoju ideju, na što sam, naravno, pristao.

Revija je dio zimskih karnevalskih fešti, prvo će biti održana prezentacija gostima i oslikavanje modela uživo. Onda uz muziku i efekte modeli stupaju na scenu – kaže Petar.

Petar je maturant Srednje građevinsko-geodetske škole „Ing. Marko Radević“ u Pod-

gorici. Talenat za ,,umjetnosti na koži“ otkrio je prije četiri godine, a od tada je osvojio simpatije publike širom regiona i osvojio brojne nagrade.

- Prije četiri godine sestra i ja smo radili dekupaž za Uskrs.

Bjelance mi se zalijepilo na ruku zajedno sa ukrasnom salvetom i to se kasnije stvrdnulo i premazao sam puderom i karminom. Počelo je da liječi na lažnu ranu i tada sam ukapirao da je bjelance vezivno sredstvo, a salveta simulacija lažne kože. Od tada je sve krenulo – objašnjava mladi umjetnik.

Raičević je jedan od rijetkih koji se bavi ovom vrstom umjetnosti u Crnoj Gori, za koju kaže da je izuzetno teška. Prvi će probiti led i kada je u pitanju ovakav tip revije.

- Ovo je prva Face/Body Art

Metalika ponovo na okupu

Objavljen album Mek Milera

Posthumno izdanje kao optimističan epilog LOS ANĐELES – Nakon što je ovog mjecesa najavila album i podijelila novu pjesmu ,,Good News“, porodica Meka Milera predstavlila je javnosti njegov šesti i posljednji studijski album ,,Circles“.

Zamišljen kao sestrinski album studijskog izdanja ,,Swimming“, nominovanog za nagradu Gremi 2018, album je završen uz pomoć producenta Džona Brajona sa kojim je Miler sarađivao sve do trenutka svoje prerane smrti.

Iako se zvučno razlikuje od svog prethodnika, ,,Circles“ krase brojne odlike zbog kojih je ,,Swimming“ bio kritički hvaljen. Miler je na njemu iskazao svoje vokalne

Petar Raičević

revija u Crnoj Gori, što je čini posebnom. Cilj je da približim ljudima ovu vrstu umjetnosti i da im priredim reviju koja ih nece ostaviti ravnodušnim – ističe on.

Za razliku od standardnih revija za koje se modeli biraju putem kastinga, on ih je birao putem društvenih mreža, a od mnogo zainteresovanih, odabrao je 22.

- Birani su tako da svako od njih mora imati nešto posebno na sebi. I da mogu iznijeti svoj face/body art do kraja.

Publika će biti u prilici da vidi

modele koji će biti u kostimima koje lično kreiram i pravim, modele oslikane po polu nagom tijelu i modele sa face artom – objašnjava Raičević.

Kada je riječ o motivima, Raičević kaže da će biti raznih, od onog najljepšeg do onog najstrašnijeg.

- Trudim se da prikažem srž body arta – kaže on dodajući da nema velika očekivanja.

- Gledam na to sa pozitivne strane, jer znam da publiku neću ostaviti ravnodušnom – zaključuje Petar.

Z. K.

sposobnosti pjevanjem te album obogatio pratećim muzičarima i intimnim lirskim sadržajem.

Album je od juče dostupan u digitalnom obliku, a objavljen je i spot za najnoviji singl ,,Hand Me Downs“.

Objava digitalnog izdanja popraćena je i ekskluzivnom kolekcijom modnih dodataka koji su u onlajn prodaji dostupni samo ograničeno vrijeme, do četvrtka, a u Los Anđelesu, Njujorku i Pitsburgu održavaće se pop up izložbe kojima će fanovi proslaviti muziku i nasljeđe Meka Milera. Multimedijalne izložbe biće ostvarene u partnerstvu sa platformom Amazon Music, a sav neto prihod od prodaje biće proslijeđen fondaciji „Mek Miler“.

Mek Miler

Prodaja ploča u porastu, vraćaju se i kasete

Gregori Porter novom pjesmom najavio šesti studijski album

Digitalna revolucija Istinom ne briše tradicionalno protiv slušanje muzike straha

Džejms Hetfild se vraća sa rehabilitacije LOS ANĐELES – U septembru prošle godine Metalika je najavila da uzima kratak predah kako bi njihov frontmen Džejms Hetfild mogao da ode na odvikavanje.

Pošto je nekoliko mjeseci proveo na rehabilitaciji, sada je spreman ponovno se pojaviti u javnosti, a to će uraditi na otvaranju izložbe svojih automobila.

Muzej automobila Peterson u Los Anđelesu od 30. januara će biti domaćin izložbe ,,Reclaimed Rust: The James Hetfield Collection“ koja se sastoji od deset jedinstvenih automobila koje je sam Hetfild sredio. Muzička legenda će na otvaranju učestvovati u panel diskusiji i aukciji dvije njegove ESP gitare.

Metalika se vraća na scenu u aprilu, kada će započeti južnoameričku turneju i nastaviti sa pet do sada potvrđenih festivalskih nastupa u SAD.

LONDON - Prodaja gramofonskih ploča je i dalje u porastu, kasete se vraćaju na velika vrata, a striming muzike je oborio sve dosadašnje rekorde.

Prošla, 2019. godina je bila najuspešnija do sada za muzičare kada je u pitanju kupovina pjesama. Samo u Velikoj Britaniji je najviše pjesama strimovano, čime je oboren posljednji rekord koji je postavljen 2006. godine. Ovako veliki uspjeh postignut je prvenstveno zbog novih umjetnika kao što su Luis Kapaldi, Bili Ajliš i Arijana Grande.

Kada se u obzir uzmu svi formati, digitalno skidanje pjesama, striming, kao i prodaja formata kao što su CD, vinil i kasete, samo u Britaniji je prodato 154 miliona albuma u prošloj godini, prenose Nezavisne.

Luis Kapaldi je bio najstrimovaniji umjetnik godine albumom ,,Divinely Uninspired to a Hellish Extent“, kao i singlom ,,Someone You Loved“, koji je dominirao top-listama.

Godišnji izvještaji su pokazali da je striming muzike na kanalima kao što su Spotifaj, Epl, Amazon i Dizer glavni izvor prihoda muzičarima. Izvještaji su takođe pokazali da nekad moćni nosač zvuka – CD i dalje bilježi drastičan pad prodaje.

Prije tri godine 26,5 odsto muzike je prodavano na CD-ovi-

LONDON – Gregori Porter, jedan od najboljih glasova generacije i dvostruki dobitnik nagrade Gremi, objavio je novu pjesmu pod nazivom ,,Revival“. Tim singlom najavio je svoj šesti studijski album ,,All Rise“, koji će biti objavljen 17. aprila.

ma, a prošle godine taj broj je bio svega 15 odsto. Upravo ovi podaci govore o činjenici da će se i u novoj godini konzumacija muzike sve više odvijati u digitalnoj formi, prije nego u nekom fizičkom formatu.

Muzički fanovi su poslušali više od 114 milijardi pjesama na striming servisu, a svaka pjesma koja je strimovana više od 1.000 puta smatra se da je jednaka prodatom albumu na svjetskom nivou.

Ipak, digitalna revolucija nije potpuno izbrisala tradicionalno slušanje muzike. Prodaja gramofonskih ploča je opet zabijležila rast, pa je tako prodato 4,3 miliona ploča u Velikoj Britaniji. Taj rekord prodaje nije oboren još od 1980. godine.

Najprodavanija gramofonska ploča prošle godine bio je album Liama Galagera ,,Why

Me? Why Not“. Muzički stručnjaci ističu da je kupovina gramofonskih ploča postala veoma popularan poklon za novogodišnje i božićne praznike, pa je tako samo tokom novembra i decembra prodaja skočila za skoro 400 odsto.

Zajedno sa pločama porasla je i prodaja modernih gramofona, pa su tako veliki brendovi kao što je Sony povećali svoje prihode za 25 odsto samo na gramofonima.

Oživljavanje vinila dalo je djelimično vjetar u leđa i audio-kasetama. Ovaj nosač zvuka je 2012. godine skoro potpuno nestao, sa skromnim tiražom od 80.000 prodatih primjeraka. Prodaja kaseta polako raste, a najprodavanije izdanje u prošloj godini bio je album Robija Vilijamsa ,,The Christmas Present“.

Pjesma ,,Revival“ u novi Porterov album uvodi nas iskrenim tekstom i prepoznatljivim kombinovanjem džez, soul, bluz i gospel elemenata. Poruka koju pjesma šalje za muzičara je od velike važnosti.

– Svako od nas se bori sa određenim strahovima i nesigurnošću. Ta nesigurnost nestaje kad se posvetimo onom što je stvarno i istinito. Istina otklanja svaki strah – izjavio je Gregori.

Pjevač će ove godine održati i turneju koja će uključivati nastupe u brojnim evropskim gradovima, od kojih će našoj publici najbliža biti Ljubljana, kao i već uobičajeno, Beč.

Za singl ,,Revival“ objavljen je i spot, na kojem je radio reditelj Daglas Bernard.