Dnevni list Pobjeda 04.11.2019.

Ponedjeljak, 4. novembar 2019. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19386 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

D. MALIDŽAN

Šef službe za opšte poslove u Atlas banci razotkrio Kneževićevu šemu isporuka novca

Vjetar u jedra za nacionalizam i nestabilnost

Pariz je nesvjesno pojačao Putinovu propagandnu naraciju da je EU nepouzdana i da ne želi nove članice sa Balkana.

Zato će zemlje regiona koje nijesu vezane za članstvo u NATO postepeno tražiti alternative poput Kine, Rusije i Turske, poručuju Januš Bugajski i Dragan Đukanović STR. 2. i 3. Članovi Tužilačkog savjeta će tražiti informaciju o postupanju tužilaca u slučaju moguće korupcije u MORT-u

U kofer spakovao 200.000 eura i odnio za Beograd STR. 9.

Policija je protiv 17 osoba podnijela krivične prijave zbog posredovanja u seksualnim uslugama

Na udaru lokali sumnjivi zbog prostitucije

Rakočević: Do detalja ispitati slučaj

STR. 8.

STR. 7.

I dalje nepoznato koliko građani čuvaju novca u bankama izvan Crne Gore

OSVRT: Zašto se i pored strogih normi nedozvoljeni ribolov ne kažnjava adekvatno

Domaće firme na računima u inostranstvu drže 12,7 miliona Daleko je Spuž STR. 4. i 5.

STR. 10.

ILUSTRACIJA

Analitičari ukazuju na ozbiljne posljedice blokiranja pregovora sa državama Zapadnog Balkana

2

Politika

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Analitičari ukazuju na ozbiljne posljedice blokiranja pregovora sa državama Zapadnog Balkana

Vjetar u jedra za nacionalizam i nestabilnost

PODGORICA - U momentu kada je Francuska jasno saopštila da je protiv otvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom iz EU se pojavio nezvaničan prijedlog da zemlje Zapadnog Balkana treba da se prvo ekonomski ujedine i dobiju neku vrstu privilegovanog, ali ne i stalnog članstva u EU. Analitičari govore za Pobjedu na koji način će se blokiranje pregovora i novi pristup u pridruživanju odraziti na zemlje kandidate i stabilnost regiona u cjelini.

- Ukoliko bi se suštinski proces koji je otpočeo prije dvije decenije zamijenio privilegovanim partnerstvom u Evropskoj uniji to bi se na Crnu Goru i Srbiju odrazilo veoma loše. To bi značilo de fakto obustavu daljeg procesa integracija, tj. blokiranje dosadaš-

Dragan Đukanović

njeg stepena samog pregovaračkog procesa i za Crnu Goru i za Srbiju. Plašim se da bi u tom smislu ove dvije vodeće zemlje kada su u pitanju evrointegracije bile zaustavljene i

izjednačene sa zemljama koje su mnogo ispod njih. U Srbiji bi sigurno ojačale antievropske i evroskeptične snage - rekao je prof. dr Dragan Đukanović sa Fakulteta političkih

Đukanović: Pojedini akteri koji nijesu vezani za članstvo u NATO postepeno će tražiti alternative poput Kine, Rusije i Turske Bugajski: Pariz je nesvjesno pojačao Putinovu propagandnu naraciju da je EU nepouzdana i da ne želi nove članice sa Balkana

Januš Bugajski

nauka za Pobjedu, komentarišući nove nezvanične najave iz EU da zemlje Zapadnog Balkana neće biti punopravne članice Unije već ekonomski povezane sa njom.

SPOLJNI UTICAJI

Odgovarajući na pitanje zašto se plasiraju priče koje nijesu zvaničan stav organa EU i da li će one postati zvaničan stav Unije, Đukanović navodi da

se događaji ne odvijaju u pozitivnom smjeru.

- Promjena kursa EU prema državama Zapadnog Balkana znači da nijesmo na dobrom putu i to će izazvati neku vr-

Politika

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

a

Bezbjednost na testu Postavlja se i pitanje može li opstati bilo kakva vrsta nove unije ako sve njene članice nijesu i članice NATO-a koji garantuje bezbjednost na ovom prostoru?

- Bilo bi poželjnije da su svi akteri na Zapadnom Balkanu usmjereni ka jednoj hemisferi globalnog političkog uticaja - ocjenjuje prof. Đukanović i konstatuje i navodi da sada pojedine države u tom smislu nijesu vezane.

- Ali, ipak, kada govorimo o regionalnom ekonomskom povezivanju i slobodi kretanja mislim da se tu ne treba vezivati potpuno za punopravno članstvo u NATO- zaključio je Đukanović.

stu loše reakcije. Pojedini akteri koji nijesu vezani za članstvo u NATO postepeno će tražiti alternative od Kine, Rusije, Turske do drugih aktera - kaže Đukanović.

Promjenu kursa prema zemljama Zapadnog Balkana nagovještava i Florian Biber, profesor istorije i politike Istočne Evrope na Univerzitetu u Gracu. U autorskom tekstu za sajt

,,Politiko“ Biber je istakao da Evropska unija i Zapadni Balkan treba da razmisle o novim načinima da sarađuju.

- Šest zemalja regiona mogu da pronađu specifične oblasti u kojima mogu da se integrišu u EU bez formalnog pristupanja Uniji, zauzvrat bi EU mogla da podrži te napore pružajući ekspertizu i resurse naročito u projektima povezanim sa ekologijom i infrastrukturom. Ovakav način, čak iako se punopravno članstvo oduži više nego što se mnogi nadaju, region može biti bliži EU. Zemlje regiona mogu čak, iako to još nije realno, u jednom momentu postati dio šengenske zone ili evropske ekonomske zone.

Moguće pristupanje EU bi onda bilo lakše i brže, jer će prethodno biti integrisane u neke strukture EU - poručuje Biber.

Postavlja se pitanje šta se zapravo krije iza ovakvih savjeta i da li zemlje regiona jedino integrisane u sopstvenu trgovinsku uniju mogu da nastupe prema EU. Uz podsjećanje da je ideja o regionalnom ekonomskom području nastala u okviru Berlinskog procesa i da se ona sada pokreće od

Njemačke, prof. Đukanović navodi da je to put kojim će se kretati države regiona i pored toga omogućiti punu slobodu kretanja unutar zapadnobalkanskih država u okviru tog ,,balkanskog Šengena“.

- Međutim, plašim se da i to nije neka vrsta kompenzacije za punopravno članstvo. Naravno, svako regionalno povezivanje je dobro, ali ne ako isključi evropsku perspektivu i članstvo u Uniji - kaže Đukanović.

PADA KREDIBILITET EU

Američki analitičar Januš Bugajski kaže za Pobjedu da politika blokiranja EU može imati nekoliko negativnih posljedica na Zapadni Balkan i na Evropu u cjelini.

-To šteti kredibilitetu EU kao panevropske organizacije otvorene za nove članice. To može razočarati građane i političare i potkopati razne programe domaće reforme. Takođe će ići u prilog već odomaćenoj predstavi da je EU umiješana u podržavanje korumpiranih vlada u zamjenu za mjeru stabilnosti - što su neki prozvali ,,stabilizacijom“.

Johanes Han, komesar EU za proširenje, optužio je lidere

3

EU da krše svoje obaveze pre- ne i Gruzije sve će više sumnjama Sjevernoj Makedoniji i Al- ti u obaveze Unije prema svom baniji. Uvjerio je da će države demokratskom i ekonomskom članice sada morati da razja- razvoju i to će otvoriti vrata nesne svoje dugoročne obaveze prijateljskom uplitanju, posebprema svakoj zemlji, dok će no Rusije. Da bi se zaštitila od odbijanje priznanja dokaza- takve subverzije, svaka država nog napretka rizikovati desta- mora da obnovi fokus na domabilizacijom Zapadnog Balkana ćoj reformi, uključujući antiko- poručuje američki analitičar. rupcijske kampanje, ne samo Bugajski tvrdi da politika blo- radi budućeg članstva u EU, kiranja može ojačati domaću već zbog političke stabilnosti i političku polarizaciju i radi- ekonomskog razvoja - kaže sakalizaciju podstičući nacio- govornik Pobjede. naliste, populiste, separatiste i Bugajski objašnjava da je u osiredentiste da tvrde da se pra- novi Pariz nesvjesno pojačao vila EU više ne primjenjuju i Putinovu propagandnu narada svaka država treba da slije- ciju da je EU nepouzdana i da di svoje nacionalne interese. ne želi nove članice sa Balkana.

- To takođe može obeshrabriti - Ovo će pomoći Kremlju da međudržavne sporazume i dodatno potkopa zapadnu kopotkopati napore dva američ- heziju i produbi političku, ka specijalna izaslanika imeno- ekonomsku, informativnu i vana za rješavanje spora izme- obavještajnu penetraciju. Mođu Srbije i Kosova. Beograd će skva će takođe izračunati da sada imati manje podsticaja za ima slobodniju ruku da podpravljenje kompromisa bez ja- stakne balkanske nacionalizsnije perspektive za članstvo u me i proizvede sukobe u Bosni EU. Srbija i Crna Gora su zapo- i Hercegovini, Kosovu, Crnoj čele pregovore o pristupanju, Gori i Sjevernoj Makedoniji od ali sada će zaključiti da će bez kojih može imati koristi. Nekonsenzusa EU o daljem proši- gativna odluka o pregovorima renju razgovori biti u ćorsoka- o pridruživanju i daljem prošiku. Najneposrednija pogođena renju na Zapadnom Balkanu zemlja biće Sjeverna Makedo- negativno će se odrazitii na nija. Premijer Zoran Zaev pre- bezbjednost same Evropske uzeo je velike domaće rizike u unije. Odliv stanovništva u EU promjeni imena zemlje i rješa- nastaviće se ako se izgledi za vanju dugogodišnjeg spora s članstvo smanje, reforme zaGrčkom kako bi se ispunili stanu, smanje se strane inveuslovi EU za razgovore o pri- sticije i povećava se nezaposlestupanju. Raspisani su prije- nost. I EU će biti u slabijoj vremeni izbori u aprilu 2020. poziciji da rješava sporove ako na kojima bi mogli dobro da se vidi da predaje svoju glavnu prođu militanti i protivnici polugu - podsticaj za članstvo promjene imena. Odluka EU će - zaključuje Bugajski.

Violeta CVEJIĆ imati šire odjeke, ali ne samo na Marija JOVIĆEVIĆ Balkanu. Zemlje poput Ukraji-

INTERVJU: Dr Dragoslav Tomanović, predsjednik OO DPS Bar

Nema razumijevanja za nepoštovanje koalicionog sporazuma PODGORICA – Kao velika i u vladajućoj strukturi većinska partija, barski DPS se s vremena na vrijeme suočava sa potrebom manjih koalicionih partnera da svojim različitim ili neprincipijelnim stavovima pokušavaju da naprave otklon od koalicionog sporazuma, kako bi napravili otklon od DPSa. Za takvu politiku nemamo razumijevanja i smatram da, ako se ne držimo dogovora, onda bi trebalo preispitati motive takvih odluka i preispitati važenje sporazuma – kazao je za Pobjedu dr Dragoslav Tomanović, novoizabrani predsjednik Opštinskog odbora DPS-a u Baru i direktor barske bolnice.

POBJEDA: Ima li saradnje barskog DPS-a sa opozicijom u toj opštini?

TOMANOVIĆ: Opoziciju vidim kao saradnike u vršenju javnog posla koji su i njima i nama povjerili građani. Žalim što se često projekti i ideje koje sprovodimo i za koje zaista smatram da su dobra i razvojna rješenja za grad, kritikuju samo radi kritike, a ne zato što bi se, da su na vlasti druge partije, ti projekti drugačije rješavali. Međutim, i u takvim slučajevima, potpuno sam

Biću posvećen svim zadacima POBJEDA: Da li će se preuzimanje funkcije predsjednika OO DPS-a Bar odraziti na Vaš posao hirurga i direkora Opšte bolnice, s obzirom na to da će biti budućim statutom profesionalizovane funkcije šefova opštinskih odbora?

TOMANOVIĆ: Na dužnost predsjednika Opštinskog odbora DPS Bar stupio sam u av-

siguran da građani umiju da prepoznaju cilj takvog opozicionog držanja u odnosu na naše vršenje vlasti.

POBJEDA: Kako, kao novi predsjednik, vidite rad barskog odbora DPS-a? Jeste li zadovoljni kadrovskim potencijalima i koji su Vam planovi u narednom periodu?

TOMANOVIĆ: Barski odbor DPS-a okuplja veliki broj izuzetnih pojedinaca sa kojima mi je zadovoljstvo sarađivati.

U našim redovima ima i iskusnih stručnjaka u svojim oblastima, privrednika, poljoprivrednika, mladih i žena, i mnogih drugih članova brojnih zanimanja i obrazovnih profila. To me raduje, jer ljudi

gustu ove godine, sa ličnim motivom da budem potpuno u službi poboljšanja partijskog rada našeg odbora i ostvarenja boljeg rezultata na izborima koji će uslijediti u mom mandatu.

Posao hirurga sam uvijek obavljao sa puno zadovoljstva i profesionalne posvećenosti, što ću i dalje raditi. Barska bolnica je u međuvremenu okupila znača-

koje Odbor okuplja jesu slika našeg Bara – to su vrijedni i angažovani pregaoci za učešće u javnom političkom životu i za dobrobit grada. Naš plan je da radimo na uključivanju naših sugrađana koji žele da budu dio ovog uspješnog tima u rad Odbora i svih koji su možda i skeptični prema politici, ali ne žele da u donošenju odluka učestvuju preko posrednika, već direktno.

POBJEDA: DPS je podmladila kadar na svim nivoima.

Kakva je situacija, u tom smislu, u barskom odboru?

TOMANOVIĆ: Usudio bih se reći da je barski DPS čak bio perjanica kada je ta politika DPS-a u pitanju, jer smo među

jan broj kolega koji veoma dobro rade taj posao i koji mogu preuzeti gro zadataka, što će i meni pomoći da mogu u dovoljnoj mjeri da se posvetim i hirurgiji i svojim obavezama u OO. Sigurno je da nijedan od mojih angažmana neće trpjeti negativne posljedice i da ću zadacima u obimu koji preuzmem biti apsolutno posvećen.

prvim odborima koji je na čelo liste za lokalne izbore imao novo, mlado lice, a kasnije i na mjestu predsjednika opštine Dušana Raičevića. I ne samo time što imamo najmlađeg predsjednika opštine u istoriji grada Bara, već i druge mlade ljude na odgovornim poslovima u lokalnoj upravi, ali i u svim strukturama OO DPS-a u Baru, od opštinskog do mjesnih odbora. Jer u tome i jeste suština uspjeha i trajanja DPSa – u kontinuiranom mijenjanju partije, i u kadrovskom i u programskom pogledu, kako bismo odgovorili promjenama koje donosi vrijeme i koje od nas traže naši sugrađani i birači uopšte.

Dragoslav Tomanović

POBJEDA: Koji projekti su planirani u Baru u narednom periodu?

TOMANOVIĆ: Brojni su projekti čija je realizacija u toku, kojima će Bar zaista dobiti novi izgled i višestruku vrijednost u veoma kratkom periodu. Tu primarno mislim na projekat izgradnje trga i šetališta u Sutomoru, koji podrazumijeva potpunu rekonstrukciju trga sa ugostiteljskim terasama i rekonstrukciju dijela saobraćajnice u neposrednom zaleđu trga, kao i na izgradnju kuće maslina u Starom Baru za koju je postavljen kamen temeljac prije par dana.

Rješavanje pitanja vodosnabdijevanja naselja Zaljevo, Polje i Sveti Ivan, gdje su radovi u toku, takođe očekujemo u najskorijem periodu, a zatim slijedi izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže za naselje Veliki Pijesak, kao jednom od najposjećenijih turističkih mjesta u našoj opštini, sa velikim brojem turističkih obje-

kata visoke kategorije.

Kada je saobraćajna infrastruktura u pitanju, predstoje značajna ulaganja na prostoru svih 12 mjesnih zajednica kroz izgradnju novih saobraćajnica i rekonstrukciju postojećih, a među prvima će biti saobraćajnica u naselju Ilino i nadvožnjak prema Bjelišima. U saradnji sa Vladom Crne Gore i drugim institucijama radi se na projektima prekategorizacije i rekonstrukcije putnih pravaca Virpazar – Sutorman – Bar i Bar – Pečurice – Vladimirske Krute, kao i na projektu izgradnje pothodnika u Sutomoru, čime bi se u značajnoj mjeri riješilo pitanje saobraćajnih gužvi u toku turističke sezone. Takođe, intenzivne su aktivnosti lokalne uprave sa državnim organima na izradi projektne dokumentacije i rješavanju drugih pitanja u pripremi projekta izgradnje dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama.

I. KOPRIVICA

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Prognoza EBRD za Crnu Goru za ovu godinu

Rast ekonomije 2,8 odsto

Šarlot Ruhe

PODGORICA - Očekivano usporavanje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini najviše je posljedica završetka velikih investicionih projekata, prije svega auto-puta, kao i potencijalno slabije spoljne tražnje, ocijenjeno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Direktorica za Centralnu i Jugoistočnu Evropu u EBRD-u Šarlot Ruhe kazala je da se predviđa rast crnogorske ekonomije 2,8 odsto u ovoj godini, a 2,6 odsto u narednoj, što je znatno ispod prošlogo-

dišnje od 5,1 odsto.

-Ipak, to je u skladu s drugim prognozama, uključujući one u vladinom programu ekonomskih reformi od ove do 2021. godine - kazala je Ruhe agenciji Mina biznis.

Ona je, odgovarajući na pitanje koji su najvažniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazala da su energetika, saobraćaj i infrastruktura, kao i privatni sektor glavna područja u koja je EBRD investirala.

- Potpisali smo više od 60 projekata s kumulativnim obi-

mom ulaganja od 600 miliona eura, a ukupna investicija je bila veća od milijardu eura precizirala je Ruhe i kazala da vide dobar potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u vjetro i solarnu energiju, kao i u energetsku efikasnost.

- Imovina i turizam takođe nude odlične izglede s obzirom na to da ovaj sektor ostvaruje 25 odsto BDP-a. Cilj nam je sektor sa održivim turističkim okvirom - rekla je Ruhe.

Ona je kazala da kroz različite projekte jačaju takozvane zaostale veze između turizma i poljoprivrede kako bi osigurali da manje razvijena ruralna područja takođe imaju koristi od turističkog procvata.

- I dalje ćemo se fokusirati na infrastrukturu, bolje povezivanje zemlje i regiona, te na razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća koja su okosnica ekonomije - navela je Ruhe i istakla da je poslovno okruženje atraktivno, čak i ako postoji potreba za daljim promovisanjem vladavine zakona i nastavkom borbe protiv sive ekonomije i korupcije.

S. P.

I dalje nepoznato koliko građani čuvaju novca u banka

Domaće firme na inostranstvu drže

Izvještaj o stanju i prometu na računima u inostranstvu Centra su 62 firme. Zakon o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostra usaglašen sa EU propisima i ne planira se njegova izmjena, kaz

U Institutu crne metalurgije zadovoljni ovogodišnjim poslovnim rezultatima

Čelični odlivci su izvezeni i u Njemačku PODGORICA-Institut crne metalurgije (ICM) u Nikšiću ima ugovorene poslove do kraja decembra i bilježi stalni rast proizvodnje, a ukoliko se takav trend nastavi i naredna poslovna godina biće uspješna, saopštio je izvršni direktor firme Ranko Nikolić.

On je agenciji Mina biznis kazao da takva očekivanja zasniva ne samo na u potpunosti realizovanim planovima, redovno izmirenim obavezama i poslovanjem najboljim u posljednjih nekoliko godina, već i potvrđenim ranijim nagovještajima za znatno bolje pozicioniranje na tržištu.

Nikolić je veoma zadovoljan

kada su u pitanju učinci usluga koje tradicionalno donose dominantan prihod ICM-u, kao i proizvodnim rezultatom iz prva tri kvartala, koji je za oko 100 hiljada eura bolji nego u prethodnoj godini.

-Posebno nas raduje rast proizvodnje i veoma smo zadovoljni kako se realizuju naši planovi o izlasku Instituta na regionalna tržišta - rekao je Nikolić.

Institutovi čelični odlivci izvezeni su i u Njemačku, što je, kako ocjenjuje Nikolić, veoma značajno, ne zbog isporučenih količina, već i zato što je prije dva dana stigla potvrda o kvalitetu proizvoda, čime je otvorena mogućnost

za proširenje saradnje.

Riječ je o djelovima za bagere i teške građevinske mašine tipa Hendriks koji se koriste za različite namjene u rudarstvu i drugim granama industrije.

-Njemački kupac je kvalitet odlivaka proizvedenih u ICMu ocijenio mnogo boljim nego od drugih isporučilaca, što nam omogućava da imamo veće planove za to tržište - naveo je Nikolić.

Podatak da ICM polako izlazi na regionalna tržišta, potvrđuje isporuka dijela proizvodnje na tržište Hrvatske, kao i poslovni kontinuitet sa Bosnom i Hercegovinom, odnosno sa Fabrikom armatura iz Čapljine.

S. P.

Profit 2,8 miliona za devet mjeseci profit od 2,8 miliona eura.

Prihodi zaključno sa septembrom su bili 30.985.298 eura, a rashodi 27.930.601 euro.

Ukupna aktiva kompanije je 264,1 milion eura, a obrtna sredstva 34,3 miliona eura.

M.P.M.

Kursna lista USD

-Izvještaj o stanju i prometu na računima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvještajima, na kraju prošle godine stanje na računima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura - precizirali su iz regulatora.

POVJERLJIVO

Poslovanje Crnogorskog elektroprenosnog sistema

PODGORICA – Crnogorski elektroprenosni sistem je devet mjesici tekuće godine ostvario

PODGORICA - Centralnoj banci su 62 domaće kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na računima u inostranstvu. One su na inostranim računima na kraju prošle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke.

1.11390

JPY 120.43000

GBP

0.86008

CHF

1.10130

AUD

1.61510

CAD

1.46820

Iz CBCG su se „ogradili“ da je podatak od 12,7 miliona – suma koju su dostavile same kompanije. Za tačnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

- Zbog povjerljivosti i zaštite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne - kazali su iz CBCG. I dalje je nepoznato koliko građani Crne Gore imaju na računima u inostranstvu, jer po našim zakonima to nijesu dužni nikom da prijavljuju.

- Centralna banka ne raspolaže podacima koliko sredstava crnogorski građani imaju na računima u inostranstvu - rečeno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko građana ima račune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjećaju da je po Zakonu o tekućim i kapitalnim poslovima sa



Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od čega domaća pravna lica, građani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, građani i NVO 754,5 miliona eura

inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekućih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

-Odredbama zakona utvrđena je obaveza samo rezidenata - pravnih lica da vode posebnu evidenciju o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom i da, na zahtjev Centralne banke, dostavljaju podatke. Ovaj zakon je u potpunosti usklađen sa propisima EU i ne planira se njegova izmjena - pojasnili su iz regulatora.

Centralna banka je u martu dopunila odluku o vođenju posebne evidencije o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom nakon čega su domaća pravna lica dužna da dostavljaju i podatke o razmjeni usluga sa inostranstvom povezanim sa izvođenjem građevinskih radova, kreditnim poslovima, trgovinskim kreditima i avansima.

Za razliku od onih u inostranstvu podaci o stanju na depozitima kod banaka u Crnoj Gori, kako pravnih li-

ca, tako i građana, vode se precizno i mjesečno objavljuju u dokumentima CBCG.

DOMAĆI RAČUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od čega domaća pravna lica, građani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, građani i NVO 754,5 miliona eura.

-Od 3,51 milijarde eura depozita u domaćim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski državljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaća privreda 1,11 milijardi eura, od čega privatne firme 903,6, a državne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion…

Strani državljani na računima u Crnoj Gori drže 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

PROPIS

Ovaj novac je, u slučaju da neka od banaka bankrotira, po sadašnjim propisima siguran do 50.000 eura. Kako je Pobjeda već pisala, u toku su izmjene Zakona o zaštiti depozita, kojima se predviđa

283,5 miliona eura drže strane firme na računima u Crnoj Gori

Ekonomija

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

ama izvan Crne Gore

računima u e 12,7 miliona

alnoj banci dostavile anstvom je potpuno zali su iz CBCG

da garantovani depoziti budu duplo veći nakon ulaska u EU. Osim toga duplo je skraćen rok Fondu za zaštitu depozita, koji će morati da isplati depozite za 15 dana.

Proširen je obim zaštite i na depozite koji predstavljaju privremeni visoki saldo. Ti depoziti imaju pravo na isplatu u dodatnom iznosu do 30.000 eura šest mjeseci nakon knjiženja ili od trenutka kada postanu pravno prenosivi. Radi se o depozitima koji potiču od prodaje stambene nepokretnosti u kojoj je deponent imao prebivalište, transakcija vezanih za sklapanja braka, razvod, otpremnine za penzionisanje, otpuštanje, invaliditet ili smrt, isplate naknade iz osiguranja ili odštete za žrtve krivičnih djela ili grešaka pravosudnih organa, državnih organa, organa državne uprave i organa lokalne samouprave. To praktično znači da bi do ulaska Crne Gore u EU deponenti sa depozitima koji imaju „privremeni veliki saldo“ imali pravo na isplatu do 80, a nakon ulaska u EU 130 hiljada eura.

Izmjenama je takođe predviđeno da se rok za početak isplate harmonizuje sa rokovima datim u Direktivi 2014/49 na način da od dana stupanja na snagu ovog zakona do 31. decembra 2020. najkasnije u roku od 15 radnih dana od dana nastanka zaštićenog slučaja.

Od 1. januara 2021. do 31. decembra 2023. godine najkasnije u roku od deset radnih dana, od dana nastanka zaštićenog slučaja.

Najveći račun ima vlasnik 31 miliona Iako se zvanično ne zna koliko domaćih građana čuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima više računa nego stanovnika.

Pojedini građani imaju milionske svote na računima. Po posljednjim, nedavno javno saopštenim podacima CBCG, koje joj banke mjesečno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veći od milion eura imao je 71 građanin. To je šest manje nego na početku godine.

Podaci pokazuju da je sada rekorder građanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona. Pobjedi je tada saopšteno da građanin rekorder nije stranac nego domaći. Očigledno je da se za desetak mjeseci njegov račun ,,istopio“ za 18 miliona.

Podaci sa kraja avgusta takođe pokazuju da deset najvećih depozita domaćih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Nakon toga rok je 7 radnih dana. Novina je i to što će Fond za zaštitu depozita učestvovati u sanaciji banaka. M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

5

Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma o broju aktivnih kartica za mobilne telefone

Crna Gora prva u Evropi

PODGORICA - Po istraživanju globalnog indeksa konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) za 2019. godinu, Crna Gora je na četvrtom mjestu od 141 zemlje po broju aktivnih pretplatnika mobilne telefonije.

Poznato je, kako navodi Portal Pobjede, da većina građana Crne Gore voli da se diči najmodernijim mobilnim telefonima i da se čak i zadužuju da bi bili u korak sa trendovima.

Nije mali broj onih, takav se barem utisak stiče, koji imaju makar dva mobilna: jedan najsavremeniji, za fejsbukovanje, fotografije i Instagram i drugi, stariji, koji uglavnom služi za ono što mu je i primarna namjena – telefoniranje.

Toj ,,trci u naoružanju mobilnim“ pomogla je razvijena konkurencija u sektoru telekomunikacija, gdje su se operateri takmičili kako bolje doprijeti do korisnika.

U našoj zemlji je na 100 stanovnika registovano 180 mobilnih kartica. Ovaj pokazatelj uključuje sve postpaid pretplatnike i sve prepaid kartice koje su aktivne tokom posljednja tri mjeseca. Vrijednost ovog pokazatelja - iznad 120 - govori da je tehnologija mobilne širokopojanse mreže dovoljno rasprostranjena i da ne predstavlja problem dostupnosti za prosječnog korisnika.

Osim Crne Gore, jedine evropske zemlje koje su se našle u top ten listi po ovom pokazatelju su Litvanija i Rusija. Na prvoj poziciji je Hong Kong sa 260 aktivnih mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dok je u

Po broju odraslih aktivnih korisnika interneta Crna Gora je na 63. mjestu, što znači da je na začelju regionalne liste Ujedinjenim Arapskim Emiratima duplo više kartica od broja stanovnika. Na začelju liste je Etiopija gdje 37 od 100 stanovnika ima mobilni.

REGION

U regionu je u Sloveniji, Hrvatskoj i odnedavno u BiH u prosjeku na 100 stanovnika registrovano 100 aktivnih mobilnih uređaja. U Sloveniji je 118 aktivnih kartica na 100 stanovnika, u Hrvatskoj 105, a u BiH 104. Stanovnici BiH su tek od maja ove godine dobili 4G tehnologiju koja omogućava brži internet, što je uslovilo rast broja pretplatnika.

U Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Albaniji je penetracija ispod 100, što znači da ima ljudi bez mobilnih telefona. Sjeverna Makedonija je rangirana na 102. mjestu sa 98 pretplatnika mobilne telefonije na 100 osoba, Srbija je na 104. poziciji sa 97, a Albanija na 110. mjestu sa 94. Za Albaniju i Makedoniju karakterističan je pad broja aktivnih korisnika, s obzirom na to da je u obje zemlje pokazatelj prije nekoliko godina iznosio preko 100, što znači da su pojedini korisnici vremenom odustali od prakse nošenja dva telefona.

Ako pogledamo posljednje dostupne lokalne podatke Agencije za elektronske komunikacije, ovaj pokazatelj za našu zemlju je značajno veći.

Na kraju septembra 2019. godine broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori iznosio je 1.294.942 što odgovara

penetraciji od 208,85 odsto.

Ipak, ovu brojku odlikuje izrazita sezonalnost - kretanje je uslovljeno ljetnjom turističkom sezonom i povećanim brojem trenutno aktivnih kartica koje će do Nove godine biti van upotrebe.

Najviše korisnika imao je Mtel 452.505, ili 34,94 odsto, Telenor 448.828, ili 34,66 i Telekom 393.609, ili 30,4 odst.

Broj postpaid korisnika povećava iz godine u godinu, dok je broj prepaid kartica u konstantnom padu, izuzimajući uticaj ljetnje turističke sezone, kada njihov broj drastično raste zahvaljujući turistima iz regiona koji koriste benefite regionalnih kompanija (Mtel i Telenor grupacija prije svega, koje posluju u Srbiji i BiH).

M-tel nastavlja sa najbržim rastom ukupnog broja korisnika od osnivanja 2007. godine, dok je tokom posljednja četiri mjeseca ljetnje sezone najveći broj novoaktiviranih kartica zabilježio Telenor, sa 82 hiljade više aktivnih korisnika u septembru u odnosu na maj.

KAD STATISTIKA VARA

Pokazatelj broja aktivnih korisnika mobilne telekomunikacione mreže u odnosu na broj stanovnika neminovno ne govori o bogatstvu stanovnika pojedinih zemalja niti o nivou njihove tehnološke zrelosti. Stanovnici velikog broja zemalja, koji u prosjeku imaju po dva mobilna, ipak ne koriste sve mogućnosti tehnologije, prije svega imajući u vidu

pristup internetu. Mnogo je značajniji procenat odraslih osoba koje aktivno koriste internet, a pogotovu imajući u vidu trendove pojedinih zapadnih zemalja u kojima je neometan pristup internetu proglašen za osnovno ljudsko parvo. Finska je tu obavezu usvojila 2010.godine i tamo 90 odsto odraslih stanovnika svakodnevno aktivno koristi internet.

U odnosu na procenat aktivnih odraslih korisnika interneta najbolje rezultate bilježe zalivske zemlje Katar, Kuvajt, Bahrein, gdje je taj procenat 99 odsto. Na začelju su Kongo, Čad, Burundi, sa svega nekoliko procenata. Među najbolje rangiranim zemljama po ovom pokazatelju situacija je blago drugačija: u top deset je pet evropskih zemalja, od kojih je Island najbolje rangiran sa 99 odsto, slijede Danska, Luksemburg, Norveška, Velika Britanija, Holandija da 95 procenata.

U regionu razlike su blage, ali Crna Gora je na začelju regionalne liste, tj. na 63. poziciji sa 71 procentom odraslih koji aktivno koriste internet, što govori o priličnoj tehnološkoj neobrazovanosti naših stanovnika. Od nas je jedino lošije rangirana BiH sa 70 odsto aktivnih korisnika interneta.

Najbolje rangirana je Slovenija, sa 79 procenata, a odmah iza nje je Sjeverna Makedonija sa maltene identičnim procentom. Srbija je bolje rangirana od Hrvatske, dok je Albanija ispred nas.

D. OBRADOVIĆ

Rezultati elektrana u prvih devet mjeseci

Zbog suše TE premašila plan PODGORICA - Loše hidrološke prilike u prvom kvartalu glavni su razlog što je proizvodnja ostvarena u hidroelektranama bila manja od planirane, saopštio je rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u EPCG Darko Krivokapić.

On je listu Elektroprivreda kazao da je kroz planiranje proizvodnje i trgovinu električ-

nom energijom, Direkcija za upravljanje energijom omogućila da kapitalni remonti agregata u dvije hidroelektrane ne utiču negativno na moguću proizvodnju.

Zbog toga je termoelektrana premašila plan za četiri odsto, dok je potrošnja za tri kvartala bila veća od tri odsto u domaćinstvima i kod ostale distributivne potrošnje.

HE Perućica je do 1. oktobra proizvela 521 gigavatsati, ili 82,7 odsto od plana za devet mjeseci, što je 56,7 odsto godišnjeg plana. HE Piva je proizvela 532 GWh ili 85,8 odsto devetomjesečnog plana, pa je za taj period ostvarila 71 odsto godišnjeg plana. TE je u prethodna tri kvartala premašila planiranu proizvodnju četiri odsto na nešto više

od hiljadu GWh, što je 76,2 odsto planirane godišnje.

Za devet mjeseci uvezeno je 975 GWh električne energije vrijedne 49 miliona eura, dok je u istom periodu izvezeno 552 GWh, čija je vrijednost 36 miliona eura.

Distributivna potrošnja u prvih devet mjeseci iznosila je 1,78 milijardi kliovatsati i veća je 3,2 odsto nego u uporednom periodu prošle godine, dok je u odnosu na plan veća dva odsto.

S. P.

6

Aktuelnosti

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Direktor Uprave javnih radova poručio

Završen trogodišnji spor opštine Pljevlja i Rudnika uglja

Čeka se presuda Rešad Nuhodžić

Nuhodžić: Gradimo puteve, pijace, pasarele, podižemo kvalitet života

Detalj iz Pljevalja

PODGORICA - Uskoro bi trebalo da bude poznato da li će biti usvojen tužbeni zahtjev opštine Pljevlja koji od Rudnika uglja a.d.

Pljevlja traži da ispuni obaveze iz ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta. Ovu odluku bi, nakon tri godine spora, trebalo da donese sutkinja Senada Hasanagić.

Dužini trajanja spora doprinijelo je i čekanje duže od godinu na nalaz vještaka građevinske struke kojim je utvrđeno da je Rudnik komunalije za tu lokaciju platio skoro duplo.

-Obračun naknade za uređivanje građevinskog zemljišta koju je investitor, shodno odredbama odluke o utvrđivanju naknade, bio dužan da plati opštini Pljevlja iznosi 540.456,74 eura. Na osnovu podataka može se konstato-



vati da je tuženi po osnovu ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta uplatio iznos od 1.057.649,50 eura - stoji u nalazu.

Zastupnice pljevaljske opštine Samira Zlatanić i Negica Manojlović ovakav zaključak vještaka nazivaju proizvoljnim te smatraju da nije iz domena njegove struke. Ukazuju da je predmet spora činidba, a ne naknada štete, pa time što iskazuje parametre u novčanom iznosu, vještak mijenja ugovornu volju i ciljeve ugovornih strana, smatraju one.

-Ugovorne strane su prilikom sklapanja ugovora mogle prikazati naknadu za komunalno uređenje u novčanom iznosu, ali to nije bila njihova volja. Predmetni ugovor sačinjen je u smislu tada važećih zakonskih odredbi - kazale su na posljednjem ročištu.

Ovo je drugo građevinsko vještačenje u ovom sporu, a Zlatanić i Manojlović tvrde da je prethodni vještak u svom nalazu naveo koje su to ugovorne obaveze koje Rudnik nije ispunio, a koje opština traži tužbom. S druge strane, iz Rudnika smatraju da tim nalazom nije bilo utvrđeno da li su, nakon što su prije više od deset godina opštini uplatili preko milion eura, ostali dužni ili ne. Vjeruju da ne postoji relevantnija činjenica za pravilno odlučivanje u ovoj stvari, od utvrđivanja da li je Rudnik ispunio svoje obaveze plaćanja komunalija, što je, kako tvrde, vještak novim nalazom jasno utvrdio.

Ugovorom o naknadi za uređivanje građevinskog zemljišta za izgradnju sistema za izmještanje korita rijeke Ćehotine, Rudnik je bio u obavezi da, na ime naknade,

Obračun naknade za uređivanje građevinskog zemljišta koju je investitor, shodno odredbama odluke o utvrđivanju naknade, bio dužan da plati opštini Pljevlja iznosi 540.456,74 eura. Na osnovu podataka može se konstatovati da je tuženi po osnovu ugovora o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta uplatio iznos od 1.057.649,50 eura - stoji u nalazu

finansira izradu dijela planske i projektne dokumentacije i investira u izvođenje radova na jednom broju objekata, ali vrijednost tih radova nije bila utvrđena.

Ugovorom je bilo predviđeno i da se, u slučaju usvajanja novog tehničkog rješenja za izlazni portal, ponovo definiše obim i vrsta radova u dijelu projektne dokumentacije i radova. U skladu s tim je i sačinjen aneks ugovora po kojem je Rudnik platio preko milion eura.

I sam ugovor bio je predmet spora, jer su iz Rudnika tvrdili da je ništav i tražili da im opština vrati novac. Ipak, ovaj tužbeni zahtjev im je odbijen, što je kasnije potvrdio i Apelacioni i Vrhovni sud, pa je ugovor ostao na snazi. U obrazloženju je tada navedeno da Zakonom o građevinskom zemljištu nije, na imperativan način, propisano da se naknada za uređivanje građevinskog zemljišta plaća isključivo u novcu, niti je zabranjeno da se izmirenje naknade ugovori na drugačiji način, što je u ovom slučaju i učinjeno.

M. Lk.

PODGORICA - Uprava javnih radova je u protekle tri godine realizovala na desetine projekata u oblasti unapređenja lokalne saobraćajne i komunalne infrastrukture, vrijednih više od 50 miliona eura, kazao je u razgovoru za CdM direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić.

Znajući da je kvalitetna infrastruktura osnovni preduslov privrednog razvoja opština, povećanja broja radnih mjesta i podizanja kvaliteta života građana, napominje sagovornik CdM-a, Vlada Crne Gore je ova ulaganja svrstala u sam vrh prioriteta u kapitalnom budžetu.

Najveći broj tih projekata realizovan je na sjeveru Crne Gore, u skladu sa Vladinom strategijom ravnomjernog razvoja države.

- Jedan od najvećih svakako je sanacija jalovišta u Mojkovcu i njegovo pretvaranje u modernu sportsko-rekreativnu zonu, kojim je ujedno riješeno i dugogodišnje ekološko pitanje otvorene deponije otpadnog materijala sa rudnika olova i cinka - ističe Nuhodžić.

Kako dodaje, na ovoj lokaciji, površine oko 19 hektara, u toku je izgradnja pasarele preko magistralnog puta Podgorica – Bijelo Polje, ukupne vrijednosti od oko 1,8 miliona eura, koja će biti završena krajem godine.

-Ona će direktno povezati sam centar grada sa sportskom zonom i time u značajnoj mjeri povećati bezbjednost učesnika u saobraćaju, naročito pješaka.

U toku je i izgradnja pratećih sadržaja parkovskog tipa, vrijedna oko 145 hiljada eura. Ra-

nije su izgrađene pješačka, biciklistička i trim staza u dužini od skoro 1,6 kilometara, za koju je Vlada opredijelila oko 400.000 eura - kaže Nuhodžić za CdM. Podsjeća da je u Mojkovcu nedavno započeta izgradnja saobraćajnih i komunalnih priključaka u okviru biznis zone, koja će obezbijediti dodatan podsticaj za razvoj preduzetništva, a samim tim i uslove za nova radna mjesta. Nuhodžić, među brojnim aktuelnim projektima Uprave javnih radova u Rožajama, posebno izdvaja novu gradsku pijacu, koja će obezbijediti kvalitetne uslove za rad prodavcima, a ujedno će u njoj biti smještene i opštinske komunalne službe. Radovi na oko 1.370 metara kvadratnih su u planiranoj dinamici i očekuje se da do kraja godine bude završen najveći dio građevinskog posla.

Vrijednost investicije je 900 hiljada eura.

Prema njegovim riječima, na prijedlog lokalnih samouprava, Uprava javnih radova realizuje i projekte uređenja korita rijeka i podizanja obaloutvrda, pa je tako proteklih mjeseci rađeno na obalama potoka u Petnjici, rijeke Grnčar u Gusinju, rijeke Zlorečice, zatim pored Lima u Andrijevici. Za ove poslove utrošeno je oko pola miliona eura.

-Svakako jedan od zahtjevnijih projekata, koji je inženjerski tim Uprave javnih radova uspješno realizovao krajem protekle godine, bila je rekonstrukcija mosta ,,Radovan Pavićević“ u Danilovgrad - konstatuje Nuhodžić.

R. P.

EU od 2022. planira uvođenje sistema evidentiranja ulaza i izlaza na šengenskim granicama

Građanima će skenirati lice i tražiti otiske prstiju PODGORICA - Državljani Crne Gore će najvjerovatnije od 2022. godine pored pasoša prilikom ulaska u države Evropske unije morati da skeniraju lice i daju otisak prstiju, saopšteno je portalu CdM iz Uprave policije.

Naime, EU od 2022. planira uvođenje sistema evidentiranja ulaza i izlaza na šengenskim granicama kojim će biti izbačeno pečatiranje pasoša.

Sektor crnogorske granične policije još nije zvanično oba-

viješten o novim mjerama koje EU planira da uvede od februara 2022. godine, a koje se odnose na granične provjere crnogorskih državljana prilikom ulaska u zemlje EU. - Međutim, na osnovu raspoloživih informacija sa konferencije koju je organizovao Fronteks, možemo reći da se ove mjere odnose na uvođenje novih IT sistema u okviru tzv. EU paketa pametne granice. Naime, EU je ranije donijela propise o uvođenju novih IT sistema za granične

provjere u cilju efikasnije kontrole lica koja nijesu državljani država članica EU i brže provjere dužine boravka na teritorijama država članica - kazali su iz Uprave policije.

Početak upotrebe dva IT sistema iz pomenutog paketa, ETIAS (koji podrazumijeva skeniranje lica i otisaka prstiju) i EES (Entry-Exit System), je planiran početkom 2022. godine.

- Početak primjene ovih sistema za naše državljane

predstavljaće obavezu da prije početka putovanja u zemlje članice EU unesu u ETIAS svoje osnovne lične podatke i odgovore na ponuđena sigurnosna pitanja. Pristup ovom paketu će biti moguć preko sajta ili aplikacije za mobilni telefon. U roku od nekoliko minuta će građanin na isti način dobiti odgovor da li ima prepreka za ulazak u EU i to na osnovu automatske provjere kroz baze podataka određenih EU agencija i zemalja članica - objasnili su iz

Uprave policije.

Ukoliko eventualno bude nešto sporno tokom automatske provjere od našeg državljanina će se na isti način tražiti da unese dodatne podatke, nakon čega će u roku od nekoliko dana preko sistema dobiti odgovor da li će mu

se dozvoliti ulazak u EU. - U slučaju negativnog odgovora građanin će imati pravo žalbe, a procedura za žalbu će biti sadržana u odgovoru ističu u Upravi policije.

Ova provjera preko ETIAS-a će koštati pet eura i važiće tri godine.

S. P.

Društvo

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

7

Članovi Tužilačkog savjeta za Pobjedu najavljuju da će tražiti informaciju o postupanju tužilaca u slučaju moguće korupcije u MORT-u

Rakočević: Do detalja ispitati slučaj PODGORICA – Članovi Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika, prof. dr Aneta Spaić i prof. dr Velimir Rakočević za Pobjedu su istakli da ovo tijelo treba da zahtijeva da se do detalja ispita slučaj (ne)postupanja tužilaca u predmetu protiv dvojice inspektora Urbanističko-građevinske inspekcije Ministarstva održivog razvoja i turizma, protiv kojih je biznismen Boško Nenezić u maju podnio krivičnu prijavu zbog „reketiranja“.

Premijer Duško Marković u petak je uputio dopis Tužilačkom savjetu ukazujući im na

Aneta Spaić

Velimir Rakočević

Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Aneta Spaić ističe da je zahtjev premijera Duška Markovića Tužilačkom savjetu da ispita slučaj potencijalne korupcije u Urbanističko-građevinskoj inspekciji opravdan informacije koje je dobio da je, „uprkos zakonitom, blagovremenom i savjesnom postupanju policije izostala efikasna akcija Tužilaštva“.

PORUKE

Dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Spaić kazala je juče za Pobjedu da je zahtjev premijera opravdan.

- Nadam se da će Tužilački savjet o tome raspravljati – rekla je ona.

Profesor na ovom fakultetu dr Rakočević je istakao da će u Savjetu „vrlo odgovorno postupiti u odnosu na zahtjev predsjednika Markovića i do detalja ispitati slučaj“.

- To je već zatražio vršilac dužnosti (Ivica) Stanković. Ukoliko bilo ko iz tužilačke organizacije bude postupio neprofesionalno, tražiću da snosi

odgovornost predviđenu zakonom – kazao je Pobjedi Rakočević.

Premijer Marković u dopisu Tužilačkom savjetu ukazao je da su „aktivnosti Uprave policije dovele do pribavljanja svih neophodnih činjenica koje su pravovremeno dostavljane Državnom tužilaštvu, ali je nažalost efikasna reakcija Tužilaštva izostala, zbog čega su nastupile sada već evidentne posljedice“.

- Kako podaci iz dostavljene informacije ukazuju na pasivan odnos pojedinih državnih tužilaca iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, to sam obavezan da na ove okolnosti ukažem Tužilačkom savjetu – naglasio je, pored ostalog, Marković.

Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković oglasio se u petak, nekoliko sati nakon što je Marković uputio dopis Tužilačkom savjetu, ističući da je zatražio od rukovodilaca Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i

Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da mu hitno dostave izvještaje o postupanju u predmetu povodom korupcije u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

- Ukoliko se utvrde propusti u radu, zbog toga će se snositi odgovornost – poručio je on.

U emisiji „Načisto“ TV Vijesti, u četvrtak veče, prikazan je video snimak koji ukazuje da su dvojica građevinskih inspektora MORT-a Zoran Bošković i Vladan Juretić navodno reketirali biznismena Boška Nenezića.

Na osnovu snimka proizilazi da je Nenezić u više navrata tokom jula 2018. bio žrtva dvojice inspektora, odnosno da im je davao novac kako bi mu omogućili da nastavi gradnju objekta u Budvi, uprkos istekloj dozvoli.

Na snimku se čuje da biznismen Nenezić pominje 10.000 eura koje je inspektorima, kako tvrdi, dao da bi mu omogućili da nastavi s radovima na objektu koji je gradio u Lastvi Grbaljskoj.

OSTAVKA

Već sjutradan ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović sazvao je vanrednu konferenciju za novinare i saopštio da je podnio ostavku.

- Ne znam ima li građanina Crne Gore koji plaća porez a da mu sinoć (četvrtak veče) nije bilo teško. Pokušali smo da gonimo jednog od dvojice inspektora koji se pominju, nijesmo u tome uspjeli. Pokrenuli smo nekoliko disciplinskih postupaka protiv njih, nijesmo uspjeli u tome i zbog toga sam odlučio da podnesem ostavku - rekao je Radulović, obrazlažući svoju odluku.

Rekao je i da je prije nego je podnio ostavku suspendovao dvojicu inspektora i protiv njih pokrenuo disciplinski postupak.

- Ovo je moja lična odluka. Nije bilo sugestija od Vlade. Ovo je moj odnos prema neuspjehu da se izborim sa jednim dijelom sistema koji je uspio da me savlada - naglasio je on.

I vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i licenciranje u MORT-u Rina Ivančević takođe je najavila da neće ostati na čelu ovog resora.

Pravni zastupnik biznismena Boška Nenezića, advokat Nikola Kavedžić ispričao je za naše novine da je slučaj prija-

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić o prijedlogu zakona o Javnom servisu

vio 24. maja i da je razočaran da Tužilaštvo od tada nije preduzelo konkretne mjere.

Njegov klijent kamerom instaliranom na ručnom satu snimio je razgovor sa inspektorom Boškovićem koji, kako se čuje na snimku, traži novac od njega. Na snimku se ne vidi trenutak kada je Nenezić navodno, ispod stola, Boškoviću dodao kovertu sa 5.000 eura.

Snimak je nastao u julu 2018. godine, a to što je slučaj procesuiran tek skoro godinu kasnije Kavedžić objašnjava činjenicom da je on za to saznao 23. maja ove godine i odmah uvjerio svog klijenta da je najbolje da podnesu prijavu, što su već sjutradan i učinili.

- Sve je počelo tako što me je Nenezić kontaktirao 23. maja rekavši mi da je kod njega na plac došao inspektor Vladan Juretić i tražio mu 5.000 eura ili će mu napisati krivičnu prijavu. Rekao sam mu da ne potpisuje nikakve papire koje mu inspektor daje. Nenezić mi se tada „otvorio“ i rekao je da je žrtva reketa dva inspektora i pojasnio mi je da gradi objekat u Lastvi od 790 kvadrata, da je imao građevinsku dozvola koja je istekla. Inspektor Juretić iskoristio je neznanje Nenezića i rekao mu da može da ide u zatvor zbog istekle građevisnke dozvole što nije tačno i uvjeravao ga da je u velikom problemu. Moj klijent je bio uplašen, jer je vjerovao da je to tačno i tako je i sam upao u problem - ispričao je advokat Kavedžić kako se odvijala situacija.

On i njegov klijent odlučili su da se obrate za pomoć medijima nakon što su shvatili da institucije ne reaguju na prijave.

Inspektori Bošković i Juretić u subotu ujutro su uhapšeni i određeno im je zadržavanje do 72 sata.

Njih dvojica su u izjavi za Pobjedu, dan ranije, negirali da su pokušali da reketiraju Nenezića i ustvrdili kako je sve „namještaljka“. Bošković je ustvrdio i kako je on, navodno, bio žrtva ucjene „onih koji stoje iza snimka“.

K. KRSMANOVIĆ

Zgrada RTCG

Usaglašen sa najvišim evropskim standardima PODGORICA - Prijedlog zakona o Javnom servisu usaglašen je sa najvišim evropskim standardima, a rješenja koja sadrži potvrdili su eksperti Savjeta Evrope, ocijenio je poslanik Demokrat-

ske partije socijalista Predrag Sekulić. Član Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Neđeljko Rudović poručio je da, ukoliko Vlada ne stopira prijedlog zakona o Radio-Tele-

GA: Formiranje upravno-finansijskog odbora nepotrebno Formiranje upravnofinansijskog odbora, kao stručnog tijela zaduženog za finansijsko poslovanje Javnog servisa, nepotrebno je, ocijenio je koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj ali-

jansi Zoran Vujičić.

Predloženim zakonom o Javnom servisu je predviđeno uvođenje ombdusmana RTCG, kao nezavisnog organa i upravno-finansijskog odbora, kao stručnog tijela zaduženog za

finansijsko poslovanje Javnog servisa.

Vujičić smatra da je formiranje upravno-finansijskog odbora nepotrebno, jer finansije nijesu bile problem do sada, nego program.

-Skeptični smo oko odluke da se određene nadležnosti uzmu od Savjeta RTCG i da se formira upravni finansijski odbor - kazao je Vujičić agenciji Mina.

viziji Crne Gore, koji ignoriše najvažnije zahtjeve civilnog društva, medijskih organizacija i opozicije, preuzeće odgovornost za obesmišljavanje pregovora o izbornim uslovima.

Sekulić je rekao agenciji Mina da ne zna zašto Rudoviću smeta predloženo zakonsko rješenje.

-Nadam se da kolega Rudović nije zaboravio da formiranjem Odbora za reformu izbornog zakonodavstva nije suspendovano ustavno pravo Vlade da predlaže zakone i da ovaj predlog zakona nije u suprotnosti sa Odlukom o formiranju radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva - kazao je Sekulić.

On, kako je kazao, vjeruje da Rudović nije zaboravio da poslanici Skupštine imaju posljednju riječ kada je u pitanju glasanje o predloženim zakonima, pa i o ovom.

-Ali, ne manje važan je i dogovor ko-

Predrag Sekulić

ji smo imali u pododboru radne grupe koji se bavi medijskim zakonima da sva predložena rješenja, bez obzira da li dolazila od vlasti, opozicije, NVO sektora ili akademske zajednice, moraju imati saglasanost eksperata Savjeta Evrope ili Evropske komisije - rekao je Sekulić.

On je dodao da mu se čini da je to

najveći problem.

-Jer većina onoga što smo do sada imali prilike da čujemo nije u saglasnosti sa evropskim standardima i ne korespondira sa evropskom praksom - poručio je Sekulić.

Vlada je u četvrtak utvrdila Predlog zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG. S. P.

8

Hronika/Društvo

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Uprava policije u posljednjih pet godina protiv 17 osoba podnijela krivične prijave zbog posredovanja u seksualnim uslugama

Provjeravaju se objekti za koje se sumnja da ima prostitucije 

ILUSTRACIJA

PODGORICA - U posljednjih pet godina podnijeto je deset krivičnih prijava protiv 17 osoba zbog sumnje da su posredovale u prostituciji. Ovo je zvaničan podatak Uprave policije, koja ima indicije da se ovo krivično djelo obavlja i u nekim ugostiteljskim objektima, ali za to još uvijek nema dovoljno dokaza.

- Uprava policije ima indicije da se u nekim objektima u Crnoj Gori obavlja posredovanje u prostituciji - kazali su iz crnogorske policije.

Oni navode da preduzimaju aktivnosti na provjeri ovih podataka i eventualnom procesuiranju osoba koje čine ovo krivično djelo. Naglašavaju da do ovih podataka dolaze isključivo operativnim radom.

- Uprava policije preduzima preventivne i represivne mjere i radnje po svim linijama rada, a osnov za otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje krivičnih djela koja obuhvataju i krivična djela u vezi sa seksualnom eksploatacijom je upravo operativni rad policije - kazali su.

Objašnjavaju da je bavljenje prostitucijom prekršaj koji je predviđen Zakonom o javnom redu i miru što znači da ne podliježe krivičnoj odgovornosti, dok je podsticanje ili

Bavljenje prostitucijom je prekršaj koji je predviđen Zakonom o javnom redu i miru što znači da ne podliježe krivičnoj odgovornosti

posredovanje u prostituciji krivično djelo koje je navedeno Krivičnim zakonikom.

Uprava policije je u prethodnom periodu realizovala nekoliko akcija koje su bile usmjerene na otkrivanje i procesuiranje lica koja na or-

ganizovani način vrše ovo krivično djelo. Ovim akcijama bili su obuhvaćeni objekti u kojima je posredovanje u prostituciji vršeno sa određenim stepenom organizovanosti, odnosno kroz krivično djelo kriminalno udruživanje.

- Kroz realizovane akcije identifikovane su ženske osobe koje su seksualno eksploatisane, a krivično su procesuirane tri ženske osobe zbog izvršenja krivičnog djela u vezi sa prostitucijom.

Jedna od njih je Kotoranka

Kompanija Famikord otvorila vrata za medije

ILUSTRACIJA

Najveća banka matičnih ćelija u Evropi Famikord uvela je novinare u svoje hladne prostorije. U čeličnim kontejnerima, na -190 stepeni Celzijusa, čuva 350 hiljada uzoraka preuzetih iz Kriosejva. Iako je ostalo još nekoliko ovakvh Kriosejvovih tankova sa matičnim ćelijama širom Evrope koji čekaju da budu premješteni u Poljsku, u Famikordu uvjeravaju da su svi uzorci matičnih ćelija crnogorskih

Matične ćelije na sigurnom u Poljskoj

ILUSTRACIJA

PODGORICA - Vijest o gašenju Kriosejva uznemirila je prošlog mjeseca Evropu, kao i nekoliko hiljada roditelja iz Crne Gore, koji su matične ćelije čuvali u toj kompaniji. Svi uzorci, kako je tada potvrđeno, prebačeni su u Poljsku, u banku matičnih ćelija Famikord. Ta kompanija riješila je da otvori svoja vrata za medije i uvjeri javnost da su uzorci na sigurnom, navedeno je na portalu RTCG.

Željka Rolović koja je priznala da je organizovala lanac prostitucije na Crnogorskom primorju, a koja je za to kažnjena novčano sa 2.500 eura.

Slučaj ,,madam Željke“ počeo je skandalozno i isto tako se i završio.

Crveni meteo alarm biće danas na snazi u centralnoj Crnoj Gori

Najviše kiše juče palo u Podgorici i na Cetinju PODGORICA - Crveni meteo alarm biće na snazi danas u centralnoj Crnoj Gori, objavila je Evropska mreža meteoroloških stanica. Za ostale djelove države važiće narandžasti alarm. Jaka kiša i vjetar očekuju nas danas prijepodne, a predviđa se da će za tri sata pasti najmanje 20 litara kiše po kvadratnom metru.

građana premješteni ovdje na sigurnom.

U Famikordu su najprije rekli

da će uzorke čuvati pet godina. Ipak, da bi povratili povjerenje ljudi koje je Kriosejv iznevjerio, donijeli su novu odluku.

- Čuvaće se i poslije pet godina ukoliko se potpiše ugovor, roditelji neće morati dodatno da plaćaju ukoliko su već platili Kriosejvu da se ćelije čuvaju deset, 15 ili 20 godina.

Famikord će nastaviti sa besplatnim čuvanjem materijala i poslije pet godina, ali je potrebno da preko interneta potpišu novi ugovor sa nama - saopštio je predsjednik borda direktora Famikorda Ja-

kub Baran.

Medicinski direktor kompanije Biosave Aleksandar Antović objasnio je kako da roditelji provjere svoj uzorak matičnih ćelija.

- Svi roditelji iz Crne Gore bi trebalo da se registruju na sajtu www.famicord.eu i da upišu svoj broj koji su dobili od Kriosejva, kako bi se uzorak mogao identifikovati ovdje u Famikordu. Nakon dva-tri mjeseca dobiće izvještaj da li se uzorak čuva, ali koliko znamo praktično svi uzorci su ovdje u Varšavi - kazao je AntoS. P. vić.

Rolović je uhapšena u avgustu 2015. godine zbog sumnji da je na području više primorskih opština ugovarala i organizovala pružanje seksualnih usluga u hotelima, privatnim smještajima, plovilima i na drugim lokacijama, s ciljem sticanja novčane dobiti.

Nakon devet dana provedenih u spuškom zatvoru Rolović je krajem avgusta puštena uz jemstvo od 4.000 eura da se brani sa slobode.

Ipak, iz policije tvrde da se prostitucijom uglavnom bave žene iz regiona.

- Na osnovu raspoloživih podataka može se reći da se prostitucijom bave ženske osobe koje su porijeklom iz zemalja regiona. Uprava policije nije evidentirala muške osobe koje se bave prostitucijom - kaA. R. zali su iz policije.

Najviše kiše juče je palo u Podgorici, Cetinju, Šavniku… više od 100 litara po metru kvadratnom.

Dežurni meteorolog Vučina Popović kazao je za TV Prva da se danas prijepodne oče-

Detalj sa podgoričkih ulica

kuje dosta padavina i jak vjetar. Stabilizacija vremena očekuje se već danas, a nakon deset sati crveni meteo alarm više neće biti na snazi. Ipak, kišobrane ćemo nositi tokom čitave sedmice.

- Očekujemo da će u pojedinim mjestima tokom ove sedmice pasti najmanje 200 do 300 litara, a na Cetinju čak 500 litara po kvadratnom metru - dodao je on.

Najviše padavina biće u srijedu i petak. Kišno će biti i narednog vikenda, ali bez obilnijih padavina.

Meteorolozi kažu da nas očekuje dosta toplo vrijeme za ovo doba godine, tako da ćemo na snijeg još sačekati. S. P.

Hronika

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

9

Šef službe za opšte poslove u Atlas banci razotkrio Kneževićevu šemu isporuka novca

PODGORICA - Šef službe za opšte poslove u Atlas banci Vlatko Rašović je u Specijalnom državnom tužilaštvu do detalja ispričao kako je njegov šef Duško Knežević, predsjednik Atlas grupe, u više navrata iz Atlas i Invest Montenegro banke uzimao novac i nosio ih na njemu poznate adrese.

ISTRAGA

To je, između ostalog, Rašović naveo u istrazi koja je pokrenuta protiv Kneževića i još četiri osobe zbog pranja novca. U ovom slučaju Rašović je imao status okrivljenog, a kasnije je dobio status svjedoka saradnika jer je detaljno objasnio svoju ulogu u poslovima spornim za Tužilaštvo, način na koji je između ostalog trošen novac i kako je uziman iz trezora banaka.

Nalogodavac svih tih poslova bio je isključivo Knežević i nijedna isporuka nije mogla da

Svako iznošenje novca Rašović je evidentirao zapisujući nazive koje mu je sugerisao Knežević se realizuje bez njegovog znanja ili odobrenja.

Rašović je, prema saznanjima Pobjede, saopštio da je Knežević 2015. i 2016. godine u više navrata uzimao novac iz Atlas banke i Invest Montenegro banke. Novac su podizali Kneževićevi najbliži saradnici. Ali, nikad na šalteru nego su im uručivane koverte koje su potom predavali predsjedniku Atlas grupe. Kako je objasnio Rašović, vozači nijesu znali koliko je novca u kovertama osim kada ga su sami pakovali.

Novac je, po ustaljenoj matrici, preuzimao od nekog službenika i predavan je Kneževiću na ruke.

Prema pouzdanim saznanjima našeg lista, Rašović je predočio i saznanja o tome kako je

Uhapšen Nikšićanin zbog krijumčarenja narkotika

UPRAVA POLICIJE

U kombiju prevozio 374 kg marihuane

Zaplijenjena marihuana

PODGORICA – Siniša Miličić (24) iz Nikšića uhapšen je juče u podgoričkom naselju Zagorič zbog sumnje da je pokušao da prokrijumčari 374 kg marihuane.

On se tereti da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Podgorička policija je na osnovu informacija dobijenih od nikšićke policije zaustavila kombi vozilo u Zagoriču kojim je upravljao S. M. Kontrolom vozila pronađeno je 12 putnih torbi u kojima se nalazilo oko 374 kilograma biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je marihuana – navodi se u saopštenju.

Pronađena opojna droga biće upućena u Forenzički centar radi vještačenja.

U realizaciji ove aktivnosti učestvovali su službenici Sektora kriminalističke policije, Centra bezbjednosti Podgorica, Centra bezbjednosti Nikšić, Centra bezbjednosti Bar i Centra bezbjednosti Budva. M. L.

novac pakovan za transport u Kneževićevom stanu pod Goricom. Pare su pakovane u knjige, potom stavljane u kofere i tako prosljeđivane na adrese van Crne Gore.

SVJEDOČENJE

Rašović je svjedočio da je jednom za Beograd nosio 200.000 eura po nalogu Kneževića i isporučio ih njegovom vozaču iz Beograda. Novac je do Beograda transportovan redovnom avionskom linijom u prtljagu Rašovića. Prije pakovanja u kofer, novac je stavljan u knjige preko kojih je navlačen celofan kako bi izgledalo da nijesu otpakovane, a pored njih u koferu se nalazila i garderoba i ostale lične stvari. Rašović je imao zadatak da „knjige“ na

beogradskom aerodromu preda kolegi i obično bi se prvim sljedećim letom vraćao za Podgoricu.

Rašović je objasnio i kako je tokom 2016. godine utrošeno 130.000 eura koje je Knežević pozajmio od osobe čiji je identitet poznat redakciji Pobjede.

On je detaljno ispričao gdje je i kako preuzeo novac i u kojim apoenima, a za tu i sve ostale transakcije nalog je izdavao lično Knežević.

Svako iznošenje novca Rašović je evidentirao zapisujući nazive koje mu je sugerisao Knežević. Šef za opšte poslove detaljno je opisao i kako je utrošeno osam miliona eura koje je Knežević 2014. godine dobio na račun kupoprodaje hotela ,,Princes“, a koji nikada nije završio u rukama vlasnika iz Dubaija.

Tužilaštvo u dokaznom materijalu ima rokovnik u kojem je Rašović po nalogu Kneževića

ARHIVA POBJEDE

U kofer spakovao 200.000 eura i odnio za Beograd

Sa privođenja Rašovića na saslušanje

upisivao iznose i adrese na koje je prosljeđivan novac. Između ostalog, prema tvrdnjama Rašovića, 10.000 eura je preuzeo vozač jednog od lidera Pokreta za promjene Nebojše Medojevića, a 30.000 je dato bliskoj saradnici bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića koja je novac

trebalo da preda svom šefu.

Nakon predočenih saznanja, Tužilaštvo je odmah zatražilo skidanje imuniteta Nebojši Medojeviću zbog osnovane sumnje da je bio dio grupe koja je prala novac. Istraga je pokrenuta i protiv Stijepovića zbog istog krivičnog djela.

M. Ž.

Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio da je u dva slučaja bilo zlostavljanja nakon utakmice Sutjeska – Budućnost

Prekoračena ovlašćenja prema dvojici građana PODGORICA – Savjet za građansku kontrolu rada policije utvrdio je da su službenici u dva slučaja prekoračili ovlašćenja 3. aprila u Nikšiću nakon utakmice Sutjeska – Budućnost.

- Savjet je utvrdio prekoračenje ovlašćenja prema građanima A. I. i Đ. R. Pojedinačni postupci službenika CB Nikšić i CB Podgorica su neprihvatljivi i opasni, ukazuju na odsustvo svijesti o ljudskom dostojanstvu i opravdanom i srazmjernom policijskom djelovanju.

Bez obzira na okruženje u kojem su djelovali, na postojanje neprijateljske orjentacije dijela navijača, policijski službenik, bez ličnih pristupa, treba biti svjestan da djeluje u ime države koja ima obavezu i odgovornost da poštuje ljudska

prava i štiti građane. Preporučeno je da se dvojica policijskih službenika više ne angažuju u interventnom vodu kao i da se pristupi periodičnim situacionim provjerama i obukama pripadnika interventnih vodova kako bi se pratile i unapređivale vještine za emocionalno stresne i napete situacije i da pravilno odlučuju u svakodnevnom radu vodeći računa o srazmjernosti – navodi se u saopštenju.

Kako su saopštili, Uprava policije pokazala je odgovoran i profesionalan odnos prema Savjetu i očekivanju javnosti da se djelotvorno ispitaju sve primjedbe na postupanje poli-

cije.

-Direktor Uprave policije je najavio da će u pogledu eventualne odgovornosti policijskih službenika uvažiti sve

utvrđene činjenice od strane nadležnog državnog tužioca, izvještaj Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije i preporuke Savjeta.

Savjet je isključivo nadležan da ocjenjuje primjenu policijskih ovlašćenja. Ali u izuzetnim okolnostima komentariše i aktivnosti drugih državnih organa koje su u direktnoj vezi sa kredibilitetom policije i zaštitom prava javnosti da zna – dodaje se u saopštenju.

Oni su pozvali Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću da se javno oglasi o statusu istraga zlostavljanja u ova dva konkretna slučaja i ukaže na moguće probleme u izviđaju ukoM. L. liko oni postoje.

Zbog incidenta na utakmici Mornar – Cedevita Olimpija prekršajna prijava protiv maloljetnika Udes u Zeti

Povrijeđeno pet osoba PODGORICA - Pet osoba povrijeđeno je u udesu koji se sinoć oko 22 sata dogodio u mjestu Bistrica u Zeti.

Kako je Pobjedi potvrđeno iz policije, povrijeđeni su prevezeni u Urgentni centar Kliničkog centra Crne Gore.

U udesu su učestvovala dva automobila i kamion.

Do zaključenja lista nijesmo mogli dobiti informaciju kakve su povrede zadobili učesnici u udesu.

Uviđaj je obavila podgorička policija.

M.L.

Navijač utrčao u teren i udario igrača BAR - Policija u Baru podnijela je prekršajnu prijavu protiv S. H. (17) iz te opštine zbog napada na igrača Rajana Boutrajta tokom utakmice Mornar – Cedevita Olimpija.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, prijava je podnijeta

zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.

- S. H. je 2. novembra u Sportskoj dvorani ,,Topolica“, u samoj završnici posljednje četvrtine košarkaške utakmice ABA lige, koja je odigrana iz-

među KK Mornar iz Bara i KK Cedevita Olimpija iz Slovenije, utrčao na sportski teren i fizički napao igrača gostujuće ekipe. On je tom prilikom upotrebom podesnog sredstva udario igrača KK Cedevita Olimpije - navode u policiji.

Kako dodaju, Boutrajt nije po-

vrijeđen.

- O događaju je obaviješten tužilac koji se izjasnio da u radnjama S. H. nema elemenata krivičnog djela. Protiv njega je nadležnom sudu podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka - kazali su iz Uprave policije.

M. L.

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Zašto i pored strogih normi i dalje prolazi nedozvoljeni ribolov

Daleko je Spuž 

„Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine“

Krivolovci u akciji na Bojani

,,Nobelovci“ i „električari“, odnosno oni koji ubijaju ribu dinamitom i strujom, nikako da dobiju priliku da o dometima svog uticaja razmisle iza – zakonom garantovanih „do tri godine“ – rešetaka. Uslova za to ima: precizni zakon, veliki pritisak javnosti. Ali negdje škripi…

PODGORICA - Mještani priobalja Skadarskog jezera imenom i prezimenom znaju one koji su s kraja 80-ih godina prošlog vijeka ležali u zatvoru zbog nedozvoljenog ribolova. I to zbog manje ozbiljnih ogrješenja o zakon i riblji svijet nego što je danas rasprostranjeno ubijanje ribe agregatom ili eksplozivom.

Tada je bilo dovoljno da bacite mrežu kad je lovostaj, ili da ne ispoštujete zone pod zabranom, pa da imate na raspolaganju 30 dana da na miru razmislite o grijesima u spuškom zatvoru.

Vremena su se promijenila, sada demokratija ima senzibiliteta i za devastatore prirode.

Pa, za proteklih deceniju i po, makar se organi gonjenja nijesu podičili da je neko zbog ubijenog šarana spakovan na razmišljanje.

To se, niti pored brojnih prijava, nije dogodilo ni u periodu od prethodne dvije godine kada je Vlada potaknuta dimenzijama koje je poprimio pokret Stop krivolovu insistirala da se formira međuresorska radna grupa koja će se pozabaviti problemom izlova ribe i vodenih organizama nedozvoljenim sredstvima.

Dakle, problemom koji pustoši naše vode, ruži imidž države, a ujedno ugrožava ekosistem i dovodi u opasnost ljudske živote.

LijeP zakon

Treba li se, po ko zna koji put, podsjetiti slova zakonskih odredbi koje regulišu ovu oblast (izgleda samo na papiru).

Krivični zakonik, prema člana

326 naime, kaže sljedeće: ,,Ko lovi ribu ili druge vodene životinje za vrijeme lovostaja ili u vodama u kojima je lov zabranjen, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do šest mjeseci“.

Dakle, to važi za situaciju kada primjenjujete regularne alate u vrijeme ili na lokaciji koji nijesu predviđeni za ribolov.

Primjera radi, stalni zabrani ili period mrijesta.

Stav drugi KZ ukazuje na situaciju kada se riba izlovljava zabranjenim sredstvima i tu je nedvosmisleno navedeno što može da očekuje ribokradica: „Ko lovi ribu ili druge vodene životinje eksplozivom, električnom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili na način štetan za razmnožavanje tih životinja ili kojim se te životinje masovno uništavaju, kazniće se zatvorom do tri godine“.

U stavu tri se naznačava: ,,Kaznom iz stava 2 ovog člana kazniće se i ko lovi ribu ili druge vodene životinje veće biološke vrijednosti ili u većoj količini, ili pri lovu uništi veću količinu riba ili drugih vodenih životinja“.

To je slučaj kada u rijeku, jezero ili more bacite eksploziv ili spustite sondu električnu koja sprži sve, od larvi tamo nekih endemskih insekata, rijetkih vodozemaca (koji su kolateralna šteta) pa do riblje mlađi i drugih živih organizama.

Stav četiri člana 326 predviđa dodatnu kaznu za ribokradicu: ,,Ulov i sredstva za ribolov oduzeće se“.

Sada, kada podvučete crtu, član 326 je vrlo precizan, kon-

cizan, što bi trebalo da bude i poenta zakona.

PrakSa

Stvari su malčice drugačije u praksi: za krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora do tri godine, ribokradica prođe uz novčanu kaznu (sa popustom ako plati odmah), a oduzeta sredstva, uključujući i čamac, mu budu vraćena. Valjda da bi sjutra imao čime da ponovo ,,zaore“. Novčani penali mu dođu kao redovni troškovi.

Realno bi, valjda, bilo da pored kazne dobije i zabranu upravljanja plovilom ili da se takva plovila konfiskuju pa prodaju na licitaciji. Onda bi kao povratnik imao više glavobolje.

Jer plovila su takođe sredstvo izvršenja krivičnog djela. Da ima volje, možda bi se zakonodavci mogli dosjetiti i tu da im doskoče. Ovako, zakon se ne primjenjuje, sredstva se vraćaju, a ribe pogibaju.

Zato smo, na primjer, u šaranskim evropskim krugovima na crnoj listi, jer ozbiljni promoter evropskog šaranskog ribolova (a to je disciplina u kojoj se gotovo najviše novca vrti u ribolovnoj industriji, makar u Evropi) će vam gotovo preporučiti da zaobiđete najveće jezero na Balkanu, koje na karti makar izgleda kao Eldorado za šarandžije. Oni idu negdje drugo gdje plaćaju dnevne dozvole, angažuju vodiče, rentiraju čamce, plaćaju motele, itd, itd…Ali zato mi imamo lijepe pejzaže.

MorSka boLeSt

Ni naši tradicionalni „nobelovci“ sa Primorja (za neupućene, ako ih ima, naziv „od

milja“ za dinamitaše) nikako da upoznaju spuški smještaj.

Njihova se disciplina upotrebe eksploziva tretira kao psovka na javnom mjestu…

Da vas kojim slučajem zaustavi policija u centru Podgorice i nađu vam par kilograma eksploziva u gepeku, o jadu biste se crnom zabavili. Kada negdje na morskome žalu koristite taj krijumčareni eksploziv za razaranje živog svijeta, onda nekako vas pravosuđe razumije i redovno gleda da vas prestrogo ne kazni.

U praksi, imate front protiv krivolova, vanredno zalaganje pojedinaca, građana, grupa poput Stop krivolovu, koja uvezana sa inspektorima za ribarstvo i policijom, pravi veliki pritisak i doprinosi da ljudi ne tolerišu krivolov, a sa druge strane postoje ozbiljni sistemski propusti jer onaj ko treba da kazni (a dobra i efikasna kaznena politika je pola prevencije) to ne radi i pored onako lijepog zakona.

Da stvar bude još malo crnja, plasman zabranjenih vrsti školjki, kakve su gastronomski popularni prstaci, čiji izlov je direktno povezan sa devastacijom mora, živi zbog nemuštog kažnjavanja restorana koji takve plodove mora plasiraju.

U prethodnom periodu, akcijom inspektora za ribarstvo u više navrata su kažnjavani restorani po Primorju zbog stavljanja prstaca u ponudu. U javnosti, međutim, nijednom nije objavljeno ime restorana, jer se to pravdalo zakonskim preprekama.

Onda dolazite do bizarne situacije u praksi da u medijima osviću imena lokala koji ne izdaju fiskalni račun, a ne saopštavaju se imena onih koji krčme i zarađuju na prodaji zaštićene vrste životinja.

Jer i školjke su u životinjskom carstvu.

Valjda bi to bila dobra prevencija, jer bi revnosni potrošači, pobornici očuvanja mora, mogli da preskoče takve restorane i ,,kazne“ ih izbjegavanjem i bojkotom.

Zašto bi novac ostavili kod nekoga ko zarad dobiti uništava to isto more od kojeg živi pola obale. igor PeriĆ

Pomoć Regionalnom centru za socijalni rad Mojkovca i Kolašina

Nova garderoba za 180 mališana

Sa mladim košarkašima

KOLAŠIN - Preko Regionalnog centra za socijalni rad Kolašina i Mojkovca juče je uručena vrijedna donacija namijenjena djeci iz porodica korisnika socijalne pomoći iz ove dvije opštine. Pakete sa garderobom dobilo je 80 djece iz Kolašina i 100 djece iz Mojkovca. Takođe je podijeljeno preko stotinu igračaka za mlađi uzrast kao i ruksaci. Radi se o novoj garderobi koja je šivena prema godištima djece.

Donatorsku akciju je koordiniralo Ministarstvo vanjskih poslova, a inicijator je Vuk Rakočević, konzul u ambasadi Crne Gore u Srbiji. Rakočević je zavičajno vezan za Kolašin i Trebaljevo, a njegovu inicijativu da se pomogne prihvatio je crnogorski državljanin Omer Omerović, porijeklom iz Rožaja, koji ima tekstilnu fabriku u Lazarevcu. Ovo je početak humanitarnih akcija prema sjevernim opštinama, a najavljena je i podrška ustanovama u Bijelom Polju koje se bave djecom sa smetnjama u razvoju i Odjeljenju neonatologije u Bijelom Polju Za jučerašnje osmijehe skoro 200 mališana iz Kolašina i

Posjeta košarkaškoj „ligi mladih“ Nakon što su uručeni paketi garderobe mališanima u Kolašinu, Rakočević i Omerović su obišli Sportsku dvoranu i prisustvovali utakmicama mlađih pionira i pionira između KK Rudara i KK Pljevlja.

Interesovali su se za uslove rada mlađih kategorija i najavili mogućnost da se obezbijedi pomoć za ove sportske uzraste.

Tekstilna fabrika u biznis zoni u Bakoviću?

Tokom razgovora sa predsjednikom opštine Milosavom Bulatovićem, Vuk Rakočević i Omer Omerović su najavili mogućnost izgradnje tekstilne fabrike u biznis zoni u Bakoviću. Poslovni partneri iz Turske sa kojima sarađuje Omer Omerović su zainteresovani za otvaranje tekstilne fabrike. Njihov uslov je da se obezbijedi 200 do 250 žena koje bi radile u fabrici. One bi prethodno prošle obuku koja bi im bila plaćena.

Mojkovca najzaslužniji je Omer Omerović, crnogorski državljanin koji u Lazarevcu ima tekstilnu fabriku. On je prihvatio donatorsku inicijativu Vuka Rakočevića, a najavljeno je da će sa ovim humanim akcijama nastaviti.

Pomoći će se domovima zdravlja i službama zaštite i spašavanja u Kolašinu i Mojkovcu kao i sportskim kolektivima. Djeca koja su juče dobila garderobu, uoči zimskog raspusta mogu očekivati zimske jakne.

Preduzetniku i donatoru Omeru Omeroviću i konzulu Vuku Rakočeviću su zahvalili predsjednici Kolašina i Mojkovca, Milosav Bulatović i Ranko Mišnjić. Takođe su im riječi zahvalnosti, prilikom uručivanja paketa garderobe, uputili Sonja Damjanović, direktori Regionalnog centra za socijalni rad Mojkovca i Kolašina, kao i Duško Šćepanović, rukovodilac Centra za socijalDr. P. ni rad iz Kolašina.

Koalicija za održivi razvoj ukazala na problem krivolova i eksploatacije šljunka na Skadarskom jezeru

Traže ostavku direktora Nacionalnih parkova

PODGORICA - Koalicija za održivi razvoj (KOR) zatražila je neopozivu ostavku direktora Nacionalnih parkova Crne Gore Elvira Klice jer je, kako ocjenjuju, najodgovorniji za katastrofalno stanje u svim nacionalnim parkovima.

Koalicija je pozvala vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da

hitno naredi tužilaštvu da se posvete dokazivanju i zaustavljanju izraženog krivolova, nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, prekograničnog šverca i korupcije i svih drugih organizovanih kriminalnih i koruptivnih radnji na Skadarskom jezeru.

Iz te koalicije smatraju da je u javnom, a i interesu Stankovića, da se bavljenjem ovako važ-

nom žarišnom temom, koja je nanijela i svakodnevno nanosi ekološki i ekonomski razorne štete društvu u cjelini i Crnoj Gori dokaže posvećenost i profesionalnost.

Prema informacijama kojima KOR raspolaže, kriminal na Skadarskom jezeru cvjeta, najviše zahvaljujući, kako se navodi, nečinjenju direktora Nacionalnih parkova Crne

Gore Elviru Klici i Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenadu Ivanoviću.

- Oni koji ni ne pokušavaju da uz pomoć Uprave policije spriječe kriminalce da divljaju jezerom, ubijaju tone ribe, uništavaju ekosistem - kaže se u saopštenju.

Oni predlažu da se uspostavi poseban komunikacioni kanal koji bi odgovornim građanima

garantovao bezbjednost i anonimnost, a preko koga bi mogli dostavljati dokaze o krivolovu, korupciji i drugim kriminalnim i nezakonitim radnjama.

- Time bi dali doprinos u procesu sakupljanja dokaza i utvrđivanju činjenica i tako pomogli tužilačkim organima da urade ono što je potrebno da se spriječi potpuno uništavanje jezerskog i povezanih

ekosistema - kaže se u saopštenju.

KOR smatra da je važno da Stanković nadležnom tužilaštvu naloži da provjere i kolika je odgovornost upravljačkog tijela Nacionalnih parkova Crne Gore, Nacionalnog parka Skadarsko jezero i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, koje vrši inspekcijski nadzor. S. P.

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

11

BAR: Drugi međunarodni turnir u govornom pikadu za slijepa i slabovida lica

Prava prilika za druženje i rekreaciju BAR - Drugi međunarodni turnir u govornom pikadu za slijepa i slabovida lica „Bar 2019“ okupio je u OŠ ,,Anto Đedović“ osam ekipa iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Posljednjih godina pikado je postao sve popularniji sport među osobama sa ovom vrstom invaliditeta, prvenstveno zbog druženja i upoznavanja kolega iz drugih država u okruženju.

Sve više se govori o potrebi uključivanja osoba sa invaliditetom u društvene tokove, kao i o obezbjeđenju prava koja su im uglavnom zbog predrasuda često uskraćena, uprkos potencijalima i talentima koje posjeduju. Za OSI je važno i da imaju osmišljenu i sadržajnu svakodnevicu, druženje i pravo na životne radosti. Govorni pikado je jedan od načina da to i ostvare. Tome je značajan doprinos dala Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj, koja je organizator drugog Međunarodnog turnira u ovoj sportskoj disciplini.

- Turnir jeste prilika da se zbližimo, razmijenimo iskustva o radu u našim udruženjima i podstaknemo integraciju u društvo osoba sa smetnjama vi-

Na takmičenju učestvovalo osam ekipa iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Govorni pikado je postao sve popularniji među osobama sa ovom vrstom invaliditeta da. Ovo je i prilika i da se takmičimo i da pobijedi onaj ko bude bolji. Nadamo se da će i u budućnosti biti ovakvih turnira i da ćemo doći do zajedničkog cilja - da govorni pikado postane paraolimpijska sportska disciplina - kazao je, pozdravljajući učesnike, predsjednik Organizacije slijepih i slabovidih za Bar i Ulcinj, Veselin Joketić. On se zahvalio ekipama iz drugih država koje su u protekle dvije godine bili odlični organizatori i domaćini sličnih takmičenja.

oblastima društvenih djelatnosti. Takođe, opština svesrdno podržava sport i sportske organizacije, kao i sve ono što predstavlja kvalitet i doprinosi napretku grada, okupljanju omladine i građana. Upravo ste vi primjer uklanjanja predrasuda i barijera što većoj uključe-

Zahvalnica za predstavnicu OŠ „Anto Dedović“

nosti slijepih i slabovidih u društvene tokove i dokaz da se sve može kada se hoće - istakla je Drobnjak.

Mitar Đukanović iz Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj i Jasmin Jašarević iz Živinica u Bosni i Hercegovini istakli su da je pikado za njih više od sporta i igre.

- Znači mnogo, jer smo usmjereni na druženje i rekreaciju, a igrom i napredovanjem u ovom sportu, stvorili su se uslovi za dodatna druženja i takmičenja na međunarodnom nivou.

Za dvije godine, od kada igramo pikado u našem udruženju, učestvovali smo na desetak turnira i osvojili nekoliko zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja. To nam je omogućilo da putujemo, družimo se i upoznajemo problematiku kolega u drugim udruženjima - kazao je Đukanović.

MEDALJE

Pikado se u Organizaciji slijepih u Živinicama igra pet godina i to je, prema riječima Jasmina Jašarevića, najmasovniji sport među ovom populacijom.

PODRŠKA

Turnir je u ime opštine Bar otvorila pomoćnica sekretara za lokalnu upravu Tijana Drobnjak.

- Možemo se pohvaliti da naša opština ima odličnu saradnju sa nevladinim organizacijama, uključujući i Udruženje slijepih i slabovidih, jer želimo da unaprijedimo stanje u svim

Pri kraju radovi u bjelopoljskoj mjesnoj zajednici Gubavač

Završava se montiranje trafostanice BIJELO POLJE - U bjelopoljskom mjesnom centru Gubavač privodi se kraju montiranje trafostanice kojom će mještani ove mjesne zajednice dobiti kvalitetniju naponsku mrežu.

- Nova trafostanica će donijeti novi kvalitet za život i rad u ovom dijelu Bijelog Polja, a posebno će ovaj objekat biti od velikog značaja za poboljšanje naponske mreže za veliki broj preduzeća i poljoprivrednika iz ovog mjesta. Ujedno se nadamo da će sa poboljšanjem naponske mreže doći do otvaranja novih radnih mjesta, unutar postojećih ili kod novih preduzeća - kazao je predsjednik MZ Gubavač Elvir Dizdarević.

Pored izgradnje novih trafostanica, u ovoj godini na teritoriji bjelopoljske opštine biće rekonstruisana dva dalekovoda Tomaševo i Gubavač.

Kako je ranije najavljeno, tokom naredne dvije godine, Vlada će u Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske elektroenergetske mreže uložiti 22 miliona i 400.000 eura. Najveći dio sredstava biće izdvojen za revitalizaciju mreže sa koje se napaja ruralno područje opština na sjeveru države.

B. Č.

Detalj sa takmičenja

- Potvrda za to jesu i skoro 50 osvojenih medalja za pet godina. Sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj imamo odličnu saradnju i postali smo bezuslovni prijatelji, ne samo kroz pikado, već na svim nivoima.

Okupljanje, upoznavanje i druženje su za nas izuzetno važni, ali jedan od najvažnijih ciljeva ovakvih i sličnih aktivnosti jeste da pokažemo društvu da OSI populacija ima volju, snagu i upornost da se bavi i sportom i raznim drugim vještinamaistakao je Jašarević.

Predsjednik Organizacije slijepih za Bar i Ulcinj Veselin Joketić uručio je zahvalnicu predstavnici OŠ ,,Anto Đedović“ koja im je obezbijedila odlične uslove za održavanje turnira, a uz opštinu Bar podržali su ga Paraolimpijski komitet Crne Gore i Turističke organizacije Bar i Ulcinj i opštinska i privatna preduzeća: „Cerovo“, „Euromix“, „Bar gradnja“, „Jadroa g e n t B a r “ , Vo d o v o d i kanalizacija d.o.o., „Lovćen osiguranje“, „Možura d.o.o.“ , fabrika namještaja ,,Kurti“, „Cungu“, „Rapex“, Sindikat Luke Bar, Elektro centar ,,Lekić“ i konoba ,,Ribar“. V.K.V.

Kampanja NVO ,,Multimedijal Montenegro“ BIJELO POLJE – Bjelopoljska NVO ,,Multimedijal Montenegro“ pokrenula je kampanju kroz koju promoviše mlade, spretne i izuzetne Bjelopoljce sa obrazloženjem da je problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore gorući izazov sa kojim se suočavaju skoro sve lokalne zajednice. Najviše ljudi, prvenstveno mladih, prema zvaničnim statističkim podacima, odlazi iz Bijelog Polja. To je redovna tema skoro na dnevnom nivou u medijima i od strane političara i nosioca vlasti.

Predsjednik organizacije Željko Đukić je istakao da su odlučili da pokažu da postoji i druga strana priče, oni koji ostaju odlučni su da svoju ideju i posao razvijaju u svom rodnom gradu. Cilj kampanje je, prema Đukićevim riječima, da se pokrene omladinski uspavani preduzetnički duh, motivišu mladi da ostanu, odvaže se da pretvore svoje zamisli u konkretnu ekonomsku korist i obezbijede sebi osnovnu egzistenciju.

Promovišu mlade uspješne Bjelopoljce

Željko Đukić

,,Imajući prethodno u vidu, došli smo na ideju da za početak odaberemo 10 mladih koji samostalno razvijaju svoje biznise u raznim oblastima od poljoprivrede, proizvodnje, ugostiteljstva pa do mode i

multimedijlane produkcije“, kazao je Đukić.

Prema njegovim riječima, nevladina organizacija ,,Multimedijal Montenegro“ volonterski, dakle potpuno besplatno, bez ičije finansijske

podrške, uradila je 10 inicijalnih intervjua sa isto toliko mladih, uspješnih ljudi iz Bijelog Polja, koji su odlučili da ostanu i u rodnom gradu, Crnoj Gori i tu grade svoje, sada već, uspješne karijere. ,,Namjera nam je da reportaže i intervjue sa mladim preduzetnicima i preduzetnicama, u tekstualnom formatu, ali i kao gotove video reportaže i uz prateće fotografije besplatno damo na raspolaganje svim crnogorskim štampanim i elektronskim medijima, kako bi mediji svojim doprinosom i uticajem pokazali javnosti da u Bijelom Polju i Crnoj Gori postoje mladi koji su radni, vrijedni, posvećeni i uspješni, a pritom su odlučili da ostanu“, istakao je Đukić.

Beća ČOKOVIĆ

NIKŠIĆ: Povećana zamućenost na vidrovanskim izvorima

Potrebno prokuvavanje i filtriranje vode za piće NIKŠIĆ - Usljed zamućenja vode na izvoru Zete, iz JP Vodovod i kanalizacija apelovali su na građane Nikšića

da slijede instrukcije o korišćenju vode kako bi izbjegli neželjene efekte po zdravlje.

- Zbog naglog porasta izdašnosti vidrovanskih izvora došlo je do njihovog zamućenja, pa se do daljnjeg preporučuje

taloženje, filtriranje, a za djecu i hronične bolesnike prokuvavanje vode - saopšteno je iz Vodovoda.

S. D.

12

Kultura

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Pri kraju snimanje filma koji će uzburkati duhove u Srbiji i Hrvatskoj

Promocija projekta Biblioteke za slijepe

„Ljepota Crne Gore na dlanu“ u centru EU PODGORICA - Izložba „Ljepota Crne Gore na dlanu“ biće otvorena večeras u 18 sati u EU info centru u Podgorici, u organizaciji Biblioteke za slijepe Crne Gore. Izložbu će otvoriti ministar kulture Aleksandar Bogdanović, a publici će biti dostupna tokom ove nedjelje. Potom će biti organizovana u još šest gradova Crne Gore, do kraja marta iduće godine.

Izložba je dio projekta Biblioteke za slijepe, koji su podržali Savjet Evrope i Evropska komisija u Strazburu, u sklopu programa European Heritage Stories.

Projekat obuhvata izradu 23 kulturna, turistička i istorijska objekta znamenitosti Crne Gore u 3D formatu, koji su propraćeni audio vodičem na crnogorskom i engleskom jeziku, kao i kratkim tekstom na crnom tisku i na Brajevom pismu.

- Kada dođemo na izložbu, ka-

ko tvrde psiholozi, najviše se oslanjamo na svoje osjećaje vida. Lica oštećenog vida predmete na izložbi doživljavaju drugačije, pomoću sluha i dodira. Preporučujemo svim prisutnima da zatvore oči i dodirom prepoznaju koji od eksponata je Sat kula u Podgorici, koji most na Tari, koji stari grad Budva ili Husein pašina džamija u Pljevljima – navodi se u saopštenju Biblioteke za slijepe.

Na izložbi će biti postavljeni i 3D eksponati Hrama Hristovog Vaskrsenja, Mauzoleja na Lovćenu, Njegoševe kapele, ostrva Sveti Stefan, ostrva Mamula, Sat kule Herceg Novog, ostrva Gospa od Škrpjela, Manastira Sveta Trojica, mosta na Sastavcima, Carevog mosta u Nikšiću, brane Mratinje na Pivi, Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, Manastira Ostroga, Cetinjskog manastira, drevnog rimskog grada Duklje, Njegoševe Biljarde, Spomen doma u Kolašinu i mosta Milenijum.

J. N.

Repertoar CNP-a u novembru

ZAGREB, BEOGRAD - Film „Dara iz Jasenovca“, čije snimanje finansiraju Vlada Srbije i Filmski centar Srbije (FCS), trebao bi biti završen do kraja godine, a premijera je planirana za maj 2020. godine, na 75. godišnjicu oslobađanja logora u Jasenovcu, saopštila je proteklog vikenda ekipa filma.

Kako prenosi agencija Hina i T-portal, film prati sudbinu djevojčice Dare i njene porodice u vrijeme Drugog svjetskog rata, neposredno nakon ustaško-njemačke ofanzive na Kozari, kada su mnoga djeca s tih prostora odvedena u Jasenovac, a potom premještena u logor Stara Gradiška.

Glavnu ulogu igra Biljana Čekić (12), djevojčica iz Potkozarja, čiji su preci bili u Jasenovcu, reditelj filma je Predrag Antonijević, scenario je napisala Nataša Drakulić, a po žanru su autori film svrstali u akcionu dramu, naglašavajući kako su nastojali da istorijske činjenice budu što vjerodostojnije i tačnije.

ESTETIKA SMRTI

Antonijević je istakao kako je ekipi filma „jako važno da izraze estetiku smrti i ubijanja“, dok su talentovani glumci uspjeli kroz iskrenu emociju da doprinesu „da se grozote manje vide, ali duboko osjete“.

Stručni konsultant filmskoj ekipi je američki ekspert za holokaust Majkl Berenbaum,

FOTO: Aleksandar Letić / Filmski centar Srbije

„Dara iz Jasenovca“ svjedočiće o nama Kadar iz filma „Dara iz Jasenovca“

koji je uvjeren da film ima priliku da ispriča priču – „jer se ljudi identifikuju sa pričom“ kako bi se spoznala i ispričala istina o Jasenovcu. Berenbaum je uvjeren da će se mnogi poistovjetiti sa „strašnom sudbinom djevojčice, njenom hrabrošću i snagom“, sa djevojčicom „koja pokazuje život, moć i snagu da bi se to izdržalo“.

- Kvalitet filma leži u njegovoj suptilnosti i dubokoj ljudskosti. Važno je pokazati da se to desilo ljudima, kao i da su ljudima te monstruozne zločine učinili upravo ljudi, a ne neka čudovišta i druga bića. Smatram vrlo smjelom odlukom da sve to bude prikazano kroz nježnost i nedužnost jedne djevojčice - rekao je Berenbaum.

Reditelj Predrag Antonijević

potvrdio je da je trećina snimanja završena, napravljen je dio koji se snima u logoru, na lokalitetu napuštene ciglane u selu Kolut kod Sombora, gdje su izgrađeni dodatni objekti, te 500 metara pruge.

Dnevno je, kako je rekao, bilo angažovano prosječno oko 270 statista, dok će se drugi dio snimanja odnositi na događanja u logoru Stara Gradiška.

Na pitanje da li u filmu ima glumaca iz Hrvatske, Antonijević je odgovorio kako to – premda ima puno prijatelja u Hrvatskoj - nije moguće i da „nažalost nema hrabrih hrvatskih glumca“ koji bi igrali u njegovom filmu.

POPLAVA LJUBAVI

Ustvrdivši kako je u Hrvatskoj Jasenovac „tabu tema“, te da

Predstavljanje zbornika o baštini Paštrovića u Petrovcu, Kolašinu i Nikšiću

Bogatstvo primorskog kraja Scena iz predstave „Ivanov“

Primamljivi naslovi i nagrađivani filmovi PODGORICA - Repertoar Crnogorskog narodnog pozorišta u novembru, na Velikoj i sceni Studio, obilježiće igranje deset predstava iz produkcije nacionalnog teatra. Iz CNP-a najavljuju da će publika biti u prilici da pogleda predstave: „Ivanov“ A. P. Čehova, u režiji Andrija Žoldaka, „Čekajući Godoa“ S. Beketa, u režiji Diega de Bree, „Ženidba“ N. V. Gogolja, u režiji i adaptaciji Egona Savina, „Očevi su grad(ili)“ Borisa Liješevića, „Šćeri moja“ Maje Todorović, u režiji i adaptaciji Ane Vukotić, „Bure baruta“ Dejana Dukovskog, u režiji Dejana Projkovskog, „Smrt i djevojka“ Ariela Dorfmana u režiji Gorana Bulajića, „Otvoren kraj“ Jovane Bojović, u režiji Petra Pejakovića, „The beauty Queen“ Martina Mekdone i „Hamlet“ Viljema Šekspira, u režiji i adaptaciji Ane Vukotić.

Pored naslova Crnogorskog narodnog pozorišta, na repertoaru su i dvije gostujuće predstave: „Bog masakra“ Jasmine Reze, u režiji Siniše Evtimova i produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom, koja će biti izvedena 5. novembra u 20.30 sati na sceni Studio, i „Alkestida“ Lade Kaštelan, prema Euripidu, u režiji Livije Pandur i produkciji Kazališta Marina Držića, koja je na repertoaru 27. novembra u 20 sati na Velikoj sceni.

U okviru programskog segmenta Cinema Studio, u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore, publika će imati priliku da, premijerno u Podgorici, pogleda dva filma nagrađena na Kanskom filmskog festivalu: „Parazit“ i „Portret djevojke na vatri“.

Muzički program CNP-a u novembru čine dva koncerta koja će biti realizovana u saradnji sa Muzičkim centrom Crne Gore.

Duvački i Gudački ansambl Crnogorskog simfonijskog orkestra nastupiće na Velikoj sceni 15. novembra. Na drugom koncertu 23. novembra crnogorski simfoničari nastupiće pod dirigentskim vođstvom Alberta Veronezija.

Ulaznice za sve programe se mogu rezervisati i kupiti na zvaničS. V. nom web sajtu pozorišta www.cnp.me.

BUDVA – Predstavljanje zbornika radova „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića: Budućnost tradicije & tradicija za budućnost“, koji su uredili doc. dr Zlata Marjanović, mr Dušan Medin i Davor Sedlarević, biće priređeno danas u 17 sati u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu.

Promocija je osmišljena kao razgovor sa izdavačima, urednicima i autorima. Tom prilikom biće otvorena i dokumentarna izložba „Muzička i plesna tradicija Paštrovića u zapisima i literaturi do Drugog svjetskog rata“, sačinjena od digitalno uobličenih izložbenih panoa, čiji su autori takođe Marjanović, Medin i Sedlarević.

Zbornik će sjutra u 18 sati biti predstavljen Centru za kulturu u Kolašinu, a prekosjutra, 6. novembra, u JU Muzeji i galerije u Nikšiću.

Zbornik je, inače, zamišljen kao obimna naučno-stručna publikacija, na oko 650 stranica, nastala kao rezultat rada četvorodnevne međunarodne naučne konferencije po pozivu o nematerijalnoj kulturnoj baštini Paštrovića, sa oko 40 učesnika, koja je održana od 8. do 11. maja ove godine u Petrovcu. Cilj ove konferencije bio je da ukaže na bogatstvo i raznovrsnost kulturne baštine paštrovskog i uopšte primorskog kraja, naročito one nematerijalne, kao i da osvi-

Učiteljice u narodnoj nošnji Paštrovića

jetli moguće modele valorizacije i u cilju valjanog održivog razvoja. Zbornik je objavljen u izdanju Društva za kulturni razvoj „Bauo“, JU Muzeji i galerije Budve i Etnogrfskog instituta SANU (Beograd).

R. K.

„Kozocid“ večeras u KIC-u PODGORICA - Predstava „Kozocid“ Gradskog pozorišta, po tekstu i u režiji Vide Ognjenović, biće izvedena večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

- Osnovna ideja teksta „Kozocid“ je da pokaže da svaka ideologija koja se odvoji od čovjeka i postane sama sebi i sred-

stvo i cilj, propada upravo na humanoj razini čiju kreativnost nastoji da ukroti – saopšteno je iz Gradskog pozorišta.

U predstavi igraju Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Mladen Nelević, Dejan Đonović, Dubravka Drakić, Simo Trebješanin, Pavle Ilić, Goran Slavić, Danilo Čelebić, Stevan Radusi-

nović, Ivana Mrvaljević, Miloš Pejović, Branka Femić-Šćekić, Jelena Simić, Katarina Krek, Omar Bajramspahić, Željko Caja Radunović, Maja Šarenac, Dragan Račić, Pavle Popović; statisti: Slavka Nelević, Jelena Odalović, Zoran Rakočević, Darko Bjelobrković i Novak R. K. Tomović.

bi „sigurno imali problema“ kad bi glumili, Antonijević je ocijenio kako je u Hrvatskoj „iz nekog čudnog razloga došlo do poplave ljubavi prema NDH“. Američki filmski producent srpskog porijekla Dan Tana (Dobrivoje Tanasijević) je - ocijenivši „šokantnim“ da „75 godina nitko nije podržao snimanje filma o Jasenovcu“ obećao pomoć u distribuciji filma u Sjedinjenim Državama, istaknuvši nadu da će to biti jedno vrijedno filmsko djelo.

- Veoma je važno da film bude iskren, s podacima, jer se radi o istorijskim događajima. Ako je film dobar, nema problema za distribuciju i gledaoce - ocijenio je Dan Tana, a za reditelja Predraga Antonijevića rekao je da je „srpski Stiven Spilberg“.

R. K.

Koncert Zagorskog u glavnom gradu PODGORICA - Ugledni poljski pijanista i profesor klavira na Muzičkoj akademiji u Čestonhovu, Maciej Zagorski, predstaviće se premijerno u Crnoj Gori koncertom koji će biti održan sjutra veče u 20 sati, u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“. Ulaz je besplatan. Gostovanje se realizuje u okviru projekta „International Piano Week“, koji organizuje Muzička akademija sa Cetinja. Na programu su sonate Volfganga A. Mocarta (B-dur KV 570), Franca Šuberta (a-moll D 845) i djela manje forme poljskog kompozitora Stanislava Moniuška (Tri valcera i Epigrami i druge minijature). Zagorski je počeo da pohađa časove klavira sa sedam godina, a sa četrnaest je već priredio prvi solistički nastup u pratnji Filharmonijskog orkestra u rodnom gradu Čenstohova. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji „Frederik Šopen“ u Varšavi 1989. godine i nastavio školovanje na Univerzitetu za muziku i scensku umjetnost u Beču. Pohađao je brojne majstorske kurseve kod profesora koji predaju u Muzičkoj školi na Menhetnu i Konzervatorijumu u Moskvi. Nastupao je sa poznatim ansamblima širom svijeta, a od 2008. predaje na Univerzitetu „Jan Dugloš“ u Čenstohovi. Dobitnik je vrijednih S. V. priznanja.

Kultura

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

13

Riječ više o najnovijoj knjizi novinarke i publicistkinje Branke Bogavac

Dva života u radosti susreta

BEOGRAD - Nova knjiga crnogorske književnice Branke Bogavac „Susret je najveći dar“ potpuno je drugačija u odnosu na svih trinaest knjiga razgovora s velikim umjetnicima XX stoljeća, koje je ova svestrana autorica do sada objavila. Knjiga „Susret je najveći dar“ prvo je ostvarenje ove autorke koje za temu ima lične, literarne i memoarske preokupacije, od crnogorskog sela Bor, pa do najuzbudljivijih razgovora i susreta sa velikanima u Parizu i na drugim krajevima svijeta.

Polazeći od Kafkine misli „čovjek čita da bi postavljao pitanja“, Bogavac, ovog puta postavlja sebi najrazličlitija pitanja iz života, ljubavi, literature… Ali, pri tom je zaokupljena sjećanjima i snovima, od djevojčice, koja je u crnogorskim brdima sanjala o Mariji Kiri, do susreta s velikanima svjetske umjetnosti u Parizu.

Mnoge su knjige svjetske književnosti inspirisane rastancima, odlascima... Bogavac, međutim, afirmiše susrete i duboke i iskrene komunikacije.

ČETIRI TAČKE

U ovoj knjizi, potpuno drugačijoj od svih dosadašnjih knjiga Branke Bogavac, mogu se prepoznati najmanje četiri simboličke tačke. To su zavičaj, selo Bor, zatim Crna Gora, Pariz i nekadašnja Jugoslavija.

Sve to zajedno učinilo je Branku Bogavac građankom svijeta koja putuje i na raznim meridijanima srijeće i razgovara sa najvećim svjetskim umjetnicima.

U prvom dijelu knjige autorka piše o životu u bihorskom selu Bor (Bor koji sanjam) o teškom ratnom djetinjstvu, izbjeglištvu i odrastanju. Bogavac iskreno i potresno dočarava sumorne slike s početka Drugog svjetskog rata, mnogobrojne selidbe, neprekidno prisustvo smrti, nestanak oca...

S druge strane, u ovoj uzbudljivoj pripovijesti, Bogavac gotovo lirski dočarava poslijeratno vrijeme, nadu i snove, gimnazijske dane u Beranama. Ona to radi kao da se dešavalo juče sa briljantnim osjećajem za detalje, pokazujući

„Susret je najveći dar“ postaje zbirka jedinstvenih fragmenata na velike životne teme, zbirka memoarskih zapisa o životu i stvaralaštvu same autorke. Ali, najvažniji dio su svakako sjećanja o njenim susretima sa velikanima poput Dada Đurića, Borhesa, Kadarea, Ernesta Sabata, Umberta Eka, Ežena Joneska, Danila Kiša, Siorana

veliki dar za pripovijedanje.

Bogavac zapravo u ovom poglavlju prepisuje život, njeni likovi su stvarni ljudi, vršnjaci i vršnjakinje iz seoske škole, ili beranske gimnazije.

Pisanje je za nju jedini način da se prisjeti nekadašnjeg življenja i da se pisanjem izbori protiv smrti i zaborava, jer riječ je, kako piše u predgovoru Miraš Martinović, trajnija od života. Crna Gora je, još od ranih razgovora s Dadom Đurićem, zvijezda koja prati i nadahnjuje Branku Bogavac, ne samo u Parizu, već na svim drugim meridijanima svijeta.

Crna Gora je njen iskonski demijurg kome se neprekidno vraća. Ili, kako kaže Bogavac, sopstveno porijeklo ima magnetnu privlačnost i više od pola vijeka se vraćam s ushićenjem Crnoj Gori pitajući se da li sam ikada dušom iz nje izašla. Bogavac i ovom knjigom pokazuje da je život stalno nastanjivanje našeg djetinjstva i one nostalgije i slika koje iz njega nosimo. Tom nostalgijom od crnogorskog djetinjstva do odlazaka u Pariz i bijeli svijet, te radosti vraćanja crnogorskom zavičaju, natopljena je od prve do posljednje stranice i knjiga „Susret je najveći dar“.

Često je bilo potrebno mnogo peripetija i srećnih okolnosti da bi se susret dogodio. Kao na primjer sa Borhesom, koji je već za života bio neka vrsta mita i do kog je bilo, gotovo nemoguće doći. Ali, kada je veliki pisac držao predavanje u Kolež de Frans 1983. godine, Bogavac je u dvoranu Bergson ušla kroz velika „zabranjena“ vrata i odjednom se poput literarne junakinje, našla između Anri Mišoa, Iv Bonfoe, Danila Kiša, Remona Arona, Mišela Fukoa, Borhesa... S obzirom na veliki okean tema, događaja i sagovornika zadivljujuća je dokumentarnost drugog, pariskog dijela knjige. Bogavac svakom odjeljku pristupa odgovorno, sa navođenjem najznačajnijih podataka, od hronologije do bibliografija i drugih detalja bitnih za razumijevanje sagovornika i njegovog djela.

MAGIČNI SLUČAJEVI

Naslovnica knjige „Susret je najveći dar“ Branke Bogavac

EMOCIJE I ZNANJE

Mislim da ne postoji dublji i kreativniji simbol koji označava ukupno stvaralaštvo i život Branke Bogavac kao riječ ,,susret“. To je njen simbol, traganje za ljepotom i zanosom susreta. Već iz prvog čitanja knjige vidi se da je autorica tokom vremena postala svjesna i na neki način sada spontano izbacila taj simbol za naslov ove knjige. A naslov se odnosi kako na obične ljude i prijatelje tako i na susrete s velikim ljudima, koje je srijetala i s njima razgovarala. To je predodređeno i žanrom intervjua, gdje su u osnovi susret i dijalog. Bogavac je prenosilac te energije, emocija i znanja, na čitaoce, pa se sve ulančava u beskonačnosti vremena i literature.

Na taj način „Susret je najveći dar“ postaje zbirka jedinstvenih fragmenata na velike životne teme, zbirka memoarskih zapisa o životu i stvaralaštvu same autorke.

Ali, najvažniji dio su svakako sjećanja na njene susrete sa velikanima poput Dada Đurića, Borhesa, Kadarea, Ernesta Sabata, Umberta Eka, Ežena Joneska, Danila Kiša, Siorana, Česlava Miloša, Vere i Milana Kundere, i mnogih drugih. U

magičnoj riječi, susret, svako staje. I svjetski velikani, ali i mali, obični ljudi. Brankini susreti su prožeti velikim znanjem i iskustvom, ali i toplinom, sadržajnošću i pozitivnom energijom. To je njen životni talenat za susrete koje ona ima i koji se prožimaju sa prijateljstvima i literaturom. Bogavac ima auru za susrete kojom spontano utiče na druge ljude, privlači ih. Čak i one iznenadne, na ulici kao sa Sioranom ili Kadareom, koji su se pretvorili u trajno prijateljstvo. To je Brankin originalan stil za susrete kao stil za pisanje i ukupno nadahnuće.

RADOST PISANJA

Knjiga „Susret je najveći dar“ pisana je s neprekidnim emotivnim nabojem, s uhićenjem i radošću pisanja. Bogavac je srećna da predstavi drugima svoje prijatelje, susrete, stvaralaštvo u kom nikad nije usamljena, sve je u dijalogu i razgovoru.... Glavna ideja za ovu knjigu jeste izbor najvažnijih, ili najjemotivnijih događaja iz raznih perioda života, koji se spajaju tokom vremena. Sjećanja, dileme, preokupacije svog života, bez uljepšavanja, iskreno i sugestivno Bogavac podastire na uvid čitaocima.

Sa predstavljanja knjige „Susret je najveći dar“, 29. oktobra u Podgorici

Podstaknuta nadahnućem i emocijama ona, gotovo na kraju svog stvaralačkog opusa, pokazuje jedan značajan dio sebe i svojih savremenika koji su do sada bili nepoznati.

U poglavlju Druga zemlja, Bogavac je svojevrsna kulturna hroničarka Pariza sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka. Ona je u to doba veza crnogorske i jugoslovenske književne i kulturne javnosti sa događajima i znamenitim pojedincima Pariza.

Polazeći od činjenice da je „pisanje čudo koje povezuje ljude“, ona se predaje susretima i proučavanjima najznačajnijih autora toga doba. Tu su dva velika njena uzora, novinara na kulturnom polju Pariza i Francuske, Žak Šansel i Bernar Pivo, sve do prvih slavnih sagovornika Žana Kasua i Alena Boskea.

Svoje duboke strepnje, dileme i preokupacije Bogavac ispisuje u ovoj knjizi u maniru najboljih klasika memoarske proze. U to spada svakako opis njenog susreta sa životnim saputnikom, francuskim athitektom, Žanom Le Compteom, kog je upoznala boraveći kao tek svršena studentkinja romanistike i stipendista vlade SFRJ u Parizu. Od tog trenutka nastaju posebni motivi za preispitivanje sebe, jezika, Pariza, studije slavistike na Sorboni, rad u Jugoslovenskoj dopunskoj školi, jednom riječju osvajanje Pariza, a to znači i lagano osvajanje svjetskih kulturnih prostora.

Prvu reportažu iz Pariza, Branka Bogavac je krajem sedamdsesetih godina prošlog vijeka, objavila upravo u „Pobjedi“, na poziv tadašnjeg urednika Marka Špadijera.

Takođe, prvi intervju s velikim crnogorskim slikarem Dadom Đurićem, napravila je na poziv Sretena Asanovića i on je objavljen u crnogorskom „Stvaranju“ 1979. godine. Dado je primio u svom malom ateljeu u Ul Sena, a objavljeni razgovor izazvao je neviđeno interesovanje u umjetničkim krugovima tadašnje Jugoslavije i Pariza.

U završnom poglavlju „Nekoliko susreta s velikanima“ Bogavac piše o „magičnim slučajevima“ u ostvarenju susreta.

U ovom poglavlju autorka podsjeća na fantastične susrete s Borhesom, Margaret Diras, Joneskom, druženjima s Danilom Kišom, Dadom Đurićem i dr. U svakom susretu je bilo nečega posve neobičnog, kao što su slučajni susreti i upoznavanja sa Sioranom i Kadareom na ulici, intervju sa Sergejom Paradžanovim u kupatilu ili iznenadni Borhesov i Kodamin poziv na ručak. Bogavac s jednakom pažnjom piše o susretima sa svjetskim umjetnicima, ratu u Jugoslaviji, bratu Dušanu Bogavcu, Pariskom salonu knjiga, kafeima u Parizu ili dodjeli velike nagrade Orden viteza umjetnosti i književnosti, koji joj je uručen u crnogorskoj ambasadi u Francuskoj 2013. godine.

U posljednjem meditativnom fragmentu o smrti „Za kraj života“ - veliki je uticaj Emila Siorana. I to iz razgovora koji je po drugi put snimljen na kasetofonu, zahvaljući Sioranovoj kućepaziteljki Persi Raičević iz Danilovgrada. Jedan meki, ženski „silogizam gorčine“ kao tajanstvena poruka velikom filozofu.

Branka Bogavac napisala je čudesnu knjigu u kojoj se prepliću dva bogata i velika razdoblja njenog života. Biografski dio, koji je pisan u formi fragmentarnog romana, punog ponora, uspona i padova, i drugi, autopoetički dio koji zalazi duboko u tokove svjetske književnosti i umjetnosti. Ponekad se ova dva dijela prožimaju, ponekad su udaljeni kao da se radi o dvije potpuno različite ličnosti, ali se onda pojavi neki fragment koji sve poveže u nerazdvojnu cjelinu. U tome su i draž i ljepota knjige koja ponekad podsjeća na Brankino ili Šagalovo parisko nebo. U njoj se događaju nevjerovatne drame i spektakularni prizori, da bi se tren kasnije pojavila najduža i najraskošnija duga.

Knjiga „Susret je najveći dar“ Branke Bogavac, svojim se mnogobrpojnim kvalitetima, pridružuje najboljim djelima crnogorske memoarske proze i književne publicistike.

Ljubeta LAbOVIć

14

Region/Svijet

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Slobodni novinar iz Skoplja Ivor Mickovski za Pobjedu govori o posljedicama koje će na region ostaviti veto Francuske na Evropskom savjetu

Pariz pokazao da ne razumije potrebu stabilizacije Balkana Iza svega se, smatra Mickovski, krije potreba francuskog predsjednika Emanuela Makrona da preuzme ulogu njemačke kancelarke Angele Merkel i nametne se kao novi evropski lider potreba francuskog predsjednika Emanuela Makrona da preuzme ulogu njemačke kancelarke Angele Merkel i nametne se kao novi evropski lider.

- On sve vrijeme insistira na tome da EU prvo mora da realizuje nužne unutrašnje reforme.

Inače, Francuzi su poznati kao najrigidniji kada je riječ o proširenju i primanju novih članica.

Ključno je da Francuska i Makron ne razumiju stratešku potrebu stabilizacije i integracije Zapadnog Balkana – kaže Mickovski.

Ističe i da je Sjeverna Makedonija dogovorom o dobrosusjedskim odnosima sa Bugarskom i

Prespanskim sporazumom o promjeni imena sa Grčkom načinila istorijske ustupke. On napominje i da je, u tom kontekstu, Evropski savjet odlukom o neodređivanju datuma početka pristupnih pregovora uputio „katastrofalan signal“ Sjevernoj Makedoniji, ali i ostatku regiona.

- Govorimo o zemlji koja je 11 godina bila regresivna, autoritarna i pod režimom koji se značajno distancirao od evroatlantske integracije. Sada znamo da će Sjeverna Makedonija, ako ne krajem ove, onda početkom iduće godine postati nova članica NATO saveza. U opticaju je vremenski period od nekoliko mjeseci.

Promjena imena „gorka pilula“ za makedonski narod Slobodni novinar iz Skoplja napominje i kako je promjena imena zemlje i dalje „gorka pilula“ za makedonski narod, ali i odluka zbog koje je aktuelna makedonska vlada platila „visoku političku cijenu“.

- Sad se 99 odsto preostalih članica EU pribojava da će jedna ovakva poruka, gdje se rad i trud ne nagrađuju, ostaviti ozbiljne posljedice na ostale zemlje. Kako EU može da očekuje da će sjutra doći do nekog kredibilnog i funk-

Najprofitabilnija naftna kompanija izlazi na berzu

„Aramko“ će biti najteža početna ponuda na svijetu

cionalnog dogovora između recimo Kosova i Srbije, ako sada nije pokazala da zna da nagradi one koji su napravili istorijske pomake i pri svemu tome platili visoku političku cijenu takvih odluka – ističe Mickovski.

Draža Mihailović dobio ulicu u Kragujevcu KRAGUJEVAC - Pokret obnove kraljevine Srbije saopštio je juče da je na njihovu inicijativu jedna od kragujevačkih ulica dobila naziv Ðeneral Draža Mihailović.

miliona dolara.

Kompanija postoji od 1933. godine, a između 1973. i 1980. godine vlasti Saudijske Arabije su otkupile cijelu kompaniju.

Saudijska Arabija je na drugom mjestu na svijetu, nakon Venecuele po rezervama nafte i drugi svjetski proizvođač, poslije Sjedinjenih Američkih Država.

Napad u Istanbulu, bjegunac uhapšen, 13 povrijeđenih

Autobusom uletio među ljude na stajalištu ISTANBUL - Policija u Istanbulu saopštila je da je uhapsila 33-godišnjeg vozača koji je autobusom uletio u prepuno stajalište u tom gradu, a zatim nožem napao ljude, koji su pokušali da spriječe da pobjegne.

Napadač je povrijedio 13 osoba, od kojih najmanje jednu nožem,

prenosi AP. U saopštenju se navodi da je vozač uhapšen nakon što je skočio u more.

Među povrijeđenima su tri državljana Irana i dvoje dece.

Za sada nije poznato da li je vozač namjerno uletio u stajalište.

Ivor Mickovski

Prošla inicijativa Pokreta obnove kraljevine Srbije

REUTERS

RIJAD - Saudijska državna naftna kompanija „Aramko“ potvrdila je da izlazi na berzu u Rijadu što bi mogla biti najveća početna javna ponuda na svijetu.

Riječ je, kako navodi RTS, o najprofitabilnijoj naftnoj kompaniji na svijetu čija je vrijednost procijenjena na milijardu i 200

Dakle, Sjeverna Makedonija je od zemlje koju su evropske institucije tretirale kao zarobljenu državu, u roku od svega dvije godine, napravila nevjerovatne pomake poput dogovora sa Grcima i Bugarima, pa čak pristala i na promjenu imena, te pokazala kako više nema otvorenih pitanja sa susjedima. Što se tiče Makedonije, ona je svoj dio posla uradila – kaže Mickovski.

To, kako navodi, potvrđuju i sve češća izvinjenja koja ovih dana slušamo od evropskih zvaničnika poput odlazeće šefice diplomatije Federike Mogerini i predsjednika Evropske komisije Johanesa Hana.

- Oni time šalju jasnu poruku da je Sjeverna Makedonija uradila sve što je od nje traženo. Naravno, u smislu reformskog procesa zemlja još ima ozbiljne probleme sa korupcijom. Međutim, pomak je napravljen – kaže Mickovski.

- Šta može biti ako Francuska ostane pri svojim stavovima?

Prvo će one destruktivne euroskeptične strukture dobiti na snazi. Onda će i suparnici EU, poput Kine i Rusije, dobiti vjetar u leđa da nastave sa svojom destabilizujućom politikom prema regionu. Konačno, ugroziće i vladajuću koaliciju u Sjevernoj Makedoniji, koja je svoj autoritet gradila na dogovorima i ubjeđenjem da će dobiti datum pregovora sa EU – zaključio je Đurđica ĆORIĆ Mickovski.

- Kragujevačka Skupština je prihvatila inicijativu POKS i time je nakon sudske, izvršila i moralnu rehabilitaciju jedne od najznačajnijih istorijskih ličnosti Srbije - navodi se u saopštenju POKS. LONDON - Britanski premijer Boris Džonson se izvinio članovima Konzervativne partije koji su glasali da on postane lider stranke zbog toga što nije izveo Veliku Britaniju iz Evropske unije 31. oktobra.

Džonson je za odgađanje naveo da je bolno, zbog toga što ostavlja zemlju u neizvjesnosti, prenosi Gardijan.

Premijer Velike Britanije je izvinjenje članovima svoje partije iznio tokom intervjua na televiziji Skaj, u kojem je dodao da se odlaganje dogodilo zbog toga što je ,,parlament izglasao kapitulaciju“, misleći na zakon koji je Džonsona primorao da traži odlaganje Br-

REUTERS

BEOGRAD – Ukoliko Francuska ostane pri svojim stavovima po pitanju dalje politike proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, uslijediće jačanje euroskeptičnih struktura u Evropi, nastavak destabilizirajućeg uticaja Rusije i Kine na region, ali i pad vladajuće koalicije u Sjevernoj Makedoniji, procijenio je u razgovoru za Pobjedu slobodni novinar i kolumnista Dojče Velea iz Skoplja Ivor Mickovski.

Govoreći o posljedicama odluke Francuske da na nedavnoj sjednici Evropskog savjeta uloži veto na određivanje datuma početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, Mickovski ističe i kako je zvanični Pariz time pokazao da suštinski ne razumije potrebu za stabilizacijom i integracijom Zapadnog Balkana.

A iza svega se, smatra on, krije

Oni napominju da je Kragujevac postao prvi veći srpski grad koji je dodijelio naziv jednoj ulici po đeneralu Mihailoviću i očekuju da to učine i drugi gradovi.

Smatraju da ovo nije samo rehabilitacija ,,vođe trećeg srpskog ustanka već i jugoslovenske vojske u otadžbini“.

Prihvaćeni su i ostali prijedlozi POKS pa su ulice dobili i sveštenik Sava Banković, zatvorenik sa najdužim stažom u

Džonson se izvinio zbog novog roka za Bregzit

egzita ukoliko parlament ne izglasa njegov prijedlog.

Velika Britanija je trebalo da

napusti Evropsku uniju 31. oktobra, ali nakon što parlament nije izglasao izlazak iz Unije,

komunističkim zatvorima, zatim najbolji đak kragujevačke gimnazije Živomir Živa Kovanović, koga su, kako se navodi, komunisti nevinog strijeljali sa 16 godina, uz još 13 kragujevačkih đaka.

Takođe, ulicu je dobio i pilot Živica Mitrović koji je u aprilskom ratu sa kragujevačkog aerodroma odletio da brani Beograd i upisao se u knjigu junaka šestoaprilskog rata, navodi POKS.

Britanski premijer Boris Džonson

Džonson je zatražio dodatno odgađanje koje je odobreno i najavljeno za 31. januar 2020.

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

U toku javna rasprava o nacrtu DUP-a u okviru katastarske opštine Podgorica III Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj, kao nosilac pripremnih poslova na izradi detaljnog urbanističkog plana ,,Zabjelo 9“, stavio je nacrt tog dokumenta na javnu raspravu koja traje od 1. do 8. novembra. Izrada DUP-a ,,Zabjelo 9“ pokrenuta je tokom 2018. godine i ona je tada realizovana do faze nacrta, ali je zbog primjene zakonskih odredbi, usljed neusvajanja do kraja te godine, postupak njegove izrade bio zaustavljen.

OSNOVA

Riječ je o DUP-u koji obrađuje prostor od 12 hektara, koje se nalazi u okviru katastarske opštine Podgorica III. Sa zapadne strane ograničen je Ulicom Ilije Plamenca, sa jugozapadne Ulicom 27. marta, dok se sa sjevera njegova granica poklapa sa DUP-om ,,Čepurci“, sa sjeveroistoka sa granicom DUP-a ,,Zabjelo-Ljubović“, a sa istoka sa granicom DUP-a ,,Stambena zajednica VI – Stara varoš“ (Zabjelo 6) iz 2016. godine. Taj planski dokument donosi se za period do 2025. godine. Osnovne smjernice za izradu tog DUP-a sadr-

Nova rješenja za budućnost Zabjela žane su u Prostorno-urbanističkom planu Podgorice, kojim su na ovom prostoru planirane površine za stanovanje veće gustine, površine za školstvo i socijalnu zaštitu, površine javne namjene i saobraćajna infrastruktura.

- Sa aspekta stvorenih uslova, lokacija je povoljna i veoma atraktivna za razvoj. Namjena površina u zahvatu predmetnog planskog dokumenta je kompatibilna sa namjenama u kontaktnim zonama i širem okruženju, čime se postiže dopunjavanje sadržaja i podizanje kvaliteta života u naselju.

Osnovne prednost lokacije su položaj u neposrednoj gradskoj zoni, dobra saobraćajna i infrastrukturna povezanost,

kao i ravan teren, pogodan za urbanizaciju. Ozbiljnih ograničenja nema i svode se na manji broj neformalnih objekata u neskladu sa planiranom tipologijom stanovanja – navodi se nacrtu DUP-a.

SAOBRAĆAJNICE

Okosnicu predloženog rješenja čini pravac Ulica 27. marta - Bulevar Ilije Plamenca, kojima gravitiraju susjedni blokovi, pa je planom trasirana primarna i sekundarna ulična mreža koja definiše buduću formu naselja.

- U pogledu namjene površina, naselje je većim dijelom tretirano kao područje stanovanja veće gustine. Postojeći i planirani objekti u odnosu na

Park u fokusu Posebna pažnja u nacrtu dokumenta posvećena je pejzažnom uređenju, pa je planirani koncept zelenila formiran na osnovu principa valorizacije zelenila. Naglašava se da je tzv. nivo ozelenjenosti sada 18 procenata, odnosno da je stepen ozelenjenosti 7,8 kvadratnih metara po stanovniku.

S obzirom na to da nije zadovoljen preporučeni normativ od 15 kvadratnih metara zelenila po stanovniku, posebno je predloženo vertikalno ozelenjavanje.

- Prostor DUP-a potrebno je revitalizovati, urediti i povezati sa gradskom matricom zelene infrastrukture grada. Planom su definisane sljedeće kategorije zelenih površina: površine javne namjene (park, linearno zelenilo i zelenilo uz saobraćajnice) i površine ograničene namjene (zelenilo stambenih blokova i zelenilo

Nagrađeno rješenje sa konkursa za budući park na Zabjelu

objekata prosvjete) – navedeno je u nacrtu.

Podsjeća se i da je Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine glavnog grada još 2016. godine raspisao konkurs za idejno arhitektonsko rješenje parka u Ulici 27. marta, te da će prilikom uređenja tog parka biti preuzeto prvonagrađeno rješenje sa konkursa. Za najbolje rješenje tada je odabran rad tročlanog tima koji su činili pejzažne arhitekte Jelena Franović i Đorđije Kalezić i arhitektica Marija Čović.

Grafički prikaz DUP-a ,,Zabjelo 9“

pripadajuće parcele predstavljaju slobodnostojeće strukture većeg gabarita i planirane spratnosti od P+3 do P+7, pretežno P+5. Akcenat je na pripadajućim slobodnim površinama i zelenilu koje čine osnovni kvalitet ovog tipa stanovanja, kao i na razvijenoj saobraćajnoj mreži čija je realizacija preduslov razvoja stambenog naselja (saobraćajnice i površine za parkiranje zauzimaju oko 40 odsto površine zahvata) – navodi se u nacrtu dokumenta.

ZELENILO

Ovim prijedlogom fokus novih ambijentalnih vrijednosti stavljen je u tzv. zoni C, gdje je na parceli površine 1,2 hektara planiran park.

- Izgradnja ovakve zelene površine će podići kvalitet sta-

Kišovito, do 19 stepeni Danas će prijepodne biti oblačno, kiša, pljuskovi i grmljavina, a poslijepodne i tokom noći malo padavina i duži periodi suvog vremena.

Isključenje struje

,,Gdje si pošla Bernadet?“ u Sinepleksu Drama-komedija ,,Gdje si pošla Bernadet?“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 18:20 i 20:30 sati. Horor ,,Dr Sleep“ biće prikazan u 21:30 sati, triler ,,Džoker“ u 18:40, 20 i 22, animirani ,,Fiksizi - majstorčići“ u 16, a fantazija ,,Grdana - gospodarica zla“ u 15:30, 17, 19:15 i 21 sat.

SF akcija ,,Terminator –

Jak jugoistočni vjetar poslijepodne će znatno oslabiti.

Jutarnja temperatura vazduha oko 16 stepeni, najviša dnevna do 19.

H. P.

mračna sudbina“ na programu je u 15:50, 17:45, 20:15 i 22:20, drama ,,Bol i slava“ u 17:30, animirani ,,Jeti - snježni čovjek“ u 15 i 16:30 časova, SF akcija ,,Blizanac“ u 19:45, animirani ,,Porodica Adams“ u 18, ,,Ovčica Šone – farmagedon u 15:40, a komedija ,,Povratak u Zombilend“ u 22:40.

H. P.

Zbog radova na rekonstrukciji mreže, sjutra će bez snabdijevanja električnom energijom biće potrošači na sljedećim lokacijama: - dio Bera i Liješnje, ulice Slavonska, Dragoljuba Milačića, Hercegnovska, Andrijevička,

Danilovgradska, Iva Andrića, Vita Nikolića, Ludviga Kube i dio Tološa oko groblja - od 8 do 13 sati; - dio Stare Zlatice, dio Konika oko vrtića, soliteri ,,Limun i ,,Pomorandža“ u Ulici 4. jula i dio naselja Kuće Rakića - od 8 do 15.

H. P.

novanja i pružiti stanarima mogućnost aktivnog korišćenja ovog prostora, poboljšaće se mikroklima lokacije i njene estetske kao i sanitarnoekološke karakteristike. U neposrednoj blizini, u okviru površina za školstvo i socijalnu zaštitu, planirana je izgradnja dječjeg vrtića. Od ostalih namjena u planu su zastupljene i druge površine za javno pejzažno uređenje, kao i površine za saobraćajnu i elektroenergetsku infrastrukturu – ističe se u nacrtu DUP-a ,,Zabjelo 9“.

Planom je predviđeno da se za sve objekte stanovanja potrebe za parkiranjem rješavaju u okviru pripadajućih parcela, pa su u cilju realizacije plana i unapređenja uslova boravka u naselju zadržane postojeće, ali i predviđene

nove javne parkirne površine u sklopu saobraćajnica.

Nacrtom su detaljno obrađeni i uslovi za izgradnju objekata stanovanja veće gustine, za izgradnju objekata socijalne zaštite, za dogradnju i nadogradnju postojećih objekata, za zaštitu prirodne i kulturne baštine i životne sredine, kao i smjernice za povećanje energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije, za omogućavanje nesmetanog kretanja licima sa invaliditetom i tretmanu neformalnih objekata…

Materijal predloženog nacrta ovog planskog dokumenta može se pogledati do petka, 8. novembra, od 13 do 15 sati, u zgradi Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj u Ulici Vuka Karadžića 41.

H. P.

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

17

U prostorijama Centra kompetencija otvorena Škola lijepih manira

Lijepim riječima i manirima gvozdena se vrata otvaraju

„Lijepi maniri će otvoriti vrata koje najbolje obrazovanje ne može“, naziv je škole koja je prve polaznike primila tokom minulog vikenda u prostorijama Centra kompetencija.

MANIRI

Ona ističe da je škola namijenjena djeci uzrasta od četiri do 14 godina, a kako kaže, obuku će voditi stručno osposobljeni predavači za ovu vrstu edukacije.

- Što se tiče programa škole, jedan vremenski period posvetićemo, da tako kažem, omladinskim manirima - društvenim manirima, ponašanju za stolom, komunikacijskim vještinama, poštovanju sebe i drugih... Savladavši spomenute vještine djete će dobiti poklon znanja koje će moći da koristi tokom cijelog svog života – rekla je Milačić.

Cilj organizacije ,,Dama“, kako kaže, je da polaznici postanu svjesni moći bontona, kako i zašto je to vrijedna

Benefiti Na kraju škole, u trajanju od dva mjeseca, polaznici će dobiti sertifikate, a glavni benefit, smatra Milačić, jeste to što će im biti omogućeno da savladaju neophodne ,,blokove“ sa kojima će izgraditi budućnost kroz ispravan stav,

Sa otvaranja Škole lijepih manira

Savjetujem svima da razmišljaju više na temu bontona, da opominju i sebe i druge i savjetuju ih da se lijepo ponašaju. Učinimo zajedničkim snagama nešto dobro za naše društvo, rastimo u zdravom okruženju – poručuje Milica Milačić iz NVO ,,Dama“ životna vještina i kako da je usmjere u svoju korist.

- Takođe, naučiće liderske i društvene i komunikacijske vještine koje će im omogućiti da se osjećaju prijatno i samouvjereno u svakoj prilici – kazala je Milačić.

PROGRAM

Radionice će, dodaje, biti organizovane dva puta sedmično, a jednom mjesečno imaće cjelodnevno tematsko druženje. Takođe, polaznici će biti podijeljeni po grupama. U prvoj, za djecu od četiri do sedam godina, rad će se odvijati kroz igru kako bi povjerenje, integritet i liderstvo.

- Mislim da i djeca i roditelji znaju osnovna pravila ponašanja, ali ih se prilično slabo pridržavaju. Način života, koji me je motivisao da pokrenem ovu priču, doveo je do toga da bonton, sve više gubi na svojoj funkciji, postaje nemoćan pred propustljivim granicama. On zaostaje u mogućno-

mališani lakše usvajali pravila.

- Najviše pažnje posvetićemo temama kao što su odnos sa prijateljima, dijeljenje i briga, magične riječi i ljubaznost, ponašanje na javnim mjestima, maniri za stolom i maniri u kući. Program podstiče pravilan rast djece, kroz aktivnosti namijenjene najmlađima sprovedene u okruženju koje pozitivno utiče na učenje sa idealnom kombinacijom instrukcija i prakse - objašnjava Milačić.

Program za drugu grupu, uzrasta od osam do 11 godina, predstavlja dobro izbalansiran spoj tradicionalnog i standard bontona sti praćenja savremenih trendova i razvoja internet tehnologije, koja prije svega uslovljava i nove oblike ponašanja. Možda dovoljno o tome govori i jedna ,,sitnica“ da su, na primjer, gestovi koji su samo prije nekoliko godina smatrani nekulturnim, danas postali praktično uobičajeni i normalni – kazala je Milačić.

U Razvojnom centru udruženja Roditelji ove sedmice tri radionice

Razvijaće kreativnost uz ,,novembarske kišice“ Ove sedmice Igračkoteka i Razvojni centar udruženja Roditelji okupiće roditelje i djecu jaslenog uzrasta, na razvojnoj radionici sa defektološkinjom. Sa predškolcima će logopedi raditi stimulativne vježbe, dok će malo stariji mališani razvijati kreativnost praveći novembarske kišice.

Večeras od 18 sati biće održana razvojna radionica pod nazivom ,,Razigravanje“, koja je namijenjena djeci od jedne do tri godine. Radionica je osmišljena da roditeljima pruži uvid u osnove socijalnog, emocionalnog, saznajnog, jezičkog i fizičkog razvoja djeteta. Roditelji će moći da se dodatno upoznaju sa razvojem svog djeteta u stimulativnoj sredini i da dobiju uputstva kako kod kuće mogu

raditi sa djetetom, u cilju njegovog što boljeg razvoja. Radionicu vodi defektološkinja Ivana Popović, a broj mjesta je ograničen na pet, uz obavezno prisustvo roditelja.

Sjutra veče u 19 sati biće održana kreativna radionica pod nazivom ,,Novembarske kišice“, a vodiće je grafička dizajnerka Slađana Bajić-Bogdanović. Prijavljeni mališani imaće priliku da u susret novembarskih kišica razvijaju kreativnost i maštu, praveći svoje jedinstvene ukrase za sobu. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od šest do 12 godina, broj mjesta ograničen je na 15, a realizuje se u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, u sklopu projekta ,,Razvojna – edukativna učionica“.

Srijeda je rezervisana za logopedsku radionicu pod

nazivom ,,Pripremimo se za čitanje i pisanje“, koja će biti organizovana u saradnji sa Logopedskim centrom ,,Higia logos“. Cilj radionice je da pospješi razvoj funkcija i sposobnosti neophodnih za usvajanje vještina početnog čitanja, pisanja i računanja (pojma broja, količine i brojčanog niza). Vodi je logopedica Tanja Lukovac, a namijenjena je djeci uzrastu od tri do pet godina. Broj mjesta je ograničen na 15.

Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i Razvojnog centra, u ulici Bracana Bracanovića 74/a. Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na e-mail igrackoteka@t-com. me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar.

H. P.

FOTO -ZUM

sa savremenim načinom života.

- Program za grupu predtinejdžera je specijalno osmišljen kroz radionice interaktivno zabavnog sadržaja, gdje smo akcenat stavili na obrazovanje i pozitivno samopoštovanje.

Za ovu starosnu grupu djece bitno je da ih naučimo na koji način da prihvate i kako da se ponašaju u različitim društvenim situacijama. Korišćenje lijepih manira u društvenim situacijama, na pravilan način, pozitivno će uticati na samopouzdanje i samopoštovanje djeteta, kao jedinke – ističe Milačić.

Ova grupa, pored navedenih tema, učiće i o sigurnosti na društvenim mrežama, manirima na javnim mjestima, pokazivanju zahvalnosti, samopoštovanju i poštovanju drugih, ali i o pravilnom držanju tijela i hodanju.

TINEJDŽERI

Treća grupa, uzrasta od 12 do 14 godina, obrađivaće socijalne, komunikacijske i liderske veštine, samopoštovanje i poštovanje drugih i brojne druge.

- Teško je biti tinejdžer, a jednako je

Ulice opustjele

Milica Milačić

teško biti roditelj tinejdžera. Svjedoci smo da nas djeca svakodnevno bombarduju vršnjačkim pritiskom i porukama koje ne odražavaju uvijek vrijednosti koje su nam važne. Želimo da naša djeca razviju sopstveni identitet i da nastave da grade samopouzdanje, samopoštovanje i vještine razmišljanja.

Program je osmišljen tako da adolescentima pruži socijalne veštine neophodne da im pomognu da odrastu u samouvjerene i samopouzdane odrasle osobe – objasnila je Milačić.

NVO ,,Dama“ do sada je pokrenula i realizovala nekoliko projekata sa ciljem da unaprijedi kvalitet života djece i mladih. To će, ističe Milačić, nastaviti da rade.

- Budući da sam sama u cijeloj organizaciji i da iza svih projekata stojim samo ja, zaista se trudim da gradim priču koja ima jak cilj i vidljive rezultate. Savjetujem svima da razmišljaju više na temu bontona, da opominju i sebe i druge i savjetuju ih da se lijepo ponašaju. Učinimo zajedničkim snagama nešto dobro za naše društvo, rastimo u zdravom okruženju – poručila je Milica Milačić.

Zilha KALAČ

Treći novembarski dan bio je, kao što su sinoptičari i najavili, pravi jesenji. Kiša i snažni južni vjetar uticali su na to da na ulici budu samo oni koji moraju.

M. BABOVIĆ

O tome kako je došla na ideju da pokrene školu, njenom programu, časovima bontona i drugom, za Pobjedu je govorila mlada Podgoričanka Milica Milačić, koja je i osnivač NVO ,,Dama“.

- Jedan od motiva za pokretanje priče o lijepim manirima jeste činjenica da je tempo života koji se ustalio u posljednjoj deceniji, oduzeo vrijeme i djeci i roditeljima. Rekla bih da su, dok su roditelji okrenuti ka karijernim vrijednostima, djeca u dobroj mjeri zapuštena u vaspitnim oblicima. Nedostatak komunikacije između roditelja i djece doveo je u dobroj mjeri do toga da se dijete, u nedostatku pažnje, odaje rijaliti programima i internetu, tražeći tamo odgovore i filter za svoje dileme i frustracije – kazala je Milačić.

18

Marketing

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Feljton

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

19

18.

KOMITSKO-NARODNA BORBA: SEPTEMBAR – NOVEMBAR 1919.

Kad ne mogu potući komite ubijaju najviđenije ljude » Piše: Slobodan ČUKIĆ

U izvještaju majora Marka Đuraškovića o potrazi za komitama u Bokovu dalje se navodi: „Pozvao sam još nekoliko seljaka te i njih pitao za grlo (otvor) pećine; svi su odgovorili da ne znadu niti su za nju čuli, već me obmanjujući me, govorili su da oni znaju samo za neke pećine pri Debeljaku.

Pošto sam bio tvrdo uveren da pećina postoji, a videći kako je uporno brane pomislio sam da se u ovoj nalaze odmetnici, te sam odmah naredio da se opsadira selo, da nikoga iz sela neću pustiti dok mi ne kažu pećinu, ovi su uporno i dalje tvrdili da je nema, do pred samu noć kad jedan siromašak Andrija I. Mudreša reče: „Ja imadem 5 dece koja nemaju večeru ne mogu kriti nego ću kazati”, i poveo me i kazao. Toga momenta primetio sam kod ostalih seljaka jako ogorčenje na Mudrešu, koji mi je rekao da bi mi je i ranije kazao nego nije smio od seljaka“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1346-1348).

NI TRAGA

„Kad sam pećinu pronašao, naredio sam da se spuste nekoliko vojnika u nju, te sam se spustio i ja sa kapetanom Stevanovićem i pporučnikom Grbićem te smo pećinu pregledali ali odmetnike nismo našli, sem što smo našli jednu pokvarenu austrijsku pušku, jedne testere za presecanje drva, nekoliko starih prslih dekica i slamnica, napravljeni su nužnici i kanalizacija za oticanje vode, koja se nalazila u pećini.

Pećina je uređena za stanovanje 15-20 ljudi. Prema svemu, kao i samom položaju pećine utvrdio sam da su seljaci za nju morali znati, te molim komandanta da se protivu njih odrede potrebne mere za tajenje pomenute pećine, naročito prema oficiru Borozanu koji je položio zakletvu na vernost i prima redovnu plaću. Pri jučerašnjem sastajanju sa seljacima (6. februara, S.Č.) o Bokovljanima zaključio sam da su svi zavereni protivu današnjeg stanja sem vrlo malo izuzetaka“ (isto, 1346-1348).

Kučište u Bokovu

Kućište iznad Bokova

Staro guvno u Bokovu

Staro kućište u Bokovu

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018., deveto i deseto u maju i junu 2019., jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto poglavlje PLJAČKA

„Pri povratku navrh sela Bokova žalili su mi se seljaci da je bilo nešto pljačke, ja sam naredio te su oficiri u mom prisustvu postrojili i pregledali vojnike kod kojih nije bilo apsolutno ništa sem njihovih stvari. Seljak Markiša Mudreša žalio se na vojnika 5. Leteće čete Jovana Jovanovića da mu je iz kuće poneo 7600 kruna.

Jovanović je na mesto bio pretresen i nije nađeno ni jedne pare. U svim naseljenim mestima nisu meštani bili raspoloženi prema vojsci a naročito meštani sela Bokova. U selo Bokovo ostavio sam kao posadu 12 žandarma. Naposletku, da bih rasvetlio kako se slabe mere preduzimaju čast mi je navesti ovaj primer: 2-og ov. m. kad sam došao u Kotaršice našao sam seljake Mila, Rado-

ja i Steva Đurkoviće iz Kosijera, koji su bili toliko drski da su meni u oči pred oficirima i vojskom rekli, da oni mogu do noći naći odmetnike, ali da neće, te sam ih sa mukom oteo od vojske da ih ne potuku, te sam ih sproveo na Cetinje sa molbom da se zatvore. Sutra dan oni se vraćaju natrag i seljaci ostali i dobijaju još više kuraži, misleći, kad ovi za onako što nisu kažnjeni, oni ne smeju kažnjavati ni za kakva dela” („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1346-1348).

XVI POGLAVLJE KOMITSKO-NARODNA BORBA (NOVEMBAR 1919)

U novembru 1919. je iznova došlo do ustaničkog vrenja.

Veće borbe vođene su od 15. novembra (po starom) u Nik-



Načelnik okruga Podgoričkog izvijestio je 9. novembra 1919. (po starom) da se u Donjem Zagaraču nalazi oko 100 komita. Narednog dana, javio je da se Dušan Vuković, Niko Kašćelan i Savo Čelebić sa više od 100 komita nalaze u selima zagaračkim i komanskim.

šićkom okrugu i Cucama. O tadašnjem rasporedu komitskih grupa svjedoče dva okupaciona dokumenta. Milorad Mihailović je 7. novembra (po starom) izviješten da se „od nazad nekoliko dana opaža jače kretanje komita u srezu Velimskom“. U selu Štrbcima u neposrednoj blizini Velimlja nalazilo se 120 komita na čelu sa Matom Todorovićem, dok je u selu Cerovici bilo 45 komita sa kapetanom Ilijom Damjanovićem i Nikolom Nikolićem. U Dugi Nikšićkoj nalazili su se Miśa Nikolić i kaluđer Nikodim Janjušević sa 20 komita, u Zloj gori je bilo 30 komita, dok se Radojica Nikčević sa njegovom grupom nalazio u Budošu („Skrivana strana istorije“, Tom II, 909).

Svetozar Bogdanović je nekoliko dana kasnije izvijestio Mihailovića da u Nikšićkom okrugu djeluje devet komitskih grupa: Mića (Miśa) Nikolić sa 50-70 drugova koji je sada na Šipačnu i na visu Toiću u srezu Nikšićkom, Radojica Nikčević i Živko Nikčević sa 40-50 drugova na Rudnu – Budoš – Ljeskov do – Pješivci, Mato Todorović sa 50 drugova u Dugi Nikšićkoj i Miločanima, Kosta Radović sa oko 30 drugova u reonu Banjana, Ilija Damnjanović sa oko 20 drugova u reonu Trepča – Božurovo brdo – Broćanac, Nikola Nikolić (koji će poginuti 25. novembra) i Nikola Perović sa 30-40 drugova u reonu Broćanac – Pandurica – Stršina – Zla gora, komandir Andrija (Stanković?) i Đorđe Mijušković na putu Stubica – Bogetići – Žuta greda ka Danilovgradu, Rade

Kršikapa sa 15-20 drugova u Uskocima, Ilija Kecojević i Petar Dokić (treba Dakić) u planini Pivskoj sa 30-40 drugova („Skrivana strana istorije“, Tom II, 963-964).

VELIKA POKRETLJIVOST

Načelnik okruga Podgoričkog izvijestio je 9. novembra (po starom) da se u Donjem Zagaraču nalazi oko 100 komita („Skrivana strana istorije“, Tom II, 911). Narednog dana, 10. novembra (po starom) javio je da se Dušan Vuković, Niko Kašćelan i Savo Čelebić sa više od 100 komita nalaze u selima zagaračkim i komanskim („Skrivana strana istorije“, Tom II, 917).

Komite su tih dana počele da ispoljavaju veću pokretljivost.

Tako je srpski potpukovnik Svetozar Bogdanović javio 15. novembra (po starom) Miloradu Mihailoviću da je ustanički vođa Mato Todorović bio u Miločanima sa 40-50 ljudi, kao i da je Miśa Nikolić sa svojom grupom prešao preko Gvozda za Dugu Nikšićku („Skrivana strana istorije“, Tom II, 935).

PRVE AKCIJE

U noći sa 5. na 6. novembar (po starom) 50 komita je napalo posadu od 50 vojnika na Simunji i vodilo borbu od 21.30 časova do četiri ujutro. Komite su se iza toga sporazumjele s okupacionim vlastima i predale im ranjenog komitu Nikolu Roganovića, koji je od 20. oktobra do 5. novembra sakrivan po pećinama („Skrivana strana istorije“, Tom II, 907-



Komite su sredinom novembra 1919. počele da ispoljavaju veću pokretljivost.

Milorad Mihailović je 7. novembra (po starom) izviješten da se „od nazad nekoliko dana opaža jače kretanje komita u srezu Velimskom“. Veće borbe vođene su od 15. novembra (po starom) u Nikšićkom okrugu i Cucama

908). Roganović je sredinom jula 1919. stigao u Crnu Goru sa gerilskom grupom Krsta Popovića, a izvještaj sa njegovog isljeđivanja smo već pominjali. Prilikom saslušanja naveo je i razloge za napad na postaju na Simunji. Kazao je da je u oktobru boravio sa družinom u Broćancu i da su tamo „dobili glas da je Dušan Vuković udarao na Simunju i da je nije mogao uzeti, a vojska kad nije mogla njemu i društvu ništa, da je ubila dva prva (najviđenija, S.Č.) seljaka iz Bjelica i mi smo pošli da ih osvetimo i prikupilo se bilo na Simunji oko 200 pa smo udarili na Simunju 20. p. mes. (20. oktobra 1919, S.Č.) pobili se sa posadom i bili se 24 sata i u toj borbi u nedelju 20 istog ja sam ranjen. Ubila me puška u levu ruku pa kroz istu u prsa kraj leve sise ... Posle ovoga mene su Cuce preneli i smestili u jednoj peći u tzv.

Ostojin brijeg i tu sam stalno bio do 5. t. m. (5. novembra S.Č.). A tada su me po odobrenju sreskog načelstva doneli ovamo“ („Skrivana strana istorije“, Tom II, 978).

(Nastavlja se)

20 Drugi pišu

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

O karcinomu dojke

Budi dobra do oktobra... » Piše: Sanja Hajdukov Oktobar je mjesec knjige, biblioteka i roze vrpce.

Vrlo davno, ustajali smo subotom rano, kako bi na radiju u hva t i l i k u l t n u e m i s i j u „Primus“, kojom su nas do suza zabavljali tada praktično dječaci iz „Top liste nadrealista“.

Jednog davnog oktobra govorilo se o tadašnjoj manifestaciji “Oktobarski dani kulture”, gdje pitaju zaposlenika biblioteke: „Da li ćete uspjeti da ostanete kulturni do kraja oktobra?“ Pošto je medicine i lijekova sve više, a zdravlja sve manje, Bosna i Hercegovina je zauzela vodeće mjesto u Evropi po smrtnosti od karcinoma dojke.

Na samom vrhu ove top liste utrkujemo se sa Srbijom i Albanijom, koje su nas ipak ozbiljno nadmašile u prevenciji, jer imaju koliko-toliko izgrađen sistem pozivanja žena na preventivne preglede.

Skandinavske zemlje su preko 90 posto suzbile stepen obolijevanja od ove bolesti. Sve prevencijom. Možda i zdravim životom, možda i čišćim zrakom, ali preventivnim skriningom definitivno.

oboljele oSvješćuju zdrave

Ako bismo građane Bosne i Hercegovine pitali da li kod nas postoji ovakav vid prevencije, vjerovatno bi, bez previše razmišljanja, rekli da postoji,

Ne rješava se problem mjesecom borbe protiv raka, nego uspostavom funkcionalnog i kontinuiranog sistema koji ga tretira

da se na tome radi, no zapravo, ne radi se apsolutno ništa. Ne rješava se problem mjesecom borbe, nego uspostavom funkcionalnog i kontinuiranog sistema koji ga tretira.

U Bosni i Hercegovini se o ovom problemu priča malo više tokom oktobra nego ranije.

Ta priča rezultira time da članice udruženja oboljelih i izliječenih žena stave roze trakice na rever u znak podrške. Upravo te žene, koje bi realno najmanje bile dužne i obavezne, osvješćuju one koje su zdrave, izlaze na trgove, dijele nesebično svoja iskustva, daju savjete, ponalaze lijekove...

Ali, realno, zašto bi ovo bila njihova obaveza? Zar nije interes još uvijek zdravih žena da preuzmu ovu brigu? I zar nije jedina i istinska obaveza ovog društva da uspostavi sistem prevencije? I da li se žene, ako ne sve, onda barem obrazovane, žene iz gradova, kojim je sve lakše dostupno, organizuju u borbi za uspostavu sistema prevencije?

Karcinom dojke je vodeće maligno oboljenje žena u Bosni i Hercegovini i regionu, i ne sa-

„Ljudožderstvo ne počinje u tajgi, nego u ministarstvima i departmanima, u tajgi se, zapravo, završava!“ (Vaskresenje, L.N. Tolstoj) U Bosni i Hercegovini obolijeva svaka osma žena. Neki dan nas 16 je slušalo predavanje o ranoj dijagnostici karcinoma dojke, jer - oktobar je. Od 16 žena u prostoriji dvije su statistički već oboljele. Naravno, one žene koje samoinicijativno odu na pregled biće zakazane za šest mjeseci, godinu, pa i više dana. Onaj broj žena koje upozorenja shvataju ozbiljno i koje imaju novca otići će na pregled van sistema javne zdravstvene zaštite i platiti to svojim novcem. I zdravlje je za bogate!

SPrječavanje jeftinije od liječenja

Prevencija je prepuštena građanima i udruženjima onih koji su ova opaka iskustva već imali

mo žena. Izlječiv je u procentu od 90, ukoliko se otrije na vrijeme. Ženama se savjetuje da samopregledom otkrivaju začetke ovog oboljenja, no ono što je istina jeste da je rak dojke, onda kad je u fazi pogodnoj za laičko napipavanje, već u trećem od četiri stepena razvoja ove bolesti, a liječe se u prva dva. Jedina sreća je što je u manjem procentu maligan onda kad je napipljiv.

PoSljedice iSeljavanja kadra

Jedini način borbe za stanovništvo, za zdravlje žena i savjesno upravljanje sredstvima zavoda zdravstvene zaštite jeste rano otkrivanje, jer je tad efikasno i jeftino, umjesto skupih, teških i nepouzdanih metoda liječenja.

Neki dan nisam uspjela obaviti mamografsko snimanje dojki, jer u domu zdravlja nije bilo

niti jednog tehničara koji rade na ovom aparatu. Svi su na bolovanju ili već jednom nogom u Njemačkoj. Uveliko trpimo posljedice iseljavanja kvalifikovanog kadra, posebno medicinskog i, naravno, s ovom pojavom nedovoljno usklađenog zapošljavanja novih.

Znamo da su i konkursne procedure dugotrajne te da naši, političkim angažmanom birani, rukovodioci zdravstvenih ustanova nemaju menadžerska znanja i kvalifikacije, pa je tako zapošljavanje u potpunoj disharmoniji sa upražnjavanjem mjesta nastalih odlivom kadrova.

A htjela sam ispoštovati oktobar.

Problem je, kao i svi problemi nesređenih društava sa nezrelom demokratijom, višeslojan.

Borbu protiv karcinoma dojke vode, zapravo, izliječene i oboljele žene, izlazeći na gradske

trgove, dijeleći roze trakice. Prevencijom se, zapravo, niko ne bavi. Niti je traže zdrave žene.

zdravlje je za bogate

Sve se svodi na iščekivanje ili potiskivanje razmišljanja i nama tako svojstveno razmišljanje - ma to se dešava nekom drugom...

Prevencija zahtijeva stabilan i jasan sistem, koji neko treba da razvije, kojim treba da se obuhvate sve žene. Oni koji treba da rade na razvoju sistema su u ministarstvima i vladama, obuzeti suludim egoizmom, bave se, naravno, sobom, vjerujući da se ovaj problem ne tiče njih. Neki ne znaju, neki su, jednostavno, umorni i zatrpani.

Tolstoj je pisao o robijašima protjeranim u Sibirske tajge, koji su tamo, prepušteni bešćutnoj borbi za život, počeli da jedu jedni druge.

Ne uspjevši da obavim mamografski pregled, razmišljam da li ću uspjeti da ostanem savjesna i uplašena do kraja oktobra?

Kao i u svemu, sprečavanje je znatno jeftinije od liječenja.

Prevencija je prepuštena građanima i udruženjima onih koji su ova opaka iskustva već imali. A kako doprijeti do seoskih žena i onih koje žive u malim mjestima kad ni u većim nema mamografa, a sad već ni osoblja koje ga opslužuje. I zašto mi nemamo i kad ćemo imati mobilne mamografe?

Možda kad se na terenu pojave prvi slučajevi „ljudožderstva“? „Ako ne znaš da se baviš ljudima, sjedi s mirom, bavi se sobom, bavi se stvarima, bavi se bilo čim, samo nemoj ljudima“, također je rekao Tolstoj.

I šta radi žena uplašena svim znanjima i prijetnjama, opasnostima, osim da se potapše po ramenu i kaže: „Budi dobra do oktobra, posle ćemo lako...“

Napravi sam svoj mrtvački sanduk štajima u kolovozu ove godine otvoren prvi Coffin Club.

Coffin znači mrtvački sanduk.

Kako izraditi sam neku stvar za svakodnevnu upotrebu?

Takvih savjeta su puni časopisi, televizijske emisije, Youtube. Ali, sve češće se nude i savjeti za izradu stvari koja čovjeku treba samo jednom na kraju života.

Izrada mrtvačkog sanduka može biti zabavna. „Uzmem akumulatorski odvijač za žene“, kaže Elke Dykhoff. „Onaj drugi je teži.“ I ona uzima taj alat i zavrće nekoliko vijaka u nešto što izgleda kao sanduk od jelovine. I Gabriele Köhler i Cord-Hinrich Blanke pomažu u radu. Rubovi dasaka moraju odgovarati utorima, a glatka strana daske dolazi prema planu - unutra, tamo gdje će graditelj sanduka jednoga dana sam ležati kao mrtvac.

Sastavne dijelove jednostavnog mrtvačkog sanduka za spaljivanje ovog popodneva u njemačkom Kirchlintelnu, između Bremena i Hannovera, predstavlja Henning Rutsatz iz tvrtke „Abschied und Bestattungen“ (Oproštaj i pogrebi). Mrtvački sanduk „izradi sam“ može se napraviti kao posljednju uslugu nekom dragom čovjeku - ili samom sebi, kaže ovaj predstavnik pogrebnog poduzeća. „Tugovanje treba izraziti.“ Korisno je ako

nudi Se Sve više PogrebniH uSluga

Uz malo vještine i dobar alat nije teško napraviti ni mrtvački sanduk

čovjek u svom tugovanju može biti aktivan. Dvije udovice i same iskušavaju svoje stolarske sposobnosti. Njima je važno stvari na vrijeme organizirati. I obje bi svoje mrtvačke sanduke oslikale. „Taj sanduk je upravo ono što si zamišljam“, kaže Elke Dykhoff (68). Bivša kemijsko-tehnička asistentica nema djece. I želi da za krajnji slučaj sve bude spremno. „Za dvije godine će moj tavan biti ispražnjen, onda će biti mjesta za mrtvački sanduk.“ Ali, prije njezinog 96. rođendana on joj neće trebati, to je čvrsto odlučila ova udovica.

neobična ideja nije nova

„Što se mene tiče to može biti najjeftiniji sanduk“, kaže Gabriele Köhler (66). Sanduk je potreban samo onih nekoliko dana do kremiranja, za to ne treba rasipati skupocjene materijale, kaže ona. Svoju unučad namjerava pozvati da oslikaju bakin mrtvački sanduk.

Dominirat će neonsko-zelena boja. Ranije je bilo uobičajeno da rodbina, prijatelji ili susjedi za pokojnika prave mrtvački sanduk, kaže Henning Rutsatz. “Nadam se da ćemo tu tradiciju moći vratiti u novo vrijeme.“

Pogrebno poduzeće vodi Silke Ahrens. Ona već tri godine nudi tečajeve na kojima zainteresirani mogu pokušati sami napraviti svoj mrtvački sanduk. I ta ideja nije toliko „otkačena“. I drugdje po Njemačkoj se nude slični seminari. U Sjedinjenim Državama i Kanadi se može naručiti gotove sastavne dijelove, koje samo treba sastaviti.

Na Novom Zelandu postoji društvo Kiwi Coffin Club u kojem članovi ne samo izrađuju vlastite mrtvačke sanduke nego uz kavu i kolač razgovaraju o životu (i smrti). U britanskom glavnom gradu Londonu je prema medijskim izvje-

Pogrebnik Gerrit Stokkelaar iz Münstera naišao je na mrtvačke sanduke za vlastitu izradu u Nizozemskoj. „Tamo je odnos prema smrti i umiranju puno opušteniji“, kaže on. Odnedavno i sam nudi gotove sastavne dijelove za mrtvačke sanduke. Kod svojih klijenata primjećuje dvije suprotne težnje: puno obitelji želi da u slučaju smrti člana obitelji sami imaju što manje posla, oni sve prepuštaju pogrebnom poduzeću. S druge strane mreže za palijativnu skrb i ustanove za njegu umirućih već nekoliko godina nude mogućnost da više ljudi umre u vlastita četiri zida. I žalovanja za pokojnicima postaju sve individualnija. „Više se prostora daje svjesnom opraštanju od pokojnika“, kaže Stokkelaar. U taj način razmišljanja da čovjek „sam oblikuje svoj posljednji put“ uklapa se i izrada vlastitih mrtvačkih sanduka.

Pedagoginja i autorica knjige „Život kao posljednja prilika“ Marianne Gronemeyer s pomiješanim osjećajima gleda na taj razvitak. „Za pojedinca to može biti dobro iskustvo“, kaže ona u razgovoru za DPA. Istovremeno se za pogreb nudi sve više usluga, kaže ona. „Kako želite

da pratimo Vaše umiranje?“ Zahtijeva se sve više odluka; pritom je iluzija moći kontrolirati smrt. Jer,„za umirućeg nije toliko važno hoće li biti pokopan u mrtvačkom sanduku koji je sam napravio nego da doživi pomirenje, da da oprost i primi ga“, naglašava ova pedagoginja.

kako ga Sačuvati do Smrti?

Uz razgovor i zvuk akumulatorskog odvijača u Kirchlintelnu je završen mrtvački sanduk. Izgleda kao da je nastao u trgovini građevinskog materijala. Cord-Hinrich Blanke se odlučuje na probno lijeganje u sanduk, a i poklapaju ga. „Više se ne smijem udebljati“, kaže Blanke ustajući iz mrtvačkog sanduka. Pomalo mu to miriše na crni humor, ali bavljenje vlastitim mrtvačkim sandukom ne smatra morbidnim. „Čovjek se vrlo intenzivno susreće s temom smrti, ali onda se opet može vratiti životu.“ Blanke zna da si želi napraviti sanduk za pokapanje u zemlju.

Za njega je potreban - objašnjava pogrebnik Rutsatz - čvršći poklopac koji se neće prolomiti pod teretom zemlje. Blanke kao bivši predsjednik mjesnog streljačkog kluba zna da će njegov lijes u grob nositi članovi kluba. „Oni će me sigurno pokopati u zemlju.“ Samo jedno još brine ovog 71-godišnjaka: „Da u idućih 29 godina sanduk ne pojede crvotočina.“

Drugi pišu FOTO: VESNA ANĐIĆ (RFE/RL)

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Miša Vacić daje izjavu novinarima, Beograd

Odeljenje u Bujanovcu Opštinskog tužilaštva u Vranju je po dužnosti formiralo predmet povodom govora lidera Srpske desnice Miše Vacića, na osnivačkoj skupštini lokalnog odbora te stranke u tom gradu na jugu Srbije, 23. oktobra ove godine.

U spornom govoru se preti Srbima koji učestvuju u lokalnoj vlasti sa Albancima, a kako je tužilac u Bujanovcu Boban Nakić izjavio za Radio Slobodna Evropa (RSE), koraci se preduzimaju u cilju utvrđivanja eventualnog postojanja nekog krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti.

- Podnet je zahtev policijskoj stanici da ispitaju okolnosti slučaja, da obave razgovore sa pojedinim licima, da vide da li postoji strah i uznemirenost kod nekih lica i nakon dobijanja izveštaja od policije, Tužilaštvo će izvršiti kvalifikaciju da li postoji neko krivično delo i onda, shodno zakonu, preduzećemo dalje korake, izjavio je Nakić.

Na pitanje RSE da li je Tužilaštvo analiziralo govor Miše Vacića, Nakić je odgovorio da su imali uvid u novinske članke ali da sporni govor nisu dobili. Kad ga dobiju od policije, dodaje Nakić, izvršiće

Vacić kao „pokazna vježba“? analizu zajedno sa pisanim izveštajem policije.

- Nakon toga ćemo u što skorijem roku doneti odluku, kaže tužilac u Bujanovcu.

Iz Višeg tužilaštva u Vranju RSE je prethodno dobio informaciju da je Odeljenje u Bujanovcu zaduženo „za proveru navoda objavljenih u medijima vezanih za izjave lidera Srpske desnice Miše Vacića od 23.10.2019. godine“.

Advokat Vladimir Beljanski, međutim, izjavio je za RSE da je Tužilaštvo najpre trebalo da utvrdi postoji li snimak govora, da ga pribavi i analizira kako bi utvrdilo da li ima elemenata za krivično delo „izazivanja i raspirivanja nacionalne, rasne ili verske mržnje i netrpeljivosti među narodima i etničkim zajednicama“.

kazna od pet godina

Za to delo je u Krivičnom zakoniku, članu 317, predviđena kazna zatvora od šest meseci do pet godina.

- To se ne proverava pitanjem nekome da li vas je uznemirilo, nego je to nešto što predstavlja objektivnu okolnost koje je u nadležnosti Tužilaštva. Tužilaštvo treba da proceni da li je takav govor izvršenje ovog krivičnog dela ili ne. A ne da li je ono proizvelo posledice.

Same posledice su kvalifikovan oblik tog dela za koji su zaprećene više kazne nego za osnovni oblik (do osam godina), kaže Beljanski.

Miša Vacić u izjavi za RSE tvrdi da su mediji preneli netačne tvrdnje da je pretio lokalnim Srbima iseljavanjem.

- Nađite da sam ja to rekao. Ja sam rekao da ćemo iz institucija da proteramo Srbe koji su na

vlasti i da ćemo doći na njihovo mesto. Upotrebio sam reč proteramo iliti smenimo, svejedno.

Smenićemo one koji uništavaju živote svih građana i Srba i Albanaca i Roma i mi ćemo doći na njihovo mesto i sa lo“jalnim U snimku govora koji nam je Vacić prosledio pronašli smo dva puta izgovorene pretnje, iznete uz tvrdnje o korupciji (Srba i Albanaca na vlasti) i separatizmu (albanskih partija na vlasti). „... Pa ćemo proterati ove koji su navodni predstavnici Srba u institucijama ovde. Ja im poručujem: blokiraćemo im sve što im postoji u životu, budu li dirnuli nekog od vas. Mogu da se sele iz Srbije. Tu na prvom mestu mislim na te Srbe lokalne koji su u vlasti i koji hoće bilo koga od vas … da sputaju rad Srpske desnice“, rekao je Vacić dodajući da će „ako treba iz svih gradova gde postoji Srpska desnica“, dovesti ljude, te zaključio „i da raselimo ove ljude koji vam uništavaju živote“.

- Ali, prvo pokušajmo demokratski. Ako oni hoće drugačije, mi smo spremni na drugačije, uvek, poručio je Vacić u Bujanovcu.

Za sada reakcije sa vrha vlasti gotovo da nema. Jedino je iz Koordinacionog tela za jug Srbije poručeno da „građani te tri opštine mogu da budu potpuno mirni…“ i da „niko nema pravo da deli ljude na podobne i nepodobne, ili da nekoga iseljava sa prostora na kojem

živi, ili da preti zbog političke i verske pripadnosti“.

pređen cenzus u Medveđi

Miša Vacić već godinama deluje sa pozicija ekstremne desnice, bio je i pred sudom (uslovno je osuđen na sedam meseci zatvora zbog širenja mržnje prema LGBT osobama pred Paradu ponosa 2009. godine, prim. red.).

Do marta 2014. godine bio je vođa nešto kasnije zabranjenog ekstremno desničarskog Pokreta 1389, da bi u novembru 2016. bio primljen u Vladinu Kancelariju za Kosovo kao savetnik.

U februaru 2017. godine, nakon burne reakcije javnosti kada se to otkrilo, sa njim je raskinut ugovor.

- Ne postoje konkretni dokazi da neko iz vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ili koalicije stoji iza Srpske desnice, ali posredni dokaz jeste da je, kada je Vacić osnovao stranku Srpske desnice, na svečanoj proslavi tog osnivanja bio Milenko Jovanov, potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS)”, podseća Saša Đorđević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Srpska desnica je osnovana početkom 2018. godine. Poslednjih meseci osnivaju se lokalni odbori, između ostalog, u nacionalno mešovitim sredinama na jugu Srbije. U takođe nacionalno mešanoj

21

opštini Medveđa, na jugu Srbije, uspela je na vanrednim lokalnim septembarskim izborima da pređe cenzus. Marginalna stranka sa liderom koji ima problematičnu biografiju ne bi mogla da igra veću ulogu na političkoj sceni Srbije da nema nekih okolnosti koje joj daju vetar u leđa. Jedna od njih je najavljeni bojkot izbora od strane dela opozicije, kaže Bojan Klačar izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CESID).

- Desnica pokušava da popuni prostor koji nastaje bojkotom izbora. Oni na sledećim izborima (na proleće 2020., prim. red.) vide svoju šansu”, kaže Klačar.

On dodaje da je povoljna okolnost za njih razočarenje desničarskim Dverima (članice opozicionog Saveza za Srbiju) koji su se za svoje najstrastvenije birače previše okrenuti centru, delimično promenivši politiku. Ekstremna desnica sada pokušava da profitira na lokalnim izborima.

- Ne vidim da mogu da naprave dobar rezultat na nacionalnom nivou, procenjuje izvršni direktor CeSID-a.

Zašto bi u interesu Srpske napredne stranke bilo jačanje ekstremne desnice?

- SNS mora na neki način da iskreira neku izbornu utakmicu u slučaju da bude bojkota (opozicionog Saveza za Srbiju, Pokreta slobodnih građana, prim. red.). Ne mogu da dozvole da oni tu trku sledeće godine trče sami. Sa druge strane, mislim da SNS želi da pošalje poruku kakvi su scenariji mogući ukoliko sve stranke ne izađu na izbore, ‘ukoliko vi nećete na izbore, ima ko hoće’ kaže Klačar.

Ako demokratska opozicija ostane pri odluci o bojkotu, izgled mnogih delova Srbije može biti bitno promenjen, upozorava sagovornik RSE. - Na sledećim izborima, kada će manje više sve građanske stranke da se povuku, možemo da dobijemo poprilično drugačiji politički život u Srbiji u odnosu na koji smo do sada navikli, dodaje Klačar.

Iako je Srbija sve dalje od Evropske unije nakon odluke Brisela da zaustavi proces proširenja, ona po političkim procesima ide u sličnom smeru kao i Evropa - udesno. S tom razlikom što u Srbiji, kaže Klačar, desnica promoviše prorusku političku opciju.

Kraljevska porodica na tržištu rada

Ko bi preživio u stvarnom svijetu Članovi britanske kraljevske obitelji uglavnom su visokoobrazovani, no rijetko tko radi u struci. Čak i oni koji imaju svakodnevne poslove dobivaju godišnji džeparac od kraljice Elizabete II pa definitivno ne broje dane do plaće.

Britanski portal The Knowledge Academy usporedio je životopise nekih članova kraljevske obitelji s njihovim iskustvom te prosječnim plaćama u struci te su došli do prilično zanimljivih rezultata.

Tako bi među najslabije plaćenima bili prinčevi William i Harry, koji se trenutno bave humanitarnim radom.

Iako su oboje završili fakultete, iskustva imaju jedino u tome, ali i u vojsci. Upravo taj vojni staž donio bi mi nešto više plaće jer su obojica bili uspješni te bi vjerojatno brzo napredovali. U britanskoj vojsci mogli bi zarađivati od

Britanski tabloidi prenose analize stručne spreme i sposobnosti članova kraljevske porodice da prežive u stvarnom svijetu. Ko bi mogao platiti režije bez kraljičinog džeparca, a ko bi bio na rubu egzistencije 30.000 do 40.000 kuna mjesečno.

Ali, ako bi braća tražili poslove u sferi humanitarnog rada, ta bi cifra bila oko 15.000 kuna

mjesečno, što i nije neka cifra za život u Londonu, a procjenjuje se i da bi prilično dugo čekali na posao.

Srećom, obojica su se dobro

oženili pa bi ih supruge uzdržavale. Kate Middleton trenutno je jedina snaha u kraljevskoj obitelji koja je visokoobrazovana i bit će prva

britanska kraljica sa sveučilišnom diplomom.

Prije nego što se udala za Williama i postala stalno zaposlena kao članica kraljevske obitelji, Kate je radila u administraciji tvrtke svojih roditelja. Middletoni imaju tvrtku koja proizvodi i prodaje rekvizite za tulume, a tamo je radila sve od poziranja za kataloge do dizajna i nadgledanja proizvodnje.

Procjenjuje se da bi u roku kraćem od mjesec dana pronašla posao te bi joj mjesečna plaća bila oko 16.500 kuna.

Meghan Markle najbolje bi prošla od svih. Amerikanka je zbog udaje za Harryja odbacila perspektivnu karijeru u Hollywoodu, a da se sad vrati glumi, vrlo brzo bi uspjela pronaći dovoljno angažmana uz koje bi zarađivala koliko i prije udaje, a to je oko 251.000 kuna mjesečno.

Ne baš toliko, ali prilično dobro prošla bi Sophie, vojvotkinja od Wessexa, inače supruga princa Edwarda. Ona se godinama bavila odnosima s javnošću te imala svoju tvrtku pa se pretpostavlja da bi mogla imati mjesečne prihode od oko 29.000 kuna.

To je više od njezina supruga, koji se bavio kazališnom produkcijom i koji bi s tim poslom imao plaću od oko 20.000 kuna mjesečno. Edward je svojedobno imao i vlastitu producentsku tvrtku, no zatvorio ju je nakon što ga je iz bankrota izvlačila mama Elizabeta II. Najlošije bi prošla Camilla, koja je prije udaje za Andrewa Parker-Bowlesa kratko vrijeme radila kao tajnica. U Londonu bi mjesečno mogla zaraditi oko 12.500 kuna, ali s pozitivne strane, posao ne bi dugo tražila.

Srećom, to joj neće trebati jer se udala za budućeg britanskog kralja pa se, kao i ostali članovi obitelji, bezbrižno bavi humanitarnim radom.

22

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave javnih radova 1. Načelnik/ica - Odsjek za pravne poslove, Sektor za pravne poslove i ljudske resurse, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje rada na računaru (word i internet) - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovodenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto,- Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove),- fotokopija biometrijske lične karte,- diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja,- uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti,- dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu,- uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www. uzk.gov.me).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine. Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Sl. list Crne Gore«, br. 2/18)i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Sl. list Crne Gore«, br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave javnih radova Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Anita Ljucović tel: 067/607-494; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA GRADONAČELNIKA PODGORICA Adresa: NJEGOŠEVA 13

Tel.: 020-447-193/020-447-180 Email: Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada - Podgorica, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br.

2/18 i 34/19), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18) i Odluke Gradonačelnika broj 01-031/19-7459 od 8.oktobra 2019.godine o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta: Šef/ica odjeljenja za protokolarne poslove u Službi gradonačelnika, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima(osim lica koja imaju položen pravosudni ispit); - da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Posebni uslovi: - Visoko obrazovanje nivo VII, podnivo VII 1, 240 kredita CSPK-a, Fakultet iz oblasti društvenih ili humanističkih nauka; - Najmanje 5 godina radnog iskustva Dokumenta koja podnosi kandidat/kinja: - Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me) - CV - Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja - Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima - Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: - Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore - Izvod iz matičnog registra rodjenih - Uvjerenje da protiv kandidata/kinje nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti i da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu Provjera znanja,sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18).

Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Službeni list Crne Gore«, br. 01/07, 38/13), Zakon o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 02/18 i 34/19),Zakon o upravnom postupku(»Službeni list Cr-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

ne Gore«, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), Zakon o Glavnom gradu (Službeni list Crne Gore«, br. 88/09, 72/10, 02/16, 31/17), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (»Službeni list Crne Gore«, br. 02/18 i 34/19), Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada ( „Sl.list CG-OP“, br. 38/18 i 43/18); Statut glavnog grada( „Sl.list CG-OP“, br. 8/19) Etički kodeks lokalnih službenika i namještenika ( „Sl.list CG-OP“, br.

11/14 i 26/17), Etički kodeks izabranih prestavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravu Glavnog grada Podgorica ( „Sl.list CG-OP“, br. 16/10 i 33/17).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji ( ne starijoj od 6 mjeseci) preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: 1. Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima oglasa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju.

2. Pod dokazom o radnom iskustvu smatra se potvrda ili uvjerenje poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio, a koje moraju sadržati podatke o poslovima koje je obavljao u oblasti traženoj konkursom, naziv radnog mjesta, da li su to poslovi u VII1 nivou kvalifikacije obrazovanja, opis poslova i precizno vrijeme njihovog obavljanja.

3. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/ kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel.

020/447-180 i 020/447-193

GLAVNI GRAD PODGORICA SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Adresa: JOSIPA BROZA TITA 2

Tel.: 020-658-151,020-447-193 Email: Sekretarijat za lokalnu samoupravu Glavnog grada, na osnovu člana 113 stav 1 Zakona o lokalnoj samoupravi (»Službeni list Crne Gore«, br. 2/18 i 34/19), člana 5 stav 1 tačka 5 Odluke o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada (»Sl. list Crne Gore - Opštinski propisi«, br.38/18, 43/18) i Odluke vd komandira Službe zaštite i spašavanja o pokretanju postupka za popunu radnog mjesta broj 26-U2-112-1163/19 od 04. oktobra 2019. godine, objavljuje JAVNIOGLAS Za popunu radnog mjesta:

Magacioner/ka-samostalni/a referent/ kinja u Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada- Podgorice, 1 izvršilac na neodređeno vrijeme; Opšti uslovi: - crnogorsko državljanstvo; - navršenih 18 godina života; - zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta; - propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; - položen stručni ispit za rad u državnim organima -da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu i protiv koga/je nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti.

Posebni uslovi: -IV 1 nivo kvalifikacije obrazovanjasrednje stručno obrazovanje u obimu od 240 kredita CSPK-a, -Najmanje tri godine radnog iskustva Dokumenta koja podnosi kandidat/kinja: -Prijava na slobodno radno mjesto, u kojoj se navodi JMBG i saglasnost sa obradom ličnih podataka u svrhu sprovođenja oglasa za popunu radnog mjesta (obrazac prijave na sajtu www.podgorica.me) -CV -Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom iskustvu u nivou kvalifikacije obrazovanja -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima -Dokaz o završenom nivou kvalifikacije i vrsti obrazovanja Dokumenta koja pribavlja javnopravni organ po službenoj dužnosti: -Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore -Izvod iz matičnog registra rodjenih -Uvjerenje da protiv kandidata/kinje nije pokrenut krivični postupak po službenoj dužnosti i da nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim za rad u državnom organu Provjera znanja,sposobnosti, kompetencija i vještina kandidata/kinje izvršiće se u roku od 30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa, o čemu će se kandidati obavijestiti preko internet stranice Glavnog grada najkasnije 5 dana prije provjere shodno Uredbi o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (»Službeni list Crne Gore«, br. 050/18).

Popis propisa potrebnih za provjeru sposobnosti: Ustav Crne Gore (»Službeni list Crne Gore«, br. 01/07, 38/13);Zakon o lokalnoj samoupravi („Sl.list CG“, br. 2/18 i 34/19);Zakon o državnim službenicima i namještenicima („Sl.list CG“,br.2/18 i 34/19);Zakon o upravnom postupku (“Sl.list CG , 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17); Odluka o organizaciji i načinu rada uprave Glavnog grada ( „Sl.list CG-OP“, br. 38/18 i 43/18); Uredba o načinu vođenja evidencije pokretnih i ne-

pokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini(»Službeni list Crne Gore«, br.

13/10),Uputstvo o bližem načinu vođenja popisa pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini(»Službeni list Crne Gore«, br. 47/11).

Prijavu i CV sa dokumentacijom kandidat/kinja podnosi u originalu ili ovjerenoj kopiji (ne starije od šest mjeseci), preko arhive Glavnog grada u Ul. Njegoševa 20 u zatvorenoj koverti, u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Glavni grad Podgorica – Sekretarijat za lokalnu samoupravu, Ul. Vuka Karadžića 16 - Podgorica, sa naznakom za: Javni oglas – radno mjesto na koje se kandidat prijavljuje.

NAPOMENA: 1.Kandidati su obavezni da dostave samo dokaze o nivou kvalifikacije obrazovanja koji su propisani u posebnim uslovima oglasa a ne i dokaze o eventualnom naknadnom stručnom usavršavanju.

2.Pod dokazom o radnom iskustvu smatra se potvrda ili uvjerenje poslodavca ili poslodavaca kod kojih je kandidat radio, a koje moraju sadržati podatke o poslovima koje je obavljao u oblasti traženoj oglasom, naziv radnog mjesta, da li su to poslovi u nivou kvalifikacije obrazovanja, opis poslova i precizno vrijeme njihovog obavljanja.

3.Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti podnosi isključivo izabrani/a kandidat/ kinja i to u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke o izboru kandidata.

Kontakt osoba: Miodrag Gazivoda, tel.

020/447-180 i 020/447-193

JPU ĐINA VRBICA Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 6

Tel.: 020-673-748 Email: vrtic@djvrbica.edu.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA PRIPREMI I SERVIRANJU HRANE, 11 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Kuvar, Kuvar jednostavnih jela Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine

JPU ĐINA VRBICA Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 6

Tel.: 020-673-748 Email: vrtic@djvrbica.edu.me Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 78 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica

23

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Uslovi: Bachelor primjenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Nastavnik predškolskog vaspitanja, Predškolsko vaspitanje - stepen specijaliste, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine; -uz predviđenu dokumentaciju kandidati prilažu: -uvjerenje o položenom stručnom ispitu, -licenca za rad; -probni rad 3 mjeseca; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JPU ĐINA VRBICA Adresa: MIRKA BANJEVIĆA 6

Tel.: 020-673-748 Email: vrtic@djvrbica.edu.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 48 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Pedijatrijska sestra, Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), Zdravstveni tehničar, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine; -uz ostalu potrebnu dokumentaciju kandidati prilažu: -uvjerenje o položenom stručnom ispitu 2. RADNIK/CA NA POSLOVIMA ODRŽAVANJA HIGIJENE, 40 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine 3. NABAVLJAČ/ICA VOZAČI/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Tehničar drumskog saobraćaja (IV SSS), Vozač drumskog vozila (III SSS i KV), Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine 4. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU RUBLJA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), PK Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine 5. RAČUNOVODSTVENO FINANSIJSKI/A RADNIK/CA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Ekonomski tehničar (IV SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2020.godine; -uz ostalu potrebnu dokumentaciju kandidati prilažu: -sertifikat računovođe; -da nije kažnjavan za krivična djela koja ga čine nedostojnim za obavljanje poslova u oblasti računovodstva

JU CENTAR ZA PRUŽANJE USLUGA IZ OBLASTI SOCIJALNE I DJEČJE ZAŠTITE ZA OPŠTINU U OKVIRU GLAVNOG GRADA -GOLUBOVCI PODGORICA Adresa: ANOVI B.B.

Tel.: 067-449-999 Email: Oglašava potrebu za: 1. DEFEKTOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim

iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Golubovci Uslovi: Defektolog Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -probni rad 6 mjeseci -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U GOLUBOVCIMA Adresa: GOLUBOVCI B.B.

Tel.: 067-128-214 Email: sms-pg@live.edu.me

Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Golubovci Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo -probni rad 2 mjeseca -za 15 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

OPŠTINA TUZI Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-167 Email: tuzi@tuzi.org.me Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi i na sajtu Zavoda za zapošljavanje od 01.11.2019 za radno mjesto Samostalni/a referent/kinja za obavljanje administrativno tehničkih poslova. Ispravka se odnosi na naziv poslodavaca i glasi :Služba Skupštine Opštine Tuzi a ne na Sekretarijat za lokalnu saoupravu kako je bilo objavljen. Ostali uslovi oglasa ostaju nepromijenjeni.

RHR RECRUITMENT AGENCIJA ZA PRIVREMENO USTUPANJE ZAPOSLENIH DOO BAR Adresa: MAKEDONSKA E15, TOPOLICA 2

Tel.: 069-140-444 Email: info@rhr.co.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA MONTAŽI BINA I BINSKIH ELEMENATA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, Vozački ispit za »C« kategoriju Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -prijave na telefon:069-140-144 ili putem e-maila:info@rhr.co.me -probni rad 3 mjeseca

SIMM INŽENJERING DOO Adresa: IVANA MILUTINOVIĆ 19

Tel.: 020-244-202 Email: simm@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. PROJEKTANT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -hidro smjer; -probni rad 3 mjeseca

CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU JU Adresa: PRINCEZE KSENIJE 6A

Tel: 020-675-923 Poništava se oglas objavljen u dnevnoj štampi i sajtu ZZZCG, dana 01.11. 2019. godine za radno mjesto: ARHIVARKA, jedan izvršilac/teljka.

BAR TEL.: 030/313-048

DOO B2B Adresa: ILINO B.B.

Tel.: 067/333-097 Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A RADNIK/CA, 3 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 10 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

DOO ĆIKO Adresa: LENKE JURIŠEVIĆ B.B.

Tel.: 069/ 056-542, 050/432-504 Oglašava potrebu za: 1. OBUĆAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Obućar, Pomoćnik izrađivača gornjih djelova obuće Trajanje oglasa: 8 dana

JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD ZA OPŠTINU BIJELO POLJE Adresa: TRŠOVA B.B.

Tel.: 050/ 431-481 Raspisuje konkurs za: 1. DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uslovi: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme u trajanju od 4 godine.

Uz prijavu kandidat/kinja je dužan/na da podnese: -program razvoja ustanove, -uvjerenje o državljanstvu, -diplomu o završenom stepenu stručne spreme, -dokaz o radu iz oblasti socijalne i dječje zaštite i -dokaz da se ne vodi krivični postupak.

Prijavu sa kratkom biografijom i dokumentacijom iz teksta dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa , na adresu JU centar za socijalni rad za Opštinu Bijelo Polje.

BUDVA TEL.: 033/402-556

ELEKTROJUG DOO Adresa: TRG SUNCA B.B.

Tel.: 069/420-181 Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNIK/ICA BRAVARA/KE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole) Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: Zainteresovani kandidati da se jave na broj 069/153-143

2. BRAVAR/KA - VARILAC/TELJKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Bravar Trajanje oglasa: 30 dana Napomena: -Zavarivanje REL -Zavarivanje TIG Zainteresovani kandidati da se jave na broj 069/153-143

KOTOR TEL.: 032/325-732

JU DOM STARIH GRABOVAC RISAN Adresa: PJEŠČINA BB, RISAN

Tel.: 032/371-100, 032/371-500 Email: grabovac@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Risan Uslovi: Medicinska sestra, Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad 3 mjseca.

Uz prijavu priložiti kopiju uvjerenja o položenom stručnom ispitu.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

SPECIJALNA BOLNICA ZA PSIHIJATRIJU ZU Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/330-920;069-361-286 Na osnovu člana 74 Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Sl. list CG«, broj 3/16), raspisuje JAVNI KONKURS ZA IMENOVANJE 1.DIREKTORA/ICE ZDRAVSTVENE USTANOVE SPECIJALNE BOLNICE ZA PSIHIJATRIJU »DOBROTA« KOTOR, NA PERIOD OD ČETIRI GODINE Prijavu na javni konkurs može podnijeti lice koje pored opštih uslova propisanih Zakonom o radu, ispunjava i sljedeće posebne uslove: -Visoko obrazovanje u obimu od najmanje 300 (CSPK) kredita -VII- 1 nivo kvalifikacije obrazovanja -Fakultet iz oblasti medicine -3 godine radnog iskustva ili -Visoko obrazovanje u obimu od najmanje 240 (CSPK) kredita -VII- 1 nivo kvalifikacije obrazovanja -Pravni ili ekonomski fakultet -3 godine radnog iskustva Uz prijavu kandidati dostavljaju radnu biografiju (CV) i sljedeće dokaze: 1. o stečenoj kvalifikaciji nivoa obrazovanja (diploma) 2 o položenom stručnom ispitu 3. o radnom iskustvu 4. uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti 5. uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti Uz dokaze o ispunjenosti uslova koji se dostavljaju u originalu ili ovjerenoj kopiji, kandidati su dužni dostaviti i Program rada i razvoja zdravstvene ustanove, za mandatni period. Prijave sa dokazima podnose se Ministarstvu zdravlja u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom u zatvorenoj koverti sa naznakom »za javni konkurs za izbor direktora ZU Specijalne bolnice za psihijatriju »Dobrota« Kotor, dostavljaju se neposredno na arhivi Ministarstva zdravlja ili poštom na adresu Rimski trg 46 Podgorica.

Imenovanje kandidata obaviće se u roku od 30 dana od dana završetka javnog konkursa.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

SPECIJALNA BOLNICA ZA PSIHIJATRIJU ZU Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/330-920;069-361-286 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, mjesto rada Kotor Uslovi: SŠS-IV, VSS , VŠS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: 1.Visoko obrazovanje u obimu od 180 (CSPK) kredita, VI nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet zdravstvenog usmjerenja, položen stručni ispit.

2.Više stručno obrazovanje u obimu od 120(CSPK) kredita, V nivo kvalifikacije obrazovanja, Viša medicinska škola, položen stručni ispit .

3.Srednje stručno obrazovanje u obimu od 240 (CSPK) kredita– IV nivo kvalifikacije obrazovanja. Srednja medicinska škola, položen stručni ispit .

Oglas je otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave na oglas dostaviti lično ili na adresu: ZU Specijalna bolnica za psihijatriju “Dobrota” Kotor, sa naznakom za oglas.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL.: 040/214-162

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CG Adresa: Ul.Vaka Đurovića bb

Tel.: 020/226-081 Vrši ispravku oglasa objavljenog u dnevnoj štampi 01.11.2019. god.za radno mjesto: DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP. Ispravka se odnosi na dužinu trajanja radnog odnosa i glasi: 1 izvršilac na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, a ne 1 dan, kako je greškom objavljeno.

Ostali uslovi oglasa ostaju isti.

TIVAT TEL.: 032/674-585

JAVNA USTANOVA MUZEJ I GALERIJA TIVAT Adresa: TRG OD KULTURE BR. 4

Tel.: 067/582-712 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme Uslovi za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta i potrebna dokumentacija: Stečeno osnovno obrazovanje – II nivo kvalifikacije obrazovanja (dostaviti ovjerenu fotokopiju diplome ili uvjerenja o stečenom nivou obrazovanja) Prijavu sa ličnom biografijom kao i kompletnu dokumentaciju (sve dokaze o ispunjavanju uslova za zasnivanje radnog odnosa) dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno ispisati „JAVNI OGLAS – HIGIJENIČAR“, ime i prezime kandidata sa adresom i telefonskim brojem) neposredno u poslovnim kancelarijama JU Muzeja i Galerija Tivat Trg od kulture br.4 ili preporučenom poštom na adresu: JU Muzej i Galeriji Tivat Trg od kulture br.4 Kontakt osoba za davanje informacija u postupku Javnog oglasa je Marija Saičić, na telefon 032/674-591.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 4, novembar 2019.

Ponedjeljak, 4, novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

25

26

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 4, novembar 2019.

CRNA GORA Skupština opštine Rožaje Odbor za izbor i imenovanja Broj: 284 Rožaje, 01.11.2019.godine Na osnovu člana 24 Zakona o elektronskim medijima ( “Službeni list CG” broj 46/10, 40/11. 53/11, 6/13, 55/16 i 92/17) i člana 29 Odluke o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću Lokalni javni emiter “Radio televizija Rožaje” (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 8/16), Odbor za izbor i imenovanja Skupštine opštine Rožaje, u p u ć u j e ISPRAVKU JAVNOG POZIVA, BROJ 279 OD 23.10.2019.GODINE ovlašćenim predlagačima za podnošenje predloga kandidata za imenovanje člana Savjeta Društva sa ograničenom odgovornošću LJE “Radio televizija Rožaje”, objavljen u Dnevnom listu “Pobjeda” od 26.10.2019.godine Vrši se ispravka tačke 3 i dodaju sledeće alineje: - poslije alineje 1 ( jedan ) dodaje se alineja 2 ( dva ) koja glasi: “ zaposleni u Radio televiziji Rožaje”.

- alineja dva postaje alineja tri; - poslije alineje tri dodaje se alineja četiri koja glasi: “ izabrana, imenovana ili postavljena lica u organima lokalne samouprave”; - alineja tri postaje alineja pet; - alineja četiri postaje alineja šest; - alineja pet postaje alineja sedam; - vrši se ispravka alineje šest koja postaje alineja osam i glasi: “lica koja su bračni drugovi lica navedenih u alineji od 1 do 6 ovog stava ili se sa njima nalaze u krvnom srodstvu u pravoj liniji, bez obzira na stepen srodstva, u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva i drugog stepena srodstva po tazbini”.

Ostale tačke Javnog poziva ostaju nepromijenjene.

Rok za predlaganje kandidata je 45 dana od dana objavljivanja ispravke Javnog poziva u Dnevnom listu “Pobjeda”.

SKUPŠTINA OPŠTINE ROŽAJE ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA P r e d s j e d n i k, Cena Kajević, s. r.

I.br.31/2019 JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA, i to Armin Camiću postupku izvrsenja izvršnog povjerioca Dautović Alije iz Rožaja, protiv izvršnog duznika Lekić Radosava iz Budve, radi naplate novcanog potrazivanja,dana 01.11.2019.godine, vrsi

DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Zakljucak o prvoj prodaji I.br.31/2019 od 20.09.2019.godine izvršnom duzniku Lekić Radosavu iz Budve,sada na nepoznatoj adresi, koji se poziva da se u roku od 5 dana od dana javnog objavljivanja preko dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore, obrati ovom Javnom izvršitelju radi prijema naznačenog pismena.

Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom u smislu čl.45. Zakona o izvršenju i obezbedjenju, a da negativne posledice koje mogu nastati snosi izvršni dužnik Lekić Radosav. Javno objavljivanje se vrši preko dnevnog štampanog medija”Pobjeda”koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i to 04.11.2019.godine.

Dostavljanje se smatra izvršenim danom objavljivanja.

Javni izvršitelj u Rožajama 01.11.2019.godine JAVNI IZVRŠITELJ Armin Camić

Na osnovu čl. 37, 38, 72 i 73 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama („Sl.list CG“, br. 11/15, 28/15 i 42/18) i člana 62 i 64 Poslovnika Sudskog savjeta („Sl.list CG“, br.61/15), Sudski savjet objavljuje

JAVNI OGLAS • za popunjavanje četiri sudijska mjesta u višim sudovima.

Prijava na javni oglas podnosi se na tipskom obrascu koji će biti dostupan svim kandidatima u prostorijama svih sudova, kancelariji Sekretarijata Sudskog savjeta i na web stranici Sudskog savjeta www.sudovi.me.

Popunjena i potpisana prijava kandidata, sa potrebnom dokumentacijom koja je predviđena članom 64 Poslovnika Sudskog savjeta, podnosi se Sudskom savjetu u roku od 15 dana od dana objavljivanja internog oglasa.

Prijave se podnose na adresu Sudski savjet Crne Gore, ul. Miljana Vukova bb, Podgorica.

Sudski savjet će odbaciti neblagovremene i nepotpune prijave.

Broj: 01-6005/19-24 Podgorica, 01.11.2019. godine

PREDSJEDNIK dr Mladen Vukčević, s.r.

Mali oglasi UslUgE KUĆNI SERVIS Otčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica - Primorje Tel. 069/269-550, 067/579-709 1 OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999,067/000-008 2

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Sa posebnim pijetetom se opraštamo od majke našeg druga Дана 3. новембра 2019. у 43. години трагично је завршио свој млади живот наш драги

Dana 03. novembra 2019. poslije kraće bolesti u 55. godini preminula je naša voljena supruga i majka

НИКОЛА Здравков ГОЛУБОВИЋ

MARGETE ĐIKANOVIĆ

Саучешће примамо у градској капели у Никшићу 4. новембра од 11 до 16 часова и 5. новембра од 11 до 13 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на Новом гробљу под Требјесом. Ожалошћени: мајка ДРАГИЦА, сестре ИРЕНА и ИВАНА, сестричне ЈОВАНА и КАТАРИНА, браћа и сестре од тетака, ујна МИЛИЦА, брат од ујака и остала родбина ГОЛУБОВИЋ и ВУЧКОВИЋ 181

MIRJANA Borova DRAGIĆEVIĆ rođena LJUCOVIĆ

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci 03. novembra od 14 do 16 časova i 04. novembra od 9 do 12 časova, kada krećemo za seosko groblje Bjeloglav-Piperi gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Porodica JOVOVIĆ

Dana 3. novembra 2019. u 85. godini umrla je

186

OŽALOŠĆENI: suprug BORISLAV, sin MILAN, kćerka MILICA, ujak RADOMIR sa porodicom, brat od ujaka DRAGAN, snahe IVANKA i BRANKA sa porodicama

171

ZORKA Brankova BOLJEVIĆ

Draga naša

rođena Lješković Saučešće primamo 4. novembra od 10 do 15 časova i 5. novembra od 10 do 14 časova u kapeli u Donjoj Gorici, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici.

Vijenci i cvijeće se ne prilažu.

Kuća žalosti: Vojvođanska 31A.

Ožalošćeni: sin SRĐAN, kćerka NADA, unučad JOVANA i DUŠAN, snaha VESELINKA, braća MIHAILO, SLOBODAN i SRETEN, sestre SOKA i RUŽA i ostala mnogobrojna porodica BOLjEVIĆ i LJEŠKOVIĆ

MIRJANA Tužan je i bolan ovaj pozdrav sa tobom. Bila si mi zaova, a pazila si nas kao sestra.

Počivaj pored svoje majke i neka ti naše suze ne remete mir.

Tvoja IVANKA sa djecom

172 182

Posljednji pozdrav našoj voljenoj

MIRJANI Faliće nam tvoj široki osmijeh i topli zagrljaj.

Počivaj pored svojih milih.

Hvala ti na svemu.

Brat DRAGAN, BRANKA, JOVAN i ANA MARIJA 183 Posljednji pozdrav od naše drage

MITE Vječno ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji: ujak RAŠO, ujna BOSA, braća KRISTIJAN i ROBERT sa porodicama 184

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Дана 02. новембра 2019. године престало је да куца срце нашег драгог

29

Deset godina je od kada nijesi sa nama dragi naš

Dana 3. novembra 2019. preminuo je u 82. godini naš dragi

STEVANE ВУКОТЕ БАТА Милановог МИЛИЋ

Istina je teška, tuga beskrajna, bola previše, a riječi malo da bismo opisali koliko nam nedostaješ.

Vole te tvoji:

Саучешће се прима у капели у Кочанима 03. новембра од 11 до 16 часова и 04. новембра од 11 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Кочанима.

baba SENKA, stric NINO, strina TANJA, JOVANA, DEJAN i ANA

RADOSAV Savov VEMIĆ Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju, 4. novembra od 12 do 16 časova i 5. novembra od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: supruga MILOSAVA, sin PETAR, kćerka VESNA, sestra RADUŠA, unučad NIKOLA, MILENA, MARIJA, DARKO, TAMARA i BLAŽO, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

ОЖАЛОШЋЕНИ: сестра ВЕСНА, снаха ДРАГАНА, братанићи РАДОМИР и ПРЕДРАГ, братанична МИЛИЦА, сестрићи ЖЕЉКО и БОШКО, сестрична ЈЕЛЕНА, браћа од стрица РАДОЈЕ, РАДУЛЕ и ДРАГУТИН, сестра од стрица РАЈКА, снахе МАРИЦА и БРАНКА, и остала родбина МИЛИЋ и ГАРДАШЕВИЋ

173 Voljeni

165

175

STEVANE Posljednji pozdrav đedu

Posljednji pozdrav dragom đeveru i stricu

Prolaze godine, ali nijedan dan bez pomisli na tebe. Postojiš i traješ kroz najljepše uspomene koje smo proveli sa tobom.

Vole te: tetka VESNA, tetak RAJKO i tvoje sestre MILENA, IVANA, NIKOLETA, JELENA i SUZANA 174

VUKOTI BATU MILIĆU

RADOSAVU

Bio si i zauvijek ćeš biti najbolji đed na cijelom svijetu.

Hvala ti za svu ljubav.

Najvoljeniji

Zajedno smo prošli i dobro i loše, a sada nam se putevi razdvajaju.

Ponosni što smo te imali, zahvalni na svemu pruženom, tužni jer je trebalo još puno toga ispričati i doživjeti. Putuj tamo gdje bola nema. Zauvijek u srcima i sjećanju.

Tvoji: DRAGANA, MILICA, RAŠO i PEĐA

Tvoji: NIKOLA, MILENA, MARIJA, DARKO, TAMARA i BLAŽO

STEVO

166

POMENI Prođoše tri tužne godine za voljenim

180 Posljednji pozdrav voljenom suprugu i ocu

Utjehe nema i zaborav ne postoji za nas kojima si bio ljubav, sreća i radost.

Deset teških godina postale su vječnost ispunjena tugom i patnjom.

Sjećanje na tvoju dobrotu, neponovljiv duh i ogromno srce daju nam snagu da nastavimo dalje i da te dok nas ima čuvamo od zaborava, anđele naš.

Posljednji pozdrav ocu i svekru

VESKO, LJILJA, FILIP, ANA i GOGA

185

RADOSAVU

RADOSAVU Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

ZORAN Mićov PUPAVAC

Hvala ti za očinsku ljubav i podršku. Zauvijek ćemo te pamtiti.

Dana 04. novembra 2019. navršava se godina dana od smrti našeg dragog

PETAR i RUŠKA

Tvoji: MILOSAVA, VESNA i PETAR 176

177

Posljednji pozdrav ocu i tastu

Posljednji pozdrav dragom i iskrenom tetku

Dragi Zorane, mi još živimo u nadi da ćeš doći i obasjati naše živote. Otišao si na put bez povratka, a mi se i dalje nadamo. Teško se borimo sa stvarnošću da više nećeš doći.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SLAVKA PULA GRGUROVIĆA Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

170

Tvoji: majka MILICA, otac MIĆO i braća DRAGAN i SRĐAN sa porodicama

RADOSAVU

RADOSAVU

Tvoja dobrota i plemenitost zauvijek će živjeti sa nama.

Snaha DRAGA, bratanići DARKO, MARKO i MOMIR sa porodicama

Dana 4. novembra 2019. navršava se pet godina od smrti našeg voljenog

RADMILA PRAVILOVIĆ sa porodicom

VESNA i RAJKO 178

179

164

LJUBOMIRA R. MILIĆA Danas se navršava godina od smrti naše

ĐORĐINE ĐINE Milutinove VICKOVIĆ Neka ti je vječna slava i hvala za sve što si uradila za nas.

TVOJI NAJMILIJI 169

Ne mirimo se sa istinom koja nas je zadesila. S bolom u duši, suzom u oku, uvijek si sa nama. Nedostaješ nam.

TVOJA PORODICA 168

e-mail: oglasno@t-com.me

30

TV program

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

SERIJA

RTCG 1 23:15

FILM

NOVA M 23:50

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Milijarde I



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 09:00 Vijesti 10:05 Naučno-obrazovni program 13:05 Ženski raj, r.

15:00 Lajmet 15:10 Miline uvrnute priče, s.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba 18:05 NVO 18:35 Muzika 19:00 Meridijani 19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:30 Ženski raj I, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Milijarde I, s.

00:15 Dnevna soba, r.

01:45 Argumenti, r.

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



Pravi dan

   07:15 Slonovi i tonovi, muzika za djecu 08:00 Fudbal: Italija – Paragvaj (Meksiko – Solomonska Ostrva), SPU17, s.

09:45 Sport klasik 10:30 Dnevna soba 13:10 Strani dok. program 14:00 Sport plus 14:15 Pazarni dan, r.

15:30 Zapis iz Pljevalja, r.

16:00 Sport plus 16:10 Fudbal: Kamerun – Španija (Argentina Tadžikistan), SP U17, s.

18:00 Sport plus 18:15 Fudbal fest 19:00 Sport plus 19:30 Dnevnik 2 20:15 Obrati paznju, r.

21:00 Sport plus 21:15 Dnevna soba, r.

23:00 Velika turneja, film 01:35 Glas Amerike 02:05 Fudbal fest, r.

02:45 Koncert 03:45 Pazarni dan, r.

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga 15:30 Scena

TV PRVA

RTCG 2

16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

07:00 08:00 09:00 09:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 21:10 22:00 23:00 00:00 00:30 00:45 01:15 02:00 02:30

Praktična žena 60 minuta sa Iris Jutarnji žurnal Jutro na Prvoj Smrtonosno oružje, r.

150 minuta Sinđelići, r.

Milost, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s.

Mamini sinovi, s.

Sinđelići, s.

Besa, s.

Dosije Noćni žurnal Ekskluziv, r.

Stolice, r.

Paramparčad, r.

Noćni žurnal, r.

150 minuta, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05

07:30 08:00 09:25 10:00 10:50 11:00 13:17 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:50 01:25

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Ljubav, navika, panika, r.

Totalni obrt, r.

Vijesti Strasti Orijenta, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Crni biser, s.

Na granici, s.

Totalni obrt, r.

Pravi dan, film Mehaničar, r.

VIJESTI

06:30 10:00 10:30 12:00 12:06 14:00 14:06 15:00 15:35 16:30 16:55

17:05 17:50 18:30 19:10 20:00 21:00 22:00 22:13 22:15 22:30 23:30 00:20

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne Bandolera, s.

  Boje jutra Vijesti Kazna, r.

Vijesti Biljana za vas, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana Kazna, r.

Vijesti Svijet novih mogućnosti, magazin Gorka osveta, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Kazna, s.

Bez granica Dokumentarni program Vijesti Meteo Sport Tajna služba, s.

Gorka osveta, r.

Bez granica, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Ekstremno Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Marketing

31

32

Magazin

Ponedjeljak, 4. novembar 2019.

Bioskopski hit ruši rekorde

,,Džoker“ zaradio više od 900 miliona dolara LOS ANĐELES - Film ,,Džoker“ sa Hoakinom Finiksom u glavnoj ulozi je zaradom od 900 miliona dolara u svjetskoj prodaji karata oborio još jedan rekord.

Film čija je produkcija koštala skromnih 60 miliona dolara, Vorner Bors studiju i njegovim partnerima donosi zaradu od 500 miliona dolara.

Velika je to pobjeda za Vorner Bros

studio i DC, ali i reditelja Toda Filipsa, naročito jer ,,Džoker“ nije tradicionalni film o super junacima.

Ovaj mračni antijunački film R-kategorije (kategorija filmova koje mlađi od 17 godina ne smiju gledati bez pratnje roditelja) je od početka prikazivanja oborio niz rekorda kojima je pretekao čak i ,,Dedpula“ (Deadpoola) koji je zaradio 783 miliona dolara.

Analitičari smatraju da će ,,Džoker“ do kraja prikazivanja zaraditi 950 miliona dolara ili više.

Kada je riječ o filmova o super junacima ,, Džoker“ se trenutno nalazi na 13. mjestu, odmah ispred ,,Spajdermena“ koji je zaradio 895 miliona dolara. Ako gledamo samo ostarenja DC-ja onda je ,,Džoker“ na četvrtom mjestu, odmah nakon ,,Akvamena“ koji je zaradio 1.14 milijarde dolara, te filmova ,,Vizet tame: Povratak“ čija je zarada 1,08 milijardi dolara i ,,Vitez tame“ čija je zarada 1 milijarda dolara iz trilogije Kristofera Nolana.

Robi Vilijams objavio dvije nove pjesme

Album stiže krajem novembra

S.A.R.S. objavio duet sa Marinom Roman BEOGRAD - Grupa S.A.R.S. objavila je novu pjesmu koju su otpjevali sa Marinom Roman pod nazivom ,,Volimo se više“.

Riječ je o pjesmi koja je nastala u okviru takmičenja Discover by Coke. Pjesma će

premijerno biti izvedena na finalnoj večeri takmičenja u ,,Hangaru“ u Beogradu.

S.A.R.S. i Roman su sa ovom pjesmom ušli u finale takmičenja, pa će se za pobjedu boriti sa Anom Miletić, Predragom Simić i Anđelom Orelj. S.A.R.S. je u ovom takmi-

čenju imao ulogu mentora.

- Poruka pjesme je više nego jasna - volimo se više - poručila je sjajna ekipa.

Uz ovu pjesmu najavili su da će uskoro objaviti i novi spot za pjesmu ,,Veruj mi“ sa albuma ,,Glava“.

LONDON – Britanski muzičar Robi Vilijams objavio je dvije nove pjesme sa nadolazećeg božićnog albuma koji će biti objavljen 22. novembra.

Naziv prvog singla je ,,Merry Xmas Everybody“, a u pitanju je obrada Slejdovog božićnog klasika u kojem je Robi ugostio Džejmija Kuluma na vokalu i klaviru.

- Džejmi i ja smo uzbuđeni što pjevamo zajedno. Ja sam njegov veliki fan - rekao je Robi i dodao da je ova pjesma zarazna i vremenska mašina koja će nas odvesti do paba gdje smo svi isti.

U isto vrijeme, Robi je na digitalnim platformama objavio još jednu božićnu pjesmu ,,Let’s Not Go Shopping“, pjesmu o materijalizmu u božićnim danima kao ne baš dobrom iskustvu.

- Kupovina nije moja omiljena stvar za vrijeme Božića. Hajde da ne idemo u kupovinu, objesimo naše čarape i ostavimo kupovinu Djeda Mrazu - rekao je.

Vilijamsu je ovo prvi božićni album u karijeri i sastoji se od dva dijela. Obje pjesme dio su prvog CD-a ,,Christmas Past“, a nove će, kako je otkrio muzičar, objavljivati svake sedmice.

Američka pjevačica u novom filmu Ridlija Skota

Lejdi Gaga glumiće smrtonosnu lejdi Guči Producent Grejem King radi na novom projektu

U pripremi biografski film o bendu Bi Džiz

LONDON - Nakon što je film ,,Boemska rapsodija“ o životu Fredija Merkjurija i grupi Kvin osvojio svjetske bioskope i dobio nekoliko Oskara, u narednom periodu treba da počne snimanje i biografskog filma o kultnom bendu Bi Džiz.

Na filmu će raditi isti producent koji je radio i na ,,Boemskoj rapsodiji“ – Grejem King, a pod budnim okom Paramonut Picturesa i Spilbergovog Amblin Partnersa.

Već su dogovorena prava za film, kao i muzička prava za pjesme koje će se koristiti. I ranije

se pisalo da Stiven Spilberg godinama radi na filmu o ovoj grupi, ali nažalost nije uspio da se dogovori oko prava sa braćom Gib, za razliku od Kinga.

Još uvijek nije poznato ko će da bude reditelj, scenarista kao ni glumačka postava.

Grupa Bi Džiz je jedna od najuspješnijih svih vremena sa devet broj jedan hitova i dijamantnim tiražima i nekoliko osvojenih Gremi nagrada.

Grupa je osnovana 1958. godine, a postavu su činili braća Bari, Robin i Moris Gib. Njihova karijera može se podijeliti na dva perioda: kao pop grupa u ka-

snim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama i kao disko grupa u kasnim sedamdesetim.

Svjetsku slavu donijela im je pjesma ,,New York Mining Disaster 1941“ objavljena u aprilu 1967. godine i to je bio prvi hit Bi Džiza objavljen u SAD. Komponovali su jedan od najpopularnijih albuma za filmsku muziku ,,Groznica subotnje večeri“ sa 40 miliona prodatih kopija. Na albumu se nalazi osam njihovih kompozicija od ukupno 17. Među hitovima su: ,,Stayin’ Alive“, ,,More than a woman“, ,,How deep is your love“, ,,Night fever“…

LOS ANĐELES - Nakon što joj je učešće u filmu ,,Zvijezda je rođena“ donijelo Oskara, Lejdi Gaga spremna je da se vrati na veliko platno i to kao smrtonosna bivša supruga nasljednika Guči modne imperije.

Pop zvijezda zaigraće u fimu Ridlija Skota koji se bavi ubistvom Mauricija Gučija, unuka čuvenog Gučia Gučija, osnivača luksuzne italijanske modne kuće.

Lejdi Gaga će glumiti Patriciju Ređiani suprugu Mauricija Gučija, koja je orkestrirala likvidaciju svog muža. Skot će ovaj film producirati sa svojom ženom, glumicom Džijanom Skot, a možda će sjesti i na režisersku stolicu.

Skot je navodno odavno želio da ekranizuje ovaj događaj, a prije skoro deceniju za ovu ulogu mjerkao je Anđelinu Džoli. Iako se još ne zna koji će studio distribuirati ovaj film, spekuliše se da je najverovatniji izbor ,,Dizni-Foks“, gdje trenutno Skort režira istorijsku dramu ,,Posljednji duel“ u

Lejdi Gaga

kojoj igraju Ben Aflek, Met Dejmon i Adam Drajver.

Patricija Ređiani udala se 1973. godine za Mauricija Gučija, bogatog italijanskog nasljednika. Dobili su dvije ćerke, da bi nakon 12 godina braka Mauricio napustio ženu, rekavši joj da ide na poslovni put - nikada se nije vratio kući. Konačno su se razveli 1991. godine, a Patriciji je pripala godišnja alimentacija od pola miliona dolara.

Mauricio je ubijen 27. marta 1995. godine. Likvidirao ga je plaćeni ubica ispred ulaza u

Patricija Ređiani

njegovu kompaniju.

Tek dvije godine kasnije se ispostavilo da je nalogodavac bila Patricija. Ona je uhapšena i osuđena na 29, a potom na 26 godina iza rešetaka. U zatvoru je pokušala da se objesi pertlom, ali je spašena na vrijeme.

Kada su joj 2011. godine ponudili mogućnost otvorenog zatvora, odbila je.

- Nikada u životu nijesam radila, ne planiram ni sada - odgovorila je ona. Na slobodu je izašla u oktobru 2016. godine, nakon 18 godina provedenih u zatvoru.