Dnevni list Pobjeda 23.01.2020. by Pobjeda

ANALIZA

Premijer Marković saopštio da slijedi dijalog sa SPC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Publicista Marko Špadijer o odnosima države i SPC, korijenima i nosiocima velikosrpskog nacionalizma u Crnoj Gori

Nije vino pošto priđe bješe

Mitropolija jedina adresa za razgovor STR. 6. i 7.

Najjača opoziciona grupacija ne planira da napušta Skupštinu Crne Gore

» Za srpsku imperijalnu svijest nije važno da li će Crna Gora biti vladikat, knjaževina, kraljevina, socijalistička republika ili građanska država, važno je da bude – srpska » Vlast mora da se pokaže sposobna da sprovede zakone i uvjeri građane da su joj namjere časne i pravedne. Treba joj dati vremena da sačuva mir i prijatelje. Onda će postati jasno da je povampirena četnička ideologija bijes manjine koja laje na crnogorski karavan koji se uputio u neki bolji svijet STR. 9.

PRANJE NOVCA: Svjedok objasnio odakle mu novac za donaciju PZP-u

DF neće u bojkot parlamenta

STR. 3.

Naši vaterpolisti pobijedili Italiju (10:8) i plasirali se u polufinale EP

Brajković tvrdi da je kao di-džej zaradio 2.000, vlasnici se toga ne sjećaju STR. 10. i 11.

Saobraćajna nesreća kod Kraljeva Na Cetinju protest protiv uličnih okupljanja vjernika SPC

Kad su svetinje crnogorske, onda su svih nas

STR. 7.

Crna Gora za medalju!

ARENA

Grčki specijalni tim otputovaće u Srbiju zbog istrage ubistva škaljaraca

Poginula dva mladića iz Rožaja STR. 10.

Telefoni žrtava poslati su na vještačenje

STR. 11.

Politika

Četvrtak 23. januar 2020.

Predsjednik LP kazao da institucije moraju dati konačni sud o dešavanjima nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Popović: Bilo je i pokušaja rušenja ustavnog poretka Građani moraju da osjećaju da smo mi njihovi predstavnici i da oni imaju moć da upravljaju javnim politikama. Najveća muka je što smo dozvolili da politika, sada i vjera, preuzmu svaku poru života, umiješaju se u svakodnevni život građana i prenesu tenzije i rasprave sa političko-vjerskog na teren svakodnevnog života – kazao je Popović

PODGORICA – Sud o dešavanjima povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti moraju dati institucije. Međutim, imamo pravo da sumnjamo da je ovdje bilo i elemenata pokušaja državnog udara i rušenja ustavnog poretka Crne Gore, kroz blokadu države na više od deset lokacija, a istovremeno se desio i pokušaj puča u Skupštini kada je bačena naprava eksplozivnog karaktera – kaže za Pobjedu Andrija Popović, poslanik i predsjednik Liberalne partije. POBJEDA: Kako komentarišete reakcije u Srbiji povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori? POPOVIĆ: Očigledno je da je evropska i civilizovana Crna Gora povukla pravi potez usvajanjem ovoga zakona, vidjevši ko su oni koji su mu se najagresivnije protivili i kakve su njihove metode. Svakako da nijedna reforma koja suštinski

mijenja društvo nikada nije bila bez otpora, to govori o njenom kvalitetu. Naravno, takvo ponašanje nije ostalo bez reakcija zvanične Crne Gore, koja mora snažnije braniti svoje pozicije. Ipak i region gleda na Crnu Goru kao na bastion građanskog društva i tolerancije, i dok je tako, ima nade za perspektivu regiona. Uprkos neshvatljivom miješanju zvanične Srbije u naša unutrašnja pitanja, Crna Gora se ponaša dostojanstveno, nijesmo promijenili svoj odnos prema Srbiji, srpskom narodu ili SPC, uprkos pokušajima zvaničnika, SPC i pojedinaca u Beogradu da izraženom histerijom prema Crnoj Gori što više podignu ionako uzavrele strasti. Osim pitanja imovine vjerskih objekata, jasno je da su ipak zacrtani prioriteti velikosrpskih nacionalista, oličenih u SPC i njihovim pomagačima kako u Republici Srpskoj kao dijelu BiH, prosrpskim partijama u Crnoj Gori, osim

vjerovatno posljednjeg pokušaja oživljavanja mitomanskog sna o nekakvim „sjedinjenim srpskim državama“ - parlamentarni izbori krajem ove godine, koje bi eventualnom pobjedom valorizovali ponovnim slomom Crne Gore, kao 1918. i 1989. g., ali i popis crnogorskog stanovništva iduće godine.

Poslovnik se ne primjenjuje zbog političke trgovine POBJEDA: Još nema primjene Poslovnika, čiji ste bili predlagač, da se kažnjavaju novčano poslanici koji odsustvuju iz parlamenta. Kako to komentarišete i hoćete li nešto preduzeti tim povodom? POPOVIĆ: Kao poslanik i Liberalna partija, predlaganjem i usvajanjem Poslovnika koji sankcioniše poslani-

Sastanak predsjednika Vlade Duška Markovića i poslanika Evropskog parlamenta i stalnog izvjestioca za Crnu Goru Tonina Picule

Crna Gora nema alternativu za EU PODGORICA – Crna Gora nema alternativu kada su u pitanju evropske integracije, a na tom putu ima podršku Evropskog parlamenta, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i poslanika Evropskog parlamenta i stalnog izvjestioca za Crnu Goru Tonina Picule. Premijer je tom prilikom kazao da mu je drago što će Crna Gora imati priliku da sarađuje sa čovjekom koji dobro poznaje region i prilike u našim državama i koji razumije značaj politike proširenja, ne samo u kontekstu stabilnosti već i sveukupnog napretka. Istakao je da Crna Gora želi da bude članica Unije kad bude spremna za to jer želi da u EU bude nova vrijednost i kvalitet, a ne problem. Naglasio je da je fokus Crne Gore na daljim reformama i mjerljivim rezultatima u oblasti vladavine prava.

Duško Marković i Tonino Picula

Sagovornici su se saglasili da je puna funkcionalnost parlamenta i političkog sistema važna za dalji napredak države i društva na putu ka EU i da je poseban značaj političkog konsenzusa i dijaloga kada je u pitanju proces evropskih integracija i sprovođenje reformi. Picula je poručio da treba poštovati rezultate koje je Crna Gora ostvarila, ali i da je pred njom dosta posla koje treba u ra d i t i d o p u n o p rav n o g

POBJEDA: Kada očekujete da bi moglo doći do novog dijaloga o izbornom zakonodavstvu, s obzirom na to da je vlast povukla izborni zakon iz procedure i najavila da će on biti platforma za nastavak razgovora sa opozicijom? POPOVIĆ: Najavio sam da će liberali i u narednom periodu djelovati u skladu sa principi-

članstva u Uniju. – Crna Gora je puno uradila. Evropski parlament i druge evropske institucije, kroz partnerski odnos, i dalje će pomagati Crnoj Gori – naglasio je Picula. Na sastanku je ocijenjeno da je važno za građane obezbijediti bolji život. Premijer Marković je govorio o oporavku naših javnih finansija, snažnom ekonomskom rastu i uslovima za kvalitetniji život. Z. D.

ke, uradili smo ono što smo obećali narodu i što smo bili dužni građanima. Svako ko je glasao na izborima, bilo vlast ili opoziciju, ponižen je takvim odnosom biranih poslanika koji se nijedan dan nijesu pojavili u skupštinskoj sali za gotovo čitavog četvorogodišnjeg mandata. To je ponašanje nedostojno državnog funkcionera, prije

ma liberalizma i zdrave argumentacije protiv svakog populizma i smutnje. Liberalna partija biće saveznik svakoj progresivnoj, evropskoj i modernoj politici i neophodnoj reformi. Saglasan sam da izborno zakonodavstvo mora biti dio platforme za pregovore. Međutim, nijesam ubijeđen da će numerisanje ulica ili debljina glasačkog listića riješiti naš problem, kao što nije ni prelazna vlada 2016. Za povjerenje u sistem - ne toliko partija i lidera, već građana trebalo bi da se dogovorimo o njegovim suštinskim vrijednostima koje smo u moru demagogije izgubili. Građani moraju da osjećaju da smo mi njihovi predstavnici i da oni imaju moć da upravljaju javnim politikama. Država i institucije moraju pokazati sigurnost, stabilnost i nepristrasnost, a politički lideri da pokažu da su spremni da ljudski pristupaju problemima. Najveća muka je što smo dosvega prema građanima. Ja ću nastaviti da apelujem na rukovodstvo Skupštine i Administrativni odbor da konačno realizuju usvojene sankcije. LP pokušava stalno da unese novu praksu i moderna i evropska pravila ponašanja u Skupštini, ali to očigledno malo teže ide. Postoji i opravdana sumnja da je došlo do političke trgovine, zbog koje se i ne primjenjuje Poslovnik Skupštine Crne Gore, usvojen prije čak sedam mjeseci.

zvolili da politika, sada i vjera, preuzmu svaku poru života, umiješaju se u svakodnevni život građana i prenesu tenzije i rasprave sa političko-vjerskog na teren svakodnevnog života. Na tome moramo svi da radimo. Sistem vrijednosti i povjerenje su neophodni kod decenijama podijeljene Crne Gore, ostalo će samo vremenom doći. POBJEDA: Završetak prošlogodišnjeg zasijedanja obilježio je težak incident u plenarnoj sali, kojeg je izazvao DF. Kako gledate na to i kako sačuvati ugled Skupštine? POPOVIĆ: Dugo smo upozoravali na moguću eskalaciju i to nije nimalo dobro za demokratizaciju i nastavak reformi. Jasno je da se kompromisi ne mogu praviti po cijenu uništavanja svakog sistema vrijednosti, povjerenje u institucije ne vraća se njihovim stalnim sabotiranjem i mi zato nikada nijesmo vjerovali u iskrenost opozicije kada je u pitanju rad na reformama zakonodavstva, izbornog sistema i povjerenja u institucije. Nedavno sam u parlamentu Francuske govorio o neophodnosti stvaranja novog koncepta slobode i liberalne misli u Evropi, sada bih rekao da mi u Crnoj Gori imamo potrebu da govorimo o nekom potpuno novom kontekstu i paradigmi u kojoj će se odvijati politika. Očigledno je da pojedine, okoštale, strukture nemaju više ništa dobro da ponude društvu, ni Crnoj Gori na koju gledaju sa neskrivenim animozitetom. Ko god je spreman na dijalog, otvoreno i bez kalkulacija, mi smo uvijek za tim stolom i prvi ćemo pružiti I. KOPRIVICA ruku.

Budvanski odbor Demokratske partije socijalista reagovao na dešavanja u Crnogorskoj PODGORICA- Nakon mnogo lutanja, iz Crnogorske partije stižu naznake da bi se mogli vratiti na pravi put. Koaliciona neposlušnost u parlamentu kada nijesu podržali antidržavne inicijative, bojkot litija za navodnu odbranu svetinja, dokaz su da osim Vladimira Pavićevića, većina funkcionera ipak nije spremna da, za dio kolača u vlasti, pod noge baci sve ono što im je zapisano u nazivu, saopštili su iz OO DPS Budva. Oni u saopštenju navode kako su u predizbornoj kampanji obećavali građanima Budve razvoj, a neprincipijelni ulazak u vlast pravdali entuzijazmom da budu korektiv iste. -A onda su završili u čvrstom zagrljaju Demokrata, maltene služeći im kao megafon u odbrani neodbranjivog. Kruna njihove saradnje bilo j e p o j av l j i va n j e l i d e ra Crnogorske partije na saboru u Nikšiću- navodi se u saopštenju. Dodaju kako izgleda da je to ipak prelilo i onako prepunu čašu unutar partije koja se nekada zaklinjala na vječnu ljubav Budvi i Crnoj Gori.

DPS: Pavićević je predsjednik bez partije Pavićević: Čučka nije podnio ostavku zbog neslaganja sa mnom Predsjednik Crnogorske Vladimir Pavićević negirao je navode da je bivši funkcioner Crnogorske Miodrag Čučka napustio Crnogorsku zbog ličnog neslaganja sa politikom predsjednika stranke. - Miodrag Čučka je ostavku podnio još u decembru, na sjednici Predsjedništva stranke i to iz ličnih razloga.

-Vjerujemo da su posljednja dešavanja rezultat svijesti o posljedicama dubokog razočaranja jednog dijela članova i birača koji su im 2016. poklonili povjerenje, ali i svijesti o tome da im bez ozbiljnih reformi ne treba ni

To je tako objavljeno i na sajtu stranke. Sramota je da se ime Miodraga Čučke koristi za neke obračune u kojima on ne želi da učestvuje - izjavio je Pavićević. Pobjeda je u jučerašnjem broju objavila informaciju da je Čučka podnio ostavku što je bivši potpredsjednik Crnogorske i potvrdio.

da učestvuju na narednim izborima. Iz DPS-a ističu kako je očigledno da su u Crnogorskoj partiji shvatili da im partija tone sve dublje i svakim danom gubi svoje funkcioR.P. nere i simpatizere.

Politika

Četvrtak, 23. januar 2020.

Predsjednik Đukanović u Jerusalimu na Petom svjetskom forumu „Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“

Crna Gora privržena očuvanju sjećanja na žrtve holokausta PODGORICA - Crna Gora, utemeljena na vrijednostima slobodarstva i antifašizma, ostaje trajno privržena očuvanju sjećanja na žrtve holokausta i odlučna da i kroz sistem obrazovanja osigura da milioni žrtava jevrejskog i drugih naroda nikada ne budu zaboravljeni, poručio je na Tviter nalogu crnogorski predsjednik Milo Đukanović. Đukanović se, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pridružio zajedničkoj kampanji u borbi protiv antisemitizma u okviru Petog svjetskog foruma „Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“. Kazao je da se više nego ikada ranije mora iskoristiti moć obrazovanja kako bi osigurali da prošlost nikad ne bude zaboravljena. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović doputovao je juče

Vučić i Đukanović saglasni da se ne slažu Predsjednici Crne Gore Milo Đukanović i Srbije Aleksandar Vučić susreli su se sinoć u Izraelu, objavio je beogradski „Blic“. Portal ovog lista navodi da su Đukanović i Vučić tokom zvanične večere razgovarali o svim važnim pitanjima u međusobnim odnosima Crne Gore i Srbije. Vučić je za „Blic“ rekao da je razgovor sa crnogorskim predsjednikom o položaju srpskog naroda i Zakonu o vjerskim slobodama bio težak i kompleksan i da su se njih dvojica samo saglasili da su njihova „stanovišta i pozicije veoma udaljene, i da po tim pitanjima nije moguće postići zajednički stav“.

Vučić i Đukanović u Jerusalimu

Državni prijem za lidere kod predsjednika Izraela

u Jerusalim, gdje će na poziv izraelskog predsjednika Ruvena Rivlina učestvovati da-

nas na Petom svjetskom forumu „Sjećanje na holokaust, borba protiv antisemitizma“.

Predsjednik Đukanović sinoć je bio gost na državnom prijemu za lidere, koji u čast foru-

Najjača opoziciona grupacija ne planira da napušta Skupštinu Crne Gore

ma o holokaustu priređuje predsjednik Rivlin. Centralna ceremonija Svjetskog foruma biće održana danas kada će svi lideri biti pozvani da polože vijenac u znak sjećanja na žrtve holokausta. Forum organizuje Fondacija Svjetskog foruma holokausta u saradnji sa Jad Vashem, Svjetskim centrom za sjećanje na holokaust. Svjetskom forumu u Izraelu prisustvovaće više od četrdeset predsjednika, premijera i



Đukanović je kazao da se više nego ikada ranije mora iskoristiti moć obrazovanja kako bi osigurali da prošlost nikad ne bude zaboravljena

predstavnika kraljevskih porodica iz Evrope, Sjeverne Z. D. Amerike i Australije.

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike

podrška za DF neće u bojkot parlamenta Lekoviću ambasadora u Belgiji

PODGORICA - Demokratski front ne planira bojkot Skupštine Crne Gore bez obzira na aktuelne proteste Mitropolije crnogorskoprimorske i eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, saznaje Pobjeda. Na bojkot državnog parlamenta nekoliko puta je pozvala Demokratska Crna Gora koja je zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti otpočela bojkot lokalnih parlamenata u nekoliko gradova, uključujući Podgoricu i Bar.

Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je u izjavi za Pobjedu da će poslanici tog saveza prisustvovati 30. januara sjednici Odbora za politički sistem na kojoj će biti obavljeno konsultativno saslušanje kandidata za izbor vrhovnog državnog tužioca Crne Gore, p re d l o ž e n o g o d st ra n e Tužilačkog savjeta. – Bićemo na sjednici na kojoj će biti konsultativno saslušanje kandidata za VDT Lidije Vukčević. Zainteresovan sam da učestvujemo u toj raspravi – rekao je Knežević za Pobjedu. Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, dolazak poslanika DF-a na sjednicu Administrativnog odbora, koji danas odlučuje o kaznama za nedolazak Demokrata u parlament, nije izvjestan.



PODGORICA - Odbor za međunarodne odnose i iseljenike jednoglasno je podržao prijedlog da Ivan Leković bude izvanredni i opunomoćeni ambasador Crne Gore u Kraljevini Belgiji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Briselu. Predsjednik Odbora Andrija Nikolić istakao je da Brisel kao jedan od najznačajnijih diplomatskih centara Evrope i svijeta iziskuje pojačanu aktivnost i sinergiju svih diplo-

matskih predstavnika Crne Gore koji u njemu djeluju. Nikolić je kazao i da je imenovanje karijernog i već iskusnog diplomate Ivana Lekovića na funkciju ambasadora u Kraljevini Belgiji potvrda kontinuiteta kvalitenog kadriranja u crnogorskoj diplomatiji i predstavljanja naše države. O pozitivnom mišljenju o Ivanu Lekoviću, Odbor će u najkraćem roku informisati predsjednika Crne Gore. Z.D.

Demokratska Crna Gora nezadovoljna radom lokalnih samouprava

DCG: Većina crnogorskih opština na finansijskom rubu

Neće bojkot parlameNta: Lideri DF-a

– Teško da ćemo u tome učestvovati, jer se sankcionišu poslanici koji bojkotuju parlament – rekao je naš izvor. Demokrate Bara saopštile su u utorak da neće učestvovati u nastavku sjednice SO Bar. Kako su poručili, na taj način

DF se obavezao da na ,,svakom mjestu brani interese SPC i srpskog naroda pa i u parlamentu“ što su i saopštili na sastanku sa mitropolitom Amfilohijem na Cetinju

žele da pošalju protest i poruku Vladi Crne Gore, partijama na vlasti, da se povuče Zakon o slobodi vjeroispovijesti. – Želimo da im poručimo da izađu iz svoje partijske busije i počnu da razgovaraju i da se dogovaraju sa svojim narodom. Sila je trenutna i nije sve danas, postoji i sjutra. Ne dozvolite da se sjutra stidite svojih odluka. Mislite o tome – navodi se u saopštenju. Međutim, naš izvor podsjeća da se DF obavezao da na ,,sva-

kom mjestu brani interese SPC i srpskog naroda pa i u parlamentu“ što su i saopštili na sastanku sa mitropolitom Amfilohijem na Cetinju. – Poslanici DF-a su prisustvovali sjednici Odbora za bezbjednost neposredno nakon hapšenja poslaničkog kluba tako da za takvo ponašanje nema nikakve potrebe. Mi smo dobili blagoslov patrijarha Irineja da branimo SPC na bilo kojem mjestu – zaključio N. Z. je Pobjedin izvor.

PODGORICA - Nedostatak ozbiljne strategije, odsustvo odgovornosti prema građanima i državi, kao i podređivanje opšteg interesa privatnom, osnovni su elementi politike DPS-a koja je dovela do stagnacije, a potom i propasti više od polovine crnogorskih opština, ističu u Demokratama Crne Gore. Kako su istakli, investicije koje je trebalo da dovedu do otvaranja novih radnih mjesta i privrednog razvoja svedene su na profiterske kombinacije nekoliko porodica režima. – Obećanja, usvojene strategije i planovi realizovani su samo u mjeri političkih interesa

po modelu – pet godina obećavaj, pet gradi, a pet otvaraj ili zatvori tri fabrike, a otvori jednu. Kao rezultat takve politike imamo strmoglav pad u gotovo svim segmentima u više od polovine crnogorskih opština. Čak 16 opština u Crnoj Gori od ukupno 23 oslonjeno je na sredstva iz Egalizacionog fonda. Dakle, ove opštine se praktično nalaze na finansijskim aparatima za disanje. Važno je naglasiti da se ova sredstva u najvećem broju slučajeva ne koriste za sanaciju lošeg finansijskog stanja, već za tekuću potrošnju. Iz ovih razloga se stanje iz godine u godinu pogoršava, a zavisnost većine opština od Egalizacionog fonda raste. R. P.

Ekonomija

Četvrtak, 23. januar 2020.

Planirano pojačavanje građevinske inspekcije i nadzor

Za agenciju z prostora prip su 1,7 miliona

Potpisnici ugovora u pogonu HE Perućica

Predstavnici EPCG i konzorcijuma ,,Končar“ DST i Elektro tim potpisali ugovor

Kupuju pet transformatora za hidroelektranu Perućica

PODGORICA - Predstavnici Elektroprivrede i konzorcijuma ,,Končar“ DST i Elektro tim potpisali su juče ugovor od 2,25 miliona eura kojim je za hidroelektranu Perućica predviđena isporuka pet transformatora i nabavka rezervnih djelova i specijalnih alata. Ugovor su potpisali izvršni direktor EPCG Igor Noveljić i predstavnik prvorangiranog konzorcijuma Ivan Klapan. Direktor HE Perućica Dragan Čizmović kazao je da je aktuelna kapitalna rekonstrukcija svih sedam generatora u HE Perućica, od kojih su prethodne dvije godine revitalizovane četvrta, peta i sedma mašina. On je podsjetio da su na tender za zamjenu blok transformatora na prvih pet mašina krajem prošle godine stigle tri ponude, a da je kao najbolja izabrana zajednička ponuda konzorcijuma ,,Končar“ DST i Electro team. – Ugovorom je predviđena izrada i isporuka pet trofaznih, dvonamotajnih, uljnih blok transformatora, fabrička ispitivanja, nabavka i isporuka rezervnih djelova i specijalnih alata, demontaža postojećih blok transformatora i montaža novih, kao i puštanje u po-

Ugovor će biti realizovan do 2022. godine. Predviđeno je da ove godine ,,Končar“ isporuči i ugradi dva transformatora, naredne godine dva i 2022. jedan, naveo je direktor HE Perućica Dragan Čizmović

gon – rekao je Čizmović i objasnio da će ugovor biti realizovan do 2022. godine. Predviđeno je da ove godine ,,Končar“ isporuči i ugradi dva transformatora, naredne godine dva i 2022. jedan transformator. – Ne sumnjam da će ovo ,,Končar“ uspješno završiti, imajući u vidu prethodna iskustva sa tom firmom u posljednjih 50ak godina. Postojeći transformatori u HE Perućica rade 60 godina bez ikakvih problema i smetnji – naveo je Čizmović. Klapan je kazao da je to što je ,,Končar“ napravio prije 60 godina doprinijelo njihovoj želji da se prijave na tender. – Proizvodnja transformatora je naš posao, koji ozbiljno radimo. Naši inženjerski i proizvodni kapaciteti su na tom nivou da nema sumnje da će sve biti onako kako je u ugovoru – obećao je Klapan. Noveljić je podsjetio da HE Perućica ove godine obilježava 60 godina postojanja. – Zadovoljan sam što smo dobili ,,Končara“ da realizuje

ovaj projekat, imajući u vidu prethodno iskustvo sa tom firmom. Zamolio bih vas da budete na visini svoje reputacije, da ispoštujemo rokove iz ugovora, da obezbijedimo nesmetanu proizvodnju – kazao je Noveljić. Planirano je da se u rekonstrukciju HE Perućica uloži 60 miliona eura. Tu se podrazumijevaju i dodatni kapaciteti, ugradnja osmog agregata od 60 megavata instalisane snage, bez štetnog uticaja na okolinu. EPCG je krajem prošle godine potpisala kredit od 33 miliona eura sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW), a ove godine očekuju pregovore o novom aranžmanu od 23 miliona eura za ugradnju osmog agregata. Iz EPCG je poručeno da će se ulaganjem 170 miliona eura u okviru petogodišnjeg investicionog plana, čija realizacija je počela prošle godine, povećati instalisana snaga postojećih energetskih objekata i izgraditi novi proizvodni kapaciteti. S. P.

Prodat dio imovine „Dakića“ neposrednom pogodbom

Glavni grad platio 152 hiljade PODGORICA – Privredni sud je rješenjem utvrdio da je Glavni grad za 151,9 hiljada eura kupio 1.267 kvadrata kolsko-pješačke površine imovine bivše fabrike ,,Radoja Dakića“ u stečaju. Prodaja je sprovedena neposrednom pogodbom stečajnog upravnika Mladena Markovića i Direkcije za imovinu Glavnog grada, a rješenjem suda je naloženo Upravi za nekretnine da izbriše sve terete i ograničenja na nepokretnostima koje su bile predmet prodaje. Prema navodima Markovića, izabran je ovakav način prodaje, jer se na prethodne javne pozive za ovaj dio imovine niko nije javljao. Ovaj iznos dodaje se na 14 miliona eura prihodovanih od ranijih prodaja kroz osam javnih oglasa. Ovo je drugi put da je Glavni grad kupio imovinu ,,Dakića“,

Plac ,,Radoja Dakića“

nakon što je prošle godine platio 430,1 hiljada eura. Osim njih, imovinu je do sada kupila državna Uprava za imovinu za 3,29 miliona eura, kompanije Voli za 5,65 miliona eura, Kips za 4 miliona eura, ,,Čelebić“ za 396 hiljada eura i Zetagradnja za 20 hiljada eura, kao i fizičko lice Miloš Gledović za 211,6 hiljada za imovinu u Beogradu.

Raspodjelu ovog novca i dalje koči to što o prigovorima advokata još nije odlučeno. Više advokata je urgiralo na Privredni sud da što prije odluči o njihovim prigovorima, koji se uglavnom odnose na odluku Markovića da za pet odluka o namirenju sebi rezerviše nagradu od 73,3 hiljade eura. M.Lk.

PODGORICA - Za formiranje agencije za zaštitu prostora ove godine Vlada je opredijelila 1,7 miliona. Njeno formiranje je u završnoj fazi, a osnovna svrha je zaustavljanje bespravne gradnje i uklanjanje bespravno sagrađenih objekata, kazao je Pobjedi v.d. direktor za inspekcijski nadzor i licenciranje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Ivan Medojević. U tom cilju, kako je dodao, planiran je pojačan nadzor urbanističko-građevinske inspekcije širom države.

Zadatak buduće agencije biće zaustavljanje divlje gradnje i uklanjanje bespravno podignutih objekata, kaže Ivan Medojević ovo privredno društvo ima sve strukture kadrovskih kapaciteta i opreme kao i mehanizacije. U sastavu društva takođe je planirana i služba koja bi se bavila naplatom vrijednosti izvršenja od subjekta izvršenja

za šta postoji zakonska procedura prinudnog naplaćivanja. Na ovaj način dodatno bi se obezbijedila novčana sredstva za dalja izvršenja – kazao je Medojević naglašavajući da Vlada prepoznaje značaj oču-

Primaće još građevinskih inspektora

Agencija će biti osnovana kao DOO, osnivač će biti država, a prvenstvena djelatnost predstavljaće izvršavanje rješenja o rušenju urbanističko-građevinske inspekcije po utvrđenoj proceduri shodno zakonu. – Predviđeno je da

Kako nam je kazao Medojević, intenzivno se radi na unapređenju kadrovskih kapaciteta urbanističkograđevinske inspekcije i primljeno je 18 kandidata koji će do kraja mjeseca proći kroz obuku za rad na poslovima urbanističko-građevinskog inspektora, nakon čega će biti zaposleni. – Zapošljavanje inspektora će biti nastavljeno do popune radnih mjesta ove inspekcije, odnosno do punog kapaciteta predviđenog sistematizacijom – poručio je Medojević.

Nezadovoljni radnici Metalca okupili se ispred fabrike

Početak proizvodnje pomjeren za 3. februar NIKŠIĆ – Nakon što je više puta iz menadžmenta Metalca rečeno da će proizvodnja biti nastavljena u januaru, radnici su se juče okupili ispred kapije fabrike i kazali da se to neće desiti do 3. februara. To je posljednja informacija koju su dobili od uprave, a nijesu ni optimisti da će proizvodnja biti nastavljena ni u februaru. Radnik Goran Radović je rekao da niko od zaposlenih ne zna zbog čega proizvodnja ne počinje. – Proizvodnja je prekinuta 27. decembra i rečeno nam je da ćemo početi 9. januara, pa je to pomaknuto za 13. januar, pa produženo za još jednu sedmicu. U međuvremenu je gradonačelnik Veselin Grbović najavio početak proizvodnje za 20. januar, pa je to pomaknuto za 23, a sada najavljuju da će to biti 3. februara – kazao je Radović i dodao da je proizvodnja prekinuta odlukom uprave kada je nestalo gasova i sirovina za proizvodnju. Uprava duguje radnicima trećinu oktobarske plate, a Mijo Ćipranić

Radnici Metalca juče ispred fabrike

tvrdi da im doprinosi nijesu uplaćeni za prethodnu godinu. Dio radnika je prije nekoliko dana tražio razgovor sa predsjednikom opštine, rekao je Milija Vukajlović, ali ih niko ih iz lokalne uprave nije primio. – Ako treba, otići ćemo opet ispred opštine – poručio je Vukajlović. Direktor Metalca Živorad Kr-

smanović je 20. januara poručio da pokušava da obezbijedi nužna sredstva za nastavak rada. Ranije je obrazložio da postoje problemi u naplati potraživanja i kašnjenja u isporuci, dok sa druge strane ima ugovorenog posla. Metalac je u avgustu 2016. godine kupila češka kompanija Termochem i uposlila oko stotinu S. D. radnika.

Ekonomija

Četvrtak, 23. januar 2020.

Sindikalci i poslodavci različito o efektima odluke Vlade da od januara ukine krizni porez

ra u svim gradovima

za zaštitu premili a eura vanja i zaštite prostora, kao našeg najznačajnijeg državnog resursa, sa jasnim ciljem zaustavljanja bespravne gradnje i uklanjanja bespravno izgrađenih objekata. – U tom cilju opredijeljena su znatna sredstva od 1,7 miliona eura radi formiranja agencije, od čega je planirana kupovina nove mehanizacije, opreme. Funkcionisanje ovog društva umnogome unapređuje efekat rada urbanističko-građevinske inspekcije, jer se postiže i cilj inspekcijskog nadzora, a to je uklanjanje bespravnog objekta i zaštita prostora – kaže Medojević. Što se tiče uslova rada u urbanističko-građevinskoj inspekciji, kaže da su svakim danom sve bolji. – Prepoznajući značaj jačanja ove inspekcije, kao i odgovornosti i složenosti poslova koje obavljaju inspektori krenulo se sa vidljivim iskoracima sa ciljem formiranja prepoznatljivog ugleda i uzdizanjem autoriteta ove inspekcije uz aktivnu podršku države. U tom smislu, između ostalog, u fazi nabavke su nova službena vozila, službene uniforme inspektora, nabavljeni su laserski mjerači dužine radi efikasnijeg rada na terenu. Takođe su u fazi nabav-

ke laptop računari za nove inspektore, mobilni uređaji i formira se adekvatan kancelarijski prostor sa opremom za rad inspektora – kazao je Medojević. Tim povodom planiran je i kontinuiran rad vršenja inspekcijskog nadzora kontrole građenja na terenu u svim gradovima, uz organizovanje akcija pojačanih nadzora u dijelu prostora u kojem se utvrdi povećan intenzitet gradnje, a sve u skladu sa organizacijom i planom rada ove inspekcije. – Što se tiče izvršenja rušenja objekata, ono se sprovodi prema utvrđenoj dinamici i planu izvršenja, a shodno prioritetima – kazao je Medojević i naveo da je firma koja će rušiti izabrana na tenderu. – Sastavni dio ugovora je specifikacija, predmjer radova sa odobrenim jediničnim cijenama po jedinici mjere. Cijena rušenja formira se u odnosu na objekat, utvrđene količine po pozicijama izvršenih radova rušenja – kazao je Medojević dodajući da će nastavak ugovora, eventualno potreba nove tenderske procedure po isteku aktuelne, zavisiti od formiranja državne firme za izvršenje rušenja, koja treba N. K. da nastavi te poslove.

Tender Ministarstva finansija za plac na Žabljaku

Traže investitora za hotel sa četiri zvjezdice PODGORICA – Ministarstvo finansija pozvalo je zainteresovane da se do 20. marta prijave na tender za prodaju nepokretnosti na Žabljaku zbog gradnje hotela sa četiri zvjezdice. Na prodaju je državna parcela površine 13,5 hiljada kvadrata,

Još se ne zna hoće li rasti veće plate Dok u sindikatima smatraju da poslodavci moraju ukidanje kriznog poreza pretočiti u povećanje zarada zaposlenih, u poslodavačkim organizacijama ističu da je to stvar poslovne politike preduzeća PODGORICA – Krizni porez, koji je ukinut od januara, poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je obračunavan na teret zaposlenog, kazali su Pobjedi iz Saveza sindikata i Unije slobodnih sindikata. Iz poslodavačkih organizacija diplomatski poručuju da je to ,,stvar menadžera i poslovne politike firmi“. Krizni porez uveden je 2013. i iznosio je 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, odnosno 500 eura neto.

SINDIKAT

– Pošto je od prvog januara ukinut krizni porez, taj se novac vraća zaposlenom na koga je primjenjivan, jer je obračunavan na teret zaposlenog – kazali su našoj redakciji iz Saveza sindikata. Isto kažu i u Uniji slobodnih sindikata. – Kako je krizni porez uveden kao dodatni porez na dohodak fizičkih lica, poslodavci su obavezni da ga sada pretoče u povećanje zarada – kažu u USSCG i podsjećaju da su bila oporezovana primanja veća od prosječne plate. U privrednim asocijacijama kažu da ne mogu da utiču na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.

PKCG

– Privredna komora nema mogućnost uticaja na poslovnu

politiku privrednih subjekata, ali očekujemo da će ukidanje kriznog poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio tih zarada plaćan krizni porez- kazali su našoj redakciji iz PKCG i najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti. – Djelovaćemo na smanjenje doprinosa, povećanje minimalne cijene rada i energičniju kontrolu inspekcija, što će doprinijeti daljem rastu zarada i zaposlenosti. Ovim će se proširiti baza poreskih obveznika i na taj način sačuvati stabilnost javnih finansija – kažu u Privrednoj komori. Visoki troškovi rada u dijelu doprinosa, tvrde, jedno od najvećih ograničenja poslovanja.

– Pripremili smo analizu poreska opterećenja po osnovu rada, koja je prezentovana na skupštinskom Odboru za ekonomiju. Učešće poreza i doprinosa u ukupnim troškovima rada je 41,3 odsto i iznad je prosjeka zemalja OECD-a, što negativno utiče na stopu zaposlenosti, a dio poslodavaca ne izmiruje u potpunosti poreske obaveze – pojašnjavaju iz PKCG.

MBA

Iz Montenegro biznis alijanse pozdravljaju odluku o ukidanju kriznog poreza i dodaju da je stvar firme kako će iskoristiti te pare. – Kao tržišno orijentisana poslovna asocijacija ocjenjujemo da je to stvar menadžmenta firmi i poslovne politike koju vode. Različite su moguć-

Spor oko fri-šopova na aerodromima i dalje traje

Ostali bez skladišta

čija je namjena izgradnja turističkog naselja i hotela. Minimalna cijena je 62 eura po kvadratu. Ponude se dostavljaju do 20. marta i otvaraju istog dana u Ministarstvu finansija. Učesnici na tenderu mogu, uz prethodnu najavu tenderskoj komisiji, da obiđu plac svakog radnog dana do 12 sati 6. marta. M.P.M.

Podaci Monstata za decembar

Potrošačka korpa 646 eura PODGORICA - Vrijednost minimalne potrošačke korpe u decembru je, prema podacima Monstata, iznosila 646,7 eura, što je neznatno manje u odnosu na novembar. - Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 271,2 eura, što je 0,2 odsto više nego u novembru - navodi se u saopštenju. Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 375,5 eura, što je 0,2 odsto manje nego u novembru. S. P.

Kursna lista

USD

1.10880

CHF

1.07570

JPY

135.46000

AUD

1.61840

GBP

0.84445

CAD

1.44650

Fri šop na podgoričkom aerodromu

PODGORICA - Aktuelni zakupac fri-šopova na crnogorskim aerodromima Regal impeks ostao je bez skladišta, čime se onemogućava njihovo normalno funkcionisanje, kazao je advokat ove kompanije Vladan Bojić. On navodi da je Uprava za carine sprovela rješenje kojim je jedino skladište iz kog imaju pravo da snabdijevaju prodavnice zatvoreno te da žalba, koju su uložili, ne odlaže izvršenje ove odluke. Time je, smatra Bojić, izigrana uloga suda i obesmišljeno njegovo postupanje u sporu koji su protiv Aerodroma pokrenuli

tražeći da sud utvrdi da je ugovor o zakupu fri-šopova na snazi još godinu. Eventualnim zahtjevom od prvobitnih 3,5 miliona eura traže 1,95 miliona eura, zbog perioda preostalog do kraja ugovora, kako bi napustili prostor. Advokat Aerodroma Velibor Marković smatra da to pitanje nije od značaja, jer je riječ o postupanju drugih organa u okviru njihovih zakonskih ovlašćenja. Odbijeni su prijedlozi Bojića za izuzeće postupajućeg sudije i predsjednika Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda. O njegovom prijedlogu za uvođe-

nje privremene mjere kako bi se omogućilo mirno i nesmetano obavljanje djelatnosti odlučivaće Vijeće Privrednog suda, jer se Bojić žalio na odbijajuću odluku sutkinje Milice Popović. Ona još nije odlučila o zahtjevu Bojića da, između ostalih, kao svjedok bude saslušan nekadašnji predsjednik upravnog odbora Aerodroma Radoje Žugić, koji je prije deset godina potpisao odluku da će, ukoliko ne bude raskinut šest mjeseci prije isteka, ugovor biti produžen na još pet godina. Zbog toga ova kompanija, koja, kako navodi, i dalje uredno plaća zakupninu,

Čeka se analiza efekata smanjenja doprinosa Iz SSCG najavljuju analizu efekata smanjenja za dva procenta doprinosa za zdravstvo na teret poslodavca i povećanje minimalca sa 193 na 222 eura neto. - Da li su sva sredstva po osnovu smanjenja ovog doprinosa prelivena u povećanje minimalne zarade, shodno zaključku, znaćemo na osnovu analize koja treba da bude završena početkom februara 2020. - ističu iz ove sindikalne organizacije i podsjećaju da je dogovoreno da će socijalni partneri nakon razmatranja analize nastaviti pregovore o mogućnosti novog povećanja minimalca. U USSCG kažu da smanjenje ovog doprinosa nije dovelo do povećanja zarada. – Za razliku od kriznog poreza, poslodavci mogu, ali ne moraju da smanjenje doprinosa ukalkulišu u povećanje zarada zaposlenih – objašnjavaju u USSCG.

nosti korišćenja ,,viška“ sredstava, tako da sve to ostaje u domenu menadžmenta svake firme pojedinačno – kazao je našoj redakciji Milan Dragić, izvršni direktor MBA i podsjetio da se oni kontinuirano zalažu za smanjenje svih vrsta poreza kao jedne od mjera za podsticanje biznisa. M.P.M. smatra da bi ugovor trebalo da bude na snazi do 2021. godine. Bojić je naveo da je Regalu uručen otkaz ugovora o zakupu datiran na 9. septembar prošle godine, što je, imajući u vidu odluku i saglasnosti resornih ministarstava, trebalo da se desi četiri godine ranije, kazao je on. Tada im je rečeno da moraju iseliti do 10. decembra jer će biti prinuđeni da „posjed ostvare sudskim putem“. Ipak, kako nam je Bojić kazao, tužba za iseljenje još nije podnijeta. Marković ne spori da je odlukom iz 2010. godine ugovor produžen uz mogućnost ponovnog produženja, ali ukazuje da zakon više ne pruža mogućnost prećutnog obnavljanja zakupa. On je ukazao da se voljom stranaka ne mogu mijenjati imperativne zakonske norme, niti procedure, pa i ako je za to saglasnost dala neka od grana vlasti. Regal impeks gazduje fri-šopovima od 2005. godine, a ugovor je nakon pet godina, produžen na još pet odlukom Aerodroma, a kako nije raskinut prije isteka smatraju da je produžen na još pet godina. Problem je nastao kada su Aerodromi raspisali tender prema kojem zakupac mora da posluje na najmanje deset aerodroma u pet zemalja sa godišnjim prometom od najmanje deset miliona eura. Ovakvim uslovima se, kako je ranije naveo Bojić, njegov klijent se ciljano eliminiše i nanosi mu se šteta od 1,5 miliona eura po godini. Iduće ročište zakazano je za 11. februar. M. Lk.

Društvo

Četvrtak, 23. januar 2020.

U apotekama nestašica lijeka za pritisak

Umjesto nebileta zamjena barios PODGORICA - Lijeka za pritisak nebilet tablete 5mg (nebivolol), koji koriste pacijenti sa kardiovaskularnim smetnjama, nema u apotekama Montefarma. Pobjedi su u ovoj ustanovi potvrdili da nebileta nema, kako su rekli, nešto više od 10 dana, te da ne mogu reći kada će ponovo biti dostupan. Razlog nestašice, navode oni, povezan je sa uvozom.

Iz Montefarma ističu da je na tržištu registrovano više zamjena za ovaj lijek, od kojih se na recept mogu dobiti barios tablete 5mg (nebivolol). - Pacijentima je dostupan lijek barios tablete 5mg (nebivolol), koji ide na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore i nemamo problem sa snabdijevanjem ovim lijekom, odnosno ima ga u dovoljnim količinama – naveli su iz I. Kr. Montefarma.

Delegacija Saveza penzionera na sastanku kod premijera Markovića

Vlada posvećena unapređenju položaja penzionera PODGORICA - Vlada Crne Gore posvećena je kontinuiranom unapređenju položaja penzionera i kroz brojne finansijske, zakonodavne i druge aktivnosti koje će se sprovoditi i u saradnji sa Savezom penzionera nastaviće da podržava najstariju populaciju - zaključeno je na sastanku premijera Duška Markovića i delegacije Saveza penzionera. U razgovoru sa predsjednikom ove organizacije Brankom Vešovićem, potpredsjednikom Ilijom Stanišićem i Ivanom Krsmanovićem, premijer je kazao da Vlada ima poseban senzibilitet prema penzionerima. – Razumijemo potrebe ove populacije i naći ćemo način da damo kvalitetan odgovor na njih, vodeći računa da ne ugrozimo stabilnost javnih finansija, a samim tim i redovnost i sigurnost penzija i drugih davanja – rekao je Marković. Iskazao je zadovoljstvo brojnim uspješno realizovanim aktivnostima Saveza penzionera, u kojem je oko 101.500 članova. Premijer je naveo da Vlada svake godine izdvaja značajna finansijska sredstva za socijalni program penzionera. Kako je saopšteno iz Vlade, osim izdvajanja od gotovo 100 miliona eura

za Fond PIO, kako bi se osigurala isplata penzija, Vlada je prošle godine za program pomoći penzionerima s najnižim primanjima obezbijedila 600.000 eura, dok je za subvencionisanje odmora i oporavka dala više od pola miliona eura. Za nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima Vlada je opredijelila oko 300.000 eura, za klubove penzionera 32.000. Prošle godine, podsjećaju, završena je rekonstrukcija odmarališta u Ulcinju za šta je Vlada dala 2,6 miliona eura. – Izuzetno poštujemo sve ovo što radite za crnogorske penzionere. Ovakvu vrstu pomoći i saradnje sa Vladom nema niko od penzionera u regionu – kazao je Vešović. Kako je saopšteno, iako je prosječna penzija najveća u regionu, nakon Slovenije i Hrvatske, sagovornici su se saglasili da je važno dalje raditi na stvaranju preduslova za poboljšanje materijalnog položaja penzionera. – Poseban fokus u narednom periodu biće stavljen i na rješavanje stambenih pitanja, pohvaljujući činjenicu da je u prethodnom periodu izgrađen 561 stan za najstariju populaciju – saopšteno je iz Vlade. Na sastanku je dogovoreno i da predstavnik Saveza bude uključen u vladina ekonomska i socijalna tijela. N. K.

Sastanak u Ministarstvu poljoprivrede

Razmotriće zahtjev ribara koji se bune PODGORICA - Ribari, koji se bune zbog nedavno uvedene zabrane ribolova na Skadarskom jezeru, pripremiće zahtjev koji će Ministarstvo poljoprivrede uputiti Prirodno-matematičkom fakultetu UCG, kako bi preispitali mjeru zaštite i uvedenog zabrana. Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede, nakon dobijenog naučnog mišljenja koje se očekuje u narednih nekoliko dana, Ministarstvo će obavijestiti privredne ribare i javnost o daljim koracima i mjerama koje će preduzeti. U Ministarstvu je juče održan sastanak sa deset privrednih ribara koji su predložili ukidanje privremene zabrane ribolovnih aktivnosti, jer smatraju da visina vodostaja ovih dana ne predstavlja prijetnju za resurse ribe i da vodostaj neće olakšati sam izlov ribe u prekomjernim količinama. N. K.

Premijer Duško Marković saopštio da je dijalog sa Srpskom pravoslavnom PODGORICA – Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica više ne može biti povučen, poručio je predsjednik Vlade Duško Marković, pojašnjavajući da nezadovoljni imaju druge, jasno propisane procedure da ga ospore u cjelosti ili u pojedinim normama - kroz prijedlog za ocjenu ustavnosti ili da u parlamentu politička većina inicira amandmane za izmjenu ili stavljanje Zakona van snage do donošenja novog.

Mitropolija jed adresa za razg

B. ĆUPIĆ

On je juče, gostujući u jutarnjem programu Javnog servisa, kazao da je razočaravajuće sve ono što se u Crnoj Gori dešavalo nakon usvajanja Zakona u parlamentu i istakao da je dijalog neupitan. – Snažno želim i insistiram da do njega dođe – kazao je on i najavio da će se do kraja nedjelje zvanično obratiti poglavaru Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolitu Amfilohiju za nastavak razgovora. Za Vladu je, kako je istakao, legitimna adresa za razgovor Mitropolija crnogorsko-primorska i mitropolit Amfilohije. Poručio je i da država garantuje da nema razloga za strahove i zablude.

Procedura

Ističući da je dijalog temeljni princip kad postoje razlike, Marković je dodao da on ne treba „da nas udaljava“. Podsjetio je na izjave sveštenstva da nema dijaloga dok Vlada ne povuče Zakon, što je, kako je kazao, nemoguće. – Vlada ne može da povuče zakon. Vlada predlaže, Skupština ga usvaja, a potvrđuje ga predsjednik svojim potpisom. Ovaj zakon je prošao sve te procedure i on je u pravnom životu. Niko ne može da ga povuče – poručio je Marković. Zakon, kaže, može biti osporen u cjelosti ili u pojedinim normama, ali kroz jasnu proceduru predviđenu za to. – Kroz prijedlog za ocjenu ustavnosti zakona ili u parla-

Vjerujem da postoji razuma kod mitropolita da se sa Vladom nastavi razgovor o ovom važnom pitanju. Ovo nije samo pitanje Zakona, već ukupnih društvenih odnosa u zemlji – rekao je premijer mentu da neka politička većina pokrene amandmane na izmjenu zakona ili stavljanje tog zakona van snage do donošenja novog. Ne može crkva tražiti povlačenje zakona, jer nema ustavne mogućnosti za to – pojasnio je Marković. Prema njegovim riječima, očekivanja da će litije i molebani biti dovoljno jak razlog da se Zakon povuče, pravno nije moguće. – Teško je u pitanje dovesti ustavnost Zakona, jer ga je

Odnosi sa Srbijom danas su najlošiji od obnove nezavisnosti Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ocijenio je premijer Duško Marković i kazao da to nije naša zasluga, podsjećajući da do sada, u Crnoj Gori, nije zabilježen nijedan slučaj skrnavljenja

simbola države Srbije. – Crna Gora Srbiju gleda kao prijateljsku zemlju i susjeda sa kojim je dijelila zajedničke vrijednosti. Zemlju koja je važna za ekonomski razvoj, regionalnu stabilnost. Gledamo

pozitivnim ocijenila Venecijanska komisija. Vjerujem da postoji razuma kod mitropolita da se sa Vladom nastavi razgovor o ovom važnom pitanju. Ovo nije samo pitanje Zakona, već ukupnih društvenih odnosa u zemlji – rekao je premijer. Uvjeren je da će mitropolit odoljeti pritisku politizacije skupova radi osvajanja vlasti prije ili nakon izbora. – Što se tiče Srbije, njih želimo kao pouzdanog i uspješnog susjeda, da o pitanju razlika razih kao suverenu zemlju sa svojim pravima i svojom samostalnošću. Očigledno to se shvata kao naša slabost i imali smo prilike da nas Srbija ne samo kritikuje zbog zakona, nego da je ovo srpska država, da ovdje ne postoje Crnogorci – rekao je Marković. To se, poručio je premijer, mora zaustaviti.

govaramo na državnom nivou, a ne preko medija i programiranih analitičara i intelektualaca – kazao je Marković. Sva dešavanja koja su uslijedila nakon usvajanja Zakona, kako je rekao, nijesu bila samo otpor tom aktu, već je sve preraslo u obračun sa Crnom Gorom i njenim institucijama i pravom da država suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima. – Taj atak i neviđenu propagandu nosili su akteri unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije akteri iz susjedne Srbije – rekao je Marković govoreći da je paljenjem crnogorske zastave u Beogradu jasan njihov odnos o državi Crnoj Gori i njenom pravu da suvereno odlučuje o unutrašnjim pitanjima.

PrIgovorI

Marković je poručio i da su neutemeljeni prigovori da nije bilo prilike da se javnost upozna sa Zakonom, jer je rad

Sjednica Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve

Spremni za razgovor, ali bez nam PODGORICA – Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori saopštio je juče da iskazuju punu spremnost da se o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica razgovara, ali, kako su naveli, na način koji će potpuno uvažavati obje strane u dijalogu. – Ukoliko crnogorske vlasti smatraju da mogu samostalno da nameću teme i rješenja, kao što su to ranije radili i danas čine, pozivajući na dijalog samo o primjeni Zakona, sa pravom ćemo smatrati da se radi o fingiranju poziva za dijalog,

što će biti odgovornost Vlade – poručili su iz Episkopskog savjeta. Oglasili su se nekoliko sati nakon što je premijer Duško Marković saopštio da će do kraja sedmice pozvati mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve Amfilohija na dijalog o Zakonu i temeljnom ugovoru.

KoNsultacIje

U saopštenju su istakli i da je tekst inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti doveden u završnu fazu nakon što su, kako su naveli, obavljene ozbiljne

konsultacije sa najširim krugom pravnih stručnjaka. Ukazali su i na to da je Ustavni sud mogao i samoinicijativno da pokrene postupak ocjene ustavnosti ovog pravnog akta. – Osobito imajući u vidu jedan broj očigledno neustavnih odredbi ovog zakona i to prije svega onih koji se tiču istorijski stečenog pravnog subjektiviteta crkava i vjerskih zajednica i neprikosnovenosti prava njihove svojine. Kako je najavljeno, inicijativa će biti podnesena u najskorije vrijeme – poručili su članovi Episkopskog savjeta. Na sjednici koja je, kako je na-

vedeno u saopštenju na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske, održana u proširenom sastavu, razmatrano je i „preduzimanje drugih pravnih mjera koje bi preduprijedile i otklonile štetne posljedice ovog zakona, ne samo po crkvu, nego po sveukupno crnogorsko društvo“.

MaNIPulacIje

Žale zbog, kako su rekli, „grubih manipulacija koje su u medijima ovih dana iznosili najviši državni zvaničnici, odbijajući pritom svaku optužbu da se iza aktivnosti“ njihove crkve „kriju bilo kakvi i

Društvo

Četvrtak, 23. januar 2020.

m crkvom o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti neupitan

dina govor na tom važnom dokumentu počeo prije pet godina. – Mitropolija želi da bude izvan pravnog sistema Crne Gore. Uz kampanju koja je dolazila iz Srbije od zvaničnika i opozicionih predstavnika, te medijski pritisak, na sceni je bila skrivena kampanja protiv Zakona koju je sprovodilo sveštenstvo Mitropolije crnogorskoprimorske na neduhovan način. Prijetilo se pravoslavnim crnogorskim vjernicima da ne podržavaju Zakon, da ne stoje iza vlasti koja ga je predložila, jer će ne samo oni, nego čitave porodice biti proklete i izopštene iz pravoslavlja – podsjetio je Marković. Govoreći o tome plaši li se takvih poruka i je li mu neprijatno, premijer je rekao da ima samo osjećaj čuđenja, jer ne može da vjeruje da retorika srednjeg vijeka danas generiše ponašanja ili same pojave. Ponovio je da nema uzurpiranja crkvene imovine, niti bilo kakvog ataka. – DPS nikada svoj program nije vezivala u odnosu na građane koji vjeruju ili one koji ne vjeruju. U DPS-u mogu biti ljudi koji prihvataju program rada partije i rade u interesu države. U koju crkvu idu, u kog Boga vjeruju, to je njihovo neotuđivo pravo – ističe premijer. Komentarišući situaciju u kojoj država u upravnom postupku dokazuje da je manastir ili crkva u njenom vlasništvu, te što se dešava sa sveštenstvom koje je sada u tom vjerskom objektu, Marković kaže da rade što su radili i prije ovog zakona. – Dolaze, služe Bogu, rade vjerske poslove i komuniciraju s vjernicima – naveo je on. Propaganda je, kaže Marković, da se Zakonom dozvoljava vjernicima CPC da koriste te manastire i crkve u kojima služi sveštenstvo Mitropolije. – To je netačno. Ko je pročitao Zakon, vidjeće da definiše jednakost svih vjerskih zajednica. Nijesmo izdigli nijednu vjersku zajednicu na prvo mjesto, kao što je slučaj sa zakonom u Srbiji – pojasnio je premijer.

U prijestonici organizovan protest protiv litija SPC

Učešće Venecijanske komisije izuzetno važno

Vulin traži izvinjenje

Savjet Evrope pozdravio je poziv Vlade na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti zainteresovanim stranama ističući da je učešće Venecijanske komisije u izradi ovog dokumenta od ključne važnosti. Ambasador Crne Gore pri SE Zoran Janković sastao se sa generalnom sekretarkom ovog tijela Marijom Pejčinović-Burić. On joj je predao pismo ministra vanjskih poslova Srđana Darmanovića i informisao o situaciji u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona. – Osvrnuo se i na neprihvatljive političke poruke iz zemlje neposrednog susjedstva, slučajeve ugrožavanja nacionalnih simbola, svakodnevno plasiranje lažnih vijesti usmjerenih protiv Crne Gore, kao i pokušaje izazivanja panike, nereda i nestabilnosti u zemlji – piše u saopštenju. Pejčinović-Burić kazala je

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin pozvao je crnogorskog resornog ministra Predraga Boškovića da zbog dobrosusjedskih odnosa objasni kakve su to hibridne prijetnje stizale u Crnu Goru iz Srbije, prenosi Srna. Vulin je upitao Boškovića „da pojasni kako je na to odgovorio NATO tim koji je na poziv Ministarstva odbrane Crne Gore stigao u pomoć ugroženoj Crnoj Gori“. – Jedini hibridi koji stižu u Crnu Goru iz Srbije su hibridi sjemenskog kukuruza, a tu valjda nema prijetnje, a još manje razloga za angažovanje NATO-a – rekao je Vulin. On je istakao da NATO može da bude miran što se Srbije tiče, a da će vrijeme pokazati da li može da se osloni na saveznika koji tako lako kuka za pomoć, prenijeli su beogradski mediji. – Očekujemo objašnjenje ili izvinjenje – poručio je Vulin.

Nema utemeljenja, kaže on, da će se vjerski objekti u Crnoj Gori koristiti u bilo koje druge svrhe osim vjerske i tamo će dolaziti vjernici koji sada dolaze i drugi građani koji žele da obilaze i posjećuju vjerske objekte. – Oni nijesu samo vjerski. Oni imaju istorijsku vrijednost, kulturna su i duhovna baština Crne Gore. Kroz te vjerske objekte ogleda se nastajanje Crne Gore i oni moraju biti posebno štićeni, a nadzor nad održavanjem mora biti jasan i zakonit – rekao je Marković. Imovina koju je SPC stekla nakon 1918. godine na zakonit način, kaže Marković, ostaće njihova. – Kao što sada imamo brojne slučajeve nespornog vlasništva vjerskih objekata Mitropolije crnogorske-primorske. I ona imovina koja će biti državna i vlasništvo MCP, služiće samo vjeri – poručio je Marković.

Dokaz

Komentarišući izjavu predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore Branislava Radulovića da su neke crkve uknjižene u katastru na mitropolita Amfilohija, premijer je rekao da su imali te informacije i ne samo za mitropolita, nego i za neke druge sveštenike. – To jasno govori da je nakon

da prati razvoj događaja u Crnoj Gori. – Pozdravila je poziv Vlade za nastavak dijaloga sa zainteresovanim stranama, ali i blagovremeno uključivanje Venecijanske komisije tokom izrade zakonskog teksta i poštovanje svih preporuka ovog tijela. Dodala je da je to od ključne važnosti za Savjet Evrope – piše u saopštenju. Istakla je da dijeli zabrinutost zbog postojanja primjera zloupotrebe slobode izražavanja i ocijenila pozitivnim puštanje na slobodu novinara koji su privedeni zbog plasiranja lažnih vijesti, sa ciljem, kako su utvrdili nadležni organi, da ugroze javni red i mir. U saopštenju se ističe da su sagovornici izrazili očekivanje da će protestne šetnje u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske SPC i njihovih vjernika zadržati karakter mirnih okupljanja.

1986. godine, po našim podacima, došlo do nezakonitog prepisivanja imovine sa države na Mitropoliju, odnosno na sveštenike Mitropolije. Ovdje odgovornost nose državni službenici – istakao je Marković. Svaki slučaj će, uvjerava, biti preispitan. – Da se sa tim ne staje i da se ta praksa nastavlja, dokaz je pismo koje sam dobio 15-ak dana prije glasanja o Zakonu da je jedna mjesna crkva upisana na osnovu zahtjeva advokata Eparhije budimljansko-nikšićke na tu eparhiju bez dokaza o vlasništvu, iako Opština ima dokaze da je tu crkvu gradila svojim i sredstvima građana – rekao je premijer. Upravo zbog toga je, kako je naveo, potreban zakon kako bi se znao titular vjerskih objekata koji će se koristiti kao i do sada – za vjerske potrebe. Na pitanje kako je taj nered tolerisan do sada, Marković je, između ostalog, rekao da se nije sve moglo staviti na dnevni red. – Sada je Crna Gora snažna država, utemeljena, nezavisna i suverena članica NATOa i kandidat za članstvo u EU i ovo je sada vrijeme kada treba da riješimo ovo preostalo pitanje koje je izazivalo mnogo polemika, kako da jedna vjerska zajednica može da funkci-

oniše u pravnom sistemu, a da nije registrovana, kako preko 200 sveštenika nije prijavljeno, nije registrovano, nemaju boravak, a dolaze iz Sjeverne Makedonije, Srbije, Rusije – rekao je Marković. Naglasio je da su i ti ljudi u problemu jer nemaju prebivalište, nijesu registrovani i ne mogu da rješavaju egzistencijalna pitanja. – Da se strogo primjenjuje zakon, to boravište bi im se moglo otkazati već sjutra – rekao je Marković. Ocijenio je i da je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti najliberalniji, ne samo u regionu već i u odnosu na zemlje EU. Podsjetio je da srpski zakon stavlja u prvi plan SPC, a da je ova crkva u Hrvatskoj potpisala temeljni ugovor sa državom, u kojem se navodi da su imovina i nepokretna dobra SPC koje ona koristi u toj zemlji materijalno i kulturno dobro Hrvatske, a ne neke druge države. – Zašto bi Crna Gora bila izuzetak? Ovdje se želi monopol, ovdje se želi relativizovati suština crnogorske države i njena sloboda i nezavisnost – kategoričan je Marković. k. JaNkoVIĆ

metanja rješenja bilo čiji politički ili ideološki interesi“. – Ovom prilikom nećemo odgovarati na njihove navode u kojima je bilo još istorijskih i činjeničnih netačnosti o crkvi u Crnoj Gori. Sa punom odgovornošću obavještavamo javnost da su neistiniti medijski napisi o tome da su u toku razgovori crkve i crnogorskih vlasti u vezi sa Zakonom, što je, u intervjuu nedvosmisleno demantovao i lično premijer Duško Marković, rekavši da poziv za dijalog crkvi tek treba da bude poslan od Vlade – istaknuto je u saopštenju. Ocijenili su i da „razgovori, o

kojima je javnost obaviještena, a koji su obavljani prije donošenja Zakona, nijesu bili institucionalni, inkluzivni i istinski dijalog“. Pravoslavna crkva, kako su dodali, zainteresovana je da Crna Gora u svom pravnom sistemu ima najbolji mogući zakon koji uređuje pitanja vjerskih sloboda i pravnog položaja vjerskih zajednica. – Uz blagodarnost svim pravoslavnim vjernicima i drugim građanima Crne Gore i šire, koji se u nezapamćenom broju okupljaju na ulicama svojih gradova i ovom prilikom šaljemo jasnu poruku da naši mole-

UVAŽITI OBJE STRANE U DIJALOGU: Sjednica Episkopskog savjeta

bani i litije nijesu, kako se pogrešno tvrdi i sa najviših državnih adresa, usmjereni protiv države Crne Gore. Upravo je suprotno - sve to činimo za njen napredak. Naše

molitve su samo protiv bezakonja. Što bude manje bezakonja, naša zemlja će biti bolja, a budućnost svih njenih građana izvjesnija i svjetlija – istakli su iz Episkopskog savjeta. J. B.

Kad su svetinje crnogorske, onda su svih nas

Cetinjani juče poručili da neće dozvoliti protestne litije SPC u prijestonici

PODGORICA – Više stotina građana Cetinja, kojima se u znak podrške pridružilo više desetina Nikšićana i Podgoričana, organizovao je juče protestnu vožnju cetinjskim ulicama protiv protestnih litija koje Srpska pravoslavna crkva organizuje po crnogorskim gradovima uz poruku da „Na Cetinje nema šetnje“. Protest je organizovan pošto je SPC za danas u prijestonici najavila moleban i litiju protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Iz Mitropolije crnogorskoprimorske, nakon jasnih poruka Cetinjana da u svom gradu neće dozvoliti protestne litije SPC, odustali su, kako su saopštili, od litije, a moleban će biti održan u Cetinjskom manastiru. Istakli su da je najavljeni događaj otkazan iz bezbjednosnih razloga. Poslije protestne vožnje, Cetinjani i njihovi prijatelji, kako je prenio Cetinjski list, mirnom šetnjom pokazali su da su složni u namjeri da očuvaju vjekovnu tradiciju grada pod Lovćenom. Grupa građana krenula je od spomenika „Lovćenska vila“, gdje su okupljeni uzvikivali „E Viva Montenegro“ i „Ne damo te, Cetinje“, a šetnja je nastavljena do kružnog toka. Sve vrijeme pjevane su crnogorske pjesme i himna. Cetinje je jedan od rijetkih crnogorskih gradova u kojima SPC nije organizovala litije u znak protesta zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Građani su nosili veliki transparent na kome je pisalo „Na Cetinje nema šetnje“. Saobraćaj je na kružnom toku bio u prekidu oko pola sata, a Predrag Vušurović u ime organizatora poručio je da je Cetinje čisti obraz i srce Crne Gore i da je to njihov miran protest protiv najavljenog skupa. – Sličnih okupljanja će biti i ubuduće ukoliko bude potrebe, a na sve slične inicijative odgovorićemo na ovaj način, mirno i dostojanstveno. Cetinje niti drugačije zna, niti drugačije umije, a cijeloj Crnoj Gori, od Pljevalja do mora želimo što i sebi - mir, spokoj, da smo svi na svome i da su svetinje crnogorske. Kad su crnogorske, onda su svih nas, svakog njenog građanina koji s načinom, mirno i dostojanstveno uvijek u njih jeste i biće dobrodošao. Braćo, živjeli i hvala još jednom na ovakvoj podršci – poručio je Vušurović. Cetinjani su u utorak najavili da će organizovati protest

Policija postupala profesionalno Savjet za građansku kontrolu rada policije saopštio je juče da je policija u slučaju organizovanja molebana i litije Mitropolije crnogorsko-primorske na Cetinju postupila profesionalno. Kako su naveli, ukazala je na složene bezbjednosne rizike tog javnog okupljanja i procjenu opasnosti, kao i na činjenicu da prijava nije bila blagovremena. – Savjet je upoznat da je komunikacija policije i crkve bila korektna i da su predstavnici MCP uvažili profesionalne stavove policije i odustali od javnog okupljanja u želji da i sami doprinesu javnom redu i miru – piše u saopštenju. U Savjetu su uvjereni da će Uprava policije preduzeti sve potrebne mjere kako bi se omogućilo svako mirno i blagovremeno prijavljeno javno okupljanje u Crnoj Gori – navodi se u saopštenju.

i saopštili da ne daju „vuku u jagnjećoj koži da se šetnjom po prijestonici pere za svojih krvavih i grešnih 30 godina diljem njihovom krivicom umorene Jugoslavije tokom kojih je ovaj grad bio što je morao biti i što mu je tradicija i istorija nalagala da bude i jeste“. – Ko čist nije prošao kroz ove decenije, kao što Prijestonica jeste, nek po njemu i na račun njega, i njegova i našega obraza, po njemu ne šeta ni danas, kao što njegovi građani, do u vječnost Crne Gore, i mogu i hoće. Jer mi za svoj krst nijesmo i nećemo roniti, već smo ga davno, i opet bi, zatreba li, taj isti, svoj krst, na Golgotu iznijeli… Dalje ruke i vaše kame od Cetinja, do koga je svakome dobronamjernome ura, i u koje takvi i sa takvim namjerama, u šta god prerušeni, nijeste dobrodošli i ne možete nikad – poručili su Cetinjani. Rektor Bogoslovije SPC na Cetinju Gojko Perović kazao je za TVCG da će sveštenstvo organizovati moleban u Cetinjskom manastiru. Zamolio je vjernike da ne idu na litiju zbog, kako je rečeno, postizanja većega razumijevanja i ljubavi među građanima Cetinja. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori od Božića protestne molebane i litije organizuje dva puta sedmično - četvrtkom i nedjeljom. k. J.

Društvo

Četvrtak, 23. januar 2020.

Zvaničnici čestitali Dan novinara Crne Gore

Neophodno je stvoriti adekvatan ambijent za rad slobodnih medija PODGORICA – Novinarstvo je u svim fazama razvoja Crne Gore bilo važan segment društvenog života i ukupnog napretka – kazao je predsjednik naše države Milo Đukanović i poručio da će država maksimalno biti posvećena zaštiti novinara i stvaranju najpovoljnijih uslova za njihov nesmetani rad. Đukanović je čestitao 23. januar - Dan novinara Crne Gore svim novinarima, učesnicima svečane akademije i predsjedniku Društva crnogorskih novinara Nikoli Vujanoviću. Poručio je da vjeruje da će novinari u vremenu, kako je naveo, postistine i meteorskog tehnološkog napretka, praćenim poplavom lažnih vijesti i svakojakim improvizacijama, posao obavljati u skladu sa zakonima, profesionalnim kodeksom i visokom moralnom odgovornošću. Kako je rekao Đukanović, samo kredibilni mediji mogu da oblikuju kredibilnu javnost. Ukazao je i na neophodnost stvaranja adekvatnog zakonskog okvira i društvenog ambijenta za rad slobodnih i profesionalnih medija, u skladu sa najvišim standardima Savjeta Evrope i EU, u najboljem interesu države, pluralističke javnosti i same profesije. Čestitke novinarima i medijima uputio je i predsjednik Skupštine Ivan Brajović koji je, pored ostalog, naveo da svi društveni činioci koji su upućeni na medije imaju zajednički cilj da se bore za poboljšanje uslova rada i uvažavanje nezavisnog djelovanja. Upozorio je da su mediji dužni da posebnu osjetljivost i pažnju pokažu u godini izbora, kako bi crnogorsko novinarstvo odoljelo gotovo neminovnim vanprofesionalnim uticajima i pokušajima

Markoviću nagrada za životno djelo UNCG Žiri Udruženja novinara Crne Gore jednoglasno je odlučio da za 2019. dodijeli nagradu za životno djelo ,,Veljko Vlahović“ Nikoli Markoviću, zamjeniku glavnog urednika dnevnih novina Dan. Jednoglasno je odlučeno da nagrada za reportažu „Boško Pušonjić“ pripadne Saši Jevriću, reporteru Srpske RTV. – Prvu godišnju nagradu za 2019. ravnopravno dijele Boro Odalović i Aleksandar Ćuković. Druga godišnja nagrada za 2019. pripala je Aleksandru Vujoviću, novinaru Svetigore – saopšteno je iz ovog udruženja.

manipulacije. Društvu crnogorskih novinara i medijskoj zajednici čestitku je uputio i ministar kulture Aleksandar Bogdanović ističući da svjesni izazova pred kojima se danas nalazi društvo,

naročito u vremenu ekspanzije lažnih vijesti i senzacionalizma, želi da ohrabri medije na poštovanje etike i argumentovane javne riječi kao osnove demokratskog društva. – Nažalost, i Crna Gora danas

Davije: OEBS nastavlja da podržava novinare Šefica misije OEBS-a Maris Davije u čestitki povodom Dana novinara saopštila je da ova organizacija nastavlja da sarađuje sa novinarima i medijskim partnerima i daje podršku

njihovoj konstruktivnoj i pozitivnoj ulozi u Crnoj Gori. – Uloga koju novinari imaju u bilo kojem demokratskom društvu je neophodna – kazala je Davije.

Obilježena godišnjica tragedije na Bioču

Nezadovoljni presudom

BIJELO POLJE - Polaganjem vijenaca na spomen obilježje u gradskom parku u Bijelom Polju juče je obilježena četrnaesta godišnjica od željezničke tragedije na Bioču, u kojoj je poginulo 47 putnika, a povrijeđeno više od dvije stotine.

Porodice nastradalih, preživjeli putnici, delegacija Opštine i brojni Bjelopoljci odali su počast žrtvama najteže željezničke nesreće u Crnoj Gori. Vesko Vlahović iz NVU „Voz neprebola – Bioče 2006“ zahvalio je Bjelopoljcima i lokalnoj samoupravi na nesebičnoj podršci i kazao da je spomenik u parku rezultat njihovog osjećaja za muku i nevolju koja je 23. januara 2006. godine u crno zavila Crnu Goru. – Kada je muka i nevolja tu su prijatelji, pa onda i najveće muke nekako lakše padnu. Izreka

se suočava sa globalnim izazovom širenja dezinformacija i neprovjerenih informacija, koje su u kontekstu digitalnog doba izuzetno štetne po razvoj demokratije sa svim negativnim posljedicama po stabilnost društva – naveo je ministar. Podsjetio je na reformu medijskog zakonodavstva koja je u toku i istakao da institucije države dijele interes medija da građani budu informisani tačno, pravovremeno i objektivno. – Imperativ ovog i, naravno, svakog vremena jesu otvoreni, kredibilni i odgovorni mediji koji poštuju samoregulaciju i medijske standarde, a kojima je najvažniji zadatak kvalitetno i objektivno informisanje javnosti – naglasio je Bogdanović. N. K.

Položeno cvijeće na spomenik u Bijelom Polju

koja kaže „Ne čini mjesto čovjeka, već čovjek čini mjesto“, ovdje se potvrđuje kroz vrijeme. Ljudi koji su izgubili svoje najbliže su u bolu, a ljudi koji su preživjeli i dalje su u košmaru – kazao je Vlahović.

Istakao je da već 14 godina pokušavaju da dođu do istine. – Tražili smo istinu, pokušavali smo da dođemo do istine, ali očekivali i tražili smo i toplu riječ ili bar dio obećanja koja su u ime zvanične Crne Gore dali

Poručila je da Misija podržava razvoj slobodnih, pluralističkih, nezavisnih i profesionalnih medija koji odgovorno doprinose socijalnoj koheziji i demokratskim odnosima u društvu.

ljudi, kada su naglasili da je ovo tragedija cijele Crne Gore – rekao je Vlahović. Poručio je i da oni samo žele pravdu, a ne da nekom dijele lekcije. – Ne želimo da se ponovi tragedija iz 2006, da se ne bi ponovo istrzala djeca iz naručja majki i stradala crnogorska mladost u nekim vozovima i ne vozovima, u bolima i neprebolima – kazao je Vlahović. Zbog nesreće je osuđen jedino mašinovođa Slobodan Drobnjak na šest godina, a 11 zaposlenih u Željeznici je oslobođeno odgovornosti. Drobnjak je odslužio kaznu. Rodbina stradalih i predstavnici Opštine obišli su juče i spomen obilježje bugarskim đacim a ko d m o s t a n a L i m u stradalim u saobraćajnoj nesreći 2004. Život je izgubilo 12 učenika kada se autobus kojim su se vraćali sa ekskurzije stropoštao u rijeku. Godišnjica tragedije danas će biti obilježena polaganjem cvijeća na spomen obilježje žrtvaB. Č. ma na Bioču.

Reagovanje Udruženja sudija Crne Gore zbog tvrdnji predsjednika NVU „Voz neprebola“

Netačno da se proces vodio izvan sudnice PODGORICA - Povodom više netačnih i neutemeljenih tvrdnji iznijetih na konferenciji za novinare nevladinog udruženja ,,Voz neprebola“, održanoj 21. januara povodom 14. godišnjice od željezničke nesreće na Bioču, Udruženje sudija Crne Gore je reagovalo zbog, kako su naveli, razjašnjenja i utvrđivanja istine radi zaštite sudstva i sudija, čiji su integritet, profesionalnost i ugled ozbiljno narušeni iznijetim tvrdnjama. – Na prvom mjestu, predsjednik imenovanog udruženja, gospodin Goran Vojinović iznio je stav da su na sudski postupak koji je vođen povodom predmetne nesreće uticali mnogi predstavnici institucija, te da se postupak nije odvijao u sudnici, već u kabinetima predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice i postupajućih sudija. Ovakve tvrdnje su apsolutno neutemeljene i štetne, jer se sudski postupci isključivo sprovode u sudnici, lišeni bilo kakvih spoljnih uticaja, naročito kada se radi o krivičnim djelima sa tragičnim ishodom ovog obima – tvrde iz Udruženja sudija. Istakli su i da je Vojinović iznio tešku i pogrešnu kvalifikaciju nazivajući željezničku nesreću ubistvom. – Namjerno ili ne, ovim se nesuvislo insinuira da su nadležne institucije, među kojima i sudovi, imale namjeru da umanje značaj i tragični ishod nesreće. Takvo postupanje nije, niti može biti svojstveno bilo kojem crnogorskom sudiji, kako sa profesionalnih i etičkih pozicija, tako i iz ličnih i moralnih osjećaja – kažu iz Udruženja. Netačni su, upozoravaju, i navodi koji se odnose na postupanje suda i navodnom „prebacivanju“ sudija, u konkretnom slučaju sudije Radula Kojovića. – U skladu sa odredbama člana 369 ZKP-a, sud je vezan optužnim aktom nadležnog državnog tužioca u pogledu opisa inkriminisanog djela i lica koje je okrivljeno za izvršenje određenog krivičnog djela. Stoga su krajnje netačne tvrdnje da su nadležni sudovi ili postupajuće sudije imale ikakve veze sa označavanjem lica koja su imala

Reagovao i Andrijašević Bivši čelnik u Željeznici Crne Gore Vojislav Andrijašević reagovao je juče na tvrdnje iznešene na konferenciji za novinare NVO „Voz neprebola“, odnosno na izjavu Gorana Vojinovića da je Andrijašević telefonom razgovarao sa mašinovođom Drobnjakom dok je bio u stanici Lutovo. – Ovo je neistina. Nikakav razgovor nijesam imao sa Drobnjakom, jer sam u vrijeme nesreće bio u Ljubljani na međunarodnom sastanku u vezi putničkog saobraćaja – saopštio je Andrijašević. svojstva osumnjičenih, okrivljenih ili optuženih, niti opisa krivičnog djela, već je to u isključivoj nadležnosti državnog tužilaštva. Odlukom Sudskog savjeta Crne Gore, sve sudije Vrhovnog suda su bile upućene na ispomoć višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju, što se desilo prije donošenja odluke po žalbi protiv prvostepene presude u konkretnom postupku. U tom postupku je sudija izvjestilac bio drugi sudija, dok je sudija Kojović, kao predsjednik krivičnog odjeljenja, imao svojstvo predsjednika drugostepenog krivičnog vijeća – kažu iz Udruženja. Upozorili su i da je iznošenjem ovakvih neistina napadnuta sudska vlast i njeni nosioci, čime se nanosi šteta kako pravosudnom sistemu, tako i onima koji su direktno pogođeni tom tragedijom. – Poštujući zakon i pravila postupka i sa ništa manjim poštovanjem prema žrtvama i bolu koji je zadesio njihove porodice, nijedan crnogorski sudija ne bi pristao na kalkulacije ili popustio pod pritiskom kada bi se našao u poziciji da odlučuje u jednom ovako teškom i komplikovanom predmetu. Stoga, svaka tvrdnja, spekulacija ili insinuacija da su sud i sudije ovom prilikom postupale mimo zakona, etike i morala se mogu smatrati zlonamjernim – kazali su iz Udruženja sudija. N. K.

Klinički centar

Obustavljene posjete na Intenzivnoj PODGORICA - U Kliničkom centru Crne Gore, kao prvi stepen prevencije, obustavljene su posjete bolesnicima koji se nalaze na liječenju u jedinicama intenzivnog liječenja, usljed, kako je saopšteno iz ove ustanove, povećanja aktivnosti virusa gripa, kao i registrovanog broja oboljelih od bolesti koja liči na grip. Cilj je, kako su naveli, smanjenje širenja infekcije među pacijentima koji su na bolničkom liječenju. Iz Kliničkog su naveli da in-

formacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti putem telefona svakog dana u periodu od 14 do 15 časova. Kako su precizirali, ukoliko dođe do pogoršanja epidemiološke situacije u našoj državi, posjete će biti obustavljene za sve pacijente koji se nalaze na bolničkom liječenju. – Obustava posjeta trajaće do poboljšanja epidemiološke situacije – naveli su iz Kliničkog centra i apelovali na građane da se pridržavaju opštih mjera prevencije i savjeta ljekara. I. Kr.

Društvo

Četvrtak 23. januar 2020.

STAV

Nije vino pošto priđe bješe Ova crkva brani svetinje od Crnogoraca kao da su talibani koji ruše svoje hramove i spomenike kulture. Taj narod je znao da sačuva manastire Moraču i Pivu, Katedralu Svetog Tripuna, Husein-pašinu džamiju » Piše: Marko ŠPADIJER za svoj ponos i kulturnu vertikalu. Taj, za SPC, Zakonom o slobodi vjeroisnepostojeći narod je povijesti ili uvjerenja sekuizgradio veličanstveni larna država Crna Gora na savremen način uređuje Mauzolej Njegošu na pravni položaj vjerskih zaLovćenu i pokazao da ga jednica i garantuje slobodu zna čuvati od svakog, pa svim vjernicima da praktikuju svoja vjerska ubjeđei od SPC nja, a sloboda nije uskraćena ni nama ateistima.

Protesti vjernika SPC i reagovanja u Crnoj Gori, Srbiji i svijetu povodom izglasavanja tog zakona imaju politički karakter, a tek se dijelom tiču vjere i sloboda vjeroispovijesti. Pomama je nastala zbog nagovještaja da može biti ugrožen položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori kao države u državi, veleposjednika i misionara velikosrpske hegemonističke politike. To već bolno zadire u tekovine srpskog nacionalizma u Crnoj Gori.

RESTAURACIJA VELIKOSRPSTVA

SPC u Crnoj Gori je u posljednjih trideset godina prvo restaurirana pod zaštitom Arkanovih tigrova, a zatim nezakonito, uz blagoslov crnogorskih vlasti, prisvojila sve što su u slavu Boga pravoslavni Crnogorci gradili vjekovima, sazidala i nove crkve, hramove, konake, škole, hotele i turističke objekte i stvorila moćnu infrastrukturu i mehanizme manipulacije. Srpska pravoslavna imperija postala je važan politički igrač,

Vlast mora da se pokaže sposobna da sprovede zakone i uvjeri građane da su joj namjere časne i pravedne. Treba joj dati vremena da sačuva mir i prijatelje. Onda će postati jasno da je povampirena četnička ideologija bijes manjine koja laje na crnogorski karavan koji se uputio u neki bolji svijet ustanova koja ne ferma zakone države Crne Gore i otvoreno se protivi njenoj zapadnoj orijentaciji. Sa više stotina popova, monaha i monahinja SPC je dostigla broj koji nikada pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije ni izbliza imala. Ne znam koliko je ta armija ideologa, teologa i propagandista uspješna u propovijedi vjere i jevanđelja, ali je neumorna u ponavljanju lekcije da je savremena CG izdala srpstvo i da treba da se vrati tekovinama Podgoričke skupštine. SPC se nametnula kao politički tutor crnogorskih Srba i jatačka baza za zavjerenike protiv suverene države. Ova crkva ne priznaje državu Crnu Goru i njene zakone, Crnogorce kao naciju, njihovu istoriju, kulturu, jezik. Sa posebnom strašću negira postojanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Obnovljena CPC, kao ne-

Na protestima u Beogradu huligani pokušali da zapale crnogorsku zastavu na zgradi Ambasade Crne Gore

kad bogumilska, bogosluži na otvorenom, a SPC je, uz asistenciju vlasti, drži daleko od crnogorskih hramova.

ROBOVANJE I MUČNO OSVJEŠĆENJE

Srpstvo kao ideologija oslobođenja porobljenih Južnih Slovena osvajalo je crnogorski prostor gotovo cio jedan vijek. Prosvjetiteljsko i vjersko srpstvo koje je uznosilo zasluge i herojstvo Crnogoraca uticalo je na njihovo nacionalno osjećanje. Siromaštvo, slaba pismenost, slavoljublje gospodara i smišljena politika srpske države proizvele su dvojnu nacionalnu svijest Crnogoraca. Početkom 20. vijeka to srpstvo je pokazalo svoje pravo lice asimilatora, srušilo državu i poništilo svaku crnogorsku osobenost. Tek su antifašističke snage u ratu i jugoslovenskoj socijalističkoj državi izborile crnogorsku nacionalnu, socijalnu i kulturnu emancipaciju. Latentni srpski nacionalizam je devedesetih godina političko vođstvo Srbije pretvorilo u avanturu razbijanja Jugoslavije sa ciljem stvaranja velike Srbije. Vladajuća elita Crne Gore,

Latentni srpski nacionalizam je devedesetih godina političko vođstvo Srbije pretvorio u avanturu razbijanja Jugoslavije sa ciljem stvaranja velike Srbije. Vladajuća elita Crne Gore, instalirana AB revolucijom, pridružila se tom srpskom ratnom projektu do samonegacije. Crnogorsko nacionalno dostojanstvo se održalo kao temeljna svijest i pored progona od zvanične politike koja je bila u savezu sa SPC

instalirana AB revolucijom, pridružila se tom srpskom ratnom projektu do samonegacije. Crnogorsko nacionalno dostojanstvo se održalo kao temeljna svijest i pored progona od zvanične politike koja je bila u savezu sa SPC. Crna Gora je prošla mučno razdoblje osvješćenja i put od ,,srpskog sreza“ do suverene države. Kad je napuštena svetosavska ideologija i jeftina parola ,,dva oka u glavi“, izabran je građanski put obnove crnogorske nacionalne samosvijesti i međunacionalne harmonizacije. To je rezultiralo povratkom državne samostalnosti na referendumu 2006. godine.

KAD UVENE ,,CVET SRPSTVA“

Ignorisanje pouka svoje prošlosti i mit o veličini ne dozvoljavaju Srbiji da nađe puteve spokojstva i saradnje sa susjedima, pa brigu o svojim sunarodnicima u državama regiona pretvara u tutorstvo i bazu za hegemonističke aspiracije. Frustrirana zbog gubitka Kosova, ta svijest ne može da se pomiri da se Crna Gora ,,odcepila“, pa održava nadu da je to privremeno i proizvodi napetost preko SPC i prosrpskih partija u Crnoj Gori. Crnogorci nijesu danas ,,cvet srpstva“, već Dukljani koji, organizovani u mafijaške klanove, ugrožavaju Srbiju. Za srpsku imperijalnu svijest nije važno da li će Crna Gora biti vladikat, knjaževina, kraljevina, socijalistička republika ili građanska država, važno je da bude – srpska. U tu svrhu koriste sve metode i sve vidove psihološkog, medijskog, vjerskog i političkog pritiska i manipulacije, a SPC u Crnoj Gori je peta kolona velikosrpskog projekta. Ova crkva brani svetinje od Crnogoraca kao da su talibani koji ruše svoje hramove i spomenike kulture. Taj narod je znao da sačuva manastire Moraču i Pivu, Katedralu Svetog Tripuna, Husein-pašinu džamiju za svoj ponos i kulturnu vertikalu. Taj, za SPC, nepostojeći narod je izgradio veličanstveni Mauzolej Nje-

gošu na Lovćenu i pokazao da ga zna čuvati od svakog, pa i od SPC.

PREDANI RAD SPC

SPC ističe parole da Crnogorci izlažu Srbe nepravdama i da ih asimiliraju, ne mareći da to protivurječi logici da je Srba u Crnoj Gori sve više, a Crnogoraca u Srbiji drastično sve manje. Međutim, za propagandu nije važna istina, već manipulacija. SPC u Crnoj Gori je uspjela da svojim, bez sumnje, predanim radom i uz pomoć svoje matične crkve i prosrpskih partija i najviših institucija države Srbije, sakupi impozantan broj pristalica za večernje šetnje ulicama crnogorskih gradova. Sada to radi molebanima, litijama i javnim izjavama svojih velikodostojnika, što je u granicama demokratskih metoda izražavan j a n e z a d ovo l j st va , a l i zavisno od instrukcije vanjskih sponzora i domaćih saveznika može aktivirati rušilačku energiju destabilizacije.

NOVA REALNOST

Okolnosti su se, ipak, promijenile, pa ,,vino nije pošto priđe bješe“. Crna Gora nije više ,,srpska Sparta“, niti poprište ,,događanja naroda“, a međunarodna zajednica ne gleda na Balkan kao na evropsku zabit da bi dozvolila snagama koje čekaju da se svijetla pogase kako bi nahranili svoje bolesne ambicije. Dok Crna Gora zatvara poglavlja iz agende pristupanja evropskoj civilizaciji, SPC otvara poglavlja Načertanija, odluka Podgoričke skupštine i duh Memoranduma. Srpska konzervativna misao danas ne egzistira samo u SPC, već na mnogim adresama u Srbiji i Crnoj Gori koje ne prihvataju institucije zapadne demokratije, multikulturu, ljudska i etnička prava, sekularnu državu i poštovanje drugih identiteta. Takav ratoborni nacionalizam ne može pružiti odgovore na dileme ovog vremena. Danas Crna Gora nije više ona stara, nesigurna, bez svog programa i vizije. Ona je međunarodno priznata država,

članica OUN i NATO saveza i na putu za članstvo u EU. Ona je konsolidovana država sa svojim ustavom, svojim institucijama, pa i represivnim aparatom, svojim ugledom u svijetu, međunacionalnim skladom, na putu da postane pravno uređena država koja znalački koristi svoje prirodne i ljudske resurse za napredak. Ovdje nije mjesto da nabrajam brojne probleme koje je donijela tranzicija i omogućila ova vlast i koji izazivaju revolt i nezadovoljstvo velikog broja građana, jer se nadam da će proces stasavanja instituta demokratije razriješiti većinu tih anomalija, već da ukažem na potrebu jedinstva građana kojima je Crna Gora jedina domovina. Oni su ti koji treba da sačuvaju mir i odbace mržnju i nasilje kao preduslov srećnijeg zajedničkog života. Događaji izazvani reakcijom na Zakon o slobodi vjeroispovijesti su već viđeni scenario ispoljavanja agresivnog srpskog nacionalizma. Oni su lakmusov papir srpske političke, vjerske i medijske kulture u Srbiji i Crnoj Gori. Sve poznate beštije su u javni prostor ponovo ubacile reciklirani anticrnogorski propagandni materijal.

IZAZOVI MODERNIH VREMENA

Srbi su toliko inficirani predrasudama o Crnoj Gori i Crnogorcima da će proći dugo vremena da i većina boljih među njima prihvati realnost da je Crna Gora država koja ima svoje istorijsko pamćenje i iskustvo, svoje interese i da su Crnogorci narod koji ima svoju prošlost, kulturu, svoju budućnost i svoj ponos. Nadao sam se da će velikosrpski ratnički nacionalizam biti pokopan na Haškom sudu i vjerovao da će u Beogradu, kojeg volim, moderna svijest prevladati palanački duh. Prevario sam se, on se povampirio. Srpski nacionalizam i populizam koji se sada obrušio na Crnu Goru je toliko retrogradan da ponižava srpsku politiku i kulturu. To je jezik atavizama koji je u prošlosti Balkan pretvarao u Marsovo polje. Vjerujem, ipak, da civilizacijski iskoraci ovoga podneblja, koje je nedavno prošlo pakao, neće dozvoliti da se užasi ponove. Konačno, Crna Gora u 21. vijeku više nije kulturno, niti ekonomski inferiorna država, niti su joj potrebni tutori. Ona je konstituisana kao građanska zajednica koja zna da štiti svoju teritoriju i svoje interese. Njena je obaveza da brani suverenost i riješi pitanja odnosa države i crkve, rukovodeći se najboljim primjerima evropske demokratije. Vlast mora da se pokaže sposobna da sprovede zakone i uvjeri građane da su joj namjere časne i pravedne. Treba joj dati vremena da sačuva mir i prijatelje. Onda će postati jasno da je povampirena četnička ideologija bijes manjine koja laje na crnogorski karavan koji se uputio u neki bolji svijet. (Autor je publicista, glavni urednik Pobjede od 1978. do 1982. godine i sekretar Matice crnogorske, 1993-2013)

Hronika

Četvrtak 23. januar 2020.

Saobraćajna nesreća kod Kraljeva

Poginula dva mladića iz Rožaja, njihova tetka teško povrijeđena KRALJEVO - U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutro oko 6.30 dogodila na Ibarskoj magistrali, na putu Kraljevo - Preljina stradali su mladići iz Rožaja, Selim Halilović (28) koji je upravljao vozilom i njegov rođak Erdan Husović (18). U udesu je teško povrijeđena Nejma Halilović, tetka stradalih mladića, koja je prevezena u bolnicu u Kraljevu i, prema in-

formaciji iz porodice, nalazi se u kritičnom stanju. Kako su javili srpski mediji, do nesreće je došlo kada je „golf“ u kojem su se nalazili stradali mladići udario u autobus koji je dolazio iz suprotnog smjera. Mladići su na licu mjesta podlegli povredama. Kako smo nezvanično saznali, oni su krenuli u beogradsku kliniku gdje je jedan od stradalih imao zakazan pregled. F. K.

NIKŠIĆ: Požar zahvatio kuću na Vitalcu

PRANJE NOVCA: Svjedok objasnio odakle mu novac za donaciju PZP-u Ovdje nema govora da je novac stečen od kriminalne djelatnosti i stoga je besmislena optužba protiv mene i pravno neodrživa – istakao je Medojević PODGORICA – Član mladih Pokreta za promjene Nemanja Brajković ustvrdio je u istrazi Specijalnog tužilaštva da je 2.000 eura koje je donirao svojoj političkoj partiji zaradio u ljeto 2016. godine radeći kao didžej u jednom budvanskom i hercegnovskom lokalu. Brajkovićev i iskazi još pet svjedoka koji su dati u istrazi, juče su pročitani na suđenju lideru PZP-a Nebojši Medojeviću i još 11 okrivljenih za pranje novca i stvaranje kriminalne organizacije. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević prigovorila je iskazu Brajkovića u pogledu porijekla novca koji je donirao PZP-u s obzirom da je u suprotnosti sa materijalnim dokazima i iskazima vlasnika lokala u kojima je radio. Proces vodi sutkinja Vesna Pean.

KONTRADIKTORNOSTI

Kuća u kojoj se desio požar

Starica stradala NIKŠIĆ - U požaru koji je juče oko 17.30 časova zahvatio kuću u naselju Vitalac stradala je Desanka Đurđević (90). Kako je kazao načelnik Službe zaštite i spašavanja Veselin Gardašević, dva vozila i osam vatrogasaca je učestvovalo u gašenju požara. – Tijelo starije žene sa manjim opekotinama smo pronašli u dnevnoj sobi, pa pretpostavljamo da je uzrok smrti gušenje od dima. Dnevni boravak i hodnik su u potpunosti izgorjeli – kazao je Gardašević. S. D.

Sutomore: Povrijeđena dva građevinska radnika BAR - S. R. (55) i S. M. (53) iz Mojkovca teško su povrijeđeni kada su juče oko 13 sati i 30 minuta pali sa objekta u izgradnji u Ulici cara Lazara u Sutomoru. Oni su bili angažovani kao građevinski radnici. Nakon nesreće hitno su prevezeni u Opštu bolnicu u Baru, odakle je, kako je Pobjedi saopštio dežurni hirurg Miroslav Knežević, jedan od povrijeđenih radni-

ka sa povredama grudnog koša, kičme, karlice i lijevog kuka, upućen na dalji tretman u Klinički centar Podgorica. – Pacijent je svjestan, ali je zbog težine povreda upućen na Ortopediju i Grudnu hirurgiju KC Podgorica. Drugi pacijent ima prelom lijevog ramena i lijeve potkoljenice. Njega ćemo najvjerovatnije zadržati na oporavku u barskoj bolnici – saopštio je doktor Knežević. V. K.V.

Pretresen stan Danilovgrađanina

Pronađene bombe, oružje i municija DANILOVGRAD – Policija je u Danilovgradu, postupajući po naredbi Osnovnog suda pretresla stan D. Š. iz tog grada i pronašlia tri ručne bombe, određenu količinu materije za koju se sum-

nja da je eksploziv „amoneks“ i četiri komada municije za lovačko oružje i bajonet. O svemu je upoznat nadležni tužilac koji će se naknadno izjasniti o kvalifikaciji krivičnog djela. M. L.

Brajković je u istrazi tvrdio da je za noć angažovanja puštanja muzike u lokalima u Budvi, Herceg Novom i Podgorici dobijao od 70 do 100 eura. Taj novac, kako je ispričao u tužilaštvu, nije trošio, jer je živio i hranio se kod strica iz Budve. Pošto mu je sugerisano da je poželjno da se PZP-u uplati donacija do 2.000 eura, on je to i učinio. Tužiteljka Vukčević prigovarajući iskazu je navela da se vlasnici lokala Danko Knežević i Nebojša Vučinić ne sjećaju da je Brajković uopšte radio za njih. Nakon što je pročitan iskaz svjedoka Nebojše Vučinića,

Brajković tvrdi di-džej zaradio vlasnici se toga tužiteljka Vukčević je ukazala na njegove tvrdnje da je svoj poslovni prostor izdao Danku Kneževiću, koji je u ljeto – avgustu 2015. otvorio kafebar preko puta Suda za prekršaje u Podgorici, ali da ga je finansijska policija zatvorila u aprilu 2016. godine. – Iz ovog svjedočenja proističe da je u vrijeme u kojem je Brajković radio u tom lokalu, objekat bio zatvoren, odnosno da ga je zapečatila finansijska policija – kazala je Vukčević. Osim toga, ona je navela da izvodi bankarskog računa Brajkovića ne podržavaju njegove tvrdnje koje je iznio u Tužilaštvu. Međutim, sa stavom tužiteljke nijesu se saglasili optuženi Nebojša Medojević kao ni advokati odbrane. – Svjedok je rekao da je zakonito zarađeni novac uplatio na zakonit način. Ovdje nema govora da je novac stečen od kriminalne djelatnosti i stoga je besmislena optužba protiv mene i pravno neodrživa. Sud se mogao uvjeriti da ovaj novac saslušani svjedok nije stekao baveći se bilo kakvom kriminalnom djelatnošću – istakao je Medojević. Advokat odbrane Dražen Medojević rekao je da se svjedok izjasnio da je član PZP-a, te da se ne sjeća da je neko tako detaljno ispitivan o porijeklu 2.000 eura. – To što se neko nije mogao sjetiti šankera, ne znači da Brajković nije radio – primijetio je Medojević. Pročitan je i iskaz ruskog državljanina Dimitrija Pašajeva koji je naveo da je 2007. godine kuću u Bigovu kupio i kasnije renovirao njegov otac Sergej. On je kazao da se njegov otac

Medojević dolazi u Sud

bavi izdavanjem knjiga i da nije upućen od kojih je sredstava kupio kuću i platio njeno renoviranje.

DOKUMENTACIJA

Dimitrije Pašajev predao je tužilaštvu dokumentaciju iz 2011. godine vezano za kuću koju je kupio njegov otac. Optuženi Medojević istakao je da je status svjedoka u ovom procesu trebalo da dobije Sergej Pašajev, a ne njegov sin. On je istakao i da je posao renoviranja kuće u Bigovu za koje je angažovan optuženi Nikolić, legalan posao. – Tu su legalni poslovi Momira Nikolića i ne radi se o prljavom novcu. On ima svoju građevinsku firmu i radnike.

Viši sud u Podgorici prihvatio sporazum o priznanju krivice optuženog za pokušaj ubistva Franja Nikolića

Drešaju godina robije i da plati 10.000 eura PODGORICA – Sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš prihvatio je sporazum o priznanju krivice kojim je Leon Drešaj (47) iz Tuzi priznao pokušaj ubistva na mah Franja Nikolića (37) u junu prošle godine. Prema nagodbi koju je sklopio sa Tužilaštvom, Drešaj je u zamjenu za priznanje pristao na jedinstvenu kaznu od godinu za pokušaj ubistva na mah i nedozvoljeno držanje oružja. Takođe, on je prihvatio i da uplati 10.000 eura u humanitarne

svrhe Kliničkom centru. Protiv Drešaja je nedavno podignuta optužnica jer je 6. juna prošle godine u Tuzima oko 21.30 sati na terasi ugostiteljskog objekta ,,prethodno doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost“, pokušao na mah da ubije Nikolića. Prema navodima iz optužnice, Drešaj je reagujući na vrijeđanje Nikolića zaustavio automobil ispred lokala u kome se nalazio. Nikolić je ustao od stola gdje je sjedio, krenuo prema Drešaju, počeo da mu psuje oca, majku, kćerku.

Na upućene psovke, Drešaj je izvadio pištolj i ispalio prema Nikoliću tri projektila, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu. – Optuženi je ispričao da mu je pao mrak na oči kada mu je F. N. uputio psovke. Nakon toga je izvadio pištolj i tek kada su ljudi počeli da vrište, vidio je F. N. kako leži u bašti lokala – piše u optužnici. Drešaj je nakon pucnjave bio nedostupan crnogorskim državnim organima sve do 17. septembra kada se predao tužilaštvu u pratnji advokata. B. R.

Novac nije prljav ni po kojem kriterijumu, tako da nema govora o krivičnom djelu pranje novca – kazao je Medojević. Svjedok Marina Radulović je navela da je 1997. godine platila 600 njemačkih maraka za renoviranje kuće u Kotoru okrivljenom Nikoliću, a zatim 2010. još 5.000 eura za ostale radove i sve bez priznanice i ugovora. Advokat Dušan Radosavljević ukazao je na to da ispitivanje poslova Nikolića od prije 20 godina nema značaj za ovaj krivični postupak i krivično djelo koje se njemu stavlja na teret. Istovjetnu primjedbu iznio je i nakon što je pročitan iskaz svjedokinje Stanke Nesto-

Razmotrena presuda Pljevljaku

Zindoviću po BEOGRAD - Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je osudio na osam godina zatvora Jovicu Zindovića iz Pljevalja – prenosi B92. Protiv Zindovića se vodio postupak pred sudom u Beogradu zbog šverca narkotika, nedozvoljenog držanja oružja i falsifikovanja isprava. On je iz spuškog zatvora pobjegao 7. oktobra 2015. godine, a uhapšen je u Srbiji 21. jula 2016. godine. U stanu koji je Zindović koristio u srpskoj prijestonici, osim veće količine novca, droge, pronađen je arsenal oružja i pet pancira. Kako su tada saopštili iz policije, pretresom stana u kojem je boravio Zindović pronađena je automatska puška, hekler sa prigušivačem, tri pištolja, pet pancira, 82.000 eura i 500 grama koka-

Hronika

Četvrtak 23. januar 2020.

Grčki specijalni tim otputovaće u Srbiju zbog istrage ubistva Dedovića i Stamatovića

i da je kao o 2.000, a ne sjećaju Advokati tražili saslušanje predstavnika Poreske uprave

rović koja je navela da je 1997/98. godine platila Nikoliću 6.000 američkih dolara i 3.000 njemačkih maraka za građevinske radove, betonsku ploču i ostalo. – Kakve veze imaju građevinski radovi od prije više od 20 godina sa optužnicom za utaju poreza – naveo je Radosavljević. Petar B. Radulović i Slavko R. Uskoković juče se svjedočili u sudu i naveli da ostaju kod iskaza iz tužilačke istrage. Podsjećamo, lider PZP-a Nebojša Medojević i biznismen iz BiH Momir Nikolić optuženi su da su tokom 2016. godine na teritoriji Crne Gore organizovali kriminalnu organizaciju sa ciljem vršenja krivičnog

Advokat Dušan Radosavljević zatražio je od suda da na sljedećem ročištu sasluša predstavnika Poreske uprave koji treba da se izjasni da li je državni budžet oštećen. – Interesantno je da predstavnik Poreske uprave nikada nije saslušan, a u optužnici Specijalnog tužilaštva se navodi da je državni budžet oštećen navodnom kriminalom djelatnošću optuženih – kazao je Radosavljević. Sutkinja Vesna Pean kazala je da će za sljedeće ročište pozvati predstavnika Poreske uprave i najavila odbrani okrivljenih da ukoliko se ne pojavi ovaj svedok, proces će se nastaviti čitanjem materijalnih dokaza.

djela pranje novca, radi sticanja nezakonite dobiti i moći. Članovi te grupe, prema optužnici, postali su direktor Pokreta za promjene Dejan Vujisić, tehnički sekretar partije Željko Šćepanović, Gordan Konatar, v.d. glavne urednice programa TV Budva Iva Pavlović, član Izvršnog odbora Nove srpske demokratije Petar Drašković, Luka Radunović, Vladislav Bulatović, predsjednik mladih DNPa Nikola Jovanović, Aleksandar Sekulić i član Glavnog odbora PzP-a Mladen Jovanović. B. R.

PODGORICA – Grčki specijalni policijski tim otputovaće u Srbiju kako bi sa kolegama iz te države razmijenili povjerljive informacije o ubistvu vođe škaljarskog klana Igora Dedovića i visokopozicioniranog člana te grupe Stevana Stamatovića koje se dogodilo u nedjelju u restoranu u atinskoj opštini Vari – piše grčki Kathimerini. Tu informaciju za Pobjedu nije ni potvrdila, ni demantovala portparolka grčke policije Ioana Roziokou.

Telefoni žrtava poslati na vještačenje Prema pisanju grčkog CNN, službenici Sektora za ubistva i Odjeljenja za kriminalističke istrage su zaplijenili mobilne telefone žrtava, kao i bankarske kartice pronađene kod jednog od dvojice Crnogoraca, kako bi pokušali da dođu do nekih tragova koji bi eventualno vodili do počinilaca dvostrukog ubistva

Stefanović: Mi smo suštinski obezglavili organizovani kriminal

SARADNJA SLUŽBI

Ukoliko je ova informacija tačna, može da navodi na zaključak da su grčki istražitelji na tragu ubicama za koje se sumnja da su iz došli iz Srbije. Moguće je, međutim, da grčki istražitelji pokušavaju da razmjenom povjerljivih informacija sa službama uz regiona ispituju da li je nedavno uhapšena grupa dvojice srpskih državljana i Hrvata povezana sa ovim zločinom. Portparolka Roziokou je u izjavi za Pobjedu navela da je istraga tajna i da ne može da iznese puno detalja o njoj. – Ono što mogu da kažem je da je oko 18:30 časova u nedjelju veče, četvoro maskiranih napadača, upalo u restoran u Variju i ispalilo smrtonosne hice u dvojicu crnogorskih državljana i ranilo suprugu jednog od njih – saopštila je Roziokou. U rješavanje ovog slučaja uključena je i policija iz Crne Gore, koja je u komunikaciji sa kolegama iz Grčke. – Generalno, praksa je da kada se nešto ovako desi, sarađujemo sa matičnim zemljama stradalih državljana. To je slučaj i sada. Sarađujemo sa crnogorskom policijom i crnogorskim vlastima, a pomoć imamo i od Interpola i Europola – kazala je Pobjedi Roziokou. Ona je potvrdila pisanje Pobjede da je supruga Stevana

POTRAGA ZA UBICAMA: Sa mjesta ubistva u Atini

Stamatovića, Mileva Stamatović otpuštena iz grčke bolnice, nakon što je zadobila lakše povrede.

FOTOGRAFIJE

Brojni grčki mediji su juče objavili prve fotografije osoba za koje se smatra da su likvidirale Dedovića i Stamatovića. Kako bezbjednosna kamera u restoranu nije radila, grčka policija je izuzela snimke sa kamera u okolini i na jednom od video zapisa uočili su četiri osobe, obučene u crno, kako prilaze restoranu. Iste kamere su zabilježile kako se četiri osobe žurno udaljavaju par minuta nakon zločina. Snimci koji su prikazani, međutim, teško da će biti od velike koristi istražiteljima, jer se, osim kontura, teško mogu uočiti obrisi lica počinilaca koji bi softverskom analizom kasnije mogli da otkriju identi-

Kamere su zabilježile kako se četiri osobe žurno udaljavaju par minuta nakon zločina. Snimci koji su prikazani, međutim, teško da će biti od velike koristi istražiteljima, jer se, osim kontura, teško mogu uočiti obrisi lica počinilaca koji bi softverskom analizom kasnije mogli da otkriju identitete zločinaca

tete zločinaca. Ipak, istražitelji se nadaju da će neki drugi detalj možda biti od koristi, a još će se sprovesti analiza snimaka sa nekih drugih kamera jer sada je makar poznat pravac kojim su se udaljili sa mjesta zločina.

PRAVCI ISTRAGE

Grčki mediji objavili su da su supruge Dedovića i Stamatovića iskazale želju da što prije napuste Grčku. Portal Kathimerini piše da su u nedjelju uveče, službenici Ministarstva za zaštitu građana smatrali neophodnom bližu saradnju grčkih i srpskih organa za sprovođenje zakona. – Ostaje nejasno da li su dvojica muškaraca, za kojima je izdata međunarodna potjernica, pokušali da sakriju tragove u Grčkoj ili su odlučili da koordinišu svoju ilegalnu aktivnost u Atini – piše Kathimerini. Prema pisanju grčkog CNN, službenici Sektora za ubistva i Odjeljenja za kriminalističke istrage su zaplijenili mobilne telefone žrtava, kao i bankarske kartice pronađene kod jednog od dvojice Crnogoraca, kako bi pokušali, kroz forenzičku analizu komunikacije, da dođu do nekih tragova koji bi eventualno vodili do počinilaca dvostrukog ubistva.

OTKRIVANJE LOKACIJA

u koji se teretio za držanje oružja i trgovinu drogom

otvrđeno osam godina Snimak sa nadzorne kamere pruža nejasnu sliku počinilaca

– Mobilni telefoni žrtava poslati su forenzičkim laboratorijama kako bi se došlo do informacija sa kim su komunicirali dok su bili u Atini – navedeno je u tekstu CNN-a. Policijska istraga je usredsređena i na pronalaženju stanova u kojima su se skrivala dvojica crnogorskih državljana. – Istražni organi otkrili su falsifikate kojima su se ubijeni

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da su u nedavnom obračunu „crnogorskih narko klanova“, u Atini, „likvidirane suštinske vođe škaljarskog klana“ i dodao da se pokazalo da je bila opravdana zabrana ulaska u Srbiju osoba iz drugih država koje mogu da ugroze bezbjednost njenih građana. – Mi smo ovdje suštinski obezglavili u prethodnim godinama organizovani kriminal, odnosno najviši u tim organizacijama više nijesu u Srbiji, već su u inostranstvu. One, za koje smo imali dovoljno dokaza, smo pohapsili, oni, za koje nijesmo, godinama više nijesu ovdje jer znaju da će biti krivično gonjeni – rekao je Stefanović. Kako je naveo, spisak lica kojima je zabranjen ulazak u Srbiju iz drugih država stalno se unapređuje i saradnja sa crnogorskom policijom, kao i drugim iz okruženja, je dobra. On je, prenosi agencija Beta, apelovao na sudove da ne budu blagi u kažnjavanju pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i onih koji ponavljaju krivična djela.

Dedović i Stamatović služili tokom boravka u Grčkoj, a čine se napori da se otkriju i njihova prebivališta, odnosno skrovišta u toj zemlji – piše grčki Kathimerini. Sa druge strane, CNN prenosi da se sumnja da su se Dedović i Stamatović skrivali u južnom predgrađu gdje bi trebalo da nađu tragove njihovog života u Grčkoj. Prema evidenciji bezbjednosnih službi Crne Gore, jedan od vođa škaljarskog klana bio je Dedović, dok je Stamatović bio istaknuti član ove grupacije. On je u bjestvu, dok je njegov brat Jovan u beogradskom zatvoru zbog falsifikovanja isprava. J. Đ. – A. R.

Reagovanje

Policajci tvrde da su oslobođeni optužbi Sa privođenja Zindovića

ina. Takođe su pronađene i dvije falsifikovane lične karte. Zindović je u Višem sudu u Bijelom Polju osuđen na 15 godina i tri mjeseca zatvora zbog ubistva Luke Popovića (29).

On je pobjegao 7. oktobra prošle godine iz porodične kuće u Mojkovcu, prilikom posjete koju su mu odobrili nadležni iz Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija. C. H.

PODGORICA - Radomir Stojović i Aleksandar Kalpačina reagovali su povodom teksta objavljenog u našem listu 10. januara 2020. godine pod naslovom ,,Đedović i saradnici osnovano sumnjivi da su krijumčarili ljude“. – Objavljeno je da su u okviru akcije ,,Monika“ uhapšeni i policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Radomir Stojović i Aleksandar Kalpačina, te da su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode. U nastavku teksta stoji da se terete za zloupotrebu položaja, ali njihova imena nijesu se našla u naredbi za sprovođenje istrage što ne odgovara istini

jer smo nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu oslobođeni odgovornosti za djela koja su nam stavljena na teret o čemu postoje dokazi u Specijalnom tužilaštvu. Takođe, i u tekstu ovim povodom u vašem listu od 21. novembra 2019. godine objavljeno je da smo nakon saslušanja pušteni da se branimo sa slobode, što je gruba neistina, jer ste vašim odgovornim i profesionalnim radom, što je u ovom slučaju izostalo, mogli da se uvjerite kod nadležnih službi da nema krivične odgovornosti za djela koja nam se stavljaju na teret – piše u reagovanju policajaca. M. L.

Crnom Gorom

Četvrtak 23. januar 2020.

Ministar odbrane Predrag Bošković u radnoj posjeti Pljevljima

Gradiće zgradu za pripadnike Vojske PLJEVLJA - U Pljevljima će biti izgrađen objekat sa 43 stambene jedinice za pripadnike Vojske Crne Gore i za zaposlene u drugim javnim službama. Vojska Crne Gore doniraće komunalnim službama opštine i dva kamiona za čišćenje snijega, saopšteno je nakon sastanka ministra odbrane Predraga Boškovića i predsjednika opštine Pljevlja Igora Golubovića. - Danas smo praktično udarili administrativni kamen temeljac kad je u pitanju prva stambena zgrada za zaposlene u Vojsci Crne Gore sa mjestom rada u Pljevljima, koja će biti na lokaciji Mali logor iza bolnice. Vojska je već preduzela neke aktivnosti na uklanjanju dotrajalih objekata koji su tu već decenijima. Na taj način biće stvoreni uslovi za početak izgradnje zgrade ne samo za pripadnike Vojske, već i za zaposlene u MUP -u, tužilaštvu, sudstvu...

Vojska Crne Gore i opština Pljevlja imaju odličnu saradnju koju će podići na još viši nivo za dobrobit građana ove opštine, ali i čitave Crne Gore

OBOSTRANA KORIST: Sastanak u opštini

Kompletan prostor opština je predodredila za stambenu izgradnju za javne službe na lokalnom ili na državnom nivou. Danas smo razgovarali o

tome kako da Vojska Crne Gore pomogne lokalnim komunalnim službama u situacijama kada one nijesu u mogućnosti same da se izbore sa

CEDIS: Radovi za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom PODGORICA – Crnogorski elektrodistributivni sistem danas nastavlja radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. Zbog toga potrošači u pojedinim naseljima po nekoliko sati neće imati struju.

DANILOVGRAD

- od 7:30 do 17 sati: Bogićevići, Frutak, Ržišta, Do Pješivački, Repetitor Kurilo, Bare Šumanovića, Šobajići, Valeta, Donji i Gornji Rsojevići, Vinići, Mosori, Sretnja, Brijestova, Rova, Slap Zete, Viš, Kujava, Zagorak, Bogmili, Tunjevo, Dobro Polje i Adžin most (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Mijokusovići, Kupinovo, motel „Sokoline“, Boronjina, Mandići i Ostrog; Brijestovo, Mosori i Donji Rsojevići; - od 8 do 15: Pričelje; - od 10 do 14: Lakat; - od 10:30 do 14:30: Glava Zete i Dobro Polje.

CETINJE

- od 8 do 17 sati: Zagrablje, Romi, Kasomi, Konak i Očinići (kratkotrajna isključenja u navedenom periodu); Obzovica, Prekornica, Pačarađe, Drenov Do, Ugnji, Golijan, Gluhi Do, Vrela i vodoizvorište Vrela; - od 8 do 16: Šinđon, Pod Uba, Drušići, Prevlaka, Rvaši, Gospoštine, Pipac, Karuč, Cerov Pod, Kraće Do, Dodoši, Žabljak Crnojevića, Kokošice, Meterizi, Jankovića Krš, Lalino Ždrijelo, Dobrska Župa, Đalci i Božija Voda; - od 10 do 14: dio naselja Gruda; - od 8 do 10: Rijeka Crnoje-

Isključenja u 13 opština vića i sela Riječke nahije; Podgor, Utrg i Građani.

rinj, Svrčak, Bunovići, Bakoči i Repaje.

NIKŠIĆ

BERANE

- od 7:45 do 17 sati: Prisoja; - od 7:30 do 17: Spila; - od 8 do 16: Glibavac, Rastovac, dio Gornjeg Polja, dio Vidrovana; Norin; - od 8:30 do 15: Prigradina; - od 8 do 15 sati: dio Dragove Luke, Tovićka, Hajdučka.

BAR

- od 9 do 14 sati: dio korisnika na području Kovačevića.

ULCINJ

- od 8 do 15 sati: Draginje; - od 8 do 14 sati: Kruče, naselje ispod marketa Idea.

BUDVA

- od 9 do 14 sati: Bijele Poljane.

TIVAT

- od 8 do 14 sati: Gradiošnica - kvart iza Matijevića.

HERCEG NOVI

- od 9 do 17 sati: Igalo, potrošači oko Novosadskog odmarišta, Ulice 29. decembra, Osječka, Njegoševa, Šetalište pet Danica; Meljine, ulice Braće Pedišić, Narodnog fronta, Put žrtava fašizma i Radnička; - od 8 do 15 sati: Kameno, Stanovčići, Obradovići.

KOTOR

- od 9 do 12 sati: Prčanj, naselje oko i iznad palate Karmen; - od 9 do 13: Stoliv - centar; - od 10 do 13: Grbalj, Kovači, Trešnjica, Višnjeva; - od 10 do 14: Gornji Mo-

- od 9:30 do 14:30 sati: Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, planinski prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca i Lisijevo Polje; Babino, Drgosava, Zagrađe i dio sela Goražde; selo Zagorje; - od 7:30 do 17 sati: selo Kurikuće.

PLAV

- od 9 do 14:30 sati: dio sela Meteh.

KOLAŠIN

- od 9 do 16 sati: Fak; - od 8:30 do 14:30: Đuđevina; - od 9 do 15: Plana, Migalovica, Bistrica, Lipovo, Blatina, Lancer.

BIJELO POLJE

- od 9 do 14 sati: Strojtanica; - od 10 do 16 sati: Žuber; - od 7:30 do 17 sati: Franca Ušanovići, Rodijelja, Pećarska, Žiljak, Boturici, Mirojevići, Koke Hasanbegovića, Bistrica, Bistrica Nova, Dolac, Mojstir Donji, Mojstir Gornji, Šolje, Jablanovo, Požeginja; Barice, Šljemena, Pisana Jela; - od 10 do 14 sati: Donja Polja; - od 10 do 16 sati: Gimnazija; Medanovići; Lipnica; Loznice; Grubanova Gora. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni.

određenim vremenskim neprilikama. Vojska će donirati Komunalnom preduzeću u Pljevljima dva kamiona koja će biti korišćena za čišćenje

snijega – kazao je ministar Bošković. Ministar odbrane podsjetio je da je Vojska raspisala konkurs za prijem vojnika po ugovoru, radni odnos na godinu sa mogućnošću produženja tog ugovora i da je u Pljevljima konkurs raspisan za deset radnih mjesta. - Tokom narednih dana raspisaćemo i konkurs za dobrovoljno služenje vojnog roka koje će trajati tri mjeseca, tokom aprila, maja i juna – najavio je Bošković.

On je naglasio da Vojska Crne Gore i opština Pljevlja imaju odličnu saradnju koju će podići na još viši nivo za dobrobit građana ove opštine, ali i čitave Crne Gore. - Opština Pljevlja je primjer kvalitetne lokalne samouprave koja ima odličnu saradnju sa Vojskom. Vojska u Pljevljima ima tradiciju dugu nekoliko decenija, ako ne i vjekova, tako da smatram da zajedničkim naporima možemo učiniti kvalitetnijim život ne samo pripadnicima Vojske nego i svim građanima opštine Pljevlja – kazao je Bošković. Predsjednik opštine Igor Golubović kazao je da se radi na obezbjeđivanju projektne dokumentacije i stvaranju urbanističkih uslova za početak projekta izgradnje stambenog objekta i da su tokom razgovora definisani određeni rokovi. - Nadam se da ćemo ove godine imati dinamičnu građevinsku sezonu u Pljevljima. Da bi posao bio kvalitetniji i jednostavniji, danas smo napravili dogovor kako da određene naknade vezano za ko m u n a l n o o p re m a n j e zemljišta „prebijemo“ za ustupanje prostora koje je u vlasništvu države Crne Gore, a na korišćenju Ministarstvu odbrane. Danas smo razgovarali i u vezi promovisanja Pljevalja kao lokacije za aktivnosti Vojske Crne Gore A. S. - kazao je Golubović.

Herceg Novi domaćin međunarodne štabne vježbe reagovanja u slučaju zemljotresa HERCEG NOVI – Zemljotes ne možemo spriječiti, ne možemo ga ni predvidjeti, ali aktivnim odnosom i preventivnim mjerama možemo posljedice svesti na minimum – kazao je juče u Herceg Novom generalni direktor Direktorata za vanredne situacije MUP-a Crne Gore Mirsad Mulić, na otvaranju dvodnevne štabne vježbe reagovanja u slučaju zemljotresa. Vježba se organizuje u okviru projekta ,,3 WATCH OUT“ koji je finansiran u okviru IPA Intereg programa prekogranične saradnje Crne Gore, Italije i Albanije. U hotelu „Palmon bej“ bili su predstavnici Direktorata za vanredne situacije, članovi opštinskog Tima za upravljanje vanrednim situacijama i predstavnici opštine Herceg Novi, partneri iz Italije i Albanije, kao i pripadnici lokalnih službi zaštite i spasavanja i dobrovoljnih vatrogasnih društava. - Herceg Novi je grad u kome postoji veliki seizmički rizik, baš kao i na cijelom Crnogorskom primorju. Ovo je opština koja ima izuzetan senzibilitet za sistem zaštite i spasavanja, afirmiše ga i odlično radi taj posao. Ovo je opština koja je među prvima uradila plan zaštite od zemljotresa, uradila je planove zaštite od požara i poplava, a ovdje je i bila, kao možda nigdje u Crnoj Gori, ta dobrovoljnost kada su u pitanju dobrovoljna vatrogasna društva - rekao je Mulić obrazlažući zašto je Herceg Novi izabran za domaćina ove štabne vježbe. Poručio je da će Direktorat za vanredne situacije sa ostalim subjektima u sistemu zaštite i spasavanja i dalje raditi na unapređenju odgovora na zemljotres i na taj način davati doprinos većoj sigurnosti građana kada je u pitanju ovaj hazard. - Ova vježba ima veliki značaj

Preventivom svesti posljedice na minimum

POTREBAN OPREZ: Konferencija za medije u hotelu ,,Palmon bej“

jer ćemo uvježbavati procedure reagovanja u slučaju zemljotresa, provjeravati naše kapacitete i vjerujem poslije svega imati bolji, kvalitetniji i profesionalniji odgovor u slučaju da dođe do stvarne potrebe da reagujemo – kazao je Mulić. On je zahvalio brojnim učesnicima, dodajući da, iako se radi o štabnoj vježbi, vjeruje da će ona biti dragocjeno iskustvo u slučaju potrebe za reagovanjem, kako u Herceg Novom tako i u drugim opštinama. Istakao je i da je zemljotres u Albaniji pokazao da mehanizam za civilnu zaštitu Evropske unije odlično funkcioniše u ovakvim situacijama, te da je Crna Gora bila dio međunarodne pomoći. Predsjednik opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da Herceg Novi dobro pamti posljedice stravičnog zemljotresa 1979. godine. Nedavni zemljotresi u regionu još jednom su, rekao je on, pokazali

koliko je važno reagovanje lokalnih snaga u prvim trenucima nakon katastrofe. Dvodnevna vježba koja se održava u Herceg Novom, prema riječima predsjednika opštine, pokazaće i stepen funkcionalnosti opštinskog plana zaštite u slučaju zamljotresa, da li ga je i u kojim segmentima potrebno ažurirati, te da će dati smjernice za unapređivanje prakse u ovoj oblasti. - Opština Herceg Novi je lokalna uprava koja velike napore ulaže u jačanje sistema zaštite i spasavanja, te kontinuirano radi na opremanju i obuci vatrogasaca i spasilaca. Jedna smo od rijetkih lokalnih uprava u regionu koja je u protekle dvije godine formirala dva dobrovoljna vatrogasna društva – Bijela i Luštica, čime smo značajno unaprijedili zaštitu građana Herceg Novog i svih koji u našem gradu borave - kazao je Katić. Ž. K.

Crnom Gorom

Četvrtak, 23. januar 2020.

Direktor Parka prirode ,,Piva“ Slobodan Delić PLUŽINE – Turistička posjeta Parku prirode ,,Piva“ u prethodnoj godini bila je na zadovoljavajućem nivou, a gotovo kompletan broj obilazaka zabilježili su rafting kampovi na Tari. Prema zvaničnim podacima ukupno 32.323 turista prošle godine obišlo je ovaj atraktivni predio Crne Gore. Međutim, direktor Parka prirode ,,Piva“ Slobodan Delić naglašava da je posjeta u odnosu na 2018. godinu manja, ali iz objektivnog razloga.

Pivski kraj biće sve atraktivniji za turiste da uradimo kako bismo suzbili sivu zonu – rekao je Delić. U Pivi je aktivni odmor možda i najzastupljeniji, pa pored laganih šetnji po lijepim predijelima i raftinga, u ponudi je i kampovanje na nekoliko lokacija, uglavnom u blizini jezera. Delić smatra da Pivsko jezero nije u potpunosti iskorišćeno po pitanju turističke valorizacije. On je dodao da je lokalno stanovništvo takođe uvidjelo da ima benefite od turizma, pa je zabilježen i porast broja registrovanih ležajeva u prethodnih nekoliko godina. Podizanje kvaliteta smještaja je jedan od zadataka u Pivi, a hotel u Plužinama dobio je novog vlasnika, koji će raditi na tome.

RAFTING

- Ljudi koji su iz Bosne i Hercegovine dolazili na crnogorsku stranu na rafting, sada više ne moraju da prelaze kod nas, jer je tamo napravljen put. Tako sada oni vode turiste svojim putem, više ne prelaze granicu, a samim tim i ne plaćaju taksu za ulaz u Park prirode. Ipak, crnogorski ponuđači raftinga su i u 2019. godini zabilježili porast broja gostiju. Iz tog razloga ne možemo reći da je sezona bila loša, jer se desilo nešto što je bilo neminovno, što smo i ranije očekivali. Dakle, ovi brojevi su definitivno realni, a pored raftera, tu su ubilježeni i posjetioci Stabanskih jezera i Trnovačkog jezera, na kojima imamo naplatne punktove – kazao je Delić.

Bogata ponuda Piva je proglašena parkom prirode prije pet godina, a u tom peri-

Zajednički projekti U Parku prirode ,,Piva“ stalno je zaposleno osam radnika, dok tokom sezone angažuju još toliko. Pored redovnih aktivnosti na očuvanju parka, održivom korišćenju i njegovoj promociji, ovo preduzeće je prethodne godine apliciralo na nekoliko konkursa iz IPA projekata. - Zajedno sa opštinama Plužine i Foča i Turističkom organizacijom Foče dobili smo grant od 400.000 eura, koji će biti realizovan većinom na prostoru Parka prirode „Piva“ i Plužina. Veći dio tih sredstava će biti usmjeren upravo na razvoj turizma – zaključio je Delić.

ULAGANJA

TRI PLANINE: Bioč, Maglić i Volujak

NOĆENJA

On napominje i da je broj noćenja turista povećan u prethodnoj godini, tako da je zabilježeno 2.664 noćenja više u odnosu na 2018. godinu, dok u odu je primjetan i porast broja turista. Plužine i kompletna Piva, prema ocjeni Delića, imaju izuzetne turističke potencijale, pa i ne čudi sve veća posjeta. - Ljudi sve više dolaze kod nas i

pogledu evidentiranja noćenja, prema mišljenju Delića, postoji i siva zona. - U 2019. godini zabilježili smo 9.673 noćenja. Moram istaći da na teritoriji opštine Plužine

imamo oko 1.200 registrovanih ležajeva, a upoređujući taj broj sa brojem noćenja, smatramo da je i siva zona u tom pogledu dosta velika. U narednom periodu moraćemo dosta

raspituju se kakvu ponudu ima Piva. Najveći broj posjeta čine strani turisti, od kojih je najveći broj iz država Evropske unije i SAD. Rijeka Tara je možda prvi motiv koji ih privuče da dođu i

dosta ljudi dođe sa idejom da ostane jedan dan. Ipak, kroz razne ponude i turističke proizvode koje im plasiramo, ubijedimo ih da se zadrže i duže. Najveći broj turista je svakako vezan

Nikšićka policija predstavila dio rezultata iz prethodne godine

- Restoran ,,Sočica“ dobio je novog vlasnika, uložena su znatna sredstva i dobijen je odličan ugostiteljski objekat. Hotel ,,Piva“ je nakon deset godina nefunkcionisanja dobio novog vlasnika, košarkaša Bogdana Bogdanovića. Njeza rafting, ali prirodne ljepote, planinska jezera, šetnje po izuzetnim predjelima, kulturno-istorijski spomenici… sigurno zadržavaju turiste i opredjeljuje ih da opet dođu – pojasnio je Delić.

gov otac se sada bavi tim projektom, a planiraju da počnu rekonstrukciju hotela, koji bi trebalo da dobije četiri zvjezdice. Kada se to završi mislim da će ponuda u Plužinama biti zaokružena na dobrom nivou. Siguran sam da će i lokalna samouprava unaprijediti infrastrukturu do nivoa koji je neophodan za takav smještaj. Zbog toga se nadam da će za par godina Plužine biti značajna turistička destinacija na mapi Crne Gore – kazao je Delić. S. DOKNIĆ

Bezbjednost na drumovima Kome smeta petokraka podignuta je na viši nivo NIKŠIĆ – Sumirajući rezultate u 2019. godini, nikšićka policija je ocijenila stanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju na području opštine kao veoma povoljno. Kako se navodi u saopštenju policije, broj poginulih manji je 33,3 odsto u odnosu na 2018. godinu, odnosno prethodne godine su na nikšićkim drumovima nastradale četiri osobe. To je najmanji broj nastradalih u posljednjih osam godina na području nadležnosti Centra bezbjednosti Nikšić. Ocijenjeno je da je policija u gradu pod Trebjesom u prethodnoj

godini ostvarila odlične radne rezultate - podnijeli su 2.758 prekršajnih prijava, što je 32 odsto više u odnosu na 2018. godinu, kada su po tom osnovu podnesene 2.094 prijave. - Privremeno je oduzeto 1.767 vozačkih dozvola ili 52,3 odsto više, a podnijeto je i 3.407 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka što je oko 37 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Kod 2.030 vozača je utvrđeno prisustvo alkohola, što je 25 odsto više nego u 2018. godini. Policijski službenici saobraćajne policije CB Nikšić sprovo-

dili su brojne preventivne i represivne aktivnosti, kroz poštovanje odredbi iz Plana mjera i aktivnosti za prošlu godinu, instrukcija dobijenih od Uprave policije, kao i kroz pojačanu kontrolu i saradnju sa svim relevantnim strukturama koje mogu da utiču na poboljšanje bezbjednosti učesnika u saobraćaju – navodi se u saopštenju. Iz nikšićkog Centra bezbjednosti najavili da će se i u ovoj godini preduzimati neophodne mjere i akcije kako bi učesnici u saobraćaju bili još bezbjedniji. S. D.

Opština Bijelo Polje čestitala porodici prve bebe rođene u ovoj godini

Za Uroša 500 eura Petar Smolović i Slađan Kordić

BIJELO POLJE - Uroš Kordić, prva je beba rođena u 2020. godini u porodilištu Opšte bolnice u Bijelom Polju, a kako je dječak rođen svega deset minuta nakon ponoći i prva je beba rođena ove godine u Crnoj Gori. Zbog toga

je predsjednik opštine Petar Smolović donio odluku kojom je za prvorođenu bebu u ovoj godini opredijeljeno 500 eura. Smolović je juče ugostio Uroševog oca Slađana Kordića, kojem je u ime opštine čestitao

rođenje sina, ističući da je jako srećan što se radi o mladom bračnom paru, koji budućnost vidi u Bijelom Polju. - Na ovaj način želimo da stimulišemo rađanje, za koje se nadam da će ga u ovoj godini biti još više. Pravo na naknadu u prošloj godini ostvarile su 402 porodice sa teritorije Bijelog Polja. Pored naknada za novorođenčad, u ovoj godini ćemo pružiti podršku i roditeljima djece do četvrtog razreda osnovne škole kroz besplatne udžbenike i studentima kroz stipendije - rekao je prvi čovjek bjelopoljske opštine. Opština Bijelo Polje je za 2020. godinu budžetom povećala iznos naknada za novorođenčad na 150 eura, što je povećanje od 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. B. Č.

Oskrnavljen spomenik u Petrovićima, reagovalo UBNORA Nikšića

NIKŠIĆ – Članovi UBNORA Nikšića negoduju zbog skidanja petokrake sa spomenika u Petrovićima, koji je podignut u čast pobjede partizana nad Italijanima u Drugom svjetskom ratu. Iz tog udruženja ističu da su sa mještanima Petrovića u septembru renovirali spomenik i postavili petokraku koja je nedostajala, ali je prije nekoliko dana ponovo nestala. U nikšićkom UBNORA se pitaju kome to smeta petokraka i 75 godina poslije oslobođenja. - Možda to rade potomci onih koji su se borili protiv partizana, čije su kape krasile petokrake. Zar 75 godina od oslobođenja ponovo moramo da čuvamo spomenike kulture koji govore o vjekovnoj borbi naših naroda protiv raznih zavojevača koji su udarili na našu slobodu? Kako govoriti o pomirenju partizana i četnika kad se sve češće kroz Crnu Goru i okruženje nose kokarde, dižu spomenici, četničke vojvode dobijaju odlikovanja i pišu knjige koje veličaju vladavinu Karađorđevića i borbu Draže Mihailovića, kad pokušavaju da unište sve što je crno-

PONOVO META: Spomenik u Petrovićima

gorsko? Svi oni treba da shvate da je Crna Gora vječna i da u njoj ima mjesta za sve dobronamjerne ljude svih vjera i nacija. Jasno je da ti izrodi ne miruju, ali valjda će se jednog dana dozvati i promijeniti odnos prema spomenicima kulture i Crnu Go-

ru prihvatiti kao svoju državu, a do tada obavještavamo ih da Institut za crnu metalurgiju odlično radi i da će biti petokraka koje će pokrivati njihove sramne aktivnosti – navodi se u reagovanju Udruženja boraca NOR i antifašista S. D. Nikšića.

Svijet

Četvrtak, 23. januar 2020.

U oluji „Glorija“, koja četiri dana bjesni Španijom, nastradale četiri osobe

Ogromni talasi progutali stambene blokove na Majorci

MADRID – Ogromni talasi izazvani olujom „Glorija“, koja je pogodila Španiju i u

kojoj su do sada nastradale četiri osobe, progutala je čitave stambene blokove na

Majorci i poplavila djelove Katalonije, javlja RT. Morska pjena, izazvana uznemiravanjem organskih materija u vodi, preplavila je ulice u Đironi. Španske vlasti proglasile su crveni meteoalarm upozorenja u nekoliko provincija zbog loših vremenskih uslova. U Majorci je ostao na snazi

narandžasto-žuti alarm, javljaju španski mediji. Dodaju i kako u supermarketima na ostrvu ponestaju namirnice, jer ih je prethodnih dana, zbog jakog nevremena, bilo nemoguće isporučiti sa kopna. Španske službe za vanredne situacije reagovale su u oko 322 slučaja na Balearskim ostrvima. Naleti vjetra u tom

Američki Senat usvojio pravila o vođenju postupka za opoziv predsjednika

I republikancima i demokratama tri dana za iznošenje dokaza Tramp: Volio bih da Bolton i Pompeo svjedoče

NOVA PRAVILA NAKON 14 SATI RASPRAVE: Senat

VAŠINGTON – Američki Senat je, nakon četrnaestosatne rasprave, usvojio pravila o vođenju postupka za opoziv predsjednika Donalda Trampa kao i odluku o odlaganju debate o pozivanju svjedoka do sredine suđenja. Plan suđenja, koji tužiocima omogućava da započnu proces opoziva, usvojen je sa 53 glasa za i 47 protiv, prenosi Rojters. Demokrate i republikanci, koji u Senatu čine većinu, vodili su oštru raspravu o uvođenju dodatnih pisanih dokaza i obaveznim sudskim pozivima za svjedoke. Lider senatske većine Mič Mekonel unio je određene izmjene, pa je umjesto predviđena dva dana, objema strana-

ma za iznošenje dokaza dodao još jedan. On je, takođe, predložio i da se dokumenta koja su korišćena u procesu pred Predstavničkim domom Kongresa uvrste u senatsku proceduru. Mekonel je, međutim, ostao pri čvrstom stavu da neće dozvoliti pozivanje svjedoka dok se ne završi prva faza procesa. – Ako se podnese bilo koji amandman koji bi nas prisiljavao na preuranjene odluke ili ako senatori budu tražili obavezujuće pozive za neke određene svjedoke ili dodatna dokumenta, neću dozvoliti glasanje o tome. Senat će o tome odlučivati u kasnijoj fazi procesa – rekao je Mekonel. Lider senatske manjine Čak Šumer je, uprkos tome, podnio pet zahtjeva, ali je svaki

odbijen tokom glasanja po stranačkim linijama. Analitičari su to, kako navodi Rojters, protumačili kao odmjeravanje snaga i pokušaj demokrata da procijene koji je stepen jedinstva republikanskih kolega. Demokratama su potrebna četiri glasa umjerenih republikanaca kako bi uspjeli da pozovu određene svjedoke, među kojima je i bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton. Pojedini republikanski senatori najavili su, međutim, da bi nakon što saslušaju uvodne riječi demokratskih tužilaca i odbrane predsjednika Trampa, mogli da podrže pozivanje određenih svjedoka. Britanska agencija procjenjuje kako će se u naredne dvije

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da priželjkuje duže suđenje za njegov opoziv kako bi i bivši i sadašnji zvaničnici administracije bili u mogućnosti da svjedoče. Tramp je na konferenciji za novinare u Davosu ocijenio i da bi njihovo pojavljivanje u ulozi svjedoka predstavljalo opasnost za nacionalnu bezbjednost. – Volio bih da bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton i državni sekretar Majk Pompeo svjedoče. Problem sa Boltonom je što je to i problem nacionalne bezbjednosti. On zna šta mislim o nekim liderima. Šta će se desiti ako otkrije šta mislim o određenom lideru, a to nije baš pozitivno – rekao je Tramp, a prenio Rojters.

sedmice u Senatu voditi rovovska, ali bezuspješna borba, budući da je ishod suđenja već unaprijed poznat. Za Trampov opoziv potrebna je dvotrećinska većina, koju demokrate nemaju i ne mogu da obezbijede.

Skandal na obilježavanju godišnjice holokausta u Jerusalimu

Makron izraelske policajce istjerao iz francuske crkve JERUSALIM - Francuski predsjednik Emanuel Makron izbacio je pripadnike izraelske policije iz Crkve Svete Ane u starom dijelu Jerusalima, koja je po međunarodnim pravilima dio francuske teritorije. Na snimcima tog incidenta, koji je objavljen na društvenim mrežama, vidi se Makron koji na engleskom jeziku viče na poli-

cajce i poziva ih na poštovanje pravila. – Svi savršeno dobro znamo pravila. Ne sviđa mi se ono što ste uradili. Kršite pravila koja postoje vjekovima. Izađite napolje – rekao je Makron povišenim glasom. Na snimku se vidi i kako se Makron obraća pripadnicima izraelske policije, kojima govori kako su odlično obavili posao

u gradu i moli ih da poštuju pravila koja postoje vjekovima. Francuski mediji navode da je nejasno šta je izazvalo tako oštru reakciju predsjednika, ali pretpostvaljaju kako je sam ulazak izraelskih bezbjednjaka u francusku crkvu razlog njegovog negodovanja. Sličan incident dogodio se 1996. godine kada je tadašnji predsjednik Francuske Žak Širak zahtijevao da pripadnici izraelskih snaga bezbjednosti, koji su nosili oružje, izađu iz Crkve Svete Ane. Makron u Jerusalimu učestvuje na petom dvodnevnom Svjetskom forumu o holokaustu.

području dostižu i do 84 kilometra na sat, a oluja je počupala stabla i izazvala klizišta i poplave. Usljed oluje ,,Glorija“, koja bjesni već četvrti dan, oko 200.000 ljudi ostalo je bez napajanja električnom energijom. U pojedinim oblastima Katalonije i u Valensiji su zatvorene i škole.

Saobraćajni zvaničnici su saopštili da su, usljed nameta snijega, neprohodne na desetine puteva, uključujući auto-put A7 između Figeresa na sjeveroistoku i francuske granice. U oluji ,,Glorija“ su do sada nastradale četiri osobe, među kojima su tri muškarca i jedna žena.

Otvoren put ka izlasku Velike Britanije iz EU

Parlament odobrio sporazum o Bregzitu

LONDON - Gornji dom britanskog parlamenta Dom lordova odobrio je nacrt zakona kojim je Velika Britanija korak bliže ka zvaničnom izlasku iz EU 31. januara. Nešto ranije su poslanici Donjeg doma britanskog parlamenta odobrili nacrt zakona koji će stupiti na snagu nakon što tekst odobri i engleska kraljica Elizabeta Druga. Analitičari smatraju da bi se to moglo desiti najranije danas.

Britanski premijer Boris Džonson odbio je da prihvati bilo kakve izmjene nacrta zakona o Sporazumu o izlasku iz EU kojim stupa na snagu izlazak Londona iz evropskog bloka. Konzervativna stranka osvojila je na izborima prošlog mjeseca veliku većinu u Donjem domu parlamenta čime je omogućeno administraciji da okonča skoro trogodišnji spor oko izlaska Londona iz evropskog bloka.

Kineske vlasti izdale upozorenje zbog korona virusa

Zabranjen ulazak i izlazak iz Vuhana

PEKING - Kineske vlasti upozorile su građane da ne putuju u Vuhan, devetomilionski grad iz kojeg je potekao novi korona virus, a one koji se već nalaze u njemu da ga ne napuštaju. Građanima je, takođe, preporučeno da izbjegavaju gužve i javna okupljanja. Kineske vlasti su priznale da se zemlja nalazi u „najkritičnijoj fazi“ prevencije i kontrole bolesti, prenosi BBC. Novi virus, za koji se vjeruje da je potekao sa riblje pijace, proširio se iz Vuhana u 13 kineskih provincija i nekoliko zemalja. Prenosi se sa čovjeka na čovjeka. Znaci infekcije uključuju respiratorne simptome, groznicu i teškoće sa disanjem.

Novi virus koji je već usmrtio devet ljudi adaptira se i mutira, što znatno otežava kontrolu epidemije, saopštili su zdravstveni zvaničnici u Kini. – Korona virus potiče sa tržišta nelegalne trgovine divljim životinjama – rekao je na konferenciji za novinare generalni direktor kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Gao Fu. U međuvremenu je i u Sjedinjenim Američkim Državama registrovan prvi slučaj oboljenja od ovog virusa. Zaraza je potvrđena kod jedne osobe u državi Vašington. – Riječ je o pacijentu koji je zbog upale pluća hospitalizovan prošle sedmice, a koji je nedavno putovao u kineski grad Vuhan – javlja Njujork tajms. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Ä&#x152;etvrtak, 23. januar 2020.

Marketing

Hronika Podgorice

Porodici Šćekić potrebna novčana pomoć za transplantaciju bubrega njihove ćerke

Pomozimo Valentini da ode na liječenje

Porodica Podgoričanke Valentine Šćekić apelovala je na sve ljude dobre volje da, u skladu sa mogućnostima, uplate novčanu pomoć, kako bi joj bilo omogućeno liječenje i transplantacija bubrega u Bjelorusiji. Valentinin suprug Saša Šćekić kazao je Portalu RTCG da je za liječenje njegove supruge u Minsku neophodno 60.000 dolara (54.000 eura), što su gotovo i prikupili, ali da je problem obezbjeđenje privatnog aviona za transport, što bi koštalo između deset i 14.000 eura. - Mi smo već uspjeli da prikupimo 51.000 eura s uplatama od danas, ali glavni problem je privatni avionski prevoz rekao je Šćekić, nadajući se i pomoći države. Naime, bjeloruski stručnjaci su im kazali da troškovi tako komplikovane transplantacije iznose oko 54.000 eura. - Međutim, naglasili su nam da u momentu poziva moramo u roku od 11 sati da budemo u bolnici u Minsku. To je velika daljina i za to vrijeme se mora angažovati privatni avion, čija cijena iznosi od 10.000 do 14.000 eura - ističe Šćekić. Zahvaljujući ogromnoj humanosti naših ljudi u Crnoj Gori, Saša kaže da je do sada obezbijeđeno nešto više od 50.000 eura. Valentina je početkom 2013. godine oboljela od bo-

lesti sušenja bubrega. - Svake godine se moje zdravstveno stanje pogoršavalo i pored svih napora zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. U međuvremenu se pored bolesti bubrega otkrila i bolest trombofilije, odnosno zgrušavanje krvi, kao i nedostatak imunoglobulina u krvi, što moje zdravstveno stanje dodatno komplikuje - kaže Valentina. U nekoliko TV emisija je, kaže ona, tokom godine bila prepoznata kao jedna od dvoje pacijenata nefrologije u Podgorici, koja je životno ugrožena i kojoj je hitno potrebna transplantacija. - Niko od članova uže rodbine nema mogućnost doniranja bubrega uslijed razlike u potrebnim parametrima. Sa svakom dijalizom moje zdravlje slabi i organizam sve teže podnosi učestale nesvjestice, glavobolje. U mojoj porodici samo suprug radi u privatnoj firmi, a imamo troje maloljetne djece od 16, 12 i devet godina - kaže Valentina i napominje da, koliko mogu, pomažu i roditelji koji su penzioneri. Nadajući se u dobru volju i spremnost građana da pomognu, otvorili su žiro račune u Hipotekarnoj banci: Tekući račun: 520032000006739393; Devizni račun: HBBAMEPGXXX HIPOTEKARNA BANKA PODGORICA ME25520036000002414545.

Četvrtak, 23. januar 2020.

Naredne sedmice počinje program ,,Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje“ Peti ciklus programa ,,Roditeljstvo za cjeloživotno zdravlje“ počinje naredne sedmice u Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović. Namijenjen je roditeljima djece od dvije do devet godina, a cilj mu je da promoviše pozitivno roditeljstvo i zdrav odnos roditelj - dijete. Program će voditi facilitatorka grupe, psihološkinja Milica Pušonjić. - Program se uspješno realizuje u saradnji sa udruženjem Roditelji uz podršku Unicefa. Novina u odnosu na prethodnu godinu je da je program proširen i sprovodiće se i u Osnovnoj školi ,,Oktoih“. Susreti sa roditeljima održavaće se jednom sedmično u trajanju od dva i po sata – kaže Pušonjić za Pobjedu. Program će trajati 12 sedmica, a koncipiran je tako da se na svakom času usvaja po jedan novi princip roditeljstva. - Program zagovara principe pozitivnog roditeljstva, radi se u grupi i ojačavaju se njihove već postojeće roditeljske kompetencije. Na početku vodimo incijalne razgovore sa svim polaznicima. Tada biraju po jedan cilj, odnosno izazov u odnosu sa djecom i tokom trajanja pratimo kako se ostvaruje tokom 12 sedmica – objašnjava Pušonjić. Od objavljivanja informacije da počinje peti ciklus, Pušonjić kaže da je zainteresovanost bila velika, te da su za kratak rok ispunili broj polaznika. - Maksimalan broj polaznika je 15. Vlada veliko interesovanje za program, a na koje najviše utiču roditelji koji su ga već prošli. Preporučuju ga

Za zdrav odnos roditelj – dijete

D. MIJATOVIĆ

Psihološkinja i fascilitatorka grupe Milica Pušonjić sa našom novinarkom

drugim roditeljima, a često se dešava da jedan roditelj prođe program i onda preporuči svom partneru da se prijavi za sljedeći. Imali smo i nekoliko roditelja ispod crte, oni su na čekanju u slučaju da neko od odabranih odustane – kaže Pušonjić. Ova ,,škola roditeljstva“ ne radi po principu predavanja, kaže Pušonjić, već na način da svaki roditelj ima pravo da kaže što želi i sa kakvim pro-

blemima se suočava. - Na grupi ne postoji osuđivanje, već je atmosfera opuštena. Ono što je svakako pozivitno za roditelje, jeste ta moć grupe, mogućnost da čuju iskustva drugih roditelja, da shvate da nijesu sami i da dijele probleme i situacije koje prolaze sa djecom – kaže Pobjedina sagovornica, dodajući da su iskustva sa prethodnih programa pozitivna. - Vrlo često se dešava da po

završetku programa roditelji nastavljaju druženje i razmjenjivanje informacija. Program je kvalitetan i toplo ga preporučujem – poručuje Pušonjić. Budući da je zainteresovanost velika, Pušonjić kaže da će se program nastaviti i ubuduće. - Sljedeći ciklus biće organizovan po završetku ovog. Datum još nemamo, a sve informacije biće objavljene na portalu Roditelji – zaključila je Pušonjić. Z. KALAČ

Hronika Podgorice

Četvrtak, 23. januar 2020.

Danas u gradu JU KULTURNOINFORMATIVNI CENTAR „BUDO TOMOVIĆ“ KIC revija Mjuzikl – filmska rapsodija VII Sala Dodest, 20 časova

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati

Perjanički dom,

Kruševac b. b. Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom

Uklanjali suva stabla, popravljali kamene ploče i očistili fontanu

Kruševac b. b. Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti

I.B.

Dvorac Petrovića,

Gradske službe u radnoj akciji na više lokacija

VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info. 1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

Gradske službe Glavnog grada juče su vrijedno radile na uređivanju više gradskih lokacija. Ekipe Vodovoda i kanalizacije čistile su fontanu na Trgu Argentina, Agencija za stanovanje popravljala je kamene ploče na Trgu nezavisnosti i u parku na Kruševcu, a Zelenilo uklanjalo šiblje, žive ograde i suva stabla u Ulici Oktobarske revolucije kako bi pripremili teren za sadnju stabala i biljaka. PR menadžerka Vodovoda i kanalizacije Nataša Novaković kazala je za Pobjedu da je fontana generalno očišćena. - Ispuštena je voda, očišćeni filteri od pumpi. Potom je izvršena dezinfekcija cijele fontane, koja je potom napunjena vodom – istakla je Novaković.

POPRAVKA PLOČA: Juče na Trgu nezavisnosti

Dr. M.

PRIPREMA TERENA ZA NOVA STABALA: U Ulici Oktobarske revolucije

Generalno čišćenje fontane na Trgu Argentina

Radno je bilo i na Trgu nezavisnosti i u parku na Kruševcu. - Ekipe Agencije za stanovanje popravljale su oštećene kamene ploče i bulevarske ograde. Ove radovi uskoro ćemo obavljati i

na stazi u blizini knjižare ,,Karver“, a u narednom periodu ove aktivnosti će se sprovoditi kontinuirano u skladu sa potrebama – saopšteno je iz Agencije. Ulica Oktobarske revolucije

dobiće novi zeleni pojas. - Radovi koje gradsko preduzeće Zelenilo trenutno izvodi na ovoj lokaciji odnose se najvećim dijelom na uklanjanje šiblja, odnosno žbunja i žive ograde kod kojih je usljed starosti dekorativnost svedena na minimum. Uklanjaju se i suva stabala, kao i stabla loše vitalnosti. Ulica će uskoro dobiti nove zelene površine, a biće posađeno i novo dekorativno rastinje – saopštili su iz Zelenila. U narednom periodu, najavljuju, biće izvršeno pejzažno uređenje ove lokacije, pa će na mjestima sa kojih su uklonjena stabla, kao i na drugim pozicijama, biti posađena nova. Biće izvršena i sadnja biljaka nižeg sprata koje će krasiti ovaj dio grada. J. KALUĐEROVIĆ

„Gospoda“ u Sinepleksu

Dr. M.

Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Akcija ,,Gospoda“ danas je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 18, 20:15 i 22:30 sati. Drama ,,Grudi“ biće prikazana u 17:50 i 20 sati, ratni film „1917“ u 22, a komedija ,,Prerušeni špijuni“ u 15:40 sati. Drama „Ajvar“ u 21, akcija „Loši momci zauvijek“ u 17:40, 19:45 i 22:15, a komedija „Sluga“ u 19:30 i 21:45 sati. Ljubavna drama ,,Male žene“ na repertoaru je u 18:45 i 21:15 sati, a krimi drama „Četiri ruže“ u 19 sati. Za ljubitelje animiranog filma na programu su avanture „Dulitl“ u 13:30, 15:30 i 17 sati ,,Vrijeme je za sankanje“ u 14, 15:50 i 17:30 sati, ,,Misija Arktik“ u 14:10 i 16:50 časova, „Prerušeni špijuni“ u 15:40, „Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 13:40, 15 i 16 sati i „Džumandži – sljedeći nivo“ u 14:30 časova. Nj. B. Zamijenjena stakla na poslovnoj zgradi Stadiona Budućnosti

Sanirana šteta na Stadionu FK Budućnost

Zamijenjena polomljena stakla Više objekata bez struje Potrošači dijela ulica 4. jula i Bracana Bracanovića, kao i Bulevara Srđana Aleksića i Dom zdravlja Nova varoš biće danas bez struje od osam do 15 sati. Od osam do 16 sati bez struje biće Pelev brijeg, od devet do 10 sati ,,Eko petrol“u Dahni, od 10:30 do 11:30 sati ,,Namos“ u Donjoj Gorici, od 11:30 do 12:30 sati UDG u Donjoj Gorici, Sportski centar Donja Gorica i hotel ,,Verde“, a od 12 do 15 sati ulice Gojka Radonjića, Braće

Polomljena stakla na prozorima poslovnog objekta na južnoj tribini Stadiona Budućnosti zamijenjena su. Šteta je nastala usljed bacanja eksplozivne naprave na pab „Velder“ prošlog mjeseca. Pobjeda je prije nekoliko dana objavila informaciju da nijesu zamijenjena stakla. - Specijalno staklo na fasadnom dijelu objekta na južnom dijelu tribine Gradskog stadiona pod Goricom zamijenjeno je nakon što je izvršena njego-

va nabavka i kada su se stekli svi uslovi za bezbjedno obavljanje tog vrlo zahtjevnog i složenog posla – kazali su Pobjedi iz PG biroa. Postupak nabavke ovog specijalnog fasadnog stakla, podsjećaju, zahtijevao je sprovođenje određenih formalnih procedura, a za izvođenje ovog posla bilo je potrebno angažovati kvalifikovane radnike iz regiona i specijalnu dizalicu zbog nepristupačnosti i rada na velikoj visini. Z. KALAČ

Zlatičanin, Keše Đurovića, Spasa Nikolića i Save Lubarde (dio stare Varoši preko puta hotela ,,Nikić“ prema obali). Područja Dahne, dijela Zabjela i Donje Gorice, kao i plato starog Duvanskog kombinata bez električne energije biće od devet do 10:00 sati, Stratus Gornja Gorica od 10:30 do 11:30, ,,Bajfarm“ na nikšićkoj magistrali od 11:30 do 12:30 sati, a dio Lužnice od 14:30 do 15:30 sati. Moguća su kratkotrajna Danas će biti pretežno sunčano vrijeme. Duvaće slab do umjeren isključenja područja Gornje vjetar, povremeno i pojačan, sjeverni. Jutarnja temperatura vazGorice od devet do 15 sati. H. P. duha iznosiće oko -1, najviša dnevna oko 14 stepeni. H. P.

Sunčano, do 14 stepeni

Kultura

Četvrtak, 23. januar 2020.

Opera „La Boheme“ Đakoma Pučinija premijerno izvedena u Crnogorsk

M. B.

BAR - Poznati crnogorski gitarista Petar Dobričanin nastupiće večeras u 20 saati u Dvorcu kralja Nikole u Baru. Ovim programom počeće muzički segment ovogodišnjeg izdanja Zimske scene Barskog ljetopisa. Publici će se predstaviti djelima Astora Pjacole, Rolanda Dajensa, Paka de Lusije, a kao specijalni gosti pridružiće mu se i gitaristi Dražen Joković i Marko Prentić. Dobričanin, profesor gitare, rođen je u Podgorici gdje je stekao osnovno i srednje muzičko obrazovanje u klasi Srđana Bulatovića, kod kojeg je završio i Muzičku akademiju na Cetinju. Kao jedanaestogodišnjak je održao prvi solistički koncert i od tada veoma uspješno nastupa u zemlji i regionu. Dobitnik je brojnih nagrada na takmičenjima gitare, a usavršavao se i na majstorskim kursevima kod eminentnih svjetskih profesora gitare kao što su: Oskar Gilja, Kostas Kociolis, Edin Karamazov, Goran Krivokapić, Vera Ogrizović, Gaele Solal i drugi. B. B.

Autor izložbe Veljko Miljanić na izložbi u Podgorici

Izložba djela „Blank Brain“ otvorena u KIC-u

Izmaštani likovi iz naše stvarnosti PODGORICA - Treća samostalna izložba mladog umjetnika Veljka Miljanića iz Nikšića pod nazivom „Blank Brain“ otvorena je preksinoć u holu KIC-a „Budo Tomović“. Izložbu je otvorio Danilo Petković. - Ljubav prema ilustraciji i stripu kao umjetnosti, Veljko gaji još od kada je kao mali počeo da čita stripove. Veljko je prvu samostalnu izložbu imao kao učenik devetog razreda u svom rodnom gradu, u „Nikšićkom pozorištu“. Domaća štampa se već bavila njegovim djelom, a pojavio se čak i u Evropi. Njegove ilustracije su zastupljene u magazinima, u kancelariji za prevenciju narkomanije u Nikšiću, u dječijem časopisu „Petnjica“ i zaštitni su znak manifestacije „Dokumentarni dani“ - rekao je Petković. Dodao je da se u njegovim stripovima i ilustracijama nalaze izmaštani likovi, koji su nekad realni, a nekad u irealnim situacijama. - Veljka najviše izdvaja opuštenost i kreativnost, koje vladaju u ovim radovima, kao i poseban odnos prema doga-

đajima, koji nalazi uporište u stvarnosti. Njegovi stripovi i ilustracije prepoznatljivi su kako po atmosferi, tako i po bogatsvu kolorita - rekao je on. U razgovoru za Pobjedu, autor je istakao da ga u umjetnosti pokreće želja da izrazi svoje mišljenje. Ljubav prema stripu, kako je objasnio, datira još od najranijih dana njegovog djetinjstva. - Stripovi su bili popularni, svi su ih čitali. Ja sam kao dijete stalno čitao stripove. To me je inspirisalo da uđem u taj svijet, da probam nešto svoje da odradim - rekao je Miljanić. Za njega je iskustvo sa domaćim ilustratorima dragocjeno. - Dobrosav Bob Živković je odličan čovjek i ilustrator. Susrećemo se na festivalima, izložbama i znače mi pohvale starijih ilustratora, kao što bi nekom mlađem od mene značilo da mu ja nešto kažem - rekao je on. Mladi bi, kako je kazao, trebalo da nastave da se bave sa tim što vole i što im u svakom momentu tokom dana prolazi kroz glavu, da urade nešto, da zarade neke pare i da se probiB. B. ju.

Savršena scenografija koja je gledalište prošetala pariskim ulicama, odisala je vremešnim duhom – te toliko vjerodostojno donijela tekst Henrija Murgera da se na trenutak činilo da je scena na vjetrometini, a da pahulje pokrivaju glave cijelog gledališta. Emotivno pjevanje, te duhovite doskočice u sočavanju sa bezizlaznim situacijama vodile su priču kroz sva četiri čina, pa ne čudi i činjenica da je po spuštanju zavjese među prisutnima bilo i dosta suza. A posljednja scena, kada se Mimi simbolično pozdravlja sa životom ostavljajući svoju roze kapu, ostavila je gorak ukus – stvarajući neodoljivu konotaciju sa istim krajem u filmu „Ubistvo sa predumišljajem“. Prvo izvođenje opere u koprodukcijskom projektu našeg nacionalnog teatra donijelo je još jednu novinu – orkestar, koji je sinhronijski ispratio soliste, prvi put na sceni CNP-a našao se u „rupi“, odnosno u odijeljenom prostoru ispod scene.

EMOCIJA I ENERGIJA

Emocija, čini se, da u utorak veče nije nedostajalo ni iza kulisa. Bu-

Premijera opere „Boemi“ na sceni CNP-a

Emotivno pjevanje, te duhovite doskočice u suočavanju sa bezizlaznim situacijama vodile su priču kroz sva četiri čina, pa ne čudi i činjenica da je po spuštanju zavjese među prisutnima bilo i dosta suza dući da joj je ovo bio debi u ulozi Mimi, suza nije falilo ni sopranistkinji Ivani Čanović. - Plakala sam od sreće, ne samo zbog pjevanja, to je samo jedan dio zbog kog sam izuzetno srećna večeras. Moja velika i posebna sreća je zbog toga što u CNP imamo italijansku operu, prvi put je otvorena rupa. Moja najveća sreća je, dakle, što smo uspjeli u tome, te što ćemo sigur-

no nastaviti da se borimo za umjetnost i nastaviti saradnju sa drugim operskim kućama – kazala je Čanović. Raditi ovakav projekat u svojoj zemlji je, kako je kazala sopran Olivera Tičević, velika stvar za svakog umjetnika. - Bila sam jako emotivna na sceni, mislim da je to publika mogla i da prepozna, a možda je zbog toga Muzeta i bila toliko ener-

gična. „La Boheme“ je veoma kompleksa opera. U njoj učestvuje više od 100 izvođača. Naš simfonijski orkestar je napravio sjajnu stvar, a svi smo bili u odličnim rukama maestra Veronezija koji je ekspert za Pučinijevu muziku. Nadam se da sam uspjela da pokažem sve ono na čemu sam radila, prije svega moju Mizetu - ispričala je Tičević. Biti dio istorije, dio onoga što je

Uoči premijere filma „Grudi“ autorska ekipa zadovoljna postignutim

Dirljivost i toplina obilježili pr D. MALIDŽAN

Petar Dobričanin večeras u Dvorcu

PODGORICA – Preobučena u Pariz 1830. godine, velika scena Crnogorskog narodnog pozorišta u utorak veče opravdala je svoje ime – premijerno izvođenje Pučinijeve opere „La Boheme“ opčinilo je domaću publiku, koja je na nogama desetominutnim aplauzom ispratila anasambl.

K. VULOVIĆ

Zimska scena festivala Barski ljetopis

Životne priče iz pr u magiji visokih g

PODGORICA – Bioskopska premijera dugometražnog igranog filma „Grudi“ u režiji Marije Perović održana je sinoć u podgoričkom bioskopu Sinepleks, a dva sata ranije ovo ostvarenje vidjela je i publika u Nikšiću. Tim povodom, glavni akteri ove filmske priče juče su održali i konferenciju za novinare. Predstavnicima domaćih medija su se, pred svečano prvo prikazivanje, obratili rediteljka Marija Perović, producentkinja i glumica Dubravka Drakić, glumac Vojin Ćetković, te glumice Jelena Đukić i Marija Đurić. Među ekipom koja je radila na filmu, a to je bilo vidljivo na presu, vladalo je uzbuđenje, budući da su prve projekcije na domaćem terenu, a domaća publika zna da bude prisno oštra u svakom smislu. Rediteljka Perović govorila je o prvobitnoj ideji koja je bila usmjerena na filmsku priču, o planovima da različito imenuje seriju i film („Sise“ nasuprot „Grudima“), o realizaciji koja je na svakom koraku imala svoje prepreke.

Konferencija za novinare juče u Sinepleksu

- Naravno da nam je falilo para, naravno da smo išli od vrata do vrata, naravno da smo prilagođavali sebe i tekst konkursima i uslovnostima, ali ja mislim da su to priče koje su zajedničke svakom projektu kazala je Perović. Ona svim bićem vjeruje ne samo u film, već u snagu kompletne priče. Najavila je da nakon dvo-

nedjeljnog prikazivanja u Crnoj Gori, koje je započelo projekcijom u Nikšiću, slijedi i beogradska premijera 5. februara. Dubravka Drakić je govorila o saradnji s Marijom Perović i njenom interesovanju za teme koje se tiču žena, a zatim i o dirljivosti, toplini i duhovitosti kojom je scenario bio napisan, te reakcijama nakon pr-

vog čitanja. - Kroz kroz ovaj proces sam puno naučila i zahvalna sam na tom iskustvu, zahvalna sam na podršci i na poštovanju i na povjerenju svim ljudima koji su učestvovali u svim periodima procesa nastajanja ovoga čemu ćemo večeras prisustvovati - izjavila je Drakić. Vojin Ćetković je govorio o

Kultura

Četvrtak, 23. januar 2020.

Predstava „Pukovnik ptica“ Gradskog pozorišta premijerno u subotu, 25. januara

kom narodnom pozorištu

redgrađa glasova Plod izuzetne saradnje Maestralni finalni materijal predstavljen domaćoj publici, prema riječima reditelja Andree Tokija, proizvod je izuzetne zajedničke saradnje. - Umjetnički kolektiv CNP-a i ja svakog dana smo razmjenjivali iskustva i mišljenja. Uvažavajući svačiji glas, na kraju smo ipak odlučili da poštujemo tradiciju. Ja sam pitao svakog učesnika u ovom projektu što bi želio, a to je ova, tradicionalna verzija „Boema“ – rekao je Tokio.

CNP priredilo publici u Podgorici, velika je stvar i za prvaka opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Marka Kalajanovića. - Mi smo večeras predstavili italijansku operu Crnoj Gori, a to je veliki poduhvat za sve nas, ali i za crnogorsku publiku koja je, iskreno se nadam, jedva dočekala da na svojoj sceni vidi repertoar ovog tipa - kazao je Kalajanović. Predstaviti publici djelo, koje nije često u prilici da gleda, poseban je izazov i za umjetnike, mišljenja je tenor Ragaa Eldin. - Izuzetno je teško predstaviti se publici koja zapravo ne poznaje operu, tako da je meni kao solisti bilo važno da doprem do gledališta i pokažem im svoju emociju, te ih pustim da osjete ono što i ja osjećam. U tom smislu mislim da smo uspjeli večeras i mnogo sam ponosan na to – kazao je Eldin.

ISTORIJSKI TRENUTAK

Učešće na ovakvom zadatku bilo je, prema riječima muzičara Petra Garića, izuzetno iskustvo i za Crnogorski simfonijski orkestar.

- Doživjeli smo istorijski trenutak i za Muzički centar i za CNP, i naravno za Simfonijski orkestar. U pitanju je novi izraz, nova ponuda publici, kao i nove emocije koje gledalište otkriva i u kojima, nadam se, uživa – rekao je Garić. „La Boheme“ je plod saradnje nacionalnog teatra, Muzičkog centra Crne Gore, Ministarstva kulture Crne Gore, Fondacije Pučini, Ambasade Republike Italije u Crnoj Gori, Fondacije Kultura klasika i Italijanskog kulturnog centra. Dirigent opere je Alberto Veronezi, reditelj Andrea Tokio, a dirigent hora Frančesko Barbađelata. Pored Eldina, Čanović, Kalajanovića i Tičević, ostale uloge u operi tumače Daniele Kaputo, Davide Mura, Almir Muratagić, Filip Miladinović, Maja Zanata, Anja Jestrović i Anđela Jovićević, uz pratnju Crnogorskog simfonijskog orkestra i mješovitog i dječijeg hora. Opera će reprizno biti izvedena 23. i 25. januara, a ulaznice za sva izvođenja su rasprodate. S. V.

D. E.

Treba vjerovati u svoju ideju PODGORICA – Priča o grupi ludaka u balkanskim zabitima koji vape za boljim svijetom, storija o onima koji vjeruju u više ciljeve, pretočena u predstavu „Pukovnik ptica“, koju u produkciji Gradskog pozorišta režira Marko Manojlović, biće premijerno izvedena u subotu, 25. januara u 20 sati u KIC-u „Budo Tomović“. Glumački ansambl komada, za koji je dramaturgiju uradila Dragana Tripković, čine: Emir Ćatović, Branimir Popović, Jelena Simić, Miloš Pejović, Goran Slavić, Goran Vujović i Branka FemićŠćekić.

AKTUELNO DJELO

Kako je na jučrašnjoj konferenciji za novinare podsjetio direktor Gradskog pozorišta Stevan Koprivica, ovaj komad radi se po djelu Hrista Bojčeva, koji je davne 1977. godine u konkurenciji od 400 tekstova, odlukom Britanskog savjeta, proglašen najboljim evropskim komadom. - Uprkos tome što je ovo djelo napisano davno, svojim umjetničkim, ali i društvenim angažmanom ostalo je aktuelno i danas. Izuzetno zadovoljstvo nam je što opet imamo priliku da radimo sa Markom Manojlovićem, koji se dokazao kao hitmjeker. Kada to kažem, mislim u pozitivnom smislu – hit je ono što čini kvalitetnu predstavu, koja opstaje kod publike – kazao je Koprivica. Pravi odjek ovakvog projekta, prema riječima umjetničkog

Scena iz predstave „Pukovnik ptica“

urednika Dušana Kovačevića, bio bi da angažuje gledaoca onako kako je bila usresređena umjetnička ekipa u stvaranju. - Ova predstava će nekog nasmijati, nekog zaplakati, a one najinteligentnije će podstaći na razmišljanje da su i čuda moguća. Svakako da će na svakog gledaoca ovaj komad uticati i ostaviti jak pečat, a najbitnije da će svakog da natjera da vjeruje u svoju ideju – rekao je Kovačević. Ponovna saradnja sa Gradskim pozorištem posao je kom se reditelj Manojlović izuzetno obradovao, a nada se da će odjek i ovog komada biti sličan onom koji je imao sa predstavom „Lažljivci“. - Sve se podudarilo, i kasting i glumci, pa se lako i sa uživanjem radilo. Ovakva predstava u ovom trenutku ne bi mogla da nastane nigdje drugdje,

osim sa ovim ljudima, i na ovom mjestu, a zbog toga sam izuzetno zahvalan – rekao je Manojlović. Za dobru predstavu, prema riječima Emira Ćatovića, potrebno je da se podudari dosta stvari, a to se u ovom komadu desilo. - Ne mogu da kažem ni da sam srećan, osjećaj ide i dalje od toga. Nijesam ni euforičan nego nekako miran, jer je sve tako kako treba da bude. Ima dosta i ljubavi i uvažavanja u ovom radu, a sa druge strane i mnogo rada i profesionalizma. Dosta su Marko i njegovi saradnici donijeli u Podgoricu, mnogo je toga od nas izvukao i mislim da će ova predstava da živi i duže od „Lažljivaca“ – kazao je Ćatović.

ČEKAJUĆI KUĆU

Ovakav komad odgovara reputaciji Gradskog pozorišta

Preminuo Teri Džons

LONDON - Član čuvene grupe Monti Pajton Teri Džons preminuo je juče u 77. godini, potvrdila je njegova porodica. U saopštenju porodice navodi se da je Džons preminuo u utorak uveče u krugu porodice, a nakon duge, „izuzetno hrabre“ borbe sa teškim oblikom demencije, prenosi britanski Metro. - Izgubili smo ljubaznu, zabavnu, toplu, kreativnu i voljenu osobu čije su beskompromisna individualnost, neumoljivi intelekt i izvanredan humor zabavljali milione tokom šest decenija - navodi se u saopštenju. Dodaje se da će njegov rad sa Monti Pajtonom, njegove knjige, filmovi, televizijski programi, pjesme i drugi radovi vječno živjeti. R. K.

koje je, prema riječima Branimira Popovića, institucija koja će uskoro napuniti skoro 70 godina kao podstanar. Ipak, kako je istakao Popović, atmosfera, kreativnost, ljubav i uvažavanje odolijevaju sve vrijeme tom nekom podstanarskom duhu i inferiornosti koju inače podstanari imaju. - Čini mi se, nadam se i dajemo sve od sebe da se taj 70. rođendan proslavi u toj prekrasnoj zgradi, i da će sve ono čemu se odolijevalo i što je činilo ansambl jačim i boljim, da će to u punom sjaju da se desi kada ova institucija pređe u svoju zgradu – rekao je Popović. Predstava će reprizno igranje imati u nedjelju, 26. januara. Karte su dostupne na biletarnici KIC-a „Budo Tomović“, a publika koja bude ulaznice kupila preko aplikacije Gradskog pozorišta, moći će da ostvari i 20 odsto popusta. S. V.

U kolašinskom Zavičajnom muzeju otvorena izložba slika Gorana Ćetkovića

Horizonti zapamćene svjetlosti i tame KOLAŠIN – Izložba slika Gorana Ćetkovića pod nazivom „Horizonti“ otvorena je u utorak veče u Zavičajnom muzeju u Kolašinu. Predsjednik kolašinske opštine Milosav Bulatović koji je otvorio izložbu, kazao je da je Ćetković istaknuti član tima kolašinske duhovnosti i kreativnosti.

rojekat dirljivosti i važnosti centralne priče kao o nečemu što ga zanima, o čemu bi volio da se govori i mimo filma, koristeći se metaforikom potkošulje, kao nečeg što je direktno u dodiru s tijelom, i daje mu toplinu. Kad je film u pitanju, istakao je silinu bliskosti koja je vladala u toku snimanja, za što takođe zahvalnost duguje scenariju. Osvrnuo se i na način na koji je scenario napisan, na toplinu i ljudskost, te savremeni filmski jezik koji je dominantan, a usput i na opšte stanje u balkanskoj kinematografiji. - Ne možemo mi da pravimo nešto što je spektakl, nešto što je ogromno, veliko, zahtjevno produkcijski, ali ove neke priče koje se baziraju na scenariju, na igri, na odnosima, i na problemu, koji se rješava ili ne rješava, ali se ukazuje na neki problem, to je naša budućnost, tako da ovaj film je nešto na čemu bih radio i dalje – kazao je Ćetković. Marija Đurić i Jelena Đukić su s dozom uzbuđenja pričale o svojim prvim filmskim koracima, o majčinskom odnosu glavne glumice Marije Škaričić, kao i o tome što su sve naučile i što ih je dirnulo u odnosima na snimanju.

- Jedan od mnogih koji je u umjetnost „ušao“ kao učenik poznatog pedagoga i umjetnika Momira Petrovog Bulatovića. Ponosimo se što je sa ciklusom „Horizonti“ krenuo baš iz svog rodnog grada - kazao je Bulatović. Direktorica Centra za kulturu Gorica Ilinčić podsjetila je na ocjenu kritike da je Goran Ćetković jedan od najizrazitijih i najubjedjivijih ekspresionisa savremenog crnogorskog slikarstva. - Stvaralac izuzetnog senzibiliteta, ali prije svega humano biće koje nam svojim slikama skreće pažnju na usamljenost čovjeka današnjice, koji sve više gubi identitet i dušu u svijetu kojim vladaju društveno otuđenje i moralna ravnodušnost – rekla je Ilinčić. Podsjetila je da se umjetnik prošle godine predstavio u Zagrebu, sa ciklusom „Zub vremena“, a ovoga puta sa svojim „Horizontima“ kreće iz rodnog

„Da bar nisam žensko“ u Tivtu Publika na izložbi radova Gorana Ćetkovića



Ćetković je pejzaž pojednostavio i uprostio. Pejzaž je postao medijum slikarske poruke, slikarevog karaktera

Kolašina. Njegova tema, prema njenim riječima, sada su pejzaži, kao vječita tema slikara i beskonačna i neiscrpna inspiracija umjetnika kroz istoriju. - Tišina, svjetlost, krš, suton, jutro, osvit, planina, zima, tvđava... neki su od Goranovih dož i v l j a j a p r i ro d e. Nj e g ov gorštački, kolašinski duh je preširok da bi pejzaž smjestio u sva-

kodnevno i realističko. Riječ je o nečemu mnogo dubljem, sakrivenom u prošlosti i sjećanju umjetnika – kazala je Ilinčić. Istoričarka umjetnosti i direktorica Zavičajnog muzeja Draginja Kujović kazala je da u prethodnim Ćetkovićevim ciklusima Portreti, Dvofiguralne kompozicije, Ženski aktovi, Glasovi tišine, Zub vremena, dominiraju dvije teme i to portret i ženski akt. - Oni se ispoljavaju kao slikarska vizija jer ni portret, ni ženski akt ne slika prema modelu. Novi ciklus njegovih slika, tematski se odnosi na predio – pejzaž. Ćetković je pejzaž pojednostavio i uprostio. Pejzaž je postao medijum slikarske poruke, slikarevog istraživačkog karaktera istakla je Kujović. Dr. D.

TIVAT - Predstava „Da bar nisam žensko“ u produkciji Beo Arta biće izvedena večeras u 20 sati u velikoj sali Radničkog doma „Gracija Petković“. Po tekstu Nine Džuver, predstavu je režirao Vladan Đurković, a igraju Milica Stefanović i Vaja Dujović. - Priča komada prikazuje mladu migrantkinju iz Avganistana Zahru u njenom bijegu ka Evropi. Kroz dva toka radnje pratimo Zahrinu borbu na granici sa krijumčarkom Rahom i paralelno njenu borbu sa nemilosrdnim imigracionim sistemom koji predstavija službenica Fatima. Sve tri žene su tragički junaci, a Zahra je ona koja će pokušati da prekine začarani krug nasilja i zlostavljanja žena koji su nažalost svojstveni savremenom dobu - navode iz tivatskog Centra za kulturu u najavi predstave. S. K.

20 Marketing

Ä&#x152;etvrtak, 23. januar 2020.

Feljton

Četvrtak 23. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

36.

Od batina umrli sin Baja Janjuševića i Ilija Lalatović » Piše: Slobodan ČUKIĆ Načelnik Riječkog sreza I. Popović je 13. februara javio načelniku M. Vukčeviću na Cetinju da je izviješten privatno-povjerljivim putem da je Savo Čelebić 8, 9. i 10. februara bio u Meterizima, Donjem Ceklinu i Dujevi, kao i da je među dotičnim mještanima agitovao za pripremu pokreta, obećavajući narodu da će na proljeće biti oslobođen, kad će dići ustanak. Popović je dodao da je narod u tim mjestima od najvišeg do najmanjeg vrlo disciplinovan i tajnovit u tom poslu, da se od njega nikako ne mogu izvući informacije o kretanju „odmetnika“, pripremama i bjekstvu, pa makar se „odmetnici“ i javno kretali po danu. Naveo je da je ,,takva situacija najviše izražena u opštinama Župskoj i Dodoškoj, potom Gornjoj Lješanskoj i Ljubotinjskoj“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1683-1684). Pet dana kasnije, 18. februara, načelnik M. Vukčević javio je načelniku Popoviću na Rijeci da je „po utvrđenim vijestima 13. ov. mj. (februara) prevezao preko Skadarskog jezera 23 odmetnika na Vraku neki Savo Čelebić, kojem su dali za prevoz 40.000 austrijskih kruna. Ovaj Savo Čelebić prevezao je i prvu grupu odmetnika koji su pobjegli u Vraku“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1682). Žandarmerijski vodnik sa Rijeke Crnojevića izvijestio je 19. februara 1921. da se u selu Češljari pojavio Savo Čelebić sa društvom, te da se na istom području a u vezi s Čelebićem nalazi i Vukola Rajković s društvom („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1685). Da bi onemogućilo prevoz „odmetnika“ preko jezera u Albaniju, načelstvo Okruga cetinjskog je 22. februara 1921. riješilo je da se sve privatne lađe i čunovi koji se nalaze pored Skadarskog jezera, Gornjeg blata i Crnojevića Rijeke oduzmu i drže pod strogom stražom („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1687). Predśednik opštine Dodoške

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Rijeka Crnojevića, 1920. godina

Jovićević javio je 27. februara da su se prošle noći (26. februara) iz sela Dodoša „odmetnuli, odnosno, otišli neđe bez da domaći znadu osamnajest druga i to: Petar M. Šofranac, Marko Lj. Lopičić, Mirat (Miraš?) S. Lopičić, Milan L. Vukotić, Jovan L. Vukotić, Marko Vukotić, Pero S. Vukotić, Jovan P. Janković, Nikola T. Jovićević, Rako M. Jovićević, Vaso L. Jovićević, Jovo M. Lepetić, Marko M. Jovićević, Luka M. Jovićević, Marko M. Pajović, Ilija S. Bušković, Vido J. Ražnatović, Nikola J. Ražnatović, Đuro I. Jovićević („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1692). Opštinska uprava u Rvašima javila je načelniku Riječkog sreza 28. februara 1921. da su u šumu odbjegli Stevan P. Jovićević, Dušan M. Jov i ć e v i ć , L j u b i c a M . Jovićević i Vaso I. Janković iz sela Češljara. Isto su učinili i Mirko Vujović i sin Jovana M. Milanovića iz Dobrske Župe („Skrivana strana istori-

je“, Tom III, 1692). Načelnik andrijevačkog okruga Popović javio je 5. marta 1921. da u tom okrugu ima „osamnajest odmetnika“. „Vođe istih su kapetan bivše crnogorske vojske Stevan Lekić iz sreza Kraljskog i barjaktar Bogić Jovović iz sreza Andrijevačkog“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1698).

ČAHURA

Na ovom mjestu okončavamo priču o komitskoj borbi koja je u manjem intenzitetu potrajala još nekoliko godina. Karađorđevićevski režim je drakonskim mjerama, mahinacijama i neviđenim zločinstvima, tokom zime i proljeća 1920. uspio da suzbije masovan komitski i narodni otpor. Ali, nije uspio da uguši slobodarski duh koji se „učahurio“ poput klice u pustinji kojoj je valjalo preživjeti do prve „kiše“, odnosno do prve pogodne istorijske situacije. A ta povoljna prilika se ukazala u

Komitski otpor je postojao i u februaru 1921. godine. Tada su u šumu otišli Stevan P. Jovićević, Dušan M. Jovićević, Ljubica M. Jovićević i Vaso I. Janković iz sela Češljara, kao i Mirko Vujović i sin Jovana M. Milanovića iz Dobrske Župe. Načelnik andrijevačkog okruga Popović javio je 5. marta 1921. da u tom okrugu ima „osamnajest odmetnika“

julu 1941. kada je izbio opštenarodni ustanak, a crnogorski narod počeo da, u duhu antifašizma, vraća ukradenu državnost. Crnogorska država je od 1941. do 1945. vaskrsavala korak po korak i na koncu ušla kao ravnopravan subjekt u jugoslovensku federaciju.

ZLOČINI OKUPACIONE VOJSKE I DOMAĆIH POMAGAČA U MARTU, APRILU I MAJU 1920. GODINE

U nastavku donosimo spisak zločina počinjenih od marta do maja 1920. godine, odnosno za period o kojem pośedujemo podatke. Kako ćemo viđeti, zločini su vršeni i nakon toga ali više nije bilo izvještaja u kojima se o tome detaljno referisalo. Uopšte, kako je to i naprijed rečeno, broj registrovanih zlodjela je neuporedivo manji u odnosu na ono što je učinjeno. Okupaciona vlast je u najvećem broju slučajeva uspjela da zametne svoje krvave tragove. 1) Mart 1920. (Oficirski izvještaji) Crnogorski vodnik Ljubo Đerković svjedoči da je u martu 1920. poslato od strane vlasti više od 150 vojnika

Karađorđevićevski režim je drakonskim mjerama i neviđenim zločinstvima, tokom zime i proljeća 1920. uspio da suzbije masovan komitski i narodni otpor. Ali, nije uspio da uguši slobodarski duh. Prilika se ukazala u julu 1941. kada je izbio opštenarodni ustanak, a crnogorski narod počeo da, u duhu antifašizma, vraća ukradenu državnost predvođenih omladincima, na čijem su čelu bili „neki Milonja Dragović pravnik i učitelj Stevan Bojović“. „Napali su na kuću poručnika Vukašina Đukića, njegovu familiju rasćerali, a kuću mu i stoku plijenili, isključivo zato što je Vukašin sa svoja dva sina ustao sa prvima za Kralja i Slobodu domovine. U ovom su napadu učestvovale kako upravne vlasti tako i izvjesni oficiri“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1527). Đerković dalje svjedoči da „uopšte, svi oni koji simpatišu Kralja i vladu Crne Gore trpe teror kakvog nije bilo ni u divljim narodima, svakodnevno se vrše zatvori, u masama stradaju nevini, i ne biraju se sredstva samo da uguše pokret koji među nama s dana u dan se povećava. Za primjer navešću ovaj isti slučaj. Vlasti su zatvorile osamdesetogodišnju staricu Bulu Jovović, koja je i sada u zatvor, zato što njen unuk Bogić Jovović potporučnik je sa komitama. Nebrojeno familija strada od terora i gladi, a sada je i srbijanska vojska došla u Vasojeviće te će teror biti još crnji“ (isto, 1527). 2) April 1920. („Krvavi album Karađorđevića“) „U aprilu 1920. zatvorili su, mučili i tukli u Vasojevićima jednu staru ženu od 80 godina, Bule Jovović, da je prisile da prokaže gdje se nalazi njen unuk, potporučnik Bogdan Jovović.“

Nikšićka pivara u kojoj je bio zatvor

Dodoši

3) Mart 1920. (Oficirski izvještaji) Crnogorski potporučnik Vidak Šćepanović svjedoči da je 21. marta 1920. god. došla

vojska u Rovca, te tako po drugi put popalila 50 kuća, žandarmerija krstareći tim krajevima vješala je pojedine familije, žene i đecu mučila, da moraju po svaku cijenu kazivat đe se komiti nalaze. (Tako su nad našim jadnim narodom nebraća iz Srbije sve moguće radili ne gledajući ni najmanje da je to zvjerstvo. Na 25. marta pošao sam iz Crne Gore, te ukratko znam gore navedeno) („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1577). 4) April 1920. („Krvavi album Karađorđevića“) „Ustanika Marka Š. Pavićevića uhvatile su srbijanske vlasti aprila 1920. Pri sprovođenju za Kotor, dvojica vojnika, koja su ga pratila, ranila su ga i pokušala su da ga prikolju.“ 5) April 1920. (Oficirski izvještaji) Crnogorski vodnik Ljubo Đerković svjedoči da su u aprilu 1920. godine po naredbi srbijanskih vlasti žandarmi usred dana napali na divljački način Šuja Stanića iz Kralja (u Vasojevićima, S.Č.) izrešetali ga kuršumima i bajonetima. Navodi da je poginuli Šujo bio na strani vjernih sinova Crne Gore, nosilac Obilića medalje, te da je kao građanin uživao glas među prvima („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1526). 6) Proljeće 1920. („Krvavi album Karađorđevića“) „Usljed muka i batina umrli su u proljeće 1920. u nikšićkom zatvoru Ilija Lalatović i jedan sin Baja Janjuševića, obojica mirni seljaci iz Ozrinića (oblast nikšićka).“ (Nastavlja se)

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. januar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac JP Radio i Televizija Crne Gore, Bulevar revolucije br.19, Podgorica, oglašava

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka lož ulja za zagrijavanje zgrade RTCG, procijenjene vrijednosti sa PDV-om do 248.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 01/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.01.2020.godine. Lice za davanje informacija Isidora Raičković, službenik za JN, telefon 020 234 427, e-mail tenderi@rtcg.org

Poslovna oznaka I.br. 2863/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koga zastupa Tarik Telaćević, izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika Nenad Ivanović iz Podgorice, Vukice Mitrović br. 18radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.01.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku Nenad Ivanović iz Podgorice, vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2863/2019 od 06.12.2019 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina,PG ul. Veljka Jankovića, 425m2. Započeta kuća 116m2, grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja. Ucrtano1/1. Tel.067/250-040 2

RAZNO OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550, 067/579-709 4 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 5

Poslovna oznaka I.br. 2826/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica - osnovana 1901. godine, sa sjedištem u Podgorici, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br. 141, koga zastupa Tarik Telaćević, izvršni direktor, protiv izvršnih dužnika 1. Milan Damjanović iz Podgorice, Vasa Raičkovića br. 34, 2. Stefan Damjanović iz Podgorice, Vasa Raičkovića br. 34 i 3. Balša Damjanović iz Podgorice, Vasa Raičkovića br. 34, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.01.2020. godine, u smislu odredbe čl. 45 ZIO-a, donio je

Izvršnim dužnicima Milan Damjanović iz Podgorice, Stefan Damjanović iz Podgorice i Balša Damjanović iz Podgorice vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju I.br. 2826/2019 od 03.11.2019 godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorice, ul. Vasa Raičkovića 4B i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

Poslovna oznaka I.br.5310-1/2014 JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković Podgorica, ul.Vasa Raičkovića 4B (odlukom Ministarstva pravde broj 01-700-8360/18 od 04.07.2018. godine, imenovan za vršioca dužnosti javnog izvršitelja u izvršnim predmetima Aleksandra Boškovića), u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HYPO ALPE – ADRIA - DEVELOPMENT” DOO iz Podgorice, (SADA HETAASSET RESOLUTION) DOO iz Podgorice Bul. SVETOG PETRA CETINJSKOG 143, protiv izvršnog dužnika RADOJE TODOROVIĆ, iz NIKŠIĆA, ul. SERDARA ŠĆEPANA BR.40/10, radi naplate novčanog potraživanja, dana 22.01.2020. godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku RADOJE TODOROVIĆ, iz NIKŠIĆA, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta za prodaju od 25.11.2019.godine, i zaključka o predaji od 03.12.2019. godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.Izvršni dužnik, se može obratiti Javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću iz Podgorica, ul.Vasa Raičkovića 4B) i to u roku od pet dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa radi podizanja označenog pismena. Upozorava se izvršni dužnik, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković

I. br. 766/17. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ,, Prva banka Crne Gore - osnovana 1901. godine “ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 141, PIB 02096099, žiro račun br. 535-1-76. koju zastupa izvršni direktor Tarik Telaćević, protiv izvršnog dužnika I reda : Duraković Adema iz Bara, na adresi Pečurice bb, izvršnog dužnik II reda Duraković ( Alil ) Jasmina iz Beograda, Republika Srbija, na adresi : Batajnica – braće Neštinac br. 8 i izvršni dužnik III reda Duraković Adnana iz Bara, Pečurice bb, na osnovu izvršne isprave - mjenice Ugovora o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci broj 0601-3719. od 21.03.2008. godine, Ov.I.br. 1946/2008. od 25.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 7.031,55 €, dana, 22.01.2020. godine, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI I Određuje se VIII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u suvlasništvu izvršnog dužnika I reda Duraković Adema iz Bara, u obimu prava susvojine 1/2, suvlasništvu izvršnog dužnika Duraković ( Alil ) Jasmine iz Bara, u obimu prava susvojine 1/4 i suvlasništvu izvršnog dužnika III reda Duraković Adnana, u obimu prava susvojine 1/4, upisana u LN broj 2376. KO Pečurice – PJ Bar, kao katastarska parcela br. 2719/1, potes Ravanj, broj zgrade 1., u naravi – porodična stambena zgrada, površine 160 m2. II Osmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 13.02.2020. godine u 13,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I.br. 766/17 od 06.10.2017. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 7.031,55 €, sa zakonskom zateznom kamatom od dana 28.09.2017 godine, kao dana podnošenja predloga za izvršenje, pa do konačne isplate, iznos od 446,71 € na ime nagrade za rad javnog izvršitelja, iznos od 332,30 € na ime troškova izlaska na lice mjesta, iznos od 15,00 € na ime administrativnih taksi, iznos od 10,50 € na ime donošenja rješenja o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti, iznos od 574,80 € na ime objavljivanja zaključka o I, II, III,IV, V, VI, VII i VIII prodaji u dnevnom listu, iznos od 141,00 € na ime nagrade za donošenje zaključka o I, II, III, IV, V, VI, VII i VIII prodaji, iznos od 282,00 € na ime organizovanja I, II, III, IV, V, VI, VII i VIII prodaje, iznos od 92,00 € na ime dostave pismena strankama. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN 2376 Ko Pečurice, i to:Hipoteka na iznos od 50.000,00 eura po kreditu br. 0601-3679/1 od 17.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba postupka obavještenja Prve banke cg o početku namirenja ugovor o hipoteci ov.i.br. 1946/08 od 25.03.2008. u korist Prve Banke CG AD Nikšić; Zabilježba rješenja o izvršenju I.br.766/17 od 06.10.2017. rj.o ispravci Rješenju o izvršenju I.br.766/17 od 17.10.2017. Rješenja o prekidu I.br.766/17 od 26.10.2017 i Rješenja o nastavku postupka I.br.766/17 od 14.03.2018. Javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića, u korist Prve banke CG AD Podgorica; V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 766/17. od 24.04.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 50.240,00 €. VI Na osmom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 5. Zaključka, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na osmom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO. VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535-16787-61. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 5.024,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535-16786-64. kod “ Prve banke Crne Gore” u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 22.01.2020. godine

Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.

Četvrtak, 23. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St. Br. 691/19 od 19.07.2019. godine, stečajna upravnica „MODA MODA“ d.o.o. u stečaju – Budva, dana 23.01.2020. godine

OBAVJEŠTAVA Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „MODA MODA“ d.o.o. u stečaju – Budva (matični broj 02460076) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje drugi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi na adresi: Ul. Filipa Kovačevića – Rozino, Budva. Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I: Stambeni prostor - površine 186 m2, Opština Budva, KO BUDVA, Nekretnina locirana u Opštini Budva – Rozino. Stambeni prostor je evidentiran shodno Rješenju Uprave za nekretnine Područna jedinica Budva br. 954-104-U-2782/19 od 08.07.2019. godine u “G” listu u LN 1779 KO Budva, kao PD 80 u objektu br.1 na katastarskim parcelama 534/1, 541/1, 541/2, 542/2, 542/3 I 533/1. Stambeni prostor se nalazi u potkrovlju šestospratne zgrade i posjeduje terasu sa bazenom. Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni....................................................................265.500,00€. Napomena: Postupak uknjižbe u katastarski operat je u toku. DIO II: Poslovni prostor na dva nivoa (prizemlje-suteren) – površine 92m2 KO BUDVA, Nekretnina locirana u Opštini Budva – Rozino. Poslovni prostor je evidentiran shodno Rješenju Uprave za nekretnine Područna jedinica Budva br.954-104-U-2782/19 od 08.07.2019. godine u “G” listu u LN 1779 KO Budva, kao dva odvojena PD-a I to: PD 19 i PD 25 u objektu br.1 na katastarskim parcelama 534/1, 541/1, 541/2, 542/2, 542/3 I 533/1. U pitanju su dva povezana poslovna prostora korisne površine u suterenu 63m2 i na prizemlju 29m2. Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni.................................................................120,000.00€. Napomena: Postupak uknjižbe u katastarski operat je u toku. DIO III: Garažno mjesto – površine 15m2, Opština Budva, KO BUDVA, Nekretnina locirana u Opštini Budva – Rozino. Garažno mjesto je evidentirano shodno Rješenju Uprave za nekretnine Područna jedinica Budva br.954-104-U-2782/19 od 08.07.2019. godine u “G” listu u LN 1779 KO Budva, kao PD 5 u objektu br.1 na katastarskim parcelama 534/1, 541/1, 541/2, 542/2, 542/3 I 533/1. Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni od ...........................................................13,500.00 €. Napomena: Postupak uknjižbe u katastarski operat je u toku. OSTALI USLOVI PRODAJE 1)Prodaja imovine stečajnog dužnika, održaće se po sistemu javnog prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „NE OTVARAJ - JAVNA PRODAJA IMOVINE u St.br.691/19 D.O.O. „MODA MODA“ u stečaju Budva. Razmatraće se samo ponude koje pristignu u pisarnicu Privrednog suda Crne Gore, najdalje do 14,00 časova 17.02.2020. godine. Otvaranje ponuda obaviće se dana 18.02.2020. godine, sa početkom u 11:00 časova u kancelariji broj 27, Privrednog suda Crne Gore – I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponuđač koji dostavi ponudu za svu ponudjenu imovinu ima prednost u kupovini u odnosu na pojedinačne ponude. 2) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i dokaz o registraciji pravnog lica, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. 3) Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove imovine (DIO I, DIO II, DIO III). Sva dokumenta u sklopu ponude moraju biti dostavljena u originalu ili ovjerenim kopijama. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za iznos depozita), u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude (zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Imovina će se prodati ukoliko na javnu prodaju pristigne makar jedna ponuda koja zadovolji uslove utvrđene oglasom. 6) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine, koja je predmet prodaje, u terminu koji se dogovori sa stečajnom upravnicom, uz prisustvo ovlašćenog lica stečajnog dužnika. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/101-905. Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 510000000010892170. Stečajna upravnica

Oglasi i obavještenja

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Uprava javnih radova iz Podgorice, Ul. Arsenija Boljevića 2a (City Mall, 3. sprat), podnijela zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ski staza uz žičaru „K8“ na skijalištu „Kolašin 1600“, faza I, Opština Kolašin. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216 i u Sekretarijatu za uređenje prostora, životnu sredinu i komunalno-stambene poslove, Opštine Kolašin, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 31.01.2019.godine.“

Četvrtak, 23. januar 2020.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 i 28/15) naručilac Crnogorski elektroprenosni sistem AD, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 18, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Predmet javne nabavke je usluga izdavanja avio karata., ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 05/20 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 22.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Rajka Božović, telefon +382 (0) 20 407 654, e-mail: rajka.bozovic@cges.me.

e-mail: oglasno@t-com.me

Četvrtak, 23. januar 2020.

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. januar 2020.

Dana 21. januara 2020. prestalo je da kuca srce mog dragog brata Obavještavamo rodbinu, prijatelje, kumove da je 22. januara 2020. iznenada u 69. godini umro naš dragi

Дана 22. јануара 2020. године, преминула је наша вољена

VESELINA Vasovog ČELEBIĆA

ДРАГИЦА Слободанова РАДУЛОВИЋ

Sa bolom i tugom opraštam se od tebe, moj dobri i plemeniti brate. Ostaćeš vječno u mom srcu. Anđeli neka te čuvaju.

Саучешће примамо у капели на Новом гробљу на Цетињу, 22. јануара од 12 до 16 часова и 23. јануара од 12 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу - Цетиње.

CVETO Vladov STAJOVIĆ

Tvoja sestra VUKOSAVA – BOJANA ĐUKANOVIĆ

рођена Јаблан 1153

Saučešće primamo u porodičnoj kući u Bistricama, 22. i 23. januara do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju Bijelo Polje - Zeta.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku Ožalošćeni: supruga VALENTINA - GARA, sin GORAN, kćerke ANA i MAJA, sestra RUŽA, brat od strica NIKOLA, sestra od strica BOSA, snahe RUŽA i MILICA, bratanić VLADAN, bratanične TANJA, LJILJA i VANJA, sestrići MILOŠ i MARKO, unučad i ostala rodbina STAJOVIĆ

Ожалошћени: син ФИЛИП, ћерка ОЛИВЕРА, брат ДРАГАН, заова ЉУБИНКА, снаха БРАНКА, унучад РАДОЈКА, КСЕНИЈА, ВЛАДАН, ПАВЛЕ, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне, ђевери, јетрве, снахе и бројна родбина РАДУЛОВИЋ и ЈАБЛАН

1108

1116

VESKU Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Posljednji pozdrav, dragi striko Neka tvoja duša počiva u miru. ŽELJKO, BILJANA, STEFAN i KSENIJA ĐUKANOVIĆ 1154

DRAGI Počivaj vječno u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

BRANO

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Počivaj u miru.

SLAVKA JABLAN sa porodicom

1127

1150

Opraštamo se od našeg dobrodušnog prijatelja

Tvoja bratanična NADA sa đecom

Posljednji pozdrav

VESKU Počivaj u miru.

BANJA GORANOVIĆA Slava mu i hvala. 1144

DRAGOMIR BEČANOVIĆ sa porodicom

GORAN, RADMILA, GORANA i ASIA ĐUKANOVIĆ 1155

BRANO Počivaj u miru, dragi striko.

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

1151

Tvoja bratanična ANA sa porodicom

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom kumu

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

VESKU RAJKU PAJOVIĆU S tugom i poštovanjem MIRKO JOVOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1119

BRANO VUKADINOVIĆ

Uvijek ćeš ostati u našim srcima. ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ

Dragi striko, otišao si tiho kao što si i živio. Tvoja bratanična LIDA sa porodicom

1156

1152

Posljednji pozdrav sestri

Poslednji pozdrav dragoj tetki

MILEVI VULAŠ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

od VESKA ROGANOVIĆA sa porodicom

MILUTIN ROGANOVIĆ 1145

1146

Posljednji pozdrav dragoj tetki i babi

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

MILEVI VULAŠ

Posljednji pozdrav tetki

MILEVI VULAŠ

Neka tvoja plemenita duša počiva, a mi ćemo pamtiti tvoj blagi lik.

1129

SAŠA ROGANOVIĆ sa porodicom

JOKA, DAŠO i SLOBO sa porodicom

TANJA, MARKO i LIDIJA sa djecom 1148

1147

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. januar 2020.

Tužnim srcem javljamo da je 22. januara 2020. preminuo u 85. godini Дана 22. јануара 2020. у 7 часова послије краће и тешке болести у 76. години умро је наш драги

Lajmërojmc sc

DEDË Prëkë Gjoni GOJÇAJ

BRANKO – BRANO Tomičin VUKADINOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli Čepurci, 23. januara od 10 do 15 časova i 24. januara od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Ožalošćeni: ćerka MIRA, unka JELENA, unuk NIKOLA i zet ZORAN, snaha MILOJKA, sestra od ujaka BULA, brat od ujaka MIŠKO, bratanići, bratanične, sestričići, sestrična i ostala mnogobrojna rodbina

vdiq pas njc sëmundjcjc fc rëndë, më 13. 01. 2020, në moshën 77 vjeçare, në Detroit - SHBA. Ngushëllimct pcr tc ndjcrin i pranojmc nc Qcndrën funcralc „Malcsia“ nië 23. 01. 2020 prej orës \7 dcri në orcn 22, si dhc tc prcmfcn, më 24. 01. 2020 prcj orës 10 dcri në orën 14. Varrimi do tc hchct nc varrc/at familjare në Kodër të Kishës në llelmicë-Traboin. l*ushoftc nc paqe! Të pikëlluarit: bashkëshortja: TRINGA (Lishja); djenitë: ANTONl, GJERCiJl dhe FRANl; bijaf: HANA dhc MARIA; vëlle/ërit: KOLA, DODA, RROKH dhe L13CA; motrat: DRANJA, PASHKA dhe LIZJA; rejat: KRISTINA dhe VIOLETA, nipat, mbesat si dhe inbarë farefisi (Iojçaj 1139

РАТКО Среда ЗИНДОВИЋ Саучешће примамо у градској капели 22. јануара од 12 до 16 часова и 23. јануара од 11 до 13.30 часова. Сахрана ће се обавити у 14 часова на гробљу у Рубежима.

Ожалошћени: супруга РАДА, кћерка НЕВЕНКА, син НЕБОЈША, сестре РАДА, АНДРИЈАНА – ЈЕКА и СТАНКА, унучад, праунучад, сестрићи, сестричне и остала бројна родбина

1107

Obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje i poznanike da je naša draga

1141

Javljamo da je

DED Prenka GOJČAJ BRANKO – BRANO VUKADINOVIĆ

LJUBICA pok. Blaža MAČIĆ

umro 13. januara 2020. u Detroitu (SAD) u 77. godini. Težak je ovaj posljednji pozdrav, bio si nam otac, deda, brat, drug, prijatelj. Tvojim odlaskom ostaje nam velika praznina. Hvala ti za bezrezervnu ljubav i pažnju. Uspomenu na tebe ćemo vječno čuvati u našim srcima. Ćerka MIRA, unuka JELENA, unuk NIKOLA i zet ZORAN 1142

rođena Vukšić

Saučešće primamo u kapeli u Tuzima, 23. januara od 17 do 22 časa i 24. januara od 10 do 14 časova. Sahrana će se obaviti u Helmici – Traboin. Ožalošćeni: supruga TRINGA – LIŠA, sinovi ANTON, ĐERĐ i FRAN, kćerke HANA i MARIA, braća KOLJA, DODA, ROK i LJUCA, sestre DRANJA, PAŠKA i LIZA, snahe KRISTINA i VIOLETA, unuci i brojna familija GOJČAJ 1138

preminula 22. januara 2020. u 88. godini. Porodica će primati saučešće u mjesnoj kapeli Sutvara, 22. januara od 15 do 17 časova i 23. januara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju Sutvara. Cvijeće se ne prilaže.

Dana 22. januara 2020. preminuo je iznenada naš brat Posljednji pozdrav dragoj tetki

Ožalošćeni: sinovi DRAGO i MILAN, kćerka ZLATE, snahe DANICA, OLGA i RADOJKA, đever SAVO, jetrva MILEVA, zaove MARIJA i MILE, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

BRANKO – BRANO VUKADINOVIĆ MILEVI VULAŠ Dragi brate, teško je kada se braća gube, žal za tobom je velika. Sestra SLOBODANKA BULA POPOVIĆ i brat MIŠKO PAJOVIĆ iz Slovenije

Tvoj častan život, čisto srce i plemenitu dušu s ljubavlju i tugom čuvat ćemo od zaborava.

1143

1125

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

PEĐA ROGANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

1132 Posljednji pozdrav dragoj tetki

RAJKO PAJOVIĆ BRANKU – BRANU VUKADINOVIĆU MILEVI VULAŠ

S poštovanjem, od sestrića MOMČILA DRAGOVIĆA sa porodicom 1149

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te po dobru pamtiti i čuvati od zaborava.

Nedostajat će nam lijepi trenuci i razgovori koje smo proveli s tobom. Neka ti je vječna slava. Porodica VUJIČIĆ 1111

BOBO ROGANOVIĆ sa porodicom Posljednji pozdrav dragoj zaovi

Posljednji pozdrav dragom bratu

1133 Posljednji pozdrav dragoj

MILEVI VULAŠ

CVETU

Hvala ti za svu ljubav i dobrotu koju si poklanjala meni i mojoj porodici. Počivaj u miru, dobra i plemenita dušo.

MILEVI VULAŠ

Snaha LOLA ROGANOVIĆ

od familije pok. MARKA M. MARTINOVIĆA

1134

1120

S poštovanjem, LEPA, PERSA i BATO VUKIĆEVIĆ 1140

Oglasi i obavještenja

Посљедњи поздрав

Četvrtak, 23. januar 2020.

Dana 17. januara 2020. preminuo je u 42. godini naš dragi Дана 22. јануара 2020. у 71. години преминуо је наш драги

SEAD Ružda VODOPIĆ

САШИ РАДЕВИЋУ

ЛЕКСО – МУЈО Милованов СЕКУЛОВИЋ Hajtar primamo na groblju Cijevna, 23. januara od 10 do14 časova, kada će se klanjati dženaza na istom groblju.

Тешка срца говоримо збогом, али ћемо заувијек имати лијепе успомене као утјеху. Почивај у миру, Сале Брате.

Ožalošćeni: majka ZULFIJA, supruga BILJANA, braća ESAD i DŽIHAD, snaha AMELA, bratanići EMINA, ZANA i EMIN, stric ZEKO, strina LIDIJA, ujak BAĆKO, braća, sestre od strica, ujaka i ostala mnogobrojna rodbina

ГОРАН СТАНИШИЋ са породицом 1110

Саучешће примамо у градској капели Чепурци, 22. јануара 2020. од 12.30 до 16 часова и 23. јануара од 9 до 12 часова, када са посмртним остацима крећемо за Брскут, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова. Кућа жалости: Булевар Саве Ковачевића 19

Ожалошћени: супруга ЉИЉАНА, синови САША и ИВАН, брат ВЕЛИЗАР - БАТО, сестре МИОЉКА - БЕЊА и МИЛИЦА, братанић СРЕТЕН, стриц ПЕТАР, снахе МИЛИЈАНА, ДУШАНКА, ГАРА, МАЈА, унучад СТЕФАН, МИЛОВАН, БОГДАН, ЈЕЛЕНА, братанићи, братаничне, сестрићи, сестричне и остала родбина

Posljednji pozdrav našem dragom bratu 1135

1106 Posljednji pozdrav dragom

SAŠA RADEVIĆ

SEJU

LEKSU - MUJU SEKULOVIĆU

Beskrajno žalimo zbog prerano ugašenog života, i što je naša Milica ostala uskraćena za neizmjernu očevu ljubav. od SANELE, AIDE, ALME, DAMIRA i DENISA

UČITELJICA i RODITELJI I-2 ODJELJENJA OŠ „VUK KARADŽIĆ“

Od KOMŠIJA IZ BULEVARA SAVE KOVAČEVIĆA 19

1121

1126 1117

Dragi druže

Posljednji pozdrav dragoj nekadašnjoj koleginici

Posljednji pozdrav našem dragom

SALE

ANKI KECOJEVIĆ

Neka te anđeli čuvaju i počivaj u miru.

S poštovanjem, KOLEKTIV POBJEDE

SEJU

VESKO PETRANOVIĆ sa porodicom

1136

1122 od strica ZEKA i strine LIDIJE

Brate

Година је од смрти нашег вољеног

1118

SALE

Kume, prijatelju, brate

ДРАГУТИНА – МУЈА ФОЛИЋА

Nikako ne mogu da povjerujem da više nikad nećemo igrati zajedno. Mnogo ćeš mi nedostajati.

SAŠA PEKIĆ sa porodicom

SAŠA RADEVIĆ 1123 Jedan pogled, jedan osmijeh i hiljade uspomena ostaju zapisane u glavi i srcu. Nema tih godina koje ih izbrisati mogu.

Твојим одласком изгубили смо неизмјерну љубав, доброту и топлину. Љубав и сјећање према теби смрт неће избрисати. Хвала ти на свему. Недостајеш за све што долази... У петак, 24. јануара 2020. године у 10 часова, породица ће посјетити његову вјечну кућу.

Ожалошћена ПОРОДИЦА

Tvoja ekipa MLADEN ĐURIČANIN, SAŠA PEKIĆ, MILOŠ PEKIĆ, DUŠAN CICMIL, GOJKO ŠĆEKIĆ, ŽELJKO VUKIĆEVIĆ i MILAN VUČKOVIĆ 1124

1137

Oglasi i obavještenja

Četvrtak, 23. januar 2020.

SJEĆANJE Obavještavamo rođake, prijatelje i poznanike da je naš voljeni

VESELIN Vasov ČELEBIĆ

DAMIR TUZOVIĆ preminuo, poslije duže bolesti, 21. januara 2020. u 72. godini.

20. 9. 2001 – 23. 1. 2006.

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima, 22. januara od 11 do 16 časova i 23. januara od 10 do 14.30 časova, kada će se obaviti sahrana.

Srećo naša, kako da kažemo duši da ne boli, srcu da ne tuguje, pogledu da te ne traži, a suzama da ne padaju. Kako...

Ožalošćeni: supruga NADA, sin BOBAN, ćerke SANJA i MILENA, sestre, OLGA, VUKOSAVA i ZORKA, braća od stričeva BRANKO i VOJISLAV, sestra od strica MARA, snahe LJUDMILA, DRAGICA, GORICA, MIRSADA i RAJKA, unučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Драги ујаче

1103

Tvoji: majka SAMRA, otac MUSTAFA, sestre JASNA, NEJLA i SELMA, djed ŠEKO, baba AZERA, tetka DŽENANA, zet VEKI, sestričići JAKŠA i VUK VESELIN Vasov ČELEBIĆ

ВЕСКО Хвала за љубав и пажњу коју си нам пружао. Воле те, твоји РАЈКО, БИЉАНА, ДАНИЛО и НИКОЛА

Posljednji pozdrav dobrom prijatelju i plemenitom čovjeku. Počivaj u miru. VOJO i BRANKA sa porodicom

1105

1114

1115

POMENI

Posljednji pozdrav dragom bratu

SJEĆANJE na bolni

23. 1. 2015.

1. 9. 2015.

GOJKO RADULOVIĆ

MIĆO BURIĆ

СЈЕЋАЊЕ НА ВОЉЕНЕ

VESELIN Vasov ČELEBIĆ Rekao si da ne plačem, oprosti za moje suze, ali mi nijesi rekao kako živjeti sa ovoliko bola jer brata više nemam. Brate moj, počivaj u miru tamo đe bola više nema. ZORKA – MILA 1112

Supruga i sestra JELICA

Posljednji pozdrav ujaku

МОМЧИЛО – МОМО Митров ПАВИЋЕВИЋ

МИТРО – ПЕЂА Момчилов ПАВИЋЕВИЋ

23.1.1990 – 23.1.2020.

6.12.2015 - 23.1.2020.

1104

SJEĆANJE 23. januar 2005 – 23. januar 2020.

VESELIN Vasov ČELEBIĆ

ПОРОДИЦА С љубављу

Dragi ujače, hvala ti na svemu ljudskome i poštenome što si za nas uradio. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 1113

RAJKO, RAJKA i SAVO sa porodicama

Poštovanom drugu i prijatelju

FILIP Nikov MIHALJEVIĆ

1130 Godina je od smrti naše drage

Nedostaješ nam. Volimo Te… Porodica MIHALJEVIĆ 1128

CVETU STAJEVIĆU Hvala ti što si nam bio iskren i dobar prijatelj. BORO i KATICA ASANOVIĆ sa porodicom 1131

e-mail: oglasno@t-com.me

VIDE Petrove POPOVIĆ Draga majko, sa ponosom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na tvoj dragi lik, plemenitu dušu i veliko srce. Počivaj u miru. Tvoji sinovi MIJO i JOVO sa porodicama 1109

TV program

Četvrtak, 23. januar 2020.

SERIJA

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 23:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

Ljubav u Houp Springsu

Nerealno II



RTCG 1

05:30 Budilnik 06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Naučno-obrazovni program 11:05 Fokus, r. 12:05 Zapis, r. 12:35 Meridijani, r. 13:05 Avanture Heti Feder, r. 14:05 Naučno-obrazovni program, r. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Strani dok. program 17:30 Obrati pažnju, r. 18:05 Horizont 19:05 Dvogled 19:15 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:05 Zumiranje 20:40 Art magazin 21:00 Kolijevka, dok. film 21:30 Avanture Heti Feder, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Nerealno II, s. 00:15 Sa koncertnih podijuma 02:15 Dnevna soba, r.

 06:45 11:00 11:02 11:20 11:45 12:00 12:05 13:00 13:02 13:45 14:00 14:05 15:00 15:30 16:00

   RTCG 2

06:30 Glas Amerike 07:00 Vaterpolo: Srbija – Španija, EP, četvrtfinale, snimak 08:10 Vaterpolo: Hrvatska – Grčka, EP, četvrtfinale, s. 09:20 Rukomet: Hrvatska Španija, EP, snimak 10:50 Vaterpolo: Crna Gora Italija, EP, četvrtfinale, s. 12:30 Svjetski forum „Sjećanje na holokaust, borba protiv antiseminizma“ 15:30 Luda kuća, r. 16:10 Vaterpolo, EP, četvrtfinale, snimak 17:30 Vaterpolo, EP, četvrtfinale, snimak 19:30 Dnevnik 2 20:15 Luda kuća, s. 21:00 Strani dok. program 22:00 Zelena priča, film 23:30 Glas Amerike 00:00 Obrati paznju r 01:15 Strani dok. program 02:10 Koloseum 02:40 Zapis

PINK M

Novo jutro Minut dva Premijera Ekskluzivno Zadruga uživo Minut dva Zadruga uživo Minut dva Dženetine suze, r. DNK, r. Minut dva DNK, r. Minut dva Scena Minut dva

16:05 17:00 17:05 18:00 18:02 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Žikina šarenica, r. Minut dva Žikina šarenica, r. Minut dva Scena Elif, s. Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s. Ljubav iz osvete, s. Zadruga Zadruga uživo

TV PRVA

04:45 05:30 06:00 07:00 08:00 11:15 13:00 14:30 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:00 22:00 23:00 23:30

Paramparčad, r. Stolice, r. Zlatni krug, r. Praktična žena, r. 60 min. sa Iris Jedne ljetnje noći, s. 150 minuta Sinđelići, r. Praktična žena 60 min. sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Paramparčad, s. Igra sudbine, s. Urgentni centar, s. Noćni žurnal Ljubav u Houp Springsu, film 01:00 Ekskluziv, r. 01:15 Paramparčad, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 12:05 13:00 14:00 16:10 17:00 18:10 18:35 18:50 19:00 20:05

NOVA M

07:05 Agencija za sve i svašta, r. 07:45 Agencija za sve i svašta, r. 08:45 Kefalica 09:00 Totalni obrt, r. 09:30 Mr. Kitchen, r. 09:55 Vijesti 10:00 Totalni obrt 11:35 Među nama, r. 13:17 Gulperi, r. 15:00 Vijesti 15:20 Sportisimo 15:50 Gulperi, r. 16:50 Mr. Kitchen 17:10 Totalni obrt 18:00 Centralni dnevnik 18:30 Zauvijek susjedi, s. 19:10 Zauvijek susjedi, s. 19:45 Gulperi, s. 22:00 Na granici, s. 22:50 Totalni obrt, r. 23:35 Vrelina, film 02:25 Odbjegli porotnik, r. 04:35 Vijesti

VIJESTI

06:30 10:00 12:00 12:06 14:00 14:06 16:30 16:55 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:10 01:45

Boje jutra Zauvijek tvoja, r. Vijesti Serija, r. Vijesti Velvet, r. Vijesti Žrtve ljubavi, s. Hoću kući, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Načisto Vijesti Sport Laku noć i srećno, film Načisto, r. Zauvijek tvoja, r.

07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:15 18:00 18:15 19:00 19.15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30



A1 TV

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo Klub A, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Klub A, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

777

RTV BUDVA

Jutrom iz Budve Serija Bandolera, r. Kako se to radi, r. Dok. program Velika porodica, r. Jutrom iz Budve, r. Serija Dokumentarni program Kuhinjica Crtani film: Gavra Skrivena kamera Polis Amfiteatar, e.

 

21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40 00: 25

Velika porodica, s. Polis Hronika grad teatra Naše ljeto GlasAmerike Serija Muzički program

07:00 10:15 10:45 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:50 14:00 14:15 15:00 15:45

Jutarnji program Mapet šou Grad koji volim, r. Lijek iz prirode Sportske vijesti Humoristicka serija, r. Dogodilo se Legendarni boks mečevi Linea U objektivu Oblačić Sport info Crnogorske anegdote, r.

16:15 17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:45 20:00 20:30 21:00 22:00 00:00 00:30

Dogodilo se Otium, r. Skener Ljepota je u oku U objektivu, r. Aktuelno Lijek iz prirode, r. Humoristička serija Knjizevnost, istorija, mit, r. Raskovnik Film Aktuelno, r. Repriza dnevnog programa

Ä&#x152;etvrtak, 23. januar 2020.

Marketing

Magazin

Četvrtak 23. januar 2020.

Crnogorski di-džej Jovan Kojičić o novom singlu ,,Disco Doll“

Dobre vibracije zovu na ples

Jovan Kojičić

PODGORICA – Crnogorski di-džej Jovan Kojičić, poznatiji kao Koyo početkom sedmice na Jutjub kanalu objavio je numeru ,,Disco Doll“. Kako je kazao za Pobjedu, singl namijenjen je klubovima i publici koja uživa u dobrom provodu. - Poruka i cilj ove numere jeste zapravo poziv da se pridružimo podijumu za ples i da je to nešto što ne možemo da ignorišemo, već da se prepustimo dobrim vibracijama i zabavimo – kaže Kojičić.

Publika je imala priliku da čuje sing prošle sedmice na jednom od njegovih nastupa. Kako ističe prve reakcije su odlične, što se nastaavilo i po objavljivanju. - Pjesma je probno puštena prošlog vikenda u jednom setu koji sam radio i reakcije su nadmašile moja očekivanja. Ljudi su se prepustili ritmu i uživali – navodi Kojičić. Kao di-džej radi od 2000. godine, a osim klubova u Crnoj Gori, setove je puštao i po klubovima u Grčkoj, Belgiji, Rumuniji i Srbiji. Njegov rad podržali su nekih od

najvrednijih di-džejeva u Evropi. - Očekujem da ću putem izdavačke kuće i platformi za prodaju muzike ovaj singl plasirati na svjetsko tržište i predstavti publici koja prati i sluša haus muziku. Prethodnu numeru u svojim setovima puštali su neki eminentni svjetski di-džejevi, pa bilo bi lijepo da to bude slučaj i sa ovom. Isto očekujem i od kolega sa ovih prostora od kojih sam uvijek imao podršku – ističe muzičar. Inspiraciju za nove pjesme pronalazi u svjetskoj muzici,

Izabrano deset najboljih filmskih zločinaca

Džoker Hita Ledžera na prvom mjestu

LOS ANĐELES - Zločinci su filmski likovi koje mrzimo da volimo jer nam nerijetko pružaju više zabave od samih superheroja. Kontroverzni su i neumoljivi u ostvarenju paklenih planova. Iako je puno toga u vezi sa njima odbojno, posjeduju uvrnuti šarm zbog kojeg sa uzbuđenjem iščekujemo svaku sljedeću scenu u kojoj će se pojaviti. Korisnici internet stranice Ranker imali su priliku da izglasaju deset omiljenih filmskih zločinaca svih vremena. Uprkos velikim imenima fikcije od horor filmova do ikona Marvelovog filmskog univerzuma, na vrhu liste negativaca našao se Džoker, kojeg je Hit Ledžer 2008. oživio u ostvarenju Kristofera Nolana ,,Mračni vitez“. Ovaj kultni antiheroj je jedinstvena vrsta lošeg momka za kojeg navijamo. Ledžer je uspio

da Betmenovom neprijatelju podari trodimenzionalnu slojevitost kakva se ne postiže često, što su prepoznali i gledaoci i kritičari. Hit Ledžer, glumac porijeklom iz Australije, preminuo je 2008. nakon smrtonosne mješavine različitih ljekova. Život je izgubio ubrzo nakon završetka snimanja filma ,,Mračni vitez“, a za svoju verziju Džokera posthumno je nagrađen brojnim glumačkim priznanjima, uključujući i Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu. Njegov otac Kim otkrio je nakon sinovljeve smrti koliko je Hit bio posvećen spremanju uloge. - Zaključao se u hotelsku sobu i sedmicama nije izlazio. Radio je na građenju svog lika. To je bilo tipično za njega. On je bio takav. Volio je da uroni u svoj lik, ali je ovoga puta otišao predaleko - izjavio je jednom prili-

Pored pobjednika Džokera, na listi deset najvećih filmskih zločinaca našla su se još neka poznata imena. Na drugom mjestu je Dart Vejder iz serijala ,,Ratovi zvijezda“, treće je zauzeo Hanibal Lektor iz filma ,,Kad jaganjci utihnu“ kom Kim. Reditelj Kristofer Nolan tvrdi da je Ledžer došao kod njega tražeći da glumi Džokera i da je bio ,,gladan“ te uloge. Džoker je odmjerio snage sa jakom konkurencijom Pored pobjednika Džokera, na listi deset najvećih filmskih zločinaca našla su se još neka poznata imena. Na drugom mjestu je Dart Vejder iz serijala ,,Ratovi zvijezda“, treće je zauzeo Hanibal Lektor iz filma ,,Kad jaganjci utihnu“, četvrto Lord Voldemort iz serijala ,,Hari Poter“, peto Fredi Kruger iz serijala ,,Strava u Ulici brestova“. Šesto je pripalo Džeku Torensu iz ,,Isijavanja“, slijede Car Palpatin iz ,,Ratova zvijezda“, Agent Smit iz ,,Matriksa“ i The T-800 iz ,,Terminatora“. Na posljednjem, desetom mjestu je Magneto iz „Iksmena“.

sa raznih kontinenata i žarova. - I u ličnom ukusu kada je muzika u pitanju. Sve to spajam, eksperimentišem, pokušavam da prezentujem i dam lični pečat. Želim da približim i našim ljudima svjetsku muziku i podstaknem ih makar da preslušaju – kaže Kojičić. Di-džej pravac u Crnoj Gori, ističe, nije dovoljno razvijen. Ovih dana stigla je informacija da festival Southern Soul neće dobiti osmo izdanje, a koji je, između ostalih, promovisao i ovu vrstu muzike. - Na našoj sceni nažalost nema puno producenata za bilo koju vrstu elektronske muzike i to je velika šteta. Sama činjenica da se jedan takav festival neće održati, dovoljno govori i sigurno nije podstrek da se ljudi bave takvom vrstom muzike. Ostaje da se nadamo povoljnijim vremenima za elektronsku muziku i njenoj popularizaciji – objašnjava Kojičić. Njegovi prethodni singlovi našli su se na svejtskim platformama i top listama. On kaže da će isti slučaj biti i sa novom. - Na moje veliko zadovoljstvo i ona će se naći na svjetski najpoznatijim platformama Traxsource i Beatport koje prodaju muziku sirom svijeta – ističe Kojičić i dodaje da širom Crne Gore i regiona slijedi njena promocija. - Radim i na finansiranju snimanja i montaži spota za ,,Disco doll“. U pregovorima sam za neke od narednih festivala uz naravno redovne nastupe po klubovima – zaključuje Kojičić. Z. K.

Autorka muzike za ostvarenje „Džoker“ prva je žena kandidat za prestižnu filmsku nagradu

Favoritkinja za Oskara LOS ANĐELES - Islandska kompozitorka Hildur Gudnadotir prva je žena koja je samostalno komponovala muziku za film i za to dobila Zlatni globus i ušla u najuži izbor za Oskara u toj kategoriji, prenosi Tanjug. Gudnadotir, autorka muzike za film ,,Džoker“, živi veoma miran život u Berlinu, ali već je počela da šeta crvenim tepisima, pošto je ovog vikenda dobila nagradu za najbolju filmsku muziku na dodjeli nagrada SAG (Udruženje filmskih glumaca). Ona je favoritkinja za Oskara za filmsku muziku i mogla bi da bude prva žena kompozitor kojoj bi pripalo to priznanje, koje je kao kategorija uvršteno među Oskare 1947. godine.

Prl džem objavio prvi singl sa novog albuma

Fanki rok zvuk

NUJORK - Prvi singl sa dugo očekivanog novog albuma kultnog benda Prl džem ugledao je svjetlo dana, a kako sam bend kaže: ,,Dance of the Clairvoyants“ je nešto kao kad Sijetl sretne Talking Headse. – Ova pjesma je perfektna oluja eksperimentiranja i prave saradnje. Ovo je fanki eksperimentalni rok zvuk ko-

ji više podseća na Talking Heads nego na grandž iz Sijetla – izjavio je basista Džef Ament. Podsjećamo da je najavljeni ,,Gigaton“ prvi studijski album poslije sedam godina, a Prl džem kreće na njegovu promotivnu turneju u martu ove godine, naravno, prvo na matičnom sejvernoameričkom terenu.

Martin Skorseze priprema novi film

Dikaprio i De Niro u glavnim ulogama NJUJORK – Novi film Martina Skorsezea nosiće naslov ,,Killers of the Flower Moon“, a u njemu ćemo gledati Leonarda Dikaprija i Roberta de Nira. De Niro je ovogodišnji dobitnik životnog priznanja američkog Udruženja filmskih glumaca, a čast da ga predstavi imao je niko drugi nego Leonardo Dikaprio, koji je sa De Nirom posljednji put glumio 1993. u filmu ,,Dječakov život“. Dikaprio se u govoru prije samog uručenja osvrnuo na plodonosnu saradnju De Nira i

redatelja Martina Skorsezea, koja nam je u proteklih pola vijeka podarila kultna ostvarenja poput ,,Taksiste“ i ,,Razjarenog bika“, dok je njihovo posljednje djelo ovogodišnji kandidat za Oskara za najbolji film, ,,Irac“. - Puno sam naučio od obojice. Srećan sam što mogu da ih nazovem svojim saradnicima. Boba još od snimanja ,,Života ovog dječaka“, a Martija od Bandi ,,Njujorka“. Velika mi je čast što ću nakon 30 godina imati priliku ponovo glumiti uz Boba u predstojećoj drami

Radnja filma smještena je u dvadesete godine prošlog vijeka i govori o porodici američkih domorodaca iz plemena Osage

Martina Skorsezea, ,,Killers of the Flower Moon“ - kazao je Dikaprio. Film će biti rađen po istinitim događajima. Skorsezeovo iduće ostvarenje biće temeljeno na knjizi Dejvida Grana ,,Killers of the Flower Moon: The Osage Murders and the Birth of the FBI“, prenosi Unilad. Radnja filma smještena je u dvadesete godine prošlog vijeka i govori o porodici američkih domorodaca iz plemena Osage, koji su svojevremeno bili najbogatiji narod na svijetu zahvaljujući nafti pronađenoj na njihovoj teritoriji. Pomama za naftom je tokom prve četvrtine 20. vijeka prouzrokovala masovno ubijanje pripadnika plemena Osage, što je dovelo do jednog od prvih slučajeva kojima se bavio FBI. Za Dikaprija će ovo biti šesti film koji snima sa Skorsezeom, prvi od ,,Vuka sa Vol strita“ iz 2013.