Dnevni lis

Subota, 25. januar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19466 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

JOŠ JEDNO RAZOTKRIVANJE GRU

Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista na proširenoj sjednici Opštinskog odbora u Pljevljima

Njujork tajms piše da je Bugarska podigla optužnicu protiv ruskih špijuna osumnjičenih za pokušaj likvidacija u Sofiji

Marković: Mitropolit se nažalost stavio na čelo anticrnogorske opozicije

Jedinica 29155 trovala trgovca oružjem i pokušala državni udar u Crnoj Gori

STR. 3.

SAZNAJEMO: Centrala SPC uputila inicijative Ustavnom sudu uprkos apelu Mitropolije crnogorsko-primorske

Kancelarija državnog tužioca Bugarske saopštila je da su za trojicu muškaraca koji su učestvovali u trovanju podnijeli evropski nalog za hapšenje, a raspisana je i Interpolova crvena potjernica STR. 2.

Irinej ne vjeruje Amfilohiju Nenajavljenim podnošenjem inicijativa Patrijaršija SPC kojom gazduje patrijarh Irinej je ignorisala apel Mitropolije crnogorsko-primorske na čijem je čelu mitropolit Amfilohije, ali i Episkopskog savjeta eparhija srpske crkve u Crnoj Gori STR. 7.

Ne jenjava hajka na kolumnistu Pobjede Milorada Pustahiju

Direktor UP nije dao nalog za privođenje Nikšićanina koji ga je vrijeđao na Fejsbuku

Dajte, batalite pljuvanje uvis

Veljović: Nijesam znao da je Goranović procesuiran STR. 6. i 7.

Predstavljen Agrobudžet za 2020. godinu INTERVJU: Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović

Institucionalni dijalog jedini je pravi put

STR. 8. i 9.

Apelacioni sud odbio žalbe branioca crnogorskog biznismena koji se nalazi u bjekstvu i potvrdio odluku Višeg suda

Dušku Kneževiću će se ipak suditi Za poljoprivredu u odsustvu 61 milion eura STR. 4. i 5.

STR. 11.

STR. 6. i 7.

2

Politika

Subota, 25. januar 2020.

JOŠ JEDNO RAZOTKRIVANJE GRU: Njujork tajms piše da je Bugarska podigla optužnicu protiv ruskih špijuna osumnjičenih za pokušaj likvidacija u Sofiji PODGORICA/SOFIJA – Bugarsko državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv trojice ruskih špijuna iz tajne jedinice zbog trovanja istaknutog bugarskog proizvođača oružja Emilijana Gebreva 2015. godine, piše Njujork tajms.

Trojica muškaraca, prema optužnici koja je objavljena u četvrtak, ušli su u zemlju sa lažnim pasošima. Koristeći otrov pokušali su da ubiju proizvođača oružja, Emilijana Gebrva, zajedno sa sinom i najvišim rukovodiocem u njegovoj kompaniji.

Svi oni pripadaju, prema pisanju Tajmsa, ruskoj tajnoj jedinici 29155, čiji su pripadnici pokušali i državni udar u Crnoj Gori.

Jedinica 29155 trovala je trgovca oružjem i pokušala državni udar u Crnoj Gori Grozev: Siguran sam da su optuženi pripadnici GRU

DVA TROVANJA

Prema detaljnoj istrazi Njujork tajmsa, ruski atentator, koji je koristio pseudonim Sergej Fedotov, ušao je u Bugarsku aprila 2015. godine i smjestio se u hotel u Sofiji, u blizini kancelarije lokalnog proizvođača oružja Emilijana Gebereva koji je prodavao municiju Ukrajini.

Fedotov nije bio sam, vodio je tim od još tri čovjeka.

Nekoliko dana kasnije, jedan muškarac ušunjao se u zaključanu garažu, razmazao otrov na dršku vrata automobila proizvođača oružja, a zatim otišao neotkriven. Kasnije su na snimcima sa nadzornih kamera uočene samo zamućeni obrisi.

Ubrzo nakon toga, u srijedu 27. aprila 2015. Gebrev je imao sastanak sa poslovnim partnerima u jednom restoranu na krovu poslovne zgrade. Tada je počeo da halucinira i povraća, desno oko mu je postalo „crveno kao crveno na ruskoj zastavi.“ Osjećao se, kako je kasnije svjedočio, kao da mu je neko bacio kantu pijeska u zjenice.

Hitno je prebačen u vojnu bolnicu; tamo je počeo da vidi eksplozije živih boja, a onda mu se vidno polje naglo pretvorilo u crno-bijelo. Zbog trovanja je šezdesetpetogodišnji Gebrev hospitalizovan mjesec dana.

Njegov sin Hristo je takođe otrovan, kao i drugi izvršni direktor valentin Tačev u njegovoj kompaniji.

Ksasnije se desio još jedan pokušaj likvidacijem trovanjem, kada je Gebrev sa porodicom ljetovao u vikendici na Crnom moru. Opet je uspio da preživi.

Pokušaji likvidacije koji su se odigrali bili su tako lukavo izvedeni da bugarski službenici bezbjednosti i obavještajnih službi na Zapadu ih nijesu identifikovali kao pokušaj likvidacije. Bugarski tužioci nisu uspeli da pronađu nijedan dokaz i zaključe slučaj, piše Njujork Tajms.

RASKRINKAVANJE

I možda bi, da zapadni mediji a posebno nedavno Njujork

Kancelarija državnog tužioca Bugarske saopštila je da su za trojicu muškaraca koji su učestvovali u trovanju podnijeli evropski nalog za hapšenje, a raspisana je i Interpolova crvena potjernica tajms – sve ostalo prekriveno velom tajni.

- Ali, istraga koja je prošlog mjeseca objavljena u Tajmsu, identifikovala ih je kao operativce iz Jedinice 29155, elitne grupe ruske vojne obavještajne agencije koja vrši atentate i podstiče nemire u Evropi – navodi autor teksta Majkl Švirc.

Pripadnici ove jedinice, navodi Tajms, takođe su bili uključeni u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori i operaciju u Moldaviji, kao i u trovanje bivšeg ruskog špijuna Sergeja V. Skripalja u engleskom gradu Salsburiju 2018. godine.

Bugarska se, kako se navodi u tekstu, u početku nerado suprotstavljala Rusiji, mada stručnjaci i zvaničnici kažu da ruski špijuni često koriste Bugarsku kao poligon za operacije širom Evrope.

Bugarska vlada odbila je da protjera diplomate nakon trovanja Skripalja i zatvorila je istragu o trovanju Gebreva go-

Operativci koji koriste imena Fedotov i Pavlov takođe su bili uključeni u nadgledanje i planiranje trovanja Skripalja prema evropskim bezbjednosnim zvaničnicima, kao i u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori dinama ranije, navodno zbog nedostatka dokaza.

SOFIJA-MOSKVA

Ali, nakon što su Britanci predstavili dokaze o aktivnostima jedinice 29155 na balkanskom tlu, vlasti su tamo ponovo otvorile slučaj.

Tajms je prošlog mjeseca identifikovao šest operativaca iz jedinice 29155 koji su, čini se, bili

Urednik istraživačke mreže Belingket Hristo Grozev objašnjava da, iako imena osumnjičenih za trovanje bugarskog proizvođača oružja još uvijek nijesu objavljena na Interpolovoj stranici, siguran je da se radi o tri službenika GRU. - Na osnovu opisa bugarskih tužilaca, i uzimajući u obzir da su na dan trovanja Gebreva u Sofiji bila tri službenika GRU-a, sigurni smo da su to: Sergej Fedotov (Denis Sergejev), Sergej Pavlov (pravo ime Sergej Liutenko) i Georgi Gorshkov (pravo ime još nije u potpunosti identifikovano) – rekao je Grozev za Pobjedu.

Upitan kakva je njihova veza sa događajima u Crnoj Gori, Grozev kaže da su slučajevi isprepletani, jer su, kako tvrdi, njihove kolege iz iste jedinice pokušale državni udar u Crnoj Gori.

Vladimir Popov, jedan od optuženih u slučaju državnog udara, umiješan je i u trovanje u Bugarskoj.

- Nijesmo u potpunosti sigurni da su ta konkretna imena bila povezana sa državnim udarom u Crnoj Gori. Međutim, dvojica njihovih kolega iz iste jedinice 21955 bili su povezani sa događajima u Crnoj Gori u 2016.

To su bili Eduard Širokov (Eduard Šišmakov) i Vladimir PoVladimir Moiseev). Popov (Vladimir pov/ Moiseev je vjerovatno takođe povezan sa bugarskom operacijom, jer je nekoliko mjeseci prije trovanje Gebreva, boravio u Bugarskoj – zaključio je Grozev.

Emilijan Gebrev

uključeni u operaciju ubistva gospodina Gebreva i ostalih.

Iako bugarski tužioci nijesu imenovali muškarce, koristeći informacije o putovanjima, Tajms je uspio da ih identifikuje po pseudonimima: Sergej Fedotov, Sergej Pavlov i Georgi Gorškov. (Operativci koji koriste imena Fedotov i Pavlov takođe su bili uključeni u nadgledanje i planiranje trovanja Skripalja - prema evropskim bezbjednosnim zvaničnicima,

kao i u pokušaj državnog udara u Crnoj Gori).

U saopštenju za javnost, kancelarija državnog tužioca Bugarske saopštila je da su za trojicu muškaraca koji su učestvovali u trovanju podnijeli evropski nalog za hapšenje a raspisana je i Interpolova crvena potjernica.

Tajms navodi da nije jasno planiraju li istražitelji optužiti ostale koji su bili uključeni u operaciju.

Ugledni američki list navodi i da je upravo trovanje u Bugarskoj pomoglo zvaničnicima zapadnih bezbjednosnih i obavještajnih službi da razoktriju kampanje Kremlja i njihove mreže obavještajnih operativaca koji su „eliminisali ruske neprijatelje u inostranstvu i destabilizovali Zapad“ - Sa Bugarskom je došao taj „AHA trenutak“, rekao je jedan zvaničnik evropske bezbjednosti, koji je pod uslovom anonimnosti govorio o tajnim obavještajnim stvarima. Složili smo kockice i shvatili da je sve povezano – rekao je on Tajmsu.

Krajem prošle godine i Španski viši sud je otvorio istragu o navodnim aktivnostima grupe povezane sa ruskom obavještajnom jedinicom 29155 tokom katalonskog referenduma 2017. godine. Španski El Pais, tada je pisao da je ista grupa, koju potražuju i španske vlasti, povezana za neuspjelim pokušajem puča u Crnoj Gori u oktobru 2016.

J. ĐURIŠIĆ

Izvjestilac EP za Crnu Goru juče bio gost u kabinetu crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića

Picula: EP nastaviće da podržava integraciju Crne Gore PODGORICA - Evropski parlament nastaviće da podržava integraciju Crne Gore, a Evropski savjet obnoviće politički interes za proširenje i deblokirati pregovaračke procese sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom – kazao je izvjestilac EP za Crnu Goru, Tonino Picula, poručujući da očekuje da će nastavak procesa integracije EU biti sve zahtjevniji, te da Crna

Gora može i mora da nastavi putem kojim je krenula.

On je, na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, poručio da EU mora da ostane otvoren projekat, jer bez onih koji žele da postanu njen dio, ne može ostvariti svoju istorijsku misiju.

Picula je, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, kazao da „dijelimo isti bazični cilj, a to je evropska Crna Gora, koja na-

preduje na svom evropskom putu i koja će postati članica EU“.

Picula je, podsjećajući na vrijednosti na kojima je stvorena EU, rekao da je uvjeren da će savremeni predstavnici Unije biti na nivou očekivanja njenih građana jednako kao i njeni osnivači, uspješno savladati period preispitivanja i učiniti je poželjnim modelom za evropske zemlje.

On je kazao da očekuje da će nastavak procesa integracije EU biti sve zahtjevniji i naglasio da Crna Gora može i mora da nastavi putem kojim je krenula. Kako je rekao Picula, ono što vidi kao problem u regionu su često skupine kojima reforme nijesu u interesu i koje mogu da vrše blokade procesa.

- Što je zemlja više napredovala u integracionom procesu tome je više izložena – ocijenio je on.

Đukanović je, kako se navodi u saopštenju, ponovio da EU ostaje osnovni prioritet državne politike u kontekstu evropeizacije društva, koja je neophodna zbog prevazilaženja posljedica zaostajanja Zapadnog Balkana i povratka na kolosijek savremenih evropskih tokova. On je poručio da je vrijeme da se region vrati svojoj evropskoj kući, naglašavajući da nema bolje perspektive za

Zapadni Balkan bez Evrope, niti bolje vizije Evrope bez njenog ujedinjenja.

- Kapitalno je važno da se i sa evropskih adresa čuju poruke ohrabrenja za evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, jer koliko god je taj proces dug i zahtjevan i koliko god bili kritični prema nedostacima, logičnijeg, potpunijeg i perspektivnijeg doma nemamo - kazao je Đukanović.

I. K.

Politika

Subota, 25. januar 2020.

3

Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista na proširenoj sjednici Opštinskog odbora DPS-a u Pljevljima

Marković: Amfilohije stao na čelo anticrnogorske opozicije PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije se, nažalost, stavio na čelo anticrnogorske opozicije, okupljajući ih. To je rezultiralo sinoćnjim protestom i litijom gdje samo za Crnogorce nije bilo mjesta - kazao je predsjednik Vlade Crne Gore i zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista Duško Marković.

Na proširenoj sjednici Opštinskog odbora DPS-a u Pljevljima, Marković je kazao da je siguran da će građanska i demokratska Crna Gora i

ovaj put odbaciti takav folklor i destrukciju.

- Litije su pokazale da nijesu vjerske nego političke i da su usmjerene na promjenu vlasti i ugrožavanje suverenosti Crne Gore - istakao je Marković i poručio da se to nikome nećemo dozvoliti.

On je, osvrćući se na aktuelnu situaciju, rekao da Zakon o slobodi vjeroispovijesti jednako gleda na prava svakog pojedinca da se slobodno vjerski izražava i da se moli Bogu kojem pripada i kojem vjeruje.

- Zakon apsolutno ne stavlja u prvi red nijednu vjersku

zajednicu, ni Srpsku pravoslavnu crkvu, ni Katoličku crkvu, ni Islamsku zajednicu, ni Jevrejsku zajednicu, pa ni Crnogorsku pravoslavnu crkvu - kazao je Marković.

On se osvrnuo i na postupke srpskih nacionalista koji su prethodnih dana fasade i zidne površine u Crnoj Gori prefarbali bojama srpske zastave.

- Propaganda da će Crna Gora biti srpska, uz vulgarno plakatiranje i farbanje po našim gradovima neće pokolebati Crnu Goru da Vlada i institucije zaštite Us-

tav i primjenom zakona sačuvaju državne i nacionalne interese - poručio je Marković. Članovi Opštinskog odbora DPS-a Pljevlja su, kako se navodi u saopštenju, dali bezrezervnu podršku naporima Vlade i svih državnih organa, da se radi na pronalaženju najboljih rješenja za očuvanje svih tradicionalnih i savremenih vrijednosti naše države.

Sa sjednice je poručeno da se nikome ne spori da, u skladu sa zakonima države, koja je prva sljedeća članica Evropske unije, izrazi svoj stav

Većina partija dostavila ASK-u odluke o visini članarine za 2020. godinu

Najviše „koštaju“ članske karte DPS-a, SD i LP Funkcioneri DPS, SD i LP obavezni su da plaćaju partijsku članarinu u iznosu od tri odsto od mjesečnog primanja. Članarina za UCG ne može biti manja od 5, ni veća od 50 eura, dok je članstvo u većini partija besplatno PODGORICA – Funkcioneri DPS-a na državnom i lokalnom nivou obavezni su da plaćaju partijsku članarinu tri odsto od primanja, a stranački funkcioneri u organima upravljanja ustanova i preduzeća - sedam odsto od primanja. Zaposleni u direktoratu partije plaćaju članarinu u iznosu jedan odsto od primanja – navodi se u Odluci o načinu utvrđivanja i visini članarine koju je DPS dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije. Članovi DPS-a, koji su u stalnom radnom odnosu u državnim i organima lokalne samouprave, javnim ustanovama i preduzećima u državnoj, opštinskoj, mješovitoj ili privatnoj svojini plaćaju članarinu od jedan euro mjesečno – predviđeno je Odlukom, koja nije mijenjana od 1. januara prošle godine. Članovi partije koji su penzioneri, nezaposleni i studenti oslobođeni su plaćanja članarine. Članarina se uplaćuje do 5. u mjesecu za prethodni mjesec, u skladu sa

ostvarenim mjesečnim primanjima.

- Funkcioner Socijaldemokrata na lokalnom ili državnom nivou, u obavezi je da plaća članarinu u iznosu od tri odsto primanja, s tim da novčani iznos na mjesečnom niovu ne može preći deset odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu, u skladu sa članom šest Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja – navodi se u Odluci o kriterijumima i načinu određivanja visine članarine za 2020. godinu.

Do 31. januara rok za odluke o članarini Agencija za sprječavanje korupcije obavijestila je zakonske obveznike - političke subjekte da su obavezni da do 31. januara ove godine donesu odluku o visini članarine za 2020. godinu i dostave je Agenciji, u skladu sa članom 15 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih

Prema Odluci, dostavkljenoj ASK-u, član partije koji, osim stalnog zaposlenja, obavlja neku drugu funkciju u javnom sektoru, obavezan je plaćati članarinu u iznosu deset odsto od ličnog primanja, s tim da novčani iznos na mjesečnom nivou ne može preći deset odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori za prošlu godinu. Odlukom je propisano da član SD-a koji se nalazi u radnom odnosu obavezan je plaćati članarinu u iznosu od najmanje jedan odsto na mjesečnom nivou. Penzioner, nezaposleni ili student koji je

kampanja.

- Obaveza se odnosi na sve političke partije iz registra, kao i političke subjekte koji imaju mandate u Skupštini Crne Gore, odnosno skupštinama jedinica lokalne samouprave, bez obzira da li planiraju ili ne planiraju članarinu kao izvor finansiranja u 2020. godini – saopštila je ASK i upozorila da nepostupanje po članu 15 stav 3 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja povlači prekršajnu odgovornost.

član SD-a, oslobođen je članarine.

Plaćanje članarine u iznosu od tri odsto od primanja obaveza je funkcionera Liberalne partije na državnom i lokalnom nivou, dok članovi LP koji su u stalnom radnom odnosu plaćaju mjesečnu članarinu od najmanje euro. To su obaveze propisane Odlukom LP o iznosu članarine za 2020. godinu, koja je dostavljena ASK-u.

Penzioneri, nezaposleni i studenti koji imaju člansku kartu LP, oslobođeni su plaćanja partijske članarine. Članarina se uplaćuje do 10. u mjesecu za prethodni mjesec.

Na prijedlog Izvršnog odbora, a uz odobrenje Predsjedništva, Ujedinjena Crna Gora donijela je odluku o dobrovoljnoj članarini za 2020. godinu, koja, shodno mogućnostima, neće biti manja od pet, ni veća od 50 eura – informisala je UCG Agenciju.

Nova srpska demokratija obavijestila je ASK da je Izvršni odbor te partije odlučio da se ne plaća članarina u ovoj godini.

- SNP nije donosila posebnu odluku o uvođenju i visini članarine za 2020. godinu.

Ujedno vas obavještavamo da smo 26. aprila 2015. godine donijeli odluku o izdvajanju dijela zarada za finansiranje partije, koju nijesmo mijenjali, a primjenjivaćemo je tokom 2020. godine – navela je ta partija u dopisu Agenciji za sprečavanje korupcije. Članovi Demokratske Crne Gore, kako je navedeno u dopisu ASK-u, u 2020. godini neće plaćati članarinu zbog ograničenog materijalnog stanja. Članovi Demokratske narodne partije, shodno odluci Predsjedništva, nemaju obavezu plaćanja članarine u ovoj godini – obavijestila je DNP Agenciju.

Ni Radnička partija ne naplaćuje članstvo, kao ni Bjelopoljska partija – saopšteno je iz tih stranaka. Članstvo u Bošnjačkom savezu Crne Gore, shodno Statutu i odluci Predsjedništva, besplatno je – obavijestili su iz te stranke. Članarinu ne plaćaju članovi Srpske stranke, Demokratskog jedinstva Albanaca u Crnoj Gori, kao ni Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore.

I. KOPRIVICA

Marković na sjednici u Pljevljima

po bilo kojem pitanju, pa i pitanju eventualnih sporenja oko uređivanja odnosa države i vjerskih zajednica.

Međutim, naglasili su da se mora znati način i moraju se poštovati norme, jer ako postoje iskrene namjere i dobronamjerni sagovornici uvijek ima mjesta za

razumijevanje i dogovor.

- Ne treba braniti svetinje, niti bilo koje objekte od nas koji smo iskreno utkali sav svoj rad u razvoj naše države i našeg grada. Mi smo partija koja ne broji članove ni po vjeri ni po naciji. I tako će biti ubuduće - poručili su iz DPS-a.

Z.D.

Generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane

Ivanović: Hibridne prijetnje sve veće

Ivica Ivanović

PODGORICA - Generalni direktor Direktorata za politiku i planiranje odbrane Ivica Ivanović kaže da agresivna i jako opasna kampanja dezinformisanja i izazivanja panike kojoj, kako kaže, svjedočimo ovih dana, može loše utiče na cjelokupno društvo i državu.

Crna Gora će se, kako je poručio, svemu tome uspješno oduprijeti i očuvati mir, stabilnost i nesmetano funkcionisanje svih segmenata društva.

- Ističem da su država, Vlada i Ministarstvo odbrane odlučni da se odupru svakoj vrsti pokušaja narušavanja stabilnosti i ugrožavanja slo-

boda i prava građana da budu pravovremeno, tačno i istinito informisani - poručio je Ivanović.

Objašnjava da sve ovo što vidimo ovih dana spada u hibridne prijetnje, koje su nekonvencionalnog karaktera.

- Kada kažemo hibridne prijetnje, prije svega mislimo na koordinirane aktivnosti koje su usmjerene protiv demokratskih društava i institucija sistema. Dakle, obuhvataju sajber napade, kampanje dezinformisanja, razne oblike ekonomskog, političkog i svakog drugog pritiska, kojima se nastoji izvršiti uticaj na funkcionisanje institucija i proces donošenja odluka - istakao je Ivanović.

Uzimajući u obzir iskustvo iz 2016, ali i činjenicu da je ovo izborna godina, Ivanović kaže da se pristupilo jačanju nacionalnih kapaciteta za suprotstavljanje hibridnim djelovanjima.

On je podsjetio da je nedavna posjeta NATO eksperata upravo bila prilika za razmjenu iskustava, usvajanje novih znanja i bolje razumijevanje same prirode izazova.

R. P.

MO: Netačni navodi o angažovanju NATO specijalaca u Crnoj Gori Navodi u pojedinim medijima iz Srbije o angažovanju NATO specijalaca u Crnoj Gori apsolutno su netačni i njima se nastoji da se na flagrantan način dezinformiše i obmanjuje javnost, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

- Nikakve NATO snage se ne nalaze u Crnoj Gori, a pogotovo ne sa takozvanim „specijalnim zadatkom - kaže se u reagovanju i navodi da je u pitanju klasična manipulacija.

Ističe se da se NATO ne bavi vjerskim pitanjima i saradnja sa vjerskim zajednicama u zemljama članicama NATO-a isključivo je pitanje u nacionalnoj, odnosno unutrašnjoj nadležnosti svake države.

- U slučaju spoljašnjeg napada na neku od država članica, pa i na Crnu Goru, Alijansa ima mogućnost aktivacije člana 5

Vašingtonskog ugovora, koji napad na jednu članicu tretira kao napad na cijeli Savez.

Odluku o aktiviranju tog člana donosi Sjevernoatlantski savjet - kaže se u saopštenju.

NATO snage, u bilo kojem formatu, sa bilo kojim zadatkom, kako se navodi, ne mogu biti aktivirane na zahtjev jedne članice, već se takve odluke u savezu ravnopravnih, kao što je NATO, donose konsenzusom.

- Maršal Stjuart Pič predsjedavajući je vojnog komiteta NATO-a i nema mandat da komanduje snagama NATO-a, već da sa vojnog aspekta daje savjete Sjevernoatlantskom savjetu, kao najvažnijem tijelu NATO-a - kaže se u saopštenju crnogorskog Ministarstva odbrane.

4

Ekonomija

Subota, 25. januar 2020.

Ministar finansija o najavama globalne ekonomske krize Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja, ali ih moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere

Radunović: Ne dijelim kataklizmička predviđanja

PODGORICA – Ministar finansija Darko Radunović kaže da jedini kompetentan odgovor Crne Gore na usporavanje svjetske ekonomije mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i kvalitetu turističke ponude.

- To je način da i u uslovima ograničenja obezbijedimo svoj dio „kolača“ - kazao je ministar u razgovoru za Pobjedu, komentarišući najave da ove godine možemo očekivat ili krizu ili u najboljem slučaju usporavanje ekonomskog rasta.

On kaže da ne dijeli kataklizmična predviđanja, koja stižu i sa nekih ozbiljnih svjetskih adresa da ulazimo u novu globalnu krizu i da nije sklon takvoj vrsti defetizma.

- Činjenica je da su aktivnosti globalne ekonomije usporene. To je posljedica niza faktora i procesa koji, u manjoj ili većoj mjeri, imaju ekonomske implikacije. Primjera radi, turbulencija u trgovinskim odnosima SAD i Kine svakako utiče na ekonomsku dinamiku i van ovih država, jer se radi o dvije najveće ekonomije u svijetu. Slično je i sa odnosima EU i Rusije, zatim sa posljedicama izlaska Velike Britanije iz EU i slično. Postoji i niz posrednih globalnih frustracija iz sfere geostrateških odnosa koji, ako i nemaju očiglednu ekonomsku „boju“, jesu faktori rizika. A svi rizici, čak i kada su neekonomski, vidljivo se reflektuje na ekonomiju - objašnjava ministar.

Jasno je, kaže, da Crna Gora ne može uticati na globalna dešavanja.

- Ali ih svakako moramo pratiti i analizirati njihove uticaje na domaću ekonomiju, kako bismo, gdje god je to moguće, definisali i primijenili amortizujuće mjere - kazao je ministar.

Relevantne međunarodne institucije, podsjeća, zaista prognoziraju nastavak usporenja svjetske ekonomije, ali nikako do recesionog nivoa.

- Primjera radi, Evropska komisija očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2020. godini biti tri odsto, a da će ta stopa u Evropskoj uniji biti 1,4 odsto. To svakako mora negativno uticati na trgovinske tokove, investicije, pa i na turističku potrošnju, a to jesu vitalni domeni na koje se

Darko Radunović

oslanja naša ekonomija. Naš jedini kompetentan odgovor mora biti povećana konkurentnost u privlačenju investicija i u kvalitetu turističke ponude - objašnjava Radunović.

Podsjeća da je Crna Gora 2012. godine, kada je EU bila u recesiji, poštujući pomenuto načelo povećanja konkurentnosti, uspjela da ostvari rast obima stranih direktin investicija i rast prihoda od turizma.

- Iako smo kao mala i otvorena ekonomija i dalje jako izloženi neizvjesnosti koju donose eksterna kretanja, ipak uspjevamo da, koliko je to moguće, povećamo otpornost. U prilog ovoj tezi govori i činjenica da smo, u trećem kvatralu prošle godine, imali realan rast BDP od 4,7 odsto, sa oko 100 miliona eura dodate vrijednosti, u odnosu na isti period 2018. Dakle, ako ne bude nepovoljnih okolnosti koje se sada ne mogu sagledati, iskreno vjerujem da ćemo i sljedeće godine ostvariti planiranu realnu stopu rasta M.P.M. od 3,4 odsto - kaže Radunović.

Traže obeštećenje od državnih fondova

PODGORICA – Kompanija Vektra Montenegro, čiji je vlasnik Dragan Brković, podnijela je još jednu tužbu protiv državnih institucija od kojih je prije 13 godina kupila HTP Boku tvrdeći da su pretrpjeli štetu, jer zbog zabilježbi restitucija i imovinskih sporova nijesu uspjeli da privedu namjeni niti da raspolažu kupljenim hotelima.

Zbog toga im je, kako se čulo na pripremnom ročištu, porez na imovinu obračunavan po većoj stopi, pa se godinama uvećavao dok nije dostigao vrijednost gotovo deset puta veću u odnosu na prvu godinu. Štetu koja je, kako navode, nastala po ovom osnovu nije-

Agrobudžet je razvojni jer će u ovoj godini za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije od 100 miliona eura, naveo je ministar poljoprivrede Milutin Simović

Za poljopriv 61 milion e

CETINJE - Agrobudžet za ovu godinu iznosi 60,7 miliona eura, što je 8,3 miliona eura, više u odnosu na prošlu godinu, saopštio je juče potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović. On je ocijenio da je ovaj agrobudžet domaćinski, evropski i razvojni.

Nova tužba Vektre Montenegro protiv države

Dragan Brković

U selu Smokovci u Riječkoj nahiji predstavljen Agrobu

su izrazili u tužbenom zahtjevu, već traže da se iznos utvrdi vještačenjem.

Tvrde da su štetu pretrpili i zbog radnih sporova nastalih prije privatizacije u kojima bivši radnici potražuju 3,5 miliona eura. Obraćali su se, kako navode, državnim institucijama, ali i pored zaključaka Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte da Ministarstvo finansija predloži model izmirenja ovih obaveza, do toga i dalje nije došlo.

Vektra Montenegro traži da sud obaveže IRF, pravnog sljedbenika Fonda za razvoj Crne Gore, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, fond PIO i Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte da solidarno nadoknade štetu za koju tvrde da je nastala njihovom krivicom.

Zastupnica države je navela da nije pasivno legitimisana kada je riječ o porezu na nepokretnosti, imajući u vidu da je riječ o prihodu lokalne uprave, a ne države, dok je zastupnik IRF-a napomenuo da je Vektra imala pravo da sprovede svoj istraživanje, što je propustio.

Ovo nije jedini spor proizašao iz privatizacije Boke, jer je Vektra već započela postupak protiv istih tuženih tvrdeći da su bili nesavjesna ugovorna strana, zbog čega su pretrpjeli štetu od 182 hiljade eura. Navode da su Fondu za obeštećenje morali da plate ovaj iznos po pravosnažoj presudi, za koju nijesu znali prilikom kupovina akcija ovog preduzeća. To tretiraju kao izgubljenu dobit jer su novac mogli valorizvati da im nije prinudno skinut s računa, čulo se na ročištu.

Vektra Montenegro je 2007. godine kupila 59,45 odsto akcija nekadašnjeg HTP Boka, ali je osam godina kasnije uveden stečaj zbog četiri miliona eura duga prema CKB-u. Plan reorganizacije usvojen je dvije godine kasnije, a bilo je predviđeno da se prodajom dijela imovine obezbijede sredstva za namirenje povjerilaca. Nijesu naišli na odobrenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte kada su htjeli da prodaju hotele Plaža, Igalo, Tamaris i stari hotel Boka.

M. Lk.

- Ovako izdašna sredstva su samo jedan od konkretnih rezultata ostvarenog rasta naše ekonomije. Povećanje podrške iz EU fondova rezultat je ostvarenog napretka u EU integracijama i odgovorne politike koju sprovodi Vlada - kazao je Simović predstavljajući agrobudžet za ovu godinu, u porodičnoj vinariji nekadašnjeg rukometnog reprezentativca Mladena Rakčevića u selu Smokovci u Riječkoj nahiji.

Iz državnog budžeta obezbijeđeno je 24,4 miliona eura, iz donacija 27,3 miliona eura, a iz kreditnih sredstava 8,99 miliona eura.

- Agrobudžet je razvojni jer će ovako kreirane mjere agrobudžeta udružene sa učešćem poljoprivrednika i preduzetnika, i lokalnih zajednica, samo u ovoj godini, za rezultat imati realizovane i pokrenute investicije u iznosu od oko 100 miliona eura - poručio je Simović.

Ocijenio je da je agrobudžet domaćinski zbog stalnog rasta sredstava koje Vlada obezbjeđuje iz budžeta.

- Agrobudžet je i evropski jer u strukturi izvora finansiranja značajna sredstva opredijeljena su iz EU fondova – 26,5

Prezentacija Agrobudžeta

miliona eura, on je evropski i po njegovoj strukturi, obuhvatu i namjenama mjera koje su važan izraz usaglašavanja naše politike sa EU poljoprivrednom politikom – rekao je Simović i dodao da su povećali iznos za premije u stočarstvu sa tri na 3,5 miliona eura.

Novina je da će od sredine ove godine sredstva podrške proizvođačima mlijeka biti uplaćivana direktno na žiro račun proizvođača, što je bio njihov zahtjev.

- Na ovaj način će proizvođači mlijeka znati koliki iznos premije ostvaruju od države, a koliki je iznos koji dobijaju od mljekara – objasnio je Simović, ističući da nastavljaju sa podrškom preradi mlijeka na gazdinstvima.

- Kao rezultat velikog intere-

Poljoprivrednici neće plaćati akcize za gorivo Simović je naveo da je krajem prošle godine Vlada kroz Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, predložila da poljoprivredni proizvođači budu oslobođeni plaćanja akcize za gorivo na registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu.

- Na ovaj način poljoprivrednici će ostvariti dodatnu podršku od 40 do 60 eura po hektaru – istakao je Simović.

sovanja proizvođača za ovu mjeru povećali smo podršku za 50 odsto, sa jedan na 1,5 milion eura – izjavio je Simović.

Prema njegovim riječima ovogodišnjim agrobudžetom obezbijeđeno je 16 odsto više sredstava za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji.

- Povećali smo iznos subvencija sa 180 na 200 eura po hektaru obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere, a podrška pčelarstvu povećana je na 400 hiljada eura – kazao je Simović i dodao da su povećali podrške za nabavku matica, za preradu voska i za nabavku opreme i pribora.

Podsjetio je da je prošlu godinu obilježilo ugovaranje i početak realizacije projekata u okviru IPARD programa.

- Ugovorena su 264 projekta za dvije mjere. Krajem prošle godine realizovane su i prve isplate korisnicima podrške, a tokom ove godine očekujemo veliki investicioni zamah, kroz završetak započetih projekata i isplatu podrške, kao i ugovaranje novih projekata za javne pozive koji su završeni ili se pripremaju za objavu – saopštio je Simović i podsjetio da se u okviru IPARD-a realizuju investicije od preko

Svjetska banka u saradnji sa Vladom i Delegacijom EU o upravljanju javnim finansijama

Poboljšano 11 indikatora

PODGORICA - Učinak u upravljanju javnim finansijama i finansijskoj odgovornosti u Crnoj Gori poboljšan je u odnosu na prethodni izvještaj, imajući u vidu da je 11 indikatora pokazalo bolje rezultate - saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Glavna poboljšanja su u oblastima pouzdanosti budžeta, obima neprikazanih aktivnosti državnih organa, registracije poreskih obveznika i oporezivanja, procedurama ugovaranja i izvještavanja o dugu i izdavanju garancija, poboljšanom upravljanju nabavkama, efikasnih unutrašnjih kontrola i ojačane interne revizije, eksterne revizije i skupštinskog nadzora.

- U Crnoj Gori tokom prošle godine sprovedena je ocjena javne potrošnje i finansijske odgovor-

nosti (PEFA), a rezultati su predstavljeni kroz izvještaj. PEFA se odnosi na period 2016-2018. i predstavlja treću PEFA ocjenu za Crnu Goru, imajući u vidu da su prethodne dvije sprovedene 2009. i 2013. godine. Ocjenu je sprovela Svjetska banka u saradnji sa Vladom i Delegacijom EU u Crnoj Gori, uz finansijsku podršku Povjereničkog fonda SAFE - pojasnili su iz Ministarstva.

Svrha ocjene bila je da Vladi pruži pregled učinka sistema upravljanja javnim finansijama u skladu sa standardizovanom metodologijom propisanom PEFA okvirom za 2016. godinu, koja ocjenjuje sistem upravljanja javnim finansijama na nivou sedam stubova i 31 indikator.

M.P.M.

Ekonomija

Subota, 25. januar 2020.

Vlada ispoštovala rok za isplatu naknada za 455 Dakićevaca

udžet za 2020. godinu

vredu eura

25 miliona eura, uz bespovratnu podršku od deset miliona eura.

- Kroz drugi javni poziv za preradu, pred sam kraj prošle godine, pristigla su 52 zahtjeva, vrijednosti investicija preko 38 miliona eura i očekivanom bespovratnom podrškom od 16 miliona eura. U toku je administrativna provjera zahtjeva, nakon čega slijedi terenska kontrola, ugovaranje i početak novog, drugog velikog investicionog ciklusa – rekao je Simović i najavio tokom februara drugi javni poziv za podršku primarnoj proizvodnji, što će biti treći novi veliki investicioni ciklus.

- Sa sigurnošću možemo najaviti da ćemo sredinom godine, nakon dobijanja akreditacije, objaviti i prvi javni poziv za diverzifikaciju aktivnosti, što će biti četvrti novi veliki investicioni ciklus – saopštio je Simović, dodajućio da podrška mladim farmerima ostaje jedan od prioriteta sa bespovratnim sredstvima od 10.000 eura po korisniku.

- Ove godine očekujemo i ubrzanu implementaciju MIDAS 2 programa kroz podršku za nabavku opreme za projekte Kuće voća i Kuće maslina, kao

5

Gazdinstva će dobijati premiju za svako grlo Simović je naveo da gazdinstva koja ostvaruju pravo na premiju po grlu od ove godine dobijaju premiju za svako grlo, a ne samo za grla preko predviđenog minimuma.

- Na ovaj način odgovorili smo na dugogodišnje zahtjeve i očekivanja farmera da se sva grla obuhvate premijama – rekao je Simović.

On smatra da će najveću korist od ove novine osjetiti mala gazdinstva.

- Takav efekat osjetiće i gazdinstva u sektorima ovčarstva i kozarstva, jer domaćinstvo koje ima pet grla umjesto dosadašnjih 210 eura dobiće 350 eura po osnovu ove jedne mjere – objasnio je Simović.

i za realizaciju drugih aktivnosti u okviru ovog projekta koji realizujemo sa Svjetskom bankom – kazao je Simović.

Naveo je da će se nastaviti izgradnja seoske infrastrukture u šta će Vlada, Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede IFAD i lokalne zajednice uložiti 4,5 miliona eura u nove puteve, vodovode i akumulacije.

Rekao je da je podrška ribarstvu povećana 44 odsto na 2,24 miliona eura. Poručio je da će u okviru nastavka MIDAS 2 projekta naglasak biti na unapređenju kopnene infrastrukture za ribare, kao što je izgradnja ribarske luke u Ulcinju na lokalitetu Rt Đeran.

- Ribarima malog obalnog ribolova obezbijedićemo grantove za nabavku novih plovila i opreme, unapređenje inspekcije i kontrole ribolovnih aktivnosti kroz nabavku plovila za inspekciju, koji bi trebao biti isporučen do sredine februara. Za ovu mjeru opredijeljeno je 1,5 miliona eura – kazao je Simović.

Za bezbjednost hrane, zdravstvenu zaštitu životinja, fitosanitarne mjere i za razvoj kapaciteta usmjereno je 4,2 miliona eura, odnosno 50 odsto više.

- Za program obaveznih mjer a z d r av s t v e n e z a š t i t e životinja obezbijeđeno je 2,34 miliona eura ili skoro 45 odsto više nego prošle godine – rekao je Simović.

S.P.

PODGORICA – Dan nakon što je Vlada usvojila informaciju o obezbjeđivanju sredstava iz budžetske rezerve za sprovođenje odluka Ustavnog suda kojima je utvrđena povreda ustavnih prava bivšim radnicima fabrike ,,Radoje Dakić“, juče je na račune advokatskih kancelarija Dragana Prelevića i Ljuba Markovića leglo 910 hiljada eura za ukupno 455 radnika.

Riječ je o naknadi od po dvije hiljade eura čiju isplatu je Ustavni sud naložio Vladi na ime pravičnog zadovoljenja zbog povreda prava na imovinu i na pravično suđenje Dakićevcima, koji bezuspješno pokušavaju da naplate svoja potraživanja za 77 zarada utvrđenih pravosnažnim presudama.

Advokati su pozvali svoje klijente da se jave kako bi se dogovorili oko prenosa ovog novca na njihove račune, a iz kancelarije Prelević su kazali da su već započeli sa isplatama, te da će sa tim nastaviti od ponedjeljka.

Advokat Ljubo Marković izrazio je zadovoljstvo reakcijom Ministarstva finansija koje je korektno i profesionalno postupilo u kratkom roku, za razliku od ostalih državnih institucija od kojih 15 godina čekaju da reaguju.

Ovaj novac isplaćen je u skladu sa šest odluka Ustavnog suda iz prošle godine, od kojih je za tri rok od šest mjeseci isticao sjutra. Rok za tri preostale odluke iz prošle godine za ukupno pet radnika, isticao je krajem juna ove godine, ali je Vlada odlučila da ovom isplatom obuhvati i njih.

Ustavni sud je utvrdio povredu prava za 348 radnika koje zastupa kancelarija Prelević i 107 radnika koje zastupa advokat Marković. Ipak to je samo dio radnika koji se žalio Ustavnom sudu, imajući u vidu da je, prema informacijama iz suda, od ukupno 29

Za 11 mjeseci prošle godine

Iz zemlje se odlilo 398 miliona PODGORICA - Bruto strane direktne investicije za 11 mjeseci prošle godine iznosile su 712,8 miliona eura. Neto priliv je bio 314,8 miliona dok se iz zemlje odlilo 398 miliona, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke.

Neto priliv je bio 3,9 odsto viši nego u istom periodu 2018. godine.

- Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 4,6 odsto manji nego u uporednom periodu 2018. godine, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja - navodi se u Biltenu.

Po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlio se 89,2 miliona, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 308,8 miliona.Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 387,6 miliona, što čini 54,4 odsto ukupnog.

Od toga je u nekretnine uloženo 156,7 miliona, a u preduzeća i banke 230,9 miliona. Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 290,5 miliona ili 40,7 odsto ukupno.

M.P.M.

Na račune advokata leglo 910 hiljada

Radnici „Radoja Dakića“

Novac je stigao na račune advokatskih kancelarija Dragana Prelevića i Ljuba Markovića. Ustavni sud je usvojio žalbe još 403 radnika, ali ih nije objavio u Službenom listu, još tri su objavljene u Sl. listu, a u toku je rješavanje 20 žalbi riješeno njih devet, od kojih je šest objavljeno u Službenom listu prošle godine.

Krajem jula prošle godine Ustavni sud je usvojio žalbe još 400 radnika kojima je takođe utvrđena povreda prava na imovinu i na pravično suđenje, ali ove odluke još nijesu objavljene u Službenom listu, pa nije poznato kada će i njima biti isplaćena ova naknada.

Na pitanje kada će sud odlučivati o preostalih 20 žalbi, nijesmo dobili precizan odgovor, osim da je u tim predmetima završen prethodni postupak i da su oni u radu. Nijesmo dobili ni infor-

maciju o tačnom broju radnika koji su se žalili, s obzirom da, prema njihovim informacijama, broj podnosilaca po pojedinačnim žalbama varira od jednog do nekoliko stotina.

Odlukama ovog suda naloženo je Privrednom sudu da sprovodeći stečajni postupak ,,obezbijedi najveći mogući stepen namirenja“, a Vladi dat rok od šest mjeseci od objave odluke u Službenom listu da podnosiocima žalbe isplati po dvije hiljade eura na ime pravičnog zadovoljenja.

To nije bilo jedinstveno mišljenje sedam sudija, imajući u vidu izdvojeno mišljenje sudija Miodraga Iličkovića i

Milorada Gogića koji su smatrali da je obavezu isplate kompletnih potraživanja trebalo nametnuti Vladi.

Stečaj je u ovu fabriku uveden prije tri godine zbog poreskog duga od 10,7 miliona eura. Od ukupnih 80 miliona eura potraživanja koliko je priznato u stečajnom postupku, radnici po osnovu pravosnažnih presuda potražuju 30 miliona eura za 77 zarada koliko im se duguje. Na ovaj iznos traže i kamate za cijeli period. Do sada je tokom stečajnog postupka prodata imovina u vrijednosti od preko 14 miliona eura, ali raspodjela novca još nije M.Lk. počela.

Kursna lista USD

1.10350

GBP

0.84313

AUD

1.61270

JPY 120.96000

CHF

1.07120

CAD

1.44910

Unija poslodavaca o efektima ukidanja kriznog poreza

Januarske zarade treba da budu uvećane PODGORICA – Iz Unije poslodavaca smatraju da se ukidanje kriznog poreza, koje je na snagu stupilo 1. januiara mora preliti na povećanje zarada.

Iz ove poslodavačke organizacije Pobjedi su kazali da očekuju da će kompanije već na januarsku zaradu to primijeniti.

Podsjetimo da je krizni porez uveden prije sedam godina, odnosno 2013. i da je bio 11 odsto na bruto zarade veće od 766 eura, ili neto preko 500 eura.

- Po Opštem kolektivnom ugovoru, svako smanjenje poreza, a u ovom slučaju ukidanje trebalo bi da se prelije – odrazi na povećanje zarade zaposlenog, i to u iznosu poreza koji je ukinut. Kako se krizni porez obračunava na dio iznad prosječne zarade, to znači da se ovo povećanje obračunava samo u

iznosu od dva odsto – kazali su našoj redakciji iz ove poslodavačke asocijacije.

Podsjećaju da se radi o razlici po osnovu smanjenja više stope poreza na dohodak fizičkih lica sa 11 na 9 odsto.

Unija poslodavaca, saopštili su, pozdravlja odluku Vlade o ukidanju kriznog poreza „posebno imajući u vidu očekivani pozitivan efekat po obavljanje privrednih aktivnosti“.

Kako je Pobjeda pisala prije tri dana i sindikati smatraju da krizni porez poslodavci moraju iskoristiti za povećanje zarada, jer je on obračunavat na teret zaposlenog. Iz Saveza sindikata su kazali da taj iznos sredstava treba da se vraća zaposlenom na koga se primjenjivao, jer je on obračunavat na teret zaposlenog. I u Uniji slobodnih sindikata kažu da su poslodavci obavezni da, posli-

je njegovog ukidanja, to pretoče u povećanje zarada zaposlenih.

Za razliku od Unije poslodavaca u MBA smatraju da je to stvar poslovne politike u firmama.

U privrednim asocijacijama kažu da nemaju mogućnost uticaja na poslodavce i da je odluka u njihovim rukama.

Iz Privredne komore su nam kazali da nemaju mogućnost uticaja na poslovnu politiku privrednih subjekata ali da očekuju da će ukidanje „kriznog“ poreza doprinijeti povećanju zarada zaposlenih čija je bruto plata veća od 766 eura, s obzirom na to da je samo na dio zarada koje su veće od navedenog iznosa plaćan krizni porez. Oni su najavili da će se zalagati za poresko rasterećenje rada, povećanje zarada i zaposlenosti. M.P.M.

6

Društvo

Subota, 25. januar 2020.

Upravni odbor UCG usvojio izvještaj o poslovanju za prošlu godinu

Univerzitet imao suficit čak 13,42 miliona eura

Upravni odbor zadovoljan poslovanjem Univerziteta

PODGORICA – Upravni odbor Univerziteta Crne Gore je usvojio konsolidovani finansijski izvještaj o poslovanju za 2019. godinu, a predsjednik ovog tijela prof. dr Duško Bjelica ocijenio je da se poslovalo stabilno, racionalno i efikasno.

Bjelica je rekao da je ostvaren suficit od 13,42 miliona eura od čega će se u ovoj godini, između ostalog, potrošiti za javne nabavke - 6.900.000 eura, te 2,2 miliona za poboljšanje uslova stanovanja, odnosno dodjelu stambenih kredita za zaposlene.

Potpisivanjem novog kolektivnog ugovora (kojim je povećana plata), a koji su sa Vladom, odnosno Minstarstvom prosvjete parafirali krajem prethodne godine, kako je rekao Bjelica, imaće nedostajućih sredstava za stalno zaposlene i angažovane u nastavi u 2020. godini, računajući i profesore koji su honororano zaposleni.

Imajući u vidu sredstva od viška prihoda nad rashodima iz prethodne godine, Bjelica se nada da će i 2020. pozitivno završiti.

- Naravno, tu očekujemo, kao i do sada pomoć Vlade kao našeg osnivača i nadam se da će ona biti u narednoj godini i izdašnija s obzirom na to da imamo namjeru da formiramo i poseban naučno-istraživački fond – rekao je Bjelica.

Prema njegovim riječima, prihodi iz budžeta iznose 19,36 miliona eura, a sopstveni prihodi 13,04 miliona eura.

- Ovaj ishod je rezultat blagovremeno preduzetih mjera i činjenice da smo raspoloživa

Marko Marković novi dekan FLU Na sjednici je za dekana Fakulteta likovnih umjetnosti izabran mr Marko Marković, docent i dosadašnji prodekan na tom fakultetu, za mandatni period 2020-2023. On će stupiti na dužnost 17. aprila.

sredstva koristili ekonomično, efikasno i efektivno. Konstatovano je, da je Univerzitet postigao značajne i mjerljive rezultate uspjeha - istakao je Bjelica.

Prema njegovim riječima, pozitivno poslovanje je dijelom ostvareno i kroz prilive sredstava za projekte iz fondova Evropske unije, Vlade Crne Gore i Međunarodne banke za obnovu i razvoj IBRD. - Samo u Rektoratu UCG, sredstva po osnovu dobijenih naučno-istraživačkih i međunarodnih projekata iznose 1,18 miliona eura - precizirao je on.

Univerzitet je, prema njegovim riječima, 2019. godine imao i izdatak od 8.794.917,80 eura, a koji se odnosi na poreze i doprinose zarada Poreskoj upravi (7.627.899,90), troškove na ime prireza porezu na dohodak fizičkih lica (311.829,00), troškove električne energije (452.863,97), troškove lož ulja i mazuta (258.507,15), troškova vode (87.490,87 eura) i izdatke komunalnih naknada N. Đ.

(56.326,81).

Ministarstvo zdravlja

Poziv ljekarima iz dijaspore da budu podrška domovini PODGORICA - Ministarstvo zdravlja, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, organizator je prvih susreta pod nazivom „Ljekari iz Crne Gore u dijaspori“, koji će se održati 17. i 18. septembra.

Iz ovog resora su saopštili da je misija organizacije ovako velikog i značajnog događaja, koji će okupiti, kako su naveli, stotine ljekara koji su crnogorski državljani ili su porijeklom iz Crne Gore, a žive u inostranstvu, razmjena informacija i iskustava o funkcionisanju i organizaciji zdravstvenih sistema

različitih država, razmjena znanja i iskustava, kao i jačanje saradnje Crne Gore sa dijasporom. Naveli su da pravo prijave imaju svi doktori medicine koji su crnogorski državljani ili doktori medicine (ne uključuje farmaceute i stomatologe) porijeklom iz Crne Gore koji žive u inostranstvu, gdje su i radno aktivni.

Prijavni formular se može preuzeti na sajtu Ministarstva zdravlja Crne Gore http:// w w w. m z d . g o v. m e / v i j e sti/219892/JAVNI-POZIV. html.

I. Kr.

Ne jenjava medijska hajka na kolumnistu Pobjede Milorada Pustahiju

Dajte, batalite pljuv Činjenice su svete, komentar je slobodan. Moguće da prigovor AEM na tekst Milorada Pustahije počiva i na preskromnom znanju i razumijevanju novinarstva, podnosilaca tog papira - kazao je glavni i odgovorni urednik portala i radija Antena M Darko Šuković PODGORICA - Da se Milorad Pustahija izjasnio kao Srbin iz Crne Gore imao bi podršku da javno „popljuje“ sve crnogorsko, onako kako su to mnogo puta učinili mnogi od „uvrijeđene braće“, sve sa mitropolitom Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, na čelu – ocijenio je novinar i publicista Danilo Burzan komentarišući za Pobjedu medijsku hajku na našeg kolumnistu Milorada Pustahiju.

Nakon što je prije nekoliko dana Pobjeda objavila Pustahijin komentar „Pismo premijeru“, na njega su se „obrušili“ ne samo mediji i pojedine nevladine organizacije, već i stotine anonimusa na društvenim mrežama, a na Fejsbuk grupi „Loši glumci“ sasute su užasne uvrede na njegov račun.

Nazivali su ga pogrdnim imenima, a neki su čak i prijetili da bi sa Pustahijom trebalo obaviti „informativni razgovor“ i „vaspitne mjere kako se ne bi plekao tamo gdje mu nije mjesto“.

Iz NVO Media centar, na čijem je čelu Goran Đurović, saop-

Darko Šuković

štili su da je „autor teksta građane koji učestvuju na vjerskim skupovima (molebanima) naziva talibanima, izjednačavajući ih sa militantnom religioznom organizacijom iz Avganistana“, zbog čega su, kako je objasnio član ove NVO Dragoljub Vuković, uputili prigovor Agenciji za elektronske medije zbog toga što su portali Pobjeda i Analitika prenijeli Pustahijunu kolumnu.

ĆUTE NA MRŽNJU

Glavni i odgovorni urednik portala i radija Antena M Darko Šuković smatra da srž ovog problema nije neznanje, nego besprizorno licemjerstvo onih koji „kidišu na kolumnistu zbog

Danilo Burzan

metafore, a ćute sedmicama pred brutalnim govorom mržnje i pozivanjem na nasilje, koje objavljuju druga glasila“.

- Ako mene pitate, „taliban“ je sasvim adekvatna metafora za svakoga ko kreira ili slijedi matricu javnog pozivanja na linč drugačije mislećih. Da tema nije vjerski, nego ideološki radikalizam, lijepo bi pasovala metafora „crveni kmeri“. Ali, to je, već, pitanje autorskog stila - poručuje Šuković.

Kako kaže, notorna je stvar da u kolumni autor ima slobodu izraza koju nema u faktografskim žanrovima.

- Otud i geslo: činjenice

su svete, komentar je slobodan.

Moguće da prigovor AEM na tekst Milorada Pustahije počiva i na preskromnom znanju i razumijevanju novinarstva, podnosilaca tog papira - kaže Šuković.

Za Burzana hajka na Pustahiju nije ništa novo „u bratskome sučeljavanju na javnoj sceni“.

- Navodno zbog govora mržnje u jednoj od svojih popularnih kolumni Milorad Pustahija je ovom prili-

Količina mržnje zabrinjava Redakciji Pobjede stiglo je pismo od zabrinutog čitaoca koji je „zgrožen količinom mržnje koja se izliva preko društvene mreže Fejsbuk u grupi „Loši glumci“.

- Kako se neki od komentara odnose na ugrožavanje života i bezbednost njega i njegove porodice smatrao sam da je neophodno da vas obavestim, kako bi preduzeli korake za njegovu zaštitu - piše u pismu koje je poslao naš čitalac iz Budve.

Savjet za građansku kontrolu ocijenio da je nikšićka policija trebala obazrivije da reaguje u slu

Veljović: Nijesam znao da je Goranović procesuiran

PODGORICA - Direktor Uprave policije Veselin Veljović kazao je za Pobjedu da nije dao nalog da se procesuira Nikšićanin Milija Goranović, kojeg je, zbog uvredljivog komentara na Fejsbuku na račun prvog čovjeka policije, Sud za prekšaje u gradu pod Trebjesom kaznio sa 500 eura.

- Ovakvih, ali i drastičnijih slučajeva sa uvredljivim sadržijima bilo je u mnogo situacija u prethodnom periodu i nikada nijesam naložio da se bilo ko procesuira. To govori u prilog činjenici da na takve komentare ne obraćam pažnju. Svoje profesionalne aktivnosti sprovodim poštujući principe i uvjerenja, ali prije svega Ustav i pozitivne zakonske propise - kazao je Veljović.

Goranović je komentar ,,Ne prd-

njavi, prdnjavo ljudska“ napisao u ponedjeljak ispod teksta „Bezbjedni smo jer smo protjerali kriminalce iz Srbiji“, na Fejsbuk stranici Vijesti.

Nikšićka policija ga je potom uhapsila i podnijela Sudu za prekršaje zahtjev da se procesuira, navodeći da je prekršio Zakon o javnom redu i miru.

Veljović za naše novine kaže da nije bio upoznat sa tim događajem, te da stoga nije mogao ni dati nalog da se bilo ko procesuria.

Da je znao za to, ističe on, cijeneći društvene okolnosti, ne bi dao saglasnost za takvo postupanje.

- Službenici policije u organizacionim jedinicama na terenu nijesu u obavezi da me obavještavaju o svim preduzetim radnjama i u konkretnom slučaju djelovali su u skladu sa vlastitim procjenama – rekao je on.

Saopštavanje različitih stavova i razmišljanja je, ističe Veljović, „demokratski čin društvene zajednice i svakog pojedinca“.

- A način na koji se ti stavovi izražavaju je odraz lične kulture i vaspitanja. Službenici policije, posebno na rukovodećim radnim mjestima imaju obavezu i odgovornost da profesionalno postupanje usmjere i djeluju isključivo u zakonskim okvirima u čemu imaju moju punu podršku i uvažavanje – poručio je Veljović.

Predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aleksandar Saša Zeković rekao je za naše novine da je Savjet provjerio postupanje nikšićke policije u ovom slučaju, navodeći da su ,,formalno pravno policijski službenici postupili zakonito“.

- Konkretno ispoljeno ponašanje

građanina M. G. bilo je nepristojno, neupitno, ali su u konkretnom slučaju trebali reagovati suptilnije i nikako bez saglasnosti direktora Uprave policije na kojeg se uvrede i odnose – kaže Zeković.

Savjet je, dodaje on, utvrdio da povodom podnošenja prijave nije konsultovan niti je o tome obaviješten direktor Uprave policije niti su postupajući policijski službenici od njega tražili saglasnost za preduzimanje policijskih ovlašćenja.

- Dužnost i obaveza policijskih službenika jeste da dosljedno primjenjuju zakon, ali u konkretnom slučaju, kako nije bilo prijetnji, trebalo je pristupiti obazrivije. Odgovarajuće konsultacije su mogle pomoći da se spriječi negativna društvena pažnja koja je primarno na štetu

Društvo

Subota, 25. januar 2020.

vanje uvis kom pod ostrašćenom paljbom „uvrijeđenih“, gle čuda – prvenstveno, rekao bih, zato što je Crnogorac – kategoričan je Burzan.

Naš sagovornik kaže da nikome od onih koji atakuju na Pustahiju „nikad nije ni padalo na pamet da, eventualno, upozore autore dugogodišnjega hajkačkoga omalovažavanja, negiranja i vrijeđanja nacionalnih Crnogoraca, o kojima su od ‘braće’ izrečne mnoge pogrdne, nesojske i ponižavajuće uvredljive riječi, pa i kletve, kao ona o prikivanju za Vezirov most“.

- Dajte, batalite pljuvanje uvis, pašće vam na glavu… Manje se śekirajte, a svoje nesojluke i šovinističku hajku (od vas prema svemu crnogorskome) ne pripisujte drugima. Dozvolite da i Pustahija u svojoj kolumni ima pravo da upotrijebi i poneki „jači“ izraz, ništa više, niti manje nego što se to čini i u savremenoj literaturi, ali ni približno onome što nalazimo kod nekih „uvaženih“ antivladinih autora. Ili, makar, uporedite to što je on napisao, sa onim o čemu uvijek ćutite kao ribe - poručio je Burzan.

UVREDE

Nakon što je Media centar poslao prigovor Agenciji za elektronske medije, iz te institucije su rekli da će razmotriti prigovore i da će ih objaviti

na sajtu kako bi odluka bila dostupna javnosti.

Media centar zamjera Pustahiji da je u tekstu, „u nekoliko navrata, iznio vrednosne sudove o ljudima, u kojima se direktno ili stavljanjem u problematičan kontekst, koristi govor mržnje i podstiče na državno nasilje protiv građana Crne Gore koji koriste svoje pravo da mirno protestuju zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.

U kampanju protiv Pustahije uključili su se i neki mediji, a sve to proizvelo je salvu uvreda na njegov račun, ali i prijetnji, na društevnim mrežama.

U komentarima na Fejsbuk stranici „Loši momci“ Pustahiju nazivaju režimskim novinarom koji prijeti hrišćanima u Crnoj Gori. Nazivali su ga „psetom“, „nesojem“, „splačinom“, „ludakom“, „svinjom“ , „sotonom“...

Kolumnista Antene M Branko Grinevski, primjećuje, da nije govor mržnje onda kada „se blate, straše i plaše svi ostali u Crnoj Gori koji nijesu Srbi i kada se zlokobno prozivaju, kada im se crtaju mete, objavljuju adrese, psuje otac i majka i sve po spisku, kada im se reče da su šiptari, balije, izdajnici stari i novi, te da su ustaše, opet i naravno, i kada im se prijeti što se uopšte miješaju u sopstveni život, u sopstvenoj državi“...

- Pustahiju na lomaču, dok je još živ i dok još umije i smije da piše, bandoglavi drznik jedan crnogorski i fašistički! Na lomaču, dok je još neosušen, da ne organizujemo novu Podgoričku skupštinu o ustavnom patriotizmu i donesemo zaključak broj 14, kao nekad junaci njihovi/naši, pod stražom i bajonetima vojske druge države, da se odmah ,,zakopaju suvi ljudski leševi“, slava im i milost, obojici! (Upravo tako tamo piše, recite i Njegovom Preosveštenstvu, a i njegovim nadređenima u Beogradu, prije nego se i definitivno raziđu!) – zapisao je Grinevski u tekstu „Pustahiju na K. J./K. K. lomaču, bre!“.

učaju privođenja sugrađanina zbog uvreda

Ambasadorka SAD zabrinuta zbog hapšenja Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zabrinutost zbog hapšenja Milije Goranovića iz Nikšića, zbog uvrede upućene direktoru Uprave policije Crne Gore Veselinu Veljoviću putem Fejsbuka, ističući da je sloboda izražavanja fundamentalna za demokratiju.

- Ovo me stvarno zabrinjava. Javne ličnosti se rutinski kritikuju i čak vrijeđaju - to im je dio posla - saopštila je Rajnke.

Komentarišući postupak vlasti u slučaju uvrede protiv Veljovića, ambasadorka Rajzing Rajnke je u objavi na Tviteru istakla: „Ali ipak, na kraju svega, moramo da branimo pravo na slobodu izražavanja. To je fundamentalno za demokratiju“.

direktora Uprave policije čije rezultate rada građanski nadzor policije snažno podržava i promoviše – kaže Zeković.

Savjet je, dodaje on, naročito obavezan, poštujući nezavisnost sudstva, ukazati da sudska zaštita predstavlja najznačajniju i najefikasniju zaštitu ljudskih prava.

- Svaka eventualna greška postupajućih policijskih službenika u pogledu kršenja prava građana može biti ispravljena u odgovrajućem sudskom postupku. Podsjećamo javnost da je u ovom slu-

čaju posljednja instanca koja je postupala Sud za prekršaje, a ne Uprava policije, a sve odluke prekršajnih organa su podložne pravnoj kontroli u slučaju potrebe – rekao je on.

Pojedini advokati koje smo juče kontaktirali nijesu željeli da komentarišu ovaj slučaj, dok ne vide rješenje nikšićkog Suda za prekršaje.

Iz URE su juče saopštili da su spremni da plate kaznu Goranoviću, jer time, kako su naveli, ,,brane demokratiju“. K. K./N. Đ.

7

SAZNAJEMO: Centrala SPC uputila inicijative Ustavnom sudu uprkos apelu Mitropolije crnogorsko-primorske Nenajavljenim podnošenjem inicijativa Patrijaršija SPC kojom gazduje patrijarh Irinej je ignorisala apel Mitropolije crnogorskoprimorske na čijem je čelu mitropolit Amfilohije, ali i Episkopskog savjeta eparhija Srpske crkve u Crnoj Gori PODGORICA - Sudijama Ustavnog suda Crne Gore stigle su 17. januara dvije inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica iako je Mitropolija crnogorsko-primorska sedam dana ranije apelovala na sve građane, udruženja i institucije da ne preduzimaju ,,jednostrane aktivnosti“ već da sve prijedloge prvo dostave Pravnom savjetu preko Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori.

Obje inicijative dolaze iz centrale Srpske pravoslav-

Mitropolit Amfilohije je sa jedne od litija – iako se i dalje javno zalaže za povlačenje usvojenog Zakona - nedvosmisleno poručio da će upravo on biti osoba koja će biti na čelu tima koji će pregovarati sa premijerom Duškom Markovićem

Irinej ne vjeruje Amfilohiju

Irinej i Amfilohije

ne crkve: podnosilac prve inicijative je Patrijaršija srpska - Beograd, druge Sveti Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve. Adresa obje institucije je ista – ulica Kralja Petra broj 5. Isti je i zastupnik: ,,Njegova svetost, patrijarh srpski gospodin Irinej (Gavrilović)“.

Inicijativama za pokretanjem postupka centrala SPC u Beogradu zahtijeva da Ustavni sud Crne Gore izda privremenu naredbu za obustavu izvršenja radnji i pojedinačnih akata uz prijedlog za prioritetno razmatranje predmeta.

Pobjeda nije imala uvid u sadržaj dvije inicijative centrale Srpske crkve, ali od više izvora iz Beograda i Podgorice saznajemo da podnosilac inicijative – čiji je zastupnik srpski patrijarh Irinej - ocjenjuje da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti u cjelini suprotan odredbama Ustava Crne Gore i u suprotnosti sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Za sada nije poznato da li će sudije Ustavnog suda prihvatiti urgenciju za hitnim (prioritetnim) razmatranjem inicijativa koje su podnijeli Beogradska patrijaršija i Arhijerejski Sinod SPC. Izvjesno je, međutim, da je centrala iz Beograda ignorisala apel Mitropolije crnogorsko-primorske na čijem je čelu mitropolit Amfilohije, ali i Episkopskog savjeta eparhija Srpske crkve u Crnoj Gori.

Prije petnaestak dana, 10. januara, Pravni savjet Mitropolije crnogorsko-primorske se gromoglasno ogradio od inicijative za ispitivanje ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti koju su podnijeli beogradski advokati Milenko i Momir Radić, tvrdeći da nije učinjena u dogovoru sa crkvom.

Uputili su istovremeno apel svim ,,stručnjacima i ljudima dobre volje“ da sve prijedloge, sugestije i ideje dostave Pravnom savjetu preko Mitropolije i eparhija SPC u Crnoj Gori. Nedavno

je i pop Gojko Perović, rektor Bogoslovije na Cetinju, čovjek vrlo blizak mitropolitu Amfilohiju poručio da će ,,uskoro Mitropolija, nakon što sve uobliči Pravni savjet, predati inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.

Mitropolit Amfilohije je sa jedne od litija – iako se i dalje javno zalaže za povlačenje usvojenog Zakona - nedvosmisleno poručio da će upravo on biti osoba koja će biti na čelu tima koji će pregovarati sa premijerom Duškom Markovićem i Vladom Crne Gore.

Sedam dana kasnije, nakon svih ovih poruka iz Srpske crkve u Crnoj Gori, iz Beograda su stigle dvije inicijative Srpske pravoslavne crkve za ocjenu ustavnosti čiji je zastupnik lično patrijarh Irinej Gavrilović.

Da li je to posljedica nekoordinacije akcija unutar SPC, javna demonstracija moći centrale u Beogradu ili će prije biti da patrijarh Irinej ne vjeruje mitropolitu AmD. Đ. filohiju?!

Episkopski savjet SPC u Crnoj Gori pozvao na proteste bez bilo kakvih obilježja

Mitropolija se žalila Savjetu Javnog servisa PODGORICA – Izvršni odbor Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve saopštio je juče ,,da sva nacionalna, stranačka i druga osjećanja i obilježja“ svako treba da „nosi u svom srcu, a na litijama ikonu iz svoga doma i svijeću u srcu i u svojim rukama“.

- Samo takve litije čine sve nas boljima, oplemenjuju nas i daju nadu da će i Crna Gora biti bolja i da će dobrota i dostojanstvo pobijediti zlo, nepravdu i primitivizam – naveli su oni.

Tvrde da „narodni protest iz nedjelje u nedjelju dobija na brojnosti i vlast nema rješenje ni odgovor na njega“, zbog čega su dužni, ističu oni, da ,,zbog najava i pokušaja raznih zloupotreba podsjete na zavjet Trojičindanskog sabora u Podgorici i Svetovasilijevskog sabora u Nikšiću da će molitvom i ljudskim dostojanstvom, čojstvom i junaštvom, prizivajući Boga na pomoć, braniti svoje svetinje“.

Saopštenjem se juče oglasila i Mitropolija crnogorsko-primorska navodeći da su zatražili hitnu reakciju Savjeta Radio Televi-

zije Crne Gore zbog ,,kontinuiranog diskriminatorskog i nezakonitog postupanja uredništva Televizije Crne Gore prema Mitropoliji, njenom sveštenstvu i vjernicima u informativnom programu Javnog servisa - medija koji plaćaju svi građani“.

U javnom pismu koje su uputili ovom tijelu navode da traže hitnu zaštitu temeljnih ljudskih prava građana, kao i njihovog prava na objektivnu i pravovremenu, uravnoteženu informaciju, bez obzira na to kakvih su vjerskih ili religijskih uvjerenja.

Kažu da litije koje, u znak protesta ,,zbog usvajanja bezakonog Zakona o slobodi vjeroispovijesti i koje traju od dana usvajanja, što je skoro mjesec, za TVCG se praktično ne dešavaju“.

- Svake večeri u Dnevniku u 19.30 sati Mitropolija, sveštenstvo i vjernici izloženi su satanizaciji i govoru mržnje, a bez prava da odgovorimo – naveli su oni, negodujući što Savjet RTCG, kao krovno tijelo, ,,to dopušta i na to ne reaguje“.

TVCG je, ističu oni, ,,u kontinuitetu kršila i krši član 9 Zakona o Nacionalnom emiteru i dužnost da, uz primjenu visokih stan-

Kemp: Dijalog je put Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori Alison Kemp saopštila je juče tokom susreta sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem da svaka država ima pravo da donosi zakone iz različitih oblasti društvenog života, u skladu sa ljudskim pravima i vladavinom prava.

- Ambasadorka cijeni miran način na koji učesnici molebana i litija izražavaju svoj stav i svjesna je jačine osjećanja koje ovo pitanje pobuđuje u društvu. Ukazala je da u svakoj društvenoj situaciji, a posebno u ovako osjetljivim momentima, dijalog treba biti put ka prevazilaženju problema – saopšteno je nakon sastanka u Cetinjskom manastiru.

Amfilohije je, kako se navodi, rekao da je ,,riječ o izvornom, narodnom iskazivanju stava protiv nepravde i diskriminacije, a bez ikakvog stranog ili političkog uticaja“.

darda profesionalne etike i kvaliteta, bez bilo kojeg oblika diskriminacije ili socijalne različitosti, proizvodi i emituje proN. Đ. gramske sadržaje“.

8

Društvo

Subota, 25. januar 2020.

HRA traži ocjenu ustavnosti krivičnog djela kojim se sankcionišu „lažne vijesti“

INTERVJU: Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulo

Institucionalni dij jedini je pravi pu Loše je što Mitropolija crnogorsko-primorska još nije podnijela inicijativu o ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti i položaju vjerskih zajednica jer bi se u tom slučaju djelovi Zakona, za koje se smatra da sadrže elemente spornosti ili nepreciznosti, jasno identifikovali od strane podnosioca i bili u daljem postupku razmatrani od strane Ustavnog suda. Nasuprot tome, skoro na dnevnom nivou imamo veliki broj pojedinačnih interpretacija koje, same po sebi, doprinose boljem razumijevanju, ali čitav proces ostaje samo u sferi medijske polemike

Hapšenje kao sankcija za prenošenje neistinitih informacija neprihvatljivo PODGORICA - Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 398 Krivičnog zakonika Crne Gore (KZCG) - izazivanje panike i nereda, koji sankcioniše objavljivanje „lažnih vijesti“.

Uz inicijativu je podnijet i prijedlog za donošenje privremene mjere u vidu obustavljanja izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji koje su preduzete, kao i onih koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog člana Krivičnog zakonika do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a što podrazumijeva, kako su naveli, akte i radnje protiv troje novinara - Anđele Đikanović, Gojka Raičevića i Dražena Živkovića, koji su osumnjičeni da su počinili ovo krivično djelo, zbog čega su bili i uhapšeni.

HRA smatra da ovaj član Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore iz nekoliko razloga.

- Prvo, ograničava slobodu izražavanja u cilju zaštite reda i mira, što predstavlja osnov koji Ustav ne predviđa za ograničavanje te slobode.

Drugo, član je neprecizan, omogućava proizvoljna tumačenja na štetu ljudskog prava na slobodu izražavanja i kao takav ne ispunjava standard kvaliteta zakona koji zahtijevaju međunarodni ugovori. Treće, moguće lišavanje slobode prije suđenja i propisana zatvorska kazna do tri godine nesrazmjerno ograničavaju slobodu izražavanja i odvraćaju od primjene slobode izražavanja posebno putem medija, društvenih mreža i na javnim skupovima sa nesagledivim posljedicama - smatraju u toj organizaciji.

U HRA ističu da član 398 KZCG posebno nije u skladu sa Ustavom jer ne obezbjeđuje da će se primjenjivati u skladu sa razrađenim i detaljnim standardima slobode izražavanja, „koji pod određenim okolnostima dozvoljavaju objavljivanje i prenošenje i neistinite informacije, koja

može da šokira publiku“.

- S druge strane, osporeni član KZCG dozvoljava, primjera radi, kažnjavanje i prvoaprilske šale da su sletjeli Marsovci, ako takva vijest pronađe dovoljno lakovjernih čitalaca kod kojih izazove paniku. Zbog nedefinisanih pojmova i činjenice da KZCG ne sadrži uputstva za njegovu primjenu u skladu sa razrađenim međunarodnim standardima slobode izražavanja, ovo krivično djelo predstavlja prevelik rizik od kršenja te slobode - navedeno je u inicijativi.

Smatraju i da krivično djelo izazivanje panike i nereda predstavlja varijaciju krivičnog djela kleveta, koje je iz Krivičnog zakonika Crne Gore izbrisano 2011. godine, dok je kazna zatvora za to krivično djelo ukinuta još 2003. godine, pa je istaknuto da je ono i zbog toga suprotno postojećem pravnom poretku.

Posebno je istaknuto da je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da hapšenje kao sankcija za prenošenje neistinitih informacija nije prihvatljivo, osim izuzetno, u slučajevima govora mržnje ili podsticanja na nasilje, jer ima posebno odvraćajući efekat na slobodu izražavanja.

U inicijativi je ukazano da lišavanjem slobode prije suđenja dovodi do opasnosti od nastupanja neotklonjivih posljedica.

Traže da Ustavni sud u najkraćem roku prihvati ovu inicijativu, pokrene postupak ispitivanja ustavnosti člana 398 Krivičnog zakonika, proglasi ga neustavnim i tako, kako kažu u HRA, zaštiti slobodu izražavanja. Đikanović je uhapšena kada je dan pred loženja badnjaka objavila lažnu informaciju da će na Badnji dan crnogorskoj policiji asistirati kosovska specijalna jedinica ROSU zato što postoji mogućnost da crnogorski policajci otkažu poslušnost.

Raičević i Živković nedjelju dana kasnije objavili su lažnu informaciju da je u Vili Gorica došlo do eksplozije, te da je to bila diverzija u znak upozorenja.

R. D.

PODGORICA – Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović u intervjuu za Pobjedu ističe da je od izuzetnog značaja da se sva sporenja o odredbama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica rješavaju kroz dijalog u institucijama sistema.

U slučaju da prevlada logika političkog pritiska ili vaninstitucionalnog pristupa, Radulović smatra da neće biti ni pobjednika ni poraženih i da će sve to biti loše za Crnu Goru.

- Ukoliko zaista prevlada logika vaninstitucionalnog pristupa teško da, u konačnom, može biti pobjednika i mislim da će biti loše za sve. Bez obzira na to što svi možemo imati veće ili manje povjerenje u institucije, bilo da su one političke, kao što su Skupština ili Vlada ili stručne i profesionalne kakav je sud, iskustva sa vaninsitucionalnim rješavanjem društveno konfliktnih situacija, posebno na Balkanu, dugoročno nikada nijesu dale rezultat - ocjenjuje Radulović.

POBJEDA: Na koji način vidite rješenje spora vezanog za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, odnosno koji je izlaz iz postojeće situacije?

RADULOVIĆ: Jedini pravi put je institucionalni pristup koji ima dva smjera. Prvi, da se kroz postupak podnošenja inicijative pred Ustavnim sudom riješi pitanje eventualne spornosti ili neodređenosti pojedinih normi Zakona.

Drugi, paralelni put je dijalog na relaciji država – crkva, koji

će rezultirati zaključivanjem temeljnog ugovora.

Svaki drugi pristup, posebno vaninstitucionalni, nosio bi izrazito visoke rizike.

POBJEDA: Kako tumačite da još nema inicijative MCP pred Ustavnim sudom?

RADULOVIĆ: I pored izjave da će inicijativa biti uskoro podnijeta, dvije nedjelje od stupanja na snagu Zakona, ona još nije predata. Mislim da je to loše, jer bi se u tom slučaju djelovi Zakona, za koje se smatra da sadrže elemente spornosti ili nepreciznosti, jasno identifikovali od strane podnosioca i isti bili u daljem postupku razmatrani od strane Ustavnog suda.

Nasuprot tome, skoro na dnevnom nivou, imamo veliki broj pojedinačnih interpretacija koje, same po sebi, doprinose boljem razumijevanju, ali na drugoj strani čitav proces ostaje samo u sferi medijske polemike.

Ukoliko se to nastavi i svede na sudar individualnih stavova i tumačenja neće se dobiti dobar rezultat, jer iz svih iznijetih interpretacija svako će uzeti samo onaj dio koji zadovoljava njegov već ranije formiran stav.

POBJEDA: Zanimljivo je da sada pojedini politički akteri, koji su protivnici Zakona, spominju i izmjenu zakona kao rješenje. Kako vi gledate na to?

RADULOV I Ć : To j e značajan pomak u odnosu

na raniji stav i zahtjev da se zakon „povuče“ ili još ranije izrečeno da će „svim sredstvima braniti da se zakon ne usvoji“.

Ovaj pristup je i ustavan i institucionalan i kao opcija može da uslijedi nakon dijaloga na relaciji Vlada – crkva, kao posljedica ocjene da se pojedini instituti i rješenja u Zakonu mogu dograditi ili pravno preciznije urediti.

Ukoliko uslijedi ovaj pristup, to bi ujedno bilo i priznanje da su svi ostali sadržaji zakona nesporni, o čemu postoji skoro nepodijeljena saglasnost pravničke zajednice.

Naravno, kod ovog rješenja ne smije se zanema-

riti snažan politički uticaj i okolnosti vezane za trenutno funkcionisanje parlamenta, koje možda ovo rješenje, kao jednu od mogućih opcija, za zada otežava. Činjenica da crkva želi direktan dijalog sa Vladom, bez drugih, posebno političkih posrednika, ukazu-

Porazne stope obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice

Đukić: Neophodni redovni pregledi PODGORICA - U Crnoj Gori su porazne stope obolijevanja i umiranja od karcinoma grlića materice, jer se pacijentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala, zbog čega je, kako je ocijenio direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ivan Đukić, neophodno i važno da žene dolaze na redovne ginekološke preglede.

Specijalista ginekologije i akušerstva i subspecijalista

ginekolog je u intervjuu za PR centar, povodom Evropske nedjelje prevencije raka grlića materica, koja se obilježava posljednje nedjelje januara, istakao da je karcinom grlića materice bolest koja se može spriječiti. On je naveo da se u dijelu primarne profilakse, u cilju sprečavanja karcinoma grlića materice, praktikuje vakcinacija, dok se u sekundarnoj profilaksi primjenjuju skrining metode za otkrivanje premalignih bolesti na grliću materice.

Ivan Đukić

- Pacijentkinje na ginekološke preglede najčešće dolaze kada imaju neke tegobe. I upra-

vo, zbog toga apelujemo i pozivamo naše građanke da dolaze na redovne preglede, jer možemo bolest da spriječimo - kazao je Đukić.

Redovni pregled, kako je pojasnio, podrazumijeva jednom godišnje nalaz papanikolau testa (PAPA) i kolposkopski pregled. Đukić je istakao da žene koje imaju premaligne bolesti, kao i karcinom grlića materice imaju infekciju humanim papiloma virusima (HPV) visokog onkogenog rizika.

Društvo

Subota, 25. januar 2020.

9

Upriličen svečani prijem 27 novih specijalista Kliničkog centra

ijalog ut 

Bez obzira na to što svi možemo imati veće ili manje povjerenje u institucije, bilo da su one političke, kao što su Skupština ili Vlada ili stručne i profesionalne kakav je sud, iskustva sa vaninsitucionalnim rješavanjem društveno konfliktnih situacija, posebno na Balkanu, dugoročno nikada nijesu dale rezultat

je da i sama uviđa moguće manjkavosti ovog puta.

POBJEDA: Koliko Udruženje pravnika može pomoći svojim stavom oko rješavanja ovog spora?

RADULOVIĆ: Udruženje pravnika, u ovoj ili bilo kojoj sličnoj situaciji, ne može niti želi zaključivati ili suditi. Kao slobodna asocijacija pojedinaca, na bazi iznijetih stavova, viđenja ili argumentacije možemo samo pomoći da se vodi otvoreni dijalog i da rezultat tog procesa budu optimalna rješenja.

Možemo samo afirmisati dijalog i u tom pravcu ohrabrujemo i podržavamo sve kolege koje imaju integritet da iznesu svoj stav, cijeneći da svaki od kolega ponaosob daje novo svijetlo u razumijevanju spora i time, svima nama pomaže da vidimo cjelinu slike.

Uvažavam javno iznijete stavove naših cijenjenih članova, poput dr Čedomira Bogiće- Danas je humani papiloma virus široko rasprostranjen u populaciji i sama infekcija ne znači bolest. Dakle, infekcija humanim papiloma virusom ne znači da imate ni premalignu, a kamoli malignu bolest.

Pored infekcije humanim papiloma virusima postoji još niz kofaktora koji učestvuju u samoj patologiji bolesti, a to su stupanje u rane seksualne odnose, češća promjena partnera, druge vaginalne infekcije, kao i smanjen imunitet pojasnio je Đukić.

On je istakao da je poslednjih godina zabilježen porast i stope infekcije i stope umiranja od karcinoma grlića materice.

- To nam govori da se paci-

vića, p ro f. d r Nebojše Vučinića, dekanice Pravnog fakulteta Anete Spaić, dekana Fakulteta političkih nauka Milana Markovića, advokata Nikole Martinovića i drugih, kao njihov lični, profesionalni odnos prema temi koja izaziva pažnju društva.

U prilog tome ide i javno iznjeti stav Valentine Pavličić, zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom u Strazburu, koja je takođe, iz svog ugla, dala svoj stav, kao i advokat Nikola Belada koji je dodatno proširio i time potvrdio pojedine stavove iznesene u javnosti.

Uvažene kolege, kao i druge, na bazi svojih profesionalnih uvjerenja i iz svog ugla sagledali su pojedine aspekte sadržaja ili primjene ovog Zakona i vjerujem na taj način pomogli da, svi skupa, imamo širi pogled na predmetnu temu.

Pritom, niko od nas ne pretenduje na konačan sud. Sud ipak treba da donese za to jedino mjerodavan Ustavni sud.

POBJEDA: Kako tumačite da iz pojedinih institucija nauke i kulture nema komentara?

RADULOVIĆ: Crnogorsko društvo nije zajednica koja ima razvijenu kulturu dijaloga i zbog toga je javna scena tradicionano tvrdo polarizovana, a na ovoj temi osobito.

Taj i takav ambijent destimuliše dio značajnih pojedinaca i institucija da zauzmu svoj prostor ili izraze stav u pravcu traženja optimalnih rješenja.

Zbog toga smo vidno osiromašeni i to ostavlja ogromnu prazninu. Vjerujem da će se između osjećaja nelagode da učestvuju u javnoj polemici, koja ponekad i nije akademska i odgovornosti i potrebe da država i društvo pronađu pravi put, opredijeliti za društveno odgovoran pristup.

POBJEDA: Što će se desiti ako preovlada logika vaninstitucionalog pristupa?

RADULOVIĆ: U tom slučaju, ukoliko zaista prevlada logika vaninstitucionalnog pristupa ,,rješavanju problema“ teško da, u konačnom, može biti pobjednika i mislim da će biti loše za sve. Bez obzira na to što svi možemo imati veće ili manje povjerenje u institucije, bilo da su one političke, kao što su Skupština ili Vlada ili stručne i profesionalne kakav je sud, iskustva sa vaninsitucionalnim rješavanjem društveno konfliktnih situacija, posebno na Balkanu, dugoročno nikada nijesu dale rezultat. K. KRSMANOVIĆ jentkinje javljaju kasno, kada je bolest uznapredovala. Tada i hirurgija ima ograničenja, prognoza je loša. Što je bolest većeg stepena smrtnost je veća – upozorio je Đukić.

Karcinom grlića materice se, kako je rekao, najčešće javlja u nisko razvijenim zemljama, dok je na primjer u Finskoj, gdje su odlično ogranizovani i skrining programi, ali je i svijest građanki na većem nivou, obolijeva ispod pet žena na 100.000.

On je ukazao da od karcinoma grlića materice obolijevaju žene reprodukivne životne dobi, u prosjeku između 45 i 55 do 60 godine života.

I. Kr.

Eraković: Edukacija ostaje prioritet PODGORICA - Novih 27 svršenih specijalista biće potencijal koji će bitno doprinijeti da Klinički centar postane respektabilan, ozbiljan, regionalni zdravstveni centar - poručio je direktor ove ustanove Jevto Eraković, juče na svečanoj ceremoniji prijema mladih ljekara.

Svečanost je upriličena u prostorijama Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a Eraković je istakao da Klinički broji ukupno 317 specijalista i 95 subspecijalista, dok je 166 ljekara na specijalizaciji. Od tog broja, kako je dodao, čak 76 ljekara položiće specijalistički ispit u ovoj godini.

- Pored značajnih ulaganja u infrastrukturu naš prioritet ostaje edukacija. Ove godine kandidovaćemo 29 specijalizacija i 18 užih specijalizacija.

Budući da je poznato da tek svršeni specijalisti raspolažu najširim teorijskim znanjem, mi ćemo sa zadovoljstvom prihvatiti njihove sugestije, ideje i znanja – kazao je Eraković.

Istakao je i da za sve planove i projekte koje realizuju imaju značajnu podršku Vlade.

Medicinska direktorica Kliničkog centra Marina Ratković je navela da su im ,,put i tačka vodilja mladi ljudi koji su svoj trud i znanje već pokazali kroz studije, a većina ih je studirala na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore“.

- Zadatak nam je da se zajedno borimo za razvoj medicine u našoj zemlji. Izaći ćemo svi-

I. BOŽOVIĆ

ović

MENADŽMENT ZADOVOLJAN POJAČANJEM: Novi specijalisti biće velika podrška Kliničkom centru

ma u susret i zamolila bih vas da ostanete ovdje u Kliničkom centru – poručila je Ratković.

U ime specijalista obratila se specijalistkinja interne medicine Sanja Medenica i istakla da koliko je teško doći do cilja najbolje znaju oni koji su uložili godine života, ogroman trud i istrajnost. Diplome, kazala je, jesu vrhunac akademske karijere ,,ali svi znamo da smo odabrali profesiju koja traži nova ulaganja i koja zahtijeva kontinuiranu edukaciju“.

- Trudićemo se da poboljšamo kvalitet sopstvenog rada, ali i Kliničkog centra na opšte zadovoljstvo svih pacijenata.

Ovaj uspjeh nije samo lični i svaki naredni neće biti samo

Metalurško-tehnološki fakultet UCG

Praksa za studente u 13 kompanija PODGORICA – Studenti Metalurško-tehnološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore u predstojećem semestru biće jednodnevno angažovani u industrijskom pogonu kako bi obavljali eksternu stručnu praksu.

Dekanka MTF-a prof. dr Mira Vukčević pojasnila je da je fakultet sa 13 kompanija i javnih preduzeća potpisao ugovore o studentskoj praksi. Studenti su, prema njenim riječima, mogli da biraju kompanije ili preduzeća u kojima će imati praksu.

- Studentima završnih godina i svim interesnim stranama pojašnjen je način izvođenja, rukovođenje, nadzor u firmama i način vrednovanja prakse.

Sve kompanije potpisnice ugovora su vrlo rado prihvatile ovaj poziv za saradnju i omogućile, u skladu sa svojim mogućnostima, boravak od tri do pet studenata u svojim pogonima ili laboratorijama tokom čitavog semestra – rekla je Vukčević.

Novim modelom studiranja, koji je počeo da se primjenjuje 2017. godine, propisano je da se obezbijedi praktična nastava za studente.

N. Đ.

lični, nego uspjeh cjelokupnog zdravstva Crne Gore, a najprije naše matične ustanove i on će zahtijevati razumijevanje, podršku i podsticanje za svako novo napredovanje koje sam sigurna da ćemo imati – kazala je Medenica.

Mladi specijalisti su: Dragana Pravilović-Lutovac, interna medicina, Dijana Šišević, interna medicina, Admir Muković, ginekologija i akušerstvo, Aleksandra Radović, klinička farmacija, Miomir Šoškić, klinička farmacija, Ivan Krgović, dječija i adolescentna psihijatrija, Maja Đurović, oftalmologija, Elvira Đečević, interna medicina, Ognjen Orlandić, interna medicina, Goran Banjac, pedijatrija, Sanja Medenica, in-

terna medicina, Tomo Plamenac, pedijatrija, Zoja Stanković, interna medicina, Jelena Jovović, pedijatrija, Nikola Cvijović, oftalmologija, Darko Nišavić, ortopedska hirurgija i traumatologija, Stojana Brašanac, interna medicina, Eldin Šabović, urologija, Almir Rebronja, urologija, Milena Sušić, fizikalna medicina i rehabilitacija, Danijela Brašanac, ortopedska hirurgija i traumatologija.

Užu specijalizaciju okončali su: Dijana Asanović, kardiologija, Salmin Salković, onkologija, Nikola Milašević, onkologija, Lidija Poček, alergologija i klinička imunologija, Dušanka Šipčić, gastroenterohepatologija i Zvezdan Lekić, psihoterapija.

I. Kr.

Aerodromi su u stalnoj komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje

Još nema pooštrenih kontrola zbog virusa PODGORICA – Aerodromi Crne Gore u stalnoj su komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje, koji bi uputio na eventualno posebne mjere - saopšteno je iz ove ustanove komentarišući potrebu pooštravanja kontrole zbog pojave korona virusa.

Institut za javno zdravlje preporučio je unapređenje nadzora putnika u međunarodnom saobraćaju, posebno putnika koji dolaze sa aerodroma koji imaju direktne letove sa kineskim Vuhanom (Pariz, London i Rim) u skladu sa aktuelnom epidemiološkom situacijom i obavezom javljanja zdravstvenoj službi u slučaju pojave respiratornih simptoma.

Iz Aerodroma za Antenu M navode da građani nijesu direktno ugroženi jer, kako pojašnjavaju, nema direktnih linija ka dalekim destinacijama kao što je u ovom slučaju Kina.

- To znači da putnici koji dolaze u Crnu Goru presijedaju uglavnom na aerodromima gdje se zbog veće frekfentnosti već sprovode posebne mjere koje bi trebalo da preveniraju širenje virusa - navode iz ove kompanije.

Svakako ističu da su aerodromi zbog prirode svojih usluga prva „stanica“ putnicima, te da je praćenje stanja širenja virusa u njihovom fokusu.



Putnici koji dolaze u Crnu Goru presijedaju uglavnom na aerodromima gdje se zbog veće frekfentnosti već sprovode posebne mjere

Iz ove ustanove su u odgovorima Anteni M naveli da se pored stalnog prisustva ljekara koji rade na aerodromima, u slučajevima kada Institut procijeni da su potrebne posebne mjere, primjenjuju i propisane mjere.

- Granična policija obavještava da li ka našoj zemlji lete putnici iz države koja je označena kao zemlja u kojoj je otkriven virus ili iz zemalja u kojima se virus proširio. Pri dolasku, putnik se izoluje u posebnu prostoriju do pregleda zdravstveno sanitarnog inspektora. Uzima se anamneza putnika, odnosno on daje lične podatke, podatke o putovanju i svrsi istog - gdje je presijedao, kuda dalje putuje ili ostaje u Crnoj Gori; kakvog je opšteg stanja i ukoliko nema nikakvih simptoma, potrebno je da se javi nadležnima u roku 24 sata. Ukoliko je sve u redu sa zdravljem, putnik može da ide dalje. Ukoliko se ipak desi da ima simptome virusa, putnik se odmah izoluje i pristupa se liječenju na Klinici za infektivne bolesti - navedeno je I. Kr. u odgovorima.

10

Hronika

Subota, 25. januar 2020.

AKCIJA KLAP: Sudija za istrage ukinuo rješenja o zadržavanju četiri uhapšene osobe i vratio SDT-u na ponovno odlučivanje

Uhapšen zbog ugrožavanja sigurnosti službenika Uprave policije

PODGORICA – Inspektorka Poreske uprave područne jedinice Podgorica Nevenka Đurović puštena je sinoć da se brani sa slobode nakon što je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici ukinuo rješenje o zadržavanju do 72 sata koje je dan ranije donijelo Specijalno tužilaštvo.

Ovo je za Pobjedu kazao branilac Đurović advokat Novak Ražnatović.

- Uvažena je žalba koju sam uložio na rješenje Specijalnog tužilaštva o zadržavanju do 72 sata moje branjenice i ona je puštena na slobodu – kazao je advokat Ražnatović.

Osim u slučaju Đurović, sudija za istrage Višeg suda u Podgorici juče je ukinuo rješenja o zadržavanju za još tri osobe koje su uhapšene u četvrtak.

- Sudija za istrage je primio ukupno četri žalbe na zadržavanje. U sva četri slučaja je ukinuo rješenje o zadržavanju do 72 sata i predmete vratio Specijalnom tužilaštvu na ponovno postupanje i odlučivanje - saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda. Đurović je uhapšena sa još sedam osoba u nastavku akcije ,,Klap“ zbog sumnje da je pripadnik kriminalne organizacije čiji su članovi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem isprava oštetila državni budžet

M. BABOVIĆ

Poreska inspektorka Đurović puštena je na slobodu

AKCIJA KLAP: Privođenje osumnjičenih

za 3.500.000 eura.

Osim Đurović, lisice na ruke u četvrtak su stavljene načelnici Poreske uprave područne jedinice Podgorica Stanislavi Bebi Martinović, Rajki Simonović, rukovodiocu odjeljenja za inspekcijski nadzor Poreske uprave u Podgorici, bivšoj sekretarki Ministarstva finansija Marini Perović i savjetniku u Ministarstvu finansija Draganu Vujoševiću.

U okviru ove akcije uhapšeni su i Refad Kolić, osnivač i izvršni direktor preduzeća ,,Braća Kolić“ i ,,Migi“ iz Bijelog Polja, Tamara Kovačević, osnivač i izvršna direktorka kompanije ,,Trend trade“ iz Podgorice kao i odgovorno lice podgoričke kompanije ,,Okov“ Bojan Rašović.

Svima je nakon saslušanja u tužilaštvu, osim Tamari Ko-

vačević određeno zadržavanje do 72 sata.

Krivičnom prijavom obuhvaćeno je i pet službenika Poreske uprave u Podgorici i šest odgovornih lica u pravnim licima.

Shodno Zakonu o krivičnoj odgovornosti pravnih lica, istom krivičnom prijavom obuhvaćene su i kompanije: ,,Braća Kolić“ i ,,Migi“ iz Bijelog Polja i ,,Trend trade“ iz Podgorice.

Aktuelni i bivši visokopozicionirani službenici Poreske uprave i Ministarstva finansija su, kako se osnovano sumnja, zajedno sa odgovornim osobama u kompanijama koje su pod istragom osnovali kriminalnu organizaciju kako bi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem izvještaja ostvarili imovinsku korist u vidu nezakonitog povraćaja PDV kredita.

Kako su saopštili iz policije, na

ovaj način, osumnjičeni su od novembra 2011. godine do kraja 2019. godine budžetu Crne Gore pričinili štetu u iznosu većem od 3,5 miliona eura.

Podsjećamo da su službenici Specijalnog policijskog odjeljenja početkom maja prošle godine u dvije akcije kodnog naziva ,,Klap“ uhapsili ukupno 22 osobe zbog sumnje da su finansijskim malverzacijama državnu kasu oštetile za pet miliona eura.

Preduzeća čiji su vlasnici Ivan Vuković, Dragoslav Lakić, Radomir Karadžić i sa njima povezana lica su, u posljednjih pet godina, kako se sumnja, omogućila vlasnicima više desetina preduzeća da steknu protivpravnu imovinsku korist, jer su izvukla više od 20.000.000 eura u gotovini po osnovu fiktivnih poslovnih odnosa, čime su pričinili 5.000.000 eura štete budžetu.

Nekoliko mjeseci kasnije, u avgustu prošle godine, ponovo je uhapšen ovlašćeni zastupnik kompanija ,,A Cop“, ,,A Cop MNE“ i ,,PS gradnja“ Bojan Petričević. Lisice na ruke su stavljene i vlasniku kompanije ,,Viner co“ Saši Jokiću. Oni su tada označeni kao organizatori četrnaestočlane grupe koja je preko devet firmi utajom poreza i prevarom oštetila državnu kasu za oko četiri miliona eura.

B. R.

Viši sud prihvatio prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva

Na Fejsbuku pozivao da likvidiraju komandira policije i njegovu porodicu NIKŠIĆ – Milo Ralević (56) iz Berana uhapšen je zbog sumnje da je postavio prijeteći komentar na Fejbuku na štetu komandira Stanice policije Centra bezbjednosti Nikšić Darka Mađarića.

Iz Uprave policije su saopštili da je Ralević uhapšen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo ugro-

žavanje sigurnosti.

Ralević je u spornom komentaru pozvao na likvidiranje komandira Mađarića i njegove porodice.

Osnovni državni tužilac u Beranama je kvalifikovao djelo i naložio je da mu se osumnjičeni uz krivičnu prijavu privede.

Ralevića su identifikovali nikšićki i beranski policajci.

A.R.

Zakazano suđenje optuženom za ubistvo brata

PODGORICA – Sekretaru Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadu Vujoševiću koji se tereti za članstvo u kriminalnoj organizaciji koju je formirao biznismen Duško Knežević, produžen je pritvor, potvrdio je za Pobjedu advokat Danilo Mićović.

- Vujoševiću je produžen pritvor i odbrana je uložila žalbu na ovo rješenje Vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici – kazao je advokat Mićović.

Specijalno tužilaštvo tereti Vujoševića da je u junu 2018. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je na teritoriji Crne Gore u drugoj polovini 2010. godine organizovao okrivljeni Knežević radi pranja novca, utaje poreza, pro-

M.BABOVIC

Nenadu Vujoševiću produžen pritvor Majnik Valdemar pred sudom 26. februara

Privođenje Nenada Vujoševića

tivzakonitog uticaja, primanja mita, davanje mita, zloupotreba službenog položaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, falsifikovanje službene isprave i

drugih krivičnih djela.

Istražitelji tvrde da ove sumnje proizilaze iz dokaza do kojih su došli mjerama tajnog nadzora.

Iz sadržaja telefonskih komu-

nikacija u posjedu istražitelja se može čuti da je Vujošević po nalogu Kneževića stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv odbjeglog biznismena.

Za prikupljene informacije Vujošević je nagrađivan korišćenjem stana u Baru, vlasništvo jedne od kompanija Kneževića ali i uslugama hotela Princes u Baru, takođe vlasništvo odbjeglog biznismena.

Među dokazima je i komunikacija od 19. juna 2018. godine u kojoj Vujošević obavještava Kneževića da je bio u Specijalnom tužilaštvu i da je sa određenim osobama koje postupaju u predmetu e-komerc stupio u B. R. kontakt.

Nastavljeno suđenje grupi Ranka Radulovića, Erogena Brajovića i Igora Vukotića koja je pripremala više likvidacija

Jadranko Jonski pričao o ulogama i zadacima članova PODGORICA – Saslušanjem zaštićenog svjedoka Jadranka Jonskog juče je nastavljeno suđenje članovima tri kriminalne grupe na čijem čelu su Ranko Radulović, Erogen Brajović i Igor Vukotić, saznaje Pobjeda.

Suđenje je zatvoreno za javnost, jer je jedan od optuženih u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio maloljetan.

Radulović, Vukotić i Brajović su, prema sumnjama istražitelja, planirali više likvidacija, a na

spisku za odstrijel bile su i osobe iz bezbjednosnog sektora.

Na spisku optuženih, osim Radulovića, Brajovića i Vukotića su Radoš Petrušić, Stefan Radulović (22), Luka Radulović (24), Ratko Martinović (38), Darko Vicković (38), Nikola Mandić (20), državljani Bosne i Hercegovine Nenad Lubura (52), Radoje Preradović (54), Miladin Dedović. Optužnim aktom obuhvaćeni su Zlatko Matanović iz Skadra i Nikšićanin Stefan Perović.

Naredbom je obuhvaćen i Kotoranin Nikola Mršić, kojem se na teret stavlja da je bio dio kriminalne grupe. Istražitelji su na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika Jadranka Jonskog razotkrili djelovanje grupe a, prema navodima Tužilaštva, rasvijetlili su i ubistvo bivšeg fudbalera Gorana Lenca.

Jonski je do detalja ispričao što su sve bili planovi ove kriminalne organizacije i koje su im bile uloge. Radulović je, prema navodima tužiteljke Stojanke

Radović, planirao likvidacije glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, njegovog sina i braće Vilotijević, dok su mete Kotoranina Igora Vukotića, prema optužnom aktu, bili visoko pozicionirani službenici bezbjednosnog sektora – Zoran Lazović, Duško Golubović, Duško Koprivica, njegov sin i osobe iz kavačkog klana.

Albanski državljanin Erogen Brajović sumnjiči se za pripremanje ubistva Vjekoslava Lambulića. U optužnici je razotkriveno kako su nikšićki i škaljarski klan razmjenjivali informacije o osobama koje treba ukloniti.

Sljedeće suđenje zakazano je za 7. februar.

B. R.

PODGORICA – Suđenje njemačkom državljaninu Majniku Valdemaru (67), okrivljenom za ubistvo, tri godine mlađeg brata K. M. (64) zakazano je za 26. februar u podgoričkom Višem sudu.

Predmet je dodijeljen sudiji Vladimiru Novoviću.

K. M. je ubijen 15. septembra prošle godine na Cetinju u mjestu Donji kraj.

Prema tadašnjim nezvaničnim saznanjima Pobjede, došlo je do svađe između Majnika Valdemara i K. M. nakon čega je

Majnik šipkom izudarao brata.

Braća su kao turisti živjeli u iznajmljenom stanu.

Sumnja da je Majnik Valdemar planirao da ubaci brata u vozilo i da pobjegne, ali ga je u naumu zaustavila policija koju su alarmirali građani.

- Postupajući po prijavi građana, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su odmah izašli na lice mjesta i brzom intervencijom spriječili osumnjičenog da pobjegne kazali su tada iz policije.

Na mjestu ubistva pronađeni su vozilo i metalna šipka. B. R.

Pljevaljska policija podnijela krivičnu prijavu za razbojništvo počinjeno u oktobru prošle godine

Maloljetnik osumnjičen da je uz prijetnju nožem ukrao skoro 300 eura PLJEVLJA - MaloljetniI. P. (15) osumnjičen je da je u oktobru prošle godine ušao u market u Pljevljima i uz prijetnju nožem ukrao 290 eura, saopšteno je iz Uprave policije.

Pljevaljska policija je nakon dobijenog nalaza Forenzičkog centra identifikovala maloljet-

nika koji je osumnjičen za krivično djelo razbojništvo.

- Nadležnom državnom tužiocu podnijeta je krivična prijava protiv maloljetnog I. P. iz Bara sa prebivalištem u Podgorici. Od osumnjičenog lica je prikupljeno obavještenje u saradnji sa podgoričkom policijom - saopšteno je iz Uprave policije.

A.R.

Hronika

Subota, 25. januar 2020.

11

Uhapšen Beranac zbog fingiranja krivičnog djela

Osumnjičen da je postavio eksploziv ispod auta, pa prijavio napad BERANE – Mevludin Agović (31) iz Berana uhapšen je zbog sumnje da je lažno prijavio da mu je podmetnut eksploziv ispod vozila.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnja se da je Beranac u stvari sam sebi postavio eskploziv ispod automobila.

Istragom je utvrđeno je da se radi o ek-

UpRava pOliciJE: Podmetnuti eksploziv

splozivu bez detonatorske kapisle, koji je bio pričvršćen magnetom da donji dio vozila, a koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru.

- Policija u Beranama zajedno sa Grupom za protivdiverzionu zaštitu izvršila je uviđaj u ulici Dušana Vujoševića u Beranama, po prijavi Beranca M .A. (31) da je primijetio ispod svog vozila paket za koji

Apelacioni sud odbio žalbe branioca crnogorskog biznismena koji se nalazi u bjekstvu i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici

Dušku Kneževiću će se ipak suditi u odsustvu PODGORICA – Apelacioni sud potvrdio je odluku Višeg suda da se odbjeglom biznismenu Dušku Kneževiću sudi u odsustvu u predmetu ,,Aerodromi“ kazala je za Pobjedu portparolka Apeacionog suda Ivana Perović.

Viši sud je prethodno prihvatio prijedlog Specijalnog tužilaštva i donio rješenje o suđenju u odsustvu optuženog Kneževića.

Međutim odbrana Kneževića uložila je žalbu na ovo rješenje koju je Apelacioni sud odbio.

Optužnica u predmetu ,,Aerodromi“ protiv biznismena Duška Kneževića, bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Marka Nikolića i direktorke sektora platnog prometa u ovoj banci Dijane Zečević zbog malverzacija kojom je državna kompanija JP Aerodromi Crne Gore oštećena za 3.000.000 eura potvrđena je krajem decembra prošle godine.

Na optužnici Specijalnog tužilaštva našlo se i pravno lice Atlas banka koje je nezakonitim poslovanjem Kneževića, Nikolića i Zečević steklo protivpravnu imovinsku korist u iznosu od tri miliona.

Predmet je u rad dodijeljen sutkinji Višeg suda Vesni Pean, koja nije do sada bila u mogućnosti da odredi termin početka suđenja jer su spisi predmeta bili u Apelacionom sudu koji je odlučivao o žalbama Kneževićevih advokata na rješenje o suđenju u odsustvu.

Zaplijenili mu više vozila i spiskove sa imenima dužnika na pozajmljeni novac koji im je davao i ugovarao mjesečnu kamatu u iznosu od pet odsto – naveli su iz Uprave policije.

Prema saznanjima Pobjede, Vujović je od ranije poznat istražiteljima po zelenaštvu. Pretresom stana osumnjičenog, policija je pronašla poduže spiskove sa imenima dužnika. Pronađena su i vozila za koja se sumnja da je uzimao zelenaštvom.

A. R.

Kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnja se da je M. V. davao novac na zajam kako bi stekao imovinsku korist.

- On je, sumnja se, uzimao od oštećenih lica vozila materijalne vrijednosti nesrazmjerno veće u odnosu

Protiv tri osobe podnijete krivične prijave zbog krađa u Podgorici USKORO SUĐENJE: Duško Knežević

Podsjećamo da su su branioci Kneževića , advokati Nemanja Jolović i Zdravko Đukanović prilikom kontrole opt u ž n i c e t ra ž i l i i z u z e ć e sutkinje Evice Durutović jer njihov klijent „nije pozvan na zakonit način da pristupi ročištu“, odnosno nije pozvan preko adrese u Londonu, koju su oni uredno dostavili sudu već preko oglasne table suda.

Oni su tada istakli da je na taj način povrijeđeno načelo zakonitosti kako u postupku istrage tako i u postupku kontrole optužnice, jer Kneževiću u istrazi nije omogućeno da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete.

Advokati su naveli da Knežević nije saslušan ni prije, a ni poslije donošenja naredbe o

Policija sumnja da je ukradenim vozilom razbio vrata kladionice

Kako su naveli iz Uprave policije, sumnja se da je M. V. pokušao nasilno da otvori

Podnijeta krivična prijava protiv Podgoričanina zbog zelenaštva

PODGORICA - Protiv Milana Vujovića (30) iz Podgorice podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo zelenaštvo.

U Nikšiću rasvijetljena krađa i pljačka

NIKŠIĆ - Protiv M. V. (41) iz Nikšića podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da od B. B. ukrao vozilo ,,pajero“ i zaletio se njime u jednu sportsku kladionicu, iz koje je potom ukrao novac.

sumnja da je eksploziv – pojasnili su iz policije.

Tužilac je naložio da se Agović uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo lažno prijavljivanje.

On će uz krivičnu prijavu biti priveden nadležnom tužilaštvu.

A.R.

ulazna vrata još jedne sprotske kladionice u Nikšiću.

- Nadležni tužilac je naložio da mu se M. V. sprovede na dalju nadležnost, a nakon čijeg saslušanja je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je imenovani izvršio navedena krivična djela – kazali su iz Uprave policije.

A. R.

sprovođenju istrage, niti mu je ta naredba dostavljena.

Njeno dostavljanje nije ni pokušano na adrese sa kojim je Tužilaštvo raspolagalo.

Istakli su i da ukoliko je Specjalno tužilaštvo smatralo da je Duško Knežević nedostupan državnim organima (mada tu činjenicu nije na pouzdan način utvrdilo), bilo je dužno da istragu prekine, umjesto podizanja optužnice.

U slučaju ,,Aerodromi“ Duško Knežević, Marko Nikolić i Dijana Zečević terete se da su oštetili državnu firmu Aerodromi Crne Gore za tri miliona eura, a korist pribavili Atlas banci u istom iznosu.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva Knežević se tereti da je zajedno sa Nikolićem od 11.

avgusta do 7. decembra prošle godine, podstrekivao Zečević kao zamjenika izvršnog direktora za sredstva i platni promet u zemlji Atlas banke na zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju, odnosno da prisvoje novčana sredstva JP Aerodromi nakon isteka oročenja depozita.

Prema navodima optužnice, Nikolić i Zečević se sumnjiče da su po nalogu Kneževića i mimo zakonskih ovlašćenja, nakon isteka oročenja sredstava 11. avgusta prošle godine, zadržali depozite preduzeća JP Aerodromi Crne Gore u iznosu od tri miliona eura, iako je uprava Aerodroma u više navrata pismeno tražila prebacivanje novca na račun preduzeća.

B.R.

Terete ih da su obijali vikendice i vozila PODGORICA – Protiv R. M. (29) iD. Š. (21) podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su počinili deset krađa, na teritoriji Kuča, u selima Kržanja i Građen.

- Oni su, kako se sumnja, provaljivali u vikendice i iz njih otuđivali razne kućanske predmete i aparate, alat, garderobu, lovačku municiju i djelove za lovačko oružje navode u policiji.

Shodno sudskoj naredbi, pretreseni su stan i druge prostorije koje koristi R. M, gdje je pronađena puška M48, kao i 410 komada metaka.

R. M. i D. Š. su uhapšeni i uz krivičnu prijavu privedeni tužilaštvu.

- Osim toga, krivičnom prijavom je obuhvaćeno i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje se sumnja da je počinio R.M. - dodaju u policiji.

Policija je u jednom podgoričkom naselju zatekla D. Đ. (41) kako obija vozilo, zbog čega je odmah uhapšen.

- Sumnja se da je D. Đ. iz tog vozila otuđio torbicu. On je uz krivičnu prijavu, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo teška krađa, priveden nadležnom tužilaštvu – kazali su iz policije.

A. R.

Budvanska policija pružala pomoć komunalcima

Pokušao da se zapali kada su došli da mu sruše objekat BUDVA - Zoran Kovačević, vlasnik plažnog bara Zoff fish, polio je benzinom sebe i objekat i probao da se zapali, ali ga je u tome spriječila policija.

Kovačević je to učinio nakon što je izvršna služba Komunalne policije krenula juče da sruši njegov objekat u kojem živi posljednjih 25 godina.

Primorske novine javljaju da je Kovačević povrijeđen.

Komunalna policija je uz asistenciju policije ušla u objekat, a policija je privela sve koji su bili u lokalu.

C. H.

12

Crnom Gorom

Subota, 25. januar 2020.

U Kući meda u Spužu održana konferencija pčelarskih saveza iz regiona

Zajednički je lakše doći do rješenja problema pčelara DANILOVGRAD - Savez pčelarskih organizacija Crne Gore (SPOCG) organizovao je konferenciju u Kući meda u Spužu, na kojoj su se okupili eminentni stručnjaci za oblast pčelarstva iz zemlje i okruženja. Kroz veoma sadržajna predavanja pružen je vrijedan doprinos daljem razvoju i afirmaciji pčelarstva na ovim prostorima.

- Ova konferencija je nastavak projekta čiju su realizaciju prije nekoliko godina počele kolege iz Slovenije, a tiče se očuvanja i zaštite pčela. Taj projekat je doveo do proglašenja Svjetskog dana pčela 2017. godine, a ova konferencija nastavlja aktivnosti koje imaju cilj da afirmišu ovu djelatnost i da razmjenom iskustava zajednički dođemo do kvalitetnijeg rješavanja zajedničkih problema, ali i da na njih skrene pažnju šire javnosti - kazao je predsjednik SPOCG Radule Miljanjić

PROJEKTI

On je podsjetio da je prva konferencija održana u Sloveniji, druga u Hrvatskoj i da je kao rezultat tog značajnog projekta nastala deklaracija kojom su definisane aktivnosti na planu zaštite pčela.

- Ovo je još jedna dobra prilika i za uspostavljanje tješnje saradnje i prijateljstva među nama, kao i za razgovor o veoma važnim pitanjima koja se tiču pčelarstva - istakao je Miljanić.

Brojne aktivnosti Samostalna savjetnica za pčelarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Dragana Šutović podsjetila je da je u 2019. godini Kuća meda osavremenjena sa linijom za punjenje i pakovanje meda i pratećom opremom. Osim te opreme, u Kući meda se nalaze i pogoni za preradu i sterilizaciju voska, proizvodnju invertnog sirupa, proizvodnju pogača, prodajno mjesto za prodaju pčelarske opreme, kao i sala za edukaciju.

- Završena je i Studija o strukturi prozvodnje i stavljanju na tržište meda i drugih pčelinjih proizvoda, usvojen je Odgajivačko – selekcijski program pčelinjih matica, a prvi put je u crnogorski obrazovni sistem uveden program za sticanje stručne kvalifikacije, odnosno uvedeno je zanimanje pčelar/pčelarka 3. stepena stručnosti, na nivou neformalnog obrazovanja odraslih. Tokom prošle godine u ovom objektu počela je da radi Škola pčelarstva koja ima 28 polaznika. Sa aktivnostima nastavljamo i u ovoj godini i nadam se da će nam sa ove konferencije stići inputi za nove projekte. Pored različitih izazova sa kojima se susrijećemo, zajedničkim radom imamo veće šanse za uspjeh, s obzirom na to da su to u suštini isti izazovi sa kojima se borimo na regionalnom nivou – kazala je Šutović.

SLIČNI PROBLEMI: Konferencija pčelara u Spužu

Samostalna savjetnica za pčelarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Dragana Šutović istakla je da i ova konferencija, kao i mnoge druge aktivnosti koje sprovodi SPOCG, imaju podršku tog ministarstva.

- Drago mi je što je Crna Gora domaćin ove izuzetno lijepe i za razvoj pčelarstva korisne inicijative od koje se očekuju dobri rezultati. I ovaj dom rezultat je saradnje Vlade Crne Gore i crnogorskih pčelara ujedinjenjih u SPOCG, i oni su primjer da dobra saradnja i organizovanost daju rezultate.

Koliko je uspješna saradnja govori da smo u prethodnih

pet godina podržali sektor pčelarstva sa preko dva miliona eura kroz mjere podrške uključujući izgradnju i opremanje Kuće meda. Što je još važnije, inicijative i aktivnosti koje Savez sprovodi imaju podršku i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, laboratorija, Biotehničkog fakulteta i mnogih drugih institucija - rekla je Šutović.

REGISTAR

U okviru prve radne sesije na temu ,,Varooza pčela - posljedice korišćenja neautorizovanih veterinarskih priozvoda u liječenju pčela“ govorila je dr

vet. medicine Biljana Blečić iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore.

- Postojeći registar predstavlja osnov za sprovođenje efikasne zdravstvene zaštite pčela uključujući i sprovođenje odabranih mjera za sprječavanje pojave i sprječavanje širenja varoze. Treba intenzivno raditi na daljem ažuriranju i unapređenju registra i obilježavanju košnica. Obaveze pčelara kao držalaca životinja u sprovođenju preventivnih mjera i prijavljivanje sumnji na bolesti pčela su da ima osnovna znanja o zaraznim bolestima životinja i sprječavanju njiho-

ve pojave, da sprovodi biosigurnosne mjere na pčelinjaku, da sprovodi preventivne mjere kojima čuva zdravlje i dobrobit pčela i da čuva zdravlje ljudi od posljedica prisustva rezidua u medu i pčelinjim proizvodima, da preduzima mjere zaštite zdravlja pčela radi sprječavanja pojave i širenja bolesti pčela na način i u rokovima koji su propisani zakonom ili podzakonskim aktima, da omogući vršenje veterinarskih pregleda i kontrola, uzimanje materijala potrebnog za ispitivanje, kao i sprovođenje drugih propisanih mjera, da bez odlaganja obavijesti

najbližu veterinarsku ambulantu ili službenog veterinara u slučaju sumnje na prisustvo bolesti pčela - istakla je Blečić.

Ona je naglasila da blagovremeno prijavljivanje i utvrđivanje bolesti pčela kao i sprovođenje odgovarajućih mjera i postupaka za njihovo sprječavanje i suzbijanje od presudne je važnosti za pčelarstvo, a time i za privredu neke zemlje.

U okviru druge radne sesije na temu „Pčelinji vosak, uticaj na kvalitet meda i zdravlje pčelinjih društava“ predavanje je održao prof. dr Živoslav Tešić sa Hemijskog fakulteta u Beogradu.

B. KADIĆ

Predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović primio ambasadorku SAD Džudi Rajzing Rajnke

Nastaviti razvoj, ali ne na uštrb prirodne ljepote grada

Džudi Rajzing Rajnke i Željko Aprcović

KOTOR – Tokom razgovora ambasadorke SAD Džudi Rajzing Rajnke i predsjednika opštine Željka Aprcovića izraženo je zadovoljstvo doprinosom koji Sjedinjene Američke Države daju jačanju kapaciteta lokalne uprave, finansijskom podrškom kroz programe USAID-a, IRD-a, ali i saradnjom sa pobratimskim gradom Santa Barbarom.

- Prijateljska razmjena na pol-

jima sporta i kulture, kao i projekat Kulinarske akademije, u cjelosti su opravdali potpisanu povelju - kazao je Aprcović.

On je podsjetio da je Kotor grad svjetske baštine od univerzalne vrijednosti, ali i turistički i pomorski grad.

- Nažalost, usljed sankcija i dešavanja 90-ih godina naša pomorska privreda je bila uništena. Radimo na obnovi Crnogorske plovidbe i zbog toga što oko 5.000 naših su-

građana plovi na brodovima inostranih kompanija. Sada imamo dva broda u odnosu na 27, koliko smo ih imali na početku 90-ih. Kotor se mora oslanjati i na turizam koji proizvodi određene benefite, ali nameće i ograničenja lokalnom stanovništvu i njihovom životu. Treba naći balans između onoga što jesu ekonomski interesi lokalne samouprave u odnosu na ono što je želja investitora i ograničenja koja imamo kao grad pod zaštićenim statusom Unesko kazao je Aprcović.

Ambasadorka Rajzing Rajnke ocijenila da se već uspjelo u namjeri da Kotor bude uvršten na listu top 10 turističkih destinacija na svjetskom planu.

- Jedna od uticajnijih svjetskih publikacija ,,Blumberg“ stavila je Crnu Goru na prvo mjesto na svojoj listi. Mislim da je vaš najveći izazov da održite razvoj na zavidnom nivou, ali, naravno, ne na uštrb prirodne ljepote grada – kazala je ambasadorka SAD i dodala da bi željela da vidi što više američkih kompanija i investitora kao partnere opštine Kotor. Iv. K.

Budući izgled vrtića u Pljevljima

Još tri dana za dostavljanje ponuda za izgradnju JPU u Pljevljima

Na Gukama će biti mjesta za 70 mališana PODGORICA – Rok za dostavljanje ponuda kompanija koje su zainteresovane za izgradnju vrtića u Pljevljima traje još tri dana, do 27. januara, do 11 časova, saopšteno je juče iz Uprave javnih radova.

Kako ističu, riječ je o projektu koji u saradnji sa Ministarstvom prosvjete realizuju u okviru aranžmana sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope CEB. Budući objekat planiran je u pljevaljskom naselju Guke, a procijenjena vrijednost projekta je

1,05 miliona eura sa PDV- om.

Vrtić će imati prizemlje i sprat, ukupne bruto površine 500 kvadratnih metara, a predviđen je za smještaj oko 70 djece.

- Planirane su radne sobe za vrtić i jaslice, prostorije za trijažu, preventivnu zdravstvenu zaštitu, kancelarije i ostali prateći sadržaji. U njemu će biti organizovana i centralna kuhinja, po najnovijim HACCP standardima, kapaciteta dovoljnog za pripremu hrane za 400 djece,

koja će zadovoljiti potrebe na nivou kompletne JU Eko bajka u Pljevljima – navode iz Uprave javnih radova.

Kroz program CEB-a već su izgrađena dva vrtića u Podgorici (u Zagoriču i na Starom aerodromu) i jedan u Tuzima prošle godine. U toku je postupak izbora izvođača u projektu izgradnje još jednog vrtića u glavnom gradu, u Bloku šest, za koji je poziv za dostavljanje ponuda zainteresovanih kompanija otvoren do 18. februara.

R. R.

Crnom Gorom

Subota, 25. januar 2020.

13

Hercegnovska Čistoća počinje prinudnu naplatu dugovanja

Građani duguju 150.000 eura

ODLIČNO SE SNAŠLI: Dio polaznika obuke Vladimir Arsić

NA PRAGU IZLASKA IZ ZONE DUGOVANJA: Radnici Čistoće na zadatku

HERCEG NOVI – Gradsko preduzeće Čistoća od 250 građana Herceg Novog potražuje oko 150.000 eura, a nakon brojnih upozorenja počeće prinudnu naplatu dugovanja.

Direktor Čistoće Vladimir Arsić kazao je da je preduzeće imalo finansijski sjajnu prošlu godinu i povećanje prihoda od 50 odsto, te da ulazi u finiš kada

je riječ o naplati potraživanja od korisnika koji duži vremenski period nijesu izmirivali obaveze.

- Ovih dana, nakon brojnih opomena koje smo slali za neizmirene račune, počinjemo sa prinudnom naplatom. Otprilike imamo oko 250 korisnika, fizičkih lica, koji nijesu izmirili račune duži vremenski period, za ono što po zakonu ne zastarijeva. Riječ je o sumi od nešto

više od 150.000 eura. Podsjećam da smo nasljedili neisplaćena potraživanja od čak 800.000 eura, a da sada imamo gotovo sravnjivanje na nulu kazao je Arsić.

Naglašava i da novi menadžment u posljednje dvije godine ne dozvoljava nikakvu vrstu zastare, odnosno da se u ovom slučaju misli na najneodgovornije korisnike, koji su se oglušili o sve pozive preduzeća.

- U prethodnoj godini je po sporazumnoj naplati potraživanja i prema naplati preko izvršitelja, priliv sredstava iznosio preko 150.000 eura. Nadamo se da ćemo ovim posljednim zamahom uspjeti da naplatimo ono što je u zakonskoj proceduri i da na osnovu toga, u ovoj godini uđemo sa značajnim sredstvima, te pokušamo da kompletno regulišemo naša potraživanja – kaže Arsić i dodaje a su lani uspjeli da u potpunosti naplate potraživanja od pravnih lica.

U ovoj godini naplata je preko 90 odsto, pa Arsić izražava očekivanje da će firma konačno izaći iz finansijskog problema.

- Na današnji dan, dug prema Deponiji i prema firmi koja nam pruža usluge obezbjeđenja, iznosi oko 60.000 eura, ali zato imamo plaćene sve fakture prema dobavljačima. Zatekli smo stanje od blizu 800.000 eura duga, a danas, ako izuzmemo ta dva potraživanja, ne dugujemo ništa. U cjelosti smo izvršili uplatu svih doprinosa za zaposlene, odnosno sa isplaćenom decembarskom zaradom smo, prvi put za šest godina, isplatili kompletnu zaradu u bruto iznosu - zaključio je Arsić. Ž. K.

HERCEG NOVI: Biće sanirana Bokina plaža HERCEG NOVI - Radnici kompanije „Đokić grupa“ iz Bara počeli su sanaciju plaže „Bijela vila“, Novljanima poznatija kao Bokina plaža. Posao vrijedan 30.000 eura finansira Morsko dobro.

Bokina plaža je jedno od omiljenih i najstarijih kupališta i za mnoge Novljane neodvojivi dio istorije grada i sjećanja na kultni hotel ,,Boka“, kada je plaža bila hotelska, ali i gradska. Godinama unazad imala je zakupce, ali nikada nije bilo ozbiljnije investicije pa je prilič-

no devastirana. Posljednje dvije sezone kupalište je bilo javno i prilično nebezbjedno za kupače.

Tenderskom dokumentacijom predviđena je sanacija metalne ograde na ulazu u plažu, otvorene rupe na kabinama za presvlačenje, kao i šalovanje, armiranje i betoniranje odlomljenih dijelova same plaže. Sve kabine biće očišćene od otpada, okrečene i ofarbana drvenarija.

Prema tenderskoj dokumentaciji poslovi bi trebalo da budu okončani za 20 dana. Ž. K.

DOČEKALA OBNOVU: Bokina plaža

TIVAT: Krediti za opštinare TIVAT – Opština Tivat raspisala je dva oglasa za dodjelu stambenih kredita, za što će biti izdvojeno 80.000 eura. Jedan se odnosi na osobe koje bira ili imenuje Skupština opštine i predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, a drugi na službenike i namještenike organa lokalne uprave.

Krediti za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje SO i predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, dodjeljivaće se za izgradnju i kupovinu stana ili stambene zgrade u svojini, za pretvaranje zajedničke svojine ili susvojine u etažnu svojinu ili nadogradnju stambene etažne zgrade, za poboljšanje uslova stanovanja i za učešće u dobijanju stambenog kredita kod banaka. Ukupna sredstva za prve tri tačke, kako se navodi u oglasu, iznose 50.000 eura.

Za rješavanje stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave putem dodjele kredita za poboljšanje uslova stanovanja, u što spada adaptacija ili rekonstrukcija, određena je ukupna suma od 30.000 eura, a kredit po pojedinačnom zahtjevu ne može biti veći od 15.000 eura.

Sl. K.

Projekat ,,Obukom do posla i socijalizacije“ za osobe sa invaliditetom u Bijelom Polju

Nakon obuke nastavili radni angažman BIJELO POLJE - Četiri osobe sa invaliditetom radno su angažovane u preduzećima ,,Auto Suki“ i ,,Favorit auto centar“, nakon što su prošli obuku za osposobljavanje za rad u okviru projekta ,,Obukom do posla i socijalizacije“.

Kako je saopštila koordinatorka projekta Ansela Suljević, osobe sa invaliditetom odlično su se snašle u novom radnom okruženju, a njihovim angažmanom zadovoljni su i poslodavci.

- Šest lica sa invaliditetom za-

vršilo je četvoromjesečnu obuku u okviru projekta ,,Obukom do posla i socijalizacije“ koju je realizovalo DOO ,,Auto Suki“. Po završetku obuke četvoro je dobilo posao, po dvoje u ,,Auto Suki“ i ,,Favorit auto centar“, kako je i bilo predviđeno projektom - kazala je Suljević.

Ona je podsjetila da je cilj projekta bio doprinos smanjenju socijalne isključenosti lica sa invaliditetom i unapređenje njihovog položaja u društvu kroz povećanje stručnih i radnih kvalifikacija.

B. Č.

Projekat bjelopoljske NVO Novi poredak

Sport i znanje - da, droga - ne BIJELO POLJE - Bjelopoljska NVO Novi poredak realizuje projekat pod nazivom ,,Sport i znanje su za mlade, droga ne“ koji je finansijski podržalo Ministarstvo zdravlja Crne Gore.

Prema riječima izvršnog direktora te NVO Radivoja Bogavca, cilj projekta je informisanje i uspostavljanje programa prevencije zloupotrebe droga i psihoaktivnih supstanci među romskom populacijom i srednjoškolskom omladinom.

Projekat je usmjeren na podizanje svijesti zajednice o problemu zloupotrebe droga, ali i ka promociji i afirmaciji zdravih životnih navika.

- U okviru projekta je realizovana edukativno informativna radionica sa romskom populacijom s ciljem podizanja svijesti o problemu zloupotrebe droga i o važnosti sprečavanja upotrebe psihoaktivnih supstanci. Socijalni problemi, ekstremno siromaštvo i nizak stepen zdravstvene kulture, doprinose ugroženosti romske populacije i čini je podložnom, između ostalog, i korišćenju narkotika i psihoaktivnih supstanci - kazao je Bogavac.

Predavač na edukativnoj radionici, Tomislav Tomović istakao je da su se tokom predavanja Romi upoznali sa štetnim uticajem koje razne vrste droga imaju na zdravlje, kao i sa modelima prevencije, te naglasio zadovoljstvo visokim nivoom ostvarene interakcije između predavača i učesnika. B. Č.

Uređenje Velikog gradskog parka u Tivtu TIVAT – U Velikom gradskom parku, utemeljenom još 1892. godine, juče je počelo uklanjanje više stabala i orezivanje sasušenih grana na većem broju stabala različitih biljnih vrsta. Posao će okončati danas, a obavlja se pod stručnim nadzorom Komunalnog d.o.o., koje upravlja ovim zaštićenim prirodnim dobrom.

Na prostoru u neposrednoj blizini Šetališta kapetana Marka Krstovića biće uklonjeno nakrivljeno stablo primorskog bora, stablo pinjole, eukaliptusa i krupnocvjetne magnolije, stabla kineske kaline i čempresa, te nekoliko bagrema.

Pomenuta stabla loših vitalnih i estetskih karakteristika, kako je saopšteno iz opštinskog Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, ugrožavala su bezbjednost prolaznika i sveukupno zdravstveno sta-

Uklanjaju stabla loših vitalnih karakteristika

UGROŽAVALO PROLAZNIKE: Oboreno stablo eukaliptusa

nje dendroflore parka.

- Tokom tekuće godine planirana je zamjenska sadnja vrsta-

ma koje su već zastupljene u Velikom gradskom parku, u skladu sa smjernicama datim u

Planu upravljanja za ovo zaštićeno prirodno dobro - najavili su iz tog sekretarijata. Sl. K.

14

Svijet

Subota, 25. januar 2020.

Korona virus stigao u Evropu, u Kini 26 mrtvih i 830 zaraženih PEKING – Francuska je potvrdila prva dva slučaja korona virusa u Evropi.

Francuska ministarka zdravlja Agnes Buzun kazala je da je jedan slučaj zabilježen u Parizu a drugi u Bordou.

- Izgleda da još ima ovakvih slučajeva u Evropi - dodala je ministarka.

Broj smrtnih slučajeva usljed infekcije korona virusom popeo se na 26, dok je još 830 osoba zaraženo. Zbog širenja zaraze kineske vlasti su obrazovnim ustanovama naložile produžetak zimskog raspusta, otkazale niz javnih manifestacija povodom obilježavanja lunarne Nove godine i zabranile posjetu Kineskom zidu i Zabranjenom gradu.

Vlasti u Kini prethodno su stavile pod karantin više gradova uključujući i Vuhan iz koga je, kako se sumnja, potekao virus i gdje je obustavljen javni prevoz.

Zapadni mediji navode kako su obično užurbane ulice i šoping centri u gradu sada pusti. Slike grada od 11 miliona stanovnika prikazuju prazne ulice. U snimcima koji se objavljuju na društvenim mrežama vide se prepune bolnice u Vuhanu, gde ljudi sa maskama na licu čekaju na pregled. Pojavili su se i snimci nekoliko ljudi koji, pokošeni virusom, kolabiraju na ulici.

Zapadni mediji navode i kako su kineske bolnice pune pacijenata, dok medicinsko osoblje nosi zaštitna odijela.

Osim Vuhana, u još devet susjednih gradova, u provinciji Hubej, koja broji 33 miliona stanovnika, takođe su sprovodene stroge mjere kontrole. Širenje virusa izazvalo je i poremećaje na lokalnim tržištima, kao i strah od rasta cijena.

- Pokrajinske vlasti poslale su 13 timova inspektora u sve administrativne oblasti Vuhana kako bi se izvršila istraga o cijenama na pijacama i u supermarketima. Rezultati su pokazali da su cijene ostale stabilne i pored smanjene ponude povrća - navodi Čen Džuan iz Kancelarije za kontrolu tržišta u Hubeju.

Letovi za Moskvu iz Vuhana obustavljeni su zbog straha od

U Francuskoj dva potvrđena slučaja, zatvoren Kineski zid

Medicinsko osoblje prebacuje pacijenta u bolnicu u Vuhanu

Osim Vuhana, u još devet susjednih gradova, u provinciji Hubej, koja broji 33 miliona stanovnika, sprovodene stroge mjere kontrole. Širenje virusa izazvalo je i poremećaje na lokalnim tržištima, kao i strah od rasta cijena širenja zaraze. Ta odluka je donijeta nakon objavljivanja da broj oboljelih u tom gradu raste. Do sada, prilikom kontrole letova iz Kine, nisu primjećene osobe za koje bi se posumnjalo da su zaražene novim korona virusom u Rusiji, saopštila je ruska Služba za zaštitu potrošača.

Preventivne mjere preuzete su i na gotovo svim svjetskim aero-

EU potpisala sporazum o razlazu sa Britanijom

U srijedu ratifikacija Bregzita u parlamentu BRISEL - Predsjednici Evropske komisije i Evropskog savjeta potpisali su, bez prisustva medija, sporazum o razlazu Evropske unije sa Velikom Britanijom.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel objavio je na Tviteru fotografije sa potpisivanja sporazuma sa Ursulom von der Lajen, u prisustvu evropskog pregovarača za Bregzit Mišela Barnijea.

Medijima je bilo zabranjeno prisustvuju tom, kako se navodi, malom ali značajnom koraku kojim se prvi put potvrđuje izlazak neke države iz EU, prenosi AP. - Šarl Mišel i ja upravo smo potpisali Sporazum o izlasku Velike Britanije iz EU i time otvorili put za ratifikaciju u Evropskom parlamentu - napisala je na Tviteru Ursula von der Lajen.

- Stvari će se neminovno promjeniti, ali naše prijateljstvo ostaje.

Počinjemo novo poglavlje kao partneri i saveznici - naveo je Mišel.

Očekuje se da će Parlament EU ratifikovati sporazum o Bregzitu iduće srijede, samo nekoliko dana prije isteka roka.

Zakon o izlasku Velike Britanije iz Evropske unije stupio je na snagu nakon što ga je potpisala kraljica Elizabeta Druga, a prije toga usvojio Britanski parlament.

Donji dom Parlamenta usvojio je zakon u neizmjenjenom obliku, iako je Dom lordova tražio promjene, uključujući i klauzulu o zaštiti djece izbjeglica nakon Bregzita. I premijer Džonson je odbio bilo kakve izmjene u sporazumu.

I Džonson je juče na svom Tviter nalogu naveo da je potpisao sporazum prema kojem će Velika Britanija napustiti EU 31. januara, kako je rekao, u čast demokratskog mandata britanskog naroda.

- Ovaj potpis najavljuje novo poglavlje u istoriji naše nacije - naveo je Džonson.

Preporučuje se i da bi sve zemlje posebnu pažnju trebalo da posvete sprečavanju sekundarnog prenosa i međunarodno širenje, kao i da prate savjete SZO o putovanjima.

Kineska ambasada u Parizu saopštila je da je pronašla ženu iz Vuhana koja je na društvenim mrežama objavila da je uzela tablete za snižavanje temperature

Kinezi u rekordnom roku grade još jednu bolnicu za zaražene Kineske vlasti naložile hitnu izgradnju bolnice u Vuhanu po uzoru na sličan objekat koji je, tokom epidemije SARS-a, napravljen u Pekingu.

Rok za završetak radova na izgradnji bolnice, koja će imati hiljadu kreveta, je početak iduće nedjelje.

Teška građevinska mašinerija uključujući 35 bagera i deset buldožera stigla je u četvrtak veče, kako bi nova bolnica bila spremna već do ponedeljka, prenosi Rojters.

Na snimcima kineske državne televizije vidi se veliki broj mašina koje pripremaju temelj za novu bolnicu, dok kamioni donose građevinski materijal i opremu.

Lokacija na kojoj se gradi bolnica prethodno je bila predviđena kao radničko odmaralište pored jezera na obodu grada.

Namjera je da se prekopira model iz Pekinga 2003. godine, kada je za samo nedelju dana izgrađena bolnica za pacijente oboljele od virusa SARS, od koga su umrle 774 osobe.

kako bi prošla zdravstvene kontrole na aerodromu.

Ona je u opisu postavljenom na društvenim mrežama napisala da se u poslednji čas ukrcala u avion koji je letio ka Evropi prije suspenzije letova iz Vuhana, da je imala blagu temperaturu i kašalj.

Uplašena da bi je zbog kontrole temperature mogli vratiti sa leta, ona je popila tablete za snižavanje tjelesne temperature, što joj je omogućilo da se ukrca na let.

Ambasada je potvrdila da su njeni simptomi pod kontrolom.

dromima od Južne Koreje, Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Australije, a ljudi nose zaštitne maske i na evropskim aerodromima. Ministarstvo zdravlja Velike Britanije saopštilo je da su preventivne mjere preduzete, ali da ne isključuju mogućnost pojave oboljenja.

Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da očekuje da se

novi slučajevi korona virusa mogu pojaviti u bilo kojoj zemlji svijeta.

- Stoga bi sve zemlje trebalo da budu spremne za sprečavanje, nadgledanje, rano otkrivanje, izolaciju i upravljanje slučajem, praćenje kontakata i sprečavanje širenja infekcije - navodi se u saopštenju Svjetske zdrastvene organizacije.

ISTANBUL - Prema posljednjim podacima turskih vlasti, u zemljotresu jačine 6,5 stepeni po Rihteru koji je juče pogodio istočni turski grad Elazig, poginulo je 14 osoba, a povrijeđeno je 315, javlja Anadolija. Urušeno je nekoliko zgrada.

Zemljotres u Turskoj: Najmanje 14 osoba poginulo, 315 ranjeno

Direkcija za upravljanje vanrednim situacijama (AFAD) saopštila je da je epicentar potresa registrovan u 20:55 sati po lokalnom vremenu, u mje-

stu Sivrice, nedaleko od Elaziga. Prema dosadašnjim informacijama, u zemljotresu je poginulo 14 osoba, naveli su iz AFAD-a.

AFAD je formirao krizni štab, a iz brojnih turskih gradova u Elazig je upućen veliki broj pripadnika spasilačkih službi.

Na video snimcima koji su

objavljeni na društvenim mrežama može se videti da su u nekim djelovima Elaziga urušene zgrade. Na snimcima sigurnosnih kamera mogu se vidjeti građani koji panično napuštaju svoje domove zbog zemljotresa.

Zemljotres se osjetio i u okolnim gradovima Adana, Hataj i

Osmanije, čak na području sjevernih djelova Sirije i Iraka.

Iako su prve informacije bile da je riječ o zemljotresu jačine 6,8 stepeni, iz AFAD-a je naknadno potvrđeno da je njegova jačina iznosila 6,5 stepeni.

Epicentar zemljotresa zabilježen je na dubini od oko sedam kilometara.

Mediteranskim dijelom Španije već šesti dan bijesni oluja „Glorija“

Nastradalo 13 osoba, četiri nestale MADRID – Od posljedice oluje „Glorija“ koja je zahvatila mediteranski dio Španije do sada je nastradalo 13 osoba, dok se još četiri vode kao nestale.

U jednoj porušenoj kući u gradu Alkoi pronađena su tijela pedesetogodišnjeg muškarca i sedamdesetpetogodišnje žene, prenosi BBC. Španski mediji objavili su da su četiri osobe nastradale u Kataloniji, pet u Valensiji, dvije u Andaluziji, i po jedna u regija-

ma Kastilja i Asturija. Istočnu Španiju u nedjelju je pogodila oluja „Glorija“ praćena obilnim padavinama, sniježnim nametima, gradom i vjetrom jačine do 100 kilometara na sat.

Među teško pogođenim regionima su sjeveroistočna Katalonija, gdje vlasti još uvijek prate nekoliko rijeka iz straha da bi mogle da se izliju iz korita i južnu Andaluziju, čije su dijelove pogodile iznenadne oluje sa gradom. » Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Subota, 25. januar 2020.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Subota, 25. januar 2020.

I.BOŽOVIĆ

U Ulici Vuka Karadžića rade punom parom, završetak u martu

Danas u gradu CNP Opera ,,La Boheme“, Velika scena, 20 sati

CENTAR SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE Galerija ,,Centar“ Izložba „Super Sampling – Series No2“ autorke Sandre Đurović Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od devet do 21 sat Subota - od deset do 14 sati

Dvorac Petrovića, Kruševac b. b.

Izložba ,,Exterritory“ autora Marka Markovića u izložbenom prostoru Dvorca Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka - od osam do 20 sati Subota – od deset do 14 sati Perjanički dom, Kruševac b. b.

Izbor iz zbirki Centra savremene umjetnosti VAŽNIJI TELEFONI Policija Vatrogasci Hitna pomoć Tačno vrijeme Telegrami Sigurnost na moru

122 123 124 125 126 129

Crnogorski Telekom - info.

1181 Crnogorski Telekom -kol cen. 1500 Telenor - kol centar 1700 M-tel - kol centar 1600 Telemah - kol centar 1800 Orion Telekom 12777

Klinički centar 412-412 MUP - žalbe i pritužbe građana 19-821,069-349-000 Komunalna policija 0800 81222 ; 237-861 Montenegro Call centar (turistički serfvis) 080001300 Auto moto savez 19807 i 020/ 234-999 Autobuska stanica 620-430 Željeznička stanica 441-211 Montenegro erlajns, buking služba 19804 Montenegro erlajns, poslovnica 664-433 i 664-411 Aerodrom Podgorica, informacije 020/444-244 Carinska otvorena linija 080-081-333 Centar za zaštitu potrošača 210-670 Sigurna ženska kuća 020/ 234-253 Centar za djevojke „Ksenija“ 256-865 Centar za rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci 611-847 Kancelarija za prevenciju narkomanije 611-534 NVO „4 life“ 068/818 - 181 Kancelarija za pomoć samohranim majkama 646-090 Podrška LGBT osobama - Juventas 020/230 - 474 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji 112 Univerzalna služba za davanje informacija o tel. br. pretplatnika 1180 SOS broj za žrtve trafikinga 116666

DOMOVI ZDRAVLjA Kol centar

19816

Blok 5: Izabrani doktori za odrasle 481-911 izabrani doktor za djecu 481-912 ginekologija (izabrani doktori za žene) 481-925 Centar za mentalno zdravlje 481-928 laboratorija 481-933 „Centar“: Izabrani doktor za odrasle 201-955 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 201-956 Stari Aerodrom: Izabrani doktor za odrasle 481-940 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 481-961 izabrani doktor za žene (ginekolog) 481-955 ATD 481-958 i ultrazvuk 481-954 „Nova varoš“: Izabrani doktor za odrasle 230-410 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 230-418 Iinterna medicina 428-922 „Stara varoš“: Izabranidoktor za odrasle 648-823 izabrani doktor za djecu (pedijatar) 648-836 fizikalna medicina 481-991 Konik 607-120 Golubovci 603-310 Tuzi 603-940

Postavljaju vodovodnu mrežu VRIJEDNO RADE: Ulica Vuka Karadžića

U Ulici Vuka Karadžića, čija je rekonstrukcija počela u novembru prošle godine, radi se punom parom. U toku je postavljanje vodovodne mreže.

Do sada su izvedeni atmosferska kanalizacija i telekomunikacione instalacije, privremeni vodovod, a postavljeni su i kablovi jake struje, izvedeni temelji stubova rasvjete, parking, podzemni kontejneri

RADOVI

U toku su radovi na prvoj fazi ulice, od Ulice Balšića do Ulice Marka Miljanova.

- Od hidrotehničkih i elektroinstalacija, do sada su izvedeni atmosferska kanalizacija i telekomunikacione instalacije, kao i privremeni vodovod radi nesmetanog vodosnabdjevanja objekata uz Ulicu Vuka Karadžića, dok je u toku postavljanje vodovodne mreže.

Postavljeni su kablovi instalacija jake struje i izvedeni temelji stubova rasvjete. Sa strane ulice do parka izveden je podužni parking od behaton elemenata, a trotoar je pripremljen za oblaganje kamenim pločama. Sa druge strane kolovoza radi se oivičavanje parkinga i trotoara i priprema površina za ozelenjavanje.

Takođe, postavljeni su podzemni kontejneri za odlaganje otpada – rečeno je Pobjedi iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

INFRASTRUKTURA

Dužina ulice je 270 metara.

Planirana je kao jednosmjerna sa širinom kolovoza četiri i po metara, a sa obje strane predviđen je podužni parking širine dva metra sa ukupno 56 parking mjesta.

- Od prateće infrastrukture predviđena je izgradnja

atmosferske kanalizacije, vodovoda, kanalizacije i javne rasvjete. Takođe, uz ulicu je planiran drvored i uređenje zelenih površina. Predviđena je sadnja 37 stabala kamfora i uređenje 225 kvadratnih metara travnjaka. Budući da je Ulica Vuka Karadžića dio saobraćajne mreže najužeg gradskog jezgra, parterni elementi su planirani od prirodnih i savremenih materijala u skladu sa namjenom i funkcijom prostora.

Zastor trotoara je predviđen od kamenih ploča, a parking mjesta biće obrađena behaton elementima – ističu iz Agencije.

ZAVRŠETAK

Rekonstrukcija Ulice Vuka Karadžića vrši se u dvije faze prva je od Ulice Balšića do Ulice Marka Miljanova, a druga faza od Ulice slobode do Ulice Balšića. Prema ugovoru, zavr-

Obuka o orezivanju voćaka održana u Tuzima

Praksom do znanja

INSPEKCIJE Republička Tržišna 230-529 i 230-921 Sanitarna 608-015 Ekološka 618-395 Veterinarska 234-106 Odjeljenje inspekcije zaštite prostora 281-055 Inspekcija rada 230-374 Turistička inspekcija 647-562 Inspekcija Uprave za igre na sreću 265 – 438 Fito - sanitarna 621-111 Metrološka 601-360 DEŽURNE SLUŽBE Biro glavnoga grada za komunikaciju sa građanima (svakog dana od 08-24h) 080-081-081 Vodovod 440-388 Agencija za stanovanje 623-493 Komunalne usluge 655- 313 Čistoća 625-349 Elektrodistribucija 633-979 Pogrebno 662-480 APOTEKE Kruševac 241-441 (NON-STOP) Podgorica 230-798 Ribnica 627-739 Sahat kula 620-273 Galenika Crna Gora 245-019 Sanatea 248-677

šetak svih radova predviđen je za kraj februara ove godine, međutim, iz opravdanih razloga, radovi će biti završeni u martu.

- Međutim, zbog izuzetno kišovitog vremena u novembru i dijelu decembra, radovi se nijesu mogli odvijati prema planiranoj dinamici. Takođe, od 1. do 9. januara radovi se nijesu odvijali zbog novogodišnjih i božićnih praznika. Svi izvođači tradicionalno povezuju ova dva praznika kako bi radnici, među kojima ima dosta onih koji nijesu iz Podgorice, proveli sa svojim porodicama. Sve ovo uticaće na produženje roka izvođenja radova, tako da očekujemo da svi radovi budu završeni u martu – poručuju iz Agencije.

Vrijednost ugovorenih radova je 852.417 eura, a izvođač je firma ,,Toškovići“.

J. KALUĐEROVIĆ

Temperatura 10 stepeni Danas će biti pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu krajem dana.

Tokom noći najavljeni su pljuskovi i grmljavina.

Duvaće slab do umjeren vjetar, istočnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće šest stepeni, najviša dnevna 10 stepeni H. P. Celzijusa.

„Loši momci zauvijek“ u Sinepleksu

Učesnici obuke na imanju u Tuzima

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja održali su juče obuku o orezivanju voćaka u Tuzima.

Obuka, saopšteno je iz opštine Tuzi, sadržala je teorijsku na-

stavu, održanu u prostorijama Opštine. Takođe, održana je i praktična nastava na imanju uzgajivača trešanja i predsjednika udruženja voćara Dževdeta Pepića.

- Organizator obuke je Sekre-

tarijat za poljoprivredu i ruralni razvoj. U znak poštovanja prema učesnicima, poklonjeno je osam pari makaza za rezanje – kazao je savjetnik za odnose sa javnošću opštine Tuzi Kristjan Dukaj. Nj. B.

Komedija ,,Loši momci zauvijek“ večeras je na repertoaru bioskopa Sinepleks u 17:40, 19:45 i 22:15 sati.

Drama ,,Grudi“ biće prikazana u 17:50 i 20 sati, akcija ,,Gospoda“ u 18, 20:15 i 22:30 sati, ratni film „1917“ u 22, a komedija ,,Prerušeni špijuni“ u 11,13 i 15:40 sati. Drama „Ajvar“ na programu je u 21, komedija „Sluga“ u 19:30 i 21:45 sati, a ljubavna drama ,,Male žene“ u 19 i 21:30 sati. Za ljubitelje animiranog filma na programu su avanture „Dulitl“ u 11:20, 13:30, 15:30 i 17 sati ,,Vrijeme je za sankanje“ u 12:15, 14, 15:50 i 17:30 sati, ,,Misija Arktik“ u 12:45, 14:45 i 16:45, „Prerušeni špijuni“ u 11, 13 i 15:40, „Zaleđeno kraljevstvo 2“ u 13:40, 15 i 16 sati i „Džumandži – sljedeći nivo“ u 11:30, 13:30, 14:30, 15 i 16 časova. Nj. B.

Hronika Podgorice

Subota, 25. januar 2020.

Uspješna akcija čišćenja i uređenja obale Ribnice, učestvovao gradonačelnik Vuković

17

Dostavljene tri ponude za izgradnju sekundarne mreže

I. BOŽOVIĆ

Zablistalo srce Podgorice Zasedmice dvije

POMAGALI I GRAĐANI: Juče na obali Ribnice

Akcija čišćenja i uređenja obale rijeke Ribnice okupila je juče veliki broj građana, nevladinih organizacija i gradskih službi – Zelenila, Čistoće i Službe zaštite. Zajedno sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem uklonili su samoniklo rastinje i komunalni otpad na potezu od mosta Kapadžića do knjižare Karver. Takođe, prostor su oplemenili sadnjom košćela i drugog ukrasnog bilja, čime je ljubiteljima prirode omogućeno uživanje pored rijeke i u rekreaciji.

Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da mu je veliko zadovoljstvo što su gradska preduzeća preduzela ovakvu inicija-

izabraće izvođača

Gradonačelnik Ivan Vuković i komandir Službe zaštite Goran Janković učestvovali u akciji

tivu i upravo zato je sa saradnicima podržao današnju akciju.

- Jedan od projekata kojim smo htjeli da obilježimo početak godine jeste i čišćenje korita rijeke Ribnice koja predstavlja simbol Podgorice i prirodni biser prema kojem se, nažalost, ne odnosimo na adekvatan način. Moje i prisustvo mojih najbližih saradnika bi trebalo da pošalje poruku da moramo mijenjati odnos kada su ovakve stvari u pitanju – kazao je Vuković.

Direktorica Zelenila Daca Popović istakla je da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti koje ovo Društvo sprovodi u cilju očuvanja životne sredine.

- Zelenilo je prethodne nedjelje radilo na detaljnom čišće-

Podgorički pazar seli se na obalu Morače U pripremi je Odluka koja će, ističe gradonačelnik Ivan Vuković, biti osnov za stavljanje u funkciju, kultivisanje i oživljavanje podgoričkih plaža.

- Markirali smo pet plaža i u zavisnosti od interesovanja naših potencijalnih partnera moglo bi se desiti, i nadamo se da će biti tako, da se već ovog ljeta Podgoričani kupaju na Morači i da imaju lijepo mjesto za boravak tokom dana i u večernjim satima. Ono što tokom decembra predstavlja Podgorički pazar, taj sadržaj bi mogao da bude na Morači tokom vrelih ljetnjih dana – istakao je gradonačelnik.

nju obale Ribnice na Skalinama i sa tog poteza uklonili smo osam kamionskih tura biljnog otpada. I tu akciju podržala je gradska Čistoća uklanjanjem komunalnog i

Projekat za šetalište uz Ribnicu u martu, a duž Morače do kraja godine Gradonačelnik Ivan Vuković najavio je da se privodi kraju izrada glavnog projekta za šetalište duž rijeke Ribnice od Starog mlina do Sastavaka.

- Računam da će taj važan posao za glavni grad biti gotov u naredna dva mjeseca. Time se stvaraju neophodne

pretpostavke da krenemo i u konkretnu realizaciju tog projekta i dobijemo lijepu promenadu kroz samo srce grada – poručio je Vuković.

Uporedo sa projektom za šetalište duž Ribnice, najavljuje Vuković, kreće se i u izradu glavnog projekta šetališta duž

Rekonstrukcija slijepe Ulice Miodraga Bulatovića, od raskrsnice sa Cvijetnom ulicom iza hotela ,,Aurel“ na Starom aerodromu počela je juče.

- Za realizaciju ovog projekta Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice opredijelila je 110.000 eura. Osim rekon-

rijeke Morače, koji će, zbog teritorijalnog zahvata biti po obimu veći.

- Ako budemo imali sreće sa izborom projektanta i sa tenderskim procedurama do kraja ove godine imaćemo gotov projekat, tako da ćemo u njegovu realizaciju krenuti naredne godine i na taj način ispuniti obećanje koje smo dali našim sugrađanima tokom predizborne kampanje, a to je da će se Podgorica spustiti na rijeke.

I. BOŽOVIĆ

Počela obnova Ulice Miodraga Bulatovića

kabastog otpada. Kako se Zelenilo svakodnevno trudi da glavni grad učini ljepšim i zdravijim mjestom za život svih nas, organizovali smo i ovu akciju. Akcija obuhvata

Prostor oplemenjen sadnjom košćela i drugog ukrasnog bilja, čime je ljubiteljima prirode omogućeno uživanje pored rijeke i u rekreaciji uklanjanje samoniklog rastinja, proredu stabala, košenje i čišćenje obale od komunalnog otpada kao i sadnju drveća i sitnog rastinja, a sve kako bi se ova površina opet mogla koristiti za odmor i rekreaciju – kazala je Popović.

Popović je iskoristila priliku da se zahvali volonterima koji su učestvovali u akciji i najavila nove akcije.

- Ovdje se ne završavaju naše aktivnosti na očuvanju životne sredine. U u narednom periodu nastavićemo sa akcijama pošumljavanja i čišćenja neuređenih površina. Ova akcija bila je samo jedna u nizu čišćenja obale Ribnice, a dobra praksa biće nastavljena i u narednom periodu – najavila je Popović.

Z. KALAČ

strukcije same saobraćajnice, predviđena je i izgradnja hidrotehničkih instalacija, elektro instalacija jake struje - saopšteno je iz PG Biroa.

U junu prošle godine, podsjećaju iz PG Biroa, u ovoj ulici izgrađena je atmosferska kanalizacija.

Nj. B.

Ekipe Komunalnih usluga juče su uklanjali novogodišnje ukrase sa platoa Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“.

Novogodišnji ukrasi obasjavali su proteklih mjesec dana centar grada.

Nj. B.

- Ovaj segment projekta od izuzetnog je značaja jer se njegovom realizacijom konkretno i trajno rješava pitanje priključenja domaćinstava na sistem fekalne kanalizacije, prvenstveno individualnih objekata u širem gradskom jezgru - Konik, Vrela Ribnička, Zagorič, Masline, Murtovina, dio Momišića, Zabjelo i Zlatica – saopšteno je iz PG Biroa.

Projektom, podsjećaju u saopštenju, planirana je izgradnja oko 19 kilometara sekundarne kanalizacione mreže na kojoj je predviđeno da bude priključeno više od 1.500 domaćinstava.

- To je definisano tenderskom procedurom kroz dvije partije. U toku naredne dvije sedmice biće završeno vrednovanje prispjelih ponuda i izbor najpovoljnijeg izvođača – poručuju iz PG Biroa.

Nj. B.

Sajamski nastup klastera ,,Ljekobilje“ Asocijacija poslovnih žena Crne Gore u partnerstvu sa TC ,,Mol of Montenegro“ organizovaće u subotu sajamsko predstavljanje članova i članica klastera ,,Ljekobilje“ od osam do 22 sata u tom tržnom centru.

Uklonili novogodišnje ukrase iz centra Juče u Ulici Miodraga Bulatovića



Na tenderu za izgradnju sekundarne kanalizacione mreže u okviru Projekta sakupljanja, prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda u Podgorici ponude u predviđenom roku predale su tri kompanije. To su MPP „Jedinstvo“ AD Sevojno, konzorcijum „Toškovići“ – ,,Tehnoput – MNE“ Podgorica i konzorcijum „AG. Infoplan“ Nikšić – ,,Eurozox“ Danilovgrad.

Klaster ,,Ljekobilje“, podsjećaju iz Asocijacije, formiran je u okviru projekta ,,Zajedno jači – razvoj proizvoda i internacionalizacija Stronger“, kofinansiranog iz Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru za period 2014 - 2020. godina.

- Projekat se sprovodi u partnerstvu sa Centrom za razvoj Brodsko-posavske županije – CTR, Udruženjem poslovnih žena u Bosni i Hercegovini, Ustanovom za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije inovacija i Sveučilištem u Zadru.

Korisnici projekta su pojedinci i preduzeća koja se bave uzgojem i preradom ljekovitog bilja

u kozmetičke i farmaceutske svrhe sa područja centralne Hrvatske i Dalmacije, centralne i južne Crne Gore, te zapadne i sjeverne Bosne i Hercegovine – navodi se u saopštenju.

Kroz realizaciju projekta, dodaje se u saopštenju, korisnicima koji se bave prikupljanjem, preradom i plasmanom začinskog, ljekovitog i mediteranskog bilja, bila je omogućena podrška kroz specijalizovane programe edukacije u oblasti ispitivanja proizvoda, značaju standardizacije, mogućnostima i načinu brendiranja, pristupa internacionalizaciji poslovanja, izvozu, prekograničnoj saradnji, preduzetničkim vještinama u planiranju poslovanja. Takođe, omugućeno im je povezivanje sa proizvođačima iz Hrvatske i BiH u cilju zajedničkog plasmana proizvoda u zemlje EU, kao i dva studijska putovanja u Francusku i Bugarsku. Realizaciju projekta u Crnoj Gori kofinansiralo je Ministarstvo javne uprave – ističe se u saopštenju.

Nj. B.

18

Kultura

Subota, 25. januar 2020.

Gitarista Petar Dobričanin za Pobjedu nakon nastupa na Zimskoj sceni Ba

Pjacola je za mene kao vođenje ljubavi Studio Petović

Jovica Aćin

Tribina „O piscima i gradovima“ počinje 29. januara

Jovica Aćin prvi gost u Podgorici PODGORICA – Prošlogodišnji dobitnik Njegoševe nagrade Jovica Aćin biće prvi gost književne tribine „O piscima i gradovima“, koja će početi 29. januara u 19 sati, u Staklenoj sali Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“.

Tribinu organizuju Sekretarijat za kulturu i sport Glavnog grada, Otvoreni kulturni forum i biblioteka „Radosav Ljumović“. Ima za cilj podsticanje aktivnog dijaloga, kritičkog mišljenja, razmjenu ideja i stavova kroz predstavljanje nekih od najvažnijih književnika danas, sa prostora bivše Jugoslavije i Evrope. Publika će imati pirliku da učestvuje u dijalog sa nekim od relevantnih i nagrađivanih autora koji će ujedno predstavljati svoja djela. Tribina kao svoj glavni cilj ističe podsticanje i motivisanje mladih ljudi i studenata da učestvuju u razvoju kulture mladih u gradu. Plan je da se u okviru ovog programa predstave i radovi mladih crnogorskih slikara, vajara, vizuelnih umjetnika, muzičara.

- Namjera je da ovim događajima, koji će se odvijati jednom mjesečno, podgoričkoj publici

i ostaloj zainteresovanoj javnosti, predstavimo neke od najboljih autora koji pišu ili prevode na južnoslovenske jezike, a među prvima će biti aktuelni dobitnik najvećeg književnog priznanja u Crnoj Gori, Njegoševe nagrade, Jovica Aćin. Na tribinama će biti predstavljena najvažnija djela gostujućih i crnogorskih autora u okviru čega će biti podstican razgovor sa gostima i publikom u književnom diskursu i uz konekciju s aktuelnim kulturnim, socijalnim i društvenim pitanjima – navodi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu i sport.

Tribina, kako se dalje ističe, označava slobodan prostor za književnu razmjenu, za komunikaciju sa različitim stavovima.

- Tribina može podstaći i tematske književne večeri zasnovane na aktuelnim događanjima u svijetu i kod nas. Ovom tribinom se želi dati doprinos promjeni načina na koji javnost percipira kulturu, načina na koji mediji tretiraju kulturu i, napokon, želi se doprinijeti promjenama u samoj crnogorskoj kulturi – navodi se u saopštenju Sekretarijata.

R. K.

Petar Dobričanin na koncertu u Dvorcu kralja Nikole

Utisci su predivni i zaista mi je puno srce kada, ne samo na svom koncertu, već na koncertima klasične muzike vidim da nema praznih stolica, naprotiv, ljudi stoje sa strane i uživaju.

To mi govori da i kao društvo rastemo – kazao je Dobričanin PODGORICA – Publici Zimske scene Barskog ljetopisa svojim repertoarom predstavio se gitarista iz Podgorice Petar Dobričanin, u četvrtak veče u Dvorcu kralja Nikole. Ovaj višestruko nagrađivani, talentovani muzičar je najprije sam, a zatim

kao dio trija s Markom Prentićem i Draženom Jokovićem publici svirao, između ostalih, djela Paka de Lusije, Džipsi Kingsa, Astora Pjacole, Rolanda Dajensa i Baha.

Njihov je nastup bio propraćen ovacijama i dva su se puta

vraćali na scenu, što nije uobičajenost kada su u pitanju koncerti klasične muzike.

Petar Dobričanin je osnovno i srednje obrazovanje stekao u Podgorici, u klasi Srđana Bulatovića, a diplomirao je na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Aktivno, iako ne do-

voljno često, nastupa od svoje jedanaeste godine, a posljednjih dvanaest godina se bavi pedagoškim radom. U intervjuu za Pobjedu, Dobričanin govori o nastupu na Barskom ljetopisu, ljubavi prema Pjacolinom repertoaru, iskustvu sa crnogorske muzičke scene.

POBJEDA: Kakvi su utisci nakon nastupa u Baru?

DOBRIČANIN: Utisci su predivni i zaista mi je puno srce kada, ne samo na svom koncertu, već na koncertima klasične muzike vidim da nema praznih stolica, naprotiv, ljudi stoje sa strane i uživaju.

To mi govori da i kao društvo rastemo. Velika mi je čast što mi je ukazano povjerenje da otvorim koncertni program ovako velikog festivala kao što je Barski ljetiopis, koji traje već toliko dugo. Moram da se zahvalim organizatorima na savršeno organizovanoj večeri. Veliku povezanost osjećam s tim gradom, jer je moja majka Baranka, a i pedagoška crta mi je porodično iz tih krajeva, jer je moja baka, Jozefina Jovović, u svoje vrijeme bila proglašena najboljom učiteljicom bivše Jugoslavije.

POBJEDA: Koliko od koncerta do koncerta iste kompozicije mogu drugačije da zvuče? Da li ikada zavise od nekih spoljnih faktora, Vašeg raspoloženja ili sazrijevanja koje istakne neke nove momente unutar nekog djela?

Blizu 100 filmova na beogradskom Festu, koji će početi 28. februara

Džon Malkovič izvodi „Muzi Joan Arvanitis

Objavljen roman „Nemoj plakati“ Joana Arvanitisa

Neobična porodica u burnim vremenima PODGORICA – Drugi tom obimne trilogije Joana Arvanitisa „Nemoj plakati“ objavljen je u izdanju Nove knjige. Riječ je o raskošnoj, majstorski vođenoj hronici o neobičnoj porodici u burnim vremenima.

- Spajajući obimnu istorijsku građu s dubokim uvidima u psihologiju likova, koji su od onih junaka što istoriju tek trpe, i iz svakog posla s njom izlaze kao gubitnici, Arvanitis je satkao kompleksni, ujedno porodični i istorijski roman. Pisac vješto barata nasljeđem velikih porodičnih saga evropske književnosti i romana epohe, s neizbježnom dozom antičke tragedije, kojoj niko, pa ni junaci njegovog romana, nikada nije umakao. „Nemoj plakati“ je knjiga koja se čita u jednom dahu, knjiga o kojoj se dugo razmišlja – navodi se u najavi djela.

Joan Arvanitis, djelujući kao pisac, izdavač, novinar, prevodilac, uporan je u afirmaciji crnogorske multikulturalnosti. Balkan doživljava mogućim područjem tolerancije i mirna suživota. Osnivač je prvih crnogorskih novina na albanskom jeziku – „Kronika“, osnivač i dugogodišnji urednik časopisa za kulturu „PLIMAplus“ te osnivač ogranka Matice crnogorske u Ulcinju. „Roman „Nemoj plakati“ drugi je u nizu trilogije „Roman o Nikoli“. Prvi, „Naši su životi bjekstva“, već je objavljen u izdanju Nove knjige. Radi na trećem romanu trilogije „Tišina kiše“.

R. K.

BEOGRAD – Međunarodni filmski festival Fest prikazaće od 28. februara do 8. marta gotovo sto filmova, od kojih je 20 u novokoncipiranom takmičarskom programu, koji sada objedinjuje domaća i strana ostvarenja.

Kao što je ranije najavljeno, kako prenosi SEEcult, među gostima 48. Festa biće Džon Malkovič i Kosta Gavras, ali i Atom Egojan, Kristi Puju i niz autora iz regiona. Program će svečano otvoriti srpski film „Otac“ Srdana Golubovića, koji će neposredno prije Beograda imati svjetsku premijeru na 70. Berlinalu.

Svečano otvaranje 48. Festa, koji će prikazati ukupno 96 filmova, biće u Sava centru, a zatvaranje je u Kombank dvorani, gdje će čuveni glumac Džon Malkovič izvesti muzičko-scenski performans „Muzički kritičar“, najavljeno je na konferenciji za novinare u Skupštini grada Beograda, koja je osnivač Festa.

Malkovič je, kako je ranije objavljeno, dobitnik nagrade Beogradski pobednik za izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, a isto priznanje primiće i reditelj Kosta Gavras, koji će predstaviti i svoj novi film „Adults in the Room“. Beogradskog pobednika

FESTIVAL ĆE OTVORITI OSTVARENJE SRDANA GOLUBOVIĆA: Kadar iz filma „Otac“

dobiće i srpska glumica Mira Banjac, a nagradu će joj na svečanom otvaranju uručiti Uliks Fehmiu, poznati glumac i sin legendarnog Bekima Fehmiua, kome je posvećen 48. Fest.

Predsjednik Odbora Festa i gradski sekretar za kulturu Ivan Karl istakao je da je ključna promjena to što glavni takmičarski program obuhvata i strane i domaće filmove.

- Proteklih pet godina Fest je imao nekoliko takmičarskih programa. Takmičarski koncept jeste nepovratan proces, ovoga

puta smo ga samo uobličili da bude interesantniji i za učesnike i za publiku. Čini ga 20 filmova, a nagrade će se dodjeljivati u pet plus jednoj kategoriji – za najbolji film, režiju, mušku i žensku ulogu i scenario, kao i za najbolji debi, bez obzira na to u kojoj oblasti - rekao je Karl.

On je naglasio i da je takmičarski koncept budućnost Festa, ali da je zadržana i tradicija duža od 40 godina tokom kojih je to bio festival festivala, i to kroz program Gala u Sava centru.

Umjetnički direktor Festa Jugo-

slav Pantelić, najavljujući glavni takmičarski program, rekao je da je u konkurenciji i Golubovićev film „Otac“ - izuzetno djelo sa snažnom temom, koje nikoga neće ostaviti ravnodušnim, a u kojem je ulogu karijere ostvario hrvatski glumac Goran Bogdan.

Za Beogradskog pobednika takmiči se i kolumbijski kandidat za Oskara „Monos“ Alehandra Landesa. Iz Brazila dolazi jedan od, po ocjeni Pantelića, najboljih filmova protekle sezone – „Nevidljivi život“ Karima Ajnuza,

Kultura

Subota, 25. januar 2020.

arskog ljetopisa

Predstavljeno 17 projekata iz oblasti kulturnih i kreativnih industrija u Crnoj Gori

Dražen Joković, Petar Dobričanin i Marko Prentić na koncertu u Baru

DOBRIČANIN: Veoma zanimljivo pitanje. I te kako da mogu i trebaju da zvuče drugačije. Vremenom sam naučio jednu divnu stvar, a vezana je za obnavljanje kompozicije.

Učestalim ponavljanjem i vježbanjem određenog djela otkrivam i čujem neke nove momente, neku novu atmosferu i to je zaista jedna od dragocjenosti mog posla. Naravno da se ne smije narušiti stilski momenat i epoha.

POBJEDA: Slušala sam Vašu interpretaciju Pjacole i djeluje kao da ste njegovu ultimativnu nježnost pomiješanu s pobunom preobrazili u ljutnju. Koliko je to bila Vaša početna namjera, emocija koja se transformisala unutar Vaše interpretacije ili je to samo utisak koji ostavljate na publiku?

DOBRIČANIN: Pjacola je za mene kao vođenje ljubavi.

Svega tu ima, i nježnosti i oštrine, bogami i pomalo grubosti, ali to je Pjacola, ta vrela, pomalo neobuzdana latinoamerička krv. Volim da izvodim njegove kompozicije i siguran sam da će se ljubav prema njegovom radu nastaviti i kroz projekat koji imamo Dražen Joković, Marko Prentić i ja sa triom gitara.

POBJEDA: Koliko je teško raditi transkripciju nekog djela, prilagoditi klavirsku kompoziciju gitari, a zadr-

žati njenu esencijalnost? Da li Vam klavirske kompozicije, Bah prije svega, daju nešto što kod gitarskih niste mogli da dobijete ili je samo riječ o izazovima kojima se ne može odoljeti?

DOBRIČANIN: Ogroman je to posao. Kao srednjoškolac sam pokušao da radim transkripciju Mendelsonovog koncerta za violinu, ali nisam daleko pošao s tim. Bah je pisao za lautu koja je preteča gitare i to su zaista djela kroz koja možete osjetiti Baha kao jednu vrstu provodnika sa nekom silom iz univerzuma.

Obožavam da izvodim njegove kompozicije baš zbog toga što može da mi pruži nešto nebesko.

POBJEDA: Koliko Vam kolaboracije na sceni (duet s Ivanom Cikić, recimo, i ovaj trio s Prentićem i Jokanovićem) pričinjavaju zadovoljstvo i da li ste ikad razmišljali o bendovskim angažmanima, budući da se u društvu otvara prostor i za savremenu popularnu melodiju?

DOBRIČANIN: To su zaista prelijepa iskustva i pričinjavaju mi veliko zadovoljstvo. Zašto da ne?! Ne treba se ograničavati, ja na sve želim da gledam kao na momenat učenja novog. A za mene non-stop napredovati i učiti je od esencijalog značaja.

Dragana ERJAVŠEK

ičkog kritičara“ Koliko kritika danas utiče na mišljenje publike Ulaznice za Fest će biti u prodaji od 25. januara po cijenama od 250 i 400 dinara. Za svečano otvaranje karte koštaju 500, a za svečano zatvaranje i muzički performans Džona Malkoviča koštaće hiljadu dinara. Malkovičev performans biće na muziku Alekseja Igudesmana, poznatog po neobičnim obradama i izvođenjima velikih kompozitora poput Mocarta, Betovena, Šopena...

- Performans nosi ime „Muzički kritičar“ jer će se izvoditi uz negativne kritike koje su dobijali pomenuti kompozitori, a cilj je da se postavi pitanje koliko kritika danas utiče na mišljenje publike i osjećanje - rekla je izvršna producentkinja Festa Darja Bajić.

gosta nedavnog Kustendorfa, a iz SAD „Medeni“, zatim češki film koji je izazvao veliko interesovanje u cijelom svijetu „Obojena ptica“ Vaclava Marhoula, kao i filmski biser „Nas dvije“ Filipa Menegetija, u koprodukciji Francuske, Belgije i Luksemburga.

Tu su i Stefan Komandarev iz Bugarske s filmom „Patrole“, te srpski reditelj Mladen Đorđević, koji učestvuje filmom „Sumrak u bečkom haustoru“. U konkurenciji su i „Vrba“ Milča Mančevskog iz Sjeverne Makedonije, „Mater“ Jure Pavlovića i „Glas“ Ognjena Sviličića iz Hrvatske, koji je upravo imao

19

premijeru u Zagrebu, te „Polusestra“ Damjana Kozolea iz Slovenije. Pantelić je skrenuo pažnju na grčki film „Otpisan“ Zakarijasa Mavroeidisa, a takmiče se i „Glorija mundi“ (Francuska, Italija) Roberta Gedegijana, „Kamo sreće“ (Italija, Francuska), „Umrećeš u dvadesetoj“ (Sudan), „Idealni kandidat“ (Saudijska Arabija), te „Mlječni zubi“ (Australija). Članovi žirija biće slovenački glumac Sebastijan Kavaca, srpska glumica Nataša Ninković, hrvatska rediteljka Dana Budisavljević, njemački glumac Klemens Šik i srpski reditelj Nikola Ljuca.

R. K.

PODGORICA – Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj u prethodnom periodu realizovao je projekat „Razvoj kulturnih i kreativnih industrija, kao dio održivog ekonomskog sektora u Crnoj Gori“, uz podršku Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost Uneska i u saradnji sa Ministarstvom kulture. Rezultati tog projekta, koji je namijenjen svim kreativnim preduzetnicima, predstavljeni su juče u KIC-u „Budo Tomović“.

Sedamnaest projekata, koje su realizovali uspješni preduzetnici, dolazi iz oblasti muzejske i bibliotečke djelatnosti, zatim iz oblasti muzike, vizuelnih i izvođačkih umjetnosti, dizajna, filma, fotografije, arhitekture, programiranja, elektronskih medija, umjetničkih i tradicionalnih zanata itd.

U ime tima Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj dr Dragana Radević kazala je da je riječ o radu i dostignućima ljudi koji su ostavili izuzetan utisak tokom saradnje u prethodnih 18 mjeseci.

- Na osnovu najbolje međunarodne prakse, ne samo da smo prepoznali ključne aktere u oblasti KKI, već smo izračunali njihov doprinos ekonomskom rastu i razvoju Crne Gore. Obračunali smo bruto dodatnu vrijednost kulturnih i kreativnih industrija u Crnoj Gori, koja u periodu od 2014. do 2018. godine bilježi tendenciju rasta. U ovom periodu raste broj poslovnih subjekata koji se bave djelatnostima u ovoj oblasti, a raste i broj zapo-

Uspješne priče naših kreativaca

Predstavljanje uspješnih projekata juče u KIC-u

slenih u periodu od 2014. do danas - kazala je Radević.

Ona je objasnila da je u okviru ovog projekta organizovan niz konsultacija i na osnovu toga predložene su smjernice za razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Crnoj Gori.

- Obavili smo veliki broj intervjua i organizovali obuke za razvoj nedostajućih preduzetničkih vještina, kojima su prisustvovali i već etablirani kreativci i oni koji su na putu da

svoj, trenutno, hobi pretvore u izvor primanja i nadamo se blagostanje svoje porodice rekla je Radević.

Predstavljanje 17 projekata iz oblasti uspješnog preduzetništva vodila je Lejla Muratagić. Prikazane su kratke video-priče o „Kalafatskoj radionici Bokovac“, „MM Production Monenegro“, časopisu The Luxury Collection Montenegro, kožnoj galanteriji DANDI, dizajnerskoj

i marketinškoj firmi Fleka, kompaniji „Coinis“ koja se bavi informaciono-komunikacionim tehnologijama, zatim o „ING Investu“, „Fabrici ideja“, „Coreitu“, produkciji „Galileo“, knjižari Karver, projektu „Photographer“ Duška Miljanića, Galeriji Zor, foto-studiju Zahari, studiju A Tim, Dramskom studiju Prazan prostor, kao i projektu „Photography“ Maje Đurić.

B. B.

Rijeka 1. februara zvanično postaje evropska prijestonica kulture

Godinu će obilježiti više od 600 programa RIJEKA – Evropska prijestonica kulture u 2020. godini zvanično će postati Rijeka, 1. februara, a tim povodom planiran je 24-časovni program u kojem je najavljeno hiljadu izvođača na više od 30 lokacija u centru grada. Narednih 365 dana biće izvedeno više od 600 kulturno-umjetničkih događaja u koje je uključeno više od 300 organizacija iz 40 zemalja Evrope i svijeta.

Kako prenosi SEEcult, program EPK zapravo počinje već 31. januara u Muzeju moderne i savremene umjetnosti otvaranjem izložbe „S kolekcijom“ Davida Maljkovića, a veče obilježava Noć muzeja.

Centralni deo programa otvaranja EPK je „Opera industriale“ koja će biti izvedena 1. februara u Riječkoj luci, uz odavanje poštovanja lokalnim radnicima, umjetničkoj avangardi i tradiciji tog kraja, te podsjećanjem na temeljne društvene vrijednosti na kojima je izgrađena moderna Evropa. Budući da luka predstavlja snažnu identitetsku tačku Rijeke, koja je u istoriji i sadašnjosti simbol otvorenog i modernog grada, i izabrana je za prostor centralnog programa otvaranja EPK. Time šalje poruku o važnosti razumijevanja „Luke različitosti“ koja počiva na prihvatanju jedra svih boja, naglasili su organizatori. „Opera industriale“ nastala je

Izložba djela „Škole slikanja za treću dob“ Scena iz projekta „Opera industriale“

prema muzičkom predlošku riječkog umjetničkog dvojca JMZM (Josip Maršić i Zoran Medved) u orkestraciji hrvatskog kompozitora Frana Đurovića, a izvešće je gotovo 150 izvođača, te nekoliko hiljada ljudi u publici, u režiji Dalibora Matanića. Ta velika urbana opera na otvorenom donosi zvukove grada, industrije i buke, muziku i efekte koji nastaju kombinacijom svjetlosti i tame, te snažne simbole Rijeke i Evrope. Varioci, iskre, buka brusilica, lim i gvožđe - simboli su radništva i radnika koji su s ponosom gradili Rijeku.

Kuća ekstremnog muzičkog kazališta Damira Bartola Indoša s Rumoristima na specifičnim instrumentima – šahtofonima, dotiče se u izvedbi velikog riječkog umjetnika koji je snagom pisane reči najavio dolazak evropske avan-

garde – Janka Polića Kamova. Program otvaranja donosi energiju njegovih stihova, čime Rijeka pečati evropski relevantnu poziciju tog svog velikog pisca.

U izvedbi učestvuje i posebno atraktivan finski hor muškaraca koji vrište, zveckaju i viču Mieskuoro Huutajat. Oni će doneti simbole burne riječke istorije u kojoj je taj grad, kao malo koji drugi, u samo posljednjih stotinu godina promijenio čak sedam država pod kojima se razvijao.

Centralnu svečanost otvaranja Rijeka će završiti najsnažnijim zvukom koji je okružuje još od pradavnih vremena. Zvonari ogromnom bukom zvona – magičnim starim paganskim ritualom – tjeraju zimu i najavljuju proljeće u evropskoj prijestonici kulture, odnosno novo doba u koje Rijeka ulazi 1. februara 2020.

R. K.

BUDVA - Izložba radova polaznica ,,Škole slikanja za treću dob“ koju je u organizaciji Narodne biblioteke Budve vodila slikarka Rajka Kujundžijević biće otvorena večeras u 18 sati u holu Akademije znanja.

Izloženi radovi su nastajali na radionicama u Narodnoj biblioteci Budve, a uz edukaciju i asistenciju Kujundžijević polaznice su se oprobale u različitim likovnim tehnikama kao što su: crtež, akvarel, pastel, akril, kolaž, kombinovana tehnika i sl. Izložbu će otvoriti dramaturg Miloš Boreta.

Radionica „Škola slikanja za treću dob“ pokrenuta je sa idejom o potrebi pune integracije starijih lica u životnu zajednicu kroz obrazovanje i razvoj sposobnosti.

B. B.

20 Feljton

Subota, 25. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

38.

Užasne prilike dovele su do velike smrtnosti đece

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje) » Piše: Slobodan ČUKIĆ Situacija u Crnoj Gori nije se poboljšala ni u narednim godinama – viđeli smo da je Pantelija Jovović u listu „Balkan“ od 20. avgusta 1922. pisao o masovnom batinanju žena i đece u Piperima i njihovom odvođenju u podgoričke kazamate. Vladala je opšta glad i oskudica, sa svim posljedicama do kojih je to dovodilo. Pitanje je koliko je Crnogoraca u tom periodu skapalo od neuhranjenosti i bolesti? Situacija se nije mijenjala godinama.

Proto Mihailo Borozan o tome kaže: „Nakon sloma Austrougarske i ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine trebalo je da svane zora slobode i blagostanje. Ali, baš tada, povodom priključenja Crne Gore Srbiji, nastali su novi pogromi, najprije borba sa krvlju i pogibijom, a onda hapse (hapšenja, S.Č.), pljačke i paljevine, slične onim za vrijeme Drugog svjetskog rata ili za vrijeme Ćuprilićevog pohoda na Crnu Goru 1714. godine. Tako se razapinjao jedan dio naroda do 1925. godine“ („Memoari“, IVPE, Cetinje, 2018, str. 28).

Mihailo Borozan dalje piše: „Kad se ima u vidu da su se ove političke i ekonomske nesreće dogodile neposredno iza one užasne gladi pod austrijskom okupacijom, može se lako shvatiti što je sve ova generacija preživljela, naime po strani politika, nego ekonomska bijeda i nakon hapsa i pjačke za sve vrijeme do

Podgorica 1920. godina

Proto Mihailo Borozan piše povodom priključenja Crne Gore Srbiji: Nastali su novi pogromi, najprije borba sa krvlju i pogibijom, a onda hapšenja, pljačke i paljevine, slične onim za vrijeme Drugog svjetskog rata ili za vrijeme Ćuprilićevog pohoda na Crnu Goru 1714. godine

Podgorica, 1920. godina

1925. godine, do kada je vladala užasna oskudica svake vrste sa svim drugim nedaćama. Sreda je bilo porodica kojima ništa od stoke nije ostalo, ni kokoške. Ekonomsko stanje u međuratnoj Jugoslaviji se nije ni najmanje poboljšalo od onog predratnog u Crnoj Gori. Ništa se nije gradilo, ni putevi, ni gradovi, niti ma kakvi opšti objekti gdje bi čovjek zaradio za najmanju nuždu. Jedini prihod je opet bio od mlijeka i bale ili tovara drva“ („Memoari“, IVPE, Cetinje, 2018, str. 36).

VELIKA SMRTNOST

Ljekar Ilija Đ. Bošković, koji je u poslijeratnim godinama u Danilovgradu osnovao besplatnu ambulantu za narod,

pisao je da se „više od 90 odsto Crnogoraca danas smatraju srećnim, kad mogu doći do najprostije kukuruzne hrane, u kojoj ni stoka ne oskudijeva u mnogim državama“. „A najgore od svakoga prolazi naš jadni seljak, koji svakim danom sve više i više propada… Pretjerano velika smrtnost djece u Crnoj Gori plod je opisanih užasnih ekonomskih, socijalnih i zdravstvenih problema“ (A. Nikolić, Predgovor knjizi „Tragedija Crne Gore i njen problem“, Beograd, 1927).

Uz prećerano veliku smrtnost đece ide i pitanje: koliko je Crnogoraca satrunulo u kazamatima tih godina? Pri tome ne mislimo samo na okupacione zatvore u Crnoj Gori (na

Cetinju, u Nikšiću i Podgorici, Baru, Virpazaru, Dodošima, Rijeci Crnojevića, Kolašinu) koji su, kako smo viđeli, tokom 1919. i 1920. godine bili dupke puni muškaraca i žena, staraca, starica, trudnica i đece. Mislimo i na tamnice širom Kraljevine SHS, u kojima su crnogorski nevoljnici držani u neljudskim uslovima.

KOMITA RADOVIĆ

Jedno potresno svjedočanstvo o tome nalazi se u izvještaju poručnika Milana M. Kosorića. Taj oficir je početkom 1921. godine izbjegao u Italiju zbog progona vojnih vlasti Kraljevine SHS. Kosorić je po dolasku u Bari 10. februara 1921. godine podnio izvještaj predśedniku crnogorske vlade Jovanu S. Plamencu. U njemu je posvjedočio o postupanju srpskih vojnih vlasti prema svakome „koji samo spomene ime crnogorskog kralja, a još gore, koji se osjeća neodrođenim Crnogorcem“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1572-1573).

Kosorić je, pored ostalog, izvijestio o petorici crnogorskih komita koji su početkom 1919. godine bili dovedeni u zatvor u Sarajevu. „1919. godine u mjesecu martu, doteraše u Sarajevsku tvrđavu, t.j. vojni zatvor, u Regenta Aleksandra logor, pet crnogorskih komita, što je bilo nemoguće znati njihova imena, ja sam sve sile upotrijebio da saznam njihova imena, ali sam ostao bez uspjeha, nego izvedu jednog od njih, na 28. marta, ispitu, ovaj bješe starac od (50) god. i kao vođa jednog dijela komita, te njega uhvate u srezu Fočanskom sa još 4 druga, ovaj se kazao Moračanin, neki Radović, a kazao je da su i druga 4 iz Donje i Gornje Morače. Nesmijući

doznavati njihova imena nisam tačno mogao znati sa koje su strane došli, znajući kada su jednog poveli ispitu, došao sam i ja privatnim poslom u komandu Bosan. Diviz. Oblasti, te sam se dovukao vratima sobe gdje je ovaj ispitivani, pazeći da me ne ugledaju, nisam mogao sve čuti, ali u glavnom čuo sam kad im je starac na pitanje odgovorio, gde si bio i kako si tamo došao? Veli znadete sami, jer ste me otuda doveli, a tamo sam došao peške. Za čim si išao? Išao sam da poginem kao junak, a da ne pustim moju zemlju i domovinu da Srbijanski glavari gaze i njom se pitaju, kao da nas nikad nije ni bilo, kao i naš kralj, kod svega naroda, da živi među tuđim, to je nemoguće dopustiti, pak makar svi izginuli, što malo je bolje čega da bi ovako ostalo, kako dođoše braća Srbi, mi Crnogorci postadosmo izdajice, pa čak nas nazivaju ,,Švabama“ što nam je najgore, kažu nam da nismo htjeli se boriti, nego s kraljem zajedno primamo novac, što smo prodali Crnu Goru i da smo se predali Švabi, a neznaju ovi, ničegovići da su Crnogorci zadržavali frontu i Švabu cijelo vrijeme dok se Srbijanska vojska povlačila od Višegrada – Drača (treba Prača, S.Č.), ja sam se lično borio sa moja dva sina i 15 dana držali smo frontu na Mojkovcu o svojoj hrani, pak bi moguće i dalje, ali više nije bilo moguće, jer naš je front bio veliki, a nas malo, pak nam je Švaba udario sa leđa, te se moradosmo predati, a nismo dobili gosp. ni helera od toga Švabe, što nam Vi prebacujete, a nije ni naš kralj, nego samo hoćete da nas sa njime zavadite, ali nećete, to nije moguće, zašto i to ću da vam

Milan Kosorić

rečem, kad je naš gospodar bio na Cetinju mogao sam u njegovu kuću ići slobodno, kao i u moju, a danas poznajem moga seljaka, on je načelnik sreza i njemu ne mogu ići kad imam poziv, što neću biti na tri četiri mjesta pregledan kao da sam došao da ga ubijem. To ne možemo u našoj Crnoj Gori trpiti, pa neka izginemo svi, mi hoćemo našeg Kralja jer smo s njim naučeni, a tuđe opet ne tražimo ništa, što će nam Bog dati.

Ispitu je bio prisutan komandant 50. Puk. Saraj. Okružne komande p.puk. Nedeljković, kada je saslušao starčeve izgovore, povede ga nazad i naredi nadgledniku zatvora da ovog starca metne u samicu i da mu svaki drugi dan daje samo hleb i vodu, tako je na lukav način patio siromaha, dok ovaj nije 28. jula 1919. godine umro, posle silnih muka od gladi i nečistoće, rekao mi je jedan prijatelj, da je u starčevoj samici voda bila 3 cm visoko, kao što je bilo po 10 dana vršenje nužde nisu dali da mu se čisti, nisu ga čitavo vrijeme, t.j. 4 mj. pustili van ma ni u ganjak, dolazio je često pomenti p.puk (potpukovnik Nedeljković, S.Č.) te bi više puta starcu psovao „Kralja Nikolu“ govoreći, daćemo vam kralja, bezobraznici, prodali ste se 1915. god. a danas se bunite protiv nas koji smo vam slobodu donijeli, što se niste bunili kod Švabe, niste smeli, jer on nije bio Srbin ... Pomenuti ppuk nije dao siromašnog starca ni ukopati kako treba i po zakonu, govoreći, ovakvi ljudi nemaju ni zakona ni vjere, pak nećemo ih ni kopati zakonito, nego kao pašče baciti u kakvo granje, što je i bilo, ne ukopaše starca nirciv (?) – ni vojničko groblje nego u neku baštu u Pohvalićima blizu glavne železn. stanice. Druga četiri o t e ra l i s u u B e o g ra d u Topčidersku tvrđavu, što je sigurno, da ni oni nisu živi...“ (Nastavlja se)

Subota, 25. januar 2020.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Ministarstvo prosvjete iz Podgorice, Ul. Vaka Đurovića bb, podnijelo zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju vrtića i jaslica na UP 11, u zahvatu Izmjena i dopuna DUP-a „Blok 6 – Zona 6“, Glavni grad Podgorica.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu prirode i životne sredine www.epa.org.me.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, je do 04.02.2019.godine.“

Na osnovu člana 24 Pravilnika o rješavanju stambenih pitanja penzionera Danilovgrad i odluke Upravnog odbora o uslovima po kojima se dodjeljuju izgradeni stanovi penzionerima Danilovgrad, br. 5 od 22.01.2020. godine, Komisije za rješavanje stambenih potreba korisnika penzija, utvrduje i objavljuje

OGLAS ZA RASPODJELU STANOVA KORISNICIMA PENZIJA OPŠTINE DANILOVGRAD I Utvrduje se i objavljuje oglas za raspodjelu stanova (9) stambenih jedinica kupovinom pod povoljnim uslovima i to: - Prizemlje: 1. Garsonjera Gl 33,70 m2 neto površina (3%) 32,639 m2 2.Jednosoban stan 42.30 m2 neto površina (3%) 41.031 m2 3.Jednosoban stan 42,030 m2 neto površine (3%) 41,031 m 2 - I sprat: 1 . Garsonjera 33,70 m2 neto površina (3%) 32,689 m2 2.Jednosoban stan 48,20 m2 neto površina (3%) 46.76 m2 3.Jednosoban stan 42,30 neto površine (3%) 41.03 Potkrovlje: 1. Garsonjera 33,70 m2 neto površine (3%) 32.689 2.Jednosoban stan 48,20 m2 neto površine (3%) 46.76 m2 3.Jednosoban stan 42,30 m2 neto površine (3%) 41.031 m2 Podrumske površine: 1 . 10,60 m2 2. 9,80 m2 3.10.40 m2 4.9.50 m2 5.7,90 m2 6.12,10m2 7.10,40 m2 8.13,30 m2 9.13.00 m2 Veći podrum pripada većoj kvadraturi stana.

II Raspodjela stanova izvršiće se prema Pravilniku o osnovnim mjerilima, načinu postupku i organima za rješavanje stambenih pitanja penzionera Danilovgrada.

III Pravo učešća na Oglas imaju penzioneri koji: - nemaju riješeno stambeno pitanje; - koji su pravo na penziju stekli po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore; - koji imaju prebivalište na teritoriji Udruženja; IV Podnosilac zahtjeva za rješavanje sambenog pitanja obavezan je uz zahtjev dostaviti kompletnu sledeću dokumentaciju: 1.Postojeća stambena situacija -uvjerenje Uprave za nekretnine za svakog člana porodičnog domaćinstva; 2.Broj članova porodičnog domaćinstva-Uvjerenje o kućnoj zajednici ovjereno kod Suda ili Notara; 3.Materijalna primanja - dokaz o ukupnim primanjima svakog člana porodičnog domaćinstva ostvarenim u prethodoj godini uključujući i primanja od nekretnina sa kojima raspolažu i to: - potvrdu nadležne institucije, odnosno drugog subjekta od kojeg članovi porodičnog domaćinstva primaju određena sredstva, uvjereąie Uprave za nekretnine o posjedovanju nekretnina, uvjerenje poreske uprave o poreskim obavezama, kao i izjavu da ne posjeduje imovinu van Crne Gore, ovjerenju od Suda ili Notara; 4.Dužina korišćenja penzije - rješenje Fonda PIO Crne Gore; 5.Dužina prebivališta na teritoriji Udruženja - uvjerenje MUP-a; 6.Podstanarski odnos - ugovor o zakupu stana ovjeren od nadlažnog Suda ili Notara; Navedeni dokazi ne smiju biti stariji od 30 dana prije raspisivanja oglasa, s tim što dokaz o stambenoj situaciji (posjedovni list) ne može biti stariji od dva dana od dana objavljivanja oglasa.

Podnosilac zahtjeva obavezan je uz zahtjev priložiti fotokopiju lične karte za sebe i sve članove porodičnog domaćinstva starije od 18 godina, a za članove mlade od 1 8 godina Izvode iz knjiga rođenih.

V Kupoporajna cijena stana po 1 m2 je 400 eura a podruma 200 eura koja će se plaćati u visini od 50% prodajne cijene nakon donošenja odluke a ostatak najkasnije dva mjeseca prije zaključenja ugovora.

Ukoliko penzioner ne isplati kupoprodajnu cijenu stana u navedenom roku smatra se da je odustao od kupovine stana i ugovor o kupovini stana se raskida.

VI Zahtjevi za rješavanje stambenih pitanja, sa kompletnom navedenom dokumentacijom, dostavljaju se Komisiji za rješavanje stambenih pitanja korisnika penzija Danilovgrad, Ul. Novice Škerovića bb, u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa na oglasnoj tabli Udruženja penzionera Danilovgrad.

Zahtjevi se mogu podnositi svakim radnim danom u vremenu od 08 od I I časova.

Zahtjevi podnijeti neblagovremeno i sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Dokumentacija podnijeta nakon isteka roka neće se razmatrati.

VII Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja, Komisija za rješavanje stambenih potreba korisnika penzija utvrduje tačnost navoda zahtjeva iz priložene dokumentacije, izlaskom na lice mjesta utvrđuje postojeću stambenu situaciju svakog učasnika javnog oglasa i o tome sačinjava zapisnik.

Nakon ovoga utvrđuje se predlog rang liste prema redosledu ukupnog broja bodova i ista se objavljuje na Oglasnoj tabli Udruženja penzionera Danilovgrad i dostavlja svim učesnicima Oglasa sa pravnom poukom da imaju pravo prigovora Upravnom odboru Udruženja u roku od 15 dana od dana prijema.

KOMISIJA ZA RJEŠAVANJE STAMBENIH PITANJA 1.Grozdanić Radosava,dipl. avnik, predsjednik 2.Kovačević Dragiša , član 3.Bubanja Ljubomir, Član

Oglasi i obavještenja

21

IV.br.1170/2019 Javni izvršitelj u Bijelom Polju, Dejan Čogurić, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca D.O.O. „MESO-PROMET“ iz Bijelog Polja, Ul.Teslina bb, protiv izvršnog dužnika D.O.O. „LUNATEX“ iz Podgorice, Ul.Blažene Ozane 2, radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ,donio je dana 20.01.2020.godine,

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1.Određuje se prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem popisanih pokretnih stvari izvršnog dužnika i to:pokretne stvari, tepiha, površine 3.976.27 m2, koje se nalaze u Carinskom skladištu po JCI J7/659 po utvrđenoj početnoj cijeni od 23.986,09 eura, pokretne stvari, tepiha, površine 2.814.50 m2, koje se nalaze u Carinskom skladištu po JCI J7/598 po utvrđenoj početnoj cijeni od 14.029,05 eura, 2.Vrijednost opisanih pokretnih stvari utvrđena je Zaključkom javnog izvršitelja Iv. br.1170/2019 od 16.01.2020.godine na ukupan novčani iznos od 38.015,14 eura.

3.Na prvom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem navedene pokretne stvari se ne mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti. Stranke i založni povjerilac mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja pred kojim se sprovodi izvršenje, da se popisane stvari mogu prodati na prvom javnom nadmetanju i za cijenu nižu od procijenjene vrijednosti. Izvršni povjerilac i izvršni dužnik se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje.

6.Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja polože jemstvo u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti na žiro račun javnog izvršitelja broj 520-22007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratit će se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac, odnosno kupac je dužan da cijenu za koju je kupio predmetnu pokretnu stvar položi u depozit javnog izvršitelja , na račun Javnog izvršitelja broj 52022007-14 koji se vodi kod “Hipotekarne banke” AD Podgorica, fil.Bijelo Polje. Ako najbolji punudilac-kupac ne položi cijenu prodaje odmah po zaključenju javnog nadmetanja , Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja pokretnih stvari tom ponuđaču bez dejstva i pozvati drugog po redu ponđača da kupi pokretnu stvar. Ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio , Javni izvršitelj primjenjuje ista pravila i na trećeg ponuđača.

8.Ročište za prodaju pokretnih stavri održaće se dana 14.02.2020 godine sa početkom u 11.00 h u kancelariji javnog izvršitelja Dejana Čogurića, koja se nalazi u Bijelom Polju u ulici Slobode.

9.Zaključak o prodaji objaviti u dnevnom listu „POBJEDA“.

JAVNI IZVRŠITELJ DEJAN ČOGURIĆ

22

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

SLOBODAN Đorđijev MILIĆ Navršava se godina od kad si nas zauvijek napuštio. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Tvoja supruga LJUBICA, sin ZORAN, ćerke SVJETLANA i ZORICA, zet VASO i unuci BOGDAN, TEODORA i JOVAN 1340

Dragi

OglAsNO ODJElJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

MIKO

020-202-455, 020-202-456.

Živio si tiho i dostojanstveno, a u trenu nestao. Što reći sem zbogom.

e-mail: oglasno@t-com.me

MILOŠ - MUSA PAVIĆEVIĆ 1341

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE

BROJ:IV-1371/2019

Javni izvrsitelj Branka Samardzić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca DOO MONTENEGRO GULF BUSINESS CONSULTING PODGORICA protiv izvrsnog duznika DOO BLACK MOUNTAIN REAL ESTATE DEVELOPMENT KOTOR , Stari Grad 296,Kotor, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave, u smislu člana 45.ZIO-a, dana 23.01.2020.godine, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca DOO MONTENEGRO GULF BUSINESS CONSULTING PODGORICA protiv izvrsnog duznika DOO BLACK MOUNTAIN REAL ESTATE DEVELOPMENT KOTOR, a istome nije bilo moguce uruciti dopunsko rjesenje o izvrsenju Iv.br.1371/2019 od 14.11.2019.godine.Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 75.000,00 eura sa zakonskom kamatom i troskovima izvrsnog postupka.

Izvrsni duznik moze se obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bbzgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dopunskog rjesenja.Upozorava se izvrsni duznik da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka-duznik.Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju.Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardzić

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15 i 42/17) naručilac Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Podgorica,ul. Jospa Broza Tita bb oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku licenci za softver i usluge podrške za softver, za potrebe Agencije za civilno vazduhoplovstvo, procijenjene vrijednosti 40,000.00 EURa. Tenderska dokumentacija broj 08/1-426/20-75/3 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me dana 24.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Zoran Stamatović, telefon 067 525 293, e-mail zstamatovic@caa.me

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina,PG ul. Veljka Jankovića, 425m2. Započeta kuća 116m2, grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja.

Ucrtano1/1.

Tel.067/250-040 2

RAZNO OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah.

Povoljno, Vukčević.

Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550 , 067/579-709 4

RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno.

Tel. 068/378-391 5 IZAŠLA je iz štampe četvrta knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore, Krsto Zrnov Popović za sva vremena“.

Cijena je 5e, šaljem pouzećem.

Tel.069/524-724 6

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

23

Posljednji pozdrav Дана 24. јануара 2020. послије краће болести, преминула је у 91. години, наша драга

МИЛКА – МИКА Илије БУЛАТОВИЋ рођена Павићевић

Саучешће примамо у градској капели Загорич, 25. јануара од 9 до 15 часова и 26. јануара од 9 до 12 часова, када крећемо за Ровца, село Мртво Дубоко, гдје ће се истог дана обавити сахрана у 14 часова. Кућа жалости: Ул. Зетског одреда бр. 50, Маслине – Подгорица.

Ожалошћени: супруг ИЛИЈА, синови РАТКО и ДРАГАН – ЧОЧЕ, кћерка РАЈКА, снахе ЉУБИЦА и ЉИЉА, унучад ДАНИЛО, БОБАН, БОЈАН, ТАЊА, АНА и САЊА, братанић СЛАВКО – МИДО, братаничне ДРАГИЦА – ЛУЈА и СЕКА, сестра од стрица РУЖИЦА, јетрва КОСА, ђеверичне МИРА и НАДА, ђевери ЂУРО, МИРАШ, ДРАГО и МИЛИВОЈЕ, зет ТОМО ЛАБАН, праунучад и остала многобројна родбина БУЛАТОВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ

ZDRAVKU Savovom VUKAŠEVIĆU

Umro je naš dobri kum, otišao je čovjek plemenitog kova, u naša srca uselila se tuga.

Teško je riječima iskazati bol. Dok budemo zemljom hodali sa ponosom ćemo se sjećati njegovog plemenitog lika. Neka te anđeli čuvaju kume, jer njima si uvijek i pripadao.

1314 Posljednji pozdrav suprugu i ocu

BORU

MILENKO, ANKA, PETAR i LUKA PEJUŠKOVIĆ

Nadamo se da smo ti pružili makar dio ljubavi, pažnje i podrške koliko si ti nama pružao svih ovih godina.

Hvala ti za sve čemu si nas naučio, za svaku žrtvu koju si zbog nas podnio, za svaki zagrljaj koji smo sa nestrpljenjem čekali kada dođeš sa puta.

Sada si otišao na posljednje putovanje, a mi te iz zagrljaja ne damo.

Ne damo te iz misli, ne damo te iz sjećanja.

Ponosni što smo tvoji,

1339

DANKA, VLADO, NINA, KIKA i MILICA 1334 Tužnim srcem javljamo da je 24. januara 2020. u 82. godini umro naš dragi

Našem voljenom đedu

BOĆA BORU ISMET Tahirov ORAHOVAC Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 25. januara od 10 do 13 časova, a potom sa posmrtnim ostacima krećemo za Podgoricu – Cijevna, gdje će se primati saučešće od 14 do 15.30 časova, kada će se i obaviti sahrana.

Nijedna naša želja nije bila nemoguća kada si ti bio tu.

Tvoja dva zlata će uvijek pamtiti tvoje ogromno srce, puno ljubavi i pažnje za nas.

Nedostajaće nam tvoj vedar duh, a ono što će nam uvijek ostati u sjećanju je tvoja neizmjerna podrška, tvoj optimizam i hrabrost.

Vole te, tvoji: ćerka KIKA, zet MIĆO, unuci MIHAILO i VUKAN

Kuća žalosti: Sava Burića br. 18, Cetinje.

Ožalošćeni: supruga BULKA, sin MIRZA, kćerka SAMRA, sestra ŠEFIKA, snaha SANELA, unuk AMAR i porodice ORAHOVAC, GANJOLA, FERIZOVIĆ i SMAKOVIĆ

Ostala je velika praznina u srcima poslije tvog odlaska.

Hvala ti na neizmjernoj ljubavi i pažnji koju si nam pružio. Čuvamo u sjećanju svaki trenutak proveden sa tobom.

Vole te, tvoji VLADO i JOVANA 1336 Posljednji pozdrav voljenom prijatelju

1335 Posljednji pozdrav dragom kumu

1342

BORU Posljednji pozdrav našem dragom stricu Tvoja dobrota i plemenitost će ostati zauvijek u našim srcima.

MIKU ISMETU Tahirovom ORAHOVACU

Počivaj u miru, kume!

ZORAN IVANIŠEVIĆ sa porodicom 1337 Posljednji pozdrav našem

Tvoju dobrotu nećemo nikad zaboraviti.

1343

SILVA i SANEL NENAD BOŠKOVIĆ sa porodicom

BOĆI 1333

Vječnost nije dovoljno duga da se zaboravi tvoja dobrota i veliko srce.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

e-mail: oglasno@t-com.me 1338

Vole te, tvoji MILICA i MLADEN

24

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Dana 24. januara 2020. poslije duge i teške bolesti, u 53. godini, umrla je naša draga

Dana 24. januara 2020. godine umrla je naša draga

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да се наша драга

OLGA Blažova KOVAČEVIĆ

MILKA – MIRA Aleksandrova PETROVIĆ

КОСА Радомирова ЖИВКОВИЋ

rođena Guzina

рођена Николић

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 25. januara od 10 do 15 časova i 26. januara od 9 do 11 časova, kada krećemo za rodno mjesto Nikšić gdje će biti izložena u gradskoj kapeli od 13 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti u 15.30 časova na groblju iza Manastira.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću, 25. januara od 11 do 16 časova i 26. januara od 10 do 12 časova, kada se polazi za Spilu Grahovsku, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sestra BRANKA, zet DRAGAN, sestrići ANDRIJA i VASILIJE, posestrima SNEŽANA KARANIKIĆ, stric LEKO, ujak MOMČILO, tetke DANKA, DARINKA, STANKA i DRAGICA i ostala rodbina

Ožalošćeni: sinovi RADOICA i MOMIR, kćerke STOJANKA, BISERKA i RUŽICA, sestra STANICA, unučad MARKO, VUK, MILIJANA i NIKOLA, snahe VESNA i NADA, zaova VUKOSAVA, đeveričići, đeverične, sestrići, sestrične, zaovići, zaovične i ostala rodbina

1331

1293

упокојила у Господу, 24. јануара 2020. године. Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 25. јануара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана.

Ожалошћени: супруг РАДОМИР, ћерке МИЛИЈАНА, НИКОЛИНА и КАТАРИНА, синови ВУК и ВАСИЛИЈЕ, сестре ИКОНИЈА, БОЖАНА, ЊЕГОСАВА и ЛУЦИЈА, заове ЦИЦА и БЕБА, зет ИЛИЈА, снаха МИЛОЈКА, унучад ПЕТАР, ИРИНА и ЈУЛИЈАНА и остала родбина ЖИВКОВИЋ и НИКОЛИЋ

Posljednji pozdrav dragoj strini 1319

Dana 24. januara 2020. u 80. godini preminuo je naš dragi

Posljednji pozdrav poštovanom zetu

VELJKO Đokov MARKOVIĆ ZDRAVKU

Saučešće primamo u kapeli u Straševini u Nikšiću, 24. januara od 11 do 16 časova i 25. januara od 11 do 14 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Straševina u Nikšiću u 14 časova.

Cvijeće se ne prilaže.

OLGI KOVAČEVIĆ Tužna zbog tvog iznenadnog i ranog odlaska, a ponosna što te imah za zeta.

OŽALOŠĆENI: supruga JELISAVKA, sinovi ŽELJKO i DUŠKO, brat JOVAN, sestre BOJANA i VIDOSAVA, snahe SNEŽANA, VERA, ZORKA i BRANKA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične, unučad, praunučad i ostala mnogobrojna rodbina

STOJANKA

Od RADOVANA, MILICE, RADOMIRA i MILORADA

1245

1329 Opraštamo se od našeg poštovanog zeta i tetka

Обавјештавамо родбину, кумове, пријатеље и познанике да је 24. јануара 2020. преминула у 78. години наша драга

ZDRAVKA VUKAŠEVIĆA 1327 Mnogo je lijepih uspomena da te vječno pamtimo, da o tebi pričamo i da te nikad ne zaboravimo.

ЈОВАНКА пок. Василија КЛИМОВИЋ рођена Радовић

Naš dragi

Саучешће примамо у мјесној капели у Рисну, 24. јануара од 12 до 16 часова и 25. јануара од 10 до 15 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу код цркве Св. Петра и Павла у Рисну.

RATKA i NIKOLA 1330

Ожалошћени: синови ДРАГАН и НЕНАД, кћерка ЕМИНА, браћа СТЕВАН, РАДИВОЈ и ТОМИСЛАВ, снаха СМИЉА, унучад и многобројна родбина и породице КЛИМОВИЋ и РАДОВИЋ 1248 Posljednji pozdrav dragoj

MIKO

Draga i mnogo voljena sestro, tetka i zaovo

Otišao si bez pozdrava.

Pamtićemo tvoj osmijeh.

Počivaj u miru.

DRAGAN RADOIČIĆ sa porodicom 1299

SLAVKA – SLAVA ĐURIŠIĆ advokat

Našem dragom

Svojim odlaskom si nas sve rastužila, jer smo te mnogo voljeli i nikada te nećemo zaboraviti.

1315

JOVANKI JOVANOVIĆ rođenoj Perović

MIKU

Tvoji: brat LJUBO, snaha DENA, bratanica ANA sa porodicom i bratanac BOKI

Posljednji pozdrav

posljednji tužni pozdrav.

Brat od strica MOMO sa porodicom DANICA TOMAŠEVIĆ sa porodicom 1249

1332 Nedostajaćeš nam!

e-mail: oglasno@t-com.me

1323

SLAVI VLADAN i UNA PEROVIĆ

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragom

25

Дана 23. јануара 2020. изненада нас је напустио у 65. години

Дана 24. јануара 2020. послије дуже и тешке болести, у 83. години, преминуо је наш драги BORU TURČINOVIĆU

ЗДРАВКО Савов ВУКАШЕВИЋ

Nedostajaće nam vedrina kojom si nas dočekivao.

Vječno ćeš biti u našim srcima.

SANJA, VLAJKO i PETAR POPOVIĆ

Саучешће примамо на градском гробљу Чепурци, 24. јануара од 10 до 14 часова и 25. јануара од 10 до 14 часова, када ће се и обавити сахрана.

Posljednji pozdrav dragom kumu

Ожалошћени: отац САВО, супруга МИЛОДАРКА, син МИХАИЛО, ћерка ИВАНА, сестра ДОБРИЛА, унучад КОНСТАНТИН и ПЕТАР, сестрић ФИЛИП, сестрична ЈЕЛЕНА, браћа од стричева ПЕТАР, ЗОРАН и ГОРАН и остала родбина

1320

БОШКО Ђоков ЂУРИЧИЋ

1244

BORU TURČINOVIĆU

Našem voljenom sinu, suprugu i ocu

Саучешће примамо у мјесној капели на Прчању, 25. јануара од 10 до 16 часова и 26. јануара од 10 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу Прчањ.

Od NENADA TATARA sa porodicom

1289 Posljednji pozdrav bratu od ujaka

ZDRAVKU VUKAŠEVIĆU Tvojim odlaskom ostaje nam velika praznina koju ćemo ispuniti sjećanjem na tvoj lik, osmijeh, čistu dušu i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve.

Uspomenu na tebe nosićemo vječno u našim srcima.

Ожалошћени: супруга ЉУБИЦА, син ГОЈКО, кћерке ДЕСАНКА и ЈАДРАНКА, браћа МИЛОВАН, ВОЈИН и ВУКАШИН, сестра ДАНИЦА, снахе МИРА и ПАУЛИНА, унучад ЂОРЂЕ и ЛАНА, ДАРКО, ГОРАН и ДАНКА, браћа и сестре од стричева, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина

BORU TURČINOVIĆU Tvoji: otac SAVO, supruga MILODARKA i sin MIHAILO GOJKO POPOVIĆ sa porodicom

1310

1316

1304

Iznenada nas je napustio naš voljeni brat, ujak i šura

Посљедњи поздрав вољеном ђеду

Posljednji pozdrav

БОШКУ Ђоковом ЂУРИЧИЋУ ZDRAVKO VUKAŠEVIĆ Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

S tugom i poštovanjem,

tvoji: DOBRILA, FILIP, JELENA, GORAN, ZORANA, MIONA i KALINA

ZDRAVKU VUKAŠEVIĆU

Унук ЂОРЂЕ и унука ЛАНА 1311

Dragi tata, duboko me pogodio tvoj odlazak. Zahvalna sam ti na svemu što si učinio za nas. Biću vječno ponosna na tebe jer si bio pošten i dostojanstven čovjek.

Počivaj u miru. Zauvijek u našim srcima.

1318

Посљедњи поздрав драгом рођаку и комшији

Ćerka IVANA, zet SAŠA, unuci KONSTANTIN i PETAR

S poštovanjem i tugom, opraštamo se od brata naše koleginice

БОШКУ Ђоковом ЂУРИЧИЋУ 1317

Од ДРГАНА, МИОМИРА, БРАНКА и ЗОРАНА ЋОСОВИЋА са породицама

Dana 24. januara 2020. posle kraće bolesti u 86. godini umrla je naša draga

1312 Посљедњи поздрав драгом оцу, ђеду и тасту

ZDRAVKA VUKAŠEVIĆA Počivaj u miru.

DESANKA Tadišina DULOVIĆ

KOLEKTIV DRŽAVNOG TREZORA CRNE GORE

1258

БОШКУ ЂУРИЧИЋУ

rođena JANKOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Mojkovcu, 24. januara od 9 do 19 časova i 25. januara od 9 do 12 časova, kada se kreće za selo Jabučno, gdje će se obaviti sahrana naše drage pokojnice u 14 časova.

Ožalošćena porodica: kćerke SENKA, ŽELJKA i SNEŽANA, unučad, praunučad i ostala porodica DULOVIĆ i JANKOVIĆ

1254

од породице КАШЋЕЛАН: ћерке ДЕСАНКЕ, унучади и зета СЛОБОДАНА 1313

26

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dobri moj kume

Tužnim srcem javljamo da je 24. januara 2020. u 59. godini preminuo naš dragi

MIKU

MIKO

Od RAJA LALATOVIĆA sa porodicom

MIĆO STRUGAR sa porodicom

MIODRAGU – MIKU PAVIĆEVIĆU

MIODRAG – MIKO Blažije PAVIĆEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Danilovgradu, 24. januara od 10 do 16 časova i 25. januara od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti u 15 časova na mjesnom groblju Orja Luka.

1281

1259

Posljednji pozdrav bratu od tetke

Posljednji pozdrav dragom

Od KOLEGA IZ CEDIS – A POSLOVNICA DANILOVGRAD

OŽALOŠĆENI: majka MILENA, supruga MARINA, sestra OLIVERA -OLJA, sin, kćerke i ostala mnogobrojna rodbina

1242

MIKU

MIKU

Od BRANKE i ANKE sa porodicama

RANKO i BORKA sa porodicom

Dana 24. januara 2020. preminuo je naš prijatelj, drug i brat

1272 S nevjericom i tugom se opraštamo od našeg dragog kolege

1282

1283

S velikim bolom opraštamo se od našeg druga

MIODRAG MIKO PAVIĆEVIĆ

MIKA

Nezamisliva je činjenica da te više nema među nama. Bio si nam podrška i oslonac u svim lijepim i teškim životnim situacijama.

Ostavio si za sobom ogromnu prazninu i bol s kojim se teško izboriti.

Hvala ti za neizmjernu ljubav, prijateljstvo i plemenitost kojima si nas obasipao.

Dok smo živi čuvaćemo s ljubavlju uspomenu na tebe.

Zauvijek tvoji.

MIKA PAVIĆEVIĆA

Čast i zadovoljstvo je bilo druženje i rad sa tobom. Tiho i nenametljivo, kako si i živio, tako si nas i napustio.

Ostaćeš nam u trajnom sjećanju.

ZORICA – BEBA i RATKA

Tvoje kolege iz SLUŽBE ZA MJERENJE REGION 2

Porodica NIKOLE VUJAŠKOVIĆA 1285

1263

Dana 24. januara iznenada je preminuo član našeg kolektiva

1274

Dana 24. januara iznenada je preminuo član našeg kolektiva

MIODRAG PAVIĆEVIĆ MIODRAG PAVIĆEVIĆ

Operater u Sektoru za mjerenje

Operater u Sektoru za mjerenje

Miodrag je bio izuzetan kolega i čovjek sa najljepšim vrlinama. Njegovim odlaskom ostajemo uskraćeni za veliko ljudsko srce, a sjećanje na njega trajaće zauvijek.

Sa tugom i ljubavlju čuvaćemo uspomenu na našeg dragog Miodraga.

KOLEKTIV CRNOGORSKOG ELEKTRODISTRIBUTIVNOG SISTEMA SEKTOR ZA MJERENJE

1270

1271

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Posljednji pozdrav našem

Dana 24. januara 2020. poslije duge i teške bolesti u 75. godini prestalo je da kuca plemenito srce

Posljednji pozdrav dragom stricu

MIKIJU Sreća je bila sa tobom dijeliti životne momente.

Tvoj optimizam i tvoju plemenitost ćemo uvijek nositi sa sobom.

Ponosni na tebe.

Volimo te.

Tvoji: VIKTORIJA i DARKO 1325

27

BORU Vladovom TURČINOVIĆU BORISLAVA – BORA Vladovog TURČINOVIĆA

Saučešće primamo u kapeli na Novom groblju na Cetinju, 24. i 25. januara u vremenu od 12 do 15 časova.

Sahrana će se obaviti 25. januara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju

Znao si da voliš.

I ostaćeš voljen.

DEJO sa porodicom 1294 Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav našem

Dragi striko

OŽALOŠĆENA PORODICA: supruga DANKA, sin VLADO, kćeri NINA, KRISTINA i MILICA, brat PAVIĆ, sestra MILENA, snaha ZORKA, unuci MIHAILO i VUKAN, sinovci, sinovična, sestrići, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna porodica TURČINOVIĆ 1243

BORU

BORO

Neka tvoja dobra duša nađe mir i spokoj.

Uprkos vremenu, sjećanja na tebe ostaće vječna.

Ljubav, toplina i nesebična pažnja su sinonimi za tvoje životno djelo.

Počivaj u miru ljudska dobroto.

PAVIĆ i ZORKA

NIKOLA, LJILJANA i MILICA

MIKU Zauvijek češ živjeti u našim srcima.

Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir. Čuvaćemo te od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom kumu i prijatelju

Dragom

Tvoja PORODICA 1326 Posljednji pozdrav velikom čovjeku, prijatelju i drugu

BORU TURČINOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

DRAGAN RAJKOVIĆ sa porodicom

MIKU

BORU

1295

1296

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav drugu i prijatelju

Svoj životopis ispisao si časno.

Ostaju sjećanja bivših komšija iz Lovćenske ulice.

ZDRAVKO i VESNA PEJOVIĆ sa porodicom

1260

1261

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Od njegovih drugova KEMA i BIŠA

BORU Uspomene na tebe ostaće zauvijek žive.

Neka tvoja duša nađe mjesto u raju.

BORU VIDA LOPIČIĆ i MIRJANA STRAHINJA-MIJOVIĆ

DRAGIŠA, SANJA i ISAK 1302

1297

1328 Posljednji pozdrav

BORU TURČINOVIĆU Živjećeš vječno u našim srcima.

BORU TURČINOVIĆU

BORU TURČINOVIĆU

od PERA i PIRE JABLAN

od SAŠE i MAJE JABLAN

1275

1276

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Posljednji pozdrav našem uzornom komšiji i prijatelju

ANĐELA i SAŠA PAVLIČIĆ sa porodicom

1322

BORA Vladovog TURČINOVIĆA Sa neizmjernim bolom i živim uspomenama na njegovu nesebičnu ljubav, toplinu ljudske dobrote i iskrenosti kojom nas je vazda dočekivao.

Tvoji: DRAGAN, VENERA, MINJA i SERGEJ

Dragom

1305

BORU TURČINOVIĆU

BORU TURČINOVIĆU

Tvoji: MARKO, STELA, STEFAN i NEMANJA

PETAR i JELICA KRIVOKAPIĆ sa porodicom

BORU TURČINOVIĆU Hvala za svu ljubav i pažnju koju si nam pružio.

Počivaj u miru 1307

Opraštamo se od našeg voljenog

1277

Posljednji pozdrav dragom đedu

1278

Tvoji: DRAGAN, MILENA, IVA i MILOŠ VUČINIĆ

BORU TURČINOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom

Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nesebično pružao.

Nedostajaćeš...

Posljednji pozdrav dragom

ANĐELA i MARKO

BORU TURČINOVIĆU BORU TURČINOVIĆU Ponosni smo što smo te imali, a tužni što smo te izgubili.

Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

1308

LIDIJA, KRISTINA i KATARINA

od porodice pok. PETKA TURČINOVIĆA

1321 Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog

1284 Posljednji pozdrav

ACA VUČKOVIĆA BORU TURČINOVIĆU

Sada si na nekom boljem mjestu, tamo gdje nema bola, jer si u zagrljaju naših anđela.

Prokleta bolest bi jača od tvoje volje za životom.

Počivaj u miru, a zauvijek će te čuvati od zaborava, 1309

tvoji MARKOVIĆI

Tetka VJERA, sestre NAĐA i DIJANA 1324

28

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Posljednji pozdrav dragoj majci, babi i tašti

Posljednji pozdrav uvaženoj koleginici

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије и пријатеље да је у 85. години преминула наша драга

Počivaj u miru, neka ti je laka zemlja, jedini prijatelju moj.

СТАНОМИРКА Николина ЈАСНИЋ рођена Гојачанин

Саучешће примамо у сеоској капели село Миоче - Бијело Поље, 24. јануара од 15 до 21 час и 25. јануара од 8 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу.

Ćerka MILOJKA, zet BATE, unuke TINA i MARINA 1287 Posljednji pozdrav dragoj babi

SLAVKI ĐURIŠIĆ

Ожалошћени: супруг НИКОЛА, синови МИХАИЛО и ЈОВАН, ћерке МИЛОЈКА, ЗАГОРКА и ЗОРИЦА, снахе ЗАГРА и КОСА, сестра МЛАЂЕНКА, јетрва ПЕТРА, заове МИЛИЦА и КРСТИЊА унучад, братанићи и братаничне, сестрићи и сестричне, синовци и синовице и остала родбина ЈАСНИЋ и ГОЈАЧАНИН

advokatu

1266

STANOMIRKI Посљедњи поздрав нашој драгој мајци, ташти и баби Od unuka TINE i MARINE

1288

СТАНОМИРКИ Николиној ЈАСНИЋ

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Posljednji pozdrav dragom pobratimu

Тешко је и претешко писати ове ријечи којима се опраштамо од тебе, драга мајко. Ништа неће моћи надокнадити твој топли осмијех, добру душу, остаће нам велика празнина. Хвала ти за све, много ћеш нам недостајати. Кћерка ЗОРИЦА, зет ДРАГАН и унук ИВО ЂУРОВИЋ и унука ИВАНА РАДУЛОВИЋ са породицом

MIKU

1290

GORAN RAJKOVIĆ sa porodicom

Посљедњи поздрав драгој мајци, ташти и баби

1246

1273

Posljednji pozdrav dragoj koleginici

Umrla je naša voljena sestra, tetka i svastika

СТАНОМИРКИ ЈАСНИЋ Твоја племенита душа, частан и честит живот заслужују поштовање и вјечно сјећање на тебе.

SLAVKA – SLAVA ĐURIŠIĆ advokat

Твоја ћерка ЗАГОРКА, зет ВЕСКО и унучад ДАВОР и ЈАСНА РУДОВИЋ

Zašto si nas izdala, znala si koliko Te volimo. Voljena naša, mnogo ćeš nam nedostajati.

1291

SLAVKI ĐURIŠIĆ

Dana 19. januara 2020. preselio je na Ahiret u 63. godini, naš dragi

Vole Te, 1303

tvoji: sestra LJUPKA, sestričine IRA i KAJA, zet RAJKO JANKOVIĆ

POMENI S tugom i poštovanjem, 25. 1. 2008 – 25. 1. 2020.

KEMAL – KEMO Ibrahima FRLJUČKIĆ ZDRAVKO N. BEGOVIĆ Hajtar primamo na mjesnom groblju u selo Vranj, 25. januara od 10 do 14 časova, gdje će se klanjati i Dženaza.

RADOVAN Ristov LOPIČIĆ

Ožalošćeni: majka ARIFA, supruga ISMETA, sinovi ALEN, BESNIK, kćeri ALTIJANA i LJUTVIJA, braća ZIJO, RIZO i HAJDAR, sestra FIKRETA, snaha ALISA, unučad AMIR, BEKIM, BELMIN i SELINA, i druga mnogobrojna rodbina FRLJUČKIĆ, LJUJKOVIĆ i GANIĆ

1247

S poštovanjem i ljubavlju.

Posljednji pozdrav dragom komšiji i prijatelju Porodica LOPIČIĆ

1265 1239

e-mail: oglasno@t-com.me

BORU TURČINOVIĆU Počivaj u miru.

1306

ACO TATAR sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE TELEFON ZA INFORMACIJE ,,POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Četrdeset dana je od smrti našeg dragog

Dragi naš

29

SJEĆANJE 25. 1. 2017 – 25. 1. 2020.

DAKI

RADOMIRA – RATKA RADULOVIĆA

Tvoji: ALEKSA, LAZAR, MARIJA i IGOR Dragi tata, bio si naš najveći oslonac, naša podrška. Ostavio si nas i ti.

Jedina nam je utjeha da si sada na nekom boljem mjestu sa našom milom majkom, zagrli je i poljubi od nas.

Neka tvoju plemenitu dušu anđeli čuvaju, a mi te čuvamo u našim srcima zauvijek.

MIRSADA MIRA MARKOVIĆ

Prođe druga godina ispunjena tugom i sjećanjima. Sjećanjima koja strašno bole i pitanjima na koja niko ne može odgovoriti.

Nedostaješ mnogo Daki, i uvijek ćeš nedostajati.

rođ. Vodopić Plemenitost i dobrota kojom si nas za života nesebično darivala čuvaju najljepšu uspomenu na tebe.

1279 Suprug ZORAN sa porodicom Dvije godine prođoše, a bol za tobom ne prolazi Voljeni naš

1236 Četrdeset dana je od prerane smrti moje drage sestre

ALEKSANDAR, TANJA i MARINA

DAKI Bio si i bićeš u našim srcima zauvijek.

1300

Tvoji: ŽANA, MILICA, VESNA i SAŠA Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog prijatelja

CVETE

1280 Dana 25. januara 2020. navršava se godina od smrti našeg dragog

1252

RATKA RADULOVIĆA Počivaj u miru.

Sa poštovanjem, porodica SEKULIĆ

1301

PAVLA MARSTIJEPOVIĆA

Dvije i po godine su neizmjerne tuge i bola za našim dragim i nikad prežaljenim

Tvoja PORODICA

BILJANA MIŠOVIĆ

Godina je od smrti našeg dragog

i

Šest mjeseci od kada nije sa nama naša draga

U subotu, 25. januara 2020, u 10 časova, uža porodica posjetiće tvoj grob.

Umjesto godišnjeg pomena prilažemo skromni doprinos Dječijem vrtiću „Teo“ Stari Bar. Počivaj u miru sa tvojom Tanjom i tvojim roditeljima.

1298

ZORANOM

Sestra TANJA sa porodicom

Vječno ćemo te pamtiti, sa ljubavlju i poštovanjem čuvati uspomenu na tebe.

VELIMIROM MITAR, DANILO, LUKA i BOJANA

RADOMAN Anđeli naši, mnogo nam nedostajete. Dani i godine što prolaze samo povećavaju bol i tugu za Vama.

Zoki mili, naš si ponos, naša ljubav, naša rana neprebolna.

Od kada Tebe nema, ovdje postoji samo ćutanje, ovdje tišina govori sve.

Uvijek ste tu sa nama u našim srcima i mislima.

Počivajte u miru.

U doživotnom bolu ANKA i MILIJANA

ILIJE – CARA Radovanovog JOVANOVIĆA Tvoja plemenita duša, častan i čestit život zaslužuju poštovanje i vječno sjećanje na tebe.

1253 Дана 26. јануара 2020. навршава се 40 дана од смрти наше вољене

U neđelju, 26. januara 2020. godine, u 10 časova, porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.

Tvoja PORODICA

1255

1292

САВИЦЕ пок. Баја КРИВОКАПИЋ

Voljenim bratu i šuri

ocu i tastu

Draga majko,

25. 1. 2000 – 25. 1. 2020. Тог дана на мјесном гробљу Прчањ у 10 часова породица ће посјетити њену вјечну кућу, окитити цвијећем и залити сузама.

Ожалошћена породица КРИВОКАПИЋ

ZORANU

i

VELIMIRU

RADOMANU

DARKA ĆETKOVIĆ Teško je reći i danas da te nema.

1237

Vrijeme prolazi, ali praznina, bol i želja za Vama ostaju vječni.

Bili ste velika zaštita i sigurnost u mom životu, a sada ostaju samo uspomene na srećne dane života sa Vama.

Neka vas čuvaju Anđeli, kao što ste vi čuvali nas.

Tvoje ćerke sa porodicama

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

MILIJANA i TARO JANJEVIĆ 1256

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456 e-mail: oglasno@t-com.me 1111

1262 Navršava se godina od smrti naše drage

Danas 25. januara 2020. godine je 20 godina od smrti naše drage bake

JELE Đurove KALUĐEROVIĆ

DARKE ĆETKOVIĆ U najljepšim uspomenama je čuvaju njeni unuci.

Praznina i bol je ista kao i prvog dana.

Ne možemo zaboraviti tvoju ljubav, pažnju i podršku, pa nas to obavezuje na vječnu zahvalnost i sjećanje.

Neka tvoja dobra duša nađe vječni mir i spokoj.

U subotu 25. januara u 10 sati, tvoja porodica će posjetiti tvoj vječni dom.

Tvoji: PERO, BOŽO i MIRA sa porodicama

DADO i NEMANJA ĐUROVIĆ 1238

1264

30 Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

Година је од смрти наше драге

Драга бако

НАДА ГЛОБАРЕВИЋ

НАДЕ Борове ГЛОБАРЕВИЋ

Ево прође година, а ми мислимо да нас нијеси заувијек оставила. Како нам је било лијепо док смо били заједно, то само ми знамо. Тај дио нашег живота са Тобом живјет ће вјечно. За радости које си нам даривала живјет ћеш трајно у нашим срцима.

Не можемо да вјерујемо да је прошла година од како смо се растали. Недостаје нам Твоја доброта, љубав и пажња, којом си уљепшавала наш заједнички живот. Успомене нас подсјећају на радости и снагу заједничког живота. За све што си за нас радила, остаћеш вјечно у нашим срцима, вољена и поштована.

Волимо те. СИМОНИДА, КСЕНИЈА, АЛЕКСАНДАР, ВАРЈА Твоја ПОРОДИЦА

1268

1269

Prošla je godina otkad nije sa nama naša draga

SJEĆANJE

DARKO ĐUKANOVIĆ

SNEŽANA Miomirova ŠKULETIĆ rođena Mugoša Prerano ti je istrgnut život iz ruku. Tebi, koja si ga najviše zasluživala, a bila si veliki oslonac u našim životima i primjer dobrote.

Ostaćeš u najljepšem sjećanju u našim srcima.

Neka te u tišini vječnog mira prati naša ljubav jača od vremena i zaborava.

Dana 26. januara, u 10 časova, porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću.

Danas je godina od smrti

DRAGANE RAJOVIĆ

Dok mi živimo i ti ćeš živjeti u našim srcima.

PORODICA

Tvoji NAJMILIJI 1240

1235 Dana 25. januara 2020. navršava se šest godina od smrti našeg dragog

25. 01. 2010 – 25. 01. 2020.

Ožalošćena porodica ŠKULETIĆ 1286 Danas se navršava godina od smrti naše majke

NENO KRIVOKAPIĆ

DIMITRIJE – MITRO GRGUROVIĆ

Vrijeme nije ublažilo bol, voljeni naš Neno.

Sa poštovanjem.

Supruga DRAGA, sinovi DARKO, MARKO i MOMIR sa porodicama

Tvoji: RANKA, MILIVOJE i NATAŠA 1267

1250 25. 1. 2017 – 2020. godine

ZORICE – BEBE Milenkove STAMATOVIĆ

Četrdeset je dana otkako je vječnim snom zaspala najbolja duša

Sa ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim sjećanjima.

BOŽIDAR – FRINJO KONTIĆ Tvoji BELI i NATAŠA

Nedostaješ nam puno. Tuguju za tobom tvoji:

Tri godine, već.

BRANKA

1251

1257

ĆAKA RAKOČEVIĆ

ćerka BRANKA, zet VOJO i unuke DARA i MILENA sa porodicom 1241

Oglasi i obavještenja

Subota, 25. januar 2020.

OPSTINA ULCINJ Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Na osnovu člana 13 Zakona o procjenł uticaja na životnu sredinu (“SI. list CG”, br. 75/18), Sekretarijat za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta,

OBAVJESTAVA zainteresovanu javnost da je nosioc projekta „Majstori HYKAJ” d.o.o., Kodre bb. Ulcinj, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat ”Funkcionisanje kamenorezačke radionice” na katastarskoj parceli br 43/1KO Ulcinj, Opština Ulcinj U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za komunalne djelatnosti i zaštitu ambijenta Opštine Ulcinj, kancelarija broj 76, I sprat, radnłmdanłma od Il do 14 časova, kao ina web sajtu opštine.

Rok za javni uvid i dostavjlanje mišljenja o podnijetom zahtjevu, u pisanoj formł je do 03. februara 2020.god,(ponede1jak) na adresu: Opština Ulcłnj, Sekretarijat za komunalne djelatnostl i zaštitu ambijenta.

Poslovni broj: I.br. 760/14.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Atlas banke“ AD Podgorica u stečaju, ul. Vaka Đurović bb, protiv izvršnog dužnika DOO „ Ranikom “Bar, sa sjedištem u Baru, adresa ul. Vladimira Rolovića F2/1, koga zastupa izvršni direktor Savo Nikezić, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne isprave – presude Privrednog suda u Podgorici, P.br. 62/14 od 07.05.2014. godine, radi naplate novčanog potraživanja, VPS 3.860,15 €, dana 24.01.2020. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika DOO „ Ranikom “Bar, sa sjedištem u Baru, adresa ul. Vladimira Rolovića F2/1, koga zastupa izvršni direktor Savo Nikezić, na osnovu izvršne isprave – pravosnažne i izvršne isprave – presude Privrednog suda u Podgorici, P.br. 62/14 od 07.05.2014. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu zaključka o I prodaji nepokretnosti od 17.01.2020. godine, neposredno izvršnom dužniku.S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Bar, 24.01.2020. godine

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac „ČISTOĆA” d.o.o, Podgorica, Zetskih vladara br.4, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE zaštitna odjeća i obuća, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 50.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj OP01/20-6-1158 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 23.01.2020. godine. Lice za davanje informacija Vukčević Ana-Slavica Marković,dipl. ing. ZNR, za tehnička pitanja, telefon 020/625-349, e-mail javne.nabavke@cistoca.me.

31

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-1320/2018 KOTOR, 24.01.2020.GODINE Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „KOVINIĆ COMPANY“ DOO TIVAT ,Industrijska zona bb, protiv izvrsnog duznika „INDIAN SUMMER MONTENEGRO“ DOO KOTOR ,Katurići 85 ,Smokovac .

Palac Risan , radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave FAKTURE -računa, dana 24.01.2020. godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „KOVINIĆ COMPANY“ DOO TIVAT ,Industrijska zona bb,protiv izvrsnog duznika „INDIAN SUMMER MONTENEGRO“ DOO KOTOR ,Katurići 85 ,Smokovac ,Palac Risan, a istome nije bilo moguce uruciti dopunsko rjesenje o izvršenju broj IV-1320/2018 od 13.01.2020.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 7.237,84 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za svaki račun pojedinačno pa do konačne isplate, i troškova izvršnog postupka.

Izvrsni duznik „INDIAN SUMMER MONTENEGRO“ DOO KOTOR ,Katurići 85 ,Smokovac ,Palac Risan, se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja dopunskog rjesenja o izvršenju broj IV-1320/2018 od 13.01.2020.godine.

Upozorava se izvrsni duznik „INDIAN SUMMER MONTENEGRO“ DOO KOTOR ,Katurići 85 ,Smokovac ,Palac Risan, da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-1633/2019 KOTOR, 24.01.2020.GODINE

RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika „COME HEAR“ doo Budva, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave FAKTURE -računa, dana 24.01.2020.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice ,protiv izvrsnog duznika „COME HEAR“ doo Budva, a istome nije bilo moguce uruciti Rjesenje o izvršenju broj IV-1633/2019 od 17.12.2019.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.505,00 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za svaki račun pojedinačno pa do konačne isplate,advbokatskih troškova, troškova izvršnog postupka ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rjesenja o izvršenju broj IV-1633/2019 od 17.12.2019. godine Upozorava se izvrsni duznik, da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-1690/2019 KOTOR, 24.01.2020.GODINE

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika „RD 29.OKOTOBAR“ DOO KOTOR ,Kostanjica ,Na Luke, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave FAKTURE -računa, dana 24.01.2020.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice ,protiv izvrsnog duznika „RD 29.OKOTOBAR“ DOO KOTOR, a istome nije bilo moguce uruciti „Rjesenje o izvršenju broj IV-1690/2019“ od 26.12.2019.godine, i „Rješenje o ispravci rješenja IV-1690/2019 od 26.12.2019.godine“ od 13.01.2020.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 11.172,06 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za svaki račun pojedinačno pa do konačne isplate,advbokatskih troškova, troškova izvršnog postupka ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja „Rjesenja o izvršenju broj IV-1690/2019“ od 26.12.2019. godine, i „Rješenja o ispravci rješenja IV-1690/2019 od 26.12.2019.godine“ od 13.01.2020.godine.

Upozorava se izvrsni duznik, da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Privrednog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

JAVNI IZVRSITELJ BRANKA SAMARDZIC ŠKALJARI BB, ZGRADA OBNOVE BROJ:IV-1287/2019 KOTOR, 24.01.2020.GODINE

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

Javni izvrsitelj Branka Samardžić iz Kotora u izvrsnom predmetu izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice, protiv izvrsnog duznika MILINIĆ BOŽIDAR , RADANOVIĆI BB ,KOTOR, radi naplate novcanog potrazivanja , na osnovu vjerodostojne isprave FAKTURE -računa, dana 24.01.2020.godine, u smislu člana 45.ZIO-a, donio je

JOVANA ĐURIŠIĆ

ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

www.pobjeda.me

Da je kod ovog Javnog izvrsitelja u toku izvrsni postupak na predlog izvrsnog povjerioca „CEROVO“ DOO BAR koga zastupa adv.Milačić Dražen iz Podgorice ,protiv izvrsnog duznika MILINIĆ BOŽIDAR , RADANOVIĆI BB ,KOTOR, a istome nije bilo moguce uruciti Rjesenje o izvršenju broj IV-1287/2019 od 25.10.2019.godine.

Izvrsenje je odredjeno radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca u iznosu od 1.477,22 eura na ime glavnog duga sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za svaki račun pojedinačno pa do konačne isplate,advokatskih troškova, troškova izvršnog postupka ,kao i ostalih troškova koji će biti naknadno obračunati.

Izvrsni duznik se moze obratiti Javnom izvrsitelju Branki Samardzic na adresi Škaljari bb-zgrada Obnove u Kotoru i to u roku od 3 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rjesenja o izvršenju broj IV-1287/2019 od 25.10.2019. godine.Upozorava se izvrsni duznik, da se ovakav nacin dostave smatra urednim i da ce negativne posledice koje mogu nastati ovakvim nacinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvrsni duznik.

Dostavljanje se smatra izvrsenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli , ukoliko je prethodno izvrseno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju ,shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a ,a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Ovo objavljivanje izvrsice se u dnevnim novinama „Pobjeda “i na oglasnoj tabli Osnovnog suda.

Javni izvrsitelj Branka Samardžić

Zamjenik DARVIN MURIĆ portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Magazin

Subota, 25. januar 2020.

Dizajner Žan Pol Gotje na Nedjelji mode u Parizu održao posljednju reviju u pedesetogodišnjoj karijeri

Dostojanstven pozdrav ,,užasnog dječaka“ PARIZ – Posljednje veče Nedjelje mode u Parizu obilježio je veliki jubilej, ali i odlazak jednog od najvećih kreatora svih vremena – Žan Pol Gotjea. Pedesetogodišnjim radom završena je jedna modna epoha.

Posljednji poklon publici Gotje je najavio prošle nedjelje na društvenim mrežama. Tokom sedam dana mediji širom svijeta pokušavali su da saznaju gdje će i kako nastaviti, dok su ljubitelji mode bili šokirani i razočarani objavom o povlačenju. Međutim, stavio je do znanja da nije kraj modne kuće, već samo njegov odlazak u penziju, te da će novi koncept predstaviti kasnije.

U modnim krugovima poznat kao ,,užasni dječak“ (l’enfant terrible) karijeru je počeo kod Pjera Kardena sa 18 godina, dok je vlastiti brend osnovao 1982. godine. Poznat je po miješanju žanrova, ličnog i otmenog stila, počeo je da uvodi nova pravila oblačenja. Dvije godine po osnivanju kuće, predstavio je suknje za muškarce, uz poruku da ,,muškarac ne nosi svoju muškost na odjeći, već u glavi“. Od 2003. do 2010. bio je kreativni direktor modne kuće Hermès.

Pet decenija rada obilježio je ,,žurkom“ u pozorištu Šatle.

Prikazao je najnoviju kolekciju visoke mode za proljeće/ ljeto 2020, a publika nije bila uskraćena ni za starije modele,

Sa revije na Nedjelji mode u Parizu

pa je upriličio i retrospektivu njegovog rada gdje je bilo jasno da će Pariz to veče biti centar svijeta.

Reviju nijesu propustile njegove muze koje su u preko 200 kostima ,,prošetale“ Gotjeove godine na pisti. Na otvaranju revije, Gotje je rekao da

je ovo prva kolekcija visoke mode sačinjena od već korišćenih materijala i pozvao prisutne da recikliraju. Prošle godine, kritikovao je velike modne kuće jer proizvode previše kolekcija sa viškom odjeće i time zagađuju planetu.

- Na mojoj prvoj reviji, ali i na

Džordž Martin o ,,selidbi“ popularne serije u bioskope

ovoj posljednjoj, našle su se i farmerke koje sam nekad nosio. Džins je najlepši od svih materijala. Kao i mnogi ljudi, sve je ljepši kako je stariji - kazao je Gotje.

Jedan od recikliranih modela bio je i kultni špicasti kornet-korset koji je devedesetih

godina bio Madonin zaštitni znak, a u novom ruhu te večeri kostim je iznijela igračica Dita von Tiz. - Zahvalna sam mu što mi je dozvolio da budem dio njegovog puta, slaveći individualnost i ljepotu u različitim formama – kazala je Dita von Tiz.

Specijalno dizajnirane kreacije ponijele su Điđi Hadid, Karli Klos, Koko Roša, Irina Šajk, Vini Harlou, Džordin Dan... Prvi put u ulozi modela našla se i ćerka Majkla Džeksona, Paris, a sreću na pisti okušao je i fudbaler Đibrili Sise.

Na stolicama sa strana u nove modne pobjede ponosno su ga ispratile brojne kolege, od mentora Kardena, Kenza, Manolo Blanika, Kristijana Labutena, urednice Voga Ane Vintur do modela kojima je dao kartu za ulaz u svijet mode.

- Žan Pol mi je mnogo važan.

Pozvao me je na defile kada sam imala 15 godina. To su uspomene koje se zauvijek pamte. Autodidakt, slobodan, van klišea. Svojim radom je obesmišljavao predrasude. Izuzetan umjetnik – istakla je Leticija Kasta.

Njegove kreacije nosila je i popularna ,,crna pantera“ Naomi Kembel.

- Svaka revija, kampanja i rad sa tobom bila je čast i zadovoljstvo. Uticaj koji si imao na modu ne može se opisati – kreativni vizionar, lider modne industrije, legenda i prijatelj – poručila je Kembel.

Među zvanicama bila je i vlasnica modne agencije Fabrika Vesna Mandić, koja je 2015. godine omogućila da Gotjeova modna magija bude prikazana i na Kotorskoj smotri mode.

Specijalni gost večeri bio je Boj Džordž, koji je izveo nezaboravan performans i na stejdž izašao uz pratnju gomile modela i ostalih zvijezda. Posljednje ,,au revoir“ publici pokazao je u kombinezonu scenskih radnika.

Pariz će zauvijek biti jedna od svjetskih prijestonica mode, a da li će neko sa istom strašću za novim i drugačijim, pisati stranice modne istorije kao što je to radio Gotje, ostaje da vidimo.

Z. K.

Film ,,Mean Girls“ dobija novu adaptaciju

Na velika platna u obliku mjuzikla

HBO je odbio da snima film ,,Igra prijestola“

NJUJORK – ,,Igra prijestola“ je postala sinonim za televizijski spektakl i sigurno jedna od najgledanijih serija svih vremena. HBO je odvojio dobar dio proračuna za ovaj projekat, čija je produkcija trajala čitavu deceniju.

Snimalo se na različitim lokacijama, od Hrvatske i Islanda do Maroka. Materijal za scenario je, takođe, bio prvoklasan, zahvaljujući maštovitom peru Džordža Martina, pisca serijala ,,Pjesma o ledu i vatri“, na kojem je serija i temeljena.

Uprkos sposobnosti da nas ,,uhvati i ne pušta“ uzbudljivim prizorima i intrigantnim zapletima, posljednje dvije sezone su bile upitne. Ruku na srce, kulminacija serije je razočarala većinu fanova.

Džordž Martin još nije završio pisanje šeste od sedam najavljenih knjiga, te su stoga scenaristi bili primorani smisliti vlastiti zaključak serije.

Ono što će zapanjiti ljubitelje serije je nedavno

Martinovo otkriće da je epska saga trebalo da završi na platnu bioskopskih dvorana.

- Zaista smo razmatrali mogućnost snimanja filma. Dejvid Benof i Den Vajs, tvorci serije, htjeli su da završnica bude filmska trilogija nakon sedme sezone. Prije četiri-pet godina se ova mogućnost ozbiljno razmatrala - otkriva Martin za njemačke novine Welt, dodajući da prava na ekranizaciju posjeduje HBO, tako da su budući projekti u njihovim rukama.

Na pitanje zbog čega ideja o filmu nije sprovedena u djelo, Martin navodi da HBO nije bio zainteresovan, jer se oni bave televizijskim sadržajima.

- Sve se sada mijenja. Što je to bioskop? Što je televizija? Što predstavlja striming? Proizvodi li Netfliks filmove ili se bavi televizijom? Sve je izmiješano. Danas više ne postoje granice između bisokopa, platformi za gledanje i televizije - tvrdi Martin.

NJUJORK – Film ,,Mean Girls“ osvojio je srca gledalaca širom svijeta prije 16 godina, a sada se vraća na velika platna u obliku mjuzikla. Radnja filma prati Kedi Heron, tinejdžerku koja se cijeli život školovala kod kuće u Africi. Sada se seli u SAD, gdje prvi put u životu upisuje običnu gradsku školu. Susreće se sa različitim vrstama ljudi te kroz upoznavanje njih otkriva više o sebi i pronalazi svoje mjesto u društvu. Mjuzikl će pratiti identičnu radnju, produkciju potpisuje Lorne Majkls, kao i Tina Fej. Film će izaći pod etiketom Paramount Picturesa, a muziku za ovo ostvarenje potpisuju Džef Ričmond i Najl Bendžamin.

- Uzbuđena sam zbog povratka ovog filma na velika platna.

Bilo je nevjerovatno pratiti koliko je film prirastao srcima mnogobrojne publike. I sama sam provela 16 godina sa likovima iz ovog filma. Oni su moj Marvelov univerzum i mnogo ih volim - objasnila je Fej koja je napisala scenario za film početkom 2000. godine.

Nova pjesma Tejlor Svift politički je obojena

Proračunati rizik LOS ANĐELES – Tejlor Svift objaviće 31. januara dokumentarac ,,Miss Americana“, a u njemu će se naći i pjesma ,,Only the Young“, koja je žestoko politički obojena i u priličnoj mjeri vrijeđa osjećanja polovine Amerikanaca koji ne zastupaju njene stavove. Ipak, Tejlor kaže kako više ne želi da ćuti.

Nakon što je doživjela strahovit poraz na izborima u Tenesiju krajem 2018. godine, s obzirom na to da je kandidat kojeg je ona podržavala izgubio sa čak 300.000 glasova razlike, a analize su pokazale da ona uopšte nije inspirisala mlade da izađu na izbore i glasaju kako to ona želi. Ona ne krije da ju je to toliko potreslo da je tom porazu i posvetila ,,Only the Young“, za koju smatra da je sad idealan momenat da se objavi.

– Bila sam uznemirena zbog toga što su se ti izbori tako završili, naravno. Samo sam htjela da napišem pjesmu o tome. Nisam znala gdje će ona završiti. Mislila sam da će biti bolje da ona izađe u vrijeme kad je potrebno potpaliti neke političke vatre i možda inspirisati mlade da izgrade svoje poglede, izdvoje se iz krda i da osjete da ne moraju da glasaju kao i ljudi iz njihovog grad - kaže Tejlor, a prenosi Fox News. Stihovi su u priličnoj mjeri uvredljivi za sve koji ne misle kao ona, jer se u njima kaže: ,,Uradili ste sve što ste mogli, ali igra je bila namještena, sudiju su prevarili. Oni koji nisu u pravu misle da jesu, a mi smo bili nadjačani – ovog puta“.

Ipak, kako se ispostavilo, zvijezde i pored svoje velike želje nemaju nikakav uticaj na izbore. Ariana Grande, Keti Peri i brojne druge zvijezde čvrsto su stajale na strani Hilari Klinton koja je ipak poražena od Trampa, a koji nije imao takvu podršku.