Dnevni list Pobjeda 26.01.2020. by Pobjeda

KATOLIČKA CRKVA U KOTORU UPISANA NA SPC

INCIDENT ZBOG TROBOJKE:

Demonstranti u Podgorici ometali komunalce, a potom napali i organe reda

Povrijeđena tri policajca, više osoba uhapšeno

STR. 6.

Potpredsjednik Vlade očekuje da se kroz dijalog sa Mitropolijom prevaziđu razlike

Pažin: Dogovor sa MPC nije daleko

STR. 7.

U dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid SPC je korisnik i bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih. Crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina. Iz Uprave za nekretnine nijesmo mogli dobiti podatke ko je tražio izmjenu i na osnovu kojih dokumenata je napravljen ovaj prepis vlasništva koji datira od 1996. godine Str. 7.7. STR. D.MIJATOVIĆ

S. VASILJEVIĆ

POBJEDA SAZNAJE: Dokumenti Uprave za nekretnine dokazuju da se Crkva Sv. Ilije u Dobroti više od dvije decenije ne vodi na Kotorsku biskupiju

Podgorički inspektori u roku od osam sati otkrili ko je ubio albanskog državljanina

Poslanik DPS-a kazao da je poziv za razgovor o izbornom zakonodavstvu upućen svima

Junčaj priznao ubistvo Shvatili da sezonu Gjinkolaja ne čini samo snijeg Kolašin poluprazan, samo ,,Bjanka“ puna

STR. 6.

Lider Crnogorske se neće ponovo kandidovati za predsjednika

Pavićević odustao, nema podršku STR. 2.

STR. 4. i 5.

Glumac Emir Ćatović povodom uloge u predstavi „Pukovnik ptica“

Neće nam biti bolje dok se ne promijenimo STR. 13.

Nikolić: Očekujem dijalog kada počne redovno zasijedanje

STR. 3.

Politika

Nedjelja, 26. januar 2020.

Lider Crnogorske nema namjeru da se ponovo kandiduje za predsjednika

Vladimir Pavićević odustao, nema podršku Pavićević se 2017. godine iz Beograda preselio u Crnu Goru. U Beogradu se, kao potpredsjednik Nove stranke intenzivno bavio politikom i važio je za najaktivnijeg poslanika u Skupštini Srbije PODGORICA – Lider Crnogorske Vladimir Pavićević neće se ponovo kandidovati za funkciju predsjednika stranke, jer za to nema podršku većine u Predsjedništvu, saznaje Pobjeda. Redovan Kongres Crnogorske, na kojoj bi trebalo da bude biran novi predsjednik partije, biće održan u februaru. Izvori Pobjede iz te partije navode da u stranci teku pripreme za taj događaj i da je do sada, tim povodom, održano nekoliko neformalnih sastanaka Predsjedništva. Pavićević je, kako nam je rečeno, odluku da se ne kandiduje donio samostalno, jer je uvidio da za ponovnu kandidaturu nema podršku članstva Crnogorske. - To je njegova lična odluka. Nije mu to niko sugerisao, već je tako sam odlučio. Činjenica je da mu u stranci nije pružena podrška za politiku koju vodi. On je pametan čovjek i jasno mu je da nema potrebe da bilo šta radi na silu – kazao je izvor Pobjede. Vladimir Pavićević je za predsjednika Crnogorske imenovan početkom 2018. godine na drugom Kongresu stanke. Na to mjesto došao je sa pozicije savjetnika predsjednika partije, koju je do

tada vodio Dragan Purko Ivančević. Pavićević se 2017. godine iz Beograda preselio u Crnu Goru. U Beogradu se, kao potpredsjednik Nove stranke intenzivno bavio politikom i važio je za najaktivnijeg poslanika u Skupštini Srbije. U Crnu Goru se vratio nakon što, kao treći na izbornoj listi Nove stranke, nije uspio da uđe u novi saziv Skupštine Srbije. Turbulencije u Crnogorskoj počele su nedugo nakon što je preuzeo

Lider Demokrata smatra da je vlast u panici

Bečić: Strmoglavi pad podrške DPS-u, srljaju iz greške u grešku PODGORICA - Nervozne i panične rekcije DPS-a i njenih najviših funkcionera u kojima saopštavaju ono što bi oni željeli da vide, a ne ono što se dešava na ulicama crnogorskih gradova u čemu učestvuju u velikom broju i njihovi dosadašnji birači, pokazuju da su u strahu i konfuziji, jer su sa jedne strane svjesni da su se usvajanjem skandaloznog i neustavnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti preigrali i da doživljavaju strmoglav pad podrške, a sa druge strane ne žele to da priznaju, srljajući iz greške u grešku, ocijenio je lider Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić. On je kazao da je građanska Crna Gora ovih dana pobijedila DPS i sve pomagače te partije. - Iako su zamišljali da će sa svojim poželjnim partnerima, kao mnogo puta do sada u ideološkim igrankama profitirati i pobjeći od surove crnogorske zbilje, iako su imali za cilj da pobijede građansku Crnu Goru i

sve one koji se za nju zalažu, desilo se suprotno - istakao je Bečić, prenosi portal Pobjede. Najveću zaslugu za to nosi, kako je rekao, mudro, dostojanstveno, pomiriteljsko držanje i postupanje crkava i vjerskih zajednica, ,,a posebno Mitropolije crnogorsko-primorske, Episkopskog savjeta i predstavnika MCP koji su nastupali u javnosti“. - Najmasovniji, najdostojanstveniji i najotmeniji skupovi u istoriji Crne Gore, mirne i miroljubive litije na kojima imamo zajedno Crnogorce i Srbe, ali i ljude drugih vjeroispovijesti, ljude različitih partijskih opredeljenja, vjerske velikodostojnike svih konfesija, pokazuju da se umjerena i građanska Crna Gora ujedinila, da su konačno zajedno do skoro podijeljena pravoslavna braća, ali i braća muslimani i katolici, kao i svi drugi, koji su prozreli politiku podjela, mržnje, esktremizma i profiterstva rekao je predsjednik Demokrata. R.P.

funkcije predsjednika partije. Već u februaru 2019. godine Crnogorsku je napustilo devet aktivista među kojima su bila i dva dotadašnja potpredsjednika Đorđije Brajović i Zoran Mugoša. Oni su tada javnost zvanično obavijestili da iz Crnogorske istupaju jer su, kako su tvrdili, dovedeni u situaciju da se kao borci za državotvorne i nacional-

ne interese Crne Gore ne prepoznaju kao dio partije u čijem su formiranju i razvoju učestvovali. Osipanje Crnogorske nastavljeno je nedavno kada su još dva potpredsjednika Miodrag Čučka i Ivica Kaluđerović podnijeli ostavke na sve funkcije u stranci, o čemu je Pobjeda već izvještavala. Da politika Pavićevića nema podršku članstva Crnogorske bilo je jasno nedavno kada su se odbornici te partije u Skupštini opštine Budva, neposredno nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, oglušili o poziv Pavićevića da učestvuju u raspravi lokalnog parlamenta i glasaju za usvajanje budžeta. Odbornici Crnogorske su tada, mimo naloga Pavićevića, odlučili da ne daju kvorum sjednici SO Budva. U javnosti se spekuliše da Pavićević lično nije ni zainteresovan za dalje vođenje Crnogorske, te da ozbiljno radi na tome da se do narednih parlamentarnih izbora pridruži Demokratama, kako bi se sa izborne liste partije Alekse Bečića ponovo domogao poslaničkih klupa, ovaj put u Skupštini Crne Gore. Đurđica ĆORIĆ

Šef srpske diplomatije tvrdi da poštuju nezavisnost Crne Gore

Dačić: Nema sukoba Podgorice i Beograda, ali brinemo za položaj Srba PODGORICA - Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je juče govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, da sukoba na relaciji Beograd Podgorica nema, ali da se Srbija brine za položaj Srba u Crnoj Gori. - Srbija da je i posmislila da donese nešto nalik takvom zakonu do sada bi dobila teške kritike od međunarodne zajednice. Međutim, izgleda da je mnogima nevažno što u Crnoj Gori živi 29 odsto Srba. Mi se ne slažemo sa ovim zakonom, ali i sa položajem Srba u Crnoj Gori. Crna Gora nema neprijatelja u Beogradu, mi poštujemo nezavisnost Crne Gore, ali oni moraju da poštuju Srbe koji su rođeni i žive tamo - rekao je Dačić, gostujući na Radio - televiziji Srbije (RTS). Komentarišući predstojeće izbore u Srbiji, Dačić, koji je predsjednik Socijalističke partije Srbije (SPS), je rekao da je o eventualnom zajedničkom nastupu SPS sa Srpskom

naprednom strankom već razgovarao sa Aleksandrom Vučićem, ali konačna odluka još nije donijeta. - To je ideja sa pozitivnom konotacijom, ali o tome ćemo još razgovarati. Konačnu odluku kako ćemo nastupiti na predstojećim izborima donijećemo sredinom februara. Želim da naglasim da smo mi ponosni na ono što smo postigli u posljednjih sedam, osam godina - kazao je Dačić. Dačić je izjavio i da nije novost stav koji je iznio specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za pregovore Beograda i Prištine Ričard Grenel i dodao da su sličan stav zauzele i zemlje ,,Kvinte“. Grenel je, prenosi portal Pobjede, tokom posjete Beogradu u petak kazao da je sagovornicima na Kosovu ,,stavio do znanja“ da moraju da ukinu taksu na robu iz Srbije, ali da ,,zahtjev donosi“ i u Beograd: da Srbija obustavi kampanju među stranim državama za povlačenje priznanja Kosova. R.P.

Poruka Ambasadorke Bugarske u Crnoj Gori građanima

Plugčijeva: Članstvo u EU podiće standard života PODGORICA – Crna Gora treba da nastavi sa svojom uspješnom politikom, posebno su zavidni rezultati u oblasti turizma, rekla je ambasadorka Bugarske Meglena Plugčijeva u intervjuu za Novu M. Bugarska je, rekla je ona, u više navrata izjavljivala da bi trebalo formalno zabilježiti da je Crna Gora lider među zemljama Zapadnog Balkana u procesu priprema za EU. - Ali, takođe, je važno, ne samo za mene da to kažem, već je važno da i građani Crne Gore budu zadovoljni da su u toku radovi i da se u zemlji sprovode reforme i da su sami ljudi uvjereni da će ovo buduće članstvo u EU podići standard života - biće veće plate, bolja zdravstvena zaštita, više radnih mjesta i perspektiva mladih – rekla je ona. Prema njenim riječima, važno je imati ekonomski razvoj, nova radna mjesta, strana ulaganja u svojoj zemlji, kako bi ljudi znali da je

Mora postojati stvarna sloboda, demokratija, pravda, jednakost pred zakonom - da ne postoje situacije u kojima su neki ljudi važniji privilegovaniji pred zakonom od drugih članstvo u EU pozitivan događaj. - Mora postojati stvarna sloboda, demokratija, pravda, jednakost pred zakonom da ne postoje situacije u kojima su neki ljudi važniji privilegovaniji pred zakonom od drugih. I iz Brisela se stalno podsjeća da se još mora nešto učiniti u borbi protiv korupcije i borbi protiv kriminala. Potreban

je konsenzus i politička stabilnost, a ne ozbiljne nesuglasice između vladajuće stranke i opozicije. Iz našeg iskustva mogu kazati da u vezi članstva u EU, uprkos drugim velikim razlikama u stavovima vlasti i opozicije, za taj ključni problem postojao je koncenzus. Zakoni izglasani u parlamentu trebali bi se ujediniti, a ne podijeliti društvo – rekla je ona.

Istakla je i da trenutno postoji zastoj u politici proširenja, ali čvrsto vjeruje da će na proljeće biti novog razvoja, novi podsticaj i za Sjevernu Makedoniju i za Albaniju, a i za Crnu Goru. - Jer to je značajno ne samo za region i za Crnu Goru, važno je za cijelu EU, da svi imamo razvoj i sigurnost širom Evrope – rekla je ona. N. Đ.

Politika

Nedjelja, 26. januar 2020.

Poslanik DPS-a kazao da je poziv za razgovor o izbornom zakonodavstvu upućen svim parlamentarnim partijama

Iz vladajuće partije tvrde da su fotografije Amfilohija i Mandića dokaz o karakteru litija

Nikolić: Očekujem dijalog kada počne redovno zasijedanje Jedini akt koji nijesmo izmijenili je zakon o izboru odbornika i poslanika zbog evidentnog nedostatka dvotrećinske većine. Upravo taj prijedlog zakona koji je krovni i sistemski za izborni proces, kao i set prijedloga medijskih zakona trebalo bi da posluže kao platforma za dalji dijalog – istakao je Nikolić PODGORICA – Poziv za razgovor o izbornom zakonodavstvu upućen je svim parlamentarnim partijama, a očekujem da ćemo taj dijalog otvoriti već kad počne redovno skupštinsko zasijedanje u martu – kazao je za Pobjedu Miloš Nikolić, poslanik DPS-a. On je istakao da je DPS otvoren za dijalog i spreman da razgovara o modelima koje predloži opozicija. - Demokratska partija socijalista je već, sa koalicionim partnerima, krajem prošle godine, usvojila najveći dio ODIHR preporuka izmjenom seta izbornih zakona. Jedini akt koji nijesmo izmijenili je zakon o izboru odbornika i poslanika zbog evidentnog nedostatka dvotrećinske većine. Upravo taj prijedlog zakona koji je krovni i sistemski za izborni proces, kao i set prijedloga medijskih zakona trebalo bi da posluže kao platforma za dalji dijalog – istakao je Nikolić. Poručio je da je „poziv upućen svim parlamentarnim partijama, tim prije što je to njihov posao, na koji su se obavezali pred građanima, što se, kako je rekao, često zanemari i zaboravi u moru informacija i političkih poruka. - Stojimo na raspolaganju za dijalog, kao i do sada, spremni da razmotrimo prijedloge i modele kolega iz opozicije, ali posvećeni ideji da se samo u okviru institucija može voditi razgovor i postići dogovor povodom sistemski vaznih tema,

Mitropolit Amfilohije i Andrija Mandić na svečanom ručku

DPS: Politički protesti sa ciljem smjene vlasti

kakva je unapređenje izbornog sistema i ambijenta – kazao je Nikolić. Vladajuća koalicija krajem decembra prošle godine usvojila je zakone o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, biračkom spisku, teritorijalnoj organizaciji, kao i dopunu Krivičnog zakonika. Prijedlog zakona o izboru poslanika i odbornika, za čije usvajanje je potrebna dvotrećinska podrška, povučen je iz skupštinke procedure. Tada je potpredsjednik Skupštine Branimir Gvozdenović, koji je bio predsjednik Odbora za izborno zakonodavstvo, rekao da će predloženi zakon biti ponuđen opoziciji kao platforma za dijalog. Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva nije usaglasio zakonske prijedoge, jer su Demokrate napustile to tijelo kada je Skupštini procesuiran Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Momo Koprivica i Danilo Šaranović napuštanjem Odbora uskratili su kvorum za dalji rad tog tijela. Odboru je formalno prestao mandat 18. decembra I. K. prošle godine.

PODGORICA - Iako iz Mitropolije crnogorsko-primorske tvrde da litije nadilaze partijske, stranačke, politikantske i ideološke ineterese, posljednja održana u Podgorici, sa svim obilježjima, ikonografijom i parolama Demokratskog fronta, najbolje svjedoči o tome da se iza borbe za promjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti krije politički protest, sa ciljem smjene vlasti - kazali su u Demokratskoj partiji socijalista. Kako su naveli u toj partiji na njihovoj zvaničnoj Fejsbuk

stranici, ,,ponavlja se scenario iz 2008, 2015. i 2016. godine samo sada pod crkvenim plaštom“. DPS je objavio fotografije mitropolita MCP Amfilohija koji sa jednim od lidera DF-a Andrijom Mandićem sjedi za trpezom, zajedno sa sveštenstvom Mitropolije. - O karakteru ,,vjerskih skupova“, a zapravo političkih protesta, za koje Andrija Mandić i sam tvrdi da im je cilj nasilna smjena vlasti, najbolje govore ove fotografije poručili su u DPS-u, prenosi portal Pobjede. N. Đ.

Mitropolija crnogorsko-primorska reagovala na navode predsjednika Vlade da se mitropolit stavio na čelo anticrnogorske opozicije

Optužili premijera za pokušaj manipulacije PODGORICA - Zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista i predsjednik crnogorske Vlade Duško Marković je prekjuče učinio grub pokušaj manipulacije građanima proglasivši mitropolita Amfilohija za čelnika nekog političkog pokreta, uzevši kao argument za to svoju tvrdnju da se mitropolit sastao sa dijelom crnogorske opozicije, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

Mitropolit Amfilohije

Kažu da Marković ,,nije objasnio da li bi to u isto vrijeme značilo da se mitropolit stavio na čelo Vlade kad se susreo sa njim na dan izglasavanja diskriminatorskog i antiustavnog zakonskog propisa o obraču-

nu sa SPC ili se stavio na čelo Velike Britanije, kad se prekjuče sreo sa ambasadorkom te zemlje u Crnoj Gori“. - Ne može se smatrati ozbiljnom tvrdnja gospodina Markovića da u litiji nema mjesta za Crnogorce. On i sam sasvim pouzdano zna da je potpuno nemoguće da u ovako masovnim okupljanjima ne učestvuje i veliki broj onih koji su se na tom popisu izjasnili kao Crnogorci. Njegovo povjerenje u ,,građansku i demokratsku“ Crnu Goru moralo bi se iskazati i u poštenom odnosu i poštovanju ljudskih prava svih onih, Crnogoraca i Srba i onih, koji učestvuju u litijama od momenta usvajanja zakona, koji je usmjeren protiv njihovih zajedničkih svetinja – istakli su oni.

Kažu da ,,staranje o duhovnim potrebama pravoslavnih Srba i Crnogoraca bi gospodin Marković trebao da prepusti pravoslavnoj crkvi, a svoju ozbiljnost i privrženost ,,građanskoj i demokratskoj“ Crnoj Gori bi Marković najbolje pokazao vodeći računa o životnom standardu svih građana Crne Gore.“ - Nema na litijama nikakve propagande o tome da će Crna Gora biti srpska, jer je ona jednako svih nas - i Srba i Crnogoraca i svih drugih koji u njoj žive. Ne očekujemo od zamjenika predsjednika jedne građanske partije, a pogotovo ne od premijera jedne države koja sebe naziva građanskom, da tu stvarnost osporava – kažu oni. Što se, kako kažu, tiče ,,aluzija

na slikanje trobojki po Crnoj Gori“, uz ogradu da Mitropolija nije ni organizator ni učesnik tih akcija i podsjećanje da glasno i aktivno obeshrabruju nošenje bilo kakvih zastava u litijama. - Možemo samo da pomognemo gospodinu Markoviću da se prisjeti da je upravo partija kojoj on pripada na više izbora izlazila sa trobojkama nego bez njih – naveli su u saopštenju. Kažu da ponavljaju stav Episkopskog savjeta da ostaju otvoreni za početak ,,pravog, istinskog i transparentnog razgovora sa crnogorskim vlastima o svim otvorenim pitanjima, a prvo i najvažnije od njih je diskriminatorski zakon o slobodi vjeroispovijesti“. N. Đ.

Ekonomija

Nedjelja, 26. januar 2020.

Snijega nedovoljno za ozbiljno skijanje

KOLAŠIN - Nedostatak snijega ove godine ,,uzeo“ je danak i u Kolašinu. Turistički poslenici nijesu zadovoljni, a hotelijeri smatraju da fale sadržaji koje bi trebalo ponuditi njihovim gostima. Ovih dana očekuju se padavine, pa se nadaju da će spasiti sezonu i ostvariti zadovoljavajući finansijske rezultate. Trenutno se bilježe znatno lošiji rezultati nego prošle godine, dok jedino hotel ,,Bjanka“ bilježi popunjenost od 90 odsto. Kako je kazao direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović nedostatak snijega je značajno uticao na popunjenost smještajnih kapaciteta i uopšteno na sve turističke radnike. - Nakon dobre popunjenosti tokom novogodišnjih praznika, bilježi se značajan broj otkazivanja rezervacija, a kao glavni razlog navodi se nedostatak snijega za kvalitetno skijanje. Iskreno se nadam da će u narednom periodu vremenske prilike ići na ruku i da ćemo uspjeti da nadoknadimo makar dio nastalih gubitaka za turističku privredu - kaže Vlahović dodajući da je trenutno jedino rješenje u postavljanju sistema za vještačko osnježivanja staza na skijalištima, kako bi se svim turistima koji posjete Kolašin moglo garantovati kvalitetno skijanje bez obzira na vremenske prilike. Iako su kako tvrdi pripreme za ovu zimsku turističku sezonu obavljene na vrijeme i mnogo ranije nego što je to bilo predhodnih koje su pratile i brojne

Na skijalištu Kolašin 1600 koncerti i žurke Kako bi privukli turiste na skijalištu Kolašin 1600 već 1. februara organizovaće koncert Jelene Rozge, 15. februara koncert Dženana Lončarevića, 1. marta Željka Samardžića, dok će 29. marta gostovati Leksington bend. - Svakog vikenda u međuvremenu organizovaće se promotivne manifestacije sa žurkama, sa degustacijom domaćih vina i jela. Ono što je činjenica je da imamo dobru saradnju sa turističkim agencijama i turoperatorima iz regiona sa posebnim akcentom na tržište Albanije jer i sada imamo veliki broj gostiju sa tog tržišta. Tako smo juče imali 400 posjetilaca kako iz Albanije tako domaćih gostiju na žurci koju je organizvao radio S uz promotivne cijene pića i jela.

promotivne aktivnosti nažalost, nedostatak snijega uslovio je ,,da moramo konstatovati da ove zimske sezone bilježimo značajno lošije rezultate u poređenju sa istim periodom predhodne sezone“. Što se tiče gostiju koji borave u malom broju u Kolašinu osim domaćih, najviše ih je iz Albanije, zatim iz Rusije, Ukrajine... Direktor renomiranog hotela ,,Four Points by Sheraton“ Abdulah al Mamun tvrdi da njihovi rezultati zavise od količine snijega. Gosti su im pretežno iz Albanije i ostalih okolnih zemalja, i ako najavljeni snijeg napada smatra da bi ,,izvukli“ sezonu. - Snijega nema, što je najpotrebnije gradu. Svake godine je otprilike 50 odsto popunjenosti, ali sada zbog nedostatka snijega imamo 35 odsto popunjenosti. Čekamo najavljene padavine koje bi ,,izvukle“ sezonu, jer su nam gosti iz okolnih zemalja, oni ostaju po četiri pet dana i dolaze samo zbog skijanja - kazao je al Mamun za Pobjedu. On je već tri i po godine direktor ovog hotela, i ne namjerava da se vraća u svoj rodni Bangledeš, jer Crnu Goru i njene prirodne ljepote voli, ali smatra da nijesu dobro promovisane.

Raspust već pri kraju, a sezona nije krenula kako treba

Nedostatak snijega ove godine ,,uzeo“ danak i u Kolašinu

Samo je ,,Bjanka“ p Aleksandar Vlahović

Abdulah al Mamun

sadržaji

- Za poboljšanje zimske sezone fale sadržaji ovom gradu. Nema klubova, diskoteka, igraonica, šoping molova, kockarnica, nemamo što da ponudimo gostima - kaže al Mamun. Za ljeto ne brinu jer gosti vole prirodu, odu na Biogradsko jezero i vole da šetaju, ali zimi toga nema. - Kolašin treba da se izdvoji po nečemu. Na primjer sve kuće treba da budu iste boje, da bude nekog reda, ovo sada nije planski urađeno lijepo, sve je raštrkano - tvrdi al Mamun. - Kad ulazite u grad nije lijepo da naiđete na rupe na putu, pa se gost čim uđe u grad zapita gdje je došao. Da bi unaprijedi-

Milovan Bulatović

Miloš Popović

la turizam Crna Gora treba da ima odgovarajuću strategiju, treba imati plan. U ski centre ulažu velike novce za muzičke zvijezde, ali mislim da treba na drugi način uložiti novac i privući gosta - smatra al Mamun. Kada Kolašin ima snijega imaće i goste, ali mora se razmatrati činjenica da će ga zbog klimatskih promjena imati sve manje. Al Mamun smatra da Crna Gora nema definisan plan kada je infrastruktura u pitanju. - Prave jedan ski centar, pa novo skijalište Kolašin 1600. Zar

nije bolje jedan uraditi kako treba, pa uzeti priliv novca od njega, pa uraditi drugi... Sad su svi na gubitku. Da su imali topove za vještačko osnježavanje, jer je cijelo vrijeme temperatura bila ispod nule, moglo se izdržati. Pojedini hoteli na Žabljaku su čak zatvoreni, mi radimo cijele godine, ali se troškovi moraju izvući tako da je u zimskim mjesecima kada nema snijega dosta teško - kaže al Mamun. Smatra da država treba na neki način da pomogne hotelima na

Za poboljšanje zimske sezone fale sadržaji ovom gradu. Nema klubova, diskoteka, igraonica, šoping molova, kockarnica, nemamo što da ponudimo gostima - kaže Abdulah al Mamun sjeveru koji rade tokom cijele godine. - Ne treba nam novčana pomoć, samo sa porezima da olakšaju - smatra al Mamun. Otvaranjem auto-puta ove godine otvaraju se nove mogućnosti koje treba iskoristiti. - Gostu možete da ponudite ljeti više na sjeveru nego na primorju - smatra al Mamun koji će ostati da posluje u Kolašinu i ističe da je ljeti mnogo bolje, da su već prodali smještajne kapacitete.

- Već su popunjeni kapaciteti od juna do polovine oktobra, a gosti počinju da dolaze već od maja, čak i polovinom aprila počinju polako grupe. Tada imamo Francuze, Engleze, a sve ih je više sa kineskog tržišta - kaže al Mamun. U hotelu ,,Bjanka“ je drugačija situacija. Poslovanje im je i pored nedostatka snijega zadovoljavajuće tj. na nivou prošle godine. Agent prodaje u ovom hotelu Milovan Bulatović smatra da

U nastavku sezone ugostitelji se nadaju da makar pokriju gubitke

Ekonomija

Nedjelja, 26. januar 2020.

centrima biće uloženo 140 miliona eura ukupno za unapređenje i razvoj skijališta. Do sada je u ovom centru uloženo nešto više od 17 miliona. Do kraja ove godine biće uloženo više od 30 miliona - najavljuje Popović.

DVIJE FAZE

puna Bulatović: Gosti odmaraju uz čist vazduh, kuvano vino i toplu čokoladu Ivan Bulatović, menadžer restorana ,,Jezerine“ u ski centru Kolašin 1450 kazao je za Pobjedu da se ne žale i da posjetilaca imaju. - Imamo tri topa za osnježavanje tako da osposobimo jedan dio staze. Ovih dana se dešava da u Kolašinu temperatura bude -10, a ovdje oko 0 na planini što nam ne odgovara - kazao je Bulatović. U restoranu ,,Jezerine“ zatekli smo dosta gostiju, koji odmaraju na svježem vazduhu, piju kuvano vino, toplu čokoladu. - Restoran je bio pun gostiju. Albanci su uglavnom vikendom i to su dobri gosti, njima smo zadovoljni, a dok je raspust dolaze nam uglavnom domaći gosti sa malom djecom. Da padne dobar snijeg ,,izvukli“ bi se. Jedno 30 odsto radimo u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu, ali i dalje zarađujemo plate - ističe Bulatović napominjući da ,,kada se radi može i da se zaradi“.

s obzirom na vremenske uslove i manjak snijega ove godine bilježe solidne rezultate. - Popunjenost je za decembar i januar preko 70 odsto. Dosta je uticao nedostatak snijega, jer smo očekivali i bolju sezonu. Imali smo otkazivanja, mada i pored toga uspjeli smo da budemo na nivou prošle godine. Za naše goste pripremili smo zimske pakete na 3, 5, i 10 noćenja. Takođe pripremili smo promo zimske pakete na dvije noći - kaže Bulatović. Gosti su im iz okruženja i iz Albanije i Kosova. - U toku zimskog rasputa imali smo dosta domaćih gostiju. Zbog nedostatka snijega smo ubacili pakete na dva noćenja. Za ovaj vikend je popunjenost preko 90 odsto, tako i da bez

snijega mi se ne žalimo i rijedak smo hotel na sjeveru koji ove godine radi dobro - kaže Bulatović.

LJETO U OVERBUKINGU

Za nastupajuće ljeto su u overbukingu, mjesta više nema. - Ljeti imamo goste Francuze, Izrealce, Amerikance, goste iz Velike Britanije, iz Skandinavije... - kaže Bulatović. U hotelu radi oko 120 radnika, a Bulatović takođe smatra da Kolašinu fali sadržaja. - Mi imamo dodatne sadržaje, spa centar, saunu, bezene, teretanu, i nama to dosta znači da privučemo goste kad nemamo snijega. Van hotela nakon tog klizališta i zimskog bazara, teško da se može što ponuditi osim skijališta. Bez vještačkog

osnježavanja narednih godina mislim da ne možemo - zaključuje Bulatović. Na skijalištima 1450 i 1600 nije bilo ozbiljnijih skijaša osim djece. Izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović kazao je za Pobjedu da je nedostatak snijega vremenska neprilika za turističke poslenike koje su se desile u januaru, ali da na to još uvijek ne mogu uticati. - Skijalište 1600 otvoreno je februara prošle godine. Ove godine smo otvorili ovaj ski centar 14. decembra i otvorili zvanično zimsku turističku sezonu. Taj dan je bilo oko 1500 posjetilaca, i upriličen je koncert Indire Force. Od toga dana do danas svaki dan je na skijalištu u funkciji dječiji poligon sa dječijim skijalištem, gdje se pružaju usluge skijanja i ski škole i rente. U funkciji je i žičara za panoramsko razgledanje planine, obzirom da nema dovoljno količine snijega za bezbjedno skijanje - kazao je Popović. U ponudi je i moderni restoran sa kafe barom ,,Troglava“ kapaciteta od 400 do 800 mjesta zavisno od strukture stolova. - Što se tiče posjete, od otvaranja sezone do danas je prodato 3.000 karata i obzirom na vremenske prilike koje su nas zadesile više smo nego zadovoljni tim rezultatom. Ovaj projekat je u procesu zaključno sa 2022. godinom. U tom periodu kako u Kolašinu tako u i ostalim ski

Uradiće još jednu novu žičaru i još 15 kilometara novih skijaških staza i imaćemo ukupno sa ski centrom 1450 oko 45 km skijaških staza. - Na taj način postaćemo ne samo konkuretni nego i dominantni na tržištu - ističe Popović. Što se tiče vještačkog osnježavanja, on objašnjava da svako od skijališta se gradi u dvije faze. - Prva faza odnosi se na izgradnju pristupnih puteva, platoa parkinga, baznih stanica, objekata sa ugostiteljskim sadržajima, žičara i prateće staze, vrši se nabavka prateće opreme i mehanizacije i ta faza na Kolašinu 1600 je završena. Druga faza podrazumijeva izgradnju sistema za vještačko osnježavanje koje se sastoji od izgradnje vodovoda, akumulacionih jezera i nabavke i postavljanje opreme i infrastrukture za vještačko osnježavanje. Konkretno u Ski centru 1600 u tekućoj godini predviđena je izgradnja vodvododa za snadbijevanje lokaliteta kako za buduće hotele tako i za skijališta za osnježavanje - kazao je Popović najavljujući da će već sljedeće godine raditi na izgradnji akumulacionih jezera i postavljanje sistema za osnježavanje. - Svakako vještački snijeg je alternativa skijanju i za to su potrebni odgovarajući uslovi vremenski da bi staze mogle da se osnježavaju. To radi do temperature plus jedan stepen tako da i ove godine kako skijališta u regionu tako i šire imali su problema sa proizvodnjom vještačkog snijega zato što su temperature bile izuzetno visoke za ovaj period godine. Ali svakako na taj način nadomjestićemo vremenske neprilike ako ih bude, s obzirom da ćemo sa vještačkim osnježavanjem da pustimo skijalište da radi nekim ograničenim ili punim kapacitetom - naglašava Popović dodajući da je činjenica da prethodne tri sezone nijesu uopšte imali problema sa snijegom, na aktivnim skijalištima, tako da vještačko osnježavanje nije ni bilo potrebno. - Može da se desi da već sljedeće godine imamo vještačko osnježavanje, a da nam to ne bude trebalo ali svakako u odnosu na razvojni projekat koji se gradi u skladu sa međunarodnim standardima, vještačko osnježivanje treba obezbijediti jer gradimo najsavremenije ski centre. Kada se zaokruži čitav investicioni projekat obezbijedićemo maksimalne uslove da i u ovoj situaciji i vremenskim uslovima imamo načina da skijališta rade u ograničenom kapacitetu - ističe Popović. Padavine očekuju ovih dana, tako da cijene da će na taj način nadomijestiti rezultate koji su bili u januaru koji su umnogome manji nego prošle godine. - Zimska sezona traje do 15. aprila tako da ima vremena da se sve popravi. Imamo gotovo još tri mjeseca do kraja sezone - smatra Popović. Imaju kaže ugovorene turističke aranžmane i čim se steknu uslovi za skijanje cijeni da će imati dobar februar, mart pa će time nadomjestiti da zimska sezona bude kako su planirali kroz finansijski plan. Nada KOVAČEVIĆ foto Dragan MIJATOVIĆ

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja mjerama podržava razvoj biznisa

Rakčević uspješnu karijeru zamijenio vinogradarstvom

Ovogodišnji agrobudžet promovisan u vinariji Rakčević u Smokovcima

PODGORICA - Da se poljoprivreda u Crnoj Gori sve više prepoznaje kao šansa za unosan biznis, a jednako i prilika za oživljavanje porodičnih imanja i valorizaciju potencijala ruralnih područja, pokazuje i primjer proslavljenog rukometaša Mladena Rakčevića koji je uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po zamijenio vinogradarstvom i vinarstvom - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Imanje Rakčevića nalazi se u selu Smokovci u Riječkoj nahiji, na Cetinju. Mladen, za sada, ima 1.000 čokota vinove loze (,,vranac“ i ,,kratošija“), proizvodi visokokvalitetno crno vino, a ,,već je utabao stazu za razvoj ruralnog turizma“. - Biznis je započeo i unaprijedio zahvaljujući vrijednom i predanom radu, a koristio je i mjere podrške Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Planira značajno širenje proizvodnje i dalji razvoj agroturizma – istakli su oni. Ovo su, kako navode, neki od razloga što je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović u vinariji u Smokovcima promovisao ovogodišnji agrobudžet, koji u finansijskom i u sadržajnom smislu ,,predstavlja dobru priliku za brojne vrijedne domaćine kakav je Mladen Rakčević“. - Mladen je svoju uspješnu sportsku karijeru prije godinu i po zamijenio vinogradarstvom i vinarstvom što mu je bila davnašnja želja i izazov, ili kako je to on sam nadahnuto napisao: ,,Igranje pod dvoglavim orlom uz zvuke MAJSKE ZORE za mene je bio san koji sanjam otvorenih očiju!“. Sada je, kako Mladen voli skromno da kaže, nastavio da sanja svoj drugi san – kazao je Simović. Ispričao je da porodično imanje koje je Mladenov đed izgrađivao pečalbom u Americi, Mladen je obnovio novcem koji je i sam sticao u inostranstvu tokom 13 godina rukometne karijere. U znak zahvalnosti prema svom đedu, svoje prvo vino, nazvao je ,,pečalbar“. Iz Ministarstva je saopšteno da će razvojni projekat Rakčevića imati i dalje podršku i Cetinja, kako je najavio i gradonačelnik Aleksandar Kašćelan. Lokalna uprava finansirala je asfaltiranje dijela seoskog puta prema selu Smokovci, što planira da nastavi i u ovoj godini, i ne samo u ovom mjestu nego i ostalim djelovima prijestonice, ,,kako bi podstakli razvoj biznisa i podigli kvalitet života u ruralnim područjima“. N. Đ.

Direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema

Kujović: Od podmorskog kabla tri miliona PODGORICA - Podmorski kabl od koga je država već prihodovala oko tri miliona eura privući će i nove investitore u sektoru energetike, kaže za Novu M izvršni direktor Crnogorskog elektroptrenosnog sistema Dragan Kujović. Poručuje i da je elektro-energetski sistem stabilan, a u ovoj godini planirana je ralizacija gotovo 60 projekata ukupne vrijednosti 21 milion eura. - Za nešto više od dva mjeseca država je od podmorskog kabla prihodovala oko tri miliona eura, a plan CGES-a je da se ove godine od tog posla prihoduje najmanje šest miliona – rekao je on. Prema njegovim riječima, samom izgradnjom tog objekta i povezivanjem Crne Gore sa Italijom putem podmorskog kabla Crna Gora je na energetskoj mapi Evrope zauzela jedno značajno mjesto.

- Sami elektroenergetski sistem je postao stabilniji nego što je bio – kazao je on. Istakao je da se pojačava interesovanje posebno u sektoru energetike za nove investicije. - Imamo svakodnevno nove inicijative za izgradnju novih izvora električne enrgije. Politiku u tom dijelu vodi nadležno ministarstvo, a mi smo tu da obezbijedimo sve preduslove da se taj privredni razvoj posebno u oblasti energetike može razvijati u skladu sa inicijativama i sa nekim planiranim aktivnostima od stranih investitora – rekao je on. CGES je u prošloj godini, kaže Kujović, realizovao 60 projekata, ukupne vrijednosti oko 18 miliona eura. U ovoj godini, kako je naveo, između ostalog, biće nastavljena i izgradnja Transbalkanskog koridora koji je vezan za podmorski kabl. N. Đ.

Hronika

Nedjelja, 26. januar 2020.

INCIDENT ZBOG TROBOJKE: Demonstranti ometali komunalce, a potom napali i organe reda

Povrijeđena tri policajca, više osoba uhapšeno PODGORICA – Više osoba uhapšeno je sinoć zbog sumnje da su kamenovali policiju i pokušali da silom spriječe komunalce da prekreče trobojku nacrtanu kod pasarele na Zlatici, potvrđeno je Pobjedi. Tom prilikom su povrijeđena tri policajca. Nakon inci-

Komunalci pokušavaju da prekreče trobojku

denta komunalna policija je prekrečila javnu površinu. Demonstranti su sinoć uz pjesmu ,,Crna Gora i Srbija to je jedna familija“ prosuli farbu koju su komunalci donijeli na teren zbog čega je morala da interveniše podgorička policija.

Saša Pejović iz Uprave policije okupljenima je saopštio da se moraju razići jer skup nije prijavljen. Pošto se grupa oglušila o upozorenje i naređenje da se raziđu policija je primijenila sredstvo prinude pa je bačeno nekoliko suzavaca. Demonstranti su odgovorili

bacanjem kamenica na policiju. Uslijedilo je razbijanje grupa, a policija je u kratkom roku uhapsila osobe koje su izazvale incident. Iz policije je saopšteno da se ne mogu oglašavati dok cijela akcija ne bude završena. C. H.

Podgorički inspektori u roku od osam sati otkrili ko je ubio albanskog državljanina

Junčaj priznao ubistvo Gjinkolaja

PODGORICA – Paljoka Junčaj (56) priznao je podgoričkim inspektorima da je ubio albanskog državljanina Edmonta Gjinkolaja (39) čije tijelo je pronađeno juče ujutro u Tuzima.

Saobraćajni udes na Crkvinama kod Kolašina

Pored rasvjetljavanja ubistva Gjinkolaja, podgorički policajci su sinoć stavli lisice na ruke Vasku Gazivodi (37) koji je, kako se sumnja, pokušao ubistvo Milovana Popovića na Koniku. Ovo je saopšteno na konferenciji za medije Uprave policije koja je juče organizovana povodom rasvjetljavanja ovog slučaja.

Sa mjesta udesa

Spasioci sjekli auto i izvadili dvojicu povrijeđenih

DOKAZI

- Na osnovu prikupljenih materijalnih dokaza službenici Uprave policije su došli do sumnje da je ovo krivično djelo počinio P. J. (56) iz Tuzi, koji je uhapšen – kazao je šef kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata Centra bezbjednosti Podgorica Srđan Korać. On je precizirao da je albanski državljanin Gjinkolaj ubijen dva kilometra od mjesta gdje je pronađen. Policija je pretragom terena pronašla i pištolj iz kojeg je pucano na žrtvu. Korać je kazao da su juče u 8,15 časova građani prijavili policiji da se u mjestu Vuljaj nalazi tijelo sa vidljivom ranom u predjelu glave. - Policija je obaviještena da je u Tuzima u mjestu Vuljaj pronađeno beživotno tijelo muške osobe. Odmah po prijemu obavještenja policijski službenici su izašli na lice mjesta i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Na tijelu E. G. su bile vidljive povrede u predjelu glave – kazao je Korać. Obdukcijom je utvrđeno da je smrt nastupila nasilnim putem i to od posljedica upotrebe vatrenog oružja, nakon čega su podgorički inspektori krenuli u potragu

Srđan Korać

za ubicom i dokazima. - Kriminalističkom obradom je utvrđeno da mjesto na kojem je tijelo E. G. pronađeno nije mjesto izvršenja krivičnog djela. Sprovodeći intenzivne operativnotaktičke mjere i radnje policijski službenici su pronašli mjesto na kojem je ubistvo izvršeno – kazao je Korać. U blizini mjesta ubistva pronađen je pištolj koji je bio zakopan, a za koji se sumnja da je korišten u ubistvu Gjinkolaja. Ubistvo je rasvijetljeno i ubica uhapšen u roku od osam sati od momenta kada je slučaj prijavljen. U rasvjetljavanju ovog ubistva, prema riječima Koraća, bilo je angažovano oko 30 policajaca.

NAPAD NOŽEM

Vasko Gazivoda je uhapšen sinoć, nakon što je, kako se sumnja, nanio ubodnu ranu

nožem Popoviću u predjelu leđa, nakon čega se dao u bjekstvo. Popović je nakon ranjavanja prevezen u Urgentni centar i van je životne opasnosti. Šef kriminalističke policije Podgorice, Srđan Korać saopštio je da je osumnjičeni za pokušaj ubistva identifikovan u roku od pola sata, a uhapšen nakon sat. Istakao je da žrtva napada nije htjela da sarađuje sa policijom u identifikaciji počinioca ovog krivičnog djela. - Operativnim radom policija je došla do sumnje da je V. G. izvršilac krivičnog djela ubistvo u pokušaju, nakon čega je isti pronađen i uhapšen. Ovom prilikom kod njega je pronađen nož za koji se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela – kazao je Korać. Osumnjičeni je uz krivičnu prijavu sproveden Višem državnom tužiocu u Podgorici. B. R.

AKCIJA KLAP: Sudija za istrage ukinuo rješenja o zadržavanju

Martinović i Perović puštene na slobodu PODGORICA – Načelnica Poreske uprave područne jedinice Podgorica Stanislava Beba Martinović i bivša sekretarka Ministarstva finansija Marina Perović puštene su juče ujutro da se brane sa slobode nakon što je sudija za istrage Višeg suda u Podgorici ukinuo rješenje o zadržavanju do 72 sata koje je u četvrtak donijelo Specijalno tužilaštvo. Dan ranije na slobodu je puštena i poreska inspektorka Nevenka Đurović.

Osim u slučaju Đurović, Martinović i Perović sudija za istrage Višeg suda u Podgorici u petak je ukinuo još jedno rješenje o zadržavanju za još tri osobe kojima su stavljene lisice na ruke u četvrtak. - Sudija za istrage je primio ukupno četri žalbe na zadržavanje. U sva četiri slučaja on je ukinuo rješenje o zadržavanju do 72 sata i predmete vratio Specijalnom tužilaštvu na ponovno postupanje i odlučivanje - saopšteno je Pobjedi iz Višeg suda. Martinović, Đurović i Perović su uhapšene u četvrtak sa još četri osobe u nastavku

akcije ,,Klap“ zbog sumnje da su pripadnici kriminalne organizacije čiji su članovi zloupotrebom položaja i falsifikovanjem isprava oštetili državni budžet za 3.500.000 eura. Lisice na ruke u četvrtak su stavljene Rajki Simonović, rukovodiocu odjeljenja za inspekcijski nadzor Poreske uprave u Podgorici, i savjetniku u Ministarstvu finansija Draganu Vujoševiću. U okviru ove akcije uhapšeni su i Refad Kolić, osnivač i izvršni direktor preduzeća ,,Braća Kolić“ i ,,Migi“ iz Bijelog Polja, Tamara Kovačević, osnivač i izvršna direktorka kompanije ,,Trend trade“ iz Podgorice kao i odgovorno lice podgoričke kompanije ,,Okov“ Bojan Rašović. Svima je nakon saslušanja u Tužilaštvu, osim Tamari Kovačević određeno zadržavanje do 72 sata. B. R.

KOLAŠIN – Dvije osobe su povrijeđene u saobraćajnom udesu koji se juče oko 14 sati i 40 minuta dogodo na magistralnom putu M2, od Kolašina ka Podgorici. U saobraćjnoj nezgodi su učestvovali autobus ( PL – AE – 515) i automobil ,,folksvagen - turan“ podgoričkih tabli (PG – JK – 726) kojim je upravljao R. P. (32). Do nezgode je došlo na magistrali od Crkvina ka Mijoskoj na kojoj je velika visinska razlika. Vozač ,,folksvagen - turan“, R. P. (32) i suvozač K. B. (25) su prebačeni i Klinički centar Crne Gore u Podgorici. Pripadnici Službe zaštite i spašavanja iz Kolašina su morali da sijeku ,,folksvagen - turan“ kako bi povrijeđene izvadili iz njega. Istraga je u toku. Dr. D.

Obilježeno 40 dana od ubistva policajca

Odata počast Milutinu Lekoviću HERCEG NOVI – Porodica, prijatelji, kolege i brojni građani Herceg Novog odali su juče poštu graničnom policajcu Milutinu Lekoviću, koji je ubijen 15. decembra prošle godine u Igalu. Na inicijativu Sindikata Odjeljenja granične policije Herceg Novi, građani su se okupili u 14 časova ispred zgrade CB Herceg Novi, odakle su šetnjom stigli do mjesta svirepog ubistva Lekovića, gdje su zapalili svijeće i položili cvijeće. Obilježavanju 40 dana od pogibije policajaca Milutina Lekovića prisustvovali

su predsjednik i potpredsjenik opštine Herceg Novi Stevan Katić i Miloš Konjević. U ime porodice prisutnim se zahvalio Bogoljub Leković. U Lekovića je u centru Igala pucao jedan od tri privedena albanska državljanina sa zadnjeg sjedišta policijskog vozila. On je nakon pet sati podlegao povredama u risanskoj bolnici. Za njegovo ubistvo sumnjiči se albanski državljanin Ljuan Hasanaj (43), a sa njim su u trenutku ubistva bili njegov brat Ljuljzim Hasanaj (49) i majka Nure Hasanaj (67). Ž. K.

Društvo

Nedjelja, 26. januar 2020.

POBJEDA SAZNAJE: Dokumenti Uprave za nekretnine dokazuju da se Crkva Sv. Ilije u Dobroti više od dvije decenije ne vodi na Kotorsku biskupiju

Katolička crkva u Kotoru upisana na SPC s.v.

Katolička crkva Svetog Ilije u Dobroti

Crkva Svetog Ilije u Nalježićima koja je u vlasništvu SPC

PODGORICA/KOTOR - Katolička Crkva Sv. Ilije, koja se nalazi u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora na poluostrvu Plagenti u Dobroti, prema podacima Uprave za nekretnine, upisana je na Srpsku pravoslavnu crkvu. Konkretno, katolička crkva u Dobroti ,,vodi“ se na Crkvu Sv. Ilije u Nalježićima u Grblju, koja je u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve, saznaje Pobjeda. Po dokumentu u koji je Pobjeda imala uvid, SPC je korisnik bogomolje od 23 metra kvadratna i dvorišta od 268 metara kvadratnih tik uz Institut za biologiju mora. Tu crkvu je Kotorskoj biskupiji poklonila porodica Radoničić početkom sedamdesetih godina.

vrijeme francuske vladavine, za 500 talira. U palati je 1847. boravio Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja, kapetana Krsta Jozovog Radoničića, koji je palatu i sagradio. Crkva je od 1961. godine na listi kulturnih dobara i karakteristična je po tome što je sagrađena na stijeni ispred koje se na školju u moru nalazi veliki kameni krst.

POKLON

UPIS

Iz Uprave za nekretnine nijesmo mogli dobiti podatke ko je tražio izmjenu vlasništva i na osnovu kojih dokumenata je napravljen ovaj prepis. - Ovaj upis datira od stupanja katastarskih opština u katastar nepokretnosti, tj. od izlaganja podataka na javni uvid 1996. godine, od kada posjedujemo tražene podatke. Sve informacije prije navedenog upisa nijesmo u mogućnosti dostaviti jer se nalaze u istorijskom arhivu opštine Kotor, navodi se u odgovorima Uprave za nekretnine. Pobjeda je dobila potvrdu iz Kotorske biskupije da postoji greška u katastru i da će tražiti od Uprave za nekretnine da se ispravi. Jedino što se vidi iz dokumenta je da je crkva 2010. zavedena kao spomenik kulture u pojasu morskog dobra.

Dokument Uprave za nekretnine koji dokazuje da je katolička crkva upisana na pravoslavnu crkvu u vlasništvu SPC

Crkva Sv. Ilije nalazi se u okviru kotorskog Instituta za biologiju mora, nekadašnje palate Radoničić, na poluostrvu Plagenti u Dobroti. Palata je izgrađena početkom XIX vijeka, a uz nju, na samom kraju poluostva, nalazi se romanička Crkva Sv. Ilije, koja prema pisanim izvorima datira iz 15. vijeka, ali se ne isključuje da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. Crkva Sv. Ilije, zajedno sa poluostrvom Plagenti, pripadala je svojevremeno kotorskoj opštini. Hrvatska kapetanska i trgovačka porodica Radoničić iz Prčanja i Dobrote kupila je cijelo poluostrvo od opštine 1808. godine, za

Kako je Pobjedi potvrdio jedan od članova dobrotskih kapetanskih porodica Radoničić, Milošević, Radimiri i Dabinović, u čijem vlasništvu je bila bogomolja, oni su je poklonili Kotorskoj biskupiji, odnosno župi Sv. Matije u Dobroti. Naš sagovornik objašnjava da su ove porodice vlasništvo stekle kupovinom ili nasljedstvom, da bi kasnije crkvu poklonili župi Sv. Matije na čije ime je i upisana krajem šezdestih ili početkom 70-ih godina. Sagovornik koji nije želio da mu se pominje ime, ispričao je da su oni čuli da je crkva u katastar upisana na SPC, i nije isključio mogućnost podnošenja krivične prijave protiv onoga ko je nezakonito upisao crkvu na SPC. Inače, crkvu, iako je upisana na SPC, svake godine na katolički svetac Sv. Iliju, 20. jula obilaze porodica bivših vlasnika, a misu služi Kotorska biskupija.

Predsjednik Odbora za prosvjetu Skupštine Crne Gore o reakcijama na Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Novović: Škola počinje, profesori da razobliče manipulacije PODGORICA – Predsjednik Odbora za prosvjetu Skupštine Radule Novović saopštio je da ovih dana zbog donešenog Zakona o slobodi vjeroispovijesti ,,vidimo da jedan broj ljudi u Crnoj Gori nema tolerancije za one druge koji u njoj žive“. Podsjetio je da u ponedjeljak počinje drugo polugodište, navodeći da vjeruje da će mudre riječi prosvjetnih radnika u Crnoj Gori ,,biti jače od zabune u dječijim glavama koje je ovih dana politika mogla stvoriti“. - Zapravo, politika vješto sakrivena pod plaštom vjere i priče o vjeri. Vjerujem da su profesori i nastavnici dovoljno dalekovidi da za one koje uče životu mogu, onako kako im savjest i profesija nalažu, razobličiti manipulacije kojima su izloženi. Mogu razdvojiti istorijske činjenice od

istorijskih prevara. A, nažalost, nije ih, tih prevara, bilo malo u crnogorskoj istoriji – istakao je on. Jedan broj ljudi u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, smatra da trebaju i da mogu da budu iznad zakona koje donosi ova država, odnosno, da mogu da budu iznad države. Istakao je da se Zakonom o slobodi vjeroispovijesti želi uvesti red u ovu važnu oblast ljudskog postojanja. - Cilj donošenja ovog zakona jeste da svi ljudi imaju jednaka prava, da niko nema više prava od drugih. To je nešto što smo, trebalo bi, u školi davno naučili: ljudi se ne razlikuju ni po vjeri ni po naciji, već po svojem obrazovanju i po svojim moralnim osobinama. Kao što rekoh, ove stvari se uče u školi. Ipak, izgleda, da neki od nas nijesu htjeli da nauče ove, možda, najvažnije lekcije – kazao je on. N. Đ.

M. JOVIĆEVIĆ/I. KOMNENIĆ

Potpredsjednik Vlade očekuje da se kroz dijalog sa Mitropolijom prevaziđu razlike

Pažin: Dogovor nije daleko PODGORICA - Vjerujem da će naredni dani donijeti jasne pozicije obje strane i da će Vlada i Mitropolija crnogorsko-primorska kroz dijalog koji gradi mostove prevazići razlike, afirmišući zajedničke vrijednosti - rekao je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin u intervjuu agenciji MINA. Potpredsjednik Pažin je saopštio da podržava poruke predstavnika MCP kojima se poziva na dijalog i poštovanje različitosti u crnogorskom društvu. - Naročito pozdravljam nedavnu izjavu rektora Cetinjske bogoslovije Gojka Perovića, koji je apelovao da ne smije biti neprijateljstva među građanima Crne Gore, da smo jedni drugima potrebni i da u Cetinjskom manastiru ima mjesta za sve vjernike - rekao je on. Naveo je da je uvjeren da dogovor i razumijevanje nijesu daleko, ako predstavnici Mitropolije istraju u takvim stavovima i ako te vrijednosti budu uzete kao osnova za dijalog. - Isto tako, siguran sam da netolerancija za drugačije mišljenje ili žustra retorika usmjerena protiv premijera ili predsjednika države neće približiti naše stavove - istakao je Pažin. On je kazao da je, ako Mitropolija prihvati da je neophodno da, kao i svi drugi u Crnoj Gori, djeluje u okvirima pravnog sistema, Vlada spremna da Mitropoliji, ako je to potrebno, pruži i dodatne garancije da nijedno pravo koje joj po zakonu pripada neće biti ugroženo. Potpredsjednik Pažin je rekao da je uvjeren da će, ako se iskreno pristupi dijalogu, i vjerski kanoni i važeći zakoni osvijetliti isti put rješavanja svih nerazumijevanja i neslaganja. - A to je da Crna Gora može ići naprijed samo ako sve vjerske i nacionalne zajednice imaju jednaka prava, ako svi poštujemo jedni druge i ako zakoni države Crne Gore jednako važe za sve - rekao je on. Podsjetio je da je premijer Duško Marković više puta poručio da je Vlada apsolutno spremna da, bez odlaganja, sa Mitropolijom otpočne dijalog o uređenju međusobnih odnosa i dodatnoj zaštiti njenih prava i interesa kroz potpisivanje temeljnog ugovora.

- Što se Vlade tiče, vrata za takav dijalog su otvorena, nadamo se pozitivnom odgovoru Mitropolije na poziv premijera i očekujemo da uskoro kroz iskreni razgovor, u dobroj vjeri, riješimo sva otvorena pitanja - poručio je Pažin. On je kazao da u Vladi jedino što očekuju od Mitropolije jeste da prihvati one iste zakonske obaveze koje su prihvatile i sve druge vjerske zajednice sa kojima je država potpisala temeljne ugovore. - Sa druge strane, iako je i sama Mitropolija crnogorskoprimorska pozivala na dijalog o zaključenju temeljnog ugovora, ovih dana tim povodom putem medija šalje poruke koje bismo mogli ocijeniti kontradiktornim u tom smislu – rekao je on. Istakao je da zato vjeruje da će naredni dani donijeti jasne pozicije obje strane i da će kroz dijalog koji gradi mostove biti prevaziđene razlike, afirmacijom zajedničkih vrijednosti. Pažin je kazao da u svakoj pravno uređenoj državi, da bi neka vjerska zajednica sklopila ugovor sa državom ona mora imati svojstvo pravnog lica, odnosno mora biti upisana u javni registar kod nadležnog državnog organa. On smatra da pravni eksperti u Mitropoliji veoma dobro znaju da su sve druge vjerske zajednice koje imaju potpisan temeljni ugovor sa Vladom svoje djelovanje na teritoriji Crne Gore uskladile sa zakonima države. - Ako je Srpska pravoslavna crkva danas uredno upisana u javni registar kod nadležnog državnog organa u Srbiji, pitam se onda zašto bi za MCP bio problem da bude jednako tako upisana u javni registar u državi Crnoj Gori - naveo je Pažin. R.P.

Uredništvo Radio Televizije Crne Gore odbacilo optužbe Mitropolije PODGORICA - Uredništvo Radio Televizije Crne Gore odbacilo je tvrdnje Mitropolije crnogorskoprimorske da su, kao i njihovi vjernici, diskriminisani u informativnom programu Javnog servisa. - Kako bismo još jednom demantovali da ,,uredništvo uporno diskriminiše i praktično od javnosti skriva stranu priče Mitropolije“, još jednom pozivamo mitropolita Amfilohija da bude naredni gost našeg najgledanijeg tok-šoua ,,Živa istina“ u trajanju od dva sata – naveli su oni. Javni servis, ,,za razliku od privatnih medija, nema cilj

Pozvali Amfilohija u ,,Živu istinu“ ni da budi, niti da uspavljuje narod, nego da ga istinito informiše“. - To smo i činili, kad su u pitanju litije i molebani, u skladu s uređivačkom politikom Javnog servisa i na način koji poštuje crkveno bogosluženje – istakli su u reagovanju. Sve to je, prema njihovim riječima, ,,daleko od satanizacije vjernika i sveštenstva, te govora mržnje, koji, upravo, godinama karakteriše javna obraćanja nekih

crkvenih velikodostojnika“. - Nije tačno ni da je Mitropoliji, sveštenstvu i vjernicima uskraćeno pravo na odgovor jer, u tom smislu, nije bilo obraćanja uredništvu. Naprotiv, nekoliko smo puta uoči usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti pozivali predstavnike Mitropolije da govore o toj temi, ali su nas razna uslovljavanja gostiju u tome onemogućila -naveli su u reagovanju. N. Đ.

Stav

Nedjelja, 26. januar 2020.

POD LUPOM: Zakon o radu (2)

Zaštita žena » Piše: dr Vesna SIMOVIĆ-ZVICER Polazeći od Ustava Crne Gore, koji predviđa da država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti, kao i zabranu diskriminacije po osnovu pola (kako neposrednu, tako i posrednu), kao i odredbe da država jemči ravnopravnost žene i muškarca i razvija politiku jednakih mogućnosti, posebna zaštita na radu žene je predviđena i u novom Zakonu o radu.

U narednih nekoliko sedmica Pobjeda će objavljivati stručne komentare dr Vesne Simović-Zvicer najinteresantnijih odredaba nedavno usvojenog Zakona o radu, u namjeri da poslodavcima, a prevashodno radnicima, omogući uvid u nova zakonska rješenja, olakša njihovu primjenu time i upozori na zaštitu radnih prava. Tekstovi će biti objavljivani i na portalu Pobjede (pobjeda.me) čime se otvara mogućnost da čitaoci postavljaju brojna pitanja koje bi redakcija sistematizovala i proslijedila gospođi Simović-Zvicer za dodatne komentare ili odgovore

Zakon o radu, za razliku od ranije važećih rješenja predviđa samo zaštitu žene u odnosu na njenu funkciju materinstva i potrebu za pomirenjem profesionalnih i porodičnih obaveza, dakle – ne i u odnosu na fizičke osobine žene.

TRUDNOĆA I MATERINSTVO

Nova rješenja su usklađena sa onim što je tendencija u dokumentima Evropske unije, tako da evropsko komunitarno pravo predviđa posebnu zaštitu žena samo u vezi sa trudnoćom i materinstvom, što je u duhu načela o jednakosti šansi i postupanja, na kojem se temelje evropski standardi u oblasti radnih odnosa. Posebna zaštita žene s obzirom na funkciju materinstva proizilazi iz potrebe za pomirenjem profesionalnih i porodičnih obaveza i ona obuhvata: zaštitu u postupku zasnivanja radnog odnosa; zaštitu u toku trajanja radnog odnosa; i zaštitu u pogledu prestanka radnog odnosa . Osnovni razlog diskriminacije žena prilikom zasnivanja radnog odnosa jeste namjera poslodavca da izbjegne moguće troškove usljed trudnoće (u slučaju održavanja trudnoće), teškoće u traženju privremene zamjene za odsustvo zaposlene usljed trudnoće i porođaja, kao i obaveze da obezbijedi dodatan korpus prava koja su predviđena za ženu u slučaju trudnoće i posebne njege đeteta. Zakon o radu u članu 121 predviđa da poslodavac ne može odbiti da zaključi ugovor o radu sa trudnom ženom, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja đeteta može ponuditi izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnim uslovima. Osim toga, predviđeno je da poslodavac ne može uslovljavati zasnivanje radnog odnosa dokazom o trudnoći (test o trudnoći, nalaz krvi ili sl.). Izuzetak od ove zabrane predviđen je ukoliko se radi o poslovima kod kojih postoji znatan rizik za zdravlje žene i đeteta, koji je utvrđen od strane nadležnog zdravstvenog organa. Međutim, ovaj izuzetak treba usko tumačiti, odno-

Prema članu 121, trudnoća, rođenje ili dojenje djeteta ne mogu biti izgovor za izmjenu ugovora o radu pod nepovoljnim uslovima

sno njegovu primjenu vezivati samo za slučajeve zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, čije trajanje je kraće od perioda trudnoće. U suprotnom, široko tumačenje ove norme ne bi bilo prihvatljivo sa aspekta zaštite žena od diskriminacije. Ovo iz razloga što bi u ovim slučajevima štetnost uslova rada po zdravlje žene i đeteta bila vremenski ograničena – u toku trajanja trudnoće, dok bi istekom tog perioda žena mogla nesmetano da nastavi sa radom na tom radnom mjestu. Stoga smatram da, ukoliko bi se radilo o zasnivanju radnog odnosa na neodređeno vrijeme na radnom mjestu na kojem zbog uslova rada postoji rizik po zdravlje žene i đeteta, poslodavac ne bi mogao da odbije zaključivanje ugovora o radu sa trudnom ženom.

ZAŠTITA PODATAKA

Poslodavac ne može tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti može da uputi drugo lice da ih traži, osim ako zaposlena lično zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom. Ova pitanja spadaju u domen privatnosti zaposlene, te poslodavac ne može tražiti da se o njima izjašnjava, kako u postupku zasnivanja radnog odnosa, tako ni nakon zasnivanja radnog odnosa. Međutim, zaposlena može iznijeti podatke o trudnoći



ukoliko ima interes za tim u toku trajanja radnog odnosa (npr. kako bi ostvarila neko pravo nakon zasnivanja radnog odnosa, kao što je pravo na dodjeljivanje stana). Zakon o radu uvodi jedno novo pravo za ženu tokom trudnoće, a to je pravo na slobodan dan za prenatalni pregled. Ovo pravo žena može koristiti svakog mjeseca tokom trudnoće, a poslodavac je dužan da joj obezbijedi naknadu zarade kao da je na radu (100 odsto od osnova). Zaposlena ima obavezu da obavijesti poslodavca o korišćenju ovog odsustva u pisanoj formi, tri dana prije zakazanog pregleda. Dakle, zaposlena samo obavještava poslodavca i nije potrebna njegova saglasnost da bi odsustvovala sa rada, bez obzira na potrebe procesa rada. Poslodavac jedino može tražiti dostavljanje dokaza o izvršenom pregledu.

POSEBNA ZAŠTITA

Zaštita žena s obzirom na funkciju materinstva podrazumijeva i posebnu zaštitu u pogledu prestanka radnog odnosa. Ta posebna zaštita podrazumijeva sljedeće: - Ženi tokom trudnoće i za

vrijeme korišćenja porodiljskog i roditeljskog odsustva, radni odnos može prestati samo zbog razloga koji se ne mogu vezivati za trudnoću ili korišćenje nekog od navedenih prava. No, pravo poslodavca ograničava na način što je dužan da u pisanoj formi detaljno obrazloži razloge za otkaz. Ovđe treba napomenuti da je poslodavac prije donošenja odluke o prestanku radnog odnosa dužan da ispoštuje obaveze koje se tiču prava na saslušanje žene (mora joj dati mogućnost da se izjasni o razlozima za otkaz, ukoliko ona to traži). Poslodavac u svakom slučaju prestanka radnog odnosa mora donijeti odluku u pisanoj formi i ta odluka mora biti obrazložena. Međutim, u ovom stavu se naglašava obaveza poslodavca prilikom prestanka radnog odnosa ženi tokom trudnoće (ili korišćenja prava na porodiljsko ili roditeljsko odsustvo) da tu odluku ,,posebno obrazloži“, što bi značilo da pored uobičajenog obrazloženja, poslodavac mora detaljno obrazložiti ispunjenost uslova za prestanak radnog odnosa, a sve imajući u vidu posebnu zašti-

tu žene tokom trudnoće i korišćenje prava na porodiljsko i roditeljsko odsustvo . - Zabrana postoji i u pogledu proglašenja ,,viška“, odnosno licima za čijim radom je prestala potreba (,,tehnološki višak“) za ženu tokom trudnoće ili za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog održavanja trudnoće. - Zabrana u pogledu prestanka radnog odnosa koji je zasnovan na određeno vrijeme. Naime, Zakon o radu je predvidio izuzetke od pravila da radni odnos na određeno vrijeme prestaje istekom dana koji je određen ugovorom o radu, i to: (-) zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu trudnoće i korišćenja prava na odsustvo zbog održavanja trudnoće; (-) oba roditelja uživaju zaštitu ukoliko im ugovor o radu ističe u periodu korišćenja porodiljskog i roditeljskog odsustva: u ovom slučaju rok za koji su ugovorom o radu zasnovali radni odnos na određeno vrijeme produžava se do isteka korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo . (-) kod pripravnika: obzirom

da se pripravnički staž produžava u slučaju odsustva sa rada zbog: održavanja trudnoće i korišćenja porodiljskog i roditeljskog odsustva. Zaposlena žena uživa dodatnu zaštitu na radu u toku trajanja trudnoće, do ostvarivanja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo. Ova zaštita se odnosi na sljedeće: - zabranu rada trudne žene i žene koja je nedavno rodila na poslovima koji mogu da ugroze život i zdravlje (kako žene, tako i njenog đeteta). S tim u vezi, poslodavac ima obavezu da, na osnovu nalaza i preporuke nadležnog doktora medicine, trudnu ženu i ženu koja doji dijete (koje nije starije od godinu dana) privremeno rasporedi na druge poslove, ako je to u interesu očuvanja njenog zdravlja ili zdravlja njenog đeteta, uz ostvarivanje prava na zaradu u istom iznosu kao i prije raspoređivanja (ukoliko je na tom drugom radnom mjestu predviđena manja zarada), kao i ostvarivanje ostalih prava iz radnog odnosa u punom obimu. Ukoliko poslodavac nije u mogućnosti da joj obezbijedi ovakvo raspoređivanje, žena ima pravo na plaćeno odsustvo, pri čemi naknada zarade ne može biti manja od zarade koju bi zaposlena ostvarila da je na svom radnom mjestu. Dakle, naknada zarade u ovom slučaju obezbjeđuje se u visini od 100 odsto od osnova za naknadu. - zabranu noćnog i prekovremenog rada ženi u toku trudnoće i ženi koja ima dijete koje je mlađe od tri godine. Pri tome, pravi se izuzetak u odnosu na ženu koja ima dijete koje je starije od dvije godine, a koja može raditi noću - ukoliko je dala pisanu saglasnost za takav rad.

DODATNA ZAŠTITA

U pogledu prava na porodiljsko odsustvo, novi Zakon o radu predviđa značajne novine. Naime, pravo na obavezno porodiljsko odsustvo koje se utvrđuje u trajanju od 98 dana (kalendarskih), od kojih se 28 dana koristi prije dana očekivanog porođaja i ovo pravo pripada samo ženi. Preostali dio porodiljskog odsustva u trajanju od 70 dana nakon porođaja po pravilu koristi majka đeteta, ali to pravo može iskoristiti i otac, i to u dva slučaja: 1) ako je rođeno dvoje i više đece ovo pravo mogu koristiti oba roditelja istovremeno; 2) u slučaju da je majka umrla na porođaju, teško bolesna, napustila dijete, ako je lišena roditeljskog prava ili se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, kada otac đeteta ima pravo da koristi porodiljsko odsustvo od dana rođenja đeteta. Dan očekivanog porođaja utvrđuje nadležni doktor specijalista (ginekolog), a ukoliko je dijete rođeno prije dana očekivanog porođaja, odnosno prije navršenih 37 neđelja trudnoće, porodiljsko odsustvo se produžava za onoliko dana koliko je dijete ranije rođeno. Napomena: roditeljsko odsustvo i druga prava koja imaju za cilj pomirenje profesionalnih i porodičnih obaveza biće tema u narednom broju. (Autorka je bila koordinatorka Radne grupe za izradu Zakona o radu)

Aktuelno

Nedjelja, 26. januar 2020.

Država najavila regulisanje pitanja registracije portala, vlasnici printanih medija ukazuju na neravnopravnost

Marković: Precizirati i odgovornost vlasnika naloga na društvenim mrežama Novim prijedlogom Zakona o medijima po prvi put se snaže garancije transparentnosti medijskog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgovornost osnivača medija ukoliko ne objavi podatke o mediju i uredniku, kao i podatke o pravnim i fizičkim licima koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela u osnivačkom kapitalu osnivača, kao i podatke o njihovim povezanim licima, kažu iz Ministarstva kulture PODGORICA – Izmjene Zakona o medijima predviđaju obavezu objavljivanja impresuma elektronskih medija, što će biti novi momenat, ali je država dugo propuštala da reguliše propozicije o registraciji portala što je dovelo do kontaminiranja medijskog prostora sadržajima plasiranim bez imalo odgovornosti. Kako je u izjavi Pobjedi kazao glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković, na taj način ne samo da nijesu postojali ravnopravni uslovi za rad, već su tradicionalni mediji zapravo diskriminisani.

POSLJEDICE

Marković poplavu lažnih vijesti vidi kao posljedicu svjetskih trendova koja je u Crnoj Gori našla plodno tlo, i ističe da je nadležnima ukazivao na ovaj problem. - Kada smo mi, pojedini iz medija, još prije dvije godine upozoravali nadležne, nijesu nas ozbiljno shvatali. Jedan sam od urednika koji je na sastancima i okruglim stolovima nadležnima iz Vlade ukazivao da će ovaj problem eskalirati. Još tada mi je po njihovom odnosu bilo jasno da država neće biti spremna i sposobna da se tome odupre istakao je Marković. Upozorava da je to jako štetno za čitavo društvo, ali i po medije koji se trude da svoj posao rade časno i profesionalno. - Do skoro smo se mogli pohvaliti činjenicom da su naši mediji mnogo ozbiljniji nego oni u Srbiji na primjer, ali sada sve više naša medijska scena tone u sličan talog - primjećuje Marković. Naš sagovornik poručuje da svaki medij ili platforma sa koje se emituju medijski sadržaji moraju biti registrovani. - Pošteno je da čitaoci znaju ko im nudi, odnosno ko je odgovoran - zaslužan ili kriv za sadržaj koji im se nudi. Država je dužna da obezbijedi ravnopravne uslove za rad svih medija. Ako nekom portalu dozvolite da radi neregistrovan, a time da nema zaposlene, da ne plaća porez i ostale obaveze, vi odmah diskriminište ostale obično tradicionalne medije - pojašnjava Marković. Pristalica je ideje da vlasnici medija mogu biti samo pravna lica registrovana za tu djelatnost. - To bi pomoglo da se lakše uredi stanje na našoj medijskoj sceni. Sada smo u situaciji da bez ikakavog prav-

nog postupka i kontrole svaki pojedinac može osnovati medij. I država ne reaguje. Naš posao osim javnog interesa je i privredna djelatnost. Možete li da zamislite da država toleriše da neko u Crnoj Gori na divlje otvori farbiku aluminijuma, željezaru i tako dalje. Svaki pojedinac, organizacija i udruženje koji žele da imaju medij neka osnuju pravni subjekt koji po zakonu može da se bavi novinarskom djelatnoštu i sve će biti u redu. To bi dovelo i do toga da se svi mediji finansiraju iz regularnih izvora. E kad dođemo do toga da mediji žive od svog rada onda će svako paziti kako piše i što objavljuje - istakao je Marković.

DRUŠTVENE MREŽE

Govoreći o širenju lažnih vijesti putem društvenih mreža, naš sagovornik kaže da zakonom treba društvene mreže definisati kao medijume. - Dakle kao platforme sa kojih se takođe plasiraju medijski sadržaji, ali koji ne moraju biti u skladu sa novinarskim kodeksima i pravilima. I za njih treba predvidjeti da je svaki vlasnik Fejsbuk ili Tviter naloga odgovorno lice za plasiranje informacija na svom profilu bez obzira da li ih on piše ili neko drugi. Time bi se povećala odgovornost i samih učesnika na društvenim mrežama jer lažne vijesti, govor mržnje i sličnio sve se više plasira preko društvenih mreža - rekao je on. Neko će, kako navodi Marković, reći da je i po sadašnjem zakonu predviđena odgovornost za ova krivična djela. - Djelimično je tačno, ali nije isto da li neko širi govor mržnje vičući u kafani ili koristeći društvene mreže kao medijsko sredstvo. Uostalom i

Hapšenje novinara neprihvatljivo Glavni i odgorovni urednik dnevnog lista Dan Nikola Marković osvrnuo se na hapšenja kolega novinara, i protestvovao, kako kaže, čak i zbog pritvaranja onih koji su pisali o njemu najružnije neistine. - Važnije od ličnog odnosa je da svi shvatimo da samo zajedno možemo odbraniti naše pravo na slobodno izvještavanje. Zato će od mene kao predsjednika Komisije za istrage napada na novinare, kolege koje su hapšene imati svu podršku da se izbore za svoja prava. Što god mislili o njihovom izvještavanju moramo dići glas protiv toga da se ljudi hapse zbog tekstova. Država je time pokazala nemoć da se izbori sa ovako važnim problemom - ocijenio je Marković. Posebno ga, kako kaže, brine što vlast nije ovako reagovala kada su tabloidi iz susjedstva koji predstavljaju medijski talog mjesecima i godinama širili paniku i govor mržnje po Crnoj Gori. - Ne pristajem na to da niko iz Pinka i Informera nije hapšen, a jesu urednici IN4S i Borbe. Zalažem se da se niko ne hapsi, ali ovo ističem kao dokaz da je vlast ova hapšenja izvršila da bi poslala poruku svim kritičarima režima. Zašto nije uhapšen specijani tužilac koji je javnost uznemirio informacijom da je na dan izbora 500 naoružanih ljudi trebalo da napravi haos u Crnoj Gori. Nikada za to nije dao ni jedan dokaz - tvrdi Marković.

dostupne vlasničke strukture na isti način kao što se mediji zalažu za otvorenost i transparentnost rada svih institucija društva - navode oni. U odgovorima resora na čijem je čelu Aleksandar Bogdanović, tvrde da se novim ODGOVORNOST Iz Ministarstva kulture su Po- prijedlogom Zakona o medibjedi kazali da je aktuelnim jima po prvi put snaže garanZakonom o medijima predvi- cije transparentnosti medijđena obaveza objavljivanja skog vlasništva tako što se predviđa prekršajna odgoimpresuma medija. - Mediji, na svom primjeru vornost osnivača medija ukopoštovanja zakona, shodno liko ne objavi podatke o mestandardima transparentno- diju i uredniku, kao i podatke sti, moraju biti posebno sen- o pravnim i fizičkim licima zitivni i otvoreni prema jav- koja neposredno ili posredno imaju više od pet odsto udjela nosti. Moraju u osnivačkom kapitalu osnipoštovati principe vača, kao i podatke o njihotranspavim povezanim licima. rentnosti - Mediji u demokratskom i javnosti društvu moraju biti odgovorni profesiji, svojim koMediji u risnicima, omogućiti javdemokratskom nosti pluralnost društvu moraju objektivnih i tačnih informacija, poštovati sabiti odgovorni moregulaciju i biti svjesni profesiji, svojim korisnicima, da je svaki oblik dezinformiomogućiti javnosti pluralnost sanja zapravo narušavanje objektivnih i tačnih informacija, demokratskih procesa i stabilnosti jednog poštovati samoregulaciju i biti društva - ističe svjesni da je svaki oblik se u odgovodezinformisanja rima. zapravo narušavanje Crna Gora demokratskih je, podsjećaju, procesa i protestabilnosti klih dana jednog društva izložena - poručuju iz specijalMinistarstva nom meAleksandar Bogdanović dijskom prikulture sadašnja odredba o izazivanju panike predviđa da se to čini putem medija. Po sadašnjem zakonu o medijima ova odredba ne važi za društvene mreže - kazao je Marković.

Nikola Marković

tisku kako od srpskih medija, tako i od dijela medija u Crnoj Gori kojima su lažne vijesti i širenje dezinformacija propagandni alat ovakvog negativnog medijskog pisma. - Takvom ambijentu lažnih vijesti i dezinformacija pridružili su se portali Borba i IN4S koji su neprovjerenim informacijama širili paniku. Ovakvo medijsko djelovanje drastičan je oblik neprofesionalnalizma, odsustva etike i nepoštovanje samoregulacionih mehanizama i nepostupanja shodno dužnoj novinarskoj pažnji. To je školski primjer negativnog oblika medijskog izraza koji pospješuje nesigurnost, proizvodi paniku i podiže političke tenzije, sa svim svojim posljedicama. Odgovornost prema sveukupnoj stabilnosti ne leži samo na zvaničnim institucijama sistema već, takođe, i na medijima kao značajnom stubu svakog društva i njihovom djelovanju u cilju javnog, opšteg interesa - poručuju iz Ministarstva kulture. Kako navode, mnogo je istorijskih primjera negativnog djelovanja medija putem govora mržnje i raznih oblika dezinformacija. - Posljedice, i one iz bliže prošlosti, ostaće da govore i opominju kao školski primjeri neetičkog djelovanja i propagandističke uloge određenih medija u korist (ako je to korist) jedne etničke, nacionalne ili političke grupacije - kažu iz Ministarstva.

Specijalni rat Urednik portala PV Informer Kemal Pajović, priznao je da taj portal nema impresum, ali da nikad nijesu objavili nijednu lažnu vijest, te da se u tom mediju zna ko je urednik i vlasnik, kao i ko su zaposleni. - Djelujemo u okviru nevladine organizacije PV Informer. Uglavnom se bavimo lokalnim temama, vrlo rijetko preuzimamo tekstove, a kad to činimo onda samo od provjerenih portala. Zakonom o medijima nije do sada bilo uređeno da moramao objaviti impresum, ali sada će to biti uređeno i to je dobro i poželjno da se uradi - kazao je Pajović. Rekao je da ih nikad niko nije tužio, demantovao niti im prijetio. - Sve naše informacije su provjerene, uvijek imamo u tekstu sve strane. Vrlo strogo ćemo da gledamo što objavljujemo i preuzimamo, naročito u ovakvom ambijentu - ističe Pajović. Naš sagovornik je svjestan da je u ovakvoj, uzburkanoj situaciji opasno prenositi informacije sa sumnjivih adresa. - Objavljivanje lažnih vijesti su jedan od vidova specijalnog rata. U ratu 90- ih su mediji imali ogromnu ulogu u potpirivanju masa i pokretanje rata. Velika je odgovornost na medijima i urednici i novinari moraju provjeravati sve informacije – zaključio je Pajović.

Navode da je aktuelna reforma medijskog zakonodavstva praćena najvišim međunarodnim standardima, višestruko monitorovanim ekspertizama od Evropske komisije i Savjeta Evrope. - Novim prijedlogom Zakonom o medijima (koji je Vlada usvojila 2019. godine) Ministarstvo kulture, u okviru instituta zaštite izvora informacija, u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, predložilo je izuzetke shodne legitimnim interesima demokratskog društva. U skladu sa ograničenjima slobode medija proisteklim iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, novinar je dužan da na zahtjev državnog tužioca otkrije izvor informacija kada je to neophodno zbog zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja i otkrivanja krivičnih djela zaprijećenih kaznom zatvora od pet godina ili više - piše u odgovorima Ministarstva kulture. K. JANKOVIĆ

Povodi

Nedjelja, 26. januar 2020.

Klimatski poremećaji uskoro bi mogli dostići tačku nakon koje priroda neće više moći da a PODGORICA - Naučnici širom svijeta upozoravaju nas na povećanje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi uslijed ljudskog djelovanja, što posljedično dovodi do veće koncentracije energije i samim tim povećanja prosječne globalne temperature. Klimatske promjene negativno se odražavaju, direktno i indirektno i na zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija je izradila studiju i procijenila stope smrtnosti usljed povećanja temperature vazduha i ukazala da će 10.000 stanovnika izgubiti život do 2100. godine. Kako je Pobjedi kazao konsultant u oblasti klimatskih promjena i energetike Đorđije Vulikić prosječna globalna temperatura je u konstantnom rastu, i u ovom trenutku veća je za jedan stepen Celzijusa u odnosu na period prije industrijske revolucije. Klimatske promjene u Crnoj Gori, ukazuje naš sagovornik, povećale su padavine tokom zime, a smanjile u ostalom periodu godine. Evidentan je rast nivoa mora pa Vulikić poručuje da su ove promjene zabrinjavajuće i upućuju na hitn o st p r i l a g o đ ava n j a n a promjene klime koje se odnose na ekstremne događaje.

Moramo se prilagoditi da bi preživjeli Vulikić: Promjene klime u Crnoj Gori povećale su padavine tokom zime, a smanjile u ostalom periodu godine. Evidentan je rast nivoa mora BrajoVić: Ove promjene utiču i na zdravlje, a SZO prognozira da će do 2100. više od 10.000 ljudi izgubiti život

Crna Gora treba da se okrene razvoju klimatski neutralne ekonomije Vulikić smatra da kao zemlja koja je kandidat za članstvo u EU, Crna Gora treba da usaglasi politike razvoja sa onima u EU. - To konkretno znači da budući model ekonomskog razvoja treba bazirati na niskoemisionim i klimatski neutralnim tehnologijama. Potrebna je nova vizija sveukupnog društvenog razvoja koja će dovesti do klimatsko neutralne ekonomije u periodu do 2050.

TemperaTura

- Trend rasta je neumoljiv i u periodu do kraja vijeka, ukoliko globalna zajednica ne preduzme potrebne korake, predviđanja su da će ona rasti u intervalu od dva do 6,5 stepeni Celzijusa u zavisnosti koji se scenario posmatra. Prirodni sistemi još uvijek uspijevaju da amortizuju ove promjene, šumski ekosistemi još daju svoj doprinos u apsorpciji ugljen dioksida, mora i okeani još preuzimaju veći dio viška toplote iz atmosfere, ali bližimo se trenutku kada ove ekosistemske usluge više neće biti dovoljne da nas zaštite - kazao je Vulikić. On navodi da su klimatske promjene, nažalost, samo jedan od problema sa kojima se priroda suočava, a tu su i ubrzani gubitak biodiverziteta, degradacija zemljišta, urbanizacija i ostali pritisci koji su doveli do toga da su gotovo svi prirodni sistemi, od čijih funkcija u krajnjem zavisi i sam opstanak ljudske vrste, ugroženi do tog nivoa gdje bi svaki dalji trend degradacije uslovio nepovratne negativne posljedice ugroženih ekosistema, njihovih funkcija i granica održivosti. - U tim uslovima klimatske promjene djeluju kao multiplikator pritiska i nažalost sve više i češće će ugrožavati naš dosadašnji način života - kazao je Vulikić. On smatra da je na pitanje da li se klimatske promjene zaista događaju lakše dati odgovor danas nego prije recimo 10 ili 20 godina. - U međuvremenu je svjetska naučna zajednica kroz niz značajnih dokumenata, kao što su recimo izvještaji Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), nedvosmisleno potvrdila negativan ljudski uticaj na klimatski sistem i rekao bih zauvijek razriješila dilemu u vezi sa uzrokom promjene klime koja je evidentirana u posljednjim decenijama. Pazite, hiljade renomiranih naučnika

Poplave u Zeti

Đorđije Vulikić

Mina Brajović

iz svih krajeva svijeta, svakih šeset ili sedam godina sublimiraju svoja saznanja kroz rigorozne procedure koje podrazumijevaju pripremu jednog izvještaja IPCC-ja a svaki od njih do sad ukazuje na jedan zaključak – naše (ljudsko) djelovanje ugrožava stabilnost klimatskog sistema - tvrdi Vulikić. U tom smislu, njegova preporuka bi bila da se razgovor o tome da li su klimatske promjene realan problem ili ne, vodi što manje, ili čak uopšte ne vodi, a da se društvena energija usmjeri na traženje rješenja koja bi sa jedne strane doprinijela sprečavanju uzroka nastanka klimatskih promjena a sa druge prilagođavanju na one promjene koje su već nastale ili su neminovne. - Globalna zajednica je problem klimatskih promjena prepoznala još prije 40-ak godina, dok se na sistematičan način ovim problemom bavi od uspostavljanja Okvirne konvencije UN o promjeni klime (UNFCCC) 1992. godine. Konvencija još uvijek predstavlja glavni mehanizam u okviru koga se sa više ili manje uspjeha tretira ovaj problem. Svakako da najsvijetliji trenutak u ovom procesu predstavlja usvajanje Pariskog klimatskog sporazuma 2015. godine, kada su se sve zemlje članice obavezale da zajednički rade na ograničavanju rasta prosječne globalne temperature na značajno ispod dva stepena Celzijusa sa dodatnim naporima da se on ograniči na 1,5 stepeni - kaže Vulikić. Uprkos istupanju Sjedinjenih Američkih Država, kako dodaje, i dalje je ovo najvažniji klimatski sporazum i smjernica za buduće djelovanje u ovoj oblasti.

- Upražnjeno mjesto globalnog lidera u klimatskoj akciji spremno je popunila EU. Naime, EU je već predstavila strategiju kojom je trasirala svoj put ka klimatsko neutralnoj ekonomiji do 2050. godine dok se ubrzo očekuje i revizija svih energetsko-klimatskih ciljeva i relevantnog zakonodavstva kojim će se postići puna usklađenost sa ciljevima Pariskog sporazuma - kazao je Vulikić. Ovako odvažan i odgovoran stav EU u odnosu na problem klimatskih promjena je, tvrdi on, od velikog značaja za buduće procese jer, nažalost, emisije gasova staklene bašte su u konstantnom rastu uprkos pregovorima koji se vode – porasle su 62 odsto od 1990. godine, 52 odsto od usvajanja Kjoto protokola (1997) pa čak i 4 odsto od usvajanja istorijskog Pariskog sporazuma (2015). - Ovi podaci ne ukazuju na nedostatnost globalne zajednice da pruži neophodan odgovor u borbi protiv klimatskih promjena, čime primjer koji uspostavlja EU dobija još više na značaju - ističe naš sagovornik.

U svijetlu ovih saznanja, postavlja se pitanje da li bi građani Crne Gore trebali biti više zainteresovani za ovu temu i da li bi trebali biti zabrinuti. - Osmotreni i budući trendovi promjene klime na regionalnom i nacionalnom nivou ukazuju na to da bi svi zajedno trebali posvetiti više pažnje ovom problemu. Referenti izvor podataka i saznanja u pogledu osmotrenih i očekivanih trendova promjene klime u Crnoj Gori su prije svega Nacionalni izvještaji Crne Gore o klimatskim promjenama prema Okvirnoj konvenciji UN o promjeni klime. U posljednjem, Drugom nacionalnom izvještaju iz 2015. godine, ukazano je na kretanje ključnih klimatskih indikatora na

godine. Tehnologije koje su potrebne za ovu tranziciju su već uveliko na raspolaganju samo ih je potrebno integrisati, prvo kroz planska i strateška dokumenta a onda i kroz konkretne razvojne projekte. Dodatno, važan i prioritetan aspekt za Crnu Goru je strateški pristup u prilagođavanju na negativne uticaje klimatskih promjena, kome je potrebno pristupiti bez odlaganja.

nacionalnom nivou i njihovog uticaja. Zabilježen je konstantan rast prosječne temperature u periodu nakon 1990. godine u odnosu na klimatsku normalu za period 1961-1990. sa najvećom promjenom u planinskom regionu u iznosu od +1,40 stepeni Celzijusa kazao je Vulikić. Dekada 2001-2010. je do sada, kako tvrdi, najtoplija od početka sistematskih mjerenja (tj. od 1949/1950 u nekim krajevima Crne Gore). - Značajnijeg odstupanja prosječnih padavina od normale još uvijek nema, dok analize ukazuju na promjenu režima prosječnih padavina - povećanje padavina tokom zime, a smanjenje u ostalom periodu godine. Zapažen je rast temperature površine mora u

iznosu od 0,02 stepena Celzijusa uz takođe evidentan rast nivoa mora. Promjene koje su zabrinjavajuće i koje upućuju na hitnost prilagođavanja na promjene klime se odnose na ekstremne događaje. Trendovi osmotrenih i projektovanih ekstremnih događaja se poklapaju što ukazuje da će se isti dešavati i u narednom periodu - kazao je Vulikić. Ekstremni događaji u Crnoj Gori su, kako dodaje, karakterisani učestalijim ekstremno visokim maksimalnim i minimalnim temperaturama, češćim i dužim toplotnim talasima, većim brojem vrlo toplih dana i noći, manjim brojem mraznih dana i vrlo hladnih dana i noći, češćom pojavom suša praće-



- Procjene upućuju da bi do kraja ovog vijeka, dvije trećine Evropljana mogle biti izložene katastrofama koje su povezane sa vremenskim uslovima, u poređenju sa samo pet odsto tokom perioda od 1981. do 2010. godine - ukazuje naša sagovornica

Do kraja ovog vijeka dvije trećine Evropljana mogle biti izložene katastrofama

Povodi/Aktuelnosti

Nedjelja, 26. januar 2020.

Vanredna akcija Nacionalnog parka ,,Skadarsko jezero“

amortizuje negativan ljudski uticaj

Nama prijete poplave Kako ističe Brajović od svih prirodnih katastrofa, rizik od poplava u Crnoj Gori je najviše rangiran. - Postoje dva problema koji su naročito istaknuti i čine Crnu Goru izuzetno podložnom poplavama: veliki broj gradova i naselja se nalaze na obalama velikih rijeka, što ih čini potencijalno ranjivijima na izlivanje vode iz korita; takođe, postoje problemi oko Skadarskog jezera i rijeke Bojane, kao i u ravnicama u Podgorici i Nikšiću, gdje velike površine poljoprivrednog zemljišta, materijalna dobra i urbane zone mogu lako biti ugroženi - kazala je Brajović.

nih brojnim šumskim požarima, jakim padavinama nakon suše, češćim pojavljivanjem oluja tokom hladnije polovine godine, smanjenjem broja uzastopnih dana sa kišom, smanjenjem broja dana sa jakim padavinama i povećanjem intenziteta padavina. - Shodno tome, klimatske promjene će nesumnjivo negativno uticati na ljudsko zdravlje, infrastrukturu, važne privredne grane kao što su između ostalih poljoprivreda i turizam, kao i na prirodne sisteme i njihove funkcije kazao je Vulikić. Kako je kazala direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za Crnu Goru Mina Brajović klimatske promjene negativno se odražavaju, direktno i indirektno, na ljudsko zdravlje. - Naglo povećanje temperature, učestali toplotni udari i poplave direktno i dramatično utiču na zdravlje stanovnika planete, odnoseći na desetine hiljada života. Ekstremno visoke temperature rezultiraju povećanom stopom smrtnosti. Od sredine 90-ih godina prošlog vijeka, toplotni talasi su najsmrtonosniji ekstremni vremenski događaji u SZO regionu Evrope, uzrokujući više od 100.000 preuranjenih smrti - kazala je Brajović.

SmrtNoSt

Ona navodi da visoke temperature potenciraju i koncentraciju zagađivača u v a z d u h u i p o g o r š av a j u zdravstveno stanje kod osoba sa kardio-vaskularnim i respiratornim oboljenjima. - Prema posljednjim podacima SZO, zagađenost vazduha je bila uzrok smrtnosti u sedam miliona slučajeva. Zagađen vazduh je drugi po redu riziko faktor i uzrok umiranja od hroničnih nezaraznih bolesti poslije pušenja, a 2018. godina je uvrštena i kao jedan od ključnih riziko faktora epidemije hroničnih oboljenja uz alkohol, pušenje, isranu i fizičku neaktivnost. Takođe, u okolnostima ekstremno visokih temperatura povećana je koncentracija polena i drugih aeroalergena, koji pogoršavaju stanje asmatičara - kazala je Brajović. Klimatske promjene su, kako je istakla, sinonim za dramatične promjene u matrici kišnih sezona, kao i za poplave i suše. - Poplave registrovane od 1991. godine prouzrokovale su više od 2.000 smrtnih slučajeva, dok je 8,7 miliona pogođeno poplavama u region Evrope. Raspoložive procjene i iskustva upućuju da će klimatske promjene doprinijeti i značajnoj izmjeni vremenske i prostorne distribucije oboljenja koja se prenose vodom, hranom i vektorima. Usljed klimatskih promjena povećava se potencijal vektorskih oboljenja da se šire van granica nekih egzotičnih predjela, mijenjajući time epidemiološku sliku Evrope - kaže Brajović.



Prirodni sistemi još uvijek uspijevaju da amortizuju ove promjene, šumski ekosistemi još daju svoj doprinos u apsorpciji ugljen dioksida, mora i okeani još preuzimaju veći dio viška toplote iz atmosfere, ali bližimo se trenutku kada ove ekosistemske usluge više neće biti dovoljne da nas zaštite kazao je Vulikić

Raspoložive procjene, kako navodi, ukazuju da će trend učestalih, intenzivnih i prolongiranih ekstremnih vremenskih prilika rezultirati povećanjem rizika umiranja i obolijevanja, naročito u populaciji starih, hroničnih bolesnika, djece i pripadnika socijalno marginalzovanih grupa, ali da će i doprinijeti produbljivanju socijalnih i zdravstvenih nejednakosti. - Procjene upućuju da bi do kraja ovog vijeka, dvije trećine Evropljana mogle biti izložene katastrofama koje su povezane sa vremenskim uslovima, u poređenju sa samo pet odsto tokom perioda od 1981. do 2010. godine - ukazuje naša sagovornica. - SZO je izradila studiju i procijenila stope smrtnosti usljed p ove ć a n j a t e m p e ra t u re vazduha i ukazala da će 10.000 stanovnika izgubiti život do 2100. U periodu od 1991. do 2015. procjenjuje se da je 8.000 osoba bilo pogođeno tokom četiri velike poplave koje su se desile u Crnoj Gori, ne uključujući najnovije poplave od jeseni 2019. Crna Gora je rangirana sa indeksom rizika 2,5, koji predstavlja integrisani alat za monitoring ključnih kapaciteta zemlje za pripremljenost na zdravstvene prijetnje - kazala je Brajović dodajući da od naših susjeda u regionu, jedino Hrvatska ima manji indeks (2,2) dok su indeksi rizika veći u Srbiji (3,4), Albaniji i Makedoniji (2,7) i Bosni i Hercegovini (3,7). Adaptacija na klimatske promjene je, smatra Mina Brajović imperativ. - U protivnom bićemo suočeni sa povećanim obolijevanjem u populaciji i pritiskom na zdravstveni sistem. Uspješna adaptacija na klimatske promjene pretpostavlja široki spektar aktivnosti na različitim nivoima, počevši od operativnog meteorološkog sistema za rano javljanje, blagovremene, kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge, unapređenja uslova stanovanja, poštovanje standarda urbanističkog planiranja. Neophodno je integrisati zdravlje kao komponentu u politike za mitigaciju i adaptaciju na klimatske promjene u drugim sektorima i integrisati klimatske promjene u zdravstvenu politiku - zaključuje Brajović. N. KoVAČEVIĆ

Uhvatili četiri krivolovca PODGORICA – U vanrednoj akciji koju je Nacionalni park ,,Skadarsko jezero“ ogranizovao preksinoć četiri osobe su zatečene u nelegalnom izlovu ribe u reonu Gostiljske rijeke, saopštili su oni. Precizirali su da su krivolovce predali na dalje postupanje nadležnim državnim organima, a oduzeli su im dva plovila, dva vanbrodska motora, dvije akumulatorske baterije, električni prevarač, plinsku lampu, plinsku bocu, osti i 35 kilograma ribe. Pojašnjavaju da je direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović organizovao ovu akciju. - Podsjećamo da je shodno naredbi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja o ribolovnim zabranima, lovostaju i minimalnim veličinama riba i drugih vodenih organizama ispod kojih je za-

Zaplijenjena riba

branjen ulov od 21. januara, na Skadarskom jezeru zabranjen ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, do poboljšanja hidroloških prilika – istakli su oni. Ističu da je javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore uspostavilo i call centar kako bi omogućili savjesnim građanima da prijave nelegalne

aktivnosti u parkovima. Građani pozivom na broj telefona 067/000-825 mogu tokom 24 časa prijaviti sve uočene nelegalne aktivnosti. - NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema vrijednostima ovog zaštićenog područja – zaključili su u saN. Đ. opštenju.

Pri kraju uređenje terena univerzitetskog kompleksa i opremanje Fakulteta likovnih umjetnosti

Projekat vrijedan 1,2 miliona eura

Fakultet likovnih umjetnosti

PODGORICA - Uprava javnih radova privela je kraju uređenje terena univerzitet-

skog kompleksa i opremanje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, za koje je Vla-

da Crne Gore iz kapitalnog budžeta izdvojila 1,2 miliona eura, saopšteno je iz Vlade. Precizirali su da je projektom obuhvaćena izgradnja prustupnih saobraćajnica, trotoara, rasvjete i pratećih sadržaja, uređenje zelenih površina, kao i opremanje fakulteta kancelarijskim inventarom i opremom neophodnom za održavanje stručne nastave iz smjera slikarstva, vajarstva, fotografije i dizajna. - Izgradnja objekta Fakulteta likovnih umjetnosti, u zahvatu Urbanističkog plana „Stari Obod“, završena je krajem 2017. godine. Njegova ukupna površina iznosi oko 5.100 metara kvadratnih, a predviđen je za održavanje nastave za oko 140 studenata – istakli su oni. N. Đ.

Aktivnosti Arhitektonskog fakulteta UCG

Međunarodna diskusija o upravljanju prirodnim resursima PODGORICA – Dekan Arhitektonskog fakulteta UCG prof. dr Svetislav Popović saopštio je da će ove godine jedan od ključnih događaja ove visokoškolske ustanove biti konferencija - GEA International (Geo Eco-Eco Agro) Conference, koja će se održati od 28. do 31. maja u Podgorici. Taj skup će se, prema njegovim riječima, organizovati u saradnji sa Biotehničkim fakultetom i Filozofskim fakultetom. - Već smo, u ime organizatora, proslijedili prvi poziv za predaju apstrakata, pozivajući za učešće sve zainteresovane kolege koji se bave pitanjima iz oblasti ruralne arhitekture i kulturnim nasljeđem seoskih područja i životnom sredinom - kazao je Popović. Ova Međunarodna konferencija, dodao je on, biće platforma međunarodne naučne diskusije o održivom rukovođenju prirodnih resursa, ruralnim razvojem sa posebnim osvrtom na ruralnu arhitekturu i kulturnim nasljeđem seoskih pod-

Svetislav Popović

ručja, životnom sredinom. Arhitektonski fakultet UCG će organizovati i izložbu u kojoj će učestvovati više evropskih fakulteta i univerziteta, povodom obilježavanja Svjetskog dana gradova, 31. oktobra 2020. - Izložba pod nazivom „Reaktivacija kulturnog nasljeđa kroz arhitektonske i urbanističke intervencije u evropskim gradovima“, ukazaće na važnost uporednog tretmana prostornog nasljeđa (urbanističko-arhitektonskog) u različitim kulturnim kontekstima i predstaviti inova-

tivne koncepte i modele reaktivacije istog u procesima regeneracije gradova 21. vijeka – rekao je on. Najavio je da će Arhitektonski fakultet UCG, kroz raznolike aktivnosti studenata i mentora u nastavnom procesu, predstaviti oblike očuvanja prostorno- graditeljskog nasljeđa u crnogorskim gradovima, nove koncepte za transformaciju industrijskog i drugih oblika neaktivnog nasljeđa (urbanih fragmenata i karakterističnih arhitektonskih determinanti), te predložiti nove modele za unapređenje aktuelnih prostornih vrijednosti crnogorskih gradova. - Sadržaj međunarodne izložbe će biti multimedijalnog karaktera i obuhvataće različite oblike štampane i elektronske produkcije (vizuelni identitet, grafičke panoe, video prezentaciju, makete, tekstove, elektronski i štampani katalog). U ovom projektu očekujemo veliku podršku Ministarstva kulture i matičnog Ministarstva održivog razvoja i turizma precizirao je Popović. N. Đ.

Svijet

Nedjelja, 26. januar 2020.

U karantinu u Kini gotovo 50 miliona stanovnika, cijeli gradovi u izolaciji

Novi zemljotres u pogođenom području u Turskoj

Grčevita borba protiv širenja epidemije PEKING – U Kini je od korona virusa do juče oboljelo više od 1.400 ljudi, preminule su 42 osobe, dok se oko 50 miliona stanovnika doslovce nalazi u karantinu, uključujući višemilionski Vuhan gdje je, prema procjenama i epicentar epidemije slične SARS-u koja se ispoljava u vidu respiratornih problema, a oboljeli ne moraju imati tipične simptome.

Broj žrtava juče premašio 40, u svijetu ukupno zaraženo više od 1.400 osoba, uključujući i prve slučajeve u Evropi, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama

Tlo ne miruje u razorenoj provinciji

U Vuhan je poslato dodatno medicinsko osoblje, a ljekari i sve službe vode borbu da spriječe širenje epidemije. Bolnice i dispanzeri su zakrčeni jer se mnogo ljudi javlja iz straha da simptomi koje imaju možda ukazuju na opasnost zaraze korona virusom.

ANKARA - Zemljotres jačine 5,1 Rihterove skale pogodio je juče tursku provinciju Elazig, dan nakon razornog zemljotresa koji je u petak odnio 22 života, a više od hiljadu osoba je povrijeđeno.

Širenje

Tri slučaja korona virusa zabilježena su u Francuskoj – jedan u Bordou i dva u okolini Pariza. Prema saznanjima francuskih zvaničnika - tri osobe oboljele od korona virusa boravile su u Kini. Francuska ministarka zdravlja kaže da očekuje da se broj oboljelih od korona virusa poveća. Van Kine evidentirano je 40 zaraženih širom Azije i svijeta. Virus je potvrđen u Vijetnamu, Singapuru, Japanu, Južnoj Koreji, Tajvanu, Tajlandu, Nepalu, Francuskoj, Sjedinjenim Državama, a prvi slučajevi registrovani su i u Maleziji i Australiji. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je stanje ,,hitne situacije u Kini“ zbog pojave korona virusa, iako još nije proglašena globalna opasnost.

Čitave zgrade zbrisane u provinciji Elazig

Kontrole temperature na aerodromima

Simptomi uključuju temperaturu, otežano disanje i kašalj. Može prouzrokovati upalu pluća, koja je u nekim slučajevima bila smrtonosna. Većina smrtnih slučajeva bila je kod starijih pacijenata, od kojih su mnogi već imali neko hronično oboljenje, saopštila je SZO. Detaljna genetska analiza ,,2019-nCoV“ otkrila je da je novi soj virusa mješavina dva druga korona virusa, od kojih jedan potiče od slijepih miševa, a drugi je nepoznat. Predsjednik NR Kine Si Đinping održao je sastanak Politbiroa Komunističke partije o mjerama za borbu protiv širenja korona virusa. Si Đinping je poručio da se Ki-



na suočava sa ozbiljnom situacijom u kojoj se korona virus ubrzano širi. Si-Si-Ti-Vi prenosi da će resursi i eksperti biti upućeni u bolnice za liječenje teških slučajeva oboljenja. Liječenje neće biti odlagano zbog troškova, a garantovaće se zalihe materijala za provinciju Hubei i njenu prijestonicu Vuhan.

Predostrožnost i evakuacije Prema informacijama Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u Kini nema inficiranih crnogorskih državljana, saopšteno je CDMu, fok zvanični Pariz, Moskva i Vašington, planiraju evakuaciju svojih državljana iz Vuhana. Francuska planira da evakuiše svoje državljane iz kineskog grada Vuhana zbog epidemije korona virusa, piše list ,,Čajna morning post“, citirajući mejl koji je poslat iz francu-

skog konzulata. Generalni konzulat u saradnji sa lokalnim vlastima planira da svojim državljanima omogući autobuski prevoz od Vuhana do Čangšua, navodi se u pismu, prenosi Rojters. U međuvremenu, i ruske vlasti konsultuju se sa kineskim kolegama o mogućoj evakuaciji ruskih državljana iz Vuhana, javljaju RIA Novosti.

Informacije koje se o širenju virusa budu objavljivale moraju da budu tačne, brze i transparentne, navodi Si-SiTi-Vi.

Bolnice

U Vuhanu se grade dvije bolnice, sa ukupno 2.600 kreveta, kako bi bilo mjesta za sve oboljele da se zbrinu. Dok se Kina bori da zadrži izbijanje epidemije Veliki zid blizu Pekinga zatvoren je za posetioce, kao i pekinški hram Lama, gde se tradicionalno okuplja veliki broj ljudi tokom proslave kineske Nove godine. Zatvorene su i druge turističke atrakcije poput Zabranjenog grada, šangajskog Diznilenda, otkazane su bioskopske projekcije, a Mekdonalds i Starbaks obustavili su poslovanje u gradovima koji se nalaze u provinciji Hubei.

Zemljotres se dogodio u 7.30 po lokalnom vremenu, na dubini od oko 10 kilometara, pokazuju podaci Američkog geološkog instituta, dok je Evropski mediteranski seizmološki centar magnitudu procijenio na 4,9 jedinica po Rihteru. Za stanovnike provincije Elazig to je drugi veliki potres u području za manje od dva dana. U zemljotresu jačine 6,8 jedinica Rihtera koji je pogodio istok Turske u petak pod ruševinama je ostao veliki broj zarobljenih, strahuju spasioci.

Podrhtavanje tla osjetilo se i u j Siriji, Libanu i Iranu. Stanovnici su upozoreni da se ne vraćaju u oštećene zgrade zbog opasnosti od daljih udara. Kreveti, ćebad i šatori su poslati u ugrožena područja. Epicentar razornog zemljotresa, kako je saopštio Evropski mediteranski seizmološki centar nalazio se u provinciji Elazig. Podrhtavanje se osjetilo čak i u Izraelu, i u drugim okolnim državama uključujući Siriju, Gruziju, Liban . Turska ima istoriju snažnih zemljotresa. Više od 17.000 ljudi je stradalo u avgustu 1999. godine, kada je zemljotres jačine 7,6 jedinica Rihtera pogodio grad Limit, 90 kilomretara jugoistočno od Istanbula. Oko 500.000 ljudi je tada ostalo bez doma.

Telegrami saučešća, spremnost za podršku i pomoć Crnogorski zvaničnici uputili su telegrame saučešća, a ponuđena je i pomoć i podrška. Telegrame saučešća povodom zemljotresa u Turskoj uputili su predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović predsjedniku Velike narodne skupštine Republike Turske Mustafi Šentopu. Predsjednik Crne Gore uz najdublje izraze saučešća poslao je telegram saučešća turskom lideru Redžepu Tajipu Erdoganu, povodom stradanja velikog broja ljudi u snažnom zemljotresu. Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić naveo je da u duhu dosadašnje saradnje, Crna Gora je, u okviru svojih mogućnosti, spremna da ponudi pomoć i podršku. Saučešće je u ime Bošnjačke stranke ambasadorki Turske u Podgorici Songul Ozan uputio predsjednik BS Rafet Husović.

BIH: Sjećanje na jednu od najznačajnijih operacija NOB-a

Obilježena 78. godišnjica Igmanskog marša SARAJEVO - Tradicionalnim pohodom na Igman i nizom prigodnih sadržaja juče je na toj bosanskohercegovačkoj planini obilježena 78. godišnjica ,,Igmanskog marša“, jedne od najznačajnih operacija tokom Narodnooslobodilačke borbe (NOB) u Drugom svjetskom ratu. Ovogodišnja velika međunarodna manifestacija antifašizma, upriličena pod pokrovteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića i u organizaciji Saveza udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Kantona Sarajevo (SAB-

NOR KS), okupila je rekordan broj sudionika, prenio je Radio Sarajevo. Prema procjenama, centralnoj svečanosti i programu kraj Spomenika Prve proleterske brigade na Velikom polju (Igman) prisustvovalo je oko 20.000 sudionika, a pored građana, članova boračkih udruženja i predstavnika vlasti, manifestacija je okupila i goste iz zemalja regiona, kao i antifašiste iz Italije, Austrije i Ruske Federacije. Kako je Feni kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, ovogodišnje okupljanje antifašista, dosada najmasov-

Učesnici marša

nije, proteklo je u dostojanstvenoj i izuzetno prijateljskoj atmosferi, svedočeći o snazi zajedništva i solidarnosti usprkos aktuelnim retrograd-

nim pojavama i tendencijama. U skladu s Programom manifestacije, njeni sudionici položili su cvijeće na partizansko i šehidsko spomen-obilježje na

Brezovači, odajući počast žrtvama fašizma i borcima Armije RBiH. Na tom lokalitetu (Brezovači) formirana je marševska kolona koja se, poslije predaje zastave Prve proleterske brigade komandantu marša, uputila u pravcu Mrazišta i Velikog polja, gdje je, takođe, položeno cvijeće na partizanske spomenike i šehidska mezarja. Učesnike manifestacije su pozdravili i o značaju antifašističke borbe u kontekstu regionalnih i globalnih kretanja, kao i savremenih izazova i prijetnji, govorili čelnici SABNOR-a i predstavnici vlasti iz BiH, kao i šefovi delegacija iz zemalja

regije, među kojima i Albin Pribernik, jedan od sudionika Igmanskog marša 1942. Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab Brigade donio je odluku o izvršenju rizičnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.

Kultura

Nedjelja, 26. januar 2020.

Glumac Emir Ćatović povodom uloge u predstavi „Pukovnik ptica“, koja je sinoć izvedena u KIC-u

Neće nam biti bolje dok ne promijenimo sebe

PODGORICA – Nadarenost je jedan od poklona koje ljudi dobijaju rođenjem, a odnos prema njoj individualni dug koji se otplaćuje cijelog života. Duboka je rijeka koja razdvaja osrednjost i uzvišenost, a čini se da mladi crnogorski glumac Emir Ćatović već sada „pliva“ mirnim vodama, daleko od prosječnosti. Uvjerili su se u to još jednom svi koji su sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ ispratili premijeru predstave „Pukovnik ptica“ Hrista Bojčeva, u produkciji Gradskog pozorišta i režiji Marka Manojlovića. A, Ćatovićeve glumačke kreacije, poznate su domaćoj, ali i regionalnoj publici i od ranije – naročito onima koji su imali priliku da pogledaju komade „Pogled s mosta“, „Čuvari tvog poštenja“, „Očevi su grad(ili)“, „Filomena Marturano“ i mnoge druge. Jednako dobar u komedijama i klasičnim dramskim tekstovima, glavnim i epizodnim rolama, svakim pojavljivanjem na teatarskoj ili televizijskoj sceni pokazuje zašto je jedan od traženijih glumaca mlađe generacije. O svom novom projektu, ali i odnosu savremenog društva prema umjetnosti, Ćatović govori za Pobjedu. POBJEDA: Što je to što komad Hrista Bojčeva danas čini aktuelnim? ĆATOVIĆ: Mnogi komadi koji se izvode na crnogorskim scenama, poput „Antigone“, Šekspirovih djela ili komada ruskih pisaca, prate teme koje su univerzalne, samim tim i lokalne, te zbog toga uvijek žive i komuniciraju sa publikom gdje god ona bila. Takva je situacija i sa ovim komadom. Sve to što se desilo decenijama ranije govori o tome koliko se naše stanje neće promijeniti, sve dok ne promijenimo sebe. To su stavovi, između ostalog, mnogih filozofa i modernih psihologa – svijet se pomjera tako što pomjeramo sebe iz dana u dan, ka svom boljem odrazu. Neke od stvari kojim se bavi ovaj komad jesu i to – pitanja individuacije, šta je to što mislimo da je za nas najbolje i koliko kao društvo treba da težimo kolektivnoj ili ličnoj

Vrlo rijetko se dešavaju predstave poput ove. Obično nam fali novca, vremena, ili glumci imaju previše posla. Sve to ubrzava proces koji je bliži odrađivanju nego stvarnom radu. Ovo je vrijeme koje nas tjera da umjetnost shvatamo kao konzumaciju zabave, koja je samo jedan dio toga

Teatar je centar i početak svega POBJEDA: Iako se za glumce često veže nepisano pravilo da je teatar mjesto gdje su slobodniji, te da tamo talenat dobija svoje istinske obrise, veliki broj mladih, uključujući i Vas, sve češće bira film ili serije. Zbog čega je to tako? ĆATOVIĆ: Ako uzmemo u obzir pozorišne premijere i uloge koje sam imao na filmu ili seriji, broj teatarskih rola je 10 puta veći. Gluma je sama po sebi uvijek ista, samo što se dešava u razlčitim okolnostima. U svakom slučaju, teatar mi je dagocjeniji. To je nešto što traje preko 2.000 godina, on je centar i početak svega, mjesto kome se uvijek vraćamo. Ovih dana su aktuelne dodjele filmskih nagrada, možda bi Hoakin Finiks mogao da me demantuje i kaže da je njegovo pripremanje za ulogu veće ili bolje, ali meni pozorište više prija. Sve se dešava u ovom trenutku, sve zavisi samo od vas i vaših kolega, a to predstavlja veći izazov. Na nama je odgovornost koliko ćemo da uspijemo da iznesemo neku ideju, bar malo zasijamo na sceni, da bi bar neko iz publike mogao da vidi neku iskru i bio u prilici da je sjutra traži i van zidina pozorišta.

PREDSTAVA POSTAVLJA PITANJE I KO SMO ZAPRAVO MI: Glumac Emir Ćatović

disciplini. Jedino na taj način možemo da se približimo nečemu većem i širem, da bi zaokružili univerzalno, te se na taj način uklopili kao mala zemlja, zajednica, nacija na Balkanu. POBJEDA: Kakvi su balkanski snovi kroz vizuru reditelja Manojlovića i da li će publika moći da vidi sliku sebe na sceni?

Emir Ćatović u predstavi „Pukovnik ptica“ Grarskog pozorišta

ĆATOVIĆ: Naravno da će publika na sceni moći da vidi svoju sliku, a zbog toga je ovaj tekst i dobar. To su teme kojima se Karl Gustav Jung bavio početkom prošlog vijeka, od kada je individuacija poznata kao takva. Jedan od segmenata koji se vezuje na tu priču, a prožet je i u ovoj predstavi, jeste traženje potvrde – od doktora, potvrde jednih od

drugih. Društvo koje želi da se priključi Ujedinjenim nacijama traži svjedočanstvo od njih, kao zamišljenog idealnog svijeta, da su to što jesu. Sve to postavlja pitanje ko smo zapravo mi, a ono nas vraća na proces samospoznaje i samorealizacije. Ko smo mi i bez tih dokaza, da li možemo da budemo to što jesmo i bez toga da nam neko kaže da nas voli, prihvata ili vrednuje. Ako vas ta pitanja dirnu, ne zadovoljavate se više time da budete bolji u tuđim očima, počinjete da tragate i tek onda možete da doživite istinsko zadovoljstvo. POBJEDA: Koliko je svima danas potreban doktor i koji to „nevidljivi“ problemi najviše tište savremenog čovjeka? ĆATOVIĆ: Ovakav doktor kao u predstavi sigurno da nam nije potreban. Možda kao primjer. Ova uloga mi je i značajna zbog toga što je moja sušta suprotnost. Mogao sam da se povežem privatno sa nekim stvarima, ali je većina stvari bila daleka, pa samim tim i zanimljivija za istraživanje. Što se tiče potrebe za drugim doktorima, čini mi se da kao pojedinci nijesmo sigurni što je najbolje za nas. Otuda i taj Hamletov kom-

pleks. Obično te stvari koje mislimo da nam najbolje čine, mi suštinski ne volimo. U probleme zapadamo kada mislimo da nijesmo slobodni, a ne shvatamo da do slobode najlakše dolazimo kroz disciplinu. Dok ne upoznamo sebe, uvijek ćemo ići korak unazad. Kada sami postanemo više, imaćemo više. POBJEDA: Da li iza konflikta, zapravo, uvijek stoji više istina i koliko je danas više nego ikada aktuelan „Hamletov kompleks“, sa kojim se, čini se, bori i Vaš lik? ĆATOVIĆ: „Hamletov kompleks“ je veoma prisutan, on je u korijenu mog lika. I to je jedna od dobrobiti ovog teksta, on zadržava tu aktuelnost Šekspirove drame. Pitanje istine je kompleksno, a u našem komadu ona je teži put, na koji se rijetko ohrabrimo da pođemo. Često sebi pravimo „medveđu uslugu“ – ostavimo to za neki drugi put, dan u kome ćemo biti jači i smjeliji, a onda nas to sve zajedno sačeka jednog dana. POBJEDA: Iako nije rijetka pojava da se mladi glumci po završetku fakulteta susretnu sa „sušom“ kada su uloge u pitanju, čini se da Vi nijeste imali takvih problema, te da ste za kratko vrijeme postali jedan od traženijih crnogorskih glumaca. Koliko je naša scena pogodna za razvitak i što pojedince izdvaja u rediteljskim očima? ĆATOVIĆ: Svako od nas može da razumije drugog, ali da protumači može samo sebe samog. To kako reditelj tumači nekog kako radi je uvijek individualno. Imponuje mi i drago mi je da imam priliku da mnogo radim i gradim sebe kroz ovaj posao, kroz sve uloge koje tumačim. Tumačio sam uloge iz tekstova domaće i svjetske literature, a ako to radite iskreno i pošteno, ne možete da idete ispod onoga za što ste se borili kao lik na sceni. Naravno, ako su idejni stavovi važni i ispravni za čovjeka. To vam je kao sa knji-

gom – ona uvijek nađe put do čitaoca, a meni se to do sada dešavalo sa ulogama. Za „sušu“ smo sami odgovorni. Postoji toliko lijepih stvari iz života van ovog posla, svuda oko nas, u odnosima sa ljudima, toliko toga da istražimo i naučimo, da bi se kvaliteteno izgradili kao individue i da bi sjutra imali mnogo toga i da ponudimo na sceni. Naravno da je lijepo kada vam neko pruži priliku da budete nosilac ideje koju želi da ispriča, zato što vam vjeruje. Međutim, to vas ipak ne čini većim i boljim nego što jeste. To je kao kada odete u neki hram, u što god vjerovali – tamo vas sačeka skromni sveštenik, ali on je samo provodnik koji nas približava nečemu važnijem i svjetlijem od nas samih. Ne bih da pravim poređenje, ali tako slično je i sa glumcima – ideja, ono što sija je nešto oko čega se mi okupljamo. To, pa sve ostalo. Publika dolazi, a gledanjem predstave svjedoči vrijednostima koje moramo vratiti u naše porodice i naše društvo. Da li sam jedan od traženijih, o tome nikada nijesam vodio računa. Važno mi je da se pošteno potrudim, kada izađem na scenu da me partner vidi, da ja vidim njega i iznesemo komad kako valja. POBJEDA: Ima li prostora za umjetnost u modernom društvu? Uspijeva li ona da opstane u svom iskonskom obliku ili je primorana da u naletu hiperprodukcijskih sadržaja podilazi različitim ukusima? ĆATOVIĆ: Vrlo rijetko se dešavaju predstave poput ove. Obično nam fali novca, vremena, ili glumci imaju previše posla. Sve to ubrzava proces koji je bliži odrađivanju nego stvarnom radu. Naš posao je sam po sebi okrutan, a ovo je vrijeme koje nas tjera da umjetnost shvatamo kao konzumaciju zabave, koja je samo jedan dio toga. Kada se samo zabavljamo ne desi nam se da zaplačemo, vratimo kući sa određenim pitanjima. Ako umjetnosti nema, treba je tražiti, insistirati. Ona je poput ljubavi, prijateljstva, jednostavno se ispostavi. Pitanje je koliko smo spremni da se žrtvujemo ili damo za takvo nešto. Biti umjetnik ili zvati nešto umjetničkim djelom je skoro nedostižno. Nešto sveto, čemu možete da se primaknete tek tamo kasnije, ako ste borac koji uspijeva da istraje. Danas su ljudi skloni da i sa 23 godine zovu sebe umjetnicima, što je pomalo apsurdno. Međutim, svako ima pravo da doživljava sebe kako želi, to je potpuno legitimno. POBJEDA: Kakva je crnogorska, a kakva regionalna publika? Uspijevamo li da sadržajem stvorimo obrazovanu publiku, koja će od umjetnosti uvijek da zahtijeva više? ĆATOVIĆ: Mi u Gradskom pozorištu imamo svoju publiku i među nama postoji obostrana ljubav. Najbolji odgovor na ovo pitanje je komentar jedne gospođe: „Kada glumac izađe na scenu, tačno znam koliko je knjiga pročitao“. Ono što je željela da kaže je istovremeno zastrašujuće i ohrabrujuće. Po tome kakve predstave pravimo, do kakvih ideja i rješenja dolazimo na sceni, mogu da kažem da nam je čast da igramo pred publikom koja to prepoznaje već dugo vremena. Svetlana VIŠNJIĆ

Feljton

Nedjelja, 26. januar 2020.

KOMITSKO-NARODNA BORBA - DECEMBAR 1919 – JANUAR 1921.

39.

Okovani gvožđem, skoro goli i zdravstveno ruinirani » Piše: Slobodan ČUKIĆ (Nastavak izvještaja poručnika Milana M. Kosorića, podnijetog predśedniku crnogorske vlade Jovanu S. Plamencu u Italiji 10. februara 1921. godine.) ,,...Kako sam pisao prednje navode, ovaj primjer kao drugi primjer, koje ja poznajem, kako Crnogorci, prolaze kod srbijanske vojne vlasti a može se reći kod civilnih još gore, kad svoje brane i nedaju drugom, dok ničega tuđeg ne žele i ne traže, ovi nas osuđuju na smrt, što na prosti način, kako se može iz ovoga primjera vidjeti, radi toga što svoju domovinu brane. Srbijanci nas nazivaju inovjernicima i da oni ne spadaju u zakonite ljude. Ali, svaki koji se osjeća Crnogorcem, nesme da izgubi nadu u samoga Boga, jer je on na nebesima, pak vidi pravdu i nepravdu. U njega se uzdamo, on će nam pomoći i dati svakome njegovo, t.j. što je ko zaslužio. Napisane navode lično odgovaram jer sam donekle bio očevidac, a mnogo mi je pripovedao, policijski agent Arsenijević iz Sarajeva, ne znajući da sam u duši i srcu Crnogorac... Milan M. Kosorić, poručnik“ („Skrivana strana istorije“, Tom III, 1572-1573). Ovo rijetko svjedočanstvo ukazuje da je nepoznati broj crnogorskih komita bio utamničen van Crne Gore i da njihove kosti leže rasute širom bivše Jugoslavije – od Sarajeva do Beograda.

JANKO BRAJOVIĆ

Neki su imali više sreće od moračkog komite Radovića i njegovih saboraca i uspjeli da izbjegnu smrti u srpskim kazamatima. To je pošlo za rukom poznatom crnogorskom vajaru Janku Brajoviću, koji je utekao iz beogradske tamnice. Brajović je kasnije izjavio za američku štampu da mu je u tome pomogao hrvatski političar Stjepan Radić, što je, nažalost, nerasvijetljeni istorijski detalj. Brajović navodi da je 1919. izbila prva pobuna protiv Srbijanaca koji su okupirali Crnu Goru. „Okrutne metode su preduzimane i oko 3 hiljade Crnogoraca je moralo pobjeći u Italiju. Ali, na nesreću, premijer Niti i grof Sforca, ta-

Skulptura Janka Brajovića

Nastavljamo s objavljivanjem djelova knjige „Početak srpske okupacije – komitska borba i narodna golgota 1918-1920“. Prvih osam poglavlja objavili smo krajem 2018, deveto i deseto u maju i junu 2019, jedanaesto i dvanaesto u avgustu i septembru 2019, trinaesto, četrnaesto, petnaesto i šesnaesto u oktobru i novembru 2019. Sada pred čitaoce donosimo period od decembra 1919. do januara 1921. godine (17-22. poglavlje)

Crnogorski ustanici ispred zatvora u Kolašinu 1926. godine

Neke crnogorske patriote su uspjele da izbjegnu smrt u srpskim kazamatima. To je pošlo za rukom poznatom crnogorskom vajaru Janku Brajoviću, koji je utekao iz beogradske tamnice. Brajović je kasnije izjavio za američku štampu da mu je u tome pomogao hrvatski političar Stjepan Radić dašnji ministar vanjskih poslova, prodali su Crnu Goru Srbiji. Ja sam bio prvi koga su žrtvovali. Bio sam izručen zlom neprijatelju, Srbijancima, i bačen u tamnicu u Beogradu, glavnom gradu Jugoslavije, đe sam proveo dvije godine … Živio sam na hljebu i vodi, spavajući na tvrdom podu. Uslovi u zatvoru su bili katastrofalni. Zatvor je bio jedan od najstarijih u Evropi, sagradili su ga Turci kada su prvi put došli u te krajeve. Na kraju, nakon velike patnje i muke, uspio sam da pobjegnem iz zatvora, uz pomoć mojih prijatelja, prije svega Stjepana Radića, hrvatskog lidera koji je kasnije ubijen u beogradskom parlamentu. Otišao sam u Beč, đe sam odlučio da ako budem mogao da pomognem svoju

zemlju - to će onda biti kroz umjetnost“. Možemo samo naslućivati kroz kakva je sve iskušenja prošao Janko Brajović tokom 19211923. godine. Na novinarsko pitanje, da li bi se vratio u svoju zemlju, Brajović je odgovorio: ,,Ja bih bio ili zatvoren ponovo ili ubijen, i to sve – zbog ljubavi prema svojoj domovini“.

ZENICA

Nijesu svi zatočeni Crnogorci bili Brajovićeve sreće. On je bio među rijetkima koji su uspjeli da pobjegnu. Možda i jedini. Većinu je snašla najokrutnija sudbina. Mnogi su skončali u najvećim mukama a da se o tome ne zna ništa. Nije poznato ni đe su pokopani. Pitanje je, dakle, koliko je komita i drugih Crnogoraca satrunulo u srpskim kazamatima u deceniji nakon okupacije Crne Gore - poput onog mučeničkog moračkog komite Radovića, koji je skapao u sarajevskoj tamnici i pokopan u ,,nekoj bašti u Pohvalićima blizu željezničke stanice“. Podaci o tim mučenicima su vrlo oskudni. Kanadski general Frederik Burnam (Burnham), bivši šef misije za pomoć Crnoj Gori, kome je dobro bila poznata situacija, pokrenuo je 1923. godine inicijativu o preispitivanju stanja u zatvorima u Crnoj Gori. Na osnovu toga i drugih zahtjeva koje su upućivali prijatelji Crne Gore, u avgustu 1924. godine jedna režimska komisija

(mitropolit Gavrilo Dožić, dr Niko Martinović) obišla je „zatvore u Nikšiću, Podgorici i Cetinju, dok je iz Pljevalja, Berana i Andrijevice dobijen izvještaj o pregledu koji su izvršili predsjednici mjesnih odbora Crvenog krsta. U Kolašinu je taj posao obavio sveštenik Jagoš Simonović ... a u Baru okružni školski nadzornik A. Jovanović“ (Š. Rastoder, „Crna Gora u egzilu“, Tom I, 2004, 392-393). Iz njihovih se izvještaja može naslutiti katastrofalno stanje koje je vladalo u tamnicama. Tako je u Nikšiću (1924) zatečeno 40 apsenika koji su bili iznureni i u bijednom stanju, dvojica su bila okovana gvožđem, skoro goli i zdravstveno ruinirani. U Podgorici je u političkom zatvoru zatečeno pet pritvorenika čije je stanje bilo slično stanju nikšićkih apsenika, dok je u Jusovači (centralnom kaznenom zatvoru) bilo 200 osuđenika. Na Cetinju je zatečeno oko 100 apsenika, među kojima su bili i ustanici i njihove vođe. U Beranama, Andrijevici i Kolašinu je evidentirano oko 60 zatvorenika, dok za Bar i Danilovgrad nijesu navedeni podaci („Crna Gora u egzilu“, Tom I, 393). Na primjedbe da je zatvor u Podgorici prenatrpan, vlast je odgovorila „da se zatvorenici prebacuju u druge zatvore, u kojima ima više prostora, kao što je to urađeno prije izvjesnog vremena kada je iz Podgoričkog zatvora prešlo oko 150

Janko Brajović sa suprugom

osuđenika u Zenički zavod, što će se činiti i ubuduće“. Cetinjski zatvorenici su pokušali da pobjegnu 21. oktobra 1924. godine „kopajući rupe u zidu“. U policijskom izvještaju o tome navodi se da se u sudskom pritvoru na Cetinju nalazi „42 oglašena odmetnika koji su se u toku ove godine predali, a delom pohvatani od strane žandarmerije. Sem toga u istom pritvoru se nalaze 22 jataka, 10 osuđenika zločinaca i 18 zločinaca koji čekaju presudu, ukupno 92 lica“ („Crna Gora u egzilu“, Tom I, 394). Član Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz Ženeve Lisjen Kramer je u aprilu 1925. obišao zatvore u Podgorici i na Cetinju te pored ostalog naveo da je „nedopustivo da se djeca uzrasta 12-15 godina nalaze zatvorena po više mjeseci sa odraslima, da izvjesni zatvori poput onog na Cetinju nemaju poda, da su zatvorenici lišeni postelje i da leže na asfaltu“ („Crna Gora u egzilu“, Tom I, 394). U Kolašinu je 1925-1926. suđeno pedesetorici „odmetnika“ zbog ustanka u Rovcima 1920. godine („Crna Gora u egzilu“, Tom I, 395). S godinama su vijesti o utamničenim Crnogorcima bivale sve rjeđe. Padali su polagano u zaborav. O njima se govorilo samo povremeno, kao na primjer u izvještaju komuniste T. Todorovića koji je javljao Politbirou CK KPJ da je početkom 1928. godine u zatvorima

u Podgorici, Mitrovici i Zenici ležalo oko 120 crnogorskih komita, kao i da „njihove porodice i oni propadoše“.

SPISAK

Na neke od tih nevoljnika odnosila se „Narodna molba“ koja je kružila Crnom Gorom 1931. godine, na koju su se potpisivali građani Crne Gore, moleći kralja Aleksandra Karađorđevića da pomiluje zatvorenike „iz nejunačkog doba“, koji su još izdržavali kaznu po raznim zatvorima. Uz molbu je išao i spisak sa imenima 61 osuđenika koji su se nalazili u zatvoru u Zenici, za koje je traženo pomilovanje. Veći dio bio je osuđen na 20 godina robije, manji na 15. Sa spiska se vidi da su neki kao Vučić Bulatović, Gruica Čupić, Dragiša Grdinić i Mladen Knežević robijali još od 1920. godine. Živko Vukićević i Mitar Jakić su bili u tamnici od 1921. Vasilije Mićković, Boško Boričić i Veljo Đurđevac od 1922. Bogić Bulatović, Srđan Šćepanović, Radojica Orović, Mil u t i n O b r a d ov i ć , L u k a Abramović i Dragoje Vukić robijali su od 1923. godine. Mijo Mićković, Radojica Nikčević, Ivo Nikčević, Marko Nikolić, Boško Avramović, Stanko Ivanović, Đorđe Kustudić, Stevo Poček, Jokica Žarković, Vukajlo Lutovac, Mihailo Janković i Ilija Ašanin od 1924., Miloš Vlahović i Mašan Bulatović od 1925. godine. (Nastavlja se)

Nedjelja, 26. januar 2020.

Marketing

Auto

Vijesti NOVI SISTEMI Opelov model „insignija“ i to druga generacija je redizajnirana i sa ovom svojom perjanicom debituju i pojedina savremena tehnološka dostignuća današnjice. Ono što je interesantno jeste to da pored samih stilskih izmjena koje su primijenjene na prednji i zadnji dio „insignije“ predstavljeni su i najnoviji „inteliluks“ LED farovi. O čemu je riječ? To su „piksel lajt“ svjetla koja sada sadrže čak 84 LED elemenata po faru, a koji reaguju još brže i preciznije. Tačnije odvojeni LED segmenti unutar svakog fara pojedinačnim paljenjem i gašenjem oblikuju snop tako da je dugo svjetlo uvijek uključeno, osim u onim djelovima snopa gdje se nalaze druga vozila tako da je isključena mogućnost zasljepljivanja. Prvi put u segmentu, i limuzi-

Nedjelja, 26. januar 2020.

Noviteti

ni i karavan verziji redizajnirane „insignije“ nude digitalnu kameru za vožnju unazad, a novina je i hed-ap displej, upozorenje na kretanje saobraćaja iza vozila pri isparkiravanju, kao i drugi unaprijeđeni sistemi asistencije.

UNAPREĐENJE

Britanska hrabrost

JUBILEJ Bentli je kompanija koja je, mogu sobodno reći ikona i zaštitni znak automobilske industrije Velike Britanije. Oduvijek je važio za veoma luksuzne i prestižne automobile sa kojima se teško ko može mjeriti. Upravo ovaj brend je proslavio i svojih prvih 100 godina postojanja. U čast toga Bentli se potrudio da bude poseban kao što je i uvijek. Naime, posadio je 100 stabala i tim potezom doprinio važnosti borbe protiv klimatskih promjena i zaštitu biodiverziteta. Bentlijevo drveće je posađeno u fabričkom kompleksu u gradu Kru, deset stabal hrasta je ispred kancelarijskih zgrada, a 15 stabala trešanja usmjerava pristup glavnom ulazu kompanije. Osim ovih stabala, posađena su stabla javora, bukve, oraha i lipe. Prije ovoga jubileja proslavljen je i jubilej od 60 godina od kada se pojavio legendarni V8, motor od 6.75 litara, koji je poznat i kao „šest i tri četvrt“. Ovo je model koji je najduže ostao u upotrebi. Pokretao je 23 Bentlijeva modela i vremenom je evoluirao. Sadašnja verzija u „mulzanu spid“ ima i dva turbokompresora, a postiže snagu od 530 KS.

S Pojavom Mazdinog modela „dva“ na tržište ta klasa stvorila je pravo iznađenje i veliku pažnju javnosti kao i konkurenciji veliki domaći zadatak jer za veoma kratko vrijeme je uspjela da zauzme veliku poziciju. Nedavno je ovaj model osvježen, pa sada stilske izmjene prate dizajnerski izraz koji je zadala „mazda tri“. Veće promjene doživio je enterijer, gdje su nova sjedišta sa boljom bočnom podrškom, mekši materijali, dok je čitava kabina bolje i zvučno izolovana. Osim tihe vožnje, redizajnirana „mazda dva“ unaprijeđena je i na polju dinamike, odnosno revidirano je upravljanje. Uz to, „skajaktiv“ benzinac zapremine 1.5 litara sada koristi Mazdin blagi hibridni sistem.

JOŠ JAČA Kada se pojavila nova „tojota supra“ bila je pravo automobilsko iznenađenje, kako dizajnom tako i tehnikom jer je razvijena u saradnji sa BMW pa tako ima BMW-ov motor, a i zajednički je razvijena platforma. Uvijek kada se ovakvi automobili pojave kao što je „supra“ obavezno je da se pojavi poslije izvjesnog vremena i tjunirana verzija, tako je bilo i sa „suprom“. Za tjuning „supre“ pobrinuo se poznati tjuner AC Shnitzer koji je za sve one kojima nije dovoljno 340 KS, koliko u ovom kosookom sportskom dvosjedu oslobađa šestocilindraš, povećao snagu na 400 KS uz skok maksimalnog obrtnog momenta na čak 600 Nm.

iguran sam da nijeste mogli da zamislite da jedna kompanija koja je poznata po proizvodnji visoko luksuznih sportskih automobila čiji su modeli bili i službeni automobili na filmskom platnu tajnog agenta 007 u svojoj 106 godina dugoj tradiciji, konstruiše i proizvede SUV model. Model je ponio naziv „DBX“ i nastao je u novoj Aston Martin fabrici koja se nalazi u Velsu, i koja je, gle čuda, izgrađena upravo za njega. Ovaj veoma interesantan model iz Ujedinjenog Kraljevstva je dugo najavljivan i evo ga, izašao je na svjetlost dana. „DBX“ je model koji Aston Martin uvodi u neki sasvim novi svijet, svijet koji omogućava udobnu vožnju četiri putnika i čak kada se siđe sa asfalta. Sve ovo znači da ovaj elegantni SUV koji prelazi dužinu od pet metara i sa međuososvinskim rastojanjem koje je veće od tri metra, svrstava među najpraktičnije i najprostranije modele Aston Martina u istoriji. Ovo mu omogućava da bude i jedini automobil u imućnoj porodici. Na veliko međuosovinsko rastojanje i prostranost za putnike iza vozača, „DBX“ ima i veliki prtljažnik od 632 litra, čija se praktičnost upotrebe povećava obranjem naslona zadnje klupe koja je djeljiva u odnosu 40:20:40. U ovom slučaju zvanom „DBX“ treba istaći praktičnost, jer je to jedina oblast u kojoj nijesu briljirali sportski kupei Aston Martina, dok se u njihove performanse nikada i nije sumnjalo, tako i u ovom slučaju jer je za pogon odabran benzinac V8 zapremine četiri litra sa 550 KS i sa 700 Nm, ovaj motor „DBX“ omogućava da do 100 km/h stigne za 4,5 sekundi i to pored mase koja prelazi 2,2 tone. Kada pišem o

motoru, moram reći da je ovo Mercedesovo srce, odnosno odjeljenja AMG, koji mnogi modeli Astona mogu da koriste nakon što su njemačka i britanska kompanija započele sve tješnju saradnju. Pogledavši fotografije unutrašnjosti shvatio sam da me luksuz u unutrašnjosti na nekog podsjeća, jer nije samo V8 motor jedina stavka koja otkriva Aston Martinovu i Mercedesovu saradnju, već kako i napisah i unutrašnjost. Naime, komandni dio između prednjih sjedišta donekle podsjeća na enterijere Mercedesovih modela, mada su se Britanski stručnjaci potrudili da tih elemenata bude što manje. Daju garanciju da putnici na zadnjoj klupi imaju više mjesta za koljena nego u bilo kom luksuznom SUV modelu ove klase. Da je „DBX“ sposoban i za terensku vožnju potvrđuje i podatak da je opremljen adaptivnim oslanjanjem koje omogućava povećanje klirensa za 45 mm ili spuštanje za cijelih 50 mm. Takođe, napadni ugao varira od 22,2

„RIMAC“ SNAGA

PROŠIRENJE Najveći iz Seatovog „gnijezda“ SUV modela, model „tarako“ sedmosjed koji je veoma luksuzan i robusan, proširio je ponudu pogonskih motora sa benzinskim motorom zapremine 1.5 litara sa oznakom TSI. Riječ je o četvorocilindričnom turbo motoru koji oslobađa 150 KS. Ovaj motor u kombinaciji sa šestostepenim manuelnim mjenjačem pokreće prednje točkove, dok opciono, sa sedmostepenim automatskim mjenjačem DSG dolazi integralni 4DRIVE pogon. Verzija sa pogonom na sve točkove ubrzava od 0 do 100 km/h za 9,5 sekundi i dostiže maksimalnu brzinu od 198 km/h.

Hrvatski proizvođač maloserijskih ekskluzivnih supersportskih električnih automobila kompanija Rimac, počeo je svoje drumske testove i to svoje nove finalne verzije električnog hiperautomobila koji nosi naziv „C_Two“. Ovaj model je drugo izdanje konstruktorskog tima na čijem je čelu Mate Rimac, a svoje zvanično predstavljanje će doživjeti na Salonu automobila u Ženevi marta ove godine. Za sada se najavljuju samo rekordni tehnički podaci, pa tako, sa po jednim elektromotorom na svakom točku ukupna snaga iznosi 1.914 KS sa obrtnim momentom od 2.300 Nm. Ovolika snaga bi trebalo da ovom veoma elegantnom sportisti omogući da do „stotke“ stigne za manje od dvije sekunde, a ono što je interesantno jeste to da će maksimalna brzina biti veća od 400 km/h. Svi ovi podaci su mi dali do znanja da je ovo svojevrsna konkurencija „bugatiju širon super sport“, ali na „trofaznu struju“.

Jedinstvenost Projekat koji je pokrenut u saradnji poznatog brodogradilišta Wally Yachts i grupacije Ferretti jednostavno je nazvan „wallytender 48“ i on je prvi projekat saradnje ova dva brodogradilišta. Ovo plovilo se odlikuje jedinstvenim elementima po kojima su prepoznatljivi modeli oba brenda. Mada mu ime kaže da je „tender“, dakle pomoćna brodica, nije smetalo da se ovaj gliser futuristički dizajnira i da sasvim pristojno služi i kao samostalno plovilo. Tako da se na njemu može prenoćiti, a ne samo njime doploviti do velike jahte ili vile na obali. Poput svojih prethodnika, „wallytender 48“ stilski je dosljedno oblikovan i siguran, a njegove prostrane cjeline nude visoki nivo komfora i funkcionalnosti. Na palubi su raspored i oprema podređeni porodičnom opuštanju, sunčanju i uživanju u ručku na svježem morskom vazduhu, pokretni sto omogućava izbor strana na koju se gleda, dok se krmeni jastuk za sunčanje podiže radi pristupa motornom prostoru i prostoru za prtljag.

Auto

Nedjelja, 26. januar 2020.

Vijesti

„TROZUBAC“ NA STRUJU

Neptunov trozubac (odnosno bog Posejdon koji ga je posjedovao) je zaštitni znak kompanije iz Italije, tačnije Bolonje, koja proizvodi veoma elegantne sportske automobile, a ime joj je Maserati. Upravo i ova kompanija je morala da se podvrgne elektrifikaciji. Tako se nedavno na drumovima italijanskog grada Modene pojavio maskirani prototip koji izgleda kao kompaktni Alfin „kupe 4C“. Razlog ovome jeste to što je zaista to „alfa romeo 4C“, a koji je upotrijebljen kao

test vozilo na električni pogon koji bi u nekoj verziji Maseratijevog modela trebalo da se nađe i to veoma atraktivnog modela „gibli“. U budućnosti potpuno novi model i nasljednik „maseratija gran turismo“ imaće električni pogon sa tri elektromotora i pogonom na svim točkovima.

SPECIJALNO IZDANJE U posljednje vrijeme ne prolazi toliko vremena, a da kompanija Bugati ne iznenadi nekim novim specijalnim modelom iliti nekim brzinskim rekordom. Sada automobilsku javnost je iznenadila sa dvije specijalne edicije i to iz „noire“ serije i to modeli sa nazivom „noire sportive“ i „noire elegance“, a ovi specijalni modeli su napravljeni kao omaž legendarnom modelu „La Voiture Noire“ koji je proizveden tridesetih godina prošlog vijeka. Nažalost, biće proizvedeno samo 20 primjeraka, svaki po cijeni od čak tri miliona eura, a prve isporuke su planirane za mart ove godine.

ASTON MARTIN DBX

DOLAZAK Ni kompanija BMW ne prepušta ništa slučaju, pa tako konkurenciji kao što je Mercedes odgovara na njihova razmišljanja i automobile na električni pogon. Tako se i u Minhenu pripremaju za dolazak novog električnog modela i to pod nazivom „limuzina i4“, koja se već nalazi u poodmakloj fazi testiranja i to u test-centru Arjeplog koji se nalazi na sjeveru Švedske. Ovaj model bi trebalo da se nađe u prodaji 2021. godine. Za pogon će biti zaduženi elektromotori, a ono o čemu se spekuliše jeste da će ukupna snaga iznositi respektabilnih 530 KS.

stepena do 25,7 stepeni, a odlazni od 24,3 stepena do 27,1 stepen. Što se tiče pogona 4x4 uglavnom šalje 47 odsto obrtnog momenta na prednju osovinu. Ako dođe do potrebe u stanju je da do 100 posto prebaci nazad, kao i da više i manje obrtnog momenta distribuirana jedan ili drugi zadnji točak. Na kraju se pitam kome je zapravo ovaj automobil namijenjen? Britanci tvrde da će većina klijenata biti kupci koji nisu ranije vozili neki Aston Martin, a što se početne cijene tiče ona u Njemačkoj iznosi 200.000 eura. Poslije Bentlija, Rols Rojsa i Lamborginija, kompanija koje su se uveliko oprobale u segmentu SUV modela, slobodno mogu reći da se još Ferari čeka.

STRUJNI SMEĆAR Da struja ne osvaja samo automobile, već i komercijalni program pokazuje i nedavni primjer kompanije DAF koja je komercijalnoj javnosti predstavila model „CF elektrik“ čija je šasija konfigurisana 6x2. Prvi primjerci već se nalaze na praktičnim testovima i to na onim najzahtjevnijim kao što je upotreba u komunalnim službama (kao smećari). Tako će grad Roterdam početkom 2020. godine postati prva „mušterija“, a kamione će pokretati VDL-ov „E-pauer“ („E-power“) pogonski sklop, dok će od istog proizvođača dolaziti i električna nadgradnja. Električni pogon isporučuje snagu od 210 kW i obrtni moment od 2.000 Nm isto kao i kod električnog „CF“ tegljača. Pogon podržavaju baterije kapaciteta 170 kWh, što je dovoljno za osnovne rute za prikupljanje smeća, budući da se smećari vraćaju u depo zbog istovara na svakih par sati, a tom prilikom je samo pola sata dovoljno da se baterije dopune do 80 odsto kapaciteta.

ULAGANJE U posljednje vrijeme sve automobilske kompanije mnogo ulažu u automobile na električni pogon. Tako razmišlja i proizvođač premijum vozila, njemački Mercedes koji sve više ulaže u komercijalizaciju automobila na električni pogon. Tako su u toku testiranja modela „EQS“, velike luksuzne limuzine sa dva elektromotora snage oko 400 KS i koja bi trebalo da ima autonomiju od oko 500 km sa jednim punjenjem. U Štutgartu naglašavaju da „EQS“ dobija posebnu platformu i da to nije „S klasa“ sa električnim pogonom. Da je ovo ozbiljna priča pokazuje i podatak da je početak prodaje planiran za 2022. godinu.

WALLY YACHTS WALLYTENDER 48

SPAJANJE

Foto: Internet

Tekst: Vešo ŠOŠKIĆ

Odnedavno automobilska industrija je postala bogatija za još jednog velikog automobilskog giganta koji je dogovorom stvoren spajanjem grupacije PežoSitroen (u čijem je vlasništvu i njemački Opel) sa kompanijom Fiat-Krajsler. Ovim spajanjem je nastao četvrti veliki proizvođač

automobila na svijetu. Obje strane su dogovorile da će imati 50 odsto vlasništva. Svi očekuju veliku korist od ove saradnje. Ovom saradnjom grupacija PSA dobija prolaz na sanjano tržište, američko tržište, a kako će „Ameri“ na njih reagovati tek će se vidjeti, Fiat-Krajsler Pežoovu tehnologiju, kao i pristup novim platformama.

USKORO Na sjeveru Španije kompanija MAN će u lučkom gradu Bilbao predstaviti premijerno novu generaciju svojih najvažnijih kamiona, koji bi trebalo da zamijene aktuelnu „TGX“ familiju. Na fotografiji koju imate priliku da vidite njemački „lav“ veoma je vješto ispod kamuflažne maske sakrio izgled spoljašnjosti, ali sam siguran da ispod maske vrvi od novih digitalnih tehnologija, prije svega od brojnih pametnih pomoćnika vozaču.

POSLJEDNJI DANI

Mnogi popularni automobili u istoriji automobilske industrije su završili svoju proizvodnu i prodajnu karijeru, ali su ostali i dan-danas veoma popularni kao oldtajmeri i obilježje jednog vremena. Takvu sudbinu će imati i Fiatov aktuelni roudster pod imenom „abart 124 spajder“ koji po svoj prilici broji posljednje dane na evropskom tržištu. Naime, nakon tek nešto više od tri godine nakon lansiranja lakog sportskog dvosjeda koji je razvijen u saradnji sa Mazdom i koji koristi istu platformu kao i novi „MX-5“, biće nažalost obustavljena njegova dalja prodaja u Evropi. Sa druge strane, Fiat namjerava da nastavi sa proizvodnjom i prodajom „abarta 124 spsjder“ i to u Sjevernoj Americi.

NOVI PNEUMATICI

Poznati proizvođač pneumatika Gudjir nedavno je svjetskoj gumarskoj javnosti predstavio nove teretne pneumatike nazvane „omnitrak hevi djuti“ (Omnitrac Heavy Duty). Ovi pneumatici su proizvedeni namjenski za kamione i kipere koji voze kratke ture po putevima, a koji se pretežno upotrebljavaju na zahtjevnim radnim mjestima čija je podloga rastresita, kao što su gradilišta, rudnici i kamenolomi. Novu seriju čine pneumatici „omnitrak hevi djuti S“ za upravljačku osovinu, a na raspolaganju su u sve tri njzastupljenije veličine.

Horoskop

Nedjelja, 26. januar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (20. 1 - 26. 1) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Problemi sa finansijama. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

PETAK I VIKEND

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima. Tranzit se završava u nedjelju u 13:09.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Uživaćete u kontaktima sa zanimljivim osobama. Pokušajte izbjeći prevelike troškove. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura Da biste mogli pratiti ovu kolumnu poznatog vedskog astrologa Mladena Lubure, neophodno je da znate sideralnu poziciju Mjeseca! Samo tako ćete imati korektan rezultat navedenih tranzita, te istinsku dobrobit od navedenih informacija. Preciznu kalkulaciju Mjesečevog znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko unesete

PETAK I VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK I UTORAK

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

podatke rođenja: www.soulmatestars.com/ vedic-signs/calculate-your-vedic-sign, ili ako preuzmete besplatan đotiš program na www. vedicastrologer.org/jh. Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode/ podperiode kroz koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe.

majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka. Tranzit se završava u nedjelju u 13:09.

Mjesec u Djevici PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK I UTORAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u nedjelju u 13:17.

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK I UTORAK

Za ukupan rezultat nije dovoljno posmatrati samo planetarne tranzite, već i periode kroz koje prolazimo, kao i podijelne karte (specifična područja života) u horoskopu, što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u četvrtak od 21:47 do petka u 22:41, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene.

ke i poduhvate. Tranzit se završava u utorak u 19:13.

uglavnom za duhovnost, milosrđe...

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Strijelcu PONEDJELJAK I UTORAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe... Tranzit se završava u utorak u 19:13.

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK I UTORAK

SRIJEDA I ČETVRTAK

PETAK I VIKEND

Nedjelja, 26. januar 2020.

Enigmatika

20 Enigmatika

Nedjelja, 26. januar 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada. Tel. 067 /504-106 1 PRODAJEM urbanizovan plac Murtovina,PG ul. Veljka Jankovića, 425m2. Započeta kuća 116m2, grubo urađena pod ploču, dozvoljena gradnja. Ucrtano1/1. Tel.067/250-040 2

RAZNO OTČEPLJIVANJE kanalizacije električnom sajlom, WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazak odmah. Povoljno, Vukčević. Tel. 069/991- 999, 067/000-008 3 KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 4 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za

kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 5 IZAŠLA je iz štampe četvrta knjiga „Za pravdu čast i slobodu Crne Gore, Krsto Zrnov Popović za sva vremena“. Cijena je 5e, šaljem pouzećem. Tel.069/524-724 6

Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Oglasi i obavještenja

Посљедњи поздрав нашем драгом

Nedjelja, 26. januar 2020.

Sa velikim bolom opraštamo se od naše Tužnim bolom i žalošću obavještavamo da je 18. januara 2020. godine, u 79. godini, nakon duge i teške bolesti, preminuo u Francuskoj

МИЛУТИНУ Машановом ПОПОВИЋУ

Драги оче и ђеде, хвала ти за сваки корак којим си нас водио, помно смо корачали за тобом.

LJILJE

S ponosom, ljubavlju i tugom čuvaćemo uspomene na Tebe.

Твоји: син ЂОКО, снаха АНА, унучад ЈОВАНА, МАРКО, МИЛОШ и ПЕТАР, снахе ЕДИТА и АНА, праунучад МАКСИМ и СИМОНА

1406

ZEF Koljin NIKPRELEVIĆ

Tvoji: tetka BISERKA – BISA IVANOVIĆ i sestra VESNA JOČIĆ sa porodicom

Posmrtni ostaci stižu u Podgorici, 25. januara 2020. oko 17 časova. Porodica prima saučešće u kapeli Sv. Đorđe u Ulcinju u nedjelju, 26. januara, od 16 do 22 časa i u ponedjeljak, 27. januara, od 10 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana u porodičnoj grobnici u Sv. Đorđe.

Ožalošćeni: supruga MURJEL, kćerka NATALI, brat MARKO, sestre DJELA, PAŠKA i ĐUSTA, bratanići TOMO sa porodicom, IVAN sa porodicom i MARTIN, bratanična LIDIJA, snahe MARIJA i MARE i ostala mnogobrojna rodbina

1363

1408

Дана 25. јануара 2020. у 78. години, преминула је наша драга

Дана 24. јануара 2020. послије краће болести, преминула је у 91. години наша драга

Našem

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

DAMJANU

e-mail: oglasno@t-com.me

Od JOVA i BOGDANA GARDAŠEVIĆ sa porodicama

1111

РОСА - БЕБА Веселинова РАИЧЕВИЋ МИЛКА – МИКА Илије БУЛАТОВИЋ

рођена Радомировић

рођена Павићевић 1433

Саучешће примамо 25. јануара од 12 до 18 часова и 26. јануара од 10 до 14 часова у капели у Берима, када ће се обавити сахрана у породичној гробници. ОЖАЛОШЋЕНИ: супруг ВЕСЕЛИН, син ЧЕДО, кћерка МАРИНА, снаха СНЕЖАНА, сестра ПЕРСА, унучад ДАНИЈЕЛА, ДЕЈАН и ДРАГАН, браћа од ујака РАДОЈЕ, СВЕТОЗАР, МИЛОРАД и ДУШАН, сестре од ујака ДРАГИЦА и ДАНИЦА, зетови НЕНАД и РАЈКО и остала многобројна породица 1364 Dragom komšiji i prijatelju

Posljednji pozdrav dragom

Саучешће примамо у градској капели Загорич, 25. јануара од 9 до 15 часова и 26. јануара од 9 до 12 часова, када крећемо за Ровца, село Мртво Дубоко, гдје ће се истог дана обавити сахрана у 14 часова. Кућа жалости: Ул. Зетског одреда бр. 50, Маслине – Подгорица. Ожалошћени: супруг ИЛИЈА, синови РАТКО и ДРАГАН – ЧОЧЕ, кћерка РАЈКА, снахе ЉУБИЦА и ЉИЉА, унучад ДАНИЛО, БОБАН, БОЈАН, ТАЊА, АНА и САЊА, братанић СЛАВКО – МИДО, братаничне ДРАГИЦА – ЛУЈА и СЕКА, сестра од стрица РУЖИЦА, јетрва КОСА, ђеверичне МИРА и НАДА, ђевери ЂУРО, МИРАШ, ДРАГО и МИЛИВОЈЕ, зет ТОМО ЛАБАН, праунучад и остала многобројна родбина БУЛАТОВИЋ и ПАВИЋЕВИЋ 1344 Dragoj

MIKU PAVIĆEVIĆU

MIKU

Počivaj u miru.

SLOBO MIJUŠKOVIĆ sa porodicom

BOBO BURIĆ sa porodicom 1388

MIKI

1402

Posljednji pozdrav. UZELAC DUŠKO sa familijom 1389 Посљедњи поздрав драгој мајци, свекрви и баки

ОЛГИ КОВАЧЕВИЋ

од сина РАДОИЦЕ, снахе ВЕСНЕ и унука МАРКА и ВУКА

1357

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Dana 24. januara 2020. u 62. godini napustio nas je naš voljeni

Posljednji pozdrav mom

Najvoljeniji moj tata

SLOBU mom saputniku i velikom životnom osloncu. Naša djeca su već sve rekla.

SLOBODAN Blažov RAŽNATOVIĆ

Tvoja ANĐELA 1411

Po izričitoj želji pokojnika sahrana je obavljena u krugu najuže porodice 25. januara 2020. na Novom groblju na Cetinju.

SLOBO

Đedo naš

Ožalošćeni: MARIJA, MILICA, ANĐELA, njegov MAKSIM i ostala porodica RAŽNATOVIĆ

1394

TAJO Primjerom si me učio kako biti dobar i čestit čovjek, i što je bezuslovna roditeljska ljubav i čvrst oslonac. Uvijek si mi govorio da je život jedna velika borba, a voljela bih da nisi morao ovoliko da se boriš do samog kraja. Srešće se naše duše opet, znam.

Imala sam malo vremena da se naviknem na pomisao da ostajem bez tebe. Sad kad je sve gotovo, ne mogu ni da zamislim beskraj koliko ćeš mi nedostajati. Ono što zasigurno znam je, da ti ne možeš da umreš jer si ogroman dio moje duše, ja tvoje i ni za sto života se rastati ne mogu. Ova tišina ne može da znači kraj, jer ono što si ostavio iza sebe je veće i jače od svih bolesti i nesreća svijeta. Gomile čiste ljubavi, nježnosti, životnih lekcija... Ostavio si najsigurniju moguću luku na svijetu, koja bez tebe nije potpuna. Hvala tata, za najljepše moguće djetinjstvo, bezbrižnu mladost i bezrezervnu podršku na svakom koraku... Hvala...za beskonačnu slobodu da sama biram put, da sama donosim svoje odluke i što je sve što si od mene ikad tražio da budem srećna i samostalna... Hvala...što si uljepšao prve tri godine mog đeteta i pružio mu ljubavi i nježnost, kao da si znao da nemate puno vremena... Sve riječi ovog svijeta ne bi bile dovoljne da ti opišu što si mi značio, ali... Moraš da znaš da sam od kad znam za sebe bila i ostala ponosna što si baš ti moj tata i da se nadam da ću te bar djelimično dostići u umjetnosti zvanoj roditeljstvo. Volim te tata, mirno spavaj.

SLOBO Niko ne zna što ga čeka, dan što nosi, svako juče ostavlja nam trag u kosi... Ostavio si veliki trag i nećeš biti zaboravljen. MAKSIM, MARIJA i NIKOLA 1412

Posljednji pozdrav dragom komšiji

MARIJA

Voli te tvoja MIĆO

SLOBU RAŽNATOVIĆU 1410

VESELIN PAVLIĆEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem stricu

1409

1429

Posljednji pozdrav voljenom kumu

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

SLOBU RAŽNATOVIĆU SLOBU RAŽNATOVIĆU NIKOLA i MILOŠ

1395

SLOBU

VLADO PRLJA sa porodicom Porodica BOŽOVIĆ

Posljednji pozdrav dobrom drugu i prijatelju 1416

1398

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dugogodišnjem članu

SLOBU RAŽNATOVIĆU 1396

SLOBU RAŽNATOVIĆU

Od njegove LOVAČKE DRUŽINE IZ ČUKOVIĆA

SLOBU RAŽNATOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom pašenogu, zetu i prijatelju

LOVAČKO DRUŠTVO CETINJE

Počivaj u miru uz svoje roditelje, a mi ćemo te vječno čuvati od zaborava.

1400

Strina RUŽA, sestre SLAVICA, SONJA i ZORICA sa porodicama 1415

SLOBU RAŽNATOVIĆU

Posljednji pozdrav dragom 1413

Posljednji pozdrav dragom tetku

1397

Bolna je istina da te više nema. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. 1352

SLOBU PERO RAŽNATOVIĆ sa porodicom

BOŠKO ĐURIČIĆ

Tvoji ZORAN i BORKA

SLOBU RAŽNATOVIĆU koji nam je bio kao drugi otac. Tvoji ŽULE i VAKI 1414

Sestra DANICA sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Posljednji pozdrav

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i kumove da je 19. januara 2020. u 44. godini, tragično stradao naš voljeni DAMJANE

BORU

U našim si mislima i srcima... DRAŠKO, NIKOLA i MLADEN

DUŠAN MILIĆ sa porodicom 1376

1430

Posljednji pozdrav našem dobrom prijatelju i komšiji

Naš dragi

IGOR DEDOVIĆ DAKI

BORU TURČINOVIĆU Počivaj u miru. Od familije MILORADA PELEVIĆA

Saučešće primamo u mjesnoj kapeli Vrbice 27. januara 2020. od 10 do 15 časova, nakon čega će se obaviti sahrana.

U mislima i srcima uvijek sa nama. GARO i DESA

1381

1431 Posljednji pozdrav dragom kumu

Ožalošćeni: otac MILAN, majka VOJKA, supruga ANITA, ćerke ANJA, ANĐELA i ANDREA, brat NIKOLA sa porodicom i ostala mnogobrojna rodbina ISMETU

DAMJANE

Porodica pok. BRANA ĐUROVIĆA

Vrijeme tiho prolazi. S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na tebe.

1369 1382

SLOBO i DUŠKA 1432

Posljednji pozdrav našem dragom stricu Dana 25. januara 2020. u 82. godini preminuo je naš dragi

ISMETU Tahirovom ORAHOVCU

Jedanaest je godina od kada se upokojio

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. JASMINKA i SANELA 1390

FRANO Antov ĆETKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku Saučešće primamo u kapeli u Baru, 26. januara od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Sveti Andrija – Brca, Sutomore.

NIKOLA Ivov PEJANOVIĆ Trajno čuvamo uspomene na plemenitost Tvoje duše. S ponosom i ljubavlju u sjećanju, PORODICA 1349

Ožalošćeni: supruga ZORKA, sin VLADIMIR, ćerka MARINA, snaha ANDRIELA, zet BRATISLAV, unuci ANDRIJA, DANILO, FILIP, unuke PETRA i ELENA i ostala rodbina

ISMETU ORAHOVACU

od sestre ŠEFIKE, sestričića HAMIDA i DŽENADA i sestrične DŽENETE sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom ocu i đedu

1365 Dragi naš

ILIJI VUKČEVIĆU S ponosom čuvamo uspomenu na tvoju plemenitu dušu koja počiva u tišini vječnog mira.

1424

Tvoji: NATAŠA i NIKO, unučad PERIŠA, MIJAT, BLAŽO, ŽELJKA i TAMARA sa porodicama

Posljednji pozdrav bratu

ALEKSANDAR – ACO VUČKOVIĆ

1428 Dragom đeveru, stricu i đedu

Prođe četrdeset dana, proći će još... A ti živiš Aco, sa nama, i živjećeš dok god je i nas. Vječna ti slava.

ZDRAVKU VUKAŠEVIĆU KOLEGE IZ GENERACIJE 1996. FFK PRIŠTINA

ZORAN i GORAN VUKAŠEVIĆ sa porodicama

1356

MILIJI Ostavio si trag koji se ne briše i dobrotu koja se ne zaboravlja. Neka u Carstvu nebeskom počiva tvoja iskrena duša.

1427

1425

BOJANA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Данас је година дана од смрти наше драге мајке, супруге и бабе

Година је од смрти наше предобре бабе

КОСЕ Петрове ЂУРАНОВИЋ

ЗОРИЦЕ – БЕБЕ СТАМАТОВИЋ

Захвални на доброти, пажњи и љубави са којом си нас све окруживала.

Била си најљепши дио нашег дјетињства и младости, а тај дио живота са Тобом живјеће вјечно. Хвала ти за све. Много нам недостајеш.

ПОРОДИЦА

Твоји: ИВАН, ИВАНА и ПЕТАР НИКОЛИЋ

1423

Danas je četrdeset dana od smrti naše voljene

SAVICE pok. Baja KRIVOKAPIĆ

1417 SJEĆANJE 26. 1. 2011. – 26. 1. 2020.

Четрдесет је дана од смрти нашег драгог

ИЛИЈЕ Радојевог ВУКЧЕВИЋА

VLADIMIR – VLATKO LJUMOVIĆ Zauvijek sa nama u našim srcima i mislima.

Tvoja PORODICA 1346

Поносни смо на твој мирни, скромни и часни живот. С љубављу и тугом сјећаћемо се твоје доброте и племенитости. Породица изражава захвалност свима који су изјавили саучешће за нашим драгим Илијом.

Ako je smrt jača od života, a jeste, postoji nešto jače što ne umire, a to je ljubav, dobrota i poštovanje prema tvojoj čestitosti, draga naša Savice.

Zahvalno potomstvo SPASENIJE – CICE MILOVIĆ, MIHAILA i NEĐELJKA MRVALJEVIĆ

1407

Обавјештавамо родбину и пријатеље да ћемо у недјељу, 26. јануара 2020. године, у 10 часова, посјетити његову вјечну кућу на гробљу у Гољемадима.

2.2.2019–2.2.2020.

Породица ВУКЧЕВИЋ

Navršava se godina od smrti naše drage sestre 1421

СВЕТОЗАР ВЛАХОВИЋ Четрдесет је дана од смрти нашег

VJERE KASOM

С љубављу и поштовањем чувамо успомену на тебе. Поносни што смо те имали и захвални за љубав коју си нам пружио.

Počivaj u miru blagorodna dušo. 1385

Супруга МАРИЈА, синови МИЛАН и МИРКО, ћерке МИЛИЈАНА, НОВКА и ДРАГИЦА, снахе СЛАВИЦА и МАРИНА, унучад и праунука

BOSE i VESKO sa porodicom 1387 Navršava se godina od smrti voljene sestre

VJERE

ИКА

Godina je od smrti

Оставио си неизбрисив траг, успомене које не блиједе и доброту која се не заборавља. Остаћеш вјечно чуван у нашим срцима.

MILKE Minjove LALOVIĆ

МИЛАН, ЈЕЛЕНА, МАРИЈА и ДАРИЈА Bol i praznina za tobom ostaće vječno. Počivaj u miru. Sestra ĐINA sa porodicom

1420

Plemenitost i dobrota kojom si nas za života nesebično darivala čuvaju najljepšu uspomenu na tebe.

Четрдесет је дана од смрти нашег оца

Tvoja PORODICA

1386

1358

Сјећање на нашег драгог брата

Dana 26. januara 2020. navršava se osam godina od smrti

ИЛИЈЕ Р. ВУКЧЕВИЋА

ЉУБИШУ Д. ПЕРОВИЋА

Заборав не постоји за оне који те искрено воле. Док живимо, ти ћеш живјети са нама.

PREDRAGA Lukinog MILOŠEVIĆA

26. 1. 2019 – 26. 1. 2020.

СТОЈА и СУЗАНА 1419

Сестра РАДА и брат БРАНО Четрдесет је дана од смрти нашег

Sine i brate naš, punih osam godina od kako si napustio ovaj svijet. Svaki dan mislimo i pričamo o tebi, Bio si naš ponos, naša ljubav! Majka DRAGICA, braća NENAD i ĐORĐE, snaha MARIJA

1422

1374

Дана 26. јануара 2020. навршавају се двије године од када није са нама

Danas je osam godina od kad nas iznenada napusti naš brat

ИЛИЈЕ ВУКЧЕВИЋА

СЛАВКО Костов ШЋЕПАНОВИЋ

Твоја несебична љубав, пажња и разумијевање према нама, на којима смо ти неизмјерно захвални, остају трајно у нашим сјећањима. С љубављу и поносом носимо те у нашим срцима.

професор

Са љубављу и поштовањем те чувамо од заборава. Увијек си у нашим мислима и срцу, а твоја племенита душа нека почива у миру. 1345

Твоја ПОРОДИЦА

МИЛЕНА, МИЛАН, АНА и ЛУКА 1418

e-mail: oglasno@t-com.me

PREDRAG PEĐA MILOŠEVIĆ Hvala ti za sreću, radost i smijeh, hvala ti za svaki sakriveni grijeh. Hvala ti za riječ što suze briše, takav brat se ne rađa više. U vječnom bolu za tobom braća NENAD i ĐORĐE 1375

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Dvije godine su od kada nas je zauvijek napustio naš mezimac

DAMJAN GARDAŠEVIĆ 8. 1. 2014 – 26. 1. 2018.

Anđele naš, vječno ćemo čuvati uspomenu na najljepše plave oči, blagi osmijeh i najtopliji zagrljaj...

Tvoji NAJMILIJI

1360

Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Voljenom

U nedjelju, 26. januara 2020. godine prošlo je 40 dana od smrti naše voljene i nikad neprežaljene

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE

DAMJANU I. GARDAŠEVIĆU

020-202-455, 020-202-456. Sva ljepota ovog svijeta, zauvijek je skrivena u jednim plavim očima.

e-mail: oglasno@t-com.me

Tetka JELENA, tetak VLATKO, brat LUKA, sestre LUCIJA i DARA Danas je osam godina od smrti našeg

1403 Voljenom unuku

LJILJANE PAOVIĆ BUDA VUČINIĆA

DAMJANU I. GARDAŠEVIĆU

Hvala ti za svu ljubav, podršku i za sve dobro što si nam dala. Počivaj u miru sa anđelima. Zauvijek sa nama.

Otišao si iz našeg života, ali iz srca i misli nećeš nikada. Tvoji: supruga BRANKA, kćerke NINA i TINA 1350

U dubini srca, čuvamo najljepši osmijeh i plave oči, ljubav koja se nikad ugasiti ne može.

Tvoji: đed MILE i baba TANJA

Sin PEĐA i kćerka GOCA

1404

PETRU LAKIĆU

Našem dragom

Čuvamo te, Kimi.

1359 DAMJANU

1405

Dragi naš

Dragi

Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od zaborava.

Tvoj striko SAŠA sa porodicom

DAKI

1367

Prođe druga godina ispunjena tugom i sjećanjima. Sjećanjima koja strašno bole i pitanjima na koja niko ne može odgovoriti. Nedostaješ mnogo Daki, i uvijek ćeš nedostajati.

DAKI 26. 1. 2018 – 26. 1. 2020.

Tvoji: ALEKSA, LAZAR, MARIJA i IGOR

Uvijek ćeš živjeti u našim sjećanjima.

1383 Dvije godine prođoše, a bol za tobom ne prolazi

MILANOVI, NIKOLINI i MIINI DRUGARI SA UČITELJICAMA

Voljeni naš

DAMJAN GARDAŠEVIĆ 1366

Neka te anđeli čuvaju.

Dvije godine su prošle od kada nije sa nama naš

Kumovi DRAŠKO i LJILJA GOBOVIĆ 1351

DAKI Bio si i bićeš u našim srcima zauvijek.

DAMJAN GARDAŠEVIĆ Prolaze dani, mjeseci, godine... ali nijedan da ne mislimo na tebe i da te ne pomenemo. TAMARA i DUŠKO sa djecom

Tvoji: ŽANA, MILICA, VESNA i SAŠA 1384 Kume dragi

1361

DAMJAN

Dvije godine nije sa nama naš

Prošle su dvije godine od kada naš dragi Damjan nije sa nama, ali zauvijek ćeš živjeti u našim srcima.

Tvoji kumovi: SVETO, MAJA, VASILIJE, ANĐELA i MARIJA

DAMJANE

DAKI Ista bol, nevjerica, tiha patnja... Počivaj u miru, najljepši dječače!

Prođe još jedna godina, a tuga za tobom sve veća. Ostaje nam nada i vjera da si zauzeo najljepše mjesto u Carstvu nebeskom. Kum ZVONKO sa porodicom

ZORA i MILETA 1402

1362

1426

30 Oglasi i obavještenja

Nedjelja, 26. januar 2020.

Deset godina je od smrti našeg dragog

Dana 26. januara 2020. navršava se godina od smrti naše drage majke, svekrve i babe

СТАНИЦА ПЕРОШЕВИЋ DUŠANA Lukinog GAZIVODE

Драга сестро, 40 је тужних дана како нијеси са нама. Недостајаће нам твоје ,,добро дошли“ у свако доба. Ћако, најбоља си сестра била и тетка. Почивај у миру.

Počivaj u miru. Čuvamo te od zaborava.

Tvoja PORODICA

МИЛЕНА са породицом

LJILJANE Vidove VUJANOVIĆ rođene Stojanović Svojim časnim životom, plemenitom dušom i velikim srcem zaslužila si našu vječnu ljubav i doživotno sjećanje. Tvoji: MILAN, SNEŠKA, MILO i MILJANA

1368

1353

Četrdeset dana je od smrti moje tetke

Dana 26. januara 2020. navršava se godina od smrti naše drage majke, svekrve i babe

1348 Dana 26. januara 2020. navršavaju se dvije godine od smrti naše drage i nikad prežaljene

STANICE PEROŠEVIĆ Draga tetka... Ostavila si neizbrisiv trag u mom srcu i vječne uspomene. Hvala ti za brižnost, pažnju i toplinu. Sa ponosom i tugom čuvaću uspomene na tebe. Tvoja MIRJANA

ANĐELKE TODOROVIĆ 1377 Draga majko, Tvoj častan život i ljubav koju si nam dala ostaće u našem vječnom sjećanju.

LJILJANE Vidove VUJANOVIĆ rođ. Stojanović Tvoja plemenitost, toplina kojom si nas okupljala, ljubav koju si nam nesebično davala i posvećenost kojom si nas odgajala, zauvijek će te čuvati od zaborava 1354

MOMO, SUZANA, VANJA, LUKA i NIKŠA

Dana 26. januara 2020. navršava se godina od smrti naše drage babe

Draga tetka

Sinovi VELJKO, VESELIN, SLAVKO, ZORAN i ćerka MILODARKA sa porodicama

LJILJANE Vidove VUJANOVIĆ rođene Stojanović

1399

STANICE

40 dana je prošlo od smrti našeg dragog

Tvojim časnim životom, velikim srcem i plemenitom dušom zaslužila si vječnu ljubav i doživotno sjećanje. STANKA sa porodicom

Ti si uvijek bila mirna luka i moje utočište. VANJA i ANDRIJA 1355 Tužno sjećanje na našu majku i taštu

1378

MILIJE ŠĆEPANOVIĆA

Draga moja

Četrdeset dana prođe, ali sjećanje na tebe neće i ne može nikada. Privilegija je bila imati te za muža, oca, đeda i svekra, jer si bio stub i oslonac familije. Nastavljamo dalje ponosni što si bio naš.

LJILJANU VUJANOVIĆ

Supruga JANA, sin PETAR, snaha MIRJANA i unuk VIKTOR

ĆAKO Bila si mi veliki oslonac i podrška, pružala si mi toliko ljubavi i pažnje da te nikad ne mogu zaboraviti. Vjerujem da si samo otišla na neko ljepše, mirnije mjesto, gdje nema bola i patnje. U mom si srcu i mislima zauvijek.

1391 Dragi tata

Godina evo prođe. Tuga je ista, bol ne prolazi, sjećanja ne blijede. Zauvijek ćemo te čuvati u srcu i mislima. 1370

Ćerka MILA i zet NENO

Tužno sjećanje na našu babu i prababu

Tvoja sestra RADOJKA 1379

LJILJANU VUJANOVIĆ

Draga

Tvoja bezgranična ljubav i dobrota nema zaborava.

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ Prođe 40 dana od kada nas napusti tiho i dostojanstveno kako si i živio. Naučio si nas da živimo časno, plemenito i pošteno, kakav si i ti bio. Zauvijek ćemo slijediti tvoje stope, ponosni što smo te imali. Sa tugom u srcu i vječnim sjećanjem na tebe.

Tvoji: ćerka ZORICA, zet DUŠKO, unuka TIJANA i unuk SRĐAN

Unuke: SAŠA, ANA i JASNA sa porodicama

ĆAKO

1371 Tužno sjećanje na babu i prababu

Hvala za tvoju veliku i bezuslovnu ljubav, hvala za tvoje tople zagrljaje i savjete, za podršku, za razumijevanje. Za sve što si činila i iskreno željela da nađemo sreću i mir. S ponosom ću te čuvati od zaborava i sjećati se tvog lijepog i nasmijanog lica.

LJILJANU VUJANOVIĆ

Tvoja sestra ZORKA sa porodicom

1392

1380

Dragi tata

Ponosni smo što smo te imali.

Tužno sjećanje na majku, taštu i babu

Unuk MARKO sa porodicom 1373 Bake, prođe godina...

MILIJA ŠĆEPANOVIĆ Plač bez suza teško boli. To je ona tuga koja nikad ne prođe, nego ostane kao pečat na ono što je bilo i što nikad proći neće. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

LJILJANU Vidovu VUJANOVIĆ Nedostaješ nam puno. Čuvaćemo te u srcu, jer naša ljubav je jača od zaborava.

Tvoji: ćerka SVETLANA, zet VESELIN, unuci SREĆKO i NEBOJŠA 1393

LJILJANA VUJANOVIĆ Hvala za svu ljubav koju si nam pružala. Nedostaješ...

Ćerka MAJA, zet DANKO, unuci MARKO i NIKOLA 1372

IVA sa porodicom 1347

TV program

Nedjelja, 26. januar 2020.

FILM

RTCG 1 23:15

FILM

PRVA TV 19:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Albert Nobs

Vjeruj mi

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura)

06:00 Budilnik 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 11:00 Agrosaznanje 12:05 ABS, r. 12:35 Zemlja vina, r. 13:05 Živa istina, r. 14:05 Strani dok. program 14:30 Koncert 15:15 Ukusi jutra 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dug moru, r. 17:30 Mostovi 18:00 Vijesti 18:05 Montenegro all in one 18:35 Muzika 19:30 Dnevnik 2 20:05 Rezime 21:30 Šetland, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Albert Nobs, film 00:55 Rezime, r. 02:15 Mostovi, r. 03:15 Koncert

MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika)

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:00 06:30 07:00 08:30 10:00 11:30 13:30 14:20 15:50 16:20 18:20 18:50 19:50

21:45 22:55 00:00 01:10 02:45 04:00

ABS, r. Koncert Rukomet, EP, snimak Rukomet, EP, snimak Rukomet (Ž): Budućnost - Savehof, LŠ Dnevna soba, r. Sportska subota, r. Vaterpolo: meč od 7. mjesto, EP Studio Rukomet, finale, EP Studio Vaterpolo, finale, EP Košarka: Mornar FMP, ABA liga, uključenje Vaterpolo: meč za 5. mjesto, EP, snimak Vaterpolo: meč od 3. mjesto, EP snimak Vaterpolo: finale, EP , snimak Košarka: Mornar FMP, ABA liga, snimak Vaterpolo, snimak Vaterpolo, snimak

04:30 06:00 08:30 09:00 09:15 10:00 10:15 12:00 13:45 15:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:05 23:00 00:30 01:00 02:00 03:30

Paramparčad, r. Pad u raj, r. Lično, nezvanično, r. Jutarnji žurnal Paramparčad, r. Jutarnji žurnal Džoni Ingliš - Ponovo rođen, film Nikad nije kasno, r. Čudesna šuma, film Zvezde granda Ekskluziv Lično, nezvanično, e. Žurnal Vjeruj mi, film Nikad nije kasno Park iz doba Jure 3, film Ekskluziv Na mjestu zločina sa Mašanom Park iz doba Jure 3, film Čudesna šuma, r.

NOVA M 06:40 07:15 08:15 11:15 13:12 13:40 15:20 16:15 18:00 18:30 20:00 22:30 00:00 01:35 03:05

Centralni dnevnik, r. Ljubav, navika, panika, r. Kefalica, r. Grand parada, r. Sportisimo Grand parada, r. Zdravi sa dr Katarinom Bajec Popodne sa Leom Kiš Centralni dnevnik Zauvijek susjedi, s. Supertalent Grand parada Upoznajte Dejva, film Najmračniji sat, r. Marli i ja, r.

VIJESTI 07:00 Prodavnica namanjih ljubimaca, s. 08:45 Bejblejd, s. 09:10 Pčelica, r. 09:20 Žogarija 09:50 Ljubav i osveta, r. 12:00 Vijesti 12:06 Božić sa korgijem, r. 13:40 Putokaz, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:40 Život sa morem 16:30 Vijesti 16:40 Za volanom 17:15 Biljana za vas, r. 18:00 M:teh, r. 19:10 Novine, s. 20:00 Posljednja ljubav gospodina Morgana, film 22:00 Vijesti 22:13 Meteo 22:15 Sport 22:30 Voljeni, film 00:25 Dva dana u Njujorku, r.

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

17:00 18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Raskovnik Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

RTV BUDVA

PINK M 05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 10:00 Žikina Šarenica 12:40 Zadruga 13:00 Minut dva 13:08 Zadruga 14:00 Minut dva 14:03 Premijera Vikend specijal 16:00 Minut dva 16:08 Zadruga 17:00 Minut dva 17:02 Ko je na vrhu, kviz

18:00 Minut dva 18:03 Scena, pregled sedmice 18:30 Zadruga 19:00 Minut dva 19:08 Zadruga 20:00 Ljubav iz osvete, s. 21:00 Dženetine suze, s. 22:00 Zadruga 00:00 Zadruga

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine

Crna Gora

prognoza za 26. 01. 2020.

PORTAL POBJEDE

Vremenska prognoza

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Temperatura Crna Gora / danas

Zamjenik Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55

IZLAZAK SUNCA

7.03 sati

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank ZALAZAK SUNCA

16.48 sati

Min.

Max.

3° 10° 3° 2° 11° 3° 8° 10° 2° 8°

7° 14° 9° 8° 14° 6° 11° 13° 5° 12°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

Min.

Max.

4° 1° 3° 0° 7° 2° 1° 11° 9° 0°

7° 6° 6° 7° 11° 7° 5° 14° 13° 3°

Ponedjeljak 27. 01. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA:

Sjutra promjenljivo do pretežno oblačno, prvenstveno tokom prijepodneva ponegdje moguće slabe padavine. Vjetar uglavnom slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha -1 do 10, najviša dnevna 3 do 15 stepeni.

www.meteo.co.me

Utorak 28. 01. 2020.

Magazin

Nedjelja, 26. januar 2020.

IZOŠTRENO

Tereza Kesovija snimila duet sa grupom Let 3

AUTOR: DARKO DRLJEVIĆ

,,Sam u vodi“ u novom ruhu Impresivno. Poštovanje umjetnici koja ruši barijere. Bravo Tereza! Svaka čast Let 3! – samo je jedan od oduševljenih komentara ispod objavljenog videa Tereza Kesovija

ZAGREB - Let 3 i Tereza Kesovija obradili su staru pjesmu riječkog benda, a nova verzija je počela da se širi društvenim mrežama čim je objavljena na Jutjub. ,,Sam u vodi“ jedan je od neizostavnih hitova iz diskografije Leta 3 objavljen 1989. godine na njihovom albumu ,,Two dogs funckin“. Sad su predstavili novu verziju koju su realizovali sa legendarnom Terezom Kesovijom. - Tereza je kao osoba, dama i umjetnica jedinstvena pojava. Malo je ljudi s takvom količinom energije. Pored velike Tereze u studiju sam se osjećao kao pučkoškolac, doslov-

no su mi se gaće tresle. Ta žena je zemljotres! – napisao je Prlja na službenoj Fejsbuk stranici benda. I Mrle za Terezu ima samo najljepše riječi. - Kada sam bio mali padao sam u nesvijest kad je pjevala, kad udahne osvoji cijeli svijet, pa sam često maštao o saradnji i uvijek mislio da je to nemoguće. Tereza je nevjerojatno jaka osoba koja ima ogromnu energiju, fenomenalan glas, zbog čega i može da otpjeva ovu zahtjevnu pjesmu koja traje 10 minuta u kojoj se nježno pjeva i neljudski urliče… Uz Prlju to može samo Tereza! – rekao je za Ravno do dna Mrle.

Sudeći prema prvim komentarima saradnja je bila puni pogodak. - Impresivno. Poštovanje umjetnici koja ruši barijere. Bravo Tereza! Svaka čast Let 3! – samo je jedan od oduševljenih komentara ispod objavljenog videa. Let 3 je jedan od najkreativnijih bendova u regionu, omiljeni među strukom i publikom zbog svog beskompromisnog izražavanja, nepodilaženja bilo kome ili bilo čemu, pomijeranju granica svojim muzičkim stvaralaštvom. Svaki njihov projekat dočekan je sa ogromnom znatiželjom, a upravo novom verzijom ,,Sam u vodi“, najavljuju album sa obradama klasika diskografije Leta 3.

Vilijam Duval predstavio lajv singl

Akustična verzija sa ljubavnom tematikom NJUJORK - Vilijam Duval, vokal legendarnih Alice In Chains, objavio je lajv video za singl ,,Smoke and Mirrors“. Singl sa njegovog prvog solo albuma ,,One Alone“ je mračna i suptilna pjesma, a ,,Smoke and Mirrors“ ima tematiku ljubavi i govori koliko ona jaka može da bude. Akustična verzija ima smirujući, ali i jak efekat, a Vilijamov vokal savršeno dopunjuje muziku. Video oslikava emotivnu snagu i savršeno pokazuje što se može očekivati na velikoj turneji u sklopu koje će Duval posjetiti i Zagreb. Vilijam Duval na velikoj svjetskoj turneji promoviše album ,,One Alone“. Kritike govore o fantastičnom mate-

Vilijam Duval

rijalu ističući kako je Duval u nove pjesme unio čisto srce i dušu pokazujući se kao puno više od frontmena grandž velikana.

- Osjetio sam da moram sve ponovo da ogolim. Ovaj album je jedan glas i jedna gitara, i otkriva srž toga ko sam kao pjevač, gitarista i kantau-

tor - poručuje Duval. Od romantičnih ,,Strung Out On A Dream“, ,,White Hot“ i ,,Still Got A Hold On My Heart“, do ,,The Veil Of All My Fears“ koja priča o izdaji bliskog prijatelja, album ,,One Alone“ je meditacija zbog slomljenog srca, otpornost, teško steknuta mudrost i pokazuje umjetnika koji je svoj stil isklesao preko raznih muzičkih putovanja. Na poziciji kovokala i ritam gitariste Alice In Chains Duval se nalazi od 2006. podijelivši ulogu pjevača sa drugim gitaristom Džerijem Kantrelom. Sa Alice In Chains objavio je tri albuma, a aktivan je u još dva benda – Comes With The Fall i Giraffe Tongue Orchestra.

Najveći skandal Bijele kuće uskoro u TV seriji

Klajv Oven i Sara Polson u aferi Klinton–Levinski

LOS ANĐELES – Treća sezona popularne TV serije ,,Američka krimi priča“, a pod nazivom ,,Impeachment“, baviće se najvećim skandalom Bijele kuće: aferom Klinton– Levinski. Režiraće je nagrađivani Ričard Šepard, koji će uz Rajana Marfija, biti i producent. Klajv Oven će glumiti nekadašnjeg

američkog predsjednika Bila Klintona, dok će Bini Feldstajn igrati Moniku Levinski. Anali Ešford, koja se pojavila u drugoj sezoni ,,Američke krimi priče“, pripala je uloga Pole Džons, a Sari Polson i Biliju Ajhneru, veteranima ,,Američke horor priče“, likovi Linde Trip, koja je razotkrila ispovijesti Monike Levinski, i novinara Meta

Dradža, prenosi Dedlajn. Dradžov izvještaj je prvi objelodanio vijest o aferi iz Bijele kuće 17. januara 1998. godine. Sezona će biti bazirana na knjizi Džefrija Tubina ,,Propala zavjera: Prava priča o seks skandalu koji je zamalo srušio predsjednika“. Premijera treće sezone je zakazana za 20. septembar 2020. godine, na kanalu Foks. Prva sezona hvaljene i nagrađivane TV serije ,,Američka krimi priča“ bavila se suđenjem O. Džeju Simpsonu, a druga ubistvom slavnog italijanskog dizajnera Đanija Versaćea.

Duet Dejvida Linča i neobičnog „pjevača“

Sentimentalne balade sa majmunom LOS ANĐELES - Legendarni reditelj Dejvid Linč i majmun po imenu Džek Kruz snimli su dvije nove pjesme vezane uz najnoviji kratki film kultnog filmadžije ,,What Did Jack Do?“ Tokom prošle nedjelje Linč je iznenadio snimanjem karakterističnog bizarnog kratkog filma ,,What Did Jack Do?“, u kojem glumi žestokog policajca koji ispituje osumnjičenog za ubistvo – majmuna po imenu Džek Kruz. Ne samo da se Džek obraća policajcu u filmu, već i pjeva, a sada su Linč i majmun koji nosi odijelo objavili poseban sedmoinčni singl preko Sacred Bonesa. Obje numere napisali su Linč i Din Hurli - ,,True Love’s Flame“ i ,,Dancin’ in the World of Love“, urnebe-

sno sentimentalne balade ispunjene sporim, mekim bubnjevima i sladunjavim gitarama. Džekov glas je smiješno grleno kreštanje, ali zaista je radost zatvoriti oči i zamisliti sićušnog majmuna kako pjeva ,,I’m walking with you/I’m walking in the world of love“. ,,True Love’s Flame“ i ,,Dancin’ in the World of Love“ dostupni su za daunlaud i kupovinu digitalno putem BandCampa. Fizički vinilni singl na 45 obrtaja u minutu dostupan je i za prednarudžbine, a biće objavljen ovog proljeća. ,,What Did Jack Do?“ je prvi Linčov projekat od preporoda ,,Twin Peaksa“ u trećoj sezoni. Njegova posljednja tradicionalna pozorišna predstava bila je ,,Inland Empire“ 2006. godine.