Dnevni list Pobjeda 24.08.2020.

ANALIZA:

Crnogorska scena u susret političkom obračunu 30. avgusta

S.VUKIĆEVIĆ

Poneđeljak, 24. avgust 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19673 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Četvrti avgustovski vikend obilježile gužve na graničnim prelazima

Turisti dolaze, ali brojke ni blizu kao prošle godine STR. 8. i 9.

S. VASILJEVIĆ

Litije i auto-litije u više gradova, policija blokirala prilaze Podgorici

Jesu li ovi izbori istorijski?

Piše: Milorad POPOVIĆ

Ideološko-propagandni konstrukt – koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“, Demokrate i Ura – koji personifikuju jedan anonimni profesorbogomoljac, lažni magistar i „pošteni Albanac“, koncipiran je tako da za svaku ciljnu grupu postoji određeni nacionalni i socijalni narativ. Čelnici troglave postizborne koalicije od dijela svojih potencijalnih birača kriju prioritetni cilj, u slučaju pobjede na izborima: stratešku promjenu nacionalne strukture već na popisu stanovništva 2021.

STR. 4. i 5.

INTERVJU: Aleksandar Saša Zeković, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava

Nijedna vjerska zajednica ne može i ne treba da bude iznad države

Krivokapić: Pobjeda opozicije već izvjesna

Maloljetnička delinkvencija i značaj adekvatnog odgovora društva na taj problem

Za djecu prestupnike presudna druga šansa STR. 6. i 7.

STR. 10.

Podaci Agencije za sprečavanje korupcije o aktivnostima u izbornoj kampanji i prilozima političkim subjektima

Partijama za izbore tri miliona eura, od fizičkih lica više od pola miliona STR. 3

STR. 7.

2

Politika

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Ministar vanjskih poslova ocijenio

Darmanović: Građani biraju modernu sekularnu ili teokratsku državu PODGORICA - Građani na parlamentarnim izborima biraju da li će Crna Gora biti moderna sekularna država svih građana, nacija i vjera ili teokratska država sa dominacijom jednog naroda, jedne vjere i jedne crkve, ocijenio je ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

On je u intervjuu za agenciju Mina rekao da bi za sve koji žele prozapadnu, demokratsku, sekularnu državu, bez kolebanja o njenom evroatlantskom usmjerenju, odluka na predstojećim izborima morala biti vrlo laka.

Darmanović je kazao da je važno da Crna Gora nastavi svoj spoljnopolitički kurs nakon izbora, jer je utemeljen na evroatlantizmu i integraciji u EU. - U našem društvu i politici, međutim, ne postoji konsensus o vanjskoj politici zemlje. Razlike su, zapravo, dosta oštre.

Razlike ne izviru iz neslaganja o detaljima vođenja vanjske politike, nego su strateške naravi.

Zato su i na predstojećim izborima sporenja u vezi pravaca vanjske politike zapravo razlike o karakteru države. Ili moderna sekularna država svih građana, nacija i vjera ili de facto teokratska država sa dominacijom jednog naroda, jedne vjere i jedne crkve - ocijenio je Darmanović.

On smatra da glavni oponenti aktuelnoj vlasti i njihov duhovni izvor Srpska pravoslavna crkva osporavaju spoljnopolitičko usmjerenje zemlje, a prije svega članstvo u NATO i

regionalnu politiku.

- Crna Gora se iz te projekcije uglavnom vidi kao satelitska država u okviru šireg programa koji se početkom 90-ih nazivao „savez srpskih zemalja“, a danas je u opticaju više naziva, među kojima je najnoviji „srpski svet“ - rekao je Darmanović.

Kako je naveo, ovih dana direktno iz kabineta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića najavljuje se formiranje tima za „zaštitu svetinja“ na prostorima na kojima živi srpski narod.

- To čak i po nazivu, preuzetom iz litijaškog pokreta u Crnoj Gori, jasno ukazuje o čemu se ovdje zapravo radi - poručio je Darmanović.

Zbog svega ovoga, dodao je on, građani Crne Gore još jedanput u svojim rukama drže ključ karaktera države i njenog i vanjsko-političkog pravca.

Darmanović je ocijenio i da je Crna Gora, u odnosu na prije četiri godine, otpornija i umnogome spremnija da odgovori na brojne izazove, uključujući one koji se odnose na ugrožavanje izbornog procesa. Dodao je i da to ne znači da ne očekuju strana uplitanja u izborni proces.

Prema njegovim riječima, iz Srbije se vodi svakodnevna i orkestrirana medijska kampanja protiv Crne Gore od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Dodao je i da je prepoznata zainteresovanost Moskve za pomenuto pitanje i nije, kako je rekao, moglo biti dileme na čijoj strani je, u unutrašnjim stvarima Crne Gore, njihova nakloĐ. Ć. nost.

INTERVJU: Radovan Marić, nosilac liste Hrvatska reformska stranka – HRS

Marić: Obezbijedićemo parlamentarni status PODGORICA – Hrvatska reformska stranka obezbijediće parlamentarni status, a svi kojima je nezavisna i suverena država Crna Gora neupitna, naši su potencijalni partneri – kazao je u intervjuu za Pobjedu Radovan Marić, nosilac predizborne liste Hrvatska reformska stranka – HRS. POBJEDA: Prvi put imamo na izbornoj listi dvije partije koje predstavljaju hrvatsku nacionalnu zajednicu. Postoji li kod Vas bojazan da zbog te podijeljenosti nijedna partija koja predstavlja hrvatsku nacionalnu zajednicu ne pređe cenzus?

MARIĆ: Crna Gora je demokratska država i sasvim je legitimno da svako ima pravo na svoju viziju političkog organizovanja. U HRS smatramo da smo kroz naš politički program ponudili jednu novu perspektivu. Bojazan samo postoji kod onih koji do sada nijesu ispunili očekivanja, a ni interese hrvatskog naroda u Crnoj Gori.

POBJEDA: Zašto nijeste izašli na izbore sa jednom listom, ako je to u interesu vaše manjinske zajednice? Da li su, možda, prevladali partij-

HRS nudi drugačiju političku platformu, kojom će pripadnici hrvatskog naroda imati veći stepen uključenosti u sve društveno političke tokove proporcionalno našoj zastupljenosti – kaže Radovan Marić ski i pojedinačni interesi?

MARIĆ: Za osnivanje Hrvatske reformske stranke Crne Gore bila je presudna činjenica da je, u političkom smislu, hrvatsko nacionalno biće i te kako razjedinjeno. Time se, na inicijativu značajnog broja hrvatskog naroda, ukazala potreba za formiranjem novog politič-

kog subjekta, koji će vratiti povjerenje u naše političke zastupnike, kao i u izvorne građanske postulate. Te prateći interes šire hrvatske zajednice, a i našim konkretnim djelovanjem, za ovako kratko vrijeme, pokazujemo da okupljamo ljude, a konačan rezultat će se potvrditi na predstojećim izborima.

POBJEDA: Do sada je hrvatsku nacionalnu manjinu predstavljao jedan poslanik u parlamentu. Šta očekujete na ovim izborima, parlamentarnim i lokalnim?

MARIĆ: HRS MARIĆ izlazi na parlamentarne izbore, kako je već i poznato javnosti. Sigurni smo da ćemo obezbijediti parlamentarni status.

POBJEDA: Sa kim bi-

ste formirali postizbornu koaliciju?

MARIĆ: Svi oni kojima je neovisna i suverena država Crna Gora neupitna naši su potencijalni partneri.

POBJEDA: Šta je ključno u vašem izbornom programu, šta nudite vašem biračkom tijelu, a nije do sada ponuđeno?

MARIĆ: HRS nudi drugačiju političku platformu, kojom će pripadnici hrvatskog naroda imati veći stepen uključenosti u sve društveno političke tokove proporcionalno našoj zastupljenosti. Vrijeme je da hrvatski narod u parlamentu bude dostojno predstavljen ni više ni manje od onog što mu u društveno političkom životu Crne Gore pripada. Samo tako možemo pokazati hrvatskoj nacionalnoj zajednici da smo iskreni zastupnici njihovih nacionalnih interesa. Smatram da Hrvati u Crnoj Gori mogu i zaslužuju i više i bolje.

I. KOPRIVICA

Socijaldemokrate predstavile izborni program

Šehović: Resor prosvjete ćemo voditi i u novom sazivu Vlade PODGORICA - Socijaldemokrate će i u novom sazivu Vlade nastaviti da upravljaju prosvjetom, jer su pokazale da imaju kredibilitet i znanje za tu veliku odgovornost, ali i kako bi priveli kraju brojne projekte koji su u ovom resoru započeti upravo pod rukovodstvom SD-a, poručio je potpredsjednik te partije Damir Šehović tokom predstavljanja programa SD-a.

Ti projekti su, kako je obja-

snio, nagrađivanje najboljih đaka i nastavnika, dualno obrazovanje i stipendije, besplatne studije, više od 100 miliona investicija u infrastrukturu i digitalizacija.

- Jasno je da to ima veliku podršku građana, jer su relevantna istraživanja pokazala da građani imaju najveće povjerenje upravo u obrazovni sistem – rekao je Šehović.

Dodao je i da se program SD-a u velikoj mjeri bavi obrazova-

njem i da je fokus upravo na nastavku digitalizacije, koja je započeta izradom svih digitalnih udžbenika za prvake, pod brendom „National Geographica“ i nekim od najvećih svjetskih izdavačkih kuća, sa oko 450 interaktivnih sadržaja.

- Mi u Socijaldemokratama smo ti koji su imali snage, volje i kapaciteta da započnu digitalizaciju, koja je istorijski momenat za Crnu Goru i sasvim je prirodno da ćemo taj proces

Šehović

privesti kraju. Za početak, izradićemo digitalne udžbenike za prvih pet razreda, a onda nastavljamo dalje – rekao je Šehović. Đ.Ć.

Politika

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

3

Predsjednik DIK kazao da je bjelopoljski Merkator štampao glasačke listiće jer je dao najnižu ponudu

Ivanović: Ušteda velika, štampanje koštalo 46 hiljada eura PODGORICA – Štampanje glasačkih listića u bjelopoljskoj štampariji Merkator koštalo je Državnu izbornu komisiju 46.059 eura. Ušteda je velika jer je to bila najniža od tri dostavljene ponude – kazao je za Pobjedu Aleksa Ivanović, predsjednik DIK-a.

Ivanović je rekao da je ponuda cetinjskog Oboda iznosila 149.863 eura, a štamparije Grafo 74.464 eura.

- Distribucija glasačkih listića završena je. Materijal je distribuiran svim opštinskim izbornim komisijama. Državnoj izbornoj komisiji bila je motivacija da se posao obavi kvali-

tetno, u roku i bez ikakve dileme, i naravno vodili smo računa o sredstvima iz budžeta, da se uštedi i po tom osnovu. Čini mi se da je ušteda velika, a cifre govore više od bilo kog mog komentara – rekao je Ivanović.

Podsjetio je da se u subotu oko ponoći završilo štampanje listića, a da su juče

ujutru završene ostale radnje, kao što je uništavanje štamparske ploče.

- Ne postoji više mogućnost daljeg štampanja – rekao je Ivanović. Štampano je ukupno 556.227 glasačkih listića, što obuhvata ukupan broj od 520.026 birača i rezervni broj listića, određen Zakonom, od 3 pro-

Podaci Agencije za sprečavanje korupcije o aktivnostima u izbornoj kampanji i prilozima političkim subjektima

Partijama za izbore tri miliona eura, od fizičkih lica više od pola miliona PODGORICA – Politički subjekti su od donacija fizičkih lica prikupili gotovo 540.000 eura, a od priloga dva pravna lica prijavljeno je ukupno 1.582 eura, od čega je jedan nenovčani u iznosu od 582 eura - podaci su Agencije za sprečavanje korupcije.

- Za pet izvještajnih perioda ukupno su dostavljena 54 petnaestodnevna izvještaja o prilozima pravnih i fizičkih lica i prijavljeno ukupno 539.395 eura priloga od 706 fizičkih lica, od čega su dva fizička lica dala nenovčani prilog u ukupnom iznosu od 213 eura – objavljeno je na sajtu ASK. Prva tri perioda odnose se na izbore u Tivtu, dok posljednja tri obuhvataju i parlamentarne, kao i izbore za odbornike u Andrijevici, Budvi, Kotoru i Gusinju.

Do sada je, prema podacima ASK, otvoreno 36 žiro računa od 26 političkih subjekata, od čega je sedam računa za izbore u Tivtu, a ostalih 29 za parlamentarne i lokalne izbore u Andrijevici, Budvi, Kotoru i Gusinju.

IZ BUDŽETA 2,4 MILIONA

Budžetska sredstva opredijeljena za izbornu kampanju iznose 0,25 odsto tekućeg budžeta, a to je oko 2,4 miliona eura.

Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sredstva u visini od 20 odsto raspodjeljuju se u jednakim iznosima političkim subjektima, u roku od osam dana od isteka roka za dostavljanje izbornih lista. Sredstva u visini od 80 odsto raspodjeljuju se političkim subjektima koji su osvojili mandate, srazmjerno broju osvojenih mandata.

Visina sredstava iz privatnih izvora, koja politički subjekat prikupi za finansiranje troško-

analitičkih kartica o vrstama, iznosu i primaocima socijalnih davanja u propisanom roku.

Nakon upozorenja, obveznici zakona otklonili su nepravilnosti.

SOCIJALNA POMOĆ

Sa sjednice Savjeta ASK-a

va izborne kampanje za izbor poslanika i odbornika, ne može preći tridesetostruki iznos sredstava koja mu pripadaju u smislu člana 14 stav 2 ovog zakona, odnosno onih 20 odsto koji se raspodjeljuju u jednakim iznosima političkim subjektima.

KONTROLA

Agencija je, među aktivnostima koje je sprovela u toku izborne kampanje, usvojila Plan kontrole i nadzora, što podrazumijeva uputstva za obveznike i aktivnosti koje će biti sprovedene, posebno u cilju praćenja poštovanja zabrane vršenja pritiska na zaposlene, zabrane korišćenja prostorija za partijske aktivnosti i skupove, te zabrane distribucije propagandnog materijala političkog subjekta u organu vlasti, kao i plaćenog reklamiranja koje može favorizovati subjekte ili predstavnike.

Takođe je predviđena kontrola ograničenja mjesečne potrošnje, obaveza sedmodnevnog objavljivanja analitičkih kartica, te obaveza sedmodnevnog objavljivanja podataka o raspodjeli socijalne pomoći.

ASK je objavila da su, kada je u

pitanju ograničenje mjesečne potrošnje, pokrenuta 123 postupka za kontrolu, odnosno dostavljanje podataka o iznosu potrošnje za jul 2020. u odnosu na prosječnu mjesečnu potrošnju za period decembar 2019 – maj 2020. Što se tiče obaveza sedmodnevnog objavljivanja analitičkih kartica, za 7 izvještajnih perioda objavljena je 861 analitička kartica i upućeno je 92 upozorenja budžetskim potrošačkim jedinicama, koja su se odnosila na podsjećanje o zakonskoj obavezi objavljivanja analitičkih kartica u propisanom roku, kao i na sadržaj analitičke kartice. Nakon upozorenja, ASK je navela da su obveznici zakona otklonili nepravilnosti.

Nakon detaljne kontrole, a kao rezultat uočenih neslaganja analitičkih kartica potrošačkih jedinica na lokalnom nivou i izvoda iz lokalnog trezora, upućeno je 12 upozorenja.

Kod kontrole obaveze sedmodnevnog objavljivanja podatka o raspodjeli socijalne pomoći, upućeno je 55 upozorenja koja su se odnosila na podsjećanje o zakonskoj obavezi objavljivanja i dostavljanja

Prema podacima ASK, opštine su, u periodu kontrole, isplatile ukupno 202 socijalne pomoći u iznosu od 36.362 eura.

Ministarstvo finansija i opštine, u periodu kontrole, dostavili su 482 odluke na osnovu kojih su isplaćena sredstva iz budžetske rezerve 14.776.756 eura. Ministarstvo finansija je na osnovu 36 odluka, iz budžetske rezerve isplatilo 14.517.876, dok su opštine na osnovu 446 odluke, isplatile iz budžetske rezerve 258.880 eura. Članom 40 stav 3 Zakona propisana je zabrana dodjele socijalnih davanja sa tekuće budžetske rezerve sa državnog i lokalnog nivoa u godini u kojoj se održavaju lokalni ili parlamentarni izbori, osim u slučaju ratnog stanja, vanrednog stanja, epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.

U periodu kontrole, od 21. juna do 10. avgusta, isplaćeno je 1.018 jednokratnih novčanih pomoći iz budžetske rezerve u ukupnom iznosu od 65.909 eura.

ASK navodi da, kada je u pitanju zabrana otpisa duga, pokrenut je jedan slučaj po službenoj dužnosti.

Agenciji je dostavljeno 427 odluka o zapošljavanju od 115 obveznika zakona i 14 institucija koji nijesu obveznici, od čega je, što se tiče obveznika, 208 zapošljavanja na određeno i 95 ugovora na neodređeno. Ministarstvu javne uprave upućen je dopis za provjeru zapošljavanja za pet opština, dok su tri zahtjeva za izjašnjenje upućeni institucijama. I. KOPRIVICA

Bivši lider LSCG donio odluku

Živković: Amfilohije me motivisao da izađem na izbore PODGORICA - Bivši predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore Miodrag Živković saopštio je da nije mislio da izađe na izbore, ali da ga je mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije, iako ga ne cijeni i ne poštuje, motivisao da iza-

đe na predstojeće izbore.

- Amfilohije izlazi prvi put na izbore! Ponovit ću da je to prvi i jedini propovjednik koji je uspio od vjerujućih ljudi napraviti nevjernike i bogohulnike. Svojim najnovijim obraćanjem gdje poziva sve „svoje vjernike“ da izađu na

izbore, obećavajući da će i on po prvi put u životu glasati, dodatno motiviše svoje vjerno stado, i poziva ga na osvajanje C r n e G o re - n a p i s a o j e Živković u postu na Fejsbuku.

Moram priznati, ističe lider LSCG, koliko god ga ne cijenim i ne poštujem, da me motiv-

isao. Mislio sam da ne izlazim na ove izbore jer će ova vlast, koju inače ni malo ne cijenim, lakše nego ikada do sada ostvariti pobjedu na njima.

- E pošto „veliki gazda - Amfilohije“ ovo doživljava kao krstaški rat, idem i ja na izbore i vjerujem mnogi koji su se lomili kao i ja. Mora se najubjedljivije poraziti ta ideologija mraka, mržnje, fašizma i svake vrste isključivosti. Mora pobijediti naša Crna Gora - poručio je Živković.

R. P.

centa od ukupnog broja birača, odnosno 16.201 glasački listić. Na latiničnom pismu je 518.361, a na dvojezičnom 37.866 listića.

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori učestvuje šest koalicija i pet političkih partija. Glasaće se na 1.217 biračkih mjesta.

I. K.

Kandidat za poslanika liste „Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“ poručio

Mevludin Nuhodžić

Nuhodžić: Odlučujemo kao 2006. za korak naprijed ili za nekoliko koraka unazad PODGORICA – Građani Crne Gore se i na predstojećim izborima, slično kao na referendumu 2006. godine, odlučuju za korak naprijed ili za nekoliko koraka unazad, poručio je Mevludin Nuhodžić, kandidat za poslanika liste „Odlučno za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“.

Kazao je da Crna Gora istinski živi svoju multikulturalnost i naglasio da to nije politička parola, niti trenutna potreba, već svakodnevni život njenih građana.

– Tu vrijednost smo utkali u našu stvarnost. I zato su suživot i tolerancija – naše najveće bogatstvo – istakao je Nuhodžić.

I zato je, kako je naveo, Demokratskoj partiji socijalista građanin na prvom mjestu.

– I na ovim izborima, slično kao na referendumu 2006. odlučujemo se za korak naprijed ili za nekoliko koraka unazad. Izbor je lakši nego ranije, jer su građani Crne Gore mudro prepoznali ko im garantuje napredak i stabilnost, a ko ih vraća u tamni vilajet prošlosti – kazao je Nuhodžić.

Vjeruje, kako je rekao, da će podrška evropskoj politici biti izraženija nego ikada ranije.

Nuhodžić smatra da nakon ovih izbora niko neće biti u prilici da naruši demokratiju, niti da promijeni multietnički i građanski karakter Crne Gore.

Podsjetio je da su u svim prelomnim trenucima novije istorije, pripadnici manjinskih naroda nedvosmisleno podržali evropsku i nezavisnu Crnu Goru.

R. P.

Mitropolit crnogorsko-primorski SPC ponovo se, direktno, umiješao u predizbornu kampanju

Amfilohije: Izađite na izbore i glasajte protiv bezakonika PODGORICA – Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ponovo se juče direktno umiješao u predizbornu kampanju. Pozvao je građane da izađu na izbore i „da 30. avgusta glasaju protiv bezakonika i lažnih zakona“, pod izgovorom „pastirske brige za duše vjernika, koji slušaju glas Crkve“.

Mitropolit SPC je, na liturgiji u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, rekao da, iako ima 82 godine, nikada nije bio na parlamentarnim izborima.

– Ali ovoga puta 30. avgusta ću izaći na izbore i pozivam i sve vas, sve Crnogorce da izađu na izbore i da glasaju za svetinje Božije, za svetinju ljudskoga dostojanstva i tvorevine Božije, i za svetinje koje su posvećene živome Bogu na čelu sa ovom svetinjom koja je posvećena Hristovom vaskrsenju – poručio je Amfilohije.

Na liturgiji je pročitana i Amfilohijeva Velikogospođinska poslanica koja je, što se tiče sadržaja, više ličila na politički pamflet nekog učesnika u izbornoj trci, nego na poruku

crkvenog velikodostojnika „vjerujućem narodu“.

– Kao nikada do sada, ovi politički izbori su povezani i sa životom Crkve Hristove u Crnoj Gori, jer za nama imamo više od godinu dana velike društvene polemike oko problematičnog Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je izglasala dosadašnja skupštinska većina – kaže se u poslanici.

Prema njegovim riječima, optuživati Crkvu da se bavi antidržavnom i partijskom politikom pred izbore, zato što su njeni članovi ustali protiv bezakonog i diskriminatornog zakona, kojim se negira i ugrožava samo biće Crkve, predstavlja laž i obmanu i nezapamćeno nasilje sekularne partije na vlasti.

Crkva, kako je kazao, nema svoju stranku niti svoju izbornu listu, „ali je prirodno da se raduje onima koji su protiv bezakonog Zakona i koji brane svetinje“.

– Smatramo da u ovom pozivu nema političke propagande, nego se radi o našoj pastirskoj brizi za duše vjernika – navodi se u Amfilohijevoj poslanici. Z. D.

4

U fokusu

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

ANALIZA: Crnogorska scena u susret političkom obračunu 30. avgusta

Jesu li ovi izb

Ideološko-propagandni konstrukt – koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“, Demokrate profesor-bogomoljac, lažni magistar i „pošteni Albanac“, koncipiran je tako da za sva nacionalni i socijalni narativ. Čelnici troglave postizborne koalicije od dijela svojih p slučaju pobjede na izborima: stratešku promjenu nacionalne strukture već na popi

» Piše: Milorad POPOVIĆ Jesu li i izbori 30. avgusta „istorijski“, ili je to samo demagoška fraza vodećih ljudi DPS-a, sračunata na puko produžavanje trodecenijske vladavine? Na ovo pitanje nećete dobiti jednoznačne i nepolemičke odgovore, ali svakako ih ne možete ignorisati, s obzirom na još svježa sjećanja pokušaja oružanog puča na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016, i na tenzije izazvane tzv. protestnim litijama koje su svojevrsna predigra aktuelnim izborima.

Riječju, ovoga puta rat protiv Crne Gore nastavlja se drugim sredstvima, a svaki rat je neka vrsta istorije. Danas su se, dakle, promijenili metodi i akteri u odnosu na 2016. jer Moskvi je, čini se, Podgorica u drugom planu, pa je Beograd opet preuzeo tradicionalnu ulogu, čiji počeci sežu barem od Bombaške zavjere 1907.

Velikosrpske prijetnje, pravi specijalni rat protiv Crne Gore, objavljaju dirigovani tabloidi, savjetnici, ministri, nacionalistički intelektualci, a neprikosnoveni lider, predsjednk Srbije Aleksandar Vučić služi se oprobanim lukavstvom starih hegemonističkih nasilnika, po onoj narodnoj ,,zecu bježi a hrtu drži“. Tobož je zabrinut zbog „neravnopravnosti Srba“, ali kaže da se ne miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore.

Verbalno priznaje crnogorsku suverenost a istovremeno šalje srpski državni avion Srbije u Podgoricu za opozicione političare koji su prvostepeno osuđeni na višegodišnje kazne zbog pokušaja državnog puča 2016.

SPECIJALNI TIM

Formiranje Specijalnog tima za zaštitu srpske duhovne baštine, koje je najavio Vučićev savjetnik Selaković, direktni je nastavak politike Slobodana Miloševića, s tom razlikom što se srpski hegemonizam ovoga puta ustremio prema državama koje su u međuvremenu postale suverene i međunarodno priznate.

U pitanju je klasičan hegemonističko-imperijalistički model njemačkog i ruskog nacionalizma, kojim su prije osamdesetih godina okupirane Austrija i Čehoslovačka a onomad Krim i Donbas.

Politički malo verziranijim savremenicima svakako poznato zvuče riječi Adolfa Hitlera, 28. februara 1938. u Rajhstagu: „Preko deset miliona Njemaca živi u dvjema susjednim državama: dužnost nalaže Njemačkoj da zaštiti svoje sinove i osigura im punu najpotpuniju ličnu, političku i ideološku slobodu“.

Specijalni beogradski tim je nominalno oformljen i zbog srpske duhovne baštine u Hrvatskoj i na Kosovu, na kojima su stvari manje-više determinisane, ali njegova stvarna funkcija je da u osvit parlamentarnih izbora u Crnoj Gori na još jedan način podstakne i ohrabri velikosrpske stranke i institucije.

Riječ je o besprizornom, neprijateljskom aktu prema jednoj suverenoj naciji, jer - ako duhovna baština u Crnoj Gori nije crnogorska, na primjer Cetinjski manastir, koji je bio centar ne samo duhovne nego i svjetovne vlasti više od dva stoljeća, onda su i Biljarda, Dvor kralja Nikole, Zetski dom, Vladin dom, i ostala kulturno-istorijska zdanja koja su podignuta u doba dinastije Petrović Njegoš - takođe dio srpske duhovne i kulturne baštine.

Zato crnogorska državna vlast na ovakve provokacije i agresivne gestove mora konačno, hitno, bez diplomatskih eufemizama i „korisnih nejasnoća“, upoznati domaću i inostranu javnost, čelništvo NATO-a, Evropske unije i Ujedinjenih nacija, da se u produženom trajanju vrše različiti oblici agresije iz Beograda, koji ugrožavaju unutrašnju stabilnost, međunacionalne odnose i ljudska prava Crnogoraca i ostalih nesrpskih zajednica u ovoj državi.

PROPAGANDA

Meritorno i precizno, urbi et orbi, treba objasniti sve oblike nasrtaja na crnogorsku državnu suverenost, crnogorsku naciju, građanske vrijednosti, koje se ne obaziru na elementarnu logiku i notorne činjenice. Posebno velikosrpsku tlapnju da su Srbi u Crnoj Gori ugroženi: da će trista hiljada Crnogoraca asimilovati nacionalnu zajednicu koja pripada osmomilionskoj naciji! Činjenice govore suprotno: da se proces asimilacije usprovodi upravo prema Crnogorcima, čiji je broj u Srbiji smanjen sa 156.000 na 38.000 a u Crnoj Gori s 400.000 na 278.000. Istovremeno je broj Srba u Crnoj Gori povećan sa 9 na 28 odsto! Cinizam gebelsovskocicvarićevske propagande računa na to da je većina ljudi moralno tupo, nesposobno kritički promišljati, kratkog i nepouzdanog pamćenja, pa već sjutradan nakon histerije o ugroženosti crnogorskih Srba, slavodobitno najavljuju nestanak crnogorske nacije u narednih 10-20 godina(!), prezentujući upravo činjenicu da je broj nacionalnih Crnogoraca, u Crnoj Gori i Srbiji, u odnosu 1981. godine bezmalo smanjen - 40 odsto.

Proces drastičnog brojnog



Da ne bi Crna Gora ponovo potonula u duboku balkansku tmušu, da je ne bi zadesila bosnizacija, raspad po etničkim šavovima, ili još nešto gore, potreban joj je kontinuitet u onome što je urađeno dobro: i duboki rezovi u ključnim sektorima ekonomije, kulture, obrazovanja

opadanja nacionalnih Crnogoraca objašnjavaju tezom da su crnogorsku naciju „izmislili“ komunisti i da je crnogorstvo provincijalni varijetet srpstva, poput hercegovstva ili šumadinstva.

Takav notorni šovinizam ne plasira se samo u Srbiji, nego i u samoj Crnoj Gori, nesmetano i nekažnjivo, svakodnevno, pa i svakosatno, možete čuti ili pročitati šovinističke izjave političara, novinara, popova, istoričara, pisaca, diplomata, plaćenih lobista, provokatora, čiji je glavni cilj da kod nacionalnih Crnogoraca stvore nesigurnost, malodušnost, stokholmski sindrom ili kompleks niže vrijednosti, zbog osjećaja krivice što su „izdali srpstvo“.

Ovakvi metodi su u izvjesnoj mjeri efikasni, o čemu svjedoči i jedan, u svjetskim razmjerama, nezabilježeni fenomen: danas i ovdje, od svih etničkih i nacionalnih entiteta, manjinskih zajednica i grupa, nekažnjeno možete negirati i vrijeđati samo najbrojniju nacionalnu zajednicu, Crnogorce!

Amfilohije

,,SVETINJE“ KAO ORUŽJE

Dakle, i na ovim izborima u fokusu političkih konkurenata nijesu toliko porezi, pravci ekonomskog razvoja, socijalna politika, ekologija, koliko nametnuti identitetski sporovi: postoji li crnogorska nacija, je li CPC bila autokefalna, čije su crnogorske crkve, čije su crnogorske dinastije, čija je Crna Gora?

Ovaj propagandni diskurs najavljuje još jednu dramatičnu borbu za opstanak državne nezavisnosti, crnogorske na-

cije, građanskog društvenog koncepta, multikulturnog sklada i evroatlantskog spoljnopolitičkog opredjeljenja, na kojima je 2006. stvorena sadašnja Crna Gora.

U kontekstu osporavanja Crnogorcima prava na svoju istoriju, jezik, kulturu, čak i na kulturno-istorijsku baštinu, inaugurisana je drska i stupidna propagandna mantra, „Ne damo svetinje“. Prema tom plemenskom praznovjerju, SPC je - kao nekad Komunistička partija - iznad svake istine i laži. Istina i laž imaju

Miodrag Perović

ovozemaljsko a Amfilohije, Irinej, Kačavenda, Pahomije, pop Gojko, mistično, nadnaravno značenje. Jer, sve što dolazi od Crkve volja je Božja, pa i laži, falsifikati, govor mržnje, nazivanje Crnogoraca okotom i kopiladima...

Ne treba biti previše inteligentan i obaviješten: dovoljno je biti elementarno skrupulozan i na osnovu jasnih činjenica utvrditi da je crkve i manastire nastale prije 1918. gradila, čuvala i obnavljala stara crnogorska država i crnogorski vjernici; da je SPC osnovana 1931;

U fokusu

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

5

bori istorijski?

i Ura – koji personifikuju jedan anonimni aku ciljnu grupu postoji određeni potencijalnih birača kriju prioritetni cilj, u isu stanovništva 2021. godine

ugroženoj narodnoj zajednici nametnuti svoje rituale, mitologiju, kulturne i svjetonazorske modele, jezičku dominaciju, lažna sjećanja. Zato nacionalno svjesniji narodi, koji su pamtili traume vjekovnih asimilacija, s više pozornosti i straha reaguju na agresivne prijetnje srodnih nacija nego na okupatore čije su ambicije eminentno ekonomske i geopolitičke. Ovakvi strahovi katkad mogu izgledati iracionalno.

Na primjer, Poljaci su se dugo dvoumili hoće li prihvatiti ponuđeni pakt s Rusima i Britancima protiv Njemaca, prije nego što je Molotov potpisao ugovor sa Ribentropom o podjeli Poljske, s obrazloženjem: „Sa Njemcima rizikujemo da izgubimo svoju slobodu, a sa Rusima dušu“.

POSTREFERENDUMSKA LUTANJA

da su njene eparhije u Crnoj Gori sastavni dio Beogradske patrijaršije, te da je i sadašnja Crnogorsko-primorska mitropolija registrovana u Srbiji a ne u Crnoj Gori!

Nakon svega toga srpski popovi i kaluđeri su nezakonito, na imena svojih velikodostojnika (!), prepisali većinu naših starih bogomolja. Dakle, parola „Ne damo svetinje“, trebala bi glasiti „Ne damo crnogorske svetinje Crnoj Gori“. Cetinjski manastir, Manastir Ostrog, pa i male seoske crkve, poput one Svetoga Jovana Krstitelja na Lipi Cuckoj, gdje su sahranjeni moji rođaci, nije gradio Đurađ Branković, knez Miloš Obrenović, Ilija Kolarac, kapetan Miša, Draga Mašin ili Čučuk Stana, nego su podizane krvlju i znojem naše crnogorske sirotinje.

Tzv. protesne litije u organizaciji SPC - antihrišćanske kaste koja lažima i kletvama želi da narod vječito drži u zaglupljujućoj i mračnoj pokornosti - nemaju namjeru da Crnoj Gori oduzmu samo državnu suverenost i političku slobodu nego i dušu. U pitanju je najopakiji i najmaligniji oblik pokoravanja, jer sve zemaljske sile su ograničene, imaju određeni rok trajanja, ukoliko ne uspiju



Naša politička elita nije dovoljno intelektualno zrela da dubinski shvati fatalističku opsjednutost velikosrpskih nacionalista Crnom Gorom.

Do skoro naši političari nijesu shvatali – pitanje jesu li i sad razumjeli – da je Crna Gora, prvenstveno zbog svoje oslobodilačke tradicije, vjekovne „borbe neprestane“, Njegoša, i izlaska na Jadransko more, glavni duhovni i geopolitički agens velikosrpskog nacionalizma, pa su povjerovali da će popuštanjem, dajući razne ustupke pročetničkoj opoziciji i njihovim saveznicima, nekako zadovoljiti apetite Beograda.

No, hegemonistički nacionalizam svaki kompromis i pokušaj mirnog razrješenja konflikta razumije kao slabost i odustaje tek onda kad se suoči s vjerodostojnom snagom i odlučnošću. Stoga su veliki Srbi, crnogorski i beogradski, od početka tzv. protesnih litija, naprasno zaboravili Pećku patrijaršiju, Visoke Dečane, Gračanicu, iako se broj Srba na Kosovu dramatično smanjio, a i ono što je još ostalo u enklavama nestaće u narednim decenijama.

Dakle, crnogorski indipendistički prvaci, poslije pobjede na referendumu za nezavisnost nijesu razumjeli da je, prevashodno zbog agresivne prirode velikosrpskog nacionalizma, kulturna i duhovna obnova Crne Gore glavni društveni prioritet, bez kojega nema stabilne, građanske, prozapadne, bojim se i bilo kakve Crne Gore.

Tako se u nezavisnoj Crnoj Gori, umjesto rapidnog snaženja nacionalne i državo-

Vlasnici koncerna Vijesti, Miodrag Perović i Željko Ivanović, uporno, beskrupulozno i često efikasno, u kontinuitetu, posljednjih deset godina odrađuju razne prljave poslove za Beograd, potom za Moskvu, opet za Beograd

tvorne svijesti, kao u ostalim postkomunističkim zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije, Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke, dogodila izvjesna regresija, u odnosu na predreferendumsko vrijeme, kad se osjećala izvjesna kreativna energija i zanos u domenu izgradnje kulturnog i nacionalnog identiteta.

S druge strane, velikosrpski nacionalisti su se poslije velikog šoka od poraza na referendumu relativno brzo rekuperirali. Jer, shvatili su da koristeći komparativne prednosti u populacijskoj brojnosti i nacionalnom konsenzusu u vezi crnogorskog pitanja, vremenom ponovo mogu steći inicijativu, bez obzira što više neće moći računati na tradicionalne vojne, bezbjednosne, diplomatske resurse nekadašnje zajedničke države.

DVOJAC IZ ,,VIJESTI“ SA KORMILARIMA

Prilagodili su se novom odnosu snaga i došli do zaključka da ne mogu napraviti strateški preokret, ponovo zavladati Crnom Gorom, ukoliko ne pridobiju dio nezadovoljnih i lakomih indipendista.

Za ostvarenje tog nauma pridobili su više kandidata iz političke, intelektualne, medijske sfere, koji su imali sekundarne uloge, i s njima su se poigravali kao s figurama na šahovskoj tabli, ali i jednog moćnog partnera, medijski koncern Vijesti. Vlasnici koncerna Miodrag Perović i Željko Ivanović, uporno, beskrupulozno i često efikasno, u kontinuitetu, posljednjih deset godina, odrađuju razne prljave poslove za Beograd, potom za Moskvu, opet za Beograd.

Ovaj dvojac je prvo formirao Forum 2010, s glavnom tezom da su Srbi u Crnoj Gori nacionalno ugroženi! Glavni elementi „nacionalnog pomirenja“ bazirani su na reinterpretaciji spornih simboličkoidentitetskih pitanja: skraćenja državne himne, uvođenje trobojke kao druge državne zastave i proglašenje srpskog za drugi službeni jezik.

Od spornih identitetskih pitanja jedino nije problematizovano - crkveno pitanje. Detaljnije: imperijalni status SPC i marginalizacija Crnogorske pravoslavne crkve. U daljnjoj razradi akcionog programa prvi zadatak je bio da se osnivanjem koalicije Demokratski front, na čije čelo su postavili uglađenog konvertita Miodraga Lekića, bivšeg ministra u komunističkim i Đukanovićevim vladama, a potom Miloševićevog ambasadora, „opere“ četnički ekstremizam Andrije Mandića.

Vlasnici Vijesti su doajena Lekića pustili niz vodu nakon gubitka parlamentarnih i predsjedničkih izbora 2012. i 2013. i formirali svoju stranku, s mladim nekompromitovanim liderom, ekologom Darkom Pajovićem.

Avantura s Pozitivnom Crnom Gorom i Pajovićem za Vijesti i njihove velikosrpske mentore

neslavno je završila, ali dvojac medijskih tajkuna ne odustaje, i osniva novu stranku, s drugim mladim liderom, etničkim Albancem, Dritanom Abazovićem. Nema indicija da će Ulcinjanin krenuti Pajovićevim stopama, to jest da će se u jednom trenutku pokolebati zbog neprirodnog i nečasnog paktiranja sa srpskim kleronacionalistima.

O političkom svaštočinstvu ove efemerne, živopisne političke figure govori i to da je Abazović prije desetak godina javno protestovao u Ulcinju zbog prodaje Valdanosa inostranom turističkom rizortu, s objašnjenjem da bi to, na štetu Albanaca, promijenilo etničku strukturu Ulcinja(!), a lani je izjavio, nakon otvorenog pakta Vijesti sa SPC, da su nacionalni Srbi ugroženi u Crnoj Gori.

Tajkuni Vijesti, koji su u svim kritičnim trenucima, od pokušaja nasilnog rušenja Crne Gore 2015. i 2016. do pokretanja tzv. protestnih litija, bili glavni destruktivni propagandni punkt – vrijeme će pokazati jesu li imali i druge uloge u pripremi oružanog napada na institucije države 2016. – danas imaju novi zadatak: preko Ure, kao treće opozicione kolone, da promijene strateški odnos snaga između prozapadnih indipendista i srpsko-ruskih unionista.

Ura je marketinški i verbalno dizajnirana kao reformska, ekološka, građanska, s glavnim ciljem da relativizuje, izvrgne ruglu narative o ugroženosti Crne Gore, i na taj način objedini ostrašćene srpske nacionaliste, gubitnike tranzicije, idealiste, nezadovoljne tajkune.

TROGLAVA KOALICIJA

Ovaj ideološko-propagandni konstrukt – koalicija ,,Za budućnost Crne Gore“, Demokrate i Ura - koji personifikuju jedan anonimni profesor-bogomoljac, lažni magistar i „pošteni Albanac“, koncipiran je tako da za svaku ciljnu grupu postoji određeni nacionalni i socijalni narativ. Čelnici troglave postizborne koalicije od dijela svojih potencijalnih birača kriju prioritetni cilj, u slučaju pobjede na izborima: stratešku promjenu nacionalne strukture već na popisu stanovništva 2021. godine. Namjeravaju da, beskrupulozno koristeći ucjene, propagandu i državne resurse, nacionalni Srbi postanu brojniji od Crnogoraca, što bi bila prva etapa vraćanja Crne Gore u sferu „srpskog sveta“.

Ne bi to bilo ništa novo, jer je u potonjih sto godina uništenje crnogorske nacije, svim represivnim, ekonomskim, političkim sredstvima, osnovna ambicija svake velikosrpske ideologije, monarhističke, komunističke, republikanske.

Crnogorska nacija je riason d’etre, glavni stožer građanskog i multikulturnog karaktera, održivosti crnogorske državnosti.

U prilog tome poučna je i pri-

Miodrag Perović, Dritan Abazović i Gojko Perović



O političkom svaštočinstvu ove efemerne, živopisne političke figure govori i to da je Abazović prije desetak godina javno protestovao u Ulcinju zbog prodaje Valdanosa inostranom turističkom rizortu, s objašnjenjem da bi to, na štetu Albanaca, promijenilo etničku strukturu Ulcinja (!), a lani je izjavio, nakon otvorenog pakta Vijesti sa SPC, da su nacionalni Srbi ugroženi u Crnoj Gori

ča Pavla Mijovića, koji je bio uhapšen poslije Belvederskih demonstracija 1936. godine.

Policijski isljednik, koji ga je u Bogdanovom Kraju ispitivao o njegovom nacionalnom opredjeljenju, na kraju mu je rekao: „To što ste komunisti i nije toliko strašno. Možda će se zakon promijeniti, pa ćemo vam dozvoliti da legalno djelujete, ali ako se budete zalagali za crnogorsku naciju, istražićemo vas sve do jednoga“.

Budućem lucidnom istraživaču, koji se s izvjesne istorijske distance bude bavio današnjim crnogorskim društvenim i političkim fenomenima, neće promaći da su u samoj Crnoj Gori, u šarolikom društvu klerikalaca, etničkih nacionalista i autošovinista najuticajniji ideolozi ponovne srbizacije Crne Gore dva Moračanina, Miodrag Perović i Risto Radović, u kaluđerstvu nazvan Amfilohije. Prvi to radi kao Crnogorac, koji je „zabrinut“ za prava Srba pod „Đukanovićevom diktaturom“, a drugi, kao prvosveštenik, klerofašistički bard, koji nacionalne Crnogorce naziva volovima, komunističkim okotom, Đilasovim kopiladima...

Ovom slikovitom plemenskom dvojcu glavni su operativci takođe živopisni, romaneskni, pop Gojko Perović, Srbin iz Cuca, i Željko Ivanović, Crnogorac, porijeklom iz nekog južnosrbijanskog sela blizu Kraljeva.

CRNOGORSKI PUT

Mnoge stvari su danas u Crnoj Gori mutne i nejasne, neki dugogodišnji kadrovi vladajuće strukture su umorni ili ih je pregazilo vrijeme, pandemija će donijeti novu ekonomsku krizu, ali kakva je god ova vlast, ona je predvidljiva, nije šovinistička i vjerski fanatizovana: sa njima barem znamo na čemu smo.

Notorne su njihove mane, ali pravedno je spomenuti i to da su bili čvrsti i odlučni u kritičnim trenucima kad je trebalo donijeti rizične strateške političke odluke, od dalekosežnog značaja: 1999, 2003, 2006, 2007, 2016. S druge strane, ne znamo, nemamo za to relevantnih dokaza – sudeći po stanju u opozicionim opštinama – da bi aktuelna opozicija bila stručnija i poštenija u vršenju vlasti. No, nedvosmisleno je da bi Amfilohijevi, Mandićevi i Perovićevi naredbodavci i

sljedbenici poništili najvažnija postignuća Đukanovićeve vlasti: prozapadnu orijentaciju, sekularizam, nacionalnu toleranciju i građansko političko ustrojstvo.

Da ne bi Crna Gora ponovo potonula u duboku balkansku tmušu, da je ne bi zadesila bosnizacija, raspad po etničkim šavovima, ili još nešto gore, potreban joj je kontinuitet u onome što je urađeno dobro: i duboki rezovi u ključnim sektorima ekonomije, kulture, obrazovanja... Svaki status quo, kozmetičke promjene ili jalova stranačka kombinatorika biće pogubni i neće biti novih prilika za popravak, ukoliko se propuste naredne četiri godine. „Svi će se računi izravnati kad se svrši dan, i još će se bolje računi izravnati kad dođe kraj svim danima“. U izravnanju tih velikih računa neće biti mjesta za renegate, sitne račundžije, koritaše, vlastoljubljive i slavohlepne protagoniste, koji su nacionalnu slobodu prinosili kao prćiju crnogorskim neprijateljima, za tovar blaga, vezirske, generalske ili patrijarške insignije.

Zato ni Amfilohije Radović, koji slavi Podgoričku skupštinu koja je ukinula Crnu Goru i proklinje Božićne ustanike - kad tvrdi da savremeno crnogorstvo nema nikakvo istorijsko utemeljenje - ne poziva se na Markišu Plamenca, Gavrila Dožića ili Andriju Radovića, koji su se iz straha, interesa ili pakosti, okrenuli protiv Crne Gore i njene slobode, nego na Svetoga Petra Cetinjskoga, Njegoša i kralja Nikolu, koji su stvorili modernu crnogorsku državnost. Jer, nikad Crna Gora, ni u najmračnijim vremenima okupacija i diktatura, nije slavila strane silnike i domaće izdajnike i renegate. Zato „oni svi biše i preminuše“, a „Crna Gora osta dovijeka i strašnoga suda u svojoj volji i slobodi“.

Velike zablude i stradanja u dvadesetom vijeku ipak nijesu uništile Crnu Goru: stara zapretana vatra ponovo se razgorjela početkom ovoga stoljeća. Zato vjerujem da će, uprkos svim slabostima, struktura koja je obnovila crnogorsku državnost i vratila Crnu Goru među slobodne i priznate nacije svijeta, i ovoga puta nadjačati političke potomke Marka Dakovića, Andrije Radovića, Pavla Đurišića...

6

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Problem maloljetničke delinkvencije i važnost adekvatnog odgovor

Nikšić: U Krscu rekonstruisan spomenik žrtvama u balkanskim i svjetskim ratovima

Bošković: Crnogorski antifašizam konstanta starog slobodarstva NIKŠIĆ – Ministar odbrane Predrag Bošković i predstavnici SUBNOR-a i antifašista Crne Gore i Nikšića juče su u Krscu, u Goliji, položili cvijeće na rekonstruisani spomenik posvećen žrtvama u balkanskim i svjetskim ratovima.

Govoreći o junaštvu boraca koji su ginuli za slobodu Crne Gore kroz vjekove i korijenima antifašizma na ovim prostorima, ministar Bošković je istakao da od položenih života nema jačih plamena, a od utkane mladosti nema veće opomene i trajnijeg zavještanja.

Duboki koRijen

-Pored brojnih gubitaka u Prvom i Drugom svjetskom ratu, crnogorsko junaštvo ostavilo je neizbrisiv trag jednog vremena, vremena časnog trajanja i opstanka, a Golija i njeni junaci sa ponosom su davali tome veliki doprinos. Crnogorski antifašizam ima duboki korjen, kao prirodni iskaz vjekova i strijemljenja, on je samo nova riječ starog slobodarstva. Zato mu ne treba lomiti krila i međiti ga uskim vremenom od četiri godine jer je crnogorski antifašizam više od svega crnogorsko slobodarstvo kao konstanta u vijekovima, pa i dan danas. Crna Gora, sa njom i Golija, je kovana kao sablja na vatri od hiljadu bitaka, a hlađena suzama sa deset puta više stradalih – kazao je Bošković.

Kako je ministar naglasio, Crna Gora nikad nije brojala svoje mrtve niti ih je oplakivala, već ih je proslavljala u svakoj novoj pobjedi iznova i iznova, uzdižući se kao feniks do slobode.

-Nakon mučnih iskustava četvorogodišnjeg rata, Golija je bila put zajedničkom doprinosu antifašizmu kao najvećoj civilizacijskoj vrijednosti. Oni čijim se sjenima danas klanjamo položili su živote za antifašizam i dosanjanu slobodnu današnje Crne Gore – poručio je ministar Bošković i dodao da je primjer poginulih junaka najbolji nauk da vjera i požrtvovanje za otadžbinu nemaju alternativu.

boRba nepRestana

Prema riječima Slobodana Mirjačića predsjednika Ubnor-a i antifašista Nikšića, nakon sedamdeset pet godina od poraza fašizma i sada se u svijetu i u okruženju javljaju iste slike i pojave kao pred početak Drugog Svjetskog rata i krvavih obračuna u Jugoslaviji početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Kako je Mirja-

čić rekao, svakome je jasno da je fašizam pobijeđen, ali je i jasno da nije uništen i da se u raznim oblicima često pojavljuju u raznim krajevima svijeta pa i kod nas u Crnoj Gori.

-Ustaše, četnici, balisti i druge pristalice fašistickih ideja se pojavjuju, prekrajaju istoriju, podižu spomenike izdajnicima, proglašavaju krvoloke za svece i to sve u prisustvu jednog broja ostrašćenih građana, podržanih i od Srpske pravoslavne crkve. Pojavljuju se i neki Raković koji »bože mi oprosti ne zna šta priča«. Nedavno je u selu Gornje Zaostro, ne slučajno, održan skup četnikih pristalica pod zastavom druge države, u blizini Berana gdje je bio štab u Drugom Svjetskom ratu kvislinga, ratnog zločinca i vođe četnickog pokreta u Crnoj Gori Pavla Đurišića. Upravo je krvolok Durišić, po pisanju istoričara Radoja Pajovića, prije pohoda na Bihorski kraj i Pljevlja i pokolj 15 hiljada muslimana, boravio u Gornjem Zaostru. Ponovo zastrašujuće slike po Beranama i Pljevljima.

Zar ponovo planirate klanja i paljevine, zar opet rat? Pitam četničke vojvode i Srpsku pravoslavnu crkvu, dokle krvoloci – kazao je Mirjačić.

oDbRana otaDžbine

Istoričarka Nada Tomović je kazala da su Golijani nakon oslobodilačkih ratova imali kontinuitet borbi za slobodu, pa je u ratovima od 1912-1918. poginulo 36 iz tog kraja .

-Njihova su imena uklesana na dvije ploče ovoga spomenika. Upravo kada su Golijani uspjeli da velikim trudom i entuzijazmom saniraju sve opustjelo i sagorjelo nakon Prvog Svjetskog rata, uslijedio je Drugi Svjetski rat. Oni nijesu poklekli ni tada, već su se beskompromisno i sa velikim revolucionarnim entuzijazmom, uključili u borbu za oslobođenje zemlje od fašističkog okupatora. Ta borba je podrazumijevala i izgradnju nove države i društva gdje se isključivala svaka mogućnost obnavljanja starog poretka i oblika državnog ustrojstva. Ratujući za slobodarske ciljeve, 57 Golijana položilo je živote širom jugoslovenskog ratišta – rekla je dr Tomović.

Spomenik na Krscu je podignut 1976. godine i autorski je rad Ljubomira Vojvodića, dok su na njemu uklesana imena Golijana poginulih u Balkanskim i Prvom Svjetskom ratu (njih 36) i u Drugom Svjetskom ratu (njih 57) i 22 žrtve fašističkog terora. s. D.

Rezultati koji su ostvareni kod nas na polju reforme maloljetničkog pravosuđa mogu poslužiti kao primjer kako se cjelokupan pravosudni sistem može poboljšati za svu djecu u sukobu sa zakonom, uključujući i onu koje su žrtve ili svjedoci, kao i djecu čija su druga osnovna prava ugrožena ili prekršena – pojasnila je Olja Mihailović PODGORICA - Najčešća krivična djela koja izvrše maloljetnici u Crnoj Gori su imovinski delikti i to u preko 70 odsto slučajeva, navodi se u jednoj ranijoj analizi UNICEF-a. Maloljetnici se pojavljuju kao počinioci najtežih krivičnih djela, ali umjesto oštre osude i žigosanja treba imati na umu da djeca koja dolaze u sukob sa zakonom ne čine to po sopstvenom izboru već da je njihovo ponašanje produkt suženih mogućnosti dostupnih za njihov razvoj, kazala je za Pobjedu advokatica Olja Mihailović.

Ona navodi da je Crna Gora jedna od prvih država u regionu koja je prepoznala potrebu za pružanjem adekvatnog odgovora na kriminalno ponašanje maloljetnika, za koje svaka država u smislu odgovarajuće reakcije ima poseban interes.

Rezultati

- Danas, rezultati koji su ostvareni kod nas na polju reforme maloljetničkog pravosuđa mogu poslužiti kao primjer kako se cjelokupan pravosudni sistem može poboljšati za svu djecu u sukobu sa zakonom, uključujući i onu koje su žrtve ili svjedoci, kao i djecu čija su druga osnovna prava ugrožena ili prekršena – pojasnila je Mihailović.

Podsjećamo, početkom septembra prošle godine javnost

Za djecu prestup presudna druga

Olja Mihailović

je uznemirila vijest da je šesnaestogodišnjak na smrt nožem izbo dvije godine stariju djevojku.

Jedanaest mjeseci kasnije, na stupcima crne hronike našao se sedamnaestogodišnjak koji je iz nehata kao vozač manje jahte izazvao pomorsku nesreću u kojoj je stradala tredesetogodišnja djevojka.

Mnogo češće mogu se pročitati vijesti da su maloljetnici pretukli taksistu šipkom i onda mu oteli sav novac ili naoružani nožem ili pištoljem od radnica trgovačkih objekata otimali cjelodnevni pazar.

Advokatica Mihailović je među prvim advokatima trenera koja je prošla obuku za zastupanje djece u krivičnim i postupcima iz porodično-pravnih odnosa. Ona ujedno posjeduje i sertifikat trenera svih koji odluče da se edukuju u ovoj oblasti.

Dugogodišnji rad na problemima maloljetničke delinkvencije, prema riječima Mihailović, pokazalo je da žigosanje maloljetnih prestupnika i uskraćivanje ,,druge šanse“, njihove šanse će se svesti na to da krše zakon i kad odrastu.

Zato je postupak prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela u velikom broju zemalja zasnovan na modelu restorativnog pravosuđa.

Ovaj model podrazumijeva prioritetno rješavanje konflikta između učinioca i žrtve krivičnog djela i to na način koji je primarno vansudskog karaktera.

- Konflikt između učinioca i žrtve krivičnog djela svodi se na rješavanje tog primarnog

konflikta na način koji nije ,,klasičan“ sa stanovišta uobičajenih pravila krivičnog postupka.

Ovaj savremeni koncept restorativne pravde, koji se ujedno smatra i jednim od najvećih dostignuća savremenog krivičnopravnog sistema, prihvaćen je i u našem maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu.

ličnost maloljetnika

Suštinski, sud mora voditi računa o ličnosti i potrebama maloljetnika, a društvena reakcija prema maloljetnicima bi trebala biti usmjerena na mjere vaspitanja i pomoći, sa ciljem da se na taj način utiče na pravilan razvoj maloljetnika, otklanjanje uzroka asocijalnog i protivzakonitog ponašanja i sprečavaje vršenja krivičnih djela – pojasnila je advokatica Mihailović.

Ona navodi da u svim postupcima u kojima se pojavljuju maloljetnici u sukobu sa zakonom, intervencije se u cjelosti baziraju na poštovanju osnovnih prava i interesa djeteta na način kako je to definisano Konvencijom o pravima djeteta.

Siromaštvo, nasilje u porodici, narkomanija, zlostavljanje - stvaraju delinkvente Maloljetnička delinkvencija je rezultat suženih mogućnosti dostupnih za razvoj djece, a one budu još više ograničene kada dijete jednom uđe u sistem krivičnog pravosuđa.

Advokatica Olja Mihailović navodi da u stručnoj literaturi prihvaćena podjela etioloških faktora maloljetničke delinkvencije na spoljne koji se odnose na socio-kulturološke uslove života: škola, porodica, stanovanje, grupa vršnjaka, mediji, slobodno vrijeme i sl. i unutrašnje (emocije, karakter, temperament, inteligencija i slično).

- Kombinacijom dva ili više faktora maloljetnik se može naći u situaciji da izvrši krivično djelo ili da ispolji asocijalno ponašanje. Glavni socijalni uzroci uključuju siromaštvo, razdvojene porodice, nasilje u porodici, nedostatak pristupa obrazovanju i zapošljavanju, imigracija, narkomani-

ja, pritisak vršnjaka, nedostatak roditeljskog staranja, nasilje, zlostavljanje i iskorišćavanje – pojašnjava Mihailović.

Prema njenim rječima, uzroke možemo tražiti i u periodu posttranzicije, nakon decenija u kojima su obrazovanje i intelektualne vještine obezvrijeđene, postale nebitne za postizanje društvenog i materijalnog uspjeha, statusa, ugleda.

-Nove generacije nalaze se u kontradiktornoj situaciji, primaju pomiješane poruke, pa tako, sa jedne strane, da se može uspjeti brzo nelegitimnim sredstvima i bez rada na sebi (primjera radi, estradne zvijezde i učesnici rijaliti programa), dok, sa druge strane, novo tržište traži nove obrazovne profile za koje su ograničeni resursi, imajući u vidu da školovanje više nije svakom dostupno – kazala je advokatica Mihailović.

- Tako, član 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama garantuje pravo na pravično suđenje, dok član 12 Konvencije o pravima djeteta utvrđuje pravo maloljetnika o stvarima koje ga se neposredno tiču i na izražavanje sopstvenog mišljenja. Upravo ova dva međunarodna dokumenta ustanovljavaju pravo maloljetnika na učestvovanje, što je veoma značajno za razvijanje osjećanja samopoštovanja kod djece i za uvažavanje ličnog dostojanstva najmlađih – kaže Mihailović.

Međutim, psihofizičke posebnosti djece, ograničenost njihovih kapaciteta za artikulisanje sopstvenog mišljenja, a naročito nespremnost drugih učesnika krivičnog postupka da uvaže maloljetnikovu volju, kako pojašnjava Mihailović, mogu bitno uticati na pravo maloljetnika na pravično suđenje i participaciju.

- Upravo Konvencija o pravima djeteta, kao jednu od značajnih novina ustanovljava pravo djeteta na pravo izražavanje mišljenja, o svim pitanjima koja ga se neposredno tiču, što prirodno obuhvata i pravo djeteta da bude blagovremeno i potpuno informisano, i to na prijemčiv način – navodi Mihailović.

Ona ističe da zato pravo maloljetnika na pravično suđenje u skladu sa članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama ne treba svoditi samo na obavezu nacionalnog pravosuđa da poštuje procesne formalnosti koje se odnose na odrasla lica.

Takvo postupanje, kako navodi advokatica Mihailović, zapravo ne bi doprinosilo participaciji, već bi se svodilo na puki formalizam, gdje djeca imaju prava da govore, ali njihove riječi nemaju nikakav značaj, i bilo bi od negativnog

Hronika/Društvo

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

pnike šansa

uticaja na dječije samopoštovanje i samostalnost.

- Mladost, neiskustvo, sugestibilnost i posebne potrebe maloljetnih lica uslovljavaju i specifične potrebe koje se javljaju u situacijama kada je maloljetnik na optuženičkoj klupi.

Tako, na primjer, načelo javnosti koje u velikoj mjeri prožima krivični postupak, sa ciljem osiguranja njegove transparentnosti, te pune odgovornosti službenih aktera, može nanositi štetu integritetu maloljetnih lica – objasnila je advokatica Mihailović.

Zakon

Novi zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku je stupio na snagu 6. januara 2012. godine, a primjenjuje se od 1. septembra te godine i u cjelosti je usklađen sa evropskim standardima.

S obzirom na to da je novi zakon podrazumijevao obavezu specijalizacije za sve aktere postupka prema maloljetnicima, to su prve obuke za sudije, tužioce, policajce, advokate i socijalne radnike, organizovane odmah po stupanju zakona na snagu, tokom 2013. godine, u okviru projekta kojim je praktično započela reforma maloljetničkog zakonodavstva u Crnoj Gori, koji je realizovan pod nazivom ,,Pravda za djecu“, kazala je advokatica Mihailović.

Tada je 30 advokata iz svih opština u Crnoj Gori, uz podršku UNICEF-a, pohađalo posebnu obuku iz oblasti prava djeteta i dobilo sertifikate da mogu da zastupaju maloljetnike u ovim postupcima. Lista sertifikovanih advokata je dostavljena svim sudovima i tužilaštvima u Crnoj Gori.

- Nakon toga, Advokatska komora Crne Gore je akreditovala Program bazične obuke za advokate koji postupaju u ovim postupcima, na osnovu

Okvir Advokatica Olja Mihailović objašnjava da je ovaj zakon objedinio materijalne, procesne i izvršne odredbe kojima se uređuje postupanje prema maloljetnicima u sukobu sa zakonom, kao i odredbe koje propisuju zaštitu maloljetnika kao učesnika u krivičnom postupku, na koji način su one bolje povezane, bolji je slijed i bolje razumijevanje svih koji ih primjenjuju.

Najznačajnije novine u Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku bile su: - uvođenje alternativnih mjera i opomena, prošireni vaspitni nalozi i proširena njihova primjena, poravnanje sa oštećenim za krivična djela za koja se goni po privatnoj tužbi, obrazovanje stručnih službi koje pružaju stučnu podršku sudovima i državnim tužilaštvima, nove vaspitne mjere - posebne obaveze koje imaju sličnost sa vaspitnim nalozima, promjena koncepta postupka - državni tužilac vodi pripremni postupak, pravo na branioca tokom cijelog postupka, zaštita maloljetnika kao učesnika u postupku, izvršavanje institucionalne mjere upućivanje u ustanovu zavodskog tipa i maloljeteničkog zatvora u posebnoj organizacionoj jedinici ZIKS-a.

koga je Advokatska komora nastavila sa realizacijom ovih obuka, što je rezultiralo činjenicom da trenutno u Crnoj Gori negdje oko 400 advokata posjeduje ove sertifikate – kazala je Mihailović.

Ona ističe da formalna procedura i organizovanje bazične obuke nije krajnji cilj Advokatske komore, već upravo istinska zaštita i obezbjeđivanje apsolutnih zakonom zagarantovanih prava za svu djecu.

- To podrazumijeva spremnost Advokatske komore na permanentno unapređenje, što prvenstveno podrazumijeva podizanje standarada zaštite, kroz organizovanje kontinuiranih obuka u okviru Plana godišnjih obuka za članstvo.

Pored toga, Advokatska komora je u cilju cjelovite implementacije i promovisanja novih normativnih rješenja značajnih za uspostavljanje pravosuđa po mjeri djeteta u novembru 2019. godine u saradnji sa kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, otpočela sa realizacijom Projekta promocije instituta pružanja pravne pomoći po mjeri djeteta. Jedan od ciljeva ovog projekta je usvajanje smjernica – navodi advokatica Mihailović.

Takođe, regionalna kancelarija UNICEF-a za Istočnu Evropu i Aziju izradila je i publikovala Smjernice o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta, u čijoj izradi je aktivno učestvovala i Crna Gora, odnosno Ministarstvo pravde i Advokatska komora Crne Gore, pa će jedan od ciljeva ovog projekta biti i usvajanje smjernica o pružanju pravne pomoći po mjeri djeteta.

B. RoBoVIĆ

Saobraćajna nesreća na putu Mojkovac – Đurđevića Tara, udes u Nikšiću

Poginula djevojka, pet osoba povrijeđeno MOJKOVAC - D. G. (29) iz Mojkovca poginula je u saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutro dogodila u 5.45 sati, na putu Mojkovac - Đurđevića Tara u mjestu Bistrice.

Do nesreće je došlo kada je djevojka iz, za sada neutvrđenih razloga, sletjela automobilom sa puta.

Na mjestu suvozača nazalio se njen sugrađanin M. O. (30) koji je zadobio teže tjelesne povrede.

On je, u međuvremenu, iz bolnice u Bijelom Polju transportovan u Klinički centar Crne Gore.

Policija je izvršila uviđaj, a uzrok nesreće biće poznat nakon vještačenja izuzetih tragova.

U udesu u Ulici Vuka Karadžića u naselju Trudbenik u Nikšiću, neposredno uz ogradu Željezare, povrijeđene su četiri osobe, od kojih je jedna dobila teže tjelesne povrede.

Prema nezvaničnim informacijama do

udesa je došlo kada je vozilo ,,golf 3“, kojim je upravljao D. B. (26) skrenulo sa puta i udarilo u betonsku ogradu, a zatim se zakucalo u stub od rasvjete.

Direktor Opšte bolnice u Nikšiću dr Ilija Ašanin rekao je da je jedna osoba dobila povede grudnog koša i kičme.

- Nakon ukazane pomoći povrijeđena osoba je upućena u Klinički centar u Podgorici na odjeljenje za grudnu hirurgiju - kazao je dr Ašanin.

M. L. - S. D.

Litije i auto-litije održane u više gradova širom Crne Gore, policija blokirala prilaze Podgorici

Krivokapić: Pobjeda opozicije već izvjesna Polasci su bili organizovani kako bi se građani okupili u Podgorici, a policija je ovo onemogućila u cilju sprečavanja širenja korona virusa, u skladu sa mjerama i naredbama Ministarstva zdravlja – navedeno je u saopštenju Uprave policije PODGORICA - Zbog održavanja auto-litija i protestnih šetnji građana nezadovoljnih odredbama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, juče su više sati bili blokirani putevi koji iz Nikšića i iz pravca Bioča vode ka Podgorici i pojačane policijske kontrole na svim ulazima u glavni grad.

Mještani Bioča i Kuča stigli su sinoć oko devet sati u podgoričko naselje Zlatica, gdje ih je sačekala kolona građana koja se sat ranije ka Zlatici zaputila sa platoa ispred Hrama Hristovog vaskrsenja gdje je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije prethodno, sa sveštenstvom, služio liturgiju.

On je pred polazak okupljenih građana ka Zlatici, građane Crne Gore još jednom pozvao

S. VASILJEVIĆ

ra društva na takvo ponašanje

7

„Tu ne posToji nikakva prosrpska opcija“: Zdravko Krivokapić sa pristalicama

da izađu na predstojeće parlamentarne izbore i glasaju ,,za svetinje Božije“, a protiv ,,lažnih zakona koji ovdje vladaju“.

Okupljeni građani sa Zlatice su se potom zajedno zaputili ka Sabornom hramu gdje im se obratio nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić.

On je naveo kako je pobjeda opozicije na predstojećim izborima sada već izvjesna.

– Čekali smo 30 godina i dočekaćemo i taj 30. avgust, jer je to dan naše pobjede – poručio je Krivokapić.

Dodao je i kako je izborna lista na čijem je čelu usmjerena na budućnost svih građana Crne Gore i da „tu ne postoji nikakva prosrpska opcija“.

Krivokapić je nakon izlaganja okupljene građane pozvao da se mirno raziđu, što su oni i učinili.

Krive policiju da im je ugrozila ustavna prava Nosilac liste koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić poručio je da odgovornost za večerašnje blokade puteva treba da snose ministar unutrašnjih poslova i direktor policije, „ali i oni koji brane Ustav, jer su ugrožena naša Ustavom zagarantovana prava“.

– Oni su pokušali da spriječe da dođem na vrijeme i održim govor ovdje. Spriječili su auto-litije i desile su se litije i obnovile ono što oni nijesu očekivali. Ne možemo da se ne zapitamo zbog čega se to desilo. Ko je to naredio, zašto smo zaustavljeni u slobodnoj Crnoj Gori. Ko je mogao da spriječi slobodu našeg dolaska na moleban. To je direktno ugrožavanje slobode kretanja i slobode vjeroispovijesti. Ugrozili su i bezbjednost saobraćaja jer su obezbijedili saobraćaj na jednoj traci – kazao je Krivokapić.

On je naveo i da su tokom jučerašnjih događaja privedene četiri osobe.

„nema mila, nema TiTa, sad se ođe đedo piTa“: Sinoć u Podgorici

SpRIječenI DoLaScI

Policija je prethodno na više sati blokirala saobraćaj kroz tunel Budoš u Nikšiću i putni pravac od Bioča ka Podgorici.

Saobraćaj na tim dionicama odblokiran je tek nakon 21 sat.

Zbog organizacije auto-litija juče su bile pojačane policijske kontrole širom Crne Gore, a naročito u Podgorici gdje je policija zaustavljala i kontrolisala sve koji ulaze u grad.

Iz Uprave policije je kasnije potvrđeno da su njihovi službenici, u cilju sprečavanja širenja korona virusa, spriječili organizovane dolaske građana iz više crnogorskih gradova u Podgoricu.

– Polasci su bili organizovani kako bi se građani okupili u Podgorici, a policija je ovo onemogućila u cilju sprečavanja širenja korona virusa, u skladu sa mjerama i naredbama Ministarstva zdravlja – navedeno je u saopštenju UP. Dodaju i da su se na putu Kolašin – Podgorica, u mjestu Bioče, aktivisti koalicije „Za budućnost Crne Gore“ „zatekli

sa grupom građana kojoj je onemogućen ulazak u Podgoricu“.

– Aktivistima ove koalicije je saopšteno da mogu da nastave sa kretanjem, ali su oni odbili i odlučili su da se solidarišu sa građanima koji su se nalazili na toj lokaciji – dodaje se u saopštenju policije.

okupLjanja

Litije i auto-litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti održani su sinoć i u Herceg Novom, Beranama, Andrijevici, Bijelom Polju i Pljevljima.

Građani su tokom šetnji nosili srpske i crnogorske zastave i skandirali „Ne damo svetinje“, „Ustala je Crna Gora, svetinja se branit mora“, „Promjene, promjene“, „Nema Mila, nema Tita, sad se ođe Đedo pita“ i „Nek se čuje do nebesa, nema više DPS-a“.

Učesnici protesta se uglavnom nijesu pridržavali mjera, poput nošenja maski i držanja fizičke distance, koje je NKT propisalo. Đ. Ć.

Ekonomija

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić najavio nova investiranja

Milion eura za modernizaciju aerodroma u Podgorici i Tivtu PODGORICA - Aerodromi u Podgorici i Tivtu uskoro će biti preuređeni i modernizovani u pojedinim djelovima, kako bi se putnicima pružio što veći komfor i vremenom obezbijedilo više sredstava od neavijacijskih prihoda, saopštio je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, navodeći da će u taj posao biti uloženo oko milion eura.

- Prioritet nam je bila bezbjednost putnika i aviona, pa su nam investicije bile okrenute ka modernizaciji opreme i tehnologije.

Sada je vrijeme za unapređenje komfora putnika. Aerodromi su prvi utisak svakog putnika koji dolazi u Crnu Goru, a borba za svakog gosta je već počela - kazao je Orlandić.

On je istakao i da u biznis salone obje vazdušne luke dugo vremena nije ulagano, te da oni moraju zadovoljiti kriterijume visoke klijentele kojoj su namijenjeni. Zbog toga će u obnovu VIP salona na Aerodromu Podgorica, kako je najavio, biti uloženo oko 400.000 eura.

- Biznis salon je po idejnom projektu zamišljen da koristi visinu same zgrade, tako da će biti napravljen na krovu postojećeg servisnog bloka smještenog u centralnom dijelu odlazećeg prostora Terminala. Salon bi trebalo da ima oko 135 kvadrata i oko 50 mjesta za sjedjenje – pojasnio je Orlandić.

U prethodnoj godini, neavijacijski prihodi Aerodroma CG, u koje spadaju fri-šopovi, ugostiteljski objekti, izdavanje poslovnih prostora i reklamnih površina, predstavljali su osam odsto, odnosno 4,7 miliona eura, od ukupnih 35 miliona u prošloj godini.

- Za povećanje neavijacijskih prihoda neophodni su preduslovi, prvi od njih je veličina samih aerodroma. Nijesmo mogli napraviti restoran kad nema mjesta u putničkom terminalu, zato smo zadovoljni postojećim rješenjem koje će ga smjestiti iznad servisnih barova. Vremenom ćemo napraviti prostor i za neke druge sadržaje koji nedostaju kako bi povećali raznovrsnost ponude, a rješenja koja će ubrzo biti napravljena zadovoljavaju standarde u Evropi - zaključio je Orlandić.

Prostoru biznis salona pristupaće se uz pomoć stepeništra i lifta, te će biti dostupan i za lica sa invaliditetom. Postojeći prostor biznis salona bio bi pretvoren u koristan prostor odlazećeg pror. P. stora Terminala.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo subvencije proizvođačima

Dato još 467 hiljada za povrtare i ratare

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Četvrti avgustovski vikend obilježile gužve na graničnim prelazima HERCEG NOVI/ BIJELO POLJE - Četvrti avgustovski vikend obilježile su gužve na graničnim prelazima, ali je uprkos tome, to daleko od frekvencije putnika i vozila kakva je zabilježena u istom periodu lani.

Na Graničnom prelazu Sitnica (sa BiH) u subotu su vladale velike gužve na ulazu u našu zemlju. Kolona automobila u subotu ujutro protezala se od crnogorske do bosansko-hercegovačke granice a za ulazak u Crnu Goru čekalo se između pola sata i 45 minuta. Uglavnom dolaze putnici iz BiH na vikend ili višednevni odmor koji će provesti na Crnogorskom primorju.

Promjena

Načelnik Odjeljenja GP Herceg Novi Dejan Janković potvrđuje da je ovo drugi vikend u avgustu u kome su zabilježene veće gužve na Sitnici.

- Od 1. avgusta GP Sitnica je prešlo 44.437 putnika i ukupno 15.595 vozila. Za isti period prošle godine na ovom graničnom prelazu je evidentiran 223.381 putnik i 62.655 vozila.

Ostvarenje prometa u odnosu na isti period prošle godine je 20% putnika i 25% vozila - kazao je Janković.

Promet je značajno povećan od prošlog vikenda i popuštanja mjera i sada se kreće na nivou 40 odsto od prošle godine.

- Preko 90 odsto su putnici iz BiH koji dolaze na odmor, a ostalo su državljani Republike Srbije, imamo i državljana Austrije, Francuske, Njemačke, takođe iz zemalja regiona koji su u tranzitu, ali je to mali broj.

Dominantno su putnici iz BiH –rekao je Janković.

Posljednjom naredbom NKT definisano je da je za državljane Albanije, BiH i Kosova dovoljno da posjeduju negativan PCR test ili negativan Elisa IgM ili Eklia test, dok je za državljane Srbije, Sjeverne Makedonije, SAD, Australije,

Turisti dola približne pr Promet je značajno povećan od prošlog vikenda i popuštanja mjera i sada se kreće na nivou 40 odsto od prošle godine na prelazu Sitnica.

Na Dobrakovu, najfrekventnijem prelazu sa Srbijom, broj putnika neuporedivo manji, ali vikendom podsjeća na nekadašnje gužve

Izraela, Libana, Sejšela i Singapura neophodan negativan PCR test ili pozitivan rezultat antitijela na novi korona virus klase IgG dobijen Elisa serološkim testom starijim ne više od 72 sata. Čekanja u koloni su od pola sata do 45 minuta. Janković kaže da u zavisnosti od gužve na ulazu i izlazu iz zemlje sve tri saobraćajne trake opredijelile su se za ulaz u zemlju, kako bi čekanja bila kraća, a kontrola brža.

-Ono što smo imali mogućnost ranijih godina a ove nemamo, shodno Zakonu o graničnoj kontroli, član 34, odstupanje od granične provjere, tj. da kada se na prelazu oforme velike saobraćajne gužve možemo da propustimo određene radnje i ubrzamo prelazak državne granice. Međutim, ove godine, zajedno sa zdrvstveno-sanitarnom inspekcijom moramo da kontrolišemo primjenu mjera NKT i Ministar-

stva zdravlja tako da svakom putniku koji ulazi u Crnu Goru gledamo da li ima odgovarajući test i to nas sprečava da kontrolu brže obavljamo –kazao je Janković.

Načelnik Odjeljenja GP Herceg Novi navodi da nijesu morali da angažuju dodatni broj službenika, te da poslove vrše u redovnom sastavu. Brzina ulaska i izlaska zavisi od postojeće infrastrukture na graničnom prelazu.

- Prethodnih godina imali smo ispomoć iz drugih organizacionih jedinica Sektora granične policije, ali je ta ispomoć uglavnom korištena na GP Debeli brijeg gdje je veća frekvencija, ali je i infrastruktura takva da možemo koristiti veći broj službenika – rekao je Janković.

ulazak

U dugačkoj koloni automobila koje smo juče zatekli na Sitnici većinom su bili državljani BiH. Dolaze iz Banjaluke, Sarajeva, Bijeljine, Zvornika, Trebinja, ali nijesu bili raspoloženi za priču, posebno ne za fotografisanje i predstavljanje uz objašnjenje da je putovanje do granice bilo dugo, ali i čekanje na ulazak u Crnu Goru.

Porodica iz Zvornika kaže da su planirali godišnji odmor u Herceg Novom i da nijesu imali problema da obezbijede serološki test koji im je neophodan za ulazak u Crnu Goru.

Tom podrškom je, kako navode, isplaćen preostali dio pripadajućih subvencija proizvođačima kojima je, krajem aprila, isplaćeno 80 odsto subvencija po hektaru obradive površine, u okviru Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, i puni iznos subvencija proizvođačima koji su proizvodnju prvi put prijavili ove godine.

- Avansna isplata 80 odsto subvencija po hektaru obradive površine realizovana je u okviru Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, koji je Vlada Crne Gore donijela 24. aprila 2020. godine kao odgovor na pandemiju kovid-19. Tom prilikom podrška od 723.364 eura isplaćena je za 1.423 korisnika u 21 opštini, dok je subvencionisana površina 5.061,92 hektara. Obračun je izvršen na osnovu površina pod povrćem, ratarskim kulturama i krmnim biljem, koje su subvencionisane prošle godine, a na osnovu kriterijuma i iznosa podrške predviđenih ovogodišnjim Agrobudžetom – navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji, kroz Agrobudžet 2020, obezbijeđeno je 16 odsto više sredstva u odnosu na prošlu godinu, a iznos subvencija povećan sa 180 na 200 €/ha obradive površine, odnosno na 210 eura za mlade farmere.

- Utvrđeno je da je 1.389 poljoprivrednih proizvođača ostvarilo pravo na podršku vrijednu 466.919 eura. Riječ je o proizvođačima koje je sljedovao ostatak podrške u iznosu do 20% i onima koji su u ovoj godini prvi put prijavili proizvodnju i ostvarili pravo na puni iznos podrške - kazali su u Ministarstvu.

Ukupno u 2020. godini za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji, za površine pod povrćem, ratarskim kulturama i krmnim biljem, podržano je 1.825 korisnika, od čega je 402 novoprijavljenih. Po tom osnovu ukupno je isplaćeno 1.190.284 eura, a subvencionisana je površina od 6.177 ha. Najveći broj korisnika podrške je iz sjevernog regiona - 1.041 (57%), potom iz centralnog - 691 (37,90%), dok je iz primorskog 93 (5,10%). U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast broja korisnika podrške za 28,3 odsto i obradivih površina u sistemu subvencija za 22,04 odsto, r. P. naveli su iz Ministarstva.

Jedva čekali da se otvore granice DoBrakoVo - Milan Joldić, direktor firme iz Šapca, kaže da je jedva čekao da se otvori granica da bi sa suprugom i dvoje djece uživao u našem Primorju.

-Boravićemo sedam dana u hotelu ,,Palas“ u Petrovcu, ukoliko nam se dopadne možda ostanemo koji dan više - kaže on.

I Nenad Petrović, diplomirani pravnik iz Novog Sada, riješio je, kako kaže, da se od napornog rada odmori na Crnogorskom primorju.

-Posljednji put sam bio prije devet godina i jedva sam čekao da se otvori granica da sa suprugom i dvoje djece uživamo u Budvi - kaže Petrović.

Da uživaju u čarima Crnogorskog primorja riješile su i sestre iz Beograda, Milica i Mina. One putuju sa svojim kćerkicama i idu u Bar. -Potrudićemo se da uživamo i zaboravimo na ,,nevidljivog neprijatelja“, koji je ,,okupirao“ čitavu planetu - kaže Mina.

I Tatjana iz Čačka riješila je sa kćerkicom da odmara na Crnogorskom primorju.

- Krajnja destinacija je Budva. Jeste da smo ove godine zakasnile zbog poznate situacije oko korone virusa, ali to neće umanjiti našu želju da se sedam dana lijepo provedemo i odmorimo - zaključuje Tatjana.

Na granici su čekali pola sata, ali ističu da to i nije toliko puno.

Na petodnevni odmor u Čanj krenula je i tročlana porodica iz Trebinja. Ističu takođe da su serološki test odradili u Bolnici Trebinje i da nijesu dugo čekali rezultate. Gužve na granici objašnjavaju činjenicom da je vikend i komentarišu da su sigurno manje radnim danima.

Inače, broj gostiju u hercegnovskoj opštini prešao je pet hiljada tek minulog vikenda, ali je u odnosu na isti period lani manji za čak 87 % - saopštili su iz Turističke organizacije Herceg Novi.

U hotelima je smješteno 1.491 turista, dok se za boravak u domaćinstvima opredijelilo njih 3.680. Statistički podaci govore da je stranaca, uključujući i turiste iz regiona, 4.378, dok je domaćih gostiju 793.

S. VukićeVić

PODGORICA - Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja isplatilo je subvencije u vrijednosti od 466.919 eura za 1.389 poljoprivredniih proizvođača, za površine pod povrćem, ratarskim kulturama i krmnim biljem, u skladu sa Agrobudžetom 2020. i mjerom „Direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji“, saopšteno je iz tog resora.

S. VukićeVić

8

Turisti čekaju na ulazak u Crnu Goru na prelazu Dobrakovo

Ekonomija

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

aze, ali brojke ni rošlogodišnjim 

Posljednjom naredbom NKT definisano je da je za državljane Albanije, BiH i Kosova dovoljno da posjeduju negativan PCR test ili negativan Elisa IgM ili Eklia test, dok je za državljane Srbije, Sjeverne Makedonije, SAD, Australije, Izraela, Libana, Sejšela i Singapura neophodan negativan PCR test ili pozitivan rezultat antitijela na novi korona virus klase IgG dobijen Elisa serološkim testom starijim ne više od 72 sata

Slika koja podSjeća na lani: Minuli vikend na Dobrakovu

Dobrakovo

Najfrekventniji prelaz između Crne Gore i Srbije – Dobrakovo – zbog poznate epidemiološke situacije bilježi drastično manji promet putnika.

Stanje se promijenilo u protekla dva vikenda.

Prema riječima komandira stanice granične policije Bijelo Polje Veselina Novovića, od otvaranja granica 15. avgusta, ukupno sa putnicima iz Srbije u Crnu Goru ušlo je oko 7.500 osoba.

- Ukoliko se uporedi period od 1. januara do 22. avgusta prošle godine sa istim periodom ove godine broj putnika je manji za 79,55 odsto. Takođe, ako uporedimo period od od 1. do 22. avgusta prošle sa istim periodom ove, broj putnika je manji za 95,58 odsto. Od otvaranja granica 15. avgusta do juče, u prosjeku, preko graničnog prelaza pređe oko 1.550

putnika. Za isti period prošle godine u prosjeku prelazaka preko graničnog prelaza bilo je 19.750 putnika - precizirao je Novović.

Pojasnio je da je u periodu od 1. do 22. avgusta prošle godine u Crnu Goru preko prelaza Dobrakovo ušlo 237.459 putnika, izašlo 195.154 što čini ukupno 432.613 putnika. U istom intervalu ove godine preko tog graničnog prelaza ušlo je 11.792, izašlo 7.322 putnika što je ukupno 19.114. Takođe je pojasnio da je preko Dobrakova od početka ove godine zaključno sa 22. avgustom u Crnu Goru ušlo 153.487 putnika, izašlo 148.271 što čini ukupno 301.758, dok je u uporednom periodu prošle godine ušlo 795.504 putnika, izašlo 148.271 u ukupnom broju 1.475.336.

Komandir Novović je naglasio da je tokom proteklog vikenda pojačana frekvencija ulazaka

u Crnu Goru te je vrijeme zadržavanja na ulazu do 30 minuta.

- Od 15. avgusta granice su otvorene, ali za ulazak u našu zemlju poštuju se mjere Nacionalnog koordinacionog tijela. Po naredbama Ministarstva zdravlja, potreban je negativan PCR test da nije stariji od 72 sata ili odgovarajući Eliza test, takođe da nije stariji od 72 sata - pojasnio je Novović.

optimizam

Uprkos činjenici da su granice toliko dugo bile zatvorene za ulazak putnika iz Srbije u Crnu Goru, reporter Pobjede juče je u razgovoru sa putnicima, koji su vozilima formirali kolonu dugu preko 100 metara a koji su, nakon određenih procedura ušli u našu državu, naišao na srdačan pristup.

To ulijeva dodatni optimizam da su uprkos opasnom virusu koji je ,,ojadio“ čitavu planetu, putnici uglavnom iz susjedne

Miroljub Dubak na graničnom prelazu Ilino brdo

9

Prelaz sa Hrvatskom funkcionisao sve vrijeme Od 1. do 20. avgusta GP Debeli brijeg između Crne Gore i Hrvatske je koristilo 68.138 putnika i 25.613 vozila što je u odnosu na prošlu godinu, kada je bilo 418.440 putnika i 109.046 vozila, umanjenje za 83 odsto za putnike i 76 odsto za vozila. GP je i dalje najfrekventniji prelaz u CG, tako je bilo i prošle godine kada ga je koristilo preko 2, 8 miliona putnika.

-Granični prelaz Debeli Brijeg nije zatvaran ni u početku pandemije korona virusa. To je prelaz koji je određen kao tačka za povratak naših državljana iz inostranstva, prelaz preko koga je obavljan tranzit stranih državljana u zemlje regiona tako da smo mi sve vrijeme funkcionisali u punom kapacitetu –kazao je Janković.

U prosjeku je promet na graničnim prelazima u Herceg Novom na nivou 20 odsto od prošlogodišnjeg.

države jedva dočekali ulazak da bi pohrlili prema krajnjoj destinaciji, našem Primorju.

ilino brDo

Iz Bosne i Hercegovine ka Nikšiću može se jedino preko Ilinog brda (gdje radovi još traju) tim prije što su granični prelazi Nudo i Krstac, koji su, inače, samo za lokalno stanovništvo zatvoreni, a na Šćepan Polju se može samo izaći iz Crne Gore.

Dakle, od Trebinja ka Vilusima je jedino prometno ovih dana, kada je riječ o putnim pravcima koji vode preko teritorije nikšićke opštine, ali to je ponovo neuporedivo sa prethodnom ljetnjom turističkom sezonom.

Dragan Janković na graničnom prelazu Sitnica

turisti

Juče je naša ekipa posjetila taj granični prelaz, razgovarala s crnogorskim policajcima. Vođa smjene Miroljub Dubak kaže da su do prije dvije sedmice imali mnogo manje posla, ali ni da sada nijesu gužve.

-Na našem graničnom prelazu, najčešće, ulaze državljani BiH. Ima turista koji dolaze iz Srbije u Crnu Goru, preko nikšićke opštine, ali njih je znatno manje, a rijetki su i oni koji stižu iz Zapadne Evrope. Imamo ih dosta i koji su samo u proputovanju kroz našu zemlju priča Miroljub Dubak.

Njegov kolega Krsto Ilić kaže da su lani u ovo doba godine imali i kolone duge po dva-tri kilometra.

Na graničnom prelazu Ilino brdo je uvijek i sanitarni inspektor koji kontroliše testove, a njih su obavezni da imaju svi osim djece starosti do pet godina.

- Posljednje dvije sedmice najviše posla imamo oko podne po nekolika sata, dok u predvečerje imamo manje obaveza. U poslijeponoćnim časovima najčešće ulaze tranzitni

Veselin Novović

turisti, koji su iz udaljenijih država. Ovo je trenutno jedini prelaz između Crne Gore i BiH sa teretnim programom.

Manje je i kamiona nego lani, ali s obzirom da se preko Vraćenovića ne može, ipak ih ,,proknjižimo“, u prosjeku, po dvije stotine u toku dana, računajući ulaz i izlaz iz zemlje - kaže Dubak.

I dok nije počela rekonstrukcija Ilinog brda, ka Vraćenovićima su kretali svi tereti koji podliježu fitosanitarnim i veterinarskim provjerama, ali se ovom saobraćajnicom mogu sresti i kamioni koji voze građevinski materijal, koji produžavaju ka Albaniji…

- Žao nam je što nemamo više posla. Lani u ovo doba godine nijesmo imali pauze, sastavljali smo doručak i ručak, a ovog avgusta je, zbog virusa, sasvim drugačija priča. Najteže nam je kad turista nema uredan test, negoduje i onda produžava u Albaniju - riječi su graničnog policajca Krsta Ilića.

Dubak kaže da ima i onih koji smatraju, ako je riječ o petočlanoj familiji, da im je mnogo za testove izdvojiti 125 eura, pa se odlučuju da nastave do Albanije, jer s toliko novca mogu platiti polovinu ljetovanja.

- Imamo turista koji svake godine dolaze na ljetovanje u Crnu Goru, a ove godine su zbog testova odlučili da promijene destinaciju. To nam nije milo kad čujemo, ali… Dešava se nekih dana i da uđu nekolika autobusa turista-izletnika, ali su samo na proputovanju. Hrvati, recimo, više vole sjever Crne Gore, Durmitor i ostale naše lijepe planine - kaže Dubak.

Policajci nam rekoše i da su la-

ni, svakodnevno, imali po nekoliko kombija iz Dubrovnika koji su grabili na rafting Tarom, a ove godine nema ni njih.

No, ako je nešto pozitivno ove sezone onda su to komentari turista koji se vraćaju s ljetovanja u Crnoj Gori.

Miroljub Dubak kaže da su ovih dana svi zadovoljni u povratku s našeg Primorja ili planine.

- More čisto, nije bilo gužve, cijene su niže, usluge na najvećem nivou… Svi prezadovoljni napuštaju Crnu Goru, a prethodnih godina nijesu baš svi imali riječi hvale. Nadamo se da ćemo iz ove teške situacije svi izvući i neke pouke, pa da će dogodine svi koji budu boravili u Crnoj Gori, ma koliko sezona bila dobra, a mora biti mnogo bolja od ove, zadovoljni odlaziti - optimista je Dubak.

uporeĐenje

Na Ilinom brdu lani je u junu granicu prešlo 53.700 putnika, a ove godine 16.163. U julu je prošle godine ovaj prelaz prešlo 80.684 putnika, a minulog mjeseca svega 10.984. Dakle, u poređenju sa prošlogodišnja dva mjeseca, ove godine je bilo čak 107.297 putnika manje.

Slična statistika je i kada je riječ o vozilima. Lani je u junu Ilino brdo prešlo 19.437 vozila, a ove godine 15.088. U julu prošle godine registrovano je 25.900 vozila, a ove godine 10.023.

U avgustu su podaci Koliko-toliko ohrabrujući, ali mjesečna statistika još nije sumirana.

Evidentno je da je razlika u broju turista manja nego za prethodna dva mjeseca. Ž. kontiĆ – b. ČokoviĆ r. peroŠeviĆ

10

Aktuelnosti

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

INTERVJU: Aleksandar Saša Zeković, državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava

Nijedna vjerska zajednica ne može i ne treba da bude iznad države PODGORICA – Srpska pravoslavna crkva ima jasan plan, poručuje u intervjuu za Pobjedu državni sekretar u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Aleksandar Saša Zeković, ističući da očekuju da se, po eventualnom osvajanju vlasti, uz opšti poraz reformističke i suverene Crne Gore, „prizna“ feudalni položaj i dominacija svih eparhija ove crkve, što uključuje i inkvizitorsko anatemisanje crnogorske političke, građanske i intelektualne elite.

Posebno je, upozorava on, upadljiv nedostatak intelektualne i medijske objektivnosti i analitičnosti.

- Zakon o slobodi vjeroispovijesti je nužni kvalitativni iskorak iz monolitne apsolutne teokratije, totalitarističkog i populističkog nasljeđa i kao takav je naišao na agresivni otpor onih struktura koje su za očuvanje statusa quo, ali uz namjeru da diskredituju Crnu Goru i liše je elementarne demokratske i institucionalne pristojnosti i izgrađenosti –

Određene političke strukture u kontinuitetu koriste izbore za podsticanje na mržnju. Tako jačaju sopstvenu prepoznatljivost, a regrutuju pojedince koji nijesu prihvatili univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i građanski karakter crnogorskog društva – kaže Aleksandar Saša Zeković objašnjava naš sagovornik, koji je decenijima bio dio nevladinog sektora i poznati aktivista za ljudska prava, a odskora je u timu Mehmeda Zenke.

POBJEDA: Tokom izborne kampanje intenzivirao se govor mržnje, posebno je uočljiv progon nacionalnih manjina. Zašto?

ZEKOVIĆ: Određene političke strukture u kontinuitetu koriste izbore za podsticanje na mržnju. Tako jačaju sopstvenu prepoznatljivost, a regrutuju pojedince koji nijesu prihvatili univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i građanski karakter crnogorskog društva.

Antimuslimanske aktivnosti su svakodnevne. Posebno su osnažene nakon okupljana pristalica četničkog pokreta u Beranama. Zabrinjavajuće je prisustvo i lokalnih funkcionera

Srbija tokom procesa pridruživanja EU nije puno naučila o saradnji POBJEDA: Najavljeno je da će Vlada Srbije, na inicijativu predsjednika te zemlje Aleksandra Vučića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve, formirati specijalni tim za zaštitu svetinja, odnosno srpske i hrišćanske duhovne baštine, na prostorima na kojima živi srpski narod. Kako to tuma-

čite?

ZEKOVIĆ: Crnogorska diplomatija je i do sada imala jasan i prepoznatljiv stav u odnosu na slične i kontinuirane tendencije iz Srbije. Smatram da je to najava novog formata pritiska. Kao neko ko prati pridruživanje Evropskoj uniji dajem sebi za pravo da primijetim da zvanična Srbija

tom događaju. Opštinska vlast treba snažnije da promoviše demokratske vrijednosti i osigura prihvatanje i djelotvorno društveno uključivanje svih građana, bez ikakvih ustupaka prema nacionalizmu ili mržnji. Slučaj porodice Methadžović iz Podgorice potvrđuje da fašizam, prerušen u druge političke opcije, djeluje kroz populizam i radikalizaciju.

Oni su postali žrtve onih koji veličaju i relativizuju zločine Pavla Đurišića i Ratka Mladića. Antifašističke vrijednosti i tekovine, kao i međunarodne presude iz oblasti humanitarnog prava još snažnje treba integrisati u naš ukupan pravni i kulturološki koncept.

Crnogorske vlasti su odlučne i sposobne da svima osiguraju bezbjedan i dostojanstven život. Slobodno i otvoreno drušnije puno naučila o saradnji iz tog procesa. Crna Gora svoju ukupnu politiku zasniva na evropskim načelima i smjernicima u skladu sa politikama EU. To znači da je naše postupanje dosljedno, a demokratski i politički predvidljivo. Priča o ugroženosti bilo koga je neodrživa. Kao suverena, građanska i sekularna država, koja se zasniva na vladavini prava, Crna Gora ima političku odlučnost i sve institucionalne kapacitete da brine o svojoj kulturnoj baštini, ali i podrži i zaštiti prava i identitet svih svojih građana.

tvo i napredak građanske Crne Gore su imperativ u svakom trenutku.

POBJEDA: Nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne samo da se javni prostor ispunio političkim nasiljem i govorom mržnje nego se više nego ikada negira crnogorska suverenost.

Kako to tumačite?

ZEKOVIĆ: Crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica se zasniva na međunarodnim standardima i najboljoj evropskoj demokratskoj praksi. Raniji propis, iz 1977. godine, bio je dio prevaziđenog političkog nasljeđa i vrijednosti. Zakon je usvojen kako bi se bez ograničenja podstaklo društveno i kulturno izražavanje vjere, a jedno važno društveno pitanje uredilo na demokratski i civilizovan način. Usvajanjem ovog zakona zapravo se potvrđuje i konačno dovršava sekularnost i suverenost Crne Gore. Zbog toga i jeste nastao cijeli problem. Sve ovo što se dešava, od decembra 2019. godine, kada je usvojen zakon, ekstremno prevazilazi konstruktivnu i demokratsku diskusiju. Posebno je upadljiv nedostatak intelektualne i medijske objektivnosti i analitičnosti. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je nužni kvalitativni iskorak iz monolitne apsolutne teokratije, totalitarističkog i populističkog nasljeđa i kao takav je naišao na agresivni otpor onih struktura koje su za očuvanje statusa quo, ali

uz namjeru da diskredituju Crnu Goru i liše je elementarne demokratske i institucionalne pristojnosti i izgrađenosti.

POBJEDA: Zašto su za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori bili neprihvatljivi svi ustupci koje im je Vlada ponudila tokom pregovora o Zakonu? Nijesu pristali ni na elementarnu registraciju?!

ZEKOVIĆ: Vlada je pokazala odlučnost da Crnu Goru razvija kao uređeno društvo, pa je tako opravdan zahtjev za registracijom svih vjerskih zajednica. To pitanje treba posmatrati i u kontekstu pune sekularizacije društva. Osnov razvoja Crne Gore su demokratija i vladavina prava, nije religija, pa nijedna vjerska zajednica ne može i ne treba da bude iznad države. Umjesto argumentovane diskusije i traženja sekularnog, demokratskog, rješenja, pristupilo se manipulacijama i podvalama.

Uporno i unedogled se, bez osnova i smisla, ponavljaju poruke o postojanju progona i diskriminacije eparhija i vjernika SPC. Iza toga je jasna politička i hegemonistička namjera da se Crna Gora podijeli kako bi, kroz držanje otvorenim tzv. crkvenog pitanja, profitirale dvije vodeće opozicione političke opcije na predstojećim izborima, a koje se predstavljaju kao navodno pomiriteljske i zaštitničke u odnosu na SPC. Očekuje se, da se po eventualnom osvajanju vlasti, uz opšti poraz reformističke i suverene Crne Gore, „prizna“ feudalni polo-

žaj i dominacija svih eparhija SPC, što uključuje i inkvizitorsko anatemisanje crnogorske političke, građanske i intelektualne elite.

POBJEDA: SPC i opozicija u kontinuitetu plasiraju dezinformacije o navodnom progonu monaštva i vjernika i, kako oni to plasiraju, „ugroženom kulturnom nasljeđu“.

Institucije uglavnom ćute na te napade. Iz Ministartsva za ljudska i manjinska prava, ipak ste odlučili da se oglasite. Koji je bio razlog?

ZEKOVIĆ: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava aktivno i argumentovano doprinosi da se u javnom diskursu o slobodi vjeroispovijesti govori izvan konteksta političkih manipulacija, zloupotreba i populizma. Predstavili smo brojne primjere uspješne saradnje i podrške koji u potpunosti demantuju navode o ugroženosti eparhija SPC u Crnoj Gori od države Crne Gore. Oni koji pišu saopštenja Mitropoliji crnogorsko-primorskoj SPC su to nazvali uključivanjem u predizbornu kampanju čime su, nažalost, ponovili manipulaciju i zamjenu teza. Valjda se podrazumijeva i logično je da Vladin organ koji prati slobodu vjeroispovijesti i zadužen je za odnose sa vjerskim zajednicama saopšti činjenice i reaguje kada se ponavlja neistina. Svaka vjerska zajednica koja nema političke ambicije u odnosu na crnogorsku vlast bi odlučno, sama od sebe, ne čekajući na Vladu, saopštila istinu. Međutim, svjedočimo direktnom pritisku prema pravoslavno vjerujućim građanima kako da glasaju kako bi se i na dalje prolongirala i opstruirala sekularizacija i puna suverenost Crne K. KRSMANOVIĆ Gore.

Efekti Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovativnoj djelatnosti PODGORICA - Dugoročni efekti Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija i Zakona o inovacionoj djelatnosti ogledaće se u rastu broja inovativnih kompanija i novih radnih mjesta, povećanju izvoza, unapređenju saradnje univerziteta i privrede, privlačenju privatnog domaćeg i stranog kapitala i u rastu ekonomske aktivnosti, ocijenila je ministarka nauke Sanja Damjanović.

- Ovim zakonima Crna Gora otvara nove mogućnosti, široki spektar olakšica i podsticaja. Želi se kreirati ambijent koji će značajno

Više radnih mjesta, veći izvoz i rast ekonomije smanjiti operativne troškove inovativnim kompanijama i startapovima u početnim fazama razvoja njihovih proizvoda, te stimulisati privatni sektor da više ulaže u sopstveno istraživanje i razvoj, kao i u inovativne projekte drugih. Ovim zakonima Crna Gora podstiče razvoj svoje ekonomije bazirajući je na znanju, inovacijama i internacionalizaciji poslovanja – navela je Damjanović.

Ministarka nauke je ocijenila i kako će se tim zakonima riješiti i problem „odliva ta-

lenata“ koji, kako je rekla, predstavlja strukturni i višedecenijski problem.

Izvršna direktorka Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja istakla je kako crnogorsko zakonodavstvo prvi put prepoznaje kompanije koje obavljaju inovacione djelatnosti, ulažu u njih svoje resurse i obezbjeđuju tehnološke uslove za razvoj inovacija.

Cibulskaja je rekla i kako je sljedeći korak usvajanje Strategije digitalne transformacije Crne Gore 2021-2025,

čija je izrada u toku. Strategija bi, kako smatra Cibulskaja, trebalo da ponudi smjernice za usklađivanje ostalih zakona koji trenutno usporavaju ili predstavljaju prepreke za digitalizaciju.

- Time bi se, recimo, izjednačile digitalna i fizička identifikacija korisnika, elektronski i fizički pečat, da elektronski identitet bude pravno izjednačen sa fizičkom identifikacijom, a koji bi bio dostupan preko pametnih uređaja i slično - objasnila je Cibulskaja. Đ.Ć.

Naučno-tehnološki park do kraja 2021. godine Izvršni direktor Naučnotehnološkog parka Velibor Bošković kazao je da je završetak radova na objektu NTP-a predviđen za decembar 2021. godine, ali i da postoji mogućnost da svoja vrata za stanare i posjetioce otvori već na jesen iduće godine.

Bošković je naveo i da veliki

broj tehnološki orijentisanih kompanija iz regiona i šire razmišlja da svoje poslovanje preseli u Crnu Goru.

On je objasnio da NTP zauzima površinu veću od 14.000 kvadrata, te da će biti dom za 30 do 50 tehnoloških kompanija. Naveo je i da će unutar tog objekta biti između 400 i 500 radnih mjesta.

Ekonomija

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

PODGORICA - Od početka prošle godine, kada je formirana kao samostalan organ državne uprave, u realizaciju kapitalnih projekata širom Crne Gore Uprava javnih radova je investirala više od 100 miliona eura.

Kako je u razgovoru za Pobjedu kazao direktor ove institucije Rešad Nuhodžić, prepoznati su kao jedan od vodećih nosilaca razvoja države, o čemu najbolje govori podatak da je njihov budžet za ovu godinu povećan čak za 37,5 odsto u odnosu na prethodnu i iznosi 87 miliona eura. Jedan od prioritetnih projekata je valorizacija Đalovića pećine, izgradnja skijališta, obrazovnih ustanova kao i infrastrukture za bolji život građana.

- Danas smo na dobrom putu da u potpunosti opravdamo ukazano povjerenje, imajući u vidu da smo za prvih sedam mjeseci ove godine već realizovali 40 miliona eura, a najveće investicije tek predstoje - ističe Nuhodžić.

KOntInuItet

Uprava javnih radova ne samo što je sa velikim uspjehom nastavila kontinuitet i skoro 30-godišnju tradiciju Direkcije javnih radova, već je u proteklih 20 mjeseci učvrstila reputaciju najvećeg graditelja Crne Gore.

Jedan od prioritetnih projekata je i valorizacija Đalovića pećine, imajući u vidu brojne benefite, koje će jedan tako moderan kompleks donijeti bjelopoljskom kraju, sjeveru i cijeloj zemlji.

- Ugovorena vrijednost radova iznosi oko 23 miliona eura. Po završetku svih radova Đalovića pećina, sa klisurom i kompletnim bistričkim područjem, postaće poznata u cijelom regionu i Evropi, jer zaista posjeduje izuzetne prirodne ljepote - kazao je Nuhodžić i dodaje da već dvije godine Đalovića klisura predstavlja veliko gradilište, gdje se iz dana u dan stvaraju uslovi za turističku prepoznatljivost.

- Upravo smo prije nekoliko dana završili izgradnju oko 5,7 kilometara puta Bistrica – Ma-

11

Direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić

Đalovića pećina biće evropska atrakcija Na dobrom putu smo da u potpunosti opravdamo ukazano povjerenje, imajući u vidu da smo za prvih sedam mjeseci ove godine već realizovali 40 miliona eura, a najveće investicije tek predstoje - ističe Nuhodžić nastir Podvrh, u koji je uloženo oko 4,2 miliona eura. U toku je rekonstrukcija puta od magistrale do Bistrice, sa izgradnjom mosta na rijeci Bistrici, što će omogućiti kompletiranje moderne i bezbjedne dionice od oko 16 kilometara. Saobraćajnicom se stiže do žičare, za koju su već montirani prvi stubovi i polazna stanica. Žičara će sadržati dvije gondole i imaće kapacitet od 75 putnika na sat, a sama vožnja preko Đalovića klisure predstavljaće posebnu atrakciju za posjetioce - objašnjava Nuhodžić.

Nedavno su počeli i sa prvom fazom uređenja platoa ispred pećine. Projekat obuhvata i uređenje unutrašnjosti pećine, postavljanje specijalnih

Poboljšanje infrastrukture za bolji život građana

Turisti u centru grada

staza i osvjetljenja, na način koji će obezbijediti da njene prirodne ljepote ostanu netaknute.

- U pripremi je i izgradnja centra za posjetioce na obali Bistrice, kao i kompletne elektro i vodovodne infrastrukture kazao je Nuhodžić.

Režim gRadnje

I u toku pandemije gradilišta su bila aktivna sve vrijeme uz pridržavanje preporučenih mjera.

- Na ostvarene rezultate posebno smo ponosni kada uzmemo u obzir otežavajuće okolnosti, koje je sa sobom proteklih mjeseci donijela pandemija korona virusa.

Uprkos izazovima i obavezi poštovanja mjera i naredbi u

cilju suzbijanja širenja kovida-19, oko 70 naših gradilišta u skoro svim opštinama bila su sve vrijeme aktivna i radovi nijednog momenta nijesu bili u zastoju. Zahvaljujući takvom pristupu, u proteklih nekoliko mjeseci započeli smo ili završili važne infrastrukturne projekte, jer smo duboko ubijeđeni da samo na taj način možemo podstaći razvoj ekonomije i otvaranje novih radnih mjesta - tvrdi Nuhodžić.

Negativni efekti korone, nažalost, kako dodaje, nijesu zaobišli ni njihove projekte, a najviše se to osjetilo u angažovanju radne snage i nabavci materijala i opreme.

- To je kod nekih projekata dovelo do opravdane izmjene dinamičkog plana, ali je za nas najvažnije da realizacija svih naših investicija teče u kontinuitetu - ističe Nuhodžić.

Obrazovanje je jedna od njihovih prioritetnih oblasti, što potvrđuju i ulaganja više od 30 miliona eura u protekle četiri godine.

- Otvorili smo jednu od najvećih i najmodernijih škola u Crnoj Gori – Srednju mješovitu školu u Golubovcima, u vrijednosti od 4,5 miliona eura.

Objekat je projektovan za oko 750 učenika u dvije smjene, a ima reprezentativnu sportsku salu sa blizu 500 mjesta na tribinama - kaže Nuhodžić.

ObRAzOvAnje

Prema njegovim riječima izuzetni rezultati ostvareni su kroz program saradnje sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, zahvaljujući kojoj su od 2016.

Đalovića pećina

godine već izgradili sedam vrtića – tri u Podgorici i po jedan u Bijelom Polju, Tivtu, Golubovcima i Tuzima, vrijednosti oko 13 miliona eura, a nedavno su počeli radovi na još dva – u Podgorici i Pljevljima. U toku je priprema projektne dokumentacije za nove predškolske objekte i u drugim opštinama.

- Sa velikim zadovoljstvom mogu da najavim da će u naredna dva-tri mjeseca biti ozvaničen početak rada vrtića u Rožajama, čija je izgradnja u završnoj fazi. U ovaj objekat iz kapitalnog budžeta ulažemo 1,5 miliona eura. Nastavili smo i sa izgradnjom univerzitetskog centra na Cetinju, pa je tako početkom ove godine u nove prostorije preselio Fakultet likovnih umjetnosti. Infrastrukturno uređenje dijela kompleksa, finalni radovi u objektu i nabavka namjenske opreme, omogućili su zvaničan početak rada Fakulteta, za što je iz budžeta izdvojeno oko 1,2 miliona eura - objašnjava naš sagovornik.

Kako najavljuje obrazovni sistem će naredne godine dobiti još jedan moderan objekat, a riječ je o Osnovnoj školi ,,Dušan Korać“ u Bijelom Polju, koji će ujedno koristiti i muzička škola.

- Projektovana da primi oko 1.200 đaka u dvije smjene i vrijednosti od 5,4 miliona eura, nova bjelopoljska škola predstavlja jedan od najvećih projekata Vlade na sjeveru - naglašava Nuhodžić.

Veliku pažnju posvećuju projektima u oblasti sporta, gdje

Ulaganja u planinske centre prevazilaze 100 miliona eura Po riječima Nuhodžića izgradnja novih planinskih centara spada u sam vrh prioriteta Vlade Crne Gore.

- Trenutno vrijedno radimo u Kolašinu, na Cmiljači i Žarskom na Bjelasici i Štedimu na Hajli. Na Cmiljači već imamo montiran veliki dio žičare, na Žarskom smo nedavno ozvaničili početak izgradnje bazne stanice, dok su na svim lokacijama u toku radovi na pristupnim saobraćajnicama i elektro-

infrastrukturi. Projekti su kompleksni i u ogromnom procentu uslovljeni vremenskim prilikama i geodetskim karakteristikama zemljišta, ali očekujemo da najveći dio posla bude završen u toku naredne dvije godine. Ukupna ulaganja Vlade u planinske centre prevazilaze 100 miliona eura - kazao je Nuhodžić napominjući da je u planinski centar Kolašin 1600 do sada investirano više od 17 miliona eura.

- U toku su aktivnosti na obogaćivanju njegove ponude, kao što je izgradnja novih šest kilometara ski-staza, a uskoro se očekuje i početak izgradnje još jedne žičare, koja će povezati Kolašin 1600 i Kolašin 1450. U postupku pripreme tehničke dokumentacije su izgradnja višeetažne parking garaže, kao i sistema za vještačko osnježavanje skijališta - kazao je Nuhodžić.

Kolašin 1600

Stvaranje uslova za poboljšanje kvaliteta života stanovništva predstavlja jedan od najvažnijih ciljeva Uprave javnih radova.

- U protekle četiri godine u unapređenje lokalne infrastrukture uložili smo oko 40 miliona eura, od čega se najveći dio, u skladu sa strategijom ravnomjernog razvoja, odnosi na sjever države. Među brojnim projektima izdvojio bih nove tržnice u Rožajama i Gusinju, ukupne vrijednosti oko 1,4 miliona eura, trg u Plavu od pola miliona eura, pasarelu u Mojkovcu od 2,2 miliona eura. Završeno je šetalište pored Tare u Kolašinu, započeta izgradnja sportsko-rekreativne zone na nekadašnjem jalovištu u Mojkovcu, privodimo kraju regionalnu stočnu pijacu u Beranama, a realizovana je ili je u toku modernizacija i rekonstrukcija na desetine kilometara gradskih saobraćajnica, vodovodne i kanalizacione mreže - kazao je Nuhodžić.

trenutno imaju investicije vrijedne blizu 20 miliona eura.

- U toku je izgradnja fudbalskog stadiona na Cetinju, kapaciteta blizu 5.200 mjesta, koji će sigurno biti najljepši sportski objekat u Crnoj Gori.

Vjerujemo da ćemo do kraja naredne godine stvoriti uslove za finalne radove. U Nikšiću svakog dana napreduje izgradnja tribine stadiona Sutjeske, kapaciteta 3.000 mjesta.

Vrijednost je oko 4,6 miliona eura, a rok završetka radova prvi kvartal naredne godine.

Iako su ga pratile brojne poteškoće, u završnoj fazi je rekonstrukcija bazena u Kotoru, koji će uskoro biti predat korisniku. U bazen je kroz dvije faze investirano oko 4,4 miliona eura i biće zaista jedno od najreprezentativnijih sportskih zdanja u zemlji - istakao je Nuhodžić.

Podsjeća i da su prije dvije godine otvorili modernu sportsku salu u Beranama, u koju je Vlada investirala 5,2 miliona n. KOvAČevIĆ eura.

12

Crnom Gorom

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

KOLAŠIN: Promovisana nova ljetnja sportsko-turistička manifestacija KOLAŠIN - Planina Sinjavina pored stočara, nordijskih skijaša, planinara i prirodnjaka dobija i zaljubljenike u njene nepregledne biciklističke planinske staze.

To je potvrđeno i organizacijom Sinjavinskog biciklističkog maratona.

Kako nam je kazao Aleksandar Vlahović, direktor Turističke organizacije Kolašin, organizatori su NVO Sinjavinski maraton i Opština Kolašin.

- Odlučili smo da ovo bude prvi i promotivni Sinjavinski biciklistički maraton i to revijalnog karaktera. Nijesmo mnogo radili na njegovom

Biciklističko otkrivanje Sinjavine marketingu i reklamiranju jer smo se odlučili na ograničen broj učesnika zbog poštovanja mjera NKT-a. Dio-

Sa prvog Sinjavinskog biciklističkog maratona

nici od Vratla do Žabljaka u dužini od preko 40 kilometara je prošlo 35 učesnika -objasnio je Vlahović.

Prema njegovim riječima, impresije učesnika su prave tako da je biciklističko otkrivanje Sinjavine, pun po-

HERCEG NOVI: Otvoren renovirani objekat Gradske muzike

Zdanje na ponos gradu

je i sam bastion (Trnovac) stradao. Mletačka uprava je procijenila da nije rentabilno obnavljati taj bastion, te je odlučeno da se ovaj čitav dio starog grada ’amputira’. Tada su napravljena vrata, koja svi znamo kao vrata od Karače, na 100 metara zapadno od paviljona, obrazložio je Marlović i dodao da je austrijska uprava tek 1913. godine rješila da se ozbiljnije pozabavi problemom ovog utvrđenja.

Objašnjava da je tek tada riješeno da se ukloni jedna trećina bastiona i na poziciji nekadašnje kasarne i bedema podigne paviljon. Prvi svjetski rat je prekinuo građevinske radove, da bi paviljon konačno bio završen u periodu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i definitivno pušten u funkciju kao paviljon Gradske muzike 1919. godine.

- Ovaj paviljon obnavljamo nakon 100 godina i on je zasijao nekim novim sjajem i unio dozu dostojanstva koja se proteklih 50 godina u ovom prostoru zaboravila - zaključio je Marlović.

godak. Planirano je da to bude tradicionalna ljetnja sportsko-turistička manifestacija koja će pomoći da se kvalitetnije koristi turistički resursi Sinjavine.

- Kolašin je do sada imao zimski skijaški maraton koji je iz godine u godinu sve masovniji. Sada će dobiti i ljetnji biciklistički maraton i sigurni smo da će to biti reprezentativan događaj.

Promotivni biciklistički maraton nas je uvjerio o kako se atraktivnoj stazi radi i kakve mogućnosti nudi sve Sinjavina.

Pored glavnih organizatora, pomogli su i NVO Natura, TO Žabljak i volonteri Crvenog krsta Kolašin.

Dr. D.

Ekipa kolašinskog Doma zdravlja u posjeti gornjomoračkom katunu Javorje

Planinska zdravstvena misija

NAJSTARIJI ČLAN

SVEČANOST: Objekat od izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja za grad

HERCEG NOVI – Objekat Gradske muzike na Karači u Herceg Novom, koji je useljen 1919. godine, a posljednjih 50 praktično zaboravljen, renoviran je i svečano otvoren u subotu veče. Projekat rekonstrukcije zdanja plod je zajedničkog rada Opštine Herceg Novi, Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, Agencije za izgradnju i razvoj grada i našeg poznatog arhitekte i konzervatora, Srđana Marlovića.

Rekonstruisani objekat otvorio je predsjednik Opštine Stevan Katić, koji je poručio da je adaptacija zdanja značajna sa više aspekata – kako radi očuvanja objekta od izuzetnog istorijskog i kulturnog značaja za grad, tako i u cilju obezbjeđivanja najboljih mogućih uslova za rad najstarije institucije kulture i simbola Herceg Novog.

NASLJEĐE

Prema njegovim riječima, kao građani uvijek moramo biti svjesni činjenice da je kulturnoistorijsko nasljeđe Herceg Novog u isto vrijeme neprocjenjivo bogatstvo, ali i obaveza svih nas koji u njemu živimo.

- Upravo iz tog razloga, Opština Herceg Novi ulaže u projekte revitalizacije godinama zanemarivanih objekata od izuzetnog značaja za naš grad. Pored zdanja Gradske muzike, moram napomenuti da smo uložili sredstva i otvorili Muzej „Njegoševa škola“, a kraju se privode i radovi na adaptaciji i rekonstrukciji kuće nobelovca Iva Andrića. Sve ovo jasno govori da se prema kulturno-istorijskom nasljeđu odnosimo odgovorno i domaćinski, sa ciljem ne samo da održimo epitet grada kulture, već i da ga podignemo na još viši nivo, istakao je Katić.

On je napomenuo da lokalna

uprava snažno podržava i pomaže udruženja i organizacije koji su žila kucavica kulturnog i društvenog života Herceg Novog, pa su prvi put u budžetu grada kao posebna stavka uvrštena izdvajanja za Gradsku muziku i mažoretke.

Na otvaranju rekonstruisanog objekta govorio je i arhitekta i konzervator Srđan Marlović, koji je pojasnio da je sam bastion nosio nekoliko različitih imena tokom istorije – bastion Fastagić, zatim bastion Trnovac, tokom mletačke uprave bastion Svetog Jeronima, a potom i bastion Svetog Sebastijana tokom austrougarske vladavine.

- Na nekoliko metara od nas, sa istočne strane, odigrala se jedna od najznačajnijih bitaka u istoriji Herceg Novog, kada je grad nakon 200 godina turske uprave potpao pod mletačku. Probijanje gradskog bedema desilo se upravo na ovoj poziciji, tom prilikom

Kapelnica Gradske muzike Valentina Kulinović kazala je da je prostor paviljona sada gotovo neprepoznatljiv u odnosu na situaciju prije početka radova, a svojim prisustvom otvaranje je uveličao i najstariji aktivni član ansambla, Jože Marić, koji je već 67 godina integralni dio najstarije institucije kulture u Herceg Novom.

Otvaranju su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, građani, potpredsjednica Opštine Danijela Đurović, kao i konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović.

Nastupile su mažoretke i Gradska muzika, ali i operska pjevačica Nikolina Pušara, koja je uz pratnju Đura Poznanovića na električnom klaviru, izvela tri kompozicije.

Podršku u realizaciji ovog projekta pružili su kompanija Carine, koja je pomogla pri kupovini skupocjenog lustera, preduzeće Vodovod i kanalizacija, Biro Konto, Val i restoran Al Posto Ž. K. Giusto.

TO Bar postavila skulpturu koja je ujedno i izvor obnovljive energije

Solarno stablo kao simbol sunca i Bara BAR - Skulptura u obliku solarnog stabla sa klupom, koje se nalazi na trgu kod Novog bulevara (naspram vojnog dijela Luke Bar) novi je sadržaj koji će biti zanimljiv turistima koji posjete Bar. - Sastoji od devet grana koje se završavaju stilizovanim

listovima. Oni u večernjim satima imaju i dekorativnu rasvjetu. Ova skulptura predstavlja i simbol organizacije, s obzirom na to da su ’listovi’ drveta sa solarnim ćelijama u formi i boji loga turističke organizacije - navode iz TO Bar. Ovaj moderni gradski mobilijar posjeduje USB i bežične punjače za mobilne telefone i

ostale prenosive pametne uređaje, a osim toga posjetiocima je na raspolaganju i besplatan vaj-faj internet. Pored praktične upotrebe, cilj projekta je da se podigne svijest građana o korišćenju obnovljive energije i očuvanju životne sredine.

- Nadamo se da će solarno stablo biti mjesto okupljanja, a na zadovoljstvo naših sugrađana i gostiju. TO Bar u narednom periodu planira i realizaciju novih projekata i atrakcija najavljuju iz lokalne turističke organizacije.

V. K. V.

„Drvo“ koje daje vaj-faj i struju za pametne uređaje

Ljekari pregledaju Maru Baošić

JAVORJE - Mara Baošić sa osmijehom dočekuje ekipu kolašinskog Doma zdravlja ispred svoje kolibe na katunu Javorje.

Jelena Zindović, direktorica i internistkinja, medicinske sestre Gordana Glavičanin i Jasna Vukićević i vozač Novica Mićo Kujović čine ekipu u još jednom pohodu kolašinskih medicinara ka planinama i katunima...

Pola vijeka je Mara Baošić planinka na katunu Javorje.

Od 1971. godine, kada se udala. Zapamtila je i godine kada je Javorje bilo „tijesno“ za stada i stočare. Sada je drugačije, ali se ljeti bez katuna ne može. Godine su pritisle, sa dvije krave je izdigla dok su četiri krave ostale u selu, u Gornju Moraču kod sinova i snaha.

- Srčani sam bolesnik, imam problema sa aritmijom i baš sam se obradovala posjeti ljekara. Doduše, čim vidim bijele mantile, meni pritisak malo ’skoči’, ali će se brzo normalizovati. Sjetili su se nas i došli u ovo najteže vrijeme kada korona toliko nevolja donosi. Kad ti ljekar dođe pred kolibu na Javorju, to treba cijeniti... – kaže planinka.

Slijedi ona rečenica autentične iskrenosti - „velika im ljudska hvala“.

Mara Baošić sa ponosom pri-

ča kako je obilaze njena „momčad sa snahama i unucima“. Nastaviće da planinuje dok je zdravlje služi. Kako kaže, zdravlje će da je služi dok se sa planinom druži. I dok je ljekari obilaze a ona njih terapijom ispoštuje.

Nakon katuna na Bjelasici, Sinjavini i Komovima, obišli smo i Javorje - priča Jelena Zindović, direktorica Doma zdravlja u Kolašinu.

Tako je, kaže, kompletirana ljetnja posjeta katunima.

- Želimo na ovaj način da budemo bliži pacijentima, ali i da im pokažemo da uvažavamo to što oni rade na katunima, izdižući sa stokom.

Ovoga ljeta smo do katuna dolazili boljim putevima, čini mi se i da je više bilo stočara, tako da naša zdravstvena misija ima i taj cilj – da stočari na katunima budu sigurniji. Da im zdravstvena dijagnoza i terapija budu bliže - priča Jelena Zindović.

Na Javorju su između ostalih posjetili Bojiće, Rakočeviće, Dragoviće, katun Baošića... Pregledali su i stare i mlade i bili zadovoljni i jedni i drugi. Planina, načinom života i razmišljanja na njoj, stvara zdrave navike i pomaže zdravlju. Ljekari su tu da pomognu dolaskom, riječju, pregledom, terapijom... Da zasluže rečenicu Mare Baošić – veliko vam ljudsko hvala.

Dr. DRAŠKOVIĆ

Kultura

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

13

Kemal Musić, direktor JP „Ratkovićeve večeri poezije“, u susret 50. izdanju festivala u Bijelom Polju PODGORICA – Rodonačelnik moderne crnogorske književnosti, izraziti predstavnik avangardne poezije, Risto Ratković, imaće svoj poetski festival pedeseti, jubilarni put. Iako su vanredne okolnosti izazvane virusom zaprijetile festivalu, organizatori su uspjeli da naprave plan koji će omogućiti da se od 3. septembra književnici okupe u Bijelom Polju na Ratkovićevim večerima poezije“. Oni koji ne budu u mogućnosti da dođu, dio programa će pratiti putem internet platformi, i na taj način omasoviti ovaj događaj posredno, što se na primjeru nekih drugih festivala pokazalo kao učinkovito.

To je bio povod da porazgovaramo sa Kemalom Musićem, koji je već četiri godine na čelu JU „Ratkovićeve večeri poezije“. Imena učesnika, po njegovim riječima, u ovom trenutku nijesu u mogućnosti da potvrde, posebno onih koji dolaze iz drugih država, ali je za Pobjedu govorio o odjecima dosadašnjih festivala, konceptu ovogodišnjeg, konkursu i otkazivanju festivala „White Field“.

POBJEDA: Pola vijeka „Ratkovićevih večeri poezije“ je jubilej vrijedan divljenja.

Može li se tih pedeset godina sumirati u nekoliko rečenica, bar kad su u pitanju odjeci ovog festivala u ozbiljnim književnim krugovima i afirmisanje mladih književnih stvaralaca?

MUSIĆ: „Ratkovićeve večeri poezije“ su mjesto ukrštanja poetika. Na pola vijeka postojanja, na osnovu pravila i sredstava stečenih iskustvom, i sama ova manifestacija postala je – poezija. Snagom umjetnosti ovdje nastaju djela neprolazne vrijednosti: izdavačka vještina – prepoznatljiva u činu izvođenja, teorijska vještina – usredsređena na proučavanje i saznanje i stvaralačka vještina – oličena u kreiranju umjetničkog djela. Iz godine u godinu na „Ratkovićevim večerima poezije“ doživljavamo sveobuhvatno shvatanje života i svijeta. Učvršćujemo naše temelje na promišljenostima i saznanjima, tradiciji i kulturi.

Sve u cilju njegovanja stvaralaštva i umjetničkog oblikovanja pojedinca i kolektiva, sa ambicijom da to bude znak

Manifestacija koja je postala poezija MUSIĆ: Ove godine ćemo značajno promijeniti koncept. Kao što je red, ovogodišnje izdanje će biti posvećeno Ristu Ratkoviću. Najvažniji segment, osim pjesničkih večeri i uručenja nagrade, biće trodnevni naučno-stručni skup o književnom stvaralaštvu Rista Ratkovića i promocija sabranih djela ovog pisca



U svakom slučaju, na tradicionalan način ili onlajn, književna publika će imati priliku da prisustvuje programima visokih umjetničkih dometa

Musić: Festival je mjesto ukrštanja poetika

prepoznavanja vrijednosti i suvi pečat na bogatoj crnogorskoj umjetničkoj sceni.

POBJEDA: Da li će ovogodišnji program, budući da su mnoge mjere zdravstvenih organizacija na snazi i vjerovatno će biti i početkom septembra, ipak biti svečaniji i posebniji od svih ostalih?

MUSIĆ: Ove godine ćemo značajno promijeniti koncept. Kao što je red, ovogodišnje izdanje će biti posvećeno Ristu Ratkoviću. Najvažniji segment, osim pjesničkih večeri i uručenja nagrade, biće trodnevni naučno-stručni skup o književnom stvaralaštvu Rista Ratkovića i promocija sabranih djela ovog pisca.

Vidjećemo kako će se odvijati epidemiološka situacija i kakve će biti preporuke NKT-a.

S obzirom na situaciju sa korona virusom, dosta programa biće organizovano onlajn.

Ipak, ova godina će biti u znaku izdavačke produkcije. Ono

što će dati poseban pečat i 50. „Ratkovićevim večerima poezije“ i izdavačkoj djelatnosti Ustanove, biće sabrana djela Rista Ratkovića pod naslovom „Lim u četiri knjige“. Takođe, pripremamo bibliografiju Rista Ratkovića i zbornik radova sa naučno-stručnog skupa,

koje ćemo predstaviti u okviru ovogodišnjeg festivala. Za naš ovogodišnji ambiciozan program dolazi i snažna podrška od Opštine Bijelo Polje i Ministarstva kulture Crne Gore, tako da će program 50. „Ratkovićevih večeri poezije“ udariti pečat na poluvjekovno

postojanje najveće pjesničke manifestacije u regionu.

POBJEDA: Osim što ste mijenjali propozicije konkursa, da li je bilo i drugih poteškoća u realizaciji ovogodišnjih aktivnosti?

MUSIĆ: Svakako, korona virus nam je donio određene probleme, kao i svima. Objavljeni konkurs za nagradu „Risto Ratković“ u februaru morali smo da povučemo zbog pandemije. Ponovni konkurs smo objavili sa određenim izmjenama. Naime, umjesto šest knjiga za nagradu „Risto Ratković“, odnosno šest primjeraka rukopisa neobjavlje-

Džez festival kao dvomjesečni serijal na radiju POBJEDA: Na trenutak se činilo da je Bijelo Polje postalo dobar dom za džez festival, ali ipak ste otkazali „White field jazz festival“. Je li postojala mogućnost da se održi kontinuitet makar putem digitalnih servisa, kao što su mnogi festivali održani?

MUSIĆ: Ja bih rekao da je „White field jazz festival“, ipak, usadio korijene u sredini kakva je Bijelo Polje. Istraživanja koja smo prošle godine sproveli pokazuju to, publika koja ga prati, kao i 14 godina postojanja ovog festivala. To što džez festival ove godine nije organizovan na način kao prethodnih 13. godina, ne znači da je otkazan. U saradnji

sa Radiom Bijelo Polje organizovali smo dvomjesečni serijal radio-emisija o džezu, koji još uvijek traje i, u okviru džez festivala, objavili smo knjigu „Menadžment događaja“ prof. dr Mirjane Kovačević i prof. dr Igora Stamenkovića. Ova knjiga je svojevrsna studija o organizaciji kulturnih događaja i za menadžere u kulturi i one koji se bave organizacijom kulturnih događaja je od neprocjenjivog značaja. Na taj način, smatram, održali smo kontinuitet White field jazz festivala na kvalitetan način i nema razloga, ukoliko nas opet neka veća sila ne spriječi, da dogodine ne doživi svoje 15. izdanje u obimu i kvalitetu kako to očekuje publika.

ne knjige za nagradu „Ratkovićevih večeri poezije“, tražili smo knjige i rukopise u PDF-u.

Ovogodišnji konkurs za nagradu „Risto Ratković“ izazvao je veliko interesovanje, tako da u konkurenciji imamo rekordnih 58 knjiga pjesnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Konkurs je zaključen 15. jula, a 2. septembra biće poznat dobitnik ovogodišnje Nagrade „Risto Ratković“. Ova nagrada izaziva veliko interesovanje, jer se dodjeljuje za najbolju pjesničku knjigu u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Dobitniku ova nagrada obezbjeđuje sigurno mjesto u društvu najboljih, a učešće na ovoj manifestaciji predstavlja čast.

POBJEDA: Ko će nastupati na festivalu od 3-5. septembra?

MUSIĆ: Mi Ratkovićeve večeri poezije pripremamo godinu dana i još u septembru prošle godine započeli smo komunikaciju sa mnogim umjetnicima iz regiona i svijeta, sa namjerom da i ove godine okupimo stvaraoce sa raznih kontinenata. Uz posredovanje Ambasade Poljske, započeli smo razgovore i sa dobitnicom Nobelove nagrade za književnost Olgom Tokarčuk u namjeri da ona otvori jubilarnu manifestaciju. Vidjećemo da li će to dozvoliti situacija sa korona virusom. U svakom slučaju, na tradicionalan način ili onlajn, književna publika će imati priliku da prisustvuje programima visokih umjetničkih dometa. A mi akcenat stavljamo na naučno-stručni skup o književnom stvaralaštvu Rista Ratkovića, gdje računamo na novo čitanje i tumačenje pisca prvog modernog crnogorskog romana. Već imamo prispjelih dvadesetak naučno-stručnih radova iz regiona i pripremamo zbornik koji će izaći do 3. septembra.

POBJEDA: Da li postoji mogućnost da se dio festivala prenosi na internetu, budući da neće svi zainteresovani moći da isprate festivalske programe uživo?

MUSIĆ: S obzirom na situaciju sa korona virusom, dosta programa biće organizovano onlajn. No, to je i dobra prilika da pristupimo nekim novim vidovima predstavljanja multimedijalnog scenskog stvaraD. ERJAVŠEK laštva.

Peti međunarodni Festival karikature 25. i 26. avgusta u Kolašinu

Stiglo više od 2.500 radova Kroz predselekcije i selekcije stiglo se do 52 najbolja rada, a međunarodni žiri će danas izabrati ko su dobitinici tri prve nagrade a kome je pripalo deset specijalnih nagrada

Tri nagrađene karikature sa prošlogodišnjeg festivala

KOLAŠIN - Tema ljudi i priroda u mjesecima globalne pandemije privukla je veliko interesovanje karikaturista iz cijelog svijeta. Poziv koji je uputio Darko Drljević, poznati svjetski karikaturista i pokretač kolašinskog Festivala, naišao je na pravi odziv.

Stiglo je više od 2.500 radova.

Darko Drljević, koji ovih dana sprovodi posljednje organizacione pripreme za Festival u rodnom Kolašinu, kaže da ga je prijatno iznenadio toliko interesovanje karikaturista. Kaže – čovjeku, njegovoj dobroj namjeri i osmijehu je dobro kada su karikaturisti motivisani...

-Na poziv za učešće na Petom međunarodnom Festivalu katrikature u Kolašinu pristiglo je više od 2.500 radova, pet puta više nego što je bilo radova na nekom prethodnom. Imamo 520 učesnika a do sada je najviše bilo oko 200. Napravili smo predselekciju od 360 radova, zatim smo sveli kandidate na stotinu radova da bi se na kraju odlučili za 52 najbolje karikature čiji su autori 49 karikaturista - objašnjava Drljević.

U žiriju Festivala su trojica karikaturista iz Turske, Irana i Hrvatske kao i Radojica Bulatović, Luka Lagator i Darko

Darko Drljević

Drljević. Žiri će danas odlučiti ko su dobitnici tri prve nagrade čiji će autori dobiti novčani dio, trofej i diplomu. Takođe će biti uručeno i 10 specijalnih nagrada.

Svečano otvaranje Festivala je zakazano za 12 sati u srijedu 26. maja na Trgu boraca u Kolašinu.

Festival je inače finansijski podržan od Ministarstva kulture a dio je i godišnje kulturne produkcije opštine Kolašin.

Dr.DRAŠKoVić

14

Svijet

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Istorija trovanja ruskih opozicionara je duboka i bogata

Napad na glavnog Putinovog neprijatelja

» Piše: Maša GESEN Otkud atentat na Navaljnog baš sada? Dva su moguća objašnjenja. Jedno glasi da je odabrani trenutak čista slučajnost (takav rezon nikad ne treba zanemariti, naročito u Rusiji); sasvim je realno da neki usrdni, samozvani osvetnik Kremlja odluči da izvede napad bez izričite naredbe. Drugo moguće objašnjenje bilo bi da je Kremlj, koji svoje bivše kolonije bez izuzetka posmatra kao odraz u ogledalu, užasnut protestima u Bjelorusiji.

Aleksej Navaljni, antikorupcijski bloger koji već godinama važi za jedinog značajnijeg protivnika Vladimira Putina – što će reći, njegov jedini neprijatelj koji je ostao u Rusiji, i dalje aktivan, i koji je zadržao ugled uprkos stalnim napadima vlasti – smješten je u bolnicu na odjeljenje intenzivne nege u sibirskom gradu Omsku (a u međuvremenu je prebačen u Njemačku). Pozlilo mu je u avionu koji je zatim prinudno sletio. Njegova predstavnica za medije Kira Jarmiš sumnja da je Navaljni otrovan.

U četvrtak ujutro, Navaljni i

Jarmiš su se ukrcali na let iz Tomska za Moskvu koji traje oko četiri sata. Ubrzo po polijetanju, Navaljnom je pozlilo i počeo da se preznojava, ispričala je Jarmiš za ruski Radio Eho Moskve. Zatim je otišao u toalet. Jedan ruski tviteraš je kasnije objavio snimak na kome se vidi medicinsko osoblje dok žuri u pomoć, pri čemu se u pozadini čuje kako Navaljni jauče; izgleda da je video snimljen pošto je avion sletio u Omsk, koji se nalazi na trećini puta do Moskve. Jarmiš je tvitovala da je tog dana Navaljni pio samo čaj, te da sumnja da je na taj način otrovan.

Istorija trovanja ruskih opozicionih ličnosti prilično je duga. Pjotr Verzilov, aktivista iz protestno-umjetničke grupe „Pussy Riot“ i opozicioni izdavač, mjesecima se oporavljao od navodnog trovanja zbog kog je završio na intenzivnoj njezi u Moskvi, septembra 2018. Novinar i istoričar Vladimir KaraMurza otrovan je dva puta, 2015. i 2017. i oba puta je jedva izvukao živu glavu. Špijun prebjeg Sergej Skripal i njegova ćerka Julija otrovani su bojnim otrovom „novičokom“ u Engleskoj 2018.

Prebjeg Aleksandar Litvinjenko otrovan je polonijumom 2006. Istraživački no-

Navaljni - najuporniji trn u Putinovom oku

vinar Juri Ščekočikin umro je u agoniji u moskovskoj bolnici 2003; njegova koleginica Ana Politkovska preživjela je slično trovanje 2004. da bi 2006. bila ubijena vatrenim oružjem. To nije kompletna lista. Sklonost ka trovanju opozicije starija je od Putina – mogla bih navesti trovanja iz 1990-ih, pa čak i prije sloma Sovjetskog Saveza: na bugarskog pisca Georgia Markova koji je prebjegao u Britaniju, izvršen je atentat ricinom u Londonu 1978. Čaj je već korišćen kao sredstvo – u slučaju Litvinjenka, polonijum je

stavljen u čajnik u restoranu, dok je u slučaju Politkovske navodni krivac bio čaj poslužen u avionu.

Navaljni je izvanredno uporan trn u Putinovom oku. Postao je poznat kasnih 2000ih kao bloger koji otkriva podatke o korupciji unutar i oko Kremlja. Objelodanio je sporne vladine ugovore i povezao raskošne nekretnine sa državnim službenicima.

Tokom protekle decenije, izgradio je organizaciju koja služi kao vodeći alternativni medij u Rusiji i jedina prava politička organizacija. Navaljni je nekoliko puta pro-

Organizatori očekuju 50.000 ljudi

Ljudski lanac za podršku Bjelorusiji MINSK - Nekoliko hiljada stanovnika baltičkih zemalja počelo je danas da formira ljudski lanac u znak solidarnosti sa demonstrantima u Bjelorusiji, a sličan gest su građani tih zemalja uradili prije tri decenije prkoseći tada Sovjetskom Savezu.

Ljudski lanac treba da bude dug oko 30 kilometara, od Vilnjusa, glavnog grada Litvanije, do granice sa Bjelorusijom.

Nekoliko miliona ljudi iz

Protest u Minsku

Rat trgovaca drogom u Kolumbiji BOGOTA - Najmanje 17 osoba ubijeno je u kolumbijskim regionima u kojima se sukobljavaju trgovci drogom, kriminalne grupe i bivši članovi demobilisane grupe FARK, prenose lokalni mediji i zvaničnici.

U napadima, koji su se dogodili tokom prethodna 24 sata, u kolumbijskim provincijama Kauka i Narino ubijeno je po šest osoba, dok je petoro ubije-

Ubijeno 17 ljudi no u provinciji Arauka, prenosi Rojters.

Predsjednik Kolumbije Ivan Duke saopštio je na Tviteru da žali zbog ubistava, do kojih je dovelo nasilje izazvano trgovinom drogom i terorizmom.

Napade je na Tviteru osudio i direktor Hjuman rajts voča za

Severnu i Južnu Ameriku Hose Miguel Vivanko, ocijenivši da se „bezbjednosna situacija primjetno pogoršava“.

Tokom prethodne dvije sedmice, u dva napada ubijeno je 13 ljudi.

Trgovina drogom i višedecenijski sukobi u Kolumbiji od-

tri baltičke zemlje – Litvanije, Letonije i Estonije je 23. avgusta 1989. godine napravilo ljudski lanac izražavajući tada želju o nezavisnosti od Sovjetskog Saveza.

Liderka bjeloruske opozicije Svetlana Tihanovska, koja je poslije spornih predsjedničkih izbora 9. avgusta u Bjelorusiji, otišla u Litvaniju, izjavila je ranije da će se možda priključiti ljudskom lancu.

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda, koji je učestvovao u ljudskom lancu 1989. godine, rekao je da će se danas priključiti tom pokretu.

- Došlo je vrijeme da braću u Bjelorusiji podržimo u želji za slobodom - rekao je litvanski predsjednik. Organizatori očekuju oko 50.000 ljudi.

nijeli su više od 260.000 života, a više od milion ljudi je raseljeno, navodi Rojters.

U šverc narkotika, piše britanska agencija, uključeni su gerilci ljevičarske Nacionalne oslobodilačke armije, bivši pripadnici Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARK), pobunjenici koji odbacuju mirovni sporazum iz 2016. godine, kriminalne grupe sastavljene od bivših desničarskih paravojnih snaga i narko-bande.

bao da osvoji službeni položaj – predsjednika Rusije i gradonačelnika Moskve – i mada su ga u tome spriječila namještena izborna pravila, mobilisao je dovoljno ljudi da postane glavni Putinov protivnik.

Kremlj je pokušao da ga ućutka zatvorskom presudom 2013, kada je na hiljade Moskovljana izašlo na ulice rizikujući hapšenje, zbog čega su vlasti ubrzo povukle presudu. Navaljni je kasnije proveo više mjeseci u kućnom pritvoru, da bi zatim bio podvrgnut nizu administrativnih pritvora, u trajanju od

deset do mjesec dana. Režim je, drugim riječima, pokušavao da ga ućutka zadajući mu stotine manjih povreda, umjesto da jednim snažnim udarom isprovocira proteste kojih se Putin plaši.

Otkud atentat na Navaljnog baš sada? Dva su moguća objašnjenja. Jedno glasi da je odabrani trenutak čista slučajnost (takav rezon nikad ne treba zanemariti, naročito u Rusiji); sasvim je realno da neki usrdni, samozvani osvetnik Kremlja odluči da izvede napad bez izričite naredbe. Drugo moguće objašnjenje bilo bi da je Kremlj, koji svoje bivše kolonije bez izuzetka posmatra kao odraz u ogledalu, užasnut protestima u Bjelorusiji. Stotine hiljada ljudi tamo rizikuje život da bi se otarasili Aleksandra Lukašenka, koji je na vlasti 26 godina, za šest više od Putina. Bjelorusi su pokazali da se, čak i u zemlji u kojoj autokrata ima gotovo totalnu moć nad izbornim institucijama, medijima i građanskim društvom, ljudi ipak mogu osmjeliti da kažu da im je dozlogrdilo. Autokratija nema načina da se sačuva od takve vrste masovnog protesta – osim, možda, ubistvom mogućeg vođe buduće pobune.

The New Yorker (pescanik.net)

Suočene s novim rastom broja zaraženih svjetske vlade različito reaguju

Proba za drugačiji način življenja LAJPCIG - Koncert sa više od 2.000 gledalaca u Lajpcigu je zapravo naučni eksperiment nazvan „Restart 19“.

- Naravno da je čudno s maskama, drukčije je. Ali, ipak je super iskustvo da se ovi trenuci podijele sa drugim ljudima - rekao je jedan od posjetilaca koncerta.

Koncert ipak nije dokaz da se stanje sa korona virusom u Njemačkoj poboljšava - ta zemlja je juče zabilježila čak 2.034 novozaražene osobe, najviše od kraja aprila. Ali, traži se način kako da se iz „novog normalnog“ stanja ne isključe koncerti, predstave i utakmice, pa naučnici testiraju koliko su zapravo rizična okupljanja uz epidemiološke mjere.

- Naravno, broj gledalaca je smanjen na trećinu, ali sa tim se možemo nositi. Imam odlične podatke po kojima možemo i nadalje da radimo - naveo je Stefan Moric, iz Medicinskog centra u Haleu.

Broj zaraženih korona virusom u svijetu u subotu je premašio 23 miliona, umrlo je više od 800.000 ljudi. SAD ima 176.000 umrlih, a broj novozaraženih u Španiji krajem ove sedmice je veći za 3.000 u jednom danu.

Suočene s novim rastom broja zaraženih - svjetske vlade različito reaguju. Prvi put od relaksiranja karantina u maju, broj novozaraženih u Italiji juče je premašio 1.000, tačnije 1.071 osoba je pozitivna. Ali, vlada ipak ne razmatra novi karantin. Brojke nijesu dobre ni u Poljskoj, Velikoj Britaniji. Ipak, Britanci šalju djecu u školu.

- Preovladavaju dokazi da je dugoročno za djecu puno štetnije da ne idu u školu, to utiče na njihove dugoročne šanse - navodi Kris Viti, savtenik za zdravlje u Vladi Velike Britanije.

Sa druge strane, u Južnoj Koreji zatvaraju se barovi i noćni klubovi, zabranjuju se okupljanja u crkvama. Broj zaraženih u jednom danu: 397 i ako ne uspori - vlada će ponovno da razmotri otkazivanje nastave u školama i zaustavljanje biznisa.

Iako još nije do kraja testirana, Kina je objavila da je odobrila upotrebu vakcine jednog svog proizvođača u hitnim situacijama.

- Više od 1.000 volontera je primilo našu vakcinu, a manje od pet posto je prijavilo blage nuspojave i neugodne simptome. Nakon vakcinisanja, gotovo svi - tačnije 95 do 98 posto razvilo je antitijela u roku od mjesec dana - kaže predstavnik firme proizvođača.

Vakcinu protiv kovida-19 mogli bi da dobiju doktori i medicinsko osoblje među prvima, kako bi se spriječila zdravstvena kriza ako dođe do novog jačeg talasa zaraze.

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Predsjednik Đukanović i gradonačelnik Vuković sastali se sa predstavnicima Fonda za razvoj Kuča

Detalj iz novoizgrađenog parka u Golubovcima

Završavaju izgradnju parka i igrališta u Golubovcima

Prijatan kutak za sve generacije Opština u okviru glavnog grada - Golubovci za nekoliko dana dobiće novi park i lijepo uređeno dječje igralište.

Pri kraju je izgradnja parka i dječjeg igrališta u saradnji sa Zelenilom u Ulici Golubovački brijeg, vrijednosti 40.000 eura, koji će biti svečano otvoren u narednih nekoliko dana.

- U okviru ovog parka urađena je pješačka staza, plato, usađeno je više vrsta sadnog materijala, a kutak za djecu opremljen je svim rekvizitima za igru i zabavu. Sve sprave biti postavljene na gumenoj podlozi u cilju veće bezbjednosti djece - rečeno je Pobjedi iz piar službe opštine Golubovci.

Igralište će obuhvatiti površinu od 1.700 kvadrata i biće u funkciji parkovske površine.

- Na podlozi od tartana ugrađene su savremene sprave za

bezbjednu igru najmlađih, a mališani iz Zete će po završetku radova dobiti igralište koje će sadržati tobogan sa kulom, ljuljašku sa dva sjedišta, dvostruku klackalicu, dvije njihalice na opruzi i vrtešku – navode iz Golubovaca.

Iz Glavnog grada ranije je saopšteno da će pored sprava za igru najmlađih, prostor biti opremljen sa novim parkovskim mobilijarom, odnosno biće ugrađeno devet parkovskih klupa i sedam korpi za otpatke, a kompletna površina biće pokrivena sistemom za navodnjavanje i oplemenjena novim biljnim materijalom.

Pored toga, zasadiće se 22 sadnice različitog drveća, 55 komada ukrasnog žbunja, 54 metra žive ograde, a formiraće se oko 1.000 kvadrata travnjaka kako bi se ovaj prostor dodatno ozelenio i oplemenio. NJ. B.

Počinje adaptacija puta od Gošića do Mataguža Predsjednica opštine u okviru glavnog grada - Golubovci Tanja Stajović potpisala je ugovor sa firmom Tehnoput MNE, kojoj je povjeren posao adaptacije postojećeg dijela puta Trešnjica -Mataguži. Vrijednost radova koji počinju danas je skoro 150.000 eura, a biće završeni u roku do 40 dana.

Iz Opštine Golubovci obavještavaju sve učesnike u saobraćaju da preduzeće Tehnoput - MNE danas počinje sanaciju dijela saobraćajnice Golubovci -Mataguži, od Gošića do Mataguža.

- Danas i sjutra od devet do 17 sati povremeno i djelimično će biti obustave saobraćaja na mjestima izvođenja radova, u trajanju do 30 minuta – saopšteno je iz Golubovaca.

Predsjednik Fonda za razvoj Kuča Radomir Prelević saopštio je da je počastvovan posjetom predsjednika Đukanovića Kučima gdje je, kako je kazao, među prijateljima.

Predsjednik Đukanović je rekao da ostaje otvoren za podršku svim dobrim inicijativama kroz animaciju donatora, ali i kroz inicijativu prema Vladi Crne Gore, a sve u cilju unapređenja kvaliteta života stanovnika kučkog kraja Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zajedno sa gradonačelnikom Podgorice Ivanom Vukovićem boravio je prije dva dana u Kučima, gdje se susreo sa predsjednikom i članovima Upravnog odbora Fonda za razvoj Kuča „Marko Miljanov“ – saopšteno je iz PG biroa.

SARADNJA

Predsjednik Fonda za razvoj Kuča Radomir Prelević je saopštio da je počastvovan posjetom predsjednika Crne Gore Kučima gdje je, kako je kazao, među prijateljima i informisao Đukanovića o realizovanim projektima na ovom području iz oblasti putne infrastrukture, vodosnabdijevanja, kulture, sporta. Zahvalio je za pomoć države, Glavnom gradu i Ministarstvu odbrane i podsjetio na značajna ulaganja lokalnih privrednika u iznosu većem od četiri miliona eura, odnosno skoro devet miliona u saradnji sa državnim institucijama.

Dobar model za razvoj ostalih krajeva zemlje

OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO: Sa sastanka na Kučkim Koritima

Predsjednik Đukanović je zahvalio na toploj dobrodošlici i izrazio zadovoljstvo posjetom Kučima u koje je, kako je poručio, uvijek rado dolazio. Izrazio je poštovanje za entuzijazam i uloženi rad i trud prema svim realizovanim projektima i kazao da je to dobar model za razvoj i ostalih krajeva Crne Gore. Predsjednik je podsjetio na dinamičan razvoj Crne Gore od obnove nezavisnosti, izrazio optimizam za dalji ekonomski napredak i istakao da se Crna Gora vraća svojoj evropskoj luci. Na kraju izlaganja, predsjednik Đukanović je rekao da ostaje otvoren za podršku svim dobrim inicijativama kroz animaciju donatora, ali i kroz inicijativu prema Vladi Crne Gore, a sve u cilju unapređenja kvaliteta života stanovnika ovog kraja.

PERSPEKTIVA

Gradonačelnik Vuković je izrazio zadovoljstvo posjetom Kučima i tom prilikom se za-

hvalio predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću na izdvojenom vremenu da posjeti Kučka Korita.

- Zahvaljujući partnerstvu Fonda za razvoj Kuča, Glavnog grada i Vojske Crne Gore, Kuči su potpuno izmijenili lik u posljednjih sedam-osam godina. Dobili su vodu, a na teritoriji Kuča u saradnji sa Ministarstvom odbrane, Glavni grad je probio preko 100 kilometara novih puteva, asfaltirao na desetine kilometara, tako da polako, ali sigurno Kuči postaju jedno vrlo lijepo mjesto za život i mi se nadamo u perspektivi i jedan turistički kraj kojim će se ponositi Podgorica i Crna Gora - poručio je Vuković.

On je podsjetio da se na putu do Kučkih Korita nalaze mnoge istorijske znamenitosti – Medun, koji je jedan od simbola istorijskog trajanja civilizacije kojoj pripadamo, rodna kuća Marka Miljanova, koji je bio vojvoda i grado-

načelnik Podgorice, kao i Fundina gdje se nalazi čuveni spomenik posvećen jednoj od najvećih bitaka u istoriji Crne Gore, koji takođe svjedoči o slobodarstvu ljudi toga kraja i njihovoj vezi sa Crnom Gorom.

- Zbog svega toga mislim da smo mi bili dužni kao gradska uprava da obratimo pažnju na Kuče i to radimo u kontinuitetu, jer su to činile i gradske uprave prije ove. Ono što nam je umnogome olakšalo čitavu tu stvar jeste partnerstvo sa ovim ljudima i oni su nam dali dodatni motiv i razlog da jedan značajan dio naših resursa i vremena posvetimo ovome kraju – zaključio je Vuković i podsjetio da je nekoliko desetina najuspješnijih i najuglednijih ljudi ovog kraja u proteklih sedam godina opredijelilo preko četiri miliona eura svoga novca da bi pomogli svom kraju, kako bi učinili da Kuči danas izgledaju mnogo ljepše i I. M. razvijenije.

Gradonačelnik Vuković obišao Gornju Lješansku nahiju i Komane

Nastaviće da ulažu u infrastrukturni razvoj Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima juče je obišao Gornju Lješansku nahiju i Komane.

Tom prilikom susreo se sa stanovnicima iz ovih krajeva i istakao da je ovo prilika da se ocijeni i nivo uspjeha gradske uprave na planu realizacije infrastrukturnih projekata u ovim djelovima Podgorice.

- Nijednog trenutka ne zanemarujemo ove djelove glavnog grada. Želimo da učinimo sve što je do nas da se stvore uslovi za kvalitetniji život i za povratak ljudi u ove krajeve jer smo svjedoci da su tokom proteklih pedesetak godina mnogi ljudi napustili svoja ognjišta i preselili se u Podgoricu – poručio je Vuković.

Kada su u pitanju Komani, gradonačelnik je govorio o djelovanju Glavnog grada u skladu sa onim što su bili prioriteti delegirani od mjesne zajednice.

- Naše privredno društvo Putevi saniralo je dionicu puta koja povezuje Komane i Lješansku nahiju, u dužini od skoro

Obnavljaju fasadu na školi ,,Boško Radulović“ Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković istakao je da je kruna zajedničkih napora sa predstavnicima mjesne zajednice i ljudima iz Komana obnova fasade na školi ,,Boško Radulović“.

- U saradnji sa Ministarstvom prosvjete mi smo i taj važan posao priveli kraju, na zadovoljstvo i direktorke, nastavnog kadra i vjerujem, učenika ove škole, jer nam je stalo da seoske škole na teritoriji glavnog grada žive i da stvorimo uslove da se broj učenika u narednim godinama povećava – poručio je Vuković.

Sa posjete gradonačelnika Vukovića

jednog kilometra vrijednosti 50.000 eura. Prethodno su na ovom terenu bile aktivne naše kolege iz privrednog društva Komunalne usluge i uložile 20.000 eura. Zahvaljujući tome mi danas imamo javnu rasvjetu u većem broju sela na ovom području. Ono što je kapitalno važan projekat koji je realizovan od 2015. naovamo jeste iz-

gradnja vodovoda za Komane i ostalo je desetak kuća da se priključi na ovu vodovodnu mrežu. Gro posla smo završili i u taj projekat uložili preko 350.000 eura - istakao je Vuković.

Osim dosadašnjih infrastrukturnih projekata u Lješanskoj nahiji, u planu je da se u narednom periodu izgradi i vodovodna mreža kako bi sva sela

imala redovno vodosnabdijevanje.

- Bili smo u Gornjoj Lješanskoj nahiji, gdje smo na licu mjesta imali priliku da vidimo sve ono što su rezultati rada gradskih službi. Kolege iz Puteva su u posljednjem periodu asfaltirale skoro kilometar lokalnog puta na zahtjev lokalne zajednice, dok su i kolege iz Komunalnih usluga bile vrlo vrijedne. Ono što nas čeka i ono o čemu smo razgovarali sa predstavnicima mjesne zajednice jeste izgradnja vodovoda za Gornju Lje-

šansku nahiju. To je projekat na koji se čeka 50 godina i mi smo već krenuli odlučno u realizaciju te priče tako što smo započeli valorizaciju novog vodoizvorišta Kaluđerovo oko i u toku ove godine investiraćemo preko pola miliona eura uz podršku Vlade Crne Gore i Ministarstva poljoprivrede u izgradnju primarnog cjevovoda i ostale infrastrukture - saopštio je Vuković.

On je najavio izgradnju rezevoara koji će povezati Kažićevu glavicu i selo Gradac, odakle će se ta

vodovodna mreža dalje širiti.

- Već smo krenuli u izgradnju novog rezervoara na Kažićevoj glavici, sa tog mjesta koje se nalazi uz magistralu koja povezuje Podgoricu i Cetinje gradićemo primarni cjevovod sve do sela Gradac, nekih pet kilometara uzbrdo. Kolege iz Vodovoda će u narednih pola godine izraditi projektnu dokumetaciju kako bismo znali trasu tog vodovoda, jednom kad stignemo do sela Gradac, neće biti problem da se ta vodovodna mreža dalje razvede. Taj projekat će koštati Vladu Crne Gore i Glavni grad preko dva miliona eura. Uprkos izazovnim vremenima i to govori o našoj opredijeljenosti da ostanemo vjerni onom principu koji smo zacrtali u našem izbornom programu i sa kojim smo se preporučili ljudima unazad dvije godine, a to je da ćemo se truditi da se u svim djelovima Podgorice živi jednakim kvalitetom života i da ćemo se truditi da naš Glavni grad ravnomjerno razvijamo zaključio je Vuković.

I. M.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

17

Gradonačenik Vuković u prisustvu predsjednika Đukanovića svečano otvorio Stadion malih sportova Gradonačelnik Ivan Vuković, u prisustvu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prije dvje noći je svečano otvorio Stadion malih sportova u čiju rekonstrukciju je Glavni grad uložio 520.000 eura.

Stadion malih sportova dobio je košarkaški teren koji nosi naziv po dugogodišnjem uspješnom igraču i treneru košarkaškog kluba Budućnost Goranu Poliju Bojaniću, kao i teren za fudbal i tribine sa 2.500 mjesta.

ULAGANJA

- Ovo je poseban trenutak zbog toga što je poslije gotovo pola vijeka ovaj kultni Stadion malih sportova, mjesto za koje je svaki Podgoričanin posebno vezan, zasijao punim sjajem i konačno izgleda onako kako je davno trebao da izgleda. U ovu investiciju Glavni grad je uložio 520.000 eura, zahvaljujući tome mi u samom srcu grada imamo multifunkcionalni objekat koji ima teren za fudbal, teren za košarku, ugostiteljski objekat i tribine sa oko 2.500 mjesta – poručio je Vuković prilikom svečanog otvaranja i dodao da je ovo sportski kompleks na kojem bi mogli da pozavide i mnogo veći i bogatiji gradovi.

Gradonačelnik se zahvalio Fudbalskom savezu Crne Gore sa predsjednikom Dejanom Savićevićem na čelu.

- Kao što je to činio dok je bio aktivan fudbaler, Savićević i sada u ulozi predsjednika Fudbalskog saveza čini sve što je u njegovoj moći da pomogne našu Podgoricu i našu Crnu Goru. Zahvaljujući

ZA ZDRAVIJE LICE PODGORICE: Sa otvaranja Stadiona malih sportova

Košarkaški teren nosi naziv po igraču i treneru Budućnosti Goranu Poliju Bojaniću

Kvalitetna podloga za neke nove asove U ovu investiciju Glavni grad je uložio 520.000 eura, zahvaljujući tome u samom srcu grada imamo multifunkcionalni objekat koji ima teren za fudbal, košarku, ugostiteljski objekat i tribine sa oko 2.500 mjesta… Na ovaj način stvaramo dobre pretpostavke da se na ovom mjestu rode neki budući asovi, fudbalski, košarkaški, zašto ne i u boksu, ženskom rukometu da nastave slavnu sportsku tradiciju našeg lijepog grada – poručio je gradonačelnik Ivan Vuković tome glavni grad je dobio značajan dio sportske opreme kojom je zaokružena ova vrijedna investicija – naglasio je Vuković.

Prvi čovjek Podgorice je podsjetio da je u posljednje dvije godine bilo puno važ-

nih trenutaka, koje su njegovi saradnici i on prošli.

- Tu je puno važnih projekata koje smo završili, čija je realizacija otpočeta, moglo bi se reći da neki od njih imaju istorijski karakter, poput Sistema za prečišćavanje ot-

padnih voda, zatim novi vrtići, škole i parkovi, ali ova emocija koju trenutno osjećam je nešto sa čim se ništa ne može porediti, jer svi znamo što ovo mjesto znači za Podgoricu - naglasio je Vuković.

USPOMENE

Na ovaj način, dodao je on, vraća se dug svim sportistima koji su godinama i decenijama činili da ovo mjesto živi, a koji su upravo na Stadionu malih sportova napravili prve sportske korake i krenuli na

Počela gradnja savremene infrastrukture u Tološkoj šumi

put koji je značio slavu za Podgoricu i Crnu Gore širom Evrope i širom svijeta.

- Na ovaj način stvaramo jako dobre pretpostavke da se na ovom mjestu rode neki budući asovi, fudbalski, košarkaški, zašto ne i u boksu, ženskom rukometu da nastave tu slavnu sportsku tradiciju našeg lijepog grada. Takođe, ova noć je posebna što ćemo iskoristiti priliku da vratimo dug i učinimo vječnu uspomenu na jednog čovjeka koji je Podgorici i našoj Budućnosti mnogo dao, a čije ime je vezano upravo za ovaj teren odnosno čuveni poligon, a to je Goran Poli Bojanić, čije će ime od večeras nositi ovaj košarkaški teren - saopštio je gradonačelnik Vuković i tom prilikom se zahvalio porodici Bojanić, kao i kolegama iz Agencije za izgradnju i razvoj, Agencije za stanovanje i Zelenilu koji su prethodnih mjeseci vrijedno radili na rekonstrukciji kultnog sportskog mjesta.

I. M.

Obnovljena rasvjeta u dijelu grada Preko Morače

Rekreativna zona na više od 30.000 kvadrata Početak uređenja sportskorekreativne zone u Tološkoj šumi prije dva dana su simboličnom sadnjom obilježili gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, sa saradnicima i direktor Ženskog košarkaškog kluba Budućnost Bemax Zoran Vujičić.

Ovaj projekat Glavni grad realizuje u partnerstvu sa Ženskim košarkaškim klubom Budućnost Bemax i kompanijom „Bemax“

Riječ je o dugoočekivanom projektu vrijednom više od 800.000 eura, čijom realizacijom će i ovaj dio grada dobiti savremenu sportsku infrastrukturu sa brojnim sadržajima za rekreativce i sportiste.

dana biti otvorena Baku ulica, u neposrednoj blizini Tološke šume, koju grad čeka 20 godina.

PARTNERSTVO

Vuković je naveo da je Glavni grad u partnerstvu sa Ženskim košarkaškim klubom Budućnost Bemax i kompanijom „Bemax“ počeo realizaciju još jednog kapitalnog projekta, koji je izuzetno značajan za građane Podgorice.

- Riječ je o rekonstrukciji drugog dijela Tološke šume, koji se prostire od Ulice Baku prema Tološima, tako da ćemo vrlo brzo na površini od preko 30.000 kvadratnih metara dobiti najsavremeniju sportskorekreativnu zonu, ne samo u Podgorici nego i šire. Ukupna vrijednost ovog projekta je preko 800.000 eura i mi ćemo, iako je rok godinu dana, siguran sam u mnogo kraćem roku dobiti novu trim-stazu, stazu za pješake, biciklističku stazu, dječje igralište, dva košarkaška terena pod reflektorima i mali ugostiteljski objekat. Cijeli

SADRŽAJI

VRIJEDNOST PROJEKTA VIŠE OD 800.000 EURA: Prekjuče u Tološkoj šumi

Kompletan prostor biće osvijetljen Predstavnica kompanije „Bemax“, Jovana Vuksanović je istakla da će kompletan prostor biti osvijetljen javnom rasvjetom, te da će ga biti moguće koristiti i u večernjim časovima.

- Dužima trim-staze biće 840 metara, biciklističke 750 metara, a unutar zahvata će se graditi i pješačke staze dužine preko 900 metara. U sjevernoistočnoj zoni će se nalaziti trim-bar, a u

ovaj prostor biće pokriven hidrosistemom i vaj-faj signalom, čime stvaramo uslove za cjelodnevni boravak u prirodi naših sugrađana. Znamo kako prostor trenutno izgleda, to nas čini još zadovoljnijim što ćemo za kratko vrijeme dobiti jedan istinski ukras Podgorice - poručio je Vuković.

nepostrednoj blizini biće smjštena zona za najmlađe posjetoce, zona sa dječjim terenima i betonskim stazama za vožnju trotineta i bicikla. Uz trim-stazu biće i stanice opremljene spravama za vježbanje – najavila je Vuksanović i obećala da će „Bemax“, kao društveno odgovorna kompanija, nastojati da u najkraćem mogućem roku završi radove i privede namjeni ovaj prostor.

Gradonačelnik je podsjetio na realizovane uspješne projekte u partnerstvu sa kompanijom „Bemax“ i zahvalio na dosadašnjoj podršci.

- Zahvaljujući tom partnerstvu u prethodnih godinu dana dobili smo velelepnu „Bemax arenu“, i meni kao gradonačelniku ne preostaje ništa drugo nego

da se zahvalim našim partnerima i izrazim uvjerenje da će to partnerstvo trajati narednih 20 godina, a nadam se i duže - naglasio je Vuković i dodao da će se gradska uprava zajedno sa partnerima potruditi da se ovaj prostor preda što prije na upotrebu našim građanima.

On je najavio da će za nekoliko

Predsjednik ŽKK Budućnost Bemax Zoran Vujačić zahvalan je gradonačelniku Vukoviću, kao bivšem sportisti koji je prepoznao u klubu Budućnost Bemax partnera na realizaciji ove ideje. Ovaj vrijedan infrastrukturni projekat, naglasio je trener ženskog košarkaškog kluba, je značajan kako za grad, tako i za našu državu.

- Ovaj objekat će biti u kratkom roku završen, a znajući kako radi kompanija „Bemax“,, ne sumnjam da će oni da urade sve što je do njih da to bude i na licu mjesta onako kako je projektom predviđeno - zaključio je Vujičić.

Ističući da će svi sadržaji Bemax parka biti besplatni za korišćenje građanima, Vujaćić je kazao da očekuje da će rekreativci i sportisti maksimalno koristiti buduće sadržaje. I.M.

VRIJEDNOST INVESTICIJE 10.000 EURA: Nova rasvjeta u Moskovskoj

Ugradili led svjetiljke u Moskovskoj Ekipe Komunalnih usluga promijenile su stare i ugradili nove savremene led svjetiljke u dijelu Moskovske ulice, čime će se poboljšati kvalitet osvijetljenosti, kao i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i smanjiti potrošnja električne energije – saopšteno je iz PG biroa.

Podsjetivši da su ranije rekonstruisali javnu rasvjetu u dijelu Moskovske ulice, između Dalmatinske ulice i Bulevara Svetog Petra Cetinjskogada, iz Komunalnih usluga navode da je isti posao nedavno odrađen između Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Bulevara revolucije.

Njihove ekipe će nastaviti čišćenje zaštitu i farbanje stubova na ovoj lokaciji a, kako navode iz ovog gradskog preduzeća, ukupna vrijednost radova iznosi oko 10.000 eura. I. M.

18

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Budućnost savladala Sutjesku u najvećem crnogorskom derbiju pred praznim tribinama pod G

Trijumf nad velikim rivalom jesenas kraj Bistrice bio je okidač pozitivne serije plavih, u krajnjem i superiorne titule. Uspjeh i sada stigao u pravom trenutku, nakon dva vezana poraza na startu takmičarske godine, za povratak na pravi kolosijek.

Nikšićani su djelovali onako kako ne odgovara domaćinu, defanzivnije, na trenutke ,,prljavije“, bez čiste igre, efektivnih minuta. Čekali su trenutak iz odbrambenog stava, a imali su dvije velike prilike, obje preko Osmajića - kod 0:0 i za 1:1 u petom minutu sudijske nadoknade.

Sveukupno - gost je pokazao malo, kao da je htio da se zadovolji bodom, a nije osvojio ništa.

Kiksali su izabranici Dragana Radojičića na premijeri protiv Petrovca (3:3), a sada su tu dodali negativan epilog u duelu koji ne rješava ništa, ali znači mnogo, za dalji tok prvenstva, ali i pred gostovanje Borcu u prvom kolu kvalifikacije za Ligu Evrope.

Samo što je krenula utakmica, Budućnost je signalizirala ruku u šesnaestercu, ali je sudija Bošković dao prednost da se igra nastavi. U prvom napadu Sutjeske otvorila se pozicija za Dubljevića koji je sa distance loše šutirao. ,,Plavi“ su odmah preuzeli inicijativu i imali par obećavajućih situacija koje nijesu uspješno završili.

Potpis plavih na najdražu pobjedu I. BOŽOVIĆ

PODGORICA - Prva pobjeda Budućnosti u novoj sezoni, ona najdraža - u najvećem crnogorskom derbiju protiv Sutjeske. Heroj je bio Igor Ivanović koji je u 80. minutu srušio koncept protivnika i Nikšićanima spakovao poraz pred evropsku premijeru narednog četvrtka u Banjaluci.

Ivanović slavi pobjedonosni pogodak protiv Sutjeske

Vidjelo se da domaćin ima prednost na boku gdje je Bojović snagom, visinom i brzinom bio su-

periorniji u odnosu na Pajovića, mada to nije koristio kako je mogao, dok se na kontra strani vo-

Milinković: Ide bolje iz utakmice u utakmicu Budućnost je ostvarila jedini cilj, a to je pobjeda u derbiju nad Sutjeskom.

- Morate da budete zadovoljni kada savladate velikog rivala u derbiju. Teška, ali zaslužena pobjeda. Potrošili smo se protiv Ludogoreca u evropskom meču i trebalo je nakon toga vratiti se u ritam. Nije to još ona Budućnost s kraja prošle sezone, fali brzine u protoku lopte, ali iz utakmice u utakmicu ide bolje.

Mogli smo u prvom poluvremenu da riješimo meč, mogla i Sutjeska da postigne gol, ali sveukupno smo bili bolji - rekao je Mladen Milinković, trener Budućnosti.

dio duel između Ivanovića i Stijepovića.

Upravo su Podgoričani zaprijetili sa tog boka nakon kombinacije iz kornera, te driblinga Ivanovića koji se oslobodio čuvara, ali je iskosa šutirao u Giljena.

Nikšićani su djelovali smušeno na početku, kao da su zaboravili na dogovor iz svlačionice, pa je trener Radojičić dozivao igrače da ih podsjeti ko koga čuva, ko koga preuzima u određenim situacijama.

Najbolji igrači gostiju, momci iz ofanzive, bili su odsječeni, bez konkretnog učinka, s tim što je Sutjeska pokazala da joj malo treba da bude opasna.

Krenuo je da teče 14. minut kada

Budućnost

1

se Osmajić iskrao odbrani domaćih, mogao je da ponese loptu i krene ka Dragojeviću, ali je odlučio da šutira - i sa dvadesetak metara uzdrmao prečku.

Bilo je to sve od Sutjeske koja je stajala u defanzivnom stavu, da odbrani svoj gol, a naprijed što uradi. Malo toga, skoro pa ništa nijesu priredili gosti u ofanzivi, dok je Budućnost pokušavala da ,,igra“. ,,Plavi“ su imali inicijativu, ali je to bilo jalovo, stihijski, bez nekog reda. I kada se otvarao prostor u odbrani protivnika, domaći su griješili u predaji lopte - bio je to pogrešan pas ili potez koji je usporavao akciju.

Kiksali su Nikšićani pozadi u 38. minutu u rizičnoj zoni, nakon čega je Moraitis stigao do lopte i sve što je trebalo bilo je da je suptilno ubaci u mrežu. Ipak, Grk nije reagovao suptilno, već je snažno šutirao i prebacio metu.

Sutjeska je u 41. dala gol, ali neregularno - umjesto vođstva, Cicmil je dobio žuti karton zbog pokušaja prevare kada je rukom nakon centaršuta skrenuo loptu u mrežu.

U odnosu na prošli meč kada je njegov tim dao i primio tri gola protiv Petrovca, Radojičić je promijenio pola tima za derbi.

Sastav Budućnosti bio je očeki-

0

Sutjeska

00

Stadion: pod Goricom. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Golovi 1:0 Ivanović u 80. Žuti kartoni: Mirković, Bojović (Budućnost), Janković, Dubljević, Kojašević, Cicmil, Šofranac (Sutjeska).

Budućnost

Sutjeska

Dragojević Vukčević (od 86. Mijović) Božović (od 84. Đuričković) Mirković Ivanović Raičković Sekulić Ćuković Adžić Moraitis (od 61. Vujačić) Bojović

Giljen Pajović (od 83. Vlahović) Kojašević Janković (od 83. Marković) Adrović (od 78. Vuković) Ćetković (od 68. Raičević) Šofranac Dubljević Osmajić Stijepović Cicmil

van, bez iznenađenja.

Postave koje su počele meč, izašle su na teren i u drugom poluvremenu.

Prvu priliku u nastavku Budućnost je imala u 56. minutu - Božović je ostao sam na ivici šesnaesterca, mogao je da se namjesti, ali je reagovao brzopleto, a samim tim i mnogo neprecizno.

I kada su krenule izmjene - slika je bila slična, ali je jedna promjena bila ključna. A to je - rotacija krila Budućnosti.

Igrao se 80. minut kada je Ivanović krenuo u kontru po lijevoj strani, osvajao je prostor trkom, te došao ispred Giljena i preciznim udarcem iskosa srušio svoj bivši klub - za veliku pobjedu Budućnosti u najvećem doma-

DRUGA LIGA (1. KOLO): Grbalj poražen od Mornara, Beranci osvojili Kotor Bokelj Berane

0 1

KOTOR - Gradski stadion.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Goran Ivanović (Budva). Strijelac: Srećković u 85. minutu. Žuti kartoni: Nedić, Srećković (Berane). Crveni karton: Marko Nedić (Bokelj) u 82. minutu.

BOKELJ: Radović, Banićević, Augusto, V. Čavor (od 57. P. Čavor), Guzina, Marković, Marveđo, Bošković (od 77. Šušić), Mićunović, Jeknić, Racković.

BERANE: Bećić, Đeković, Šćekić, Pešić, Damjanović (od 74. Milanović), Globarević, Kriještorac (od 69. Srećković), Nedić, Vilotijević (od 69. Šoškić), Tomović, Vukićević.

Na premijeri drugaligaškog karavana nesuđeni prvoligaš Bokelj doživio je poraz od debitanta u ovoj konkurenciji, Berana.

Utakmicu je riješio Željko Srećković pet minuta prije kraja - poslije kiksa Jeknića utrčao je pred gol domaćina i matirao mladog golmana Radovića.

Od početka Bokelj je imao inicijativu i prilike, ali Guzina je u drugom minutu pogodio stativu, sigurni golman gostiju Bećić je u 30. zaustavio Boškovića koji je bio sam pred golom, a isti podvig ponovio je u 47. minutu kada je zaustavio nalet Guzine.

Gosti su najbliži golu bili u 14. minutu kada se Kriještorac nije snašao u idealnoj poziciji.

U cjelini, igra bez jakog tempa, dominacija Bokelja, ali borbenom i racionalnom igrom gosti su došli do prve pobjede i

Kom slavio u Spužu

Radisav Dragićević, trener Koma

velike radosti na početku nove D. D. sezone.

Igalo Jedinstvo

1 1

HERCEG NOVI - Teren ,,Solila“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Marković (Podgorica). Strijelci: Koprivica u 43. iz jedanaesterca (Igalo), Vulević u 53. minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: Petrović, Radunović, Đukanović (Igalo), Dacić (Jedinstvo).

IGALO: Perović, Petrović, Koprivica (od 74. Bogdanović), Dragaš (od 62. Đurković), Vlahović, Grbić, Radović (od 85.

Dajević), Radunović (od 62.

Perović), Vučić, Li (od 85. Bakrač), Đukanović.

JEDINSTVO: Džafić, Muzurović, Cvijović (od 87. Mušović), Gordić, Banda, Šćepano-

vić, Nikolić (od 87. Memčević), Vulević (od 74. Krulanović), Ivanović, Ajković, Dacić (od 60. Kalačević).

Remi na otvaranju sezone u Igalu.

Istoimeni domaći tim imao je prednost nad Jedinstvom od 43. minuta i pogotka Koprivice iz jedanaesterca, ali su gosti odgovorili u uvodnom dijelu drugog poluvremena.

Vulević je u 53. postavio konačnih 1:1.

Ibar Arsenal

0 2

ROŽAJE - Stadion ,,Bandžovo brdo“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Manojlo Sekulić (Podgorica). Strijelci: Montenegro u 44, Asanović u 52. minutu. Žuti kartoni: Anđelić, Mučalica (Ibar), Delić,

Pepić (Arsenal).

IBAR: Kuč, Murić (od 68. Orahovac), Tahirović, Šimokava, Anđelić (od 90.+1 Šabotić), Mučalica, Kalač (od 79. M, Pepić), Kuč (od 79. Juković), Stevović, Muković (od 46. Hodžić), Bujiša.

ARSENAL: Lemajić, Delić, Pepić, Batuta (od 84. Ivančević), Radulović, Tačibana (od 77. Krgović), Montenegro (od 70. Đorđević), Mirković (od 70.

Kovačević), Asanović (od 77.

Muhović), Radinović, Popović.

Tivćanima je prijao odlazak na sjever - Arsenal je uspješno počeo novu sezonu, pogocima Montenegra i Asanovića u roku od osam minuta savladao je Ibar u Rožajama.

K. Ne.

Drezga Kom

1 2

SPUŽ - Teren FK Zora. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Mladen Knežević (Berane).

Strijelci: Goranović u 20.

(Drezga), Goranović (ag) u 40, Filipović u 54. minutu (Kom). Žuti kartoni: Bogićević, Knežević (Drezga).

DREZGA: S. Vukčević, Bogićević, Tomašević (od 74. P. Vukčević), Vujisić (od 63. Kubo), Lazarević (od 74. Kovačević), Božović (od 63. Drinčić), Burzanović (od 63. Piranić), Maraš, Goranović, Knežević, Petrović-Njegoš.

KOM: Novović, Otašević (od 62. Dujović), Radenović (od 90.+2 L. Bulatović), Nuculović, Golubović, Hot, Radulo-

vić, Riosuke (od 62. B. Bulatović), Đukić, Brnović, Filipović (od 80. Vujošević).

Poslije ispadanja iz Prve lige, ni početak nove epizode u Drugoj nije izgledao bajkovito za Kom. Drezga je vodila od 20. minuta pogotkom Goranovića, ali su gosti ipak stigli do preokreta.

Imali su sreće u 40. kada je Goranović poslije protivničke pogodio i sopstvenu mrežu, da bi Filipović u 54. potpisao trijumf tima Radisava DragićeviK. Ne. ća.

Mornar Grbalj

1 0

BAR - Stadion ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Vojin Vojinović (Podgorica). Strijelac: Vukmarković u 6. minutu. Žuti kartoni: Martinović, Kacić, Idrizović (Mornar), Vučetić (Grbalj).

MORNAR: Nikčević, Vukmarković, Martinović, Kažić (od 60. N. Bulatović), Kacić (od 87. Leverda), Kajević, Idrizović, Perišić, Seratlić (od 60. Škrijelj), I. Bulatović (od 90.+4 Bugarin), Pajović.

GRBALJ: Popović, Stešević (od 78. Vučetić), Vraneš, Stanišić (od 78. Vorfaj), Ćosić, Perović, Glavan (od 62. Pribilović), Niković, Klikovac (od 87. Rakočević), Milović, Obradović (od 62. Carević).

Prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore fudbaleri Grblja odigrali su drugoligaški meč i - izgubili.

Na startu sezone, Mornar je na ,,Topolici“ slavio pogotkom Vukmarkovića već u šestom minutu.

Kordić donio trijumf u Petro

Maksima

PETROVAC - Podgorica je poslije dva kola jedina ekipa sa maksimalnim učinkom u Telekom 1. CFL. Lješkopoljci su poslije Titograda (2:0) savladali i Petrovac, a strijelac jedinog pogotka bio je Šaleta Kordić.

- Teška i čvrsta utakmica, u kojoj smo uspjeli da postignemo pogodak koji je na kraju riješio pitanje pobjednika. Pobjeda nas je dovela do željenog cilja da na startu pr-

Arena

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Fudbal

19

Na krilima mladog ofanzivca, Rudar slavio protiv Titograda pod Golubinjom

Goricom

HET-TRIK STRIKOVIĆA

Radojičić: Bez muke se pjesma ne ispjeva

Rezultati Budućnost - Sutjeska

1:0

Petrovac - Podgorica

0:1

Rudar - Titograd

3:1

Iskra - Dečić

Strategija Sutjeske da sačuva mrežu, te čeka šansu da uradi nešto više prema naprijed, pala je u finišu meča kada je Budućnost prelomila derbi.

- Igrali smo dobro, onako kako ne odgovara Budućnosti. Čekali smo šansu da postignemo gol - imali smo u prvom poluvremenu dvije takve situacije i jednu na kraju kada smo mogli da izjednačimo. Imala je i Budućnost svoje trenutke.

Primili smo gol na način na koji smo primili tri od Petrovca.

Na ovom nivou primate takve golove je nedopustivo. Moramo to da ispravimo. Oporavljali smo se tri dana od šoka sa premijere, a sada nam se ponovilo nešto slično. Čestitke Budućnosti na pobjedi. Okrećemo se meču sa Borcem u Banjaluci.

Imamo ogromnih problema sa zadnjom linijom, ali borićemo se. Nije lako za sada, ali trudićemo se da isplivamo. Bez muke se pjesma ne ispjeva - kazao je Dragan Radojičić, strateg Sutjeske.

Jezero - Zeta

0:0 1:1

Tabela

1. Podgorica

2

2

0

0

3:0

2. Dečić

2

1

1

0

2:0

6 4

3. Iskra

2

1

1

0

1:0

4

4. Jezero

2

1

1

0

2:1

4

5. Rudar

2

1

0

1

3:2

3

6. Budućnost

2

1

0

1

1:2

3

7. Petrovac

2

0

1

1

3:4

1

8. Sutjeska

2

0

1

1

3:4

1

9. Zeta

2

0

1

1

1:2

1

10. Titograd

2

0

0

2

1:5

0

U narednom kolu (1. septembra) sastaće se: Zeta - Rudar, Dečić - Jezero, Sutjeska - Iskra, Podgorica - Budućnost, Titograd - Petrovac.

Vuk Striković trese mrežu Titograda

PLJEVLJA - Simultanka Vuka Strikovića - za prvu pobjedu Rudara u novoj sezoni Telekom 1. CFL.

ćem meču.

Probao je Radojičić da se prešalta na ofanzivnu varijantu i njegova ekipa imala je situaciju za izjednačenje - u 95. minutu Osmajić je sa desetak metra šutirao pored stative.

Nije to bilo sve, Budućnost je nakon toga propustila da duplira prednost Ivanović je bio asistent, a mladi Mijović promašio zicer.

D. KAŽIĆ

Brzonogi krilni napadač imao je svoju noć, najbolju na prvoligaškoj sceni na koju je tek zakoračio - mladi ofanzivac, koji je pod Golubinju stigao u ljetnjem prelaznom roku iz Budućnosti, postigao je ,,hettrik“ i praktično sam dobio ,,romantičare“.

Striković je mrežu protivnika pogodio u finišu prvog poluvremena, ali je protivnik uspio da izjednači u uoči odlaska na odmor preko Popovića. Ipak,

neuhvatljivi osamnaestogodišnjak iz redova Pljevljaka napravio je prevagu u nastavku - 53. minutu je drugi put donio prednost domaćinu, dok je trećim golom u 63. krunisao blistavu partiju.

- Moram da budem zadovoljan, fizički smo odlično stajali, poveli, ali i brzo primili gol.

Međutim, nijesmo se predavali, nastavili smo sa napadima, pobjeda je mogla biti i ubjedljivija, ali kada osvojite tri boda pobjedi se ne gleda u zube.

Naravno, ima tu još dosta da se radi, u narednom kolu idemo na Trešnjicu, a nakon toga dolazi prvenstvena pauza koju

moramo maksimalno iskoristiti - rekao je Vuko Bogavac, trener Rudara.

Sa druge strane gosti imaju razloga za brigu, nijesu dobro igrali u odbrani, bili su spori, a nijesu ni iskoristili greške domaćina To je rezultiralo drugim vezanom porazom na startu prvenstva.

- Podbacili smo u svim segmentima igre i tu nikako ne možemo biti zadovoljni. Brzo smo se nakon primljenog gola vratili i umjesto to da iskoristimo, povukli smo se i na kraju poraženi. Idemo dalje, ima još dosta da se igra i nadamo se da

ćemo ubrzo ispraviti nedostatke - kazao je Žarko Popović, strijelac za Titograd.

Kako je Striković ušao u meč vidjelo se da je raspoložen za igru, da može da nosi Rudar do uspjeha.

Inicijativu je domaćin pretvorio u vođstvo u 42. minutu Kašćelan je poslao dugu loptu, a nakon kiksa Muzurovića, reagovao je Striković, koji je nastavio kretnju i rutinski matirao Joksimovića.

Nijesu Pljevljaci ni stigli da se poraduju kako valja, a rival je poravnao samo što je kreno sa centra - Marko Roganović je asistirao Popoviću koji je pobjegao čuvaru i savladao Helića.

Rudar je nastavio sa ofanzivom i u nastavku, a nakon seri-

Rudar

Titograd

31 1

1

Stadion: Pod Golubinjom. Igrano bez prisustva publike.

Sudija: Miraš Cerović (Podgorica).

Golovi: 1:0 Striković u 42, 1:1 Popović u 43, 2:1 Striković u 53, 3:1 Striković u 62. Žuti kartoni: Kašćelan, Hajrović, Matsui (Rudar), Bašić (OFK Titograd).

Rudar

Titograd

Helić Tomašević Kašćelan Hajrović (od 75. Ernec) Vlaisavljević (od 86. Mujović) Merdović Zečević (od 88. Tahirović) Kotorac Kartal (od 46. Pejović) Striković (od 75. Talović) Matsui

Joksimović B. Roganović Peličić (od 56. Alić) Popović (od 80. Mrvaljević) Kalezić Vukčević (od 80. Magdelinić) Bašić Novović Brnović (od 56. Tošković) Muzurović (od 56. Mendi) M. Roganović

je kornera, tačnije . poslije trećeg uzastopnog Striković je ponovo pogodio metu.

Nijesu pomogle izmjene gostiju koji su jurili novo izjednačenje, ali umjesto toga primili su trći gol koji je odredio epilog utakmice.

Striković je i ovoga puta bio u glavnoj ulozi - izbjegao je ofsajd zamku i nakon pasa Začevića kroz sredinu - postigao svoj prvi ,,het-trik“ na prvoligaškoj sceni.

U finišu je moglo da bude još golova, na obje strane, ali se rezultat više nije mijenjao. D. K.

Poslije Budućnosti, ni Iskra nije uspjela da pobijedi povratnika u elitu Podgorica

00 1

0

Stadion: Pod Malim brdom.

Gledalaca: Igrano bez pristva publike.

Sudija: Milovan Milačić (Kotor).

Golovi 1:0 Kordić u 74.

Petrovac

Podgorica

Popović Ražnatović Ilić (od 28.

Merdović) Ivanović (od 80. Rudović) Vukčević Marković (od 80.

Divanović) Mikijelj Đurđević (od 61.Tačibana) Medigović Savić (od 46.

Stojanović) Savović

Ivezić Čelebić Nikolić (od 65. Vujović) Jovanović Kordić (od 86. Đajić) Maraš (od 61.

Muharemović) Vukčević Sentoku (od 65. Sekulić) Marjanović Kaluđerović Suzuki

ovcu

alna Podgorica venstva imamo maksimalan učinak - rekao je trener Podgorice Milorad Peković.

U borbenoj utakmici, prvu šansu imao je fudbaler Podgorice Marko Vukčević, a od gostujućih igrača u prilici su bili i Anđelko Jovanović i Šaleta Kordić.

Kod domaćih, prijetili su Igor Vukčević i Stefan Savić, ali je Nikola Ivezić ostao nesavladan.

Petrovac je ofanzivnije počeo u

nastavku, međutim, nije uspio to da kruniše. Odluka je pala u 75. minutu, kada je Šaleta Kordić lijepim udarcem donio radost timu iz glavnog grada.

- Nijesmo uspjeli da valorizujemo dobar rezultat koji smo ostvarili u prošlom kolu protiv Sutjeske (3:3). Teška utakmica, u kojoj većina mojih igrača nažalost nije pružila ono što smo od njih očekivali - rekao je trener Petrovca Nenad Vukčević.

K. Ne.

Dečić zna sa favoritima DANILOVGRAD - Dečić je odolio još jednom pretendentu na titulu i poslije pobjede protiv Budućnosti (2:0) zasluženo osvojio bod na gostovanju Iskri (0:0).

Granitna odbrana Tuzana sa odličnim golmanom Velimirovićem uspjela je da sačuva mrežu, naročito u prvom poluvremenu kada su ,,crvenobijeli“ imali veliku terensku inicijativu i u dva navrata propustili kolosalne šanse da dođu do vođstva.

U 13. minutu odličnu akciju po desnoj strani započeli su Matija Račić i Luka Malešević, da bi ovaj drugi izvanredno uposlio Bogdana Mandića koji sa nekoliko metara nije uspio da savlada sigurnog Velimirovića.

U istom napadu Obradović je pogodio prečku poslije kornera Rogošića. Nedugo zatim i Aldin Adžović je iz daljine pokušao da iznenadi Velimirovića, ali bez realizacije. Do odlaska na odmor gosti su preko brzonogog Anđela Rudovića, jednog od boljih u ovom susretu, nastojali da dođu do prednosti, međutim, njegov udarac iz prekida samo je omogućio iskusnom Srđanu Blažiću da se istakne.

U nastavku, nešto ozbiljniju akciju domaćina započeo je solo prodorom Jamamoto, koji je zatim asistirao Petru Tadiću, čiji je pokušaj završio visoko preko prečke.

Izabranici Edisa Mulalića su

M. JOVANOVIĆ

Petrovac

Sa sinoćnjeg meča u Danilovgradu

Iskra

0

Dečić

0

Stadion: Braća Velašević. Igrano bez prisustva publike Sudija: Aleksandar Šćekić (Berane) Žuti kartoni: Boričić, Rogošić (Iskra), Ad. Rudović, Tući (Dečić)

se oslobodili pritiska u finišu utakmice i bili čak u prilici da odnesu tri boda iz Danilovgrada. Naime, desetak minuta prije kraja Džonatan Drešaj se nakon dodavanja Mijuškovića našao oči u oči sa Blažićem, koji je ponovo pokazao virtuoznost na golu.

Takođe, u 86. minutu Rudović je odlično izveo slobodan udarac sa ivice šesnaesterca i samo zagrijao dlanove Blažića, koji je zaustavio i šut Pešukića.

- Bila je ovo borbena utakmica i kada se sve uzme u obzir rezultat je realan. Iskra je bila

bolja u prvom, mi u drugom poluvremenu. Zadovoljni smo učinkom jer smo osvojili četiri boda protiv dva favorita koja pretenduju na najviši plasman. Nastavljamo sa ozbiljnim radom i nastojaćemo da zadržimo formu i u narednim susretima - rekao je trener Dečića Edis Mulalić.

Duel sa Dečićem za Iskru je bio uvertira pred meč sa Lokomotivom iz Plovdiva u prvom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope.

- Kad se sve sabere ostaje žal za propuštenom prilikom da

Iskra

Dečić

Blažić Malešević Račić (od 56. Tadić) Boričić Đurišić Drinčić Jamamoto Obradović Rogošić Mandić (od 77. Milić) Adžović

Velimirović Ad. Rudović Marković Božanović Camaj (od 67. Rolović) Pepić (od 55. Pešukić) An. Rudović (od 89.

Prenkočević) Đoljaj (od 55.

Mijušković) Ljuljđuraj Drešaj Tući

se osvoje tri nova boda, s obzirom na apsolutnu dominaciju koju smo imali skoro 80 minuta. Zato i priča po kuloarima da ćemo ovu utakmicu žrtvovati na uštrb meča sa Lokomotivom nije bila na mjestu. Pojedini prvotimci su, doduše, odmarali za prvo kolo kvalifikacija za Ligu Evrope, što je samo potvrda da imamo zdravu konkurenciju na svim pozicijama - kazao je Aleksandar B. K. Nedović, trener Iskre.

20 Sportski miks

Arena

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Bavarci pobijedili Pari Sen Žermen u finalu

Koman lansirao B

Pregovori Urugvajca sa Benfikom propali

Kavani u Lidsu?

Edinson Kavani (33), slavni urugvajski napadač, mogao bi ovog ljeta pojačati novog premijerligaša Lids junajted.

Prije samo dva dana djelovalo je da će doskorašnja zvijezda Pari Sen Žermena potpisati za lisabonsku Benfiku. Ipak, zbog visoke plate koju je Urugvajac zahtijevao, taj dogovor je propao - a male su šanse da će Kavani potpisati za dvostrukog prvaka Evrope.

Po saznanjima lisabonskog lista A Bola, Kavani zahtijeva godišnju platu od deset miliona eura, kao i trogodišnji ugovor. Benfika to ne može da mu ponudi.

Sa druge strane, Lids želi veliku zvijezdu u sezoni povratka u ostrvsku elitu. Pregovori sa bivšim napadačem Napolija, koji je tokom sedam godina u Parizu postigao 200 golova.

S. S.

Londonski klub želi da se uključi u pregovore sa Bajern Minhenom

I Arsenal u trci za Tijaga Londonski Arsenal konkurisaće Liverpulu za potpis zvijezde Bajern Minhena Tijaga Alkantare, objavio je Dejli mejl.

Po pisanju londonskog lista, uprava ,,tobdžija“ spremna je da iskoristi neodlučnost Liverpula u pregovorima sa njemačkim šampionom. Za sada, prvak Premijer lige odbija da plati obeštećenje u visini između 27 i 30 miliona eura.

Tijagu je ostala godina ugovora u Bajernu i ima ambiciju da karijeru nastavi u Premijer ligi. Već duže od mjesec pominje se kao ključno pojačanje tima Jirgena Klopa, novog šampiona na Ostrvu.

Arsenal za finansiranje ovog transfera mora prodati Elnenija i Toreiru, ali u klubu iz Sjevernog Londona smatraju da mogu lako pronaći kupce za te igrače.

S. S.

Sinsinati masters: Prvi trijumf Mareja u 2020. godini

Čilić ispao, Raonić siguran Marin Čilić, bivši šampion US opena, eliminisan je već prvog dana Sinsinati mastersa u Njujorku - za prvo iznenađenje pandemijske teniske ere.

Kanađanin Denis Šapovalov, 16. teniser svijeta, eliminisao je Hrvata iz Međugorja relativno lako, 6:3, 6:3. Šapovalov je imao devet asova, a protivniku je dozvolio samo jednu brejk-loptu. Naredni rival mu je Njemac Jan Lenard Štruf.

Pobjedi se radovao Podgoričanin koji nastupa za Kanadu Miloš Raonić. U trijumfu nad Amerikancem Semom Kverijem 6:4, 6:4 Miloš je pokazao da je kvalitetno radio u perio-

du duge pauze bez zvaničnih turnira. Trijumf je bio možda i lakši od očekivanog i ohrabrenje je za naredne duele.

Naredni protivnik za Raonića biće pobjednik duela Britanca Danijela Evansa i velikog ruskog talenta Andreja Rubljova.

Nekada prvi teniser svijeta Endi Marej radovao se trijumfu u prvom kolu nad talentovanim Amerikancem Frensisom Tijafoom - 7:6, 3:6, 6:1.

To je prva pobjeda Škota u 2020. godini u zvaničnim mečevima, a ključni je bio tajbrejk prvog seta, u kojem je nadoknadio zaostatak 3:1. Naredni rival biće mu Aleksandar Zverev.

S. S.

Bajern je šesti put prvak Evrope, jer je kompletniji, zreliji tim, kvalitetniji fudbalski projekat od Pari Sen Žermena. Da je tako, pokazao je Kingsli Koman (24), strijelac jedinog gola u lisabonskom finalu - rođeni Parižanin, dijete ,,svetaca“ i igrač koji je prije šest godina napustio klub jer prostor i šansu nije dobio ispred precijenjenih zvijezda.

Trzaj Komana, udarac glavom, školski realizovan centaršut na drugu stativu neumornog desnog beka Kimiha u 59. minutu - momenat je u koji je stao cijeli meč. U prvom dijelu meča Parižani nijesu iskoristili dvije velike šanse. A Bavarci do kraja djelovali sve sigurnije, gotovo rutinski priveli meč. Nejmar i Mbape, velike zvijezde francuskog prvaka, od jedinog gola na meču do kraja nijesu ni zaprijetili... Za utisak, da je do titule došao pravi sastav, skup igrača mnogo spremnijih za kolektivnu igru u oba pravca. Bajern, dosljedan svom konceptu gdje nijedan pojedinac nije iznad cjeline, zasluženo je na krovu Evrope.

ELITNI TEMPO

Prvi put od ,,restarta“ sezone i u svim takmičenjima, Bajern nije postigao gol u prvom poluvremenu. Jasno je bilo od starta, da su Parižani proaktivnije ušli u meč; spremniji da zaprijete iz presinga i pronađu pravo dodavanje u šesnaestercu rivala, iako svedeni na 40 procenata posjeda lopte do odmora.

Meč je dobio pravi, elitni tempo dostojan spektakla od 18. minu-

ta - i velike šanse Nejmara, kada je šut brazilskog majstora lijevom nogom Nojer branio rukom. Uzvratio je Levandovski, gađao stativu u 22. minutu. Najbolju šansu promašio je ipak Mbape, u lijepoj timskoj akciji na inteligentno odabran povrat-

ni pas veziste Erere u 45. minutu nebranjen je šutirao pravo u Nojera sa sedam metara. Odnos u šutevima do odmora (6-5) ,,sakrio“ je činjenicu da je francuski prvak lakše dolazio do gola.

Kvalitetan ritam igre na sredini Bajern je pronašao tek od 30.

minuta, ali bez prepoznatljive konkretnosti u poluvremenu bez golova.

KLJUČNA ODLUKA

Bajern je od starta drugog poluvremena djelovao za nijansu odlučnije, uz ključnu instrukci-

Povratak centra Indijane u kompleks u Orlandu

Sabonis oporavljen Domantas Sabonis (24), startni centar Indijana Pejsersa, oporavio se od zapaljenja tetive stopala i nakon terapije vratio u kompleks ,,mjehura“ u Orlandu.

Bez Litvanca u sastavu, Indijana se suočila sa deficitom 3-0 u plej-of seriji protiv Majamija. Sada je Sabonis u karantinu i postoji šansa da nastupi u narednom meču.

- Cilj nam je prije svega da produžimo seriju i pružimo šansu Sabonisu i cijelom timu, da kompletni pokažemo koliko zaista možemo - rekao je trener Indijane Nejt Mekmilan.

Ove sezone Sabonis je igrao odlično za Pejserse i bilježio 18,5 poena, 12,4 skoka i pet asistencija u prosjeku.

S. S.

Lista igrača sa najvećim ugovorima u Evroligi u sezoni pred nama

Mirotić i Larkin najplaćeniji Nikola Mirotić, Podgoričanin koji nastupa za Španiju, i u narednoj sezoni biće najplaćeniji košarkaš Evrolige, sa platom od 3,8 miliona američkih dolara za godinu.

Bivši NBA krilni centar ipak će zaraditi nešto manje novca nego u sezoni za nama. Po informacijama iz Barselone, njegova bruto plata iznosi 5,4 miliona dolara, razliku između dvije cifre čini porez koji je visok za strane igrače u Španiji.

Drugi na listi je bek Efesa Šejn Larkin, igrač koji je obilježio prethonu sezonu, sa neto platom od 3,7 miliona dolara. Ukupno, za dvije sezone Larkin će zaraditi 7,7 miliona, po detaljima

novog ugovora.

Treći najplaćeniji je novi centar CSKA Nikola Milutinov, sa godišnjom platom od 2,5 miliona dolara. Slijedi Majk Džejms, bek CSKA, sa za nijansu nižom platom, a peti je Aleksej Šved, ruska zvijezda iz Himkija (2,4 miliona). Platu od 2,4 miliona dolara za narednu sezonu ima i Nando de Kolo, francuski bek iz Fenerbahčea.

Među deset najplaćenijih košarkaša Evrope za evroligašku sezonu pred nama su i centar Fenerbahčea Jan Veseli (2,2 miliona), bek Serhio Ljulj iz Real Madrida (dva miliona) i njegov saigrač Valter Tavares (takođe dva miliona). Deseti na listi je bek Barselone Kori Higins -

Amerikanac će u sezoni pred nama zaraditi nešto manje od dva miliona američkih dolara.

Van liste deset najplaćenijih su ostali, na primjer, grčki bekovi Nik Kalates (Barselona) i Kostas Slukas (Olimpijakos) sa godišnjom platom nešto nižom od dva miliona eura, kao i španski bek Serhio Rodriges iz Armani Milana i novi krilni centar CSKA Tornike Šengelija, bek Armanija Malkolm Dilejni i krilo CSKA Vil Klajburn (oko 1,8 miliona dolara za sezonu).

Evroligaška sezona bi trebalo da počne početkom oktobra, ali je trenutno pitanje da li će sezona početi po planiranom rasporedu, zbog pandemije korona virusa.

S. S.

Arena

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Sportski miks

21

Gavrilo Pajović, sportski direktor Budućnost Volija

u Lige šampiona u Lisabonu

Bajern na tron PSŽ

Klub smo i tim kome trebaju navijači

Bajern

00 1

0

Stadion: ,,Da Luž“ u Lisabonu.

Sudija: Daniele Orsato (Italija).

Gol: 1:0 Koman u 59. Žuti kartoni: Paredes, Nejmar, Silva, Kurzava (Pari Sen Žermen), Dejvis, Gnarbi, Sile, Miler (Bajern).

PSŽ

Bajern

Navas Berna (od 80. Kurzava) Kimpembe Silva Kerer Markinjos Paredes Erera (od 72. Draksler) Nejmar Di Marija (od 80. ČupoMoting) Mbape

Nojer Dejvis Alaba Boateng (od 25. Sile) Kimih Gorecka Alkantara (od 86. Toliso) Koman (od 68. Perišić) Gnarbi (od 68. Kutinjo) Miler Levandovski

500 golova u Ligi šampiona postigao je Bajern, zaključno sa Komanovim u finalu

ju na odmoru da krila Koman i Gnarbi zaigraju bliže sredini igrališta i otvore više prostora za prodore bekova.

Treneru Bavaraca Hansiju Fliku gol Komana donio je potvrdu ispravnosti teške odluke - da Francuzu pruži šansu ispred do

finala nezamjenjivog Ivana Perišića. Kako je samo Flik slavio vodeći gol i kako ga je slavio Koman, svjestan da na ovaj način perfektno servira ,,osvetu“ klubu u kojem je sazrijevao deset godina, ali gdje nije dobio zasluženo povjerenje. Samo dva minuta kasnije

imao je idealnu priliku da duplira prednost... Šansa Nejmara u 91. minutu, šut iz okreta iz teškog ugla na dodavanje Mbapea, bila je posljednji trzaj Parižana. Fudbalska istorija je ispisana: Bajern je jedini tim u istoriji Lige šampiona koji je pobijedio sve mečeve u sezoni takmičenja na putu do trofeja!

S. STAMENIĆ

NBA: Lejkersi poveli 2-1 u seriji protiv Portlanda, Majami na korak od druge runde

Džejmsov savršen meč Los Anđeles Lejkersi vode 2-1 u plej-of seriji NBA lige protiv Portlanda, a za pobjedu 116:108 u uzbudljivom trećem duelu treba prije svega da zahvale Lebronu Džejmsu. ,,Kralj“ Džejms je upisao 38 poena, 12 skokova i osam asistencija - sveukupno odigrao je liderski i kako dolikuje prvoj zvijezdi NBA lige. Entoni Dejvis dodao je 29 poena uz 11 skokova i osam asistencije, tri blokade i dvije izgubljene lopte.

Odlični Portland predvodio je Demijen Lilard sa 34 poena i sedam asistencija, Mekalum je dodao 28 a Entoni 20 poena. U posljednjih sedam minuta igre Portland je iz igre ubacio samo tri šuta, favorit je bio spreman za vrhunsku odbranu u ključnoj fazi meča.

U dramatičnom meču nakon produžetka Oklahoma Siti Tander pobijedila je Hjuston Rokitse 119:107, za smanjen deficit 2-1 u seriji prve runde plej-ofa Zapadne konferencije. ,,Gromovi“ su produžetak riješili čak 15:3 u svoju korist.

Odličnoj timskoj partiji, plejmejker Njemačke Denis Šruder je postigao 29, a slavni bek Kris Pol 26 poena. Aleksander je dodao 23 a Galinari 20 poena u trijumfu.

Za Hjuston, prvi strijelac lige Džejms Harden postigao je 38 poena uz osam asistencija i sedam skokova. Gordon je dodao 18 a Haus 15 poena uz deset skokova. Osjetio se izostanak velike zvijezde Rasela Vestbruka, koji se oporavlja od povrede kvadricepsa.

Majami je na korak od druge runde plej-ofa, vođstvo 3-0 nad Indijanom zaslužio je trijumfom 124:115. Vođstvo od 20 poena u drugoj dionici je zamalo ispušteno, dva minuta prije kraja Pejsersi su prišli na dva poena deficita, ali nije-

su imali snage za preokret.

Džimi Batler postigao je 27 poena uz osam skokova, Goran Dragić 24 poena i šest asistencija, a Ben Adebajo 22 poena i 11 skokova za pobjednički tim. Sa druge strane, Brogdon je upisao 34 poena, 14 asistencija i sedam skokova, Voren 23 a Oladipo 20 poena.

Orlando našeg Nikole Vučevića će u poneđeljak, od 19.30 časova, igrati četvrti meč plej-of serije protiv favorita Milvokija. Trenutan skor je S. S. 2-1 za Bakse.

Ponosni smo što su nam u „Morači“, navijači „šesti igrač“. Kvalitetnim treningom „bježimo“ od takmičarske neizvjesnosti, adaptiraćemo se na sve uslove jer imamo respektabilan sastav i za ABA ligu i za Evrokup ŽABLJAK - Bila je to ’91-92 godina prošlog vijeka. Košarkaška ekspedicija Budućnosti na pripremama na Žabljaku. Tada, Njegovođe kao sportski centar Žabljaka.

Košarkaši smješteni u motelu u Njegovođu. Treniraju u maloj sali škole u Njegovođu.

Prošeta se do Žabljaka. Prošetali smo prije neki dan do tih objekata. Motel zatvoren i ruiniran, sala bez đaka zatvorena ali makar spolja, građevinski djeluje solidno.

Među najmlađima u redovima tadašnje Budućnosti bio je Gavrilo Gašo Pajović. Poslije skoto tri decenije, Gašo Pajović je, sada kao sportski direktor, ponovo na pripremama na Žabljaku. Pitali smo ga koliko je godina Gašo bez Budućnosti u svom životu...

- Od 1985. godine pa računaj...

Sa četiri „preskoka“. Sezona u Bosni, sezona u Partizanu, sezona u Igokei i pola sezone u Primorki iz Bara. Igrač, a od sezone 2004/2005. sportski direktor.

Obeštećenje koje tada Budućnost dobila sa prelazak Gaša Pajoviča u sarajevsku Bosnu bilo je jedno od najvećeih u tadašnjoj JU košarci. Tada krhki vlasnik košarkaške pameti i znanja, kasnije je sve opravdao. Genetika sportske porodice ga je bukvalno vezala za košarku i Budućnost i kada je završio igračku karijeru. Prije 15 godina se u kafani „Oaza“ , Barama Kraljskim, desila i istorijska odluka – dva plejmejkera Budućnosti su i istom trenutku okačili patike o klin, završili igračku karijeru i postali; Dejan Radonjić šef stručnog štaba Budućnosti, a Gavrilo Pajović, sportski direktor.

Petanest sezona je nanizao Gašo kao sportski direktor, zapamtio evroligaške uzdahe i domete. Sada kreće u jednu specifičnu sezonu sa opterećenjem korone...

- Sve je sada komplikovanije.

Igrači su tokom pauze imali program rada od kondicionog trenera Nikole Musića. Radili su u svojim stanovima i kućama koliko su mogli. Kada su dozvoljeni treninzi, baš su po-

Gašo i Rako Možda je to tandem sa najdužim stažom saradnje u košarkaškom sistemu Budućnost. Gavrilo Gašo Pajović i Goran Rakočević – Rako. Tri decenije i nešto malo više. Rako, koji je uključen u rad sa najmlađim kategorijama je došao da posjeti direktora i prijatelja Gaša...

- Sreli smo se 1986. godine, kada je Rako okupio jednu sjajnu generaciju mladih igrača Budućnosti u kojoj su pored mene bili Nikola Bulatović, Dragan Vukčević, Igro Đaletić, Boban Pajović.. Bili smo među najboljim juniorskim sastavima tadašnje Jugoslavije. Uspjeh je kada iz generacije izađe jedan igrač a iz ove naše je izašlo četiri-pet igrača. Rako je bio najzaslužniji za naše košarakaško stasavanje u situacji u klubu i nije bilo pravih uslova za rad sa mlađima selekcijama. Stvorio je od nas košarkaške fanatike i svima nam se to isplatilo. Nakon tri decenije imam pravo da mu kažem da je mogao i morao puno više da postigne u trenerskoj karijeri. Raznovrsnost njegovih treninga, individualni rad sa mladim igračima su nešto što samo ima Rako - prokomentarisao je prije neki dan na Žabljaku, Gašo Pajović.

svećeno radili. Kod svakog domaćeg igrača se vidi napredak.

To je osnova koju če nadgraditi pojačanja Von, Eldžim i Apić, a tražimo „peticu“ spremnu da bude i „četvorka“. Mislim da ćemo imati solidnu ekipu za ABA ligu i Evrokup - smatra Gašo Pajović.

Sportski direktor Budućnost Volija ističe da se ne može pobjeći od neizvjesnosti dešavanja sporta koju je donijela pandemija korone. Trenira se maksimalno, sve je organizovano kao da su nornalne okolnosti ali se neizvjesnost ne može preskočiti.

- Mi smo prethodnim godinama, u posljednjoj nedjelji avgusta već znali datume pripremnih utakmica, turnira, raspored i termine i mjesto odigravanja utakmica u ABA ligi i Evrokupu. Sada su odloženi svi pripremni turniri osim „Memorijala Mirza Delibašić“ koji 4. i 5. septembra igramo u Sarajevu sa Partizanom, Igokeom i Bulonjem. Opterećuje nas i način kako će početi ABA liga. Budućnost Voli je klub i tim ćiji učinak dosta zavisi od navijača. Mi smo ponosni na to da smo stvorili vezu sa navijačima, da nam budu „šesti igrač“. Podrška u „Morači“ nam je izuzetno bitna, navijači su znali da nam pomognu da preokrenemo rezultat. Vari-

janta da se prvih šest kola igra u istom gradu, nas ostavlja bez navijača. Naravno, mi ćemo se prilagoditi ali definitivno pripadamo ekipama u ABA ligi koje imaju navijače i kojima trebaju navijači, istakao je Pajović.

Proteklo košarkaško ljeto je obilježio i jedan košgeterski rekord. Feđa Pajović, 20-godišnji plejmejker Studentskog centra, sin Gaša Pajovića i srebrni evropski kadet, je nakon završenog treninga uzeo loptu ruku, namjestio se na liniji 6,75, zamolio kolegu da vraće loptu i pogodio – 70 „trojki“ zaredom. Bez promašaja....

- Drago mi je što se tih dana osjećao izuzetno zadovoljno i ispunjeno. Uradio je nešto što ja nijesam mogao. Vrijedan je, radan, ponosan sam kako je vaspitan i posvećem košarci.

Ima podršku od mene, ali mu je do sada otežavajuća okolnost bila što je moj sin. Pokušaću da mu olakšam situaciju, jer vidim i osjećam da ima opterećenje. U dosadašnjoj karijeri mu ništa nije dodato zbog toga što je moj sin. Dio je talentovane generacije igrača rođenih 2000, 2001. i 2002. godine i vjerujem da će izboriti za pravu šansu - poručio je Gavrilo Gašo Pajović, sportski direktor Budućnost Volija.

DR. DRAŠKOVIĆ

22

Arena

Sportski miks

,,Ajkule“ završile pripreme, možda se okupe ponovo 18. septembra na turniru u Hrvatskoj

OVO LJETO NIJE BILO BEZ CILJA

PODGORICA - Vaterpolo reprezentacija Crne Gore završila je pripreme. Nakon 15 sedmica rada i samo jedne odigrane utakmice u Dubrovniku sa Hrvatskom, selektor Vladimir Gojković je zadovoljan. Zadovoljni su i igrači koji se se vratili klupskim obavezama.

SVI U POGONU

Više od 40 reprezentativaca, od 11. maja, bilo je u pogonu.

Mlađi su krenuli sa radom dvije sedmice kasnije i pripreme završili bez povreda i stresa od virusa koji je zaustavio mnoga takmičenja i uticao da ,,ajkule“ ne odu na turnire u Italiji i Hrvatskoj.

- Nakon dva mjeseca pauze, koju nikad u karijerama nijesu imali, igrači su na pripreme došli motivisani. Prve tri sedmice radili smo umjerenim intenzitetom, vodeći računa da ne dođe do povreda. U drugoj sedmici priključili smo mladu reprezentaciju. Tako smo i planirali i uspjeli u namjeri. Uključili smo više od 40 igrača, od 16 godina do seniorskog uzrasta, znači sve ono najbolje što imamo u Crnoj Gori. Na kraju se otvorila utakmica u Hrvatskoj, a brzo i šansa za dva turnira. Međutim, 10. jula je otkazan prvi turnir u Italiji, nakon čega smo nastavili sa radom. I u takvim okolnostima igračima nije falilo motiva. Već u avgustu se ekipa osula, a kada smo vidjeli da nema ništa od turnira u Hrvatskoj, nije bilo svrhe da radimo i ovu sedmicu - rekao je Gojković.

Ljeto je prošlo bez takmičarskog cilja, ali reprezentativci su pokazali požrtvovanost i želju kao da nema nikakvih

Turnir u Hrvatskoj ponovo aktuelan Zbog korona virusa turnir u Hrvatskoj je otkazan, ali pojavila se šansa da se održi od 18. do 21. septembra.

- Italijani bi najvjerovatnije došli, a onda bi to bio turnir na najvišem nivou, sa svim jakim igračima. Samo se nadam da nećemo imati novu obustavu rada i da će situacija biti pod kontrolom.

problema.

- Teško je trenirati bez cilja, ali oni su to prihvatili, pošteno radili, dali sve od sebe, a iskusniji, poput Leke i Draška, vukli su druge. Znamo dobro da je virus odložio Olimpijske igre, nakon čega smo planirali smjenu. Ovako će sačekati sljedeću godinu. Želim da kažem da je ovo bila prilika za mlade da rade sa vrhunskim igračima. Vjerujem da su shvatili to i da polako traže svoje mjesto u budućnosti. Ko god iskoristi priliku i iskoči, to je nama kvalitet više za kraj ciklusa.

NIŠTA BEZ MOTIVA

Nije bilo sumnje kod selektora da će pripreme proteći bez ispada, prevelikih zahtjeva i povreda. Dobro isplanirani rad dao je rezultat.

- Vjerovao sam. Našli su motiv, a najiskusniji su prednjačili.

Sa njima sam prezadovoljan. I da su rekli da im treba veća pauza - prihvatio bih. Vukli su kompletne pripreme i pokazali mladima kako treda da se ponaša veliki igrač.

U budućnost svi gledaju, kakva je?

- Biće problema oko Regionalne lige. Nama je to izuzetno važno takmičenje, posebno za mlade. U međuvremenu smo

napravili raspored za domaće prvenstvo, koje ćemo definisati u narednoj sedmici. Čekaju se i promjene termina u Evrope. Svjetska liga je najavljena za januar... Vjerujem da ćemo dobro popuniti taj kalendar kroz veći broj utakmica. Imaćemo dva mjeseca da se spremimo za kvalifikacije od 14. februara. Nadam se da ćemo to što smo planirali završiti, da neće biti zastoja i da ćemo se plasirati na Olimpijske igre.

Vaterpolo je izuzetno ranjiva kategorija.

- Više nego bilo koji sport.

Znam po Jadranu koji su to udarci... Samo koliki je broj igrača otišao iz Crne Gore. Zima će pokazati kolike su posljedice.

Pripreme nacionalnih timova pokazale su otprilike na koga se može računati za budućnost.

- Pratim i znam ovo mlađe godište. To su budući A reprezentativci. Neke od njih smo testirali. Otprilike ono što smo računali da imamo se isprofilisalo. Neki igrači koji su ranije imali manju šansu iskoristili su kvalitetno ovaj period.

Iskreno, ne moramo da pravimo samo reprezentativce, naša obaveza je da isprofilišemo klupske igrače da bi liga bila A. M. jača.

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

MOTOGP: Portugalac slavio ispred Milera u dramatičnoj trci u Austriji Migel Oliveira (25) prvi je Portugalac sa pobjedom u MotoGP šampionatu. Na dramatičnoj trci u austrijskom Spilbergu za Veliku nagradu Štajerske, trijumf je ugrabio u posljednjoj krivini posljednjeg kruga - u koju je ušao sa treće, a završio na prvoj poziciji.

Motociklista iz Almade je iskoristio žestok duel Džeka Milera i Pola Espargara u završnici.

Obojica su rizikovali sa kočenjem, pogriješili - i otvorili prostor Oliveiri da ih pretekne. Vozač ekipe KTM Teh3 je slavio ispred Australijanca Milera (Pramak), koji je prošle sedmice bio treći i Espargara (KTM).

Tragičar trke je mladi Španac Đoan Mir (Suzuki) - vodio je od prvog do 12. kruga, imao sekund prednosti, ali se nije snašao nakon prekida i restarta trke.

Oliveira je 2015. bio vicešampion Moto3 trka. Prije dvije godine bio je drugi u Moto2 sezoni, godinu ranije treći. Prošle godine debitovao je u MotoGP, završio sezonu na 17. poziciji. Vozi na inferiornom motoru Teh3 (satelitski tim KTM-a), u Herezu je na startu sezone bio osmi, u češkom Brnu šesti...

- Kakva trka! Bilo ko je zaista mogao da pobijedi, trka je bila fantastična, a ja sam ovaj momenat sreće na kraju zaslužio.

Vratilo mi se za peh prošle sedmice, kada nijesam završio trku na istom mjestu - rekao je Oliveira, kojem je šesto mjesto iz Brna do sada bilo najbolji plasman karijere.

Potpuno nepredvidivom trku je učinio detalj 12 krugova prije kraja. Tada je Maverik Vinjales iz Jamahe ostao bez kočnica na motociklu - i morao da u dramatičnom momentu iskoči sa motora pri velikoj brzini. Srećom, prošao je bez povreda. Ipak, motocikl koji se zakucao u ogradu se zapalio i trka je morala biti prekinuta. Do tada je vodio Đoan Mir, koji je nakon restarta brzo izgubio poziciju, jer mu je prednji pneumatik bio previše istrošen.

Miler (25), motociklista iz Taunsvila u Australiji, nije uspio

Vaterpolo turnir za 2006. godište

PRIMORAC NAJBOLJI U CRNOJ GORI PODGORICA - Vaterpolisti Primorca najbolji su u kategoriji 2006. godište. Na Otvorenom bazenu u Kotoru, domaćin je bio bolji od Jadrana (15:8), Budvanske rivijere (20:7) i Katara (11:7).

Do lijepog rezultata, a ekipu su predvodili treneri Uglješa Brguljan i Vido Lompar, stigli su: Andrej Mikijelj, Filip Vukičević, Bruno Perov, Stefan Dragović, Ivan Roman Reichel, Danilo Kašćelan, Tim Perov, Srđan Janović, Andrija Roganović, Draško Samardžić, Ivan Milošević, Miloš Milinić, Mlađan Stešević, Đorđe Pejović i Nikola Ćetković.

A. M.

PRVIJENAC OLIVEIRE U SPILBERGU

Rosijev nastup u 900. trci Valentino Rosi (42), legendarni sedmostruki šampion svijeta, u Austriji (Velika nagrada Štajerske) je nastupio u jubilarnoj 900. trci elitne MotoGP klase u istoriji. Za njega, ovo je bio 347. start karijere, završio je na devetom mjestu.

- Nijesam dobio pozicije da napadam, uglavnom sam se branio... Nije ovo idealna staza za nas iz Jamahe. Jedva čekam trke u mojoj Italiji - rekao je Rosi.

da ostvari drugu pobjedu karijere u MotoGP šampionatu - prvu je ostvario još u Holandiji 2016. godine. Prošle sedmice bio je treći, a prošle sezone treći čak pet puta.

- Vidim ovaj rezultat kao veliki napredak nas u ekipi Pramaka.

Zadovoljan sam, da nijesam imao peh u Herezu u drugoj trci sezone bio bih u trci za lidersku poziciju. Boriću se za pobjede, čeka nas uzbudljiv šampionat poručio je Miler.

Tek na 13, mjestu završio je lider šampionata Fabio Kvartararo, Francuz iz Petronas Jamahe.

Svjetski vicešampion Andrea Doviciozo bio je peti - nije iskoristio priliku na stazi koja apsolutno odgovara njegovom Du-

Generalni plasman 1. Fabio Kvartararo 2. Andrea Doviciozo 3. Džek Miler 4. Bred Binder 5. Maverik Vinjales

70 poena 67 56 49 48

katiju. Ipak, sada ima svega tri poena manje od Kvartarara u generalnom plasmanu Šampionat se nastavlja 13. septembra, Velikom nagradom San Marina, na stazi u Mizanu. Nakon što je u subotu objavljeno da aktuelnog prvaka svijeta Marka Markeza čekaju dva do tri mjeseca pauze i oporavka izvjesno je da ćemo imati uzbudljivu borbu za titulu elitne klase motociklizma tokom jeseni.

S. S.

Slavna američka staza potencijalno ponovo u kalendaru ,,najbržeg cirkusa“

Indijanapolis se vraća u F1? Žan Tod, predsjednik Svjetske automobilske federacije (FIA), javno lobira za povratak istorijske trke u Indijanapolisu (SAD) u kalendar Formule 1.

Od 2000. do 2007. godine trke ,,najbržeg cirkusa“ održavale su se na ovoj slavnoj stazi. Od 2012. godine američka trka se organizuje na stazi u Ostinu, u saveznoj državi Teksas.

- Indijanapolis ima apsolutno sve da garantuje vrhunski

spektakl Formule 1. Od konfiguracije staze, istorijskog šmeka, do vrhunskih uslova za vozače i navijače. Organizatori su ulagali mnogo u kompleks posljednjih godina i rezultati su vidljivi na svakom koraku - rekao je Tod. Dvostruki pobjednik klasika Indijanapolis 500, u periodu kada je trka bila u kalendaru Formule 1, 50-ih godina prošlog vijeka bio je slavni američki vozač crnogorskog porijekla Bil Vukovič. S. S.

Feljton

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

DR CVETKO PAVLOVIĆ – O CRNOJ GORI I CRNOGORCIMA

23

19.

Ideal je da postane činovnik ili neko vojno lice sa činom Istorija Crne Gore najobjektivniji je svjedok sa kojom čvrstinom ovaj mali narod čuva svoju vjeru, narodnost, političku nezavisnost i svoju individualnost. (P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 277)

Crnogorac voli svoju crkvu mada u nju ne ide često, a ako već u nju odlazi, on želi da učestvuje u svemu što mu je dostupno. On prati službu božju i otpjeva ako umije. Rado pali svijeće i vodi računa da one ne padaju i ne kaplju. Osobito zadovoljstvo mu je da zvoni (P. A. Rovinski)

Crnogorac najviše drži do zvona na crkvi. Samo treba vidjeti sa koliko zadovoljstva zvone ne samo djeca, no i odrasli u ova, inače na zapadnjački način postavljena zvona, pokrećući ih u jednu, pa u drugu stranu i poskakujući za konopom koji ljulja gredu za koju su zvona pričvršćena.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 281) Ma koliko Crnogorac volio svoju crkvu, on ne voli da ide u nju. A ranije je bilo i takvih koji nikada u svome životu nijesu ušli u crkvu. U svojoj zaboravnosti, Crnogorac ulazi u crkvu sa kapom na glavi. Imao sam prilike da vidim kako to čine i stari sveštenici.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 283) Opanci su Crnogorcu krila.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 347) Crnogorac ne prepušta prednost tako lako, nipošto i nikome.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, Tom II, str. 474) Jednom je bilo potrebno čak 96 čamaca nosivosti po 40 tovara ili 4.000 oka, dakle, ukupno je bilo ulovljeno 384.000 oka ribe (koje su ulovili Ceklinjani). U decembru 1891. godine, jednom je bilo uhvaćeno 60 tona, tako da su (Ceklinjani) tri dana izbacivali ribu.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom II, str. 480) U četiri partije iz Crne Gore iseljeno je 7.235 duša oba pola.

U prvoj partiji bilo je 229 porodica od kojih je 68 porodica iz Kuča, 72 iz Bratonožića, 41 iz Zete, 17 iz Pipera i 31 iz Bjelopavliča. Na porodicu je dolazilo 6,26 članova. Među Bjelopavlićima je bio jedan koji je imao 30 rala obradive

zemlje, isto toliko livade, oko 80 grla sitne stoke, 10 grla krupne i dva konja. Osim Bratonožića niko od navedenih ne pati od tjeskobe, nego je bilo i drugih uzroka koji su ih na to navodili, među kojima je bilo i lično nezadovoljstvo zbog svoga stanja.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 307) Knjaz je licem u lice stajao prema narodu i sve što se u kneževini činilo nosilo je karakter njegove lične volje.

Takva situacija dovodila ga je u kontakt sa narodom te su bili neizbježni različiti sukobi.

Isuviše je bio prgav knjaz Danilo i u tim sukobima se nije ustezao da nanese lične uvrede, a Crnogorci u to vrijeme još nijesu bili naviknuti da ih podnose, pa je on i pao kao žrtva osvete za jednu takvu uvredu.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str 34) I sama administracija je bila surova, vojnička. Zato je Crnogorcu najbliži ideal u

praktičnom životu da postane činovnik ili neko vojno lice sa činom. A kako prvo zahtijeva veliku predspremu, koja nije svakome dostupna, masa je uvijek spremna na posljednje.

Ni u jednoj državi ne može se kod naroda sresti takva sklonost ka zamjeni života kod kuće, u svojoj porodici, ma kako on bio bijedan, za život u kasarni.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 52) Crnogorac ima mnogo slobodnog vremena, ali ne zna šta će s njim.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 53) Još 1883.godine, dakle samo četiri godine poslije rata koji je Crnoj Gori donio širenje granica, za prva tri mjeseca izdato je već 700 pasoša, a do kraja godine ta se brojka morala popeti na hiljade.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, 53) Crnogorski narod, mada cijeni nauku i znanje, slabo se u njih

Povodom petog izdanja, donosimo izvode iz knjige ,,O Crnoj Gori i Crnogorcima“ dr Cvetka Pavlovića, koja predstavlja jedinstveno portretisanje crnogorskog nacionalnog bića i njegove istorijske uloge.

Studija sadrži misli oko 300 naučnika, filozofa, književnika, slikara, putopisaca, državnika i vjerskih dostojanstvenika sa 1200 odrednica

Crnogorka

Crnogorci pod oružjem

Ima starih crkava izvrsno sačuvanih, ali sasvim zanemarenih. Takva crkva se nalazi u pivskoj Crkvici iznad Šćepan-polja. U njoj je nakupljeno aršin stajskog đubreta od stoke koju su unutra utjerivali, a u sredini malo izviruje samo nečija kamena grobnica (P. A. Rovinski) razumije, i zato nove sveštenike poštuje onako kako je poštovao stare.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, 138) Ima starih crkava izvrsno sačuvanih, ali sasvim zanemarenih. Takva crkva se nalazi u pivskoj Crkvici iznad Šćepan-polja. U njoj je nakupljeno aršin stajskog đubreta od stoke koju su unutra utjerivali, a u sredini malo izviruje samo nečija kamena grobnica.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 164) A 1889. godine kada je Srbija, želeći da naseli dio svojih krajeva koji se granice s neobuzdanim Albancima (Toplički okrug), predložila Crnogorcima da ih nasele, skoro je polovina Crne Gore bila spremna u preseljenje.

Istovremeno se vlada pobrinula o prelasku preseljenika kroz tursku teritoriju bez prepreka. Privremeno prekinuvši suviše naglo pokrenuto opšte kretanje, vlada je propustila samo četi-

ri partije, u kojima je bilo približno 7000 duša. Kad se pojavila mogućnost zarade u Americi, Crnogorce je obuzela težnja da krenu u tu zemlju i u posljednje vrijeme ona je dostigla ogromne razmjere.

Znači, nebriga vlade o potrebama seoskog stanovništva, zajedno sa drugim uslovima u kojima narod živi, koji mu život čine još težim, izazvali su u narodu osjećaj nezadovoljstva i zlovolje, što ga nagoni da traži izlaz u zaradi na strani ili konačnom napuštanju svoje otadžbine.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 54) Godine 1903. od početka godine do septembra bilo je izdato 4620 pasoša, krajem novembra - oko 6.000, a u 1904. godini računalo se da samo u Americi ima na radu 8.000 Crnogoraca, a sa onima koji su odlazili u druge zemlje - do 10.000. Na prvi dan Božića na beogradsku željezničku stanicu prispjelo je 10 porodica, 64 duše na deset pasoša, jedan od njih izdat je

pod datumom 2. decembar 1904. godine br. 11.005.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 60) Teško se boriti sa krijumčarenjem kad se cio narod pretvori u krijumčara kako bi se zaštitio od svoje gramzive vlade.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 64) Crnogorski činovnik još ne nosi pečat otuđenosti od svoga naroda i ponašajući se na poslu kao pravi birokrata, još nije izgubio sposobnost da se slije sa narodom i da teži zajedničkom cilju.

(P. A. Rovinski, “Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti”, tom IV, str. 90) Muslimani posjeduju izvjesne crte koje bi bilo vrlo poželjno vidjeti kod hrišćana, a to su: trezvenost, trudoljubivost i umjerenost u zadovoljavanju materijalnih potreba, koje nedostaju Crnogorcima. Oni to čak tretiraju kao manu.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, 185) Crnogorac voli svoju crkvu mada u nju ne ide često, a ako već u nju odlazi, on želi da učestvuje u svemu što mu je dostupno. On prati službu božju i otpjeva ako umije. Rado pali svijeće i vodi računa da one ne padaju i ne kaplju. Osobito zadovoljstvo mu je da zvoni.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 210) Koliko god da Crnogorac voli svoja brda, koliko god je on srastao uz svoj kamen od koga sebi zida kuću, dubi korito ili stupu, kleše i pravi nadgrobne spomenike i urezuje na njih natpise na grobove svojih umrlih itd. - taj ga kamen loše hrani i on traži bolja mjesta.

(P. A. Rovinski, ,,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti“, tom IV, str. 307) (Nastavlja se)

24

Drugi pišu

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Kčasa optimist Mladi su prljave životinje, deru se zabrinuti građani. Njihovo će pohotno zabavljanje, njihov neodgovorni razvrat, kažu, svima doći glave

Kovidu je svejedno brijete li vi na Leopolda Mandića ili na Karleušu

» Piše: Ante TOMIĆ Za rast zaraženih korona virusom posljednjih se dana gotovo isključivo, s jedva ponekom iznimkom, prokazuje jedan dio populacije. Mladi.

Sasvim osobito, mladi u noćnim klubovima. Zgodno opremljene fotografijama cura u uskim haljinicama i momaka golih do pasa, kako se sretno smiju i plešu tijesno jedni do drugih, s koktelima u rukama, pod ljubičastim i zelenim svjetlima reflektora, u nizu medija izlaze optužnice za socijalno neodgovorno ponašanje dvadesetogodišnjaka.

Liječnici, novinari, Facebook analitičari, svećenici, časne sestre, piljarice, poštari, dimnjačari, šnajderice, šverceri, slučajni prolaznici, svi su zgranuti da je netko tako lakomislen, tako glup, da se hvata i s muškim i sa ženskim svijetom na jednom mjestu gdje gomila korona virusa slobodno kruži zrakom, gdje milijarde golim okom nevidljivih životinjica drhte u vibracijama iz ogromnog razglasa, gdje se potencijalno smrtonosna bolest prenosi zvučnim valovima zajedno sa stihovima „I like to move it, move it“.

Novi val zaraze, prema široko prihvaćenom vjerovanju, počeo je nakon što su se sred-

njoškolci, studenti i radnička omladina oko sedam, osam vratili iz provoda kući i poljubili za dobro jutro svoju dragu baku koja je upravo ustala i doručkovala kekse i bijelu kavu. Draga je baka ubrzo nakon kobnog poljupca pala u postelju i kratko bolovala, prije nego je zauvijek sklopila svoje plave oči, a unuku, naravno, nije bilo ništa. Đubre je pregrmilo korona virus na nogama, a da se pravo nije ni nakašljalo.

Tata još i danas ne razgovara s njim, a mama mu tek povremeno u prolazu šapatom dobaci: „Ubojicooo!“ Narod je ogorčen. Traži se zabrana rada noćnih klubova, pa i možda plesanje kao takvo, kao u onom starom filmu s Kevinom Baconom, i da se hvatanje za guzice i sise između osoba koje nisu u braku, ili najmanje zaručeni, stavi na popis općeopasnih radnji.

Mladi su prljave životinje, deru se zabrinuti građani. Njihovo će pohotno zabavljanje, njihov neodgovorni razvrat, kažu, svima doći glave. U borbu protiv opasne zaraze tako se neprimjetno uvuklo jedno čudno čistunstvo.

Istina, svaka borba protiv zaraze traži određeno čistun-

stvo, preporučuje se, kao što znamo, često prati ruke, biti suzdržljiv i distanciran i izbjegavati dodirivanje s nepoznatima, ali u ovome čemu upravo svjedočimo, u ovoj općenarodnoj zgranutosti mladim polugolim znojnim tijelima naguranim u nekakva mjesta iz kojih u gluho doba zaglušujuće dere nekakva elektronska muzika ili turbo folk, ima, čini mi se, i nešto drugo osim epidemiološke zabrinutosti, nešto o čemu bi psihoanalitičari vje-

rojatno mogli štogod kazati.

To kako su, pored trgovačkih centara, restorana, dječjih igrališta, plaža, boćališta, ribarskih večeri, utrka tovara, jedriličarskih regata i niza drugih mjesta i manifestacija u kojima se narod okuplja u velikom broju, upravo noćni klubovi označeni kao najopasniji, zvuči čangrizavo.

Deseci tekstova u novinama i na portalima, u kojima se za širenje korona virusa strastveno, gotovo s mržnjom osuđuju mladi, počinje poma-

lo djelovati kao nekakva kolektivna neuroza.

Ako noćni klubovi i koncerti narodnjačkih zvijezda iz Srbije nisu bez krivice, nešto nam je zaraženih došlo vjerojatno i s nekih priredbi u kojima se okuplja sredovječna i starija publika, sa Splitskog festivala, na primjer, ili iz Knina, s proslave okrugle obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, ili iz Sinja, jedne nedjelje s Alke, a druge s velikog misnog slavlja, ili s Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, ili s Maratona lađa u Metkoviću...

Po duši govoreći, nismo se ovoga ljeta baš čuvali, bili suzdržljivi, distancirani i izbjegavali dodirivanje nepoznatih.

Ne jednom se u posljednje vrijeme negdje našao velik broj ljudi ne obazirući se mnogo za preporučene epidemiološke mjere, i tko bi mogao s pouzdanjem kazati da bilo koja od tih zgoda nije za rast zaraženih daleko zaslužnija od nekakve diskoteke u Makarskoj?

Nema zaista nikakvog dokaza da je plesanje epidemiološki opasnije od dijeljenja sakramenta svete pričesti. Korona virusu je, znanstveno dokazano, savršeno svejedno brijete li vi na svetog Leopolda Mandića ili na Jelenu Karleušu, i zbilja živcira kad netko tvrdi drugačije, kad se za širenje za-

raze uporno optužuje mlade koji se provode iza ponoći.

Optužujući mlade i noćne klubove, korona virusu se pripisuju osobine koje on nema.

Korona virus počinje izgledati kao nekakva pošast koja je pogodila Sodomu i Gomoru.

Krenete li čitati desetke optužujućih tekstova u novinama i na portalima, u jednom trenutku će vam se učiniti da čitate starozavjetnu priču kako je Jahve kaznio grešnike koji su se zabavljali, kako je bacio i njih i njihove najmilije u postelju s visokom temperaturom jer su bili nevaljali, jer su pili i plesali i hvatali se za sise i guzice kad pošteni ljudi spavaju.

A to, naravno, nema veze sa zdravom pameću. Cura u minijaturnoj pripijenoj haljinici i štiklama od dvanaest centimetara u noćnom se klubu može razboljeti jednako kao i ona čedno zakopčana i nenašminkana u sinjskoj crkvi. I obje se na kraju zbilja razbole, iako Krunoslav Capak i Davor Božinović tvrde da je ona u sinjskoj crkvi poštovala sve epidemiološke mjere. Ničemu se vjerojatno korona virusi ne smiju kao našim epidemiološkim mjerama. Da korona virusi mogu pričati viceve, Krunoslav Capak i Davor Božinović bi im bili nešto kao Mujo i Haso.

Slovenska braća pred izazovima » Piše: Vladimir VELJKOVIĆ Bliže veze između Beograda i Aleksandra Lukašenka uspostavljene su za vreme režima Slobodana Miloševića, a obnovljene su nakon 2012. kada su na vlast u Srbiji došli bliski Miloševićevi saradnici i politički partneri: Dačić, Nikolić i Aleksandar Vučić. Lukašenko je 2014. posetio Srbiju i domaćin mu je bio tadašnji predsednik Tomislav Nikolić.

Odlukom Sinoda SPC uručen mu je orden Svetog Save prvog stepena.

Autokratija u Srbiji je tada još uvek kaskala za onom u Belorusiji, ali se situacija promenila prilikom druge posete, decembra prošle godine.

Lukašenko je zato mogao da nastupi u Narodnoj skupštini, praznom političkom mestu svakog autokratskog sistema. Na posebnoj sednici obratio se prisutnima biranim rečima – prijateljski i programski.

Najbitnije su Lukašenkove programske poruke. Bez političkog pluralizma: „nemojte da se borite jedni sa drugima u Srbiji… Srbija je jedini oslonac“. Vučić bi rekao – „Živela Srbija!“ Monolitna politička celina je okružena neprijateljima, Lukašenko: „Zato vas molim da budete jedna celina, zato što Srbija i Belorusija imaju dosta protivnika, neprijatelja. Oni su oko nas“. Autokratski suverenizam je dostignuće obe države: „Naše glavno dostignuće je

Vučić i Lukašenko

mogućnost da budemo domaćini u svojoj zemlji“. Bilo je glasanja, ali u skupštini nema opozicije. Na zapadne ocene da nema demokratije, gost srpske skupštine ovako: „Ja sam bio prinuđen da im iskreno odgovorim, želeo sam… tri, pet članova iz opozicije u parlamentu… ali kako da ih dovedem ako su dobili samo 3,5% glasova“. Isti problem ima i srbijanski autokrata, samo što njegova opozicija nema ni tri posto. U jednom trenutku, Lukašenko je beloruske narodne poslanike nazvao svojim saradnicima – i to je sasvim u duhu tamošnjeg ustava.

Pored otvorene represije nad političkim protivnicima i medijima, svoju dugovečnost beloruska autokrati-

ja duguje i autoritarnom državnom uređenju. Prvi ustav Belorusije nakon razlaza sa SSSR-om ustanovio je jaku predsedničku funkciju, koju je novi Lukašenkov ustav iz 1996. dodatno osnažio. Nosilac izvršne vlasti je neposredno izabrani predsednik države, u odnosu na koga se ostale grane vlasti, zakonodavna i sudska, nalaze u zavisnom položaju.

Ustav više teži načelu jedinstva nego načelu podele vlasti. A kada se u ustavu jedinstvo uspostavi u korist izvršne vlasti, onda takav ustav teži nedemokratskom jedinstvu vlasti. U tom smislu, Belorusija ni prema svom važećem ustavu ne spada u demokratske države.

Prošle godine u Belorusiji su održani

izbori za parlament koji su takođe bili nepošteni, neslobodni i pokradeni – kao i nedavni predsednički – ali tada nije došlo do masovnih protesta, upravo iz razloga ustavom podređene uloge parlamenta izvršnoj vlasti.

Opozicija je ispravno procenila da nema previše smisla jurišati na instituciju koja zapravo i nema preveliku političku težinu. Sada je situacija iz osnove drugačija, autoritarni sistem je pogođen pravo u centar i pobeda Lukašenka na predsedničkim izborima je ozbiljno dovedena u pitanje.

Ali, primetna je teškoća da se u autoritarnim sistemima ovog ustavnog tipa figure moći stave pred svršen čin, nakon čega bi neminovno usledila i njihova formalna predaja. Naime, zauzimanje parlamenta bi bilo sasvim u skladu sa demokratsko-revolucionarnim duhom, ali ulazak mase građana u predsedničku palatu – gde se nalazi pravo mesto političke moći – deluje nezgrapno.

U Srbiji, međutim, izostaju režimske izjave tipa „nećemo dozvoliti beloruski scenario“, kao pre nekoliko godina kada navodno nisu hteli „ukrajinski ili makedonski scenario“. Šta se promenilo? Za razliku od ranijeg perioda, sada se u okviru EU čuju i kritičke ocene Vučićevog nedemokratskog režima, tako da je režim na oprezu.

Otvorena podrška Lukašenku ili retoričke analogije sa trenutnom političkom situacijom u Belorusiji ne bi išle

u prilog ovdašnjem režimu koji je ionako duboko zagazio u autokratiju.

Za nas je važno sledeće pitanje: Kakve su šanse da Vučić donese novi ustav koji bi iz osnova preuredio državu u pravcu autoritarnog beloruskog modela? Takva promena bi, nema sumnje, učvrstila režim i vremenski neograničeno produžila autokratsku vladavinu. Međutim, u odnosu na Lukašenkovu autoritarnu državu, stvorenu u kontekstu postsovjetske političke, ekonomske i društvene dinamike, te kasnijih bliskih veza sa sličnim režimom u Rusiji. Vučićeva autokratija se razvijala u kontekstu tesnih političkih i ekonomskih veza sa zapadnim državama, pre svega članicama EU. Vučić se, dakle, nalazi pred objektivnim spoljno političkim očekivanjima – nominalno (pro)demokratskim – u procesu pridruživanja EU, koje Lukašenko nije imao. Da li to znači da nas proces pridruživanja EU štiti od doslednijih i radikalnijih autoritarnih modela vladavine? Odgovor zavisi od strateške procene nosioca autokratije. Ako bi se procenilo da će autokratski sistem uspeti da podnese određene gubitke i nastavi sa daljim servisiranjem svojih, pre svega, ekonomskih potreba, u situaciji gubitka zapadne političke podrške autokrata može krenuti u izgradnju solidne ustavne autoritarne države. Pa dokle traje, traje.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

MalI oglasI NEKRETNINE Izdajem jednosoban ekstra namješten klimatizovan stan, na Starom aerodromu između Maksija i Volija – zgrada prizemlje. Stan je u stambenoj zgradi, prizemlje visočije. Ekstra namješten komplet.

Tel: 069/357-808 1 IZDAJEM namještenu garsonjeru preko Morače preko puta Pobjede, 180e do 200e Tel.068/074-033 2

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999 , 067/000-008 4

KOSIM placeve, bašte, dvorišta i vinograde profesijonalnim motornim trimerom, dolazim po pozivu odmah. Povoljno Vukčević 069/991-999, 067/ 000-008 5 PRODAJEM kvalitetno grožđe Chardonnay(Šardone) Ćemovsko polje- Kuće Rakića Tel. 067/851-900 6

25

NA PRODAJU STANOVI (NOVOGRADNJA)

GARSONJERE: 21,41 m2 - 23,59 m2 JEDNOSOBNI: 33,58 m2 - 50 m2 LOKACIJA: GORNJA GORICA STARI AERODROM

KONTAKT: DEJAN 069 349 690

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Dana 22. avgusta 2020. godine preminula je u 93. godini

STANKA Mira MILONJIĆ

27

Umrla je dana 23. avgusta 2020. godine u 81. godini naša draga i nikad prežaljena

KSENIJA – SENKA Đurova POPOVIĆ LIPOVAC rođena Ivanović

Sahrana je obavljena 23. avgusta u krugu najuže porodice u mjesnom groblju u Spužu.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu porodice dana 24. avgusta u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćene porodice: MILONJIĆ, ŠTURANOVIĆ, BOŽOVIĆ i POPOVIĆ

Ožalošćeni: sin IVO, kćerke VESNA i MACA, sestra BRANA, snahe BILJANA, BRANKA i MARIJA, unuke JANA i KSENIJA, bratanići i bratanične, đeveričići i đeverične i ostala mnogobrojna porodica POPOVIĆ i IVANOVIĆ

1363

1350 Posljednji pozdrav

SENKI POPOVIĆ

Tvoj plemeniti lik i tvoju dobrotu pamtićemo zauvijek.

BRANKA IVANOVIĆ sa porodicom

1366 Posljednji pozdrav dragoj babi

SENKI Za svu ljubav i toplinu koju si nam pružala JANA i KSENIJA 1367 Posljednji pozdrav voljenoj strini

SENKI Hvala ti za ljubav i pažnju kojom si nas uvijek dočekivala.

SRĐA, ZOKI, DANILO i MAŠA 1368

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Дана 22. августа 2020. године након дужег периода нарушеног здравља преминуо је у 69. години

Javljamo tužnu vijest da je dana 23. avgusta 2020. godine tragično preminula u 29. godini života naša voljena

Dana 22. avgusta 2020. godine preminuo je u 87. godini naš dragi

ЗАРИЈА Благотин ВУКЧЕВИЋ

DIJANA Zoranova GRDINIĆ

NIKOLA Mirkov KEKOVIĆ Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u krugu porodice 23. avgusta u 16 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Сахрана је обављена на мјесном гробљу у Гољемадима, у кругу породице и ужег круга блиске својте и пријатеља. Кућа жалости, Гољемади - Барутана.

Posmrtni ostaci biće izloženi u kapeli u Poljima dana 23. i 24. avgusta 2020. godine u skladu sa preporukama NKT-a.

Sahrana će se obaviti 24. avgusta 2020. godine u 14 časova na groblju u Poljima.

Ožalošćeni: sin DRAGAN, kćerke RAJKA i DRAGANA, unučad MIHAILO, NIKOLINA, ANUŠKA i JOVAN, braća od strica ĐOKO i VASKO, sestre od strica OLGA, GOSPAVA, JELENA i ZAGORKA, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Ожалошћени: супруга ВУКОСАВА, син САША, ћерке САНДРА, СВЕТЛАНА са породицама и СУЗАНА, сестре ОЛГА и СТАНКА, снаха ЛЕНА, унучад, ујак ВОЈО са осталом ујчевином БУШКОВИЋ, као и многобројна блиска родбина

Ožalošćena porodica: otac ZORAN, majka OLGA, brat PREDRAG, baba ZORKA, stričevi MILE i IGOR, ujak TOMISLAV, strine, sestre i braća od stričeva, ujaka i tetki i ostala porodica GRDINIĆ i VIDAKOVIĆ

1352

1344

1348

Opraštam se od dragog brata, velikog i neumornog pregaoca

Posljednji pozdrav našoj ljepotici

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav dragom bratu, đeveru i stricu

NIKOLI KEKOVIĆU

NIKOLI KEKOVIĆU

Počivaj u miru, koji si svojim životom zaslužio.

Tvoje veliko srce i plemenita duša vječno će nam ostati u sjećanju.

Brat od strica VASKO KEKOVIĆ 1353

Brat od strica ĐOKO KEKOVIĆ sa porodicom 1354

Posljednji pozdrav dragom bratu

Posljednji pozdrav

ZARIJE Blagotinog VUKČEVIĆA

DIJANI

Od malih nogu, uz pomoć svojih sestara vodio si domaćinstvo. Bio si pregalac, da se uz bolesnu majku izboriš za nasušnu koru hleba i goli život. Nakon stvaranja svoje porodice u svemu ti pomaže supruga koja preuzima veliki dio poslova, u koje se kasnije uključuju i djeca.

Sada kada je trebalo da uživaš u plodovima mukotrpnog rada nije ti se dalo.

Počivaj u vječnom miru, dragi moj brate.

Srećo naša, sestro moja, tvoje oči nikad više vidjeti nećemo, ali tvoj osmjeh zaboraviti ne možemo.

DIMO GAZIVODA sa porodicom 1346

Neutješni roditelji: ZORAN i VERA i brat PEĐA 1356 Nikad prežaljenom anđelu

Posljednji pozdrav zetu

NIKOLI KEKOVIĆU

ZARIJI VUKČEVIĆU

Sve što je plemenito i časno imalo je tvoje srce.

Počivaj u miru.

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Sestre od strica OLGA i MINJA KEKOVIĆ 1355

BRANKO i STANKA LOPIČIĆ sa porodicom 1345

DIJANI Draga Dijana, tvoj vedri lik biće uvijek u našim srcima.

Kika IGOR, strina DANKA, brat FILIP i sestra LANA

ZARIJI 1357 od ČEDOMIRA JANKOVIĆA

S tugom se opraštamo od naše drage bratanice

Dana 23. avgusta 2020. godine u 81. godini preminuo je naš dragi 1364 Posljednji pozdrav unuci

DIJANE GRDINIĆ DANILO Milošev VUČIĆ Ostaće zauvijek u našim srcima.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u krugu najuže porodice 24. avgusta u 15 časova na mjesnom groblju Trubjela.

Ožalošćeni: supruga BOSILJKA, sinovi ŽELJKO i NIKOLA, kćerka NADA, snahe RUŽA, DOSTINJA i SVJETLANA, unučad MARIJA, VASILISA i VASILIJE, sinovci RAJKO, ŽARKO, SLAVKO i MLAĐEN, sinovice SEKA i RADA i ostala rodbina

DIJANI BABA ZORKA

1358

Stric VOJIN – BATO, tetke LJUBINKA, BRANKA i RAJKA sa porodicama 1351

Posljednji pozdrav dragoj

Sa beskrajnom tugom i nevjericom se opraštamo od naše drage

1341

DIJANI Čuvaćemo te od zaborava, dragi naš anđele.

DIJANE GRDINIĆ

Kika MILE, strina BEBA, braća VLADO i NENO, snaha MARIJANA i mali LUKA i KSENIJA 1359

DŽEMILA, SANJA, VANJA i MONA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

1360

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

29

Navršava se 40 dana od kada nas je napustila naša voljena

Posljednji pozdrav dragoj

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je dana 23. avgusta 2020. godine u tišini i dubokoj starosti ispustila svoju plemenitu dušu naša draga VUKICI

SENKA Dragana DULOVIĆ

Počivaj u miru.

Porodici najiskrenije saučešće.

Draga naša Śeno, svakim danom nespretno pokušavamo da nastavimo dalje, bez tebe pored nas, a sa tobom u nama.

Neizmjerno ponosni što si bila naša i zahvalni na svemu što si nam pružila, oduvijek i zauvijek.

Od porodice pok. NENADA MARTINOVIĆA 1362

Tvoji najmiliji, tvoja PORODICA

Posljednji pozdrav dragoj majci

1337

MILICA - MILA pok. Gracije JANKOVIĆ

Voljena moja sestro

rođ. Komnenić BOSILJKI – BOSI KOVAČEVIĆ Od ćerke MILANKE sa porodicom

Usljed trenutne situacije i poštovanja mjera NKT-a porodica neće primati saučešće u kapeli.

Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Muo dana 23. avgusta 2020. godine u krugu najuže porodice.

1339

SENKA DULOVIĆ rođ. Rakčević Danas je 40 dana kako si otišla, a ja i dalje nijema od bola i tuge za tobom.

Posljednji pozdrav dragoj majci

TANJA ŽUNJIĆ sa porodicom 1335

Ožalošćeni: sin BRUNO, ćerke MARTINA i ZDENKA, snaha ANITA, unuci ALEKSANDAR i GRACIJA, unuke LEONARDA, TIHANA, ROMANA i LORENA, praunuci, praunuke i porodice JANKOVIĆ i KOMNENIĆ

Prošlo je pola godine

BOSILJKI – BOSI KOVAČEVIĆ Od ćerke SLOBODANKE sa porodicom

DEJO 1347

1340

Tuga i sjećanje.

POMENI

BRAT sa porodicom

Dana 23. avgusta 2020. u 92. godini preminula je naša draga 24. 8. 2018 - 24. 8. 2020.

1336

Četrdeset dana je od smrti mog voljenog brata

BOSILJKA – BOSA Vukašinova KOVAČEVIĆ rođena Popović

SAŠA RAJKOVIĆ

Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena u 13 časova u krugu porodice na seoskom groblju Poljica.

Još jedna godina prođe...

Nedostaješ, fališ, boliš kao prvog dana.

Ne može vrijeme izbrisati sjećanja, uspomene, nedostajanje i bol... „Živimo“... moramo jer to je život.

A ti u zagrljaju sestre i majke počivaj u miru.

Ožalošćeni: suprug VUKAŠIN, ćerke MILANKA, STANISLAVKA i SLOBODANKA, unučad, praunučad i ostala rodbina KOVAČEVIĆ i POPOVIĆ

Vole te, žive bez tebe, ali uvijek u mislima sa tobom tvoji:

MIODRAGA – MIKIJA BJELOBRKOVIĆA Tvoj lik, duša, osmijeh su besmrtni.

DEJO, VLADO, ANA, NELA i DRAGAN 1338

1342

Са великом тугом и болом опраштамо се од нашег драгог и поштованог рођака и пријатеља

на наше вољене

МИША

ДРАГО САВЕЉИЋ са породицом

Tvoja sestra BRANKA i zet MOMIR MATOVIĆ 1343

ТУЖНО СЈЕЋАЊЕ

маму

брата

ДИВНУ

РАНКА КОВАЧЕВИЋ

тату

МИЛОША

С дубоким болом, ЗОРИЦА и ДРАГАН

1361

OGLASNO ODJELJENJE ,,POBJEDA”

Navršava se 40 dana od kada nije sa nama naš voljeni

MIKI BJELOBRKOVIĆ Teško je prihvatiti da više nisi sa nama. Hvala ti za ljubav, za dobrotu, za strpljenje, za razumijevanje.

Počivaj u miru, plemenita dušo.

ELIZABETA, JOVAN i ANDREA VUKSANOVIĆ 1349

1365

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30

TV program

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

SERIJA

RTCG 1 11:05

FILM

RTCG 2 22:15

Osam i po

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Naod

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Program za djecu 09:20 Slonovi i tonovi, e.

10:05 Sat tv, r.

11:05 Naod, r.

12:05 Obrati pažnju, r.

13:05 Ženski raj III, r.

14:05 Dokumentarni pr, r.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Predstavljanje lista za parlamentarne izbore 16:30 Crna Gora, wild beauty 17:00 Press – IJZ 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu 19:30 Dnevnik 2 20:15 Debate za parlamentarne izbore 22:15 Parlamentarni izbori 3 22:35 Izbori – besplatan politički marketing 23:05 Dnevnik 3 23:35 Sportski dnevnik 23:50 Izborni blok 00:10 Gomora III, s.

01:00 Jutarnji program, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:00 12:15 15:10 16:10 16:30 17:00 18:00 18:35 19:30 20:10 21:15 22:15 00:35 00:50 01:40

Zapis, r.

E sport Otkrij.me, r.

Više od ljeta, r.

Program za djecu Sladak život, r. Šetland, r.

Dokumentarni program, r.

CFL, pregled Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r.

Luda kuća, r.

Luda kuća, s.

Dnevnik 2 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s.

Dokumentarni program Osam i po, film Glas Amerike Dokumentarni program, r.

E sport

07:15 100 ljudi, 100 ćudi, kviz 08:15 Nemoj da zvocaš, s.

09:00 Jutarnji žurnal 09:15 Istine i laži, s.

10:00 Jutarnji žurnal 10:15 Jutro, e.

11:15 Drugo ime ljubavi, r.

13:00 Zabranjeno voće, r.

13:45 Tim snova, film 16:00 Praktična žena, e.

17:00 Press – NKT 17:30 Zabranjeno voće, s.

18:00 Ekskluziv, e.

18:30 Andrija i Anđelka, s.

19:00 Žurnal 19:30 Drugo ime ljubavi, s.

21:00 Prva tema, e.

21:30 Igra sudbine – Retrospektiva 23:00 Noćni žurnal 23:30 Ekskluziv, r.

00:00 Unutrašnji svemir, film 02:00 Noćni žurnal, r.

NOVA M 06:30 07:15 07:20 07:35 08:00 08:40 09:00 09:50 10:35 11:00 11:30 12:35 13:00 13:20 15:00 15:40 16:35 16:45 17:00

17:30 18:00 18:40 19:45 22:00 22:50 23:35 01:20

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Kefalica Mr. Kitchen, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Agencija za SIS, s.

Totalni obrt, r.

M(j)ešoviti brak, r.

Vijesti M(j)ešoviti brak, r.

Moja majka, r.

Vijesti Moja majka, r.

Vijesti 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r.

Sportisimo Totalni obrt Press – Institut za javno zdravlje Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik M(j)ešoviti brak, s.

Moja majka, s.

Principe, s.

Totalni obrt, r.

Arbitraža, film Krid: Rađanje legende, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:10 15:50 16:30 17:00

17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 02:00 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Pčelica, e.

Vijesti Debata – Lokalni izbori 2020, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Alo, alo, r.

Vijesti Institut javnog zdravlja – konferencija za medije Gorka osveta, s.

Alo, alo, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Debata – Parlamentarni izbori 2020 Vijesti Sport, e.

Prije nego što odem, film Debata – Parlamentarni izbori 2020, r.

Gringerg, r.

Boje dana, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

RTV BUDVA

PINK M 06:30 Film 08:00 Sestre, r.

09:00 Scena, pregled sedmice 10:00 Zakletva, r.

11:00 Film 13:00 Narod pita, r.

14:10 Premijera 14:25 Ekskluzivno, e.

14:40 Narod pita, r.

15:30 16:10 17:30 18:00 20:00 21:00 23:00 01:00 03:00

Scena Narod pita, r.

Scena Film Zakletva, s.

Sestre, s.

Narod pita Film Film

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra

777 20:05 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Sportsko popodne Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:00 11:15 11:30 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Top deset Ekstremno Legende Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

14:45 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:15 19:30 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Legende Priča dana Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

Poneđeljak, 24. avgust 2020.

Marketing

31

32

Marketing

Poneđeljak, 24. avgust 2020.