Dnevni list Pobjeda 09.09.2020. by Pobjeda

Institut za javno zdravlje juče analizirao 839 uzoraka AKTIVNI

Podgorica

388

Berane

253

Nikšić

226

Bijelo Polje

154

Rožaje

124

Plav

Budva

Pljevlja

Bar

Ulcinj

Kotor

Cetinje

Andrijevica

Tivat

Gusinje

Herceg Novi

Mojkovac

Kolašin

Tuzi

Petnjica

Plužine

Danilovgrad

Rekordnih 216 slučajeva, tri osobe preminule

STAV: Otvoreno pismo Miodragu Peroviću

Piše: dr Vukić PULEVIĆ, akademik CANU

Ne pristajem na novu Crnu Goru sa barjaktarima crnih zastava

STR. 4.

Reakcije intelektualaca na Amfilohijeve najave o novim gradnjama po Crnoj Gori

Lovćenska kapa trpjeti neće STR. 2. i 3.

Makedonski mediji o aferi u koju je umiješan neformalni lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ Miodrag Daka Davidović

Preminuli majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana porodice zaražena STR. 8. i 9.

Porodica Šljivančanin reagovala povodom odluke kotorskog suda za nesreću na moru kod Budve

Donijeta sramna presuda za ugašen mladi Majin život

STR. 11.

Republika: Zemljom vlada mafija i antiNATO elementi

STR. 2.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić demantovao izjavu bivšeg komandanta srpske žandarmerije

Katnić: Netačni navodi Dikića, cilj je pritisak na sud

STR. 10 i 11.

MINISTARSTVO PROSVJETE

Ocjenjivanje samo u školi

STR. 9.

Fudbaleri Crne Gore savladali Luksemburg u gostima 1:0 u drugom kolu Lige nacija

Odlučio Bećiraj sa penala

STR. 20. i 21.

Služba traženja i uspostavljanja porodičnih veza Crvenog krsta za nepune dvije godine zabilježila 26 slučajeva nestalih

I kad uđu u trag osobi koja je „odbjegla“, obično odbija kontakt sa familijom

STR. 8. i 9.

Politika

Srijeda, 9. septembar 2020.

Makedonski mediji nastavljaju da pišu o aferi u koju je umiješan neformalni lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“

Republika: Zemljom vlada mafija i antiNATO elementi Činjenice nedvosmisleno ukazuju da je Miodrag Davidović Daka proizvod Zorana Zaeva i njegove želje za novcem – rekao je portparol VMRO-DPMNE Naum Stoilkovski PODGORICA/SKOPLJE Afera ,,Zaev - Daka“ s kojom je nova vlada obezbijedila posao kontroverznom biznismenu sa ruskim vezama Miodragu Daki Davidoviću vrijedan 200 miliona eura pokazuje da zemljom vlada mafija, piše makedonska Republika. Svi makedonski mediji su juče u svojim elektronskim i štampanim izdanjima dali veliku pozornost novoj aferi nakon što je otkriveno da je dan poslije formiranja nove vlade Opština Tetovo usvojila urbanistički plan koji garantuje enormnu zaradu crnogorskom biznismenu koji stoji iza pobjedničke koalicije u Crnoj Gori. Posebno je oštra ključna opoziciona stranka VMRO-DPMNE koja nije zadovoljna odgovorom premijera Zorana Zaeva da je Davidović kupio to zemljište za vrijeme vladavine bivše vlasti. – Činjenice nedvosmisleno ukazuju da je Miodrag Davidović Daka proizvod Zorana Zaeva i njegove želje za novcem – rekao je portparol VMRO-DPMNE Naum Stoilkovski. Navodi da je vlada u tri nedjelje donijela odluku o prodaji fabrike SHIK Jelak, za ,,koju Daka kaže da je platio mito od 300.000 eura“. – Sve se to dešava u trenutku kada je vlada u ovoj zemlji SDSM, a Zoran Zaev vodi vladu. Opravdanje da je Daka došao u zemlju za vrijeme VMRO -DPMNE samo je izgovor, činjenice pokazuju da u vrijeme Zaeva i SDSM zajedno prave kriminal sa kojim podržavaju urbanističku mafiju.

Vlada koju su predvodili SDSM i DUI na najmanje tri sjednice, održane 25. decembra 2018, pa 15. januara 2019. kao i 7. februara 2019. dala je saglasnost da ostatak SHIK Jelaka ponudi Daki Davidoviću koji je već posjedovao dio ,,koristeći praznine u zakonu“. Stopetnaestom sjednicom predsjedavao je zamjenik premijera Kočo Angjušev, dok je 119. sjednicom lično predsjedavao Zoran Zaev. Generalni sekretar Vlade Dragi Raškovski bio je prisutan na obje sednice. Prema riječima portparola VMRO-DPMNE, glavna prednost Dake bila je ta što je znao da kupuje kompaniju koja je bila u stečaju po povoljno niskoj cijeni, a zatim su Vlada Zaeva i

Opština Tetovo na čelu sa Teutom Arifi glasale za izmjenu i usvajanje urbanističkog plana. – Detaljni urbanistički plan u potpunosti narušava ravnotežu i urbani život u gradu. Ovim DUP-om predviđena je izgradnja 230.000 kvadratnih metara, od toga stanova čak 140.000 kvadratnih metara i oko 80.000 kvadratnih metara poslovnih zgrada. Pojednostavljeno, ovo znači oko 2.000 novih stanova u Tetovu sa oko 8.000 novih stanovnika, kao i poslovne zgrade koje će dodatno opteretiti grad. Plan za koji ne postoje urbani ili saobraćajni uslovi i bar humani uslovi za život. Plan u kojem potencijalna zarada investitora premašuje nezamislivih 200 miliona eura – kažu u VMN. Z. RO-DPMNE.

Bojazan da će novac biti iskorišćen u podrivanje demokratskih vlada Republika piše, pozivajući se na stavove opozicije, da je presudno da šira javnost zna da je Miodrag Daka Davidović, kontroverzni crnogorski biznismen koji je jedan od glavnih finansijera političkih i društvenih struktura na Balkanu koji su protiv evroatlantskih integracija čitavog regiona, uključujući i Makedoniju. – Čitava njegova poslovna karijera povezana je sa

saradnjom sa strukturama koje mu pružaju dobru zaradu, koju potom ulaže u podrivanje težnji balkanskih zemalja za mirom, saradnjom i integracijom u NATO i EU. Da li su Zaev i Ahmeti svjesni da omogućavaju ogroman posao od kojeg će se profit koristiti protiv strateške evropske i evroatlantske orijentacije Makedonije? Ako postoji konsenzus između

ključnih političkih partija u Makedoniji oko članstva u EU i NATO-u, kako je moguće sarađivati sa tako kontroverznim privrednicima? Da li su poslovni interesi jači od bilo čega drugog? A da li su Zaev i Ahmeti svjesni da će novac zarađen u SHIK Jelak Tetovo biti upotrijebljen u cijelom regionu protiv demokratski izabranih vlada – navodi se u tekstu Republike.

Reakcije intelektualaca na Amfilohijeve najave o novim Neka svoje bagere i neimare usmjeri tamo đe mu može proći. Cetinje je u januaru litijašima reklo ,,Nema šetnje“, siguran sam da će omladina reći i da ,,Nema gradnje“ – poručio je istoričar Batrićević PODGORICA – Političko djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori počelo je odmah nakon ukidanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve 1918. godine i očitovalo se u kontinuiranom radu na asimilaciji Crnogoraca i poništavanju crnogorskog nacionalog identiteta. Zloupotrijebljena je ideja stvaranja jedinstvene slovenske države na prostoru Balkana u XIX vijeku, koja je u Crnoj Gori dobila formu restauracije Dušanovog carstva i pretvaranja Crne Gore u srpsku Spartu. Nosilac ove ideje, smatraju sagovornici Pobjede, bila je i ostala Srpska pravoslavna crkva. Reagujući na najave mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija Radovića da će vratiti kapelu Aleksandra Karađorđevića na Lovćen, graditi crkvu Svete Trojice na prostoru između Biljarde i Vladinog doma na Cetinju, u kojoj

Lovćensk

Boban Batrićević

planira da pohrani tri relikvije, te nastaviti radove na bogomolji na Zlatici, sagovornici Pobjede istakli su da nijesu iznenađeni.

POLITIČKO DJELOVANJE

Generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović smatra da je izrazito političko djelovanje SPC u Crnoj

Savjet dobroželitelja Reditelj Blagota Eraković, reagujući na najave novih gradnji Amfilohija Radovića, kazao je kako se prvi čovjek Srpske crkve u Crnoj Gori ponaša kao čovjek sa kraja 16. i početka 17. vijeka kada je živio veliki pisac Servantes, s tim da se mitropolit ne ponaša kao Servantes nego kao Don Kihot. - On odavno juriša na vjetrenjače, mijenja štitonoše pa je Sančo Pansa neko od njegovih duhovnika a neko od političara čiji je on pokrovitelj i pokretač. Zna se Blagota Eraković

Gori, od dolaska Amfilohija Radovića 1991. godine, svoj vrhunac dostiglo na nedavno završenim izborima, te da je proklamujući ciljeve Garašaninovog Načertanija, SPC koristila davno oprobane metode za asimilaciju Crnogoraca. - Ne priznajući crnogorski nacionalni identitet otvoreno je radila protiv crnogorkako je Don Kihot prošao jurišajuću na vjetrenjače. Tako će i gospodin Amfilohije proći jurišajući na Crnu Goru i njene svetinje. Moj iskreni savjet mu je da prizna autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu, da ispuni svoju životnu želju i stavi bijelu pana-kamilavku na glavu (poglavara pravoslavne autokefalne crkve) koju su nosili svi crnogorski mitropoliti od najstarijih vremena sve do 1918. godine. Ovo nije nikakav ironijski savjet nego savjet dobroželitelja koji pouzdano zna da mu je životni san da stavi bijelu pana-kamilavku na glavu, što u Srpskoj pravoslavnoj crkvi nikada neće doživjeti – poručio je Eraković.

Politika

Srijeda, 9. septembar 2020.

m gradnjama po Crnoj Gori

ka kapa trpjeti neće

EU očekuje politički dijalog i ubrzanje reformi u Crnoj Gori

Pisonero: Crnogorski građani pokazali spremnost da odlučuju o svojoj budućnosti

Danas, kada se i zvanično stavio na čelo opozicione kolone i odlučujuće doprinio njihovom rezultatu, gospodin Amfilohije želi da valorizuje svoj angažman realizujući namjere s kojima je i „službeno“ došao u Crnu Goru podmeću, kunu; da razvaljuju i burdaju sve što je na putu njihovom klero-nacističkom zaumlju. Tako bi oni na Cetinju i ono što nije uspjelo Karađorđevićima, veliki saborni hram iznad Cetinjskog manastira. Pa i da raspolažu sa tri hrišćanske svetinje koje su povjerene Cetinju i Crnoj Gori – ističe Drašković.

SRBIZIRANJE CRNOGORACA

Ivan Ivanović

ske države. Nažalost, najveći dio proteklog perioda karakteriše saradnja crnogorske vlasti sa SPC i izdašna materijalna pomoć. Neodlučnost države da djelovanje SPC podvede pod zakone Crne Gore, a nakon toga i uzmicanje institucija od sprovođenja pravosnažnih presuda za uklanjanje nelegalnih objekata, ojačali su položaj ovog najsnažnijeg eksponenta velikosrpske politike u Crnoj Gori – kazao je Ivanović. Generalni sekretar Matice crnogorske istakao je da je za protekle tri decenije Amfilohije Radović uspio da, kod svojih vjernika, preoblikuje tradicionalno pravoslavlje karakteristično za Crnogorce, a da ga je zanemarivanje pitanja pune obnove autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja bi odražavala duhovni i nacionalni identitet državotvornog naroda, dodatno ohrabrilo. - Danas, kada se i zvanično stavio na čelo opozicione kolone i odlučujuće doprinio njihovom rezultatu, gospodin Amfilohije želi da valorizuje svoj angažman rea-

Čedomir Drašković

lizujući namjere s kojima je i „službeno“ došao u Crnu Goru. U slavodobitnom zanosu sada bi – pored uklanjanja Mauzoleja s Lovćena i obnavljanja kapele Aleksandra Karađorđevića – da nasred Cetinja podigne crkvu, i tako u drugi plan stavi najveću crnogorsku svetinju – Cetinjski manastir i dodatno ponizi Crnogorce – upozorava Ivanović.

MOLEBANOVIĆI

Istaknuti intelektualac, publicista, višegodišnji direktor Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“ Čedomir Drašković kaže za Pobjedu da su se „samo naivni mogli ponadati da je prošlo vrijeme buljuk demokratije i krstaške slobode iz vremena slijepih ,,miševa“ s početka devedesetih: koji lete, a ne vide, i koji lako prenose bjesnilo...“ -Umjesto što smo se nadali proklamovanom pomirenju od nosilaca ideologije litijaša i molebanovića, oni su nam se svo vrijeme uskopišteno ,,nadnosili“: Ne damo (vam) svetinje! Dakle, po stečenom

Crnogorski vojnici u NATO vježbi „Fires Prime“

Učestvovalo šest država PODGORICA - Pripadnici četvrtog kontingenta Vojske Crne Gore učestvovali su u vježbi „Fires Prime“ u Letoniji, čiji je cilj integracija artiljerijskih jedinica eFP NATO borbene grupe. Crnogorski vojnici su učestvovali u vježbi u pojačanom isturenom prisustvu eFP-a NATO borbene grupe u Letoniji. U vježbi su učestvovale i njihove kolege iz Slovenije, Češke, Slovačke, Kanade i Italije. R. P.

,,pravu“ okupatorskom iz 1918. godine, i pravilu kvislinškom, potom. Iako bi to trebala biti očigledna istorijska sramota, duhovna sablazan i ukupna kulturološka nakarada na konto ,,nebeskog naroda“, pod uslovom da nemaju entitetskih praznina i identitetskih trauma – kaže Drašković. Po aktuelnom dajbabskom ,,proročanstvu“, kaže Drašković, velikodržavne srpske pustahije i prateće im zloguke kandžirepe, naumni su na još jedno bezumlje: da Njegoša ponovo zaziđu u karađorđevićku kapelu. Da ga ,,počaste“ taman kao što su ga nedavno htjeli ,,posvetiti“ zajedno sa srpskim zločinačkim popovima iz Drugog svjetskog rata (Macom, sa 57 dokazanih zločina, i bratom mu ,,duhovničkim“ popom Šiljkom). -Ljudi bez savjesti, pa još u ,,tankoj“ državi - mogu da rade svašta. Da čak i pod zlatnim sjajem raskošne ikonografije – seire u banalizovanju, i nadgornjavaju se u vradžbinama; da ovozemaljski varaju, kleveću,

Istoričar Boban Batrićević podsjeća kako je Amfilohije Radović više puta rekao da bi prije no umre najsrećniji bio ukoliko na Lovćenu podigne kapelu. - Time bi stavio pečat na svoju trodecenijsku misiju koja je imala samo jedan cilj - srbiziranje Crnogoraca preko njegove verzije pravoslavlja s nikad u Crnoj Gori do njegova vakta upražnjivanim obredima te potpuna izmjena arhitektonskog ambijenta crnogorskih crkava i manastira, koje nakon njegove restauracije više liče na šumadijski koncept gradnje nego na staru crnogorsku recentnu arhitekturu – primjećuje Batrićević. On upozorava da se „Amfilohije ne šali: „Sve što je zamislio ostvario je“. - I sada će, naročito ukoliko u Crnoj Gori vlast formira njegova izborna lista. Nakon Amfilohijeve crkve na Lovćenu ni Cetinje ni Crna Gora ne bi bili ono što su bili dotad. Ravnogorsko obilježje ne ide na crnogorsku simboličku kapu. Ali neka Radović zna, lovćenska kapa i cetinjska zemlja neće dozvoliti bilo kakvu arhitektonsku egzibiciju, nama makar ne može prodavati priču koju je prodao dostini. Neka svoje bagere i neimare usmjeri tamo đe mu može proći. Cetinje je u januaru litijašima reklo ,,Nema šetnje“, siguran sam da će omladina reći i da ,,Nema gradnje“ – poručio je T. PAVIĆEVIĆ Batrićević.

PODGORICA – U postojećem postizbornom kontekstu u Crnoj Gori Evropska unija očekuje smirenost, uzdržanost, inkluzivni politički dijalog i poštovanje principa Unije, saopštila je za Glas Amerike portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez. Pisonero Hernandez je to poručila u pisanom odgovoru na pitanje Glasa Amerike da li je Evropska unija zabrinuta da bi politička polarizacija mogla da bude izvor nestabilnosti u Crnoj Gori i šta savjetuje ključne aktere u zemlji u tom pogledu. Takođe je ocijenila da su velikim odzivom na izborima crnogorski građani pokazali spremnost da sami odlučuju o svojoj budućnosti. – Predstojeće konstituisanje novog parlamenta i formiranje nove vlade isključiva su odgovornost crnogorskih političkih aktera. EU je proteklih godina osnažila saradnju sa partnerima na Zapadnom Balkanu kada je riječ o otpornosti, sajber bezbjednosti i strateškoj komunikaciji da bi ih bolje pripremila da se suoče sa bilo kakvim neprihvatljivim uticajem – naglasila je portparolka Evropske komisije,

u odgovoru na pitanje da li je Brisel zabrinut da bi strani akteri mogli da iskoriste aktuelnu situaciju u Crnoj Gori da podstaknu nestabilnost. Ona je rekla da Evropska unija očekuje konstituisanje novog parlamenta i formiranje nove vlade „koja će nastaviti stabilan put Crne Gore ka Uniji“. – Crna Gora je daleko odmakla u procesu pristupanja Uniji i naredni mjeseci se moraju iskoristiti za produbljivanje i ubrzanje političkih i ekonomskih reformi, naročito u oblasti vladavine prava, gdje je naredni korak ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24 – navela je Pisonero. Pisonero je dodala i da se od nove crnogorske vlade, kada bude formirana, očekuje da se bavi očekivanjima građana u pogledu napretka u procesu pristupanja, kao i posljedicama pandemije korona virusa. – Evropska unija je u potpunosti posvećena daljem pružanju podrške procesu pristupanja Crne Gore EU kao i ekonomskom oporavku poslije krize izazvane kovidom-19, uključujući i kroz predstojeći Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan – zaključila je Pisonero. R. P.

Lider Bošnjačke stranke o sastanku sa Demokratama

Husović: BS bi podržala vladu bez DPS-a i DF-a PODGORICA - Bošnjačka stranka podržala bi vladu koju bi činili Demokrate i Građanski pokret Ura, bez DF-a i DPS-a, a u koju bi bili pozvani i LP, SDP i SD, kazao je lider BS Rafet Husović. Lider BS je rekao da je takav stav predočio i na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Demokratske Crne Gore. U svakom slučaju, kaže Husović, konačan stav zauzeće kada se konstituiše parlament, izaberu poslanički klubovi, te kada bude jasno u kom smjeru će nova vlada ići. - Mislim da su oni manje-više dogovorili da ta tri subjekta formiraju novu vlast. U suštini su ponudili i nama da budemo dio te nove vlasti. Jasno su saopštili da sa DPS-om nemaju namjeru da budu u novoj vlasti - kazao je Husović za TVCG o sastanku sa Demokratama. On kaže da je Bošnjačka stranka predočila svoj stav da je na minulim izborima pobijedila građanska, multivjerska, multinacionalna Crna Gora. - Iz tog razloga, ako sagledamo

sastav poslaničkih klubova i političkih partija koje su učestvovale na ovim izborima i zavrijedile pažnju birača Crne Gore, jasno se vidi da je tu najmanje dvotrećinska većina za ovakvu građansku Crnu Goru - istakao je Husović. Zato su, kaže Husović, imali jasnu ponudu za Demokrate i Uru. - Da oni čine novu vlast, da nekako ta dva velika subjekta i DPS i DF u startu ili ne budu nikako dio vlasti. Izrazili smo očekivanja da sa nama ili bez nas, spremni smo da podržimo takvu manjinsku vladu. Dobro bi bilo da u takvom sastavu učestvuje i LP, SDP i SD - istakao je Husović. Bošnjačkoj stranci, kaže Husović, ipak nije jasno kako će izgledati ekspertska vlada. - Iz tog razloga, s obzirom na tu heterogenu strukturu u koaliciji „Za budućnost Crne Gore“, smatram da su Demokrate zaslužile da oni vode i vladu i preuzmu odgovornost na sebe za sva dešavanja koja slijede nakon ovih izbora - kaže Husović. R. P.

Politika

Srijeda, 9. septembar 2020.

Stav: Otvoreno pismo Miodragu Peroviću

Ne pristajem na novu Crnu Goru sa barjaktarima crnih zastava Kakva je ta nova građanska Crna Gora, mogli smo se u prvim danima proslave pobjede uvjeriti gledajući zastrašujuće slike prebijenih muslimana, polomljenih stakala na vjerskim objektima i stravičnih poruka manjinama, no te tragove Miško ukriva da mu ne pokvare slavljeničku euforiju

» Piše: dr Vukić PULEVIĆ akademik CANU Za svojih osamdeset i kusur godina imao sam prilike da gledam kako ustaje i pada Crna Gora, a – neka mi se ne zamjeri na neskromnosti – imao sam prilike i da učestvujem u njenim usponima. Gledao sam i nekadašnje rušioce koji su, s novom sviješću, iskreno i od srca izgrađivali novu Crnu Goru. Svaki njen uspon doživljavao sam i lično i emotivno kao neko kome je do kraja ova država bila najviša vrijednost. Te vrijednosti dijelio sam i s onima naučnim i kulturnim radnicima s kojima danas izgleda mogu zboriti jedino s druge strane meteriza. Godinama unazad brojni crnogorski intelektualci ukazuju na izdaju nekadašnjega prvoborca nezavisne Crne Gore. Iako sam i sam imao prilike da čujem i pročitam njegove stavove u kojima se relativizuje rušilačka uloga Amfilohija Radovića koji je zabio nož u multikulturno srce Crne Gore – prvo simbolički crkvom na Rumiji, a onda i javnim izlivima mržnje prema svemu što nije srpsko te gusto ispletenom mrežom stranih popova; iako je neposredno prije potonjih izbora promovisao Amfilohijeva komesara Gojka Perovića kao novu nadu Crne

Gore, bio sam ubijeđen da će u ključnome momentu Miško Perović stati na stranu Crne Gore. Njegov tekst u Vijestima, objavljen 8. septembra ove godine, raspršio mi je iluzije. Miško veli da je kralj Nikola izgubivši vlast izgubio i državu, a Đukanović samo vlast. Tako Miško Perović, bivši indipendista i borac za građanske vrijednosti Crne Gore, ukriva tragove tihoga slamanja države. Više je on nego svjestan da nedavno obnovljena Crna Gora još uvijek nije izgradila institucionalni štit od onih intelektualnih, političkih i crkovnih dušmana koji od ‘45. godine sanjaju ovih dana proslavljenu pobjedu. Miško Perović kojega sam znao učestvovao je u emancipaciji onih političkih elita koje su obnovile nezavisnost crnogorsku. Miško Perović kojega sam znao bio je moralna podrška crnogorskoj mladosti iz 90-ih godina koju je na Trgu nezavisnosti u Podgorici predstavljao više ne tako mladi ali dosljedni Peđa Vušurović, kojega on sramotno danas naziva govornikom koji je od liberala postao ataše posljednje evropske političke policije. Miško Perović kojega sam ja znao ne bi otvorio širom svoje novine današnjemu Mišku Peroviću koji bezočno kida noseve dosljednih boraca za crnogorski prosperitet. Današnji Miško Perović najslikovitija je potvrda one narodne: „Daj Bože da mi umre dobrotvor!“ I da se zna: ovaj tekst nije

Sa okupljanja ispred Sabornog hrama u Podgorici

lamentacija nad izbornim rezultatima niti nad sudbinom Mila Đukanovića. Da nije ničega drugoga, isuviše teško breme godina ne bi mi dozvolilo da zapadnem u patetičnu kuknjavu za bilo kojom vlašću. Ovaj je tekst pobuna protiv bezočnoga iskrivljavanja stvarnosti i dezinformisanja zloupotrebom uloge u nekadašnjoj borbi za nezavisnu Crnu Goru – ne ovu postizbornu no onu željenu, koju neće predvoditi crna kapa i crna

ideologija za koju smo mislili da je poražena u Drugome svjetskom ratu. U pravu je Miško Perović kad veli da je „obarajući mirnim putem Đukanovićevu sve tvrđu diktaturu, Crna Gora zakoračila u novu istorijsku eru“. U pravu je ako je tačno što kaže da je na ovim izborima „poraženo i partizansko i četničko shvatanje Crne Gore“. Ta era poznata je onima koji pamte 1942. ili znaju kakva je sloboda u Crnoj Gori pro-

Iako sam i sam imao prilike da čujem i pročitam njegove stavove u kojima se relativizuje rušilačka uloga Amfilohija Radovića koji je zabio nož u multikulturno srce Crne Gore – prvo simbolički crkvom na Rumiji, a onda i javnim izlivima mržnje prema svemu što nije srpsko te gusto ispletenom mrežom stranih popova; iako je neposredno prije potonjih izbora promovisao Amfilohijeva komesara Gojka Perovića kao novu nadu Crne Gore, bio sam ubijeđen da će u ključnome momentu Miško Perović stati na stranu Crne Gore. Njegov tekst u Vijestima, objavljen 8. septembra ove godine, raspršio mi je iluzije

slavljana tada. Preuzevši na sebe ulogu Andrije Radovića, Miško Perović slavi novu slobodu u kojoj su – vidimo to u prvome talasu te slobode – poraženi četnici i partizani. Budući da je glavni slavljenik novoosvojene slobode, Amfilohije Radović, sve „ugledne“ četnike davno posvetio, jasno nam je kakav će sud nova zvanična i vlasti nepodložna istoriografija donijeti o partizanskoj Crnoj Gori. Kao partizanski sin i čovjek svjestan partizanske i komunističke uloge u obnovi i izgradnji zapuštene, porušene, pregažene i zaboravljene Crne Gore nikad neću pristati na sramotnu ulogu koju im vijeta Amfilohijeva propagandna mašinerija. Niti ću pristati na tu novu Crnu Goru, oslobođenu rodoljuba koji su bili i multinacionalni i multikonfesionalni i multikulturni – i prije no je to proklamovala današnja Crna Gora. Moj bivši prijatelj Miško Perović veli da su tri pobjedničke koalicije zajedno s Crkvom iznijele pobjedu građanske Crne Gore. U toj novoj Crnoj Gori pravo građanstva rezaće se po mjerilima međuratne Jugoslavije. Ta nova građanska Crna Gora, za koju Miško Perović veli da će biti inkluzivna i da će imati mjesta za sve svoje raznolikosti, već je pokazala kroz tekst svoga glasnogovornika da u njoj pravo građanstva nema ona mladost koja se okupila na Trgu nezavisnosti u Podgorici, nema to pravo jer je prikazana kao izmanipulisana svjetina. Kakva je ta nova građanska Crna Gora, mogli smo se u prvim danima proslave pobjede uvjeriti gledajući zastrašujuće slike prebijenih muslimana, polomljenih stakala na vjerskim objektima i stravičnih poruka manjinama,

no te tragove Miško ukriva da mu ne pokvare slavljeničku euforiju. Postizborno vrijeme pokazalo je bjelodano da današnji Miško Perović može po svemu zaviđeti onome kojega patološki mrzi. Povlačeći se u opoziciju, Milo Đukanović pokazao je sposobnost državnika koji u najtješnjem mogućem porazu bez tenzija odlazi, ne sklapajući savez s crnim đavolom iz Cetinjskoga manastira da bi spasio svoju partiju i lično bogatstvo. Đukanović je pokazao da je s Đavolom davno raskrstio. Mišku Peroviću ostalo je još samo da mu kumuje. Slavljenje propasti partizanske Crne Gore negacija je antifašističke tradicije crnogorske, one tradicije koja joj je vratila pravo na život i ispravila nepravdu Podgoričke skupštine čiju su stogodišnjicu slavili Miškovi današnji oslobodioci! Glavna Đukanovićeva greška je u tome što nije raskrstio i s partnerima izvan manastira. Kad današnji biznismen, vlasnik banaka, mikrokreditnih institucija, medija i fabrika Miško Perović oslikava trideset godina diktatorskoga mraka u Crnoj Gori, ja se priśetim onoga profesora matematike Miška Perovića s početka 90-ih i pitam se jesmo li u tih trideset godina živjeli u istoj državi. Da je Đukanović pokazao na vakat tvrdu spremnost da niz vodu pušti sav talog koji se decenijama kupio oko crnogorske vlasti, ne bi njegov nekadašnji poslovni partner Miško Perović pobjedu slavio s barjaktarima crnih zastava. P.S. Pošto se javnost pita što o svemu ovome misli Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, neka se zna da ovo pismo potpisujem kao njen član.

Portparol DIK-a Mersudin Dautović saopštio

Konačni rezultati izbora najkasnije do ponedjeljka PODGORICA – Državna izborna komisija trebalo bi da najkasnije do ponedjeljka saopšti konačne rezultate parlamentarnih i lokalnih

izbora održanih 30. avgusta. Portparol DIK-a Mersudin Dautović kazao je agenciji Mina da će se ponovljeni izbori na jednom biračkom mjestu

u Petnjici održati u četvrtak. - Rok za podnošenje prigovora je 72 sata, odnosno nedjelja veče. Nadamo se da neće biti prigovora - rekao je Dautović.

On je naveo da se, u roku od 12 sati, kada isteknu rokovi za podnošenje prigovora, moraju proglasiti konačni rezultati. - Dakle, ponedjeljak ujutro

najkasnije ili čak nedjelja veče, ukoliko u 20 sati budemo imali informaciju da nije bilo podnešenih prigovora - rekao je Dautović. Predsjednik Opštinske izborne komisije Adis Duraković kazao je da na biračkom mjestu u Petnjici na kojem će se ponoviti glasanje ima 427 upisanih birača. Prema nezvaničnim rezultatima parlamentarnih izbora, održanih 30. avgusta, koali-

cija „Odlučno. DPS - Milo Đukanović“ osvojila je 30 mandata, koalicija „Za budućnost Crne Gore“ 27, koalicija „Mir je naša nacija“ deset, a platforma „Crno na bijelo“ četiri. Bošnjačka stranka i Socijaldemokrate imaće po tri poslanika, Socijaldemokratska partija dva, a po jednog predstavnika Albanska lista „Nik Đeljošaj Genci Nimanbegu“ i koalicija „Jedonoglasno“. R. P.

Ekonomija

Srijeda, 9. septembar 2020.

Ukupna štednja u bankarskom sistemu 3,3 milijarde eura

Nerezidenti u domaćim bankama drže 447 miliona Depoziti 30 nerezidenata sa preko milion eura u poslovnim bankama ukupno su vrijedni 58,6 miliona eura. Najveći pojedinačni depozit nerezidenta kod jedne banke iznosi 9,4 miliona eura

PODGORICA – Nerezidenti, odnosno osobe koje ne žive u Crnoj Gori u ovdašnjim bankama drže 447 miliona eura, rečeno je Pobjedi iz Centralne banke. - Najveći pojedinačni depozit nerezidenta kod jedne banke u Crnoj Gori iznosi 9,4 miliona eura. Depoziti 30 nerezidenata sa preko milion eura u poslovnim bankama iznose ukupno 58,6 miliona eura - kazali su iz CBCG. Podsjetimo da su ukupni depoziti građana i privrede 3,3 milijarde eura. Oročeni depoziti čine 29,3 odsto ukupnih, a oni po viđenju 70,3 odsto. Preostalih 0,4 odsto odnosi se na sredstva na escrow računu.

Iz CBCG su objasnili da nemaju podatak koliko od ove cifre strani državljani imaju depozita.

SMANJENO UČEŠĆE

- Centralna banka ne raspolaže podacima o stranim građanima koji drže novac u bankama, već nerezidentima. Po podacima na 31. jul tekuće godine ukupni depoziti fizičkih lica - nerezidenata u poslovnim bankama u Crnoj Gori iznose 447 miliona eura. To čini 13,5 odsto ukupnih depozita u bankarskom sistemu - pojasnili sui z CBCG. Njihovi podaci pokazuju da je sada smanjeno učešnje ovih depozita u ukupnoj štednji.

- Na isti datum prethodne godine učešće depozita nerezidenata u ukupnim depozitima iznosilo je 14,6 odsto - ističu iz Centralne banke. Iz ovog regulatora su pojasnili i da ne raspolažu podacima ni o broju stranaca koji drže depozite u bankama, kao ni o njihovom državljanstvu. Na pitanje što privlači nerezidente i strance da drže depozite u ovdašnjim bankama iz Centralne banke su objasnili da je to stabilnost, sigurnost… - Stabilnost bankarskog sistema, njegova visoka likvidnost i dobra kapitalizovanost utiču na povjerenje deponenata da drže depozite u komercijalnim bankama koje posluju u Crnoj Gori - smatra-

ju u Centralnoj banci. Motiv za držanje depozita nerezidenata u bankama, kako objašnjavaju u CBCG, uslovljen je i namjerom za ulaganje, odnosno investiranje u projekte u Crnoj Gori. Kamatne stope na depozite u Crnoj Gori kao i u drugim zemljama u posljednje vrijeme su padale. U nekim zemljama su i negativne, što u prevodu znači da građani i privreda plaćaju bankama da im čuvaju novac. - Visina prosječne ponderisane pasivne kamatne stope na oročene depozite fizičkih lica u sistemu je povoljna. I kreće se u rasponu od 1,25 odsto do 1,85 odsto, u zavisnosti od roka oročenja sredstava - istakli su iz CBCG .

DEPOZITI PO BANKAMA

U posljednjih godinu banke su uglavnom imale približan nivo depozita osim Zapad banke koja ih je duplirala sa 74 miliona eura na kraju šestog mjeseca prošle godine na

1,25

odsto do 1,85 odsto kreće se prosječna ponderisana pasivna kamatna stopa na oročene depozite fizičkih lica

Prijave za subvencije avgustovskih zarada

Poreska uprava objavila set često postavljanih pitanja

Prošle sedmice odobrena podrška od 2,9 miliona eura

Odgovori na sve nedoumice fiskalizacije PODGORICA - Poreska uprava je na sajtu objavila set često postavljanih pitanja, koja će na sedmičnoj osnovi biti dopunjavana, u cilju blagovremene i lakše pripreme za sprovođenje projekta elektronske fiskalizacije. Sva pitanja su dostupna na linku http:// www.poreskauprava.gov. me/vijesti/232797/ELEKTRONSKA-FISKALIZACIJA-cesto-postavljana-pitanja.html Iz ove institucije je objašnjeno da je cilj edukacija i informisanje poreskih obveznika o preduslovima koje treba obezbijediti za sprovođenje fiskalnog servisa. Na pitanje da li će sistemi za izdavanje faktura morati da budu uvezani sa sistemom u PU, budući da se bave pružanjem usluga u razvoju softvera, iz PU su odgovorili da se shodno članu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga postupak fiskalizacije odnosi na gotovinsko i bezgo-

tovinsko plaćanje u prometu proizvoda i usluga. - To znači da, kao što će poreske registar kase koje postoje kod gotovinskog plaćanja izvršenog prometa biti povezane sa serverom PU, tako i sistemi za izdavanje faktura kod bezgotovinskog plaćanja moraju ispuniti preduslove za slanje XML poruka o transakcijima shodno Zakonu, podzakonskim aktima, te funkcionalnoj i tehničkoj specifikaciji koje prate projekat - objasnili su iz ove institucije. Na pitanje da li razmišljaju da naprave mejling listu gdje bi kompanijama slali svu novu dokumentaciju u vezi sa projektom fiskalizacije ili obavještenje kad što bude objavljeno na portalu, odgovorili su da Poreska uprava sva važna obavještenja i dokumentaciju u vezi sa tim projektom objavljuje na svojoj internet stranici. - Detaljna uputstva za izradu softverskih rješenja, datum početka njihovog testiranja, te procedure za prijavu proizvo-

đača, održavaoca programskog rješenja kao i samog softvera biće dostupni blagovremeno na istom mjestu pojasnili su iz ove institucije. Iz PU su, odgovarajući na pitanje kako će izgledati elektronska fiskalizacija u veleprodaji, rekli da imajući u vidu da Zakon o fiskalizaciji u prometu robe i usluga propisuje postupak fiskalizacije, kako gotovinskog, tako i bezgotovinskog plaćanja, to će i obveznici koji se bave veleprodajom biti u obavezi da obezbijede preduslove za automatski prenos podataka o realizovanim transakcijama. - Poreski obveznici koji obave bezgotovinsko plaćanje ne moraju imati fiskalne kase, već su dužni da obezbijede programsko rješenje koje omogućava slanje XML poruke prema PU i štampanje fakture sa jedinstvenim identifikacionim kodom PU - naveli su oni. Obveznici koji izdaju fakture postojeća softverska rješenja za fakturisanje treba, kako su

152 miliona eura. Pored nje, sudeći po finansijskim izvještajima za šest mjeseci, Adriatik banka je za godinu uvećala depozite sa 16,8 na 28,7 miliona eura ali je to uvećanje daleko ispod Zapad banke. Kako je Pobjeda već pisala, na kraju juna tekuće godine CKB je imala 571 milion eura depozita, a godinu ranije 537 miliona. Hipotekarna banka je na drugom mjestu jer je na kraju juna imala 412 miliona, a godinu ranije 399 miliona eura. NLB po posljednjim podacima drži treću poziciju sa 411 miliona eura, a na kraju juna prošle godine 406 miliona. Erste banka je na četvrtoj poziciji sa 366 miliona, a prije godinu je imala preko 387 miliona. Prva banka sada ima blizu 330 miliona depoztita, a prije godinu je imala 323,4 miliona. Podgorička banka koja je od nedavno članica OTP grupe zajedno sa CKB ima 325 miliona, a na kraju juna prošle godine imala je preko 383 miliona. Univerzal kapital banka na kraju juna imala je preko 211 miliona, a godinu ranije 264 miliona eura. Adiko banka ima 162 miliona, a na kraju juna prošle godine 179 miliona. Lovćen banka ima 146 miliona, a godinu ranije 137,2 miliona. Komercijalna banka ima 121,4 a u junu prošle godine je imala 110,5 miliona. Zirat banka ima 26,2 a na kraju juna prošle godine imala je 28,6 miliona eura. M.P.M.

pojasnili, da prilagode shodno funkcionalnoj i tehničkoj specifikaciji projekta elektronske fiskalizacije, te obezbijede elektronski potpis na osnovu elektronskog certifikata i stalnu internet vezu za slanje poruka PU. PU je, u cilju obezbjeđivanja tehničkih preduslova za sprovođenje fiskalnog servisa kroz projekat elektronske fiskalizacije, objavila Tehničku i Funkcionalnu specifikaciju za krajnje korisnike. - To će omogućiti poreskim obveznicima da prilagode svoje sisteme za prenos podataka o realizovanom prometu, shodno Zakonu o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, čija će primjena početi od 1. januara naredne godine - navodi se u saopštenju. Ova dokumenta su, kako objašnjavaju, dostupna na linku http://www.poreskauprava.gov.me/vijesti/232795/ Objavljene-Funkcionalna-iTehnicka-specifikacija-zaprojekat-elektronske-fiskaliM.P.M. zacije.html.

PODGORICA - Ministarstvo ekonomije, je u toku prve sedmice septembra, subvencije avgustovskih zarada odobrilo za 3.450 preduzeća sa 15.000 zaposlenih. Kako se navodi na tviter nalogu Ministarstva, u toku prve sedmice septembra obrađeno je 95 odsto od 3.623 primljena zahtjeva. - Ukupan iznos koji se odnosi na odobrene subvencije je 2,9 miliona eura - rekli su iz Ministarstva. Prijave za subvencije avgustovskih zarada počele su od 1. septembra. Program za subvencionisanje zarada, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije korona virusa, počeo je da se realizuje 1. avgusta, za julske zarade, u okviru trećeg seta mjera podrške privredi. Subvencije su omogućene zaposlenima u djelatnostima

zatvorenim usljed naredbi Ministarstva zdravlja, u sektorima turizma, ugostiteljstva i javnog prevoza putnika u drumskom saobraćaju, onima kojima je određena mjera karantina ili izolacije, kao i zaposlenima na plaćenom odsustvu zbog čuvanja djece mlađe od sedam godina. Zahtjevi za subvencije se podnose elektronskim putem i upotrebom digitalnog sertifikata, uz obavezu prethodnog podnošenja IOPPD, posredstvom elektronskog servisa Program za dodjelu subvencija koji je realizovan na portalu Poreske uprave (PU), https://eprijava.tax. gov.me/TaxisPortal. Preduzetnici koji ne posjeduju digitalni sertifikat za rad sa e-servisima PU, zahtjev podnose unošenjem traženih podataka na veb stranici https:// www.subvencije.me, uz prethodno podnešeni GPPFL/ZPO obrazac. S.P.

Ekonomija

Srijeda, 9. septembar 2020.

Ministarstvo finansija objavilo javni poziv

Konsultacije o reformama do 22. septembra

Vlada Crne Gore

PODGORICA - Javni poziv za konsultacije povodom izrade programa ekonomskih reformi od naredne do 2023. juče je objavilo Ministarstvo finansija. Konsultacije su otvorene do 22. septembra. Podsjetimo da je Vlada nedavno formirala tim od 59 stručnjaka koji treba da pripreme program ekonomskih reformi za Crnu Goru koji se odnosu na trogodišnji period. Na čelu tima, koji je formirala Vlada nalazi se koordinator Bojana Bošković iz Ministarstva finansija a njen zamjenik je Ljubo Knežević iz Kabineta predsjednika Vlade. U timu su stručnjaci iz gotovo svih resora. Vlada je tada ostavila mogućnost i da se radi efikasnijeg obavljanja utvrđenih zadataka i aktivnosti mogu anga-

žovati i druga stručna lica. U juče objavljenom pozivu se navodi da svi zainteresovani, imajući u vidu preporuke i mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti koje su na snazi, prijedloge i sugestije mogu dostaviti na mejl Ministarstva, mf@mif.gov.me. Izrada programa ekonomskih reformi predviđena je ovogodišnjim programom rada Vlade. - Crna Gora već sedmu godinu pristupa izradi programa ekonomskih reformi, koji obuhvata ekonomsku politiku Crne Gore za narednu godinu i srednjoročni period, kao i agendu strukturnih reformi koja prikazuje javne politike u osam oblasti. Te oblasti su reforma tržišta energije i saobraćaja, poljoprivreda, industrija i usluge, poslovni ambijent i smanjenje neformalne ekonomije, istra-

živanje, razvoj i inovacije i digitalna transformacija, reforme ekonomske integracije, obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada, socijalna zaštita i inkluzija - naveli su iz Ministarstva. Iz Ministarstva su naveli da je neophodno imati u vidu da je izbijanje pandemije kovid-19 imalo snažan uticaj na različite oblasti ekonomije, ograničavajući rast i predstavljajući značajne izazove socijalnim i zdravstvenim sistemima. - Prve mjere za prevazilaženje krize već su se odrazile na smjernice politike koje su zajednički usvojene na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između Evropske unije i Zapadnog Balkana i Turske u maju ove godine. U tom kontekstu fokus programa ekonomskih reformi od naredne do 2023. godine biće na oporavku nakon kovid-19 virusa, uz integraciju srednjoročnih reformi koje će taj oporavak učiniti održivim. Jedan od ciljeva biće i unapređenje ekonomske otpornosti u skladu sa zelenim i digitalnim prioritetima EU - dodaje se u saopštenju. To predstavlja i osnov za ekonomski dijalog sa Evropskom komisijom u procesu evropskih integracija, a Crna Gora je jedna od šest zemalja Zapadnog Balkana, koje su, uključujući i Tursku, u obavezi da dostave godišnji program ekonomskih reformi sa projekcijom srednjoročnog makrofiskalnog okvira EK. - Kao doprinos ispunjavanju prioriteta koji se odnose na ekonomski dijalog sa EK i članicama EU, a u vezi sa pripremom ovog važnog dokumenta, nalazimo veoma značajnim zainteresovanost i komunikaciju sa predstavnicima međunarodnih organizacija, privatnog sektora, civilnog društva, nevladinog sektora, akademske zajednice, lokalne samouprave, građana i ostalog dijela civilnog društva - ističu u ovom Vladinom resoru. program ekonomskih reformi biće predmet širokog konsultativnog procesa sa najvažnijim zainteresovanim stranama u društvu, već u početnoj fazi izrade dokumenta. - Svoj doprinos izradi programa ekonomskih reformi daće lokalna zajednica, NVO sektor, kao i svi ostali zainteresovani stejkholderi - pojašnjavaju iz ovog resora. Iz Ministarstva su podsjetili da će, kao i prethodnih godina, i ovaj program ekonomskih reformi biti predmet javne rasprave kroz razmjenu informacija i učestvovanje zainteresovanih strana davanjem prijedloga, sugestija i komentara, čime će se kreirati prostor za dijalog i saradnju, u cilju unapređenja teksta Nacrta. M.P.M.

Podaci Monstata za drugi kvartal

Cijena kvadrata prosječno 1.000 eura PODGORICA - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine iznosila je 1.000 eura i manja je 17,1 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata. - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori je u drugom kvartalu bila veća 6,4 odsto u odnosu na prvi kvartal - navodi se u saopštenju. Statističari su kazali da direktan uticaj na prosječnu cijenu kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u drugom kvartalu ima učešće prosječne cijene kvadrata stanova koji pripadaju kategoriji solidarne stambene izgradnje, dok ta pojava nije zabilježena u drugom kvartalu prošle godine. - Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Podgorici u drugom kvartalu iznosila je 974 eura, u primorskom regionu je iznosila 1.229 eura, u središnjem 669 eura, dok je u sjevernom regionu prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji iznosila 845 eura - navodi se u saopštenju. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u značajnoj mjeri zavisi od učešća stanova solidarne stambene izgradnje. - Ukoliko je učešće tih stanova veće, prosječna cijena stana u novogradnji će biti značajno niža, odnosno ukoliko je učešće manje, prosječna cijena će biti veća - objasnili su statističari. Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u kategoriji preduzeća u drugom kvartalu iznosila je 1.119 eura, dok je u kategoriji solidarna stambena izgradnja iznosila 655 eura. S.P.

Treći oglas za prodaju imovine Fabrike vode ,,Lipovo“

Argentinski ambasador posjetio Privrednu komoru Crne Gore

Mogućnost investiranja u turizam, energetiku i poljoprivredu PODGORICA - Ekonomske relacije Crne Gore i Argentine su, uprkos veoma dobrim političkim odnosima, veoma skromne, pri čemu postoji prostor za povećanje turističkog prometa, ocijenili su argentinski ambasador Estanislao Savels i predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović. Savels je posjetio PKCG i s Golubovićem razgovarao o mogućnostima intenziviranja ekonomske saradnje dvije države. Sagovornici su se saglasili da su ekonomske relacije dvije zemlje veoma skromne, što pokazuje i robna razmjena u prošloj godini, ostvarena u iznosu od 2,5 miliona eura. Takođe, kako je saopšteno iz PKCG, postoji značajan prostor za povećanje turističkog prometa, s obzirom na to da je Crnu Goru prethodne godine posjetilo nešto manje od 2.000 gostiju iz Argentine i ostvarilo 4.500 noćenja. Od obnove nezavisnosti nijesu zabilježene argentinske investicije u crnogorsku ekonomiju.

Golubović i Savels

Golubović je predstavio makroekonomske pokazatelje Crne Gore i projekte koji se realizuju ili su u planu u prioritetnim oblastima razvoja. - Upućujem poziv argentinskim privrednicima da investiraju u crnogorsku poljoprivredu, energetiku i turizam - kazao je Golubović. On se, prezentujući povoljnosti investicionog i biznis ambijenta, posebno fokusirao na mogućnosti poslovanja u Luci Bar.

- Luka Bar predstavlja svojevrsni ulaz u ovaj dio regije i čvorište iz kog se tržište Evrope može snabdijevati argentinskim proizvodima. Ona ima značajne kapacitete za pretovar roba, a pruža i brojne benefite za sve koji razviju proizvodnju u njenoj slobodnoj zoni - naveo je Golubović. Savels je ocijenio neophodnim da privredni potencijali Crne Gore budu snažnije prepoznati u argentinskoj biznis zajednici. Saradnju ne vidi sa-

mo kroz rast trgovinske razmjene između dvije zemlje, već i u zajedničkim ulaganjima njihovih privrednika. - Vjerujemo u joint-venture gdje bi argentinski i crnogorski privrednici ostvarivali benefite i otvarali nova radna mjesta - naveo je Savels. Zbog toga je, kako smatra, neophodno organizovati susrete privrednih delegacija, a priliku za to sagovornici su prepoznali u okviru narednog Novosadskog sajma poljoprivrede, gdje će se predstaviti kompanije iz obje države. Savels je ideju o poslovanju argentinskih kompanija u okviru slobodne zone Luke Bar ocijenio interesantnom. - Luka Bar i auto-put prema Srbiji promijeniće geopolitički i ekonomski položaj Crne Gore - rekao je Savels. Golubović je informisao sagovornika da je 2013. godine Komoru posjetila delegacija argentinske oblasti Ćako. Dvije godine kasnije crnogorska delegacija uzvratila je posjetu Argentini, a prošle godine u Podgorici su boravili predstavnici poslovne zajednice Južne Amerike. S.P.

Fabrika za flaširanje vode „Lipovo“

Pala cijena vozila i viljuškara PODGORICA – Kako ni nakon drugog poziva za kupovinu imovine nekadašnje Fabrike vode ,,Lipovo“ nije bilo interesovanja, stečajni upravnik Dragan Milić je cijenu za sedam vozila i tri viljuškara sa 47,4 hiljade spustio na 34,3 hiljade eura. Ovo je jedina imovina ove kompanije koja je bila u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, jer je preostala, vrednija, godinu prije stečaja prenijeta na Atlas banku radi izmirenja dijela kredita druge Kneževićeve firme Jadranski sajam. Tako je fabrika ,,Lipovo“ ostala bez opreme za proizvodnju vode, zbog čega je Poreska uprava pokrenula sudski spor tražeći da se poništi ugovor o prenosu vlasništva na opremi vrijednoj 1,7 miliona eura. Nakon uvođenja stečaja u Atlas banku postupak je prekinut, ali je Milić kazao da je podnio zahtjev da se nastavi, ali da novo ročište još nije zakazano. Stečaj je inicirala PU zbog 431,8 hiljada eura duga, a prijavljeno je 2,3 miliona eura potraživanja. Zaposlenima se duguje oko 202 hiljade eura, dok 1,5 miliona potražuju povezane kompanije. Pokušaj reorganizacije ove fabrike nije uspio, jer većina klasa povjerilaca nije prihvatila plan osnivača Atlas investa da 100 hiljada eura deponuje u Atlas banku radi ponovnog pokretanja proizvodnje, koja bi ,,Lipovu“ besplatno ustupila nekadašnju opremu, ali sada na korišćenje. Vlasnici ,,Lipova“ bili su Atlas invest sa 40 odsto i kompanija Mega Gulf Investment Holding Dubai sa 60 odsto vlasništva. Računi su bili blokirani od februara 2016. godine na iznos od 396,7 hiljada eura. M.Lk.

Društvo

Srijeda, 9. septembar 2020.

CRNOGORSKI ODGOVOR: Govor crnogorskog intelektualca i nekadašnjeg predśednika mladih Liberalnog saveza Crne Gore Peđe Vušurovića na patriotskom skupu u Podgorici M. BABOVIĆ

Pravi ustaju kad je teško i ne pitaju se koliko će da ih košta Sađu li sa svojih marljivo zgrtanih štekova na svoju zemlju, viđeće koliko nas je danas puno, iako je mnogima od njih vazda bilo malo. Nas kojima ničija nezajažljivost ne može ogaditi zemlju koja nas je porodila. „Krševita, ali nama zlatna“ – poručio je Peđa Vušurović

NAŠA VJERA

Ali, ne vidim i, vjerujte, nimalo mi ne ličite na „đavolji nakot“?! I nikako da među vama prepoznam „lažne ljude“?! No više nego jasno i dobro vidim tu jedinu partijsku knjižicu koja se

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Crnogorski intelektualac i nekadašnji predśednik mladih Liberalnog saveza Crne Gore (LSCG) Peđa Vušurović govorio je na patriotskom skupu – Crnogorski odgovor, u Podgorici u neđelju veče, 6. septembra, i poručio da je „u pitanju velika igra sa Crnom Gorom“, a da je „ulog cio region“. Govor prenosimo integralno: „A Crna Gora? Šta će biti s njome? Umire li i ona? Hoće li i ona biti s njime pokopana?... Hoće li mu se priznati da je on bio Crna Gora? Na nama je da to ne priznamo! Crna Gora živjela je i prije njega i živjeće i poslije njega!... Crnogorci! Sjeni predaka Vaših, od 10 vjekova, gledaju na Vas! Ne osramotite ih! Ne osramotite Kralja mučenika. Pokažite se, kao vazda, i u ovoj prilici da ste dostojni potomci svojih slavnih predaka, koji su svojim herojskim podvizima vjekovima zadivljavali svijet!“ – veli „Glas Crnogorca“ po počinku velikoga Nikole Mirkova, dvadeset prve, prije skoro vijek... Nije li ovo i danas i ovđe, usred vama obnovljene Crne Gore, jedini pravi stav i glas Crnogorca i svakog njenog građanina bez rezervne ili pak dopunske domovine? Znam da jeste, jer ste pravi. Pravi ustaju kad je teško. I ne pitaju se koliko će da ih košta. Iako su i takvi i Crna Gora dovde dovedeni i zbog toga što su se mnogi drugi pitali koliko bi još mogli da od nje uzmu. Sađu li sa svojih marljivo zgrtanih štekova na svoju zemlju, viđeće koliko nas je danas puno, iako je mnogima od njih vazda bilo malo. Nas kojima ničija nezajažljivost ne može ogaditi zemlju koja nas je porodila. „Krševita, ali nama zlatna“... Bezmalo je 30 godina otkako sam, februara ’92, premlad imao čast da govorim na skupu za nezavisnu Crnu Goru sa skala crnogorske Skupštine koja je već tada, tragično po sebe i jedinu pravu Jugoslaviju, opasno proklizavala u „podgoričku“. Nijesam ni slutio da ću danas, par stotina metara i 28 godina dalje, potrošen i dosanjanog sna, sa vama o ovome... Više i ne vidim kao nekad...

Peđa Vušurović

Crnogorski odgovor iz Podgorice, neđelja, 6. septembar

prima rođenjem i vaspitanjem i jedinu koja se nasljeđuje – jedina koja je danas sa nama i uz nas, koju nosimo i kad je dar i kad je prokletstvo – je ta koja se ponosno vijori nad vašim glavama! I jedina „partija“ koja nas je danas okupila je Crna Gora, ona iz koje je sramno istupiti i koja se, đe je ljudi, ni na muci ne mijenja, a kamoli iz inata... A naša zajednička vjera, ona u nezavisnu i građansku Crnu Goru svih, nezavisno od toga da l’ se i kako krste ili pak klanjaju... U onu Vladimirovu, rumijsku đe nije (nam je) krst bio i ostao jedinstvo, a ne raskršće, i onu krune Bodinove. U onu Balšićku i onu Crnojevićku, sa Skenderbegom orođenu. U pravu Petrovićku, samo sebi svojstvenoga poimanja pravoslavlja, đe je Svecu živome opat bio sekretar, a Radu Tomovu paša hercegovački pobratim, u čijoj Skupštini skupa i jednaki śeđahu vladika crnogorski, nadbiskup barski i muftija crnogorski, Crnu Goru Konkordata, zemlju begova vojvoda, arbanaških brigadira i gospodarevih pjesama ljubavima i junaštvu inovjernih... U ustaničku iz devetnaeste, kad skupa sa nama bijele muke od „Crne ruke“ trpljahu i od muka ustajahu i gorahu i Mrkojevići i plemena do Skadra i sami śever udavljene Kraljevine, kad plamen, teror i izdajstvo jednako fatahu sve naše kuće, jednako pune samo gladi, đece, siromaštva i prkosa... U onu partizansku, koja nas sve i konačno i zavazda zgrli,

sljubi i skova u jedno, pobjedničko oro... Naša je vjera ona koju, ako smo ljudi, dajemo - da pod ovim zlatnim orlovima niti može biti žica, niti crnih tica, a kamoli Srebrenica. Daju je, građanska Crna Goro, svi gorski vuci iz planine, ispod Tvoje zastave... Ovih dana Ti, Crna Goro, neki novi obrok slobode, sa već viđenim prilozima, garniran tuđim zastavama, spremaju i nude, nakon, kako tvrde 75 godina, nude ljudi toliko uspješni da su obespravljeni i potisnuti, u dojučerašnjem ropstvu uspjeli da ostvare status, zvanja, uloge i akademske karijere za duboko poštovanje. Kušala je Crna Gora tu njihovu „slobodu“ 23 godine između dva rata, i u grlu joj je stajala… kroz 100 i jedne Rokoče Cucke, i Rovačku republiku, Vranešku dolinu, Belvederski masakr i studentske pogibije novog naraštaja prkosa... Još žešće se, ako ima kud, nasitila one četničke „slobode“, nakon odlaska crnogorskih brigada put Bosne, ’42. te „slobode“ nad kojom je očinski bdio i koju je, u biranom društvu sa kojim će kasnije skupa i putovati, blagosiljao Joanikije Lipovac. Na kraj joj je stao povratni pobjednički vihor crnogorskih partizana krajem ’44, spomen čijeg junaštva i ostaje današnja Crna Gora i njena stvarna sloboda. Za koju, eto, Profesoru nije imao ko da javi... i nakon koje su sva

djeca bila naša i nikad kriva za roditeljski grijeh… Zato se antifašistička Crna Gora demokratski, iz svega glasa, a ako treba i iz sve snage zahvaljuje takvima na njihovoj slobodi da za srpski račun oslobode Crnu Goru same sebe i svega što je čini Crnom Gorom. Slobode da iznova zariju svoju odavno zarđalu kamu u ionako jedva ušiven, meki balkanski trbuh Evrope...

PRECI I POTOMCI

Razmisli, građanska Crna Goro, još jednom, treba li ti sloboda pukovnika Dragoljuba Mihailovića i prof. Rukoljuba Krivokapića! Proklinjanjem drugih sebi pribavljena sloboda za koju su se pozivali na glasanje crnogorski sveci koje su njihovi ideološki preci ritualno i posprdno sahranjivali pod Onogoštom? Gore glave i zastave! Jesmo li potomci onih što su vrativši se u satrto i popaljeno Cetinje 1692. prvo prkosno, u znak nepokora, zaigrali crnogorsko, oko zgarišta manastira Crnojevića? Niče li koju godinu kasnije novi, za izviiskru, okup i sabranje opštecrnogorskoga Zbora? Bjehu li naši oni ostaci crnogorske vojske što pred taborima mušira Mihaila Latasa 1862. podijeliše posljednjih pet fišeka braniocima Cetinja, a veliki vojvoda Mirko priznade da je „sve izgubljeno osim časti“? Nijesu li to isti oni što svega par godina kasnije za Veljega

rata izbaciše iz stroja više protivničkih vojnika nego ruska i srpska vojska zajedno? Jesmo li potomci one etike i onih čijim su precima, po osvojenju i nakon hiljada grobova, na čast i obraz od strane Vrhovne komande ostavljeni životi i imovina građana osvojenog Skadra? Unuci onih na koje je sloboda kontra fašizma vazda desetkovane mogla da računa „kao da su u punom sastavu“? Jesmo li sinovi one Crne Gore u kojoj je opstao i ovovremeno se potvrdio njen stari sojski zakon „otvori tome te bježi, zatvori tome te ćera“, i kad su u pitanju bile krvave kartografske igre Beograda sa svojim narodom kao ulogom u Bosni i Hrvatskoj? Ostasmo li rod Radovana Zogovića i kad je narod Ali Binaka krenuo na svoj put sa povratkom? Jesmo li poštovaoci prvog među preostalima, koji sa staračkom mukom, sit gorkih iskustava izgovara ono: „Braćo moja, pozvao sam vas na ovaj skup da vas upoznam sa situacijom, pa Vas sad pozivam da odlučite – hoćemo li dozvoliti novim Besarabićima i Vukanovićima da ponovo pale i žare po Lovćenu kao i 1918. ili ćemo se tome oduprijeti“?

MATEMATIČAR

Nije li ova zemlja i u dvadesetom vijeku, kao i njena nezavisnost šćer dva ustanka, kad oba bjehu „zagon u nemoguće“? Zagon i podvig uždiven bez generala, ministara, zgr-

talija i kalkulanata, od strane običnih i srčanih? Znamo jedno – pobijedila je naša partija! Ona jedina - Crna Gora! Olovkom. Suverenisti, ukoliko im je Crna Gora iznad svega, jesu većina crnogorske skupštine. Poraziti je mogu samo lični proračuni i obračuni. U igri su, sem političara, i matematičari iza novinskih zavjesa i očevi iz naših oltara čija je majka druga zemlja, koju iz mogućeg trijumfa u Crnoj Gori budi neizvjesnost šta je, kao pred razrednim starješinom, potpisala sa Kosovom koje je srce Srbije. Nijesmo danas ovđe da se pitamo je li danas suton Đukanoviću, zenit Abazovića, podne Brajoviću, a predvečerje Krivokapiću. Manjine i same znaju šta bi moglo da im svane i kakav bi bio sumrak u od sebe oslobođenoj Crnoj Gori. Mislim da svi oni dobro znaju koja je ura ovoj zemlji i kakvo je vrijeme. Od tridesetog avgusta ide unazad... Kumim vas Bogom, zaustavimo ga prije devedesetih! U pitanju je velika igra sa Crnom Gorom. Ulog je cio region. Pratiće se izbliza i u visokoj rezoluciji. Talih game changera može biti i težak usud side changera. Dani pred Crnom Gorom će pokazati i da li i nad njime ima džojstika i čiji je. Bog je isti ovaj koji je navodno bliži onima koji se na njega češće pozivaju, kažu, svijet, koji Crnoj Gori nasušno treba i prepoznaje je, stvorio za šest dana. Mislim da će im za ovaj „srpski svet“ u planu trebati mnogo više i siguran sam da će im, i u vaše zdravlje, ići mnogo teže... Doktor. Bitan. Abazović. Baš važan. Nijesam taj da mogu i da bih se usudio savjetovati. Moliti Vas ni za cio svijet. Tragični pobjednik, Brigadir velikih dilema i mučnih odluka, danas više među nama nego ikad, rekao je, a i Vama su, sigurno mnogi: „Mali su gubitnici i kad su na strani pobjednika. Nama je Crna Gora najvažnija. Učinimo sve da je spasimo“. Samo se, g-dine Abazoviću, śetite i toga, prije nego zagrizete otrovanu jabuku... Crna Gora. Nama najvažnija, a „fildžan“ samo onima što bi je u čaši vode popili. Neobagrena, građanska i antifašistička, njenim narodima i za sve tri vjere nimalo i nikad tijesna. Za takvu Crnu Goru, kako reče onaj starac, pa neka je koliko dno od crnogorske kape! U pamet se! I nek' je vječna!“

Društvo

Srijeda, 9. septembar 2020.

Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče završile PCR analizu 839 uzoraka

Rekordnih 216 slučajeva, tri osobe preminule PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje juče su završile PCR analizu 839 uzoraka na novi korona virus, među kojima je otkriveno 216 novopozitivnih, a prijavljena je i smrt tri oboljele osobe od kovida-19. Novopozitivni su iz Podgorice - 73, Nikšića - 43, Berana - 40, Bijelog Polja - 22, Rožaja - 13, Pljevalja - osam, Budve - četiri,

Mojkovca i Herceg Novog po tri, Bara i Cetinja po dva, Andrijevice, Gusinja i Tivta po jedan novoinficirani slučaj. - Od posljednjeg presjeka prijavljena su tri smrtna ishoda kod kovid-19 pozitivnih pacijenata i to iz Gusinja, Tivta i Pljevalja, od kojih su dva rođena 1959. godine, a jedan 1948. godine. Dva pacijenta su liječena u Opštoj bolnici

UCG u petak objavljuje konkurs za četvrti upisni rok

Brucošima na raspolaganju još 285 mjesta PODGORICA – U četvrtom upisnom roku Univerziteta Crne Gore brucošima će na raspolaganju biti 285 mjesta. Kako je rekla prorektorica za nastavu na UCG prof. dr Đurđica Perović, danas se završava upisna procedura po konkursu za treći upisni rok, nakon čega će u petak uslijediti novi konkurs koji će biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na sajtu Univerziteta. Prijave će se podnositi u ponedjeljak, 14. septembra, elektronskim putem. Perović je istakla dana Filološkom fakultetu na crnogorskom jeziku ima 19 mjesta, Srpskom - 27, Italijanskom - 26, Ruskom - 24, a Francuskom - 26. Prema njenim riječima, na Filozofskom fakultetu biće samo jedno mjesto na odsjeku Filozofije, a više ih je ostalo za Istoriju - 17, dok je na programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku – osam slobodnih mjesta. - Mjesta ima i na Mašinskom fakultetu, na studijskim programima Mašinstvo - 23 i Drumski saobraćaj - 14. Za Mediteransko voćarstvo, studijski program Biotehničkog fakulteta, čija se nastava organizuje u Baru, preostalo je osam mjesta - navodi prorektorica Perović. Na umjetničkim fakultetima, za koje je potrebno polagati i prijemni ispit, kandidati mogu aplicirati na Fakultetu dram-

skih umjetnosti za programe - Dramu i pozorište (devet), Glumu (dva), Filmu i medijima (šest), dok na Muzičkoj akademiji mjesta ima na programima Izvođačke umjetnosti - sedam i Opštoj muzičkoj pedagogiji - četiri. - Raspored polaganja prijemnih ispita fakulteta i akademija koje ih imaju biće istaknuti na njihovim veb stranicama, u okviru zvaničnog sajta Univerziteta Crne Gore (www.ucg.ac.me). Svi prijemni ispiti, polažu se u skladu sa propisanim mjerama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti – rekla je Perović. Prijemne ispite, prema njenim riječima, organizovaće u četvrtom roku, i Medicinski fakultet u svojim prostorijama, za preostala mjesta - na studijskim programima Medicine ih je deset, a na Stomatologiji devet. Isto će učiniti i Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, za studijski program Fizička kultura i zdravi stilovi života gdje ima mjesta za pet brucoša. Prijemni će polagati na bazenu Sportskog centra i na stadionu FK Sutjeska, u Nikšiću. - Od ostalih fakulteta mjesta će biti na Prirodno-matematičkom fakultetu - Matematika (deset), Fizika (13), potom na Pomorskom fakultetu Kotor, program Pomorska elektrotehnika (dva) i na Metalurškotehnološkom fakultetu, program Metalurgija i materijali (15) - najavila je Perović. N. Đ.

Misija OEBS-a uručila poklon FPN-u UCG

Za bolju praksu na dar 21 laptop

PODGORICA - Misija OEBS-a u Crnoj Gori isporučila je 21 laptop i tri profesionalne kamere Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore kako bi ojačali praktičnu nastavu novinarstva. - Tehnička oprema će dodatno doprinijeti razvoju praktičnih vještina studenata i pripremiće ih da održavaju visoke standarde novinarstva u proizvodnji medijskog sadržaja pod promjenljivim i izazovnim okolnostima - kazala je šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije. Davije je dodala da se „ovaj pristup poklapa sa naporima Misije da ojača kapacitete institucija povezanih sa medijima u pružanju praktičnih kurseva usavršavanja, u skladu sa potrebama brzog rasta informacionih tehnologija i nastanka konvergentnih redakcija“. Dodala je da „digitalno stručni i kvalifikovani novinari, pridržavajući se najviših standarda etičkog novinarstva, doprinose dobro informisanom društvu“. n. Đ.

Berane, a jedan u Opštoj bolnici „Blažo Jokov Orlandić“ u Baru“ - piše u saopštenju Instituta za javno zdravlje. U Kliničkom centru Crne Gore tri pacijenta pozitivna na korona virus životno su ugrožena. Kako su saopštili iz te zdravstvene ustanove, na liječenju je 21 pacijent sa potvrđenim prisustvom korona virusa. - Od njih je troje životno

ugroženo i priključeno na neinvazivnu ventilaciju - rekli su iz KCCG. U Opštoj bolnici Berane liječe se 32 pacijenta pozitivna na korona virus. Iz ove ustanove navode da je od tog broja sedam pacijenata sa teškom kliničkom slikom, a četiri su na neinvanzivnoj ventilaciji. Iz Instituta za javno zdravlje saopštavaju da je ukupan broj

smrtnih slučajeva povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna 103, a od početka godine 112. Iz Instituta su kazali da je prijavljen oporavak kod 40 pacijenata. Ukupan broj aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 1.451. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva

infekcije novim korona virusom je 5.875. U Podgorici je aktivno 388 slučajeva, u Beranama - 253, Nikšiću - 226, Bijelom Polju - 154, Rožajama - 124, Plavu - 46, Budvi - 41, Pljevljima - 39 i u Baru - 38. U Ulcinju je aktivno 27 slučajeva, Kotoru - 24, Cetinju - 19, Andrijevici - 16, Tivtu - 13, Gusinju i Herceg Novom po 10, Mojkovcu - osam, a u Kolašinu - sedam. U

Služba traženja i uspostavljanja porodičnih veza Crvenog krsta za nepune dvij

I kad uđu u trag os je „odbjegla“, običn kontakt sa familijo Najčešći razlozi zbog kojih ljudi koji odu u inostranstvo izgube kontakt sa članovima porodice su bolest, pitanje pravnog statusa u zemlji gdje je lice nestalo, nemogućnost obezbjeđivanja tehničkih uslova za ostvarivanje kontakta – rekla je za Pobjedu Milena Šćekić iz crnogorskog Crvenog krsta

PODGORICA – Crveni krst Crne Gore ove godine, do 31. avgusta, na zahtjev porodica otvorio je 10 slučajeva nestalih, a lani ih je bilo 16.

ješili i uspostavljena je komunikacija sa familijama - rekla je za Pobjedu Milena Šćekić iz Crvenog krsta Crne Gore.

- Potraživali smo najčešće osobe koje su pošle u inostranstvo i iz određenih razloga su potom prekinule kontakt sa porodicom. Većinu tih slučajeva uspješno smo ri-

Služba traženja i uspostavljanja porodičnih veza Crvenog krsta pruža pomoć članovima familija koje su razdvojene usljed raznih situacija neželjenog gubitka kontakta koji

InformacIje

Ukupno inicirano više od 500 zahtjeva, većina riješena Kada govorimo o ukupnom broju zahtjeva za potraživanje nestalih koje je Crveni krst Crne Gore pokrenuo, Milena Šćekić kaže da prelazi 500, na zbirnom nivou, naročito od 90-ih godina. - Najveći broj zahtjeva je pozitivno riješen. Međutim,

postoje zahtjevi i slučajevi koji se već 30 godina vode i koje, nažalost, još nijesmo uspjeli da riješimo. U pitanju su slučajevi nestalih u ratnim sukobima na teritoriji bivše Jugoslavije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu – rekla je ona.

zahtijeva humanitarno angažovanje, kao i u slučaju oružanih sukoba bilo koje vrste u bilo kojem dijelu svijeta. Tu su i u slučaju da se prekid kontakta desi zbog prirodne ili ljudskim faktorom izazvane katastrofe, migracije stanovništva usljed ratnih dešavanja, prirodnih katastrofa, socijalno-ekonomskih ili političkih promjena u bilo Podsjeća da Crveni krst sa Komisijom Vlade Crne Gore, a u saradnji sa međunarodnim organizacijama i institucijama u regionu radi na rješavanju ovih slučajeva i pružanju informacija porodicama šta se desilo sa njihovim najbližima. Kada su u pitanju slučajevi nestalih na teritoriji bivše Jugoslavije, Šćekić podsjeća da ih je ukupno 51.

Psihosocijalna podrška Crveni krst u okviru aktivnosti Službe za traženje i uspostavljanja porodičnih veza, objašnjava naša sagovornica, ima mogućnost prenošenja porodičnih poruka i sprovođenja aktivnosti čiji je cilj prevencija razdvajanja porodica. - Ono što posebno ističemo jeste činjenica da brojke o pokrenutim slučajevima zaista ne daju pravu sliku o tome koliki efekat ima na širu zajednicu. Iza svakog slučaja nestalog nalazi se cijela porodica koja trpi psihološke, emotivne, socijalne, pa i ekonomske posljedice, a uz porodice i cijele zajednice – rekla je Milena Šćekić. Ističe da je psihosocijalna podrška porodicama jako bitan element u slučajevima nestalih.

kojem dijelu svijeta. Informacije koje se dostavljaju službi smatraju se povjerljivim i koriste se isključivo za pronalaženje nestale osobe. Lični podaci se ne prosljeđuju nikome van mreže za uspostavljanje porodičnih veza bez pristanka stranke. - Zahtjevi za traženje osobe se mogu pokrenuti u lokalnim organizacijama Crvenog krsta, kao i u Crvenom krstu Crne Gore, kada su u pitanju porodice koje žive na teritoriji Crne Gore, a čiji su članovi porodica nestali. Ukoliko je osoba nestala u nekoj drugoj zemlji, Crveni krst kontaktira, preko svoje mreže, organizaciju Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca u zemlji u kojoj je nestala, radi obezbjeđivanja potrebnih podataka - objašnjava koordinatorka programa Službe traženja i uspostavljanje porodičnih veza Milena Šćekić.

Društvo

Srijeda, 9. septembar 2020.

Korona u Pljevljima u jednom danu odnijela dva života iz iste porodice Od posljedica korona virusa juče su preminuli majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana porodice zaražena virusom, piše PV Informer. R. R. (72), preminula je u Opštoj bolnici u Baru, a nešto kasnije u toku dana i njen sin, D. R. (44), koji se liječio u Nikšiću.

Tuzima su aktivna tri slučaja, Petnjici i Plužinama po dva i u Danilovgradu - jedan.

Kako piše PV Informer, D. R. je otac troje male djece, službenik Uprave carina, koji je obavljao niz odgovornih poslova u službi i bio veoma omiljen građanin Pljevalja. Tragična vijest izuzetno je pogodila sve one koji su poznavali ovu uglednu i čestitu pljevaljsku porodicu.

U opštinama Šavnik i Žabljak nema oboljelih od kovida-19. N. K.

je godine zabilježila 26 slučajeva nestalih

sobi koja no odbija om Milena Šćekić

Najčešći razlozi što ljudi koji odu u inistranstvo izgube kontakt sa članovima porodice, prema njenim riječima, su bolest, pitanje pravnog statusa u zemlji gdje je lice nestalo, nemogućnost obezbjeđivanja tehničkih uslova za ostvarivanje kontakta, a dešava se da iz ličnih razloga osoba prekine kontakt sa svojom porodicom i ne žele da ga opet uspostave.

10 nestalih ove godine tražio je Crveni krst na zahtjev porodica, a, kako kažu, potraživali su najčešće osobe koje su pošle u inostranstvo i iz određenih razloga su potom prekinule kontakt sa porodicom

Slučaj Starice

Govoreći o ovogodišnjim slučajevima, njih deset, ona podsjeća da detalje, shodno pravilima i principima rada Crvenog krsta, ne mogu iznositi bez prethodne saglasnosti porodica i objašnjava da je svaki slučaj sam po sebi jedinstven i izazovan i da je svaka informacija o nestalom članu porodice dragocjena. - Primjer koji možemo podijeliti je, možda, među najsvježijima, kada se u martu porodica iz inostranstva obratila za pomoć, jer nedjelju dana nijesu mogli stupiti u kontakt sa članom porodice u Crnoj Gori. S obzirom na to da su tada bile na snazi mjere zabrane kretanja usljed sprečavanja širenja korona virusa, porodica se obratila nama za pomoć i u tom slučaju smo na osnovu informacija dobijenih od porodice i uz asistenciju službenika policija uspjeli da pronađemo tu osobu i o tome obavijestimo porodicu. Riječ

je o starijoj gospođi narušenog zdravlja koja nema bliže srodnike i koja nije bila u stanju da se samostalno javi svojoj porodici – objašnjava naša sagovornica. Uspješno riješen slučaj, dodaje ona, ne znači uvijek da je ponovno uspostavljen kontakt. - Nerijetko se dešava da se porodicama mora prenijeti informacija da je član njihove porodice, sa kojim je izgubljen kontakt, preminuo. U našem radu smo se srijetali i sa takvim slučajevima – navodi Šćekić. Njihova arhiva bilježi slučajeve prekida kontakta u skoro svim zemljama Evrope, ali i šire. - Starosna struktura onih za kojima tragamo varira. Ono što nas raduje kada je u pitanju ova aktivnost jeste činjenica da nemamo slučajeve nestalih maloljetnika bez pratnje, što nije situacija u drugim nacionalim društvima u Evropi – zaključila je ona. N. ĐurĐeVac

MINISTARSTVO PROSVJETE: Nastavu će pohađati osnovci do šestog razreda, a od srednjoškolaca prvi razredi

Ocjenjivanje samo u školi

PODGORICA – U školske klupe od 1. oktobra vratiće se učenici osnovnih škola od prvog do šestog razreda, kao i učenici prvih razreda srednjih škola, dok će učenici svih ostalih razreda gradivo pratiti onlajn, uz redovne konsultacije koje će se svakih 15 dana obavljati u školama - saopšteno je juče iz Ministarstva prosvjete.

Trajanje časa za učenike osnovnih škola je 30 minuta najviše četiri časa, a za učenike srednje škole 30 minuta najviše šest časova – piše u saopštenju

Iz ovog Vladinog resora ističu da će se sve provjere znanja, izrada testova, kontrolnih i pisanih zadataka za sve đake organizovati isključivo u školama, uz poštovanje mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti donešenih za suzbijanje širenja epidemije korona virusa.

PlaN

Navode i da svi đaci srednjih stručnih škola bilo kog razreda će vježbe i praktičnu nastavu realizovati u školi ili kod poslodavca, uz poštovanje mjera. - Trajanje časa za učenike osnovnih škola je 30 minuta najviše četiri časa, a za učenike srednje škole 30 minuta najviše šest časova – piše u saopštenju. Osim ovakvog sistema izvođenja nastave, kako saopštavaju, svim učenicima/razredima osnovnih i srednjih škola obezbijeđen je i snimljeni materijal za najveći broj predmeta, koji će se od 1. oktobra emitovati na kanalima TVCG2 i MNE sport. - Za učenike koji prate nastavu na albanskom jeziku, časovi će biti emitovani na kanalima TV Teuta i TV Boin. Programska šema biće objavljena na sajtu www.ucidoma. me, na portalu za nastavnike www.skolskiportal.edu.me, YouTube kanalu Uci doma, te internet stranici Ministarstva prosvjete, društvenim mrežama i TV kanalima – navodi se u saopštenju. Postignuća učenika, nastavnici će, kako se precizira, pratiti kroz domaće zadatake, eseje, prezentacije, projektne zadatke, a za komunikaciju sa učenicima koristiće

Maske i distanca Iz Ministarstva je juče saopšteno i da će osoblje i učenici u školu morati da dolaze sa maskama na licu, a preporučuje se da imaju još najmanje dvije u rezervi. - Nošenje vizira preporučuje se kao pojačana mjera osobama koje imaju značajna komorbiditetna stanja i onima koji iz medicinskih razloga ne tolerišu nošenje maski. Za lica koja iz medicinskih razloga ne mogu da

PRVACI ĆE U ŠKOLSKE KLUPE: Plan nastave usaglašen sa svim školama

U učionici može da bude do 15 đaka U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, precizirano je da sa početkom nastave koja će se izvoditi u školama, u učionici u isto vrijeme ne smije biti više od 15 učenika; u jednoj školskoj klupi smije da sjedi samo jedan učenik; a neophodno je održavati i fizičku distancu od najmanje dva metra. Dodatno, kako predviđaju smjernice dostavljene školama,

se microsoft 365 paket programa koji je dostupan svim školama.

ObaVeze

Iz Ministarstva navode i da su škole dužne da svim učenicima koji nemaju mogućnost korišćenja navedenih oblika komutolerišu nošenje bilo maske, bilo vizira, mogućnost zaštite će se razmatrati pojedinačno za svaki slučaj – navodi se u smjernicama. Preporučeno je da u školu ne dolaze ni đaci, niti nastavno osoblje ukoliko imaju simptome respiratorne ili crijevne infekcije, povišenu temperaturu, gubitak čula mirisa i/ili ukusa i slično, kao ni pojedinci kojima je izdato rješenje o stavljanju u karantin ili kućnu izolaciju. Osobe koje dovode djecu u školu, dodaje se, ne ulaze, već djecu prate do ulaza, gdje djecu

direktor može odlučiti da se, ukoliko u školi postoje prostorni kapaciteti i uz poštovanje mjera, nastava realizuje i sa većim brojem učenika. Pobjeda je u nedjelju objavila da će u školama biti organizovan višesmjenski rad, najmanje četiri smjene, kako bi ispunili preporuke Instituta za javno zdravlje. Direktorica podgoričke Osnovne škole ,,Radojica

nikacije, pruže alternativni vid podrške u učenju - dostavljenjem radnih listova, zadataka za vježbanje i drugih didaktičkih materijala, vodeći računa o zdravstvenim mjerama. - Osim toga, za učenike s posebnim obrazovnim potrebama pripremljen je instrument mlađeg uzrasta preuzima dežurni nastavnik. Smjernicama je preporučeno i da se obustave aktivnosti kod kojih je moguće pojačano izbacivanje respiratornjih kapljica, poput intenzivnih sportskih aktivnosti koje uključuju bliske kontakte. - Ukoliko se razmatra mogućnost održavanja časova fizičkog vaspitanja, preporučuje se nastava na otvorenom kada god je to moguće, uz održavanje distance, te izbjegavanje kolektivnih sportskih aktivnosti – navodi se u smjernicama upućenim školama.

Centralna univerzitetska biblioteka

Bogatiji za 1.555 članaka

PODGORICA - Elektronski katalog Centralne univerzitetske biblioteke u ovoj godini bogatiji je za 1.555 članaka sa linkom do punog teksta, zahvaljujući čemu je sada dostupno 10.652 e-članaka koje mogu pretraživati i koristiti

studenti, akademsko osoblje, istraživači i ostali korisnici Biblioteke - saopšteno je sa Univerziteta Crne Gore. Riječ je o stručnim i naučnim tekstovima koji su objavljeni u časopisima koje izdaju Univerzitet Crne Gore i relevantni

univerziteti iz regiona, zatim o člancima crnogorskih istraživača objavljenim u eminentnim svjetskim časopisima, te onima koji su prikupljeni u skladu sa zahtjevima bibliotečkih korisnika. - Na ovaj način omogućeno je brže i lakše pretraživanje i ko-

Perović“ Mirjana Bošković, objasnila je tada da će ustanova kojom ona rukovodi „praktično raditi i u šest smjena“. - Od 7.30, pa uveče do poslije 18 časova. Planirano je da učenici prvog, trećeg i četvrtog razreda idu prije podne, a učenici drugog, petog i šestog razreda poslije podne. Za svako odjeljenje imaćemo dvije grupe – rekla je ona.

za procjenu razvojnog statusa djece, koji je podijeljen ustanovama, na osnovu koga će se posebno planirati i realizovati rad s djetetom – navodi se u saopštenju. Direktori/direktorice škole su u obavezi da u potpunosti obezbijede poštovanje svih propisanih mjera, uključujući redovno dezinfikovanje i provjetravanje prostorija. Sve dodatne informacije i pojašnjenja roditelji mogu zatražiti od Ministarstva prosvjete putem zvaničnog maila: mps@ mps.gov.me ili pozivom na broj telefona 020 410 110 (za osnovne škole) i 020 410 106 (za srednje škole). Dodatna pojašnjenja dobiće i od samih škola. Iz Ministarstva ističu da ovakva organizaciji nastave „bazu ima u jasnim preporukama Instituta za javno zdravlje, složenoj epidemiološkoj situaciji i potrebi da se zaštite djeca, ali i da im se obezbijedi znanje“. i. Kr.

rišćenje stručnih i naučnih informacija neophodnih na svim nivoima visokog obrazovanja i u oblastima naučnog istraživanja – naveli su oni. Ističu da korisnici mogu pretraživati i baze ostalih biblioteka unutar elektronskog kataloga Virtuelne biblioteke Crne Gore u kome se nalazi 3.739 elektronskih članaka i 27.300 članaka sa linkom do njihove elektronske verzije. N. Đ.

Hronika

Srijeda, 9. septembar 2020.

I.BOŽOVIĆ

Apelacioni sud produžio pritvor optuženima za pokušaj ubistva Igora Krstovića

Sa mjesta pucnjave na Igora Krstovića

Stanišić i Bulatović ostaju iza brave PODGORICA – Apelacioni sud produžio je pritvor pritvor Vidoju Stanišiću i Dragiši Bulatoviću optuženima za pokušaj ubistva Igora Krstovića krajem januara u Zeti. Stanišić i Bulatović se terete da su kao pripadnici kriminalne organizacije učestvovali u organizaciji pokušaja ubistva Igora Krstovića. Na optužnici se nije našao Radoslav Stanišić koji je bio prvi na spisku osumnjičenih za napad na Krstovića. - Istražitelji su došli do čvrstih dokaza koji sumnjiče Vidoja Stanišića i Dragišu Bulatovića da su u drugoj polovini 2018. godine postali članovi kriminalne organizacije u Crnoj Gori koju je formirala za sada nepoznata osoba - piše u odluci Apelacionog suda o produženju pritvora. Specijalno državno tuzilaštvo, tvrdi da je Vidoje Stanišić 28. januara 2020. godine u Podgorici pomogao u napadu na Krstovića koji je zadobio teške povrede. Kako pokazuju nalazi istrage, Vidoje Stanišić je NN osobama obećao prikrivanje krivičnog djela i tragova. Istragom je utvrđeno da su za sada dvije NN osobe sa ukradenim golfom sa ukradenim tablicama pratili Krstovića i iz vozila u pokretu ispalili najmanje 15 metaka u njegovom

pravcu, nakon čega su pobjegli. Napadači su se dovezli na Kakaricku goru gdje su ih po prethodnom obećanju sačekali okrivljeni Bulatović i Vidoje Stanišić i zapalili automatsku pušku i vozilo iz koijeg je pucano na Krstovića. - Iz priloženih dokaza proizilazi da je vozilo „golf“ koji je pronađen zapaljen u mjestu Kakaricka gora ukraden u avgustu 2018. godine u Srbiji. Iz izvještaja o DNK vještačenju Forenzičkog centra proizilazi da je na plastičnoj boci koja je pronađena na mjestu paljenja vozila utvrđeno prisustvo biološkog materijala koji potiče od D. B. i okrivljenog V. S. obrazloženo je iz Apelacionog suda. Takođe, kako je pojašnjeno, kriminalističkom obradom utvrđeno je i prisustvo DNK materijala na registarskim oznakama koje su se nalazile na vozilu „golf“ i to biološkog materijala koji potiče od više osoba. U odluci je ukazano da je vozilo ukradeno 2018. godine te i da su unutar kriminalne grupe bila jasno raspoređana zaduženja. Optužbe Specijalnog tužilaštva na račun povezanosti Stanišića i Bulatovića u vezi sa pokušajem ubistva Krstovića potkrepljuje i analiza pribavljenih listinga komunikacija ovih optuženih. M.L.

Odgođeno suđenje ljekarima optuženima za infekciju pet beba u Bijelom Polju

Tužiteljka zbog bolesti nije došla na pretres BIJELO POLJE - Suđenje ljekarima bjelopoljske bolnice zbog infekcije pet beba u novembru 2014. godine od kojih je jedna preminula u Kliničkom Crne Gore u Podgorici, juče je odgođeno za 12. oktobar. Proces je odgođen zbog bolesti užiteljke Ljubinke Madžgalj. Ljekari Tomislav Jeremić, Haka Tahirović, Zvonko Puletić, i Jela Cimbaljević

optuženi su za teško djelo protiv zdravlja ljudi. Prvostepenom presudom Tomislav Jeremić i Haka Tahirović osuđeni na po sedam mjeseci zatvora, dok su Zvonko Puletić i Jela Cimbaljević osuđeni na po šest mjeseci kućnog pritvora. Apelacioni sud je tu odluku preinačio i osudio ih na po godinu zatvora, dok je Vrhovni sud predmet vratio na ponovno suđenje. B.Č.

Uhapšen Ulcinjanin zbog prekršaja

Vozio sa 2,82 promila alkohola ULCINJ - Policija je u Ulcinju uhapsila jednu osobu zbog vožnje pod dejstvom alkohola - objavljeno je na Tviter nalogu Uprave policije. - Alkotestiranjem je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu u koncentraciji od 2️,8️2️ grama po kilogramu. Alkotestiran je i suvozač kod kojeg je utvrđeno prisustvo alkohola u koncentraciji od 1️,5️9️ grama po kilogramu - saopšteno je iz policije. M.L.

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić demantovao navode

Katnić: Netačni su navodi Dikića, cilj je pritisak na sud

PODGORICA - Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić demantovao je navode bivšeg komandanta srpske žandarmerije Bratislava Dikića da su ga on i specijalni tužilac Saša Čađenović 23 puta tajno iz Spuža vodili na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo da daje izjave i da su ga ucjenjivali.

Katnić je naglasio da su Dikićevi navodi u cjelosti netačni i neistiniti, te da su dati u cilju vršenja pritiska na sud.

PoLitiČka situacija

- Odbrana nastoji da iskoristi političku situaciju koja je nastala nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, te u skladu sa najavama nekih političkih subjekata stvori preduslove i lažno obavijesti javnost o navodnim nezakonitostima koje su vršene od strane Glavnog specijalnog tužioca i Specijalnog tužioca u predmetu terorizam u pokušaju, a sve kako bi se lakše sprovelo „čišćenje“ nepodobnih sudija i tužilaca i poduprlo donošenje tzv. zakona o lustraciji - navedeno je u saopštenju. Podsjećaju da je Bratislav Dikić, koji je osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina za krivična djela terorizam u pokušaju na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, otkazao punomoćje svojim braniocima advokatima Goranu Petronijeviću i Milanu Petroviću, a kao razlog naveo da je u toj fazi postupka, došlo do nerazumijevanja između njega i njegovih branilaca. - Imajući u vidu dalje postupanje optuženog B. D. pred sudom, jasno je da su branioci koji su do tada okrivljenog B. D. zastupali besplatno bili u sudnici sa zadatkom da se na bilo koji način spriječi da okrivljeni

B. D. iznese istinu i govori bilo šta o krivičnim djelima stvaranje kriminalne organizacije i terorizma u pokušaju, a sve kako bi se zaštitili drugi pripadnici kriminalne organizacije stoji u saopštenju. Dodaje se da je okrivljeni Dikić na pretresu nakon iskaza svjedoka saradnika, u više navrata dopunjavao svoju odbranu gdje je i priznao izvršenja krivičnih djela koja su mu stavljena na teret, te da je upravo iz toga razloga na glavnom pretresu od 26. januara 2018. neko iz odbrane od advokata prijetio optuženom „da vodi računa šta priča“, te da je tada upravo okrivljeni Dikić i rekao da govori istinu.

otkazano PunoMoćje

- Desetak dana nakon otkazivanja punomoćja braniocima, i nakon priznanja koje je iznio na glavnom pretresu, kćerki optuženog B. D. je prijećeno u Nišu. Jasno je da su prijetnje upućene od strane pripadnika kriminalne organizacije, te da upravo iz toga razloga, a iz straha za sopstvenu bezbjednost porodica B. D. to nije prijavila policiji, niti bilo kom drugom državnom organu u Republici Srbiji. Prijetnje svojoj kćerki optuženi B. D. prijavio je službenicima ZIKS-a Podgorica 9. februara 2018. godine o čemu je istog dana obaviještena Uprava policije Crne Gore i Specijalno državno tužilaštvo, da bi istog dana Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije Crne Gore preko NCB Interpol Podgorica o događaju obavijestili Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije sa zahtjevom da se ispitaju sve okolnosti tog događaja i pruži zaštita članovima porodice optuženog B. D. - objašnjeno je u saopštenju SDT. Kako su saopštili, MUP Repub-

Milivoje Katnić

like Srbije je 10. februara 2018. godine obavijestio Upravu policije Crne Gore, a potom i Specijalno državno tužilaštvo, da su preduzete mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti prijetnji kćerki optuženog Dikića i identifikaciji izvršioca, te da je o svemu obaviješteno nadležno Osnovno javno tužilaštvo, koje je i formiralo predmet zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti. - Dakle, iz navedenog se jasno vidi da su Specijalno državno tužilaštvo i Uprava policije odmah reagovali i učinili sve u cilju zaštite okrivljenog B. D. i njegove porodice. Jasno je ko je i zbog čega prijetio članovima porodice B. D., a to su mogli biti samo pripadnici kriminalne organizacije i lica koja su povezana sa njim, a kako bi se spriječio B. D. da dalje govori o događajima koji su predmet postupka. Očigledno, a imajući u vidu sljed događaja, da

tadašnji branioci, a koji su se pojavili kao branioci i na pretresu pred Apelacionim sudom, nijesu imali i nemaju zadatak da čuvaju i štite interese svog branjenika optuženog B. D, već isključivo interese nekih drugih lica koja su učestvovala u izvršenju krivičnih djela koja su predmet ovog postupka ili kako Njegoš kaže da vode računa „da ovčica koja ne zanese svoje runo u grm pokraj puta“ - istaknuto je u saopštenju. SDT se osvrnuo i na navode da je nad okrivljenim Dikićem vršen pritisak, ili kako to advokati navode tortura. - Optužnica protiv okrivljenog B. D. i drugih je podignuta 13. aprila 2017. godine i do tog momenta okrivljeni je u prostorije Specijalnog državnog tužilaštva dovođen sedam puta radi dodatnih izjašnjenja, na dokaze koji su u međuvremenu pribavljeni tokom faze istrage, te radi sprovođenja pojedinih

Uhapšene četiri osobe zbog ucjenjivanja

Lažni policajci iznuđivali od Rusa 100.000 eura

TIVAT - Balša Kostić (26), Dragoljub Mićović (39), Nikola Radović (26) iz Nikšića uhapšeni su u ponedjeljak u Tivtu dok je istog dana u Pljevljima uhapšen Gojko Čavić (40) iz tog grada zbog sumnje da su ucjenjivali ruskog državljanina od kojeg su tražili da im preda 100.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije. Zbog sumnje da su počinili krivično djelo ucjena, osumnjičeni su juče privedeni u Više državno tužilaštvo u Podgorici na dalje postupanje. - Kriminalističkom obradom došlo se do sumnje da su osumnjičeni tokom jula i avgusta 2020. godine ucjenjivali ruskog dr-

žavljanina, kojem su prijetnjama i prinudom tražili 100.000 eura kako bi mu obezbijedili dokumenta Republike Slovenije – kazali su iz policije. Istražitelji su došli do podataka da su osumnjičeni B. K. i G. Č. u jednom ugostiteljskom objektu u Grahovu preuzeli 10.000 eura od A. M. nakon čega je on u svom stanu u Tivtu predao B. K. još 13.000 američkih dolara za usluge koje je trebalo realizovati povodom izrade ličnih dokumenata Republike Slovenije. Poslije nekog nekog vremena B. K. je uz pomoć D. M. i N. R od Rusa u njegovom stanu predstavljajući se kao policijski službenici uz prijetnju pištoljem od žrtve

oduzeo još 11.400 američkih dolara i 500 eura. Pošto su oduzeli novac, osumnjičeni su od Rusa zahtijevali da im preda još 90.000 eura. Međutim, prilikom dogovorene predaje novca osumničenima su stavljene lisice na ruke. Nakon hapšenja osumnjičenih, policija je pretresla stanove koje su koristili u Tivtu i Nikšiću. Od njih su oduzeta sredstva komunikacije i tri vozila za koja se sumnja da su korišćeni u krivičnom djelu. Akciju hapšenja su izveli pripadnici Sektora kriminalističke policije, centara bezbjednosti Herceg Novi, Pljevlja i Nikšić i Odjeljenja bezbjednosti Tivat. B.R.

Hronika

Srijeda, 9. septembar 2020.

bivšeg komandanta srpske žandarmerije

Tužilaštvo nema nikakvu kasu Iz Specijalnog državnog tužilaštva demantovali su i navode Bratislava Dikića da mu je Katnić nudio novac za priznanje. - Pravo je okrivljenog da može tokom cijelog postupka da iznosi odbranu na način na koji smatra da je najprikladniji, a između ostalog može govoriti i neistinu, te u pogledu izjave da je glavni specijalni tužilac B. D. za priznanje nudio 50.000 eura ističemo da Tužilaštvo nema nikakvu kasu iz koje bi davalo novac bilo kome, a i zašto bi se nudio okrivljenom B.D. taj novac kada je tokom postupka utvrđeno da je za mnogo manji iznos novca – 15.000 eura i 500 dolara bio spreman i došao u Crnu Goru da vrši terorizam - stoji u saopštenju.

Specijalno državno tužilaštvo

dokaznih radnji (pretresa mobilnih telefona i dr.). Od podizanja optužnice optuženi B. D. je u Specijalno državno tužilaštvo dovođen od strane službenika ZIKS-a ukupno 17 puta, i svaki put po sopstvenim zahtjevima koje je upućivao preko uprave ZIKS-a, pisanim putem ili usmeno. O svakom dolasku optuženog B. D. u Specijalno državno tužilaštvu Uprava ZIKS-a je shodno zakonu obavještavala Viši sud u Podgorici, iz čega proizilazi da nije bilo nikakvog tajnog dovođenja ili komunikacije između B. D. i Specijalnog državnog tužilaštva - objašnjeno je u saopštenju.

SPORAZUM

U SDT-u tvrde da je okrivljeni u tom periodu tražio razgovore sa tužiocima u pravcu zaključenja Sporazuma o priznanju krivice, na što mu je ukazano da je nemoguće zaključiti spo-

razum s obzirom na to da je glavni pretres već otpočeo. Takođe, tokom januara i februara 2018. godine Dikić je, ističu u SDT-u, tražio sastanke i razgovore u Specijalnom državnom tužilaštvu radi interesovanja i zaštite njegove porodice u Srbiji, a neke od sastanaka tražio je zbog svog zdravstvenog stanja. Pojašnjavaju da su poštujući zdravstveno stanje Dikića, na njegov zahtjev prekidali ili odlagali glavni pretres, bez obzira da li je to u interesu samog krivičnog postupka. Takođe, dodaju da su mu izlazili u susret kada god je iskazao želju za bilo kojim oblikom medicinskog tretmana. - Pa mu je samo u fazi istrage obezbijeđen boravak u bolnici Danilo I. na Cetinju, od 14. do 22. novembra 2016. godine, a nakon toga i u Kliničkon centru Crne Gore od 2. do 16. oktobra 2017. godine. Istovremeno

Rješenjem Suda za prekršaje Bjelopoljcu 30 dana zatvora zbog nasilja u porodici

na njegovo traženje i traženje njegovih advokata omogućen mu je pregled od strane konzilijuma ljekara iz Srbije koje je sam izabrao, a pored navedenog okrivljeni je još devet puta odveden na ljekarske preglede u Klinički centar Crne Gore navedeno je u saopštenju. U SDT-u objašnjavaju i da je svaki pretres, kada je okrivljeni Dikić imao najavljenu posjetu, prekidan ranije, upravo da bi ostvario pravo na posjetu. Simptomatično je, naglašavaju u SDT-u, da pojavom starih – novih advokata ponovo počinju napadi na glavnog specijalnog tužioca, te je očigledno, navode, da im je zadatak da brane druga lica u ovom postupku, a ne okrivljenog Dikića, ,,jer se na drugi način ne može objasniti činjenica da branioci koji su učestvovali i sarađivali sa tužilaštvom u obezbjeđenju svih prava i privilegija koje jedno pritvoreno lice može imati, sada govore da je nad njihovim branjenikom vršena tortura”. Katnić je poručio javnosti da će Specijalno državno tužilaštvo nastaviti sa radom na borbi protiv organizovanog kriminala i drugih krivičnih djela, i da će pravda, bez obzira koliko to bude potrebno, bez izuzetka, zakucati na vrata svih osoba koje su izvršile krivično djelo. M. L.

Porodica Šljivančanin reagovala povodom odluke kotorskog suda za nesreću na moru kod Budve

Donijeta sramna presuda za ugašen mladi Majin život

PODGORICA - Povodom presude Osnovnog suda u Kotoru zbog nesreće na moru kod Budve u kojoj je 11. jula poginula policijska službenica Maja Šljivančanin, juče se saopštenjem oglasila njena porodica.

Porodica Šljivančanin je kako kažu ogorčena presudom kojom je sedamnaestogodišnji M. S. iz Beograda osuđen na 120 sati društveno korisnog rada i pojačan nadzor socijalne službe. U nesreći je, podsjetimo, povrijeđen i profesor Vladimir Stanišić (36), vjerenik Šljivančanin. - Za porodicu je neshvatljiv odnos između tako tragičnih posljedica i gubitka naše najmilije i kazne od 120 sati korisnog rada za osobu koja je upravljala jahtom. Neshvatljivo je da je sramna presuda donijeta, a da istražni organi, a ni sud nisu osvijetlili sve detalje ovog tragičnog događaja. Prije svega, ko je dozvolio maloljetniku da upravlja jahtom, ko je vlasnik plovila,

kako je dozvoljeno da članovi porodice maloljetnika nakon nesreće pristupe jahti i očigledno utiču na dokaze i istragu. Izgubili smo najdražu osobu koja je tek počinjala život, a istovremeno naše rane ostaju neprebolne zbog činjenice da pravda nimalo nije zadovoljena kao i osjećaj da tome doprinose zvanični pravosudni organi Crne Gore, ali i oni koji su učestvovali u preliminarnoj i kasnijoj istrazi - navodi se u reagovanju porodice. Kako dodaju, ako ova presuda opstane, a za njih kao porodicu nema ni pravnog lijeka jer ne mogu da se žale, onda će javnosti ostati čvrsta poruka da se iza ovako nepravednih odluka crnogorskog pravosuđa ne presuđuje po zakonu nego po privilegijama i možda tajnim vezama. - Ova presuda mora biti opozvana, ne samo zbog naše Maje nego što sjutra neka druga porodica može biti zavijena u crno jer pravosuđe štiti počinioce ovog stravičnog zločina i time podstiče nekažnjivost i bahatost. Mi

kao porodica, ne možemo ostati nijemi na ovu presudu zbog toga što se ovakvi zločini mogu ponavljati ako Crna Gora i u ovom slučaju ne pokaže da je zemlja pravde i da kažnjava one koji su se ogriješili o zakon, a ovdje se nije ogriješio samo počinilac ovog čina nego je zakazao čitav sistem, prije svega službe zadužene za pomorski saobraćaj – navodi se u saopštenju. U saopštenju se dodaje, da ovakvom presudom pravosuđe čini sve da zaštiti sve počinioce ovog kriminalnog djela. - Nadamo se da će i drugi savjesni pojedinci i grupe i institucije sistema reagovati i da naš glas neće biti usamljen jer nijesmo samo mi zaslužili pravdu već i čitavo društvo. Izrečena je kazna od 120 sati društveno korisnog rada i mjera nadzora kao da je počinjena neka sitna delikvencija bez većih posljedica, a ne ugašen jedan mladi život - zaključuje se u reagovanju porodice Šljivančanin. M.L.

Novljanin uhapšen zbog podmetanja požara

Zapalio auto bivše supruge?

HERCEG NOVI – L. G. (37) iz Herceg Novog uhapšen je zbog sumnje da je zapalio automobil bivše supruge, kazali su iz Uprave policije.

L.G. se sumnjiči za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Požar koji se dogodio u ponedjeljak rasvjetljen je u kratkom roku. On je saslušan nakon čega mu je odre-

đeno zadržavanje do privoda sudiji za istragu. - D.G. je u ponedjeljak prijavila policiji da je na njenom vozilu došlo do požara koje je ovom prilikom znatno oštećeno. Kriminalističkom obradom policija je došla do sumnje da je navedeni požar podmetnuo L.G. On je, sumnja se, u ranim jutarnjim časovima u naselju Dubrava zapalio vozilo bivše su-

pruge, oštećene D.G. - navodi se u saopštenju Uprave policije. Kako objašnjavaju, s obzirom na to da se požar dogodio u gusto naseljenom djelu grada i prijetio da izazove oštećenja na okolnim stambenim objektima i vozilima koja su se nalazila u neposrednoj blizini tužilac je djelo kvalifikovao kao krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. B. R.

Nastavljeno suđenje optuženom za napad na službeno lice

Svjedoci ostali pri Tukao i vrijeđao ranijim iskazima majku i ženu BIJELO POLJE - Sudija za prekršaje u Bijelom Polju Ahmet Međedović donio je rješenje kojim je 30 dana zatvora kaznio D.LJ. (33) iz bjelopoljskog sela Bistrica zbog nasilja u porodici. U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka koji je podnijela Uprava policije CB Bijelo Polje, navodi se da je okrivljeni 7. septembra u večernjim

satima u porodičnoj kući udario, psovao i vrijeđao majku R.LJ. Navodi se da je nakon toga u prisustvu maloljetne djece, verbalno napao, psovao, nazivao pogrdnim imenima i prijetio napadom nevjenčanoj supruzi H.B. što je kod nje izazvalo osjećaj lične nesigurnosti. Navodi se da je rukom uhvatio za kosu i više puta otvorenom šakom udario u predjelu glave . B.Č.

KOTOR – Saslušanjem svjedoka juče je nastavljeno suđenje Milanu Careviću, optuženom za krivično djelo napad na službeno lice.

Sin nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića tereti se da je napao policajca tokom nereda koji su izbili u tom gradu nakon što je novoformirana većina smijenila dotadašnje čelnike lokalne uprave. Svjedoci Predrag Kadović i Staniša Vračar, ostali su pri navodima datim pred ODT Kotor 19. juna ove godine. Branilac okrivljenog Carevića,

advokat Dejan Vukšić imao je primjedbu na službenu zabilješku u dijelu koji je, kakao je kazao u kontradiktornosti sa izjavom i datumima. Tužiteljka Anđa Radovanović nije se usprotivila da se u svojstvu svjedoka saslušaju Ilija Jokić i Joko Popović. Punomonik oštećenog, advokat Elmaza Dizdarević se usprotivila prijedlogu branioca za dopunu dokaznog postupka jer smatra da bi pregledanje snimka događaja samo vodilo odugovlačenju postupka. Sudija Momirka Tešić je prihvatila prijedloge za dopunu dokaznog postupka, osim do-

Osnovni sud u Kotoru

stavljenih fotografija jer će, kako je obrazložila, sud u tom pravcu angažovati vještaka koji će sa oba snimka izraditi fotografije svakog djelića predmetnog događaja.

Suđenje se nastavlja 6. oktobra, kada će biti saslušani novi svjedoci Ilija Jokić i Joko Popović, kao i vještak medicinske struke dr Nemanja Radojević. Iv.K.

Crnom Gorom

Srijeda, 9. septembar 2020.

PODGORICA/ULCINJ – Juče poslijepodne je izbio veliki požar na lokalitetu Anamalit, maslinadi prema Valdanosu, u opštini Ulcinj, gdje gore masline. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da je situacija pod kontrolom.

Požar u maslinadi lokalizovan, vatru gasili iz tri aviona

U pomoć ulcinjskim vatrogascima pristigla su tri aviona Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.

- Iako je požarna sezona pri kraju, vatrogasci - spasioci danas u centralnom i južnom dijelu zemlje imaju više intervencija. Uzrok tome su

Konkurs Fondacije ,,Bihor Petnjica“

Stipendije za studente PETNJICA - Fondacija ,,Bihor Petnjica“ iz Njujorka pokrenula je akciju stipendiranja studenata sa područja Crne Gore, Sandžaka, Kosova i Makedonije. Predsjednik fondacije Adem Rastoder kaže kako im je cilj da ,,doprinesu razvoju naših krajeva“. - Ne samo da finansijski pomognemo već i da nagradimo i motivišemo naše mlade u daljem školovanju - kazao je Rastoder. Akcija se sprovodi drugi put a ove godine će usljed pandemije kovida-19 značajno povećati broj stipendija. Stipendija iznosi 800 dolara i i biće dodijeljena u deset mjesečnih rata. - Ove godine očekujemo da nam se na konkurs prijavi zna-

čajno veći broj studenata zbog aktuelne svjetske pandemije, sto nas obavezuje da obezbijedimo značajnija sredstva. Prednost u stipendiranju imaju studenti čije porodice su lošijeg materijalnog stanja i čiji su budžeti dodatno pogođeni aktuelnom situacijom – kazao je Rastoder. Pravo na stipediju mogu ostvariti samo redovni student koji nijesu korisnici stipendije u drugoj organizacija. Prijave se mogu poslati na mejl petnjicafoundation@ gmail.com do 30. septembra. Pored ostalih uslova kandidat mora imati prosjek ocjena najmanje deset, ne smije biti korisnik stipendije kod druge organizacija niti biti u radnom odnosu. C. G.

CEDIS: Radovi za kvalitetnije napajanje električnom energijom

Gusinje bez struje od 9 do 15 sati PODGORICA – CEDIS danas će izvoditi radove za kvalitetnije i sigurnije napajanje električnom energijom u više opština. BAR: od 9 do 11 h ,,Aragana“, Zaljevo kod ,,Aragane“, dio Tombe, dio naselja Gusta, Telekom, kiosk ,,Tabaco“ i,,14. novembar“; od 14 do 15:30 h JU OŠ ,,Mrkojevići“ ,Pečurice, Dom zdravlja, Pošta, R D Centar i konoba ,,Ribar“; od 11 do 13:30 h Komina, Uprava pomorske sigurnosti-Oćas, Žuđelovići, Duškići i Obalna radio stanica; od 9 do 14 h Crni Rt i Velji grad. / BERANE: od 8:30 do 14:30 h Petnjik, Dapsići, Tmušiće, Batuni, Ranč, Mršina Bara, Prevoj Lokve, Donja Rženica, Zagorje, Kaludra, Rovca, Lisijevo Polje, Zaostro, Crljevine, Skakavac, Lukavica, Štitari, Bubanje, Rujišta, Rudeš i dio Taluma. / BIJELO POLJE: od 9 do 15 h Crnča, Ivanje, Radulići, Godijevo, Goduša, Crniš, Vrbe, Crhalj, Kradenik, Sipanje, Ličine, Moravac, Lazovići, Dupljaci, Osmabegovo Selo, Sušica, Moravac, Đalovići, Čampari, Šipovice, Stubo, Vrh, Negobratina, Srđevac, Osmanbegovo selo, Loznice, Lozna i Nedakusi; od 7:30 do 8:30 i 15 do 16 h Tomaševo, Mislići, Selakovići, Drndari, Lijeska, Sokolac, Šljemena, Barice, Pisana Jela, Potrk, Obod, Žaljevo, Pape, Glibavac, Grančarevo, Ujniče, Čokrlije, Osmanbegovo selo; od 7:30 do 16 h Muslići, Selakovići, Grančarevo, Grančarevo repetitor, Ujniče, Potrk, Obod i Žaljevo; od 8 do 12 h Gornji Grad; od 10 do 13 h Čokrlije, Rajkovići, Grubješići, Kičava, Mahala, Bijeli Potok, Pavino Polje, Krstače, Biokovac, Grab, Vergaševići, Kovren, Gorice, Slatka, Bliškovo i Stožer. / BUDvA: od 9 do 14 h dio Markovića. / CETINJE: od 8 do 16 h Oćevići, Zaćir, Dubova, Ćeklin, Strugari, Dobrsko Selo, Ulići, Markov Do, Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Štitari Orašani, Mikulići i Tomići. / DANILOvGRAD: od 9 do 15 h Sušica, Šume Bećirovića, Kokotovac, Podglavice, Maljat, Kosić, Jastreb, Mamućevina, Koljat i dio Lazina. / GUsINJE: od 9 do 15 h kompletno područje opštine. / HERCEG NOvI: od 9 do 16 h Kumbor, Zmijica i dio Zelenike prema Kumboru. / KOLAšIN: od 8 do 17 h Selišta, Drpe, Biočinovići, Paljevine, Rijeka Mušovića i Ski centar; od 09 do 15 h Gornje Lipovo. / KOTOR: od 9 do 12 h Škaljari, Rakite - gornji dio naselja i naselje oko Dječjeg vrtića, supermarket ,,Aroma“; od 8 do 11 h Muo - od magacina do starih vojnih objekata; od 9 do 15 h Mirac, Koložun i Čavori. / MOJKOvAC: od 9 do 13 h Krasića Strana i Slatina. / NIKšIć: od 8 do 15 h Bratogošt, Rvana Gora i Vučji Do; od 8 do 15:30 h Carine, Glušje Selo, Liverovići, Jasenovo Polje i Pišteta; od 8 do 18 h Tupan, Donji Klenak, Gornji Klenak, Zangulina, Crni Kuk, Gornja Somina, Donja Somina, Krtine, Šljeme, Garevac i Baljački Do. / PETNJICA: od 8:30 do 14:30 h dio sela Vrbica, Savin Bor, Dašča Rijeka i Kruščica. / PLAv: od 9 do 14:30 h Ribarska, Dreškovića mahala, naselje u blizini Džamije Šabovića i dio Čaršiske ulica. / PLJEvLJA: od 8 do 15 h Crnci, Leovo Brdo, Cerovci, Vrba, Šljuke, Zahum, Meljak i Višnjica ; od 9 do 17 h Bitine, Palež, Zaglavak, Lever Tara, Glibaći, Jovići, Meki Do, Pupović, Zasada, Morajice, Jelov Panj, Kolijevka, Slatina, Kalušići i Ograđenica (kratkotrajna isključenja). / ROžAJE: od 8:30 do 14:30 h Bašča; od 8:30 do 18 h Biševo. / PLUžINE: od 10 do 12 h Knežević; od 12:15 do 15 h Šarići. / TIvAT: od 8 do 10 h Donje Seljanovo, ponte i šetalište Seljanovo, ulice: Braće Stipanić, Blaža Jovanovića, Jedriličarska, Orjenska, Nikole Tesle, Neđeljka Đukića do kompleksa. / žABLJAK: od 8 do 18 h Tmajevci, Meždo, Lazar, Tepačko Polje, servis ,,Stijepović“, Hotel ,,Polar Star“, Borje, engleske vikendice, Ninkovići, Lukšić i Šumanovac. C. G.

povoljni meteorološki uslovi i najvjerovatnije neodgovorni pojedinci, koji paleći vatru na otvorenom izazivaju požare i na taj način ugrožavaju šume

i šumsko zemljište – ocijenjeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Prethodnih dana, kako navode, je najviše požara na otvorenom prostoru bilo u Podgorici i Cetinju, kada su se, uz pomoć aviona Direktorata za vanredne situacije MUP-a, lokalne službe zaštite i spašavanja borile sa vatrenom stihijom. Iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a apeluje na građane da budu odgovorni i

Edin Buzuku

ULCINJ: Vatrogasci intervenisali u blizini Valdanosa, gorjela stoljetna stabla maslina

da, poštujući preporuke nadležnih službi i organa o zabrani loženja vatre na otvorenom

prostoru, završimo ovu požarnu sezonu sa što manjim posljedicama i štetom. C.G.

BIJELO POLJE: NVO Green Home realizuje projekat „Akcija za bistre rijeke Crne Gore“

Sonda će očitavati kvalitet vode Lima

PODGORICA/ BIJELO POLJE - Nevladina organizacija Green Home postaviće sondu za petominutna očitavanja parametara kvaliteta vode na rijeci Lim.

Iz te NVO kazali su da su započeli realizaciju projekta „Akcija za bistre rijeke Crne Gore“, čiji je cilj jačanje kapaciteta nadzornih i inspekcijskih organa za uzorkovanje površinskih voda Ćehotine, Zete i Lima, kao i građanskog aktivizma u monitoringu površinskih voda.

Kako bismo uticali preventivno na zagađenja površinskih voda i smanjenje unosa zagađenje pokrenuli smo inicijativu da se ojačaju kapaciteti nadzornih i inspekcijskih organa za uzorkovanje Ćehotine, Zete i Lima – saopšteno je iz NVO Green Home

UZORKOVANJE

Iz ove nevladine organizacije rekli su da im je, s obzirom na to da je trenutno uzorkovanje površinskih voda prilično ograničeno, namjera da projektom pokrenu inicijativu za zakonske izmjene, koje će omogućiti inspekcijskim organima iz više resora da vrše uzorkovanje. - Konceptom jačanja monitoringa kvaliteta voda na lokalnom nivou dobijamo cjelodnevne i efikasne kontrole i uzorke, koje nacionalne inspekcijske službe i institucije teško prikupljaju usljed udaljenosti i nemogućnosti brzog reagovanja, što zahtijeva priroda proticaja i razblaživanja materija u vodi - objasnili su iz te NVO. Oni su kazali da će za potrebe brzog reagovanja biti pribavljena i instalirana vrijedna oprema, koja će omogućiti daljinska petominutna očitavanja parametara kvaliteta vode, i koja će biti postavljena na dionici rijeke Lim. Postavljenja sonda podrazumijeva mjerenje pH, koja uz ovo prati redoks potencijala i temperaturu. - Mjerenja su dostupna onlajn

ZAKON O VODAMA NE PRIMJENJUJE SE DOSLJEDNO: Lim

na platformi koja podrazumijeva i sistem ,,ranog uzbunjivanja ili tihi alarm“ prilikom kojih sistem utvrđuje i obavještava osoblje zaduženo za monitoring i kontrolu o nestandardnim izmjenama pH (vrijednost i brzina mijenjanja) - dodaje se u saopštenju. To, kako se navodi, omogućava preventivno reagovanje prije nego vrijednosti dođu u zonu kada nastupa masovno uginuće živog svijeta ili kritičnu situaciju (,,crveni alarm“). Dodaje se da je softver ,,in kind“ kontribucija NVO Green Home, donacija preduzeća,, ACME“ iz Podgorice. - Iako se Zakonom o vodama i podzakonskim aktima pro-

pisuju mjere za održavanje i zaštitu kvaliteta voda, on se nedovoljno primjenjuje - kazali su iz ove NVO. Kako su naveli, pojedini vodotoci, odnosno njihovi djelovi, poput Vezišnice, Ćehotine, Morače, Ibra, Lima i Grnčara izloženi su većim udarima koncentrisanog i disperzovanog zagađenja iz različitih izvora, gdje rezultati mjerenja pokazuju veliku osjetljivost tih vodenih sistema, prije svega u režimu malovodnosti.

INDUSTRIJA

U pogledu vrste i izvora zagađenja, iz te NVO ocjenjuju i da su, netretirane industrij-

ske i komunalne otpadne vode ključni izvori zagađenja. - Najveći izvori zagađenja površinskih, a i podzemnih voda su komunalne otpadne vode, koje se najčešće u neprečišćenom ili djelimično prečišćenom obliku ispuštaju u recipijent, na koncentrisan ili difuzan način - navodi se u saopštenju. Kako su dodali , sve je veći uticaj poljoprivrede, saobraćajne infrastrukture i građevinskih radova na kvalitet površinskih voda. Iz te NVO pozvali su sve građane da se uključe u inicijativu tako što će prijavljivati sumnjive pojave koje ukazuju na zagađenje voda na rijekama. C. G.

HERCEG NOVI: Propao i drugi tender za kapitalni projekat

Nema zainteresovanih za izgradnju autobuske stanice HERCEG NOvI – Posljednjeg avgustovskog dana zatvoren je tender za izbor strateškog partnera za izgradnju kompleksa autobuske stanice u Igalu. To je drugi javni poziv koji je raspisala Opština ali ni u drugom pokušaju nije bilo zainteresovanih. Opština, uprkos tome, ne odu-

staje od tog kapitalnog projekta a sredstva za finansiranje izgradnje će biti planirana budžetom za narednu godinu. U toku je izrada glavnog projekta raskrsnice sa Jadranskom magistralom i pristupne saobraćajnice kompleksu buduće autobuske stanice, a do kraja godine će, po riječima se-

kretara za planiranje prostora i izgradnju Vladislava Velaša, uraditi i glavni projekat, za prvu i drugu fazu. Za taj posao sredstva su predviđena budžetom za ovu godinu. Buduća autobuska stanica projektovana je kao cjelovita funkcionalna zona koju čine zgrada terminala, prateći prizemni

aneks poslovno-komercijalnog sadržaja, manipulativni prostor za autobuse, pristupna ulica sa pripadajućim parkingom, objekat pratećeg poslovnog sadržaja i održavanja sa svojim parkingom. Učešće Opštine je vrijednost zemljišta potrebno za izgradnju kompleksa, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta , revidovana tehnička dokumentacija za prvu i drugu fazu kao i za prateće saobraćajnice sa priključcima na Jadransku magistralu. Ž. K.

Crnom Gorom

Srijeda, 9. septembar 2020.

KOTOR: Opština pripremila odluku o selektovanom odlaganju otpada

Na deponiju će završiti samo ono što se ne može reciklirati KOTOR - Zakonom o upravljanju otpadom i Državnim planom za upravljanje otpadom predviđena je obaveza lokalnih uprava još od 2013. godine da donesu Odluku o upravljanju otpadom u lokalnoj zajednici kroz uspostavljanje sistema primarne selekcije u domaćinstvima suva i mokra frakcija, odnosno selektivno odlaganje. Opština Kotor je tek nedavno krenula u realizaciju te obaveze, urađen je nacrt odluke koji je na javnoj raspravi.

Građani će razvrstavati otpad na mjestu nastanka u dvije posude i tako odlagati u kontejnere koji će biti obilježeni. Korist od sprovođenja odluke je unapređenje stanja životne sredine, doprinos ekonomskom razvoju i uspostavljanju uspješnog, funkcionalnog i održivog sistema upravljanja otpadom

Suvi i mokri otpad -Suvi otpad čine sve vrste plastičnih proizvoda, papir, karton, stiropor, tetrapak ambalaža, metal, tekstil, obuća i staklena ambalaža, a mokri otpad čine ostaci hrane, voća i povrća, trava, cvijeće, zemlja, lišće, pepeo, higijenski otpad (pelene, ulošci i slično) – pojasnila je Tamara Lompar.

DOPRINOS

Sekretarka Sekretarijata za preduzetništvo Opštine Kotor, Tamara Lompar, kazala je da će nakon usvajanja odluke obići mjesne zajednice kako bi promovisali odluku i približili građanima na koji način da sakupljaju otpad u svojim domaćinstvima. Prema njenim riječima benefiti su doprinos unapređenju stanja životne sredine, ekonomskom razvoju i uspostavljanju uspješnog, funkcionalnog i održivog sistema upravljanja otpadom u opštini. - Odvajanjem suve i mokre frakcije komunalnog otpada odmah na izvoru nastanka, (u domaćinstvima, poslovnim objektima), otpadni materijal (papir, metal, plastika, staklo) kao čista sirovina, pogodna za ponovnu upotrebu i reciklažu (suva frakcija), što omogućava da se samo organski i otpad

koji se ne može reciklirati deponuje (mokra frakcija). Na ovaj način štedimo prirodne resurse kroz reciklažu i ponovnu upotrebu (papir, metal, plastika, staklo). Produžavamo vijek deponijama, smanjuju se troškovi komunalnog preduzeća za deponovanje i transport. Komunalno preduzeće povećava prihod prodajom tržišno interesantnih otpadnih sirovina - kazala je Lompar.

TIVAT: Na promo portalu kratki filmovi o gradu

PRIMARNA SELEKCIJA BIĆE OBAVEZNA ZA SVE: Otpad će se odlagati u posebne kontejnere

POSUDE

hodan rad sa javnošću, kontinuiran i sveobuhvatan, podstic a j n e m j e re, p ro m o c i j a benefita, edukovanje i informisanje javnosti, unapređenje i modernizacija komunalne infrastrukture. Partner u ovom poslu je NVO Eko centar Delfin. Iv.K.

Kotor

HERCEG NOVI: Šveđanin u neobičnom vozilu prešao Debeli Brijeg

vode

TIVAT – Firma „Brand New Tivat“ izradila je portal Tivta, veb platformu nove promocije grada kao poslovne, turističke i destinacije autentične tradicije. Na portalu firme, koju su 2013. godine osnovali Opština i kompanija „Aster Communications“, mogu se vidjeti četiri kratka filma: „Tivat, mnogo svjetova u jednom“, „Podmornica na suvom“ o muzejskom eksponatu podmornici P-3821 „Heroj“ u Zbirci pomorskog nasljeđa, „Ribanje pod ukres“ o jedinstvenoj drevnoj metodi ribolova pod lampom uz korišćenje posebnog mača (kurćele) za ulov ribe, te „Tivatski gradski park“ o najvećoj botaničkoj bašti na južnom Jadranu, podignutoj 1892.godine. Direktor firme „Brand New Tivat“ i izvršni producent Predrag Gajić kaže da su video formati bazirani na ideji očuvanja od zaborava autentičnih priča o Tivtu i tradicionalnih događaja. -Teme koje su pretočene u dokumentarne filmove odabrao je kreativni tim na čelu sa Nevenom Staničićem, a snimanje i režiju potpisuje profesionalna filmska ekipa na čelu sa rediteljem Dušanom Vulekovićem - rekao je Gajić. Svaki od filmova traje kraće od tri minuta i kroz specifičan rediteljsko- snimateljski pristup i naraciju jednog sagovornika, daje interesantnu i primamljivu prezentaciju segmenata tivatske prirodne i kulturne baštine. Novi portal, www.brandnewtivat.me je interaktivan i omogućava dvosmjernu komunikaciju sa posjetiocima sajta i predstavlja moderno sredstvo prezentacije grada. Filmovi se mogu pogledati i na zvaničnim nalozima „Brand New Tivat“ na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, kao i na YouTube kanalu. S.K.

Odlukom su predviđene kazne za građane i pravna lica koja otpad ne razdvajaju i ako ga odlažu na mjesta koja za to nijesu predviđena. Od 500 do 20.000 eura biće kažnjeno pravno lice ako ne obezbijedi odvojeno sakupljanje komunalnog otpada ili ostavi posudu sa otpadom na lokaciju koja nije namijenjena za tu vrstu otpada odnosno frakciju. Kazna od 250 do 2.000 eura predviđena je za odgovorno lice u pravnom licu koje naporavi te prekršaje, a oreduzetnik od 150 do 6.000 eura. Građani koji ne sprovode odluku o odvajanju otpada biće kažnjeni od 30 do 2.000 eura.

Shodno toj odluci građani u domaćinstvima i poslovnim objektima razvrastavaće otpad na mjestu nastanka (primarna selekcija) u dvije posude i tako odlagati u kontejnerima koji će biti jasno obilježeni. Lompar je istakla da je neop-

Čuvaju od zaborava Ponovo restrikcije autentične priče

TIVATSKI BISERI: Podmornica „Heroj“

Kazne od 30 do 20.000 eura

KOTOR - Zbog ponovnog zaslanjenja izvorišta Orahovac i Tabačina, uveden je restriktivni plan vodosnabdijevanja. - Radi akumuliranja vode u rezervoarima koji služe za vodosnabdijevanje potrošača na višim kotama, potrošači na području donjeg dijela Dobrote (niže kote naselja Sveti Stasije, Kamp - ispod puta, Ljuta) da će biti bez vode od 11 do 15 i od 23 do 6 sati. Za to vrijeme, potrošači na visočijim kotama u Dobroti imaće slatku vodu (Daošine, treći put, Nikolići) – najavljeno je iz Vodovoda. Orahovac, Perast i Risan biće bez vode od 23 do 6 sati. Iz Vodovoda apeluju na građane da racionalnije troše vodu. C. G.

Zakonom o upravljanju otpadom i Državnim planom za upravljanje otpadom predviđena je obaveza lokalnih uprava još od 2013. godine da donesu odluku o upravljanju otpadom kroz uspostavljanje sistema primarne selekcije u domaćinstvima

Triciklom na solarni pogon obilazi Evropu

PODSJEĆA NA IGRAČKU: Šveđanin prelazi granicu u triciklu

HERCEG NOVI – Na crnogorskim ulicama sve češće srijećemo avanturiste koji putuju svijetom na biciklima ili u neobičnim vozilima. Jedan takav prešao je juče Granični prijelaz Debeli Brijeg a u Crnu Goru je ušao na triciklu na solarni pogon. Saznajemo da je riječ o Šveđaninu koji se iz svoje zemlje zaputio u Grčku, a jedna od

tranzitnih zemalja je i Crna Gora. Neobičan putnik skretao je pažnju prolaznika duž magistrale, jer njegovo vozilo podsjeća na dječje igračke pa je čak bilo i duhovitih komentara da se teško primjećuje na putu. Sve su učestaliji prototipovi hibridnih vozila čija se serijska proizvodnja najavljuje za blisku budućnost. Poznati su

pokušaji da se čak cijelo vozilo snabdijeva sunčevom energijom i da samo nju koristi za napajanje elektromotora. Iako se za sada, u toj oblasti radi samo o pionirskim „koracima“ u budućnost automobilizma, mnogi proizvođači hibridnih vozila se ne odriču da solarni panel bude dodatni izvor kojima se pune baterije hibridnih vozila. Ž. K.

Svijet

Srijeda, 9. septembar 2020.

U Novosibirsku napadnuta kancelarija saradnika Alekseja Navaljnog

Nepoznata hemikalija bačena na ured Sergeja Bojka NOVOSIBIRSK - Nepoznata osoba razbila je bocu sa hemikalijom u kancelariji ruskog opozicionara Sergeja Bojka, inače bliskog saradnika Alekseja Navaljnog, koji se zbog navodnog trovanja nalazi na liječenju u Njemačkoj. Nakon incidenta koji se dogodio u Bojkovoj kancelarji u Novosibirsku jedna osoba je prevežena u bolnicu, dok su dvije dobile medicinsku pomoć na licu mjesta. Nakon što je bačena boca sa

Aleksej Navaljni

hemikalijom, kancelarija je evakuisana, prenosi Tas. Bojko je kandidat za gradsko vijeće Novosibirska na izborima koji će se održati u nedjelju. On je nakon incidenta izjavio da za sada nije poznato koja je hemikalija u pitanju, ali i da je policija procijenila da nije toksična. Kako je rečeno u Bojkovom štabu, hemikalija je imala oštar miris. Na snimku sa nadzornih kamera vide se dva maskirana muš-

karca kako bježe sa lica mjesta. A povodom tvrdnji Njemačke o trovanju ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog koji se nalazi na liječenju u berlinskoj bolnici juče je ponovo reagovala portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova. Zaharova je izjavila kako bi njemački zvaničnici morali da „pokažu karte u aferi Navaljni“, jer je sve očiglednije da, kako tvrdi, „Berlin blefira u toj prljavoj političkoj gužvi“.

Zaharova je to izjavila povodom medijskih izvještaja o razmjeni informacija između berlinske bolnice, laboratorije Bundesvehrs, britanske laboratorije Porton daun i bugarskih organizacija, prenosi Tas. - Preozbiljno je dozvoliti da njemački zvaničnici drže sve u sebi. Zrelo je vrijeme za pokazivanje karata, jer Berlin blefira. Uključen je u prljavu političku zbrku - zaključila je Marija Zaharova.

Reakcije na ukidanje prvostepene presude za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije Požari u Kaliforniji ne jenjavaju

Neefikasnost države ne zadovoljava pravdu

Slavko Ćuruvija

BEOGRAD – Povodom ukidanja prvostepene presude za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije i vraćanja suđenja na početak predsjednik Evropske federacije novinara (EFJ) Mogens Bliher Bjeregord ocijenio je kako je „šokantan način na koji je pravda uklonjena ili odložena u tom slučaju“. - Naše kolege u Srbiji decenijama se bore protiv nekažnjivosti. Kada su počinioci i dalje na slobodi - bezbjednost novinara i sloboda medija je u opasnosti. Mora se istaći da ućut-

kivanje novinara ne smije proteći bez poslijedica. Ovaj slučaj već predugo traje - rekao je Bjeregord u pisanoj izjavi za Glas Amerike. Predstavnik te organizacije za Evropsku uniju i Zapadni Balkan Pavol Salaj je, takođe, u pisanoj izjavi za Glas Amerike podvukao da odluka Apelacionog suda u Beogradu predstavlja značajnu prepreku za slobodu medija u Srbiji. - Duboko je zabrinjavajuće što 21 godina od ubistva nije bila dovoljna da Srbija osudi ubice novinara i tako započne borbu

protiv nekažnjivosti zločina počinjenih nad novinarima. Štaviše, poništavanje presude izlaže srpske novinare, koji su izloženi redovnim fizičkim napadima, novim neizvjesnostima - ukazao je Salaj. Organizacija Reporteri bez granica je prethodno upozorila da neefikasnost države u zadovoljavanju pravde podstiče počinioce takvih zločina. Udruženje novinara Srbije (UNS) saopštilo je juče da je duboko uznemireno poništavanjem prvostepene presude saradnicima Državne bezbjed-

nosti optuženim za ubistvo Slavka Ćuruvije, čime ni više od 21 godine od ubistva tog novinara pravda nije dostignuta. - UNS je razočaran što Apelacioni sud nije iskoristio svoje zakonske pravo da presudi optuženima za ubistvo izdavača Dnevnog telegrafa i Evropljanina. UNS očekuje da će ponovljeno suđenje biti efikasno i da će konačno biti utvrđena odgovornost za ovo teško ubistvo i podmukli napad na slobodu štampe, a time poslata jasna poruka da zločini nad novinarima neće ostati nekažnjeni - dodao je UNS. To novinarsko udruženje je još jednom izrazilo čuđenje što državni organi nisu preduzeli ništa da se optuženi Miroslav Kurak privede pravdi i pozvalo Vladu Srbije da ga što prije pronađe i zatraži njegovo izručenje. Prvostepenom presudom, koja je izrečena dvije decenije nakon zločina i četiri godine od početka suđenja, na ukupno 100 godina zatvora osuđeni su bivši čelnici i pripadnici Resora državne bezbjednosti Radomir Marković, Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak. Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je u ponedjeljak prvostepenu presudu za ubistvo vlasnika i novinara Dnevnog telegrafa Slavka Ćuruvije, koje se dogodilo 11. aprila 1999. godine, s obrazloženjem da je prvostepeni sud prekoračio optužbu uvođenjem NN lica u taj slučaj.

Uništeno više od 8.000 kvadratnih kilometara šume LOS ANĐELES - Šumski požari u američkoj saveznoj državi Kalifornija uništili su više od 8.000 kvadratnih kilometara, najviše poslije 33 godine. Samo na sjeveru Kalifornije 200 ljudi je evakuisano u vojnim helikopterima pošto se vatra brzo širila nedaleko od grada Frezna. Zbog opasnosti od daljih vatrenih stihija, američka šumarska služba najavila je zatvaranje šumskih područja od nacionalnog značaja u južnom dijelu Kalifornije. Dva od tri najveća požara zabilježena u istoriji Kalifornije trenutno su aktivna u području zalivske oblasti San Franciska, gdje se protiv njih bori više od 14.000 vatrogasaca, navodi AP. U sjevernom dijelu države, najveće kalifornijsko preduzeće za distribuciju električne energije priprema se za isključivanje 158.000 svojih korisnika sa električne mreže kako bi smanjilo mogućnost izbijanja novih požara u blizini distributivnih linija i elektroenergetskih postrojenja.

Odluka suda u Boliviji

Blokirana kandidatura Eva Moralesa

Pred londonskim sudom nastavljen postupak protiv osnivača Vikiliksa

Sutkinja Asanžu prijetila izbacivanjem iz sudnice

Džulijan Asanž

LONDON – Osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža, koji se pred londonskim sudom bori protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama, sudija je juče upozorio da bi mogao biti izbačen iz sudnice i da će mu se suditi u odsustvu ukoliko nastavi da prekida postupak. Asanž je tokom postupka uzviknuo „Glupost“ kada je advokat američke vlade Džejms Livajs rekao svjedoku da je osnivač Vikiliksa suočen sa postupkom izručenja zbog objavljivanja imena do-

ušnika, a ne zbog procurjelih dokumenata. Sutkinja Vanesa Baraicer rekla je Asanžu da ne smije da govori iako će čuti stvari sa kojima se ne slaže. - Ako prekidate postupak i ometate svjedoka koji pravilno svjedoči mogu da nastavim postupak u vašem odsustvu rekla je sutkinja Baraicer. - To očigledno nije nešto što želim da uradim. Zato Vas jasno upozoravam - dodala je ona. Ovo je drugi put da se Asanž pojavio na sudu od kada je saslušanje o njegovoj ekstradiciji nastavljeno. Suđenje je počelo u februaru, ali je odloženo na nekoliko mjeseci zbog restriktivnih mjera uvedenih radi suzbijanja širenja epidemije korona virusa.

Evo Morales

LA PAZ - Sud u Boliviji blokirao je kandidaturu bivšeg predsjednika Eva Moralesa na izborima za Senat, koji bi trebali da se održe u oktobru. Sud je objasnio kako Morales, koji živi u Argentini, ne ispunjava uslove za boravak u zemlji. Morales je na Tviteru naveo da se neće žaliti na odluku suda, iako ga je prije donošenja presude optužio da djeluje pod prijetnjama i pritiscima i istakao da presudu smatra političkom i nelegalnom, prenosi AP. Presudom se zabranjuje Moralesu da dobije parlamentarni imunitet za pobunu i druge optužbe protiv njega, ali njegov Pokret za socijalizam i dalje kontroliše zakonodavnu skupštinu, a ankete nagovještavaju da je taj pokret favorit na izborima 18. oktobra. Nakon što je 14 godina bio na vlasti, Morales je 10. novembra prošle godine podnio ostavku pod pritiskom vojske i policije, a nakon masovnih demonstracija i nemira. Protesti su izbili nakon što je Morales proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima, za koje njegovi protivnici tvrde da su bili namješteni. Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Srijeda, 9. septembar 2020.

Marketing

Kultura

Srijeda, 9. septembar 2020.

Crnogorski umjetnici na izložbi u Njemačkoj

Marković, Mijušković i Šćepanović u Berlinu BERLIN/PODGORICA Crnogorski umjetnici Nikola Marković, Mijo Mijušković i Dragoslav Šćepanović predstaviće se na izložbi ,,The Artists and modern Life/Umjetnici i savremeni život“. Izložba, koju čine djela 19 uvaženih stvaralaca sa međunarodne likovne scene, biće otvorena danas u 17 sati na adresi Marburger Strasse 3. Izložbu otvara međunarodni umjetnički centar „ForA“ sa sjedištem u zapadnom Berlinu, u okviru predstavljanja svoje platforme savremene umjetnosti za period Art Week-a 2020 godinu. Prva u nizu izložbi ovog berlinskog centra, u okviru projekta Contemporary art platform 2020, posvećena je internacionalnim stvaraocima čiji rad karakteriše prožimanje različitosti likovnih poetika u posmatranju umjetnika i umjetnosti koju stvaraju u okvirima specifičnih okolnosti savremenog života. Pored pomenutih crnogorskih umjetnika, u postavci koja referiše na esej Šarla Bodlera „Le Peintre de la vie moderne“, našli su se i radovi koje potpisuju Donald Baechler, Devon Dikeou, Georg Dokoupil, Reinar Forman, Martin Kippenberger, Isabella Lobkovicz, Baldassarre Mario, Darko Mladenović, Rudi Molacek, Haralampi G. Oroschakoff, Dodi Reifenberg, Antonio Riello, Maria Serebriakova, Michael Vurthle i Asis Ibarra. Riječ je o umjetnici-

Plakat manifestacije

ma koji su internacionalno poznati i prepoznati u svijetu kao predstavnici važnih inovativnih i konceptualnih projekata savremene umjetnosti. Inspirisani Bodlerovim esejem o prolaznosti vremena i fizičkom trajanju, djela zastupljena na izložbi „Umjetnici i savremeni život“ pokušavaju da odgovore na pitanje da li je ljepota zaista kratkotrajna i prolazna, ali i kako možemo doprinijeti dubljem razumijevanju ove zauvijek relevantne teme, koja se posebno odnosi na svijet umjetnosti, a u ovom slučaju u kontekstu umjetnosti neoekološkog post-humanizma. Izložba će u okviru ovog projekta za Berlinsku publiku biti otvorena do kraja oktobra tekuće godine. A. Đ.

Veliki porast broja ustupljenih knjiga

Te publikacije ustupljene su kroz tri korisnička servisa, koji su za korisnike i dalje besplatni. Upravo to je istaknuto u izvještaju o radu Biblioteke za period januar - jun 2020. godine, koji je razmatrao Savjet ove ustanove na petnaestoj redovnoj sjednici. Ustanova je u periodu od 16. marta do 4. maja, bila prinuđena da, slijedeći uputstva NKT-a, pređe na novi režim rada koji je pored ostalog podrazumijevao obustavu više servisa za korisnike. Bilo je za očekivati da će rezultati rada u takvim uslovima biti manji od planiranih, ali se, kako se ističe u izvještaju, dogodilo nešto sasvim suprotno. Upravo u vrijeme kada je epidemija otpočela u Crnoj Gori, Biblioteka bilježi povećano interesovanje korisnika da dobiju publikacije na korišćenje. U istom periodu došlo

Ljubav i tolerancija vizuru savremeni

PODGORICA – Priča o toleranciji, slobodi i ljubavi uokvirena u predstavu „Antigona 2.0“, koju je režirao profesor književnosti Miroslav Minić, a čiji glumački ansambl čine učenici Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ iz Danilovgrada, biće premijerno izvedena večeras u 20 sati na krovnoj terasi KIC-a „Budo Tomović“, u okviru FIAT-a.

Biblioteka za lica oštećenog vida sumirala rezultate

PODGORICA - Biblioteka za lica oštećenog vida u Crnoj Gori bilježi povećanje broja ustupljenih publikacija za 80 posto u odnosu na isti period prošle godine. U prvoj polovini prošle godine ustupljene su 3.323 publikacije, a u periodu od početka ove godine do 30. juna Biblioteka bilježi 5.986 isporučenih knjiga i časopisa u svim formatima.

Predstava „Antigona 2.0“, u režiji Miroslava Minića, večeras premijern

je i do povećanja broja korisnika tako da ih je sada 708. Biblioteka godišnje priredi stotinjak novih publikacija u Daisy formatu i 15-ak novih na Brajevom pismu. U prethodnih pola godine urađeno je 40 novih audio publikacija i novih deset odštampanih Brajevim pismom. Pored vlastite produkcije za koju korisnici pokazuju najveće interesovanje, knjižni fond Biblioteke uvećava se kroz međubibliotečku razmjenu, kupovinom, poklonima... Biblioteka je fond proširila za blizu 250 novih jedinica bibliotečke građe. Biblioteka, takođe, kontinuirano radi na dopunjavanju zbirki školske lektire i literature za djecu oštećenog vida. Posjeduje kompletnu školsku lektiru za osnovnu i srednju školu u audio formatu (Daisy i MP3), kao i skoro kompletan fond školske lektire na Brajevom pismu. Skoro su u Biblioteci izašli i prvi naslovi literature za djecu na engleskom jeziku. Biblioteka je u prvih osam mjeseci 2020. priredila četiri izložbe, tri književna programa i osam projekcija filmova u prilagođenom formatu. Izdato je novih šest brojeva mjesečnog audio časopisa „Glas“ u Daisy formi i tri broja časopisa „Tačke kulture“ na Brajevom pismu. A. Đ.

Tekst predstave nastao je tokom proba i razgovora nastavnika i učenika, a osvojio je prvo mjesto na konkursu za najbolji originalni dramski tekst 1. festivala srednjoškolskog teatra „Dijalog 2020“.

ZAJEDNIČKA VIZIJA

Proces rada na tekstu, kako je Minić objasnio za Pobjedu, zahtijevao je zajedničko istraživanje ko su junaci u čitalačkom iskustvu, a ko su stvarni junaci našeg doba. - Donijeli smo gotovo jednoglasnu odluku – radimo tekst inspirisan Sofoklovom „Antigonom“. Naslov ove drame uzet je više simbolično i figurativno nego što se samo izvođenje oslanja na koncept i intertekstualnost. Rediteljska i izvođačka vizura su pokazale ogromnu podudarnost u razmišljanju o tragičnim junacima i njihovim pravednim uvjerenjima. Svaki učenik dao je u potpunosti autentičnu priču koja predstavlja život na sceni u pravom smislu te riječi – kazao je Minić. Najčešće citirana misao iz originalnog Sofokleovog teksta Za ljubav, ne za mržnju, ja sam rođena – važna je okosnica ovog komada, ali, prema riječima Minića, namjerno je niko neće izgovoriti naglas. To je istina za kojom traga mladić sa

Pitanje slobode u osnovi je svih ovih priča i očigledno jedno od onih koje jednako muči čovjeka u svakoj životnoj dobi. Zbog toga ovo je tekst koji su stvorili srednjoškolci, ali poruka koju nosi nije namijenjena samo srednjoškolcima – kazao je Minić

Učesnici predstave „Antigona 2.0“

Mediteranski život predstave Organizacija Skupština građana i građanki Mediterana, čija je i Crna Gora članica, kako Minić objašnjava, predložila je da se po ugleda na ovu originalnu ideju realizuju edukativni projekti u zemljama Mediterana - u Libanu, Alžiru, Maroku, Španiji, Italiji, Albaniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini... Nastavnici iz pomenutih zemalja će biti u prilici da učestvuju na edukativnim radionicama gdje će im on prenijeti svoju viziju rada sa mladim ljudima, te koncept oblikovanja pozorišnog komada i iskustva i odgovore društvene za-

iskustvom vršnjačkog nasilja, djevojka koja priča o položaju žena, mladić pod pritiskom okruženja i drugi.

jednice na ovu vrstu angažovanja. - Tako će „Antigona 2.0“ podstaći realizaciju ove predstave koja će živjeti na svim pozornicama Mediterana. U Valensiji, na Festivalu „Mostra Viva del Mediterrani“, u oktobru trebalo bi da odigramo predstavu „Antigona 2.0“. Vrijeme u kojem živimo, uvjerava nas da ne možemo bilo šta da planiramo, no bez obzira što je ovu predstavu od početka pratila neizvjesnost - jedino je izvjesno, njeno će izvođenje služiti na radost protagonistima, meni i publici – kazao je Minić.

- Pitanje slobode u osnovi je svih ovih priča i očigledno jedno od onih koje jednako muči čovjeka u svakoj životnoj dobi.

Zbog toga ovo je tekst koji su stvorili srednjoškolci, ali poruka koju nosi nije namijenjena samo srednjoškolcima. Vje-

Na FIAT-u izvedena predstava „Bog masakra“, u režiji Siniše Evtimova

Očajnički vapaj za ljubavlju Piše: Stela MIŠKOVIĆ

PODGORICA - Četvrtog dana FIAT-a, u Njegoševom parku publika je imala priliku da pogleda komad Jasmine Reze iz 2006. godine „Bog masakra“, u režiji makedonskog reditelja Siniše Evtimova, produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski Dom, u interpretaciji mladih crnogorskih glumaca: Omara Bajramspahića, Jelene Đukić, Marije Labudović i Vula Markovića. Ova francuska drama, odnosno komedija situacije, dobila je brojne nagrade, a kada je sa francuskog preveo britanski d ra m s k i p i s a c Kistofer Hampton, doživjela je širu popuarnost, pa čak i ekranizaciju u režiji Romana Polanskog.

TALOG ŽIVOTA

Bračni parovi, Relijevi i Ulijevi, nalaze se u stanu Ulijevih da bi riješili konflikt nastao

Scena iz predstave „Bog masakra“

zbog svađe njihovih jedanaestogodišnjih dječaka. Naizgled banalna situacja, kroz niz komičkih aspekata, na površinu izbacuje talog i prljavštinu koja se krije u odnosima bračnih partnera, ali i njihovu ličnu prijetvornost, površnost, snobizam, odsustvo empatije i licemjerstvo. Sintagma „intelektualni bulevar“, koju često možemo pročitati istražujući o ovom tekstu, s pravom se

upotebljava, jer tekst zadržava svoju kritičnost na površini i opštim mjestima i nažalost, stavlja u prvi plan „pučku zabavu“. Za razliku od teksta, nenametljiva režija Siniše Evtimova, koja prati tekst i smjernice date u tekstu, preko postavke i scenografije (niski stočić, kauč, naslonjače) pa do didaskalija, zajedno sa sugestivnom glumom svih aktera, učitava u

komad slojeve koji dekonstruišu međuljudske odnose. Predstava se odigrava na kamernoj sceni, sa svih strana okruženoj publikom, pa se stiče utisak neposrednog učešća u raspavi, jer svjedočimo onome što svi u suštini radimo i što svi u suštni jesmo. Zbog mladosti glumaca, godine dječaka su smanjene, pa umjesto jedanaest, djeca u predstavi imaju po šest godina, što do-

Kultura

Srijeda, 9. septembar 2020.

Festival „Barski ljetopis“ otvoren koncertom i promocijom knjige

a kroz ih junaka

sezonu ovom našom vrijednom istinom nazvanom „Antigona 2.0“. Već u ovom trenutku, u saznanju smo da ovo neće biti jedino izvođenje ove predstave, a daćemo sve od sebe da takvih izvođenja bude što više. Ovi mladi ljudi, do juče srednjoškolci, a danas već brucoši pokazuju koliko je pozorišna umjetnost važna za njihov intelektualni i emocionalni rast – kazao je on.

ODGOVORNOST

datno njihov konflikt stavlja u sferu koja je daleko od ozbiljnog. Reditelj suptilno stavlja radnju u crnogorski kontekst (porodice postaju Uljić i Reljić, jede se lenja pita i plazma keks i veoma se vodi računa o monografiji Petra Lubarde), što dodatno dopinosi (ako je to uopšte i potrebno) vezivanju gledalaca za likove koje gledamo na sceni.

DUBOKA TRAGIKA

Glumačka igra predstavlja lepezu od naturalizma, preko komičkog apsurda, pa do diskretne tuge, a sve ovo decentno bez predimenzioniranja, što subjektivnom osjećaju gledaoca i pored, na trenutke, urnebesne komičnosti, daje dimenziju duboke tragike. Ova izvedba problematizuje komunikaciju i društvene (ne) zrelosti, fasade koje imamo pred drugima, suštinsku otuđenost i konačno, što se otkriva u posljednjoj sceni (kad telefoski poziv prekida sveopštu tuču i majka govori uplakanom djetetu – Volim te) – naš očajnički vapaj za ljubavlju.

Glumačku postavu ove predstave čine učenici: Filip Ćuković, Nikolina Dobre, Vasilije Marunović, Savo Šćepanović, Irena Kandić i Miloš Smolović. Budući da ovo nije niti prvi, a niti jedini projekat u kojem su učenici danilovgradske gimnazije pokazali da mogu, znaju i umiju da iskustva sa časa prenesu izvan učionice, Minić je kazao da će u nekom trenutku sigurno osjetiti visoki stepen odgovornosti što su mnogi njegovi učenici odlučili da se bave nekim pragmatičnim profesijama, spoznali snagu bavljenja umjetnošću. - Oduvijek sam vjerovao da je upravo to moja uloga, a da pri tome nijesam zanemario sva ona znanja i vještine koje su im date u nastavnim planovima i programima. To je ponekad zahtijevalo mnogo više vremena i energije od onoga što obično podrazumijeva rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama. Ipak, uspjesi mojih nekadašnjih učenika i danas me nadahnjuju, da tu magiju prenesem sadašnjim učenicima i onima koji će to biti. Tako smo se ove godine u borbi protiv zarazne bolesti, zarazili ljubavlju prema čitanju, pisanju i igranju ove pozorišne predstave – kazao je Minić. S. VIŠNJIĆ

Film Marije Perović na filmskom festivalu

Grad brani smotru koja slavi umjetnost BAR - Ovogodišnji „Barski ljetopis“ počeo je u ponedjeljak veče u prisustvu publike, koja je programe otvaranja ispratila poštujući sve aktuelne mjere Nacionalnog koordinacionog tijela. Tokom naredne tri sedmice u Baru će se svakodnevno slaviti kultura kroz muzičke, književne, likovne, pozorišne i filmske programe. Prve večeri održana su dva programa - koncert „Solo, duo, trio“, u izvođenju gitariste Danijela Cerovića, violinistkinje Mirke Šćepanović i čeliste Dimitrija Prokofjeva, a na književnoj sceni predstavljena je knjiga Baranina Stefana Đukića „Između polova“. Do 27. septembra publika će biti u prilici da svakodnevno prati raznovrsne sadržaje - pozorišne predstave, koncerte, književne večeri, izložbe i filmove za djecu. Festival je otvorila direktorka festivala Ksenija Popović, istaknuvši da iako ovo neće biti izdanje kakvo je prvobitno zamišljeno, nije ni u jednom trenutku bilo dileme da se tradicija ovog festivala mora sačuvati i nastaviti. - Nije slučajno „Barski ljetopis“ opstao 33 godine, prkoseći sankcijama, bombardovanju, nemaštini, pa sada i pandemiji, jer grad čiji stanovnici odrastaju uz vrijednosti suživota umjesto podjela, ne može se odreći smotre koja slavi umjetnost - kazala je Popović. Publika je na početku uživala u

Sa koncerta klasične muzike ispred Dvorca kralja Nikole

izvanrednom muziciranju tria Cerović, Šćepanović, Prokofjev. - Rijetke su kompozicije pisane za ovakav ansambl, ali pronašli smo Terzetto za violinu, violončelo i gitaru Nikole Paganinija, kao i kompoziciju Dušana Bogdanovića za solo gitaru - Šest balkanskih minijatura – „Za svjetski mir“, različitih ritmičkih obrazaca i folklornih motiva iz cijele bivše Jugoslavije. Bogdanović je stvorio ovo djelo devedesetih godina prošlog vijeka kada je počeo rat na jugoslovenskom prostoru, sa nadom da će muzika doprijeti do svih aktera tog kriznog vremena i da će sukobi prestati. Gitaristi ga često izvode jer u lijepom svijetlu predstavlja balkanski melos i njegovu raznovrsnost. „Šest rumunskih igara“ Bele Barto-

ka, kompozicije napisane za klavir, koje su doživjele razne obrade, transkribovali smo nas troje i prilagodili našem malom ansamblu - kazao je Danijel Cerović, jedan od vodećih crnogorskih izvođača klasične muzike, kojem je ovo bio prvi nastup nakon šest „pandemijskih“ mjeseci. Objasnio je koliko je ovo težak momenat za sve, pa i za umjetnike. Tim prije je koncert na „Barskom ljetopisu“ za njega i kolege bio višestruko značajan. - Večeras sa publikom dijelim iznimnu radost i uzbuđenje. Bio sam veoma uzbuđen prije, za vrijeme i poslije koncerta, jer nijesam nastupao pola godine. Ovo je komplikovani period kada smo svi otuđeni, a umjetnost i naša profesija podrazumijevaju stalnu interakciju sa publikom, organizatorima, kri-

U Podgorici predstavljena knjiga poezije „...Dođavola“, autora Zorana Vujovića

U stanju smo da pogazimo vrline Pormocija knjige Zorana Vujovića na krovnoj terasi KIC-a

„Grudi“ u Tirani PODGORICA – Nakon filmskog festivala u Puli, film „Grudi“, u režiji Marije Perović, biće prikazan u zvaničnoj selekciji 18. Međunarodnog filmskog festivala u Tirani (TIFF), koji će biti održan od 19. do 25. septembra. Na ovoj manifestaciji biće prikazano više od 220 filmova u raznim kategorijama, a žiri za najbolji dugometražni igrani film čine glumac i reditelj iz Rumunije Emanuel Parvu, reditelj iz Sjeverne Makedonije Gjorce Stavreski, filmska distributerka iz Italije Lydia Genchi i rediteljka iz Bugarske Nadejda Koseva. Osim „Grudi“, za nagradu „Sova“ u kategoriji dugometražni igrani film takmiče se i ostvarenja iz dvadesetak zemalja Evrope i svijeta. S. V.

tičarima... To što u prethodnom periodu nijesmo mogli da dijelimo muziku sa ljudima, ostavilo je teške posljedice, ali nadamo se nekom novom, ljepšem početku svega - kazao je Cerović. Prvo festivalsko veče, nakon koncerta, nastavljeno je promocijom knjige Baranina Stefana Đukića „Između polova“, koja sadrži 32 putopisne kolumne inspirisane autorovim putovanjima na četiri kontinenta i 19 država. Ovaj mladi intelektualac, profesor filozofije, napisao je upečatljivo i originalno putopisno djelo protkano esejima o istoriji, kulturi, filozofiji, politici, muzici… - Spojio sam putopis sa još nekom idejom koja se tiče filozofije, politike, kulture, društvenih zbivanja… - objasnio je Đukić. V. K. V.

D.MIlJANIĆ

no na FIAT-u

rujemo da će posebno pozvati na razmišljanje ljude sa bogatim životnim iskustvom, odnosno stariju publiku – objašnjava on. Predstava „Antigona 2.0“ prva je premijera koja će biti izvedena u Podgorici, još od početka pandemije. Početak epidemije i privremeno napuštanje škole prilično su izmijenili proces rada. Međutim, kako Minić kaže, i u takvim uslovima učenici su bili predani radu putem onlajn platformi, a učešće na FIAT-u dolazi kao još jedna nagrada za njihov rad. - Naš napor nagrađen je pozivom Festivala internacionalnog alternativnog teatra – FIAT, da u neobičnoj godini otvorimo neobičnu pozorišnu

PODGORICA – Predstavljanje prve knjige poezije „... Dođavola“, autora Zorana Vujovića, u izdanju OKF-a, održano je na krovnoj terasi KIC-a „Budo Tomović“, u okviru 35. izdanja FIAT-a. Veče je obilježio spoj književnosti, muzike i teatra. Stihovi su interpetirani na poseban način uz muzičku pratnju i kazivanje glumaca što je upotpunilo doživljaj, koji je Vujović ovim djelom želio da prenese i da, kako je rečeno, iskomuni-

cira sa publikom na nekom višem nivou. Pored autora, koga publika prije svega zna kao glumca Crnogorskog narodnog pozorišta, na večeri su učestvovali pisac Božo Koprivica, glumice Ana Vujošević i Žana Bulatović-Gardašević, glumac Petar Burić i muzičari Petar Dobričanin na gitari i Tanja Ševaljević-Bogdanović na violini. Koprivica je kazao da Vujović njeguje ranu, iznese je na balkon i zaliva u ponoć i ujutru

hladnom vodom, a u podne kad niko nema sjenku sipa so na ranu. - Zna da je bol jedino plemstvo – kazao je Koprivica i istakao da autor u pjesmi ima kapric dječaka da nešto što je lijepo sruši i da na ruševinama igra. Prema njegovim riječima, Vujović zna da samo u stihu može održati prvobitni žar, razgorijevanje ljubavi, ljubav i smrt, žar kao plemenitost. - Pjesnik dovodi sebe u stanje tetrijeba – kazao je Koprivica i

citirao stihove Muhameda Abdagića koji se odnose na pjesničko porijeklo tetrijeba „koji kad pjeva zaturi glavu unazad, zažmuri i sav se preda pjesmi i ništa ne zna za drugo“. Koprivica je pojasnio da autor upućuje na jedan dobar triler riječi. - Kruna je ljubavi pjesma đavolu. Vujović tercira Geteu, Miltonu, Novici Tadiću, Čarlsu Simiću da bi himne noći prepjevao u himne đavolu – rekao je Koprivica. Vujović je istakao da je Koprivica otvorio divne aluzije. - Nisam ni slutio da će otići do Miltona, Bajrona – rekao je Vujović. On je naglasio da je presrećan što je Koprivica tu. - Koprivica je jedan od ljudi, koji jesu povod zašto se piše, zašto se radi i ima stav u životu. Srećan sam zbog još jedne stvari, koja je u ovim smutnim i nesrećnim vremenima, a to je da sam mogao da sklopim knjigu – kazao je Vujović i naglasio da je knjigu posvetio ocu. - Ta posveta služi kao i mnoge druge stvari dvijema svrhama u životu. To su vrijednosti i vrline koje na putu i u životu zaboravljamo i počnemo da ih besomučno gazimo, ne osvrćući se, a druga stvar je da voleći život i svakim danom sve više bližeći se smrti, sve to znajući, mi smo u stanju da pogazimo to što je ta posveta – rekao je Vujović. B. B.

Hronika Podgorice

Srijeda, 9. septembar 2020.

Divlje rastinje osvojilo korito Ribnice u centru grada

Obale i mostovi zarasli u zelenilo

Uzvodno i nizvodno od mosta Kapadžića, kao i ispod njega, bujaju smokve, pajaseni, kupine i ostalo samoniklo rastinje. Krošnje drveća na više mjesta su se sastavile, pa se uzvodno od mosta ne može vidjeti korito rijeke koja je jedan od simbola i prirodnih bisera našeg glavnog grada. Od Kapadžića mosta do knjižare ,,Karver“ korito rijeke su nedavno očistile ekipe Čistoće, ali je lijeva obala (gdje su ostaci starog mlina), a koja je uređena početkom ove godine, ponovo zarasla u žbunje i korov.

M. BABOVIĆ

Žbunje, samoniklo rastinje i krošnje drveća na obalama Ribnice zarasli su do te mjere da se gledajući sa mostova Braće Zlatičanin i Žrtava bombardovanja 5. maja (kod Muzičkog centra) korito, koje je još suvo, gotovo i ne vidi.

Korito Ribnice ispod Mosta žrtava bombardovanja 5. maja

I ograde Kapadžića mosta zarasle u žbunje Žbunje i puzavice oko Kapadžića mosta toliko su narasle da su obuhvatile i ograde mosta, sa obje strane u dužini od

Detalj sa Kapadžića mosta

Takvog rastinja ima dosta i nizvodno od ,,Karvera“, a najviše u dijelu korita prije

Mosta žrtava bombardovanja 5. maja. Kada se sa ovog mosta pogleda nizvodno,

Zelenilo: U kontinuitetu čistimo obale rijeka od samoniklog rastinja Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Zelenila su poručili da u kontinuitetu sprovode akcije čišćenja obala rijeka od samoniklog rastinja. - U prethodnom periodu smo, u nekoliko navrata, što

samostalno, što u saradnji sa drugim privrednim društvima Glavnog grada, NVO sektorom i građanima realizovali akcije čišćenja obale rijeke Ribnice. Prilikom navedenih akcija osim uklanjanja samoniklog rastinja,

vršena je i proreda stabala, krošnji i čišćenje obala od komunalnog otpada kao i sadnja drveća i sitnog rastinja – naveli su iz Zelenila, uz napomenu da će nastaviti akcije čišćenja obala rijeka od samoniklog rastinja.

Čistoća osvježila vozni park specijalizovanim kombinovanim vozilom

korito se od zaraslih krošnji drveća jedva nazire. Dosta samoniklog rastinja ima i u koritu ispod Tabačkog mosta. Najneprimjereniji pogled je sa najprometnijeg,

Polovinom juna ekipe Čistoće i Zelenila su uz pomoć mještana Konika uredile prilaz Ribnici kod starog mosta u Ulici Goce Delčeva

Mosta braće Zlatičanin (u blizini hotela ,,Hilton“), odakle se od gustih krošnji drveća ne može vidjeti korito Ribnice. Podsjećamo, radnici Čistoće su krajem maja ove godine ugradili prvu zaštitnu barijeru ispod Tabačkog mosta, radi sprečavanja prodiranja otpada nizvodno ka Morači. Krajem juna, takvu metalnu barijeru ugradili su i ispod Kapadžića mosta. Njihove ekipe su u prethodnom periodu mašinski i ručno čistile korito Ribnice na više lokacija, uključujući i

po desetak metara. Ovaj prizor dovoljno svjedoči o tome od kada je zelenilo na ovom prostoru posljednji put orezano.

potez od Kapadžića mosta do knjižare ,,Karver“. Lijep primjer odnosa prema ovoj rijeci je akcija koja je organizovana polovinom juna ove godine, kada su ekipe Čistoće i Zelenila uz pomoć mještana Konika uredili prilaz obali Ribnice kod starog mosta u Ulici Goce Delčeva. Uz korito rijeke Ribnice, od knjižare ,,Karver“ do Sastavaka, planirana je izgradnja šetališta sa pratećim sadržajima, za što je već raspisani tender za izradu glavnog projekta. I. MITROVIĆ

Svojevrsno spomen-obilježje na brdu Vežešnik u Piperima na meti rušitelja

Za efikasnije pražnjenje Oštetili kameni natpis Tito polupodzemnih i nadzemnih kontejnera Vozni park gradskog preduzeća Čistoća bogatiji je za specijalno vozilo namijenjeno za pražnjenje polupodzemnih i nadzemnih kontejnera. - Nakon sprovedene tenderske procedure, zaključen je ugovor između Čistoća d.o.o. i najpovoljnijeg izabranog dobavljača kompanije ,,Ljetopis automotive“, a kombinovano vozilo autosmećar za pražnjenje polupodzemnih i nadzemnih kontejnera zapremine 1,1 kubni metar isporučeno je 4. septembra. Vrijednost vozila je 219.996 eura (sa uračunatim PDV-om), a sredstva su obezbijeđena iz budžeta Glavnog grada – saopšteno je iz Čistoće. Iz tog gradskog preduzeća

Novi kamion auto-smećar Čistoće

istakli su da će, imajući u vidu broj do sada ugrađenih ovakvih kontejnera, ali i planirani nastavak njihove ugradnje, stavljanje u

funkciju ovog vozila doprinijeti još bržem i kvalitetnijem obavljanju poslova iz njihove osnovne djelatnosti. I. M.

Svojevrsno spomen-obilježje podignuto u čast nekadašnjem predsjedniku Jugoslavije Josipu Brozu Titu na brdu Vežešnik u Piperima, našlo se na meti vandala u noći između ponedjeljka i utorka - na natpisu TITO, napravljenom od složenog kamena (dimenzija 8 x 4m) , razrušena su slova I i O. Predsjednik Udruženja boraca NOR i antifašista Pipera Milutin Ljumović najoštrije je osudio vandalizam. - U ime UBNORA Pipera podnijeli smo prijavu policiji povodom ovog sramnog čina, a od nadležnih očekujem da brzo reaguju i pronađu počinioce ovog nedjela, još jednog nasrtaja na veličanstvenu ideju antifašizma – kazao je Ljumović. Ranije ove godine u Piperima je oskrnavljeno spomen-obilježje na Ravnom Lazu, kada je polomljena ploča sa imenima donosilaca odluke o dizanju Trinaestojulskog ustanka, a prošle godine je na spomeniku na Trijepču iscrtan kukasti krst. Natpis TITO na Vežešniku postavljen je 1976. godine, a postavili su ga učenici OŠ ,,Vojin Popović“ i učitelj Gojko Minić. Ovakvih natpisa bilo je svuda po bivšoj Jugoslaviji, ali do danas su opstali samo rijetki. U okolini Podgorice postoji još jedan, na brdu Dečić iznad Tuzi. I.M.

Oskrnavljeni natpis na Vežešniku

Hronika Podgorice

Srijeda, 9. septembar 2020.

Odlaganje početka školske godine znatno oslabilo prodaju novih i polovnih udžbenika i školskog pribora

PONUDA

Ove godine cijene su skoro iste kao i prethodnih, a kupovinom polovnih knjiga roditelji značajno uštede, u odnosu na nove komplete. Poređenja radi, cijena novih knjiga za prvi razred gimnazije je 106,80 eura, dok se na štandovima na Trgu nezavisnosti polovne mogu kupiti od 40 do 50 eura. Za peti razred osnovne škole polovne knjige koštaju 10 - 15 eura, dok su nove u knjižarama 63,70. Međutim, prodavci polovnih udžbenika na štandovima ispod kolonada na glavnom gradskom trgu iskazuju nezadovoljstvo zbog loše prodaje. Navodeći da prodaje polovne udžbenike skoro 20 dana, Livija Tomanović naglašava: ,,Nema niđe nikoga“. Upravo tako bilo je i juče oko podne, kada je ekipa Pobjede posjetila štandove na glavnom gradskom trgu. - Ovi štandovi su bili popunjeni. Ali nema posla, pa je većina prodavaca napustila štandove. Čim sam tu znači da se nadam makar nešto da prodam. Sad nemam neke konkurencije, ali nema ni kupaca – kazala je Tomanović. Za prethodnih dvadesetak dana, požalila se ona, prodala je svega četiri kompleta knjiga. Navodeći da već sedam, osam godina prodaje polovne knjige, Livija kaže da je ova godina toliko loša da se ne može porediti sa prethodnim. - Komplete knjiga za treći, četvrti i peti razred prodajem od sedam do 10 eura, za šesti 15, a sedmi, osmi i deveti od 30 do 40 eura. Najskuplje su knjige za prvi razred gimnazije, od 50 do 60 eura. Biću ovdje sve dok nam dozvole da prodajemo. Rekli su nam da će nam produ-

Prodajem polovne udžbenike na Trgu nezavisnosti od 21. avgusta. Prije toga desetak dana sam prodavala na pločniku u Hercegovačkoj ulici. Za to vrijeme sam samo prodala pet – šest kompleta udžbenika. Nadam se da ljudi čekaju posljednji dan za trgovinu, s obzirom na to da je škola odložena. Cijene su kao i prošle godine. Ne bježim od toga i malo da spustim cijenu, ali nemam kome jer nema kupaca – kazala je Vesna Rašović D.MIJATOVIĆ

Prodaja udžbenika u knjižarama počela je 15. avgusta, a polovnih knjiga na Trgu nezavisnosti šest dana nakon toga. Prema riječima prodavaca, ne vlada veliko interesovanje ni za knjigama niti za školskim priborom. Potražnja je, navode, stala nakon što su iz Instituta za javno zdravlje saopštili da se početak škole odlaže za 1. oktobar. S obzirom na to, nadaju se da bi prodaja trebalo da krene poslije 20. septembra.

Nadaju se boljoj prodaji poslije 20. septembra -

Prodaja polovnih udžbenika na Trgu nezavisnosti

žiti prodaju do 10. septembra – navodi Tomanović, uz napomenu da cijena zavisi od očuvanosti udžbenika.

SNIŽENJE

Prodajom je nezadovoljna i Vesna Rašović, koja već dvadesetak dana prodaje polovne udžbenike na Trgu nezavisnosti i desetak dana prije toga na pločniku u Hercegovačkoj. - Ovdje sam od 21. avgusta, kada je počela prodaja. Prije toga sam desetak dana prodavala na pločniku u Hercegovačkoj ulici. Za to vrijeme sam samo prodala pet – šest kompleta udžbenika. Baš loše. Ali nadam se da ljudi čekaju posljednji dan za trgovinu, s obzirom na to da je škola odložena. Cijene su kao i prošle godine. Ne bježim od toga i da malo spustim cijenu, ali nemam kome jer nema kupaca – kazala je Rašović. Požalila se da nema ni djece koja su im prethodnih godina

Građani od sjutra mogu besplatno koristiti terene u okviru Stadiona malih sportova

Da se ponovo zakotrlja lopta na poligonu

Stadion malih sportova pod Goricom

Zainteresovani rekreativci od danas mogu besplatno koristiti terene za mali fudbal i košarku na Stadionu malih sportova svakog dana od osam do 18 sati, saopšteno je iz gradskog preduzeća Sportski objekti. Glavni grad je u rekonstrukciju Stadiona malih sportova uložio više od 520.000 eura. Stadion malih sportova sada raspolaže košarkaškim i terenom za mali fudbal, ugostiteljskim objektom, tribinama sa 2.500 mjesta i modernim reflektorskim osvjetljenjem. H. P.

Detalj iz Gradske knjižare

Što će đeci ranci ako nastavu budu pratili od kuće Navodeći da kupci prilikom trgovine udžbenika uzimaju i školski pribor, iz Gradske knjižare ističu da su građani ove godine zbog neizvjesnosti početka školske godine pomalo skeptični, pa ne

donosila da prodaju ili razmijene polovne knjige. - Ove godine djeca razmjenjuju udžbenike preko društvenih mreža. Nemam niša protiv toga, iako zarađujem novac od ovoga. Naprotiv, podržavam da djeca lakše dođu do knjiga. I mi ovdje radimo razmjenu. U odnosu na prethodne godine ova je nikakva – poručila je Rašović. Opisujući slabu potražnju za polovnim udžbenicima, prodavačica Stanica Ćetković kaže da ništa nije prodala od osam sati ujutro do podne, kada smo je posjetili.

kupuju svi školske torbe. - Ljudi nijesu sigurni da li će djeca krenuti u školu ili će nastavu pratiti od kuće. Dosta njih još ne kupuje rance, jer ne znaju da li će uopšte biti potrebni djeci,

Ovdje sam do devet uveče. Dobro je ako se proda komplet knjiga za cijeli dan, i to onaj ko ugrabi prvi štand do ulice. Dosta prodavaca je napustilo štandove – kazala je Ćetković.

ODLAGANJE

Iz Gradske knjižare podsjećaju da je prodaja udžbenika počela 15. avgusta, ali da je naglo opala nekoliko dana nakon toga, kada su iz Instituta za javno zdravlje saopštili da se školska godina odlaže za 1. oktobar. - Ljudi su računali da će škola početi 1. septembra i počeli su da kupuju udžbenike, školski

ukoliko budu pratila nastavu od kuće – kazali su iz Gradske knjižare, uz napomenu da građani čekaju kakve će biti dalje preporuke od Instituta za javno zdravlje i NKT-a.

pribor, torbe... Međutim, kada je objavljeno da će škola početi 1. oktobra, prodaja je opala. Svakako da je manja u odnosu na prošlu godinu, ali to ne možemo upoređivati, jer je škola odložena – poručuju iz Gradske knjižare, uz napomenu da su cijene udžbenika na nivou prošlogodišnjih. I oni očekuju da će prodaja krenuti desetak dana prije početka školske godine. - Najveću prodaju u ovakvim okolnostima očekujemo od 20. ili 25. septembra do 5. oktobra – zaključili su iz Gradske knjižare.

Glavni grad i ove godine podržao je inicijativu građana da se na Trgu nezavisnosti organizuje prodaja korišćenih udžbenika za osnovno i srednje obrazovanje. Od 21. avgusta ispod kolonada na glavnom gradskom trgu postavljeni su štandovi koji će na raspolaganju prodavcima biti do 1. oktobra. Podsjećamo, Glavni grad i Sekretarijat za socijalno staranje opredijelili su i ove godine sredstva u iznosu od 115.000 eura za dodjelu besplatnih udžbenika podgoričkim prvacima. I. MITROVIĆ

Opština Tuzi objavila Plan javnih nabavki

I.BOŽOVIĆ

Odlaganje početka školske godine za 1. oktobar zbog epidemiološke situacije, znatno je oslabilo prodaju novih i polovnih udžbenika i školskog probora.

Za infrastrukturu opredijeljeno oko 390.000 eura Opština Tuzi opredijelila je oko 390.000 eura iz ovogodišnjeg budžeta za infrastrukturne projekte, piše u Planu javnih nabavki najmlađe crnogorske opštine. Između ostalog, tako će mještani te opštine dobiti nove parkinge, sportske terene, rekonstruisan stadion i raskrsnice, kao i novu rasvjetu. Najviše novca planirano je za rekonstrukciju seoskih vodovoda u ruralnim područjima 82.644 eura. U ovoj godini u planu je izgradnja parkinga kod KIC-a i Doma zdravlja,

objekta Mjesne zajednice ,,Karabuško polje“ i elektromontažni radovi javne rasvjete, koji će koštati po 33.057 eura. Za asfaltiranje puteva u mjesnim zajednicama biće izdvojeno nešto više od 32.000 eura, a za rekonstrukciju kružne raskrsnice kod Katoličke crkve 30.000. Mještani Tuzi ove godine dobiće renoviran sportski poligon u Vuksanlekaju, čija će rekonstrukcija koštati blizu 24.000 eura, novi poligon u Milješu (nešto više od 12.000), te rekonstruisan sportski stadion u Dinoši za

Zgrada SO Tuzi

koji je planirano oko 8.000 eura. Opština Tuzi opredjelila je iz budžeta 8.264 eura za radove asfaltiranja i popločavanja pri izgradnji škole u Priftenu, a toliko novca planirano je i za uređenje javnih površina i održavanje lokalnih puteva. Za izgradnju balon sale u osnovnoj školi u Dinoši planirano je 19.000 eura, postavlja-

nje vertikalne i horizontalne signalizacije koštaće nešto više od 12.000, dok će za infrastrukturne radove u koritu rijeke Rujele biti izdvojeno 8.264 eura. Budžetom je planirana i izgradnja puteva u Pikale i Lofke, koja će koštati 20.660 eura, kao i održavanje javne rasvjete u vrijednosti od 4.131 euro. Nj. B.

Arena Sa utakmice Podgorica Titograd

,,HRABRI SOKOLI“ MAKSIMALNI NAKON DVA KOLA U

Bećiraj režirao Noć zadovoljstva, makar rezultatskog - Crna Gora je lider u grupi nakon što je slavila u oba septembarska meča Lige nacija i to u gostima.

Omladinska liga (3. kolo): Sutjeska ubjedljiva protiv Koma, preokret ,,plavih“

BUDUĆNOST BEZ GREŠKE GRUPA A

Jedinstvo Budućnost

1 3

BIJELO POLJE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Cimbaljević. Strijelci: D. Kolić u 9. (Jedinstvo), Obradović u 27. iz jedanaesterca, Đukić u 34, Globarević u 41. minutu (Budućnost). JEDINSTVO: Š. Kolić, Janković (Ramović), Bahović, Vlaović, Korać (Mrdak), Mujanović, Balić, Čikić, D. Kolić, Cvijović (Brajić), Nedić (Ćinćur). BUDUĆNOST: Baltić, Vuković, Ćetković, Obradović, Globarević (Đukić), Krkeljić (Ćetković), Dašić (Femić), Vukotić, Mugoša (Čelebić), Đukić (Đukanović), Lubarda (Ivanović).

Sutjeska Kom

5 0

NIKŠIĆ - Pomoćni teren stadiona kraj Bistrice. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Dejan Marković. Strijelci: Đurković u 6, Milić u 23, Lješković u 38, Vuković u 64, Janjić u 89. iz jedanaesterca. Žuti kartoni: Kecojević, Janjić (Sutjeska). SUTJESKA: R. Dubljević, B. Dubljević, Peković, Đurković (Popović), Kecojević (Janičić), Lješković (Radović), Vuković (Korać), Milić, Vujačić, Janjić (Mijušković), Grbović (Labović). KOM: Radošević (Janjević), Pupović (Aćimić), Dujović (Milićević), Mešter (Čolović), Radetić (Popović), Joković (Aćimić), Peličić (Radulović), Vušurović (Pavićević), Globarević, Roganović, Prelević (Tanjević).

Petrovac Iskra

0 7

BUDVA - Teren ,,Lugovi“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Goran Ivanović. Strijelci: Vučinić u 32, Popović u 36, Gajić u 47, 55. i 73, Tadić u 57. i 66. minutu. Žuti kartoni: Popović, Mišurović (Iskra). PETROVAC: Boljević (Hetemaj), Raketić (Đelošević), Jošanović, Ljuca, Radinović (Spalević), Šćepanović (Trifunović), Ćulafić (Bogojević), Raičević (Boričić), Darmanović, Vojvodić, Šuškavčević (Džuver). ISKRA: Vujisić, Bogićević (D. Radulović), Gajić, V. Radulović, Jovanović, Tadić, Tomašević (Keković), Vučinić, Popović (Perišić), Vuković (Perović), Šćepanović (Raspopović).

Podgorica Titograd

3 2

PODGORICA - Stadion ,,DG

Grupa A 1. Budućnost 3 3 0 0 7:1 9 2. Iskra 3 2 0 1 9:3 6 3. Titograd 3 2 0 1 9:3 6 4. Sutjeska 3 2 0 1 8:2 6 5. Podgorica 3 1 1 1 4:4 4 6. Kom 3 0 2 1 2:7 2 7. Petrovac 3 0 1 2 2:12 1 8. Jedinstvo 3 0 0 3 2:11 0 U narednom kolu (12-13. septembra) sastaće se: Titograd - Budućnost, Kom Jedinstvo, Iskra - Sutjeska, Podgorica Petrovac.

Grupa B 1. Dečić 3 3 0 0 7:1 9 2. Rudar 3 3 0 0 5:0 9 3. Zeta 3 2 1 0 10:1 7 4. Jezero 3 1 1 1 3:3 4 5. Igalo 3 1 0 2 3:2 3 6. Ibar 3 1 0 2 2:3 3 7. Mornar 3 1 0 2 3:7 3 8. Berane 3 0 2 1 0:3 2 9. Bokelj 3 0 2 1 3:7 2 10. Mladost DG 3 0 0 3 1:10 0 U narednom kolu (12-13. septembra) sastaće se: Mladost DG - Bokelj, Rudar - Zeta, Ibar Berane, Mornar - Jezero, Dečić - Igalo.

arena“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Marko Roganović. Strijelci: Bojanović u 16, Tmušić u 70, Krivokapić u 73. (Podgorica), Vujačić u 19, Milić u 40. minutu iz jedanaesterca (Titograd). Žuti kartoni: Bajović, Bojanović, Vicković, Šćekić (Podgorica), Vujisić, Đaković (Titograd). Crveni kartoni: Andrej Bajović u 90.+2 (Podgorica), Luka Mihaljević (Titograd) u 90.+2 minutu. PODGORICA: A. Krivokapić, Vuković (Vujović), Hadžibegović, Tmušić, Đukanović, Bajović, M. Krivokapić, Bojanović, Habibović (Pavlićević), Vučinić (Vicković), Vukotić. TITOGRAD: Zlajić, Vujačić (Šoć), Boričić, Pavićević (Magdelinić), Spahić, Vujisić, Mihaljević, Janković (Turusković), Ljumović, Đaković, Milić (Radević).

GRUPA B

Berane Rudar

0 3

BERANE - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Martin Minić. Strijelci: Bajčetić u 16, Vukašinović u 20, Ernec u 63. minutu. Žuti karton: Ernec (Rudar). BERANE: Sekulić, Pešić (Ralević), Đurašković, D. Dević (Mitrović), Janković, Babović, Radošević (Đukić), Obadović (Dašić), Đurišić (Lazović), Bojičić (Žarković), Guberinić (Ivanović, L. Dević). RUDAR: Raonić, Irić, Terzić, Ernec (Bambur), Vukašinović (Čepić), Bajčetić, Kasalica (Pljevaljčić), Despotović (Dukić), Ciguljin, Čepić, Krstonijević (Vučetić).

Zeta Bokelj

5 1

GOLUBOVCI - Pomoćni teren stadiona ,,Trešnjica“. Igrano

bez prisustva publike. Strijelci: Vukčević u 1. i 3, Bjelobrković u 48, A. Krstović u 56, Bečić u 73. (Zeta), Čolan u 43. minutu (Bokelj). Žuti kartoni: Čolan, Milosavljević (Bokelj). ZETA: Grbavčević (Popović), Bečić, Peličić (Stajkić), Krstović (Popović), Bjelobrković (Martinović), N. Vukčević (Krivokapić), Stanišić (Radičković), Popović (Čelebić), S. Krstović, M. Vukčević, Matanović. BOKELJ: Radulović, Sklender (Lakčević), Čolan, Vukajlović (Vujačić), Katelan, Vukčević, Kovačević, Milosavljević (Krivokapić), Tabaš (Lesjak), Braletić (Papović).

Jezero Ibar

1 0

PLAV - Gradski stadion. Igrano bez prisustva publike. Strijelac: Julević u 61. iz jedanaesterca. Žuti kartoni: Kojić, Ećo (Jezero), Hasović (Ibar). JEZERO: Božović, Julević (Nikolić), Đešević, Uljaj, Nikočević, Ciriković (Hadžibegović), Vučetović (Pušija), Šabović (Ećo), Kojić, Đukić, Zindović. IBAR: Demić (Dedeić), Hasović, Husović, Kalač, A. Murić (Skenderović), Klica (Đurović), M. Murić, Camić, Kurtagić (Đurović), Čivović.

Dečić Mladost DG

2 0

TUZI - Pomoćni teren Dečića. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Miloš Adamović. Strijelci: Dedvukaj, Kukuličić, Drešaj (Dečić). DEČIĆ: Vuljaj, Berišaj (Filipović), Gojčaj (Drešaj), Đeljević, Adžović, Dedvukaj, Kukuličić (Brajović), Raičević, Rakočević (Orahovac), Tošić, Davidović. MLADOST DG: Pejović, Dragićević, Nikolić, Bojanić, Tešović (Lakušić), Maljević, Marković, Smolović (Drmač), Šekularac, Kovinić, Dragović (Perović).

Igalo Mornar

3 0

HERCEG NOVI - Teren ,,Solila“. Igrano bez prisustva publike. Sudija: Ilija Ivanović. Strijelci: Gluščević u 87, Bjeletić u 90, Vasiljević u 90.+3 minutu. IGALO: Kulinović, V. Kovačević, Perović (Bjeletić), Vasiljević, Lučić, U. Kovačević, Kosać (Gluščević), Popović, Dubljević, Đilović (Milović), Vujnović (Đuković). MORNAR: Begzić, Đurašković (Bušković), Mekić, Hajdarović, Stojanović, Vujačić, Marstijepović, Sinanović, Šoškić (Žigović, Pepđonović), Fuštić, Mihaljević. Priredio: N. KOSTIĆ

Srijeda, 9. septembar 2020.

Prva pobjeda protiv Kipra bila je lakša i sigurnija (2:0), a druga nad Luksemburgom neuporedivo teža - stigla je u sudijskoj nadoknadi, preko Fatosa Bećiraja, koji je pogotkom iz penala prekinuo trogodišnji golgeterski post u reprezentaciji (1:0). Završetak, sve ono što se odigralo na samom kraju mijenja utisak - utakmica je išla na 0:0, kako je igrala - naša ekipa mogla je da bude zadovoljna takvim epilogom na praznom stadionu Žozi Bartel, ali onda se desio ključni momenat. Golman Moris srušio je Seada Hakšabanovića u šesnaestercu, a belgijski arbitar Lusijen Vize pokazao na bijelu tačku. Rekorder po broju nastupa za državnu selekciju preuzeo je odgovornost - šutirao i pogodio. Srećno, budući da je čuvar mreže domaćina prstima dodirnuo loptu, ali nedovoljno da je skrene sa puta u metu. Sve do tada - uglavnom je bilo za zaborav. ,,Crveni“ su bili inferiorni, pogotovo u nastavku kada nijesu uspijevali da iznesu loptu ili urade nešto konkretno prema naprijed. Za razliku od naše ekipe - Luksemburg je dominirao, stvarao šanse, ali nije poveo zbog manjka mirnoće i preciznosti u završnici, a veliku ulogu odigrao je i golman Milan Mijatović koji je u par navrata spasio ,,sokole“. Kada već nije mogla do pogotka, izgledalo je da će selekcija Luka Holca uzeti bod, čak i kada je u 84. minutu ostala bez isključenog Martinsa (drugi žuti), ali ovoga puta zvijezde su bile naklonjene Crnoj Gori koja je u prošlosti pretrpjela dosta nepravdi.

FSCG

D. MALIDŽAN

20 Fudbal

Luksemburg

Crna Gora

00 1

Stadion: Žosi Bartel. Odigrano bez prisustva publike. Sudija: Lusijen Vize (Belgija). Golovi: 0:1 Bećiraj u 93 (pen). Žuti karton: Martins, V. Til, Karlson, Selimović, Jans (Luksemburg), Raspovović, Savić (Crna Gora). Crveni karton: Martins u 84 (Luksemburg).

Luksemburg Crna Gora Moris Jans Selimović Gerson Karlson O. Til Martins Bareiro Sinani V. Til Rodrigez

Mijatović Marušić Savić Vujačić Raspopović Vukčević Kosović Boljević (od 71. Janković) Jovetić (od 62. Bakić) Hakšabanović Islamović (od 75. Bećiraj)

Grupa C1 Luksemburg - Crna Gora Kipar - Azerbejdžan

0:1 0:1

1. Crna Gora 2 2 0 0 3:0 6 2. Luksemburg 2 1 0 1 2:2 3 3. Azerbejdžan 2 1 0 1 2:2 3 4. Kipar 2 0 0 2 0:3 0 U narednom kolu (10. oktobra) sastaće se: Crna Gora – Azerbejdžan, Luksemburg - Kipar

Crna Gora je prije sedam godina lako izašla na kraj sa Luksemburgom u prijateljskom meču (4:1), ali u međuvremenu se ta razlika u kvalitetu drastično smanjila. Čim je naišao jači protivnik od Kipra - vidjeli su se stari problemi. Spora, nepovezana i bezidejna igra ostavila je ,,sokole“ ne samo bez prave, one izrazite prilike, već i polušanse iz koje je meč eventualno mogao da se prelomi u nastavku. Crna Gora nije primila gol u drugom vezanom meču u

Dijego Simeone krenuo u akciju

Atletiko ,,krade“ Suaresa Juventusu? Luis Suares je na pragu Juventusa, ali bi u posljednjem trenutku posao mogao da pokvari Atletiko Madrid, piše ESPN. ,,Kolćonerosi“ žele da ,,ugrabe“

gostima, s tim što je bila izložena paljbi domaćina koji je možda bio bliži trijumfu. Više puta su naši fudbaleri bili u koži Luksemburžana, a sada im se vratilo za neke ranije ispuštene bodove. Selektor Faruk Hadžibegić napravio je dvije promjene u odnosu na prošli meč sa Kiprom - Stevan Jovetić je zaigrao od starta, a mjesto u prvoj postavi dobio je i Dino Islamović, koji je tri dana ranije debitovao za naš nacionalni tim. Na klupu su se preselili Marko Bakić i Fatos Bećiraj. Još ofanzivniji ,,hrabri sokoli“ od početka su pokušali da se nametnu, da naprave prevlast na terenu i diktiraju igru. Išlo je teže nego u Nikoziji, očekivano - zbog jačeg rivala, koji nije dozvolio Crnoj Gori da priredi pravu situaciju. Ona je, doduše, stigla nenadano u petom minutu, poslije greške golmana Morisa, koji je lošije

Urugvajca koji čeka raskid saradnje sa Barselonom, kao i dobijanje italijanskog pasoša kako bi se otklonila posljednja prepreka za dolazak u redove italijanskog šampiona. Navodno, Atletiko je sjajnom Urugvajcu ponudio bolje uslove nego Juventus, pa bi možda to moglo da utiče na Suaresa da promijeni odluku o novoj destinaciji. Ukoliko ostane pri stavu da karijeru nastavi u Juventusu, potpisaće ugovor na dvije godine i zarađivati oko 12 miliona po sezoni. Ne. K.

Trener Barselone Kuman želi Brazilca u rotaciji

DRUGA ŠANSA ZA KUTINJA Filipe Kutinjo, brazilski ofanzivac, dobiće priliku da dokaže da zaslužuje mjesto u timu Barselone kod novog trenera Ronalda Kumana. Iza bivšeg igrača Liverpula je pozajmica u šampionu Evrope Bajern Minhenu. Sada se vratio treninzima u Barseloni, koja ga je platila čak 160 miliona eura u januaru 2018. godine. Fudbaler iz Rio de Žaneira smatra da zaslužuje mjesto prvotimca u nekom od najjačih evropskih klubova. Takođe, Kutinjo je riješen da pokaže da je vrijedan astronomskog obeštećenja

koje je Barselona platila za njega prije dvije i po godine. Trener Kuman je spreman da mu pruži novu priliku. Kao igrač Bajerna tokom sezone za nama Kutinjo je odigrao 38 mečeva u svim takmičenjima i postigao je 11 golova. S. S.

Srijeda, 9. septembar 2020.

Arena

Fudbal

U LIGI NACIJA: Crna Gora savladala Luksemburg u gostima golom iz penala u trećem minutu sudijske nadoknade

o noć zadovoljstva Bećiraj postiže pobjedonosni pogodak sa bijele tačke za Crnu Goru

BEĆIRAJ: Prezadovoljan sam zbog pobjedonosnog gola Tri godine je prošlo od posljednjeg gola Fatosa Bećiraja u dresu reprezentacije, a onda je post prekinuo u tako važnom trenutku. Rekorder državnog tima po broju nastupa (71) pogodio je iz penala u sudijskoj nadoknadi - za pobjedu Crne Gore nad Luksemburgom, u 2. kolu Lige nacija. - Dugo sam čekao na taj deseti gol, kao da mi je ta brojka bila prepreka. Konačno sam je prošao, prezadovoljan sam što sam donio pobjedu - rekao je Bećiraj nakon meča. Snažni napadač nije neko ko je u vrhu liste izvođača jedanaesteraca u našoj selekciji. - Selektor je odredio ko šutira, na terenu poslao loptu ka svom igraču. Pas je presjekao Islamović, ali nije reagovao brzo, a uz to je njegov šut po zemlji bio nedovoljno precizan i jak da završi tamo gdje treba.

su bili Hakšabanović i Savić, Jovetić je izašao. Nad Hakšabanovićem je bio penal, on mi je rekao da ja preuzmem. Jeste bilo pritiska naravno, i golman je bio na lopti, ali šutirao sam precizno. Sve se dobro završilo - kazao je Bećiraj, koji je ušao sa klupe 15 minuta prije kraja umjesto Dina Islamovića. Crna Gora je slabo igrala u drugom poluvremenu, ali je pronašla načina do ostvari trijumf. - Bilo je teško, fizički smo daleko od maksimuma. Nekim momcima je sezona tek počela, neki su tek počeli pripreme, neki su u sred priprema... Imali smo i dva putovanja, sve to utiče. Protiv Kipra smo igrali bolje, jer smo imali svježinu. Igra nije bila

,,Sokoli“ su pokušavali da se primaknu golu, da igru donesu bliže ili unutar šesnaesterca, ali napadi nijesu prolazili pored dobro postavljenog bloka domaćina. Pokušaji su se svodi-

zak na odmor ne uđe u rezultatski minus. Nakon izgubljene lopte Hakšbanovića u rizičnoj zoni, Rodrigez je pogodio stativu, a Martins odbitak poslao preko mreže.

Crna Gora je preživjela dvije vezane prilike protivnika u 45. minutu, kao i ,,žabicu“ Rodrigeza na startu drugog dijela. Još jedan šut Luksemburžana završio je iznad mete, dok je na drugoj strani uzvratio Jovetić - takođe neprecizno, preko prečke. Hadžibegićevi izabranici počeli su da padaju u nastavku, a izabranici Luka Holca sve više da prijete. Vujačić je tijelom spriječio vođstvo domaćina, a u 58. minutu je Mijatović paradom odbranio lijep udarac Sinanija sa ivice kaznenog prostora.

Hadžibegić nije želio da izdvaja pojedince. - Ističem samo želju kolektiva. Kad se emocije smire, napravićemo bolju analizu i izvući pouke iz ovoga. Osnovni problem je, ponavljam, fizička sprema, visok nivo igre traži visok nivo pripremljenosti. Luksemburg je vrlo respektabilna ekipa, svi su internacionalci, ali pobijedili smo ih i treba već da razmišljamo o narednoj akciji. Hadžibegić je pred septembarski blok mečeva rekao da želi svih šest pobjeda u grupi C1. Izgleda kao realan poduhvat. - U dobroj smo poziciji. Imamo još četiri kola, 12 bodova je u igri, ali svašta može da se desi. Treba pametno iskoristiti ovu situaciju. Plašim se euforije, krenuli smo sa šest bodova, ali to ništa ne znači. Kad se završi sve, konstatovaću možda drugačije, ali ostajem na onome - ovo je dobar početak. Rekao sam da šest pobjeda matematički garantuje plasman u B diviziju, s tim što nam u ovom momentu možda neće trebati, ali probaćemo da ih ostvarimo - izjavio je Hadžibegić. Ne. K. Jovetić nije dovoljno spreman i napustio je teren u 62. minutu, a mjesto je ustupio Bakiću. Nešto kasnije i Bećiraj umjesto Islamovića - ispostaviće se kao talija. Čekalo se da Vize odsvira kraj, ali sinoć su naši ofanzivci bili brži od njegove pištaljke - Hakšabanović je iznudio penal, a Bećiraj pogodio za maksimalan učinak nakon startna dva gostovanja u Ligi nacija. Crna Gora je prva u grupi C1. Veliki, moguće i ključni korak ka tom cilju napravila je u Luksembrugu. D. KAŽIĆ

Milinković: Što prije da se vratimo željenoj igri Menadžer Mino Rajola radi na transferu golmana Milana

Juventus čeka Donarumu

Rikardo Kvarežma ne planira kraj karijere - ovaj trideset šestogodišnji ofanzivac potpisao je ugovor sa portugalskom Vitorijom Gimaraeš. U novom klubu nosiće broj 10, a ranije je igrao za Barselonu, Porto, Inter, Čelzi i Bešiktaš. Za Portugal je upisao 80 nastupa i postigao deset golova. Sa reprezentacijom je bio prvak Evrope. D. K.

li na udarce sa distance, a u dva navrata je na taj način probao Boljević. Luksemburg nije bio previše opasan, ali je samo sreća spasila našu selekciju da pred odla-

Pogodak Fatosa Bećiraja u nadoknadi dao je razloga za zadovoljstvo selektoru Faruku Hadžibegiću. - Mislim da smo zasluženo pobijedili iako smo u drugom poluvremenu trpjeli veliki pritisak od Luksemburga, najviše zbog fizičke pripremljenosti jer su domaći igrači bili svježiji od naših. Na našu igru se odrazila i velika temperaturna razlika koju smo doživjeli po dolasku u Luksemburg. Ne bih htio da potcijenim ni kvalitet rivala, ako smo bili u teškoj situaciji onda je to i njihova zasluga. Možemo bolje, treba nam vremena, otkad sam selektor prvi put igramo u ovom sastavu i treba da se naviknemo jedan na drugog - kazao je Hadžibegić. Bosanskohercegovački stručnjak istakao je da je Crna Gora pobijedila zahvaljujući velikoj želji svih igrača - i na klupi i na terenu. - Nijesu se predavali u teškim momentima i prezadovoljan sam njihovim odnosom prema igri i dresu. Šest bodova je nešto što svako želi poslije dvije utakmice na strani. Ovo je dobar početak, ali ima još dosta da se igra.

Fudbaleri Budućnosti pripremaju se za izazove nakon reprezentativne pauze

Portugalac se vratio u domovinu

Kvarežma u Vitoriji Gimaraeš

onakva kakvu smo očekivali, ali najvažnija je pobjeda - ističe Bećiraj. ,,Sokoli“ su prvi u grupi nakon dvije pobjede na gostovanjima. Već u septembru napravljen je veliki korak ka cilju, a to je ulazak u B divizuju. - Imamo dobru poziciju. Šansa za prvo mjesto u grupi je veća. Ipak, važno je da se smirimo i da se skoncentrišemo na dva naredna meča. Oni mogu da budu presudni, ako ih riješimo onda smo veoma blizu. Međutim, nikako ne smijemo otpisati Luksemubrg. Igrao sam protiv njih 2013. godine, dobili smo ih tada 4:1, ali je velika razlika između ta dva tima. Mnogo su bolji i kompaktniji, oni će ići na prvo mjesto - zaključio je Bećiraj.

FARUK HADŽIBEGIĆ: Zasluženo smo pobijedili, plašim se euforije

Golman Đanluiđi Donaruma mogao bi da se preseli u Juventus po završetku ugovora sa Milanom. ,,Sport Italija“ piše da je to ideja menadžera Mina Rajole, zastupnika reprezentativca ,,azura“, koji navodno ima dogovor sa ,,starom damom“. Donaruma će narednog ljeta biti slobodan u izboru novog kluba i član torinskih ,,crno-bijelih“ postao bi bez obeštećenja. Stvar može da se promijeni ukoliko Milan pristane na Rajoline zahtjeve po kojima bi dvadeset jednogodišnji golman zarađivao deset miliona eura godišnje. Na ,,San Siru“, makar za sada, ne žele na to da pristanu. Za Donarumu se ranije interesovao Čelzi, ali i PSŽ. D. K.

PODGORICA - Prijateljska utakmica mlade reprezentacije Crne Gore i Budućnosti odložena je nakon pojave korona virusa u taboru ,,sokolića“. Test ove vrste dobrodošao bi treneru ,,plavih“ Mladenu Milinkoviću da povjeri formu i fizičku pripremljenost ekipe koja je na startu prvenstva izgubila dva od tri meča, a na to se nadovezao i poraz od Ludogoreca u kvalifikacijama za Ligu šampiona. Nijesu ,,plavi“ najbolje otvorili sezonu, ali nije kasno da isprave nedostatke. Upravo se na tome radilo tokom pauze, s tim što tim nije bio kompletan. Kontrolnog testa protiv izabranika Miodraga Vukotića neće biti, nego će državni prvak odmah u borbu za bodove - u subotu veče pod Goricom na programu je gradski derbi sa Titogradom. - Želimo što prije da se vratimo u uobičajeni, pobjednički ritam. Trudili smo se da nadoknadimo jedan dio koji smo propustili u pripremnom periodu, a tiče se fizičke spreme. I

tada nam je falilo nekoliko igrača, a takav je slučaj i sada. Neki izlaze iz povreda, a neki imaju reprezentativnih obaveza. Momci koji su tu rade maksimalno - rekao je Milinković za Arenu, a potom dodaje: - Nijesmo zadovoljni početkom nove sezone i tokom pauze pokušavamo da dignemo formu. Htjeli smo da vidimo kako će to da izgleda protiv mlade reprezentacije, ali taj meč je otkazan preventivno zbog zaštite zdravlja igrača. Spremamo se za Titograd, a

potom nas očekuje put u Kazahstan, na duel sa Astanom u drugom kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. Nadam se da ćemo već za vikend pokazati igru kakva nas je krasila kada smo osvojili titulu. Ne smijemo da dozvolimo da se bodovna razlika za trenutnim liderom uvećava, već da uradimo sve kako bismo tih ,,minus šest“ za Podgoricom što brže istopili ističe kormilar crnogorskog šampiona. Gradski derbi sa ,,romantičarima“ je u fokusu, ali Milinković

prati i dešavanja u Astani. - Klub je dogovorio saradnju sa novim trenerom, ali on nije preuzeo ekipu jer još nije raskinut ugovor sa sadašnjim Mihalom Bilekom, koji je ujedno i selektor Kazahstana. Neki fudbaleri Astane su bojkotovali nastup za nacionalni tim upravo zbog njega, ali na kraju su igrali i pobijedili Litvaniju u prvom kolu Lige nacija. Imaju problema, ali imaju i kvaliteta. Najjači dio Astane je napad, a igra dosta zavisi pod Hrvata - Marina Tomasova. Analiziraćemo ih do detalja, ali kada završimo meč sa Titogradom. Nama je pobjeda u narednom kolu prvenstva neophodna - naglašava Milinković. Titograd je uoči komšijskog duela promijenio trenera kormilo je ponovo preuzeo Nikola Peco Rakojević, koji je ostavio veliki trag u klubu. - Promjena trenera donese nešto novo i obično to bude pozitivan šok za ekipu. Peco Rakojević je veliki čovjek i trener, želim mu uspjeha u daljem radu. Ipak, vjerujem da ćemo u subotu mi biti uspješniji - zaD. K. ključio je Milinković.

Arena

Sportski miks

US OPEN: Zakazano rusko četvrtfinale, Tim i Azarenka sve bolji

Goropadni Medvedev Danjil Medvedev sve više figurira kao favorit za titulu US opena. Rus je u osmini finala Frensisu Tijafou prepustio samo pet gemova - 6:4, 6:1, 6:0. Prošlogodišnji finalista njujorškog gren slem turnira Medvedev je duel 4. runde riješio za svega 98 minuta. Zakazao je duel sa mladim zemljakom Andrejem Rubljovim u četvrtfinalu, kojeg je pobijedio u oba dosadašnja okršaja... Jasno je da sada prije svega želi da se rastereti od tereta očekivanja, nakon suspenzije prvog igrača svijeta Novaka Đokovića. - Ništa ne znači to što nijesam izgubio još set na turniru. Moram biti spreman na situaciju neizvjesnog meča i pokazati da sam mentalno jak. Više bih volio da sam imao duži meč - rekao je Medvedev.

RUBLJOV SAZREO Andrej Rubljov je izbacio favorita, Italijana Matea Beretinija, u meču koji je obilježila izuzetno lijepa igra - 4:6, 6:3, 6:3, 6:4. Prošle godine je u osmini finala izgubio od istog protivnika, a prošlogodišnji polufinalista Beretini bio je u prednosti samo u uvodnom dijelu meča. Sa 22 godine, Rubljov je pokazao da može u kontinuitetu dobro da servira, ritern mu je bio izuzetno precizan i dubok, a bekhend mu je odlično funkcionisao. Beretini je imao priliku za brejk u u sedmom gemu četvrtog seta, nije je iskoristio i propustio je šansu da se vrati u meč. Sve probleme Rubljov je rješavao dobrim servisom u ključnim momentima i biće potencijalno izazovan rival za Medvedeva u borbi za polufinale. Dominik Tim, treći igrač svijeta, lakše nego što se očekivalo pobijedio je mladog Kanađani-

Bajka Pironkove Nakon tri godine takmičarske pauze i povratka iz penzije, Cvetlana Pironkova izborila je četvrtfinale US opena - pobijedila je Aliz Korne iz Francuske 6:4, 6:7, 6:3. Teniserka iz Bugarske posljednji profesionalni turnir igrala je još na Vimbldonu 2017. godine. Na US open stigla je bez plasmana na WTA listi. Sada je ostvarila najbolji plasman karijere na njujorškom gren slemu - a za polufinale boriće se sa legendarnom Serenom Vilijams. Svojevremeno je igrala polufinale Vimbldona. na Feliksa Ože-Alijasima - 7:6, 6:1, 6:1. Rival nije uspio da se fokusira nakon tijesno izgubljenog taj-brejka prvog seta. Austrijanca u narednom kolu čeka mladi Aleks de Minor, koji je u tri seta izbacio Vaseka Pospišila. Tim je u dosadašnja dva duela bio bolji od De Minora.

KRAJ ZA KENIN Belgijanka Eliz Mertens pobijedila je šampionku Australijan opena Sofiju Kenin 6:3, 6:3 za plasman u četvrtfinale. Duel protiv Amerikanke trajao je svega 74 minuta, očekivala se mnogo kvalitetnija borba. Rivalka Mertens u borbi za polufinale biće bjeloruska veteranka Viktorija Azarenka.

Šampion iz 90-ih Prvi put ćemo na gren slem turnirima u singlu imati šampiona koji je rođen tokom 90-ih godina prošlog vijeka. Svi preostali igrači muškog singla su rođeni 90-ih - a niko od njih do sada nije osvajao gren slem.

Brejdi u polufinalu Američka teniserka Dženifer Brejdi pobijedila je Juliju Putinjcevu u četvrtfinalu US opena 6:3, 6:2. Protiv Kazahstanke, koja je bila favoritkinja, 28. nositeljka u Njujorku igrala je rutinski. U polufinalu čekaće je duel sa boljom iz meča četvrte nositeljke Naomi Osake i Amerikanke Šelbi Rodžers. Nakada prva teniserka svijeta savladala je Čehinju Karolinu Muhovu 5:7, 6:1, 6:4. Rivalka se mučila sa povredom, a Azarenka je posljednji gem osvojila bez izgubljenog poena. Dvostruka vicešampionka u Njujorku igra vrlo inspirisano. Interesantno, duel Azarenka - Mertens biće njihov prvi do sada, i potencijalno je derbi S. S. četvrtfinalne faze.

Amerikanka prijeti da neće igrati na Rolan Garosu

Sereni smeta publika u Parizu

Sem Benet (29), irski biciklista, pobjednik je sprinterske 10. etape Tur de Fransa, sa ciljem u Il d’Reu. Vozač tima Kvikstep je u fantastičnom sprintu za pola točka pobijedio favorita, Australijanca Kejleba Evana. Treći je bio slavni Slovak Peter Sagan. Nakon etape vožene duž atlantske obale Francuske, u generalnom plasmanu i dalje vodi Slovenac Primož Roglič. Šampion Vuelta a Espanje ima 21 sekundu prednosti u poretku za titulu u odnosu na aktuelnog prvaka, Kolumbijca Egana Bernala. Naredna prilika za sprintere je 11. etapa u srijedu, od Šateleljona do Poatjea sa samo jednim kategorizovanim usponom. S. S.

Radmila Petrović, predsjednica ŽRK Budućnost, u neđel

Plavo-bijeli dres sa brojem 2 ponovo u akciji PODGORICA - Radmila Petrović je dokaz kako se voli klub - predsjednica Budućnosti u neđelju će biti u sastavu za meč premijernog kola nove Lige šampiona u Koprivnici protiv Podravke. Posljednju utakmicu odigrala je u avgustu 2016. godine na Olimpijskim igrama u Brazilu, od tada se dva puta ostvarila kao majka, a od prije mjesec, zbog problema sa korona virusom u klubu, počela je da trenira. Trener Dragan Adžić je zamolio da pomogne u radu zbog toga što nije mogao da računa na 11 prvotimki koje su bile pozitivne na korona virus (izuzetak je Maslova koja je stigla iz Rusije i ima problema sa ramenom). Upravo zbog problema kadra, a Budućnost neće računati

- Ni u snu nijesam mogla da zamislim da ću na teren i da ću da igram. Ali sticajem okolnosti sam tu na Milenu Raičević, Jovanku Radičević, Tatjanu Brnović, Emu Ramusović, Katarinu Džaferović, Andrijanu Popović, Jovanu Ilić, Milenu Vujisić, Itanu Grbić, Nađa Kadović i Valeriju Maslovu, predsjednica ,,plavih“ je ubrzala odluku da se vrati i pomogne. Na prvu: šokantna informacija. - I za mene. Ni u snu nijesam mogla da zamislim da ću na teren i da ću da igram. Ali sticajem okolnosti i zbog malog broja igračica na treninzima, a bilo ih je pet, trener Dragan Adžić me zamolio da dođem, pomalo treniram i popunim broj. Tada, prije mjesec, nije

bilo u planu da igram. Očekivali smo da će se igračice, koje su bile pozitivne, brže vratiti, ali nijesmo željeli da rizikujemo njihovo zdravlje. Odlučili smo se da im damo vremena, da utvrdimo da je sve u redu i postepeno ulaze u formu. E, sad, kako je vrijeme odmicalo bila sam izdržljivija i izdržljivija i praktično sam došla u takvu situaciju da sam cijeli trening mogla da odradim. A treninzi su bili visokog intenziteta. Onda smo došli na ideju da pomognem timu. Na poziciji desnog krila je mlada Anastasija Marsenić, koja je imala problem sa skoč-

Tivatski klub još nije riješio status Ranka Popovića

Sezona se bliži, a trener u magli Sezona u Prvoj rukometnoj ligi Crne Gore počeće 26. septembra, a Partizan još nije riješio pitanje trenera. Tivćani su među posljednjima u Crnoj Gori počeli pripreme za novu takmičarsku godinu, krenuvši sa radom u drugoj polovini avgusta. Treninge je vodio Dejan Stjepčević, ali ne kao zvanično prvi trener ekipe, budući da se čekao rasplet situacije sa Rankom Popovićem. Činilo se da je dilema oko

ostanka stručnjaka sa Cetinja riješena krajem prošlog mjeseca i da će popularni Bana nastaviti rad u redovima nekadašnjeg šampiona države. ,,Status kvo“ je, međutim, produžen jer se bivši selektor Crne Gore još nije pojavio na treninzima u ,,Župi“, čekajući definitivan stav uprave Partizana. Taj stav zavisi od finansijske situacije, tačnije da li će klub i

dalje dobijati finansijsku podršku opštine. Lokalni izbori su završeni, možda će narednih dana i dilema - hoće li Popović ostati u Tivtu ili ne? U međuvremenu, legenda cetinjskog rukometa dobila je nekoliko ponuda za posao. Partizan je ovog ljeta ostao bez Kaluđerovića, Drakulovića, Samardžića, Sinđića... Ne. K.

Prva teniserka svijeta neće igrati ni u Parizu

Bez Barti na Rolan Garosu

TUR DE FRANS (10. ETAPA) Irac najbolji u sprintu

BENET PRVI ZA POLA TOČKA

Srijeda, 9. septembar 2020.

Serena Vilijams, prva zvijezda ženskog tenisa, kazala je da ne zna da li će nastupiti na Rolan Garosu u Parizu krajem mjeseca. Slavnu Amerikanku brine to što je na gren slem turniru u glavnom gradu Francuske dozvoljeno prisustvo publike, do 5.000 navijača. - Bila sam u lošem stanju u bolnici nekoliko puta tako da sam više rezervisana od ostalih zbog zdravstvenih razloga. Trudim se da izbjegavam javna mjesta, ne želim da opet rizikujem zdravlje. Distancu održavam od četiri, a ne od dva metra. Razgovaraću sa organizatorima Rolan Garosa i vidjeti kako planiraju to sa publikom rekla je Vilijams. Osvajačica 23 gren slem titule ove sedmice izborila je plasman u četvrtfinale US opena. S. S.

Aktuelna šampionka Rolan Garosa Ešli Barti neće nastupiti na pariskom gren slemu ove jeseni, potvrđeno je iz kampa Australijanke. Barti je na društvenim mrežama objavila da je zabrinuta za zdravlje u periodu pandemije korona virusa. Takođe, istakla je da nije na potrebnom vrhunskom fizičkom nivou i da kasni sa pripremama. - Prošlogodišnji nastup na Rolan Garosu je najljepši momenat moje karijere, tako da ovo nije bila laka odluka. Kasnim sa

pripremama jer zbog pandemije korona virusa moj trener ne može da dođe u Australiju da radi sa mnom već dugo vremena - kazala je Barti. Prošle godine u finalu u Parizu pobijedila je Marketu Vondrušovu, što je bila njena prva

gren slem titula. Izbjegavanjem nastupa na Rolan Garosu izgubiće mjesto na čelu planetarne WTA liste teniserki. Barti je istakla da je potpuno posvećena pripremama za Australijan open u Melburnu u januaru. S. S.

Srijeda, 9. septembar 2020.

Arena

lju će biti u sastavu protiv Podravke na premijeri nove LŠ

Bez rizika nema uspjeha - Ne mogu da znam koliko ću pružiti, ali znam da su moje namjere najiskrenije. Nijesam se vratila iz lične nužde, nego sam osjetila potrebu da treba da pomognem timu. A bez rizika nema uspjeha poručila je Petrović.

i nim zgolobom - ispričala je Petrović. U svijetu su usamljeni primjeri (ako ih ima uopšte) da predsjednik kluba sa tribina uskoči u teren. - Tu sam jer sam osjetila potrebu da pomognem. Daleko sam od forme, fizičkog stanja dok sam igrala, ali možda bih mogla u kraćim intervalima da pomognem. Sve što budem uradila biće za moj tim. Za Budućnost sam

tu što god da treba, pa i da izađem na teren. Nadam se da ću uspjeti, na svježinu i iskustvo, ako bude trebalo, da odigram. Iskreno se nadam da će Anastasija parirati ovakvom rivalu, iako će to za nju biti nešto novo. Možda će osjećati veću sigurnost jer će imati mene pored sebe, ako mogu da kažem oslonac. Radmila je do sada odradila 20 treninga. Borac je i poručuje da njena ekipa neće spu-

štenog garda u neđelju protiv Podravke - Podravka na papiru nije jača od Budućnosti, ali je u formi. Djevojke su trenirale skoro cijelo ljeto, bez problema odradile pripreme sa nekoliko kontrolnih mečeva. Zbog toga su u prednosti. Dok smo mi bili primorani da priključimo mlade juniorke koje su, takođe, bile na pauzi. Izuzetnu zahvalnost duguje igračicama koje su pojačale Budućnost i Majdi Mehmedović. - Fascinirana sam.Nijesu uzalud veliki igrači. Za njih je svaki trening bio kao najbitnija utakmica. Sa druge strane i juniorke su dale veliki doprinos i baš sam zadovoljna kako su se odnosile prema treninzima. U svakom slučaju, nećemo se u neđelju predavati, a da nas čeka težak rival i nezgodan meč u to ne sumnjam. A. M.

Izborna skupština Crnogorskog olimpijskog komiteta danas u Podgorici

Dušan Simonović jedini kandidat za predsjednika PODGORICA - Dušan Simonović, dosadašnji predsjednik, jedini je kandidat za poziciju prvog čovjeka Crnogorskog olimpijskog komiteta, na Izbornoj skupštini koja će danas biti održana u glavnom gradu. Iz naše ,,kuće olimpizma“ je saopšteno, da je Simonovića predložilo 12 nacionalnih sportskih saveza. Drugih prijedloga nije bilo. Na Izbornoj Skupštini dosadašnji predsjednik i kandidat predstaviće delegatima plan i program rada za četvorogodišnji mandatni period. Skupštinu COK-a čine 46

predstavnika nacionalnih sportskih saveza. Od toga, nacionalni savezi sportova sa

programa Olimpijskih igara imaju 30 predstavnika, Klub crnogorskih olimpijaca četiri, Sportska komisija dva, a ostali sportski savezi i organizacije deset predstavnika. Na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta Simonović je od 28. maja 2003. godine. Mandat mu je na Skupštini održanoj 23. novembra 2008. godine produžen. Potom je 3. novembra 2012. godine dobio novu podršku, kao i 3. novembra 2016. godine. Izborna Skupština biće održana u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru, sa poR. A. četkom od 13 časova.

Moćni CSKA i Olimpijakos Posljednji šampion Evrolige CSKA pobijedio je najvećeg ruskog rivala Himki čak 101:71 u pripremnom meču u Moskvi. Duel je obilježio bek Majk Džejms sa 25 poena, a oporavljeni Vil Klajburn dodao je 19.

Strelnieks je dodao 13 poena. Himki je igrao bez prve zvijezde Šveda, a Devin Buker bio je najbolji u poraženoj ekipi sa 19 poena i osam skokova. Atinski Olimpijakos je u pobjedi protiv Iraklisa 88:75 u Atini pokazao koliko će u timu biti

važan povratnik, plejmejker Kostas Slukas. Postigao je 14 poena uz sedam asistencija. Herison i Spanulis dodali su po 14 poena u rutinskom trijumfu, a Žan-Čarls 12 poena u rutinskom izdanju. Na turniru Super kupa Italije milanski Armani pobijedio je u gostima Brešu 91:79, za skor 5-0. Rodrigez je ubacio 17, Paner 14 a Micov 12 poena u trijumfu. S. S.

Budućnost Voli ubjedljiva protiv Studentskog centra u prijateljskom meču

Rutina ,,plavih“ na premijeri PODGORICA - Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su Studentski centar 93:66 u prvom pripremnom meču. Duel je odigran u Sportskom centru ,,Morača“ bez prisustva gledalaca i medija - u našem najvećem klubu žele da maksimalno smanje bilo kakav rizik da se bilo ko iz timova zarazi korona virusom. Ekipa Petra Mijovića je protiv filijale podgoričkog kluba i novog ABA 2 ligaša demonstrirala izuzetnu sigurnost i požrtvo-

vanje. Kompletna rotacija iskazala je kvalitet protiv tima Nenada Trajkovića. Već nakon prve dionice rezultat je bio 27:14 za Mijovićev tim. Tih 13 poena prednosti sačuvani su do poluvremena (46:33), a nakon 30 minuta igre rezultat je bio 72:55 u korist Budućnost Volija. U posljednjoj dionici iskazana je izuzetna ozbiljnost u odbrani, pa je ABA ligaš riješio 21:11. Već u petak Budućnost Voli i Studentski centar odigraće novi prijateljski duel.

U narednim danima očekuje se definitivan epilog, da li će naš ABA ligaš moći da nastupi na turniru u Sloveniji sredinom mjeseca. Trenutan problem je da li će Slovenija dozvoliti ulazak u zemlju iz Crne Gore. Alternativa za ,,plave“ je nastup na turniru u glavnom gradu Sjeverne Makedonije Skoplju. U drugoj polovini septembra očekuju se dueli sa najjačim crnogorskim rivalom Mornarom, što će za oba kluba biti vrhunske pripreme uoči početka ABA lige. S. S.

Bek-krilo iz skopskog MZT-a važno pojačanje Nikšićana za ABA 2 ligu

Milošević u Sutjesci PODGORICA - Đorđe Milošević (27), srpski košarkaš koji igra na pozicijama bekšutera i niskog krila, novi je igrač Sutjeske. Za Nikšićane će Milošević biti izuzetno važno pojačanje, nakon dobre sezone koju je imao u skopskom MZT-u. Njegovim dolaskom, ekipa će biti značajno konkurentnija u regionalnoj ABA 2 ligi. Jagodinac ima iskustvo pet sezona u ABA ligi, kao igrač Igokee iz Laktaša, gdje je godinama bio važan u rotaciji.

Prošle sezone u najjačem makedonskom timu igrač visok 196 centimetara bilježio je 9,6 poena, pet skokova i 2,3 asistencije po utakmici. Imao je 42 procenta realizacije šuta iz

igre. Milošević garantuje kvalitet u oba pravca igre i biće važan adut za ekipu koja planira da ponovo konkuriše za visok plasman u ABA 2. S. S.

NBA: Treći trijumf Bostona, slavlje Klipersa protiv Denvera

Seltiksi se igrali sa Torontom Boston Seltiksi vode 3-2 protiv Toronto Reptora u polufinalu Istočne konferencije NBA lige, a trijumf u petom meču serije 111:89 bio je potpuno rutinski. Protiv aktuelnog NBA šampiona Boston je imao i 30 poena prednosti sredinom treće četvrtine. Sada je najtrofejniji klub lige na korak od plasmana u konferencijsko finale, a u petom meču serije imao je šuterski raspoložene igrače spoljne linije.

ŠUTERSKO VEČE

Evroligaši u jeku priprema za novu sezonu

Sportski miks

Džejlen Braun bio je najbolji za Boston sa 27 poena i šest skokova, uz šut 18-10 iz igre. Bek Kemba Voker dodao je 21 poen uz sedam asistencija, Džejson Tejtum upisao je 18 poena. Bivša evroligaška zvijezda Vonamejker upisao je 15 poena, kao i centar Tajs. Utisak je, da se u ovoj pobjedi igrači Seltiksa nijesu ni oznojili. Sa druge strane, Toronto nije imao bilo koga raspoloženog u napadu. Bek Fred van Flit je postigao 18 poena, ali uz loš šut 14-6 iz igre. Pauel je dodao 16 poena, a zvijezde Lauri i Sjakam svega po deset.

U noći između srijede i četvrtka, pola sata iza ponoći po našem vremenu, Boston će trijumfom imati priliku da ovjeri plasman u finale Istoka.

STOP ZA MAREJA

Los Anđeles Klipersi pobijedili su Denver Nagitse 113:107, sada vode 2-1 u polufinalu Zapada. Utisak je, da je ovo za Denver propuštena šansa, ekipa Majka Melouna imala je i 12 poena prednosti i vođstvo na poluvremenu. Ipak, ispostavilo se da u rotaciji nije bilo prave podrške za srpskog centra Nikolu Jokića.

Za Kliperse je zablistao krilo Pol Džordž sa 32 poena, po četiri soka i asistencije. Kavaj Lenard je pored 23 poena imao 14 skokova i šest asistencija; Moris je ubacio 12, Zubac osam poena. Somborac Jokić je uz 32 poena imao 12 skokova i osam asistencija. Samo ga je krilo Majkl Porter Džunior ispratio sa 18 poena i deset skokova. Bek Džamal Marej sveden je na 14 poena i devet asistencija, uz loš šut 17-5. U noći između srijede i četvrtka, od tri sata po našem vremenu, biće odigran četvrti meč ovih protivnika. S. S.

Feljton

Srijeda, 9. septembar 2020.

ZABORAVLJENA POTRAGA ZA TROJOM » Piše: Slobodan ČUKIĆ Hajnrih Šliman je „Prijamovo blago“ prokrijumčario u Berlin. Tokom Drugog svjetskog rata, kolekcija se nalazila u podrumu jedne banke u Berlinu. Kada su Rusi stigli do Berlina i počeli da ga bombarduju, blago je premješteno u antiraketni bunker. U aprilu 1945. godine, za vrijeme juriša sovjetske armije na njemačku prijestonicu, kolekciju je čuvao profesor Vilhelm Unfercag, direktor Muzeja najstarije i rane istorije. Strahujući da dragocjenosti ne nastradaju, izašao je pred sovjetske vojnike i sovjetskoj komandi dobrovoljno predao kutije sa eksponatima. Blago je u julu 1945. godine avionom preneseno u Moskvu. Kada su poslije rata Njemci otkrili da je kolekcija nestala, krenuli su u potragu. Ali, sve do 1994. godine nije se znalo đe se nalazi. Ruski akademici su tvrdili da to blago nije u njihovoj zemlji. Na koncu se ispostavilo da je sve vrijeme bilo pohranjeno u Državnom muzeju likovnih umjetnosti „A . S. Puškin“ u Moskvi. Za to su znala samo dva čovjeka – direktor Puškinovog muzeja u Moskvi i čuvar kolekcije.

IZLOŽBA

Mjesto na kome se nalazi riznica bi još dugo bilo strogo čuvana tajna da tokom 1990ih službenik ministarstva kulture Rusije Grigorij Kozlov, koji je imao pristup arhivama i službenoj prepisci, nije objavio svjedočanstva o ovim dragocjenostima u američkoj štampi. Kolekcija je na koncu izložena u Rusiji, a za tu priliku bili su pozvani njemački stručnjaci i eksperti iz drugih zemalja da pogledaju kolekciju i potpišu dokumente o njenoj autentičnosti. Njemačka je 1996. godine zvanično zatražila da se eksponati vrate. Ruska Državna duma je 1998. uzvratila usvajanjem zakona „O kulturnim vrijednostima prevezenim u Sovjetski Savez tokom Drugog

Samo su dvojica Rusa znala đe leži „Prijamovo blago“ Rusi su nakon zauzeća Berlina odnijeli „Prijamovo blago“. U aprilu 1945. godine, za vrijeme juriša sovjetske armije na njemačku prijestonicu, kolekciju je čuvao Vilhelm Unfercag. Strahujući da dragocjenosti ne nastradaju, izašao je pred sovjetske vojnike i sovjetskoj komandi dobrovoljno predao kutije sa eksponatima. Blago je u julu 1945. godine avionom preneseno u Moskvu

Nakon otkrića „Prijamovog blaga“ kritičari su na neko vrijeme bili ućutkani, a javnost je bila uvjerena da je Šliman zaista pronašao Homerovu Troju. Međutim, to je bilo kratkog vijeka. Sam je Šliman priznao da veličina Troje II, koja se nalazi na prostoru od otprilike 85 x 90 metara, ne odgovara veličini grada koji je skicirao Homer svjetskog rata koji se nalaze na teritoriji Ruske Federacije“. Prema tom zakonu, svi objekti „su rusko nasljeđe i u federalnom su vlasništvu“. Branko Vukušić pak piše da je to blago „nedavno vraćeno Nemačkoj i postavilo se kao međunarodni problem kome zapravo pripada“ („O trojansko-slovenskoj misteriji“, 20.4.2015, www.slideshare.net).

na Troja. Zbog hetitskog uspona došlo je do velike seobe naroda prema zapadu oko 1900. godine p.n.e. Tada su uništeni gotovo svi gradovi istočno od Troje. Arheološki nalazi pokazuju da su nakon toga Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu „Troju VI” je oko 1300. p.n.e. uništio snažan zemljotres, što je zaključeno po otkriću samo jedne strjelice i odsustva mrtvih tijela. „Troja VII a” iz druge polovine 13. vijeka p.n.e. identifikovana je kao hetitska Uilusa (starogrčki: Ilion) i često se navodi kao homerska Troja, ali je ta tvrdnja sporna. Taj grad je uništen u ratu, o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelimični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim povredama na kostima, kao i nekoliko bronzanih strjelica.

TORNJEVI I DO 9 METARA

Iskopavanja na Hisarliku

ARHEOLOŠKI LOKALITET

Savremene analize pokazale su da je takozvana „Agamemnonova maska” poticala iz starije epohe. Isti je slučaj bio i sa „Prijamovim blagom“. Još dok je Šliman bio živ, pojavile su se prve naznake da bi „Prijamovo blago“ moglo biti starije oko 1000 godina nego što je pretpostavio njegov pronalazač. Nakon otkrića „Prijamovog blaga“ Šlimanovi kritičari su na neko vrijeme bili ućutkani. Javnost je bila uvjerena da je zaista pronašao Homerovu Troju. Međutim, to je bilo kratkog vijeka. Sam je Šliman priznao da veličina „Troje II”, koja se nalazi na prostoru od otprilike 85 x 90 metara, ne odgovara veličini grada koji je skicirao Homer. U „Troji II” ne postoje široke ulice, velika gradska vrata ni izvidnice. Čak i „Prijamovo blago“, za koje su neki naučnici smatrali da ga je sam Šliman podmetnuo, vjerovatno potiče iz „Troje III”. Danas se zna da je zlato, koje je

Šliman pripisao Prijamu, mjestimično pronađeno u trećem sloju Troje, uključujući i veliki nalaz sličnog nakita koji su otkrili radnici kopajući nedozvoljeno. U iskopavanjima 1930-tih, koja je sproveo tim američkih arheologa, zlato je pronađeno u skoro svakoj sobi (H. Marković, „Trojanski rat”).

NEUGODNO SAZNANJE

Dakle, ispostavilo se da nema egzaktnih dokaza o postojanju Homerove Troje. Sve je to, pored ostalog, moralo dovesti i do sumnje da je Troja uopšte i bila na Hisarliku. Zbog toga se danas u nauci pod odrednicom „Troja“ misli na arheološki lokalitet na navodnoj lokaciji homerske Troje u Maloj Aziji, u sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale, jugozapadno od Dardanela. Lokalitet je smješten na oko sat vožnje od Čanakale, grada na sjeverozapadu Turske, blizu Galipolja. Uprkos nepostojanju egzak-

tnih dokaza o Homerovoj Troji, samo nalazište svjedoči o petomilenijumskoj naseljenosti tog prostora, o periodima uspona i destrukcije, zemljotresima, raseljavanju i dolasku novih stanovnika i kultura. Na Hisarliku je tokom različitih arheoloških kampanja otkriveno više gradova sagrađenih u različitim razdobljima, jedan nad drugim. Tragovi najstarijeg naseljavanja sežu oko 5000 godina u prošlost. Arheološki je identifikovano desetak kulturnih slojeva. Najstariji, „Troja I” i „Troja II” zahvataju periode 3000-2600. i 2600-2250. godine prije nove ere. Sloj „Troja III” zahvata period 2250-2100, „Troja IV” 21101950, „Troja V” 1900-1800, „Troja VI” 1800-1600, „Troja VI h” 1400-1300. godine p.n.e. Tek nakon toga slijedi sloj „Troja VII a”, za koji se nagađa da je „najvjerovatnije Homerova Troja”. Nauka ne raspolaže pouzdanim dokazima da je zbilja riječ o tome. Iza sloja „Troja VII a”, slijedi još pet kulturnih slojeva koji sežu do prvih stoljeća nove ere.

TROJA VII A UNIŠTENA U RATU

Prijamovo blago

Hajnrih Šliman, 1880. godina

Prijamovo blago na izložbi

Najstarije naselje osnovano je još u bronzanom dobu, u trećem milenijumu p.n.e. i „izgleda da je bilo uspješan trgovački grad koji je kontrolisao morski prolaz Dardanele kroz koji su trgovci putovali iz Egejskog u Crno more”. Šliman je otkrio velika gradska vrata koja su pripadala „Troji II” (2600-2250 godina p.n.e.), za koju je mislio da je legendar-

„Troja VII a” imala je gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara. Njemački arheolog Manfred Korfman, koji je iskopao „Troju VII a”, procijenio je da se prostirala na oko 200 kilometara kvadratnih sa populacijom od 5000 do 10.000 stanovnika. Prije dvadesetak godina prihvaćeno je mišljenje da se radi o luvijskoj jezičkoj teritoriji i da se Ilios/ Troja može izjednačiti s područjem pomenutim u hetitskim izvorima. Tokom 1995. u iskopavanjima je otkriven hijeroglifski luvijski bronzani žig. Dvadesetak sličnih epigrafskih artefakata otkriveno je u Anadoliji i Siriji. Pečat se može datirati u razdoblje 1280 – 1175 p.n.e. Iskopavanja su pokazala da je Troja bila politički, vojno i ekonomski povezana s Anadolijom, a s Grčkom znatno manje (Radoslav Dodig, „Troja – san i stvarnost“, https://arheohercegovina.com, 27.6.2015).

OSTALI SLOJEVI

Naredni sloj „Troja VII b” imao je snažna obilježja grčkog uticaja. Taj grad je najvjerovatnije postradao u zemljotresu oko 1020. p.n.e. da bi bio napušten do oko 950. godine p.n.e. Naselje na Hisarliku je nakon toga bilo pusto punih 200 godina. „Troja VIII” bila je grčka kolonija koju su oko 700. p.n.e. osnovali grčki doseljenici s otoka Lemnosa. Iz tog su doba otkriveni ostaci hrama Atene Ilije i bedema. „Troju IX” obnovio je car Oktavijan Avgust kao rimski grad Ilium Novum (na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija) s namjerom veličanja vlastitog julijevskog roda, koji je prema legendi potekao od trojanskoga junaka Eneje. Grad je cvjetao do osnivanja Konstantinopolja, da bi u vizantijskom periodu došlo do njegovog opadanja. (Nastavlja se)

Srijeda, 9. septembar 2020.

Marketing

Oglasi i obavještenja

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Srijeda, 9. septembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 9. septembar 2020.

Ivm.br.791/2019 JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, Podgorica, PIB: 02096099, protiv izvršnih dužnika 1. Društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ Bijelo Polje, ul.Kneza Miroslava bb, Bijelo Polje i 2. Martinović Damira iz Bijelog Polja, ul. Kneza Miroslava, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.09.2020.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca Prve banke Crne Gore AD Podgorica - osnovane 1901.godine, protiv izvršnih dužnika 1. Društva sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ Bijelo Polje i 2. Martinović Damira iz Bijelog Polja, na osnovu vjerodostojnih isprava i to: mjenice serijskog broja BB 1939173 sa mjeničnim ovlašćenjem i mjenice serijskog broja BB 1939171 sa mjeničnim ovlašćenjem, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.791/2019 javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnim dužnicima 1. Društvu sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ Bijelo Polje i 2. Martinović Damiru iz Bijelog Polja - Rješenja Ivm.br.791/2019 od 18.05.2020.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge „MARTINOVIĆ AUTO CENTAR“ Bijelo Polje i Martinović Damir iz Bijelog Polja u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnici. U Bijelom Polju, dana 08.09.2020. godine.

Javni izvršitelj Ivan Sekulić s.r.

Mali oglasi

razno

nekretnine

PRODAJEM GROŽĐE vranac i šardone. Odličnog kvaliteta. Tel. 069/252-504, 069/505-619 2

IZDAJEM kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače, preko puta Pobjede. Tel. 067/510-850 1

MLTCAR D.O.O. Potrebni kontrolori za rad na liniji tehničkog pregleda

PRODAJEM GROŽĐE sorte vranac vrhunskog kvaliteta, područje Tuzi. Tel. 067/618-111 3 U Rvašima prodajem grožđe Vranac Kratošija, ne nalivano Tel.067/422-391, 067/407-228 4

PODGORICA

KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 5

067-555-333

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

020-202-455, 020-202-456.

POTREBAN radnik sa iskustvom na najmanje godinu dana za održavanje dvorišta (cvijecnjaka i travnjaka), povrtnjaka, voćnjaka i životinja. Visoka mjesečna zarada. Tel. 067/854-444 6

UNIVERZITET CRNE GORE METALURŠKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET PODGORICA

raspisuje KONKURS 1.za radno mjesto SARADNIK U NASTAVI, za rad na odredjeno vrijeme, na period od jedne godine (za st. 2020/21), za Oblast opšte i neorganske hemije, 1 izvršilac 2.za radno mjesto SARADNIK U NASTAVI, za rad na odredjeno vrijeme, na period od jedne godine (za st. 2020/21), za Oblast fizičke hemije, 1 izvršilac – honorarno angažovanje 3.za radno mjesto LABORANT, za rad na odredjeno vrijeme, na period od jedne godine (za st. 2020/21), za Oblast analitičke hemije, 1 izvršilac Spisak predmeta na kojima će saradnici i laborant izvoditi vježbe (pojedinačno za svako 5radno mjesto), mogu se naći na Oglasnoj tabli i na WEB stranici Metalurško-tehnološkog fakulteta http://www.ucg.ac.me/ mtf/ Svi kandidati treba da ispunjavaju opšte uslove propisane Zakonom. Kandidati za radna mjesta pod brojem 1 i 2 treba da ispunjavaju i posebne uslove utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i Statutom Univerziteta Crne Gore. Kandidati za radno mjesto pod brojem 3 treba da ispunjavaju sljedeće posebne uslove: srednje obrazovanje (IV nivo) u obimu od 240 kredita CSPK-a, više obrazovanje (V nivo) u obimu od 120 kredita CSPK-a ili visoko obrazovanje (VI nivo) u obimu od 180 kredita CSPK-a ili u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo) odgovarajuće struke za navedene studijske programe; 1 godina radnog iskustva u struci (za laboranta), i poznavanje rada na računaru. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova podnose se u roku od osam dana od dana objavljivanja konkursa, Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici, Cetinjski put bb. Neblagovremene i nepotpune prijave neće biti razmatrane.

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 9. septembar 2020.

Dana 8. septembra 2020. godine nesrećnim slučajem, u 60. godini, preminuo je naš dragi

RADOJICA Božidarov STRIKOVIĆ Zbog novonastale situacije i zabrane primanja saučešća, sahrana će se obaviti 9. septembra u 15 časova na seoskom groblju Donja Bijela - Šavnik. Ožalošćeni: majka DANICA, supruga ANA, kćerke LJILJANA, GORDANA i SLAĐANA, sin GORAN, braća RATKO, VLADIMIR, BLAGOJE i MIRKO, sestre MILADIJA, DRAGICA, MILENKA i SNEŽANA, snahe VESNA, DRAGICA, TATJANA i ALEKSANDRA, stric SVETOZAR, strina DRAGICA, tetke VENKA i BOŽANA, brat od strica KOSTADIN, sestre od strica BILJANA i ZORICA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina 394 Posljednji pozdrav

BUDIMIRU LEKOVIĆU

Od KOLEKTIVA „UNO“ 393 Posljednji pozdrav

BUDIMIRU LEKOVIĆU Od porodice ĐAJIĆ 392 Posljednji pozdrav voljenoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456

DUŠKI kum PETAR MARKOVIĆ sa porodicom

e-mail: oglasno@t-com.me 1111

391

Oglasi i obavještenja

Srijeda, 9. septembar 2020.

Sa velikom tugom obavještavamo rodbinu i prijatelje da je naš dragi

Дана 7. септембра 2020. године преминуо је у 79. години наш драги

SAVKA MIHAILOVIĆ Grlim ti dušu...

BUDIMIR Blažov LEKOVIĆ ГОЈКО Перов МАРКОВИЋ

Danas se navršava 40 dana od smrti mog tasta

29. 3. 1941 - 7. 9. 2020.

Због новонастале ситуације и забране примања саучешћа, сахрана је обављена 8. септембра у 12 часова у кругу уже породице, у породичној гробници, на сеоском гробљу у селу Буроњи, Љешанска нахија, Подгорица.

Ожалошћени: супруга РУЖА, синови ЖЕЉКО и ПЕЂА, кћерка МИРЈАНА, брат БРАНКО, сестре ДАРА и ВУКА, снахе ЈЕЛИЦА и МИРА, братаничне МИЛИЦА и МИЛАНКА, братанић РАНКО, унучад ИВА, БОЈАН, БАЛША и АНДРИЈА, сестрићи, сестричне, браћа и сестре од ујака и тетке и остала многобројна родбина

preminuo 8. septembra 2020. u 66. godini. Sahrana će se obaviti 9. septembra na gradskom groblju Čepurci u krugu najuže porodice.

Ožalošćeni: supruga SUZANA, sin MARKO, ćerka NADEŽDA, brat RATKO, bratanična TEODORA i bratanić IVAN sa porodicama, kao i porodice MARTINOVIĆ i VUŠUROVIĆ

FRANJA GRGOVIĆA Bio si čovjek od riječi i povjerenja. Svojim poštenim radom i časnim životom ostavio si neizbrisiv trag. Hvala ti na iskrenom prijateljstvu.

389

388

Tvoja MILICA

383

Tvoj zet DRAGAN BRNOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom stricu

376 Дана 8. септембра 2020. године после тешке болести умро је у 71. години

Десет година је прошло од када није са нама драга супруга, мајка и бака

GOJKU MARKOVIĆU Od RANKA i MILANKE sa porodicama 390

ЛИДИЈА Милоице БОЈИЋ рођ. Котри

ВЛАДИМИР Љубов ВОЈИНОВИЋ

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

Због новонастале ситуације сахрана ће се обавити на Жабљаку 9. септембра у 14 часова. Кућа жалости: Ул. др Михаила Радуловића број 5, Толоши.

GOJKU MARKOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. BAJA sa porodicom 386

Поносни смо на тебе. Волимо те. Љубав никад не умире. Твоја ПОРОДИЦА 387

Ожалошћени: супруга МИРОСЛАВА, синови ДЕЈАН и НЕНАД, сестре ВИНКА, РАДОЈКА, МИЛЕНКА и НАДА, снахе ЉУБИЦА, ИВАНА и МАРИЈАНА, унучад, братанићи, братанична, сестрићи, сестричне и остала родбина ВОЈИНОВИЋ и КАРАЏИЋ

Godina je od smrti našeg voljenog brata i ujaka

Posljednji pozdrav dragoj kumi 382 Posljednji pozdrav mojoj hrabroj i plemenitoj majci

BORA Milutinova VUJOVIĆA Tvojim odlaskom izgubila sam veliku bratsku ljubav i pažnju. Nedostaješ svakim danom sve više...

DUŠKI MARTINOVIĆ Tvoj plemeniti i nasmijan lik uvijek će ostati u našem sjećanju.

Sestra BOSE, sestrične VESNA, RAJKA i MAJA 380

JAGODI Nikovoj MRVOŠEVIĆ

RAJO, NADA i MARIJA DRAŠKOVIĆ 378

Ostavila si veliku prazninu u mom srcu. Živjela si časno i pošteno, kao što ti dolikuje. Vječno ću te čuvati od zaborava. Voljena

Voljena

U srijedu 9. septembra 2020. godine navršava se 40 dana od smrti naše drage majke

Kćerka DUŠKA, zet VOJO, unučad VLADO, FILIP i INA 377

POMENI DUŠKA Tvojim odlaskom ostaje tuga u našim srcima. Nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru. MARKO, LINDA, MARIJA i TANJA MARTINOVIĆ sa porodicama 384

KSENIJE – SENKE ĐUROVIĆ rođ. Mitrović

DUŠKA

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Zauvijek ostaješ u našim srcima i našim mislima.

Tvoja plemenita duša i dragi lik zauvijek će ostati u našim srcima.

Tvoji LELA i MLADEN

Kumovi MARKO i VUKE MARTINOVIĆ

379

385

TUŽNO SJEĆANJE

ZORICA Momčila MIJAČ

Posljednji pozdrav voljenoj majci i babi

rođena Stajić 2014. godine napustila si nas, a mi te nećemo zaboravit.

STANISLAVKI V. MIRKOVIĆ Ćerka IVANKA i unuka OLJA 381

374

Suprug MOMO, sin RADOVAN, snaha MAJA, unuka MILA, unuk MATEJ

VLADO LJ. PEJOVIĆ

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Tvoja PORODICA 375

TV program

Srijeda, 9. septembar 2020.

FILM

RTCG 2 22:10

SERIJA

PRVA TV 19:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Drugo ime ljubavi

Posljednji metro

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

06:30 Dobro jutro, Crna Goro, vijesti svakog sata 07:35 Jutarnji program 09:05 Program za djecu, r. 09:20 Muzika 10:05 Granica, r. 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, r. 13:05 Ženski raj III, r. 14:05 Dokumentarni program, r. 15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s. 17:00 Obrazovna emisija 18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 Program za djecu, r. 18:30 Granica, r. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Intervju sa nosiocima lista 21:05 Nesalomljivi, dok. serijal 22:00 Ženski raj III, s. 22:40 Dnevnik 3 23:10 Sportski dnevnik 23:25 Nerealno II, s. 00:00 Intervju sa nosiocima lista, r. 01:00 Granica, r. 01:25 Obrazovna emisija, r.

TV PRVA

RTCG 2

RTCG 1 06:30 07:00 09:15 09:30 11:00 12:15 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 18:00 18:35 19:30 20:05 21:00 22:10 00:15 00:30 01:20

Glas Amerike, r. E sport Otkrij.me, r. Svakog gosta sat i po dosta, r. Program za djecu, r. Ljubav u bjekstvu, r. Zapis, r. Dobar osjećaj, r. D mol, r. Dokumentarni program, r. Zagonetni slučajevi doktora Blejka, r. Luda kuća, r. Luda kuća, s. Dnevnik 2 Zagonetni slučajevi doktora Blejka, s. Dokumentarni program Posljednji metro, film Glas Amerike Dokumentarni program E sport

07:15 08:00 09:00 09:15 10:00 10:15 11:15 13:00 13:45 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 21:10 22:00 23:00 23:30 00:00 01:30

Praktična žena, r. 60 minuta sa Iris, r. Jutarnji žurnal Istine i laži, s. Jutarnji žurnal Jutro, e. Drugo ime ljubavi, r. Zabranjeno voće, r. Dalas, s. Igra sudbine, r. Praktična žena, e. 60 minuta sa Iris, e. Ekskluziv, e. Andrija i Anđelka, s. Žurnal Drugo ime ljubavi, s. Igra sudbine, s. Slatke muke, s. Noćni žurnal Ekskluziv, r. 96 sati, film Noćni žurnal, r.

NOVA M 07:00 07:45 07:50 08:05 08:30

10:25 11:00 11:30 13:00 13:20 15:00 15:40 16:45 17:10 18:00 18:40 20:30 22:00 22:50 23:30 01:00

Centralni dnevnik, r. Sportisimo Kefalica Mr. Kitchen, r. Luksemburg – Crna Gora, UEFA, Liga nacija, r. Među nama, r. Vijesti Među nama, nastavak Vijesti Popodne sa Leom Kiš Vijesti Popodne sa Leom Kiš, nastavak Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e. Moja majka, s. Principe, s. Totalni obrt, r. Gledajući detektive, film Šta smo radili za praznik, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 15:15 15:50 16:30 16:55 17:30 17:50 18:30 19:10 20:00 22:00 22:15 22:30 00:00 01:30 03:40

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r. Pčelica, e. Vijesti Reflektor, r. Vijesti Gorka osveta, r. Boje dana, e. Alo, alo, r. Vijesti Gorka osveta, r. M:tech, magazin Alo, alo, s. Vijesti Zauvijek tvoja, s. Film Vijesti Sport, e. Film Smrznuti, r. Film, r. Boje dana, r.

A1 TV 07:30 08:00 08:30 09:30 10:00 10:30 11:00 12:00 13:30 14:30 15:00 15:30 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15 20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r. Pljevaljska hronika Jelena, r. 11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo Prč, r. Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo Prč, r. Pljevaljska hronika Kratke forme 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Klub A Top A1 Kapadokija, s. Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura: Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

PINK M 06:45 11:05 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:30 19:05

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Ekskluzivno Zadruga, uživo Scena Zadruga, uživo Scena Preživjeti Beograd, s.

20:00 21:00 22:00 23:00 00:00

Zakletva, s. Sestre, r. Paparazzo lov, e. DNK, e. Zadruga

RTV BUDVA 07:00 09:05 10:00 11:00 11:30

Kuhinjica Serija Celebrity Glas Amerike Dokumentarni program 12:00 Pregled, meteo, stanje na putevima 12:15 Mediteraneo , e.

14:00 16:20 17:15 18:35 19:00 19:35 20:05 21:05 22:00 22:35 23:00 23:10 23:40

Kuhinjica Naše ljeto Bandolera, r. Gavra, crtani film Polis Hronika grad teatra Problem, e. Velika porodica, s. Polis Ćakule, r. Celebrity GlasAmerike Bandolera, r.

777 07:00 10:15 10:45 10:55 11:00 11:30 12:00 12:30 13:15

Jutarnji program Mapet šou Slovo o jeziku Priča o riječima Čuj, čuj to Druga strana sporta Sportske vijesti Opstanak Ekstremno

13:30 15:00 15:45 16:00 18:15 19:00 19:45 20:00 21:00 21:15 22:00 00:00

Film Na domaćem terenu Crnogorske anegdote Living room, r. Otium, r. Aktuelno Koliko poznaješ svoj grad Humoristička serija Crnogorske anegdote, r. CG Ekonomija Film Aktuelno, r.

Srijeda, 9. septembar 2020.

Marketing

Srijeda, 9. septembar 2020.