Dnevni list Pobjeda 13.12.2020. by Pobjeda

AKTUELNO: Sociolog religije Slobodan Sadžakov ocjenjuje da Vlada izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti konzervira stanje da SPC bude ,,država u državi“

Čin vraćanja duga za pomoć da zaposjednu državne institucije STR. 8. i 9.

Tragom najave EU da će zabraniti korišćenje vozila na dizel i benzin istraživali smo da li postajemo ,,groblje“ polovnjaka

INTERVJU Potpredsjednik Evropskog parlamenta Fabio Masimo Kastaldo

Crna Gora predvodnik integracija, nastaviti reforme » Ponude iz Moskve, Ankare i Pekinga su različite, možda primamljive

Prosječna starost automobila 16 godina, uvozimo 94 odsto dizelaša

jer imaju naizgled manje ograničenja i manje uslovljavanja, ali mora se obratiti pažnja na ono što su duboki motivi iza njihovog napora. Siguran sam da će EU biti u stanju da nastavi sa sprovođenjem te reformske snage u regionu, kako bi zemlje za nekoliko godina postale punopravni dio evropske familije - kaže Kastaldo STR. 2. i 3.

STR. 4. i 5.

IZA KULISA: Ministar unutrašnjih poslova 2010. godine isključen iz Pokreta za promjene

Ocjene odluke Vlade da imenuje pet novih predstavnika u UO Univerziteta

Backović: Ne mogu promijeniti upravljačku politiku

Medojević izbacio Sekulovića iz PZP-a jer je bio protiv saradnje sa srpskim partijama STR. 2. i 3.

STAV STR. 6. i 7.

NAŠA TEMA: Koliko su se školske lektire mijenjale u posljednjih dvadeset godina

Književnost na strani učenika STR. 13.

Rasprava o Zapadnom Balkanu u Kongresu SAD

Povratak Amerike

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Rezultati primjene izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata

Legalizovano 1.185 objekata STR. 5.

Politika

Neđelja, 13. decembar 2020.

Potpredsjednik Evropskog parlamenta Fabio Masimo Kastaldo za Pobjedu

Crna Gora predvodnik integ Vlade očekujemo nastavak PODGORICA - Brisel je zadovoljan napretkom Crne Gore u evropskim integracijama, a od nove vlade se očekuje nastavak ekonomskih i reformi u vladavini prava i ostalim ključnim oblastima, poručio je u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Evropskog parlamenta Fabio Masimo Kastaldo. Govoreći o izboru nove Vlade, Kastaldo, europarlamentarac iz Pokreta Pet zvjedzica, čestitao je premijeru Zdravku Krivokapiću izbor na tu funkciju i pozdravio činjenicu što će Brisel biti prva zvanična adresa koju će posjetiti. To je, kaže Kastaldo, simboličan pozitivan signal za kontinuiranu saradnju sa Crnom Gorom koja je, navodi, dala odlične rezultate u prethodnom periodu. Komentarišući spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije, Kastaldo poručuje da se bilateralni sporovi ne smiju koristiti za blokiranje istorijskog procesa proširenja na Zapadni Balkan. POBJEDA: Skupština Crne Gore prošle sedmice izabrala je novu vladu, nakon čega je najavljeno da će premijer Zdravko Krivokapić posjetiti Brisel. Imajući to u vidu, koliko je bitno za nastavak našeg evropskog puta što je baš Brisel prva zvanična posjeta novog premijera? F. M. KASTALDO: Prije svega, koristim ovu priliku da čestitam premijeru Krivokapiću na izboru. Sigurno ga očekuje razdoblje intenzivnog rada i zato mu želim puno sreće. To što je prva premijerova službena posjeta zaista Brisel, može se protumačiti samo kao simboličan i pozitivan signal za kontinuiranu saradnju sa Crnom Gorom, koju niko nikada nije dovodio u pitanje i za koji sam siguran da će dati izvrsne rezultate - kao što je i bilo i u prethodnom periodu. Premijer dobro zna da može računati

Ponude iz Moskve, Ankare i Pekinga su različite, možda primamljive jer imaju naizgled manje ograničenja i manje uslovljavanja, ali mora se obratiti pažnja na ono što su duboki motivi iza njihovog napora, svjesni činjenice da oni nijesu nužno usklađeni sa interesima zemalja regiona. Siguran sam da će EU biti u stanju da nastavi sa sprovođenjem te reformske snage u regionu, kako bi zemlje za nekoliko godina postale punopravni dio evropske familije - kaže Kastaldo na našu podršku i našu saradnju na evropskom putu koji je Crna Gora odlučila preduzeti i da smo svi sigurni da će uspješno nastaviti i sa ovom, novom Vladom.

VELIKA OČEKIVANJA OD NOVE VLADE

POBJEDA: Kakva su Vaša očekivanja od nove vlade Crne Gore na polju evropskih integracija i u kojim oblastima nastavak reformi mora biti prioritet? F. M. KASTALDO: Ne krijem da imam velika očekivanja. Crna Gora je posljednjih godina prepoznata kao jedna od najnaprednijih zemalja u procesu pridruživanja i pravi je predvodnik tog procesa. Vjerujem da ovaj ubrzani put prema evropskim integracijama zavisi od staze kojom Crna Gora već ide s uvjerenjem, putem

koji podržavaju građani već mnogo godina. Zapadni izbor Podgorice čini se jasnim i nedvosmislenim ulaskom u Sjevernoatlantski savez 2017. i siguran sam da će članstvo u EU biti sljedeći korak na ovom putu. Što se tiče prioritetnih područja reformi, govorimo o poglavljima 23 i 24, što je Komisija još jednom naznačila u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore. To su takozvane temeljne oblasti - vladavina prava, pravosudni sistem, temeljna prava, borba protiv korupcije. Napredak i poštovanje privremenih mjerila u ovim pregovaračkim poglavljima definisaće budući tempo pregovora. Međutim, očekujem i reformsku akciju i inicijative na polju ekonomije, takođe radi suzbijanja krize koja pogađa Europu i cijeli svijet.

Fabio Masimo Kastaldo

POBJEDA: Crna Gora je jedina od zemalja kandidata otvorila sva pregovaračka poglavlja. Ipak, u posljednje dvije godine otvorili smo samo jedno poglavlje. Smatrate li da je to jasna poruka Brisela što misli o našim rezultatima, ili je riječ o činjenici da je taj proces usporen zbog različitih stavova u samim članicama o daljem proširenju? F. M. KASTALDO: Brisel je zadovoljan napretkom Crne Gore, o čemu svjedoče izvještaji Komisije i nije slučajno da se radi o jedinoj zemlji kandidatu koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Moramo uzeti u obzir i da posljednje dvije godine nijesu bile ,,uobičajene“. Evropski izbori održani su prošlog maja i započeo je postupak koji je doveo do imenovanja nove Komisi-

je. Proces proširenja generalno je usporen uvođenjem, u februaru, nove metodologije za pristupni proces, što je dovelo do otvaranja pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom u martu. Istog mjeseca SZO je proglasila pandemiju koja još uvijek čitav svijet drži na koljenima. Jasno je da je to uticalo na tempo pregovora, ali mora se priznati da je i u ovim teškim uslovima postignut važan napredak, što dokazuju nedavni izvještaji Komisije.

MINI-ŠENGEN JAČA EU INTEGRACIJE

POBJEDA: Crna Gora još nije podržala predloženi plan za uspostavljanje zajedničkog regionalnog tržišta (Mini-Šengen). Smatrate li da je Mini-Šengen inicijativa dobra priprema za Evropsku uniju, kako je

pojedini karakterišu, ili je pak zamjena za suštinske integracije? Da li bi Crna Gora bila bliža EU ako se pridruži toj inicijativi? F. M. KASTALDO: Usvajanje akcionog plana 2021-2024. za zajedničko regionalno tržište od svih zemalja Zapadnog Balkana 10. novembra u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, važan je korak u integraciji regiona i nije slučaj da je Komisija sa uvjerenjem podržala sporazum. Radi se nesumnjivo o odskočnoj dasci za buduću integraciju s jedinstvenim evropskim tržištem. Istovremeno, takođe dobronamjerno gledam na inicijativu Mini-Šengen, koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija koja pruža mogućnost kretanja po regionu s jednostavnim ličnim dokumentom. Mogućnost intenziviranja dobrosusjedskih odnosa, izgradnju povjerenja u tim društvima i veću slobodu kretanja za građane regiona, ne mogu a da ne budu viđene dobronamjerno od EU i vjerujem da bi bio pozitivan znak ako se i ostale zemlje u regionu odluče pridružiti inicijativi. Na kraju, želio bih naglasiti da se ove inicijative apsolutno ne kose s evropskim pristupnim procesom, već upravo ga nadopunjuju i jačaju. POBJEDA: Novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden i premijer Velike Britanije Boris Džonson saglasni su da njihove zemlje moraju zajedno raditi na Zapadnom Balkanu. Smatrate li da se to može uraditi bez učešća Evropske unije? F. M. KASTALDO: Siguran sam da će Evropska unija, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo raditi skupa i da ova saradnja zaista može pomoći i napraviti razliku. Evropska unija je mnogo i dugo ulagala u Zapadni Balkan, kako politički, tako i ekonomski i dalje je važan politički igrač

IZA KULISA: Aktuelni ministar unutrašnjih poslova 2010. godine isključen iz Pokreta za promjene jer je smatrao da savezom sa Novom i SNP-om ta s

Medojević izbacio Sekulovića iz PZP-a jer je bio protiv bliže saradnje sa srpskim partijama Zanimljivo je da danas, deset godina poslije, ni Sekuloviću ni Konataru, kao istaknutim predstavnicima vladajuće većine, ne smeta bliža saradnja sa srpskim partijama budući da su dio vlasti

Sergej Sekulović

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević izbacio je 2010. godine iz Pokreta za promjene tadašnjeg člana Glavnog odbora, a sadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića jer se ovaj protivio bližoj

saradnji te partije sa Novom srpskom demokratijom i Socijalističkom narodnom partijom u okviru saveza Bolja Crna Gora, saznaje Pobjeda. Predsjedništvo je tada, osim Sekulovića, iz stranke isključilo Borisa Marića, budućeg

ministra u Vladi izbornog povjerenja, Miloša Konatara, sadašnjeg potpredsjednika Ure, Anku Vukićević, bivšu nezavisnu poslanicu, kao i Miloša Marovića, Miodraga Đuranovića i Bojana Andrejevića. Sedam članova Glavnog odbora Pokreta za promjene je isključeno iz stranke zbog, kako je obrazloženo, ,,sprovođenja javne kampanje protiv PZP“. Isključenju je prethodilo javno pismo Sekulovića, Marića

i Konatara koji su upozorili da Pokret za promjene mora početi da se mijenja kako u personalnom smislu, uvođenjem novih ljudi na javnu scenu, tako i uspostavljanjem

jasnog političko-ideološkog pozicioniranja. Zanimljivo da danas, deset godina poslije, ni Sekuloviću ni Konataru, kao istaknutim predstavnicima vladajuće

Saradnja sa Borisom Marićem Nakon što je izbačen iz Pokreta za promjene, Sekulović je jedno vrijeme bio savjetnik predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića. Kada je 2016. godine

formirana Vlada izbornog povjerenja Sekulović je bio savjetnik Marića za upravne postupke. Tu ne prestaje njihova saradnja već su zajedno 2019.

većine, ne smeta bliža saradnja sa srpskim partijama budući da su dio vlasti. Oni su u dokumentu Osnove političkog djelovanja PZP, koji je, kako se navodi, izrađen od strane više članova najvišeg partijskog organa između dva kongresa, ukazali da ta stranka mora raditi na jačanju identiteta i internih godine osnovali NVO CEGAS - Centar za građanske slobode, koja se istakla nizom projekata iz oblasti jačanja ljudskih prava i građanskog aktivizma. Boris Marić je izvršni direktor, a Sergej Sekulović osnivač te NVO.

Politika

Neđelja, 13. decembar 2020.

Predsjednik DPS-a na radnim sastancima u Nikšiću

gracija, od k reformi EU nije izgubila primat na Balkanu POBJEDA: Osim Rusije kojoj je Balkan tradicionalno visoko na listi prioriteta, kako komentarišete sve veće prisustvo Kine i Turske i što EU može uraditi kako bi vratila primarno prisustvo? F. M. KASTALDO: EU ne treba da ,,vrati“ svoje prisustvo, jednostavno zato što ga nikada nije izgubila. Da, mora biti oprezna da ne pokaže sumnje ili oklijevanja, svjesna da su drugi akteri spremni zauzeti bilo koji ostavljen slobodan prostor. Jasno je da Kina i Turska, kao i Rusija, s druge strane, slijede njihove inte-

i pouzdan partner za zemlje regiona. Mjere za borbu protiv kovida i nedavno odobrenje investicionog plana od devet milijardi eura pokazuju evropsku volju da i dalje u potpunosti igra svoju ulogu u regionu. POBJEDA: Kako komentarišete novi spor između Bugarske i Sjeverne Makedonije. Da li je fer da bilateralni sporovi budu važniji od suštinskih reformi i da koče proces proširenja? F. M. KASTALDO: Razumijem nervozu i obeshrabrenost naših makedonskih prijatelja i pozivam naše bugarske prijatelje da povuku veto. Bilo bi neophodno da se prva Međuvladina konferencija održi već u decembru: to bi dalo važan politički signal volje za brzim korakom u procesu proširenja i potvrdilo bi velike napore koje su Sjeverna Makedonija i Albanija uložile

rese i sopstvenu stratešku agendu u regionu, ali ostajem uvjeren da ijedan od tih aktera može odgovoriti ponudi Evropske unije, koju čini dugoročna vizija integracije regiona i cjelovita strategija koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i interesima. Ponude iz Moskve, Ankare i Pekinga su različite, možda primamljive jer imaju, naizgled manje ograničenja i manje uslovljavanja, ali mora se obratiti pažnja na ono što su duboki motivi iza njihovog napora, svjesni činjenice da oni nijesu nužno usklađeni sa interesima zemalja regiona. Siguran sam da će EU biti u stanju da nastavi sa sprovođenjem te reformske snage u regionu, kako bi zemlje za nekoliko godina postale punopravni dio evropske familije.

posljednjih godina. Vjerujem da je rješavanje bilateralnih sporova između država kandidata i država članica važno i uvjeren sam da se strane moraju konstruktivno pozabaviti tim pitanjima, otvorenim i iskrenim dijalogom. Međutim, takođe vjerujem da se oni ne bi trebali koristiti za blokiranje istorijskog i neizbježnog procesa - poput proširenja na Zapadni Balkan. Postoji rizik od ulaska u logiku ukrštenih veta u kojem zemlje kandidati postaju žrtve političkih igara i logika koje se razlikuju od onih stvarno postignutog napretka, koje zasigurno ne donose stva rne koristi narodima u regionu koji su uvijek blagonaklono gledali na evropsku perspektivu. S. Makedonija je dala toga u tom procesu. Prespanski sporazum predstavljao je istorijski trenutak. Sada i EU mora učiniti svoj dio. Borislav VIŠNJIĆ

stranka gubi identitet kapaciteta partije. U dokumentu se navodi da je opozicioni savez Bolja Crna Gora otvorio proces unutarcrnogorskog pomirenja i ublažio oštricu identitetskim pitanjima, ali nije dao sinergetski efekat i uticao je na gubljenje identiteta PZP-a. -PZP mora biti važan faktor u objedinjavanju građanskog demokratskog bloka koji bi uz jasnu politiku, kvalitetan rad sa biračima, mogao računati na 10-15 odsto podrške birača. Samo kao relevantna politička snaga možemo očekivati da postanemo faktor koji će uticati na oblikovanje društvenih odnosa u crnogorskom društvu – navodi se u dokumentu. U dokumentu se predlaže da PZP radi na jačanju identiteta i internih kapaciteta stranke, kao i otvaranju mogućnosti za bližu saradnju sa građans-

ko-demokratskim snagama u cilju osnaženja demokratskog bloka. PZP treba da, kako se navodi, radi na formiranju političkog savjeta bez obaveze stranačke pripadnosti, odnosno pravljenju vlade u sjenci kao provjerenog i utemeljenog vida opozicione borbe koji precizno i jasno promoviše programska rješenja. Osnovne prednosti PZP-a u odnosu na ostale opozicione partije, kako se ocjenjuje, jesu građanski koncept na kome je zasnovan partijski program i čistoća političkog djelovanja u odnosu na procese iz prošlosti. -Ali, ostaje i nesporna činjenica da ukoliko PZP hoće da ostane relevantan faktor na političkoj sceni, on mora postati dio šire cjeline – navodi se u tadašnjem dokumentu. N. ZEČEVIĆ

Đukanović: Nećemo iz crkve upravljati državom PODGORICA – Želimo Crnu Goru koja će biti demokratska, u kojoj će vjerske zajednice imati svoje mjesto, ali nećemo po srednjovjekovnom modelu iz crkve upravljati državom, istakao je Milo Đukanović, predsjednik DPS-a, juče u Nikšiću. - Pokušavaju da predstave da je u Crnoj Gori sve propalo zahvaljujući DPS-u. Upravo je suprotno. U ovih 30 godina urađeno je više za Crnu Goru, nego u bilo kojih 30 godina u njenoj prethodnoj istoriji. Predstojeći izbori u Nikšiću veoma su važni ne samo za taj grad, nego i za Crnu Goru. Uvjereni smo da će Nikšić i dalje biti okosnica evropske i građanske politike u Crnoj Gori, kao i svetionik ukupnog društvenog razvoja naše države - izjavio je Đukanović, u obraćanju predsjednicima mjesnih odbora DPS Nikšić. On je istakao da je vlast predvođena DPS-om u prethodne četiri godine u Nikšiću uradila mnogo. - Konsolidovane su finansije, realizovani brojni razvojni projekti, unaprijeđena je infrastruktura grada. Nikšić je značajno oporavljen u odnosu na ono stanje u kakvom je bio tokom prvih godina tranzicije - rekao je Đukanović. Predsjednik DPS-a osvrnuo se i na predstojeći Kongres, zaka-

Milo Đukanović

zan u januaru naredne godine. - Na Kongresu ćemo se potruditi da pošaljemo veoma jasnu poruku biračkoj javnosti Crne Gore, da pošaljemo poruku poštovanja, da pošaljemo poruku - razumjeli smo šta ste nam kazali. U redu, treba da se promijenimo, da se oslobodimo nekih svojih slabosti. To će biti naša cijena koju smo spremni da platimo da bismo ubrzali proces rehabilitacije onog dijela povjerenja koje smo izgubili 30. avgusta - kazao je Đukanović.

Istakao je da DPS nikad nije bila populistička partija. - Nikad nijesmo osluškivali što neko želi da čuje od nas, pa brže bolje trčali da to saopštimo, makar bilo i glupo. Vrlo smo, da kažem, krčili, mukotrpno krčili neki put politike, razumne trezvene odgovorne politike. I oni koji nas nijesu razumjeli u trenutku kada smo neku od tih odluka donosili, poslije godinu bi kazali – da, ovo je bilo pametno - rekao je Đukanović. Đukanović je kazao da je

sve što radi i nudi politička konkurencija DPS-a, kako je kazao, ,,negdje na nivou internetskih spoznaja, vrlo površno“. - To su danas pročitali, ali zapravo niti znaju dubinu problema, ni u balkanskoj politici, ni u evropskoj, ni u crnogorskoj politici. Crna Gora je morala da sačeka da mi ne pobijedimo, da bi se čuo glas razuma, koji kaže - u redu, pobijedili ste, izvolite. Prethodnih 30 godina toga nije bilo, to govori o našoj konkurenciji, ne o nama - rekao je Đukanović. Govoreći o izazovima koji čekaju partiju u narednom periodu, kazao je da je DPS sada pred zahtjevom kako odgovoriti očekivanju javnosti, da bi obnovili povjerenje, a sa druge strane kako da ta odluka bude pametna. - Da ne uništimo ono što je naša temeljna vrijednost, ono što je naša komparativna prednost. Naša komparativna prednost na crnogorskom političkom tržištu je - kvalitet politike - istakao je Đukanović. Đukanović je radne sastanke održao sa predsjednicima mjesnih odbora i članovima Opštinskog izbornog štaba. Sastancima je prisustvovao i koordinator za Nikšić, Milutin Simović, kao i članovi Predsjedništva i Izvršnog odbora. K. J.

Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija optužili Vladu da krši zakone i Ustav

Vlada bježanjem od Skupštine pokušava sebe da liši neprijatnosti kojom bi zasigurno bila izložena zbog skandaloznog netransparentnog i tajnog ogromnog zaduživanja već u trećem danu svog mandata, rekao je Šehović PODGORICA – Socijaldemokrate Crne Gore i Socijaldemokratska partija optužili su Vladu Zdravka Krivokapića da krši zakone i Ustav Crne Gore. Potpredsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i poslanik Damir Šehović smatra da je Vlada usvajanjem Uredbe o dopuni uredbe o načinu organizacije državne uprave prekršila i Ustav i Zakon o budžetu za 2020. godinu.

OPASNOST

– Na taj način ne samo da je ušla u zonu protivpravnog ponašanja, budući da aktom niže pravne snage mijenja akt više pravne snage, nego i nezakonitog raspolaganja budžetskim sredstvima – kazao je Šehović. Naveo je i da ništa manje opasno nije ni preuzimanje nadležnosti Skupštine, koja, kako dodaje, jedina zakonom može potrošačkim jedinicama omo-

Samovolja i bezakonje u prvoj sedmici mandata

Damir Šehović

gućiti raspolaganje budžetskim sredstvima, čime Vlada na početku svog mandata demonstrira svoj odnos prema najvišem zakonodavnom domu. – Više je nego očigledno da Vlada bježanjem od Skupštine i poslanika pokušava sebe da liši neprijatnosti kojom bi zasigurno bila izložena zbog skandaloznog netransparentnog i tajnog ogromnog zaduživanja već u trećem danu svog mandata, za koje, dok nije objavljeno na Tviteru, nije znao niko ni iz vladajuće većine, ali i ostalih vladinih odluka kojima je za svega nedjelju dana uspjela da na sebe navuče gnijev ne samo kompletnog parlamenta, nego i već i n s ke j av n o st i , ko j a s a nevjericom posmatra postupke ‛oslobodilačke’ Vlade – ka-

Bojan Zeković

zao je Šehović. Pozvao je kolege iz vladajuće većine, kojima su, kako je kazao, ,,usta puna priče o neophodnosti zaštite ugleda parlamenta“, da ne dozvole njegovo ponižavanje.

DA SE RADI PO ZAKONU

Socijaldemokratska partija pozvala je Vladu da ukine, kako kažu, nezakonitu uredbu kojom se mijenja Zakon o budžetu za 2020. godinu i da, kako dodaju, odustane od kršenja zakona i Ustava sa čim je počela već u prvoj nedjelji svog mandata. – Sve što namjerava može se i mora uraditi na zakonit način, a tek kada se uvedu u zakonske okvire možemo govoriti o kvalitetu rješenja. Sada imamo samovolju i bezakonje u prvoj

nedjelji mandata – poručio je član GO SDP Bojan Zeković. On kaže da poslanici nove većine moraju dići glas i spriječiti urušavanje ustavne pozicije Skupštine i ne dozvoliti novoj izvršnoj vlasti da krši zakone i ponižava Skupštinu mijenjajući njene odluke, za šta su se, kako dodaje Zeković, zajedno sa SDP-om kao opozicija borili u prethodnom sazivu. – Valjda smo se zajedno borili za to da izvršna vlast mora raditi po zakonu, u interesu građana i biti kontrolisana od parlamenta iz koga crpi legitimitet, zato što je to zdravo za društvo i podrazumijevajuće u demokratiji, a ne valjda samo zbog toga što je vlast koju smo sa razlogom kritikovali bio DPS – zaključio je Zeković. K. J.

Ekonomija

Neđelja, 13. decembar 2020.

EU počinje da sprovodi Ekonomski i investicioni plan u Crnoj Gori

Za željezničku infrastrukturu 40 miliona, pola bespovratno PODGORICA – Evropska unija je obezbijedila Crnoj Gori finansijsku podršku u vrijednosti od 40,2 miliona eura za razvoj željezničke infrastrukture, od čega će polovinu predstavljati bespovratna pomoć, dok će preostala sredstva biti obezbijeđena u vidu kredita od strane Evropske investicione banke, saopštio je Upravni odbor Investicionog okvira za Zapadni Balkan. Ova investicija je jedan od glavnih projekata Evropskog investicionog plana, a označila je početak sprovođenja plana u Crnoj Gori. Kako se navodi u saopštenju, sredstva EU, koja su opredijeljena u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan, uključuju bespovratnu finansijsku podršku od 22 miliona eura, koja je obezbijeđena za pripremu i sprovođenje novih infrastrukturnih projekata, od čega će 20,1 milion biti uloženo u projekat rekonstrukcije željezničke pruge Bar – Vrbnica. Ambasadorka EU Oana Kristina Popa povodom obezbjeđenja najnovije finansijske podrške EU Crnoj Gori rekla je da

Prosječna starost autom godina, uvozimo 94 od Svi sa nestrpljenjem očekujemo kada će standard omogućiti većini građana da automobile kupuju u salonima i svoj polovnjak zamijene novim, ali kao što vidimo po prosjeku starosti vozila ta mogućnost još nije dostupna ni građanima u značajnom broju zemalja EU, naveo je profesor Mašinskog fakulteta Radoje Vujadinović

Oana Kristina Popa

je dobra infrastruktura temelj ekonomskog razvoja, povezanosti i evropske saradnje. – Stoga, ulaganjem u razvoj infrastrukture u Crnoj Gori, Evropska unija želi da podrži ekonomski oporavak i dalji razvoj crnogorske ekonomije i njenu povezanost za državama članicama EU. Prijatelji se poznaju u nevolji. Evropska unija će pomoći građanima Crne Gore da zajedno prebrodimo ovu tešku krizu koju je izazvala pandemija korona virusa. Ovo značajno ulaganje u razvoj održivih vidova saobraćaja, vrijedno 40 miliona eura, koje se sprovodi u okviru Ekonomskog i investicionog plana, predstavlja najnoviju u nizu jasnih poruka podrške EU za integracioni put Crne Gore – saopštila je Popa. K. J.

Nebojša Medojević uputio inicijativu predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću

Uraditi rebalans budžeta i provjeriti zakonitost obveznica PODGORICA – Predsjednik PzP i poslanik u Skupštini Crne Gore Nebojša Medojević uputio je inicijativu predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću u kojoj predlaže da taj visoki dom zatraži od Vlade rebalans budžeta za 2020. kao i da Državna revizorska institucija (DRI) da stručno mišljenje na rebalans i provjeri zakonitost državnih obaveznica od 750 miliona eura. - Imajući u vidu, da će Skupština Crne Gore u ovom mjesecu razmatrati Prijedlog budžeta za 2021. godinu koristim ovu priliku da predložim da se Skupština Crne Gore obrati Vladi sa zahtjevom da se prije rasprave o Prijedlogu zakona o budžetu Crne Gore za 2021, obavi rasprava o Prijedlogu Zakona o rebalansu Budžeta Crne Gore za 2020. godinu - navodi Medojević u pismu Bečiću. On smatra da je Vlada po Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti obavezna da napravi rebalans budžeta za 2020. godinu, jer projekcije iz rebalansa koji je ranije rađen nijesu bile dobre. Medojević navodi da je Vlada ušla u rebalans u aprilu 2020. sa pretpostavkom da će pad prihoda od turizma biti 40 odsto i da će pad BDP-a biti 6,8 odsto. - Pad izvornih prihoda budžeta u prvih 10 mjeseci 2020. je preko 195 miliona eura u odnosu na isti period 2019. godine. Sa-

Tragom najave razvijenijih članica EU da će zabraniti korišćenje voz smo da li Crna Gora može postati ,,groblje“ polovnjaka

svim je jasno da je neophodan novi rebalans budžeta za 2020. prije nego što se u Skupštini raspravlja o Prijedogu budžeta za 2021. - kaže Medojević. Navodi da se Vladina projekcija iz rebalansa, da će prihodi od poreza biti 1,6 milijardi eura, pokazala nerealnom jer su, kako dodaje, izvorni prihodi budžeta za prvih 10 mjeseci ove godine samo 1,3 milijarde eura. - Tako je sa ovako velikim padom priliva od poreza (a posebno PDV) jasno da će prihodi budžeta biti manji od projektovanih rebalansom. Najveći pad je u naplati PDV-a gdje je rebalansom predviđeno da će u 2020. biti naplaćeno 616 miliona eura, a u prvih 10 mjeseci ove godine naplaćeno je samo 439 miliona eura - navodi Medojević. Zbog ovih, kako dodaje Medojević, promašaja u projekciji makroekonomskih agregata i prihoda budžeta, Vlada je dužna po zakonu da pripremi još jedan rebalans, kako bi uskladila prihode i rashode budžeta prema realnim ostvarenjima. -Bez rebalansa budžeta za 2020. godinu i iskazivanja stvaranih primitaka i rashoda neće biti moguće napraviti završni račun budžeta za 2020. godinu jer podaci neće biti realni i istiniti, pa sami tim i završni račun neće biti tačan niti zakonit - navodi Medojević u pismu BečiK. J. ću.

PODGORICA - Najrazvijenije države Evrope najavljuju zadnjih godina da će zabraniti vožnju i registraciju automobila koja koriste dizel gorovo, a u posljednje vrijeme stižu najave da će za nekoliko godina zabraniti i automobile na benzin. U posljednjih nekoliko godina mnogi izražavaju bojazan da bi zbog uvoza tih auta Crna Gora i druge zemlje regiona mogle postati ,,groblja“ polovnih automobila, naročito dizelaša. Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je iznad 16 godina, dok je prosjek na nivou EU 11 godina. Ove godine je prema podacima Uprave carina u Crnu Goru uvezeno 10.773 polovna automobila, a lani 15.699. Gotovo 94 odsto polovnih automobila uvezenih u zadnje dvije godine koriste dizel. Mašinski fakultet je ovlašćen da sprovodi postupak i vrši ocjenu ispunjenosti uslova pri uvozu polovnih automobila, a profesor ovog fakulteta Radoje Vujadinović koji je i rukovodilac Centra za motore i vozila Mašinskog fakulteta, saopštio je Pobjedi da sva vozila koja se uvoze u Crnu Goru ispunjavaju propisane standarde. - Obnova voznog parka u Crnoj Gori se vrši dominantno uvozom korišćenih vozila iz zemalja EU, što je posljedica standarda naših građana – kazao je Vujadinović Pobjedi.

StaroSt vozila

Profesor Vujadinović smatra da je strah da bi Crna Gora mogla postati ,,groblje“ polovnih automobila, naročito dizelaša neopravdan. - Studija koja je nedavno rađena za potrebe doskorašnjag ministarstva saobraćaja i pomorstva pokazala je da je prosječna starost vozila u pojedinim opštinama sa sjevera Crne Gore 19 odnosno 20 godina, a vozila koja se mogu uvesti

Samo petina uvezenih vozila su novi automobili Prema podacima Uprave carina ove godine je do 9. decembra uvezeno 1.738 novih auta vrijednih 32,36 miliona eura, dok je prošle godine u istom periodu uvezeno 3.738 novih auta, vrijednih 60,1 milion eura. Udio novih automobila u ukupnom uvozu automobila u zadnje dvije godine je 20,7 odsto.

d.malidžan

li da su u ovim podacima osim putničkih automobila uzeti u obzir i teretni automobili nosivosti do pet tona i do 2.500 (2.800) cm3.

PravilniK

Radoje Vujadinović

u Crnu Goru su mlađa od tog prosjeka – rekao je Vujadinović. On je dodao da je prosječna starost vozila u Crnoj Gori iznad 16 godina, dok je prosjek na nivou EU oko 11 godina. - Prosječna starost vozila u Grčkoj je gotovo 16 godina, u Bugarskoj i Rumuniji iznad 16 godina, a u Litvaniji blizu 17 godina. Dakle, radi se o članicama EU ali državama sa nešto nižim životnim standardom građana u odnosu na ostale članice - naveo je Vujadinović. Iz Uprave carina je Pobjedi saopšteno da je ove godine, do 9. decembra u Crnu Goru uvezeno 10.773 polovna automobila, od čega su čak 10.056 ili 93,34 odsto bili automobili koji koriste dizel gorivo. Vrijednost tih polovnih auta je 25,35 miliona eura, a polovni automobili su najviše uvoženi iz Njemačke (2.874), Holandije (2.593), Francuske (1.951), Italije (948), Švajcarske (886). Ove godine je, kao posljedica korona krize, primjetan drastičan pad uvoza polovnih automobila u odnosu na lani, tako da je ove godine uvezeno 31,4 odsto, odnosno gotovo 5.000 polovnih auta manje nego lani u istom periodu. U istom periodu prošle godine, prema podacima Uprave carina uvezeno je 15.699 polovnih auta, od čega 14.748 ili 93,94 odsto dizelaša. Vrijednost uvezenih polovnjaka je lani bila 57,08 miliona eura. I lani je dominantan bio uvoz polovnih auta iz pet država: Njemačke (4.336), Holandije (3.131), Francuske (2.974), Italije (1.695) i Švajcarke (1.178). Iz Uprave carina su precizira-

Profesor Vujadinović je naveo da je doskorašnje ministarstvo saobraćaja bilo zaduženo da donosi Pravilnik o uslovima koje mora da ispuni vozilo prilikom uvoza. Prema njegovim riječima ovaj resor je blagovremeno pooštravao ove uslove. - Trenutno su kao ograničenja koja su na snazi Euro 4 norma za polovna vozila i Euro 6 za nova vozila. Sva putnička vozila koja su registrovana u EU nakon 1. januara 2006. godine su morala ispunjavati normu Euro 4, mada su određeni proizvođači automobila uspjeli i par godina prije da proizvedu automobile koji ispunjavaju ovu normu, tako da nije moguće jednoznačno definisati starost vozila koje je moguće uvesti – pojasnio je Vujadinović. On tvrdi da sva vozila koja se uvoze u Crnu Goru ispunjavaju propisane standarde. - Mašinski fakultet je institucija koja je ovlašćena od strane Ministarstva saobraćaja da sprovodi postupak i vrši ocjenu ispunjenosti uslova prema Pravilniku o uslovima koje mora da ispuni vozilo prilikom uvoza. Za svako polovno vozilo koje ispuni propisane uslove izdaje se sertifikat o homologaciji za pojedinačno vozilo i omogućava mu se uvoz u Crnu Goru. Vozila za koja se u postupku ocjene ispunjenosti uslova utvrdi da ispunjavaju niže emisione norme, na primjer Euro 3, dobiju rješenje o trajnom odbijanju, te samim tim se ne mogu uvesti u Crnu Goru – istakao je Vujadinović. On smatra da bi se problem izduvne emisije od vozila morao rješavati pooštrenim kontrolama izduvne emisije na redovnim tehničkim pregledima vozila prilikom registracije. - Posebnu pažnju treba posvetiti kontroli izduvne emisije vozila sa dizel motorima kojih ima oko 74 odsto u voznom parku Crne Gore. Prilikom vršenja tehničkog pregleda tre-

Detalj sa jednog auto-placa u blizini Podgorice

ba obratiti pažnju na sisteme za naknadni tretman izduvnih gasova (filteri, katalizatori, EGR, SCR sistema i dr.) koji su ugrađeni u vozilima da, u što je moguće većoj mjeri, neutrališu emisiju toksičnih komponenti u vazduh, odnosno te komponente doprinose ispunjavanju prethodno navedenih Euro normi – kazao je Vujadinović. Prema njegovim riječima zbog visoke cijene održavanja i zamjene ovih sistema, nije rijedak slučaj kod nas, da pojedine komponente budu izgrađene i deaktivirane. - Dakle, uporedo sa brigom o kvalitetu uvezenih vozila treba voditi računa o ekološkoj ispravnosti već registrovanih vozila u Crnoj Gori – poručio je Vujadinović. On je saopštio da ohrabruje da svi zvanični rezultati monitoringa kvaliteta vazduha u Crnoj Gori ukazuju da se iz godine u godinu kvalitet vazduha popravlja, - To potvrđuje da su i pored značajnog porasta broja vozila, rezultati obnove voznog parka na postojeći način vidljivi. Naravno svi sa nestrpljenjem očekujemo okolnosti kada će životni standard omogućiti da većina građana ide u salone za prodaju novih automobila i svoj polovni automobil zamijene sa novim, ali kao što vidimo po prosjeku starosti vozila ta mogućnost još uvijek nije dostupna građanima ni u značajnom broju zemalja EU – izjavio je Vujadinović.

ElEKtrična vozila

On je ukazao da je elektrifikacija drumskog saobraćaja proces

Prioritet zamijeniti 30.000 vozila starijih od 26 godina Profesor Vujadinović naveo je da je postrožavanje kriterijuma za uvoz polovnih automobilu u Crnu Goru naravno moguće, ali, kako kaže, tom procesu treba da prethodi poboljšanje životnog standarda građana. - Za Crnu Goru u ovom trenutku je najvažnije da se izvrši obnova voznog parka na način da vlasnici vozila starijih od 26 godina, kojih je u Crnoj Gori u prošloj godini bilo registro-

vano preko 30.000, zamijene svoja vozila sa vozilima starim deset do 15 godina, koja je trenutno moguće uvesti, jer njihova finansijska situacija ne dozvoljava kupovinu novih vozila – rekao je Vujadinović. On smatra i da treba naći načina da se ta rashodovana vozila na propisani način recikliraju ili izvezu u države sa lošijim životnim standardom građana.

Ekonomija

Neđelja, 13. decembar 2020.

zila na dizel i benzin istraživali

mobila 16 dsto dizelaša

Rezultati primjene izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata

Legalizovano više od hiljadu objekata PODGORICA - Od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, od sredine avgusta ove godine, podnijeto je 1.381 zahtjev što je kako smatraju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u odnosu na trenutnu situaciju, tj. pandemiju kovid-19, pozitivan bilans. Kako je Pobjedi kazao direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović donijeto je i 175 rješenja o legalizaciji, što ukupno, sa ranije donijetim rješenjima o legalizaciji, čini cifru od 1.185 legalizovanih objekata. U opštini Nikšić donijeto je 258 rješenja o legalizaciji, glavnom gradu 152, u Danilovgradu 145, Bijelom Polju 123, Tuzima 78, Tivtu 66, Rožajama 55, Žabljaku 53.

Od 52.303 podnijeta zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno više od 45.000, što je 86 odsto. Donijeta i 6.364 rješenja o prekidu postupka zbog neusklađenosti sa planovima ili rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, objašnjava Čanović

POdacI

Na crnogorskim drumovima 250.000 registrovanih vozila Prema podacima Monstata na kraju prošle godine u Crnoj Gori je bilo 249.301 registrovano drumsko motorno i priključno vozilo, što je za 5,9 odsto više nego u 2018. godini, kada ih je bilo 235.385. Od ukupnog broja vozila 217.959 su bila putnički autmobili. Od ukupnog broja vozila čak gotovo 74 odsto je za pogonsku energiju koristilo eurodizel, dok je 22,5 odsto vozila ako gorivo koristilo benzin eurosuper 95. Eurosuper 98 koristilo je 0,4 odsto vozila, a auto gas 3,2 odsto vozila.

koji ima izvjesnu budućnost u svijetu. Vujadinović je naveo da je u Crnoj Gori u prošloj godini bilo registrovano 145 električnih vozila. Vujadinović je podsjetio da je kroz privatnu inicijativu i podršku međunarodnih organizacija kao što je UNDP, instalirano više punionica za punjenje električnih automobila u Crnoj Gori, a nekoliko kompanija koje se bave auto-taksi prevozom u Podgorici, je u svoju flotu uvrstilo električne automobile. - Automobili koji za pogon koriste električnu energiju ne emituju štetne gasove i ne zagađuju životnu sredinu, ali pod uslovom da je električna energija koju koriste za pogon proizvedena iz obnovljivih izvora električne energije. Veoma je važno istaći da su u zadnjoj deceniji u Crnoj Gori izgrađeni vjetroparkovi, male hidroelektrane, solarne elektrane tako da sami proizvodimo ,,zeleno gorivo“ za električne automobile, kojih će iz dana u dan biti sve više na našim drumovima. Do sada smo imali situaciju da 100 posto fosilnih goriva koje su trošila drumska vozila u Crnoj Gori uvozimo – rekao je Vujadinović. On je naglasio da je veliki pobornik električnih automobila. - Pa je na moju inicijativu u Centru za motore i vozila Mašinskog fakulteta, čiji sam rukovodilac, oformljena E-mobility laboratorija u kojoj je instaliran jedan od prvih punjača u Crnoj Gori. U laboratoriji se vrši testiranje elek-

tričnih vozila i edukacija na temu e-mobilnosti – kazao je Vujadinović. On je dodao da se na krovu laboratorije instalira solarna fotonaponska elektrana koja će obezbijediti da električni automobili imaju nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte. - Veoma sam ponosan što mogu da podijelim sa vašim čitaocima informaciju da je Mašinski fakultet dobio projekat AlpeAdria Clean Transport Alliance (AACTA) koji finansira fond Evropska klimatska inicijativa (EUKI), a partneri su iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Projekat ima za cilj da u ovim zemljama intenzivira proces elektrifikacije transporta – istakao je Vujadinović. On je naveo da su nažalost električna vozila, kao relativno nova tehnologija, skuplja u odnosu na vozila sa konvencionalnim pogonom, te zahtijevaju podsticaje, odnosno subvencije od strane države. - Veoma raduje činjenica da eko-fond koji je formiran pri doskorašnjem ministarstvu održivog razvoja i turizma počinje sa subvencijama za nabavku električnih i hibridnih automobila. Mišljenja sam da bi bilo pravedno da se novac koji bi došao od zagađivača iz saobraćaja, troši na projekte usmjerene na stimulanse za elektrifikaciju transporta, poboljšanje energetske efikasnosti u saobraćaju i smanjenje zagađenja od izduvnih gasova vozila, odnosno projekte koji su usmjereni na reciklažu vozila i njegovih djelova – zaključio S.POPOVIĆ je Vujadinović.

Čanović navodi da je od 52.303 podnijeta zahtjeva za legalizaciju na nivou države obrađeno više od 45.000, odnosno 86 odsto. - Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 6.364 rješenja o prekidu postupka, bilo da se radi o razlozima neusklađenosti sa planovima ili o prekidu postupka radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa - precizira naš sagovornik. Čanović kaže da je važno da je izmjenama zakona „otvorena“ mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. Još jedna značajna novina odnosi se na činjenicu da je stvorena pretpostavka za donošenje rješenja o legalizaciji, u skladu sa smjernicama planskog dokumenta za objekte koji su prepoznati važećim planovima, a ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara. - Ova izmjena ima za cilj otklanjanje prepoznatih proceduralnih prepreka pri donošenju rješenja o legalizaciji, jer većina važećih planskih dokumenata sadrži smjernice kojim su u prostoru prepoznati bespravno sagrađeni objekti. Kroz planske dokumente su „uklopljeni“ svi objekti pod uslovom da ne narušavaju osnovnu razvojnu koncepciju planskog dokumenta - kazao je Čanović. Međutim, dalje objašnjava da većina bespravnih objekata ne ispunjava neki od urbanističkih parametara koji planska dokumenta propisuju za novu gradnju, pa formalno nijesu bili ispunjeni uslovi za donošenje rješenja o legalizaciji, te su se postupci prekidali do donošenja Plana generalne regulacije. - Kako je namjera da ovi objekti ostanu u prostoru, jer već postoji planski dokument koji to stanje uvažava, cjelishodno je bilo stvoriti pretpostavku za donošenje rješenja o le-



Marko Čanović

galizaciji za objekte koji su prepoznati važećim planovima, ali ne ispunjavaju neki od urbanističkih parametara za novu gradnju, ukoliko planski dokument takvu mogućnost ostavlja u smjernicama - kazao je Čanović. Takođe, dodaje on, data je mogućnost donošenja rješenja o legalizaciji za pomoćne objekte u skladu sa propisima jedinica lokalne samouprave kojima se uređuju pomoćni objekti, te precizirano da se za pomoćne objekte ne izdaju smjernice za usklađivaje spoljnog izgleda, što je slučaj kod ostalih bespravnih objekata. - Ne mogu se legalizovati oni objekti koji su bespravno sagrađeni, a ne nalaze se na orto foto snimku iz 2017-2018. godine - napomenuo je Čanović. Objašnjava da se rješenje o legalizaciji može donijeti za bespravni objekat koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima i/ili smjernicama važećeg planskog dokumenta donesenog do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno planskog dokumenta donešenog shodno Zakonom propisanoj proceduri. - Ali ukoliko to nije slučaj, postupak se prekida do donošenja Plana generalne regulacije. Takođe, uslov za donošenje rješenja o legalizaciji su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je objekat izgrađen tako da je to takođe jedan od razloga za prekid postupka - kazao je Čanović dodajući da nakon rješavanja prethodnog pitanja, odnosno donošenja planske dokumentacije ili rješavanja imovinsko pravnih odnosa postupci će se nastaviti. - Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte, odnosno



Ne mogu se legalizovati oni objekti koji su bespravno sagrađeni, a ne nalaze se na orto foto snimku iz 2017-2018. godine - napomenuo je Čanović

naknade za urbanu sanaciju: u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 2.459.917 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 4.170.944 eura. Naime, naknada za urbanu sanaciju po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama, na period od 10 ili 20 godina - precizira Čanović dodajući da shodno odredbama Zakona jedinica lokalne samouprave dužna da sredstva ostvarena od naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte i naknade za korišćenje prostora koristi za urbanu sanaciju i za obezbjeđivanje alternativnog smještaja, u skladu sa ovim zakonom.

TrOškOVI

Što se tiče troškova prijavljivanja za legalizaciju kao i dobijanja rješenja o legalizaciji on naglašava da je izmjenama Zakona ukinuta obaveza izrade projekta izvedenog stanja objekta, te smanjeni troškovi legalizacije. - Da budem precizan, ukinuta je obaveza izrade projekta izvedenog stanja bespravnog objekta, izvještaj o pozitivnoj reviziji projekta izvedenog stanja bespravnog objekta kao i davanje izjave revidenta da je

objekat izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja bespravnog objekta. Cilj je bio pojednostavljenje postupka legalizacije, ali koje neće ići na štetu bezbjednosti imalaca objekata i trećih lica, jer je vlasnik bespravnog objekta koji ne spada u objekte osnovnog stanovanja dužan da dostaviti analizu privrednog društva koje je ispitivalo statičku i seizmičku stabilnost bespravnog objekta u zavisnosti od površine objekta - precizirao je Čanović. Po njegovim riječima postupak legalizacije je zakonom formulisan kao kompleksna procedura koja obuhvata provjeru više činjenica-uslova, i postupanja su određena specifičnošću svakog od njih. - Formulisanjem utvrđene procedure vodili smo računa da se kroz ovaj proces osigura prvenstveno bezbjednost i sigurnost građana koji u njima žive ili borave, ali i pravna sigurnost imovine i uvećanje vrijednosti te imovine. A to se može postići samo cjelovitom procedurom koja rezultira rješavanjem imovinsko pravnih odnosa, provjerom stabilnosti objekata izgrađenih suprotno propisima i uvođenjem tih objekta u sistem planiranja prostora, u skladu sa pravilima struke kaže Čanović. Svaki zahtjev, odnosno postupanje po zahtjevu ima određenu specifičnost, jer sama bespravna gradnje ima više pojavnih oblika što se, kako ocjenjuje, zakonom i prepoznalo. - Procedura, odnosno dokazi koji se dostavljaju u postupku su različiti u zavisnosti od namjene objekta i njegove površine. Zakon prepoznaje i svojstvo vlasnika bespravnog objekta, pa su prepoznati objekti osnovnog stanovanja, odnosno oni objekti koji su građeni sa ciljem rješavanja stambenog pitanja vlasnika i članova njegove porodice - kazao je Čanović napomenuvši da su za te objekte predviđeni izuzeci koji olakšavaju plaćanje naknade za urbanu sanaciju. - Za te objekte se naknada može plaćati u ratama na period od 20 godina, i za te objekte je propisana mogućnost da legalizuju objekat a da ne rade tehničku dokumentaciju, čija je izrada propisana kao obaveza za objekte površine preko 200 metara kvadratnih - tvrdi naš sagovornik. A postupak legalizacije podrazumijeva identifikaciju objekta na orto foto snimku i provjeru usklađenosti sa postojećom planskom dokumentacijom, što je novim zakonskim rješenjem povjereno privrednim društvima koja su ovlašćena za obavljanje djelatnosti revizije tehničke dokumentacije i stručnog nadzora. N.kOVaČEVIĆ

Društvo

Neđelja, 13. decembar 2020.

Ocjene odluke Vlade da imenuje pet novih predstav PODGORICA – Akademik CANU i bivši ministar prosvjete prof. dr Slobodan Backović kazao je za Pobjedu da ne očekuje da novoizabrani članovi Upravnog odbora Univerziteta mogu značajno ili radikalno da promijene upravljačku politiku tog tijela.

Detalj iz laboratorije Instituta za javno zdravlje

Od 1.442 uzorka na korona virus pozitivna 402 testa

Preminulo devet osoba od posljedica kovida-19 PODGORICA – Korona je juče odnijela devet života, a laboratorije u kojima se radi PCR dijagnostika su od ukupno 1.442 uzorka na ovaj virus, registrovale 402 novopozitivna slučaja infekcije. Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, najviše novooboljelih je pronađeno u Podgorici i to 249, zatim Baru 24, Nikšiću 23, Herceg Novom 19, u Rožajama je 15 novooboljelih, Budvi 14, Cetinju 13, Tivtu 12, Kotoru deset, Bijelom Polju i Tuzima po pet, Beranama, Mojkovcu i Danilovgradu po troje, te Pljevljima i Ulcinju po dvoje novooboljelih. Preminulo je devet pacijenata i to iz Podgorice pet, Cetinja dvoje i Bara i Nikšića po jedno.

- Najstariji preminuli je imao 83 godine, a najmlađi 62 godine (1958. godište). Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 569, a od početka godine 578 - naveli su iz Instituta. Kazali su da se oporavilo 152 pacijenta. - Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi 10.756. Od početka godine ukupan broj registrovanih slučajeva infekcije korona virusom je 40.948 - zaključili su iz Instituta. Kada je u pitanju situacija u bolnicama, u Kliničkom centru Crne Gore trenutno su na liječenju 102 pacijenta obolje-

la od korona virusa, od kojih je 41 životno ugrožen. U nikšićkoj bolnici je smješteno 97 pacijenata koji su pozitivni na kovid. - Životno je ugroženo njih 24 i n a l a z e s e u Je d i n i c i intenzivnog liječenja, od kojih su četiri pacijenta na neinvazivnoj ventilaciji. Na respiratoru trenutno nema pacijenata. Ostali pacijenti su stabilnih vitalnih parametara i trenutno se dobro osjećaju saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. U Opštoj bolnici Berane liječi se 51 kovid pozitivan pacijenat. - Od toga devet pacijenata ima tešku kliničku sliku i svi se nalaze na neinvazivnoj ventilaciji - saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. K. J.

Direktor IJZ-a na Fejsbuku komentarisao fotografiju Novaka Đokovića i Ane Ivanović

Galić smatra da bez srpskih gena nema uspjeha PODGORICA - Društvenim mrežama kruži komentar novoizabranog direktora Instituta za javno zdravlje Igora Galića napisan ispod zajedničke fotografije Ane Ivanović i Novaka Đokovića, u kome je uspjeh opravdao srpskim genima. - Upravo se na ovoj slici vidi razlika i veličina jednog Novaka. On se oženio srpkinjom i djeca će im biti isto što i oni makar još jednu generaciju. Ona se udala za Njemca i djeca će joj biti Njemci. Poenta je u tome što uz nesumnjivi rad i talenat to što su postigli u svijetu tenisa ne bi mogli bez slovenskih, da ne kažem srpskih gena napisao je Galić ispod fotografije. Parola Instituta za javno zdravlje je ,,u misiji očuva n j a i u n a p re đ e n j a zdravlja stanovništva Crne Gore“. Očuvanje i unapređenje gena, ko se kim oženio, za koga se neko udao, kao ni nacionalnost nečije djece, nije ingerencija IJZ. R. P.

Da su ti predstavnici ideološki i partijski bliski Vladi, ali da to nije dobar pristup i da ne može voditi onom što je i premijer obećao u svom ekspozeu – jačanju autonomije UCG smatra viša pravna savjetnica Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić predložila je prekjuče novoformiranoj Vladi da smijeni aktuelne članove izvršne vlasti u Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore i imenuje petoro novih: dr Budimira Aleksića, prof. dr Vladimira Božovića sa PMF-a, dr Milenu Burić i prof. dr Rajku Glušicu sa Filološkog fakulteta UCG, te prof. dr Milijanu Novović-Burić sa Ekonomskog.

UTICAJ POLITIKE

- Očekujem da će se oni ponašati kao opozicija rukovodećoj garnituri UCG, što bi moglo uticati na poboljšanje upravljačke politike Upravnog odbora – kaže akademik Backović. UCG je, podsjeća on, državni univerzitet - autonoman je po Zakonu o visokom obrazovanju, u obavljanju svoje djelatnosti. Organ upravljanja UCG koji utvrđuje poslovnu politiku je Upravni odbor koji ima 15 članova, jednu trećinu čine predstavnici države koja finansira rad UCG, a sastav tog tijela zakonodavac je propisao tako da se obezbijedi da na rad UCG ne mogu da bitno utiču trenutne politike. - Da li je uvijek bilo tako, možete sami prosuđivati – poručuje Backović. Dodaje da predstavnici države - jedna trećina članova, mogu da utiču na odluke UO, a za odluke su im potrebni glasovi još tri člana. - Ne treba komentarisati kompetencije predloženih članova jer nije jasno koje su to kompetencije neophodne za članstvo u UO i koje kompetencije posjeduju kandidati. Ono što se može vidjeti na društvenim mrežama je da su to univerzitetski profesori, osim jednog. Najbolje ocjene njihovog profesionalnog rada su vjerovatno napisane u Biltenu UCG sa referatima za izbor u akademska zvanja. Ono što je interesantno za javnost je po kojim su kriterijumima predloženi za članstvo u UO. Nepoznato je i ko ih je predložio ministarki – ističe

Backović Ne mogu promijen upravljač politiku

Narušena autonomija Univerziteta

akademik. U Centru za građansko obrazovanje nijesu iznenađeni smjenom članova Upravnog odbora UCG koje imenuje Vlada u tom tijelu kao svoje predstavnike, jer su smijenjeni članovi dolazili iz vladajuće koalicije prethodnog saziva vlade. Nijesu, kako kaže Kaluđerović, ni iznenađeni što je nova ministarka predložila, a Vlada imenovala pet predstavnika u Upravni odbor UCG koji su im ideološki i partijski bliski. - Ali, vjerujemo da to nije dobar

pristup i da ne može voditi onom što je i premijer obećao u svom ekspozeu – jačanju autonomije UCG – istakla je ona.

POD LUPOM KAKO SE TROŠIO NOVAC…

Dobro je, smatra Kaluđerović, što se radi o profesorima sa UCG čime je napuštena ranija praksa da o pitanjima koja se tiču UCG odlučuju državni službenici i namještenici, ali bi ,,pravi kvalitativni pomak bio kada bi taj sastav oslikao i društvenu i političku raznovr-

Kaluđerović: Što prije raspisati izbore za novog rektora Kaluđerović iz CGO-a kaže da je prethodna vlada odobrila princip po kom rektora bira Upravni odbor ,,što nije demokratski i dovelo je do toga da smo na nekoliko prethodnih izbora imali samo jednog kandidata“. - Cijenimo da jedna od prvih odluka novog UO treba da bude da se promijeni način izbora rektora i da se što prije raspišu izbori za novog rektoKomentar direktora IJZ-a na Fejsbuku

ra čiji će izbor imati legitimitet unutar akademske zajednice na UCG – rekla je ona. Ukoliko budu svoj posao obavljali savjesno, od članova Upravnog odbora, kaže, da očekuju da javnost dobije priliku da ima uvid u ključne dokumente po kojima možemo cijeniti učinkovitost finansijskog rukovođenja na UCG i da li to što se plaća novcem poreskih obveznika vrijedi tih sredstava. Snežana Kaluđerović

Društvo

Neđelja, 13. decembar 2020.

GODIŠNJICA PARISKOG SPORAZUMA: Predsjednik Crne Gore učestvovao na Samitu o klimatskim ambicijama

vnika u UO Univerziteta

Đukanović: Ostvarili smo cilj iz 2015. godine

ć: u niti čku

Postpandemijski oporavak zahtijeva izgradnju zelenijeg, otpornijeg, održivog svijeta. Ispunjenje obaveza iz Klimatskog sporazuma postaje uslov bez kojeg to nije moguće. Crna Gora ostaje odlučna u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene, poručio je predsjednik

Nijesmo iznenađeni smjenom članova koje imenuje Vlada u tom tijelu kao svoje predstavnike, jer su smijenjeni članovi dolazili iz vladajuće koalicije prethodnog saziva vlade. Nijesmo iznenađeni ni što je nova ministarka predložila, a Vlada imenovala pet predstavnika koji su im ideološki i partijski bliski. Ali, vjerujemo da to nije dobar pristup i da ne može voditi onome što je i premijer obećao u svom ekspozeu – jačanju autonomije UCG – istakla je Snežana Kaluđerović iz CGO

Tražiti povećanje budžeta Upitan kako očekuje da će se razvijati situacija na Univerzitetu, Backović kaže da UCG godinama radi nedovoljno finansiran. Da bi se poboljšao kvalitet obrazovanja (infrastruktura, povećanje broja zaposlenih, uslovi rada…) neophodno je minimalno povećati budžetska sredstva za UCG do nivoa 2.000 eura po studentu, godišnje. - Moja preporuka predstavnicima države u Upravnom odboru je da kao njeni predstavnici traže od Vlade povećanje budžetskih sredstava za rad UCG. To bi bio njihov značajan doprinos radu UCG – poručio je on.

čestim neodgovornim odlukama, a članovi UO UCG iz Vlade su praktično glasali za sve što im je predsjednik UO Duško Bjelica servirao umjesto da su bili kontrolni mehanizam koji treba da nadzire kako se troši ozbiljan dio sredstava od preko 20 miliona eura opredijeljenih iz Budžeta Crne Gore za UCG. To se potvrdilo njihovim odobrenjem novog zahtjeva UCG za dodatnih četiri miliona više sredstava iz budžeta nego za 2020. godinu, a da pri tom nijesu tražili bilo kakvu eksternu reviziju od 2017. godine a i ranije – navodi Kaluđerović.

Kaže da će se vrlo brzo vidjeti da li su novi članovi UO spremni da štite javni interes ili su tamo zarad nekih partikularnih. - A mi ćemo to pratiti i shodno njihovom djelovanju se precizno odrediti – rekla je ona. Budimir Aleksić je profesor Cetinjske bogoslovije, nekadašnji pomoćnik ministra vjera u Vladi Savezne Republike Jugoslavije, a u tri mandata bio je poslanik Skupštine Crne Gore. Jedan je od osnivača Srpske kuće u Podgorici. Prof. dr Vladimir Božović redovni je profesor na Prirodnomatematičkom fakultetu, predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske u Crnoj Gori i osnivač NVO Akademska alternativa, a takođe je na spisku osnivača Srpske kuće. Rajka Glušica redovni je profesor na Filološkom fakultetu u Nikšiću. Bila je kandidatkinja koalicije ,,Crno na bijelo“ za poslanicu. Ona se oštro protivila odluci Vlade iz 2014. godine da se formira Fakultet za crnogorski jezik i književnost uz ocjenu da se ustanovljavanjem fakulteta ,,za jotovanu varijantu crnogorskog jezika produbljuju podjele i čini šteta crnogorskoj nauci i kulturi“. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova od ukupnog broja članova. Ovo tijelo, između ostalog, bira i razrješava rektora i generalnog sekretara Univerziteta, dekane i direktore organizacionih jedinica, imenuje i razrješava prorektore, predstavnike u organima upravljanja organizacije čiji je osnivač Univerzitet. N. Đ.

PODGORICA –Postpandemijski oporavak zahtijeva izgradnju zelenijeg, otpornijeg, održivog svijeta. Ispunjenje obaveza iz Klimatskog sporazuma postaje uslov bez kojeg to nije moguće, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. On je, na poziv generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, predsjednika Francuske Emanuela Makrona i Čilea Sebastijana Pinjera Ečenike, te predsjednika vlada Ujedinjenog Kraljevstva Borisa Džonsona i Italije Đuzepea Kontea, učestvovao juče na liderskom onlajn Samitu o klimatskim ambicijama, koji se održao u znak obilježavanja pete godišnjice Pariskog sporazuma. Đukanović je rekao da smo suočeni sa izazovom koji po ko zna koji put ističe kao jedini mogući odgovor efikasan multilateralizam, saradnju i zajedničku odgovornost. – Postpandemijski oporavak zahtijeva izgradnju zelenijeg,

otpornijeg, održivog svijeta. Ispunjenje obaveza iz Klimatskog sporazuma postaje uslov bez kojeg to nije moguće. Jednako kao što bez povećanja ambicija na nacionalnom nivou ne možemo dostići ciljeve iz Pariza. Zato pozdravljam inicijativu za održavanje liderskog samita – naveo je Đukanović. Pojasnio je da je udio Crne Gore u globalnim emisijima svega 0,009 odsto. – I pored toga, 2015. godine, Crna Gora se kroz nacionalno utvrđeni doprinos obavezala na smanjenje od najmanje 30 odsto do 2030. Ovaj cilj Crna Gora je već ostvarila. I to zahvaljujući preduzimanju efikasnih mjera na unapređenju industrijskih tehnologija, povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora i sprovođenju mjera energetske efikasnosti. Dalje povećanje nivoa naše klimatske ambicije mora se zasnivati na složenim strukturnim promjenama u svim ključnim sektorima, uz visok projektovani nivo investicija – naveo je Đukanović.

Predsjednik je rekao da revizijom doprinosa kao novu ciljnu vrijednost postavljamo smanjenje od 35 odsto do 2030. (ne uključujući sektore namjene u šumarstvu i poljoprivredi), odnosno smanjenje emisija gasova za 2117 kilotona. – Naše procjene govore da bi daljim unapređenjem ciljni nivo mogao biti povećan na 39 odsto. Izvjesnost u ovom pravcu, paralelno sa daljim napretkom u evropskim integracijama, stvaraće prostor da do 2025. dalje revidiramo nacionalne ciljne vrijednosti. Izrade nacionalnog energetsko-klimatskog plana, plana adaptacije na klimatske promjene i strategije niskokarbonskog razvoja daće pouzdanije projekcije mogućnosti Crne Gore u kontekstu nastojanja EU da svoj cilj smanjenja emisija poveća sa 40 na 55 odsto u narednih deset godina. Crna Gora ostaje odlučna u traženju optimalnih odgovora na klimatske promjene i odgovorna u realizaciji zacrtanih ciljeva – zaključio je Đukanović. K. J.

Održana elektronska sjednica Senata UCG, usvojeni prijedlozi fakulteta za izbor u akademska i naučna zvanja

Uslov za doktora nauka ispunilo 13 kandidata

PODGORICA – Na elektronskoj sjednici Senata UCG usvojeni su prijedlozi organizacionih jedinica u cilju realizacije postupka za sticanje akademskog naziva doktora nauka za 13 kandidata na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Fakultetu političkih nauka, Biotehničkom fakultetu, Prirodnomatematičkom fakultetu i Medicinskom fakultetu. Kako je saopšteno iz UCG, usvojeni prijedlozi tiču se ocjene o ispunjenosti uslova i imenovanja komisije za ocjenu doktorske disertacije, izvještaja o podobnosti teme i kandidata, imenovanju mentora i komentora, ocjene o podobnosti doktorske teze i kandidata. – U cilju realizacije konkursa za izbor u akademska i naučna zvanja i sprovođenje postupaka, Senat je imenovao Komisiju za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja

I. BOŽOVIĆ

D. MALIDŽAN

Slobodan Backović

snost i kada bi kriterijumi bili van političke i ideološke ravni“. - Nas, prije svega, zanima kako će se novi predstavnici Vlade u UO UCG odnijeti prema našoj ranije podnešenoj inicijativi za sprovođenje eksterne revizije Univerziteta Crne Gore za period od 2017. do 2020. godine, a koju ćemo sada ponoviti. Budžet UCG je rastući, a posebno od 2017. godine, kada su uvedene besplatne studije, a potpuno je van kontrole – ističe ona. Podsjetila je da je za dosadašnji trogodišnji period iz budžeta na račun UCG uplaćeno oko 60 miliona eura, a da je ,,izostala eksterna kontrola trošenja budžetskih sredstava, odnosno koliko je njima poznato Vlada do sada nije angažovala nezavisnog eksternog revizora niti je sprovedena takva kontrola, a posljedično nema ni nezavisne procjene zakonitosti i učinkovitosti potrošnje tih sredstava“. - Naše iskustvo sa dosadašnjim predstavnicima Vlade u UO UCG je loše, kao i sa rukovodstvom UCG uopšte. Naime, do sad je postojalo saglasje u netransparentnosti,

Zgrada Rektorata UCG

za izbor u akademsko zvanje za oblasti Montenegristika – crnogorske i južnoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu. Na istoj sjednici, a po biltenu UCG br. 514 imenovana je i Komisija za praćenje javnog pristupnog predavanja radi provjere pedagoških sposobnosti kandidata koji se biraju u prvo akademsko zvanje - docent i Komisija za inauguraciono predavanje za kandi-

data koji se bira u akademsko zvanje redovni profesor za oblast Crtanje na Fakultetu likovnih umjetnosti - navodi se u saopštenju. Na prijedlog Vijeća Biotehničkog fakulteta, na sjednici je donijeta odluka o izmjeni organizacije nastave na Biotehničkom fakultetu, na predmetu Biohemija, studijski program Animalna proizvodK. J. nja.

Društvo

Neđelja, 13. decembar 2020.

Peticija Cetinjana zbog najave o ponovnom glasanju o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti

Adžić da ne glasa za veleizdaju Crne Gore

Sociolog religije Slobodan Sadžakov ocjenjuje da Vl konzervira stanje da SPC bude ,,država u državi“

Čin vr pom drž

PODGORICA – Povodom najave o ponovnom glasanju o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, poslaniku Ure Filipu Adžiću obratila se grupa Cetinjana u kome mu traže da stane na stranu, „onih koji se bore za odbranu prava Crne Gore i Crnogoraca, da prežive kao suverena država i slobodna nacija.“ Kako navode u peticiji, Adžićev glas, odnosno ruka u ponovnom glasanju o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, umnogome će odrediti karakter i sudbinu naše države i nacije.

UZURPACIJA

- Obraćamo Vam se, između svih ostalih poslanika vladajuće većine, jer ste jedan od Cetinjana koji je pripadao suverenističkoj omladini i bio poštovalac Crnogorske pravoslavne crkve. Danas ste, pak, u situaciji da odlučujete o vlasništvu crnogorskih bogomolja koje je uzurpirala Srpska pravoslavna crkva nakon nestanka kraljevine Crne Gore 1918. Aktuelni Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je izglasan krajem 2019. godine, u skladu je sa pozitivnim evropskim zakonodavstvom, što su potvrdili međunarodni eksperti Venecijanske komisije. Na taj način je djelimično ispravio jednu vjekovnu nepravdu, koja je u izvjesnoj mjeri poništila posljednju tekovinu aneksione Podgoričke skupštine 1918. godine. Nova vladajuća većina je već u prvim danima nakon svog ustoličenja krenula u ubrzanu srbizaciju kulture, jezika, pisma, Univerziteta, i odmah najavila izmjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u

Filip Adžić

domenu promjene vlasništva crkvene imovine. Najavljene izmjene predviđaju da se najvredniji kulturno-istorijski spomenici ove zemlje ponovo vrate SPC, tačnije da za vijek i vjekov, postanu vlasništvo Republike Srbije. U pitanju su kulturna i duhovna dobra od najviše nacionalne vrijednosti, bez kojih dugoročno, Crna Gora i Crnogorci, ne mogu preživjeti kao suverena država i nacija, pa predaja naše najvrednije kulturno-duhovne baštine instituciji druge države ima elemente veleizdaje - navode u peticiji.

PRLJAVO KOLO

Kao rođeni Cetinjanin, poručuju oni Adžiću da mora znati da je Cetinjski manastir, osim što je bio duhovno sjedište, više od dva vijeka bio i centar svjetovne vlasti Crne Gore, „i da bi bio neoprostivi moralni i civilizacijski zločin ovu nacionalnu svetinju i ostale crnogorske bogomolje, koje su naši preci gradili i branili u

najvećim zamislivim teškoćama i iskušenjima, predate zauvijek u vlasništvo instituciji koja je duhovni patron Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Vojislava Šešelja i ostalih ratnih zločinaca“. - Stoga, morate znati da će glasanje o ukidanju tri člana Zakona o slobodi vjeroispovijesti, u neku ruku biti i rehabilitacija duha i ideologije Podgoričke skupštine, i od Vas očekujemo da ne uđete u to mutno i prljavo kolo koje je pripremilo novo ponižavajuće brisanje crnogorske suverenosti. Pred Vama je velika odluka koja će, dakle, ne samo presudno uticati na budućnost i karakter crnogorskog društva, nego će trajno obilježiti i Vaš budući život, tako što ćete sačuvati svoju čast i obraz ili postati novi Savo Fatić u mračnom dijelu istorije Crne Gore. Morate biti svjesni da od Vas kao Cetinjanina, u ovom presudnom trenutku zavisi sudbina duhovnog bića Crne Gore - zaključili su u peK. J. ticiji.

Predsjednik Unije CG USA Global ogorčen zbog napada i prijetnji koje su mu upućene

Jahović će se obratiti Ambasadi SAD i crnogorskim vlastima PODGORICA – Predsjednik Unije CG USA Global Mirsad Jahović poručio je da će Ambasadi SAD i vlastima u Crnoj Gori biti proslijeđene sve poruke prijetnji, imena njihovih autora, a koje su, kako je naveo u saopštenju nastale nakon „tzv. osvajanja slobode nove parlamentarne većine.“ On je prije nekoliko dana napadnut u Čikagu kada je, za sada, nepoznata osoba pucala na njegov kamion. Jahović je rekao da ukoliko crnogorski pravni sistem nije sposoban da se uhvati u koštac i procesuira počinioce, kao državljani SAD će se za svoja prava obratiti američkim i evropskim relevantinim organima. - Unija CG USA Global se zahvaljuje svim svojim članicama, saradnicima iseljenicima

koji su pokazali zabrinutost i uputili podršku, u povodu pokušaja likvidacije predsjednika Unije. Zahvaljujemo se Generalnom konzulatu CG u SAD, Željku Stamatoviću i ambasadoru Nebojši Kaluđeroviću, kao i Upravi za dijasporu u Crnoj Gori, koja je pokazala spremnost da u okviru svojih nadležnosti pruži podršku i zaštitu našim iseljenicima i njihovom neotuđivom pravu na slobodu mišljenja i njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta! Zhvaljujemo se i svim našim građanima širom svijeta koji su se oglasili povodom ovog slučaja - navodi se u saopštenju. Zahvalili su se i Asocijaciji dijaspore i Veri Kirović na ponudi bzrezervne podrške, kao i prijateljima u domovini. - Ne možemo se, nažalost zahvaliti novoj Vladi Crne Gore, jer tvrdimo da je ovaj oružani



Jahović je prije nekoliko dana napadnut u Čikagu kada je nepoznata osoba pucala na njegov kamion

napad na predsjednika Unije proizvod njihovog agresivnog političkog i anticrnogorskog djelovanja. Istinske patriote u ovakvim slučajevima ne osjećaju strah, jer osjećaju da je Crna Gora nadživjela i gore atake, pa sa nadom gledamo u njenu budućnost, koja mora biti oslobođena od kleronacionalističke svijesti i uticaja SPC, koja u svom djelovanju nije donijela ništa dobro nigdje gdje se uključila u politička dešavanja - zaključili su u saopštenju. K.J.

Slobodan Sadžakov

PODGORICA - Najveći aktuelni problem Crne Gore je razgradnja njenog istorijski utemeljenog statusa, a to se tiče upravo namjere da se kroz rušenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti obezbijedi privilegovan položaj Srpskoj pravoslavnoj crkvi kao trenutno glavne poluge velikosrpskog nacionalizma – ocijenio je za Pobjedu sociolog religije, univerzitetski profesor Slobodan Sadžakov. Realizatorima tog projekta, kojem, kako kaže naš sagovornik, nije manjkalo ni teških zločina, oduvijek je smetala pravna sfera kao pretpostavka normalnog i uljuđenog života.

BRZINA

- Od svih problema koje crnogorsko društvo ima, za novu Vladu je očigledno najvažnije da meteorskom brzinom promijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. To je i u sadržajnom i simboličkom smislu jasan pokazatelj kako će se nova crnogorska vlast ponašati, odnosno koji će projekat slijediti i čije će interese protežirati – istakao je on. Izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti ekspresnom brzinom, bez ikakve javne rasprave, prema njegovim riječima, samo su pokazatelj da je riječ o namjeri da se konzervira situacija u kojoj je SPC bila ,,država u državi“, u mnogo

čemu relaksirana od uticaja pravnog poretka Crne Gore. - Brzina nove vlasti kojom su izmijenili Zakon zapravo je, čin vraćanja duga onima koji su im i pomogli da zaposjednu državne institucije. Odjednom ni javna rasprava o Zakonu (o kojoj su nekad toliko pričali) nije bitna, po onoj ,,zanemarimo principe, ako nam smetaju“ – istakao je on. Sadžakov je kategoričan da je donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti bio dio napora da se pravno reguliše čitav niz spornih pitanja koja su opterećivala crnogorsko društvo, da se uvede red u oblast rada vjerskih organizacija, te da se koriguju određene istorijske nepravde i pravne mahinacije. - To je ujedno značilo i namjeru da se dokine pravno problematični položaj SPC u Crnoj Gori, kao i da se ujedno ojača pravni poredak, odnosno suverenost Crne Gore. U tom pogledu, Zakon je predstavljao pokušaj realizacije temeljnih civilizacijskih vrijednosti koje poznajemo pod nazivom sekularizacija (razdvojenost države i crkve, odnosno crkava). Te vrijednosti su osnova svake moderne države. Da je ovaj Zakon predstavljao izraz samovolje i hajdučije on sigurno ne bi mogao dobiti ,,zeleno svijetlo“ od strane tako respektabilne instance kakva je Venecijanska komisija – naglasio je naš sagovornik.

Leposavić konfuzan Za razliku od onoga što je rekao u srijedu, a Dan objavio u četvrtak, ministar Vladimir Leposavić, juče je korigovao izjavu pa je, kako prenosi RTCG, na predavanju u okviru „Škole političkih studija“ koju organizuje NVO Građanska alijansa, kazao kako je nacrt izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti pri kraju. Najavio je i formiranje radne grupe koja će se baviti tim pitanjem, nove sastanke sa predstavnicima vjerskih zajednica sljedeće sedmice, kao i javnu raspravu, ali tek kada izmjene Zakona budu usvojene?! RTCG je prenio da je Leposa-

vić na tom skupu kazao i da je tekst predloženih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti spreman u hitnom postupku što ne obavezuje na javnu raspravu. - Dva goruća pitanja tog Zakona jesu članovi 62, 63, i 64 u kojim je pokušano da se pitanje imovinskog spora rješava samo za jednog pravnog subjekta pred izvršnim organon, organom vlade, Vladimir Leposavić

Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić preko dnevnika Dan u četvrtak je obavijestio crnogorsku javost da je gotov Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti i obrazližo da javna rasprava nije bila neophodna jer će dokument biti procesuiran Vladi u hitnom postupku već početkom ove sedmice, a onda i Skupštini. Saopštio je i kako su izmjene donešene u intenzivnoj komunikaciji sa predstavnicima tradicionalnih vjerskih zajednica u našoj zemlji, a to su za Leposavića – SPC, odnosno njena Mitropolija crnogorsko-primorska, Islamska zajednica i Katolička crkva. - U nemušto sročenom saopštenju povodom promjene zakona navedeno je i da su održane konsultacije sa određenim vjerskim zajednicama. Iz izjave poglavara Katoličke crkve, koji je očigledno neprijatno iznenađen pomenutom brzinom, da se naslutiti koliko je sve to izgledalo ozbiljno i promišljeno – dodao je Sadžakov. Čelnici Islamske zajednice i Katoličke crkve u našoj zemlji reis Rifat Fejzić i monsinjor Rok Đonlešaj potvrdili su Pobjedi da su dobili poziv za sastanak od Leposavića, dan pošto je konstituisana Vlada. Leposavić ih je u utorak, 8. decembra pozvao da se sastanu u srijedu 9. decembra. a ne pred sudom. U posljednjem izvještaju PS SE je rečeno da te odredbe nijesu ni trebale tu da se nađu i mi smo to brisali - naveo je Leposavić. Rekao je i da su precizirani uslovi registracije i evidencije kako bi se „izbjegla konfuzija i manipulacije“, te da je cilj izmjena da sva prava i obaveze pripadaju jednako svim vjerskim zajednicama. - U tom simislu u Zakonu nema diskriminacije između postojećih vjerskih zajed-

Društvo

Neđelja, 13. decembar 2020.

U toku konsultacije sa potencijalnim kandidatima za v. d. direktora Uprave policije

lada izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti

raćanja duga za moć da zaposjednu žavne institucije Od svih problema koje crnogorsko društvo ima, za novu vladu je očigledno najvažnije da meteorskom brzinom promijeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti. To je i u sadržajnom i simboličkom smislu jasan pokazatelj kako će se nova crnogorska vlast ponašati, odnosno koji će projekat slijediti i čije će interese protežirati – kategoričan je Slobodan Sadžakov

Apel CPC Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo, arhepiskop kotorsko-primorski Simeon, vikarni episkop mitropolita Boris i episkop ostroškonikšićki Gorazd sa svještenstvom i monaštvom Crnogorske pravoslavne crkve pozvali su juče političke partije, nevladine organizacije, javne, kulturne i naučne poslenike i crnogorska udruženja u rasijanju da pred domaćim i međunarodnim organizacijama organizovano ustanu u odbranu dostojanstva i nezavisnosti domovine. - Na nju su napale sile koje imaju namjeru da je riješe nezavisnosti, tako što će namjeravanim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti uzakoniti pravni osnov da se 50 kvadratnih

Fejzić nije mogao da dođe, ali su bila dva pravnika Islamske zajednice, dok se Đonlešaj sreo sa Leposavićem. On je i jednima i drugima uručio gotov Prijedlog izmejna i dopuna Zakona i zatražio, kako su nam i potvrdili, da se o njemu izjasne za dan-dva. Iz Srpske crkve Pobjedi nijesu odgovorili kada su se sreli sa Leposavićem, ali s obzirom na činjenicu da je on bio član nica i onih koje će biti u budućnosti, to ne možemo da predvidimo, zbog toga i postoji Zakon da bi mogle vjerske zajednice, da kad se organiziju i da se prijavljuju i upisuju u javnu evidenciju - kazao je Leposavić. On je iskazao i opredjeljenje Vlade da se o Zakonu organizuju javne rasprave kada izmjene budu usvojene. - Naše opredjeljene je da kada se usvoje ove izmjene da se odmah organizuju, ako to žele vjerske zajednice, a ne političari, da se organizuje javna rasprava i da se pokrene donošenje novog zakona, ako to vjerske zajednice žele, uz tehničku medijaciju državnog organa - naveo je Leposavić.

kilometara crkvenoga zemljišta, 60 manastira i 650 crkava upiše u vlasništvo Srbije. Cilj je priprema uslova za ponovnu aneksiju Crne Gore Srbiji – poručili su oni sa vanrednog sabranja mitropolita, episkopa, svještenstva i monaštva Crnogorske pravoslavne crkve, održanog juče na Cetinju. Istakli su da posebno apeluju na crnogorske asocijacije u rasijanju da učine sve što je u njihovoj moći da se međunarodna javnost upozna sa ovim činjenicama i da podrže CPC i Crnu Goru. - Pozivamo poslanike vladajućih stranaka, da prije nego što dignu ruku za usvajanje tih izmjena, dobro razmisle o razmjerama posljedica takve odluke koja će biti zločin izdaje sopstvene domovine. To je najveći mogući zločin, koji neće ostati bez odgovora.

njihovog ekspertskog tima koji je o Zakonu pregovarao sa prethodnom vladom, jasno je da su se sastajali u kontinuitetu i da je riječ o njihovom dokumentu.

RAVNOPRAVNOST

Sagovornik Pobjede ocjenjuje da sve što se posljednjih meseci desilo, zaključno sa najavom promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, dodatno će otežati i položaj Crnogorske pravoslavne crkve koja, kako kaže, ionako ima velike poteškoće da ostvari ravnopravan status u aktuelnom vjerskom životu Crne Gore. - Taj status joj, nesumnjivo, pripada kako na osnovu istorijskih razloga, tako i u pogledu toga što predstavlja organizaciju kroz koju značajan broj crnogorskih vjernika iskazuje svoje religijsko osjećanje. Tome treba dodati i sadašnji nezavidan položaj CPC u pogledu dobijanja autokefalnosti. Taj proces treba, prije svega, da se odvija u religijskoj sferi i koliko god dug bio, imajući u vidu kompleksnu situaciju u odnosima pravoslavnih crkava, on bi trebalo da bude shvaćen u kontekstu otvorenog pitanja,

Još jednom apelujemo na poslanike da se suprotstave takvome sramnome velizdajničkome prijedlogu koji predstavlja okupacioni akt, koji će aktere njegovoga donošenja uvrstiti u red veleizdajnika i kvislinga. Ako ste ljudi dići ćete glas i ustati u odbranu časti i slobode sopstvenoga naroda. Uradite to i spasite dušu – naglasili su u apelu. Iskazali su zahvalnost svima koji su „svih ovih godina nosili svoj krst za našu svetu Crnogorsku crkvu“. Pozvali su građane da se toga dana, kada na dnevnom redu Skupštine bude usvajanje izmjena Zakona

o slobodi vjeroispovijesti, okupe ispred zgrade parlamenta i iskažu protest protiv „toga sramnoga okupacionoga i veleizdajničkoga prijedloga“.

a ne situacije koja je zauvijek zapečaćena – naglasio je Sadžakov. No, bez obzira na dobijanje statusa autokefalnosti CPC, crnogorska suverenost, dodaje on, ne zavisi od tog procesa. - Crnogorska suverenost već postoji, ona je u skladu sa modernim pravnim parametrima, ona je zasnovana na državnim institucijama i na evidentnoj priznatosti njene nezavisnosti. Čak i da CPC dobije autokefalnost, ova pravoslavna crkva, imajući u vidu sekularni karakter državnosti Crne Gore, neće biti ,,državna crkva“. Kao što postoji crnogorska suverenost, tako već sada postoji i funkcioniše CPC. Crna Gora nije ni u kom smislu nedovršena ni falična država, niti direktno zavisi od autokefalnosti. U modernom svijetu, državni legitimitet se ne crpi iz religijske sfere. Autokefalnost CPC je, naravno, poželjna. Ona jeste problem, ali ne najveći – zaključio je Sadžakov. Prema informacijama koje Pobjeda ima, duh Zakona o slobodi vjeroispovijesti temeljno je izmijenjen i tim dokumentom ozakonjuje se preuzimanje istorijskog

postojanja i apsorpcija autonomne-autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve u Srpsku pravoslavnu crkvu. „Vjerske zajednice koje su pravni subjektivitet stekle po svom istorijskom kontinuitetu i ranijim propisima do dana stupanja na snagu ovog zakona upisuju se u evidenciju postojećih vjerskih zajednica, koju vodi Ministarstvo, po službenoj dužnosti“, navodi se u dokumentu. Srpska crkva u Crnoj Gori na ovaj način ostvarila je jedan od svojih glavnih ciljeva – a to je da ne mora da se registruje, odnosno ona će, ako ove izmjene Zakona prođu u parlamentu, sada biti registrovana po službenoj dužnosti, po osnovu istorijskog kontinuiteta. Za izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti Vladi je potreban glas 41 poslanika u Skupštini, što znači da bi za njega trebalo da glasaju i predstavnici koalicije koju je predvodila Ura Dritana Abazovića. Iz ove partije ranije su saopštavali da će podržati promjene koje se odnose na sporne članove o imovini u ovom zakonu, što je prije pobjede na izborima SPC bio ključni zahtjev. Kaćuša KRSMANOVIĆ

Sekulović vjeruje da će Veljović podnijeti ostavku PODGORICA – Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović kazao je da su u toku konsultacije sa potencijalnim kandidatima za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Potvrdio je da se o toj poziciji pregovara sa pomoćnicima direktora policije Veselina Veljovića. - Razgovaramo sa pomoćnicima jer nas zakon na to obavezuje - kazao je Sekulović za TV Vijesti. Vjeruje ipak da će Veljović podnijeti ostavku. Drugi mehanizam za smjenu je, kako kaže, da Veljovićev izvještaj o radu policije ne prođe na skupštinskom Odboru za bjezbjednost i odbranu. - Direktor Uprave policije dva puta godišnje podnosi izvještaj skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu. Ukoliko Odbor negativno ocijeni izvještaj, ministar unutrašnjih poslova ima zakonsku mogućnost da pokrene postupak razrješenja direktora Uprave policije, da ga procesuira - saopštio je Sekulović. Sekulović je kazao da što se tiče novog direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) sve zavisi od

Sergej Sekulović

premijera, te bi se suzdržao od procjene za vremenski okvir, ali da pretpostavlja da će se to desiti brzo. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović saopštio je 8. decembra da ANB dobija novog direktora, te da se na sastanku sa direktorom Dejanom Peruničićem njemu zahvalio na dosadašnjem radu. Sekulović je što se tiče državnih sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Radeta Miloševića i Zorana Miljanića, funkcionera koalicije ,,Crno na bijelo“ rekao - ,,zašto bih ja diskriminisao ljude koji su politički aktivni“. Rekao je i da obojica imaju veliko iskustvo i da mogu da mu K. J. pomognu.

Preminuo Željko Ostojić

Mitropolit Mihailo

PODGORICA - Mr Željko Pavlov Ostojić preminuo je u 63. godini juče u Podgorici. Rođen je 1958. godine u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i Pravni fakultet. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu na radno-pravnom smjeru. Obavio je specijalizacije iz oblasti migracija, rada i zapošljavanja, novinarstva i lingvistike na švedskoj Upsali, Univerzitetu u Berkliju, francuskoj Alijansi, Pointer institutu u Floridi i Zidojče institutu u Njemačkoj. Radio je u dnevnom listu Pobjeda, kao novinar, urednik i komentator. Objavio je više od 500 spoljnopolitičkih komentara, intervjua i reportaža. Izvještavao je iz

30 zemalja svijeta, između ostalog i sa Mirovne konferencije o Bosni u Parizu. Sarađivao je na državnoj i privatnim televizijama. Govorio je engleski, francuski, italijanski i španski jezik. Bio je i rezervni oficir u činu poručnika-pilota. Za sobom je ostavio suprugu i troje djece.

Po potjernici Interpola stavljene lisice na ruke srpskom državljaninu

Lađevac uhapšen u Budvi BUDVA - Srpski državljanin Branislav Lađevac (47) iz Zajačara uhapšen je u petak u Budvi po potjernici koju je za njim raspisala Kancelarija Interpola u Beogradu, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije. Lađevac se potraživao kako bi se obezbijedilo njegovo prisustvo radi vođenja krivičnog postupka za šverc droge. - B. L. je uhapšen u naselju Golubovina– kazali su iz policije. Lađevac se našao na stupcima crne hronike 2001. godine kada je razotkriveno da je ubio cimera Marija Marvinića, nakon čega je njegovo tijelo bacio u rijeku.

Slučaj je policiji prijavila Darinka Mančić, majka nastradalog mladića, dok je bila na privremenom radu u Belgiji. Lađevac je kasnije pred policijom priznao da je 5. marta u svađu udario Marija glavu usljed čega je ovaj pao tjemenom na ivicu kreveta i na mjestu ostao mrtav. On je tijelo cimera, kako prenose srpski mediji, ,,polomio na djelove“ (policija sumnja da ga je isjekao na komade) koje je bacio u Dunav. Iako je počistio tragove ubistva, beogradska policija je ipak uspjela da pronađe tragove krvi i tkiva žrtve. I.T. - A. R.

Svijet

Neđelja, 13. decembar 2020.

STAV: Rasprava o Zapadnom Balkanu u Kongresu SAD

Povratak Amerike Lideri više od 70 zemalja o klimatskim promjenama

Bajden: SAD se vraćaju Pariskom sporazumu o klimi

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Raprava o Zapadnom Balkanu, pod naslovom ,,Preporuke za novu administraciju“, koju je, prije nekoliko dana, organizovao američki Kongres, uobičajena je praksa koju sprovode odbori nadležni za vanjsku politiku na Kapitol Hilu. Prelazak sa jedne na drugu administraciju uvijek donosi potrebu da specijalisti i eksperti za pojedine probleme i krajeve svijeta iznesu svoja mišljenja i sučele stavove koji mogu biti od koristi novoj izvršnoj vlasti. Ovoga puta je ta promjena, i njena pretpostavljena dubina, posebnog karaktera.

PROMJENA IGRE

Trampova administracija je odavno iskočila iz tračnica koje su postavile nekoliko prethodnih administracija - i republikanskih i demokratskih - pa se sa velikim stepenom izvjesnosti mogu anticipirati značajne modifikacije i ,,resetovanje“ politike koju će novom predsjedniku SAD sugerisati Savjet za nacionalnu bezbjednost (NSC), s jedne, a sprovoditi, uz participaciju u njenom projektovanju, Državni sekretarijat (DoS), s druge strane. Očekivanja su velika, a projektovane promjene čak i veće, pa je panel diskusija, iako fokusirana na Zapadni Balkan, s pažnjom propraćena i u Briselu i na drugim adresama značajnim za formulisanje evropske politike u balkanskom ,,predgrađu Evrope“. Sâm odabir panelista za tu priliku - Medlin Olbrajt, nekadašnja državna sekretarka iz Klintonove administracije, Danijel Server, sa vašingtonskog Dzons Hopkins univerziteta i Januš Bugajski, stručnjak za Istočnu Evropu i Rusiju - potvrdio je dobrim poznavaocima američke politike i pozicija u vašingtonskim ekspertskim krugovima da nova većina u Predstavničkom domu i najavljeni vanjsko-politički tim predsjednika Bajdena želi da vidi novu politiku, u ,,koordinatnom sistemu“ na koji su nas bile navikle tri administracije koje su prethodile odlazećoj.

REVIZIJA TRAMP GRENEL POLITIKE

Nije, dakle, bilo nikakvog iznenađenja, niti neočekivanih stavova i prijedloga ovo troje vrsnih poznavaoca naših krajeva i prilika. Za Crnu Goru, koja nije bila među centralnim temama, već je samo ovlaš (i za nas, vrlo korektno i realistično) pomenuta, u kontekstu destabilizacije koja ima svoje izvorište u politici zvaničnog Beograda i njemu bliskih krugova, pri čemu

Američki Kongres

Jedno je sigurno: Crna Gora ostaje pouzdani prijatelj i saveznik Sjedinjenih Država. Niko ozbiljan u Crnoj Gori to ne želi da kvari, a posebno ne oni koji su ključne istorijske odluke i uspjehe donijeli i ostvarili u prijateljstvu i savezništvu sa SAD. Zato su pomalo smiješni, mada nijesu naivni, aktuelni pokušaji da se izgradi ,,narativ“ koji bi konfrontirao politike koje su zajedno djelovale više od dvije decenije se linije tog destruktivnog uticaja mogu pratiti - bez ikakvog iznenađenja - do Moskve, ostaje podsjećanje da se, i u ovakvim prilikama, naše članstvo u NATO, ipak doživljava kao ozbiljni bezbjednosni momenat, koji ne dozvoljava opasnosti i rizike koje su panelisti jasno prepoznali u sagledavanju prilika u BiH, a posebno u srpsko-kosovskom čvoru, sa naglaskom, opet, na negativnim aspektima srpske politike, i na vanjskom, i na unutrašnjem planu. Tramp-Grenel politika, neizbježno, mora pretrpjeti ozbiljno pretresanje i reviziju. To je zajednički imenitelj sva tri izlaganja, kao i dodatnih objašnjenja. Garant za to je i sama ličnost, biografija i višedecenijski politički angažman izabranog predsjednika Bajdena, još od njegovih senatorskih dana, na što je podsjetila Olbrajtova, njegovo vanredno (i direktno!) poznavanje prilika na prostorima bivše Jugoslavije. Kao i spremni vanjskopolitički tim, u kojem će, od samog vrha, predloženog državnog sekretara EntonijaTonija Blinkena i Džejka Salivena, koji će biti nacionalni savjetnik za bezbjednost, pa do onih nivoa koji će se i neposredno baviti Zapadnim Balkanom - biti sve sami ,,diplomatski vukovi“ i veterani uspješnog i djelotvornog američkog angažmana u Klinton i Obama administracijama. Za nas, u Crnoj Gori, bez obzira što pozicija naše zemlje i unutrašnje prilike nisu, ovoga puta, bile pod lupom u raspravi, od posebnog značaja može biti činjenica da sagovornici nisu odbacili plan o tzv. ,,Mini Šengenu“, za koji je, u njegovoj ,,Grenel-interpretaciji“, zvanična Podgorica, donedavno, izražavala kontrolisanu, ali



istrajnu suzdržanost (sa opravdanim rezonom da to ne može biti surogat za EU-integracione procese). Ali na način koji će, ako bude primijenjem, značajno relaksirati, ne samo Crnu Goru, nego i mnoge druge na Zapadnom Balkanu, od bojazni da je taj plan bio samo okvir za napuštanje modela da svaka zemlja ponaosob napreduje prema EU i da bi on mogao, na temelju ekonomskih sporazuma (i onih drugih dogovora sa ,,ekonomskim“ opravdanjem) biti platforma za nametanje vodeće uloge Srbije u regionu, bez obzira na njene značajne i golim okom vidljive insuficijencije, opterećenja i aspiracije u pogledu odnosa da susjedima, koje nemaju nikakve veze sa dobrosusjedskim odnosima i propagiranom ,,zajedničkom evropskom budućnošću“.

BAJDENOV PUT

Zato je, koliko smo mogli da primijetimo, mnogo manje oduševljenja (dozvolićete nam taj prikladni eufemizam) za odjeke pomenute vašingtonske kongresne sesije bilo u Beogradu, nego što je to bio slučaj u Sarajevu i Prištini. Podgorica i Skoplje su, kao što znamo, ovih dana bile zaokupljene drugim aktuelnostima i problemima - ali je za obije zemlje jasno da će i za njih, uz nesporno pozitivni momenat stabilnog NATO članstva - biti od velikog značaja (treba li reći: mirna) tranzicija vlasti u kući sa adresom Avenija Pensilvanija, broj 1600. A za one koji su, bez obzira na to, ovih dana izražavali izvjesno razočaranje što se gospođa Olbrajt i naši stari poznanici Server i Bugajski nisu detaljnije bavili našom malom zemljom (a najvećom i najvažnijom za nas!), izabrani

predsjednik Bajden je Crnogorcima davno dao vrlo jednostavno objašnjenje. Naime, kada smo, u februaru 2010, na kraju dugog susreta delegacije tadašnjeg crnogorskog premijera sa timom tada potpredsjednika Bajdena, u Ruzvelt sobi Bijele kuće, prevodili dodatni lični razgovor Đukanović - Bajden, domaćin je, na poziv gosta da posjeti Crnu Goru, uz smijeh kazao: ,,Mi na Balkanu posjećujemo naše probleme, a ne naše prijatelje!“ Tada je to bio dobronamjeran i realističan prijateljski odgovor. Kako će to biti danas, poslije cijelih deset, odnosno jedanaest godina, pokazaće mjeseci pred nama. Jedno je, ipak, sigurno: Crna Gora ostaje pouzdani prijatelj i saveznik Sjedinjenih Država. Niko ozbiljan u Crnoj Gori to ne želi da kvari, a posebno ne oni koji su ključne istorijske odluke i uspjehe donijeli i ostvarili u prijateljstvu i savezništvu sa SAD. Zato su pomalo smiješni, mada nisu naivni, aktuelni pokušaji da se izgradi ,,narativ“ koji bi konfrontirao politike koje su zajedno djelovale više od dvije decenije. A oni koji su namjerili ili namjeravaju drukčije, imaće ozbiljne protivnike u saveznicima - i u SAD, i u Crnoj Gori, bez obzira na aktuelne i buduće opoziciono-pozicione distinkcije i konfrontacije. I tamo i ovdje, dakle, bez razlike. (Autor je bio crnogorski ministar vanjskih poslova u vrijeme obnove nezavisnosti i prvi crnogorski ambasador u SAD. Sada je crnogorski ambasador pri Svetoj Stolici. Iznijeti stavovi i mišljenja ne odražavaju nužno zvanične crnogorske pozicije)

Kada smo, u februaru 2010, na kraju dugog susreta delegacije tadašnjeg crnogorskog premijera sa timom tada potpredsjednika Bajdena, u Ruzvelt sobi Bijele kuće, prevodili dodatni lični razgovor Đukanović - Bajden, domaćin je, na poziv gosta da posjeti Crnu Goru, uz smijeh kazao: ,,Mi na Balkanu posjećujemo naše probleme, a ne naše prijatelje“

VAŠINGTON - Novoizabrani američki predsjednik Džozef Bajden najavio je da će se SAD prvog dana njegovog mandata ponovo pridružiti Pariskom sporazumu o klimi, u trenutku kada lideri država obilježavaju petu godišnjicu tog međunarodnog pakta čiji je cilj obuzdavanje klimatskih promjena. Lideri više od 70 zemalja obećali su juče putem video-veze preduzimanje većih napora na smanjenju emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Domaćini godišnjice potpisivanja sporazuma su Francuska, Velika Britanija, Italija, Čile i Ujedinjene nacije. SAD, koje je odlazeći predsjednik Donald Tramp izvukao iz sporazuma 2018. godine, nijesu predstavljene na skupu na državnom nivou. Bajden je naveo da su SAD imale ključnu ulogu u postizanju Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. godine, koji su od tada ratifikovale gotovo sve zemlje svijeta. - SAD će se ponovo pridružiti Pariskom sporazumu o klimi

prvog dana mog mandata. Sa kolegama širom svijeta odmah ću početi da sarađujem da učinimo sve što je u našoj moći, uključujući okupljanje lidera najvećih ekonomija na samitu o klimi tokom prvih 100 dana mog mandata - naveo je Bajden. On je ponovio obećanja iz predizborne kampanje da će njegova administracija postaviti kao cilj da emisija štetnih gasova u SAD bude smanjenja na nulu ne kasnije od 2050. godine. Stručnjaci navode da je djelovanje država u posljednjih pet godina dovelo do poboljšanja dugoročnih izgleda za obuzdavanje klimatskih promjena i da je najcrnji razvoj situacije do kraja vijeka postao manje vjerovatan. Međutim, požari u Amazonu, Australiji i Americi, poplave u Bangladešu i Istočnoj Africi, kao i rekordne temperature na Arktiku, stavile su u prvi plan uticaj koji na planetu ima povećanje od 1,2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijska vremena. Cilj Pariskog sporazuma o klimi je da se globalno zagrijavanje zadrži do kraja vijeka znatno ispod dva stepena Celzijusa, a idealno na najviše 1,5 stepeni.

Teksas pokrenuo spor kojim se traži blokada zasijedanja elektora iz četiri američke države

Izbori se rješavaju pred Vrhovnim sudom VAŠINGTON – Odlazeći američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će se „najvažniji slučaj u istoriji“ odigrati pred Vrhovnim sudom SAD. Država Teksas pokrenula je spor kojim se traži blokada zasijedanja elektora iz četiri države, Mičigena, Džordžije, Pensilvanije i Viskonsina za koje Tramp tvrdi da je u njima bilo izbornih nepravilnosti. On je to napisao na svom Tviter profilu, aludirajući na tužbe podnijete u vezi sa američkim

predsjedničkim izborima. - Ako Vrhovni sud pokaže mudrost i hrabrost, američki narod će pobijediti u vjerovatno najvažnijem slučaju u istoriji i naš izborni proces ponovo će biti poštovan - napisao je Tramp. Država Teksas pokrenula je spor kojim se traži blokada zasijedanja elektora iz četiri „kolebljive“ države, Mičigena, Džordžije, Pensilvanije i Viskonsina. To su države za koje Tramp tvrdi da je u njima bilo izbornih nepravilnosti, te da su nepravilno proglasile pobjedu Džoa Bajdena.

Odluka zbog nasilja tokom izbora u Bjelorusiji

Švajcarska zamrzla Lukašenkove pare BERN - Švajcarska vlada juče je objavila da je zamrzla finansijska sredstva bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Kao razlog za taj potez navodi se nelegitimnost i nasilje tokom izbora sprovedenih u avgustu ove godine. Vlada Švajcarske dodala je da je „Švajcarska duboko zabrinuta postojećim ten-

zijama i poziva na dijalog između bjeloruske vlade i građanskog društva“, ističući da je Lukašenku, njegovom sinu Viktoru i za još 13 ljudi povezanih sa njima zabranjen ulazak u tu zemlju. Centralna izborna komisija Bjelorusije u avgustu je potvrdila da je Aleksandar Lukašenko izabran za predsjednika Republike Bjelorusije.

Crnom Gorom

Neđelja, 13. decembar 2020.

SKI-CENTAR KOLAŠIN 1600: Turističke pripreme i turističke nade u punom jeku

Sprema se snijeg za „bitku“ sa koronom Prvi snijeg je „obrađen“ i spreman za naredne padavine. Novih 10,5 km staza za osrednje i napredne skijaše. Zahtjev da se ukine zabrana međugradskog saobraćaja i vjera u domaće goste. Organizacija i planina čuvaju od virusa KOLAŠIN - Nešto više od 30 cm novoga snijega na skijalištima Ski-centra Kolašin 1600 koji je tokom protekle nedjelje „obijelio“ padine

Bjelasice, donio je turističko ohrabrenje. Bjelasica nije kopna, nešto se može raditi, pripremati, očekivati... Kako nam je kazao Saša Je-

knić, direktor Ski-centra Kolašin 1600, prvi ozbiljniji snijeg ove sezone je dočekan sa punom mobilnošću svih sektora centra.

Proces obrađivanja snijega

Ovo nije visina snijega koja omogućava pravo skijanje na Bjelasici ali mi smo sa mehanizacijom „obradili“ i ovaj snijeg kako bi spremno dočekali naredne sniježne padavine. Planiramo i uspjećemo u tome da uradimo sve što je do nas. Pripremamo sve, čekamo snijeg i bićemo spremni da naše kapacitete ponudimo svakom gostu. Prvi će u funkciji biti nacionalni restoran „Troglava“ - ističe Jeknić. Predstojeća zimska turistička sezona ima dvije neizvjesnosti – snijeg i epidemiju korona virusa. Snijeg se najavio, nije planina bez njega ali na koji način se organizovati kada je „teret korone“ u pitanju... Poslali smo inicijativu nadležnim organima da se razmotri mogućnost ukidanja zabrane međugradskog saobraćaja. Svi turistički radnici u Crnoj Gori trebaju da pokušaju da izvuku maksimum od ove sezone i u tom kontekstu nam treba drugačiji odnos prema međugradskom prevozu. Naravno, mi ćemo na Skijalištu organizovati sve mjere koje se traže u zaštiti od korone. Skijanje

Nadaju se snijegu i turistima

kao aktivnost i kao sport, po našim procjenama, imaju dodatnu bezbjednost kada je virus u pitanju. Ispoštovaćemo epidemiološke mjere u punom kapacitetu, vjerujući da je Bjelasica zdrava životna sredina - kazao je Jeknić. U Ski-centru Kolašin 1600 vjeruju da će se svi napori koje čini društvena zajednica i građani isplatiti i da će epidemiološka situacija biti poboljšana. Ponuda ovoga skijališta predstojeće sezone će biti značajno unaprijeđena.U

funkiciji će biti novih 10,5 kilometara staza za osrednje i napredne skijaše koje će servisirati šestosjed otvorenog tipa. U funkciji će biti Skiškola kao i originalne ponude kao što su noćne šetnje krpljama kao i programi za tim bilding. Otvaranje skijaške sezone Ski-centru na Kolašin 1600 biće precizirano narednih dana kada se sagledaju epidemiološke procjene. Snijeg kao drugi uslov, najavio se kako treba... Dr.DRAŠKOVIĆ

Gradonačelnik Nikšića Milutin Simović organizovao video-konferenciju sa studentima u inostranstvu NIKŠIĆ - Predsjednik Opštine Milutin Simović organizovao je juče video-konferenciju sa nikšićkim studentima koji uspješno pohađaju najprestižnije univerzitete širom svijeta. Na konferenciji su učestvovali Miloš Nikolić, Marko Barović, Petar Knežević, Nevena Mušikić, Vanja Miljanić, Rade Dačević, Milena Nikolić, Jovana Purović, Pavle Vulanović i Vladimir Bošković. Predsjednik je istakao da mu je drago što su putem video poziva uspjeli da zajedno naprave „nikšićki most“ koji povezuje cijeli svijet, od Vašingtona, preko Toronta, Osla, Drezdena, Milana, Barija, Ljubljane, Kopra, Moskve do Abu Dabija. Iz Simovićevog kabineta pod-

„Nikšićki most“ povezao cijeli svijet Napredak našeg grada možemo obezbijediti samo ako objedinimo i aktiviramo sve izdašne potencijale kojima raspolažemo, posebno ljudske, a naročito mlade, vrijedne i uspješne, rekao je Simović sjećaju da je Nikšić uvijek bio rasadnik posvećenih, odgovornih i sposobnih generacija, spremnih za najviše domete. Simović ističe da su oni jedni od njih i da mu je zato posebno zadovoljstvo da sa njima podijeli iskustva i da se ,,održe bliske, iskrene i neraskidive veze našeg grada sa svojom djecom“. Simović je naveo da se u lokalnoj samoupravi svakodnevno

ulažu napori kako bi bili što bolji servis građanima i preduzetnicima, sa ciljem unapređenja ukupnih uslova za život i rad. Takođe, gradonačelnik je izrazio nadu da će se oni nakon završenih studija i ostalih obaveza vratiti u svoju zemlju i svoj rodni grad i naglasio da ,,napredak našeg grada možemo obezbijediti samo ako objedinimo i aktiviramo sve

Simović u razgovoru sa studentima

izdašne potencijale kojima raspolažemo, posebno ljudske, a naročito mlade, vrijedne i uspješne kao što su oni i brojni mladi koji su u Nikšiću“. Ovom prilikom studenti su

iskazali zadovoljstvo zbog održavanja ove video konferencije, prije svega zbog uspostavljanja komunikacije sa svojim gradom, ali i istakli da se nadaju da će oni zajedno bi-

ti dio tima koji će doprinijeti razvoju Nikšića i Crne Gore. Naglasili su da gdje god nastavili svoje karijere, uvijek će biti tu za svoj grad i sa zadovoljstvom su prihvatili da budu mentori iz svojih oblasti u projektu „Krenimo zajedno“. Studenti su iznijeli svoju spremnost da u narednom periodu svojim sugestijama, idejama i inicijativama pomognu da se u gradu realizuju inovativni i novi projekti. Istakli su da gdje god bili, njihove misli i srce su u Nikšiću. Na kraju, predsjednik Simović je izrazio sigurnost da će Nikšić, osnažen znanjima, vještinama i iskustvima koja će oni donijeti sa svih strana svijeta i dalje biti crnogorska uzdanica, ,,mjesto koje svi sa ponosom zovemo našim domom“. Ra. P.

Aktuelno

Neđelja, 13. decembar 2020.

Humani projekat NVO Paradigma omogućava socijalno ugroženom stanovništvu proizvodnju domaće organske hrane

Kriza je pogodila sve nas, a posebno se odražava na socijalno ugrožene porodice čiji članovi su izgubili poslove. Nova moba nije nešto što smo mi izmislili. Ona već postoji, a naš zadatak je da pomognemo da se više ljudi uključi u nju - kazao je Radnić PODGORICA - Sjajna inicijativa koja omogućava pristup domaćoj hrani socijalno ugroženim kategorijama stanovništva u vrijeme pandemije nedavno se začela u Podgorici i širi se u sve krajeve Crne Gore. Vraća nadu u bolje sjutra. U prvi plan stavlja dobrog čovjeka i činjenicu da složne ruke mogu zajedno iznijeti svaki teret. Projekat „Nova moba“ koju sprovodi NVO Paradigma osvijetliće stare vrijednosti u potpuno novim okolnostima.

Humanost

Zeleni tornjevi za organsku proizvodnju povrća

i što prije završili sve obaveze. - Projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici, a novoj mobi se priključio veliki broj ljudi širom Crne Gore. Nova moba je projekat, ali želimo da bude mnogo više od toga i da probudimo humanost kod svih nas, za koju znamo da je imamo - kazao je Radnić.

InIcIjatIve

Projekat se, objašnjava , sastoji iz tri incijative. Ideju će realizovati kroz tri ključna poduhvata i to: „Pomoć humanitarcima“, „Instant bašta“ i „Nova moba“. - Prva inicijativa ,,Pomoć humanitarcima“ ima za cilj da obezbijedi održiv pristup hrani materijalno ugroženim porodicama i humanitarnim organizacijama koje se bave pitanjem siromaštva u Crnoj Gori. Njima će na raspolaganju biti inovativni staklenici u kojima mogu uzgajati voće i povrće i na taj način obezbijediti održiv pristup hrani. Planirano je postaviti sedam staklenika širom Crne Gore kazao je Radnić. Druga incijativa je ,,Instant bašta“, koja, kako objašnjava naš sagovornik, omogućava ljudima da budu dobre komšije i pomognu nekome ko je u nezavidnoj situaciji tako što će nominovati ljude iz svoje zajednice kojima bi darivali zeleni toranj ispunjen organskim đubrivom i

Jovan Radnić

sadnicama koje bi proizvodile hranu tokom zime. - I treća incijativa je Nova moba mobilna aplikacija koja će spojiti ljude dobre volje koji posjeduju resurse poput vremena, novca ili namirnica sa humanitarnim organizacijama od povjerenja kojima su ovi resursi neophodni. Putem aplikacije će se korisnici kojima je pomoć neophodna moći anonimno informisati o radu organizacija - kazao je Radnić. - Ambasada SAD nas podržava ne samo finansijski već i promovišući naše incijative kako bi one došle do onih kojima je pomoć neophodna. Projekat ne bi bio uspješan bez brojnih volontera koji se svakodnevno javljaju - kazao je Radnić dodajući da im pomažu i brojne humanitarne organizacije. - Dogovoreno je postavljanje tri staklenika. Otvoren je i poziv za prijave za dodjelu

zelenih tornjeva na koji se mogu prijaviti svi pojedinci ili porodice kojima je potrebna pomoć i to putem sajta novamoba.me. Do sada je donirano 17 tornjeva, a plan je da većina projektnih aktivnosti bude završena prije polovine decembra, kako bismo osigurali da ove porodice imaju dovoljno hrane tokom zime kazao je Radnić.

ProIzvodnja komPosta

Pored malog tima NVO Paradigme u projektu učestvuje i konsultant Aleksandar Novović koji je poznat po konceptu urbanog baštovanstva koji je i zaživio u vidu Bašta ekologika, prve urbane bašte u Crnoj Gori. Svojom ekspertizom, Novović je pomogao da prve dvije inicijative zaista omoguće značajnu proizvodnju hrane, i to u ograničenim uslovima. Kako je Novović kazao za

Potrebe po mjeri i u skladu s prirodom Kako ističe aleksandar novović, životnu sredinu zagađujemo ili devastiramo zato što nemamo racionalan pristup resursima ili ih nemilice trošimo. - Imajući u vidu da svako uzimanje resursa, odnosno dobara od prirode, ostavlja veliki ožiljak na našu životnu sredinu moramo ponovo promisliti dugoročne efekte naših potreba. Trenutna kriza izazvana korona

virusom nas uči koliko stvari i potreba bez kojih smo mislili da ne možemo, danas imaju sasvim periferno značenje - kazao je Novović. On je poručio da sve što želimo i što nam je potrebno, neka bude traženo i dizajnirano u skladu sa prirodom, ali i po mjeri društva u kojem živimo. - Neka granica naših potreba ne prelazi granicu potreba drugih - zaključio je.

Pobjedu komposti nijesu ništa novo ni drugo do jedna vrsta humusa, dakle, zdrava zemlja, organska materija nastala iz razlaganja mnogih kompleksnijih elementa iz prirode, uglavnom biljnog porijekla. - Kao što humus nastaje u šumi prirodnim putem, truljenjem i razlaganjem, tako kroz proces kompostiranja mi podražavamo isti prirodni proces i stvaramo zemljanu materiju koja nam je potrebna za zdrav uzgoj biljaka i hrane. Ono što je kod komposta, odnosno kompostiranja kao kućne radinosti značajno, jeste da pored stvaranja hranljivog zemljišta za naše biljne kulutre, mi i recikliramo organske materijale (ostatke od hrane, suvo lišće, materijal od drveta, svježe pokošena trava sa travnjaka...) - objašnjava Novović. Na taj način, dodaje, vrše i menadžment njihovog otpada. - Odvajajući biološki, tj. organski otpad od neorganskog, omogućavamo dalje korištenje i jednog i drugog, a dodatno čuvamo, pa čak i obnavljamo resurse. Kompost je bogat hranljivim sastojcima. Koristi se u baštama, uređenju zelenih površina, hortikulturi, urbanoj poljoprivredi i organskoj poljoprivredi. Kao takav, kompost je koristan za zemlju na mnogo načina, uključujući kao sredstvo za

Kako je objasnio radnić zeleni tornjevi su modifikovane plastične kace koje se kod nas najčešće koriste za proizvodnju vina i rakije, a za njih je karakteristično da mogu izdržati izuzetno visoke ili niske temperature bez oštećenja. - Našli smo im drugu namjenu te smo napravili 80 ,,džepova“ za sadnice i ispunili ih organskom zemljom, a potom dodali i cijevi za kompost i navodnjavanje. Uz zeleni toranj obezbjeđujemo zemlju, sadnice i edukaciju kako bi korisnici znali kako da ih održavaju. Što se kultura tiče, skoro svo povrće može da se uzgaja u tornju, pa čak i paradajz, krastavci i tikvice - kazao je Radnić dodajući da su odlučili da, prilikom instaliranja, dodijele sadnice raštana, spanaća, blitve, zelene salate i cvekle kao hranljivih kultura koje mogu da podnesu hladno vrijeme.

poboljšanje tla, đubrivo itd tvrdi Novović. U okviru projekta Nova moba značajno su kaže fokusirani upravo na proizvodnju komposta. - Ako već želimo da revitalizujemo i unaprijedimo proizvodnju hrane u limitranim uslovima, pa kroz isti koncept da obnovimo dobre stare navike u zajednici, onda je bilo najbolje da počnemo od revitalizacije bazičnog resursa za našu humanitarno-poljoprivrednu inicijativu: obnova i proizvodnja zdrave zemlje. Takođe, kroz ovaj projekat ne želimo samo da proizvedemo zemlju potrebnu za naše aktivnoti, već i da usadimo ovu praksu kao svakodnevnu aktivnost domaćinstava - kazao je Novović.

A. JAredić

Kako je Pobjedi kazao marketing menadžer ove organizacije Jovan Radnić želja im je da ovaj projekat preraste u talas humanosti i da se nova moba ne zaustavi samo na ovom projektu. Ovo je njihov odgovor na krizu izazvanu pandemijom. - Nova moba nije nešto što smo mi izmislili. Ona već postoji, a naš zadatak je da pomognemo da se više ljudi uključi u nju. Kriza je pogodila sve nas, a posebno se odražava na socijalno ugrožene porodice čiji članovi su izgubili poslove i samim tim se porodica našla u ekonomski teškoj situaciji. Želimo da pomognemo lokalnim zajednicama projektima koji se fokusiraju na održivost. Tako je i nastala nova moba, kao podsjećanje na jednu lijepu crnogorsku tradiciju mobe koja polako ide u zaborav - kazao je Radnić. Ljudi su, kako je dodao, putem moba pomagali jedni drugima, a to je ono što nam je u vrijeme krize najpotrebnije. Sazivanje mobe nekada je bilo uobičajeno. Okupljali su se prijatelji, komšije i svi su složno obavljali određene poslove kako bi pomogli jedni drugima

A. JAredić

Nova moba za novo vrijeme

ZAJEDNO JE LAKŠE: Pripreme za uzgoj

MOŽE SE UZGAJATI I NA TERASI: Aleksandar Novović priprema zeleni toranj

n. kovaČevIĆ

Kultura

Neđelja, 13. decembar 2020.

NAŠA TEMA: Koliko su se školske lektire mijenjale u posljednjih dvadeset godina

Književnost na strani učenika PODGORICA - Potreba za čitanjem je proizvod zdravog usmjeravanja, pa je samim tim posljedica, više nego unutrašnji poziv. Posljedica dobrog navođenja, prije svega iz kuće, a kasnije, tokom školovanja, i predmetnih nastavnika. Zato je jako važno što će se djeci ponuditi za čitanje i na koji će im način biti približena ne samo vještina, već i sadržaj.

- Za klasike se uvijek može naći nastavno vrijeme, a mislim da je ključ u uzornom čitanju odlomaka iz tih književnih djela. Dobro čitanje je prvi korak razumijevanja i interpretacije složene strukture klasičnih djela. Univerzalne literarne vrijednosti moraju biti dio nastave književnosti. Naravno, preduslov takve nastave jeste savremena čitanka, poseban udžbenik među udžbenicima, i odgovarajući pristup nastavnika. Vjerujem da se u mnogim učionicama u Crnoj Gori uspješno prelazi most između školskog i rekreativnog čitanja. U rukama vještog nastavnika književnosti jedno je u službi drugog – rekla je Durković.

Pobjedu je ovim povodom više zanimala problematika prvog. Doba digitalizacije je promijenilo način na koji djeca uče, promijenilo je njihova interesovanja, pa smo se zapitali koliko se domaća i školska lektira u posljednjih dvadesetak godina mijenjala u okviru programa osnovne i srednje škole, te koliko su učenici dio procesa i koji su kriterijumi u igri kod izbora novih djela. Na ovu temu za Pobjedu govore profesorice književnosti Nađa Durković i Vera Mićunović. Naša treća sagovornica, direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoja Bojanić-Lalović, do zaključivanja ovog teksta nije poslala odgovore na naša pitanja.

KLASICI

MIĆUNOVIĆ: Uvrštavanje romana o Hariju Poteru je pun pogodak. To je jedna od najradije čitanih knjiga, djelovala je motivišuće na mnoge generacije

REORGANIZACIJA

Nađa Durković, urednica u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva s višegodišnjim iskustvom u učionici, kazala je da se promjene u obrazovanju dešavaju sporo i da je potrebno dosta vremena da se efekti novina procijene. - U Crnoj Gori smo decenijama u predmetnim programima književnosti imali poduže spiskove knjiga koje su učenici bili obavezni pročitati. U takvom pristupu nastavi književnosti očigledna je želja za sveobuhvatnošću, što širi dodir učenika s reprezentatitvnim djelima svjetske i nacionalne književnosti – rekla je Durković u razgovoru za Pobjedu. U svijetu koji se, po njenim riječima, mijenjao, dinamizovao, ubrzao po svim parametrima, strpljivo dubinsko čitanje je postalo luksuz posvećenih pojedinaca, što je uslovilo potrebom za reorganizacijom nastave. - Značajna promjena u paradigmi nastave književnosti desila se reformom obrazovanja osnovne i srednjih škola, koja je započeta 2003. Predmetni programi književnosti za osnovnu i srednje škole u metodološkom pristupu postavljeni su

Nađa Durković

otvoreno, sa kraćim spiskom obaveznih, takozvanih kanonskih književnih djela, i podužim spiskom predloženih književnih djela – rekla je Durković. Izmjene programa su, prema riječima Vere Mićunović, koja već godinama predaje Crnogorski jezik i književnost u osnovnoj školi „Olga Golović“ u Nikšiću, bile 2004, 2010. i 2017. godine. - Djela predložena za čitanje kod kuće, kako se danas terminološki određuje domaća lektira, mijenjala su se u posljednje dvije decenije, ali ne u onolikoj mjeri, koliko se to isticalo. Mislim da su promjene bile nužne u skladu s razvojem društva i samih učenika u njemu. Uz bajku i pripovijetku, roman je ostao i dalje najzastupljenija forma. S obzirom na ulogu književnosti, a to je da čitanjem književnih djela učenik razvija sopstveni emocionalni život i obogaćuje sliku o svijetu, znanje o samom sebi i o drugim ljudima, o ljudskim

Najvažniji zadatak je razvijanje vještine čitanja Nađa Durković akcentuje da je čitanje književnih djela važno za uspjeh u školi, iz svih nastavnih predmeta. - Razvijanje vještine čitanja jedan je od najvažnijih zadataka škole. Nova istraživanja pokazuju da bolja čitalačka pismenost znači veću vjerovatnoću za nastavak školovanja do 21. godine života; da je čitalačka pismenost predskazivač profesionalne karijere (bolji od školskih ocjena); da pozitivno utiče na odnos prema učenju − da je povezana sa sklonošću cjeloživotnog učenja i s aktivnim učešćem u društvu. Citirala bih riječi književnice Vide Ognjenović: „Čitanje treba predavati u školi kao glavni predmet. Čitanje je nauka o raspoznavanju sveta“ – skrenula je pažnju Durković.

DURKOVIĆ: Vjerujem da se u mnogim učionicama u Crnoj Gori uspješno prelazi most između školskog i rekreativnog čitanja iskustvima, vrijednostima i imaginaciji, vjerujem da se djela nijesu mijenjala na štetu autora, već u korist učenika – kazala je Mićunović i dodala da svi autori trpe štetu ukoliko nijesu čitani.

KRITERIJUMI

Na spisku lektira su se u posljednjih dvadesetak godina našli i aktuelni naslovi zabavne književnosti za djecu i omladinu. U osnovnoj školi se čita „Beskrajna priča“ Mihaela Endea, „Čarli i fabrika čokolade“ Roalda Dala, „Tata, ti si lud“ Vilijema Sarojana, „Gospodar prstenova (odlomak, I dio)“ Dž. R. R. Tolkina, „Hari Poter“ Dž. K. Rouling, „Strah od knjige“ S. Tamaro, „Ovo je najstrašniji dan u mom životu“ Jasminke Petrović, „Imaš fejs“ Jasminke Stepanić Tihi... U srednjoj školi su posljednjih godina u programu „Mi djeca sa stanice Zoo“ Kristijane F, „Djevojka sa pomorandžama“ Justeina Gordera i „Alhemičar“ Paola Koelja. U predmetnom programu za četvrti razred gimnazije nalaze se književna djela predstavnika „književnosti u pokretu“: „Jedan dan Antonija Adžića“ Balše Brkovića, „Auschwitz caffe“ Dragana Radulovića, „Hansenova djeca“ Ognjena Spahića i „Mimezis“ Andreja Nikolaidisa. Za ulazak novih autora na spisak školske lektire je danas potrebno zadovoljiti nekoliko kriterijuma, a onaj za koji se ranije govorilo da je presudan, a to je da je autor mrtav bar pedeset godina, kažu da

već odavno ne igra ulogu. - Osnovni svakako jeste estetska vrijednost književnog djela u okvirima nacionalne i, šire, svjetske kniževnosti. Sljedeći kriterijum odnosi se na primjerenost tekstova uzrastu učenika i njihovom kulturnom i životnom iskustvu. Tu se, prije svega, misli na adekvatnost teme, strukture, stila i jezika nekog književnog djela. U osnovnoj školi učenici stiču konvenciju žanra, pa se mora voditi računa i o proporcionalnom odnosu rodova i vrsta. U srednjoj školi pored konvencije žanra, učenici stiču i konvenciju epohe, pa je u izboru djela i o toj činjenici treba voditi računa. No, ono što je polazište i uslov svega jeste poštovanje ciljeva i obrazovnih ishoda iz predmetnog programa – rekla je Durković. Nije isključila ni činjenicu da u svakom izboru književnih, kao i bilo kojih drugih umjetničkih djela, često važnu ulogu odigra i ukus autora programa. Mićunović ne pravi razliku između kriterijuma koji su vladali nekad i sad, a ima se u vidu i koje knjige su dobile značajne godišnje nagrade u Crnoj Gori i okruženju, kao i u svijetu, za najbolja ostvarenja u kategoriji književnih djela za djecu i mlade. Mićunović smatra da je važno uvesti djela koja su učenicima tematski bliska, koja se bave savremenom tematikom i koja oni mogu da razumiju. - Nije najvažnije koliko će knjiga učenik pročitati – važno je kako će ih pročitati i doživjeti. Svako doživljeno književno djelo ujedno je pri-

Vera Mićunović

prema za čitanje novog – rekla je Mićunović.

PUNA AUTONOMIJA

Kada je u pitanju praćenje programa, Mićunović je istakla da su neka djela, posebno iz popularne literature današnjeg doba, predložena, što ne znači da ih nastavnik mora obavezno interpretirati, i da ih učenici moraju obavezno čitati. Nastavnik, kako je kazala, ima punu autonomiju da zajedno s učenicima odluči o kojem djelu će govoriti, pa se mogu uvesti i drugi pisci ili više djela istih autora – zavisno od ishoda učenja u određenom razredu. U tom smislu odgovara na nepostavljeno pitanje, a tiče se sve češćih polemika oko toga da li je bestseler Dž. K. Rouling prigodan za izučavanje u školama. - Iz iskustva mogu reći, i kao nastavnik i kao roditelj, da je uvrštavanje romana o Hariju Poteru pun pogodak. To je jedna od najradije čitanih knjiga, djelovala je motivišuće na mnoge generacije i okrenula ih knjizi i čitanju. To ne znači da se nijesu zadržala i klasična djela. Naprotiv, u sedmom razredu predloženi su najvredniji romani iz samog vrha regionalne i svjetske književnosti: „Tom Sojer“, „Orlovi rano lete“, „Dječaci Pavlove ulice“, „Zov divljine“, „Bajke“ Oskara Vajlda – rekla je Mićunović. Okvir sa ponuđenim naslovima stvara uslove da se napravi ravnoteža između onoga što je obavezno pročitati, kako bi se računalo da je neko s uspjehom završio školu, i onoga što je živo interesovanje djece, tvrdi Durković.

Na pitanje koliko se zapravo konsultuju učenici prilikom izbora školskih lektira i na koji način, Nađa Durković kaže da odgovor stoji u predmetnom programu. Tamo se kaže da: „ukoliko se nastavnik opredijeli da uvede neko djelo koje se ne nalazi na spisku, potrebno je da se informiše što djeca vole da čitaju, i koje knjige su dobile značajne godišnje nagrade u Crnoj Gori i okruženju, kao i u svijetu, za najbolja ostvarenja u kategoriji književnih djela za djecu i mlade.“ U ovakvom se pristupu, prema mišljenju Durković, podrazumijeva da se u izboru pojedinih naslova nastavnik može osloniti na želje učenika. Mićunović ne zaboravlja nastavnike koji na osnovu svojih iskustava, zapažanja i utisaka iz učionice imaju u vidu djela koja bi zadovoljila želje i očekivanja učenika, ali i druge bitne kriterijume kako bi nastava književnosti izmirila školsko i rekreativno čitanje. - U učionici uvijek imamo priliku da provjerimo kako učenici reaguju na određeno djelo i to je jedan od kriterijuma da bude u popisu školske lektire. Osim toga, usvajanju prethodi javna rasprava i svi mogu da daju svoje prijedloge i sugestije u odnosu na svaki segment programa. To je moguće i kasnije, tokom primjene – rekla je Mićunović. Nemalo puta su se po medijima pojavljivale informacije da su neki klasici izbačeni iz lektira, i svaki put su te informacije bile dokazano netačne. O tome što je to što pojedinim djelima (i njihovim autorima) daje garanciju da će se zadržati unutar školskog programa, Mićunović sugeriše da termin „izbačeni“, iako je ušao u aktivnu upotrebu, nije odgovarajući i da zvuči grubo. - Program je neophodno uskladiti sa vremenom i interesovanjima učenika, a klasici nacionalne i svjetske književnosti uvijek će biti dio dobrog programa. Vrijeme je pokazalo da djela koja nose životne ideje i sadrže internacionalne, svevremenske motive kao što su prijateljstvo, plemenitost, igra, porodica, ljubav, školski nestašluci, iskrenost, praštanje, i dalje s lakoćom prave put do dječjih srca i uče ih da postanu dobri ljudi odani zajednici kojoj pripadaju. Za njih će uvijek biti mjesta u učionici i u rukama učenika – zaključila je Mićunović. D. ERJAVŠEK

Feljton

Neđelja, 13. decembar 2020.

ISTORIJA CRNOGORSKOGA SUDSTVA

Bogišić je termin kuća pisao velikim početnim slovom » Piše: Dr Čedomir BOGIĆEVIĆ Kuća je označavala i mjesto stanovanja: Svoja kućica svoja slobodica, kaže Crnogorac, bez obzira na njen položaj u odnosu na velike i bogate. On je u maloj svojoj Kući gospodar. (Iako mali gradac, ali sam u njemu dizdarac). Kućom se često zove i bratstvo u smislu ljuckovine, plemenitog roda i ugleda: Od vazda je ta Kuća dobra, Od te Kuće su se rađali junaci, Na glasu Kuća. Kuća je nelični imaonik – pravna ustanova imovinskog prava, sa svojstvom pravnog lica. Smatrala se nepodijeljenom i postojala je sve dok su u zajednici stanovala domaća čeljad u jednoj ili više zdanja Kuće, kad je među njima postojala čvrsta veza: imanja, življenja, radnje i teciva. Kuća u svojoj cjelini stupa na mjesto članova Kuće. Ona se smatra nosiocem ukupnog domaćeg rada i imovine – stožera, starine i tekovine. Sva imovina Kuće je zajednička, kako nepokretna tako i pokretna, izuzev ženske prćije, koja je osobna. Nepokretnost Kuće zove se temelj, kojim domaćin nije imao pravo da raspolaže bez dogovora sa odraslim članovima Kuće (Savjetom). U širem smislu, Kuća su sve one suhote ili odjeljenja koje jedan krov pokriva. U užem smislu – samo onaj dio Kuće – odjeljenje đe se ognjište nalazi. Onaj objekat u kojem niko ne živi, a sagrađen je za člana Kuće nakon diobe kućne zajednice. Kad neko ostane bez Kuće, onda prestaje biti seljanin tog sela, odnosno plemenik plemena. Moralni i duhovni elementi i simboli Kuće, kod Crnogoraca su: Prag (moralni most preko kojeg se ulazilo i izlazilo iz Kuće i svako bi odagnao od sebe zle misli prema familiji prilikom dolaska u Kuću); Ognjište (pozornica snage, sreće i dramaturgije zajedničkog života, simbol ljubavi i zavjetne riječi, ponos Kuće i njene



Bratstva su imala i vojnu funkciju. Iako je nosilac vojne funkcije bilo pleme, nosilac vojne discipline, vojne slave i vojnih poreza – bilo je bratstvo. Staro crnogorsko običajno pravo smatralo je da treba pomoći bratstveniku. Kad se mirilo zbog ubistva, nijesu se mirili pojedinci međusobno, već bratstvo sa bratstvom. Prilikom plaćanja krvnine i sudskih troškova bratstvenici su bili solidarni

Objavljujemo djelove kapitalne studije ,,Istorija crnogorskoga sudstva“, dr Čedomira Bogićevića, koju je objavio ,,Službeni list Crne Gore“ (Podgorica, 2018). Riječ je o drugom, ispravljenom i dopunjenom izdanju

Crnogorci pored ognja



Moralni i duhovni elementi i simboli Kuće, kod Crnogoraca su: Prag (moralni most preko kojeg se ulazilo i izlazilo iz Kuće); Ognjište (pozornica snage, sreće i dramaturgije zajedničkog života, simbol ljubavi i zavjetne riječi, ponos Kuće i njene vječnosti, sreće i pouzdanja, što je ujedinjavalo pošteni život); Trpeza i Kolijevka

vječnosti, sreće i pouzdanja, što je ujedinjavalo pošteni život); Trpeza (okrugli niski sto sa malim tronošcima za kojim se objedovalo, ali i učilo ponašanju, etici i gospodstvu. Svakome se znalo mjesto za trpezom); Kolijevka (simbol neprekidne niti života mladosti i radovanja, kao i nade za budućnost). U Opštem imovinskom Zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru (1888.), njegov tvorac Dr Valtazar Bogišić, termin Kuća pisao je velikim početnim slovom.

BRATSTVO

(lat.:fraternitas) Grupa srodnika – fratria vezana krvnim srodstvom, odnosno skup porodica koje proističu od zajedničkog pretka. Ono ima: zajedničko zemljište – komunice (seline), crkvu, slavu, prislavu (prislužbicu), zborove – skupštine, savjet starješina, glavare i glavarske kuće, isto-

Unutrašnjost crnogorske kuće

riju, tradiciju i prvake. Bratstvo je krvnosrodnička zajednica više porodica. Zajednica ekonomskog i socijalnog života. Čvrsta ehzogama grupa organizovanog pravnog života koja ima svoja komunska dobra – šume, pašnjake, vode, crkve, groblja, ali i svoju slavu kojom ostvaruje svoj moralni prestiž i održanje s drugim bratstvima u plemenu i državi čime obezbjeđuje vječni trag svojim naraštajima ukoliko su oni na razini bratstveničkih zahtjeva – čojstva, junaštva, ljuckovine, odvažnosti, poštenja. Imalo je svoje rodonačelnike, starješine i organe vlasti. Bratstvo je bilo, pored toga i posebna teritorijalna – administativna i vojna jedinica unutar plemenske strukture. Solidarizam je bio glavna odlika bratstva, jer su bratstvenici bili dužni da jedni drugog pomažu, štite i kolektivno odgovaraju za postupke svojih članova. Ono je rodna zajednica ljudi u plemenu koji

su u srodstvu do četvrtog ili višeg stepena i koji nose isto prezime. Međusobno se zovu rođaci ili bratstvenici. Na čelu bratstva je glavar – starješina bratstva (kmet, knjaz, kapetan). On je morao biti mudar čovjek i junak. Nasljeđivao ga je sin, ali ako nije imao potrebna svojstva za starješinstvo bivao je promijenjen. Starješinu je isticala “jačica”. Glavar zastupa bratstvo. Na zboru kada se glasovi podijele, odlučuje njegova riječ – glas. Na zboru učestvuju svi muškarci sposobni za odbranu. Žene mogu prisustvovati zboru ali ne i odlučivati osim ako su u pitanju žene od mudrosti i ugleda. Bratstvo može proćerati svoga bratstvenika zbog nemoralnih i nečastivih djela ili prema njemu izreći kaznu ličenja – odličenja (izolacija, bojkot). Običaj je da se iz istog bratstva ne žene do osmog stepena. Pleme Drekalovići (Kuči) nije se međusobno ženilo do 1870.

Valtazar Bogišić

Čvrsta i solidarna socijalna egzogamna grupa kao zajednica ekonomskog i socijalnog života. Imalo je svoje zajedničke upravne i sudske organe. Prema Valtazaru Bogišiću, bratstvo je skup više pomanjih ili povećih familija koje proizilaze po znanju ili predanju od jednog pretka po kome nose ime, a broje od 30 do 40 članova, a veća i do 80 članova. Bratstva sačinjavaju svi oni koji proizilaze od jednog rodonačelnika, a srodnici su od četvrtog stepena pa nadalje i svi nose isto prezime. Svi se međusobno nazivaju bratstvenicima i slave zajedničku slavu koja se zove prislužbica. Bratstva su imala i vojnu funkciju. Iako je nosilac vojne funkcije bilo pleme, nosilac vojne discipline, vojne slave i vojnih poreza – bilo je bratstvo. Staro crnogorsko običajno pravo smatralo je da treba pomoći bratstveniku koji je oplijenjen, kad mu poždenu stoku, izgore Kuću, kad mu stoka od metilja propane, kad čovjek osiromaši i u takvim slučajevima pomažu ga braća i bratstvenici i pleme. Kad se mirilo zbog ubistva, nijesu se mirili pojedinci međusobno, već bratstvo sa bratstvom. Prilikom plaćanja krvnine i sudskih troškova bratstvenici su bili solidarni. Crnogorska bratstva imaju rodovski karakter i čine kičmu crnogorske plemenske snage. Danilovim Zakonikom (1855), bilo je propisano da zaostavština bratstvenika, bez bližih nasljednika, više ne pripada bratstvu, već državi (čl. 58). Termin potiče od riječi brat, braća, bratija i staroslovenskog je porijekla. To je manja grupa porodica u rodbinsko–ekonomskoj zajednici sa zajedničkim prezimenom koje ima zajedničkoga pretka i koji priznaju autori-

tet zajedničkoga starješine, a pored toga imaju i zajedničko imanje. Označava i međustepen između inokosne porodice, zadruge i plemena kao višega oblika društvene organizacija. Organ upravljanja bratstvom je bratsvenička skupština koju su sačinjavali svi punoljetni bratstvenici. Na njima se sudilo i rješavalo kod svih poslova kao i mirenja, hvatanja vjere, primanja u bratstvu nebratstvenika, sabiranje danka i dr. O kolektivnoj adopciji (primanja čitavih bratstava kao nebratstvenika u bratstvo) odlučivala je bratstvenička skupština. Consensus članova bratstva – bratstvenika održavala je bratsvenička svijest. Bratstvenička saglasnost je razultantna volja kojom se uspostavlja unutrašnja harmonija bratstva što vodi stabilnosti bratstveničkih odnosa i tradicionalnim elementima učvršćivanja veza koje počivaju na strogim moralnim normama. To je solidaristička svijest duhovne i moralne naravi kojom se rukovode pojedinci u svom ponašanju, jer je svako drugo postupanje – “kako ne valja”. Kršenje takvih normi vodilo je sankcijama odličenja (ličenja, lidžbe – bojkot, izolacija) do progonstva i novčanih globa. Kroz bratstveničku svijest se izražava svijest jakog glavarskog sloja kao vladajuća svijest, ne samo u bratstvu nego i plemenu, što je predstavljalo plemenski nukleus organizacije društva koja je, nekad, dovodila do dezintegracije, što ukazuje da je patrijarhalno bratstveničko–plemensko jedinstvo – harmonija različitosti, protivurječnosti i suprotnosti. To je izvor snage u njegovom društvenom aktivitetu i pokretačka sila za njegovo društveno kretanje. (Nastavlja se)

NeÄ&#x2018;elja, 13. decembar 2020.

Marketing

Neđelja, 13. decembar 2020.

Objektiv zerkalo

„Mank“: više od ljubavnog pisma starom Holivudu i klasiku „Citizen K

i j i n s e d u č j Na e n i d o g m l ﬁ Piše: Marija IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

FABRIKA SNOVA

Film je zasnovan na scenariju režiserovog pokojnog oca, novinara Džeka Finčera. Biografija Hermana Džejkoba Mankevica (izuzetni Geri Oldman), jednog od koautora scenarija masterpisa „Citizen Kane“, dotaknuta je rukom mlađeg Finčera i Erika Rota, ali na naslovnici skripta ostao je samo Džekov potpis. Priča o Mankovom ratu sa Velsom dobro je poznata zaluđenicima starim Holivudom. Opet, niko i dalje nema precizan odgovor na pitanje da li je Mank, koji se prvobitno složio da osta-

Trnovit put režiserovog oca Džeka Finčerov otac bio je dugogodišnji novinar – i neostvareni scenarista. Džek Finčer preminuo je 2003. ne uspjevši da realizuje filmsku biografiju Hauarda Hjuza. Skorsezeov „The Aviator“ (2004) na kraju je snimljen prema scenariju Džona Logana. Zato nije ni čudo što je očev „Mank“ postao sinovljev strastveni projekat. Finčer je pokušao da ga snimi prije skoro četvrt vijeka, odmah nakon „The Game“ (1997). Glavna uloga bila je namijenjena Kevinu Spejsiju, a Marion trebalo je da igra Džodi Foster. Nažalost, studio nije imao sluha za monohromatski pristup. Finčer je autorsku slobodu dočekao tek sa Netfliksom.

Geri Oldman fascinantan u ulozi holivudskog autsajdera Hermana Džejkoba Mankevica

ne nepotpisan a onda tražio isticanje autorstva, zaista sam napisao tekst jednog od najvećih remek djela sedme umjetnosti. Da odmah naglasimo: i mlađeg i starijeg Finčera apsolutno boli peta za forenzički precizan odgovor na pitanje. Ono što ih interesuje jesu kontekst u kojem je takav rat vođen – i prvenstveno ličnost jednog takvog holivudskog autsajdera, prča, probisvijeta, velikog kronopija kakav je bio Mank. Upravo takav pristup i čini „Mank“ potpuno svježom i fascinantnom pričom – i o „Kejnu“, i o Velsu i Manku, i o zlatnoj eri Tinseltauna. Ali, i o našem vremenu. Prvi, možda i najvažniji sloj filma, u zavisnosti od toga što tačno želite od Finčerovog crno-bijelog epa, jeste studija karaktera. „Mank“ je tragična, ali i prelijepa priča o principijelnom čovjeku koji je ostao vjeran sopstvenom talentu i instinktima radeći u folirantskoj fabrici holivudskih snova.

ORGULJAŠEV MAJMUN

Finčer ni u jednom trenutku ne idealizuje Manka - pijanca; cirkusanta; cinika po mjeri Bernarda Šoa i braće Marks; uvijek najglasnijeg socijalistu u sobi punoj paraških, holivudskih badža; nekoga ko se beskrajno zabavljao ujedajući ruku koja ga hrani... To što ga niko nije želio na setu; to što je „zlatni dečko“ Orson Vels, nakon saobraćajke poslije koje je Mank završio s nogom u gipsu, morao da ga zatvori na Kember Kempel ranč u Viktor-

vilu u Kaliforniji, Bogu iza tregera (Finčer je baš tu i snimio film) – i ostavi mu rok od samo 60 dana da napiše scenario... Sve je to samo krivica Hermana Džejkoba Mankevica. Niko nije tjerao Manka da godinama pokušava da se ubije nalivajući se alkoholom; da guzicom zatvori vrata svakog velikog studija; niti da se zamjera medijskom magnatu Vilijamu Randolfu Herstu (tiha ali moćna uloga Čarlsa Densa, najefektnija u monologu o orguljaševom majmunu poslije kojeg vam je jasna sva tragičnost glavnog lika). Uostalom, Mank je bio Herstov miljenik. Ko zna što je mogao da napravi da nije bio u cjeloživotnoj ljubavi sa sabotažom; da scenario „American“ (radni naziv skripta filma koji ni u jednom momentu u „Manku“ neće biti oslovljen sa „Citizen Kane“) nije zavrtio oko Herstovog ega tanjeg od balona, njegove propagandne mašinerije, njegovog uticaja na američku stvarnost... I njegove potrebe da bude voljen.

SPALJENI MOSTOVI

Najljepša stvar u vezi sa finčerovskom studijom karaktera? Apsolutno nije bitno što se moglo da su i Mank i Holivud bili drugačiji. Finčer cijeni Mankevica baš zbog toga što je bio takav kakav jeste. „Mank“ je, stoga, trezvena oda čovjeku koji je bio i ostao jedan od posljednjih bastiona istine u Tinseltaunu punom laži... I koji je, pritom, čak uspio da tako foliranom Ho-

REŽIJA: Dejvid Finčer ULOGE: Geri Oldman, Amanda Sejfrid, Arlis Hauard, Tom Burk, Čarls Dens TRAJANJE: 131 min livudu podvali najveći film koji je napisao, nijednom ne kompromitujući sopstveni integritet. „Mank“ je, u tom smislu, ne samo ljubavno – nego partizansko ljubavno pismo Hermanu Džejkobu Mankevicu. Finčerova ruka ispružena u prošlost; poziv da pogledate sve filmove sa Mankovim (ne)potpisanim imenom; borbeni doprinos tome da svijet ipak ne zaboravi ovog izuzetnog čovjeka koji je spalio sve mostove za sobom... Ali, i Džeka Finčera, koji ih nije palio... Samo, nažalost, za života nikad nije uspio da kroči ni na jedan od tih silnih filmskih mostova. Još jedna izuzetna stvar u vezi sa ovakvim studijama karaktera: sve vrijeme vam je jasno da je Finčer na Mankovoj strani. Ali, njegova „odbrana“ nije jeftino eksplicitna, sentimentalna, u krajnjem slučaju – neprecizna. Finčer ne daje sebi pravo da kaže da Vels nije zaslužio polovinu kredita za scenario „Kejna“. No,

Poštovanje, ali ne i slijepo obožavanje Velsa Dejvid Finčer izrekao je i pomalo neočekivanu „blasfemiju“. Orsona Velsa, jednog od najboljih režisera svih vremena, nazvao je monumentalnim talentom kojeg je sputavala „prljava nezrelost“. U intervjuima Finčer je objasnio da je Velsov doprinos sedmoj umjetnosti neupitan, baš kao i Bergmanov ili Kurosavin, te da je „Citizen Kane“ nesporno jedan od najznačajnijih u istoriji filma. Ali, i da Velsa ne treba idealizovati – jer je ta beskrajna nezrelost razlog zbog kojeg nikad nije uspio da nadmaši genijalnost debija. Uostalom, Finčer smatra da izjave „dječaka genija“ o sedmoj umjetnosti, poput one da je čovjeku dovoljno jedno popodne da nauči sve što bi trebalo da zna o kinematografiji, najbolje govore o veličini njegovog ega. A ovakav stav o Velsu (Tom Burk u najfurioznijoj filmskoj verziji slavnog režisera), kao i način na koji mu je pokazao poštovanje ali ne i slijepo obožavanje u „Manku“, mnogo govore i o (ne)blasfemičnom Finčeru, zar ne?

i te kako se trudi da suptilno provuče potencijalne istine i simpatične glasine (čak i ono „seksi“ značenje vječite misterije „rosebud“) o klasiku iz 1941. Takvim pristupom, ne govoreći vam što da mislite, poigravajući se sa onim što (ne) znate o istoriji „Kejna“ – Finčer je dao nešto mnogo bitnije od preciznog odgovora na kontroverzno pitanje autorstva... Dao nam je kontekst u kojem je „Kejn“ stvaran, a to je najvažnija stvar koju moramo da znamo prije nego što postavimo bilo kakvo pitanje.

POLITIČKA ŠLIHTANJA

Taj drugi sloj Finčerovog „Manka“ sve je samo ne romantizacija

indiewire.com

ilmske priče o zlatnom dobu Holivuda uvijek su mač sa dvije oštrice. Njihovi autori nerijetko padaju u zamke sentimentalnosti i/li karikature, a njihovo posezanje za patinom monohromatskog filma često bude samo šminka. Više stil nego suština, nešto što obično ne doprinese kvalitetu njihovih modernih djela, a kamoli raskrinka kontroverznu holivudsku istoriju korišćenjem njegovog sopstvenog jezika. Sada kada je jedan od najuzbudljivijih filmova godine konačno stigao na Netfliks, raduje nas što je Dejvid Finčer pokazao – da nije jedan od takvih autora. Njegov strastveni projekat, 11. autorski film i prvi nakon pauze od šest godina - niti je sentimentalno ljubavno pismo starom Holivudu, niti puki omaž klasiku „Citizen Kane“ (Orson Vels, 1941)... „Mank“ je slojevit i fascinantan na toliko mnogo nivoa da ne zaslužuje manju titulu od „najčudesnijeg filma godine“.

Arlis Haurad u već kultnom monologu Luisa B. Mejera

zlatne ere Holivuda. Štoviše, sa beskompromisnim autorom u režiserskoj stolici, film je postao precizna vivisekcija čudovišno političkog Tinseltauna u kojoj se sve mjeri ideologijom novca. Kroz Hermanov začuđeni pogled na sve te političke igre, šlihtanja, mahinacije i grabež ka vrhu (nezaboravna vinjeta sa iščekivanjem rezultata izbora za guvernera Kalifornije 1934. godine, u trci u kojoj je Mankov demokratski favorit, dobitnik Pulicera Apton Sinkler, postao žrtva Herstove medijsko-filmske propagandne mašinerije), Finčer je pokazao da je Holivud oduvijek bio mjesto u kojem svi love a ulovljeni su. I u kojem filmski i politički autsajderi poput Mankevica i Sinklera nemaju apsolutno nikakvu šansu. Koliko je „Mankov“ ujed ozbiljan i daleko od apolitičnog, najbolje pokazuje već kultna scena večere sa holivudskim glavešinama, tokom koje filmski magnati i filmske zvijezde razdragano razgovaraju o tom nekom „Hitleru Šmitleru“, pitaju se što su to uopšte „konc-logori“, odmahuju rukom na bilo kakvu opasnost od nacizma... I tako uljuljkani u sopstvene privilegije, pokazuju nemar prema užasima Drugog svjetskog rata. Ako pokušate da zamijenite Hitlerovo ime Trampovim, a imena okupljenih holivudskih šefova poput Luisa B. Mejera (hipnotišući Arlis Hauard, naročito u već kultnom mankovskom monologu u kojem objašnjava pravila funkcionisanja sopstvene filmske kuće) bilo kojim trenutnim šefom velikih studija – i imaćete odgovor na

Neđelja, 13. decembar 2020.

Objektiv

Amanda Sejfrid kao Marion Dejvis

Kane“

U fokusu medium.com

Tom Burk kao Orson Vels

medium.com

fandango.com

Kreatori mini-serije „Your Honor“ poklopili velikog Brajana Kranstona

Šarls Dens kao Vilijam R. Herst

imdb.com

Brajan Kranston mogao je da bude idealan kec iz rukava Pitera Mofata

pitanje koliko je (a)politično Finčerovo djelo.

PRAŠNJAVI ARHIV

Najbolje u vezi sa finčerovskim filmom epohe? Uz teške, ujedajuće istine o previše često idealizovanoj eri, režiser je ispisao predivan omaž filmskoj zaostavštini njenih autora. „Mank“ je i glamurozan i grandiozan baš kao da potiče iz zlatnog doba Holivuda, ali uspijeva i da zaviri iza blještećih kulisa, u sobičke ljudi koje istorija ne pamti tako dobro; koje su izdali i osujetili najveći (ne)zasluženi pobjednici ere. Vels je s razlogom pretvoren u sporadičnog lika, a „Citizen Kane“ dobio je svega nekoliko diskretnih omaža, poput one boce koja sklizne iz ruke omamljenog Manka i skotrlja se na pod. Finčer je želio film o ambijentu u kojem je „Kejn“ nastao, te da postigne utisak da tokom gledanja „Manka“ imate osjećaj kako je ispred vas izvađen neki stari crno-bijeli klasik iz tridesetih, davno zaturen u prašnjavom filmskom arhivu. Ili brižno čuvan u podrumu strastvenog filmofila Martina Skorsezea, zarad restauracije i udahnjivanja novog života zaboravljenom remek djelu. Baš zbog toga ga je i snimao RED Monstrochrome 8k kamerama. Ne postoji verzija u boji.

FORMA ZEMIČKE

O, kako je samo uspio u tome... „Mank“ zvuči toplo, analogno, pucketavo, patinasto poput decenijama starih filmskih klasika. Sniman u visokoj rezoluciji, film je potom obrađen dodavanjem „ogrebotina“, „napuklina“, kako Finčer kaže – „fleka od spaljivanja cigarom“... Kostimi iskusne Triš Samervil su raskošni; prostetika je skrajnuta; šminka je svedena i diskretna, tako da ne naruši intimne totale. Za fenomenalnu muziku, Finčerovi „kućni“ kompozitori Trent Reznor i Atikus Finč, čiji zvuk nećete moći da prepoznate u „Manku“, iskoristili su samo instrumente karakteristične za eru. Tim zadužen za miks, dizajn i montažu zvuka sa Renom Klajsom na čelu, posegnuo je za starinskim „trikom“: za korišćenjem jedne trake umjesto više njih (dijalozi, muzika, drugi zvučni efekti), kako bi se postigao vintidž efekat. „Starinskom“ montažom pozabavio se i Kirk Bakster, a direktor fotografije Erik Meseršmit (prvi

Finčerove šanse za Oskara Godine 1942. „Citizen Kane“ imao je devet nominacija za Oskara, a osvojio je samo jedan zlatni kip – za najbolji scenario. Sa novousvojenim pravilima Američke akademije, pitanje je hoće li se Finčerovom „Manku“ dogoditi slična stvar. S obzirom na to da ne favorizuje manjine, da li će uopšte moći da dođe do tolikog broja nominacija? „Mank“ je zaslužio nominacije, ako ne i pobjede, u kategorijama najboljeg: filma, režije, originalnog scenarija, glavnog ali i sporednog glumca, sporedne glumice, fotografije, muzike, kostima, šminke, dizajna produkcije, te dizajna, miksa i montaže zvuka... Bez problema bi mogao da dođe do famoznih 13 nominacija. Američka akademija slaba je na sentimentalne filmove o Holivudu, ali „Mank“ je ipak mnogo kompleksnija zvijerka od oskarovskih favorita poput „The Artist“ (Mišel Hazanavičijus, 2011). Opet, nadu da ovakav masterpis neće biti zaobiđen daje presedan, dupli trijumf južnokorejskog remek djela „Parasite“ (Bong Džun-Ho, 2019). Ako ništa drugo, Američka akademija voli da postavlja rekorde, pa bismo mogli da se nadamo da će režiserov otac biti nagrađen za najbolji scenario. To bi učinilo Džeka Finčera prvom osobom koja je posthumno nagrađena zlatnim kipom nakon 1940. i trijumfa Sidnija Hauarda za „Gone with the Wind“ (Viktor Fleming, 1939).

put na filmu, sarađivao sa Finčerom samo na seriji „Minhunter“) i Donald Grejem Burt, koji potpisuje dizajn produkcije, učinili su da pred ljepotom filma kapituliraju i mnogi koji ne znaju mnogo o holivudskoj istoriji. No, bez obzira na stilski trijumf, baš ti kojima nije previše poznat istorijski kontekst, mogu zamjeriti „Manku“. Na primjer, da je narativno previše brz, vrtložan, nejasan, da bi bilo dobro da je odvojio vrijeme da objasni ko su svi ti ljudi poput Dejvida O’Selznika (Tobi Lenard Mur), Džozefa Von Sternberga (Pol Foks), Irvinga Talberga (Ferdinand Kingzli), pa i Mankovog mnogo uspješnijeg brata režisera Džozefa (Tom Pelfrej)... Najbolji komentar na takve zamjerke stao je u Mankovu filmsku konstataciju da scenario ne treba da bude jednosmjerna staza koja bira najbrži i najlakši put do izlaza. Za Mankevica, najbolji filmovi su kružni, poput zemičke, vrte se kroz vrijeme i odslikavaju i samu priču, i način na koji funkcioniše um autora. E, scenario „Manka“ dođe vam baš kao jedna takva zemička. Džeku Finčeru ne pada na pamet da se izvinjava ni zbog svoje, ni radi erudicije glavnog lika. Tako i njegov sin Dejvid skače, kruži kroz vrijeme i Mankova sjećanja, bacajući vas od postelje u kojoj piše „American“, preko sjećanja na prethodne projekte, do večera sa šefovima

studija, gorkih razgovora sa bratom i šetnji po Herstovom grandioznom zoo-imanju sa njegovom ljubavnicom i svojom platonskom dragom Marion Dejvis (odlična Amanda Sejfrid).

MALO NJEŽNOSTI

Suštinski, fragmentisanom formom „zemičke“, brzopoteznim dijalozima i brojnim autoironičnim opaskama na račun „raspričane“ biografije - Džek Finčer i jeste postigao efekat kao da je scenario pisao upravo Mank. Ili Alan Sorkin, da je imao priliku da se bavi verbalnom pirotehnikom u zlatno doba Holivuda. Tako da, stil i suština ipak jesu u savršenom zamahu u filmu čiji autor nije bježao od prepoznatljivog cinizma, ali je ostavio dovoljno prostora za nježnost... Ne samo za Manka, već i za sporedne likove poput Marion, za koju mu je bilo dovoljno samo nekoliko scena (najbolja se odigrava u Herstovom vrtu) da je učini kompleksnom ženom. I osobom koja je sve samo ne trofej sugar daddy Hersta. Kad se sve sabere, „Mank“ je film koji će svaki pasionirani ljubitelj filma poželjeti da uokviri, zagrli, udahne. Ovo je najuzbudljivije djelo Finčerove karijere. Ništa čudesnije nećete pogledati ove filmske godine. I to ćete znati već na početku „Manka“, čim partizanska puška Dejvida Finčera opali prvi put – i odmah pogodi čelo.

OCJENA: 9.8/10

Krimi-partija bez pravih igrača Šteta što je scenarista Piter Mofat, koji je prilagodio tekst originalne izraelske serije „Kvodo“, propustio priliku da poentira na raskrsnici gdje se sudaraju sva spoticanja i promašaji modernog svijeta i moderne Amerike

oliko jak i kakav društveni kontekst mora biti, da može da opravda bjekstvo sa mjesta ubistva jedne mladosti, pita u startu mini-serija ,,Your Honor“. Njen najveći promašaj u premijeri je to što se u tom pravdanju zločina pretjerano trudi i tako prelazi granicu dobrog ukusa već u finišu prve epizode. Šteta... U velikoj igri obmane imala je savršenog aduta. Brajan Kranston, Volter Vajt proćelavom glavom i bradom, u seriji „Breaking Bad“ jeste savršeno i iščašeno brižan u misiji spašavanja ,,bludnog sina“ Džesija Pinkmena (Eron Pol). I takav je idealan za ulogu sudije iz Nju Orleansa koji mora da zataška jedan krupni zločin.

DELIKATNE DVOJBE

Bez namjere da žongliramo spojlerima, valja istaći da Kranstonov sudija Majkl Desiato, sa njemu mnogo bitnom mladom osobom, ima lako prepoznatljivu, iščašenu dinamiku zasoljenu krivicom. Vrlo sličnu onoj koju su imali nezaboravni Volter i Džesi. To funkcioniše dobro, jer Brajan je glumac koji umije da odlično dozira oprečne emocije, ali i servira delikatne momente lične dvojbe. Razapet između onog u što vjeruje, onog što mu je lični integritet, svega onog što čini jednog vrhunskog i poštovanog sudiju - i osjećanja koje je opet toliko jako, da nema tog zemaljskog zakona da mu može parirati. Mini-serija „Your Honor“ uspjeće, nažalost, samo nakratko, da i vas žestoko razvuče na prokletom raskršću sudara dva svijeta i dva Nju Orleansa. Prasak u tom uvodnom dijelu premijerne epizode izuva iz cipela. Jedan ulični ivičnjak postaje samrtna postelja za dječaka koji ni za što nije kriv, niti je to zaslužio. Za drugog će postati ožiljak za koji samo ubice znaju, kako i koliko bridi. To što se dogodilo i što vas ostav-

lja bez riječi u ključnom detalju premijerne epizode jeste efektno zato što je, prije svega, odraz grubog, tektonskog trenja dva moderna svijeta. Nju Orleans je savršeno poprište za takvo nešto: tamo gdje okomita linija segregacije dijeli geometrijski vrlo bliske, a suštinski vjekovima i kontinentima udaljene prostore.

NEPROMIJEŠANE KARTE

Zna to odlično Kranstonov sudija Desiato. Sjajan je u svom poslu upravo zato što zna koliko oni sa pogrešne strane „linije podjele“ imaju malo šansi da učine nešto bitno u životu. Na sličan način na koji, recimo, briljantni Džon Turturo pronalazi vjeru da jedna mlada osoba zaslužuje priliku u fantastičnoj mini-seriji ,,The Night Of“ Ričarda Prajsa. Tu Turturov lik postupa po savjesti i pretpostavci nevinosti čak i kad do kraja ne zna je li taj mladić kriv za stravični zločin. U dubini duše zna ono što propovijeda Prajs, fantastični kretor serije „The Wire“: da je uvijek i prije svega krivo jedno ignorantsko društvo koje slavi i pothranjuje nejednakosti. Tamo gdje uvijek i prije svakog zakona važi onaj o velikim i malim ribama. Tako postavljene figure za jednu televizijsku igru, koja je komotno mogla biti grozničava do završnog kadra posljednje, desete epizode, „Your Honor“ prosipa već u startu odbijajući da promiješa karte na valjan način. Vrlo brzo podiže veo sa bilo kakve dileme o krivici. Pa sa priznanja krivice pred ključnom, najbliskijom osobom. I konačno, potpuno gubi igru u momentu kada „drugu stranu“ predstavi kao najcrnji korumpirani talog i šljam jednog milionskog grada.

TOVAR KRIVICE

To nikako, nikako nije smio biti autorski izbor, pogotovo zato

što u ulozi mafijaškog bosa Nju Orleansa figurira tako dobar glumac kao što je Majkl Stulbarg. Znamo ga iz filmova „Call Me By Your Name“, „The Shape of Water“ i ,,The Post“, a briljira u serijama ,,Boardwalk Empire“ (savršen negativac Arnold Rotstajn) i ,,Fargo“ (Saj Felc). Takvu glumčinu scenarista serije „Your Honor“ Piter Mofat nije iskoristio da oslika iole slojevitog tipa. Tako „Your Honor“ vrlo brzo postaje igra mačke i miša, u kojoj Kranstonov cijenjeni sudija Desijato uči pravila bijega i provlačenja kroz život mladića koji naprasno mora da odraste. I jednoj mladoj osobi izigrava još master Jodu krimi- odmetništva, sa tovarom lične krivice. Šteta što je scenarista Mofat, koji je prilagodio tekst originalne izraelske serije „Kvodo“, propustio priliku da poentira na raskrsnici gdje se sudaraju sva spoticanja i promašaji modernog svijeta i moderne Amerike. Sve je to učinio vrlo mlakim, onda kad sudija Desijato napravi vrlo poprostačen izbor da bude saučesnik u bijegu - jer je sa druge strane prijetnja mafijaške osvete.

IZGUBLJENI KEČEVI

Da je Mofat umjesto tog krimikingpina Majklu Stulbargu povjerio lik nekog sumnjivog milijardera, političara, medijskog mogula, bilo kog „pobjednika kapitalizma“ (a mogao je!) – sve bi bilo mnogo efektnije. Za dublju i slojevitiju moralnu dilemu sudije Desijata i svih nas pred malim ekranima. Ovako, do kraja prve epizode, Brajan Kranston već dolazi u opasnost da mu se razbježi sva porota, a slučaj proglasi prilično neinteresantnim. Što je za ubistvo jedne mlade osobe nedopustivo; baš kao i sljepilo režisera prve epizode Edvarda Bergera za urbani kolorit jedinstvenog i neponovljivog Nju Orleansa. Biće, ipak, da televizijska mreža Šoutajm za ovu pokerašku krimi-partiju sa gledaocima nije imala prave igrače. Niti izbliza vješte autorske blefere kao konkurentski HBO sa „The Night Of“... Šteta, jer Brajan Kranston i Majkl Stulbarg mogli su da joj budu idealni kečevi iz rukava. Stojan STAMENIĆ

OCJENA: 3.5/5

Arena

Rukomet

Neđelja, 13. decembar 2020.

Crna Gora protiv Švedske večeras od 18.15h priželjkuje prvu pobjedu u glavnoj rundi EP

U ODBRANI JE KLJUČ PODGORICA - Crna Gora i Švedska sastaće se danas u pretposljednjem meču glavne runde šampionata Evrope. Gledajući na posljednja dva meča našeg i švedskog tima u prednosti su izabranice selektora Kim Rasmusena. Sa posljednja dva velika takmičenja - na SP u Japanu i godinu ranije u Francuskoj na šampionatu Evrope, naš tim je slavio 26:23 i 30:28. Ali od posljednjeg duela puno toga se promijenilo u igri oba tima - ,,lavice“ su oslabljene i sa novim selektorom, a Šveđanke jače za Izabele Gulden, djevojku koja sjajno pokriva poziciju srednjeg beka. Da je u dobroj formi pričala je ranije Đurđina Jauković, koja sa njom igra u Brestu.

ŠVEDSKA NIKAD BOLJA - Švedska igra svoj najbolji rukomet u posljednjih nekoliko godina. U prethodnom periodu nije imala zapažene rezultate, ali mi se sviđa kako igra. Kao i uvijek, ključno je da odigramo jaku odbranu, da vučemo polukontre i imamo strpljiv napad. Imamo taktiku za svakog protivnika, imaćemo i za njih. Ponavljam, jaka odbrana je recept za Švedsku kazala je Andrea Klikovac. Šveđanke su prije dva dana, u uzbudljivoj završnici, izgubile od domaćina i ostale na bod u grupi 1. Naš tim želi da popravi bodovni saldo. Razloga da vjeruju u to i u drugi trijumf na EP ima puno, uz korigovanje nekih stvari koje su ih koštale bodova. - Srećna sam kako smo odigrale utakmice do sada, samo žalim za izgubljenim bodovima protiv Francuske i Rusije. Zaslužile smo ih, odigrale smo odlično, ali nazad ne možemo. Nadam se da ćemo protiv Švedske upisati prve bodove u glavnoj fazi.

VRATIĆE NAM SE Preostala dva meča na šestom prvenstvu Evrope za naš državni tim nakon obnove nezavisnosti, treba iskoristiti na najbolji mogući način, poručila je Dijana Mugoša. U martu neće biti mnogo vremena za pripreme u uigravanje uoči olimpijskog kvalifikacionog turnira. - Zadovoljne smo i ponosne izdanjima. Nije nam se dalo da uzmemo bodove, ali mislim da bi trebalo da nastavimo u ovom ritmu i to će nam se vratiti. Dobro se poznajemo i mislim da možemo da odigramo dobro protiv Švedske. Daćemo maksimum, a mislim da je mnogo važno da osvojimo bodove zbog samopouzdanja za ono što nas očekuje u martu. Lijepu priču do finiša, u

puta, iz 24 pokušaja, sa sedam metara pogodile su Šveđanke

Barjaktarović: Hrabro, borbeno i slobodno, fali malo discipline Sonja Barjaktarović pohvalila je borbenost ,,lavica“ na EP. Naša proslavljena golmanka, koja radi kao trener u mlađim kategorijama Budućnosti, vidi dobre stvari u igri našeg tima. - Igraju hrabro, borbenost je na nivou, vidi se sloboda, ali fali malo discipline. Nemaju pritisak osvajanja i, zaista, lijepo igraju. Kako prvenstvo odmiče sve su bolje. U prvoj utakmici sa Francuskom i u posljednjoj protiv Rusije bile su na odličnom nivou, iako je bilo padova i praznog hoda. Mislim da su osjetile da mogu i da sa više samopouzdanja čekaju posljednja dva meča u Danskoj.

Rezultati Njemačka - Mađarska Hrvatska - Norveška VEČERAS 18.15 - Crna Gora - Švedska 20.30 - Danska - Španija

32:25 25:36

posljednjem meču sa Rusijom, naše djevojke žele da do kraja ispričaju protiv Švedske. - Trebalo bi da igramo isto kao protiv Francuske i Rusije - jako u odbrani, pametno u napadu i da, naravno, posljednjih pet minuta preokrenemo u našu korist, a ne da izgubimo koncentraciju i imamo pad u igri.

golova sa devet metara postigle su reprezentativke Švedske

Za Đurđinu Jauković kaže da je konkretnija u napadu, ali i da se puno troši u odbrani. - Đina ide lijepo, slobodno na gol, ne plaši se, ali se troši u defanzivi. Jelena Despotović je lijepo odigrala sa Rusijom, a krila su standardno dobra. Ne mogu ni one same da dobijaju utakmice. Golmani, što raduje, iz meča u meč su sve bolji. Vidi Sonja i šansu za mlade igračice da kroz jake mečeve velikog takmičenja dođu do potrebnog iskustva za budućnost. - Drago mi je što mlade dobijaju šansu, poput golmanke Anastasije Babović. Suština



je da djevojke, koje za neku godinu treba da nam donesu medalju, igraju ovakva takmičenja. Samopouzdanje se stiče igrajući sa ovakvim rivalima, a primjetila sam da imaju i slobodu. Napomenula je Sonja koliko

fale Milena Raičević, Marina Rajčić, Tatjana Brnović i Katarina Bulatović koja se oprostila od rukometa. Zanimalo nas je kako vidi Itanu Grbić na srednjem beku? - Itana je bila krilo, nezgodno

Rusija i Francuska su blizu plasmana u polufinale, Danska je zadržala šanse da prođe u završnicu, dok će Švedska, Španija i naša reprezentacija posljednja dva meča iskoristiti za uigravanje za martovski izazov koji ih očekuje na putu do Tokija

I mi mlađe strpljivo čekamo šansu i kad nam se ukaže, svaka od nas će to da iskoristi najpametnije što može.

MOŽEMO SA SVIMA Mirnoća u napadu nedostajala je našim igračicama u skoro svakom meču. Veliki broj tehničkih grešaka i promašaja iz čistih situacija prelomili su

u korist Francuske, Danske i Rusije. Takve stvari ne žele da ponove u večerašnjem meču. - Cilj je da pokažemo da možemo da igramo još bolje, da budemo na većem nivou nego na prethodnim utakmicama. Hoćemo da ostavimo srce na terenu, samo sa malo više koncentracije. Na ove dvije utakmice moramo da

damo maksimum, da bismo se pripremile za ono što nam je najvažnije sljedeće godine - olimpijske kvalifikacije. Obje ekipe su jako kvalitetne, sigurno nam neće biti lako, ali mislim da možemo da igramo sa njima na veoma visokom nivou - poručila je golmanka Anastasija Babović. A. MARKOVIĆ

ANASTASIJA: Znači svaki minut na terenu - Mnogo mi znači svaki minut na golu reprezentacije, ne postoji veća čast za mladu igračicu nego da predstavlja svoju zemlju. Vjerujem da je ovo samo početak. Nijesam očekivala da ću uopšte biti ovdje. Godinu

sam bila bez rukometa, ali vrijedno sam radila i duboko u sebi vjerovala u ovo. Baš zbog toga sam ponosna na sebe, kad vidim gdje sam sad i gdje sam bila prije godinu - kazala je golmanka Anastasija Babović.

je kada se sa jedne pređe na drugu poziciju. Ona je prepametna, vidi igru, fali joj malo šuta sa devet metara. Drugačija je igra kada se protivnik plaši i organizatora i šutera. Jeca je igrala i desnog beka, bila je dobra. Pivoti mogu još više da se koriste u napadu. Ima prostora da se iskažu i u ovom segmentu igre. - Odbrana bolja, treba malo više da se uigraju. Za nekadašnju reprezentativku Crne Gore najprijatnije iznenađenje EP je Hrvatska. - Malo koga znam iz ove reprezentacije, ali su puni samopouzdanja i igraju lijep rukomet. Srbija je počela dobro, ali je ispala. Norveška ruši sve pred sobom, Francuska je sve bolja, poput Rusije. Španija igra sa puno oscilacija. Mada, ako izuzmem Norvešku, niko nema konstantnu igru.

asistencija upisala je Jelena Despotović

gol postigla je Jovanka Radičević, najbolji strijelac Crne Gore

golova postigle su ,,lavice“ sa devet metara, Jauković 11

Neđelja, 13. decembar 2020.

Arena

Košarka

Budućnost Voli i Mornar igraju ključni meč desetog kola ABA lige

Derbi u fokusu regiona Večeras (19h): Budućnost Voli - Mornar

NIKOLIĆ: Bitan tempo Centar Zoran Nikolić igra sve bolje za Budućnost Voli ove jeseni, može biti ponovo važan adut sa klupe. - Protiv Mornara nas očekuje vrlo težak meč, protiv tima koji ove sezone ima sastav za plej-of ABA lige. Protiv njih smo već igrali u Evrokupu i izgubili. Moramo da se potrudimo i ispravimo neke stvari u igri za ovaj meč. Raspored mečeva je zgusnut, nema mnogo vremena za odmor i neke dodatne pripreme. Ne smijemo im dozvoliti da igraju njihovu igru, u njihovom tempu brze igre sa mnogo šuteva za tri poena. Smatram da bi pobjeda bila možda i najvažnija u ovom dijelu sezone - kazao je Zoran.

PODGORICA - Jedan od najblistavijih i simbolički najjačih momenata naše klupske košarke čeka nas večeras (19 h) u ,,Morači“. Budućnost Voli i Mornar su prvi crnogorski klubovi, čiji će direktan duel odlučivati o poziciji lidera ABA lige. Biće to tek prvo poglavlje njihovih decembarskih duela - u srijedu će na istom mjestu odlučivati o tome ko će sa treće pozicije u grupi poći u Top 16 fazu Evrokupa. Individualnim i timskim kvalitetom, apsolutno su i jedni i drugi dokazali ove jeseni da su dostojni borbe za ABA vrh. Derbi nosi specifičnosti, u frenetičnom ritmu mečeva koji posebno opterećuje Podgoričane. Domaćin je blagi favorit u ,,Morači“, ali je opterećen činjenicom da će igrati četvrtu utakmicu u svega sedam dana. - Crnogorska košarka je dostigla ozbiljan nivo. Dvije ekipe u Top 16 Evrokupa, nadam se da će tako biti, da će se Mornar plasirati... I došli smo u situaciju da na pola decembra igramo meč za prvo mjesto na tabeli ABA lige. Budućnost Voli ima kontinuitet izuzetnih rezultata

Duel Ivanović - Pulen Nikola Ivanović je sa 16 poena i 4,3 asistencije po meču prvi poenter i asistent u Budućnost Voliju u ABA ligi ove sezone. Sa druge strane, Džejkob Pulen sa 13,5 poena i 2,6 asistencije po utakmici je ključna ofanzivna opcija Mornara. Njihov duel na terenu biće izuzetno interesantan, a u rotacijama će važnu ulogu u duelu sa Pulenom imati i Džastin Kobs (15,7 poena i 3,5 asistencija po meču). u ABA ligi, a Mornar je značajno rastao. Crnogoska košarka ima razloga za veliko zadovoljstvo - rekao je trener Budućnost Volija Petar Mijović. U porazu od Bulonj Metropolitana u petak u ,,Morači“, Podgoričanima je falilo svježine za žestoku borbu, pogotovo u spoljnoj liniji. Očekuje se da je u ABA derbiju donese Italijan Amadeo Dela Vale, koji nema pravo nastupa u prvoj

Preciznija igra Utisak je da bazične stvari u košarkaškoj igri Budućnost Voli preciznije radi od Mornara i da tu ima prednost. Tako ,,plavi“ imaju 84,5 proce-

Rezultati Split - Krka FMP - Crvena zvezda Borac - Primorska Partizan - Mega Danas 17.00 - Igokea - Zadar 19.00 - Budućnost Voli - Mornar 2100 - Cedevita Olimpija - Cibona

78:80 75:111 20:0 79:77

grupnoj fazi Evrokupa. - I pored potrošnje koja je velika, jer ulazimo u četvrti meč u sedam dana, što znači

nata realizacije slobodnih bacanja, a rival 75,6 procenata. U ofanzivnom skoku Budućnost Voli je značajno uspješnija, sa 8,5 u prosjeku, spram 6,6 rivala. U ukradenim loptama takođe Podgoričani imaju prednost - 6,7:5,6 u prosjeku.

da Mornar ima prednost i više vremena da se pripremi i ekipa osvježi, bićemo spremni za derbi. Barani su izuzetno opasni, a mi želimo da sa tom pobjedom potvrdimo velike trijumfe koje smo imali. Posebno one iz Beograda, nad Partizanom i Zvezdom. Biće to meč, što se nas tiče, jednim velikim limitom u ovom momentu... A to je ono da publika neće moći da nam pomogne - dodao je Mijović. Pitanje je, da li će za ,,plave“ moći da nastupi bek Petar Popović. Važan igrač u rotaciji, reprezentativac je imao posebno bitnu ulogu u pobjedi nad Crvenom zvezdom u Beogradu prethodne sedmice.

- Zbog svih problema, preuzetog rizika sa moje strane da u Dela Valeu tražimo zamjenu za Vona, znajući da Amadeo ne može igrati u grupnoj fazi Evrokupa, Petar je napravio izuzetan potez i pored izuzetnih bolova koje je osjećao. Stisnuo je zube i odigao značajne minute i u Beogradu i u Ulmu. Pomogao nam da se plasiramo među 16, što je bio primarni cilj. Moramo biti strpljivi i pažljivi, da se zaliječi povreda. Da Petar uđe u trenažni proces kakav on jedino i priznaje. Radi se o fajteru, sigurno veliku zahvalnost dugujem njemu - objasnio je Mijović. Konačno, i jedni i drugi već sada razmišljaju o bitnom

meču Evrokupa u srijedu. - Težak poraz od Metropolitana je za nama. Izgubili smo šansu da budemo drugi u grupi, to bi nam donijelo mnogo lošije protivnike u narednoj fazi Evrokupa. Mogli smo i ući u meč protiv Mornara u srijedu mnogo rasterećenije... Ovako ćemo morati da pobijedimo Mornar da bi bili treći i imali bolji plasman - rekao je je centar Zoran Nikolić. Podgoričane čeka zahtjevan raspored ABA mečeva do kraja mjeseca, već naredne sedmice gostovanje Megi u Beogradu - tako da žele da po svaku cijenu izbjegnu poraz od Mornara. S. S.

Barani se nadaju prekidu loše tradicije u ABA derbiju u Podgorici

Jaki aduti Mornara PODGORICA - Osokoljen pobjedama nad Partizanom i Bulonjom, kudikamo svježiji, sa kompletnom rotacijom i sa jednim odigranim mečom manje u sedmici za nama, Mornar će imati jake adute u ABA derbiju protiv Budućnost Volija, u nedjelju u ,,Morači“. Teško je reći da je pred gostovanje Mornar rasterećeniji - u slučaju drugog poraza u ABA sezoni Barani bi bili udaljeniji od borbe za vrh tabele. Ali sama činjenica da se u decembru tim Mihaila Pavićevića bori za prvo mjesto regionalne sezone imponuje svima u barskom klubu. Utisak je, da je Mornar na najvisočijoj stepenici dosadašnjeg klupskog i timskog razvoja. - Dočekali smo i to da je crno-

Jeremić: Bitno samopouzdanje Važna opcija sa klupe u prethodnim pobjedama Mornara bio je Marko Jeremić. Specijalista za odbranu donosi ekipi i pouzdan šut za tri poena... - Očekuje nas veoma bitna utakmica, derbi. Gostujemo neporaženoj ekipi. Savladali su i Crvenu zvezdu u Beogradu, tako da su puni samopouzdanja. Mi, takođe, sa samopouzdanjem putujemo u Podgoricu. Nadam se da ćemo odigrati dobru utakmicu, da ćemo pobijediti i da ćemo ostati samo na jednom porazu - kazao je Jeremić.

gorski derbi ujedno i derbi ABA lige. Budućnost Voli je bez poraza, dok mi, Zvezda i Cedevita Olimpija imamo po poraz. U nedjelju nas u pravom smislu riječi očekuje derbi. I to vrlo interesantan, iz prostog razloga što je već dugi niz godina sportski rivalitet Budućnost Volija i Mornara. I zaista je samo sportski, što je za sva-

Trijumf se čeka tri godine Mornar je u ABA ligi posljednji put savladao Budućnost Voli još u januaru 2018. godine. Svega dva puta do sada u regionalnom takmičenju barski tim je uspio da pobijedi Podgoričane. U posljednje dvije sezone u njihovim duelima pobjeđivala je Budućnost Voli. U Evrokupu, prije mjesec i po u Baru, Mornar je bio bolji 85:82 nakon produžetka u velikoj borbi koju su obilježili koševi Ajzee Vajtheda u završnici ključnih napada.

ku pohvalu, naše duele boji posebnom aromom i čini izuzetno uzbudljivim. Gotovo da ne pamtim da je neka utakmica riješena bez velike drame u završnici. Priželjkujem da i ova u Podgorici bude takva - poručio je trener Mihailo Pavićević. U Mornaru se nadaju da bi za eventualnu tešku završnicu utakmice imali više svježine. Za nastavak odličnog utiska u sezoni koja je već okarakterisana kao izuzetno uspješna, kako u regionalnom šampionatu tako i u Evrokupu. Ipak, teret uloge favorita prepušten je Budućnost Voliju, jedinoj neporaženoj ABA ekipi. - Budućnost Voli je odlična ekipa, sjajno ukomponovana i vođena. Njeni rezultati dovoljno govore. Zaslužuje svaki res-

pekt. Međutim, i mi smo ove godine napravili ekipu sa najvećim ambicijama, koje se mogu ostvariti samo preko velikih pobjeda. A velike pobjede, iako je svaka pobjeda zlata vrijedna, ipak su one protiv najboljih ekipa, a Budućnost Voli je sigurno jedna od najboljih ekipa u ABA ligi - rekao je Pavićević. Strateg Mornara ne želi previše optimizma bez pokrića pred važan ABA derbi. U teškoj situaciji, u minutima koji bi se rješavali ,,jedan na jedan“ varijantama na obje strane terena, Barani vjeruju da imaju malu prednost. Računajući na kvalitet igrača poput Džejkoba Pulena i Ajzee Vajtheda, koji igraju odlično u prethodnim sedmicama. - Igrače mog tima uvijek upo-

Prednost u organizaciji Mornar do sada ima čak 19,9 asistencija u prosjeku u ABA ligi, a Budućnost Voli značajno lošiji učinaku toj statističkoj kategoriji (13,8 po meču). Ekipe su ujednačene u skokovima u odbrani, prednost Mornara su i blokade (3,7:2,3 u prosjeku), ali i šut za dva poena (61,3:56,7 procenata). Interesantno, timovi imaju po 35 procenata realizacije šuta za tri poena.

zoravam da poštuju sve rivale, a posebno ovako kvalitetnog kao što je Budućnost Voli. Ali, prije svega da vjeruju u svoj kvalitet, jer onda se mogu nečemu i nadati. U nedjelju će, vjerujem biti lijepa košarkaška predstava. Žao mi je što ljubitelji košarke neće biti u dvorani, ali će kraj malih ekrana, nadam se, uživati i posmatrati još

jedan uzbudljiv meč između Budućnosti i Mornara - zaključio je Pavićević. Ukoliko u srijedu u meču Evrokupa savlada Budućnost Voli, Mornar će ne samo obezbijediti Top 16 fazu evropskog takmičenja. Već i završiti takmičenje u grupi B na trećem mjestu - ispred Budućnost VoS. S. lija.

Arena

20 Telekom 1. CFL Zoran Aković sa gol crte uliva sigurnost Zećanima

Dečić protiv Budućnosti želi da zaokr

Zeta želi da prekine negativnu tradiciju protiv Iskre

Pobjeda bi značila odličnu jesen PODGORICA - Za Zetu bi pobjeda nad Iskrom bila od krucijalne važnosti. Vratila bi se na pobjednički kolosjek poslije remija sa Petrovcem i poraza od Budućnosti, zadržala priključak za Sutjeskom ili se izjednačila sa nikšićkim timom, odmakla današnjem rivalu na ,,plus 6“ i mirno otišla na zimsku pauzu. - Tri boda protiv Iskre učinila bi da budemo prezadovoljni polusezonom. Plasirali smo se u polufinale Kupa, a u prvenstvu bismo bili među vodećih četiri-pet ekipa. Imali bismo iza sebe uspješnu jesen, naročito ako se uzme u obzir kako smo počeli pripreme, kad su došli neki igrači i da je trebalo vremena da sve ,,slegne“. Da pobijedimo Iskru i biće sve za ,,desetku“ - smatra iskusni golman Zoran Aković. Zećani će žestoko oslabljeni pokušati da dođu do bodova protiv ekipe koju nijesu pobijedili na posljednjih šest prvenstvenih mečeva. Zbog kartona će odsustvovati Milojko, Ceklić, Lazar Lambulić i Krstović, dok problema sa povredom imaju Simović, Tuzović, Jamoa... - Fali nam dosta igrača, ali ovi

Neđelja, 13. decembar 2020.

momci su željni dokazivanja i borbe. Znamo koliko će biti teško, da je Iskra izašla iz krize i da ima dobru i uigranu ekipu. Nemamo ni dobru tradiciju sa njima, ali tradicija je tu da bi se rušila - naveo je Aković.

Zeta

(4-4-2)

Stadion: Trešnjica. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Bešović. Pomoćnici: A. Đikanović i I. Bogdanović. Početak: 14.30 časova. Aković

Milić

Đurović

Sopo

Goranović

Rizvanović

Milić

Đinović

Burzanović

I. Vukčević Mi. Lambulić

SPREMNI DA UZMU TRI BODA

Pobjeda protiv Jezera došla je u pravom trenutku i koliko toliko ublažila rezultatsku krizu Iskre, koja je prije tog susreta na pet utakmica osvojila svega dva boda. Međutim, slavlje u Beranama treba ovjeriti i danas na ,,Trešnjici“ kako bi izabranici Aleksandra Nedovića uvjerili vjerne navijače da se Iskra vratila na pravi kolosjek. - Znamo da Zeta neće biti u kompletnom sastavu, ali nas to ne smije zavarati i ne smijemo biti opušteni nijednog trenutka. Svakako da nećemo igrati podređenu ulogu u ovom okršaju, naprotiv, učinićemo sve da popravimo bodovni saldo ne krije optimizam Bogdan Milić i sa zadovoljstvom ističe da se u ekipu vraće kapiten Drinčić koji je pauzirao zbog crvenog kartona. Iskusni napadač dodaje da

Iskra

(4-3-3)

Kalezić

Vuković

Krnić

Šahman Petrović

Adžović

Kumburović

Drinčić

Đurišić

Malešević

Kordić

Trener Dejan Roganović

Trener Aleksandar Nedović

stvari polako dolaze na svoje mjesto, te da Iskra ulazi u dobar ritam. - Vjerovatno će teren biti raskvašen i težak za igru, pa i u takvim okolnostima moramo naći adekvatno rješenje. Ipak mislim da neće biti problema i da smo i psihički i fizički spremni za još jedno veliko iskušenje koje treba prebroditi i spokojno sačekati nastavak šampionata - naglasio je Milić. Trener Nedović biće uskraćen za nastupe Boričića koji ima parne žute kartone, te Račića i Krnića koji će odmarati zbog povreda. Ne. K. - B. K.

TUZI - Danas će biti spuštena zavjesa na fudbalsku 2020. godinu u Crnoj Gori, koja je bez dileme najuspješnija za Dečić u istoriji. Tuzani su nakon godine u kojoj su bili na ivici ispadanja iz Druge lige uspjeli da se konsoliduju, da osvoje prvo mjesto i vrate se u elitni rang, a zatim i da naprave nestvarnu seriju od 17 utakmica bez poraza (15 u prvenstvu i 2 u Kupu). Dečić je na taj način umjesto od borbe za opstanak jasno pokazao da je među najozbiljnijim kandidatima za plasman na evropsku scenu. Tuzani zimuju na drugom mjestu, pa bez posebnog pritiska i moranja, ali sa dosta motiva očekuju današnji derbi protiv Budućnosti u kojem žele da na pravi način stave tačku na polusezonu za pamćenje. - Očekivanja su, kao i u prethodnim mečevima, naravno najveća. S obzirom na to da nakon ovog kola slijedi pauza sigurno je da ćemo svi nastojati da damo sve od sebe, odnosno zadnji atom snage, da izvučemo povoljan rezultat - kazao je štoper Tuzana Adrijan Rudović. Dečić je na premijeri savladao Budućnost (tada kao domaćin na stadionu Koma), a zatim je pod Goricom igrao neriješeno (2:0), iako je vrlo brzo primio dva gola. - Ta dva meča ulivaju određenu dozu samopouzdanja. Vidjeli smo u tim mečevima da možemo da igramo i protiv Budućnosti, koja je najbolja ekipa u državi. Nadam se da ćemo i sada odigrati bez straha i sa mnogo motiva - dodao je Rudović. Zanimljivo je da je Budućnost nakon remija sa Dečićem (2:2) vezala čak osam pobjeda, pa su Tuzani tim koji ih je ove sezone već ,,uskratio“ za pet bodova. - Biće izuzetno teško, Budućnost je izuzetno kvalitetna ekipa, o kojoj ne treba puno da se priča. Igraju u odličnoj formi i znamo što nas čeka. Ali ne plašimo se, već želimo da pokušamo da ih

Bez prit novog izn

opet iznenadimo - podvukao je Rudović.

ŽELE NOVI BIJEG NA VRHU Budućnost želi da potvrdi šampionsku formu - ,,plavi“ su u seriji od 15 pobjeda na posljednjih 16 utakmica, s tim što u tom nizu nema Dečića. Podgoričani su na premijeri izgubili od današnjeg rivala, a potom remizirali sa Tuzanima pod Goricom. Ipak, izabranici Mladena Milinkovića u međuvremenu su stekli 12 bodova prednosti na vrhu tabele, a najbližeg pratioca sada mogu da ostave na

,,minus 15“. Dečić je mogao privremeno da zaustavi lidera, ali učinak u prvoligaškom karavanu jasno otkriva da Budućnosti nema ko da parira u trci za titulom. - Kada igraju prvi i drugi, to je derbi kola, a možda i derbi polusezone. Prema prikazanom u prethodna dva duela, čeka nas zanimljiva i rezultatski neizvjesna utakmica. Na našim prethodnim mečevima je bilo svega što fudbal čini lijepim - golova, propuštenih prilika, akcija, naboja... Očekujem težak meč, jer je Dečić poslije izuzetne serije napravio kiks

Jezero na kraju polusezone dočekuje Rudar

Bod(ovi) obostrana želja pred odmor PODGORICA - Jezero je počelo i završava jesenju polusezonu utakmicom sa Rudarom. U prethodna dva direktna meča Plavljani su ostvarili pobjede, a tri boda priželjkuju i uoči velike zimske pauze. - Iza nas je uspješna jesen i zadovoljni idemo na pauzu. Naravno, bilo bi dobro da polusezonu završimo trijumfom. Razmišljamo u tom pravcu, ali da će biti teško - biće sigurno - rekao je trener Milija Savović, koji nastavlja: - Savladali smo Rudar u prethodna dva meča, ali oba puta smo teško izvojevali minimalnih 1:0. Nijanse su odlučivale, a tako će biti i sada. Protivnik je slavio u prethodna dva kola, sigurno ima kvalitet, ali oscilira u formi. Vjerovatno i zbog problema koje imaju u klubu. Neće nas to zavarati jer je Rudar pokazao koliko dobro

može da odigra. Moramo da izvučemo najbolje iz sebe da bismo nastavili seriju pozitivnih rezultata u međusobnim duelima - ističe kormilar Plavljana. Neko vrijeme igra se u NBA ritmu srijeda - neđelja. Ekipe jedva čekaju pauzu… - Naša prošla utakmica je prava slika gustog kalendara. Nemamo preveliki fond igrača, stiže nas umor, nijesmo bili na nivou mogućnosti i izgubili smo od Iskre. Pauza će sigurno dobro doći da se odmorimo i spremimo za proljeće. Prije toga bi valjalo da izvučemo posljednji atom snage u cilju povoljnog epiloga - kazao je Savović, koji za meč u Beranama ne može da računa na Đurkovića zbog crvenog kartona protiv Budućnosti.

VJERA U USPJEH Na brojne probleme koji spolja i iznutra pritiskaju klub,

Jezero

Rudar

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: u Beranama. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: N. Vođević. Pomoćnici: M. Brajović i V. Đuranović. Početak: 13 časova. Kastratović Dedić

Drešković Radunović Matanović Isljami

Tmušić

Mujeci

Dinoša

Pavlović Osmajlić

Striković Talović

Vlaisavljević

Ernec Kotorac

Tahirović Merdović

Tomašević Kartal

fudbaleri Rudara odgovorili su sa dvije vezane pobjede u svega četiri dana. Pljevljaci su uhvatili priključak za zonom spasa i u pozitivnom raspoloženju putuju u Berane na meč sa Jezerom. - Možda su nas mnogi otpisali zbog svega kroz što smo prošli, ali uspjeli smo da se izdignemo iz proble-

ma i reagujemo na najbolji mogući način. Momci su odigrali dvije najbolje utakmice, pogotovo taktički, a za to smo nagrađeni uspjesima u Danilovgradu i protiv Podgorice na svom terenu. Nadam se da ćemo pozitivan trenutak krunisati u Beranama - poručio je kormilar Rudara Vuko Bogavac. Jezero je tim protiv kojeg

Pljevljaci nijesu osvojili ni bod u prethodna dva međusobna duela. - Sada bismo bili zadovoljni remijem, dok bi pobjeda bila najbolja moguća stvar pred zimsku pauzu. Jezero je nezgodan rival svima. Igraju tvrdo, disciplinovano, na mali broj šansi. Takvi su bili i naši dueli. Nadam se, ipak, da ćemo ovoga puta biti uspješniji.

Kašćelan Helić

Trener Milija Savović

Trener Vuko Bogavac

Još jednom se pokazalo da imamo čemu da se nadamo kada sačuvamo mrežu. Treba da budemo strpljivi, koncentrisani, greške da svedemo na minimum. Vjerujem da će onda i rezultat doći - zaključio D. K. je Bogavac.

Arena

Neđelja, 13. decembar 2020.

Telekom 1. CFL

ruži sjajnu polusezonu i 2020. godinu

tiska do nenađenja

Dečić

Budućnost

(4-2-3-1)

(4-3-3)

Stadion: u Tuzima. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Milačić. Pomoćnici: D. Dević i D. Vujović. Početak: 14 časova. Ljuljanović Ad. Rudović Ljuljđuraj

Tući

Drešaj

Božanović Đoljaj

Marković

Vuljaj

An. Rudović

Camaj Grbić

Zarubica

Raičković

Ivanović Terzić

Mirković

Vučić

Milić Babić

Ćuković

Fudbaleri Sutjeske žele još tri jesenja boda

Dragojević

Trener Edis Mulalić

Trener Mladen Milinković

Raspored BERANE: Jezero - Rudar

(13h)

NIKŠIĆ: Sutjeska - Petrovac

(13.30h)

TUZI: Dečić - Budućnost

(14h)

GOLUBOVCI: Zeta - Iskra

(14.30h)

PODGORICA: Podgorica - Titograd (15h)

Tabela 1. Budućnost 17 14 1

kući, pa se vratio u normalu pobjedom nad Titogradom rekao je trener Milinković. Budućnost u finišu jeseni lomi prvenstvo po pitanju odbrane trofeja. - Želimo da privedemo ove dvije utakmice koje su nam ostale (Dečić, odloženi meč sa Petrovcem) na način kao i do sada. Naš cilj u svakom meču je pobjeda. Znamo da neće biti lako u Tuzima, ali momci su odigrali odlično protiv Zete, shvatili su da su dobra ekipa i da kada igra svih 11 igrača mnogo je lakše doći do cilja - poručio je pedeset dvogo-

dišnji Lozničanin. Milinković na novi duel sa Dečićem ne gleda kao na šansu za revanšom: - Lično, ne gledam na te stvari osvetnički, a pokušavam da to prenesem i na igrače. Naš cilj je da ponovo osvojimo prvenstvo, jer ga je - kao što svi znamo - teže odbraniti, nego osvojiti. Nama ide dobro, ulazimo sa namjerom da u svakom meču osvojimo tri boda, ali da li ćemo pobijediti sve ekipe ili samo neke - to nas ne opterećuje. Ni Podgoricu, koja nam je nanijela najteži poraz od 4:0, nijesmo posmatrali

2 32:14

2. Dečić

18 7 10 1

3. Sutjeska 4. Zeta (-2)

24:11

18 7 6

5 25:17

18 7 5

6 14:14

5. Podgorica 18 6 6

6 19:15

6. Jezero

18 6 4

8 10:14

7. Iskra

18 5 6

7 15:19

8. Rudar

18 6

11 18:30

9. Titograd

18 4 5

9 13:28

10. Petrovac 17 2 6

9 15:23

LISTA STRIJELACA 11 - Marković (Sutjeska) 10 - Kordić (Iskra) 9 - Vuljaj (Dečić) 8 - Božović (Budućnost), Striković (Rudar) 7 - Camaj (Dečić)… osvetnički, gledamo rezultat, a meni je drago što postajemo takmičarski tim. Pokušaćemo da izvučemo maksimum kako bi bili korak bliže odbrani titule - ističe Milinković. R. P. - D. K.

Za vraćanje duga i mirniju zimu NIKŠIĆ - U Sutjesci su ubijeđeni da će nastaviti seriju bez poraza, te na kraju polusezone pripisati još tri boda, tim prije što im je današnji rival veliki dužnik jer su sa Petrovcem igrali dva puta i nijesu uspjeli da ga savladaju. - Ovog puta moraćemo malo drugačije igrati s njima. Ne smijemo dozvoliti da povedu, pa da jurimo rezultat, već od početka zaigrati agresivno. S manjim oscilacijama tako igramo posljednjih nekoliko kola i to nam donosi dobre rezultate. Moramo slaviti, a onda slijedi zaslužen odmor, pa se nadam da ćemo na proljeće biti mnogo uspješniji - riječi su defanzivca Sutjeske Darka Bulatovića. Petrovac je na začelju tabele, ali strateg Nikšićana Miljan Radović kaže da mora ponoviti kako oni u svaki meč ulaze s najvećim ambicijama, te da želi u zimsku pauzu ući sa tri boda više. - Svaka utakmica je priča za sebe, nikoga nije lako pobijediti, ali i Sutjeska će biti „tvrd orah“ u završnici. U dobroj smo formi, za očekivati je da dođemo do bodova, ali dominaciju treba dokazati na terenu. Ne može se u svakom meču očekivati ubjedljiva pobjeda kao prije

od sebe - kazao je Radović.

DOBAR JE I REMI

Sutjeska

Petrovac

(4-2-3-1)

Stadion: kraj Bistrice. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: M. Bošković. Pomoćnici: V. Radenović i J. Došljak. Početak: 13.30 časova. Giljen Šofranac

Cicmil

Grivić

Janković Janjić

Bulatović

Dubljević Osmajić

Ćetković Marković Vukčević Divanović

Tačibana

L. O. Merdović Marković

Ivanović Ražnatović

Savović Medigović

Mikijelj Mugoša

Trener Miljan Radović

Trener Nenad Vukčević

nekoliko dana protiv Titograda, ali važno je da igramo dobro. Tokom zimskih priprema igrači će morati da isprate još neke zadatke, tako da se nadam uspješnijem proljeću. Čini mi se da nam ne fali samopouzdanja, igrači su umorni, ali svjesni da je ovo posljednje jesenje kolo i da moraju dati sve

Loše stoje stvari za Petrovac u finišu polusezone. Na dnu je tabele, sa pet bodova manje od Titograda, a prije pauze igraće sa ekipama iz vrha - poslije duela sa Sutjeskom čeka je zaostali sa Budućnošću. Teško je očekivati da bi tim Nenada Vukčevića na kraju fudbalske jeseni mogao do napretka na tabeli, ali bi i svako smanjivanje zaostatka bilo pozitivna stvar. - Idemo u Nikšić da probamo da iznenadimo protivnika i izađemo sa terena uzdignute glave. Sve osim poraza za nas je odličan rezultat - poručio je golman Sava Mugoša, koji bi trebalo da se prvi put ove sezone nađe na golu Petrovca. ,,Nebo-plavi“ se uzdaju i u dobra izdanja u prethodnim okršajima sa Sutjeskom. - Ne znamo za poraz u posljednja tri meča sa Sutjeskom, što nam daje za pravo da se nadamo pozitivnom rezultatu. Ne predajemo, uradićemo sve da se izvučemo iz situacije u kojoj se nalazimo. Vjerujem da korak ka tome možemo da napravimo u Nikšiću - poručio je Ra. P. - Ne. K. Mugoša.

NOVI GRADSKI DERBI: Podgorica na ,,DG areni“ dočekuje Titograd

Izbjeći klizanje uoči pauze PODGORICA - Podgorica će lokalnim derbijem protiv Titograda zaključiti prvi dio sezone, koji je imao dva izdanja - odličan početak, a onda period velike rezultatske krize. Baš zbog toga Lješkopoljci, koji su prvih sedam kola bili lideri, sada su i van evropske zone, pa duel protiv Titograda vide kao šansu da stignu do treće pozicije, da se osvete ,,romantičarima“ za poraz na Starom aerodromu i da naprave reakciju nakon neočekivanog poraza od Rudara u Pljevljima. - Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo, ali naravno da razmišljamo samo o pobjedi. Pokazalo se tokom ove polusezone da je liga dosta ujednačena, da su iznenađenja moguća i da baš svako može svakoga da pobijedi - ističe Jovan Nikolić, vezista Podgorice.

Podgorica je protiv Dečića izašla iz rezultatske krize, ali je nakon toga osvojila bod protiv Sutjeske i doživjela poraz od Rudara. Sve to uslovilo je i ,,klizanje“ na tabeli, pa Podgorica sada prvi put ima imperativ, kako na polusezoni Sutjeska ne bi napravila veliku razliku. - Idemo od utakmice do utakmice. Ovo je sada specifična situacija, ali sigurno je činjenica da će posljednji meč uticati da pružimo maksimum i da uradimo sve da dođemo do pobjede - naglasio je Nikolić, nekadašnji kapiten tima sa Starog aerodroma. - Poznajemo ekipu Titograda jako dobro. Imaju mladu ekipu, ali uz nekoliko mladih, ima tu i nekoliko starijih, iskusnijih igrača, tako da su za respekt i ne smatramo da će biti lako. Ali uz veliku borbenost vjerujem da možemo do bodova - dodao je Nikolić.

Podgorica

Titograd

(4-3-3)

(4-2-3-1)

Stadion: DG Arena. Igraće se bez prisustva publike. Sudija: Pr. Radovanović. Pomoćnici: M. Đukić i S. Jovanović. Početak: 15 časova. Ivezić Čelebić

Marjanović Vukčević Nikolić Maraš

Jovanović

Suzuki

Kaluđerović

Kordić

Sentoku

Mrvaljević Kalezić

Mendi

Brnović Novović

Peličić B. Roganović Muzurović

M. Roganović Alić

Joksimović

Trener Milorad Peković

Jovan Nikolić (desno) na prvom meču sa Titogradom ove sezone

Trener Nikola Rakojević

IZBJEĆI PORAZ

Titograd će danas završiti još jednu turbulentnu polusezonu. Nakon što su ,,romantičari“ uz dosta sreće dobili priliku da opet budu dio elite i nova sezona krenula je sa dosta lošom serijom. Nikola

Rakojević uspio je da napravi kakvu - takvu ,,šok terapiju“, ali je Titograd i dalje u opasnoj zoni i izvjesno je da će u njoj dočekati zimski raspust. Ipak, sada u Titogradu žele da izbjegnu poraz u Lješkopolju, kako bi razlika

sa timovima van opasne zone bila što manja. - Očekuje nas teška utakmica. Podgorica je jako kvalitetna, dugo je bila lider i svjesni smo da je to tim koji ima kvalitet za visok plasman. Radi se o dobrim igračima, sjajno su vođe-

ni sa klupe, tako da će biti teško. Ali nadam se da ćemo prikazati na kraju polusezone dobru partiju. Nastojaćemo da na kraju stavimo tačku povoljnim rezultatom - objasnio je Ivan Novović, kapiten Titograda. R. P.

Arena

Sportski miks

Neđelja, 13. decembar 2020.

Razlog pandemijska situacija tokom 2020.

KSCG neće proglasiti najbolje

U dvorani Verde odigrano muško finale u odbojci

Budvi trofej Kupa Budva Jedinstvo

3 0

PODGORICA - Dvorana: Verde. Odigrano bez prisustva publike. Sudije: S. Kovačević i B. Batizić. Rezultat po setovina: 25:15, 25:15, 25:7. BUDVA: Jelić (7), Lečić (3), Radonić (2), Jevtović, Zvicer (19), Pavićević, Milivojević, Milić, Popović (libero), Zlobin 20, Mihailov (9). JEDINSTVO: L. Bulatović (4), Šekularac (1), Pavićević, Kojović, B. Šćekić, Ćatović, Knežević, B. Bulatović (5), Rovčanin (5), Pilica, Femić (3), V. Šćekić (4), Radivojević

(libero). Dileme nije bilo - odbojkaši Budve osvojili su Kup Crne Gore. Nakon titule, tim iz metropole turizma stigao je do duple krune za prošlu sezonu nakon što je u finalu ubjedljivo slavio protiv Jedinstva (3:0). Meč za pehar masovnijeg takmičenja odigran je u dvorani Verde, a prethodno je bio odložen zbog korona virusa. A kada su se stekli uslovi za finale - Budvani su bili furiozni, budući da su duel sa Bjelopoljcima riješili za svega 47 minuta. Utakmica je bila lišena svake neizvjesnosti. Izabranici Mi-

loša Markovića riješili su prva dva seta identičnim rezultatom - 25:15, dok su u trećoj dionici potvrdili da su najbolji sastav na domaćoj sceni - 25:7. Budvane su do trofeja predvodili Aleksandar Zlobin sa 20 poena i Ivan Zvicer koji je nanizao 19, a ujedno je proglašen i za MVP finalnog meča. U poraženoj ekipi po pet poena ostvarili su Balša Bulatović i Milan Rovčanin. Pehar namijenjen osvajaču Kupa kapitenu ekipe Budve, Aleksandru Milivojeviću, uručio je predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Cvetko Pajković. D. K.

PODGORICA - Košarkaški savez Crne Gore ove godine neće proglasiti najbolje pojedince i timove. Tradicionalna svečanost na kraju godine neće biti održana, u vezi sa aktuelnom pandemijskom situacijom. Nacionalni savez o tome je javnost obavijestio kratkim saopštenjem. - Ova 2020. donijela je mnogo problema, a izuzetak nije bio ni sport. Patila je i košarka, a zbog pandemije nije završen veliki broj takmičenja. Kako je epidemiološka situacija i dalje komplikovana Košarkaški savez Crne Gore odlučio je da ove godine ne organizuje tradicionalni izbor najboljih. Poslije 13 godina primorani smo da odustanemo od odavanja priznanja onima koji su nam donijeli mnogo sportskih radosti. Uz nadu da će se situacija sa koronavirusom popraviti, unaprijed se radujemo košarkaškim uspjesima u 2021. i još jednoj lijepoj proslavi uspjeha u decembru naredne godine - stoji u saopštenju KSCG. R. A.

Prva liga za vaterpoliste

Kotorani efektno završili prvi krug Budva Primorac

8 12

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Igrano bez prisustva publike. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 2:5, 2:3, 1:2. BUDVA: Mandić, D. Dragović, Giga 2, Kovačević, Mitrović 5, N. Dragović, Jablan, Vukmirović, Vukićević, Ivanović, Ćetković, Franeta 1, Duletić. PRIMORAC: Kralj, Drašković 4, Crepulja 1, Vukotić 1, Mačić, Molten 1, Adžić, Janović, Per-

ković 2, Da Silva, Matković 2, Stanojević 1, Isljamović. Primorac je pobjedom završio prvi krug domaćeg vaterpolo šampionata. Kotorani su sinoć savladali Budvu 12:8, boljom igrom od druge četvrtine. Upravo su gosti ovaj period riješili 5:2, a u preostale dvije četvrtine bili su bolji za gol. Šampionat se nastavlja 16. decembra, a drugi krug upravo će otvoriti Primorac i Budva. Utakmice novljanskog Jadrana biće odložene zbog učešča šampiona Crne Gore na prvom turniru Lige šampiona. A.M.

Crnogorska košarkašica karijeru nastavlja u Njemačkoj

Vučetić potpisala za Herner PODGORICA – Košarkašica Jelena Vučetić nova je članica njemačkog Hernera.

Prva liga za rukometaše (11. kolo)

Lovćen za desetku Mornar 7 Lovćen

26 (14) 35 (15)

BAR - Dvorana ,,Topolica“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: M. Vešović (Berane) i N. Mitrović (Podgorica). Sedmerci: Mornar 2 (1), Lovćen 5 (5). Isključenja: Mornar 6, Lovćen 8 minuta. MORNAR 7: Jović (tri odbrane), Dajković (dvije odbrane), Živković 3, Ražnatović, Mašanović 2, Ljuši 2, L. Gvozdenović 2, Šabanović 2, Lalatović 1, D. Gvozdenović 3, Ašanin 3 (1), Rakočević, Agović 2, Mrdak 6. LOVĆEN: Borilović (četiri odbrane i sedmerac), Borozan (četiri odbrane), Beloica, Pajović, Ćorsović 3, Marković 9 (5), Kaluđerović 3, Poje, Pejović 3, Drakulović 6, Božović, Latković 6, Pravilović 1, Mrvaljević 2, Eraković, Bulajić 2. Lovćen je put ka odbrani titule u Prvoj ligi za rukometaše nastavio ubjedljivom pobjedom na gostovanju Mornaru 7 -

35:26. Domaćin je držao priključak do isteka prvog poluvremena kada je bilo 15:14 za cetinjski sastav, koji je u nastavku dodao gas, poveo 19:15 i rutinski stigao do 10. pobjede u isto toliko mečeva ove sezone. Stoprocentan učinak u timu Lovćena imao je iskusni Igor Marković - pogodio je devet puta iz devet šuteva, od čega pet iz sedmerca.

Berane 1949 27 (13) Partizan 1949 25 (11) BERANE - Sportski centar ,,Berane“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: I. Bailović (Pljevlja) i K. Marković (Cetinje). Sedmerci: Berane 2 (1), Partizan 3 (2). Isključenja: Berane 4, Partizan 14 minuta. BERANE 1949: Lutovac (pet odbrana), D. Došljak (tri odbrane), Jelić, Marsenić 5, Trifunović 3, Femić 2, Danić 2, Popović, Lekić, L. Došljak 4, Šćekić, Đurašković 7 (1), Mališić, Folić 4.

Rezultati i tabela Mornar 7 - Lovćen Berane 1949 - Partizan 1949 Danas 17.00 - Danilovgrad - Jedinstvo 24. FEBRUARA 2021. Rudar - B. rivijera Slobodni su Komovi 1. Lovćen 2. Komovi 3. Berane 4. B. rivijera 5. Rudar 6. Partizan 7. Mornar 8. Danilovgrad 9. Jedinstvo

10 9 10 9 9 9 10 9 9

10 7 7 6 4 3 3 1 0

0 0 0 0 0 1 0 1 0

0 2 3 3 5 5 7 7 9

26:35 27:25

333:252 257:233 264:238 274:227 244:244 222:243 272:300 240:300 211:280

20 14 14 12 8 7 6 3 0

PARTIZAN 1949: Čolo (dvije odbrane), Čule (pet odbrana i sedmerac), Mudreša, Marković 3, Pejović, Međedović 5, Klakor, Mrvaljević, Živić, Drakulović 4, Došković, Drašković, Mandić 2, Barac 4 (2), Peruničić 4, Kaluđerović 3. U duelu ekipa koje u nazivu imaju sufiks 1949, Berane je bilo uspješnije od Partizana. Duel u gradu pod Jasikovcem bio je uzbudljiv. Timovi su se smjenjivali u vođstvu, da bi domaćin preko Luke Došljaka poveo 26:24 trideset devet sekundi prije kraja. Bogdan Međedović je smanjio, ali je Filip Marsenić na isteku meča potvrdio trijumf Beranaca, sedmi ove sezone. Ne. K.

Crnogorska reprezentativka koja je minule sezone nosila dres rumunskog Sepsija, dogovorila je juče saradnju sa klubom, koji ima velike ambicije u Njemačkoj, a zanimljivo je da će tako opet biti u timu sa Kristinom Topuzović, sa kojom je igrala u Sepsiju. Novljanka je, inače, početkom decembra prošle 2018. godine stigla kao pojačanje crnogorskog šampiona, Budućnost Bemaxa, s obzirom na to da je bila bez kluba nakon povrede prednjih ukrštenih ligamenata. Vučetić se na posljednjem treningu crnogorske reprezentacije pred meč sa Slovačkom povrijedila, zbog čega nije bila u sastavu za meč trećeg kola kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Utakmicama za Podgoričanke vratila se u pravi

ritam, a nakon toga karijeru je nastavila u Sepsiju. Prije Budućnost Bemaxa i povrede igrala je za rusku Kazanočku, gdje je prve godine u domaćem takmičenju u prosjeku igrala 25 minuta i postizala 8,6 poena po meču, a ove sezone u ligi Rusije na devet utakmica ima prosjek 7,4 poena. Mlada Novljanka, koja je igrala za Herceg Novi, Antivari, Pa-

lanku, Partizan, Vojvodinu i Pink Pečuj, dominirala je u mlađim selekcijama, ali je poziv za seniorsku reprezentaciju dobila tek 2014. godine kada je na spisak uvrstio Momir Milatović. Za Crnu Goru debitovala je 18. juna 2014. godine u Helsinkiju, protiv Finske u kvalifikacijama, a odigrala je tri prvenstva Evrope (2015, 2017. i 2019. godine). R. P.

Prva liga za rukometašice la bila je Katarina Bandović (14).

Pobjeda ,,plavih“ na oproštaju od Markoč Rukometašice Budućnosti II pobjedom protiv Tivta u 9. kolu Prve lige oprostile su se od trenera Gabrijele Markoč koja se vraća u Mađarsku da živi. ,,Plave“ su na kraju i ubjedljivo slavile 26:20, iako su gošće iz Tivta pružile odličan otpor. Dominirala je Ana Radović sa 14 golova (četiri promašaja), a odlična sa go-

U domaćem timu Anastasija Marsenić bila je nepogrešiva (pet od pet), a golmanka Milena Vujisić u drugom poluvremenu odbranila je 11 šuteva. Do dva boda stigao je Rudar u meču protiv Feniksa (26:25). Zanimljiva završnica pripala je domaćim rukometašicama koje su predvodile Jelena Vukčević sa osam golova i sa gola Andrea Škerović (12 odbrana). U nikšičkom derbiju Trebjesa je za gol bila bolja od Nikšića (21:20). Sara Burić postigla je šest golova, gol manje Sara Blečić, Lejla Bošnjak šutirala je 4-4, a Anđela Gezović 3-3. Danila Radonjić sa devet golova bila je najefikasnija u gostujućem timu. A. M.

Horoskop

Neđelja, 13. decembar 2020.

 HOROSKOP POBJEDE: Astrološki tranziti u svjetlu vedske astrologije

Đotiš bioritam (14. 12 - 20. 12) Mjesec u Ovnu PONEDJELJAK

Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije. Prisutan je gubitak energije i resursa. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su relativno nepovoljni dani. Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Moguća su neplanirana putovanja. Dani ispunjeni brigom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani za poslovna ostvarenja. Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Odlično vrijeme i za provesti lijepe trenutke sa svojim voljenima.

VIKEND

Ovo su povoljni dani za Vas. Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje, putovanja, komunikaciju, nove početke kao i za uspješan završetak starih poslova. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.

Mjesec u Biku PONEDJELJAK

Granice realnosti su granice naših saznanja. Širenjem naših saznanja pomjeraju se i mijenjaju granice realnosti. Postoji samo dinamična realnost - Ivan Tabaković (1898-1977) Piše: Mladen Lubura

znaka i Mjesečeve nakšatre možete lako dobiti na ovoj adresi ukoliko Da biste mogli pratiti ovu kolumnu unesete podatke rođenja: www. poznatog vedskog astrologa Mlade- soulmatestars.com/vedic-signs/ na Lubure, neophodno je da znate calculate-your-vedic-sign, ili ako presideralnu poziciju Mjeseca! Samo uzmete besplatan đotiš program na tako ćete imati korektan rezultat www.vedicastrologer.org/jh. navedenih tranzita, te istinsku Za ukupan rezultat nije dovoljno dobrobit od navedenih informacija. posmatrati samo planetarne tranPreciznu kalkulaciju Mjesečevog zite, već i periode/podperiode kroz šta značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

VIKEND

Mjesec u Raku PONEDJELJAK

možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Osjećaj za sklad i harmoniju je naglašen. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

Mjesec u Djevici

PONEDJELJAK

Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom. Tranzit se završava u 18:56.

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Čuvajte se gubitaka.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom. Tranzit se završava u 18:56.

Ovo su povoljni dani za Vas. Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Imate zdravlje i vitalnost. Pokušajte izbjeći prevelike troškove.

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Pazite šta jedete i pijete. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Blizancima PONEDJELJAK

Pojavljuju se poslovne prilike, finansijska situacija se popravlja, kompetentnost je na visokom nivou, a konkurencija je pritom slaba. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima, možda i putovati negdje. Emocije su vrlo snažne te je moguća i napetost, nemir. Naročito je povoljno za bliskost sa intimnim partnerom.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ni-

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Aktuelna je jedna od najtežih mjesečevih pozicija u tranzitu pa najbolje da ne počinjete ništa značajno. Izbjegavajte konfrontacije jer se stvari lako mogu zakomplikovati. Prisutan je gubitak energije i resursa.

Mjesec u Lavu PONEDJELJAK

Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza. Može biti poteškoća sa ukućanima ili sa majkom. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Ne naročito povoljni dani. Postoji opasnost da budete pogrešno shvaćeni ili da budete poniženi. Dijete može imati problema sa zdravljem ili manjak energije. Pripaziti na stomak. Čuvati se previše troškova. Nizak kvalitet življenja i neusklađenost sa okolinom.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Ovo su povoljni dani. Uživaćete u dobrim odnosima, kvalitetnoj ishrani, imati uspjeha u kontaktima sa autoritetima,

Mjesec u Vagi PONEDJELJAK

Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pripaziti na zdravlje, posebno na vid. Previše je prepreka. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Škorpiji PONEDJELJAK

Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti

koje prolazimo, kao i podjelne karte (specifična područja života), što je vrlo individualno, različito od osobe do osobe. Mjesec je u fazi zamračenja u ponedjeljak do 17:16, te nije preporučljivo započinjati ništa značajno. Pripaziti u komunikaciji sa drugima jer su ljudi vrlo osjetljivi tokom ovakve mjesečeve mijene. i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Porodično okruženje je stabilno. Ovo je povoljno vrijeme za nove početke i poduhvate. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Previše je prepreka. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su povoljni dani. Imaćete višak energije i bićete naročito privlačni što je odlično za intimne odnose. Novac može da dođe iz više izvora. Imate energiju, odvažnost i inicijativu. Pravo vrijeme za unapređenje odnosa.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani. Prisutan je nemir, napetost, dosta mentalnih izazova. Postoje pritisci od strane nadređenih ili previše obaveza koje ne stižete da uradite na vrijeme. Zdravlje i energija nisu na visokom nivou. Čuvajte se gubitaka.

bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

ČETVRTAK I PETAK

Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

VIKEND

Ovo su nepovoljni dani za Vas. Problem je manjak vitalnosti, slaba koncentracija i pad respekta u očima drugih. Ne ulaziti u porodične rasprave. Čuvati novce. Pokušajte biti istrajniji ali imati na umu da ovo nisu dani za megdan.

Mjesec u Vodoliji PONEDJELJAK

Poteškoće lako rješavate. Dobićete podršku ili razumijevanje osobe od autoriteta ili od strane države. Imate karizmu i napredak po pitanju statusa. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

PONEDJELJAK

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

UTORAK I SRIJEDA

Mjesec u Strijelcu Izbjegavajte sukobe. Inteligencija može zakazati. Konkurencija je trenutno vrlo jaka. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...Tranzit se završava u 18:56. Ovo su dani kada Vam toliko toga polazi za rukom. Uživaćete u sopstvenoj snazi, životnosti i oštrom intelektu. Tranzit je naročito povoljan za partnerske odnose. Ovo je povoljno vrijeme za kraća putovanja, nove početke i poduhvate.

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Mjesec u Jarcu PONEDJELJAK

Imate dobro zdravlje, energičnost, užitak u komforu i dobrom društvu. Korisno za nova poznanstva i generalno za druženje. Takođe je veoma povoljno za finansije i planiranje.Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da

VIKEND

Mjesec u Ribama PONEDJELJAK

Generalno pripaziti na međuljudske odnose, naročito se čuvati rasprava sa vlastitom djecom ili podređenima. Stomak je osjetljiv pa oprezno sa jelom i pićem. Tranzit se završava u 18:56.

UTORAK I SRIJEDA

ČETVRTAK I PETAK

VIKEND

Nepovoljni dani. Izbjegavajte sukobe, naročito sa bližnjima i autoritetima. Inteligencija može zakazati pa najbolje da bitne stvari ostavite za neki drugi dan. Naglašena je ideja troškova i gubitaka. Povoljno je uglavnom za duhovnost, milosrđe...

Enigmatika

NeÄ&#x2018;elja, 13. decembar 2020.

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. decembar 2020.

MAlI OglAsI NEKRETNINE BAR centar, povoljno prodajem odličan trosoban stan 100 m2 – II sprat. Tel. 069/332-332 1 IZDAJEM kompletno namještenu klimatizovanu garsonjeru preko Morače, preko puta Pobjede,150-180e. Tel.067/510-850 2 IZDAJEM na duže vrijeme prazan stan na dva nivoa, od 100m2 u lamelama na Zabjelu, sa sopstvenim ograđenim dvorištem. Kontakt telefon 069/230-344 3

RAZNO KUĆNI SERVIS - Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke. PodgoricaPrimorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 4 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

Oglasi i obavještenja

Moj dobri i jedini

Neđelja, 13. decembar 2020.

Dana 12. decembra 2020. u 62. godini preminuo je naš

Tužnim srcem obavještavamo naše rođake i prijatelje da nas je iznenada napustio naš voljeni suprug i otac. Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 12. decembra u 15 časova na groblju Čepurci, u krugu porodice.

Sahrana je obavljena 12. decembra 2020. godine na groblju Čepurci. Sa neizmjernom tugom, bolom i poštovanjem, opraštaju se od njega

Ožalošćeni: supruga MILANKA, sinovi PAVLE i ANDRIJA, ćerka KRUNA i mnogobrojna ožalošćena porodica OSTOJIĆ, DOLIĆ i ŠOFRANAC

Ožalošćeni: majka PERSA, brat ORLE – LOLA, sinovci VLADO i SRĐAN, snahe VESNA, ANA i ALEKSANDRA i njegovi maleni mezimci ĐINA i FILIP

S ljubavlju Tvoja NAJA

887

RANKO Vladov MARKOVIĆ

ŽELJKO Pavlov OSTOJIĆ

ZOKI

Ti i ja, ja i Ti. Jedno. Zajedno. Uvijek. Zauvijek. Dobrota tvoga srca će me grijati. Volim te.

Umro je naš voljeni

839

872 Posljednji pozdrav mom bratu od strica

RANKO MARKOVIĆ ŽELJKU Pavlovom OSTOJIĆU Posljednji pozdrav našem dobrom i plemenitom drugu sa kojim smo proveli vrijeme za nezaborav. OSTOJA s porodicom Njegovi drugovi: TATO, VESNA, DEJO, MILA, DACO, VESNA, RATO, LJILJA, PERO, ZORICA, NENA... a ima nas još mnogo koji smo ga voljeli

874 Posljednji pozdrav bivšem kolegi

855 Posljednji pozdrav dragom prijatelju

ŽELJKU OSTOJIĆU RANKU MARKOVIĆU KOLEKTIV POBJEDE GERO ŠĆEKIĆ sa porodicom

888

859

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Posljednji pozdrav voljenom kumu

VELJKU – VELJU KOVAČEVIĆU

BRANKU NIKČEVIĆU

Svojim dobročinstvom u radu, u veselju i žalosti, zaslužio si trajno sjećanje kod mnogih, a narodno sjećanje je vječno trajanje. Počivaj u miru sa tvojom suprugom Desankom.

ANA, DARA i DUJO SIMONOVIĆ

ZORAN i RADA BULAJIĆ sa porodicom 890

881

RANKO Vladov MARKOVIĆ Posljednji pozdrav za rođaka Ranka. Od DRAŠKA MARKOVIĆA sa porodicom 850

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. decembar 2020.

Posljednji pozdrav

Posljednji pozdrav dragom bratu i ujaku

RANKU MARKOVIĆU Velikom prijatelju i dobrom čovjeku. DARKO, GORAN i ZORAN MILUTINOVIĆ

Sestra BOBA DRAGOJEVIĆ sa porodicom

875

878

Sa tugom se opraštamo od dragog

Dana 11. decembra 2020. u 73. godini preminuo je

VESELINU VUKČEVIĆU Kad odlaze najmiliji boli sve! Bole događaji, bole uspomene, boli tišina. Neka Bog podari mir i spokoj tvojoj plemenitoj duši.

VESELIN Milovanov VUKČEVIĆ

Zbog novonastale situacije, sahrana je obavljena 12. decembra u krugu porodice na seoskom groblju u Goljemadima. Kuća žalosti: Ulica Slobodana Škerovića broj 26, Podgorica.

Ožalošćeni: supruga DRAGA, sestre VESELINKA – BEBA i RADMILA – SEKA, bratanić RANKO, bratanične JELENA i DIJANA, snahe SLAVICA i IVANA, unučad, sestrići, sestrične, braća od stričeva i ostala rodbina

Posljednji pozdrav voljenom ujaku

832

RANKA MARKOVIĆA VESELINU VUKČEVIĆU

Posljednji pozdrav dragom suprugu

Ostaćeš u našim najljepšim uspomenama, pun duha, uvijek voljen i poštovan. RAJO, ZORICA i BALŠA

ŽANA MILAČIĆ sa porodicom

876 Dana 10. decembra 2020. napustio nas je naš voljeni

879

VESELINU VUKČEVIĆU Posljednji pozdrav dragom stricu Tvoj častan život, veliko srce i nesebična ljubav i dobrota zaslužuju da te vječno pamtim i poštujem. S ponosom i tugom,

RANKO MARKOVIĆ Jedan od posljednjih podgoričkih boema. Ostaće zauvijek sa nama njegov nepobjedivi šarm i dobrota. VESKO POPOVIĆ 877

VESELINU VUKČEVIĆU Vrijeme nije lijek, već svjedok bola, tuge i praznine što si nas napustio, dragi striko. Počivaj u miru.

Почивај у миру, драги пријатељу

Tvoja supruga DRAGA

884 Posljednji pozdrav dragom đeveru, stricu, svekru i đedu

Tvoje bratanične JELENA i DIJANA 886

VESELINU VUKČEVIĆU Posljednji pozdrav našem bratu od strica

РАНКО

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik, na tvoju dobrotu i privrženost porodici. Počivaj u miru čestita i plemenita dušo.

МИКАН и СНЕШКА ПАВИЋЕВИЋ

Tvoji: SLAVICA, RANKO, IVANA, SOFIJA i ANDRIJA

VESELINU Milovanovom VUKČEVIĆU 880

Teško je prihvatiti tvoj odlazak. Sve što je časno i plemenito bilo je u tvojoj duši. Počivaj u miru koji si ljudskim odnosom prema nama zaslužio.

Posljednji pozdrav našem

885 Posljednji pozdrav

Braća od strica: MIJO i RADE sa porodicom 866 Posljednji pozdrav poštovanom zetu

VESELINU VUKČEVIĆU

RANKU

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. S poštovanjem čuvat ćemo te u našim srcima.

Ostaje vječito sjećanje na njegovu veselost i dobrotu. SRĐAN i SONJA RADOVIĆ

LJUBU RAKOVIĆU

882

dipl. ing.

Посљедњи поздрав великом пријатељу и другу

Kako se oprostiti od tako visoko obrazovanog i harizmatičnog borca kakav si bio ti.

Porodica pokojnog VELJA MAŠANOVIĆA 844 Posljednji pozdrav dragom svojaku i tetku

DRAGAN DRAKIĆ sa porodicom 851

РАНКУ Владовом МАРКОВИЋУ

СРЂА ЖИВКОВИЋ

VESELINU VUKČEVIĆU Po dobroti ćemo te pamtiti, s ponosom te pominjati. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru vječne tišine. Od ANKE VUČINIĆ sa porodicom

883

871

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. decembar 2020.

Umrla je naša obožavana nježnost

JELENA – JEŠKA Radovanova RADONJIĆ rođena Đurović

dana 12. decembra 2020. godine. Naša Ješka je sahranjena istog dana na Novom groblju na Cetinju.

Ožalošćeni: suprug RADOVAN, sin ZORAN, kćerka ZORICA, sestra VOJKA, brat VOJO, unučad MARIJA, RADOVAN, LORENA i KATERINA, đever KRSTO, snaha ZORICA, zaove BEĆKA, MILICA i ZORKA i ostala mnogobrojna rodbina

846 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Посљедњи поздрав нашој тетки

Посљедњи поздрав мојој сестри

JEŠKI Uvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima. Bila si najbolja snaha, jetrva i strina. Počivaj u miru!

ЈЕЛЕНИ РАДОЊИЋ

KRSTO RADONJIĆ sa porodicom

ЈЕЛЕНИ РАДОЊИЋ

860 Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni

Почивај у миру.

Живјела си мирно и достојанствено. Почивај у миру, добра душо.

ГОРАН и ДЕЈАН САВИЋЕВИЋ са породицама

ВОЈКА САВИЋЕВИЋ

JELENI RADONJIĆ Uvijek si nam bila i ostaćeš simbol dobrote, toplih riječi i milih pogleda. Počivaj u miru, dobra dušo. ZORKA MIRKOVIĆ sa porodicom 852 Posljednji pozdrav voljenoj snahi

869

870

Posljednji pozdrav voljenoj snahi

Posljednji pozdrav dragoj strini

JEŠKI

JELENI Bila si mi više od snahe, bila si mi kao sestra. Uvijek ćeš živjeti u mom sjećanju. Tvoja MILICA RADONJIĆ 861

JELENI Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. 862

Tvoja BEĆKA ĐAKONOVIĆ sa porodicom

Voljela si nas kao svoju djecu. Hvala ti na nesebičnoj ljubavi kojom si nas obasipala. Počivaj u miru, dobra dušo. Tvoji: JOCO, MILENA, LELA i IVANA 863

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 13. decembar 2020.

Naša babice dobra, naša plemenita

Dana 11. decembra 2020. umro je moj dragi suprug

JEŠKA

Hvala ti za svu nježnost, plemenitost i najveću ljubav u našem odrastanju. Bila si i ostala naš osmijeh i srce i nedostajaćeš nam svakog trena. Volimo te.

Tužnim srcem javljamo da je 11. decembra 2020. umro naš dragi i voljeni

DRAGAN Vasov ŠOFRANAC

IVAN ŠUNDOV

poslije kraće bolesti u 72. godini. Sahrana je obavljena 12. decembra u krugu uže porodice na groblju Čepurci.

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti 12. decembra u 12 časova u rodnom mjestu Bobija.

Ožalošćeni supruga MILKA i porodice ŠUNDOV i DOLJANICA

Ožalošćeni: supruga STANKA – BELA, brat VELIMIR, sinovci IGOR i MARKO, sinovične VJERA, BILJANA, LJILJANA i VESNA, sestrići ZORAN i ČEDO, sestrična MILIJANA, braća od strica BOŽIDAR, SLOBODAN, MILOVAN, BRANKO i ĐORĐIJA, snahe KOSA, SNEŽANA, BILJANA, BOSE, JELA, SLAVKA i MIRJANA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina

Tvoja unučad: MARIJA, RADOVAN, LORENA i KATERINA

858

847

830

Posljednji pozdrav našem vjenčanom kumu

Posljednji pozdrav mom voljenom suprugu Dana 12. decembra 2020. u 71. godini preminuo je naš dragi

DRAGANU Vasovom ŠOFRANCU Nisam te mogla sačuvati od smrti, ali ću te čuvati od zaborava.

KOMNENU – KOJU Radomirovom STANIŠIĆU

Supruga STANKA – BELA

831

DUŠAN – DRAGAN Milanov KOVAČEVIĆ Tužni su naše srce i naše duše, naš mnogo mili i dragi kume. Napustio nas je naš drug, prijatelj, naš kum, koji je cijelog svog života plijenio svojom časnošću, poštenjem, ljudskošću i iznad svega mudrošću. Bio si naš, bila nam je čast, sine Radomirov.

Dana 12. decembra 2020. u 83. godini preminuo je naš dragi Sahrana će se obaviti 13. decembra na mjesnom groblju u Zaslapu.

Ožalošćeni: supruga MILOSAVA, kćerke MILENKA, NEVENKA i MILICA, brat NIKOLA, sestre LJEPOSAVA, DANICA i SAVETA, unuke JELENA, IVANA i NEVENA, sinovci, sinovice, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Vole te tvoji kumovi NADA i MILOŠ POPOVIĆ sa porodicom

VELJKO Krstov KOVAČEVIĆ 848

868

Posljednji pozdrav Velikom čovjeku i iskrenom prijatelju

Zbog novonastale situacije sahrana će se obaviti u užem krugu porodice 13. decembra u 13 časova na groblju kod Crkve Sv. Đorđija u Grahovu. Ožalošćeni: sinovi RAJKO i DRAGAN, kćerke RADOJKA i LJEPOSAVA, sestre ZORKA i ANĐELIJA, braća od strica ČEDOMIR i NOVAK, sestre od strica NOVKA, RADMILA i DESANKA, sinovci BOŽIDAR i BRANKO, sinovica NADA, snahe MILKA, BOJANA, TATJANA, DUŠANKA, TANJA i MILJA, unučad, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina

KOMNEN – KOJO STANIŠIĆ

VESKU POČEKU

867 Са великом тугом и невјерицом, опраштамо се од наших драгих

Posljednji pozdrav velikom čovjeku i dragom prijatelju.

Ljudino, počivaj u miru.

DARKO, GORAN, VESNA i JADRANKA ĐURIČKOVIĆ

ILIJA STANIŠIĆ sa porodicom

ВЕЉА

ДЕСАНКЕ

КОВАЧЕВИЋ 857

853

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dobrom čovjeku i iskrenom prijatelju

Понос, слобода и блискост коју смо осјећали и живјели са вама, остају у нама трајно. МАРИЈА ТОМОВИЋ, НИКОЛА, СВЕТО, СТАНКО, ЗОРАН и ЈОВАН ЗВИЦЕР са породицама 889 Posljednji pozdrav dragoj

KOMNENU STANIŠIĆU 865

BOŽO MILATOVIĆ sa porodicom

VESKU POČEKU

BRANKO i DRAGICA VUJANOVIĆ sa porodicom

BORIKI Slobovoj VUJOVIĆ Bila si veliki prijatelj naše porodice. Počivaj u miru.

856

BATO IVANOVIĆ sa porodicom e-mail: oglasno@pobjeda.me

864

30 Oglasi i obavještenja POMENI

Neđelja, 13. decembar 2020.

Навршава се 40 дана од смрти наше

Sedam godina je od odlaska naše voljene supruge i majke

SJEĆANJE

МИЛИЦЕ Радоманове МАЛИЏАН рођ. Дробњак

FILIP PEJOVIĆ

BOŽIDAR PEJAKOVIĆ

Čuvaćemo uspomenu na vas.

VUKOSAVE – VUKICE AŠANIN

Твој драги лик чуваћемо од заборава. Нека ти Бог подари вјечни мир. Ужа породица ће посјетити њену вјечну кућу у недјељу, 13. децембра. Ожалошћени: синови ДОБРИЛО – МАЏО, ДОЈЧИЛО и МОМЧИЛО, снахе ЗАГОРКА, БУДИМИРКА, МИКА и БОЈАНА, унуци МИЛОСАВ и МАРКО, унуке ДАНИЦА, МИЛИЦА и КРИСТИНА, праунук ВАСИЛИЈЕ 854

TEHNIKA, PRODUKCIJA I SPIKERI RADIJA CRNE GORE

Siromašniji za čitav jedan svijet bez Tebe, zauvijek tugujemo za danima sreće. Dok živimo, naša si ljubav, uzor i ponos.

Вољени моји

849

40 дана

15 година

8 година

Tvoji: VLADO, TATJANA, RANKA i ALEKSANDAR

Četrdeset je dana od smrti našeg oca

835

СОЊА РАДОЊИЋ GOJKA Mitrovog DUKIĆA Počivaj u miru! Sinovi MITAR i MILOŠ, snahe BILJANA i JELENA, unučad GOJKO i RISTO, praunuk VIKTOR, praunuka ANJA DUKIĆ 873

БЛАГО

рођена Вујачић

РАДМИЛА – БЕБА ВУЈАЧИЋ

Šest mjeseci od kada nije sa nama naša voljena Meja

Више ништа није исто. Недостајете ми за све што је било и што тек долази. Тугује за вама сестра и ћерка ЉИЉА са породицом

MILEVA TAPUŠKOVIĆ

838

Četrdeset je dana od smrti naše drage

Навршава се 40 дана од смрти наше вољене Nedostaješ nam svakog dana. Tvoje VESNA i ANA 841

STANKE – ĆANE OGNJANOVIĆ Tvoja plemenitost i dobrota će uvijek ostati u našim sjećanjima. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Brat RADOVAN, snaha SANJA, bratanić OGNJEN i bratanične ANĐELA i MILICA 833

МИЛОСАВЕ ТОДОРОВИЋ Тешко је стегнути срце да не боли, душу да не пати и сузе да не теку. Привилегија је била живјети са тобом. Почивај у безболном миру кроз неко друго постојање са твојим Ненадом и Наташом, док овдје остајете ненадокнадиви и заувијек вољени.

Dana 13. decembra 2020. navršavaju se dvije godine od prerane smrti mog dragog brata

Твоји: ЈОВАН, НИКОЛА, САВО, ВАСИЛИЈЕ, МАРКО, ЛИДИЈА, БИЉАНА и АНА

Četrdeset je tužnih i bolnih dana, draga moja sestro 836

SLAVKA Milovog RAIČKOVIĆA Godina je od smrti naše drage

te dragih roditelja

25. 12. 2000 – 25. 12. 2020.

18. 4. 1997 – 18. 4. 2021.

MILO

MILOSAVA

STANKA – ĆANA OGNJANOVIĆ Neka tvoja čista, iskrena, plemenita i nježna duša počiva u miru. Veliki moj čovječe, dok trajem trajaćeš i ti.

ZORKE Miloševe NIKOLIĆ

Tvoja sestra JULKA 834

Vrijeme ne može da popuni prazninu koju si nam ostavila svojim odlaskom. Bila si neko od koga smo svi imali pažnju, ljubav, podršku i sigurnost. Plemenitom dušom, dostojanstvenim životom i velikim srcem, zaslužila si vječno poštovanje i sjećanje. Počivaj u miru pored svog supruga Miloša, a mi Vas čuvamo od zaborava.

TUŽNO SJEĆANJE 25 godina

TVOJA PORODICA Godina

837

S poštovanjem i tugom, čuvamo uspomenu na vas. SVETO sa porodicom 845 Dana 13. decembra 2020. navršavaju se dvije godine od smrti našeg supruga i oca

Osam godina od kada nije sa nama

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” BLAŽO

ILINKA

1925–1995.

1924–2019.

BRANKO KATNIĆ

MILJENOVIĆ

Uvijek ćeš biti u našim srcima.

Vrijeme prolazi, ali sjećanje na Vas nikad neće izblijedjeti.

PORODICA 843

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

SLAVKA Milovog RAIČKOVIĆA Dok god živimo uvijek ćemo te pominjati, pamtiti i nositi u našim srcima, sa velikim ponosom i velikim poštovanjem pričati o tebi i biti zahvalni za sve što si učinio za nas. TVOJA PORODICA

VAŠA PORODICA

840

842

e-mail: oglasno@pobjeda.me

TV program

Neđelja, 13. decembar 2020.

SERIJA

FILM

RTCG 1 21:45

RTCG 2 23:30

Ubica Džo

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o. PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Viktorija III

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom)

RTCG 1 07:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 10:05 Dokumentarni program, r. 10:55 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r. 11:00 Agrosaznanje, e. 12:05 Dokumentarni program, r. 13:00 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj 13:30 Argumenti, r. 15:00 Lajmet 15:25 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r. 15:30 Dnevnik 1 16:00 Robin Hud, regionalni magazin 17:10 Dokumentarni program 19:10 Nacionalni parkovi, e. 19:30 Dnevnik 2 20:05 Ogorčenje, film 21:45 Viktorija III, s. 22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Upoznajte Harolda, film 00:45 Agrosaznanje, r. 01:40 Robin Hud, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:00 Muzika 06:30 Otkrij.me, r. 06:45 E sport 08:30 ABS, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj, e. 09:00 Rukomet (ž), EP, snimak 10:30 Rukomet (ž), EP, snimak 12:00 Košarka:Budućnost - Mornar, ABA liga, 10. kolo, snimak 13:50 Fudbal: Dečić Budućnost, CFL, 19. kolo, direktno 16:00 Zaliv, r. 16:45 Brus Li legenda, r. 18:15 Igram svoju igru, e. 18:50 Košarka: Budućnost – Mornar, ABA liga, 10. kolo, direktno 20:45 Rukomet (ž), EP, direktno 22:00 Rukomet (ž), EP, snimak 23:30 Ubica Džo, film 02:00 E sport

08:00 Pokahontas, crtani film 08:45 Zvjezdice, emisija za djecu 09:30 Muzički program 11:30 Urgentni centar, r. 13:00 Muzički program 15:45 Auto moto show, e. 16:15 Zemlja daleke prošlosti, crtani film 17:30 Šok tok, e. 19:00 Žurnal 19:30 Andrija i Anđelka, s. 20:10 U kadru, e. 21:00 Muzički program 23:15 Moj lažni muž, film 01:15 Iskupljenje, r. 02:45 Muzički program

NOVA M 05:55 Centralni dnevnik, r. 06:35 Sportisimo 06:45 Domaćinske priče, r. 07:30 Muzički program 09:00 Nakit tv 11:00 Vijesti 11:10 24 minuta sa Zoranom Kesićem, r. 12:15 Zoom, e. 12:45 Kapital, e. 13:00 Vijesti 13:20 Mješoviti brak, r. 14:50 Sportisimo 15:00 Vijesti 15:20 Zdravo misli, e. 16:15 Popodne sa Leom Kiš 18:00 Centralni dnevnik 18:40 Mješoviti brak, s. 20:15 Tvoje lice zvuči poznato, e. 23:15 Muzički program 00:45 I u dobru i u zlu, r. 02:40 Namještaljka, r.

NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

VIJESTI 07:00 Prodavnica najmanjih ljubimaca, r. 07:40 Nuki i prijatelji, r. 08:10 Bejblejd, crtana serija 09:00 Pčelica, e. 09:50 Još jedna godina, r. 12:00 Vijesti 12:06 Dnevnica, r. 13:10 Bez granica, r. 14:00 Vijesti 14:07 Načisto, r. 15:50 Život sa morem, magazin 16:30 Vijesti 16:45 Za volanom, magazin 17:20 Biljana za vas, r. 18:00 M:tech, r. 18:30 Vijesti 19:10 Alo, alo, s. 20:00 Via Balcanica, magazin 20:30 Put osvete, dok. – istraživački serijal 21:00 Crvena kraljica, s. 22:00 Vijesti 22:15 Sport, e. 22:30 Život pred njenim očima, film 00:00 Mogu li da vas ubijem?, r. 01:30 Sam, r. 03:10 Život sa morem, r.

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 12:15 13:30

Novo jutro Ekskluzivno Zadruga, uživo Premijera Vikend specijal 14:50 Paparazzo lov, r. 15:30 Premijera Vikend specijal

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

18:30 Scena, pregled sedmice 19:10 Film 21:10 Film 23:00 Zadruga, izbacivanje

07:00 08:00 10:05 11:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00 16:40

Muzički program Dječji film Kuhinjica, r. Naše ljeto, e. Bandolera, r. Bandolera, r. Perspektiva Muzički program Film Dokumentarna emisija 16:45 Muzički program 17:00 Dječji val

777 17:50 18:00 18:25 19:00 19:35 20:00 20:30 21:00 21:30 22:00

Muzički program Puls Muzički program Zelena patrola Ćakule Ćakule Ćakule Naše ljeto, r. Muzički program Dokumentarni program 22:30 Muzički program 23:00 Vikend film

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

07:00 09:30 11:00 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:30 13:45 15:00 16:55 17:00

Uz jutarnju kafu Film za djecu Oblačići Kućni ljubimci Intermeco Sportske vijesti Pokreni posao Smijeh kao lijek Ekstremno Sportski intermeco Legende Nedjeljom Kolačići sudbine Raskovnik

A1 TV 07:30 10:00 12:00 14:00 14:30 15:00 16:00 17:00 17:15 18:00 18:15 20:00 20:15 21:00 21:15 22:00 22:30 01:00

Dječja TV Jelena, r. Vikend film Prč, r. Auto šop Dokumentarna serija Dokumentarna serija Zvjezdice Igra i struktura Zvjezdice Vikend film Zvjezdice Fudbal Zvjezdice Igra i struktura Al Jazeera news Kapadokija, r. Jelena, r.

18:00 18:30 18:45 19:00 19:15 19:45 20:15 21:00 22:00 22:15 23:15 01:00

Sport info Ekstremno Top deset Aktuelno Podgoricom Humoristička serija Priča dana Serija Aktuelno Grad koji volim Film Nedjeljom, r.

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 13. 12. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

6° 17° 6° 6° 17° 8° 15° 16° 4° 15°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

3° 0° 1° 1° 7° -1° 1° 10° 9° -2°

9° 3° 7° 4° 16° 2° 5° 17° 16° 1°

Ponedjeljak 14. 12. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.04 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 4.800 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

1° 10° 2° 2° 10° 2° 6° 9° 1° 8°

ZALAZAK SUNCA

16.10 sati

Sjutra u južnim predjelima pretežno sunčano, ponegdje uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru umjereno do pretežno oblačno i uglavnom suvo. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, mjestimično umjeren do jak, u južnim i centralnim oblastima, mjestimično na udare i veoma jak, krajem dana u slabljenju. Jutarnja temperatura vazduha -3 do 8, najviša dnevna -1 do 16 stepeni. www.meteo.co.me

Utorak 15. 12. 2020.

Marketing

NeÄ&#x2018;elja, 13. decembar 2020.