Dnevni list Pobjeda 21.12.2020.

Poneđeljak, 21. decembar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 19792 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

POVODI: Centar za socijalni rad u Podgorici za nepune dvije godine izmjestio 66 djece iz porodica

INTERVJU: Miloš Nikolić, poslanik i portparol DPS-a

RODITELJI KOJI TO NIJESU Biće promjena i u Predsjedništvu DPS-a »Izvjesno je da je ovo Vlada koja nema izborni legitimitet, nema podršku u parlamentu i među građanima i da svakog dana svojim činjenjem nanosi štetu ugledu i funkcionisanju države Crne Gore – ocijenio je Miloš Nikolić STR. 3.

ANALIZA: Premijer „apostolsko-ekspertske“ Vlade svakodnevno pokazuje da ono što izgovori danas sjutra ne važi

» Jednom stvorene traume djeci mijenjaju život i ponašanje, dolazi do maloljetničke delinkvencije. U praksi smo imali različite slučajeve, počev od toga da i pored poslovno i radno sposobnih roditelja u postupku razvoda braka i vršenja roditeljskog prava, tim vještaka predlaže da dijete zbog emotivne zapuštenosti i netrpeljivosti među roditeljima bude smješteno u dom za djecu, pojašnjava advokatica Milena Jovović

Dvije sedmice obmanjivanja »Krivokapić kaže da neće biti partijskog zapošljavanja i revanšizma, pa napravi novi zakon o javnim službenicima i namještenicima, kojim će legalizovati „čistku“ i po „dubini“ udomiti nove partijske „uhljebe“. Zatim izjavi da ćemo bankrotirati pa narednog dana da nećemo, pa najavi zakon o budžetu do 21. decembra, pa sjutradan da ga neće biti do marta naredne godine i tako u nedogled

STR. 2. i 3.

STR. 9.

Iz Vlade poručuju da im je optimizacija i smanjenje troškova prioritet, ali da prvo moraju utvrditi tačan broj zaposlenih

Još ne znaju ko(liki) je višak

Za deset mjeseci neto priliv stranih investicija 368 miliona ili 47,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine

Prednjače ulaganja iz Azerbejdžana, Kine i Rusije STR. 6.

STAV

Evropa, nekad

Da bi Crna Gora imala evropsku perspektivu i evropsku budućnost, treba prvo da odbrani i sačuva svoj integritet i identitet. Nema evropskog političara, a još manje evropskog zvaničnika, koji treba da se ljuti kada ih na to podsjetimo. Ni jedan od njih nije pošao u Evropu, niti je dio njenih institucija, na osnovu negacije i brisanja identiteta nacije i države koja ga je tamo poslala i koju predstavlja STR. 4. » Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

STR. 5.

PODGORICA: Kurirske službe u vrijeme korone imaju pune ruke posla

Dostavljaju i do 50 porudžbina dnevno

STR. 15.

2

Politika

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

HRONOLOGIJA: Premijer „apostolsko-ekspertske“ Vlade Zdravko Krivok pokazuje da ono što izgovori danas sjutra ne važi

Najjača opoziciona partija najavila krivične prijave zbog poteza premijera

DPS: Vlada krši Zakon o tajnosti podataka PODGORICA – Demokratska partija socijalista saopštila je da će podnijeti krivične prijave protiv svih odgovornih koji su učestvovali u grubom kršenju Ustava i Zakona o tajnosti podataka koje je, kako navode, kroz protivzakonito zapošljavanje počinila nova Vlada.

Iz te partije su istakli da je imenovanjem državnog sekretara u Ministarstvu odbrane, koji je profesionalno vojno lice, prekršen član 130 Ustava Crne Gore u kojem se jasno navodi da je ,,postavljenje, unapređenje i razrješavanje oficira Vojske“ nadležnost Savjeta za odbranu i bezbjednost.

- Kao dodatni skandal, svi ministri su dozvolili ovim nezakonito zaposlenim licima pristup tajnim podacima, iako nemaju dozvolu da vrše uvid u dokumenta te kategorije. Ovim povodom podnijećemo krivične prijave protiv svih odgovornih lica koja su učestvovala u ovom grubom kršenju Ustava i Zakona o tajnosti podataka – saopšteno je iz te stranke.

Kako navode, evidentno je da premijer Krivokapić u inostranstvu pokušava da ostavi utisak osobe koja baštini evropske vrijednosti i principe NATO-a, poštuje ljudska prava i podržava različitosti a u praksi državnu administraciju kreira ,,po zadatim principima projekta klerikalne i jednonacionalne Crne Gore a ne po stručnim kriterijumima“.

- Tako se u ministarstvima zapošljavaju osobe opskurnih biografija, koje su sve suprotno od onog što premijer deklarativno promoviše pred briselskim zvaničnicima. Dodatni skandal je što se ova lica protivzakonito zapošljavaju. Tako imamo samoproglašene šefove kabineta, koji se tako potpisuju u zvaničnim cirkularnim mejlovima. Svi oni se lažno predstavljaju, jer šefove kabineta ne postavlja Vlada već se biraju na javnom ili internom konkursu – ističu iz DPS-a.

Naglašavaju da je nedopustivo ono što rade premijer i njegovi ministri ,,pokušavajući da izborom kadrova negiraju građanski karakter države i da državnu upravu očiste od politički, vjerski i nacionalno nepodobnih, nego je i nezakonit i protivustavan I.P. način na koji to rade“.

SD traži da ministar vanjskih poslova obrazloži opoziv ambasadorke u Njemačkoj

Progon bez pokrića PODGORICA - SD je pozvao ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića da saopšti na koji način je ambasadorka naše države u Njemačkoj Vera Kuliš radila protiv Crne Gore. Član Predsjedništva SD-a Selim Resulbegović navodi da je nakon izjave predsjednika Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga Guntera Krihbauma, postalo sasvim jasno da se radi o političkom progonu kojeg nijesu lišeni ni naši karijerni ambasadori, poput Kuliš, čije značajno iskustvo može biti od velike koristi Crnoj Gori.

- Stoga se postavlja pitanje kako je moguće da neko za koga gospodin Krihbaum kaže da je snažno angažovan u evropskim integracijama svoje zemlje i odlično povezan sa donosiocima

političkih odluka u Njemačkoj, ko je mogao da organizuje visoko rangirane sastanke sa predstavnicima crnogorske politike i brinuo se da Crna Gora bude vidljiva na najvišem međunarodnom nivou, nije potreban sopstvenoj državi na mjestu koje je očigledno uspješno pokrivao - navodi Resulbegović.

Dodaje da je najbolji odgovor Vlada dobila sa jedne od najrelevantnijih adresa u Njemačkoj - predsjednika Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga.

- Stoga pozivamo ministra da saopšti na koji je način Kuliš radila suprotno interesima Crne Gore. To bi bila svojevrsna potvrda tvrdnji premijera, ali i demant izjave Krihbauma.

Ukoliko to ne učini, svešće se na nivo političkog kalkulanta, što na tom mjestu ne bi smio biti - poručuje Resulbegović. I.P.

UCG o najavljenoj smjeni ambasadora

Danilović: Odbijanjem opoziva Đukanović bi prekršio Ustav PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rizikuje mnogo ako odbije da razriješi ambasadore čiju smjenu predlaže Vlada, a izvjesno je da će matični skupštinski odbor dati pozitivno mišljenje, smatra predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

- Odbijanjem prijedloga Đukanović bi ušao u zonu kršenja Ustava jer bi time prisvojio za sebe pravo da vodi unutrašnju i spoljnu politiku, a to je neprikosnovena ustavna nadležnost Vlade - navodi se u saopštenju koje je prenijela RTCG. Uradi li tako nešto, kaže Danilović, Vlada i parlamentarna većina moraju imati spreman odgovor.

- Eventualno Đukanovićevo odbijanje mora naići na jasnu i snažnu reakciju Vlade i Skupštine. Dakle, to što u članu 95 stav 6 Ustava piše: da postavlja i razrešava ambasadore i druge šefove diplomatskih predstavništava, na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog skupštinskog odbora, ne znači da bez posljedica može odbiti zakoniti prijedlog - kaže Danilović.

I.P.

Dvije sedmice obm

Zdravko Krivokapić

PODGORICA – Premijer „apostolsko-ekspertske“ Vlade Zdravko Krivokapić, od kada je uplovio u burne političke vode, gotovo svakodnevno pokazuje da ono što izgovori danas, drugoga dana više ne važi, pa zbunjuje, ne samo političke protivnike, nego i one koji su mu dali glas i čiju listu je predvodio na izborima 30. avgusta.

Kad su spoljno-politički prioriteti države u pitanju, radikalno je i ekspresno promijenio stav o NATO-u. Krivokapić je tokom predizborne kampanje, 15. avgusta boravio u posjeti Murinu gdje je, kako je tada saopšteno iz koalicije „Zajedno za budućnost Crne Gore“, NATO nazvao - agresorom, da bi, u prvoj zvaničnoj posjeti Briselu početkom prošle sedmice rekao da je ,,članstvo Crne Gore u NATO dobro za Crnu Goru...“. Tako se ispostavilo da je kratak put od NATO-a kao agresora, do odlaska „na noge mrskom agresoru“ da se pokloni NATO zastavi i kaže da su oni za njega najbolji izbor!

Krivokapić je, u početku, naVeć u prve dvije sedmice „apostolsko-ekspertska“ Vlada i njen premijer imali su i dosta kontradiktornih izjava iz sfere finansija i ekonomije. Redovno se dešavalo da na istim pres-konferencijama daju suprotne izjave.

Na konferenciji za novinare 10. decembra povodom novog zaduženja od 750 miliona eura emisijom državnih obveznica, Krivokapić je saopštio da su odluku o zaduženju pripremali tajno, jer su se bojali opstrukcije. On je na toj pres-konferenciji istakao da su najmanju podršku imali od stare vlasti.

Međutim, na istoj toj pres-konferenciji ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

Krivokapić kaže da neće biti partijskog zapošljavanja i revanšizma, pa napravi novi zakon o javnim službenicima i namještenicima, kojim će legalizovati „čistku“ i po „dubini“ udomiti nove partijske „uhljebe“. Zatim izjavi da ćemo bankrotirati pa narednog dana da nećemo, pa najavi zakon o budžetu do 21. decembra, pa sjutradan da ga neće biti do marta naredne godine i tako u nedogled javljivao ekspertsku vladu, bez političara, a sastavio je od ljudi koji su mahom kadrovi bliski Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja se u Crnoj Gori neskriveno bavila politikom, a za potpredsjednika postavio lidera jedne stranke. Govorio je da neće biti partijskog zapošljavanja i revanšizma, pa je napravio novi zakon o javnim službenicima i namještenicima, kojim će legalizovati „čistku“ i po „dubini“ udomiti nove partijske „uhljebe“. Ostaće upamćene i više puta ponovljene izjave o bankrotu, pa vrlo brzo ,,korigovane“ da nećemo i da će biti redovne isplate plata i penzija...

KADROVSKA VRTEŠKA

Još u izbornoj noći Krivokapić je obećao ekspertsku Vladu, ali je partijama vladajuće većine, kao mandatar, prvo 21. a potom 27. oktobra poslao pismo u kojem od njih traži da mu dostave ponude kadrovskih rješenja za kabinet koji bi imao premijera, 18 resora i tri potpredsjednika, jedan resor više od Vlade Duška Markovića. I taman kada su se Andrija Mandić, Milan Knežević, Nebojša Medojević, Vladimir Joković i ostali „udubili“ u raspodjelu ministarskih funkcija „po dubini i širini“, Krivokapić ih obavještava, samo tri dana nakon toga, na

dan kada je umro mitropolit Amfilohije, 30. oktobra, da želi trinaestočlani ekspertski kabinet bez političara i bez potpredsjednika Vlade. Naravno, na kraju, 4. decembra, dobili smo Krivokapićevu Vladu od „dvanaest apostolaeksperata“ (sve kadar blizak SPC) i „trinaestog ratnika“ – potpredsjednika, lidera Ure. Prethodno je bilo dosta bure oko personalnog sastava „apostolsko-ekspertskog kabineta“. Mladi advokat Nikola Terzić, povukao je kandidaturu za ministra unutrašnjih poslova nakon što je Pobjeda objavila da je bio u izbornom štabu Ure, dok je nesuđeni ministar odbrane

Jedno govori premijer, drugo ministar podsjetio je da su 23. novembra otišli kod bivšeg ministra finansija Darka Radunovića, da bi se upoznali sa situacijom, nakon čega su za dva dana donijeli odluku o emisiji obveznica.

Na istoj pres-konferenciji premijer je kazao da nije imao podršku CBCG, dok su iz ove institucije odgovorili da su od samog početka bili kooperativni u odnosu sa članovima Vlade. Na pitanje novinara da li se sprema smjena rukovodstva CBCG, odgovorio je da je to u nadležnosti parlamenta, ali je bilo opstrukcija kada je on, predloženi ministar finansija trebao

da učestvuje na godišnjoj konferenciji MMF-a. Tražili su, kako kaže, podršku za sanaciju posljedica kovida-19, a neko iz CBCG i Ministarstva finansija nije im dozvolio relevantne podatke. Ministar finansija Spajić je na istoj konferenciji za novinare kazao da su iz CBCG, naročito viceguverneri bili kooperativni i da su pomogli u poslu oko emisije obveznica.

Premijer Krivokapić je u četvrtak veče 17. decembra na pres-konferenciji, dok je još trajala sjednica Vlade, najavio da će prijedlog budžeta Vlada usvojiti u ponedjeljak 21. decembra i da će ga proslijediti u skupštinsku proceduru.

Međutim, za manje od 24 sata - Krivokapić je opet promijenio mišljenje i već sjutradan u petak 18. decembra, tačno u podne na novoj pres-konferenciji u Vladi saopštio je da je Vlada donijela odluku da do kraja godine ne predloži nacrt budžeta za narednu, već da će se budžet za 2021. donijeti do marta.

- Opredijelili smo se da do marta odradimo realističan budžet koji se zasniva na jasnom programu i politikama Vlade - kazao je Krivokapić.

U Vladi tvrde da je sjednica koja je održana u četvrtak 17. decembra bila treća po redu, odnosno

Politika

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

kapić svakodnevno

mana

Goran Đurović, samo deset minuta pred predstavljanje kandidata, saznao da to neće biti on, nego Olivera Injac.

Premijer ostaje dosljedno nedosljedan i prvog radnog dana. Na posao taksijem kao Krivokapićev šef kabineta stigao je Željko Savović, ali već na ulazu je saznao da je to mjesto zauzela Ivana Malović, pa se Savović, inače politički direktor Milačićeve Prave Crne Gore, morao zadovoljiti mjestom premijerovog savjetnika za unutrašnju politiku. Jedna od rijetkih dosljednosti premijera Krivokapića je postavljanje kadrova „po dubini“, bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

Tako je za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, postavio advokata i aktuelnog predsjednika Skupštine opštine Kotor Dejana Vukšića, inače zastupnika SPC i „kavačana“.

NEOTPORAN NA ULTIMATUM DF

Da su mu glasovi poslanika DF-a u parlamentu važniji od onoga što predlaže njegov potpredsjednik Dritan Abazović, Krivokapić je pokazao kada je na funkciju v. d. direktora policije postavio Veska Damjanovića. Premijer je munjevito prihvatio ultimatum poslanika Demokratskog fronta, pa je Abazovićev javno objavljen prijedlog da to mjesto pripadne Draganu Blagojeviću, otpao nakon svega nekoliko sati.

- Neće biti partijskog zapošljavanja niti revanšizma, rečenica je koju je najčešće izgovarao Zdravko Krivokapić i kao mandatar i kao premijer. Zatim je „dosljedno“, već peti-šesti dan rada Vlade donio prijedlog zakona o državnim službenicima i namještenicima kojim će ozakoniti „čistku“ nepodobnih „po dubini“ i udomiti brojne „partijske uhljebe“ nove vladajuće većine. Ne haje prvi među „apostolskim ekspertima“ što je portparolka Evropske komisije Ana Pisonero upozorila da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa postojećim crnogorskim Zakonom o državnim služda je prva nakon one održane 10. decembra, iako je Vlada u srijedu 16. decembra u saopštenju navela da je Informaciju o emisiji euroobveznica usvojila na sjednici 14. decembra, a ne 10. kako je to greškom navedeno u propratnom aktu, koji je ranije Vlada dostavila Skupštini.

Na sajtu Vlade nalaze se materijali sa prve dvije sjednice Vlade koje su održane 7. i 10. decembra, dok i dalje nema materijala od 14. decembra. Pobjeda je u četvrtak od Vladinog biroa za odnose sa javnošću, kabineta premijera i Generalnog sekretarijata Vlade tražila materijale i dnevni red sa sjednice održane 14. decembra, ali ih nijesmo dobili.

S. P. - J. R.

3

INTERVJU: Miloš Nikolić, poslanik i portparol DPS-a benicima i namještenicima.

Uslijedila je „sječa“ sedmoro crnogorskih ambasadora, među kojima je dobar dio onih sa bogatim diplomatskim iskustvom. Izostalo je obrazloženje njihovih „grijehova koje su počinili prema državi“. Premijer je, kao nekad Berija, samo rekao, „znaju oni dobro što su krivi“ i to je bilo dovoljno za opoziv.

ĆURAK NAOPAKO

Čovjek koji je, pošto je ljubio ruke i najnižem i daleko mlađem od njega svešteniku Srpske pravoslavne crkve, prozvan na društvenim mrežama „rukoljub“, nakon posjete sjedištu NATO-a u Briselu, dobio je novi nadimak „natoljub“.

O NATO-u Krivokapić je petnaest dana prije izbora 30. avgusta govorio da su agresori podilazeći, tada prosrpskom, pročetničkom, klerikalnom biračkom tijelu.

Međutim, kada je postao premijer prevrnuo je „ćurak naopako“. U prvoj zvaničnoj posjeti Briselu 15. decembra, u razgovoru sa prvim čovjekom „mrskog agresora“ Jansom Stoltembergom, Krivokapić je kazao da će put u EU biti brži ako ste članica NATO. - Prije ćete završiti posao u EU integracijama ako ste i NATO članica i to se dokazuje na primjeru članica EU. Zato mislim i da će put za Crnu Goru biti potpuniji i preporučujem svima da slijede takav put - rekao je Krivokapić i izrazio žaljenje što su neki (koji su danas s njim u koaliciji p. a.) palili NATO zastavu.

- Žalim ako se bilo gdje u Crnoj Gori desilo paljenje zastava bilo čije, pa i NATO alijanse. Bio sam profesor i nijesam se bavio slikama - rekao je premijer.

A kada se vratio doma, u Crnu Goru, i valjda se sjetio kletve svog „političkog tvorca“ Amfilohija: „Ko izda Rusiju, dabogda živo meso sa njega otpadalo i neka je proklet...“, primio je ruskog ambasadora i pokušao da „ispegla“ ono što je govorio u sjedištu NATO, riječima da želimo „najbolje odnose sa svima, a posebno sa Rusijom“.

Premijer Zdravko Krivokapić, koga je na to mjesto instalirala SPC, državu čijom Vladom rukovodi posmatra samo kao geografski prostor, „toliko isprepleten“ u ljudskom potencijalu sa Srbijom, kako kaže, „da se više ne zna ko je odakle“. Slična teza je ključna u projektu „Srpski svet“ koji se sprovodi pod budnim okom Aleksandra Vučića. Zato je, samo nekoVučića liko dana od kako je zasjeo u premijersku fotelju, parlamentu na razmatranje, uputio zakon o slobodi vjeroispovijesti, rađen u tajnosti bez javne rasprave, bez istinskih konsultacija sa vjerskim zajednicama, i uz potpuno ignorisanje Crnogorske pravoslavne crkve, o kojoj, premijer kaže da ima „isto mišljenje“, što god to značilo.

Premda neki potezi premijera i njegovih ministara, na prvi pogled, liče kao da ih vuče smušeni „mister Bin“, ipak su stvari mnogo ozbiljnije. Dok se crnogorska javnost zabavlja sa „apostolsko-ekspertskim“ gafovima, protagonisti „Srpskog sveta“ ubrzano preuzimaju crnogorske institucije. Po „dubini“ i „širini“.

ZORAN DARMANOVIĆ

Biće promjena i u Predsjedništvu DPS-a Izvjesno je da je ovo Vlada koja nema izborni legitimitet, nema podršku u parlamentu i među građanima i da svakog dana svojim činjenjem nanosi štetu ugledu i funkcionisanju države Crne Gore – ocijenio je Miloš Nikolić PODGORICA – Biće promjena u modelu rada Demokratske partije socijalista i partijske infrastrukture, ali i u kadrovskom odabiru na svim nivoima od mjesnih odbora do Predsjedništva stranke – kazao je u intervjuu Pobjedi Miloš Nikolić, poslanik i portparol DPS-a.

Poručio je da očekuje za nekoliko mjeseci ozbiljnu političku krizu koja će, kako je rekao, neminovno označiti kraj ove Vlade. Ocijenio je i da je smjenjivanje kadrova u državnoj upravi koje radi nova vlast „klasični revanšizam kojim se pokušavaju poniziti ljudi koji su odgovorno, časno i pošteno služili u državnoj upravi godinama i decenijama“.

POBJEDA: Vlada je izabrana nikad manjom podrškom u parlamentu. Dok u DF-u kažu da je Vlada „oročena“ na 200 dana, premijer Zdravko Krivokapić očekuje da će nova izvršna vlast trajati četiri godine, koliko joj je mandat. Što Vi mislite, koliko će Vlada trajati?

NIKOLIĆ: U ovom trenutku davanje bilo kakve prognoze trajanja Vlade je nezahvalno. Vidjeli ste kada je bio i budžet u pitanju da sam premijer mijenja mišljenje preko noći. Ipak, izvjesno je da je ovo Vlada koja nema izborni legitimitet, nema podršku u parlamentu i među građanima, i da svakog dana svojim činjenjem nanosi štetu ugledu i funkcionisanju države Crne Gore. Imajući u vidu navedeno, očekujem već za nekoliko mjeseci da ćemo imati ozbiljnu političku krizu koja će neminovno i označiti kraj ove Vlade.

POBJEDA: Kako komentarišete prve poteze nove Vlade?

NIKOLIĆ: Rekao bih da su za sada najbolji oni ministri koji se još nijesu pojavljivali u medijima jer su na taj način izbjegli da naprave štetu. Što se tiče onih drugih, koji su povukli neke poteze, mislim da oni za sada odslikavaju apsolutno neznanje i nepoznavanje procedura i sistema državne uprave. O ozbiljnosti poteza dovoljno govori zaduženje od 750 miliona za koje su građani obaviješteni putem Tvitera. Takođe, premijer i ministar finansija od-

Vjerujemo u Simovića i apsolutnu pobjedu u Nikšiću POBJEDA: Dugogodišnji funkcioner DPS-a Milutin Simović izabran je na novu funkciju - za predsjednika Opštine Nikšić. Kakva je to poruka biračima, da ipak stari kadrovi opet zauzimaju visoke pozicije, iako je više puta najavljivano podmlađivanje partije i kadrovske promjene?

NIKOLIĆ: Ne bih to posmatrao na taj način. Gospodin Simović je dugogodišnji član Predsjedništva DPS-a, ministar poljoprivrede, šef kluba poslanika i potpredsjednik Vlade. Rekao bih da je sve te funkcije obavljao ne zato što je bio stari ili novi kadar već zato što su ga rezultati i kvalitetan rad preporučivali za to. Dakle, DPS je predložio za Nikšić čovjeka kojeg u ovom trenutku smatra za nekog ko može da svojim iskustvom i strukom najbolje da pomogne daljem razvoju grada. I mislim da su rezultati tog rada jasno vidljivi već nakon mjesec.

POBJEDA: Na prošlim izborima u Nikšiću nijeste imali konkurenciju zbog bojkota opozicije. Opozicija je ovoga puta ohrabrena uspjehom na parlamentarnim izborima, a najavljeno je i formiranje Narodnog pokreta. Imate li strategiju kako da sačuvate vlast u tom gradu?

NIKOLIĆ: Apsolutno vjerujemo u pobjedu u Nikšiću. Martovski izbori će pokazati snagu DPS-a i sve naše pripreme usmjerene su na to da u Nikšiću i nakon izbora nastavimo da vršimo vlast sa našim koalicionim partnerima.

bijanjem da urade tehnički rebalans budžeta ulaze u zonu krivične odgovornosti.

Prisustvujemo nezakonitom zapošljavanju, kršenju svih procedura i važećih akata uz poplavu populizma. U tom kontekstu izdavaja se, prije svega, ministar Leposavić koji na mala vrata pokušava da provuče izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti. O ozbiljnosti i ekspertskom znanju dotičnog govori i činjenica da se u obrazloženju pozvao na član Zakona o državnoj upravi koji ne postoji. Sve u svemu, riječ je dakle o apsolutnom amaterizmu Vlade koja svakog dana srlja sve dublje i dublje.

POBJEDA: Kako ocje njujete Vladine izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su procesuirane bez održane

javne rasprave?

NIKOLIĆ: Potpuno je jasno da ministar Leposavić nije pripremao izmjene pomenutog Zakona, već su taj posao obavili pravnici i vjerska lica iz Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. Kakav je kvalitet ovog teksta dovoljno govori i činjenica što su njegovi autori pobjegli od svih relevantnih učesnika jednog normalnog zakonodavnog procesa. Dakle, nije bilo radne grupe koja bi pripremala izmjene, Zakon nema mišljenje Venecijanske komisije i Evropske komisije, niti je sprovedena javna rasprava. Sve ovo ukazuje da i samo autori znaju da je riječ o jednom izuzetno lošem zakonskom tekstu, koji pokušavaju da što prije proguraju u parlament kako bi bio po hitnom postupku usvojen.

POBJEDA: Parlamentarna

Krivokapić treba da zna da on ne opoziva ambasadore, nego predsjednik države POBJEDA: Kako komentarišete odluku Vlade da opozove sedam ambasadora?

NIKOLIĆ: Krivokapić kada već optužuje ambasadore, trebalo bi da navede kako su oni ugrozili ugled Crne Gore i što su uradili.

Takođe, trebalo bi da zna da on ne opoziva ambasadore, nego predsjednik države.

Ipak, bolje od mene ili bilo koga iz trenutne parlamentarne opozicije o tome je govorio predsjednik Odbora za evropska pitanja njemačkog Bundestaga Gunters Krihbauma.

U pitanju je čist politički revanšizam koji veze nema sa stvarnim učincima tih ljudi.

većina više puta je poručivala da neće biti revanšizma prema bivšoj vlasti.

Ipak, za kratko vrijeme smijenjeni su kadrovi sa brojnih rukovodećih pozicija u državnoj upravi. Doživljavate li takve poteze kao revanšizam?

NIKOLIĆ: Apsolutno. Na djelu je klasični revanšizam kojim se pokušavaju poniziti ljudi koji su odgovorno, časno i pošteno služili u državnoj upravi godinama i decenijama. Ipak, ovo više govori o, prije svega, ljudskim kapacitetima onih koji se ponašaju na ovakav način i koje je zapalo pet minuta slave.

POBJEDA: Nova vlast je najavila da će među prvima raditi zakone o lustraciji i porijeklu imovine. Ima li straha u DPS-u od pokretanja tih pitanja?

NIKOLIĆ: Nema. Stava smo da apsolutno više razloga za strah od ovih zakona imaju oni koji podržavaju novu parlamentarnu većinu. Stoga, možda, još uvijek i nema nacrta odnosno prijedloga ovih zakona, iako se dugo najavljivalo da će to biti prvi zakoni koji će biti stavljeni u proceduru. Pozivamo kolege iz opozicije da to učine što prije.

POBJEDA: Iz SD-a je tokom skupštinske rasprave o izboru Vlade pozvano na formiranje širokog saveza za odbranu crnogorskih vrijednosti. Jeste li razmišljali o tome, kakav je stav DPS-a?

NIKOLIĆ: Rekao bih da u parlamentu takav blok već jasno postoji i da se prepoznaje i izdvaja djelovanje 40 poslanika aktuelne paramentarne opozicije. Da li će u nekom momentu takav savez biti i formalizovan kroz predizbornu koaliciju ostaje da se vidi na stranačkim organima svih partija ovog potencijalnog saveza.

POBJEDA: U najavi Kongresa navedeno je da se očekuje kadrovska obnova i dinamiziranje rada na svim nivoima. Kakve promjene očekujete na partijskom kongresu? Hoće li biti promjena u samom vrhu partije?

NIKOLIĆ: Sama okolnost što će vanredni Kongres uslijediti nakon nezadovoljavajućeg rezultata na izborima govori o tome da su promjene neophodne. Biće određenih promjena u modelu rada partije i partijske infrastrukture i vjerujem da smo na pragu usvajanja određenih rješenja koja će upućivati na dalju modernizaciju i demokratizaciju Demokratske partije socijalista. Promjene će, pored ovih, naravno biti i u kadrovskom odabiru i njih će biti na svim nivoima - od mjesnih odbora do Predsjedništva stranke.

I. KOPRIVICA

4

Politika

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Stav

Evropa, nekad Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Koliko puta vam se učinilo, iznova i iznova, da oni koji šalju poruke Crnoj Gori iz Evropske unije ponavljaju jednu te istu stvar? Iste riječi, isti izrazi, jednakim redom i istom intonacijom?

Sjećamo se, čak i u vremenu najvećih tenzija i nepoznanica, na istorijskim raskrsnicama i u sudbonosnim trenucima, kada se odlučivalo na koju će stranu poći naša zemlja i svi mi, zajedno, u njoj, iz Brisela su dolazile poruke po jednobraznom ,,šnitu“, skrojene po mjeri prosjeka za zemlje koje su i tada - a mnogo je godina prošlo - i danas težile članstvu u ,,evropskoj porodici naroda i država“.

FORMULA

I uvijek bi se, kao po nekoj nevidljivoj, a sveprisutnoj formuli, jedan dio naše javnosti i njima bliskih krugova - partija, medija i udruženja - osokolio i obradovao porukama iz sjedišta EU, a druga polovina naših građana bi u toj briselskoj monotoniji tražila razloge i opravdanja za kritiku i nezadovoljstvo izrečenim.

Kada toj monotoniji u iskazu pridružite vladine predstavnike i službenike zvučnog imena ,,Glavni pregovarač“, onda smo imali logične situacije da čak i samo površno upućeni i nezainteresovani građanin zna kako će se završiti izjava - pošto čuje prve riječi te kolektivne EU „mantre“.

Crnogorski su zvaničnici, i oni najviši i najpozvaniji da o tim stvarima govore javno (ali i tamo đe javnost ne vidi i ne čuje), imali konzistentni stav o potrebi i interesu naše zemlje da se pridruži Evropskoj kući, ne zaboravljajući, pritom, da napomenu kako je to i interes cijelog regiona kojem pripadamo, ali i da ne treba smetnuti s uma i tzv. ,,princip regate“ - to jest da svaka zemlja treba da napreduje ritmom koji odgovara njenom stvarnom stanju i uspjesima - ne čekajući druge, koji, iz raznih razloga, ne mogu pratiti korak onih na čelu te kandidatske kolone. I tako redom, godinama koje zauvijek ostaju za nama...

NE-EVROPSKI INTERESI

Crnogorski zvaničnici su, takođe - najviše sa naše prve političke i državne adrese odavno upozoravali, kako evropske, tako i američke partnere, da zastoj i kašnjenje u ispunjavanju EU agende na Zapadnom Balkanu samo otvara šansu za neevropske uticaje i interese, od kojih ni Brisel - a ni Sarajevo, Podgorica, Beograd, Priština, Tirana i Skoplje - ne mogu imati koristi.

Da bi Crna Gora imala evropsku perspektivu i evropsku budućnost, treba prvo da odbrani i sačuva svoj integritet i identitet. Nema evropskog političara, a još manje evropskog zvaničnika, koji treba da se ljuti kada ih na to podsjetimo. Ni jedan od njih nije pošao u Evropu, niti je dio njenih institucija, na osnovu negacije i brisanja identiteta nacije i države koja ga je tamo poslala i koju predstavlja Stvari su se, u međuvremenu, promijenile - i u centru Evropske unije, i u svim zemljama članicama - ali i kod nas, u balkanskom ,,predgrađu“ Evrope. Ne treba biti veliki znalac pa utvrditi da su trendovi i procesi dominantno negativnog karaktera, a izazovi i rizici sa kojima se i evropski centri i evropska periferija suočavaju sve teži i složeniji. I zaista - od finansijske i ekonomske krize, s kraja prve decenije ovog vijeka, preko bezbjednosnih izazova i konfrontacija, pa do pandemije sa kojom smo sada suočeni - Evropska unija i njihovo balkansko susjedstvo su bili izloženi brojnim situacijama koje su ugrozile, otežale i usporile proces evropskih integracija. Neki čak kažu - i zaustavile.

KRIZA I TRAMP

Posljednje četiri godine su, i tom kontekstu, bile posebno teške. Krizi u EU se pridružila, da se tako izrazimo, neuobičajena američka politika, oličena u D. Trampu.

Nije na nama, naravno, da dajemo definitivne ocjene uticaja i efekata odlazeće američke administracije na evropske i balkanske prilike, ali - gledano sa evropske strane tog partnerstva - koje se decenijama činilo solidnim, neupitnim i najvažnijim (pa i u većini balkanskih prijestonica - sa izuzecima a jasno je o kome se tu može raditi i ko tu može biti izuze-



tak, i zašto) - ta se politika iz Bijele kuće, u mandatu koji broji posljednje sedmice i dane, nije doživljavala kao naročito konstruktivna i efikasna.

Donald Tramp i njegov balkanski izaslanik Ričard Grenel su napravili oštar zaokret u pravcu koji je odgovarao njihovom poimanju stvari i projekciji svijeta, ali i njihovih interesa u američkom biračkom tijelu. Vidjeli smo sa koliko uspjeha - i ovamo, i tamo. Jasno je, ipak, da Bajdenova administracija neće slijediti Tramp-Grenel logiku i metode na Balkanu, o čemu smo već pisali.

Bez obzira na to, male su, ili nikakve, šanse da se značajnije promijeni percepcija i stav u ogromnoj većini zemalja - članica EU u kontekstu spremnosti njihovog javnog mnjenja i, sljedstveno tome, njihovih političkih struktura i predstavnika, da se razmišlja o proširenju EU u sagledivoj budućnosti. O tome, manje ili više otvoreno i transparentno, govore svi evropski dokumenti i izvještaji. To je realnost, koliko god da se trudimo da vjerujemo u suprotno. Nema evropskih političara koji hrle u izbornu kampanju sa planom proširenja EU na Balkan.

IZAZOVI

Zato je - da sa vratimo na početak ovog teksta - za iskrene i autentične zagovornike i podržavaoce evropskog puta Crne Gore od posebne važ-



Evropi ćemo oprostiti greške. Znamo već sada da to, zapravo, nijesu bile greške, već retorika prilagođena trenutku, tako slična prohujalim trenucima, koliko nas pamćenje služi. Naše bi greške - razočaranje i indignacija Evropom sada bile loše. Neoprostive, čak

nosti i značaja da ne dozvole situaciju u kojoj bi njihove legitimne i realistične primjedbe, stavovi i komunikacije prema EU mogle biti shvaćene i interpretirane, kako u Briselu, tako i kod nas, ovdje u Crnoj Gori i u našem okruženju (posebno onom gore nepomenutom, koje gorko žali zbog odlaska Trampovog ,,modus operandi“ sa Balkana) - kao nekakvo ,,napuštanje evropskog puta“, ili, još šire i gore, kao ,,otklon od evro-atlantske orijentacije“ ili, najgore, kao ,,okretanja leđa Zapadu“.

Nema o tome riječi, naravno, i nikome to ne pada na pamet, ali je fabrikovanje paralelne stvarnosti kod nas odavno uzelo maha - ne sa-

Naša je obaveza da ostanemo Evropljani - čak i onda kada naši evropski prijatelji, u trci i žurbi da pomognu i podrže ono što im se može učiniti evropskim i demokratskim, poželjnim i dopustivim u malenoj Crnoj Gori, govore i rade nešto što možda, koliko već sjutra, neće govoriti i raditi. Nije to ni prvi, ni posljednji put

mo kada je o našoj crkvi riječ.

Podsjećanja, upozorenja i poruke, pa i one kritičkog karaktera, koje upućujemo Briselu i njihovim predstavnicima (među kojima je g. Oliver Varhelji bio najintrigantnija adresa u nekoliko posljednjih mjeseci) nisu, niti mogu biti ,,dokaz“ da bi oni, koji više od dvije decenije vode i slijede evropsku politiku i generalnu evro-atlantsku agendu, pa i u njenim najizazovnijim segmentima (odnos prema Ruskoj Federaciji, na primjer) mogli sada, volšebno, postati nekakvi antievropejci i ljutito-uvrijeđeni bjegunci od sopstvene dvadesetogodišnje prozapadne politike. Nema tu logike, niti i jednog poteza koji bi to sugerisao - i to Evropljani vide i znaju.

Ali, kako se u životu, pa i u politici i diplomatiji, uglavnom radi o percepcijama i utiscima, iskreni zagovornici crnogorske evropske politike treba - danas posebno - da prilaze iskazima javne podrške ili benevolencije i popuštanja EU (i odlazeće SAD administracije) prema nekim očigledno nedemokratskim, ne-evropskim i antizapadnim praksama i potezima njihovih novih/aktuelnih partnera u Crnoj Gori - pametno i oprezno. ,,Cum grano salis“, dakle.

To nikako ne znači da treba ćutati. Naprotiv. Nije ni evropski, ni crnogorski ćutati. Ali, da bi izbjegli da se kod nas, u našoj Crnoj Gori, desi ta istorijska zamjena teza, zlobna i destruktivna u svojoj srži i u svojim mogućim posljedicama - treba prebroditi, mudro i smireno, ali i dostojanstveno i odlučno - i ovu fazu površnog odnosa i mar-

ginalne pažnje Evrope prema Balkanu.

CRNOGORSKI PUT

Ne dešava se to prvi put - da Evropa nema previše vremena za Balkan - zaokupljena svojim jadima i problemima.

Nije to novost bila ni u onoj daljoj povijesti, u kojoj se čuju posljedice hitaca u Sarajevu, niti u ovoj, najnovijoj, sa još uvijek svježim i nezacijeljenim strašnim ranama tragičnog rata na prostorima bivše Jugoslavije, čiji nas zli duhovi i dalje prate, sve do poslaničkih klupa i novih imenovanja u najvišem crnogorskom domu.

Naša je obaveza da ostanemo Evropljani - čak i onda kada naši evropski prijatelji, u trci i žurbi da pomognu i podrže ono što im se može učiniti evropskim i demokratskim, poželjnim i dopustivim u malenoj Crnoj Gori, govore i rade nešto što možda, koliko već sjutra, neće govoriti i raditi. Nije to ni prvi, ni posljednji put.

Zato, kad čujete opet evropske riječi i poruke za koje vam se učini da ste ih ranije mnogo puta čuli, sjetite se da to možda i nije toliko loše. Ne živi se od tih diplomatskih formula, inače.

Evropi ćemo oprostiti greške. Znamo već sada da to, zapravo, nisu bile greške, već retorika prilagođena trenutku, tako slična prohujalim trenucima, koliko nas pamćenje služi. Naše bi greške razočaranje i indignacija Evropom sada bile loše. Neoprostive, čak.

Da bi Crna Gora imala evropsku perspektivu i evropsku budućnost, treba prvo da odbrani i sačuva svoj integritet i identitet. Nema evropskog političara, a još manje evropskog zvaničnika, koji treba da se ljuti kada ih na to podsjetimo. Ni jedan od njih nije pošao u Evropu, niti je dio njenih institucija, na osnovu negacije i brisanja identiteta nacije i države koja ga je tamo poslala i koju predstavlja.

Niko to nije zaboravio - pa neće ni Evropljani iz Crne Gore.

(Autor je crnogorski političar i diplomata, crnogorski ministar vanjskih poslova u vrijeme obnove državne nezavisnosti i sadašnji ambasador pri Svetoj Stolici. Iznijeti stavovi i mišljenja ne odražavaju nužno zvanične crnogorske pozicije)

Sjedište Evropske komisije u Briselu

Ekonomija

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Iz Vlade poručuju da im je optimizacija i smanjenje troškova prioritet, ali da najprije moraju utvrditi tačan broj zaposlenih

Još ne znaju ko je prekobrojan

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Optimizacija javne uprave i smanjenje troškova budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave su prioriteti rada Vlade, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija. Iz ovog resora nijesu precizirali kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i na koji način će biti riješeno pitanje viška radne snage. Iz Sindikata uprave i pravosuđa i Sindikata državnih službenika i namještenika poručili su da očekuju brzi prijem i razgovor sa premijerom povodom ove teme, kako bi se upoznali sa namjerama Vlade.

– Optimizacija javne uprave i smanjenje troškova budžetskih izdataka za funkcionisanje uprave su prioriteti rada nove Vlade. Cilj nam je da u narednom periodu definišemo aktivnosti i mjere, utvrdimo tačan broj zaposlenih, te definišemo realne indikatore za naredni period, vodeći računa o svim aspektima ovog procesa – kazali su iz Ministarstva javne uprave, na čijem čelu se nalazi ministarka Tamara Srzentić.

Sindikati

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa pri Savezu sindikata Crne Gore Nenad Rakočević kazao je Pobjedi da je upoznat sa planom Vlade za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, odnosno u javnoj upravi i da su tražili sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem. Kako je kazao, očekuju brzi prijem i razgovor povodom ove, kao i ostalih važnih tema.

- U samom ekspozeu prije izglasavanja Vlade je najavljena racionalizacija i reorganizacija javne uprave. Sindikat uprave i pravosuđa CG je jedini sindikat koji je uspio da pri optimizaciji javnog sektora, odnosno reformi javne uprave u mandatu prošle vlade implementira svog predstavnika u radnoj grupi za donošenje mjera optimizacije, gdje smo uticali da niko mimo svoje volje ne dobije prekid radnog odnosa - istakao je Rakočević.

Prošla vlada je, kazao je on, samim tim mjerama priznala da postoji višak zaposlenih, a u periodu nakon izbora zaposlila je veliki broj ljudi u državnoj upravi, što upućuje na potpunu dijametralnost.

- Ukoliko se za taj broj koji su zaposleni u periodu poslije izbora bude dokazalo da je nezakonito primljen, i ukoliko ta kategorija zaposlenih bude ugrožavala budžet opredijeljen za plate ostalih zaposlenih u javnoj upravi, nećemo sadašnjoj Vladi praviti problem povodom najave otpusta u tom pravcu - kazao je Rakočević, poručujući da će se za

Zgrada Vlade

Tamara Srzentić

sve koji su ranije i u skladu sa zakonom primljeni u radni odnos, boriti itekako za njihova prava.

Predsjednica Sindikata državnih službenika i namještenika pri Uniji slobodnih sindikata Tamara Goliš kazala je Pobjedi da još nijesu ništa preduzimali, ali će svakako tražiti sastanak kod premijera kako bi bili upoznati sa namjerama nove Vlade.

- Ne znam šta se konkretno radi u Opštini Tivat. Kad je u pitanja smanjivanje zaposlenih, zna se zakonska procedura. Da se uradi plan, da se ocijeni ko je tehnološki višak, da se za te ljudi odredi otpremnina i u tom zakonskom postupku ako se sve odvija onda je u redu. U svakoj lokalnoj samoupravi ima nekih specifičnosti - kazala je Goliš.

Ona je dodala da su za sindikat veoma važne i najavljene izmjene Zakona o službenicima i namještencima.

- Izmjene ovog zakona su podnijete na inicijativu pet poslan-

Nenad Rakočević

Premijer Krivokapić je 2. decembra, predstavljajući program Vlade u parlamentu, saopštio da će se zalagati za temeljnu reformu javne uprave s akcentom na optimizaciju kadrova i troškova, profesionalizaciju službeničkog sistema, unapređenje kvaliteta upravnih usluga i jačanje sistema odgovornosti na svim upravnim nivoima.

– Transformacija partitokratskog sistema u meritokratski zahtijevaće punu posvećenost svih elemenata tog sistema, efikasniji rad i snažniji sistem odgovornosti.

Radna mjesta u državnim organima moraju postati dostupna svim građanima, a njihovo popunjavanje mora biti utemeljeno na kompetencijama

Medojević zatražio od ministra Spajića detalje o zaduženju koje će vraćati poreski obveznici

Koja je uloga Veljka Kuštrova u transakciji od 890 miliona

PODGORICA - Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević doveo je u vezu privrednika iz Trebinja Veljka Kuštrova i ministra Milojka Spajića javno zahtijevajući da ministar objasni koja je bila uloga Trebinjca ,,u tajnoj transakciji od 890 miliona eura“.

– Ministar tajnih finansija Mickey Spajić bi morao da kaže kakva je uloga privrednika Veljka Kuštrova u ovoj tajnoj transakciji od 890 miliona eura, a koju treba da plate

Tamara Goliš

ika i one se, kako sam upoznata, odnose na uslove zapošljavanja rukovodnog kadra, ali, svakako, svi ti zakoni su zreli za širu izmjenu - kazala je Goliš.

RefoRma upRave

poreski obveznici Crne Gore – napisao je na Tviteru predsjednik Pokreta za promjene.

R.p.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija nijesu precizirali kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru i na koji način će biti riješeno pitanje viška radne snage.

Iz Sindikata uprave i pravosuđa i Sindikata državnih službenika i namještenika očekuju brzi prijem i razgovor sa premijerom

kandidata. Crnogorska administracija mora težiti ispunjavanju principa koji karakterišu tzv. ,,evropski administrativni prostor“. To podrazumijeva usvajanje i implementaciju najboljih upravnih praksi EU zemalja, kako bi državni organi postali istinski servis građana i privrede – kazao je Krivokapić u svom ekspozeu.

On je u ekspozeu ocijenio i da je administrativni aparat preglomazan i neefikasan.

– Javnu upravu, na svim nivoima, karakterišu neefikasnost, politizacija i glomaznost. Broj institucija javnog sektora permanentno se povećava, dok odgovornost za ostvarene rezultate gotovo da ne postoji.

Radna mjesta u administraciji, naročito na rukovodećim pozicijama, dostupna su isključivo partijskim kadrovima, nauštrb stručnosti i kompetentnosti – ocijenio je Krivokapić u svom ekspozeu.

Prema njegovim riječima, meritokratski sistem zapošljava n j a i n a p re d ova n j a u

državnim organima je, za vrijeme prošle vlasti, postojao samo u propisima, dok je u praksi dominirao partijski princip ,,terenskog prepoznavanja“.

– Prekomjerni budžetski izdaci za funkcionisanje uprave opterećuju javne finansije, a kvalitet upravnih usluga ostaje upitan – naveo je premijer u svom ekspozeu.

efekti optimizacije

Prethodna Vlada je u julu 2018. godine donijela Plan optimizacije javne uprave za period do kraja ove godine. Iz novog Ministarstva javne uprave su saopštili da će u narednom periodu uraditi i analizu efekata sprovođenja ovog plana optimizacije koji je donijela bivša izvršna vlast, a koji obuhvata kako centralni, tako i lokalni nivo i sprovodi se do kraja tekuće godine.

– Do kraja prvog kvartala naredne godine očekuje se izrada izvještaja o realizaciji ovog dokumenta za period jul - decembar 2020, sa posebnim

5

osvrtom na cjelokupni period sprovođenja ovog dokumenta – kazali su iz Ministarstva javne uprave.

Nije precizirano da li je i za koliko smanjen broj zaposlenih u javnom sektoru u prethodne dvije i po godine od donošenja ovog plana optimizacije, kao ni koliko je trenutno zaposlenih u javnom sektoru.

Iz tog resora Vlade nijesu precizirali ni kada će Vlada pokrenuti smanjivanje broja zaposlenih u javnoj upravi i državnim preduzećima i na koji način će to uraditi, kao ni odgovorili na pitanje da li imaju procjenu koliki je višak zaposlenih u javnom sektoru.

Iz Ministarstva javne uprave nijesu odgovorili ni što je predviđeno za zaposlene koji će biti višak i ostati bez posla, odnosno na koji će način biti zbrinuti i da li će eventualno dobiti otpremnine ili mogućnost dobijanja kredita za započinjanje biznisa.

Podsjećamo da su se u prethodnom periodu, kako je saopštavano iz prethodne Vlade, na javne pozive za sporazumni prestanak radnog odnosa zaposlenih i dobijanje otpremnine mogli prijavljivati zaposleni u službi državnog organa, organa državne uprave, suda, državnom tužilaštvu, fondu, kao i u drugim organima osnovanim u skladu sa zakonom. Mogli su se prijaviti i zaposleni u organu lokalne uprave, organu i službi lokalne samouprave, u nezavisnom ili regulatornom tijelu, kao i zaposleni u ustanovi čiji je osnivač država ili lokalna samouprava.

Mogli su se prijavljivati i zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu države ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili vrši javna ovlašćenja, zaposleni u agenciji, privrednom društvu koje je u većinskom vlasništvu lokalne samouprave ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač lokalna samouprava ili vrši javna ovlašćenja, kao i osobe u službi u Vojsci Crne Gore i policijski službenici.

Bilo je predviđeno da zaposleni može da ostvari pravo na otpremninu u visini do 50 odsto mjesečne bruto zarade za svaku godinu radnog staža, s tim da iznos otpremnine nije mogao biti veći od 15 bruto zarada zaposlenog.

Zaposleni koji je ispunjavao uslove za odlazak u penziju i ako mu do 67 godina života nedostajalo do dvije godine, mogao je ostvariti pravo na otpremninu u iznosu do šest bruto zarada.

Visina bruto zarade određivala se kao prosječan iznos posljednje tri zarade koje su zaposlenom pripadale prije isplate otpremnine.

N. KOvAčevIć – S. POPOvIć

Poslanik Raško Konjević najavio provjeru detalja tajnog zaduženja od 750 miliona

SDP će predložiti parlamentarnu istragu PODGORICA - Poslanik Socijaldemokratske partije Raško Konjević kazao je da će ta partija svim poslaničkim klubovima predložiti da Skupština otvori parlamentarnu istragu povodom zaduženja od 750 miliona eura.

– Važno je utvrditi ko je, kako i kada ,,ušao“ u ovu proceduru. Pravo je parlamenta da provjeri proceduru i svaki detalj ovog ,,tajnog, ali organizovanog“ poduhvata. Zaduženje javnih finansija kad se radi ,,tajno“ mora izazvati sumnju.

Da li su se odluke donosile mimo

Raško Konjević

institucija i u okviru privatnih aranžmana? Ko su ,,tajni savjetnici“ – napisao je Konjević na Tviteru. Zvaničnici nove crnogorske

Vlade saopštili su 10. decembra da je Crna Gora emitovala obveznice na međunarodnom tržištu u vrijednosti od 750 miliona eura, kako bi pokrila dospjela potraživanja od preko pola milijarde eura, te finansirala budžetski deficit i razvojne projekte, navodeći da je država time bukvalno ,,izbjegla bankrot“.

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić rekao je da je država, prilikom zaduživanja, dobila jednu od najpovoljnijih ponuda, navodeći da je prethodna vlast Vladi ,,ostavila najveće gubitke“. R.p.

6

Ekonomija

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Za deset mjeseci neto priliv stranih investicija 368 miliona ili 47,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine

PODGORICA - Prvu poziciju po ulaganjima u našu zemlju i dalje drži Azerbejdžan. Iz Centralne banke, međutim, ne navode ni cifru ni investitore iz ove zemlje jer bi to, kako objašnjavaju, zadiralo u prostor poslovne tajne.

– Podatak je povjerljiv jer se odnosi na manje od tri kompanije – kazali su Pobjedi iz Centralne banke.

Zaključno sa oktobrom tekuće godine, strane direktne investicije su bile 541,4 miliona od čega se iz zemlje odlilo 173,4 miliona. To znači da je neto priliv 368 miliona ili 47,1 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

POZICIJE

Na drugoj poziciji su kompanije iz Kine sa blizu 71 milion eura ulaganja u našu zemlju. Podsjetimo da su Kinezi sa te pozicije još ranije potisnuli Ruse, koji su bili na drugom mjestu.

Rusi sada drže treću poziciju sa 54 miliona eura ulaganja i potisnuli su italijanske investitore koji su tu poziciju držali donedavno.

– Slijede investitori iz Švajcarske sa 48,3 miliona eura, Italije 44 miliona, Sjedinjenih Američkih Država 24,5 miliona, Ujedinjenih Arapskih Emirata 24,1 milion eura, Njemačke 22 miliona, Srbije 18,7 miliona, Holandije 17,4 miliona eura – kazali su takođe iz CBCG navodeći da se radi o preliminarnim podacima.

Među „sitnijim“ ulaganjima u našu zemlju su kompanije iz Turske sa 12,7 miliona, Velike Britanije 11 miliona, Estonija blizu 10 miliona, Austrije devet, Slovenije preko osam miliona,

NETO -PRILIV INVESTICIJA

IZNOS

2020. za 10 mjeseci

368 miliona

2019.

344 miliona

2018.

328 miliona

2017.

484 miliona

2016.

371 milion

2015.

619 miliona

2014.

354 miliona

2013.

324 miliona

2012.

461 milion

2011.

389 miliona

2010.

552 miliona

2009.

1,06 milijardi

2008.

582 miliona

2007.

568 miliona

2006.

470 miliona

Španije i Luksemburga preko šest miliona, Hrvatske blizu pet miliona...

Prema takođe preliminarnim podacima za deset mjeseci tekuće godine u formi vlasničkih ulaganja ostvaren je priliv 183,7 miliona eura, što čini blizu 34 odsto ukupnog priliva.

– Od ovih 183,7 miliona eura preko 98 miliona je investirano u kompanije i banke u Crnoj Gori. To je pad od 56,1 odsto – objašnjavaju iz CBCG. Njihova dokumenta pokazuju da je u ovaj sektor najviše uloženo iz SAD – 11 miliona eura, potom UAE pet miliona, Srbije četiri miliona, Švajcarske 3,4 miliona, Njemačke 2,9 miliona eura... Jedini povjerljivi podatak se odnosi na Austriju i tiče

M. BABOVIĆ

Prednjače ulaganja iz Azerbejdžana, Kine i Rusije

Crna Gora je atraktivna investiciona destinacija, koja obiluje potencijalima za ulaganje, posebno u turizmu, energetici, telekomunikacijama. Zbog toga treba očekivati nastavak značajnog priliva stranih direktnih investicija, kažu u Centralnoj banci

Naši građani u inostranstvo uložili 22 miliona, a nerezidenti povukli 151 milion Za deset mjeseci iz Crne Gore se odlilo 173,4 miliona eura, najviše u pet zemalja.

– Prema preliminarnim podacima u periodu januar-oktobar tekuće godine, najveći odliv stranih direktnih investicija zabilježen je prema Italiji, Kini, Srbiji, Rusiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima – pokazuju podaci Centralne banke.

Ovogodišnji odliv je 56,8 odsto manji u

odnosu na isti period prošle godine.

Domaći građani su u inostranstvo investirali 22 miliona eura.

– Odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo iznosio je 22 miliona eura.

Povlačenje sredstava nerezidenata investiranih u našu zemlju iznosilo je 151,4 miliona eura – kazali su iz Centralne banke.

22

sticija u formi interkompanijskog duga iznosio je 326,1 milion eura, što je za 24,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine – kazali su takođe našoj redakciji iz CBCG.

se ulaganja manje od tri kompanije.

Priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio je 85,5 miliona eura što je takođe pad od 40,9 odsto. U ovoj godini, po podacima CBCG, nekretnine su najviše kupovali Rusi – ukupno 18 miliona, potom Amerikanci 9,4 miliona, Njemci 9,3 miliona, Srbi 8,3 miliona, Švajcarci 6,8 miliona eura...

– Priliv stranih direktnih inve-

Na pitanje kakav odnos investitora očekuju u narednoj godini, uzimajući u obzir pandemiju kovid-19 i promjenu vlasti u Crnoj Gori, iz Centralne banke su saopštili da je naša zemlja atraktivna investiciona destinacija.

– Crna Gora je atraktivna investiciona destinacija, koja obiluje potencijalima za investiranje, posebno u oblasti turizma, energetike, telekomunikacija.

Zbog toga treba očekivati na-

miliona eura u inostranstvo investirali domaći građani

ATRAKTIVNI

Odgovor bivše ministarke ekonomije aktuelnom ministru kapitalnih investicija PODGORICA – Bivša ministarka ekonomije i sadašnja poslanica Demokratske partije socijalista Dragica Sekulić poručila je ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću da bi bilo dobro da se navikne na javne polemike bez ličnih kvalifikacija.

Ona je reagovala na saopštenje Bojanića koji je u subotu saopštio da ,,Sekulić najbolje služi državi kada spava“.

– Ko je kakav, naročito dok spava, potpuno je irelevantno za temu o kojoj se raspravlja. Ne kažem to gajeći iluziju u Vaš džentlmenski potencijal, već iz patriotske želje da ministar koji pokriva resor energetike jedne demokratske države, članice NATO -a, ipak mora baštiniti elementarne principe fer debate. Posebno ističem patriotske jer ako neko služi svo-

Sekulić Bojaniću: Neko služi svojoj državi i dok spava, a neko drugima dok je budan joj državi pa makar i dok spava, bolje je nego služiti interesima drugih država, kao što činite Vi dok ste budni. Mirno spavam, ministre, jer crnogorska energetika odavno nije bila jača i spremnija za izazove – navodi Sekulić u saopštenju.

Dodaje i da je Vlada ostavila ponovo državnu Elektroprivredu, 15 odsto veću proizvodnju nego što smo zatekli, konsolidovan Dragica Sekulić

Rudnik uglja, funkcionalan podmorski kabl prema Italiji, rekonstrukciju distributivne mreže u punom zamahu, zdrave i finansijski sposobne kompanije sa milionskim profitima.

– Isto kao što smo Vam pomagali u pripremi za ministarsko

mjesto, da makar nešto shvatite o resorima kojima pokušavate da rukovodite, pomoći ćemo Vam da naučite i kako izgleda stajati iza onoga što radite. Ono što bi trebalo da znate i bez priprema za preuzimanje funkcije je da ne možete jedno govoriti van, a drugo unutar zemlje – jer kako kaže stara poslovica ,,od dva lica jedan obraz ne može biti“.

Ministre, morate naučiti i to da je istina

Mladen Bojanić



Stranci u prosjeku dnevno u našu zemlju ulagali više od milion eura

stavak značajnog priliva stranih direktnih investicija– smatraju u CBCG. Pandemija korona virusa, prema preliminarnim podacima za period januar – oktobar 2020, nije negativno uticala na neto priliv stranih direktnih investicija.

– Neto priliv je bio 368 miliona eura ili u prosjeku dnevno više samo jedna – navodi Sekulić.

Kaže i da se nada da će Bojanić u narednom periodu iskoristiti veliko znanje ljudi koji rade u ministarstvima kako bi savladala, kako kaže, makar najvažnije procese iz oblasti kojim pokušava da rukovodi.

– Jer, Vaša ,,ekskluziva“ o radu TE Pljevlja je stara makar tri godine. Ali i pored toga Vaše snebivanje oko broja sati TE Pljevlja je još čudnije kada se uzme u obzir da je Ministarstvo ekonomije u dva navrata u posljednjih par mjeseci imalo zvaničnu komunikaciju sa Sekretarijatom energetske zajednice u kojoj su predloženi zaključci Ministarskog sastanka, a koji bi podrazumijevali produženje broja sati za TE Pljevlja. To što nijeste bili sposobni da ostvarite te zaključke ne možete pripisati ni ,,informisanosti pred sami sastanak“ jer Vam je isto bilo predočeno i na pomenutim pripremnim

od milion eura. To je za 47,1 više u odnosu na isti period 2019 – ističu u CBCG. Da investitori neće zaobići Crnu Goru, potvrđeno je i prije nekoliko dana iz Savjeta stranih investitora koji su to saopštili u dokumentu ,,Vodič o savjetu“.

– Strani investitori ne namjeravaju da odustanu od planiranih investicija i vjeruju da je crnogorska ekonomija atraktivna i da ima snažan potencijal za rast – navedeno je u ovom vodiču, koji je objavljen na crnogorskom i engleskom jeziku, a koji je Pobjeda prije nekoliko dana predstavila.

Podsjetimo da su iz Savjeta stranih investitora našoj redakciji nedavno kazali da kompanije-njihove članice neće omesti pandemija da do 2022. investiraju u Crnu Goru.

– Članice Savjeta stranih investitora nastavljaju sa ulaganjem u Crnu Goru i sa realizacijom planiranih investicija.

Pandemija nije poremetila naše planove da, kao što je ranije najavljeno, u periodu 20202022. kompanije članice Savjeta u Crnu Goru ulože okvirno 1,5 milijardi eura. Ove investicije biće realizovane u sektorima turizma, energetike, elekt r o n s k i h ko m u n i k a c i j a , osiguranja – kazali su tada iz Savjeta odgovarajući na pitanje kakav priliv stranih investicija očekuju u narednom periodu.

M. POPOVIĆ-MILOVIĆ

sastancima za preuzimanje funkcije, rekla je Sekulić.

Ona je ocijenila da je, kada je riječ o navodima vezanim za mHE, nažalost iako je Bojanić ,,sada u mogućnosti da govori jezikom činjenica“, opet ,,ne može da izađe iz politikantskog kalupa kritikovanja svega i svačega samo zato što je stigla takva komanda Vaših šefova“.

-Ovoga puta ste imali loš pokušaj pravljenja afere sa odštetnim zahtjevima za raskide ugovora za mHE u iznosu od 50 miliona, očigledno zaboravljajući da ste u TV emisiji prošle nedjelje izjavili da je šteta za raskid ugovora za mHE 20 miliona eura...A budući da vaša Vlada sa jednim mišljenjem zaspe, a sa drugim se probudi, preporučujem da prije ishitrenog odgovora nanovo pročitate saopštenje i vidjećete da sam u pravu opet – zaključuje se u saopštenju Dragice SekuR. P. lić.

Društvo

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

7

Institut za javno zdravlje objavio rezultate na osnovu 856 testiranih uzoraka

Još 246 slučajeva korona virusa, preminule dvije osobe PODGORICA - Laboratorije Instituta za javno zdravlje, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa od posljednjeg presjeka završile su analizu i Institutu dosta-

vile rezultate za 856 uzoraka među kojima je ukupno registrovano 246 pozitivnih slučajeva infekcije SARSCoV-2.

Od jučerašnjeg presjeka Institutu su prijavljena dva smrtna ishoda povezana sa kovi-

Osmi Montenegro prajd u drugačijem izdanju – umjesto šetnje defile povorke automobila

dom-19, riječ je o pacijentima iz Bijelog Polja i Podgorice koji su imali 69, odnosno 58 godina.

Ukupan broj preminulih povezanih sa kovid-19 infekcijom od početka juna iznosi 617, a od početka godine 626.

Do juče u 17 sati prijavljen je oporavak kod 294 pacijenta.

Ukupan broj trenutno aktivnih slučajeva infekcije u Crnoj Gori je 9.247.

Od početka godine zabilježeno je 43.955 slučajeva infekcije novim korona virusom. R.P.

Fond za zdravstveno osiguranje sve poslovne procese „pokrio“ ISO standardima

Poslali poruku otpora svemu što truje društvo Informacije Sead Čirgić

Digli smo glas protiv homofobije, transfobije, mizoginije, nepoštovanja epidemioloških mjera, lošem odnosu jednih prema drugima, nacionalizmu… To se ne odražava negativno samo na nas, nego na sve u različitim oblicima - poručio je Danijel Kalezić iz organizacionog odbora PODGORICA - Defileom automobila u Podgorici obilježen je osmi Montenegro prajd, a učesnici su slaveći ljubav poslali poruku da su simboli otpora svemu negativnom što se u društvu dešava, prenio je PR centar.

Kolona automobila je krenula iz centra Podgorice i provozala se do Siti kvarta. Član Organizacionog odbora Montenegro prajda Danijel Kalezić kazao je da je u skladu sa svim epidemiološkim mjerama održan prajd pod sloganom „Ja sam simbol otpora“, defile malog broja automobila prošao je kroz tri najprometnija dijela grada, a slavila se ljubav, jer ona uvijek pobjeđuje.

Reakcije građana, kako je ka-

zao, bile su više nego pozitivne.

– Ljudi su nas sa osmjesima pozdravljali, snimali telefonima. To je sjajno. Izgleda da ćemo, kada epidemija prođe, moći da šetamo slobodno, bez velike policijske zaštite, zajedno sa svima ostalima– rekao je Kalezić.

SLAVILI LJUBAV

Poslali su poruku da jesu simboli otpora svemu negativnom što se u društvu dešava.

– Slavili smo ljubav, usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola koji će početi da se primjenjuje u julu sljedeće godine i sve je bilo u toj simbolici. Ono što jeste slogan i poruka ovogodišnjeg Montenegro prajda jeste da smo simboli otpora svemu negativnom

bezbjedne

Kolona automobila je krenula iz centra Podgorice i provozala se do Siti kvarta

što se u društvu dešava: homofobiji, transfobiji, mizoginiji, nepoštovanju epidemioloških mjera, lošem odnosu jednih prema drugima, nacionalizmu, svemu što truje društvo.

Jer to se ne odražava negativno samo na nas, nego na sve u različitim oblicima. Tako da smo ovim prajdom digli glas protiv svega toga – poručio je Kalezić. Članica Organizacionog odbora Montenegro prajda Marija Jovanović rekla je da je zbog prajda uvijek srećna, ali i tužna.

– Prajd me uvijek podsjeti na to zašto je važno da se borimo, da budemo zajedno, koliko je lijep osjećaj da imamo podršku. Ali me, takođe, podsjeti koliko je tužno da postoji potreba da bilo ko mora da organizuje pro-

teste, jer prirodno je i normalno da svi budemo jednaki. A situacija nije ni blizu dovoljno dobra kada je u pitanju sve što treba da imamo i kada su u pitanja sva prava koja su nam prečesto uskraćena – kazala je Jovanović.

ISTINSKI VAŽNO

Za sve je imala poruku – da se fokusiramo na ono što je istinski važno, a to su ljudski životi, sreća, zadovoljstvo, zajedništvo, sloboda i ljubav.

– Bilo šta što može da nas dovede da nekoga mrzimo, ne tolerišemo, je nešto što vučemo sa sobom kao teret. I mislim da će svakome biti lakše kada se oslobodi bilo koje teške i neprijatne emocije, bilo kojeg terete - poručila je Jovanović. R.P.

PODGORICA – Fond za zdravstveno osiguranje dobio je sertifikate o usaglašenosti sa zahtjevima standarda kvaliteta ISO 9001:2015 i standarda bezbjednosti informacija ISO/IEC 27001:2013, čime ova institucija sve poslovne procese ima pokrivene ISO standardima.

Kako je za Pobjedu kazao direktor Fonda Sead Čirgić, sertifikate je izdalo sertifikaciono tijelo DAS Certification Limited sa akreditacijom UKAS (London, Velika Britanija).

– Nastojanja Fonda za zdravstveno osiguranje u prethodnom periodu bila su da kroz obezbjeđenje visoke transparentnosti svih poslovnih procesa, što smo ostvarili, našim osiguranicima i ukupno zdravstvenom sistemu obezbijedimo kvalitetnu uslugu iz naše nadležnosti i bezbjednost informacija – istakao je Čirgić.

S obzirom na to da su osiguranici Fonda, objašnjava naš sagovornik, gotovo svi građani Crne Gore, kao i činjenica da imaju komunikaciju sa svim javnim zdravstvenim ustanovama, kao i stotinama privatnih zdravstvenih ustanova i hiljadama komitenata, svjesni izazova transparentnosti, jasnih procedura, zaštite podataka i bezbjednosti informacija, aktivnosti za uspostavljanje i po-

stavljanje Fonda na principima procesnog pristupa počele su još prije četiri godine.

– Iz tih razloga smo i prije početka postupka same sertifikacije imali veoma uređen sistem, u smislu donošenih neophodnih procedura iz oblasti unutrašnjih kontrola, integriteta, poslovnih rizika i drugo – dodao je on.

Tokom prošle godine standardizovana je oblast bezbjednosti informacija IT sektora, dobijanjem sertifikata bezbjednosti informacija ISO 27001 i ISO 9001, a sada je zaokružen proces standardizacije na nivou cijelog Fonda.

– Prednosti implementacije standarda kvaliteta i sigurnosti informacija su poboljšanje poslovne sposobnosti i produktivnosti rada, obezbjeđenje veze između pojedinačnih procesa, sektora i njihove interakcije, usmjerenost na ostvarivanje poslovnih ciljeva i očekivanja korisnika, povećanje zadovoljstva korisnika usluga. Stoga se kao zaključak nameće poruka za javnost da je dobijanjem međunarodno priznatih standarda ostvaren naš cilj, menadžment sistem poslovanja Fonda i bezbjednost svih dokumenata i informacija u posjedu Fonda usklađen je sa najvećim svjetskim standardima – zaključio je K. K. Čirgić.

Ističu da bi takav pristup narušio sistem kolektivnog ugovaranja zarada, koji je zastupljen kako u našoj zemlji, tako i u drugim evropskim zemljama.

- Osim toga, takav pristup remeti i narušava dugo vremena uspostavljani sklad zarada zaposlenih u zdravstvenoj djelatnosti i može izazvati jaku reakciju preostalih zdravstvenih radnika, npr. medicinskih tehničara i medicinskih

sestara, koji će zahtijevati da se i njihove zarade regulišu posebnim zakonom, što bi narušilo uniformni sistem kolektivnog pregovaranja i dovelo do anarhije u ovoj oblasti. Napominjemo da i među medicinskim sestrama i tehničarima postoje specijalisti strukovnih studija, magistri i doktori nauka, koji su se dugo godina školovali – ističe se u saopštenju.

I.P.

Sindikat zaposlenih u zdravstvu pozdravlja najave poboljšanja statusa kroz izmjene zakona PODGORICA - Sindikat zaposlenih u zdravstvu Crne Gore podržava namjeru zakonodavaca da kroz izmjenu propisa povećaju zarade i na adekvatan način vrednuje status ljekara, ali apeluje na sve donosioce odluka da to povećanje bude realizovano kroz Granski kolektivni ugovor i da ga prati srazmjerno povećanje zarada ostalog medicinskog i nemedicin-

Povećanje zarada ljekara da prate plate ostalih u zdravstvu skog osoblja, kako ne bi bili narušeni već iznivelisani odnosi međusobnih zarada zaposlenih u javnom zdravstvu Crne Gore.

- Republički odbor Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne

Gore smatra da nije uputno remetiti već uspostavljenu srazmjeru u zaradama između ljekarskog i drugog medicinskog i nemedicinskog osoblja, koja prema važećim koeficijentima iznosi 1:3,6, kao i da nije uput-

no zarade ljekara izuzimati iz Granskog kolektivnog ugovora i regulisati ih posebnim zakonom – navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore.

8

Društvo

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Lider LP-a zatražio od ambasadorke EU da reaguje na promjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti

Popović: Na silu donijete izmjene krše prava Crnogoraca

PODGORICA - Crna Gora je novim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje su rađene u strogoj tajnosti i daleko od očiju demokratske javnosti, došla pred ambis zvani nestanak ljudskih prava, smatraju u Liberalnoj partiji (LP).

Lider liberala Andrija Popović u pismu ambasadorki Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oani Kristini Popi, kazao je da je taj Zakon u konspirativnoj proceduri, volšebno, bez poštovanje predviđenih procedura proguran i na brzinu utvrđen na sjednici Vlade i da ne ispunjava ni elementarne uslove koji su previđeni za donošenje zakonskih propisa ali ni preporuke Vencijanske komisije.

Uvažena ambasadorko Popa, očekujemo od Vas da dosljedno preduzmete aktivnosti po pitanju izmjena ovog Zakona identične onima koje ste temeljno i posvećeno sproveli u periodu donošenja Zakona 2019. godine, kao i tokom perioda nakon stupanja Zakona na snagu. Posebno u periodu od završetka izbora 30. avgusta do današnjeg dana - poručio je Popović Iz LP-a su istakli da nijesu pribavljena ni potrebna mišljenja državnih institucija i organa koji su obavezni da kroz svoje filtere propuste svaki podzakonski, a posebno zakonski propis.

- Krucijalna manjkavost u nepoštovanju procedure sadržana je u činjenici da ovakav

Zakon nije dobio saglasnost Venecijanske komisije, niti je uvaženo njihovo mišljenje izrečeno u procesu donošenja zakona tokom prethodne godine - naveo je Popović u pismu Popi.

On je rekao da na silu izvršene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti predstavlja-

Andrija Popović

ju najgrublje kršenje ljudskih prava pravoslavnih Crnogoraca, jer oni, odnosno njihova Crnogorska pravoslavna crkva, nije ni konsultovana prilikom donošenja izmjena koje će na već duboko podijeljeno društvo uticati podjednako kao dodavanje ulja na vatru.

Popović je naveo da je tret-

PTIČJI GRIP: Vlasnici živine moraju strogo poštovati preporuke na gazdinstvima

Ptice držati zatvorene, svaki sumnjiv slučaj prijaviti veterinaru Potrebno je da se redovno i detaljno peru ruke, odjeća i obuća prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska iz objekta, te nositi čista zaštitna odijela i gumene čizme prilikom rada sa živinom

Simptomi bolesti Glavni simptomi visoko patogene avijarne influence (ptičjeg gripa) kod živine su depresija, gubitak apetita, pad ili potpuni prestanak nosivosti, kao i nervni simptomi, otoci i cijanoza kreste i podbradnjaka usljed poremećaja u cirkulaciji, kašljanje, kijanje i dijareja.

Iz Uprave pojašnjavaju da se u perakutnoj formi mogu javiti iznenadna uginuća bez prethodnih kliničkih znakova.

- Smrtnost može dostići i 100 odsto u zavisnosti od vrste i starosti jedinki, soja virusa, uslova držanja i sekundarnih infekcija navodi se u dokumnetu.

Klinička slika kod nisko patogenih sojeva uglavnom prolazi kao blaži respiratorni sindrom praćen padom nosivosti.

Inkubacioni period virusa je prilično kratak, a traje od nekoliko sati do tri dana na nivou jedinke, pa do 14 dana potrebnih da se bolest raširi na nivou jata.

Onemogućiti bilo kakav kontakt živine sa divljim pticama

PODGORICA – Kako bi spriječili pojavu ptičjeg gripa u Crnoj Gori, vlasnici živine i drugih ptica u narednom periodu moraju se strogo pridržavati preporuka, te primijeniti biosigurnosne mjere na gazdinstvima, preporuke su Uprave za bezbjednost hrane, nakon informacija da su u Hrvatskoj i Sloveniji registrovani

slučajevi ptičjeg gripa.

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove očekuje od vlasnika da u narednom periodu aktivno sarađuju sa veterinarskom službom i da bez izuzetka poštuju sve mjere na gazdinstvima. Mjere su objavljene na sajtu Uprave.

- U slučaju bilo kakvih promjena zdravstvenog stanja u

Na virus najosjetljivije kokoške i ćurke Na virus ptičjeg gripa od domaće živine najosjetljivije su kokoške i ćurke, dok se kod pataka i gusaka bolest pojavljuje u blažoj formi.

Visoko patogena avijarna influenca, odnosno ptičji grip je vrlo zarazna virusna bolest živine i drugih ptica.

Iz Uprave ističu da su divlje ptice koje žive uz vodu, posebno divlje patke, uglavnom otporne na bolest i rijetko pokazuju kliničke znakove bolesti, ali mogu biti rezervoar virusa.

jatu živine ili primjećivanja uginuća većeg broja divljih ptica, potrebno je odmah kontaktirati najbližu veterinarsku ambulantu ili veterinarskog inspektora - upozoravaju iz Uprave.

Od vlasnika i držaoca živine očekuje se da onemoguće bilo kakav kontakt svoje živine sa divljim pticama tako što će ptice držati u zatvorenim objektima sa mrežama na prozorima.

Ukoliko se živina drži u spoljnim kavezima, kavez treba pokriti i ograditi žicom sa otvorima ne većim od dva centimetra, spriječiti kontakt sa ostalim domaćim životinjama i živini ne davati vodu iz buradi, lokvi, bara i sličnih otvorenih prostora - preporuke su Uprave.

Hrana se mora držati u zatvorenom prostoru, zaštićena od bilo kakvog kontakta sa spolj-

nom sredinom ili drugim životinjama ili glodarima.

– Potrebno je primijeniti sistem držanja živine „sve unutra – sve van“, a nakon završetka držanja živine, objekat detaljno očistiti, oprati, dezinfikovati i izvršiti deratizaciju i dezinsekciju prije sljedećeg useljenja u objekat – ističu u dokumentu.

Uprava preporučuje redovno i detaljno pranje ruku, odjeće i obuće prije svakog ulaska u objekat sa živinom i nakon izlaska.

Vlasnici ptica ne treba da uvode nove jedinke u postojeće jato, kao ni da kupuju nove životinje od neprovjerenih prodavaca i bez urednog uvjerenja o zdravstvenom stanju.

– Ne treba ni da posjećuju druge živinarske farme, niti da koriste opremu ili bilo kakva druga sredstva sa neke druge farme.

K. J.

man drugih vjerskih zajednica, islamske i katoličke zajednice, bio ponižavajući jer nijesu dobile priliku da učestvuju u donošenju izmjena već su dovedene pred svršen čin čime se šalje loša poruka manjinskim narodima u Crnoj Gori.

- Uvažena ambasadorko

Popa, očekujemo od Vas da dosljedno preduzmete aktivnosti po pitanju izmjena ovog Zakona identične onima koje ste temeljno i posvećeno sproveli u periodu donošenja Zakona 2019. godine, kao i tokom perioda nakon stupanja Zakona na snagu. Posebno u periodu od završetka izbora 30. avgusta do današnjeg dana - poručio je Popović.

Popović je kazao da su danas kada se slavi 70 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima liberali više nego zabrinuti novim dešavanjima u crnogorskom društvu i prije svega političkim krugovima i institucijama koje su se počele formirati nakon izbora održanih 30. avgusta ove godine.

- Naša slutnja da Crna Gora može lako skliznuti u prostor kleronacionalizma i oživljavanje poraženih ideologija ekstremizma iz perioda 1930-ih godina prošlog vijeka kada su ljude zbog boje kože i vjere progonili, nažalost se počela ostvarivati - rekao je Popović.

KOTOR: Završen projekat Monte Aqua kojim je mobilizovano 1,17 miliona eura za uspostavljanje Centra za zaštitu biodiverziteta

Čim prođe pandemija stižu posjetioci

Otvoren prvi crnogorski akvarijum KOTOR - Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore obilježio je uspješan završetak projekta Monte Aqua, kojim je mobilizovano 1,17 miliona eura za uspostavljanje Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, Akvarijum Boka sa prvim crnogorskim javnim akvarijumom i spasilačkim centrom za morske kornjače i druge ugrožene morske životinje.

Sredstva su osigurana bespovratnim sredstvima Ambasade Norveške u Beogradu od 0,75 miliona eura, tj. 750.000 eura i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Crne Gore od 0,37 miliona eura, odnosno 370.000 eura. Očekuje se da će Akvarijum Boka otvoriti vrata za posjete u prvoj polovini naredne godine.

Prvi crnogorski akvarijum prikazuje raznolikost i značaj morskih životinja sa posebnim fokusom na svu raskoš i bogatstvo Jadranskog mora, a baviće se očuvanjem biodiverziteta vodenih ekosistema u vještačkim uslovima, što je važno za obezbjeđivanje reprodukcije ugroženih.

Akvarijum Boka, kako se nadaju u Institutu, biće dodatna vrijednost turističkoj ponudi Kotora, a trudiće se da djeci pripreme edukativne programe.

Otvaranjem prvog akvarijuma u Crnoj Gori ispunio se višedecenijski san zaposlenih iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

– Akvarijum Boka nazvan je po jednom od najljepših zaliva na svijetu, Bokokotorskom zalivu, u njemu će biti prezentovan jedan predivni svijet ovog zaliva Jadranskog mora. Gledaćemo da se postavka u Akvarijumu mijenja vremenom, da imamo tematske izložbe, a otvoreni dio dvorišta koji je u funkciji Akvarijuma, takođe će biti dio edukativnog programa Instituta za biologiju mora, tako da se nadamo, čim prođe pandemija korona virusa, da ćemo imati prve posjetioce – istakao je Mirko Đurović, rukovodilac Centra za zaštitu biodiverziteta.

Osnovna misija Akvarijuma i uopšte Instituta je zaštita morskog ekosistema, a posebno ugroženih vrsta.

U Institutu se nadaju da će pored grada Kotora, koji je svjetska turistička atrakcija, i Akvarijum Boka biti dio te priče i postati pravi mamac za turiste a još važniji je njegov edukativni karakter.

– Smatramo da će ovaj prostor biti izuzetno posjećen od strane i naših sugrađana, najveći fokus i pažnju ćemo posvetiti djeci iz škola, želimo da sve škole, da sva djeca organizovano posjete naš akvarijum, da se upoznaju sa živim svijetom mora, sa florom i faunom, shvate zašto je bitno i zašto moramo čuvati naše more – rekao je Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju Iv. K. mora.

Hronika

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

9

Tri dana od saobraćajne nesreće na putu Bijelo Polje – Ribarevine

Petrić preminuo od posljedica udesa PODGORICA – Veliša Petrić iz Bijelog Polja preminuo je juče u Kliničkom centru od posljedica udesa koji se u petak veče dogodio na magistralnom putu

Sa udesa u Bijelom Polju

Bijelo Polje –Ribarevine.

U sudaru automobila ,,golf 3“ i ,,megan“ tada su povrijeđene četiri osobe.

Tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Bijelom Polju Da-

nijela Đuković saopštila je tada Pobjedi da su kod dva putnika konstatovane teške povrede.

– Teške povrede zadobio je i vozač ,,golfa“ koji je smješten

na hirurško-ortopedsko odjeljenje bjelopoljske bolnice – kazala je tužiteljka Đuković.

Istraga će utvrditi kako je došlo do udesa.

B.Č.

POVODI: Centar za socijalni rad u Podgorici za nepune dvije godine izmjestio 66 djece iz porodica

Roditelji koji to nijesu PODGORICA – Četvoro maloljetne djece iz Bara čiji su roditelji zbog teškog porodičnog nasilja završili u zatvoru poslato je u prihvatilište u Bijeloj. Sve se odigralo početkom decembra, bez podataka koliko je sličnih slučajeva zabilježeno tokom ove godine.

Jednom stvorene traume djeci mijenjaju život i ponašanje, dolazi do maloljetničke delinkvencije. U praksi smo imali različite slučajeve, počev od toga da i pored poslovno i radno sposobnih roditelja u postupku razvoda braka i vršenja roditeljskog prava, tim vještaka predlaže da dijete zbog emotivne zapuštenosti i netrpeljivosti među roditeljima bude smješteno u dom za djecu, pojašnjava advokatica

Takve precizne podatke nijesmo mogli dobiti od Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

PODACI

Zabrinjava, međutim, podatak Centra za socijalni rad u Podgorici da je samo na području glavnog grada prošle i ove godine iz porodica izmješteno čak 66 djece.

Prema podacima Osnovnog suda u Podgorici, u posljednje dvije godine donijeta su dva rješenja o trajnom oduzimanju djece.

Razlozi za oduzimanje djece roditeljima, kako objašnjavaju iz podgoričkog Centra za socijalni rad, brojni su.

Centar za socijalni rad postupa urgentno kada se prijavi nasilje i to shodno Protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici.

Kada roditelji nijesu u mogućnosti da se brinu o djetetu i potrebno ga je izmjestiti iz porodice, pomoć pružaju hranitelji koji su obučeni i licencirani za rad.

– Centar za socijalni rad se bavi zaštitom djece i porodice. Nastoji se da se pomogne biološkoj porodici da bude što funkcionalnija primjenom različitih mjera koje su u nadležnosti Centra za socijalni rad. Hraniteljstvo predstavlja privremeni oblik zaštite djeteta bez adekvatnog roditeljskog staranja i jačanje biološke porodice dok se ne steknu uslovi da se dijete vrati u svoju porodicu. Nekada se desi da dijete boravi u hraniteljskoj porodici do usvojenja ili do osamostaljivanja – navode iz

Sve više djece se šalje u Bijelu zbog porodičnog nasilja

Centra za socijalni rad.

Oni objašnjavaju da su usvojenje ili hraniteljstvo kompleksne procedure, te i da su definisane pravilnicima i zakonom shodno proceduri vođenja slučaja.

– U postupku učestvuje stručni tim, dijete, porodica i ostali relevantni akteri od značaja za dijete. Smještaj u dom se realizuje ukoliko nijesmo uspjeli da pronađemo adekvatnu porodicu za dijete. Međutim, vođenje slučaja je aktivan proces, podložan izmjenama i uvijek se radi na pronalaženju rješenja koji će zaštititi najbolji interes djeteta, shodno njegovom pravu na boravak u porodici – dodaju u odgovoru.

Centar za socijalni rad, kako objašnjavaju, hitno postupa u slučaju prijave nasilja u porodici shodno Protokolu o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici.

– Dijete se privremeno izm-

ješta iz porodice, dok se biološka porodica ne rehabilituje, dok se trajno izdvaja jedino u slučaju da nema izgleda da se dijete ikada može povratiti u svoju biološku porodicu. U tom slučaju djetetu se može tražiti usvojiteljska porodica. Dijete je podobno za usvojenje kada ima saglasnost oba roditelja za usvojenje, zatim ukoliko su roditelji lišeni poslovne sposobnosti ili roditeljskog prava ili su grubo zanemarili roditeljske dužnosti i obaveze u kontinuitetu šest mjeseci ili ne brinu o djetetu uopšte, a nepoznati na adresi duže od tri mjeseca i ne može se sa njima stupiti u kontakt, shodno porodičnom zakonu Crne Gore – dodaju iz Centra.

STRUKA

Sa aspekta pravne struke i porodičnog zakona, organi pravosuđa, drugi organi, medicinska,

obrazovna i druga ustanova, nevladina organizacija i građani dužni su da obavijeste organ starateljstva čim saznaju da roditelj nije u mogućnosti da vrši roditeljsko pravo.

Advokatica Milena Jovović za Pobjedu objašnjava da treba da znaju da roditeljsko pravo sačinjavaju prava i dužnosti roditelja.

– Roditelji su dužni da se brinu o ličnosti, pravima i interesima svoje djece i odgovorni su za njihovo podizanje, vaspitanje i osposobljavanje djece za samostalan život, zaštitu njihovih interesa i dobrobiti. Roditeljsko pravo pripada majci i ocu zajedno – navodi Jovović.

K a ko o b j a š n j ava , s va ko odstupanje od navedenog ukazuje da nešto u odnosu roditelj-dijete nije u redu, i tu je neophodno odmah reagovati i pružiti stručnu pomoć. Jovović objašnjava da sud može

donijeti odluku o odvajanju djeteta od roditelja ako postoje razlozi za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava ili u slučaju nasilja u porodici.

– Ako je jedan od roditelja lišen roditeljskog prava, onda ono pravo pripada drugom roditelju. Dijete koje je napunilo 15 godina života i koje je sposobno za rasuđivanje može odlučiti sa kojim će roditeljem živjeti. U slučaju spora u pogledu vršenja roditeljskog prava nad djetetom sud donosi odluku u skladu sa željom djeteta, osim ako je to suprotno njegovom najboljem interesu. Roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske dužnosti, lišava se roditeljskog prava – objašnjava Jovović.

Naša sagovornica navodi da roditelj može biti lišen roditeljskog prava svih potomaka, ako to posebne okolnosti zahtijevaju može i samo prema pojedinom djetetu.

– Postupak za lišenje roditeljskog prava može pokrenuti drugi roditelj, organ starateljstva ili državni tužilac. Roditelju se može odlukom suda vratiti roditeljsko pravo kada prestanu razlozi zbog kojih je lišen roditeljskog prava. Prijedlog za vraćanje roditeljskog prava mogu podnijeti roditelji i organ starateljstva. Pravosnažna sudska odluka o ograničenju, lišenju, vraćanju, produženju i prestanku produženog roditeljskog prava, unijeće se u matični registar rođenih, a ako to lice ima nepokretnosti i u registar nepokretnosti. Postupak za ograničenje, lišenje i vraćanje roditeljskog prava mora se završiti najkasnije u roku od 15 dana od dana pri-

Osumnjičeni za šverc migranata saslušani kod tužioca

Turski državljani zadržani 72 sata

PODGORICA – Dvojici turskih državljana Jildizu Ramazanu (49) i Guleru Ejupu (59) koji su u četvrtak uhapšeni zbog krijumčarenja 39 migranata iz te zemlje na brodu ,,Posejdon“, određeno je zadržavanje do 72 sata, saznaje Pobjeda.

Kako saznajemo, oni će danas biti privedeni sudiji za istrage.

Turski državljani uhapšeni su kada je

kontrolisano plovilo ,,Posejdon“ na kojem je istaknuta zastava Crne Gore, a zatečeno je 39 osoba iz Turske.

Jildiz Ramazan i Guler Ejup sumnjiče se da su pokušali krijumčarenje migranata iz Crne Gore u Italiju. Oni se terete da su počinili stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Granična policija je 17. decembra oko

04.35 časova kontrolisala plovilo pod imenom ,,Posejdon“ na kojem je istaknuta zastava Crne Gore. Utvrđeno je da je plovilom upravljao Ramazan, a da je član posade Ejup.

Nakon duge potjere u ekonomskoj zoni, oba plovila su u četvrtak u zoru, oko 5 sati, na otvorenom moru zaustavila jedrilicu i utvrdila da se na njoj nalazi oko 50 migranata.

M. L.

Jedrilica kojom su prevoženi migranti

Milena Jovović

jema prijedloga – dodaje Jovović.

STRUČNA POMOĆ

Ona objašnjava da je jako bitno pružiti roditeljima svu neophodnu stručnu pomoć, ne samo u situacijama kada je porodica već zasnovana, naprotiv i u fazi priprema za osnivanje porodice i tokom trudnoće žene.

– Smatram da u tom pravcu država treba da reaguje u smislu da zdravstvene ustanove obezbijede takav vid podrške koji bi bio obavezan, procjene ličnosti itd. Jer jednom stvorene traume djeci mijenjaju život i ponašanje, dolazi do maloljetničke delinkvencije. U praksi smo imali različite slučajeve, počev od toga da i pored poslovno i radno sposobnih roditelja u postupku razvoda braka i vršenja roditeljskog prava, tim vještaka predlaže da dijete zbog emotivne zapuštenosti i netrpeljivosti među roditeljima bude smješteno u dom za djecu. Takođe, postoje situacije kada do nasilja u braku dođe i tokom trudnoće žene pa je tako poznat slučaj u praksi gdje je muž fizički zlostavljao ženu u devetom mjesecu trudnoće pa je ona nakon porođaja zahtijevala da se on liši roditeljskog prava u odnosu na svu djecu – zaključuje JoM. LAZAREVIĆ vović.

10

Stav

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

ANALIZA: Mjesto društveno-humanističke i umjetničke grupe predmeta u nastavnim planovima osnovnog i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori » Piše: Slobodan BACKOVIĆ Obrazovanje treba da pripremi djecu i mlade za život i rad u svijetu koji se brzo mijenja, noseći sa sobom fascinantne izazove.

Zajednički cilj kontinuiranih promjena u našem obrazovnom sistemu treba da je stalni rast kvaliteta obrazovanja. Stoga je svaku promjenu u obrazovanju neophodno analizirati i u svijetlu uticaja na razvoj svih potencijala ličnosti djece i mladih ljudi, a time i na demokratizaciju našeg društva u cjelini.

Na okruglom stolu krajem 2019. godine u CANU su analizirani mjesto i uloga društveno-humanističke i umjetničke grupe predmeta (istorija, geografija, filozofija, sociologija, etika, logika, građansko vaspitanje/građansko obrazovanje, likovna kultura i muzička umjetnost) u nastavnim planovima osnovnog i srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori. Dio teksta koji slijedi bio je upućen na relevantne državne adrese sa željom da se upoznaju sa stavovima i preporukama i željom za unapređenje našeg obrazovnog sistema.

Bilo je ukazano na trend značajnog smanjivanja fonda časova navedenih predmeta, zato što oni, uz maternji jezik, pružaju osnove za izgradnju identiteta (ličnog, socijalnog, državnog, nacionalnog, kulturnog itd). Takav trend povlači za sobom rizik uskraćivanja podrške sveobuhvatnom razvoju djece i mladih i onih njihovih kompetencija koje će ih sjutra činiti ostvarenim ličnostima na svim poljima života i odgovornim i svjesnim članovima društva.

Korisne mašine

Činjenica je da se pomenuti trend opaža i kao globalna pojava, najčešće podstaknuta težnjama da se obrazovni sistemi što više prilagode (a negdje i sasvim podrede) zahtjevima tržišta rada i profita, formirajući tako ,,korisne mašine“, a ne kompletne ličnosti.

U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, kao i u svim važnim strateškim dokumentima, navedeno je da je cilj da obrazovanje treba da obezbijedi mogućnost za svestrani razvoj pojedinca i da razvija svijest o nacionalnoj pripadnosti, kulturi, istoriji i tradiciji.

Kvalitetan obrazovni sistem treba svakom djetetu i mladoj osobi da pruža prilike da razvijaju sve ključne kompetencije, a njihov razvoj traje doživotno kako je preporučeno u dokumentu: „Prijedlog preporuke Vijeća EU o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje, 2018. godine“. Što je sve neophodno mladim ljudima da bi sjutra bili uspješni i doprinijeli razvoju društva, pitanja su o kojim se u najboljim obrazovnim sistemima svijeta vode dugi i široki dijalozi, s učešćem mnogih aktera, i ne samo iz domena obrazovanja. Stoga je saglasnost o ovim pitanjima

Trend koji negativno utiče na osnove za izgradnju identiteta Smanjenje fonda časova iz društveno-humanističke i umjetničke grupe predmeta povlači za sobom rizik uskraćivanja podrške sveobuhvatnom razvoju djece i mladih i onih njihovih kompetencija koje će ih sjutra činiti ostvarenim ličnostima na svim poljima života i odgovornim i svjesnim članovima društva

Efekat i pozicioniranje Posljedica smanjenja broja nedjeljnih časova za 10 odsto je bila „tehnološki višak“ od 10 odsto nastavnika. Da bi se izbjeglo smanjenje broja zaposlenih, nedjeljna nastavna norma za nastavnike u osnovnim školama je smanjena, što je napravilo nejednaku nastavnu normu u osnovnoj i srednjoj školi.

Da li je moglo da se razmisli da se poveća boravak djece u školi (cjelodnevna škola) tamo gdje je to moguće, a da se sva djeca ,,rasterete“ tako što će se napustiti frontalna nastava i reproduktivno učenje (,,učenje napamet“)?

Od nas u Evropi manje sati učenja u obaveznom obrazovanju ima samo Hrvatska koja ima osmogodišnje obavezno obrazovanje. Sve zemlje sa devetogodišnjim obaveznim obrazovanjem imaju više sati učenja nego mi, čak i Srbija sa osam godina obaveznog obrazovanja.

Pitanje je da li možemo imati kvalitetno obrazovanje sa ovoliko malo sati provedenih u obaveznom obrazovanju?

Treba imati u vidu iskustvo drugih da samo dobronamjeran i stručno utemeljen dijalog različitih aktera, pored ostalog, može doprinijeti željenom poboljšanju kvaliteta obrazovanja u Crnoj Gori. Obeshrabruje činjenica da i pored više dopisa i obraćanja Odbora za obrazovanje CANU Ministarstvu prosvjete, nije bilo željenog odgovora.

Slobodan Backović

i svojevrstan društveni konsenzus ili „ugovor“ između obrazovnog sistema i društva.

Prilikom planiranja i odlučivanja o promjenama u našem obrazovanju, nezadovoljavajući je nivo utemeljenosti tih promjena na širokom stručnom i javnom dijalogu, na validnim analizama i istraživanjima. Utisak je da se to desilo i sa odlukama o smanjenju fonda časova iz predmeta o kojima se razgovaralo na okruglim stolovima.

Značaj Za raZvoj

Društvene, humanističke nauke i umjetnosti imaju značajnu i posebnu ulogu u razvoju široke lepeze kompetencija djece i mladih.

Umjetničko obrazovanje kod učenika razvija kreativnost, maštu, jezik osjećanja, motoriku. Ono je i univerzalno sredstvo komunikacije i prihvatanja među različitim ljudima i kulturama. Izgrađuje samopouzdanje djece i mladih, njihov identitet i kulturnu svijest, empatiju, kritičko mišljenje, estetsku i moralnu svijest i ponašanje.

Istraživanja pokazuju da su predmeti iz oblasti muzičke i likovne kulture posebno podsticajni za razvoj djece do 12. godine.

Nastava društvenih predmeta, pored ostalog, ima ključnu ulogu u razvijanju građanske svijesti, odgovornosti, poštovanja različitosti. Podstiče razvoj pozitivnog ličnog, nacionalnog i državnog identiteta, razvija vrijednosti kao što su mir, tolerancija, uzajamno razumijevanje i prihvatanje, ljudska prava, demokratija, doprinoseći na taj način i inkluzivnijem društvu u cjelini.

Ovim naglascima se nimalo ne želi umanjiti značaj i obim naučnog i tehničkog obrazovanja u našoj školi. Štoviše, najbolji načini izučavanja nauka i tehnike uvijek su prožeti duhom humanističkih nauka: radoznalošću, kreativnošću, humanizmom, razumijevanjem složenosti današnjeg čovjeka i svijeta.

Vrijeme izučavanja, odnosno broj časova iz predmeta umjetnosti u osnovnom obrazovanju smanjeno je i pored značaja koji oni imaju za razvoj djece. U srednjem stručnom obrazovanju (ukupno 37 programa na trećem i četvrtom nivou kvalifikacija) više nema mjesta za muzičko obrazovanje, a likovna umjetnost je zastupljena kao jednogodišnji predmet u pet, a istorija umjetnosti u dva programa.

I sa predmetima istorija i geografija je slična situacija.

U osnovnom obrazovanju je smanjen broj časova ovih predmeta. Građansko vaspitanje nije više obavezni predmet u osnovnoj školi. U 23% obrazovnih programa srednjeg stručnog obrazovanja na trećem nivou kvalifikacija nalaze se istorija i geografija.

U 25% obrazovnih programa četvrtog nivoa kvalifikacija četvorogodišnjih obrazovnih programa zastupljena je istorija, a u 37,5% geografija.

ZaKljučci

Opšti zaključak iz rasprava koje su vođene na okruglim stolovima je da se, promjenama iz 2017. godine, vrijeme izučavanja ovih predmeta u osnovnom i srednjem obrazovanju smanjilo ili su ovi predmeti ukinuti, što će proizvesti neželjene posljedice po kvalitet obrazovanja i razvoja sadašnje i budućih generacija djece i mladih u Crnoj Gori.

Smanjenje broja časova iz umjetnosti u osnovnim školama umanjuje podršku škole optimalnom razvoju i odrastanju djece.

Nepostajanje umjetničkog obrazovanja u srednjim stručnim školama ograničava mlade u formiranju pozitivnog sistema vrijednosti,



Smanjenje broja nedjeljnih časova dovelo je naš obrazovni sistem na nezavidno pretposljednje mjesto u Evropi po broju sati nastave u obaveznom obrazovanju (publikacija Eurydice, 2019). Treba napomenuti da bi za djecu najveće rasterećenje bilo da su rasterećena učenja napamet - bubanja

estetskih i etičkih kriterijuma.

Neadekvatno vrijeme i obim izučavanja društvenih nauka u osnovnom i srednjem stručnom obrazovanju smanjuje prilike da djeca i mladi u školi usvajaju građanske, demokratske vrijednosti i vještine, jačajući na taj način svoj pozitivan identitet, a sjutra i demokratski kapacitet društva.

nepotpuno obraZovanje

Srednje stručne škole pohađa čak dvije trećine naših srednjoškolaca. To znači da taj dio populacije ostaje bez zadovoljavajućeg nivoa obrazovanja iz oblasti umjetnosti, istorije i geografije.

Oko 70-80% ovih srednjoškolaca upisuje se na studije, što značajno povećava mogućnost da će nam pristizati generacije visokoškolaca sa slabim senzibilitetom za umjetnosti, s nedovoljnim znanjima iz istorije i geografije, s neizgrađenim građanskim, demokratskim vještinama, a time i nepotpunim ličnim, nacionalnim i državnim identitetom.

Promjene iz 2017. godine, na čije ishode i načine realizacije je ukazivano Ministarstvu prosvjete, imale su još jednu posljedicu. Kako je tada objašnjeno, smanjenje broja nedjeljnog fonda časova u osnovnoj školi imalo je za cilj rasterećenje djece od nepotrebnih sadržaja.

Ispostavilo se da djeca u toku obaveznog obrazovanja sada manje borave u školi, tj. imaju manje sati nastave.

Lako se može razumjeti da ako smanjite nedjeljni fond časova za 10% u svim razredima, onda ste za devet godina učenja smanjili boravak djece u školi za skoro jednu (0,9) nastavnu godinu. Ovo smanjenje broja nedjeljnih časova dovelo je naš obrazovni sistem na nezavidno pretposljednje mjesto u Evropi po broju sati nastave u obaveznom obrazovanju (publikacija Eurydice, 2019). Treba napomenuti da bi za djecu najveće rasterećenje bilo da su rasterećena učenja napamet-bubanja.

Svijet

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

11

Svjetska zdravstvena organizacija o novom soju virusa

Zabrinuti smo, ispitivanja su u toku LONDON - Novi soj korona virusa, koji se pojavio u jugoistočnoj Engleskoj, pronađen je u Danskoj, Holandiji i Australiji, saopštila je tehnička direktorka Svjetske zdravstvene organizacije Marija van Kerkhove.

– Nova vrsta korone se pojavila u Danskoj, Holandiji, a bio je jedan slučaj i u Australiji, ali se tamo nije širio dalje – rekla je Van Kerkhove za Bi-Bi-Si, a prenio je Si-EnEn. Upitana da odgovori da li je novi soj došao iz jugoistočne Engleske, odgovorila je potvrdno.

– Da. Prema informacijama koje Engleska dijeli sa nama, novi soj je došao ili sa jugoistoka Engleske ili iz Londona – navela je.

Ona je dodala da je Velika Britanija utvrdila postojanje novog soja virusa ,,još u septembru, koji je i tada cirkulisao jugoistokom Engleske“.

– Zabrinuti smo zbog širenja

Više zemalja Evrope ukinulo letove iz Velike Britanije

Strah zbog nove vrste korona virusa

LONDON – Brojne evropske zemlje su uvele ili razmišljaju o zabrani putovanja iz Velike Britanije kako bi spriječile širenje novog soja korona virusa koji se još brže širi, javlja BBC.

Novi soj ne izaziva teže slučajeve

virusa i zbog činjenice da ima mnogo mutacija. Svjesni smo da novi soj ne izaziva teže slučajeve prema preliminarnim rezultatima, međutim, studije su u toku i tek ćemo vidjeti rezultate – kazala je ona.

Van Kerkhove je rekla da će dalje sekvenciranje biti od pomoći da se sazna da li ovaj soj cirkuliše još negdje u svijetu.

– Što duže se ova vrsta širi, ima veću mogućnost da se promijeni. Stvarno moramo

Turske vojne vježbe u istočnom dijelu Mediterana

da učinimo sve da ga zaustavimo – zaključila je predstavnica SZO. Nešto ranije je premijer Velike Britanije Boris Džonson rekao da je novi soj korona virusa za 70 odsto zarazniji nego prethodni sojevi.

ANKARA - Turska mornarica održala je vježbe sa oružjem u istočnom dijelu Sredozemnog mora, saopštilo je juče tursko ministarstvo odbrane.

Vježbe su održane usred tenzija sa Grčkom zbog eksploatacije gasa u tom djelu mora.

– Pripadnici komande pomorskih snaga sproveli su vježbe gađanja u istočnom dijelu Mediterana – navelo je tursko ministarstvo na Tviteru, ali nije preciziralo kada su bile te vježbe.

Međutim, ministarstvo je objavilo fotografije na kojima se vide turski brodovi.

Vojne vježbe Turske održane su nakon što je Evropska unija 10. decembra odlučila da uvede sankcije Turskoj zbog njenih ,,nezakonitih i agresivnih“ aktivnosti protiv Grčke na Sredozemnom moru.

Grčka i Turska su u sporu o razgraničenju zone eksploatacije gasa u istočnom dijelu Sredozemnog mora.

I Holandija i Belgija su obustavile letove sa Velikom Britanijom. Vozovi za Belgiju takođe su zabranjeni.

Belgijski premijer Aleksander de Kro rekao je da je ,,iz predostrožnosti“ izdao takvu naredbu za period od 24 časa koji počinje u ponoć.

– Ima mnogo pitanja o ovoj novoj mutaciji i da li je možda već na (evropskom) kopnu – kazao je De Kro. Dodao je da se nada da će situacija biti jasnija do utorka, 22. decembra.

Evropske zemlje su reagovale nakon što je britanski premijer Boris Džonson 19. decembra uveo oštrije mjere u Londonu i djelovima jugoistočne Engleske.

Holandija je letove sa Velikom Britanijom zabranila najmanje do kraja godine.

Italijanski ministar inostranih poslova Luiđi Di Majo nagovijestio je da njegova vlada planira zabraniti letove.

On je na svojoj Fejsbuk stranici naveo da će vlada uskoro potpisati mjeru za obustavu letova iz Velike Britanije.

Francuska i Njemačka navodno planiraju slične akcije.

U Njemačkoj je zvaničnik ministarstva zdravlja rekao agenciji AFP da vlada takođe razmatra zabranu letova iz Velike Britanije i Južne Afrike, gdje je takođe otkrivena nova varijanta virusa.

Zvaničnik je rekao da je njemačka vlada pratila razvoj događaja u Velikoj Britaniji i radila pod ,,visokim pritiskom“ na procjeni novih informacija i podataka u vezi sa novom varijantom.

Francuski novinski kanal BFMTV izvijestio je da je i Francuska ,,ozbiljno“ razmišljala o obustavi letova i vozova iz Velike Britanije, a vlada je ,,tražila evropsku koordinaciju“.

Posljednja božićna fotografija Putin: Nastaviti Melanije i Donalda iz Bijele kuće Poruka ruskog predsjednika

odlučnu borbu protiv terorizma

VAŠINGTON - Melanija i Donald Tramp objavili su posljednju službenu božićnu fotografiju iz Bijele kuće.

– Srećan Božić od predsjednika Trampa i prve dame Melanije - poručila je supruga još kratko aktuelnog američkog predsjednika na Tviteru.

Mnogi su na fotografiji odmah uočili zanimljiv detalj, a to je da su supružnici nosili ista odijela, odnosno da su bili modno usklađeni.

Reakcije na njihovu objavu bile su podijeljene, od brojnih lajkova i komplimenata do ismijavanja na račun ranijih Melanijinih izjava o božićnom ukrašavanju.

Ranije ove godine bivša Melanijina prijateljica i savjetnica Stefani Vinston Volkof objavila je audio-snimak u kojem se Melanija žalila na posao ukrašavanja Bijele kuće za praznike.

Fotografiju je snimila fotografkinja Bijele kuće Andrea Henks na dan kongresne božićne zabave Bijele kuće, piše Independent.

Uređenje vile bio je njen glavni posao kao prve dame prije nego što u januaru tu ulogu preuzme Žil Bajden, supruga novoizabranog američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

Supružnici su bili modno usklađeni

MOSKVA - Ruske obavještajne službe treba da nastave odlučnu borbu protiv terorizma, koja je omogućila da se značajno smanji broj takvih zločina, izjavio je juče ruski predsjednik Vladimir Putin tokom posjete sjedištu Spoljno-obavještajne službe.

Prema Putinovim riječima, broj zločina povezanih sa terorizmom se značajno smanjio posljednjih godina u Rusiji, a za 11 mjeseci ove godine registrovana su samo dva takva krivična djela u poređenju sa 36 u 2015. godini, prenio je Tas. – Iza ove statistike stoji svakodnevni ogroman, opasan i naporan rad. Pripadnici Fed-

eralne službe bezbjednosti i drugih službi pod pokroviteljstvom Nacionalnog antiterorističkog odbora trebalo bi da nastave da djeluju jednako odlučno i dosljedno – rekao je. Putin je uporedio trenutnu situaciju ne samo sa sredinom 1990-ih i početkom 2000-ih, već i sa 2010. godinom, kada je u Rusiji zabilježeno oko 779 zločina povezanih sa terorizmom.

On je rekao da ruski narod mora da pobijedi međunarodni terorizam.

– Sjetimo se svih koji su poginuli braneći Rusiju od ovog opasnog neprijatelja, sa kojim se naša zemlja suočila u najizazovnijem periodu svoje istorije - rekao je Putin.

12

Marketing

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Kultura

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

13

Svetlana Kalezić-Radonjić o novoj čitanci za prvi razred srednje stručne škole

Učenici prvi put dobili štivo njima namijenjeno PODGORICA - Nova „Čitanka sa elementima iz teorije književnosti“ u dvije knjige za prvi razred srednjih stručnih škola u Crnoj Gori, po mišljenju autora i izdavača Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, vrijedna je posebnog predstavljanja. Ne samo što su neki književni autori prvi put ušli u udžbenike, već je kao dodatna oznaka kvaliteta primjetan i vrlo zanimljiv dizajn unutar korica, pa su časovi Crnogorskogsrpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti dobili nove boje.

U tom koloritnom izdanju, kroz prepoznatljive aluzije na popularnu kulturu (muziku prije svega), neki od pisaca se pojavljuju prvi put kao dio školske lektire, a na polju interpretacije tekstova akcenat je stavljen na povezivanje znanja iz različitih oblasti, ali ne po cijenu stavljanja zadatog teksta u drugi plan. Ova dva udžbenika nude i uvid u istoriju književnosti, zaključno sa periodom renesanse, iako taj segment nije naznačen u naslovu.

Autori su Svetlana KalezićRadonjić, Svetlana JovetićKoprivica i Radoman Čečović. Nije uobičajeno da se autori u bilo kom smislu posvećuju promociji školskih udžbenika i da brane ono što se nalazi u njima, ali možda bi mogla postati praksa. O učinkovitosti udžbenika u praksi će se govoriti u budućnosti, ali o tome na temelju kojih kriterijuma se radila klasifikacija, o novim autorima koji su zastupljeni, potrebi da vizuelno obogate udžbenik i drugim zahtjevima koji prate rad na jednom ovako značajnom udžbeniku, razgovarali smo sa Svetlanom KalezićRadonjić.

POBJEDA: Ko je od autora prvi put dospio u crnogorske čitanke?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Prvi put su se u crnogorskim srednjoškolskim čitankama našli odlomci „Mahabharate“ (trudili smo se da, na svakom koraku, djeci približimo ra-

Korice nove čitanke za prvi razred srednje stručne škole

zličite kulture), veliki persijski pjesnik i filozof Mevlana Dželaludin Rumi kao predstavnik srednjovjekovlja, nobelovka Vislava Šimborska i lirski kulturolog Aleksandar Genis kao sjajni primjeri za objašnjavanje fenomenā pjesničkog jezika i umjetnosti riječi, Zuko Džumhur kao izvrstan uvod u izučavanje putopisa... Rukovodeći se isključivo estetskim kvalitetima, gdje god je bilo moguće intervenisati u smislu unošenja inovacija, iskoristili smo tu mogućnost usklađujući čitanku sa receptivnim mogućnostima onih kojima je namijenjena.

POBJEDA: Po kojim ste kriterijumima radili klasifikaciju tekstova?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Kad god se stvara čitanka postoji obavezujući okvir u vidu predmetnog programa koji usvaja Nacionalni savjet za opšte obrazovanje. U tom programu, naravno, postoje kanonski i predloženi tekstovi, pri čemu je samo u okviru drugih moguće izvršiti neke zamjene. Tu su i obrazovno-

Jedini kontakt djece iz srednjih stručnih škola sa umjetnošću POBJEDA: Na koje ste detalje morali obraćati posebnu pažnju? Zastupljena su oba pisma, radne vježbe su raspoređene tako da prate tekstove...

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Pisanje čitanke je izuzetno zahtjevan i složen posao – to najbolje znaju oni koji su se upustili u pomenutu avanturu. Dok ne uđete u te vode nekako vam se čini da se čitanka piše sama od sebe, te da se tekstovi volšebno slažu jedni na druge i ona se, poput Venere, sa lakoćom rađa iz morske pjene! Međutim, kada kročite u projekat shvatite: da treba veoma pažljivo osmisliti

koncept i uvodne aktivnosti kojima se učenici podstiču na spontano uranjanje u svijet djela, da treba odabrati najbolje i najkvalitetnije odlomke i prevode kojima će se pokriti svi programom predviđeni ishodi, da treba na razumljiv način objasniti svaku riječ ili pojam za koji procijenite da prosječno obrazovanom srednjoškolcu može biti nepoznat, te da ih na nov i drugačiji način podsjetite na ono što im je već poznato, da pitanja poslije teksta treba uskladiti sa Blumovom taksonomijom i ravnomjerno zastupiti otvorena i zatvorena, reproduktivna i produktivna pitanja, da treba

Trudili smo se da pronađemo pravu mjeru između programom zadatog materijala i vlastite vizije, te da stvorimo univerzalnu čitanku za sve profile srednjih stručnih škola, koja može da „pokrije“ pet predmetnih programa i tri nivoa sa različitim brojem nedjeljnih časova – kazala je Kalezić-Radonjić vaspitni ishodi, kao i ishodi učenja koji se moraju uzeti u obzir i sa kojima čitanka u cjelosti mora biti usklađena.

Trudili smo se da pronađemo pravu mjeru između programom zadatog materijala i vlastite vizije, te da stvorimo univerzalnu čitanku za sve profile srednjih stručnih škola, koja može da „pokrije“ pet predmetnih programa i tri nivoa sa različitim brojem nedjeljnih časova (3+2+2; 3+3; 3+3+3; 3+3+3+3; 2+2), za što je bila potrebna velika vještina. Takođe, trudili smo se i da pronađemo „strasnu mepronaći načine da se podstakne uspavana učenička kreativnost, kao i da se književnost poveže sa njihovim dosadašnjim životnim iskustvima i savremenim trenutkom, provocirajući ih na širi, plemenitiji i moralniji odnos prema sebi i drugima... U slučaju ove čitanke, poseban izazov je bilo povezivanje književnosti sa drugim umjetnostima, budući da su iz srednjih stručnih škola (vjerovatno će, u ne tako dalekoj budućnosti, to nažalost biti sudbina svih škola!) pod maskom racionalizacije (kao najmutnije savremene floskule kojom možete opravdati što god poželite) „protjerani“ svi umjetnički predmeti, te ova čitanka predstavlja jedini kontakt te djece sa umjetnošću uopšte.

ru“ (kako bi rekao pjesnik Ivan V. Lalić) dijeleći sa mladim ljudima, prije svega, svoj osjećaj zaljubljenosti u književnost koji isijava sa svake stranice. Jedino ljubav rađa ljubav.

POBJEDA: Što ste preuzeli iz starog udžbenika koji su učenici srednjih stručnih škola koristili?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Kao što rekoh, učenici srednjih stručnih škola prvi put su dobili čitanku koja je njima namijenjena. U tome je, između ostalog, njena posebna vrijednost. Nakon godina korišćenja čitanki namijenjenih gimnazijama opšteg tipa, a na inicijativu srednjoškolskih profesora (u prvom redu mojih koautorā – Svetlane Jovetić-Koprivica i Radomana Čečovića), koji su odavno postali svjesni neadekvatnosti ovakvog pristupa apelujući da se uzmu u obzir specifičnosti srednjoškolskog stručnog usmjerenja, realizovan je projekat u skladu sa tim potrebama zahvaljujući direktoru Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Pavlu Goranoviću. Društvo, koje pretenduje na to da jednog dana bude razvijeno, dužno je da odgovori na obrazovne potrebe mlade populacije.

POBJEDA: Zašto je čitanka iz dva dijela? Da li je previše gradiva u jednoj godini, posebno jer se radi o struč-

Svetlana Kalezić-Radonjić

nim školama, gdje će fokus najčešće biti na izabranim predmetima iz struke?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Predmetni program za prvi razred srednje škole uobličen je sinhronijski i dijahronijski, te je i čitanka u potpunosti usklađena sa tom predmetnom podjelom. Tako su se u prvom dijelu čitanke, na odgovarajućim primjerima, našli objašnjeni najvažniji književno-teorijski fenomeni (književnost, nauka o književnosti, pjesnički jezik, versifikacija, stilske figure, odlike lirike, epike, drame kao i lirsko-epskih vrsta, književno-naučne vrste...), dok drugi dio predstavlja neku vrstu vremeplova od starog vijeka do renesanse.

Upravo ovakva podjela omogućava da se prvi dio, koji sadrži teoriju književnosti, čuva do završnog ispita u srednjoj školi kao dragocjen izvor podataka i osnova za njegovo polaganje.

POBJEDA: U novoj „Čitanki sa elementima iz teorije književnosti“ ima nekih podnaslova koji su iz popularne muzike (Milan Mladenović, Zlatan Stipišić, pa i „Ima neka tajna veza“ iz pjesme Bijelog dugmeta koju je napisao Duško Trifunović...). Ipak, ne pominju se nigdje autori, a generacije kojima je udžbenik namijenjen uglavnom nemaju u svom mentalnom

sklopu poznavanje ovih stihova... Da li je trebalo ostaviti to bez naznake autora?

Zašto ste odabrali te stihove?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Mislim da potcjenjujete obaviještenost mladih ljudi. Oni možda nemaju dovoljno znanjā, ali im informacija ne fali. Čak iako ne slušaju klasike domaće pop-rok scene, ne zaboravite da su oni, u velikom broju slučajeva, djeca roditelja koji su stasavali u doba kada je kvalitetna muzika bila standard, te im stihovi Džibonija, Milana Mladenovića ili Duška Trifunovića makar kroz podsvijest provijavaju kao dio opšte kulture.

Jedna od ideja u vezi sa nastankom ove čitanke bila je i da se niveliše odnos između tzv. visoke i popularne kulture – ako su usmjerene na isti cilj, na stvaranje boljeg čovjeka, onda ih obje treba prigrliti.

POBJEDA: Koliko je bitan dizajn kod ovakvih udžbenika?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Veoma je važan, s obzirom na to da živimo u eri vizuelnosti, kada se sve mnogo više gleda, nego što se sluša ili čita, zbog čega je u perspektivi planirano da se nađe i multimedijalno PDF izdanje čitanke, kako su nas, autore, obavijestili u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva. Međutim, i u takvim okolnostima treba postići pravu mjeru – čitanka, prije svega, treba da bude pregledna, a pažljivo osmišljene ilustracije treba da likovno nadopunjuju tekst, ali da mu ne smetaju. U tom dijelu, imali smo sreću što se dizajnom čitanke bavila Slađana Bajić-Bogdanović, te smo stvorili izdanje koje u svim segementima – vaspitava ukus. Recenzenti su se izuzetno pohvalno izjasnili i o kvalitetu sadržaja i o njenom cjelokupnom izgledu.

POBJEDA: Kako funkcioniše koautorstvo kod ovakvih knjiga? Da li svako ima svoje tekstove i daje smjernice za interpretacije?

KALEZIĆ-RADONJIĆ: Na početku se podijele zaduženja, s tim što vođa projekta usmjerava njihovu realizaciju, ali u procesu rada svi čitamo sve priloge odmah po nastanku, dajući jedni drugima komentare i detaljne smjernice za njihovo poboljšavanje. Važno je naglasiti da tim čvrsto sarađuje uz uredničko vođenje. I u tom dijelu imali smo sreću, zato što je urednica ovog izdanja Nađa Durković, tokom našeg osmomjesečnog rada na čitanci dala izuzetan doprinos svojim iskustvom i savjetima, te se ne vide šavovi između priloga tri, po mnogo čemu različita autora, što je i preduslov za ovakvu publikaciju.

Uzimajući u obzir naše talente i naše specifičnosti, ona je i oformila ovaj tim čiji se članovi sjajno nadopunjuju.

Dragana ERJAVŠEK

14

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

U posjeti suvenirnici ,,Orient dekor“ u Staroj varoši, koja je nedavno otvorena uz pomoć Glavnog grada

Šarenilo orijenta unijelo radost u najstariji dio grada ali uspjeli smo da presječemo startnu vrpcu i eto nas sada u trci - poručuje Mujagić.

D. MIJATOVIĆ

Oživljavanje Stare varoši, koje je prije nekoliko godina počelo rekonstrukcijom Trga Bećir-bega Osmanagića i Sahat kule (donacije TIKA-e), aktuelna gradska uprava nastavila je kaldrmisanjem ulica, rekonstrukcijom kuće Rista Stijovića…

Međutim, vesele boje suvenirnice ,,Orient dekor“, koja je uz pomoć Glavnog grada nedavno otvorena u Ulici kralja Nikole, nagovještavaju da će buđenje najstarijeg dijela Podgorice brže i lakše ići uz vraćanje zaboravljenih zanata i dućana. Tim povodom ekipa Pobjede posjetila je prvu suvenirnicu u Staroj varoši i razgovarala sa vlasnicima, bračnim parom Sarom Fetić-Mujagić i Amirom Mujagićem.

AUTENTIČNOST

PODRŠKA

- Šetajuci Baščaršijom i drugim starim gradovima u okruženju, prije nego je objavljen konkurs Glavnog grada za pomoć preduzetnicima, supruga i ja smo komentarisali kako bi bilo lijepo da i u Podgorici postoje ovakva radnja, jer one zaista daju gradu neku posebnu čar – započinje razgovor Amir Mujagić, uvodeći nas u šarenilo boja ručno rađenih predmeta u orijentalnom duhu, fino raspore-

RUČNI RAD SE UVIJEK CIJENIO: Detalj iz suvenirnice ,,Orient dekor“

đenih u skromnom prostoru suvenirnice u Ulici kralja Nikole br. 10 (zgrada ,,Šofranca“).

Ovakve male radnje, saglasni su Mujagići, vraćaju ih u staro vrijeme, gdje se ručni rad izuzetno cijenio, a mušterija nije bio samo kupac, nego i komšija, poznanik, sugrađanin.

- Vraćaju nas u neku toplu

atmosferu bliskosti i empatije – kaže Amir.

Mujagići su imali ideju. Međutim, s obzirom na situaciju izazvanu pandemijom, nijesu bili spremni zaduživati se za cijeli iznos koji im je bio potreban da realizuju tu zamisao u našem gradu.

- Zato smo je ostavili sa strane,

za neka sigurnija vremena. Ali onda se pojavio taj konkurs Glavnog grada, koji kao da je bio pisan za našu ideju. Riješili smo da se prijavimo i na naše veliko zadovoljstvo, dobili smo podršku. I dalje nije bilo lako, zbog svih izazova koje je korona donijela i u nabavci robe i sa skraćenjem radnog vremena,

Sa velikim snovima i vizijom otvoren je ovaj umjetničko-zanatski centar, koji će za mnoge umjetnike i zaboravljene zanate možda predstavljati jedan novi početak ili povratak.

- Da bismo ih inspirisali, upravo smo u našu ponudu uvrstili ove šarene, ručno oslikavane tanjire, lampe i lustere sa mozaik tehnikom, ručno tkane ćilime, miljee, ručno izrađeni nakit, a sav asortiman uskoro će biti upotpunjen i ukrasnim kutijama, bakarnim fildžanima, poslužavnicima i sl. Dakle, sve ono što i naše zanatlije i umjetnici prave ili mogu napraviti – kaže Amirova supruga Sara.

Cilj im je, dodaje ona, da pokažu da još uvijek može, uz dovoljno truda, volje i saradnje da se izgradi stabilan biznis, da se se život nastavlja i pored pandemije, i da stvaranje nikada ne prestaje.

- Razlog zašto smo izabrali orijent, pored toga što smatramo da je veoma blizak i dopadljiv ljudima sa balkanskih prostora, upravo su njegove žive boje i kreacije koje unose radost u misli onoga ko ih posmatra. A to je

Saradnja sa zanatlijama i umjetnicima Vlasnici suvenirnice ,,Orient dekor“ pozivaju sve zanatlije i umjetnike, koji se dizajnom svojih kreacija mogu uklopiti u ovu priču orijenta, da im se obrate za saradnju.

- Mi ćemo, u skladu sa svojim mogućnostima, ali rade volje, podržati svaki iskreni trud umjetničkog stvaranja – poručuju Mujagići, uz napomenu da imaju u planu i organizovanje umjetničkih radionica.

ono što je svima sada prijeko potrebno. Da stvorimo sopstvenu bajku i obojimo je pozitivnim vibracijama. Da sačuvamo vedar duh – poručuje FetićMujahodžić.

Iz raznovrsne ponude izdvajamo ručno tkane ćilime od čiste vune, iz okolini Rožaja, autentične miljee koje su vezle vješte ruke naših zemljakinja sa sjevera, nakit od gline, ručno ocrtan. Idealni za poklon su ručno oslikani tanjiri, svih dimenzija, koje su ukrašavali majstori iz Turske, zatim predmeti od maslinovog drveta koje su radile drvodelje iz Egipta i Tunisa, rukom rezbareni svijećnjaci, marame od svile i pašmina…

Podsjećamo, u okviru projekta revitalizacije Stare varoši, Glavni grad je u oktobru ove godine podijelio bespovratna sredstva u iznosu od 50.000 eura za 10 najboljih biznis ideja. I. MITROVIĆ

Zajednička akcija preduzeća Zelenilo i kompanije Voli

VRIJEDNOST DONACIJE 15.000 EURA: Uređeni kružni tok u Zeti

Uredili kružni tok u Zeti Zelenilo d. o. o. Podgorica je u saradnji sa kompanijom Voli d. o. o. pejzažno uredilo još jedan kružni tok na Jadranskoj magistrali.

Povod za donaciju vrijednu 15.000 eura za uređenje kružnog toka u Mahali je otvaranje novog Volijevog objekta u Zeti.

- Površina kružnog toka

Umjereno oblačno, do 16 stepeni

od 800 kvadratnih metara oplemenjena je sa tri odrasle sadnice maslina, a smjenom kružnih formi žive ograde oivičenih oblutkom dobili smo prefinjeni vizuelni efekat. Na slobodnim površinama biće formiran travnjak, a kružni tok je u cjelosti pokriven sistemom za navodnjavanje – objavljeno je na FB stranici

Zelenila.

Iz ovog gradskog preduzeća zahvalili su se na vrijednoj donaciji kompaniji Voli, koja je još jednom ukazala na važnost zelenih površina.

- Nadamo se da će i druge kompanije pratiti ovaj dobar primjer društveno odgovornog poslovanja – poručuju iz Zelenila.

I. M.

U glavnom gradu za danas je najavljeno malo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima.

Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko pet, najviša dnevna do 16 stepeni.

H. P.

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

15

Kurirske službe u vrijeme korone imaju pune ruke posla

U uslovima kada je rad prodavnica i tržnih centara ograničen, na snazi policijski sat, a kontakti svedeni na minimum, trgovina se uglavnom obavlja jednim klikom i to ,,iz fotelje“.

Među rijetkima koji su mogli da prihoduju i nađu svoje mjesto na tržištu, od početka pandemije korona virusa, su kurirske službe.

Da bi poručeni proizvod stigao na vrijeme i pravu adresu, kurirske službe su, od marta imale pune ruke posla. Prepoznavši potrebe građana i poslovnih saradnika, u Podgorici je prije dva mjeseca pokrenuta kurirska služba ,,Tera deliveri servis“ u okviru agencije ,,Kongres travel“.

- Korona je sve zaustavila, a dostava proizvoda je tekla sporo, tako smo i došli na ideju da napravimo neku vrstu dostave koja bi u roku od 24 sata mogla da ispuni sve zahtjeve, da roba i paketi stignu do mušterija kazao je menadžer službe ,,Tera deliveri servis“ Zarija Vujošević.

DOSTAVA

BRIGA O NAJMLAĐIMA: Sa radionice Učionica družionica

Tri godine rada servisa Učionica družionica, za djecu iz socijalno ugroženih porodica

Podrška za 200 siromašnih mališana

Od 2017. godine sa djecom je realizovano više od 3.000 časova zahvaljujući posvećenosti 80 volontera.

Osim toga, održano je 500 psiholoških i kreativnoedukativnih radionica – ističu iz Udruženja Roditelji

NIKAD VIŠE POSLA: Kurirska služba ,,Tera deliveri servis“ na terenu

Rijetke su firme koje imaju svoju dostavu, jer im nije isplativo, pa im zbog toga treba firma koja će da obavi taj dio posla. Veliki broj poziva imamo i od apoteka, pogotovo kada je riječ o starima koji zbog straha od zaraze traže da im se ljekovi dostave na kućnu adresu – kazao je menadžer službe ,,Tera deliveri servis“ Zarija Vujošević će ujutru u 10 sati. Posljednji paket u toku dana bude isporučen najkasnije do 20 časova – objašnjava Vujošević.

Iako je u prvom talasu najveća potražnja bila za sredstvima za M. BABOVIĆ

Dostava se vrši u svim gradovima Crne Gore, svakog dana, osim nedjelje.

- Isporuka na teritoriji Podgorice obavlja se u roku od dva sata, a na teritoriji Crne Gore u roku od 24. U komunikaciji sa klijentima od kojih preuzimam robu konstantno u toku dana, sve što mi uveče prijave da imaju od porudžbina do devet izjutra preuzimam, onda se ta roba sortira i prosljeđuje dalje vozačima. Što je za sjever i jug, kre-

M. BABOVIĆ

Dostavljaju i do 50 porudžbina dnevno

Detalj iz kurirske službe ,,Tera deliveri servis“

Prednost legalnog posla Rad kurirskih službi, ističe menadžer službe ,,Tera deliveri servis“ Zarija Vujošević, u velikoj mjeri zavisi od toga da li legalno posluju. Kako pojašnjava, one koje nijesu registrovane i nemaju neophodne dozvole, ne mogu da dostavljaju robu vikendom u druge gradove.

- U Crnoj Gori posluje mnogo kurirskih službi, a nije mali broj onih koje nijesu registrovane. Kao takve, u zavisnosti od situacije i mjera, pakete ne mogu dostavljati širom zemlje, već samo na teritoriji glavnog grada. Tu smo u prednosti, jer imamo sve potrebne dozvole i potvrde, kako bi nesmetano obavljali posao, a roba stizala na vrijeme – poručuje Vujošević.

higijenu, ljudi su, kako pandemija ne jenjava, prepoznali dobre strane onlajn trgovine, pa se osim dezinfekcionih sredstava i prehrambenih proizvoda, naručuje odjeća, obuća, pokloni...

Na njihovu adresu pristižu zahtjevi za dostavu raznih proizvoda, a do sada su, kaže Zarija, najveću saradnju ostvarili sa buticima.

- Rijetke su firme koje imaju svoju dostavu, jer im nije isplativo, pa im zbog toga treba firma koja će da obavi taj dio posla. Veliki broj poziva imamo i od apoteka, pogotovo kada je riječ o starima koji zbog straha od zaraze traže da im se ljekovi dostave na kućnu adresu. Dostavljali smo i namirnice, koje kupujemo po spisku koji dobijamo od klijenta, kao i pre-

hrambene proizvode za kućne ljubimce – kaže Vujošević.

PREDNOST

Navodeći da su se ljudi već navikli na usluge kurirskih službi, menadžer ,,Tera deliveri servisa“ vjeruje da će potražnja za kuririma opasti i kada se epidemiološka situacija popravi.

- Brzo se dokazujemo, a broj klijenata raste. Budući da smo novi na tržištu, zadovoljni smo kako se posao odvija. Do sada smo na dnevnom nivou imali između 35 do 50 porudžbina.

Obično petkom i subotom imamo više posla, kada je i broj paketa veći. Ponedjeljak isto zna da bude zauzet, jer se preko vikenda skupljaju porudžbine.

Plan je da posao svakako više razradimo u budućnosti – zaključuje Vujošević. Z. KALAČ

Više od 200 djece sa teritorije Glavnog grada bilo je za tri godine uključeno u socijalni servis Udruženja Roditelji – Učionica družionica, namijenjen djeci iz socijalno ugroženih porodica.

Ovaj servis, koji slavi treći rođendan, obezbjeđuje kontinuiranu individualnu i grupnu podršku djeci koja žive u ekstremnom siromaštvu.

POSVEĆENOST

- Od 2017. godine sa djecom je realizovano više od 3.000 časova zahvaljujući posvećenosti 80 volontera. Osim toga, održano je 500 psiholoških i kreativno edukativnih radionica – saopšteno je iz Udruženja Roditelji.

Servis, ističu oni, postoji zahvaljujući predanom radu volontera i finansijskoj podršci privatnog sektora i građana.

Učionica družionica je dio programa podrške ovog udruženja namijenjenih socijalno ugroženim porodicama, s ciljem da im se osim obezbjeđivanjem jednokratne pomoći pomogne i u savladavanju školskog gradiva kako bi se posebna pažnja usmjerila na podršku pri obrazovanju, socijalizaciji i razvoju.

- Volonteri uključeni u Družionicu učionicu pružaju podršku djeci, odnosno pomoć u izradi domaćih zadataka i motivišu ih da nastave obrazovanje. Osim toga, organizuje se veliki broj kreativno-edukativnih i psiholoških radionica za djecu, radi se sa njima na razvijanju socijalnih vještina, obezbjeđuju im se obrok i prevoz – obja-

Dvije radionice ove sedmice u Razvojnom centru U Razvojnom centru Udruženja Roditelji i ove sedmice u fokusu su novogodišnje radionice u toku kojih će prijavljena djeca unaprijediti svoje vještine ali i radovati se predstojećim praznicima.

Planirana je izrada čestitki kombinovanom tehnikom, pahulja i kreativnih novogodišnjih ukrasa.

U srijedu, u 18 sati, biće održana kreativna radionica ,,Dizajniraj svoju čestitku“, a namijenjena je djeci od pet do osam godina.

- Prijavljeni učesnici imaće priliku da koristeći praznične motive kreiraju svoju jedinstvenu novogodišnju čestitku.

Ilustracije će se raditi na posebnom papiru u boji kombino-

koordinacije, preciznosti, a sve to uz zabavu i druženje sa vršnjacima. Na radionici će djeca uz pomoć prostih materijala koji se svakodnevno koriste praviti ukras, kojim će ukrasiti svoju sobu ili jelku.

Osim toga planirane su i magične pahulje, kao neizostavni dio ovih hladnih dana i glavna asocijacija na novogodišnje praznike. Radionica je namijenjena djeci od pet do 11 godina – navodi se u saopštenju.

Radionice će biti organizo-

Servis postoji zahvaljujući predanom radu volontera i finansijskoj podršci privatnog sektora i građana šnjavaju iz ovog udruženja.

PONOS

Sumirajući rezultate rada ovog servisa u protekle tri godine, iz Udruženja Roditelji naglašavaju da su iza njih brojke na koje su veoma ponosni.

- Više od svega nas raduju one stvari koje se brojkama ne mogu iskazati, a to su sklopljena prijateljstva, popravljene ocjene, činjenica da je Družionica postala sigurno i podržavaj u ć e m j e st o z a d j e c u i z socijalno ugroženih porodica gdje se sa radošću vraćaju – poručila je koordinatorka programa Učionica družionica Tanja Ćirović.

Kroz podršku u učenju i motivaciju za nastavak obrazovanja, ovo udruženje pokušava da utiče na izlazak iz kruga siromaštva u kome se porodice nalaze, dodaje ona.

- U znak obilježavanja tri godine uspješnog rada servisa, objavljen je video koji prikazuje našu priču, kroz brojne aktivnosti i rezultate. Video možete pogledati i preuzeti na ovom linku https://youtu.be/ kgTjbpx5t6s - zaključuju iz Udruženja Roditelji.

I. M.

Isključenja struje

Podučavaće djecu da prave čestitke, pahulje i novogodišnje ukrase vanom tehnikom. Cilj je da svako dijete uz kreativnost i maštu osmisli i personalizuje svoju čestitku. Uz dobro raspoloženje koje prati darežljivost mališani će poželjeti najlepše želje, uložiti trud i staviti personalni pečat u ovu čestitku, za najmilije – saopšteno je iz Udruženja Roditelji.

U petak, u 18 sati, biće održana još jedna kreativna radionica , , Novo g o d i š n j e s p re t n e ručice“.

- Cilj radionice je usavršavanje motoričkih vještina, vježbanje



vane u skladu sa svim mjerama koje je propisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti. Svi prisutni, kao i djeca starija od pet godina su obavezni da imaju maske i poštuju distancu.

Besplatne radionice se održavaju u prostoru Igračkoteke i

Razvojnog centra, u Ulici Bracana Bracanovića 74/a.

Zbog ograničenog broja mjesta, obavezno je prijavljivanje na imejl igrackoteka@t-com. me, broj telefona 020 22 10 00 ili u inboks Fejsbuk stranice Igračkoteka i Razvojni centar.

I. M.

Zbog planiranih radova na mreži sjutra će bez napajanja električnom energijom ostati: - dio Tološa (Ceklinska ulica, dio ulica Marka Rašovića, Vlada Raičevića i Boška Buhe) zatim dio ulica Lješkopoljske, Bora Tamidžića, Rista Ratkovića, Pavla Mijovića, Zlate Raičevića, Vojina Popovića Španca, Filipa Radičevića, Arhonta Petra, kao i Rogamski Doljani i dio Bioča – od osam do 16 sati H. P.

16

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

PODGORI č ARENJE

Bresonova Morača

C

ijela vječnost uhvaćena u jednom trenutku. Izmučen groznicom u Obali Slonovače, mladi Anri već je spremio oporuku, sa željom da mu počinak spreme u Normandiji. A onda je fotografija tri dječaka, na obali jezera Tanganjika, raspalila životni plamen. I strast umjetnika.

ULIČNA FOTOGRAFIJA U kadru mladić u bermudama, opružen u hladu stabla što sluti na vjekovno trajanje. S druge strane magare; u takvoj kompoziciji, da skoro nesvjesni svog postojanja, djeluju kao savršeni antipodi. I pastoralni mir dostojan Diznijevog raja za bika Ferdinanda.

Kao opis fotografije samo: „Moracha.

Montenegro. 1965“...

Za sve formalnije edukovane fotografe na svijetu, uz ogromnu većinu entuzijasta, može se sa sigurnošću reći da znaju ko je i što je stvarao Anri Kartije-Breson. Svi oni, kao i skoro svaki Francuz. Za njih je Anri odrednica 20. vijeka na sličan način kao De Gol, Zidan, Pjaf.

Ako vam „maestro spontane foto-

grafije“, ili ,,pionir ulične fotografije“, ,,čuvar monohromatskog humanizma“ ne znači pretjerano, možda će ovo: za sliku o Parizu 20. vijeka, koju ima svako od nas, zaslužan je više od svih Anri Breson. Prvo, nezaboravnim, tako prepoznatljivim radovima crno-bijele ulične fotografije; hvatajući i karakter geometrije ulica i građevina, kao i ljudi u spontanom i svakodnevnom pokretu. Drugo, saradnjom i uticajem na filmske autore, još od velikog Žana Renoara, prije osam decenija...

PLANINA RUDNIK Bresonovo autorstvo umnogome je obilježilo prijateljstvo s najslavnijim ratnim foto-reporterom Robertom Kapom. Od kraja Španskog građanskog, kroz Drugi svjetski rat (kada su više puta objavljivane lažne informacije da je ubijen na frontu), do Gandijeve sahrane 1948. u Indiji, rata u Kini godinu kasnije i prvih šest mjeseci Maove Narodne Republike...

Upravo su Anri, Kapa, Dejvid Sejmur i Džordž Rodžer (imena iz Panteona

CELULOID

D

ecembar je uvijek bio udarnički mjesec za filmove, ali nijedan prethodni ne može se uporediti sa ovogodišnjim. Sva velika imena koja su preskočila biskopsku distribuciju zbog pandemije a nijesu odložena za iduću godinu – odjednom su se sjatila po striming servisima. Većini je, naravno, krajnji cilj crveni tepih u Dolbi teatru, pa reklamne kampanje vrište od obećavanja i guraju u prvi plan imena koja su vrlo dobro poznata Američkoj akademiji.

Jedno od takvih je, naravno, Meril Strip - trostruka oskarovska i rekorderka po broju nominacija (19). Nedavno su premijerno prikazana njena dva nova filma, čiji autori tipuju na Oskare: HBO Max drama „Let Them All Talk“ u režiji Stivena Soderberga i Netfliksov mjuzikl „The Prom“ Rajana Marfija.

SREĆNI PAKET

UMORNI KORAK Upravo u toj seriji fotografija iz 1965. jesu i tri iz Crne Gore. Ona s Morače, najefektnija - svjedoči o miru i koji i

U opisu Bresonove fotografije piše samo „Moracha. Montenegro. 1965“

dan-danas možete osjetiti, recimo, bilo gdje od Grbavaca ka Žabljaku Crnojevića. Druga fotografija je iz Kotora, o umornom koraku namjernika što grabe na počinak pod zidine Starog grada. A ona treća je iz Virpazara... Fotografija žene pod teretom svakodnevnog truda i muke na užarenom bijelom kamenu - suštinski emancipatorska i dirljiva.

- Ne postoji ništa u ovom svijetu što nema ultimativni, odlučujući momenat. Fotografija za djelić sekunde prepozna značaj jednog događaja, a precizno uklopi sve forme koje mu pruže pravi, potpuni izraz i značenje -

govorio je Anri Kartije-Breson.

Nedugo nakon onog jugoslovenskog putovanja, već umoran od lutanja, za Vašington post slavio je svoj mukotrpni lov.

- Oko mora vidjeti onaj izraz koji vam sam život ponudi, a pored svega toga i čuvati intuiciju, kada opaliti po obaraču kamere. To je taj momenat kada je fotograf kreativan... Ali, eh!

Momenat! Kad ga jednom promašite, otišao je zauvijek...

One tri crnogorske fotografije ostaju kao svjedočanstvo da Anri KartijeBreson nije promašio.

Stojan STAMENIĆ

Marfijev smor „The Prom“ i Soderbergova zanimljiva drama „Let Them All Talk“

Mjuzikl i eksperiment sa Meril Strip Nepotrebno je gledati trostruku oskarovku kako skakuće po školskim halama i šoping molovima više od dva sata, ali zato i te kako valja provjeriti njenu igru sa Dajan Vest i Kendis Bergen u kruzerskoj drami Stivena Soderberga viđenim, da ne kažemo prevaziđenim kvir temama. I drugo, uvijek ih pakuje u „happy meal“ pakete koji nemaju veze sa realnošću. Vidjeli smo kako to jurenje hepi enda umije da uništi potentnu ideju u mini-seriji „Hollywood“, a ni u novom mjuziklu nije odstupio mnogo od istog principa. „The Prom“ se vrti oko Eme (neubjedljiva Džo Elen Pelman), maturantkinje iz Indijane, kojoj homofobična uprava škole ne dozvoljava da povede djevojku na matursko veče.

U pomoć joj priskače grupa glumaca koji su odlučili da se bave selebriti aktivizmom kako bi spasili sopstvene guzice na Brodveju. Jer, svi mrze njihove predstave zato što su narcisoidne seronje u privatnom životu.

Četvorka predvođena Di Di Alen (Strip) dolazi iz Njujorka u Indijanu i okreće je naglavačke. Taj koncept, zasnovan na sudaru liberalnog, foliranog svijeta glamura sa selendrom koja vjeruje da gej osobe treba da gore u vječnom ognju, uopšte nije loš. Nažalost, pao je u pogrešne ruke.

Marfi je previše raspjevan, blag, sanjalački nastrojen. Njegovo srce je jedna velika disko kugla koja ipak ne može da rasvijetli, ni da pomogne da se nešto istinski promijeni u vezi sa LGBTIQ pravima.

No, „The Prom“ ne samo što nije dovoljno pogan (Džon Voters bi bio mnogo bolji izbor za ovakvu temu), nego nije ni dovoljno zabavan eskapizam. Tu i tamo javi se poneki zabavni muzički momenat, ali sve je to

nedovoljno da biste gledali Strip, Nikol Kidman, Džejmsa Kordena, Endrjua Ranelisa i ekipu kako skakuću po trgovima, školskim halama i šoping molovima više od dva sata.

ISPREKIDANI RAZGOVOR

Sa „Let Them All Talk“ stvari stoje znatno drugačije. Strip je neprocjenljiva u ulozi nedokučive američke književnice na prekookeanskom putu do Londona, gdje treba da primi veliku nagradu. Ali, u Soderbergovoj kruzerskoj drami jednako su nezamjenljive i njene partnerke – Dajan Vest i Kendis Bergen koje igraju najbolje prijateljice sa kojima glavna junakinja dijeli problematičnu istoriju, a nije ih vidjela decenijama.

Gluma je svakako najjači adut transatlantske drame, ali taj utisak posebo pojačava saznanje da su svi dijalozi rezultat improvizacije oko „skiciranog“ scenarija Debore Ajzenberg. Kad kaže „Let Them All Talk“, neumorni eksperimentator Soderberg to i misli. Cijeli film je zapravo jedan dugi, isprekidani, im-

provizovani razgovor (Lukas Hedžis jedina je slabija karika, ali ipak uspijeva da uhvati korak sa koleginicama) o prijateljstvu, smislu književnosti, spisateljskim kapricima, neriješenim stvarima koje ostavljamo za sobom... „Let Them All Talk“ daleko je od Soderbergovih najboljih filmova, ali je vrlo zanimljiv eksperiment. Rezultat glumačke improvizacije; film snimljen uz minimalnu opremu; završen za samo tri sedmice na kruzeru na prekookeanskom putu od Njujorka do Sauthemptona (putnici su bili obaviješteni da se snima, ali nijesu mnogo marili za to, kaže Soderberg) – najljepši je dokaz da još imamo režisera veterana koji se igraju i ispituju mogućnosti medijuma.

Ako to nije važno u pandemijskoj godini koja će biti presudna za mnoge buduće odluke u vezi sa filmskom industrijom, onda ne znamo što jeste.

M. I.-N.

OCJENA: 2/5 (The Prom)

OCJENA: 3/5

(Let Them All Talk)

imdb.com

Teško je ne voljeti Marfija i to njegovo slatko, nježno, iskreno srce u obliku borovnice, željno da zagrli cijeli svijet i ostvari svačije snove.

Svakim novim projektom nastavlja da dokazuje da onaj gej klinac iz Indijane, koji je imao sreće i talenta da se ostvari u šoubiznisu, ipak nikad nije zaboravio što znači biti autsajder u sopstvenom gradu, porodici i koži.

Jasno je da sada, kada Marfi ima mogućnost da ih snimi, želi da obezbijedi usamljenim klincima poput sebe LGBTIQ priče sa kojima se mogu identifikovati, ali na tom putu ne prestaje da pravi dvije greške. Prvo, ne bavi se aktuelnim, nego stoput

fotografije) osnovali čuvenu Magnum Photos agenciju 1947. godine, sada s kancelarijama u Londonu, Njujorku, Tokiju i Parizu. Kapina romansa sa foto-reporterkom Gerdom Taro stala je u jedan od decenijskih indi hitova ,,Taro“ benda Alt-J. Upravo je Breson razvijao posljednji Kapin film, u danima nakon njegove smrti, u ratu u Indokini. I sve to su samo crtice iz života pustolova, kojima je oružje isključivo bio Leika fotoaparat, stisnut uz grudi.

Breson se od početka sedamdesetih do smrti, u dubokoj starosti 2004. godine, bavio slikarstvom. A posljednju fazu karijere u fotografiji obilježilo je jedno putovanje. Najslavnija iz tog perioda je slika muzičara na biciklu, s kontrabasom na leđima, fotografisana s leđa. Ne u nekoj francuskoj provinciji - već na planini Rudnik, kraj Gornjeg Milanovca...

pinterest.de

Objektiv

Sa Džejmsom Kordenom u Netfliksovom muzičkom kršu

Sa Lukasom Hedžisom u kruzerskoj drami HBO Max

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

CELULOID

17

Objektiv

„The Wolfwalkers“: Najbolja animacija godine ipak neubjedljivija od prethodnika „The Secret of Kells“ i „Song of the Sea“

nytimes.com

Mejb i Robin u vučjoj koži praćene pjesmom „Running with the Wolves“

Paleta najmirisnijih i najšuškavijih jesenjih boja u sekvencama koje se odvijaju u šumi

D

izni i Piksar imaju i reputaciju i lovu, a Gibli ima Hajao Mijazakija. Ali, oni koji doživljavaju epifaniju istražujući keltsku mitologiju i/li slušajući muziku folk autora poput Lorine Mekenit – najljepše animirane filmove traže na jednom drugom, manje popularnom mjestu. U studiju „Cartoon Saloon“ iz irskog Kilkenija, koji već stoji iza tri za Oskara nominovane animacije: „The Secret of Kells“ (Tom Mor, Nora Tvoni, 2009), „Song of the Sea“ (Mor, 2014) i „The Breadwinner“ (Tvoni, 2017).

Prošlo je šest godina od kada je Lisa Haningan zapjevala „The Selkie Song“, a „Song of the Sea“ darovao svijetu jedan od najljepših (animiranih) filmova decenije.

AMBICIOZAN POVRATAK

Vibrantni, ručno crtani kadrovi; pažljivo probrani motivi iz keltske folk baštine i vanvremenska priča o boli, gubitku i nezamislivim stvarima koje bismo uradili da sačuvamo duše onih koje volimo – ostavili su nas gladne i žedne animacija „kakve se više ne prave“.

Doduše, Cartoon Saloon je u međuvremenu prikazao „The Breadwinner“, takođe sjajan film koji odslikava sve kvalitete sopstvenog studija. Ali, sa pričom o jednoj djevojčici u paklu rata u Avganistanu, ostali smo daleko od irskih šuma i mitskih bića sa kojima smo srasli u „The Secret of Kells“ i „Song of the Sea“. Naš „keltski post“ prekinut je tek ovog decembra, kada je na striming servis Apple TV+, nakon premijere u Torontu, stigao „The Wolfwalkers“, Morov treći i vjerovatno posljednji povratak u animirani zagrljaj folk mitologije.

Sa režiserom Rosom Stjuartom, scenaristom Vilom Kolinsom i budžetom duplo većim nego za „Song of the Sea“, Mor se vratio na dobro poznatu teritoriju, ali sa većom ambicijom. Da od filma „The Wolfwalkers“ napravi i sjetno ljubavno pismo irskoj kulturi, i dirljivu priču o odrastanju, i upozoravajuću ekološku parabolu, i dramu o (ne)razumijevanju „očeva i sinova“... I ne manje bitno - metaforu o irskoj borbi za slobodu pod imperijalističkom čizmom Engleske tokom 17. vijeka.

IRSKA MALA MU

Više potentnih borbi (Irske i Engleske, djece i roditelja, prirode i čovjeka, paganstva i progresa, pa i religije i industrijalizacije) završilo je napola skuvano.

Priča o odrastanju, iako predivna, nije smjela da pojede ostale slojeve filma dana krijući odlazi za ocem u šumu i sticajem čudnih okolnosti upoznaje neobičnu djevojčicu ogromnih zelenih očiju i još veće narandžaste kose. Čudna, prčasta kreatura, koja najviše podsjeća na Malu Mu (kad bi junakinja „Mumijevih“ bila okrugla kao pomorandža i imala kosu u obliku vodopada jesenjeg lišća), zove se Mejb (Iv Vitaker). Ona i njena majka Moli (Marija Dojl Kenedi) jedne su od posljednjih „wolfwalkersa“: ljudskih bića, koja mogu da komuniciraju sa vukovima i da uzmu njihov oblik, a imaju i iscjeliteljske, magijske sposobnosti.

Tu vrstu posebnosti mogu da prenesu i drugima. Jedan Mejbin ugriz dovoljan je da Robin zauvijek bude zaražena njenom, vučjom vrstom slobode. Ali, da i tek tu, želeći da formira čopor od dvoje i zaštiti svoju novu prijateljicu od „djetinjastih hirova“, shvati poziciju prezaštitničkog oca i njegovu potrebu da je spriječi da crta van zadatih linija.

OBRNUTA CRVENKAPA

Recimo da je sve ono što će se dogoditi do kraja vrlo predvidljivo. No, makar u prvoj polovini filma, ne razmišljate previše o tome. Previše ste obuzeti predivnom animacijom i načinom

indiewire.com

Radnja filma „The Wolfwalkers“ odvija se 1650. u Kilkeniju, u doba kada grad pada pod „zaštitu“ engleskog lorda Olivera Kromvela (Sajmon Mekburni). Prati radoznalu, neukrotivu djevojčicu Robin (Onor Nifsi), čiji je otac Bil Gudfelou (Šon Bin koji, nećete vjerovati, ostaje živ do kraja!) lovac zadužen za eliminaciju vukova iz obližnje šume nauštrb koje treba da se proširi grad.

Umjesto da sjedi kući, riba podove i „bude bezbjedna“, Robin želi avanturu. Tako jednog

Vuk nije promijenio dlaku, ali jeste ćud

Morov novi film prelijepa, ali nesavršena metafora odrastanja

na koji Mor gradi glavne junakinje. „The Wolfwalkers“ je spoj dvije totalno suprotne palete. Najljepših, najmirisnijih, najšuškavijih jesenjih boja u sekvencama koje se odvijaju u šumi – kao jedinom prostoru potpune slobode dvije djevojčice; te depresivnog crnila u zgradama i na ulicama smrdljivog grada na čije je zidine osuđena Robin.

Detalji do kojih ide Morov crtački tim ostavljaju bez daha. Gotovo je nevjerovatna količina pažnje koja je posvećena aposlutno svakom listu, grmu, cvjetiću u šumi, kao i predstavljanju Kilkenija kao mjesta iz kojeg je izgnana sva magija karakteristična za irsku geografiju.

Poseban naklon zaslužuje dizajn vukova. Na početku, dok Robin ne uroni u „wolfwalkers“ svijet, vidimo ih iz perspektive Crvenkape: kao divlje životinje, zvijeri, krvoloke, izvor životne opasnosti. Vidimo ih onako kako želimo da ih vidimo.

U ŠAPAMA DJETETA

Kasnije, vukovi su pred nama onakvi kakvi zaista jesu - ili kakvim bismo ih barem vidjeli da se u međuvremenu nijesmo toliko otuđili od prirode. Topli su i umiljati, krhki i nježni, mnogo bliži korgijima nego potomcima onog koji je večerao Crvenkapu. Ljudi su ipak ti, ako pitate Mora, koji su mnogo veće i strašnije zvijeri. Stoga „The Wolfwalkers“ možemo posmatrati i kao neku vrstu izokrenute „Crvenkape“.

Osim iz animacije, film crpi najveću snagu i ljepotu iz načina na koji Mor oblikuje karaktere glavnih junakinja i njihovo prijateljstvo.

Mejb je sve ono o čemu je Piksar sanjao a što nije uspio da učini kada je radio feministički osviješćenu princezu Meridu iz „Brave“ (2012), a Robin jedan od najljepših autsajdera u svijetu animacije sa kojim mogu da se poistovjete djevojčice koje ne zanimaju metle i kutlače, već lupe, geografske karte, avantura, istraživanje.

Cjelokupni ton, atmosferu, djetinjast humor, vizuale – Mor je podredio Robin i Mejb, želeći da smjesti gledaoce u cipele (ili šape) dva djeteta koja odrastaju u zastrašujućem svijetu.

Prezaštitnički ili odsutni roditelji, ekološka katastrofa u najavi, rat koji bukti, nemogućnost da budu slobodne... U takvom svijetu, pronaći sebi sličnog najveće je blago. Mor savršeno lovi taj osjećaj, najizraženiji kod tinejdžera, i baš zbog toga je „The Wolfwalkers“ ipak najubjedljiviji kada ga posmatrate kao coming of age dramu.

Nažalost, iako govorimo o ubjedljivo najboljoj animaciji godine, kojoj ne gine nominacija za Oskara i čiji status do kraja 2020. može ugroziti samo Piksarov „Soul“, „The Wolfwalkers“ ne može ni da priviri Morovim prethodnicima, niti statusu zapadnjačkog odgovora na Mijazakijev klasik „Princess Mononoke“ (1997) koji mu pripisuju pojedini svjetski kritičari.

PLASTIČAN NEGATIVAC

Koliko god voljeli glavne likove, posebno nježnog džina Bila Gudefeloua i činjenicu da vukoubici glas, gle ironije, pozajmljuje Šon Bin (Ned iz „Game of Thrones“, čiju kuću Stark predstavljaju upravo ( jezo)vuci) – Kolinsov scenario ne služi na čast Morovom filmu. U dijalozima se većinom vuku opšta mjesta, a pojedini motivi, poput generacijskog nerazumijevanja, toliko su prenaglašeni, da ćete nekoliko puta i prevrnuti očima. Što se tiče Morove eko-oštrice, možemo da polemišemo da li je trebalo da bude jača ili je suptilno provlačenje poruke o važnosti suživota sa prirodom i vraćanju „paganstvu“ ipak bolji autorski izbor. Ali, ista stvar ne može se reći za nerazrađeni istorijski kontekst.

Jasno je da su vukovi metafora irske kulture, a Kromvel oličenje engleskog imperijalizma i brisanja identiteta i slobode „najmagičnije zemlje na svijetu“. Već smo govorili o tome koliko je snažan taj utisak „obrnute Crvenkape“.

Opet, jedno je suptilna metafora, a drugo nerazrađen, plastičan negativac. Kromvelovi motivi ostali su nedorečeni, ako ne računamo puko pominjanje religijskog fanatizma i napola skuvan motiv „mentaliteta stada“ s jedne protiv „mentaliteta čopora“ s druge strane.

NEMOĆNA MUZIKA

Ima u Kromvelovom portretu upečatljivih momenata, poput onog: „Ono što se ne može pripitomiti, mora se uništiti.“ U tu rečenicu stalo je skoro sve što se može reći o imperijalizmu – ne samo engleskom. Opet, takvih je momenata nedovoljno za ubjedljivog negativca, pa čak iako vizuali i glas Sajmona Mekburnija rade čuda za njegovu zastrašujuću pojavu.

Još jedna od velikih zamjerki je muzika. Kompozicije Bruna Kulajsa, muzika folk benda Kila, pa ni moćni glas norveške vokalistkinje Aurore – djeluju mizerno spram soundtracka prethodnika. U poređenju sa proganjajućom baladom „The Selkie Song“, Aurorina „Running with the Wolves“ djeluje kao nešto dostojnije Diznijevog prosječnog crtaća, nego ovako autentične animacije.

Mur je imao odličnu ideju i plemenitu namjeru, ali nije do kraja ispunio ambiciju. „Dlaka“ njegove nove animacije je ista kao kod prethodnika, ali njena ćud je drugačija, površnija, nedorečenija. Više potentnih borbi (Irske i Engleske, djece i roditelja, prirode i čovjeka, paganstva i progresa, pa i religije i industrijalizacije) završilo je napola skuvano. Na kraju, dobili smo samo jedan izuzetan sloj filma: predivnu priču o odrastanju koja je, nažalost, pojela sve ostalo.

Od Mora i studija Cartoon Saloon očekivalo se više... Ali, dobro. Možda smo i mi ludi što smo se nadali još jednoj epifaniji ravnoj vječnom „Song of the Sea“...

M. IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

OCJENA: 3/5

18

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Igor Marković u 40. godini sa 16 pogodaka vodio Lovćen do 10. trofeja u Kupu Crne Gore

Mladić u tijelu veterana Od Lovćenovih 30, čak 16 - dva više nego svi njegovi saigrači zajedno - dao je čovjek koji je 16. decembra proslavio 39. rođendan.

Igor Marković - veteran koji igra kao momak.

- Na svakoj utakmici neko odskoči, ovog puta sam to bio ja. Šesnaest pogodaka nije malo, ali do izražaja je došlo iskustvo i timska igra.

Razigravan sam od golmana, bekova, pivota, bilo je i sedmeraca... Istakao sam se zahvaljujući ekipi, a igramo zaista dobro od početka sezone - skromno priča Gile Marković za Arenu.

I DALJE ,,GLADAN“ POBJEDA Prije nego bi neko krenuo da Markovićevom učinku u finalu ,,zamjeri“ što je postignut u državi gdje kvalitet klupskog rukometa nije na visokom nivou ili što je sedam od 16 golova dao iz sedmerca, morao bi da se vrati u blisku prošlost.

Nekadašnje lijevo krilo reprezentacije Crne Gore je tokom pet godina u Komlou, iz kojeg se prethodnog ljeta vratilo u Lovćen, jednom bilo drugi, a jednom četvrti strijelac mađarske lige.

Rešetao je, dakle, Marković u poznim tridesetim i u mnogo jačoj konkurenciji.

- Igraću dok god budem imao ovakvu želju za pobjedom bilo da je to na nekoj ,,igrici“ na treningu ili na utakmicama. Želim da pobijedim u svakoj utakmici i biću na terenu

upisavši sve pobjede do kraja sezone?

- Biću zadovoljan ako uzmemo duplu krunu i ove sezone, još bolje ako budu sve pobjede.

Ali ima dobrih rivala poput Partizana, Komova, Budvanske rivijere... i biće sigurno još dobrih i teških utakmica, što je dobro za crnogorski rukomet.

Mislim da smo najbolja ekipa, ali da moramo biti oprezni i da nećemo biti toliko ubjedljivi.

Očekujem najprije da budemo maksimalni u preostalih šest mečeva regularnog dijela, a onda ćemo vidjeti kako će ići u plej-ofu - ističe Marković.

M. BABOVIĆ

PODGORICA - Rukometaši Lovćena u subotu su stigli do 10. trofeja Kupa od obnove nezavisnosti Crne Gore, postigavši 30 pogodaka u finalu protiv Partizana 1949, koji je zaustavljen na koti 26.

GILE KAO TRENER

Igor Marković na meču sa Partizanom 1949

Treba nam SEHA liga, ali ne da budemo epizodisti Trofeji na crnogorskoj sceni nemaju pravu vrijednost ukoliko uz to ne ide ,,proizvodnja“ igrača, a ni njihov razvoj ne može da bude adekvatan bez mečeva na jačoj sceni ,,makar“ u SEHA ligi.

- Mladi igrači prvo treba da se istaknu u crnogorskoj ligi, kao što je ove sezone u Lovćenu slučaj sa golmanom Borozanom ili proteklih godina u drudok god me bude držala ta volja i dok god budem davao doprinos ekipi. Vidjećemo do kad će to biti - kaže Marković.

Još malo o tome odakle crpi mladalački zanos na zalasku karijere...

- Uvijek sam želio da pobije-

gim klubovima sa Bakićem, Čepićem, Dragaševićem...

Moraju da shvate da sa 18 ili 20 godina treba da budu glavni igrači u našoj ligi i onda da se prepozna sredina u kojoj će se svi ti igrači skupiti na jednom mjestu i praviti ozbiljna priča za SEHA ligu. Bez SEHA lige crnogorski rukomet ne može naprijed, ali treba prvo da se steknu uslovi kako ta dim - nebitno da li je to u kartama, klikerima, na seoskim igrama. Ne volim da gubim, temperament mi ne dozvoljava da drugačije razmišljam i vjerovatno je to nešto što me pokreće - naveo je najiskusniji u iskusnom timu Lovćena.

ekipa ne bi imala ulogu epizodiste, već da svako ko dođe na Cetinje ili u neki drugi crnogorski grad zna da neće biti lako, da mora da pruži 100 odsto da bi pobijedio, a ne da - na primjer - Zagreb dolazi sa trećom postavom, jer onda igranje u SEHA ligi nema svrhu. Zato svi mladi igrači moraju prvo da se dokažu u crnogorskoj ligi, da budu nosioci i prevaga, a onda da se razmišlja o nekom jačem takmičenju. Mi iskusniji im nećemo biti prepreka na tom putu - poručio je Marković.

NAJBOLJI SMO, ALI... ,,Crveni“ u prvenstvu imaju 10 pobjeda iz isto toliko mečeva, na finalnom turniru Kupa za sezonu 2019/20. bili su takođe dominantni.

Može li tim Duška Milića do nove duple krune da stigne

Igor Marković ima dvostruku ulogu od povratka u Lovćen.

Počeo je trenersku karijeru radeći sa cetinjskim talentima.

- Veći dio posla odrađuje Vasko Ćeranić, ali dogovaramo se sve. Nijesmo prezadovoljni rezultatima u Kadetskoj ligi, ali jesam onim što pokazujemo u Drugoj ligi sa ekipom koju vodim. Igramo dobro, mimo mojih očekivanja jer smo pobijedili u nekim mečevima gdje to možda i nije bilo toliko realno, na primjer u gostima protiv Budućnosti, koja je prvi kandidat za ulazak u Prvu ligu. Najmlađa smo ekipa u prvenstvu, a prvi smo poslije prvog dijela šampionata, tako da moram biti zadovoljan, iako uvijek može bolje - navodi Marković.

- Vasko vodi više računa o tim momcima jer ako bih se stopostotno posvetio trenerskom poslu, onda vjerovatno ne bih igrao kao sada. Dok god budem igrački aktivan, trenerski posao će malo trpjeti. Poslije toga imam želju da se posvetim trenerskom esnafu. Ispunjava me kad pođem na trening kadetske ekipe i kad vodim utakmicu, želim da se oprobam u tim N. KOSTIĆ vodama.

Vučević i Orlando spremni za sezonu Orlando našeg Nikole Vučevića pobijedio je Šarlot Hornetse 120:117 u posljednjem pripremnom duelu pred početak NBA sezone, uz odlično izdanje Crnogorca.

Jedan od najboljih centara današnjice Vučević je trijumf obilježio sa 18 poena i 12 skokova. Samo je Eron Gordon bio efikasniji sa 20 poena uz devet skokova. Protiv rivala iz Istočne konferencije Orlando je pokazao raznovrsnost igre u napadu i stigao do trećeg trijumfa predsezone.

U uzbudljivom pripremnom duelu Atlanta je pobijedila Memfis 117:116, uz odlično izdanje Italijana Danila Galinarija koji je ubacio 19 poena uz pet skokova. Bogdan Bogdanović dodao je deset poena uz sedam asistencija u ovom trijumfu Hoksa. Za poražene Grizlise Bruks je postigao 17 a Morent 15 poena.

Vašington je bio bolji od Detroita 99:96 uz 22 poena i sedam skokova Brajanta.

Mladi Izraelac Deni Avdija je u ovoj pobjedi ostavio odličan utisak sa devet poena i deset skokova.

U naredna dva dana neće biti pripremnih utakmica, a zvaničan start NBA sezone zakazan je za noć između 22. i 23. decembra.

S. S.

Evropa dobila novog šampiona, bronza za Hrvatsku

Norveškoj zlato, Francuska tuguje Prva liga za vaterpoliste

Budva lako do trećeg trijumfa Budva Kataro

17 12

BUDVA - Bazen ,,Dragan Trifunović“. Igrano bez prisustva publike. Sudije: Abramović i Đurašković. Rezultat po četvrtinama: 3:2, 5:1, 5:5, 4:4.

BUDVA: Mandić (10 odbrana), Duletić ( jedna odbrana), D. Dragović, Giga 5, Kovačević 1, Mitrović 4, N. Dragović, Jablan, Vukmirović 2, Vukićević 1, Ivanović, Ćetković 1, Franeta 1, Korać 2.

KATARO: Marinković (3 odbrane), Bjelica, Paunović

3, Uskoković, Marković 3, Mršić 3, Popović, Jašović, Vujović, Milaš 1, Vuksanović, Vujošević, Pržica 2, Gopčević.

Vaterpolisti Budve završili su posao nakon dvije četvrtine duela sa Katarom. Domaćin je vodio 8:3, a na manje od tri minuta raspoloženi Blažo Mitrović i ostali stigli su do ogromne prednosti od 17:10. Do kraja meča gosti iz Kotora smanjili su minus na konačnih 17:12.

Budva je upisala treći trijumf iz pet mečeva, a Kataro je bez pobjede.

Vaterpolisti Jadrana zbog obaveza u Ligi šampiona, nijesu igrali mečeve drugog kruga u ovom terminu, a datumi tih utakmica biće naknadno određeni. Šampionat se nastavlja sljedeće godine, najvjerovatnije nakon kvalifikacija za Olimpijske igre koje će se održati od 14. do 21. februara u Roterdamu.

A. M.

Smjena na tronu - Norveška je u finalu šampionata Evrope u Danskoj savladala Francusku 22:20 (14:10) i osvojila osmu zlatnu medalju, a ukupno 12. odličje na EP. Skandinavke su majstorski odigrale prvo poluvrijeme i finiš kada su im se Francuskinje približile. U 35. minutu vodile su 16:11, a na šest i po prije kraja sjajna golmanka Derlo pogurala je saigračice do preokreta i vođstva od 19:18 (drugi put na utakmici Francuskinje su vodile). Ali umjesto da nastave tako - stigao je tuš. Serijom tehničkih grešaka vratile su Norvežanke u novu-staru brzinu u kojoj su Solberg sa gola i sjajna Nora Mork bile nepogrešive.

U norveškoj ekipi osam rukometašica upisale su se u strijelce (najefikasnije Skogrand, Mork i Kristijansen sa četiri gola), a kod Francuske devet, od kojih je najraspoloženija bila Pauleta Fopa sa pet golova.

Norvežanke su do zlatne medalje stigle nakon osam pobjeda u grupnoj i glavnoj fazi.

Manje uzbuđenja bilo je u meču za bronzu, gdje se Hrvatska pobrinula za još jednu senzaciju. Reprezentacija koja je stigla

Jovanka u idealnom timu Očekivano - Jovanka Radičević najbolje je desno krilo šampionata Evrope. Kapitenka crnogorske rukometne reprezentacije u idelnom je timu EP, a preporučile su

u Dansku kao autsajder pobijedila je Dansku 25:19.

Tim bez zvijezda zaustavio je favorita na gol od 45. minuta, a sjajnu priliku da domaćin, nakon 16 godina na EP, osvoji

je sjajne partije u grupnoj i glavnoj fazi ovog takmičenja.

Postigla je 39 golova u šest utakmica. U idealnom timu su Sandra Toft (golman, Danska), Kamila Herem

medalju, spriječila je golmanka Tea Pijević sa 15 odbrana.

Sjajna je u finišu bila Katarina Ježić (pet od pet), kojoj je pripala nagrada za najbolju rukometašicu meča.

(lijevo krilo, Norveška), Vladlena Bobrovnikova (lijevi bek, Rusija), Stine Oftedal (srednji bek, Norveška), Ana Debelić (pivot, Hrvatska), Nora Mork (desni bek, Norveška), Jovanka Radičević (desno krilo, Crna Gora).

U danskom timu nakon odmora na nivou nije bila golmanka Sandra Toft, a Ane Mete Hansen, Tranborg i ostale nijesu imale šansu protiv sjajne odbrane hrvatskog tima.

A. M.

Arena

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Košarka

19

ABA LIGA (11. KOLO): Mornar savladao FMP u ,,Topolici“, Pulen opet sjajan

Barani pravi u završnici Do početka posljednje dionice meča sa FMP-om Mornar je tražio pravu igru, pa je ipak bez drame uspio da pobijedi beogradskog rivala 84:74 u 11. kolu ABA lige.

Posao u ,,Topolici“ riješen je onda kada su kvalitet, uz potrebnu agresivnost i energiju, iskazali visoki igrači - Milko Bjelica u napadu a Tejlor Smit u odbrani. Bez povrijeđenog Ajzee Vajtheda u rotaciji, posao je odrađen na zadovoljavajućem nivou - odbrana Mornara iznudila je čak 18 izgubljenih lopti protivnika.

Kandidat za igrača kola ponovo je Džejkob Pulen - kombo bek je ubacio četiri trojke u drugom poluvremenu, ukupno 29 poena uz pet asistencija i tri skoka (32 indeksna poena). Trener Pavićević dobio je i dovoljno materijala za analizu, situacija na koje treba skrenuti pažnju prvotimcima u različitim rotacijama...

Vrlo bitno - Mornar je u završnici djelovao kao svježiji tim, u očigledno boljem fizičkom stanju. Što je sjajna uvertira za gostovanje Cedevita Olimpiji naredne sedmice.

SKOK U NAPADU RIVALA Mornar nije uspio da do poluvremena naplati efekat dobre

Dvorana: SC ,,Topolica“.

Igrano bez prisustva publike Sudije: Pukl, Hordov i Peić

Pulen Gejbrijel Nidam Jeremić Šehović Smit Mugoša Lazić Vujošević Vranješ Bjelica Luković

29 6 10 6 11 5 4 8 5

84

74

(20:22, 21:18, 22:23, 21:11)

69% (13-9) 61% (39-24) 37% (24-9)

za 1 za 2 za 3

28 (6+22) Skokovi 40 (16+24) Blokade 5 4 Asistencije 20 17 11 Ukradene lopte 10 12 Izgubljene lopte 18 Faulovi 20 21

Rezultati Cibona - Igokea Krka - Partizan Mega - Budućnost Voli Mornar - FMP VEČERAS 18.00 - Zadar - Borac

54% (13-7) 50% (46-23) 30% (23-7)

80:88 69:50 78:72 84:74

bekovske odbrane u pravoj mjeri (prednost 41:40), jer je imao očigledne probleme pod obručem. Čak 11 skokova u napadu imali su gosti, ukupno osam skokova više - tako je FMP nadomjestio lošiji šut iz igre (43,6 procenata, u odnosu na polovičnu realizaciju Barana). Pavićevićev tim je cimao čak pet šuteva iz igre manje do odmora i slobodno bacanje manje. Da su Beograđani bolje šutirali bacanja (9-4) imali bi i opipljivu prednost.

Lazarević Čović Lešić Čarapić Simović Radovanović Pecarski Šešlija Nenadić Radonjić Popović Đorđević

11 10 16 5 2 6 18 6

Domaćin je u ,,Topolici“ bio očigledno frustriran time što nije uspijevao da ostvari opiljivu prednost. Najveća 9:2 bila je u 2. minutu; od tada je FMP u sporijem ritmu uspijevao da ,,uguši“ napadački manevar Barana, pa i da povede 24:20 na startu druge dionice. Podatak da Uroš Luković nije imao skok do odmora, a Tejlor Smit i Keni Gejbrijel po jedan, mnogo govori. Odličan šut Džejkoba Pulena (6-4 iz igre) nije iskorišćen u pravoj mjeri, kao ni raspoložen Derek Nidam kao organizator (četiri poena, šest asistencija, tri skoka i dvije ukradene lopte). FMP se pokazao kao izuzetno pripremljen za ovaj meč, što je

PAVIĆEVIĆ: Problem u skoku Mihailo Pavićević, trener Mornara, istakao je koliko je ovaj meč bio energetski zahtjevan za njegovu ekipu.

- Moram da čestitam igračima, jer su izdržali u ovom meču. Iskren da budem, uključujući utakmice u zahtijevao ozbiljnost i fokus nakon odmora.

ULOGA BJELICE Čak pet trojki za nešto više od šest minuta igre u trećoj dionici ubacio je Mornar - od toga četiri Džejkob Pulen, iz prelijepih driblinga i kretnji iz bloka. Ali FMP je i dalje bio u meču; na 58:58 na početku 28. minuta izjednačio je, u kontri, naš reprezentativac, plejmejker iz Bara Ognjen Čarapić.

Tejlor Smit je u posljenjem napadu u trećoj dionici (63:63) propustio priliku da lako položi nakon skoka u napadu - a

Evrokupu, ne pamtim da nas je neka ekipa više izmorila. Zato čestitke, jer smo izdržali sve to i na iskustvo priveli meč kraju. Ne daj Bože da smo ušli u egal završnicu, svašta bi moglo biti. Ne treba zaboraviti da

Poraz Budućnost Volija od Mege 78:72, prvi u ABA ligi ove sezone, trasiran je na početku 6. minuta kada je centar Vili Rid potpuno nepotrebno šakom udario Filipa Petruševa i dobio isključujuću ličnu grešku. Ali ,,plavi“ nikako poraz ne smiju da svedu na taj jedan detalj; potpuno je zaslužen i bitna lekcija.

Ekipa Petra Mijovića se ove sezone najviše mučila protiv ekipa koje insistiraju na realizaciji u ranoj fazi napada i tranziciji (Unikaha, Mega, Mornar).

U ovom meču imala je šansu za preokret iako je gubila sa 20 poena razlike na početku treće dionice. U toj ključnoj fazi, krajem treće četvrtine, previše je forsirala šuteve, uglavnom preko Džastina Kobsa. Dugo se tražila dobitna kombinacija pod obručem (Edžim i Zoran Nikolić), a pojačanje Amadeo dela Vale igrao je loše na dvojci. ,,Plavi“ nijesu uspjeli da uvedu meč u neizvjesnu završnicu, ponovo su vrlo loše šutirali trojke. Na nešto lošijem realizatorskom skoru Nikoli Ivanoviću nema se što zamjeriti - pored 12 poena (13-3 iz igre) imao je deset asistencija, šest skokova i tri ukradene lopte. Za pobjedu u derbiju je ipak bilo potrebno više, bolji učinci Dela Valea, Apića, Mitrovića, Danila Nikolića. Uz lekciju, da se momenti poput nepotrebne nervoze Rida nikako ne smiju dešavati.

nebranjenom Vranješu pod obručem za 74:68, djelovalo je da domaćin konačno rješava duel. Pulen je u kontri položio za 78:68 na tri i po minuta prije kraja; beogradski tim je zaustavljen na svega pet poena za sedam minuta, a Smit je bio potpuno dominantan pod obručem u kontroli defanzivnog skoka.

Tako je jedna izuzetno odigrana četvrtina bila dovolja za pobjedu i mirnu završnicu, u meču u kojem Mornar nije blistao. Ali još jednom jeste demonstrirao širinu kvalitetnih opcija.

S. S.

trener Mihailo Pavićević bio sve nervozniji kraj aut-linije.

Ekipa je postigla samo dva šuta za dva u trećoj četvrtini, od čega je jedan bio polaganje Nidama u kontri.

U takvoj egal-borbi bilo je potrebno ispoljiti iskustvo i zrelost za jednostavna rješenja na parketu. Isporučio ih je veteran i reprezentativac Milko Bjelica, u uvodna tri minuta iznudio dva faula, od čega jednom uz realizaciju.

U momentu kad je Mornar poveo 72:68 na pola 34. minuta, FMP je već ispunio bonus. Kada je Bjelica asistirao

Mladi tim iz Beograda nanio prvi poraz Budućnost Voliju u ABA ligi ove sezone

Mega zaustavila ,,plave“

je FMP na dva razlike za njih promašio tri otvorene trojke početkom posljednje dionice. Mnogo ih cijenim kao klub i tim. Nije mi bilo lako pratiti meč, rival je imao 16 ofanzivnih skokova, to govori mnogo o njihovoj energiji - rekao je Pavićević.

Dvorana: ,,Ranko Žeravica“.

Igrano bez prisustva publike Sudije: Petek, Majkić i Vovk

Mišković Smit Petrušev Tepić Kljajević Momirov Novak Simonović Jovičić Cerovina Kazalon Langović

9 8 23 8 6 5 9 10 -

78

72

(27:18, 19:10, 14:21, 18:23)

76% (17-13) 55% (40-22) 33% (21-7)

za 1 za 2 za 3

87% (23-20) 38% (52-20) 23% (17-4)

Skokovi 34 (13+21) 33 (6+27) Blokade 3 3 Asistencije 15 16 Ukradene lopte 10 2 13 Izgubljene lopte 8 Faulovi 22 19

Kobs Ivanović Edžim D. Nikolić Apić Mitrović Dela Vale Z. Nikolić Rid Žugić

12 12 22 6 4 3 4 -

MIJOVIĆ: Zaslužen poraz Petar Mijović, strateg Budućnost Volija, bio je nezadovoljan odbranom u prvom poluvremenu u porazu od Mege.

- Mega je potpuno zaslužila pobjedu. U ranoj fazi meča je već bilo jasno u kom pravcu ide utakmica. Već treći put zaredom, računajući utakmice Evrokupa, otvorili smo na loš način našu odbranu, sa skoro 30 poena u prvoj dionici. Mladoj, rastrčanoj ekipi Mege to je pružilo samopouzdanje. Naš loš defanzivni momenat su iskoristili za visoku razliku na poluvremenu. Istrošili smo mnogo energije, u odbrani smo bolje izgledali u drugom poluvremenu, ali to je bilo dovoljno da se ublaži poraz.

OD STARTA U PROBLEMU

U uvodni deficit 8:2 nakon 2:20 minuta ušla je ciljano visočija, ali meka petorka sa Dela Valeom na ,,dvojci“. Odmah se vidjelo koliko u meču ovakvog tempa fali Petar Popović u rotaciji. Ključnom momentu u uvodnom dijelu, koji je Podgoričane lišio startnog centra Rida, prethodile su dvije nepotrebno izgubljene lopte. A domaćin je za samo nešto više od tri minuta servirao seriju 17:2 - za pretjerano visoku prednost 27:12 na kraju 8. minuta. Ulazak Ivanovića, na početku 6. minuta, je kasnio. Faul

drugog centra Apića u 13. minutu bio je neopravdan; klupa podgoričkog tima reagovala je burno i dosuđena je tehniča greška. Takav detalj je sputao tim u momentu kada je juren jednocifren deficit. Nakon izgubljene lopte Žugića, prvi strijelac lige i NBA nada Petrušev uhvatio je lak ofanzivan skok i položio za 36:20. Nakon samo dva i po minuta dionice Mijović je tražio tajm-aut. Petrušev je za svega 12 minuta na parketu imao 14 poena i devet skokova...

Nadu ,,plavih“ da će sa manjim deficitom otići na odmor pre-

sjekle su trojke Simonovića i Tepića (na samom kraju dionice) za 46:28. Ekipa je imala pet skokova manje u odbrani, samo šest asistencija, osam poena manje u reketu - i šut za tri 6-0.

Ukupan šut iz igre - svega na 25 procenta.

PROPUŠTENA ŠANSA

Mijovićev tim je šest minuta držao Megu bez koša u uvodnom dijelu treće dionice - i mogao i do ubjedljivije serije 13:0 za povratak u igru do 26. minuta (48:41). U toj fazi meča Kobs je tri puta forsirao i promašivao - a Melvin Edžim igrao izuzetno

(koš pod faulom Simonovića, trojka preko ruke, realizacija iz posta). U paru sa Zoranom Nikolićem je bio pun pogodak. Na sedam poena deficita Budućnost Voli je promašivala četiri napada zaredom. Kada je Edžim položio za 52:47 Kanađanin je imao već 17 poena (11-7 iz igre).

Totalni preokret (60:49, trojka Cerovine uz zvuk sirene iz teške situacije) je izostao u trećoj dionici, jer Podgoričani nijesu imali još neku raspoloženu šutersku opciju osim Edžima. U posljednjem napadu, Kobs je pod košem izgubio loptu.

Nove trojke, Cerovine i Miško-

vića (66:53 u 33. minutu) bile su loše branjene, za ekipu koja je sve više srljala u oba pravca. Banalan promašaj Dela Valea prilikom nebranjenog polaganja, u 35. minutu, bio je propuštena prilik. U ovako teškim mečevima potreban je fokusiraniji i spremniji italijanski bek. Šteta što ekipa nije na pravi način iskoristila odličnu odbranu na Simonoviću i Petruševu tokom cijelog drugog poluvremena.

Nedostajalo je sreće, protivnik je vezao nekoliko teških i dobro branjenih šuteva za tri u završnici; ipak, poraz je potpuno zaslužen.

S. S.

Arena

20 Sportski miks Francuz i Čehinja obilježili dan skijaških takmičenja

GODINA ZA PONOS, PAMĆENJE I ISTORIJU: Dečić se u 2020.

Slavlje Panturoa i Ledecke

Fudbalska bajk

Norvežanin dočekao peti trijumf zaredom u ski-skokovima

Granerud ne staje

Francuz Aleksi Panturo opravdao je ulogu favorita i pobijedio u veleslalomu u Alta Badiji, ispred norveškog skijaša Atle Lie Megrata, koji je kasnio sedam stotinki.

Panturo, specijalista za veleslalom, ostvario je tek 15. vrijeme u drugoj seriji, ali je imao veliku vremensku zalihu u uvodnoj rundi. Treći je bio Švajcarac Žistin Murizije.

Za Francuza ovo je 31. pobjeda karijere u Svjetskom kupu. Sada na čelu generalnog plasmana ima 376 bodova, poen više od slavnog Norvežanina Alek-

sandera Amota Kildea.

Olimpijska šampionka Ester Ledecka pobijedila je prvi put u karijeri u trci Svjetskog kupa u superveleslalomu, disciplini u kojoj se proslavila na ZOI u Pjongčanhu 2018. godine. U francuskom Val d'Izeru Čehinja je slavila sa tri stotinke prednosti ispred Korine Suter iz Švajcarske, skijašice koja je prošle sezone bila najbolja u toj disciplini. Šampionka Svjetskog kupa Federika Brinjone kasnila je 35 stotinki i završila na trećem mjestu. Samo dan ranije slavna Italijanka imala je težak S. S. pad na trci u spustu.

Halvog Egner Granerud (24), norveški ski-skakač, pobijedio je i na drugom takmičenju Svjetskog kupa u švajcarskom Engelbergu.

Mladić iz Osla stigao je do petog trijumfa zaredom i biće veliki favorit na Turneji četiri skakaonice, koja počinje za osam dana. Skokovima od 141,5 i 135,5 metara ostvario je 305,4 poena, 1,7 više od glavnog rivala, Njemca Markusa Ajzenbihlera (skokovi od 134 i 137,5 metara). Treći je bio Poljak Pjotr Žila sa skokovima od 132,5 i 127,5 metara (296,2 poena).

Kada su favoriti u pitanju, Poljaci Kamil Štoh i David Kubacki bili su sedmi i osmi, slavni Japanac Rioju Kobajaši na 16. poziciji, a austrijski velikan Gregor Šlirencauer na 24. mjestu.

U Svjetskom kupu Granerud vodi sa 600 poena, Ajzenbihler je drugi sa 463 bodova.

S. S.

Trostruki prvak svijeta izgubio u polufinalu Svjetskog gran prija

Lisovski šokirao Selbija Mark Selbi, velika zvijezda snukera, neočekivano je izgubio od Džeka Lisovskog 6:4 u polufinalu Svjetskog gran prija.

Slavni ,,Džester iz Lestera“ Selbi se suočio sa velikim deficitom 5:1 u frejmovima vrlo brzo Lisovski je bio inspirisan protiv trostrukog šampiona planete na velikom turniru u Milton Kejnsu, nedaleko od Londona.

Tako je Selbi propustio priliku da zakaže veliki duel sa prvim snukerašom svijeta Džadom Trampom, u borbi za titulu. Ukoliko Lisovski

pobijedi Trampa, postaće 10. igrač na planetarnoj rang-listi.

U sezoni 2020/21. Tramp ima već dvije titule i dva finala, na ukupno šest održanih takmičenja.

S. S.

Kadetska reprezentacija završila kamp u Podgorici

Drašković testirao 22 igrača PODGORICA – Mini-pripreme su završene, a iako su naši kadeti bili na okupu svega pet dana, taj pripremni kamp u Podgorici bio je od izuzetne važnosti za našu kadetsku fudbalsku reprezentaciju.

Tokom pet dana selektor kadetske reprezentacije Crne Gore Slobodan Drašković imao je priliku da u Podgorici provjeri formu 22 igrača, koja su se našla na njegovom spisku za ovaj mini kamp.

Prethodnih pet dana u Podgorici su trenirali - golmani: Emin Đurović (Lil, Francuska), Filip Domazetović (Budućnost); odbrana: Nihad Balić (Jedinstvo), Balša Vukotić, Damjan Kovačević (Podgorica), Đorđe Pešukić, Damjan Dakić, Luka Živković, Balša Barović (Budućnost); vezni

TUZI - Godina koja je na izmaku, kada je u pitanju crnogorski fudbal, jasno je da je u znaku Budućnosti, koja je napokon stigla do titule, a zatim napravila rekordnih + 18 na polusezoni. To su činjenice, ali i pored toga, 2020. godina biće upamćena po fenomenu za koji je zaslužan Dečić.

Klub koji je u sezoni 2018/2019. pukom srećom izbjegao ispadanje iz Druge lige, uspio je da u 2020. godini proslavi povratak u elitni rang nakon dvije godine, a onda napravi fudbalski ,,bum“.

Dečić, iako drugi najmlađi tim u Crnoj Gori, i pored nikad više kandidata za Evropu (uz Budućnost i Sutjesku, evropske ambicije jasno su pokazali Iskra i Zeta, koji su igrali ljetos kvalifikacije za Ligu Evrope, ali i Podgorica), zimuje u samom vrhu, odnosno kao jesenji vicešampion?! Uspjeh ravan čudu, u koje ne da niko nije vjerovao, nego niko nije mogao ni da zamisli.

- Da je prije početka sezone nego rekao da će Dečić biti drugi vjerovatno bi svi rekli da je lud - u svom stilu počeo je priču za Arenu Edis Mulalić, trener Tuzana.

Svaka čast Hadžibegiću i Savezu Edis Mulalić pohvalio je odluku Faruka Hadžibegića da u svakoj akciji naše reprezentacije ,,A“ timu naše selekcije priključi nekoliko igrača iz Prve lige.

- Mislim da je to sjajna stvar i

velika motivacija za sve igrače.

Imali smo Đoljaja u selekciji U19, Drešaja u mladoj reprezentaciji, golman Velimirović bio je četvrti na spisku za ,,A“ tim i opcija u slučaju da bude potre-

BEZ POJAČANJA Nekadašnji igrač i trener Željezničara, koji je već pravio čuda sa Dečićem, donio je nevjerovatnu energiju, ulio samopouzanje mladim igračima, ali i promijenio navike mnogih timova, koji su minulih godina imali jasnu praksu da nakon ulaska iz Druge lige u elitni rang naprave totalnu rekonstrukciju tima angažovanjem ,,zvučnih“ pojačanja.

- Nijesmo pravili neki bombastični prelazni rok, iako se o tome pričalo i nagađalo u Crnoj Gori. Ne, bili smo jasni u tome da treba pružiti šansu mladim igračima i onima koji su bili u borbi za elitu. Doveli smo Markovića i Božanovića, koji jedini imaju prvoli-

gaški staž, uz golmana Ljuljanovića, koji je branio samo u finišu, ostalo su praktično sve igrači iz Druge lige. Međutim, pokazalo se da nam se poklopila energija i veliki voljni momenat uz naporan rad - objasnio je Mulalić, dodajući da je Dečić prvi nakon Podgorice i Čelika, koji je ulaskom iz Druge lige, uspio da napravi mnogo problema i iskusnijim timovima.

Dečić je definitivno osvježenje za ligu, a nestvarna serija od 17 utakmica bez poraza (15 u prvenstvu i dvije u Kupu) ostaće za pamćenje, uz najveći uspjeh u istoriji kluba - plasman u polufinale Kupa.

- Kada se sve pogleda, nije to loše - našalio se Mulalić, a zatim imao zanimljiv komentar.

- Činjenica da imamo dva poraza za polusezonu, a da toliko ima Budućnost, koja dominira crnogorskim fudbalom godinu i po, a uz to da smo protiv nje u tri utakmice poraženi samo jednom, onda je jasno da sve ovo je bila sjajna priča. Drago mi je zbog ljudi iz kluba, koji zaista svakim danom pokazuju koliko vole klub i sigurno je da će sve ovo uticati da još više podižu klub, ali i zbog svih ljudi iz Tuzi, koji vole Dečić. Iskren da budem igrači su sami sebe iznenadili - dodao je stručnjak iz Bosne i Hercegovine.

Fudbalski treneri od danas na seminaru za produženje licence

Struka ima riječ

red: Nemanja Carević (Grbalj), Lazar Stanišić (Kom), Mihailo Guberinić, Luka Bubanja (OFK Berane), Aleksa Ćetković, Vladimir Perišić (Budućnost), Dragoljub Radoman (Grafičar, Srbija), Pavle Pavićević, Pavle Mugoša (Podgorica); napad: Bogdan Veljić (Partizan, Srbija), Viktor Đukanović, Mitar Globarević (Budućnost) i Riad Bralić (OFK Berane).

Inače naša kadetska reprezentacija nedavno je na žrijebu u Nionu saznala da je za rivale u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, gdje će igrati u grupi 1, dobila Tursku, Dansku i Maltu. R. P.

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

PODGORICA - Tivat će ovih dana biti centar za fudbalske trenere.

Naime, centar za edukaciju trenera Fudbalskog saveza Crne Gore obavijestio je trenere da do kraja ove godine ističe rok važenja UEFA ,,Pro“, UEFA „A“ i UEFA „B“ licenci, te da će seminar za produženje validnosti biti održan od 21. do 23. decembra u hotelu ,,Palma“ u Tivtu.

Kandidati koji obnavljaju UEFA ,,B“ licencu okupiće se danas u 15 časova u Tivtu, dok će treneri koji obnavljaju UEFA ,,Pro“ i ,,A“ licencu biti na seminaru od sjutra.

UEFA ,,Pro“ licencu moraće da obnove nekadašnji selektor Crne Gore Branko Brnović, te Slavoljub Bubanja, Obren Sarić, Ivan Brnović, Dušan Vlaisavljević, Milorad Malovrazić, Anto Drobnjak i Predrag Vukotić.

Spisak trenera validaciju UEFA ,,A “ licence: Željko Joksimo-

vić, Božidar Vuković, Safet Kalezić, Dragan Aničić, Mladen Vukićević, Velibor Matanović, Milan Drobnjak, Milan Ražnatović, Sabahudin Bekto, Miodrag Kostić, Željko Kaluđerović, Željko Božović, Ranko Međedović, Rajko Mugoša, Dejan Jelenić, Lukovac, Branko Bošković, Vladimir Božović, Brajan Nenezić, Simo Medigović, Miloš Rašović, Željko Ćetković, Vladimir Krunić, Minja Ljumović, Željko Mrvaljević, Boban Aković, Vladimir Zindović, Željko Nikaljević, Dušan Ivanović, Pero Giljen, Dejan Perović, Nikola Rogošić, Branislav Uljarević, Branislav Šćepanović, Miroslav Kovačević, Jasmin Decević, Milan Radulović, Gavrilo Petrović i Radoš Marković.

Spisak trenera za validaciju UEFA ,,B“ licence: Dragan Drašković, Branislav Jovović, Zoran Perović, Zoran

Radović, Bojan Usanović, Marko Lalević, Dalibor Peković, Frano Marović, Milovan Perišić, Stevo Marić, Darko Lubarda, Ivan Vukmirović, Nikola Vukoslavčević, Božidar Vuksanović, Đorđe Kontić, Miljan Aničić, Branislav Đukanović, Vanja Pejović, Goran Marović, Željko Vujičić, Ivan Đuričković, Marko Marković, Saša Živaljević, Fuad Osmanagić, Božo Pejović, Ivan Vujović, Zoran Banović, Jovo Đurđević, Radoslav Bulić, Ivan Vušurović, Dražen Drobnjak, Dejan Perović, Milan Ivanović, Nikola Radulović, Dragan Jovanović, Petar Đurović, Veljko Bajković, Ivan Milić, Vladimir Vujović, Dejan Ognjanović, Nemanja Kljajević, Miloš Vukčević, Zoran Grabovica, Nedeljko Vlahović, Blagota Popović, Vladan Pavićević, Zdravko Dragićević, Nikola Mihailović, Milan Stanković, Milorad Šaletić, Vojislav Peković i Darija Đukić.

R. P.

Francuz vezan za kraljevski klu

Zidan ne preg Realom o nov Zinedin Zidan ima ugovor sa Real Madridom do 2022. godine, a saopštio je da sa upravom kluba nije pregovorao o produženju saradnje. Španski mediji su ranije pisali da bi Francuz mogao da napusti klupu ,,merengesa“ zbog neubjedljivih igara, ali je ekipa u posljednje vrijeme digla

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

. vratio u elitu, a onda napravio pravi ,,bum“

ka iz Tuzi

od Budućnosti, Sutjeske ili Iskre, koji na svakoj poziciji imaju dva igrača, mi nemamo alternative. Zato moramo tražiti rješenja, jer biće povreda, kartona, proljeće je uvijek teže, ali igračima svaka čast kako smo sve izgurali. Možda neko misli da je to sreća, slučajnost kada napravite seriju, kada nema povreda, ali nije to baš tako. Morali smo da doziramo trening, da dobro pazimo i sve to nam se isplatilo, ali ljudi iz kluba su vidjeli i svjesni su da moramo imati širi roster - kaže Mulalić.

MOTIVISALI BUDUĆNOST

ban. Velika je to satisfakcija za sve njih.

Camaj i Vuljaj golovima su skrenuli pažnju i sigurno da je činjenica da neko prati njihove igre velika stvari i svaka čast Hadžibegiću i Fudbalskom savezu - rekao je Mulalić.

MALI ROSTER Dečić je polusezonu završio sa samo 13 igrača koji imaju dvocifren broj nastupa, što najbolje potvrđuje da je Mulalić imao mali roster, ali je sve to ukomponovao odlično, mada je finiš polusezone, kada su stigle povrede i kartoni, uslovili da Tuzani izgube nekoliko bodova.

- Bajern kada je osvojio sve što može da se osvoji tražio je rješenja da unaprijedi tim.

Sigurno da, ako želimo nešto ozbiljnije, moramo tražiti neka rješenja, jer nam treba zdrava konkurencija.To se pokazalo na primjeru golmana, gdje imamo dva sjajna čuvara mreže, ali za razliku

Dečić je na kraju polusezone poražen na svom terenu od Budućnosti (4:0), ali ni taj poraz nije mogao pokvariti utisak polusezone za pamćenje.

- Naravno da nije. Mislim da je svima jasna razlika u kvalitetu između Dečića i Budućnosti, mi smo mali klub, Budućnost je institucija, razlika u budžetu i vrijednosti igrača je sigurno ogromna, ali nas to ne zanima. Borili smo se pošteno, uspjeli smo da ih savladamo, jednom igrali neriješeno, a u posljednjem meču smo doživjeli poraz. Ali i u toj utakmici, iako nikada nije prijatno kada izgubite, bio sam ponosan na moje igrače, jer se vidjelo kod igrača Budućnosti koliko im je svaki gol bio važan, kako su se radovali. Očigledno ih je ,,mali“ Dečić dobro motivisao, što je satisfakcija - rekao je trener Dečića, koji je bio vrlo staložen i nije želio da najavljuje velike stvari, čak ni kada je tadašnji trener Sutjeske Dragan Radojičić javno rekao da su Tuzani favoriti protiv njegove ekipe.

- Nijesmo poletjeli, idemo od utakmice do utakmice, a sigurno da smo svi iznenađeni. Ali sada nas čeka još izazovnija polusezona - zagonetan je na kraju bio Mulalić.

R. P.

Arena PREMIJER (14. KOLO): Novi poraz Totenhema, šest golova ,,crvenih đavola“ Mančester junajted je zgromio Lids (6:2) i probio se na treće mjesto Premijer lige, sa pet bodova i utakmicom manje od Liverpula. ,,Crveni đavoli“ su odigrali sjajan meč protiv povratnika u Premijer ligu, a kanonada je bila izvjesna kada je domaćin već u trećem minutu vodio 2:0.

Skot Mektomini je pogodio u drugom, pa u trećem minutu i postao prvi igrač u istoriji Premijer lige koji je postigao dva pogotka u prva tri minuta utakmice.

Junajted je do kraja poluvremena postigao još dva gola, a pogodak Kupera u 41. nije spasio Lids od debakla.

Za razliku od tima Ole Gunara Solskjera koji je u naletu, Totenhem je u samo pet dana izgubio dva derbija i sa diobe prvog skliznuo na peto mjesto.

Poslije Liverpula, od ekipe Žozea Murinja bolji je bio Lester

Iako oslabljen neigranjem Ibrahimovića, Rebića, Kjera..., Milan je pobijedio Sasuolo (2:1) i ostao na prvom mjestu Serije A. Trijumf ,,rosonera“ najavio je

govara sa vom ugovoru formu i pruža dobre partije.

- Ne razmišljam, imam ugovor i neću ništa tražiti. Svaki trenutak u ovom klubu je sjajan i srećan sam što mogu da kažem da sam u najboljem klubu na svijetu - rekao je Zidan, a prenosi Marka.

Real je u Primeri za petama vodećem Atletiko Madridu, a u osmini finala Lige šampiona igraće sa Atalantom.

D. K.

Izjednačen je sa Omarom Sivorijem, koji je 1961. godine takođe dao 33 gola.

Ronaldu je ostala još jedna utakmica u ovoj godini i mogao bi da prestigne legendarnog napadača ,,stare dame“.

Neprikosnoven je još jedan bivši igrač torinskog kluba - Felis Borel, koji je 1933. godine potpisao 41 pogodak.

D. K.

21

Rezultati Brajton - Šefild j.

1:1 (0:0) (Velbek u 87. - Bogl u 63) Totenhem - Lester 0:2 (0:1) (Vardi u 45.+4, Aldervejreld (ag) u 59) Man. junajted - Lids 6:2 (4:1) (Mektomini u 2. i 3, Fernandeš u 20. i 70. (pen), Lindelof u 37, Džejms u 66. - Kuper u 42, Dalas u 73) DANAS 18.30 - Barnli - Vulverhempton 21.00 - Čelzi - Vest Hem

- ,,lisice“ su slavile 2:0 i došle do druge pozicije.

Lester je poveo u nadoknadi prvog poluvremena iz jedanaesterca koji je skrivio Serž Orije Orije, a u pogodak pretvorio Džejmi Vardi. ,,Lisicama“ je u 48. poništen pogodak Džejmsa Medisona, ali je 11 minuta kasnije ipak bilo 0:2 - Vardi je nadvisio Sisoka, a Aldervejreld postigao autogol.

Totenhem zaostaje šest bodova za Liverpulom, a osim Lestera i Junajteda između njih je i Everton.

Lester ima četiri boda manje od ,,redsa“, Everton zaostaje koliko i Junajted - pet. Ne. K.

Rezultati

Milan poveo u sedmoj sekundi i ostao na prvom mjestu

Kristijano Ronaldo ponovo ušao u istoriju

ub do 2022. godine

Junajted u naletu, Totenhem u padu

SERIJA A (13. KOLO): Inter prati ,,rosonere“

Portugalac niže uspjehe u Juventusu

Sa dva gola u pobjedi Juventusa na gostovanju Parmi Kristijano Ronaldo je postao najbolji strijelac u jednoj kalendarskoj godini u Italiji u posljednjih 59 godina.

Portuglac je nadmašio Stefana Najersa, koji je 1951. godine postigao 32 gola.

CR7 je sada treći na vječnoj listi ako se gleda učinak na Apeninskom poluostrvu.

Fudbal

Rafael Leao poslije samo 6,2 sekunde, što je najbrži gol u istoriji ,,liga petice“.

Na 2:0 povisio je Belgijanac Salemakers u 26, a Berardi je u 89. uspio samo da ublaži po-

raz domaćina.

- Ova pobjeda u svakom smislu znači više od sama tri boda. Remizirali smo u posljednja dva meča, željeli smo da se vratimo na pravi put i uspjeli smo, uz

Arsenalu ne ide u Premijer ligi - uprava kluba razmišlja da smijeni trenera Mikela Artetu čiji tim zauzima 15. mjesto na tabeli, sa svega četiri boda više od zone ispadanja.

Nije samo promjena na klupi jedna od opcija da se ekipa razmrda. Engleski mediji pišu da ,,tobdžije“ planiraju pojačanja u januarskom prelaznom roku, a na vrhu liste želja je Kristijan Eriksen iz Intera.

sve probleme koje imamo - rekao je trener Stefano Pioli.

Milan ima 31 bod nakon 13 kola, jedan više od Intera koji je kod kuće savladao Speciju 2:1.

Trijumf ,,nerazurima“ donijeli su Hakimi i Lukaku.

- U prvom poluvremenu smo malo rizikovali, ali smo malo i uradili u napadu. Važan je trijumf, kao i to što je šesti uzastopni, napredujemo na tabeli.

Naredni meč je sa Veronom, a onda slijedi pauza koja nam je potrebna. Očigledno je da nam fali svježine - izjavio je trener Antonio Konte.

Atalanta je deklasirala Romu (4:1), iako je gubila na poluvremenu pogotkom Džeka. ,,Boginja“ je proradila u nastavku, kada su pogađali Sapata, Gosens, Murijel i Iličić.

Roma zaostaje sedam bodova Ne. K. sa Milanom.

Inter u trci za Vajnalduma

Danac želi što prije da napusti Inter

Eriksen se vraća na Ostrvo

Torino - Bolonja 1:1 (0:0) (Verdi u 69. - Sorijano u 78) Benevento - Đenova 2:0 (0:0) (Insinje u 57, Sau u 89. (pen)) Kaljari - Udineze 1:1 (1:0) (Likojanis u 27. - Lazanja u 57) Inter - Specija 2:1 (0:0) (Hakimi u 52, Lukaku u 71. (pen) - Pikoli u 90.+4) Sasuolo - Milan 1:2 (0:2) (Leao u 1, Salemakers u 26. - Berardi u 89) Atalanta - Roma 4:1 (0:1) (Sapata u 59, Gosens u 70, Murijel u 72, Iličić u 85. - Džeko u 3)

Danski reprezentativac nije u ozbiljnim planovima Antonija Kontea i najavio je odlazak iz Milana.

To odgovara i ,,nero-azurima“ koji bi da se riješe igrača sa ogromnim primanjima, a ne daje doprinos rezultatima tima.

Arsenal je spreman da u posao sa Interom uključi Granita Džaku, fudbalera koji se u par navrata povezivao sa transferom u italijansku ligu.

Za Eriksena je zainteresovan i Mančester junajted, ali mediji na Ostrvu ističu da je u ovom trenutku realnija selidba na ,,Emirejts“.

Prije prelaska u Inter, ofanzivac danskog nacionalnog tima sa uspjehom je nosio dres Totenhema.

D. K.

Žoržinjo Vajnaldum (30) ima odličnu ponudu Intera za ugovor u januaru ili na ljeto naredne godine, objavio je londonski San. Holandski reprezentativac je u posljednjoj godini ugovora u Liverpulu. Tokom ljeta za nama bilo je izvjesno da će pojačati Barselonu, međutim finansijska situacija u gigantu iz Primere nije idealna. Sa druge strane, Vajnaldum je svjestan da u šampionu Premijer lige nema garantovano mjesto prvotimca.

Ponuda iz Serije A u skladu je sa njegovim ambicijama i finansijskim očekivanjima, iako i dalje preferira transfer u Barselonu.

Iv Besuma iz Brajtona je Žoržinjova potencijalna zamjena u Liverpulu.

S. S.

22

Marketing

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Feljton

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

23

14.

ISTORIJA CRNOGORSKOGA SUDSTVA

To bijahu slovenski lavovi sa elementima ljudske dike » Piše: Dr Čedomir BOGIĆEVIĆ Obrazovanjem Senata, 1831., kao vrhovne vlasti, ovaj preuzima sudske i upravne poslove i postaje crnogorska Vlada i Vrhovni sud, čija je funkcija odvojena od vladičanske – vladarske, kao šefa države. Dakle, Senat postaje vrhovna sudska instanca. Umjesto plemenskih sudova formiraju se kapetanije, kao teritorijalno– administrativne jedinice unutar plemena na čelu s kapetanom koji vrši sudsku, upravnu i vojnu vlast.

Oni su bili prvostepeni sudski organi i sudili su inokosno, a pri suđenju uzimali su kao savjetnike – barjaktare i poljake. Vladika Rade (Petar II Petrović) zabranjuje 1846. godine “privatni umir krvi” i uvodi načelo državne intervencije – gonjenje učinilaca kaznenih djela i umir krvi putem suda. Plemenski kapetani uglavnom su postali dotadašnji plemenski knezovi, koji u nekim plemenima i dalje vrše dužnosti ali će ih odlučno ukinuti energični i mladi Knjaz Danilo I Petrović.

Za vrijeme vlade Knjaza Danila (1852–1860) učvršćuje se centralna struktura vlasti. Senat je vrhovni zemaljski sud, dok je zakonodavna i upravna vlast u rukama Knjaza. Kapetanije su podijeljene na manje upravno– vojne jedinice – stotine na čelu sa vojnim starješinom – stotinašem, a stotine na desetine na čelu sa desečarom, kojima je zamijenjena ustanova poljaka – globara, kao primiriteljnih sudija. Kapetani se javljaju kao prvostepeni sudovi. (…)

O SENATU, SUDIJAMA I SUDU

Impresioniran zasijedanjima crnogorskoga Senata i pobuđen moralnom ljepotom i fizičkim konstitucijama senatora, koji su zasijedali obučeni u svečanoj crnogorskoj narodnoj nošnji, sekretar knjaza Danila I Petrovića, Vuk Vrčević, inače poznati sakupljač narodnoga književnog blaga i poznavalac etnologije i običaja crnogorskoga naroda, zapisao je: To bijahu slovenski lavovi sa elementima ljudske dike. Kod Crnogoraca nema tjelesnih kazni nego plaćaju globu... Budući je Crna Gora razdijeljena na nahije, a nahije na plemena, to svako pleme ima za se svoje sudce... koje bira sam narod i to svako pleme zasebno... Svake godine biva zbor iliti skupština... đe se na novo dogovaraju i biraju sudce... Ovakove međusobno od plemena izabrane sudce, Vladika kao gospodar zemlje samo potvrdi i prizna izbor sudija, niti on može Crnogorcima kao slobodnom narodu ikoga silom i preko volje naroda i onog plemena stavljati kog ono pleme ne želi i neoće...

Male prestupke sami rješavaju, bez daljeg pitanja i izvješća a za veće prestupke koje nijesu kadri sami riješiti oni idu vrhovnome sudu ili savjetu (senatu) koe e prie obstajalo pod imenom „vrhovno praviteljstvo“, đe se sve konačno rješa-

Vuk Vrčević: Svake godine biva zbor iliti skupština đe se nanovo dogovaraju i biraju sudce.

Ovakove međusobno od plemena izabrane sudce, Vladika kao gospodar zemlje samo potvrdi i prizna izbor sudija, niti on može Crnogorcima kao slobodnom narodu ikoga silom i preko volje naroda i onog plemena stavljati kog ono pleme ne želi i neoće

 Crnogorac uvažava čest i svoju slobodu koja mu više valja no sva bogatstva i voli svu svoju sirotinju izgubiti nego sramotno i crnim obrazom među svojom ostalom slobodnom braćom živiti

Knjaz Danilo I Petrović Njegoš

va... Sav se sud i sami vrhovni tako obrće i postupa kao edna velika porodica... Crnogorac uvažava čest i svoju slobodu koja mu više valja no sva bogatstva i voli svu svoju sirotinju izgubiti nego sramotno i crnim obrazom među svojom ostalom slobodnom braćom živiti...

ZAKLETVA SENATORA

Zaklinjem se: mukom i rabotom, srećom i napretkom, čašću i obrazom, glavom i oružjem da ću našemu narodu i našemu otečestvu Crnoj Gori biti vjeran a zakonu pokoran.

(Jedna od više verzija zakletvi za vrijeme vlade Petra II Petrovića Njegoša).

JURISDIKCIJA ZA NOVU JURISPRUDENCIJU

Na nacionalnom i međunarodnom planu odavno je konstituisana u građanskom pravu odgovornost kolektiviteta – jurističkih (pravnih lica) i država za deliktne radnje, kao i odgovornost za štetu pričinjenu tim vidom. Isto tako, uređena je i ugovorna kolektivna odgovornost jurističkih lica u nacionalnom pravu savremenih država i međunarodnom pravu. Ovo je plod doktrine da su kolektiviteti realna lica, koja imaju svoju egzistenciju.

Dakle, odgovornost kolektiviteta u građanskom pravu, na nivou nacionalnih država i međunarodnom pravu, jeste ustanova koja je odavno utemeljena i u doktrini i u praksi.

Na nacionalnom planu savremenih država konstituisana je i krivična odgovornost pravnih lica, što sve više upućuje na tendenciju u savremenom međunarodnom pravu da odgovornost kolektiviteta za

Petar II Petrović Njegoš, 1847. godina

deliktne i ugovorne obaveze u građanskom pravu mora da prati analogija za deliktnu odgovornost kolektiviteta u međunarodnom krivičnom pravu. No, međunarodna krivična odgovornost kolektiviteta na planu međunarodnog krivičnog prava još nije konstituuisana, iako je ona, u pradavnim ljudskim zajednicama, postojala. Savremeni odiozni i masovni oblici ugrožavanja i negacije života individua i čitavih etničkih zajednica nameće životnu potrebu za uspostavljanje međunarodne krivične odgovornosti kolektiviteta. Odgovornost pojedinca ostaje kao uslov i pretpostavka, ali je individualna, subjektivna krivična odgovornost nedovoljna za uspostavljanje pravde. Krivica mora da se socijalizuje. Odgovornost za teške zločine mora preuzeti društvo, jer su individue članovi njegovog socijabiliteta. Poje-

dinac je samo izvršilac projekta ratnoga zločina, genocida ili zločina protiv čovječnosti oblikovanog u idejama vođa kolektivnih zajednica. Naravno, sankcije, odnosno kazne za kolektivnu krivičnu odgovornost ne mogu biti iste kao one što su za individualnu krivičnu odgovornost. One, po prirodi, mogu biti ekonomske (novčane globe), administrativne, građanske i moralne naravi. Veliki francuski pravnik Girke izrazio je teorijski stav: Ko može da kontrahira, može i da deliktira. Franc List, veliko ime na polju krivičnog prava, smatrao je da treba da postoji krivična odgovornost pravnih lica i svih drugih kolektiviteta, a da bi jedan kolektivitet bio odgovoran za krivicu on mora da bude podoban za djelanje.



I svi dogovorno ovako utverdismo i setenciju upisasmo. Izagnasmo, prvo, Kuja Spasojeva i Rada Merkaljeva da ih u Crnu Goru nije i da ih ćera i bije ko gođ ih ufati.

Njima ni vjere ni mira. I njihove djelove od kuće obalismo. I već svako da je na mir i slobodu, izvan ove dva koje izagnasmo, njima ni vjere ni mira ni od koga

Vuk Vrčević

Alaj-barjak knjaza Danila

Dr Toma Živanović, veliki srpski filosof i teoretičar krivičnog prava, poznat u međunarodnim krugovima po teoriji triparticije, zagovarao je neophodnost uvođenja, u međunarodnom krivičnom pravu, kolektivne krivične odgovornosti. Nirnberški sud (1945) na završnom procesu suđenja nacistima, ratnim zločincima i kreatorima fašističke doktrine koja je tokom Drugog svjetskog rata odnijela milione nevinih ljudskih žrtava, bio je na pragu da jedno od zasijedanja posveti inauguraciji kolektivne krivične odgovornosti, ali političke okolnosti su prekinule jednu takvu ideju. “Trpjeti zlo, znači činiti ga” (Dekart). “Ko se protiv zla ne bori pomaže mu da ono pobijedi” (Petar I Pe-

trović). Sudska praksa crnogorskih sudova iz doba Senata Crnogorskog i Brdskog pruža afirmativnu podršku jednoj ovakvoj ideji, čime se iskazivao stav pravde i pravice za počinjene zločine, koji se nije mogao samo ograničiti na individue i njihovu subjektivnu krivicu, nego zahvatiti odgovornost i kolektivitet, a koja kreacija može da služi kao podsticaj crnogorske krivične judikature za nove ideje u doktrini međunarodnoga krivičnog prava. U tom smislu navodimo jednu od senatskih sentencija: “Da je vjerovano ovo danas učinjeno pismo aliti setencija pred bogom i vsjakim gospodarom i pravijem sudom đe bi je bilo potrebito prikazati, a to kako se dogodi veliko zlo i nesreća te ubiše sinovi Spasoja Vučinića i Merđenovići Đura Markišina preko umira i preko setencije vladičine i svega njegova suda i u sud i stegu ove zemlje. I na današnji dan dođe na Velestovo sva gvardija katunska, glavarah sto i dvadeset. I svi dogovorno ovako utverdismo i setenciju upisasmo. Izagnasmo, prvo, Kuja Spasojeva i Rada Merkaljeva, koji u njega puške uždiše i koji ga ubiše da ih u Crnu Goru nije i da ih ćera i bije ko gođ ih ufati. Njima ni vjere ni mira. I njihove djelove od kuće obalismo. I uzesmo globe kući Merđenović cekinah pedeset, a Spasojevićima pedeset, a brastvu Merđenovića pedeset, a brastvu Spasojevića pedeset za uzrok zašto ne razbiše to zlo, a znadoše e će biti. I već svako da je na mir i slobodu, izvan ove dva koje izagnasmo, njima ni vjere ni mira ni od koga.”

(Nastavlja se)

24

PODGORICA TEL.: 020/406-800, 020/406-801

JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor matematike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa trudničkog bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine; -za 12 časova matematike i 6 časova izborne nastave; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 2. NASTAVNIK/CA INFORMATIKE SA TEHNIKOM, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Informatičar, Matematičar, Stepen specijaliste – Primijenjeno računarstvo, Licenca za rad u obrazovnovaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -najduže do 30.06.2021.godine; -za 7 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 3. NASTAVNIK/CA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor fizike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -najduže do 30.06.2021.godine; -za 5 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 4. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -najduže do 30.06.2021.godine -crnogorsko državljanstvo; -završena obuka stručnog usavršavanja za rad u osnovnoj školi; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 5. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece, Vaspitač predškolske djece, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa trudničkog bolovanja,a najduže do 30.06.2021.godine -crnogorsko državljanstvo; -završena obuka stručnog usavršavanja za rad u osnovnoj školi;

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

-vi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 6. PSIHOLOG/ŠKINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Psiholog, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa porodiljskog odsustva,a najduže do 30.06.2021.godine -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi 7. DEFEKTOLOG/ŠKINJA-LOGOPED/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Diplomirani defektolog - logoped, Stepen bachelor – Profesor specijalne edukacije i rehabilitacije, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - najduže do 30.06.2021.godine -crnogorsko državljanstvo; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU OSNOVNA ŠKOLA OKTOIH Adresa: JEREVANSKA B.B.

Tel.: 020-640-255 Email: oktoih90@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU OBJEKTA I OPREME I POSLOVIMA GRIJANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -najduže do 30.06.2021.godine; -III ili IV stepen stručne spreme zanimanje:bravar,stolar,moler,vodoins talater,električar; -položen ispit radne osposobljenosti u skladu sa Zakonom o energetici; -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 7 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: Medicinska sestra, Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -Zamjena privremeno odsutnog zaposlenog -Ljekarsko uvjerenje -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG -Uvjererenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -Kopija vozačke dozvole “B” kategorije -Kopija lične karte

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Email: ekonomskaskolabar@gmail.com Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca gastronomije, za 24 časa sedmične norme. Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije, ,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca gastronomije,za 21 čas sedmične norme.Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije, ,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

BAR TEL.: 030/313-048

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Raspisuje Konkurs

Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca gastronomije, za 22 časa sedmične norme. Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti gastronomije ,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine Nastavnik/ca restoraterstva,za 20 časova sedmične norme, Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti restoraterstva,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokaz o radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JU SREDNJA EKONOMSKOUGOSTITELJSKA ŠKOLA BAR Adresa: UL.MILA BOŠKOVIĆA 1 BAR

Tel.: 030/312-977 Raspisuje Konkurs Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme, a najduže do 30.06.2021.godine

Nastavnik/ca restoraterstva, za 21 čas sedmične norme, Uslov: VII1 stepen ( 240 CSPK-a)stručne spreme iz oblasti restoraterstva,položen stručni ispit,licenca za rad u nastavi Uz prijavu na Konkurs zainteresovani kandidati su dužni dostaviti: 1.Dokaz o školskoj spremi u ovjerenoj fotokopiji 2. Dokazo radnom iskustvu 3. Dokaz da se protiv lica ne vodi krivični postupak 4. Uvjerenje o državljanstvu 5. Dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti 6. Dozvola/ Licenca za rad u nastavi Za sva radna mjesta predviđen je probni rad u trajanju od tri mjeseca.

Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati..

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B. PODGORICA

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bar Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -Ljekarsko uvjerenje -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -Kopija lične karte -Kopija vozačke dozvole “B” kategorije

BERANE TEL.: 051/233-332

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: ul.Vaka Đurovića bb PODGORICA

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena:

25

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Potrebna dokumentacija: -Ljekarsko uvjerenje -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -kopija lične karte -kopija vozačke dozvole ,,B,, kategorije

DOO ,,KOMUNALNO,, BERANE Adresa: ul.Dragiše Radevića bb BERANE

Tel.: 051/233-338 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU ČISTOĆE ULICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Berane Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana

BIJELO POLJE TEL.: 050/432-422

JU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ -JEDINICA BIJELO POLJE Adresa: UL.VAKA ĐUROVIĆA BB,

Tel.: 020/602-641,067245-815 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: -LJEKARSKO UVJERENJE -UVJERENJE O POLOŽENOM STRUČNOM ISPITU -UVJERENJE DA SE KANDIDAT NALAZI NA EVIDENCIJI ZZZCG -UVJERENJE DA SE PROTIV NKANDIDATA NE VODI KRIVIČNI POSTUPAK -KOPIJA LIČNE KARTE -KOPIJA VOZAČKE DOZVOLE “B”KATEGORIJE

BUDVA TEL.: 033/402-556

DOO MONTENEGRO PEPE CETINJE Adresa: Cetinje

Tel.: 067/888-878 067/202-081 Oglašava potrebu za: 1. PEKAR/KA, 1 izvršilac, sezonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Budva Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSSIII, SŠS-IV Trajanje oglasa: 7 dana Napomena: CV sa slikom poslati na e-mail: lovcen. becici@usdz.me

CETINJE TEL.: 041/236-064, 041/236-065

D.O.O. ,,VODOVOD I KANALIZACIJA-CETINJE’’ Adresa: Obilića poljana bb

Tel.: 041-231-221 Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prednost imaju kandidati koji su radili na istim ili sličnim poslovima.

2. POMOĆNI/A RADNIK/ICA U ODJELJENJU ZA OPŠTE I PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Cetinje Uslovi: SSS-III Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prednost imaju kandidati koji su radili na istim ili sličnim poslovima.

3. VOZAČ/ICA SPECIJALNIH MOTORNIH VOZILA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prednost imaju kandidati koji su radili na istim ili sličnim poslovima.

4. SAMOSTALNI/A REFERENT/ICA ZA PRAĆENJE I ANALIZU KOMERCIJALNIH GUBITAKA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Prednost imaju kandidati koji su radili na istim ili sličnim poslovima.

DANILOVGRAD TEL.: 020/812-864

J.Z.U ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ Adresa: BAJA SEKULIĆA BB

Tel.: 020-602-640 067-245-815 Email: valentina.lekic14@gmail.com Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA /TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Danilovgrad Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Zamjena privremeno odsutnog radnika -Ljekarsko uvjerenje -Uvjerenje o položenom stručnom ispitu -Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciju ZZZCG -Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak -Kopija lične karte -Kopija vozačke dozvole”B” kategorije

HERCEG NOVI TEL.: 031/323-711

BILANS KS DOO Adresa: ZEMUNSKA 36, MELJINE

Tel.: 067/564-060 Email: bilans.ks@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVOĐA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Knjigovođa Trajanje oglasa: 20 dana Napomena: CV SLATI NA MEJL ADRESU: sasatomasevic@-com.me 2. RAČUNOVOĐA/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Diplomirani ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 20 dana

Napomena: CV SLATI NA MEJL ADRESU: sasatomasevic@-com.me

ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, JEDINICA HERCEG-NOVI Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1, HERCEG-NOVI

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKI/A SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Medicinska sestra, Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: -uvjerenje o položenom stručnom ispitu - ljekarsko uvjerenje, - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, -kopija lične karte -kopija vozačke dozvole “B” kategorije

KOLAŠIN TEL.: 020/860-030

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: - ljekarsko uvjerenje, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu, - uvjerenje da se kandidat/kinja nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, - uvjerenje da se protiv kandidata/kinja ne vodi krivični postupak, - kopija lične karte, - kopija vozačke dozvole “B” kategorije.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL.: 032/325-732

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/MEDICINSKI TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Uz prijavu priložiti:ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o položenom stručnom ispitu, uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, kopiju lične karte, kopiju vozačke dozvole “B”kategorije.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju

ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kotor Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Uz prijavu priložiti:licencu ljekarske komore CG, ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, kopiju lične karte.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

MOJKOVAC TEL.: 050/470-050

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA /TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 1 mjesec, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Mojkovac Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: Potrebna dokumentacija: Ljekarsko uvjerenje Uvjerenje o položenom stručnom ispitu Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZ Crne Gore Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak Kopija lične karte Kopija vozačke dozvole”B”kategorije

iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Uz prijavu na oglas kandidat treba dostaviti: Uvjerenje o državljanstvu, Dokaz o stručnoj spremi (diploma), Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima, Ljekarsko uvjerenje, Uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak, Dokaz o radnom iskustvu od 24 mjeseca.

TIVAT TEL.: 032/674-585

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HITNE MEDICINSKE POSLOVE, 4 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tivat Uslovi: Medicinska sestra, Položen stručni ispit, Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: - Ljekarsko uvjerenje.

- Uvjerenje o položenom stručnom ispitu.

- Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG. - Uvjerenje da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak.

- Kopija lične karte.

- Kopija vozačke dozvole

ULCINJ TEL.: 030/412-213

PLJEVLJA TEL.: 052/356-743

D.O.O CENTAR ZA SPORT I REKREACIJU PLJEVLJA Adresa: DUŠANA OBRADOVIĆA B.B.

Tel.: 052/356-051//068-815-600 Raspisuje konkurs za: 1. IZVRŠNI/A DIREKTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 48 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Pljevlja Uslovi: VSS društvenog smjera, VSS tehničkog smjera Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su isaknuti u okvirnom dijelu pod nazivom Prijave sa dokumentacijom.

-treba da ima najmanje 5 (pet)godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja -da dostave uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak

ROŽAJE TEL.: 051/271-343

DIREKCIJA ZA INVESTICIJE, IZGRADNJU I SAOBRAĆAJ Adresa: ROŽAJE

Tel.: 11111111111 Raspisuje konkurs za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III ZA PRAVNA PITANJA ZA SAOBRAĆAJ I PUTNU INFRASTRUKTURU, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.me Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNIČAR U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Ulcinj Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Vozački ispit za “B” kategoriju Trajanje oglasa: 3 dana Napomena: potrebna dokumentacija: - ljekarsko uvjerenje - uvjerenje o položenom stručnom ispitu , - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZCG, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak , - kopija lične karte, - kopija vozačke dozvole “B” kategorije.

26

Oglasi i obavještenja

MAli OglAsi RAZNO KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el. sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel: 069/269-550, 067/579-709 1 PRODAJEM kvalitetan, ljekovit i organski sok od divljeg šipka Podgorica.

Tel. 067 825 498 067 427 618 2 ODČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah. Vukčević Tel. 069/991-999, 067/000-008 3

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Oglasi i obavjeĹĄtenja

27

28

Oglasi i obavještenja

ZAVOD ZA UDŽBENIKE I NASTAVNA SREDSTVA PODGORICA Novaka Miloševa 36

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Dana 20. decembra 2020. preminuo je u 79. godini naš dragi

Na osnovu člana 4 st. 2 i člana 6 Pravilnika o postupku pribavljanja, ocjenjivanja, odobravanja i pripreme udžbenika i nastavnih sredstava („Sl. list RCG“, br. 31/2004, 38/2005, 22/2007 i „Sl. list CG“, br. 84/2009 i 23/2012), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva (u daljem tekstu: Izdavač) raspisuje

KONKURS za pribavljanje rukopisa I. za priručničku literaturu: 1.Priručnik za rad s djecom do 3 godine – priručnik za vaspitače II.udžbenik za osnovnu školu: 2.Likovna kultura – udžbenik za VIII razred III.udžbenici za gimnaziju: 3.Sociologija – udžbenik za III razred IV.udžbenici za srednje stručne škole: 4.Sociologija – udžbenik za II ili III razred (obrazovni programi sa jednim odnosno dva časa nedjeljno) USLOVI KONKURSA: 1. Na konkursu za pribavljanje rukopisa za udžbenike (u daljem tekstu: Konkurs) mogu učestvovati državljani Crne Gore, kao i strani državljani ukoliko čine tim s državljanima Crne Gore.

2. Autorski tim mora imati najmanje dva člana, od kojih jedan mora biti naučni radnik, a jedan praktičar iz odnosne oblasti.

3. Na Konkursu ne mogu učestvovati lica zaposlena kod Izdavača, kao ni lica koja učestvuju u radu organa nadležnih za odobravanje udžbenika.

4. Rukopisi moraju biti pisani prema novim obrazovnim programima za naznačeni predmet i razred, kao i prema Standardima za izradu udžbenika i nastavnih sredstava.

5. Rukopis 1 mora sadržati: -detaljan sadržaj priručnika i -100% rukopisa priručnika.

6. Rukopisi 2, 3 i 4 moraju sadržati: -detaljan sadržaj udžbenika i -00% rukopisa udžbenika.

7. Rukopis se predaje u šest štampanih primjeraka.

8. Rukopisi se potpisuju šifrom od najmanje dvije svojeručno čitko napisane riječi.

Autorstvo se dokazuje identičnom kopijom rukopisa i potpisa šifre, u roku osam dana od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Rok za dešifrovanje rukopisa teče od dana objavljivanja rezultata Konkursa.

Ukoliko se dešifrovanje ne izvrši u predviđenome roku, gube se prava stečena na Konkursu.

9. Rok za predaju rukopisa za naslov 1 jeste 15. jun 2021. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda, za naslov 2 i 3 jeste 15. oktobar 2021. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda, za naslov 4 jeste 22. mart 2021. godine do 15 sati u prostorijama Zavoda.

Rukopisi koji budu dostavljeni nakon zaključenja Konkursa neće se razmatrati.

10. O rezultatima Konkursa Izdavač će obavijestiti učesnike u roku 45 dana od zaključenja Konkursa, preko sredstava javnog informisanja u kojima je Konkurs objavljen.

11. Učesnici Konkursa čiji rukopisi budu prihvaćeni, ustupaju Izdavaču isključivo pravo objavljivanja rukopisa, prevoda na jezike koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori i prevod na Brajevo pismo sve dok za to bude postojala potreba.

12. Autori su obavezni da rukopis kojim učestvuju na Konkursu dostave na crnogorskom jeziku, koristeći jednu od dvije varijante (jotovanu ili nejotovanu).

13. Autori čiji rukopisi budu prihvaćeni na ovom Konkursu sklopiće sa Izdavačem ugovor kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze shodno odredbama Pravilnika o autorskim honorarima, nagradama i naknadama Izdavača.

14. Rukopisi koji ne ispunjavaju uslove Konkursa neće biti razmatrani.

Obrazovni programi (veb-stranica Zavoda za školstvo Crne Gore i Centra za stručno obrazovanje Crne Gore), Standardi za udžbenike i nastavna sredstva, Uputstvo za pisanje koncepta udžbenika i Uputstvo za slanje tekstova i grafičkog materijala dostupni su na veb-stranici Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva (www.zuns.me).

Informacije u vezi s Konkursom mogu se dobiti pozivom na telefon 020/230-413.

VIDOJE Mihailov STANIŠIĆ Usljed novonastalih okolnosti u državi sahrana će se obaviti u krugu porodice 21. decembra u 14 časova na novom groblju pod Trebjesom.

Ožalošćena porodica: supruga GRANICA, sinovi VESELIN i VLADIMIR, kćerke VESELINKA i VERA, snahe VERICA i DARKA, braća VOJISLAV, VLASTIMIR i RADOVAN, sestre VINKA, VOJKA i VOJISLAVKA, unučad, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina STANIŠIĆ i ujčevina RADOŠEVIĆ 1374

Posljednji pozdrav dragom

SREĆKU od PETRA POPOVIĆA sa porodicom

1387

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je nakon teške bolesti u 59. godini, u Vankuveru – Kanada, preminuo naš voljeni

Dragoj ujni i babi

Posljednji pozdrav

STANI ĐUKANOVIĆ S ljubavlju i poštovanjem DARKO i MARIJA NIKČEVIĆ

SREĆKO Milanov VUKČEVIĆ

29

STANI Imala bih dosta toga lijepog reći i napisati, ali ne znam odakle početi ni kako završiti, samo jedno znam da će meni i mojoj đeci nedostajati ujna i baba, Tvoja istinska ljubav, savjeti i podrška koju si nam nesebično pružala.

Hvala ti na svemu.

1328

1372

IVANKA, SANJA, MARIJA i IVANA

Plemenitoj ženi i velikom čovjeku

Naš školski drug

Sahrana će se obaviti na gradskom groblju Čepurci, u krugu najuže porodice, nakon dopremanja posmrtnih ostataka.

STANI ĐUKANOVIĆ

Počivaj u miru.

Ožalošćeni: majka MILENA, supruga TIJANA, sin ANDREJ, stric BRANISLAV, strina NATALIJA, sestra LIDIJA, braća ŽELJKO i NEBOJŠA sa porodicama, tetka JOKA i ostala mnogobrojna rodbina VUKČEVIĆ i ujčevina SEKULOVIĆ

BOŽINA – BATO, LJILJANA, MIRKO, MARINKO i MARINA BANOVIĆ sa porodicama

ZLATKO KRALJ

Lijep, otmen, obrazovan, inteligentan, duhovit, dobar čovjek, zabavan, vrijedan, drugarčina, uspješan, razuman, sanjalica, kreativan, stručan, tolerantan, vragolast, interesantan, roditelj petoro djece, sjajan...

Zauvijek ostaje u našem sjećanju, zauvijek sa nama...

1381

1352

Umrla je naša draga

Tvoje S4a – 85

JELENA – BULA Dragutinova BANOVIĆ rođena Damjanović Zbog novonastale situacije sahrana je obavljena 20. decembra u krugu porodice u 13 časova na mjesnom groblju u Trubjeli.

1379

SREĆKO VUKČEVIĆ Ožalošćeni: brat VOJIN, sestre DANICA i DESANKA, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Najdraži moj, Tvoj odlazak ostavlja veliku prazninu u mom srcu. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

Zauvijek ću te ostati željna.

1329

Tvoja MAJKA

ЗЛАТКО КРАЉ

1382

Драги куме, почивај у миру и нека ти је вјечнa слава. Породици Краљ искрено саучешће и нека вам је на понос што сте родили и имали таквог лијепог и часног човјека.

Dana 19. decembra 2020. u 85. godini preminula je naša draga

Ваши кумови, другови и пријатељи АЛФИРЕВИЋИ и ВОЈИНОВИЋИ 1365 Preminuo je naš voljeni kum

OLGA Ristova MILJEVIĆ

SREĆKO VUKČEVIĆ

rođena Striković

Bio si mi brat.

Bio si mi stric.

Bio si mi uzor.

Hvala ti na svemu.

Shodno novonastaloj situaciji sahrana je obavljena u krugu porodice na groblju Podvraće 20. decembra u 14 časova.

SREĆKO VUKČEVIĆ ŽELJKO

1384

Duboko smo potreseni i ožalošćeni zbog prerane smrti našeg Srela.

Dragi naš kume, neka tvoja plemenita, iskrena i časna duša počiva u miru.

Vječno ćemo čuvati sjećanje na tebe, tvoj vedri duh i uvijek nasmijani lik.

Kumovi: DEJAN, SNEŽANA, MAŠAN i MINA POPOVIĆ

Ožalošćeni: suprug RISTO, sinovi ANĐELKO i RAJKO, snahe RADMILA i MIRA, brat MIOMIR, snaha MIRJANA, đever JORDAN, jetrve DANA i ZORA, zaova ĐURĐINA, đeveričići, đeverične, bratanić i bratanična, unučad, praunučad i ostala rodbina MILJEVIĆ i STRIKOVIĆ

1339 S velikim bolom i tugom u srcu opraštam se od svoje voljene majke

1386

Posljednji pozdrav dragom

SREĆKO VUKČEVIĆ

BELE Branove RADULOVIĆ

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

SREĆKU Tvoji NENO i LIDIJA

1383

od DRAGANA POPOVIĆA sa porodicom

1388

Majko, danas je otišao dio mene. Jedino ljubav prema tebi nikada neće umrijeti.

Tuguju za tobom: kćerka DRAGANA, unuke MIRJANA i KATARINA i zet BRANKO POPOVIĆ

1370

30 Oglasi i obavještenja Dragi Jodžo

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Iznenada nas napusti naš voljeni brat, ujak, prijatelj

NIKOLA – NIKO Blažov PEJOVIĆ

JOVAN BOŽOVIĆ

NIKO

Hvala ti na toploj bratskoj riječi i nesebičnoj podršci koju si davao meni i mojoj porodici.

Tvoje postojanje bila je naša snaga i sigurnost.

Mnogo je lijepih uspomena da te pamtimo i nikad ne zaboravimo.

BRANKO BOŽOVIĆ sa porodicom

Jedan tren prekide veliku bratsku ljubav, ukrade nam našeg nasmijanog i plemenitog Nika. Bio si nam oslonac, podrška, vjetar u leđa. Sa tobom je i najveće prepreke bilo lako savladati.

Brate moj, nedostajaće tvoj topli bratski zagrljaj. Prijatelju, nedostajaće tvoja veselost da uđeš i ozariš mi kuću. Ujače, bez tebe više nijedan dan neće biti isti i ne postoje riječi koje bi opisale tugu i bol što te izgubismo i to baš na tvoj rođendan.

Dragi čiko Niko, nedostajaćeš i nama da nas nasmiješ kako si samo ti to znao, ali toliko je lijepih sjećanja da te pamtimo i čuvamo od zaborava. Živjećeš dok mi postojimo.

Previše bole ovi dani bez tebe, najdraži naš oče, đede i svekre. Ostali smo bez tvog prisustva, ljubavi, radosti, najboljih savjeta i najvećeg oslonca.

Tvoja odlučnost, snaga i širina bili su snaga na kojoj je počivala naša porodica. Nećemo te iznevjeriti, nosićemo te vječno u svojim srcima, brižno njegovati uspomenu na tebe i slijediti tvoj primjer dobrote i poštovanja.

Počivaj u miru i hvala ti na svemu što si učinio za nas.

Tvoj sin BLAŽO, snaha KSENIJA i unuka KATARINA 1333

NIKOLA – NIKO Blažov PEJOVIĆ

1353

Neutješni: sestra ANKA, zet GOJKO, sestrična SANJA, sestrići ZORAN i IVAN, snahe KSENIJA i MARIJA, unuke DUNJA i ANJA

Posljednji pozdrav

Svjesni da si nas zauvijek napustio ne mirimo se sa tom surovom i bolnom istinom. Negdje duboko u našim dušama nadamo se da ćeš se odnekud pojaviti i sve toplo zagrliti i nasmijati, ali uzalud. Sjećanje na tvoj lik i sve ljudsko što si imao vraćaju nas u prošlost kada smo sa tobom doživljavali sve lijepe porodične događaje i bili srećni.

Nikada te nećemo zaboraviti.

Tvoji: majka BUDIMKA, supruga NATAŠA i đeca MILENA, SRĐAN i BLAŽO

1359 1334

Voljenom Ujaku

JOVANU BOŽOVIĆU

Sa tvojim odlaskom moja porodica gubi bratsku ljubav, roditeljski savjet i podršku. Hvala ti na svemu što si učinio za nas.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

NIKOLA – NIKO Blažov PEJOVIĆ

NIKU

S ponosom čuvaćemo uspomenu na tvoju plemenitu dušu. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima čuvan od zaborava. Hvala ti za sve što si učinio za nas.

Počivaj u miru.

Tvoji: zet NENO, ćerka MILENA i unučad ANDREA i MARKO

DRAGAN BOŽOVIĆ sa porodicom

1330

Tugo moja, bio si mi ujak, otac, brat i prijatelj.

Velika tuga i bol je u našim srcima.

Veličino ljudska, počivaj u miru.

1354

Dana 20. decembra 2020. u 70. godini preminula je naša voljena

SANJA, MARKO, NIKOLA i LUKA ČOBRENOVIĆ

NIKOLA PEJOVIĆ

Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru. Uvijek ćeš biti voljen, nikada zaboravljen, u našim srcima i mislima.

VESKO PEJOVIĆ sa porodicom 1335 Jedini moj brate,

LEPOSAVA – BELA Branova RADULOVIĆ

NIKO

1360

Sahrana će se obaviti 21. decembra 2020. u krugu njenih najbližih.

Bićeš zauvijek u mojim mislima, voljen i nezaboravljen.

Sestra NADA sa porodicom

Ožalošćeni: kćerka DRAGANA, sin NIKOLA, braća SRETEN i GAVRILO sa porodicama, snaha IVANA, unučad MIRJANA, KATARINA, SOFIJA i KRSTO, jetrva RATKA sa porodicom i ostala rodbina RADULOVIĆ i ĆETKOVIĆ

1332

Naučio si me mnogo čemu, ali najtežu lekciju si ostavio da naučim sama. A to je kako da živim bez tebe, TATA.

1355 Posljednji pozdrav bratu od tetke i prijatelju

NIKOLA – NIKO Blažov PEJOVIĆ

Posljednji tužni pozdrav prijatelju

1331

Tvoja ćerka MILENA

Posljednji i tužni pozdrav

NIKOLA PEJOVIĆ NIKOLI PEJOVIĆU NIKU

NIKOLI PEJOVIĆU Porodici iskreno saučešće Od LJILJANE i ILIJE MUDREŠE sa porodicom 1369

Ožalostio si nas sve i neka ti je laka crna zemlja.

Počivaj u miru.

Počivaj u miru.

Od porodice pokojnog VIDA Špirovog GAZIVODE

DRAGAN i VESNA JOVANOVIĆ 1361

1371

Dragi moj ujače, tvoj iznenadni odlazak će ostaviti veliki bol i prazninu ali ćeš zauvijek živjeti u mom srcu i mislima. Počivaj u miru, čuvamo te od zaborava.

Tvoj sestrić MILOŠ sa porodicom 1377

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Brate moj!

Posljednji pozdrav poštovanom

NIKOLA PEJOVIĆ

dr SLOBODANU DRAKIĆU

Čekala sam te jutros da mi dođeš sa jezera da mi skuvaš najljepšu kafu i da se ispričamo, da mi kažeš da si dobro, da ne brinem.

Znala sam da si slabog srca, ali ovako da mi odeš i da te više nikad viđet neću u to ne mogu da povjerujem.

Hvala ti za sve lijepe trenutke provedene sa tobom. Čuvaću te od zaborava kao što si ti mene za života. Počivaj u miru, dragi moj brate.

Pamtićemo te kao iskrenog i dobronamjernog čovjeka, sa snagom ljudskosti, solidarnosti i pomoći svim ljudima kojima je to bilo potrebno.

Počivaj u tišini vječnog mira.

TUŽNO SJEĆANJE 1991–2020.

ĐORĐIJE – ĐOKO V. POPOVIĆ nosilac Partizanske spomenice i RVI

Kroz lijepa sjećanja živiš sa nama.

Tvoj sin RADOICA – BRACO POPOVIĆ sa porodicom

MILENKO – MAŠKO MAŠANOVIĆ, NOVI SAD BORISLAV – BORO MRVALJEVIĆ, BEOGRAD

Sestra NADA 1375

31

1385

1356 Dvije godine od smrti našeg prijatelja

POMENI Četrdeset je tužnih dana od kako nas je napustila naša

NIKOLA PEJOVIĆ Hvala ti, moj ujače, na svakom savjetu, pažnji koju si mi pružao, učio kako da se borim kroz život. Svaki uspjeh moje porodice doživljavao si kao svoj. Neka tvoja duša nađe zasluženi mir i spokoj.

VLADA ROGANOVIĆA

Tužni i ponosni tvoji: Sestrić MARKO, snaha MARIJA, unuci JOVAN i JOVANA

MIRJANA TOPALOVIĆ

1376

rođena Mijač

Tvoju dobrotu, plemenitost i vedrinu nikada nećemo zaboraviti.

Volimo te, Vilo!

Vratila si se sa sela pjevušeći, sa nadom. Nije ti se dalo.

Ostaju sjećanja na tvoju mladost, na tih i častan život.

MILAN VUJOTIĆ sa porodicom

NIKOLA PEJOVIĆ PORODICA Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i duši, bićeš sa nama dok smo mi živi.

Porodica SAVELJIĆ

1378

1362 1349

Dvije godine od smrti kuma

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

Kum RADOJICA ZEKOVIĆ

1344

32

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Prošle su dvije godine

VLADIMIR ROGANOVIĆ

Brate moj, uvijek ćeš imati posebno mjesto u mom srcu.

Takvi kao ti se ne zaboravljaju i ponosno se pominju.

Voli te tvoj brat dovijeka.

RADOVAN MUJOVIĆ sa porodicom

1373

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

ВЛАДИМИР РОГАНОВИЋ

Двије године су од како те кукавице нељудски издадоше и угасише твој млади живот. Почивај у миру, добри брате. Mи те чувамо од заборава.

СЛОБО КАШЋЕЛАН са породицом

1380

33

34

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Navršavaju se dvije godine od smrti voljenog

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

Dvije godine a vrijeme ništa ne znači i ne liječi.

Tvoje ime uvijek zvonko zvuči, tvoj lik tako jasan s nama u svakom danu u svakoj priči.

Voljeni brate, nema te u pogledu ali si s onima koje smo najviše voljeli.

Nikada vas ne mogu preboljeti.

Voli te tvoj brat.

Tvoji: DUŠKO, BOJANA i BRANKA

1366

Navršavaju se dvije godine od smrti voljenog

Navršavaju se dvije godine od smrti voljenog

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

VLADIMIRA ROGANOVIĆA

Brate, ništa se nije promijenilo od kada si nas napustio i dalje nedostaješ mnogo. Često se sjetimo lijepih trenutaka koje smo proveli zajedno a bilo ih je puno, pa kroz priču vraćamo lijepe uspomene i sjećanja.

Lebdi mirno i pazi na nas. Vole te tvoja braća.

Najljepši dio mene otišao je sa tobom, a najljepši dio tebe ostao je sa mnom i kroz taj dio živjećeš i biti sačuvan u srcu dokle god bude kucalo.

Nedostaješ, VLAJKO moj.

ILIJA i JOVAN

Voli te ŽENČE

1367

1368

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

ВЛАДИМИР РОГАНОВИЋ

Је ли ти лакше ранама, Орле и Витеже?

РАДОЈЕ ЗВИЦЕР

1364

35

36

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

ВЛАДИМИР РОГАНОВИЋ

Двије године су прошле, надам се да почиваш у миру.

БАТА

1363

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Navršava se druga godina od smrti našeg kuma

VLADIMIR ROGANOVIĆ – VILA

Najljepši anđele, krasiš li nebo?

Kao što moju dušu krasiš, kume moj…. Zaspim i budim se s tvojom slikom, daješ mi golemu snagu…. Riječ zaborav ne postoji u našem jeziku to dobro znaš.… Ne prestaješ da boliš… Anđele najljepši, Vilo naša…

IGOR BOŽOVIĆ sa porodicom

1336

37

38

Oglasi i obavještenja

Navršava se pet godina kako nas je napustio naš dragi

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Дана 22. децембра навршава се 40 дана од када није са нама

Dana 21. decembra 2020. navršava se šest mjeseci od smrti našeg

ATVIJE B. BIBEZIĆA

ZORAN MIRKOVIĆ Živiš u našim mislima, srcima i sjećanjima. Nedostaješ nam beskrajno.

Teško je živjeti sa ranom u duši i bolom u srcu.

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Hvala ti za sve što si učinio za nas. Zauvijek ćeš živjeti u našim mislima.

Neka ti dragi Alah podari Dženet i vječni Rahmet.

Ćerka JELENA sa porodicom 1351

DENIJAL sa porodicom

СЛАВКО - РУСО Милованов НОВАКОВИЋ

Dana 21. decembra 2020. je pet godina od kada nije sa nama naš dragi

дипломирани машински инжењер

1341

Dana 21. decembra 2020. navršava se šest mjeseci od smrti

ZORAN MIRKOVIĆ Nedostaješ...i tako će biti dok bude nas.

Tvoji: BRANKA i GORAN 1347

Вољени наш, веома нам недостајеш. Нема ријечи које могу описати нашу тугу и бол, који неће проћи због твог одласка. Утјеха нам је што си живио часно и поштено, што си за собом оставио широки траг, добра дјела, добар глас и пуно љубави. Био си велики човјек, а такви не умиру. Поносни смо што смо твоји. Живјећеш у нама, бићеш наш понос и наш узор. Твоја ће свјетлост обасјавати наше животе док смо живи. Ипак, нама остаје да живимо са једним празним мјестом у срцу, које нико не може надокнадити. Живјећеш у нама на овој земљи, а на небу ћете чувати анђели, јер твоја душа то заслужује. Волимо ТЕ.

Navršavaju se četiri godine od smrti našeg

ATVIJE B. BIBEZIĆA Dragi brate, Ostaju mi uspomene koje ću uvijek da nosim u srcu, da te se sjećam sa suzama. Čuvaću tvoju bratsku ljubav, iskrenost, podršku i razumijevanje.

Hvala ti na svemu. Neka ti dragi Alah podari Dženet i vječni Rahmet.

Sestra NADIRA

1342

ТВОЈА ПОРОДИЦА

Dana 21. decembra 2020. navršava se šest mjeseci od smrti našeg đeda

VOJISLAVA - VOJA BOROZANA Neprekidna sjećanja, tuga, praznina...

1343

ATVIJE B. BIBEZIĆA 1358

Tvoja PORODICA

TUŽNO SJEĆANJE

Hvala ti za najljepše djetinjstvo provedeno sa tobom.

Zauvijek u našim srcima. Čuvamo te od zaborava. Четрдесет дана је од када нас је напустио наш драги

Tvoja unučad: SANIN, NERMIN i NEJLA 1340

SJEĆANJE

JOVAN - BULJO Markov MARTINOVIĆ

OLGA Jovanova MARTINOVIĆ

21. 12. 2016 – 21. 12. 2020.

4. 10. 2002 – 21. 12. 2020.

S ljubavlju i poštovanjem.

СЛАВКО Нашег искреног пријатеља, нашу подршку и друга у временима и невременима, чуваћемо у срцима и најљепшем сјећању. МИЦА, НАДА и ВЕСКО КОВАЧ

Sin MARKO sa porodicom, ćerke RAJKA, ANA i MIRJANA sa porodicama 1357

1346

JELA

Навршава се четрдесет дана од смрти наше драге

DOJČILO

21. 12. 2009.

27. 4. 2017.

IVANOVIĆ MIODRAG VUKAJLOVIĆ

НАДЕЖДЕ - НАДЕ С. ИВАНОВИЋ рођ. Иванишевић

Dragi tata, misle na tebe tvoja đeca i unuci.

Недостајеш. Воле те и чувају у срцу.

Nedostajete nam. Sa ljubavlju i ponosom čuvamo Vaš lik od zaborava.

VESNA, MILICA i MARKO

Твоји: СЛОБОДАНКА - БЕБА и ЛИДИЈА ВУЈОТИЋ и МИРЈАНА РАЈКОВИЋ са породицом 1337

1345

Навршава се четрдесет дана од смрти наше драге

Deset godina je od smrti našeg dragog

Sinovi: DRAGAN i DUŠKO sa porodicama

1350

НАДЕЖДЕ - НАДЕ С. ИВАНОВИЋ MILOŠA O. ĐOKOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

Pregršt je lijepih uspomena koje si ostavio za sobom, da nas svakoga dana podsjete na to koliko smo ponosni što si bio dio naših života.

Hvala ti za sve i počivaj u miru.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Tvoji: IVO, TANJA, TIJANA i ANJA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

рођ. Иванишевић

С љубављу, тугом и поштовањем чуваћемо успомену на тебе Твоји најмилији: син МЛАДЕН, снахе ЈАСНА и МИЛЕНА, унучад НИНА, СВЕТОЗАР, ЈОВАНА и НИКОЛА и праунука ЈАНА 1338

1348

TV program 39

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

FILM

PRVA TV 23:30

SERIJA

RTCG 2 21:30

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora: LAZAR MIŠUROVIĆ

Slatka Virdžinija

Grad na granici

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice)

RTCG 1 06:30 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program, r.

10:05 Naučno – obrazovni program 10:25 Muzička industrija 11:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, r.

12:05 Zapis, r.

12:40 Smjernice o postupanju osoba s invaliditetom, r.

13:05 Ženski raj IV, r.

14:05 Kroz crvotočinu sa Morganom Frimenom II, s.

15:00 Lajmet 15:10 Nacionalni parkovi, r.

15:30 Dnevnik 1 16:00 Smjernice o postupanju osoba sa invaliditetom, r.

16:05 Sat tv 16:30 Crna Gora – Wild beauty 17:00 Tihi Don, s.

17:45 Dokumentarni program 19:00 Meridijani, e.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Sestre, film 21:35 Ženski raj IV, s.

22:30 Dnevnik 3 23:00 Sportski dnevnik 23:15 Pričaj mi priču, s.

00:05 Koncert 01:20 Meridijani, r.

TV PRVA

RTCG 2 06:30 Zapis, r.

07:00 Dokumentarni program, r.

08:00 Nastava za prvi razred 09:00 Nastava za drugi razred 10:00 Nastava za treći razred 11:00 Nastava za četvrti razred 12:00 Nastava za peti razred 13:00 Nastava za prvi razred, r.

14:00 Nastava za drugi razred, r.

15:00 Nastava za treći razred, r.

16:00 Nastava za četvrti razred, r.

17:00 Nastava za peti razred, r.

18:00 Igram svoju igru, r.

18:35 Luda kuća, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Muzika 20:30 Fudbal fest 21:30 Grad na granici, s.

22:30 Čaning ekspres, film 00:15 Dnevna soba, r.

01:25 Glas Amerike 01:30 Fudbal fest, r.

02:45 E sport

07:15 08:00 08:45 09:30 10:15 11:15 13:00 13:45 14:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:20 22:30 23:00 23:30 01:00 01:30

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r. Čikago u plamenu, s.

Istine i laži, s.

Jutro, e.

Karma, s.

Zabranjeno voće, s.

Mame, r.

Sanjalica, r.

Praktična žena, e.

60 minuta sa Iris, e.

Ekskluziv, e.

Mame, s. Žurnal Sanjalica, s.

Igra sudbine – retrospektiva, s.

Mamini sinovi, s.

Noćni žurnal Slatka Virdžinija, film Noćni žurnal, r.

Ekskluziv, r.

NOVA M 07:40 08:25 08:30 09:00 09:20 09:40 11:00 11:30 13:00 13:15 14:05 15:00 15:40 16:00 16:35 16:45 17:00 17:30 18:00 18:40 20:30 22:00 23:00 23:30 00:40 01:15

Centralni dnevnik, r.

Sportisimo, r.

Domaćinske priče, r.

Ljubav, navika, panika, r.

Ljubav, navika, panika, s.

Totalni obrt, r.

Vijesti Među nama, r.

Vijesti Među nama, nastavak Kuzgun, r.

Vijesti Kuzgun, nastavak Domaćinske priče, e.

Sportisimo Totalni obrt, e.

Press – Institut javnog zdravlja Crne Gore Totalni obrt, nastavak Centralni dnevnik Među nama, e.

Kuzgun, s.

Lud, zbunjen normalan, s.

Totalni obrt, r.

24 minuta sa Zoranom Kesićem, e.

Lud, zbunjen, normalan, r.

Veče sa Ivanom Ivanovićem, r.

VIJESTI 06:30 10:00 10:06 11:05 12:00 12:06 13:00 14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:55 17:35 18:30 19:10 20:00 21:10 22:00 22:15 22:30 00:30 01:20 03:00

A1 TV

Boje jutra Vijesti Zabranjena jabuka, r.

Velvet, r.

Vijesti Crvena kraljica, r.

Snovi, kuća, dom, r.

Vijesti Gorka osveta, r.

Boje dana, e.

Eliza iz Rivombroze, s.

Vijesti Gorka osveta, s.

Velvet, s.

Vijesti Zabranjena jabuka, s.

Vođa: Uspon i suton, dok. film Bez granica, magazin Vijesti Sport, e.

Let ka suncu, film Bez granica, r.

Hulijeta, r.

Boje dana, r.

07:30 08:00 08:30 09:30

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta sa Tihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:15 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:15 18:30 18:55 19:00 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:00 22:15 23:15

Zvjezdane staze Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Dogodilo se Ekstremno Zvjezdane staze Kolačići sudbine Aktuelno Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Aktuelno Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica

RTV BUDVA

PINK M 06:45 11:15 13:15 13:30 13:40 15:15 15:30 18:05 18:30 19:05 20:30 21:15 22:00 23:00

Novo jutro Zadruga, uživo Premijera Eksluzivno, e.

Zadruga. uživo Scena Zadruga. uživo Scena Film Film Zlatni dani, s.

Zakletva, s.

Zadruga, izbor potrčka Zadruga

07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

777 21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 09:45 10:45 11:00 11:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 14:45 15:00

Jutarnji program Crtani film Dogodilo se Intermeco Top deset Ekstremno Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Teme i dileme Sportske vijesti

JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ

Vremenska prognoza

Crna Gora

prognoza za 21. 12. 2020.

OBJEKTIV

Temperatura Crna Gora / danas

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ

Andrijevica Bar Berane Bijelo Polje Budva Cetinje Danilovgrad H. Novi Kolašin Kotor

KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me Vlasnička struktura:

5° 17° 5° 6° 17° 12° 16° 17° 6° 15°

Nikšić Plav Plužine Pljevlja Podgorica Rožaje Šavnik Tivat Ulcinj Žabljak

1° -2° -3° -2° 5° -3° -2° 9° 6° -4°

11° 7° 7° 4° 15° 9° 4° 16° 15° 7°

Utorak 22. 12. 2020.

PROGNOZA VREMENA ZA SJUTRA: IZLAZAK SUNCA

7.09 sati

Media Nea 100 odsto Tiraž: 5.620 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

-3° 8° -1° 0° 8° -1° 4° 8° -1° 6°

ZALAZAK SUNCA

16.13 sati

Sjutra promjenljivo oblačno, prvenstveno uz obalu moguća je rijetka pojava kratkotrajno slabe kiše. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla. Vjetar slab i promjenljiv, na sjeveru povremeno umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura vazduha -5 do 9, najviša dnevna 5 do 16 stepeni. www.meteo.co.me

Srijeda 23. 12. 2020.

40 Magazin

Poneđeljak, 21. decembar 2020.

Rundek otkriva kako je nastao novi album ,,Brisani prostor“

Nina Petković obradovaće publiku novim spotom za pjesmu ,,Dance till I die“

Kadrovi snimljeni na brodu – Kao što sam ranije pomenula u medijima, sa plesnom grupom iz teatra vježbala sam koreografiju na brodu i plan je bio da se snimi oficijelni spot, međutim pred samo snimanje sve je obustavljeno zbog zdravstvenih mjera koje su tada stupile na snagu na brodu, pa smo iskoristili samo privatne snimke - rekla je naša sagovornica.

Dodaje da su pored snimaka sa broda, dodate i neke fotografije koje su napravljene na istom mjestu i da se nada da će sve to izgledati interesantno publici.

Pjesma je snimljena na engleskom jeziku, a plod je trojice sjajnih autora.

– U pitanju su trojica autora sam kojima sam već sarađivala, a to su Majkl Džejms Daun, Džonas Gladnikof i Primoz Poglajen, dok je za

aranžman, produkciju i video ove verzije koju smo objavili, na moje veliko zadovoljstvo, bio zadužen Nikita Sadikov, ruski producent i di-džej – rekla je Nina Petković o pjesmi.

Na pitanje da li je teško stvarati i živjeti u novim uslovima kojima smo se morali prilagoditi usljed pojave virusa kovida-19, Nina Petković odgovara: – Mislim da stvarati nije teško, naprotiv, ako nešto sada imamo to je vrijeme.

Vrijeme u kojem bih inače nastupala, sada mi daje mogućnost da radim na novim projektima ili ih bar isplaniram, ili da radim na novim pjesmama, što i radim.

Svakako, nije lako bez nastupa, nikome od nas kojima je to posao i ljubav - ispričala je Petković.

Sada je, kako dodaje, zauzeta novim projektima i planira da iznenadi publiku.

– Novi projekat bi trebalo da bude realizovan početkom nove godine, ali za sada ne bih otkrivala više detalja. A što se nastupa za praznike tiče, ja kao i ostali muzičari još uvijek ne znam što će biti, pregovori postoje – zaključila je naša sagovornica.

FOTO: STEPHEN DIAS

PODGORICA - Crnogorska pjevačica Nina Petković već narednih dana obradovaće publiku novim spotom za najnoviju pjesmu ,,Dance till I die“ koju je objavila proteklog ljeta. Ona je ispričala za Pobjedu da je spot neoficijelni jer je sklopljen od snimaka i fotografija sa broda.

,,Ljuljanje tišine“

B. P.

BEOGRAD - Rundek & Ekipa objavili su dugoočekivani dvostruki EP ,,Brisani prostor“, sa koga je istovremeno kao treći singl i video izdvojena pjesma ,,Mila“, prenosi Nova.rs. ,,Brisani prostor“ je prvo izdanje poslije Haustora na kom se pojavljuju kompozicije i tekstovi drugog autora – basiste Ekipe Roka Crnića.

Cjelina albuma je ispričana kroz dvije priče: „Do“ i „Od“, koje se međusobno dopunjuju i slušalac može da bira njihov redosljed. Pet pjesama je na jednom i pet na drugom CD-u.

Likovi u tim pričama su na brisanom prostoru između kraja i početka, prenuli su se i u njima odjekuje svijet na prekretnici.

Povodom izlaska albuma Darko Rundek je izjavio: - Naše su probe i snimanja najčešće počinjali i završavali u zajedničkom sviranju na slušanje. Jednostavno bismo zajedno zaljuljali tišinu i puštali da nas vodi kroz otvorene forme, ne svirajući instrumente nego muziku. Kad bi ta muzika pitala za pjesmu, pojavljivale su se riječi, ponekad improvizovane, ponekad iz skladišta Rokovih i mojih bilješki - rekao je Darko Rundek.

Brojna reagovanja širom svijeta povodom snimka slavnog glumca koji viče na ekipu filma zbog fizičke distance

Džordž Kluni podržao Toma Kruza Audio-snimak na kojem se čuje kako slavni glumac Tom Kruz na snimanju filma ,,Nemoguća misija 7“ viče na članove ekipe filma koji su prekršili fizičku distancu izazvao je brojne komentare širom svijeta.

Mišljenje je iznio i njegov glumački kolega Džordž Kluni. Kruz, kako se čuje na snimku, prijeti otkazom dvojici radnika, ali Kluni smatra da to nije bila pretjerana reakcija.

– Njegova reakcija nije pretjerana jer to zaista jeste problem.

Imam prijatelja koji je pomoćnik reditelja i koji radi na snimanju TV serije na kojoj se desila gotovo ista stvar i reakcija nije bila drugačija – izjavio je Kluni gostojući u emisiji Hauarda Sterna.

Slavni glumac je rekao kako bi on drugačije reagovao na takvu situaciju, ali da potpuno razumije reakciju Toma Kruza.

– Bez izvinjenja. Izvinjavajte se ljudima koji su ostali bez domova jer je naša industrija prestala s radom. Izvinjenje neće donijeti hranu za njihov sto, niti platiti školovanje. S tom mišlju idem da spavam svako veče. I zato oprostite, ali nije me briga za vaše izvinjenje – kazao je, između ostalog, Kruz.

Čuveni pjevač Rolingstonsa i dalje u žiži javnosti

Džeger kupio djevojci kuću od dva miliona dolara Slavni pjevač Mik Džeger riješio je da obraduje djevojku Melani Hamrik, i to tako što joj je kupio kuću u vrijednosti od dva miliona dolara, prenosi časopis ,,People“.

Ova nekretnina nalazi se između Sarasote i Bradentona na Floridi.

– Područje je tiho i privatno i daleko od vreve – navodi izvor blizak paru.

Melani Hamrik i Mik Džeger su se navodno odlučili za ovu nekretninu nakon virtuelne turneje i nikada nijesu fizički posjetili lokaciju.

Ringo Star i Pol Makartni ponovo zajedno LOS ANĐELES - Legendarni Bitls Ringo Star najavio je izlazak novog albuma ,,Zoom In“. Ovaj album sadržaće pet pjesama, a prva će biti ,,Here’s to the Nights“, koju je muzičar objavio u saradnji s Polom Makartnijem.

Osim njega, na pjesmi su učestvovali i Dženi Luis, Dejv Grol, Šeril Krou, Erik Barton, Jola, Leni Kravic, Kolin Bejli Re i mnogi drugi, prenosi Headlajner.

Pjesmu ,,Here’s to the Nights“

napisala je Dajan Voren. U izjavi za medije, Ringo je objasnio kako je ova pjesma nastala: – Kada mi je Dajan predstavila pjesmu, odmah mi se svidjela.

To je ona vrsta pjesme koju svi želimo da pjevamo, a posebno mi je drago što se veliki broj muzičara pridružio snimanju. Želio sam da pjesma bude objavljena u vrijeme Nove godine jer je to pjesma uz koju treba završiti ovu 2020. godinu.

Stoga želim svima mir i ljubav u novoj 2021. godini.

Album ,,Zoom In“ biće objavljen 19. marta 2021. godine.