Dnevni list Pobjeda 20.09.2021.

Poneđeljak, 20. septembar 2021. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVII/Broj 20057 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

MIMO SVIJETA Dok su u velikom broju evropskih država spremne mjere o suspenziji sa posla, crnogorski medicinari, prosvjetari i službenici ne moraju da se imunizuju protiv korone I. MANDIĆ

M. BABOVIĆ

INTERVJU: Dr Damir Šehović, potpredsjednik Socijaldemokrata i poslanik

Na Cetinju su pale maske onih koji su izdali Crnu Goru crnogorskim glasovima STR. 3.

Reagovanje kabineta predsjednika Crne Gore

Đukanović: Ilarion potvrdio anticrnogorski stav Rusije STR. 2.

Po 10 mrtvih dnevno, a vakcina i dalje nije obavezna » Na pitanja Pobjede o tome da li planiraju, kao pojedine evropske zemlje, vakcinaciju protiv korona virusa da učine obaveznom, makar za one profesije u kojima su i zaposleni i oni koji dolaze s njima u kontakt u velikom riziku, Ministarstvo odgovara da je sve na građanima STR. 6. i 7.

Crnogorski parlament posebnom sjednicom na Žabljaku obilježio 30. godišnjicu od proglašenja Crne Gore ekološkom državom

Krediti građana, kreditne kartice i minusi na računima za godinu porasli 38 miliona eura

Poglavlje 27 ključni izazov

Dug po stanovniku 2.410 eura STR. 4. i 5.

» Izgradnja Crne Gore kao ekološke države je kontinuiran proces, koji je samo započet septembra 1991. Riječ je o procesu za koji ni mi danas, a ni generacije nakon nas neće moći da govore kao o završenom, ocijenila je za Pobjedu Ivana Vojinović, dugogodišnja šefica Radne grupe za Poglavlje 27

Mark L. Grinberg, urednik Enciklopedije slovenskih jezika i lingvistika, za Pobjedu o Cetinjskim filološkim danima

Crnogorski jezik ima posebno, istaknuto mjesto

STR. 8. i 9.

STR. 11.

Više od 80 kulturnih radnika uputilo otvoreno pismo Vladi povodom promjene na čelu Filmskog centra Crne Gore

Imenovanje Božović drsko i nezakonito STR. 10.

2

Politika

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Reagovanje kabineta predsjednika Crne Gore Najnovije izjave mitropolita Ilariona i ministra Lavrova samo potvrđuju otvoreno miješanje Rusije u unutrašnja pitanja Crne Gore i to na vrlo grub i neprimjeren način od visokog crkvenog velikodostojnika u odnosu prema šefu države tradicionalno prijateljske prema Rusiji, kome je koliko prošle godine povodom vaskršnjih praznika poželio dobro zdravlje, pomoć od Gospoda i blagosiljao njegove uspjehe u misiji koju obavlja - navodi se u saopštenju PODGORICA – Mitropolit Ilarion Alfejev, rukovodilac Odjeljenja za spoljne crkvene odnose Moskovske patrijaršije, u intervjuu za TV Rusija 24, po ko zna koji put se u posljednje vrijeme, slijedeći svjetovne ciljeve nespojive s misijom Hristove crkve, umiješao u unutrašnja pitanja Crne Gore - saopšteno je u reagovanju kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

- Svega par dana nakon ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, on je na približno isti način grubo zamijenio teze i cinično komentarisao nedavne događaje nasilnog ustoličavanja mitropolita crnogorsko-primorskog SPC na Cetinju. Time je, između ostalog, dodatno potvrdio otvoreno priznanje ministra Lavrova da Ruska crkva služi državnim interesima Ruske Federacije u inostranstvu. Potvrđuje se da su oni u odnosu na našu zemlju i anticrnogorski i antipravoslavni - navodi se u saopštenju.

Kako se navodi, Ilarion se napadno trudi da se prikaže kao zaštitnik interesa ogranka SPC u Crnoj Gori. Podsjetili su i da je on u julu 2011. posjetio Podgoricu, kada je iza zatvorenih vrata imao susrete sa najvišim zvaničnicima Crne Gore, na kojima je sasvim drugačije govorio o mogućem modelu

Đukanović: Ilarion potvrdio anticrnogorski Episkop Stefan: Na Cetinju su bili stav Rusije demonstranti Stefan Šarić

dovedeni iz Albanije?!

PODGORICA – Vikarni episkop remezijanski Stefan Šarić ustvrdio je, gostujući na Jutjub kanalu Odjeljenja za spoljne crkvene poslove Ruske pravoslavne crkve, da je na Cetinju bilo malo demonstranata koji su protestovali protiv ustoličenja mitropolita Joanikija i da su bili – ,,dovedeni iz Albanije i drugih zemalja“.

– Tamo je bilo malo ljudi, manje od petsto! Oni su dovedeni

iz Albanije i loše su govorili srpski, nijesu bili hrišćani. Loše je što je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bio uz njih i time je nisko pao – kazao je episkop Stefan.

Inače, srpski mediji su episkopa Stefana pratili kao ,,duhovnika“ i velikog prijatelja srpske turbo -folk zvijezde Svetlane Cece Ražnatović, koja je prije tri godine ,,uveličala“ njegovo postavljanje za vikarnog episkopa remezijanskog.

D.Đ.

Reagovanje Demokrata na izjavu potpredsjednice Ure Milo Đukanović

ustrojstva SPC u našoj zemlji.

– Tada je, iza leđa Patrijaršije u Beogradu, zagovarao autonomiju Mitropolije crnogorskoprimorske, koju je mitropolit Amfilohije Radović donekle ostvario, a Patrijaršija Srbije nakon njegove smrti proljetos bez imalo respekta za svoga arhijereja jednostavno ukinula. Evidentna je i istovjetnost iskaza Alfejeva od 5. septembra prošle godine, takođe za TV Rusija 24, i ministra Lavrova od prije nekoliko dana – ocijenili su iz kabineta predsjednika.

Podsjećaju da je Alfejev tada kazao: „…kanonska Crnogorska pravoslavna crkva je dio Srpske pravoslavne crkve“, a ministar Lavrov, 10. septembra u Sočiju, ponovio: „Crnogorska pravoslavna crkva je dio Srpske pravoslavne crkve“.

- S tim u vezi, sa žaljenjem konstatujemo da vrh Ruske crkve, uprkos tolikim provjerljivim istorijskim faktima da je bila u prošlosti liturgijski i kanonski sestra-crkva autokefalnoj Mitropoliji crnogorskoj – Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, nasilno ukinutoj od Kraljevine Srbije 1918-1920. godine, pose-

že za revizionizmom – pokušavajući udovoljiti imperijalnim ambicijama aktuelne vlasti u svojoj zemlji, kao i velikosrpskim ambicijama Beograda. I da, uprkos blistavoj tradiciji prijateljskih odnosa, aktuelna ruska vlast i vrh Ruske crkve nastoje destabilizovati Crnu Goru i skrenuti je s puta evropskih integracija – saopšteno je.

Oni su poručili da u odnosu na paralele koje Alfejev pravi između crkvenih pitanja u Crnoj Gori i Ukrajini, treba pomenuti da crkveno pitanje u Crnoj Gori nije nastalo sada, prije nekoliko godina, ili decenija, već da je prije jednog vijeka otvoreno upravo nekanonskim ukidanjem domicilne autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, što se, kako navode, u Moskvi veoma dobro zna.

– Ni nakon 100 godina od osnivanja SPC, te prisustva ogranka u Crnoj Gori, većina pravoslavaca u našoj zemlji, prema posljednjim istraživanjima 57 odsto, ne identifikuje se sa jurisdikcijom Patrijaršije iz Srbije. Ne iz dogmatskih razloga, kao što to nije bio slučaj ni u Ukrajini prema Moskov-

Nikolić: Potvrda da je SPC pod kontrolom Moskve

Helikopterski desant SPC na Cetinje Sergej Lavrov i mitropolit Ilarion Alfejev iskoristili su kao novu priliku za antizapadnu i anticrno-

Kad se srpski popovi bave bezbjednosnim istraživanjima

gorsku propagandu, saopštio je poslanik i član Predsjedništva Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

On je ocijenio da su lanac komande osvajačkom akcijom na Cetinju, koji se proteže sve do Moskve, pokušali da relativizuju i zamagle optužbama na račun predsjednika Crne Gore.

– Stavljajući jednu nasilnu vjersku ceremoniju u Crnoj Gori u kontekst događaja u

Ukrajini, gdje je Vaseljenska patrijaršija priznala autokefalnost Ukrajinske pravoslavne crkve, Lavrov i Ilarion samo su potvrdili da je SPC glavni instrument ruske meke moći na Balkanu i da Moskva nije odustala od Crne Gore – naveo je Nikolić.

Nasilno ustoličenje mitropolita Joanikija, zaključio je, nije ništa drugo do nastavak hibridnog rata koji Rusija vodi protiv EU i NATO na Zapadnom Balkanu.

skoj patrijaršiji, nego zato što većina pravoslavaca Crne Gore ne želi da slijedi etnofiletističku jeres i imperijalne ciljeve Beograda ili Moskve, ciljeve protivne i jevanđeljskoj i soteriološkoj misiji svete Pravoslavne crkve – ocijenjeno je iz Đukanovićevog kabineta.

Dodaje se i da najnovije izjave mitropolita Ilariona i ministra Lavrova samo potvrđuju otvoreno miješanje Rusije u unutrašnja pitanja Crne Gore i to na vrlo grub i neprimjeren način od visokog crkvenog velikodostojnika u odnosu prema šefu države tradicionalno prijateljske prema Rusiji, kome je koliko prošle godine povodom vaskršnjih praznika poželio dobro zdravlje, pomoć od Gospoda i blagosiljao njegove uspjehe u misiji koju obavlja.

Kako su kazali, i komentar ministra Lavrova o nedavnim događajima na Cetinju ispod je nivoa šefa diplomatije jedne Rusije i njegovog renomea lično.

– Nastavak otvorene agresije Moskve prema Crnoj Gori ogleda se i kroz najdrskije plasiranje izmišljotina, čak na kanalu Odjeljenja za spoljne crkvene odnose Ruske pravoslavne crkve, kao što je prenošenje izjave nekog episkopa Crkve Srbije da na nedavnim događajima na Cetinju nije bilo ni 500 ljudi, da su oni loše govorili srpski i da su iz Albanije ili drugih zemalja, i da je loše to što je uz njih bio predsjednik Đukanović. Istina je, međutim, da je ovo najobičnija podvala, da je 4. i 5. septembra na protestima bilo više hiljada Cetinjana i drugih građana Crne Gore i da su uglavnom govorili crnogorski, ali je bilo i onih koji govore srpski, i da su svi bili jedinstveni u odbrani dostojanstva prijestonice i svoje države Crne Gore – zaključili su u saopštenju kabineta Đukanovića. Ž. Z.

Vlada će biti dopunjena ekspertima koji mogu biti političari

PODGORICA - Upravo ono što radi GP Ura jeste ultimativnog karaktera i to je stanje koje traje čitavu godinu.

Sada će konačno prestati i Crna Gora će dobiti stabilnu Vladu koja će se moći skoncentrisati isključivo na ono što joj je posao i obaveze prema građanima Crne Gore, saopštili su iz Demokratske Crne Gore u reagovanju na izjavu potpredsjednice Ure Jovane Marović koja je kazala da dogovor DF-a i Demokrata liči na ultimatum.

– Veoma je čudno da kolege iz GP Ura kažu da ,,nema preciznih informacija“ vezano za dogovor Demokrata i DF-a, a samim tim ni ,,osnova za odlučivanje“, ali jasno saopštavaju da je taj dogovor u stvari ultimatum. Ultimatum je, dakle, dogovor dva najveća politička subjekta većine koji ima za cilj smiriti političke tenzije i Vladi dati stabilnost – navode iz Demokrata. Želeći, kako kažu, da do kraja budu jasni, iz Demokrata poručuju da postoje dvije koncepcije Vlade o kojima se razgovaralo prije formiranja 42. Vlade Crne Gore.

– To su ekspertski model i politički model. I shodno tome, ova Vlada, kojoj nesporno treba osnaženje i osvježenje, će u dogovoru sa premijerom Krivokapićem biti dopunjana ekspertima koji mogu biti i političari, a mogu biti i eksperti nepolitičke ličnosti. I obje varijante su potpuno u redu, jer jedino što nas zanima jeste cilj: da Vlada bude stabilna i sposobna da uspješno odgovori svim izazovima i zadacima koje nameću društvene potrebe – kazali su iz Demokratske Crne Gore.

Kako su kazali, mora se shvatiti da bavljenje politikom ne negira ekspertizu u određenoj oblasti, a samim tim ni upotrebljivost date osobe u izvršnoj vlasti da bi se, kako kažu, neki željeli predstaviti, ali samo u slučaju drugih.

- U tom svjetlu naglašavamo da ukoliko se odlučimo za drugi scenario, dakle za eksperte, Vladu treba da napuste svi koji nijesu eksperti, jer više prostora za igre i ucjene neće biti – zaključeno je iz Demokrata.

R. P.

Politika

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

INTERVJU:: Dr Damir Šehović, potpredsjednik Socijaldemokrata i poslanik PODGORICA – Sluganska vlast svjesno je pristala da trguje crnogorskim nacionalnim interesima, da ih baci pod noge, da dovede u pitanje i glave više hiljada ljudi koji su stajali na Belvederu da bi simbolički pružili otpor tihoj okupaciji Crne Gore i urušavanju građanskih i sekularnih vrijednosti. Na sreću svih, glave nijesu pale, ali jesu maske onih koji su Crnu Goru izdali crnogorskim glasovima – poručio je u intervjuu Pobjedi dr Damir Šehović, potpredsjednik Socijaldemokrata i poslanik. Šehović je poručio da sve građanske opozicione partije treba da stave svoje interese po strani i definišu „evropsku platformu“ na koju je dobrodošao, kako je istakao, svako sa zdravim svjetonazorima, svako ko želi da pristojnu suprotstavi ekstremnoj, građansku nacionalističkoj, sekularnu teokratskoj, a evropsku retrogradnoj Crnoj Gori.

– To ne znači da je dijalog sa građanskim dijelom vlasti nepotreban i nemoguć. Naprotiv – kazao je Šehović.

Istakao je da Vlada nije zaslužila prelaznu ocjenu, a da je Ura „poslužila kao pontonski most za destrukciju i obračun sa građanskom Crnom Gorom“.

POBJEDA: Koga smatrate odgovornim za sve što se dešavalo na Cetinju, kao i za nasilno ustoličenje Joanikija?

Ko je bio ključni igrač u tome i kakve su posljedice? ŠEHOVIĆ: Nema nikakve dileme da se i danas, 15-ak dana nakon svojevrsnog „desanta na Cetinje“, građanska Crna Gora i dalje stidi tuđe sramote. Stidi se sramote Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, koji su se drznuli da udare na Cetinjane samo zbog toga što nijesu pristali da ponizno kleknu pred onima kojima premijer i vicepremijer od prvog dana otvoreno i bespogovorno služe!

Dakle, nije ovdje problem ni Aleksandar Vučić, ni velikodržavne ambicije Srbije koja vjekovima pokušava da, relativizacijom linije nacionalnog razgraničenja između crnogorskog i srpskog naroda, Crnu Goru uključi u svoju orbitu, koju danas nazivamo „srpskim svetom“. Ali jeste problem sluganska vlast, koja je svjesno pristala da trguje crnogorskim nacionalnim interesima, da ih baci pod noge, da dovede u pitanje i glave više hiljada ljudi koji su stajali na Belvederu da bi simbolički pružili otpor tihoj okupaciji Crne Gore i urušavanju građanskih i sekularnih vrijednosti. Na sreću svih, glave nijesu pale, ali jesu njihove maske. Posebno maske onih koji su Crnu Goru izdali crnogorskim glasovima! Istorija će ih jednako kao i Andriju Radovića čuvati od „zaborava“, a Cetinjani će ih zapamtiti. Kao saradnike tihe okupacije.

Njihova pirova pobjeda na Cetinju ne znači kraj naše borbe za slobodu. Ali definitivno znači početak njihovog kraja! Početak kraja ovakve Vlade i većine koja je podržava, koja već godinu dana u svoje ime, a za tuđ račun vrši vlast.

POBJEDA: Kako komentarišete targetiranje, privođenje i saslušavanje u policiji učesnika protesta na Cetinju, kao i prekomjernu upotrebu hemijskih sredstava protiv mirnih demonstranata, uključujući i lažne vijesti i podmetanja službi na osnovu kojih je naređen napad? ŠEHOVIĆ: Kao nastavak bru-

Očekujemo ubjedljivu pobjedu progresivnih snaga na lokalnim izborima

Pale maske onih koji su izdali Crnu Goru crnogorskim glasovima kanja onih koji, kako reče jedan naš ugledni novinar, „leže u blatu sa klerofašistima, a izigravaju inspektore za moral!“ Malo je bilo to što su, očigledno nezadovoljni odlučnošću građana da postojano brane svoje i državno dostojanstvo, naredili njihovo trovanje sramotno velikom količinom šok bombi i suzavaca, već sad umjesto da podnesu neopozive ostavke iznova te iste građane maltretiraju komičnim privođenjima i saslušavanjima. Pa se onda čude zašto je većinska javnost jednom riječju od tri slova, koje počinje slovom M i obično se završava znakom uzvika, odgovorila koordinatoru svih službi bezbjednosti na najlicemjernije njegovo izvinjenje koje pamti naša politička scena.

Protesti su nam, sa druge strane, donijeli i dvije pozitivne stvari.

Prva je „događanje naroda“, koji je shvatio da može da se organizuje i da ima snage da izrazi civilizovani bunt protiv urušavanja sopstvene države i njenih temeljnih vrijednosti koje su nakon 5. septembra brutalno i neskriveno napadnute. Druga je da smo, u najsirovijem obliku, vidjeli na šta je sve spremna marionetska vladajuća većina da bi se održala na vlasti.

Onog momenta kad je ova parlamentarna većina preuzela vlast, politika služenja drugoj, a na štetu sopstvene države je prestala da bude koncept i prelila se u svakodnevni život.

Zato se civilizovana Crna Gora crveni zbog postavljenja osnivačice ekstremnog pokreta

3

POBJEDA Predstoje izbori POBJEDA: u Mojkovcu, Petnjici i Cetinju. Što očekujete i kako će SD nastupiti na njima? ŠEHOVIĆ: U procesu ŠEHOVIĆ smo odlučivanja o nastupu na lokalnim izborima, budući da su tek nedavno raspisani, ali ćemo svakako konačnu odluku donijeti na za to pitanje nadležnim organima partije. Kako god nastupili, očekujemo ubjedljivu pobjedu progresivnih snaga, koja će biti putokaz i za političke promjene na državnom nivou koje nam svakako ubrzo slijede.

Sve građanske opozicione partije treba da stave svoje interese po strani i definišu „evropsku platformu“ na koju je dobrodošao svako sa zdravim svjetonazorima, svako ko želi da pristojnu suprotstavi ekstremnoj, građansku nacionalističkoj, sekularnu teokratskoj, a evropsku retrogradnoj Crnoj Gori. To ne znači da je dijalog sa građanskim dijelom vlasti nepotreban i nemoguć. Naprotiv. Cijenim da je u ovim momentima potreban i nužan – kazao je Šehović Dveri i radikalnog nacionaliste za direktoricu Filmskog centra; zato je predlagač inicijative da se po osuđenim ratnim zločincima daju nazivi ulica postao direktor obrazovno-vaspitne ustanove; zato je nastavnica koja je promovisala antifašizam izgubila posao; iz istih pobuda se i kroz čitavu državnu upravu dovode ekstremisti i vjerski i svaki drugi fanatici; zato nam se poslanici koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici maltretiraju na granici sa Srbijom, a oni koji ga negiraju vode skupštinski Odbor za ljudska i manjinska prava.

Stoga ni najmanje ne stoje romantične floskule kako je važnija ekologija i flamingosi od ideoloških sukoba i podjela.

Jednom kad neka ideologija dobije poluge vlasti, ona se upravo njima pretače u svakodnevni život, te politika služenja drugoj državi za nas više nije samo priča, već pokušavaju da nas natjeraju da je živimo. I fašizam je bio ,,samo ideologija“, dok dolaskom na vlast nije krenula realizacija. Upravo zbog takvih stavova, lišenih realnog sagledavanja stvari, kao i zbog zatvaranja očiju i glasnog ćutanja na neskrivenu namjeru negatora genocida i slavitelja nestanka

Nije lako gledati razgrađivanje nečega na čemu je čitav tim radio POBJEDA: Kako vidite danas resor prosvjete kojim ste rukovodili u prethodnom mandatu? ŠEHOVIĆ: Ne pretjerujem kad kažem da mi nije lako gledati razgrađivanje nečega na čemu je čitav tim Ministarstva prosvjete, koji sam imao čast da predvodim, radio nekoliko posljednjih godina. U svega četiri godine uvesti besplatne studije za sve studente državnog univerziteta, uvesti Fond za kvalitet i talente iz koga se finansiraju najbolji đaci i nastavnici, rekonstruisati na stotine objekata, izgraditi vrtiće u Zagoriču, Starom aerodromu, Tuzima, srednju školu u Zeti, započeti na desetine novih škola i vrtića, ostaviti gotove nove kapitalne projekte i više od sto miliona eura za njihovu realizaciju, uvesti dualno obrazovanje i uključiti oko 250 poslodavaca i preko 800 učenika u čitav projekat, započeti digitalizaciju, povećati zarade prosvjetnim radnicima i pritom koordinirati „dnevni“ posao, nije mala stvar.

O dometima nove Vlade u ovoj oblasti najbolje govori podatak da su bukvalno svi prvi saradnici ministarke, koje je inače sama birala, pobjegli od nje i ministarstva na čijem je čelu glavom bez obzira. Isto onako kako ona bježi od suočavanja sa poslanicima na matičnom odboru. Komunikacije sa sindikatom i nevladinim sektorom gotovo da nema, tako da je bezmalo tužno što se sav posao inače ogromnog Ministarstva prosvjete sveo na bavljenje smjenama direktora i postavljenjem jednog broja ekstremista na čelo obrazovnih ustanova, koji, da je sreće, ne bi smjeli da prođu pored škole, a ne da njom rukovode.

sopstvene države da unormale nenormalno, na „zelenu“ Uru, koja je poslužila samo kao građanski paravan za satiranje Crne Gore i svega crnogorskog i građanskog u njoj, se gleda sa nekom vrstom političkog prezira. Zasluženog, rekao bih.

POBJEDA: Opozicione stranke zajedno su saopštile da je jedini izlaz iz političke krize formiranje prelazne vlade sa zadatkom organizovanja vanrednih izbora. Postignut je dogovor „u cilju daljeg djelovanja kako bi se odbranio građanski i sekularni karakter države i njena orijentacija ka EU“. Što će podrazumijevati vaše zajedničko djelovanje, što ćete preduzimati u tom pravcu? Kakva je dalja strategija opozicije, kako do vanrednih izbora? ŠEHOVIĆ: Frankeštajn-vlada, odnosno vlast sačinjena od dvadesetak raznorodnih konstituenata koji su antipodi jedni drugima se, kako sam već rekao, raspada sama od sebe i tu joj ne treba nikakva posebna pomoć opozicije. U tome joj samo privremeno može pomoći rekonstrukcija, jer konstituenti ostaju isti.

Sa druge strane, opozicija sad ima jednu još veću šansu i ulogu, koja je jasno emancipatorska i progresivna, budući da se bori ne samo za dolazak na vlast, već i za odbranu temeljnih vrijednosti na kojima država počiva.

U tome i jeste dodatna važnost našeg dogovora, da sve građanske opozicione partije treba da stave svoje interese po strani i definišu „evropsku platformu“ na koju je dobrodošao svako sa zdravim svjetonazorima, svako ko želi da pristojnu suprotstavi ekstremnoj, građansku nacionalističkoj, sekularnu teokratskoj, a evropsku retrogradnoj Crnoj Gori. To bi takođe bio, uvjeren sam, važan doprinos drugačijem, modernijem i svježijem pristupu politici, koji od nas građani s pravom očekuju.

Siguran sam da će takav, nadstranački koncept djelovanja, kao i činjenica da se borimo za spas elementarnih civilizacijskih vrijednosti, učiniti da i same stranke opozicije evoluiraju, da se modernizuju i ponu-

de inoviranu zajedničku programsku i kadrovsku ponudu, prilagođenu novoj političkoj realnosti.

Pritom, to ne znači da je dijalog sa građanskim dijelom vlasti nepotreban i nemoguć. Naprotiv. Cijenim da je u ovim momentima potreban i nužan. Ne samo nama, nego i njima. Jer se i oni, a ne samo Crna Gora, nalaze na nekoj vrsti prekretnice.

I oni treba da se odluče da li su za evropsku ili srednjovjekovnu Crnu Goru, te jesu li za Evropu ili za „veliku Srbiju“, ka kojoj su se inače nakon 30. avgusta već zaputili. A mudriji su kazali da je „dobro vratiti se i sa polovine pogrešnog puta“.

POBJEDA: Kako biste ocijenili dosadašnji rad Vlade? ŠEHOVIĆ: Ocjenu rada Vlade su već dali građani.

Odgovor se sam nameće ukoliko se podsjetimo samo nekih njenih dostignuća: Crna Gora je zahvaljujući anticivilizacijskom javnom diskursu koji je vlast nametnula dovedena bukvalno do ivice ozbiljnih građanskih sukoba; manjine se osjećaju ugroženim jednako kao i mračnih 90-ih godina; zaustavljen je proces evropskih integracija; imamo najlošije epidemiološke parametre u Evropi, jer su Vladi sujeta mlađanih ministara i prihod od turizma važniji od stotina i stotina ljudskih života koje smo izgubili, a nijesmo morali; gotovo hiljadu lica mjesečno ostaje bez posla, a broj nezaposlenih je najveći od 2006. godine; cijene životnih namirnica su povećane i do 70 odsto; imamo najskuplje gorivo u Evropi; nova avio-kompanija koja je trebala da košta „nula eura“, za pola godine je napravila gubitak od 1,4 miliona eura; broj blokiranih firmi konstantno raste a iznos njihovog duga po osnovu blokade je čak 70 miliona veći…

Dakle, sve gore navedeno, i još mnogo toga, ne da ne zaslužuje prelaznu ocjenu, nego zahtijeva stalne intervencije građana i opozicije kako nam naši loši đaci ne bi napravili trajnu štetu.

POBJEDA: Kako komentarišete dogovor Demokrata i DF-a o rekonstrukciji Vlade, mimo premijera i Ure? Je li

ovo nova kriza vlasti? Kakav scenario predviđate? ŠEHOVIĆ: Potpuno je očigledno šta se ovdje desilo: Ura je, po sličnom scenariju kao u Budvi, poslužila kao pontonski most za destrukciju i obračun sa građanskom Crnom Gorom. Kao i za masovno prodiranje „po dubini“ sistema javne uprave onih koji se dive osuđenim ratnim zločincima i slave Podgoričku skupštinu. U međuvremenu je Ura, kao nominalno građanska partija, postala razočaranje za veliki dio građanski orjentisanog biračkog tijela, jer je žmurila na sva nepočinstva ove vlasti, te su sada oni koji su u službi tuđih interesa i koji bi da Crnu Goru bukvalno izvale iz zglobova, procijenili da je Ura dovoljno prokazana, ponižena i potrošena u javnosti, da bi se opirala. I vjerovatno su u pravu. Dosad je suštinski bila nijema na urušavanje društva, iako se formalno borila da ostavi utisak „igrača“.

Sad je i formalno svedena na dekor, a od game changera je postala trojanski konj.

Opozicija se priprema za neminovne prijevremene izbore, jer sa ili bez rekonstrukcije, vijek trajanja ove vlasti ubrzo prolazi.

POBJEDA: Ura je poručila Demokratama i DF-u da, ako imaju većinu za rekonstrukciju Vlade, mogu odmah da zakažu sjednicu Skupštine, te da „ni za jotu neće napustiti princip iz sporazuma od 9. septembra prošle godine“. Abazović je kazao da će oboriti Vladu ako dođe do promjena u bezbjednosnom sektoru. Kako komentarišete ponašanje Ure, hoće li uskratiti podršku Vladi u tom slučaju? ŠEHOVIĆ: Kada je o Uri riječ, oni su toliko puta do sada pokazali punu servilnost svojim desnim partnerima, da sumnjam da će i sada odlučiti da obore Vladu, već će vjerovatno nastaviti da budu politička ikebana.

Iako bih volio da me demantuju, jer smo sa ovakvom vlašću svakim danom sve dalje od evropskih a sve bliže ravnogorskim vrijednostima. I ona se nikakvim rekonstrukcijama ne može popraviti, jer „kad uđete u pogrešan voz, i svaka sljedeća stanica je pogrešna“. Ivana KOPRIVICA

4

Ekonomija

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Krediti građana, kreditne kartice i minusi na računima

Dug po stanovnik PRIPREME ZA EXPO ODMAKLE: Dubai

Direktorica crnogorskog paviljona na Expo 2020. u Dubaiju

Očekuju pola miliona posjetilaca PODGORICA - Paviljon Crne Gore na Svjetskoj izložbi Expo u Dubaiju će, kako se procjenjuje, posjetiti pola miliona posjetilaca, saopštila je direktorica crnogorskog paviljona Milena Pejović i dodala da je cilj privući što više turista i kvalitetnih investitora.

PODGORICA - Prosječna zaduženost po glavi stanovnika Crne Gore na kraju avgusta je iznosila 2.410 eura, a obuhvatala je ukupan dug po osnovu kredita, kreditnih kartica i minusa na računima koje su odobrile banke i mikrofinansijske institucije, rečeno je Pobjedi u Centralnoj banci.

Podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da je dug fizičkih lica za kredite bankama i mikrofinansijskim institucijama 31. avgusta bio 1,5 milijardi eura. Građani su posljednjeg dana prošlog mjeseca za kreditne kartice dugovali 14,3 miliona eura, a po osnovu overdrafta, odnosno dozvoljenog minusa na računima, 20,3 miliona.

KREDIT IMA 122.920 GRAĐANA

Pejović je kazala da je cijeli tim koji radi na pripremi učešća naše države na Expou posvećen da animira što više zainteresoDio crnogorskog paviljona od 200 vanih u Crnoj Gori, od vladinog kvadrata biće namijenjen za prodaju i privatnog sektora, kao i iz 15 različitih proizvoda iz Crne Gore. oblasti turizma, ICT tehnologija, kulture i umjetnosti, Riječ je o prehrambenim i kako bi se što više kvalikozmetičkim proizvodima, tetnih i talentovanih dizajnu, tekstilu, ljudi i projekata iz umjetničkim suvenirima, Crne Gore predstakao i proizvodima za vilo tokom izložbe. najmlađe - Takođe nam je cilj da svaki posjetilac, Milena Pejović nakon posjete Paviljonu, traži na internetu više in- šinu, pa Paviljon umjesto 400 čitih proizvoda iz Crne Gore. formacija o Crnoj Gori, bilo da prvobitnih ima 200 kvadrata u Riječ je o prehrambenim i kozje riječ o turističkoj ponudi, in- osnovi. To je podrazumijevalo metičkim proizvodima, dizajvesticionom ambijentu ili spe- da samo četiri mjeseca prije nu, tekstilu, umjetničkim suvecifičnim segmentima koje bi izložbe radimo izmjenu projek- nirima, kao i proizvodima za htjeli da uključimo putem naše tne dokumentacije - rekla je Pe- najmlađe. prezentacije - rekla je Pejović jović i dodala da je posao zavr- – Priča o komercijalnom dijelu šen dosta uspješno, iako je Paviljona najbolje govori o tome agenciji Mina-biznis.

Svjetska izložba će se održati u budžet smanjen za gotovo mili- kako se ovaj tim odnosi prema ovom projektu. Od 192 države Dubaiju od 1. oktobra do 31. mar- on eura. ta naredne godine pod krovnom – Očekujemo da sljedeće sed- učesnice na Expou, manje od temom ,,Povezivanje umova, mice izvršimo primopredaju od pola se bavi komercijalnim akstvaranje budućnosti“, koja obu- izvođača radova i da sedam da- tivnostima, jer to podrazumijehvata tri podteme: mogućnost, na prije otvaranja imamo spre- va dosta dodatnih obaveza – man paviljon – rekla je Pejović. objasnila je Pejović. mobilnost i održivost.

– Organizator uprkos pandemi- Paviljon Crne Gore nalazi se na Ona je kazala da je svaka međuji očekuje da će uspjeti da privu- uglu dvije promenade u temat- narodna promocija za našu zeče 25 miliona posjeta tokom 182 skom distriktu Održivost i biće mlju važna i relevantna, ali učedana trajanja izložbe. Ako bi otvoren za posjetioce 12 sati šće na svjetskim izložbama je pravili analizu koliki je na pret- svakoga dana, a naziv izložbe je od još većeg značaja. Uvjerena je da je nesporan značaj učešća hodnim izložbama bio udio po- Blagosloveni prirodom. sjetilaca Paviljona Crne Gore od Generalni komesar je princ Ni- Crne Gore na Expou, posebno imajući u vidu da je to prva ukupnog broja, neka skromna kola Petrović Njegoš. projekcija bi bila makar pola mi- Pejović je kazala da su angažo- svjetska izložba u 170-godišnjoj liona posjetilaca – navela je Pe- vali informatore koji su zaduže- istoriji svjetskih izložbi koja se jović i objasnila da pripreme idu ni za komunikaciju sa posjetio- organizuje na prostoru cijele dosta intenzivno, ali i uspješno. cima, a dio Paviljona biće Afrike, Bliskog istoka i Južne – Smanjili smo izlagačku povr- namijenjen za prodaju 15 razli- Azije.

Mina biznis

Na pitanje Pobjede je li i koliko porasla zaduženost crnogorskih građana u odnosu na isti uporedni period prošle godine, u CBCG su kazali da je ukupan dug zabilježio rast od 2,6 odsto.

– Upoređivanjem podataka o zaduženosti fizičkih lica na 31. avgust ove godine sa stanjem na isti dan 2020. dolazimo do zaključka da se ukupni dug fizičkih lica po osnovu kredita, kreditnih kartica i overdrafta povećao za 38 miliona eura u jednogodišnjem periodu – naveli su u CBCG. Da zaduženost građana raste govori i podatak da je prosječan dug po glavi stanovnika na kra-

U Kreditnom registru CBCG prijavljeno je da su na kraju avgusta 122.920 fizičkih lica dužnici bankama po osnovu kredita, što znači da svaki od zaduženih građana u prosjeku duguje 12.203 eura ju prošle godine bio 200 eura manji, odnosno 2.241 euro.

U Kreditnom registru CBCG prijavljeno je da su na kraju av-

Ako se računa i stanovnik zadu Ako bismo pri izračunavanju duga po glavi stanovnika uzeli u obzir i javni dug Crne Gore, onda bi zaduženost bila znatno veća. Prema zvaničnim podacima Ministarstva finansija, javni dug je na kraju juna iznosio 4,08 milijardi eura ili 87,98 bruto domaćeg proizvoda.

Kada se on podijeli sa brojem

gusta 122.920 fizičkih lica dužnici bankama po osnovu kredita. To govori da svaki od zaduženih građana u prosjeku

Medojević predlaže raskid ugovora o ekološkoj rekonstrukciji termoelektrane

Ugalj prodavati Srbiji, radnike ispratiti sa otpremninama Termoelektrana Pljevlja

Kursna lista USD

1.17800

JPY 128.54836 GBP

0.85363

CHF

1.09310

AUD

1.61110

CAD

1.49130

PODGORICA - Elektroprivreda bi trebalo da odmah raskine ugovor o ekološkoj rekonstrukciji termoelektrane i pristupi alternativnim rješenjima koja će biti održiva i ekonomski i energetski efikasna, ocijenio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

– Zašto EPCG jednostavno ne raskine ugovor koji je Vlada DPS-a sklopila sa tajkunskim firmama? Posebno jer su upravo izvođači kasnili sa rokovima, a korona se ne može

tretirati kao viša sila, jer je ugovor sklopljen usred pandemije, pa se ne radi o novim okolnostima, nepoznatim izvođačima radova – naveo je Medojević u saopštenju.

On smatra da ne treba davati 54 miliona za posao koji ne može da rezultira postizanjem propisanih standarda.

Medojević smatra da Rudnik uglja treba da isporučuje ugalj Elektroprivredi Srbije, a da za radnike termoelektrane treba pripremiti kvalitetan socijalni program sa dobrim otpremninama, alternativama za zapo-

šljavanje ili mali biznis.

– Za razvoj Pljevalja je potrebno razraditi energetske alternative u pravcu elektrane na biomasu, manjih hidroelektrana, proizvodnje hrane, izgradnje ekološke cementare van grada – smatra Medojević, koji je uvjeren da termoelektrana neće moći da ispuni ekološke parametre nakon rekonstrukcije. Osim toga, smatra da je proizvodnja na lignit neisplativa, imajući u vidu visoku cijenu uglja i troškove emisije ugljen-dioksida.

R. E.

Ekonomija

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

a za godinu porasli 38 miliona eura

5

EIB i EBRD najviše kreditirale mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori

njeg popisa 625.266, podijelimo sa brojem onih koji su kreditno zaduženi kod banaka, dolazimo do podatka da kredit ima svaki peti stanovnik.

ZADUŽIVANJE KARTICAMA NAJSKUPLJE

javni dug, svaki užen 8.935 eura stanovnika, dolazimo to toga da je zaduženost po glavi stanovnika Crne Gore 6.525 eura po osnovu javnog duga države. Ako se tome dodaju dugovanja građana bankama i mikrofinansijskim institucijama za kredite, kreditne kartice i minuse na računima, ukupna zaduženost po glavi stanovnika je 8.935 eura.

duguje 12.203 eura.

Ukoliko ukupan broj stanovnika Crne Gore, kojih je prema podacima Monstata sa posljed-

Građani se najčešće zadužuju dugoročno, dok kreditima uglavnom rješavaju stambeno pitanje. Kriterijumi na osnovu kojih su banke odobravale stambene kredite stanovništvu pooštreni su u drugom ovogodišnjem kvartalu. Očekuje se da će oni biti ublaženi do kraja godine, dok će se pooštriti standardi za potrošačke i druge vrste kreditnih zaduženja.

Na pooštravanje standarda uticalo je opadanje kreditne sposobnosti klijenata, koja je znatno opala od početka pandemije korona virusa, posebno kada je riječ o građanima zaposlenim u sektoru turizma, ugostiteljstva, saobraćaja.

U CBCG kažu da je zaduživanje putem kreditnih kartica i dalje najskuplji vid zaduživanja, budući da banke za njih prijavljuju najveće kamatne stope.

- Prema posljednjim raspoloživim podacima o kamatnim stopama koje su banke dostavile CBCG, prosječno ponderisana efektivna kamatna stopa na kreditne kartice iznosi 12,66 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite u sistemu 5,74 odsto - zaključili su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.

B. DESPOTOVIĆ

Građani podnijeli osam pritužbi, nijedna kazna

U „Žanjicama“ porez na platne kartice PODGORICA - U okviru kampanje ,,Budi odgovoran“ ove sedmice je evidentirano osam pritužbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Evidentirana je pritužba da market ,,Žanjice“ na Luštici ne izdaje fiskalni račun, ali naplaćuje proviziju od 50 centi za plaćanje platnim karticama.

Građani su se žalili i da butici ,,Njujorker“ i ,,Berška“ u Delta sitiju ne vraćaju kusur u sitnima apoenima. Oni tvrde i da svi zaposleni nijesu vakcinisani, kao i da se ne poštuju propisane epidemiološke mjere vezano za rastojanje.

Evidentirane su i pritužbe da podgorički kafić ,,Tao“ ne izdaje fiskalne račune, a da optika ,,Džankić“ iz Podgorice to ne radi u slučaju popusta za

plaćanje gotovinom.

Građani su se žalili i na nelegalnu proizvodnju torti i kolača u Pljevljima, rad „na crno“ u pljevaljskoj Kožari i korišćenje službenih vozila u privatne svrhe.

Kampanju ,,Budi odgovoran“ su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbu protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom Mina biznis ekonomijom.

EBRD

Od početka pandemije ku 2.410 eura plasirali 213 miliona PODGORICA – Evropska investiciona banka (EIB) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ukupno su investirale 213 miliona eura u Crnu Goru od početka pandemije korona virusa, saopštili su Pobjedi njihovi predstavnici.

Većina novca se koristila za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, čije je poslovanje najviše pogodila kriza. Krediti su plasirani preko IRF-a i komercijalnih banaka, a uslovi su se razlikovali u zavisnosti od proizvoda i usluga.

ZA PRIVATNI SEKTOR 100 MILIONA

EIB je u 2020. opredijelila 143 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u prevazilaženju negativnih posljedica pandemije. Od toga je 100 miliona investirano u privatni sektor, a ostatak u obnovu 180 kilometara puteva duž glavnih pravaca u državi.

Podrška malim i srednjim preduzećima podrazumijevala je niže kamate i rokove dospjeća.

– Omogućivši im brži pristup povoljnim finansijskim sredstvima, željeli smo da pomognemo očuvanju radnih mjesta, likvidnosti i poslovnih aktivnosti tokom jedne od najizazovnijih godina. Zato smo potpisali investicije vrijedne 100 miliona eura za privatni sektor u Crnoj Gori tokom prošle godine – kazala je Pobjedi Ljiljana Pavlova, potpredsjednica EIB zadužena za Zapadni Balkan.

Prvu tranšu od 30 miliona eura EIB je plasirala preko Erste banke u aprilu prošle godine, za zajam ukupne vrijednosti 50 miliona. Ova sredstva su bila namijenjena najugroženijim sektorima poput turizma, proizvodnje i usluga, kao i lokalnim samoupravama za investicije u energetsku i zdravstvenu infrastrukturu.

- U saradnji sa IRF-om investirali smo 50 miliona u brži oporavak malih i srednjih preduzeća i preduzeća sa srednjom tržišnom kapitalizacijom.

Prošle godine smo potpisali i zajam od 20 miliona eura sa OTP grupom kako bismo pomogli malim biznisima širom Crne Gore da riješe problem sa likvidnošću i obrtnim kapitalom, kao i dugoročnim investicijama - precizirala je Pavlova.

REKORDNE INVESTICIJE EBRD-A

Sa 70 miliona eura za finansijski sektor, EBRD je u prošloj godini obezbijedio rekordne investicije kako bi podržao otpornost sektora i pomogao

Krediti su plasirani preko IRF-a i komercijalnih banaka, a uslovi su se razlikovali u zavisnosti od proizvoda i usluga

Pomažu Vladi da osnuje kreditno-garantni fond EBRD će ove godine pružiti tehničku pomoć Vladi da uspostavi nezavisni, dugoročni i održivi kreditno-garantni fond. Na to su se odlučili zbog ograničenog kreditnog potencijala banaka, koje su u periodu pandemije manje sklone da prihvate kreditni rizik malih i srednjih preduzeća.

malim i srednjim preduzećima da izdrže šokove sa kojima su se suočili, a tiču se likvidnosti.

- Brzo smo reagovali paketom solidarnosti i preko partnerskih finansijskih institucija sa sedam miliona eura kreditnih linija podržali mala i srednja preduzeća, koja su pogođena kovid-19 krizom. Pored toga, poboljšan je pristup finansijama malim i srednjim preduzećima koje vode žene sa tri miliona eura kredita za žene u biznisu, dok je stanovništvu na raspolaganju dva miliona eura sredstava Fonda za finansiranje zelene ekonomije za podsticajne investicije u oblasti energetske efikasnosti – rekli

Pozicija Crne Gore na regionalnom tržištu goriva

Benzin skuplji, dizel jeftiniji od prosjeka PODGORICA - Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel jeftiniji od prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva kapitalnih investicija.

Prema podacima iz novog Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,39 eura. U Hrvatskoj se može kupiti za 1,47 eura, u Albaniji za 1,38 eura, a u Sr-

biji za 1,37 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,18 eura i Bosni i Hercegovini 1,17 eura.

Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 1,13 eura, a najskuplji stanovnici Holandije 1,85 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,21 euro. U Hrvatskoj se može kupiti za

Ljiljana Pavlova , potpredsjednica EIB za Zapadni Balkan

1,41, u Srbiji za 1,38, a u Albaniji za 1,37 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 1,1 euro i Sjevernoj Makedoniji 1,03 eura, što je najniže u Evropi. Najskuplji eurodizel plaćaju građani Švedske 1,75 eura.

Ministarstvo na sedmičnom nivou objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u regionu i Evropi.

Mina biznis

- Fond će u prvoj fazi služiti kao krizni instrument za ublažavanje kreditnih rizika pogođenih malih i srednjih preduzeća, dok će kasnije biti iskorišten za pružanje podrške različitim nedovoljno obuhvaćenim segmentima ekonomije kao što su mladi i žene u biznisu - istakli su u EBRD-u.

su Pobjedi u EBRD-u.

Oni su sa osam miliona podržali preduzeća koja se bave izvozom i uvozom, a obezbijedili su i 50 miliona eura kredita Fondu za zaštitu depozita.

- Sredstva su dostupna kroz postojeće partnerske finansijske institucije EBRD-a sa kojima imamo višegodišnju saradnju, kao što su Hipotekarna banka, Crnogorska komercijalna banka, NLB i Alter Modus – naveli su u EBRD-u.

ZELENA EKONOMIJA PRIORITET

Govoreći o kreditiranju u ovoj godini, Pavlova je kazala da je EIB sa IRF-om dogovorila značajnu investiciju za mala i

srednja preduzeća, koja će biti potpisana do kraja decembra.

Zajam, čiji iznos nije otkrivala, osmišljen je da podrži kompanije u uvođenju energetski i klimatski efikasnih praksi u poslovanje.

- Povećali smo podršku za zeleni oporavak, klimatske aktivnosti i održivi razvoj. Ove inicijative su bitne i za privatni sektor, jer će i ekonomije Crne Gore i cijelog Zapadnog Balkana morati da se transformišu ka zelenom i digitalnom modelu. To će biti ključno za konkurentnost lokalnih ekonomija i njihovu integraciju u vrijednosne lance EU u periodu nakon prestanka pandemije - zaključila je Pavlova. B. D.

6

Društvo/Hronika Preminuo dugogodišnji novinar i urednik u Pobjedi Predrag Vulović

Odlazak omiljenog kolege Peđe Dobronamjeran, spontan, gospodstven, jednostavan i iskren – naš Peđa bio je izuzetno omiljen zbog naročito korektnog odnosa prema kolegama, odnosa naglašeno lišenog sujete. Zbog svega toga je sa njim bilo posebno lijepo i rijetko lako sarađivati, čak i u ,,sitnim satima“ kad se utrkuju pravi naslovi sa rokovima u štampariji PODGORICA – U Podgorici je u subotu, 18. septembra, poslije duge i teške bolesti u 68. godini preminuo dugogodišnji novinar i urednik u Pobjedi Predrag Peđa Vulović.

Omiljeni kolega Peđa bio je novinar koji je jednako vrednovao profesionalne i ljudske kvalitete, u oba segmenta insistirajući na visokim standardima i kriterijumima. Znali smo da se možemo osloniti na njega u svim situacijama - zbog svestranosti i zbog vazda spremne pružene ruke pomoći. Bio je široko obrazovan, zanatski potkovan i osobene topline, emotivnosti i vedrine, novinarski radoznao i profesionalno uporan. Pisao je i uređivao u više oblasti i rubrika, spreman da posavjetuje kolege i da bez riječi preuzme dio onog nemjerljivo velikog posla za koji se ne vidi potpis u novinama, ali bez čijeg bi doprinosa naredni broj bio znatno siromašniji, neuređeniji i manje prijemčiv čitaocima.

Naš Peđa bio je i uspješan organizator redakcijskog rada, ne štedeći energiju i prkoseći ljekarskim preporukama zbog odavno narušenog zdravlja...

Tokom zajedničkog rada u redakciji i u pojedinim rubrikama prilazio je kolegama na tih, nenametljiv i neposredan način, sa uvijek iskrenim i blagim osmijehom i istančanim osjećajem za diskretnu sugestiju.

Bio je dio Pobjedinog tima i u turbulentnim crnogorskim vremenima – i tada su došli do izražaja njegovo znanje, lojalnost, urbanost, ali i inteligencija i smirenost kad treba donijeti tešku i pravednu zanatsku i kadrovsku odluku.

Naš Peđa ostaće upamćen i po velikom doprinosu u

vrijeme prelaska na nove tehnologije. Dok je većina nas zazirala od prvog računara u internet odjeljenju, izdižući na pijedestal vjernost pisaćoj mašini, on nam je uporno i strpljivo govorio o prednostima kompjutera. Iz tog vremena ostale su i mnoge anegdote koje su na duhovit način obilježile raskorak između njegovog objašnjavanja i našeg odbijanja da prihvatimo savremeni sistem rada i nastojanje da shvatimo značaj digitalne arhive i internet prezentacije kao uvoda u sadašnje portale.

Dobronamjeran, spontan, gospodstven, jednostavan i iskren - naš Peđa bio je izuzetno omiljen zbog naročito korektnog odnosa prema kolegama, odnosa istaknute skromnosti, a naglašeno lišenog sujete.

Zbog svega toga je sa njim bilo posebno lijepo i rijetko lako sarađivati, čak i u ,,sitnim satima“ kad se utrkuju pravi naslovi sa rokovima u štampariji... Poštovale su ga i voljele i mlađe kolege, jer se i prema početnicima odnosio kao prema ravnopravnim sagovornicima, često im napominjući da od toga koliko nauče i budu vrijedni zavisi njihova sjutrašnja pozicija. A, ličnim odnosom, naš Peđa dao je pošten primjer i ispunio najvažniji zadatak – bio je čovjek.

R.U.-I.

Reagovanje Uprave policije

Bečića niko ne ucjenjuje

PODGORICA – Prema raspoloživim podacima Uprave policije, niko ne ucjenjuje predsjednika Skupštine Crne Gore Aleksu Bečića - saopštili su iz Uprave.

Uprava policije reagovala je, kako navodi, povodom tekstova u medijima koji se odnose na navodnu mogućnost postojanja ucjena, prisluškivanja i praćenja predsjednika Skupštine Crne Gore.

– Takođe, shodno djelokrugu rada i zakonskoj podjeli poslova u obavještajno-bezbjednosnom sektoru, a prema raspoloživim saznanjima policije, prema predsjedniku Skupštine se ne vrše krivična djela, pa samim tim ni krivična djela sa elementima prisluškivanja i praćenja – navode iz Uprave policije. Ž. Z.

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

POVODI: Crnogorski medicinari, prosvjetari i službenici ne moraju da s

Odluka o vakcin dobrovoljna i tak Ljekari Kliničkog centra, nakon povratka sa odmora, obavezni su da rade PCR test.

Nakon negativnog rezultata vraćaju se na posao. Istom logikom, prilikom prvog ulaska studenata u KCCG nužan je negativan PCR test – kazali su iz Ministarstva zdravlja PODGORICA – Bez obzira na to što je u nekim državama uvedena obavezna vakcinacija za određene profesije, vakcinacija u Crnoj Gori je dobrovoljna i tako će i ostati – stav je Ministarstva zdravlja.

Na pitanja Pobjede o tome da li planiraju, kao pojedine evropske zemlje, vakcinaciju protiv korona virusa da učine obaveznom, makar za one profesije u kojima su i zaposleni i oni koji dolaze s njima u kontakt u velikom riziku, Ministarstvo odgovara da je sve na građanima.

– Nadamo se da će građani, koji se do sada nijesu imunizovali, što prije shvatiti značaj vakcinacije protiv korona virusa.

Nije slučajno što je 90 odsto hospitalizovanih pacijenata nevakcinisano i da je oko 87 odsto preminulih, takođe, nevakcinisano – kazali su iz resora Jelene Borovinić-Bojović.

Ministarka je na posljednjoj konferenciji za novinare prije 10 dana i sama kazala da je odgovornost na građaninu. Iako su brojke zaraženih i preminulih gotovo četiri puta veće nego u istom periodu prošle godine, kada nije bilo vakcine, što su alarmantni pokazatelji o načinu upravljanja epidemijom, ako se sjetimo da je dr Igor Galić sam na jednoj od konferencija za novinare kazao da se epidemija ne kontroliše ako je procenat pozitivnih testova veći od 5 odsto (a sada se kreće između 15 i 17), ako znamo da je polovina pacijenata u Kliničkom centru Crne Gore koji se liječe od kovida-19 životno ugroženo, ako znamo da je za 18 dana septembra umrlo 100 ljudi, a da je tokom cijelog avgusta umrlo isto toliko, pitanje je koliko crnogorskom građa-

ninu treba ostaviti na savjesti da se odluči na imunizaciju.

DRUGI U SVIJETU

Po broju novih slučajeva zaraze na milion stanovnika smo drugi u svijetu, odmah nakon Sejšela, a po broju umrlih smo na petom mjestu poslije Perua, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Sjeverne Makedonije.

Kako smo pri vrhu svjetske liste kada se broje mrtvi i zaraženi, na samom dnu smo kada govorimo o vakcinisanima. U Evropi su od Crne Gore gori samo Kosovo, Albanija, Rumunija, Bosna i Hercegovina, Moldavija.

Samo 31 odsto crnogorskog stanovništva je vakcinisano što je daleko od 80 odsto kako bi se stekao imunitet krda. A ako uzmemo samo one starije od 18 godina, vakcinisanih je 47,6 odsto.

Pošto se ne može računati na to da građani imaju povjere-

Jelena Borovinić-Bojović

nja u zdravstveni sistem i slušaju savjete ljekara koji godinu i po apeluju na nošenje maski, pranje ruku i distancu, a od aprila pozivaju na vakcinaciju, jedini potez zdravstvenih vlasti koji Crnogorce može možda podići na ljestvici imunizacije je da za dojč kafu i šoping treba potvrda o vakcinaciji ili o tome da ste negativni na korona virus.

Na inspekcijama je sada da odrade svoj dio posla i da novčanim kaznama utjeruju one koji neodgovornim ponašanjem rasplamsavaju epidemiju.

Dok zabava i šoping postaju dostupni samo vakcinisanim građanima, za zaposlene u neophodnim ustanovama kao što su škole, zdravstvene ustanove, državne firme… Vlada Crne Gore smatra da obavezno vakcinisanje za pojedine profesije nije potrebno.

Dobrovoljno je i za ljekare i za građane

Na pitanje Pobjede da li pacijenti koji su vakcinisani imaju pravo da traže da ljekar koji ih pregleda bude isto imunizovan, u Ministarstvu zdravlja su kratko odgovorili da ,,isto kao što je vakcinacija dobrovoljna, tako je i odluka da građani, a među i njima pripadnici svih

Nakon mjesec čekanja patronaža počela da vakciniše građane Patronažna služba počela je da dolazi kod građana koji su na vakcinu čekali oko mjesec dana.

Redakciji Pobjede javio se sugrađanin da kaže da je njegova majka napokon primila vakcinu nakon gotovo mjesec dana čekanja.

On je ranije rekao da je majku za vakcinu prijavio 18. avgusta, ali da patronaža nije dolazila.

Više puta je, kako je ispričao, zvao na broj 067 092 115 gdje su mu rekli da nema doktora te da prioritet imaju oni koji su za revakcinu, kao i da će nakon što završe sa davanjem druge doze krenuti u vakcinaciju prijavljenih građana.

Ovaj sugrađanin nije jedini koji je čekao. Više građana se žalilo da se uporno prijavljuju, ali da patronaža ne dolazi. Ipak, nadležni nijesu htjeli da priznaju da postoji problem i uporno su tvrdili da patronažna vakcinacija funkcioniše te da je problem u građanima koji najvjero-

vatnije ostave pogrešnu adresu ili broj telefona.

Iz podgoričkog Doma zdravlja Pobjedi su ranije rekli da patronažna vakcinacija funkcioniše - navodeći statistiku obavljenih posjeta. Na pitanja o konkretnim primjerima i žalbama nijesmo dobili odgovore.

I ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović je na posljednjem predstavljanju epidemioloških mjera rekla da nemaju prijave da patronaža ne dolazi.

- Mi imamo patronažnu službu, da li se može desiti da u nekom trenutku dođe do zastoja, vjerovatno, ali činićemo sve da do toga ne dođe - kazala je ona tada, pozivajući građane da, ukoliko postoji neki zastoj, to prijave Ministarstvu zdravlja, IJZCG ili menadžmentu Doma zdravlja.

Iz Gorske službe spašavanja saopštili da je do nesreće došlo prilikom pada sa Malog međeda

Na Durmitoru stradala državljanka Srbije PODGORICA – Državljanka Srbije S. M. (1965) stradala je na Durmitoru prilikom pada sa Malog međeda, saopšteno je iz Gorske službe spašavanja.

Oni su kazali da je ekipa Gorske službe ženu zatekla bez vitalnih životnih funkcija. Poziv za pomoć upućen je putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanja. R. P.

Društvo/Hronika

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

se vakcinišu, evropske zemlje počele sa suspenzijama

7

Laboratorije Instituta za javno zdravlje uradile analizu 3.968 uzoraka na korona virus

naciji je kva će i ostati

PODGORICA – U Crnoj Gori registrovan je još 531 slučaj korona virusa, dok je 10 osoba preminulo od posljedica infekcije ovim virusom – saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

Laboratorije IJZCG, druge javne i privatne laboratorije koje se bave dijagnostikom infekcije novog korona virusa, završile su analizu i dostavile rezultate za 3.968 uzoraka na korona virus.

IJZCG je prijavljeno deset smrtnih ishoda povezanih sa kovid infekcijom, a među preminulima najmlađi je imao 51, a najstariji 83 godine starosti.

Do 15 časova juče prijavljen je i oporavak kod 469 pacijenata.

S. VASILJEVIĆ

Preminulo deset osoba, 531 novi slučaj infekcije

Uzimajući u obzir sve novootkrivene slučajeve kao i broj oporavljenih, ukupan broj tre-

nutno aktivnih slučajeva kovid-19 u Crnoj Gori iznosi R. D. 8.051.

Iz Instituta za javno zdravlje istakli značaj vakcinacije i ukazali da od delta soja obolijevaju sve mlađe osobe

I. MANDIĆ

Svi mladi koji su preminuli od početka avgusta bili su nevakcinisani

profesija, budu nevakcinisani takođe dobrovoljna“.

Zbog toga će se izroditi nelogične situacije, kada će vas pregledati nevakcinisani ljekar ili previjati nevakcinisana sestra i vi nećete imati pravo da tražite da vas liječi imunizovani zdravstveni radnik. Ljekar koji se nije vakcinisao radi pacijenata, sada će to uraditi radi kupovine majice ili izlaska u grad.

STUDENTI MEDICINE

Sa druge strane, iako obaveza formalno ne postoji, studenti Medicinskog fakulteta su uslovljeni da tokom obavljanja kliničke prakse ili polaganja praktičnog ispita u Kliničkom centru, koji je nastavna baza Fakulteta, ali i u drugim zdravstvenim ustanovama dostave dokaz da su vakcinisani ili negativan rezultat PCR testa na korona virus. Ovo je nedavno Pobjedi rečeno sa Univerziteta Crne Gore.

Iz Ministarstva zdravlja kažu da su i ljekari Kliničkog centra, nakon povratka sa odmora, obavezni da rade PCR test.

- Nakon negativnog rezultata, vraćaju se na posao. Istom logikom, prilikom prvog ulaska studenata u KCCG nužan je ne-

gativan PCR test – kazali su oni.

Ipak, nijesu objasnili zašto to studenti moraju da čine svake sedmice kada ulaze u Klinički centar, a ljekare nakon povratka sa odmora više niko ne kontroliše.

EVROPSKO ISKUSTVO

Iako su neke zemlje Evropske unije naredile zaposlenima u javnom sektoru da moraju da se vakcinišu, još nijedna nije odredila da je kovid sertifikat obavezan za sve zaposlene. To je za sada učinila samo Vlada Italije koja je prije nekoliko dana usvojila jednu od najstrožih kovid mjera u svijetu. Italijani nijesu htjeli da im se ponovi prošlogodišnji scenario i jednu od mogućnosti sprečavanja pošasti, vakcinaciju, su učinili obaveznom. Svi radnici u javnom i privatnom sektoru moraće da imaju potvrdu o vakcinaciji, negativan test ili potvrdu da su se nedavno oporavili od korona virusa.

Ta odluka stupa na snagu 15. oktobra, a radnici koji ne dostave jedan od tri tražena dokaza neće dobijati otkaze, ali će biti suspendovani i neće dobi-

jati plate. Oni koji dođu na radno mjesto bez kovid potvrde, biće kažnjeni novčano između 600 i 1.500 eura.

Obavezna imunizacija za zdravstvene radnike koji su zaposleni u staračkim domovima i vatrogasnim službama uvedena je u Grčkoj i Francuskoj.

Ta odluka u Francuskoj stupila je na snagu 15. septembra gdje je u jednom danu suspendovano oko 3.000 zdravstvenih radnika.

I zaposleni u državnoj upravi Slovenije moraće da budu vakcinisani ili da imaju potvrdu da su preležali kovid-19, u suprotnom neće moći da rade sa strankama, najavio je ministar ekonomije i potpredsednik Vlade Zdravko Počivalšek.

Sa druge strane, u našoj zemlji za zaposlene u zdravstvu za sada je vakcinacija samo strogo preporučena. Načelnica Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje dr Milena PopovićSamardžić ranije je saopštila da se o obaveznoj imunizaciji u zdravstvu ,,definitivno razmišlja“, te da je ključno da zdravstveni radnici budu vak-

PODGORICA – Od početka avgusta u Crnoj Gori preminulo je devet osoba od dvadesete do trideset devete godine i svi su bili nevakcinisani – pokazali su iz Instituta za javno zdravlje, a direktor te ustanove Igor Galić istakao je da je među osobama koje imaju između 30 i 39 godina procentualno i najviše oboljelih, a najmanje vakcinisanih osoba.

Delta soj, pojasnio je Galić, pokazao je da od teških formi bolesti obolijevaju sve mlađe osobe, zbog čega je i podsjetio na visoku djelotvornost vakcina kada je u pitanju sprečavanje teških formi i fatalnih ishoda.

- Niko nikada nije rekao da vakcine 100 odsto štite - niti od zaraze niti od letalnih ishoda. Ipak, sva istraživanja u svijetu poklapaju se sa zvaničnim podacima u Crnoj Gori: 86,5 odsto od ukupnog broja preminulih od 4. maja, kada je počela masovna imunizacija u Crnoj Gori, do danas bili su nevakcinisane osobe, dok više od 90 odsto hospitalizovanih i oboljelih osoba, takođe, nijesu bile vakcinisane. Ovi podaci se poklapaju sa podacima na globalnom nivou – istakao je Galić.

cinisani kako ne bi naudili pacijentima.

Ona je ranije rekla i da je oko 76 odsto ljekara vakcinisano, te da je statistika mnogo lošija kada su u pitanju medicinske sestre kojih je, prema riječima Popović-Samardžić, vakcinisano svega oko 40 odsto.

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković rekao je u četvrtak da bi se zalagao da u određenim profesijama postoji obavezna vakcinacija.

– U medicini morate imati opet jasne studije i protok vremena da biste znali da uputite

CETINJE: Zbog uvreda i prijetnji potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću

Vasiljeviću određen pritvor do 30 dana CETINJE – Sudija za istragu Osnovnog suda u Cetinju odredio je pritvor do 30 da-

na Milošu Vasiljeviću na štetu potpredsjednika (41) koji se tereti za krivično Vlade Dritana Abazovića, djelo ugrožavanje sigurnosti potvrđeno je Pobjedi.

Tokom saslušanja kod tužioca, a i kod sudije, on je ispričao da se ne sjeća da je grubo vrijeđao koordinatora službe bezbjednosti, niti da mu je prijetio.

Podsjećamo, Vasiljević je uhapšen u petak i tada mu je određeno zadržavanje do 72 sata, zbog sumnje da je 14.septembra izrekao teške uvrede i prijetnje na račun Abazovića B.R.

Iz Instituta su poručili i da je značaj vakcinacije protiv korona virusa još veći zbog toga što je delta soj lakše kontagiozniji, a teži oblici bolesti i smrti se javljaju kod mladih ljudi.

Galić je pojasnio će vakcinacija zaštititi i osobu od obolijevanja i njegove članove porodice.

- Vakcinacijom protiv kovid-19 infekcije smanjićemo obim epidemije i samim tim mogućnost mutiranja virusa jer virus živi samo u ljudskom organizmu. Na taj način spriječićemo tok razvoja pandemije, za koji je, kako je već rečeno, primijećeno da zahvata sve mlađu populaciju; time ćemo spriječiti njegov fatalan uticaj na dječiju populaciju-na taj način zaštitićemo našu djecu – naveo je Galić.

Ocijenio je da je pozitivan stav prema vakcinaciji uopšte, a i prema vakcinaciji protiv kovid-19 infekcije, odraz zdravstvene kulture pojedinca i društva.

– Poruka je jasna, vakcinišite se, i uvijek, kada ne možete da obezbijedite odstojanje, nosite masku – zaključio je Galić.

R. P.

savjet. Ali treba da se ugledamo na razvijenije zemlje da njihove metode, poput prečišćivača vazduha, primijenimo u našim školama kao i da češće testiramo đake i profesore naveo je ranije Eraković.

,,DISKRIMINACIJA“ NEVAKCINISANIH

Specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa epidemije bio član Kriznog medicinskog štaba, dr Nemanja Radojević ranije je u intervjuu za Pobjedu kazao da bi vakcinacija i ,,diskriminacija“ nevakcinisanih, poput ograniča-

vanja kretanja, zabrane upotrebe javnog prevoza i taksija, ulaska u ugostiteljske objekte, tržne centre, javne ustanove… trebalo da bude jedini fokusirani odgovor na epidemiju korona virusa.

Imunizacija, kako je tada naglasio, ne može biti obavezna, ,,a zaposleni u prosvjeti, zdravstvu, policiji, pravosuđu, kao i u javnoj upravi, zatim oni koji rade u trgovini, ugostiteljstvu i javnom prevozu mogu se usloviti izborom između vakcinacije ili neplaćenog odsustva sa posla dok se epidemija ne završi“.

Sl. RADONJIĆ

8

Društvo

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Ivana Vojinović, dugogodišnja šefica Radne grupe za Poglavlje 27, povodom tri decenije od PODGORICA - Proglašenje Crne Gore ekološkom državom davnog 20. septembra 1991. na svečanom zasijedanju na Žabljaku je čak i za današnje uslove, a posebno tada, bio unikatan civilizacijski iskorak.

Vremenom se ispostavilo da su operacionalizacija i implementacija ove vizionarske odluke u praksi postavile ogromne izazove pred naše društvo u cjelini, administraciju, privredu, kasnije i nevladin sektor, ali i sve građane - kazala je za Pobjedu dugogodišnja šefica Radne grupe za Poglavlje 27-životna sredina i klimatske promjene Ivana Vojinović.

POBJEDA: Ako uzmemo u obzir sve izazove modernog čovječanstva, kakav je status Crne Gore kao ekološke države 30 godina nakon usvajanja Deklaracije?

VOJINOVIĆ: Mišljenja sam da u odnosu na taj dan, kada je Skupština Crne Gore donijela odluku da zaštita životne sredine bude jedan od stubova u trasiranju puta budućeg održivog razvoja, i danas nakon 30 godina sa podjednakim i nespornim uvjerenjem moramo zadržati isti pravac. Riječi iz usvojene deklaracije služe na ponos svim građanima Crne Gore, jer utemeljuju prirodu kao temeljnu vrijednost naše države, zahvaljujući čemu je Crna Gora i prepoznata u globalnim okvirima.

Izgradnja Crne Gore kao ekološke države je kontinuiran proces, koji je samo započet septembra 1991. Riječ je o procesu za koji ni mi danas, a ni generacije nakon nas neće moći da govore kao o završenom. Ono o čemu možemo da govorimo jeste koliko se brzo i dinamično vrše ekološke reforme, koliko se ekološki procesi prilagođavaju aktuelnosti momenta u kojem živimo na globalnom nivou i da li se adekvatno sprečava devastacija prirodnih resursa, što nije nimalo lak i jednostavan proces.

Danas je čitav svijet stavio fokus na problematiku zaštite životne sredine i urgentnost borbe protiv klimatskih promjena. To znači da u XXI vijeku, ekološke procese u Crnoj Gori moramo posmatrati kao dio globalnih izazova sa kojima se svijet suočava.

A upravo su globalni izazovi i prijetnje po životnu sredinu danas veći nego ikada. Gubitak biodiverziteta, klimatske promjene, ekstremne vremenske prilike, zagađenje vazduha i vodnih tokova, krčenje šuma, samo su neki od ključnih elemenata ekološke degradacije koje poznaje savremena civilizacija, a koji su u velikoj mjeri izazvani čovjekovim aktivnostima, a manjim dijelom indukovani prirodnim procesima. Jednom riječju, Crna Gora mora da istraje na putu izgradnje na ekološkim postulatima, jer taj put nema alternativu, ukoliko želimo nastavak ubrzane integracije u evropske i globalne tokove razvoja.

POBJEDA: Gotovo deset godina ste bili šefica Radne grupe za Poglavlje 27-životna sredina i klimatske promjene, najzahtjevnijeg i jednog od najznačajnijih poglavlja u našem pregovaračkom procesu. Kakva su tu iskustva?

VOJINOVIĆ: Poglavlje 27 je otvoreno prije skoro tri godine.

Mogu reći da smo tim koji sam predvodila i ja imali izvrsnu komunikaciju i partnerski odnos sa Evropskom komisijom, što je i vidljivo kroz ispunjene obaveza

Oblast upravljanja otpadom najslabija karika sistema koje su nam stavljene na agendu.

Posebno sam ponosna što smo bez eksterne ekspertize u novembru 2020. završili rad na izradi Akcionog plana za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27, koji predstavlja strateški dokument sa preciziranim aktivnostima koje je potrebno realizovati i svojevrsnu mapu puta za ispunjenje obaveza iz ovog poglavlja sve do kraja pregovaračkog procesa. Sada je na svim prepoznatim nosiocima predviđenih aktivnosti, a što je pod lupom EK, da rade na realizaciji obaveza i time omoguće građanima Crne Gore život u boljoj i kvalitetnijoj životnoj sredini.

Kao jedina država koja ima otvorene pregovore sa EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena, vjerujem da Crna Gora mora, makar među državama kandidatima u regionu Zapadnog Balkana, da pokaže da se dalji razvoj mora zasnivati na principima Evropskog zelenog sporazuma kao nove strategije rasta EU i Zelene agende za Zapadni Balkan. Ova dokumenta zahtijevaju stvaranje niskokarbonskog društva sa smanjenim emisijama zagađenja kroz rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije, društva koje je otporno na negativne efekte klimatskih promjena, i koje čuva raznolikost svog biodiverziteta, oslanja se na organsku poljoprivredu, smanjenu upotrebu štetnih hemikalija, očuvanje i obnovu rijeka i sl.

Svi zajedno treba da razumijemo da evropske zelene politike moraju da uđu u svakodnevni život svih građana i preduzeća u Crnoj Gori, te da to nisu samo zakoni i strategije na papiru, već

Dugoročnom reformom koju nam nameće kako proces EU integracija, tako i sve veći pritisci klimatskih promjena i degradacije prirode, Crna Gora treba da se pretvori u prosperitetno društvo, sa modernom i konkurentnom ekonomijom - kazala je Vojinović

Ivana Vojinović

politike koje će imati uticaj na skoro sve aspekte naših života, od postepene zamjene energetske infrastrukture čistijim alternativama, do toga kakve ćemo automobile voziti, kako ćemo energetski izolovati naše domove i renovirati zgrade, upravljati šumama i zemljištima. Riječju, u toj totalnoj ekologizaciji koja čeka EU države članice, a i Crnu Goru, promijeniće se način na koji živimo, radimo, putujemo. Ta ozbiljna transformacija dosadašnjeg načina proizvodnje, rada i života mora da bude i socijalno pravična prema onima

Crna Gora planira da do 2030. godine smanji emisiju gasova s efektom staklene bašte za 35 odsto u poređenju sa nivoom emisija iz 1990.

čija su radna mjesta i tradicionalne djelatnosti zasnovane na fosilnim gorivima, a koji će biti i najviše pogođeni. Ovom dugoročnom reformom koju nam nameće kako proces EU integracija, tako i sve veći pritisci klimatskih promjena i degradacije prirode, Crna Gora treba da se pretvori u prosperitetno d r u š t v o, s a m o d e r n o m i konkurentnom ekonomijom.

POBJEDA: Što je potrebno dalje da se radi u ovoj oblasti u Crnoj Gori i gdje su problemi najveći?

VOJINOVIĆ: Stanje životne

sredine mora da se dovede do nivoa kvaliteta koji zahtijevaju EU standardi, a to se postiže kroz realizaciju zahtjevnih infrastrukturnih projekata i dalja investiciona ulaganja u oblast ekologije. Tu prije svega mislim na projekte izgradnje infrastrukture za tretman otpadnih voda i upravljanje otpadom, rehabilitaciju postojeće i izgradnju nove kanalizacione mreže, unapređenje sistema vodosnabdijevanja, sanaciju nesanitarnih odlagališta, unapređenje kvaliteta vazduha, tehnološko i ekološko unapređivanje

privrednih subjekata, zaštitu prirode.

Oblast upravljanja otpadom u Crnoj Gori je ostala da bude slaba tačka sistema. Još nije izgrađena sva potrebna infrastruktura, kao ni uspostavljen sistem koji se bazira na: selekciji, prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada. Uz to, obaveze i dalje ostaju po pitanju rješavanja problema otpada u moru, jednokratnih proizvoda od plastike, urgentnosti donošenja novog zakona o upravljanju otpadom i novog strateškog okvira, itd.

Oblasti zaštite prirode mora se dati veći prioritet. Moraju se uspostaviti snažne upravljačke strukture u svim kopnenim zaštićenim područjima prirode, s ciljem boljeg očuvanja i unapređenja, ali i naprednije održive valorizacije, zaštićenih područja prirode. Ranije započeti postupci proglašenja morskih zaštićenih područja, a koji su u proteklih nekoliko mjeseci dovršeni, biće uspješno zaokruženi samo sa kreiranjem efikasnog upravljačkog mehanizma. Ne smije se dozvoliti postepeni nestanak nekih od naših prirodnih dragulja kao što su Plavsko i Biogradsko jezero. Sve to zahtijeva rad i punu posvećenost nadležnih institucija ovim kompleksnim problemima i procesima.

Bogatstvo i kvalitet podzemnih i površinskih voda trebalo bi da bude jedna od najznačajnijih komparativnih prednosti Crne Gore. Nažalost, zadržan je trend zagađenja rijeka: Ćehotina, Morača, Ibar, Lim i Bojana, na čitavom ili djelovima ovih vodotokova. Rijeka Zeta je snažno pogođena iz različitih izvora zagađenja od komunalnih otpadnih voda, neuređenih odlagališta otpada, nepoštovanja dobre poljoprivredne prakse,

Društvo

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

d proglašenja ekološke države

Bez zrele svijesti građana nema napretka u očuvanju sredine POBJEDA: Koja je uloga građana u izgradnji Crne Gore kao ekološke države?

VOJINOVIĆ: Uspjeh u oblasti životne sredine umnogome zavisi od svijesti građana i njihove pomoći i doprinosa u očuvanju životne sredine. Edukacija građana jako je važna, jer bez zrele svijesti građana o nužnosti očuvanja životne sredine napredak u ovoj oblasti biće ograničen. Svijest javnosti na ovu temu u posljednjih nekoliko godina izuzetno je izgrađena i šira javnost je, na osnovu dostupnih podataka, upoznata sa pojedinostima, i daje svoj doprinos. Samo promijenjena svijest o potrebi pažljivog odnosa prema prirodnim resursima može da utiče na promjenu naših svakodnevnih navika.

Svako od nas razumijevanjem ekoloških problema i ekoloških posljedica određenih aktivnosti, prilagođavanjem svog ponašanja, treba da doprinese njihovom rješavanju, a na nadležnim organima je da povećaju stepen participacije svih zainteresovanih strana u odlučivanju oko ekoloških pitanja. Ako negdje treba da postoji opšti društveni konsenzus oko najvećeg broja pitanja, to je nesumnjivo politika životne sredine.

industrije, ali i građevinskih radova. Partnerska prekogranična saradnja mora biti prioritet u očuvanju i korišćenju vodnog potencijala koji Crna Gora dijeli sa susjednim državama.

UNESCO područje basena rijeke Tare koje je pod direktnim i indirektnim uticajima izgradnje prve dionice auto-puta mora da bude sanirano onamo gdje su uočena pogoršanja kvaliteta vode i ukupnih hidroloških karakteristika, uticaji na vrste i staništa, i to kroz primjenu svih propisanih mjera za otklanjanje štetnih uticaja u toku infrastrukturnog opremanja lokacije i same eksploatacije auto-puta. Vjerujem da će za donošenje ispravnih mjera kojima će se živi svijet ubrzano obnavljati, pomoći i mjesečni biološki monitoring rijeke Tare, koji je započet prije više od dvije godine, a sve na liniji UNESCO preporuka. Samo dosljednom primjenom mjera remedijacije doći će do oporavka ovog ekosistema i izuzetnog univerzalnog dobra.

Ali, za to će biti potreban duži vremenski period koji prevazilazi okvire kratkog roka.

Konačno, potreba za značajnim finansijskim sredstvima u periodu koji je ispred nas sve više treba kroz pravilnu distribuciju da bude zadovoljena kroz Fond za zaštitu životne sredine (Eko fond), koji je već više od godinu dana operativan. Ova institucija mora da bude proaktivna u finansiranju projekata i programa u oblasti životne sredine, klimatskih promjena i energetske efikasnosti, što joj je i misija i svrha osnivanja. U administrativnom smislu, i dalje postoji hronična neophodnost za jačanjem inspekcijskog nadzora na državnom i lokalnom nivou, kao i snažnog sankcionisanja svakog zagađivača životne sredine.

POBJEDA: Kako Crna Gora može da se izbori sa globalnim problemom klimatskih promjena i sprovede obaveze iz novih paketa propisa koje je Evropska komisija nedavno predložila?

VOJINOVIĆ: Evropa, čiji je Crna Gora organski dio i teži da u dogledno vrijeme i administrativno postane dio EU, postavila je temelje zelenog razvoja i oporavka nakon pandemije. EK je u julu ove godine predložila paket mjera s ciljem smanjenja emisije gasova s efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030, kako bi Evropa postala klimatski neutralan kontinent do 2050.

Klimatski paket nazvan „Spremni za 55“ predlaže najambicioznije zakonske promjene koje imaju za

cilj borbu protiv klimatskog uništavanja planete. Ovaj paket promjena predviđa da proizvodnja električne energije postane sve čistija, veću energetsku efikasnost, očuvanje šuma, itd. Paket predlaže i dubinsko restrukturiranje oporezivanja energije u Evropi. Od 2035. predlaže se de fakto zabrana prodaje novih vozila sa motorima na unutrašnje sagorijevanje (benzinskih i dizel vozila).

Razlozi za predlaganje ovakvih mjera su jasni, a dodatno ih potkrepljuje nedavno objavljeni najopširniji klimatski izvještaj koji su Ujedinjene nacije do sada objavile, a koji zaključuje da čovječanstvo ima poguban uticaj na klimu.

Vladama je ostalo samo 30 godina da radikalno smanje globalne emisije, prije nego se planeta suoči sa nizom opasnih prelomnih tačaka. Osim ako ne dođe do momentalnog, brzog i obimnog smanjenja emisija gasova s efektom staklene bašte, biće nedostižno ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni celzijusovih. Sve manji led i toplotni talasi, suše, poplave i oluje već su vidljivi uticaji klimatskih promjena. Mnoge promjene uočene u klimi su bez presedana u hiljadama godina. Autori izvještaja tvrde da se ne može isključiti da dođe do porasta nivoa mora od dva metra do kraja ovog vijeka, ali da postoji nada da bi značajno smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte moglo da stabilizuje porast temperatura.

Postoji bojazan da bi amazonski bazen uskoro mogao da se pretvori iz tropske šume u savanu, dok će se neki regioni, među mnogim drugim, istočni Brazil, jugoistočna Azija, Mediteran i centralna Kina, neizbježno odjednom suočiti sa više klimatskih nepogoda.

Crna Gora planira da do 2030. godine smanji emisiju gasova s efektom staklene bašte za 35 odsto u poređenju sa nivoom emisija iz 1990, što predstavlja jedan od koraka u postizanju dugoročne dekarbonizacije kroz rastuću upotrebu obnovljivih izvora energije, klimatske neutralnosti i ispunj e n j a o b ave z a i z Pa r i s ko g sporazuma. Jedini način da se cilj od 35 odsto, ali i dalji ciljevi koji će biti postavljeni nakon tog vremenskog horizonta ostvare, je radikalna promjena u načinu eksploatacije ograničenih i oskudnih prirodnih resursa, transformacija energetike i industrije, očuvanje šumskih kompleksa i vodnih tokova, kao i mnogo odgovorniji odnos prema odlaganju otpada.

N. KOVAČEVIĆ

9

Crnogorski parlament posebnom sjednicom na Žabljaku obilježio 30. godišnjicu od proglašenja Crne Gore ekološkom državom

Poglavlje 27 ključni izazov PODGORICA – Borba za ekološku državu nije borba jedino čovjeka ili institucije već cijelog društva, a ključni izazovi u narednom periodu iz te oblasti biće ispunjavanje mjerila iz pregovaračkog poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu – poručeno je na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore posvećenoj 30. godišnjici od proglašenja Crne Gore za ekološku državu.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da je odlučio da se sjednica održi na Žabljaku jer je na tom mjestu Skupština prije 30 godina donijela Deklaraciju o ekološkoj državi Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora za turizam, ekologiju i poljoprivredu Dragan Krapović kazao je da je danas pitanje ekologije zastupljenije nego prije 30 godina, ali i to je nedovoljno.

Istakao je da je pregovaračko poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu ozbiljan izazov za crnogorske institucije.

– Podizanje svijesti građana o važnosti ekologije predstavlja našu neodložnu obavezu – naveo je Krapović.

Savjetnik predsjednika Vlade Ananije Jovanović pročitao je poruku premijera, koji boravi van zemlje i nije mogao prisustvovati zasijedanju.

- Danas kada ste zagledani u naše najljepše gorske oči, sjetite se da Crna Gora nije bila i ostalo samo prijestolje slobode, već prijestolje ljepote. Danas valja udahnuti osjećanje tog prirodnog sklada i upotrijebiti ga na svakodnevni život.

U osnovi rada Vlade je i oživljavanje ideje o ekološkoj državi Crnoj Gori. Vlada će biti bezrezervno posvećena radu na poglavlju 27 koje se odnosi na životnu sredinu – navedeno je u poruci Krivokapića.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da je opredjeljenje za projekat ekološke države potvrda da su potencijali Crne Gore za održiv razvoj ogromni. Naveo je da se prema problemu zaštite životne sredine mora imati državni odnos koji podrazumijeva da zakoni nijesu samo mrtvo slovo na papiru, već da moraju biti primijenjeni i da svi koji se usude da ih prekrše moraju biti kažnjeni ekspresno

Sa jučerašnje sjednice na Žabljaku

Ministar održivog razvoja, turizma i ekologije Ratko Mitrović kazao je da su od formiranja Vlade realizovani brojni projekti koji će dodatno valorizovati ideju ekološke države.

- Početkom godine donijeli smo uredbu o zabrani gradnja mini-hidroelektrana. Za sve urbanističke planove urađena je analiza zaštite prostora kao našeg najvećeg resura. U toku godine realizovane su brojne akcije čišćenja rijeka i obala -



naveo je Mitrović.

Rikardo Seri iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručio je da je zadivljen prirodnim ljepotama Crne Gore i istakao da se ona mora zaštiti za naredne generacije.

Kazao je da je od nedavno u našoj zemlji, ali da je zadivljen prirodnim ljepotama.

- Deklaracija usvojena prije 30 godina bila je vizionarska, ali mnogo toga se promijenilo.

Zaštita prirode i održivi ra-

Podizanje svijesti građana o važnosti ekologije predstavlja našu neodložnu obavezu – rekao je Dragan Krapović

Hajduković: Prestati sa sakrivanjem istorije Crnogorski naučnik Dragan Hajduković povodom obilježavanja 30. godišnjice od proglašenja Crne Gore za ekološku državu uputio je otvoreno pismo poslanicima u kojem je zatražio da se prestane sa svjesnim ili nesvjesnim sakrivanjem istorije i sramotnim omalovažavanjem stvaralaca i njihovog rada i vizija.

On je podsjetio da je nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović ostavio pisani trag kako je došlo do istorijske Skupštine 20. septembra 1991. godine na kojoj je Crna Gora proglašena ekološkom državom.

Bulatović, dodao je on, jedan je od dva čovjeka koji je dao odlučujući doprinos i bez koga ni današnja, ni Skupština 1991. godine ne bi postojale.

On je kazao da ne traži slavu, ni medalje, ni nagrade, ali da traži da se prestane sa svjesnim ili nesvjesnim sakrivanjem istorije i sramotnim omalovažavanjem stvaraoca i njihovog rada i vizija.

-U mojim brojnim naučnim radovima, uvijek sam poštovao univerzalnu moralnu i zakonsku obavezu svih naučnika, da citiram radove mojih prethodnika i poštujem njihovo intelektualno vlasništvo. To je princip koga se treba držati i van nauke. Ne možete od Crne Gore napraviti dobru državu, a pogotovo ne ekološku državu, ako po ličnoj simpatiji ili po nacionalnoj i političkoj pripadnosti odlučujete hoće li nečije stvaralaštvo biti priznato ili ne – zaključio je on.

U centru Podgorice održan protest pod sloganom „Za život“

Dostaviće Vladi zahtjeve

PODGORICA – U centru Podgorice juče je održan protest pod sloganom „Za život“ povodom obilježavanja 30. godišnjice otkako je Crna Gora proglašena za ekološku državu. Protest je organizovao po-

kret ,,Sačuvajmo rijeke Crne Gore“.

Okupljeni građani nosili su brojne transparente na kojima je pisalo: „Sačuvajmo prirodu o d n j e n i h u b i c a “ , „ Nova vlast=nova pošast?“, „Ne damo rijeke“, „Neću piknik pored cijevi“...

Demonstranti su poručili da imaju pravo na čiste rijeke, šume i ostala prirodna bogatstva, a po završetku protesta istakli su da će Vladi dostaviti konkretne zahtjeve.

R. P.

zvoj postali su prioritet i Evropske unije. Zeleni dogovor ima ogromnu važnost za Evropsku komisiju. Komesarka Fon der Lajen će krajem mjeseca doći u Crnu Goru. Taj dogovor želimo da sprovedemo sa našim partnerima sa Zapadnog Balkana – naveo je Seri.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu.

Ocijenio je da proglašenjem pet područja za nacionalne parkove stvoreni preduslovi da se ti krajevi dodatno očuvaju.

– U narednom periodu moramo dati sve od sebe kako bi i druga područja uvrstili u područja svjetske baštine, osim Kotora i Tare. Podrška naših međunarodnih partnera i eksperata je od izuzetne važnosti jer samo tako možemo govoriti o dugoročnoj zaštiti – istakao je Bečić.

Dodao je da je opredjeljenje za projekat ekološke države potvrda da su potencijali Crne Gore za održiv razvoj ogromni.

Naveo je da se prema problemu zaštite životne sredine mora imati državni odnos koji podrazumijeva da zakoni nijesu samo mrtvo slovo na papiru, već da moraju biti primijenjeni i da svi koji se usude da ih prekrše moraju biti kažnjeŽ. Z. ni ekspresno.

Aktivisti NVO „Breznica“ privedeni zbog performansa

UP: Predmet dostavljen tužiocu u Pljevljima PODGORICA – Ekološki aktivisti NVO ,,Breznica“ iz Pljevalja Milorad Mitrović i Husein Pajević su juče na poziv policije u svojstvu građana dali izjave o okolnostima performansa koji su na Žabljaku izveli povodom 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave policije.

Kako su kazali iz policije, spisi predmeta su dostavljeni osnovnom tužiocu u Pljevljima na ocjenu.

R. P.

10

Kultura

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Premijera predstave ,,Čikaške perverzije“ večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom

Ljudi u emotivnoj turbulenciji

CETINJE - Predstava ,,Čikaške perverzije“ (18+), koju je, po tekstu ,,Sexual Perversity in Chicago“ Dejvida Memeta, režirao Zoran Rakočević, premijerno će biti izvedena večeras u 20 sati u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom“.Nakon premijere, slijede i reprizna izvođenja, koja su na programu u utorak i srijedu, u istom terminu.

Riječ je o prvom komadu u kojem će nastupiti članovi glumačkog ansambla Kraljevskog pozorišta ,,Zetski dom“: Jelena Laban, Jelica Vukčević, Marija Labudović, Vule Marković i Goran Vujović. Za dramaturgiju je bila zadužena Stela Mišković, kostimografkinja je Lina Leković, a scenografkinja Ivanka Vana Prelević. Zoran Rakočević je ocijenio kako je iza cjelokupnog tima koji je radio na predstavi naročito inspirativno iskustvo.

- Pokazalo se da su ,,Čikaške perverzije“ neslućeno inspirativnije nego što smo mislili kada smo počeli sa pripremama.

Na kraju je to bilo inspirativno rediteljsko, dramaturško i glumačko istraživanje, koje svi glumci, a vjerujem i ostali saradnici, priželjkuju - kazao je Rakočević.

Riječ je, dodao je on, o prvom postavljanju ,,Čikaških perverzija“ u Crnoj Gori.

- Proces je bio dragocjen i značajan i zbog toga što ovaj tekst odavno nije rađen u regionu, a u Crnoj Gori je postavljen prvi put. Postavljen je u jednom drugačijem čitanju nego što bi se očekivalo kada je u pitanju, ne samo ovaj kultni tekst, već i opus Dejvida Memeta uopšte.

Pokazalo se da su ,,Čikaške perverzije“ neslućeno inspirativnije nego što smo mislili kada smo počeli pripreme. Na kraju je to bilo inspirativno rediteljsko, dramaturško i glumačko istraživanje, koje svi glumci, a vjerujem i ostali saradnici, priželjkuju - kazao je reditelj Zoran Rakočević

Plakat predstave ,,Čikaške perverzije“

To je zaista bilo ne samo inspirativno već i, u neku ruku, veliki zalogaj za sve nas i mislim da smo ga prilično dobro savladali - kazao je Rakočević.

INTIMA

Stela Mišković je istakla kako komad govori o ljudima u emotivnoj turbulenciji.

- Predstava govori o kastraciji emocija nastaloj usljed sveopšte transparentnosti i pokušaja rušenja svih tabua. Pojavom smart telefona i društvenih mreža, jednostavno, riječ intima kao da je prestala da postoji. Kako to često kažemo u au-

torskom timu, toliko je sve ispornografisano da se pojam slobode potpuno izokrenuo, tako da smo počeli da se gubimo u toj slobodi, koja nas, što je veliki paradoks, emotivno ograničava. Upravo o takvim ljudima govorimo u ovoj predstavi - imamo četiri lika koja su u toj emotivnoj turbulenciji, konstantno u potrazi za samo jednim veoma jednostavnim rješenjem, odnosno postupkom, a to je zagrljaj, pri čemu oni toga nijesu svjesni - istakla je Mišković.

Goran Vujović je kazao kako vjeruje da će cjelokupan an-

sambl biti na visini zadatka.

- Nadam se da ćemo opravdati očekivanja, odgovornost je velika, prva predstava prvog ansambla poslije toliko godina u ,,Zetskom domu“. Zadovoljstvo je što smo na kraju ovog procesa i što ćemo sa ovom predstavom izaći pred publiku. Nadam se njihovoj dobroj reakciji, mislim da će imati razloga, pa ih pozivam da isprate komad i vjerujem da će on imati dug život - rekao je Vujović.

Saradnjom sa rediteljem Zoranom Rakočevićem zadovoljna je i Jelica Vukčević.

- Meni je ovo bila prva saradnja

sa rediteljem Zoranom Rakočevićem i ovo je bio jedan od rijetkih procesa koji su protekli jako prijatno, bez većih turbulencija, bespotrebnih tenzija. Svi smo uživali u ovom radu, kako reditelj, tako i mi i to je veoma dragocjeno. Što se tiče same predstave, svi smo se kolektivno trudili da izbjegnemo banalnosti, što je bilo teško i izazovno, i mislim da smo u tome u velikoj mjeri uspjeli - rekla jeVukčević.

TEHNOLOGIJA

Marija Maša Labudović govorila je o njenom doživljaju ko-

mada ,,Čikaške perverzije“.

- Živimo u svijetu tehnologija, interneta, gdje nam je apsolutno sve dostupno, pa i svaka perverzija. Ali zaboravljamo na dodir, na kontakt, na dodir sa samim sobom - jer, treba se prvo suočiti sa samim sobom, tako i glasi jedna replika u komadu. Preispitujemo šta je to zagrljaj, šta je to dodir, a šta je to ljubav, koju svi mi negdje tražimo. Svi mi želimo da budemo voljeni i da volimo, ali način da dođemo do toga je nekad potpuno pogrešan - navela je ona.

Probe koje su iza ekipe, kako je istakla Jelena Laban, protekle su u izuzetnoj atmosferi.

- Prijalo mi je što nema moranja, što je atmosfera lijepa i ekipa dobra. Mislim da je ta atmosfera zdrava za glumca i da zna da bude plodonosna.

Mislim da iz takvog načina rada proizilaze dobre i kreativne stvari, pa pozivam publiku da dođe na predstavu - kazala je Laban.

Vule Marković smatra da je komad postavljen na način koji je prilagođen momentu u kojem živimo.

- Mislim da smo više otišli u pravcu psiholoških perverzija koje se dešavaju usljed nekih intimnih frustracija i trauma koje su se izdešavale svim karakterima ponaosob. I to je neko Zoranovo učitavanje zajedno sa nama, koje može biti vrlo aktuelno u trenutku u kojem živimo, u kojem su se ljudi odljudili, otuđili, gdje više nema komunikacije i bliskog kontakta, u kojem se sve svodi na neku internet, viralnu komunikaciju, gdje je sve manje bliskog, nježnog kontakta. Mislim da je to u suštini i glavna tema, kao rijeka koja teče ispod ovog teksta - naglasio je Marković.

A. Đ.

BBC

Više od 80 kulturnih radnika uputilo otvoreno pismo Vladi povodom imenovanja Aleksandre Božović na čelo Filmskog centra

Dubok civilizacijski pad i slom PODGORICA – Više od 80 umjetnika i kulturnih radnika Crne Gore uputilo je juče otvoreno pismo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću i ministarki prosvjete nauke kulture i sporta Vesni Bratić, povodom, kako kažu, nezakonitog imenovanja Aleksandre Božović (rođene Mandarić) za direktoricu Filmskog centra Crne Gore.

Podsjetili su da Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.

- Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama. Nažalost, poražavajuća je okolnost da moramo skrenuti pažnju i njoj, i ministarki Bratić i stručnim komisijama Vlade Crne Gore, da produkcija reklama u tom slučaju nije u pitanju filmska umjetnost – navodi se u pismu.

Potpisnici pisma su istakli da je Filmski centar Crne Gore institucija koja je svojim rezultatima Crnu Goru kao kinematografsku destinaciju, ali i stvaraoce iz filmske industrije, uvezala sa svim značajnim evropskim i svjetskim filmskim adresama.

- Tome je prethodilo višedecenijsko školovanje umjetnika, filmskih radnika i

Novoizabrana direktorica Filmskog centra Aleksandra Božović

stvaranje kadra kome je danas ugrožen svaki korak ka daljem napredovanju, jer vjerujemo da ovakva kadrovska logika stavlja politiku iznad kulture. Ovim postupkom su naši umjetnici i profesionalci stavljeni po strani i poniženi od strane Vlade sopstvene države i zbog toga što nijedan od njih nije zavrijedio pažnju niti je uzet u obzir prilikom imenovanja, već se putem ideološke podobnosti, i na nezakonit način, pristupilo traženju anonimnih i nestručnih kadrova iz drugih država – navodi se u pismu.

Dalje se dodaje da je novoimenovana direktorica Božović bila na listi „Dveri“, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

- Samo pripadnost ovakvim ideološkim i političkim stavovima više je nego dovolj-

na diskvalifikacija gospođe Božović za bilo koju javnu funkciju u svakoj državi koja drži do osnovnih civilizacijskih vrijednosti. Da li ovakvim imenovanjem država sugeriše svima da je u današnjoj Crnoj Gori potpuno suprotno i da su upravo stavovi „Dveri“ i sličnih organizacija osnovni preduslov za napredovanje u karijeri i imenovanja na značajne javne funkcije? Takođe vas molimo da razmislite i o tome da li je imenovanje politički kompromitovanih ljudi, koji pripadaju nacističkim i antizapadnim organizacijama druge države korak naprijed u evroatlanskim integracijama, za koje se Vlada deklarativno zalaže? – navodi se u pismu.

Ovo imenovanje, kako se ističe, nije samo ponižavanje struke i rušenje institucije kulture.

- Ovo je dubok civilizacijski pad i slom, na koji smo obavezni da upozorimo. O tome svjedoče i svakodnevni protesti novinara, javnih ličnosti i nezavisnih intelektualaca povodom odluka ministarke Bratić. Pozivamo predsjednika Vlade prof. Krivokapića i potpredsjednika gospodina Abazovića da hitno preispitaju ovu drsku, nezakonitu i neprihvatljivu odluku. Ukoliko naša, krajnje dobronamjerna i za društvo korisna inicijativa bude ignorisana, razumjećemo je kao atak na kompletnu umjetničku scenu, njen integritet i njenu nezavisnost. Pozivamo sve javne djelatnike, kolege umjetnike i profesionalce u kulturi, kao i cjelokupnu javnost, da nam se pridruže u mirnoj protestnoj šetnji, u ponedjeljak, u 16:30 sati ispred Vlade Crne Gore - navodi se u pismu.

R. K.

Džon Čalis

Preminuo britanski glumac Džon Čalis

Legendarni Bojsi zaslužio vječnost

LONDON - Britanski glumac Džon Čalis, koji je najpoznatiji po ulozi Bojsija u kultnoj seriji „Mućke“, preminuo je u 79. godini. Kako prenosi BBC, njegova porodica je saopštila da je umro mirno u snu, nakon duge bitke sa rakom.

- Uvijek će biti voljen zbog Bojsija. Ostavio je za sobom veliko nasljeđe, koje će nastaviti da donosi zadovoljstvo i izaziva osmijehe još mnogo godina - navela je Čalisova porodica u saopštenju.

Džon Čalis je rođen 16. avgusta 1942. u Bristolu. Sa godinu se sa porodicom preselio u London. Nakon napuštanja škole, kratko vrijeme je radio kao agent za nekretnine dok nije započeo profesionalnu glumačku karijeru. Najveću slavu

je postigao ulogom u legendarnim „Mućkama“ kao Bojsi, prodavac automobila i prijatelj porodice Troter. Sedam sezona serije je emitovano u Britaniji od 1981. do 1991, a sa posebnim božićnim specijalima sve do 2003. Nakon relativno slabog starta, serija je postajala sve popularnija, a danas se smatra jednom od najboljih svjetskih serija uopšte. Čalis je dva puta bio u Beogradu, gdje je snimio i dokumentarni film „Bojsi u Beogradu“, u kojem je govorio o svemu što je u srpskoj prijestonici doživio i vidio. U filmu je pokušao da otkrije zbog čega su „Mućke“ i dalje toliko popularne u Srbiji i šta je to što povezuje našu kulturu sa engleskim humorom. U avgustu ove godine zvanično je zatražio i srpsko državljanstvo.

R. K.

Kultura

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

11

Mark L. Grinberg, urednik Enciklopedije slovenskih jezika i lingvistika, za Pobjedu o Cetinjskim filološkim danima

Solidarnost je neophodna u intelektualnoj zajednici PODGORICA - Cetinjski filološki dani su ove godine, umjesto po zaključcima bitnim za razvoj montenegristike i razmjenama znanja i saznanja, ostali zapamćeni po incidentu zatvaranjem hotela u kome su bili smješteni čuveni svjetski i regionalni lingvisti.

Ipak, prva dva radna dana međunarodnog skupa su bila učinkovita i akademik Mark L. Grinberg, profesor Univerziteta u Kanzasu, je imao izlaganje putem digitalnih platformi na temu „Đe se završava južnoslovenski areal? Napomene o panonskom narječju poznoga praslovenskog“ što svakako ukazuje na to da je njegovo poznavanje jezika sa ovih prostora izuzetno široko. Grinberg je autor više knjiga i naučnih studija, a pored toga bio je šef katedre za slavistiku, prodekan za humanistiku i od 2014. godine direktor - osnivač Fakulteta za jezike, književnosti i kulture na tom univerzitetu u saveznoj državi Kanzas. Grinberg je urednik velike svjetske Enciklopedije slovenskih jezika i lingvistika u kojoj je, prvi put, dobila svoj prostor i odrednica crnogorski jezik.

PROCESI

Mark L. Grinberg je bio jedan od onih koji su pratili pripremu i tok treće konferencije Cetinjski filološki dani i njen je naučni i društveni rezultat u kontekstu montenegristike i slavistike, prema njegovom mišljenju, neodvojiv od procesa kroz koje prolazi Crna Gora u posljednjem periodu.

Očito je da nekome smeta intelektualni rad kojim se na međunarodnom nivou promoviše Crna Gora, kojim se unapređuje njena nauka i kultura, te da ga međunarodno druženje montenegrista iritira u tolikoj mjeri da ga želi nasilno prekinuti – rekao je Grinberg - U Sjedinjenim Državama se svake dvije godine održavaju dva važna naučna skupa o slovenskim jezicima: simpozijum Društva za slovensku lingvistiku i Konferencija o Balkanu i južnoslovenskim jezicima, književnosti i folkloru.

Cetinjski filološki dani su srodniji ovom potonjem utoliko što je i tamo akcenat na procesima kroz koje prolaze balkanska društva. Posrijedi su procesi koji su te entitete učinili izuzetno sličnima, uprkos razlikama koje je donio 19. vijek, razlikama koje su ponekad prividne. Simpozijum u crnogorskoj prijestonici nam omogućuje uvid u značajne teme iz naučnog ugla, i to u akademskom okruženju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost,

Grinberg na Cetinju sa predstavnicima FCJK

đe se podjednako baštine i sličnosti i razlike koje karakterišu kulturni prostor Balkana.

Obilna raznovrsnost izlaganja na trećima po redu Cetinjskim filološkim danima potvrđuje kontinuitet intelektualne posvećenosti u istraživanju balkanskih kultura – rekao je Grinberg za Pobjedu.

Grinberg je jedan od desetak profesora iz SAD koji su govorili na ovogodišnjem simpozijumu, što ukazuje na to da se na američkim univerzitetima i filološkim udruženjima povećava zanimanje za poslove u montenegristici. I sam Grinberg je bio prijatno iznenađen brojnošću kolega s američkih univerziteta koje je okupio ovogodišnji simpozijum.

- To je dostatan pokazatelj ugleda koji ovaj događaj uživa među balkanolozima širom svijeta, a dobar glas o atmosferi za rad i druženje brzo se širi u akademskoj zajednici. Nažalost, pandemija je ovoga puta onemogućila naš fizički susret na Cetinju, ali tehnologija je taj nedostatak učinila gotovo zanemarljivim. Plodotvoran rad Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kao i saradnja te institucije sa mnogim slavistima i lingvistima iz Evrope i Amerike, ishodovali su značajnim rastom interesovanja za montenegristiku. Od velike važnosti je objavljivanje Čirgićeve knjige o crnogor-

Crnogorski jezik ima posebno, istaknuto mjesto Na Cetinjskim filološkim danima su i ove godine dodijeljene Povelje FCJK za poseban doprinos montenegristici. Mark L. Grinberg je, uz prof. dr Hasniju Muratagić-Tuna i prof. dr Sofiju Kalezić jedan od dobitnika ovog priznanja. U saopštenju komisije stoji da je mnogostruko zadužio montenegristiku. Na pitanje koliko mu znači Povelja, naglasio je da je slovenskim jezicima počeo da se bavi još kao student, prije četrdeset godina.

- Na to me je ponukalo interesovanje koje sam gajio prema porodičnom porijeklu. Rusija i ruski jezik bili su, u izvjesnom smislu, moja opsesija. Kako je vrijeme odmicalo, interesovanja su se širila i na ostale zemlje slovenskog govornog područja. Pažnju mi naročito privlači varijativnost južnoslovenskih jezika, koja za

mene predstavlja neiscrpan rudnik naučnih saznanja, a ujedno i estetskog ugođaja. U tom smislu, crnogorski jezik ima posebno, istaknuto mjesto. S obzirom na činjenicu da sam na koncu akademske karijere, priznanje FCJK mi pruža uvjerljiv ośećaj zadovoljstva. Ako je moj rad doprinio struci nečim značajnim, ja sam zbog toga srećan. Takođe, zadovoljstvo mi je što sam u svojstvu urednika Enciklopedije slovenskih jezika i lingvistike mogao preporučiti tematsku jedinicu o crnogorskom jeziku, u kojoj su sažeto prikazani crnogorski govori, jezička povijest, te razvoj književnog i standardnog jezika. Nije postojao razlog da, pored ostalih štokavskih, u toj publikaciji ne bude zastupljen i crnogorski jezik – rekao je Grinberg.

VELIKI IZAZOVI ZA CRNU GORU: Mark L. Grinberg

monolitne kulture, koji je u sukobu sa multikulturnim, građanskim i sekularnim uređenjem društva, kakvo promoviše FCJK. Smatram to velikim izazovom za Crnu Goru. Prije nekoliko mjeseci svjedočili smo kampanji Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, kojoj je Fakultet bio izložen, usljed čega je praktično onemogućeno njegovo djelovanje. Drago mi je što su se cetinjske koleginice i kolege uspjele oduprijeti tom udaru. Velik broj humanističkih naučnika izvan Crne Gore, koji drže izuzetno značajnim opstanak ove institucije, našao je za shodno da pokaže solidarnost sa Cetinjanima. U tom smislu, formiranje međunarodnog komiteta za odbranu FCJK pokazalo se kao učinkovita reakcija međunarodne akademske javnosti koja je poslala poruku da nijeste sami. Solidarnost je neophodna u intelektualnoj zajednici, bez obzira je li aktuelna politika na strani nauke ili je na suprotnoj poziciji – rekao je Grinberg.

AFIRMISANJE BOGATSTVA

an Povelja FCJK za poseb

stici doprinos montenegri

skoj dijalektologiji na engleskom, podstiče lingviste izvan crnogorskog govornog područja na interesovanje za ovu problematiku. Podśećanja radi, do prije tridesetak godina naučnih radova o jezičkoj montenegristici bilo je jako malo – rekao je Grinberg.

VELIKI IZAZOV

Ovogodišnja je konferencija održana u vrlo specifičnim okolnostima. Crnogorsko društvo je mjesecima pod snažnim uticajem klerikalnih struktura tzv. srpskog sveta.

Na njihovom se udaru našla i ova naučna konferencija, pa je uz prisustvo policije FCJK kao organizator konferencije bio prinuđen da inostrane učesnike izmjesti iz hotela i preveze ih na drugu lokaciju. Profesor Grinberg je odmah reagovao i ovaj čin javnim pismom dekanu FCJK osudio uz isticanje da takvo nešto nije doživio u višedecenijskoj karijeri.

- Mi se ovih dana priśećamo terorističkih napada na Njujork i Vašington. Dvadeset go-

dina nakon tog paklenog čina možemo reći da živimo u jednom turobnijem svijetu, u izvjesnom smislu smo svikli na razmjere njegove brutalnosti i čini se kako nas neprijatni događaji sve rjeđe mogu šokirati.

Ipak, za sve vrijeme moje akademske karijere nijesam doživio nešto slično slučaju đe se sudionici međunarodnog simpozijuma usred naučne rasprave moraju iseliti iz hotela i da se sve to vrši pod policijskim nadzorom. Očito je da nekome smeta intelektualni rad kojim se na međunarodnom nivou promoviše Crna Gora, kojim se unapređuje njena nauka i kultura, te da ga međunarodno druženje montenegrista iritira u tolikoj mjeri da ga želi nasilno prekinuti – rekao je Grinberg.

Naglasio je da bi se trebalo zapitati zašto je to tako i da vjeruje da se to pitaju i ostali učesnici Cetinjskih filoloških dana.

- Kad je riječ o „srpskom svetu“, u pitanju je program homogene nacije sa crkvom u središtu socijalnog života i

Na pitanje koliko ovakvi simpozijumi nauke i kulture mogu doprinijeti poboljšanju prilika u crnogorskome društvu, učvršćivanju građanskog društva i temeljnih vrijednosti modernih društava, te kako on kao svjetski priznat jezikoslovac i borac za građanske vrijednosti u tom smislu gleda na perspektivu crnogorskoga društva, Grinbergov stav je u skladu sa stavovima savremenih crnogorskih montenegrista.

- Zar je naša svrha u nipodaštavanju drugih i drugačijih?

Moramo li biti konformisti jednog monokulturnog obrasca? Crna Gora, kao i cijeli Balkan, bila je, jeste i biće prostor raskršća različitih jezika, kultura i vjera – konstatovao je Grinberg i dodao da je, prema njegovom mišljenju, građansko društvo jedini održivi model opstanka i razvoja Crne Gore.

- Govorimo o maloj zemlji velikih prirodnih ljepota i raskošne kulturne baštine. Njene različitosti čine je bogatom i prijemčivom za nauku. Nastojanje da se bilo koji segment njenog kulturnog blaga asimiluje ili potre je istodobno i nastojanje da se potre sama Crna Gora. Djelovanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i ljudi okupljenih oko te institucije upravo afirmiše to bogatstvo – u jeziku, kulturi i književnosti. Koncept po kom je rađena Istorija crnogorske književnosti na FCJK počiva na inkluzivnosti. Izdavač je istakao da je u korpus crnogorske književnosti uvrštena sva književna djelatnost na teritoriji današnje Crne Gore, ali time nijesu odrekli mogućnost da se neki književni fenomeni tretiraju i drugačije – rekao je Grinberg.

D. ERJAVŠEK

12

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Povodom 30 godina postojanja NVO ,,Republike Zabjelo“ razgovarali smo sa članom tog udruženja, pjesnikom i legendom ovog dijela grada Slobodanom Bećom Došljakom

Sa živom legendom Zabjela razgovarali smo proteklog vikenda u čast jubileja NVO Republika Zabjelo, koja je prethodne nedjelje uz slavlje i vatromet proslavila 30 godina postojanja.

Mjesta za kulturu i sport nikad dovoljno

S obzirom na to koliko ovdje gravitira ljudi zaslužujemo da se osnuje centar za kulturu Zabjela… Dobrodošao bi jedan zatvoreni bazen. Djeca da se bave sportom, umjesto da provode vrijeme na ulici, a roditelji rekreiraju. Ne smijemo dozvoliti da se ugasi Fudbalski klub Zabjelo, treba ga ojačati – poručuje Slobodan Bećo Došljak, uz napomenu da plažu na Morači, ispod nekadašnjeg ,,Titeksa“, treba spojiti šetalištem sa Sastavcima I.BOŽOVIĆ

Osnivanje omladinskog kulturnog centra, očuvanje i unapređenje Fudbalskog kluba Zabjelo, izgradnja bazena, teniskih terena, uređenje plaža i šetališta uz Moraču neki su od sadržaja koji bi ovaj kvart učinili ljepšim mjestom za život – smatra Slobodan Bećo Došljak, rođeni Zabjelčanin, pjesnik, član ,,Republike Zabjelo“ i, slobodno možemo reći, čovjek izvanrednih sposobnosti da sasluša potrebe svojih komšija, prvenstveno najmlađih.

DRUŽENJE

Čika Bećo kaže da su Zabjelčani vazda imali kultna mjesta gdje su se okupljali. Jedno od njih, gdje se ranije okupljao najveći broj Zabjelčana bilo je ,,kod Vladove trafike“.

- Trafika je bila prekoputa kafane Đoka Arapovića (današnja ,,Ribnica“). Tu se prodavao duvan, mogao si da kupiš lizalice, olovke…To je bila državna trafika, na kojoj su radili Vlado i njegova supruga. Centar Zabjela, autobus je stajao kod te trafike. Tu smo se skupljali, pričali o sportu, igrali karte – prisjeća se Došljak.

Nezaobilazna je, dodaje, bila i slastičara kod Salije Bedina (takođe u Ulici Radosava Burića), koju su zvali ,,Duško baklava“.

- Kad je udario grom, objekat u kojem je bila slastičara je počeo da gori, a komšija naš Duško je ušao i navalio na baklave. Tako je ostalo ime slastičari ,,Duško baklava“ – ispričao je zanimljivu anegdotu čika Bećo. Kafana ,,Pod pločom“ u Ulici Vojislavljevića, dodaje on, bila je takođe jedno od omiljenih mjesta mnogih Zabjelčana. Tu je, ističe, organizovao i promocije knjiga. Uprkos tome što je izgrađen veliki broj zgrada, rođeni Zabjelčanin, kaže da u ovom kvartu i danas ima mjesta koja su prepoznata kao omiljena brojnim Zabjelčanima.

- Zabjelčani rado idu u bife ,,Hamo“, kafanu ,,Ribnica“, treniraju u teretanu kod Kike, a stariji dolaze da igraju šah ili karte u MZ. Međutim, danas svaka zgrada ima po nekoliko kafana, pa je ljudima najlakše da se spuste u prizemlje – kaže Došljak.

Panorama Zabjela

dozvoliti. Djeci treba prostora za igru – kaže ćika Bećo, uz napomenu da Zabjelčani sa Starovarošanima dijele Ljubović pola-pola.

Raduje ga, kaže, to što gradska uprava u posljednje vrijeme dosta ulaže u izgradnju poligona i igrališta za djecu širom grada.

- To je sjajno, uređena su i igrališta, parkovi na Zabjelu. Kad sam ja bio dijete nijesmo imali poligone, ali smo imali više prostora. Igrali smo na livade, dva krša ovamo za gol, dva tamo, pa onda jes gol - nije gol – prisjeća se rođeni Zabjelčanin.

Bez obzira na to što je od tada prošlo više od pola vijeka, ovaj poštovalac djetinje duše smatra da čista igra, lijepo druženje i poštovanje treba da krase i današnje generacije Zabjelčana.

- Nas je onda bilo malo na Zabjelu, svi smo se znali, družili smo se, poštovali i išli smo jedni kod drugih. Govorili su za naš

I. MITROVIĆ

Čovjeku iz naroda, kakav je čika Bećo, najvažnije je da djeca imaju gdje da se igraju, bave sportom i kulturno uzdižu, kako bi sjutra postali bolji ljudi.

Dok u ranim jutarnjim časovima šetamo od njegovog skromnog doma u Ulici Radosava Burića do MZ, šezdeset sedmogodišnjeg pjesnika, člana Udruženja književnih stvaralaca Crne Gore, gotovo svi p ro l a z n i c i p o z d rav l j a j u obraćajući mu se nadimkom koji mu je kao dječaku nađenuo radnik na gradilištu, a koji mu je ostao za cijeli život. Čika Bećo uzvraća iskrenim osmijehom i otpozdravom. Prolazimo i pored njegovog murala koji su mu nacrtali zahvalni Zabjelčani, na uglu ulica Radosava Burića i 27. marta, i uz prijatan razgovor i nezaobilazni zabjelski humor pjesnik nas ,,odvlači“ u pedesete godine prošlog vijeka.

- Rođen sam 8. aprila 1955. godine u zgradi u Ulici Buda Tomovića. Tada, a i mnogo kasnije, na Zabjelu smo se gotovo svi poznavali. Bilo je 128 kuća i tridesetak bunara. Kao djeca radovali smo se kad nam teta Mara kaže: ,,Ajte, đeco, da pijete vode“. Napijemo se sa bunara, pa idemo na kupanje na Moraču. A sad, Zabjelo je veće od mnogih gradova u Crnoj Gori – priča Došljak.

Na livadi pored gradskog groblja (gdje je sada saobraćajnica), prisjeća se pjesnik i bivši fudbaler, igrali su omiljenu igru od zraka do mraka.

- Kao i ostali djelovi grada, Zabjelo se ubrzano razvija. Niču nove zgrade, neka, treba, da imaju ljudi gdje da žive. Zabjelo može da se širi, idemo do mora… Nijesam ja arhitekta, ali mi se ne sviđa kad vidim da su pod Ljubovićem izgradili zgradu do zgrade. To se nije smjelo

Od Vladove trafike do Kikine teretane

Slobodan Bećo Došljak ispred novooslikanog murala u Ulici kralja Nikole

Saradnja sa gradonačelnikom S dubokim uvjerenjem da će Glavni grad podržati Zabjelčane, odnosno njihove konstruktivne ideje, Slobodan Bećo Došljak je tokom našeg razgovora nekoliko puta pomenuo gradonačelnika Ivana Vukovića.

- On hoće da pomogne, ne samo Zabjelo, nego čitavu Podgoricu, vidio sam da je sposoban čovjek. Neposredna komunikacija gradonačelnika sa građanima je neophodna, jer mi imamo neke ideje. Siguran

stan (27 kvadrata): ,,Ih, to je ka Dom omladine“, vazda su nam dolazili drugovi. Tako je tada bilo i u Staroj varoši, Maslinama, Dahni… bez trzavica, samo fino druženje – priča jedno od šestoro djece porodice Došljak.

POŠTOVANJE

Zabjelo, smatra pjesnik kome su ljudi i mjesta toga kraja ne-

sam da će podržati naše ideje, jer takav je čovjek a, čujem, vole ga i naši građani, jer im čini. Takav nam treba. To je pravi gradonačelnik, koji će da razmotri sve i pomogne u mogućnostima Opštine da se nešto pokrene, a čim se pokrene onda će i da se završi – kazao je Došljak, uz napomenu da će mu predstaviti i svoju knjigu ,,Biserna Podgorica“, čiju štampu bi mogao da podržati i Glavni grad.

iscrpna inspiracija, treba razvijati na temeljima kulture i sporta.

- S obzirom na to koliko ovdje gravitira ljudi zaslužujemo da se osnuje centar za kulturu Zabjela. Često sam bio gost književnih susreta i slično, pa vidjeh da neka sela imaju Dom gdje mogu da organizuju razne svečanosti. Što ne bi moglo i Zabjelo, ovdje je veliki broj kreativnih ljudi, umjetnika, moglo bi u njemu da se promoviše kultura, ljudi da se druže. Pomoći će Opština. Vjerujem da će gradonačelnik Ivan Vuković podržati to, zapravo siguran sam u to – poručuje Došljak.

Zabjelu, dodaje on, fali i bazen.

- Kao djeca morali smo čekati ljeto da idemo na kupanje na Moraču ili Ribnicu. Kasnije je izgrađen bazen u okviru SC ,,Morača“. Ali s obzirom na to da na Zabjelu danas živi dosta ljudi dobrodošao bi jedan zatvoreni bazen. Djeca da se bave sportom, umjesto da provode vrijeme na ulici, a roditelji rekreiraju. Bilo bi posla, sigurno. To je moja želja, a hoće li se ostvariti dok budem živ, vidjećemo – skroman je čika Bećo.

Pjesnik, kome je fudbal druga

ljubav, naglašava da se ne smije dozvoliti da se ugasi Fudbalski klub Zabjelo, koji postoji od 1963. godine, nego da ga treba ojačati. U dvorištu Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“, dodaje on, ima prostora i za teniske terene i druge sadržaje.

Esteta koji je uredio plažu na Morači, ispod nekadašnjeg ,,Titeksa“, a koju Podgoričani zovu ,,Bećova plaža“, već duže vrijeme gaji ideju da to mjesto treba spojiti šetalištem sa Sastavcima.

- Ima mogućnosti za to, kao što rade šetalište sada ispod Njegoševog parka, isto može i sa ove strane. Da se urede kupališta, povežu plaže, ljudima omogući da siđu do vode, djeca da bacaju kamenčiće u vodu, da vide ribu… Ivan Vuković ima sluha za to. Mislim da će to sigurno uraditi – uvjeren je pjesnik, koji je u knjizi ,,Zabjelo“ jednu od pjesama naslovio ,,Evropsko Zabjelo“.

NADMETANJE

Član Republike Zabjelo od njenog osnivanja zamjera što današnja omladina ne organizuje sportske turnire onako kako su oni to nekad radili.

- Na poligonu Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ organizovali smo turnire, I ja sam u njima učestvovao. Dolazila je masa naroda da nas gleda. Direktori škole se nijesu protivili tome, samo bi rekli: ,,Sve za omladinu“ – prisjeća se čika Bećo.

Ipak, raduje ga kada čuje da je neko od komšija upisao djecu na sport.

- Sva djeca u Crnoj Gori neka se što više bave sportom. Danas u gradu imaju sve više uslova za to. Izgrađeno je dosta poligona, neka igraju, druže se, organizuju turnire tako su nastajale podgoričke sportske legende. Kome ide muzika, neka se time bavi, ima dosta talentovane djece na Zabjelu – zaključuje glasnik Zabjela, koji je na mjestima i u ljudima ovog kvarta pronašao inspiraciju za najveći broj oko 15.000 pjesama koliko je napisao (127 objavljenih knjiga, uglavnom po 43 pjesme, i spremnih rukopisa za štampanje za još 224 knjige).

Podsjećamo, prethodne nedjelje (12. septembra) obilježeno je 30 godina od osnivanja Republike Zabjelo.

- U druženju, zezanju i životu bez podjela, 30 godina priča je opstala - poručili su Zabjelčani povodom velikog jubileja, koji je krunisan veličanstvenom bakljadom i vatrometom. Proslava, čiju su organizaciju podržale brojne kompanije i građani, organizovana je u dvorištu OŠ ,,Vuk Karadžić“ i na stadionu FK Zabjelo. Ovim povodom, a u okviru kampanje za osnivanje omladinskog kulturnog centra Zabjelo, oslikan je mural u centru Zabjela, na uglu ulica Kralja Nikole i 27. marta.

I. MITROVIĆ

Hronika Podgorice

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

13

U vrtićima ,,Ljubica Popović“ i ,,Đina Vrbica“ boravi oko 3.800 djece

U većim grupama nemoguće je da djeca budu na distanci PREPORUKE

V. d. direktorice JPU ,,Ljubica Popović“ Vesna Nikolić navodi da u devet vaspitnih jedinica koje posluju u okviru ove ustanove boravi 1.323 djeteta, raspoređenih u 87 vaspitnih grupa.

- Prema preporukama IJZCG i MPNKS dijete dolazi u vrtić u pratnji jednog roditelja, koji ga na vratima predaje trijažnoj sestri. Na ulazu se djeci mjeri temperatura, dezinfikuju ruke a zatim ih medicinska sestra odvodi do vaspitne grupe - kazala je Nikolić.

Razmak između kreveta, ističe ona, je metar i po.

- Takođe, poštujemo i mjere češće pranje ruku, dezinfikovanje površina, didaktičkog i materijala za igru. Djeca u vrtićima ne nose zaštitne maske.

Svi zaposleni ih nose - kaže Nikolić.

Zabranjeno je sastavljanje grupa i tzv. dežurne učionice.

- Svaka vaspitna jedinica ima sobu za izolaciju, ukoliko osoblje uoči simptome kod djeteta,

odvodi ga tamo i poziva roditelje. Roditelji su u obavezi da djetetu prije polaska u vrtić izmjere temperaturu. Ukoliko ona prelazi 37,2 stepena ne dovode dijete u vrtić. Kada dijete poslije bolesti dolazi u vrtić, roditelji su dužni da donesu potvrdu od izabranog pedijatra da je dijete zdravo. Roditelji su u obavezi da nose masku kad dijete dovode u vrtić. Dijete ne smije dovoditi roditelj kome je propisana mjera samoizolacije od strane Sanitarne inspekcije kaže Nikolić.

Broj djece u odnosu na prostorni kapacitet nije ujednačen.

- Negdje imamo brojnije grupe u odnosu na prostor. Nemamo kapacitete koje možemo aktivirati, a ne bi bilo ni pedagoški dijeliti grupe i na taj način odvajati djecu od drugara, vaspitača i prostora na koji su se već navikli. Tu moramo voditi računa i o psihosocijalnom zdravlju djeteta - ističe Nikolić.

Djeca u vrtiću, navodi ona, ne nose zaštitne maske.

- Konstantno održavanje fizičke distance gotovo je nemoguće, pogotovo u jaslenim i mlađim uzrasnim grupama, bez obzira na planirane aktivnosti koje su u skladu sa preporukama. Imajući u vidu navedeno, u predškolskim ustanovama nije mo-

Konstantno održavanje fizičke distance gotovo je nemoguće, pogotovo u jaslenim i mlađim uzrasnim grupama, bez obzira na planirane aktivnosti koje su u skladu sa preporukama. Imajući u vidu navedeno, u predškolskim ustanovama nije moguće smanjiti rizik od moguće transmisije korona virusa u mjeri u kojoj je to moguće u školama u kojima su mjere nošenja maske i održavanja fizičke distance obavezne – kazala je Vesna Nikolić, v. d. direktorice JPU ,,Ljubica Popović“

M. BABOVIĆ

U Javnim predškolskim ustanovama ,,Ljubica Popović“ i ,,Đina Vrbica“ boravi oko 3.800 djece. Sve mjere Instituta za javno zdravlje, poručuju iz ovih ustanova, poštuju se koliko mogu

JEDNO SU PREPORUKE, A DRUGO MOGUĆNOSTI: Detalj ispred JPU ,,Ljubica Popović“

guće smanjiti rizik od moguće transmisije korona virusa u mjeri u kojoj je to moguće u školama u kojima su mjere nošenja maske i održavanja fizičke distance obavezne – kaza-

la je Nikolić.

Ona apeluje na roditelje da ispred vrtića nose zaštitne maske, održavaju fizičku distancu i dovode zdravu djecu, jer jedino poštujući mjere, poručuje,

pruža se šansa da vrtići ostanu otvoreni.

MOGUĆNOSTI

U JPU „Đina Vrbica“ boravi oko 2.500 mališana.

- Mjere Instituta za javno zdravlje, koje se sprovode, podrazumijevaju obavezno nošenje zaštitnih maski za roditelje i zaposlene, dezinfekciju ruku sredstvima prilagođenim djeci, mjerenje tjelesne temperature beskontaktnim toplomjerom i predaju djece dežurnim vaspitačima i trijažnim medicinskim sestrama na ulazu vaspitnih jedinica, boravak u dvorištu kad god vremenski uslovi to dozvoljavaju, često provjetravanje prostorija, te dezinfekciju radnih površina, krevetića i igračaka, često mijenjanje posteljine - kazali su iz JPU ,,Đina Vrbica“.

U predškolskim ustanovama, dodaju, djeca nijesu u obavezi da nose zaštitne maske.

- U pojedinim vaspitnim jedinicama optimalan je broj djece, dok je znatno veći broj vaspitnih grupa koje prelaze preporučeni broj, te je samim tim i teško održati određenu distancu, pogotovo kada su djeca u pitanju. Kada su u pitanju prostorni kapaciteti, menadžment ustanove će intenzivno raditi na proširenju istih i adaptaciji postojećih, a u cilju obezbjeđivanja kvalitetnih uslova za cjelovit rast i razvoj svakog djeteta - poručuju iz te predškolske Nj. BOŠKOVIĆ ustanove.

14

Poljoprivreda

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

RazgovoR s povodom: Agronom Svetozar Radonjić, koji je na čelu Asocijacije proizvođača zdrave hrane

Država da nam vrati planine, more i rijeke PODGORICA - Povodom jubileja, 30 godina ekološke države, dipl. ing. agronomije Svetozar Radonjić, koji je na čelu Asocijacija proizvođača zdrave hrane Instituta i preduzeća Agrovita, čovjek prema čijoj ideji je urađen projekat ,,Crna Gora ekološka država“, organizovaće danas sa saradnicima skupštinu na kojoj će biti predstavljeni dosadašnji rezultati i predstavljen plan jesenje sjetve koji će ponuditi Ministarstvu poljoprivrede. Kako je naglasio, skupština će se organizovati na Fejsbuku zbog epidemioloških mjera.

Znate li da je Crna Gora bila najveći izvoznik žalfije u Ameriku sedamdesetih godina, 5.000 porodica je dobro zarađivalo od sakupljanja ove biljke. Znate li da su u 17. vijeku, prema istorijskim izvorima, brodovi iz cijelog svijeta stizali u kotorsku luku da tovare čaj sa Lovćena?

Zajedno sa svojim saradnicima, domaćinima, već godinama godišnjicu ekološke države obilježavaju po crnogorskim gradovima, organizuju razne manifestacije, štite crnogorska sjemena, promovišu zdravu hranu...

srećan narod. Ekološka država je ekonomski projekat – da živimo od onoga što nam je Bog dao. Da budemo slobodni – kazao je Radonjić.

On tvrdi da je 30 godina od proglašenja ekološke države Crne Gore došlo do nipodoštvanja ovog projekta.

- Neke grupacije hoće to da nipodoštavaju – prvo iz neznanja, drugo je sukob interesa i treće je imovina. Ekološka država je zaštitila nematerijalnu kulturu naroda Crne Gore i najvažnije što smo zaštitili apsolutno pravo, zasnovano na postulatu slobodna – kazao je Radonjić, koji podsjeća da je Crna Gora uvijek bila slobodna nezavisna država, zato što nikad nijesu postojali feudalni i robovlasnički odnosi.

- Crnogorci su se vazda borili protiv svake sile, pa i danas, bila ona unutra i spolja – kaže Radonjić.

Podsjeća da je još davne 1989. godine u Omladinskom pokretu objavio seriju tekstova ,,Da li Crna Gora može biti slobodna nezavisna ekološka država“.

- Na osnovu toga projekta, tadašnji vladari su došli na ideju da Crnu Goru proglase ekološkom državom. Insistirao sam i vješto podvukao da u listu izađe ,,nezavisna“, zato sam danas i ponosan, jer Crna Gora ako nije država – onda je ništa.

Termin ekološka možemo pre-

SELJACI I TRVENJA

- Među seljacima i među ljudima koji rade nema nikakvog trvenja, ni oko nacija ni oko vjere... Pripremamo da se sretnemo sa predstavnicima vlasti da kao Asocijacija proizvođača hrane napravimo dogovor kako dalje da radimo. Tražimo od države da nam vrati sve što nam je uzela – planine, mora, rijeke... - poručuje Radonjić.

Tvrdi i da je profesor Dragan Hajduković na neke prozivke priznao da nije autor ideje ekološke države. Toga se dosjetio dvije godine poslije Radonjića.

- Vlast je, izgleda, zaboravila na svoju ustavnu obavezu, pa su ljudi okupljeni u Institutu za zdravu organsku hranu odlučili da održavaju ovaj projekat, čuvaju crnogorska sjemena... – kazao je Radonjić, dobitnik mnogobrojnih priznanja i medalja za inovativnost i kvalitet ekoloških proizvoda, čovjeka koji već 30 godina dokazuje da Crna Gora treba da živi od proizvodnje zdrave hrane i ekološkog turizma.

- Mi imamo uslova da budemo



Ekološka država je poštovanje zakona.

Lokalna samouprava je dužna da održava higijenu – kazao je Radonjić

Svetozar Radonjić

Samo da nam ne otmu i kačamak Radonjić smatra da nam je na prvom mjestu da zaštitimo nematerijalnu kulturu.

- Mi nijesmo ništa zaštitili. Oteli su nam Srbijanci gusle. Ako nam otmu kačamak, ja ću donijeti odluku da se utopim u kačamak i neću biti živ – poručio je Radonjić.

vesti kao ljudska ili prirodna država – kazao je Radonjić i tvrdi da je i zasijedanje skupštine na Žabljaku na otvorenom prostoru bila njegova ideja.

TRAdICIJA

- Jer smo se naslonili na tradiciju Crne Gore i one skupštine na Obilića poljani ispred Cetinjskog manastira – kazao je

Radonjić dodajući da su Deklaraciju o ekološkoj državi pisali Dragutin Vukotić, Amfilohije Radović, Risto Vukčević i Momir Bulatović. Veliki pobornik ekološke države je, kako ističe, i Milo Đukanović.

-Aklamacijom je pozdravljeno donošenje Deklaracije – prisjeća se Radonjić, ističući da je pogriješio što se nije borio za



Mi imamo uslova da budemo srećan narod.

Ekološka država je ekonomski projekat – da živimo od onoga što nam je Bog dao. Da budemo slobodni – kazao je Radonjić

svoja djela kao majka za svoje dijete.

On smatra da su rezultati skupštine na Žabljaku ogromni i postignuto je najviše u dva glavna segmenta, ekonomska – poljoprivreda i turizam.

Svaki seljak u Crnoj Gori je direktno vezan za taj projekat.

Kad dođe stranac, on kaže ,,ovo je proizvedeno u ekološkoj Crnoj Gori“. Ekološka država je glas prirode i ti zakoni su ukorijenjeni u srž duše ovog naroda – ističe Radonjić i naglašava da se nakon ovog projekta bavio razvojem sela.

- Od kada se proglasila ekološkom, u Crnoj Gori imamo totalnu preorjentaciju na ekološku proizvodnju, a to neće niko da vidi jer nas je pritsla zapadna nezdrava GMO hrana... – tvrdi Radonjić.

Po njegovim riječima, ekološka država nam daje slobodu da radimo ono što nam je korisno.

Međutim Crna Gora je danas zemlja koja ima najviše neobrađene obradive zemlje po glavi stanovnika u Evropi.

- Znate li da je Crna Gora bila najveći izvoznik žalfije u Ameriku sedamdesetih godina, 5.000 porodica je dobro zarađivalo od sakupljanja ove biljke. Znate li da su u 17. vijeku, prema istorijskim izvorima, brodovi iz cijelog svijeta stizali u kotorsku luku da tovare čaj sa Lovćena? Mi smo sada u vrhu proizvođača zdrave hrane u Evropi, ali imamo drugi problem – što nam je trgovina privatizovana i ona odlučuje o sudbini seljaka – kazao je Radonjić.

Kao razlog zašto se nijesu poštovali svi postulati ekološke državi, po njegovim riječima, je činovnički aparat koji se nije mijenjao posljednjih 50 godina.

- Još u vrijeme socijalizma imamo atak na prirodu. Crna Gora je jedina u svijetu koja je ozakonila kolektivnu imovinu – kaže Radonjić.

Naglašava i da je uvreda da se projekat ekološke države poistovjećuje sa komunalnom higijenom jer smatra da je to obaveza lokalne samouprave koja krši ustavno opredjeljenje.

- Ekološka država je poštovanje zakona. Lokalna samouprava je dužna da održava higijenu – kazao je Radonjić.

On ističe da crnogorska inteligencija podsjeća na cvijet i poručuje: - Sjeti se korijena kad počne da vene, ništa ne smrdi kao cvijet kad vene. Dakle, crnogorska inteligencija, svi ovi političari se sjete korijena kad počne da vene i mi ih upozoravamo, sjetite se korijena dok ste živi, dok ste na vlasti. Korijeni su nam ekološka država. Ta veza sa prirodom, tako smo branili prirodu od okupatora, a ona nas je branila od okupatora – naglasio je Radonjić.

N.K.

Poljoprivreda

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

SAVJETI: Od brojnih faktora zavisi kvalitet procesa proizvodnje vina

» Piše: Danijela ZUBER Berba vinskih sorti grožđa je u jeku, ali je prije početka branja potrebno da vinari imaju u vidu nekoliko značajnih stvari od kojih zavisi kvalitet čitavog procesa. To su u prvom redu čišćenje i dezinfekcija prostorija i podruma, određivanje tajminga berbe, pravilan tretman kljuka, fermentacije i određivanje završetka burnog vrenja.

Prije početka potrebno je da vinari svoje podrume očiste i dezinfikuju.

Takođe je potrebno oprati i dezinfikovati svu neophodnu opremu: alat, pribor i sudove koji se koriste za berbu i proizvodnju vina, kako bi se spriječilo štetno djelovanje eventualno prisutnih mikroorganizama.

Uredba o higijeni hrane propisuje opšte i posebne zahtjeve za sve faze proizvodnje, prerade ili distribucije hrane u svim fazama nakon primarne proizvodnje.

Opšti zahtjevi nalažu da se prostorije u kojima se posluje hranom moraju održavati u čistom i dobrom stanju. Raspored, veličina i položaj prostorija u kojima se rukuje hranom treba da bude takav da obezbijedi odgovarajuće održavanje, čišćenje i/ili dezinfekciju, sprečavanje ili smanjenje kontaminacije putem vazduha, odgovarajući radni prostor koji omogućava higijensko sprovođenje poslova. Takođe, treba da spriječi nakupljanje prljavštine, kontakt sa toksičnim materijalima, padanje čestica u hranu i stvaranje kondenzacije ili neželjene plijesni na površinama. Ujedno, potrebno je da prostor omogući primjenu dobre higijenske prakse pri rukovanju hranom, uključujući zaštitu od kontaminacije i, naročito, suzbijanje štetočina. Jednako značajno je da je prostor takav da obezbijedi odgovarajuće rukovanje i skladištenje hrane na kontrolisanoj temperaturi, sa dovoljno kapaciteta za održavanje hrane na odgovarajućoj temperaturi koja se može pratiti i prema potrebi zapisivati.

Tri koraka

Najbolje je čišćenje, pranje i dezinfekciju uraditi u tri zasebna koraka: 1) priprema i čišćenje - uklanjanje vidljivih nečistoća, razmontirati opremu, pribor i alat kako bi ih oprali, očistili, izbaciti sve nepotrebno iz podruma; 2) pranje vodom i odgovarajućim deterdžentom, sredstvima za pranje i ispiranje vodom; 3) dezinfekcija - cilj je da se unište eventualno prisutni mikroorganizmi.

Za krečenje zidova podruma može da se koristi krečno mlijeko. Spravlja se tako što se u 10 litara vode stavi kilogram živog kreča i 200 g sumpora u prahu.

Kada se zidovi osuše, preporučuje se prskanje 5% rastvorom plavog kamena (sprečava se razvoj plijesni)!

Dan-dva prije prerade grožđa, podrum se dezinfikuje sumpordioksidom. Na 1m³ zapalimo 1-2 sumporne trake. Možemo

Red poteza od berbe do fermentacije

zapaliti i elementarni sumpor u prahu (na svaki m³ prostora potrebno je 30 g sumpora). Palimo ga u zemljanim posudama postavljenim na više mjesta.

Trake i elementarni sumpor moramo postaviti na veću visinu jer gasoviti sumpor je teži od vazduha i pada prema podu!

Nakon 24 h podrum provjetriti!

određivanje momenTa berbe

Kada je u pitanju berba grožđa, vrlo je važno odrediti pravi momenat berbe.

Postoje nekoliko metoda za određivanje momenta berbe.

Naši vinari često vizuelno određuju momenat berbe na osnovu izgleda grožđa i samog vinograda, što i nije baš pouzdana metoda. Ova metoda podrazumijeva berbu grožđa kad ono ima najizraženiju, najjaču boju i pepeljak. Bobica je meka, lako se otkida od peteljčice, pri čemu na peteljčici ostaju izražene četkice. Sok je lepljiv i sladak.

Lišće počinje da žuti ili crveni, a peteljka odrveni.

Grožđe je najbolje brati u tehnološkoj zrelosti.

Tehnološka zrelost predstavlja zrelost kada grožđe ima optimalne karakteristike za vino koje želimo da proizvedemo - sadržaj šećera, kisjelina, pH vrijednost, sadržaj tanina, aromatskih materija i dr.

Parametri tehnološke zrelosti: Za pjenušava vina, količina šećera treba da bude 16% - 18%, dok sadržaj ukupnih kisjelina treba da bude 7g/l-10g/l, a pH vrijednost 2,9 - 3,1.

Za bijelo i roze vino, količina šećera treba da bude 20%-24%, dok sadržaj ukupnih kisjelina treba da bude od 5g/l do 8g/l, pH vrijednost od 3,1 do 3,5.

Za crvena vina, količina šećera treba da bude od 22% do 26%, dok sadržaj ukupnih kisjelina treba da bude od 5g/l do 7g/l, pH vrijednost od 3,3 do 3,6.

Kod određivanja sadržaja šećera širomjerom uzme se uzorak od 4-5 kilograma grožđa sa više mjesta u vinogradu, grožđe se izmulja i procijedi kroz čistu gazu. Šira se sipa u menzuru i zatim odredi sadržaj šećera širomjerom.

SumporiSanje i fermenTacija kljuka

Najbolje je tokom muljanja grožđa dodati sumpor-dioksid (SO2). Količina SO2 koju dodajemo zavisi od temperature grožđa, zdravstvenog stanja grožđa, pH vrijednosti kljuka, stepena zrelosti grožđa i dr. SO2 ima antiseptičko i antioksidativno dejstvo, utiče na kvalitet i sastav vina (štiti kljuk i širu od dejstva štetnih mikroorganizama, sprečava oksidaciju, viši je sadržaj alkohola kod vina kojima se dodaje SO2, manje je isparljivih kisjelina, bolja je ekstrakcija bojenih materija...).

Ukoliko se ne sumporiše kljuk tokom muljanja, najkasnije treba to uraditi prije fermentacije (vrenja).

Ukoliko je grožđe normalne zrelosti i zdravo dovoljno je 5-7 g vinobrana/100 l kljuka.Ukoliko je grožđe lošijeg zdravstve-

nog stanja, više temperature, preporučuje se veći sadržaj vinobrana 15-25 g/100 l kljuka.

Na fermentaciju utiče više parametara: temperatura, kiseonik, sadržaj šećera, sadržaj alkohola, CO2.

Optimalna temperatura za fermentaciju je 25⁰C. Temperatura u toku fermentacije ne bi trebala da prelazi 28⁰C. Ovo su u stvari optimalne temperature za rad kvasaca koji u toku fermentacije transformišu šećer u alkohol.

Vrlo je važno da na početku fermentacije temperatura kljuka ne prelazi 18-20°C, jer kad počne fermentacija temperatura u kljuku raste i vrlo je važno mjeriti je kako ne bi inaktivirala kvasac i došlo do zastoja ili prekida fermentacije!

Preporučuje se dodavanje selekcionisanog kvasca 5-6 h nakon sumporisanja kljuka.

Ukoliko se fermentacija obavlja u plastičnim kacama, važno je u toku fermentacije potapati kominu koja se izdvaja kako ne bi došlo do stvaranja sirćetne kisjeline, a ovo je značajno i zbog bolje ekstrakcije bojenih i taninskih materija. Komina se može držati potopljenom pomoću drvene rešetke.

Prostorija u kojoj se odvija otvorena fermentacija mora se provjetravati zbog oslobađanja CO2.

Danas se sve više koristi savremena oprema i zatvorena fermentacija. Kljuk je zaštićen od prisustva vazduha, podignuti klobuk se preliva širom pomoću pumpe.

određivanje kraja burnog vrenja

Nije baš pouzdano odrediti da je kraj vrenja kad klobuk sa kominom padne na dno, kako naši proizvođači rade u praksi.

Najbolje je izmjeriti sadržaj šećera širomjerom na kraju burne fermentacije i na taj način utvrditi da li je zaista kraj burnog vrenja. Šećer bi trebalo da je oko 2-3 g/l. Takođe, zadovoljavajuća količina bojenih materija treba da je u širi kako bi vino bilo odgovarajuće boje.

Nakon burne fermentacije, koja obično traje 5-8 dana, vino se otače sa komine i prebaca u drugi sud. Potrebno je i u mladom vinu odrediti sadržaj slobodnog i ukupnog SO2 i dodati potrebnu količinu vinobrana.

Nakon burne fermentacije nastupa tiha fermentacija. U toku tihe fermentacije nastavlja se vrenje neprevrelog šećera. Dužina trajanja tihe fermentacije zavisi od zaostalog sadržaja šećera, temperature i sadržaja alkohola.

Sudovi sa vinom treba da su puni, da je što manje otpražnjenog prostora kako bi se spriječila oksidacija vina. Ukoliko nema vina za dolivanje, potrebno je slobodni prostor zaštititi sumpor-dioksidom ili nekim inertnim gasom.

(Autorka je dipl. ing. prehrambene tehnologije u Direkciji za savjetodavne poslove u biljnoj proizvodnji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede)

15

16

Arena

Sportski miks

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Budućnost Voli trenira i igra kontrolne mečeve bez pola centarske linije, trener Podgoričana Aleksandar Džikić za klupski sajt kaže

Neki igrači plaćaju danak što igraju Lako do pehara van svojih pozicija Crnogorski šampion opravdao očekivanja u finalu memorijalnog turnira ,,Miodrag Baletić“

Bud. Bemax Podgorica

PODGORICA – Nakon dvije kontrolne utakmice u Beogradu i pobjeda protiv ruskog Avtodora, košarkaši Budućnost Volija su ponovo u Podgorici, gdje će trenirati do početka ABA lige i meča sa FMP Železnikom u ,,Morači“ (26. septembar).

Povrede i bolesti igrača remete planove priprema Podgoričana, koji od početka priprema nijesu odigrali meč u sastavu koji treba da igra u predstojećoj sezoni.

- Naš plan je bio da u periodu od 8. do 17. septembra odigramo četiri kontrolne utakmice, sa Borcem, Mornarom i dvije utakmice u Beogradu protiv Avtodora, učesnika VTB lige.

Međutim, događale su se stvari koje prosto nemamo pod kontrolom. Prvo je otkazana utakmica protiv Čačana (njihovi problemi sa kovidom-19), potom se desilo sve to što se desilo sa Danilom, što nas je potpuno izbacilo iz ritma i fokusa – kazao je trener Budućnost Volija Aleksandar Džikić za klupski sajt.

Prije mečeva sa Avtodorom, Podgoričani su u Baru sparingovali protiv Mornara, a taj duel je završen bez pobjednika (83:83), pošto se nijesu igrali produžeci. Prije Morna-

ra Budućnost Voli je poražena od SC Derbija i Karšijake, dok je pobijedila Split…

- Ipak smo odigrali vrlo takmičarski meč sa Baranima, na kojem su po prvi put nastupali i Rid i Zoran Nikolić, naravno u vrlo limitiranim periodima. Nažalost, na utakmice u Beogradu smo otišli bez centarske trojke Vajli – Zoran Nikolić – Danilo Nikolić, jer je Zoran poslije Bara ponovo

van stroja, zbog zdravstvenih problema je van ekipe – dodaje Džikić.

Trener ,,plavih“ ističe da ekipa igra i trenira bez pola centarske linije i da to nije dobro.

- Na utakmicama pokušavamo da nađemo najbolje načine da nadoknadimo one koji su van stroja, i neki od igrača plaćaju danak tome što igraju van svojih osnovnih pozicija, kako u napadu tako i u odbrani

– kaže Džikić.

Džikić se nada da će se Zoran Nikolić vratiti treningu tokom ove sedmice.

- Vajli trenira individualno, čekamo na zeleno svjetlo kako bi započeo sa kontakt protokolom. Što se tiče Danila, najvažnije je da je sada bezbjedno. Znamo da želi da se vrati što prije i priključi svojim saigračima - zaključio je Džikić.

S. J.

75 41

NIKŠIĆ - Dvorana Sportskog centra. Gledalaca: 100. Sudije: Jovanović i Rutešić (Nikšić).

Rezultat po četvrtinama: 21:15, 20:5, 19:9, 15:12.

BUDUĆNOST BEMAX: Drobnjak, Mi. Bigović, Vučković4, Radonjić 8, Živković 7, Bajrović 6, Ma. Bigović 10, Savković 4, Marković 2, Lazarević 12, Šćepanović 2, Leković 12, Đorđević 8.

PODGORICA: B e g ov i ć , Čanović 4, Vujačić 3, Kuzmanović 17, Pavićević, Baošić 11, Vučinić 3, Drobnjak, Vukčević 3, Šćepanović, Milošević, Radulović.

Košarkašice Budućnost Bemaxa osvojile su trofej prvog memorijalnog turnira ,,Miodrag Baletić“, koji je minula dva dana održan u Nikšiću.

U finalnom meču dva podgorička kluba, Budućnost Bemax opravdala je očekivanja, a ekipa koja je formirana prošle godine bila je ravnopravna samo u prvoj dionici. Sve nakon toga bilo je u znaku totalne dominacije „plavih“…

Podgorica je bolje otvorila meč, vodila 10:3 nakon šest minuta igre, dok je Budućnost nakon početne krize u napadu, tek nakon toga počela da „cijepa“ mrežicu. Podgorica je na 1.35 prije kraja prve dionice, poslije druge trojke Kuzmanović vodila 15:13, a onda je

Bigović MVP Nagradu za najkorisniju igračicu (MVP) dobila je Maja Bigović iz Budućnost Bemaxa, a pehar joj je uručio Vasilije Baletić, sin Miodraga Baletića, dok je pehare za drugo i prvo mjesto kapitenkama Podgorice i Budućnost Bemaxa Teodori Pavićević i Dragani Živković, uručila Ana Baletić, nekadašnja igračica podgoričkog kluba, ćerka Miodraga Baletića.

potpuno stala. Budućnost Bemax djelovala je mnogo bolje u odbrani, uz dominaciju u skoku (Marković i Lazarević), pa su „plave“ do posljednjeg minuta prvog poluvremena držale rivala na nuli i nevjerovatnom serijom 26:0 uspjele da stignu do prednosti – 39:15. Prvo je Savković pogodila za prvu dvocifrenu razliku 25:15, a onda je krenula serija bez kraja, koja je i odredila tok meča.

Bili su to trenuci kada je Lazarević ubacila 10 poena i pokazala da će imati mnogo veću ulogu nego ranije. Veliki post Podgorice prekinula je Kuzmanović, ali je šampion na „odmoru“ imao +21 (41:20).

Podgorica je pokušala da napravi kakvu, takvu reakciju, a Budućnost da iskoristi maksimalno još jednu provjeru.

R. PeRović

Moto GP: Velika nagrada San Marina i Riminija

Banjaji iz dva u dva!

U posljednjem meču na EP (U17) Crna Gora bolja od Hrvatske

,,Ajkule“ osvojile peto mjesto PODGORICA - Kadetska reprezentacija Crne Gore savladala je Hrvatsku (14:12) u posljednjem meču na šampionatu evrope (U17) i osvojila peto mjesto.

Naši najbolji mladi vaterpolisti izgubili su samo jedan, ali ispostavilo se najvažniji meč na Malti i to u četvrtfinalu od Grčke.

Grupnu fazu završili su bez poraza, a nakon neuspjeha u četvrtfinalu bili su bolji u razigravanju za plasman od 5. do 8. mjesta od Italije

(10:9) i danas od Hrvatske.

U posljednjem meču na prvenstvu Evrope po četiri gola postigli su Marko Bošković i Vladan Vukićević, Mlađan Janović dao je dva, a po jedan Meldin Hadžić, Lazar Vukićević, Neđo Baštrica i Danilo Krivokapić.

- Kao i što smo rekli prije početka takmičenja, cilj je bio četvrtfinale i to je ispunjeno. Time smo izborili plasman na Svjetsko prvenstvo, a malo je nedostajalo da napravimo i bolji plasman

od petog mjesta. Nedostajalo je sreće da priredimo iznenađenje protiv Grčke u četvrtfinalu, koja će igrati finale, što dovoljno govori o njihovoj snazi. Momci su nakon toga odreagovali odlično, i slavili protiv dva velikana svjetskog vaterpola Italije i Hrvatske, i moram biti zadovoljan na kraju. Ostaje nam da i dalje radimo jako naporno, još jače, i siguran sam da će nas ovi momci uskoro obradovati nekom medaljom - poručio je trener Ćirović.

A. M.

Vozač Dukatija Frančesko Banjaja trijumfovao je na Velikoj nagradi San Marina i Riminija - 14. trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata.

Na stazi „Marko Simončeli“ stigao je do drugog uzastopnog trijumfa u karijeri i kraljevskoj klasi. Iza sebe je ostavio vodećeg u generalnom plasmanu Fabija Kvartara na Jamahi, koji je imao 364 hiljaditinke zaostatka u odnosu na Italijana.

Vozač Avintije Enea Bastijanini bio je treći što je njegov najbolji plasman u karijeri.

Na putu do trijumfa Banjaja je vodio od starta do cilja, imao je i tri sekunde prednosti u odnosu na Džeka Milera. Vozač Jamahe je u posljednjem krugu bio blizu da ugrozi lidera trke, ali nije imao priliku da ga u krivinama, gdje je majstor, prestigne, ali nijednog trenutka tokom njega zapravo i nije došao u poziciju za napad.

Bastijanini je kroz cilj prošao

četiri i po sekunde iza Banjaje i Kvartarara poslije impresivne trke i proboja sa 12. pozicije na startu. Prošlogodišnji šampion Moto 2 je na putu do podijuma, između ostalog, pretekao Marka Markesa i Đoana Mira, koji su sledili najbolju trojicu. Aktuelni šampion je prošao kroz cilj kao petoplasirani, iza Markesa, ali je zbog izlaska van okvira staze u posljednjem krugu kažnjen pomjeranjem za jednu poziciju - iza Milera.

Sedmo mesto osvojio je Pol Espargar na Repsol Hondi, ispred starijeg brata Aleša, iz Aprilije, zatim Breda Bindera i Takakakija Nakagamija. Legenda i miljenik publike Valentino Rosi bio je 18.

Kvartararo u generalnom plasmanu ima 234 boda, Banjaja ima 48 manje, Mir je treći sa 167 bodova.

Naredna trka je 3. oktobra - za Veliku nagradu Amerike u OsR. A tinu.

Premijer liga za mlade

Saljiu bronzani u Istanbulu Crnogorski karatista Emre Saljiu osvojio je bronzanu medalju u borbama na turniru Premijer lige za mlade u Istanbulu.

Junior Omladinca savladao je u meču za treće mjesto i bronzanu medalju u kategoriji do 61 kilogram Hrvata Kristijana Topličaneca 5:1.

Saljiu je na startu takmičenja pobijedio Ukrajinca Davida Janovskog 2:1, dok je u drugom kolu izgubio od Jusufa Kilića iz Turske 4:2.

Turski borac je plasmanom u finale omogućio članu Omladinca nastavak takmičenja.

Na startu repesaža, sudijskim izjašnjavanjem, eliminisao je Mohamada Šolija iz Kuvajta, dok je u drugom kolu bio bolji od Rusa Ulubija Mamaševa 7:4 i izborio meč za medalju.

Arena

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Rukomet

17

Drugi poraz ,,plavima“ zakomplikovao stvari u A grupi Lige šampiona

PONOVO NA NIVOU: Valerija Maslova

Dvorana: ,,Bemax arena“ Gledalaca: 200

Bud. Bemax

29

15

Sudije: Alpaidze i Berezkina (Rusija) Sedmerci: Budućnost Bemax 11 (8), Borusija Dortmund 5 (5) Isključenja: Budućnost Bemax 10, Borusija Dortmund 6 minuta

Rukometašicama Budućnost Bemaxa sada slijedi teži put do naredne faze, a rivali koji ih čekaju u nastavku takmičenja na papiru su mnogo jači od Podravke i Borusije iz Dortmunda.

Mladi podgorički tim nije pokazao u odlučujućim momentima ono što krasi iskusnu, stabilnu ekipu - smirenost i konkretnost kada se lomi utakmica. Evidentno je da Bojani Popović nedostaje još nekoliko iskusnijih rukometašica koje bi u pravom trenutku odmorile djevojke sa većom minutažom. Nedostaje i kvalitet, to je očigledno, a dobra stvar je da su neke od rukometašica već nakon

dva kola odskočile i preuzele ulogu lidera. Jedna od njih je Valerija Maslova koja je i u sinoćnjem porazu od šampiona Njemačke bila, kao i u neuspjehu od Podravke, na zadovoljavajućem nivou.

Sinoćnji meč u lijepom ambijentu ,,Bemax arene“ iznjedrio je Ildu Kepić, novopečenu

Itana Grbić u kratkom periodu dobila važnu ulogu u dresu FTC-a, šampiona Mađarske

Borusija lako dolazila do šansi. Postigli smo 29 golova i to je dobar segment naše igre, mogli smo da damo i više od 30 da nije bilo nekih promašenih zicera, ali to nije poenta. Ključna je odbrana i vraćanja u odbranu, to je segment na kojem moramo da radimo, kako bi bile bolje u narednim mečevima poručila je Popović.

Poslije dva poraza u duelima protiv direktnih konkurenacrnogorsku reprezentativku i debitantkinju u elitnom takmičenju. Djevojka koja je stigla iz švedske lige i propustila premijeru u Koprivnici, pokazala je u defanzivi čvrstinu što je nedostajalo konkretno od 46. minuta kada su gošće, nakon što su domaće kod 23:25 napravile tehničku grešku,

ta za šesto mjesto u grupi, „plave“ će protiv znatno jačih rivala (u grupi su još i Brest, Rostov, Ferencvaroš, ĆSM Bukurešt i Esbjerg) juriti plasman u nokaut fazu.

- Nijesmo mogli da postavljamo ciljeve prije početka sezone, jer imamo mlad tim koji nije imao vremena da se upozna, niti je bilo prilike da steknem sliku o tome koliko može koja igračica. Naša želja je bila da budemo na krenule u veliku seriju.

Protiv pozicionog napada njemačke ekipe Budućnost nije imala uvijek najbolje odgovore, ali je uspjela do odmora da zadrži trkačku ekipu na tri laka gola. U nastavku su gošće postigle još pet. Problem u defanzivi prenio se u napad i to upravo kada su domaće

Kohorst ....... (dvije odbrane i sedmerac) Ten Holte .....(četiri odbrane i dva sedmerca) Berge ........................................................Grajsels ..........................................11 (5) Sando .......................................................Moreno ................................................. 5 Kičikjildiz .............................................. 2 Abdula ................................................... 2 Freriks .................................................... 3 Van Der Hejden ................................6 Rening .................................................... 1 Blekman ............................................... 4

Trener: Bojana Popović

Trener: Andru Fuhru

da su ljudi iz kluba bili iznenađeni kako sam se brzo uklopila. Mislim da sam dobru energiju, koju sam imala od januara kada sam počela da igram srednjeg beka, samo prenijela u FTC. Naša reprezentativka odigrala je sjajan meč protiv Podravke prije tri dana u Budimpešti. Na terenu izgleda kao da je godinama članica mađarske ekipe.

Ulazi hrabro u duele, šut je služi i razigrava.

- Bila sam svjesna situacije da nemam puno vremena, ali i da želim da se nametnem i da trener može da mi vjeruje. Jednostavno, nijesam imala drugi izbor. Djevojke su mi pomogle,

maksimalnom nivou u prva dva meča i pokušamo da iznenadimo protivnike, nijesmo uspjeli, ali nastavićemo da se borimo i gradimo našu igru. Sigurna sam da imamo potencijal, ali potrebno je vrijeme i strpljenje da dođemo do nivoa kada će se znati ko šta radi i koliko možemo da očekujemo od svih igračica.

Nemoguće je sve povezati za mjesec, naročito ne mlade igračice. počele da stižu razliku koji je u 33. minutu bila ,,minus četiri“. Nedopustivo puno zicer promašaja (tri), tehničkih grešaka (dvije) i dvije pogođene stativa unijelo je nemir, a ojačalo snagu gošći koje su od 47. do 55. minuta stigle do nedostižnih 31:25. Rutinom su završile meč.

8

golova dale su gošće iz brze igre



Prvu, od ukupno 11 tehničkih grešaka, ,,plave“ su napravile u 11. minutu - Izgubile smo meč zbog izdanja u odbrani. Pokušavale smo da odbranom poremetimo protivnika, nijesmo uspjele u tome, jer smo primile mnogo lakih golova - kazala je Kepić.

Iskusniji gosti odlično su koristili prednost igračice više, posebno u prvom poluvremenu kada su za šest minuta dali sedam golova.

Slabija koncentracija igračica podgoričke ekipe manifestovala se kroz promašaje sa sedam metara, a ključnu ulogu kod lakih šuteva imala je druga golmanka Borusije Ten Holte kao i u startnom remiju sa FTC-om.

A. M.

Mariju Jovanović ovdje svi vole i poštuju

Mislila sam da sam brza, dok nijesam došla u Mađarsku PODGORICA - Itani Grbić je legao FTC, kaže da je srećna i ispunjena, osjeća veliko povjerenje, a u kratkom periodu je uspjela da se nametne i ozbiljnom minutažom doprinese odličnim izdanjima šampiona Mađarske.

- Sve se brzo desilo, bukvalno u dva, tri dana sam sve dogovorila, a nakon jednog treninga otišla sam sa ekipom na turnir u Rumuniju. Nijesam imala vremena da puno razmišljam, niti da dam sebi vremena da se priviknem. Stigla sam i od starta dobila dobru minutažu.

Mislim da sam protiv Bukurešta i Baja Marea imala maksimalnu minutažu. Vidjela sam

34

Babović ................(devet odbrana) J. Kadović .............................................. Ćorović ................................................... Mitrović ..........................................2 (1) Pletikosić .......................................7 (1) Zrnić ......................................................... Marsenić ................................................ Brnović ..................................................3 Bulatović ..............................................2 Maslova ..........................................6 (1) Anđušić .................................................. N. Kadović ............................................. Pavićević ..............................................4 Kepić ...............................................5 (5) Vukčević ................................................ Krivokapić............................................. -

POPOVIĆ: Ponovo smo primile veliki broj lakih golova - Nijesam zadovoljna izdanjem u odbrani, ponovo smo primile veliki broj lakih golova. Borusija sjajno trči, to smo znali i nakon duela iz prošle sezone, jer smo u „Bemax areni“ primile 18 lakih golova, ali smo tada uspjele da dođemo do dva boda. Pokušali smo sa izmjenama u odbrani, igrali smo 6-0 i 5-1, nastojali da budemo agresivniji i protivnika natjeramo na grešku, ali nijesmo uspjevali, jer je

18

BORUSIJA DORTMUND

golova postigle su naše igračice iz tranzicije

Poslije dva startna poraza od direktnih konkurenata za plasman u osminu finala Lige šampiona ,,plave“ su zakomplikovale stvari u grupi A (najboljih šest timova idu dalje).

Borusija D.

BUDUĆNOST BEMAX

5

EHF

D. STARČEVIĆ

Težak put do osmine finala

Lijepi ambijent i van terena prija Itani.

- U Budimpeštu sam dolazila dosta puta turistički i uvijek sam imala osjećaj da sam u jednom od najljepših gradova Evrope. Prije nego što sam i došla čula sam se sa Marijom Jovanović, koju ovdje svi vole i poštuju. I ona mi je rekla da nema greške u izboru sredine. Lično mi ulogu igra život van rukometa. Tu moram da sam srećna i ispunjena. Baš sam se pronašla, srećna sam, zadovoljna u svakom pogledu. Nadam se da će tako ostati.

a generalno sistem napada je sličan, odnosno akcije su pretežno iste.

Itana je prepoznatljiva po brzoj igri, trčanju...

- Ovdje se igra i trči brže od onoga kako sam navikla. U jednom momentu sam dobila komentar da sam mnogo spora i moram da se ubrzam. I to je tako, jer sam osjetila brži protok lopte, non-stop se trči tranzicija i vuče brzi centar. Ne staje se, a trener želi taj tempo. Još uvijek se privikavam, ali mislim da treba samo u glavi da prelo-

mim. Potrebno je vrijeme da se naviknem, a u tome mi može pomoći dobar rad.

Prvi put u karijeri je suočena kaže sa nekim stvarima za koje je bila sigurna da je spremna.

- Bila sam prvu sedmicu u šoku.

Na sebe sam gledala kao na nekoga ko može da trči i ko je kondiciono spreman za sve. Ali, vidjela sam da malo zaostajem jer se ovdje najviše trči i najbrže igra.

Sa FTC-om je osvojila tri boda iz dva meča LŠ. Mađarska ekipa može još bolje tvrdi naša re-

prezentativka.

- Prvo kolo je bilo šokantno i puno iznenađenja. Moja ekipa je srećna sa bodom iz Njemačke. Smatram da smo bili favoriti i mogu da kažem da smo bolja ekipa, ali imena i papir ne igraju ulogu. Borusija je odigrala dobru utakmicu, a njihov drugi golman je prelomio.

Sigurna sam da ćemo u nastavku igrati bolje, što smo uradile u meču sa Podravkom. Nijesmo baš najbolje počele, ali smo u drugom poluvremenu pokazale klasu i napravile razliku.

Sigurna sam da će u našoj grupi svima biti teško da osvoje bodova. Zato treba ići korak po korak. Naravno, uvijek treba misliti na pobjedu, ali je teško prognozirati. Mislim da je najvažnije da ekipa bude zdrava i da se povrijeđene igračice vrate na teren. Povrede su nešto najgore u sportu, nikad ne znamo kada se to može desiti, nažalost vidjeli smo to kroz našu Đinu. Zato treba da smo svi srećni i koristimo vrijeme na terenu - poručila je Grbić.

A. M.

18

Arena

Fudbal

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

PETROVCU BOD U NIKŠIĆU: Sutjeska prvi put u ovom prvenstvu nije s

Bokelj Grbalj

2 0

KOTOR - Stadion pod Vrmcem.

Gledalaca: 300. Sudija: Radoje Pajović. Strijelci: Čavor u 43, Čađenović u 79. minutu. Žuti kartoni: Rudović, Batuta (Bokelj).

BOKELJ: Aković, P. Čavor (od 79. Globarević), Đorđević, Rudović, Obradović, Vukotić, Bugarin, Braunović (od 38. Batuta), Milić (od 60. V. Čavor), Popović (od 60. Čađenović), Kotorac.

GRBALJ: Bećić, Stešević, Vučetić (od 60. Šćekić), Vraneš (od 85. Radulović), Carević, Vujović, Stojanović (od 46.

Stanišić), Globarević, Dedijer (od 46. Pejaković), Rajović, Savković (od 74. Grandov).

Bokelj se poslije pobjede u bokeškom derbiju sa Grbljem osamio na vrhu Druge lige.

Kotorani su slavili 2:0 - Petar Čavor je u 43. minutu doveo domaćina u vođstvo, a konačan rezultat postavio je rezervista Stefan Čađenović u 79. K. Ne.

Igalo Cetinje

3 0

IGALO - Stadion: ,,Solila“. Gledalaca: 100. Sudija: Dalibor Vujisić. Strijelci: Vuković u 48. i 89, Bigović u 67. minutu. Žuti karton: Marković (Cetinje).

IGALO: Bjelica, Petrović, Koprivica (od 72. Vlahović), Perović (od 53. Ilić), Mučalica, Pajović, Vuković, Ivanović, Bigović (od 83. Kosać), Kordoba, More.

CETINJE: Perović, Tomašević, Mucević, Banićević, Ljuca (od 39. N. Draganić), F. Vujović (od 74. Đukanović), Ajković, Vukotić (od 46. Đurašković), Mujović, Gluščević (od 74. R. Vujović), Marković.

Igalo je potvrdilo dobru formu, a nakon 3:0 protiv Koma identična pobjeda upisana je i protiv Cetinja. Tim iz prijestonice odolijevao je u prvih 45 minuta, a sve nakon toga bilo ie u znaku R. P. domaćina.

Arsenal Kom

2 2

TIVAT - Stadion Arsenala. Gledalaca: 200. Sudija: Manojlo Sekulić. Strijelci: Marković u 14, Manojlović u 87. minutu iz jedanaesterca (Arsenal), Vukčević u 46, Osmajlić u 73. iz jedanaesterca. Žuti kartoni: V. Mršulja, Marković, Delić (Arsenal), Radulović, Lekić, Đukanović (Kom).

ARSENAL: Lemajić, V. Mršulja (od 78. S. Mršulja), Manojlović, Todorović, Montenegro (od 78. Vujačić), Mirković, Muhović, Marković (od 77.

Pavićević), Dapčević (od 68.

Prelević), Bulatović, Krivokapić (od 69. Stijepović).

KOM: P. Radulović, Golubović, M. Vukčević (od 90. Peličić), Hot (od 90. Pavićević), Đukić, Vujošević (od 46.

Osmajlić), Filipović (od 75.

Dujović), Mirković, Lekić, I.

Tabela 1. Bokelj 6 5 1 0 12:1 16 2. Arsenal 6 4 2 0 8:4 14 3. Berane 6 4 0 2 10:9 12 4. Jedinstvo 6 3 2 1 7:3 11 5. Igalo 6 3 0 3 10:6 9 6. Mladost DG 6 2 2 2 7:7 8 7. Kom 6 2 1 3 6:8 7 8. Cetinje 6 1 1 4 2:7 4 9. Titograd 6 1 0 5 2:9 3 10. Grbalj 6 0 1 5 4:12 1 U narednom kolu (26. septembra) sastaće se: Kom - Mladost DG, Berane - Arsenal, Cetinje - Titograd, Grbalj - Igalo, Jedinstvo - Bokelj.

Vukčević (od 90.+4 Dujović), Đukanović.

Arsenal je zaustavljen u duelu sa Komom. Tivćani su vodili od 14. minuta i pogotka Markovića, gosti preokrenuli preko Vukčevića i Osmajlića, da bi Manojlović iz jedanaesterca u 87. postavio konačan rezultat. R. P.

OFK Mladost DG Jedinstvo

1 1

PODGORICA - Stadion: ,,DG arena“. Gledalaca: 100. Sudija: Ivan Šarac. Strijelci: Harada u 73. (Mladost DG), Šćepanović u 24. minutu (Jedinstvo). Žuti kartoni: Vuković (Mladost DG), Banda, Idrizović, Ivanović (Jedinstvo).

OFK MLADOST DG: Nikić, Bojić, Krstović,Orahovac, Joković, Pejović, Krivokapić, Hadžibegović (od 52. Vuković), Stanisavić (od 70. Sanaga), Dinoša (od 57. Mihaljević), Harada.

JEDINSTVO: Džafić, Cvijović, Banda, Šćepanović, Kolić, Korać (od 77. Mušović), Dulović, Hajrović (od 77. Ivanović), Idrizović, Ćulafić (od 87.

Bošnjak), Vlaović.

Mladost je u finišu uspjela da dođe do boda. Domaćin je želio sva tri boda, ali su gosti bili na putu do brejka, ali je Harada R. P. spasio domaće.

Titograd Berane

1 2

PODGORICA - Teren Titograda. Gledalaca: 100. Sudija: Branko Odalović. Strijelci: Tmušić (ag) u 85. (Titograd), Čikić u 54, Alhasan u 90. minutu (Berane). Žuti kartoni: Spahić (Titograd), Vukićević (Berane).

TITOGRAD: Zlajić, Bracanović, Šušić (od 59. Vukčević), Vujačić, Lazarević (od 59. Bulatović), Klikovac (od 69. Rakočević), Spahić, Vujisić, Janković (od 74. Turusković), Ljumović, Smolović.

BERANE: Aković, Šćekić, Šunjević, Tmušić, Vukićević (od 66. Popović), Vulević, Bujiša (od 66. Obadović), Kontić, Muković (od 81. Mićunović), Alhasan, Čikić.

Berane je opravdalo ulogu favorita na gostovanju Titograda, ali nije lako stiglo do tri boda protiv ,,romantičara“.

Tarik Čikić je u 54. doveo goste u vođstvo, da bi u 85. Nikola Tmušić zatresao sopstvenu mrežu.

Berane je do pobjede došlo u 90. minutu. Junak je bio Baba Musa Alhasan.

Ne. K.

FSCG

Bokelj sam na vrhu

Bez golova u d spuštenih gard Sutjeska

0

Petrovac

0

Stadion kraj Bistrice. Gledalaca: 300 Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Žuti karton: Bubanja (Sutjeska)

Sutjeska

Petrovac

Giljen Janjić (od 72. Bojović) Drešković Stijepović (od 72. Ma.Vučić) Augusto Matanović (od 55. Eraković) Nikač (od 55. Jovović) Vlahović Drinčić Bubanja Marković (od 81. Marušić)

Đurović Bašić (od 72. Vujačić) Marković Mikijelj Vukčević (od 80. Zvrko) Divanović Tačibana (od 89.

Radinović) Osmanović Miličković Boričić (od 89. Ivanović) Živanović

napravili, najviše je fudbalera bilo u petercu Sutjeske, Bašić je šutirao, Miličković bio vrlo blizu da „prituče“, ali iskusni Giljen poklopio je tu loptu.

U samom finišu prvog poluvremena Janjić je u dva navrata pokušao da iznenadi golmana Petrovca, ali bezuspješno.

I prvu priliku u nastavku

susreta imali su domaći.

Bubanja je sa oko 25 metara šutirao, ali završila je ta lopta mimo okvira gola. Nastavila je Sutjeska ofanzivnije da igra. Savović je uvođenjem Jovovića i Erakovića pokušao da razigra svoju ekipu, ali...

Sve do kraja susreta igralo se od noge do noge, bez taktiziranja na jednoj i dru-

goj strani, ali moglo bi se reći i prevelikog rizikovanja.

Bilo je mnogo neoprostivih grešaka na sredini terena, a kako je vrijeme odmicalo sve više i izgledalo je kao da su golgeteri bili predaleko i usamljeni, pa ipak izostajale su duge lopte, čime su se u dosadašnjem dijelu prvenstva mogli pohvaliti i Sutjeska i Petrovac.

Barani nadigrali Dečić i zasluženo stigli do brejka

Mornarov čas fudbala u Tuzima TUZI - Kakav ples Mornara!

Barani su nakon dva poraza uspjeli da naprave reakciju i stignu do velike pobjede u Tuzima protiv Dečića, čime su definitivno pokazali da su tim koji može mnogo.

Nakon dva meča u kojima je Mornar igrao dobro, ali je nevjerovatnim spletom okolnosti oba izgubio, Barani su i protiv Dečića izašli hrabro, igrali fudbal, a opšti utisak je da u posljednjih godinu i po niko nikada nije tako nadigrao Tuzane kao Mornar. Barani su od starta krenuli ofanzivno, ređali šanse, Tuzani imali dosta sreće i izuzetno raspoloženog golmana Popovića, pa se činilo da će Mornaru još jednom sreća okrenuti leđa.

Ali iskusni trener Slavoljub Bubanja nije odustajao. Svaka izmjena značila je dodatnu ofanzivu - prvo je ušao Poček, a zatim Senegalac Bađi, a upravo tandem sa klupe donio je brejk Mornaru. Poček je u 84. minutu uspio da dobije duel sa Nikolićem i izbori se za loptu koja je već bila gotovo u autu, a nakon idealnog centaršuta, Bađi se odlično snašao u šesnaestercu i elegantno pogodio za 0:1.

Na taj način, čini se da je pravda zadovoljena, jer je Mornar igrom oduševio i domaće navijače. Bio je to čas fudbala i dokaz da broj osvojenih bodova ovog tima nije slučajnost, već plod velikog rada, koji je realno trebao da donese i još koji bod…

I. MANDIĆ

DRUGA LIGA (6. KOLO): Arsenalu bod protiv Koma, Kotorani savladali Grbalj

NIKŠIĆ - U sudaru dvije najefikasnije ekipe dosadašnjeg dijela šampionata, timova koji su ukupno postigli 28 pogodaka, očekivala se goleada, ali kraj Bistrice se sinoć nijesu tresle mreže.

Zanimljivo, nijesu ni Sutjeska ni Petrovac kalkulisali, nijesu se štedjeli do posljednjeg zvižduka sudije Vujovića, pa ipak i sve ozbiljne prilike lako je nabrojati.

Realno, Sutjeska je bila konkretnija, imala više od igre, pogotovo u nastavku, ali gosti su potvrdili ono što su dobri poznavaoci fudbala već znali - da imaju odličnu tranziciju, da su opasni u kontrama, a juče su umjeli i da se odbrane kako treba.

A ako bismo se osvrnuli na statistiku posljednjih nekoliko prvenstvenih trka došli bismo i do činjenice da Petrovac, ma koje mjesto zauzimao na tebeli, uvijek igra dobro protiv Nikšićana.

Već na startu imali su domaći lijepu šansu i obećavalo je to lijep fudbal, koji istini za volju i nije izostao, bez obzira što je priređeno malo prilika na obje strane terena. Janjić je lijepo prošao po lijevoj strani i dobro centrirao, ali je Nikač zamalo zakasnio. Najbolju priliku meča imao je Brazilac u plavo-bijelom dresu. Prilično neočekivano, u 35. minutu, nakon gužve u kaznenom prostoru gostiju, Augusto je lukavo šutirao i pogodio unutrašnju stranu suprotne, lijeve stative. Izgledalo je nelogično, ali lopta se vratila u polje, iako su je mnogi već vidjeli iza leđa Đurovića.

Imao je Petrovac prvu priliku tek u 40. minutu. Pritisak su

Dečić

Sa meča u Tuzima

Mornar

00 1

0

Stadion Dečića. Gledalaca: 300.

Sudija: Nikola Vođević.

Gol: 0:1 Bađi u 84. Žuti kartoni: Camaj, Novović, Božović (Dečić), Škrijelj, Pajović, Stevanović (Mornar).

Dečić

Mornar

Popović Camaj Vuljaj Drešaj Rudović (od 72.

Božanović) Tući Pešukić (od 56. Đoljaj) Nikolić Kojašević (od 83. Janketić) Božović

Vukčević Perišić Seratlić Škrijelj (od 83. Bakić) Pajović Sekulović Kaluđerović Ćetković (od 76. Bađi) Stevanović Rolović (od 60.Poček) Grbić

Sam početak nagovijestio je na neki način kakav će se gledati meč - Bubanja je nakon dva poraza napravio rokadu u napadu, umjesto Počeka, počeo je Rolović. Međutim, po ko zna koji put Demir Škrijelj pokazao je da je majstor, ali u sedmom minutu nakon kombinacije Grbića i Ćetkovića, šutirao je preko gola. Samo četiri minuta kasnije Škrijelj je sve odradio, dobro proslijedio do Grbića, koji je dugo oklijevao, a već u 12. minutu Mornar je imao zicer. Ćetković je ideal-

no ubacio loptu, Sekulović klizećim nastojao loptu da zakuca u mrežu, ali je ona završila iznad gola. Isti akteri bili su na sceni i dva minuta kasnije, ali je nakon slobodnjaka Ćetkovića, Sekulović pogodio prečku.

Toliko šansi u prvih 15 minuta donijelo je određenu dozu straha kod navijača gostiju, koji su strahovali da se promašaji opet mogu kazniti. Ali čini se da je stručni štab sjajno skautirao Tuzane, koji su bili odlično bili pokriveni i bez mo-

gućnosti da naprave višak ili nešto ozbiljnije. Božović je imao malo prostora da napravi nešto ozbiljnije, a u 25. minutu dao je prejaku loptu za Camaja, pa je Vukčević pravovremenim istrčavanjem lagano otklonio opasnost, a u 34. minutu pokušali su Rudović, te Kojašević sa 18 metara, ali bez većih opasnosti po gol gostiju.

Dečić je ,,preživio“ nekako prvih 45 minuta i činilo se da će u nastavku morati da napravi kakvu-takvu reakciju. Ali u prvom napadu drugog dijela,

Arena

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

slavila kod kuće

duelu dova

Dvije posljednje prilike iz kojih se nešto moglo izroditi imao je Vladimir Jovović i to prvu u 74. minutu kada je sve odradio kako treba, a onda šutirao preko gola sa 20-ak metara, a drugu u posljednjim minutima kada su Nikšićani samo izvojevali korner, ali ni njega nijesu iskoristili za valjaniji bijeg na tabeli.

Ra. P.

BUBANJA: Već mislimo na Sutjesku Edis Mulalić, trener Dečića: Mornar je u prvom dijelu igre trebalo da vodi, ali na našu sreću nije. I, onda iz jedne situacije gotovo izgubljene, osvojili su loptu i kad nijesu trebali da postignu gol, baš tada su stigli do njega. Ali šta je, tu je, bili su bolji i treba im čestitati. Mornar je dobra, ozbiljna ekipa, sa kvalitetnim igračima i nama ostaje da se

LISTA STRIJELACA 4 - Miličković (Petrovac), Suraka (Rudar) 3 - Raičković (Budućnost), Pavlović, Jamamoto (Iskra), Ćetković (Mornar), Bašić (Petrovac), Janjić, Marković (Sutjeska), I. Vukčević (Zeta)...

Mornar je imao novi zicer, ali je Popović izvadio gotovo već viđeni gol, nakon odličnog pokušaja Grbića. Petnaestak minuta nakon toga Dečić je parirao na sredini, pokušao da napravi određeni pritisak, ali ne nakon neke sjajne igre, već često nakon preskakanje i pokušaja da se dođe do Camaja.

I, već od 60. minuta krenuo je novi ,,rafal“ gostiju. Prvo je nakon asistencije Škrijelja Sekulović, koji je bio jedan od na-

19

POD GOLUBINJOM PALA ZETA: Pljevljaci vezali tri pobjede u prvenstvu

Treneri zadovoljni

ŽIVKOVIĆ: Rudar u Evropi ovaj tim to može

Milija Savović, trener Sutjeske: U osam kola osvojili smo 20 bodova i učinkom moramo biti prezadovoljni. Ipak, željeli smo tri boda. Možda je neočekivano da dvije najefikasnije ekipe završe meč bez pogodaka, ali dešava se i to u fudbalu.

Petrovac je došao da se nadigrava, pokušavao da nas ugrozi iz kontri i mislim da se nijesmo najbolje snašli u prvom poluvremenu. Nastavak je donekle bio drugačiji, izvršili smo pritisak, imali smo izglednije prilike, ali ne previše ubjedljive da bismo žalili za cijelim plijenom. U sjajnom smo ritmu od početka i možda se od nas samo očekuju pobjede, ali ovo je izuzetan rezultat, jer mi ne znamo za poraz, a to nije malo.

Vladimir Janković, trener Petrovca: Vrlo specifična utakmica iz našeg i njihovog ugla.

Znamo gdje je Sutjeska, da su neporaženi, ali ja sam ovdje tek od početka septembra i pokušavam da podižem formu iz sedmice u sedmicu, u želji da igramo takmičarski fudbal. Želja mi je i da aktiviram roster, ali uslovi su ovog terena specifični, jer mnogo je veći od našeg.

U svakom slučaju bio je ovo lijep meč, ali jasno je i da mi nijesmo došli da se branimo. Pokušali smo da ugrozimo Sutjesku, ali uspjeli smo i da se odbranimo.

Kako se stvari brzo mijenjaju u fudbalu - Rudar je donedavno bio pri dnu tabele, a sa tri vezane pobjede približio se zoni Evrope.

Dobar ritam krenuo je od remija protiv Budućnosti, a onda su Pljevljaci nasložili trijumfe protiv Mornara, Podgorice i Zete.

Utakmica sa Golubovčanima riješena je u drugom poluvremenu kada je pod Golubinjom presudio kvalitet domaćina.

Za 1:0 pogodio je Dušan Živković iz penala, a konačnih 2:0 postavio je Zakarija Suraka koji je kaznio grešku odbrane rivala.

Uspjeh po notama stranaca, s tim što su doprinos dali svi koji su bili na terenu.

- Nijesmo najbolje počeli prvenstvo, ali znali smo da možemo mnogo bolje. Potvrdile su to posljednje četiri utakmice u kojima smo osvojili 10 bodova. Odmah je ljepši pogled na tabelu, atmosfera i hemija u ekipi su na visokom nivou, samo ovako treba da nastavimo - rekao je Živković, koji dodaje.

- Ušli smo u meč sa jakim samopuzdanjem, ali očekivali smo težak deul sa Zetom.

Prvo poluvrijeme nije bilo nešto, ali smo u drugom odigrali neuporedivo bolje.

Odmah smo napravili pritisak, poveli iz penala, a potom lakše kontrolisali stvari na terenu. Dali smo i drugi gol kojim je sve riješeno. Moglo je da bude i ubjedljivije, mada to sada nije bitno. Važna je pobjeda, važna je lijepa serija koju smo napravili ističe dvadeset petogodišnji ofanzivac iz Leskovca.

Golman Aleksandar Karadžić pročitao je Živkovićevu namjeru sa ,,kreča“, ali nije imao previše šansi da odbrani.

Fudbaler Rudara šutirao je snažno i precizno, u sami ćošak mreže.

- Imali smo dogovor od ranije da ja uzmem penal kada do njega dođe. Bio sam miran i pogodio. Drago mi je zbog toga, znači mi, ali ovo je uspjeh kolektiva. Vrijedno treniramo, igramo sada dobro, a nadam se da ćemo biti još bolji - kaže Živković.

Pljevljaci u Evropi. Kako ti to zvuči?

- Mnogo dobro. Počeli smo sezonu sa tim

ciljem i nijesmo odustali nakon sporijeg starta. Borićemo se do kraja. Idemo redom, utakmicu po utakmicu. Mislim da ovaj tim to može - odgovorio je Živković.

Igrao je ranije za subotički Spartak, Radnički iz Niša i beogradski Rad. Od prošle sezone je u Pljevljima.

- Rudar je jedan od najvećih klubova u Crnoj Gori. Organizacija je sada odlična i jako sam zadovoljan u Pljevljima.

Dolazak ovdje je pun pogodak. Imam ugovor do kraja godine, ali i opciju da promijenim sredinu na zimu. Ne razmišljam o tome trenutno. Fokusiran sam na ekipu, igru i rezultate - naglašava Živković.

Rudar ima tri vezana gostovanja. Prvo sljedeće je u neđelju u Beranama, protiv Jezera.

- Nema ovdje lakih duela. Svako svakog može da pobijedi. Moramo da budemo maksimalni. I Jezero se podiglo, ali gledamo sebe. Uradićemo sve da nastavimo niz pozitivnih rezultata - zaključio je Živković.

D. K.

IZNENAĐENJE KOJEM SE MALO KO NADAO: Jezero pod Goricom savladalo Budućnost

okrećemo narednim mečevima.

Slavoljub Bubanja, trener Mornara: Imali smo dva gotovo identična meča, gdje smo igrali dobro, ali smo izgubili. Međutim, nijesmo padali psihološki. Došli smo u Tuzi, gdje se teško osvajaju bodovi, ali ne da se branimo, već da igramo fudbal.

Promašili smo dosta šansi u prvom dijelu igre, ali nijesmo se plašili kazne, vjerovali smo u sebe do kraja, sve smo dali na napad i na kraju nam se to isplatilo. Ali nema radovanja, već mislimo na naredni meč protiv Sutjeske.

Rezultati i tabela Budućnost - Jezero Rudar - Zeta Iskra - Podgorica Sutjeska - Petrovac Dečić - Mornar

Fudbal

0:1 2:0 4:2 0:0 0:1

1. Sutjeska 8 6 2 0 13:2 20 2. Iskra 8 5 1 2 14:8 16 3. Mornar 8 5 1 2 9:5 16 4. Petrovac 8 4 2 2 15:14 14 5. Dečić 8 3 3 2 11:7 12 6. Rudar 8 3 2 3 9:10 11 7. Budućnost 8 2 3 3 12:10 9 8. Jezero 8 2 1 5 5:10 7 9. Podgorica 8 1 1 6 7:15 4 10. Zeta 8 0 2 6 4:18 2 U narednom kolu (24-26. septembra) sastaće se: Zeta - Iskra, Mornar - Sutjeska, Podgorica - Dečić, Jezero - Rudar, Petrovac - Budućnost.

jboljih na terenu i pokazao pred očima selektora Miodraga Radulovića da se na njega mora ozbiljno računati, jer je među najboljim vezistima lige, bio neprecizan. Nakon šansi Počeka i Sekulovića, Mornar je konačno došao do gola, kada je Bađi pogodio za veliko slavlje Barana…

R. PEROVIĆ

Lambulić: Patili smo, ali pobjeda je ono što pamtimo Možda i najveću pobjedu u klupskoj istoriji, Jezero je ostvarilo pod Goricom, gdje je savladalo aktuelnog branioca duple krune.

U sportu, pogotovo u fudbalu, jasna granica između favorita i autsajdera u krajnjem ne znači ništa. Teren je jedino mjerilo, a Plavljani su tamo priredili senzaciju nakon što su savladali Budućnost sa 1:0.

Crnogorska liga je takva da svako svakog može da nadigra, iznenadi, šokira, dobije i kada je slabiji na terenu, ali malo ko je očekivao da će izabranici Mladena Lambulića trijumfovati protiv Podgoričana. ,,Plavi“ doduše prolaze krizu kakva se ne pamti, s tim što to ne umanjuje podvig prvoligaša sa sjevera države.

- Poseban trenutak za klub, nas iz stručnog štaba, igrače i navijače iz Plava. Ovako nešto se rijetko dešava, ali pokazali smo da je u fudbalu sve moguće. Ponosan sam na momke koji su najzaslužniji za pobjedu protiv Budućnosti. Slaviti protiv osvajača duple krune, pa još na njegovom terenu, nešto je što ćemo pamtiti čitav život - rekao je trener Lambulić za Pobjedu.

Iza sebe ima lijepu igračku karijeru koju su obilježili trofeji u Mađarskoj. Neizbrisiv trag ostavio je u MTK-a, sa kojim je dva puta bio prvak, osvajao Su-

perkup, te ostao upamćen kao prvi stranac u istoriji kluba čiji dres je nosio sedam godina.

Za ekipu iz Budimpešte odigrao je preko 150 utakmica i dao više od 20 golova kao štoper, a bio je dio generacije koja je 2008. stigla do posljednje klupske titule.

Nastupao je i za Sopron, Ujpešt i Kečkemet, kao i beogradski Radnički, Zemun i Zetu.

Nakon što je okačio kopačke o klin, posvetio se trenerskom poslu. Vodio je Golubovčane, Titograd, Jedinstvo i Jezero.

Bez dileme - pobjeda protiv Budućnosti prije dvije noći vrhunac je Lambulića u ulozi šefa stručnog štaba.

- Imao sam velikih momenata kao igrač, ali u mojoj trenerskoj karijeri ovo je najveća pobjeda. Srce mi je puno. Ovo je nešto jedinstveno. Stimulans.

Motivacija. Uživamo u pobjedi, ali to će trajati samo do poneđeljka. Toliko sam dao slobodno, a onda se vraćamo radu. Euforije ne smije da bude. Pred nama je mnogo posla, još puno izazova. Svaka utakmica je teška i znamo da moramo da uložimo sve kako bismo ispunili cilj - ističe četrdeset devetogodišnji Podgoričanin.

Svjestan je Lambulić da je Jezero imalo mnogo sreće pod Goricom, da je bilo nadigrano, da se Budućnost ispromašivala

i da su rijetki mečevi u kojima svi bodovi pripadnu ekipi koja je bila inferiorna na terenu.

Razlika je, ipak, u jednom ključnom detalju - Plavljani su dali gol, a ,,plavi“ nijesu poslije ogromnog broja udaraca.

- Jesmo li patili - jesmo, jesmo li nadigrani - jesmo. Ali sve smo izdržali. Šanse, pritisak, ofanzivu Budućnosti… Sačuvali smo mrežu zahvaljujući golmanu Asanoviću koji je branio sve. Dali smo gol preko Mendija, a mogli smo i još neki krajem prvog poluvremena preko Vlaisavljevića ili Mujecija u nastavku. Sada je to manje važno. Momci su izgarali na terenu, borili se do posljednjeg atoma snage. vjerovali smo, a za to smo nagrađeni pobjedom koja ima veliku težinu. Igrači zaslužuju čestitke - ističe Lambulić.

Jezero je pred reprezentativ-

nu pauzu bilo posljednje sa samo jednim bodom.

Situacija se promijenila nakon dva vezana trijumfa. Plavljani su trenutno osmi na tabeli, sa sedam bodova, dva manje od Budućnosti.

Učinak uskoro može da bude još bolji…

- Nijesmo najbolje prošli u utakmicama koje smo dobro odigrali, a pobijedili smo onda kada su rivali možda imali više od igre. To je fudbal. Nepredvidiv. Negdje ti uzme, negdje vrati, ali te u suštini postavi tamo gdje ti je mjesto. Iza nas su dvije vezane pobjede u gostima, a pred nama su dva duela kod kuće. Nastojaćemo da savladamo Rudar, pa Iskru na početku drugog kruga. Idemo redom. Probaćemo da budemo što bolje plasirani i sa što više bodova do polusezone - zaključio je Lambulić.

D. K.

Arena

20 Sportski miks

Odbojkašice Galeba u novu sezonu ulaze sa novim trenerom i velikim promjenama u igračkom kadru

Koković: Uz veliki i predani rad, obično dolaze i dobri rezultati PODGORICA – U Ženskom odbojkaškom klubu Galeb ovog ljeta su se dogodile velike promjene, prije svega na klupi.

Nakon 11 uspješnih godina u barskom klubu, pet osvojenih trofeja u Kupu i brojnih u mlađim kategorijama, Nikola Masoničić je odlučio da trenersku karijeru nastavi u inostranstvu, u Saudijskoj Arabiji.

Naslijedio ga je dojučerašnji pomoćnik, mladi 26-godišnji Petar Koković, koji će, tako, debitovati kao prvi trener seniorske ekipe…

- Moram priznati da mi je prije svega čast i zadovoljstvo što sam izabran za njegovog nasljednika. Ovom prilikom bi se zahvalio i upravi kluba što mi je ukazala povjerenje koje ću se svim silama truditi da opravdam. U novu sezonu ulazim sa puno entuzijazma i velikom željom za rad.

Očekivanja imam, ali to se odnosi samo na veliki rad i napredak ekipe tokom čitave sezone – kaže Petar Koković za Pobjedu.

Velike promjene su se dogodile i u igračkom kadru, došlo je do smjene generacija, pošto su tri najbolje igračice otišle u Superligu Srbije Simona Petranović je pojačala šampionski Ub, Marija Tuševljak se preselila u Spartak iz Subotice, dok je Nevene Vukčević pojačala Partizan.

- To je velika pohvala za cjelokupni naš rad, na čelu sa Masoničićem. Jer, skrenuti pažnju tako velikih ekipa nije mala stvar – dodaje Koković.

Nakon dvije sezone u Mora-

Liga nikad ujednačenija Trener Galeba ističe da je rano pričati o favoritima za trofeje u predstojećoj sezoni.

- Ekipe se još nijesu kompletirale. Liga nikad nije bila ujednačenija, svaka utakmica je derbi. Biće, sigurno, zanimljivo u borbi za plej-of, to je jedino što mogu da kažem za sada – rekao nam je Koković. či, u matični klub se vratila primačica servisa Teodora Čavić.

- Teodora je neko ko će predstavljati primjer kako na terenu, tako i van njega generaciji koja nadolazi, uz Lanu Labović, libera ekipe, koja je ostala jedina iz naše zlatne generacije. Politika kluba je da odlazak igračica nadomjestimo igračicama iz naše škole odbojke,

što je slučaj i ovoga ljeta.

Koković ističe da pripreme protiču odlično.

- Naporno se radi i sprema za početak sezone koji nam dolazi već za dvije neđelje. Sitnih problema imamo sa koronom, ali to je nešto što je postala svakodnevnica i od čega pobjeći ne možemo. Tako da očekujem da ćemo do početka sezone biti svi zdravi i da

ćemo u punom sastavu dočekati prve mečeve.

Galeb je do sada odigrao dvije kontrolne utakmice sa klubovima iz Bajine Bašte i Debrecina.

- Krajem neđelje nas očekuje i mini-turnir u našoj organizaciji sa kojim ćemo kompletirati pripremni dio. Poslije toga okrećemo se ka prvom protivniku, ekipi Morače, koja nam u prvom kolu dolazi u goste. Što se ambicija tiče, Koković ističe da Galeb u sezonu ulazi rasterećeno, bez rezultatskog pritiska.

- Uz veliki i predani rad, obično dolaze i dobri rezultati.

Idemo meč po meč i viđećemo na kraju sezone za šta će to biti dovoljno – zaključio je S. J. Koković.

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Pobjedničke štafete u trci 4x50 m za cicibanke

Održano prvenstvo Crne Gore za cicibane

Postavljena tri rekorda BAR - Na atletskom stadionu SC ,,Topolica“ u Baru u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Uprave za sport i mlade Crne Gore, održano je prvenstvo Crne Gore za cicibane i cicibanke, na kome je nastupilo 150 atletičara iz 11 atletskih klubova (Mornar, Lim, Sanja, Orion, Tara, Lovćen, Budućnost, Rudar, Podgorički maraton, Dionis i Nikšić).

Najviše medalja na takmičenju ostvarili su takmičari Mornara sa 20, ispred takmičara AK Sanja sa 15 i Lovćena sa 11 medalja.

Na takmičenju su postavljena tri rekorda Crne Gore - Suana Tafić, članica AK Orion, rekord za mlađe pionirke u bacanju diska (800 gr) sa rezultatom 30,12 metara, Milivoje Pajović, takođe iz Oriona, rekord za pionire u bacanju kladiva (4 kg) sa rezultatom 52,77 metara, kao i štafeta AK Sanja, rekord za cicibanke na 4x50 m sa rezultatom 31,40.

Pobjednici po disciplinama – CICIBANI: 60 m: 1. Sergej Martinović (Lovćen) 9,11, 2. Balša Dapčević (Lovćen) 9,15, 3. Đorđe Žižić (Nikšić) 9,63; 200m: 1.

Sergej Martinović (Lovćen) 32,37, 2. Dušan Marković (Rudar) 34,56, 3. Filip Ukšanović (Mornar) 34,82; 600 m: 1. Mišo Abramović (Lovćen) 2:15,05, 2.

Pavle Jauković (Nikšić) 2:36,83, 3. Lakić Nenezić (Nikšić) 3:00,01; 60 m prepone: 1. Aleksa Božović (Lovćen) 11,03, Jovan Dobrković (Sanja) 12,40, 3.

Ognjen Kontić (Mornar) 12,42; 4x50 m: 1. Lovćen I (Cetinje) 32,78, 2. Sanja (Bar) 33,97, 3.

Mornar (Bar) 36,32; Skok uvis: 1. Aleksa Božović (Lovćen) 125, 2. Stefan Stanišić (Sanja) 115, 3.

Andrej Ranitović (Mornar) 115; Skok udalj: 1. Balša Dapčević (Lovćen) 3,99, 2. Jovan Dobrković (Sanja) 3,76, 3. Đorđe Žižić

(Nikšić) 3,51; Bacanje kugle (2 kg): 1. Đoko Pekić (Mornar) 7,85, 2. Matea Raičević (Mornar) 7,34, 3. Andrija Ristić (Tara) 4,76; Bacanje diska (600 gr): 1. Andrija Ristić (Tara) 17,65, 2.

Mihailo Milošević (Sanja) 15,47, 3. Uroš Mijović (Mornar) 15,44; Bacanje koplja (500gr): 1. Matea Raičević (Mornar) 14,91, 2.

Petar Rabrenović (Mornar) 13,67, 3. Stefan Stanišić (Sanja) 9,57; Bacanje vortexa (130 gr): 1. Đoko Pekić (Mornar) 35,76, 2.

Lazar Abramović (Sanja) 31,24, 3. Nemanja Radović (Dionis) 31,19; CICIBANKE: 60 m: 1. Teodora Borović (Rudar) 9,19, 2.

Mina Lukolić (Sanja) 9,35, 3. Jovana Milatović (Mornar) 9,36; 200 m: 1. Laura Gazivoda (Orion) 30,38, 2. Teodora Borović (Rudar) 31,96, 3. Mina Knežević (Mornar) 32,19; 600 m: 1. Vanja Guzina (Nikšić) 2:03,18; 60 m prepone: 1. Nađa Kurpejović (Mornar) 11,82, 2. Nađa Stanišić (Sanja) 12,17, 3. Asja Jovanović (Lovćen) 13,90; 4x50 m: 1. Sanja I (Bar) 31,40, 2. Rudar (Pljevlja) 33,26, 3. Sanja II (Bar) 34,49; Skok uvis: 1. Anja Novaković (Sanja) 130, 2. Rina Đurđić (Mornar) 125, 3. Ksenija Bogdanović (Lovćen) 110; Skok udalj: 1. Anja Novaković (Sanja) 4,31, 2. Nađa Stanišić (Sanja) 3,91, 3.

Mina Lukolić (Sanja) 3,90; Bacanje kugle (2 kg): 1. Laura Gazivoda (Orion) 7,79, 2. Bojana Vojinović (Lovćen) 6,22, 3. Dalila Avdić (Mornar) 6,00; Bacanje diska (600 gr): 1. Dalila Avdić (Mornar) 16,46, 2. Anastasija Rakić (Mornar) 12,84, 3. Milica Backović (Nikšić) 11,43; Bacanje koplja (500 gr): 1. Anastasija Rakić (Mornar) 10,10, 2. Milica Backović (Nikšić) 9,02, 3. Anja Babić (Mornar) 8,47; Bacanje vortexa (130gr): 1. Ana Vuković (Rudar) 25,14, 2. Nađa Kurpejović (Mornar) 24,19, 3. Dunja Nenadić (Rudar) 23,84.

R. P.

TWITTER/PFK ARSENAL TULA

PREMIJER (5. KOLO): Pobjeda Junajteda u ,,ludoj“ završnici, Čelzi glavni u Londonu

Trio izjednačen na vrhu Premijer liga Rusije (8. kolo)

Grofov Arsenal slavio u 95.

Miodrag Božović se vratio na klupu Arsenala iz Tule sa zadatkom da ekipu izvuče iz donjeg dijela tabele i za sada je na dobrom putu.

Na povratničkom debiju popularnog Grofa, Arsenal je prošlog vikenda remizirao sa moskovskim CSKA (2:2), a juče pobijedio Nižnji Novgorod (3:2).

Junak pobjede bio je srpski in-

ternacionalac Goran Čaušić, strijelac gola u petom minutu nadoknade. Čaušić je postigao i prvi gol za Arsenal, nakon što je Nižnji vodio od devetog minuta.

Gosti iz Tule su u prvom minutu nadoknade prvog poluvremena preokrenuli, da bi Kozlov u 85. izjednačio na 2:2. Činilo se da će Božovićeva ekipa upisati dva uzastopna remija identičnim rezultatom, ali je Čaušić imao drugačije planove...

Arsenal ima osam bodova iz isto toliko kola i više nije među timovima koji direktno ispadaju iz elite.

Ne. K.

Poslije pet kola Premijer lige, tri ekipe su na vrhu sa po 13 bodova - Čelzi, Liverpul i Mančester junajted. Čelzi nije blistao u prvom poluvremenu na gostovanju Totenhemu, ali je u nastavku sve došlo na svoje.

Tijago Silva je poslije kornera Alonsa pogodio u 49. minutu, osam minuta kasnije Ngolo Kante je bio strijelac poslije asistencije Matea Kovačića, a konačan rezultat postavio je Antonio Ridiger u drugom minutu nadoknade.

- Odigrali smo dva različita poluvremena. Apsolutno nijesam bio srećan nakon prvih 45 minuta. Bilo je sjajnih individualnih izdanja poput Kepinog ili Tijaga Silva, još neki su bili dobri, ali generalno nam je nedostajalo intenziteta, energije i nemilosrdnosti u duelima - kazao je menadžer Čelzija Tomas Tuhel.

- U nastavku smo bili veoma

dobri i zaslužili pobjedu. Pokazali smo dobru reakciju i zadovoljan sam onim što smo pružili. Čelzi ima istu gol razliku kao Liverpul (12:1), dok je Junajted treći sa gol razlikom 13:4 posli-

je uzbudljivog meča sa Vest Hemom i završnice koja se ne gleda svaki dan. ,,Crveni đavoli“ su slavili 2:1 nakon što je Džesi Lingard pogodio u 89. minutu, a David De Hea u 95. odbranio jedana-

Rezultati Brajton - Lester 2:1 (1:0) (Mopej u 35. (penal), Velbek u 50. - Vardi u 61) Vest Hem - Man. junajted 1:2 (1:1) (Benrama u 30. - Ronaldo u 35, Lingard u 89) Totenhem - Čelzi 0:3 (0:0) (Silva u 49, Kante u 57, Ridiger u 90.+2)

esterac.

Menadžer ,,čekićara“ je iskusnog Marka Nobla (34) uveo samo da bi izveo udarac sa ,,bijele tačke“, ali se ta odluka pokazala kao ,,debelo“ pogrešna.

Da muka za Mojesa i Nobla bude veća, ovo je De Hei prvi odbranjeni penal nakon 40 šuteva, još od aprila 2016. godine.

Vest Hem je poveo preko Saida Benrame u 30, a Kristijano Ronaldo izjednačio u 35.

U nastavku je izgledalo da sve ide ka remiju, ali je Lingard u finišu pogodio protiv kluba u kojem je prošle sezone bio na pozajmici.

Tu, međutim, nije bio kraj uzbuđenjima jer je Luk Šo igrao rukom u šesnaestercu, što je potvrdio VAR, ali je Nobl umjesto junaka postao tragičar.

Zajedno sa svojim trenerom...

Ne. K.

Feljton

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

SVETI MARTIN TURSKI – ZABORAVLJENI CRNOGORSKI KULT » Piše: Vukota VUKOTIĆ, istoričar Ovdje na djelu vidimo jedan proces koji ima za cilj da odbrani romanski živalj i njegovu zemlju od upada varvara i na ideološkom planu, jasno ocrtavajući granice između dva svijeta. Basen Skadarskog jezera i primorje ostaće čvrsto u rukama vizantinskih vlasti, za razliku od Donje Dalmacije gdje će prisutnost Ostrogota biti mnogo veća, pa će i vlast Carstva biti ograničena samo na uski pojas gradova i njihovu neposrednu okolinu. Uloga svetačkih kultova u tome je prilična, jer njihovo širenje označava državnu politiku i njene domete. Ponovno uspostavljanje Rimskog carstva u ideološkom smislu zavisiće od obnove ili uspostavljanja novih kultova koji treba da na svoj način ponovo osvoje prostor koji je preotet od varvara. Tako se u Raveni, novom središtu Italije, uspostavlja kult sv. Apolinara, a isto tako i u mnogim gradovima koje je zaposjela vizantijska vojska. U samom Rimu počinje da se radi na raskidanju dotadašnjih tradicija koje su bile vezane za paganske kultove.

Tako će prvu crkvu u Vječnom gradu na temelju paganskog hrama podići papa Feliks IV (523-530), uz dozvolu kraljice Amalasvinte, i posvetiti je kultu sv. Kozme i Damjana.

Kult sv. Martina iz Tura u arhitektonskom smislu obilježiće male crkve bez naročitog stila.

Oko njih niču groblja i generalno se ističe poštovanje mrtvih i veze sa onostranim svijetom.

Zbog datuma proslavljanja sv.

Martina, 11. novembra, njegov kult pokušava da potisne prijehrišćanski keltski praznik Samain. Na tlu Crne Gore nije se obilježavao ovaj keltski praznik, ali svakako da kult sv.

Martina ima veze se htonskim proslavama, jer pada u početak zime. Takođe, pošto se često u ikonografiji prikazuje kao konjanik, na našem prostoru može da zauzme mjesto slavljenja antičkog kulta Meteona, koji je bio izražen sve do ranog hrišćanstva u Boki Kotorskoj.

Doseljavanje Avara i Slovena na Balkan završni je čin u procesu Velike seobe naroda. Ro-

Ime Mratinj u Čistom polju nastalo je po crkvi Sv. Mrate Za lokalitet Mratinj u Čistom polju Andrija Jovićević kaže: Ovdje se nalazi starodrevna crkva, za koju se ne zna ko ju je gradio, a posvećena je Sv. Stevanu. Sv. Stevan Dečanski pada 11. novembra, a istoga dana pada i Sv. Mrata, kome je, bez sumnje, ovaj hram i posvećen, jer se ta dva sveca u narodu često zemjenjuju manska civilizacija, a sa njom i hrišćanska crkva, povlače se pred varvarskim narodima, poput Langobarda, Burgunda, Avara, Bugara, Slovena. U pisanim izvorima Sloveni se prvi put pominju 580. godine, u djelu Agatija iz Konstantinopolisa u grčkoj verziji tog imena Sklavenoi/Sklabenoi. Skoro u isto vrijeme, pojavljuje se i latinska verzija njihovog imena Sclavi u jednoj poemi sv. Martina iz Brage. Ipak, za njihovo postojanje znamo i nešto ranije, jer hroničar Justinijanovih ratova Prokopije iz Cezareje navodi neka slovenska plemena kao saveznike i odlične pomoćne trupe. U drugoj polovini VI vijeka taj odnos će se promijeniti i Sloveni počinju da redovno upadaju u Vizantiju radi pljačke.

Na prostoru Prevalitane ovi upadi donose katastrofu i razaranje antičkog grada Dokleje, oko 610. godine. Zajedno sa time, ekonomski i kulturni život skoro zamire i biva potisnut u gradove na primorju i poneke refugijume u unutrašnjosti.

Jedan od njih biće na Gradini Martinićkoj, gdje se na mjestu, vjerovatno prvobitne monaške

Benediktinski manastir osniva se na području Podgorice, u čast Sv. Marka, koji će postati svetac patron grada. Osim toga u Donjoj Gorici postoji lokalitet Mratinjska glavica gdje se po usmenom kazivanju nalazio manastir. Prema tradiciji, izgradnja manastira se pripisivala kraljici Jeleni Anžujskoj s kraja XIII vijeka, ali svakako da može biti i mnogo stariji

Ostaci dva oltara na bazilici u Duklji

biće ograničen na primorske gradove i učvršćivanje vjere među romanskim stanovništvom. I u novom talasu evangelizacije ovih prostora kult sv.

Martina imaće značajnu ulogu.

Dolazak monaha benediktinaca na ove prostore, označiće treću fazu u širenju kulta sv.

Martina. Njihova pojava na istočnoj obali Jadranskog mora se obično uzimala za dokaz o obnovljenoj snazi rimskog pape i uticaju nadolazeće sile Franačkog carstva. To bi možda i zaista bilo tako kada bi se uzimao u obzir samo prostor Donje Dalmacije, što su do sada mnogi istoričari i istraživači i praktikovali. Međutim, obalni gradovi sa teritorije današnje Crne Gore, održavaju direktne veze sa Italijom, o čemu svjedoči i potčinjenost kotorske biskupije Bariju. Takođe, pop Dukljanin u svom djelu pominje svetog Benedikta, kao vrlo časnog čovjeka, što govori o uzajamnim vezama i snazi be-

dručju desne obale Dunava, a sa druge, definitivno slovenska paganska plemena upadaju u Carstvo još i prije Avara. Sve to nas dovodi do toga da je nejasno kada i kako su Sloveni primili hrišćanstvo. Jedini naš izvor o ovom periodu, pop Dukljanin, govori u svom spisu o knezovima Vladinu i Ratomiru i među njima još 4 „zla kralja“ koji proganjaju hrišćane, pa možemo pretpostaviti da se radi dosta velikom razdoblju.

Nova geostrateška slika Ilirika, na kojem se obrazuju slovenske minidržave, koje vizantijski izvori nazivaju arhontijama, a latinski Sklavinijama, donosi novo političko pitanje, odakle će Sloveni primiti hrišćanstvo, iz Rima ili Carigrada? Tokom VII stoljeća učinjeni su prvi pokušaji hristijanizacije slovenskih plemena, kako iz Rima, tako i iz Carigrada. Međutim, oba pokušaja misije ostala su samo na tome. Jedini realni uspjeh u širenju Hristovog nauka imaće monasi Benediktinskog reda na istočnoj obali Jadrana. Njihove su opatije: sv. Petra na Šuranju (IX v.), sv. Mihaila na Prevlaci (IX v.), sv. Marije na Rtu (840. g.), sv. Đorđe pred Perastom, sv.

Mihajla u Kotoru, sv. Petra u Bijeloj (sve prije 1166, jer se pominju u povelji episkopa Maja)...

Njihov cilj bio je širenje svoga reda. Ali, da bi postigli taj cilj, oni su u pravila svoga reda unijeli obavezu učenja jezika domorodaca. Ipak, i njihov uspjeh

9. lu Podgorice, u Donjoj Gorici, postoji lokalitet Mratinjska glavica gdje se po usmenom kazivanju nalazio manastir.

Prema ovoj tradiciji, izgradnja manastira se pripisivala kraljici Jeleni Anžujskoj s kraja XIII vijeka, ali svakako da može biti i mnogo stariji. Što se tiče usmene tradicije, kao najnepouzdanijeg dijela istorijskog saznanja, kod Crnogoraca ono uglavnom ne prelazi epohu Ivana Crnojevića, zetskog gospodara iz XV vijeka, kada počinje da se formira plemenska zajednica. Zato sva kazivanja koja pominju period prije toga, Nemanjića, Balšića, Vojislavljevića, zapravo samo upućuje na veliku starinu određenog lokaliteta. Tako je, na primjer, i sa toponimom Mratinj u Čistom polju blizu Rijeke Crnojevića. Mala crkva, kojoj su kasnije, vjerovatno u XIX vijeku dodati apsida i zvonik, posvećena je sv. Martinu, koji se slavi na isti dan. Za nju

Dio stuba na bazilici u Duklji

Kult Sv. Martina iz Tura jedan je od najpoštovanijih u Zapadnoj Evropi. Doskora o postojanju njegovog kulta na tlu Crne Gore nije se skoro ništa znalo, iako su neki toponimi ukazivali na mogućnost njegovog postojanja. Tek nedavna istraživanja su utvrdila nedvosmisleno postojanje ovog kulta kroz dosta brojne hagionime na našoj teritoriji

Kasnoantički sarkofag u bazilici u Doljanima

zajednice, sklanjaju stanovnici Dokleje i dukljanski episkop.

Tada unutar zidina naseobine nastaje bazilika po ugledu na onu razrušenu u Dokleji. No kult sv. Martina ostaje dovoljno snažan da toponim nastavi da nosi njegovo ime sve do danas.

Koliko dugo Sloveni na Balkanu ostaju pagani, teško je reći, ali toponimi poput Velestova, Trebaljeva i drugih, svjedoče o priličnom rasponu vremena.

Takođe, veliko je pitanje koliko je Slovena došlo kao hrišćani na ove prostore. S jedne strane, znamo da ima hrišćana, čak i organizovane crkve, na po-

21

Fragment iz bazilike u Doljanima

nediktinskog reda na tlu Prevalitane. Uz to legenda o osnivanju benediktinskog manastira Marije Bogorodice u Budvi, postavljanjem ikone izvan grada, vrlo je slična sa legendom o sv. Leuču, prvom episkopu i zaštitniku Brindizija. Isto tako, ne treba smetnuti s uma i da je u periodu VII i VIII vijeka Južna Italija pod vlašću Vizantije, a na toj teritoriji se nalazi manastir Monte Kasino, glavno sjedište benediktinskog reda pa je svakako logičnije da postoje snažne veze između dvije obale, a ne da se one odvijaju obilaznim kopnenim putem.

U svakom slučaju, dolazak benediktinaca pokreće novi talas evangelizacije, ovog puta među slovenskim plemenima koja naseljavaju ove prostore.

Uporišne tačke za početak tog procesa nalaze u gradovima na obali u kojem je još uvijek preovlađujuće romansko stanovništvo. Međutim, za razliku od sjevera Dalmacije gdje uticaj primorskih gradova ne prelazi njihov ager, na tlu Crne Gore proces širenja vjere ulazi dublje u kopno. Benediktinski manastir osniva se na području Podgorice, u čast sv. Marka, koji će postati svetac patron grada. Osim toga u širem area-

Andrija Jovićević kaže: Ne zna se za Mratinj, otkuda mu ime. Ovdje se nalazi starodrevna crkva, za koju se ne zna, ko ju je gradio, a posvećena je sv.

Stevanu. Sv. Stevan Dečanski pada 11. novembra, a istoga dana pada i sv. Mrata, kome je, bez sumnje, ovaj hram i posvećen, jer se ta dva sveca u narodu često zemjenjuju. Dakle, ta crkva sv. Mrate dala je ime ovom mjestu, te se nazvalo Mratinj.

Prema informacijama koje sam dobio u direktnom razgovoru sa mještanima sela, crkva nije korišćena, sem za ukop nekrštene novorođenčadi, a za nju se veže legenda o zakopanom blagu još iz doba Nemanjića. Širenju Hristove vjere i uspjehu benediktinske misije među Slovenima, sigurno da je doprinijelo saznanje o nekadašnjim velikim crkvenim centrima, kao što su episkopije u Duklji i Martinićkoj Gradini i Patrimonijuma sv. Petra. Ne treba smetnuti s uma da svaki pomen „svete zemlje“ odvraća čak i najzagriženije pagane iz čistog sujevjerja. Benediktinci na tlu Prevalitane nailaze, tokom VIII vijeka, na veliku tradiciju kontinuiranog hrišćanstva, a vjerovatno i na ne mali broj preživjelog romanskog stanovništva. Zbog toga se lako šire i zauzimaju prostor izgradnjom manastira i rasprostiranjem kultova.

(Nastavlja se)

22

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

UPRAVA ZA KADROVE objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe

Upravnog suda Crne Gore 1. Samostalni/a referent/kinja - daktilograf - zapisničar - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , radi zamjene privremeno odsutnog državnog službenika, odnosno namještenika, za vrijeme odsustva državnog službenika, odnosno namještenika, a najduže do dvije godine - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - položen strucni ispit za rad u državnim organima - poznavanje daktilografije - najmanje dvije godine radnog iskustva Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za kadrove), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodredeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za kadrove dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za kadrove za sprovodenje oglasa.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za kadrove (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za kadrove www.uzk.gov.me).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19 i 08/21).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.

Državni službenik, odnosno namještenik koji je ostvario pravo na otpremninu ne može zasnovati radni odnos u državnom organu ili pravnom licu, u periodu od jedne godine od dana isplate otpremnine.

Ogranicenje se ne odnosi na lice koje vrati cjelokupni iznos isplacene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta ce se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima («Sl. list Crne Gore», br.

2/18, 34/19 i 08/21) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima («Sl. list Crne Gore», br. 50/18) .

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za kadrove www.uzk. gov.me). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima.

Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za kadrove (www.uzk.gov.me), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je

potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA KADROVE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Upravnog suda Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Nevena Ostojić tel: +38267088911; Rad sa strankama 10h - 13h www.uzk.gov.me

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti

ALRAIS ENTERPRISES DOO Adresa: VOJVODE MAŠE ĐUROVIĆA 18

Tel.: 067-290-666/020-512-006 Email: admin@dubaihouse.me

Oglašava potrebu za: 1. KONOBAR/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: plata 400-500E 2. ASISTENT/KINJA MENADŽERA/ KE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV, VSS , Engleski - viši ili konverzacijski nivo Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: plata 351-450E 3. ŠANKER/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Engleski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: -400-450e

JU BIBLIOTEKA ZA SLIJEPE CRNE GORE Adresa: RADOSAVA BURIĆA 9

Tel.: 020-648-723/067-548-942 Email: finansije@bzscg.net

Oglašava potrebu za: 1. KNJIGOVEZAC/ČICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

ČELEBIĆ CITY DOO Adresa: OKTOIH 2,DONJA GORICA

Tel.: 068-809-121 Email: hr@celebic.com

Oglašava potrebu za: 1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

ČISTOĆA DOO Adresa: ZETSKIH VLADARA 4

Tel.: 020-625-415 Email: cistocadoo@t-com.me

Oglašava potrebu za: 1. VOZAČ/ICA TERETNOG I SPECIJALNOG KOMUNALNOG VOZILA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “D” kategoriju Rok za prijavljivanje: 5 dana Napomena: -do povratka zaposlenog sa bolovanja -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU MUZEJI I GALERIJE PODGORICE Adresa: MARKA MILJANOVA 4

Tel.: 020-242-543 Email: pgmuzej@t-com.me

Raspisuje JAVNI OGLAS za sljedeće radno mjesto: Muzejski/a tehničar/ka – vodič/kinja 1 izvršilac, na određeno vrijeme od 12 mjeseci

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Srednje obrazovanje, četvrti nivo, podnivo 1 (IV1) u obimu od 240 CSPK-a kredita društveni, umjetnički ili tehnički smjer položeni stručni ispit iz muzejske djelatnosti znanje jednog svjetskog jezika 6 mjeseci radnog iskustva.

Svi kandidati moraju pored posebnih uslova oglasa ispunjavati i opšte uslove za zasnivanje radnog odnosa.

Dokumentacija se dostavlja u originalu ili ovjerenoj kopiji.

Oglas je otvoren 5 dana od dana objavljivanja.

Prijavu na oglas sa dokazima o ispunjenosti posebnih i opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa dostavljati u zatvorenoj koverti na adresu: ul. Marka Miljanova br.

4. Podgorica.

Neblagovremene, neuredne i nepotpune prijave neće se razmatrati.

JZU KLINIČKI CENTAR CRNE GORE Adresa: LJUBLJANSKA B.B.

Tel.: 020-412-351

Oglašava potrebu za: 1. SPECIJALISTA/KINJA GINEKOLOGIJE I AKUŠERSTVA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica Uslovi: Specijalista ginekologije i akušerstva Rok za prijavljivanje: 8 dana Napomena: -Klinika za ginekologiju i akušerstvo

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Računarske nauke, na Prirodno-matematičkom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerz i t e t a C r n e G o re i Us l ov i m a i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom do-

kumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE GRAĐEVINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Menadžment u građevinarstvu, na Građevinskom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerz i t e t a C r n e G o re i Us l ov i m a i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414-270.

JU UNIVERZITET CRNE GORE Adresa: CETINJSKA 2, PODGORICA

Tel.: 020-414-270 Email: rektorat@ucg.ac.me

Raspisuje KONKURS ZA IZBOR U AKADEMSKO ZVANJE GRAĐEVINSKI FAKULTET Za izbor u akademsko zvanje za oblast Betonske i zidane konstrukcije, na Građevinskom fakultetu – jedan izvršilac.

Izbor u akademsko zvanje vrši se u postupku zasnivanja radnog odnosa na Univerzitetu Crne Gore.

Kandidat treba da ispunjava opšte i posebne uslove propisane Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore i Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obra-

zovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Uz prijavu za izbor u zvanje kandidati su dužni da podnesu dokumentaciju, u skladu sa Uslovima i kriterijumima za izbor u akademska zvanja Savjeta za visoko obrazovanje, broj 631-3/2019-3 od 16. aprila 2019. godine (objavljenim na sajtu Savjeta za visoko obrazovanje 10.06.2019. godine).

Neblagovremene i nepotpune prijave odbacuje Naučni odbor.

Prijave na konkurs sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja konkursa na adresu: Univerzitet Crne Gore, Rektorat, ul. Cetinjska 2, 81000 Podgorica (sa naznakom: za Naučni odbor Univerziteta Crne Gore), kontakt telefon: 020/414270.

BAR TEL: 030/313-048

AQUA MONT DOO PJ BAR Adresa: VASA ĆUKOVIĆA 18, HERCEG NOVI

Tel.: 067/099-961

Oglašava potrebu za: 1. RUKOVAOC/TELJKA GRAĐEVINSKIH MAŠINA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola), Rukovalac jednostavnih građevinskih mašina, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana

DOO ŠUŠANJ TRADE Adresa: ŠUŠANJ BB

Tel.: 030/309-747

Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAČ/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

JZU BOLNICA ,,BLAŽO ORLANDIĆ“ Adresa: Podgrad Stari Bar

Tel.: 030/342-215 Raspisuje Oglas o slobodnim radnim mjestima Higijeničar/ka - 3 izvršioca na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci USLOVI: I. Osnovno obrazovanje;

Uz prijavu kandidati prilažu diplomu o završenoj školskoj spremi/izvršen postupak priznavanja i izjednačavanja diplome stečene u inostranstvu, ljekarsko uvjerenje o

zdravstvenoj sposobnosti za rad, uvjerenje od suda da se ne vodi krivični postupak, uvjerenje o državljanstvu i kopiju biometrijske lične karte.

Dokumentacija se prima u originalu ili

23

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Zavod za zapošljavanje

CRNE GORE

SLOBODNA RADNA MJESTA formi ovjerene kopije.

Prijave na oglas primaju se u roku od 8 dana od dana objavljivanja oglasa.

Prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

Adresa: Podgrad bb, 85354, Stari Bar

VUKČEVIĆ TRADE DOO Adresa: Zeleni pojas 35

Tel.: 069/330-023 Oglašava potrebu za: 1. TOČIOC/TELJKA GORIVA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, mjesto rada Bar Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

BUDVA TEL: 033/402-556

OKOV DOO PODGORICA Adresa: JOSIPA SLADEA 6 PODGORICA

Tel.: 069-187-767 Email: karijera@okov.me Oglašava potrebu za: 1. TRGOVAC/KINJA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Budva Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 10 dana

Napomena: prijave sa biografijom poslati na e-mail: karijera@okov.com Kandidati koji prođu u uži izbor biće pozvani na razgovor.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE Ul. NARODNE OMLADINE BB, NIKŠIĆ

Tel: 040/235-207

Na osnovu člana 104 Statuta Univerziteta Crne Gore, v.f. dekana Fakulte-

ta za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću, raspisuje: KONKURS Za izbor/reizbor u zvanje 2(dva) Saradnika u nastavi na Osnovnim akademskim studijama: Fizička kultura i zdravi stilovi života i Sportski treneri i novinari Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i na nematičnim fakultetima, za grupu predmeta u naučnoj oblasti Sportske nauke – na određeno vrijeme od 1( jedne) do 3 (tri) godine.

Uslovi: Pored opštih uslova za zasni-

vanje radnog odnosa utvrđenih Zakonom o radu, kandidati moraju ispunjavati posebne uslove utvrđene članom 75 Zakona o visokom obrazovanju i članom 105 Statuta Univerziteta Crne Gore. Kandidati moraju biti najmanje studenti magistarskih studija iz oblasti fizičke kulture.

Prijavu na konkurs sa pisanim dokazima o ispunjavanju uslova konkursa, podnose se u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa na adresu Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje: ul.

Vuka Karadžića 83, Nikšić.

Neblagovremene i prijave sa nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.

24

Marketing

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Са дубоким болом и неизмјерном жалошћу обавјештавамо рођаке, пријатеље, кумове и познанике да је наш драги

Дана 18. септембра 2021. изненада у 56. години преминуо је наш драги

25

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

ЗЛАТКО Вујадинов ЛАКУШИЋ

e-mail: oglasno@pobjeda.me Због актуелне епидемиолошке ситуације, сахрана је обављена у најужем кругу породице 19. септембра на мјесном гробљу Ножица. Кућа жалости: Оријенска улица бр. 14, Подгорица.

Posljednji pozdrav dragom komšiji

Ожалошћени: мајка ОЛГА, брат ЗОРАН, сестре ЉИЉАНА, ЗОРИЦА и СЛАВИЦА, тетке МИРУНА и КОВИЉКА, сестрићи и сестричне

МИЛОВАН - МИШО Лабудов КОРАЋ књижевник и позоришни стваралац

1081

преминуо послије краће болести 19. септембра 2021. у 72. години. Посмртни остаци биће изложени на Градском гробљу у Беранама 20. септембра од 12 до 14 часова, када ће се обавити сахрана у ужем кругу породице због поштовања епидемиолошких мјера.

SRĐANU – ZIZU DURKOVIĆU BLAGOTA MILJENOVIĆ sa porodicom 1059

Posljednji pozdrav dragoj

Ожалошћени: супруга БРАНКА, син АЛЕКСАНДАР - САША, кћерка АЛЕКСАНДРА - САШКА, браћа СЛОБОДАН и РАДОВАН, сестре МИЛИЈАНКА и ЉУБИЦА, снаха АЛЕКСАНДРА, зет СЛОБОДАН, унучад АЛЕКСА, МАРИЈА и ХЕЛЕНА и остала бројна родбина DANICI MARTINOVIĆ Tvoja plemenita duša će zauvijek ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

PETAR MARKOVIĆ sa porodicom

1109

1068

Voljena naša

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

ANA RAKOČEVIĆ

ANA Vučete RAKOČEVIĆ

Boli ovaj rastanak, ali znaj da ćemo te zauvijek nositi u srcu i sjećati se tvoje dobrote, plemenitosti i ljubavi koju si nam nesebično pružala cijelog tvog života.

Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nesebično pružala našoj porodici. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Vole te, Kćerka VLASTA, unučad MIHAJLO i FILIP, zet ŽELJKO

LJILJA BOLJEVIĆ

1060

1096

Posljednji pozdrav voljenoj prijateljici

Posljednji pozdrav

MILEVI STANIŠIĆ Sa poštovanjem i ljubavlju čuvaćemo sjećanje na tebe. ČEDO i MILJA NIKOLIĆ sa porodicom 1108

ANI RAKOČEVIĆ Neka tvoja duša počiva u miru, a mi ćemo se rado sjećati tvog dragog lika i dobrote.

Iskreno žale za tobom, ŽELJKA - NJANJA i SANDRA sa porodicom 1097

26

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki

Дана 19. септембра 2021. преминула је у 55. години

BRANKI ĐURĐIĆ

BRANKI ĐURĐIĆ ВАЛЕНТИНА Војислава МАРКОВИЋ рођена Јокнић Због епидемиолошке ситуације сахрана ће се обавити истога дана у 13 часова у кругу породице на мјесном гробљу Пелев Бријег Братоножићи. Кућа жалости: Улица Бранка Радичевића број 91.

Počivaj u miru, draga Branka.

Sa tugom i poštovanjem, ALEKSANDRA, VLADANA, BILJANA i VLATKO

MIRA MILAČIĆ sa porodicom 1039 Posljednji pozdrav dragoj sestri

1099 Dana 19. septembra 2021. godine umrla je

Ожалошћени: мајка СТАНА - ЦАРА, син ЂОРЂИЈЕ, ћерка ЂОРЂИНА, унучад МИЈА, МАТИЈА и ТОДОР, браћа БОБАН и БОРИС, сестра БИЉАНА, ђевери МИЛИКА и ВУКСАН, ђеверичић МИЛОВАН, заова МИЛОСАВА -БУЛА са породицом, тетке ДРАГИЦА, РАНКА, МИЛОСАВА, ДРАГОСЛАВА и остала многобројна родбина МАРКОВИЋ и ЈОКНИЋ

BRANKI ĐURĐIĆ 1040

1038

Opraštamo se od poštovanog kolege

VOJKA HAJDUKOVIĆ sa porodicom

Draga tetka

BOSILJKA - BOSA Radunova ŽIVKOVIĆ rođena Vujošević

Pokojnica će biti izložena u seoskoj kapeli Ubli – Kuči, 20. septembra od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Kuća žalosti: Bulevar Svetog Petra Cetinjskog broj 72.

MLADENA MIRANOVIĆA

Čuvaćemo uspomenu na Tvoju čestitost i kolegijalnost.

Ožalošćeni: sin MILENTIJE - MIŠKO, kćerke SAVETA, SLAVKA i MILENA, brat GOJKO, bratanići MOMČILO, DRAGAN, MILORAD i NENAD, bratanične NADA, MILIJANA i TANJA, sestrić RANKO, sestrična SONJA, đeveričići SLAVKO i IGOR, đeverične SENKA i SLAVICA, snahe LJILJANA, VERA i DUBRAVKA, unučad MARIJA, ISKRA, SVETLANA, TIJANA, MILENA, TAMARA i MIODRAG i ostala rodbina ŽIVKOVIĆ i VUJOŠEVIĆ

BRANKA Počivaj u miru.

IRENA, NEMANJA i ANJA

1100

Posljednji pozdrav dragoj komšinici

1091 Posljednji pozdrav

BRANKI ĐURĐIĆ

od KOMŠIJA iz Ulice Mitra Bakića 76

KOLEKTIV CENTRA SAVREMENE UMJETNOSTI CRNE GORE

JAGODA MUGOŠA Živjećeš u mojim sjećanjima i uspomenama na srećne zajedničke trenutke, uvijek vedra i sa osmijehom, kakav si samo ti imala.

Nedostajaćeš puno...

Počivaj u miru među anđelima.

1062

1048

Posljednji pozdrav dragom kolegi

1083 Posljednji pozdrav dragoj teta

Tvoja ANĐA BUŠKOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom ujaku

BRANKI NIKOLA VUJOŠEVIĆ sa porodicom 1047 Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

MLADENU MIRANOVIĆU

TOMI, DOJO i VLAJKO 1063

BLAŽU Đikanovom TOMOVIĆU S ljubavlju i poštovanjem, ILIJA GRABOVICA sa porodicom 1058

Posljednji pozdrav bratu

Posljednji pozdrav našoj dragoj sestri

BRANKA ĐURĐIĆ

Počivaj u miru.

MLADENU S. MIRANOVIĆU

MIROSLAVI - MIRI ĆETKOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Porodica SAVELJIĆ

od braće MIRKA i BRANKA ŽIVKOVIĆA sa porodicama Tuguju za tobom,

1064

ACO i ANA MUGOŠA

1057

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1049

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Dana 18. septembra 2021. preminula je poslije duge i teške bolesti u 55. godini naša draga

Draga

27

Dragi moj

MAJA MAJA Brankova PEJAKOVIĆ rođena Milačić

Danas se opraštam od tebe, ostavljaš mene i svoju djecu.

Neka ti je hvala na svemu i vječna slava!

RAJKO

Tvoj suprug BRANKO Sahrana je obavljena 19. septembra u 12 časova na novom groblju na Cetinju u užem krugu porodice.

Stvorili smo porodicu koju si vodio kroz život. Tvoje nesebično i ogromno srce je prestalo da kuca, ali uspomena na tebe će biti utjeha.

1051

Ožalošćeni: suprug BRANKO, sin NIKOLA, kćerke IVANA i TAMARA, majka LJUBICA, brat MLADEN unuka NIKOLINA i ostala mnogobrojna rodbina PEJAKOVIĆ i MILAČIĆ

Tvoja VERA

1106

1050

MAJA PEJAKOVIĆ Posljednji pozdrav voljenoj ćerki i sestri

Voljeni oče, svekre i djede

Moja majko, moj najveći borac. Zauvijek ćeš mi nedostajati.

Hvala ti na svemu.

Volim te!

Sin NIKOLA

1052

MAJI PEJAKOVIĆ 1056

Draga majko

RAJKO

Majka LJUBICA i brat MLADEN Tvoj iskreni osmijeh i veliko srce, koje si velikodušno dijelio sa svima, živjeće sa nama dok postojimo.

Posljednji pozdrav najboljoj mami

MAJA PEJAKOVIĆ Tvoji: sin IVAN, snaha KSENIJA, unuk NIKOLA i unuka MIA

Ljepoto moja... Snago moja... Borcu moj...

Borila si se do zadnjeg trenutka ali bolest je bila jača od svega...

Ostaćeš nepreboljena i vječna rana u mom srcu!

Počivaj u miru, Anđele moj!

MAJA PEJAKOVIĆ Anđele moj, bila si borac i moj ponos.

Nikada se neću pomiriti sa sudbinom da si otišla.

Nedostajaćeš mi da me zagrliš, poljubiš, da osjetim tvoj dodir, da mi se nasmiješ.

Počivaj u miru.

Volim te, mama.

Kćerka TAMARA, zet NEBOJŠA, unuka NIKOLINA 1054

Volim te!

1053

Tvoja ćerka IVANA i zet MILOŠ

Posljednji pozdrav našoj dragoj

1101 Najmiliji moj brate

Posljednji pozdrav dragoj

MAJI

MAJA PEJAKOVIĆ

MAJI S ponosom i tugom zauvijek si u našim srcima i mislima.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

SLOBODAN PEJAKOVIĆ sa porodicom

Ožalošćena BEBA VUJOVIĆ sa porodicom

MIJO sa porodicom 1055

1061

Bio si i ostao moj ponos i snaga! Čuvaću te od zaborava!

Počivaj u miru!

1066

Tvoja sestra SENKA

Posljednji pozdrav dragoj

Posljednji pozdrav

RAJKO

Posljednji pozdrav našoj dragoj

1102 Dragi tata i đede

MAJI PEJAKOVIĆ

MAJI Od porodice pok. ujaka MILANA

S tugom smo primili vijest o tvojoj smrti.

Počivaj u miru.

1065

Porodica pokojnog ujaka KOSTA ĐURKOVIĆA

MAJI PEJAKOVIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a nama ostaje da te čuvamo od zaborava.

MAJA MILANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA”

1094

MAJI PEJAKOVIĆ Od tetke ROSE i brata MIJA sa porodicom 1084

RAJKO

1070

Nedostajaće nam tvoj zagrljaj i sigurnost koju si nam pružao kroz odrastanje.

Svojom ljubavlju znao si da ublažiš svaku bol, bez tebe ostaće uspomene kao ponos i utjeha.

TELEFON ZA INFORMACIJE 020-202-455, 020-202-456.

Tvoji: ANA, IVA i LENA

1105

28

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Dana 19. septembra 2021. preminuo je naš voljeni

RAJKO Nikolin MIJUŠKOVIĆ

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u krugu porodice 19. septembra u 15 časova na starom groblju, na Cetinju.

Ožalošćena porodica: supruga VERA, sin IVAN, ćerka ANA, sestra SENKA, snaha KSENIJA, unučad NIKOLA, MIA, IVA i LENA i ostala mnogobrojna rodbina

1071 Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav

S tugom i bolom opraštamo se od mog Voljenog strica

RAJKA MIJUŠKOVIĆA

RAJKU MIJUŠKOVIĆU

RAJKU MIJUŠKOVIĆU

članu Odbora DPS Prijestonice

Tvoja iznenadna smrt ostavila nas je bez riječi u nevjerici i bolu.

Bolni su trenuci opraštanja od tebe i bolna su srca u kojima živiš, ali utjehu i ponos nam pruža tvoj, čestiti i svijetli lik koji si nam ostavio.

Ponosni što smo te imali!

Bila je izuzetna čast imati te za saradnika i druga.

Tvoji: MIĆA, MARKO i SLAVKO POPOVIĆ

Hvala Vam na svemu poštovani direktore i dragi prijatelju.

Ostaćete u vječnom sjećanju.

ODBOR DPS PRIJESTONICE CETINJE 1072

Posljednji pozdrav

Kolektiv INTERPRODUCT

1075 Posljednji pozdrav dragom kumu

1074

RAJKU

Posljednji pozdrav striku

Poštovanom i uvaženom članu našeg društva.

RAJKU

SRD ,, VETERANI“ CETINJE

Od kumova RAŽNATOVIĆA

RAJKU 1076

Od porodice pokojnog MILENKA ĐUROVIĆ

1082

1073

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

S tugom i ponosom opraštamo se od našeg dragog

29

Voljenom bratu i prijatelju

Posljednji pozdrav našem dragom

MILOVANU – MIŠU KARADŽIĆU Sestra LJUBINKA, JOVAN i VLADO ABRAMOVIĆ 1093

RAJKA MIJUŠKOVIĆA

Posljednji pozdrav dragom

RAJKU MIJUŠKOVIĆU

Bila nam je izuzetna čast i privilegija imati te za prijatelja.

RAJKU MIJUŠKOVIĆU Tvoji: JOKO BLAGOJEVIĆ, RADENKO PEJOVIĆ, RATKO - MIŠO BLAGOJEVIĆ i MIODRAG - MIJO VUČETIĆ

Teško je pronaći prave riječi poštovanja i zahvalnosti za sve ono dobro i ljudsko što si učinio za naš kolektiv.

Počivaj u miru.

Od MIŠA MIJUŠKOVIĆA sa porodicom

1103

Posljednji pozdrav

1086

KOLEKTIV IGP FIDIJA PODGORICA

Posljednji tužni pozdrav velikom prijatelju i drugu

RAJKU MIJUŠKOVIĆU Počivaj u miru.

Porodici upućujemo iskreno saučešće.

CICA BASTAĆ sa porodicom

1085

RAJKU MIJUŠKOVIĆU

1104

Posljednji pozdrav

Iskreno saučešće porodici.

Dragom

RAJKU MIJUŠKOVIĆU Od DOO MARTEX-a CETINJE

RAJKU

1089

MILAN i DEJAN sa porodicama

JOKO BLAGOJEVIĆ sa porodicom

1095

РАЈКО МИЈУШКОВИЋ 1087 Посљедњи поздрав драгом тетку. Вријеме које слиједи показаће колику си љубав, бригу и смисао уградио у своју породицу.

Posljednji pozdrav dragom

С љубављу,

Tužnim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je preminuo naš voljeni

МИОДРАГ, МАРИЈА и КОЧА

1092

VLADIMIR Josipov POČANIĆ

RAJKU MIJUŠKOVIĆU Čuvaćemo te u najljepšim uspomenama.

Počivaj u miru.

SLOBO, ZELJO i VOJO 1088

1957-2021.

Dragi

Zbog epidemiološke situacije, sahrana je obavljena u užem krugu porodice na groblju Sveti Križ u Kavču.

Posljednji pozdrav Ožalošćeni: brat RANKO, bratanić JOSIP, snahe MIRJANA i JOVANA, bratanična TANJA i zet NINO

ZORANE Tuga je velika, a riječi malo. Sa ponosom ćemo čuvati uspomenu na tebe.

Tetka DARA i brat ŽELJKO NIKOLIĆ sa porodicom 1098

1107

RAJKU 1090

Familija pok. MARKA M. MARTINOVIĆA

e-mail: oglasno@pobjeda.me

30 Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

Posljednji pozdrav

Данас је четрдесет дана откад није са нама наш вољени брат

Poslije kraće i teške bolesti u 83. godini umrla je naša plemenita

БРАНИСЛАВ - БРАНО М. РАКОЈЕВИЋ ZOKI

ĐORĐINA Vojinova BOŠKOVIĆ rođena Radusinović

Ostavio si nam pregršt lijepih uspomena. Čuvaćemo od zaborava tvoju vedrinu i ljudsku toplinu. Počivaj u miru.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 19. septembra 2021. godine na mjesnom groblju Petrovići.

SUZANA, VESELIN, MARIJA i OLJA ŠUKOVIĆ

Вољени наш брате, наш Браниша, био си брат, привржен свом брату и сестрама, уз пуно топлине и разумијевања. Наши животи више неће бити исти као кад си ти био међу нама. Бол за тобом ће трајати док ти будемо живи. Тугују за тобом, Брат ПЕЦО, сестре ГИГА, ЂУЛА И ЉИЉА 1042 Dragi brate, dragi striko

Ožalošćena porodica: sin MILUTIN, ćerka SENKA - SENA, braća MIODRAG i BORISLAV, sestra OLGA PEJOVIĆ, sestra STANKA i ostala rodbina

1069 Posljednji pozdrav našem dobrom drugu

1077

BRANISLAV – BRANO RAKOJEVIĆ Uvijek ćemo te voljeti

Opraštamo se od naše najstarije sestre

Tvoji: PECO, NINA i ANDRIJA

ZORANU IVANOVIĆU 1043

ĐORĐINE pok. Vojina BOŠKOVIĆ

Prošla je godina od smrti mog velikog, iskrenog, nezaboravnog prijatelja

rođena Radusinović JANKO i DIKA KRIVOKAPIĆ

Životom pravednice i dobrote proživjela si svoj vijek.

Počivaj u miru.

Ožalošćeni: braća MIODRAG i BORISLAV, sestre STANKA RADUSINOVIĆ i OLGA PEJOVIĆ sa porodicom 1078

DEJANA VUJANOVIĆA

1067

Posljednji pozdrav dragoj zaovi i tetki

Dragi Dejo, tvojim odlaskom je ostala velika praznina u mom životu, ali sjećanja na lijepa vremena zauvijek ostaju. Дана 18. септембра 2021. преминуо је у 91. години наш драги

Tvoj drug DRAGAN ĐUROVIĆ 1046 Dana 20. septembra 2021. godine navršava se 40 dana od smrti naše

ĐINI Počivaj u miru.

БРАНКО - БАЈО Милутинов СТЕФАНОВИЋ OLGA, ŽARKO i SLAVKA sa porodicama

OLGE BOLJEVIĆ Због ситуације са ковидом, сахрана је обављена у кругу породице.

Iskreno zahvaljujemo svima koji su bili uz nas.

1079 Posljednji pozdrav našoj dragoj

Ожалошћени: син МИШКО, ћерке РАДОЈКА и АНКА, брат од стрица МИЛЕНКО, снахе СНЕЖАНА, НАТАША и ЗОРА, унуци БОЈАН, ВЛАДАН и СТЕФАН, унуке АНА, БОБАНА, ЈОВАНА, ЈЕЛЕНА и МАША и бројна праунучад

1037

PORODICA 1044

Voljenoj sestri i tetki našoj

2013–2021.

POMENI ĐINI

U znak sjećanja na našeg dragog

VERI LISIČIĆ

S poštovanjem ćemo čuvati uspomene na tebe.

rođenoj Šćepanović Uvijek sa tobom...

Brat RAJO i snaha RADA

RATKA B. ĐURIŠIĆA

1080

20. 9. 2003 – 20. 9. 2021.

Godine niti umanjuju tugu, niti donose zaborav.

S ljubavlju i poštovanjem, Tvoja PORODICA 1041

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

1045

Tvoji: VESNA, DANILO, MARTA i ALEKSA

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 20. septembar 2021.

MALI OGLASI

31

Dnevni list

NEKRETNINE IZDAJEM LUX opremljenu garsonjeru na I spratu sa garažnim mjestom – Delta City kvart. Cijena 280 eura, depozit obavezan.

Tel: 067/561-976 1 IZDAJEM jednosoban namješten klimatizovan stan na Starom aerodromu kod Volija, Arome i fakulteta Mediteran.

Visočije prizemlje Tel.068/410-396 2

USLUGE KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje. Tel 069/269-550 , 067/579-709 3 OTČEPLJENJE kanalizacije električnom sajlom WC šolja, sudopera, kada, umivaonika i šahti. Dolazim odmah.

Povoljno.Vukčević.

Tel. 069/991-999, 067/000-008 4

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import ,,Nova Pobjeda“ - Podgorica Sjedište osnivača: 19. decembar br. 5 5PIB:03022480

Zamjenica izvršnog direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) JELENA MARTINOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija) LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik BORISLAV VIŠNJIĆ OBJEKTIV

Urednica MARIJA IVANOVIĆ -NIKIČEVIĆ KULT

Urednica TANJA PAVIĆEVIĆ TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno Vlasnička struktura osnivača medija ,,Media NEA” d.o.o. Podgorica -100 odsto Tiraž: 3.150 Adresa sjedišta medija: Ulica 19.decembra broj 5, Podgorica PIB 02842777 Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank

32

Marketing

Poneđeljak, 20. septembar 2021.