Dnevni list Pobjeda 10.02.2020.

Ponedjeljak, 10. februar 2020. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXVI/Broj 19482 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

AKTUELNO: Zakon o radu nije predvidio zaštitu za zaposlene koji mjesecima na primaju platu

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković o aktuelnim dešavanjima u državi

Crnu Goru ne moraju svi voljeti, ali je svi moraju poštovati

STR. 2.

O radnicima 18.000 blokiranih firmi ne misli niko

Ministarstvo će podnijeti krivične prijave zbog devastacije kulturne baštine

Vandali farbom oskrnavili Duklju

STR. 9.

Iz Sindikata traže da Crna Gora u potpunosti ispoštuje direktivu EU i zaštiti i potraživanja radnika blokiranih firmi kao što je urađeno sa onima koje su otišle u stečaj. U resornom ministarstvu smatraju da je fiskalni uticaj nemjerljiv i da bi rizik bio veliki STR. 4. i 5.

Podgoričani na Fejsbuku postavili 450 pitanja gradonačelniku

Vuković: Na mjestu ,,Beka“ gradićemo kongresni centar vrijedan 70 miliona

Poslanik DPS-a o inicijativi premijera

POVODI: Veliko interesovanje za novi njemački zakon o kvalifikovanoj imigraciji koji stupa na snagu 1. marta

Kako do posla u Njemačkoj - pitajte samo u Ambasadi

STR. 8. i 9.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović o naplati advokatskih usluga

STR. 16. i 17.

NOVI FELJTON Dokaz iz 1769. godine o odnosu crnogorskog naroda i sveštenstva prema srpskoj crkvi

1.

Da je Brkić bio naš poglavar, unijeli bi ga na rukama!

Piše: Slobodan ČUKIĆ

STR. 14.

Dug je put do pune tarife STR. 6. i 7.

Anđušić: Ne vidim smisleni razlog za odbijanje poziva

STR. 3.

RAZGOVOR: Ivan Herceg, hrvatski pjesnik i urednik u časopisu „Poezija“

Bez riječi i knjiga mi smo ništavilo STR. 13.

2

Politika

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković o aktuelnim dešavanjima u toj partiji i državi

Pravo pojedinca je hoće li voljeti Crnu Goru, ali je svi moramo poštovati PODGORICA - Vjerujem da će, u vezi Zakona o slobodi vjeroispovijesti, doći do dijaloga vlasti i Mitropolicije crnogorskoprimorske i zaključenja temeljnog ugovora koji će definisati odnos ove vjerske zajednice i države, rekao je u intervjuu za Pobjedu potpredsjednik Bošnjačke stranke Osman Nurković.

– Vlada je na to spremna, isto onako kako je uradila i sa drugim vjerskim zajednicama, koje su registrovane u C r n o j G o r i – n ave o j e Nurković.

Ističe i kako je važno da rad Odbora za izbornu reformu bude nastavljen, kako bi već na proljeće bila realizovana izborna reforma.

Pozdravljam stav crkve, koja poziva na smirivanje tenzija. Uostalom, drugačije poruke ne bi trebalo ni da se čuju od strane vjerskih zajednica – Nažalost, opozicija kao da nije željela da ovaj posao sprovedemo do kraja, uslovljavajući glasanje seta izbornih zakona sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, što smatram da u ovom trenutku nije trebalo povezivati. U rad Odbora su bili uključeni predstavnici struke, nevladin sektor, imali smo preporuke OEBS-a. Mislim da bi bilo važno da tokom ovog proljeća uložimo dodatni napor, da sprovedemo izborne reforme – navodi Nurković.

Potpredsjednik BS ističe i da

ta partija bilježi trend rasta podrške, ali i da će stranački organi donijeti konačnu odluku o načinu izlaska na izbore.

– Koalicija funkcioniše dobro. Iako se desi da za neka

Vladajuća koalicija funkcioniše dobro POBJEDA: Bliže se novi parlamentarni izbori. Na koji će POBJEDA:Bliže način BS izaći na te izbore, samostalno ili u koaliciji sa DPS-om?

NURKOVIĆ: Crna Gora je nezavisna od 2006. godine. Dakle, za ovih 15 godina samostalnosti pokazalo se da je državotvorna koalicija ostvarila dobre rezultate. Mi smo punopravna članica NATO-a, lideri smo euro integracija u regionu.

Bošnjačka stranka ima trend rasta podrške. To je pokazalo i posljednje istraživanje javnog mnjenja. Mi se pripremamo za izborni ciklus, a naši stranački organi će naravno donijeti konačnu odluku o načinu izlaska na izbore.

POBJEDA: Kako funkcionišu odnosi sa koalicionim partnerima, ali i unutar manjinskih partija?

NURKOVIĆ: Koalicija funkcioniše dobro. Iako se desi da za neka pitanja ne gledamo istim očima, ono što nas zaista spaja jeste zajednička budućnost.

pitanja ne gledamo istim očima, ono što nas zaista spaja jeste zajednička budućnost – zaključuje Nirković.

POBJEDA: U Skupštini je krajem minule godine izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji su podržali i poslanici Bošnjačke stranke. Kakav je Vaš stav o dešavanjima koja su uslijedila nakon usvajanja tog zakonskog akta?

NURKOVIĆ: Bošnjačka stranka je od starta pozivala na dijalog na ovu temu. Smatramo da se jedino dogovorom i kompromisom može doći do rješenja, prihvatljivog za sve.

Crna Gora je nezavisna država, koja ima uređene institucije.

Smatram, da svi moramo pokazati da poštujemo ovu državu, jer druge nemamo.

Pravo je svakog pojedinca hoće li Crnu Goru voljeti ili ne, ali je svi moramo poštovati i čuvati. Pozdravljam stav crkve, koja poziva na smirivanje tenzija. Uostalom, drugačije poruke ne bi trebalo ni da se čuju od strane vjerskih zajednica. Ubijeđen sam da u Crnoj Gori ima znanja, volje i razumijevanja, da se ovakvi i slični problemi i nesuglasice, rješavaju kroz dijalog.

POBJEDA: Očekujete li da kroz eventualni dijalog vlasti i Mitropolije crnogorsko-primorske može doći do dogovora i nekog kompromisnog rješenja?

NURKOVIĆ: Siguran sam da su građani već čuli pozive na dogovor koji su stizali od predstavnika vlasti. Na poziv na dijalog i razgovor u kontinuitetu pozivaju i premijer Marković i potpredsjednik Pažin. Zaista smatram i vjerujem da će do toga doći, da će država sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom zaključiti temeljni ugovor, koji će definisati odnos ove vjerske zajednice i države.

Vlada je na to spremna, isto onako kako je uradila i sa drugim vjerskim zajednicama, koje su registrovane u Crnoj Gori.

POBJEDA: Kako komentarišete neuspjeh rada Odbora za izborno zakonodavstvo? Može li se očekivati nastavak tog dijaloga i kada?

NURKOVIĆ: Izmjene izbornog zakonodavstva nešto su za šta je parlamentarna većina bila od samog starta. Svi-

ma nama je u interesu da imamo što bolja zakonska rješenja, posebno u oblasti izbornog procesa. Bošnjačka stranka želi da svi damo doprinos da izbori u Crnoj Gori budu još transparentniji, da niko nakon završetka glasanja ne sumnja da je bilo zloupotreba.

Nažalost, opozicija kao da nije željela da ovaj posao sprovedemo do kraja, uslovljavajući glasanje seta izbornih zakona sa Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, što smatram da u ovom trenutku nije trebalo povezivati. U rad Odbora su bili uključeni predstavnici struke, nevladin sektor, imali smo preporuke OEBS-a.

Mislim da bi bilo važno da tokom ovog proljeća uložimo dodatni napor, da sprovedemo izborne reforme.

POBJEDA: Kongres Bošnjačke stranke, koji je trebao da bude održan u julu, je odgođen. Kada možemo očekivati održavanje tog skupa?

NURKOVIĆ: Tako je. Unutarstranački dogovor je bio da odložimo kongres. Mi već radimo na pripremi narednog kongresa, plan je da se on održi u prvoj polovini 2021. godine. Biće to prilika da predstavimo nove pro gramske ciljeve, kao i nove mlade i vrijedne ljude, koji će radom, znanjem i zalaganjem pokazati da je Bošnjačka stranka stabilna i napredna politička opcija.

POBJEDA: Hoće li se aktuelni predsjednik Rafet Husović ponovo kandidovati za tu poziciju u stranci?

NURKOVIĆ: Pošto je tek početak godine, a do narednog kongresa ima bar još godinu dana, vjerujem da je rano za bilo kakve projekcije.

Ono što je sigurno jeste da je lider BS Rafet Husović dao poseban pečat i prepoznatljivost stranci u posljednjih 14 godina. Njegova vizija Bošnjačke stranke, kao moderne partije, koja zastupa prevashodno interese Bošnjaka, ali se istovremeno takođe zalaže za ostvarenje svih strateških interesa Crne Gore, kao rezultat ima činjenicu da BS danas ima stabilno biračko tijelo, sa trendom rasta. Mi smo članica EPP, najbrojnije političke grupacije u Evropskom parlamentu, što je još jedan veliki uspjeh za nas. Đurđica ĆORIĆ

Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović ocijenio da je grupa nedodirljivih kriva za prećutnu klauzulu balansa

Nova metodologija EK dobra za Crnu Goru

PODGORICA - Metodologija koju je predstavila Evropska komisija za novi model pregovora sa budućim članicama dobra je za Crnu Goru, smatra nezavisni poslanik Neđeljko Rudović.

On je agenciji MINA rekao da je nova metodologija nešto što Crna Gora ne može da mijenja.

– Mislim da je za nas to bolja solucija, zato što će na taj način, ko god da je na vlasti, biti prepoznat kao neko ko daje ili ne

daje rezultate – kazao je Rudović. Činjenica je, kako je naveo, da je Crna Gora u suštini zastala sa pregovorima, i da je Brisel odlučio da, na neki način, prećutno aktivira klauzulu balansa, zato što aktuelna vlast, pravosuđe i tužilaštvo ne daju uvjerljive i mjerljive rezultate.

Prema riječima Rudovića, pokazalo se da se simuliraju reforme, usvajaju zakoni i strategije, ali da u praksi i dalje u

Crnoj Gori postoji grupa ljudi koji su nedodirljivi.

– Postoji jedna grupa, kasta, za koju ne važi zakon, prema kojoj tužilaštvo ne smije, ne može ili ne želi da postupa ni kada su u pitanju izviđaji, ni kada su u pitanju istrage, ni kada su u pitanju optužnice – smatra Rudović.

To je, kako je kazao, prepoznato i u Briselu, i Crna Gora je zbog toga sada na slijepom kolosjeku.

– Formalno smo lideri u integracijama, ali u suštini smo samo još jedna balkanska država koja vara i svoje građane i evropske partnere pričom da želi Crnu Goru u Evropsku uniju – rekao je Rudović.

On smatra da će, sa novim pristupom, odmah biti jasno da li Crna Gora stvarno sprovodi ono na šta se obavezuje u pregovorima sa EU. – Da li zaista ima djelotvorno i autonomno pravosuđe i vlast

Neđeljko Rudović

koja je iskreno posvećena transformaciji Crne Gore u moderno, demokratsko, prozapadno društvo – precizirao je Rudović.

To, pojasnio je on, između ostalog, podrazumijeva kontrolisa-

nu vlast koja snosi odgovornost za svoje promašaje.

– A iznad svega, to podrazumijeva ambijent u kojem znamo da se na izborima stvarno odražava volja građana Crne Gore – dodao je Rudović. R. P.

Politika

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

3

Brajović u Sjedinjenim Američkim Državama sa našim iseljenicima

Podrška dijaspore predsjedniku, Vladi i Skupštini Crne Gore PODGORICA- Predsjednik parlamenta Crne Gore Ivan Brajović sastao se juče u Njujorku sa članovima crnogorskih udruženja koja djeluju na teritoriji SAD. Kako je saopšteno, sastanak

je prošao u prijateljskoj i radnoj atmosferi, a dogovoreni su dalji strateški ciljevi između udruženja u SAD i parlamenta Crne Gore.

Delegaciju Bošnjačkog saveza predvodio je predsjednik

Esad Rastoder.

Sva udruženja su podržala predsjednika, Vladu i Skupštinu u prevailaženju svih problema koji su se pojavili pri donošenju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

R.P. Brajović sa iseljenicima

Lider Ure Dritan Abazović o pozivu premijera

Poslanik DPS-a kazao da je inicijativa premijera za dijalog nastavak odgovorne politike vlasti

Anđušić: Ne vidim smisleni razlog za odbijanje poziva PODGORICA – Poziv premijera Duška Markovića na dijalog nastavak je odgovorne politike DPS-a i ukupno vladajuće koalicije. Vjerujem da će na strani većine opozicionih partija, NVO i medija postojati dovoljno odgovornosti da ovaj poziv bude prihvaćen za opšte dobro crnogorskog društva.

Ne mogu pronaći nijedan smislen razlog da se odbije inicijativa za dijalogom, u bilo kojem vremenu, a posebno ne u izbornoj godini – kazao je za Pobjedu Mihailo Anđušić, poslanik DPS-a.

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković uputio je relevantnim političkim i društvenim činiocima pismo kojim ih poziva na dijalog o svim pitanjima koja će pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu

građana i naše evropske perspektive.

Anđušić kaže da je poziv Demokratske partije socijalista pokazatelj širine, kako je istakao, „naše politike i potrebe da kroz dijalog, razlike među političkim i društvenim akterima učinimo prednošću naše države, a ne kočnicom njenog napretka“.

- Formirali smo 2018. godine radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva u čijem radu je najprije učestvovao dio opozicije, po političkoj snazi predvođen DF-om, da bi nakon njihovog napuštanja ovog važnog posla, Demokratska Crna Gora pristupila radu na unapređenju izbornih zakona.

Dakle, u kontinuitetu pozivamo na dijalog i prihvatamo sve konstruk-

tivne sugestije koje dobijamo sa adresa civilnog sektora i akademske zajednice, ali i iz naše političke konkurencije – kazao je Anđušić.

Prema njegovim riječima, najbolja potvrda tome je unaprijeđeni set izbornih zakona, prema sugestijama svih aktera tog procesa, uključujući prijedlog izmjene cijelog jednog zakona, kako je rekao, na isključivu inicijativu opozicije - riječ je o Zakonu teritorijalnoj organizaciji Crne Gore.

- Ovo radimo jer smo svjesni svoje odgovornosti, da kao najjača partija podstičemo institucionalni dijalog sa svim društvenim faktorima. Vladajuća koalicija i Vlada Crne Gore pokazuju spremnost za dijalogom, a za konstruktivan razgovor potrebno je da ostali akteri pokažu političku i društvenu mudrost – dodao je Anđušić.

Dijalog sa Vladom, podsjetimo, nije prihvatljiv dijelu opozicije.

- Dobro je da sve opozicione stranke shvate da je bilo kakvo koketiranje sa Markovićem i njegovom družinom, siguran put u marginalizaciju, i da opozicioni glasači ne tolerišu političke opcije koje su spremne da sarađuju sa

DPS-om – saopštio je Demokratski front.

Demokratska Crna Gora poručila je Markoviću da prvo stavi van snage Zakon o slobodi vjeroispovijesti pa će tek onda prihvatiti razgovor, ali ne sa DPS-om već sa međunarodnom zajednicom.

Marković je u pismu političkim i društvenim subjektima napisao da članstvo Crne Gore u EU i njegov značaj za budućnost naše zemlje, i generacija koje dolaze, prevazilazi sve dnevno-političke interese, te da je potrebno da učinimo dodatan napor da se pokrene i postigne politički konsenzus o tom pitanju.

- Dio toga svakako je i dijalog i dogovor o izbornom zakonodavstvu i povezanim uslovima za izbore, što je neophodno za jačanje međusobnog povjerenja koje je preduslov svakog napretka. U tom kontekstu, spremni smo za otvoren i iskren razgovor i dogovor kako bismo dodatno poboljšali zakonske i ostale preduslove koji se tiču izbornog procesa, bilo da se radi o medijskom zakonodavstvu, zakonima u pravosuđu, odnosno drugim propisima koji će unaprijediti vladavinu prava, što će sve doprinijeti i uspješnim reformama iz evropske agende - naveo I. KOPRIVICA je Marković.

Reagovanje poslanika Demokratskog fronta Jovana Vučurovića

„Bošković pravi predstavnik vlasti koja se obračunava sa istinskom Crnom Gorom“ PODGORICA – Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović kazao je da je ministar odbrane Predrag Bošković pravi predstavnik vlasti čiji je cilj, kako je naveo, obračunavanje sa istinskom i tradicionalnom Crnom Gorom, sa Srpskom pravoslavnom

crkvom i njenim vjernicima.

Bošković je rekao da je sve što se događa u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti preraslo u politički obračun sa državom i njenim suverenim pravom da uređuje unutrašnja pitanja.

Vučurović je kazao da je

Bošković pravi predstavnik vlasti ,,koja ima cilj da se obračuna sa istinskom i tradicionalnom Crnom Gorom, sa SPC i njenim vjernicima“.

Kako je naveo Vučurović, predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović mora da zna da je tu bitku već izgubio.

Spremni da o svakom pitanju razgovaramo PODGORICA - Građanski pokret Ura je partija koja nikada nije izbjegavala dijalog i spremna je da o svakom pitanju otvoreno razgovara sa svim činiocima javnog života, poručio je juče lider te stranke Dritan Abazović.

On je, povodom poziva premijera Duška Markovića da se otvori široki dijalog u vezi evropskih integracija, rekao da je cilj politike Građanskog pokreta Ura evropska Crna Gora, kao uspješna građanska država, zasnovana na vladavini prava i održivom razvoju.

Abazović je kazao da su teme iz evropske agende posebno važne za stranku i da im je drago da je Vlada makar deklarativno došla na njihovo polje interesovanja.

Ura je, kako je rekao, partija koja nikada nije izbjegavala dijalog i spremni su da o svakom pitanju otvoreno razgovaraju sa svim činiocima javnog života.

– Naši stavovi su jasni i nedvosmisleni, a lično nemam nikakav problem da premijeru Markoviću u lice kažem sve što mislim o njemu, politici njegove Vlade i Demokratske partije socijalista koja nas je dovela u ovu nezavidnu situaciju, ali i da predstavim pojedina rješenja – istakao je Abazović.

On je ocijenio da se Crna Gora duže vrijeme nalazi u izraženoj političkoj krizi, bez rezultata u integracijama, naročito u oblasti vladavine prava.

Abazović je rekao da je Vlada uspostavljena nakon, kako je kazao, pokradenih izbora i navodnog državnog udara i da u međuvremenu nije pokazala nikakve rezultate u borbi protiv

- Mislim da se čitava Crna Gora smije kada Bošković pokušava da glumi neki autoritet i prijeti SPC i pravoslavnim vjernicima - kazao je Vučurović.

R. P.

korupcije, a nije uspjela ni da pokrene izbornu reformu.

– Pogoršala je ambijent medijskih sloboda, devastirala je prostor kao nijedna prethodna, i na kraju gurnula nas u prošlost Zakonom o slobodi vjeroispovijesti natjeravši građane da masovno izađu na ulice – kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, najvažnije državne institucije su u v.d. stanju, ili su degradirane raznim aferama.

– A da ne zaboravimo, mandat je pored pucanja na novinarku Oliveru Lakić i devastaciju Tare, obilježila i najveća afera u istoriji nezavisne Crne Gore ,,Koverta“ koja nikada nije dobila sudski epilog – naveo je Abazović.

On smatra da su to samo neki od argumenata koji govore u prilog tome da Markovićeva Vlada nema legitimitet, a ni kredibilitet da vodi ozbiljan dijalog.

– Već kao što je Ura predložila komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju” to treba da bude Evropska unija – rekao je AbaN. K. zović.

Demokratska Crna Gora o podacima Ministarstva javne uprave

Partijska zapošljavanja koštaju građane desetine miliona eura PODGORICA - Partijska zapošljavanja su nezaobilazan model uticaja na izbornu volju građana, koji DPS masovno sprovodi kako na lokalnom, tako na državnom nivou, saopšteno je iz Demokratske Crne Gore.

Jovan Vučurović

Dritan Abazović

– Nažalost, to građane Crne Gore pred svake izbore košta po nekoliko desetina miliona eura – piše u saopštenju Demokrata.

Oni navode da, prema podacima Ministarstva javne uprave i Ministarstva finansija, na državnom nivou, do 29. januara, zaključeno je 264 sporazuma o prestanku radnog odnosa uz

isplatu otpremnine.

– Za sporazumni prestanak radnog odnosa, uz isplatu otpremnina, prijavilo se 1.579 zaposlenih na državnom nivou i 322 zaposlena na lokalnom nivou, što ukupno čini oko 1.900 zaposlenih u javnom sektoru, a otpremnine se kreću od 1.051 eura do 16.490 eura. Takođe, službenici koji dobrovoljno odu mogu računati i na povoljne kredite Investiciono- razvojnog fonda, što znači da Vlada kreditima kupuje socijalni mir, a teret isplate otpremnina će se, kao i do sada, svaliti na leđa građana – piše, između ostalog, u saopštenju Demokrata.

R. P.

4

Ekonomija

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Veliko interesovanje za poslove u Luštica Beju

O radnicima 18.0 blokiranih firmi n

Sa prezentacije u Tivtu

Oni koji ispunjavaju kriterijume biće brzo kontaktirani TIVAT – Intersovanje za 70 sezonskih i stalnih radnih mjesta iskazalo je nekoliko stotina mladih ljudi iz svih krajeva Crne Gore.

Drugi sajam zapošljavanja na radnim pozicijama u kompaniji „Luštica development“ i hotelu „Čedi Luštica Bej“ održan je u petak i subotu, a interesovanje za 70 sezonskih i stalnih radnih mjesta iskazalo je nekoliko stotina mladih ljudi iz svih krajeva Crne Gore.

Zainteresovani za radna mjesta informisani su o radnim pozicijama, obilazili su Luštica Bej naselje i “ hotel „Čedi, upoznali su se o planovima za predstojeću sezonu, a intervjue sa njima su obavili članovi timova hotela i kompanije.

Najviše kandidata prijavilo se za radna mjesta u sektoru hrane i pića, a veliko interesovanje iskazano je za pozicije koje

se tiču upravljanja destinacijom.

- Cilj sajma je bio pronalazak kandidata koji će pokriti radna mjesta kako u sklopu korporativnog, prodajnog i administrativnog upravljanja destinacijom na pozicijama u sklopu razvojnog projekta Luštica Bej, tako i u dijelu sezonskog i stalnog zaposlenja u hotelu „Čedi“, kazala je marketing menadžerka u kompaniji „Luštica development“ Slavica Milić.

Aktivno zapošljavanje u svim segmentima za koje trenutno postoje raspoložive radne pozicije nastaviće se i sa završetkom sajma.

- Svi kandidati čije dosadašnje radno iskustvo i radna biografija zadovoljavaju kriterijume mogu očekivati da će uskoro biti kontaktirani od Sektora za ljudske resure - najavila je Milić.

S. KRSTOVIĆ

Kampanja „Budi odgovoran“

Najviše žalbi na nepropisno parkiranje PODGORICA - U okviru kampanje „Budi odgovoran“ ove sedmice je evidentirano 14 primjedbi, na osnovu kojih nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se uglavnom žalili na nepropisno parkiranje, čak i službenih vozila, odlaganje smeća i deponiju.

Nepravilnosti nijesu utvrđene prilikom kontrole pekare „Klas“ u Herceg Novom, kao i NN osobe iz Rožaja, prijavljene za nelegalnu nabavku proizvoda.

Kampanju „Budi odgovoran“ krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori da

AKTUELNO: Zakon o radu nije predvidio zaštitu za zaposlene u firmama

doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima na raspolaganju imaju tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije „Budi odgovoran“, veb sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poN. K. slove 080 555 555.

PODGORICA – Zaposlenima u preko 18.000 pravnih lica čiji računi su blokirani, kraće ili duže, niko ne garantuje zaštitu potraživanja, prije svega plata, za razliku od onih u firmama koje su otišle u stečaj koji se mogu namiriti iz Fonda rada. Koliko je ukupno zaposlenih kod armije blokiranih, čiji broj godinama ne pada ispod 17 hiljada, zvanično nije saopšteno, jedino se po podacima CBCG vidi da je ukupni iznos za koji su im računi blokirani kreće oko 600 miliona eura.

U posljednje vrijeme počelo je da se postavlja pitanje kada će država u potpunosti ispoštovati direktivu EU 2008/94/ EZ, koja predviđa da se zaštite potraživanja zaposlenih i u firmama koje su u blokadi. Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalnog staranja na ove zahtjeve odgovaraju da se kroz izmjene zakona o radu i o Fondu rada vezano za stečajce, napravio veliki iskorak a da bi sve ostalo, s obzirom da ima 18.000 blokiranih, bio preveliki rizik. Iz ovog Vladinog resora kažu da su procjenjivali fiskalni uticaj „ambicije da pokriju i prava zaposlenih u blokiranim firmama“ i da se pokazalo da je on nemjerljiv zbog velikog broja blokiranih.

Iz Sindikata traže da Crna Gora u potpunosti ispoštuje direktivu EU i zaštiti i potraživanja radnika blokiranih firmi kao što je urađeno sa onima koje su otišle u stečaj.

U resornom ministarstvu smatraju da je fiskalni uticaj nemjerljiv i da bi rizik bio veliki. Ekonomski analitičari kažu da je pitanje aktuelno da se pokuša iznaći adekvatno rješenje Najavljuju da „ kada budemo uredili stanje na tržištu i obezbijedili bolju likvidnost preduzeća i izdašnija sredstva za pokriće toga troška ići ćemo i sa tim u dogledno vrijeme“.

Kada će to biti, teško je predvidjeti

INICIJATIVA

U Uniji slobodnih sindikata su najavili da će zvanično tražiti zaštitu potraživanja zaposlenih u blokiranim firmama. Pobjedi su kazali da su Ministarst v u , o d n o s n o m i n i st r u finansija Darku Radunoviću podnijeli inicijativu da se stanje promijeni kroz izmjenu pravilnika.

– USSCG je podnijela inicijativu za izmjenu Pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Poreska uprava će imati ingerenciju da već u prvom mjesecu preduzima mjere prema poslodavcu

Vasilije Kostić

koji nije isplatio zaradu i uplatio poreze i doprinose. Osim toga, novim Zakonom o radu, propisano je da obračun zarade, koji je poslodavac dužan da izda zaposlenom na kraju mjeseca bez obzira da li je isplatio zaradu, ima snagu izvršne isprave. Tako će zaposleni, ukoliko procijeni da iz bilo kojeg razloga može doći do blokade kod poslodavca, moći da pokrene postupak izvršenja radi naplate zarade i doprinosa – kazali su našoj redakciji iz Unije slobodnih sin-

dikata.

USSCG, podsjećaju oni, godinama ukazuje da jedan broj poslodavaca koristi neadekvatne propise kako bi na teret zaposlenih, ali i državnog budžeta, ostvarivali dodatni profit.

– Čest je slučaj da poslodavci obavljaju djelatnost iako mjesecima, a negdje i godinama, nijesu isplatili zaradu zaposlenima, što im je omogućeno tumačenjem propisa prema kojima Poreska uprava nema mogućnost da naplati poreze i doprinose sve do trenutka podnošenja IOPPD obrasca. Tako se dešava da poslodavac na kraju mjeseca ne predaje IOPPD obrazac za prethodni mjesec ukoliko nije isplatio zarade iako ga Zakon o radu obavezuje da do kraja mjeseca isplati zaradu zaposlenima za prethodni mjesec. U takvim situacijama, ukoliko poslodavac više mjeseci nije isplaćivao zaradu, zaposleni, do donošenja novog zakona o radu, nijesu mogli da zaštite

Mugoša: Kroz obračun zarade veća zaštita Poslanik SD i član skupštinskog Odbora za ekonomiju Boris Mugoša Pobjedi je kazao da Vlada treba ići u pravcu pripreme zakonskih pretpostavki da se zaokruži i zaštita potraživanja radnika u blokiranim firmama.

– Vjerujem da će i oko tog pitanja socijalni partneri - Vlada, sindikat i poslodavci postići kompromis, koji će rezultirati realno održivim rješenjima – kaže Mugoša.

Novim Zakonom o radu, donešenim krajem

PODGORICA - Poslodavci treba da stvore uslove za kontinuiranu i kvalitetnu edukaciju i usavršavanje zaposlenih, kako bi se zadržao korak sa promjenama, ali prije svega, treba da ih podstiču na preuzimanje lične odgovornosti za sopstveni razvoj i profesionalni uspjeh.

To je u intervjuu za PR Centar ocijenio direktor Sektora za ljudske resurse u Crnogorskom Telekomu Miroslav Janičić, ukazujući da su sociolozi već primijetili da u 21. vijeku nijesu nepismeni oni koji ne znaju da pišu i čitaju, već oni koji ne umiju iznova da uče i usvajaju nove vještine i da je to, kako je dodao, posebno tačno u industrijama u kojima posluju Telekom i drugi veliki tehnološki lideri.

- Naročito u svjetlu tzv. četvrte

prošle godine, podsjeća on, napravljen je značajan iskorak u stvaranju preduslova za rješavanje problema radnika koji su ostali bez posla zbog stečaja i koji dugo godina ne mogu da ostvare svoja prava.

– Osim toga, novim Zakonom o radu, obračun zarade ima snagu izvršne isprave a ne vjerodostojne izjave kao što je bilo ranije, što je još jedna novina u pravcu efikasnije zaštite, odnosno naplate potraživanja zaposlenih – pojasnio je Mugoša za naš list.

Miroslav Janičić, direktor Sektora za ljudske resurse u Crnogorskom Te

Tehnološki razvoj zah kontinuirano učenje i industrijske revolucije značaj kontinuiranog učenja i usavršavanja ne možemo dovoljno naglasiti. Prisjetimo se iskustva prethodnih industrijskih revolucija – bilo da je riječ o mehanizaciji, elektrifikaciji ili automatizaciji proizvodnje, ljudi su se plašili da će ih „mašine“ učiniti suvišnim. Desilo se suprotno: mašine jesu učinile suvišnim neka radna mjesta ali ne i ljude, koji su počeli da se usavršavaju i razvijaju različite vještine, što je dovelo

do ubrzanog ekonomskog razvoja i rasta životnog standarda - rekao je Janičić.

On je istakao da tehnološki razvoj zahtijeva kontinuirano učenje i usavršavanje kako bi se zadržao korak sa promjenama, ali i otvara brojne druge mogućnosti.

- Međutim, upravo na kompanijama leži najveća odgovornost da stvore uslove da njihovi zaposleni stiču nova znanja na što jednostavniji i pristupačniji način, prihvatajući

najmodernija rješenja - smatra Janičić.

Na pitanje koliko kompanije poput Telekoma prate trendove kada je u pitanju obrazovanje i usavršavanje zaposlenih, kazao je da iako Telekom nije jedina kompanija koja promoviše digitalizaciju i transformaciju različitih kompanijskih procesa, „činjenica je da u praksi prvi sprovodimo sve ono o čemu govorimo jer u Telekomu svi zajedno stvaramo svijet novih mogućnosti“.

Ekonomija

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

a koje su u blokadi i koji mjesecima na primaju platu

000 ne misli niko

Izvještaj o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom

Što predviđa Direktiva EU 2008/94/EZ Direktiva EU 2008/94/EZ predviđa da država članica treba da preduzme mjere kako bi osigurala, odnosno jamčila isplatu nepodmirenih potraživanja zaposlenih koja su nastala iz ugovora o radu ili radnih odnosa u slučajevima insolventnosti.

– Smatra se da je poslodavac „insolventan“ ako je podnesen zahtjev za otvaranje kolektivnog postupka zbog insolventnosti poslodavca u skladu sa zakonima i drugim propisima države članice i uključuje djelimično ili potpuno oduzimanje imovine poslodavca, te imenovanje likvidatora ili osobe koja obavlja slično zaduženje – objašnjavaju iz Unije slobodnih sindikata suštinu direktive koje Crna Gora treba da se pridržava na putu ka EU.

RADNICI U BLOKIRANIM FIRMAMA PLATE NE PRIMAJU MJESECIMA: Detalj sa gradilišta

svoje pravo na isplatu zarade i uplatu doprinosa, jer Poreska uprava nije mogla da preduzima mjere prema takvim poslodavcima s obzirom da oni nijesu postajali poreski dužnici do podnošenja IOPPD obrasca – kažu u USSGG. U ovom sindikatu, kako ističu, nemaju podatak koliko je zaposleno radnika u armiji blokiranih firmi.

NIJE LAKO

Ekonomski analitičar I profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić Pobjedi je kazao da pravni status zaposlenih u blokiranim preduzećima nije isti kao i onih nad kojima je otvoren stečaj. Što se radnika tiče, ističe on, oni su jednako pogođeni, bilo da je preduzeće blokirano svojom ili tuđom krivicom, pa skoro da nijesu u stanju da naprave razliku, a i da jesu ne bi im to bilo od velike pomoći.

– Imajući u vidu da su posljedice po radnike u oba slučaja gotovo iste (kod blokiranih im ostaje nada) trebalo bi ozbiljno razmotriti šta činiti sa zaradama radnika u blokiranim firmama. Rješenje neće biti lako naći jer je trajna karakteristika naše privrede nelikvidnost pa

su naša preduzeća više ili manje stalno izložena toj, po poslovanje, opasnoj pojavi. Jasno je da su i kreatori ambijenta svjesni te činjenice pa iz tog razloga dosljedno ne primjenjuju zakon u smislu pokretanja stečajnog postupka zbog nelikvidnosti preduzeća – smatra Kostić.

Ipak, tamo gdje je jasno da je blokada posljedica poslovne nesposobnosti, da je trajnog karaktera, treba brzo otvarati stečajeve i još ih brže završavati (ne u smislu likvidacije) kako bi se blokirani resursi preduzeća i ukupne privrede ponovo reaktivirali.

-U svakom slučaju pitanje je toliko aktuelno da ga treba razmotriti i pokušati naći adekvatno rješenje koje ne bi smjelo biti iznuđeno pod uticajem socijalnih elemenata, a protiv smanjenja sposobnosti poslovanja preduzeća jer je poslovanje uslov bez koga se ne može. Dok preduzeće posluje, radnici mogu i da ostvaruju zarade – kaže ovaj profesor.

Vjerujem, dodaje, da će dostupnost dobrog rješenja u ovom slučaju umnogome zavisiti od toga koliko se pomno prouči postojeće stanje i na

637 miliona eura duguju blokirana preduzeća

tome kreira rješenje.

– Problem je hronična i trajna karakteristika naše privrede, pored ostalog najprije zbog toga, što mi nelikvidnost kao suštinsku karakteristiku poslovanja preduzeća, ne posmatramo kao posljedicu već kao uzrok i onda stalno ,,liječimo“ simptome a ne bolest.

Nelikvidnost je primarno posljedica, a potom uzrok – kaže Kostić.

PRAVEDNOST

On podsjeća da je jedno od temeljnih načela skladnog funkcionisanja društvene zajednice pravednost, ali je manje poznato da je ona od izuzetnog značaja za ekonomski rast i razvoj jer generiše nejednakost koja ima poseban odraz na svijest građana.

– Percepcija takvog sistema od strane građana je izuzetno negativna - dominira osjećaj nepravde. Uz to ako je riječ o

ekonomski ranjivim kategorijama, što najčešće i jeste, onda postoje svi uslovi za ogorčenost i ljutnju – smatra Kostić.

Kod firmi u stečaju stvar je ,,jasna“, dok kod preduzeća koja su blokirana, riječ je o nelikvidnosti što u sistemima izražene finansijske nediscipline, kao što je naš, može biti privremena karakteristika.

- Treba imati na umu da preduzeća nad kojma je otvoren stečaj nemaju mogućnost da funkcionišu na način na koji su to činjela do tada. Njihova tržišna funkcionalnost je dokazano negativna i zahtijeva ili restrukturiranje ili likvidaciju.

Kod preduzeća koja su blokirana to nije slučaj ili često može biti, jer nerijetko zapadaju u nelikvidnost i zbog neispunjavanja obaveza plaćanja od strane njihovih kupaca. Naravno, to može biti slučaj i zbog lošeg poslovanja (najčešće i jeste) ali zbog činjenice da ona mogu biti blokirana bez svoje krivice smješta ih u drugačiji kontekst i to je osnovna razlika koja se ne može prenebregnuti, odnosno koju treba imati u vidu – pojašnjava Kostić ali I dodaje da su posljedice po radnike gotovo iste.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

elekomu o izazovima savremenog poslovanja

htijeva i usavršavanje - Tako je i u ovom slučaju, kada zaposlenima nudimo edukaciju kroz fleksibilne i lako dostupne formate koji omogućavaju mikro- učenje, odnosno učenje kada god to želite, birajući teme prema svojim specifičnim i individualnim potrebama - pojasnio je Janičić.

On je rekao da su izvor znanja nekada bile isključivo biblioteke, dok je sada ono na raspolaganju putem mobilnih telefona, tableta ili laptopova.

- Tehnologija nam to u konač-

nom omogućava, a na nama je da to iskoristimo i stavimo na raspolaganje svima. Crnogorski Telekom zato već nekoliko godina ne samo što uspješno implementira digitalne formate učenja, odnosno digitalne platforme za usavršavanje za više od 500 zaposlenih, već konstantno radi na njihovom unapređivanju - istakao je Janičić.

On je kazao da postoje tri značajne novine kada je riječ o digitalnom učenju.

- Krajem prošle godine zaposlenima smo predstavili novu Percipio digitalnu platformu sa značajno unaprijeđenim funkcionalnostima u odnosu na već postojeću HR Suite platformu. Takođe, prvi u Crnoj Gori smo svojim zaposlenima omogućili da se usavršavaju u bilo kom trenutku i gdje god da se nalaze tako što smo nedavno implementirali i HR Suite i Percipio mobilne aplikacije. Zahvaljujući tome, svi u Telekomu možemo da radi-

5

mo na sebi tempom koji sami odaberemo, u bilo kom trenutku sedam dana nedjeljno, 365 dana godišnje - rekao je Janičić.

Zaposleni u Crnogorskom Telekomu, kako je istakao, imaju jedinstvenu priliku da dobiju sertifikate po završetku kurseva sa najprestižnijih svjetskih univerziteta, kao što su Harvard, Jejl, Stenford, preko svjetski priznate platforme Coursera.

N.K.

Reciklira se oko deset odsto

Zbog neodgovornog odnosa veliki problemi na deponijama

PODGORICA - U Crnoj Gori se oko deset odsto od ukupne količine komunalnog otpada pripremi za ponovnu upotrebu ili recikliranje, pokazao je Izvještaj o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom.

- U Crnoj Gori se, prema Izvještaju o sprovođenju Državnog plana upravljanja otpadom, oko deset odsto od ukupne količine komunalnog otpada pripremi za ponovnu upotrebu ili recikliranje - rekli su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma agenciji MINA, navodeći da taj podadak nije egzaktan, jer nema jedinstvene baze podataka na državnom nivou.

Kako su kazali, organizovanje sakupljanja otpada na selektivan način podrazumijevaće promjenu navika građana, odnosno korisnika usluga komunalnih preduzeća.

Iz Ministarstva su naveli da mnogo lokalnih samouprava ulaže napore i znatan novac za uklanjanje manjih količina otpada na nelegalnim lokacijama.

Ipak, shodno izvještajima koje imaju sa terena, na tim lokacijama se vrlo brzo poslije uklanjanja otpada javljaju nove količine.

- Izgrađena je infrastruktura na Žabljaku i u toku je izgradnja transfer stanica u Mojkovcu i Andrijevici - rekli su iz Ministarstva održivog razvoja.

Iz tog resora podsjetili su da su u Beranama, Šavniku, Plavu i na Žabljaku sanirana neuređena odlagališta otpada.

- U toku je, u skladu sa Državnim planom upravljanja otpadom, realizacija projekata za izgradnju infrastrukture za Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Kolašin i Rožaje - naveli su iz Ministarstva.

Iz tog resora kazali su da se nadaju da će u naredne dvije godine imati vidan napredak izgrađenosti infrastrukture i za sjeverni dio Crne Gore.

Reciklažno dvorište na Žabljaku izgrađeno je u skladu sa tada važećim Državnim planom upravljanja otpadom, a Crna Gora je za taj projekat opredijelila 1,25 miliona eura.

Iz opštine Žabljak agenciji MINA kazali su da je reciklažno dvorište izuzetno značajno za taj turistički centar i ekološku prijestonicu Crne Gore, ali da nemaju podatke o tome koliko odsto smeća se reciklira u toj opštini.

- Sa brojnim infrastrukturnim

projektima u oblasti upravljanja otpadom koje smo realizovali, može se reći da je Žabljak skoro riješio to pitanje za duži vremenski period - naveli su iz te lokalne samouprave.

Kako su kazali, stanovnici Žabljaka nemaju naviku da selektivno odlažu smeće.

Iz te opštine rekli su da je za odvoz smeća zaduženo preduzeće Komunalno i vodovod, pa građani nemaju potrebu da odlažu smeće u reciklažnom dvorištu.

U NVO Grin houm smatraju da se reciklažno dvorište na Žabljaku ne koristi u mjeri u kojoj je to moguće.

Predstavnica te NVO Milica Kandić agenciji MINA kazala je da iako u pojedinim opštinama postoji infrastruktura za odvajanje otpada, nedostaje ključan korak, a to je primarna selekcija, odnosno odvajanje otpada na mjestu njegovog nastanka.

- Imajući u vidu da je većina lokalnih planskih dokumenata donijeta za period od 2016 do 2020. godine, njihova implementacija nije na zavidnom nivou, što se može vidjeti i kroz aktivnosti odvojenog sakupljanja otpada - rekla je Kandić.

Kako je navela, u Crnoj Gori postoji više od 370 neuređenih odlagališta različitog kapaciteta.

Ona je kazala da skoro sve opštine imaju problem sa neuređenim odlagalištima otpada, čije će sanacije iziskivati dosta novca, posebno kada se govori o decenijskim neuređenim odlagalištima.

Kandić je rekla da je u cilju unapređenja stanja u oblasti upravljanja otpadom, neophodno raditi na implementaciji lokalnih planova upravljanja otpadom, efektivnoj primjeni kaznene politike, ali i na jačanju svijesti građana o značaju odvojenog sakupljanja otpada.

Izvršni direktor Ozona Aleksandar Perović kazao je da je investicija u reciklažno dvorište na Žabljaku od samog početka bila besmislena, ako se uzme u obzir broj stanovnika, socio-ekonomska situacija, putna povezanost i geografske i meteorološke karakteristike.

On smatra da su generisane količine otpada na Žabljaku takve da bi jedno mobilno dvorište bilo potpuno dovoljno.

- Ovo nije ni prvi, ni posljednji put da se megalomanski projekti obesmisle u suštini - kazao je Perović.

N. K.

6

Društvo/Hronika

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić reagovao nakon sporne izjave srpskog ministra zdravlja

Zamolio Lončara da se izvini

PODGORICA - Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da je zamolio ministra zdravlja Zlatibora Lončara da se izvini zbog izjave kojom je uvrijedio crnogorski narod.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar kazao je u četvrtak, kao odgovor na pitanje da li ima Crnogoraca u zdravstvu Srbije, da ,,na mnogo vodećih mjesta imamo te Crnogorce koji još nisu srpski naučili“ i dodao ,,da gleda da ih nema“.

Vučić je, tokom obilaska Vojske Srbije, u kasarni na Topčideru, rekao novinarima da ,,misli da nije dobra reakcija Lončara“.

– Da pokažemo razliku između nas i njih. I da se tom razlikom ponosimo, nadajući se da te razlike neće biti u budućnosti – zaključio je Vučić.

On je dodao da ne niko ne smije da kaže da ,,nemamo pravo da brinemo za položaj i poziciju srpskog naroda i Srpske crkve“.

Ovo nije bila jedina jučerašnja reakcija jer je Narodna stranka, čiji je predsjednik Vuk Jeremić, saopštila da je podnijela krivičnu prijavu protiv ministra, zdravlja.

– Ovo je razlog za veliku zabrinutost i u Srbiji, jer režim maliciozno stvara

Aleksandar Vučić

opasne razlike tamo gdje ih nema, među građanima naše zemlje. navodi se u saopštenju. Narodna stranka je ocijenila da zavirivanje u rodoslov srpskih ljekara i opredjeljenje da zdravstveni sistem Srbije pročisti po nacionalnom i jezičkom ključu nesumnjivo, zaslužuje krivično gonjenje – navodi se u saopštenju NS. Narodna stranka je ocijenila da zavirivanje u rodoslov srpskih ljekara i opredjeljenje da zdravstveni sistem Srbije pročisti po nacionalnom i jezičkom ključu ,,nesumnjivo zaslužuje krivično gonjenje“.

– Stanje u srpskom zdravstvu je svakim danom sve tragičnije – odlazak ljekara i medicinskog osoblja, njihove mizerne plate, oronule i neopremljene bolnice, višemjesečno čekanje na specijalističke preglede, nepripremljenost za borbu protiv opasnih virusa, tek su neki od aktuelnih problema – dodaje se u saopštenju.

U saopštenju se dodaje da se ništa od toga ne može promijeniti nabolje sve dok na se na čelu zdravstvenog sistema Srbije nalazi ,,korumpirani mediokritet koji izaziva nespokojstvo i osjećaj srama“.

R. P.

Podaci istraživanja Centra za demokratiju i ljudska prava

Mladi sve više koriste mehanizme građanske participacije

Detalj sa podgoričkih ulica

PODGORICA - Svaka peta mlada osoba pripada organizacijama koje su u vezi sa obrazovanjem, sportom ili kulturom i umjetnošću, a svaka treća mlada osoba zna za omladinski klub i kancelariju za mlade, pokazuju podaci koje je objavio Centar za demokratiju i ljudska prava u istraživanju o građanskoj i političkoj participaciji mladih u Crnoj Gori.

Projektni koordinator i koautor sprovedenog istraživanja Marko Pejović kazao je da su vidljivi napori koje ulaže Ministarstvo sporta i mladih, kao i rezultati usvajanja Zakona o mladima iz aprila 2019. godine, u oblasti unapređenja planiranja i sprovođenja omladinske politike, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, imajući u vidu da četvrtina (25,2 odsto) mladih smatra da država i institucije rade sve na poboljšanju njihovog položaja.

– Novim normativnim rješenjima stvoreni su uslovi za

jačanje institucionalnog okvira za planiranje i sprovođenje omladinske politike, sa fokusom na osnaživanje omladinskih servisa u kojima se sprovode omladinske aktivnosti i obavlja omladinski rad – istakao je Pejović i dodao „da i ostali državni organi i institucije trebaju da slijede primjer Ministarstva sporta i mladih i ulažu snažnije napore putem zajedničkih inicijativa i sinergije, kako bi ostvareni rezultati bili još prepoznatljiviji mladima i doprinosili sveukupnoj društvenoj koristi“.

Najveći broj mladih zna za Savjet mladih, omladinski klub i Kancelariju za mlade, a nešto manji broj ispitanika za lokalni savjet za mlade, dok, kada je riječ o volontiranju, podaci pokazuju da mladi u značajno većoj mjeri volontiraju u odnosu na one koji pripadaju starijim kategorijama populacije i da na taj način ostvaruju niz benefita, poput veće informisanosti.

Informisanost i upotreba ra-

zličitih portala koji sadrže važne informacije su veoma važni za učešće građana, a posebno mladih u digitalnoj eri.

- Na pitanje koliko su upoznati sa postojanjem, kao i samim sadržajem portala „e-uprava“, „e-peticija“ i aplikacijom „Budi odgovoran“, oko 30 odsto mladih su do sada posjećivali ove portale, a u nešto manjem procentu su koristili usluge koje im pružaju - rekao je Pejović.

Najmanji je procenat onih ispitanika koji su se do sada obraćali ministru u Vladi, odbornicima ili poslanicima u parlamentu i onih koji su se obraćali ombudsmanu. Nešto više mladih građana se obraćalo mjesnoj zajednici ili gradonačelniku, zatim onih koji su se obraćali nevladinim organizacijama ili medijima, ili učestvovali na javnim raspravama - pokazuju podaci.

- Međutim, preko 50 odsto mladih izjasnilo se da „nijesu do sada, ali da bi mogli u budućem periodu“ da se obraćaju medijima, ombudsmanu, gradonačelniku, nadležnim institucijama i nevladinim organizacijama.

Posebno ohrabruje da se 46,2 odsto mladih izjasnilo da bi mogli učestvovati u javnim raspravama - kaže Pejović.

Navedeni podaci nedvosmisleno ukazuju da mladi sve više koriste mehanizme koji im stoje na raspolaganju, ali da je na svim društvenim akterima da doprinesu njihovoj većoj vidljivosti i boljem razumijevanju, kao i funkcionisanju putem konstruktivnih kritika i predloga, navode iz CEDEM-a. N. K.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begovi

Dug je put do pune tarife

PODGORICA – Crnogorski advokati često naplaćuju svoje usluge ispod tarife koja je obavezujuća a dešava se da godinama čekaju na isplatu. Razlog tome je loša ekonomska situacija, odnosno teško imovinsko stanje većine klijenata, kazao je za Pobjedu predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

Sudovi cijene da bi nadoknade za posjete advokata pritvorenim klijentima bile enormno visoke Osim što su u situaciji da se zbog čega je prilagođavaju standardu kli- ograničen broj jenata, advokati se prilagođa- posjeta koje se vaju i mogućnostima države od koje za svoje usluge anga- priznaju advokatima žovanja po službenoj dužno- angažovanim po sti naplaćuju upola manje službenoj dužnosti iznose.

Begović je kazao da je advokatska tarifa već 15 godina na snazi, ali da je većina advokata ne primjenjuje iz objektivnih razloga.

– Advokati nemaju primjedbu na tarifu već na njenu primjenu. U većini slučajeva advokati su prinuđeni da zbog ekonomske situacije i teškog imovinskog stanja klijenata zastupaju u predmetima i to drastično ispod advokatske tarife – kazao je Begović.

On dodaje da su advokati pri-

nuđeni da pružaju usluge ispod iznosa koji je određen advokatskom tarifom i zbog činjenice da se smanjio obim posla zbog povećanja broja advokata. Advokatska komora Crne Gori broji 100 advokata.

– Visina nadoknade u krivičnom postupku za rad advokata se određuje u odnosu na težinu krivičnog djela. Isto tako, u građanskim parnicama, nadoknada advokatima

se opredjeljuje u odnosu na vrstu i visinu vrijednosti spora. To je sve navedeno i sinhronizovano u tabeli tarifa advokatske komore Crne Gore koju smo donijeli uz saglasnost Ministarstva pravde – kazao je Begović.

NePRimjeNa taRife

On ističe da se u pojedinim stavkama advokatska tarifa pred sudovima se ne primjenjuje na pravi način, pogotovo u onom dijelu koji se tiče odsustva advokata iz kancelarije i dnevnica za rad advokata koji napusti teritoriju sjedišta advokatske kancelarije.

Potvrđena optužnica protiv okrivljenih za šverc narkotika

Drogu krila u donjem vešu PODGORICA - Viši sud u Podgorici je potvrdio optužnicu protiv okrivljenih B. Č. i B. B. zbog sumnje da su počinili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Prema navodima optužnice, B. Č. je u septembru neovlašćeno držao radi prodaje na javnoj

priredbi – muzičkom festivalu Si dens u Budvi 29 komada tableta opojne droge MDMA ekstazi, ukupne mase 9,068 grama, a okrivljena B. B. u Budvi neovlašćeno radi prodaje prenosila tu opojnu drogu u ime i za račun okrivljenog B.Č..

– Oni su se 2. septembra zajedno uputili na tu javnu prired-

bu, gdje je bio okupljen veliki broj lica, kojom prilikom je Č. iz B. sa sobom ponio PVC kesicu u kojoj se nalazila ova droga, koju je neovlašćeno držao radi prodaje licima na ovoj javnoj priredbi, a koju kesicu s drogom je dolaskom u B. predao okrivljenoj B. B. da je u njegovo ime i za njegov račun prenese radi prodaje sa neograđenog prostora B. što je ona prihvatila i učinila. Sumnja se da je od okrivljenog B. Č. uzela kesicu s ovom drogom i sakrila u svom donjem vešu, a koja je kasnije kod nje pronađena – piše u optužnici. m. L.

Pronađena Anđela Gojković TIVAT - Šesnaestogodišnja Tivćanka Anđela Gojković, čiji je nestanak prijavila porodica Odjeljenju bezbjednosti Tivat, pronađena je u subotu u kasnim večernjim satima, javlja Radio Jadran.

Ona se, kako saznaje Radio Jadran, nešto prije 23 sata u subotu javila drugaricama i dogovorila gdje će se naći, tako da su je služ-

benici policije Odjeljenja bezbjednosti Tivat ,,preuzeli“ u centru grada.

Djevojčica je fizički u dobrom stanju. Za sada nije poznato gdje je provela dan i zašto je nestala/pobjegla od kuće. Mada, kako saznajemo, ovo joj nije bio prvi put i sličnih odlazaka iz doma imala je i ranije.

C. H.

Hronika

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

7

ić govori za Pobjedu o naplati advokatskih usluga U većini slučajeva advokati su prinuđeni da zbog teškog imovinskog stanja klijente zastupaju drastično ispod tarife. Ni sudovi u potpunosti ne primjenjuju cjenovnik . Tako npr. advokatima se od 100 priznaje tek pet posjeta klijentu u pritvoru, u građanskim predmetima ne priznaje im se žalba pred Višim sudom, a u predmetima organizovanog kriminala usluge advokata po službenoj dužnosti se umanjuju za 75 odsto i 100 odsto u slučajevima najtežih krivičnih djela, navodi Begović – Tarifa se ne primjenjuje ni u građanskim predmetima gdje se pišu žalbe pred drugostepenim sudom. Smatram da svaka radnja koja je obuhvaćena advokatskom tarifom mora biti poštovana od strane suda bez obzira što je neko mišljenja da su te preduzete radnje nepotrebne ili da je tarifa za te radnje previsoka. Ponoviću da je advokatsku tarifu potvrdila Vlada Crne Gore pa je red da se ona primjenjuje u potpunosti – istakao je Begović.

Ograničenja

Predsjednik Advokatske komore pojasnio je da se u pred-

metima po službenoj dužnosti na snazi stavovi koje je donio Vrhovni sud i Viši sud u Podgorici i tu postoje ograničenja kada je u pitanu naplata troškova advokatskih usluga.

– Tarifa se ne primjenjuje za svaku radnju advokata angažovanog po službenoj dužnosti. Tako na primjer, Vrhovni sud ne priznaje svaku posjetu advokata okrivljenom koji se nalazi u Istražnom zatvoru.

Kazaću da neko lice može u pritvoru da se nalazi do dvije godine, odnosno do pravosnažnosti odluke prvostepenog suda. U ovom periodu advokat realno napravi na desetine posjeta svom klijentu u

Istražnom zatvoru. Ako je predmet komplikovan i radi se o teškim optužbama, broj posjeta dostiže i brojku od stotine – pojasnio je Begović.

On navodi da sudovi cijene da bi nadoknade za posjete advokata pritvorenim klijentima bile enormno visoke zbog čega je ograničen broj posjeta koje se priznaju advokatima angažovanim po službenoj dužnosti.

– Sudovi advokatima priznaju tri posjete u fazi istrage a ako se radi o komplikovanim činjenično pravnim predmetima priznaje se i do pet posjeta. Takođe, priznaje se posjeta prije potvrđivanja

Najveća zarada u milionskim sporovima Prema advokatskoj tarifi koju je verifikovala Vlada Crne Gore, iznos od 100 eura najmanja svota koju klijenti moraju platiti advokatu ako odluče da mu se obrate. O tome koliko je najviše naplaćena neka advokatska usluga ne želi da govori ni jedan advokat, ali prema zvaničnoj tarifi koju je propisala Advokatska komora Crne Gore, advokati mogu najviše zaraditi za sastavljanje pravnih ljekova u sporovima vrijednim preko milion eura.

Za ovu uslugu mogu najmanje tražiti 1.400, ali ne više od 5.400 eura. Pojavljivanje na suđenju u ovakvim predmetima advokati mogu naplatiti od 700 do 2.700 eura - stoji u cjenovniku Advokatske komore.

optužnice, prije početka glavnog pretresa, nakon svakog suđenja i neposredno prije održavanja sjednice pred drugostepenim sudom – navodi Begović.

UManjenja

Prema njegovim riječima, Advokatska komora i Ministarstvo pravde su dogovorili i da se naknada za odbrane po službenoj dužnosti umanje za 50 odsto u odnosu na advokatske tarife.

Odbrana po službenoj dužnosti je redukovana u odnosu na advokatske tarife za predmete iz opšte nadležnosti, organizovanog kriminala i za teška krivična djela.

– U predmetima organizovanog kriminala usluge advokata po službenoj dužnosti se umanjuju za 75 odsto i 100 odsto u slučajevima najtežih krivičnih djela – kazao je Begović.

Sve druge radnje koje advokat u toku postupka preduzme, a kao što su pisanje pravnih ljekova, pristup svjedocima, prisustvo na glavnom pretresu, prisustvo na sjednicama vijeća sudova i tužilaštva, kako je kazao Begović, sudovi priznaju i prihvataju osim kada je u pitanju broj posjeta koji je advokat odradio mimo onoga što je sud odredio.

– Imao sam 180 posjeta za četiri godine koliko je moj branjenik proveo u pritvoru.

Bio sam vezan i profesionalnim kodeksom i emotivno za tog klijenta i bez obzira što

sam znao da mi neće platiti ja sam išao u posjete. Ipak, mora postojati neki balans. Sudovi smatraju da je posjećivanje mimo glavnog pretresa nepotrebno. Borili smo se iz Advokatske komore protiv ovoga, ali sudovi su bili jači – kazao je Begović.

Država UreDan pLatiša

Iako odbrane po službenoj dužnosti ne tretiraju u skladu sa advokatskim tarifama, Begović ističe da sudovi dostavljene trokovnike poštuju i da advokati u najvećem broju slučajeva nemaju problema sa naplatom.

Kada su u pitanju, građanski predmeti, određene sudije ne prihvataju pismene podneske jer smatraju da su nepotrebni i u svim slučajevima se ne obračunavaju troškovi žalbe pred drugostepenim sudovima.

-Smatram da bi pisanje žalbe u građanskim predmetima pred Višim sudom moralo biti plaćeno svakom advokatu – kazao je Begović.

tariFe

Begović je objasnio da je dozvoljeno da se klijent sa advokatom dogovori o cijeni. Međutim, ovim dokumentom određeno je ispod i preko kojeg iznosa advokati ne bi smjeli da prihvate posao.

Prema članu četiri advokatske tarife, advokat može sa strankom ugovoriti nagradu za svoj rad i u nižem iznosu od

U predmetima čija vrijednost premašuje cifru od 1.000.000 eura u slučajevima za teška krivična djela, advokati mogu da „okrenu“ i na desetine hiljada eura propisanog, ali ne manje od 50 odsto. U slučaju da stranka pristane da plati više „dogovor“ ne smije da premaši petorostruki iznos predviđen tarifom za određenu uslugu.

Osim predmeta čija vrijednost premašuje cifru od 1.000.000 eura u slučajevima za teška krivična djela, advokati mogu da „okrenu“ i na desetine hiljada eura.

On je naveo da pojavljivanje na suđenju za djela za koja je zaprijećena kazna manja od deset godina advokati mogu naplatiti 200 eura.

Kada je u pitanju sastavljanje žalbi na presudu prvostepenog suda za djela do deset godina zatvora ona košta 400 eura. Klijent je dužan platiti 500 eura za žalbe kada se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna preko 10 godina zatvora.

Begović napominje da je advokatima dopušteno da stranke zastupaju na procenat od naplaćenog spora.

– Takođe, advokat i stranka mogu ugovoriti nagradu u paušalnom iznosu kao i nagradu za rad na osnovu satnice koja ne može biti niža od 75 eura za svaki započeti sat –pojasnio je on.

Begović naglašava da prilikom utvrđivanja I naknade troškova advokata stranci koja je uspjela u sporu, sudovi ili drugi državni organi nijesu obavezni da uvaže dogovor advokata i klijenta već troškove postupka obračunavaju po advokatskoj tarifi.

B. rOBOviĆ

Polemike pravnih stručnjaka o Krivičnom zakoniku

Različito o članu koji se odnosi na izazivanje panike i nereda PODGORICA- Osnov za podnošenje inicijative za ocjenu ustanovnosti člana Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje panike i nereda postoji, saopštio je izvršni direktor CEGAS-a, Boris Marić, navodeći da su nadležni zloupotrebljavali taj član.

Istovremeno doktor pravnih nauka, Aleksandar Kovačević, smatra da je član KZCG koji se odnosi na izazivanje panike i nerada, u redu i da treba da postoji.

Akcija za ljudska prava podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana KZCG koji se odnosi na izazivanje panike i nereda i sankcioniše objavljivanje lažnih vijesti.

HRA je predložila Ustavnom sudu da u najkraćem roku prihvati njih-

ovu inicijativu, pokrene postupak ispitivanja ustavnosti člana KZCG koji se odnosi na izazivanje panike i nereda, proglasi ga neustavnim i tako zaštiti slobodu izražavanja.

-Određeni osnov za podnošenje inicijative postoji, posebno u dijelu nesporne potrebe da se ovaj sporni član mora preformulisati u cilju pune zaštite slobode izražavanjakazao je Marić agenciji MINA. Tu je, kako je naveo, potrebno objasniti karakter spornog člana, koji da je primjenjen kako treba ne bi se, u januaru, našla osnova za privođenje novinara.

-Pod tim primarno mislim da ovaj član ne predviđa kažnjavanje za pokušaj, odnosno posljedica krivičnog dijela mora biti dovršena- pojasnio je Marić.

Takođe, kako je pojasnio, zahtjeva se postojanje i umišljajnog izvršenja krivičnog dijela, jer kada se te dvije činjenice uzmu u obzir, „lako se izvlači zaključak da su nadležni organi pristupili diskrecionoj primjeni ovog člana, te da je pozivanje na ovaj član imalo druge motive“.

-Postojanje samog člana kao takvog uz pravilnu primjenu ne bi bilo sporno, ali se sam član mora dopuniti. Tu mislim na propisivanje dužne novinarske pažnje kao osnova za isključenje protivpravnosti- zaključio je Marić.

Na taj način bi se, kako je rekao, uspostavila pravična ravnoteža između potrebe države da suzbije širenje lažnig vijesti sa ozbiljnim posljedicama, i slobode izražavanja sa druge strane.

Kovačević, smatra da je član KZCG

koji se odnosi na izazivanje panike i nerada, u redu i da treba da postoji.

-Siguran sam da će Ustavni sud takvu inicijativu odbiti- rekao je Kovačević agenciji MINA. Takve radnje, kako je objasnio, moraju biti predviđene kao zabranjene i proglašavanjem toga člana zakonika neustavnim, društvo neće biti zaštićeno od potencijalne opasnosti.

Kada se govori o širenju panike i nerede, Kovačević smatra, da je bitno od koga takva radnja dolazi.

-Jer nije isto kada lažna vijest koja bi uzurpirala društvo dolazi od običnog čovjeka i nekoga ko se nalazi na bitnoj funkciji ili položaju- pojasnio je Kovačević. Sloboda izražavanja, kako je naglasio, mora biti ograničena, ali ne i beskonačna. r.p.

Udes na putu Danilovgrad – Spuž

Dvije djevojke povrijeđene DANILOVGRAD - Dvije osamnaestogodišnjakinje su povrijeđene u udesu koji se juče dogodio oko 16 sati u mjestu Kosić, na putu Danilovgrad – Spuž.

Kako je saopšteno iz OKC-a, Uprave policije, povrijeđene osobe su transportovane u Klinički centar u Podgorici.

Povrijeđene djevojke su bile pješaci..

Uviđaj je obavila policija, a istraga će utvrditi kako je došlo do udesa.

M. L.

8

Društvo

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Molebani i litije održani u više crnogorskih gradova

D. MALIDŽAN

Amfilohije: Ovo je zakon prokletog cara Dukljanina

Amfilohije predvodi litiju u Podgorici

PODGORICA - Pristalice Srpske pravoslavne crkve i sinoć su učestvovale u litijama širom Crne Gore koje se održavaju u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nakon odusluženog molebana u Hramu Hristovog vaskrsenja, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije predvodio je litiju ulicama Podgorice. On je kazao da je vjerski zakon ,,zakon prokletog cara Dukljanina“.

– U Crnoj Gori je crkva prisutna od četvrtog vijeka, a samo ovdje su donijeli zakone oni koji ne vjeruju u Hrista i koji misle da je moguće ubiti Hrista na način kako mu je presudio Pontije Pilat – kazao je Amfilohije okupljenim vjernicima SPC.

Molebani i litije su održane i u Andrijevici, Plužinama, Žabljaku, Bijelom Polju, Budvi, Herceg Novom...

U Nikšiću je u toku trajanja molebana, u Hram Svetog Vasililja Ostroškog stigla litija Župljana, Dragovoljića Lukovljana, koji su u popodnevnim časovima krenuli da se pridruže molitvenoj šetnji u Nikšiću.

U Beranama episkop budimljansko-nikšićki Joanikije obratio se pristalicama SPC u Manastiru Đurđevi stupovi.

Prethodno je vladika dočekao litijske pritoke pristigle iz raznih krajeva beranske opštine, da bi nakon toga predvodio litiju koja je od Hrama Svetog Simeona Mirotočivog u centru Berana krenula ka Manastiru Đurđevi stupovi,

Saopštenje Opštinskog odbora DPS Nikšić

„I bi župski fijasko“ PODGORICA - Dugo najavljivani župski karneval doživio je fijasko – u Župi su se juče dogodili Župljani, koji su i pored upornih poziva organizatora litije, odnosno političke šetnje, ostali u svojim domovima, tvrde iz OO DPS Nikšić.

– I bi danas po onoj narodnoj, ,,tresla se gora, rodio se miš“– kazali su u saopštenju.

Kako su istakli, duboko svjesni aktuelnog trenutka koji živi Crna Gora, stanovnici

MZ Župa, pribrano i dostojanstveno dali su podršku zalaganju da se sporna pitanja u našoj zemlji rješavaju u institucijama države Crne Gore, a ne na ulicama.

– Prozreli su Župljani šta se u stvari krije iza tih šetnji i odlučili da ne podrže one koji nas uporno pokušavaju vratiti u prošlost. I pored toga što je danas u Župi bilo više svih nego Župljana, karavan bi neočekivano kratak, što je u ovoj priči organizatorima najbitnije. Pohodiše danas

gdje je služen Moleban Presvetoj Bogorodici – stoji u saopštenju Mitropolije.

U Bijelom Polju vjernici iz Vraneške doline, Majstorovine i okolnih sela stigli su na moleban u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla, a nakon toga su krenuli u litiju ulicama Bijelog Polja do Hrama Sv. Nikole u Nikoljcu.

Ulcinjani su krenuli ispred stare Crkve Svetog Nikole pod Bijelom Gorom ka Baru, gdje su se pridružili Baranima.

Litija u Budvi je krenula od Staroga grada do Manastira Podlastva u Lastvi Grbaljskoj.

Podsjećamo, litije se od Božića organizuju dvaput sedmično, četvrtkom i neđeljom.

N. k.

Župu mnogi nezvani hajduci, ali njihove nacionalističke i rušilačke namjere ovdašnji stanovnici prozreše. Ne pridružiše se onima koje dovezoše autobusima i automobilima iz svih krajeva i to novosagradjenim putem, koji lokalna uprava izgradi na zadovoljstvo svih Župljana, kao i mnoge druge objekte. I istim tim putem se vratiše nazad, da cirkuse ulicama Nikšića. A mještani Župe još jednom pokazaše da nijesu dio hajke koja se vodi protiv Crne Gore i svega što je crnogorsko. Pokazaše da ne žele da budu protiv sebe, svoje djece i njihove budućnosti saopštili su iz DPS-a.

N. k.

AKTUELNO: Veliko interesovanje za novi njemački zako

Kako do posla – pitajte samo

Olakšice se odnose samo na visokoškolce i stručnekvalifikovane radnike koji su nostrifikovali diplomu u SR Njemačkoj ili su im kvalifikacije stručno priznate.

Olakšice se odnose na sva zanimanja iz ovih grupa, a ne samo deficitarna – kazala je načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju Gordana Vukčević PODGORICA - Pošto je veliko interesovanje za zapošljavanje u Njemačkoj nakon usvajanja Zakona o kvalifikovanoj imigraciji, koji će, kako se očekuje, stupiti na snagu 1. marta savjet je svim zainteresovanima da informacije mogu dobiti jedino od Ambasade SR Njemačke u Podgorici i jedino oni imaju nadležnost da saopštavaju informacije o njemu i pratećim procedurama, kazali su Pobjedi iz Zavoda za zapošljavanje.

Načelnica Odsjeka za EURES i međunarodno posredovanje u zapošljavanju Gordana Vukčević poručuje da bez obzira u koju se zemlju putuje ili se želi naći zaposlenje, informacije o viznom režimu treba pribavljati jedino i isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) tih država i kod nadležnih institucija te države. Takođe, svaku informaciju dobijenu drugim putem neophodno je provjeriti u DKP-u i organima te države.

Gordana Vukčević

Olakšice

– Kada je ovaj zakon u pitanju, nezvanično mogu reći da se olakšice odnose samo na visokoškolce i stručne-kvalifikovane radnike koji su nostrifikovali diplomu u SR Njemačkoj ili su im kvalifikacije stručno priznate. Olakšice se odnose na sva zanimanja iz ovih grupa, a ne samo deficitarna i podrazumijevaju da nema prethodne provjere da li postoje radnici tih profila na evidenciji nezaposlenih u Njemačkoj ili u EU – kazala je Vukčević.

To znači da visokoškolci i stručno-kvalifikovani radnici, čija je diploma priznata od nadležnih institucija SR Njemačke, mogu boraviti do šest mjeseci u Njemačkoj radi traženja posla, isključivo pod uslovom da dokažu da imaju dovoljno sredstva da se izdržavaju za to vrijeme i da imaju određeni nivo znanja njemačkog jezika, zavisno od zanimanja.

– Sa druge strane olakšiće za nekvalifikovanu i niskokvalifikovanu radnu snagu nijesu

predviđene niti se državljani trećih zemalja izjednačavaju sa državljanima Njemačke, u pogledu traženja posla i zapošljavanja. Istovremeno, određene olakšice su predviđene za pojedine grupe radnika koje žele dalje usavršavanje – objasnila je Vukčević.

Ona napominje da njemački poslodavci, kao i mnogi poslodavci iz drugih država ili zavodi za zapošljavanje iz inostranstva, u potrazi su za radnom snagom koja nedostaje na njihovim evidencijama nezaposlenih lica.

– Naglašavam da traženje posla u inostranstvu ne zavisi od želje i volje pojedinaca da tamo nađe posao i da se preseli u drugu državu. To zavisi isključivo od potreba inostranog tržišta rada, odnosno posao će naći samo ona lica za čijim obrazovanjem, znanjima i kvalifikacijama postoji tražnja na tom tržištu rada. U najvećem broju slučajeva se traži radna snaga sa iskustvom i određenim nivoom znanja jezika te

Saopštenje UBNOR-a i antifašista Bijelog Polja

Vjerska okupljanja da budu u krugu manastira BIJELO POLJE - Udruženje boraca NOR-a i antifašista Bijelog Polja smatra neprihvatljivim način na koji vjernici SPC iskazuju nezadovoljstvo usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti iz više razloga.

- Prije svega, zato što se u dosadašnjoj vjerskoj praksi pod litijom podrazumijeva vrsta crkvene molitve o velikim praznicima i to samo nekoliko puta godišnje, međutim, sada se ova okupljanja vrše često, nevezano za vjerske praznike, pa kod velikog broja građana Crne Gore, a i šire, poprimaju drugačiju konotaciju.

Naime, postoji mogućnost

zloupotrebe ovih okupljanja, što se ponegdje već i desilo, ali na našu sreću bez većih posljedica, što ne znači da zloupotrebe širih razmjera nijesu moguće - navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su okupljanja na ovaj način rizična sa aspekta bezbjednosti, kako samih učesnika okupljanja, tako i drugih, posebno kada je u pitanju ometanje saobraćaja.

- Zbog toga vjerska okupljanja treba obavljati u krugu crkve i manastira. Veliku opasnost predstavlja i nerazumijevanje novonastale situacije, koje je najuočljivije na društvenim mreža-

ma od strane nekih vlasnika ovih korisničkih profila, gdje možemo sresti, pored ostalih i komentare koji odišu pozivom na nerazumne i pogubne za našu budućnost aktivnosti, na rušenje države i sl. Posebno zabrinjava zloupotreba učenika i djece kojima nije mjesto na ovakvim okupljanjima, posebno iz razloga što ova populacija nije i ne može biti svjesna karaktera ove pojave. Neprihvatljivo je dezinformisanje učesnika litija i javnosti da se Zakonom otimaju crkve, već se radi o njihovom vraćanju stvarnom vlasniku, državi Crnoj Gori koja je bila vlasnik svih ma-

nastira i crkava prije 1918. godine, kada je neustavno ukinuta i crnogorska država i crkva - navodi se u saopštenju i dodaje da je prirodnim slijedom, nakon referenduma i obnove državne nezavisnosti, da se pitanje crnogorske državnosti ovim konačno pravno završi, i to ni na čiju štetu.

Podsjeća se da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donesen u skladu s najboljim međunarodnim standardima i praksom i preporukama Venecijanske komisije i isti obezbjeđuje slobodu i ravnopravnost svih građana i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, što je, kako se navodi, u

duhu trajnih vrijednosti antifašizma na čijim temeljima je izgrađena demokratska Evropa i naša Crna Gora.

- Neprimjerene su uvrede čelnika Mitropolije na račun Josipa Broza Tita, a samim tim prvog partizanskog i antifašističkog pokreta u Evropi, NOB-a i cijelog crnogorskog naroda. Najveći broj građana Crne Gore veoma je zabrinut za tok ovih događaja, posebno iz razloga što ga ova okupljanja podsjećaju na okupljanja 90-ih godina, poslije kojih je slijedila duboka ekonomska i ratna kriza jugoslovenskih naroda.

Smatramo, da ova situacija može da naruši ugled Crne

Gore u Evropi i uspori njen ukupni napredak. Potpuno je jasno da se pričom o otimanju crkava i manastira manipuliše emocijama i vjerskim osjećanjima i da su ovi skupovi sve manje vjerski, a sve više politički usmjereni protiv države Crne Gore.

Podržavamo dijalog koji je jedini legitiman i pravi put razrješenju postojeće situacije za koji je premijer Duško Marković već uputio poziv Mitropoliji crnogorsko- primorskoj, a koji takođe traži i podržava evropski komesar Oliver Varhelji - zaključuje se u saopštenju UBNORa i antifašista Bijelog Polja, koje potpisuje predsjednik, pukovnik u penziji Milisav Šćekić.

B. Č.

Društvo

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

9

on o kvalifikovanoj imigraciji koji stupa na snagu 1. marta Ministarstvo će podnijeti krivične prijave

Linkovi za informisanje Vukčević poručuje svim zainteresovanim koji žele da traže posao u Njemačkoj da se interesuju na linkovima gdje se mogu pronaći zvanične informacije o zakonu Sajtovi su: https://www. bundesregierung. de/breg-en/news/ fachkraefteeinwanderung-1707852 https://www.make-itin-germany.com/en/ visa/kinds-of-visa/work/ skilled-immigration-act/ https://www.bmi.bund. de/SharedDocs/faqs/ EN/themen/migration/ fachkraefteeinwanderung-en/faqs-fachkraefteeinwanderungsgesetzen.html;jsessionid=3FB8 6834FC79B010E374CF3 76F92FCB4.2_cid373

države, koji opet zavisi od vrste posla i zanimanja – kazala je Vukčević.

Navodi primjer da ako bi nostrifikovali diplomu medicinske sestre/tehničara potrebno vam je znanje njemačkog jezika minimalno na nivou B1/B2, za doktore min B2/C1, a često se zahtijevaju i dodatni testovi (znanje stručne terminologije, test razgovor doktor/pacijent i sl.) ili se može tražiti i veći nivo znanja.

– Podsjećam, od oko 37.790 trenutno nezaposlenih na evidenciji Zavoda, tek nešto preko 630 lica se izjasnilo da ima neki nivo znanja njemačkog jezika. I ovom prilikom podsjećam da Zavod, kao institucija kojoj je osnovna uloga posredovanje u zapošljavanju, u kontinuitetu realizuje programe aktivne politike zapošljavanja koji nezaposlenim licima pružaju mogućnost da besplatno usvoje nova znanja i vještine, tražene na tržištu rada – kazala je Vukčević.

Podsjeća da se u SR Njemačkoj

od 1. 1. 2016. primjenjuje član 26. stav. 2. Zakona o zapošljavanju u okviru takozvanog zapošljavanja državljana iz zemalja Zapadnog Balkana, koji pruža mogućnost da se za svaku vrstu zanimanja podnese zahtjev za radnu vizu. Ovaj član je predvidio navedenu olakšicu i za državljane Crne Gore i bilo je predviđeno je Zakon bude na snazi do 31. 12. 2020.

– Prema podacima Federalne agencije za zapošljavanje SR Njemačke, na osnovu pomenutog člana Zakona, navedena institucija je od 1. 1. 2017. godine do 30. 6. 2019. godine izdala 3.791 odobrenje za crnogorske državljane da mogu zasnovati radni odnos u Njemačkoj u skladu sa članom 26 (2) od strane Federalne agencije za zapošljavanje SR Njemačke. U 2017. izdala je 1.433 saglasnosti za zapošljavanje crnogorskih građana u SR Njemačkoj, u 2018. 1.476, a u prvih šest mjeseci ove godine 882 saglasnosti - kazala je Vukčević.

Ona napominje da se radi o broju saglasnosti, a ne broju dr-

žavljana, jer u okviru ovog broja ima saglasnosti koje su više puta odobravane istim licima.

– U istom periodu su odbijena 1.123 zahtjeva za izdavanje ove saglasnosti. Prema podacima EUROSTAT-a u prošloj godini je izdato više od 3.000 dozvola za prvo zapošljavanje građana Crne Gore u EU. Međutim, metodologija EUROSTAT-a smatra prvom dozvolom ako je između zadnjeg izdavanja dozvole i ponovnog odobravanja prošlo šest i više mjeseci. Prema tome, ne možemo reći da je u 2018. godini 3.000 novih ljudi otišlo prvi put iz Crne Gore, već ima i onih koji pet do šest puta vade dozvolu i sl. – kazala je Vukčević.

ZaRade

Kako je istakla Zavod za zapošljavanje nije nadležan za davanje informacija o zaradama u SR Njemačkoj, niti raspolaže tim podacima.

– Zvanične informacije o zaradama u SR Njemačkoj se mogu dobiti posredstvom nadležnih institucija za statistiku ove države i EUROSTAT-a. Ono što, čini mi se, svi znaju jeste da se zarade najčešće objavljuju u bruto iznosu (koja obuhvata i varijabilni dio zarade – nagrade, bonusi sl.) i značajno se razlikuju za ista zanimanja u odnosu na godine radnog iskustva, specijalizaciju, posebna znanja i vještine, radno mjesto (da li je rukovodeće radno mjesto ili ne), poslodavca, savezne pokrajine u kojoj se živi i radi i sl. – kazala je Vukčević.

Ona objašnjava da zakoni država članica EU, koji regulišu uslove i procedure zapošljavanja građana trećih država, su u nadležnosti njihovih vlada i one ih, u skladu sa interesima svojih tržišta rada, donose i mijenjaju.

– Trenutno nemamo informaciju da bilo koja članica EU usklađuje svoj zakon koji se odnosi na zapošljavanja građana trećih država sa njemačkim zakonodavstvom – kazala je na kraju Vukčević. N. KOVaČeVIĆ

Crnogorska dijaspora iz SAD-a uz svoj narod i svetinje

Crkve je gradio crnogorski narod PODGORICA - Upravni odbor Unije CG Global USA oštro je osudio reakcije Vlade Srbije i njihovih ministara, koji kako navode, napadima na Crnu Goru pokazuju da ideja Beograda o stvaranju Velike Srbije još nije poražena.

- Pokušavaju da Crnom Gorom kompenzuju izgubljeno Kosovo. Moraju znati i da je sva Crnogorska dijaspora spremna da bude uz svoj narod i crnogorske svetinje - kazali su iz Unije CG Global USA. Poručuju vlastima iz Srbije da crnogorska dijaspora prati dešavanja, te da će kao i na referendumu 2006. stati na branik domovine.

- Zaboravljaju oni i njihovi poslušnici iz Crne Gore oličeni u opoziciji, ali i sveštenici u mantijama koje predvodi Risto Radović zvani Amfilohije da ovo nije 1918. a ni 90-e kada su sijali svoj krvavi pir.

Moraju znati i da je sva Crnogorska dijaspora spremna da bude uz svoj narod i crnogorske svetinje. Vi gospodo iz Srbije, nijeste donijeli crkve u CG, već ih je radio crnogorski narod i Crna Gora. Pominjete da je oteto prokleto - slažemo se s vama na tome, jer vi najbolje znate kako prolaze oni koji otimaju. Opominjemo vas da dijaspora crnogorska prati dešavanja i isto ćemo kao i na referendumu 2006. stati na braniku domovine.



Poručuju vlastima iz Srbije da crnogorska dijaspora prati dešavanja, te da će kao i na referendumu 2006. stati na branik domovine

Tada olovkama, a danas i drugim raspoloživim sredstvima, ako zatreba. Nećemo dopuštiti da vaš zločinački naum, koji ste sprovodili po Bosni, Hrvatskoj, Kosovu, sprovodite i u Crnoj Gori. Ne zaboravite da je Crna Gora i članica NATO-poručili su iz Unije CG Global USA. R. P.

Iscrtana trobojka na kulturnom dobru

Vandali farbom oskrnavili Duklju PODGORICA - Organizovane grupe, koje ovih dana uništavaju javnu imovinu, ovog su puta farbom oskrnavile lokalitet Duklje, rekavši time sve o odnosu prema istoriji i nasljeđu Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva kulture.

U Ministarstvu osuđuju ovaj vandalski čin i najavljuju krivičnu prijavu zbog devasti-

ranja kulturne baštine.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović naložio je Centru za konzervaciju i arheologiju da već ujutru, primjenom svih stručnih i konzervatorskih mjera, uklone oštećenja sa jednog od najznačajnijih kulturnih dobara u državi.

– Uništavanje zidina Duklje, nešto preko čega niko civilizo-

van ne može preći – poručuju iz Ministarstva.

Ovo je, kako navode iz Ministarstva, nažalost, samo logičan nastavak nakon nedavnog uništavanja spomenika antifašističkoj borbi.

– Sve zajedno govori da onima koji navodno ,,brane svetinje“ smeta sve što je dio istorije Crne Gore. I antifašizam i prva crnogorska država za njih su trn u oku, za koji očito vjeruju da će nestati ukoliko ga prefarbaju lakom distribuiranim posredstvom političkih partija – piše u saopštenju Ministarstva.

N. K.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović smatra da Zakon o slobodi vjeroispovijesti garantuje očuvanje crkava

Poznato je kako je Mitropolija čuvala grobove dinastije Petrović M.B.

a u Njemačkoj o u Ambasadi

zbog devastacije kulturne baštine



Nedopustivo je i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara

Aleksandar Bogdanović

Neprihvatljivo je sa konzervatorskog, ali i kulturološkog aspekta devastirati sakralne objekte probijanjem otvora na freskama svetaca kako bi se obezbijedili fizički otvori za intalacije, kao što je to rađeno, na primjer, u manastiru u Pljevljima PODGORICA - Zakon o slobodi vjeroispovijesti predstavlja istinski, dobar i održiv mehanizam za budućnost kada je u pitanju očuvanje sakralnih objekata koji pripadaju kulturnim dobrima Crne Gore – poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.

On vjeruje da će se u narednom periodu posvećeno i predano, sa posebnim senzibilitetom, raditi na očuvanju crnogorske istorije i baštine i obezbijediti njeno prenošenje u autrentičnom obliku na buduće generacije.

– Posebnu dragocjenost crnogorske baštine čini sakralno nasljeđe koji predstavlja jedinstven trag bogatstva,

izraza i prožimanja brojnih kultura na ovim prostorima.

Upravo zato moramo imati posebno odgovoran i posvećen odnos prema očuvanju autentičnosti i integriteta tog dijela crnogorske baštine.

Država je do danas nastojala da do najveće mjere ulaže u zaštitu baštine koja je u njenom posjedu – kazao je Bogdanović.

Bogdanović je istakao da su ulaganja države sve veća, ali da ima i drugačijih primjera.

– Sadašnji držaoci ne samo da nijesu očuvali crkve kao dragocjenost našeg nasljeđa, već su direktni činjenjem pravili nedopustiva oštećenja.

Neprihvatljivo je sa konzervatorskog, ali i kulturološkog aspekta, devastirati sakralne

objekte probijanjem otvora na freskama svetaca kako bi se obezbijedili fizički otvori za instalacije, kao što je to rađeno, na primjer, u manastiru u Pljevljima. Nedopustivo je i obijanje originalne štukature kako bi se napravio prostor za smještaj unutrašnjeg mobilijara – poručio je Bogdanović.

Ministar je kazao da takvih primjera ima napretek i da Vlada u tome ne vidi ni posvećen ni odgovoran odnos vjerske zajednice prema njenim svetinjama i tvrdnji o savjesnom gazdovanju.

– Zakon o slobodi vjeroispovijesti garantuje nam obezbjeđuje sasvim drugačiji tretman ovih i sličnih objekata – poručio je on.

Dodao je da su obezbijeđena značajna budžetska sredstva, što je garant da će Crna Gora štititi sakralnu baštinu.

– Ne treba podsjećati kakav je bio odnos Mitropolije crnogorsko-primorske prema grobnim mjestima naše ponosne dinastije Petrovića, u Cetinjskom manastiru, koji su bili izloženi devastaciji. Nakon intervencije Vlade, taj prostor je postao kompleks koji nam služi na ponos – ukazao je ministar Bogdanović.

Podsjetio je da je savjesna briga o imovini jedan od ključnih postulata u procesu očuvanja, i zaštite kulturne baštine. R. P.

10

Crnom Gorom

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Održana vanjska proslava Svetog Tripuna

U čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije KOTOR - U Kotoru je juče održana vanjska proslava Svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije.

Proslava je po tradiciji počela dočekom podružnica Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata, nakon čega je uz počasni plotun ispred Katedrale Svetog Tripuna odigrano tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.

Nakon ceremonijala u Katedrali Svetog Tripuna svečanu pontifikalnu euharistiju predvodio je monsinjor dr Ivan Devčić, riječki nadbiskup. Svečanoj pontifikalnoj euharistiji prisustvovala je i američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke, gradonačelnik Kotora Željko Aprcović, predsjednik HGI i poslanik te stranke u Skupštini Crne Gore, Adrijan Vuksanović i ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović.

Potom je uslijedila procesija ulicama Straog grada u kojoj mošti Svetog Trupina po tradiciji nose mornari Bokeljske morarice uz veliki broj

Sa ceremonije u Kotoru

Misa u Katedrali Svetog Tripuna

Kolašin: Ulaganja u modernu medicinsku opremu

Okrugli sto u Bijelom Polju

Kako stati na kraj trgovini ljudima BijelO POlje - NVO Centar kreativnih vještina juče je u Bijelom Polju u okviru realizacije projekta „Od opasnosti do sigurnosti – put za osnaživanje žrtava trgovine ljudima“ koji je podržalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, organizovala okrugli sto pod nazivom „Problem trgovine ljudima“.

Izvršni direktor te NVO Slobodan Tomašević saopštio je da je cilj projekta sprovođenje

kampanja usmjerenih na jačanje nivoa svijesti javnosti u odnosu na potencijalne korisnike usluga žrtava, kao i kampanja namijenjenih široj i ciljanoj javnosti sa željom jačanja svijesti i otpornosti u odnosu na fenomen trgovine ljudima.

- Želimo da ukažemo na bezbjedno korišćenje internet komunikacija i društvenih mreža, a kroz projekat će snažnije uticati na postizanje bolje informisanosti i preventivno će se djelovati kako bi se

vjernika iz Boke Kotorske, Dubrovačko-Neretvanske i Splitsko - Dalmatinske županije, građana i gostiju.

Procesiju su po tradiciji pozdravila zvona Crnogorske pravoslavne Crkve Svetog Petra Cetinjskog čudotvorca, a ispred Hrama SPC Svetog Nikole arhijerejski namjesnik Bokokotorski, paroh kotorski, protojerej stavro for Momčilo Krivokapić i protojerej kotorski Ivan Pajović sa svestenštvom.

Naredne nedjelje, 16. februara, nakon svete mise u 11 sati biće spuštena zastava Svetog Tripuna sa katedrale, čime se završavaju ovogodišnje Tripundanske fešte u Kotoru koje su počele 27. januara na Savindan, kada vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovjesti proslavljaju Savindan i početak Tripundanskih svečanosti.

Vjernici i građani uz počasni odred Bokeljske mornarice 809 i Gradske muzi ke p r vo p o t ra d i c i j i prisustvuju ceremonijalu obilježavanja Savindana ispred Crkve Svetog Nikole u Starom gradu, a potom u podne i ceremoniji Loda, pohvala svecu-zaštitniku grada, koje je ove godine sa katedrale Svetog Tripuna, 1211. put izgovorio mali admiral Bokeljske mornarice Karlo, dvanaestogodišnji Marjan Ribica iz Tivta.

Nakon toga na jarbol katedrale podiže se tripundanska zastava, čime se označava početak proslave sveca Tripuna.

Iv. K.

spriječila sama trgovina ljudima -kazao je Tomašević.

Saradnik na projektu Boris Nedović kazao je da je okrugli sto primjer dobre prakse radi podizanja svijesti javnosti i samog nivoa informisanosti o ključnim stvarima koje su zadesile društvo u 21 vijeku.

- Trgovina ljudima se širi nevjerovatnom brzinom dostižući alarmantne razmjere.

Podaci koji se povezuju sa ovim fenomenom su zabrinjavajući - zaključio je Nedović.

Na okruglom stolu diskutovali su predstavnik CB Bijelo Polje Obrad Balazo, vlasnica Radija „Adriatik“ Azra Hrapović, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević, izvršni direktor NVO Breznica iz Pljevalja Milorad Mitrović, te izvršni direktor NVO Znanje, stav, ponašanje (ZSP) iz Bijelog Polja Beća Čoković.

B. Č.

Sa oKruglog Stola: Ukazali na bezbjedno korišćenje internet komunikacija i društvenih mreža

Novi ultrazvučni aparat na usluzi pacijentima Nabavka ovako modernog aparata predstavlja veliki iskorak za kvalitet zdravstvene zaštite naših građana, istakla je Dragica Popovič, direktorica Doma zdravlja KOlAŠiN - Medicinska oprema Doma zdravlja je bogatija za savremeni ultrazvučni aparat „affiniti 30“.

Moderni aparat proizveden u Filipsovim pogonima ima konveksnu, endovaginalnu i kardiološku sondu i nabavljen je posredstvom Fonda za zdravstveno osiguranje.

Kako je istakla Dragica Popović, direktorica Doma zdravlja, ovo je veliki iskorak kvaliteta zdravstvene zaštite građana Kolašina i realizovana je zajedničkim naporom menadžmenta, ustanove, Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva.

- U našoj ustanovi svakog mjeseca oridinira 15 specijalista, tako da će sa novim aparatom izuzetno podići nivo zdravstvene zaštite. Jasno je koliko će znanje i iskustvo specijalista dobiti na značaju sa ovim aparatom, a najvažnije je što će kolašinski pacijenti imati usluge kojima bi se ponosile i najsavremenije medicinske ustanove, istakla je Dragica Popović.

Ona je podsjetila da je na ovaj način nastavljena modernizacija medicinske opreme u

Dragica Popović

Domu zdravlja. Rekonstrukcijom RTG kabineta, nabavkom savremenog RTG aparata „simens“, potpunim obnavljanjem i osavremenjivanjem laboratorijske opreme u kabinetu laboratorijske analize, kao i opremanjiem oftamološke ambulante, potvrđuju se stalni napori podizanja kvaliteta zdravstvene zaštite.

- Nabavkom ovoga ultrazvučnog aparata zdravstveni sistem Crne Gore potvrđuje nastojanja da se prate savre-

meni trendovi i dostignuća.

Prošle godine smo rekonstruisali zdravstveni punkt u Manastiru Morača, a ove godine ćemo taj posao uraditi u Dragovića Polju. Na ovaj način potvrđujemo brigu prema stanovnicima sela i uopšte tom području. Za sve ove projekte imamo podršku Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva. Kolašin kao turistički grad ima sigurnog parntera u našoj ustanovi, istakla je Dragica Popović, direktorica Doma zdravlja.

Dr. D.

Svijet

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

11

Alarmantno stanje na brodu koji je u karantinu od 3. februara

Na kruzeru 70 zaraženih korona virusom JOKAHOMA - Još šest slučajeva oboljelih od korona virusa zabilježeno je među putnicima kruzera „Dajmond princes“, usidrenog kod japanskog grada Jokohama. Na kruzeru se nalazi i crnogorski državljanin koji prema posljednim informacijama, nije zaražen korona virusom.

Na brodu koji je u karantinu od 3. februara, nalazi se

ADIS ABEBA - Afrički lideri su danas osudili bliskoistočni mirovni plan predsjednika SAD Donalda Trampa označivši ga ilegalnim. Oni su na samitu Afričke unije (AU) izrazili solidarnost sa Palestincima.

Pedsjedavajući Komisije AU Musa Faki Mahamat rekao je okupljenim šefovima država da plan koji je objavljen krajem januara predstavlja „kršenje mnogobrojnih rezolucija Ujedinjenih nacija i Afričke unije“.

Mahamat je naveo da je plan pripremljen bez međunarodnih konsultacija i da je „pogazio prava palestinskog naroda“, a okupljeni u glavnoj sali sjedišta Afričke unije su mu aplaudirali.

Dugo odlagani Trampov mirovni prijedlog Palestinci su odmah odbacili.

Oni bojkotuju Trampovu administraciju otkako je priznala Jerusalim kao glavni grad Izraela u decembru 2017.

Trampovim planom se predviđa odobrenje Izraelu da anektira jevrejska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, na kojoj Palestinci namjeravaju da osnuju svoju državu.

Odlazeći predsjedavajući AU, predsjednik Egipta Abdel Fatah el Sisi izjavio je juče da će „palestinska stvar uvijek biti u srcu i na umu narodu Afrike“.

Njegov nasljednik, predsjednik Južne Afrike Siril Ramafosa je uporedio Trampove prijedloge sa propisima koji su

3.700 putnika iz 50 zemalja.

Kruzer je napustio Jokohamu 20. januara i vratio se 3. februara.

Među putnicima je bio kineski državljanin zaražen korona virusom, koji se 25. januara iskrcao u Hongkongu.

Japanske vlasti odlučile su da brod stave u dvonedjeljni karantin kako bi sprovele medicinske testove nad svim putnicima.

Na brodu je 3.700 putnika

Afrički lideri odbacili Trampov mirovni plan

Solidarni sa Palestincima Ubijena dva američka vojnika Sa sastanka Afričke unije

važili za vrijeme aparthejda u njegovoj zemlji.

- Kada sam to slušao i pročitao sve što je o tome napisano, podsjetilo me je na užasnu istoriju kroz koju smo mi prošli u Južnoj Africi - rekao je on.

Palestinski predsjednik Ma-

hmud Abas, koji redovno prusustvuje samitima AU, ove godine nije doputovao u Etiopiju.

On putuje u UN da izvrši pritisak za donošenje rezolucije Savjeta bezbjednosti kojom se osuđuje Trampov prijedlog.

Očekuje se da SAD ulože veto na rezoluciju.

Abasa je u Adis Abebi predstavljao palestinski premijer Muhamed Štajeh koji je ponovio stav palestinskih lidera da Trampov plan „uopšte nema legitimitet“.

Akcija makedonske policije na putu Kumanovo – Kriva Palanka

U kamionu pronašli 26 migranata iz Bangladeša KUMANOVO - Policija Sjeverne Makedonije saopštila je danas da je otkrila 26 migranata u jednom kamionu na magistralnom putu Kumanovo – Kriva Palanka.

Kako se navodi, u šleperu mar-

Nove žrtve u Avganistanu

ke DAF sa skopskim registracijama, pronađeno je 26 migranata iz Bangladeša, od kojih je osam maloljetno.

Policajci su taj kamion zaustavili sinoć oko 21 sat na regionalnom putu na sjeveroistoku

zemlje, a vozač, trideset osmogodišnjak iz Radoviša i migrant su privedeni u policijsku stanicu u Kumanovu.

Migranti iz Bangladeša su nakon toga odvedeni u Tranzitni centar „Tabanovce“.

Od 26 migranata 8 je maloljetno

KABUL - Dva američka vojnika su ubijena, a šest je ranjeno u napadu koji je mitraljezom izveo jedan avganistanski vojnik na istoku Avganistana, saopštila je juče američka vojska.

- Prema novim informacijama, osoba u avganistanskoj uniformi otvorila je mitraljezom vatru na zajedničke američke i avganistanske snage rekao je juče u saopštenju portparol američkih snaga u avganistanu Soni Leget.

On je prethodno potvrdio da su u napadu koji se dogodio ju-

če u provinciji Nangarhar ti vojnici bili na meti direktne vatre.

Guverner provincije Šah Mahmud Mejakli rekao je u audio poruci medijima da su u napadu ranjena tri avganistanska vojnika.

Rekao je da za sada nije jasno da li se radi o namjernom incidentu koji je izazvala osoba koja se infiltrirala među američke i avganistanske snage ili o nesrećnom slučaju.

Portparol američkih snaga takođe je rekao da je za sada nepoznat uzrok tog napada.

12

Marketing

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Kultura

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

13

INTERVJU: Ivan Herceg, hrvatski pjesnik i urednik u časopisu „Poezija“

Bez riječi i knjiga mi smo ništavilo U ljudskoj je prirodi čežnja za ljubavlju, svih vrsta, pa tako i pjesnika, pisaca da to na svoj način zabilježe, i to se neće prekinuti, koliko god kao društva, kao čovječanstvo, sve više težili dokidanju onoga od krvi i mesa, a sve više prihvatali tehnologije i selili se u digitalne i virtuelne prostore Goran Čižmešija

PODGORICA - Poezija savremenog hrvatskoga pjesnika i prozaika Ivana Hercega, objavljena u šest knjiga, u samom je vrhu savremenog hrvatskog i regionalnog pjesništva. Putovanje, lutalaštvo, unutarnji pejzaži i krajolici svijeta, gotovo mitski se preslikavaju u avanturama jezika ovoga autora, čija je poezija prevedena na desetak svjetskih jezika.

Herceg je zamjenik glavnog urednika časopisa „Poezija“, koji od 2005. godine izlazi u Zagrebu, urednik biblioteke „Poezija“, suorganizator književnog festivala „Stih u regiji“ i urednik u Jutarnjem listu.

Objavio je knjige pjesama „Naša druga imena“ za koju je dobio nagradu „Goran“ za mlade pjesnike, „Noć na asfaltu“ (nagrada „Zdravko Pucak“), „Snimke zemaljskih uzdaha“, „Anđeli u koroti“, „Nepravilnosti“, „Kad će doći Babilon“ (nagrada „Rikard Jorgovanić“) i knjigu kratkih „Goli“. Osim knjiga objavljenih kod zagrebačkih izdavača objavljene su mu i knjige prevoda na bugarski u Sofiji i na poljski jezik u Varšavi.

POBJEDA: Gotovo u svim Vašim pjesničkim zbirkama prisutni su toposi sa putovanja po raznim krajevima svijeta, kafei, knjižare, ulice, gradovi... Šta možeš danas reći o tim putovanjima iz kojih se tvoja poezija ispisuje kao neka vrsta putopisnoga ozračja?

HERCEG: Putovanje je ljepota, svojevrsna igra na koju se odlučujemo u stvarnosti ili u mašti, putovanje je nepredvidiva pjesma, kao i sam neukrotiv život. Stalni nemir i stalnu potragu doživljavam kao nešto što mi je, i kao običnom čovjeku, i kao pjesniku, zapravo urođeno. Neprocjenjiva su iskustva s literarnih putovanja, primjerice prošle godine u Njujorku gdje sam, među ostalim, uživao u studiju lokalnoga radija u Chinatownu slušajući uživo izvrsnu poeziju američke pjesnikinje Harmony Holiday. Ili pak čitanje stihova na desetak mjesta, od jedrilice na pučini preko dvorišta obiteljskih kuća do trga ispred mjesne crkve, i to u ponoć, na divnom pjesničkom festivalu Voix Vives u francuskome Setu. Za dvomjesečnog boravka u Njujorku prošle godine počeo sam da pišem i novu knjigu pjesama pa doista mogu reći kako su putovanja za mene i više nego podsticajna, dijelom vjerojatno i zato što u tim „mirnim“ trenucima izbjegavam uobičajenu kakofoniju vrloga novog umreženog svijeta.

POBJEDA: Da li Vas u svemu tome vuče prevashodno strast za putovanjem ili Vas pokreće nešto posebno što se nužno preoblikuje u tekst i poeziju?

HERCEG: Oduvijek sam putnik, bilo da je riječ o putovanji-

ODUVIJEK SAM PUTNIK: Ivan Herceg

ma riječima, knjigama ili zamišljenim i stvarnim gradovima, državama... Inspirativna su mi nova mjesta, ljudi, kulture, tako da iz toga najčešće proiziđe i neki tekst, bilo poezija, putopis ili novinski članak. U posljednje vrijeme u tom smislu sve češće kombinujem esencijalnu potrebu pjesnika putnika s onom posve disciplinovanom

uredničkom kako bih ostvario kontakte, veze za nova literarna druženja hrvatskih i stranih pisaca, za prevode pojedinačnih knjiga, antologije… Nedavno sam bio u Sofiji i Burgasu u Bugarskoj kako bih s tamošnjim kolegama i prijateljima pjesnicima finalizovao dogovor za rad na antologijama savremenog bugarskog i savre-

menog hrvatskog pjesništva na hrvatskom i bugarskom jeziku. U posljednjih pet-šest godina više sam fokusiran na posao urednika u „Poeziji“, u Biblioteci „Poezije“ i kao suorganizator festivala „Stih u regiji“ te kao koordinator međunarodne književne saradnje HDP-a s više evropskih zemalja. Sreća nakon objavljivanja

Književna scena je mnogo bolja nego devedesetih POBJEDA: S obzirom na Vaše uređivačko iskustvo i učešće na mnogobrojnim regionalnim i svjetskim književnim festivalima, kako vidite hrvatsku i regionalnu književnu scenu, u kontekstu izdavačkih projekata i druge saradnje?

HERCEG: Na književnim scenama tzv. regije, odnosno drNaslovnice časopisa „Poezija“

žava nastalih nakon raspada Jugoslavije, situacija je danas umnogome bolja nego što je bila u 90-ima, pa i početkom 2000-ih. Pisci se više međusobno čitaju, lakše je doći do knjiga iz susjednih država, više se putuje na pjesničke festivale i na druga čitanja. U vezi s tim naporima svakako valja spomenuti ljubljanski časopis

knjige nekog kolege pjesnika ili nakon uspješno završenog pjesničkog festivala SUR u Zagrebu katkad je veća i od one nakon novostvorene vlastite pjesme ili pak priče.

POBJEDA: S druge strane svih tvojih putovanja u knjizi „Nepravilnosti“ čitamo iskaz: „Zatvoren sam u sobi, zatvoren./Soba sam ja, soba si ti, soba je riječ.“ Odjednom, dakle, ulazimo u jedan zatvoren mikroprostor jezika? Što možete reći o tome?

HERCEG: Riječi treba istinski poštovati, one su i život i smrt, bezvremenost i svevremenost, bez riječi, poezije i knjiga mi smo ništavilo. Jezik čuva našu srčiku, strast i slobodu, te istinu. I uvijek našu samoću. U „Nepravilnostima“ sam, naime, iz „dijaloga“ između Dvoje prešao u svojevrsni monolog, koji se mjestimice pretvarao u muk, odsutnost i šutnju kao krajnji, sudbinski govorni čin.

POBJEDA: Kada je u pitanju taj dijalog „dvoje“, kako kažete, (poetske) tenzije između žene i muškarca, u Vašim stihovima, kako zapisuje Ervin Jahić načelo je najvišega reda. Što je u suštini tog dijaloga i šta možete reći danas o temama ljubavi i erosa u poeziji?

HERCEG: Mislim da su ljubav i eros u poeziji jednako potrebni i jednako važni kao i smrt, odnosno duhovno, onostrano ili pak angažovanost. Ljubav je s jedne strane nadrealna, neshvatljiva, kao fatamorgana, a s druge posve opipljiva, tjelesna, te tako i uvijek pogodna i posebna za stih. U ljudskoj je prirodi čežnja za ljubavlju, svih vrsta, pa tako i pjesnika, pisaca da to na svoj način zabilježe, i to se neće prekinuti, koliko god kao društva, kao čovječanstvo, sve više težili dokidanju onoga od krvi i mesa, a sve više prihvatali tehnologije i selili se u digitalne i virtuelne prostore.

Erotsko u literaturi uz to pomaže i u borbi protiv licemjerja i tabua, a to je i u današnje vrijeme itekako važno. U Hrvatskoj trenutno imamo veliku poetičku raznolikost, no zanimljivo je da je sve zapaženiji i jedan krug mlađih pjesnika

„Poetikon“, festival „Poligon“ u Mostaru, aktivnosti „Trećeg trga“ u Beogradu ili „Ratkovićeve večeri poezije“ u Bijelom Polju. Nadamo se da smo i mi barem malo pomogli našim festivalom „Stih u regiji“ te časopisom „Poezija“ u kojem redovno objavljujemo relevantna pjesnička imena iz Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Dakako, sve to bez ikakvih ideoloških i nostalgičarskih natruha, uvažavajući i priznajući samo kvalitet.

koji se vraćaju motivima prirode - a to na neki način znači i nevinosti, čistoći i čežnji - kao što su Alen Brlek, Goran Čolakhodžić ili Ivan Šamija.

POBJEDA: Zamjenik ste glavnog urednika u časopisu „Poezija“ i urednik u Biblioteci tog časopisa koji izlazi od 2005. godine. Što je za hrvatsku i regionalne književne scene značila i znači „Poezija“?

HERCEG: Časopis neumorno prati aktuelnu pjesničku produkciju u Hrvatskoj i u širem susjedstvu, te u Europi i svijetu. Objavljujemo intervjue s pjesnicima, kritike, eseje, pjesničke epistole itd, sve u vezi s poezijom. Objavili smo poeziju i intervjue praktički sa svim najvažnijim starijim i mlađim hrvatskim pjesnicima, s onima iz susjednih književnosti., te s mnogim poznatim svjetskim pjesničkim imenima, među ostalim s Adamom Zagajevskim, Mahmudom Darvišem i Čarlsom Simićem. Zanimljiva su i naša muzička CD izdanja, na primjer rok verzije pjesama velikoga Slavka Mihalića ili pak „Ritam and Rif“, na kojemu hrvatske muzičke zvijezde pjevaju hrvatske pjesnike: Josipa Lisac otpjevala je pjesmu „Zavjet“ Vesne Parun, Darko Rundek pjesmu Gordane Benić, a Nina Romić stihove Ane Brnardić itd.

Važna su i naša mini predstavljanja i objavljivanja savremenih pjesnika iz susjedstva, kojih je bilo barem petnaestak - od savremenog slovenskog pjesništva, mađarskog, bosanskohercegovačkog do crnogorskog, makedonskog i bugarskog. Budući da je slika poezije poprilično zagađena koječim na internetu, uredništvo „Poezije“ nastoji to ‘pročistiti’ kako bi ljubitelji stiha mogli dobiti najbolje i najaktualnije iz regije i svijeta.

Vjerujemo da u tome uspijevamo, a tome svjedoči i popularnost našega časopisa u Hrvatskoj i šire, pa i u svijetu jer smo naša izdanja na engleskome predstavljali i u SAD-u i u Kini.

POBJEDA: Vaša priča „SMS - cvjetni porno“ uvrštena je u Antologiju hrvatske erotske priče „Libido. hr“. Što možeš reći o interesovanju i čitanju poezije i proze, s obzirom da se često može čuti da u tom kontekstu prozno stvaralaštvo ima prevlast?

HERCEG: Na moju veliku radost, pjesništvo u Hrvatskoj doživljava svojevrsnu renesansu, barem kad je riječ o pisanju poezije. Mnogo je izvrsnih najmlađih autora, koji su objavili tek knjigu ili dvije, od Marije Dejanović i Monike Herceg do Martine Vidaić, Mateje Jurčević i Denisa Ćosić. Interes za poeziju postoji, to se vidi i po posjećenosti na promocijama pjesničkih knjiga, pa i na našem festivalu „Stih u regiji“. Što se tiče samoga čitanja, probrana publika, koja je uvijek bila uz pjesništvo, naravno čita knjige pjesama. I ne treba se previše žaliti, publika vezana uz stih oduvijek je bila mala ali odana. Prozi pak ne treba previše reklame, ona je sama uzima, ponekad i nezasluženo, no valja spomenuti neke dobre prozne knjige koje su u posljednjih godinudvije objavljene u Hrvatskoj, a to su svakako „Ciganin, ali najljepši“ Kristijana Novaka, „Proslava“ Damira Karakaša ili „Poštovani kukci i druge jezive priče“ Maše Kolanović.

Ljubeta LABOVIĆ

14

Feljton

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

DOKAZ IZ 1769. GODINE O ODNOSU CRNOGORSKOG NARODA I SVEŠTENSTVA PREMA SRPSKOJ CRKVI

1.

Da je Brkić bio naš poglavar, unijeli bi ga na rukama! » Piše: Slobodan ČUKIĆ Združena velikosrpska propaganda (beogradska i ostala) pokušava da iz petnih žila pobije notornu činjenicu da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samostalna i autokefalna. Uprkos mnoštvu dokumenata koji o tome svjedoče, ideološki krivotvoritelji pečatno negiraju istorijsku autokefalnost Cetinjske mitropolije. Omiljeni „argument“ glasi da je njen istorijski položaj bio „prolazna“ situacija uslovljena osmanskom okupacijom. Tvrdi se da je Crnogorska pravoslavna crkva bila samo „privremeno“ odvojena od „majke“ Pećke patrijaršije (čitaj: Srpske crkve) čekajući pogodan istorijski momenat kada će se „s radošću“ vratiti u krilo svoje matice. Prema toj istorijskoj krivotvorini, na Cetinju je održavan ugasli srpski plamen, sve do časa kada su Crnogorci pohrlili u „majčina“ njedra, poništavajući sve ono za šta su stoljećima prolivali krv. Ovi falsifikatori pritom ne pominju karađorđevićevku okupaciju Crne Gore u oktobru 1918. godine, ni sramno ukidanje crnogorske države i Crnogorske crkve, ni masovne zločine koje je „oslobodilačka“ vojska Aleksandra Karađorđevića počinila nad crnogorskim narodom, ni komitsko-narodni crnogorski ustanak koji su „oslobodioci“ ugušili u krvi.

DNEVNIK

Ovdje želimo da ukažemo da, osim akata koji potvrđuju autokefalni status Crnogorske pravoslavne crkve, postoji još SNAŽNIJI (I VAŽNIJI!) dokaz o tome da crnogorsko sveštenstvo i crnogorski narod svjesno nijesu željeli Pećku patrijaršiju, odnosno, Srpsku crkvu, kao nadređenu „majku-crkvu“.

To je ono što je ključno i o tome jasno svjedoči dokument iz 18. vijeka. Riječ je o dnevniku ruskog majora Rozenberga iz 1769. godine u kome se, pored ostalog, govori o odbijanju crnogorskog sveštenstva i naroda na Cetinju da prihvati pećkog patrijarha Vasilija Brkića. Brkić se obreo u Cr-

Da su Crnogorci htjeli pećkog patrijarha, kako tvrdi Amfilohije, nesumnjivo je da bi iskoristili boravak izbjeglog patrijarha Vasilija Brkića na Cetinju da cetinjski tron uzdignu na patrijaršijski rang i tako ojačaju „srpsku Spartu“

Da su Crnogorci zbilja u svojim srcima gajili ideju da Cetinje treba da očuva plamen ugasle Pećke patrijaršije, kako nas u to ubjeđuju falsifikatori crnogorske istorije, jasno je da bi 1769. godine izbjeglog pećkog patrijarha Vasilija Brkića dočekali radosno i raširenih ruku. Da je bilo tako, crnogorski sveštenici bi ga, baš tu na Cetinju, bez dvoumljenja na rukama unijeli u Manastir

Cetinjski manastir, crtež

noj Gori nakon ukidanja Pećke patrijaršije 1766. godine.

Stigao je u našu zemlju 1767. i boravio u njoj dvije godine do oktobra 1769.

Rozenbergov dnevnik svjedoči da su - uprkos pokušajima ruskog kneza Jurija Dolgorukova da tokom avgusta, septembra i oktobra 1769. uvede Brkića na „mala vrata“ u Cetinjski manastir i posjedne ga na cetinjski tron - crnogorski monasi i crnogorski narod to odbili, čime su na najjasniji način pokazali da pećki (srpski) patrijarh NIJE NJIHOV POGLAVAR.



ŠTO GA NE USTOLIČIŠE?

I tu se vraćamo na tvrdnju s početka – da je Crnogorska crkva navodno bila samo „privremena“, iščekujući momenat za povratak u krilo „majke-crkve“.

Da su Crnogorci zbilja u svojim srcima gajili ideju da Cetinje treba da očuva plamen ugasle Pećke patrijaršije, kako nas u to ubjeđuju falsifikatori crnogorske istorije, jasno je da bi 1769. godine pećkog patrijarha dočekali radosno i raširenih ruku. Da je bilo tako, crnogorski sveštenici bi ga, baš tu na Cetinju, bez ikakvog dvoumljenja na rukama uni-

Kaluđeri pred Cetinjskim manastirom

Knez Jurij Dolgorukov u starosti

Dnevnik ruskog majora Rozenberga svjedoči da su, uprkos pokušajima kneza Jurija Dolgorukova, da tokom avgusta, septembra i oktobra 1769. uvede pećkog patrijarha Vasilija Brkića na „mala vrata“ u Cetinjski manastir i posjedne ga na cetinjski tron - crnogorski monasi i crnogorski narod to odbili

jeli u Manastir i posadili na tron pored crnogorskog mitropolita Save Petrovića Njegoša. Da su htjeli pećkog patrijarha, kako tvrdi Amfilohije, nesumnjivo je i da bi iskoristili tu jedinstvenu priliku da cetinjski tron uzdignu na patrijaršijski rang i tako ojačaju „srpsku Spartu“.

Bilo bi tako, jer nije bilo nikakvih prepreka za to. Crnogorci su bili u prilici da učine upravo ono što Amfilohije tvrdi da su navodno željeli. Sve se bilo „namjestilo“ za takav rasplet, sve im je išlo na ruku.

Patrijarhovo sjedište u Peći bilo je ukinuto. Od ukidanja je prošlo već tri godine. Vasiliju Brkiću tamo nije bilo povratka.

Dakle, zdravorazumski je misliti da Crnogorci, da su zbilja doživljavali Vasilija Brkića kao poglavara, ne bi propustili priliku da „vozljubljenog patrijarha“ ustoliče na Cetinju baš onako kako su to po legendi učinili Dubrovčani oko 997. godine kada su dolazak dukljanskog arhiepiskopa Ivana, koji je pred Samuilom

utekao iz Duklje u Dubrovnik, iskoristili da uzdignu Dubrovačku biskupiju na rang nadbiskupije.

Situacije u kojoj se ovo dešavalo nastala je u momentu kada je ruski knez Dolgorukov došao u Crnu Goru, i po dolasku na Cetinje, stavio u zatvor crnogorskog gospodara Šćepana Malog, da bi nadalje, neograničeno upravljao Crnom Gorom od avgusta do oktobra 1769. Dolgorukov je u ralizaciji svojih planova računao na Brkićeve usluge i čak uspio da nakratko izdejstvuje njegovo prisustvo na liturđiji u Cetinjskom manastiru. Ali mu ipak nije pošlo za rukom da ostvari krajnji cilj i ustoliči Brkića u Manastiru.

Zbog toga ŠTO TO NIJE HTJELO CRNOGORSKO SVEŠTENSTVO I NAROD!

Ovo je neosporan istorijski događaj. Amfilohije, Joanikije i Gojko Perović mogu da žmure pred dokumentima koji govore o autokefalnosti Cr-

nogorske crkve, a koje i sami posjeduju. Mogu da glume da su ti fakti beznačajni i da ih ne obavezuju.

ALI NIKAKO NE MOGU POBITI ČINJENICU DA JE VASILIJE BRKIĆ BIO NA CET I N J U, D A J E I M A O OTVORENU PODRŠKU DOLGORUKOVA I DA SU GA CRNOGORSKI SVEŠTENICI ODBILI! Crnogorcina nije padalo na pamet da Vasilija Brkića kao patrijarha Srpske crkve, tobožnje „majke-crkve“, prihvate na Cetinju, pa je „vozljubljeni“ patrijarh na koncu napustio Crnu Goru.

Neobično je što ovo ne pominju ni Novak Adžić, ni Vladimir Jovanović, dobri i pouzdani poznavaoci crkvene problematike. Jer, ovo je suštinsko, ključno, važnije od crkvenih akata u kojima se pominje crnogorska autokefalnost. Značajnije je zato što svjedoči o narodnoj zagledanosti u sopstvenu crkvu, o narodnom zadovoljstvu zbog postojanja Crnogorske crkve, o narodnoj brizi za opstanak

Mitropolit Sava Petrović

Mogući portret Vasilija Brkića

NAROD JE BRANIČ CRKVE

Crnogorske crkve, odnosno, o visokoj narodnoj svijesti o njenom očuvanju u duhu one Njegoševe „Muž je branič žene i đeteta, Narod branič crkve i plemena“.

VOJNI UPRAVITELJ

Ruska vojna misija stupila je na tlo Crne Gore 31. jula 1769. godine. Rozenberg svjedoči da se Dolgorukov još od prispijeća ponašao kao vojni upravitelj i da je u toj ulozi djelovao dva i po mjeseca, sve do odlaska iz nje 13. oktobra. Iz njegovog spisa nedvosmisleno proizilazi da je ruski knez u tom periodu izdavao naredbe guvernaduru Joku Radonjiću i drugim plemenskim glavarima, kao i da je donosio presude u međuplemenskim sporovima i drugim predmetima.

Rozenberg navodi da je Šćepan Mali bio zatvoren u Cetinjskom manastiru od 7. avgusta do 8. oktobra 1769.

Dakle, puna dva mjeseca. Crnom Gorom se nije moglo vladati iz tamnice. Dok je Šćepan Mali bio u zatvoru, Dolgorukov je držao vlast u rukama.

PATRIJARH

Nas najviše zanima pećki patrijarh o kome Rozenberg nudi mnoštvo važnih detalja.

Dolgorukov se sa Vasilijem Brkićem srio već 2. avgusta u manastiru Brčeli! Dan ranije, kod Dolgorukova je u Brčelima bio Brkićev predstavnik, kaluđer Avakum. U tom svjetlu, upada u oči da Dolgorukov tih dana nije imao nikakav kontakt sa crnogorskim mitropolitom Savom, iako je Savin predstavnik Teodosije Mrkojević 1. avgusta takođe pozdravio ruskog kneza u Brčelima. Sve je to vrlo indikativno. Još je indikativnije što se Dolgorukov s pećkim patrijarhom 2. avgusta sastao dva puta, pri čemu su razgovarali nasamo.

(Nastavlja se)

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Marketing

15

16

Hronika Podgorice

Dobra ponuda domaćih proizvoda na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro

D. MALIDŽAN

Kvalitetnom proizvodu kupci se rado vraćaju

ZDRAVLJE NA USTA ULAZI: Sa sektora domaćih proizvoda

Na zelenoj pijaci u TC Mol of Montenegro proteklog vikenda bila je dobra ponuda voća, povrća, meda, sokova, džemova, raznih vrsta brašna i drugih proizvoda sa domaćih gazdinstava iz svih krajeva Crne Gore.

TRADICIJA

Salković Velida i Fadilj u ponudi su imali domaće proizvde sa svog imanja u selu Potkrajci, kod Bijelog Polja. Krompir su prodavali po 60 centi, crni luk euro i po, domaće turšije po četiri eura, kisjeli kupus tri eura, pasulj četiri eura, kukuruzno i ražano brašno po euro i po, heljdino tri, a ječmeno i pšenično po euro.

- Sve je domaće. Njive đubrimo stajskim đubrivom.

Kao dokaz tu je i kukruz sa našega imanja, od kojega pravimo brašno. Sjeme nam je ostalo od đeda. Čuvamo ga, ako nemamo za prodaju ostavimo ga za sebe. Kupci prepoznaju da su naši proizvodi kvalitetni i vraćaju nam se. Dolazimo subotom i nedjeljom – kazala je Velida.

Rajko Dabanović nudio je proizvode iz Seoca iz Crmnice.

- Ovaj sok od šipka dajem i mojim unučadima. Jednom ko je kupio kod mene vazda mi se vrati. Znaju ljudi da procijene kvalitet – kazao je Dabanović, koji je u ponudi imao i sokove od zove, drenjine, nane, kao i džemove od drenjina i šipurka.

Vinka i Vlado Lekić iz sela Komarno u Crmnici domaći med prodavali su po 12, a sok

od divljeg šipka četiri eura.

- U našim proizvodima nema nikakve hemije. Vikendom prodajemo ovdje na pijaci. Zadovoljni smo, stekli smo stalne mušterije – kazala je Vinka.

I Miloš Perović sok od divljeg šipka, koji je ubrao u selu Dobro Polje, ispod Glave Zete, prodavao je četiri eura. U ponudi, ističe on, od skoro ima i sok od bundeve, a promotivna cijena je dva eura.

- Stare mušterije mi se uvijek vraćaju, što značu da su zadovoljni mojim proizvodima – kazao je Perović.

zDRAvlJe

Mihailo Vujović kupio je dva litra domaćag soka od šipka.

- Sezona je virusa, a protiv njih je najbolji sok od divljega šipka. Redovno ga pijem – kazao je Vujović.

Nenad Kovač, koji je prodavao čajeve sa Pivske planine, kaže da mu najbolje prolazi mala mlečika, koja je dobra za prostatu, kao i čajevi za srčane tegobe.

- Za plućne bolesti preporučujem travu ivu, za koju se u narodu kaže ,,trava iva od mrtvoga pravi živa“ – kaže Kovač.

Među izlagačima domaćih proizvoda bio je i Željko Đuranović, koji je prodavao predmete koje pravi od drveta.

- Tucanj za kačamak je tri eura, maslinove daske za serviranje od pet do 10 eura. Spirale za med su po tri eura, a varjače po euro – izdvojio je iz ponude Đuranović.

I. M.

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Žitelji Podgorice putem Fejsbuka tokom prvog dana postavili 450 pitanja Prvi put u posljednjih dvadesetak godina žitelji glavnog grada imali su priliku da direktno od gradonačelnika dobiju odgovor na postavljena pitanja.

Naime, Glavni grad je osmislio zanimljiv projekat - da građani putem Fejsbuka postavljaju pitanja, a da prvi čovjek Podgorice Ivan Vuković daje odgovore putem video-linka. Da je takva ideja probudila veliko interesovanje kod građana za učesće u razvoju grada (za razliku od javnih rasprava koje su nerijetko slabo posjećene), svjedoči broj postavljenih pitanja prvi dan – čak 450. Veliki broj građana, između ostalog, interesovao se što će biti na mjestu tržnog centra ,,Beko“ u centru grada, za izgradnju istočne tribine stadiona Budućnosti, kao i za rješavanje problema divlje deponije kod Reciklažnog centra na Vrelima Ribničkim.

Na mjestu robn ,,Beko“ gradiće tr vrijedan 70 mili

INTeReSOvANJe

Veliki broj sugrađana pitao je što će biti na mjestu tržnog centra ,,Beko“ u centru grada.

Gradonačelnik Ivan Vuković kazao je da je namjera uprave da promijeni izgled tog dijela grada, te da postoje interesovanje jednog broja kompanija da se na mjestu „Beka“ gradi ne samo moderan tržni centar, već i hotelski i kongresni centar sa rezidencijalnim dijelom.

- Ako se u narednih nekoliko mjeseci stvore planski uslovi za to, a nadamo se da hoće jer smo insistirali kod Vlade za to, na tom prostoru uskoro bismo mogli da dobijemo jedan moderan objekat, procjenjene vrijednosti 70 miliona eura – kazao je Vuković.

Nikolu Perišića zanimao je početak i završetak gradnje Istočne tribine stadiona Budućnosti.

- Poslije dugog niza godina raspisali smo konkurs za idejno rješenje za izgradnju istočne tribine koja nedostaje kako bi se zaokružio taj objekat. Ako sve bude kako treba, računam da ćemo dobiti kvalitetno rješenje u narednih pola godine, a

ODGOVORAN pOTEZ: Gradonačelnik Ivan Vuković

onda će nam biti puno lakše da u saradnji sa Vladom i Fudbalskim savezom uđemo i u konkretnu realizaciju. Moja očekivanja su da ćemo u gradnju tribine krenuti do kraja godine – kazao je Vuković.

Sugrađanka Jelena Tmusić interesovala se za izgradnju atmosferske, fekalne kanalizacije u Ulici Sava Orovića.

Vuković je odgovorio da postoji mogućnost da gradnja počne u narednih pola godine.

- Krenuli smo u realizaciju projekta vijeka za Podgoricu, a to je izgradnja sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

U sklopu tog projekta, planira-

mo značajno proširenje mreže fekalne kanalizacije u gradu. U narednih godinu i po dobićemo dvadesetak kilometara nove kanalizacione mreže i Ulica Sava Orovića je jedna od ulica koja će biti obuhvaćena tim projektom. Ukoliko se ponude koje smo dobili na tenderu tri kompanije za izgradnju te kanalizacione mreže, ispostave kao ispravne, ova ulica bi mogla doći na red u toku narednih pola godine – kazao je Vuković.

UlAGANJA

Na pitanje Janka Radusinovića kada će se uslijediti rekonstrukcija sportskog poligona

škole u Grbavcima, Vuković je najavio da će ekipa Agencije za stanovanje izaći na teren narednih dana i procijeniti mogućnost za njegovu rekonstrukciju i obnovu mobilijara.

Na pitanje o DUP-u Momišići zona A, gradonačelnik je poručio da je Vlada donijela odluku da pokrene proceduru usvajanja jednog broja nedostajućih detaljnih urbanističkih planova, uključujući i DUP Momišići zona A, zatim DUP za Tološe, Gornju Goricu. Usvajanje tih dokumenata Vuković očekuje do polovine ove godine.

- Sa usvajanjem ovih dokume-

Fazno proširenje Ulice Vojislavljevića možda od naredne godin Veliki broj sugrađana interesovao se za pretvaranje Ulice Vojislavljevića u bulevar. Gradonačelnik Ivan Vuković je naveo da bi taj projekat koštao 15 do 20 miliona eura, te da Glavni grad nije u mogućnosti u ovom trenutku da ga realizuje, ali da postoji mogućnost da se već nared-

ne godine krene u njegovu faznu realizaciju.

- Taj projekat je previše zahtjevan u finansijskom smislu u ovom trenutku za gradsku upravu, jer će projekat sistema za prečišćavanje otpadnih voda koštati 50 miliona, od čega značajni dio novca obezbjeđuje Glavni grad, kao

i jugozapadna obilaznica koja će biti gotova polovinom ove godine, a koju Grad kompletno finansira u iznosu od 15 miliona. Tu je i puno drugih projekata, tako da nijesmo u mogućnosti da obezbijedimo novac za Ulicu Vojislavljevića u cjelini – kazao je Vuković.

Kada se uzme u obir i rje-

šavanje imovinsko-pravnih odnosa, navodi on, Grad bi za ovaj projekat trebalo da izdvoji 15 do 20 miliona eura.

- Mi imamo kompletiranu projektnu dokumentaciju, pa kada završimo projekat novog mosta koji će se nalaziti pored postojećeg mosta na Morači sa novim kružnim

Jedanaesti sajam vjenčanja „Vaša bajka“ održan od četvrtka do s

Ostvarili kontakt sa velikim Tokom jedanaestog sajma vjenčanja ,,Vaša bajka“, koji je od četvrtka do subote održan u tržnom centru Delta siti, budući mladenci informisali su se o aktuelnim trendovima u dekorisanju vjenčanja, ponudi vjenčanica, muških odijela, svadbenih torti, modnih detalja, ambijenata za održavanje proslava, svadbenih menija, foto i vide usluga, pozivnica za vjenčanje, specijalnih efekata i stambenih kredita.

Danijela Knežević u ime organizatora agencije ,,Memento“ ističe da je raznovrsna i bogata ponuda privukla veliki broj mladenaca, a

NA KORAK DO LUDOG KAMENA: Sa sajma vjenčanja

popusti između 10 i 15 odsto motivisali su ih i da upravo na sajmu rezervišu usluge i isplaniraju svadbeno veselje.

- Veoma smo zadovoljni kako je protekla ovogodišnja „Bajka“. Učesnici su imali veoma uspješne nastupe jer

Hronika Podgorice

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

17

Završena rekonstrukcija druge faze Ulice Miloja Pavlovića u Gornjoj Gorici

a gradonačelniku Ivanu Vukoviću

Izgradnja treće faze ne kuće moguće do kraja godine ržni centar iona eura Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković u subotu je sa saradnicima obišao naselje Gornja Gorica u kojem je nedavno završena rekonstrukcija druge faze Ulice Miloja Pavlovića.

PRIORITET

Fejsbuk stranica Glavnog grada

Za renoviranje zgrade Glavnog grada pola miliona Gradonačelnik Vuković najavio je da će tokom ove godine promjeniti dotrajale instalacije i sistem grijanja i hlađenja u zgradi Glavnog grada.

nata do polovine ove godine, građani će steći mogućnost da ostvare svoja prava – da uđu u proces legalizacije, valorizuju svoja zemljišta, grade objekte – kazao je Vuković.

Više građana pitalo je kada će biti riješen problem sa divljom deponijom kod Reciklažnog centra na Vrelima ribničkim.

- Ova površina je planirana za rekonstrukciju u okviru projekta „Mikro 020“. Taj proje-

ne

tokom na ukrštanju nikšićkog i cetinjskog puta, realno je da možda već naredne godine krenemo u faznu realizaciju Ulice Vojislavljevića. Svjesni smo problema koji ljudi imaju u ovoj ulici. Posvećeno se bavimo time, ali u ovom trenutku nijesmo u finansijskoj mogućnosti da ga realizujemo u cijelini – zaključio je Vuković.

- Čuvajući autentičan izgled zgrade, u planu je i zamjena prozora. Sve to će koštati 500.000 eura – naveo je Vuković.

kat ima cilj uređenje površina, odnosno urbanih džepova grada koji su zapušteni. Vrlo brzo ćemo informisati javnost kako će izgledati ta lokacija, ko će biti izvođač... Kako bi stali u kraj neodgovornom ponašanju pojedinaca, koji tu površinu koriste kao deponiju, odlučili smo da je privedemo namjeni – kazao je Vuković.

Interesovanje građana za ovakav vid komunikacije sa gradskom upravom, ocjenjuje Vuković, prevazišlo je očekivanja Glavnog grada, pa će se, poručuje Vuković, nastaviti i ubuduće.

- Znali smo da će biti dosta pitanja, ali nijesmo mogli ni da pretpostavimo da će ih biti ovoliko, već prvi dan 450 pitanja - kazao je Vuković.

Građani će putem Fejsbuk stranice Glavni grad Podgorica moći da postave pitanja svakog ponedjeljka, a gradonačelnik će davati odgovore jednom sedmično.

Nj. BOŠKOVIĆ

subote u TC Delta siti

Navodeći da je u pitanju najznačajnija saobraćajnica u ovom naselju, Vuković je podsjetio da je rekonstrukcija započeta 2008. godine, kada je sređeno prvih 350 metara.

- U ovom zahvatu smo sada rekonstruisali dodatnih 430 metara. Vrijednost izvedenih radova je 380.000 eura. Ovo je i jedan od prioriteta prepoznat od mjesne zajednice i delegiran prema Glavnom gradu i mi smo se, kao i uvijek, odgovorno odnijeli prema tome – kazao je Vuković.

Prije nekoliko dana, istakao je gradonačelnik, raspisali su tender za rekonstrukciju preostalog dijela ove ulice u dužini od 1,1 kilometar.

- To će biti najkrupniji investicioni zahvat na ovom prostoru vrijednosti 1,2 miliona eura i ako budemo imali sreće da tenderskom procedurom dobijemo kvalitetnog izvođača radova, ovaj vrijedan posao ne samo za ovaj dio grada, ćemo okončati možda i do kraja ove godine najavio je Vuković.

DUP SADINE

Gradonačelnik je naglasio da je prilikom obilaska mjesne zajednice Gornja Gorica veliki broj ljudi sa ovog proPodsjetivši da su u Gornjoj Gorici mnogo toga uradili, gradonačelnik Ivan Vuović najavljuje da dosta toga planiraju da urade i u narednom periodu.

- U planu je realizacija kapitalne investicije za Podgoricu, najveće iz oblasti putne infrastrukture nakon što završimo jugozapadnu obilaznicu polovinom ove godine, a to je izgradnja zapadne obilaznice – buduće saobraćajne veze između Bulevara 21. maj sa nikšićkim putem i izgradnja bulevara kroz samo naselje Gornja Gorica, dakle

Akcija uklanjanja otpada na četiri lokacije u gradu

brojem mladenaca Poziv za su ostvarili komunikaciju sa velikim brojem mladenaca i ostvarili značajan broj rezervacija. Sajam je bio prilika i za razmjenu iskustava sa kolegama i dogovaranje zajedničkih projekata, pa je i atmosfera zbog svega toga bila divna – kazala je Knežević.

Posjetioci i učesnici sajma imali su priliku da uživaju u nastupu orkestra Dobri momci Podgorica, degustaciji pjenušavih vina, slatkog i slanog programa iz ponude poslastičarnica i restorana, plesu sa igračicama iz kluba ,,Sonrisa“...

Učesnici jedanaestog izdanja sajma vjenčanja bili su: salon vjenčanica Naši snovi, salon

vjenčanica i muških odijela Salvatore ekskluziv, Dekoracije i vjenčanice „Anastasija“, agencija Happy Weddings and Events, Laziva Wedding Design, dekoracija Kreiraj sam, agencija Eunoia Events, Restoran „Gošović“, imanje/ restoran Salaš 23, restoran Sport Club, Event centar Royal Garden, poslastičarnica Desert, Vedran Ilić photography, Danilo Pendo videography, PhotoBooth Montenegro, Foto&video Studio Art, Farmasi Montenegro, Angie&Me, Nakit Julius, Erste banka, Mapet shop pozivnice, Monte Sound i Instalab Foto i Magneti.

I. M.

volontere U organizaciji Ekološkog pokreta ,,Ozon“ i podršku kompanija ,,Amplitudo“, Čistoća i Deponija danas će biti organizovana volonterska akcija uklanjanja otpada na četiri lokacije u gradu - na Gorici, Sastavcima, šetalištu uz Ribnicu i Ćemovskom polju.

Iz Udruženja ljubitelja Gorice i prirode pozivaju volontere da se pridruže današnjoj akciji u dječjem parku na Ćemovskom polju u devet časova u Mediteranskom vrtu na Gorici u 11 sati na platou na Sastavcima u 12:30 i na šetalištu prekoputa knjižare ,,Karver“ na Ribnici u 12:30 sati.

I. M.

VRIJEDNA INVESTICIJA: Ulica Miloja Pavlovića

Prije nekoliko dana raspisali smo tender za rekonstrukciju preostalog dijela ove ulice dugog od 1,1 kilometar. To će biti najkrupniji investicioni zahvat na ovom prostoru vrijednosti 1,2 miliona eura – kazao je gradonačelnik Ivan Vuković stora iskazao interesovanje u pogledu usvajanja DUP-a za prostor Sadine.

- Budući da na tom prostoru imamo nekoliko stotina vlasnika od kojih je jedan značajan broj upravo iz Gornje Gorice, koristim priliku da one koji nijesu informisani, obavijestim da je Vlada Crne Gore donijela Odluku o izradi DUP-a Sadine, tako da smo



Vlada Crne Gore donijela Odluku o izradi DUP-a Sadine i krenulo se u realizaciju finalne faze projekta

konačno krenuli u realizaciju finalne faze te vrlo važne priče. Imajući u vidu da će organizacija toga prostora sigurno determinisati budući razvoj grada u pomenutom dijelu i zato pozivam sve za-

Obezbijeđen novac za izgradnju Zapadne obilaznice Ulica Branka Deletića i njeno pretvaranje u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa – kazao je Vuković.

Za ovaj dio bulavara kroz Gornju Goricu, dodaje on, već imaju spremnu projektnu dokumentaciju.

- Trenutno je u fazi projektovanja zapadna obilaznica, a kad završimo taj dio posla raspisaćemo tender za izvođenje radova, a imamo obezbijeđena i finansijska

sredstva, kao i podršku Uprave za saobraćaj Vlade Crne Gore. Projektovana vrijednost ova dva putna pravca je više od 15 miliona eura i to samo projekat bez eksproprijacije.

Gotovo je sigurno da će ukupan iznos te investicije dostići 20 miliona eura i to, čini mi se, najbolje govori o tome koliko su i Vlada i Glavni grad posvećeni potrebama razvoja i ovog dijela grada i Podgorice u cjelini - ocijenio je Vuković.

interesovane građane da isprate proceduru i uzmu aktivno učešće u javnoj raspravi, kako bismo u konačnom, dobili najkvalitetnije moguće plansko rješenje – poručio je Vuković.

On je podsjetio da su u ovom dijelu grada završili puno, uslovno rečeno, sitnih projekata.

- Krajem prošle godine završena je sanacija kapele na mjesnom groblju, nedavno smo sredili i prostor oko poligona u Gornjoj Gorici. Prema sugestiji mjesne zajednice, a u samom objektu mjesne zajednice smo adaptirali jedan prostor za potrebe rada buduće laboratorije. Imamo izvanrednu saradnju sa kolegama iz mjesne zajednice, dobijamo nove zahtjeve i sigurno ćemo se, kao i do sada, maksimalno odgovorno odnositi prema njima - zakljuI. M. čio je Vuković.

Organizovana još jedna akcija čišćenja na Gorici

Uklonili četiri oborena bora i nelegalno odložen otpad

Udruženje ljubitelja Gorice i prirode organizovalo je juče još jednu akciju čišćenja na brdu Gorica, u kojoj je učestvovalo tridesetak volontera.

- Na zapadnom početku tzv. zone B išegali smo i iznijeli iz šume četiri velika, obaljena bora. Uklonili smo mikrodeponiju plastične ambalaže u dijelu šume sjeverno od Spomenika partizanu borcu – saopšteno je iz ovog udruženja.

Navodeći da su u akciji učestvovali predstavnici NVO sektora, Čistoće, društveno odgovorne kompanije i podmlatka političke partije, iz Udruženja

PRIMJER DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI: Sa akcije

ljubitelja Gorice i prirode pozivaju i ostale zainteresovane organizacije, kompanije i sport-

ska društva da im se pridruže u akcijama očuvanja i zaštite javnih zelenih površina.

I. M.

18

Drugi pišu

» Piše: Dragan BursAĆ Da je Kirk Douglas poživio još koji dan, dočekao bi u svojoj staračkoj postelji 36. godišnjicu od otvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.

Sjeo bi sa svojom familijom i pričao, prepričavao sporim i dubokim glasom o čudu jedne male balkanske zemlje, još više jednog grada koji je van svake pameti uspio da se upiše među gradove svijeta i organizuje najbolje do tada olimpijske igre u povijesti.

Brojevi kažu da je organizacija Zimskih olimpijskih igara te 1984. godine koštala tadašnjih 142,6 miliona američkih dolara, a putem televizije događaj su pratile oko dvije milijarde ljudi na planeti. Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, od čega samo u inostranstvu 200.000. Ove brojke sada nam izgledaju nevjerovatne i nedostižne.

Naše vlasti - i one sarajevske, i one kantonalne, entitetske, državne, balkanske, kako god, nisu u stanju renovirati već napravljen tunel, nisu u stanju obnoviti krilo bolnice, nisu u stanju zakrpiti napravljen put, nisu u stanju dovršiti dovršenu školu... razumjeli ste. Nisu u stanju niti utabati stazu, niti snijeg vještački napraviti kako treba. O kakvom ozbiljnijem, svjetskom skijaškom, klizačkom ili sankaškom kupu, sanjati ne možemo.

IGRAMA SE MOŽEMO SAMO DIVITI

I to je tako, to je do naše organizacije.

Još više je do Sarajeva, grada-heroja koje su srpske snage u ratu devastrirale - šta devastirale - uništile, infrastrukturno ubile. Grad u obruču, zarobljen

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Lijepo je bilo u Sarajevu, doviđenja na ratištu: Shvatili ste! sa svih strana, branio se i odbranio, ali su olimpijski objekti pretvoreni u ruglo, najblaže rečeno. A bio je to samo početak devasatacije. Tzv. privatizacija i tajkunska pljačka, opet su od devastiranog napravili gore. Ostalo je, paaa..., poprilično ništa. Tek sad, u zadnje vrijeme, oporavljaju se Jahorina i Bjelašnica. Taj oporavak, treba pripisati pojedincima, nikako institucijama.

Pa smo 36 godina nakon Olimpijskih igara došli na to, da joj se sve možemo samo diviti.

I da mantramo, po ko zna koji put - samo da rata ne bude. Da nam se Igman, Veliko i Malo polje ne pretvore u stratišta, da nam djeca umjesto skijanja, bordanja, ne idu opet u rovove po gradu i oko grada... Da nam stadioni ne služe kao prihvatni centri i sanitarni nužnici, da nam Sarajevo i zemlja ne budu dno Evrope...

Eh, puste želje. U zemlji, koja je, ružno je to napisati, treća na svijetu po famoznom odlivu mozgova, iliti pameti, u zemljiu u kojoj se banda i lopovi biraju na najznačajnija mjesta u državi, gdje kralj korupcije Nikola Špirić, treba nadgledati borbu protiv iste, gdje šef obavještajaca Osman Osmica Mehmedagić, treba štititi interese jedne familije i resto moćnika, u takvoj zemlji, ovi mladi sa navjericom odmahuju glavom, kada su u pitanju Olimpijske igre. Oni naprosto, a to je logično, ne mogu vjerovati da je ova zemlja organizovala najveće planetarno takmičenje na svijetu.

Da nam se Igman, Veliko i Malo polje ne pretvore u stratišta, da nam djeca umjesto skijanja, bordanja, ne idu opet u rovove po gradu i oko grada

Kako će i vjerovati, kad ova zemljja nije u stanju napraviti jednu školu pod jednim krovom, kako će vjerovati, kad je ova zemlja od ‘92. u permanentom predratnom, ratnom i poratnom stanju, kako će vjerovati kad im je luksuz otići na planinu na par dana skijanja..., shvatili ste.

Sjećanje na sarajevske igre izgleda kao povratak u budućnost. Tu je Kirk Douglas, tu je holivudski džet set, tu su svjetski mediji, tu su novootvoreni hoteli, tu je život i sjaj svjetske metropole..., a, sve to i nije direkto takmičenje. Jer da jeste vidjeli bi i Mattija Nykane-

na, braću Mahre, vidjeli bi Jensa Weissfloga, gledali bi Jayne Torvill, Christophera Deana i Bolero kakav svijet na ledu vidio nije, slušali bi ljude kako uzikuju „volimo Jureka više od bureka“... Eh, sjećanja.

Danas, od sporta je ostala nekakva kramp-liga u nogometu, nekoliko saveza sa nekoliko moćnika koji se pravdaju političarima gospodarima života i smrt i koji prema njima moraju namiještati utakmice.

Eto to nam je sport - ogromna čast izuzecima, koji se, opet sami samcati bore za sebe. Jer, ne mogu tražiti ništa od države socijalnog slučaja.

Pa su podaci, gore navedeni i silni nenavedeni u vezi sa orga-

NIJE SE PROMIJENILA SAMO PLJAČKA

nizacijom Olimpijskih igara zaista nestvarni, danas nepojmljivi i organizaciono nemogući.

Gdje smo to svi zajedno pogriješili?

Rat je bio, rat je u glavama ostao. To je sigurno. Loši političari su bili, loši političari su na vlasti ostali, to je sigurnije. Privreda i razvoj su bili, sad se samo pominju, to je najsigurnije.

I dok čovjek hoda ulicama olimpijskog grada, sramota je reći, hrani se samo, jedino i isključivo uspomenama. A i one blijede. Logo Olimpijskih igara briše se s betona, Vučko ostaje simbol generacije koja se sprema za raskošnu penziju od 320 maraka, Phil i Steve Mahre ko

Vrijeme je za neke nove snježne heroje. I ima ih. Samo su na stazama mnogo sjeverenije i zapadnije od nas. Nikada nismo ugostili jednog Marcela Hirschera. Nikada nismo ugostili Kamila Stocha, Mikaelu Shiffrin. I teško da ćemo. Skijališta su ili isključivo turistička ili ih nema, a skakaonice su odavno tek postmodernističke gomile betona i metala.

Pa bi se zapitao čovjek ima li išta u tom Sarajevu, ima li išta u tom svijetu, a da je ostalo isto.

Ima! Kirk naš Douglas s početka priče, znaju to mnogi, prevaren je u kafani kod izvijesnog Fahre.

Opljačkan, da prostite. Zvanična optužnica kaže, Fahro mu dopisao jednu nulu kada je Douglasu naplaćivao večeru.

Fahrudin, ugostitelj stari, kažu branio se pričom da je frizirani račun holivudskoj zvijezdi napisao mladi, ambiciozni i perspektivni konobar Mate, koji je došao navodno iz Rijeke.

Sve mi se čini, osim duha sarajevskog olimpijskog, ostali su na terenu neki Fahro, neki Mato, neki Simo, koji nama svima zajedno ispisuju frizirane račune već tri decenije. To se promijenilo nije!

A opet, pogledam grad sa crkvama, džamijama, sa ljudima i Duhom. Samo i jedino u njemu se može ponoviti ta magija od prije 36 godina.

Nazdravlje!

načinom komunikacije? Jesu li možda razmišljali da naprave WhatsApp grupu Prijatelji kohezije?

Ako ste ikad pomislili da su neobrijani pijanci ispred kvartovskog samoposluživanja neodgojeni, zamislite samo ovu drskost. Njih je dvadesetak sa suradnicima došlo zrakoplovima iz udaljenih zemalja, doletjeli su iz Tallinna, Bukurešta, Praga i Zagreba, spavali nekoliko noći u hotelima s pet zvjezdica, žderali prvorazrednu hranu i otvorili mnoge skupe butelje, potrošili su, da ne duljimo, milijune, a zašto - da bi poslali zajedničku izjavu čiji su sadržaj znali i prije višednevnog vijećanja, kako su u besparici jer im Europska unija ne plaća dovoljno.

Tko je, napokon, platio njihov veseli portugalski skup i zašto nam se čini da to nije bilo na račun Prijatelja kohezije, nego iz džepova navodno sebičnih Šveđana i Nijemaca?

Razmišljanje o ovome odvelo nas je u prošlost. Prije nekoliko desetljeća stanovnici razvijenih krajeva Jugoslavije bili su ogorčeni da se od njihova novca financiraju nerazvijeni, takozvani pasivni krajevi.

Slovenci i Hrvati trajno su se osjećali iskorišteni i prevareni pomažući Bosnu i Kosovo. Ako ste odrastali u nacionalističkim obiteljima sedamdesetih godina prošlog stoljeća, sigurno ste čuli kakva je svinjarija da naše pošteno zarađene turističke devize odlaze u Beograd. „Hrvatska radi, Srbija se

gradi“, šaptali su ljutito naši očevi i djedovi.

Za našu je priču manje važno je li to bilo istinito ili neistinito.

Zanimljivije nam je primijetiti kako smo u neobičnom obratu, nakon svega, mi postali nerazvijeni dio jedne političke cjeline. Vitalno vezani za novac iz europskih kohezijskih fondova, pretvorili smo se u one koji su nas jednom davno živcirali.

Hrvatska je danas pasivni kraj, kao neko Kosovo Europske unije.

Pamteći kako smo se mi jednom osjećali prevareni i iskorišteni zbog pomaganja Bosne i Kosova, možemo razumjeti kakvim nezadovoljstvom stanovnike bogatog europskog Zapada ispunjavaju inicijative poput Prijatelja kohezije, kako psuju i sikću na istočnoeuropske žicare. Možemo se uživjeti u frustraciju Britanaca prije Brexita.

Ne sumnjajte, mnogo je njih u srpnju dvije tisuće trinaeste u pubovima Southamptonu i Manchesteru pilo pivo i gledajući na televiziji vijest da je Hrvatska postala članica Europske unije komentiralo nešto poput: „Eh, samo su nam još ovi šupci nedostajali“. „Mi ćemo im financirati ceste i mostove, a oni će, pametnjakovići, kupovati izraelske borbene avione.“ „Velika Britanija radi, Hrvatska se gradi.“ Naposljetku, kad im je prekipjelo, Britanci su otišli. I, da znate, ne čudim se da su otišli, samo da više ne gledaju Viktora Orbána i Andreja Plenkovića.

olimpijski objekti pretvoreni su u ruglo, najblaže rečeno, a bio je to samo početak devastacije

KAO POVRATAK U BUDUĆNOST

zna gdje su, Matti Nykanena nije više sa nama..., i to ste shvatili.

Klasa oPtimist » Piše: Ante TOMIĆ Zašto bi se neka zemlja pridružila Europskoj uniji?

Zbog velikog tržišta roba i usluga, zbog neograničenih mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, zbog francuske kuhinje, švedskog dizajna, talijanske renesanse, njemačke inženjerske tradicije, zbog ljudskih prava, slobode mišljenja i izražavanja i niza drugih humanističkih vrijednosti koje nazivamo europskima, zbog Spinoze, Cervantesa, Michelangela, Bacha... Moglo bi se u beskraj nabrajati dobre razloge za Europsku uniju, ali jedan se ipak ističe i strši, svojom nas magičnom ljepotom privlači više od drugih. Novac, lova, kinta, pinka, kešovina, guta, biber, kikiriki. Pare, burazeru!

Državnici nekoliko europskih zemalja našli su se prije desetak dana u Portugalu na sastanku nečega što se zove Prijatelji kohezije i tkogod se od vas, čitajući naslov u novinama, vjerojatno upitao šta je sad to? Kakvo je to glupo ime? Prijatelji kohezije ne zvuči smislenije nego da se jedna grupa ljudi nazove Braća fotosinteze, Susjedi hipotenuze ili, šta ja znam, Nevjenčani partneri termodinamike. Kohezija je, da prevedemo na naš jezik, povezanost.

Kako netko može biti blizak s time, povezati se s povezanosti?

Poznati su nam prijatelji iz škole, iz vojske i s posla, jednome je prijatelj autome-

Braća fotosinteze, Susjedi hipotenuze i Prijatelji kohezije haničar, drugome načelnik općine, trećem župnik, četvrti za prijatelja smatra ljubavnika svoje žene, peti čak i Srbina, ali nikad zaista nismo čuli za ništa čudnovatije od prijateljstva s kohezijom?

Zagonetka nam se objasnila nakon kratkog internetskog istraživanja. Prijatelji kohezije inicijativa je šefova nerazvijenih članica Unije zabrinutih da im razvijeni ne uplaćuju dovoljno. Predsjednici Rumunjske, Estonije, Češke, Mađarske, Hrvatske i drugih gologuzih europskih zemalja, koje iz zajedničke europske blagajne više uzimaju nego što u nju daju, iskreno su prestravljeni da će nakon Brexita dobivati još manje, da će europski fondovi presušiti. Otuda ono neobično ime. Europska kohezija, ako niste shvatili, ovisi o novcu. Čast i ljudskim pravima i Cervantesu, ali nas jedino pare drže zajedno. Siromašna Europa iz Portugala je poslala snažnu poruku bogatoj Europi: mi smo skupa jer nam vi

plaćate. Kako je to romantično.

Ako je netko negdje kazao nježniju ljubavnu izjavu, ja, bogami, ne znam za nju.

U Portugalu su se, ako bolje pogledate, okupili korisnici europske socijalne pomoći. Na jednoj otmjenijoj razini, bilo je to poput okupljanja pijanaca ispred samoposluživanja. Šefovi Estonije, Mađarske i Hrvatske u osnovi su samo bolje odjevene verzije neobrijanih muškaraca u trenirkama i maskirnim prslucima, koji vas na izlazu iz kvartovskog dućana dočekaju s pitanjem: „Alo, paj-

do, imaš dvi kune?“ Njihova se inicijativa nazvala Prijatelji kohezije samo zato što bi, složit ćemo se, bilo malo nezgodno da su uzeli ime Muktaši i žicari ili Ekipa besramnih grebatora.

Ono što oni čine čak i nije osobito zavodljivo, slatkorječivo i šarmantno žicanje. Svakako, nije jasno zašto su zbog toga Andrej Plenković i Viktor Orbán morali potegnuti sve do Portugala? Zar se oko toga nisu mogli dogovoriti telefonom, elektronskom poštom, videokonferencijom ili nekim trećim suvremenim, brzim i širokodostupnim

Drugi pišu

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

19

Ruska medijska ofanziva protiv ‘bezbožnika’ Đukanovića » Piše: Julija PetrovskaJa Situacija u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti, koji je izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicije, je jedna od važnih tema u ruskom informativnom prostoru od kraja decembra 2019. godine.

Nakon što je rusko Ministarstvo inostranih poslova 30. decembra kritički reagovalo na sporni zakon, visoki ruski zvaničnici nisu davali izjave po ovom pitanju. Međutim 5. februara se oglasio predsednik Vladimir Putin koji je izjavio da „Rusija čini mnogo toga da situacija na Balkanu ostane stabilna i bezbedna“.

Neki posmatrači su odmah stavili ove reči u kontekst crnogorskih zbivanja, iako ruski predsednik u svom nastupu nije pomenuo Crnu Goru sa kojom Moskva poslednjih godina ima veoma napete odnose zbog njenog pristupanja NATO-u, uvođenja sankcija i optužbi na račun ruskih građana zbog navodnog pokušaja „državnog udara“.

Uprkos nedostatku reakcija visokih političkih predstavnika zbivanja u Crnoj Gori, prvenstveno protestne litije, ostaju u centru pažnje Ruske pravoslavne crkve (RPC), te brojnih prokremaljskih medija i ultrakonzervativnih sajtova.

» Piše: ahmed Burić Taman kad čovjek pomisli da balkansko ludilo više nema gdje probiti dno i sići dublje, ukaže se bušotina koja nas vodi u samo srce tame: ovaj put je to vijest da je Srpska pravoslavna crkva, prošle nedjelje u Mostaru, organizirala, odnosno organizovala skup podrške SPC i pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori. I to u povodu praznika Svetog Save i 96. godišnjice smrti pjesnika Alekse Šantića.

• Ovom molitvenom litijom dajemo i mali doprinos podrške našoj braći u Crnoj Gori i njihovoj pravednoj borbi za osnovna ljudska i vjerska prava. Drago mi je da nam se pridružio veliki broj vjernika i da smo pokazali jedinstvo srpskog naroda, ma gdje bili poručio je mostarski paroh Radoslav Krulj.

Slika govori više od hiljadu riječi. Osmoro djece, od osam do, negdje, jedanaest godina drže ikone Sv. Save, s njima su tri sveštena lica, a krstonosac je dječak od 14 godina. Ponosno gleda objektiv, a iza njega se bijeli Stari most. Sve što čovjek može osjetiti čitajući tu vijest i gledajući tu sliku – ako nema zluradosti - iskrena je tuga.

Zombie srpskog nacionalizma, kao od prostate obolio bolesnik, posljednjim mlazovima pokušava zamokriti teritorij Crne Go-

„U Crnoj Gori policija je odbila da obezbeđuje povorke vernika“, „Crnogorske vlasti nisu shvatile ozbiljnost protesta protiv verskog zakona“, „Milo Đukanović se smatra nepoštenim na Balkanu“, „Kako se uništavaju ostaci jedinstva južnih Slavena“, „Đukanović ima jedini izlaz, a to je da podnese ostavku“ – ovu su samo neki od svakodnevnih dramatičnih naslova u ruskim medijima. Situaciju u Crnoj Gori prate gotovo svi značajni mediji, a i brojni konzervativni sajtovi sa malim brojem čitalaca.

Ruski vladini mediji, kao i Ruska pravoslavna crkva, daju otvorenu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a pored toga koriste zbivanja u Crnoj Gori kao novu priliku za negativnu kampanju protiv Mila Đukanovića i antizapadnu propagandu. Najviše je u ruskim medijima zast u p l j e n st av m i t ro p o l i t a crnogorsko-primorskog SPC-a Amfilohija, kao i stavovi kritičara politike Đukanovića.

Neki mediji su poslednjih dana preneli članak američkog stručnjaka za Balkan Gordona N. Bardosa iz časopisa „The National Interest“. Bardos smatra da „tridesetogodišnja autoritarna kleptokratija“ Mila Đukanovića ubija zemlju i demokratske napore. Ovaj stav je predstavljen u Rusiji kao dokaz da Zapad Đukanoviću okreće leđa.

Ključne teze koje nalazimo u većini ruskih medija su sledeće: crnogorski zakon

služi otimanju crkvene imovine; ovaj zakon ima političku pozadinu, a to je neprijateljski odnos prema Srbiji; situacija je slična događajima u Ukrajini, gde je Vaseljenska patrijaršija priznala autokefalnost nove Ukrajinske pravoslavne crkve, nezavisne od Moskve; usvajanje zakona o verskim slobodama u Crnoj Gori postalo je „test“ za izradu sličnog scenarija na Kosovu; događaji u Crnoj Gori mogu da utiču na čitav region Balkana u smislu podele slovenskih naroda, a sve je u interesu Zapada koji je zainteresovan za međusobno neprijateljstvo balkanskih naroda.

Sagovornici ovih ruskih medija su pre svega politikolozi i posmatrači sličnih antizapadnih, antiliberalnih, antievropskih i anti-NATO stavova.

A među njima su (dobro poznati ruskoj javnosti iz drugih sličnih medijskih kampanja) poslanik ruskog parlamenta Sergej Železnjak, te srpski analitičari Marko Milačić i Igor Damjanović, kao i lideri „Demokratskog fronta“ koji uživa podršku u Rusiji. Član Odbora Državne dume za međunarodna pitanja Sergej Železnjak smatra novi crnogorski zakon „antihrišćanskim činom“ i poziva sve na solidarnost sa mitro-

politom Amfilohijem.

Milačić i Damjanović se u ruskim medijima redovno pojavljuju kao analitičari, dok njihove stranice na društvenim mrežama služe kao izvor važnih informacija, i ne samo za lokalne sajtove, već i za vladine medije.

Damjanović koji Crnu Goru s m a t r a d r ž av o m t a j n o g aparthejda objavio je najmanje pet emotivnih članaka na ruskom sajtu „Balkanist“. Ovaj medij je pokrenut u oktobru 2018. godine kao projekat za stručnjake, mada često objavljuje oštre tekstove bez ozbiljnih argumenata i navođenja izvora informacija. Dam-

(Ne) ostajte ovdje re: to je i zadnji teritorij za koji misli da na njega polaže prirodno pravo, u imaginariju Velike Srbije. Baš kao što na twitteru piše nick Zapad Todorović: „Jel’ vi shvatate da kad ispušimo s Crnogorcima, više nema koga da mrzimo!? Zato moramo unapred da započnemo kampanje!

Go.na šumadijska! Sremci smrde. Nek’ crknu Mačvani!“ Dalje više nije za citirati, jer nije pristojno, ali možete zamisliti o kakvim se psovkama radi. Ironija koju donosi bumerang nacionalizma uvi-

jek je takva da u glavu udara onoga ko ga je bacio, ali nacionalisti o tome ne razmišljaju. Njih zanima da daju „podršku.“ A gdje god je Crkva podržavala Srbe – njih tamo više nema.

I ako su oni igdje za žaliti, jesu tamo gdje (im) je bilo najbolje, ali sad ih, upravo zbog bezumne politike koju je vodila Crkva – nema. Nema ih u Šibenskom zaleđu, u božjoj ljepoti u kojoj su stoljećima živjeli, dolina Zrmanje je možda najbliže zemaljskom raju na Balkanu. No, tamo,

osim oca Nikodima, Episkopa dalmatinskog i nešto starijeg svijeta po selima – Srba skoro da nikako nema. Nema ih ni u dolini Neretve, gdje je isto bilo najljepše, ali gdje su se 1990. počele premještati kosti, naravno u režiji Crkve, i završilo je kako je završilo. S nekoliko naseljenih kuća u okolini manastira Žitomislići. Od desetak i više hiljada ljudi koliko ih je prije raznošenja kostiju tu živjelo.

Sa Sarajevom, isto znamo kako stvari stoje. Od trećine ukupnog stanovništva, stvar je

spala na „Prosvjetu“, i na pojedine kadrove za koje je bolje ne reći šta čovjek o njima misli, jer nije dobro vrijeđati onoga ko je slabiji i u manjini. Elem, tamo gdje je SPC podržao Srbe, njih je sve manje, pa je u Mo s t a r u v a l j a l o d o b r o razmisliti prije nego su onoj jadnoj djeci uvalili ikone i krst časni. Za cinike – nije. Ako epilog „brige“ SPC-a za braću u Crnoj Gori bude isti kao u Bosni i Hrvatskoj, tamo Srba više neće biti. Pa se više nećemo imati čega ni plašiti. No, s tim se ne treba šaliti: naslovi u „Politici“ imaju istu onu intonaciju s početka devedesetih u kojima su „ustaše“ i „mudžahedini“ – „bacali bojlere“, i „nišanili u decu.“ „Đukanović hapsi i majke opozicionara“, ili „Seća li se iko da je đed Mila Đukanovića bio četnički vojvoda“, opće su prihvaćene stvari u (pro) srpskim medijima.

Ni u drugim, regionalnim medijima, nema baš dobrih tekstova o tome. Izuzimajući Andreja Nikolaidisa, svi nešto uvijaju. Čak i mi koji od početka navijamo za crnogorsku samostalnost. Suština je u tome da Crkva (u ovom slučaju Srpska pravoslavna) i Država (Crna Gora), više ne mogu dijeliti tržište. Kao i u svakoj dobroj gangsterskoj sagi, jedni moraju preuzeti: jer u igri je sve. Trguje se opijatima, pre-

janović je u svojim člancima između ostalog tvrdio da su novinari u Crnoj Gori bili uhapšeni na zahtev Amerikanaca te da Crnu Goru očekuje „krvoproliće“.

Najoštriji je stav prema crnogorskom zakonu zauzela je konzervativna pravoslavna televizija „Tsargrad“ koja je povezana sa pravoslavnim mili o n e r o m Ko n s t a n t i n o m Malofejevim. „Sjedinjene Države uklanjaju kanonsko pravoslavlje u Crnoj Gori uz pomoć mafije“, piše u jednom od brojnih izveštaja ove televizije.

Rusija je jedina država članica Vijeća Evrope koja nema odredbu krivičnog zakona o nasilju u porodici.

U izveštajima „Tsargrada“ se posebno navodi da su Crnogorci neotuđivi deo srpskog naroda i da je antisrpski „crnogorski“ projekat pozvan da uništi srpski identitet Crnogoraca. U isto vreme „Tsargrad“ koristi prikrivene pretnje i otvorene uvrede prema „neprijateljima“.

Većina stavova iznesenih u ruskim medijima se dobro uklapa u politiku Ruske pravoslavne crkve koja je ranije pozvala na solidarnost sa Amfilohijem.

RPC redovno objavljuje izveštaje o Crnoj Gori, a najnoviji od njih je stav episkopa pakračko-slavonskog Jovana koji smatra novi verski zakon totalitarnim i diskriminatorskim, a crnogorsku državnu ideologiju „ustaškom“.

više je mrtvih u obračunima, a država svoje građane predugo drži u kvazikapitalističkom incestuoznom depresivnom raspoloženju. I to će sada morati završiti. Što se onoga što ovo piše tiče, tu nema dileme. Kakva god civilna snaga kojoj god religijskoj interesnoj grupi uzme dio kolača, valja je podržati.

Jer, stvarnu vlast nikad ne može uzeti: ovim dijelom Balkana vladaju kriminalci – nacionalisti, kojima su vjerske zajednice to aminovale. Uz, naravno, da im se da dio tala i da se ne dira „njihovo.“ E, u Crnoj Gori, došao vakat da više ne može tako. Ako, što bi se reklo.

Nakon što je Srpska pravoslavna Crkva Vladiku Grigorija, zbog otvorenog sukoba prvo sa Dodikom, pa onda sa Vučićem, praktično protjerala u Njemačku, kako bi ljudima s očiju makli čovjeka koji je prijetio da postane prava duhovna opozicija, i natjera ljude da progledaju, dešava se isti onaj scenario koji je Srbe s tih prostora i odveo bestraga.

Na stranu još i to što su u svoju hinjsku rabotu uveli i pjesnika, kojem je ovaj tekst trebao biti posvećen. Aleksu Šantića, koji je svoje najljepše stihove posvetio Emini, a u rodoljubivom zanosu pjevao – „Bog je slobodu stvorio za čovjeka.“ E, zato, između ostalog nije trebalo izvoditi djecu, da podržavaju Amfilohija.

Da, jednom, slučajno ne postanu kao on. Zato je bolje da ne ostanu ovdje.

20 Marketing

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

I.br. 1277/2016 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca OTP Debt Collection DOO Podgorica, protiv izvršnog dužnika Dacić Nezira iz Rozaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169177 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 07.02.2020 .godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI Odredjuje se sedma prodaja usmenin javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika Dacić Nezira iz Rozaja upisane u LN broj 63 KO Plunci I i to: -na kat.parceli broj 22/3, mjesto zvano Okucnica upisano zemljiste, po kulturi livada 5.klase, povrsine 1384 m2 -na kat.parceli broj 156/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pasnjak 6.klase, povrsine 2237 m2 -na kat.parceli broj 157/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pasnjak 5.klase, povrsine 8222 m2 -na kat.parceli broj 158/1 mjesto zvano Glavica upisano zemljiste, po kulturi pasnjak 6.klase, povrsine 3501 m2 Sve u svojini izvrsnog duznika upisano 1/1.

Sedmo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti odrzace se dana 05.03.2020.godine u 13,00 casova, u kancelariji Javnog izvrsitelja u Rožajama,ul.M.Tita bb.

Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrdjena je Zakljuckom ovog izvrsitelja I.br.1277/2016 od 28.01.2019.godine u smislu čl.Odredbe 168 ZIO i iznosi 12.000,00 eura.

Na sedmom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se moze prodati ispod 50% utvrdjene vrijednosti, ali ne ispod visine potrazivanja izvrsnog povjerioca Ako se nepokretnost nije mogla prodati na sedmom javnom nadmetanju, Javni izvrsitelj ce zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st.3.ZIO. Ponudioci su duzni da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun Javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke u iznosu od 1.200,00 eura, sto predstavlja 10% utvrdjene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju nadmetanja.

Zainteresovanim kupcima Javni izvrsitelj ce omoguciti razgledanje nepokretnosti svakog radnog dana od 14 – 16 casova Najbolji ponudilac-kupac je duzan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban racun Javnog izvrsitelja broj 510-81593-89 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD Podgorica-filijala Rozaje u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne polozi cijenu prodaja ce se oglasiti nevazecom i odrediti nova prodaja. U tom slucaju iz polozenog jemstva od strane kupca izmirice se troskovi nove prodaje i naknaditi razlika izmedju cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

Ako je kupac izvrsni povjerilac cije potrazivanje ne dostize iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, duzan je da na ime cijene polozi samo razliku izmedju potrazivanja i postignute cijene.

Zakljucak o prodaji ce se objaviti u dnevnim novinama Pobjeda dana 10.02.2020.godine,dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem o prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 07.02.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic

Protiv navedenog zakljucka nije dozvoljen prigovor čl.8.ZIO.

I.br. 699/2019 JAVNI IZVRŠITELJ U ROZAJAMA,i to Armin Camić, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Erste banka AD Podgorica, koju zastupa adv.kanc. Čvorović, Minić & Radunović iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Pepić Ćazima iz Rožaja, radi naplate novcanog potrazivanja izvrsnog povjerioca prodajom nepokretnosti izvrsnog duznika, na osnovu čl.169 Zakona o izvrsenju i obezbedjenju, dana 07.02.2020.godine donio je

ZAKLJUCAK O PRODAJI I ODREDJUJE SE prvo ročište za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvrsnog duznika upisana u LN broj 1390 KO Rožaje i to: -kat.parcela br.1714, porodična stambena zgrada, broj zgrade 1, potes karavanski put, površine 116 m2 -kat.parcela br.1714, dvorište, potes Karavanski put površine 391 m2, sve upisano u “G” listu lista nepokretnosti, pravo korišćenja Pepić Ćazima 1/1 -na kat.parceli br.1714, broj zgrade 1, porodična stambena zgrada, površine 116m2, dvospratna zgrada, sa PD1-stambeni prostor, površine 88 m2, prizemlje, sa PD2-stambeni prostor, površine 88 m2, prvi sprat, sve upisano u “V” listu lista nepokretnosti, u svojini Pepić Ćazima 1/1.

II PRVO ROCISTE za prodaju odnosne nepokretnosti usmenim javnim nadmetanjem zakazuje se za dan 05.03.2020.godine u 14,00h, a bice odrzano u poslovnoj prostoriji Javnog izvrsitelja Camic Armina u Rožajama ul.M.Tita bb, sto strankama i zainteresovanim licima jeste poziv.

Razgledanje predmetne nepokretnosti moze se izvrsiti svakog radnog dana od 14:00 do 16:00 casova.

III Vrijednost nekretnine opisane u tački prvoj ovog zakljucka utvrdjena je zakljuckom javnog izvrsitelja poslovne oznake I.br.699/2019 od 24.12.2019.godine, ukupno iznosu od 115.473,60 eura.

IV Na prvom rocistu za prodaju nepokretnost se ne moze prodati ispod utvrdjene vrijednosti, s tim sto se stranke mogu sporazumjeti, izjavom datom na zapisnik kod javnog izvrsitelja pred kojim tece postupak izvrsenja, da se nepokretnost moze prodati putem javnog nadmetanja po cijeni nizoj od utvrdjene vrijednosti.

V Ponudioci su duzni, izuzimajuci izvrsnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije pocetka nadmetanja poloze jemstvo na racun javnog izvrsitelja broj 51081594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u iznosu koji odgovara procentu 10% od utvrdjene vrijednosti predmetne nepokretnosti iznosi 11.547,36 eura.

Ponudiocima cija ponuda ne bude prihvacena vratice se novac polozen na ime jemstva odmah po zakljucenju javnog nadmetanja,osim drugom i trecem ponudjacu.

VI Ako bi eventualno izvrsni povjerilac bio kupac predmetne nepokretnosti, bio bi obavezan da na ime cijene nepokretnosti polozi novcanu sumu u visini razlike izmedju svog potrazivanja i postignute cijene.

Kupac je duzan da cijenu polozi na racun jemstva javnog izvrsitelja broj 510-81594-86 koji se vodi kod Crnogorske komercijalne banke AD u roku od 15 dana po dodjeljivanju nepokretnosti.

Ako ponudjac sa najvecom ponudom ne polozi cijenu u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponudjacu bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponudjaca da kupi nepokretnost. Ako ni taj ponudjac ne polozi cijenu koju je ponudio u odredjenom roku, javni izvrsitelj ce primijeniti ista pravila i na treceg ponudjaca. U slucaju da ponudjaci ne uplate prodajnu cijenu iz iste ce se izmiriti troskovi nove prodaje i nadoknaditi eventualna razlika izmedju postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ovaj zakljucak o prodaji bice objavljen u Dnevnoj novini „Pobjeda“ dana 08.02.2020.godine, dok stranke o svom trosku o sadrzini istog mogu obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

JAVNI IZVRSITELJ U ROŽAJAMA,dana 07.02.2020.godine JAVNI IZVRSITELJ Armin Camic Protiv ovog zakljucka nije dozvoljen prigovor.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeću „Jugopetrol“ a.d. iz Podgorice, ul.Stanka Dragojevića bb, broj: 02-UPI-1621/8 od 04.02.2020.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju benzinske pumpe na UP179, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana „Centralna zona Bijelo Polje“, Opština Bijelo Polje, koji je uradio „Institut za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu – Zavod za ekologiju” iz Podgorice.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za rekonstrukciju benzinske pumpe, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu.

Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da rekonstrukciju benzinske pumpe, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog rješenja, a koje se prevashodno odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku rekonstrukcije, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring).

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.“

21

22

PODGORICA TEL: 020/406-800, 020/406-801

JU OSNOVNA ŠKOLA ,,MAHMUT LEKIĆ“ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-875-510/020-875-225 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor vaspitanja predškolske djece Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnika sa bolovanja,a najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad -crnogorsko državljanstvo -nastava se izvodi na albanskom jeziku pa shodno Zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma 2. PROFESOR/ICA CRNOGORSKOG-SRPSKOG,BOSANSKOG I HRVATSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor maternjeg jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastava se izvodi na albanskom jeziku pa shodno Zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma; - do 30.06.2020.godine; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; 3. PROFESOR/ICA MATEMATIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor matematike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; -za 8 časova nedeljne norme; -nastava se izvodi na cg.s.b.h.i albanskom jeziku,pa shodno Zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma; 4. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor fizike Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -nastava se izvodi na albanskom jeziku; -do 30.06.2020.godine; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; -za 9 časova nedeljne norme; -shodno Zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma; 5. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Tuzi Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do povratka radnice sa bolovanja a najduže do 30.06.2020.godine -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo; -nastava se izvodi na albanskom jeziku

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

pa shodno zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU OŠ JEDINSTVO SKORAĆ Adresa: TUZI B.B.

Tel.: 020-715-509 Email: Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIČKOG VASPITANJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Skorac Uslovi: Profesor fizičke kulture Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2020.godine,za 6 časova nedeljne norme; -crnogorsko državljanstvo; -licenca za rada; -položen stručni ispit; -nastava se izvodi na albanskom jeziku,pa shodno Zakonu o pravima manjina kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma 2. PROFESOR/ICA ENGLESKOG JEZIKA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Skorac Uslovi: Profesor engleskog jezika Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: -do 30.06.2020.godine,rad u područne jedinice Traboin i Gornje Drume -nastava se izvodi na albanskom jeziku pa shodno Zakonu o manjinskim pravima kandidat treba da ima aktivno znanje albanskog jezika i pisma -crnogorsko državljanstvo -licenca za rad -za 5 časova nedjeljne norme -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi JU OŠ ,,NIKO MARAŠ“ Adresa: BIJELO POLJE B.B.

Tel.: 020-873-652,069-242-348 Email: os.niko.maras@t-com.me Raspisuje konkurs za: 1. ASISTENT/KINJA U NASTAVI, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: - do 30.06.2020.godine -probni rad 3 mjeseca -završena obuka stručnog usavršavanja za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama -crnogorsko državljanstvo -svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi MONTECARGO AD TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 PODGORICA

Tel.: 020-441-789 Email: pravni@montecargo.me Oglašava potrebu za: 1. REFERENT/KINJA ZA SOCIJALNI RAD,LJEKARSKE PREGLEDE, SLUŽBENU I ZAŠTITNU ODJEĆU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predvi-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE UPRAVE: Crnogorsko državljanstvo Punoljetstvo Zdravstvena sposobnost Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu i da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA: • Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore • Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već kopiju biometrijske lične karte), • Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta • Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna • ocjena u toku školovanja) • Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci).

• Položen stručni ispit za rad u državnim organima.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju.

Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

đena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti,dokaz o nivou obrazovanja 2. SAOBRAĆAJNO/A TRANSPORTNI/A MAGACIONER/ KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -kandidat podnosi:prijavu,kopiju lične karte,dokaz o radnom iskustvu, uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak,uvjerenje o položenom stručnom ispitu na željeznici, dokaz o nivou obrazovanja

vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Šekular Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Probni rad 1 mjesec Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme a najduže do 30.06 2020.godine u matičnoj školi.

Svi kandidati osim posebnih moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod nazivom ,,opšti uslovi,,.

PRIME MONTENEGRO DOO

Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Bijelo Polje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Potrebno: -ljekarsko uvjerenje, -licenca ljekarske komore Crne Gore, -uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, -uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak i -kopija lične karte.

Adresa: BULEVAR IVANA CRNOJEVIĆA 141

Tel.: 067-086-013 Email: dusanradovic90@yahoo.com Oglašava potrebu za: 1. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana 2. PRODAVAC/ČICA, 1 izvršilac, invalid u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: -poželjno znanje rada na kasi

BERANE TEL: 051/233-332

JU OŠ ,,VUKAJLO KUKALJ“ Adresa: Šekular BERANE

Tel.: 069/529-829 Oglašava potrebu za: 1. RADNIK/CA NA ODRŽAVANJU HIGIJENE, 1 izvršilac, na određeno

BIJELO POLJE TEL: 050/432-422

JU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ -JEDINICA BIJELO POLJE Adresa: UL.VAKA ĐUROVIĆA BB,

Tel.: 020/602-641,067245-815

BUDVA TEL: 033/402-556

DOO PARKING SERVIS BUDVA UL. MEDITERANSKA BB, TQ PLAZA III SPRAT

Tel.: 033/402-492 Oglašava potrebu za: 1. MAGACIONER/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Budva Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 3 dana

CETINJE TEL: 041/236-064, 041/236-065

JZU DOM ZDRAVLJA Adresa: VUKA MIĆUNOVIĆA BB

Tel.: 041-231-502 Oglašava potrebu za: 1. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 20 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), Položen stručni ispit, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjenosti opštih uslova.

2. MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: Medicinska sestra, Medicinski tehničar (IV SSS), Viša medicinska sestra - viši medicinski tehničar (VI/1 SSS), Položen stručni ispit, Vozački ispit za »B« kategoriju Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjenosti opštih uslova.

3. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Cetinje Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjenosti opštih uslova.

UNIVERZITET CRNE GORE MUZIČKA AKADEMIJA CETINJE Adresa: NJEGOŠEVA BB

Tel.: 041-232-104 R A S P I S U J E JAVNI OGLAS Za honorararno angažovanje i izbor jednog stručnog saradnika, oblast an-

23

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

gažovanja Izvođačke Umjetnosti za grupu predmeta: Orkestar sa poznavanjem orkestarske literature III-IV, Koncertna praksa I-II ( osnovne studije ) I Kamerna muzika I-II ( specijalističke studije ), do kraja studijske 2019/2020 godine - 1 izvršilac Uslovi: - Visoko obrazovanje, završena Muzička Akademija u obimu od 240 kredita CSPK-a (VII-1 nivo).

- Jedna godina radnog iskustva u struci.

- Uz prijavu na Konkurs podnose se potrebna dokumenta: - Uvjerenje o crnogorskom državljanstvu ili kopija biometrijske lične karte.

- Uvjerenje o stečenom visokom obrazovanju.

- Dokaz o radnom stažu.

Dokaze o ispunjenosti uslova dostaviti u formi originala ili ovjerene kopije.

Rok za prijavljivanje kandidata- 8 dana od dana oglasavanja prijave.

Prijave sa potpunom dokumentacijom dostavljaju se na adresu: Muzička Akademija, Njegoševa bb, 81250 Cetinje sa naznakom - Prijava na oglas za honorarno angažovanje na radnom mjestu Stručni saradnik ili u sekretarijatu Muzičke akademije.

Sve informacije mogu se dobiti na telefon broj: 041 232 104.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.

HERCEG NOVI TEL: 031/323-711

OGUZ KADIOGLU MIMARLIK MUHENDISLIK INSAAT TAAHHUT SANAYI IC VE DIS TICARET ANONIM SIRKETI ANKARA TURSKA, DIO STRANOG DRUŠTVA HERCEG NOVI Adresa: PRIZRENSKA 19

Tel.: 067/326-124 Oglašava potrebu za: 1. GRAĐEVINSKI/A MANIPULAMT/KINJA, 70 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Građevinski manipulant Trajanje oglasa: 3 dana PIC-NIC DOO Adresa: SAVE KOVAČEVIĆA 39, HERCEG NOVI

Tel.: 067/232-757 Email: pic-nic@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. POMOĆNI/A KUVAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Pomoćni kuvar Trajanje oglasa: 8 dana PORTONOVI RESORT MANAGEMENT COMPANY DOO Adresa: BRAĆE GRAKLIĆA 94

Tel.: 031/355-337 Email: career@azmont.com Oglašava potrebu za: 1. SUPERVIZOR/KA ZA BEZBJEDNOSNE SISTEME-ZAŠTITAR/KA LICA IMOVINE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan Napomena: *Rješenje za vršenje poslova zaštite lica i imovine 2. MENADŽER/KAZA REZERVACIJE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme,

radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 3 mjeseca, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 1 dan ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ CRNE GORE, JEDINICA HERCEG-NOVI Adresa: NIKOLE LJUBIBRATIĆA 1, HERCEG-NOVI

Tel.: 020/226-081 Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA ZA RAD U TIMU ZA HMP, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Herceg Novi Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: *Licenca ljekarske komore CG *Ljekarsko uvjerenje *Uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji ZZZ *Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak *Kopija lične karte

KOLAŠIN TEL: 020/860-030

JU ŠKOLA ZA OSNOVNO MUZIČKO OBRAZOVANJE KOLAŠIN Adresa: 13.jula

Tel.: 865-267 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA GITARE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor gitare, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 30.06.2020. godine sa 12,30 časova nedeljne norme.

2. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 30.06.2020. godine sa 9 časova nedeljne norme.

3. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme, do 30.06.2020. godine sa punom normom časova.

4. NASTAVNIK/CA KLAVIRA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor klavira, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena:

Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka privremeno odsutne zaposlene, a najduže do 30.06.2020. godine sa punom normom časova.

5. NASTAVNIK/CA HARMONIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 4 mjeseca, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Profesor harmonike, Licenca za rad u obrazovno-vaspitim ustanovama Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Radni odnos se zasniva na određeno vrijeme do povratka privremeno odsutne nastavnice, a najduže do 30.06.2020. godine sa punom normom časova.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

JZU ZAVOD ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ PODGORICA Adresa: VAKA ĐUROVIĆA B.B.

Tel.: 020-226-081 Email: kontakt@zhmp.org Oglašava potrebu za: 1. DOKTOR/ICA U TIMU ZA HMP, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Kolašin Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS) Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Uslovi: - licenca ljekarske komore Crne Gore, - ljekarsko uvjerenje, - uvjerenje da se kandidat nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, - kopija lične karte.

Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

OPŠTINA KOLAŠIN Adresa: Buda Tomovića

Tel.: 865-907 Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A REFERENT/ ICA-DAKTILOGRAF/ICA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, probni rad u trajanju od 12 mjeseci, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Kolašin Uslovi: SŠS-IV Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

KOTOR TEL: 032/325-732

JU OŠ NARODNI HEROJ ,,SAVO ILIĆ“ DOBROTA Adresa: DOBROTA BB, KOTOR

Tel.: 032/330-275, 069/307-762 Raspisuje konkurs za: 1. VASPITAČ/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 2 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Dobrota Uslovi: VSS Trajanje oglasa: 15 dana

Napomena: Zanimanje vaspitač/ica.Na određeno vrijeme, do povratka radnice sa bolovanja, a najduže do 30.06.2020.godine.

Svi kandidati,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

NIKŠIĆ TEL: 040/214-162

JU OŠ ,,JANKO MIĆUNOVIĆ“ Adresa: VITALAC BB

Tel.: 040/257-023 Raspisuje konkurs za: 1. PROFESOR/ICA FIZIKE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme nepuno.

Uslovi: Nastavnik/ca fizike koji je stekao više obrazovanje na univerzitetu ili VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan odnosno podnivo dva ( 240 odnosno 300 kredita CSPK-a ), -položen stručni ispit; -licenca za rad; -crnogorsko državljanstvo i -važeće ljekarsko uvjerenje kao dokaz o opštoj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta.

Radni odnos se zasnivana 5 časova nedeljne norme a najduže do 30.06.2020. godine. Predviđen je probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Napomena :Dokaze o ispunjenosti uslova, kandidati mogu dostaviti u formi originala ili ovjerene fotokopije, a kao dokaz za opštu zdravstvenu sposobnost uvjerenje nadležne zdravstvene ustanove.

Prijave slati na adresu: “JUOŠ „Janko Mićunović„ – Moštanica, ul.Poljicab.b.

Kontakt tel.: 040/257-023

PLJEVLJA TEL: 052/356-743

DOO LOKALNI PUTEVI PLJEVLJA Adresa: MILA PERUNČIĆA BB

Tel.: 052/351-105//069/385-406 Oglašava potrebu za: 1. PUTAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez radnog iskustva, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Pljevlja Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Zavrsena osnovna skola) Trajanje oglasa: 3 dana

ROŽAJE TEL: 051/271-343

JU SREDNJA STRUČNA ŠKOLA ROŽAJE Adresa: OMLADINSKA BB

Tel.: 087/271-709 Raspisuje konkurs za: 1. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE MEDICINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine.Uz prijavu dostaviti:uvjerenje o državljanstvu,uvjerenje o zdrastvenom stanju,uvjerenje o stručnom ispitu, licencu za rad i diplomu ostečenoj kvalifikaciji.

2. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE MEDICINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3

mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Bachelor primjenjenih studija visoke medicinske škole, Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine.Uz prijavu dostaviti:uvjerenje o državljanstvu,uvjerenje o zdrastvenom stanju,uvjerenje o stručnom ispitu,licencu za rad i diplomu ostečenoj kvalifikaciji.

3. NASTAVNIK/CA MEDICINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje. Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine.Uz prijavu dostaviti:uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje o zdrastvenom stanju, uvjerenje o stručnom ispitu, licencu za rad i diplomu ostečenoj kvalifikaciji.

4. NASTAVNIK/CA PRAKTIČNE NASTAVE MEDICINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Doktor medicine (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine.Uz prijavu dostaviti:uvjerenje o državljanstvu,uvjerenje o zdrastvenom stanju,uvjerenje o stručnom ispitu,licencu za rad i diplomu ostečenoj kvalifikaciji.

5. NASTAVNIK/CA GRAĐEVINSKE GRUPE PREDMETA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme kraće od punog, položen stručni - pripravnički ispit, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, provjera sposobnosti nije predviđena, mjesto rada Rožaje Uslovi: Diplomirani inženjer građevinarstva (VII/1 SSS), Položen stručni ispit. Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Prijem se vrši do 30.06.2020 godine.Uz prijavu dostaviti:uvjerenje o državljanstvu,uvjerenje o zdrastvenom stanju,uvjerenje o stručnom ispitu,licencu za rad i diplomu ostečenoj kvalifikaciji.

TIVAT TEL: 032/674-585

DOM ZDRAVLJA TIVAT JU Adresa: PARK BB- TIVAT

Tel.: 032/671-242, 032/671-982 Email: domzdravljatv@t-com.me Oglašava potrebu za: 1. RTG TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni - pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Rentgenski - radiološki tehničar Trajanje oglasa: 15 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

2. IZABRANI/A DOKTOR/ICA ZA DJECU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, položen stručni pripravnički ispit, provjeru vrši poslodavac, mjesto rada Tivat Uslovi: Specijalista pedijatrije Trajanje oglasa: 8 dana Napomena: Svi kandidati, osim posebnih, moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi.

24

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Mali oglasi NEKRETNiNE PRODAJEM stan 57 m2 zgrada Kerbera preko Morače, skroz renoviran 70.000 e, po 1200 e m2 i objekat za gradnju, Marka Miljanova, ucrtana zgrada i plaćene komunalije, ekstra zarada.

Tel. 067 /504-106 1

RaZNo KUĆNI SERVIS Odčepljenje kanalizacije el.sajlom, zamjena dotrajalih cijevi, sve sitne popravke.

Podgorica-Primorje.

Tel 069/269-550, 067/579-709 2 RESTORAN u City kvartu traži radnike u kuhinji i radnice za kasom. Iskustvo nije neophodno. Tel. 068/378-391 3 Stručno i savjesno radimo sve vrste popravki krovova, dimnjaka, adaptaciju stanova.

Samo pozovite.

Tel: 069/926 – 382,020/629 - 558 4

25

26

Oglasi i obavjeĹĄtenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

27

Dana 8. februara 2020. u 70. godini, preminula je naša draga Obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je 9. februara 2020. u 75. godini iznenada preminuo

Dana 9. februara 2020. preminuo je u 66. godini naš dragi

BULKA Ismeta ORAHOVAC rođena Smaković

BRANISLAV Rajkov PEJOVIĆ

1945-2020.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice i prijatelja 9. februara na groblju Cijevna – Podgorica.

Kuća žalosti: Sava Burića br. 18, Cetinje

Saučešće primamo u seoskoj kapeli Mataguže, 9. februara od 9 do 21 čas i 10. februara od 9 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana.

OŽALOŠĆENA PORODICA Ožalošćeni: supruga OLGA - CVETA, sin IGOR, kćerka IRENA, brat VITO, sestre RADA i LJUBINKA, stričevi MILENKO, LJUBO, ŽARKO i DANILO, snahe ANĐELA i ZORA, bratanići DEJAN i MLADEN, unučad NEMANJA, MATIJA, NAĐA i SOFIJA, braća od stričeva, ujaka i sestre od stričeva i ostala mnogobrojna rodbina PEJOVIĆ

ŽARKO Zarije ŠĆEPANOVIĆ Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci, 9. februara od 15 do 17 časova, 10. februara od 10 do 16 časova i 11. februara od 10 do 12 časova, kada će se krenuti za Donji Zagarač, gdje će se obaviti sahrana u 15 časova.

Kuća žalosti Miloša Obilića 16 Ožalošćeni: supruga DRAGICA, sin DARKO, kćerke DANIJELA i DIJANA, brat od strica LJUBIŠA, snaha TANJA, unuci ALEKSA, MARKO, VASILIJE, PAVLE i JOVO, unuke ALISIJA, ANASTASIJA i ALEKSIJA, kao i ostala mnogobrojna rodbina

627

610

Posljednji pozdrav našoj dragoj majci, svekrvi i babi

Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav dragom djeveričiću i bratu

590 Posljednji pozdrav

BULKI ORAHOVAC

SLOBODANU LOLU ĐURANOVIĆU

Teško je pisati ove riječi kojima se opraštamo od tebe, draga majko.

Nedostajat ćeš nam jako i bez tebe više ništa neće biti isto, ali će sjećanje na tebe trajno živjeti u našim srcima.

Hvala ti za svu tvoju roditeljsku ljubav i brigu.

ŽIVKU

ŽARU

Neka tvoja plemenita duša nađe mir u carstvu nebeskom, počivaj pored strika svoga...

Od DRAGANA i NEVENKE VELIMIROVIĆ sa porodicom

JOVANKA, RATKA, ANKA, SLAVKA i SEKA 619

616

Dragi naš Lolo, hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjao.

Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Tvoji: SAMRA, MIRZA, SANELA i AMAR Moj najbolji brate

627

Tvoji: IGOR, NEVENKA, JOVANKA i NIKICA

Posljednji pozdrav voljenoj babi

626

BULKI

MIKI

Posljednji pozdrav dragoj Nijedna moja želja nije bila nemoguća kada si ti bila tu.

Hvala ti za neizmjernu ljubav i pažnju koju si mi pružala.

Voli te Tvoj AMAR

629

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

DANI ALIGRUDIĆ

Tvoja sestra BEBA 632

S dubokim pijetetom

BULKI ORAHOVAC ĐINA, TANJA i MIRJANA KOJIČIĆ 602

Nikako ne mogu da zamislim život bez tebe, tvog zagrljaja i razgovora s tobom i tvoje pažnje. Želim da ti se zahvalim što si bio najbolji brat, što si mi bio oslonac i podrška, čuvao me od svake nevolje i brinuo za mene i moju djecu i dijelio sa mnom i dobro i zlo.

Bio si najbolji sin i brat. Tvoje dobro i plemenito srce bilo je melem za svakoga ko te je poznavao.

Teško prihvatam da sam te izgubila i da ću uzalud čekat tvoje korake i tvoj poziv.

Dragi ujače

Tvoj vedri lik uvijek ćemo pamtiti.

SILVA i SANEL

Данас се навршило 40 дана од смрти нашег

630

MIKI

Posljednji pozdrav našoj dragoj strini

Pažnju, ljubav i brigu koju si nam pružao, nikad nećemo zaboravit.

Bio si nam uzor, oslonac i zaštita. Otišao si tiho, nenametljivo, onako kako si i živio, u zagrljaj najmilijih.

Neka ti mir ne remete naše suze i bol, a tvoj topao i mio lik ostat će nam sa ponosom zauvijek u sjećanju.

BULKI ORAHOVAC

МИОДРАГА Ђокoвог ЛАТКОВИЋА

Sestrić ZORAN RAIČEVIĆ, sestrične LJILJANA SIMONOVIĆ i MILIJANA VEŠOVIĆ sa porodicama 633

Tvoja plemenitost i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Живјећеш вјечно у нашим срцима и пјесмама.

Ћерке НАТАША, ЗОРАНА, син НИКОЛА и сестре НАДА и СОЊА са породицама

JASMINKA i SANELA

Posljednji pozdrav dragom komšiji

631 Posljednji pozdrav

MIKIJU IVANOVIĆU

634

S poštovanjem, DEJAN, LEPA, STEFAN i DUŠAN ALEKSIĆ 624

ĐURU LJUBANOVIĆU Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.

Familija pokojnog JANKA JABUČANINA 611

e-mail: oglasno@t-com.me

28

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Dana 9. februara 2020. poslije duge i teške bolesti preminuo je u 37. godini

Zbogom

Тужним срцем јављамо да је послије краће болести у 75. години преминуо наш

GAGA МИЛОШ - МИКИ Душанов ИВАНОВИЋ Саучешће примамо у капели Чепурци, 9. фебруара од 14.30 до 17 часова и 10. фебруара од 9 до 14 часова, када крећемо ка мјесном гробљу у Толошима, гдје ће се обавити сахрана у породичној гробници у 14.30 часова. Вијенци и цвијеће се не прилажу. Кућа жалости: Милоша Д. Ивановића, Далматинска бб. Ожалошћени: супруга МИРЈАНА, кћерке САНДРА, ЉУБИЦА и СЛАЂАНА, сестра НАДА - БЕБА, сестрић и сестричне, унучад РАДОМИР, МИЛОШ, АЊА и ХАНА, браћа и сестре од стрица, браћа и сестре од тетке, браћа и сестре од ујака, зетови и остала многобројна родбина ожалошћене породице ИВАНОВИЋ и КЛИСУРА

ĐORĐE pok. Nikole – Koče VUKMIROVIĆ

Sine moj, radosti moja prva, izgubismo i ovu bitku. Ti nikada nećeš biti prošlost, ti si sadašnjost i vječnost.

Daleko ćeš biti od mog zagrljaja, ali nikada od mog srca.

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 9. februara od 13 do 17 časova i 10. februara od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

MAJKA

620

595 Posljednji pozdrav nikad prežaljenom suprugu i ocu

Ožalošćeni: majka SLOBODANKA, supruga MAJA, sinovi NIKOLA i VIKTOR, brat MARKO, snaha JELENA, stričevi BOŽIDAR i ŽELJKO, strine ZAGORKA i NEVENKA, ujak SLOBODAN, tetke LJILJA, BRANKA, RADMILA i ZORICA, braća i sestre od stričeva, ujaka i tetaka i ostala mnogobrojna rodbina VUKMIROVIĆ, BOŽOVIĆ i IVANOVIĆ

Naš

MILOŠU IVANOVIĆU Onako kako si živio, tiho i nenametljivo, tako si i otišao.

Ostavio si ogromnu prazninu u našim srcima. Bio si suprug i otac kojeg smo samo poželjeti mogli. Riječi ne mogu opisati bol koju osjećamo. Nesebično si nam pružao ljubav i toplinu, onako kako si samo ti znao. Ostavio si nas da zauvijek tugujemo za tobom.

Hvala ti za sve.

TAĆO – GAGA

593

Ne postoje riječi koje bi opisale bol i tugu za tobom, kako objasniti tvojim anđelima da im tate više nema?

Hvala ti za svu nesebičnu ljubav koju si nam pružio. Sada si na nekom boljem mjestu gdje za tebe više nema muke i boli. Borio si se do zadnjeg časa.

Mili brate

Tvoja supruga MIRJANA i ćerke SANDRA, LJUPKA i SLAĐANA 604

Vole te tvoji: supruga MAJA i sinovi NIKOLA i VIKTOR Posljednji pozdrav dragom ocu, tastu i đedu

ĐORĐE 621 Nestao je tvoj glas, nestali su tvoji pokreti, nema više tvog pogleda, tvojih očiju, sve je nestalo, prestalo, utihnulo...

Ode u zagrljaj tati našem. Nadam se da si sve muke odagnao.

Nek ti duša mirno spava, dok smo živi, čuvaćemo te od zaborava.

Dragom

MILOŠU IVANOVIĆU Batko moj, rano moja neprebolna, odnio si pola moga srca sa sobom, a i neka si da te gore čuva i grije.

Rekao si mi „čekam tvoju pobjednicu, tvoju lavicu i onda mogu da pođem“.

Teško mi je, Miko moj i preteško. Dio si srca moga i moje duše zauvijek.

Volimo te. Neka te Anđeli čuvaju.

603

Tvoja ćerka SLAĐANA, zet ESAD i unuka HANA MULEŠKOVIĆ

Brat MARKO i snaha JELENA

ĐORĐU Nikolinom VUKMIROVIĆU Bolno nas je potresao tvoj iznenadni odlazak. Ovaj život je nemilosrdan, voljen ćeš ostat uvijek u našim srcima.

622

Tetka BRANKA, tetak BUDO KAŽIĆ sa porodicom

S velikom tugom opraštamo se od našeg 617

Posljednji pozdrav poštovanom prijatelju

Dragi

MILOŠU – MIKIJU IVANOVIĆU Neka tvoja dobra duša počiva u miru.

GANO MULEŠKOVIĆ sa porodicom 623 Posljednji pozdrav dragoj

ĐORĐE Nikolin VUKMIROVIĆ

ĐORĐA

Ponosni što smo te imali, čuvaćemo te od zaborava. Voljeni ne umiru, oni žive u našim srcima i mislima.

Neka tvoja duša počiva u miru. Živjećeš vječno u našim srcima i sjećanjima.

ĐORĐE VUKMIROVIĆ

Tetka ZORICA, tetak ZORAN VUKAŠEVIĆ sa porodicom 618

Tetka LJILJA, KETO, SRĐA, SAŠA i ANJA

BOSI Posljednji pozdrav dragom bratu Od MILORADA i SLOBA sa porodicom 601

Od DRAGANA GOROVIĆA sa porodicom 614

ĐORĐE VUKMIROVIĆ 625

OGLASNO ODJELJENJE “POBJEDA” 020-202-455, 020-202-456

Posljednji pozdrav brataniću od tetke RADMILE GOROVIĆ 613

ĐORĐE VUKMIROVIĆ Posljednji pozdrav dragom bratu Od brata BATA GOROVIĆA sa porodicom 615

Oglasi i obavještenja

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Dana 8. februara umrla je naša draga

Dana 8. februara 2020. godine umrla je naša draga

29

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

ZVONKA STOJANOVIĆA RUŽICA RAZIĆ

KSENIJA - SENKA Borova ĐURAŠKOVIĆ

rođena Đurović

rođena Janković

Po sopstvenoj želji sahranjena je 9. februara u krugu porodice.

Sahrana je obavljena 9. februara po želji pokojnice, u krugu najuže porodice na Novom groblju na Cetinju.

Dragi naš Zvonko, U šta god pogledamo, na tebe podsjeća...

Sve što čujemo, odzvanja tvojim glasom...

Beskrajno nam nedostaješ.

Ponosna, a tužna Porodica STOJANOVIĆ 587 TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

Ožalošćeni brat BATO i snaha MIRA sa porodicama

608

Ožalošćene porodice ĐURAŠKOVIĆ i JANKOVIĆ

594

ZVONKA STOJANOVIĆA

Draga baba

Neke praznine se nikada ne popune.

Nedostaješ, brate.

Obavještavamo rodbinu, komšije, kumove, prijatelje i poznanike da je 8. februara 2020. u 74. godini preminuo naš dragi

SENKA

Sestra LIDIJA ĐURIŠIĆ sa porodicom

Vrijeme ne može izbrisati sve lijepe trenutke, bezbrižno djetinjstvo, tvoje zagrljaje, dobrotu...

Bila si roditelj i najbolji drug.

Ljubav i sjećanje ne umiru.

588 Danas je sedam godina otkako nije sa nama moj veliki drug

Tvoj NIKOLA sa porodicom

SLOBODAN – LOKO Vuka ĐURANOVIĆ

596

Saučešće primamo u kapeli Šabov Krug, 9. februara od 10 do 17 časova i 10. februara od 10 do 14.30 časova.

Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju Martinići u 15 časova.

ZVONKO STOJANOVIĆ

Ožalošćeni: supruga DUBRAVKA, sinovi DRAŽEN, DARKO i VUKO, snahe NEVENKA, RADOJKA i DARKA, unuci FILIP i MILOŠ, unuke VERA, ANA i JOVANA, bratanići, bratanične, sestrići, sestre od tetke, braća i sestre od ujaka i ostala rodbina ĐURANOVIĆ i ĐUROVIĆ 591 Dana 8. februara 2020. godine umrla je moja draga sestra

Uvijek si sa mnom u mislima.

BRANKO ILIĆ

SENKA Najbolja moja bakuta, Tvojim odlaskom se završilo jedno poglavlje u mom životu, odlazi veliki dio duše moje. Bezbrižno djetinjstvo, prelijepa mladost, dani ispunjeni ljubavlju, osmijehom, nježnošću, životnom mudrošću, zahvaljujući Tebi, bakuta moja.

Ostaje vječno sjećanje i ljubav golema.

612 Dvije godine su od kada nije sa nama

Voli te Tvoja MINČE 605 Baba

MARKO – KIKA ŠARANOVIĆ

KSENIJA – SENKA Borova ĐURAŠKOVIĆ rođena Janković Teška srca sa tugom i bolom opraštamo se od nje ja i moja porodica.

Sahrana je obavljena u krugu porodice.

Ožalošćeni njen brat MILO JANKOVIĆ sa porodicom 609

SENKA Lijepe zajedničke godine života, pomoć koju si nesebično pružala meni, mojoj djeci, ostavile su neizbrisiv trag u našim životima.

Neka ti je vječna slava i hvala.

Svaki dan koji prođe, izaziva tugu za gubitkom muža, oca, svekra, najboljeg đeda. Svaki dan koji prođe, čini nas ponosnim na tvoj život, tvoju bezrezervnu ljubav koju si pružao svima, tvoje nenametljive i blagonaklone savjete, tvoj prag tolerancije koji je bio zadivljujući.

Nedostaješ nam.

BISERKA Posljednji pozdrav našoj voljenoj babi

PORODICA

606

586

Posljednji pozdrav dragoj kumi

Deset godina je od smrti našeg dragog

SENKI Bila je prava sreća i privilegija rasti i odrastati uz tebe, tvoju vedrinu i snagu.

Nadamo se da si sad na nekom boljem mjestu pored našeg đeda.

Volimo te, baba i hvala!

MARIJA, MILICA, NIKOLA i VANJA 600 Posljednji pozdrav babi i prababi

Posljednji pozdrav Majci, babi i tašti

SENKI ĐURAŠKOVIĆ

RADOMIRA TON - LUFFIJA

Od BRACANOVIĆA 607

Mnogo ljubavi i dobrote nestalo je sa tobom. Svojim časnim životom i plemenitom dušom ostavio si trag koji se ne briše, sjećanja koja ne blijede, dobrotu koja se ne zaboravlja.

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Mojoj voljenoj

Supruga JOVANKA TON-LUFFI i ćerka CVIJETA JOVANOVIĆ sa porodicom 589

SENKI MARIJA, NIKOLA i MAKSIM 599

KSENIJI ĐURAŠKOVIĆ

MAJCI

Nadam se da si pošla na neko bolje mjesto bez patnje i bola. Nedostajaćeš nam.

Tvoje rane će me boljeti dok sam živa, a nadam se da će ti pored tate zacijeliti i da ćeš konačno pronaći zasluženi mir.

Tvoja ćerka BORKA sa porodicom

Tvoja ANĐELA

597

598

VERA Dvadeset godina, sestro, moja čestitka za rođendan ista. Tvoja nesreća je vječna, a moja tuga doživotna.

NADA 592

30

TV program

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

FILM

VIJESTI 22:30

FILM

NOVA M 01:15

Izdavač: „NOVA POBJEDA“ d.o.o.

PODGORICA 19. decembar br. 5

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenik direktora:

Bivši kvartet

Derdevil

LAZAR MIŠUROVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGIJUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika RADMILA USKOKOVIĆIVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika NENAD ZEČEVIĆ (politika) JADRANKA RABRENOVIĆ (ekonomija) KAĆUŠA KRSMANOVIĆ (društvo) MARIJA JOVIĆEVIĆ (nedjeljno izdanje)

Urednici JOVAN NIKITOVIĆ (kultura) MARIJA ŽIŽIĆ (crna hronika) DRAGICA ŠAKOVIĆ (Crnom Gorom) NIKOLA SEKULIĆ (hronika Podgorice) JOVAN TERZIĆ (Arena) SLOBODAN ČUKIĆ (feljton i arhiv) VUKMAN IVANOVIĆ (dizajn) DRAGAN MIJATOVIĆ (fotografija)

LOGOTIP POBJEDE Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944) PORTAL POBJEDE

Urednica JOVANA ĐURIŠIĆ

Zamjenik DARVIN MURIĆ www.pobjeda.me portal@pobjeda.me TELEFON: 020/409-520 - redakcija 020/409-536 - marketing 020/202-455 - oglasno desk@pobjeda.me

Broj žiro računa: 560-822-77 Universal Capital Bank



RTCG 1

06:00 Dobro jutro Crna Goro, vijesti svakog sata 08:20 Jutarnji program 09:05 Dokumentarni program 10:05 Naučno – obrazovni program 11:25 Mostovi, r.

12:05 Montenegro all in one, r.

12:35 Meridijani, r.

13:05 Ana Karenjina, r.

14:05 Naučno – obrazovni program 14:35 Savore, r.

15:00 Lajmet 15:30 Dnevnik 1 16:00 Dnevna soba, s.

18:00 Vijesti i dnevnik na znakovnom jeziku 18:10 NVO sektor 18:30 Dokumentarni program 19:00 Meridijani, s.

19:30 Dnevnik 2 20:05 Argumenti 21:20 Ana Karenjina, s.

22:30 Dnevnik 3 23:15 Nerealno IV, s.

00:10 Argumenti



   RTCG 2

06:00 07:00 07:30 09:00 10:45 12:15 14:15 14:45 16:30 17:00 17:50

20:00 21:00 22:30 00:00 02:05 02:30

04:00

Koncert Slonovi i tonovi Sport Dnevna soba, r.

Više od ljubavi, s.

Kraljev govor, r.

Luda kuća, r.

Više od ljubavi, r.

Luda kuća, s.

Fudbal fest Košarka: Mornar – Crvena zvezda, ABA liga, Direktno Afera, s.

Oskari, skraćena verzija Dnevna soba, r.

Katanac za bol, r.

Glas Amerike Košarka: Mornar – Crvena zvezda, ABA liga, snimak Fudbal fest

PINK M

05:00 Zadruga, pregled dana 06:45 Novo jutro 11:00 Minut dva 11:02 Premijera 11:20 Ekskluzivno 11:40 Zadruga 12:00 Minut dva 12:05 Zadruga 13:00 Minut dva 13:02 Dženetine suze, r.

13:45 Zadruga 14:00 Minut dva 14:05 Zadruga

15:30 16:05 18:02 18:25 19:00 19:05 19:30 19:45 20:00 21:00 22:00 23:00

Scena Zadruga Scena Elif, r.

Minut dva Elif, s.

Premijera Ekskluzivno Dženetine suze, s.

Ljubav iz osvete, s.

Zadruga Zadruga

TV PRVA

07:00 08:00 09:00 09:15 10:15 11:15 13:00 14:30 15:15 16:00 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:10 21:00 21:50 22:40 23:00 23:30 01:00 02:30

Praktična žena, r.

60 minuta sa Iris, r.

Jutarnji žurnal Istine i laži, s.

Jutro Ma nije on takav, film 150 minuta Igra sudbine, r.

Tate, r.

Praktična žena 60 minuta sa Iris Ekskluziv Stolice Žurnal Mame, s.

Tate, s.

Igra sudbine, s.

Urgentni centar, s.

Ekskluziv Noćni žurnal Princ, film Ma on nije takav, r.

Noćni žurnal, r.

 07:00 09:05 10:00 11:00 13:00 13:40 14:00 16:20 17:15 18:10 18:35 19:00 19:35 20:05

06:10 07:05 08:45 09:25 09:50 11:00 11:30 11:50 13:00 13:17 15:00 15:40 16:35 16:45 17:10 18:00 18:30 20:15 22:00 22:50 23:35 01:15

NOVA M

Centralni dnevnik, r.

Kafanica blizu SIS-a, r.

Kefalica Mr. Kitchen, r.

Među nama, r.

Vijesti Među nama, r.

Zauvijek susjedi, r.

Vijesti Gulperi, r.

Vijesti Gulperi, r.

Sportisimo Mr. Kitchen Totalni obrt Centralni dnevnik Među nama, e.

Gulperi, s. Žigosani u reketu, s.

Totalni obrt, r.

U plavetnilu 2, film Derdevil, film

RTV BUDVA

Kuhinjica Serija Celebrity Naše ljeto, r.

Puls, e.

Muzički program Kuhinjica, r.

Naše ljeto Bandolera, r.

Kuhinjica, e.

Crtani film: Gavra Polis Hronika grad teatra Sportsko popodne

  VIJESTI

06:30 10:00 10:06 11:10 12:00 12:06

14:00 14:06 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:50 18:30 19:10 20:00 20:55 22:00 22:15 22:30 00:20 01:10

Boje jutra Vijesti Zauvijek tvoja, r.

Hoću kući, r.

Vijesti Hajd park na Hadsonu, r.

Vijesti Žrtve ljubavi, r.

Boje dana Serija Vijesti Geopolitika, magazin Žrtve ljubavi, s.

Hoću kući, s.

Vijesti Zauvijek tvoja, s.

Bez granica Podgorica nekada, dok. film Vijesti Sport Bivši kvartet, film Bez granica, r.

Ljubav je sve što nam je potrebno, r.



07:30 08:00 08:30 09:30

A1 TV

20:00 20:15 21:00 21:10 22:00 22:30 23:30

Glas Amerike, r.

Pljevaljska hronika Jelena, r.

11 minuta saTihom Vujovićem Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Dokumentarna serija Dječja TV Jelena, s. Život uživo, r.

Nedjelja u petak, r.

Pljevaljska hronika 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Dokumentarna serija Top A1 Život uživo Top A1 11 minuta sa Tihom Vujovićem Top A1 Igra i struktura, r.

Top A1 Kapadokija, s.

Glas Amerike Al Jazeera news Klub A, r.

15:45 16:00 16:30 17:00 18:30 18:55 19:15 19:30 20:15 20:30 20:45 21:00 22:15 23:15

Na domaćem terenu Zabavni magazin Zona sumraka Sport info Zvjezdane staze Kolačići sudbine Legende Priča dana Smijeh kao lijek Teme i dileme Na domaćem terenu Hramovi Crne Gore Gušteranje Film

10:00 10:30 11:30 12:00 13:30 14:30 15:00 16:00 16:15 17:00 17:15 18:00 18:15 19:00 19:15

777

21:05 22:00 22:30 23:00 23:40 00:25

Bandolera, s.

Polis Hronika grad teatra Naše ljeto, r.

Bandolera, r.

Koncert

07:00 09:30 10:00 10:15 11:30 11:45 12:00 12:30 13:00 13:15 13:45 14:45 15:00 15:15

Jutarnji program Crtani film Kućni ljubimci, r.

Zona sumraka Legende Sportski intermeco Sportske vijesti Moda Smijeh kao lijek Goleada Grad koji volim, r.

Teme i dileme Sportske vijesti Zvjezdane staze

Ponedjeljak, 10. februar 2020.

Marketing

31

32

Marketing

Ponedjeljak, 10. februar 2020.