Dnevni list Pobjeda 08.09.2023.

Petak, 8. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20754 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

SKANDALOZNO: Vlada Dritana Abazovića odlukom da za EXPO 2030. podrži Rijad, a ne Rim, prekršila svoje međunarodne obaveze

Marsela: Razočarani smo

odlukom odlazeće vlade, bilo je prirodno da podrže Italiju

Veze između Italije i Crne Gore su takve i duboke da takvu odluku sigurno nijesmo očekivali. Za NATO saveznika koji teži da se pridruži EU, trebalo bi da bude prirodno da podrži kandidaturu Rima – rekla je ambasadorka Marsela

OSVRT

Sve je OK u PES-u, kao nekad u DPS-u

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE NAGRADNA IGRA

U Sarajevu počeo prvi od osam sudskih postupaka protiv BIRN-a, zbog klevetničke kampanje usmjerene na crnogorske novinarke i građanske aktiviste

Čelnici državnih institucija ne odustaju od ugovora o djelu, Ministarstvo nansija aminuje, DRI ocjenjuje da se radi o nezakonitoj praksi

Pet resora na ugovorce potrošilo 4,5 miliona eura za nepune tri godine

Nema gotovo nijedne institucije kojoj DRI posljednjih godina nije ukazao na zloupotrebu ugovora o djelu, čije razmjere se samo mogu naslutiti, imajući u vidu da je ovom revizijom obuhvaćen uzorak od pet institucija, što je samo djelić glomaznog državnog aparata koji uključuje i ostale brojne državne i lokalne institucije, te državna i javna preduzeća

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Tajni sastanak u srijedu veče Spajića i Milatovića najbolje je svjedočanstvo dubine raskola unutar Pokreta ,,Evropa sad“. Ma što tvrdili pouzdani izvori, kako god se oglašavali da bi stvorili privid jedinstva, kristalno je jasno: to nijesu bili razgovori predsjednika i mandatara, već mukotrpni pregovori lidera dvije struje u jednoj partiji

Advokat tuženih tražio spajanje predmeta

Vlada i nadležne inspekcije otvoreno promovisale zaobilaženje zakona prilikom realizacije projekta turističke atrakcije – žičare od Kotora do Lovćena

Bivša predsjednica Vrhovnog suda saslušana u Višem sudu u Podgorici

Medenica:

Prije

turisti sjeli u gondole nego što su stigle saglasnosti potrebne za gradnju

za političku odmazdu

Toplija zima sa Pobjedom!

Abazović Marsela

SKANDALOZNO: Vlada Dritana Abazovića odlukom da za EXPO 2030. podrži Rijad, a ne Rim, prekršila svoje

PODGORICA – Italija je sa razočaranjem saznala da je sadašnja odlazeća crnogorska vlast odlučila da podrži Rijad, a ne Rim za EXPO 2030. To je Pobjedi kazala ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela, povodom odluke Vlade Dritana Abazovića da svoj glas za održavanje svjetske izložbe da Saudijskoj Arabiji, a ne Italiji.

Kancelarija za međunarodne izložbe (BIE) je objavila da je za organizaciju Svjetske izložbe 2030. pet zemalja podnijelo kandidature: Ruska Federacija (Moskva), Republika Koreja (Busan), Republika Italija (Rim), Ukrajina (Odesa) i Kraljevina Saudijska Arabija (Rijad). U međuvremenu, kandidature su povukle Ruska Federacija i Ukrajina, tako da su aktuelne kandidature Republike Koreje, Republike Italije i Kraljevine Saudijske Arabije.

PORAZNA OBRAZLOŽENJA

Abazović je na sjednici Vlade u četvrtak rekao da će Crna Gora svoj glas dati Saudijskoj Arabiji, jer je, kako je rekao, Ri-

Marsela: Razočarani smo odlukom odlazeće vlade, bilo je prirodno da podrže Italiju

Veze između Italije i Crne Gore su takve i duboke da takvu odluku sigurno nijesmo očekivali. Za NATO saveznika koji teži da se pridruži EU, trebalo bi da bude prirodno da podrži kandidaturu Rima – rekla je ambasadorka Marsela

jad već pobijedio, sa podrškom 128 zemalja. – Interes Crne Gore da podrži ovu odluku je u tome što oni učestvuju u izgradnji jednog prosvjetno-edukacionog objekta u Crnoj Gori. Mislim da bilo bi racionalno da isko-

ristimo da oni jednom sumom višemilionskom podrže Univerzitet Crne Gore. Sve ostalo nije toliko racionalno, nemamo ništa protiv ostalih... Razumijem priče EU, EU, EU, ali Rijad su podržale i Grčka, Francuska, Bugarska, Špani-

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozvao je Ministarstvo vanjskih poslova i Vladu Crne Gore da ne povlače opredijeljenu podršku kandidaturi Rima za domaćina Svjetske izložbe EXPO 2030.

višem nivou i na temelju osnovnog principa

didature u međunarodnim forumima - naveo je

ja. Treba da donesemo laganu odluku po mom sudu i to je to – pokušao je odlazeći premijer da obrazloži svoju odluku. Abazović je rekao i da su imali zahtjev da podrže Rim, jer je, kako je rekao, bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić uputio notu da ćemo podržati Italiju bez odluke vlade, navodeći da to nije bila ispravna odluka.

– U Rijadu ćemo imati još bolji štand, više prostora, vjerovatno besplatno. To su stvari protokolarnog karakterta, neka se narod druži, spaja, neka se predstavljaju sve zemlje. Pobjednik je već poznat i mislim da ne treba da mi budemo van stroja – nastavio je Abazović.

MILJANIĆEV GLAS RAZUMA

– Podrška Italiji

– Podrška Italiji donijeta je nakon niza susreta na naj-

Predsjednik Liberalne partije Vatroslav Belan kazao je za Pobjedu da je Crna Gora dala podršku Italiji da u Rimu organizuje EXPO 2030. i da je apsolutno neozbiljno da Vlada mijenja tu odluku, naročito jer je država to preuzela kao međunarodnu obavezu.

– To je ono što nazivamo preuzimanjem međunarodnih obaveza, to predstavlja ozbiljnost jedne države i vlade – kada ste nekog podržali za tako važan događaj kao što je EXPO, mijenjanjem te odluke vi unižavate državu, pokazujete neozbiljnost, da nijeste partner i da se na vašu riječ i obećanje ne može računati – rekao je Belan.

Belan, koji je bio direktor Paviljona na EXPO-u u Šan-

Da je odluka o kojoj Abazović priča „van stroja“ potvrdio je i ministar iz njegove vlade, Zoran Miljanić koji je ukazao da Crna Gora ipak treba svoj glas da da Italiji, a ne Saudijskoj Arabiji. – Za novac se može sve uraditi. Ja ne mogu prihvatiti takve argumente i mislim da je Italija ipak susjed Crne Gore

i zemlja koja je vodeća članica EU, prijatelj Crne Gore, tako da mislim da podrška Crne Gore treba da ide Italiji. EU je naš glavni cilj i Crna Gora je

dio evropske priče – rekao je Miljanić, koji je svojim statovima ostao u manjini. Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma,

Belan: Promjenom

odluka unižavate državu i pokazujete neozbiljnost

gaju 2010. godine, dijelom učestvovao u pripremi EXPO-a u Milanu 2015. godine i bio zamjenik generalne komesarke za Dubai, kazao je da se moramo voditi spoljnopolitičkim prioritetima, napominjući da svjetska izložba ima određenu političku dimenziju, iako je u pitanju ekonomsko-investiciona, promotivno-globalna platforma.

– I te elemente treba imati u vidu. Naše partnere ne zanima ko je trenutno vlast i premijer jer smo mi svi Crna Gora. Tako da nije pogriješio Dritan Abazović, već Crna Gora. Unižena je Crna Gora jer ispada da nije partner, a

potvrdila je da će dati podršku Italiji – istakao je Belan. Prema njegovim riječima, dvije vlade od 2020. godine su u svakom smislu ponizile državu i predstavljaju se međunarodnoj zajednici kao nepouzdan partner.

cilj dvije vlade od 2020. godine bio je otklon od onoga što je bilo do momen-

naša država u međunarodnoj zajednici ponovo postane subjekt čijoj se riječi vjeruje – naglasio je naš sagovornik.

On je rekao da ovo nije gaf kad je EXPO u pitanju. Pod-

dvije vlade od 2020. godine su u svakom smislu ponizile

nepouzdan partner. Kao glavni razlog za posljed-

Kao glavni razlog za posljednji propust Belan vidi otklon od odluka koje su donosili vlada Duška Markovića i bivši predsjednik Đukanović

Markovića Milo Đukanović

- Apsolutno po pitanju svake društvene teme to je očigledno glavni razlog. To se vidi i po pitanju Pomorskog saobraćaja, Montenegro erlajnza, Kombinata aluminijuma, Svetog Stefana... Jedini

ta promjene vlasti, pa čak i od evropske agende i značajnijeg partnerstva u NATO-u. Sve elemente koji su do 2020. postavljeni da Crna Gora bude prezentovana u međunarodnoj zajednici kao relevantan partner oni su urušili i trebaće prilično vremena da

sjetio je na povlačenje učešća sa izložbe u Dubaiju, pa određevanje nove crnogorske delegacije koja će nas predstavljati na toj važnoj platformi. – To se desilo iz populističkog razloga i mišljenja: šta će to nama. Onda su shvatili kolika je to međunarodna obaveza. Radi se o međunarodnom ugovoru od

o zid i suočili se sa poslje-

ponovo u Dubai“. I onda zbrda-zdola su nastavili proOvo

još jedan dokaz koliko Crna Gora kao država ne razumije

relacijama i koliko tom događaju pristupa paušalno.

prezentaciju država, prije svega malih država i njenih ekonomskih, investicionih

kojeg ne možete da odustanete samo zato što je započet u vrijeme premijera Duška Markovića i predsjednika Mila Đukanovića. Kad su vidjeli šta je ozbiljna politika, kad su udarili glavom o zid i suočili se sa posljedicama, onda su brže-bolje rekli: ,,Zbunili smo se, idemo ponovo u Dubai“. I onda zbrda-zdola su nastavili projekat – naveo je Belan. Ovo je, napominje, samo još jedan dokaz koliko Crna Gora kao država ne razumije značaj ove izložbe u međunarodnim i ekonomskim relacijama i koliko tom događaju pristupa paušalno. – Ne razumijemo koliko je to važna platforma za prezentaciju država, prije svega malih država i njenih ekonomskih, investicionih

Andreina Marsela

Đukanović pozvao MVP i Vladu da ne povlače podršku Rimu

međunarodne

stao je uz Abazovića, rekavši da „glasom za Rijad, Vlada pokazuje globalni karakter“.

RAZOČARANJE U RIMU

Odluka Abazovićeve vlade, za Italiju je iznenađenje i razočaranje.

Ambasadorka te zemlje u Crnoj Gori Andreina Marsela rekla je za Pobjedu da nikako nijesu očekivali ovakvu odluku Vlade.

– Sa razočaranjem smo saznali da je sadašnja odlazeća crnogorska vlada odlučila da podrži Rijad, a ne Rim za EKSPO 2030. godine posebno imajući u vidu da smo, verbalnom notom, dobili zvaničnu podršku Crne Gore za našu kandidaturu – rekla je Marsela za naš list.

Njihova očekivanja su, kaže ambasadorka, bila da će Podgorica stati uz Rim.

– Veze između Italije i Crne Gore su takve i duboke da takvu odluku sigurno nijesmo očekivali. Za NATO saveznika koji teži da se pridruži EU, trebalo bi da bude prirodno da podrži kandidaturu Rima – rekla nam je Marsela.

Glasanje za izbor zemlje u kojoj će se organizovati EXPO 2030. biće održano tokom 173. Generalne skupštine Kancelarije za međunarodne izložbe, u novembru 2023. godine. Glasanje je tajno, po principu – jedna država, jedan glas. Poziv da Crna Gora svoj glas da Rimu, uputio je i aktuelni šef države.

Predsjednik Jakov Milatović rekao je da je, uoči zvanične posjete Italiji, primio ambasadorku Marselu i saopštio stav da kao predsjednik smatra da država treba da iskaže konzistentnost u pogledu ranije zauzetog stava da se podrži kandidatura Rima za domaćina Svjetske izložbe EXPO 2030.

– Uvažavajući viševjekovne odnose Crne Gore i Italije, ova podrška na liniji je zajedničkih evropskih vrijednosti, kao i kulturološke i tradicionalne povezanosti dvije države – poručio je Milatović Abazovićevoj odlazećoj vladi.

potencijala. Njena vidljivost se značajno uvećava učešćem na EXPO-u – istakao je Belan.

Kao primjer uspješnog učešća Crne Gore navodi Šangaj 2010, kada smo prvi put učestvovali na EXPO-u, nakon 105 godina pauze. Tada je Crnogorski paviljon posjetilo više od 2,5 miliona ljudi.

– To nijesu samo bili Kinezi, već biznismeni, investitori iz Jugoistočne Azije i cijelog svijeta.

Nijesmo shvatili koliki je to potencijal i zato nam se dešavaju ovakvi gafovi poput Dubaija i sada Rima. U dvije manifestacije zaredom mi blamiramo državu i to je uradila ista struktura – zaključio je Belan za naš list.

Kakav je to bio saspens, dostojan političkog trilera: neđe poslije 22 sata, u separeu jednog podgoričkog lokala, daleko od očiju javnosti, bez prisustva čak i najbližih saradnika, sastala su se dva čovjeka i razgovarali o bliskoj budućnosti

Crne Gore.

Kada je svanuo novi dan, bješe to juče, mnogi su i dalje bili u nedoumicama, puni nestrpljenja, iščekivanja, odgovora – što se to noću dogovaralo, ko je koga izdao, ko je što istrgovao; hoće li se konačno pojaviti bijeli dim iznad zgrade Vlade Crne Gore u Karađorđevoj 2, nalik onom u Vatikanu kad biraju novog papu?

Samo što bi ovđe u Podgorici partijski ,,vjernici“ sa ljubavlju uskliknuli, umjesto ,,Habemus papam“, nešto drugo - ,,Imamo Vladu!“

Djeluje kao karikiranje?

Ne, to je karikaturalna crnogorska realnost. U današnjoj Crnoj Gori to je bila ,,ekskluzivna“ vijest: sastali su se predsjednik PES-a Milojko Spajić i potpredsjednik PES-a Jakov Milatović. Da bi, bez predstavnika ostalih stranaka koje učestvuju u ,,završnim pregovorima“, njih dvojica, sada sami, ponovo pregovarali o formiranju 44. vlade!

Ma, sjajno. Predsjednik države satima pregovara sa mandatarom Spajićem o sastavu izvršne vlasti, iako je Milatović, kada je onomad svečano davao mandat svom partijskom drugu, bio svečano ubijeđen da će baš ta vlada svečano ,,za svog mandata Crnu Goru uvesti u EU“.

A kada su ga, Milatovića, tog 10. avgusta pitali da li je u pregovorima oko predlaganja mandatara učestvovao kao funkcioner PES-a ili isključivo kao predsjednik Crne Gore, obrecnuo se da se zakleo na poštovanje Ustava i da je u ,,proces formiranja nove vlade bio uključen isključivo kao predsjednik“.

Bilo je u Milatovićevoj priči logike. Ovlašćenja predsjednika države oko formiranja nove izvršne vlasti iscrpljuju se davanjem mandata, a predsjednik Milatović, kako ponosno obeća, ne želi da miješa partijsku i predsjedničku funkciju. Jer je, pogađate, on ,,predsjednik svih građana“.

OSVRT

Sve je OK u PES-u, kao nekad u DPS-u

Tajni sastanak u srijedu veče Spajića i Milatovića najbolje je svjedočanstvo dubine raskola unutar Pokreta ,,Evropa sad“. Ma što tvrdili pouzdani izvori, kako god se oglašavali da bi stvorili privid jedinstva, kristalno je jasno: to nijesu bili razgovori predsjednika i mandatara, već mukotrpni pregovori lidera dvije struje u jednoj partiji

I, što se onda desilo?

Mjesec poslije, dva druga iz iste partije, srijeću se na tajnom mjestu, u tajnosti pregovaraju i trguju ministarskim pozicijama, dok mediji spekulišu ko je dobio, ko je izgubio ,,svoja“ mjesta u vladi, koliko će biti ministarstava, kakav će biti raspored ,,po dubini“... Kao da su predsjednik i mandatar iz različitih partija pa mukotrpno ugovaraju – kohabitaciju, zajedničko opstajanje raznorodnih stranaka u istoj vlasti.

Tajni sastanak u srijedu veče Spajića i Milatovića najbolje je svjedočanstvo dubine raskola unutar Pokreta ,,Evropa sad“. Ma što tvrdili pouzdani izvori, kako god oglašavali da bi stvorili privid jedinstva, kristalno je jasno: to nijesu bili razgovori predsjednika i mandatara, već mukotrpni pregovori lidera dvije struje u jednoj partiji.

Nije teško, po dosadašnjim javnim nastupima, uočiti ključnu razliku. Milatović, pod krinkom ,,inkluzivne vlade“ u stvari iz petnih žila lobira da stranke Mandića i Kneževića, perjanica nekadašnjeg prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, budu dio nove izvršne vlasti. Tobože da bi se učešćem Nove i DNP-a održala ,,narodna volja od 30. avgusta 2020. godine“ i stvorila ,,kvalifikovana većina“ za reformu pravosuđa i cjelokupnog društva“. Samo, parlamentarni izbori su bili 2023. i avgustovska većina ne postoji još od pada Krivokapićeve vlade; koalicija

ZBCG ne krije da su za Putina i za Kosovo u Srbiji, a protiv NATO. Ukratko: tako tvorena antievropska većina ne može biti garant ni stabilne evropske vlade ni korjenitih društvenih reformi. Sve to Milatović zna, ali ne želi da vidi. I pokazuje da je njegovo evropejstvo samo maska koja pokriva njegovu konzervativnu, za Vučićev Beograd vezanu, stvarnu politiku.

Na drugoj strani, Spajić nije ,,opterećen“ ideologijom kao Milatović, ali jeste prilikom koja se pruža jednom u životu – da postane premijer. Jer, ako sada ne zasjedne na čelo vlade, nakon jaska koji je doživio povlačeći predsjedničku kandidaturu, neće imati novu priliku. Za razliku od Milatovića, kojem tek teku mjeseci petogodišnjeg mandata, Spajić ima samo još nepuna dva mjeseca

Ocjena člana Predsjedništva PES-a

Na drugoj strani, Spajić nije ,,opterećen“ ideologijom kao Milatović, ali jeste prilikom koja se pruža jednom u životu – da postane premijer. Jer, ako sada ne zasjedne na čelo vlade, nakon fijaska koji je doživio povlačeći predsjedničku kandidaturu, neće imati novu priliku. Za razliku od Milatovića, kojem tek teku mjeseci petogodišnjeg mandata, Spajić ima samo još nepuna dva mjeseca.

U teškoj je poziciji: iako ima većinu unutar partije čiji je lider, ali nema dovoljnu većinu unutar PES-a, koja bi mu garantovala da može doseći do kvote 41.

Milović: SNP će biti u vladi

PODGORICA - Koalicija

,,Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG) iz dana u dan dokazuje zašto ne treba da budu partner PES-u u budućoj vladi, dok će SNP biti u vladi – kazao je poslanik i član

Predsjedništva Pokreta

„Evropa sad“ (PES) Andrej Milović u emisiji „U četiri oka“ na RTHN. – Novska lista je kredibilan partner Pokreta ,,Evropa sad“ i ona se kao takva pokazala i tokom predsjedničkih i parlamentarnih izbora – kazao

je Milović na RTHN.

On je kazao da sa Novskom listom Pokret ima možda i najbolju saradnju. – Oni su od prvog dana kooperativni, oni razumiju trenutak u kojem se država nalazi, pružaju nam apsolutnu podršku i

Moguće je da mandatar tek sada vidi da je sastavljanje vlade mnogo komplikovaniji posao od berzanskih špekulacija i kriptovalutarenja, da je za stvarne pregovore, bez obzira na podršku sa Zapada, potrebno političko znanje, dobre procjene i – saveznici iz drugih evropskih stranaka koje su dobile mjesta unutar parlamenta.

Ali, Spajić ih je gotovo otpisao u startu, pa mu sada ostaje samo jedan manevar: da ,,zamiri“ vatru sa Milatovićem i da nekako dosegne potrebnu većinu, čak i sa dojučerašnjim saveznicima ,,omrznutog DPS-a“, recimo poslanikom Mehmetom Zenkom

Ali, ako se ne izbori sa protivnicima unutar svoje stranke, Spajić može da računa da će biti premijer – manjinske, nestabilne, vlade. I kratkotrajne: ako Spajić ne bude imao apsolutnu podršku PES-a, mandatar je osuđen da broji dane do izglasavanja nepovjerenja.

Zato je jasno da u nedjeljama koje slijede – čak ako i Spajić i Milatović izvedu javnu predstavu pomirenja - jedinstva unutar Pokreta ,,Evropa sad“ ne može da bude.

Neće se ništa promijeniti čak i da se oglasi funkcionerka PES-a, gradonačelnica Podgorice Olivera Injac i blagotvorno prognozira – sve će biti OK - kao što je prorekla kad su je novinari zaskočili na NATO samitu u Briselu da komentariše rusku agresiju na Ukrajinu.

Znamo kako je pogodila oko Ukrajine, znamo kako su se završavale partijske svađe u drugim partijama kada se lideri i njihove struje zavade ,,na krv i nož“.

Uostalom, sjećate se 1997. i raspada DPS-a, kada su i Milo Đukanović i Momir Bulatović javno govorili da će partija ,,nadvladati sujete pojedinaca“. Pa, istorija se često ponavlja. Zato treba biti oprezan sa prihvatanjem budućih izjava da je u partiji Spajića i Milatovića sve u redu. To treba prevesti na jezik realnosti: Sve je OK u PES-u, kao nekad u DPS-u...

mi njima i to je primjer prave saradnje koja treba da bude i koja se dešava onako kako treba između političkih partnera. Mogu reći da smo zadovoljni odnosom Novske liste i od toga će najveću korist imati građani – kazao je Milović.

Smatra da Novsku listu treba apsolutno podržati iz centrale da se riješe gorući problemi u Herceg Novom, pogotovo onih, kako je rekao, koji su ekonomsko-medicinske prirode. – Bićemo još snažniji partneri i Herceg Novi će osjetiti benefite te saradnje – rekao je Milović i istakao da je Novska lista apsolutno za formiranje vlade i da tu nema dileme. R. P.

Jovana ĐURIŠIĆ / Tamara KLIKOVAC

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

OD SLOGE DO SUKOBA: Spajić i Milatović

POGLED IZ EU

Punom brzinom prema 2030.

Kada se radi o Evropskoj uniji, proširenje EU je nedvosmisleno ponovo na dnevnom redu. Geopolitička slika jasno pokazuje da ne postoji alternativa proširenju EU. Rat u Ukrajini povećao je apetite za proširenjem i potvrdio ideju da je proširenje strateška nužnost EU. Jednostavno rečeno – sad ili nikad

ti spremni za proširenje do 2030. godine. Takozvano „bledsko obećanje“ nikoga nije ostavilo ravnodušnim, ali je kod svih ostavilo upitnik da li do tog datuma obje strane mogu biti spremne za proširenje.

te za proširenjem i potvrdio ideju da je proširenje strateška nužnost EU.

Jednostavno rečeno – sad ili nikad.

Slovenija je prošle sedmice bila domaćin Bledskog strateškog foruma (BSF), konferencije koja je poznata po tradicionalnim razgovorima o Zapadnom Balkanu. Iako su ove godine razgovori evidentno nadmašili regionalnu pažnju i dostigli globalni doseg, budućnost Zapadnog Balkana unutar EU ostala je u fokusu. Glasno je odjeknula ideja koju je iznio predsjednik Evropskog vijeća Charles Michael, da bi EU i Zapadni Balkan trebali bi-

Moj odgovor na sva ova pitanja je jasan: prilika je tu i trebamo je iskoristiti punom brzinom. Trebamo raditi na pronalaženju dovoljno političke volje na Zapadnom Balkanu za reforme i političke volje EU za proširenje. Trebamo se fokusirati na krajnje odredište, ali ne smijemo zapostaviti ni putovanje.

Kada se radi o Evropskoj uniji, proširenje EU je nedvosmisleno ponovo na dnevnom redu. Geopolitička slika jasno pokazuje da ne postoji alternativa proširenju EU. Rat u Ukrajini povećao je apeti-

Ovo, naravno, ne znači da će kriterijumi za proširenje EU biti odbačeni i da bi Zapadni Balkan mogao ući u Uniju bez njihovog ispunjavanja. Ovo znači da će se regionu posvetiti više političke pažnje i da će se od zemalja Zapadnog Balkana tražiti ekspeditivnost.

Za EU, to znači obavezu da reformiše svoj proces donošenja odluka i da se pripremi u institucionalnom i finansij-

skom smislu. EU sa više od 30 država članica za stolom jednostavno ne može biti učinkovita koliko bi trebala biti. Ovakva reforma neće biti lak zadatak, ali je neophodna. I to je od strateške važnosti za EU, na istom nivou važnosti kao i proširenje. Skeptici će tvrditi da se čini da su ovi zadaci vrlo teški za riješiti do 2030. Međutim, realno gledište je da neće biti bolje ponude na stolu za zemlje Zapadnog Balkana i bolje prilike za Uniju da se poboljša i prilagodi novim globalnim realnostima.

Ova teška vremena zahtijevaće hrabre lidere na obje strane. Lidere koji će gledati u budućnost. Lidere koji će biti spremni da proširenje stave na vrh svoje agende i koji će donijeti odluke koje će omogućiti da se proširenje dogodi. Zbog toga će evropski izbori biti važna prekretnica za cilj 2030

Na Bledu sam otkrila formulu za buduću EU 2030, na engleskom jeziku pod nazivom „3E by 3E“, koja obuhvata ove ciljeve. EU 2030. bi trebala biti više angažovana (engaged) u svijetu, proširena (enlarged) Zapadnim Balkanom i našim istočnim partnerima, te bi trebala razviti (evolved) proces donošenja odluka koji bi bio efikasniji. EU bi ovim procesima trebala pristupiti sa žarom (eagerness), ekspeditivnošću (expedience) i na temelju iskustva (experience). Vjerujem da se nema šta mnogo dodati. Godine koje dolaze neće biti samo percepcija i obmana.

To će biti godine napornog rada s obje strane, Zapadnog Balkana i EU, kako bi se obje strane pripremile za proširenje EU do 2030. Ova teška vremena zahtijeva-

Crnogorska partija građanske orijentacije u frontu za zaštitu državnih i nacionalnih interesa

Političke okolnosti u zemlji i okruženju nijesu nam naklonjene i ne dozvoljavaju da s mirom gledamo u budućnost. Vlada je u funkciji nekih stranih sila koje krivim očima gledaju na državnost Crne Gore

pravoslavna crkva, sakralna i kulturna baština im je izuzeta i upisana u vlasništvo Srpske crkve, na sve crnogorsko vrši se brutalni i frontalni napad koji prijeti destabilizaciji političkih prilika, i nije to od juče.

Crnogorska stranka građanske orijentacije – zašto je to naš jedini izbor?

Crna Gora nije građanska država, jer se u njoj svi narodi i pripadnici svih vjera ne osjećaju kao svoji na svome u svojoj domovini! Crnogorcima pravoslavne, katoličke i islamske vjeroispovijesti, kao njenim građanima - čija je ona jedina i matična država - odriče se nacionalno ime, istorija, pravo da nad pravoslavnim Crnogorcima duhovno skrbi Crnogorska

Manjinskim narodima se prijeti čak njihovom opstanku. Zemlja tendira ka haosu u kojem bi vlast uzurpirale snage koje su ideološki nasljednici kvislinga iz Drugoga svjetskoga rata, poraženih 1945. godine. Te snage javno i bjelodano pretenduju da u zemlji uspostave režim koji sve druge i drugačije doživljava kao neprijatelje kojih se treba lišiti.

Nijedno crnogorsko nacionalno pitanje - ni jezičko, ni crkveno ni kulturno - nije riješeno na način koji bi etničkim Crnogorcima garantovao mjesto i ulogu u samom

društvu i matičnoj i jedinoj državi, na način koji ih dovodi u status građanina kojemu su garantovana sva nacionalna, ljudska i građanska prava. Stoga, Crna Gora i nije građanska država i zato je obaveza naše generacije da to pitanje riješi političkim i demokratskim sredstvima.

U konačnome, status etničkih Crnogoraca, koji su kičma i suština Crne Gore, bez kojih ona nema smisla i ne može da postoji, mora da bude materijalizovan njihovim učešćem u državnim organima i institucijama i konstituisanim nacionalnim institucijama sa ustavnim i zakonskim statusom. Nezakonito upisana crkvena i kulturna baština na Srpsku crkvu treba da se ponovo uzakoni na državu Crnu Goru, Crnogorska pravoslavna crkva da dobije status domicilne crkve, a sve

druge nacionalne institucije status državnih institucija. Dakle, građanska Crna Gora se ne može praviti mimo etničkih Crnogoraca i na njihovu štetu. Oni su organski vezani za Crnu Goru, i kao takvi su okosnica, bedem njene nezavisnosti i smisao njenoga postojanja, bez njih bila bi anektirana.

Političke okolnosti u zemlji i okruženju nijesu nam naklonjene i ne dozvoljavaju da s mirom gledamo u budućnost. Vlada je u funkciji nekih stranih sila koje krivim očima gledaju na državnost Crne Gore. Predata je na uživanje Srbiji u zamjenu za priznanje Kosova i otklon od uticaja Moskve. Stoga su te sile podrškom litijama pomogle rušenje ustavnoga poretka i učvrstile vlast Srbije na crnogorskoj teritoriji, koja je u svim sferama politike delegirala gaulajte-

će hrabre lidere na obje strane. Lidere koji će gledati u budućnost. Lidere koji će biti spremni da proširenje stave na vrh svoje agende i koji će donijeti odluke koje će omogućiti da se proširenje dogodi. Zbog toga će evropski izbori biti važna prekretnica za cilj 2030.

Bez obzira na izbore, Zapadni Balkan uvijek može računati na Sloveniju. I dalje ćemo biti čvrsti zagovornici procesa proširenja EU punom brzinom. Prijatelj regije u dobru i zlu. Na primjer, Slovenija se u EU već zalaže za otvaranje pristupnih pregovora s BiH do kraja ove godine.

Vrijeme će pokazati da li je predsjednik Michael na Bledu održao istorijski govor. Nadam se da će se „bledsko obećanje“ ostvariti i zbog našeg čarobnog Bleda. Mjesto na kojem se prekrasni alpski pejzaž susreće sa kristalno čistom jezerskom vodom je najbolje mjesto na kojem se čuda događaju. (Autorka je ministarka vanjskih i evropskih poslova Slovenije)

re koji vrše vlast u njeno ime i za njen račun. Ukoliko se ne odupremo, Crna Gora će biti transformisana u teritoriju na kojoj će suverena prava vršiti okolne države. Zato, zvonimo na uzbunu!

Preduslov da bi crnogorsko društvo bilo građansko, a građani živjeli u miru i ljubavi jeste da Crna Gora bude građanska država u kojoj se pripadnici svih vjera i nacija, uključujući i Crnogorce pravoslavne, katoličke i islamske vjere, ponavljam, osjećaju kao svoji na svome i doživljavaju je kao svoj dom. A evropske vrijednosti, dakle, pravna država, društvo jednakih šansi i socijalne pravde, naravno, podrazumijeva se članstvo u EU i NATO, za koje se svi zalažemo, vezane su preduslovom, bez kojih se te vrijednosti ne mogu uspostaviti – Crnu Goru prvo treba da uredimo kao građansku državu. Zato ćemo i osnovati crnogorsku partiju građanske orijentacije, a građane pozivamo da nas u tome podrže.

Knežević: Spajić nema podršku četiri poslanika PES-a

PODGORICA - Predsjednik DNP-a i jedan od lidera ZBCG Milan Knežević kazao je u emisiji ,,Načisto“ na TV Vijesti da Milojko Spajić nema podršku čak četiri poslanika sa svoje liste.

– Mandatar za sastav nove vlade i lider Pokreta ,,Evropa sad“ (PES) Milojko Spajić nema podršku četiri poslanika sa svoje liste, jednog poslanika Ujedinjene Crne Gore, a da SNP (Socijalistička narodna partija) još nije odlučio da li će biti dio priče, te da funkcioner PES-a Andrej Milović kaže da su spremni da pregovaraju sa Socijaldemokratama (SD) –kazao je Knežević. On je upitao je li to izdaja izborne volje. – Zašto je neko požurio i potrčao da stavi tačku na razgovore. Zato što su od početka fingirani razgovori i pregovori sa koalicijom ZBCG – rekao je Knežević. R. P.

Piše: Tanja FAJON

Piše: Stevo VUČINIĆ

Tvrdnja predsjednika DNP

Protest zaposlenih u ,,Dr Simu Miloševiću“ u organizaciji Unije slobodnih sindikata

Odlučili da Institut mora biti državni

Ako se naši zahtjevi ne ispune, eto nas opet ispred Vlade – poručila je Marija Obradović

PODGORICA – Članovi

Sindikalne organizacije Instituta ,,Simo Milošević“ i Unije slobodnih sindikata

Crne Gore okupili su se juče na protestnom skupu za očuvanje Instituta ,,Simo Milošević“ ispred Vlade poručujući da će istrajati u zahtjevima da ova institucija ostane u državnom vlasništu. Pored toga tražili su da se verifikuje već ugovoreni kolektivni ugovor i isplate zaostale zarade.

– Ako se naši zahtjevi ne ispune, eto nas opet ispred Vlade – poručila je predsjednica

Sindikata Instituta Igalo Marija Obradović dodajući da je najbitnije da se sačuva ljudski resurs.

Sačuvati zapoSlene - Najvredniji su ljudi, zaposleni u Institutu koji svoj posao i pored kašnjenja plata rade profesionalno, zbog naših pacijenata, naše djece, koja u Institutu naprave prve korake, i pacijenata koji se rehabilituju u Institutu nakon ope-

racija - kazala je predsjednica Sindikata Instituta Igalo Marija Obradović.

Ona je rekla da radi pacijenata rade posvećeno bez obzira na isplaćivanje zarada.

- Gašenjem Instituta ukinućete pravo na liječenje svima u Crnoj Gori - kazala je Obradović i upitala ,,zar je cilj da se sve devastira i uništi zarad brze zarade“.

Obratila se i premijeru Dritanu Abazoviću – Gospodine Abazoviću, kazali ste da ćete potpisati našu peticiju. Za to vam hvala. Ono što tražimo od vas je potpis na

verifikaciju kolektivnog ugovora – dodala je. Poručila je predstavnicima Vlade da ne zahtijevaju od radnika da se bave smjenom menadžmenta i smjenama direktora jer su ih oni postavili.

– Ako je menadžment kriv za ono što se dešava Institutu, Vlada treba da ih smijeni – kazala je Obradović.

HoĆe Da DiJele DuG Ministru finansija Aleksandru Damjanoviću poručila je da ,,dug Jugobanke nije samo dug Instituta“.

– On je nastao još prije sankci-

Sa blokade graničnih prelaza prešli na blokadu podgoričkih mostova

Oni su nakon govora krenuli u protestnu šetnju od Karađorđeve ulice do raskrsnice na Bulevaru Stanka Dragojevića i Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog.

Učesnici protesta su blokirali Most Blaža Jovanovića iz pravca centra grada na sat vremena.

Na transparentima okupljenih se mogli vidjeti poruke poput: ,,Svi zajedno kao jedan, Institut je svima vrijedan“, ,,Odgovornost za kršenje ustavnih prava radnika Instituta“, ,,Radnici Instituta žrtve političkih prepucavanja“… USSCG je početkom avgusta, u saradnji sa sindikalnom organizacijom Instituta i Opštinom Herceg Novi, pokrenuo kampanju za spas i očuvanje tog renomiranog brenda crnogorskog zdravstvenog turizma. Cijelo ljeto su blokirali granične prelaze ka Hrvatskoj i organizovali potpisivanje peticije protiv privatizacije Instituta u više gradova.

Hitno počnite pregovore sa manjinskim akcionarima, Institut mora biti državno vlasništvo – navela je Obradović prilikom obraćanja.

zaHtJevi

ja i za taj dug Vlada je uzimala akcije, prema tome molim vas da ga rješavate – poručila je Obradović. Kazala je i da će Ministarstvo zdravlja pod vođstvom Dragoslava Šćekića ostati upamćeno ,,kao ono koje je devastiralo Institut“.

– Institut je jedini bastion odbrane koji je ostao. Moramo ga sačuvati jer pripada svim građanima. Tražimo hitno potpisivanje kolektivnog ugovora, odnosno njegovu verifikaciju, isplatu zaostalih plata, rješavanje pitanja Jugobanke, statusnog pitanja Instituta.

Prisutnima se obratila Ivana Mihajlović ispred USSCG. – Institut je svima vrijedan i sačuvaćemo ga. Tužno je što umjesto priče o proširenju Instituta, govorimo o čuvanju njegovih djelova. Imam osjećaj da niko nikad neće odgovarati za stanje u Institutu –kazala je Mihajlović.

Ona je ponovila zahtjeve sindikata Instituta i zahvalila radnicima sto čuvaju Institut.

- Poručujem Vladi da poslušaju glas građana i radnika, da na narednoj sjednici daju zeleno svjetlo kolektivnom ugovoru.

Institut je jedina institucija za liječenje naše djece. Gdje ćemo da vodimo djecu, ko će da nas uputi i gdje - kazao je okupljenima Savo Knežević iz NVO Nacionalna asocijacija

Od januara iduće godine se ograničavaju međubankarske i padaju trgovačke naknade

PODGORICA - Primjena novog Zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja u vezi sa platnim karticama počeće 9. januara iduće godine, kojim će biti ograničena visina naknada koje banke naplaćuju prilikom platnih transakcija.

- N ovom regulativom se tretira pitanje trenutno prisutnih različitih međubankarskih naknada za platne kartice i utvrđuje ograničenje visine međubankarskih naknada. Pružaocima platnih usluga, odnosno bankama, neće biti dozvoljeno da trgovcima naplaćuju međubankarsku naknadu veću od 0,2 odsto vrijednosti transakcije za plaćanja debitnom karticom, odnosno 0,3 odsto za plaćanja kreditnom kar-

Očekuje se pad cijena

ticom. Ograničavanje visine međubankarskih naknada dovešće do nižih trgovačkih naknada, čime će indirektno biti stvoreni preduslovi za sniženja cijena roba i usluga za potrošače. Visina međubankarskih naknada za platne transakcije debitnim karticama, koje su najčešće u upotrebi, trenutno se kreće od 0,3 odsto do 2,30 odsto – kazali su iz Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Navode da će biti obezbijeđena i uporedivost naknada i bolja informisanost potrošača, a pozitivne efekte imaće i trgovci koji će sa svojim bankama moći da pregovaraju o smanjenju trgovačke

0,3 do 2,3

se kreću međubankarske naknade za kartično plaćanje

naknade, koja je, pored ostalog, uslovljena i visinom međubankarske naknade.

-Trgovačka naknada se sastoji dominantno od međubankarske naknade, čiji će nivo sada biti zakonski limitiran,

kao i od naknade kartične platne šeme i ostalih troškova. Trgovci će, zahvaljujući novoj regulativi, imati jasan uvid u strukturu trgovačke naknade po tipovima naknade od kojih se sastoji, čime se

stvaraju uslovi da pregovaraju sa bankama o smanjenju iznosa trgovačke naknade.

Time će se dodatno stimulisati upotreba bezgotovinskog plaćanja i kod malih i srednjih trgovaca i pružala-

zaštite djece sa smetnjama u razvoju. On je apelovao na institucije da pomognu u rješavanju problema Instituta, bez obzira na trud i novac.

- Svaka podrška Institutu je podrška djeci sa invaliditetom i smetnjama u razvoju - kazao je Milisav Korać iz NVO Naša inicijativa, te dodao da ,,nije mali broj djece koja su izliječena u Institutu“. On je naglasio da je ,,zajednički zadatak“ da se spasi ova ustanova.

- U Institutu se liječe svi, od djece i radno sposobnih do starijih, za njih je Institut ruka nade i spasenja - rekla je prisutnima predsjednica Udruženja fizijatara Crne Gore Milena Adžić dodajući da je za pacijente Institut mjesto ne samo fizičkog odmora već i psihičkog.

- Institut je baza fakulteta za fizioterapiju. To, uz sve ostalo, opravdava našu borbu za ovu ustanovu - kazala je ona. n KovačeviĆ

ca usluga, što će u krajnjem omogućiti i snažniju tržišnu utakmicu i veću zaštitu interesa i potrošača i trgovaca koji su korisnici platnih kartica – objašnjavaju iz CBCG. Navode da redovno analiziraju kretanja utvrđenih visina naknada u vezi sa izvršavanjem platnih transakcija na osnovu debitnih i kreditnih platnih kartica. U cilju rješavanja problema u ovoj oblasti, Savjet CBCG je još krajem 2018. godine usvojio prijedlog ovog zakona, koji je Skupština usvojila tri godine kasnije, uz primjenu od januara 2024. godine.

- CBCG priprema i vodič za trgovce, kojim će bliže pojasniti prednosti ovog zakona. U saradnji sa Privrednom komorom, Unijom poslodavaca i udruženjima, Centralna banka će od oktobra organizovati i prezentacije za trgovce i pružaoce usluga i distribuirati materijale kojima će pojasniti njihova prava koja proističu iz novog Zakona o međubankarskim naknadama – poručili su iz ove finansijske institucije. M. lk.

Protest ispred zgrade Vlade za spas Instituta ,,Dr Simo Milošević“

m. babović

m. babović

PODGORICA - Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma (MERT), poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPU), kao i Uprava prihoda i carina (UPIC) i Agencija za zaštitu životne sredine (AZŽS) su za dvije godine i devet mjeseci potrošili 4,5 miliona eura za ugovore o djelu, od čega samo lani 2,09 miliona. To je pokazala revizija uspješnosti angažovanja fizičkih lica bez zasnivanja radnog odnosa u državnim organima, koju je Državna revizorska institucija (DRI) sprovela za period od januara 2020. do septembra 2022. godine. Riječ je o vladama Duška Markovića, Zdravka Krivokapića (od decembra 2020. do aprila 22) i Dritana Abazovića, koja je već 13. mjesec u odlasku. Ministri ekonomije u tom periodu su bili Dragica Sekulić, sadašnji predsjednik države Jakov Milatović i Goran Đurović; na čelu resora poljopriverde su bili Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladimir Joković; urbanizam i ekologiju vodili su Ratko Mitrović i Ana Novaković-Đurović; na čelu Uprave prihoda bili su Miomir M. Mugoša, Aleksandar Damjanović, sadašnji ministar finansija, Milena Petričević i Rade Milošević, koji je trenutno pod istragom za šverc cigareta. Agenciju za zaštitu životne sredine vodili su Nikola Medenica i Milan Gazdić Zaključak DRI je da državne institucije u ovom slučaju nijesu bile efikasne. Državni organi ne raspolažu integrisanim podacima o angažovanim licima, ugovorenim i obavljenim poslovima niti njihovoj vrijednosti, kako za završene, tako ni za ugovore čija je realizacija u toku.

Nema gotovo nijedne institucije kojoj DRI posljednjih godina nije ukazao na zloupotrebu ugovora o djelu, čije razmjere se samo mogu naslutiti, imajući u vidu da je ovom revizijom obuhvaćen uzorak od pet institucija, što je samo djelić glomaznog državnog

Pet resora na ugovorce potrošilo 4,5 miliona za nepune tri godine

Nema gotovo nijedne institucije kojoj DRI posljednjih godina nije ukazao na zloupotrebu ugovora o djelu, čije razmjere se samo mogu naslutiti, imajući u vidu da je ovom revizijom obuhvaćen uzorak od pet institucija, što je samo djelić glomaznog državnog aparata koji uključuje i ostale brojne državne i lokalne institucije, te državna i javna preduzeća

aparata koji uključuje i ostale brojne državne i lokalne institucije, te državna i javna preduzeća.

Kolegijum DRI kojim je upravljao senator dr Branislav Radulović sa Zoranom Jelićem je ukazao da zbog neodgovarajuće evidencije, ne zna niti koliko je ljudi na ovaj način angažovano niti koliko je potrošeno na državnom nivou.

- Porast izdataka po osnovu ugovora o djelu kod subjekata revizije koji je praćen neadekvatnim planiranjem, netransparentnim izborom angažovanih lica, uz odsustvo nadzora i analize efekata izvršenih poslova, nesaglasan je sa ciljevima optimizacije javne uprave. Izuzetak predstavljaju ugovori koji su zaključeni sa fizičkim licima nakon sprovedenog postupka javne nabavke (ekspertsko-konsultantske usluge) ili javnog poziva za prijavu kandidata (oglasa). Nedostatak internih procedura i odgovarajućeg praćenja realizacije ugovora ukazuje da postupak angažovanja fizičkih lica nije organizovan na efikasan način- stav je revizora. Osim što je nezakonito postavljati ugovorce na sistematizovana radna mjesta, ukazuju u izvještaju, čine se otežava upravljanje i optimizacija radnih procesa, pristup podacima

se omogućava fizičkim licima, iako su namijenjeni državnih službenicima, ali se i utiče na gubitak institucionalne memorije.

Premašeni Planovi

Iako su tokom revizije samo MEPU i AZŽS dostavili planove angažovanja fizičkih lica, oni sadrže vrlo ograničene informacije. Sredstva su planirana budžetom, ali su se zahtjevi za dodjelu sredstava odnosili samo na obavljanje redovnih poslovnih aktivnosti, a ne i dodatnih poslova i potreba za angažovanjem fizičkih lica. Tako su sredstva isplaćivana na osnovu zahtjeva u kojima se kao razlog navodila isplata varijabila, dodatni angažman za pojedine projekte, dok su iz MPŠV potrebu za ugovorcima pravdali povećanim obimom posla u Direktoratu za plaćanje, ukazujući na komplikovanu proceduru zapošljavanja preko Uprave za kadrove. Zato su se, kako su naveli iz MPŠV, posljednjih godina ugovori o djelu pokazali kao

dobar mehanizam brzog angažovanja radnika, do njihovog konačnog zaposlenja na neodređeno vrijeme. Prema podacima iz revizije, institucije su planirane izdatke po osnovu ugovora o djelu višestruko premašivale, pa je tako samo prošle godine MERT potrošio 282,3 hiljade iako je planirao 159,3 hiljade, MPŠV 323,9 hiljada, iako je planirano 176,4 hiljade, MEPU 442,3 hiljade u odnosu na planiranih 234 hiljade, AZŽZ 126,3 hiljade u odnosu na planiranih 17,6 hiljada, dok je UPIC potrošio 916,2 hiljade eura, odnosno preko četiri puta više nego što je planirano. Tokom godine su se potrebna sredstva uvećavala više puta, kroz preusmjeravanje ili rebalans, a pojedine institucije su planirale i više nego što im je potrebno. UPIC je do kraja juna prošle godine angažovao 101 lice uz saglasnost Ministarstva finansija, što je finansirao iz svojih budžetom opredijeljenih sredstava, ali je traženo da se za te svrhe obezbijedi još 400.000

Kolegijum DRI kojim je upravljao senator dr Branislav Radulović sa Zoranom Jelićem je ukazao da zbog neodgovarajuće evidencije, ne zna niti koliko je ljudi na ovaj način angažovano niti koliko je potrošeno na državnom nivou

eura za njihovo angažovanje do kraja godine. Preusmjeravanje sredstava za ugovorce traženo je i iz MERT-a i MPŠV, dok su iz AZŽS to tražili radi realizacije konsultantskih ugovora.

– Ministarstvo finansija je odobravalo preusmjerenje sredstava po osnovu dostavljenih zahtjeva subjekata revizije, iako se u istim jasno vidi da se radi o preusmjeravanju za potrebe realizacije ugovora o djelu zaključenih za obavljanje poslova iz osnovne nadležnosti ovih državnih organa - ukazuju u reviziji.

MERT i UPIC nijesu internim procedurama regulisali način angažovanja fizičkih lica, dok su ostali to učinili, ipak MERT uz nedovoljnu definiciju nadzora i kontrole, a AZŽS je čak, iako zakonski to nije dozvoljeno, propisao mogućnost angažovanja fizičkih lica na sistematizovanim radnim mjestima.

neTranSParenTnoST Izbor lica koja su se angažovala na ovaj način nije transparentan, jer nije regulisan način na koji se predlažu i biraju.

- Nije poznato na koji način organi biraju lica s kojima zaključuju ugovore o obavljanju poslova bez zasnivanja radnog odnosa, izuzev kad su u pita-

nju ugovori na osnovu javne nabavke ili javnog poziva za prijavu kandidata - stoji u izvještaju.

Zanimljiv je mejl prenijet u izvještaju, koji je prethodio zaključivanju ugovora o djelu u MEPU, a u kojem se navodi da se dostavljaju podaci za pripremu ugovora za kolege iz Ministarstva nauke, prosvjete, kulture i sporta kojim je rukovodila Vesna Bratić, uz napomenu da se to radi ,,po nalogu ministra Mitrovića, a u dogovoru sa sekretarom Bojovićem“. Tražena je priprema ugovora na tri mjeseca sa mjesečnom naknadom od 250 eura.

,,oDoKaTivno“

Subjekti revizije nijesu mogli da objasne revizorima ni kako su dolazili do ugovorenog iznosa naknade, jer kriterijumi ne postoje, ni za to, ni za njenu izmjenu tokom trajanja ugovora, što se takođe dešavalo. Izražene su razlike u naknadama između organa, čak i u okviru iste aktivnosti za različita lica. – Ovo ne mora da znači da je neutemeljeno i pogrešno postojanje razlika, ali u odsustvu kriterijuma za određivanje visine naknade i na osnovu nedokumentovanih procesa utvrđivanja, može se kazati da se visina naknade određuje od

Čelnici državnih institucija ne odustaju od ugovora o djelu, Ministarstvo finansija aminuje, DRI ocjenjuje da se radi

o nezakonitoj praksi

Preporuke

DRI je u cilju obezbjeđenja profesionalizacije i depolitizacije javne uprave i unapređenja angažovanja lica na ovaj način dala ovim institucijama devet preporuka. Do početka oktobra bi trebalo da ih izvijeste o planu, a do početka marta i o konkretnim aktivnostima preduzetim na relizaciji preporuka. Izvještaj će biti upućen nadležnim skupštinskim odborima i Ministarstvu javne uprave. Tako bi trebalo da se pozabave planovima za angažovanje lica uz planiranje finansija, uspostave adekvatnu evidenciju, regulišu postupak i kriterijume angažovanja, kontrolu, precizno definišu ugovore, raspisuju oglase kad je to moguće te konačno prestanu da koriste ugovore o djelu za poslove iz osnovne djelatnosti i sistematizovanih radnih mjesta. Biće potrebno obezbijediti i bolje izvještaje samih ugovoraca, kako bi se mogao utvrditi obim i kvalitet poslova, te internim procedurama uspostaviti sistem praćenja, evaluacije i izvještavanja o njihovom angažmanu.

slučaja do slučaja i na osnovu neobjektivnih parametarastoji u reviziji.

U reviziji su ukazali da je većina ugovora o djelu ili konsultantskom poslu zaključeno bez sprovedenog postupka javne nabavke ili javnog oglasa, te da se većina poslova odnosila na sistematizovana radna mjesta i osnovnu djelatnost.

– Koliko su državni organi koristili ugovore o djelu kao način angažovanja lica za obavljanje sistematizovanih poslova vidimo iz primjera Ministarstva poljoprivrede, koje je zaključivalo ugovore o djelu na period od dvije godine –stoji u izvještaju.

Revizori navode da se angažovanjem fizičkih lica za poslove zakonski mogu obavljati samo državni službenici izabrani u skladu sa procedurama, dovodi u pitanje kvalitet rada, odgovornost angažovanih lica, ali i princip jednakosti svih zaposlenih. Ugovorci nemaju jednaku odgovornost za svoj rad u odnosu na stalno zaposlene, ali ni prava na doprinose i odmor. Zabrinjava, kako navode revizori, to što su ova lica imala pristup brojnim podacima kojima bi smjeli da pristupe samo državni službenici i namještenici. Podsjećaju da su kroz više revizija ukazivali da se ova praksa ne bi trebalo sprovoditi, ali da je jasno da tu preporuku državne institucije ne poštuju. Osim što je evidentan nedostatak kontrole realizacije poslova iz ovih ugovora, ovi resori nijesu analizirali ni efekte izvršenih poslova, kao ni procjenu vrijednosti dobijenih u odnosu na uloženi novac. M. leKOViĆ

Rezultati crnogorskih vazdušnih luka u prvih osam mjeseci

Prema dosadašnjim najavama, koje su svakako podložne promjenama i zavise od avioprevoznika, Viz er i Rajaner bi trebalo da obnove linije od naredne ljetnje IATA sezone koja počinje krajem marta, poručili su iz Aerodroma CG

PODGORICA - Crnogorski aerodromi su u prvih osam mjeseci opslužili 1,75 miliona putnika što je 35 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Taj rezultat je na nivou 93 odsto rezultata iz rekordne 2019. godine, saopšteno je Pobjedi iz kompanije Aerodromi Crne Gore.

Rezultati

– Pojedinačno, na Aerodromu Podgorica je od 1. januara do 31. avgusta opsluženo 1,12 miliona putnika što je 36 odsto više u odnosu na prošlu godinu, odnosno 27 odsto više nego 2019. godine. Prvi put od otvaranja Aerodroma Podgorica, milioniti putnik tokom godine opslužen je već 14. avgusta, čime je za 40 dana popravljen rekord iz 2019. godine – kazali su iz Aerodroma CG.

Prema podacima ove kompanije, na Aerodromu Tivat je u prvih osam mjeseci opsluženo 627.387 putnika što je 32 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. To je ipak na samo 62 odsto rezultata iz 2019. godine.

Iz kompanije nijesu saopštili finansijske rezultate poslovanja u prvih osam mjeseci, odnosno da li su im prihodi

Kompletiran odbor direktora EPCG Željezare

Perunovića

naslijedio

Vučinić

PODGORICA - Lider

Radničke partije Maksim

Vučinić novi je predsjednik

Odbora direktora EPCG

Željezare Nikšić.

Vučinić je na tu funkciju izabran glasovima četiri člana borda direktora kompanije

naslijedivši Marka Perunovića, koji je podnio ostavku

20. juna nakon što je objavljeno da je službenu karticu preduzeća koristio za kockanje. Na prethodnoj konstitutivnoj sjednici održanoj 17. avgusta nije izabran predsjednik borda kompanije jer nijedan kandidat nije imao neophodnu većinu. Tada su Maksim Vučinić i Ratko Dubljević dobili po tri glasa, dok je jedan član bio udržan. R. e.

Viz er i Rajaner se vraćaju dogodine

Albanija ima porast putnika od 116 odsto u odnosu na 2019.

Prema nedavno objavljenim podacima Međunarodnog savjeta aerodrome, broj putnika u Crnoj Gori tokom jula je bio 14,2 odsto manji nego u istom periodu 2019. godine. Albanija, prema tim podacima, ima porast putnika od čak 116 odsto i nalazi se na prvom mjestu na tabeli. Prema ovim podacima, u Srbiji je zabilježeno povećanje broja putnika od 24 odsto, Hrvatskoj 15,7 odsto, Kosovu 41, 5 odsto. U Sloveniji je, između ostalih, zabilježen pad od 27,4 odsto, Finskoj 31 odsto, a Njemačkoj 19,2 odsto.

uvećani u odnosu na prošlu godinu i da li su u dosadašnjem dijelu godine u plusu ili minusu.

Iz kompanije nijesu mogli da odgovore ni da preciziraju ko-

liko će avio-linija biti otvoreno i aktivno u toku zimske sezone, odnosno sa koliko će destinacija Crna Gora biti povezana.

– Usaglašavanje operacija sa

avio-kompanijama je u toku. Red letjenja tokom zimske IATA sezone biće izvjesniji krajem septembra – rekli su iz Aerodroma CG.

Prema podacima Aerodroma CG, tokom avgusta Podgorica je imala 40 aktivnih ruta, a tivatski aerodrom 39.

POVRataK NiSKOBuDŽet NiH

Podsjećamo da je tokom prošle zimske sezone, na Aerodromu Podgorica bilo 18 aktivnih ruta i to: Atina, Barselona, Beograd, Beč, Berlin, Brisel, Budimpešta, Dortmund, Istanbul, Krakov, Ljubljana, London, Luksemburg, Mančester, Memingen, Milan, Rim, Zagreb, dok je Aerodrom Tivat bio povezan sa Beogradom i Istanbulom. Komentarišući to što su poje-

dine niskotarifne kompanije odlučile nedavno da prekinu letove iz Podgorice ka pojedinim destinacijama, iz Aerodroma su saopštili da LCC ( low cost carier) kompanije posluju po biznis modelu koji se, kako kažu, ogleda u relativno čestim korekcijama koje se odnose na frekvencije i rute, pa čak i promjenama vezanim za baze.

– Prema dosadašnjim najavama, koje su svakako podložne promjenama i zavise od avio-prevoznika, Viz er i Rajaner bi trebalo da obnove linije od naredne ljetnje IATA sezone koja počinje krajem marta naredne godine – tvrde iz Aerodroma CG.

Rajaner je nedavno odlučio da prekine letove iz Podgorice za Barselonu, Mančester i Zagreb zbog odluke Aerodroma Podgorica da poveća takse.

Taj niskotarifni prevoznik je dosad letio dva puta sedmično za te destinacije, a od novembra će crnogorskim putnicima ta mogućnost biti uskraćena. Razlog je, kako su nedavno kazali iz ove irske kompanije, povećanje aerodromskih taksi, što, kako kažu, podgorički aerodrom čini nekonkurentnim u poređenju sa drugim evropskim aerodromima.

Osim Rajanera, letove iz Podgorice ka Beču i Rimu od oktobra će ukinuti i Viz er.

Ta mađarska kompanija potvrdila je da obustavlja avio-linije iz Podgorice ka Rimu i Beču.

– Aerodromi CG nastavljaju da, u mjeri svojih mogućnosti, traže prostor za snaženje postojećih i razvoj novih ruta, uz poziv svim zainteresovanim stranama, a prije svega turističkoj privredi i relevantnim državnim organima, da aktivno razmotre sve mjere podsticanja cjelogodišnjeg avio-saobraćaja – poručili su iz Aerodroma CG.

S. POPOViĆ

Predstavnici Ministarstva finansija se sastali sa turskim privrednicima

PODGORICA- Zeren grupa koja 50 godina posluje u Turskoj i u šest drugih zemalja, izrazila je namjeru da proširi postojeće poslovanje u Crnoj Gori, ulažući sopstveni kapital u otvaranje banke.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, kompanija takođe posluje u oblasti energetike i metalne industrije. Generalni direktori u Ministarstvu finansija Danko Dragović, nadležan za ekonomsko-finansijski sistem i Bojan Paunović, nadležan za državni budžet, razgovarali su sa turskim ambasadorom u Crnoj Gori Baris Kalkavanom i direktorom turske kompanije Zeren grupa Mustafom Jigit Zerenom, koji je i potpredsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori. Dragović je ocijenio pozi-

Zeren grupa najavljuje otvaranje banke

o otvaranju banaka i tehničke procedure u vezi sa tim procesom u nadležnosti Centralne banke Crne Gore (CBCG). Paunović je kazao da Ministasrtvo finansija ostaje raspoloživo za punu podršku u dijelu svojih nadležnosti, ocjenjujući da su bankarska stabilnost, kao i potencijalne investicije, od značaja za javne finasnije.

tvnom inicijativu za dodatnim širenjem bankarske ponude u Crnoj Gori, ističući

da je bankarski sektor stabilan i da posluje profitabilno. On je podsjetio da su odluke

-Dogovoreno je da se, nakon upoznavanja drugih nadležnih institucija sa namjerom zainteresovane kompanije, kao i nakon pokretanja neophodnih procedura, po potrebi organizuje i novi radni sastanak u Ministarstvu finansija - kaže se u saopštenju. R.e.

Viz er na podgoričkom aerodromu

Sa sastanka

m. babović

Vlada i nadležne inspekcije otvoreno promovisale zaobilaženje zakona prilikom realizacije projekta turističke atrakcije – žičare od Kotora do Lovćena

Prije turisti sjeli u gondole nego što su stigle saglasnosti potrebne za gradnju žičare

Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, koji su morali znati jesu li sve pretpostavke ispunjene, svjesno su omogućili i promovisali nezakonito postupanje i gradnju, odnosno kršenje temeljnih odredbi Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu

ji se odnosi na polaznu tačku iz Boke, za lokaciju „Dub“, zeleno svjetlo dobio kad se turisti već uveliko voze žičarom koju je na osnovu koncesionog ugovora izgradio konzorcijum Novi Volvoks – Leitner, a u komercijalnoj upotrebi je od 14. avgusta.

To znači da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, koji su morali biti upoznati sa time jesu li sve pretpostavke ostvarene, svjesno omogućili i promovisali nezakonito postupanje i gradnju koja krši temeljne odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu. Uporedo, ovlašćene inspekcije su propuštale da djeluju i primijene zakonom propisane mjere u slučaju da se projekat realizuje bez potrebnih saglasnosti.

Potvrda agencije

PODGORICA - Kompletirane saglasnosti na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Žičare Kotor – Lovćen, bez kojih, makar tako zakon nalaže, nosilac projekta

PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je formiralo predmet povodom događaja na Žabljaku, kada su u restoranu ,,Zlatni papagaj“ na Žabljaku vrijeđani i iz njega istjerani pripadnici romske i egipćanske populacije.

Portparol Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju Hasan Lukač je juče saopštio da će početi analizu tog slučaja. Pobjedi je kazao da je tražio izuzimanje video snimka, te da počinje sa radom na predmetu.

Na pitanje kada može da se očekuje odluka da li će i kako ovaj slučaj biti kvalifikovan, odgovorio je da postoji veliki broj lica koje treba saslušati te da će javnost biti obaviještena. Osnovno državno tužilaštvo, ali i Više, prema ranijem saopštenju Uprave policije, su pret-

nije uopšte mogao da počne gradnju, završeni su 15 dana nakon što je ova turistička atrakcija puštena u pogon. Preciznije, jedan elaborat za poziciju „Kuk“ je dobio saglasnost u martu, dok je drugi, ko-

Ovakav fakultativni odnos prema pozitivnom zakonodavstvu potvrdilo je i javno obavještenje Agencije za zaštitu životne sredine objavljeno juče, 7. septembra u dnevnoj štampi.

Poštujući član 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu

sredinu, Agencija je juče obavijestila javnost i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, kao podnosioca zahtjeva, da je 30. avgusta donijeto rješenje kojim se daje saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice „Dub“ Žičare Kotor – Lovćen u okviru PUP Kotor, prateće trafostanice sa priključnim kablom od 10 kilovolti.

Ništa ne bi bilo čudno da član 8 istog zakona precizno definiše da „nosilac projekta za koji je obavezna izrada elaborata ili projekta za koji je donijeta odluka o potrebi izrade elaborata, ne može pristupiti izvođenju projekta, odnosno pribaviti odobrenje za obavljanje djelatnosti bez saglasnosti na elaborat ili odluke da nije potrebna izrada elaborate“. Dodatno, isti član Zakona propisuje da su ,,elaborat i saglasnost na elaborat, odnosno odluka da nije potrebna izrada elaborata, sastavni dio dokumentacije potrebne za pribavljanje građevinske dozvole, odnosno prijave građenja objekta, odobrenja ili saglasnosti za početak izvođenja projekta“.

Na primjenu ove odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, ne bi smjelo da ima uticaja to da li je elaborat naknadno dobio saglasnost, budući da se saglasnot na elaborat traži kao prethodni uslov za dalje korake... U tom smislu, 15 dana kasnije, iz ugla Zakona, na činjenicu da je država zaobišla proceduru, ne pomaže to što je Agencija, kao nadležni organ, navela da je „elaborat urađen u skladu sa zakonom i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu“.

obesmišljavanje

Procedure

Koliko je stvar obesmišljena, ukazuje i sam podatak da je Agencija rješenjem o davanju saglasnosti, shodno svojim ovlašćenjima, utvrdila obavezu nosioca projekta da radove „izvede u svemu prema mjerama zaštitne životne sredine utvrđenim elaboratom“. To, kako se navodi, podrazumijeva mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izgradnje, funkcionisa-

nja i u slučaju akcidenta, kao i program praćenja, odnosno monitoringa uticaja projekta na životnu sredinu.

Kako je ranije iz Agencije saopšteno Pobjedi, obaveza nosioca projekta je da sprovodi monitoring parametara životne sredine i da rezultate monitoringa dostavlja nadležnom organu lokalne uprave i Agenciji za zaštitu životne sredine Crne Gore.

– Agencija za zaštitu životne sredine nema nadležnost da kontroliše da li se poštuju mjere koje su predviđene elaboratima procjene uticaja na životnu sredinu, već je t o nadležnost ekološke inspekcije i drugih nadležnih inspekcija, shodno članu 26 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG“, broj 75/18) – rečeno je iz Agencije Pobjedi 14. avgusta. Podsjetimo, Agencija je tada u odgovorima na pitanje Pobjede potvrdila da je sprovela proceduru javne rasprave, kao i proceduru procjene uticaja na životnu sredinu, i dala saglasnost na Elaborate procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju Žičare Kotor – Lovćen, i dvostrukog 35 kV dalekovoda sa pripadajućom TS 35/10 kv Kuk u zahvatu PPPN Nacionalni park Lovćen, Opština Cetinje. Navedeno je tada da je procedura procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pris tupnog platoa na pola -

Nakon što su tužioci ocijenili da nema krivičnog djela u diskriminatornom ponašanju vlasnika lokala, a policija podnijela prekršajnu prijavu, incidentom se bavi viša

Više tužilaštvo ispituje slučaj

izbacivanja djece iz restorana

hodno procijenili da u izbacivanju djevojčica i asistenata iz lokala ,,Zlatni papagaj“ na Žabljaku nema elemenata krivičnog djela. NVO Sistem, čiji su članovi izbačeni 1. septembra prijavio je policiji menadžera

Vladana Pejovića. On je, kako navode u prijavi, djevojčicama govorio „mrš Cigani“, „ne razumijem vaš prljavi jezik“, „ne primamo takve kao vi“ i slično.

Kako ODT nije našlo elemenata krivičnog djela u ovom govoru, policija je podnijela prekršajnu prijavu za kršenje Zakona o javnom redu i miru, član 7, koji definiše da je riječ o grubom vrijeđanju.

Ovim slučajem se sada bavi Više državno tužilaštvo.

U Krivičnom zakoniku Crne Gore je, pak, rasna i druga diskriminacija zabranjena i zaprijećene su i kazne zatvora.

Član 443 navodi da „ko zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti ili zbog odsustva te pripadnosti ili zbog razlika u pogledu političkog ili drugog ubjeđenja... – kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Lukač je Pobjedi rekao da se ne radi o izmjeni prvobitne odluke tužilaštva, već da će sada Više tužilaštvo ponovo

ocjenjivati da li ima elemenata krivičnog djela.

Na pitanje zbog čega sada oni rade na tom slučaju, viši državni tužilac pojašnjava da su to učinili jer je i ombudsman formirao predmet, a i da bi i to tužilaštvo utvrdilo činjenice.

– U daljem toku postupka biće preduzete sve neophodne mjere i radnje kako bi se utvrdilo da li se u radnjama bilo kog lica stiču elementi krivič-

nog djela iz nadležnosti Višeg državnog tužilaštva – saopštio je on.

Fatmir Đeka , ministar za ljudska i manjinska prava, je zbog toga prekjuče posjetio NVO Sistem i djevojčice koje su pretrpjele uvrede. – Znajte da ministarstvo na čijem sam čelu preduzima sve što je u našoj nadležnosti kako bi, sa pravne strane, svi naši građani i građanke imali ade-

Turistička atrakcija puštena u pogon, 15 dana nakon toga završena procjena uticaja na životnu sredinu

Ko je trebalo da kontroliše

Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu jasno precizira nadležnost ekološke inspekcije u kontroli kompletnog projekta.

Jedna od mjera, odnosno ovlašćenja inspekcije, propisanih članom 34 istog zakona je da ,,zabrani nosiocu projekta izvođenje radova dok ne pribavi saglasnost nadležnog organa na elaborat ili odluku da nije potrebna izrada elaborata“.

Na osnovu člana 33, inspekcija je nadležna da naročito ispita:

1) da li nosilac projekta ima odluku nadležnog organa o potrebi izrade elaborata;

2) da li nosilac projekta ima saglasnost na elaborat;

3) da li nosilac projekta realizuje mjere iz elaborata na koji je izdata saglasnost;

4) da li nosilac projekta realizuje mjere koje su utvrđene odlukom da nije potrebna izrada elaborata.

znoj stanici Dub Žičare Kotor -Lovćen u okviru PUP Kotor, na katastarskim parcelama broj 118, 37, 38/1, 38/2, 39, 40/1, 41 KO Kavač, Opština Kotor, u toku.

Istoga dana, dakle, 14. avgusta, 3.900 metara duga žičara povela je prve turiste iznad Boke do tačke visoke 1.316 metara na gornjoj koti, odnosno stanici Kuk, na padinama Lovćena za koje mještani tvrde da su devastirane projektom, što je izvođač u više navrata negirao i pozvao se na sve validne dozvole i odobrenja države na samu projektnu dokumentaciju. I. PERIĆ

ponašanju

viša

instanca

kvatnu zaštitu svojih ljudskih prava – kazao je Đeka.

Neda Radović, direktorica

NVO Sistem, je kazala Pobjedi da su sa njima u grupi bile maloljetne djevojčice, koje su pristojne i odlični đaci, te da nikada prije toga nijesu bile na Žabljaku i da ničim nijesu isprovocirale ovakav odnos. Naglasila je da iza ovog incidenta i napada na djecu stoji isključivo mržnja i diskriminacija.

Menadžer lokala ,,Zlatni papagaj“ Vladan Pejović je za RTCG kazao da odbacuje navode, da je napadnut i da je on žrtva.

– Grupa od desetoro do petnaestoro djece tinejdžerske dobi ušlo je u lokal uputivši se ka toaletu, onako sa vrata. Pi-

PODGORICA - Pred Opštinskim sudom u Sarajevu započeo je prvi od osam sudskih postupaka protiv Balkanske istraživačke regionalne mreže (BIRN) i izvršnog direktora ove organizacije Denisa Džidića, a zbog skandaloznog uratka novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović kojim je, u sklopu BIRN-ovog projekta mapiranja ekstremističkih grupa u regionu, kao krajnje desničare i religiozne ekstremiste targetirala devetoro građanskih aktivista, među kojima su i dvije novinarke Pobjede.

Putem svog zastupnika, sarajevskog advokata Senada Pećanina, crnogorske novinarke i građanski aktivisti Kaćuša Krsmanović, Tanja Pavićević, Tatjana Perišić-Knežević, Maja Miličković, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Nebojša Mrvaljević i Predrag Vušurović podnijeli su tužbu za naknadu štete zbog klevete nanešene objavljivanjem interaktivne baze podataka ,,Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“.

PRVO ROČIŠTE

Početkom ove sedmice u Sarajevu je održano i prvo pripremno ročište u parničnom postupku protiv BIRN-a i Džidića, po tužbi Draška Martinovića. Na njemu je advokat tuženih zatražio od suda donošenje odluke o spajanju svih osam postupaka pokrenutih protiv tuženih, o čemu će sud odlučiti u nastavku pripremnog ročišta koje je zakazano za 30. oktobar 2023. godine.

– Tuženi BIRN i Denis Džidić su svoj sra-

aktiviste

Advokat tuženih tražio spajanje predmeta

formaciju da je ona „podnijela ostavku u potrazi za novim profesionalnim izazovima“, te da je nova direktorka Milka Domanović Kako je Pobjeda ranije pisala, a na osnovu informacija koje smo dobili od više insajdera iz samog BIRN-a, potezi koje su povlačili, odnosno nijesu povlačili, Ristić i direktor BIRN-a BiH koji je koordinirao cijeli projekat Denis Džidić, bili su gaženje svih internih smjernica te medijske kuće kojima se definiše ponašanje u slučajevima kada neko osporava objavljeni sadržaj. Gotovo mjesec nakon objavljivanja mape, 13. decembra, BIRN-ov projekat doživio je svoju potpunu dekonstrukciju tako što je ona povučena sa interneta.

mni pamflet, koji je naišao na jednodušnu osudu i zgražavanje svih građanskih aktivista i profesionalnih novinara i u Crnoj Gori i u regionu, te zapadnih diplomatskih misija, predstavili javnosti na konferenciji koju su organizovali u Sarajevu u novembru 2022. godine pod naslovom: „Krajnji desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“ – podsjeća u izjavi za Pobjedu Pećanin. Na adresi na kojoj je 16. novembra prošle godine objavljena skandalozna mapa, od 13. decembra 2022. godine i dalje piše da je „BIRN-ova mapa krajnje desničarskih

i ekstremističkih grupa na Balkanu, koja dokumentuje organizacije i grupe aktivne u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, trenutno nedostupna javnosti u iščekivanju rezultata nezavisne revizije“. Prema saznanjima Pobjede, kako smo već pisali, u međuvremenu su urađene najmanje dvije revizije tog BIRN-ovog projekta finansiranog novcem poreskih obveznika Nizozemske, a njihovi zaključci su identični onome što je naš list u seriji tekstova objavljivanim krajem prošle godine dekonstruisao – da je mapiranje urađeno neprofesionalno, tendenciozno i bez ikakve utemeljene metodologije. Skandalozni izvještaj izazvao je burne reakcije diljem regiona, ali i u Crnoj Gori, sa izuzetkom medija koji su pod direktnom kontrolom srpskog

kapitala, ali i Javnog servisa. Na brojna negodovanja respektabilnih nevladinih organizacija, intelektualaca, ali i na novinarska pitanja, BIRN pod rukovodstvom regionalne direktorke Marije Ristić pribjegao je konceptu odsustva i prebacivanja odgovornosti, brisanja impresuma, pokušaja sklanjanja u stranu i novinarskih i medijskih uzusa ponašanja, kako bi proizvod učinili „neokaljanim“, a sebe sačuvali od odgovornosti, što sve ukazuje na širok pokušaj propagandnog djelovanja.

PROPAGANDA

Na organizovanu propagandnu akciju ukazala je još jedna činjenica. Svega 15 dana nakon objavljivanja skandaloznog mapiranja „terorista“, Ristić je obavijestila kolege da napušta organizaciju, a tri dana nakon tog pisma BIRN je i na sajtu zvanično objavio in-

Na sastanku održanom u Tirani 11. decembra, a nakon prethodnog insistiranja BIRNovog Nadzornog odbora kojim predsjedava engleski novinar Tim Džuda, donešena je odluka da se do daljnjeg sporna mapa ukloni sa interneta. U zvaničnom obraćanju, BIRN je naveo da su 25. novembra „nakon niza internih procedura“ donijeli odluku o slanju podataka na nezavisnu provjeru. Konačni epilog skandaloznog targetiranja devetoro građanskih aktivista, po receptu ruskog hibridnog djelovanja, uslijediće svakako nakon sudskih procesa u Bosni i Hercegovini, ali i pred crnogorskim pravosuđem gdje su podnijete tužbe protiv autorke izvještaja, novinarke koncerna Vijesti Jovanović, uz podršku urednice Balkaninsighta Dušice Tomović, takođe dugogodišnje novinarke istog medija.

D. MIHAILOVIĆ

tao sam ih da li su gosti lokala, na što mi nijesu odgovorili, samo su prošli pored mene. Sa njima je bila plavokosa žena koja je kazala da će biti gosti lokala i ja sam rekao da je to u redu i naveo da ako žele da ručaju mogu da sjednu gdje su stolovi sa priborom za jelo, a ako žele samo nešto da popiju da sjednu gdje nije servirano. Međutim, ta gospođa se uvrijedila i rekla da ne želi da bude naš gost – kazao je Pejović, prenosi RTCG. Tvrdi kako joj je na to samo odgovorio: ,,U redu, vaša stvar“, a da su tada svi napustili restoran.

On je rekao da se gospođa vratila i pitala ga ima li kakvih problema i da mu je kazala da će je dobro zapamtiti i da je probala da ga fizički napadne. Kazao je da nije nikoga vrijeđao. Takođe tvrdi da su upravo oni prošle godine sjedjeli

u tom restoranu i da nije bilo nikakvih problema.

Nakon prijave incidenta, policiji je dao izjavu svjedok T. Ć. koji je bio gost restorana. Svjedok je ispričao da je Pejović vrijeđao goste.

Pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava Milica Bulatović je ranije Pobjedi kazala da izjave koje je navodno izrekao vlasnik pomenutog lokala –,,Ne primamo takve kao vi, vi ste Cigani. Mrš iz lokala“; ,,Ne razumijem prljave jezike“ –nijesu puko ,,vrijeđanje“, koje znači prekršaj, već predstavljaju ,,propagiranje mržnje i diskriminacije s obzirom na etničku i manjinsku netrpeljivost“.

– Očekujemo da v. d. VDT reaguje i utiče da se ovaj i drugi slični slučajevi procesuiraju u krivičnom postupku – kazala je ona prije nekoliko dana. A to se juče i dogodilo.

U Sarajevu počeo prvi od osam sudskih postupaka protiv BIRN-a, zbog klevetničke kampanje usmjerene na crnogorske novinarke i građanske

Tužbe podnešene zbog klevete, očekuje se revizija mape koja je u decembru uklonjena sa sajta

J. MARTINOVIĆ Ministar Đeka u posjeti NVO Sistem

Senad Pećanin

Centar za građansko obrazovanje ponovo traži odgovornost ministra prosvjete što nije reagovao na eksplicitan prijedlog prosvjetnog inspektora da se smijeni direktor Srednje pomorske škole u Kotoru

Vojinović traži od Pobjede da mu pošalje nalaz inspekcije

PODGORICA – Ministarstvo prosvjete tvrdi da nije dobilo prijedlog prosvjetnog inspektora Veska

Joksimovića koji je prošle godine eksplicitno od ministra Miomira Vojinovića zatražio da se zbog kršenja zakona smijeni direktor

Srednje pomorske škole

Ratko Petrović

– Ministarstvo nije u posjedu prijedloga koji tvrdite da postoji, pa Vas molimo da nam ga dostavite kako bi u najkraćem roku postupili po istom – rekli su oni Pobjedi, odgovarajući na pitanje zašto uporno tvrde da inspektor nije poslao prijedlog da se razriješi Petrović, već samo nalaz u kojem je

navedeno da zbog kršenja zakona sve to može da ima posljedicu njegove smjene.

Prema našim saznanjima, postoje dokazi sa povratnicom i zavodnim brojem da je prijedlog inspektora kojim se jasno traži smjena Petrovića dostavljen Ministarstvu prosvjete.

TRAŽE ODGOVORNOST VOJINOVIĆA

Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović rekla je Pobjedi da ministar Vojinović mora da snosi punu odgovornost, jer nije postupio po eksplicitnom prijedlogu Prosvjetne inspekcije koja je tražila da se razriješi direktor Srednje pomorske škole Ratko Petrović.

– Umjesto kontinuiranog prebacivanja loptice sa Ministarstva na Prosvjetnu inspekciju i dezinformisanja javnosti o načinu postupanja prosvjetnog inspektora, mi u CGO-u cijenimo da ministar mora snositi punu odgovornost, jer on nije postupao u skladu sa eksplicitnim prijedlogom za razrješenje Petrovića od 27. juna 2022. godine. Naime, ministra je zakon tada obavezivao da razriješi Petrovića – rekla je Kaluđerović.

Dodaje da je inspektor Vesko Joksimović, u predmetu kotorske JU Srednje pomorske škole, utvrdio nezakonitost u radu i rukovođenju direktora Petrovića, nakon čega je uputio Ministarstvu prosvjete 27. 6. 2022. godine prijedlog za razrješenje Petrovića (br. UP IN -0501741/22-5254/6).

– Znači, nesporno je da je ministar dobio svu dokumentaciju, a sporno je što je on tada kalkulisao i trgovao vremenom postupanja, odugovlačio to do promjene zakonske norme po kojoj od maja 2023. godine direktora škole ne razrješava više ministar, već školski odbor. Taj školski odbor je u slučaju ove škole nepotpun, jer nema predstavnika socijal-

Direktor zloupotrijebio položaj

Inspektor Joksimović u prijedlogu da direktor Petrović treba da se razriješi naveo je i da je suprotno zakonu u ime Centra za obrazovanje odraslih, koji funkcioniše u sastavu Srednje pomorske škole, zaključio ugovore sa sobom kao izvođačem programa obrazovanja odraslih. Joksimović je objasnio da

je ugovorom od 26. 7. 2021. godine precizirano da se izvođač programa angažuje na realizaciji javno važećeg programa obrazovanja za sticanje stručne kvalifikacije brodomašinski oficir/brodomašinska oficirka na radnom nivou za izvođenje obuke i utvrđivanja postignutog nivoa znanja polaznika iz

modula tehnička mehanika i mašinski elementi. Ugovorom je potom propisano da će Centar za obavljeni rad isplatiti naknadu izvođaču u neto iznosu od 320 i 240 eura. Propisano je, navodi inspektor, da se Petroviću za obavljeni rad isplati naknada od 50 eura po kandidatu u bruto iznosu nakon završetka

nog partnera i savjeta roditelja, a ministar još nije imenovao privremeni školski odbor koji bi mogao razriješiti direktora. Tako on po drugi put ne sprovodi svoju zakonsku nadležnost i javnost bi morala dobiti obrazloženje zašto on štiti Ratka Petrovića – rekla je Kaluđerović.

Dodaje da na stranu to što zakon obavezuje ministra da procesuira pred nadležnim sudom svakog direktora koji zloupotrebljava službeni položaj ako za to ima utvrđeno činjenično stanje od nadležne institucije, kakva je Prosvjetna inspekcija.

CGO je prošle sedmice zatražio od Ministarstva da hitno

obuke. Joksimović je naveo da, prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, te Statutom škole, ne stoji obaveza ili ovlašćenje da direktor škole može izvoditi nastavu, pa se može zaključiti da je Petrović u konkretnoj situaciji zloupotrijebio svoj položaj. Dodaje da u Priručniku o radu sektora za centar nigdje nije propisano da direktor škole može sebe imenovati

formira privremeni školski odbor kako bi se izjasnio o prijedlogu prosvjetnog inspektora da se razriješi direktor Petrović. Ministarstvo je reagovalo na dopis tako što su zatražili od Prosvjetne inspekcije da ponovo utvrdi činjenično stanje u Srednjoj pomorskoj školi. Nedavno se oglasio i sporni direktor Petrović i rekao da je on žrtva laži, te da se vodi ,,besomučni i neprimjereni rat protiv njega i njegove porodice“.

VRIJEđAO kOlEGE I INSpEkTORA

Inspektor Joksimović je u prijedlogu u kojem traži da se smijeni Petrović sa direktorske pozicije, a u koji je Pobjeda imala uvid, naveo, pored ostalog, da je Petrović potpisao zapisnik bez ijedne primjedbe, iako je u prigovoru na zapisnik iznio ,,neistine i izmišljotine na račun prosvjetnog direktora“. – Kada je shvatio da je učinio niz prekršaja brutalno kršeći pozitivne zakonske propise, da je zloupotrijebio svoj položaj, da se možda našao u konfliktu interesa sa elementima klasičnog nepotizma, da se nepedagoški, arogantno i sa prijetnjama obraćao prema zaposlenima, nazivajući ih stokom, sjetio se da ,,naknadnom pa-

za izvođača programa obrazovanja odraslih. – Sertifikate kojima se potvrđuje da su polaznici pohađali i završili obuku čime su stekli stručni naziv brodomašinski oficir na radnom nivou je potpisao, takođe, direktor škole, pa se može zaključiti da se u konkretnoj stvari direktor našao u sukobu interesa –zaključio je Joksimović.

meću“ blati i pljuje po inspektoru. Šta reći? Žalosno. A riječ je o pedagoškom rukovodiocu obrazovno-vaspitne ustanove – naveo je inspektor Joksimović u dokumentu.

Inspektor je u prijedlogu istakao da je Petrović suprotno zakonu sa Muzičkom školom iz Tivta zaključio sporazum po kojem je njegova kćerka, Ivona Petrović, preuzeta na određeno vrijeme, do povratka zaposlene koja je na bolovanju. Time je prekršio zakon, konstatovao je inspektor. Sekretarka Marijana Sundečić je upozoravala na nezakonitost, ali direktor nije reagovao. Inspektor je zaključio da u radnjama Petrovića ima primjesa nepotizma, te da je zapošljavao kćerku i na nepostojeća radna mjesta, odnosno izmišljao ih je za nju. Inspektor Joksimović je u dokumentu naveo da je podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka po dva osnova - protiv škole, kao pravnog lica i direktora, kao dogovornog lica u pravnom licu. – Na osnovu svega izloženog, prosvjetni inspektor zaključuje da su se stekli uslovi za podnošenje prijedloga za razrješenje Ratka Petrovića – naveo je inspektor Joksimović. Nastavnici Pomorske škole zatražili su nedavno, takođe, reakciju Ministarstva. Njih 32 od 38 članova Nastavničkog vijeća obavijestili su taj resor da školski odbor ne funkcioniše, trenutno ima četiri od propisanih sedam članova. Precizirali su da je Nastavničko vijeće na sjednici u ponedjeljak izglasalo nepovjerenje svojim predstavnicima u Školskom odboru. Zatražili su da se razriješi jedan član zbog neprimjerenog ponašanja.

N. đURđEVAC

CZIP negoduje zbog propuštanja nadležnih da procesuiraju osobe koje su ljetos nudile fotografisanje sa egzotičnim životinjama

PODGORICA – Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) je juče saopštio da su rezignirani reakcijom Uprave za inspekcijske poslove na pet podnesenih inicijativa kako bi se procesuirale osobe koje su čitavo ljeto pružale usluge fotografisanja sa majmunima, zmijama, raznim tropskim gmizavcima, sovama kukuvijama i brojnim egzotičnim papagajima. CZIP je inspekciji prijavio žensku osobu koja se u Baru šetala sa kajmanom u rukama.

U saopštenju su naveli da je inspekcija pustila nepozna-

I kajmanu se u Baru gubi svaki trag

tu žensku osobu da ode, a da nije propisno legitimisana, te da se zbog toga ne može ni procesuirati.

Iz UIP su CZIP-u odgovorili da su u toku vršenja inspekcijskog nadzora u zoni Šetališta kralja Nikole u Baru zatekli osobu koja se predstavila kao Zorana Tajkuna koja je posjedovala dvije jedinke divljih vrsta životinja: zmiju pitona i krokodila, koja je nudila usluge fotografisanja uz novčani iznos. U odgovoru inspekcije se navodi da se ta osoba svojevolj-

no i pored upozorenja udaljila sa lica mjesta. Inspektori su o tome obavijestili ODT u Baru.

Iz CZIP-a su prokomentarisali ovaj odgovor pitanjem:

Da li iko pri čistoj svijesti i pameti može dozvoliti da se životinja, koja predstavlja opasnost po javnost, pusti nazad osobi koja sve i da ima dozvolu za držanje, a istu je zapisnički konstatovano da ne posjeduje, ne može šetati tigra, lava, nilskog konja i krokodila, pa ni slatku malu sovu ulicama jer su to divlje životi-

nje – naglašavaju iz CZIP-a. Ističu da dozvole za držanje životinja sadrže strogo propisane uslove držanja.

Ističu da se sve životinje mogu privremeno predati momentom zapljene, postojećim držaocima sa adekvatnim uslovima dok se za iste ne pronađe trajno rješenje.

Kažu da je sistem dozvolio upravo ono na šta su upozoravali - da će se životinje prošvercovati i nikada neće biti spašene iz pakla nelegalne trgovine i zatočeništva.

Ratko Petrović

Novo rješenje inspekcije kojom je utvrđeno razrješenje direktora

Mladunče kajmana atrakcija koja se naplaćuje na barskom šetalištu

Bivša predsjednica Vrhovnog suda saslušana juče u Višem sudu u Podgorici

PODGORICA - Bivša predsjednica Vrhovnog

suda Vesna Medenica juče je u podgoričkom Višem sudu kazala da će se boriti do smrti da dokaže da nije kriminalac i da je aktuelna vlast iskoristila za političku odmazdu.

Ona je predočila sudu da je 18 godina bila štićena ličnost, da je policija pratila svaki njen korak te da se bavila kriminalom to bi još tada bilo primjećeno.

Istakla je da joj sin Miloš Medenica nije smio pomenuti bilo koji predmet jer ,,oči bi mu izvadila“.

Ovu njenu tvrdnju potvrdio je i Miloš Medenica navodeći da ,,majka nije dala da se takne u njen posao“.

- Ne priznajem da sam počinila bilo koje krivično djelo.

Pored imena Vesne Medenica ne može stajati kriminalac. Umrijeću pred ovom govornicom ali ću dokazati da nijesam kriminalac – kazala je Medenica dodajući da neće odgovarati na pitanja specijalnih tužilaca Jovana Vukotića i Vukasa Radonjića

On je navela da je za sedamnaest mjeseci koliko je prošlo od njenog hapšenja imala vremena da razmisli o svemu što se dogodilo njoj i porodici i da bi svakom sudiji bilo jako neprijatno da se nađe prekoputa svojih kolega sa optužbama za kriminal. - Ovo ne bi bila optuženička klupa već klupa srama. Ali ja se tako ne osjećam. Zato sam danas ovdje sa vama da razjasnimo da je ovo politička odmazda i da sam u centru nje. Našla sam se u situaciji da sam postala simbol neke loše Crne Gore. Bila sam osnov za govore i programe predstavljanja političkih partija, korišćena sam za rejtig nove političke elite. To je bio test njihove moći – kazala je Medenica.

Ona je navela da kada je poslije 2020. godine urušena i sudska grana vlasti i kada je izgubljen kredibilitet pred dotadašnjim stranim partnerima ,,Vesna Medenica je isporučena Evropi kao rezultat nove političke elite“.

- Svu svoju hrabrost su ispoljili na meni i tako poslali poruku svim institucijama da je njihova politička snaga veća i od Ustava – kazala je bivša predsjednica Vrhovnog suda.

Ona je istakla da kroz postupanje tužilaštva u predmetu koji se vodi protiv nje vidi samo veliku mržnju prema njoj.

- Ta politička osveta je toliko jaka da moju istragu vodi tužilac koji nema ni dana radnog iskustva na funkciji tužioca. I to je jedan vid poni-

Medenica: Aktuelna vlast me iskoristila za političku odmazdu, boriću se da dokažem da nijesam kriminalac

Ne priznajem da sam počinila bilo koje krivično djelo. Pored imena Vesne Medenice ne može stajati kriminalac. Umrijeću pred ovom govornicom, ali ću dokazati da nijesam kriminalac – kazala je Medenica dodajući da neće odgovarati na pitanja specijalnih tužilaca Jovana Vukotića i Vukasa Radonjića

ženja. Isti taj tužilac predlaže moj pritvor i odbija prijedloge moje odbrane u istrazi a onda pred sudom se poziva na svjedoke koje nije htio ni da sasluša jer sam ih ja predložila – kazala je Medenica.

Ona je navela da optužnicu zastupa neko ko ne zadovoljava status tužioca ni sa aspekta etike i ocijenila da u postupanju tužioca Vukasa Radonjića ima osvete prema njoj jer je predložila razrješenje njegovog oca sa funkcije tužioca.

- Sedamnaest mjeseci ćutim, ne sazivam konferencije za štampu, ne prihvatam gostovanja na televizijama jer sam ubijeđena da je sudnica jedino i pravo mjesto za raspravu. Kada počne da sudi ulica, gubi se smisao pravde – kazala je ona. Medenica smatra da je njen progon počeo onda kada je puštena priča da je ona iz gluve sobe u Vrhovnom sudu prisluškivala kolege sudije.

Ona je zamjerila i policiji zašto nijesu demantovali informaciju u medijima da je na aerodromu uhapšena sa 750.000 eura.

- To je gaženje mene i moje porodice. Napravili su ambijent u kome sam već osuđena. Krenula sam u Beograd sa ručnim prtljagom u kome je bila medicinska dokumentacija za već zakazani pregled ali koju niko nije želio da vidi – kazala je Medenica.

Ona je navela da je prilikom hapšenja predala telefon jer je znala da sve što je radila je radila časno i pošteno.

- U tom telefonu je bila i elektronska avionska karta za

Medenica je navela da će njen sin odgovarati za ono što se utvrdi da je nezakonito uradio.

- Ipak, smatram da se bavio kriminalom on bi onda imao novca i sigurno mu ja ne bih plaćala vrtić za djecu. Nije imao razlog da se bavi kriminalom, jer sam ja od oca dobila imovinu vrijednu pola miliona eura, kazala je Medenica

Perunović: Nijesam znao da prevozim cigarete

Vojin Perunović juče je naveo da nije znao da je prevozio cigarete sve dok nije uhapšen.

- Zar bih pristao da za 400 eura radim nelegalni posao i provedem 18 mjeseci u pritvoru.

Te bih pare zaradio kopajući na ulici i ne bih ostavio dvoje maloljetne djece – kazao je Perunović.

On je naveo da priznaje krivicu kao i da ga je za posao prevoza kamiona sa tovarom cigareta angažovao Božidar Doderović

d. malidžan

- Prevozio sam dva puta cigarete iz Luke Bar do parkinga, 800 metara udaljenog od luke. Za to sam dobio 450 eura, 50 za Sozinu. Kada se utovaralo, carinik je stavio plombu. To su bili bijeli paketi, nijesam znao da su cigarete - kazao je on.

ćao razočarenje, nevjericu i iznenađenje u vezi sa predmetom Vesne Medenice, ali ne i mržnju.

Istanbul gdje sam trebala da idem sa ćerkom i unukom ali sam je otkazala nakon pisanja Libertasa. Ni to niko nije htio da vidi. A moj telefon je potom završio u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a to nije smjelo da se desi – kazala je Medenica.

Naglasila je da je mnoge tužioce naučila da rade svoj posao i dodala da danas imamo ,,tužioce od povjerenja koji nemaju ni dana iskustva“.

- Ovu moju tvrdnju najbolje oslikava slučaj Rada Miloševića koji je prvo saslušan pa pušten na slobodu. Nakon ponovnog saslušanja se pritvara na šest mjeseci ali se protiv njega ne podiže optužnica i on ponovo završava na slobodi. Hoćemo li se zapitati ima li ovdje protivzakonitog uticaja tužioca od povjerenja – kazala je Medenica. Dodala je da nijedan od predmeta u kojima je navodno uticala na ishod odluke nikada se nije našao na njenom stolu niti je došao u njene ruke.

- Ni kopije tih predmeta Miloš mi nije dao jer on nije mo-

Svu svoju hrabrost su ispoljili na meni i tako poslali poruku svim institucijama da je njihova politička snaga veća i od Ustava – kazala je bivša predsjednica Vrhovnog suda.

Ona je istakla da kroz postupanje tužilaštva u predmetu koji se vodi protiv nje vidi samo veliku mržnju prema njoj

gao imati spise Vrhovnog suda. Nema logike da, kako to tužilaštvo u optužnici navodi, insistiram na jednoglasnoj odluci u slučaju Carine protiv Koka product kada je u tom predmetu donijeta odluka većinom glasova a za koju odluku sam se interesovala pošto je donijeta. Ako sam imala toliku moć da vršim uticaj na sudije zašto se i oni sada ne nalaze na optuženičkoj klupi sa mnom, upitala je Medenica i ukazala da su sudije za nju institucija i da im se nikada nije miješala u posao. Medenica je navela će njen sin odgovarati za ono što se utvrdi da je nezakonito uradio. - Ipak, smatram da se bavio kriminalom on bi onda imao

novca i sigurno mu ja ne bih plaćala vrtić za djecu. Nije imao razlog da se bavi kriminalom, jer sam ja od oca dobila imovinu vrijednu pola miliona eura, kazala je Medenica.

Reagujući na konstataciju Medenice da optužnicu zastupaju tužioci koji ne ispunjavaju etički kodeks reagovali su tužioci Vukotić i Radonjić Vukotić je predočio da već 12 godina radi u pravosuđu a da mu nije moglo biti da bude nosilac tužilačke funkcije jer je bila rezervisana za određene.

Naveo je da nikada u životi nije sjeo sa nekim ko je vezan za politiku ni kafu da popije. Radonjić je kazao da je osje-

- Bio sam u osnovnoj školi kada je moj otac razriješen sa funkcije. Tada nijesam ni znao da ću se baviti ovom poslom i nema riječi da se radi o bilo kakvoj osveti. Životne okolnosti su dovele da se nađemo u ovoj situaciji. Na usavršavanju pravnog znanja upravo sam koristio i presude koje je pisala Vesna Medenica – kazao je Radonjić. Miloš Medenica je negirao izvršenje krivičnog djela. On je naveo da je njegova dugogodišnja zavisnost od opijata dovela do toga da se njegova majka ni kriva ni dužna nađe među okrivljenima za izvršenje teških krivičnih djela.

- Izgubio sam drage osobe, poslije smrti moga oca, bilo mi je teško, počeo sam da koristim drogu - kazao je on. Medenica je naveo da kad su ga svi trebali on nije bio tu i da je počeo da se udaljava od porodice.

Prema njegovim riječima, pošto nije mogao da se nosi sa gubitkom dragih osoba, počeo je da koristi narkotike i stvorio probleme i majci i porodici.

- Sve što, uvaženi sude, utvrdite da sam kriv, osudite me. Jedno je sigurno, moja majka nije kriva. Nikad se nijesam bavio švercom cigareta - naglasio je on.

Medenica je pojasnio da je nekoliko puta napuštao kliniku za liječenje od psihoaktivnih supstanci.

- Danas sam drugi čovjekkazao je on. B. ROBOVIĆ

Vesna Medenica i njen branilac Zdravko Begović

U Osnovnom sudu u Podgorici nastavljeno suđenje za policijsku torturu nad Markom Boljevićem

Tužiteljka ne može da se sjeti detalja, šef Kriminalističke policije će biti ponovo saslušan

PODGORICA - Suđenje za krivično djelo iznuđivanje iskaza Marka Boljevića praćeno teškim nasiljem u policiji, nastavljeno je juče pred Osnovnim sudom u Podgorici, saslušanjem državne tužiteljke Ivane Vuksanović. Predstavnik Građanske alijanse prisustvovao je suđenju.

Kako je navedeno u optužnom prijedlogu, Marko Boljević je u maju 2020. godine pretrpio policijsku torturu tokom istrage ,,bombaških napada“ koja su se dogodila u Podgorici, gdje je, kako Boljević navodi, od njega traženo da da lažni iskaz u kojem će kao počinioca krivičnog djela poznatim pod nazivom „bombaški napadi, optužiti lice za koje nema saznanja da je to učinio“.

Za iznuđivanje iskaza od Boljevića optuženi su kriminalistički inspektori Danilo Grbović, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Ivan Peruničić i Nemanja Vujošević. Ljekočević je optužen u drugom predmetu da je isto djelo izvršio i nad Benjaminom Mugošom, za koje se takođe još uvijek vodi postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici.

Državna tužiteljka Vuksanović je u svom iskazu, odgovarajući na pitanja punomoćnika oštećenog, između ostalog, navela da se ne može sjetiti detalja

događaja kada je oštećeni došao kod nje da da iskaz, odnosno, da se ne može sjetiti ko ga je doveo, čime je dovezen, niti je mogla da se sjeti da li je kod sebe imala zapisnik sa saslušanja oštećenog koji je on dao u svojstvu građanina pred policijom. Tužiteljka Vuksanović je navela da nije primijetila povrede na oštećenom Boljeviću, a da bi inače to konstatovala i sprovela u skladu sa tim određene službene radnje. Ona je navela i da Boljević nije ukazao na primjenu nasilja (bilo fizičko bilo verbalno) od policijskih službenika, te da bi inače navodi o nasilju bili zabilježeni.

Uhapšen osumnjičeni za uličnu prodaju droge u Podgorici

Od Budvanina oduzet heroin

PODGORICA - Službenici

Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su juče uhapsili M. M. (41) iz Budve zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Naime, podgorička policija je

5. septembra oko 18.45 časova na Bulevaru Šarla de Gola izvršila kontrolu vozila „polo“ budvanskih registarskih oznaka kojim je upravljao M.

N. (38) iz Budve, a u kojem se nalazio M. M.

Kontrolom M. M. policija je pronašla i oduzela tri PVC pa-

kovanja sa sadržajem praškaste materije braon boje za koju se sumnja da je opojna droga heroin, težine oko 12,5 grama, kao i dvije tablete sa liste opojata.

Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je M. M. stavljao u tzv. ulični promet opojnu drogu heroin, te da je u više navrata prodavao heroin licu M. N.

O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se M. M. uhapsi zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.

Prihvaćen je prijedlog punomoćnika oštećenog Marka Boljevića da se sasluša svjedok Srđan Milikić. Takođe, prihvaćen je prijedlog branioca da se ponovo sasluša rukovodilac kriminalističke jedinice Srđan Korać u svojstvu svjedoka, koji je na prethodnom ročištu već dao iskaz.

Nastavak suđenja zakazan je za 11. oktobar.

Marko Boljević je navode o torturi prijavio u maju 2020. godine, te tako duže od dvije i po godine čeka se na prvostepenu sudsku odluku.

Iz Građanske alijanske podsjećaju da je početak suđenja za

Uzdržati se od izjava kojima se narušava prezumpcija nevinosti

Ombudsman preporučio

Abazoviću da ne diskriminiše Petra

Lazovića i DOO Razvršje

PODGORICA - Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, kroz dvije preporuke upućene premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio je da predsjednik Vlade vrši diskriminaciju građana i preduzeća.

Nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi DOO Razvršje Podgorica i Petra Lazovića, koje zastupa advokat Nikola Martinović, ombudsman je Abazoviću preporučio da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti i diskriminiše kompaniju.

- U odnosu na prvog podnosioca Petra Lazovića da se uzdrži od izjava i kvalifikacija kojima se okrivljeni implicitno ili eksplicitno oglašava krivim do okončanja postupka u skladu sa zakonom i time ne narušava prezumpciju nevinosti okrivljenog, a istovremeno ne preduzima aktivnosti koje mogu

nanijeti štetu pravičnosti postupka u cijelini - navodi se u jednoj od dvije preporuke ombudsmana.

Kako ombudsman ističe u drugoj preporuci, u odnosu na drugog podnosioca DOO Razvršje Podgorica da prestane sa izjavama koje najavljuju namjeru da se kompanija diskriminiše i prema njoj primijene mjere zbog zakonite radnje davanja jemstva i na taj način izbjegne šteta koja bi nastala u situaciji kada nejednako postupanje nema dovoljno i razumno opravdanje u skladu sa zakonom. To je, kako za Antenu M kaže advokat Martinović, prvi put u istoriji da se utvrdi da premijer jedne države vrši diskriminaciju građana i preduzeća. - On je sad jedini premijer u Evropi koji ima dokaz da je diskriminator koji krši pretpostavku nevinosti - konstatuje Martinović.

torturu za koju se sudi petorici inspektora kriminalističkog odjeljenja Uprave policije više puta odlagan. Marko Boljević je izjavio da su ga policajci mučili elekto-šokerima, prijetili mu da će nauditi njegovoj porodici i djevojci, da su ga davili, repetirali pištolj pored glave, a sve u cilju iznude lažnog iskaza.

Iz Građanske alijanse navode da će nastaviti da prate suđenja za slučajeve torture, u okviru projekta ,,Bez nekažnjivosti za kršenje i povredu ljudskih prava u Crnoj Gori“, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. C. H.

Saslušani osumnjičeni za trgovinu ljudima

PODGORICA - Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odredio je pritvor do 30 dana Bojanu Petričeviću, Filipu Periću, Periši Pavićeviću i Melihi Dacić, koji su uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična djela stvaranje kriminalne orga-

Policija u Herceg Novom uhapsila jednu osobu, za ženskom osobom se traga Dvoje turskih državljana se terete za krijumčarenje ljudi

HERCEG NOVI - Službenici

Sektora granične policije – Stanice policije I Herceg

Novi su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, otkrili slučaj krijumčarenja ljudi i uhapsili B. V. (43), državljanina

Turske, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi. Kako je saopšteno iz policije, osim toga, krivična prijava je podnijeta i protiv S. Z. (36) iz Turske zbog sumnje da je izvršila isto krivično djelo, ali ona

je nedostupna nadležnim organima i za njom se traga. - Sumnja se da su ova dva lica u vremenskom periodu od 26. avgusta do 3. septembra, uz novčanu nadoknadu od 4.500 eura, od aerodroma Podgorica, preko Budve i Herceg Novog dovezli jedno lice i omogućili mu da ilegalno uđe u Hrvatsku, saopšteno je iz policije. Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je nakon saslušanja za lice B. V. donio rješenje o zadržavanju do privoda nadležnom sudiji za istrage. C. H.

Petričeviću, Periću, Pavićeviću i Melihi Dacić pritvor do 30 dana

nizacije i produženo krivično djelo trgovina ljudima. Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke.

Igoru Novakoviću i Miloradu Živaljeviću, koji su uhapšeni zbog sumnje da su počinili ista krivična djela, pritvor nije određen.

Njima su izrečene mjere nadzora zabrana napuštanja boravišta, obaveza povremenog javljanja i privremeno oduzimanje putnih isprava. C. H.

Osnovno državno tužilaštvo iz Nikšića uvažilo zahtjev advokata Save Kostića

Saslušanje Kovačevića odloženo za 28. septembar

NIKŠIĆ – Saslušanje predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog krivičnog djela povreda ugleda Crne Gore u Osnovnom državnom tužilaštvu odloženo je za 28. septembar, zbog nedolaska njegovog advokata Save Kostića

Tužilaštvo je uvažilo zahtjev Kostića koji juče nije mogao pristupiti saslušanju. Kovačević je pred tužiocem trebao da se izjasni 4. avgusta, ali je postupak odložen jer je tražio da to učini u prisustvu advokata, piše portal RTNK. Kovačević je u prisustvu

advokata trebao biti saslušan zbog ispruženog srednjeg prsta 3. juna tokom intoniranja državne himne prilikom obilježavanja 13. godišnjice rada Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osoba sa invaliditetom, što je zabilježila i kamera kabineta predsjed-

nika Jakova Milatovića, koji je stajao tik uz njega dok se prvi čovjek Nikšića rugao državi. Nakon pregleda snimka sa proslave tužilaštvo je ocijenilo da se u njegovom postupanju stiču elementi krivičnog djela ,,povreda ugleda Crne Gore“. C. H.

C. H.

Osnovni sud

d. mijatović

Građanska inicijativa Zdravi Mojkovac podnijela krivičnu prijavu protiv ministra kapitalnih investicija i državnog sekretara u vladinom resoru

Očekuju da SDT provjeri djelovanje Ibrahimovića i Šahmanovića povodom ugovora za rudnik Brskovo

PODGORICA – Građanska inicijativa Zdravi Mojkovac podnijela je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara u tom resoru Admira Šahmanovića zbog zloupotrebe službenog položaja u slučaju rudnika Brskovo.

U prijavi navode da su Ibrahimović i Šahmanović svjesno odgodili sprovođenje, odnosno raskid ugovora sa koncesionarom, iako su se za to stekli uslovi, što za posljedicu može da ima imovinsku štetu za građane i državu Crnu Goru. Vlada je sa kompanijom Tara Resources (North Mining) zaključila 10. decembra 2010. godine ugovor o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju sulfidne polimetalične rude (Pb, Zn, Cu, FeS2 i ostalih pratećih sulfida metala) na istražno-eksploatacionom prostoru bivšeg rudnika Brskovo kod Mojkovca na 30 godina, kao i šest aneksa ugovora kojima je koncesionaru obezbjeđivano dodatno vrijeme da ispuni uslove za početak eksploatacije. Posljednjim aneksom koncesionar se obavezao da ,,najkasnije do 25. jula 2023. godine izradi rudarsko tehničku dokumentaciju i pribavi odobrenja, dozvole i saglasnosti za eksploataciju mineralne sirovine i dobijanje odobrenja za izvođenje radova po glavnom rudarskom projektu eksploatacije“.

– S obzirom na to da koncesionar nije dostavio dokumentaciju stekli su se uslovi za raskid ugovora. Vlada, odnosno Ministarstvo kapitalnih investicija, trebalo je da objavi da je prestala važnost ugovora a u skladu sa raskidnim klau-

Stekli su se 26. jula uslovi za raskid ugovora bez posljedica po državu jer koncesionar Tara Resources nije ispunio obaveze. Nepostupanje po zakonskim normama i službenoj dužnosti donosioca odluka ukazuje na zloupotrebu službenog položaja zarad pribavljanja koristi za koncesionara i stvaranje organizovane kriminalne grupe koja ugrožava ustavno pravo na život, bezbjednost i zdravlje građana Crne Gore a prvenstveno Mojkovca – kažu u GI Zdravi Mojkovac

zulama, bez davanja roka za otklanjanje povreda ugovora, bez prava na naknadu štete, odnosno prava na naknadu troškova za izvršene radove i uložena sredstva, svih drugih potraživanja i tužbenih zahtjeva. Međutim, Ibrahimović i Šahmanović nijesu koncesionaru poslali obavještenje da su se stekli svi zakonski uslovi za prekid ugovora su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 stav 2 u vezi sa stavom 1 KZ

CG a na osnovu člana 255 i 256 ZKP-a – navode iz GI Zdravi Mojkovac u krivičnoj prijavi.

ĆUTANJE

Iz te građanske inicijative podsjećaju da su u više navrata pisanim putem i javnim obraćanjem podsjećali Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da su se stekli uslovi za raskid ugovora ali da se tim povodom niko iz Vlade nije oglašavao.

– Iako smo pisali ministru Ibrahimoviću, sekretaru Šahmanoviću, ministarki Ani Novaković–Đurović i premijeru

Dritanu Abazoviću, oni ništa nijesu preduzeli kako bi zaštitili državu Crnu Goru, imovinu države i građane Crne Gore a prvenstveno Mojkovca. Nepostupanje po zakonskim normama i službenoj dužnosti pomenutih donosilaca odluka ukazuje na zloupotreba službenog položaja zarad pribavljanja koristi za koncesio-

nara i stvaranje organizovane kriminalne grupe koja ugrožava ustavno pravo na život, bezbjednost i zdravlje građana Crne Gore a prvenstveno Mojkovca – kažu iz građanske inicijative.

Oni očekuju da SDT postupi prema zakonima Crne Gore, formira predmet i sprovede pravdu u interesu ustavom zagarantovanih prava na život, bezbjednost, zdravlje i zdravu životnu sredinu.

– SDT treba da sasluša Ervina Ibrahimovića i Admira Šahmanovića, svjedoke, izuzme dokumentaciju i ugovore sa aneksima i sprovede druge dokazne radnje po potrebi – kažu u GI Zdravi Mojkovac. Premijeru Abazoviću i ministarki Novaković-Đurović preporučuju da se zapitaju da li su „na pravom putu“ jer su ,,njihovi medijski istupi o slučaju Br-

skovo na ivici PR službe koncesionara a suprotno interesima države i građana“.

DPU, SPU

Javna rasprava o Nacrtu detaljnog prostornog plana (obrađivač Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma) i Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (,,Biro Obnova“) za područje Brskova je završena 3. jula. Oba dokumenta kritikovale su i stručna i laička javnost. Radni tim koji je pripremao Nacrt DPP predlagao je da se suspenduju planerske aktivnosti do donošenja strateških državnih dokumenata. Ukazuju na činjenicu da su Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma dali pozitivno mišljenje na prvi nacrt plana, te da Ministarstvo

Nikšić: Komunalno preduzeće o tvrdnjama NVO Ekopatriotizam da nelegalno odlažu otpad

Objasnili da ne prave divlju deponiju već saniraju lokaciju

NIKŠIĆ – Nema nikakvog razloga da odlažemo bilo koju vrstu otpada na bilo kom terenu mimo postojeće deponije Mislov Do. Na snimku koji je juče objavila NVO Ekopatriotizam zabilježena je sanacija terena na način što se isti prekriva tamponom pomiješanim sa

zemljom sa novog groblja kao i lišćem i granjem – saopštili su iz Komunalnog.

Objašnjavaju da se lokacija sanira ,,iz razloga jer su se na tom području nalazile velike količine smeća koje su prekrili biorazgradivim otpadom (lišće, granje…) i rezultat te sanacije je vidljiv golim okom i to se ra-

di godinama unazad“. Dodaju da se ,,zabilježena aktivnost odvija se na opštinskoj parceli, uz saglasnost resornog sekretarijata“.

Aktivistkinje NVO Ekopatriotizam objavile su na društvenim mrežama snimak na k ojem se vidi kako radnici istovaraju zeleni otpad. U

ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nije pribavilo mišljenje od kancelarije Unesko prije početka izrade planskog dokumenta imajući u vidu potencijalni uticaj na rijeku Taru.

Iz GI Zdravi Mojkovac tražili su da se povuku i Nacrt DPP i SPU i rade ponovo. Ukazali su pored ostalog da tim koji je radio SPU nije bio kompletan, imao je predstavnika samo dvije struke – biologa i arhitektu.

– Projekat je sa više stotina prispjelih primjedbi tokom javne rasprave za Nacrt DPP i Nacrt izvještaja o SPP doveden u pitanje po osnovu suštinskih i pravnih nedostataka i neusklađenosti sa prostornim planovima višeg reda. Ministarstvo kapitalnih informacija je i na osnovu tih činjenica trebalo da ocijeni dalji status

projekta, jer se nijesu stekli uslovi za ispunjavanje ugovorenih obaveza i za to odgovornost snosi koncesionar, ne samo zbog toga što je tako propisano ugovorom, već zato što je obrađivaču planskog dokumenta koncesionar dostavio studiju koja nije usaglašena sa crnogorskim zakonodavstvom, o čemu postoje materijalni dokazi – podsjećaju iz GI Zdfravi Mojkovac.

I NVO Grin houm protivi se otvaranju rudnika Brskovo, smatraju da mu nije mjesto u ekološkoj državi. Argumente protiv takvog projekta, crpe u Nacrtu DPP i SPU, ali i iskustvu starog rudnika Brskovo, jalovištem koje je decenijama zagađivalo životnu sredinu i uticalo na zdravlje građana Mojkovca i cijele Crne Gore, ali i posljedicama rada rudnika koje i danas postoje u vidu zagađenja okolnog poljoprivrednog zemljišta. Institut za javno zdravlja u mišljenju na Nacrt DPP ne preporučuje otvaranje rudnika. Projekat otvaranja rudnika (imaće dva površinska kopa–dva jalovišta, postrojenje za preradu i objekat za upravljanje otpadom), najvećeg u Evropi kako je najavio koncesionar, vrijedan je 150 miliona eura, a koncesionar je saopštio da je do sada investirao 30 miliona. Planirana proizvodnju od oko 45.000 tona cinka, 13.000 tona olova, 3.000 tona bakra, i oko milion unci srebra. Najavio je da će godišnje od izvoza zaraditi oko 100 miliona eura, a za koncesione naknade i poreze izdvajaće deset miliona, od kojih bi Opština Mojkovac dobijala skoro tri. Tokom izgradnje zapošljavaće oko 700 radnika, dok bi se za iskopavanja rude otvorilo oko 450 direktnih i 200 indirektnih radnih mjesta.

D. ŠAKOVIĆ

propratnom tekstu navele su da Komunalno to radi nelegalno, te da otpad spaljuje… Iz DOO Komunalno Nikšić navode da je najbolja ocjena njihovog rada činjenica da je izvještaj o radu tog preduzeća za 2022. godinu Skupština opštine usvojila bez ijednog glasa protiv. Ra.P.

CETINJE: Predsjednik MZ Kosijeri Slavko Radović zadovoljan ishodom razgovora u Agenciji za zaštitu životne sredine povodom spornog kamenoloma

Provjeriće jesu li kuće udaljene od Miloševog krša svega 170 metara

Predstavnici

Agencije izaći će na teren i provjeriti kakvo je stvarno stanje na terenu a ono svakako nije kao što je navedeno u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu. Zadovoljni smo jer je naš zahtjev da se projekat obustavi podržala i Prijestonica – kaže Slavko Radović

PODGORICA/ CETINJE

– Predstavnici mjesnih zajednica Bokovo, Kosijeri, Đinovići, Ulići i Štitari sastali su se juče sa direktorom Agencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem povodom najavljenog otvaranja kamenoloma na lokaciji Milošev krš.

Pr edsjednik MZ Kosijeri Slavko Radović zadovoljan je ishodom razgovora.

– Direktor Milan Gazdić nam je pružio podršku u zahtjevu da se raskine ugovor za kamenolom. Rekli su nam da nijesu bili upućeni u stvarno stanje stvari i da se najbliže kuće nalaze na svega 170 metara od planiranog kamenoloma. Dogovorili smo se da njiho-

vi predstavnici izađu na teren i utvrde faktičko stanje.

Mi ćemo im pokazati kakav je eko-sistem tog područja da, pored ostalog postoje dva izvora vode za piće, pčelinje košnice, objekti za stanovanje – ispričao je Radović.

On očekuje da taj izvještaj bude brzo gotov.

PRIJESTONICA

Sagovornik Pobjede podsjeća da je Prijestonica podržala njihov zahtjev da se odustane od otvaranja kamenoloma.

– U srijedu smo se sastali sa gradonačelnikom Nikolom Đuraškovićem koji dijeli naše stavove da bi kamenolom značajno ugrozio životnu sredinu, kao i zdravlje ljudi na tom području te je najavio da

će nam pomoći u pravnoj borbi da se projekat obustavi. Dodatno, ovo pitanje će 28. septembra biti uvršteno u dnevni red na sjednici Skupštine opštine Prijestonice, tako da smo

dobili i tu vrstu pažnje – saopštio je on.

NAKNADA

U koncesionom aktu koji je usvojila Vlada navedeno je da su procijenjene geološke rezerve na ležištu Milošev krš oko 1.500.000 m³. Koncesija se, na osnovu ugovora koji je Vlada potpisala u avgustu 2022. godine sa DOO Inženjering put, daje na 30 godina, od čega je 28 predviđeno za eksploataciju. Tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno, 439.200 eura godišnje. Obračunata minimalna kon-

cesiona naknada za period od 28 godina iznosi 860.832 eura, odnosno 30.744 eura godišnje. Mještanima je nedavno predstavljen elaborat procjene uticaja tog projekta na životnu sredinu koji je pripremio Medix d. o. o. Podgorica. U tom se dokumentu navodi da na lokalitetu i njegovoj neposrednoj blizini nema stalnih naselja, prve kuće se nalaze na oko 500 metara u naselju Markov Do, istočno i u selu Bokovo, na oko 1.000 metara, zapadno od lokaliteta. Udaljen je oko sedam kilometara od Cetinja, od Podgorice 36 i 39 kilometara od Budve i na njemu do sada nijesu izvođene bilo kakve rudarske aktivnosti. Koncesionar je planirao da zaposli 14 radnika. I. RADONJIĆ

Zajednica opština i Udruženja vodovoda pripremili smjernice za uspješan rad vodovodnih preduzeća

Direktori da imaju fakultetsku diplomu

PODGORICA – Zajednica opština i Udruženje vodovoda su, uz podršku evropskih partnera, sačinili smjernice saradnje namijenjene opštinama i vodovodnim društvima, kako bi pružili stručnu podršku u sprovođenju procedura i donošenju bitnih odluka u oblasti snabdijevanja vodom i odvođenja otpadnih voda.

Sekretarka Odbora Zajednice za komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine i jedan od autora smjernica Sanja Živko-

vić kaže da im je cilj da se kvalitet vodnih usluga podigne na viši nivo.

Smjernicama su prethodila istraživanja na osnovu kojih smo prepoznali ključne probleme koji mogu uticati na kvalitet usluga. Poseban akcenat stavili su na preporuke opštinama i vodovodnim društvima.

– Radi preventiranja neadekvatnog upravljanja vodovodnim društvima ali i odgovornosti članova odbora direktora i izvršnog direktora za priči-

njenu štetu, smjernicama se preporučuje da se na te funkcije imenuju lica koja imaju VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja različite vrste ( ekonomske, inženjerske/tehničke i pravne) i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili osam godina na istim ili sličnim poslovima u odnosu na djelatnost vodovodnog društva. Takođe se preporučuje da resorni sekretarijat vrši redovan upravni nadzor nad vodovodnim društvima i to ne samo kada odlučuje po žalba-

ma i prigovorima građana već i u dijelu zakonitosti i cjelishodnosti poslovanja tih društava, pa i inspekcijskog nadzora kada ocijeni da je potreban – objašnjava Živković. U odnosu na neophodnu finansijsku stabilnost vodovodnim preduzećima preporučeno je da iskoriste zakonske mehanizme dotacije koje vrši opština u slučaju primjene privremenih cijena, kao i subvencioniranje dijela cijena pruženih usluga ranjivim korisnicima komunalnih usluga.

HERCEG NOVI – Parking servis Herceg Novi omogućio je besplatno parkiranje roditeljima koji dovode djecu u školu i vrtić na Toploj, kao i na Savini. Kako navode iz tog preduzeća besplatno parkiranje je omogućeno svim roditeljima na posebnom parkiralištu „Topla“, radnim danima od sedam časova (za ulazak na parkiralište) do osam časova (najkasnije vrijeme za izlazak sa parkirališta).

– Zbog velikih gužvi koje se stvaraju ispred JU „Naša radost“ – Vaspitne jedinice Savina, besplatno je i parkiranje sa zadržavanjem do 20 minuta svakog radnog dana svim roditeljima prilikom dovođenja i odvođenja djece, od 6.30 do 16.30 sati na privremenom parkiralištu „Savina“ – saopštili su iz Parking servisa. I. R.

PLJEVLJA – Opštinska

komisija donijela je odluku o dodjeli subvencija za kupovinu bicikala.

To pravo iskoristilo je 76 građana – saopšteno je na sajtu lokalne uprave. Subvencija iznosi od 56,50 do 100 eura.

Sekretarijat za sport i mlade raspisao je javni poziv za subvencionisanje kupovine bicikala. Građani su od 17. avgusta do 1. septembra aplicirali za sredstva u visini do 50 odsto cijene bicikla, a najviše do 100 eura.

Predstoji potpisivanje ugovora između Opštine i građana koji su ostvarili pravo na subvenciju. C. G.

– Zajednica je već pripremila model odluke kojom se uređuje njihovo subvencioniranje i ponudiće ga svojim

članicama kao vid stručne pomoći. Takođe, jedna od ključnih preporuka u smjernicama je i kontinuirana obuka svih aktera u procesu snabdijevanja kroz programe edukacija koje sprovode Zajednica opština i Udruženje vodovoda. Obuke su neophodne zbog složenosti propisa kojima se uređuje obavljanje vodnih usluga, koji često dovode do nedoumica, stvaraju nesigurnost u sprovođenju procedura i utiču na međusobne odnosa aktera, što, u krajnjem, za posljedicu ima negativan uticaj na kvalitet pružene usluge – kazala je Živković. I. R.

Slavko Radović

UDALJENOST: Najbliži objekti u odnosu na zonu istražno eksploatacionog prostora (iz elaborata)

Sanja Živković

Crnogorskoj književnici Tijani Rakočević u Ljubljani uručena Centralnoevropska nagrada za mlade autore

PODGORICA – Nijesam očekivala ovu, ali ni nagrade prije nje. Ne bih to pripisala svom sindromu vječitog uljeza koliko tome što sam sigurna da je u ovoj profesiji iskustvo presudno. Ipak, najviše me raduje što će zahvaljujući njoj „Intimus“ biti preveden na čak dva jezika i tako proširiti polje komunikacije na još jedan dio svijeta. To je sasvim dovoljno za jednu autorku u usponu – rekla je Tijana Rakočević za Pobjedu, nakon što joj je u Ljubljani uručena Centralnoevropska nagrada za mlade pisce

Ono što je izdvojilo prozu crnogorske književnice od drugih mladih autora je, prema mišljenju žirija, to što drži korak sa savremenim književnim trendovima i to što „preciznim, analitičnim i bespoštednim pisanjem istovremeno dekolonizuje žensko tijelo i razotkriva društveno prihvaćeno nasilje nad ženama i seksualnim manjinama“.

DEKONSTRUKCIJA

U svojoj besjedi prilikom dodjele priznanja u Cankarjevom domu, Rakočević je istakla da nagrada predstavlja snažan podstrek da i dalje radi ono što najbolje umije - da riječju razgoni tamu koja pritajena čuči u nama i oko nas. Nagradu koju je crnogorska književnica dobila za zbirku priča „Intimus“, objavljenu početkom godine za izdavačku kuću ,,Fokalizator“, dodje-

Riječ razgoni tamu u nama i oko nas

Ovo priznanje ne pripada samo meni lično: ono je mali trijumf čovjeka nad strahom, nad odsustvom smisla, nad pomišlju da onaj koji bi se sažalio nad njim još nije ni došao na ovaj svijet – rekla je Rakočević

ljuju Centralnoevropska inicijativa i Udruženje slovenačkih pisaca. Crnogorskoj književnici nagradu je uručila zamjenica generalnog sekretara CEI

Nina Kodelja

Rakočević je rekla da, ako bi morala da konkretizuje svoj književni kredo, onda bi on glasio: „nema čovjeka bez knjige, ali nema ni knjige bez čovjeka“.

- Iz tog razloga, onu pomalo jezivu izvjesnost nestanka naše vrste vidim kao priliku za dekonstrukciju stereotipa o pisanju kao o profesiji mrtvih ljudi koji grcaju od zadovoljstva kad ih neko s ove strane pomene. Naprotiv, riječ je o doprinosu, o kolektivnoj solidarnosti, o bivanju čovjekom kao vrijednosti kojoj nije potreban nikakav drugi poriv - rekla je mlada crnogorska književnica. Dodala je i da je pisanje za nju oduvijek bilo „ništa drugo do izraz nemjerljive ljubavi prema ljudskoj civilizaciji koja kao i prije hiljadu godina griješi, ali koja, zahvaljujući umjetnosti, već hiljadama godina

ipak nezaustavljivo korača naprijed“.

- Na kraju, ovo priznanje ne pripada samo meni lično: ono

Reditelj Momir Matović završio seriju ,,Titogradski Podgoričani pričaju“

Mozaik o poslijeratnom gradu

i srećniji, što je omogućilo današnjoj Podgorici vanvremensku metamorfozu koja ima svoj zvuk i svoju sliku – navedeno je u najavi.

Produkcija i autor Matović, prioritetno su vodili računa o dokumentarnosti onoga što su iskazivali odabrani sagovornici u 16 epizoda serijala ,,Titogradski Podgoričani pričaju“.

- Tako da gledaoci ove TV serije se mogu apsolutno osloniti na njihovu autentičnost. Jer, bilo što da je u fokusu, morate da budete koncentrisani na sve što se događa oko vas i u vama i da osjećate veliku odgovornost prema onome što radite, ali i prema društvu i vremenu u kojem živite – navedeno je u saopštenju.

PODGORICA – Televizijska serija ,,Titogradski Podgoričani pričaju“, u režiji i po scenariju Momira Matovića, završena je i sastoji se od ukupno 16 polučasovnih epizoda.

Serija, kako je navedeno, predstavlja logičan i svakako neop-

hodan nastavak jednog autorskog istraživanja. - I pristupa da kroz priču sagovornika i objavljivanja, do sada neobjavljenih fotografija, napisa i lične dokumentacije vizualizuje nadahnuti mozaik o poslijeratnom gradu imenom – Titograd i životu koji je bio ugodniji, pošteniji

Snimanje je obavljeno od aprila 2021. do decembra 2022. godine. Serija je nastala u produkciji MFILM Montenegro iz Podgorice, a glavni producent je Mirko Matović, dok je snimatelj bio Relja Eraković Serija je djelimično sufinansirana sredstvima Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Podgorice. Autori, za sada, nijesu najavili na kojoj televiziji će početi prikazivanje serijala. S. V.

je mali trijumf čovjeka nad strahom, nad odsustvom smisla, nad pomišlju da onaj koji bi se sažalio nad njim još nije

ni došao na ovaj svijet - rekla je Rakočević tokom ceremonije u okviru Međunarodnog festivala Vilenica.

Nakon dodjele Rakočević je učestvovala i na okruglom stolu pod nazivom „Raznoliko lice Evrope“ na kome se razgovaralo o različitostima unutar književne ponude u Evropi, prevodilaštvu, te doprinosu projekata Evropske unije boljoj vidljivosti književnosti. Osim crnogorske književnice, u razgovoru su učestvovali Vijćek Kučok iz Poljske, Zilke Šojerman iz Njemačke, Jan Škrob iz Češke, Tomas Štangl iz Austrije i Gašper Kralj iz Slovenije.

DIJAlOg I čITANJE

„Raznoliko lice Evrope“ je svojevrstan lajtmotiv 38. izdanja festivala Vilenica, jednog od najvećih kulturnih događaja u Sloveniji i mjesto je susreta, dijaloga i čitanja. Inicijativa koja je krenula od 1986. godine s ciljem da se snagom književnosti grade mostovi na kontinentu, tada još uvijek podijeljenom između Istoka i Zapada i dalje računa na raznovrsnu publiku, a ove godine učesnici su iz došli iz 12 država. Tijana Rakočević je juče predstavljena i u Trstu, u „Antico Cafe San Marco“, zajedno sa dobitnikom nagrade u kategoriji afirmisanih autora, Otom Tolnajijem iz Vojvodine, za koga organizatori, pozivajući se na kritiku, tvrde da je jedan od najvećih eksponenata mađarske književnosti. Njima se pridružila i Barbara Korun, rodonačelnica savremene slovenačke poezije i vodeća figura tamošnjeg feminističkog pokreta. Festival Vilenica biće zaključen sjutra. D. ERJAVŠEK

Objavljen deveti broj časopisa za dijasporu „Identitet“

Afirmacija crnogorske kulture

PODGORICA - Iz štampe je izašao deveti broj ,,Identiteta“, časopisa za kulturu, nauku, politiku, istorijska i društvena pitanja crnogorske dijaspore.

Novi broj otvara posthumno objavljen tekst Lusije Danice-Petričević, tragično preminule potomkinje crnogorskih iseljenika iz Argentine. Iz Južne Amerike su i prilozi Klaudije Vuksanović iz Bolivije i Marije Karmen Kapetinić iz Lime, glavnog grada Perua. Diplomata Dejan Vuković je autor teksta o rodoljublju crnogorskih iseljenika u Njemačkoj, Zoran Đukanović piše o položaju i organizaciji crnogorske zajednice u Republici Albaniji, a iz Bosne i Hercegovine dr Milan Gašović nam donosi priču o davnim sponama Mostara i Crne Gore. Milo Radulović iz Estonije piše o preduzetništvu u toj najdigitalnijoj državi na svijetu, a Gordan Stojović o Afroamerikancu Solu Butleru, nosiocu Danilovovog ordena za nezavisnost, dok Miodrag Bajković analizira položaj, značaj i budućnost crnogorskog jezika. Iz Srbije istoričarka umjetnosti

Iva Leković daje prikaz stvaralačkog opusa slikara Zvonka Pavličića, a Nenad Stevović objavljuje tekst pisma koje je Udruženje Crnogoraca Srbije „Krstaš“ uputilo Venecijanskoj komisiji uoči referenduma u Crnoj Gori. Rubrika Arhiv donosi dokument o dodjeli Danilovog ordena prijatelju Crne Gore iz argentinskog grada Rosario. Iz književnosti je objavljena pripovijetka „Evanđelje slobode“ Srđe Martinovića, kao i esej „Među stijenama“

Bogića Sekulovića iz Beograda. U rubrici Poezija kolonista može se pročitati „Poema o seobi” Radovana Stevovića, u rubrici Poezija stranaca o Cr-

noj Gori objavljena je „Crnogorska pjesma“ francuskog pjesnika Žerara de Nervala, a u dijelu crnogorske emigrantske poezije pjesma „Oj sokoli“ Sekule Drljevića. Predstavljeno je i reprint izdanje zbirke poezije „Ponos života“ Nikole Petanovića, koja je izdata na Cetinju na stogodišnjicu prvog objavljivanja u San Francisku. Tu su i prilozi sa proslave Dana državnosti Crne Gore u Srbiji i Argentini. Časopis „Identitet“ izlazi periodično i standardno na 88 strana, izdavač je „Crnogorski identitet“ sa Cetinja, a glavni i odgovorni urednik je Nenad Stevović. A. Đ.

Rakočević nakon svečane dodjele u Ljubljani

Biljana Žikić

Promotivni plakat serije

Naslovnica devetog broja časopisa

Predstavnici

boračkih organizacija i građani na Trijepču odali poštu crnogorskim rodoljubima i junacima

Simbol slavne istorije i putokaz budućim generacijama

Sa Trijepča se ne pruža samo pogled na Zetsku i Bjelopavlićku ravnicu i brda koja ih uokviruju. Odavde se pruža i dobar pogled na dvije hiljade godina crnogorske istorije, počev od dokleatske Gradine, koja se nalazila na ovom prostoru i čiji su tragovi po obodu ovog brda do veličanstvene Duklje, koja se nalazi u podnožju, a čije su ime naši preci uzeli za ime svoje prve države –rekao je istoričar Slavko Burzanović

Članovi Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice, zajedno sa rukovodstvom SUBNORA Crne Gore i građanima posjetili su spomen-obilježje na brdu Trijebač u Piperima i položili vijenac u znak sjećanja na 6. septembar 1876. godine kada se na ovom mjestu vodila jedna od presudnih bitaka tokom Veljeg rata, nakon kojeg je Crna Gora na Berlinskom kongresu međunarodno priznata kao nezavisna država.

HEROJI

Predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović podsjetio je da su Crnogorci za vrijeme Veljeg rata na ovom mjestu vodili jednu od tri presudne bitke, koje su kasnije omogućile našoj zemlji da na Berlinskom kongresu potvrdi svoju samostalnost.

- Ovdje smo pred spomenikom palim Piperima u Balkanskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu. Ovo mjesto zaslužuje da ga često posjećujemo i da se ovdje često okupljamo. Slava ljudima koji počivaju ovdje i svim ostalim koji su za vrijeme Veljeg rata na ovom mjestu izgubili živote – poručio je Banović. Istoričar Slavko Burzano -

vić naveo je da se na ovaj način odaje pošta i za 300 stanovnika piperskog kraja koji su položili živote ili kao borci ili kao žrtve fašističkog terora od 1941. do 1945. godine. Navodeći da su spomenik podigle porodice stradalnika, podsjetio je ga je izradio arhitekta Dragan Marković

- Sam Trijebač predstavlja svojevrsni spomenik, svojevrsnu vertikalu i simbol ovog kraja, a arhitekta Marković ga je ovim rješenjem, ovom vertikalom koja para nebo ponosno i pr-

kosno na ovom prostoru još više naglasio. Sa Trijepča se ne pruža samo pogled na Zetsku i Bjelopavlićku ravnicu i brda koji ih uokviruju. Odavde se pruža i dobar pogled na dvije hiljade godina crnogorske istorije, počev od dokleatske gradine, koja se nalazila na ovom prostoru i čiji su tragovi po obodu ovog brda do veli-

O hrabrosti i požrtvovanosti crnogorskih junaka, koji su u borbi prsa u prsa savladavali višestruko brojnijeg i bolje naoružanog neprijatelja, pisao je istoričar Spiridon Gopčević iz Trsta, porijeklom Crnogorac. Ispisujući hroniku toga rata Gopčević je naveo da su Turci u čitavoj operaciji tokom 6. septembra imali oko 2.000 poginulih i oko 1.000 ranjenih, dok su se ukupni crnogorski gubici, što poginulih što ranjenih, kretali oko 200 ljudi. On je naveo i da su Crnogorcima koji su branili Trijebač i Rogame na prve ispaljene topovske granate usiljenim maršom preko sela Sjenice u pomoć stigla tri bataljona sa oko 1.800 ljudi iz Kuča, što je omogućilo da se crnogorska vojska konačno utvrdi na ovoj glavici.

- Jedna malena, ali dobro vođena i hrabra vojska uspjela da potuče mnogo nadmoćniju – pisao je Gopčević.

čanstvene Duklje, koja se nalazi u podnožju, a čije su ime naši preci uzeli za ime svoje prve države. Ona je sjajan primjer kako su ljudi na ovom prostoru hvatali priključak sa najrazvijenijim, glavnim tokovima evropske civilizacije, Ona je i podsticaj da i generacije kojima mi pripadamo, kao i one koje će doći, ne odustaju od tog cilja – poručio je Burzanović. On je podsjetio da je 1876. godine bilo vrijeme završne faze crnogorskog oslobodilačkog pregnuća, koje je svoj najherojskiji i najkritičniji dio preživjelo i prošlo tokom tri decenije, između 1850. i 1880. godine. - U to vrijeme vodili su tri teška, krvava rata, u svakom se makar u nekolika navrata moralo suočiti sa višestruko brojnijim i opremljenijim osmanskim armijama. Osmansko cartsvo je u to vrijeme u poređenju sa drugim velikim državama izgledalo kao država na zalasku snage, ali za malu Crnu Goru to je bila neopisana snaga i prosto je nevjerovatno sa kojom se upornošću borila 1851, 1852, 1853, pa

Završena akcija Udruženja Roditelji ,,Podijelimo, jer zajedno možemo više“

1861, 1862. godine –dvije krvave Omer-Pašine godine, a nakon toga i Velji rat. Praktično je jedna ista generacija na svojim leđima iznijela sva ta tri velika pregnuća – podsjetio je Burzanović.

Završna faza te borbe, podsjetio je on, počela je upadima i podrškom koju su Crnogorci pružali Hercegovcima koji su se bunili protiv osmanskog jarma, da bi prerasla u opšti rat u kome je crnogorska vojska na Vučjem dolu jula 1876. i na Fundini u avgustu iste godine odnijela nevjerovatne pobjede. - Čitava evropska javnost je pisala o tome - Srebrna glavica, Spuška glavica, Maljat, Rasine glavice, Kukuševine, Visočice iz dana u dan bili su prisutni na stranicama glavnih listova evropske štampe, studijama koje su se bavile ratnom vještinom. Šezdesetih, sedamdesetih i narednih godina 19. vijeka, oni su pominjane i izučavane. Mi ih danas, na prekor i nama i generacijama koje zaboravljaju, po malo zaboravljamo. Toliko je i vredniji ovaj

naš čin obilaska ovog mjesta i odavanja pošte učesnicima tog rata – poručio je Burzanović.

PONOS

On je podsjetio da je ovaj prostor samo godinu kasnije ponovo postao poprište ratnih operacija. U maju i junu 1877. godine turska vojska krenula je sa tri strane, s namjerom da se na Trijepču objedini i nastavi pohod ka Cetinju. Nakon devet dana ktvavih borbi uspjeli su da dođu do ovog mjesta, ali su bili toliko iscrpljeni da nijesu imali snage da nastave i dovrše svoje planove. - Kruna tih silnih napora bilo je konačno proširenje crnogorske države i oslobađanje plodnih ravnica, dobijanje nove šanse za mirnodopski, bolji život Crne Gore. Ono što sadašnje generacije imaju kao najmanju obavezu jeste da ne dozvole da ta slavna epopeja padne u zaborav, ali sva istraživanja pokazuju da oni sve manje i sve slabije poznaju svoju istoriju. Nažalost, danas ovdje ne vidim osobu mlađu od 40 godina, dok su nekada, u vrijeme mojih školskih dana, ovo bila mjesta hodočašća, svojevrsne svetinje za mlade generacije gdje su se učile lekcije kako poštovati, braniti slobodu i cijeniti ono za što su živote dale prethodne generacije – zaključio je Burzanović. Vijenac na spomen-obiježje položili su članovi UBNORA Podgorice Mladenka Kalezić, Milentije Đurović i Dušan Rašović . Događaju na Trijepču prisustvovali su predsjednik SUBNORA Crne Gore Zuvdija Hodžić i potpredsjednik Milojica Dakić. Minutom ćutanja odata je pošta preminulom članu rukovodstva SUBNORA Crne Gore, uglednom Piperu Slobodanu Simoviću I. MITROVIĆ

Za novu školsku godinu spremili 807 mališana

U okviru 13. po redu humanitarne akcije ,,Podijelimo, jer zajedno možemo više“, koju je Udruženje Roditelji realizovalo u partnerstvu sa Fondacijom ,,Čini dobro“, prikupljeno je više od 10.500 eura. Na taj način je omogućeno da se 807 mališana opremi školskim priborom i tako spremno dočeka novu školsku godinu.

- Cilj akcije je da solidarnim pristupom onih koji su u mogućnosti i imaju volju, pruži podrška porodicama u krizi,

odnosno porodicama kojima je potrebna podrška ove vrste. Udruženje Roditelji već godinama sprovodi akcije i različite programe opismenjavanja kako bi uticalo na smanjenje nejednakosti u obrazovanju među djecom različitog socijalnog statusa – naveli su iz Udruženja Roditelji.

Oni su istakli da se, zahvaljujući podršci brojnih saradnika i ljudi velikog srca, svake godine povećava broj djece koja dobijaju pribor u okviru ove akcije.

- Ove godine Udruženje Roditelji je uspjelo da obradu-

je toliko veliki broj mališana zahvaljući doprinosu i podršci prijatelja akcije, od kojih većina godinama prepoznaje važnost ove incijative, a to su Fondacija ,,Čini dobro“ i kompanije: One, Amplitudo, Metropolis, Domain, Mahna Mahna, Alter Modus, We Are Ai, CKB, Montenegrostars hotel group, Unija Smart Accounting, Status broker, Studio Piksel, Sektor Montenegro, MM HUB, Lazy bags by Lela, GoldBear Technologies i knjižara Tagor. Osim pravnih lica, akciji su se pridružili brojni pojedinci koji su že-

ljeli da opreme jedno ili više djece kupovinom pribora. Oni su na taj način postali dio divne zajednice solidarnosti koja zajedno čini svijet boljim mjestom za naše najmlađe sugrađane – poručili su iz Udruženja Roditelji. Posebno su istakli zahvalnost Fondaciji ,,Čini dobro“ koja je donirala 5.000 eura, ali i omogućila sistem za onlajn donacije koji je bio aktivan tokom avgusta, kroz koji je prikupljeno dodatnih 1.407,14 eura za kupovinu pribora. - Prikupljene donacije podijeljene su prvenstveno djeci ko-

ja su uključena u program podrške obrazovanju Udruženja Roditelji, ,,Učionica družionica“, a koji je dio socijalnih servisa našeg udruženja koji su namijenjeni najugroženijima.

Osim njih, porodice su uputili i Centri za socijalni rad, a određeni broj porodica se direktno obratio Udruženju Roditelji za ovu vrstu pomoći – naglašeno je u saopštenju Udruženja Roditelji. Udruženje Roditelji ukazalo je i na činjenicu da znatno raste broj porodica koje im se obraćaju za pomoć u opremanju djece za školu.

- Nekim porodicama je tokom čitave godine neophodna sveobuhvatna podrška kako bi uspjeli da svoju djecu obrazuju. Jako je važno da se mnogo veća pažnja i konkretne akcije usmjere ka obrazovanju djece iz ranjivih kategorija – upozorili su iz Udruženja Roditelji. Osim porodica iz Podgorice, za pomoć u opremanju djece za školu obratile su se i porodice iz Bijelog Polja, Pljevalja, Kotora, Tivta, Bara i Danilovgrada, pa je i ove godine obezbijeđen pribor za školu i djeci iz tih crnogorskih opština. H. P.

S PONOSOM ČUVATI USPOMENU NA HEROJSKA VREMENA: Skup kod spomen-obilježja na Trijepču

O hrabrosti i požrtvovanosti crnogorskih junaka

KVALIFIKACIJE ZA EVROPSKO PRVENSTVO: Crna Gora uspjela da preokrene, pa u sudijskoj nadoknadi ostala bez pobjede protiv Litvanije

Snovi o Euru srušeni na Baltiku

Poraz Srbije

Snovi fudbalera Crne Gore o plasmanu na Evropsko prvenstvo 99 odsto srušeni su hladnim tušem na Baltiku – tim Miodraga Radulovića remizirao je sa Litvanijom (2:2) u meču u kojem možda i nije zaslužio više, i ima samo pet bodova iz četiri meča.

Svi planovi o šest bodova iz septembarskog ciklusa pali su u vodu u 94. minutu kada je Fedor Černih sjajnim golom matirao Milana Mijatovića Kakav rolerkoster u Kaunasu – Crna Gora je gubila, pa preokrenula u 89, na kraju razočarana završila meč.

Patila je naša selekcija, ponovo joj je predugo trebalo da se probudi, ali činilo se da će sve zaboraviti kada je StefanSavić pogodio za 1:2.

Moralo je da se izdrži pet minuta, nije se moglo. U neđelju je meč sa Bugarskom u Podgorici, ali sada nema veliki značaj – matematička šansa za Euro postoji, ali ovo je težak udarac, nenadoknadiv.

Crna Gora jeste na teren stadiona ,,Darius i Gireno“ izašla sa dva napadača, Mugošom i Krstovićem, ali to je jedino što se moglo povezati s ofanzivnim pristupom koji je Radulović najavio dan uoči meča. Sve ostalo bilo je totalno suprotno od rečenog i očekivanog. Niti su ,,sokoli“ spriječili da Litvancima pripadaju ,,druge lopte“, niti su bili opasni po bokovima, a o dominaciji u pas igri dovoljno govori to što lopta često ni pola minuta nije mogla da ostane u njihovom posjedu.

Istina, imali su prvu šansu, odnosno bili bliži golu jer je poslije ubacivanja Rista Radunovića defanzivac Beneta umalo ubacio loptu u sopstvenu mrežu, ali je Crna Gora dobila samo korner.

Pet minuta kasnije Vukan Savićević je imao slobodan udarac sa dvadesetak metara, a onda je do kraja poluvremena naša reprezentacija bila ta koja je strahovala, oko čijeg šesnaesterca i u kojem je ,,vibriralo“, nagovještavalo promjenu rezultata...

Ginetis je u 22. sa oko 30 oprobao šut koji je završio pored go-

U drugoj utakmici G grupe, Srbija je u Beogradu izgubila od Mađarske sa 2:1. Tim Dragana Stojkovića je poveo već u 10. minute nakon auto-gola Šalaja, da bi u 34. Varga izjednačio a samo dva minuta kasnije Orban preokrenuo za konačnih 2:1 za Mađarsku.

REZULTATI

Savić: Ostaje žal

Razočaran nakon meča bio je Stefan Savić - Bila je turbulentna utakmica. Poništen gol, gubili, uspjeli da preokrenemo i na kraju primamo gol u posljednjim trenucima. Ovaj remi nam dosta otežava. Rekao sam da će odlučivati detalji, da moramo da budemo iskusni, da čuvamo rezultat, da stanemo na loptu, da odigramo ,,mangupski“... Nijesmo to uradili, primili smo gol u 95. minutu i ostaje nam da žalimo. Pokazali smo želju, karakter, ali cilj nijesmo ispunili – objasnio je štoper Atletiko Madrida.

la, a najbliže pogotku Litvanci su bili u 38.

Radunović je izgubio duel i loptu na lijevoj strani, ona je potom došla do Novikovasa čiji je udarac iskosa desno odbranio Mijatović

Crna Gora nije mogla da se nametne, čudno je da je mnogo bolje odigrala prvo poluvrijeme protiv Srbije i Mađarske nego protiv autsajdera grupe, tima limitiranog kvaliteta u svim linijama. Na stadionu u Kaunasu nije bilo

12.000 gledalaca koje su domaći Savez, selektor i mediji najavljivali, igralo se u prijatnom am-

Bolan remi Crne Gore u Kaunasu, teška noć za ,,sokole“ i selektora Miodraga Radulovića

- Mislim da smo ušli kako smo najavljivali, pokazali da smo došli po tri boda. Ipak, u prvom poluvremenu nijesmo uspostavili željenu dominaciju i protok lopte. Držali smo rivala daleko od gola, ali nijesmo imali miran pas koji smo htjeli da nametnemo. Krstović i Mugoša bili su odsječeni, nijesmo imali dubinu – kazao je selektor Radulović na konferenciji za medije.

- U drugom poluvremenu su zamjene urodile plodom, dali smo gol, a VAR odluka nas je dosta sasijekla. Pokušali smo da nastavimo u istom ritmu, ali u najgorem momentu primili smo gol, međutim, uspjeli smo da se vratimo. Od ovakvog poraza teško se oporaviti.

- Imali smo tri boda u džepu i velika je žal kad izgubite ovako. Neshvatljivo je da nijesmo mogli da sačuvamo pobjedu. Teško nam je, ali novi meč je u nedjelju i moramo da se

bijentu za gostujuću ekipu, ali su ,,sokoli“ djelovali suviše nesigurno, nepovezano...

Nije se očekivalo da oni budu ti koji će čekati šansu rivala, a jedna takva mogla je da im otvori put do vođstva, mora se reći –bilo bi nezasluženo.

U 42. minutu Mugoša je dodao loptu Krstovića, napadač Lećea produžio do Savićevića, koji se namjestio na desnu nogu i šutirao u golmana.

Radulović je morao da reaguje, da ekipi doda brzine i kreacije, i već na poluvremenu poslao je na klupu Savićevića i Mugošu, a na teren kapitena Stevana Jovetića i Dritana Camaja

U 52. je Novikovas iz slobodnog udarca šutirao iznad gola, a poslije ko zna kojeg neuspješ-

pripremimo za Bugarsku, da se pripremimo za svaki bod. Ne predajemo se – rekao je Radulović i dodao:

- Nijesmo bili takmičari, dobili smo meč u 90 minuta, pa izgubili u nadoknadi. Ovo baš boli i ne smije da se dešava ozbiljnoj ekipi. Selektor je kazao da će svako imati muke s Litvancima u Kaunasu.

- Teško je kad ovako odigrate, kad mnogo rizikujete, jer imali smo četiri napadača u finišu, a nevjerovatno je da tri igrača koja su imala loptu na nozi i priliku da naprave faul – nijesu to uradila prije drugog pogotka Litvanije. Surovo smo kažnjeni.

Igor Vujačić nije igrao iako je do sada bio standardan u prvih 11.

- Htjeli smo bolji protok lopte sa dva ljevonoga igrača u odbrani, sve je stvar taktičke prirode, želje da napravimo veći pritisak. Vujačić će za tri dana možda biti u timu, sve sam mu objasnio i prihvatio je – objasnio je Radulović.

nog napada naš selektor je izvršio i treću izmjenu – umjesto Aleksandra Šćekića ušao je Stefan Lončar Crna Gora je u 57. minutu zatresla mrežu, Krstović je pogodio glavom na centaršut Camaja, cijela klupa pošla je u zagrljaj mladom ofanzivcu, ali je ,,glas“ iz VAR sobe obradovao domaće – u začetku akcije, na suprotnoj strani, Jovović je bio u ofsajdu. Morao je naš tim sve iznova, da ponovo pronađe put do mreže. Djelovao je brže nego u prvom dijelu, imao više individualne klase, na koju je mogao da povede – Jovetić je u 66. sa dvadesetak metara natjerao golmana na paradu. Od 71. je sve postalo znatno teže – lošu reakciju Tomaševića

poslije dubinske lopte iskoristio je Gitis Polauskas i savladao Mijatovića. Radulović više nije imao kud. Ubacio je Uroša Đurđevića, pa Viktora Đukanovića, sve karte bačene su na napad. Totalna ofanziva isplatila se sedam minuta kasnije – Marušić je centrirao, a Krstović sjajno reagovao sa 13 metara. Preokret je mogao da se dogodi u 87, poslije efektnog dodavanja Jovetića i šuta Đurđevića, mogao je i minut kasnije kada je Đukanović u kontri izborio samo korner, ali se dogodio upravo nakon tog prekida – Camaj je izveo udarac iz ugla, Jovetić odigrao povratnu glavom, a loptu u gol smjestio Savić.

Stadion: „Darius i Gireno“.

Gledalaca: 8.000

Sudija: Mohamed Al-Hakim (Švedska).

Golovi: 1:0 Polauskas u 71, 1:1 Krstović u 78, 1:2 Savić u 89, 2:2 Černih u 90+4. Žuti kartoni: Girdvanis (Litvanija), Đurđević (Crna Gora)

Gertmonas Lasickas

Lekatas

Girdvanis

FSCG

Beneta (od 46. Širvis)

Ginetis Verbickas

Jovetić: Nijesmo

Crna Gora je osvojila samo bod u Kaunasu - igrala je 2:2 protiv Litvanije i samim tim prilično umanjila šanse da se do kraja bori za plasman na Evropsko prvenstvo.

Stevan Jovetić, koji je igrao u drugom poluvremenu, nije krio razočaranje:

- Bila je ovo zaista teška utakmica. U prvom poluvremenu je Litvanija bila bolja. U drugom smo počeli da igramo, dali dva gola, a ako u 91. minutu ne možemo da sačuvamo pobjedu, onda nijesmo dorasli svemu ovome kada ne možemo da sačuvamo prednost nekoliko minuta.

Treba istina da se kaže, a to je da nijesmo za to što mislimo da jesmo - rekao je Jovetić, uvjeren da je dobro što se naredni meč protiv Bugarske igra već u neđelju, ali je na neki način najavio već sada tužan kraj još jednih kvalifikacija.

- Po meni je bolje što igramo odmah da se sve zaboravi. Šteta na kraju, mislim da je ova generacija mogla mnogo više, ali lako je pričati, to treba da se dokaže na terenu. Očigledno je to realnost, samo treba to da prihvatimo – kritičan je bio Jovetić.

Gledao se VAR, nije pomogao Litvancima. Nažalost, nijesu se predavali i za dobru partiju nagrađeni su u nadoknadi. Crna Gora je morala odvažnije od početka, neki odabiri bili su pogrešni, a kazna je stigla na kraju, i to nakon što je Đurđević mogao da sačuva loptu na 30 metara od gola…

NAJBOLJI U REDOVIMA CRNE GORE: Nikola Krstović sinoć u meču sa Litvanijom

Radulović: Neshvatljivo je što smo propustili, ali ne predajemo se

Danas se u Manili igraju polufinalni mečevi Mundobasketa

PODGORICA – Nijedan

od četiri tima koji će igrati u polufinalu ovogodišnjeg Mundobasketa nije 2019. godine u Kini odlučuvao o medaljama.

To dovoljno govori da se za četiri godine pomalo izmijenila košarkaška mapa svijeta, iako su i na prethodnom Svjetskom prvenstvu u polufinalu igrale dvije evropske (Španija, Francuska) i dvije vanevropske zemlje (Argentina, Australija). O ovogodišnjem prvaku svijeta, kao i o medaljama, ponovo će odlučivati Sjedinjene Američke Države i Srbija, kao 2014. godine u Španiji, debitant u borbi za medalje – Kanada, te Njemačka, kojoj je ovo drugo polufinale, nakon onog iz 2002. godine iz Indijanapolisa, kada su ,,panceri“ osvojili bronzu. Ako SAD i Srbija pobijede, biće to repriza finala iz 2014. godine… Srbija će protiv Kanade (10.45 sati) pokušati da obezbijedi Evropi barem jedno mjesto u finalu i nastavi tradicija koja traje od daleke 1963. godine.

Tim Svetislava Pešića polufinale dočekuje sa jednim porazom u dosadašnjem toku SP, od Italije, i pet pobjeda, od kojih je najznačajnija bila ona u četvrtfinalu protiv Litvanije, koja je ,,orlovima“ donijela i olimpijsku vizu.

- Najvažnije od svega je to koliko ćemo njihov napad u tranziciji gdje su oni sjajni – da za-

SAD i Srbija za reprizu finala iz 2014.

ustavimo. To su sve odlični igrači, individualci, sa odličnom statistikom u svojim NBA klubovima, dobri napadači i defanzivci. Kanada je možda od svih ekipa pokazala najbolju odbranu, ili je među najboljima, zato se tu i nalazi - rekao je Pešić. Pešić je ocijenio da je Kanada najviše pokazala na Evropskom prvenstvu.

- Njemačka jeste jedina ekipa koja bez poraza ulazi u polufinale, ali ona je pokazala ono što smo svi očekivali. Kanada je opet kompletan paket ka-

da gledamo, odbranu i način igre. Imaju evropskog trenera (Đordi Fernandes)i tačno se vidi njegov uticaj. Drugačije igraju nego američka reprezentacija, prilagodili su se malo više FIBA pravilima. Svakako bolje nego Amerikancirekao je Pešić. Kanada, koja je u četvrtfinalu izbacila Sloveniju, prvi put je u polufinalu. Nikada do sada nije igrala protiv Srbije, ali jeste tri puta protiv bivše SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore. Jugoslavija je slavila na Mundobasketu 1998. godine sa

Litvanija i Letonija za peto mjesto

Litvanija i Letonija igraće u subotu za peto mjesto. Litvanija je u borbi za plasman od petog do osmog mjesta porazila Sloveniju sa 100:84 (33:21, 20:22, 22:20, 25:21).

Litvansku ekipu predvodio je Jonas Valančijunas sa 24 poena i 12 skokova. Ignas Brazdeikis postigao je 15 poena, a Mindaugas Kuzminskas i Dejvidas Sirvidis po 14 poena. U ekipi Slovenije najefikasniji je bio Luka Dončić sa 29 poena uz šest skokova. Aleksej Nikolić dodao je 14 poena, Majk Tobi 13, a Zoran Dragić 12 poena. Letonija je bila bolja od Italije sa 87:82 (18:26, 28:16, 21:18, 20:22). Andrejs Gražulis je bio najefikasniji u selekciji Letonije sa 28 poena, uz šest skokova, a Aigars Škele je upisao 12 poena i devet asistencija. Najbolji učinak u poraženoj reprezentaciji imao je Luiđi

Datome sa 20 poena, dok su po 11 poena postigli Nikolo Meli (devet skokova) i Stefano

Tonut

Italija i Slovenija će, takođe, u subotu igrati za sedmo mjesto.

Bivši menadžer Čelzija

Poter odbio klupu

Liona

PODGORICA - Grem Poter odbio je priliku da preuzme trenersku poziciju u francuskom Lionu, u Ligi 1.

Bivši menadžer Čelzija je bio impresioniran planovima ambicioznog kluba, ali je odlučio da još nije vrijeme da se vrati poslu. Trener koji je tvorac modernih uspjeha Brajtona u Premijer ligi se nije snašao u Čelziju, londonskom klubu koji je u organizacionom haosu već dugoročno. Otkaz je dobio nakon samo 31 meča, a imao je petogodišnji ugovor.

Poter na Ostrvu važi za jednog od trenera koji su dosljedni modernom napadačkom fudbalu. R. A.

95:55, dvije godine kasnije je Kanada uzvratila na Olimpijskim igrama u Sidneju sa 83:73, dok je 2002. na SP u Indijanapolisu slavila SCG, koju je vodio Pešić, sa 87:71. - Oni su veoma dobar tim, trenira ih jedan od najboljih evropskih trenera ikada. Gledao sam ga od malena, pobijedio je u Evroligi sa Barselonom 2003. godine. Sjajan trener, odličan program, momci koji znaju šta jeste, koji imaju puno FIBA iskustva, nešto što nam nedostaje, ali ga dobijamo iz dana u dan. Bićemo sve bolji svaki dan, svaku utakmicu. Kad budemo igrali sa Srbijom bićemo bolji nego protiv Slovenije – rekao je Đordi Fernandes, selektor Kanade. Sjedinjene Američke Države su u Manilu došle po šesto svjetsko zlato, a na tom putu su imale težak i neizvjestan meč protiv Crne Gore, te poraz od Litvanije u drugoj fazi. Do tog cilja ih dijele dva koraka, prvi je danas protiv neporažene Njemačke (14.40 sati).

- Igrati na visokom nivou, igrati sa puno sile i agresivnosti kao prije neko veče, to je ono što će biti potrebno da se pobijedi Njemačka. Zaista su dobri, i vjerovatno su bili najbolji tim na turniru, nijesu ništa izgubili. Oni su povezani, zaista dobro trenirani, imaju kontinuitet i veoma su jaki fizički – rekao je Stiv Ker, selektor Amerikanaca. SAD i Njemačka su do sada igrale šest puta, i svaki put su pobjeđivali Amerikanci, tri puta na svjetskim prvenstvima, a posljednji put na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. godine. Dva tima su odigrala i prijateljski meč pred Mundobasket, SAD su slavile 99:91, iako su Njemci uglavnom vodili tokom prve tri četvrtine.

- Moramo da se dobro potrudimo kao tim. I ako to uradimo možemo da pobijedimo bilo koga – rekao je bek njemačkog tima Franc Vagner S. JONČIĆ

Prijateljski meč u ,,Morači“

Budućnost Voli u posljednjoj četvrtini slomila otpor Splita

PODGORICA - Košarkaši

Budućnost Volija su upisali i treću pobjedu u isto toliko utakmica u pripremnom periodu – nakon što su dva puta savladali čačanski Borac, izabranici Petra Mijovića su u ,,Morači“ bili bolji i od Splita sa 87:75 (23:23, 14:17, 21:18, 29:17), u posljednjoj provjeri pred Superkup ABA lige koji 18. septembra počinje u Podgorici.

Budućnost je otpor Splićana

slomila u posljednjoj četvrtini, a najefikasniji je bio Mekinli Rajt sa 20 poena, uz sedam asistencija. Kolbi Ros je upisao 16 poena i devet uspješnih dodavanja, dok je dvocifren učinak imao i Džakori Vilijams - 15 koševa, uz devet skokova. Marko Jagodić Kuridža je imao devet poena i sedam skokova, Marvin Džons devet poena, pet skokova i tri blokade, Flečer Megi osam poena, a Kameron Rejnolds šest poena. S. J.

Naredni Eurobasket za košarkašice u četiri države

Crnogorke dobijaju rivale 19. septembra

PODGORICA - Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) saopštila je da će domaćini Evropskog prvenstva za košarkašice 2025. godine biti četiri zemlje - Češka, Njemačka, Grčka i Italija.

Ovo je ujedno prvi put da četiri države zajedno budu organizatori Evropskog prvenstva u ženskoj košarci. Grupna faza biće održana u četiri države, da bi zatim završnica turnira bila odigrana u Atini. U kvalifikacijama za Evropsko prven-

Sa mnogo poštovanja govorio o velikom rivalu Ronaldo: Mesi i ja smo promijenili istoriju fudbala

PODGORICA - Kristijano Ronaldo (38) poručio je da su i on i Lionel Mesi ostali na pravom putu, nakon što su odabrali destinacije van evropskog fudbala.

Legendarni petostruki osvajač Zlatne lopte ove godine nije nominovan za priznanje. Predvodi Al-Nasr u Saudi Pro ligi...

- Oni koji vole mene, sigurno ne mrze Mesija, isti je slučaj i obratno. Rekao bih da smo radili dobro i uradili mnogo, promijenili smo istoriju fudbala, poštuju nas širom svijeta. On je pratio svoj put a ja svoj. Spram onoga što vidim, i meni i njemu ide dobro van evropskih liga – rekao je Ronaldo.

Kazao je da njihov odnos ne vidi kao rivalstvo, već kao dijeljenje iste velike pozornice tokom decenije i po. R. A.

stvo nastupaće 36 selekcija, 32 reprezentacije će biti smještene u osam grupa i boriće se za preostalih 12 slobodnih mjesta na Evropskom prvenstvu, dok će domaćini turnira igrati u istoj grupi, zbog modifikacije sistema takmičenja. Inače, žrijeb kvalifikacija za Evropsko prvenstvo održaće se 19. septembra u švajcarskom Mijeu, a prvi kvalifikacioni ,,prozor“ igra se, kao već po tradiciji već u novembru. Crna Gora će kroz kvalifikacije juriti osmi zaredom plasman na Eurobasket. R. P.

Crnogorska košarkašica doživjela tešku

Sofija Živaljević pokidala prednje ukrštene ligamente

PODGORICA – Kakav peh uoči početka nove sezone za crnogorsku košarkašicu –Sofija Živaljević pokidala je prednje ukrštene ligamente. Na treningu u uvodu početka priprema za novu sezonu naša reprezentativka doživjela je peh, tako da joj slijedi pauza, a Keltern, šampion Njemačke, koji je promovisao nedavno kao pojačanje, možda će i cijele se-

zone biti bez naše plejmejkerke. Sofija samim tim neće biti na raspolaganju ni selektorki Jeleni Škerović uoči početka kvalifikacija za Eurobasket. Inače, Živaljević je prvi dio prošle sezone igrala u mađarskom Pečuju, da bi zatim otišla u Poljsku, u ekipu Arka Gdinja, kod Jelene Škerović. Ipak, debi u dresu Kelterna moraće da sačeka... R. P.

Mekinli Rajt u akciji

U neđelju kreće Liga šampiona, ,,plave“ dočekuju Bitighajm

Sezona zavisi od zdravstvenog biltena

Novi ugovor za Bojanu Popović i Maju Savić

Legende još tri sezone u ,,plavom“

Bojana Popović i Maja Savić juče su produžile ugovor i ozvaničile trogodišnju saradnju sa ŽRK Budućnost Bemaks. Sa legendama svjetskog i evropskog rukometa ugovor je potpisala sportska direktorica Katarina Bulatović. Popović je posljednje dvije i po godine prvi stručnjak ,,plavih“, Savić je njena pomoćnica, a novo ime u stručnom štabu je kondicioni trener Milivoje Đurđić - Klub ima jasnu strategiju šta ćemo raditi naredne tri sezonem. Vjerujem da ćemo se vratiti na staze uspjeha gdje je nekad klub bio i zbog toga nam je bio potreban plan sa kojim ćemo se voditi. Drago mi je što je klub konačno izašao iz svih problema u kojima je bio i što možemo da radimo u miru i kako treba. Zahvalila bih se i Milivoju što je došao da nam pomogne u teškom trenutku. Vjerujm da će ekipi prijati promjena. Sa nama će biti nadam se naredne tri godine, a za početak je jedna godina. Bio je maksimalno korektan. Sa puno ljudi smo pričali, a on je bio jedan od onih koji je rekao da ga uslovi ne interesuju jer želi da bude dio ekipe koja igra Ligu šampiona - kazala je Bulatović.

PODGORICA - Budućnost

Bemaks ohrabrenija ulazi u novu sezonu Lige šampiona. Znatno ojačani ,,plavi“ tim na svim pozicijama želi da napravi korak dalje, da se približi fajnal-foru, ali i da sačuva kostur ekipe od domaćih igračica koje krajem godine očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu i borba za odlazak na Olimpijske igre.

A da bi se ostvarili ciljevi neophodno je da Niakate i Hafra, bekovi, dva najzvučnija pojačanja, budu spremne za predstojeće obaveze, za koje još nijesu, jer su se nedavno priključile ekipnim treninzima, a preskočile su zbog oporavka od povreda tri kontrolna turnira u pripremnom periodu.

Bojana Popović je svjesna situacije, a zalijeće se u najavama za konkretno premijernineđeljni duel sa Bitighajmom.

- Liga šampiona je jača u odnosu na prethodnu sezonu, samim tim jer će nastupati kvalitetniji timovi od prošlogodišnjih. Obje grupe su teške

i biće teško ostvariti bilo kakav zacrtani cilj. Možemo, naravno, da imamo više ciljeve u odnosu na prošlu godinu i težićemo tome. Ali će i rezultati zavisiti od zdravstvenog biltena tokom sezone - kazala je Popović.

Stručni štab ,,plavih“ u pripremnim mečevima oslanjao se uglavnom na crnogorske rukometašice, standardne i potencijalne reprezentativke, a utisak je da su djevojke koje su prošle godine bile u drugom planu, uspjele da opravdaju očekivanja.

- Naša dva pojačanja bila su odsutna u pripremnom periodu.

Priključili su se posljednjih nekoliko treninga pred premijerni meč sa njemačkom ekipom.

Možete da zamislite u kakvom su stanju nakon deset mjeseci pauze! Ako uspijemo da ih podignemo i da u kontinuitetu napreduju imaćemo šansu da rastemo kao tim. Nemam realnu sliku u kolikoj mjeri možemo da koristimo Hafru i Nijakate, jer su sa nama tri treninga. Njihova želja nije upitna, ali ako ne prođete pripremni period sa ekipom, a pritom devet

mjeseci ste bili bez treninga, ne znate šta da očekujete. U svakom slučaju, zdravstveni bilten nam je presudan. Djevojke koje su ostale u klubu i radile kompletno ljeto podigle su nivo i pokazale potencijal zbog kojeg možemo da računamo na njih i u budućnosti. Popović cijeni njemačku ekipu, koja je prošle sezone pobijedila 21 golom razlike FTCfinalistu završnog turnira Lige šampiona.

- Bitighajm trči najviše u Ligi šampiona. Rukomet im se svodi na tom segmentu, zato poziciono malo napadaju. Ako im stanemo na put riješićemo i njihov pozicioni napad. Cilj i ključ je da spriječimo tranziciju. Jer ova ekipa od 60 do 70 odsto golova daje iz ovog segmenta igre. Upozorila je Popović i na dobru formu prvog protivnika u Ligi šampiona.

- Osvojili su Superkup, slavile u finalu sa deset golova razlike, pobijedile su 20 golova razlike rivala u domaćem prvenstvu, što pokazuje da su stalno u igračkom ritmu. Osim toga, dobro se poznaju, zajedno su

posljednje tri godine. Stručni štab i igračice dobro su analizirali ekipu iz Njemačke. Iznanađenje je isključeno.

- Bavimo se samo prvim rivalom jer nam je ta utakmica, kao i svima, izuzetno važna. Ali koliko je važna, toliko je i teška. Očekivanja su velika, pritisak takođe. Probaćemo, što i radimo, da djevojke rasteretimo, jer se sa predstojećom utakmicom ne završava Liga šampiona. Liga šampiona traje dugo, na tom putu ćemo da rastemo. Ali u neđelju želimo pobjedu kako bi se i sa psihološke strane ekipa podigla. Ako Budućnost u startu spriječi tranziciju Bitighajma, biće na pola puta do pobjede. A najveći dio tereta ponovo će, što je naglasila Popović, da iznesu domaće igračice. Vjeruje i u pomoć navijača. - Željela bih da nakon toliko godina publika prepozna kvalitet naše djece i da znaju da je mnogo važno da svi učestvujemo u ovakvim događajima. Mislim, takođe, da je vrijeme da navijači shvate da se bavimo rukometom zato što volimo sport i što

Bojana i Maja su potpisale ugovor uoči 28. sezone ,,plavih“ u Ligi šampiona. - Prije svega hvala na ukazanom povjerenju. Radili smo u nekim uslovima - svi znate kakvim, korona je poremetila neke naše planove za budućnost. Ali i ne samo korona, bilo je tu još nekih stvari, nego da ne idemo u detalje... Ono što je sada sigurno je da smo na pravom putu, da imamo prave sponzore koji su odlučili da vrate Budućnost tamo gdje pripada. Imaćemo, iskreno se nadam, stabilne tri godine bez turbulencija. A kada imate stabilnost, možete da gradite tim za narednu sezonu onako kako želite. Mogu da kažem da su i prethodne dvije - tri godine bile korisne za naš klub. Naša baza se podizala. Neke od djevojaka su otišle, ali i kostur je ostao u Podgorici, a to je cilj - da se grade i prave mlade igračice sa kojima bismo kasnije ostvarivali dobre rezultate i u reprezentaciji. To je prosto povezano i kroz ove tri godine ćemo probati to da radimo. Dakle, da kostur ekipe bude od naših igračica, ali i da angažujemo manji broj strankinja kako bismo se podigli na viši nivo i došli do fajnal-fora. I do onoga što svi želimo, a to je da vratimo šampionsku titulu u Podgoricu, a neće biti jednostvano. Bojana ima maksimalno povjerenje u stručni štab. - Drago mi je što smo dobili povjerenje i što se prepoznao rad, zalaganje i prije svega rezultat što se tiče reprezentacije. Drago mi je i što smo sada stabilniji u odnosu na prethodni period.

Maja je podsjetila da je cilj vrlo važan kada se kreće u akcije. - Kada sam se 2011. godine vratila u Budućnost imala sam cilj ie kopa je iala i supejli smo. Cilj je da poslije evropske bronze napravimo iskorak više, a što se tiče kluba voljela bih da kao treneri osvojimo Ligu šampiona. Naravno, biće teško, vidjećemo kako će se sve razvijati. Ali imamo veliku želju - istakla je Savić.

uživamo. I treba da znaju da je ono što smo uradili prošle godine na Evropskom prvenstvu rezultat kvaliteta i njihove pomoći jer su nam bili vjetar u leđa.

Bez navijača ništa nije moguće, a do cilja smo stigli zahvaljujući navijačima i 2012. godine - poručila je Bojana Popović.

Sedmostruki šampion Formule 1 Luis Hamilton se ne predaje

PODGORICA - Luis Hamilton i dalje vjeruje da u godinama pred nama može osvojiti svjetsku titulu Formule 1 u ekipi Mercedesa.

Sedmostruki šampion, rekorder po broju pobjeda na trkama i ikona ,,najbržeg cirkusa“, već skoro dvije godine je inferioran u borbi sa Maksom Ferstapenom, rivalom iz Red Bula.

Nakon promjene pravila konstrukcije bolida, legendarni Britanac nema šansi u slabijem bolidu...

- Imam ugovor za naredne dvije sezone i apsolutno sam posvećen da se borim

Vjerujem da možemo

detronizovati Red Bul

za svjetsku titulu. Potpuno vjerujem da možemo detronizovati Red Bul. Dugoročno, čak razmišljam i o novom ugovoru i produžetku karijere – rekao je Hamilton, trenutno četvrti u šampionatu. Na kraju aktuelnog ugovora imaće 40 godina. Legenda sporta od uvođenja novih pravila konstrukcije bolida uspjela je da ostvari najviše drugo mjesto na trkama F1.

A. MARKOVIĆ

Sa jučerašnje pres konferencije rukometašica Budućnost Bemaksa

D. MALIDŽAN

Crnogorski stonoteniser poražen u finalu EP Srebro za Radovića

PODGORICA - Filip Radović sa srebrnom medaljom završio je nastup na Evropskom prvenstvu u Šefildu.

Crnogorski stonoteniser je u finalnom meču kategorije S10 poražen od Poljaka Patrika Čojnovskog 3:0 (11:6, 11:4 i 11:8). Čojnovski, koji je odbranio evropski tron, zvanični je svjetski i paraolimpijski šampion. Isti rivali borili su se za zlato i na prethodnom šampionatu Evrope, 2019. godine u Helsingborgu.

Radović je protiv Čojnovskog upisao prvi poraz ove godine, nakon što je trijumfovao na turnirima u Linjanu, Podgorici i Laškom.

-Izgubio sam od rivala, kojeg do sada nijesam nikada pobijedio. Ponovo je pokazao da je, mogu slobodno reći, ubjedljivo najbolji. Dao sam svoj maksimum, ali nijesam uspio da nametnem svoju igru. Vjerovatno je za to razlog njegova dobra igra i kvalitetne loptice, koje mi

Odbojkaši

nijesu dozvolile da steknem bilo kakvu prednost. Na kraju zasluženo je pobijedio i čestitam mu na tome - rekao je Radović, koji je prethodno plasman u finale izborio velikom pobjedom protiv Austrijanca Kristijana Gardoša 3:1 (11:9, 11:9, 8:11 i 11:6) i revanširao mu se za prošlogodišnji poraz u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva u Granadi. U grupi bio je bolji od Poljaka Pavela Vlodike i Čeha Ivana Karabeca, dok je plasman na pobjedničko postolje obezbijedio četvrtfinalnom pobjedom protiv Poljaka Igora Mištala. Radović je u Šefildu osvojio četvrto pojedinačno evropsko odličje. Osvajao je, osim posljednja dva srebra u Helsingborgu i Šefildu, bronzane medalje u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine. Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem, a nosilac je i do sada jedine paraolimpijske medalje za Crnu Goru, bronzane iz Tokija 2021. godine. R.P.

PODGORICA – Manje od željenog, očekivanog i najavljenog, a više od onoga što je urađeno dvije godine ranije, tada sa iskusnijim i kvalitetnijim timom, ukratko bi se mogao opisati nastup odbojkaša Crne Gore na Evropskom prvenstvu, u grupi u Skoplju. Izabranici Ivana Joksimovića su nastup završili sa pobjedom protiv Danske (3:1) i četiri maksimalna poraza, redom od Holandije, Sjeverne Makedonije, Češke i Poljske.

To nije bilo dovoljno za plasman u osminu finala, već za peto, pretposljednje mjesto u grupi, čime nije ostvareno ono što su najavljivali iz tabora naše reprezentacije. Za to je bila potrebna još jedna pobjeda, protiv domaćina, ali je Sjeverna Makedonija maksimalno iskoristila prednost domaćeg terena i iskusne ekipe i selektora.

Pitanje je, međutim, koliko je takav optimizam bio realan i opravdan, ili je, pak, više trebao da djeluje motivaciono na ekipu, koja je u glavnom gradu Sjeverne Makedonije, odlukom selektora, nastupila podmlađena, posebno na poziciji tehničara, sa dvojicom debitanata na velikom takmičenju (Marko Joksimović, Rastko Milenković) i Danilom Dubakom, koji je prije dvije godine u Češkoj bio samo posma-

Tu su gdje im je

mlađima da pomjeraju

trač sa klupe, u konkurenciji Rajka Strugara, za tadašnjeg prvog dizača… Ali i oslabljena na mjestu libera neigranjem

Nikole Lakčevića

Poređenja radi, Crna Gora je dvije godine ranije, u Češkoj, ostala bez osvojenog seta u svih pet mečeva, u konkurenciji Italije, Slovenije, Češke, Bugarske i Bjelorusije, kada su u timu bili još Miloš Ćulafić, Rajko Strugar, Ivan Ječmenica, Nikola Lakčević, Marko Vukašinović U takvim okolnostima, a s obzirom na poznatu činjenicu sa malom bazom domaćih igrača i muških klubova u Crnoj Gori, rezultat u Skoplju je realnost odbojkaške selekcije, za koju je sam plasman na EP bio i ostao uspjeh. Očigledno i krajnji domet. Nije, dakle, slučajno da odbojkaši Crne Gore nijesu uspijevali da se plasiraju na EP sve do trenutka kada je – 2019. godine, broj učesnika EP povećan sa 16 na 24. I nijednom ,,crveni“ na tri učešća nijesu uspjeli da se plasiraju u osmi-

nu finala, odnosno među 16 najboljih. To samo govori da je kvalitet naše muške odbojke proteklih godina bio između 16 i 24 najbolje selekcije

Evrope.

Ostaje da se vidi kako će biti ubuduće, kada sa scene siđu svi starosjedioci (u Skoplju se od reprezentacije oprostio Aleksandar Minić), kada sve padne na ,,pleća“ mlađih snaga, koje su, svakako, imale velike koristi od ovog EP i nagovijestile da se u budućnosti može računati na njih. Ali će ubuduće biti u glavnoj ulozi…

ZADOVOLJSTVO I ŽAL

- S jedne strane, možemo da budemo zadovoljni što smo napravili rezultatski iskorak u odnosu na prethodno Evropsko prvenstvo. Imajući u vidu da smo podmladili ekipu i ušli u proces podmlađivanja, koji treba da se, nadam se, zaokruži sljedeće godine, imamo razloga za optimizam i pozitivan pogleda na sve – kaže selektor Crne Gore Ivan Joksimović. Selektor ,,crvenih“ ističe da

,,ostaje žal što ekipa nije iskoristila neke svoje šanse protiv sebi ravnih“.

- Tu konkretno mislim na Makedoniju, i to je nešto što će

Crne Gore treći nastup na Evropskom prvenstvu završili

mjesto,

završili sa pobjedom i četiri poraza i bez prolaza u osminu finala

mjesto, sad je na pomjeraju granice

šampionatu su šansu dobili mladi igrači.

- To je i bila ideja, da vidimo sa čime raspolažemo, da svima damo šansu i da svi osjete veliku scenu. Oni treba da budu nosioci igre reprezentacije u narednih desetak godina, da nastave kontinuitet igranja na evropskom prvenstvima, da probaju da naprave nešto više u odnosu na generacije do sada. Kroz EP se pokazalo da možemo na njih da računamo, na šampionatu je u dosta situacija preovladavalo njihovo neiskustvo, ali kako vrijeme bude odmicalo, smatram da će moći da odgovore ovako velikim šampionatima – zaključio je Joksimović.

ĆAĆIĆ U DILEMI

Joksimović: Mina

ne Makedonije. Možda smo u taj meč ušli sa prevelikim grčem, nijesmo bili dovoljno dobri. Očekivali smo mnogo više, ali tako je, kako je, ispustili smo tu šansu. Međutim, nema žaljenja, okrećemo se nekim budućim reprezentativnim obavezama – rekao je kapiten ,,crvenih“ Vojin Ćaćić, koji, za razliku od Minića, još nije donio odluku da li će ili neće nastaviti reprezentativnu karijeru.

- Nijesam još htio da donosim nikakve bitne odluke, ali sam svjestan toga da je sljedeće Svjetsko prvenstvo tek za tri godine, kada ću imati 36 godina, a budući da je moje tijelo već sada nekako dosta istrošeno, vidjećemo kakva će biti situacija, u dogovoru sa selektorom i saigračima svi će biti obaviješteni o mojim daljim koracima što se tiče reprezentacije – dodao je Ćaćič. Aleksandar Minić ističe da su svi u reprezentaciji očekivali bolji rezultat.

treba da bude ponosan na sve što je uradio

Ivan Joksimović je prvi i posljednji selektor sa kojim je Aleksandar Minić radio u reprezentaciji Crne Gore. - Mina je jedna ljudska gromada. On je pokazao što znači profesionalno se odnositi prema ekipi, prema saigraču, kako tretirati i na pravi način nositi reprezentativni dres. U meni postoji neka mala žal, a sa druge strane i ponos, jer smo Mina i ja počeli zajedno da radimo u mom prvom mandatu, to je bilo 2011. godine, u njegovoj prvoj akciji, na Igrama malih zemalja protiv San Marina. Kockice su se tako složile da je on sa mnom i završio svoju reprezentativnu karijeru, na ovom Evropskom prvenstvu. Treba da bude ponosan na sve što je uradio, jer je postigao mnogo u reprezentativnoj karijeri, bio je učesnik nekih istorijskih rezultata, igrao na sva tri evropska prvenstva. Sa te strane treba da bude zadovoljan, a sa druge je ostavio veliko breme mladim korektorima, kako treba treba nositi reprezentativni dres. Hvala mu na svemu – rekao je Joksimović.

Minić će nedostajati i dugogodišnjem cimeru Vojinu Ćaćiću

- Moj cimer Minić je jedan zdrav momak, mislim da je on mogao još malo da gura. Ali odlučio je da stavi tačku, i mogu da mu se zahvalim za jedno 10 lijepih godina cimerstva i zajedničkih reprezentativnih akcija. Želim mu sve najbolje u klupskoj karijeri – rekao je Ćaćić.

ostati vječita dilema i predmet razmišljanja šta je moglo bolje da se uradi. Šta je, jednostavno, to što moramo da uradimo da bismo i mi bili među tih najbo-

ljih 16 reprezentacija? Generalno, postoji zadovoljstvo, ali i žal za propuštenom šansom – dodao je Joksimović. Kao nikada do sada, na ovom

Presudan je bio meč sa Sjevernom Makedonijom, koju je domaćin lako dobio sa 3:0 i tako osigurao prolaz u osminu finala.

- Mislim da je ovo realno, samo što mi, kao što sam već nekoliko puta rekao, nijesmo odigrali na našem nivou protiv Sjever-

- Sa tom Makedonijom smo igrali više puta i uvijek je bilo sve na jednu loptu, čak mi pobijedimo 3:2, čas oni. Na posljednjem meču na EP kao da su oni odlučniji ušli u meč, više su se dali. Ne mogu da kažem da mi nijesmo željeli, naravno da jesmo, ali nekako su nas ,,snašli“, sve je brzo prošlo, nijesmo uspjeli da dođemo do naše igre i zasluženo su pobijedili. Međutim, šta je, tu je,

Ništa od finala za Milenkovića

PODGORICA – Crnogorski plivač Miloš Milenković nije uspio da se plasira u finale Svjetskog juniorskog

prvenstva u disciplini 50 metara leptir. Miloš je polufinalnu trku završio u vremenu 24.60. Prethod-

no je ostvario istorijski uspjeh, postao je prvi crnogorski plivač koji je izborio plasman među 16 najboljih na svijetu. U kvalifikacijama je plivao brže i rezultatom 24.28 oborio nacionalne rekorde u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. - Ovaj put je finale ipak bilo san

nadam se da će na nekim novim takmičenjima biti bolje –rekao je Minić. Za 36-godišnjeg korektora ovo je bila posljednja akcija u dresu reprezentacije.

- Fizički se i dalje osjećam odlično, ali dolaze neki mladi momci, a ja želim da ubuduće to vrijeme između dvije sezone provodim odmarajući sa porodicom, društvom, prijate-

ljima. Bilo je dosta, a ja ne brinem, ima ko da me zamijeni na poziciji korektora…Za ovih 13 godina sam sarađivao sa mnogo trenera, prošlo je dosta saigrača, dosta članova stručnog štaba, sa svim sam imao fenomenalan odnos, nije bilo nikakvih nesuglasica, konflikata. Nosim najljepše uspomene iz reprezentacije – zaključio je Minić. S. JONČIĆ

Kvalifikacije za LŠ, Primorac izgubio od Radničkog (17:16) nakon peteraca

za nas, ali srećni i ponosni završavamo ovo Svjetsko prvenstvo. Ovo je dokaz da plivanje može i mora da ide naprijed, a Miloš je svakako predvodnik jedne dobre generacije plivača koja tek dolazi - kazala je selektorka Danijela Franeta.

R. P.

Jasna poruka Karlosa Alkaraza-prvog tenisera svijeta na US openu

PODGORICA - Karlos

Alkaraz je nakon rutinske

pobjede nad Aleksandrom

Zverevim 6:3, 6:2, 6:2 u četvrtfinalu US opena govorio o potencijalnom novom

finalu sa Novakom Đokovićem

Mladog Španca sada čeka meč protiv bivšeg šampiona njujorškog turnira Danjila Medvedeva, ali već suštinski gleda ka finalu protiv najvećeg rivala Đokovića... I ima jasnu poruku da vjeruje u svoje šanse.

- Posljednji meč protiv Medvedeva u vimbldonskom polufinalu sam odigrao savršeno. Uradio sam prilično dobre stvari, tako da mislim da moja igra prilično odgovara takvom tipu protivnika kao što je Danjil. Probaću da uradim

Samo me meč dijeli od Đokovića, jedva čekam

iste stvari koje sam radio u našim prethodnim mečevima, nadam se da ću pobijediti i igrati na istom nivou.

Očigledno je da je duel sa Novakom mnogo bliže nego na početku turnira. Samo nas jedan meč dijeli od potencijalnog finala.... Bilo bi sjajno igrati u finalu protiv Novaka ovdje, sigurno je da se i ja i on radujemo tome – dodao je Alkaraz. Kazao je da je protiv Zvereva imao težak posao u prvom setu, da je protivnik imao šanse da ga osvoji, a da su mu se rizici u važnim poenima isplatili. R. A.

Brguljan pogodio za remi, a onda

promašio peterac u posljednjoj seriji

PODGORICA - Primorac je bio blizu trijumfa protiv Radničkog u Kragujevcu na premijeri kvalifikacionog turnira Lige šampiona. Kotorani su dobru šansu propustili u penal završnici, nakon što je regularni dio meča završen bez pobjednika - 12:12. U posljednjoj, petoj seriji Draško Brguljan je pogodio stativu koja je odvela Kotorane u poraz od 17:16. U domaćem timu svih pet igrača pogodili su okvir gola. Kotorski tim je na poluvremenu imao višak od dva gola (7:5), ali su Kragujevčani u narednih osam minuta dobrom igrom stigli do izjednačenja. Domaćin je u finišu vodio 11:10 i 12:11, ali je

Brguljan na 1.53 prije kraja pogodio za remi i ispostavilo se peterce. Propustili su šansu Kotoranu nakon tajm-auta da završe meč na vrijeme, a Marko Mršić nije bio precizan na 27 sekundi do kraja.

Po četiri gola u Primorcu dali su Đorđe Stanojević i Mršić, dva puta su pogađali Petar Ćetković i Tim Perovov, a u strijelce su se upisali Brguljan, Nikola Marković, Marko Gopčević i Nemanja Vico Primorac večeras (20h) igra protiv Nojzi le Seka.

Samo najbolji tim iz grupe izboriće prolaz u elitno takmičenje. Sve ostale ekipe nastavaljaju borbu u drugom po kvalitetu LEN takmičenju. A.M.

Svjetsko juniorsko prvenstvo u plivanju

Pravoslavci uopšte ne znaju za krsno ime Svih Svetih

U nedavno objavljenom članku „Porijeklo krsne slave dalmatinskih katolika“ u časopisu Obnovljeni život, testiraju se dosadašnja tumačenja porijekla ovog običaja, te se postavlja nova titularno-pastoralna teorija porijekla. Također se nastanak običaja smješta u 16. stoljeće. Kao ključan element nastanka običaja bila su rušenja crkvenih objekata i nedostatak svećenstva tijekom osmanlijskih osvajanja (Mišur, 2022). Običaj je nastao u specifičnim uvjetima na prostorima pod osmanlijskom vlašću na kojima je manjkalo svećeničke skrbi nad katolicima i pravoslavcima. Migracijama uzrokovanim ratnim haranjima stanovnici bi selidbom na novu destinaciju na kojoj nisu postojali sakralni objekti ni crkvena pastoralna bili prisiljeni nastaviti liturgijski život unutar obitelji tj. nastavili su slaviti sveca koji je bio zaštitnik njihove ishodišne župe. Ponegdje su krsne slave nastajale jednostavnom promjenom naslovnih svetaca župnih crkava. Tako na primjer u Tivtu starosjedilačke obitelji kao krsno ime slave sv. Šimuna koji je bio patron tivćanske crkve do 1734. godine (Mišur, 2022).

PORIJEKLO KRSNOG

IMENA KOD

CRNOGORSKIH

KATOLIKA

U literaturi i medijima, napose onim crnogorskim, često se ističe suvremeni pravoslavno-katolički karakter ovog običaja. Ipak oduzima mu se katoličko porijeklo, tvrdeći da je riječ o izvorno pravoslavnom običaju. Tako su prisutne dvije teze o porijeklu običaja kod crnogorskih katolika. Prva je da su katolici koji imaju ovaj običaj porijeklom pravoslavci koji su se pokatoličili i ostavili krsnu slavu, što je zapravo velikosrpska teorija o pokatoličenim pravoslavcima. Druga teorija koja je iznesena i u dokumentarcu Slave u Crnoj Gori iz 2020. godine tvrdi da su katolici počeli slaviti krsno ime u dominantno pravoslavnim sredinama, preuzevši ga od susjeda pravoslavaca tj. imitirajući ih. Može se reći da se u

Nije održiva tvrdnja da su katolici koji imaju običaj krsne slave porijeklom pravoslavci koji su se pokatoličili, što je zapravo velikosrpska teorija o pokatoličenim pravoslavcima. Nije održiva ni tvrdnja da su katolici počeli slaviti krsno ime u dominantno pravoslavnim sredinama

općoj kulturi osporava katoličanstvo ovog običaja. Dva argumenta se suprotstavljaju tezi o preuzimanju tj. imitiranju pravoslavnih susjeda, te političkoj teoriji o pokatoličenim Srbima. Prvi je prisutnost običaja među katolicima u dominantno katoličkim sredinama, sa malom ili nepostojećom pravoslavnom manjinom. Običaj (krsne) slave, sveca ili brgulje (što su hrvatski sinonimi za običaj krsnog imena) masovno je prisutan u Hrvatskoj, točnije u Konavalima i Dolini Neretve, te u nekim selima Imotske krajine. Sve do sredine 20. stoljeća i jačanja utjecaja komunizma slavilo se u Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i Imotskoj krajini. Također su je slavili i djelomično još slave katolici u zapadnoj Hercegovini (Mostarsko Blato, Mostar, Posušje, Drinovci, Broćno i Ljubuški) i istočnoj Hercegovini. Običaj je u prošlosti bio prisutan i u selima naseljenima Hrvatima u okolici Knina (Mišur, 2022). Hrvatski etnolog Stjepan Banović još 1912. godine piše: „U današnjem Primorju Makarskomu – nekadanjoj Krajini –nema ni jednog sjedioca vje-

Običaj (krsne) slave, sveca ili brgulje (što su hrvatski sinonimi za običaj krsnog imena) masovno je prisutan u Hrvatskoj, tačnije u Konavalima i Dolini Neretve, te u nekim selima Imotske krajine. Sve do sredine 20. stoljeća i jačanja uticaja komunizma slavilo se u Vrgorskoj krajini, Makarskom primorju i Imotskoj krajini

re pravoslavne. Ni u Zagorju, naime u općini Vrgorac – ih nema. Sljedbenika te vjere u onom kraju valjda nikada ni ne bijaše, a za ime srpsko, izim u kakovoj pjesmarici, nije narod nikada ni čuo. Nu, uza sve to, što se u Primorju o pravoslavlju i srpstvu ne može ni govorit, svi primorci slave krsno ime i danas, uprav onako kako se ono slavi u Bosni ili zapadnoj Srbiji. Svetkovanje, puškaranje, uzajamno gošćenje i paljenje svijeće – dakle baš pravo krsno ime.“ (Banović, 1912).

Drugi argument koji dokazuje katolicitet ovog običaja, te obara teoriju o pokatoličenim Srbima su velike razlike u fondu svetaca koji se slave među katolicima i pravoslavcima što je dokazano komparativnom analizom u članku Podrijetlo običaja krsne slave kod dalmatinskih katolika Najčešće srpsko-pravoslavne je na temelju terenskih istraživanja utvrdio Vuk Karadžić u 19. stoljeću, a to su: sv. Nikola (Nikoljdan), sv. Juraj (Đurđevdan i Đurđic), sv. Ivan Krstitelj (Jovanjdan) i sv. Mihovil (Miholjdan) (Karadžić, 1818). Kod hrvatskih katolika zastupljenost svetaca u obiteljskim slavama je bitno drukčija. Statistička analiza pokazala je da su tamo brojčano dominantne sljedeće slave: Svi Sveti (1. XI) , sv. Ivan apostol (27. XII), sv. Nikola (6. XII), sv. Mihovil (29. IX), sv. Martin (11. XI) te Velika Gospa (15. VIII) (Mišur, 2022).

Valja naglasiti razliku između pravoslavne krsne slave Jova-

njdana i katoličke slave sv. Ivana (27. XII). Srbi masovno proslavljaju Ivana Krstitelja (20. I), a katolici Ivana apostola i evanđelista (27. XII). Među pravoslavnim nije česta slava sv. Ivana apostola, a među katolicima nije zabilježeno slavljenje sv. Ivana Krstitelja kao obiteljske slave (Mišur, 2022). Vrlo je važno istaknuti da je krsno ime Svih svetih koje se slavi 1. XI masovno rasprostranjeno među katolicima, a u dolini Neretve i Vrgorskoj krajini je i najzastupljenije. Najpopularnije krsno ime Svih Svetih pravoslavci uopće ne poznaju. Popularnost posve različitih svetaca kod pravoslavaca i katolika, odnosno značajne razlike u fondu krsnih imena/slava ukazuje na autohtoni nastanak običaja u obje zajednice.

KATOLIČKO KRSNO

IME U BARU – POPIS

OBITELJSKIH SLAVA I

OBIČAJI

O krsnom imenu kod katolika u barskoj okolici već se pisalo. Andrija Jovićević je 1922. godine izdao knjigu Crnogorsko primorje i Krajina u kojoj se između ostalog bavio i ovim običajem. Jovićević spominje da su katolici na ovom području slavili poslužbice što danas nije običaj. U Zupcima se krajem 19. stoljeća na svadbama održavala zdravica u sedam nizova. Nazdravljalo se u božju slavu, domaćinu, papi, knjazu, starom i velikom svatu, mladencima, ali i krsnom imenu koje je bilo drugo po redu, odmah iza Božje slave. Zazivalo se da svetac pomogne domaćina i njegov dom.

Star svat je tri puta zaredom pjevao sljedeće stihove: „Jovana čaša okolo grede, Sveti Jovane svima pomozi, Slava nam boža svima pomogla, Slavan i sina Boga Gospoda“. (Jovović, 1896)

Katoličke krsne slave barskog kraja su na moj upit u proljeće 2023. godine terenskim istraživanjem popisali don Dejan Turza, Ilija Vukotić i Vladimir Marvučić. Obrađena su sljedeća naselja: Spič, Sutomore – Zgrade, Zankovići, Zagrađe, Miljevci, Brca, Šušanj, Zupci, Bar, Stari Bar, Gretva, Velembusi, Marovići, Popovići, Polje, Ronkula, Čeluga, Bartula, Tomba, Mirovica, Zaljevo, Dobra Voda, Gornji i Donji Šestani, Pinčići, Livari, Gornja i Donja Briska, Tejani, Marstijepovići, Karanikići, Đuravci, Pepići, Marvučići, Dedići, Lukići, Bardići, Gurza i Pinčići. Popisane su i obitelji iz Ulcinjskog dekanata (Ulcinj) koje su doselile s područja barske općine, poglavito Šestana i Livara, a koji su se nastanili u neke župe i mjesta koja pripadaju Ulcinju (Kruče, Krute, Salč, Sajmir, Bratica, Bijela Gora, Ulcinj, Kolomza, Zoganje).

U barskom kraju katolički župnik pohodi obitelj koja slavi krsno ime tj. „ide u blagoslov“

Autor preispituje tumačenja porijekla običaja krsnog imena kod katolika, te kritički razobličuje ideološke teze Vuka Karadžića postavljene još u prvoj polovini 19. stoljeća. Članak je objavljen u posljednjem izdanju časopisa Matica (broj 94, ljeto 2023)

domova. Blagoslov se obavlja u tjednu koji prethodi krsnom imenu. Zanimljivo je da „svećenik nerijetko za krsno ime ili slavu bude pozvan na ručak u neku od slavljeničkih obitelji u župi“ Slavljeničke obitelji na dan proslave pohode svečanu svetu misu. Običaj je da se pripremi bogati ručak „na koji se zovu rođaci, kumovi, susjedi, prijatelji, ali uglavnom oni koji tog dana ne obilježavaju krsno ime ili slavu jer su svi slavljenici obično u svojem domu i uz svoju obitelj“ Slavski kolač nije karakterističan za barsko područje, izuzimajući vrlo rijetke iznimke. „Ukoliko krsno ime padne u petak, objed je obično riblji, odnosno nemrsni “ Kod barskih katolika ne postoje posebne slavske zdravice za proslavu krsnog imena kao kod katolika u Konavlima. Zdravice mogu, ali i ne moraju biti dio ovog blagdanskog ozračja. Osim rijetkih izuzetaka, u Šestanima, Livaru i Spiču, poslužbice su rijetke. Zanimljivo je da u ovom kraju kao i kod neretvanskih katolika kod nekih obitelji postoje „stare“ i „nove“ slave posebice u Šestanima i Livarima.

U fondu katoličkih krsnih imena barskog kraja postoji 20 svetaca: sv. Ana Andrijovdan, Bezgrješno začeće BDM, Duhovi, Gospa od Krunice, Ilindan, Mala Gospa, Marija Pomoćnica, Matijovdan, Miholjdan, Mitrovdan, Nikoljdan, Petrovdan, Spasovdan, sv. Josip, sv. Petka, sv. Roko, Svi Sveti, Tijelovo i Velika Gospa. Popis u prilogu ovog članka sadrži obitelji koje danas žive u barskom kraju, ali i onih koje su živjele tamo tijekom 20. stoljeća, a koje su izumrle ili iselile. Popisivanje je važno jer pokazuje da su upravo publikacije koje su sadržavale popise slava imale presudan korak u očuvanju običaja i osvješćivanju stanovništva u katoličkim krajevima u Hrvatskoj. (Nastavlja se)

Piše: Ivo MIŠUR

Rekonstrukcija izgleda katedrale Sv. Đorđa u Starom Baru

Katedrala Sv. Đorđa u Starom Baru (gore desno) na mapi Vinćenca Koronelija iz 1688. godine

Hrvatski etnolog Stjepan Banović

Gradonačelnica Pariza ide stopama gradonačelnika Moskve, izazivajući neprijateljstvo na Kavkazu

Gradonačelnica Pariza, Anne Hidalgo, djeluje slično ruskim političarima koji su pomogli separatistima na Krimu, što je kasnije dovelo do aneksije poluostrva od strane Rusije.

Sada podržava interese proruskih separatista u azerbejdžanskom Karabahu. Dakle, dok Kremlj, pod izgovorom separatizma, vodi potpuni rat u Ukrajini, neki francuski političari otvoreno podržavaju proruske marionete u drugom regionu - Južnom Kavkazu.

Od 2020. godine gradonačelnica francuske prestonice, Anne Hidalgo, aktivno se bavi spoljnom politikom, prije svega na Južnom Kavkazu. To je postalo posebno primjetno u avgustu 2023. godine: gradonačelnica Pariza dodijelila je sredstva za podršku jermenskoj separatističkoj enklavi u azerbejdžanskom Karabahu, često posjećuje ovu regiju i Jerevan i redovno se sastaje s rukovodstvom separatista podržanih od Kremlja.

Osim toga, Hidalgo je slala pisma francuskom ministru spoljnih poslova pozivajući na priznanje “Republike Artsah” (tako separatisti iz enklave zovu Karabah), drugim riječima, stvaranje još jedne jermenske države u azerbejdžanskom Karabahu. Čak ni sama Jermenija, zajedno s Rusijom, koja podržava separatiste u enklavi Karabah, ne preduzima tako radikalne korake.

Ukrajinska štampa skreće pažnju na to da “Putin koristi jermenske separatističke marionete u Karabahu u svoje svrhe, isto kao što je koristio Osetince i Abhaze u Gruziji i pristalice ‘ruskog svijeta’ na Krimu i Donbasu”, što “omogućava Moskvi održavanje vojne prisutnosti na Južnom Kavkazu, kao i u odcijepljenom regionu Gruzije, Južnoj Osetiji, i u ruski kontrolisanim istočnim regionima Moldavije.”

Međutim, uprkos očiglednim i javno dostupnim činjenicama koje pokazuju da Putinov režim koristi separatističku teritoriju u Azerbejdžanu kao sidro za svoju politiku na Kavkazu, gradonačelnica

Pariza ne popušta.

Pozvala je francuske vlasti da izgrade aerodrom u Karabahu koji trenutno kontrolišu Kremljeve marionete i zahtijevala je od predsjednika Emanuela Makrona da podnese rezoluciju Savjetu bezbjednosti UN o međunarodnoj vojnoj intervenciji u Karabahu.

Pratila je Primjer ruskog

gradonačelnika

Niz aktivnosti Hidalginove u vezi u regiona Karabaha, koji je udaljen više od 4.500 km od Pariza - oblasti za koju je odgovorna, podsjećaju na slične aktivnosti drugog političara. Bivši gradonačelnik ruske

Radikalnija od Moskve i Jerevana

Gradonačelnica Pariza dodijelila je sredstva za podršku jermenskoj separatističkoj enklavi u azerbejdžanskom Karabahu, često posjećuje ovu regiju i Jerevan i redovno se sastaje sa rukovodstvom separatista podržanih od Kremlja

Hidalgine uporne zahtjeve za “priznanje Artsakha” čini još iznenađujućim činjenica da čak ni sama Jermenija ne priznaje njegovu nezavisnost. Osim toga, krajem decembra 2022. godine, gradonačelnica Pariza, zanemarujući suverenitet Azerbejdžana koji je priznat od svih država UN-a, pozvala je Francusku da obnovi aerodrom u centru separatističke enklave u Karabahu.

Hidalgino nasljeđe u Parizu

I dok se Hidalgo aktivno interesuje za separatističku enklavu u Karabahu, udaljenu od Pariza, francuski mediji i think tankovi komentarišu njenu spornu funkciju kao gradonačelnice.

Prema francuskom listu 20 Minutes, “ ocjene Anne Hidalgo su očigledno veoma loše, jer samo pogledajte katastrofalno stanje pariskih finansija i pogoršanje kvaliteta života sa sve većim stopama zagađenja.”

Lokalni magazin Valeurs actuelles dodao je da je “Anne Hidalgo gradonačelnica koja će uništiti Pariz.”

prijestonice Moskve, Jurij Lužkov, pokazao je podršku separatistima na Krimu, posebno neposredno p rije aneksacije poluostrva od strane Rusije. Tokom 2002. do 2014. godine, gradonačelnik ruske prijestonice postupao je isto kao njegov francuski kolega: redovno je posjećivao Krim, sastajao se s lokalnim radikalima koji su zagovarali odvajanje poluostrva od Ukrajine, pružali im finansijsku pomoć i davali izjave podrške separatizmu. Lužkovljeve akcije odigrale su važnu ulogu kada je Kremlj zauzeo ukrajinsko poluostrvo u februaru i martu 2014. godine. Čudno je što aktivnosti Hidalgine, koje imaju sve znakove pripreme za agresiju, mnogi na Zapadu smatraju “borbom za samoopredjeljenje” separatističke enklave.

Pokušavajući da razmotri kontekst takvih nedvosmislenih istorijskih paralela, može se doći do zaključka da Hidalgo strogo slijedi “priručnik” Lužkova.

U martu 2002. godine, Jurij Lužkov je izjavio: “Krim je posebna regija Rusije!”.

U junu 2022. godine, Anne Hidalgo je nakon sastanka s “predsjednikom” separatističke enklave Arayikom H arutyunyanom izjavila : “Pariz poziva francusku vladu da prizna nezavisnost Republike Artsakh.”

U februaru 2007. godine, to-

kom posjete Krimu, Lužkov je izjavio: “Nećemo se odreći Sevastopolja!”. U aprilu 2022. godine, Hidalgo je u obraćanju pristalicama separatista u Karabahu tvrdila: “Vaša borba je i naša borba!”. U junu 2008. godine, gradonačelnik Moskve je objasnio da će “Rusija odlučiti o pitanju državnog statusa Sevastopolja u korist svojih zakonodavnih normi”. U decembru 2022. godine, nakon još jednog sastanka s Harutyunyanom, gradonačelnica Pariza je obećala da će “Pariz uvijek biti uz Ar-

tsakh i njegove ljude, štiteći njihovo pravo na samoopredjeljenje...”.

U julu 2010. godine, Lužkov je insistirao na tome da “mi [Rusija] nikako ne smijemo napustiti ni Sevastopolj ni Krim pod bilo kojim okolnostima.”

U januaru 2023. godine, nakon što je ruska vojska okupirala ukrajinsko poluostrvo, gotovo godinu dana nakon pokretanja Kremljeve punokrvne agresije protiv Ukrajine, Hidalgo je insistirala na tome da “Artsakh mora biti priznat.”.

Uprkos očiglednim i javno dostupnim činjenicama koje pokazuju da Putinov režim koristi separatističku teritoriju u Azerbejdžanu kao sidro za svoju politiku na Kavkazu, gradonačelnica Pariza ne popušta. Pozvala je francuske vlasti da izgrade aerodrom u Karabahu koji trenutno kontrolišu Kremljeve marionete i zahtijevala je od predsjednika Emanuela Makrona da podnese rezoluciju Savjetu bezbjednosti UN o međunarodnoj vojnoj intervenciji u Karabahu

Prema autorima ovog izdanja, “kancelarija gradonačelnice Pariza, koja se već mjesecima pretvorila u ogromnu komunikacionu agenciju kako bi bolje sakrila svoju katastrofalnu neaktivnost, više ne uspijeva da sakrije nesposobnost svoje liderke koji će nesumnjivo ostati zabeležen u istoriji glavnog grada kao one koja će ubrzati propast jednog od najljepših gradova na svijetu.”

“Institut de Recherches Economiques et Fiscales” izvijestio je 2021. godine: “Priča Anne Hidalgo kao gradonačelnice Pariza je priča o rasipanju javnog novca i nepoštovanju poreskih obveznika.”

Prema Le Figarou, jednom od najpopularnijih medija u Francuskoj, “zagađenje, prljavština, visoke cijene, nesigurnost, droga, gužve, geto blokovi i opšte ponižavanje javnog prostora postali su prava prepreka životu... Međutim, to ne smeta gradonačelnici Pariza.”

U martu 2023. godine, isti Le

Figaro je pomenuo da je “nakon pet godina tišine... gradonačelnca Pariza otkrila iznos nekih svojih nabavki, finansiranih novcem koji je dobila kao svoje predstavničke troškove. Godine 2017. gotovo polovina novca koji joj je isplaćen od strane Grada Pariza potrošena je na kupovinu odjeće poznatih brendova...”

Još jedan primjer “administrativnih talenata” Anne Hidalgo je hashtag Twitter-a #SaccageParis, slogan pokreta koji ima za cilj osudu degradacije nasljeđa, kulture i društva koje Pariz prolazi pod vođstvom trenutne gradonačelnice.

igor čalenko ukrajinski politički analitičar, šef Centra za analize i strategije (Kijev)

Anne Hidalgo Jurij Lužkov

Pogled na azerbejdžanski kontrolni punkt na ulazu u koridor Lačin, jedinu kopnenu vezu otcijepljene regije Nagorno-Karabah sa Jermenijom

VOA

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

ČELEBIĆ DOO

Adresa: OKTOIH BR.2, DONJA GORICA

Tel.: 020-444-412/068-809-121

Email: hr@celebic.com

Oglašava potrebu za:

1. DIGITAL-MARKETING MENADŽER/

KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS Rok za prijavljivanje: 7 dana

Napomena:

Poželjno iskustvo na poslovima:

-google ads oglašavanje

-vođenje naloga na društvenim mrežama

-e-mail marketing

-seo optimizacija

-vođenje web sajtova

ČISTOĆA DOO

Adresa: ZETSKIH VLADARA 4

Tel.: 020-625-349

Email: cistocadoo@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. VOZAČ/ICA TERETNOG I SPECIJAL-

NOG KOMUNALNOG VOZILA, 2 izvršioca, zamjena odsutnog zaposlenog, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “C” kategoriju, Vozački ispit za “D” kategoriju

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

-svi kandidati ,osim posebnih,moraju ispunjavati i opšte uslove koji su istaknuti u uokvirenom dijelu pod naznakom opšti uslovi

JU MUZEJ SAVREMENE

UMJETNOSTI CRNE GORE

Adresa: KRUŠEVAC BB

Tel.: 020-243-914

Email: muzejsavremeneumjetnosticg@ gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. PRODUCENT/KINJA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 60 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS iz oblasti Humanističkih nauka Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: -VI ili VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja:

1. fakultet iz oblasti humanističkih nauka: produkcija; audio vizuelna produkcija; istorija umjetnosti; studije moderne i savremene umjetnosti; italijanski jezik i književnost; -najmanje pet godina radnog iskustva. Pored posebnih uslova, lica moraju ispunjavati opšte uslove: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

2. SAVJETNIK/CA ZA ODNOSE SA JAV- NOŠĆU I MARKETING, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 36 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS društvenog smjera, VSS iz oblasti Humanističkih nauka Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena:

-VI ili VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja:

1. fakultet iz oblasti humanističkih nauka: istorija umjetnosti; studije moderne i savremene umjetnosti ili

2.fakultet iz oblasti društvenih nauka: marketing; menadžment; novinarstvo; odnosi s javnošću; -najmanje tri godine radnog iskustva. Pored posebnih uslova, lica moraju ispunjavati opšte uslove: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

3. INFORMATIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS iz oblasti Prirodnih nauka, VSS iz oblasti Tehničko-tehnoloških nauka

Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena: -VI ili VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja:

1. fakultet iz oblasti tehničko-tehnloških nauka: elektrotehnika ili elektronika ili

2. fakultet iz oblasti pripradnih nauka: računarstvo i informacione tehnologije; primijenjeno računarstvo; informacione tehnologije ili računarske nauke.

-položen stručni ispit za vršenje poslova muzejske djelatnosti; -najmanje jedna godina radnog iskustva.

Pored posebnih uslova, lica moraju ispunjavati opšte uslove: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

Napomena: Radni odnos može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

4. SEKRETAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, VŠS Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena:

- III, IV1 ili V nivo kvalifikacije obrazovanja i

- najmanje jedna godina radnog iskustva; Pored posebnih uslova, lica moraju ispunjavati opšte uslove: da je lice navršilo najmanje 15 godina života i da ima opštu zdravstvenu sposobnost.

KO MONTENEGRO DOO

Adresa: 8 MARTA BB

Tel.: 067-390-090

Email: caffeclubamfora@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. ŠANKER/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

2. KONOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

3. HIGIJENIČAR/KA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 1 mjesec, radno vrijeme nepuno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana

MANDARINA I PAPAGAJ PPU

Adresa: STUDENTSKA 14

Tel.: 069-842-879

Email: mandarinaipapagaj@icloud.com

Oglašava potrebu za:

1. VASPITAČ/ICA, 4 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Stepen bachelor – Predškolsko obrazovanje i vaspitanje , Poznavanje engleskog jezika, Ruski - početni nivo Rok za prijavljivanje: 10 dana

PERFECTUM DOO

Adresa: STUDENTSKA BB, LAMELA 3

Tel.: 020-511-925,067-591-950

Email: vesna.recevic@perfectum.me

Oglašava potrebu za:

1. PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Bachelor prava, Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Engleski - viši ili konverzacijski nivo, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

POGREBNE USLUGE DOO

Adresa: 8 MARTA BB

Tel.: 020-634-022

Email: pogrebneusluge@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. ZAŠTITAR/KA IMOVINE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 3

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada

Uslovi:Podgorica SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 5 dana

Napomena: -dozvola za vršenje poslova zaštitara

PPU ZVJEZDICE

Adresa: DALMATINSKA 48

Tel.: 067-395-723/067-639-814

Email: kec.zvjezdice@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. MEDICINSKA/I SESTRA/TEHNI- ČAR, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Pedijatrijska sestra Rok za prijavljivanje: 7 dana

2. VASPITAČ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: Bachelor primijenjenih studija za predškolsko vaspitanje, Nastavnik predškolskog vaspitanja Rok za prijavljivanje: 7 dana

3. VASPITAČ/ICA , 2 izvršioca, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Profesor razredne nastave, Psiholog Rok za prijavljivanje: 7 dana

UNIVERZITET CRNE GORE

UNIVERZITETSKI SPORTSKOKULTURNI CENTAR DOO

Adresa: CETINJSKA BR.2

Tel.: 020-414-236

Email: rektorat@ucg.ac.me

Na osnovu člana 24 Statuta Univerziteta Crne Gore (Bilten UCG br. 337/15-posebno izdanje i 447/18), u vezi sa čl. 12 i 14 Statuta društva sa ograničenom odgovornošću ‘’Univerzitetski sportsko-kulturni centar’’ – Podgorica (Bilten UCG br. 374/16), Univerzitet Crne Gore, kao osnivač Društva, raspisuje

KONKURS

ZA IZBOR

IZVRŠNOG/E DIREKTORA/ICE d. o. o ‘’Univerzitetski sportsko-kulturni centar’’ Podgorica Izvršni/a direktor/ica se bira na period od tri godine. Pravo prijave na konkurs ima lice koje, pored opštih uslova utvrđenih zakonom, ispunjava i sljedeće posebne uslove: - visoko obrazovanje u obimu od 240 ECTS kredita, VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, i - najmanje tri godine iskustva na poslovima rukovođenja. Uz prijavu se podnose dokazi o ispunjavanju uslova i program razvoja Društva za period od tri godine.

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

Prijave se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu, na adresu: Univerzitet Crne Gore – Cetinjska br.2, Podgorica Potrebna dokumentacija:

- Prijava na konkurs

- Curriculum vitae – CV

- Ovjerena fotokopija lične karte

- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova iz opisa radnog mjesta

- Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja

- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti (koje nije starije od 6 mjeseci)

- Dokaz (uvjerenje-potvrda) o potrebnom radnom iskustvu.

Traženu dokumentaciju je potrebno predati u originalu ili ovjerenoj kopiji. Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

ZU APOTEKE CRNE GORE MONTEFARM

Adresa: ANKARSKI BULEVAR BB Tel.: 020-405-919

Email: montefarmcg@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. FARMACEUTSKI/A TEHNIČAR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Farmaceutski tehničar (IV SSS), Položen stručni ispit

Rok za prijavljivanje: 8 dana

Napomena:

-Dokaze o ispunjavanju opštih uslova (ljekarsko uvjerenje, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, kopija lične karte), kao i ovjerene dokaze o ispunjavanju posebnih uslova dostaviti na adresu Ankarski bulevar br.3, Podgorica. Nepotpune, neblagovremene i prijave putem mejla se neće razmatrati. Za potrebe apoteke „Zagorič“ u Podgorici

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA

CRNE GORE AD PODGORICA

Adresa: TRG GOLOOTOČKIH ŽRTAVA 13 Tel.: 020-441-356

Oglašava potrebu za:

1. ČUVAR/KA STANICE I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica Uslovi: SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena: -uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak(ne starije od 6 mjeseci)

2. PRUŽNI/A RADNIK/CA U PD PODGORICA I, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SSS-III

Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena:

-uvjerenje nadležnog suda da se ne vodi krivični postupak(ne starije od 6 mjeseci)

BAR

TEL.: 030/313-048

AD PORT OF ADRIA BAR

Adresa: OBALA 13 JULA BB

Tel.: 030/301-130 Email: hr@portofadria.me

Raspisuje

O G L A S

Za prijem u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju 3 mjeseca, radi obavljanja poslova radnog mjesta Sistem inženjer/ka - 1 izvršilac/teljka.

USLOVI: Pored opštih uslova predvidjenih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove, i to:

-VI, VII nivo obrazovanja

- Rad na računaru,

-Zanimanje: Inženjer elektrotehnike, inženjer telekomunikacija, IT inženjer Uz prijavu na Oglas, neophodno je dostaviti sledeću dokumentaciju: Dopis kojim se prijavljujete na Oglas i gdje navodite koju dokumentaciju dostavljate, ovjerenu kopiju diplome, kopiju lične karte, izvod iz matične knjige rodjenih, uvjerenje iz Suda da se protiv vas ne vodi krivični postupak, izvod iz evidencije nezaposlenih lica Zavoda za zapošljavanje u slučaju da je kandidat nezaposleno lice, radnu biografiju/ CV na crnogorskom (i engleskom) jeziku.

Prijava na Oglas se možete dostaviti poštom na adresu Ulica barskih logoraša 2, AD “Port of Adria” Bar, za Sektor ljudskih resursa ili lično na Pisarnicu Kompanije. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.

Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje. Učesnici oglasa biće obaviješteni o ishodu oglasa odmah po izvršenom izboru. Informacije u vezi sa oglasom mogu se dobiti na telefon 030/301 - 131.

BONESA DOO

Adresa: TRŽNI CENTAR BB Tel.: 030/346-250 Email: bonesa@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. MANIPULATIVNI/A RADNIK/CA U

PROIZVODNJI I PAKIRANJU, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 15 dana Napomena: Prijave slati na e-mail: finansije@bonesa.me 069/304-548 kontakt

septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Crna Gora

Zavod za zapošljavanje Crne Gore

Na osnovu člana 5 Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem (“Sl. list Crne Gore”, br. 38/12, 86/2022 ), i člana 3 stav 2 i člana 4 Pravilnika o načinu objavljivanja javnog poziva, postupku i kriterijumima za stručno osposobljavanje (“Sl. list Crne Gore”, br. 46/12) Zavod za zapošljavanje Crne Gore, raspisuje:

J A V N I P O Z I V

poslodavcima koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore za učešće u Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem

Poslodavci koji obavljaju djelatnost na teritoriji Crne Gore, izuzev državnih organa i organa državne uprave, prijave za učešće u Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem podnose na obrascu broj 1 (objavljenom na web sajtu www.zzzcg.org) od 15.09.2023. godine do 16.09.2023.godine.

Prijave za učešće u Programu stručnog osposobljavanja poslodavci podnose područnoj jedinici Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (birou rada) prema sjedištu poslodavca i preko portala elektronske uprave – portal eUprave, koji se nalazi na adresi www.euprava.me.

Nakon podnešene prijave područnoj jedinici Zavodu za zapošljavanja Crne Gore na obrascu broj 1, prijave se podnose i preko portala elektronske uprave – portal eUprave, na adresi www.zzzcg.org.

Uputstvo za podnošenje prijave preko portala eUprave se nalazi na portalu eUprave.

Elektronski servis za podnošenje Prijave za učešće u Programu stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem na portalu eUprave www.euprava.me biće dostupan u periodu od 15.septembra. godine u 12 h do 16.oktobra 2023.godine u 12 h.

Za dodatne informacije:

Zavod za zapošljavanje Crne Gore, br.tel: 020/405-281 i 020/406-823

386

Дана 7. септембра 2023. преминула је у 88. години

живота наша драга

ДАРИНКА

Радована РАДУСИНОВИЋ

Саучешће примамо у капели у Буроњима дана 7.

септембра од 14 до 20 часова и дана 8. септембра од

10 до 14 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Буроњима.

По жељи покојнице цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: синови ВЕСЕЛИН и МИОДРАГ, кћерка РАЈКА, брат МИЛИВОЈЕ, сестра ОЛГА, унучад ВАСИЛИЈЕ, МИЛИЦА, ЉИЉАНА, СНЕЖАНА и БОЖО, снахе КСЕНИЈА и МОМИРКА, ђевери ГАВРИЛО и НИКОЛА, заове МИЛОСАВА и ДЕСАНКА, јетрва АНКА, братанићи, братаничне, сестрић, сестричне, ђеверичићи, ђеверичне, праунучад и остала многобројна родбина РАДУСИНОВИЋ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

Poslovni broj: Iv.br. 1396/2020 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO “ČISTOĆA” PODGORICA, koga zastupa advokat Dimitrije Šofranac, ul. Slobodana Škerovića br.28/I, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO “DEMI TRADE -PLUS” NIKŠIĆ, ul. Ivana Milutinovića br.10, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 800,82 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –izvoda iz poslovnih knjiga broj 17205/6 od 16.09.2020. godine za izvršene komunalne usluge za odvoz i deponovanje komunalnog otpada za period od 01.12.2019. godine do 31.08.2020. godine,, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO “DEMI TRADE -PLUS” NIKŠIĆ, ul. Ivana Milutinovića br.10, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1396/2020 od 01.10.2020. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 800,82 eura sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1396/2020 od 07.09.2023. godine.

Izvršni dužnik DOO “DEMI TRADE - PLUS” iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 1396/2020 od 01.10.2020. godine godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 1396/2020 od 07.09.2023. godine.Upozorava se izvršni dužnik DOO “DEMI TRADE - PLUS” iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 07.09.2023. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: I.br.149/2023

Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca

DOO ,,HOLDCO EAST,, Podgorica, ul. Cetinjska br.11, koga zastupa AK ,,Komnenić saradnici,, advokati Miloš Komnenić, Nemanja Radović, Filip Kažić Ivana Maraš, protiv izvršnog dužnika

Pejović Momčilo iz Podgorice, ul. Dušana Milutinovića br.20, radi naplate novčanog potraživanja vr.sp. 353.221,45 eura, na osnovu izvršne isprave – presude Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake P.br.3035/19-15 od 23.06.2020. godine presude Višeg suda u Podgorici poslovne oznake

Gž.br.5517/20-15 od 22.11.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Pejović Momčilu iz Podgorice, ul. Dušana Milutinovića br.20, vrši se dostavljanje

Rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.149/2023 od 23.02.2023. godine sa predlogom prilozima, i Zaključka poslovne oznake I.br.149/2023 od 07.09.2023. godine.

Izvršni dužnik Pejović Momčilo iz Podgorice se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake I.br.149/2023 od 23.02.2023. godine sa predlogom i prilozima, Zaključka poslovne oznake I.br.149/2023 od 07.09.2023. godine.

Upozorava se izvršni dužnik Pejović Momčilo iz Podgorice da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju.

Nikšić, 07.09.2023.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Tužnog srca javljamo svojim rođacima, prijateljima i poznanicima da je naša mila i draga

LJILJANA MILANOVIĆ

rođ. JOKOVIĆ

preminula dana 5. septembra 2023. u svojoj 71. godini života. Sahrana je obavljena 7. septembra na pravoslavnom groblju u Beloj Crkvi.

OŽALOŠĆENI: suprug VESELIN, sinovi VELJKO i MIROSLAV sa porodicom, brat DOBRIVOJE sa porodicom, đever BORO i zaova DARA sa porodicama, porodice MILANOVIĆ i JOKOVIĆ i ostala rodbina i prijatelji

Dana 6. septembra 2023. u 78. godini preminuo je naš dragi

BORIS Viktora KEILJ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru dana 7. septembra od 10 do 16 časova i dana 8. septembra od 10 do 13.30 časova.

Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: supruga STANKA, sinovi ANDREJ i ALEKSANDAR, kćerka JELENA, sestre OLGA i ZAGORKA, snahe IVONA i MARTINA, zet LJUBIŠA, unučad ANDREA, ANASTASIJA, IVAN, KONSTANTIN, JULIJE i OSKAR, bratanić, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina

Poslovni broj: Iv.br. 859/2023 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO ,,PAM CG,, - Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, ul. Dr.Vukašina Markovića br.110-112, PODGORICA, koga zastupa advokat Smailović Ibrahim, ul. Njegoševa br. 45, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO “JIMMY WOO” NIKŠIĆ, ul. Njegoševa bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 234,25 eura, na osnovu vjerodostojne isprave –računa br.3815 od 20.06.2018. godine – računa br.11426 od 01.12.2022. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku DOO “JIMMY WOO” NIKŠIĆ, ul. Njegoševa bb, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 859/2023 od 10.08.2023. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 234,25 eura sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka i rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 859/2023 od 07.09.2023. godine.

Izvršni dužnik DOO “JIMMY WOO” NIKŠIĆ se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Iv.br. 859/2023 od 10.08.2023. godine godine sa predlogom prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br. 859/2023 od 07.09.2023. godine. Upozorava se izvršni dužnik DOO “JIMMY WOO” NIKŠIĆ, da se ovakav način dostave smatra urednim i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 07.09.2023. godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Iv.br.1021/2023

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Sekulić, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca DR DRAGANA NOVOVIĆA, advokata iz Novog Pazara, ul.AVNOJ-a bb, zgrada Metro 1/10, Novi Pazar, koga zastupa punomoćnica Ivana Tomović, advokatica iz Novog Pazara, protiv izvršnog dužnika AD „GRADINA-KVARTA“ - BIJELO POLJE, ul.Voja Lješnjaka bb, Bijelo Polje, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca DR DRAGANA NOVOVIĆA, protiv izvršnog dužnika AD „GRADINA-KVARTA“ - BIJELO POLJE, na osnovu vjerodostojne isprave - RAČUNA br.80-18/1-20 od 22.10.2020.godine, radi naplate novčanog potraživanja. Javni izvršitelj Ivan Sekulić iz Bijelog Polja nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku AD „GRADINA-KVARTA“ - BIJELO POLJE - Rješenje o izvršenju Iv.br.1021/2023 od 22.08.2023.godine i Rješenje o troškovima izvršnog postupka Iv.br.1021/2023 od 05.09.2023.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik AD „GRADINA-KVARTA“ - BIJELO POLJE u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

U Bijelom Polju, Javni izvršitelj Dana 07.09.2023. godine Ivan Sekulić

O B A V J E Š T E NJ E

Doktorska disertacija mr Kristine Gvozdenović pod naslovom Metafore jedinstva kao diskurs nacionalnog identiteta na primjerima crnogorskih i japanskih političkih govora i Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije, izloženi su u Centralnoj univerzitetskoj biblioteci. Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije podnijela je Komisija u sastavu:

-Prof. dr Maruša Pušnik, redovni profesor Fakulteta za družbene vede Univerziteta u Ljubljani;

-Prof. dr Nataša Ružić, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore;

-Prof. dr Boris Vukićević, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore. Doktorska disertacija i Izvještaj Komisije o ocjeni doktorske disertacije stavlja se na uvid javnosti 15 dana od dana isticanja obavještenja u Centralnoj biblioteci (Podgorica, ulica Džordža Vašingtona bb), a primjedbe se mogu dostaviti Vijeću Fakulteta političkih nauka (Podgorica, ulica 13. jula br. 2).

UNIVERZITET CRNE GORE

MEDICINSKI FAKULTET

Daje

O B A V J E Š T E NJ E

Medicinski fakultet je raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika na određeno vrijeme, studijska 2023/2024. godina.

Konkurs se nalazi na oglasnim tablama i na web sajtu Medicinskog fakulteta: www.ucg.ac.me/med

Oglasi i obavještenja

Posljednji pozdrav dragom ocu

BORU

Počivaj u miru, dragi tata. MANJO sa porodicom

Posljednji pozdrav djedu

BORU

Od ANDREJE, ANASTASIJE i IVANA

397

Posljednji pozdrav voljenom bratu i ujaku

ĐORĐINI ĐINI KNEŽEVIĆ

396

NOVAKOVIĆ ZAGORKA i JELENA

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav dragoj tetki i zaovi. Tvoj plemeniti lik i ljudskost zauvijek ćemo nositi u nama. Počivaj u miru, draga Đina. SRĐAN, DANICA, SNEŽANA i IVONA

Sedam godina je od smrti moje drage majke

NADEŽDE KOVAČINE

Draga majko, ostavila si neizbisiv trag u mom životu.

Cvijete moj od kada te Bog uzeo sebi tvoja ruža jedinica samo vene zbog tuge za tobom.

391

STEVO NOVAKOVIĆ sa porodicom

Tvoja kćerka IVA

383

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

pozdrav dragom ujaku

372 SJEĆANJE

8. 9. 2004 – 8. 9. 2023.

RADOVAN VRANEŠ BORIS

40 je dana od smrti drage sestre

KSENIJE JOVIĆEVIĆ rođ. Vujović

Vrijeme koje je prošlo i koje će proći ne može umanjiti bol i tugu za tobom. Počivaj u miru.

MILICA BRNJADA sa porodicom

Poslednji pozdrav dragom zetu i velikom prijatelju

NIKOLI RACKOVIĆU

Dragi Nidžo, dobra dušo, ostavio si neizbrisiv trag u našim životima. Svojom dobrotom i plemenitošću si nas sve obasipao. Bila je velika čast i zadovoljstvo biti prijatelj sa takvim čovjekom.

Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Neka te anđeli čuvaju.

SAŠA PEKIĆ sa porodicom

Navršava se 40 tužnih dana od kako nije sa nama naš voljeni

RADE Damjana KANDIĆ

Preteško je shvatiti da te nema. Toliko toga si nam pružio u životu.

Zahvalni smo Ti na tvojoj ljubavi, veličini, odanosti i poštenju u svim životnim ulogama.

Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da ćemo u subotu, 9. septembra 2023 god. u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću na groblju Čepurci

OŽALOŠĆENA PORODICA

373

Tvoj brat VOJISLAV VUJOVIĆ sa porodicom

JOCKO

Prošle su tri godine od tvog odlaska, najmiliji naš... Nedostaje nam tvoj topli osmijeh i najljepše oči tvoje. Nedostaješ nam ti, tata, za san, za mir, za ljubav... Volimo te najviše.

Zauvijek tvoje MARIJA i SLAĐANA

20 godina je od kada nije sa nama naš voljeni

STEVAN DUROVIĆ

Ne postoji vrijeme koje može donijeti zaborav i izbrisati tugu za tobom. Čuvamo te u mislima i srcima.

Tvoj otac SAŠA, đed STEVO i tetka NEDA

409

Četrdeset dana je od smrti naše drage sestre, tetke i zaove SLAVKE

Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava. Brat MILJO sa porodicom

381

385

406

370

Voljeni BATO

Pola godine od kada te nema. Nikad duži ni tužniji dani. Nijesmo se navikli, nijesmo ni prihvatili da te nema, niti ćemo ikada. Zaborav je za trenutke, a ti si naša vječnost.

Navršava se godinu dana od smrti našeg

MIODRAGA TOPALOVIĆA

Brate, premalo je riječi, a previše tuge i bola. Često na nekim našim mjestima i stazama vidim posebne znakove, za koje vjerujem da su tvoje poruke ljubavi i ohrabrenja da nastavim dalje. Znam da bi mi rekao – Živi za oboje.

Prođe godina od smrti moga Velikoga brata

MIRKA Radojeva VUKČEVIĆA

Zauvijek tvoji, strina ZORA i brat NIKICA sa porodicom

Fale oni naši razgovori, doskočice, rime, osmjesi, radosti, zagrljaji... Fališ nam beskrajno.

Pomen ćemo obilježiti u subotu, 9. septembra 2023. u 10 h na groblju Čepurci.

405

U utorak, 12. septembra, navršava se četrdeset dana od smrti naše drage

SLAVKE Vasove PEJOVIĆ

Draga Slavka, žal za tobom ne može prestati, a nama ostaje da zauvijek čuvamo uspomene i sjećanje na tvoj dragi i plemeniti lik. Porodica će u subotu 9. septembra u 9 sati posjetiti Slavkinu vječnu kuću.

Tvoji: braća VOJISLAV i MILUTIN, bratanići, bratanična, sestrići, snahe i ostala rodbina

Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustila naša draga

SLAVKA Vasova PEJOVIĆ

Neka ti je lak počinak draga Gaga. Ostali smo bez tebe, ali ne i tvoje plemenite duše, koju ćemo vječno čuvati.

Brat VOJO sa porodicom

Četrdeset je dana od smrti naše

Tuguju za tobom RODITELJI i SESTRA

Prošle su tužne 3 godine od smrti mog brata

GOJKA MARKOVIĆA

Sa poštovanjem i neizmjernom tugom.

VUKE sa porodicom 402

Godina prođe od smrti našeg dragog brata, đevera i strica

MIRKA Radojeva VUKČEVIĆA

407

GAGE Čuvaćemo te od zaborava.

MIRO sa porodicom

U mislima te čuvamo od zaborava, ali te nema tamo gdje najviše nedostaješ, u životu. Bio si u svemu ljudska veličina, ponosan, gord i dostojanstven.

Zauvijek ćeš biti dio nas.

U svemu si ostavio trag.

Živjećeš u našim mislima i srcima.

SIMON, SANJA, ANJA, IVA i RADOJE

404

MIDO, ANKA, NELA i LAZAR

Godina bolne praznine bez tebe, tvoje dobrote i ljubavi, kako mama stalno zbori nikada li je ne naljuti.

ANĐEOSKI SINE… Pa nam tuga teže pada. Silno fališ za sve… bratski neprebolu i nezaboravu, za sve prave vrijednosti kojima si nas učio…

MIRKO Radoja Simonova VUKČEVIĆ

Tvoja sestra RAJKA JOVIĆEVIĆ

Oglasi i obavještenja

Godina dana je od kada nas je napustila naša draga

STANKA MARKOVIĆ

Majko, hvala ti za sve što si nam pružila.

Porodica će posjetiti njenu vječnu kuću u neđelju, 10-og septembra u 9 časova.

Tvoji: RAŠO, BRANKA i MARIJA sa porodicama

Dana 11. septembra 2023. navršava se godinu dana od kada nije sa nama naša draga i voljena majka

VUKOSAVA MAROJEVIĆ

rođ. CVIJOVIĆ

Nekad nije postojala sumnja da nešto može izjednačiti ili nadjačati našu ljubav prema tebi. Sada pokušavamo iz dana u dan da pokorimo bol, tugu, prazninu, nedostajanje za tobom. Neutješni ne znamo, majko, što je veće... Jedino znamo da ti ostaješ najveća u svemu, od svega i svih. Sa nama u srcima, mislima, snovima. U subotu, 9. septembra, u 10 časova u krugu porodice odaćemo jednogodišnji pomen – selo Morakovo, Župa Nikšićka.

Tvoji: NENAD, BILJANA i DRAGANA

Godina dana je od smrti naše voljene

VUKOSAVE MAROJEVIĆ

U mislima te čuvamo od zaborava.

Brat RADOSAV CVIJOVIĆ sa porodicom

408

Dana 8. septembra 2023. navršava se godina dana od smrti naše drage

Navršavaju se dvije godine od odlaska naše voljene majke, bake, sestre i tetke

ZAGORKE Radovana DOBRKOVIĆ

rođ. PETRANOVIĆ

SLAVKE POPADIĆ

rođene PETROVIĆ

Vrijeme prolazi, ali uspomene na tvoj vedri lik, dobrotu i ljubav kojom si nas obasipala, ostaju zauvijek.

393

Ne postoji vrijeme koje može ublažiti bol i tugu. Ne postoje riječi koje mogu opisati prazninu. Zauvijek u našim srcima.

Pozivamo rodbinu, kumove i prijatelje da nam se pridruže u subotu, 9. septembra 2023. godine u 11 časova na porodičnom groblju Ornice – Kosanica, kako bi zajedno posjetili njenu vječnu kuću.

389

Suprug RADOVAN, sin PERO sa porodicom, kćerke NATAŠA i MILICA sa porodicama

382

Navršava se pet godina od smrti našeg dragog oca i đeda i dvije i po godine od smrti naše mile majke i babe

388

Navršava se godina dana od smrti naše voljene sestre, zaove i tetke

VUKOSAVE MAROJEVIĆ

S poštovanjem, ponosom i tugom te čuvamo od zaborava.

ZDRAVKO,TANJA i NIKOLINA CVIJOVIĆ

Godina dana je od smrti naše voljene tetke

VUKOSAVE MAROJEVIĆ

Vječno živiš u našim srcima, uspomenama…

SANDRA, MARIJANA i DIJANA sa porodicama

BLAGOJA CEROVIĆA MILANKE CEROVIĆ rođ. Babović

Sin SLAVOLJUB, kćerka SNEŽANA, snaha ŽELJKA, zet BRANISLAV, unučad JELENA, NIKOLA i LAZAR, porodice PETROVIĆ i POPADIĆ

392

SLAVKA POPADIĆ rođena PETROVIĆ

Godine prolaze, a sjećanje na vas duboko je urezano u našim srcima. Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koju ste ostavili.

Toliko je lijepih uspomena ostalo da vas vječno pamtimo i da o vama sa ponosom pričamo.

Prođe još jedna godina moja Slavo, a praznina i tuga samo rastu.

390

Vaši: sin ZORAN, kćerka ZORICA, snaha MILANKA, , unučad: MILENA, MILICA, JOVANA, ŽARKO i praunuk MARTIN

Tvoja ZEKA

Godinu dana je od smrti

MIRJANE-MIRE TODOROVIĆ

Kuljo moj... uvijek si govorila proći će, ova bol i tuga nikada neće. Znam da si u raju i da si moj najveći anđeo čuvar, zauvijek moja jedina, volim te najviše!

JOVAN VUKOTIĆ

Je li ti lakše ranama, brate moj?

Pogrešnima si vjerovao, sa gorima kumovao. Kao što je tebe i kumstvo pregazio, tako tvoju riječ i amanet.

Jedini koji te nijesu prodali su tvoja porodica, JA I BRAT LEKA.

Nakon svega, dugujem ti nekoliko riječi iz srca.

Čovjek, prijatelj, brat! Najbolji mentor na svijetu i veličina od čovjeka! Bile su to velike borbe, usponi, padovi, odricanja i ulaganja. Nego kada se osvrnem PONOVIO BIH ISTO jer samo srcem je ispravno i vrijedno. Ali naš duh je vrijedan i pobjednički. I evo zato sam tu gdje jesam u finalu. Hvala ti, brate, što si nas dvojicu bodrio da ne odustanemo a sada smo prejaki. Sve ide po dogovoru i u ime tvoje!

A ja se nadam da ću opravdati sve što dolazi na neki svoj način i tek ću. Počivaj u miru.

A. D.

Dana 9. septembra 2023. navršava se tužnih godinu dana od kada si nas zauvijek napustila

Tvoj sin RADIVOJE-RACO JOVANOVIĆ

Godinu dana je od smrti

MIRJANE-MIRE TODOROVIĆ

Sjećanja ne blijede, ostaju vječna i u njma tvoj dragi lik. ŽELJKO JOVANOVIĆ sa porodicom

Četrdeset je dana od kada nije sa nama naša

MARTA Novova AŠANIN rođena Marković

Za četrdesetodnevni pomen, sa zahvalnošću smo donirali skromna sredstva klubovima dobrovoljnih davalaca krvi Bijelo Polje i Mojkovac, sa željom da istraju u svojoj humanoj misiji.

U subotu, 9. septembra 2023 godine u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću na mjesnom groblju KrstacMojkovac.

MICA, DRAGAN i ŠUJO

380

VUKICA Dušana ŠOĆ

rođena Vuković

Draga naša, riječima se ne može opisati koliko nam nedostaje tvoj osmijeh, tvoj topli zagrljaj. Zauvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

NADA, ANJA i NIKOLA

Dana 9. septembra 2023. navršava se tužnih godinu dana od kada si nas zauvijek napustila

VUKICA Dušana ŠOĆ

rođena Vuković

Toga dana u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

OŽALOŠĆENA PORODICA

387

Навршава се годину дана од када нас је напустио наш вољени

др НОВАК Вуков ПОПОВИЋ

Не прође ни један дан а да те не споменемо и не помислимо на тебе.

У сјећањима пуним љубави, остаћеш заувијек са нама.

Обавјештавамо родбину, кумове и пријатеље да ћемо у суботу, 9. септембра 2023. у 10 часова посјетити Новакову вјечну кућу.

Godina dana od smrti naše drage

369

VUKICA Dušana ŠOĆ

rođena Vuković

Prođe godina dana, proći će još mnoge, sa ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj lik, dobrotu i ljubav koju si nam darivala.

Znala si koliko te volimo, nikad nećeš saznati koliko nam nedostaješ. Počivaj u miru.

kćerka JADRANKA, zet ZARIJA, unuke IVA i MAJA sa porodicom

368

378

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni

i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“:

02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Posebno obavještenje o nabavci

Zahtjev za ponudu

Roba (Proces licitiranja u jednoj koverti)

Država: Crna Gora

Naziv projekta: Drugi projekat institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede (MIDAS 2)

Naziv ugovora: Nabavka ribarskog plovila sa opremom

Broj zajma: 8820-ME

RFB Referentni broj: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFBO-UP-I-06-318/23-7808/11

1. Crna Gora je dobila finansiranje od Svjetske banke za troškove Drugog projekta institucionalnog razvoja i jačanja poljoprivrede i raspisala Drugi javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava podrške za investicije u ribolovne plovne objekte uključujući ribolovnu opremu i elektronske uređaje, koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV). Direktorat za ribarstvo (DzR) je zadužen za praćenje programa pružanja bespovratne podrške investicijama u sektoru ribarstva u cilju uvođenja i implementacije mjera održivog, isplativog i efikasnog ulova ribe i drugih morskih organizama, povećanja tržišne konkurentnosti i uvođenja i jačanja evropskih standarda sigurnosti hrane. Projekat MIDAS2 finansira se iz kredita Svjetske banke, a usmjeren je na reformu i jačanje crnogorskog sektora poljoprivrede i ribarstva.

2. Aplikant Vasilije Dabanović (M&V Fishermen), iz Bara (Crna Gora) koji je u okviru ovog programa grantova potpisao Sporazum o grant podršci sa MPŠV u septembru 2023. godine i sada poziva kvalifikovane ponuđače da sa zatvorenim ponudama učestvuju u pozivu za nabavku novog ribarskog plovila, sa osnovnim opisom:

a) Novi ribolovni plovni objekat čija dužina preko svega iznosi 7,19 m (LOA), širine 2,82 m i od 5,24 (GT) bruto registarskih tona, materijal izrade - plastika.

b) Pogonskog generatora, maksimalne snage 183,9 kW, i pomoćnog motora 14,7 kW.

c) sa dodatnom opremom: “ručno vitlo”, “elektronski pomorski GPS uređaj”, “Radar”, “kombinovani ploter i sonar”, Splav za spašavanje za 6 osoba, “VHF radio stanica”, uređaj za monitoring “BlueBox - VMS”, “AIS-Klasa A”, i uređaj za vođenje evidencije o ribolovnim aktivnostimaERS, ove i sve ostale specifikacije plovila i opreme date su u Tenderskom dokumentu (kroz traženu detaljnu tehničku specifikaciju), sa mjestom isporuke Luka Bar, Bar, Crna Gora.

3. Nadmetanje će se sprovoditi putem procesa međunarodne konkurentske nabavke koristeći Zahtjev za ponude (RFB) kako je specificirano regulativi Svjetske banke „Propisi Svjetske banke o nabavkama za nabavku IPF zajmoprimaca u robi, radovima, nekonsultantskim i konsultantskim uslugama za finansiranje investicionih projekata, iz jula 2016, revidiran novembra 2017. (“Okvir nabavke”), i otvoren je za sve kvalifikovane ponuđače kako je definisano u Pravilniku o nabavkama, koji ispunjavaju kriterijume navedene u Tenderskoj dokumentaciji.

4. Zainteresovani kvalifikovani ponuđači mogu dobiti dodatne informacije od konsultanta za nabavku Miloša Šturanovića, e-mail: milos.sturanovic@t-com.me.

5. Kompletan set Tenderske dokumentacije (na engleskom jeziku) može se zatražiti na e-mail adresu milos.sturanovic@t-com.me nakon podnošenja pismene prijave - Zahtjeva za dobijanje tenderske dokumentacije za ovaj poziv. Kompletan set tenderske dokumentacije će biti poslat e-mailom na zahtjev na e-mail adresu navedenu u nastavku.

6. Ponude moraju biti dostavljene na dolje navedenu adresu najkasnije do 23. oktobar 2023. godine u 14,00 časova. Elektronsko nadmetanje neće biti dozvoljeno. Zakašnjele ponude će biti odbijene. Ponude će biti javno otvorene u prisustvu ovlašćenih predstavnika Ponuđača i svih koji odluče da prisustvuju na dolje navedenoj adresi dana 23. oktobra 2023.godine u 14.05h.

7. Sve ponude moraju biti propraćene Izjavom o obezbjeđivanju ponude (Bid-Securing Declaration).

8. Adresa koja se navodi u dokumentu je sledeća:

Konsultant za nabavku:

N/R: Miloš Šturanović,

Adresa: ul Kraljice Jelene Balšić 89

Grad: Bar, 85000

Država: Crna Gora

Telefon: +382 67 636377

Email: milos.sturanovic@t-com.me

Mali oglasi

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović. Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2 750e. Tel.067/821-067

PRODAJEM grožđe Vranac iz Beri, cijena po dogovoru. 067/860-225

Poslovni broj: Iv. br. 1307/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Tomić Radule iz Bara, Most željeznice bb, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 28732, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine,

J

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Tomić Radule iz Bara, Most željeznice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 28732. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 16.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455, 020/202-456 e-mail:oglasno@pobjeda.me

Poslovni broj: Iv. br. 1312/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Budimić Perica iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4799, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Budimić Perica iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4799. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1267/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Peročević Amir iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3315, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine, J A V

U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Peročević Amir iz Bara, Čeluga bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 3315. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 31.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1272/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika

Vujotić Katica iz Bara, Most željeznice, UP6, br. P/8, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27655, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine, J

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Vujotić Katica iz Bara, Most željeznice, UP6, br. P/8, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 27655. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 03.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1297/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Gutić Senad iz Bara, Rutke 202, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6922, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine,

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Gutić Senad iz Bara, Rutke 202, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 6922. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

Poslovni broj: Iv. br. 1309/23.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Šabović Zejnel iz Bara, Obala 13. Jula bb, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 16493, radi naplate novčanog potraživanja, dana 07.09.2023. godine,

da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Šabović Zejnel iz Bara, Obala 13. Jula bb, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 16493. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 16.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 07.09.2023. godine.

Kompanija M:tel u ponudi ima specijalni paket za mlade Urban Neo 2 COOL

Za 14,99 eura mjesečno dobijaš pretplatu sa cool resursima i telefon

Kompanija M:tel u ponudi ima specijalni paket za mlade

Urban Neo 2 COOL koji za samo 14,99 eura mjesečno donosi uz cool resurse i telefon Realme C55 6/128. Za prvih 50 kupaca ovog paketa obezbijeđen je poklon od M:tel-a slušalice

Realme Buds Air 3

Novi korisnici Urban Neo 2 COOL paketa svakog mjeseca dobijaju uz neograničene razgovore u M:tel

mreži i 500 minuta za razgovore ka drugim mrežama, kao i 30.000 SMS poruka za sve mreže u Crnoj Gori. Uz to dobiće pored 30 GB mobilnog

interneta svakog mjeseca i dva internet dodatka od po 100 GB

mjesečno za dvije aplikacije po izboru.

Korisnik ovog paketa može da bira dvije od sljedeće tri aplikacije: Youtube, Tiktok ili društvene mreže (Facebook, Viber, Instagram, Twitter, Whats App, Wikipedia i mondo GO). Besplatni internet dodaci za odabrane aplikacije se dodjeljuju prilikom potpisivanja ugovora. Takođe, korisnici COOL paketa u okviru

pretplate svakog mjeseca imaju na raspolaganju po deset GB interneta za zemlje Zapadnog Balkana, takozvanu WB6 zonu (Srbija, BiH, Kosovo,

Albanija i Sjeverna Makedonija).

Najnoviji servis Siguran net, koji korisniku obezbjeđuje pot-

punu zaštitu na internetu uključen je takođe u pretplatu tokom dvije godine trajanja ugovora. Uz to u okviru pretplate korisnik dobija i besplatan m:Disk dodatak od 100 GB skladišnog prostora.

Ono što će sigurno obradovati sve mlade koji izaberu ovaj paket je i licenca za gledanje HBO Max aplikacije koja je uključena u pretplatu u prvih 12 mjeseci, a u okviru koje korisnik dobija

50 GB interneta mjesečno za reprodukciju materijala sa HBO Max platforme.

Ova ponuda važi uz ugovor na 24 mjeseca. Akcija traje do isteka zaliha telefona.

Više informacija o cjelokupnoj ponudi

M:tel-a, korisnici mogu naći na Fejsbuk stranici Mtel Imate Prijatelje, Instagram profilu @mtelcg, vebsajtu www.mtel. me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.