Poneđeljak, 11. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20757 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
!
U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ OTKRIO NERAD CRNOGORSKIH POSLANIKA: Iako su im puna usta integracija, prošle godine je Odbor za EU zasijedao samo tri sata
putešestvija jer dokazuje da se putovalo dok se pare ne potroše. Crnogorski poslanici po tom osnovu koštali su građane 504.818 eura. Za ovu stavku ukupno je predviđeno 509.077 eura, što će reći da su u procentu od 99 odsto iskorišćena sredstva predviđena za ovu namjenu
PROFIL: Aktuelni šef države izgubljen između svetosavskih i evropskih vrijednosti
Jakov Milatović je egzaktni primjer kako odgovornu funkciju predśednika države moraju obnašati osobe širokog obrazovanja, sa životnim i profesionalnim iskustvom i državničkim pedigreom, a ne obični politički autsajderi
Piše: Slobodan JOVANOVIĆ
Hrvatski analitičar smatra da je crnogorski evropski put kompromitovan
Crnogorski fudbaleri pobijedili Bugarsku (2:1) u kvali kacijama za Evropsko prvenstvo
,,KARAVELINA“ GROBNICA U ROVAČKIM PLANINAMA: Danas je pola vijeka od tragedije na Maganiku kada je u avionskoj nesreći poginulo svih 35 putnika i šest članova posade
Decenije nijesu izbrisale tragove tuge – u eksploziji na Babinom zubu okončan je 41 život, među njima i nekoliko dječijih, iz više krajeva tadašnje Jugoslavije. Spasioci se danima nijesu povlačili iz surove planine, nadajući se nemogućem, a stravične slike proganjaju ih i godinama kasnije
PROMOCIJA DREVNOG GRADITELJSKOG
NASLJEĐA: 7. otvoreno prvenstvo Crne Gore u zidanju kamenom „na suvo“
Međa
Dok su jučerašnje takmičenje obilježile prekaljene, tročlane ekipe koje su u zadatom okviru od 15 minuta morale što uspješnije da poslože dvorednu suvomeđu, takozvanu „duplicu“, široku 70 centimetara, visoku gotovo metar, subota, 9. septembar bio je pravi izbor za laike, rekreativce i ljubitelje prirode STR.
i
sa ovim partijama na vlasti ne može ući u EU do 2030.
Predsjednik Crne Gore otvoreno navijao za košarkaški tim Srbije; ni riječi podrške fudbalskom timu naše države uoči meča; povodom dostignuća na Mundobasketu prvo pomenuo Njemačku
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Njemačkoj na osvojenoj zlatnoj medalji na Svjetskom prvenstvu u košarci, kao i Srbiji koja je osvojila srebro. To što je Milatović u prvi plan stavio zlatnu medalju Njemačke iziritiralo je srpskog pjevača Vlada Georgieva koji mu je na Tviteru poručio da „malo povede računa o osnovnim aršinima“.
– Kaže se: prije svega čestitke Srbiji na sjajnom rezultatu, odmah zatim i Njemačkoj. Hajde malo da se povede računa o osnovnim aršinima, Srbi su te izglasali – ne Njemci. Hvala – napisao je Georgiev u odgovoru na Milatovićevu objavu. Georgiev je poznat po radikalnim stavovima i uvredljivom sadržaju koji plasira na društvenim mrežama. Obračunavao se i sa onima koji su oštro kritikovali njegove antivakserske stavove i stali na stranu nauke. Pobornik je suludih teorija zavjere: uporno tvrdi da je Zemlja ravna ploča, a da je prvo slijetanje na Mjesec režirao - Stenli Kjubrik. Ovaj kontroverzni pjevač nedavno je uputio pogrdne riječi bivšoj premijerki Hrvatske zbog kritika upućenih upravo predsjedniku Crne Gore.
Jadranki Kosor je zasmetala konstatacija Milatovića da mnogi hrvatski političari, koji su izgubili podršku u svojoj zemlji, nijesu pomagali, već da su radili suprotno ubrzanju crnogorskog puta u Evropsku uniju. Takođe, Kosor se osvrnula i na riječi crnogorskog predsjednika da je otvorena pitanja dvije države naslijedio od svojih prethodnika.
- Veli crnogorski predsjednik
Hrvatski analitičar smatra da je crnogorski evropski
PODGORICA - Ne vidim da je od izbora 2020. u Crnoj Gori napravljen ijedan korak naprijed u smjeru evropskih integracija. U mnogo toga dvije prethodne vlade su kompromitovale crnogorski evropski put. Ne vidi se da bi uskoro moglo doći do formiranja snažne proevropske većine u parlamentu, osim ako se održe ponovljeni izbori i na njima se evropska konstitucionalistička opcija konsoliduje i oporavi. U tom slučaju možda ima šanse govoriti o članstvu Crne Gore u EU do 2030 - kaže hrvatski analitičar Davor Đenero u intervjuu Pobjedi. Ističe da je država propustila brojne šanse.
Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i nekadašnji ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović, komentarišući reakciju Georgieva, poručio je Milatoviću da mu se ovako vraća kad ćuti na ozbiljne stvari. – Podmoskovske večeri, Jakov Milatović! Nego Ti ne znaš da sviraš. Ozbiljno: nisi napisao ovome da ne može i ne smije da vrijeđa gospođu Kosor ... Vidiš kako se to vraća - kad ćutiš na ozbiljne stvari, a glaskaš se povodom marginalija i dodvoravaš se Srbiji. Ne valja Ti rabota – napisao je Vlahović u objavi na Tviteru.
da problemi, otvorena pitanja između Crne Gore i Hrvatske, nisu nastali u njegovo vrijeme pa on nije odgovoran. Nije Crna Gora u njegovo vrijeme ušla ni u NATO pa eto. I da neki bivši u Hrvatskoj nisu htjeli Crnu Goru u EU. A koji to - upitala je Kosor na Tviteru. Umjesto odgovora Milatovića, Kosor je dobila uvrede od Georgieva koji mu je stao u odbranu.
- Gospođo Kosor... Vi ste tako pase, vi ste jedno takvo ništa i molio bih vas da prestane s**e-
te po Tviteru… Jer baš s**ete, a baš ste nebitni… - naveo Georgiev na mreži X. Milatović je u subotu otvoreno najavio da će navijati za košarkaški tim Srbije, pri čemu je pokriće za to našao u susretu sa roditeljima košarkaša Bogdana Bogdanovića, koji su najavili da će da grade hotel u Pivi. Važnu fudbalsku utakmicu igrala je juče i Crna Gora, ali Milatović nije objavio tvit kojim bi ohrabrio crnogorske igrače. R. P.
DPS reagovao na navode predsjednika Nove srpske demokratije
PODGORICA – Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić kad zasjedne na stolicu na kojoj je Vučić sjedio, i pokuša da se u najboljem svjetlu predstavi građanima Srbije, očigledno od treme dobije političku amneziju. Zato za sebe kaže da je patriota, iako je državu u kojoj je rođen nazivao „majmunolikom tvorevinom“, a svaki put kada se odlučivalo o interesima Crne Gore, zastupao je tuđe, i to po pravilu onih država koje su ga instruirale i plaćale – navodi se u
reagovanju DPS-a. Mandić je juče kazao da „možda baš zbog toga što je koalicija „Za budućnost Crne Gore“ prepoznata kao patriotska snaga, ambasade je ne žele u izvršnoj vlasti“. DPS navodi da je Mandić nevješto pokušao da opravda svoje služenje Rusiji. – Njegovo sluganstvo je išlo dotle da je Vladimiru Putinu poručio kako je prvi čovjek Rusije, zapravo predsjednik „većinske Crne Gore“. Takvo otvoreno podaništvo i sluganstvo savremena politika nije zabilježi-
la. Zaboravio je Mandić i kada je išao po mišljenje u Rusiju u vezi sa referendumom o NATO članstvu i kada je prizivao sukobe u Crnoj Gori sa televizija ruskih tajkuna. Zaboravio je da je pravio šator-proteste po nalozima koje je iz Rusije dobio, ne bi li zaustavio članstvo Crne Gore u najvećem bezbjednosnom savezu. Uostalom, zbog pokušaja da se destabilizuje Crna Gora i podvede pod ruski imperijalni kišobran, Mandić je optužen i tim povodom mu se sudi – ističe se u saopštenju DPS-a. R. P.
POBJEDA: Mislite li da je realno da Crna Gora postane članica EU do 2030. s obzirom na to da imamo političke elite koje se kunu u integracije, a na terenu ne isporučuju rezultate? Kako gledate na ove nove rokove koje nam šalju iz Brisela?
ĐENERO: Ne vidim da je od izbora 2020. u Crnoj Gori napravljen ijedan korak naprijed u smjeru evropskih integracija. U mnogo toga dvije prethodne vlade su kompromitovale crnogorski evropski put. Ne vidi se da bi uskoro moglo doći do formiranja snažne proevropske većine u parlamentu, osim ako se održe ponovljeni izbori i na njima se evropska konstitucionalistička opcija konsoliduje i oporavi. U tom slučaju možda ima šanse govoriti o članstvu Crne Gore u EU do 2030. Ako se to ne dogodi, onda je 2030. godina kao fokusni datum ulaska u EU puko naklapanje. Naime, ako bi željela ući u EU 2030, Crna Gora ima samo pet godina za ozbiljne reforme, jer od kraja pristupnih pregovora i potpisivanja pristupnog ugovora, do pristupanja, potrebna je ratifikacija, koja traje dvije godine. Bojim se da je izvjesno da je Crna Gora izgubila ovu, a da vjerovatno gubi i iduću godinu, kao vrijeme za ozbiljne reforme. Uvjeren sam da, uz svu retoriku o važnosti proširenja, nikad više neće biti govora i „gledanja kroz prste“ i zanemarivanja zadanih kriterijuma i mjerila za zatvaranje pristupnih poglavlja.
POBJEDA: Crna Gora je u osjetljivoj fazi sastavljanja vlade. Pregovori idu dosta teško. Čujemo poruke naših zapadnih i EU partnera da vlada mora biti stabilna i proevropska i da bivši Demokratski front nije poželjan partner. Da li je uopšte moguće sastaviti takvu vladu?
ĐENERO: Januš Bugajski je vrlo uvjerljivo objasnio kako je moguće sastaviti vladu koja bi bila i proevropska, a imala bi i vrlo stabilnu političku većinu. On zagovara koaliciju dvije najveće političke opcije, PES-a i DPS-a. Budući da se radi o dvije podjednako snažne političke opcije, to znači da
bi se u tom slučaju morao stvoriti kabinet zasnovan na ravnopravnosti dva partnera, otprilike kao što su to bile vlade velike koalicije demohrišćana i socijaldemokrata u Njemačkoj. Bugajski razmišlja američkom logikom, a američka politika vrlo je sklona modelima pogodbene tranzicije i kompromisa dva snažna partnera, a ideja je da se na taj način osigura uspostavljanje društvenog konsenzusa o političkim prioritetima i o zajedničkim javnim politikama, i istovremeno snažna podrška za politiku vlade.
Pretpostavka za uspješnost takvih pogodbenih administracija, međutim, mora bi-
ti saglasnost o temeljnim vrijednostima, a u crnogorskom slučaju je to prije svega pitanje saglasnosti o vrijednosti državnoga suvereniteta i konstitucionalnog poretka. Naredna pretpostavka uspješnosti takve administracije je posvećenost ozbiljnim javnim politikama i eliminacija populizma, te stvaranje uslova nepropusnosti za maligne vanjske uticaje, koji dovode u pitanje opstanak suverene Crne Gore, ali i njene temeljne ciljeve, dakle prije svega projekat evropske integracije i evroatlantski identitet države.
POBJEDA: Ta opcija je gotovo nerealna?
ĐENERO: Tako je, budući da
POBJEDA: Kako ocjenjujete miješanje zvaničnog Beograda u sastavljanje crnogorske vlade i sve
češće prijeteće poruke visokih srpskih zvaničnika koje dodatno destabilizuju ionako destabilizovanu Crnu Goru?
ĐENERO: Više od agresivnog (često pasivno agresivnog) stava vladara iz Beograda u odnosu na Crnu Goru, čude servilno ponašanje sadašnjeg predsjednika i premijera, a još više izostanak svake političke akcije da se zaustavi razaranje sistema nacionalne sigurnosti u
Crnoj Gori, koje je bahato sprovođeno i u vrijeme Krivokapićeve administracije, i u vremenu nakon što je Dritan Abazović smijenio Sava Kenteru s mjesta direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost. Vučić je ismijavao Krivokapića i Abazovića u vrijeme krize oko nasilne cetinjske inauguracije gospodina Mićovića i onog groznog klerikalnog desanta na Cetinje, kad je javno govorio kako ga je BIA iz sata u sat obavještavala o tome što se događa iza zatvorenih vrata Vlade Crne Gore. Ništa drugačije nije bilo
Država ima samo pet godina za ozbiljne reforme, jer od kraja pristupnih pregovora i potpisivanja pristupnog ugovora, do pristupanja, potrebna je ratifikacija, koja traje dvije godine. Bojim se da je izvjesno da je Crna Gora izgubila ovu, a da vjerovatno gubi i iduću godinu, kao vrijeme za ozbiljne reforme - kaže Đenero
nijesam siguran da gospodin Spajić i njegova stranka mogu proći na tom testu, skeptičan sam i prema održivosti takve velike koalicije.
Pretpostavka za formiranje takve vlade je jasno definisanje konstitucionalnog patriotizma kao vrijednosti, što bi dva ključna partnera neminovno upućivalo da dodatnu političku podršku potraže ondje gdje su i prethodne proevropske i evroatlantističke administracije tražile podršku – među zastupnicima manjinskih stranaka.
Bojim se, međutim, da Bugajski precjenjuje konsolidovanost PES-a i stvarnu proevropsku poziciju tog populističkog pokreta, da precjenjuje njihove političke kapacitete i podcjenjuje štetan uticaj populizma, ali i propusnost te opcije prema malignim uticajima. Te maligne uticaje snažno osjećamo u političkom ponašanju njihovog člana, sadašnjeg predsjedni-
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ OTKRIO NERAD CRNOGORSKIH POSLANIKA: Iako su im puna usta integracija, prošle godine je Odbor za EU zasijedao samo tri sata
PODGORICA - Skupština Crne Gore potrošila je 8.653.568 eura tokom 2022. Godine i tako realizovala 86 odsto predviđenih sredstava u ukupnom iznosu od nepunih 10 miliona eura koliko joj je namijenjeno kapitalnim budžetom.
To proizilazi iz godišnjeg izvještaja o radu za 2022. godinu, koji je objavljen na sajtu Skupštine.
Najviši zakonodavni dom opredijelio je za stavku pod nazivom ,,ostvarivanje poslaničke funkcije“ iznos od 3.245.767 eura. Od ukupno navedenih troškova, 2.469.450 eura utrošeno je na bruto zarade crnogorskih poslanika, dok je na račun njihovih neto zarada isplaćeno 1.711.449 eura.
Skupštinom u 2022. godini rukovodili su u manjem i većem dijelu Aleksa Bečić, odnosno Danijela Đurović
Posebno interesantan podatak odnosi se na iznos koji je utrošen za službena putovanja jer dokazuje da se putovalo dok se pare ne potroše. Crnogorski poslanici po tom osnovu koštali su građane 504.818 eura. Za ovu stavku ukupno je predviđeno 509.077 eura, što će reći da su u procentu od 99 odsto iskorišćena sredstva predviđena za ovu namjenu
ka Crne Gore Jakova Milatovića, a vidljivo je da se cijeli pokret iznutra raslojava. Za demokratske političke opcije veliki je rizik ulazak u saradnju s takvim partnerom. Pogotovo ako znamo da će vrlo skoro doći na naplatu avanturistička populistička politika koja je vođena od formiranja vlade Zdravka Krivokapića, od avanturističkih Spajićevih i Milatovićevih poteza razaranja javnog dobra u penzijskom i zdravstvenom sistemu, pa do etatizacije privrede koju provodi Abazovićeva vlada. Ne čini mi se da je uz ovakvu parlamentarnu arhitekturu moguće osigurati proevropsku vladu s relevantnom parlamentarnom podrškom. Čini se da je alternativa koja se otvara pred Crnom Gorom formiranje vlade s minimalnom većinom, koju bi činili PES i Bečićeve Demokrate, s manjinskim poslanicima ili raspisivanje novih izbora.
M. JOVIĆEVIĆ
ni u vrijeme potpisivanja kvazikonkordata između Abazovića i Prvoslava Perića, Vučićevog opunomoćenika za duhovnost i bogoštovlje, a ništa drugačije nije niti sad kad dvije agenture, ona BIA-e i ona državne crkve u Srbiji, razaraju Spajićevu stranku i njegov poslanički klub. Milatović je pognute glave trpio javna poniženja, kad je bio u gostima kod Vučića, a ni Abazović ne krije da je prihvatio položaj Vučićevog klijenta. Nema odgovora, čak ni onda kad od Vučića i njegovog formalnog šefa vladajućeg pokreta Vučevi-
Bečićev mandat na čelu Skupštine završio se 7. februara 2022. godine kada je razriješen te dužnosti. Naslijedila ga je Danijela Đurović, koja je imenovana na prvoj sjednici Prvog redovnog proljećnjeg zasijedanja 28. aprila 2022. godine. Osim novčanih sredstava isplaćenih za plate crnogorskih poslanika, tabelarni prikaz rashoda Skupštine prikazuje i koliko je novca potrošeno za različite stavke poput onih koje se tiču naknada za stanovanje, troškova službenih putovanja, goriva...
Tako je u 2022. godini isplaćeno 36.818 eura samo za troškove stanovanja poslanika. Ipak, stiče se utisak da su oni u velikoj mjeri preferirali putovanje, pa je tako za gorivo potrošeno 41.499 eura.
Posebno interesantan podatak odnosi se na iznos koji je utrošen za službena putovanja. Crnogorski poslanici po tom osnovu koštali su građane 504.818 eura. Za ovu stavku ukupno je predviđeno 509.077 eura, što će reći da su u pro -
centu od 99 odsto iskorišćena sredstva predviđena za ovu namjenu.
Kada je u pitanju ova kategorija troškova, izdvajaju se još stavke poput ,,rashoda za usluge“ - 648.478 eura, aktivnosti poslaničkih klubova, za šta je opredijeljeno ukupno 370.601 eura, izdaci za opremu – 276.426 eura, dok su troškovi reprezentacije iznosili 20.660 eura.
Pod kategorijom ,,upravljanje i administracija Skupštine“ zavedeni su ukupni troškovi u iznosu od 4.324.430 eura.
Od toga je na neto zarade otiš-
lo 2.372.176 eura, dok je skupštinska administracija potrošila 42 .693 za službena putovanja.
Dio godišnjeg izvještaja odnosi se i na statističke podatke koji prikazuju aktivnost na sjednicama radnih tijela Skupštine.
Tako je apsolutni rekorder kada je u pitanju časovno trajanje zasijedanja - Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sa 83 sata i 15 minuta.
Ovim radnim tijelom predsjedava poslanik Demokrata Momo Koprivica Interesantno, Koprivica je bio ubjedljivo najaktivniji posla-
nik 27. saziva Skupštine, gdje je tokom plenarnih zasijedanja govorio ukupno 18 sati i 30 minuta.
Nasuprot tome, Odbor za evropske integracije kojim predsjedava Branimir Gvozdenović, u 2022. godini zasijedao je ukupno tri sata i pet minuta. Tom prilikom obrađeno je osam tačaka dnevnog reda. Aktivni su bili i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet sa 61 satom i 45 minuta trajanja tokom godine, kao i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje - 51 sat i 30 minuta. Bojan ĐURIŠIĆ
ća dolaze otvorene prijetnje suverenitetu Crne Gore i nuđenje pokroviteljstva nad Crnom Gorom u modelu brežnjevljevskog „ograničenog suvereniteta“.
Bez obnove samosvijesti
Crne Gore, bez odgovora na otvorena ponižavanja iz Beograda, Crna Gora ubija sopstveni državni identitet i riskira vlastiti suverenitet.
Nije, dakle, čudno to što Vučić i njegovi egzekutori rade, čudno je da nosioci javnih funkcija u Crnoj Gori ne reaguju na to i ne pokušavaju stvarati odbranu od takve agresivne politike.
PODGORICA - Ukoliko neko želi da kroz konsultacije i dogovorom dolazi do rješenja, DPS ne isključuje mogućnost da u parlamentu pruži podršku kada je neophodna kvalifikovana većina - poručio je v. d. predsjednika te partije Danijel Živković
On je za Novu M upozorio da DPS ne pristaje na ucjene. – Ako neko misli da će jednostranim ispostavljanjem rješenja bilo kome u parlamentu sebe pretpostaviti kao partnera EU ili zagovornika evropskih vrijednosti, na krivom je putu. U nama neće imati sagovornika. Ako neko želi da se kroz konsultacije,
dogovorom dolazi do tih rješenja, mi smo svakako partneri i to smo pokazali u prethodnom periodu, bilo da smo bili vlast, bilo da smo bili opozicija. Ne pristajemo ni na kakvu vrstu ultimatima i ucjena– istakao je Živković. Rekao je da će vlada, ako se formira, biti nestabilna. – Jasno je da ta vlada, kako teku ovi pregovori, ne može biti stabilna. Znači, ne može biti stabilna i ta stabilnost ne zavisi samo od broja poslanika koji će podržati tu vladu nego od homogenosti onih političkih struktura koji će joj dati podršku unutar parlamenta. Vidite i sami da su upravo politički subjekti koji se nalaze na jednoj poslaničkoj listi, pot-
puno heterogeni i programski i ideološki i da ne mogu da se dogovore kako bi trebalo ta buduća vlada da izgleda. S obzirom na to, ne mislim da može biti stabilna ako se formira, za sada nemamo uvjerenje da će se skorije formirati – ocijenio je Živković.
Prema njegovim riječima, uskoro bi partijski organi trebalo da donesu odluku o izboru novog rukovodstva partije.
– Ovih dana i sedmica teku konsultacije u našoj partiji o toj temi. Imamo intenzivne sastanke svakog dana da vidimo šta je to najadekvatniji model izbora partijskog rukovodstva jer to je po prvi put da neka partija ima motiv da izabere partijsko ru-
kovodstvo neposrednim putem, tj. da članovi učestvuju u izboru partijskog rukovodstva, govorim o predsjedniku stranke i potpredsjednicima, kao i predsjednicima opštinskih organizacija. Vidjećemo na bazi tih konsultacija u odnosu na stepen sređenosti naših baza podataka šta je to najadekvatniji model koji ćemo u ovom momentu primijeniti, ali definitivno neće dugo proteći kada ćemo te izbore održati jer je to neophodno, ako ništa makar zbog jednog razloga, da partija bude pripremljena za naredne izborne izazove koji nas očekuju u sljedećoj godini - dodao je Živković. R. P.
Svojevremeno je poznati advokat i borac za ljudska prava Srđa Popović izgovorio pravu definiciju, opisujući odnos Srbije i EU riječima „Srbija bi da uđe u EU, ali pod svojim uslovima“. Kako aktuelne vlasti Crne Gore doživljavaju proces pristupanja EU, slobodno se ista definicija može primijeniti i na Crnu Goru. I tu se ne misli samo na smiješnu izjavu na Bledu „odlazećeg“ premijera, koji nikako da ode, kako je njegova vlada ispunila kriterijume „ali ponekad EU lideri ne znaju šta žele“, već i djelovanje aktuelnog predśednika Crne Gore i većine pretendenata na članstvo u novoj vladi.
Ogroman je raskorak između načelnih izjava o strateškim ciljevima Crne Gore predśednika Crne Gore, izjave da će biti predśednik svih građana Crne Gore i onoga što svakodnevno emituje putem izjava ili poteza koje vuče. Počevši od intervjua koji je dao austrijskim novinama u vrijeme izborne šutnje i sadržaja tog intervjua, u kojem je iznio gomilu konstatacija koje prevazilaze njegovo opšte obrazovanje i obavezu da poštuje
Jakov Milatović je egzaktni primjer kako odgovornu funkciju predśednika države moraju obnašati osobe širokog obrazovanja, sa životnim i profesionalnim iskustvom i državničkim pedigreom, a ne obični politički autsajderi
zemlju i sve građane koje reprezentuje. Jakov Milatović je egzaktni primjer kako odgovornu funkciju predśednika države moraju obnašati osobe širokog obrazovanja, sa životnim i profesionalnim iskustvom i državničkim pedigreom, a ne obični politički autsajderi.
KO SU „NAŠI“?
Koje su to naučne i obrazovne kompetencije predśednika Milatovića da građane jedne multietničke i multireligijske države proglasi istim narodom, koji pripada istoj crkvi i jeziku sa Srbijom? Na jednom drugom mjestu, uzdižući Amfilohija Radovića, nazvao je SPC „našom crkvom“? Ko su to ti „naši“? Čija je Islamska zajednica Crne Gore, čija je Barska biskupija, Kotorska biskupija, čija je, konačno, Crnogorska pravoslavna crkva?
Tuđe? Zna li g. Milatović da je Barska (nad)biskupija mnogo starija na tlu Crne Gore od svih drugih crkava? Je li Crna Gora sekularna država i zna li predśednik Crne Gore što to podrazumjeva? Ili mu je uzor Srbija i banalizacija religije i njena zloupotreba u stvaranju retrogradnog društva u kojem
jedna nazadna institucija, kakva je SPC, kontroliše sve pore društva?
Ima li gdin Milatović, kao predśednik Crne Gore, obavezu da poštuje Ustav Crne Gore i zvanični jezik u Crnoj Gori kad govori o „istom jeziku“? On nije više privatna ličnost, posebno ne kad nastupa kao predśednik Crne Gore! Može predśednik sebe poistovjećivati sa nekim Piroćancem, zvati svoj jezik srpskim, privatno se klanjati Joanikiju, ali on ne može u ime čitave Crne Gore govoriti o „istom narodu, istom jeziku i istoj crkvi“!
Kako bi popunio praznine u svom obrazovanju, mogao bi pronaći po internetu tekstove po srpskoj štampi o genetskim istraživanjima na Balkanu sa senzacionalnim naslovima „Srbima Bugari i Rumuni bliži od Crnogoraca“. Vjerovatno je da većina naroda na Balkanu ima slično porijeklo, od istih etničkih zajednica, što starośedelačkih, što doseljeničkih, samo sa različitim procentima, koje je protok vremena i političko organizovanje tokom istorije objedinilo u posebne nacije. Religija i jezik nijesu obilježja koja definišu bilo koju naciju, iako je to u jednom skorijem periodu naše prošlosti bio faktor objedinjavanja. Skoro čitava Južna Amerika govori španskim jezikom, katolici su, a nemaju isti nacionalni identitet. Nijesu isti narod. Očito da je predśednik vaspitavan na velikosrpskim smicalicama o pravoslavlju, slavama i štokavskom jeziku kao okvirima srpskog nacionalnog prostora. U svom nastupu na Javnom servisu svoj nedostatak autoriteta u poznavanju što su vrijednosti i standardi zapadne civilizacije, Milatović je pokušao zamijeniti sa ja - pa ja i tezom kako se on školovao i živio na Zapadu, kao da je dovoljno udisati britanski vazduh i kroz njega usvojiti standarde britanskog društva. Postoji jedna stara izreka za mnoge Balkance: „Seljak u Beč, seljak iz Beča“. Kao da je malo, recimo, Srba koji žive na Zapadu, a podržavaju Putinov režim i agresiju Rusije na Ukrajinu, preziru mnoge slobode i vrijednosti država u kojima rade i obitavaju. Ili onih koji su podržavali Miloševićev režim, kojeg nije, očito, gadljiv ni predśednik Milatović, glede njegovog po-
rodičnog političkog pedigrea. Ovih dana je, recimo, hit otac najboljeg svjetskog tenisera, koji uživa sve blagodeti luksuza zapadnog svijeta, a ima politički i kulturološki profil pripadnika četničkog pokreta iz počasnog stroja srpskom nesuđenom princu, Filipu Karađorđeviću, na Manjači.
ĐE MU MJESTO NIJE Čini se da i neharizmatični predśednik Crne Gore, skorojevićki opčinjen svojom funkcijom na koju ga je izbacio samo sticaj okolnosti, ne pripada drugačijem kulturološkom bekgraundu od navedenog, sudeći po načinu kako je proslavio izbornu pobjedu uz Cecu i „moravac“ i da je bio više gost na dernecima po klubovima na zapadu đe gostuju srpske cajke, nego na koncertima Pearl Jama ili RHCP. Daleko bilo.
Nije ni posao predśednika da pregovara sa Srbijom o dugovima Instituta „Simo Milošević“ prema likvidiranoj banci, tim prije što je neopjevana glupost prebijati potraživanje nepostojeće banke sa uslugama Instituta, jer bez novca od pruženih usluga Institut ne može finansijski opstati. Da ne pominjemo da je posao države da stvara okvire, pravila na tržištu, a ne da preuzima ulogu učesnika i pregovarača u ime menadžmenta. Pa birajte profesionalni menadžment, a ne partijske uhljebe. Takođe, više je nego neprimjereno miješanje predśednika u to koji će politički subjekti sačinjavati vladu. Njegovo je
da dã mandat onome ko ima podršku 41. poslanika i ništa više. Koliko gdin Milatović ne razumije što je demokratija, govori to da on zagovara kao najbolje rješenje kvalifikovanu većinu u formiranju vlade, kako bi ona, po njemu, samostalno mogla da uređuje pravosuđe. Suština demokratije jeste da se postigne konsenzus u društvu oko nosilaca pravosudnih funkcija i svih kontrolnih, nezavisnih tijela u društvu, a ne diktatura većine. Uostalom, nikada koalicija oko DPS-a nije imala kvalifikovanu većinu dok je vladala, pa su postojale institucije. U iščašenoj vizuri pobjednika izbora 2020. godine ispada da je njihov Zakon o tužilaštvu odličan jer kontrolišu tužilaštvo prostom većinom, dok je onaj prije bio loš jer je biran sa 2/3 glasova u parlamentu. EU je nametala Crnoj Gori standarde 3/5 i 2/3 da bi se upravo učili demokratiji i unutrašnjem dogovaranju, meritokratiji a ne partitokratiji.
To što je gdin Milatović u Zagrebu optužio zemlju čiji je predśednik da je bila u vrijeme „bivše vlasti“ besudna zemlja govori o njegovoj nedoraslosti funkciji koju obavlja.
Nisko je i prizemno koristiti međunarodne susrete za međupartijska nadgornjavanja i difamiranje političkih protivnika u zemlji. Mada se može reći da je u jednom dijelu bila besudna, jer su prethodni mitropolit SPC i sama SPC u to vrijeme bile iznad zakona. Čak i kad je u pitanju otvoreni govor mržnje prema „lažnoj vjeri“, „lažnim ljudima“ i drugim narodima i vjerama, ljudima drugačije seksualne orijentacije itd. Ili skrnavljenju sakralne baštine zaštićene zakonom, poput izgradnje ruske crkve u porti Manastira Dajbabe, zaštićenom spomeniku kulture, za što bi u svakoj pravnoj državi dobio osam godina robije, koliko zakon propisuje. Ili upis sakralne zaostavštine bez ikakvog imovinskog pravnog osnova na SPC.
PUT U EU
Posebno je ružno kad o besudnoj zemlji govori čovjek koji je dio vlasti koja je od Crne Gore upravo napravila besudnu zemlju, u kojoj se dnevno krši Ustav, zakoni i administrativna pravila, u kojoj vlada nesmetano nasilje i širenje mržnje, u kojoj je nepotizam i partijsko zapošljavanje pravilo a ne eksces... Crna Gora je u vrijeme
Suština demokratije jeste da se postigne konsenzus u društvu oko nosilaca pravosudnih funkcija i svih kontrolnih, nezavisnih tijela u društvu, a ne diktatura većine. Uostalom, nikada koalicija oko DPS-a nije imala kvali kovanu većinu dok je vladala, pa su postojale institucije
Predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u o tome što će najmanju članicu Ujedinjenih nacija predstavljati najbrojnija delegacija
niti ih smatraju kredibilnim kao dio vlade za bilo kakve pregovore o pristupanju. Besmislene fraze o kolonijalnom odnosu prema Zapadu, miješanju u izbornu volju građana Crne Gore i slično su klasična zamjena teza. Da biste postali član i dobrovoljnog vatrogasnog društva potrebno je proći obaveznu obuku i poštovati pravila koja vam propisuju, a ne da postanete dio jedne tako složene zajednice kakva je EU. Dakle, vi dobrovoljno pristajete da vam neko nameće pravila kako biste postali član. I to može biti samo dobro i ljekovito za crnogorsko društvo, jer je to, izgleda, jedini način da se privedemo poštovanju demokratskih standarda i pravno uređenom društvu. Za nadati se je da građani Crne Gore iskreno žele da budu dio pristojnog, uređenog svijeta, a ne da sa Srbijom iz Evrope traže partnere među autokratijama po Aziji i kojekuda. Mada ni to nije sigurno.
To što je gdin Milatović u Zagrebu optužio zemlju čiji je predśednik da je bila u vrijeme „bivše vlasti“ besudna zemlja, govori o njegovoj nedoraslosti funkciji koju obavlja. Nisko je i prizemno koristiti međunarodne susrete za međupartijska nadgornjavanja i difamiranje političkih protivnika u zemlji
„bivše vlasti“ otvorila sva poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU, postala punopravni član NATO, a to nije moguće sa „besudnom zemljom“. Za razliku od „avgustovskih pobjednika“ iz 2020, koji su Crnu Goru udaljili miljama, ne od pregovora, nego uopšte od pominjanja pregovora sa EU. Kako povezati predśednikovo potenciranje za priključenje Crne Gore u EU i zagovaranje partnerstva sa NATO, sa postavljanjem za savjetnika za bezbjednost čovjeka koji je bio advokat mafijaških klanova i čovjeka sa čvrstim vezama u srpskoj BIA-i i ruskim službama. Ili insistiranje da u vladu uđu oni koji su sušta suprotnost evropskim vrijednostima, pristalice Vučićeve i Putinove autokratske vladavine i agresije Rusije na Ukrajinu?
A zna da ih EU ne žele ni kao sagovornike, ni kao partnere,
Da bi Crna Gora postala pristojno i uređeno društvo, ona mora usvojiti evropske, civilizacijske vrijednosti, bazirane na antifašizmu, ljudskim pravima i slobodama. Ne može Crna Gora birati u vlasti ljude koji ne pripadaju tim vrijednostima i očekivati da postane dio civilizovanog svijeta. Nije Srebrenica samo genocid, već je ona razmeđe između ideologije zla, fašizoidne ideje krvi i tla, ideje o nepodobnoj religiji, naciji, boji kože i civilizacijske ideje antifašizma i liberalnog svijeta slobodnih i ravnopravnih ljudi. Svako ko politički koketira sa onima koji slave Ratka Mladića, Radovana Karadžića i podržavaju zločinačku agresiju Rusije na Ukrajinu izopštava sebe iz tog civilizacijskog kruga. Ne bude li to aktuelni predśednik Crne Gore shvatio ostaće mu samo da komunicira sa Vučićem, Milanovićem, Dodikom, Orbanom i Erdoganom Trenutno najveća stopa inflacije u Evropi je u Turskoj, slijedi Mađarska, pa Srbija. Razmišljajte o tome da li je to slučajnost, ili zakonomjernost? To su zemlje u kojima faktički ne postoje demokratske institucije, slobodni mediji i demokratski izbori. Nije ni Crna Gora daleko od njih, ali je njena inflatorna stopa donekle uslovljena visokom stopom uvoza proizvoda iz Srbije. Pošto svaka ljubav, makar bila i iracionalana, košta, građani Crne Gore će plaćati i nadalje proizvode u marketima skuplje nego kupci u zapadnim zemljama, sa daleko većom kupovnom moći. A slijedi i povećanje akciza na gorivo i povećanje cijena struje u Srbiji, što se mora odraziti na ukupne cijene srpskih proizvoda. Mašala.
PODGORICA - Predsjednik Bošnjačkog saveza u SAD-u Esad Rastoder prokomentarisao je za CDM najavu da će crnogorsku delegaciju na Generalnoj debati 78. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, predvoditi predsjednik države Jakov Milatović, a u njoj će biti i premijer u tehničkom mandatu i rukovodilac Ministarstva vanjskih poslova Dritan Abazović Cirkusijada na Ist Riveru, poručuje Rastoder.
– Kao što znamo, dvije delegacije Crne Gore dolaze na zasijedanje Generalne skupštine UN u Njujorku. Najmanja članica UN stiže najbrojnija dele-
gacija, dolaze tu sve sami lideri mjesnih zajednica u Crnoj Gori. Bahati premijer kojem je davno izglasano nepovjerenje i slučajni predsjednik dovode sa sobom i Paju i Saju na teret crnogorskih poreznika. Boravak u Njujorku crnogorske poreznike za par dana koštaće debelo po džepu, ali, kako se kaže, sve će to narod pozlatiti. Njihovi aktivisti i lobisti i jadne sluge već uveliko lobiraju kod udruženja u dijaspori da se sastanu sa ove dvije delegacije, no izgleda nemaju sreću jer dijaspora ovdje ne želi da se sa njima sretne zvanično, no možda se nađe po neki njihov član, da podnese izvještaj slučajnim i bivšim šefovima – poručuje Rastoder.
Bošnjački savez apelovao je na sve u dijaspori da, kaže Rastoder, ne dozvoli sebi da dočekuje štetočine svoje države i da im ne pridaju nikakvu pažnju. – Sjetimo se prije nekoliko, sada
već bivši premijer je obećao dosta toga (čišćenje Plavskog jezera). Šta bi – slaga kao i obično. Zato, dijasporo, pamet u glavu, ignorišite te nesrećnike – poručuje Rastoder. R. P.
Analitičarke saglasne da aktuelnoj vlasti put Crne Gore ka EU nije prioritet Uljarević i Bajramspahić:
PODGORICA - Mandatar Milojko Spajić tokom pregovora o formiranju nove vlade nije pokazao da su mu evropske integracije primarne, a veće interesovanje nijesu pokazale ni političke partije koje su u pregovore uključene, ocjenjuju sagovornice Gradske RTV Dina Bajramspahić i Daliborka Uljarević. Dug tehnički mandat Abazovićeve vlade, ali i odugovlačenje formiranja nove, kako kažu, negativno utiču na izvještaje o napretku, a, kako dodaju, česta promjena pregovaračke strukture dodatno nanosi štetu.
Iznenađujuće je koliko se učesnici pregovora nijesu ni pretvarali da zajednički rade na onome šta će biti suština funkcionisanja nove vlade, kaže građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić. Sam način na koji su se akteri pregovora bavili ministarstvom evropskih integracija i strukturama koje bi trebalo da rukovode ovim procesom, kako ističe, govori jako puno.
– Način na koji su oni koji vode te pregovore nudili to ministarstvo, pokazujući da im nije mnogo značajno, ali i oni drugi koji su ga odbijali ne smatrajući ga mnogo vrijednim govori sve o tome koliko je u vrhu agende te vlade zaista proces EU integracija, na žalost. Iako su im deklarativno puna usta
EU integracija, kada treba da se radi i kada treba da se napravi detaljan i precizan plan kako će se postizati rezultati, to jednostavno nikoga ne interesuje. Prosto se nije istakao ijedan javni funkcioner koji je pokazao spremnost da preuzme taj resor i da ga kvalitetno
vodi – kaže Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja. Mandataru Spajiću evropske integracije do sada nijesu bile primarne, smatra Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO-a. Ističe da će formiranje novog ministarstva za evropske poslove oduzeti dra-
gocjeno vrijeme u ispunjavanju EU agende. – A mi nemamo vremena za gubljenje. Nas čeka vrlo loš izvještaj Evropske komisije. Nijesmo ni dosad radili kao država i kao institucije da se isprave prethodne ocjene i ako vi još pola godine gubite na onome što je uspostavljanje tih struktura koje će opet biti ograničenog roka bojim se da sami sebi uskačemo u stomak i da nemamo onda šta da tražimo od Brisela zato što mi nijesmo u stanju da elementarne zadatke ispunimo – kaže Uljarević. Ona napominje da bi mnogo korisnije rješenje bilo formiranje posebne kancelarije glavnog pregovarača pri kabinetu premijera.
- Da taj glavni pregovarač faktički bude na svakoj sjednici vlade, da nas upoznaje sa dinamikom ispunjavanja obaveza na putu ka EU, a podsjetiću, evropeizacija nije ništa drugo do demokratizacija društva. I da politički kišobran tom glavnom pregovaraču bude premijer. Jer ovako, ako imamo ministra evropskih poslova koji, vidjeli smo, po nekim definicijama i ranije kada su postojala ta ministarstva postaje i glavni pregovarač, mi činimo tu pregovaračku strukturu strukturno nestabilnom zato što vam se sa svakom vladom mijenja glavni pregovarač – istakla je Uljarević. R. P.
PODGORICA - Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori će od sjutra ponovo porasti, jedanaesti put od početka godine.
Obje vrste benzina biće najvjerovatnije skuplje za jedan
cent, dok će, kako je Pobjedi saopštio generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) Boris Spalević, cijena dizela, prema posljednjim podacima sa berze, najvjerovatnije ipak povećati za tri centa, a
Nova cijena eurosupera 95 bi iznosila
1,66 eura, eurosuper 98 trebalo bi da poskupi na 1,70 eura, a dizel na 1,58 eura
ne za dva, kako su mediji nezvanično najavljivali krajem prošle sedmice.
Nova cijena eurosupera 95 bi trebala da iznosi 1,66 eura, 1,70 eura litar eurosupera 98, a dizela 1,58 eura.
Prije desetak dana eur o -
super 95 i 98 poskupili su po tri centa, a eurodizel jedan cent. Ministarstvo kapitalnih investicija danas će saopštiti konačne cijene. U Crnoj Gori se cijene goriva usklađuju svake dvije sedmice na osnovu berzanskih kretanja cijena naftnih derivata i kursa dolara i eura. Na te iznose se dodaju ostale stavke definisane uredbom o maksimalnim maloprodajnim cijenama naftnih derivata.
Premijer Dritan Abazović nedavno je najavio da će Vla-
da razmotriti mogućnost smanjenja akciza na gorivo, kako bi uticala na smanjenje cijena. Komentarišući poskupljenje goriva i mogućnost smanjenja akciza, Abazović je prošle sedmice najavio dogovor sa ministrom finansija.
Ministar finansija Aleksandar Damjanović je krajem avgusta saopštio da Vlada za sada neće smanjivati akcize na gorivo, uprkos poskupljenju. - Ukoliko bude drastičnijeg poskupljenja cijena u narednom periodu nafte i naftnih
Vlada usvojila izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Pošte Crne Gore za prošlu godinu
PODGORICA - Na kraju prošle godine Pošta Crne Gore imala je 107 zaposlenih više nego na kraju 2021. godine, pokazuje godišnji izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Pošte CG za prošlu godinu, koji je Vlada u tehničkom mandatu usvojila u petak. Ovo državno preduzeće je prošlu godinu završilo u finansijskom plusu od 47.688 eura, što je ipak za 561.902 eura manje nego u 2021. godini.
Na kraju prošle godine ukupan broj zaposlenih u Pošti CG iznosio je 1.126, dok je na kraju 2021. godine Pošta imala 1.019 radnika.
Fali im još radnika
Prema vrsti radnog odnosa, u Pošti je zaposlen 951 radnik na neodređeno vrijeme, i 175 na određeno vrijeme posredstvom agencija za zapošljavanje.
- Do povećanja broja zaposlenih došlo je zbog potreba održanja kontinuiteta poslovanja Pošte CG iz sljedećih razloga: odsustvovanje velikog broja zaposlenih po osnovu bolovanja, po osnovu odlaska zaposlenih u penziju, zbog otkaza i sporazumnih prekida radnog odnosa se umanjio broj zaposlenih, zbog korone i posljedica korone broj je varirao često čak i na dnevnom nivou, i trajao u kontinuitetu sa različitim intenzitetom broja odsutnih –kaže se u izvještaju i dodaje da je razlog povećanja broja radnika i taj što je bilo periodičnih povećanja obima posla zbog novih usluga i ugovora a i zbog povećanja obima posla u turističkoj sezoni.
- Uticaj nepovoljne starosne strukture je takođe djelimično uticao na povećanje broja zaposlenih, posebno kada se radi o novim uslugama sa no-
deriv ata definitivno ćemo ući u razmišjanje da ponovo aktiviramo odluku o smanjenju akciza - rekao je Damjanović krajem avgusta. Razlog je što su, kako je kazao, trenutne cijene goriva na nivou prošlogodišnjih kada je država smanjila akcize. Izmjenama Zakona o akcizama lani je omogućeno Vladi da smanji akcize na gorivo do 50 odsto. Akcize su bile umanjene od 9. maja prošle zaključno sa 27. februarom ove godine. S. P.
di iznosili 8,81 milion eura i bili su za 24,9 odsto veći nego u 2021. godini, a 24,4 odsto veći u odnosu na plan. Ova grupa troškova odnosi se na neto zarade i naknade zarada zaposlenima.
- Trošak zarada zaposlenih angažovanih posredstvom agencija za zapošljavanje u 2022. godini iznosi 1,12 miliona eura i za 32,2 odsto je veći u odnosu na 2021. godinu i za 32,7 odsto u odnosu na plan.
Troškovi ugovora o djelu bilježe pad od 21,7 odsto u odnosu na 2021. godinu – precizira se u izvještaju.
U prošloj godini isplaćena je jedna otpremnina u iznosu 13.359 eura.
Lani su neto troškovi zarada, naknada zarada i lični rashodi iznosili 8,81 milion eura i bili su za 24,9 odsto veći nego u 2021. godini, a 24,4 odsto veći u odnosu na plan, navodi se u izvještaju o radu i finansijskom poslovanju Pošte CG za prošlu godinu
vim aplikacijama i tehnologijama. Zbog svega navedenog i dalje je prisutan problem nedostatka radne snage u osnovnoj djelatnosti Pošte CG – tvrdi se u izvještaju.
U izvještaju se ističe da je veoma značajna i činjenica da je Pošta CG implementirala novi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji ,,koji ima sasvim drugačiju postavku od prethodnih, usklađenu sa savremenim tokovima organizacije poštanskih operatora, razvojno i profitno osmišlje-
nu, pa prema tome zahtijeva i odgovarajuće administrativne kapacitete, zbog čega je takođe moralo doći do povećanja broja zaposlenih u nekim organizacionim djelovima Pošte“. Tokom 2022. godine u penziju je otišlo deset radnika, dok je sporazuma o prestanku radnog odnosa bilo dva.
T roškoV i Zarada Navedeno je da troškovi zarada, naknada zarada i ličnih rashoda iznose 11,08 miliona
eura i veći su za 1,8 odsto u odnosu na 2021. godinu.
- Primjena programa „Evropa sad“ od početka 2022. godine koji predviđa manji teret za poslodavca zbog oslobađanja plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, a s druge strane u korist neto zarade zaposlenih uticala je da su troškovi neto zarada veći, a poreza i doprinosa manji u odnosu na prethodni period –navodi se u izvještaju.
Lani su neto troškovi zarada, naknada zarada i lični rasho-
Troškovi poreza i doprinosa iznosili su 2,27 miliona eura. Ova državna kompanija je lani ostvarila profit od 47.688 eura, to je 92,18 odsto, odnosno 561.902 eura manje nego u 2021. godini kada je Pošta CG bila u plusu od 609.590 eura.
- Ostvareni rezultat poslovanja za 2022. godinu je manji u odnosu na prethodnu godinu i planirane veličine usljed obaveze rezervisanja troškova za naknade zaposlenih u iznosu od 306.686 eura koji su ukalkulisani na osnovu izvještaja aktuara i troškova rezervisanja sudskih sporova koji su ukalkulisani na osnovu izvještaja Službe za pravne poslove, a isti se odnose na sporove iz radnih odnosa (neplaćeni godišnji odmori, prekovremeni rad itd.) – kaže se u izvještaju. Ukupni prihodi Pošte Crne Gore u 2022. godini iznosili su 17,94 miliona eu -
Pošta je u prošloj godini ostvarila ukupno 34,9 miliona usluga, što je dva odsto više u odnosu na 2021. godinu, a na nivou planiranih veličina.
- Ostvareni fizički obim univerzalnih poštanskih usluga u 2022. godini je za jedan procenat veći od ostvarenja iz 2021. godine, a manji za 2,3 odsto od planiranih veličina – kaže se u izvještaju i dodaje da najveće učešće u strukturi obima univerzalnih poštanskih usluga ima fizički obim pismonosnih usluga (99,86 odsto).
- Ostvareni obim komercijalnih usluga veći je za 2,8 odsto u odnosu na 2021. godinu i 1,5 odsto veći u odnosu na plan –dodaje se u izvještaju.
ra i oni su za 7,4 odsto veći u odnosu na 2021. godinu. Sa druge strane, ukupni rashodi ostvareni u prošloj godini iznose 17,91 milion eura i veći su 11,2 odsto u odnosu na 2021. godinu. S. P.
Lani ostvarili 34,9 miliona uslugaPošta Crne Gore
Iz ASP-a poručuju da novoizabrani predsjednik države ne pokazuje senzibilitet prema uštedama u državnoj kasi
Prema podacima MVP-a, Crna Gora trenutno ima 39 diplomatsko-konzularnih predstavništava
za tri mjeseca
potrošili 207.000
eura na putovanja
U državi socijalne pravde, kakvom je Crna Gora propisana njenim Ustavom, ta suma odgovara prosječnom iznosu mjesečnog socijalnog primanja za preko 1.300 materijalno ugroženih porodica, u kojima živi po više članova domaćinstava - kazali su iz ASP
PODGORCA - Kabinet predsjednika države Jakova Milatovića i Generalni sekretarijat Vlade i Kabinet tehničkog premijera Dritana Abazovića za službena putovanja su u protekla tri mjeseca prikazali trošak od oko 207 hiljada eura, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP su naveli da ti troškovi uključuju dnevnice, prevoz, smještaj i druge povezane izdatke na tim putovanjima.
- U državi socijalne pravde, kakvom je Crna Gora propisana njenim Ustavom, ta suma odgovara prosječnom iznosu mjesečnog socijalnog primanja za preko 1,3 hiljade materijalno ugroženih porodica, u kojima živi po više članova domaćinstava - kazali su iz ASP.
Iz te nevladine organizacije u saopštenju su naveli da se može procijeniti da će nepotrebni boravak čak dvije državne delegacije u Njujorku, koje putuju na zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, građane koštati do 100 hiljada eura.
Za taj iznos, kako su rekli, mogu se kupiti najmanje tri posebna kombija za prevoz djece i odraslih sa posebnim potrebama u tri crnogorska grada, što je trenutno jedan od akutnih problema u toj oblasti.
- Kabinet novoizabranog predsjednika države je za tri mjeseca od njegovog stupanja na dužnost po osnovu službenih putovanja prikazao trošak od najmanje 128 hiljada eura, od čega u avgustu čak 98 hiljada eura - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je u junu prikazan trošak od preko 18 hiljada eura, a u julu više od 11 hiljada.
- Ako je suditi po prvim mjesecima rada novoizabranog
PODGORICA - Iznajmljivanje poslovnih prostora za potrebe diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) na godišnjem nivou državu Crnu Goru košta 1,64 miliona eura, pokazuju podaci koje je Pobjedi dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova (MVP).
Odluke o otvaranju novih diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i eventualnoj kupovini prostora za potrebe DKP-a, donosiće se, kao i do sada, prateći plan razvoja diplomatsko-konzularne mreže, vanjskopolitičke prioritete i raspoložive resurse, poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova
predsjednika države izvjesno je da ne pokazuje senzibilitet prema uštedama u državnoj kasi, dok manjinsko-tehnička vlada već mjesecima otvoreno demonstrira totalno rasipništvo novcem građana, te je „glodanje“ javnog novca, nakon pohare od vlada Demokratske partije socijalista, nastavljeno istim tempom - kazali su iz ASP.
Kako su naveli, kada je riječ o Generalnom sekretarijatu i Kabinetu predsjednika Vlade, koji je bez ikakvog političkog legitimiteta duže od godinu, čak su i u avgustu, tokom kojeg su većinski bili na odmoru, uspjeli da troše za službena putovanja, pa je za taj mjesec trošak oko 14,5 hiljada eura.
Iz ASP su dodali da je u julu trošak bio nepunih 14 hiljada eura, a u junu oko 52 hiljade.
- Time trošak ove dvije vladine budžetske jedinice od septembra prošle godine, od kada Abazovićeva Vlada upravlja državom nakon što joj je izglasano nepovjerenje, dostiže iznos od blizu 290 hiljada eura troška za službena putovanja u inostranstvu i zemlji - rekli su iz ASP. Kako su naveli, u septembru prošle godine, kada je Abazović putovao u Njujork na zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, trošak službenih putovanja za taj mjesec je iznosio preko 81 hiljadu eura, dok javne evidencije jasno pokazuju da je odlazak u taj grad odnio više desetina hiljada eura.
- Nakon prošlogodišnje oštre osude javnosti zbog odlaska višebrojne delegacije u Njujork, građani se dobro sjećaju kako je pokušao da im vrijeđa inteligenciju izjavom da je samo taj njegov boravak u Nujorku državi donio 30 miliona - rekli su iz ASP. R.P.
– Crna Gora trenutno ima 39 diplomatsko-konzularnih predstavništava, i to 28 ambasada, šest misija, četiri generalna konzulata i jednu kancelariju - rekli su našoj redakciji iz Ministarstva vanjskih poslova. Iz tog vladinog resora su naveli da objekti diplomatsko-konzularnih predstavništava koji su u imovini države su Ambasada u Belgiji i misija Crne Gore pri Evropskoj uniji (dva DKP-a dijele jedan poslovni objekat), Ambasada u Bosni i Hercegovini, Ambasada u Hrvatskoj, Ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama, Ambasada u Sloveniji, misija Crne Gore pri NATO (u vlasništvu države je dio zgrade NATO-a, gdje se nalaze prostorije ovog DKP-a).
-Za ostala diplomatsko-konzularna predstavništava se iznajmljuju poslovni prostori, ukupno 29 (u dva slučaja se po dva DKP-a nalaze u istom prostoru). Za iznajmljivanje poslovnih prostora za potrebe
DKP-a na godišnjem nivou izdvaja se 1.643.701,77 eura – kazali su iz MVP-a ne precizirajući iznos pojedinačnih renti za diplomatsko-konzularna predstavništva.
Iz Ministarstva vanjskih poslova saopštili su da se u pogle-
Iz Ministarstva vanjskih poslova saopštili su da se u pogledu širenja diplomatsko-konzularne mreže, Vlada Crne Gore od obnove nezavisnosti, opredijelila za izgradnju i širenje mreže dinamikom koja će pratiti ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva, te adekvatnu zastupljenost na geostrateški najvažnijim adresama
Podaci Monteputa
PODGORICA - Kroz tunel Sozina je u periodu od 1. do 7. septembra prošlo 96.630 vozila, većinom automobila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, od početka ove godine tunel je opslužio skoro 2,56 miliona vozila.
U prošloj godini kroz tunel je prošlo 3,07 miliona vozila, 2021. njih 2,61 milion vozila, a u 2020. njih 1,95 miliona.
du širenja diplomatsko-konzularne mreže, Vlada Crne Gore od obnove nezavisnosti, opredijelila za izgradnju i širenje mreže dinamikom koja će pratiti ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva, te adekvatnu zastupljenost na geostrateški najvažnijim adresama. - Ministarstvo vanjskih poslova, vodeći se utvrđenim nadležnostima, koje se ogledaju u predstavljanju Crne Gore u drugim državama i zaštiti interesa države i njenih građana, u kontinuitetu razmatra mogućnosti otvaranja novih DKP-a. Na temelju tog principa, u
prethodnoj godini otvorena je Ambasada u Nizozemskoj, sa sjedištem u Hagu – kazali su iz MVP-a i dodali da je aktuelna potreba aktivnijeg prisustva u skandinavskim zemljama, kao i na afričkom kontinentu. – Odluke o otvaranju novih diplomatsko-konzularnih predstavništava, kao i eventualnoj kupovini prostora za potrebe DKP-a, donosiće se, kao i do sada, prateći plan razvoja diplomatsko-konzularne mreže, vanjskopolitičke prioritete i raspoložive resurse – poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova. S. POPOVIĆ
BAR - Srpski državljanin utopio se juče u Buljarici, kazali su iz OKC-a. U OKC-u nijesu imali više informacija o ovoj nesreći. Po nalogu tužiteljke, tijelo muškarca predato je porodici. r. p.
Saradnica u nastavi na Fakultetu pravnih nauka UDG rekla je da crnogorski obrazovni sistem istovremeno posmatra kao ključni problem i najspasonosnije rješenje za oporavak
PODGORICA - Suštinske
promjene u Crnoj Gori mogu se desiti jedino ukoliko cjelokupnom društvu, a pogotovo onima na pozicijama moći, obrazovanje bude polazna tačka, ocijenila je pravnica Andrea Mićanović
Mićanović, koja je i saradnica u nastavi na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, rekla je da crnogorski obrazovni sistem istovremeno posmatra kao ključni problem i najspasonosnije rješenje za oporavak crnogorskog društva.
– Krenimo od prvog - crnogorski sistem obrazovanja nije postavljen tako da se bavi ličnošću, već se fokusira isključivo na prenos, najčešće suvoparnog znanja - ocijenila je Mićanović u intervjuu agenciji Mina.
Ona je kazala da je vrijednosna dimenzija obrazovnog sistema u Crnoj Gori u velikoj mjeri, ako ne i potpuno, zapostavljena.
Mićanović je ukazala da je skoro petina škola u Crnoj Gori bez pedagoga ili psihologa, koji igraju važnu ulogu u pružanju emocionalne i akademske podrške učenicima.
- Drugo, Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju srednjim školama oduzeta je vaspitna uloga, a predviđeno je da se u osnovnim školama djeca prvo obrazuju, pa onda vaspitavaju - rekla je Mićanović.
Ona je kazala da je, drugim riječima, crnogorski zakonodavac smatrao da djecu treba prvo vaspitavati, pa onda obrazovati samo u predškolskim ustanovama, do svega šeste godine života.
- Treće, čas odjeljenske zajednice u potpunosti je izgubio smisao i često služi kao predah između dva časa, ili za nadoknadu neispredavanog gradiva iz predmeta koji predaje razredni starješina - navela je Mićanović.
Ona je rekla i da građansko obrazovanje, etika, medijska pismenost i logika nijesu obavezni predmeti u osnovnim i srednjim školama.
- A kao izborne predmete vrlo često ih predaje nestručan nastavni kadar, jer je računica sljedeća: važnije je ispuniti normu jednog nastavnika od pravilnog uticaja na razvoj generacija i generacija učenika. Privatni interes, dakle, i ovdje
PODGORICA – Nadležna direkcija, odnosno komisija u okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja nije još dobila zvaničan zahtjev za izdavanje licence za početak rada jetimhane u Rožajama, ustanove čiji je osnivač Islamska zajednica Crne Gore, a naziv je izvedenica iz arapske riječi (jetim) kojom se označava objekat za zbrinjavanje djece bez jednog ili oba roditelja.
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja još nijesu dobili u Rožajama, iz Islamske zajednice, koja je osnivač, ističu
je važniji od društvenog - dodala je Mićanović.
Ona je navela da, ako se i zanemari vrijednosna komponenta obrazovnog sistema u Crnoj Gori, uviđa se da on nije adekvatno podešen ni kada je prenos znanja u pitanju.
- Ex cathedra emitovanje nastavnog sadržaja, kao još dominantna metoda predavanja u Crnoj Gori, čini da učenik vrlo rijetko, ili nikada ne izađe iz cipela pasivnog primaoca informacija od nastavnika kao jedinog izvora znanja, i ne spozna važnost samostalnog logičkog, kritičkog ili kreativnog preispitivanja onoga što mu se saopšti - smatra Mićanović. Ona je rekla da stoga i ne čudi što je Crna Gora godinama unazad među posljednjima na listi rezultata PISA testiranja, koji uzalud vrlo jasno ukazuju na to da učenici u Crnoj Gori nijesu sposobni da primijene znanje i vještine u realnim životnim situacijama, već se uglavnom fokusiraju na memorisanje činjenica.
- Zbog svega navedenog i još mnogo toga za šta ovom prilikom nije bilo dovoljno prostora, obrazovni sistem u Crnoj Gori je problem. Ako tome dodamo da jedino društvo koje vrednuje obrazovanje postavlja temelje za napredak, onda nije teško zaključiti da je crnogorski obrazovni sistem ključni problem našeg društva - navela je Mićanović. Ona je ukazala da, obrnuto, ono što je ključni problem može se razumjeti i kao najspasonosnije rješenje.
- Pa stoga vjerujem da se suštinske promjene u Crnoj Gori, kakve priželjkujemo decenijama unazad, mogu desiti jedino ukoliko nam kolektivno, a pogotovo onima na pozicijama moći, obrazovanje bude polazna tačka - istakla je Mićanović. r.p.
– Direkcija za razvoj usluga i stručni nadzor nad ustanovama socijalne i dječje zaštite u okviru Ministarstva rada i socijalnog staranja nije, osim putem medija, upoznata sa uspostavljanjem usluge smještaja u ustanovu djeteta bez roditeljskog staranja, djeteta čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama i djeteta sa smetnjama u razvoju, djeteta i mladog lica u ustanovu u opštini Rožaje. Takođe, u tom smislu, Komisija za izdavanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite nije dobila zahtjev za izdavanje licence za ovu uslugu –odgovorili su iz Ministarstva na upit Pobjede povodom završetka jetimhane koji je svečano obilježen 22. avgusta. Podsjećaju da taj resor izdaje licence za obavljanje djelatnosti u oblasti socijalne i dječje zaštite, a na osnovu člana 130 stav 1 Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti „pružalac usluge je dužan da prije početka rada pribavi licencu za obavljanje djelatnosti“.
Što je interes djeteta
Nijesu iz Ministarstva precizirali da li za ustanovu ovog tipa, s obzirom da je osnivač vjerska zajednica, ima startnih zakonskih prepreka na šta je još 2019. godine, kada je postavljen kamen temeljac za jetimhanu, ukazao zaštitnik ljudskih prava i sloboda u okviru postupka pokrenutog na sopstvenu inicijativu.
Tada je ombudsman, na osnovu sprovedenog ispitnog postupka, ocijenio da započete aktivnosti izgradnje doma za djecu bez roditeljskog staranja, „nijesu u skladu sa važećim propisima i strateškim dokumentima Crne Gore i ne odražavaju najbolji interes djeteta“.
Ombudsman je ujedno, u svom mišljenju, preporučio tada Opštini Rožaje - da intenzivira aktivnosti na izradi lokalnog plana razvoja socijalne i dječje zaštite i da u budućim slučajevima prilikom donošenja odluka o učešću u razvoju usluga socijalne i dječje zaštite „vodi računa o strateškim opredjeljenjima države“.
Objekat jetimhane u Rožajama, sagrađen uz podršku Kuvajta, kako su pojasnili iz
Na pitanje da li postoji slični koncept ustanove poput jetimhane Fuad Čekić iz Islamske zajednice je kazao da za region pouzdano ne zna, ali da u
Nijesu iz Ministarstva precizirali da li za ustanovu ovog tipa, s obzirom da je osnivač vjerska zajednica, ima startnih zakonskih prepreka na šta je još 2019. godine, kada je postavljen kamen temeljac za jetimhanu, ukazao zaštitnik ljudskih prava i sloboda u okviru postupka pokrenutog na sopstvenu inicijativu. Tada je ombudsman, na osnovu sprovedenog ispitnog postupka, ocijenio da započete aktivnosti izgradnje doma za djecu bez roditeljskog staranja
„nijesu u skladu sa važećim propisima i strateškim dokumentima Crne Gore i ne odražavaju najbolji interes djeteta“
Islamske zajednice nije počeo da radi, već da su obezbijedili infrastrukturne i materijalne pretpostavke, a predstoji prikupljanje odobrenja i ispunjavanje uslova, koje shodno pozitivnom zakonodavstvu u ovoj oblasti treba da ispune.
To je Pobjedi saopštio generalni sekretar Islamske zajednice Fuad Čekić – Otvaranje je značilo završetak radova, odnosno da je objekat gotov. Odmah poslije toga smo obavili preliminarne razgovore sa predstavnicima Ministarstva
rada, da bi vidjeli kako ide proces licenciranja i koje mogućnosti u sistemu za jedan ovakav objekat postoje. Mi smo na početku procesa koji se odnosi na usklađivanje sa onim što predviđa zakonodavstvo – kazao je Čekić.
inicijativa i propozicije
Prema riječima generalnog sekretara IZ, osnivanje ove ustanove temelji se na zahtjevima pripadnika te vjerske zajednice iz koje im je stizalo „sve više upita za zbrinjavanje siročadi“. – Dakle, u tom pogledu smo završili materijalni, odnosno infrastrukturni dio zgrade, ostale su neke sitnice da se finiširaju. A sada u zakonskoj proceduri da vidimo da li je sve po standardima – naveo je Čekić.
On je podsjetio da je i međusobnim ugovorom Islamske zajednice i države Crne Gore definisano i načelna jurisdikcija IZ za uspostavljanje ustanova karitativnog tipa, ali da je to šire postavljena norma čiju primjenu u praksi svakako treba temeljiti na primjeni konkretne važeće normative u ovoj oblasti.
Evropi postoje odavno.
- Katolička crkva godinama baštini ovakve ustanove u cijeloj Evropi – naveo je Čekić. On je ukazao da IZ planira
da sarađuje sa Ministartsvom rada i socijalnog staranja i da od njih očekuju i konkretne prijedloge za smještaj djece, te da vjerski aspekt ili kontekst
neće biti prioritetni fokus, odnosno da ustanova neće imati rezerve prema djeci različitih konfesija. - Suštinski, smatram da će zakonska regulativa nalagati nešto tako. Ali vidjećemo u saradnji s njima kako će ići dalje – kazao je Čekić.
IZ ističe da ustanova neće imati rezerve prema djeci različitih konfesijaAndrea Mićanović
dobili zahtjev za licenciranje objekta sirotišta-jetimhane ističu da će ispoštovati sve procedure
– U tom dijelu ugovornog ne vidimo da ima išta sporno u odnosu na ono što smo dogovorili sa državom. Pojedinosti ćemo definisati u skladu sa pozitivnim zakonodavstvom – kazao je Čekić.
Naveo je da na osnovu preliminarnih razgovora sa predstavnicima Ministarstva, od kojih su, kako kaže, dobili uslove koje treba da ispune, nijednog momenta nije ukazano na potencijalne prepreke.
– Kazali su da postoje standardi koje treba ispuniti. Ovih dana ćemo prikupljati potrebnu dokumentaciju, ako bude sve kako treba ne vidimo da postoji zabrana kategoričkog tipa, da ne mogu vjerske zajednice da se bave time. Kao osnivač ćemo da prilagodimo sve ono što je potrebno, od uslova rada do licenciranih stručnjaka, da država ima potpuni nadzor nad radom te ustanove – kazao je Čekić.
USTANOVE NE MORAJU BITI DRŽAVNE
Iz Ministarstva su Pobjedi kazali da Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti nije ograničeno da ustanove ovog tipa moraju biti državne.
– Shodno navedenom zakonu pružalac usluge je ustanova, drugi oblik organizovanja i fizičko lice, za koju nadležni organ državne uprave utvrdi da ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite i izda licencu za obavljanje djelatnosti. Licenca je javna isprava, kojom se potvrđuje da pružalac usluge ispunjava utvrđene uslove i standarde za pružanje određenih usluga u oblasti socijalne i dječje zaštite. Dakle, shodno pozitivnim propisima pružanje usluge za ovu kategoriju korisnika nije rezervisano samo za pružaoce usluga čiji je osnivač država – naveli su iz Ministarstva.
Na taj način, kako kažu, obezbjeđuje se jedan od principa socijalne i dječje zaštite pluralizam usluga i pružalaca usluga socijalne i dječje zaštite koje
obavljaju i organizacije civilnog društva i druga pravna i fizička lica, pod uslovima i na način propisanim zakonom.
ŠTO JE POTREBNO
ZA LICENCU Iz Ministarstva su saopštili proceduru i red poteza koje pružalac usluga, odnosno onaj ko to planira, mora da ispuni prije dobijanja licence.
Tako je članom 3 Pravilnika o bližim uslovima za izdavanje, obnavljanje, suspenziju i oduzimanje licence za obavljanje djelatnosti socijalne i dječje zaštite („Sl. list CG“, br. 38/18, 76/19, 16/21 i 84/21), propisano je da zahtjev za izdavanje licence podnosi pružalac usluge organu državne uprave nadležnom za poslove socijalnog staranja.
Uz zahtjev se prilaže rješenje da je pružalac usluge upisan u odgovarajući registar; zatim akt o osnivanju; statut; akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta; licenca za rad za stručne radnike; ugovor o radu ili drugi ugovor zaključen sa stručnim saradnikom i saradnikom.
Pored toga traži se da se navede osnov prava korišćenja objekta i skica prostora u kojem se pruža usluga; program pružanja usluge (broj korisnika, procjena, planiranje i aktivnosti za pružanje konkretne usluge); procedure koje pružalac usluge obezbjeđuje u skladu sa propisom kojim se uređuju bliži uslovi za pružanje i kori-
Licenca je javna isprava kojom se potvrđuje da pružalac usluge ispunjava utvrđene uslove i standarde za pružanje određenih usluga u oblasti socijalne i dječje zaštite. Dakle, shodno pozitivnim propisima pružanje usluge za ovu kategoriju korisnika nije rezervisano samo za pružaoce usluga čiji je osnivač država – naveli su iz Ministarstva
Generalna sekretarka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju smatra da je „odliv mozgova“ koji region trpi veliki problem
PODGORICA - U Jugoistočnoj Evropi, uprkos ohrabrujućim dostignućima, potreban je veći napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobodi medija i bezbjednosti novinara, poručila je generalna sekretarka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Helga
Marija Šmid
Šmid je u intervjuu agenciji
Mina kazala da je Crna Gora postigla napredak u razvoju demokratskih institucija i oblastima dobrog upravljanja i slobode medija, ali da još treba da se radi.
ve predsjedavaju organizacijom, predstavljaju domaćine terenskih misija i integralne partnere u izgradnji bezbjednosti u čitavom regionu OEBS-a – istakla je Šmid.
Kao organizacija, kako je naglasila, ponosni su što su doprinijeli izuzetnom napretku koji je region postigao, između ostalog, u izgradnji stabilnih demokratskih društava i snažnijih institucija, jačanju vladavine prava i očuvanju slobode medija.
– Sve uz doprinos hiljada predanih kolega iz OEBS-a, većinom iz samog regiona – dodala je Šmid.
Napredak, kako je rekla, nije jednostavan proces.
-Nikada nije ni bio – ali mi smo posvećeni nastavku saradnje sa vlastima u sprovođenju reformi koje će biti od koristi svim građanima - poručila je Šmid.
Ona je naglasila da ostaje optimista u pogledu budućnosti tog regiona.
šćenje usluge, kao i normativi i minimalni standardi usluge za koju se podnosi zahtjev za izdavanje licence (proceduru o posjetama i sprečavanje ulaska neovlašćenih lica). Neophodno je, navode, dostaviti i planirane procedure za nadzor pri obavljanju dnevnih aktivnosti i ulasku i izlasku korisnika; procedure zaključavanja ulaznih vrata tokom noći i u visoko rizičnim situacijama; proceduru o primjeni neophodnih mjera u cilju sprečavanja korisnika od povređivanja, samopovređivanja i nanošenja materijalne štete i proceduru o mjerama i aktivnostima u slučaju incidentnih događaja koji mogu ugroziti njegovu bezbjednost i život; dokaz o uplati administrativne takse, saglasno zakonu.
- Pored prethodno navedenih dokaza pružalac usluge smještaja u ustanovu, prihvatilišta, svratišta i dnevnog boravka, dužan je da dostavi i: popis opreme, dokaz o obezbijeđenim sanitarno-tehničkim i higijenskim uslovima za rad; stručni nalaz, odnosno izvještaj o izvršenim pregledima i ispitivanjima sredstava za rad sa ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu; i dokaz o ispunjenosti uslova zaštite od požara - precizirali su iz Ministarstva.
Čekić iz Islamske zajednice naglašava da će akcenat biti na adekvatnim uslovima, odnosno da korisnici uživaju puni kapacitet koji objekat pruža. Preliminarna procjena je da u ustanovi može biti mjesta za 30 djece.
- Na početku smo procedure za koju će biti potrebno nekoliko mjeseci. Imamo stvarnu želju da sve dovedemo na nivo najboljeg mogućeg standarda - zaključio je Čekić. I. PERIĆ
- Crna Gora je aktivan i konstruktivan partner OEBS-a i zagovornik saradnje i stabilnosti u cijelom regionu – rekla je Šmid, koja je u petak završila prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori, tokom koje se sastala sa visokim državnim zvaničnicima i predstavnicima organizacija civilnog društva.
Terenski rad OEBS-a, kako je navela, u regionu je po-
čeo prije više od 30 godina, u vrijeme kada je region još
– Danas se, na sreću, mnogo tosnažnu ulogu u OEBS-u – čije drža-
Ipak, kako je kazala, Jugoistočna Evropa nastavlja da se suočava sa složenim izazovima, koji su često pogoršani širim geopolitičkim kontekstom. – Uprkos ohrabrujućim dostignućima tokom godina, potreban je veći napredak u ključnim oblastima, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija i bezbjednost novinara – poručila je Šmid.
Ona je navela da je, s obzirom na tu pozadinu, „odliv mozgova“ koji region trpi zabrinjavajući.
– Dodatno, duboko sam zabrinuta zbog porasta slučajeva nasilja nad ženama – kazala je Šmid.
Helga Marija Šmid
- Tokom putovanja i posjeta terenskim misijama u Jugoistočnoj Evropi, više puta sam bila impresionirana i ohrabrena mnogim primjerima građana i građanki koji su izabrali da sarađuju, uprkos nacionalnim i administrativnim podjelama, za dobro svojih zajednica i svoje zemlje - dodala je Šmid.
Ona je poručila da će nastaviti da podstiču taj konstruktivan pristup.
-Posjetila sam i sklonište za žene u Podgorici, jer su nam nedavni događaji u regionu pokazali da je hitno potrebno uložiti više napora da se obezbijedi zaštita žena u nevolji i spriječi nasilje u porodici - navela je Šmid.
Ona je istakla da civilno društvo radi ogroman posao na tom polju i poručila da mogu da računaju na stalnu podršku OEBS-a.
Šmid je rekla da je ponosna na odličnu saradnju koju Misija OEBS-a u Crnoj Gori ostvaruje sa ministarstvima i ključnim državnim institucijama, poput Skupštine, Državne izborne komisije, Agencije za elektronske medije, Forenzičkog centra i ombudsmana. R. D.
Povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava
PODGORICA - Specijalista psihijatrije dr Branka Purlija kazala je da efikasna prevencija suicida zahtijeva saradnju između različitih stručnjaka: psihijatara, psihologa, socijalnih radnika i obrazovnih institucija. Takođe je ključno, ističe ona, uključivanje zajednice, porodice i prijatelja u proces podrške. Purlija je, povodom Svjetskog dana prevencije samoubistava, rekla da je suicid jedna od najozbiljnijih i najtragičnijih tema sa kojom se psihijatri često srijeću.
- Samoubistvo je jedan od ishoda uzrokovan kombinacijom duševne boli, mentalnog poremećaja i socijalnih okolnosti. Suicid predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti širom svijeta, čija je prevenci-
ja od ključnih izazova u oblasti mentalnog zdravlja - navela je Purlija.
Iako je teško identifikovati jedinstven uzrok suicida, postoje, kaže ona, mnogi poznati faktori rizika. Među njima se izdvajaju prethodni pokušaji samoubistva, porodična istorija suicida, mentalni poremećaji poput depresije i anksioznosti, zloupotreba supstanci, izolacija i stigmatizacija. Osim toga, Purlija napominje da socio-kulturni, ekonomski i okolinski faktori takođe mogu igrati ulogu.
- Osim mentalnih poremećaja, socijalne okolnosti kao što su gubitak posla, razvod ili smrt voljene osobe mogu povećati rizik od suicida. Psihijatri rade sa pacijentima kako bi identifikovali i obradili ovu bol kroz terapiju i lijekove. Nastojimo razumjeti cjelokupnu sliku života pacijenta kako bi pružili
sveobuhvatnu podršku - dodala je ona.
Rana identifikacija simptoma i znakova upozorenja, ističe Purlija, može biti ključna u prevenciji suicida.
- Ljudi koji razmišljaju o samoubistvu često pokazuju promjene u ponašanju, povlačenje iz socijalnih interakcija, izražavaju osjećaj beznadežnosti ili verbalizuju svoje samoubilačke namjere. Psihijatri i drugi zdravstveni radnici imaju ključnu ulogu u prepoznavanju ovih znakova i pružanju odgovarajuće intervencije. Redovni pregledi, edukacija o mentalnom zdravlju i destigmatizacija duševnih poremećaja mogu pomoći u smanjenju broja samoubistava - kazala je ona. Prema njenim riječima, za mnoge osjećaj duševne boli može biti nepodnošljiv. R.
Publika na FIAT-u večeras u 20 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu moći će da pogleda predstavu „Nesporazum“, koju je prema tekstu Albera Kamija na scenu postavio Damjan Pejanović
Nakon toga, u 21.30 sati u KIC-u „Budo Tomović“ biće izvedena predstava „Četiri“, koja dolazi iz Poljske. „Četiri“ je niz scenskih kompozicija za četiri naga ženska lika, pokret, prostor, zvuk i svjetlost.
drugi put da se „Gaja“ izvodi, nakon što je u junu imala premijeru u Italiji.
Ono što me iznenadilo jeste da je stvarnost mnogo gora i lošija od bilo koje distopije koju možemo da zamislimo. Stvarnost je postala mnogo strašna poslije kovida, rata u Ukrajini – kazala je Agata Tomšič
PODGORICA – Kraj svijeta će doći na opšti aplauz mudraca koji misle da je to šala – možda je i replika koja najbolje portretiše sve ono što donosi italijanska predstava „Gaia“, izvedena u subotu veče u KIC-u „Budo Tomović“, u okviru takmičarske selekcije 38. izdanja FIAT-a. Predstava, nastala po ideji i konceptu Davida Saka i Agate Tomšič, iako je u središtu priča o klimatskim promjena-
ma, suštinski je priča o ljudima – međusobnim odnosima, (ne) svijesti i individualizmu, kao najizraženijoj karakternoj crti ljudi savremenog doba.
IGRA
U igri tame, sa tek naznakama svjetla, kao akcenta na sve ono što je uznemirujuće čuti, a tek živjeti, Agata Tomšič iznosi priču o majki neba i mora, noći i dana – kako je boginja Gaja opisana u teoriji Džejmsa Lavloka. Od postanka onog što
U Nišu završen festival „Teatar na raskršću“
PODGORICA - Predstava „Pokojnik“, koju je po tekstu Branislava Nušića režirao i adaptirao Egon Savin u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu iz Tivta, dobila je nagradu za najbolju scenografiju na četvrtom Festivalu drame i pozorišta „Teatar na raskršću“ koji je održan u Nišu.
- Vesna Popović osvojila je nagradu za najbolje scenografsko rješenje u predstavi „Pokojnik“ Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu iz Tivta. Vješto poigravajući prostranu perspektivu, kolorit, kao i prevođenje eksterijera u unutrašnjost i obrnuto, iskusno potcrtava karakter komedijskog mentaliteta - navodi se u obrazloženju žirija.
O nagradama je odlučivao ži-
ri u sastavu: predsjednik Vasil Vasilev, urednik i upravnik Narodnog pozorišta „Ivan Vazov“ u Sofiji, prof. dr Nenad Novaković , stručnjak za elektronske medije i menadžment u kulturi (BiH), Irena Šarović, balerina, koreografkinja i diplomirana dramaturškinja (Srbija), dr Milica Bajić-Đurov, scenografkinja i kostimografkinja (Srbija) i Dušan Kovačević, glumac i producent (Crna Gora).
U predstavi „Pokojnik“ igraju: Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Nada Vukčević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Stefan Vuković, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Radmila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović R. K.
mi poznajemo, kao istorijski igrokaz, do androida i robota. Uz nesumnjivo teške činjenice koje se predočavaju, u susretu šestom masovnom izumiranju, nijesmo svjesni da smo uveliko u plamenu koji smo sami zapalili – zbog toga i odzvanja pitanje da li je ovo zaista naš najmračniji čas. I bez banalnih zalaženja i podilaženja bilo čemu „Gaia“ propituje sisteme, vlade, kolektive i pojedince. Ipak, ono što predstavi daju posebnu notu jačine jeste učešće i
mladih polaznika škole glume Arlekin, Dramskog studija Prazan prostor, te sudenata FDU Cetinje. Uz pozive na buđenje, te činjenicu da nam je više od nade potrebna akcija, jasno se referiše na probleme koji su i u nama. Zbog toga i oni jasno govore da konstantno trčimo u nedogled, u budućnost za koju ne znamo da li nas čeka. Trčimo za novcem, koji nas u krajnjem ne može spasiti.
A kako je Agata Tomšič objasnila nakon predstave, ovo je
- Ovo je prvi put da upoznajemo drugu publiku. Projekat je zamišljen tako da bude izvođen na italijanskom i engleskom jeziku, da u svako mjesto u koje dođemo uvijek izvođenju prethode radionice, te da na taj način u predstavu uključimo građane, mlade glumce i aktiviste iz zemlje u kojoj se nalazimo. Uvijek je nekako drugačije, posebna razmjena iskustva sa ljudima, sa kojima u krajnjem, dijelim i pozornicu. To mi pomaže i da shvatim kako ljudi u zemlji u koju dolazim razumiju i teme o kojima predstava govori. Večeras sam imala divno iskustvo, publika je sjajno reagovala, aplaudirala više puta, čak i prije kraja izvedbe – objasnila je Tomšič.
STVARNOST
Scena je sve vrijeme većinom u mraku, kako je objasnila, najviše zbog toga što su željeli da ljudima daju vrijeme da razmišljaju.
- Ali i da donesemo poentu onog što je boginja Gaja učinila za planetu. Zanimljivo, malo prije naše premijere u Italiji, regija iz koje dolazimo bila je suočena sa poplavama i to je promijenilo način na koji smo mi promišljali ovu predstavu, ali i to kako je publika reagovala na nju. Bila je to velika katastrofa, svi smo
Dodjelom nagrada završen Venecijanski filmski festival
VENECIJA - Film „Poor Things“ (Jadnici), drama čiju režiju potpisuje Jorgos Lantimos, pobjednik je ovogodišnjeg Venecijanskog filmskog festivala, najbolja glumica je Kajli Spin, a najbolji glumac Piter Sarsgard.
Titulu najbolje ženske i muške uloge ponijeli su američki glumci. Kajli Spin osvojila je Copa Volpi za ulogu bivše žene kralja roka Elvisa Prislija u filmu „Priscilla“. Piter Sarsgard proglašen je najboljim glumcem za ulogu u porodičnoj drami „Memory“ (Sjećanje).
Srebrnog lava osvojio je film „Evil Does not Exist“ (Zlo ne postoji), zagonetna ruralna drama koju je režirao Japanac Riusuki Hamaguči Svečanost zatvaranja Venecijanskog filmskog festivala obilježio je 11 dana dug filmski maraton koji ove godine nije bio popraćen uobičajenim defileom filmskih zvijezda koje zbog dugotrajnog štrajka glumaca u Holivudu nijesu došle promovisati svoja ostvarenja, piše Rojters
bili u kućama, a voda svuda oko nas. Stvarnost je mnogo jača od bilo čega što mi na sceni možemo da pokažemo. Ali u jednu ruku to je bilo i inspirativno za izvođenje – ispričala je Tomšič. Cilj ovog projekta, kako je objasnila Tomšič, jeste da ono što se radi i pokazuje na sceni promijeni razmišljanje, utiče na bar jednog pojedinca.
- Mi smo svjesni da se ove teme drugačije reflektuju i imaju različita značenja u svim zemljama. Na primjer, u Evropi postoje države poput Luksemburga koje u prva dva mjeseca godine potroše više električne energije nego druge zemlje tokom cijelih 12 mjeseci. Način na koji se nosimo sa ovim pitanjima je različit, ali važno je da ljudi reaguju na njih jer je ovo naša stvarnost – rekla je ona.
Kada je počela da piše ovaj tekst , bavila se različitim istraživanjima i došla do brojnih podataka.
- Ono što me iznenadilo jeste da je stvarnost mnogo gora i lošija od bilo koje distopije koju možemo da zamislimo. Stvarnost je postala mnogo strašna poslije kovida, rata u Ukrajini. Ali nekako smo se navikli na te katastrofe, ali voljeli bismo da ova predstava bar malo utiče na ljude i na misao da ako ništa, možemo da budemo malo humaniji –jedni prema drugima, te svijetu koji nas okružuje – ocijenila je Tomšič. S. VIŠNJIĆ
ja biće tek prva koja će pastirekao je.
Među drugim nagradama ističu se posebna nagrada za film
a prenosi Hina. Glumci i scenaristi traže da striming servisi i filmski studiji poboljšaju njihove ugovore i ograniče korišćenje vještačke inteligencije (IA).
Primajući nagradu glumac Sarsgard upozorio je upravo na tu prijetnju upozorivši da AI mo-
ra biti obuzdan jer će posljedice biti goleme, daleko veće od filmske industrije Holivuda.
- Cijelo iskustvo ljudskog života biće predano u ruke mašine i osam milijardera koji ih posjeduju. Dakle, ako izgubimo ovu bitku u štrajku, naša industri-
„Green Border“ (Zelena granica), vrlo težak film o migrantima blokiranim na poljsko-bjeloruskoj granici u režiji Poljakinje Agnješke Holand. Najbolji reditelj je Italijan Mateo Garone za film „Me Captain“ (Ja kapetan), još jedan dirljiv film o migrantima koji prati tinejdžere iz Senegala dok prolaze afričkim tlom u nadi da će stići do Evrope. Mlada zvijezda filma Sidou Sar dobitnik je nagrade za najboljeg mladog glumca/glumicu. Nagradu za najbolji scenario osvojili su Giljermo Kalderon i Pablo Laran za skript „El Conde“ (Grof), satirički film o čileanskom diktatoru Augustu Pinočeu R. K.
„Pokojniku“ nagrada za scenografiju
italijanske predstave „Gaia“ nastavljena takmičarska selekcija FIAT-a
„Četiri“
PODGORICA - Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, nastao transformacijom Centra savremene umjetnosti Crne Gore, pored popularizacije umjetnosti, dovođenjem referentnih svjetskih imena, ima misiju i da promoviše savremenu crnogorsku umjetničku scenu u svijetu.
Dok se čeka raspisivanje konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje muzeja, rad će se prilagoditi kapacitetima koje trenutno ima.
Tako će se najveći broj izložbi održavati u Dvorcu Petrovića i u galeriji muzeja (nekadašnja galerija ,,Centar“), predavanja i radionice će uglavnom biti locirane u Perjaničkom domu, dok će u Botaničkoj bašti najvjerovatnije biti „open space“ u kojem će biti smješteni kustosi muzeja.
Direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Vladislav Šćepanović u razgovoru za Pobjedu najavljuje da će ova ustanova dovoditi umjetnike koji su međunarodno afirmisani, a biće i mjesto promocije, ali i analize savremene crnogorske umjetničke scene. Ideja je i da se u budućnosti otvori muzejski radio i televizija.
Šćepanović za naš list govori o programskoj koncepciji i strategiji razvoja muzeja, svjetskim imenima koja će se predstaviti, planovima u cilju promocije Crne Gore na svjetskom planu...
POBJEDA: Nedavno ste postavljeni na funkciju direktora Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore. Kakva će biti strategija razvoja i programska koncepcija muzeja?
ŠĆEPANOVIĆ: Strategija razvoja muzeja će ići u pravcu šire promocije savremene umjetnosti u društvu. To ćemo sprovoditi kroz kvalitetne programe, predavanja, radionice, naučne skupove, javna vođenja kroz izložbe, izdavačku djelatnost i ostale aktivnosti. Dovodićemo umjetnike koji imaju međunarodnu afirmaciju i koji su već postigli značajne uspjehe izlažući na velikim svjetskim izložbama i u referentnim galerijama i muzejima. Takođe, vidim muzej kao mjesto promocije, ali i analize savremene crnogorske umjetničke scene. Muzej će raditi na prezentaciji nacionalne umjetničke prakse i teoretske misli, ali i na stvaranju uslova za promociju savremene crnogorske umjetnosti širom svijeta. Mi smo već krenuli da radi-
Uveliko se radi na programu za narednu godinu, sa projekcijom na 2025. i 2026. godinu. Trenutno smo blizu kraja pregovora da početkom sljedeće godine dođe islandski umjetnik Erro. On je veliko svjetsko ime - istakao je Vladislav Šćepanović
mo na tom polju, a pun uspjeh u realizaciji te ideje ostvarićemo sa novom zgradom muzeja koja će biti značajan oslonac za promociju crnogorske umjetnosti širom svijeta. Ideja je da se u budućnosti otvori muzejski radio i televizija kako bi vršili edukaciju društva i promovisali sadržaje vezane za savremenu umjetnost, ali i za kulturu generalno, jer je to polje preduslov za svaki drugi razvoj društva.
POBJEDA: Možete li najaviti program koji će obilježiti početak rada muzeja? Da li su već sada poznata inostrana imena koja će se predstaviti domaćoj publici?
ŠĆEPANOVIĆ: Jedna od misija Muzeja savremene umjetnosti je da popularizuje savremenu umjetnost dovođenjem referentnih svjetskih imena i kroz različite izložbene i edukativne programe približi je crnogorskim građanima. Uveliko se radi na programu za narednu godinu, sa projekcijom na 2025. i 2026. godinu. Trenutno smo blizu kraja pregovora da početkom sljedeće godine dođe islandski umjetnik Erro
On je veliko svjetsko ime na polju moderne i savremene umjetnosti i njegova karijera traje decenijama na svjetskoj umjetničkoj sceni. Takođe i blizu smo dogovora da za drugu polovinu godine imamo izložbu Kiki Smit, velike svjetske umjetnice sa kojom sam imao priliku da izlažem na Venecijanskom bijenalu. Upravo tada, oduševljen njenim radom, pomislio sam da bi bilo značajno, prije svega zbog mladih generacija, ali i svih ostalih, predstaviti njenu umjetnost na ovim prostorima. I na moju radost, uskoro bi u Crnoj Gori trebalo da bude njena ozbiljna muzejska izlož-
POBJEDA: Da li ste upoznati sa negodovanjem određenog dijela stručne javnosti zbog transformacije Centra savremene umjetnosti u muzej? Da li smatrate da je za proces transformacije bilo potrebno više vremena?
ŠĆEPANOVIĆ: Naravno da nije, ovo je bilo krajnje vrijeme. Nalazimo se u 2023. godini, a Crna Gora do sada jedina u Evropi nije imala Muzej savremene umjet-
ba. Osim njih imaćemo i izložbu Maje Smrekar, umjetnice koja se bavi najsavremenijim umjetničkim praksama, spojem biološke i visoko tehnološke umjetnosti. Predavanje ove veoma kvalitetne, ali i kontraverzne slovenačke umjetnice moći čete čuti već krajem septembra, a to će predavanje biti uvod za njenu samostalnu izložbu u muzeju. Takođe izdvojio bih i izložbu Šejle Kamerić, bosanske umjetnice sa respektabilnom međunarodnom karijerom, koja će se održati u septembru sljedeće godine. Radimo i na drugim programima, ali o njima ne bih obavještavao medije dok ne dobijemo barem preliminarne potvrde.
POBJEDA: Jedan od ciljeva muzeja je i promocija savremene crnogorske umjetničke scene u svijetu. Na koji način će se to odvijati?
ŠĆEPANOVIĆ: Na strategiji se radi, ali postoje okviri u kojima će se strategija kretati, ali i sprovoditi. Prvi je korak da se detaljno ispita šta Crna Gora danas ima kada je savremena umjetnost u pitanju. Iz tog razloga kustosi Muzeja savremene umjetnosti će obići ateljea svih savremenih umjetnika u Crnoj Gori. Zatim ćemo na osnovu prikupljenog materijala izvršiti analizu savremenog vizuelnog stvaralaštva i napraviti izložbu u muzeju koja će biti prikaz najvažnijih dostignuća na umjetničkom polju. Tu će izložbu pratiti naučni i stručni tekstovi koji će iz ugla teorije analizirati našu umjetničku scenu. Takav materijal ćemo uobličiti u jednu reprezentativnu publikaciju i to će biti osnova kada budemo pregovarali o ozbiljnoj prezentaciji crnogorske savremene umjetnosti u svije-
POBJEDA: Kada će biti raspisan konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Muzeja savremene umjetnosti? O kojoj lokaciji je riječ i ko će imati pravo učešća na njemu?
ŠĆEPANOVIĆ: Što se konkursa tiče, očekujemo raspisivanje ovih dana. Muzej je uradio projektni zadatak, obezbijeđeno je zemljište na mjestu na kojem je bila nekadašnja kasarna ,,Morača“, pozvana su i velika svjetska imena iz savremene arhitekture poput Junya Ishigamija, Sou Fujimoto, Sohetta…, koji će učestvovati na konkursu, koliko znam obezbijeđena su i sredstva za realizovanje konkursa. Sada samo ostaje da Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma raspiše konkurs.
tu. Takođe, kada budemo ugovarali događaje iz polja savremene umjetnosti trudićemo se da ostvarimo reciprocitet i da izlažemo djela naših umjetnika. Za ovu vrstu saradnje je potrebno neko vrijeme. Prije svega je važno da razradimo muzej tako da bude poželjno mjesto za izlaganje. To ćemo prije svega uspjeti sa organizovanjem referentnih izložbi, ali i sa novom zgradom koja će uz dobar menadžment i stručni rad biti izuzetan oslonac za sprovođenje navedenih ideja.
POBJEDA: Na koji način planirate obavljanje muzejske djelatnosti s obzirom na sve prostorne kapacitete i infrastrukturu kojima trenutno raspolažete?
ŠĆEPANOVIĆ: Rad muzeja će se prilagoditi kapacitetima koje trenutno ima, dakle najveći broj izložbi biće u Dvorcu Petrovića i u galeriji muzeja (nekadašnja galerija ,,Centar“). Predavanja i radionice će uglavnom biti locirane u Perjaničkom domu. U Botaničkoj bašti će, najvjerovatnije, biti „open space“ u kojem će biti smješteni kustosi muzeja. Na taj način kustosi će moći da se posvete radu i da razmjenjuju znanja, utiske i ideje što znatno doprinosi kreativnoj atmosferi.
POBJEDA: Koja bi bila funkcija sadašnjih izlagačkih prostora kada se muzej objedini u jednu zgradu?
ŠĆEPANOVIĆ: Prostori su vlasništvo Crne Gore i Vlada će donijeti odluku šta će sa prostorima shodno tadašnjim potrebama.
nim postavkama savremene umjetnosti. Mislim da sve službe u muzeju moraju da prate pomake i promjene koji se dešavaju na globalnom polju kada je u pitanju čuvanje, održavanje i prezentovanje savremene umjetnosti. Novi mediji, tehnološko okruženje, u mnogo čemu diktiraju i nova pravila, ali suština muzejskog posla još uvijek je bazirana na dobrim profesionalcima koji rade u muzeju. Mi te profesionalce imamo i, na moje zadovoljstvo, oni su spremni i da rade na savladavanju novih vještina kako bi naš muzej parirao svim značajnim svjetskim muzejima.
POBJEDA: Da li će muzej imati stalnu postavku? Kako će ona biti formirana i koja djela će je činiti? Kako ocjenjujete postojeći zbirku CSUCG?
nosti. Ovo je veliki uspjeh, prije svega ministarke Maše Vlaović i direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milene Mijović-Durutović Naravno, tu je bila i ključna podrška premijera. Što se tiče negodovanja, toga će uvijek biti, ali su to, po mom mišljenju, iracionalni razlozi. Dakle, muzej je institucija koja će sistematizovati, čuvati, prezentovati i izlagati djela savremene umjetnosti
na mnogo višem nivou i daleko profesionalnije nego što se to ranije radilo. Nova zgrada muzeja bi trebalo da bude simbol i Podgorice i Crne Gore. Savremena umjetnost će dobiti mjesto koje zaslužuje u društvu, kulturna ponuda će biti značajno veća, mogućnost komunikacije i zbližavanja sa važnim umjetničkim institucijama u svijetu. Takođe, muzej će biti i turistička atrakcija koja će obogatiti,
ali i podići turističku ponudu na viši nivo. Takođe želimo od muzeja da napravimo prijatno mjesto gdje će se okupljati građani i čitave porodice provodeći kvalitetno vrijeme uz sadržaje izvan svakodnevne banalnosti, mjesto na kojem će moći da uživaju u savremenoj umjetnosti, ali i da promišljaju o realnosti sa kritičkim osvrtom na dominantne vrijednosti moći interesa, kapitala i banalne politizacije.
POBJEDA: Da li postojeća kadrovska rješenja mogu adekvatno odgovoriti na savremene standarde u obavljanju muzejske djelatnosti i vršenju svih muzejskih poslova?
ŠĆEPANOVIĆ: Mislim da postojeća kadrovska rješenja, uz neka pojačanja, mogu adekvatno odgovoriti na savremene standarde. Naravno, mi ćemo raditi na edukaciji našeg kadra i na praćenju najnovijih dostignuća iz polja muzeologije, ali i polja tehničkog usavršavanja naročito kada se radi o zahtjev-
ŠĆEPANOVIĆ: Muzej savremene umjetnosti će imati stalnu postavku kada dobije novu zgradu. Do tada ćemo imati više izložbi koje će se baviti našom kolekcijom, kako problemskih, tako i revijalnih. Te izložbe će biti neka vrsta uvoda u sagledavanje postojeće zbirke, a samim tim i smjernica u kreiranju stalne postavke. Prva izložba iz te oblasti koja će biti otvorena za javnost 12. oktobra je izložba ,,Pokloni i rezidencije“ kustosice Marine Čelebić, koja će predstaviti presjek stvaranja fonda u određenom periodu. Što se tiče zbirke koju je muzej naslijedio, mislim da je dosta značajna, prije svega, iz sociološkog i kulturološkog aspekta. Ovdje, prije svega, mislim na kolekcije naslijeđene iz vremena Galerije nesvrstanih. Takođe imamo i značajna djela iz perioda CSUCG, mada mislim da nije postojala jasna strategija otkupa, već se zbirka uglavnom bazirala na poklonima. To ćemo se truditi da promijenimo i nadamo se da će država, ali i privatni sektor snažno participirati u otkupu kako bismo stvorili značajnu zbirku nacionalne, regionalne, ali i internacionalne umjetnosti. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Na grebenu o koji se razbio avion ugledali smo tamnu mrlju prečnika nekoliko desetina metara, samo pet metara ispod vrha. A dolje, pod stijenom, vidjeli smo sitne komade aviona, djelove ljudskih tijela, parčad nagorjele garderobe. I, brutalno nestvaran, drugačiji od svega oko njega, a blizu jednog tijela - svježi ružičasti planinski cvijet...
Dragan, Radojica i Minja Bulatović bili su među mještanima Mrtvog Dubokog koji su prvi stigli na mjesto tragedije JAT-ove ,,karavele“ u utorak 11. septembra 1973. godine i o tome tada detaljno svjedočili za Pobjedu. U trenutku katastrofe bili su udaljeni samo oko kilometar vazdušne linije, čuli su vijest na tranzistoru i bez ičijeg poziva hitali strmim maganičkim liticama nad provalijama nadajući se da će biti od pomoći. Vidjevši dogorijevanje ostataka plastike i guma na stijenama, vjerovali su u nemoguće, u plamen nade, a kad su se bolno uvjerili da nema znakova života - potekle su gorštačke suze. Za ljudima koje nikad nijesu viđeli.
– Ovdje smo i prenoćili jer je u našem kraju običaj da se mrtvi ne ostavljaju dok se ne isprate na posljednji počinak – ispričao je Dragan Bulatović za Pobjedu na današnji dan prije pola vijeka.
CRNE VIJESTI
Ostalo je crnim slovima zapisano da se tog kobnog 11. septembra na planini Maganik dogodila teška nesreća JATove ,,karavele“ u kojoj je život izgubilo svih 35 putnika i
Decenije nijesu izbrisale tragove tuge – u eksploziji na Babinom zubu okončan je 41 život, među njima i nekoliko dječijih, iz više krajeva tadašnje Jugoslavije. Spasioci se danima nijesu povlačili iz surove planine, nadajući se nemogućem, a stravične slike proganjaju ih i godinama kasnije
šest članova posade. Od udara u liticu avion se raspao u paramparčad. Prema saopštenju Komisije Savezne uprave za civilnu vazdušnu plovidbu, avion na letu broj 738 preletio je Mojkovac u 10 časova i 21 minut. Pošto je u 10 časova i 27 minuta izgubljena radio-veza s njim, preduzete su mjere traganja. Stavljena su u pokret sva raspoloživa sredstva Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva i Republičkog sekretarijata za unutrašnje poslove Crne Gore.
U 14 časova i 40 minuta utvrđeno je da je avion udario u brdo na koti visokoj 2.140 metara. U avionu su svi našli smrt.
Ta vijest je i zvanično potvrđena bez očevidaca, gotovo bez ičega što bi moglo da posvjedoči kako je do nesreće došlo, što joj je prethodilo. Jedini ,,svjedok“ bili su ostaci vječitog snijega na nepristupačnim liticama.
Ekipe gorske službe spasavanja i medicinske ekipe iz Nikšića, Kolašina i Titograda ulagale su maksimalne napore da pronađu putnike, nadajući se do zvanične potvrde da će čuti neki glas nade.
Po svjedočenju gorskih spasilaca iz Nikšića, u ekipi koja je tijela unesrećenih tražila po Maganiku bili su: Boško Vulanović, Zdravko Vujičić, Stevo Vujović, Luka Petrušić, Božidar Kontić, Milan Delibašić, Nikola Mrvaljević, dr Radovan Mijanović, Radosav Nikčević, Rajko Grgurević, Borislav Bojanović, Stevan Vujičić, Ili-
ja Đorojević, Dragan Grgurević, Rajko Nikolić Veliki broj od njih danas nije među živima, a najveći teret, saglasni su spasioci iz grada podno Trebjese, podnio je Luka Petrušić.
I danas se Luka sjeća mnogih detalja sa smrtonosnih vrho-
va, iako nerado govori. – Užasno je to bilo, sve je užasno bilo. Bilo je tijela, na mnogo mjesta, sa obje strane Babinog zuba. Leševe u kesama nosili su spasioci sve do mjesta đe su mogli doći vojnici, a onda je to bila njihova obaveza do helikoptera. Sat vremena je treba-
lo da pređemo sa jedne na drugu stranu. Sjećam se da smo u katunu zatekli doktore, da smo tu konačili i da se ujutro kretalo ka vrhu. Neki su pošli okolnim putem, a dr Radovan Mijanović i ja smo se uputili direktno, najvećom uzbrdicom. Vrlo brzo naišli smo na tijelo đeteta, dio grudnog koša, sklopljene ručice...Sjećam se jednog policajca visokog, kao da je juče bilo, sve je puzio stijenama i nije smio da se uspravi. Petrušić navodi da su na Maganiku proveli tri dana.
- Leš nađeš nabijen u litice i čupaš da ga izvučeš. Nailazih na tijela bez glave, bez ruku, parčad kože zalijepljena za stijene. Kad vidiš sve te prizore, dođe ti da se svađaš sam sa sobom, sa svima oko sebe, bez ikakvog razloga. Nailazili smo na razne lične stvari, torbe, novac, dokumenta... Znak sa
Leš nađeš nabijen u litice i čupaš da ga izvučeš. Nailazih na tijela bez glave, bez ruku, parčad kože zalijepljena za stijene. Kad vidiš sve te prizore, dođe ti da se svađaš sam sa sobom, sa svima oko sebe, bez ikakvog razloga. Nailazili smo na razne lične stvari, torbe, novac...
Znak sa pilotove kape godinama sam čuvao - sjetno se prisjeća Nikšićanin Luka Petrušić
Nada je imala 21 godinu, a njena sestra Ljiljana Milačić 23, kada je nesreća na Maganiku zauvijek promijenila živote njihove i mnogih porodica čiji su najdraži stradali u ,,avionu tuge“.
– Moja sestra bila je sa našom majkom u Skoplju, na odmoru kod babe i ujaka. Trebalo je da produže autom u Peć, kod đeda i babe po očevoj strani. Sa Ljiljanom sam se čula dan prije nego je poginula kad me je nazvala iz grada – sjeća se Nada Radonjić događaja od prije pola vijeka.
Kaže da se udala u maju te 1973. i tog 10. septembra godine je bila kod ljekara i saznala je da je trudna.
SREĆA
Vraćajući film 50 godina unazad, Nada se sjeća da je tog 11. septembra odlučila da sestru sačeka kod JATove poslovnice u centru grada jer je nakon udaje stanovala blizu zgrade CNP-a.
– Prije samog izlaska iz kuće nazvao me je otac, koji je bio komandant aerodroma i rekao mi da ne idem da sretnem Ljilju u centar kod poslovnice nego da zovnem muža koji je radio u Distribuciji i da zajedno budemo u stanu mojih roditelja pa je tamo čekamo. Bilo mi je čudno zašto mi tata tako govori da uradim pa sam ga pitala je li se što desilo, na što je on odgovorio da nije, nego ćemo se čuti kasnije.
pilotove kape godinama sam čuvao - sjetno se prisjeća Nikšićanin Luka Petrušić, opisujući detaljno stravične prizore na koje su nailazili i užasne scene koje ne može zaboraviti. Stevan Vujičić tada je radio kao vozač i sjeća se da je bio pored Čačka kada je na radiju čuo za nesreću. - Program je prekinut i prvo su na beogradskoj stanici javili da se kod Kolašina srušio JAT-ov avion DC9 koji je letio na liniji Beograd – Titograd. Malo kasnije, stiže ispravka da je riječ o ,,karaveli“ i liniji Skoplje – Titograd.
Dok sam stigao u Nikšić, znalo se tačno i gdje je bila nesreća, pa sam i ja krenuo sjutradan ka vrhu Maganika, ponio hranu i dvije boce pića, ali kod takvih užasnih prizora nikome nije bilo ni do jela ni do pića. Svuda po stijenama bili su komadi judskog mesa i fleke od kerozina – riječi su Stevana Vujičića.
POTRESNI PRIZORI
Milidrag Bulatović, tadašnji golman FK Gorštaka, pamti početak pa prekid treninga
– Rekla sam sestri da ću dobiti bebu i ona je bila presrećna. Odmah nakon razgovora, ne dogovarajući se sa majkom, otišla je u JAT da kupi kartu da se odmah sjutradan vrati u Titograd i podijeli radost sa mnom –kaže Radonjić za Pobjedu. Navodi da ništa nije pomagalo da Ljiljana izmijeni odluku a glavni razlog je što su bile izuzetno privržene.
– Odmah je kupila kartu i vratila se iz grada u ujčevinu, rekla je majci da smo se čule i da sjutra putuje. Majka je bila ljuta što je Ljiljana na svoju ruku odlučila da putuje, što nije htjela da se dogovore jer su trebale da produže u Peć kod đeda i babe po očevoj strani. Takođe joj je rekla da nema potrebe da žuri, da se neće dijete odmah roditi, ali sestra nije odustajala –govori Nada Radonjić. Sjeća se i da je majka nakon svega ispričala da je tog jutra, kad je pratila Ljiljanu na aerodrom, gledala u porodice, mlade ljude, studente, ostale putnike, kao da se zauvijek oprašta od njih.
- Dijete koje je vidjela sa oficirom prije leta, nađeno je na Maganiku blizu tijela moje sestre. Možda ga je držala u krilu...
TUGA
Iz razgovora sa Nadom očigledno je da se, iako priča zauvijek ostaje bolna i od nje je prošlo pola vijeka, sjeća velikog broja detalja. – Kako da se ne sjećam kad je tragedija promijenila život cijele porodice. Što priroda ili Bog režiraju, ne može niko drugi – kaže Nada sa uzdahom.
Toga kobnog 11. septembra otac je bio na tornju, a pored njega je sjedio njihov komšija Zvonko Jurjević koji je bio komandant pilotima. – Moj otac i komandant Jurjević bili su na vojnom radaru, a na civilnom nestručna osoba... Pilot se javio i rekao da radio farovi ne rade, ali da misli da je skoro iznad Titograda i pitao kolika mu je visina. Ovaj iz kontrole letjenja mu je, ne uključujući radar, rekao da spusti avion za toliko i toliko fita. Samo što mu je to rekao, avion se izgubio i sa vojnog radara, a Jurjević je udario rukom u sto i viknuo: ,,Ubio si ljude, što nijesi upalio radar, đe ti je avion; a mom
ocu je sve postalo jasno“. Nada se sjeća da joj se otac dugo nije javljao i kad ga je konačno dobila, pitala ga je je li avion sletio. – Rekao mi je da nije sletio, ali su tih dana bile aktuelne otmice aviona i može se desiti da je kidnapovan pa ćemo saznati. Kazao mi je i da zovnem majku u Skoplje, da joj kažem da avion nije sletio i da se sprema da dolazi u Titograd. Kasnije sam shvatila da je to bio njegov način da me pripremi za najtužniju vijest, a da je ne izgovori. Nada nije mogla odmah da dobije majku na fiksni telefon u Skoplju, a kad joj se konačno javio ujak rekao je da se avion srušio. – Kad sam čula te njegove riječi izgubila sam kontrolu, počela sam da plačem, vrištim... svi stanari iz ulaza zgrade došli su u naš stan da vide što se desilo. Pamtim da su ljudi ulazili, izlazili, vraćali se, ne znam što se tu sve događalo ni kako sam preživjela.
PRSTEN
Vijest o nesreći se munjevito proširila, stigli su rođaci, kasnije su se Milačići upoznali i zbližili sa porodicama ostalih poginulih putnika iz drugih krajeva Jugoslavije.
– Prošli smo pakao, porodice je muka sastavila!
Mnogo je stravičnih detalja iz tog aviona tuge, jednom od pilota je žena bila pred porođajem, mlada stjuar-
desa je skoro počela da leti...
Nakon užasne vijesti, uslijedio je mučan period potrage i identifikacije i taj period obilježile su rane za cijeli život.
– Otac je kupio iste zlatne prstene sestri i meni i kad je trebalo identifikovati njeno tijelo, našli su prsten na Ljiljaninoj ruci, samo je od siline udara kamen ispao. Tata je onda odnio moj prsten da ih uporede i ispostavilo se da su isti – ispričala je Nada i uz duboki uzdah kazala da taj svoj prsten više nikad nije nosila.
Iako je prošlo pola vijeka od tragičnog gubitka, njena rana zbog nenadoknadivog gubitka jedine sestre je i dalje svježa. Kasnije joj je majka mlada umrla, otac doživio dva srčana udara. – Umjesto najveće porodične sreće, da ja postanem majka, Ljiljana tetka, a naši voljeni roditelji baba i đed, sudbina nam je priredila tragediju. Još mi je teže što je upravo zbog mojih riječi promijenila plan i što je vijest kojom sam je htjela razveseliti prekinula njeno putovanje a, što je najgore, i život. Eh, ispalo je da sam je pozvala da ne dođe, a ona je ostala zauvijek mlada.
Poslije tragedije od 11. septembra 1973, Nada je rodila djevojčicu 30. aprila sljedeće godine.
– Vjerujte da nekad u kćerki prepoznajem Ljiljanin pokret i osmijeh. Ili samo ja to vidim! A možda progovaraju čežnja i želja iz duše, pa vidim da joj liči jer oko mene više nema nikoga ko bi to znao da potvrdi, a slike su drugo.
Sjeća se da njen otac nikad nije želio da se vraća na priču da li Nadina kćerka podsjeća na Ljiljanu.
– Stalno je govorio: Pusti djecu neka rastu, neka žive..
na stadionu na Lugu.
– Zagrijali smo se, otrčali planirane krugove, razgibali se... Taman smo se podijelili na dva gola, kad smo čuli i vidjeli helikopter iznad nas. Prekinuli smo trening, helikopter je počeo da kruži kako bi se spustio na stadion. Dok se spuštao, na igralište su došli predsjednik
Opštine Rajko Raosavljević, dopisnik Pobjede Milutin Bulatović, a sa njima i profesor likovnog Momir Bulatović –govori Milidrag Bulatović ovih dana za Pobjedu.
Proširila se vijest da je pao avion u Rovcima i da je na desetine mrtvih na Maganiku.
– Helikopter se spustio, ušli su u njega Rajko, Milutin i Momir. Digao se ka nebu i kao da viđesmo nekakav prijeteći, crni dim iznad Maganika. Prekinuli smo trening i otišli kućama – sjeća se Milidrag Bulatović.
Predsjednik Skupštine opštine Kolašin Rajko Raosavljević spuštio se helikopterom blizu Međeđeg vrha, na otprilike dva i po sata hoda od ,,karaveline“ grobnice.
– Stigli smo na mjesto tragedije istog dana u 18 časova i sa grupom mještana iz katuna Maganik pregledali ostatke aviona oko kojih se pružao stravičan prizor. Još na udaljenosti od oko kilometra od mjesta nesreće nailazili smo na parčad pamuka i predmete od sintetike koje je vjetar raznosio po okolini, a mještani su nam rekli da su u njihovoj blizini padale nagorjele muške košulje, pa su pomislili da je u pitanju neka vojna vježba – rekao je te 1973. godine Raosavljević za Pobjedu.
Prvi čovjek kolašinske opštine kazao je da se na litici viđelo đe je udario avion.
– Tamo su ostali duboki tragovi. Pola aviona je odletjelo na jednu, a druga polovina na drugu stranu stijene Babin zub. Noć nas je omela u daljem traganju, a siloviti planinski
vjetar i provalije koje ulivaju strah prisilili su nas da se sklonimo – kazao je Raosavljević.
,,Htio biH da ne gledam“
Prvi novinar koji je stigao na mjesto udesa JAT-ove karavele bio je dopisnik Pobjede iz Kolašina Milutin Bulatović čija je fotografija objavljena na našoj naslovnoj strani, a potom i u više jugoslovenskih novina.
U izvještaju u našem listu u četvrtak 13. septembra 1973. godine (tada je Pobjeda izlazila dva puta sedmično) na drugoj strani vjerno je prenio stravičnu sliku katastrofe nakon što je dva sata pješačio od rovačkog katuna Poljane preko kamenitih strana u podnožju Babinog zuba, vrha Maganika visokog 2.140 metara.
– Prvi pogled s domaka Babinom zubu, s njegove sjeveroistočne strane, bio je dovoljan da mi se oči sretnu s tragovima teškog udesa. Od vatre i plamena, on je pocrnio. U njegovoj uvali nazirao se dio ,,karavele“. A kada sam se spustio niz posljednju padinu zanije-
mio sam pred stravičnim prizorom – napisao je Bulatović. Što je dalje odmicao, nailazio je na nove tragove. Izmiješali su se djelovi ,,karavele“ sa djelovima tijela njenih putnika. – U kamenitoj urvini – ostaci avionskog motora. Malo niže dvije avionske gume, rascijepane, a okolo komadi aviona... Na jednoj zaravni leži u planinskoj travi i cvijeću odsječena ženska šaka i na njoj zlatna burma. Nedaleko dva muška stopala. Tu su i dvije ženske sandale. U strani, među stijenama, jedan motor se svom snagom zario između litica. Uz njega nekoliko povećih djelova avionskih krila. Na zaravni opet djelovi ljudskog tijela. Tu su i jedan razbijeni fotoaparat, ostatak košulje i djelovi avionskog sjedišta. Htio je da to ne gleda, ali ga je posao izvještača tjerao u obilazak.
– Idem uza stranu. Opet vidim ostatke tijela i nalazim otvorenu zdravstvenu knjižicu. Ne usuđujem se da priđem i vidim na čije je ime glasila. Na samom prevoju, uz koji, s južne strane, već stižu pripadni-
U Rovcima se nalazi spomenik u znak sjećanja na prekinutu
mladost stjuardese
Biljane Marjanović (23) i stjuarta Žarka Boškovića (26) iz Beograda
Pobjeda je 20. septembra 1973. objavila imena članova posade i putnika koji su nastradali na Maganiku, u najtežoj avionskoj nesreći u Crnoj Gori i jednoj od najvećih u bivšoj Jugoslaviji. Članovi posade bili su: kapetan Živojin Maglić, pilot Nikola Vojvodić pilot-navigator Karel Bizjak, perserka-stjuardesa Jasmina Narandžić, stjuart Žarko Bošković i
stjuardesa Biljana Marjanović
Putnici: Biljana Malenkova, Drago Ivanovski, Marta Ivanovska, Ljiljana Milačić, Kiro Jančevski, Kadri Abazi, Dragoljub Dubak, Kosta Bojković, Afrim Asani, Hasan Asani, Ajša Asani (rođena Šakić), Sami Šasivari, Zarija Dragović, Lidija Belčevska, Živko Kolevski, Azra Kurt, Stojče Stojmirovski,
ci JNA i članovi Gorske službe spašavanja iz Nikšića, leži ostatak avionskog krila. Učinilo mi se da je to najveći dio ,,čelične ptice“... Oprezno se vraćam ka prevoju. Kolone pripadnika milicije, planinara, omladine i stanovnika Veljeg Dubokog i rovačkih katuna kreću se iz pravca Poljana. Svi žure kao da bi htjeli da pomognu spašavanju jer je u svima postojala nada da je neko, možda, živ - napisao je Pobjedin dopisnik Milutin Bulatović.
,,Karavelina“ grobnica ostala je u nestvarno bijelim rovačkim planinama, a kad je zvanično završeno traganje za nastradalima, uslijedio je težak posao specijalista sudske medicine koji su se trudili da posao odrade i stručno i humano, sa pijetetom, a za dopunske pretrage trebalo im je dosta napora, podataka i vremena. Jedanaest dana nakon nesreće više od 10.000 građana Titograda i stanovnika okolnih mjesta odalo je poštu nastradalima.
Posmrtni ostaci 22 identifikovana poginula lica ispraćena su u mjesta sahrane, a 19 poginulih, koji i pored najvećih napora sudsko-medicinskih ekipa nijesu identifikovani sahranjeni su u zajedničku grobnicu na Čepurcima.
Jedan od spomenika je i u Rovcima – u znak sjećanja na
Doktor vazduhoplovne kriminalistike Vukosav Vule
Balević izjavio je da je nesreću na Maganiku uzrokovala neispravnost aviona i navigacionih uređaja, kao i nepoštovanje ustaljenih procedura i domaćih zakonskih propisa.
Nevjerovatan podatak je da u to vrijeme nijesu radili VOR-ovi na teritoriji mojkovačke i titogradske opštine. Balević objašnjava da je VOR jedna vrsta radara koji ,,snimi“ poziciju aviona i šalje signal kontroli letjenja. – Kapetan leta na ,,karaveli“ preko Maganika utvrdio je da VOR ne radi, pa samim tim nije znao gdje se avion nalazi. Ni kontrola letjenja u Titogradu nije imala pojma gdje je avion – rekao je Balević u razgovoru za Pobjedu objavljenom u januaru 2017. godine.
Snimak razgovora iz „crne kutije“ pokazao je da je pilot obavijestio aerodrom da se avion nalazi ispred Titograda, a kontrola leta mu je odgovorila: „Ako je tako, onda smanjite sa 6.000 fita na 3.000“.
- Da pilot nije smanjio, avion bi prošao vrh Babin zub na Maganiku. Dakle, niko nije znao gdje se avion nalazi. Posada je bila premorena, ali glavni krivac za cijeli slučaj je Savezna uprava kontrole letjenja – kaže Balević. Jedna vreća cementa, priča on, bila je dovoljna da se ukopa i osposobi VOR. To niko nije uradio i Baleviću je začuđujuća oslobađajuća presuda za vinovnike pričinjenih propusta.
– Ovo je očigledan primjer da državni organi mogu sve da rade i da se odredbama krivičnog prava ne mogu kažnjavati – kazao je on.
prekinutu mladost stjuardese Biljane Marjanović (23) i stjuarta Žarka Boškovića (26) iz Beograda. Pola je vijeka. Ili 50 godina. Ili 600 mjeseci. Ili 2.608 sedmica. Ili 18.262 dana. Od strahote koja je ljudskom krvlju poprskala bijeli kamenjar. Nakon maglovitog vrha, strahovitog sudara sa planinom, tužnog
plamena i surovo prekinutih snova - ostale su nezacijeljene rane. Tu, na odmorištima orlova, vrijeme je nemoćno spram skamenjenih srca i suza najbližih. Ali, i spram onog ružičastog planinskog cvijeta koji svakog poznog ljeta iznova obnavlja tugu. Radmila USKoKoViĆ-iVanoViĆ
Dušan Avramovski, Marika Biceska, Petar Trpenovski, Nikola Georgijevski, Božidar Marković, Nikola Malenkov, Marija Malenkova, Krstinka Trajčeska, Ahmetoglu Dželaljetin, Sanda Pejovski, Risto Manojlov, Ljubo Kujundžić, Zoran Mitreski, Stojan Pavlovski, Marko Delovski, Sretenka Bojanović, Duško Ljubanić i Đorđe Cveevski
Nakon razornog zemljotresa, juče u Maroku zabilježeni novi potresi
U selu Amizmiz, blizu epicentra, spasilačke ekipe kopaju ruševine golim rukama. Pali komadi zidova blokirali su uske ulice. Pred bolnicom deset tijela leži prekriveno čaršavima, uz njih stoji ožalošćena rodbina
đeno zemljotresom u samome gradu Marakešu i okolnim područjima.
MARAKEŠ - Broj poginulih u zemljotresu u Maroku popeo se na 2.122 ljudi, objavila je marokanska državna TV juče, citirajući saopštenje ministarstva unutrašnjih poslova. Broj povrijeđenih porastao je na 2.059, uključujući 1.404 osobe koje su u kritičnom stanju.
Razoran zemljotres jačine 6,8 stepeni po Rihteru i najsmrto-
nosniji u šest decenija u Maroku, dogodio se u petak nešto poslije 23 sata (2200 GMT) u području Ighila na Visokom Atlasu. Ighil, planinsko područje u kojem se nalaze mala sela gdje se stanovnici bave poljoprivredom, nalazi se oko 70 kilometara jugozapadno od Marakeša.
U selu Amizmiz, blizu epicentra, spasilačke ekipe kopaju ruševine golim rukama.
Pali komadi zidova blokirali
Kobni napad dronom u Kartumu
su uske ulice. Pred bolnicom deset tijela leži prekriveno plahtama, uz njih stoji tužna rodbina.
Gotovo sve kuće u području Asni, nekih 40 km južno od Marakeša, oštećene su, seljani su proveli noć na otvorenom. Nedostaje im hrane, vode, nemaju krova, ni kuhinje, kaže jedan od njih Mohamed Ouhammo. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da je više od 300.000 pogo-
Radi se o najsmrtonosnijem zemljotresu u Maroku od 1960. kada se procjenjuje da je potres ubio najmanje 12.000 ljudi, prema Američkom geološkom institutu. Središte Marakeša je pod zaštitom Uneska i teško je oštećeno, urušio se minaret džamije na trgu Jemaa al-Fna. Jače podrhtavanje tla osjetilo se juče ujutro u gradu Marakešu i okolnim područjima. ,,Osjetili smo kako se tlo pomiče“, rekla je za Al Džaziru preplašena Marokanka. ,,Nema oštećenja, ali se jako osjetilo“, dodala je. Njena majka, koja živi na periferiji grada, takođe ih je osjetila, rekao je Satou. Potresi su bili magnitude 4,5 prema aplikaciji Earthquake koja prati seizmičku aktivnost i šalje upozorenja korisnicima pametnih telefona. Više od 300.000 ljudi u Marakešu i predgrađima pogođeno je snažnim zemljotresom koji je pogodio Maroko u petak, saopštila je Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova. Kancelarija je navela da pomno prati situaciju i da je spremna da pruži podršku, prenio je BBC.
KARTUM - Najmanje 30
ljudi je poginulo u napadu dronom juče na otvorenu pijacu na jugu glavnog grada Sudana Kartuma, javili su aktivisti i medicinski radnici dok se vojska i moćna paravojna grupa bore za vlast u toj zemlji.
Ranjeno je najmanje trideset ljudi u Kartumu, navela je aktivistička grupa poznata kao Odbori otpora, kao i dvojica zdravstvenih radnika iz Univerzitetske bolnice Bašair gdje su prebačeni nastradali.
Za sada se ne zna koja strana u sukobima je odgovorna za napad. Neselektivni artiljerijski i vazdušni napadi obje strane nijesu neuobičajeni u sudanskom ratu u kojem je širi region Kartuma pretvoren u bojno polje. Borbe između vojske zemlje na čelu koje je Abdel Fatah Burhan i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) predvođenih generalom Mohamedom Hamdanom Dagalom vode se od sredine aprila.
Sukobi su se iz glavnog grada
proširili na nekoliko djelova zemlje. U široj oblasti Kartuma koja obuhvata gradove Kartum, Omdurman i Bahri trupe RSF-a preuzele su civilne stanove i pretvorile ih u operacionalne baze. Kao odgovor na to vojska je bombardovala stam-
bene četvrti, javljale su grupe za odbranu ljudskih prava i aktivisti. U zapadnoj oblasti Darfur, gdje se početkom 2000-ih vodila kampanja genocida, sukob je prerastao u etničko nasilje gdje su pripadnici RSF-a i saveznič-
ki arapski militanti napadali etničke afričke grupe, navode Ujedinjene nacije.
U ratu je poginulo više od 4.000 ljudi, prema avgustovskim podacima UN, ali ljekari i aktivisti smatraju da je pravi bilans nastradalih mnogo veći.
Posmatram ovih dana sve učestalije dostave Amazonovih vozila kod komšije sa malom djecom i zaključujem da se uveliko priprema za još jednu školsku godinu. Ja sam to radio sa djecom zajedno po prodavnicama školskog pribora, odjeće i obuće. Vremena se mijenjaju, a kako starimo, nemoguće je, a ne prisjetiti se našeg djetinjstva i naše pripreme za početak školske godine. Roditelji bi nam dali novac, onda bi mi u red za kupovinu knjiga, onih svesaka na kocke, uske i široke, blokove raznih brojeva, olovki HB2, bojica i ostalog školskog pribora. Nekada bi nešto nedostajalo, ali će stići za dva-tri dana. Čekali bismo komšijsku djecu i svi zajedno krenuli u nove školske dane i doživljaje. Škola je bila od nas udaljena 10-15 minuta pješačenja, a Ulica broj 2, mala kaldrmska uličica, vodila bi nas do škole, od glavne ulice iz Pristana. Na početku Ulice broj 2 bila je kuća mojeg djeda po ocu, a na kraju te iste uličice mojeg djeda po majci. Sa djecom bismo stigli do Ulice broj 2, oni bi nastavili naviše, a ja bih svratio da se javim i poljubim babu i djeda, ako bi se našao kući. Septembarski dan, još dobrog vremena da se može piti kafa napolje i, kao po običaju svaki dan u to vrijeme, baba i komšinica Marija Blažova bi se našle u avliji. Na malom stočiću dvije šoljice i džezva kafe, crvena je bila moje babe, a plava tetke Marije, pa sam po tome znao čija je kafa to jutro trošena. Moja baba nije zborila crnogorski, a Marija nije govorila albanski jezik, ali bi one uz kafu lijepo pričale o svemu i bez ikakvog problema bi se razumjele. Godine su prolazile, Meljece Kahari i Marija Ražnatović bi pile kafu, jedan dan kod mojeg djeda, drugi kod Blaža i razgovor se odvijao na dva jezika uz potpuno razumijevanje do zadnjih dana. Ja bih svakog dana svraćao, poljubio bih babu i naravno tetku Mariju, uzeo kocku šećera, umočio u kafu i pravac škola. Kada bi se kafa pila u Blažovoj kući, isto bih to radio i tamo, samo što bih tada poljubio prvo tetku Mariju pa babu... Pošto sam doručkovao za vrijeme velikog odmora kod ,,gornje“ babe, po završetku školskog dana, opet bih svratio kod ove ,,donje“ babe, koju sam, moram priznati, nekako više volio. Baba bi spremala ručak na onom šporetu na drva u ljetnjoj kuhinji. Poslije toga, pravac kući i uz mnoge stepenice naše ulice,
zastao bih malo gledajući kako se Dejan i Safet igraju, dvoje komšijske djece predškolskog uzrasta. Dejan nije pričao albanski, njegovi su došli iz Srbije, a Safet nije govorio srpski jezik. Jedan bi postavljao pitanja na srpskom, odgovori bi bili na albanskom i obratno. Nevjerovatno, ali i za čuđenje je bilo kako su se to dvoje djece godinama igrali i sporazumijevali besprijekorno. Bili su nerazdvojni drugovi, Dejan bi uz Safeta naučio albanski, a Safet srpski i govorio bi ekavicom. Toliko su bili privrženi jedan drugome da mi, ostala djeca, nikako nijesmo uspijevali da ih posvađamo. Prije polaska u školu, obojica su naučili oba jezika!
Dva primjera iz moje sredine, bez obzira na različitosti u jeziku, oni najstariji i oni najmlađi su se izvanredno i sporazumijevali i mogli su igrati ili piti kafu zauvijek. Dolazim do zaključka, gledajući i slušajući ove naše političare, i ne samo naše, da se ljudi najbolje razumiju kada ne govore isti jezik. Primjer je i izlaganje na godišnjem zasijedanju Ujedinjenih nacija, gdje, kada predstavnici govore na svojem jeziku, svi ih razumiju, preko onih slušalica, dok one koji žele sebe predstaviti da govore engleski, obraćaju se, što bi gospodin Đuranović rekao, na tarzanskom engleskom jeziku, pa ih niko ništa ne razumije, a još manje sopstvena nacija. Sljedeći primjer su političari našeg okruženja - nikako da razumijem one vodeće iz Srbije, Bosne i Hrvatske, dok najbolje razumijem one iz Slovenije. Da ne govorimo ove domaće - isti jezik govorimo, a ne možemo se razumjeti. Oni bi pozicije, a ja ih ne razumijem - koje? Oni bi da vladaju, a ja ih ne razumijem - đe? Oni bi da sastavljaju vladu, a ja ih ne razumijem - koju? Hoće svoju državu, ali bez svoje zastave i himne. Hoće Crnu Goru, ali bez Crnogoraca. Hoće Primorje, bez Primoraca, hoće planine bez gorštaka, hoće gradove bez građana, hoće sela bez seljaka, hoće i hoće, ali ih ja ne razumijem - što to oni hoće?
Umjesto da dovrše auto-put i grade nove, oni bi na sud sa onima koji su ga gradili. Umjesto da obezbijede bolje zdravstvo, oni nas udaviše svojom politikom. Umjesto da grade škole, oni planiraju nove zatvore. Umjesto da dovode nove investitore, oni tjeraju i već postojeće. Umjesto da grade mostove, oni planiraju brane. Umjesto da povećaju proizvodnju hrane, oni dižu cijene. (Autor je finansijski analitičar)
Promocija drevnog graditeljskog nasljeđa – 7. otvoreno prvenstvo Crne Gore u zidanju
HERCEG NOVI – Nijesu se pokajali oni koji su u subotu odlučili da „osjete kamen“ nakon što su na društvenim mrežama pročitali pozivne riječi Željka Starčevića iz Parka prirode Orjen, instruktora i jednog od organizatora 7. otvorenog prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe, čijem je takmičarskom dijelu, na Kotobiljskom izvoru, na petom kilometru magistralog puta Herceg Novi – Trebinje, prethodila subotnja edukativna radionica sastavljena iz teorijskog i pokaznog, praktičnog dijela.
Bio je to, kako je Starčević i obećao, dan u prirodi proveden u druženju sa majstorima drevne tehnike gradnje na suvo, u druženju sa kamenom –simbolom Crne Gore i spoljnih Dinarida.
Dok su prvenstvo u nedjelju obilježile prekaljene tročlane ekipe graditelja koji su u zadatom okviru od 15 minuta morale što uspješnije da poslože dvorednu među, takozvanu „duplicu“ široku 70 centimetara, visoku gotovo metar, subota, 9. septembar, bila je pravi izbor za laike, rekreativce, ljubitelje prirode i poštovaoce tradicije, ali i znatiželjnike koji bi da nauče nešto o suvomeđi.
Kamenom Kontra betona
Ekipa Pobjede zabilježila je impresije učesnika i ispratila dan posvećen jednom od oblika suvozidanja, odnosno slaganja kamena u namjenske strukture bez vezivnog materijala, „na suvo“. Moglo se čuti i naučiti puno o nastanku i razvoju ove tradicionalne metode koja, posebno u današnje „betonsko doba“ ima dodatno specifičnu težinu, ne samo estetsku, već i ekološki prihvatljivu i opravdanu. Priliku da nauče i osjete što je kamen imali su namjernici, novinari, ali i slučajni prolaznici-putnici koje je, zastavicama Parka Orjen markiran i uređeni prostor ispod Kotobiljskog izvora, zainteresovao da vide kakvim se to „Si-
Dok su jučerašnje takmičenje obilježile prekaljene, tročlane ekipe koje su u zadatom okviru od 15 minuta morale što uspješnije da poslože dvorednu suvomeđu, takozvanu „duplicu“, široku 70 centimetara, visoku gotovo metar, subota, 9. septembar bio je pravi izbor za laike, rekreativce, ljubitelje prirode i poštovaoce tradicije, ali i znatiželjnike koji su imali priliku da nauče puno toga o suvomeđi
zifovim poslom“ bavi grupa omladine
Da je priča bila daleko od Sizifove rabote, svjedoči interesovanje polaznika, a bilo ih je sa raznih strana. Maleni, ali vrijedni Vedran sa mamom Jelenom i ocem Jankom Radonićem iz Boke, ispratili su predavanje i prihvatili se rukavica.
Kako su pojasnili, cijeloga života vole da prođu obližnjom Lušticom zbog njenih seoskih puteva koji krivudaju među majstorski „salivenim“ suvomeđama.
– Ta nas je impresija i saznanje za ovaj događaj i motivisalo da dođemo i saznamo nešto više – ispričala je Jelena, dok je Vedran, po uzoru na prethodni Starčevićem teorijski čas, za drvenim stolom pravio svoju maketu suvomeđe. Radonići su iz Rujevina iznad Zelenike. I tamo ima suvomeđa, kao i svuda u ovom našem kršu. Janko kaže da nije imao priliku ranije da se oproba i sam složi koji kamen. Mladu ekipu podržao je bračni par Veselin i Joke Bumbić; on iz Gackog, supruga iz Vojvodine, a zajedno više od tri decenije žive u Švedskoj dok odmor provode, naročito rano i pozno ljeto, u Meljinama. Bili su prolaznici vođeni idejom da se odvezu do lokacije Vrbanj, a onda zastali, svratili i oprobali u gradnji kamenom. Više Joke nego Veselin, koji je ipak na koncu zajedno sa suprugom stavio završni poveći kamen na vrh suvomeđe, ili na duvar, kako bi to rekli u njegovom kraju. Uslijedio je aplauz za trud, koji je posebno zaslužila grupa mladića i djevojaka iz raznih krajeva Rusije, koji žive i rade u Boki, a slobodan vikend su, kao ekološki osviješćeni i zainteresovani, odlučili da provedu na Kotobiljskom izvoru nakon što su najavu, odnosno link pronašli na Telegram kanalu.
sa
Među njima i Julija Maslova, koja ističe da su proveli jako zanimljiv dan, naučili puno, naročito o tradiciji i ekološkim aspektima i prednostima gradnje u kamenu.
Društvo su joj pravili i Ljev Bagatenkov, Aleksandar Kabancev, Aleksandar Pa-
lomošnov i Julija Romanjenko
Kroz prostor i vrijeme
Da čuju, saznaju i primijene smjernice sa radionice u subotu su se postarali Željko i njegov kolega, planinar iz PK
„Subra“ Vjekoslav Đeri
Starčević je u prepoznatljivom maniru, kao vrstan predavač, napravio istorijski đir i govorio o gradnji suvomeđa kroz prostor i vrijeme, od Mediterana, preko Irske do Rapanuija, odnosno Uskršnjih ostrva.
Pojasnio je da je suvozid svaka gradnja bez vezivnog materijala, a suvomeđa je jedan od njih Ujedno je podsjetio da su ovi naši krajevi, kao dio spoljnih Dinarida, bogati kamenom. Taj je dostupni materijal tokom vjekova bio neminovan i
Nakon jučerašnje graditeljske „bitke“
kod Kotobiljskog izvora, pobjednički trofej, koji je u duhu manifestacije i u očekivanom materijalu, dakle od kamena, napravio gorski spasilac, ronilac, planinar i umjetnik Dejan Verigo iz Igala, pripao je juče ekipi Planinarskog kluba „Subra“.
Vjekoslav Đeri i Andrija Starčević koji je i primio nagradu.
Sudija na takmičenju bio je Nikola Brajević, a u nadmetanju u umijeću gradnje suvomeđe učestvovala su ukupno četiri ekipe, sa po tri člana.
NesvakidašNji ,,pehar“: Orjenska buža
Pobjednička ekipa PK „Subra“
Prelazni kamen „Orjenska buža“ ili kako bismo mi to iz centralnog dijela rekli krš sa rupom, do naredne godine pripao je najbržim i najvještijim rukama ekipe koju su činili Dijana Vuković,
U konačnom, osim brzine, za kvalitet suvomeđe presudni su bili kvalitet, stabilnost same strukture. Jednom riječu, prikazano umijeće. Organizator takmičenja bila je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a partneri Planinarski klub Subra, MZ Kameno-Žlijebi i NVU Ruke.
Suvomeđa je zidanje kamenom bez vezivnog materijala, „na suvo“. Riječ je o tradicionalnoj metodi i umijeću čije očuvanje, posebno u današnje
„betonsko doba,“ ima dodatno specifičnu težinu, ne samo estetsku, već i ekološki prihvatljivu i opravdanu
ekonomski isplativ izbor i za gradnju kuća, ograđivanje imanja i torova, ili podizanje bistijerni koje su zasvođene takozvanim „lažnim svodom“ ili pločastim svodom koji datira još od vremena Sumera, a primjeri takvog tipa zidanja postojali su i u Mikeni.
- Ujedno su međe bile brana za eroziju i metoda da se od krša i teškog terena „ukrade“ mjesto za terasaste njive i voćnjake – kazao je on.
Starčević je stručnjak za očuvanje i valorizaciju kulturne baštine u Parku Orjen. Suvomeđa kao vještina je upisana u Unesko kao zaštićeno nematerijalno dobro i nasljeđe čovječanstva.
– Danas je sve manje ljudi koji znaju to da rade. Naročito u proteklih pola vijeka beton je istisnuo suvomeđu, a naša je ideja da kroz ovakve radionice i takmičenja propagiramo očuvanje ove metode zidanja – kazao je Starčević tokom uvodnog časa.
Mnogo je razloga za tako nešto, prvenstveno ekološki jer zidanje u kamenu ne uništava ekosistem već ga obogaćuje i poboljšava.
– U suvomeđi bi živjele biljke, insekti, poneki gušter, formirao bi se čitav ekosistem, jer je kamen povezan s prirodom.
Prednost suvomeđe se ogleda i u razgradnji, ako je to potrebno – kazao je on i naveo primjer da su u susjednoj Hrvatskoj prilikom gradnje vazdušne luke na Ćilipima dislocirane dvije stare suvozidne građevine.
I to ne samo zbog zakonske obaveze već je jedna kućerica, kako je lokalno zovu, postala i simbol podneblja i tradicionalnog graditeljstva ulazu u aerodromsku zgradu.
Kod nas, kaže, zaštita još nije zaživjela normativno, poput hrvatskih propisa gdje poljoprivrednicima po metru suvomeđe dobijaju dodatnu stimulaciju za obnovu i očuvanje zidove, ali se nada da ćemo prepoznati ne sa-
KOLAŠIN: Održan četvrti Sinjavinski biciklistički maraton
Od Vrtoč polja na Sinjavini do kolašinskog Trga boraca. Više od 80 učesnika uživalo u izazovu i avanturizmu planine. U martu na skijama, u septembru na biciklima. Kako je Milo Grujić obilježio 74. rođendan…
Debljina zida zavisi od namjene, ali i vrste kamena. Ključno je, prema riječima Starčevića, da prilikom gradnje suvomeđe ispoštuje neophodan nagib zidova ili konus.
– Svaki kamen treba da je blago okrenut prema unutra, ako je okrenut prema vani on ispada i kliza – bio je jedan od njegovih uputa na radionici.
To je tokom gradnje suvomeđe i plastično demonstrirao, kada bi neki od učesnika malo zapeo ili nije imao ideju kako da postavi kamen a da ne ugrozi stabilnost sljedećeg reda.
Ukazao je da postoje dva osnovna tipa suvomeđe. -Takozvana duplica, dupli zid, kakav smo praktično izveli. Između zidova bi trebalo sipati materijal, popunu ili škalju, može čak i zemlja. Popuna je ta koja ukupnu konstrukciju čini stabilnom. Bez popune zid nije stabilan, a idealno je da ona bude od lomljenog kamena jer je tada najjača – savjetovao je Starčević.
Drugi način, takozvani jednostruki zid prikazao je preko maketarskog dijela.
To je puno brža gradnja, manje estetski dopadljiva, ali može da bude jednako snažna. Bila je pogodna za stočarski brzinski način pravljenja, odnosno slaganje zida samo u jednom sloju. U bilo kojoj varijanti treba imati u vidu da se gradi na preklop.
– Kamen ne ide na kamen, već na spoj dva kamena. Tako se dobija čvrstina – kazao je on.
KOLAŠIN - Planina Sinjavina je doživjela još jednu pravu i potrebnu turističku promociju. Ova još turistički neotkrivena planina, ovoga puta se otkrivala na – biciklima. Preko 80 učesnika četvrtog Sinjavinskog biciklističkog maratona je uživalo planinskim stazama, ali i u okolnim ljepotama. Krenuli su iz Vrtoč polja na granici Šavnika i Žabljaka i – ljepotama Sinjavine – stigli na Trg boraca u Kolašinu.
mo ekološke već i ekonomske momente.
Danas, ističe Starčević, imamo priliku da drugačije rezonujemo i da sačuvamo nasljeđe i tradiciju, oplemenimo prostor i produžimo vijek međama.
Kako je kazao, nijesu one bile
plod ili svojina bilo koje nacije, već stvar usvajanja i unapređenja tehnika i prenošenja umijeća.
– Simbolično rečeno, to su međe koje spajaju, a ne razdvajaju – zaključio je Starčević. igor PeriĆ
Foto: stevo vasiLJeviĆ
Mikan Medenica iz NVO Sinjavinski maraton, koja zimi organizujue maraton na skijama, a ljeti na biciklima, zadovoljan je ovogodišnjom manifestacijom kojom se nastavlja turistička promocija Sinjavinskog regiona. – Imali smo preko 80 učesnika iz Crne Gore i Srbije. Tokom maratona staza je malo produžena pa je ukupno iznosila 60 kilometara. Bilo je lijepo, atraktivno sa svim onim elementima planinskog avanturizma. Najbrži takmičar je završio trku za nešto više od pet sati. Na kraju su svi učesnici simbolično prošli jedan „krug“ gradom, a sve je završeno druženjem u „Planinaru“ – kazao je Mikan Medenica iz NVO Sinjavinski maraton.
Četvrti Sinjavinski biciklistički maraton imao je i istinskog junaka. Bio je to Milo Grujić koji je ,,na dva točka“ planinom Sinjavinom obilježio svoj 74. rođendan. Uvijek je bio među vodećom grupom, po-
tvrđujući svoju fizičku spremnost, ali i odanost prirodi. Ovaj vitalni i superaktivni gorštak može da bude uzor i puno mlađima kada je u pitanju zdrav i zanimljiv život. Na biciklu je Sinjavinu prešla i Zorica Milašinović, direktorica Turističke organizacije Kolašina. Ugođaj koji donese Sinjavina na poseban način utiče na turističku motivaciju. – Lijepo je biti učesnik Sinjavinskog biciklističkog maratona. Ova planina nudi toliko neistraženih ljepota koje
su i sada, ali će i ubuduće biti naša inspiracija. Jedan od naših oslonaca u turističkom razvoju Kolašina biće i planina Sinjavina. Turističkoj ponudi stalno trebaju ,,noviteti“ a planina Sinjavina nudi dosta toga. Ka njoj već kreću organizovane turističke grupe, planiraju se turističko-ugostiteljski objekti. Vjerujemo da će Sinjavina i zimi i ljeti biti sve atraktivnija turistička adresa – istakla je Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin. D. DraŠKoviĆ
Priveli kraju izgradnju kružnog toka u sklopu rekonstrukcije Bulevara Veljka Vlahovića
Zatvara se saobraćaj za sve vrste motornih vozila na dijelu Ulice Radomira Ivanovića, na potezu od Bulevara Josipa Broza Tita do Bulevara Veljka Vlahovića, zbog izvođenja radova na izgradnji kružnog toka u sklopu rekonstrukcije Bulevara Veljka Vlahovića. - Zatvaranje važi do 17. septembra ove godine, sa mogućnošću produženja tog roka – saopšteno je iz Sekretarijata za saobraćaj.
Za vrijeme zatvaranja saobraćaja, tranzitni saobraćaj će se odvijati Bulevarom Josipa Broza, Bulevarom Pera Ćetkovića i Bulevarom Veljka Vlahovića. - Za vrijeme zatvaranja saobraćaja linija L30 će saobraćati Bulevarom Josipa Broza, Kozaračkom ulicom, Zmaj Jovinim bulevarom, Bulevarom Veljka Vlahovića i dalje ustaljenom trasom – navodi se u saopštenju. I. M.
Besplatna vožnja za sve građane autobusima Puteva od 11. do 30. septembra
Sve linije autobusa gradskog preduzeća Putevi u periodu od 11. do 30. septembra biće besplatne za građane, dok će osnovci i srednjoškolci koji su iskoristili pravo podnošenjem zahtjeva – imati besplatan prevoz do kraja školske godine, odnosno 30. juna 2024. godine.
- Svi korisnici koji su već kupili mjesečne karte za septembar, moći će ovo pravo da koriste u istom periodu narednog mjeseca, a dovoljno je da se jave na šalter Puteva sa kupljenom mjesečnom kartom – saopšteno je iz PG biroa. U prethodnom periodu Sekreterijat za saobraćaj i gradsko preduzeće Putevi d. o. o, koje upravlja prevozom putnika, u linijskom prevozu su shodno planu i programu linija, ali i zahtjevima građana, radili na širenju saobra-
ćajne mreže, te uveli nove linije: L-15 od Starog aerodroma prema Marezi, L- 16 od Trga golootočkih žrtava prema Dahni, L- 53 od Bera do Moskovske ulice i one će ići na vremenski period od 20, odnosno 30 minuta. Navodeći
da su uvedene i linije koje će ići na sat vremena: L-23 od Trga golootočkih žrtava ka Veljem brdu i L-30 od Autobuske stanice do Kuće Rakića, iz Sekretarijata za saobraćaj su istakli i to da po važećem planu postoje određene lini-
je koje će na zahtjev građana tokom septembra biti produžene, sa određivanjem novih autobuskih stajališta.
- Glavni grad će, osim rada na unapređenju javnog prevoza, posebnu pažnju posvetiti i podizanju svijesti građana o prednostima korišćenja autobusa, ali i alternativnih vidova saobraćaja. Osim besplatnih linija autobusima Puteva, biće organizovane brojne aktivnosti na ovu temu, a povodom Evropske nedjelje mobilnosti koja se svake godine obilježava od 16. do 22. septembra –navodi se u saopštenju.
Podsjećamo, iz Sekretarijata za saobraćaj je prvenstveno bilo najavljeno da će besplatna vožnja za sve građane početi od 1. septembra, ali je to važilo samo za učenike. Zbog toga je nemali broj građana, iako nije planirao, da ne bi plaćali denevnu kartu produžio ili izvadio mjesečnu. I. M.
Rukometašice Budućnost
Bemaksa dobro su ušle u meč, vodile su 8:4 u 20. minutu protiv Bitighajma na premijeri Lige šampiona, a onda su stale.
Uskočile su u ritam njemačke ekipe, izgubile koncentraciju i mirnoću koja im je donijela na deset minuta do odmora višak od četiri gola i poraz je bio neminovan. ,,Plave“ su napravile 16 tehničkih grešaka, a ko zna kakav bi konačan rezultat bio da na golu nije bila raspoložena Armel Atingre sa 16 odbrana (zaustavila je dva šuta sa sedam metara).
Bitighajm je pokazao snagu i lako kažnjavao u pozicionom napadu slabosti domaćina. ,,Plave“ su do odmora primile 11 golova, ali su od 20. do 41. minuta postigle samo četiri, odnosno dva u posljednjih deset minuta prvog poluvremena! Njemački tim je u serijama davao golove, a igračice ove ekipe bile su istrajnije i upornije. Malo su griješile, a dominirala je Poljakinja Karolina Kudlač-Gloc sa sedam golova i sedam asistencija. U našem timu, osim golmanka Atingre, gotovo da nije ni bilo konstantne igračice. Iznenadila je Kalidijatu Nijakate koja je tek nedavno počela da trenira sa ekipom i to nakon povrede i duge pauze... Očigledno je da će Francuskinja u narednim kolima biti od još veće pomoći ekipi. Mađarica Noemi Hafra nije ulazila u igru, a manju minutažu, s obzirom na odlična izdanja u nekim pripremnim mečevi-
U derbiju kola A grupe Brest je kod kuće izgubio od Đera 24:23 - u porazu francuske ekipe Đurđina Jauković je postigla tri gola.
U posljednjem meču B grupe Esbjerg je na domaćem terenu savladao Rapid 30:28
1
gol od osam šuteva postigle su domaće sa devet metara!
ma, imala je Bugarka Tomova Mari Plamenova - Teška utakmica u kojoj je Bitighajm pokazao da je sjajan tim. Iako smo odlično krenule, kasnije nijesmo imale snage
Niakate je postigla tri gola i dodala četiri asistencije, a stoprocentne su bile Godeč i Marsenić (tri od tri)
da nastavimo u istom ritmu. Bilo je previše tehničkih grešaka, promašile smo neke dobre situacije i protivnik je to koristio. Znamo što treba da radimo kako bismo bile bolje
PODGORICA – Primorac se pobjedom nad Duizburgom (16:10) oprostio od kvalifikacionog turnira za Ligu šampiona.
Vaterpolisti iz Kotora u Kragujevcu su doživjeli tri poraza i to od Radničkog, Breše i Nojzi le Seka. U posljednjem meču sa njemačkim predstavnikom nijesu dozvolili padove u igri, a nakon osam minuta riješili su dileme oko pitanja pobjednika. Naš predstavnik je bio golgeterski raspoložen, pa je prvu
četvrtinu dobio 6:1, a u nastavku meča u laganom ritmu čuvao ubjedljivu razliku.
Najefikasniji sa četiri gola je bio Marko Mršić, gol manje dao je Draško Brguljan, dva puta mrežu njemačke ekipe su pogodili Balša Vučković, Nemanja Vico i Đorđije Stanojević, a u strijelce su se upisali Nikola Marković, Petar Ćetković i Tim Perov Kotorani će nastaviti takmičenje u Evrokupu, dok ekipu Jadrana očekuje nastup u Ligi šampiona. A. M.
Sve što su radile Njemice juče na premijeri nije bila nikakva novost za podgoričku ekipu. Pripremale su se ,,plave“ za trčanje i kvalitetno vraćanje i u tom dijelu nije bilo zamjerki. Ali... - Znale smo da Bitighajm
u narednim mečevima – istakla je Ivona Pavićević U najavi meča redom su u plavom taboru isticali da bi napad mogao da donese prednost i pobjedu na pre-
trči najviše u Ligi šampiona. Igrale smo dobro prvih 25 minuta dok smo imale snage, nakon toga je došlo do pada, što je protivnik kažnjavao. Mnoge igračice dugo nijesu bile u trenažnom procesu, pa sam i oče-
mijernom meču. Napad nije donio željeni ishod, a ni odbrana, jer protiv pozicionog napada gošći ,,plave“ nijesu imale u važnim momentima dobre odgovore. Vidljivo je
Tinejdžerka podigla posljednji trofej iz grend slem serije
Drugo grend slem finale, prva titula, tinejdžerka Koko Gof šampionka je US opena.
Djevojka sa Floride savladala je u finalu Arinu Sabaljenku
2:6, 6:3, 6:2 i obradovala navijače koji su na uspjeh domaće teniserke čekali šest godina. Posljednji put u Njujorku je slavila Sloun Stivens 2017. godine.
Mada, finalni okršaj mogao je
Moto GP, VN San Marina i Riminija
Horhe Martin obilježio je Veliku nagradu San Marina i Riminija.
Vozač Pramak Dukatija, nakon slavlja u sprintu, juče je na stazi „Marko Simončeli“ stigao do drugog trijumfa ove sezone, a trećeg u kraljevskoj klasi. Na podijumu je završio Marko
Beceki iz VR46 sa sekund i po zaostatka, a iza njega je bio branilac titule Frančesko Banjaja Španac je dominirao od starta, pratili su ga Italijani, Banjaja je bio bolji u prvom dijelu, a Beceki je na devet krugova do kraja uspio da ga zaobiđe. Penzioner Dani Pedrosa, koji je
dobio specijalnu pozivnicu, kao i u sprintu, završio je na četvrtoj poziciji i to nakon što je Bred Binder izletio sa staze u devetom krugu. Loš dan za
KTM završio se odustajanjem
Džeka Milera, kojeg je sa staze izbacio test vozač Dukatija
Mikele Piro
kivala probleme u napadu. U drugom poluvremenu smo im dozvolile da dođu do četiri gola prednosti i to je bila nedostižna razlika. Nijesmo dale maksimum, jasno je da moramo da se borimo i da radimo naporno, jer imamo mnogo novih igračica. Tehničke greške su nas na kraju odvele u poraz – kazala je trener Bojana Popović
da Budućnost još nije uigrana, kompaktna cjelina. Bojanu Popović sa saradnicima čeka još dosta posla, a novi izazov je vrlo brzo u Danskoj protiv Odenzea. A. M.
da ode u drugom smjeru. Nova broj jedan na rang listi prvi set je lako riješila u svoju korist, a u drugom je propustila dvije brejk šanse i... Kao da je ovo ,,slomilo“ Sabaljenku koja je polako inicijativu prepustila domaćoj teniserki. Bjeloruskinja je počela više da griješi, a bučna publika je sve više uticala i na njeno samopouzdanje. Amerikanka je izjednačila, a u trećem setu brzo je stigla do 4:0.
I to je bio kraj za najbolju na svijetu. Mlada teniserka je osvojila trofej, ček na tri miliona dolara, a i stigla do trećeg mjesta na WTA listi. A. M.
Peto mjesto pripalo je vozaču Aprilije Maveriku Vinjalesu, šesti je bio Migela Oliveire, a sedmi osmostruki svjetski šampiona Mark Markes. Drugi vozač RNF Aprilije – Raul Fernandes bio je osmi, a među prvih deset završili su Luka Marini i Žoan Zarko Martin sada zaostaje za Banjajom u generalnom plasmanu 36 bodova, Beceki 65... Naredna trka je zakazana za 24. septembar u Indiji.
Crna Gora je sinoć protiv Bugarske upisala pobjedu koja se pamti, kakav god bude ishod kvalifikacija za Evropsko prvenstvo.
Vulkan emocija koji je izazvao pogodak Stevana Jovetića u sedmom minutu nadoknade je nešto na što je crnogorska publika čekala odavno, nešto što je trebalo ,,sokolima“ da ponovo probude vatru i izazovu euforiju. Ovo je i prva ,,zvučna“ kvalifikaciona pobjeda još od 4. septembra 2017. i meča sa Rumunijom – i tada je junak bio Jovetić.
Euforiji, svakako, nema mjesta jer je tim Miodraga Radulovića i dalje daleko od odlaska na prvo veliko takmičenje.
Srbija je pobijedila Litvaniju (3:1) i izjednačila se sa Mađarskom na čelu grupe G sa po 10 bodova (tim Marka Rosija ima meč manje), dok je Crna Gora sakupila osam. Ali nada živi i to je za našu reprezentaciju sada najbitnije.
Triler u Kaunasu u četvrtak završen je nesrećno, ali jednom je moralo da se posreći i Crnoj Gori – sjajan centaršut Dritona Camaja i majstorski trzaj glavom Jovetića doveli su do toga da ,,crveni“ u oktobru u Beogradu igraju meč na sve ili ništa.
Nakon toga bi morali da pobijede Litvaniju, na kraju kvalifikacija gostovaće Mađarskoj, i sve što dolazi izgleda pakleno teško i izazovno.
Crna Gora je meč protiv Bugarske pobijedila na srce i mišiće. ,,Sokoli“ su bukvalno ostavili posljednji atom snage, ista bi ocjena bila i da je tim Mladena Krstajića sačuvao
Jedan šut glavom zaustavila je prečka, drugi je otišao gdje treba – Stevan Jovetić je u 97. minutu izazvao vulkan emocija pod Goricom.
- Trebalo mi je ovo, prošlo je dugo otkad sam postigao gol, trebalo nam je svima poslije meča protiv Litvanije. Nije lako vratiti se poslije toga, a ovako treba uvijek da igramo – u smislu želje, požrtvovanosti... Igra može da bude bolja ili lošija, ali ovakva mora da bude Crna Gora uvijek. Bilo je mnogo klizećih startova, skokova, tuče... To mora uvijek da bude prisutno, vjerujem da
Ovo je i prva ,,zvučna“ kvali kaciona pobjeda još od 4. septembra 2017. i meča sa Rumunijom – i tada je junak bio Jovetić
remi, a bio bi četvrti u isto toliko okršaja dvije selekcije pod Goricom.
Crnogorski fudbaleri preživjeli su sve protiv Bugarske –penal rivala odbranio je MilanMijatović, posljednjih pola sata igrali su bez Igora Vujačića
Radulović je u odnosu na meč sa Litvanijom promijenio formaciju i šest igrača, ali se kao i u Kaunasu odlučio za dvije
Milan Mijatović je u 61. minutu spriječio Kirila Despodova da iz penala donese izjednačenje Bugarskoj, imao je sjajnu odbranu i u prvom poluvremenu.
Jednostavno – bio je jedan od heroja pobjede, izvojevane u 97. minutu.
- Ovo je trijumf ekipe i zaslužili smo ga. Teška utakmica, posebno na psihološkom nivou poslije šoka u Litvaniji. Možda se to vidjelo u prvih 15 minuta kada smo bili malo nervozniji, a onda smo se vratili i bili mirniji. Desio nam se peh sa penalom i isključenim igračem, to nas nije
i za ostalo imamo kvalitet –kazao je kapiten. Crna Gora je u finišu preživjela nekoliko šansi Bugarske, na kraju dočekala dodir klase novog napadača Olimpijakosa.
- Volim da dajem golove u nadoknadi, dao sam ih desetak u karijeri. To je nešto posebno. Čestitke cijeloj ekipi, svi su igrali odlično, Mijatovićeva odbrana nas je ostavila u životu s igračem manje –naveo je Jovetić i pozvao da se ne pravi euforija.
- Skloni smo tome da idemo iz krajnosti u krajnost, prije tri dana nijesmo valjali
ništa, a sad smo najbolji. Treba da nađemo sredinu, da igramo bez euforije, svi da pomognemo jedni drugima i onda ćemo se svi radovati. Karakter smo pokazali i u Litvaniji, imali smo poništen, pa primljen gol i vratili se, to ne može ekipa bez karaktera. Kapiten se zahvalio publici.
- Opet su došli u velikom broju, a nama nije bilo lako da se vratimo nakon onakvog gostovanja i da pobijedimo sa igračem manje. Najbitnije da smo u igri, a još ima mnogo da se igra. Idemo meč po meč - poručio je Jovetić.
Lijevi bek Andrija Vukčević rekao je da je Crna Gora zaslužila da se sreća okrene na njenu stranu. - Vratilo nam se na pravi način za ono što smo propustili u Litvaniji. Zaslužili smo to zalaganjem, na kraju je došla nagrada. Bugari su s igračem više išli na sve ili ništa, ali sjajno smo se branili, bili uvijek tu jedan za drugog i isplatilo nam se. Smatram da imamo velike šanse za Evropsko prvenstvo, nadam se da će se poklopiti sve kako treba – kazao je Vukčević, koji će uskoro postati fudbaler meksičkog Huaresa.
klasične ,,devetke“ – Nikolu Krstovića i, umjesto Stefana Mugoše, Uroša Đurđevića Selektor je najavio da će u meču s Bugarskom ekipa od
starta biti poletnija, čvršća i konkretnija nego na Baltiku, i u uvodnom dijelu utakmice ,,sokoli“ su se i nametnuli kao ekipa koja želi kontro-
lu posjeda. Gosti su, međutim, ostavljali malo prostora, a i kad ga je bilo – naši ga nijesu ,,osjećali“, kao u 10. minutu kada je
AdamMarušić centrirao s desne strane, ali u šesnaestercu nije bilo nikoga. Blok Bugara na 30-40 metara od gola funkcionisao je dobro, a postepeno je jenjavala i inicijativa crnogorskog tima.
obeshrabrilo. Pokazali smo želju i borbu i ono što krasi reprezentaciju Crne Goreistakao je Mijatović.
Odbranjen penal je, kazao je, rezultat ispoštovanog dogovora.
- Radili smo analizu, gledali snimke i na kraju je dobro ispalo. Na moju radost i radost ekipe i navijača –naveo je Mijatović, koji je u 33 nastupa za reprezentaciju uvijek bio na visini zadatka.
- Uvijek dođem u reprezentaciju da pružim maksimum i pomognem koliko mogu. Nadam se da to ide u dobrom smjeru – skromno
je prokomentarisao golman banjalučkog Borca. - Živi smo, sve zavisi od nas.
diti i da će ova generacija ispisati istoriju plasmanom na Evropsko prvenstvo.
U 19. je selekcija Mladena Krstajića imala veliku šansu da povede – Despodov je odigrao petom za Petkova, čiji je šut sjajno odbranio Milan Mijatović. Dvadesetak minuta nije se ništa zanimljivo dešavalo pod Goricom, a u 25. je Radulović morao da izvrši izmjenu – Nikoli Šipčiću se neće da se u punom svjetlu predstavi crnogorskoj publici, zbog povrede ga je zamijenio Žarko Tomašević
Crna Gora nije imala ideju kako da ugrozi disciplinovanog rivala, nije mogla da napravi višak ni po bokovima, ni kroz sredinu. Nedostajalo je ,,vica“, poteza koji bi probudio ekipu i razgalio publiku, ali se to ispostavilo kao za-
Selektor Bugarske Mladen Krstajić bio je zadovoljan igrom svog tima, ali razočaran rezultatom. – Čestitao bih momcima na odigranih 90 minuta u visokom ritmu. Smatram da smo imali apsolutnu kontrolu igre, jer Crna Gora nije imala ništa u prva 42 minuta, a onda smo u finišu prvog dijela bili u konfuziji. I, to je Crna Gora iskoristila i stigla do gola. Ali, bio sam ubijeđen i rekao sam igračima na poluvremenu da ćemo igrati bolje u nastavku i imati šansu da dođemo do situacije čak da pobijedimo. Poslije promašenog penala stigli smo do egala, imali tri-četiri šanse, a onda nesrećno primili gol u posljednjim trenucima. Posebno mi je žao igrače, koji su dali, zaista, sve.
Krstajić je bio iskren da je za njegovu selekciju ovo kraj, ali i objasnio da je nevjerovatno koliko Bugarska nema sreće, jer im se po ko zna koji put desilo da su ostali bez bodova u posljednjim trenucima.
– Ovo se ponavlja iz meča u meč. Prisjetimo se protiv Crne Gore u Razgradu, protiv Srbije, Litvanije, stvarno je nejverovatno. Žao mi je momaka, neki su tek počeli da igraju na ovom nivou i sigurno da im je teško – konstatovao je Krstajić, objasnivši da će sada sve odlučivati meč Srbija –Crna Gora.
tišje pred buru.
Marušić je u 43. ,,spojio“ sa
golom Marka Bakića, a vezista OFI-ja u zicer situaciji šutirao u golmana, da bi u nastavku akcije Marušić izborio korner.
Crna Gora se tada ,,preselila“ na protivničku polovinu i povela u smiraj poluvremena – Marko Janković je izveo korner, Tomašević šutirao glavom, nakon čega se lopta odbila do Stefana Savića čiji je udarac lijevom nogom uz odbitak od golmanove noge završio u mreži.
Drugi uzastopni pogodak sjajnog štopera u kvalifikacijama.
Crna Gora je drugi put u kvalifikacijama savladala Bugarsku. Prvi put u Razgradu teško, a ovog puta još teže nakon prave drame. ,,Sokoli“ su slavili 2:1 iako su od 59. do 99. minuta igrali sa igračem manje - tri boda im je donio Stevan Jovetić u sudijskoj nadoknadi i sačuvao nadu da mogu do jednog od prva dva mjesta u grupi G. - Ovo je najbolja nagrada za ove momke. Nije bilo lako nakon Kaunasa vratiti ekipu fizički, a pogotovo na psihološkom planu. Imali smo sjajnu energiju, a veliku zahvalnost dugujemo publici, koja je još jednom prepoznala momenat kada je teško da nas podrži i to nam je mnogo značilo. Nije bilo svejedno u Kaunasu, ali nijesmo padali, nema ni sada euforije, zadržali smo se na kursu i sada ćemo mirno analizirati sve i spremati se za nastavak kvalifikacija – kazao je Miodrag Radulović na konferenciji za novinare.
Crna Gora 2 1
1 Bugarska 0
Stadion: Pod Goricom. Gledalaca: 4.232
Sudija: Harm Osmers (Njemačka) Golovi: 1:0 Savić u 45+1, 1:1 Borukov u 79, 2:1 Jovetić u 90+7.
Žuti kartoni: Vujačić, Đurđević, Krstović, Bakić (Crna Gora), Popov (Bugarska) Crveni karton: Igor Vujačić (Crna Gora) u 59. minutu
Crna Gora Bugarska
Mijatović Vujačić Savić Šipčić (od 25. Tomašević) Marušić Janković (od 83. M. Vukčević)
– Uz dužno poštovanje, mi smo u ovom meču bili bolji, ali Crna Gora je imala sreće. Crna Gora nije imala sreće u Kaunasu, mi je već par utakmica nemamo. Sada je objektivno da će o Crnoj Gori odlučivati meč u Beogradu protiv Srbije, dok smo mi izgubili svoje šanse – realan je Krstajić.
Bio je to idealan završetak poluvremena za ,,sokole“, gol koji je ,,pokrio“ nedostatke u igri, ali nije mogao da ih izbriše.
Zbog toga je Radulović reagovao i, kao u Kaunasu, od starta nastavka na teren poslao kapitena Stevana Jovetića, dok je na klupi ostao Đurđević koji ni u 12. nastupu za Crnu Goru nije postigao gol, mada je bilo očigledno da je u meč ušao silno motivisan.
Lončar Bakić (od 84. Mugoša)
A. Vukčević Krstović (od 76. Camaj) Đurđević (od 46. Jovetić)
Radulović se u 59. našao na mukama jer je Igor Vujačić dobio drugi žuti karton, ali je još veću štetu spriječio sjajni Mijatović – nakon faula štopera Rubina iz Kazanja nad Delevim, sudija Harm Omers dosudio je jedanaesterac, koji je neuspješno izveo Kiril Despodov Nakon VAR provjere šutirao je u donji desni golmanov ugao, Mijatović ga ,,pročitao“ i sačuvao vođstvo Crnoj Gori.
Djulgerov Krastev Antov Dimitrov (od 74. Borukov) Popov Gruev Kraev (od 64. Jankov) Galčev (od 63. Stojanov)
L. Petkov (od 82. Čočev) Despodov Rusev (od 46. Delev)
S igračem manje taktika je morala da se mijenja, Krstović je pomjeren na lijevu stranu, a uskoro je zamijenjen zbog povrede. ,,Sokoli“ su dobili na brzini ulaskom Dritona Camaja, a uskoro je i cijela ekipa morali da ,,ubaci“ u brzinu više. Bugarska je izjednačila u 79. minutu poslije izgubljene lopte na sredini terena – Delev je šutirao iskosa s lijeve strane i pogodio stativu, a od-
U prvom dijelu viđeno je dosta toga, a s druge strane i ne baš sadržajno. Taktički dosta nadmudrivanja, Bugari su dobro pokrivali teren, Crna Gora imala problem da napravi ozbiljniju akciju, ali je u samom finišu naš tim uspio, ipak, da stigne do prednosti.
- Igrali smo izvanredno prvo poluvrijeme, nijesmo srljali i znali smo da će doći šansa za gol. Crveni karton Vujačića nas je poremetio i moram da iskažem divljenje mojim igračima. Nije lako igrati s igračem manje, vidjeli smo kakva je to energija bila i kako su se borili – prisjetio se Radulović. Selektor Crne Gore nije krio pohvale za svoje izabranike. - Potvrdili su ono što smo znali i zašto imam veliko povjerenje u njih.
Cilj uoči septembarskog ciklusa bio je šest bodova, ali nakon svega moramo biti zadovoljni sa ostvarenim (remi i pobjeda).
- Zadovoljni odlazimo nakon ove dvije septembarske utakmice, iako žalimo za dva izgubljena boda u Litvaniji. Ovaj meč pokazao je da je Bugarska dobra selekcija, a samim tim koliko je kvalitetna grupa. Osam bodova nakon pet kola je nešto što nas zadovoljava. Idemo dalje, dali smo javnosti potvrdu da ovi momci mogu mnogo – rekao je Radulović. U oktobru je rival Srbija u Beogradu, ali to neće biti presudan duel.
- Do oktobra očekujem veću minutažu Stevana Jovetića, da se oporavi Marko Vešović... Sada smo zaslužili da slavimo, mi i naši navijači. Utakmica će biti važna, ali neće biti odlučujuća, jer do kraja očekujem da će biti još iznenađujućih rezultata u grupi – podvukao je Radulović.
bitak je glavom u mrežu sproveo Preslav Borukov Brojčano slabija, Crna Gora nije imala kud – Radulović je na teren poslao Marka Vukčevića i Stefana Mugošu, i tek što su ušli zatresla se prečka. Stevan Jovetić nije imao sreće da lopta ode koji centimetar niže, ali je Crna Gora imala sreće pred svojim golom. Borukov je mogao da pogodi poslije problema Mijatovi-
ća sa hvatanjem lopte, potom je Jankov šutirao pored stative, šansu je imao i Stojanov, u nadoknadi Čočev A onda – eksplozija. Rezervista Camaj je u 97. minutu centrirao, a Stevan Jovetić glavom pogodio suprotni ugao. Crna Gora je ,,živa“, Crna Gora i dalje može na Evropsko prvenstvo. Možda je utopija, ali lijepo zvuči... N. KOSTIĆ – R. PEROVIĆ
Foto: D. MIJATOVIĆ
Jedanaesto mjesto na svijetu seniora, uz izdanja za pamćenje na parketu Manile, stavilo je tačku na ljetošnja izdanja košarkaških reprezentacija Crne Gore.
Na njima su još jednom potvrđeni košarkaški potencijali ovdašnjih adresa. Bilo je dosta utakmica za pamćenje. Jedna od njih je sigurno i finalna utakmica pionira na „Slovenija bolu“ - nezvaničnom pionirskom prvenstvu Evrope. Na semaforu su ostali brojevi 69 – 70. Prvi broj je pripao reprezentaciji Crne Gore a drugi reprezentaciji Poljske...
Lopta koju su uputili crnogorski pioniri stigla je do obruča. Sreli su se obruč i lopta u posljednjoj sekundi ali kontakta sa mrežicom nije bilo. Pomiješale su se suze i znoj na licima crnogorskih pionira. Jedan od njih je bio i Maksimilijan Konstantin Papan, 14-godišnjak iz Sutomora, koji je od početka godine član beogradske Mege. Pionirski reprezentativac Crne Gore, član generacije koju je pola koša odvojilo od prvog mjesta na ,,Slovenija bolu“...
- Već na početku karijere doživjeli smo da se finale izgubi u posljednjoj sekundi. Nije bilo lako jer smo imali prednost, kontrolisali rezultat u drugom poluvremenu, imali čak i dvocifrenu prednost.
Sve se preokrenulo na samom kraju. Poljaci su imali više sreće od nas - priča Maksimilijan Konstantin Papan.
Talentovani košarkaš sa dva imena i nadimkom Maks je ipak zadovoljan ljetošnjim košarkaškim učincima. Počela je da se stvara generacija kojoj je trenerske konture dao selektor Bojan Bakić
- Nakon zanimljive i uspješne klupske polusezone, imali smo i aktivno košarkaško ljeto. Pripreme pionirske reprezentacije bile su temeljene. Pored kolektivnih i taktičkih treninga, uvijek se nalazilo vremena da se isprave i nadgrade naši individualni košarkaški detalji. Bilo je dosta i prijateljskih
PODGORICA – Na beogradskom Ušću održana je trka na 10 kilometara, a koja je okupila oko 3.000 ljubitelja trčanja.
Crnu Goru na ovoj manifestaciji predstavljali su atletičari Nikšića – olimpijka Slađana Pejović, Dejan Popović i Ivan Popović. Slađana se nakon duge pauze uspješno vratila na stazu i istrčala novi rekord Crne Gore na cesti (10 km), koji sada iznosi 38:37,00. Njen dosadašnji re-
Kada bi mogao Maksimilijan Konstantin Papan bi šut uzeo od Stivena Karija. Volio bi da ima dribling i kontrolu lopte kao Alen
utakmica. Mislim da je naše izdanje na prvenstvu u Sloveniji pokazalo da naša generacija, u sadašnjem uzrastu, ima prilično formirane igračke pozicije. Naravno čeka nas veliki rad da sve to uobličimo, usavršimo i dovedemo do pravog košarkaškog kvaliteta - priča Maksimilijan Konstantin Papan. Kada Maksim Maks Papan kaže ,,veliki rad“ onda mu ne treba postavljati potpitanja. Ovaj ,,dječak koji raste“ (ljetošnjih 192 cm sa 14 godina) je uspio da uspostavi ravnotežu između košarkaške želje i košarkaškog cilja. Veza košarkaške želje i košarkaškog cilja je – rad i beskompromisna posvećenost lopti koja je određena da bude vodilja života… - Prelazak u Megu je bio veliki izazov za mene. Izazov i priznanje za dotadašnji rad i pripadanje košarci. Treba-
Ajverson. Učinak sa odbranom uzeo bi od Denisa Rodmana. Volio bi da asistira kao Arvidas Sabonis
lo se ,,snaći“ u novoj sredini, prihvatiti nova pravila i zahtjeve. Mislim da sam uspio u tome jer je moj jedini odgovor bio rad. Imam dva timska treninga dnevno koja traju tri sata. Njima svakoga dana ,,pridružim“ dva do četiri sata individualnog treninga. Takav radni i trenažni ritam mi već postaje navika. Uspijevam da se navikavam na te zahtjeve koje postavljam pred sobom i zadovoljan sam kada ih ispunim - objašnjava Papan. Dejan Pejić, trener pionira Mege, imaće u predstojećoj sezoni oslonac u svakom zadatku odbrane i napada koji bude tražio od Maksima Papana. Ako nekada bude malo umoran na treningu, to je od onoga prethodnoga, individualnog, koji je odradio. On je na pravi način počeo da razumije i voli košarku kao
U Beogradu održana prvi put trka na 10 kilometara
kord iznosio je 39:20,0 postignut u Brčkom 22. juna 2019. godine. Pobjedu u muškoj konkurenciji odnio je Vambua Bernard iz
Kenije sa rezultatom 28:26 minuta. Drugo i treće mjesto pripalo je njegovim sunarodni-
cima Kimtaiju sa vremenom 28:28 i Kipsangu sa 28:30.
U ženskoj konkurenciji slavila je El-Oihabi Doue iz Španije koja je trku završila za 33:20 minuta. Kenijke Jebet Valentine bila je druga (33:30), a Nia-
igru tima i upornog traženja najbržeg i najboljeg rješenja. Da bi put lopte bio pravi, toliko prethodnih radnji treba da urade i tijelo i glava. Igrački uzor mu je Denis Rodman kojeg je zavolio još u predškolskom uzrastu.
- Na svakoj utakmici je bio borben do maksimuma. Borbenost niko nije mogao da mu uzme. Nijesu mu njegovi poeni bili najvažniji, glavno mu je bilo da njegov tim pobijedi. Posebno je bilo važno i značajno što je svome timu donosio pozitivnu energiju… Na ovakvim razmišljanjima se zaista mogu stvoriti prave košarkaške vrijednosti, još kada im posvetiš pet-šest sati dnevno kao što radi Maksimilijan Konstantin Papan, pionirski reprezentativac Crne Gore i član Meginog pogona koji ,,ka zvijezdama gleda“... D. DRAŠKOVIĆ
boke Rona treća (34:19).
– Poslije svih padova koje sam imala, spremna sam za nove izazove. Što bi rekli, godine su samo broj, dok ima volje, želje i upornosti, sve se može. Hvala svim ljudima koji su uz mene i koji mi pomažu da ostvarujem svoje ciljeve. Novi rekord donosi mi veliki motiv da dodatno pojačam tempo i da se još bolje spremam za izazove koji slijede – kazala je Slađana Pejović. R. P.
Košarkaši Podgorice otputovali su na Zlatibor, gdje će tokom narednih šest dana odigrati četiri kontrolne utakmice u okviru priprema za novi sezonu. Crnogorski tim na Zlatiboru igraće protiv ekipe Čačak 94, Slobode iz Užica, slovenačkog Šentjura i kazahstanske Astane. Inače, u dosadašnjem dijelu priprema Podgorica je dva puta igrala protiv SC Derbija, a imala je i provjere protiv Jedinstva i Trepče. Novi šef stručnog štaba Dragan Radović ističe zadovoljstvo odrađenim u prve tri sedmice… – Nakon nešto više od tri radne sedmice zaista moram istaći da sam izuzetno zadovoljan kako igrači odrađuju svoje obaveze, a prije svega odnosom, zalaganjem i posvećenošću, kako na treninzima, tako i na dosadašnjim mečevima. Prošli smo dosta dobro taj uvodni i najteži period, a kroz dosadašnja četiri meča nadograđivali određene napadačke i defanzivne sisteme – objasnio je za klupski sajt tre-
ner Podgorice Dragan Radović. U dosadašnjem toku priprema nije bilo povreda, što donosi dodatni razlog za zadovoljstvo. – Od prvog dana priprema van trenažnog procesa su Viktor Vujisić i pojačanje iz Jedinstva Marko Kljajević, ali se nadam da će se uskoro priključiti. Dobro je da tokom rada nije bilo dodatnih pehova – konstatovao je Radović.
Podgorica je danas otputovala na Zlatibor, a već sjutra prvi rival tokom boravka na srpskoj planini biće Čačak 94. U utorak Podgorica igra protiv Slobode, zatim je u četvrtak rival Šentjut i u subotu 16. septembra Astana.
– Zakazali smo još četiri utakmice i siguran sam da će nam ova mini-turneja mnogo značiti. Imamo četiri utakmice, nakon kojih ćemo sigurno imati jasniju sliku, a koje će pomoći da što spremnije dočekamo početak sezone – objasnio je Radović. Na startu nove sezone u ABA 2 ligi Podgorica 9. oktobra igra protiv Sutjeske. R. P.
Novi klubovi za trojicu crnogorskih odbojkaša
PODGORICA – Nakon sezone u matičnoj Budućnosti Bojan Strugar ponovo ide u inostranstvo, a novi klub korektora odbojkaške reprezentacije je turski drugoligaš Milas Beledije.
Prije povratka u Budućnost, gdje je i počeo karijeru, Strugar je dvije sezone bio u Švajcarskoj, u Joni i Nafelsu. Igrao je i u Rumuniji (Pjatra Njamc), Italiji (Latina), Grčkoj (Aiginiu) i Finskoj (Vanta), gdje je bio prvi poenter lige. Kratko je igrao i u bjelopoljskom Jedinstvu, a nedavno je u dresu reprezentacije debitovao na Evropskom prvenstvu u Skoplju.
Pored Strugara, novi klub ima i libero Nikola Lakčević, koji nije igrao na ovogodišnjem EP. Lakčević je potpisao za Dinamo iz Bukurešta, za koji je naš odbojkaš već nastupao u sezoni 2018/19. Lakčević je ponikao u Budućnosti, nakon koje
je igrao za Budvansku rivijeru, a inostranu karijeru je počeo u Rumuniji, 2017. godine kada je otišao u Steauu, za koju je igrao i prošle sezone. Između rumunskih klubova bio je i član Vojvodine iz Novog Sada. Najzad, član mlađe seniorske reprezentacije Vukašin Cimbaljević je potpisao za hrvatski tim Mladost Ribola Kaštela, za koji je prošle sezone nastupao tehničar Rajko Strugar. Cimbaljević je ponikao u barskom Galebu, a u Hrvatsku ide nakon dvije sezone u mlađim kategorijama Vojvodine. - Ekipa je veoma mlada i ima odličnu atmosferu, dobro sam se uklopio i veoma brzo sam prihvaćen od strane svih u klubu. Što se tiče planova, možda je prerano govoriti, ali očekujem što bolji plasman u hrvatskoj ligi i jako dobre i kvalitetne mečeve na evropskoj sceni – rekao je Cimbalević. S. J.
Finalnom utakmicom
MANILA – ,,Mall od of Asia
Arena“. Sudije: Vaskes (Portoriko), Bermudez (Meksiko), Salins (Letonija). Rezultat po četvrtinama: 23:26, 24:21, 22:10, 14:20.
NJEMAČKA: Bonga 7 (2-2), Lo, Gifi, Vojtman 12 (2-2), F. Vagner 19 (11-10), Tajs 2, M. Vagner 8, Šruder 28 (10-8), Holac, Timan, Obst 7, Kramer.
SRBIJA: Petrušev 10 (2-2), N. Jović 9, Bogdanović 17 (2-2), Marinković 9 (2-2), Dobrić, Ristić, Gudurić 4 (4-4), S. Jović 3, Davidovac 2, Simanić, Avramović 21 (5-4), Milutinov 2 (2-2).
Prvi put u istoriji, košarkaši Njemačke su prvaci svijeta, tri decenije nakon što su prvi i jedini put bili šampioni Evrope, pod vođstvom Svetislava
Pešića, protiv kojeg su stigli do svjetske krune – „panceri“ su u finalu Mundobasketa, u Manili, porazili Srbiju sa 83:77 (23:26, 24:21, 22:10, 14:20), i šampionat završili bez poraza. Godinu nakon što su osvojili bronzu na Evropskom prvenstvu i time potvrdili sjajan
trenutak njemačke košarke… - Ovo je pomalo nestvaran trenutak. Ovo je nevjerovatna grupa igrača, ali smo prvo ekipa. Momci su brinuli jedan o drugome i podsticali jedni druge - rekao je selektor Njemačke Gordi Herbert, koji je preuzeo ekipu 2021. godine.
Odličan turnir imala je i Srbija, koja je na Filipine stigla bez zvanično najboljeg igrača NBA lige (Nikole Jokića), bez još nekih drugih veoma važnih igrača (Micića, Kalinića, Bjelice, Lučića…), i malo ko ih je vidio u borbi za medalje, kamoli u finalu, ali su Pešićevi puleni prvo izborili plasman na Olimpijske igre u Parizu 2024. godine, a onda i stigli do svjetskog srebra.
Srbija je bolje otvorila meč, skoro svo vrijeme je vodila u prvoj četvrtini, a najviše na
Boško RADOVIĆ, selektor Crne Gore
Njemački košarkaš Denis Šruder proglašen za najkorisnijeg (MVP) igrača Mundobasketa, nakon što je predvodio reprezentaciju do titule i pobjede u finalu protiv selekcije Srbije (83:77), sa 28 poena. Bek Toronto Reptorsa je na Svjetskom prvenstvu imao prosjek od 19,1 poena, 6,1 asistencije i dva skoka. Za najboljeg igrača finalne
startu (5:0), ali je na kraju imala posjed prednosti (26:23).
Peh za Srbiju bila je i povreda
Ognjena Dobrića, koji je povrijedio zglob prilikom prodora u prvoj četvrtini i poslije nešto više od dva minuta igre se više nije vraćao na teren. Čuvala je Srbija vođstvo u prvih sedam minuta druge dionice (do 42:38), ali je Njemačka do poluvremena uspjela da izjednači.
Odlučujuća je, čini se, bila treća dionica, koju je Njemačka dobila 22:10, a razliku je napra-
utakmice proglašen je Franc Vagner, koji je postigao 19 poena, uz sedam skokova i dvije asistencije. Pored Šrudera, u najbolju petorku šampionata izabrani su Bogdan Bogdanović (Srbija), Luka Dončić (Slovenija), Šej Gildžes-Aleksander (Kanada) i Entoni Edvards (SAD).
U drugu petorku su birani Nikola Milutinov (Srbija),
vila serijom 9:0 za vođstvo od 64:53, da bi u posljednju četvrtinu ušla sa ,,plus 12“ (69:57).
Uspjela je Srbija da se vrati u meč u posljednjih 10 minuta, najviše zahvaljuući Aleksi Avramoviću (16 poena u ovoj dionici), nakon čija tri pogođena slobodna bacanja su ,,orlovi“ prišli na 78:75. Međutim, Srbija nije iskoristila priliku na tom rezultatu, Bogdan Bogdanović je ukrao loptu Bongi, Srbija je krenula u napad, a Marko Gudurić je iz ćoš-
Kanada je osvojila bronzanu medalju na Svjetskom prvenstvu, pošto je u utakmici za treće mjesto, poslije produžetka, pobijedila selekciju SAD sa 127:118 (34:25, 24:31, 33:26, 20:29, 16:7).
Kanađane je do prve medalje na svjetskim prvenstvima u istoriji predvodio Dilon Bruks sa 39 poena, Šej Gildžes-Aleksander je ubacio 31, dok je Er Džej Beret utakmicu završio sa 23 poena.
U redovima SAD, koji su na ovoj utakmici igrali sa devetoricom igrača, najefikasniji je bio Entoni Edvards sa 24 poena, Ostin Rivs je dodao 23, a Mikal Bridžis 19 poena.
Simone Fontekio (Italija), Arturs Žagars (Letonija), Jonas Valančijunas (Litvanija) i Franc Vagner (Njemačka) Selektor Letonije Luka Banki proglašen je za najboljeg trenera SP, pošto je tu selekciju, kao debitanta, predvodio do pete pozicije. Nagrada za najboljeg defanzivca turnira otišla je u ruke kanadskog košarkaša Dilona Bruksa, dok je za najboljeg mladog igrača proglašen Džoš Gidi iz Australije.
ka promašio trojku za izjednačenje, 56 sekundi prije kraja. Gudurić je sa dva pogođena bacanja odgovorio na polovičan učinak Šrudera sa penala za ,,minus dva“ (79:77), 39 sekundi prije kraja, ali to je bilo sve od srpskog tima, pošto je do kraja samo Šruder ubacio četiri poena (koš i dva bacanja) za pobjedu Njemačke…
Denis Šruder je bio najefikasniji u njemačkom timu sa 28 poena, Franc Vagner je dodao 19 poena i sedam skokova, a Johanes Vojtman 12 peona i osam skokova.
- Ovo je nevjerovatna grupa. Nevjerovatno je završiti turnir 8-0. U Njemačkoj ljudi počinju da prepoznaju šta mi radimo za našu zemlju. Želimo i da nas poštuju – rekao je Denis Šruder.
U selekciji Srbije Aleksa Avramović je ubacio 21 poen, Bojan Bogdanović je upisao 17 poe-
Njemačka je, kao prvak svijeta, najveći pobjednik Mundobasketa. Oni godinama grade i stvaraju ovaj tim i sad su došli do titule prvaka svijeta. To je ozbiljan, mlad tim, koji, mogu slobodno da kažem, pršti od talenta, i koji će, sigurno, narednih šest-sedam godina, na Olimpijskim igrama i narednom Evropskom prvenstvu, biti tim za medalju. Finale je bilo neizvjesno, na kraju je Njemačka, čini mi se, bila zasluženo bolja, ali Srbija je napravila veliki uspjeh osvajanjem srebra. A bili su ispraćeni bez nekih šansi i očekivanja da mogu da stignu dokle su stigli. Međutim, utakmica koju su igrali i dobili protiv Litvanije se ispostavilo da je bila utakmica za medalju. Nije naknadna pamet, ali dok smo bili u Manili, a kad se saznalo da će Srbija da igra sa Litvanijom, rekao sam da je Srbija jedina ekipa koja može i zna da igra sa Litvanijom, koja je bila u nevjerovatnom naletu. Srbija je dobila tu utakmicu, a onda se preko Kanade domogla finala i medalje i poslije Njemačke je, sigurno, najveći dobitnik ovog Mundobasketa. Sem ispadanja Francuske u prvoj rundi, što je najveće iznenađenje, ostale stvari na Mundobasketu su, manje-više, bile prema očekivanjima bez nekih velikih iznenađenja. Malo iznenađenje je što je Amerika ostala bez medalje, ali se na utakmici protiv Litvanije, pa protiv Njemačke vidjelo da je ekipa dosta ranjiva za ovaj nivo košarke, za samu medalju, pa je na kraju završila kao četvrta. Amerikanci su mlada i talentovana ekipa, u pojedinim momentima se činilo da su gladni medalje, ali Njemačka je bila bolja, poslije toga u meču za bronzu i Kanada. Treba, ipak, uzeti u obzir da je ovo, možda, treći tim Amerike. Da su došli u najboljem sastavu, ili kombinovanom prvom i drugom, vjerovatno bi stvari bile mnogo drugačije. Košarka se, sigurno, promijenila, dvije evropske ekipe su igrale finale. Možemo tu dodati i Sloveniju koja je bila u igri do samog kraja. Malo je neobično što nema Španaca u završnici, ali to su, sigurno, reprezentacije koje će na Olimpijskim igrama i na sljedećem Evropskom prvenstvu biti kandidati za medalju. Ali, raduje da je evropska košarka i dalje na visokom nivou, iako mislim da bi bilo drugačije da su Amerikanci došli sa najjačim timom. Pored, naravno, našeg lijepog nastupa na turniru i 11. mjesta, na mene je najjači utisak na ovom Mundobasketu ostavilo drugo mjesto Srbije, jer su momci odigrali prvenstvo u dosta izmijenjenom sastavu, bez najboljeg svjetskog igrača (Nikola Jokić), bez najboljeg plejmejkera u Evropi (Vasilije Micić), bez još nekoliko odličnih igrača. U takvim uslovima doći do srebra je rezultat za svako poštovanje.
na i pet asistencija, a Filip Petrušev 10 poena. - Čestitke Njemcima, sjajna utakmica zaslužili su pobjedu, odigrali su 40 minuta na visokom nivou, čvrsto. Ako jedan tim kao Njemačka odigra tako, vodi od početka do kraja utakmice, možemo samo da kažemo bravo. Za ovakvu vrstu utakmice bila nam je potrebna veća rotacija, imali smo mnogo problema, ljekarski tim je dao sve od sebe da oporavi igrače, ali bilo je teško. Na početku smo izgubili veoma bitnog igrača Dobrića, Bogdano-
vić se prije utakmice osjećao bolesno i bilo je pitanje da li može da igra. Bilo je mnogo problema, ali odigrali smo odličan turnir. Njemačka je igrala odličnu košarku, srećan sam zbog njihovog saveza. Ponosan sam na moje igrače, ko ne bi mogao da bude ponosan na ovakvu ekipu. Na 38 sekundi prije kraja bilo je tri razlike, imali smo šut za izjednačenje. Ali to je finale, morate biti u boljoj fizičkoj formi da biste odigrali na visokom nivou – rekao je selektor Srbije Svetislav Pešić. S. JONČIĆ
Vremenski interval od kraja VIII vijeka do početka XII vijeka u sebi inkorporira značajnu arhitektonsku i umjetničku djelatnost. Više lokaliteta na crnogorskom primorju svjedoče o trajanju i napredovanju graditeljstva, kako se spoznaje na bazi materijalnih ostataka. Mnogi lokaliteti iz kasnoantičkog perioda su djelimično sačuvani, dok su se na njihovim temeljima dograđivale nove cjeline. U ovom kontekstu se zasebno razvijala preromanička umjetnost, čiji stilski izrazi upotpunjavaju sliku o društvenom razvoju epohe. Tipičan način raspoznavanja tog umjetničkog pravca je tročlani kameni preplet, koji se pronalazi na više mjesta na tlu Crne Gore. Svakako da su primjeri majstorstva najprisutniji u priobalnom području, ali se oni pronalaze duboko u teritoriju dukljanske države. Ovdje se po svojem kvalitativnom i kvantitativnom radu izdvaja kaštel na Martinića gradini, čija skulptorska djelatnost je dosegla visoke domete. Među brojnim lokalitetima se izdvaja sv. Marija Ratačka u Sutomoru, koja od IX vijeka do druge polovine XVI vijeka predstavlja vodeću kulturološku tačku, gledanu sa stanovišta jednog sakralnog objekta. Pored materijalnih tragova, egzistira brojna arhivska građa, gdje se uočavaju društveni i ekonomski odnosi opatije sa zaleđem. Sveukupna slika o preromaničkoj umjetnosti prethodi razvoju romanike
Primjeri majstorstva u predromaničkoj epohi najprisutniji su u priobalnom području, ali se oni pronalaze duboko u teritoriju dukljanske države. Ovdje se po svojem kvalitativnom i kvantitativnom radu izdvaja kaštel na Martinića gradini, čija skulptorska djelatnost je dosegla visoke domete
Priča o kralju Svetopeleku iz Kraljevstva Slovena sadrži podatke o ustrojstvu Dukljanske crkve, koja je obuhvatala ingerenciju nad čitavom Gornjom Dalmacijom, dok je splitska crkvena jurisdikcija pokrivala prostor Donje Dalmacije. Tekst sadrži odrednicu da je pomenuti kralj sahranjen u Dukljanskom gradu
struja većinski prevladala. Ono što se zapaža jeste jačanja Raške, što će kulminirati pohodom raške vojske pri kraju vijeka na Duklju.
Sve do druge polovine XII vijeka u Duklji su se odigravali prilično česti prevrati, u kojima su postavljani kraljevi u vladanju uglavnom od nekoliko godina. Borba se nastavila između potomaka kralja Bodina i njegovog strica Radoslava, gdje je druga struja većinski prevladala
i gotike na spomenutom geografskom prostoru. Vrhunac srednjovjekovne moći kako političke tako i umjetničke zrelosti doživjeće se u XIII vijeku, što po svojoj genezi ne predstavlja odstu-
panje od istovjetnog evropskog modela na starom kontinentu.
Posebna pažnja svakako pripada djelu Kraljevstvo Slovena, nastalom u Baru, u drugoj polovini XII vije-
ka, koje prati razvoj istorijskih događaja od kraja V vijeka do sredine XII vijeka. Problem u vjerodostojnosti spisa u njenoj hronologiji za raniji period razvoja slovenskih država postoji, ali se u segmentima može utvrditi tačna argumentacija u povezanosti sa ostalim izvorima. Autor je svešteno lice Dukljanske nadbiskupije, koji priča kako je preveo knjigu sa slovenskog na latinski jezik i da je napisao ono što je čuo od ljudi iz pomenutog grada. Priča o kralju Svetopeleku sadrži podatke o ustrojstvu Dukljanske crkve, koja je obuhvatala ingerenciju nad čitavom Gornjom Dalmacijom, dok je splitska crkvena jurisdikcija pokrivala prostor Donje Dalmacije. Tekst sadrži odrednicu da je pomenuti kralj sahranjen u Dukljanskom gradu. U djelu se navodi da je bitka između nasljednika kralja Bodina i njegovog rođaka Kočapara i raškog župana Vukana vođena u Duklji na rijeci Morači, a ovaj događaj se datira oko 1102. godine. Sve do druge polovine XII vijeka u zemlji su se odigravali prilično česti prevrati, u kojima su postavljani kraljevi u vladanju uglavnom od nekoliko godina. Borba se nastavila između potomaka kralja Bodina i njegovog strica Radoslava, gdje je druga
Podaci i činjenice se saznaju iz Kraljevstva Slovena, dok su vizantijski izvori vrlo šturo obavještavali o dešavanjima vezano za čitav vijek. Latinski izvori o crkvenom ustrojstvu svjedoče o potčinjenosti biskupija Gornje Dalmacije Dubrovačkoj nadbiskupiji. Sporadični podaci nam ne daju detaljniju sliku društvenog razvoja ovog perioda, a na temelju onih koje iščitavamo, sa tipičnim protokolarnim, ali prilično razumljivim sadržajem, shvata se uopšteno glavni proces, koji je izložen. Čitava nova situacija se može razmatrati u kontekstu vizantijskog jačanja za vrijeme cara Manojla I Komnina na teritoriji Balkanskog poluostrva, kada su osvojeni Trogir, Šibenik, Split, Solin, Skradin i Ostrovica, odnosno provincija Dalmacija. Činjenica se pronalazi kod vizantijskog istoričara Jovana Kinama, koji navodi da je car zauzeo čuveni grad Diokleja, koji je bio podigao car Dioklecijan Predstavnik vlasti se evidentira 1166. godine pod imenom kyr Iznacio za upravitelja Dalmacije i Dioklije. Posljednji ostatak carske ingerencije, prije sloma, na prostoru istočnog Jadrana evidentira se u Dubrovniku 1192. godine. Prema crkvenom smislu teritorija zemlje je prenese-
na na organizacioni nivo, tako da se prema buli antipape Klimenta III 8. januara 1089 godine kralju Slovena Bodinu navodi Petar, prvosveštenik Dukljanske stolice, a zatim i Dukljanska provincija. Ova odluka je nastala poslije Velikog raskola crkve 1054. godine, gdje su u početno vrijeme dukljanski vladari prihvatili religijsku podložnost Rimskoj crkvi. Poslije krize postojanja Dukljansko-barske nadbiskupije većim dijelom XII vijeka, što je uslovljeno samim slabljenjem države u ovom periodu, do obnove nadbiskupije je došlo 1199. godine na saboru u duhovnom centru institucije. U o vom periodu za kralja Duklje i Dalmacije se proglašava Vukan Nemanjić, sin raškog velikog župana Stefana Nemanje, koji je oko 1185. godine pokorio Zetu s primorskim gradovima, pa uopšteno od ovog intervala počinje da se pojavljuje novi naziv za državu. Opis je dao sin Stefan u Žitiju sv. Simeona: Povrati Dioklitiju i Dalmaciju, otačastvo i rođenje svoje, pravu dedovinu svoju, koju je nasiljem držao grčki narod, i gradove u njoj, sazidane od ruku njihovih, tako da se prozvala grčka oblast, a kojima su imena: Danj grad, Sardoniki grad, Drivast, Rosaf grad zvani Skadar, grad Svač, grad Ulcinj, grad slavni Bar. Poistovjećenje Zete i Dioklije već je uvidio češki istoričar Konstantin Jiriček. Nemanjin sin Stefan je napisao, kako je čuo, da je u vrijeme rođenja njegovog oca u ovom predjelu srpske zemlje, Dioklitije i Dalmacije i Travunije bio metež. Autor u daljem tekstu još jedanput navodi Dioklitiju, ovaj put samostalno, za mjesto rođenja Stefana Nemanje. Oblast se još jedanput pominje u žitiju, gdje se navodi dračka oblast i politička dešavanja u njoj. U zapisu biografa Save Nemanjića, Domentijana, prema Đuri Daničiću, navodi se da je Dioklitija kraljevstvo od prva. Ovo mišljenje nailazi na potvrdu u kraljevskoj tituli Mihaila Vojislavljevića od 9. januara 1078. godine kada ga titulom kralja Slovena oslovljava rimski papa Grgur VII (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni
i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ
POLITIKA
JADRANKA RABRENOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
MARIJA JOVIĆEVIĆ
NEDJELJNO IZDANJE
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
MARIJA ŽIŽIĆ
CRNA HRONIKA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ
ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULT
Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
2023. napustio nas je naš voljeni
Sahrana je obavljena u prisustvu uže porodice na mjesnom groblju u Donjoj Gorici.
Ožalošćeni: ADRIJANA, unučad ELENA i ALEKSANDAR i ostala
e duge i teške bolesti u 46. godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u radskoj kapeli u Nikšić septembra od 11 do 16 časova i 11. septembra od 10 do 12 časova kada se polazi za Goliju selo Čarađe će se obaviti sahrana u 15 časova na mjesnom groblju.
Ožalošćeni:
MILORAD, tetka MILIJANA, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala rodbina MANOJLOVIĆ i STAN EVIĆ
Dana 10. septembra u 79. godini poslije kraće i teške bolesti preminuo je naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 10. septembra od 14 do 16 časova i časova. Sahrana će se obaviti u 15 časova u Provaliji – Šavnik
Ožalošćeni: upruga DRAGICA , sin GORAN, kćerka TOMIĆ
poslije kraće bolesti u godini preminuo je naš dragi
Saučešće primamo 10. septembra od 12 do 17 časova i 10 do 14 časova, kada krećemo za selo Jovanovići gdje će se obaviti sahrana u 15 časova na groblju Ladovina.
Ožalošćeni: sin ALEKSANDAR – ACO, kćerka ANA, brat bratanići, bratanične, sestrići i sestrične, unučad i
Тужним срцем јављамо да је дана 10 септембра 2023. у 68. години живота послије дуге и тешке болести преминула наша драга
Саучешће примамо у градској капели на Цетињу, септембра од 12 до 16 часова и септембра од 11 до 13 часова, када крећемо са посмртним остацима за Чево, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.
Ожалошћена породица: синови ГОРАН и СЛОБОДАН, ћерка РАТКА, браћа ДРАГИЈА и ДУШАН, сестре ЂУРЂА и СТАНКА, снаха ЈОВАНА, јетрва АНЂЕЛИЈА, ђеверичић, ђеверичне, братанић, братанична, сестрић, сестричне, унучад и остала родбина ВУЛАШ и ТИМОТИЈЕВИЋ
491
Дана 10. септембра 2023. у 93. години преминула је наша драга
КОСА Бранкова ИВАНОВИЋ
рођена Бацковић
Саучешће примамо у капели на Доњем Медуну 10. септембра од 18 до 20 часова и септембра од 10 до 15 часова када ће се обавити сахрана.
Oжалошћени:
кћерка ВЕСНА, син ЖАРКО, сестре РАКА и ДАРА, унучад ИРЕНА, АЛЕКСАНДАР и ФИЛИП, праунучад НИКОЛА, ЛАЗАР, АЊА и КОСТА, снахе СЛАВИЦА, ЉИЉАНА и НИНА, ђеверичићи, ђеверична, братанићи и братанична, сестрић и сестричне и остала породица ИВАНОВИЋ и БАЦКОВИЋ
DANICI ČAVOR
uvijek pružala. Čuvaćemo te od zaborava.
Posljednje tužno zbogom voljenoj tetki
VELIKI ĆOSOVIĆ
Voljena tetka, malo je reći, Ti si bila i više od toga meni i mojoj porodici. Živjećeš u našim srcima zauvijek, jer sa tobom smo imali sve, svu ljubav i podršku koju može samo roditelj da pruži. A to si bila ti. Zato ti hvala za sve što si nam od srca darivala.
DRAGICA sa porodicom
СТАНИКА Илијина ВУЛАШ рођена Тимотијевић
Poneđeljak, 11. septembar 2023.
Tužan je i bolan tvoj odlazak.
Od komšija PEJOVIĆA
STANIKI
kida živjećeš zauvijek u našim
KOVILJKI - NADI VIDAKOVIĆ rođena Krgović
Ćikota zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju
RADOVAN – BEĆO PEJOVIĆ
Posljednji pozdrav Ćikoti
RADOVAN – BEĆO PEJOVIĆ
NATAŠA sa porodicom
11.9.1996.-.11.9.2023
Tuga i bol se ne mjere vremenom već prazninom koju si ostavila u našim srcima, svojim odlaskom. Istina je bolna, tuga beskrajna, a bola mnogo da bismo ti rekli koliko ćeš
Od sestre ĐURĐE, zeta sestrića
Opraštamo se od svog brata i đevera
Voljenoj majci, tašti i babi
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružila. Neka tvoja iskrena i plemenita duša počiva u miru.
Od ćerke RATKE, zeta FILIPA i unuke ANĐELE
RADOVAN – BEĆO PEJOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom Ćikoti
RADOVAN – BEĆO PEJOVIĆ
1.6.2008.-.2023
SENKA TAGIĆ NIKOLA TAGIĆ rođ. VUKIĆEVIĆ S poštovanjem i ljubavlju.
Vaše kćerke VESNA i MIRJANA sa porodicom
Navršava se pola godine od smrti mojeg brata
ARSA VUČERAKOVIĆA
Živjećeš vječno u našim srcima.
Brat MARKO, snaha LJILJANA, bratanić STEFAN, bratanična
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
niti sjećanje u kojem tebe nema. vječno pamtimo. Počivaj u miru.
Od braće DRAGIJE i DUŠANA
Tužno sjećanje
ARSO
Smrt je jača od života ali ne od zaborava, zato ćeš vječno živjeti u našim srcima. Sestra STANKA i sestrići DEJAN, IVAN i ŽELJKO
11. 9. 2021 – 11. 9. 2023.
Neško, ljepoto naša Prolaze dani, neđelje, mjeseci a dvije godine su od kada nas iznenada ostavi naš Ostala su samo sjećanja a bol i tuga su svakim danom sve jači. ispričasmo se, ostadosmo željni… Živimo ali ne znamo kako.
Dok su živi tuguju za tobom
Montenegro
Ministry of Agriculture, Forestry and Water management
Specific Procurement Notice
Request for Bids Goods
(One-Envelope Bidding Process)
Country: Montenegro
Name of Project: Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project (MIDAS 2)
Contract Title: Procurement of Servers, storage system and active communication equipment for Directorate for Payment
Loan No: 8820-ME
RFB Reference No.: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFBI-G-23-1.2.1.5.4
1.The Montenegro has received financing from the World Bank toward the cost of Second Institutional Development and Agriculture Strengthening Project, and intends to apply part of the proceeds toward payments under the contract for procurement of servers, storage system and active communication equipment for Directorate for Payment.
2. The Ministry of Agriculture, Forestry and Water Management now invites sealed bids from eligible bidders for Procurement of Datra storage systems, Fibre Channel Switchs, Servers for VMware virtualization, System for secure remote connection to information system resources, Core switch devices, Access Switch devices, Internet firewall devices, Virtualization platform.
3. Bidding will be conducted through international competitive procurement using a Request for Bids (RFB) as specified in the World Bank’s “The World Bank Procurement Regulations for IPF Borrowers Procurement in Investment Project Financing Goods, Works, Non-Consulting and Consulting Services, July 2016, revised November 2017 (“Procurement Regulations”), and is open to all eligible Bidders as defined in the Procurement Regulations.
4. Interested eligible bidders may obtain further information from Technical Service Unit, Mirko Ljesevic, email: tsu@epa.org.me and inspect the bidding document during office hours (8,00h to 14,00h, local time) at the address given below.
5. A complete set of Bidding Documents in English may be purchased by interested bidders on the submission of a written application to the email address below and upon payment of a non refundable fee of 100.00 EUR or equivalent amount in a freely convertible currency. The method of payment will be direct deposit to our account:
Payment instructions in EUR:
Field 56 - Intermediary bank:
Swift Address RZBAATWW
Name RAIFFEISEN ZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA
Field 57 - Account with Institution:
Party Identifier 000-55.062.301
Swift Address CKBCMEPG
Field 59 - Beneficiary Customer:
IBAN ME25510000000000286384
Name & Address MINISTARSTVO FINANSIJA
Stanka Dragojevića 2 81000, Podgorica, MONTENEGRO
Reference number: MNE-MIDAS2-8820-ME-RFBI-G-23-1.2.1.5.4
For Local Payment Acc. Number: 832-1191-19
The exchange rate to be applied is the selling exchange rate from the list of the Central Bank of Montenegro, prevailing on the day of payment. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, after the providing the receipt for payment of 100EUR on Purchaser’s account and upon request on TSU e-mail address given below.
6. Bids must be delivered to the address below on or before October 23, 2023, 10,00h. Electronic Bidding will not be permitted. Late Bids will be rejected. Bids will be publicly opened in the presence of the Bidders’ designated representatives and anyone who chooses to attend at the address below on October 23, 2023, 10,05h.
7. All Bid must be accompanied by a Bid Security declaration.
8.The address referred to above is:
Ministry of Finance
Technical Service Unit -TSU
Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement officer
Address: Jovana Tomasevica 2 (Government’s old building -Office 48.)
81000 Podgorica, Montenegro
Tel: +382 20 201-695
Fax: +382 20 201-698
E-mail: tsu@epa.org.me