Dnevni list Pobjeda 17.09.2023.

НЕЂЕЉОМ

Neđelja, 17. septembar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20763 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

Politički analitičar ocijenio da će međunarodni partneri učiniti sve da se vlada formira

Kalezić: Nije isključeno da se Spajić za partnerstvo obrati koaliciji „Zajedno“

Izjava Gabrijela Eskobara da treba izbjeći da se u crnogorsku vladu uvede antizapadna stranka usmjerena je ka Milatoviću kako bi prekinuo sa vrlo perfidnom opstrukcijom formiranja Spajićevog kabineta – kaže

Danilo Kalezić

Bivši glavni specijalni tužilac za Pobjedu povodom tužbe države kojom se traži da plati 11.500 eura odštete na ime nematerijalne štete advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi i Mariji Radulović u slučaju ,,A2A“

Izvinjavam se građanima što sam u budžet vratio 60 miliona

Kao tužilac, ali i u radu u državnim organima, koji je trajao više od 36 godina, nijesam ni od koga primio poklon, čak ni u vrijednosti otvarača za konzerve. A zamislite da sam odabrao drugu opciju! Samo u ovom predmetu, što postoji u spisima predmeta a što su posvjedočila najmanje tri svjedoka iz Elektroprivrede, da sam pristao da uzmem 600 hiljada eura – pita se Katnić STR.7.

Vjerski objekti, kao dio kulturne baštine i identiteta crnogorskog naroda, godinama se koriste od Crkve Srbije u svrhu falsi kovanja istorije

Pod plaštom vjerskog turizma SPC

dobro

zarađuje, ali i sprovodi agendu ,,srpskog sveta“

Očigledan primjer zloupotrebe je Manastir Ostrog, koji je u posljednjim decenijama centar vjerskog turizma, a koji se obilato koristi za propagiranje tuđe politike i tako sve manje biva ono što bi morao biti, crnogorsko svetilište i stub vjere crnogorskog naroda, a u kom su svi vjernici dobrodošli. Danas svjedočimo da su baš Crnogorci najmanje poželjni u njemu – kaže istoričar Vukota Vukotić

Viša pravna savjetnica CGO Snežana Kaluđerović komentarisala proces utvrđivanja odgovornosti za otkrivanje testova iz matematike Curenje

testova bi moglo biti tretirano kao organizovano kriminalno djelo

Centar za djecu i mlade u Podgorici postao ustanova u koju se smještaju i maloljetnici osumnjičeni za teško ubistvo

Direktorica Nina Delević kaže da im centar za socijalni rad nerijetko dodijeli žrtve nasilja u porodici, te podsjeća da su imali slučaj dva dječaka koji su bili žrtve zlostavljanja u hraniteljskoj porodici, a onda dobiju i korisnika koji je izvršio krivično djelo teško ubistvo

Inicijativa NSD-a da se Dan opštine Pljevlja ubuduće obilježava 27. oktobra na dan Svete Petke, za istoričara i profesora predstavlja klasičan primjer istorijskog revizionizma

Prekić: Istorijska fikcija i bestidna izmišljotina

Toplija zima sa Pobjedom!

V. d. predsjednika DPS-a poručio da predsjednik Srbije ne odustaje od uloge tobožnjeg zastupnika prava Srba u regionu

Politički analitičar ocijenio da će međunarodni partneri učiniti sve da

Kalezić: Nije isključeno da partnerstvo obrati koaliciji

Živković: Vučićeva zapomaganja su samo loš politički marketing

PODGORICA - Svakodnevna Vučićeva zapomaganja o tome kako Srbima neko ne dozvoljava da budu dio vlade u Crnoj Gori, samo su nastavak lošeg političkog marketinga kojim pokušava sebe pozicionirati u nacionalističkom dijelu svog biračkog tijela. Nažalost, za svoj lični pi-ar, predsjednik susjedne države učestalo zloupotrebljava naše građane - saopštio je v. d. predsjednika DPS-a Danijel Živković

Naveo je da, „iako dobro zna da Srbi u Crnoj Gori nijesu ugroženi, Vučić ne odustaje od uloge tobožnjeg zastupnika prava Srba u regionu“.

- Nošen umišljajem o sopstvenoj bitnosti i važnosti, pokušavajući da sebi pripiše enormni značaj, Aleksandar Vučić tendenciozno plasira netačne i zlonamjerne teze. Krećući se utabanim stazama Sloboda-

na Miloševića i njegove pogubne politike, svoje brutalno miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore, u stilu nepopravljivog populiste, Vučić redovno pokušava da prikrije dramatičnom zabrinutošću – istakao je Živković.

Prema njegovim riječima, učestalim slanjem istih poruka preko svoje političke posluge u Crnoj Gori, predsjednik Srbije pokušava da izgovorenu laž pretvori u istinu.

- Kada državno obilježje Republike Srbije prikazuje kao zastavu jednog dijela građana Crne Gore, podsjećamo ga da naši građani imaju samo jednu zastavu i to onu koja je simbol države u kojoj žive. Svoju „zabrinutost“ Vučić neka pokazuje na pitanjima koja se tiču njegovih ingerencija, a Crnu Goru i njene građane neka izostavi iz svojih pi-ar uradaka i nebrojanih „istorijskih“ govora – zaključio je Živković. R. P.

Poslanik DPS-a o situaciji u Rudniku uglja

Vuković: Služenje tuđim interesima dolazi na naplatu

PODGORICA – Poslanik

DPS-a Ivan Vuković poručio je da služenje tuđim interesima dolazi na naplatu u Rudniku uglja i drugim državnim preduzećima.

Vuković je podsjetio na ugovor potpisan između tog preduzeća sa Elektroprivredom Srbije.

- Godinu nakon tvita, Rudnik

PODGORICA – Međunarodni partneri učiniće sve da se nova vlada formira, čak i uz minimalnu podršku koja neće uključivati bivši DF. Ne bih isključio mogućnost da se Spajić za partnerstvo obrati koaliciji „Zajedno“, što bi bilo najbolje i najsvrsishodnije u ovom trenutku – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar. Kalezić je, u razgovoru za naš list, kazao da mandatar Milojko Spajić mnogo bolje percipira poruke međunarodne zajednice od Jakova Milatovića, koji je, kako je istakao Kalezić, pod direktnim ili indirektnim pritiscima i kontrolom srpskih obavještajnih službi. Komentarišući izjavu zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijela Eskobara da treba izbjeći da se u crnogorsku vladu uvede antizapadna stranka, Kalezić je rekao da je ona usmjerena ka Milatoviću kako bi prekinuo sa vrlo perfidnom opstrukcijom formiranja Spajićevog kabineta.

- Od samog početka je bilo jasno da u Spajićevoj vladi neće biti mjesta za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Njegova taktička i politička greška je što je uopšte vodio te pregovore. Bilo je lakše da je od početka rekao da ni principijelno, ni vrijednosno oni nijesu i ne mogu biti dio njegovog kabineta – kazao je Kalezić. Rekao je da je Eskobarova poruka najoštrija do sada, te da dolazi u momentu kada Milatović upravo lobira, i javno i tajno, za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“.

Izjava Gabrijela Eskobara da treba izbjeći da se u crnogorsku vladu uvede antizapadna stranka usmjerena je ka Milatoviću kako bi prekinuo sa vrlo perfidnom opstrukcijom formiranja Spajićevog kabineta – kaže Danilo Kalezić

uglja (čiji je neto profit za 2020. iznosio 13,1 milion eura) je pred bankrotom! Dok SDT ispituje nezakonitosti u radu menadžmenta, neodgovornost, primitivizam, služenje tuđim interesima dolaze na naplatu u ovom i drugim državnim preduzećima - napisao je Vuković na mreži X. R. P.

- Retorika koju Eskobar koristi je za ljestvicu podignuta. Prije smo samo slušali o protivnicima NATO integracija, a sad se precizno identifikuje antizapadni karakter tih političkih opcija. Vjerujem, kad Eskobar izađe sa tom izjavom, da se on prije svega obraća Milatoviću, a istovremeno i Demokratama koje pokušavaju na sličan način da uvuku bivši DF u vladu - poručio je Kalezić.

Prema njegovim riječima, Eskobarova izjava je samo dio šireg napora međunarodne zajednice da „urazumi“ Milatovića.

- Međunarodna zajednica je u njemu vidjela kredibilnog, prozapadnog političara. Međutim, dešava se da on reputaciju i kredibilitet gubi brže nego „tehnički“ Abazović. Sumnjam da će međunarodna zajednica moći da obuzda liderske i političke obaveze koje Milatović ima, već više vjerujem da će fokus međunarodne zajednice biti na jednoj vrsti dogovora između DPS-a i njenih partnera, i PES-a, odnosno

Međunarodna zajednica je u Milatoviću vidjela kredibilnog, prozapadnog političara. Međutim, dešava se da on reputaciju i kredibilitet gubi brže nego „tehnički“ Abazović – kaže Danilo Kalezić

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović priželjkuje jedno rješenje

PODGORICA – Izbori su uvijek najčistije rješenje, rekao je juče premijer Dritan Abazović, ističući da ne bi isključio ni parlamentarne izbore.

Abazović je, kako prenosi portal Pobjede, to kazao odgovarajući na pitanje šta misli o raspisivanju vanrednih izbora u opštini Budva, s obzirom na to da je protiv predsjednika te opštine Mila Božovića podignuta optužnica za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

- Oni imaju Skupštinu za ko-

ju mi možemo reći je li funkcionalna ili nije, ali je u mandatu. Mislim da to nije pitanje za mene - poručio je Abazović. On smatra da odbornici SO Budva treba da odluče da li sebi žele da skrate mandat i idu na nove izbore, da li žele da naprave prekompoziciju ili žele da biraju nekog drugog.

- To su njihove ustavne i zakonske nadležnosti i pozivam ih da pronađu neko rješenjeporučio je Abazović odgovarajući na pitanje novinara u Nikšiću, nakon polaganja kamena temeljca za izgradnju nove vatrogasne stanice u tom gradu. Do tada, sve što bude trebalo da bude podrška Vlade, ka-

ko je dodao, biće nastavljeno. Na pitanje misli li da je vrijeme da podnese ostavku Božović, Abazović je rekao da se ne miješa u rad lokalnih samouprava. - Vidio sam podizanje optužnice. Ne bi me čudilo da se ona proširi sa još nekim osobama - istakao je Abazović. R. P.

onoga što je u PES-u otvoreno za tu vrstu saradnje. Očekujem da će problem sa Milatovićem tek da se pojavi i da će oni njega morati da tretiraju drugačije u budućnosti - istakao je Kalezić. Na pitanje da li će uslijediti rascjep PES-a, Kalezić je kazao da „PES kao PES više ne postoji“. - Vjerujem, na osnovu onoga što smo imali kao javne informacije iz te partije, a to su vrlo kontradiktorne izjave, da PES kao PES više ne postoji. Bar ne u onom obliku u kojem je nastupio na izborima. Istovremeno mogu da zaključim da su odnosi između dva lidera do te mjere narušeni da se teško mogu popraviti. Ono što i jedan i drugi mogu je da odgode neizbježno, a to je rascjep partije. Ako se to ne desi sad, desiće se za pola godine, jer su te koncepcijske razlike i liderske ambicije nepremostive –rekao je Kalezić. Prema njegovim riječima, ukoliko dođe do formiranja vlade bez učešća „ostataka DF-a“, Milatovićeva pozicija biće značajno narušena. Kalezić kaže da Milatović konstantno pokušava da izađe iz svo-

jih ustavnih ovlašćenja i to je, kako je istakao, vrlo opasna tendencija koja se kod njega prepoznaje.

- Ako dođe do nekog drugog ishoda, Milatovićeva pozicija biće puno bolja. Pitanje je do koje mjere je Milatović spreman da ide, jer je on sad na potezu. Spajić je više-manje saopštio i povukao jasne političke poteze i sad se čeka njegov „odgovor“ – rekao je Kalezić. Komentarišući poziciju SNP-a i to što iz te stranke u jednom momentu poručuju da neće vladu bez podrške 49 poslanika, a već u drugom to demantuju, Kalezić je istakao da Spajić evidentno ima problem sa svim partnerima koji su pod većom ili manjom kontrolom Beograda. - Vjerujem da je SNP-u strateški inters da bude u vladi, kako bi politički preživjeli. Međutim, siguran sam da SNP neće biti ključni glas toj vladi. SNP će u vladu ući samo ako njihovi mandati ne budu opredjeljivali sudbinu te vlade. SNP, UCG, nekoliko poslanika PES-a usklađuju svoju politiku sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“ ili su pod

DPS:

Abazović bi još koji mjesec da produži cirkus kojim rukovodi

- Premijer Dritan Abazović priželjkuje još jedne parlamentarne izbore u nastojanju da još koji mjesec produži cirkus kojim rukovodi, ocijenili su iz

DPS-a.

Član Izvršnog odbora

DPS-a Aleksandar Pavi-

ćević naveo je u reagovanju da je Abazović objelodanio ono što zapravo priželjkuje od juna.

- A to su još jedni parlamentarni izbori, u nastojanju da makar još koji mjesec produži cirkus i lakrdijašenje kojim rukovo-

Danilo Kalezić

,,Ne bih isključio ni parlamentarne izbore“

da se Spajić za koaliciji „Zajedno“

Amaterski i naivan pristup politici

Danilo Kalezić je rekao da Spajić čitavu svoju političku karijeru gradi na dosta naivnim pretpostavkama, kao i da njegovo nuđenje istih resora različitim partijama svjedoči o „amaterskom i naivnom pristupu politici“.

- Nadao se da će nekim jeftinim političkim trikovima uspjeti da zadovolji različite strukture u političkom spektru Crne Gore

kontrolom zvaničnog Beograda, i sasvim je logično da su oni ti koji generišu nestabilnost. U drugačijem ambijentu bi ova stvar davno bila završena, jer Demokrate, PES i partije manje brojnih naroda bi našle zajednički jezik. Međutim, svjedočite da su dva cilja – da Crna Gora ne dobije evropsku vladu i da se limitira Spajićev liderski potencijal, i na tome se radi iz dana u dan. Za taj cilj je mobilisana sva velikosrpska medijska infrastruktura. Danima sa nacionalnih frekvencija u Srbiji slušamo kako nema Srba u vladi, kako DF treba da bude u vladi, jedna oprobana matrica i već viđen repertoar destabilizacije Crne Gore –kazao je Kalezić.

Na pitanje očekuje li da će biti formirana vlada i kojom podrškom, Kalezić je kazao da će međnarodna zajednica učiniti sve da se formira vlada.

- Mislim da će međunarodni partneri učiniti sve da se nova vlada formira, jer i ovih dana svjedočimo jednom političkom diletantizmu odlazećeg premijera koji destabilizuje ne samo Crnu Goru, nego i šire, kompromitacijom bezbjednosnog sektora posebno. Vjerujem da će oni nastojati da se formira kakva-takva vlada, čak i uz minimalnu podršku koja neće uključivati DF. Problem za Crnu Goru je što ta vlada ne-

di - rekao je Pavićević.

To je, prema njegovim riječima, i očekivano.

- Jer, osim što bi po svaku

cijenu da još malo bude na vlasti, Abazović zna šta i njega i njegove saradnike

čeka nakon toga, ukoliko

nadležni organi budu radili

svoj posao - rekao je Pavićević.

On je kazao da u DPS-u

vjeruju da Abazović, pošto već najavljuje vanredne izbore, planira samostalan nastup Građanskog pokre-

i tako spoji nespojivo. Na taj način je ušao u pregovore sa ostacima DF-a, odnosno sa koalicijom „Za budućnost Crne Gore“. Svjedočimo unazad nekoliko sedmica da su isti resori nuđeni u realnom vremenu različitim partijama. To govori o amaterskom i naivnom pristupu politici, a u politici je kreiranje vlade najozbiljniji politički napor – kazao je Kalezić.

će trajati dugo i što smo mi od 30. avgusta 2020. u kontinuiranom stanju kampanje. Ovo sve što gledamo je produžena izborna kampanja. Moje predviđanje je da će vlade biti, da će ta vlada imati minimalnu podršku,a ne bih isključio ni ono što je najracionalnije –da se u jednom trenutku Spajić za partnerstvo obrati koaliciji „Zajedno“. To bi bilo najbolje i najsvrsishodnije u ovom trenutku – istakao je Spajić. Na pitanje da li misli na čitavu koaliciju „Zajedno“ ili možda jedan njen dio, recimo SD, Kalezić je rekao da bi najbolje bilo da cijela koalicija participira u vladi i osnaži je.

- Međutim, Spajić može da se obrati za podršku određenim djelovima te koalicije, SD-u ili nekim drugim ljudima na listi koji nijesu partijski aktivni –kazao je on.

Prema njegovim riječima, Spajićeva pozicija biće mnogo stabilnija onog trenutka kad on „uskoči“ u premijersku fotelju.

- On se sada nalazi u najtežoj političkoj poziciji jer je izložen najvećim političkim pritiscima. Što vrijeme više odmiče, šanse da formira vladu su sve manje. Zbog toga u ovom trenutku vrijeme igra protiv njega a igra za političke strukture koje Crnu Goru vide u drugom ambijentu – dodao je Kalezić.

I. KOPRIVICA

ta Ura na njima. - Bez kamufliranja u okviru na brzinu sklepanih koalicija, bez prikrivanja - dodao je Pavićević. On smatra da bi to bilo najpravednije. - Da im građani na izborima daju konačnu ocjenu i o njihovom radu i o onome u šta su pretvorili i institucije i državu, šaljući ih duboko ispod cenzusa, u političku prošlost kojoj i pripadaju - rekao je Pavićević.

Inicijativa NSD-a o izmjeni Statuta opštine kojom bi se Dan opštine Pljevlja ubuduće obilježava 27. oktobra na dan Svete Petke, za istoričara i profesora predstavlja klasičan primjer istorijskog revizionizma

PODGORICA - Teza da su Pljevlja 1912. i 1918. godine oslobođena 27. oktobra predstavlja istorijsku fikciju i bestidnu izmišljotinu u funkciji istorijskog revizionizma i urušavanja antifašističkih tradicija ovog grada, kaže za Pobjedu istoričar Adnan Prekić Inicijativa lokalnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) o izmjeni Statuta opštine kojom bi se Dan opštine Pljevlja, koji se obilježava 20. novembra, ubuduće obilježavao 27. oktobra na dan Svete Petke, za istoričara i profesora na Univerzitetu Crne Gore Adnana Prekića, predstavlja klasičan primjer istorijskog revizionizma i potiranja antifašističkih tradicija. U razgovoru za Pobjedu, profesor Prekić objašnjava da je teza o navodnom oslobođenju Pljevalja 27. oktobra 1912. godine i 27. oktobra 1918. godine istorijska fikcija i bestidna izmišljotina, koja nema nikakve veze sa istorijskim činjenicama.

- Jedino oslobođenje Pljevalja u 20. vijeku bilo je u novembru 1944. godine kada su pripadnici Treće proleterske brigade razbili njemačke i četničke formacije i 20. novembra oslobodile Pljevlja. Bilo je to treće i posljednje oslobođenje Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata - ističe naš sagovornik.

OBMANE

Prekić navodi da postoji obilje istorijskih izvora koji ukazuju na providni pokušaj istorijskog revizionizma i uspostavljanja navodne analogije sa vjerskim praznikom (Sveta Petka 27. oktobar). Ističe da su borbe za oslobođenje Pljevalja u 20. vijeku vođene samo tokom Drugog svjetskog rata, kada su snage Treće proleterske brigade tri puta oslobađale Pljevlja u borbama sa njemačkim i četničkim snagama.

- Teze o navodnom oslobođenju od osmanske vlasti 27. oktobra 1912. godine i od Austrougarske 27. oktobra 1918. godine nemaju nikakvo utemeljenje u istorijskim činjenicima, a posebno je problematična tvrdnja da su Pljevlja 1912. i 1918. oslobođena od strane ,,srpske vojske“. U oba slučaja, nije bilo nikakvih vojnih akcija niti sukoba jer su osmanske snage 1912. godine i austrougarske 1918. godine mnogo ranije napustile prostor Pljevalja - objašnjava Prekić.

Ističe da je crnogorska vojska pod komandom majora Mašana Božovića, 28. oktobra 1912. godine (15. oktobra po Julijanskom kalendaru) u osam sati ujutru bez borbe ušla u Pljevlja, nakon što su se osmanske trupe nekoliko dana ranije povukle u pravcu Metaljke.

- To potvrđuje vojni istoričar Mitar Đurišić, autor naučne monografije ,,Prvi balkanski rat 1912-1913: operacije crnogorske vojske“ (Beograd, 1960), koji lijepo kaže: ,,Nepri-

Prekić: Istorijska fikcija i bestidna izmišljotina

Ovo je istovremeno i pokušaj urušavanja antifašističkih tradicija ovog prostora i uvođenja jednovjerskog i jednonacionalnog narativa o navodnom ,,srpskom oslobođenju“ - zaključuje Prekić i ističe da su borbe za oslobođenje Pljevalja u 20. vijeku vođene samo tokom Drugog svjetskog rata, kada su snage Treće proleterske brigade tri puta oslobađale grad u borbama sa njemačkim i četničkim snagama

jateljske snage su blagovremeno povukle preko Metaljke na austrougarsku teritoriju (Bosnu), tako da su Pljevlja zauzeta bez borbe“. Na koji način i kojom logikom su autori inicijative došli do podatka da su Pljevlja oslobođena 27. oktobra ostaje nepoznato. U Državnom arhivu Crne Gore, kao i u listu Glas Crnogorca na više mjesta se govori o 15. oktobru po julijanskom, odnosno 28. oktobru po gregorijanskom kalendaru, a tu tezu potvrđuju i izvještaji srpske vojne komande iz oktobra 1912. godine - kaže Prekić.

POVLAČENJE

Ističe da je još komičniji pokušaj da se 27. oktobar 1918. godine projektuje kao dan oslobođenja Pljevalja od austrougarske vlasti.

- Okupacione trupe Austrougarske već početkom oktobra su počele da napuštaju pozicije u okolini Pljevalja i da se postepeno povlače prema Boki, odakle je evakuisan najveći broj njihovih snaga iz Crne Gore. Taj prostor su iskoristile crnogorske komitske čete koje su tokom oktobra 1918. godine oslobodile kompletan prostor Crne Gore. O tome ilustrativno svjedoči jedan od prvaka bjelaškog pokreta van Ćetković

knjizi ,,Ujedinitelji Crne Gore i Srbije“ navodi sljedeće: ,,Crnogorski nalet bio je toliko silovit da srbijanskim vojnicima nije trebalo nigdje fišeka ispaliti, čisteći ovu od okupatora, jer su to Crnogorci sami učinili“. Konkretno, na širem prostoru Pljevalja, nakon povlačenja austrougarskih snaga, iz pravca Šahovića došlo je do upada komitskih snaga, koje je predvodio Milija Rakočević iz Donje Morače. Njima se u Pljevljima pridružila grupa

durmitorskih komita na čelu sa Petrom Dakićem, koji su u narednim danima izvršili niz otimačina i pljački lokalnog stanovništva. Prostor Pljevalja za Srpsku vojnu komandu nije bio interesantan, jer je njihov pravac djelovanja bio usmjeren na Sjenicu, Novu Varoš i Priboj. O tome svjedoče i dnevni izvještaji Srpske vojne komande u kojima se Pljevlja prvi put spominju tek 1. novembra 1918. godine kada se Depešom br. 22344 komandantu Novopazarskog odreda naređuje ,,izviđanje u pravcu Pljevalja“, da bi jedan dio ovog odreda između 5. i 6. novembra krenuo prema Pljevljima, kako bi uspostavio red i zaustavio pljačku i nestabilnostobjašnjava Prekić. Ističe da ni na jednom mjestu Srpska vojna komanda ne govori o akcijama u pravcu Pljevalja, niti o bilo kakvom oslobađanju ovog prostora.

- Vojničke aktivnosti srpske vojske na širem prostoru Pljevalja počinju tek u novembru 1918. godine, što znači da je nemoguće da su te snage bile u Pljevljima 27. oktobra 1918. godine. Iako u istoriografiji ne postoji relevantan izvor koji bi

potvrdio vojne aktivnosti srpske vojske u okolini Pljevalja, krajem oktobra 1918. godine, u monografiji ,,Istorija Pljevalja“ objavljenoj 2009. godine na str. 298 navodi se podatak da je na Svetu Petku 27. oktobra 1918. ,,narod u Pljevljima sa oduševljenjem dočekao srpske trupe“ Ono što je problem sa ovom konstatacijom je činjenica da ova informacija nije potkrijepljena adekvatnim istorijskim izvorom već, vjerovali ili ne, zapisom književnice Milke Bajić-Poderigin, koja je 1918. godine imala 14 godina, i koja je o tim događajima pisala pedeset godina kasnije u romanu ,,Svitanje“ Koliko jedno književno djelo može biti relevantan istorijski izvor, prosudite sami - kaže Prekić.

JEDNONACIONALNI NARATIV

Ističe da se, imajući ovo u vidu, postavlja logično pitanje: zašto bi neko ovako brutalno falsifikovao istorijske činjenice i pravio konstrukciju koja nema nikakvo utemeljenje u istorijskoj istini.

Za profesora Prekića nema dileme da se radi o klasičnom pokušaju istorijskog revizionizma, kojim lokalni odbor NSD pokušava rehabilitovati četnički pokret i njihovu kolaboraciju sa Italijanima i Njemcima, kao i niz vojničkih poraza, među kojima i onaj od 20. novembra 1944. godine kada su Pljevlja konačno oslo- Ovo je istovremeno i pokušaj urušavanja antifašističkih tradicija ovog prostora i uvođenja jednovjerskog i jednonacionalnog narativa o navodnom ,,srpskom oslobođenju“zaključuje naš sagovornik.

Jo, koji u svojoj bođena.

Adnan Prekić

Brutalna kampanja srpskih medija ne jenjava

Nekad ,,bitka za Nikšić“, sad bitka protiv Spajićeve vlade

PODGORICA - U studiju

TV Pink juče ujutru je glavna tema bila Crna Gora i sastavljanje vlade. Sagovornike, među kojima je novinar Dejan

Anđus, brine što prema njihovom mišljenju Spajić neće brinuti o srpskim

PODGORICA – Sastanak

mandatara Milojka Spajića sa predstavnicima barskog odbora Pokreta „Evropa sad“ održan je u Podgorici, umjesto u Baru, potvrđeno je Primorskom portalu.

Predsjednik OO Pokreta ,,Evropa sad“ Bar Miloš Pantović kazao je za Primorski portal da je sastanak u tom gradu dogovoren sa Spajićem za petak veče. Sastanak je zakazan kako bi se članovi ovog opštinskog odbora i ljudi koji su ranije učestvovali u njihovoj kampanji u Baru upoznali sa tokom pregovora oko formiranja vlade. Pantović je rezervisao malu salu hotela „Princes“ , ali je, u međuvre-

interesima kao što je to radio dosadašnji premijer Dritan Abazović

- Ovo što ja vidim najlojalniji političar Beogradu, u smislu saradnje s Beogradom i zaštite srpskih interesa u Crnoj Gori to je glavom i bradom Dritan

Abazović. I ja koliko vidim on je još uvijek premijer. Čisto sumnjam da će ovaj Spajić da stupi na prijesto pa da okrene tu ploču. Za sada djeluje da je neće formirati (vladu) - kazao je Anđus.

Podsjetimo da su mediji u Sr-

Vjerski objekti, kao dio kulturne baštine

Pod plaštom zarađuje, ali

biji redovno vodili bitke za gradove Crne Gore, pa je tako uoči izbora u Nikšiću na TV Hepi svakodnevno emitovana rubrika ,,Bitka za Nikšić“, a na isti način su vođene i ,,bitke“ za Herceg Novi i Budvu.

R. P.

Spajić se sa barskim odborom PES-a sastao u Podgorici

menu na Vajber grupi „Odbrana izborne volje“ najavljeno da će se grupa građana okupiti ispred hotela i spriječiti okupljanje predstavnika PES-a. Predstavnici OO PES Bar su o tome obavijestili Spajića, koji nije htio da dođe do eventualnih neželjenih situacija, te je sastanak održan u Podgorici. Pojedini portali prenijeli su informaciju da je zakazani sastanak OO Pokreta „Evropa sad“ Bar sa Spajićem otkazan zbog „procjene da mandataru može biti ugrožena bezbjednost“, uz preporuku da se sastanak od-

Načelnik Generalštaba na NATO konferenciji

godi. Ovim povodom iz Uprave policije saopštili su da nije prijavljeno održavanje bilo kojeg javnog skupa, niti sastanka u organizaciji Pokreta „Evropa sad“, kao ni protesta građana. - Na osnovu saznanja do kojih su došli, da je moguće da će se u hotelu „Princes“ u Baru održati skup PES-a, službenici policije su preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti, kako bi ispratili nenajavljeni događaj, kao i u svim sličnim slučajevima, u skladu sa Zakonom. Iz nama nepoznatih razloga, ovaj skup nije održan,

Lazarević: Puna posvećenost

Vojske CG saradnji s Alijansom

niti su najavljeni gosti dolazili u hotel „Princes“. Samim tim, niko od starješina Uprave policije nije na bilo koji način imao službenu komunikaciju sa predstavnicima Pokreta „Evropa sad“, niti je u zvaničnoj formi sugerisao da se sastanak ne održi, pogotovo ne iz razloga bezbjednosti, niti je za time bilo opravdanog povoda. Nezvanični vidovi komunikacije koji se pominju, ako ih je bilo, nijesu nam poznati, niti bismo ih komentarisali - naveli su iz Uprave policije. R. P.

Očigledan primjer zloupotrebe je Manastir Ostrog, koji je u posljednjim decenijama centar vjerskog turizma, a koji se obilato koristi za propagiranje tuđe politike i tako sve manje biva ono što bi morao biti, crnogorsko svetilište i stub vjere crnogorskog naroda, a u kom su svi vjernici dobrodošli. Danas svjedočimo da su baš Crnogorci najmanje poželjni u njemu – kaže istoričar Vukota Vukotić

PODGORICA – Na poziv načelnika Generalštaba norveških oružanih snaga generala Eirika Kristofersena, načelnici generalštabova Alijanse sreli su se u Oslu na godišnjoj konferenciji NATO Vojnog komiteta, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Kako se navodi u saopštenju u fokusu konferencije bile su

teme od zajedničkog interesa za unapređenje kapaciteta i sposobnosti oružanih snaga, kako bi u kontinuitetu štitile vrijednosti Alijanse i njenih članica. Istaknuta je puna posvećenost naporima koje komandant NATO komande za operacije ulaže u neprekidno praćenje situacije na istočnim granicama Alijanse, kako bi se spriječilo iznenađenje bilo koje vrste.

Načelnici su u Oslu razgovarali o modalitetima unapređenja načina primjene regionalnih planova odvraćanja, odbrane i obezbjeđenja većeg nivoa spremnosti i interoperabilnosti odbrambenih snaga. General Zoran Lazarević je u svom obraćanju istakao punu posvećenost Ministarstva odbrane i Generalštaba VCG sprovođenju procesa planiranja odbrane u saradnji sa NA-

TO komandama, te edukacije kadra za tu svrhu i usaglašavanja neophodnih procedura na nacionalnom nivou. Naveo je primjere unaprijeđene bilateralne saradnje u oblasti nabavki sa NATO članicama, republikama Italijom i Slovenijom, sa kojima su usaglašeni ugovori o kupovini sredstava za potrebe odbrane.

To su, po njegovim riječima, primjeri najboljeg načina stvaranja uslova da vojne jedinice članica budu interoperabilne. General Lazarević se posebno zahvalio članicama NATO borbene grupe u Letoniji zbog profesionalnog pristupa obuci i sprovođenju nekoliko humanitarnih akcija za pomoć crnogorskim građanima. Podsjećanja radi, na osnovu Odluke Skupštine Crne Gore crnogorski vojnici učestvuju u aktivnostima odvraćanja na istoku Alijanse, u sastavu NATO borbenih grupa u Letoniji i Bugarskoj, navedeno je u saopštenju, uz informaciju da je na današnjoj konferenciji za predsjedavajućeg Vojnog komiteta izabran italijanski admiral Đuzepe Kavo Dragone, koji će na toj poziciji zamijeniti admirala Roba Bauera

PODGORICA – Crna Gora je jedina zemlja na svijetu koja dozvoljava crkvi druge države da razvija vjerski turizam kojim se ne samo stiče ogroman profit, već se taj isti turizam koristi za prekrajanje identiteta i potiranja svega crnogorskog. Crkva Srbije ne sarađuje sa zvaničnim agencijama već ima svoje hotele, prenoćišta, turističke agencije, prevozničke kompanije... i sve to organizuje bez ijednog fiskalnog računa. Ne postoji nikakva evidencija koliko se novca slije niti koliko turista posjeti ove objekte koji su dio kulturne baštine i identiteta crnogorskog naroda. Istoričar mr Vukota Vukotić tvrdi za Pobjedu da se izraz vjerski turizam zloupotrebljava i da je pogrešno shvaćena primjena vjere i vjerskih osjećanja ljudi.

PROMIJENJEN MOTIV DOLASKA

Kako ističe danas se razlikuje ili je znatno promijenjen

motiv ljudi koji obilaze sveta mjesta, koja su svedena na znamenitosti.

- Povlađivanje i prilagođavanje tome od strane crkvenih vlasti dovodi do prenamjene ovih mjesta. No, zloupotreba svetih mjesta je najviše ispoljena kada se njihov značaj za narod i kulturu koristi radi postizanja određenih ciljeva, koji su sve sem vjerski - poručuje Vukotić. Objašnjava da se od skoro samih početaka hrišćanstva, a i ranije u paganskim religijama, znalo za hodočašća, od čega je danas izrastao pojam vjerski turizam.

- Međutim, danas smo došli do potpunog iskrivljenja tog pojma, jer niti više vjerski zanos vodi ljude ka svetinjama i manastirima, niti se tu više radi o nekim običajima vezanim za posjećivanje određenih svetih mjesta. Od najstarijih vremena imamo poznate rute i svetilišta koje su posjećivali vjernici, od Apolonovog hrama u Delfima, mnogih proročišta, do hrama u Jerusalimu

Ulaz u manastire za grupe dva eura po osobi

Vjerski turizam nema adekvatnu zastupljenost u ponudi lokalnih i nacionalne turističke organizacije, već je prepušten individualnim turističkim agencijama i taksi prevoznicima koje organizuje Crkva Srbije. I tako na brošurama, prospektima i razglednicama, koje promoviše nacionalna TO, strani turisti ne mogu vidjeti Cetinjski manastir ili Hram Hristovog vaskrsenja u Podgorici, ali mogu recimo Gospu od Škrpjele.

Kako su Pobjedi kazali pojedini predstavnici ovih agencija ulaz se naplaćuje turističkim grupama i to do dva eura. Za to od Crkve Srbije ne dobijaju fiskalne račune. Takođe, sve više manastira ima svoje kustose pa je to slučaj i sa Hramom Hristovog vaskrsenja u Podgorici. Sa kustosom turisti obilaze hram uz falsifikovana predavanja u kojima se svojata crnogorska istorija i kultura i naziva srpskom.

Skrinšot emisije na TV Pink

Načelnici generalštabova Alijanse u Oslu

Mandatar održao sastanak koji je bio zakazan za petak u Baru, ali je odgođen

vjerskog turizma SPC dobro

i sprovodi agendu ,,srpskog sveta“

Ratković: Agencije nemaju saradnju sa crkvama i manastirima, nemamo evidencije o posjeti

Kada je u pitanju vjerski turizam prof. dr Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve, kaže da nemamo opipljive rezultate.

- Neki se tim sporadično bave, ali to nije pravi vjerski turizam, već su to manastirske ture, posjete Manastiru Ostrog uglavnom. To nije u sklopu hodočasničkog turizma i nečeg slično nego izlet koji

jer su tvrdili da su oni njihovi neprijatelji koji su ih bombardovali i da je ovo srpska zemlja.

- Nema predusretljivosti. Mi imamo u samoj Boki sedam hodočasničkih mjesta i objekata ali to nije uključeno u programe. Zloupotrebljavaju to i dalje i šire političku propagandu na ovaj način i neće da sarađuju sa agencijamatvrdi Ratković.

za Jevreje, zatim Svete zemlje u hrišćana ili čuvenog El Camina do Santjaga u Komposteli u Španiji, do hadžiluka u Meku i Medinu kod muslimana - objašnjava Vukotić. Dodaje da danas i u posljednjih par decenija prisustvujemo jednom, više ne možemo reći činu, već zahvatu, u kom se vjerski objekti, kao dio kulturne baštine i identiteta ovog naroda, koriste od strane crkve druge države u svrhe preoblikovanja istorije i identiteta.

- Očigledan primjer toga je Manastir Ostrog, koji je u posljednjim decenijama centar vjerskog turizma, a koji se obilato koristi za propagiranje tuđe politike i tako sve manje biva, ono što bi morao biti, cr-

nogorsko svetilište i stub vjere crnogorskog naroda, a u kom su svi vjernici dobrodošli. Danas svjedočimo da su baš Crrnogorci najmanje poželjni u njemu - kaže Vukotić. Ali, po njegovim riječima, posljednjih decenija, naročito do pandemije kovida-19, to što zovemo vjerski turizam je u ekspanziji.

- Vjerovatno da bi bolje usporedbe bile sa periodom prije Jugoslavije ili u doba Kraljevine Crne Gore, kako bismo stekli pravilnu sliku o tome koliko su današnji manastiri i drugi vjerski objekti u Crnoj Gori devastirani i koliko im je promijenjena uloga. Manastir Ostrog je i prije bio stjecište vjernika, Cetinjski manastir se

nalazio u srcu vladalačke ideologije dinastije Petrović-Njegoš, ali nikada kao sada nijesu bili u funkciji prekrajanja identiteta i sticanja profita. Danas je to sve na nekom drugom nivou, za koji nijesam siguran da odgovara potrebama i realnim osjećajima vjernika

- kaže Vukotić.

Slično se, kako ističe, dešava i u katoličkim vjerskim objektima.

- To najbolje možemo vidjeti na primjeru Gospe od Škrpjela, koja je danas nezaobilazna tačka turističkih tura Boke. Slično vrijedi i za Katedralu Sv. Tripuna u Kotoru, jednu od najstarijih na istočnoj obali Jadrana. Evropski i svjetski trendovi na ovom po-

lju su i te kako usvojeni i primijenjeni i kod nas. Nažalost, osnovni motiv je sticanje profita i sve više se gubi njihova duhovna dimenzija, čak i kod domicilnog stanovništva, koje je i podiglo te objekte za svoje vjerske potrebe - objašnjava Vukotić. Zadnjih godina, kako je dodao, crkve postaju korporacije. - Ogromni prihodi od vjerskog turizma slivaju se u njihove kase, pa vidimo da se prilagođavaju pravilima tržišta i nadograđuju svoje ponude. Zato i imamo pojavu da crkvena organizacija bude vlasnik hotela, prenoćišta, turističkih agencija, prevozničkih kompanija. Koliko je sve to po zakonu ne znam, to je pitanje za neke druge adrese, ali definitivno se time oni udaljavaju od svoje biti i onoga što trebaju da budu - kaže Vukotić. Slaže se da je zadnjih godina interesovanje veliko za posjetu, ali ne vjeruje da je do toga došlo naprasno.

- Crkve su se prilagodile zakonima ponude i potražnje. Jer suština je u tome da vjerski turizam nema skoro nikakve veze sa religijskim osjećajima ljudi, već je jedna vrlo profana

nečeg slično nego izlet koji ima u fokusu manastire - kaže Ratković dodajući da država nema posebnu strategiju za vjerski turizam nego je to u sklopu opšte, ali da je teško bilo šta sprovesti jer nema saradnje sa crkvama i manastirima. Ističe da su u Kotoru, prije 20 godina, nakon NATO intervencije popovi zabranjivali engleskim turistima da uđu u crkvu

kategorija u okviru ukupne turističke ponude neke zemlje. U tom smislu, siguran sam da se broj vjernika smanjuje iz godine u godinu - kaže Vukotić dodajući da je Manastir Ostrog već značajno izgubio na onome što je njegova osnovna funkcija.

TRANSFORMACIJA HODOČAŠĆA

- Njegova transformacija u centar vjerskog turizma, a ne više odredište religijskog hodočašća i poklonjena svecu, skroz je obesmislila njegovo postojanje. Uz to, on je pretrpio i brojne arhitektonske izmjene, pa sada je ujedno i devastirano kulturno dobro. Upravo kroz njegovu transformaciju najbolje možemo pratiti na djelu sve zloupotrebe koje su na snazi u posljednjih par decenija u Crnoj Gori. Na taj način je i izgubio svoju stvarnu funkciju, da bude svetilište u koje sve religije rado dolaze i pretvara se u socijal-

Ogromni prihodi od vjerskog turizma slivaju se u njihove kase, pa vidimo da se prilagođavaju pravilima tržišta i nadograđuju svoje ponude. Zato i imamo pojavu da crkvena organizacija bude vlasnik hotela, prenoćišta, turističkih agencija, prevozničkih kompanija. Koliko je sve to po zakonu ne znam, to je pitanje za neke druge adrese, ali de nitivno se time oni udaljavaju od svoje biti i onoga što trebaju da budu - kaže Vukotić.

no-propagandni punkt SPCtvrdi Vukotić.

Što se tiče priloga i ostavljanja novca od strane vjernika kaže da su crkve od toga živjele od kada su nastale.

- Isto je u svim religijama i od početka istorije. Moć vjerovanja je ta koja pokreće ljude da doniraju svoje bogomolje i vjerske organizacije. Kao što sam rekao, danas crkve postaju korporacije i dobro su ušle u trku za profitom. Oni koji su se milenijumima borili protiv lihvarenja, kojima je skromnost života u korijenu učenja, odavno su se pretvorili u veleposjednike. Stoga, ne može se reći da je posrijedi neko zavođenje naroda, koji daje crkvi veliki novac, jer to je praksa odavnina. Zapravo, ono što je zabrinjavajuća pojava, a koja bi trebala biti mimo svih kanona, je prodaja oproštajnica grijeha. Ova pojava nije novina, katolička crkva je prodaju indulgencija sprovodila još u srednjem vijeku, ali je otpor prema toj pojavi izazvao reformaciju u Evropi - kaže Vukotić dodajući da je danas u Crnoj Gori ona uveliko raširena društvena pojava ili bolje rečeno anomalija.

- Sumnjam da imamo nekoga kao Martina Lutera, koji bi stao tome na kraj - poručio je, na kraju, Vukotić. N. K.

baštine i identiteta crnogorskog naroda, godinama se koriste od Crkve Srbije u svrhu falsi kovanja istorije plaštom

ZLOUPOTREBA VJERE NA DJELU : Manastir Ostrog

Za obilazak hrama u Podgorici zadužen je kustos

D.MALIDŽAN

S.VASILJEVIĆ

tvrdi Ratković.

Rade Ratković

Centar za djecu i mlade u Podgorici postao ustanova u koju se smještaju i maloljetnici osumnjičeni za teško ubistvo

I žrtve i kriminalci na istom mjestu

Direktorica Nina Delević kaže da im centar za socijalni rad nerijetko dodijeli žrtve nasilja u porodici, te podsjeća da su imali slučaj dva dječaka koji su bili žrtve zlostavljanja u hraniteljskoj porodici, a onda dobiju i korisnika koji je izvršio krivično djelo teško ubistvo. Imali su i korisnika koji je smješten zbog zasnivanja vanbračne zajednice sa punoljetnim licem. Delević kaže da je neminovno da se u tom slučaju radi o žrtvi, a ne o djetetu koje ima problem u ponašanju

PODGORICA – Crna Gora

nema psihijatrijsku bolnicu, nema specijalizovane ustanove zatvorenog tipa za maloljetnike, koji su počionici krivičnih djela i zato se svi šalju u Centar za djecu i mlade ,,Ljubović“. Kod nas se smještaju djeca koja koriste psihijatrijsku terapiju, koja su žrtve nasilja, koriste psihoaktivne supstance, te ona koja su počinila sijaset krivičnih djela, kaže Pobjedi direktorica Nina Delević.

Centar je ustanova socijalne i dječje zaštite otvorenog tipa, što znači da u njoj treba da borave korisnici kojima treba institucionalna zaštita nezavodskog oblika. Tu treba da se zbrinjavaju, vaspitavaju i osposobljavaju djeca koja imaju probleme u ponašanju. Djeca se smještaju po odlukama centra za socijalni rad ili suda.

Delević kaže da im centar za socijalni rad nerijetko dodijeli žrtve nasilja u porodici, te podsjeća da su imali slučaj dva dječaka koji su bili žrtve zlostavljanja u hraniteljskoj porodici, a onda dobiju i korisnika koji je izvršio krivično djelo teško ubistvo. Imali su i korisnika koji je smješten zbog zasnivanja vanbračne zajednice sa punoljetnim licem. Delević kaže da je neminovno da se u tom slučaju radi o žrtvi, a ne o djetetu koje ima problem u ponašanju.

- Treba izbalansirati na dnevnom nivou funkcionisanje između petnaestoro ovakve djece. To je izazov i problem u radu ljudima u ustanovi – kaže Delević.

Na pitanje Pobjede jesu li tražili pomoć od nadležnih, kada već nemaju izgrađene specijalizovane ustanove, nego sve korisnike usmjeravaju kod njih, i fali li im određeni kadar, Dele-

vić odgovora da nemaju medicinskog osoblja.

- Medicinski kadar nam je neophodan. Mi dajemo terapiju – rekla je Delević. Kaže da su se obraćali Ministarstvu rada i socijalnog staranja, da su imali sastanke na te teme, ali da im kažu: ,,Pa vi i djeci kući dajete terapiju“.

- Godinama unazad dobijamo takav odgovor – ističe Delević. Dijete se samopovređuje

Kod djece koja su na psihijatrijskoj terapiji često bilježe samopovređivanje. To i sada radi jedna korisnica. Direktorica komentariše da korisnika centar za socijalni rad nije prepoznao kao žrtvu, a nosi traume od djetinjstva pa nadalje…

- Kada je dijete došlo nije htjelo da jede kada i ostali, jer je familija naučena da gleda sa strane dok se jede i kada završe muški članovi porodice ona može da

uzme da jede. Radi se o tipičnoj žrtvi koja se istraumirala od djetinjstva – rekla je Delević.

Tražili su od centra za socijalni rad da se određeni korisnici koji imaju psihijatrijske probleme izmjeste u region, u Pazarić, ali kaže da su dobili odgovor da tamošnja ustanova odbija da ih prihvati, jer nemaju zaključen memorandum o saradnji. Čekaju da se zaključi ugovor.

Djeca koja imaju psihijatrijskih nestabilnosti, navodi Delević, predstavljaju im problem. Ponavlja da nijesu ustanova specijalizovana za rad sa takvom populacijom. Kaže da bi im rad bez dječjeg psihijatra Ivana Krgovića bio nemoguć, te Krgovića pohvaljuje.

inspekcija nije našla nepravilnosti

Nedavno je, s druge strane, u fokusu javnosti bio i slučaj maloljetnika koji je osumnjičen za ubistvo, a koji je pobjegao iz

Ljepše im kod njih, nego sa porodicom

O funkcionisanju Centra za djecu i mlade ,,Ljubović“ razgovarali smo i sa pedagoškinjom, vaspitačicom, koja je rukovoditeljka institucionalnog tretmana Slavicom Merdović. Kaže da su korisnicima zamjenski roditelji 24 sata dnevno. Objašnjava da su u ovom centru najčešće djeca iz

disfunkcionalnih porodica, koja nijesu imali podršku i pomoć tokom odrastanja. Ističe da postoji kućni red koji korisnici moraju da poštuju. Tačno se zna kada treba da ustanu, idu u školu, voze ih, imaju slobodne aktivnosti, bave se raznim sportovima, a učesnici su i kreativne radi-

onice. Bilježe slučajeve da korisnici dobiju od centra za socijalni rad dozvolu da vikend provedu sa porodicom, pođu u petak, ali se, kako kaže, već vrate u subotu ujutro, iako mogu da ostanu do nedjelje. - Kažu da im je ljepše ovdje kod nas – rekla je Merdović.

Svakako da oni koji su zloupotrijebili

svoj položaj i objavili test iz matematike prije samog čina polaganja moraju biti procesuirani.

Centra za djecu i mlade ,,Ljubović“ gdje je smješten po rješenju Višeg suda u Podgorici. Delević kaže da je rješenjem kod njih smješten 5. avgusta, a da su 8. avgusta obavijestili o riziku koji postoji zato što se prethodno 12 puta udaljavao. Tražili su asistenciju i od policije odakle im je, kako kaže, neformalno rečeno da nemaju kapacitete.

- Naša ustanova je otvorenog tipa. Korisnici idu u školu, zadovoljavaju sve ostale potrebe. Nemamo pritvorskih jedinica niti smo tako registrovani. Ne smijemo da im ograničavamo slobodu kretanja – rekla je Delević.

Kaže da je dolazila inspekcija da provjeri određene slučajeve samovoljnih udaljavanja, da je pregledala protokole i ispitivala da li su poštovali pravilnike i zakone. Na kraju se, ističe Delević, izjasnila da nije bilo nepravilnosti u vezi sa samovoljnim udaljavanjima.

Ove godine bilježe 14 samovoljnih udaljavanja, prošle ih je bilo 58. Delević objašnjava da to čine četiri-pet korisnika. Centar i sud, prema njenim riječima, treba da preispituju odluke koje donose kada imaju uvid u stanje da određenoj djeci ne pomaže ovaj oblik zaštite, da ga ne prihvataju.

- I centar treba da preispita odluku, je li dobra, a ne da se dovodi korisnik svaki put pod rotacijom – rekla je Delevič. Upitana kako je moguće da maloljetnici koji bježe iz ustanove uspijevaju da nadmudre institucije, Delević odgovara da se tu radi konstantno o četiri-pet korisnika. Kaže da Centar za djecu i mlade mora da postupa po rješenjima koja donose centri za socijalni rad i sudovi. Ponavlja da je problem što nemaju specijalizovanih ustanova zatvorenog tipa zbog čega svi završavaju kod njih.

Komentarišući kakva je uporedna praksa iz regiona, kaže da je tražila da realizuju posjetu Hrvatskoj, te da je tamo drugačije uređeno ovo pitanje. Imaju ustanovu otvorenog tipa, poluzatvorenu i zatvorenu varijantu. Kako navodi, u skladu sa ponašanjem, dijete mijenja oblik zaštite. Ustanova u Hrvatskoj koja je otvorenog tipa nema ni zaštitara, niti kapiju, već je riječ o jednoj stambenoj zgradi koja se ne razlikuje od ostalih. n. đ.

Prije svega zato što svako nezakonito organizovanje, udruživanje, uz zloupotrebu službenog položaja i uticaja treba hitno biti procesuirano kako bismo tom represijom uspostavljali i prevencije budućih sličnih namjera aktera u procesu polaganja eksternih polumatura – kazala je Kaluđerović Pobjedi

PODGORICA – Veoma je važno da slučaj curenja testova za eksternu provjeru znanja za polumaturante dobije svoj epilog i da se vidi hoće li ga i na koji način Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuirati, kazala je juče Pobjedi Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Specijalni državni tužilac i portparol Vukas Radonjić je Pobjedi kazao da su spisi Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama dostavljeni SDT-u 7. septembra ove godine. - Po njima je formiran krivični predmet. U toku je izviđaj –kazao je Radonjić. – Činjenica da je predmet proslijeđen Specijalnom državnom tužilaštvu od strane ODT u Beranama ukazuje da bi curenje testova moglo biti tretirano kao organizovano kriminalno djelo, a ostaje da vidimo ko je činio sve taj lanac, a posebno da li su i koji nivoi ruko-

Curenje moglo kao organizovano kriminalno

vodnog kadra uključeni – istakla je Kaluđerović. Testovi iz matematike za polumaturante su procureli 20. aprila, sat i po prije početka eksterne provjere znanja. Ispitni centar je dobio informaciju i fotografije od zaposlenih iz Rožaja. Testiranje je odloženo za 26. maj, kada su đaci rješavali novi test.

Predmet tri mjeseca ,,putuje“ po tužilaštvima – prvo je završio u rožajskom ODT, nakon analize je prebačen u Berane, da bi juče bio poslat Specijalnom državnom tužilaštvu. – Svakako da oni koji su zloupotrijebili svoj položaj i objavili test iz matematike prije samog čina polaganja moraju biti procesuirani. Prije svega zato što svako nezakonito organizovanje, udruživanje, uz zloupotrebu službenog položaja i uticaja treba hitno biti procesuirano kako bismo tom represijom uspostavljali i prevencije budućih sličnih namjera aktera u procesu polaganja eksternih polumatura – kazala je Kaluđerović Pobjedi. Ona je naglasila da ukoliko izostane sankcija, rizikujemo da se dogodi isti scenario na kraju ove školske godine, jer će to biti vjetar u leđa namjerenima na takva djela. – Nije zgoreg ukazati i da ovo ima i etičku dimenziju koja se

Viša pravna savjetnica CGO Snežana odgovornosti za otkrivanje testova iz

Nina Delević

i. mandić Protest

komentarisala proces utvrđivanja

Curenje testova bi moglo biti tretirano organizovano kriminalno djelo

U toku je izviđaj

Kraj prethodne školske godine su tako obilježili slanje ovog slučaja Specijalnom državnom tužilaštvu, štrajk prosvjetara i čekanje rezultata SDT o „aferi prepisivanje“.

Bivši glavni specijalni tužilac za Pobjedu povodom tužbe države kojom se traži da plati 11.500 eura odštete na ime nematerijalne štete advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi i Mariji Radulović u slučaju ,,A2A“

PODGORICA - Izvinjavam se građanima što sam bio u zabludi i vjerovao da treba da javnost ima pravo da zna. Izvinjavam se, takođe, što sam izdejstvovao da se u postupcima od počinilaca krivičnih djela oduzme sva protivzakonito stečena imovinska korist i što sam u tom vjerovanju – i u konkretnom predmetu ,,A2A“ – izdejstvovao sporazumno, mimo odluke suda, da italijanska kompanija državi Crnoj Gori, kao vlasniku većinskog paketa akcija EPCG, vrati više od sedam miliona eura, sarkastično je komentarisao za Pobjedu Milivoje Katnić, bivši glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal.

Izvinjavam se građanima što sam u budžet vratio 60 miliona

nakrivo uspostavlja bez ovakve sankcije, jer se ipak radi o obrazovnom procesu i ne mogu se ovim ,,prečicama“ nove generacije učiti – rekla je Kaluđerović Pobjedi.

Pobjeda je ranije objavila da su testovi procurili u Beranama, a ne u Rožajama iz kojih je potekla informacija.

Više nezavisnih izvora je Pobjedi potvrdilo da su za curenje testova odgovorni nadležni iz jedne škole u Beranama, što potvrđuje i činjenica da je

slučaj završio u Specijalnom tužilaštvu.

Da test nije „provaljen“ u Rožajama, u kojima je prvobitno postupalo ODT, rečeno je i na okruglom stolu zaposlenih u prosvjeti, nedugo nakon ovog incidenta i skandala na eksternoj polumaturi iz CSBH jezika, kada je gotovo 500 maturanata dobilo nule zbog prepisivanja.

Pomoćnik direktora u Ispitnom centru Crne Gore Gojko Jelovac kazao je, na ranije održanom okruglom stolu, koji je bio posvećen problemima sa testiranjem, da se za 24 sata može znati iz koje škole je ,,procurio“ test iz matematike. Rekao je i da bi se za 24 sata moglo znati u kojoj školi je test ,,provaljen“, da on zna i u kojoj, ali da nema dokaze.

– Nije u Rožajama škola – kazao je Jelovac tada, a nakon nekoliko dana javnost je informisana da je slučaj iz Rožaja preseljen u Berane. Da je crnogorska javnost upoznata, ovaj slučaj je prvi u kome odgovorni nijesu učenici. Svake godine mediji objave pokušaje prepisivanja na polumaturi ili maturi, a ove godine su vajber grupe u kojima su dijeljeni zadaci imale i preko 2.000 članova, učenika iz cijele Crne Gore. Situacija sa curenjem testa iz matematike je drugačija, jer

- Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore je Specijalnom državnom tužilaštvu, 20. juna ove godine, dostavilo podnesak udruženja Prosvjetna zajednica i Roditelji, u kojem se izražava sumnja u zakonito postupanje službenih lica Ministarstva prosvjete, Državne komisije za maturski ispit, test administratora, koordinatora i direktora srednjih škola, u postupku ocjenjivanja maturskih/stručnih ispita, organizovanih 2022/2023, po kojem je formiran krivični predmet i dodijeljen u rad specijalnom tužiocu. U toku je izviđaj - kazao je Pobjedi portparol SDT povodom istrage prepisivanja, ali i ponovnog ocjenjivanja radova koji su dobili nule, a kasnije odlukom ministra Vojinovića i petice na maturskom ispitu iz CSBH jezika.

su zadaci, koji su bili u sigurnosnim vrećicama, sat i po prije početka došli u javnost.

Prema ekstenzivnim uputstvima za proces polumaturskih i maturskih ispita koja se nalaze na sajtu Ispitnog centra, sa zadacima koji su obezbijeđeni i zapečaćeni, kontakt imaju direktori škola, koordinator, a vrećice otvara test administrator, i to u učionici u kojoj se testiranje odvija i pred učenicima.

Takav proces su za Pobjedu komentarisali direktori škola, koji tvrde da s obzirom na vrijeme kada su škole upozorene a eksterna polumatura obustavljena, nije bilo nikakvih mogućnosti da neko od učenika dođe u dodir sa testovima. J. M.

Država Crna Gora tužila je bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića za 11.525,67 eura radi regresne naknade, na ime isplaćene nematerijalne štete usljed povrede prava na psihički integritet, prava na čast, ugled, na zaštitu privatnog života, prava na dostojanstvo, prepisku, lične zapise, kao prava ličnosti advokatima Goranu Rodiću, Siniši Gazivodi i Mariji Radulović

To je juče saopšteno iz Osnovnog Suda u Podgorici. Ocjena je Suda, u presudi, da je Katnić prekršio prava advokata koji su zastupali italijansku kompaniju ,,A2A“ koja je svojevremeno kupila većinski paket akcija Elektroprivrede Crne Gore.

Nakon tužbe advokata, Osnovni sud u Podgorici donio je aprila 2021. godine presudu da je Specijalno državno tužilaštvo, na čijem je čelu bio Katnić, povrijedilo prava advokata Rodića, Gazivode i Radulović objavljivanjem dokumenta ,,Specijalno državno tužilaštvo predstavlja oblike specijalnog rata“, u kojem su objavljeni i transkripti telefonskih razgovora, snimljenih mjerama tajnog nadzora, na osnovu kojih je SDT pokrenulo postupke tvrdeći da su advokati pokušali da nezakonito pribave ličnu korist, kao

Kao tužilac, ali i u radu u državnim organima, koji je trajao više od 36 godina, nijesam ni od koga primio poklon, čak ni u vrijednosti otvarača za konzerve. A zamislite da sam odabrao drugu opciju! Samo u ovom predmetu, što postoji u spisima predmeta a što su posvjedočila najmanje tri svjedoka iz Elektroprivrede, da sam pristao da uzmem 600 hiljada eura – pita se Katnić

zastupnici italijanske kompanije.

-Poštujući i unutrašnje i međunarodno pravo, vjerovao sam da javnost treba da zna za ove pojave. Zato sam i objavio tekst koji razotkriva djelovanje i zbog kojeg se protiv mene sada vodi postupak. I to bez osnova – tvrdi Katnić za naš list.

Ističe da je, dok je bio na čelu Specijalnog tužilaštva, u raznim postupcima preduzimao radnje isključivo u korist države.

-Ne samo kao tužilac, već i u radu u državnim organima koji je trajao više od 36 godina, nijesam ni od koga primio poklon, čak ni u vrijednosti otvarača za konzerve. A zamislite da sam odabrao drugu opciju! Samo u ovom predmetu, što postoji u spisima predmeta a što su posvjedočila najmanje tri svjedoka iz Elektroprivrede, da sam pristao da uzmem 600 hiljada eura? Ili u budvanskim predmetima gdje mi je nuđeno 3,5 miliona, ili u predmetima Atlas banke

Za sve postoji dokumentacija, ali

je sada očito treba da snosim posljedice što sam se ponašao shodno zakonu i, što je važnije, shodno etici i moralu – kaže Katnić za Pobjedu. Dodaje da je ,,prosto zadivljen činjenicom da Javni servis i neki drugi mediji, u situaciji afere kopanja kanala, brojnih teških zloupotreba državnih resursa i pod teretom organizovanog kriminala - nemaju druge teme osim da prate jedan građanski postupak koji se vodi“. -I dobro je što pravobranilaštvo nema prečih obaveza – zaključuje Katnić.

Juče je u Podgorici održano pripremno ročište u građanskoj parnici na kojem je odlučeno da će se u dokaznom postupku izvesti pisani dokazi koji su dostavljeni i izvršiti uvid u spise predmeta koji su povezani sa navodima iz tužbe, dok će o prijedlozima da se tuženi Milivoje Katnić sasluša u svojstvu parnične stranke i da se izvrši ekonomsko-finansijsko vještačenje, naknadno odlučiti.

Tužilački savjet je 17. februara 2022. godine smijenio glavnog specijalnog tužioca na osnovu nezakonitog Rješenja Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, kojim se uvrđuje staž osiguranja u trajanju nešto dužem od 25 godina.

Dodaje da je ,,prosto zadivljen činjenicom da Javni servis i neki drugi mediji, u situaciji afere kopanja kanala, brojnih teških zloupotreba državnih resursa i pod teretom organizovanog kriminala - nemaju druge teme osim da prate jedan građanski postupak koji se vodi“

D. ĐURANOVIĆ

Snežana Kaluđerović

Milivoje Katnić

D. MALIDŽAN

Da je Crna Gora članica

Evropske unije ona bi od 9. do 10. septembra ove godine bila na Forumu G20 i predstavljena preko Brisela u grupi od svih njegovih 27 zemalja. Evropska unija je ta 20. članica G20, ostalih 19 članica su ekonomski najmoćnije zasebne države koje zajedno sa Evropom daju 85 odsto svetskog društvenog proizvoda, 75 odsto svetske trgovine i dvije trećine svetskog stanovništva.

Izgleda kao da je G20 gazda sveta?! Blizu je toga, ali ni ne može to da bude zbog krupnih političkih razlika i individualnih ekonomskih strategija među državama članicama. Upravo završeni samit šefova država G20 u Nju Delhiju je to pokazao, ali je pokazao i izuzetno jedinstvo u razumevanju svoje parole: ,,Jedna smo zemlja, jedna porodica, jedna budućnost“.

G20 ,,ODBACIO“ RAT U UKRAJINI

Brojne političke snage, posebno one u Ukrajini, su priželjkivale da se G20 generalno svrsta uz Kijev, kvalifikujući napad i politiku Moskve kao agresiju. Da je Rusija napala Ukrajinu - jeste tačno, ali mnoge zemlje, pogotovo afričke, kao i Indija, ne žele da pogoršavaju svoje odnose sa Moskvom i ne žele da se upuste u ekonomsko kažnjavanje Rusije.

To nije zbog ekonomske snage Rusije zbog koje bi ove zemlje imale naročite koristi, jer Rusija ima gotovo jednak društveni proizvod kanadskom a manji je od francuskog, već je to uglavnom zbog žitne zavisnosti i puste iluzije da Moskva nije kolonijalistička prestonica.

Međutim, u moralno-političkom smislu, G20 je osudio Moskvu vodeći računa da je ova organizacija samo forum (,,diskusioni klub“). Ona, kako je zamišljena 1999. godine, ne donosi pravna dokumenta ali se poziva na obavezujuća dokumenta Ujedinjenih nacija, a prevashodni cilj joj je međudržavna finansijska i ekonomska saradnja, a ne rasprava o globalnim političkim pitanjima.

U njoj glavnu reč vode ministri finansija i guverneri centralnih banaka, dok šefovi država dolaze na Forum da izglade nejasnoće.

U našim domaćim nacionalističkim krugovima se raširilo mišljenje kako je Putin u Nju Delhiju pobedio Bajde-

Forum G20 i BRICS: istine i zablude o saradnji i

U ovdašnjim nacionalističkim krugovima se raširilo mišljenje da je Putin u Nju Delhiju pobijedio Bajdena, a da je BRICS - zajednica Brazila, Rusije, Kine, Indije i Južne Afrike - pobijedio G20. To je skroz pogrešno, i to ne samo kao mišljenje, već i kao nepoznavanje prirode ovih organizacija

Crna Gora je napustila srpski dinar prije 2002. godine kada je zavela euro, jer je već 1999. godine bježala od dinara njegovom konverzijom u njemačku marku. Vlada Crne Gore i Bundes banka su izvele monetarnu revoluciju i spasile Crnu Goru od katastrofalne spoljne i unutrašnje politike Miloševićeve Srbije i njenog hajdučkog razumijevanja ekonomske politike i otimanja carina sa crnogorskih granica u korist ,,savezne kase“ u Beogradu. Ličnosti koje su oslobodile Crnu Goru od beogradskog monetarnog ropstva zaslužile su najviše državno odlikovanje. Od tada je prošla 21 godina. Gdje je sada Crna Gora?

na, a da je BRICS - zajednica Brazila, Rusije, Kine, Indije i Južne Afrike - pobedio G20. To je skroz pogrešno, i to ne samo kao mišljenje, već i kao nepoznavanje prirode ovih organizacija.

Da ne bi bilo zabune ili sklonosti ka pristrasnosti, istaći ćemo tri tačke iz Rezolucije u Nju Delhiju koju su 10. septembra 2023. potpisali svi šefovi država G20. U odeljku ,,Za planetu, narod, mir i prosperitet”, u tački 8 se ističe: ,,Što se tiče rata u Ukrajini, mi, sećajući se rasprave na Baliju (2022 – prim D.V.) , ponavljamo naše nacionalne pozicije i rezolucije usvojene na Savetu bezbednosti UN i Generalnoj skupštini UN (A/RES/ES-11/1 i A/ RES/ES-11/6) i podvlačimo

da sve države moraju u potpunosti delovati na usklađeni način sa Svrhom i Načelima Povelje Ujedinjenih nacija, i da se sve države moraju uzdržati od pretnji i upotrebe sile radi sticanja teritorije protiv teritorijalnog integriteta i suvereniteta ili političke nezavisnosti bilo koje države. Upotreba ili pretnja upotrebe nuklearnog oružja je nedopustiva“.

Zatim, u tački 9 Rezolucije G20, pokazuje da je svestan da ekonomskog prosperiteta nema bez političkih pretpostavki , iako ovaj Forum nije stvoren radi toga: ,,Ponovo potvrđujući da je G20 najznačajniji forum za međunarodnu ekonomsku saradnju i uvažavajući to da G20 nije platforma koja rešava geopolitička i bezbednosna pitanja, mi pri-

znajemo da ova pitanja mogu imati značajne posledice po globalnu ekonomiju“.

A te posledice su opisane u tački 10 koja glasi: ,,Mi vidimo ljudsku patnju i dodatne nepovoljne učinke rata u Ukrajini na globalnu prehrambenu i energetsku sigurnost, lance za snabdevanje, makro-finansijsku stabilnost, inflaciju i rast…“.

Posebno su time pogođene siromašne zemlje, osobito posle kovida-19.

Sve je tu rečeno, a da nijedno odgovorno ime nije pomenuto. Svi se kiselo smeškaju, jer istina se zna.

POLITIČKI

GENIJ INDIJE

Sve zemlje su se složile sa formulacijama koje su 20 dana

pre samita nastajale u sporazumevanju Nju Delhija sa zemljama članicama, tako i sa odsutnom Kinom i Rusijom. Ko god se susretao sa indijskim političarima i diplomatama uveravao se u njihovu okretnost, smirenost i nenadmašnu kombinatoriku. Indija je članica i BRICS-a, čiju težnju za ,,dedolarizacijom“ svetske trgovine i kreditiranja Evro-Amerika ne gleda sa simpatijama. Ovde, ne toliko u Indiji koliko u Kini, daleko najjačoj članici BRICS-a, vidi težnju za preraspodelu svetske moći na politici namernog izazivanja dužničkog ropstva siromašnih i neopreznih država. Siromasi će ove godine po navodu Svetske banke na samitu u Nju Delhiju dugovati poverilačkim zemljama 62 milijarde dolara od kojih dvije trećine ide na Kinu. Ta politika ropstva i potom političke zavisnosti od Kine nije se dopala Italiji, jedinoj evropskoj zemlji koja je šire ušla u kineski program ,,Pojas i put“, tako da je njena premijerka Đorđa Meloni na samitu objavila da Rim izlazi iz tog ,,savezništva“ i vraća se na prethodni

,,hladni“ bilateralni tip odnosa sa Pekingom, ne pomažući mu da pruža pipke po Evropi. Indija se peče između dve vatre, peče se između Evro-Amerike i Kine. Indija izgleda veruje da je Kina njen rival, a da

Piše: dr Dragan VESELINOV

Da je Crna Gora članica EU bila bi u septembru ove godine na Forumu G20

istine i sukobu

su znanje, tehnologija i kupovna moć Brisela i Vašingtona daleko ispred pekinške moći. To je tačno. Kako da onda hoda na dve noge?

Predsednik indijske vlade, još od 2014. godine, Narendra Modi je izdržao prigovore Džozefa Bajdena da Indija tlači muslimane i da je u njoj sloboda štampe i reči na 161. mestu u svetu od 180 zemalja, po merenju ,,Reportera bez granica“. Bajden nije sačekao kraj samita u Nju Delhiju i ,,kaznio“ je Modija odlaskom u Vijetnam, ali je pre toga podržao ideju Indije da se upusti u konkurentsku strategiju Kini i možda krene u izgradnju železničkih pruga kojima bi se stvorio koridor IndijaSrednji istok - Evropa. Ideja Indije, oprezno iznesena, je da poveže svoje luke i suvozemnim putem sa islamskim zemljama i Evropom. Ali da bi joj to pošlo za rukom, verovatno će morati da poboljša svoj tretman muslimana i smiri napetosti sa Pakistanom. Ako joj to pođe za rukom, biće po političkom napretku ispred Kine koju tek čeka razrešavanje nacionalnog pitanja brojnih manjinskih naroda, među kojima posebno mučenih islamskih Ujgura, tibetanskih budista, i ustanovljavanje demokratskog političkog sistema. To će možda biti zemljotres 21. veka.

DODATAK O KINI

Možda je Kina jedina nezadovoljna ishodom Foruma iz Nju Delhija, jer niko nije stao

na njenu stranu da je brani od brojnih trgovačkih ograničenja koje joj nameće Amerika. Vašington je muči carinskim preprekama, a ne daje joj ni elektronske komponente za visoku robotsku inteligenciju, telefone i vojno-kosmičke poduhvate. Osim toga, preti joj da će braniti demokratski Tajvan od pekinške aneksije. Bajden tu sledi politiku Trampa prema Kini. Ostali se ne mešaju u sukob Vašington-Peking ali svi oni u Nju Delhiju ni ne žele da daju Kini na značaju i zbog njenog sukoba sa Indijom oko Kašmira, indijske federalne države Sikim (Kina se 2005, navodno, odrekla daljih sukoba), tekućih čarkanja na Galvan reci, Arunahal Pradešu, Aksai Ćinu… Indija je glavni pobednik samita u Nju Delhiju što je zanimljivo za zemlju čiji je društveni proizvod nešto manji od nemačkog, ali je i pet puta manji od kineskog.

RAZLIKA IZMEĐU

G20 I BRICS-A

Najveća razlika između G20 i BRICS-a je u tome što u G20 dominiraju demokratske zemlje Evrope, Amerika, zatim Japan, Južna Koreja, Australija, Kanada i druge, dok u BRICS-u dominiraju Kina i Rusija, mada su obe i u G20. Iako se to nekima ne čini značajnim, odmah ćemo predočiti šta može G20, a šta BRICS nije ni pokušao, mada nije velika godišnja osnivačka razlika između njih. Grupacija

Kada je u pitanju BRICS, Rusija danas ne ispunjava nijedan od tri uslova zbog čega joj je rublja potpuno bezvrijedna i niko neće za tu valutu prodati svoje robe i niko je, recimo u Crnoj Gori, na mjenjačnici, neće zamijeniti za euro. Kina je u neuporedivo boljoj situaciji od Rusije jer se juan prima u nekim državama, ali sumnje u stabilnost Pekinga rastu s obzirom na njegove političko-ekonomske napetosti sa Amerikom i Evropskom unijom i mogućim sukobima u Aziji sa Indijom i Tajvanom

G20 je osnovana 1999. godine, a BRICS 2009/10. godine. U stvari, fundamentalna razlika u političkim sistemima vodi sposobnosti demokratskih zemalja da rešavaju zadatke koje nedemokratske zemlje ili ne mogu ili se muče da pokušaju. Ovo je ishod dela saglasnosti zemalja G20 u Nju Delhiju od 9. do 10. septembra, 2023. godine što BRICS ne može da ponovi: o uravnoteženom svetskom razvoju, finansijskom zajedništvu, otklanjanju korupcije, eliminaciji gladi, proceni svetske nesigurnosti zbog strateške politike hranom i energijom, zdravstvenoj saradnji, podizanju obrazovanja, finansiranju klimatske zaštite, zaštiti okeanske ekonomije, okončanju plastičnog zagađivanja, razvoju gradova i infrastrukture, smanjivanju opasnosti od državnih bankrotstava, politici prema digitalnom bankarstvu, digitalnoj i kriptovaluti, digitalnom eko-sistemu i veštačkoj inteligenciji, ravnopravnosti i jačanju položaja žena, kao i o rodnoj ravnopravnosti, suprotstavljanju terorizmu i pranju novca, kolektivnom uvrštavanju Afričke unije u članstvo G20 kao 21. članice i mnoga druga pitanja. G20 i BRICS se razlikuju i po načinu rada. G20 nema stalnu kancelariju, sekretarijat, dok je BRICS ima u Johanesburgu, ali on tamo ništa ne

radi, jer su Rusija i Kina suviše slabe da napuste rublju i juan u korist zajedničke valute – što je razlog zbog kojeg je BRICS osnovan.

A G20 ima pokretni sekretarijat koga sačinjavaju sadašnji predsedavajući, prošli predsedavajući i budući predsedavajući Foruma G20. Svake godine je sastav ,,administracije“ G20 drugačiji i seli se od zemlje do zemlje, i ide ka sledećem predsedavajućem šefu države.

Razlika je i u reprezentativnosti skupova G20 i BRICS-a. G20 zaseda svake godine a na njemu učestvuju osim država članica i Svetska banka, Međunarodni monetarni fond, Svetska trgovačka organizacija, Svetska zdravstvena organizacija, Međunarodna organizacija rada, Finansijski odbor za stabilnost, OECD, ASEAN, Afrička unija (55 zemalja – sada i članica G20), Međunarodna alijansa za Sunčevu energiju i druge organizacije.

Na sastanku BRICS-a u Johanesburgu nema nikoga izvan pet zemalja, čak ni Putin tamo ne sme da dođe. To ne znači da je želja mnogih država da se demonopolizuje vladavina dolara neopravdana.

OPRAVDANOST RIVALSKE VALUTE DOLARU

Mi razumemo težnju svake države da svojom valutom

Predsjednik indijske vlade, još od 2014. godine, Narendra Modi je izdržao prigovore Džozefa Bajdena da Indija tlači muslimane i da je u njoj sloboda štampe i riječi na 161. mjestu u svijetu od 180 zemalja, po mjerenju ,,Reportera bez granica“. Bajden nije sačekao kraj samita u Nju Delhiju i ,,kaznio“ je Modija odlaskom u Vijetnam, ali je prije toga podržao ideju Indije da se upusti u konkurentsku strategiju Kini i možda krene u izgradnju željezničkih pruga kojima bi se stvorio koridor Indija - Srednji istok - Evropa

valutu prodati svoje robe i niko je, recimo u Crnoj Gori, na menjačnici, neće zameniti za euro. Kina je u neuporedivo boljoj situaciji od Rusije jer se juan prima u nekim državama, ali sumnje u stabilnost Pekinga rastu s obzirom na njegove političko-ekonomske napetosti sa Amerikom i Evropskom unijom i mogućim sukobima u Aziji sa Indijom i Tajvanom.

Ostale zemlje u BRICS-u, Brazil, Indija i Južna Afrika ne mogu pomoći Rusiji i Kini, niti proširenje BRICS-a sa novim državama poput Argentine, Indonezije i drugih može neutralisati njihove nevolje.

Otuda će san BRICS-a o svojoj nadnacionalnoj svetskoj valuti morati da sačeka bolje dane.

ŠTO ČEKA CRNA GORA

kupuje robe i usluge van svojih granica. Što više ona razliva valutu po spoljnim državama toliko više može i da ,,štampa“ novac kako bi pratila njihov obim proizvodnje i time kupovala kod njih a da prethodno nije ništa prodala. Tada stabilnost te valute brane sve zemlje koje njome trguju a ne jedino zemlja porekla. Malo koja zemlja to može. Nekada je to bila privilegija država koje su proizvodile zlato i srebro, recimo, starog Rima i srednjovekovne Španije. Sada su to Vašington i Brisel, dolar i euro, prvi posle 1945. godine, a drugi posle 1999/2000. godine.

Prvi uslov da država digne svoju valutu na rang svetske jeste to da u toj zemlji postoji rastući obim i diverzifikacija roba i usluga koja nije manja nego na svetskom tržištu. Ko hoće da mu valuta bude svetska mora da ima i svetsko tržište u svojim granicama. To jedino imaju SAD, Evropska unija i sve više Kina – mada je ova još uvek daleko od strukture američko-evropskog tržišta. Drugi uslov da strane države prime nečiju nacionalnu valutu jeste njena politička stabilnost koja osigurava da se na njenoj teritoriji njenim novcem u stranom posedstvu uvek mogu kupiti svetske robe jer nema revolucija, nema uličnih socijalnih borbi, terorizma, korupcije, nesnosnog kriminala i drugog što razara ekonomiju. Nedemokratske i pučističke vlade to ne osiguravaju.

I treći uslov: internacionalna stabilnost zemlje koja podrazumeva da se ona ne upušta u prekogranične ratove i da nije zbog toga predmet efikasne međunarodne izolacije.

Kada je u pitanju BRICS, Rusija danas ne ispunjava nijedan od ova tri uslova zbog čega joj je rublja potpuno bezvredna i niko neće za tu

Crna Gora je napustila srpski dinar pre 2002. godine kada je zavela euro, jer je već 1999. godine bežala od dinara njegovom konverzijom u nemačku marku. Vlada Crne Gore i Bundes banka su izvele monetarnu revoluciju i spasle Crnu Goru od katastrofalne spoljne i unutrašnje politike Miloševićeve Srbije i njenog hajdučkog razumevanja ekonomske politike i otimanja carina sa crnogorskih granica u korist ,,savezne kase“ u Beogradu. Ličnosti koje su oslobodile Crnu Goru od beogradskog monetarnog ropstva zaslužile su najviše državno odlikovanje. Od tada je prošla 21 godina. Gde je sada Crna Gora? U poslednje tri godine, od avgustovskih izbora 2020. godine, Crna Gora se politički ,,posrbijančila“ i propustila da zatvori sva 33 otvorena pristupna poglavlja Evropske unije i dotera svoje zakone iz pravnih poglavlja 23 i 24 u skladu sa uputstvima Venecijanske komisije. Fenomen je Crne Gore da oko 80 odsto građana hoće u Brisel, dok partije na vlasti to neće, već hoće u Beograd, hoće na dinar, na srbijansku inflaciju, srbijanske dugove i njenu tihu opštu međunarodnu izolaciju.

Srpski nacionalisti u Crnoj Gori sanjaju o BRICS-u i misle da će južnoafrički predsednik u Johanesburgu Ciril Ramafosa da ih bolje vodi od samih Crnogoraca. On po imenu jeste ,,Ćirilo“ ali ne govori crnogorski. To ne bi mogao ni pokojni Nelson Mandela.

Crne Gore nema ni u G20, gde joj je mesto. Ostaje joj da se jedino nada da će ponekad biti pozvana bar kao posmatrač, kao, recimo, Mauricijus, Bangladeš, Oman, Singapur i drugi. Teško da bi sa sadašnjom vladom mogla da stekne jedinstveni status koji ima Španija, koja je zasebni stalni posmatrač na G 20 iako je članica Evropske unije. Tako je to kada država izgubi glavu i bezglavo maše krilima kao kokoška. A sve može da se preseče u jednom danu. Sve je na Milojku Spajiću

Od 2014. godine SAD kritikuju predsjednika indijske vlade Narendra Modija

Vladimir Putin i Si Đinping

Kultura

PODGORICA – Na platou ispred Umjetničke kolonije u Danilovgradu i ovog septembra iskusni vajari iz regiona imaju priliku da ostvare svoje umjetničke vizije. Da je riječ o jedinstvenom mjestu koje povezuje prirodu i darovite umjetnike, pokazuje saziv ovogodišnjeg Internacionalnog simpozijuma skulpture.

Vajari Petar Hranueli iz Hrvatske i Boštjan Kavčič iz Slovenije plato nadomak rijeke

Zete, koji je decenijama mjesto susreta, rada i razmjene ideja istaknutih stvaralaca, obogatiće dragocjenim umjetničkim pečatima u kamenu. Simpozijum je počeo sa radom 1. septembra i trajaće do kraja mjeseca. Svečano otvaranje simpozijuma i kataloško predstavljanje prošlogodišnjih učesnika – Milorada

Panića iz Beograda i Dalibora Nikolića iz Mostara biće održano krajem septembra.

Umjetnička kolonija nakratko je ,,otškrinula vrata“ ekipi

Pobjede kako bi se bliže upoznali sa umjetnicima i njihovim djelima.

Razgovor sa umjetnicima zakazali smo u ranim jutarnjim satima, pa nas na samom ulazu u koloniju dočekuje radna atmosfera. Velika kamena prašina, uz zvuke dlijeta i brusilica, širila se prostorom. Umjetnike nijesmo prekidali u radu već smo to vrijeme iskoristili da naš foto-reporter zabilježi atmosferu i trenutke u kojima nastaju djela koja pričaju jedinstvene i neponovljive priče. Pred nama su dva potpuno različita rada – čini nam se da je rad Petra Hranuelija već pri kraju. Za razliku od njega, Boštjan Kavčič ima još posla, što i ne čudi s obzirom na to da je kameni blok od kojeg će nastati skulptura bio težak skoro sedam tona.

IGRA

Dva vajara, dvije različite priče. Petar Hranueli dolazi sa Brača, a živi u Zagrebu. Crna Gora mu je i te kako poznata.

Za našu zemlju vežu ga dvije nagrade i jedna izložba – dobitnik je nagrada na Hercegnovskom zimskom salonu i Međunarodnom bijenalu akta

Kamen ima dušu, sa njim treba znati

Oduševljen sam Durmitorom, volim taj kamenjar. Priroda je najbolji umjetnik, a to Durmitor pokazuje jako dobro. Ovih dana planiram opet otići. To što priroda napravi ne može nijedan umjetnik, a to su te moćne planine – istakao je Hranueli

u Petrovcu, a izlagao je u Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ u Budvi. Poseban utisak na njega ostavio je Durmitor kojem se često vraća.

- Oduševljen sam Durmitorom, volim taj kamenjar. Priroda je najbolji umjetnik, a to Durmitor pokazuje jako dobro. Ovih dana planiram opet otići. To što priroda napravi ne može nije-

dan umjetnik, a to su te moćne planine – istakao je Hranueli. U Danilovgradu stvara skulpturu koju je naslovio ,,Crnogorka“.

- Skulptura predstavlja Crnogorku koja se iz krševitog kraja spušta na more. Kosa joj se vijori jer na planini uvijek nešto duva. To je u suštini realnost svih ljudi koji odnekud dolazi-

HRANUELI: Moja skulptura predstavlja Crnogorku koja se iz krševitog kraja spušta na more. Kosa joj se vijori jer na planini uvijek nešto duva

mo – spuštamo se, idemo uvijek uz more. Nekada smo bježali od mora, a sada dolazimo moru – rekao je Hranueli. Čisteći ruke od kamene prašine, kaže nam da je prije nego što je došao na simpozijum u

Danilovgradu, napravio skicu skulpture. Donio je sa sobom, pa nam je pokazuje. Ideja je bila unaprijed razrađena. Dok sa strane posmatra svoj rad, kaže da mu je čast što je pozvan da bude dio ovog simpozijuma.

Za njega je boravak u koloniji jako interesantan jer je u prilici da radi u ambijentu u kojem je okružen velikim brojem skulptura koje su uradili prethodni učesnici simpozijuma. - Ovaj ambijent je čaroban. Prvi put sam u Danilovgradu i drago mi je zbog toga. Ovdje ima stotinjak skulptura, a 51 godina postojanja i rada kolonije nije malo. Tu su prisutna velika imena iz cijelog svijeta. Ovaj simpozijum se od nekih drugih na kojima sam bio razlikuje po tome što se radi u izvornom kamenu, tu je sjajna ekipa, nema puno umjetnika i možete se više posvetiti radu na skulpturi. Veoma je interesantno - istakao je Hranueli. Kamen u kom radi je, kako nam je kazao, dosta sličan bračkom vapnencu.

- Prvi put radim u kamenu odavde i drago mi je zbog toga. Nije tako teško raditi na njemu. Ide brzo, kao što i vidite. Ja sam sa Brača – sve vam je jasno. Brač je ostrvo kamena. Na kamenu sam rođen, sa kamenom sam se igrao kao dijete i on mi je kao materijal interesantan jer je to jedna originalna priča. Kamen ima dušu, samo sa njim treba znati pričati. Ako još udahnete malo sebe u njega onda taj kamen zrači. Svaki kamen zrači, ima neku svoju energiju – od običnog,

KAVČIČ: Volio bih da se moje djelo postavi neposredno uz rijeku Zetu i da, osim estetske funkcije, služi i kao klupa na kojoj se može odmoriti

Radna atmosfera u prostoru u kojem su stvarali brojni umjetnici

Boštjan Kavčič

Petar Hranueli tokom rada na svojoj skulpturi

gostima vajari iz Hrvatske i Slovenije

samo znati pričati

poludragog, do dragog – sve je to jedna energija koja privlači ili ne privlači – rekao je Hranueli.

Umjetnost je za njega igra, a da uživa i igra se dok stvara mogli smo se uvjeriti posmatrajući ga kako svoju skulpturu privodi kraju.

- Na ovoj skulpturi je bilo puno igre. Još ću se igrati na njoj, uživam u tome. Ako se umjetnik igra na ispravan način onda će ispasti nešto dobro, a ako radi za novac, onda se to tačno vidi da je rad pomalo vještački – kazao je Hranueli.

Hranueli u intervjuima često ističe da se iskreni pristup umjetnika prema djelu vidi i da to posmatrač uvijek osjeti.

- Kad obilazite muzeje, pogledate mnogo djela, ali zastanete pred onim što vas je privuklo, a privukla vas je energija koju je umjetnik ugradio u to djelo. Jedino energija ima snagu da privuče. Ako umjetnik da svoju energiju djelu onda ono mora biti dobro – rekao je Hranueli.

RIJEKE

Nedaleko od skulpture vajara iz Hrvatske u radu smo nakratko prekinuli umjetnika

Boštjana Kavčiča. Ovo je prvi put da dolazi u Crnu Goru. Tokom boravka u Danilovgradu imao je priliku da obiđe razne djelove Crne Gore – za sada je obišao Manastir Ostrog i Skadarsko jezero. Oduševljen je prirodnim ljepotama naše zemlje.

- Ovo je za mene jedno novo iskustvo. Oduševljen sam što radim ovdje. Imate divnu prirodu – planine i more. Brzo se stiže sa planina na more i obratno. Kada su me pozvali na simpozijum na Gugl maps-u, vidio sam da u Crnoj Gori ima puno rijeka i prelijepe prirode. Možda je ovdje toplije vrijeme nego kod nas, što se osjeća kada radim – istakao je Kavčič. Dok je skidao naočare za rad koje su mu od kamene prašine bile potpuno bijele, kazao je da stvara djelo koje je naslovio ,,Organizam 103“, sa podnaslovom ,,Puls“. I on nam pokazuje skicu rada, želi da napravi tok rijeke Zete.

- Rijeka mi je bila izazov. Rijeke su poput vena koje donose vitalnu energiju zemlji. Moramo imati dobar odnos prema rijekama i prirodi jer nam to daje životnu snagu. Naš po-

U planu premještanje skulptura na razne lokacije u Danilovgradu

Umjetnički direktor JU

Umjetnička kolonija Danilovgrad Velibor Pavićević kazao je da su na simpozijumu ove godine dva značajna vajara.

- Hranueli je porijeklom sa Brača, a živi u Zagrebu.

Međutim, on je aktuelan u cijelom regionu i stvara skulpture u skoro svim zemljama na prostoru bivše Jugoslavije. Kavčič je istaknuti slovenački vajar koji je, između

ostalog, predstavljao Sloveniju na Bijenalu u Veneciji, a autor je brojnih monumentalnih

Monogra ja FIAT-a predstavljena u Kuslevovoj kući

ostvarenja na teritoriji svoje zemlje i šire – rekao je Pavićević.

Kolonija se, prema njegovim riječima, trudi da angažuje vajare koji su afirmisani upravo preko rada u kamenu.

Ja sam dobio kameni blok težak sedam tona. Pogledajte onu gomilu kamena tamo, do sada sam skinuo tri tone materijala, a to je puno rada. Na kraju, kada skulptura bude završena, izgledaće kao da na njoj nije bilo baš puno rada – kazao je Kavčič

sao nije da zagađujemo rijeke, već da vodimo računa da one budu bistre i čiste za nas i naše potomke. Moja glavna poruka je da se priroda mora čuvati. Sa druge strane, ova skulptura može predstavljati i otkucaje srca. U suštini, to je životna energija ili snaga. Volio bih da se skulptura postavi neposredno uz rijeku Zetu i da, osim estetske funkcije, služi i kao klupa na kojoj se može odmoriti – istakao je Kavčič, dodajući da mu je čast što je u prilici da radi u ambijentu okružen skulpturama koje su nastajale više od pedeset godina. Vajar smatra da kamen nije samo najdragocjeniji skulptorski materijal već da je njegov civilizacijski značaj nemjerljiv. Kada je riječ o procesu rada u kamenu, kaže da ga ovaj sa kojim radi u Danilovgradu podsjeća na istarski kanfanar.

- Mekan je i lako se radi sa njim. Kada dobijem blok kamena, on ne diše, ali, u trenutku kada počnem da radim, on već počne disati, a i ja lakše dišem jer znam da neće biti tako teško –istakao je Kavčič.

DJEČIJA IGRA

Dok prstima polako prelazi preko svoje skulpture, Kavčič kaže da umjetnost uvijek mora biti kao dječija igra.

Duh alternative našeg prostora

PODGORICA – Monografija Festivala internacionalnog alternativnog teatra, pod nazivom „FIAT – dobri duh alternative (1985–2020)“, predstavljena je u petak veče u dvorištu Kuslevove kuće, u okviru književnog segmenta 38. izdanja ove manifestacije.

Pored predstavljanja izdanja, veče je donekle bilo i put kroz istoriju festivala – sjećanje na one koji su ostavili najveći trag u njegovom postojanju.

KONTEKST

FIAT-ova monografija ima četiri poglavlja – jedno se tiče autorskih tekstova o manifestaciji, drugo hronologije dešavanja tokom trajanja, u trećem su nabrojani internacionalni umjetnici koji su se pojavljivali na festivalu, a četvrto je posvećeno crnogorskim umjetnicima.

Do koncepta knjige, kako je objasnila direktorica FIAT-a Ana Vukotić, došla je zajedno sa Slobom Milatovićem, a ono što je pred publikom jeste važno štivo za ukupan kontekst crnogorske kulture.

bez obzira na to što je 38. festival, ja sam insistirala da se ne prave dopune, vjerujem u neke nove generacije koje će se baviti FIAT-om i čuvati ovaj duh i ovu energiju koju stvaramo svih ovih godina i da imamo vremena, da će sigurno biti dodataka poslije ovih izdanja.

mentalne skulpture. S na

- Težimo da se na simpozijumu nađu vajari koji imaju različit pristup i doživljaj same forme. Na taj način dobijamo bogatstvo u raznolikosti izraza koje nam pružaju ove monumentalne skulpture. S obzirom na to da u parku

kolonije sada imamo

- Kada posmatrač pogleda završen rad, ne treba da vidi koliko je tu bilo muke i truda. Ja sam dobio kameni blok težak sedam tona. Pogledajte onu gomilu kamena tamo, do sada sam skinuo tri tone materijala, a to je puno rada. Na kraju, kada skulptura bude završena, izgledaće kao da na njoj nije bilo baš puno rada – kazao je Kavčič.

U njegovom radu, kako je istakao, nema patnje.

- Rodio sam se 1973. godine, bila su to po pom mišljenju, najbolja vremena – rekao je Kavčič.

- Kada sam 2013. godine došla da obnovim FIAT sa Slobom Milatovićem, od arhivskog materijala nijesmo imali ništa, sem dobrog perioda kada je direktor bio Branko Baletić. Sve ostalo u knjizi je kućna arhiva Sloba Milatovića, a i velikim dijelom moja. Ja sam 90-ih na FIAT došla kao volonterka, kao gimnazijalci smo bili opčinjeni duhom FIAT-a, koji je značio alternativu i promišljanje. Knjiga je proizvod maštanja Sloba Milatovića i mene da ono što jeste suštinski duh alternative u crnogorskom prostoru stavimo u jednu knjigu – rekla je Vukotić. Premda je na izdanju radio veliki tim, kako je Vukotić kazala, izdavači su ljudi bez kojih knjiga ne bi izašla.

- Imamo knjigu o 35 godina, a

Bilo mi je stalo da ova knjiga što prije ugleda svjetlost dana, a svakako toga ne bi bilo da nije Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Sekretarijata za kulturu Opštine Podgorica – objasnila je Vukotić. Urednik knjige Petar Milatović u radu je, kako je kazao, učestvovao vrlo emotivno. - Za monografiju je veoma važno da podaci budu tačni, jer je to lična karta jednog festivala, događaja, vremena koje je prošlo. Ovaj festival je otisak u vremenu koje je prolazilo ovo društvo ovdje. Ja sam bio svjedok od prvih dana, više sa strane, a ovo je nešto što je bitno, opipljivo štivo koje ostaje – rekao je Milatović.

POTVRDA

U pripremi monografije, prema riječima člana readakcije Danila Milatovića, interesantna i iscrpna bila je komunikacija sa evropskim festivalima, kao još jedna potvrda da je FIAT jedna od značajnih manifestacija kada je u pitanju alternativni teatar.

- Veoma dragocjen čovjek u pripremi ovih materijala bio je i Ljubo Đurković. Nijesmo koristili „gugl“, već smo sve informacije provjeravali sa njim. On je bio jedan od najznačajnijih istoričara pozorišta u Crnoj Gori. Ova knjiga je svjedočanstvo da se publika okupljala na Duklji, koritu Ribnice, titogradskim i podgoričkim ulicama... te Kuslevovoj kući. Istorija Podgorice neodvojiva je od istorije FIAT-a – ocijenio je on. Branko Baletić bio je, kako je ispričao, slučajni saputnik FIAT-a, ali je bio u prilici kao nekadašnji direktor KIC-a, da nešto uradi za festival.

- Nije dobro što smo tih godina, kada smo obnovili FIAT, kad je dolazio Jan Fabr i ekipa, imali mnogo bolje uslove nego ovaj sad tim. Ne mogu da kažem da su oni ljudi bili prosvećeniji, ali smo imali neuporedivo veću finansijsku podršku. Političare ni tad nije zanimao teatar, ali im je imponovalo što gosti širom svijeta dolaze i što cijeli svijet priča o tome. Kamo sreće da i ovi danas imaju taj isti rezon. Ova knjiga je zbir sjajnih i imena, dokaz da je ovaj grad bio živ – rekao je on. O radu na knjizi i značaju festivala govorili su i Niko Goršić, Ana Matić i Duško Miljanić S. V.

Rahmanjinovu u čast

planiramo da uskoro pre-

veliki broj skulptura, planiramo da uskoro premjestimo jedan veći broj u okviru grada, kao i da se naše skulpture nađu i u drugim gradskim

opštinama uz

Umjetnik smatra da vajarstvo posjeduje nešto što digitalna tehnologija nikada neće stići, a to je dodir.

nja – istakao je

neki vid rentiranja – istakao je Pavićević.

Velibor Pavićević

- Mislim da ćemo, na duži rok, opet trebati dodir. Sve manje i manje studenata se odlučuje za studije vajarstva. To su takva vremena. Mislim da ako neko ima strast da stvara, uvijek se može uspjeti u bilo kom mediju. Bitno je da radiš ono što voliš, zato si došao na ovaj svijet – kazao je Kavčič.

A. ĐOROJEVIĆ

foto: D. MIJATOVIĆ

PODGORICA - Crnogorski trio koji čine sopran Sara Vujošević-Jovanović, bariton Dmitrije Grinih i pijanistkinja Anja Abramović-Vujović nastupiće u nedjelju, 17. septembra, u Američkoj katedrali u Parizu, u sklopu svoje evropske turneje.

Publici u Francuskoj predstaviće program kojim će obilježiti 150 godina od rođenja slavnog ruskog kompozito-

ra Sergeja Vasiljeviča Rahmanjinova Ovaj jubilarni koncert umjetnici su nedavno izvodili u jednoj od najznačajnijih muzičkih prijestonica Evrope, u Beču. Njihova izvedba je bila visoko ocijenjena od strane bečke muzičke kritike. Trio će izvoditi kamernu i opersku muziku jednog od najvažnijih pijanista 20. vijeka, kojeg je karakterisao nevjerovatan osjećaj za ritam i čiji su dugi prsti

pokrivali 13 intervala na klavijaturi. Stvarao je pod uticajem Lista, Šopena i Čajkovskog Nakon Oktobarske revolucije zauvijek je, poput mnogih drugih umjetnika, napustio matičnu zemlju i karijeru gradio u Americi. Njegov posljednji koncert koji je održan 17.februara, 1943. na Univerzitetu u Tenesiju, proročki je sadržao Šopenovu sonatu u kojoj je čuveni ,,Posmrtni marš“. D. E.

Sa predstavljanja monogra je u dvorištu Kuslevove kuće

Crnogorski trio nastupiće u katedrali u Parizu

Održana svečana skupština Fondacije ,,Sula Radov“ u Komanima

Simbol za etiku, kulturu, tradiciju i narodni duh Crnogoraca

PODGORICA – U Komanima je, u organizaciji Fondacije ,,Sula Radov“ održana je svečana skupština fondacije, uz prisustvo preko 300 gostiju i poštovalaca djela i nasljeđa Sule Radova.

Fondacija ,,Sula Radov“ formalno je osnovana 21. juna 2023. na osnivačkoj skupštini u Podgorici, sa ciljem očuvanja zaostavštine crnogorskog

senatora, kapetana i mudraca

Kostadina Sule Radova Radulovića (1790 – 1872), te afirmacije i unapređenja istorijskih, kulturnih i prirodnih dobara njegovog zavičaja – Katunske nahije i Komana.

Otvarajući svečanu skupštinu predsjednik skupštine Fondacije prof. dr Branislav Radulović istakao je ponos da Fondacija nosi ime Sula Radov koji je još za života bio

prepoznat kao ,,crnogorski Sokrat“ i vremenom postao simbol za etiku, kulturu, tradiciju i narodni duh Crnogoraca, te ostao upamćen kao mudar čovjek, pravednik i narodni sudija.

Posebno je izrazio zadovoljstvo što je svečana skupština održana na tradicionalnom mjestu okupljanja Katunjana i Komana, na kojem je Sv. Petar Cetinjski pričestio cr-

Besjeda o Suli Radovom

nogorsku vojsku 1796. godine pred Bitku na Krusima i gdje je 1873. godine počela sa radom jedna od prvih škola u Crnoj Gori. U okviru službenog programa prof. dr Miomir Jovanović, predsjednik Fondacije predstavio je program rada Fondacije za period od 2023. do 2027. godine i prisutne upoznao sa budućim aktivnostima Fondacije.

Cvetko Radulović, potpredsjednik Senata Fondacije, govorio je u svojoj nadahnutoj riječi o bogatoj istoriji Komana i značaju Sule za tradiciju i istoriju ovog kraja.

Svečanoj skupštini Fondacije prisustvovali su brojni gosti i mještani iz Komana, Bandića i Zagarača. U okviru kulturno-umjetničkog programa, koji je pratio održavanje svečane skupštine Fondaci-

je, glumac CNP-a Slobodan Marunović podsjetio je na mudre izreke i anegdote vezane za Sulu Radova, a folklorni ansambl KIC-a ,,Budo Tomović“ izveo je splet igara iz Stare Crne Gore.

U muzičkom dijelu programa nastupili su i izvođači crnogorske pjesme Tanja Radulović-Šeter i Dejan Škuletić, te Jasna Stijepović i Božidar Radulović, guslar.

Narodni pravednik i mudrac

Kroz život, djelo i riječ Sule Radova, ovog pametara – komanskog, katunskog i crnogorskog - prelama se podvig stvaranja države na ovom kršu i svijest da će ona trajati čuvanjem „pravde i pravice“ i prosvjećivanjem. Ima li što svetije nego unositi i pronositi luču pravde i luču obrazovanja, zato su poštovanje zakona i otvaranje škole Sulina zavještanja, a njegova životna putanja most koji ih spaja

Riječ o Suli čuo sam i prije nego sam umio pročitati slovo o Suli, u zavičaju koji se graniči sa Komanima. Do mene je stigla kazivanjem starijih o onima koji su hrabro tvorili i mudro zborili.

I nije moguće razumjeti Crnu Goru toga doba, ni dinastiju Petrovića bez životopisa komanskog kapetana i senatora. Odnos prema njemu ocrtao je portrete Petrovića: „Zapazio ga je najpametniji (Petar I), čin kapetana dao mu je naj-

mudriji (Petar II), raščinio ga je najžešći (knjaz Danilo) i rehabilitovao ga je najvještiji (knjaz Nikola). Njegov život utkan je u sliku njihovog vladanja. Sula je po pravdi i pravici sudio u društvu bez akademskih zvanja. Tačnije, godinu dana po njegovoj smrti, sin vasojevićkog prvaka Gavro Vuković postaće naš prvi pravnik.

Dakle, komanski pravednik za života nema oslonac pravničkog znanja u državnom aparatu, niti u više od tri zakona koliko ih je Crna Gora do tada

donijela. Prilike su ga stavile u ulogu samouka koji kristališe narodnu pravnu svijest, otuda je njegov zadatak bio teži a doprinos veći.

Kroz život, djelo i riječ ovog pametara – komanskog, katunskog i crnogorskog, prelama se podvig stvaranja države na ovom kršu i svijest da će ona trajati čuvanjem „pravde i pravice“ i prosvjećivanjem.

Ima li što svetije nego unositi i pronositi luču pravde i luču obrazovanja, zato su poštovanje zakona i otvaranje škole Sulina zavještanja, a njegova životna putanja most koji ih spaja.

Jer, rođen je koju godinu prije nego je Crna Gora donijela Stegu i Petrov zakonik a otišao je u trajno pamćenje godinu uoči otvaranja škole u Komanima. Upravo Zakonik vladike Petra I obitavaće u njegovoj svijesti, naročito vanvremenska odredba iz člana 20 po kojoj - „Nijedan narod ne može biti čestit i srećan u kome zakonitoga suda i dobrog praviteljstva nema“. Zajedno sa običajnim pravom i poslanice vladike Petra I biće mu zapovijest za presuđenja kojima su suzbijane bratske i međuple-

menske omraze, koje su nerijetko dovodile do smrti, prije nego bi nekome došao red za umiranje. Međutim, veličina Sulinog djela nije samo u presudama iz tog doba, ona ga je nadživjela i, dan – danas, služi nam kao orijentir u savremenom pravu. Lijepo je o tome pisao dr Čedomir Bogićević u knjizi sa znakovitim naslovom „Sula Radov – evropski racionalizam i crnogorsko običajno pravo“. U dugom spisku onoga što treba citirati iz tog štiva navodim „Sloboda nije stanje nego djelatnost, ona nije data nego se uspostavlja, pa se sloboda ne stiče nego osvaja“. Sulina riječ je svedena, on je u malo kazivao mnogo, imao je moć da širinu misli svede u poslovicu i da očuva njihovu harmoniju. Takav sklad vladao je i između onoga što je govorio i načina na koji je živio, naredan da zbog nesputane riječi izgubi glavarstvo i da to ironično saopšti najmoćnijem („riječ rekoh i džamadan stekoh“).

On je primjerom svjedočio Aristotelov princip „zlatne sredine“ i pretakao ga u crnogorsko samosavlađivanje

Sula kaže: „Lako je čojeka ubit u boju, još lakše u osveti, ma je muka u ime naroda, po pravdi kaznu mu izreć“. Ovo svjedoči da je izricanje pravde „u ime naroda“ najodgovorniji i najuzvišeniji čin, ogledalo umnosti i razboritosti onoga kome je povjereno da sudi. U duhu narodne mudrosti komanski pravednik nas podsjeća da se u životu i pravu riječi ne broje, nego se mjere. Na taj način misao Viktora Igoa „Lako je biti dobar, teško je biti pravedan“, u crnogorskim vremenima i događanjima, Sula ovako iskazuje: „Lako je biti hrabar, teško je biti pravedan“

i vitešku skromnost, poručuje nam Vukota Radulović na stranicama svoje knjige o velikom plemeniku. Tako je oslikao i strukturu etičke vrline Crnogoraca, koju čine: zadata riječ, dostojanstvo, hrabrost, ponos, nesebičnost, velikodušnost, skromnost, umjerenost, pravičnost, čovjekoljublje i gostoprimstvo.

Duhovno nasljeđe Sule Radova izučavalo se i izučavaće se u brojnim oblastima i od brojnih stvaralaca, u istoriji, književnosti, etnologiji... A meni struka i neveliko vrijeme nalaže da osvijetlim dio njegovih izreka. U prvom redu, da još jednom podcrtam da naše savremeno pravo ima izvorište u crnogorskom običajnom pravu, o čemu je nenadmašno pisao Bogišić tvoreći Opšti imovinski zakonik, remek – djelo pravnog stvaralaštva na ovim prostorima.

Idući tim velikim tragom zapažamo - Suline misli su aktuelne, sa njima je lakše objasniti i doba kome svjedočimo. To sam, prošla je decenija, učinio u udžbeniku „Uvod u ljudska prava“ u kome jedno poglavlje počinje Sulinim citatom: „Čovjek ne traži mnogo, koru hljeba da nije gladan, knjigu da nije slijep i slobodu da može zborit“. Ima li jasnijeg određenja čovjekovog dostojanstva i integriteta, ima li umnije iskazanih osnovnih vrijednosti, koje smisao životu daju. I zato Sulina misao traje i u vremenu društvenih mreža, ona ne gubi na aktuelnosti već nadahnjuje nove naraštaje, ona slijedi njegove riječi „Novi vakat ište novi nauk“, kojima prorokuje ono što mi danas nazivamo „društvo znanja“.

I zato predočavam paralele između Suline i savremene pravne misli, kao neprekinutu nit i ostvarenje pravničkog zavjeta koji glasi: „Pošteno živjeti, drugog ne vrijeđati, svakome dati ono što mu pripada, to su osnovne zapovijesti prava“. Zato podsjećam na one Suline izreke koje imaju pravni karakter, namjeran da ih čitam kroz riječ njegovu i stvarnost našu.

Tako Sula kaže: „Dobru običaju pravda je temelj“ i „Zakon koji ne čuva pravdu, nije zakon“, uočavajući da je prav-

Spomen-obilježje crnogorskom mudracu

Spomen-kompleks u Komanima

mudrac

ce u pravdi i etičkom postupanju. U savremenom pravu to označavamo kao vladavinu prava, koju je njen rodonačelnik (A. Dajsi) nazvao „zamisao o valjanim zakonima“.

I dalje, Sula kaže: „Lako je čojeka ubit u boju, još lakše u osveti, ma je muka u ime naroda, po pravdi kaznu mu izreć“. Ovo svjedoči da je izricanje pravde „u ime naroda“ najodgovorniji i najuzvišeniji čin, ogledalo umnosti i razboritosti onoga kome je povjereno da sudi. U duhu narodne mudrosti komanski pravednik nas podsjeća da se u životu i pravu riječi ne broje, nego se mjere. Na taj način misao Viktora Igoa „Lako je biti dobar, teško je biti pravedan“, u crnogorskim vremenima i događanjima, Sula ovako iskazuje: „Lako je biti hrabar, teško je biti pravedan“. On proniče i u ono što danas nazivamo kodeks sudijske etike, i kaže: „Sudija ne može biti bolećiv čovjek, on mora biti istinit i pravičan“ i nastavlja da „Od istine na ovom svijetu nema ništa oštrije. Pravda nije uže da se siječe nadvoje. Pravda ište kaznu, a kazna je mač. Za učinjeno nedjelo kazna je mjera“

Krajem avgusta došlo do incidenta u postrojenju na izvorištu na Marezi, Vodovod potvrdio da se desio kvar

Ćulafić: Injac da preispita

odgovornost Vujovića zbog dovođenja zdravlja građana u opasnost

da kao natpravna vrijednost izvorište valjanih zakona.

U tom smjeru i Bogišić tvori pravne principe, recimo zabranu zloupotrebe prava i kaže: „Ni svojim se pravom služiti ne moš tek drugome na štetu il dosadu“, snažeći ideju da pravo nije samo forma i norma, već da ima grani-

Svedenije se ne može reći, potvrdiće svi pravni znalci. Poručuje nam Sula i da „Gomila nema suda“, i to nosi dvije poruke: prvu, da nije svako vješt suđenju, i drugu, da psihologija mase nije zaloga pravednog presuđenja. Jer, suđenje traži razboritost i staloženost a ne ishitrenost i osvetu, oživotvorujući rimsku misao da treba suditi „Sa pažnjom i bez strasti“. Takva poruka ima i šire značenje, da svojevoljno suđenje nije temelj države, već obratno, da urušava povjerenje u nju. U tom nizu je i poruka „Sudit se mora, koliko radi onih koji potegnu parnicu ili učine rđavo djelo toliko i radi drugih –da bi se znali ravnat, ali da se ne sudi sam pred drugima da zlobnici ne bi pravdu opanjka-

Poručuje nam Sula i da „Gomila nema suda“, i to nosi dvije poruke: prvu, da nije svako vješt suđenju, i drugu, da psihologija mase nije zaloga pravednog presuđenja

Završavam sa Sulinim viđenjem izvora ljudskih prava. On ističe da se „prava ne uspostavljaju ka što neki misle, ona postoje“, što odgovara modernoj pravnoj misli. Dakle, ljudska prava nam nijesu podarena, ona su ono što stičemo rođenjem, ona su neotuđiva i svetinja svakog od nas, a ne samo izabranih po bilo kom osnovu

li“, čime se jezikom savremenog prava ukazuje na značaj generalne prevencije. Dakle, smisao dijeljenja pravde nije samo kažnjavanje, već i nauk svima da ne čine „rđava djela“, odnosno da se „znaju ravnat“ po pravilima, da razumiju da i u pravu važi – bolje spriječiti nego liječiti.

Ono što danas nastojimo afirmisati kao slobodu misli i slobodu izražavanja, Sula iskazuje riječima „Kazniti čovjeka zbog pogane riječi, znači skočiti u oganj i ludo gaziti po ugljevlju“ i „Ako bi uveli zakone koji bi gonili poganu riječ, onda bi ubili slobodu riječi“

To je osnov i preteča onoga što nazivamo i čemu stremimo – demokratskom društvu, nesputanom dijalogu, borbi mišljenja, i otklonu od onoga što bismo nazvali kriminalizacija klevete.

I pri kraju, završavam sa Sulinim viđenjem izvora ljudskih prava. On ističe da se „prava ne uspostavljaju ka što neki misle, ona postoje“, što odgovara modernoj pravnoj misli. Dakle, ljudska prava nam nijesu podarena, ona su ono što stičemo rođenjem, ona su neotuđiva i svetinja svakog od nas, a ne samo izabranih po bilo kom osnovu. Zakon ih može samo urediti i čuvati, zaokružuje Sula. To je i objedinjavajuća pouka, da unapređujemo ljudska prava, da štitimo druge od sebe, da znamo mjeru po kojoj naše pravo seže do granice kojom se ugrožava pravo drugog.

PODGORICA – Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Glavnog grada Stefan Ćulafić pozvao je gradonačelnicu Podgorice Oliveru Injac da preispita odgovornost i (ne)činjenje v. d. izvršnog direktora DOO Vodovod i kanalizacija Ratka Vujovića, zbog čijih postupaka i propusta (koje je i sam priznao), kako je rekao, je danima dovedeno u opasnost zdravlje hiljada naših sugrađana i građana Danilovgrada. -Uvažena gradonačelnice, gospođo Injac, kao univerzitetski profesor imam izuzetnu dozu odgovornosti prema onome što javno kažem i vrlo sam oprezan u iznošenju javne riječi. Cijenim da tu dozu odgovornosti i Vi kao univerzitetski profesor osjećate. Upravo zbog toga, pozivam Vas da preispitate odgovornost i (ne)činjenje v. d. izvršnog direktora DOO Vodovod i kanalizacija Ratka Vujovića – istakao je Ćulafić. Dodaje da ne sumnja da će, ukoliko se utvrdi odgovornost Vujovića, Injac pozvati na odgovornost.

- Ukoliko se odgovornost v. d. izvršnog direktora utvrdi, a objektivni dokazi za to postoje, ne sumnjam da ćete ga u skladu sa onim što ste javno obećali i izjavili u Skupštini glavnog grada na III sjednici održanoj 11. maja pozvati na odgovornost i razriješiti funkcije - poručio je Ćulafić.

Podsjećamo, šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini glavnog grada Andrija Klikovac sa-

opštio je juče na pres konferenciji da je 29. avgusta došlo do ozbiljnog incidenta u postrojenju gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija na Marezi.

U periodu od 29. do 31. avgusta izostalo je hlorisanje vode za piće u dijelu postrojenja na Marezi, koje vodom snabdijeva potrošače sa Veljeg brda i dijela danilovgradske opštine, čime je bilo ugroženo zdravlje građana sa tog područja. R.P.

Povodom Međunarodnog dana čišćenja obala

U Igalu za tri sata na plažama prikupljeno 135 kilograma otpada

i francuska ambasada u Crnoj Gori.

Kako za Novski portal kaže koordinatorka akcije za Herceg Novi Milica Boca plaže su bile uglavnom čiste, jer je na tom potezu dosta njih i zakupljeno, ali na dijelu kod pećina naišli su na deponiju na plaži. -Kod pećina je dosta raznog otpada bilo, pelena, kućnog otpada, ali najviše je ipak plastike. Na plaži postoji i kontejner, ali ipak većina otpada je odlagana na deponiju, nerealno ali je tako – kaže ona.

Nakon svake akcije radi se i analiza prikupljenog otpada, a NVO Zero Waste napravi reviziju na nivou države koji je proizvod najveći zagađivač.

HERCEG-NOVI – Povodom

Međunarodnog dana čišćenja obala juče su u Igalu 23 volontera čistila plaže ispod Titove vile prema Njivicama. Nakon tri sata čišćenja prikupljeno je 135

kilograma otpada, piše Novski portal.

Organizator događaja je NVO

Zero Waste Montenegro, a glavni pokrovitelji događaja ove godine su Erste banka

-Svake godine prednjače plastične flaše od gaziranih sokova, vode, kao i limenke od piva – ističe Boca. Kako dodaje, od lokalne Čistoće uvijek imaju podršku, danas im je pomogao radnik koji je zadužen za čišćenje tog dijela Igala. R.P.

Svečana skupština okupila brojne goste

Stefan Ćulafić

Akcija čišćenja u Igalu

KIJEV – Vlast koju je postavila Rusija na Krimu objavila je juče da planira prodati oko 100 ukrajinskih nekretnina, uključujući i onu koja pripada ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom

Vladimir Konstantinov , predsjednik krimskog parlamenta, rekao je da će nacionalizovana imovina biti prodata „uskoro“ i da su vlasti održale prvih osam aukcija za imovinu ukrajinskih poslovnih ljudi. Ugovori o prodaji iznosili su više od 815 miliona rubalja (oko 8 miliona eura), poručio je Konstantinov preko Telegrama. Ruske vlasti na Krimu rekle su u februaru da su nacionalizovale oko 500 nekretnina na Krimu, uključujući neke koje pripadaju visokim ukrajinskim političarima i poslovnim osobama.

Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) upozorila je kako glavnim istorijskim znamenitostima u dva ukrajinska grada prijeti opasnost od uništenja zbog rata s Rusijom. Oni uključuju kultnu Katedralu Svete Sofije u glavnom gradu Kijevu i srednjovjekovne građevine gradskog samostana Kijevsko-pečerske lavre.

Ukrajinski sud odredio je bivšem ministru vlade Nestoru Šufriču pritvor od 60 dana, zbog sumnje da je izražavao proruske osjećaje i počinio izdaju. On je optužen za održavanje kontakata s odbje-

Petsto sedamdeseti dan ruske agresije

Ruske vlasti na Krimu prodaju imovinu bogatih Ukrajinaca

ulazak privatnih automobila registrovanih u Rusiji, izvijestila je poljska državna novinska agencija PAP pozivajući se na ministra unutrašnjih poslova Mariusa Kaminskog Kamionima s ruskim registarskim oznakama već je zabranjen ulazak u Poljsku.

Berbok nazvala Đinpinga diktatorom

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok nazvala je kineskog predsjednika Si Đinpinga diktatorom u petak tokom govora o podršci njemačke vlade Ukrajini.

glim ukrajinskim parlamentarcem za kojeg istražitelji sumnjaju da je radio za ruske bezbjednosne službe i za podsticanje promoskov-

Ankete Rojtersa i Ipsosa

skog separatizma u istočnoj Ukrajini. Šufrič je dugo bio član političkih grupa prijateljski nastrojenih prema Moskvi, uklju-

čujući jednu stranku koja je zabranjena od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, prenosi Al Džazira. Poljska će od danas zabraniti

- Ovo je daljnji element sankcija nametnutih Rusiji i njenim građanima u vezi s brutalnim ratom u Ukrajini zbog činjenice da ruska država danas predstavlja prijetnju međunarodnoj sigurnosti – rekao je Kaminski. Dodao je da je odluka donešena nakon što su 8. septembra objavljene smjernice Evropske komisije o zabrani ulaska automobila registrovanih u Rusiji u EU, prenosi PAP. Poljska, Mađarska i Slovačka odlučile su juče da uvedu jednostranu zabranu uvoza ukrajinskog žita i drugih proizvoda iz te zemlje, nakon što je Evropska unija objavila da neće produžiti ograničenja ko-

- Podržavaćemo Ukrajinu koliko god bude potrebno. Ako bi Putin dobio ovaj rat, kakav bi to znak bio za druge diktatore u svijetu, poput Sija, poput kineskog predsjednika? Dakle, Ukrajina mora pobijediti u ovom ratu – rekla je Berbok u intervjuu tokom svog putovanja u SAD.

ja je uvela i koja ističu danas u ponoć. Zelenski je pozdravio odluku EU da ne produžava zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine i nazvao to primjerom istinskog jedinstva i povjerenja. Poljska, Slovačka i Mađarska objavile su, međutim, da će uvesti sopstvene zabrane nakon odluke EU da mjera bude ukinuta. Zelenski je rekao da će, ako susjedne zemlje budu kršile zakon EU, „Ukrajina odgovoriti na civilizovan način“.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu treći put odluka makedonskog MIP-a

ti zbog kriminala, pokazala je anketa. Ispostavilo se da je Tramp i dalje politički veoma „živ“, uprkos nizu federalnih i državnih prijava za više krivičnih djela. Očekuje se da će veći dio sljedeće godine provesti u sudnicama, dok će istovremeno voditi kampanju.

Još trojica ruskih diplomata protjerana iz Sjeverne Makedonije

VAŠINGTON – Šanse

američkog predsjednika Džoa Bajdena da ponovo bude izabran na tu funkciju su ugrožene zbog zabrinutosti birača oko njegovih godina, ekonomije i kriminala, što daje priliku republikanskom protivkandidatu Donaldu Trampu da se vrati u Bijelu kuću, pokazali su rezultati ankete koju su sproveli Rojters i Ipsos.

Istraživanje javnog mnjenja pokazalo je da je osamdesetogodišnji Bajden trenutno izjednačen sa tri godine mlađim Trampom, koji je najveći kandidat za republikansku nominaciju, pošto obojica imaju podršku 39 odsto birača, s tim što je svaki peti za sada neopredijeljen.

Bajden ima jasnu prednost među biračima koji su najviše zabrinuti za zaštitu prava na abortus, dok Trampa podržavaju oni koji su zabrinu-

Za Bajdena je loša vijest što Tramp ima prednost u sedam država u kojima su predsjednički izbori 2020. bili najneizvjesniji, a riječ je o Džordžiji, Arizoni, Viskonsinu, Pensilvaniji, Severnoj Karolini, Nevadi i Mičigenu. U tim državama Trampa sada podržava 41 odsto birača, šest procenata više nego Bajdena, a 24 odsto je neodlučno. Bajden se suočava i sa rizikom da izgubi nezavisne birače, koji su mu donijeli pobjedu prije tri godine. Da su izbori održani sada, Trampa bi podržalo 32, a Bajdena 30 odsto nezavisnih birača, pokazala je anketa. Glasači su izrazili zabrinutost zbog Bajdenovih godina i njegove sposobnosti da obavlja predsjedničku funkciju, pa je 77 odsto ispitanika, uključujući 65 odsto demokrata, reklo je da je previše star da bi bio predsednik, dok je 56 odsto anketiranih reklo je da je Tramp prestar za tu funkciju. Anketa je sprovedena onlajn širom zemlje od 8. do 14. septembra, a moguća odstupanja su ,,plus-minus“ dva odsto.

SKOPLJE – Od početka ruske invazije na Ukrajinu, treći put ruske diplomate su protjerane iz Sjeverne Makedonije - potvrdilo je to i Ministarstvo inostranih poslova (MIP) Sjeverne Makedonije.

- Neodgovorni i neprijateljski korak vlasti Sjeverne Makedonije neće ostati bez odgovora - poručili su iz ruskog MIP-a. Ministarstvo inostranih poslova Sjeverne Makedonije u subotu, 16. septembra, potvrdilo je da je troje ruskih di-

plomata protjerano iz zemlje.

- Ambasador Ruske Federacije je 12. septembra pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova i uručena mu je diplomatska nota, kojom su trojica diplomata u Ambasadi Ruske Federacije u Skoplju proglašena personama non grata - navodi se u saopštenju MIP-a. Dodaje se i da je takva odluka donešena nakon informacija dobijenih od nadležnih organa o preduzetim aktivnostima koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, ali

se ne navode detalji o kakvim se aktivnostima radi. Za Rusiju je proglašenje trojice diplomata nepoželjnim ,,neodgovoran i neprijateljski čin“.

-Vlasti Sjeverne Makedonije su 12. septembra, bez obrazloženja, proglasile trojicu diplomata ruske ambasade u Skoplju personama non grata. Neodgovoran i neprijateljski korak vlasti Sjeverne Makedonije neće ostati bez odgovora – saopštila je na društvenoj mreži X glasnogovornica ruskog MIP-a Marija Zaharova

Turski predsjednik komentarisao izveštaj EP u kojem je navedeno da je nastavak procesa pristupanja Ankare Uniji u postojećim okolnostima nemoguć

Erdogan: Turska bi mogla da se raziđe sa EU ako bude potrebno

ISTANBUL – Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da bi Ankara mogla da se „raziđe“ sa Evropskom unijom (EU), ako za to bude bilo potrebe. On je komentarisao izvještaj Evropskog parlamenta u kojem je navedeno da je nastavak procesa pristupanja Ankare Uniji u postojećim okolnostima nemoguć.

Turska je zvanični kandidat za pridruživanje EU već 24 godine, ali su pregovori o pridruživanju zaustavljeni posljednjih godina zbog zabrinutosti bloka oko kršenja ljudskih prava i poštovanja vladavine prava. Erdogan je novinarima, uoči puta u Sjedinjene Američke Države, rekao da EU pokušava da se odvoji od Turske, prenosi N1. - Napravićemo svoje ocjene u

odnosu na ovaj razvoj događaja i ako bude potrebno, možemo da se rastanemo sa EUrekao je Erdogan.

Ministarstvo spoljnih poslova Turske saopštilo je ranije ove sedmice da izvještaj Evropskog parlamenta sadrži neosnovane optužbe i predrasude i da je zauzeo „plitak i nevizionarski“ pristup vezama zemlje sa EU.

Porušene kuće ukrajinskih porodica

Tramp i Bajden

Priča sa izložbe - linija sjećanja na kolašinskog profesora Sava Anđelića

Kada je stric iz Engleske poslao „cipele za fudbal“

Čizma glavu čuva a šubara je kvari - u svim situacijama i svim dobima dominacija i značaj obuće su neprikosnoveni. Još kada je to obuća za fudbal, jednu od najvažnijih stvari na svijetu koja je sve manje sporedna - kopačke, koje su stigle iz „kolijevke nogometa“ – Engleske. I to prije nešto više od sedam decenija...

U Crnogorskoj galeriji umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“, na izložbi koja priča o 110 godina našeg fudbala, prikazan je jedan od najstarijih eksponata koji je prešao Lamanš i, preko Trebaljeva i Breze, stigao do prijestonice

Na izložbi, otvorenoj prošle srijede na Cetinju, koja je posvećena 110. godišnjici fudbala u Crnoj Gori, iz Kolašina su stigle cipele za fudbal, odnosno kopačke stare preko sedam decenija. Vlasnik jednog od najstarijih eksponata na izložbi, kada je fudbalska oprema u pitanju, je kolašinski „oriđinal“, počivši profesor Savo Anđelić. Nekadašnji predsjednik Kolašina, čovjek koji je živio ovaj grad posebnim stilom, karakterom, učinkom. Omiljeni vaspitač koji je kolašinskim gimnazijalcima bio „više od profesora“...

Njegova supruga Beka Anđelić bila je na Cetinju na otvaranju izložbe sa kćerkom

Sanjom Popović i unukom Pavlom Popovićem . Puna impresija, ispunjena ponosom, gledala je izložene kopačke svoga supruga. Priznanje je stiglo i fotografisanjem sa Dejanom Savićevićem, predsjednikom FSCG.

- Suprug Savo mi je pričao da mu je kopačke poslao stric koji je živio u Engleskoj. On je znao da porodici pošalje garderobu. Odlučio je da Savu pošalje kopačke koje su ličile na cipele ali sa redovima krampona. Kada ih je dobio Savo je imao desetak godina. To može da bude neka 1951. ili 1952. godina. Cipele sa kramponima su bile ručno rađene jer je Engleska tada postav-

,,Prava“ lopta i plastidba...

Sjeća se Nikola Anđelić priče svoga oca Sava ,,Sve više počinjemo da se zanimamo za fudbal i da ga volimo. Ja hoću da ‘cipele za školu’ budu i kopačke za fudbal. Pazim ih, čuvam, održavam. Znači, imam prave kopačke a nemamo pravi fudbal, loptu za igru. Desi se da komšije u Trebaljevu nabaviše ‘pravu’ loptu za igranje. Kao djeca dobismo od njih obećanje da će nam je dati za igranje ako im pomognemo u plastidbi. Kako se plastidba završavala u samu noć, obećanje se prenosilo u naredni dan. I sve tako dok se posao nije završio...“

ljala standarde. Naravno, tako vrijedne cipele sa kramponima su u početku bile dio školske opreme. U njima se najprije samo išlo u školu, pričao mi je suprug. Onda su kasnije, postepeno, počele da služe pravoj namjeni, za igranje fudbala. Tako su prošle svoj put od obuće do kopački - kaže Beka Anđelić. Kako je Savo Anđelić odrastao, studirao, postao profesor, vrijedni poklon iz Engleske je prestao da se koristi. Ipak pažnja prema njemu je sačuvana. Kopačke su ostavljene u porodičnoj kući u Trebaljevu, tamo na tavanu gdje se uvijek ostavi nešto vrijedno. Glavnu ulogu u aktuelnoj promociji kopački imao je Savov sin Nikola Anđelić - Kada smo renovirali porodičnu kuću u Trebaljevu, adaptirali smo i krov. Na tavanu kuće smo našli kopačke i još neke „antikvitete“. Sve smo ih donijeli u našu kuću na Brezi, u Kolašinu, gdje živimo. Dobili su svoje mjesto, prostor, uvažavanje. U razgovoru sa svojim prijateljem, fudbalskim trenerom i nekadašnjim reprezentativcem Crne Gore, Miodragom Džudovićem

pomenuo sam da imamo stare kopačke iz Engleske. Miodrag je to zapamtio i kada su počele pripeme za izložbu na Cetinju pitao me je mogu li te kopačke biti izložene. Sa zadovoljstvom smo to prihvatili i imali smo svoju porodičnu delegaciju na otvaranju izložbe - istakao je Nikola Anđelić. Izložbe, upravo iz ovakvih razloga, više vrijede jer je svaki eksponat originalna priča o ljudima, vremenima, tradicijama. One zabranjuju zaborave a kada je u pitanju profesor Savo Anđelić, pravo na zabo-

Na ,,Kanalu Morače“ održan 17. Kup jadransko-podunavskih zemalja u ribolovu

Podgoričani ubjedljivi ekipno i pojedinačno

PODGORICA – Ekipa SRK

„Podgorica“ trijumfovala je ekipno, dok je njen član Lazar Vukčević bio najbolji u pojedinačnoj konkurenciji na ovogodišnjem, 17. izdanju Kupa jadransko-podunavskih zemalja u ribolovu udicom na plovak koji je minulog vikenda održan na stazi ,,Kanal Morače“, nedaleko od Vranjine.

Vukčević je u konkurenciji 36 takmičara iz 12 timova iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Albanije zabilježio najbolji rezultat nakon dva takmičarska dana. Drugo mjesto pripalo je njegovom klupskom kolegi Senadu Mujahodžiću, dok je treći bio Vlada Živadinović iz Niša.

U ekipnoj konkurenciji, dru-

go mjesto pripalo je podgoričkom klubu „No 1“, dok je treći najbolji rezultat ostvario Fishing team „Teuta“ iz Albanije. Podgoričanima je ovo drugi put da osvajaju ovaj kup, a prethodni su osvojili 2017. godine. Ovogodišnji tim ,,Podgorice“, pored Vukčevića i Mujahodžića, činio je Zoran Ristić, dok je rezerva bio Branko Damjanović Takmičari su tokom dva dana mogli da, po sopstvenom izboru, plovak sa udicom zabacuju bolonjez ili meč tehnikom, kao i direktašima i takozvanim štekom. Vukčević se opredijelio za bolonjez i uspio da na domaćem terenu uz svoje članove tima ostvari da prelazni pehar ostane u Podgorici.

Ovo takmičenje koje ima dugu tradiciju, računa se u najjače nadmetanje poslije Evropskog prvenstva, a neformalno slovi za balkanski kup. Ove godine je dio ekipa izostao zbog

kalendarskog preklapanja sa Svjetskim prvenstvom.

Od svečanog otvaranja, preko oficijelnog treninga, do takmičarska dva dana, nepodijeljene impresije učesnika su da je Morača pravi teren za nadmetanja ribolovaca, sa svim prednostima: priroda, slobodna voda i, kako je bilo očekivano, dovoljno ribe.

Ujedno, kompletan ulov je, prema pravilima FIPS-a, nakon mjerenja vraćen u vodu.

Zvanične sudije na takmiče-

nju su bili Zoran Kožuharov iz Skoplja, Zumra Plašto iz BiH i Predrag Laković iz Podgorice, a organizaciju takmičenja pozdravio je i Đorđe Klepić ispred Jadransko-podunavske asocijacije.

SRK „Podgorica“ je za potrebe takmičenja i konkursa 2020. godine aplicirala kod Svjetske ribolovne federacije i sagradila i uredila takmičarsku stazu ,,Kanal Morače“, koja je ušla u sportske objekte Podgorice.

Prema riječima Lazara Vuk-

rav je ukinuto. I ime izložbe je simbolično – „ Pravi san velikih prijatelja – fudbal u Crnoj Gori“. Savo je svojom ostavštinom i dalje prijatelj svoga Kolašina, svojih učenika, svoga fudbala. Igrajući fudbal sa učenicima u dvorištu Gimnazije „Braća Selić“ je i slomio nogu. Želio je da bude pravi predavač i profesor i sa loptom...

Danas njegovi unuci Andrija, Miloš i Savo treniraju fudbal u FK Gorštak. I ponosno gledaju kopačke iz Engleske svoga đeda... D. Drašković

čevića, čija je ekipa bila domaćin takmičenja dodijeljenog Savezu sportsko-ribolovnih organizacija Crne Gore, održavanje kupa i značaj tog sportsko-ribolovnog događaja za promociju Crne Gore, Morače i Skadarskog jezera, pomogli su Sekretarijat za sport Glavnog grada, Ministarstvo finansija, Turistička organizacija Podgorice, Crnogorski olimpijski komitet, CR Investement, kao i mnogi drugi.

Pobjednički trofeji ostali u Podgorici

Reprezentativna staza za velika takmičenja: ,,Kanal Morače“

Profesor Savo Anđelić

Kopačka iz Engleske stigla prije sedam decenija

Savo Anđelić u godinama kada su stigle kopačke

Unuk Pavle Popović, Savova supruga Beka Anđelić sa Dejanom Savićevićem pored eksponata na Cetinju

SERIJA A (4. KOLO): Juventus nadigrao Lacio

Inter se igrao s Milanom

ela Leaoa smanji u 57. minutu. Trener Intera Simone Inzagi tada je napravio tri izmjene, unio svježinu u tim koji je brzo uzvratio gradskom rivalu.

U 69. je Lautaro Martines odložio loptu za Mhitarjana koji je još jednom zatresao mrežu u Derbiju dela Madonina. Deset minuta trebalo je Interu da kompletira poker pogodaka. Domaćin je dobio jedanaesterac nakon faula nad Martinesom, a siguran izvođač bio je HakanČalanolu

U nadoknadi je ,,pukla“ petarda – sjajnu partiju Mhitarjan je krunisao asistencijom za Davidea Fratezija. Interu je ovo peta pobjeda nad Milanom od starta prošle sezone –u šest mečeva.

Prvi derbi kola A pripao je Juventusu – ,,stara dama“ je kod kuće bila bolja od Lacija (3:1). Utakmicu u Torinu obilježio je dvostruki strijelac Dušan Vlahović, a mrežu je zatresao i Federiko Kjeza

Juve je poveo u 10. minutu nakon greške gostiju na sredini terena, centaršuta Lokatelija i realizacije srpskog napadača. ,,Nebo-plavi“ su mogli do izjednačenja preko Kamade, a odmah je stigla kazna – nakon još jedne akcije s desne strane Kjeza je neodbranjivo šutirao ka golu Provedela Na 3:0 početkom nastavka mogao je da povisi Rabio, da bi u 64. Luis Alberto efektno smanjio na 2:1.

Kratko je trajao priključak Lacija – već u 67. Vlahović je lijepo primio loptu na ivici šesnaesterca i plasirao je iza leđa Provedela.

Derbi četvrtog kola Serije

A, duel milanskih rivala do juče izjednačenih na vrhu tabele, pretvorio se u šou jednog i ponižavanje drugog tima. Inter je deklasirao Milan čak

5:1 i osamio se na vrhu tabele sa 12 bodova iz četiri kola. ,,Nerazure“ je u vođstvo doveo Henrih Mhitarjan u petom minutu na asistenciju Dimarka, nakon što su nominalni gosti prethodno tražili faul Tirama

Danas se igraju mečevi 7. kola Druge lige

Derbi u Ulcinju Raspored

PODGORICA – Pet utakmica 7. kola Druge lige biće odigrano danas u tri termina.

Sedmu rundu obilježiće derbi u Ulcinju, gdje se sastaju timovi koji su i uoči početka sezone imali ulogu glavnih pretendenata za plasman u elitni rang –Otrant Olimpik i Bokelj. Ulcinjani su treći, Kotorani prvi, sa tri boda prednosti, a tim Dejana Vukićevića ima priliku da bude prvi tim koji će srušiti Bokelj ove sezone, čime teoretski može biti i novi lider.

Ulcinjani su imali neočekivani poraz na svom terenu od Iskre, ali su u minulom kolu napravili brejk na Zlatici protiv Koma. Bokelj, sa druge strane, uz dosta muke savladao je Berane prošlog vikenda, a trijumfom je sačuvao prvo mjesto. Danas (16.30 h) jasno je da se očekuje neizvjesnost.

U istom terminu igraju Grbalj i Lovćen. Nekadašnji prvoligaši

RADANOVIĆI: Grbalj – Lovćen (16.30 h)

ULCINJ: Otrant – Bokelj (16.30 h)

PODGORICA: Internacional – Iskra (18 h)

BERANE: Berane – Igalo (18 h)

PODGORICA: Podgorica – Kom (19 h)

vodiće bitku za bodove. Tim iz Radanovića vezao je dva poraza, a već četiri meča je bez trijumfa, tako da će biti pod imperativom.

Za 18 časova zakazana su dva duela – Berane će ugostiti Igalo. „Fenjeraš“ nema mnogo izbora, dok je Igalo, nakon turbulentne sedmice, promjene trenera, poraza od Bokelja, najavilo povratak na pravi put pobjedom protiv Grblja u minulom kolu. Internacional i Iskra donose, praktično, derbi začelja, a kolo će zaključiti lokalni derbi Podgorica – Kom, koji se sastaju od 19 časova. Podgorica je u minulom kolu iznenadila Iskru, a Kom je bez pobjede već četiri kola… Na tabeli, lider je Bokelj sa 14 bodova, dva više od Igala, dok Otrant ima 11. Podgorica ima 8, bod manje Kom i Lovćen, a u donjem dijelu su Grbalj i Iskra sa po 6, Internacional 5, Berane 4. R. P.

Francuz reprezentativac je, međutim, bio ,,samo“ prejak i prebrz za ,,rosonere“. U 38. se namjestio na šut i fantastično pogodio suprotni ugao za 2:0. Milan je uspio da se vrati i preko svog najboljeg igrača Rafa-

Cijeli meč za Lacio odigrao je crnogorski reprezentativac AdamMarušić Juventus je preuzeo drugo mjesto, s dva boda manje od Intera i jednim više od Milana. Ne. K.

ČEMPIONŠIP (6. KOLO) Asistencija Milutina

Osmajića na debiju

Crnogorski fudbaler

Milutin Osmajić upisao je asistenciju na debiju za Preston u engleskom Čempionšipu.

Dvadeset četvorogodišnji

Nikšićanin bio je starter u prvom nastupu za Preston, a povjerenje je opravdao dodavanjem za, takođe, debitanta, Lajama Milera u 25. minutu. Bio je to pogodak za 2:0, nakon što je Duejn Holms pogodio već

u prvom minutu.

Jedini gol za Plimut dao je Rajan Hardi u 61. Osmajić je zamijenjen u 75. Preston je poslije šest kola lider Čempionšipa, sa 16 bodova, jednim više od Lestera i Ipsviča. Debi u drugom engleskom rangu upisao je juče još jedan crnogorski fudbaler. Sead Hakšabanović igrao je posljednjih 30 minuta za Stouk u porazu od Noriča u gostima (1:0). Ne. K.

PREMIJER (5. KOLO): Poraz Junajteda, preokreti Sitija, Totenhema i Liverpula

Spektakularna subota u Premijer ligi. Počela je preokretom Liverpula na gostovanju Vulverhemptonu gdje je asistencijama glavnu riječ držao MohamedSalah (3:1), a nastavila uzbuđenjima na svim terenima.

Mančester siti je, takođe, preokretom ostao jedina ekipa s maksimalnim učinkom nakon pet kola, a kao pobjednici su iz trilera izašli i fudbaleri Totenhema i ostali prvi pratioci aktuelnog šampiona.

Siti je u Londonu gubio od Vest

Hema pogotkom Vord-Prausa u 36, da bi već u prvom minutu nastavka najavio preokret – prvi gol u dresu Sitija i u engleskom fudbalu postigao je Žeremi Doku

Tim Pepa Gvardiole je do preokreta stigao u 76. poslije fantastične asistencije Hulijana

Alvaresa i inteligentne reakcije Bernarda Silve, a pobjedu je ovjerio u 86. kada se u strijelce upisao Erlind Haland. Silva je bio asistent – 3:1.

Totenhem je klizio ka prvom porazu u prvenstvu jer je gubio od Šefild junajteda golom Hamera u 73. minutu, ali je

Vatrena subota

Iza Totenhema i Liverpula je Brajton, koji je napravio sjajnu uvertiru za nastup u Ligi Evrope.

S druge strane, Mančester junajted ima velikih razloga za brigu pred okršaj sa Bajernom u Ligi šampiona. ,,Crveni đavoli“ su kod kuće poraženi 3:1 i nakon pet premijerligaških mečeva imaju samo šest bodova. Ovo im je drugi uzastopni poraz, istim rezultatom –3:1 ih je pred pauzu pobijedio Arsenal.

Velbek je u 20. najavio poraz svog bivšeg kluba, Gros u 53. udvostručio vođstvo Brajtona, a nakon što se u 71. u strijelce upisao Žoao Pedro dio publike počeo je da napušta ,,Old Traford“.

u nadoknadi priredio finiš za pamćenje.

U 98. je Rišarlison na asistenciju Perišića postigao prvi gol u Premijer ligi ove sezone, a dva minuta kasnije Brazilac je upisao i asistenciju – sjajnu završnicu imao je Dejan Kuluševski za vulkan radosti na stadionu Totenhema.

,,Pijevci“ imaju 13 bodova, ko-

liko i Liverpul, koji je gubio od Vulverhemptona golom Hvanga, a u drugom poluvremenu preokrenuo po notama Mohameda Salaha.

Egipćanin je u 55. asistirao Gakpu, a u 85. je s golom ,,spojio“

Robertsona koji se dobro snašao u petercu. U nadoknadi je sopstvenu mrežu pogodio Bueno

Domaćin je uspio samo da ublaži poraz, dva minuta kasnije preko Hanibala Mažbrija Luton je ostao na nuli poslije poraza od Fulama (1:0), dok je poslije preokreta slavila i Aston Vila – ekipa iz Birmingema kod kuće je savladala Kristal Palas (3:1).

Njukasl je pogotkom Kaluma Vilsona u 64. savladao Brentford (1:0) i prekinuo niz od tri poraza. Ne. K.

STRIJELAC ZA SITI: Bernardo Silva

X/PREMIER LEAGUE

TELEKOM 1. CFL (8. KOLO): Mladost DG bolja od Arsenala, remi u Petrovcu, šampion nije iskoristio jedanaesterac u Baru

Popović zaustavio Budućnost, Jezero na diobi prvog mjesta

Mornar

Budućnost

Stadion: Topolica. Gledalaca: 500.

Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica)

Žuti kartoni: Seratlić, Račić, Baošić, Popović (Mornar), Brnović, Mujan, Almeida (Budućnost)

Mornar Budućnost

Popović

Stevanović

Ljutica

Baošić

Seratlić (od 62. Imamović)

Kaluđerović

Dubljević (od 72. Božanović) Ćetković (od 72. Ondong-Mba) Škrijelj

Kolundžić

Račić (od 80. Mitrović)

Na mjestu gdje je prošle sezone u posljednjem kolu osvojila titulu, Budućnost je sinoć zaustavljena nakon tri vezana trijumfa u Meridianbet Prvoj crnogorskoj fudbalskoj ligi.

,,Plavi“ su u Baru remizirali s Mornarom (0:0), čiji je heroj bio golman Stefan Popović koji je u 55. odbranio jedanaesterac Balši Sekuliću Budućnost više nije usamljena na čelu tabele – prvo mjesto dijeli sa Jezerom, koje ima lošiju gol razliku.

Tim Mladena Milinkovića nije igrao dobro na ,,Topolici“ i nije ni zaslužio više od boda. Mornar je imao više šansi, ali se mreža gostiju nije zatresla zahvaljujući mladom golmanu

Filipu Domazetoviću

U 14. je odbranio udarac Dejana Račića iz okreta, a u 27. paradom spriječio da udarac Balša Dubljevića sa 25 metara završi pod prečku. Šansu je imao i Marko Ćetković kada je pravovremeno uklizao Uroš Ignjatović, pa je šampion na poluvremenu morao da bude zadovoljan s 0:0. Poslije deset minuta nastavka podgorički tim dobio je idealnu šansu za vođstvo – Velimir Ljutica je igrao rukom poslije centaršuta Tonćija Mujana, ali Sekulić s bijele tačke nije uspio da savlada Popovića koji je desnom rukom odlično zaustavio šut. Mornar je nakon ,,preživljenog“ penala ponovo počeo da prijeti. Dubljević je u 59. dobio samo korner nakon opasnog šuta, a u 80. Račić se okliznuo u zicer si-

Sutjeska želi osvetu protiv Dečića, publike će ipak biti

Dečić i Sutjeska sastaće se večeras (19.30 h) drugi put u 19 dana, ovog puta u prvenstvu, na terenu Titograda.

Tuzani će pokušati da prekinu niz od dva meča bez trijumfa u Meridianbet 1. CFL, a što tek reći za negativnu seriju Nikšićana – Sutjeska na pobjedu na domaćoj sceni čeka od starta šampionata i trujumfa nad Jezerom 23. jula.

U međuvremenu je promijenila i trenera, umjesto Nenada Brnovića stigao je Vladimir Janković, ali pomaka i dalje nema.

- Dobro se poznajemo, nedavno smo igrali i znamo ko koliko vrijedi – podsjetio je Janković na eliminaciju od Dečića u Kupu (1:0).

- Bodovi su nam neophodni, ekipa je toga svjesna i ubijeđen sam da će oni koji dobiju šansu to iskoristiti

- kazao je Janković, koji je

tuaciji koju mu je ,,namjestio“ raspoloženi Demir Škrijelj Ostalo je 0:0 – Mornar nije izgubio od Budućnosti prvi put od 31. jula 2021, odnosno nakon sedam mečeva.

GOLGETERSKI RITAM TOŠKOVIĆA

Jezero je u Pljevljima produžilo niz bez poraza na sedam

svojevremeno smijenjen sa mjesta šefa struke Dečića u trenutku kad je ekipa bila prva na tabeli.

- Očekuje nas teška utakmica, a koliko je Dečić kvalitetan rival potvrđuje i to što nas je eliminisao iz Kupa. Ali ovo je druga priča, a naša želja je jasna, to je da osvojimo prvenstvo - nadovezao se DraganGrivić

Van stroja među „plavo bijelima“ i dalje su golman VladanGiljen i napadač BožoMarković, koji će zbog obnovljene povrede vjerovatno imati malo dužu pauzu.

Iako je iz bezbjednosnih razloga bilo saopšteno da će se meč igrati bez publike, došlo je do promjene - Disciplinska komisija FSCG ponovo je zabranila navijačima Sutjeske da organizovano idu na naredna četiri gostovanja, pa je van snage

mečeva u prvenstvu, osam računajući i Kup – 1:0. Utakmica je odlučena već u prvom minutu - igrači Rudara izgubili su loptu na sredini, Argentinac Fakundo Aranda uputio pas ka BalšiToškoviću koji je iskosa sa petnaestak metara zatresao mrežu. Dvadesetogodišnji napadač potvrdio je dobru formu – če-

stavljena prethodna odluka da se utakmica igra pred praznim tribinama.

Na njima će biti samo domaće pristalice... Ra. P.

tiri dana ranije donio je pobjedu mladoj reprezentaciji Crne Gore na gostovanju Jermeniji (1:0), da bi pod Golubinjom održao Jezero u vrhu tabele. Rudar je imao inicijativu tokom prvog poluvremena, mada bez izrazite šanse, dok je Jezero moglo do 0:2, i to opet preko Toškovića – u 30. minutu izašao je sam na Vuksanovića, ali

Domazetović

Ignjatović

Dakić

Orahovac

Gašević

Mirković

Vukotić (od 46. Va.

Adžić)

Brnović

Mujan

Grbić (od 34. Almeida)

Sekulić (od 72. Mrvaljević)

Petrovac

Jedinstvo

Stadion: Mitar Mićo Goliš. Gledalaca: 400

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica)

Golovi: 1:0 Mikijelj u 35, 1:1 De Souza u 53.

Žuti kartoni: Malešević, Boljević (Petrovac), Dulović (Jedinstvo)

Petrovac Jedinstvo

Kordić

Malešević

Dedić

Mikijelj

Boljević

Bakić

Adžović (od 66. Lambulić)

Carević (od 66. Dragović)

Perović (od 49. Babić)

Zvrko (od 49. Franeta)

Bašić (od 78. Sinanović)

Joksimović

Đ. Cvijović

Dulović

Dacić

Kolić (od 86. Banda)

Bašić

A. Cvijović

Krnić

Vlaović (od 72.

Kovačević)

De Souza (od 65. Hajrović)

Korać

Rezultati

Mornar – Budućnost 0:0

Rudar – Jezero 0:1

Petrovac – Jedinstvo 1:1

Mladost DG – Arsenal 2:1

Večeras

PODGORICA: Dečić – Sutjeska (19.30 h)

nije uspio da zatrese mrežu. Domaćin je u nastavku imao dvije ozbiljne prilike, ali je još jednom pokazao koliki mu je problem realizacija – Rudar je postigao samo gol u osam mečeva i ne čudi što je posljednji na tabeli, sa samo pet bodova.

REMI U PETROVCU, BUĐENJE MLADOSTI Iza vodećeg dvojca je Petrovac, koji je remizirao s Jedin-

Mladost DG 2

1 Arsenal 00

Stadion: DG arena. Gledalaca: 150. Sudija: Savo Vujović (Cetinje) Golovi: 1:0 Abdulahi u 50, 1:1 Đorđević u 54, 2:1 Vujisić u 88. Žuti kartoni: Radusinović, Boričić (Mladost DG), Maraš, Dašić, Mirković (Arsenal)

Mladost DG Arsenal

Dragojević

Boričić (od 71. Popović)

Pejović

Šofranac

Abdulahi

Radusinović (od 71. Maraš)

Krstović (od 90+2. Gigašvili)

Felipe (od 62.

Methadžović)

Vujisić

Badnjar

Milić (od 90+2. Urtado)

Puletić Mršulja (od 56. Macanović)

Manojlović Čelebić Čavor

Dašić Maraš (od 56. Mirković)

Mugoša (od 85. Golub)

Šahman

Muhović (od 77. Kojašević)

Đorđević (od 85. Nikač)

Rudar 0

Jezero 10

1

Stadion: pod Golubinjom.

Gledalaca: 200.

Sudija: Dejan Marković.

Gol: 0:1 Tošković u 1. Žuti kartoni: Knežević (Rudar), Imamović (Jezero).

Rudar Jezero

Vuksanović Kalezić

Muratović (od 46. Bulatović)

Milić (od 86. Brnović)

Bogdanović (od 66. S. Golubović)

Pupović

Knežević Sentoku (od 77. Apiah)

Radojičić Zečević (od 46. A.Golubović) Čepić

Kastratović Imamović Aranda (od 58. Bareto) Tošković (od 75. Pavlićević) Šimun (od 58. Đešević)

Vuković Škrijelj (od 66. Naoaki) Stijepović Bošković (od 75. Redžepagić) Kontić Jovićević

stvom (1:1). ,,Nebo-plavi“ su vezali treći remi, a činilo se da na putu do pobjede kada je štoper Zoran Mikijelj u 35. minutu dobro reagovao glavom nakon prekida. Jedinstvo je, ipak, uspjelo da ostane neporaženo nakon tri meča (dva poraza u prvenstvu i jedan u Kupu) zahvaljujući Ubiratanu Brandu de Souzi – Brazilac je glavom zahvatio loptu nakon centaršuta s desne strane i efektno je poslao uz dalju stativu. Konačno je slavila i Mladost Donja Gorica, prvi put nakon što je na prvoligaškom debiju srušila Budućnost.

Na ,,DG areni“ pao je Arsenal (2:1) koji već četiri kola ne zna za trijumf. Zanimljivo je bilo u Podgorici jer je Abdulsamed Abdulahi doveo domaćina u vođstvo u 50, a već u 54. izjednačio je Boban Đorđević Važnu pobjedu Mladosti donio je Jovan Vujisić u 88. Ne. K. - R. P.

Liga šampiona (2. kolo): Težak poraz rukometašica Budućnost Bemaksa od Odenzea

,,Plave“ nemoćne u Danskoj

Rukometašice Budućnost Bemaksa dugo su se u Danskoj igrale sa ugledom kluba, a poslije svega što se dešavalo pretrpjele su čak i pristojan poraz (39:24).

Ekipa Bojane Popović je na poluvremenu utakmice 2. kola Lige gubila od domaćina Odenzea 25:8, početkom nastavka bilo je i 19 razlike, da bi do kraja meča odigrale nešto bolje i spriječile totalnu katastrofu.

,,Plave“ su bile dvocifrene u tehničkim greškama i golovima koje su primile i iz tranzicije i kontranapada. Pokušavala je Popović da izmjenama unese malo svježine i promijeni energiju, ali je sinoć tim iz Danske lako rješavao svaku situaciju i u pozicionom napadu i iz omiljenog dijela igre –kontre i polukontre.

Nešto bolje su Podgoričanke odigrale od 36. do 47. minuta kada su serijom od 6:3 natje-

POPOVIĆ: Ne znam šta se dešavalo djevojkama u prvom poluvremenu, bile su izgubljene i u strahu

Budućnost Bemaks je odigrala ispod očekivanja u prvom poluvremenu, jer su djevojke bile izgubljene i u strahu, ali su u nastavku pokazale reakciju, kazala je trener Bojana Popović - Bilo je veoma teško od početka, ne znam šta se dešavalo djevojkama u prvom poluvremenu. Bile su izgubljene i u strahu.

rale trenera domaće ekipe da zatraži tajm-aut. Danski tim je nakon pauze vrlo brzo i ponovo ušao u dobar ritam, a da na golu nije bilo raspoložene Armel Atingre – 11 odbrana (plus sedmerac), ko zna kako bi se meč završio. Budućnost je u svim segmentima podba-

Trebalo je da uživaju i igraju rukomet. Uradićemo detaljnu analizu i vidjeti što je razlog za onakvo izdanje u prvih 30 minuta. U nastavku smo pokazale dobru reakciju i igra je bila bolja. Tužne smo zbog izdanja u prvom poluvremenu, ali moramo da ponovimo dobre stvari iz drugog poluvremena u

cila, ali je dobila puno sa krila, sjajna je bila mlada Nađa Kadović koja je šutirala pet od pet...

Prve minute, ali kratko, upisala je Noemi Hafra, i to u prvom poluvremenu kada je Popović zamijenila bekovsku postavu i sa Mađaricom na te-

narednim mečevima. Djelovalo mi je da su djevojke u početku bile u nekom strahu, pričaćemo da vidimo zašto se to desilo. Neke od njih su mlade, neke se poput Niakate i Hafre vraćaju poslije teških povreda, zato im dajem priliku kako bi se vratile u pravi ritam. Borićemo se u narednom meču protiv Savehofa u

ren ubacila Jelenu Vukčević i Vanesu Agović. Ali, skoro ništa se nije promijenilo, ,,plave“ se nijesu ni ubrzale, ali ni smanjile broj izgubljenih lopti. Dankinje su bukvalno letjele po terenu, a gošće iz Podgorice pogledom pratile golove nakon promašenih šuteva ili

kojem želimo prve bodove – kazala je Popović.

Prethodno su dva najteža poraza „plave“ upisale u Viborgu (36:21) u januaru 1997. i u Esbjergu (35:20) u septembru 2021. godine U pretposljednjem meču Odenze je u porazu od ,,plavih“ postigao 24 gola, sinoć jedan više do odmora!

Lijevo krilo Nađa Kadović sjajno je iskoristila priliku i postigla pet golova iz isto toliko pokušaja. - Nijesmo imale što da izgubimo u drugom poluvremenu, odigrale smo mnogo bolje nego u prvih 30 minuta – kazala je Kadović.

tehničkih grešaka. Prednjačila je do odmora Hausher, a u odbrani je dominatna bila Van Vetering. Očigledno je bilo već nakon 12 minuta igre (111:2) da će naše rukometašice imati problema protiv brze domaće ekipe, a ispostavilo se da u ovom segmentu, nakon

poraza od Bitighajma na stratu LŠ, nijesu napravile ni najmanji korak da nešto promijene. Brza igra protivnika ,,plavima“ ne leži, a pokazaće koliko su spremne u narednom kolu sa Savehofom da odgovore obavezama. ,,Plave“ će biti pod moranjem u narednom meču da zabilježe pobjedu, kako bi se uključile za jedno od šest mjesta koje vodi dalje. U suprotnom, odnosno, ako rezultat ne bude povoljan, biće u velikim problemima jer su im rivalke u grupi A još Bukurešt, Đer, Brest... Tu je još Debrecin koji kao naš i predstavnik iz Švedske nema pobjedu nakon dva odigrana kola. A. M.

Detalj sa jučerašnjeg meča u Danskoj

VN SINGAPURA: Moćni Ferari, šok za Red Bul

Saincu pol, slab učinak šampiona

PODGORICA – Karlos

Saincjunior osvojio je pol poziciju pred današnji (14 h) start trke za Veliku nagradu Singapura.

Vozač Ferarija je slavio ispred

Džordža Rasela u Mercedesu, a njegov timski kolega Šarl Lekler završio je iza Britanca. Uzbudljivo je bilo na stazi „Marina Bej“. Šokantna je bila rana eliminacija vodećeg u generalnom plasmanu Maksa Ferstapena, koji je bio 11.

Dvostruki svjetski šampion je trenutno pod istragom, pa postoji šansa da bude i pomjeren na startu. Loš dan Red Bula upotpunio je Serhio Peres Meksikanac je napravio veli-

Vaterpolisti iz Herceg Novog od 19 sati dočekuju Solaris iz Šibenika na otvaranju Premijer regionalne lige

Zagrijavanje za elitu

PODGORICA – Jadran će večerac (19 h) kod kuće sa Solarisom početi novu sezonu u najjačoj Regionalnoj vaterpolo ligi.

ku grešku i izletio sa staze (završio na 13. mjestu).

Ferari je pokazao moć u 15. ovogodišnjoj trci za pol, španski automobilista je od starta djelovao samouvjereno, iako su mu u finišu zaprijetili Rasel i Lekler. Iza najbolje trojke na polu startovaće Lando Noris u Meklarenu, sedmostruki svjetski šampion Luis Hamilton završio je na petoj poziciji, šesti je bio vozač Hasa Kevin Magnusen, ispred

Fernanda Alonsa iz Aston Martina i Estebana Okona iz Alpina, u elitnom redu su još Niko Hilkenberg u bolidu Hasa i vozač Alfa Taurija Lijam Loson R. A.

Međunarodno parasportsko takmičenje

Novljani će sa nova tri pojačanja (Ivan Nagajev, Dimitri Holod i povratnik Bojan Banićević) probati da u novom formatu Premijer lige dođu do same završnice, a dobru priču, što se tiče samopouzdanja i iskustva, gradiće u Ligi šampiona. Premijerni meč u eliti očekuje ih 29. septembra u Mađarskoj sa Ferencvarošem. – Zvanično za nas počinje sezona. Mislim da je ekipa spremna i vjerujem da nas sa tri nova igrača očekuju veliki rezultati. Pozivam navijače da nas podrže i pomognu da ostvarimo što veći uspjeh ove sezone – kazao je Matija Sladović Jedini crnogorski predstavnik u najjačoj Regionalnoj ligi nastupaće u A grupi sa timovima iz Hrvatske, a u B grupi igraće ekipe iz Srbije. Novost je da ove sezone neće biti fajnal-fora. Novina u ovom takmičenju je što se neće igrati fajnal-for, ekipe iz A grupe će igrati po principu dvokola, nakon čega će tabela biti podijeljena na dva dijela, sa timovima od prvog do trećeg mjesta koji će igrati dalje za što bolji plasman tako što će biti domaćini rivalima koji su gostovali u prvom dijelu. Isti princip je i za plasman od 4. do 7. mjesta. Ekipe iz Srbije će igrati dvokružno, a rezultati će se bodovati za naci-

Gojković predstavlja Crnu Goru

PODGORICA – Crnogorski

parasportisti nastupiće danas na međunarodnim takmičenjima u Užicu i Vučitrnu, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta.

Paraatletičar Danilo Gojković učestvovaće na Memorijalnom

turniru „Miloš Mitić“, koji će biti održan na užičkom stadionu „Radomir Antić“. Gojković će se takmičiti u bacanju koplja, iz specijalizovane stolice, a nastupiće u pratnji trenera Miloša Ranitovića.

Organizator mitinga u Užicu je

Prvenstvo malih zemalja Evrope u karateu

Jadran ima i mladost i iskustvo

Za Jadran će, pored pojačanja Banićevića, Holoda i Nagajeva, i naredne sezone igrati golmani Darko Đurović i Ilija Radović, Uroš Vučurović, Lazar Vukićević, Jovan Vujo-

onalni šampionat. Tri prvoplasirana kluba iz grupe A i dva iz grupe B će odigrati dva turnira na bazenima prvoplasiranih ekipa iz prve

vić Danilo Radović Martin Gardašević (kapiten), Matija Sladović, Matej Čaraj, Vasilije Radović, Strahinja Gojković i Radzivon Ziuzin. U konkurenciji za seniorski tim biće i

faze, nakon čega će se formirati konačan plasman najboljih. Za plasman od šestog do osmog i od devetog do 12. mjesta odigraće se dva plej-aut kola.

mladi igrači Danilo Stupar, Damjan Vujičić, David Stevović, Meldin Hadžić, Dušan Vuković, Nikola Petrović, Radivoj Radanović, Petar Popović i Tadija Matijašević

Najslabija ekipa će se preseliti u niži rang, dok će pretposljednja razigravati za prvoligaški status sa drugoplasiranom ekipom iz A2 Regionalne lige. A. M.

AK osoba sa invaliditetom Pora, a takmičenje će biti održano u bacanju kugle, diska, koplja i čunja iz specijalizovane stolice, u spojenim kategorijama od F31 – 34, odnosno, F51 – 56. Na prvim Parasportskim igrama u Vučitrnu nastupiće crnogor-

ska delegacija u sastavu Jasminko Nokić, Mersad Murić, Senad Husović i Nedžad Pepić Paraolimpijski komitet Kosova, koji je nedavno primljen u Evropsku paraolimpijsku porodicu, prvi put organizuje Parasportske igre, na kojima će se sportisti iz regiona nadmetati u košarci u kolicima, sjedećoj odbojci, šahu, golbalu, džudou, rvanju, stonom tenisu, boćanju i paraatletici. R. P.

Karate turnir u Budimpešti

Još

19 medalja za naše takmičare

Crnogorski karatisti drugog takmičarskog dana Prvenstva malih zemalja Evrope u Luksemburgu osvojili su 19 medalja.

Sa po dva zlatna odličja drugi takmičarski dan obilježili su Jovana Stojanović (do 68) i Nemanja Jovović (preko 84), koji su trijumfovali u konkurenciji mlađih seniora i seniorki. Jovović ima i sre-

bro u konkurenciji mlađih seniora - open. Zlatni su bili i kataši, junior Lazar Sekulić i senior Vladimir Mijač i juniorka Mariam Zahrane, u kategoriji preko 66 kilograma.

Srebrne medalje, osim Jovovića, osvojili su seniorka Vasilisa Bujić (do 68) i junior Mihailo Gojaković (preko 76).

Bronzani su bili kataši junior Aleksa Janjić i mlađi seniori

Mila Marković, Nikola Mi-

lić i Rijad Mandić i borbaši juniori Lazar Đurčević (do 68), Đorđe Durutović (do 76), Va-

so Abramović (preko 76) i seniori Lazar Jovović (do 75) i Danica Radovanović (do 55).

Zlato za Vojinovića

Karatista Iskre Balša Vojinović osvojio je zlatnu medalju na tradicionalnom, 26. po redu, turniru u Budimpešti.

U finalnom meču kategorije do 61 kilogram pobijedio je Petra Mihailova iz Bugarske 6:1.

Prethodno je u polufinalu juniorski reprezentativac Crne Gore efektno eliminisao Slovenca Vida Zariča 8:0. Na putu do polufinala slavio je i protiv Austrijanca Lorenca Vinteršpergera (1:1),Norvežanina Petera Kristensena (1:0) i Poljaka Aleksandera Opasa (3:0). Vojinović, srebrni sa Evropskog

prvenstva u Pragu, ove sezone osvajao je zlatne medalje i na turniru Svjetske lige u La Korunji i Gran priju Hrvatske u Rijeci.

U kategoriji do 61 kilogram bilo je prijavljeno 35 boraca.

Zapažen nastup od članova Iskre imao je i Nikša Zejak, koji je izgubio u četvrtom kolu, dok je Nemanja Dragaš eliminisan na startu turnira. Danas će na nastupati Anes Arifaj, Branko Lazović i Vuk Vučinić Turnir u Budimpešti okupio je 2.111 takmičara iz 257 karate klubova i 37 država.

ADUT NOVLJANA: Vasilije Radović

Sjutra u „Morači“ počinje četvrti ABA Superkup za košarkaše

Budućnost se nada prvom trofeju

Paket ulaznice od 10 do 15 eura

PODGORICA – Nakon tri godine pauze, zbog pandemije korona virusa i FIBA termina za velika takmičenja, vraća se ABA Superkup kao uvod u novu sezonu regionalnog košarkaškog takmičenja, 23. po redu.

Domaćin četvrtog izdanja Superkupa je Podgorica, koja će od ponedjeljka do srijede ugostiti sedam od osam najboljih ekipa iz prošle sezone, Partizan, Budućnost Voli, FMP, Cedevita Olimpiju, Zadar, Megu i SC Derbi, dok je Igokea „uskočila“ nakon otkazivanja Crvene zvezde. Partizan je na papiru prvi favorit, Budućnost se nada prvom trofeju…

Kako je ranije saopšteno iz beogradskog kluba, Crvena zvezda, vicešampion ABA lige, neće

nastupiti na Superkupu jer je u sklopu priprema za novu sezonu već imala zakazan nastup na „evroligaškom turniru“ u Minhenu (16. i 17. septembar). „Crveno-bijeli“ su, takođe, saopštili i da je Evroliga za 18. i 19. septembar zakazala sastanak trenera timova učesnika najkvalitetnijeg evropskog takmičenja, među kojima će biti njihov šef stručnog štaba Duško Ivanović

Iz ABA lige nije objašnjeno kako je bilo moguće zakazati ABA Superkup bez učešća svih najboljih ekipa iz prošle sezone, odnosno, čija je odgovornost zbog toga – da li čelnika regionalnog takmičenja koji nijesu na vrijeme saopštili da će se igrati Superkup i u kojem terminu, ili, pak, Crvene zvezde koja nije željela da svoj plan i

program priprema promijeni i prilagodi turniru u Podgorici…

SVI PO TRI MEČA

Za razliku od prethodna tri turnira ABA Superkupa, kada se igrao nokaut sistem bez razigravanja za plasman, u „Morači“ će se sva tri dana igrati po četiri meča, što znači da će biti i utakmica za konačan poredak. Svi timovi će, dakle, odigrati isti broj utakmica – po tri. Voljom žrijeba, Budućnost Voli će u četvrtfinalu igrati protiv Zadra, dok će se drugi crnogorski tim SC Derbi sastati sa FMP-om. Pobjednici ovih mečeva će igrati u polufinalu. U drugoj polovini „kostura“ su četvrtfinalni parovi Cedevita Olimpija – Igokea, odnosno, Partizan – Mega. Poraženi iz četvrtfinalnih duela će

nastaviti borbu za plasman od 5. do 8. mjesta.

DVA FINALA ZA BUDUĆNOST

Budućnost četvrti put igra na Superkupu, dok je ovo prvijenac za SC Derbi, koji je u vrijeme prethodnih izdanja i nije egzistirao na mapi regionalne košarke. Sve je krenulo u Baru, u „predigri“ sezone 2017/18, uz učešće Budućnosti, Partizana, Mornara, Cedevite, Mege, Igokee, FMP-a i Cibone.

Trofej u „Topolici“ je osvojila Cedevita, koja je u finalu porazila Budućnost 78:69, u čudnom meču u kojem su Podgoričani u prvoj četvrtini upisali svega dva poena (Nemanja Gordić sa linije slobodnih bacanja) i primili 21, a drugu su dobili 33:13, dok je Cedevita

Parovi četvrtfinala

PONEĐELJAK

Cedevita Olimpija – Igokea (12)

Partizan – Mega (15)

Budućnost Voli – Zadar (18) FMP – SC Derbi (21)

konstantno vodila u drugom poluvremenu.

Budućnost je u četvrtfinalu pobijedila Cibonu 96:90, a u polufinalu Mornar 82:65, dok je Cedevita Olimpija na putu do finala eliminisala FMP (86:68) i Megu (99:96)…

Godinu kasnije je ABA Superkup održan u Laktašima, a Budućnost je ponovo stigla do finala, u kojem je poražena od Crvene zvezde 89:75. Sve je, praktično, bilo odlučeno do poluvremena, koje su Beograđani dobili 57:32, a Budućnost je do kraja uspjela samo

Košarkaši Mornara Barsko zlato odradili prve dvije sedmice priprema, krilni centar Milija Miković poručuje

Sve ide po planu, bićemo spremni za početak sezone

PODGORICA – Za košarkašima Mornara su prve dvije sedmice napornog i intenzivnog rada, jer valja nadoknaditi i to što su Barani kasnije u odnosu na ostale timove počeli pripreme, čekajući prvo da se riješe finansijski preduslovi i kompletira igrački kadar.

Izabranici Milhaila Pavićevića vrijedno rade u „Topolici“, svjesni da od ove faze priprema zavisi i u kakvoj formi će dočekati start sezone…

- Za sada, stvarno, sve ide po planu, trenira se veoma jako od samoga početka. Kao što i znate, pripreme smo počeli malo kasnije u odnosu na druge ekipe, ali ovim tempom treninga sigurno ćemo spremni dočekati početak sezone – kaže za Pobjedu krilni centar Mornara Barsko zlato Milija Miković Barani još uvijek nijesu igrali kontrolne mečeve sa kojima će početi naredne sedmice kada će ih odigrati čak tri – protiv Sutjeske, Teoda i Podgorice.

- Vjerujem da će biti naporno,

ali siguran sam da će nam dobro doći da bismo se što bolje pripremili za kvalifikacije za FIBA Ligu šampiona – dodao je Miković.

Mornar će u novu sezonu sa potpuno novim timom. Miković je jedan od trojice seniora koji su ostali iz prošlosezonskog tima, pored Nemanje Vranješa i Marka Kovačevića. Ovog ljeta su u Mornar stigli Antabija Voler (već u dva navrata nosio dres Mornara), Džejkobi Bojkins, Džamal Džonson, Dvajt Marej, Makol Mavijen, Milić Starovlah, Aleks Gavrilović i Strahinja Jovanović - Sigurno je da će trebati malo vremena da se uklope novajlije, pogotovo oni koji su prvi put u Evropi. Mi koji smo ostali od prošle sezone svakako ćemo gledati da im pomognemo da taj proces navikavanja bude što kraći. Za sada je atmosfera stvarno dobra i nadam se da ćemo taj nivo održavati i u toku sezone.

Mornar će prvu zvaničnu utakmicu u novoj sezoni imati 26.

septembra u turskoj Antaliiji protiv španskog Obradoira, u prvom meču kvalifikacionog turnira za FIBA Ligu šampiona. Ako preskoče Obradorio, Barani će u polufinalu kvalifikacionog turnira, kroz takozvani Ligaški put, igrati sa boljim iz duela između poljske Legije i pobjednika iz pretkvalifikacionog meča koji igraju Friburg (Švajcarska) i Gladijators (Velika Britanija). U slučaju dvije pobjede, Mornar bi finale igrao sa najboljim timom iz druge polovine kvalifikacionog turnira, u kojoj se sastaju se Strazbur (Francuska) – Jonava (Litvanija) i Karhu (Finska) –Nes Ciona (Izrael).

- Sigurno da neće biti laka utakmica protiv Obradoira. Igramo protiv jedne veoma dobre ekipe, koja dolazi iz najjače lige u Evropi. Ekipa je sastavljena od veoma dobrih igrača. Oni ulaze u tu utakmicu kao potpuni favoriti, a na nama je da damo sve od sebe i da pokušamo da ih na kraju iznenadimo – zaključio je Miković. S. J.

Primarni cilj je opstanak u ABA ligi

Nakon što je ljetos bilo dovedeno u pitanje uopšte i bitisanje barskog kluba i učešće u ABA ligi, a nakon što su ti problemi prevaziđeni, Mornar je mogao da počne da se priprema za osmu uzastopnu godinu u ABA ligi, na radost ne

Prodaja ulaznica za Superkup je počela u četvrtak, a ulazice se mogu kupiti na biletarnici SC „Morača“, danas od 11 do 19 časova, a od sjutra do kraja turnira od 10 do 21 čas. Cijena dnevne ulaznice za prvi dan (ponedjeljak) je osam eura, za drugi dan (utorak) 10 eura, a za posljednji, završni 15 eura. Vlasnici sezonskih karata KK Budućnost Voli za sezonu 2023/24. imaju besplatan ulaz na Superkup.

da ublaži poraz. Podgoričani su u četvrtfinalu bili bolji od Igokee 90:86, a u polufinalu su porazili Partizan 90:87. Crvena zvezda je na putu do trofeja bila bolja i od Olimpije (86:60) i Cedevite (79:68).

Zagreb je bio domaćin trećeg izdanja, u sezoni 2019/20, a pobijedio je Partizan koji je u finalu pobijedio Cedevita Olimpiju 99:77.

Budućnost je zastala u polufinalu, porazom od Cedevita Olimpije (103:75), nakon što je u četvrtfinalu bila bolja od Cibone (77:71)… S. J.

samo barske, već i ukupne crnogorske košarkaške javnosti, ali i regiona.

A ciljevi u novoj sezoni su definisani, iako Barani neće ustuknuti ako im se ukaže šansa da urade nešto više. - Primarni cilj ove sezone je opstanak u ABA ligi.

Kao što vidite, ABA liga je iz godine u godine sve jača i izazovi su sve veći. Gledaćemo prvo da obezbijedimo opstanak, pa kad to obezbijedimo onda, ako bude moguće, napašćemo i plej-of. Što se tiče domaće lige, tu su, naravno, uvijek veliki ciljevi da se ide do samog kraja, do finala – rekao nam je Milija Miković

Košarkaši podgoričke ekipe očekuju dobar rezultat na predstojećem turniru

Knjaz Nikola 9. maja 1867. piše srpskom državniku Iliji Garašaninu: „Moj rođak i ađutant Stanko Radonjić polazi u Vlašku da knjazu Karlu vrati posjetu, posredstvom njegova povjerenika g. Kantakuzena meni već učinjenu. On će mu predati u moje ime orden I stepena za nezavisnost Crne Gore, u znak prijateljskih osjećanja koja nas osobito u sadašnjem času moraju oduševljavati. Isti g. Radonjić ima nalog da najprije u Beograd svrati i da njegovoj Svjetlosti knjazu Mihailu izjavi moja iskrena čestitanja za srećno oslobođenje srpskih gradova ispod

IZ ISTORIJE CRNOGORSKE DIPLOMATIJE

Diplomatski huk s Lovćena

Dostojanstvenim ponašanjem, ljubaznošću i načinom ophođenja dobijaju se prijatelji i osvaja se, govorio je crnogorski kralj Nikola Petrović

neprijateljskog otomanskog jarma.“ Znano pravilo reciprociteta u odnosima među državama, sa stilom primjenjuje Crna Gora. Nota kurtoaznosti odiše mirisima nezavisnosti dodjelom ordena. Protokol tečan, iako se željno iščekuje formalno priznanje.

BRAT JE MIO KOJE

VJERE BIO

Deceniju kasnije pismo sa Cetinja 1878. stiže hrvatskom političaru, posleniku kulture, vatrenom zagovorniku jedinstva Južnih Slovena, biskupu Josipu Juraju Štrosmajeru : „Ovijeh dana njegova preuzvišenost gospodin arcibiskup skadarski i g. Kolović, sveš-

tenik barski i zastupnik njegov, upraviše mi pisma svoja ne posredno ili preko mojega barskog načelstva, nego preko austrijskog diplomatskog agenta na Cetinju, g. Temela. Naravno da ja nijesam mogao primiti ona pisma, kada su tijem putem, nego sam ih povratio što je i g. Temel našao da je sasvijem uredno i dao sam ih izvijestiti da mi svoja zvanična pisma upravljaju jedino neposredno, bilo poštom ili preko dotičnih mojih vlasti. Oni su tako i učinili.“ Suvereno je šahovsko-diplomatskom tablom dominirao knjaz Nikola Petrović. Otvorio je igru državničkom ofanzivom, uz čvrst stav o međunarodnom pravu i diplomatskim uzusima, prema moćnoj, dovitljivoj politici Austrougarske. Plemenita, uzvišena ličnost, Josip Juraj Štrosmajer u maniru vrsnog, preciznog sekundanta, diskretno savjetuje pobjedničke poteze; i više od toga. Blagonakloni prijatelj, omogućava prolaz u tajnovite odaje drevnog Vatikana. Zajedno, zdušno nastavljaju plodan, vizionarski rad u crnogorskoj vanjskoj politici. Složno i mudro matiraju jačeg protivnika, Habzburšku monarhiju, i to na njenom terenu 1886. godine, kada je potpisan Konkordat između Crne Gore i Vatikana. S pravom se dičila Knjaževina Crna Gora religijskim skladom i na polju međunarodnog prava, a posebno snažnim duhom uvažavanja i jedinstvenog čojstva svojstvenog vitezovima s Lovćena, Koma, Bjelasice, Durmitora. Mudro je zborio kralj Nikola nakon završetka Drugog balkanskog rata u proglasu 8. novembra 1913: „Sloboda vjere i savjesti biće svakome najstrožije poštovana i čuvana. To im garantuju moji lični osjećaji i tradicionalno načelo Mojega doma:

‘Brat je mio koje vjere bio’. Mojim podanicima rimokatolicima, pored duha široke vjerske snošljivosti, kojim je Crna Gora vazda prožeta, i Konkordat sa Sv. Rimskom Stolicom jamči potpunu slobodu savjesti. Oni će uz braću pravoslavne i muslimane biti jak član narodne nam zajednice i osnov naše države. Pripadnici Islama imaće u Meni i Mojim vlastima stalnu zaštitu. Oni će isto tako biti vjerni sinovi otadžbine kao i branitelji svoje vjere.“ Državnički, diplomatski huk s Lovćena neprestano je napajao crnogorske slobodare i patriote, čije čojstvo i plemenitost dugo i gorolomno odzvanja desetljećima kasnije u „Deklaraciji o uklanjanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije zasnovanih na vjeri i uvjerenju: Svako treba da ima pravo slobode misli, savjesti i vjere i da niko neće biti diskriminisan zbog religioznih ili drugih uvjerenja“, usvojenoj 1981. od strane Ujedinjenih nacija.

CRNA GORA

I VELIKE SILE

Devetnaesti vijek obilježile su karateristike velikih sila na bojnom, diplomatskom, tehnološkom, naučnom polju. Nedodirljivi geopolitički položaj Velike Britanije odlikovala je „sjajna usamljenost“; okružena morem bila je neprikosnovena vladarka svjetskih valova i neiscrpnog bogatstva egzotičnih kolonija. Druga pomorska sila, Francuska, uživala je blagodeti svojih teritorija i protektorata iz dalekih predjela naše planete. Nepregledna, većinom neistražena prirodna bogatsva evroazijskog prostranstva i brojnost ljudstva darovali su carskoj Rusiji veliku moć. Strahovita ratnička snaga i snažna tradicija Prusije bila je čvrsto jezgro, srž koji je s poletom napajao ogromnog,

imperijalnog evropskog lava, nadiruću Njemačku. U središtu Starog kontinenta Austrougarska monarhija bolno je potčinjavala, u jakoj stezi držala narode od Srednje Evrope, Balkana do obala Jadrana. Morske struje s druge strane Atlantika nagovještavale su nadolazeću buru svjetskog kolosa Sjedinjenih Američkih Država. I neizostavna, slavna Otomanska imperija, čije oružje pet stoljeća za mnoge bješe nepobjedivo. Pokatkad u epicentru njihovih aspiracija, analiza, strategija, a nekad i češće, nego što svojim slobodnim državnim prostorom, bivstvovanjem i ljudskom snagom privlači, bješe ponosna domovina hrabrih gorštaka, Crna Gora.

Naši neustrašivi preci pobijediše čuvene vojskovođe i silne vojske turskih sultana, Napoleonove Francuske,

Habzburške monarhije. Ne ustuknuše ni pred kim, mnogoljudnim zemljama, silovitim armijama. Ali su njegovali prijateljstva i sa zemljama čije ratne zastave zaplijeniše na slobodarskom, neosvojivom crnogorskom kršu; sa državama sa kojima imahu tradicionalno bliske odnose, ali i carstvima, koja opčinjena ratnim herojstvima Crnogoraca, darovaše prijateljstvo gordoj Crnoj Gori.

I te kako se imalo sluha za međunarodne odnose tog doba. Crnogorski knjaz i kralj Nikola je tgovorio: „Dostojanstvenim ponašanjem, ljubaznošću i načinom ophođenja dobijaju se prijatelji i osvaja se“. Vrlo primjenljivo, prevashodno na diplomatiju. Blagotvorni uticaji mira obnavljali su bilo i energiju, osvježavali civilizacijski kod drevnog naroda na Mediteranu.

Knjaz Nikola, rad Vlaha Bukovca

Josip Štrosmajer, rad Vlaha Bukovca

Piše: Dejan Vukotić crnogorski diplomata

Honoris causa: mjesni centar Slap, Danilovgrad

Na drumskoj trasi puta Danilovgrad – Slap na Zeti, što pripada kao dionica saobraćajnog puta staroj trasi saobraćajnog kolovoza što vodi od Podgorice, preko Danilovgrada, Slapa na Zeti, Glave Zete preko Bogetića do Nikšića, a na sedmom kilometru trase ovog puta nalazi se hidrocentrala Slap čija brana povezuje desnu i lijevu obalu Zete, preko koje se ne može preći automobilom, nego isključivo pješice, zbog uzanog branskog koridora.

Nedostatak mosta koji bi saobraćajno povezao preko postojeće brane hidrocentrale Slap na Zeti sa selom Tvorilom (sam naziv sela simbolizuje da ga je stvorio svemogući Tvorac svojom ljepotom), koje se nalazi na desnoj obali Zete, uslovio je potpuno zaostajanje, degradaciju i napuštanje ovog divnog mjesta što praktično znači da je ono izvan tokova savremene civilizacije i razvitka koje donose mostovi. Nevjerovatno je da u 21. vijeku i pored snažnog razvoja mostogradnje nije napravljen širi koridor prelaza preko navedenog mosta, što bi dovelo do potpunog preobražaja privrednog, kulturnog, turističkog i sveukupnog razvoja ovog lijepog sela, a što bi istovremeno značilo i sveobuhvatni razvoj sela koja gravitiraju u njegovim geografskom prostoru (Kujava, Frutak, Zagorak). Takođe most sa širokim saobraćajnim kolovozom omogućio bi ekonomsko kulturni razvoj sela i naselja na lijevoj obali Zete, naročito na trasi Slap – Zeta - Tvorilo, koje je nekad pripadalo posebnoj opštini Slap kao danilovgradskom srezu.

Uvjeren sam, iako pripadam drugom zavičajnom suncu, da će ova inicijativa jednog dana uroditi plodom, što će značiti sveukupni preobražaj tog di-

Inicijativa za izgradnju mosta preko rijeke Zete

na Slapu

Most kao nasušna potreba za razvitak cijelog područja

Mostovi su najljepši nakit rijeka i pupčana vrpca razvitka sa sredinom.

Dolazi vrijeme za investitore koji imaju društvenu odgovornost da se vrati slava i ugled mjesnom centru Slap u privrednom, kulturnom, prosvjetnom i turističkom aspektu, a što će značiti preporod danilovgradske opštine

svoje kuće na Slapu i naplaćivao carinu što mu je vladika Petar I prećutno odobrio. Ljubo Pavićević – Slapski, bio je sveštenik i istoričar. Doktor medicine i specijalista Čedomir Pavićević s Frutka, omiljeni narodni ljekar, a nekad i đak generacije osnovne škole u Slapu.

Nevjerovatno je da u 21. vijeku i pored snažnog razvoja mostogradnje nije napravljen širi koridor prelaza preko mosta na hidrocentrali Slap, što bi dovelo do potpunog preobražaja privrednog, kulturnog, turističkog i sveukupnog razvoja tog kraja

jela danilovgradske opštine. U svoje vrijeme kao samostalna opština, što se ovim putem ne traži, već samo podsjeća da je Slap bio privredno kulturno i prosvjetno središte Danilovgrada. Zato vjerujemo da će objavljivanjem teksta i sam list Pobjeda doprinijeti realizaciji ove ideje. Treba vjerovati u svaku misao čiji je cilj napredak, opšta korist i ljubav prema civilizaciji i napretku. U svijetu, ma koliko da je tijesan, misli žive zajedničkim tokom, bez obzira što se u prostoru i idejama sudaraju, i iz toga rađaju varnice koje šire obasjavaju ljudsku egzistenciju. Još jedan most na rijeci Zeti (koju turistički poslenici nazvaše jugoslovenski Amazon i po kojoj je država Zeta prije naziva Crna Gora dobila ime) kod Dobrog polja – viseći, sa drvenim podnim daskama i učvršćen čeličnim užadima, zahtijeva rekonstrukciju izgradnjom betonskog mosta jer je sadašnji ograničen tonažom i za prelaz putničkih vozila. Kada je riječ o samom mjesnom centru Slap treba podsjetiti da su u periodu od 1949. do 1962. u ovoj tadašnjoj opštini danilovgradskog sreza postojali - zdravstvena ambulanta koja je radila cjelodnevno, pošta i telegraf, stanica policije, bioskopska i pozorišna sala sa prvim kino projektorom (rukovalac Milorad Pavićević sa Slapa) u danilovgradskom srezu koja se mogla brzo transformisati u veliku sportsku halu i u kojoj se odvijao intenzivni pozorišni i bioskopski život. Što je od toga ostalo? ,,Sada puste međe s nebom mjesto krova.“ (L. Ivanović) Godine 1950. počela je sa radom OŠ ,,Milosav Koljenšić“ na Slapu, koja je 1959/1960. imala 750 učenika i radom u tri smjene, sa osmogodišnjim trajanjem, čiji je prvi direktor Milorad Bogićević iz sela Bogićevići, a u kojoj je radila plejada znamenitih pedagoga i prosvjetitelja koji su držali i dopunske tečajeve za opismenjavanje odraslih na cijelom području slapske teritorije. Među nastavnim osobljem treba izdvojiti nekoliko glasovitih prosvjetitelja: Špiro Radojičić, Radivoje Mitrović, Miladin Bogićević,

koji je kasnije postao profesor psihologije i pedagogije i otac autora ovog teksta, Petar Keković, Ljubo Vuletić, Žarko Bogićević, Mirko Jovanović, Ljubo Jovanović sa Kujave, Vidosava Pavićević, prof. Milija Lalević i dr, a svojim đačkim odnosom za školu su vezani i prosvjetni radnici Petko Đurović i Dragiša Đurović. Svi su oni kasnije dali poseban doprinos razvoju crnogorskog prosvjetiteljstva na različitim javnim dužnostima. Nekoliko zaslužnih ličnosti iz galerije nauka i umjetnosti, sa područja Slapa, zaslužuju pažnju. Petar Šobajić (18911957) geograf, etnolog i istoričar, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Napisao čuvenu studiju ,,Bjelopavlići i Pješivci“ (1923.). Simo Šobajić (1878-1916) književnik, publicista i novinar, urednik ,,Narodne misli“. Napisao glasovito djelo ,,Crnogorci“ (1928).

Maksim Šobajić (1836-1917) knjževnik, pjesnik. Svojim pjesmama opjevao je sve važnije bojeve crnogorskog naroda kao što je ,,Besmrtni junak“ (1971.).

Ilija Šobajić (1876-1953) slikar i grafičar. Diplomirao na Državnoj akademiji u Beču i Velikoj školi lijepih umjetnosti u Parizu. Slikao i crtao prizore iz crnogorskog života. Profesor crtanja u gimnaziji na Cetinju.

Bekica Šobajić (1851-1931)

Nedostatak mosta koji bi saobraćajno povezao, preko postojeće brane hidrocentrale, Slap na Zeti sa selom Tvorilom, koje se nalazi na desnoj obali Zete, uslovio je potpuno zaostajanje, degradaciju i napuštanje ovog divnog mjesta što praktično znači da je ono izvan tokova savremene civilizacije i razvitka koje donose mostovi

književnik, predsjednik Društva Nikšićke čitaonice i organizator kulturnog života u Nikšiću.

Sa ove teritorije potiče narodni heroj Keša Đurović, prof. dr Vuko Pavićević iz Rsojevića (1914-1978), šef katedre za filozofiju, sociologiju, etiku i filozofiju religije, zatim prvi ministar prosvjete poslije Drugog svjetskog rata, narodni heroj, književnik, pjesnik i istoričar Puniša Perović iz Šobajića (1911-1986), direktor Instituta za radnički pokret u Beogradu i pisac istorijskog romana ,,Julske vatre“, potom Veljko Milatović (1921-2004) narodni heroj, glavni urednik Pobjede i predsjednik Predsjedništva SRCG i član Matice crnogorske koji je sahranjen u Vinićima i otac glasovite Borke Pavićević, dramaturškinje i akademske rediteljke, kulturne i javne radnice, Pavićević Božidar–Zodijak, slikar, scenograf, dizajner, tehnički urednik Pobjede. Vuko Bogićević, učenik cetinjske gimnazije i student prava, pjesnik i znalac crnogorske istorije i tradicije. Legendarni direktor proslav-

Iz ovog kraja kao učenik slapske škole proslavio se kao novinar lista Pobjeda književnik, književni kritičar, pjesnik i istoričar Borislav Jovanović. Iz ovog kraja je Vuk Milatović (Mijukosovići) direktor beogradske matematičke gimnazije u Beogradu i dekan Učiteljskog fakulteta. Naučni i stručni doprinos afirmaciji ovog kraja dali su i Branislav Bato Pešić doktor medicine, dobitnik Trinaestojulske nagrade i redovni član DANU. Mirčeta Pešić, direktor CNP, Milutin Ivanović poznati poslijeratni učitelj sa Frutka, Milutin Veković profesor književnik i pjesnik sa Frutka, Miladin Jovanović tehnički direktor KAP-a Titograd, Boro Pavićević profesor inžinjer građevinarstva, Radomir Pavićević izuzetno ugledni stvaralac.

ljenog hotela ,,Crna Gora“ Drago P. Bogićević koji je studije završio u oblasti hotelijerstva, a gloria mundi doživio je 1984. godine tokom Zimske olimpijade u Sarajevu kada su svi učesnici njemu i njegovom timu odali priznanje za crnogorsko nacionalno kulinarstvo.

Profesor Drago Knežević omiljeni pedagog u slapskoj školi.

Milija Bogićević, šef Poreske uprave i direktor sportskog centra Danilovgrad.

Takođe treba podsjetiti na arhimandrita i igumana Manastira Ostrog Josifa Pavićevića (umro 1836) koji je zamjenjivao mladog Njegoša u državnim poslovima dok je ovaj bio na hirotoniji u Petrogradu.

Bećo Kezunov Pavićević , slavni crnogorski megdandžija u crnogorskoj vojsci što je u bici sa francuskim odredima Napoleonovog maršala Marmona pobijedio u dvoboju na smrt francuskog megdandžiju i time nagovijestio slavnu crnogorsku pobjedu nad francuskom vojskom 1806. godine kod Konavla.

Smatrao je da je stidno bavit se zemljoradnjom i stočarstvom pa je otvorio đumrukanu kod

Poznati i ugledni učesnik NOBa Neđo Bogićević, nosilac Partizanske spomenice 1941. bio je komandant narodne milicije za Crnu Goru i pukovnik, što je ostavio znamenitu knjigu ,,Partizanskim stazama“. Treba spomenuti Jagodu Pile Bogićević (1921-1944) legendarnu bolničarku i referentkinju saniteta, borca Pete proleterske crnogorske brigade, čiji lik je umjetnički dočaran u filmu Sutjeska. Čitav ovaj kraj dao je veliki doprinos u borbi za slobodu tokom NOB-a 1941-1945. Novijim generacijama navedene škole pripadali su Milorad Vuletić sa Kujave, predsjednik Opštine Danilovgrad, Dragan Đurović sa Viša, predsjednik Opštine Danilovgrad, Dragiša Pešić ekonomista i premijer SRJ, Ljubomir Đurović, predsjednik Savjeta studenata Crne Gore i predsjednik IO Danilovgrada i potpredsjednik Opštine, kao i autor ovog zapisa koji je osnovnu školu učio na Slapu. Dolazi vrijeme za investitore koji imaju društvenu odgovornost da se vrati slava i ugled mjesnom centru Slap u privrednom, kulturnom, prosvjetnom i turističkom aspektu, a što će značiti preporod danilovgradske opštine i crnogorskog društva u cjelini.

Još veliki broj ljudi traži pomena sa stanovišta svojih zasluga i doprinosa razvoju Slapa na Zeti.

Što dolazi brzo ide, kaže narod, pa je autor ovog zapisa uvjeren da će na ovom području Slapa brzo niknuti srednjoškolski centar ili turističko-ugostiteljski, a što ne i neka univerzitetska jedinica.

Mostovi su najljepši nakit rijeka i pupčana vrpca razvitka sa sredinom, a ljudi od znanja, obrazovanja i vizije najljepši ukras društva. Zavičaj je drugo sunce i slava ljudi.

Piše: dr Čedomir BOGIĆEVIĆ

Rijeka Zeta

Neke tužilice su vremenom gubile stvaralačku moć

Autor: Branko BANJEVIĆ Tužilica stvara svoj izraz, priprema tužbalicu koju će improvizovati na pokajanju, bira riječi, isprobava obrte. Često sam bio u prilici da slušam

Manje darovita tužilica ima i manju moć improvizacije. Ona, opet, manje „radi” na pjesmi i van pokajanja. Prava tužilica je i pravi pjesnik. U njoj tužbalica uvijek nastaje. Kad se god osami, izvan sela gdje je niko ne čuje, ona tuži nekoga od svojih. Tužilica stvara svoj izraz, priprema tužbalicu koju će improvizovati na pokajanju, bira riječi, isprobava obrte. Često sam bio u prilici da slušam tužilice kako tuže dok čuvaju stoku, žnju kozaricu ili što drugo rade. One su tužjele isto kao da su na pokajanju. Dobra tužilica uvijek misli na pjesmu i upoređuje sebe i svoje riječi sa nekom dobrom tužilicom. Ona može da trpi i uticaj neke dobre tužilice, jer ko je slušao više tužbalica zna da tu ima oponašanja i u načinu tuženja i u načinu izražavanja. Svi znaju dobre tužilice i svak pažljivo sluša njihovu riječ. Ali dobra tužilica ne stvori uvijek dobru pjesmu. Od nje treba zapisati dosta tužbalica da bi se uhvatila ona najbolja, ona u kojoj su sve njene stvaralačke sposobnosti potpuno progovorile.

STVARALAČKO

ZRIJEVANJE

Kao što je Vuk tragao za dobrim pjevačima, tako je neophodno tragati i za dobrom tužilicom. I nije dovoljno naći je i jednom čuti. Treba je pratiti dok dođe onaj njen pravi stvaralački poetski trenutak, ko-

tužilice kako tuže dok čuvaju stoku, žnju kozaricu ili što drugo rade. One su tužjele isto kao da su na pokajanju. Dobra tužilica uvijek misli na pjesmu i upoređuje sebe i svoje riječi sa nekom dobrom tužilicom

ji dijelom zavisi i od stepena njene žalosti za pokojnikom. Tužilica stvaralački sazrijeva. Ali u kasnijim godinama mnoge tužilice izgube stvaralačku moć. Često se može čuti: „Da ti znaš kako je ona nekad tužjela!” Neke, međutim, do duboke starosti sačuvaju poetsku snagu. O svemu ovome nikad niko nije razgovarao sa tužilicama, ili bar nije zapisao takve razgovore. Teško je o tome i razgovarati sa nepismenom ženom koja misli da je to što ona tuži nešto sasvim prirodno i da o tome ne treba, ili bar da nije vrijedno - govoriti. Podaci koji bi se dobili tim putem potvrdili bi, uvjeren sam, da je proces nastajanja tužbalice sličan procesu nastajanja pjesme u pjesniku. Pokajanje je prilika u kojoj se tužilica stvaralački potvrđuje; to je za nju isto što i za pjesnika objavljivanje pjesme. A umjetnički i drugi uticaj tužbalice na slušaoce nije manji od djelovanja pročitane pje-

U počast našem poznatom stvaraocu objavljujemo njegov esej u kome razmatra fenomene pokajanja, lelekanja i tuženja iz kulturnoantropološkog i književnog ugla, s ukazivanjem na potrebu da se te usmene forme dublje sagledaju u svojoj kazivačko-umjetničkoj dimenziji

sme. (Ljudi koji nikad nijesu zaplakali - plaču).

TUŽILICA JE

SVE MANJE

Moglo bi se reći da je tužilica u lirskoj poeziji ono što je guslar u epskoj poeziji. Ali gusiar-stvaralac danas je već prošlost, a tužilica još uvijek to nije. Tužilica i guslar su individualne stvaralačke ličnosti u narodnoj književnosti. Tužilica u mnogo višem stepenu. Da kod nas postoji i da je postojalo sistematsko skupljanje tužbalica, koje bi podrazumijevalo i praćenje tužilice na njenom stvaralačkom putu, pokazalo bi se da su prave tužilice izrazite stvaralačke individualnosti koje se ne uklapaju u okvire predstava o kolektivnom stvaranju narodne književnosti. Ovako se moramo zadovoljiti i fragmentima njihovih stvaralačkih likova, koji ponekad mogu da zamijene cjelinu. I danas u Crnoj Gori gotovo svako selo ima barem po jednu dobru tužilicu. No svakim danom sve ih je manje.

Tužbalica je pjesma čistog bola, čiste tuge, sažete nesreće; u njoj se srce cijepa, zjapi svijet svojom prazninom; iz nje vije pusti glas iskopanja, u njoj se diže i izvija tragedija svom svojom visinom

i dubinom; u njoj gori nesreća (kao eksploziv), puca kućno šljeme, gase se domovi, gase se ljudi.

Tužbalica nije mrak, iako je bol. To je svjetlost iz crnih izvora, cvijet iz pogibije. U njoj, iz stiha u stih, huji prolaznost, i žena joj se, suzom koja je uhvatila cio svijet, suprotstavlja. Žena se obrazom, koji znači ukupnost moralnih vrijednosti, i smislom pogibije - opire prolaznosti, opire joj se nadom i beznađem kad se nema kud, kad se nema s kim; u tužbalici, na tom strašnom mjestu nestanka, žena spašava svijet, jer u njenoj riječi, koja sva sija nekom crnom svjetlošću, počinje da postoji. Tužbalica produžava svijet; na slomu života, na mjestu nestanka uzdiže se ženin bol kao neka katarzična svjetlost, kao ambis koji sija, kao neki prostor koji iz duša slušalaca kupi i odnosi bol i nesreću. „Divno ga tuži, pa mi je laknulo” - uvijek se čuje od prisutnih.

Da kod nas postoji i da je postojalo sistematsko skupljanje tužbalica, koje bi podrazumijevalo i praćenje tužilice na njenom stvaralačkom putu, pokazalo bi se da su prave tužilice izrazite stvaralačke individualnosti koje se ne uklapaju u okvire predstava o kolektivnom stvaranju narodne književnosti

PODRŠKA ČASNOM ŽIVOTU

Epska pjesma je događanje, opisivanje, a tužbalica je svijet iznutra, samo osjećanje, tkivo duše, vidljivost nevidljivoga, uhvaćenost neuhvatljivoga, bol kao zrak pušten u sve predjele života i nepostojanja, zrak duše o kojemu se drži svijet da ne kapne i ne prospe se, snovanje temelja za življenje, potres od kojega drhte ljudske podumijente, živi nož koji siječe same korijene, plač koji oplijevi dušu.

Otegnuti glas tužilice, bolna melodija tužbalice proteže se kroz cijelu našu istoriju kao njena tonska podloga, kao neko melodijsko platno na kojemu smo se stvarali i stvorili,

koje je postalo duhovna potka svakog pojedinca u crnogorskom društvenom i nacionalnom kolektivu. Tužbalica je i prokletstvo koje prožiže i sagorijeva sve ono neljudsko u nama i oko nas, sve ono što iznevjerava čovjeka i narod na teškom putu u slobodu. Ona je podrška časne smrti; u njoj je Čovjek, prije i poslije svega. KOPČA

Stih tužbalice (one koja je poezija, a samo je o njoj riječ) pun je, prirodan i slobodan, često sa pripjevom koji nije privjesak nego, najčešće, kontrapunkt stiha. Stih je ustaljen ali nije monoton; različiti povodi za bol i stepeni njegovog intenziteta daju mu raznolikost. Tužbalica nikad ne prelazi u sentimentalizam, ni onda kad se radi o slaboj pjesmi, što nije bez značaja. A bilo bi prirodno da tužbalica stalno bude na ivici te i takve opasnosti.

Od svih vrsta narodnog stvaralaštva tužbalica je imala i ima najviše veze sa modernom crnogorskom književnošću. Svaki od naših međuratnih stvaralaca na svoj način vezan je za ovu lirsku vrstu. To znači da je tužbalica najviše sadržala i sačuvala onih vrijednosti kontinuiteta, u izrazu, koje je razvila naša moderna literatura. Te vrijednosti nijesu folklornoga karaktera, jer u tom slučaju ne bi mogle biti veza sa budućnošću. (Kraj)

Crnogorke s đecom

Ilija Šobajić - Smrt Batrićeva

Crnogorke na groblju, kraj 19. stoljeća

Oglasi i obavještenja

Neđelja, 17. septembar 2023.

Dana 15. septembra 2023. u 71. godini preminuo je naš voljeni suprug, otac, đed i brat

MARJAN Mihalja PINTER

Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 16. septembra od 11 do 16 časova i 17. septembra od 11 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Gradskom groblju u Nikšiću.

Ožalošćeni: supruga LJILJANA, sinovi ŽELJKO, MIHALJ i OGNJEN, brat ANDRAŠ – BATO, sestre SLAVICA i VESNA, snahe SANJA , DANIELA i NADA, bratanična EVA – RUŽA, sestrići PREDRAG i MILAN, sestrična MIRJANA, unučad PETAR, ANJA i MIHAILO i ostala brojna rodbina

BELI

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju

SAŠA, IRENA, KRISTINA i LUKA ĐURIŠIĆ

Дана 16. септембра 2023. године преминула је

obavještenja

OBAVJEŠTENJE

ВИДОСАВА БУЛАЈИЋ рођ. РАДОЊИЋ

Саучешће примамо у градској капели Даниловград дана 17. септембра до 11 до 14 часова, када полазимо за село Фрутак, гдје ће се обавити сахрана у 15 часова.

Ожалошћени:

снахе ДЕСАНКА и СУЗАНА, братанић БРАНКО, братаничне АНА, ИВАНКА, БРАНКА, МИЛИЈАНА и ДИЈАНА, брат од стрица МОМИР

Тужним срцем јављамо да је дана 16. септембра 2023. године, послије тешке и краће болести, преминуо наш вољени РАНКО Јованов ТОМАНОВИЋ

Саучешће примамо у капели на Чепурцима 17. и 18. септембра од 10 до 14 часова. Сахрана ће се обавити 18. септембра у 15 часова на Новом гробљу Ћемовско поље.

Ожалошћени:

супруга СНЕЖАНА, кћерке КАТАРИНА и АНА, сестре РАДА и СЛАВИЦА, унучад САВА и УНА, пасторак ПАВЛЕ, тетке АНА, ДРАГИЦА и МАРУШКА, браћа од стричева ЗЕКО и ВУКОТА, сестра од стрица ГАРА и остала родбина ТОМАНОВИЋ и СТОЈОВИЋ

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

737

Посљедњи поздрав драгом брату, ујаку и шури

РАНКУ ТОМАНОВИЋУ

И онда кад живот стане, непресушна сестринска љубав наставља да живи. Знај, моју ћеш љубав осјећати током остатка мог живота, баш као што ја знам да твоја је љубав према мени од данас за цијелу вјечност.

Твоја СЛАВИЦА са породицом НЕМАЊОМ, ЈЕЛЕНОМ и ГОРАНОМ КАЛЕЗИЋ

preselila u vječnost u 94 godini naša draga

MILOSAVA Milivoja MINIĆ rođena ĐURĐEVAC

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom dana 17. septembra od 10 do 15 časova kada će se Cvijeće se ne prilaže.

Ožalošćeni: sinovi DOBRIVOJE – –NONA, šćeri NEVENKA i SENKA, sestra ANĐA, braća unučad, praunučad i ostala rodbina MINIĆ ĐURĐEVAC

Дана 16. септембра 2023. у 88. години, након краће болести, преминуо је наш драги

RALU

Hvala na svemu. Počivaj u miru.

ЧЕДОМИР Драгише НЕНЕЗИЋ

Саучешће примамо у капели под Требјесом у Никшићу, 17. септембра од 11 до 16 часова и 18. септембра од 11 до 15 часова, када ће се обавити сахрана на Новом гробљу под Требјесом. Цвијеће се не прилаже.

Ожалошћени:

супруга АНКА, кћерке СТАНИСЛАВКА, МИЛОРАТКА, БРАНКА, ВЕСНА и СЕНКА са породицама, брат МАРКО, синовци ЖЕЉКО и РАНКО, синовице СТАНКА, ЉИЉАНА, АНА, РАДМИЛА и РАТКА, снахе ДАНКА и ДИЈАНА, унучад, праунучад и остала бројна родбина ЗОРИЋ и НЕНЕЗИЋ

RAJKO, MILKA i MARUŠKA DAKIĆ

Sa tugom se opraštamo od naše drage

LUCIJE RISTIĆ

Ostali smo bez iskrenog prijatelja naše porodice. ZORAN, LJILJANA i MIRKO VLAHOVIĆ

Neđelja, 17. septembar 2023. Oglasi i

Posljednji pozdrav dragom kumu

Posljednji pozdrav dragom

Oglasi i obavještenja

Oproštaj i poštovanje

ZDRAVKO IVANOVIĆ

Za godine zajednički proživljene ŽANA KANKARAŠ

Opraštamo se od našeg

Godina dana prođe od smrti naše voljene ANE RATKOVIĆ

Ane moja, Anči naša fališ. Hvala ti za sve. Uvijek ćeš biti u našim Čuvaćemo te od zaborava

SJEĆANJE

ZDRAVKO Nastov IVANOVIĆ

Dobri, nježni i omiljeni brat, stric i ujak. Nedostajaće nam topli susreti i iskreni bratski

Nama će ostati divna sjećanja, a on neka počiva u miru.

ANA Stankova RATKOVIĆ 5. 7. 1939 – 17. 9. 2022.

Ostala si nam u trajnom sjećanju kao najljepši primjer ljudske topline, podrške i pažnje.

Posljednji pozdrav našoj dragoj

LUCIJI RISTIĆ

Neka Tvoja plemenita duša počiva u miru.

GORDANA, RADOSAV i RANKA TMUŠIĆ

Najdražoj tetki

LUCIJA RISTIĆ

Posljednje zbogom i veliko hvala našoj dragoj sestri

Porodica MILJA Jagoševa IVANOVIĆ

Oproštaj i poštovanje

ZDRAVKO IVANOVIĆ

Za godine zajednički proživljene ŽANA KANKARAŠ

MILO - ZEKO PEJOVIĆ

Hvala ti za svu bratsku ljubav i pažnju. Brat MILORAD, sinovac STEVAN, sinovična JOVANA

Četiri godine su od smrti naše majke i

VOJISLAVE

Dani prolaze, a nijedan bez sjećanja na tebe. Nedostaješ nam vodiljo naša. Beskrajno zahvalni, vole te i u srcu dovijeka čuvaju

NADI BATRIĆEVIĆ

Još jedan tužni rastanak. Boli, jako boli

без вас. Заувијек у нашим мислима и срцима.

SVETO, MIRA, PEĐA i BILJA sa porodicama

– MIKE MITROVIĆ

Neđelja, 17. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Danas se navršava 40 dana od prerane smrti našeg voljenog

VESELIN POPOVIĆ

Četrdeset je dana od našeg rastanka sa tobom, dana bola i tuge. Našim sjećanjem na srećne zajedničke trenutke, čuvaćemo te od zaborava.

VESELINA VESKA POPOVIĆA

Četrdeset je dana od smrti

LUCIJI RISTIĆ

vječna slava. SLAVOLJUB RISTIĆ sa

VESKA POPOVIĆA

Tvoja plemenitost, dobrota, častan i dostojanstven život zauvijek će ostati u našem sjećanju.

Stric SLOBODAN POPOVIĆ sa porodicom

Dvije godine prođe od kada nisi sa nama

MILKA

Četrdeset je dana od kada nas ne miluje tvoj blagi pogled i ne

kćerke SLAVICA i VERICA sa porodicama

Četrdeset je dana od kad nas je napustila naša draga majka, MILKA Kostadina ĐURKOVIĆ Nedostaješ svakog trena. Fali nam tvoja ljubav i brižnost. Počivaj

Minuti, sati, dani prolaze u nevjerici, ali nažalost, stvarnost je da nisi više sa nama. Sa ponosom koračamo dalje kroz život, nas ti učio.

Ljubavi i sjećanja ima bezbroj, uspomena još više, a zaborava nikad. Porodica će u 10 časova posjetiti njegovu vječnu kuću u Bobiji.

MILO - ZEKO PEJOVIĆ

Tvoju plemenitu dušu čuvaćemo u našim srcima.

NAŠIM RODITELJIMA

našeg oca od smrti naše majke

TOJA MARTE

Četrdeset je dana od smrti naše drage majke, svekrve, babe i pra-

MILKE ĐURKOVIĆ

Vrijeme prolazi, ne liječi tugu, ne briše osjećaje ni uspomene. Živjećeš uv jek u našim srcima.

MILANKA

Riječi je malo, a bola mnogo. Vrijeme nije umanjilo tugu i prazninu zbog tvog odlaska. Zauvijek ćemo te voljeti i čuvati od za-

Brat GAGA USKOKOVIĆ sa porodicom

Hvala vam za ljubav, pažnju i brižnost nesebično pružali. voljeli i učili časnom životu. Vaše plemenite duše neka počivaju u miru.

Vaša đeca VESKO, MIJO, NADA, ZAGE i MIRA sa

Dvije godine od smrti našeg voljenog supruga i oca

MILA – ZEKA PEJOVIĆA

Uvijek ćeš biti u našim srcima, Jer tu si živ i nikad nećeš umrijeti. RUŽICA, VESNA i MILAN

2023. navršava se tri godine od smrti našeg voljenog oca

DEJANA P. VUJANOVIĆA

S ljubavlju čuvamo uspomenu na tebe.

MILANKA

Postoji nešto što nikada umrijeti neće, a to su uspomene na tebe. Nedostaješ... Počivaj u miru Božijem.

MILANKA

ljena naša.

Neka te u tišini vječnog mira prati ljuTamo gdje si otišla ne dopiru riječi, ali dopiru misli, dopire ljubav koju smrt ne može ugasiti.

Oglasi i obavještenja

Deset je godina od odlaska majke i bake

MILANKA

Ne vidimo tvoj osmijeh, ne čutu i da paziš na nas. Nedostaješ...

SPALE, KAĆA i ZOJA

JELENE RADOVIĆ

rođene RADONJIĆ

Uvijek u našim mislima i srcima.

Šćerka LJUBINKA, unuk MARKO i unuke VESNA, VIOLETA i MARINA

MILANKA

Tebe čuvam u duši jer srce će jednog dana prestati da kuca, a duša je vječna

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

ĐORĐIJE VUJOVIĆ

Tuga se ne mjeri vremenom ni riječima. Ponos i sjećanje na tebe a ljubav vječna

Tvoja ćerka SLAVKA sa porodicom

ĐOKA

Tvoj odlazak ostavio je vječnu Bio si čovjek plemenite duše i

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Ćerka ĐINA sa porodicom

701

Navršava se godina dana od smrti mog voljenog oca

ĐORĐIJA VUJOVIĆA

Neka tvoja duša počiva u miru, vječno te ču-

Sin MIŠO sa porodicom

ĐORĐIJE

– ĐOKA VUJOVIĆ

tvoje postojanje bila je naša snaga i toplina, a tvoje ime naš ponos.

Hvala ti za pažnju, zaštitu i ljubav koju si nam pružao život.

Nedostaješ nam, vječno ćemo te čuvati od zaborava.

ĐOKI VUJOVIĆU

Ponosna sam što sam te imala.

Tužna i ranjena od kad

Tvoja ćerka MIRA sa porodicom

Godina dana je od kako nije sa nama voljeni otac i đed ĐORĐIJE – ĐOKA VUJOVIĆ

Čuvamo te od zaborava.

Ćerka SVETLANA, unuka MILKA, unuci MILAN VUKOTIĆ

ĐORĐIJE VUJOVIĆA

svaki dan je teže u mojim mislima i srcu i sjećanje na tebe. Vrijeme prolazi, ali bol i tuga trajaće dok sam živa.

Ćerka MIKA, zet DRAGO, unučad GORAN, BOJAN i SNEŽANA sa porodicama

Godina je dana od smrti voljenog oca, svekra, đeda i prađeda

ĐOKI VUJOVIĆU

Nedostaje nam tvoj dragi lik, tvoja dobrota i ljubav koju si nam nesebično pružao. Počivaj u miru carstva nebeskog koji si zaslužio živeći časno i dostojanstveno, a mi ćemo te čuvati od zaborava.

Ćerka RADMILA –

Našem voljenom ĐOKI

S tugom koju vrijeme ne liječi ostaješ u našim srcima voljen, poštovan i nezaboravljen. Bio si nam oslonac i sigurnost. Ponosno ćemo čuvati uspomenu na tebe i bićemo ti vječno zahvalni.

Dragi đede

MARKO

Previše je tuge a premalo riječi da ti kažemo koliko smo te voljeli i koliko nam nedostaješ. Uvijek ćeš biti dio našeg srca onako kako smo mi bili najveći dio tvoga.

Unučad JOVANA, NIKOLA, LUKA i ENA

U neđelju godine navršava se 40 dana kako nije sa nama naš

MARKO Jovanov MARKOVIĆ

sa kojima od tada živimo, čvrsto koračajući

Beskrajno smo ponosni što smo te kao takvog imali pored sebe.

Neka te naša ljubav jača od vremena i zaborava prati u tišini vječnog

Dragi oče

Neđelja, 17. septembar 2023. Oglasi i obavještenja

Dana 17. septembra navršava se 40 dana od smrti naše

MIRJANE – MILE KOTRI rođene STANIĆ

Porodica će obići njenu vječnu kuću na radskom groblju Čepurci u 10 časova.

Godina dana od smrti našeg dragog i dobrog

VESELIN Savov ŽARKOVIĆ

Kako prihvatiti bolnu istinu da te više nećemo vidjeti i čuti tvoj dragi glas. Bio si naša sreća, naš ponos, naša snaga, a sada vječita rana i neprebol. S tobom je čitav svijet bio naš. Hvala ti za svu tvoju ljubav, brigu i pažnju koju si nam nesebično pružao. Mnogo nam nedostaješ i nedostajaćeš do kraja naših života. Počivaj u miru pored tvojih roditelja i sestara.

Tužna godina prođe da nije sa nam naša voljena majka, baba i tašta

ANA RATKOVIĆ

Ruškice moja, oduvijek sam znala da će mi biti teško bez tebe, ali ovo je više od toga. Toplina tvoje duše i dobrota tvoga srca mnogo nam dostaje. Ostaćeš uzvišena kao IKONA.

Tužna bez tebe u srcu i mislima uvijek sa tobom

Tvoja ćerka VANJA sa porodicom

Šest godina od kada nije sa nama

ČEDOMIR – ČEDO JABLAN

Ne prođe ni U sjećanjima puni ljubavi ostaćeš zauvijek sa nama.

Godina dana je prošla od smrti voljenog supruga i oca

DUŠANA Rada ĐOKOVIĆA

Ostale smo bez tvoje nenadoknadive ljubavi koju si nam pružao. Nema dana da te ne spomenemo i ne pomislimo na tebe. U mislima te čuvamo od Supruga MARA, kćerka ZVEZDANA sa porodicom

Navršava se godinu dana od smrti moga đeda

DUŠANA Rada ĐOKOVIĆA

Iako si fizički otišao tvoj duh ostaje živ u svim pričama, uspomenama i lekcijama koje si mi dao. Hvala ti na svakoj usađenoj osobini. Zauvijek ćeš ostati moj najbolji prijatelj i učitelj. Volim te i čuvam od zaborava.

Tvoja unuka DUŠANKA

Dvije godine je od smrti našeg

PREDRAGA – PEĐE VULOVIĆA

Ne prođe dan da te ne pomenemo.

Tvoji: RADMILA, MILJAN, DRAGANA, DANIJELA i ĐORĐE

Sjećanje na moje drage roditelje i brata

DUŠAN Vidakov MILKA Dušanova KANBAN KANBAN 18.3.1919-18.9.1978. 24.7.1936-27.11.2020.

DRAGAN Dušanov KANBAN 16.11.1959-6.8.2021.

ali tugu ne odnosi. Počivajte u miru među anđelima, a mi ćemo vas čuvati od zaborava

Šćer i sestra LJILJANA sa porodicom

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424150, 067/473-367

1

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoje Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2 , 750e.

2

OTČEPLJENJE kanalizacije i svih vodovodnih cijevi, popravka i zamjena instalacija. Non-stop. Begović Tel. 067/579-709, 069/269-550

4

Potrebna žena za čuvanje djeteta od 3 godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna. Tel. 067/449-292 5

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

USKORO

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me moći ćete da naručite knjige uz dostavu