Dnevni list Pobjeda 01.10.2023.

НЕЂЕЉОМ

DPS i SD poručuju da nema uslova za popis stanovništva i apeluju da se taj proces odgodi

Eraković: Cilj da Crna Gora

postane treća država

jednog naroda na Balkanu

Ukoliko dio popisnih komisija ne budu i predstavnici opozicije, te ako ne bude postojala kopija popisnice, po uzoru na 2011. godinu, postoji realna sumnja da rezultati popisa mogu biti nevjerodostojni – istakao je Nikola Zirojević, dok Milan Knežević ocjenjuje da bi odgađanje popisa bilo manifestacija nemoći države, te da nema ništa protiv da opozicija bude u popisnim komisijama

Advokat Čedomir Stojković kaže da je Radoičić za predsjednika Srbije isto što Prigožin za Putina

Vučić kopira Donbas i primjenjuje ga na Kosovu

Reakcija zapošljenih sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na novi pokušaj diskreditacije ove visokoškolske institucije

Od Bratić do Kosovića

ista meta, isto odstojanje

Sa FCJK upozoravaju da je riječ o medijskom spinu i da ne postoji zakonska prepreka za profesore FCJK da se biraju u nastavna zvanja izvan Crne Gore, kad je već aktuelnim zakonom propisano da se u zvanja ne mogu birati na matičnoj ustanovi

Na kraju avgusta ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je gotovo četiri milijarde eura

Stambeni krediti dostigli gotovo pola milijarde

Najnoviji podaci CBCG pokazuju da u strukturi kredita fizičkih lica preovladavaju namjenski krediti, koji iznose milijardu eura i predstavljaju 60,11 odsto, zatim slijede gotovinski nenamjenski krediti koji iznose 539,1 milion eura i čine 32,26 odsto i hipotekarni krediti u iznosu od 106,7 miliona eura koji čine 6,38 odsto. U okviru namjenskih kredita, dominantni su stambeni krediti koji iznose 493,5 miliona eura (49,12 odsto)

je za nove nagrade

STR. 10. i 11.

Vučić je omogućio da se svi infrastrukturni poslovi na jugu zemlje dobijaju preko firmi Milana Radoičića uz ogromne marže. Na taj način Vučić je Radoičiću omogućio finansiranje svih njegovih političkih, paramilitarnih i obavještajnih aktivnosti po ruskom receptu - baš onako kao što je Vladimir Putin preko javnih nabavki finansirao Prigožina i njegove Vagner operacije. Za razliku od Prigožina Radoičić brojne firme nije otvarao na svoje ime ali su pod njegovom kontrolom-kaže Stojković

TEMA: Crnogorska umjetnost u međunarodnom kontekstu i uticaj globalnih trendova na lokalne umjetnike

Prvo kod kuće

vratiti dostojanstvo profesiji, pa onda gledati u svijet

STANIĆ: Tapšanje po ramenu i „izbacivanje“ velikog broja umjetnika sa akademija i njihovo zaključavanje po ateljeima nije način, a i obesmišljava ovaj posao

VUJOŠEVIĆ: Kultura nije u fokusu naših političkih elita i evidentno je da o njoj nemaju ni osnovna znanja

IVANOVIĆ: Najveći izazov sa kojim se suočavaju umjetnici u Crnoj Gori je nedostatak osnovnih preduslova da se uopšte bave umjetnošću

1. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20777 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

Građani u pojedinim opštinama organizovali skupove podrške Srbima koji su stradali prilikom napada na kosovsku policiju

Popović: Sve podsjeća na devedesete

U Crnoj Gori je na sceni „speci čna vrsta klerofašizma“. Interesantno je, i to je zaista fenomen za jedno multidisciplinarno proučavanje, da jedna mala nacija tako dugo istrajava i obnavlja taj svoj agresivni imperijalni nacionalizam koji je, moram reći, u ideološkom smislu danas opakiji, zloćudniji, retrogradniji nego onaj početkom 90-ih – kaže Popović

PODGORICA – Ono što se dešava u Crnoj Gori podsjeća na početak 90-ih, kad su otkopavali razne jame po Hrvatskoj i Hercegovini i kad su popovi išli da prekađuju. Riječ je o jednoj istoj ideologiji koja je donijela mnogo zla od raspada bivše Jugoslavije – ocijenio je za Pobjedu

publicista Milorad Popović, komentarišući skupove podrške u pojedinim crnogorskim gradovimma Srbima koji su

stradali prilikom napada na kosovsku policiju.

Građani su sinoć u Nikšiću, a prije dva dana u Podgorici, palili svijeće za trojicu Srba koji su prilikom napada na policiju stradali u mjestu Banjska. U tom napadu ubijen je jedan policajac. Popović kaže da je u Crnoj Gori na sceni „specifična vr-

- Interesantno je, i to je zaista fenomen za jedno multidisciplinarno proučavanje, da jedna mala nacija tako dugo istrajava i obnavlja taj

Milorad Popović

DPS i SD poručuju da nema uslova za popisivanje

svoj agresivni imperijalni nacionalizam koji je, moram reći, u ideološkom smislu danas opakiji, zloćudniji, retrogradniji nego onaj početkom 90-ih. Jer, početkom 90-ih imali ste neki hibrid unitarističko-komunističko-četnički, a ovdje imate specifičnu vrstu klerofašizma koji ne izvire iz četničke ideologije Draže Mihailovića nego Dimitrija Ljotića, oca Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića – kazao je Popović, dodajući da se danas pokušava ponovo Crna Gora uvući, i u velikoj mjeri je već uvučena, u to staro kolo. Popović je istakao da je na duhovnom, prosvjetnom, kulturnom i civilizacijskom planu ovo „još zloćudnije nego početak 90-ih“.

- Crna Gora više liči na evropski Iran nego na bilo koju evropsku zemlju, gdje postoji dvovlašće i klerikalni lideri donose odluke o svemu. U Evropi ne postoji nijedan glavni grad u kome postoje dvije gimnazije, jedna sekularna, a druga vjerska. Bojim se da će se ovo u Crnoj Gori izvrnuti u neku unutrašnju katastrofu – rekao je Popović. Kazao je da „na jedan brutalan komesarski način uklanjaju sve što nije podobno njihovoj nacionalnoj ideologiji“.

- Oni su sve crnogorske kulturno-istorijske sakralne objekte prepisali Srbiji, pa čak i pravoslavna groblja u Crnoj Gori i zauzeli Univerzitet Crne Gore, sve kulturne i obrazovne ustanove... Gotovo sve što je bilo napredno i proevropsko u Crnoj Gori, i umjetnički relevantno, to su skrajnuli, demonizovali i uništili – dodao je Popović. I. K.

DPS poručio Bečićevoj partiji

Demokrate se dokazale kao anti-NATO propagatori i sluge velikosrpske ideologije

PODGORICA – Glasanjem da se Dan oslobođenja Pljevalja od fašističke okupacije ne slavi više kao Dan opštine i da građani ove multietničke i multivjerske sredine treba da obilježavaju pravoslavni praznik Sv. Petku, kao Dan Pljevalja, Bečićeve Demokrate su pokazale svoje pravo lice. Ogolili su činjenicu da njima borba protiv fašističkog terora, koja je omogućila stvaranje savremenog svijeta, nije temeljna vrijednost – saopštio je Medijski centar DPS-a.

Navode da su Demokrate pokazale da su spremne da naruše vjerski i etnički sklad, da bi služile velikosrpskoj ideologiji, „trčeći u isto vrijeme da ispune zahtjeve Demokrat-

Eraković: Cilj popisa treća država jednog

PODGORICA – Ne postoje uslovi za validan popis stanovništva, ali to nije bitno onima na vlasti. Cilj ovog popisa nije statistika nego politička agenda u kojoj Crna Gora mora da prestane da postoji kao građanska i mora da postane država naroda, treća država jednog naroda na Balkanu – kazao je za Pobjedu Jevto Eraković, potpredsjednik DPS-a, poručujući da bi popis trebalo odgoditi. Nikola Zirojević iz SD-a, takođe, kaže da bi popis trebalo odgoditi zbog nestabilne političke situacije i nepostojanja konsenzusa vlasti i opozicije, ali i upozorava da vlada, koja skoro godinu nije u stanju da omogući održavanje izbora u opštini koja ima manje od 1.800 upisanih birača, nema legitimitet i nije sposobna da omogući adekvatno i kvalitetno sprovođenje popisa stanovništva.

Vlada u tehničkom mandatu planira da se održi popis stanovništva, domaćinstava i stanova od 1. do 15. novembra. Bez obzira na brojna upozorenja stručne javnosti da ne postoje pretpostavke da se održi popis u čiji rezultat ne bi bilo sumnje, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović kazao je prije nekoliko dana da neće biti odgađanja popisa i pozvao da se od toga „ne pravi bauk“. I iz Uprave za statistiku stigla je poruka – „trenutno nema zakonskih mogućnosti da se odgodi popis stanovništva“.

POTPIS NA IZDAJU

skog fronta i njihovih nalogodavaca“.

- Zato ne čudi da Demokrate ćute i sakrivaju se, kad njihov funkcioner i odbornički kandidat te partije na lokalnim izborima u Šavniku Milenko Božović huška na rat u susjednoj državi i stavlja sebe na raspolaganje ,,srpskoj vojsci“ u ,,odbrani Kosova“. Nema reakcije centrale stranke na opasne nacionalističke ispade njenog funkcionera. Demokrate ćute, i po običaju, čekaju da prođe… - navedeno je u saopštenju. Stranka koja, kako kažu u DPS-u, sebe lažno predstavlja kao zastupnika progresivnih, cilvilizacijskih ideja, mnogo puta je pokazala da je puki sljedbenik Andrije Mandića i politike Demokratskog fronta.

- Iako se često lažno predstav-

ljaju kao zastupnici zapadnih vrijednosti, Demokrate javnost pamti kao protivnike učlanjenja Crne Gore u NATO. Podsjećamo da je još 2014. godine lider Demokrata Aleksa Bečić jasno saopštio da bi na eventualnom referendumu o pristupu Crne Gore u NATO savez glasao protiv. Njegov predsjednik Opštinskog odbora Herceg Novi ujedno i predsjednik te opštine, 2017. godine izričito je poručio da je ,,bio protiv NATO i da će biti protiv NATO“naglašeno je u saopštenju. Glasanje u Pljevljima, pokazalo je, kažu u DPS-u, ko su i šta su Demokrate.

- Svaki njihov pokušaj da relativizuju svoje sluganstvo velikosrpskoj nacionalističkoj ideologiji, nakon ovog glasanja, teško će proći – dodaje se u saopštenju. R. P.

Komentarišući izjavu Abazovića da neće biti odgađanja popisa, što je tražio DPS, Eraković je kazao da ako u novembru bude popisa, to će biti, kako je istakao, potpis na izdaju građanske, multietničke, samostalne Crne Gore.

- Bude li ga neće to biti popis, nego, kako je neko već rekao, potpis. Na izdaju građanske, multietničke, samostalne Crne Gore. Na sve ono što joj je urađeno uoči i nakon 30. avgusta 2020. Potpis kojim bi potvrdili da su ispunili zadatke koje su dobili od mentora u zamjenu za priliku da ,,uzjašu“ vlast po dubini i širini. Zato se odlazećem žuri da to bude baš njegov potpis, baš njegov „popis“ – rekao je Eraković.

Još jednom je pozvao na odgađanje popisa.

- Tražimo odgađanje jer apsolutno ne postoje uslovi za validan popis. Ne postoji država kojoj domaća i međunarodna javnost vjeruje da može da ga-

Ukoliko, kao što je to trenutno slučaj, dio popisnih komisija ne budu i predstavnici opozicije, te ako ne bude postojala kopija popisnice, po uzoru na 2011. godinu, postoji realna sumnja da, osim netransparentnosti, rezultati popisa mogu biti nevjerodostojni –istakao je Nikola Zirojević

rantuje regularan popis. Dakle, validnog popisa u novembru neće biti – istakao je Eraković.

Komentarišući održavanje popisa u nestabilnoj političkoj situaciji i kada, između ostalog, izbori u Šavniku nijesu završeni, Eraković je ponovio da nije moguće da popis 2023. godine bude regularan i validan. - Jedan od razloga navodite u pitanju. I svakako nije jedini. No, onima koji su na vlasti validnost popisa nije ni bitna. Bitno im je, isključivo i samo, ispunjavanje „njihove“ političke agende – istakao je Eraković.

Na pitanje kako će se situacija u Budvi i Andrijevici odraziti na popis, s obzirom na to da su predsjednici opština na čelu popisnih komisija, Eraković je istakao da je to pitanje za one koji „ne vide“ probleme. - Mi ne znamo ni granice nekih opština. Poseban paradoks ovakvog „popisnog“ procesa jeste da su predsjednici popisnih komisija predsjednici opština. Tako je predsjednik popisne komisije u Budvi u Istražnom zatvoru i u ovoj zemlji čuda ne bi me začudilo da dobije mogućnost da iz Spuža rukovodi popisnim procesom u Budvi. Predsjednik popisne komisije u Andrijevici nema ni legitimitet, niti je legalno na poziciji jer nema većinu u lokalnom parlamentu, pa ga štite kriminalne strukture. Slične neregularne situacija su u Zeti, Kotoru, a tek će se zakomplikovati konstituisanjem 44. vlade. Dakle, gotovo je nepregledan niz razloga

zbog kojih Vladinog popisa u novembru ne može da bude –istakao je Eraković. Komentarišući to što nema međunarodnog monitoringa, ali ni opozicije u popisnim komisijama, Eraković je kazao da to što je veliki dio javnosti isključen iz procesa mora biti alarm i u zemlji i van nje da se prema popisu odrede kao neregularnom. - Na tome ćemo insistirati. Minimalno, potreban je monitoring i praćenje procesa od međunarodnih organizacija koje su nadležne za to (Evropska komisija i EUROSTAT). Nakon toga, učešće naših stručnjaka koji bi nagledali procese prikupljanja i unošenja podataka. Sve

Jevto Eraković

ILUSTRACIJA

popisivanje stanovništva i apeluju da se taj proces odgodi

popisa da Crna Gora postane jednog naroda na Balkanu

gradilo i rukovodstvo Opštine Nikšić, dodjeljujući mu Nagradu ,,18. septembar“, možda bi najbolje rješenje bilo da Šanta Panta bude predsjednik popisne komisije Opštine Andrijevica. Možda tokom čitanja djeluje smiješno, ali situacija u Budvi i Andrijevici zapravo pokazuje poraz institucija i sveukupan poraz našeg društva –kazao je Zirojević.

Na pitanje očekuje li da predstavnici opozicije, ipak, budu pozvani u popisne komisije, Zirojević je istakao da je to jedan od njihovih zahtjeva.

Knežević: Odgađanje popisa bilo bi manifestacija nemoći države, nemam ništa protiv da opozicija bude u popisnim komisijama

ovo nije nikakva novost za Crnu Goru. Svi ovi uslovi su bili ispunjeni tokom popisa 2011. godine i insistiramo na istim pravilima i danas – rekao je Eraković. Prema njegovim riječima, kampanja za popis prosrpskih organizacija, još jedan je dokaz da cilj nije satistika nego politička agenda u kojoj Crna Gora mora da prestane da postoji kao građanska i mora da postane država naroda, treća država jednog naroda na Balkanu. - U ostvarenje tog cilja uloženo je mnogo novca. Vođene su mnoge „bitke“. Autori plana vjeruju da su posao završili. Jesu li, zavisiće od građana Crne Gore. Zavisiće i od nas iz opozicije. Pozivam i one koji vjeruju da će činiti većinu ali im politički i lični moral još nešto znače da budu dio odbrane Ustava i građanske Crne Gore – poručio je Eraković.

Socijaldemokrate, takođe, pozivaju da se popis odgodi, i to iz više razloga. Nikola Zirojević, portparol i poslanik SD-a, kazao je za Pobjedu da je jedan

od tih razloga svakako i prilično nestabilna politička situacija u državi - činjenica da, iako se možda očekivalo drugačije, nijesmo ni blizu formiranja nove vlade i činjenica da aktuelna vlada, koja već duže od godinu funkcioniše bez legitimiteta u parlamentu, ne može organizovati popis.

- Iako je za održavanje popisa neophodno usvajanje zakona većinom od 41 poslanika u parlamentu, ovo pitanje je, i 2003. i 2011, bilo predmet opšteg konsenzusa između partija vlasti i opozicije. Kako to ovog puta nije slučaj, te kako se aktuelna vlast ponaša kao da samo oni postoje i žive u Crnoj Gori, održavanje popisa, kao i pitanje priznavanja rezultata tog popisa, ozbiljno je dovedeno u pitanje – istakao je Zirojević.

PRIMJER NESPOSOBNOSTI

Komentarišući najavu popisa, iako nemamo završene izbore u Šavniku, Zirojević je rekao da SD smatra da vlada koja skoro

godinu nije u stanju da omogući održavanje izbora u opštini koja ima manje od 1.800 upisanih birača, apsolutno nema legitimitet i nije sposobna da omogući adekvatno i kvalitetno sprovođenje popisa stanovništva.

- Primjer izbora u Šavniku je primjer krajnje nesposobnosti, ali, rekao bih, i krajnje loše namjere aktuelne vlasti, da obesmisli izborni proces u Crnoj Gori i demonstrira nesposobnost države da se izbori sa ovim banalnim problemom. Jasno je da bi popis koji bi organizovala takva vlada bio prilično upitan sa svih aspekata, a svakako i sa aspekta vjerodostojnosti rezultata koje bi dao – istakao je Zirojević. Osvrćući se na političku situaciju u Budvi, gdje je predsjednik te opštine Milo Božović u pritvoru, Zirojević je istakao da ga ne bi iznenadilo da popisna komisija te opštine zasijeda u prostorijama zatvora.

- S obzirom na to da je Crna Gora zemlja čuda, te da već nekoliko mjeseci imamo situaciju da predsjednik Opštine Budva u zatvorskim prostorijama potpisuje plate zaposlenima, što je, vjerujem, presedan i za jednu Kolumbiju ili Venecuelu, ne bi me iznenadilo da popisna komisija Opštine Budva zasijeda u prostorijama zatvora, te da popisni materijali budu tamo skladišteni – kazao je Zirojević.

Što se Andrijevice tiče, Zirojević je podsjetio da tamo imamo jednu nevjerovatno situaciju da se odbornicima već nekoliko puta onemogućava da se izjasne o pitanju smjene predsjednika Opštine.

- Ali, s druge strane, taj termin i prostorije uredno su rezervisani za nikšićkog umjetnika u pokušaju, koji je više djece rasplakao nego nasmijao, tzv. Šantu Pantu. Imajući u vidu činjenicu da ga je za lojalnost ideji na-

- Imajući u vidu praksu iz 2003. i 2011. godine, kada je jedan od uslova tadašnje opozicije, kako ne bi bojkotovali popis, bilo, između ostalog, učešće opozicije u popisnim komisijama, smatramo da je to jedino realno i logično rješenje i ovog puta. Da li će biti tako pitanje je koje treba postaviti partijama aktuelne vlasti – kazao je Zirojević. Smatra da je javnost do sada dobila veoma malo informacija o popisu, imajući u vidu da se on održava za mjesec.

- Kao što je popis netransparentan kada govorimo o odnosu prema široj javnosti, on je netransparentan i prema političkoj javnosti, tj. prema predstavnicima opozicije koji, sviđalo se to nekome ili ne, predstavljaju zavidan broj građanki i građana Crne Gore. Ukoliko, kao što je to trenutno slučaj, dio popisnih komisija ne budu i predstavnici opozicije, te ako ne bude postojala kopija popisnice, po uzoru na 2011. godinu, postoji realna sumnja da, osim netransparentnosti, rezultati popisa mogu biti nevjerodostojni – istakao je Zirojević. Na pitanje može li doći do bojkota popisa, istakao je da je to do sada rijetko pominjana opcija, te da bi to bilo „neko krajnje rješenje ukoliko bismo došli do apsolutno bezizlazne situacije“. - Moramo da budemo svjesni da je popis stanovništva mnogo više od tri pitanja koja se najčešće, ili čak i jedino pominju u javnosti, a koja se odnose na nacionalnost, vjeroispovijest i jezik. Podsjetiću da smo upravo mi predložili da, po uzoru na dio zemalja EU, ova pitanja uopšte ne budu zastupljena na popisu, imajući u vidu prilično nezavidnu i tenzičnu društveno-političku situaciju u Crnoj Gori koja prijeti da popis stanovništva pretvori u politički ring. Tako da, zbog svih onih veoma važnih informacija koje dobijamo kao rezultat popisa, svakako bi bilo mnogo bolje za Crnu Goru da se popis održi i da njegovi rezultati budu vjerodostojni i priznati od svih –

- Odgađati popis već treću godinu u odnosu na zakonsku regulativu i obavezu koja je trebalo da se realizuje još za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića predstavljalo bi jasnu manifestaciju nemoći države i nesposobnosti da jednu, čisto statističku, kategoriju zaokružimo kao sve države u regionu i Evropi – poručio je Milan Knežević, predsjednik DNP i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

Knežević je rekao da „posebno iritira“ činjenica što sada pozivaju na odgađanje popisa upravo oni, kako je istakao, „koji su prethodna dva popisa iskoristili i za političku promociju i za identitetski, vjerski i svaki drugi inžinjering, zloupotrebljavajući službeni položaj i institucije, i želeći na silu da stvore virtuelnu realnost u državi“.

Knežević smatra da nema smetnji u opštinama za održavanje popisa.

- To što u ovom trenutku nemamo predsjednika Opštine Andrijevica, a predsjednika Opštine Budva imamo, ali u Istražnom zatvoru, ne bi trebalo da ugrozi održavanje popisa u tim opštinama, iz prostog razloga što tamo postoje popisne komisije i jasna regulativa na koji način će se sprovoditi popis kao što je to slučaj i u ostalim opštinama – kazao je Knežević.

Što se tiče zahtjeva opozicije da se i njihovi predstavnici nađu u popisnim komisijama, Knežević je rekao da, što se njega lično tiče, nema ništa protiv toga. - Nijesam adresa za takav njihov zahtjev i to bi trebalo da dogovore sa odgovornima u institucijama koje su zadužene za realizaciju popisa, ali što se mene lično tiče, spreman sam da to prihvatim i da se oni nađu u jednom dijelu tzv. kontrolnog procesa – dodao je Knežević.

poručio je Zirojević.

OČEKIVANO

žević je rekao da, što se njega vore sa odgovornima u institušto se mene lično tiče, dijelu tzv. konKnežević.

Komentarišući kampanju koju vode prosrpske stranke i organizacije, Zirojević je kazao da je ona, nažalost, u potpunosti očekivana.

- Vjerujem da je ovo što smo imali priliku da vidimo tek početak, zagrijavanje. Kako vrijeme bude odmicalo, a popis se primicao, vjerujem da će ta kampanja biti sve žešća i da će se, kako prosrpske organizacije, tako i političke partije iste orijentacije, ali i centri moći iz Beograda, uključujući i SPC, uključiti u kampanju za popis koja će, vjerujem, iz dana u dan biti sve agresivnija – dodao je Zirojević.

Vršilac dužnosti predsjednika

DPS-a Danijel Živković imao

je u petak sastanak sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem, nakon kojeg je saopšteno da je Damjanović istakao da prihvata prigovor da Vlada može Uredbom odgoditi popis, ali da to neće biti njegov prijedlog koji će biti upućen Vladi.

- Damjanović je istakao da je razumio određeni broj prigovora DPS-a, te izrazio spremnost da razgovori budu nastavljeni u narednom periodu - navedeno je u saopštenju.

Živković je na sastanku istakao da smatra kako aktuelni ambijent nije adekvatan za održavanje popisa, te naveo jasno očekivanje DPS-a da popis bude odgođen dok se ne stvore pune pretpostavke za održavanje i kontrolu procesa popisa. I. KOPRIVICA

ISPUNJAVANJE POLITIČKE AGENDE: Vlast hoće po svaku cijenu popis stanovništva 1. novembra

Nikola Zirojević

Milan Knežević

I. MANDIĆ

M. BABOVIĆ

Na

Osnovana Crnogorska evropska partija

roba na pazaru

mnogo snažnije i jasnije boriti – piše u Manifestu. Dodaje se i da se Crnogorska evropska partija konstituiše kako bi se adekvatno štitili i potvrđivali jezički, kulturni i religijski crnogorski nacionalni identitet. Partija će se zalagati za zaštitu i afirmaciju nacionalnog identiteta i prava manje brojnih naroda, te boriti za ponovnu afirmaciju građanske, višenacionalne i viševjerske strukture crnogorskog društva, zasnovanog na principima jednakosti i evropskim demokratskim strandardima.

PODGORICA – Na sjednici Inicijativnog odbora novoosnovane Crnogorske evropske partije, koji je održan juče u Podgorici, usvojen je Manifest za program stranke, izabrane radne grupe za izradu statuta i programa i donijeta odluka da se osnivački kongres partije održi 25. novembra ove godine.

- Odluka da osnujemo Crnogorsku evropsku partiju je prije svega naša moralna, državotvorno-nacionalna, građanska i emancipatorska obaveza. To je misija koju moramo izvršiti u današnjim delikatnim i tur-

bulentnim odnosima u našem društvu. Potenciramo da je to naša rodoljubiva dužnost, sa plemenitim ciljem da pokušamo, organizovano i politički, u skladu sa postulatima međunarodnog prava, Ustava Crne Gore i domaćeg zakonodavstva, zaustaviti nepovoljan i negativan proces urušavanja društvenih i državnih temelja, prije svega vrijednosti Crne Gore kao sekularne države. Crnogorsku evropsku partiju formiramo sa ciljem kako bi organizovanim demokratskim političkim djelovanjem doprinijeli da bi se bolje i uspješnije zaštitila i učvrstila nezavisnost države Crne Gore

Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović na sastanku Socijalističke internacionale

Potpuna stagnacija

Crne Gore u reformama za evropske integracije

PODGORICA – Crna Gora je u protekle tri godine dovedena do stanja političke i institucionalne krize i potpune stagnacije u reformama za evropske integracije, kazao je generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović.

On i načelnica Odjeljenja za međunarodnu saradnju Svetlana Vuković učestvovali su na sastanku Socijalističke internacionale koji je bio posvećen definisanju političke strategije za Zapadni Balkan. Sastankom koji je organizovan u Tirani, i koji je okupio generalne sekretare i međunarodne sekretare sestrinskih partija iz država regiona, predsjedavala je generalna sekretarka Socijalističke internacionale Benedikta Lasi Bogdanović je istakao da, uvažavajući izazove političkog pejzaža našeg regiona, postaje sve važnija potreba članova Socija-

lističke internacionale kako bi se definisala kolektivna vizija za region Balkana. On se osvrnuo na političke procese koji su aktuelni u Crnoj Gori, ali i na uzročno-posljedične okolnosti koje karakterišu dešavanja u drugim državama regiona. Bogdanović je ukazao da region usljed uticaja Rusije gubi dinamiku i momentum za napredak u EU integracijama koje su presudne za njegovu stabilnost i progres u tri ključna stuba razvoja – vladavini prava, stabilnosti i ekonomskom razvoju. - Povezan s tim je i primjer Crne Gore, koja se u kontinuitetu pokušava destabilizovati od strane partija koje su činile većinu, i koje su u protekle tri godine Crnu Goru dovele do stanja političke i institucionalne krize i potpune stagnacije u reformama koje su neophodne za dalji napredak na putu ka EU –zaključio je Bogdanović. R. P.

i stabilizovala njena poljuljana međunarodna reputacija. Naša država treba da se kreće stazom punih evropskih integracionih procesa koji su ozbiljno dovedeni u pitanje - navedeno je u Manifestu partije.

U tom dokumentu piše i da je politika Crnogorske evropske partije odlučna, nepokolebljiva i potpuna privrženost punopravnom članstvu Crne Gore u NATO.

- Jer mi dosljedno baštinimo NATO sistem bezbjednosti i odbrane, njegov vrijednosti politički i idejni poredak. Odlučno osuđujemo brutalnu vojnu agresiju Rusije na nezavisnu

-Postojani smo, ustavno i zakonski na braniku Crne Gore koja je izložena negaciji i oduzimanju prava nacionalnim Crnogorcima i drugim ravnopravnim manje brojnim narodima u njoj. Mi pokazujemo da nam nije prihvatljivo, jer to nije legalno ni legitimno, da je bilo koji Crnogorac ili građanin Crne Gore spreman na predaju ili prodaju Crne Gore za srebrenjake, položaje ili bilo kakve apanaže, sinekure. Mi smatramo da se države i nacije ne mijenjaju kao što se razmjenjuje ili trguje roba na pazaru. Ne prihvatamo da budemo oportunisti, a najmanje da kupimo mrvice sa tuđe trpeze. Jedino što nam pristoji je da se časno, pošteno, hrabro i etički borimo za Crnu Goru i njeno dostojanstvo, za nacionalna prava Crnogoraca i drugih nacija egalitarno u demokratkoj zajednici slobodnih ljudi i građana, u zakonitoj političkoj borbi, na koju smo prinuđeni, za spas države i nacije kojoj svim svojim bićem pripadamo. Oni koji misle da građansko i nacionalno ne stanuju zajedno griješe, jer je nacionalno izraz građanskog, a građansko izraz nacionalnog, visenacionalnog i multivjerskog. Oni čine nerazdvojno jedinstvo Crne Gore. Ravnopravnost svih građana i kolektivnih identiteta neophodan je uslov skladnog života u Crnoj Gori- navode iz Crnogorske evropske partije.

državu Ukrajinu i snažno podržavamo oslobodilačku borbu ukrajinskog naroda protiv zločinačke ruske agresije, borbu Ukrajine za svoju slobodu, nacionalni, državni subjekti-

vitet i suverenitet. Svjesni smo činjenice da je naša država faktički zaustavljena u evropskim integracijama, da ona stagnira, čak i nazaduje u njima. Zato se za njen evropski put moramo

U Manifestu piše i kako je Crnoj Gori potrebno ozdravljenje i nova energija bez kalkulacija i sa ljudima spremnim da djeluju u političkoj utakmici jasno i bez uzmaka, bez profiterskih namjera, stameno u akciji za pravedno društvo u Crnoj Gori. Navodi se i da su prioriteti partije zalaganje za puni ekonomski suverenitet i napredak Crne Gore, borba protiv zloupotreba vlasti, nezakonitog bogaćenja, organizovanog kriminala i korupcije.

Obećavaju i da će graditi Crnu Goru kao državu slobodnih ljudi jednakih šansi, kao društvo u kome će socijalna pravda, demokratska prava i slobode biti na najvišem nivou.

Dodaje se i da Crnogorska evropska partija nije stranka koja će biti kopija, produžena ruka, satelit ili ekspozitura bilo koje druge stranke i bilo kog postojećeg političkog ili drugog subjekta.

Članovi Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije su istoričar Novak Adžić, profesori Nebojša Vučinić, Veselin Ivanović, pravnik i publicista Stevo Vučinić i privrednik Esad Rastoder R. P.

Kampanja NTOCG i platforma Expedia podstakli rast rezervacija od 48 odsto

Prihod od rezervacija iz

Velike Britanije 320.000 dolara

PODGORICA – Nacionalna turistička organizacija Crne Gore uspješno je realizovala digitalnu kampanju na tržištu Velike Britanije u partnerstvu sa jednom od vodećih svjetskih platformi za putovanja Expedia, koja je rezultirala značajnim rastom rezervacija sa ovog tržišta, saopšteno je iz NTO-a.

Kampanja, koja je trajala dva mjeseca, od 17. jula do 17. septembra, odvijala se na globalnim platformama za rezervacije smještaja i avionskih karata Expedia i Hotels.com.

- Zahvaljujući ovoj kampanji ostvaren je rast od oko 48 odsto kod rezervacija sa tržišta Velike Britanije u odnosu na uporedni period prethodne godine. Izuzetan uspjeh ostvaren je i u dijelu rezervacije avionskih karata gdje se bilježi rast od oko 81 odsto. Kampanja je donijela Crnoj

Gori prihod od oko 320.000 dolara od rezervacija sa tržišta Velike Britanije – navedeno je u saopštenju NTO-a. Direktorica NTO CG Ana Tripković-Marković iskazala je zadovoljstvo rezultatima marketinške kampanje u Velikoj Britanije i istakla značaj kontinuirane promocije putem digitalnih kanala. - U savremenom svijetu kada digitalni kanali promocije sve više imaju primat, globalne platfome za putovanja su nam prirodni partneri u našim promotivnim aktivnostima. Ovakve kampanje su posebno važne za turističku privredu zbog direktnog bukinga koji je moguće ostvariti putem njih. Imajući u vidu da je Expedia jedna od najpopularnijih platformi posvećenih putovanjima u Velikoj Britaniji, nijesmo imali sumnju da će ova kampanja rezultirati značajnim rastom u broju rezervacija sa ovog tržišta - po-

ručila je Tripković-Marković. Ona je ovom prilikom najavila da će NTO CG nastaviti sa marketinškim kampanjama na tržištima od strateške važnosti za crnogorski turizam. - Pred nama su zaista značajne marketinške kampanje, koje su nam neophodne u cilju što boljeg pozicioniranja Crne Gore kao turističke destinacije. Kada je riječ o tržištu Velike Britanije, od 1. oktobra započinjemo kampanju na onlajn i TV kanalima BBC, koja podrazumijeva emitovanje spota na kanalu BBC News i digitalnu kampanju na sajtu bbc.com. Gledano strateški, to tržište nam je od prioritetnog značaja i podaci o broju ostvarenih dolazaka su zaista ohrabrujući. Prema posljednjim podacima Uprave za statistiku Monstat, tokom prvih osam mjeseci, u kolektivnom smještaju ostvaren je rast od 27 odsto u odnosu na prethodnu godi-

nu i rast od 13 odsto u odnosu na 2019. godinu kada su u pitanju dolasci sa ovog tržišta. Takođe, podaci Evropske komisije za putovanja pokazuju da upravo naša zemlja bilježi najveći porast broja turista sa ovog tržišta u odnosu na druge evropske destinacije. Nagrada koju smo dobil u martu ove godine Travel Gossip Award, kao i članci u nekim od najprestižnijih britanskih magazina, poput Tajmsa, Gardijana, Dejli mejla, Telegrafa govori o sve boljem pozicioniranju Crne Gore na ovom tržištu - zaključila je Tripković-Marković.

NTO CG će i u narednom periodu, pored marketinških kampanji, nastaviti i sa drugim promotivnim aktivnostima u cilju privlačenja turista sa ovog emitovnog tržišta.

U okviru Expedia grupe posluje 10 platformi za putovanja, poput Hotels.com, Travelocity, Cheaptickets, HomeAway, CarRentals i druge, koje predstavljaju neke od najznačajnijih platformi za rezervaciju avio-karata, smještaja i drugih usluga u turizmu. Đ. Ć.

sjednici Inicijativnog odbora usvojen Manifest i izabrana radna grupa za izradu statuta i programa

Sa Inicijativnog odbora Crnogorske evropske partije

Države i nacije se ne mijenjaju kao što se razmjenjuje ili trguje

Na kraju avgusta ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je gotovo četiri milijarde eura

Stambeni krediti dostigli gotovo pola milijarde eura

PODGORICA - Na kraju avgusta ukupna vrijednost odobrenih kredita iznosila je gotovo četiri milijarde eura, odnosno 3,97 milijardi eura. Najnoviji podaci koje je Pobjedi dostavila Centralna banka (CBCG) pokazuju da je za proteklih godinu dana ostvaren rast kredita od 323,4 miliona eura ili 8,87 odsto. Direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović saopštila je Pobjedi da je trend rasta zaduživanja donekle iznenađujući s obzirom na to da su uslovi za kreditiranje pogoršani i pooštreni tokom prošle i ove godine. Ona je navela da i u narednom periodu godine banke očekuju dalji rast tražnje privrede i stanovništa za kreditima.

- Od ukupnog iznosa bruto kredita i potraživanja, na fizička lica se odnosi 1,67 milijardi eura ili 42,19 odsto, dok se na pravna lica odnosi 2,29 milijardi eura ili 57,81 odsto. U poređenju sa istim periodom prethodne godine krediti odobreni pravnim licima bilježe rast od 199,1 milion eura ili 9,5 odsto, dok krediti odobreni fizičkim licima bilježe rast od 124,3 miliona eura ili 8,01 odsto – kazali su iz CBCG i dodali da se može zaključiti da se na mjesečnom nivou stanje zaduženja fizičkih lica u prosjeku povećavalo za po 10,4 miliona eura.

Razlozi za povećanje zaduženosti

Kaluđerović smatra da, ukoliko se posmatra rast kamatnih stopa, ali i uslova kreditiranja koji su u posmatranom periodu pooštreni, ovi trendovi jesu donekle iznenađujući.

- Oni su, prije svega, rezultat

Najnoviji podaci CBCG pokazuju da u strukturi kredita fizičkih lica preovladavaju namjenski krediti, koji iznose milijardu eura i predstavljaju

60,11 odsto, zatim slijede gotovinski nenamjenski krediti koji iznose

539,1 milion eura i čine 32,26 odsto i hipotekarni krediti u iznosu od

106,7 miliona eura koji čine 6,38

odsto. U okviru namjenskih kredita, dominantni su stambeni krediti koji

iznose 493,5 miliona eura (49,12 odsto)

povećanja tražnje za sredstvima. Prema istraživanju među bankama, koje sprovodi CBCG, na tražnju privrede uticale su povećane finansijske potrebe preduzeća za ulaganje u obrtna sredstva, kapitalne investicije i restrukturiranje dugova. Kod sektora stanovništva, banke smatraju da je rast tražnje bio vođen najviše rastom zarada i zaposlenosti, ali i finansijskim potrebama stanovništva za refinansiranje, nabavku trajnih potrošnih dobara (automobila, namještaja i sl.) i kupovinu nepokretnosti – rekla je Kaluđerović. Ona je dodala da u narednom periodu ove godine banke očekuju dalji rast tražnje privrede i stanovništa za kreditima koja će biti dominantno vođena istim faktorima kao u prethodnom periodu.

- Zaduživanje, samo po sebi, ne mora da bude loše. Na primjer povećanje zaduživanja preduzeća može da znači da ona povećavaju svoju aktivnost i investicije. Takođe, povećanje zaduženosti domaćinstava može da znači očekivanje rasta prihoda i veći potrošački optimizam. Ono što je ključno kod analize zaduženosti jeste mo-

gućnost servisiranja dugovanja. Znači, dok god su građani i privreda u mogućnosti da vraćaju kredite onda nema razloga za brigu – smatra Kaluđerović. Prema njenim riječima da bi se detaljnije analizirali uticaj zaduženosti na domaćinstva bili bi potrebni i podaci o odnosu duga i dohotka domaćinstva, jer bi to dalo mogućnosti uvida u servisiranje njihovih preuzetih obaveza.

- Bilo bi nam potrebno da znamo koliki procenat svog dohotka troše na osnovne životne potrebe i na otplatu duga. Slične analize koje su rađene u zemljama u okruženju na primjer govore nam da bi usljed povećanja cijena došlo do povećanja udjela ranjivih domaćinstava. Dodatno, ova istraživanja nam pokazuju da domaćinstva sa najnižim nivoom dohotka nijesu najviše ugrožena jer ona nijesu značajno kreditno zadužena, već najveću opasnost po finansijsku stabilnost usljed povećanja troškova života čine domaćinstva iz više srednje dohodovne skupine – kazala je Kaluđerović. Ona je navela da povećanje zaduživanja treba pratiti zbog fi-

nansijske, odnosno makroekonomske stabilnosti.

- Jedan od indikatora ranog upozorenja koji se prati u tom kontekstu je odnos ukupnih kredita ili pak kredita stanovništvu i BDP-a, odnosno odstupanja ovog odnosa od dugoročne linije trenda. Ukoliko je ovaj jaz pozitivan to znači da je kreditna ekspanzija značajna i da može ugroziti finansijsku stabilnost – pojasnila je Kaluđerović.

stRuktuRa kRedita Najnoviji podaci vrhovne monetarne institucije pokazuju da u strukturi kredita fizičkih lica preovladavaju namjenski krediti, koji iznose milijardu eura i predstavljaju 60,11 odsto, zatim slijede gotovinski nenamjenski krediti koji iznose 539,1 milion eura i čine 32,26 odsto i hipotekarni krediti u iznosu od 106,7 miliona eura koji čine 6,38 odsto. Poslovi lizinga predstavljaju 0,22 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, a kreditne kartice

1,03 odsto. U okviru namjenskih kredita, dominantni su stambeni krediti koji iznose 493,5 miliona eura (49,12 odsto).

Iz CBCG navode da dugoročni krediti iznose 1,64 milijarde eura i predstavljaju 98,51 odsto ukupnih kredita fizičkih lica, dok kratkoročni krediti iznose 24,9 miliona eura, odnosno 1,49 odsto.

- Pa riječ je o jednoj strukturi kredita koja je već stabilna duže vrijeme. Naime, dugoročni krediti su dominantan oblik zaduživanja stanovništva. Ova struktura je prije svega definisana tražnjom za kreditima, ali i ponudom, koja je pak definisana kako samom procjenom banaka tako i njihovim usaglašavanjem sa makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na gotovinske kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima – saopštila je Kaluđerović.

ke takođe ne očekuju smanjenje tražnje za kreditima, tako da u narednom periodu možemo očekivati i dalji rast ove kreditne kategorije – kazala je Kaluđerović.

Rast kamatnih stopa

Na kraju avgusta prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite o kojima su banke izvijestile Kreditni registar iznosile su 5,89 odsto, odnosno 6,43 odsto, dok su prosječna ponderisana nominalna i efektivna kamatna stopa na ukupne kredite mikrofinansijskih institucija (MFI) u avgustu tekuće godine iznosile 19,86 odsto, odnosno 22,53 odsto.

- Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka bilježi rast od 0,83 procentna poena, a efektivna 0,88 procenata. Kamatne stope MFI u godišnjem uporednom periodu bilježe pad i to kod nominalne stope za 0,65 procentnih poena, a kod efektivne za 0,89 procentnih poena –precizirali su iz CBCG.

Kaluđerović kaže da je rast kamatnih stopa očekivan.

- Kamatne stope u EU su dostigle nivoe koji su najveći od kada je uveden euro kao valuta. Uprkos bojazni od usporavanja ekonomske aktivnosti Evropska centralna banka (ECB) je deseti put zaredom povećala kamatne stope 14. septembra za 25 procentnih poena. Kao rezultat toga, kamatna stopa na refinansiranje je dostigla nivo od 4,5 odsto, dok je kamatna stopa na depozite dostigla rekordnih četiri odsto – rekla je Kaluđerović i dodala da je glavni cilj svih aktivnosti koje ECB sprovodi kontrola inflacije, dok su ostali ciljevi kao što je povećanje ekonomske aktivnosti u drugom planu.

U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor

Komentarišući to što najznačajniji dio u strukturi dugoročnih kredita čine stambeni krediti Kaluđerović je navela da je od 2015. godine učešće stambenih kredita u ukupnim kreditima na nivou od 11 do 13 odsto, ali su, kako kaže, nominalno na najvećem nivou u toku tog posmatranog perioda.

- Iako su uslovi za kreditiranje i u ovom segmentu pogoršani i tokom prošle i ove godine, svjedočimo o daljem rastu stambenih kredita. Većina agencija za nekretnine ne očekuje smanjenje tražnje na tržištu nekretnina, na osnovu istraživanja koja sprovodi CBCG. Dodatno, ban-

Ona je navela da, prema septembarskim makroekonomskim projekcijama ECB-a za Eurozonu, prosječna inflacija se procjenjuje na 5,6 odsto u ovoj godini i na 3,2 odsto u 2024. godini, što je više od prethodnih procjena, uglavnom zbog visokih cijena energije.

- Treba napomenuti da ne određuje samo visina kamatnih stopa u EU nivo kredita kod nas već i neki drugi faktori kao što su veliki višak likvidnosti, stabilna i rastuća depozitna baza i relativno nizak odnos kredita i depozita. U ovakvom okruženju kamatnom riziku najviše su izloženi visokozaduženi dužnici s dugim rokovima dospijeća glavnica čiji su krediti vezani uz promjenljive referentne parametre, što je najčešće euribor – istakla je Kaluđerović. s. popović

Jadranka Kaluđerović

Održana sjednica

Tužilačkog savjeta

Traže detalje o policijskoj torturi

PODGORICA - Na jučerašnjoj sjednici Tužilačkog savjeta donijet je zaključak da se zatraži informacija o broju predmeta i radnjama preduzetim u predmetima formiranim povodom policijske torture, koje je Specijalno državno tužilaštvo dostavilo na nadležnost tokom aprila, maja, juna i jula mjeseca tekuće godine, Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju i Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, a povodom krivičnih djela zlostavljanje, mučenje i otmica.

Tužilački savjet je na sjednici, između ostalog, otvorio koverte sa imenima kandidata prijavljenih na javni oglas za izbor sedam državnih tužilaca u osnovnim državnim tužilaštvima na nivou Crne Gore, radi utvrđivanja njihovog identiteta.

Savjet je nakon razmatranja utvrdio Listu kategorija registraturske građe Tužilačkog savjeta.

- Takođe, razmotren je prijedlog o nedostajućim budžetskim sredstvima za 2023. godinu, koji je sačinila Komisija za pitanja budžeta po zahtjevima državnih tužilaštava, koji će biti dostavljen Ministarstvu finansija na upoznavanje i dalje postupanje, kako se ne bi ugrozilo funkcionisanje državnih tužilaštva i isplata zarada do kraja budžetske godine - piše na sajtu Tužilačkog savjeta.

Prijedlog se odnosi na dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 348.000 eura, koja je potrebno obezbijediti kroz eventualni rebalans budžeta za 2023. godinu ili obezbjeđivanje navedenog iznosa iz budžetske rezerve.

- Na sjednici je razmotreno devet pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tižilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je sedam ocijenjeno kao neosnovane, jedna pritužba je ocijenjena kao osnovana, dok je jedna pritužba nakon razmatranja vraćena Komisiji za pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštva u pogledu zakonitosti rada, radi sačinjavanja konačnog prijedloga mišljenja - navodi Tužilački savjet. Savjet je donio zaključak i da se od Vlade Crne Gore, Ministarstva pravde, Uprave za katastar i državnu imovinu, Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva, zatraži cjelovita informacija o preseljenju SDT i SPO u staru zgradu Vlade Crne Gore, sa kopijom pisane komunikacije između Vlade Crne Gore. R.P.

PODGORICA – Pritisak na Fakultet za crnogorski jezik, koje su u protekle tri godine neuspješno sprovodili Dragan Koprivica, Budimir Aleksić i Vesna Bratić, nanavo je krenuo, ovog puta iz kuhinje koncerna Vijesti.

Autor teksta, odlazeći glavni urednik ovog medija Srdan Kosović, objavio je u subotu tekst pod nazivom „Sumnjiva zvanja iz Srbije, plata iz budžeta Crne Gore“, u kojem, između ostalog, tvrdi kako svi predavači na FCJK, koji su birani u akademska zvanja, ne ispunjavaju uslove za to, te da su predavači u zvanje birani u Novom Pazaru, „na takozvanom ‘muftinjinom univerzitetu’“. Sa FCJK su reagovali. Podsjetili su da je ova visokoškolska obrazovna i naučna institucija „redovna meta propagandne platforme Vijesti i njenih urednika“. -Nije prvi put da novine koje su odavno izgubile kredibilitet pokušavaju fabrikovati afere – bombastičnim naslovima, iskrivljavanjem činjenica i lažnim optužbama – saopšteno je sa FCJK. Sumirali su optužbe po stavkama:

1. Kosović tvrdi da niko od profesora s akademskim zvanjem na FCJK nema zakonski stečene uslove za izbor u zvanje;

2. Kosović frivolno tumači zakonske akte i propise i u maniru zlonamjernih interpretatora nastoji uniziti FCJK zbog toga što ova institucija ima sporazum o saradnji s Internacionalnim univerzitetom u Novome Pazaru;

3. Kosović omalovažava sve objavljene radove profesora FCJK i svih međunarodnih lingvista i filologa koji su u svojim državama birani i na osnovu radova u časopisu Lingua Montenegrina te lažno tvrdi kako časopis Lingua Montenegrina nije u prestižnoj međunarodnoj bazi. Sa FCJK su saopštili da odgovor daju javnosti kako bi onemogućili „difamaciju, denuncijaciju i diskreditaciju FCJK,

Reakcija zapošljenih sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na novi pokušaj diskreditacije ove visokoškolske institucije

Od Bratić do Kosovića ista meta, isto odstojanje

Institucija koja prkosi

Zapošljeni sa FCJK su od početka rata u Ukrajini toj zemlji na različite načine pružali podršku i pomoć. U posljednjih godinu i po, FCJK je organizovao izložbu slika sa ratom pogođenih područja, brojne tribine o ratnim strahotama u Ukrajini, a bio je i domaćin brojnim ukrajinskim profesorima, građanskim aktivistima, diplomatskom koru.

a najposlije i njegovo gašenje“. Odgovorili su na optužbe:

1. FCJK kao samostalna institucija ima pravo potpisivanja sporazuma o saradnji s drugim visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori i inostranstvu. Ne postoji zakonska prepreka za profesore FCJK da se biraju u nastavna zvanja izvan Crne Gore, kad je već aktuelnim zakonom propisano da se u zvanja ne mogu birati na matičnoj ustanovi. Takva zabrana, uostalom, ne postoji ni za profesore bilo kojega drugoga fakulteta i univerziteta, a Kosovićevo propagandističko stavljanje po njegovoj slobodnoj procjeni „prakse najvećega broja“ neimenovanih ali „etabliranih“ univerziteta da „profesori prilikom prelaska na drugi univerzitet počinju od nižeg nivoa zvanja“ u istu ravan sa tek od 2019. godi-

Sa FCJK upozoravaju da je riječ o medijskom spinu i da ne postoji zakonska prepreka za profesore FCJK da se biraju u nastavna zvanja izvan Crne Gore, kad je već aktuelnim zakonom propisano da se u zvanja ne mogu birati na matičnoj ustanovi

ne važećim propisima za izbor u akademska zvanja na teritoriji Crne Gore eklatantan je pokazatelj njegovih nakana. Uostalom, ako će prema svima retroaktivno tumačiti propise kao što nastoji činiti prema FCJK, nek Vijesti oduzmu zvanja većem dijelu nastavnoga osoblja Univerziteta Crne Gore, pa i dva zvanja rektoru i sva tri predśednici UO UCG, jer su ih stekli po trenutno za Crnu Goru nevažećim pravilima.

2. FCJK ima odličnu saradnju s Internacionalnim univerzitetom u Novome Pazaru i bogatu razmjenu ostvarenu kroz program Evropske unije Erasmus+. Zahvaljujući toj saradnji profesori FCJK odlučili su svoja akademska zvanja sticati na toj ustanovi koja je za to licencirana.

3. Časopis Lingua Montenegrina prestižni je slavistički časopis te je kao takav zastupljen u ESCI bazi. Za izbor u zvanje na univerzitetu đe

to ostvaruju profesori FCJK, ESCI baza se kategoriše kao časopis od međunarodnoga značaja.

Sa FCJK su zaključili da su sve što ova institucija radi je zakonito i transparentno, te „da su išta mogle pokretačice ovoga propagandnoga pamfleta, ostvarile bi to institucionalno, ne bi posezale za medijskim Gebelsom“.

-Pobuđivanje najnižih nagona i poziv na lov na FCJK isticanjem budžetskih sredstava FCJK manir je šovinističkih piskarala jer bi po Kosovićevoj logici finansiranje FCJK trebalo ukinuti. I na kraju, nama je jasno – ovo je klasična propaganda podmetanja i manipulisanja, iskrivljavanja činjenica i lažnoga optuživanja samo zato što FCJK nikad nije pristao na prostituisanje koje se već tri godine uredno nagrađuje na javnoj političkoj sceni i što je uvijek otvoreno kritiko-

Vuković-Kuč: Počele propagandne aktivnosti pred popis

Na najnovija dešavanja reagovali su pojedinačno juče i političari/ke iz Crne Gore Nela Savković-Vukčević (DPS), Aleksandra Vuković-Kuč (DPS), Branislav Nenezić (SDCG) i samostal-

na odbornica Tanja Knežević-Perišić Saglasni da je FCJK jedan od stubova odbrane crnogorskog nacionalnog bića, upozorili su da je to i razlog i motiv najnovijeg napada.

Za Savković-Vukčević „FCJK se još od uspostavljanja posttridesetoavgustovske većine nalazi na meti ideoloških neistomišljenika“, dok Vuković-Kuč upozorava da su hajkom na

FCJK počele propagandne aktivnosti pred popis.

Poslanik SD-a saopštio je da je neprihvatljivo da bilo ko targetira FCJK, i to u vrijeme koje prethodi akreditaciji, što i otkriva razloge

FCJK, posljednja linija odbrane

,,Jezik je hram u kome stoluje duša čovjekova“, a sljedstveno tome i kompletna duhovnost jednog naroda! Hram crnogorskog jezika i kulture FCJK izložen je brutalnim napadi-

ma istih koji su pripremili teren i predali drugoj državi sve sakralne hramove crnogorske duhovnosti, a oni su kroz vjekove bili središta u kojima je očuvano biće crnogorskog čo-

vjeka i njegovo dostojanstveno trajanje u slobodi. Sve je počelo sa ,,apostolskim“ klerofašističkim urušavanjem ključnih crnogorskih institucija kulture, čemu je prethodila ,,čist-

„zašto centri moći van Crne Gore i njihovi izvršitelji u državi pokušavaju da se, na sve načine, obračunaju sa ovom ustanovom“. I za Tanju Knežević „izvršitelji misli i nedjela Aleksandra

ka“ u obavještajno-bezbjednosnim i vojnim strukturama! Stvaranje haosa u pravnom sistemu je bio preduslov svih budućih antidržavnih i veleizdajničkih djelatnosti, tako da na toj velikosrpsko kleronacističkoj ,,vjetrometni“ niko ko ovu državu doživljava svojom jedinom domovinom ne može računati na vlastitu sigurnost i sigurnost svojih najbližih! Sramnim desantnim ustoličenjem popa tuđe države i okupatorske crkve, uz pomoć zvaničnih

Fakultet za crnogorski jezik i književnost

D. MIJATOVIĆ

Reagovali i profesori

Tokom jučerašneg dana su reagovali prof. dr Boban Batrićević, prof. dr Adnan Čirgić, prof. dr Sofija Kalezić, doc. dr Ethem Mandić doc. dr Milan Marković, prof. dr Andrijana Nikolić, doc. dr Aleksandar Radoman i prof. dr Vladimir Vojinović

Oni su negirali istinitost pisanja „Vijesti“ i s indignacijom odbacili svaki redak Kosovićevog teksta.

„Angažovan na zadatku gašenja FCJK, kao jedine javne ustanove koju

Vučićeva vlast u Crnoj

Gori nije uspjela staviti pod svoju kontrolu, novinar Kosović želi nas moralno diskreditovati kad već ni njemu ni njegovim nalogodavcima nije pošlo za rukom da nas diskredituje kao stručnjake“, navodi se.

Oni su pozvali građane kojima je tekst Kosovića probudio sumnju u referentnost njihovog rada „da se ne zavode njegovom propagandom o svjetskim bazama nego da u bazi Nacionalne biblioteke potraže reference svih koje je Srdan Kosović targetirao“.

vao velikodržavne projekte koji upravljaju Vijestima i Crnom Gorom – zaključuje se u saopštenju FCJK. T. PAVIĆEVIĆ

Vučića u Crnoj Gori“, već nekoliko puta, „krenuli“ su na FCJK.

Podrška FCJK stigla je i od kolega iz regiona Balše Božovića i Sanjina Kodrića

bezbjednosnih struktura, kriminalnih i paravojnih formacija naoružanih do zuba, za dugi vremenski period stavljena je tačka da će se Crna Gora osloboditi klerikalnog terora prisutnog više od jednog vijeka, pri čemu se ta politika potrudila da unese śeme razdora i u Crnogorsku pravoslavnu crkvu! FCJK je granica preko koje se ne smije dalje, inače ćemo svi biti saučesnici u sramnoj finalizaciji urušavanja temelja ove države.

Propaganda Vijesti za gašenje FCJK

Crnogorski medijski prostor ogadila je jutros naslovnica velikosrpske propagandne platforme Vijesti naslovom koji dominira na toj naslovnici: „Sumnjiva zvanja iz Srbije, plata iz budžeta Crne Gore“. Punih petnaest godina, još od osnivanja Savjeta za standardizaciju crnogorskoga jezika, traje kampanja protiv crnogorskoga jezika te punih 13 godina, od osnivanja, ne prekida se propaganda protiv Instituta odnosno

Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Služeći kao glasilo anticrnogorske propagande, Vijesti su pomoću beogradskih uslužnika iz Crne Gore nametnule narativ da nema ništa crnogorsko što nije kriminalno i lopovsko, da je Crnogorac samo onaj koji je ološ iz Crne Gore te je tako nekadašnja „srpska Sparta“ postala srpski kontejner. Prije no što Abazovićevo tužilaštvo pokrene kakav postupak s unaprijed određenim sudskim ishodom, Vijesti objave neformalnu presudu. Ovoga puta umjesto Jelene Jovanović angažovao se Srdan Kosović U vrijeme standardizacije crnogorskoga jezika i osnivanja ICJK i FCJK oni koji su se zalagali za pravo Crne Gore na sopstveni jezički standard dovođeni su maltene u vezu s ustaškim pokretom. Tada smo bili uvezani s hrvatskim desničarima, srbomrscima i jezičkim arhaizatorima, a sad smo u sumnjivim vezama sa Srbijom, i to sa sandžačkim muftijom. Umjesto da odgovaram na gomilu vješto upakovanih tandarija kojima Srdan Kosović želi zaśeniti prostotu te dodatno sluditi ionako sluđenu javnost, počeću s kraja tanjega, od zaključka Kosovićeva propagandnog teksta.

Govoreći o osnivanju FCJK, Kosović veli: „Odluka Vlade je tada bila epilog sukoba dvije struje oko standardizacije crnogorskoga jezika. Vijesti su ranije pisale da su varnice među lingvistima počele tokom prvih pokušaja standardizacije crnogorskog jezika 2008. godine. Predvođeni profesoricama na Filozofskom fakultetu Rajkom Glušicom i Tatjanom Bečanović, dio lingvista nije pristajao na uvođenje arhaizama i lokalizama u standardni jezik, kao ni na sistemsku jotaciju. To je bio predlog druge grupe profesora, na čelu sa Čirgićem. Kako se lingvisti nijesu mogli dogovoriti na sjednicama Savjeta za stan-

dardizaciju jezika, dva predloga stigli su pred komisiju Ministarstva prosvjete koju su činili profesori Milenko Perović, ukrajinska profesorica Ljudmila Vasiljeva i njen zagrebački kolega Josip Silić, koji su odlučili da standard bude Čirgićev predlog. Perović je kasnije postao predsjednik UO FCJK.“

Omaklo se Kosoviću da u zaključku otkrije motive svoje propagandne pisanije. Nije, dakle, problem jesu li profesori FCJK birani u skladu s mjerilima propisanim za Univerzitet Crne Gore, čiji FCJK nije dio (nego u skladu s mjerilima univerziteta na kojem su – u skladu s potpisanim ugovorom o saradnji – birani).

Problem je što je FCJK još jedina preostala javna institucija kojom ne upravlja i koju ne kontrolišu Vučićevi potrpežnjaci iz crnogorske vlasti.

Problem je što FCJK i njegovi profesori i studenti pružaju otpor urušavanju svih vrijednosti koje su uspostavili Ura i Dritan Abazović. Standardizaciju crnogorskoga jezika i uvažavanje „sistemske jotacije“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost četnici i njihovi agitatori nikad neće oprostiti. Zato je pisanija Srdana Kosovića samo uvertira u pakleni plan gašenja FCJK od kojega ova vlast ne odustaje otkad ju je Amfilohije krajem 2020. izveo iz Ostroškoga manastira.

Poziva se Srdan Kosović na dvije nikšićke profesorice koje, veli, nijesu pristajale na uvođenje arhaizama i lokalizama i „sistemsku jotaciju“. Pritom ne govori koji su to arhaizmi budući da je ta propagandna akcija tih profesorica koju su vodile u novinama za koje Kosović radi više puta raskrinkana i razobličena. Zaboravlja Kosović pomenuti ciljnoj grupi svoga teksta da je riječ o osobama koje zloupotrebljavajući poluge vlasti čije funkcionerke pokušavaju na sve načine ugasiti FCJK i diskreditovati profesore koji na njemu rade. Te nesuđene standardizatorke crnogorskoga jezika odavno su angažovane na poslu uništenja crnogorskoga nacionalnog identiteta, o čemu svjedoči podatak da jedna obavlja funkciju predśednice Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore (imenovana od Vesne Bratić) koja je na mjesto rektora toga univerziteta dovela ruskoga agenta Božovića, poznatoga po svojim antizapadnim stavovima, stratega podvođenja Crne Gore ruskim uticajima, a druga je angažovana kao lokalna funkcionerka kod nikšićke prve kokarde Marka Kovačevića. I baš tu drugu angažovalo je

Jedina ustanova đe nijesu mogli privezati svoga trojanskoga konja jeste FCJK. Zato je i napadaju što frontalno preko IN4S-a, što preko trojanskih konja iz nikšićke pseudomontenegristike i Vijesti. Pozivajući se na pravila koja važe za Univerzitet Crne Gore, pokušavaju osporiti izbore u zvanja profesora FCJK koji nije dio toga univerziteta. Pritom ne vele da profesori FCJK nemaju objavljenih radova, knjiga, da nijesu učestvovali na naučnim skupovima jer znaju da ih imaju toliko da se s njima ne može mjeriti nijedan lolog s Univerziteta Crne Gore kojim suvereno upravlja rusko-srpska agenturna mreža

aktuelno Ministarstvo nauke za člana komisije za dodjelu licence za naučno-istraživački rad FCJK. Budući da nije našla ništa na osnovu čega bi nam mogla oduzeti tu licencu, sad joj Kosović priprema politički teren za zadatak koji joj je povjeren. Od formiranja vlasti krajem 2020. godine FCJK je konstantna meta napada svih kojima je cilj uništenje Crne Gore. Dva puta je vlast toj ustanovi stopirala finansiranje, aktuelni predśednik države oduzeo joj (kao ministar ekonomije) prostorije u Podgorici, aktuelni mandatar za formiranje Vlade (kao ministar finansija) oduzeo je zgradi FCJK zaštitarsku službu iako je riječ o zakonom zaštićenome spomeniku kulture, direktor Agencije za kontrolu kvaliteta visokoga obrazovanja Goran Danilović vodio je kampanju protiv FCJK, Bratićka i njen „ekspert“ za kulturu Dragan Koprivica neskriveno su se zalagali za njegovo ukidanje, poništavani su rezultati konkursâ na kojima su FCJK bila dodijeljena sredstva za naučne projekte, protiv uprave FCJK pokretane su lažne krivične prijave i tako redom.

Ništa od toga nije urodilo plodom. No uskoro nas čeka akreditacija i reakreditacija studijskih programa, a u procesu smo produženja licence za naučno-istraživački rad. Da bi pripremio medijski prostor i stvorio uslove da javnost lakše proguta priču o novome planu gašenja FCJK, Srdan Kosović želi nastavna zvanja naših profesora prikazati kao protivzakonita jer nijesmo birani u skladu s pravilima Univerziteta Crne Gore. Pritom skriva podatak da FCJK nema nikakvu zakonsku obavezu da se bira u skladu s tim pravilima jer FCJK nije dio Univerziteta Crne Gore, kao što se u skladu s pravilima UCG ne bira nijedna druga visokoškolska ustanova u Crnoj Gori koja nije dio Univerziteta Crne Gore. U skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju (čl. 18) ustanova viso-

koga obrazovanja „bira akademsko osoblje; zaključuje ugovore s drugim ustanovama u Crnoj Gori i institucijama na međunarodnom nivou“. Dakle, FCJK radi po zakonu. Nikšićkim profesoricama na koje se Kosović u zaključku poziva odavno je povjeren zadatak obesmišljavanja montenegristike i pripreme terena za gašenje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Beogradu je odavno postalo jasno da silom Crnu Goru ne može slomiti jer će naići na otpor Crnogoraca. Zato su se odlučili za taktiku trojanskih konja koji su preplavili sve crnogorske institucije. Jedina ustanova đe nijesu mogli privezati svoga trojanskoga konja jeste FCJK. Zato je i napadaju što frontalno preko IN4S-a, što preko trojanskih konja iz nikšićke pseudomontenegristike i Vijesti. Pozivajući se na pravila koja važe za Univerzitet Crne Gore, pokušavaju osporiti izbore u zvanja profesora FCJK koji nije dio toga univerziteta. Pritom ne vele da profesori FCJK nemaju objavljenih radova, knjiga, da nijesu učestvovali na naučnim skupovima jer znaju da ih imaju toliko da se s njima ne može mjeriti nijedan filolog s Univerziteta Crne Gore kojim suvereno upravlja rusko-srpska agenturna mreža.

Pokušavajući prikazati profesore FCJK kao švercere izbora u zvanja, pokušavajući prikazati FCJK kao ustanovu koja nemilice troši državne pare, pokušavajući ih prikazati kao arhaizatore, Kosović im suprotstavlja u zaključku dvije nikšićke profesorice od kojih je jedna predśednica Upravnoga odbora Univerziteta Crne Gore.

Pozivam Kosovića da javnosti saopšti koje neophodne reference za izbor u zvanje redovnoga profesora na Univerzitetu Crne Gore one dvije ispunjavaju. Pozivam ga da objasni javnosti može li se na Univerzitetu Crne Gore doći do zvanja redovnoga profesora bez objavljene knjige (liše doktorata, koji je polazna tačka za izbor u zva-

nje), kako je izabrana aktuelna predśednica UO UCG. Pozivam ga da objavi korice knjiga koje je navela za izbor u zvanje vanrednoga, pa zvanje redovnoga profesora, a koje nikad nije objavila već je do oba potonja zvanja došla falsifikujući dokumentaciju – što je javnosti više puta predočeno, a što je njegova propagandna platforma svaki put otćutala. Pozivam ga da javnosti predoči spisak objavljenih, uređenih i priređenih knjiga, udžbenika i monografija profesora FCJK te da ga uporedi sa spiskom onih čiji rad želi predstaviti kao suhu nauku. Neće to Kosović učiniti jer bi time razotkrio fukarske namjere svoga propagandnog teksta. Ipak, bolje mu je da pronađe neki novi pristup i novi metod za diskreditaciju ljudi s FCJK jer mu na propagandu o našoj nestručnosti i nedostatku kvalifikacija teško da će ko povjerovati. Ako je što nakon 2020. postalo jasno, to je da nam je montenegristika životna misija. Pred Crnom Gorom je popis stanovništva kojim rukovodi marionetska Vlada bez povjerenja, sa zlikovcem Dritanom Abazovićem na čelu. Cilj toga popisa je da se pokaže kako je opao broj nacionalnih Crnogoraca, govornika crnogorskoga jezika i vjernika Crnogorske pravoslavne crkve te kako je u Crnoj Gori dominantan broj Srba, govornika srpskoga jezika i vjernika svetosavske crkve. Pred Fakultetom za crnogorski jezik i književnost je proces dobijanja licence za naučno-istraživački rad i akreditacija i reakreditacija studijskih programa, kojim rukovodi velikosrbin Goran Danilović, angažovan da spriječi dalji rad FCJK. Kosovićev je tekst pisan s ciljem da pomogne Abazoviću i Daniloviću. To ne zna samo onaj koji ne želi znati. Ova vlast neće odustati od svojih namjera da uništi FCJK, a mi još manje od naše spremnosti da ga odbranimo. A sve i da ga ugase, montenegristiku ugasiti ne mogu.

Piše: Adnan ČIRGIĆ

Novi ekološki incident na Limu

U rijeku ispuštena bijela tečnost

PODGORICA - Nevladina organizacija Euromost saopštila je da je juče ujutru u rijeku Lim, ispod industrijske zone u Bijelom Polju, ispuštena bijela tečnost, što se vidi na snimcima koje su dostavili ribolovci. Aktivisti Euromosta su odmah izašli na teren i o doga-

Oglasila se ćerka preminulog pacijenta kojeg je operisao Nikola Fatić

Tvrde da je nalaz patologa neprecizan

PODGORICA - Kćerka preminulog pacijenta kojeg je operisao vaskularni hirurg Nikola Fatić, Jelena Petrović-Stanjević tvrdi da patolozi nijesu precizno utvrdili uzrok smrti njenog oca. Ona je u pismu u ime porodice Petrović, koje je medijima dostavila advokatica Ksenija Korać, navela da je nalaz obdukcije pokazao da je uzrok smrti infarkt bubrega, ali da nije naveden razlog zbog kojeg se infarkt bubrega desio. Zbog toga sumnja da je njen otac lišen života u Kliničkom centru Crne Gore i očekuje hitnu i snažnu reakciju svih nadležnih organa.

- Ovim putem želim da upoznam javnost o okolnostima koje su dovele do smrti mog oca, kako bi javnost znala pravu istinu. Na dan operacije (11. avgust 2023. godine) moj otac je imao 74 godine i bio je izuzetno snažan i dobrog zdravstvenog stanja. Svega četiri-pet dana prije toga, sasvim slučajno otkriveno je da ima aneurizmu abdominalne aorte, bez znakova disekcije i rupture (dakle, njegovo stanje nije bilo hitno). Tokom vizite na dan operacije mog oca, dr Fatić je pred petoricom svojih kolega vaskularnih hirurga proglasio lažnu hitnost, tvrdio je da moj otac mora biti operisan u roku od 24 časa i ubjeđivao je mog oca da aneurizma puca i da je došlo do rupture. U tom trenutku svi vaskularni hirurzi su znali da, ne samo da nema rupture, nego nije bilo ni znakova disekcije (što je potvrđeno na čak 2 CT snimka). Nakon vizite, jedan od vaskularnih hirurga, dr Goran Batrićević, kome ćemo biti vječno zahvalni, otišao je kod mog oca da mu kaže da smatra

da nema hitnog stanja, te da ne pravi grešku i da odustane od intervencije, na šta ima pravo. Sve se odvijalo jako brzo, i mi kao porodica nijesmo imali vremena da se konsultujemo i da spriječimo dr Nikolu Fatića da ga uvede u salu - navela je u pismu Petrović-Stanjević. Ona tvrdi da je njen otac u operacionoj sali rekao da odustaje od operacije, ali da mu Fatić nije dozvolio da napusti prostoriju. Fatić je, kako kaže, operaciju radio sam – odnosno uz pomoć opšteg hirurga, bez obaveznog prisustva drugog vaskularnog hirurga. - Tokom operacije navodno je došlo do rupture, a ne, kako je on to lažno prikazao, da moj otac mora u salu jer je do rupture već došlo. Iz meni nepoznatog razloga, tokom operacije došlo je do obilnog krvarenja, gdje Fatić u panici šije i zašiva renalne arterije bubrega mog oca. Sastrugao je dio aorte mog oca, kojim je graft koji je ugrađen trebao biti stručno rečeno ,,presvučen“. To je učinio kako bi sakrio stručnu grešku koju je napravio. Pri izlasku iz operacione sale samoinicijativno mi je pokazao djelove svježe izvađenog dijela tijela mog oca - aorte. Potom je tu kanticu odnio u svoju privatnu ordinaciju, kako bi sakrio tragove onoga što je učinio. Moj otac je preminuo od infarkta bubrega, prouzrokovanog zašivenim renalnim arterijama bubrega, odnosno zbog podvezanih bubrega. Sa vaskularne hirurgije saopšteno mi je da se nikada u KCCG nije desilo da, poslije operacije ove vrste, dođe do potpunog zastoja rada bubrega, zbog čega dodatno sumnjam da je Fatić napravio stručnu grešku - istakla je Petrović-Stanjević u pismu. R.P.

đaju obavijestili nadležnog inspektora za vodu, Upravu za vode i ostale nadležne institucije.

- Ovo nije prvi put da se sa ovog istog mjesta ispušta nepoznata bijela tečnost, već se to godinama radi i pored raznih inspekcijskih nadzora i prijava, očigledno je da je onaj koji go-

dinama ispušta i uništava riblji fond u Limu pokazao da je jači od državnih institucija, koje sve to posmatraju jer još nijesmo čuli da je bilo ko krivično odgovarao za ovakva zlodjela - kažu u Euromostu.

U toj organizaciji kažu da trenutno nema ribe na području Bijelog Polja zbog ovakvih

IJZ ponovo bilježi povećanje broja zaraženih virusom kovid-19

Zbog korone više hospitalizovanih

Kako su dodali, porast u broju slučajeva obolijevanja može se povezati sa raznim pokretačima koji su mogli doprinijeti većoj stopi transmisije, kao što su turistička sezona, okupljanja na raznim masovnim događanjima, početak školske godine i vraćanje djece u vrtiće.

incidenata koji dovodi u opasnost čitav riblji fond. - Pozivamo nadležne inspekcije i institucije da utvrde ko je i ovaj put zagađivač i ko je ispustio rano jutros nepoznatu bijelu tečnost i protiv istog preduzme sve zakonom predviđene mjere – poručuju iz Euromosta.

nološke zaštite nakon par mjeseci niske incidencije bolesti. Iz IJZ-a su rekli da kontinuirano prate i proučavaju kretanje kovida-19 u zemlji s ciljem pravovremenog i adekvatnog odgovora.

Kako su dodali, u skladu sa stanjem na terenu i procjenom rizika, donose se odluke o načinu na koji bi se eventualno trebalo odgovoriti.

- Trenutno važeće mjere za zaštitu zdravlja od kovida-19, između ostalih, su i obaveza nošenja zaštitne maske u zdravstvenim i ustanovama socijalne i dječje zaštite – kazali su iz IJZ.

Na snazi je, kako su naveli, obaveza zaraženih korona virusom da nose zaštitnu masku N95 ili FFP2 sedam dana od dobijanja pozitivnog rezultata testa, uz poštovanje opštih protivepidemijskih mjera. Iz IJZ-a su upozorili da je SARS-CoV 2 virus koji još iziskuje pomno praćenje.

Oni su podsjetili da je laboratorija Centra za medicinsku mikrobiologiju IJZ-a početkom septembra objavila da se u uzorcima prikupljenim između 16. i 25. avgusta registrovalo prisustvo podsojeva EG.5.1 i FL1.5.1.

PODGORICA – U Crnoj Gori je, u prethodnih nekoliko sedmica, povećan broj prijema inficiranih korona virusom na bolničko liječenje, ali se u tim slučajevima uglavnom radi o pacijentima sa pridruženim komorbiditetima, koji su hospitalizovani iz predostrožnosti, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje.

Iz IJZ-a su agenciji Mina rekli da je, u posljednjih par sedmica zabilježen porast i u broju laboratorijski registrovanih slučajeva kovida-19.

Kako su naveli, porast broja oboljelih na kraju ljeta je očekivan, jer je trend aktivnosti

Budvanska policija reagovala zbog incidenta u Hitnoj pomoći

Pacijent napao osoblje i lomio inventar

BUDVA - Budvanska policija uhapsila je P. R. zbog sumnje da je fizički napao medicinsko osoblje Hitne pomoći, oštetio ulazna

vrata tog objekta i službeno vozilo, te polomio više stakala. Incident su policiji u Budvi prijavili zaposleni u Hitnoj po -

virusa bio sličan i tokom prethodnih godina.

- Unazad par sedmica bilježi se povećanje u broju prijema osoba inficiranih korona virusom na bolničko liječenje, međutim, treba pomenuti da je u tim slučajevima uglavnom riječ o pacijentima sa pridruženim komorbiditetima hospitalizovanim iz predostrožnosti – kazali su iz IJZ-a.

Iz te zdravstvene ustanove naveli su da je SARS-CoV 2 virus koji je aktivan tokom čitave godine.

Kako su dodali, porast u broju slučajeva obolijevanja može se povezati sa raznim pokretačima koji su mogli doprinijeti većoj stopi transmisije, kao što su turistička sezona, okuplja-

Oni su naveli da je riječ o simptomima tipa porast tjelesne temperature, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, grlobolja, malaksalost, curenje nosa

nja na raznim masovnim događanjima, početak školske godine i vraćanje djece u vrtiće.

Prema njihovim riječima, porast broja novoregistrovanih može se povezati i sa mutacijom virusa u smislu povećane transmisije, kao i padom imu-

Kako su pojasnili iz IJZ-a, riječ je o mutiranim podsojevima omikrona čija se dominantnost registruje u posljednjim mjesecima na globalnom nivou.

Prema njihovim riječima, u posljednjem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o korona virusu navodi se da je broj oboljelih i dalje globalno ostao na niskom nivou. - Podaci prikupljeni praćenjem cirkulacije novih podsojeva virusa na globalnom nivou pokazuju da su simptomi infekcije ovim podosjevima isti kao kod prethodnih varijanti virusa – rekli su iz IJZ-a. Oni su naveli da je riječ o simptomima tipa porast tjelesne temperature, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, grlobolja, malaksalost, curenje nosa. R.P.

moći 26. septembra u večernjim satima.

- Na lice mjesta izašli su pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su zatekli P. R. koji je, kako se navodi u prijavi, prilikom ukazivanja ljekarske pomoći u jednom trenutku uzeo oštri predmet i fizički na-

srnuo na medicinsko osoblje, pokušavajući da ih povrijedi i tom prilikom lomio i inventarsaopšteno je iz Uprave policije. Policijski službenici su uz upotrebu sredstava prinude uspjeli da savladaju P. R, a o događaju su obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u

Kotoru koji je ovlastio policijske službenike da izvrše uviđaj. Tom prilikom je utvrđeno da je P. R. oštetio ulazna vrata u HMP Budva, polomio više stakala i oštetio službeno vozilo HMP Budva. - Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama P. R. sti-

ču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, te je po njegovom nalogu P. R. lišen slobode i priveden na dalje postupanje 27. septembranavedeno je u saopštenju policije Đ. Ć.

BIJELA TEČNOST U LIMU Obaviješteni inspektori

D.Mijatović

Porast broja oboljelih na kraju ljeta je očekivan

Pravobraniteljica ravnopravnosti polova u Hrvatskoj učestvovala na regionalnoj konferenciji ombudsmana koja je organizovana u Podgorici

PODGORICA - Status

ombudsmana u regionu je prilično snažan, barem što se tiče zaštitnice za jednakost Srbije, crnogorskog zaštitnika za ljudska prava i slobode i hrvatskog. Na nivou mreže nezavisnih institucija Evrope pozivaju se na naše pojedine odluke i postupanja, tako da smo vidljivi u javnosti i ukazujemo na trendove i probleme kada se radi o kršenju prava i diskriminaciji u našim državamarekla je Pobjedi pravobraniteljica za ravnopravnost polova Hrvatske Višnja Ljubičić.

Ljubičić je bila učesnica regionalne konferencije ombudsmana koja je organizovana u Podgorici povodom toga što Ombudsman u Crnoj Gori obilježava 20 godina rada.

TurbulenTna siTuacija

Pravobraniteljica kaže da se na evropskim prostorima tijela za jednakost i ombudsmanske institucije suočavaju sa velikim pritiscima i sa neuvažavanjem njihovih odluka, te da su primjetna brojna kršenja ljudskih prava.

- Nema pravila da li je riječ o Velikoj Britaniji ili nekoj drugoj evropskoj državi. U ovim kriznim periodima i ograničavanju kretanja koje je donio kovid, i u turbulentnim političkim previranjima dolazi do određenog urušavanja ljudskih i demokratskih standarda. Svi su pred izazovom uspostavljanja čvrstih demokratskih struktura koje će zaista raditi na pravima malog čovjeka, pojedinca i pojedinke u državi. Suočeni smo sa migrantskim krizama gdje se krše učestalo prava, tu su i prava stranih državljana, tražilaca azila, zaštita posebno osjetljivih društvenih skupina, učestali homo-

Ljubičić: Prijetili su mi i smrću, nastavljam da radim profesionalno

Prije dvije godine podigla sam 16 kaznenih prijava protiv počinitelja koji su seksualno uznemiravali na radnom mjestu, počinili silovanje ili pokušaj silovanja, govor mržnje ili pozivanje na nasilje. Takva aktivnost institucije i te kako odjekne u javnosti – rekla je pravobraniteljica

ću mogućnost uspješnosti u postupku.

Pravobraniteljica Ljubičić kaže da je institucija

Ombudsmana nadzornik, kontrolor rada određenih državnih struktura, ali da ne mogu biti na suprotstavljenim stranama.

- Ako ih kritikujem i ukazujem na nedostatke to ne znači da smo na suprotstavljenim stranama.

Ukazujem na nedostatke i zajednički cilj je da se zaštiti onaj kome je zaštita nužna radi jednog demokratskog i uključivog društva. U suprotnom, nema benefita – rekla je ona.

Ističe da je Ombudsman važna institucija, posrednik između podnosioca prituž-

fobni ili transfobni ispadi... Na evropskim i našim prostorima je prilično turbulentna situacija – kaže Ljubičić Mora se iMaTi sTav za sve siTuacije

Prije 12 godina instituciju Pravobranitelja ravnopravnosti polova Hrvatske zatekla je u statusu gdje su im se uvažavale upozorenja i preporuke u svega 30-ak odsto. Danas se njihove odluke uvažavaju na nivou od preko 93 do 98 odsto.

be i onog ko je kršio prava, bilo da je riječ o poslodavcu, lokalnoj upravi, izvršnoj vlasti...

- Imate instituciju koja je u sredini tih strana. Nezavisna je, besplatna, neutralna. Može dati pravni savjet. Može se dogoditi da poslodavac uvaži odluku, da će promijeniti stav prema vama, da će uvažiti odluku da vas je zakinuo za platu, da vam nije dozvolio da napredujete. Sve ide u vašu korist. Procedura ne traje dugo, ne iziskuje materijalna sredstva i vjerujete u pozitivan ishod, što najčešće i bude – rekla je Ljubičić.

- Postigla sam rezultate koristeći ovlašćenja koja institucija ima. Tu je vjerodostojnost, snaga autoriteta, stručno znanje utemeljeno na međunarodnim i nacionalnim pravnim standardima, jasni stavovi... Javnim saopštenjima osuđujemo javnu retoriku političkih i javnih osoba u slučaju seksizma, predrasuda, stereotipan govor mržnje i pozivanje na nasilje... Koristimo mogućnost prijave određenim inspekcijama iza kojih stoje prekršajne sankcije, budući da ombudsmani nemaju mogućnost ,,penalizacije“ onih koji krše ljudska prava i sprovode diskriminatornu praksu. Instituciju Ombudsmana čini efikasnom vidljivost, moraju imati stav za sve društvene pojavnosti i situacije koje se projavljuju u društvu, dakle, vrlo jasne stavove i preporuke za otklanjanje takvih pojava. Najjači autoritet instituciji Ombudsmana daju njegove preporuke i upozorenja, utemeljena na međunarodnim i domaćim propisima kao i evropskoj sudskoj praksi – rekla je pravobraniteljica.

PriTisak

neokonzervaTivnih sTruja

Što je više reagovala na pojedinačne povrede ljudskih prava, to je više bila na udaru određenih, najčešće, neokonzervativnih struja, kaže Ljubičić. Pritiskali su je i pokušavali da je spriječe u obavljanju

Žene najviše diskriminisane u području rada

ljubičić ističe da su žene najviše diskriminisane u području rada, zapošljavanja. Najčešće žrtve te diskriminacije su trudnice, porodilje, one koje se zapošljavaju, a ne mogu napredovati...

- Unutar te skupine žena imamo dvostruku diskriminaciju. Žene ili su premlade da dobiju posao, premlade da dobiju funkciju ili su prestare da zadrže određenu poziciju ili da budu uklonjene sa pozicije. Dvostruka je diskriminacija unutar tog područja – istakla je pravobraniteljica, ukazujući na važnost edukacije, kako bi se otklonile predrasude, stereotipi.

posla. Komentarisali su, kaže pravobraniteljica, kako ne štiti prava muškaraca, da se bavi samo ženama, rodnom ideologijom, da im nameće određene standarde koji ne odgovaraju njihovim moralnim, etičkim, vjerskim uvjeravanjima i svjetonazorima, kritikovali što se promovišu prava LGBTIQ osoba. - Govore da radimo na degradaciji društva ili obitelji. Uvijek ste na udaru bilo političkom ili društvenom. Te društvene strukture uvijek smatraju da treba drugačije da se radi i onda pritiskaju, a mi nastojimo da samo sprovodimo nacionalne zakone, međunarodne standarde. Dakle, dosege koje smo uspostavili posljednjih 20-ak godina... Dolaze prijetnje i govor mržnje, prijetnje smrću i egzekucijom... To su slučajevi zastrašivanja i pritiska na rad

cijele institucije. Imam preko 35 godina radnog staža, radila sam i u Ministarstvu odbrane i takvi vidovi zastrašivanja me ne sprečavaju da obavljam uspješno posao kao i do sada – rekla je pravobraniteljica. Mogu da Pokrenu kaznene i Prekršajne Prijave

Objašnjava da tamošnji pravobranitelj ima ingerenciju da, ako u pojedinim slučajevima pronađu elemente kaznenog ili prekršajnog djela, može da koristi mogućnost podizanja kaznenih i prekršajnih prijava. Državno tužilaštvo ih potom analizira i kasnije se pokreću sudski postupci protiv osumnjičenih. Ljubičić smatra da je ovaj alat ombudsmana odličan, jer mogu da istaknu pravne stavove koje će stranka koristiti na sudu, a sud ih može uvažati i tada stranka ima ve-

- Prije dvije godine podigla sam 16 kaznenih prijava protiv počinitelja koji su seksualno uznemiravali na radnom mjestu, počinili silovanje ili pokušaj silovanja, govor mržnje ili pozivanje na nasilje. Takva aktivnost institucije i te kako odjekne u javnosti – rekla je pravobraniteljica.

Ističe i da mogu da pokrenu inspekcijske nadzore nad službama koje ne poštuju propise, mogu da traže djelovanje zdravstvene inspekcije, prosvjetne, te i one koja je zadužena za oblast rada.

- Možemo da tražimo, na primjer, unutrašnju kontrolu policijskih snaga, da traže odgovornost pojedinih službenika, policajaca, ako su propustili određenu radnju ili napravili nešto na štetu žrtve, te u tom smislu sam zadovoljna sa uvažavanjem odluka naše institucije – istakla je Ljubičić. Pravobranitelj ravnopravnosti polova odgovara parlamentu. Pored ovog pravobranitelja, postoji pravobranitelj za osobe sa invaliditetom, pravobranitelj za djecu i pučki/ parlamentarni pravobranitelj. Ako izvještaj pravobranitelja ne podrži većina u Skupštini, Ljubičić kaže da bi u tom slučaju bio razriješen pozicije. I to je razlika u statusu posebnih pravobranitelja u odnosu na pučkog koji zadržava poziciju nezavisno od podrške parlamenta za njegov rad, te je samim time pozicija posebnih pravobranitelja izložena većim političkim i društvenim pritiscima, zaključuje Ljubičić.

n. ĐurĐevac

,,Ako kritikujem, ne znači da smo na suprotstavljenim stranama“

Višnja Ljubičić

Bivši američki pukovnik Đan Đentile o napadu na Kosovu

Advokat

Francuska imenovala specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan

Napadači u Banjskoj su bili opremljeni kao vojna pješadija

PRIŠTINA – Bivši pukovnik američke vojske Đan Đentile (Gian Gentile) rekao je da je oružana grupa u napadu u Banjskoj, 24. septembra, bila opremljena kao vojna pješadija od 120 ili 130 vojnika, te da je imala potencijal da nanese veliku štetu civilnoj infrastrukturi u Banjskoj i policijskim snagama.

Nakon analize fotografija i spiska oružja koje je zaplijenila kosovska policija – nakon napada u kojem je ubijen policajac u sjevernom dijelu zemlje – pomoćnik direktora Odsjeka za vojna istraživanja američkog instituta RAND Corporation, Đentile, kaže da je bio iznenađen prisustvom i nekim vrstama oružja.

-Bile su slike minobacača od 60 milimetara. Ovo je vojno oružje i efikasno je protiv lako naoružane pješadije na drugoj strani. Ali oni ne bi bili efikasni ako želite da zaustavite tenk, na primjer – rekao je Đentile za kosovski servis Radija Slobodna Evropa.

Napad u Banjskoj dogodio se u noći između 23. i 24. septembra kada su naoružane grupe napale kosovsku policiju u selu Zvečan, pri čemu je jedan policajac poginuo.

U sukobima koji su uslijedili ubijena su i tri napadača. Đentile smatra da zaplijenjeno oružje ne bi bilo vrlo efikasno protiv utvrđenih objekata, kao što su bunkeri, ali kaže da bi u napadu na grupu policije to oružje bilo vrlo efikasno.

-Ako je vaš jedini cilj bio opstanak, bilo bi vam bolje da se držite na strani napadača s ovim vrstama oružja. Vrste oružja na fotografijama koje ste mi poslali (koje je prikazala ko

sovska policija) uništile bi lako naoružanu policiju samo sa pištoljima, a možda i puškama – kaže Đentile. On dodaje da policijske snage nemaju opremu takvog vojnog nivoa čak ni u SAD i da bi takvo naoružanje moglo ozbiljno da ošteti civilnu infrastrukturu, poput kuća oko Manastira Banjska, u koje su se sklonili napadači. -Palo mi je na pamet... da su to vrste naoružanja, opreme i sistema kojima bi bila opremljena pješadijska četa, a ne policija – kaže Đentile, koji je nekoliko godina služio kao profesor na akademiji američke vojske u Vest Pointu.

U Manastiru Banjska i okolnim objektima, među kojima su i stambene kuće, oduzeta je veća količina naoružanja, dva

oklopna vozila, više od 20 brdskih vozila i dva motocikla, takođe za planinski teren, saopštila je kosovska policija.

Osim dva motocikla, za koje kaže da nemaju vojnu vrijednost jer bi njihov vozač bio izložen napadu, Đentile kaže da je zaplijenjeno oružje od one vrste koja se još uvijek koristi širom svijeta.

-Ukrajinski i ruski vojnici definitivno koriste minobacače malog kalibra, minobacače od 80 milimetara i automatske raketne bacače. Zatim se koriste i mitraljezi. Dakle, da, rekao bih da ove sisteme definitivno i danas koristi vojska –kaže Đentile.

Za korištenje neke od zaplijenjene opreme, Đentile kaže, ne bi bila potrebna ni opsežna obuka. Osnovno znanje o

Ministarstvo spoljnih poslova Francuske saopštilo je da je imenovalo Renea Trokaza za specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan i navelo da je to u skladu sa pojačanim angažmanom Francuske u regionu, u kontekstu približavanja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Specijalni izaslanik Trokaz će biti uključen u najvažnija pitanja regionalne politike, u koordinaciji sa svojim evropskim i američkim kolegama, piše RTK Live. -Specijalni izaslanik će biti uključen u najvažnija pitanja regionalne politike, u koordinaciji sa svojim evropskim i američkim kolegama. Takođe će pratiti inicijative regionalne saradnje, posebno Berlinski proces – navodi se, između ostalog, u saopštenju. Saopštenje je, u objavi na platformi X, objavio sam novoimenovani diplomata Rene Trokaz. -Od danas sam imenovan za specijalnog izaslanika za Balkan (od strane Ministarstva spoljnih poslova). Imenovan je specijalni izaslanik za Balkan – napisao je Trokaz.

upotrebi oružja bilo bi dovoljno. Ali, prema njegovim riječima, stvari bi bile komplikovane kada bi se morale čistiti i ponovo koristiti.

-Onda, kada govorimo o C4 eksplozivu, neko bi morao da zna kako da stavi eksplozivnu žicu unutra, kako da je instalira, a da ne eksplodira – kaže Đentile.

Milan Radoičić u MUP-u Srbije dao izjavu u svojstvu građanina

Milan Radoičić odazvao se juče pozivu državnih organa Republike Srbije, navodi MUP u saopštenju. -Danas, u 10 časova, u pratnji svog advokata, pristupio je u prostorije Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi u svojstvu građanina dao izjavu na okolnosti tragičnog događaja u mjestu Banjska, rano ujutru u nedjelju, 24. septembra 2023. godine – navodi MUP Srbije u saopštenju.

O navedenom će, dodaju, u formi izveštaja biti obaviješteno Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje će preduzeti dalje procesne mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Podsjetimo, u nedjelju, 24.

Vučić kopira primjenjuje

BEOGRAD - Ovo što se desilo na Kosovu je pokušaj kopiranja Donbasa i Krima uz jasnu podršku Ruske Federacije čiji je maligni uticaj prisutan u svim sferama društva u Srbiji, a Radoičić se finansira po modelu kao što je Putin finansirao Prigožina - tvrdi Čedomir Stojković, advokat i predsjednik Slobodarskog saveza slobodne Srbije - Grupa oktobar za Pobjedu.Tvrdi da je Radoičić jedan od Putinovih agenata u Srbiji.

POBJEDA: U Srbiji je bio dan žalosti zbog trojice poginulih Srba na Kosovu koji su bili u grupi kada je ubijen albanski policajac u Banjskoj – za Prištinu je to teroristički napad. Za kim žali Srbija?

STOJKOVIĆ: Srbija ne žali, žali Aleksandar Vučić jer nije uspio njegov plan da na sjeveru Kosova napravi oružani sukob isti kao što je Putin napravio u Donbasu 2014. godine. On je dan žalosti nametnuo Srbiji, jer su u njegovom kopiranju Donbasa poginuli ljudi koje je on poznavao. Dan žalosti nije proglašen zbog ubistva Olivera Ivanovića, a kada su pobijena djeca u OŠ ,,Vladislav Ribnikar“

Vučić je pomjerio dan žalosti zbog košarkaške utakmice. Krivični zakonik Srbije propisuje da su svi koji su učestvovali u ovom događaju na Kosovu teroristi, jer su bili naoružani do zuba nelegalnim oružjem. To znači da je Vučić nametnuo dan žalosti za poginulim teroristimavelika je sramota što žalimo za nekim za koga zakon kaže da je terorista. Možete li zamisliti reakciju državljana Amerike ili Francuske koji ne smiju da upale muziku, jer su na Kosovu ubijeni ljudi za koji srpski zakon kaže da su teroristi.

rječniku i oni su Putinovi ljudi na Balkanu. Vučić je 2019. godine primio orden Aleksandra Nevskog od Vladimira Putina – koji se jedino može dodijeliti za 20 godina posvećenosti službi Ruske Federacije. Vučić je u toj službi od januara 1999. godine kada se zakleo ruskoj službi bezbjednosti da će raditi za nju - od tada je on veleizdajnik Srbije. Vučić je omogućio da se svi infrastrukturni poslovi na jugu zemlje dobijaju preko firmi Milana Radoičića uz ogromne marže. Na taj način Vučić je Radoičiću omogućio finansiranje svih njegovih političkih, paramilitarnih i obavještajnih aktivnosti po ruskom receptu - baš onako kao što je Vladimir Putin preko javnih nabavki finansirao Prigožina i njegove Vagner operacije.

Za razliku od Prigožina Radoičić brojne firme nije otvarao na svoje ime ali su pod njegovom kontrolom. Vučić sada ćuti o njemu, jer on nije samo gospodar siromašnih i malog broja ekstremno bogatih već i gospodar kukavica. Zato sada ćuti o svemu, a ne samo o Radoičiću. On će nakon nekoliko dana ponovo krenuti u veliku kampanju laži da bi prikazao stvari obrnutim od onih kakve jesu.

POBJEDA: Kampanja je već krenula: anulira se prvobitni događaj - ubistvo policajca i retorika zvaničnog Beograda je - mi smo žrtve, napaćeni smo, vjekovima nas proganjaju samo zato što smo Srbi...

septembra, u selu Banjska ubijen je kosovski policajac, poslije čega je uslijedila akcija specijalnih jedinica kosovske policije usmjerena na naoružanu grupu. U akciji su ubijena trojica Srba, porijeklom sa sjevera Koso-

va. Doskorašnji potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić preuzeo je na sebe odgovornost za dešavanja u selu Banjska, navedeno je u izjavi koju je medijima pročitao njegov advokat Goran Petronijević

POBJEDA: Manastir Banjska je bio pod opsadom nepoznatih lica među kojima se na snimku, u punoj ratnoj opremi, vidi i Milan Radoičić, potpredsjednik Srpske liste. On je na crnoj listi SAD i Velike Britanije, ali u Srbiji je uvaženi građanin. Što povezuje predsjednika Srbije i Radoičića, zašto Vučić ćuti o njemu?

STOJKOVIĆ: Milan Radoičić je i na Tipars listi Grupe oktobar i jedan je od Putinovih agenata u Srbiji. Njih dvojicu povezuje bratimljenje u radikalsko-šešeljevskom

STOJKOVIĆ: Isto je radio i Slobodan Milošević, isti rječnik je Srbija koristila 1998. i 1999. godine povodom Kosova: Srbi nijesu počinili nikakva ubistva, Račak je izmišljen itd... Sada se uzima isti princip i govori da je ovo što se dešava velika namještaljka Kurtija – zajednički imenitelj za obje propagande je Vučić koji je 1998. i 1999. godine bio ministar propagande u vladi Slobodana Miloševića. Svaki zločin koji su tada činile naše vojne i paravojne jedinice on je okretao i prikazivao građanima Srbije da postoji samo jedna strana koja se sukobljava sa nevinim ljudima i mirnim srpskim civilima. Isto tako se i sada ispira mozak građanima Srbije. To je rađeno i kada se radi o Srebrenici, Sarajevu, Kninu, Vukovaru... To je isti radikalsko- miloševićevski recept u kojem je svako drugi kriv osim Vlade Srbije.

Čedomir Stojković kaže da

Kosovska policija na ulazu u manastir

Milan Radoičić

je Radoičić za predsjednika Srbije, isto što Prigožin za Putina

kopira Donbas i primjenjuje ga na Kosovu

Vučić je omogućio da se svi infrastrukturni poslovi na jugu zemlje dobijaju preko rmi Milana

Radoičića uz ogromne marže. Na taj način Vučić je Radoičiću omogućio nansiranje svih njegovih političkih, paramilitarnih i obavještajnih aktivnosti po ruskom receptu - baš onako kao što je Vladimir Putin preko javnih nabavki nansirao Prigožina i njegove Vagner operacije. Za razliku od Prigožina Radoičić brojne rme

nije otvarao na svoje ime ali su pod njegovom kontrolom-kaže

Stojković

POBJEDA: Da li je posljednjim incidentima na Kosovu vlast u Beogradu satjerana uz zid? Ona pokušava da se ,,opere“ tvrdnjom da su sve organizovali Srbi sa Kosova, ali poruke iz međunarodne zajednice idu u pravcu da Beograd treba da procesuira one koji su u neredima učestvovali. Postoji li još manevarskog prostora za Vladu Srbije?

STOJKOVIĆ: Putin je 2014. godine proglasio da su Rusi u Donbasu ugroženi jer trpe teror od Kijeva, u Donbas i Krim šalje svoje oružane formacije na kojima su skinute oznate Ruske Federacije i tvrdi da je ruski narod ustao protiv terora u Kijevu. Vučić je proglasio da Srbi na Kosovu trpe teror od Aljbina Kurtija, šalje oružane formacije na Kosovo bez zva-

Stav Era smirivanja je završena

Što SAD i EU treba da urade da isprave svoju propalu diplomatiju sa Srbijom i Kosovom

Ruski uticaj jači od zapadnih vrijednosti

- Kada bi se u Srbiji primijenio zapadni sistem vrijednosti tog časa bi sa političke scene bili počišćeni Vučić, Vulin, Dačić i Šešelj Oni mogu da opstaju u Srbiji samo na sistemu ruskih vrijednosti koji je uspostavljen kao sistem mišljenja. Ti političari parazitiraju na ruskom uticaju koji su ovdje stvorili - kaže Stojković.

re, crkve. Vučić ne želi da se oslobodi ruskog uticaja jer je uz pomoć njega došao i opstaje na vlasti i ima planove za budućnost.

Vrijeme je da se rekon guriše zapadna politika prema Srbiji i Kosovu. Obnavljanje dosadašnjeg pristupa donijeće nove neuspjehe. Čvršći pristup Beogradu je neophodan prvi korak

Piše: Daniel SERVER

Kosovska policija i snage NATO-a su na sjeveru zemlje sa srpskom većinom osujetile tokom vikenda oružanu pobunu. Ubijeni su jedan kosovski policajac i trojica terorista, a drugi su uhapšeni. Ali izgleda da je većina pobjegla. Srbija i njeni politički zastupnici Srpska lista na Kosovu proglasili su dan žalosti. To potvrđuje njihovu podršku ustanku. Zeleni čovječuljci su izgleda našli sigurno utočište u Srbiji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se potom sastao sa ruskim ambasadorom. Vučić se požalio na „brutalno etničko čišćenje“ naKosovu, za šta nema dokaza. Nemamo potvrdu da je Vučić naredio oružanu pobunu. Ali jedan od njegovih oslonaca na sjeveru Kosova je bio umiješan. Takve stvari se ne dešavaju bez znanja Beograda. Mogao je Vučić to unaprijed da zaustavi ili osudi naknadno. Nije učinio ni jedno ni drugo.

ŠTO NAM GOVORI OVAJ INCIDENT

ničnih oznaka Srbije i tvrdi da je srpski narod sa Kosova ustao u pobunu protiv terora Aljbina Kurtija. Srbija se dugo neće osloboditi ruskog uticaja koji je veoma dubok - to se ne zove ruska prehlada već ruski maligni uticaj koji će trajati decenijama i neće početi da opada sve dok je Vučić na vlasti jer ovo što se desilo na Kosovu je pokušaj kopiranja Donbasa i Krima uz jasnu podršku Ruske Federacije. Ruski telegram kanali su se usijali i pisali da je Srbija započela specijalnu vojnu operaciju na Kosovu da sačuva narod Kosova – identične riječi kao što je ruska propaganda koristila za Donbas.

POBJEDA: Dakle, dok je u Beogradu saopštavano da ne znamo ko su ljudi koji učestvuju u neredima na

Prekršen Kumanovski sporazum

- Proglašavati dan žalosti za pobijenim teroristima je isto što i sarađivati sa teroristima. Ljudi naoružani do zuba su svuda teroristi, jer samo zvanična državna vojska može da nosi takvo oružje. Ako žalimo za teroristima to pokazuje da oni za Vučića nijesu teroristi nego pripadnici državnih snaga bezbjednosti – što i jesu u jednom dijelu. Ali onda je Srbija prekršila Kumanovski sporazum jer je poslala svoje naoružane paravojne formacije na teritoriju koja je pod kontrolom Ministarstva odbrane Amerike i NATO alijanse - kaže Stojković.

Kosovu u ruskim medijima ide propaganda da se sve zna i da Srbija kreće u oslobađanje. To je paralela?

STOJKOVIĆ: Tako je. Vučić je iznenađen neuspjehom svog plana jer se uzdao u obavještajne snage Rusije na Balkanu, a ne Zapada –a saradnici Putina nemaju nikakvu svijest o realnosti, naročito geopolitičkoj. Dakle, Vučić je u sukobu sa činjenicima i zato je na prvoj konferenciji za štampu nakon događaja na Kosovu bio pogubljen i iznenađen. Da se Vučić uzdao u obavještajnu snagu Zapada, NATO i Amerike nikada ne bi krenuo u ovu operaciju. On je sada u istom šoku kao i regruti Rusije kada dođu u Donbasu Rusiji im se priča da je na frontu med i mlijeko, a kada stignu na front vide potpuno drugačiju sliku.

POBJEDA: Incident o kojem govorimo u javnosti se povezuje sa miješanjem Rusije i napad koji su izveli Srbi liči na akcije Vagnera. Odavno se zalažete da se uvedu sankcije Rusiji –da li je ovo momenat kada Srbija može da počne da se oslobađa „zaštite Rusije“?

STOJKOVIĆ: Ne može Srbija da se oslobodi uticaja Rusije koji je došao do svih djelova srpskog društva: univerziteta, medija, nevladinih organizacija, privrede, naftne industrije Srbije, kultu-

POBJEDA: Kako može da se izađe iz ove situacije? Akcija u Banjskoj mogla je da ugrozi regionalnu bezbjednost po količini oružja i opreme, a Beograd i dalje priča da su Srbi žrtve Kurtijevog režima ne odvajajući narod od kriminalaca koji takođe ugrožavaju život Srba na Kosovu?

STOJKOVIĆ: Rješenje je rušenje režima Aleksandra Vučića i kompletne zaostavštine tog režima. Velika je zabluda da će Vučić stati na ovome. Propast njegove akcije ne znači promjenu njegovog pravca mišljenja, on će i dalje pokušavati isto. Mnogi su mislili da će Milošević prestati nakon raznih poraza, 1999. godina je bila njegov posljednji poraz i nije prestajao sve dok nam bombe nijesu pale na glavu: on ni tada ne bi prestao da 2000. godine nije otjeran sa vlasti u revoluciji koju je pomogao Zapad. Dakle, izlazak iz ove situacije je jednak izlasku iz Miloševićeve situacije, Zapad mora da finansira političku borbu protiv Aleksandra Vučića i njegovog nasljeđa, jer to je nasljeđe i Miloševića i Šešelja. Sve drugo su zablude i Vučić zna za te zablude, on će igrati na kartu naših zabluda i praviti utisak na Zapadu da mu je ovo zadnji put – ali nije. Violeta CVEJIĆ

Ovaj incident je potvrda da Vučić ne namjerava da normalizuje odnose saKosovom. Dijalog Beograda i Prištine sa tim ciljem je paravan za njegov pravi cilj. On želi odvajanje četiri opštine na sjeveru sa srpskom većinom. On bi više volio de jure podjelu i nada se da će ruski uspjeh u aneksiji djelova Ukrajine potvrditi taj cilj. Ali on bi se, za sada, dogovorio o de facto odvojenoj upravi, u obliku Zajednice opština sa srpskom većinom. Priština je pokazala da njena policija može, uz podršku NATO-a, da se nosi sa teško naoružanom grupom od nekoliko desetina odlučnih militanata. Ali isto tako je jasno da bi srpski oklop lako mogao da se preseli naKosovo. Od najbližeg srpskog graničnog prelaza do sjeverne Mitrovice ima manje od 25 milja, možda sat vožnje tenkom. NATO je nedavno pojačao svoje snage na Kosovu. Ali nije jasno da li su opremljeni ili obučeni za protivoklopno ratovanje. Američke i evropske diplomate smatraju da Srbija neće pokušati takav potez zbog političkih posljedica. Ali Vučić zna bolje. On pokušava da ubijedi svijet da se Srbi etnički čiste sa Kosova. To bi moglo potvrditi tvrdnju da njegovi tenkovi štite civile. Zato on više puta, bez dokaza, tvrdi da je takvo etničko čišćenje u toku, kao što je to učinio i juče na sastanku sa ruskim ambasadorom.

AMERIČKI I EVROPSKI ODGOVOR

Odgovor Zapada je do sada bio slab. Brisel i Vašington su apelovali na „obje strane“ da spriječe dalje nasilje i eskalaciju. Ovo implicitno izjednačava odličan učinak kosovske policije sa ilegalnom oružanom pobunom koja je mogla da izazove nestabilnost širom Balkana. Oni koji su odgovorni za politiku prema Balkanu u obje prijestonice ne žele da priznaju neuspjeh svojih napora da namame Srbiju na zapad. Umjesto toga, oni pozivaju na brz povratak „dijalogu“. Alternativni pristup bi osudio podršku Beograda oružanoj pobuni, označivši je kao teroristički akt i uveo sankcije protiv Vučića i njegovih zvaničnika odbrane i nacionalne bezbjednosti. NATO bi pripremio svoje snage na sjeveruKosova za odbranu od oklopne invazije. Zapad bi pohvalio kosovsku policiju i pozvao na pravično i brzo suđenje počiniocima na kosovskim sudovima. Ambasadori u Beogradu bili bi povučeni na konsultacije.

POTREBNA JE NOVA POLITIKA

Mogli bi se brzo vratiti sa jednom porukom: era smirivanja je završena. Ako Beograd želi članstvo u EU, Srbija mora brzo uhapsiti i predati teroriste kosovskim vlastima, odustati od svog insistiranja na odvojenoj upravi Srbima na Kosovu, uskladiti se sa sankcijama Ukrajine Rusiji, podržati članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije. Ako Beograd odbije, EU bi trebalo da objavi da zamrzava pregovore o pridruživanju. SAD bi trebalo da obustave vojnu saradnju sa Srbijom, uključujući saradnju sa Nacionalnom gardom Ohaja. Vašington i Brisel bi takođe trebalo da se pripreme da podstaknu Prištinu da dopre do Srba na sjeveru kako bi pronašli alternative Srpskoj listi. Osim toga, Priština treba da se trudi da osigura da ne bude antisrpskih incidenata širom Kosova, kako bi se poništile Vučićeve tvrdnje o etničkom čišćenju. Priština treba odmah da istraži sve incidente koji se dogode. Sudovi treba da odmah sude počiniocima. Vrijeme je da se rekonfiguriše zapadna politika prema Srbiji i Kosovu. Obnavljanje dosadašnjeg pristupa donijeće nove neuspjehe. Čvršći pristup Beogradu je neophodan prvi korak. (PEACEFARE)

TEMA: Crnogorska umjetnost u međunarodnom kontekstu i uticaj globalnih trendova na

Prvo kod kuće vratiti dostojanstvo profesiji, pa onda gledati u

PODGORICA – Živimo u eri globalizacije čijim procesom se brišu granice, a svijet pretvara u jedno mjesto uprkos svim socio-kulturnim razlikama. Kretanja na globalnom nivou na polju umjetnosti neminovno dotiču i likovne umjetnike koji stvaraju u Crnoj Gori. U doba lakog i brzog protoka informacija nemoguće je ne biti pod nekom vrstom uticaja globalnih trendova. Teme migracija, feminizma, nejednakosti, ekologije…, koje „muče“ umjetnike širom svijeta, i te kako su bliske domaćim stvaraocima koji ih obrađuju u svojim djelima. Naravno, iako je globalizacija u punom zamahu, važno je napraviti balans između praćenja i usvajanja globalnih trendova i zadržavanja autentičnosti koju podneblje iz kojeg umjetnik potiče nosi sa sobom. Važno mjesto u svemu tome ima i sistem obrazovanja – klasični način obrazovanja jednog likovnog umjetnika je neophodan, ali ne i dovoljan, a problem je i što je crnogorska likovna scena dugo bila slabo povezana sa onom regionalnom i internacionalnom.

O tome da li globalni trendovi u likovnoj umjetnosti utiču na likovne stvaraoce u Crnoj Gori i da li su i koliko crnogorski likovni umjetnici u toku sa njima, za Pobjedu govore likovne umjetnice Ivana Stanić i Natalija Vujošević i istoričarka umjetnosti Ana Ivanović Njihovi pogledi na pomenute teme podudaraju se u jednom – u Crnoj Gori postoje prakse koje ne zaostaju za preokupacijama savremenih umjetnika u svijetu, ali potrebno je, prije svega, naći načine da se riješi nedostatak osnovnih preduslova da se umjetnici u Crnoj Gori uopšte bave umjetnošću.

DOSTUPNOST

Stanić smatra da su globalni trendovi, zbog brze i lake dostupnosti, prijemčivi i mladi stvaraoci znaju koje se teme i tehnike obrađuju.

– Globalizacija kulture je već u tolikom zamahu da se i teži ka autentičnosti i primarnom kul-

STANIĆ: Tapšanje po ramenu i „izbacivanje“ velikog broja umjetnika sa akademija i njihovo zaključavanje po ateljeima nije način, a i obesmišljava ovaj posao

VUJOŠEVIĆ: Kultura nije u fokusu naših političkih elita i evidentno je da o njoj nemaju ni osnovna znanja

turnom habitusu. Postavlja se pitanje da li su ovdašnji stvaraoci u stanju da percipiraju realnost dovoljno jako s obzirom na istorijski džep i našu uskraćenost u praćenju savremenih trendova prošlog vijeka. Naša likovna scena nije prošla sve etape klasične istorije umjetnosti, i, samim tim, kod konzumenata imamo manjak poznavanja materije, te nam pejzažna umjetnost i dalje ostaje ,,udarna tapeta“ prostora u svakodnevici – kazala je Stanić. Ona je istakla da je uklapanje u globalnu scenu, ako je uopšte više i potrebno s obzirom na to da ona izumire u svom klasičnom smislu, teško jer studenti nijesu u mogućnosti da uče iz prve ruke i unose poteze velikih majstora, već su ograničeni na reprodukcije odakle se jako teško uči proces analize djela. – Naši najmlađi nijesu u mogućnosti da od svog predškolskog perioda stoje pred djelima Klea, Kandinskog, Vorhola…, i imaju takve galerijske obilaske, što je dio osnovnog obrazovanja na zapadu Evrope. I studenti, i autori, i istoričari, konzervatori takođe su uskraćeni za normalan život, namjerno neću reći profesionalan, zbog manjka sredstava – istakla je Stanić. U eri globalizacije nužno se postavlja pitanje u kojoj mjeri se

treba napraviti balans između trendova i zakoju podneblje iz kojeg umjetnik potiče nosi sa so-

auto-

rova autentičnost primarna, koliko god on prolazio kroz faze koje su, na neki način, obojene uticajem drugih stvaralaca ili trendova, jer to je stadijum učenja i traženja sebe.

– Svijest o sebi i svijetu oko sebe i iskrenost su jedine i uvijek savremene – istakla je Stanić. Crnogorski likovni umjetnici u svojim radovima promišljaju najrazličitije teme, teme koje ,,pogađaju“ i umjetnike širom svijeta.

– Naravno da ovdašnji umjetnici ne žive u pećinama, već su u toku i jako dobro znaju strujanja i suptilne pokrete globalizacije, pitanje je samo da li imaju dovoljno obrazovanja, slobode ili mogućnosti da se time bave – kazala je Stanić. Prema njenim riječima, naše akademsko obrazovanje počiva na klasičnoj školi, studijama portreta i izučavanju tehnika, što Stanić smatra sjajnim i neophodnim, ali ne i dovoljnim.

– Potrebni su, takođe, analitički pristup, kako svom tako i tuđem radu, praćenje razvoja sopstvenih sposobnosti, široko opšte obrazovanje što omogućava autorima i pismeno i verbalno da se izraze, bez obzira na to što je njihov jezik komunikacije vizuelan. Neophodna je bitnost dobre organizacije vremena i upravljanja njim, vrednovanje svog i tuđeg rada i na kraju, možda, likovnjacima najteži momenat jeste izučavanje self marketinga, jer tapšanje po ramenu i „izbacivanje“ velikog broja

umjetnika s akademija i njihovo zaključavanje po ateljeima nije način, a i obesmišljava ovaj posao. Elitizuje ga sa jedne strane, a u isto vrijeme ga „abortira“ – istakla je Stanić.

ZBILJA

Natalija Vujošević, umjetnica i kustoskinja iz Podgorice, čija je kustoska i umjetnička praksa aktivna internacionalno, smatra da određene teme koje su u fokusu na sceni savremene umjetnosti, a uočavamo ih kroz koncepte velikih izložbi, bijenala, programa institucija savremene umjetnost, kao i teorijskih publikacija, utiču posredno i na naše umjetnike. – Ovdje uočavam više različitih pojava. Najznačajnija je i vrijedna pažnje pojava umjetnika koji sopstvenim naporima uspijevaju da prevaziđu zagušljivost naše nerazvijene i patrijarhalne zbilje, koja je u sprezi sa koruptivnim sistemom pretvorila naše institucije kulture i obrazovanje u kulturi u karikaturu i slijepu ulicu. Ovi umjetnici najčešće svoj rad

Ivana Stanić smatra da je crnogorsko društvo prepoznalo potrebu umjetničkog umrežavanja sa svijetom u smislu institucionalnog povezivanja, ali je taj ekskluzivitet ostao dostupan „šačici“ ljudi.

– Ljudi koji dolaze politički na pozicije u institucijama ostaju u kontaktu sa ljudima koji su profesionalno na istima u inostranstvu, tako da je obično slobodnom umjetniku često taj put otežan i nemoguć. Konkursi postoje, ali, uglavnom, to jeste jedan isti krug ljudi – kazala je Stanić.

je Stanić.

IVANOVIĆ: Najveći izazov sa kojim se suočavaju umjetnici u Crnoj Gori je nedostatak osnovnih preduslova da se uopšte bave umjetnošću

predstavljaju van Crne Gore i aktivno učestvuju u komunikaciji koja se odvija na regionalnoj i internacionalnoj sceni umjetnosti. Nažalost, oni su (doskoro) rijetko uključivani u programe i izložbe naših institucija. Druga pojava su umjetnici koji, na neki način, simuliraju ove teme u svom radu, i tu možemo uključiti riječ uticaj trenda kao adekvatan opis ove veze. Nedovoljno poznavanje i istraživanje pozadine ideje i površan pristup obično odrede i kratak život ovih radova –kazala je Vujošević. Prema njenim riječima, naša umjetnička scena dugo je bila veoma slabo povezana sa regionalnom i internacionalnom scenom. Ovome je, kako je kazala, doprinijelo više faktora. – Veoma teška patrijarhalna struktura bazirana na kafanskom stvaranju mitova o veličinama i usmenom predanju kao osnovnom prenosniku znanja još uvijek je veoma aktivna, nepostojanje ozbiljne katedre za istoriju i teoriju umjetnosti, kao i nepovezanost fakulteta umjetnosti sa fakultetima društvenih nauka, samim tim i nepostojanje istraživanja i publikacija koje omogućavaju i oblikuju razvoj savremene umjetnosti, kao i razumijevanje i poznavanje jezika savremene

umjetnosti i teorije, obrazovne institucije i institucije kulture na čiji je rad i sastav uticala dominantno koruptivna i nazadna, strahom ispunjena politika posljednjih decenija koje nijesu uspjele da proizvedu ni jednu značajnu vrijednost iz ove oblasti koja bi nas uključila u širi dijalog koji se odvija u svijetu umjetnosti – smatra Vujošević.

Da bi se ovo promijenilo i krenulo u reparaciju i otvaranje ovih institucija, Vujošević smatra da je prvenstveno potrebno razgovarati o ovim problemima otvoreno i javno, što se, nažalost, i dalje ne događa, jer kultura nije u fokusu naših političkih elita, i evidentno je da o njoj nemaju ni osnovna znanja.

PREDUSLOVI

Ivanović je kazala da ako se govori o umjetnosti na globalnom nivou, malo je prostora za priču o trendu ili nekom univerzalnom estetskom kvalitetu po kome bi se prepoznavala savremena umjetnost, u okviru koje je likovna umjetnost tek jedan od segmenata u mnoštvu vizuelnih umjetničkih praksi u savremenom okruženju. – Riječ je prije o jednom hibridnom, disperzivnom, fluidnom, interdisciplinarnom polju koje sve više iz oblasti

Crnogorski političari odgonetaju smisao naše postavke na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, 2022. godine

VLADA CRNE GORE

Umrežavanje dostupno „šačici“ ljudi

dostojanstvo u svijet

Natalija Vujošević ne smatra da je bitno pratiti trendove, već posmatrati, istraživati i pokušati razumjeti, kako neposredno, tako i šire okruženje i savremenost iz ugla umjetnosti.

– Na ovaj način se i stvaraju teme koje dominiraju na umjetničkoj sceni. Ovdje, naravno, govorim o savremenoj umjetnosti koja se ozbiljno bavi pojavama i problemima današnjice, neodvojivoj od filozofije, nauke i politike. Sajmovi, komercijalne galerije, tržište i ostale komponente ne treba da utiču na rad ozbiljnih umjetnica i umjetnika – istakla je Vujošević.

umjetnosti u užem smislu ulazi u polje kulture, u polja socioloških i antropoloških istraživanja, performativnosti, bavljenja kontekstom, arhivama…

Sva ta kretanja svakako da utiču na nekog ko se bavi umjetnošću. Posebno u digitalnom okruženju, u eri brze difuzije i razmjene informacija nemoguće je ne biti pod nekom vrstom uticaja, makar u smislu poznavanja prilika.

Ukoliko govorimo o uticaju tržišnih trendova, tu se onda priča još više usložnjava i zavisi od mnogo elemenata, od geopolitičkih kretanja, uređenosti društvenih, političkih i ekonomskih sistema, raznih mehanizama proizvođenja vrijednosti i slično – smatra Ivanović.

Prema njenim riječima, najveći izazov sa kojim se suočavaju umjetnici u Crnoj Gori je nedostatak osnovnih preduslova da se uopšte bave umjetnošću.

– Izostanak strateški postavljenih okvira djelovanja i relativizacija napora struke dovode do toga. Mi smo kao društvo prije pedeset godina imali viziju kulture kao jedne od važnijih strateških tačaka razvoja zemlje (ovdje bih dodala da jednako treba posmatrati zdravstvo, obrazovanje i sport) – istakla je Ivanović.

Ona smatra da je neophodno uspostaviti i ojačati međuinstitucionalnu saradnju, ali ne samo formalno, već suštinski, učiniti je funkcionalnom.

– Osim toga, potrebno je vratiti dostojanstvo profesije, obezbijediti prostore za rad, insistirati na plaćanju umjetnika za sopstveni rad. Jer, tzv. čast izlaganja u instituciji ne plaća režije, niti materijal za produkciju rada, da krenemo od najosnovnijih potreba. Bez toga bojim se da samo reprodukujemo prekarnu matricu unedogled – rekla je Ivanović.

S druge strane, Ivanović smatra da je prevelik pritisak imperativa uklapanja u nešto „veće i bolje od nas“.

PODGORICA – Ivo Pogorelić nije sluga slavnim kompozitorima, kako je sam izjavio na pres konferenciji povodom prvog nastupa u Podgorici na otvaranju sezone sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom, već je njihov medijum, njihov tumač i njihov najposebniji obožavatelj.

Rasprodata sala Muzičkog centra Crne Gore dvije noći zaredom je pokazatelj da je povjerenje u ovog virtuoza bilo ogromno, a već nakon prve večeri je bilo jasno da je to povjerenje zaista u svakom smislu opravdano.

EUFORIJA

Crnogorski simfonijski orkestar otvorio sezonu uz gostovanje slavnog pijaniste Iva Pogorelića

– To našu kulturu i umjetnost postavlja u infantilni položaj u odnosu na neki vrlo često upitni, ako ne i fiktivni centar. Mislim da što prije treba da se oslobodimo toga kao društvo. Mi imamo veliki broj veoma kvalitetnih stvaralaca koji, u najvećoj mjeri, sami sebi stvaraju uslove kako bi svoj rad predstavili, kako u svojoj zemlji tako i negdje van, bez namjere uklapanja u trendove, već kao elementarnu potrebu za stvaralaštvom i predstavljanjem svog rada – istakla je Ivanović.

ČUDAN PARADOKS

Prema njenim riječima, pitanje zadržavanja autentičnosti u globalnom okruženju je pitanje svih pitanja.

– Kao i pitanje balansa. To, u neku ruku, zavisi i od odluke koju umjetnik donese po pitanju usmjerenja svoje prakse. Vrsta ,,standardizacije“ društvenog života, proizvodnje, tržišne logike, koju globalizacija nameće, zapravo, kroz deteritorijalizaciju ,,lokalnog“, zamagljuje njegove specifičnosti, i to su procesi koji i nas dotiču u nekom obliku. Moje lično mišljenje je da umjetnici treba da rade ono što osjećaju, što ih vodi, da ne rade pod pritiskom uklapanja u bilo kakve trendove. Naravno, to ne znači da ne budu u toku s razvojem savremene misli, teorije i prakse, to je neophodno, kao i profesionalizam, stalno istraživanje, rad na sebi… –rekla je Ivanović.

Ona smatra da na našim prostorima imamo jedan čudan paradoks, gdje pojedini umjetnici i njihov rad bivaju vrednovani, prepoznati van granica svoje zemlje prije nego u sopstvenoj zemlji.

– Više je razloga za to, ali ono što je važnije jeste da postoje prakse koje, zaista, ne zaostaju za preokupacijama savremenih umjetnika u svijetu, niti su manje vrijedne. Pitanje je institucionalne podrške i svijesti da ih treba podržati – ocijenila je Ivanović. A. ĐOROJEVIĆ

Pogorelić je izabrao djelo koje, kako je i sam rekao na konferenciji za novinare, traži od cijelog orkestra da pruži svoj maksimum, i to se desilo. Zato sam nije toliko, narodski rečeno, štrčao, iako je većina publike došla da ga čuje kako štrči. Radi se o „Koncertu za klavir i orkestar broj 2 u C-molu, op 18“, najpoznatijem djelu slavnog i nikad do kraja odgonetnutog i shvaćenog ruskog kompozitora Sergeja Rahmanjinova, koji je napisan između 1900. i 1901. godine, koji i danas zvuči napredno i bezvremenski, a u isto vrijeme je i nadprostoran, što će reći da se ne može pripisati ni zemaljskom toponimu. Pogorelićeva izvedba, ko zna koja po redu, sazrela je do mjere da mu se može pripisati i svojevrsno koautorstvo – dodir ležernosti i spokoja se nadvija nad instrumentom, a sve ostalo se izdiže iznad instrumenta. To „sve ostalo“ su ubjedljivost,

Dodir ležernosti i spokoja

pripadanje kompoziciji, karakternost, preciznost, estetika zvučnog oreola koji je i one koji s klasikom nijesu ni na „dobar dan“ uspjelo da u trenutku izmjesti iz sopstvenih afiniteta. Posebno impresivno je bilo doziranje nježnosti i žučnosti koje se smjenjivalo

Novi šef-dirigent Crnogorskog simfonijskog orkestra Mark Korović je bio posebna koncertna atrakcija. Ne samo što pokazuje vještinu da orkestar ujedini zvučno i da koordinira kao da ima desetak ruku, a ne samo dvije, već je očaravala i njegova potreba da u svakom segmentu kompozicije bude maksimalno fokusiran. Korović je i ranije nastupao s našim nacionalnim orkestrom, no tek sad se osjeća stapanje i povjerenje između njega i muzičara koje

rezultira osjećajem da su cjelina koja se savršeno razumije iznutra. Na Veliku scenu Muzičkog centra Crne Gore je, dijelom zbog repertoara, možda i zbog uzbuđenja jer im se pridružio slavni gost Ivo Pogorelić, donosio dobro raspoloženje i dozu razdraganosti, što nijesmo često u prilici da vidimo na koncertima klasične muzike. Početak sezone je svakako bio veličanstven i zabavan, a novi šef-dirigent dobar dio zasluga može da preuzme za to.

svaki put kad osjetite da ste se opustili u kompoziciji. I vizuelno je Pogorelić ostavljao utisak, poput figure koja cijelim tijelom ne samo da osjeća nego se i ne trudi da to sakrije. Od pulsiranja na stolici do potpunog prepuštanja, sugerisao je sve vrijeme da se ovaj koncert može jedanako slušati i na nogama. Subjektivni utisak potpisnice ovih redova je da bi vjerovatno bilo i bolje. Činjenica je da s ovim muzičkim djelom, nakon toliko godina izvođenja u brojnim varijantama, sve zavisi od subjektivnog osjećaja. Iako je prvenstveno napisana kao pobjednički čin nad stvaralačkom blokadom i psihičkim problemima, zbog čega je i posvećena autorovom psihijatru, podložna je interpretacijama u širokom spektru emotivnih stanja. S euforijom koju je Pogorelić donio u Podgoricu, ushićenje je nadvladavalo i prilikom slušanja.

ČLAN

Ipak, na mahove je bilo previše tiho, kao da je (a sad se vraćamo na ono „neštrčanje“) klavir mogao biti malo i glasniji, no to nije prvi put da se s kla-

virom to osjeća u Muzičkom centru Crne Gore. Crnogorski simfonijski orkestar na čelu sa dirigentom Markom Korovićem je bio na visini zadatka, i Pogorelić uglavnom nije djelovao kao gost orkestru već kao punopravni član. Možda je to kompliment i samom orkestru koji je zaista sve zreliji, iako se konstantno obnavlja i ne stari, poput slike Dorijana Greja. Posebno su se na prvom koncertu u sezoni isticali duvači, a među njima Petar Garić i Damjan Begović, te ritam sekcija koja je čak i svojim suzdržavanjem dolazila do izražaja, što se s ove strane pozornice činilo zahtjevnijim nego samo sviranje.

Ono što se od starta nije moglo dovesti u vezu je izbor kompozicija. No, kad im se doda odjek u popularnoj kulturi, tada i „Koncert“ Sergeja Rahmanjinova, koji je bio inspiracija za pjesmu „All by myself“ Erika Karmena (njen drugi stav, „Adagio sostenuto“) i odigrala svoju „ulogu“ u filmu „Dnevnik Bridžit Džons“, ulazi u jednu zaokruženost pod nazivom „Unconditional Love“, što je bio zvanični naziv programa. Uvertira iz Betovenove jedine opere „Fidelio“ je oživjela uz pokret „Black lives matters“ kao još jedna od priča o nepravednom utamničenju i ljubavi koja se ne gasi pred izazovom. Na kraju i kompozicija Džona Vilijamsa koja je, zajedno s filmom „Ratovi zvijezda“ dobila kultni status, te „Romeo i Julija“ (uvertira) Petra Iljiča Čajkovskog, koja se čuje u desetak filmova, uključujući i jedan ize serijala o Miki Mausu, zaista imaju najmanjeg zajedničkog imenitelja. D. ERJAVŠEK

Članovi redakcije Pobjede predstaviće svoje knjige večeras u Bemaks areni

Erjavšek i Radović na Sajmu knjiga

PODGORICA – Najnovije izdanje Pobjede, knjiga „Nova crnogorska književnost“ novinarke našeg lista i književne kritičarke Dragane Erjavšek, biće promovisana večeras u 18 sati u Bemaks areni na IX internacionalnom sajmu knjiga. Sat ranije biće pred-

stavljena i knjiga „Metrički savršen tromb“ pjesnika Andrije Radovića, koji u Pobjedi radi kao lektor. „Nova crnogorska književnost“ sadrži odabrane književne prikaze koje je Erjavšek objavljivala u rubrici „Čitali smo“ na stranicama posvećenim kulturi. Recenzent knji-

ge Vladimir Vojinović će biti gost i na promociji ove zbirke prikaza, a sa njim i autorkom će razgovarati novinar i urednik kulture u dnevnom listu Pobjeda Jovan Nikitović Knjigu „Metrički savršen tromb“ koju je prošlog mjeseca objavio podgorički Fokalizator, Radović će nakon promoci-

ja na festivalu „Bookiranje“ i na Mediteranskom festivalu knjige u Splitu, prvi put predstaviti samostalno. Radi se o zrelom, promišljenom i dobro upakovanom presjeku Radovićevih zapisa koji ne pate od početničkih pretjerivanja i banalizacija. Sa Radovićem će razgovarati Dragana Erjavšek. R. K.

Komercijalne galerije i tržište ne treba da utiču na rad ozbiljnih umjetnika

Ivo Pogorelić tokom nastupa u Muzičkom centru Crne Gore

Dirigent zadužen i za koordinaciju i za dobro raspoloženje

IGALO: Izložba košulja i tunika ukrašenih crnogorskim zlatovezom

Vješte ruke stvorile magiju

NTOCG dvodnevnom ekološkom turom u saradnji

CETINJE/TIVAT/KOTOR

- Dvodnevnom turom, osmišljenom od strane Nacionalne turističke organizacije, crnogorski novinari su ove godine na Svjetski dan turizma imali priliku da pješače i upoznaju ljepote Rijeke Crnojevića, nauče šta je pravo i kvalitetno maslinovo ulje, crnogorsko vino, uživaju na Luštici i upoznaju primjere luksuznih hotela. Drugog dana su krstarili ,,ekološkim“ brodovima Bokokotorskim zalivom, a onda ljepote Crne Gore posmatrali iz gondole žičare „Kotor - Lovćen“.

Od ,,crnogorske preko hotelskog veličanstvenog

IGALO - Crnogorska narodna nošnja i njen dominantni ukras, crnogorski zlatovez, jedinstveno su i rijetko svjedočanstvo crnogorske kulture i identiteta, sačuvano u punom identitetu – rekla je profesorica Dijana Roganović otvarajući izložbu košulja, tunika i bukmarkera ukrašenih crnogorskim zlatovezom u SPA galeriji Instituta Igalo.

Roganović je naglasila da muška i ženska nošnja odišu elegancijom i finoćom materijala, a posebnom je čine zlatovez motivi koji su, uglavnom, floralni kao na primjer listovi ili grane, kao i biljke koje rastu u Crnoj Gori, vinova loza i djetelina.

Ona je objasnila da se pored svečane ili svitne dvorske nošnje, nosila i suknena, a prepoznatljivi djelovi i u jednoj i u drugoj su: dimije, opanci, dolama, džamadan, dušanka, gunj, a kod žena suknje, dolaktice, jaketa i drugi djelovi protkani zlatovezom. Roganović je poručila da se crnogorski zlatovez koristi na narodnim nošnjama više vjekova i da je i aktuelan zahvaljujući vještim rukama koje stvaraju magiju.

Radovi izloženi u SPA galeriji nastali su u okviru projekta ,,Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena“ u okviru programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji je realizovala NVO Mare Mare.

Kroz obuke i radionice, kao i treninge posvećene ženskom preduzetništvu i pokretanju

ROGANOVIĆ: Muška i ženska nošnja odišu elegancijom i finoćom materijala, a posebnom je čine zlatovez motivi koji su, uglavnom, floralni - listovi ili grane, kao i biljke koje rastu u Crnoj Gori, zatim vinova loza i djetelina.

RAIČEVIĆ: U okviru ovog projekta 13 žena dobilo je priliku da se obuči u tradicionalnom crnogorskom zlatovezu koji je dio bogate kulturne baštine Crne Gore. Takođe su prošle trening o preduzetništvu i digitalnom marketingu

Tom prilikom direktorica NTO CG dr Ana Tripković-Marković poručila je da su zelene investicije od presudnog značaja za održivi razvoj destinacije i podsjetila da je NTO CG, povodom obilježavanja ovog dana, nedavno objavila i nagradni konkurs za najbolji kratki video-klip na temu ,,Zeleni turizam“.

Zelene InvestIcIje - Izuzetno nam je drago da obilježimo Svjetski dan turizma, posebno pod ovom temom jer je to vrlo važan segment turizma, koji će sigurno dominirati u budućnosti. Smatramo da je od izuzetnog značaja da se skrene pažnja javnosti na značaj zelenih investicija s aspekta održivosti destinacije. S tim u vezi, objavili smo i konkurs kako bismo uticali i na širenje svijesti o održivom razvoju i kod mlađe populacije. Potrebno je poslati kratak klip prilagođen društvenoj mreži Instagram na temu turizma i ekologije. Na taj način htjeli smo da naše najmlađe sugrađane podstaknemo da budu kreativni, razmišljaju o turizmu, ekologiji i da osvoje vrijedne nagrade - istakla je Tripković-Marković.

Od Obodske pećine, vodopada Skakala na Rijeci Crnojevića, crnogorski novinari su upoznali zelene turističke investicije. Naučeni kako da prepoznaju kvalitetna djevičanska maslinova ulja, upoznali su se sa poslovanjem održivih luksuznih hotela, provozali brodom na solarni pogon i vozili žičarom do Kuka na Lovćenu

sopstvenih biznisa, NVO Mare Mare je radila na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti i stvaranju prilika za ekonomsko osnaživanje žena u ovom regionu.

- U okviru ovog projekta, grupa od 13 žena dobila je priliku da se obuči u tradicionalnom crnogorskom zlatovezu koji je dio bogate kulturne baštine Crne Gore. Takođe su prošle trening o preduzetništvu i digitalnom marketingu - kazala je koordinatorka projekta Dubravka Raičević iz NVO Mare Mare.

Ona je istakla da će učesnicama projekta ,,nakon 40 radionica zlatoveza i trodnevnog treninga o ženskom preduzetništvu i digitalnom marketingu isku-

stvo iz projekta pomoći da nastave samostalno da rade i time osiguraju samozapošljavanje“.

- Projekat ,,Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena“ predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice kroz podršku ranjivim kategorijama stanovništva. NVO Mare Mare se zalaže za stvaranje bolje budućnosti za žene u Herceg Novom i širi poruku da su rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje ključni faktori za prosperitet zajednice - istakla je Raičević.

Raičević je učesnicama projekta podijelila sertifikate i zahvalila se svima koji su pomogi projekat.

Projekat ,,Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena“ podržan je kroz program ,,OCD u Crnoj Gori - od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M'BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Friedrich-Ebert-Stiftung, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. R. U-I.

U saradnji sa Turističkom organizacijom Prijestonice Cetinje, novinarima je prvo predstavljen projekat ,,Uređenje i osposobljavanje pješačke staze Obod“.

Direktor TO Cetinje Nikola Jablan istakao je da su u proteklih pola godine odradili niz aktivnosti kako bi poboljšali turističku ponudu Rijeke Crnojevića, kako dostupnost tako i vidljivost.

- Sa Centrom za zaštitu ptica

odradili smo projekat gdje smo na šetalištu postavili dvije pametne klupe. U saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma i Nacionalnim parkom Skadarsko jezero uradili smo pješačku stazu prema Obodskoj pećini, tačnije postavili devet informativno-edukativnih tabli. Potrudili smo se da staza bude što bezbjednija, tako da smo postavili razne rukohvate i podeste - kazao je Jablan, a mi smo se upravo uvjerili kako su uredili novi vidikovac i uživali smo u pogledu koji se pruža od rijeke, Skadarskog jezera do Njegoševog mauzoleja. Priču o Obodskom gradu i nekadašnjoj štampariji iz XV vijeka približio nam je Pavle Bandović, član planinarskog kluba

Gorica i jedan od autora staze Obod.

- Riječki grad je nastao u XV vijeku, na njemu je bila i štamparija kojom je rukovodio Makarije Obod je nastao na maloj utvrdi i u okviru koje je izgrađena crkva koja je sada manastir posvećen Svetom Nikoli. U crkvi se nalazi jedan od najljepših ikonostasa koji je urađen kada je crkva obnovljena 1746. godine. Kada smo radili ovu stazu nazvali smo je ,,Ovđe je slovo klicu izmetnulo“, zato što se ovdje nalazila prva štamparija. Prvo slovo, koje je značilo u Oktoihu, napravljeno je na ulazu u Cetinje. Štamparija je ovdje radila dvije godine i štampan je Oktoih prvoglasnik i bogoslužbene knjige - ispričao nam je Bandović.

Učesnice projekta

Izložba košulja i tunika

Izložba zlatoveza

Pogled na Boku

Ilija Moric

saradnji sa TO Cetinje obilježila Svjetski dan turizma

,,crnogorske Venecije“, hotelskog luksuza do veličanstvenog Lovćena

- Riječki grad je nastao u XV vijeku, na njemu je bila i štamparija kojom je rukovodio Makarije. Obod je nastao na maloj utvrdi i u okviru koje je izgrađena crkva koja je sada manastir posvećen Svetom Nikoli. U crkvi se nalazi jedan od najljepših ikonostasa koji je urađen kada je crkva obnovljena 1746. godine. Kada smo radili ovu stazu nazvali smo je ,,Ovđe je slovo klicu izmetnulo“, zato što se ovdje nalazila prva štamparija

Poletno smo krenuli dalje. Dan je bio sunčan, a temperatura idealna za šetnju. Staza vodi kroz lijepu šumicu, malo se spušta, pa se malo više penje. Stigosmo do vidikovca. Uživali smo u pogledu koji je dosezao čak do Njegoševog mauzoleja. Vidno bez kondicije sa strepnjom smo posmatrali strminu u pravcu rijeke. Bio je to jedan ,,krak“ obodske ture. Lagano smo krenuli da istražujemo i drugi krak, mnogima u Crnoj Gori nepoznat - na samo dva kilometra od ovog mjesta stigli smo do vodopada Skakala na istoimenoj rijeci. Lijep prizor i za uši i za oči.

Do početne tačke došli smo automobilom. S asfaltnog puta koji iz Rijeke Crnojevića vodi ka Cetinju skreće se lijevo. Staza ka pećini vodi kroz dvorište hidroelektrane.

Oprez je neophodan. U svakom slučaju jedna prelijepa šetnja. Do Obodske pećine stiže se stazom desnim krakom za oko 300 metara, a do ostataka mlinova možemo doći ako nastavimo pravo i skrenemo lijevo dolje za oko 80 metara.

Rijeka je ovdje jaka i slapovita.

Kamenje prekriveno mahovinom upotpunjavalo je idiličnu sliku. Stijene su izdubljene i u njima se zadržala voda. U pojedinim kamenicama brčkale su se i žabe, endemska vrsta o kojoj piše i na infotabli.

Predahnuli smo i uživali u domaćim specijalitetima u crnogorskom selu Smokovci, neda-

leko od Cetinja, gdje uz puno ljubavi i posvećenosti nastaju crvena vina od kaberne sovinjona (cabernet sauvignon) i autohtonog vranca. Svako od ovih vina ima svoju priču, malu ličnu istoriju, neodvojivu od porodične istorije Rakčevića, koji su svoje snove pretočili u ove etikete.

NetakNuta priroda Nakon prelijepih vodopoda, netaknute prirode i lijepe zakuske, odlazimo na Lušticu, gdje smo posjetili seosko domaćinstvo. Prof. dr Ilija Moric se bavi maslinarstvom i posjeduje farmu koja je 15 godina organski sertifikovana. Moric se, osim poljoprivredne pro -

izvodnje i prerade maslina u maslinovo ulje, bavi i turističkom djelatnošću, odnosno ruralnim turizmom.

Obišli smo maslinjak gdje ima oko 1.000 stabala maslina. Neka stabla su viševjekovna i broje preko 300 godina. Domaćin nas je naučio i kako da prepoznamo originalno i kvalitetno djevičansko maslinovo ulje.

- Prvi smo organski proizvođači maslinovog ulja u Crnoj Gori. Pored maslinjaka imamo i savremeni mlin za preradu. Kraj je septembra i berba uskoro treba da počne, što je neuobičajeno ranije nego prethodnih godina. U savremenom mlinu se nalaze i tresači i oprema za berbu. Našim posjetiocima prezentu-

jemo i degustaciju ulja, to može biti vrlo interesantno jer se radi o tehnici koja je slična degustaciji vina. Tu zapravo učimo kako prepoznati dobra ulja i kako zaobići i prepoznati loša, stara i falsifikovana ulja. U domaćinstvu Moric može se vidjeti i konoba sa starim mlinom i drvenom presom.

- To je stara oprema koja je u prošlosti pokretana snagom magareta ili konja tako da se radi o tradicionalnom mlinu, vrlo vrijednom primjerku koji smo uspjeli da sačuvamo. Ne koristi se za savremenu proizvodnju ali je važan svjedok naše porodične tradicije i tradicije maslinarstva u Boki i Crnoj Goriistakao je Moric.

A nakon toga odlazimo da odmaramo u luksuzni smještaj, gdje su prisutne i brojne inicijative u okviru održivog razvoja i oformljen „zeleni hotelski tim“ i upoznajemo šta su zelene sertifikacije: Green Key, Zero Waste i Earth Check.

Nakon raznovrsnog i zdravog doručka uz veoma ljubazno osoblje odlazimo u drugi kraj zaliva brodskim hibridnim i solarnim prevozom, jedinim ovakvim na Jadranu.

To su prevozna sredstva nove generacije proizvedena 2018. godine kada je i započeo projekat za koji se nadaju da će zaživjeti na našem primorju.

ekološki brodovi

– Projekat bi trebalo da broji 12 brodova koji bi olakšali transport u Boki. To bi bili ekološki brodovi, koji bi imali pogon na solarnu energiju. To su rijetki brodovi u svijetu, a kamoli u Crnoj Gori. Brodovi imaju solarne panele, baterije, električni motor koji ne stvara buku. Pogodni su za naš zaliv jer ima dosta sunčanih dana. Nijesmo razmišljali da idemo ka turistima već na varijantu da prevozimo naše ljude da im je lakše otići na posao, porodično napraviti izlet i sa vrlo jeftinim kartama, ali nemamo sluha od država. Prvenstveno jer u marini plaćamo vez kao turistički brodovi iako smo tu radi građana i grada Kotora. Nemamo nikakvu saradnju i vrlo nam je teško jer nam marina košta 25.000 eura godišnje što

znači da bismo trebali da prevezemo 15.000 ljudi da bismo samo marinu isplatili – kaže naš domaćin Savo Kaluđerović. Nakon obilaska Boke brodom, ekipa crnogorskih medija se uputila ka žičari na Lovćenu, gdje su uživali u vožnji koja je važan, nedavno započet, projekat za crnogorsku turističku privredu. Žičara je sa pogledom na jedan od najlepših zaliva na svijetu, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima. Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.350 metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1.200 putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta. Nakon osvježenja na vrhu, naša dvodnevna tura se završava. Vraćamo se kući prepuni utisaka koje prenosimo javnosti. Organizacija događaja je podržana kroz projekat „Jačanje kapaciteta Crne Gore u oblasti integrisanja rizika od klimatskih promjena u proces planiranja“ – NAP koji implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Crna Gora a koji je finansiran od strane GCF (Zelenog klimatskog fonda). Ovaj projekat ima za cilj unapređenje planiranja u oblasti prilagođavanja na klimatske promjene. N. kovačević

Ana Tripković-Marković

Nikola Jablan Pogled sa vidikovca iznad Rijeke Crnojevića

U kanjonu Rijeke Crnojevića

Uživanje u ,,divljoj ljepoti“

Rukometašice Budućnost Bemaksa danas (16 h) u gostima igraju sa Đerom, glavnim favoritom za trofej Lige šampiona

Ovakve utakmice oblikuju ekipu

PODGORICA – U ovakvim utakmicama nemamo šta da izgubimo. Samo treba da budemo hrabri i pružimo najviše što možemo. Ne treba da se opterećujemo, a nema ni potrebe, jer i prije početka znamo da je Đer favorit – kazala je trener ,,plavih“ Bojana Popović pred današnji (16 h), četvrti meč A grupe Lige šampiona.

Iz najtežeg gostovanja grupne faze elitnog takmičenja rukometašice Budućnost Bemaksa mogle bi da izvuku najveći benefit. Pod uslovom, kako je kazala Popović, da sa više energije, mirnije glave i bez pritiska završe meč protiv glavnog favorita za osvajanje trofeja. Mađarski predstavnik u Ligi šampiona pokazao je moć u prethodnom kolu kada je u derbiju kod Bukurešta, koji predvodi Kristina Neagu, slavio 27:23.

MOGU DOSTA DA NAUČE

- Đer je i ove godine favorit za osvajanje Lige šampiona. Igra odlično sa novim trenerom. Ponovo im se igra svodi na neku igru više sa šest metara. Trče dosta, disciplinovane su i čeka nas ozbiljan posao. Uz dobre igrače koji će biti ispred nas, možemo individualno i kolektivno da se podižemo. I da vidimo gdje smo i koliko još treba da radimo.

Prave stvari se mogu desiti na današnjoj utakmici, istakla je Popović pred odlazak u Mađarsku.

- U ovakvim utakmicama se stvaraju igrači. Neko ko je mlad kada osjeti atmosferu u Đeru i onakve igrače, ako napravi neki dobar potez, može da shvati da je to to i da mu karijera ide u dobrom pravcu. Iz ovakvih mečeva igrači mogu dosta da nauče i osjete kako je to kada se igra na visokom nivou – jasna je Popović.

Protiv „drim tima“ je i zadovoljstvo igrati.

- I izazov, kakva god bila razlika u kvalitetu. Igraćemo onoliko koliko nam Đer dozvoli. Imaju baš kvalitetnu ekipu, sa dvije, tri postave koje mogu da igraju dvije utakmice zaredom. Znači, mogu moje djevojke da ,,ginu“ i daju maksimum 60 minuta, ali taj nivo i tempo koji će probati Đer da nametne ukazuju da će biti teško. Držaće visok ritam igre i sa svojim izmjenama izazvaće, koliko god da moje igračice imaju želju, volju i energiju, ogroman umor. Naravno, probaćemo i mi da održimo nivo sa izmjenama, ako bude moguće, i da im pariramo do onog nivoa dokle

Rukometašice

Rudara u 3. kolu

EHF Evropske lige

Bezbolan poraz u Sloveniji

PODGORICA – Rukometašice Rudara izborile su plasman u treće kolo EHF Evropskog kupa. Mladi tim trenera Igora Markovića uspješno je preskočio Litiju i to boljom igrom kod kuće 30:19, tako da je sinoćnji gostujući poraz u Sloveniji 28:25 bio bezbolan.

Tivćanke priželjkuju častan oproštaj od Evrope

Neslihan Čališkan u meču sa Savehofom

POPOVIĆ: Čališkan je radila kvalitetno i treninzi su dali rezultat

Šansu u pobjedi nad Savehofom iskoristila je Turkinja Neslihan Čališkan. I golovima i odnosom zadovoljila je očekivanja na terenu, nakon što je bila na klupi protiv Bitighajma i Odenzea. Popović na toj poziciji – lijevi bek, ima još nekoliko igračica.

Rezultati

GRUPA A

Bitighajm - Brest 34:30

Odenze - Debrecin 33:30

Danas

14.00 - Savehof - Bukurešt

16.00 - Đer - Budućnost Bemaks

GRUPA B

Mec - Lubin 42:26

Vajpers - Esbjerg 37:38

FTC - Rapid 24:24

Danas

16.00 - Ikast - Krim

to bude moguće. Vidjećemo za koliko će to biti dovoljno. Ali, prosto, djevojke samo treba da se opuste i budu hrabre.

OPASNE SA SVIH STRANA

Popović je u ranijim najavama pričala da nema nikakvih zamjerki u radu na treninzima. Djevojke kvalitetno treniraju i bilo bi idealno da sve to što dobro rade pokažu i na zvaničnim mečevima.

- Nivo našeg treninga je jednak, koja god da je postava na terenu, ne vidi se razlika. Sličnog su nivoa kako god da ih podijelimo u igri ,,šest na šest“. Ta-

– Nesli je sa nama bila sve ove nedjelje, radila je kvalitetno i treninzi su dali rezultat. Njen je red došao protiv Savehofa i pokazalo se da je bio uspješan. Imamo četiri, pet lijevih bekova i pokušavamo da im nađemo mjesto, kako bi sve bile u ritmu. Sad nas čeka nova utakmi-

ca i imaće novu šansu. Teži je protivnik i da vidimo kako će davati odgovore kada je teža situacija. Sve moraju da budu spremne, jer će rotacije biti češće zbog potrošnje. I svi svoju ulogu moraju da odrade maksimalno da bi mogli Đeru da pariraju –jasna je Popović.

Đer bolji u 12 posljednjih mečeva

Đer (208) i Budućnost Bemaks (158) su timovi sa najvećim brojem pobjeda u istoriji EHF Lige šampiona za žene. Mađarski tim je bio uspješniji u posljednjih 12 mečeva, a „plave“ su posljednji put slavile u februaru 2016. Đer je, od ukupno 27 mečeva, 20 puta bio bolji, naš tim tri puta, a četiri meča su završena sa neriješenim rezultatom.

ko da su u tim situacijama, na tom nivou, sve kvalitetne. Još uvijek neke stvari, koje se tiču individualnog kvaliteta, nedostaju. Treba nam igrač koji će pored Milene Raičević da podijeli dosta lopti i još neko ko će da preuzme inicijativu i napravi prednost na terenu kada je u pitanju napad. I odbrambeno, naravno. Jer, kada ih De Paula bude napadala,moraćemo da budemo na 100 posto i da svaki duel bude vrhunski kako bi te igračice zaustavili.

Rival ,,plavih“ ima sve što je potrebno za osvajanje trofeja. Sa svih strana naš tim može da

očekuje opasnost. Bekovska linija, sa Brazilkom De Paulom, ljevakom Anom Gros, srednjim bekom Stinom Oftedal i ostalima, udarna su „igla“ mađarske ekipe. I na crti Đer ima vrhunske igračice, pivot Kari Bratset Dale prednjači i upravo je norveška reprezentativka u posljednjem trijumfu u Rumuniji postigla sedam golova bez promašaja. Tu su još i sjajne golmanke, dobro poznata danska reprezentativka Sandra Toft i brza krila...

Veliki posao, pored izazova, čekaće igračice Bojane Popović u Đeru... A. MARKOVIĆ

Evropski san i dalje će trajati, a kapaciteti juniorki i kadetkinja crnogorske ekipe, ogromni su. Talenat je nesporan, a Marković sve više daje pečat koji je potreban za razvoj talentovane generacije.

Filijala Budućnost Bemaksa bila je u igri za trijumf sve do finiša, na manje od četiri minuta do kraja meča (23:23), ali su iskusnije gošće, ipak, uspjele da zrelijom igrom dođu do pobjede. Ovakvom rezultatu kumovao je veliki broj promašenih sedmeraca (5-1) crnogorske ekipe, ali i slabije raspoloženje bekovske linije. Manjak golova sa spolj-

Tivćanke će pred svojim navijačima od 19 sati dočekati ekipu iz Sjeverne Makedonije koja je prije sedmicu slavila 43:22. Igračice trenera Đorđa Peruničića imaće lijepu priliku da se kod kuće, i to prvi put iz nekog evropskog takmičenja, pokažu u boljem izdanju protiv Đorča Petrova. Nekadašnji prvak elitnog klupskog takmičenja ima ogromnu zalihu, što neće uticati na naš tim da pruži otpor i pokaže više u odnosu na prvi meč 2. kola EHF Evropskog kupa.

njih pozicija nadomjestile su krila Ivana Vujadinović i Dunja Radević sa po deset golova! Nikolina Marković je dala tri, u strijelce su se upisale Andrea Brajović i Mia Grujić

A. M.

Lovćen rutinski

Rutinski, kako se i očekivalo, rukometaši Lovćena počeli su odbranu titule u SBbet Prvoj crnogorskoj ligi.

Tim Pera Miloševića bio je bolji od Mornara 7 (31:22). Barani su poveli 1:0 i to im je bilo jedino vođstvo na meču. Držali su se do 10. minuta i rezultata 5:4, nakon čega je domaćin serijom 4:0 najavio siguran trijumf.

Tri igrača dala su po pet pogodaka za Lovćen – Aleksa Perišić, Filip Krivokapić i Bo-

jan Madžovski Četiri je dodao Luka Vujović, po tri Bogdan Petričević, Miodrag Bakić i Vuko Borozan Kod gostiju, najefikasniji je bio Luka Mrdak sa šest golova. U prvom meču sezone, Rudar je u petak bio bolji od Partizana 1949 u gostima (37:24). Sutjeska će sjutra dočekati Jedinstvo (16.30 h), Budvanska rivijera Budva i Berane 1949 igraće 18, a Budućnost Podgorica i Brskovo 25. oktobra. Ne. K.

Neđelja, 1. oktobar 2023.

Odlična igra Ivane Vujadinović

Aleksa Perišić

S. VASILJEVIĆ

SBbet Prva liga za rukometaše (1. kolo)

Budućnost Voli ubjedljiva protiv Zadra u prvom kolu Admiralbet ABA lige

Stotka na premijeri

PODGORICA – Budućnost

Voli je sezonu u ABA ligi

otvorila na željeni način, ubjedljivom pobjedom protiv Zadra (103:73), a za energiju i borbenost, ali i igru u najvećem dijelu meča je nagrađena aplauzima oko 1.500 gledalaca u „Morači“, koje su navijački predvodili „varvari“.

Iako je početak napadački bio daleko od željenog, tim Petra Mijovića je, pored odlične odbrane, od sredine prve dionice proradio i ofanzivno, uz mali pad u drugoj četvrtini, pa se tokom cijelog meča pitanje pobjednika nije postavljalo.

U dresu „plavih“ debitovala su i dva posljednja pojačanja, Brendon Pol i Juan Makundu, koji su s ekipom malo radili da bi imali značajniji učinak. Osim Makundua, svi su se upisali u strijelce, pa je Budućnost, tako, napravila lijepu uvertiru za srijedu, kada će dočekati litvanski Lietkabelis, na startu Evrokupa...

VOĐSTVO OD POČETKA

S obzirom na to da su dva tima imala izjednačen šut iz reketa (po 9-4) i isti broj skokova pod oba koša (po 11), da nijedna ekipa nije imala ukradenu loptu, a da su oba rivala imala po jednu izgubljenu, prednost Budućnosti u prvoj četvrtini je

103 73

donio šut za tri poena. Podgoričani su ubacili tri trojke iz 11 pokušaja, dok je Zadar promašio svih sedam šiuteva sa perimetra, a „plavi“ su bolje šutirali i sa linije bacanja (7-6 – 12/9). Zadar je samo dva puta vodio na meču (4:2, 6:5), ali se Budućnost mučila u napadu prvoj polovini prve četvrtine. Uz dobru timsku igru u odbrani, Podgoričane je napadački „pogurao“ Vladimir Mihailović koji je za dva i po minuta ubacio sedam poena, a nakon trojke Kolbija Rosa „plavi“ su došli do maksimalnih „plus devet“ (20:11), 84 sekunde prije kraja. Zadar je do kraja kvartala smanjio zaostatak na šest poena (23:17), a upisao je i prvi poen u drugoj četvrtini (Mazalin je pogodio jedno od dva baca-

nja). Uslijedio je sjajan minut igre Budućnosti, koji je započeo Ros košem i dodatnim bacanjem, nastavio trojkom (iz drugog pokušaja u istom napadu) Brendon Pol, a završio Petar Popović poenima u kontri (31:18). Popović asistencijom i Aleksa Ilić „alejupom“ su digli na noge podgoričku publiku, ali je od tih 33:22 nastupio napadački post domaćih. Budućnost je, naime, u narednih skoro šest minuta bila bez koša iz igre, ubacila je samo pet poena sa penala, što je Zadar iskoristio da priđe na 39:34. Muke u napadu prekinuo je Ros, Mihailović je nakon toga pogodio uz dodatno bacanje, a seriju od 7:0, za novu dvocifrenu prednost (46:34) donio je Ilić, koji j zakucao uz zvuk sirene, nakon

MIJOVIĆ: Važna pobjeda

Trener Budućnost Volija Petar Mijović je kazao da se iskreno pribojavao ove utakmice.

– Prvo zbog kvaliteta koji Zadar ima. Drugo, mi smo sa Polom i Makunduom napravili samo dva treninga. U takvim okolnostima je veoma teško odigrati prvu utakmicu, koja uvijek nosi psihološko breme za favorita. Otvorili smo utakmicu sa dobrom energijom, dobrim rješenjima u fazi napada.

asistencije Flečera Megija

ODLUKA U 3. ČETVRTINI

Dileme oko pobjednika, ako ih je uopšte i bilo, riješene su u trećoj četvrtini, Budućnost se raspucala sa svih pozicija, ubacila je pet trojki (tri Mihailović i dvije Megi), a jednu je Megi pogodio pod faulom i bio precizan sa dodatnim bacanjem za 60:44. U ovoj četvrti-

Košarkaši SC Derbija pobjedom u Splitu na najbolji način otvorili sezonu i u ABA ligi

Žakelj: Treba da ostanemo na zemlji

PODGORICA – Nakon tri pobjede i osvajanja Superkupa, posebno nakon pobjede u finalu protiv Partizana, trener SC Derbija Andrej Žakelj je zbog euforije izrazio bojazan u vezi sa startom ABA lige i gostovanjem Splitu u prvom kolu. Osjećaj trenera „studenata“ nije bio bez pokrića, iako je, na kraju, njegova ekipa uspjela da izbjegne posljedice koje su česte nakon velikih i neočekivanih trijumfa, kakvi su bili oni protiv Budućnost Volija i Partizana. SC Derbi je slabije ušao u meč na Gripama, bez potrebne enegije, posebno u defanzivnom skoku, što je domaćinu omogućilo da najčešće bude u vo-

đstvu tokom prvog poluvremena, do osam razlike (17:9). Međutim, Podgoričani su u drugoj polovini treće četvrtine riješili probleme u reketu pod svojim košem, nakon čega su ubrzali igru, što je i njihova karakteristika, pojačali su odbranu i sredinom posljednje dionice prelomili meč, kada su prvi put došli do dvociferene prednosti (68:57) i slavili zaslužen trijumf (76:72)…

– Mislim da je presudilo kada smo malo zatvorili reket. Imali smo problema sa zagrađivanjem, zatvaranjem reketa što se tiče ofanzivnog skoka, iz kojeg smo, mislim, primili 15-17 poena, što je previše. Kad smo uhvatili nekoliko lopti, imali smo i br-

zu igru, dali smo nekoliko lakih koševa, vratili se i dobili na samopouzdanju. Na kraju je stigla i zaslužena pobjeda – ističe trener SC Derbija Andrej Žakelj. SC Derbi je, tako, na najbolji način otvorio novu sezonu i nagovijestio velike mogućnosti, iako u podgoričkom klubu ne žele euforiju, koja bi ih mogla odvesti negdje gdje ne žele. – Polako, ambicije nijesu ništa veće, samo je pritisak veći. Ali i treba da je veći. Momci su profesionalci, mislim da mogu mnogo bolje nego što su protiv Splita. Ali, moraćemo još puno da radimo – dodaje Žakelj. Pobjeda protiv Splita, dakle, ne mijenja ciljeve, a jedan od njih je i afirmacija mladih igrača. Tako

Odbrana je bila kvalitetna u većem dijelu meča. Primili smo 70 poena na 45 šutnutih slobodnih bacanja gostiju, dakle, četrdesetak poena iz igre, i mislim da to dosta govori o kvalitetu naše odbrane. Znali smo da će na naše niže petorke pokušati sa Božićem i Ramljakom da spuste loptu unutra. Mi smo propustili par situacija, u nedostatku fokusa da to zatvorimo. Bilo je situacija koje smo zatvorili veoma

ni je proradio i centar Džakori Villijams, koji je za četiri minuta ubacio četiri koša, maltene, na isti način, iz kontre, za maksimalnih, do tog trenutka, 25 razlike 79:54), 25 sekundi prije kraja trećeg kvartala. Budućnost je u posljednjoj četvrtini najveću prednost od 32 poena prvi put stekla 88 sekundi prije kraja, kada je Ros pogodio za 100:68.

dobro, zatvorili njihovu tranzicionu odbranu, osim u pojedinim periodima treće četvrtine gdje smo na naš koš dopustili da ne budemo prebrojani na vrijeme, da ne budemo izmečirani na vrijeme, iz čega su oni našli neka dobra rješenja. Sve u svemu, za nas važna pobjeda, otvoriti prvenstvo sa 30 razlike protiv ekipe kao što je Zadar znači na planu motivacije, psihološkom planu, samopouzdanju. Okrećemo se Lietkabelisu i otvaranju Evrokupa – rekao je Mijović.

Vladimir Mihailović je sa 24 poena bio najefikasniji u domaćem timu, Kolbi Ros je dodao 15, Mekinli Rajt 12, a Džakori Vilijams 10 poena i osam skokova. U Zadru su se istakli Luka Božić sa 22 i Karlo Žganec sa 18 poena. Budućnost u drugom kolu, 7. oktobra, gostuje Mornaru. S. JONČIĆ

Prva pobjeda u prvom kolu

SC Derbi je u Splitu prekinuo i negativnu tradiciju, jer je prvi put pobijedio u prvom kolu.

„Studenti“ su u prethodne dvije sezone gubili na premijeri, oba puta u gostima – prvo od Mege (101:68), a onda i od Zadra (96:67).

Jednu su tradiciju, ipak, sačuvali, a to je nepobjedivost u mečevima sa Splitom. Podgoričani su u petak veče upisali petu pobjedu u isto toliko mečeva.

je Žakelj od početka posljednje četvrtine, kada je lomio rezultat, odlučio da u petorku ubaci 17-godišnjeg Davida Mirkovića, koji je na najbolji način uzvratio na ukazano povjerenje. Mlađani krilni centar je za skoro

devet minuta u toj dionici upisao osam poena (6-4 za dva) i tri skoka i dao pun doprinos važnoj pobjedi u gostima.

– Naše ambicije ostaju iste, da ubacimo nekog mladog igrača. U Splitu smo u teškim mo-

mentima ubacili Mirkovića, u posljednjoj četvrtini, tako da mi nijesmo poletjeli što se tiče ambicija. Želimo da ostanemo na zemlji, radimo i gledamo dugoročno – zaključio je trener podgoričkog tima. S. J.

Andrej Žakelj na utakmici u Splitu

ODLIČAN START: Vladimir Mihailović

DANAS SVI MEČEVI 11. KOLA MERIDIANBET 1. CFL: Dečić dočekuje Budućnost, Sutjeska na popravnom protiv Mornara

Derbi u kojem je ulog prvo mjesto

pod Golubinjom.

7.000. Sudija: B. Odalović.

N. Radulović i D. Vujović.

15 časova

PODGORICA – Sve utakmice 11. kola Meridianbet 1. Crnogorske fudbalske lige igraju se danas.

Rundu otvaraju rivali sa sjevera – duel Rudara i Jedinstva France u Pljevljima zakazan je za 15 sati. Domaći su u prethodnih 10 kola postigli samo jedan gol i pokušaće da ostvare drugu pobjedu. Tri utakmice igraju se u 18 časova, među njima i derbi kola, sudar dva vodeća tima. Drugoplasirani Dečić i prvoplasirana Budućnost sastaće se na Trening kampu OFK Titograda. „Plavi“ imaju dva boda više, imaju priliku da se učvrste, ali Tuzani pobjedom mogu do liderske pozicije.

U Nikšiću igraju Sutjeska Meridianbet i Mornar, a u Beranama Jezero i Arsenal. Kolo zatvaraju Mladost Lob.bet i Petrovac duelom na „DG areni“ koji počinje u 19 časova.

NEMA TAJNI

U derbiju 11. kola 1. CFL fudbaleri Budućnosti gostovaće Dečiću na Trening kampu OFK Titograda. Prvi meč ove sezone završen je neriješeno rezultatom 1:1, ali je utakmica ostala u sjenci dešavanja na tribinama. Budućnost u prošlom kolu nije uspjela da savlada Mladost (2:2), što je, vjerovatno, dodatno upozorenje pred ovaj derbi. - Kao što smo i prije utakmice rekli, bez potcjenjivanja ekipe Mladosti, koja se, istini za volju, pokazala kao jedan zaista dobar protivnik i da nije slučajno tu gdje jeste, očekivali smo tri boda, ali, nažalost, nismo uspjeli. To je utakmica u kojoj smo stvorili najviše onih šansi iz kategorije 100 posto, možda je falio taj drugi gol kada smo pove-

li sa 1:0 i vjerovatno bi rezultat bio drugačiji. Šta je tu je, desilo se šta se desilo. Ako je šta pozitivno, onda je to što smo uspjeli da se vratimo drugi put zaredom iz rezultatskog minusa i iz utakmice izađemo neporaženi – kazao je strateg „plavo-bijelih“ Mladen Milinković, koji opet neće imati najjači tim.

– Ono što je za nas bitno jeste sljedeća utakmica i Dečić. Ovo je nedjelja koja je zahtjevnija jer imamo tri utakmice. Malo nas ometaju i povrede, malo i neki izostanci, tri kartona ima Mirković, već duže vrijeme je odsutan Sekulović, momci koji su bitni igrači za naš tim, tako da se sigurno i to osjeća. Sekulović je tip igrača sličan Đuričkoviću koji nam je donosio agresivnost na sredini terena i možda je to nešto što nam je falilo u ovih par utakmica.

Potom se dotakao i ekipe Dečića koja je od dolaska Milorada Pekovića vezala dvije pobjede.

- Svaka promjena trenera malo razdrma ekipu, igrači žele da se nametnu. Došao je dobar trener koji je napravio dobre rezultate sa ekipom Podgorice, iskusniji za dvije, tri sezone. Dečić je ponovo na jednom dobrom putu, ostvarili su dvije pobjede u posljednja dva kola. Jasno je Milinkoviću da utakmica neće biti laka, ali nepoznanica nema i presudiće motivacija, želja, volja, ali i sreća.

– Sigurno neće biti laka utakmica, ni prva utakmica sa njima nije bila laka iako smo u prvih 60 minuta bili nadmoćniji, pa bili u minusu, uspjeli smo da se vratimo i promašimo par izglednih situacija. Ipak, ovo je nova utakmica i donosi nešto novo, nema tu sad nekih velikih ne-

poznanica da bi neko nekoga mogao baš mnogo da iznenadi. Motivacija je vrlo bitna, želja i volja kod igrača i ko bude imao malo više sreće, vjerovatno će to presuditi – zaključio je Milinković.

TUZANI ŽELE VRH

Dečić od 18 sati na Starom aerodromu dočekuje lidera, Budućnost, a Tuzani pred međusobni okršaj imaju samo dva boda manje, samim tim i priliku da preuzmu vrh tabele.

– Dvije pobjede zaredom, obje na gostovanjima, dale su nam vjetar u leđa pred novi derbi. Nismo favoriti, to protiv Budućnosti nije niko u ovoj ligi, mada smatram da imamo sastav da se borimo za titulu. No, Budućnost igra nekako turbulentno, bude utakmica sjajna, pa očajna. Mnogo toga je na nama, ali neće biti lako – rekao je vezista Dečića, Darko Zorić

ZA POVRATAK

NA PRAVI PUT

Fudbaleri Sutjeske nijesu se proslavili ni protiv Jezera, morali su se na svom terenu zadovoljiti remijem što znači da su prekinuli pobjednički niz.

Novu šansu da se vrate na željeni kolosijek imaju danas, ponovo kraj Bistrice u goste im dolaze Barani. Svega tri boda manje imaju primorci od tima Vladimira Jankovića što bi trebalo da bude nova opomena „plavo-bijelima“ i poziv na maksimalnu opreznost.

I ovog puta sa klupe će rukovoditi pomoćni trener Boris Miličković, jer je šef struke i dalje pod suspenzijom.

- Uz odavno odsutne Giljena i Markovića ponovo nećemo

moći računati ni na Matanovića, a Rudović je van stroja zbog žutih kartona. No, imamo momke koji će im biti adekvatna zamjena i vjerujem da ćemo s nekim rotacijama doći do pravog sastava. Očigledno je da se protiv Rudara nijesmo mogli pohvaliti odnosom prema igri, u prošlom susretu smo napravili greške koje smo detaljno analizirali u posljednjih nekoliko dana i mislim da nam se ne bi smjele ponoviti ukoliko želimo ostvariti pobjedu. Svega gol više smo postigli do sada od Mornara, imaju dobar sastav i vjerovatno će dati sve od sebe da se vrate neporaženi. Uostalom, već smo igrali s njima ove jeseni i podijelili bodove – kaže trener Nikšićana Boris Miličković.

Nakon solidne igre u utakmici sa komšijama iz Petrovca i osvojenog boda, Mornar ide u goste ekipi Sutjeske. Barani sa puno samopouzdanja putuju na ovaj meč i nastojaće da ostvare što povoljniji rezultat. Po onome što su prikazali u prethodnih šest utakmica, sigurno da je strateg Zoran Đurašković solidno uigrao ekipu i da mogu biti tvrd orah za sve prvoligaše. - Sutjeska ima odličnu ekipu, ali ne prikazuje očekivanu igru. Očekujem jedan kvalitetan meč jer smo i mi u naletu, šest mečeva smo bez poraza. O Sutjesci ne treba trošiti puno riječi, i oni su, takođe, u dobroj formi, i sigurno da imaju ulogu blagog favorita. No, mi ćemo se potruditi da odličan niz utakmica nastavimo i donesemo kući makar bod, ili sva tri – kazao je Dejan Račić, koji je na poziciji špica zamijenio povrijeđenog Aleksandra Vujačića

Nedeljko Vlahović Trener Vuko Bogavac

Raspored i tabela

LISTA STRIJELACA

6

(Arsenal)

(Budućnost) 4

(Jedinstvo),

(Mornar)

NEIZVJESNO U BERANAMA

U Beranama se sastaju Jezero i Arsenal. Plavljani su odoljeli protiv Sutjeske, dok je Arsenal nakon promjene trenera prekinuo loš niz pobjedom protiv Rudara 2:0. Biće to prilika da Milija Savović protiv bivšeg kluba juri nove bodove za Tivćane.

- Sad gostujemo plavskom Jezeru. Teško gostovanje, kvalitet-

na ekipa koja je u vrhu tabele i koja igra odlično. Nimalo laka utakmica nas čeka. Naravno, mi se uvijek nadamo pobjedi –kazao je šef stručnog štaba Arsenala Milija Savović. Jezero je niz bez poraza prekinulo protiv Mornara, ali je remijem protiv Sutjeske dokazalo da ima kvalitet da se bori za gornji dio. R. PEROVIĆ

Neđelja, 1. oktobar 2023.

Budućnosti i Dečića

M.

Crnogorski fudbaleri pogađali u Meksiku, Južnoj Koreji i Engleskoj

Prvijenci Vukčevića i Hakšabanovića, novi gol Mugoše

Crnogorski fudbaler Andrija Vukčević postigao je prvi pogodak otkad je prije 17 dana ozvaničio neobičan transfer i iz Rijeke otišao u Meksiko.

Lijevi bek naše reprezentacije bio je strijelac za vođstvo Huaresa protiv Klub Tihuane, ali se njegov tim nije dobro proveo na gostovanju u 10. kolu Aperture – domaćin je do poluvremena izjednačio, a na kraju slavio čak 5:1.

Vukčeviću je ovo bio drugi nastup u dresu Huaresa – prije osam dana odigrao je 64 minuta u porazu od Atlasa (2:1). U noći između petka i subote na terenu je proveo cijeli meč. Huares je pao na četvrto mjesto meksičke lige – ima 15 bodova iz 10 mečeva.

Još jedan crnogorski fudbaler koji igra van Evrope bio je strijelac ove subote – Stefan Mugoša je pogotkom iz jedanaesterca u 21. minutu najavio pobjedu Inčon junajteda nad Suvon Bluvingsom (2:0).

Trijumf domaćina ovjerio je Seong Hon Čeon u 83. minutu. Inčon je pred posljednje kolo regularnog dijela prvenstva

Odigrani mečevi

9. kola Druge lige

na šestom mjestu, posljednjem koje vodi u plej-of. Ima bod više od Jeonbuka, a u narednom kolu gostovaće prvoplasiranom Ulsanu.

Mugoša je bio strijelac i u prethodnom kolu južnokorejske K lige, a dao je ukupno tri pogotka od povratka iz Visel Kobea.

Sead Hakšabanović postigao je prvijenac u dresu Stouka –ofanzivac koji igra na pozajmici iz Seltika postigao je izjednačujući pogodak u velikom preokretu protiv Bristola (3:2).

Domaćin je od 15. minuta vo-

dio 2:0, smanjili su gosti u 20, da bi Hakšabanović u 47. pogodio za 2:2 nakon što je dobro reagovao poslije centaršuta s desne strane.

Zamijenjen je u 83, a šest minuta kasnije Lou je potpisao preokret.

Stouk je prekinuo niz od pet mečeva bez pobjede u engleskom Čempionšipu, dok je Preston za koji igra Milutin Osmajić doživio prvi poraz – kod kuće je izgubio od Vest Bromič Albiona (4:0). Oba naša fudbalera iz drugog

ranga engleskog fudbala nijesu igrali za Crnu Goru u septembarskim mečevima kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Hakšabanović se nije odazvao pozivu uz obrazloženje da ima obaveze oko prelaska iz Seltika u Stouk, odnosno iz Škotske u Englesku, dok je Osmajić imao malu minutažu u Kadisu, ali bi za razliku od momka rođenog u Švedskoj trebalo da bude u konkurenciji za mečeve u oktobru – 12. sa Libanom i pet dana kasnije sa Srbijom. Ne. K

SERIJA A (7. KOLO): Poraz ekipa Nikole Krstovića i Adama Marušića

Napoli prvi osvojio Leće, Lacio nemoćan u Milanu

Serija fudbalera Lećea od pet mečeva bez poraza prekinuta je u utorak na gostovanju Juventusu (1:0), a juče je ,,žuto-crvene“ pobijedio i preskočio još jedan kandidat za titulu. - Napoli je na stadionu ,,Via del mare“ ubjedljivo slavio protiv ekipe Nikole Krstovića (4:0) koji se nije upisao u strijelce na trećem meču zaredom. Crnogorski napadač, kao ni u Torinu četiri dana ranije, nije dobio dovoljno upotrebljivih lopti, a najbliži pogotku bio je u situaciji koju je sam kreirao – sredinom prvog poluvremena šutirao je iz koljena s oko 20 metara, golman Aleks Meret skrenuo je loptu u korner. Krstović je time mogao da donese izjednačenje nakon što su Napolitanci poveli u 16. minutu kada je Estigor ostao sam na drugoj stativi poslije centaršuta Zjelinskog Da će Leće poslije tri pobjede pretrpjeti prvi poraz kod kuće ove sezone postalo je izvjesno u 51. minutu – Kvarachelia je sjajno uposlio Osimena koji je pogotkom vratio mir nakon verbalnog sukoba sa trenerom u prošlom meču i omalovaža-

vanja u klupskoj objavi na mreži Tik-Tok.

Gol Lećea za 1:2 poništen je jer je Krstović prije asistencije igrao rukom, da bi Napoli u finišu potpisao ubjedljiv trijumf. Gaetano je u 88. povisio na 3:0, a konačan rezultat postavio je Politano iz jedanaesterca u 95. Leće nakon sedam kola ima 11 bodova, tri manje od Napolija. Tradicija je takva da je ishod mogao da se predvidi – fudbaleri Milana peti put zaredom savladali su Lacio na domaćem terenu.

,,Rosoneri“ su slavili 2:0 i upisali treći uzastopni trijumf u Seriji A nakon teškog poraza od Intera 16. septembra (5:1).

Milan je trijumf najavio u 60. minutu kada je strijelac bio Kristijan Pulišić, koji je pogodio na asistenciju Rafaela Leaa Sve dileme otklonio je Noa Okafor u 88, na novu asistenciju Leaa.

Milan je upisao šestu pobjedu u sedam kola, dok je Lacio sakupio samo sedam bodova. C rnogorski reprezentativac Adam Marušić odigrao je cijeli meč za Lacio i dobio žuti karton. Ne. K

PODGORICA – Internacional je bio blizu senzacije protiv Bokelja, ali je lider u nadoknadi uspio da izbjegne prvi poraz - 1:1. Domaćin je poveo golom Ukšanovića u 29. minutu, ali su

Kotorani u prvom minutu nadoknade uspjeli da dođu do remija, zahvaljujući golu Babe Muse Alhasana.

Otrant je u derbiju savladao Igalo 2:0, za treću pobjedu u posljednja četiri kola. Goste je načeo Ajumu Nišimura koji je postigao peti gol u sezoni. Miloš Krkotić je poslao sjajnu loptu u prostor, a Japanac se veoma dobro snašao i pogodio praktično iz mrtvog ugla. Meč je riješen u posljednjim trenucima kada je Filip Kalačević pogodio za 2:0. Prethodno su Ulcinjani iskoristili kardinalnu grešku gostiju na sredini terena, Anđelo Rudović dobro je pronašao Kalačevića koji je mirno sproveo loptu u mrežu.

Grbalj je u Radanovićima srušio Kom (2:0) golovima Save Milića u prvim minutima oba poluvremena. Već u 34. sekundi domaćin je poveo kada se 20-godišnji vezista našao na pravom mjestu i proslijedio loptu u mrežu poslije pokušaja Bojana Pavićevića. Mirno je bilo do kraja prvog dijela, a onda početak drugog i novi gol Grblja. Primio je Milić loptu na lijevoj strani, namjestio se i dijagonalom pogodio mrežu Koma. Grbalj je tako upisao treću vezanu pobjedu, dok su Zlatičani u krizi, jer su upisali četvrti poraz u posljednjih šest kola. Fudbaleri Lovćena i Iskre odigrali su 2:2 u Kotoru. Danilovgrađani su bili blizu pobjede ,,pod Vrmcem“, ali je Lovćen pokazao karakter postigavši dva gola u finišu za veliki bod.

Gosti su poveli nakon loše reakcije golmana Perovića u 34. minutu, Balša Globarević je pokupio loptu i poslao je u nebranjenu mrežu.

Pokušao je cetinjski tim da odgovori, podigao je visoko odbranu, a to su Danilovgrađani iskoristili u 43. minutu kada je Ognjen Rolović golom završio odličnu kontru. Ipak, bolju igru u nastavku Cetinjani su krunisali golom Luke Bojića u 74. minutu. Nošeni tim pogot-

kom, Cetinjani su napravili još jači pritisak na protivnički gol, a gol za remi postigao je Nikola Draganić iz jedanaesterca u prvom minutu sudijske nadoknade. Podgorica je bila ubjedljiva protiv Berana (5:1).

Podgorica želi da se ekspresno vrati u Prvu crnogorsku ligu, a to je na svojoj koži osjetio ,,fenjeraš“. Lješkopoljci su u devetom kolu Druge lige petardom dočekali Berane – 5:1 (1:0).

Odolijevao je ,,fenjeraš“ do 41. minuta, kada je Nikola Pavlićević pogodio mrežu gola Filipa Babovića. Zatim je Anđelko Jovanović evrogolom iz slobodnog udarca u 48. minutu povisio na 2:0, da bi deset minuta kasnije pogodio i Đorđe Jovičić. Totalni debakl Beranaca potpisali su Nemanja Božović i Jovanović u 76. minutu, da bi konačan rezultat postavio Kuč u posljednjim trenucima. Bokelj je sačuvao prvo mjesto (19), bod manje ima Otrant, a Podgorica 17, Grbalj i Podgorica sakupili su po 15, Lovćen 11, Internacional 10, Kom 8, a u opasnoj zoni su Iskra 7 i Berane 4. U narednom kolu, 8. oktobra, sastaju se: Podgorica – Igalo, Otrant – Internacional, Berane – Grbalj, Bokelj – Lovćen i Kom – Iskra. R.P.

Premijer (7. kolo): Poraz Junajteda, Arsenal ubjedljiv, Totenhem imao sreće

Liverpul nije iskoristio kiks Sitija

Poraz Mančester sitija poslije šest uzastopnih pobjeda u Premijer ligi – Vulverhempton je prva ekipa koja je savladala aktuelnog šampiona u tekućem prvenstvu.

,,Vukovi“ su kod kuće trijumfovali 2:1 iako su gosti imali mnogo veći posjed lopte, više šuteva ka golu, dovoljno šansi da meč privedu u svoju korist... Nijesu, ipak, imali sreće, jer je domaćin poveo u 13. minutu nakon što je Dijaš sproveo loptu u sopstvenu mrežu.

Siti je izjednačio u 58. majstorijom Alvaresa iz slobodnog udarca, potom je Doku imao veliku šansu za preokret, a kazna je stigla odmah – potpisao ju je Korejac Hvang koji je pogodio iz drugog pokušaja. Liverpul nije iskoristio šansu da preuzme prvo mjesto od ,,građana“ – derbi dana pripao je Totenhemu (2:1) koji je došao na drugo mjesto, s bodom manje od Sitija. ,,Redsi“ su u 26. minutu ostali s igračem manje u Londonu zbog neopreznog starta Kurtisa Džonsa, u 34. im je poništen gol zbog sumnjivog ofsajda, da

bi u 36. Son poslije sjajne akcije doveo ,,pijevce“ u vođstvo.

Izjednačio je Kodi Gakpo u nadoknadi prvog poluvremena, ali je novi peh zadesio ,,redse“ u 69. kada je Diogo Žota dobio drugi žuti karton.

Liverpul nije zaslužio da izgubi, ali je Totenhem u nadoknadio ipak dočekao veliki trenutak –Žoel Matip je u nadoknadi u namjeri da otkloni opasnost pogodio sopstvenu mrežu.

Osim Sitija, izgubio je i drugi velikan iz Mančestera. Junajted je kod kuće poražen od Kristal Palasa (1:0), koji je neporažen na četiri posljednja gostovanja Junajtedu u ligi pod

vođstvom Roja Hodžsona (tri pobjede i remi).

Gostima je tri boda donio Joakim Andersen u 25. minutu. Arsenal je bio ubjedljiv protiv Bornmuta u gostima (4:0) i poput Totenhema prišao Sitiju na bod.

Njukasl je nadigrao Barnli (2:0) i vezao treću premijerligašku pobjedu, dok je Luton protiv Evertona (2:1) došao do prvog trijumfa.

Vest Hem je savladao Šefild junajted (2:0), dok je u prvom meču dana Aston Vila deklasirala Brajton (6:1) i istakla ozbiljnu kandidaturu za borbu za mjesto u Ligi šampiona. Ne. K.

Sead Hakšabanović

Slavlje fudbalera Totenhema u 96. minutu

Estigor postiže prvi gol za Napoli

Stefan Mugoša

Andrija Vukčević

X/TOTTENHAM HOTSPUR

Novljani u 4. kolu Premijer regionalne lige danas gostuju u Zagrebu

Jadran može do niza

PODGORICA – Jadran

priželjkuje danas pobjedu u Zagrebu protiv Mladosti i stavio tačku na mini gostujuću turneju koja je počela 27. septembra premijernim duelom Lige šampiona u Mađarskoj sa FTC-om, a produžila se u regionalnoj Premijer ligi sa Primorjem.

Novljanski vaterpolisti u 4. kolu najjače Regionalne vaterpolo lige očekuju težak meč jer je tim iz Zagreba prije dva dana savladao evroligaša Juga nakon peteraca 18:16.

Mladost je do sada upisala dvije pobjede i poraz od splitskog Jadrana, dok su Novljani poslije uspješnog debija u meču sa Solarisom savladali i Primorje. Tim iz Herceg Novog je, bez obzira na trijumf rivala u derbiju nad Dubrovčanima, u blagoj prednosti jer ima dužu klupu, a i ono što su igrači Petra Radanovića pokazali u duelu sa mađarskim velikanom ga-

MOTO GP: Špancu sprint na VN Japana

Martin

kapiten Jadrana

rantuje nove bodove. - Poslije teške utakmice i pobjede protiv Primorja čeka nas meč protiv mlade i jake ekipe

posebno na svom terenu. Kao što ste mogli da vidite, dobili su Jug nakon peteraca što je prvorazredno iznenađenje. Nadam

se da ćemo pružiti dobru partiju i zabilježiti tri boda bitna za dalji plasman u ligi - kazao je trener Radanović. A. M.

Primorac bolji od Budve pred posljednji meč prvog turnira regionalne A1 lige

Kotorani dva od dva

PODGORICA – Vaterpolisti Primorca rutinski su došli do druge pobjede na prvom kvalifikacionom turniru regionalne A1 lige. Kotorani su na premijeri bili bolji od Katara, a juče i od Budve – 17:3 (4:2, 5:1, 4:0, 4:0). Po dva gola za domaćina turnira postigli su Šekarić, Vučković, Vico, Kastrop, Perov, Lambie, Gopčević, a u strijelce su se upisali Brguljan, Marković i Vukanić. Za Budvane

u strijelce su se upisali Pejović, Kovačević i Matijašević Kotorani će danas od 10.10 sati odmjeriti snage sa reprezentacijom Slovenije koja je bila bolja od Katara – 15:12 (3:3, 3:4, 5:2, 4:3). Za Kataro golove su dali: Dušan Milaš (pet), Nikola Radonjić (tri), Milan Nikaljević (dva), a po gol su postigli Draško Samardžić i Nebojša Petrović Budva i Kataro sastaće se danas od 12 sati. A. M.

Sjajno izdanje mladih podgoričkih košarkašica na turniru WABA lige do 15 godina

Male „vučice“ zablistale, šampion deklasiran

na

osam bodova od šampiona

PODGORICA – Vozač

Pramak Dukatija Horhe Martin pobjednik je sprint trke koja je juče vožena za Veliku nagradu Japana.

Ovo je bila 14. runda Moto GP

šampionata, a Španac je došao do pete pobjede u sprintu. Pratio ga je Bred Binder iz KTM rejsinga, a na postolju kao treći završio je branilac titule Frančesko Banjaja. Vozač Dukatija je bio tri i po sekunde iza Južnoafrikanca.

Španski motociklista se ovim trijumfom približio na osam bodova Banjaji u generalnom plasmanu.

Sprint u Motegiju pripao je Martinu, a zanimljivu borbu vodili su Miler i Banjaja, kada je šampion tek u pretposljed-

njem krugu obezbijedio treću poziciju. Na četvrtom mjestu završio je drugi vozač Pramaka Žoan Zarko, iza njega je bio Marko Beceki iz VR46 tima i osmostruki svjetski šampion Mark Markes. Bodove u sprint trci osvojili su još Fabio di Đanantonio i Maverik Vinjales na Apriliji, deseti je bio Raul Fernandes iz RNF Aprilije.

Zbog kvara na motoru odustao je Aleš Espargaro, dok je Fabio Kvartararo na Jamahi kroz cilj prošao kao 15. R. A.

Karate turnir Serije A u Larnaki

Mijač i Jović bez medalje

PODGORICA – Crnogorski

karatisti Vladimir Mijač i Anja Jović bez medalje završili su nastup na turniru

Serije A u Larnaki.

Mijač je u katama pojedinač-

PODGORICA – Košarkašice Budućnost Bemaksa sa dvije pobjede i jednim porazom završile su prvi turnir ove sezone WABA lige do 15 godina.

Podgoričke košarkašice odigrale su sjajan turnir u Vodicama, a iako su ,,plave“ nastupile sa, uglavnom, mlađim uzrasnim godištem, pokazalo se da Budućnost Bemaks ne treba da misli na budućnost. Trener Marko Milošević, koji je prvi put imao priliku da vodi sa klupe male ,,vučice“, može biti ponosan. ,,Plave“ su savladale Vodice (55:27) na premijeri, a zatim u dva vezana meča prvo savladale Cinkarnu Celje (82:36), čime su Podgoričanke oborile sve rekorde, jer se ne pamti da je nekad šampion doživio tako ubjedljiv poraz. Na kraju, ,,plave“ su poražene od Janjine iz Rogaške Slatine (64:50), pa nakon tri kola imaju skor 2/1. Kada je u pitanju meč protiv aktuelnog šampiona, samo prva dionica bila je egal. Na po-

no zaustavljen u trećem kolu. Kao drugoplasirani u grupi (39,1), izborio je drugi krug, u kojem je bio četvrti (38,7). U trećem krugu nije uspio da se nađe među četiri najbolja, pa je ostao bez plasmana u narednu rundu takmičenja. Jović je u kategoriji do 50 kilograma poražena na startu od Suzane Lučić iz Srbije 4:2. Za bronzanu medalju danas će se boriti muški kata tim u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević i Arijan Kočan. Rival u borbi za pobjedničko postolje biće im Francuska. R. P.

luvremenu Podgoričanke su imale ,,plus 28“ (46:18), treću četvrtinu otvorile su serijom 14:0, tako da je Budućnost bez problema stigla do trijumfa. Najefikasnija bila je Sofija Vučković (13), uz 5 skokova i 3 asistencije, Martina Terić ubacila je 12, uz 8 ukradenih lopti, a isti košgeterski učinak imala je Lucija Baković (uz 4 ukradene lopte). Lora Vukče-

vić i Vasilisa Miljanić postigle su po 9, Anđela Janković 7 (imala 4 skoka i 3 ukradene), Nikolina Popivoda 7 (uz 6 skokova), AnjaPinter 6 poena i 7 uhvaćenih lopti, Jovana Vukmirović 3 poena i 4 skoka, Nora Obradović 2 i Blanka Jovović 2, uz 4 skoka. U meču protiv Janjine, koja je savladala bugarski Šampion (69:37), ,,plave“ su poklekle

EPCG Superliga za odbojkašice (1. kolo)

u finišu. Budućnost je vodila 43:36, ali su Slovenke serijom 16:0 napravile ključnu zalihu i trasirale put ka pobjedi. Još jednom najefikasnija bila je Vučković (12), a dvocifrena bila je još Terić (10), uz 7 skokova. U strijelce su se upisale još Miljanić 8, Vukčević 5, Baković 4, Janković 4 i 9 skokova, Popivoda 3, Radović i Jovović po 2. R. P.

Šampion siguran na startu

PODGORICA – Kako su završile prošlu, tako su i počele novu sezonu – odbojkašice Herceg Novog su maksimalnom razlikom u gostima pobijedile Akademiju i na najbolji način počele odbranu titule.

Novljanke je predvodila Kelsi Voltman sa 15 poena, Maria Vonogova i Dijana Vu-

ković su dodale po devet. U tivatskom timu bolja od ostalih je bila Andrea Bulatović sa devet poena. Pobjedu na startu je upisala i Morača, koja je na svom terenu porazila Jedinstvo 3:1. Sanja Rudan i Anastasija Krgović su upisale po 14 poena u podgoričkom timu, Irena Radusinović je meč završila sa 12. Najbolja u gostujućem ti-

mu bila je Gordana Madžgalj sa 21 poenom, Naida Hadžibegović je dodala 12. Prvo kolo: Akademija – Herceg Novi 0:3 (23:25, 12:25, 19:25), Morača – Jedinstvo 3:1 (25:16, 22:25, 27:25, 25:16). Petak: Budućnost volej – Luka Bar 1:3 (23:25, 25:19, 21:20, 20:25). Danas. Galeb Liko Soho Group – Mediteran (17), Albatros – Rudar (18). S. J.

Martin Gardašević,

Kralj Nikola, pjesnik u politici i političar u poeziji

Vuk Karadžić je dobro procijenio da zbirke s takvim pjesmama imaju odličnu prođu u boračko-agonalnoj Crnoj Gori. Čast je bila pjevati na način kako pjevaju crnogorski gospodari i najoglašenije vojskovođe. Narodni stih je prirodno odzvanjao u sluhu slušalaca, plemensko-bratstvenički agon podstican je evociranjem tematike koja je bila prikladna i za klasičnu usmenu pjesmu. A ta pjesma izvođena je uz zvuke gusala, jedinoga crnogorskog muzičkog instrumenta. Muslimanske varoši na današnjim prostorima Crne Gore imale su saz i tamburu, primorski gradovi imali su začinjavce na trgovima, a nahijska i brdska Crna Gora slušala je samo zvuke gusala.

IDEJNO-POLITIČKI

REZONI

A kad je nestalo klasičnih bojeva, koje su crnogorske vojvode vodile s komandom „Za mlom junaci”, bojeva poput Krusa, Grahovca, Fundine i

Kralj Nikola I, sve što je radio na književnome planu bilo je sračunato na polzu njegove dinastije i politike. Birao je adekvatnu tematiku i saopštavao je osmercem i desetercem, stihovima koje su pratili Crnogorce kao disanje što ih prati. Usmena književnost mu je služila kao glavni uzor samo zato što je svoje djelo namijenio podaniku koji ne zna za drugu književnost, osim za onu koja mu je od đedova ostanula

Najpoznatiji sakupljači crnogorskih usmenih pjesama u XIX vijeku bili su Vuk Vrčević, Marko Miljanov i Pavle Rovinski, a u XX vijeku Đorđije Dragović Đuričković, Novica Šaulić i Andrija Luburić

Vučjega Dola, dakle u prilikama kad je mač legao u korice, nastavlja se i guslarska i slušalačka tradicija s ośećanjem ponosa što su bitke dobijene. Tada je zamrlo interesovanje za Ivan-bega Crnojevića i Nikca od Rovina, a pjevalo se o skorašnjim bojevima s ushićenjem da se to pjevanje čuje do Cetinja. To raspoloženje guslara i slušaoca za slavljenje skorašnjih događaja i za apologetski odnos prema dinastiji Petrovića vješto su podsticali Njegoš i Nikola I pjesmama koje zadovoljavaju prośečnoga Crnogorca. Prihvatanjem narodske, odnosno imitativne, deseteračke poezije Vuk se Karadžić, dakle, uklapa u duhovnu atmosferu Crne Gore koju je na izvjestan način otpočeo mitropolit Petar I Petrović. Petar I opolitizovao je svoje pjesme koliko i svoje poslanice koje namjenjuje plemenima da bi u plemensko-bratstveničku svijest ucijepio svoju državničku politiku. Političku poeziju koju je započeo Petar I najedraće Njegoš i knjaz/kralj Nikola I. Analogno svojim idejno-političkim rezonima Njegoš pjeva deseteračke pjesme Kula Đurišića i Čardak Aleksića i to 1847. godine. Ne, dakle, kao pjesnički početnik, nego kao poetski nebesnik koji je objavio Gorski vijenac i Luču mikrokozma. Htio je veliki pjesnik da kroz svoje narativno-deseteračke pjesme projektuje ideološko-političke

stavove svoje vladavine. U tome smislu ispjevao je te dvije pjesme koje se slažu sa sluhom njegova perjanika, orača na njivi i lovćenskoga čobanina. S naglašenim ideološko-političkim ciljem Njegoš je napisao i spjev Svobodijadu u narodnome osmercu.

KRALJ NIKOLA I

Nikola I, pjesnik u politici i političar u poeziji, kako ga je okarakterisao Trifun Đukić, sve što je radio na književnome planu bilo je sračunato na polzu njegove dinastije i politike. Birao je adekvatnu tematiku i saopštavao je osmercem i desetercem, stihovima koje su pratili Crnogorce kao disanje što ih prati. U narodnome kolu se pjeva osmerac, tužbalica bez pripjeva je osmerac, guslarski deseterac prenosio im je hroničarsku istoriju uz zvuke gusala. Nikola I u Novim kolima dozira plemensku i bratstveničku čast ni manje ni više nego koliko je politički i dinastički predvidio da će biti oportuno. Nikola I je školski primjer narodskoga, ili imitativnoga, pjesnika koji ima jasno postavljene ciljeve kad sijeda za pisaći sto, pribirajući sve vještine da se ne razlikuje od usmenoga pjesnika-pjevača drugoga epskog repertoara u Crnoj Gori. Njemu je usmena književnost služila kao glavni uzor samo zato što je svoje djelo namijenio podaniku koji ne zna za drugu književnost, osim za onu koja mu je od đedova

ostanula i koju on kao njihov potomak nastavlja. Međutim, obrazovani vladar Nikola I, koji se školovao u zapadnim zemljama i služio se stranim jezicima, svoju dramu Balkanska carica nije ni stihovano ni tematski primjerio nepismenome crnogorskom plemeniku, nego višim slojevima društva i kontekstu pisane književnosti. Prema tome, narodska ili imitativna književnost Crne Gore nije rezultat neumijeća njezinih pisaca da stvaraju drugačije, nego produkt njihove namjere da preko popularnoga stiha, osmerca i deseterca, šire svoju političku ideologiju. Kraj klasičnoj usmenoj književnosti u Crnoj Gori nije uslovio razvitak pisane književnosti, nego imitacija njezina oblika i jak upliv dinastičke politike u tu njezinu imitacionu datost.

JEDINSTVENO DJELO

Na evropskim prostorima utihnuća usmene književnosti Crna Gora je iskazala jedinstvenu specifičnost. A i pisana književnost Crne Gore ništa nije manje specifična kad se uzme u obzir činjenica da je pjesnik najuzvišenijega njezina djela, Gorskoga vijenca, bio

savremenik književne usmenosti iz koje je izrastao Njegoš.

Starac Milija, Tešan Podrugović, Stojan Hajduk, Starac Raško i Todor Ikov Piper bili su mu savremenici. A onda u čovječanstvu neprimjerena specifičnost ogleda se u tome što je Njegoš tu veličanstvenu usmenoknjiževnu prošlost crnogorsku čitao iz knjiga koje je objavio Vuk Karadžić. O usmenoj prethodnosti Epa o Gilgamešu, Ilijade, Odiseje, Bijesnoga Rolanda, Cida i Slova o polku Igorevu nauka o književnosti ne zna gotovo ništa, a o usmenoj prethodnosti Gorskoga vijenca zna se sve do pojedinosti. Odista, po tome je Gorski vijenac jedno od čuda u svjetskoj književnosti.

ŽILAVO TRAJANJE

Sakupljači usmenih književnih tekstova u Crnoj Gori, koji su sebe smatrali nastavljačima Vuka Karadžića, nijesu nastavili zreloga no staroga Vuka sakupljača. Najpoznatiji sakupljači crnogorskih usmenih pjesama u XIX vijeku bili su Vuk Vrčević, Marko Miljanov Popović i Pavel A. Rovinski, a u XX vijeku Đorđije Dragović Đuričković, Novica Šaulić i Andrija Lubu-

Kralj Nikola I je školski primjer narodskoga, ili imitativnoga, pjesnika koji ima jasno postavljene ciljeve kad sijeda za pisaći sto, pribirajući sve vještine da se ne razlikuje od usmenoga pjesnika-pjevača drugoga epskog repertoara u Crnoj Gori

rić. Vuk Vrčević iz Risna, prvo činovnik u dvorskoj službi na Cetinju, a kasnije konzularni agent Austrije u Trebinju, bio je aktivni saradnik Vuka Karadžića kao zapisivač usmenih književnih tekstova, a poslije smrti Vuka Karadžića iskazivao se kao njegov ambiciozni nastavljač. Vrčević je, po Vukovim sugestijama, počeo rano da traga za usmenim tekstovima pjesama i priča, pa će on poslati Karadžiću u Beč veliki broj zapisa, naročito junačkih deseteračkih pjesama.

VRČEVIĆ NIJE SHVATIO Ali, kako je naglasio Radosav Medenica, Vrčević nije shvatio suštinu klasične usmene epike. Vršio je razne intervencije na tekstu usmene pjesme koju zapisuje, a netekstovne prostore u izlaganju pričaoca ispunjavao je leksikom, sintagmom i rečenicom koje se prirodno ne uklapaju u cjelinu datoga teksta. Vuk Karadžić je objavio nešto tekstova što je dobio od Vrčevića, ali neuporedivo ih je više ostalo u Karadžićevoj rukopisnoj zaostavštini koja će krajem XIX vijeka biti objavljena u Beogradu. Prema tome, Vuk Vrčević kao sakupljač tekstova usmene književnosti Crne Gore više je formalni nego sadržajni nastavljač sakupljačkoga posla Vuka Karadžića koji se glasi Lajpciškim izdanjem pjesama, Srpskim narodnim poslovicama od 1836. i Srpskim narodnim pripovijetkama od 1853. godine. (Nastavlja se)

Autor: Prof. dr Novak KILIBARDA

Pavle Rovinski Vuk Karadžić

Vuk Vrčević

Vojvoda Marko Miljanov Popović

LOVĆENSKE STRAŽE 1990: Zapisi iz potisnute crnogorske istorije

Crnogorci u oslobađanju

Herceg Novog od Osmanlija u bitkama 1687. godine

Nakon što je Republika

Venecija 25. aprila 1648. objavila rat Otomanskom carstvu odigrala se, 30. septembra 1687. godine, bitka za oslobođenje Herceg Novog od Otomanskog carstva. Značaj te bitke razumio je tada i crnogorski vladika Ruvim III Boljević. Prije 336 godina, 30. septembra 1687, naši preci, crnogorski bastaduri, učestvovali su u konačnom oslobađanju Herceg Hovog od Osmanlija.

Da su prije glavne bitke - 15. septembra 1687. godine - u velikoj Kotobiljskoj bitki ključnoj u konačnom oslobađanju Herceg Novog 30. septembra 1687. „do nogu“ potukli vojsku Skadarskog Husein Topal Paše koji je iz Hercegovine hitao u pomoć braniocima Herceg Novog, nepoznata je javnosti

Crne Gore i niko je do 15. septembra 2017. godine nije obilježavao.

Ovu bitku osmišljeno kriju hercegnovski Srbi, iz jednostavnog razloga: u svim dokumentima iz toga vremena

Crnogorci se navode kao jed-

ni oslobodioci Herceg Novog. Naravno, nema nikakvog pomena Srba u oslobađanju Herceg Novog, jer je srpska narodnost u Boki izfabrikovana u 19. vijeku, kao uostalom i u staroj Crnoj Gori.

NASTANAK HERCEG NOVOG

Stefan Tvrtko I Kotromanić (23. avgust 1338 – 10. mart 1391), posljednji bosanski ban od 1353. do 1377, a zatim prvi bosanski kralj od 26. oktobra 1377. do 1391. godine. izgradio je tvrđavu Sveti Stefan ili San Stefano (ital.). Nakon smrti kralja, tvrđava je prvo pripala Velikom vojvodi Bosne Sandalju Hraniću Kosači (1370 – 15. mart 1435). Na čelu roda Kosače je od 1393. Svoja prava na Skradin (Scardona) prodao je Mlečanima 1410. godine da bi svoju polovinu posjeda u Konavlima prodao Dubrovčanima1419. godine, a 1423.godine se odrekao svih prava na Kotor, u korist Mlečana. Stefan Vukčić Kosača (1435) naslijedio je od svojega strica

Sandalja Hranića Kosače njegove zemlje i od 1448. nakon potvrde za svoje posjede, od strane kralja Bosne Stefana Tomaša Kotromanića (1443 - 461) dobija titulu Hercega (po svom značenju bliska tituli vojvode) i postaje herceg humski i primorski.

Što se tiče vjerskog pitanja Kosače, pa i herceg Stefana, prema istorijskim izvorima bili su sljedbenici Crkve bosansko-humskih hrišćana. Međutim, bili su za ono vrijeme natprosječno tolerantni u vjerskim stvarima pa su ne samo u njihovim zemljama, nego čak i u porodici, jedni uz druge slobodno živjeli krstjani, katolici i pravoslavci. Crkva bosansko-humskih krstjana, bila je crkvena zajednica bosanskih hrišćana u srednjem vijeku. Prestala je da postoji nakon sloma srednjovjekovne bosanske države i osmanlijskog osvajanja Bosne 1463. godine. Naselje Sveti Stefan dobilo je status grada i njegovo moderno ime Herceg Novi prvi put se pominje 1382. godine (Vu-

kčićeva titula „Herceg“ pojavila se u imenu grada).

DIO MOREJSKOG RATA

Morejski rat (italijanski: La guerra di Morea) poznat je i kao Sedmi tursko-mletački rat.

Ovaj sukob odvijao se u preriodu 1684. do 1699 godine, kao dio jednog većeg ratnog sukoba poznatog kao Veliki turski rat. Rat se vodio između Republike Venecije i Otomanskog Carstva. Ratne operacije vodile su se od Dalmacije do Egejskog mora, ali glavne bitke vodile su se na Peloponezu, poluostrvu u južnoj Grčkoj. Kad je 1683. godine buknuo Veliki (bečki i/ili tutski) rat imeđu Habsburške Monarhije i Otomanskog carstva, velika otomanska vojska uputila se u pohod na Beč. Kao odgovor na tu prijetnju 1684. osnovana je druga Sveta liga koju su sačinjavali Habsburška Monarhija, Mletačka Republika, Poljska i Rusija. Nakon velikog poraza što ga je doživjela otomanska vojska u Bici kod Beča 1683, Mlečani su htjeli iskoristiti ukazanu im priliku da napadnu s juga oslabljeno i dezorganizovano Otomansko carstvo. Zato je 25. aprila 1648. Republika Venecija objavila rat Otomanskome carstvu.

Nakon što je Republika Venecija 25. aprila 1648. objavila rat Otomanskom carstvu odigrala se 30. septembra 1687.godine bitka za oslobođenje Herceg Novog od Otomanskog carstva.

Turci su Herceg Novi osvoji-

li 1482. godine i njime vladali do 1687 (s kratkim prekidom 1538–1539. godine kad je bio u rukama Španaca). U tom period, za samo jednu godinu, Španci su izgradili tvrđavu Španjola. Herceg Novi u turskim rukama bio je kost u grlu Mlečanima, i kost u grlu svim slobodarskim namjerama hrišćanskog stanovništva u zaleđu.

Značaj osvajanja Herceg Novog razumio je tada i crnogorski vladika Ruvim III Boljević Akademik prof. dr Radoslav Rotković napominje: „Za vrijeme Morejskog rata stvorena je saradnja Crne Gore i Venecije, na kojoj su insistirali i vladika Ruvim III Boljević i njegov nasljednik vladika Visarion Borilović Bajica. Vladika Ruvim III Boljević iz Crmnice dolazio je u Kotor 1684. godine i kazao da se Crna Gora ne može dići protiv Turaka, ako se ne oslobodi Novi, kao ulaz u Boku, a sa njime i Risan, kako bi cijeli zaliv bio u jednim rukama. Tu istu ideju iznio je i jedan kaluđer iz Nikšića.“ (Radoslav Rotković, Izgon Turaka iz Novoga 1687, dnevni list „Republika“, 26. januar 2006)

KOTOBILJSKA BITKA

Uvertira, odnosno uvod u oslobađanje Herceg Novog 30. septembra 1687. godine od vlasti Osmanskog carstva započet je napadom mletačke flote 3. septembra1687. i Kotobiljskom bitkom 15. septembra 1687. u selu Kameno, pod Tajnim brdom iznad Herceg Novog. Mletačka flota uplovila je u zaliv 2. septembra, a napad je počeo śutradan. Utvrđeni grad Herceg Novi bio je vrlo dobro branjen, sa više od 2.000 ljudi, što Turaka, što hrišćana. Nakon napada Mletačke flote 3. septembra, Crnogorci su u selu Kameno, 15. septembra 1687. presreli i „do nogu“ potukli vojsku Skadarskog Husein

Topal paše koji je iz Hercegovine hitao u pomoć braniocima H. Novog.

Uloga Crnogoraca u oslobađanju Herceg Novog bila je ogromna, jer su samo ovom

jednom akcijom poznatom kao Kotobiljska bitka u potpunosti spriječili da se pritekne u pomoć braniocima H. Novog. Kotobiljska bitka bila je uvod za konačno oslobađanje Herceg Novog 30. septembra 1687. godine od vlasti Osmanskog carstva. Tu je bitku u Gorskom vijencu opjevao Petar II Petrović Njegoš stihovima: „Topal-paša su dvadest hiljadah / da po-

može Novome hitaše; / sretoše ga mladi Crnogorci / na Kameno, polje pouzano. / Turskoj kapi tu ime poginu, / sva utonu u jednu grobnicu; / mož i danas viđet kosturnicu.“

VIĐENJE PROTE SAVA NAKIĆENOVIĆA

Prota Savo Nakićenović rođen je 25. januara 1882. godine u Kutima kod Herceg Novog, od oca Jovana i majke Ljubice. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, a klasičnu gimnaziju u Kotoru. Diplomirao je teološke nauke 1904. godine u Zadarskoj bogosloviji. Bio je pravoslavni sveštenik, geograf, istoričar i etnolog. „Putem iz Hercegnovoga, preko Trebesina, dolazi se na ukršće granica sela Poda, Trebesina i Kamenog. Tu počinje selo Kameno, i prolazi se ’uz Kotobilj’, kroz uske klance zvane ‘vrhovi‘i ‘Tajne grede‘. Tad je pravo selo koje se tu nalazi u visoravni, koja se zove ‘polje kamensko‘. Kuće su na dnu polja, po srijedi, i pri vrhu, a tako isto i crkve. Selo je u visini nad morem 523–817 m. ‘Tajni vrh‘, il ‘Tajne grede‘, to je klanac na ulasku u Kameno, gdje se Crnogorci 1687. skriše i Topal pašu potukoše iz potaje. Otuda i ime ‘Tajne grede‘.‘Kotobilj‘ zove se mjesto niže ‘Tajnog vrha‘, gdje Turci bijahu kad na njih Crnogorci navališe, što je Turke potaklo, te se u čudu pitali ‘ko to bi‘. Taj događaj opjevan je i u Gorskom vijencu. Ima tursko groblje u Kotobilju gdje poginuli Turci 1687. biše sahranjeni...“ (strane 277 i 279). Nakićenović dalje kaže da je selo do 1687. bilo turska baština i pusto, jer u njemu nije bilo vode, iako tamo postoji zemlja, polje. Od 1687. selo je, kako piše Nakićenović, naseljeno Crnogorcima i Hercegovcima (njima nije smetalo što selo nema vode). Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ apstrofira sljedeće činjenice: selo Kameno (prvi put se pominje u kotorskim dokumentima 1335. godine) ima tri crkve: Sv. Nikole iz 1701. godine, koju su podigli mještani, Sv. Stefana, iz 1702. a obnovljenu 1787, i Sv. Jovan Krstitelja, obnov-

Crnogorci oslobađaju grad od Osmanlija

Kotobiljska bitka

Stefan Tvrtko Kotromanić

Oslobađanje Herceg Novog

Iz istorije crnogorske diplomatije

Čuvaj svoje, u moje ne diraj

Inicijativa prema

Crnogorskoj

pravoslavnoj crkvi

Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ će pokrenuti inicijativu prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi da od 2024. započne s održavanjem pomena i parastosa našim precima crnogorskim bastadurima koji su život dali septembra mjeseca 1687.za oslobođenje Herceg Novog od Osmanlija. Osim toga, planiramo redovna okupljanja crnogorskih patriota svake godine i na licu mjesta od septembra 2024. iskazivati počast našim precima crnogorskim bastadurima.

ljenu 1805. godine na starijim temeljima od strane crnogorskih i hercegovačkih doseljenika. Navedeni podaci su iz knjige Vasilija Muja Spasojevića: „Božji hramovi na tlu Crne Gore“. Nikad arhiepiskop cetinjski, mitropolit crnogorsko-primorski, zetskobrdski i skenderijski i egzarh sveštenog trona pećkog Amfilohije Radović i Crkva Srbije nijesu održali pomen i parastos poginulim u Kotobiljskoj bitki. To je lako razumljivo, jer svetosavski kleronacionalisti ne mogu sebi dozvoliti da se skreće pažnja na to kako su Crnogorci dobili tu bitku za Herceg Novi, i kako su naselili to selo. Međutim, te činjenice stoje u sačuvanim izvorima u kojima je opisan taj događaj.

Za Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ veoma je problematičan i stav sveštenstva Župe Sv. Jeronima u Herceg Novom iznijet u mediju Boka News 30. 9. 2020. godine po pitanju učesnika u oslobađanju Herceg Novog 30. septembra 1687. godine od Turaka. Oni navode: „Veliku vojsku, pored Mlečana i Peraštana, sačinjavali su i pripadnici reda Malteških vitezova koje je poslao vojvoda od Toscane i odred Papinske vojske. Nakon više sedmica opsade i borbe, grad je oslobođen 30. septembra kad se zbio i posljednji juriš. Istog dana je slavljena pobjeda, a svečani Te Deum (Tebe Boga hvalimo) predvodio je nadbiskup barski Andrija Zmajević.“ Uz svo dužno poštovanje pre-

ma kliricima i laicima Župe Sv. Jeronima u Herceg Novom, smatramo u najmanju ruku neodgovornim i neptistojnim negirati, namjerno ili slučajno, učšće Crnogoraca u oslobađanju Herceg Novog od Turaka 30. septembra 1687. godine.

KLJUČNA BITKA

Plan za napad na Herceg Novi koji je realizovan 30. septembra 1687. godine osmislio je veliki vojskovođa i generalni providur Dalmacije Đirolamo Kornaro (Girolamo Cornaro).Početkom septembra te godine okupio je šarenoliku hrišćansku vojsku, preko 10.000 boraca, među kojima je, osim navedenih Crnogoraca Paštrovića, Peraštana, Albanaca, bilo i pripadnika reda malteških vitezova, mletačkih plaćenika iz tvrđava širom Dalmacije, Firentinaca, papskih plaćenika,1000 Vlaha (Morlaka) iz Dalmacije itd. Dana 30. septembra 1687. godine hrišćanska koalicija koju su okupili Mlečani, poslije velike bitke oslobodila je od Osmanlija Herceg Novi i tako su Turci poslije 200 godina izbačeni iz Boke Kotorske. Mletački vojskovođa Kornaro podigao je u Herceg Novog crkvu Sv. Jeronima u spomen na oslobođenje Herceg Novog od Turaka 30. septembra 1687. godine. I tako je Dan Sv. Jeronima - 30. septembar - odabran za ime zaštitnika crkve, podignute na temeljima turske džamije nakon oslobođenja.

Zoran Marka RAŠOVIĆ

(NVO Lovćenske straže 1990)

Glasoviti Valtazar Bogišić, rodom iz pitomog Cavtata kraj gosparskog Dubrovnika, sa katedre profesora istorije slovenskog prava u Odesi, poznatoj luci na Crnom moru, na poziv knjaza Nikole, hita slobodnoj Crnoj Gori. Opijen je romantičarskim zanosom i istinskom samobitnošću i nepokornošću ponosne Knjaževine. Obrazovanje stečeno u Berlinu, Parizu, Beču, Gisenu, ośetno ga usmjerava na brojne istraživačke poduhvate, poput mističnog Kavkaza za koji se govorilo da je „najbogatiji ugao Zemljine kugle šumom jezika“, ali i Crnoj Gori koja neodoljivo privlači neokrnjenim, patrijarhalnim bitisanjem bratstava i plemena, koji zrače arhaičnim oblicima življenja, davno izumrlim u Evropi, a zapisanim i pohranjenim u rijetkim knjigama. Entuzijazam, duh istraživača, znatiželju istoričara, pedantnost naučnika, uz urođenu upornost, Bogišić posvećuje izradi Opšteg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gore. Prema podacima dr Nika S. Martinovića, marljivo je proučavao i državnu organizaciju Crne Gore i tokom 1873. boravi u Načelstvu bjelopavlićkom sa śedištem u Danilovgradu. Nadležnost Načelstva se vodila po knjigama, Protokol davija, Protokol od priznanica i obveznica, Protokol u koji se bilježe dopisi sa drugim vlastima i Protokol pasaporata koji je sadržao: redni broj, dan i mjesec kada je izdat pasoš, ime čovjeka ili broj čeljadi kojima je izdat pasoš. Iako Crna Gora nije bila međunarodno priznata država, uviđa se zavidan nivo organizacije državne uprave, a jasni državni obrisi ogledaju se i kroz Protokol pasoša, koji su izdavani još za vrijeme Njegoša, kada su nazivani i crnogorsko provodno pismo, a sadržali su i slične oznake. Poseban značaj izdavanja pasoša znakovit je u vođenju evidencije odlaska velikog broja Crnogoraca na rad u inostranstvo, prvenstveno u daleku Śevernu i Južnu Ameriku, čime Crna Gora, pored inih nedaća, postaje oskudna i u ljudstvu. Sljedstveno, ministar vojni, general Mitar Martinović, depešom od 17. septembra 1908. zahtijeva od Ministarstva inostranih djela da se ne izdaju pasoši onima koji nijesu odslužili obavezni vojni rok: „Od strane područnih vojničkih starješina izviješćen sam, da veliki broj naše omladine ide u Ameriku na zaradu, a još nijesu dovršili svoj obavezni rok službe u našoj vojsci. Na osnovu navedenog čast mi je upozoriti Knj. Ministarstvo Inostranih

Djela da pri izdavanju pasoša imadne u vidu ′raspis′ ovog Ministarstva od 22. decembra 1906. g. Registr. Broj 4274 Opštevoj. Odjeljenja broj 1601, kako se ne bi izdavali pasoši onima koji nijesu ispunili obaveze prema Knjaževskoj vojsci“. Predano i temeljito proučavajući crnogorsko običajno i državno pravo, putem ankete od preko 2.000 pitanja, Bogišić je obuhvatio i međunarodno pravo, a sagovornik za tu oblast bio je čuveni serdar Jole Piletić. Tokom ankete uočio je nekoliko važnih pravnih instituta poput suđenja strancima, kao u slučaju kada Austrijanac učini krivično djelo ili zločin, sudio mu je Senat, o čemu je obavještavana njegova matična država, što se i u današnje vrijeme saopštava diplomatskim kanalima u skladu s Bečkim konvecijama o diplomatskim i konzularnim odnosima. Kuriozitet je da prije formalnog međunarodnog priznanja, Crna Gora potpisuje Ugovor o izdavanju zločinaca s Austrougarskom monarhijom 1872, što je preteča kasnijih ugovora o ekstradiciji i izvršavaju se uz posredovanje diplomatije. Bogišić ističe da Crna Gora poštuje položaj neutralne strane u ratu čija je svojina zagarantovana, ukoliko ne zloupotrijebi svoj status prema zaraćenim stranama. Gordi knjaz Nikola tokom Hercegovačkog ustanka 1862. upečatljivo govori zarobljenicima: „Ja u vama ne gledam robove nego junake koje je ratna sreća dovela do toga da se moraju predati neprijatelju koji će sa vama prijateljski postupiti. Od ovoga časa vi nijeste robovi, jer ste došli u slobodnu zemlju. Iz te slobodne zemlje hoću da idete kao slobodni ljudi“. Mudre riječi crnogorskog suverena uzdizale su viteški odnos i ratnu etiku Crnogoraca, njihovo poštovanje prema zarobljenom neprijatelju. I desetljećima kasnije jasno odzvanjaju.

Kroz ove specifičnosti potvrđuje se postojanje Crne Gore kao države, sa oblikovanim međunarodnopravnim, običajnim normama kojima se njeni stanovnici vladaju, kao i davanjem azila – utočišta, koje je odvajkada usađeno Crnogorcima. Moral sazdan vjekovima na temelju porodične časti, tradicije i plemenitosti obavezivao je pružiti utočište bjeguncu pod krovom crnogorskim, đe je bio siguran od bilo koje opasnosti, čak i da je bio krvnik ili neprijatelj. Osim teritorijalnog azila, koje države daju na svojoj teritoriji, uspostavljanjem stalnih diplomatskih predstavništava učestalo je i traženje azila u

ambasadama i konzulatima, što je posebno bilo izraženo tokom XVII i XVIII vijeka. Slobodarstvo crnogorskog društva nije priznavalo ropstvo. Kolonijalna sila, Velika Britanija ukida ropstvo 1833. godine, a Sjedinjene Američke Države nakon građanskog rata 1865, dok Opšti imovinski zakonik u članu 8 kazuje: „Inostrani se zakoni neće nikako priznavati u crnogorskim sudovima, kad su protivni crnogorskim zakonima javnog reda i javne obezbjede (sigurnosti). Neće se priznavati ni oni inostrani zakoni koji bi bili protivni blagonaravlju (785), ili bi povlađivali kakvu nečovječnu ustanovu (na primjer, ropstvo) koja se ne trpi u Crnoj Gori“. Jedno od prvih značajnih dostignuća Ujedinjenih nacija bilo je usvajanje Opšte deklaracije o pravima čovjeka, 10. decembra 1948, kojima se priznaju građanska i politička prava svim ljudskim bićima, između ostalog i „sloboda od ropstva i potčinjenosti“. Interesantan je podatak da je prilikom prve rasprave oko Zakonika 1881. godine učestvovao član Velikog suda Gavro Vuković, jedini pravnik od odbornika iz Crne Gore, a 1885. učestvovao je Stanko Radonjić. Vuković i Radonjić, vojvode, bili su i ministri inostranih djela Knjaževine Crne Gore. Nakon višegodišnjeg rada 1888. svečano je proklamovan neprocjenljivi „Opšti imovinski zakonik“, koji otjelovljuje davno ustanovljene narodne običaje, norme ponašanja i moral Crnogoraca, kodeks heroja, očuvano kroz burna stoljeća, prkoseći osvajačima, prilježno njegovano i usađivano generacijama podnjivljenih na skromnim, često oskudnim, ali slobodarskim ognjištima crnogorskim. Opšti imovinski zakonik uzdigao je ugled Crne Gore u svije-

tu, svojim rješenjima obasjao je i zadivio daleke civilizacije poput Japana, evropske velike sile, Njemačku i Francusku. Knjaz Nikola 23. marta 1893. piše Valtazaru Bogišiću: „Pogledom na izvanredne zasluge koje stekoste za mene i za Crnu Goru mnogogodišnjim radom Vašim punim rijetkog samoprijegora, vjernosti i znanja oko Crnogorskog imovinskog zakonika, koji je položio temelj pravilnijemu suđenju u Crnoj Gori i proslavio ime Crnogorsko u najdaljem svijetu, nahodim se pobuđen naznačiti Vam kao što ovim i naznačujem penziju od jedne tisuće franaka u zlatu na godinu dok ste živi. Primite i ovom prilikom uvjerenje moga uvaženja i blagonaklonosti.“ Crnogorski suveren cijeneći značaj ovog zakonika, iz skromnih državnih prihoda zasluženo nagrađuje velikog tvorca. Dalekovidost i mudrost knjaza Nikole postavlja Valtazara Bogišića na mjesto ministra pravde Crne Gore, da nadgleda sprovođenje Opšteg imovinskog zakonika. Po njegovom nalogu ministar pravde Bogišić sa predśednikom Državnog savjeta, vojvodom Božom Petrovićem, tokom 1896. godine odlazi u Rim da zaključe bračni ugovor povodom vjenčanja knjaginje Jelene i princa Viktora Emanuela

Iščitavajući Opšti imovinski zakonik uočavaju se i norme iz oblasti azila, nečovječnog postupanja, ekstradicije, koje u današnje vrijeme zahtijevaju snažno angažovanje diplomatije. Ujedno čuva i pravničke izreke iznjedrene iz narodne misli, koje odražavaju duh uređenosti unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori, a jedna od njih značenje ovaploćuje i u međunarodnim odnosima: „Tvoje sveto, a i moje sveto; čuvaj svoje, u moje ne diraj.“

(Autor je crnogorski diplomata)

Piše: Dejan VUKOVIĆ

Valtazar Bogišić

Na početku mog govora, mislim da bi bilo korisno da iznesem kratku biografiju Aristotela . U jednom vrijednom rukopisu, poznatom pod nazivom Vita Aristotelis Marciana koji se čuva u poznatoj biblioteci u Veneciji, gradu Svetog Marka, navodi se sljedeće, u slobodnom prevodu sa starogrčkog:

,,Kada su stanovnici Stagire saznali da je njihov sugrađanin Aristotel umro u gradu Halkidi, na ostrvu Eubeji, u centralnoj Grčkoj, donijeli su u urni njegov pepeo u svoj grad. Urnu su postavili na oltar u centru grada, koji se po njemu nazvao - Aristotelio. Tamo su sazvali skupštinu u očekivanju da će naći rješenje za svoje probleme, inspirisani Aristotelovim učenjem. Zbog toga se to mjesto smatralo izvorom inspiracije i časti njihovom sunarodniku, koji je simbolizovao mudrost“.

BIOGRAFIJA

Aristotel je rođen 384. godine prije nove ere u Stagiri u Makedoniji, gradu do tada bez posebnog značaja. Umro je 322. god. p. n. e. u Halkidi, odakle je porijeklom bila njegova majka. Otac mu je bio Nikomah, ljekar na dvoru Aminte III, makedonskog kralja, đeda Aleksandra Velikog. Odrastao je u kući uz djela Hipokrata, oca medicine, što je bila njegova prva lektira, prvi kontakt sa učenjem. I kao što se kasnije pokazalo, Aristotel je imao veliki apetit za čitanje i učenje. Aristotel je bio mlad kada mu je otac umro, a sa 17 godina otišao je iz rodnog grada u Atinu gdje je upisao Platonovu akademiju. Platon, koji je imao veliki uticaj na mladića, nije bio u Atini u to vrijeme, pošto je nedugo prije toga otišao na Siciliju, poznatu kao Magna Graecia. Upoznali su se dvije godine kasnije, po Platonovom povratku u Atinu, kada je Platon imao 60 godina, a Aristotel 20. Prema naučnicima koji su proučavali Aristotela, Platon je Aristotela nazivao ,,Mozak“, a kasnije ,,Čitač“, kako se navodi u rukopisu Vita Marciana. U to vrijeme čitaocima su nazivani studenti koji su glasno čitali knjige nastavnicima Akademije. Međutim, Aristotel je dao novi kontekst riječima pošto je čitao knjige na isti način na koji ih mi danas čitamo. U svom djelu „Knjige i čitaoci u staroj Grčkoj i Rimu“ (Oksford, 1951), ser Frederik Kenion, britanski paleograf, bibličar i klasičar, kaže da je sa Aristotelom antički svijet ostavio usmenu tradiciju u dodiru sa pisanim djelima i prešao na stvarno čitanje.

Aristotel je na Akademiji ostao 20 godina, tokom kojih je evoluirao od učenika do nastavnika. Ubrzo nakon Platonove smrti u 80. godini, napustio je Atinu. Bilo je to maja 347. god. p.n.e. Otišao je u grad Asos, u Maloj Aziji, prekoputa ostrva Lezbos, završavajući prvi period svoje filosofske karijere, tokom koje je napisao: O kategorijama, O tumačenju,

Povodom otkrivanja biste najpoznatijeg grčkog lozofa na Fakultetu političkih

Aristotel je putovao od Stagire do Podgorice tamo gdje treba da bude

Rješenja se daju kroz ono što je politički korektno, a ne ono što je politički prikladno. Stvaranje vladavine radi vlasti dovelo je do rađanja birokratije, pod kojom su svi ujedinjeni. Sloboda misli i izražavanja, kako ih je de nisao Aristotel, zakoni koji su stvorili korpus koncepata, vrijednosti i etosa, pripadaju prošlosti. Ono što su donijeli Aristotel i drugi grčki loso svojom mišlju, koju bih nazvao političkim humanizmom, ustupilo je mjesto strahu koji prožima društvo

Topike, Analitika prva i Analitika druga, Poetika, Retorika, Etika velika, Fizika, O nebu, O postajanju i nestajanju, Metafizika, Etika Eudemova.

NAUČNE METODE

U prvih 20 godina boravka na Akademiji, Aristotel je formirao sopstvenu kosmoteoriju, proisteklu iz Platonove problematike. Udaljio se od teorije ideja, formulisao sopstvene poglede na dijalektiku, umjetnost govora i naučne metode i postavio temelje sopstvenog mišljenja za fizičke pojave i ljudski život. Međutim, u Asosu je preusmjerio fokus na svijet biljaka i životinja. Skoro svi njegovi radovi o zoologiji i fitologiji proizvod su asoskog perioda, a dio je proveo na ostrvu Lezbos. Za Aristotela, u svakom stvaranju prirode postoji nešto veličanstveno.

Iz Asosa Aristotel je otišao u Makedoniju, gdje ga je pozvao kralj Filip II da preuzme obrazovanje njegovog sina Aleksandra, tadašnjeg prijestolonasljednika.

Godine 336. p. n. e. Filip je ubijen prilikom ulaska u pozorište Ege, glavnog grada, a Aleksandar je postao kralj. Godinu nakon toga Aristotel je napustio Makedoniju i otišao u Atinu.

Godine 334. p. n. e. Aleksandar je započeo pohod na Aziju, gdje su ga njegovi podvizi učinili Velikim. Pozivajući se svojevremeno na Aristotela, rekao je: ,,Svom ocu dugujem život, a svom učitelju dobar život“.

Vrativši se u Atinu, Aristotel nije otišao na Platonovu akademiju, već se opredijelio za Licej na brdu Likabet, državnu školu u predgrađu Atine, tih dana. Tamo je predavao 12 godina, što je bio period visoke produktivnosti, tokom kojeg je završio raspravu o politici, nakon što je proučio ustave, kako bismo danas rekli, 158 gradova - država iz tog vremena. U tom periodu je napisao ,,Nikomahovu etiku“ moje, rekao bih, omiljeno djelo. Godine 323. p. n. e. vijest o Aleksandrovoj smrti stigla je u Atinu. Aristotel je ponovo otišao, ovoga puta u Halkidu, rod-

no mjesto njegove majke, gdje je umro 322. p. n. e. u 63. godini, jednu godinu nakon Aleksandra, njegovog slavnog učenika. Uprkos činjenici da je polovinu svog života proveo u Atini, nikada nije postao njen građanin. Sva njegova djela došla su u posjed njegovog veoma bliskog prijatelja, Teofrasta. Prema istorijskim izvorima, zaplijenio ih je Sula, rimski vojskovođa, koji je osvojio Atinu 86. g. p. n. e. i odnio ih u Rim. Većina njegovih pisanih radova je sačuvana, osim nekih djelova iz prvih 20 godina.

Aristotelov filosofski i naučni sistem postao je okvir i za hrišćansku sholastiku i za srednjovjekovnu islamsku filosofiju. Aristotelovski koncepti ostali su ugrađeni u zapadnjačku misao.

Dajući skicu njegove biografije, želio bih da se osvrnem na ono što sam rekao u početku, što su uradili njegovi sunarodnici kada je stigla vijest o njegovoj smrti. Nijesu imali namjeru da mu odaju samo počat izgradivši oltar, već su prepoznali potrebu da budu inspirisani njegovim učenjem i u tome su smatrali potrebnim da se pod-

sjete da se rješenja za njihove probleme može naći kroz dijalog i konsultacije, pod uslovom da se izbjegnu krajnosti i nađe sredina. Tako je Aristotel definisao vrlinu, što se vidi iz njegovih spisa. To nije beskonačna potraga u oblasti etičkih vrijednosti. Za Aristotela, vrlina je sinonim političkog morala. Upravo iz tog razloga, on čovjeka opisuje kao životinju, stvorenje, ako želite, racionalnog kapaciteta, društvenu ži-

votinju. Osim čovjeka i druge životinje grade društva. Međutim, nedostaje im racio, odnosno sposobnost racionalizacije u traženju veze između uzroka i posljedice. Aristotel definiše okvir u kome čovjek, kao društvena životinja, traži rješenje za svoje probleme. A okvir je niko drugi do POLIS, grad, u čijem životu učestvuju POLITI, građani, a ono što je dio njihove svakidašnjice to je POLITIKA. Čovjek koji živi van ovog okvira ili je božanske prirode, dakle božanstvo, ili životinja bez racija. U tome nema ničeg metafizičkog, niti u njegovim spisima ima pomena o savršenstvu. Naprotiv, Aristotel govori o zlatnoj sredini, koja je, kako kaže, ono što je prikladno. Da bi čovjek dostigao zlatnu sredinu, mora da poštuje dva pravila: ,,Poznaj samog sebe“ i ,,Mjera u svemu“. Iz istorijskih izvora znamo da su oba pravila bila uklesana na kapiji ulaza u Delfsko proročište u koje su ljudi odlazili u potrazi za Apolonovim odgovorima na svoja pitanja. U ljudskim društvima, koja su puna problema koji zahtijevaju rješenje, ništa nije savršeno. Čovjek treba da rješava probleme ne kao mudro stvorenje, već kao ljubitelj mudrosti, što na grčkom označava riječ filosof. I kad čovjek nije mudar, to ga ne sprečava da voli mudrost i da je u potrazi za njom. Mudrost postoji izvan ljudskih društava, što je pokazalo hristijanizovano Istočno rimsko carstvo, posvetivši Veliku konstantinopoljsku crkvu Premudrosti Božijoj (Agia Sofia). Možda je upravo iz tog razloga Pitagora,

Građani posjeduju sve veći broj uređaja koji su oruđa, čija je funkcija da olakšaju komunikaciju. Pa ipak, ljudi su postali neurotičniji, depresivniji, usamljeniji. Više ne živimo u politici, već u politički mrtvom okruženju, gdje sredstva koja posjedujemo koristimo da potvrdimo svoju sliku o sebi na samozadovoljan i narcisoidan način, koji je, po de niciji, varljiv. Mi smo svojevoljno slijepi i ne vidimo da su prve generacije postdruštva, odnosno političke korektnosti već rođene. Dok te generacije prave prve korake, ne razumiju gotovo ništa od onoga što pokušavamo da ih naučimo, jer naše lekcije nijesu proizvod virtuelne stvarnosti niti su rezultat algoritama. Ono što pokušavamo da im prenesemo je rezultat vjekovnog ljudskog iskustva, to je energija koja sa sobom nosi dušu generacija

Piše: Panajotis PARTSOS

Ambasador Grčke Panajotis Partsos i dekan Fakulteta političkih nauka Milan Marković

nauka koju je donirala Ambasada Grčke

od Podgorice i došao bude

posmatrajući svemir, upotrijebio riječ Kosmos, riječ koja potiče od glagola ,,kosmo“, što na grčkom znači ukrasiti. Da, univerzum je ukras stvaranja. Sve što treba da uradimo je da u vedroj noći pogledamo u nebo ukrašeno zvijezdama.

BEZ STABILNOSTI

U ljudskim društvima, dakle, nema ničeg stabilnog, kao što nema ničeg stabilnog ni u čijem životu. Jedina konstanta je potraga za sredstvima u cilju pronalaženja političke vrline, upotrebom govora. Središte ovog okvira je čovjek, kao osnovna komponenta društva. Ovu antropocentričnu kulturu razvila je Grčka, a zavještala ju je, između ostalog, preko svojih filosofa i tragičkih pjesnika. Prvi svojim govorom, a drugi sposobnošću da zabilježe ljudsko stanje, da hrane pozorište, iskustvo i ljudsko i metafizičko u isto vrijeme, dok gledalac posmatra kako se ljudski problem odvija pred njim i učestvuje direktno, kao posmatrač, direktno zato što posmatra stvari koje su mu poznate, bilo zato što ih je sam iskusio, bilo zato što je bio svjedok takvim događajima.

Za Aristotela, potraga za vrlinom je neprekidan napor, sa svojim kolebanjima. Isto važi i za demokratiju koja je zasnovana na izražavanju volje

DEMOS-a, naroda, tj. kolebanje, jer je demokratija istorijski imala svoje epidemije. Važno je razumjeti šta znači riječepidemija. Epi je prijedlog sa značenjem - na, znači to je nešto što pritiska DEMOS, narod, nešto što stvara probleme. Upravo iz tog razloga

EPI - DEMIJU

treba kontrolisati da se ne bi razvila u PAN-DEMIJU. Naše nedavno iskustvo sa kovidom-19 pruža odličan primjer značenja ove dvije grčke riječi.

U ovom trenutku želio

bih da premostim razdoblje od 2.300 godina koje nas razdvajaju od Aristotela, pošto smo ušli u fazu nove i ozbiljne prijetnje, epidemije, ko-

ja brzo poprima razmjere pandemije. Govorim o takozvanoj političkoj korektnosti. A pošto je politička, ima veze sa Aristotelom i njegovim učenjem. Koristeći kao pokriće karakteristike demokratske jednakosti i pravičnosti, vodi do ,,pseudonimnosti“, termina koji je koristio grčki pjesnik Odisej Elitis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1979. godine, koji govori o PSEUDOFANIJI. Pošto se radi o neologizmu, ne može se naći ni u jednom rječniku. Rekao bih da opisuje laž onoga što je očigledno, onoga što izgleda da jeste, što mislimo kada na francuskom kažemo: ,,Les apparences trompent“. Iako se čini da je u skladu sa principima inspirisanim antičkom grčkom književnošću, u političkoj korektnosti nema ni traga autentičnosti, jer se suprotstavlja onome što čini cjelinu klasičnog nasljeđa, na kome je počivala renesansa i napredovalo prosvjetiteljstvo. Živimo u dobu koje nas tjera da za-

boravimo ono što znamo, ono što nas je dovelo dovde. Epoha koja nas primorava da previdimo suštinu politike, koja je izraz suprotnosti, da bi ovom metodom pronašli zlatnu sredinu kako ju je definisao Aristotel. Politička korektnost čini novo znanje - a za mnoge i novu religiju - koja krije, na nekim mjestima manje, a negdje više, despotizam, implicitnu kontrolu svega od strane moći. Traži od nas da prihvatimo normalnost kojom dominira statistika efikasnosti. To jest, radnja radi akcije, ili, drugačije rečeno, traženje korisnog u beskorisnosti neprekidnog djelovanja. Oruđa tumačenja koja proizilaze iz aristotelovskog principa „sumnja je početak učenja“, žrtvuju se u korist suvoparnog konformizma, u kojem prednjači teleologija pravila i apsurdnost tumačenja kojima se dodaje još jedna grčka riječ META (post) svemu što ima značaja. Tako imamo meta - politiku, meta- društvo, a uskoro i metamrežu meta- komunikacije masa. Svi oni imaju isti zajednički imenitelj: meta - istina, koja odgovara meta - čovjeku! Građanin u ovoj eri ima jednu glavnu dužnost: ne smije da sanja, ne smije da se nada i želi, jer je u situaciji trajne agonije. Način na koji se izražava politička korektnost ne podnosi pravila koja su donedavno bila ključna za oblikovanje ljudskih društava, iako ni ona, naravno, nijesu uvijek rješavala njihove probleme, a to su uloga Boga i zakona prirode koji se više ne računaju. Rješenja se daju kroz ono što je politički korektno, a ne ono što je politički prikladno. Stvaranje vladavine radi vlasti dovelo je do rađanja birokratije, pod kojom su svi ujedinjeni. Sloboda misli i izražavanja, kako ih je definisao Aristotel, zakoni koji su stvorili korpus koncepata, vrijednosti i etosa, pripadaju prošlosti. Ono što su donijeli Aristotel i drugi grčki filosofi svojom mišlju, koju bih nazvao političkim humanizmom, ustupilo je mjesto strahu koji prožima društvo. Građani posjeduju sve veći broj uređaja koji su oruđa, čija je funkcija da olakšaju komunikaciju. Pa ipak, ljudi su postali neurotičniji, depresivniji, usamljeniji. Više ne živimo u politici, već u politički mrtvom okruženju, gdje sredstva koja posjedujemo koristimo da potvrdimo svoju sliku o sebi na samozadovoljan i narcisoidan način, koji je, po definiciji, varljiv. Mi smo svojevoljno slijepi i ne vidimo da su prve generacije postdruštva, odnosno političke korektnosti već rođene. Dok te generacije prave prve korake, ne razumiju gotovo ništa od onoga što pokušavamo da ih naučimo, jer naše lekcije nijesu proi-

U ljudskim društvima, dakle, nema ničeg stabilnog, kao što nema ničeg stabilnog ni u čijem životu. Jedina konstanta je potraga za sredstvima u cilju pronalaženja političke vrline, upotrebom govora. Središte ovog okvira je čovjek, kao osnovna komponenta društva. Ovu antropocentričnu kulturu razvila je Grčka, a zavještala ju je, između ostalog, preko svojih losofa i tragičkih pjesnika

zvod virtuelne stvarnosti, niti su rezultat algoritama. Ono što pokušavamo da im prenesemo je rezultat vjekovnog ljudskog iskustva, to je energija koja sa sobom nosi dušu generacija.

OPTIMIZAM

Dame i gospodo, nije mi bio cilj da na kraju svog govora zvučim kao moderna Kasandra, koja je, kako kaže Homer u Ilijadi, predvidjela propast Troje. Jesam i ostajem optimista, ali prepoznajem veličinu izazova sa kojima se suočavamo. Zato ću svoj govor završiti onako kako je Jorgos Seferis, grčki diplomata i pjesnik, završio svoj govor pred Švedskom akademijom 11. decembra 1963. godine, kada je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Nobelova nagrada mu je dodijeljena za, kako je Akademija rekla, ,,njegovo eminentno lirsko pisanje, inspirisano dubokim osjećanjem za helenski svijet kulture“. Na kraju svog obraćanja Seferis je govorio o Edipu, iz poznate Sofoklove tragedije ,,Kralj Edip“: - Na putu za Tebu, Edip se suočio sa Sfingom, mitskim čudovištem sa glavom čovjeka, tijelom lava i krilima orla. Čudovište je zaustavljalo prolaznike i postavljalo im istu zagonetku. Ne dobivši pravi odgovor, ubilo bi nesrećnika. Zagonetka je glasila: Koje stvorenje ima glas, ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a uveče na tri? Edip je odgovorio: ,,To je čovjek! U svom ranom životu nespretno puzi na sve četiri, u zreloj dobi ide ne dvije, a u suton svog života zbog slabosti podupire se štapom koji mu je treća noga.“ Sfinga se nakon njegovog odgovora bacila sa stijene u more, jer joj je sudbina namijenila smrt u trenutku kad neko riješi njenu zagonetku. Dame i gospodo, moramo da uništimo mnoga čudovišta! Ali imamo i one koji nas nadahnjuju. Kao što je Aristotel. Koji je putovao od Stagire do Podgorice i došao tamo gdje treba da bude. Na Univerzitet, mjesto na kojem se prenose ljudska znanja vjekova, gdje se oblikuju generacije sjutrašnjice. (Autor je ambasador Grčke u Crnoj Gori)

Mišljenje Istorijski govor koji je doživio jasko

Piše: Nenad Kulačin

Govor predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Ujedinjenim nacijama je bilo jedno veliko ništa. Naviknut da se bori sa nevidljivim neprijateljima, Vučić je čak bio spreman da se posvađa i sa predsedavajućim Generalne skupštine UN u slučaju da mu skrati vreme za govor, ali se to nije desilo. Govorio je nepunih pola sata, umesto 30 minuta. Pustili su ga bez da su mu i reč pomenuli na temu pristojnosti.

Govor je toliko bio uverljiv da je i najpoznatiji i najvatreniji Vučićev tapšač za trenutak zaspao i tek se znatno kasnije priključio pojedinim članovima srpske delegacije koji su uz aplauz učinili napor da se dodatno dive svom šefu tako što su ustali. Da nije bilo tog aplauza, verovatno bi ostatak prisutnih u sali prespavao i govor sledećeg državnika.

Predsednik Srbije je putem svojim medija unapred najavio najistorijskiji govor u istoriji UN i pre nego što je do tog govora i došlo. Pozvao je građane Srbije da ga pažljivo slušaju. Jasno je bilo kome se obraća. Pošto je najavljen kao takav, posle govora je bilo sasvim normalno da mu se takav epitet i dodeli.

Vučić je upriličio još jedan nastup za domaću javnost na velikoj sceni. Ako se setimo prošle godine, njegov govor je samoproglasio za najbolji i najgledaniji. Čak je upoređivao cifre sa onima koje je dostigao predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Ovoga puta je izostalo pominjanje rekordnog broja pregleda, jer je i Vučiću bilo jasno da je malo ko iz mnogobrojnih delegacija uopšte obratio pažnju.

Verovatno da mu to nije bio ni cilj, već da svojim podanicima u Srbiji pokaže kako je još jednom ,,svima sasuo u lice istinu“. Poznat kao veliki prijatelj istine, Vučić je sa govornice u UN držao lekciju ostatku sveta koji je taj isti ostatak sveta davno naučio. Srbija, na žalost, nikada. Nesposoban da se i na najmanji mogući način suoči sa onim što se dešavalo devedesetih godina prošlog veka, kukao je nad sudbinom Srbije koja je od te međunarodne zajednice doživela nepravedno bombardovanje i atak na teritorijalni integritet i suverenitet Srbije. Sebe je u tom govoru proglasio za političkog veterana, ali ne i za ratnog huškača i poklonika ,,Velike Srbije“. Osudio je moćnike koji imaju razumevanje za napad Rusije na Ukrajinu, a nisu imali za Srbiju kada su priznali Kosovo kao nezavisnu državu.

Vučić je zaboravio da je pre svega toga postojao problem koji Srbija nikada nije htela da prizna, a kada je shvatila da je vrag odneo šalu, bilo je kasno. Zaboravio je i to da je bio vatreni pristaša čuvenog Šešeljevog govora u Skupštini kada je govorio kako će da “proteraju sve Šiptare u Albaniju”. Činjenica jeste da je Srbija bombardovana bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN i da je to akt bez presedana, ali je i činjenica da je dobar deo srpskog državnog vrha osuđen za ratne zločine na Kosovu pred sudom koji je formirao taj isti organ.

Na stranu sve to, jer će to uvek biti predmet teških rasprava, iz Vučića je za govornicom UN progovorio isti onaj radikal koji je govorio o tome da će za jednog Srbina ubiti 100 Muslimana ili onaj čuveni govor u kojem je Srbima u Hrvatskoj poručio da više nikada neće živeti u njoj već u “Velikoj Srbiji”. Birao je, doduše, manje zapaljive reči, ali je dosledno ostao na istom kursu – Krivi su svi, sem nas, mi smo žrtve velikih sila i ostala naklapanja. Osećaj koji ima prema velikim silama pokazao je i izrazom lica tokom fotografisanja sa bračnim parom Bajdenom i sopstvenom suprugom. Malo je onih koji su danas srećni situacijom u svetu. Sila Boga ne moli i kada su u pitanju i međunarodni odnosi. Problem je u tome što Vučić uporno pokušava da ispravi krive Drine, a ne da gradi mostove. On misli da je bitan i uvažavan član te zajednice zato što je, primera radi, izgradnju auto-puteva po Srbiji ravnomerno podeli svetskim silama. Nije to politika koja će doneti dobro narodu. Tim svetskim moćnicima, kojima je sasuo istinu u lice, se samo nekoliko dana kasnije molećivim glasom obratio za pomoć na Kosovu zbog incidenta u selu Banjska.

Vučiću je ovakav nastup bio potreban zbog predstojećih izbora u Srbiji, jer njegova kampanja nikada nije prestala od trenutka kada je došao na vlast, sada već davne 2012. godine. Njegova pozicija u Srbiji je nešto drugačija od onoga što je imao u piku svoje popularnosti. On je toga svestan i pokušava na sve načine da to popravi. Zato i nije bilo važno što njegov govor nije bio tema neke rasprave, analize ili podrške pod samim svodom UN. Sve je to dobio na kanalima televizija nad kojima ima kontrolu i u novinama koje ga bezrezervno podržavaju. Tu je njegov govor dobio pohvale do neba uz obaveznu konstataciju da je izazvao ogromnu pažnju međunarodne javnosti. Ako je to ista ona javnost koja ga je slušala na plenumu, jasno je koliki je domet tog govora.

Svestan je, na kraju i Vučić koliko je taj govor bio besmislen, ali je na kraju uspeo da postigne ono što je želeo. Danima se u srpskoj javnosti taj govor preslušavao, a premijerka Srbije Ana Brnabić je čak uspela da dobije pismo podrške od počasnog konzula Srbije na Islandu koji je u devetoj deceniji života, kako je ona rekla, oduševljen govorom predsednika Srbije. Toliko o dometu tog govora.

u PAN-DEMIJU. Na-

Bista Aristotela

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga:

ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ

politika

JADRANKA RABRENOVIĆ

ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ

društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ

kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ

hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ

feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ

fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola

Latković (2019), inspiracija

Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača:

Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija:

19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“:

Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.176

Mali oglasi

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367

Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53 m² 750 eura. Tel.067/821-067 2

Potrebna žena za čuvanje djeteta od tri godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna. Tel. 067/449-292

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Neđelja, 1. oktobar 2023. Oglasi i obavještenja

Дана 30. септембра у 86. години живота преминула је наша вољена

АЛЕКСАНДРА – БЕБА Шпира КОСАЋ рођ. Ивец

Сахрана ће се обавити у недјељу октобра, у 13

часова у кругу уже породице у породичној гробници на Чепурцима.

Са великом тугом и болом, обавјештавамо родбину и пријатеље да нас је 28. септембра 2023. године изненада напустио наш најдражи ДРАГИ Милована ШЉИВАНЧАНИН 1948–2023.

Саучешће примамо у градској капели на Жабљаку у уторак 3. октобра од 11 до 13 сати. Сахрана ће се обавити истог дана у 14 сати у Шаранцима у породичној гробници

OЖАЛОШЋЕНА ПОРОДИЦА

Oжалошћени синови АНДРЕЈ и МИРОСЛАВ, снаха РАДМИЛА, унучад АЛЕКСАНДРА, ЈЕЛЕНА, НИКОЛА и праунука МИА

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Обавјештавамо родбину, кумове, комшије и пријатеље да је дана 30. септембра 2023. године преминуо наш драги МИОМИР – МУЈО Маринков ЋИРОВИЋ 1954–2023.

Саучешће примамо у породичној кући у селу Љутићи, 30. септембра од 15 часова до 1. октобра до 12 часова. Сахрана драгог нам покојника обавиће се 1. октобра у 13 часова на сеоском гробљу у Љутићима.

Ожалошћени:

супруга ДУШАНКА, синови МИРОСЛАВ и МИЛЕ, сестре СТОЈАНКА, РОСАНДА и НЕВЕНКА, снахе, унучад и остала родбина

Посљедњи тужни поздрав драгом

МИОМИРУ – МУЈУ ЋИРОВИЋУ

Почивај у миру, а ми ћемо те чувати од заборава.

Твоја сестра НЕВЕНКА са породицом

Oglasi i obavještenja

Voljeni naš ujače NIKOLA OSTOJIĆ

Živjećeš u našim srcima kroz najljepše uspomene.

Tužne zbog tvog odlaska, sestričine SLAVICA i VERICA sa porodicama

Драги

СВЕТО

Твој изненадни одлазак још увијек не прихватамо, није требало тако.

Памтићемо наше комшијске дане и чувати сјећање на тебе.

Preminula je moja višedecenijska drugarica

MARIJA MARINKOVIĆ

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvaću uspomenu na

Neđelja, 1. oktobar 2023.

У недјељу 1. октобра 2023 навршава се година дана велике туге и бола за нашим вољеним и

племенитим братом и ујаком

БОЖОМ Вука МИЛАШЕВИЋЕМ

MIRJANA TOŠKOVIĆ Porodici najiskrenije saučešće

Драги брате и ујаче, у нама и даље живи твоја доброта и љепота, благи осмијех, топла ријеч, надасве сјећање на твој частан и достојанствен живот.

Живјећеш у нашем срцу и души док постојимо.

11

Породице БАРАШИН и ЗЕЦ

DRAGANU PILETIĆU

Neka tvoja napaćena duša počiva u miru.

DRAGANU SITU PILETIĆU

S tugom i ljubavlju opraštamo se od tebe, moj druže i komšija iz . Neka te anđeli čuvaju

1. 10. 2009 – 1. 10. 2023 Tužno sjećanje na moju voZORKU Savovu ULIĆEVIĆ

С љубављу и поносом, твоја сестра БОЈАНА ТЕРЗИЋ са кћеркама НАТАШОМ, СВЈЕТЛАНОМ, ОЛИВЕРОМ и КАТАРИНОМ

ANICA ČELEBIĆ

Živjet ćeš vječno u našim srcima kroz najljepše uspomene. JOVANKA, JELENA, VIDE sa porodicama

VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ rođena Tomašević

1. 10. 2012 – 1. 10. 2023

Volimo te i čuvamo od zaborava.

VESNA Jovanova ĐAKONOVIĆ rođ Tomašević

1. 10. 2012 – 1. 10. 2023.

Moj vječiti bol i patnja.

2023. navršava se šest godina od smrti naše voljene

DRAGANU SITU PILETIĆU

Počivaj u miru prijatelju naš…

VJERE PEJOVIĆ

OŽALOŠĆENA PORODICA

Pola godine od tvoga odlaska

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

BEBE – ĐINE Božidarove PAJOVIĆ rođene Ljumović

Draga naša Đina, Bila si stub naše porodice, naš uzor i ponos. Ostaćeš vječno u našim srcima sve dok trajemo.

Zahvalnost dugujemo na izrazima saučešća i riječima

Tužna, a ponosna porodica PAJOVIĆ

Četrdeset je dana od smrti naše voljene majke, bake i tašte

Četrdeset dana je od smrti moje snahe ĐINE

Počivaj u miru.

ĐINE

Za sve naše neispričane priče… Za neka, negdje ponovna viđenja.

Zaova JELENA STOJANOVIĆ

Prošlo je 40 tužnih dana otkako nijesi sa nama naša draga ĐINA

TANJA, NINA, NIKOLA i PEĐA

DANE

Prošla je godina kako te nema. Bol ne prolazi, a svaki trenutak proveden s tobom donosi lijepa sjećanja, popunjava prazninu i

DANICA NIKOLIĆ

Prošla je godina lijepo sjećanje na sve što si nas savjetovala, učila i vodila kroz ži18

Draga naša

DANICA NIKOLIĆ

Prošla je godina dana bez tebe. Nedostaju tvoje tople riječi i osmijeh kojima si nas dočekivala i ispraćala. Ostaćeš zauvijek s nama sa lijepim sjećanjima i uspomenama na tebe.

Tvoji: suprug IVO, ćerke MILKA i JELENA, unučad BOŠKO i HANA, zetovi RADOVAN i RAŠO

VINKE LOPIČIĆ

nećeš saznati koliko mi nedostaješ. Nana moja, mnogo mi nedostaje, kako si me ti zvala. Hvala ti za ljubav i pažnju koju si mi pružala. Počivaj u miru pored našeg Paja.

2023. navršava se dvije godine od smrti našeg dragog

MILORADA MUGOŠE

Dan za danom prolazi, ali nijedan bez sjećanja na tebe. Previše je tuge, a riječi premalo da kažemo koliko nam nedostaješ.

Neka te anđeli čuvaju i podare vječni mir, a ti ćeš biti uvijek u Tvoja sestra ŠAJA sa porodicom

DANICA NIKOLIĆ

Draga naša jeha, toplih riječi i ljubavi koju si nam pružila. Ali si u našim srcima i mislima.

Tvoji HANA i BOŠKO

Četrdeset je tužnih dana od smrti naše voljene sestre i tetke

RADOJKE RAIČEVIĆ

Draga Rajka, za ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružala ostat ćeš vječno voljena i poštovana

STOJANKA, DUŠAN i NAĐA

Četrdeset dana je od smrti naše drage

RADOJKE RAIČEVIĆ

Neka tvoja duša nađe mir u vječnosti, a mi ćemo te voljeti i sjećati se tebe zauvijek

SNEŽANA, MAŠA, VELJKO, ANJA, SAVA i STEFAN

Dvije godine od smrti

MILORADA Mihaila – Bira MUGOŠE

Sa poštovanjem čuvaću uspomenu na tebe, dragi moj đevere Mileta.

Snaha RADA

2

Oglasi i obavještenja

IN MEMORIAM

GOJKO ORLANDIĆ SLAVKO ORLANDIĆ

2020–2023. 2000–2023.

RADE, snaha GORDANA i bratanične MAJA i MILENA sa porodicama

Tužno sjećanje na moju braću

GOJKA SLAVKA ORLANDIĆ

Vrijeme ne briše ljubav, bol i tugu za vama.

U nedjelju , 1. oktobra 2023, navršavaju se tri godine od smrti našeg

GOJKA ORLANDIĆA

Zauvijek ćeš ostati dio nas. Počivaj u miru kraj svojih najmilijih, a mi ćemo te kroz najljepše uspomene čuvati od zaborava.

Tvoji: ZDRAVKA, TIJANA i BALŠA

Godinu dana je od smrti našeg voljenog i nikad prežaljenog

LAZAR Markov VUKIĆEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol za tobom, u svakom si našem danu i svakoj misli.

Možda si fizički otišao sa ovog svijeta, ali si ostavio

Tvoja lavovska borba naš je putokaz, da onako kako si nas ti naučio hrabro nastavimo kroz život, čuvajući vječno uspomenu na tebe.

Četrdeset

Neđelja, 1. oktobar 2023.

SJEĆANJE

RANKO BORO LJAKA 1991 1986 1994

MILICA MIĆA ZEKA 1996. 2014. 2021.

Sa suzom u oku i bolom u duš

Navršavaju se dvije godine od smrti našeg dragog

VUKAŠINA TOMANOVIĆA

u 11 časova posjetićemo vašu vječnu kuću

NADI Nokovoj VUJOVIĆ

Otišla si brzo, boli utješna riječ. Krasilo te sve ljudsko. Hvala ti na svemu. Zaova ANĐE TANOVIĆ

Godina dana od smrti našeg voljenog

NADA Nokova VUJOVIĆ

Najvoljenija naša, pošla si tamo đe je tvoje srce htjelo, u zagrljaj našem i tvom Noku.

MIODRAGA BACKOVIĆA

Uvijek ćeš biti u našim mislima kroz najljepše uspo-

RAJKA, TAMARA i IVAN BACKOVIĆ

Živimo sa tugom i bolom, u nadi da nas čuvate sa kog ljepšeg mjesta.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x 3x 3x TELEFON

Samsung s23 + pretplata za

Urban Neo 3

Pravila nagradne igre

TELEFON TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za

Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x 3x

TABLET

Samsung A7 + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).