Dnevni list Pobjeda 02.10.2023. by Pobjeda

NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE

NAKON DOGAĐAJA U MANASTIRU

BANJSKA: Tzv. Temeljni ugovor, koji je SPC potpisala sa Vladom, garantuje toj vjerskoj organizaciji eksteritorijalnost

Manastiri Crkve Srbije kao „država u državi“

Tako je Abazović, u ime države, jemčio Crkvi da u manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi Da je u Cetinjskom manastiru, uoči ustoličenja Joanikija, bilo bezbjednosno interesantnih osoba potvrđeno je, kako je Pobjeda pisala krajem septembra 2021. godine, izvještajem bezbjednosnog sektora, koji je 27. 9. 2021. predstavljen na zatvorenoj sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost

PREPISIVANJE ODLUKA: Advokati saglasni da se mjera pritvora u aktuelnim slučajevima pretvorila u kaznu

Kad pritvor postane instrument za politička razračunavanja

Predrag Đolević, Maja Zeković i Marko Radović, poznati advokati koji zastupaju neke od ,,zvučnih klijenata“ u Crnoj Gori osumnjičenih za djela organizovanog kriminala, u razgovoru za Pobjedu saglasni su da se pritvorski osnov u Crnoj Gori često određuje paušalno i predstavlja vrstu kazne, a u većini slučajeva i političke odmazde

Spin koncerna Vijesti i pokušaj diskreditacije Fakulteta za crnogorski jezik preuzeo proruski IN4S i Goran Danilović

Sa riječi na (ne)djela

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

IME I PREZIME

6. KUPON

STR. 8. i 9.

Direktor Agencije za kontrolu kvaliteta visokog obrazovanja indirektno je zaprijetio da ekspertska komisija koja će odlučivati o reakreditaciji FCJK „neće biti iz novopazarske ustanove“, što je kontinuitet njegovih prijetnji od prije godinu kada je ustvrdio kako ranije „nije trebalo reakreditovati FCJK“

Ubistvo u Bijelom Polju

BROJ TELEFONA

ADRESA I GRAD

NEZNANJE ILI NEZAINTERESOVANOST: Podgoričanka dvije godine pokušava da se izbori sa institucijama u pokušajima da kćerki i sebi obezbijedi miran život nakon razvoda sa suprugom

Veze ili patrijarhat jači od

Istanbulske konvencije

Iz policije su nam kazali da je Elvis Beganović sinoć oko 21.10 sati doveden u Hitnu medicinsku pomoć sa ubodnom ranom u vratu i bez znakova života. Istraga je u toku STR. 6.

Da je procesuiran kako treba i da je reagovano, moja ćerka ne bi pretrpjela nasilje i ne bi prolazile šta prolazimo trenutno. Ovo je potpuno neprihvatljivo i smatram da je sramotno kako državni organi postupaju u ovom slučaju. Molim vas da odmah poduzmete odgovarajuće mjere kako biste osigurali pravilan tok ovog slučaja i pružili zaštitu žrtvama nasilja – napisala je, pored ostalog, sagovornica Pobjede u pritužbi institucijama 20. septembra, koju je kvalifikovala i kao žalbu na ćutanje administracije i nereagovanje Tužilačkog savjeta STR. 10. i 11.

POBJEDA Cetinjski manastir 3. septembra 2021. S.

VASILJEVIĆ

STR. 4. i 5. STR. 6. i 7. S.

VASILJEIVĆ

Sa privođenja Saše Čađenovića

Uhapšen Bjelopoljac osumnjičen da je nožem ubio

brata

Crnogorska evropska partija spremna za vanredne parlamentarne izbore

Adžić: Želimo da budemo relevantan politički subjekt koji

će biti dio vlasti

PODGORICA – Crnogorska evropska partija spremna je da izađe na vanredne parlamentarne izbore, poručio je koordinator njenog inicijativnog odbora Novak Adžić

On je dodao i kako su spremni za lokalne izbore, te da će do vanrednih na državnom nivou doći bude li formirana vlada ili ne.

– Želimo da budemo relevantan politički subjekt koji će forsirati politiku koja je u crnogorskom državnom, nacionalnom i građanskom interesu – dodao je.

koji će forsirati po-

Adžić je, gostujući na Televiziji E, rekao kako u CEP žele da se politički život u Crnoj Gori odvija kako je uobičajeno u razvijenim evropskim demokratijama. – Želimo da postanemo relevantan politički subjekt koji će biti i dio vlasti. Zagovaraćemo NATO sistem vrijednosti i onaj na kojem počiva EU, ali ne deklarativno, kao što to mnogi sada čine – istakao je Adžić.

PODGORICA – Nacrt zakona o vladi Crne Gore predstavlja značajno unapređenje, ali izražavam jednu vrstu rezerve da li će aktuelna parlamentarna većina ili neka buduća većina, uopšte, pristupiti izglasavanju prijedloga zakona o vladi, posebno kod činjenice da svakoj budućoj vlasti odgovara da, kad se udobno smjesti u vladine fotelje, ne bude zakonom ograničena u vršenju svojih poslova, a još više je to izraženo kod vlade kojoj je izglasano nepovjerenje i kada broji posljednje dane – kaže za Pobjedu prof. dr Miloš Vukčević, redovni profesor i advokat.

Advokat i redovni profesor poručio da su odredbe

Vukčević: Izražavam biti zakona jer

klarativno, kao što ne – istakao je

Novak Adžić

Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ poručila da neće biti odgađanja popisa stanovništva

Vukčević kaže da je siguran da će Venecijanska komisija pozitivno ocijeniti donošenje Nacrta zakona o vladi i njegove odredbe, ali da će, kako je rekao, dati i niz sugestija i primjedbi za njegovo unapređenje.

UNAPREĐENJE

Vukčević je kazao da Nacrt zakona o vladi Crne Gore predstavlja značajno unapređenje zakonodavnog okvira Crne Gore jer će se prvi put rad vlade regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktom – uredbom, kakva je situacija bila sve do sada.

Nacrt zakona o vladi morao bi propisivati uslove u pogledu školske spreme koju ministri moraju da imaju da nam se ne bi desila situacija da imamo ministre bez završenog fakulteta, dok njegovi pomoćnici i oni najniži savjetnici moraju da imaju fakultetsko obrazovanje. Provjera psiho zičke sposobnosti ministara bi morala biti obavezujuća, jer je obavezujuća za državne službenike i namještenike, kao i da se protiv ministra ne vodi krivični postupak. Prostora za unapređenje ima i u dijelu ograničavanja broja državnih sekretara koja ministarstva mogu da imaju, uzimajući u obzir veliki broj državnih sekretara koji sada postoje u aktuelnoj vladi, a od kojih nekog posebnog značaja i doprinosa nema, već samo predstavljaju opterećenje za budžet – istakao je Vukčević

PODGORICA – Sinhronizovana akcija Demokratske partije socijalista, njihovih političkih satelita, raznih parapolitičkih organizacija na njihovom platnom spisku, kao i bivših režimskih medija, koji u transu ponavljaju mantru o odgađanju popisa, pokazatelj su činjenice da ostaci tog korumpiranog sistema na svaki način žele da zaustave da istina o Crnoj Gori izađe na vidjelo – saopštila je koalicija „Za budućnost Crne Gore“, dodajući da je vrijeme da se „konačno dobije prava slika o stanju u državi“.

Navode da je njihova želja da se prikrije ono što je najbitnije da cijela Crna Gora vidi, kako ističu, skrivajući se iza floskula o „nepripremljenosti i haotičnom političkom momentu“, kao i iza notornih laži o „nasilnoj promjeni demografske slike Crne Gore“.

– To će biti činjenica da Crna Gora ima manje državljana koji žive u Crnoj Gori, nego što ih je upisano u biračkom spisku. Samo taj podatak biće dovoljan da zauvijek u paramparčad rasturi priču bivšeg režima o nekakvoj stabilnosti i funkcionalnosti sistema dok su oni vodili Crnu Goru. Potvrdiće se ono o čemu je koalicija „Za budućnost Crne Gore“, kao i nekadašnji Demokratski front, bezbroj puta govorila, da je postojala siste-

matska politička krađa i prekrajanje izborne volje građana Crne Gore. Ovaj podatak će biti posebno bitan zbog toga što je birački spisak i dalje pod kontrolom DPS-a, upravo zbog toga što se nakon veličanstvene pobjede 30. avgusta 2020. godine nije dozvolilo tadašnjem Demokratskom frontu, a sadašnjoj koaliciji ZBCG, da uđe u vladu i na taj način se pozabavi i tim problemom –navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, druga, podjednako bitna činjenica koju bi, kako ističu u ZBCG, DPS zajedno sa svojim satelitima htio da prikrije, jeste da će se popisom ustanoviti imovina svih građana Crne Gore i, kako kažu, „konačno obznaniti da nekadašnji gradonačelnici i visoki funkcioneri poput Miomira Mugoše i Brana Gvozdenovića imaju na stotine stanova“.

- Utvrdiće se i čija je „ničija kuća“ na Gorici. Suštinski, za njih je nacionalno pitanje, zapravo, finansijsko. Upravo zbog navedenih razloga, a ne zbog nekih šturih izgovora, bivši režim ne želi da se održi popis. Sada kada je Monstat profesionalizovan i kada svi imaju kontrolu nad popisom, konačno će se potvrditi 30 godina nepočinstava i manipulacije građanima Crne Gore. Crna Gora ovo zna i nikakvog odgađanja popisa neće biti. Vrijeme je da se konačno dobije prava slika o stanju u državi – dodaje se u saopštenju. R. P.

– Trenutno imamo jednu dosta pravno nevaljanu situaciju, da se organizacija i način rada vlade uređuje uredbom koju donosi ta ista vlada. Prema tome, samo donošenje zakona o vladi predstavlja značajno unapređenje, jer će se zakonom koji donosi Skupština urediti ovako važno pitanje kakva je organizacija i način rada vlade – istakao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, koliko je značajno da Crna Gora ima zakon o vladi govori i činjenica da je skoro svaki izbor vlade u parlamentu bio nezakonit, odnosno suprotan važećoj Uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave.

- Prilikom izbora vlade u Skupštini mandatar bi predlagao pojedine ministre nepostojećih ministarstava, odnosno ministarstava koja ne poznaje važeća Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave, pa bi onda ti ministri „nepostojećih ministarstava“ na prvoj sjednici vlade mijenjali navedenu uredbu i njom propisivali svoja ministarstva i njihovu organizaciju. Takav način izbora vlade duboko je nezakonit i pogrešan i on će se ponoviti i u slučaju da Skupština izabere vladu Milojka Spajića jer, koliko se može čuti iz medija, opet će se uvoditi nova ministarstva koja važeća uredba ne poznaje, poput ministarstva turizma, ministarstva obrazovanja... – kazao je Vukčević.

Poručio je da se upravo iz ovog primjera vidi koliko je značajno što Nacrt zakona o vladi u čl. 24 propisuje ministre, odnosno ministarstva koja čine vladu.

- Ukoliko eventualno postoji

potreba da se neko ministarstvo ukine ili uvede novo, to će moći uraditi jedino Skupština koja će prethodno morati izmijeniti zakon o vladi kako bi propisala novo ministarstvo, odnosno novog ministra. To više neće moći raditi sam mandatar i njegova novoizabrana vlada izmjenom Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave na samoj sjednici Vlade – kazao je Vukčević. Istakao je da je jedno od najznačajnijih unapređenja koje uvodi Nacrt zakona o vladi - član 20 koji propisuje poslove koje vlada kojoj je izglasano nepovjerenje može obavljati. –Tako, vlada u tehničkom mandatu može, bez saglasnosti Skupštine, vršiti samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koje ne stvaraju nove finansijske obaveze. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti, ali ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti

na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Navedeno ograničenje nadležnosti i poslova koje može obavljati vlada u tehničkom mandatu je jako značajno, posebno ako se uzme u obzir činjenica da su posljednjih nekoliko „tehničkih“ vlada zloupotrebljavale svoja ovlašćenja na način da su vršili veliki broj postavljenja funkcionera i zapošljavanja iz čisto političkih razloga u cilju predizborne kampanje i ostvarivanja što boljih rezultata na izborima. Popisivanjem navedenog ograničenja, barem će se u jednom dijelu spriječiti ovakve buduće zloupotrebe – ocijenio je Vukčević.

PITANJE USTAVNOSTI

Upozorio je, međutim, da se, kada je u pitanju član 20 Nacrta zakona o vladi, kojim se ograničavaju nadležnosti i poslovi vlade kojoj je izglasano nepovjerenje, otvara pitanje ustavnosti ovog člana, iz ra-

zloga jer je, kako je objasnio, članom 110 Ustava Crne Gore propisano da vlada kojoj je prestao mandat nastavlja rad do izbora vlade u novom sastavu, dok je stavom tri ovog člana propisano da vlada kojoj je prestao mandat ne može raspustiti Skupštinu.

- Iz navedenog člana Ustava jedan broj mojih kolega pravnika izvlači zaključak da je ustavopisac vladi u tehničkom mandatu propisao da može obavljati sve poslove iz svoje redovne nadležnosti, osim raspuštiti Skupštinu, te da se zakonom o vladi kao aktu slabije pravne snage od Ustava ne mogu ograničiti nadležnosti vlade kojoj je izglasano nepovjerenje. Međutim, ja nijesam saglasan sa ovakvim mišljenjem, jer smatram da je ustavopisac članom 110 Ustava samo želio da propiše da vlada u tehničkom mandatu ne može raspuštiti Skupštinu, ali nije eksplicitno zabranio mogućnost da se takvoj vladi zakonom ne mogu dodatno ograničiti poslovi iz njene

2 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Politika

Vrijeme je da se konačno dobije prava slika o stanju u državi

Miloš Vukčević

odredbe

Izražavam rezervu da će jer vlast ne želi ograničenja

Vlada ne treba da bude politička arena za promovisanje partijskih interesa

– Nijesam siguran koliko je opravdano da sve sjednice vlade budu javne, odnosno da se uživo prenose, jer se na taj način sputava aktivna uloga vlade koja

nadležnosti. Činjenica da je Ustav propisao da vlada kojoj je izglasano nepovjerenje nastavlja sa radom do izbora nove i da ne može raspuštiti Skupštinu, ne zabranjuje mogućnost da se zakonom ne mogu ograničiti poslovi iz redovne nadležnosti vlade. U svakom slučaju, ne sumnjam da će neko, u slučaju da zakon o vladi bude usvojen, podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog člana 20 zakona o vladi, pa ćemo imati priliku da čujemo i konačnu riječ Ustavnog suda na ovo pitanje – rekao je Vukčević. Ukazao je da značajno unapređenje predstavljaju i član 10 Nacrta, koji uvodi potpresjednika vlade koji zamjenjuje predsjednika vlade za vrijeme njegove odsutnosti ili duže spriječenosti u okviru ovlašćenja koja mu prenese. Prema njegovom mišljenju, značajno unapređenje predstavljaju članovi 22 i 23 Nacrta, koji propisuju jasnu proceduru za podnošenje ostavke i razrješenje člana vlade, zatim članovi 28 i 29 koji definiši uži kabinet vlade i njegove nadležnosti, te član 32 koji propisuje o kojim pitanjima vlada ne može odlučivati na telefonskoj sjednici.

Vukčević kaže da je taj član posebno značajan, ako se zna da je Krivokapićeva vlada donijela veliki broj značajnih odluka na telefonskoj sjednici.

Vukčević smatra da su važno unapređenje i članovi Nacrta koji uređuju generalni sekretarijat vlade, te odnos vlade sa predsjednikom Crne Gore i Skupštinom.

- Svakako, svaki zakonski tekst, pa i navedeni Nacrt zakona o vladi nije savršen propis i prostora za njegovo unapređenje ima. Tako sam mišljenja da su se u Nacrtu morale naći odredbe koje bi propisivale uslove u pogledu školske spreme koje ministri moraju da imaju, da nam se ne bi desila situacija da imamo ministre bez završenog fakulteta, dok njegovi pomoćnici i oni najniži savjetnici III moraju da imaju fakultetsko obrazovanje. Takođe, provjera psihofizičke sposobnosti ministara bi morala biti obave-

je, za razliku od Skupštine, izvršna vlast – kazao je Miloš Vukčević Poručio je da je jedno kad poslanici u Skupštini diskutuju, a drugo kada

zujuća, jer je ona obavezujuća za državne službenike i namještenike, kao i da se protiv ministra ne vodi krivični postupak. Prostora za unapređenje ima i u dijelu ograničavanja broja državnih sekretara koja ministarstva mogu da imaju, uzimajući u obzir veliki broj državnih sekretara koji sada postoje u aktuelnoj vladi, a od kojih nekog posebnog značaja i doprinosa nema, već samo predstavljaju opterećenje za budžet – istakao je Vukčević. Iskazao je rezervu prema tome da li će zakon biti usvojen.

– Izražavam i jednu vrstu rezerve da li će aktuelna parlamentarna većina ili neka bu-

vlada treba da djeluje ekspeditivno i da aktivno donosi veliki broj odluka koje se tiču implementacije propisa.

– Da se razumijemo, nije-

duća većina, uopšte pristupiti izglasavanju prijedloga zakona o vladi i da li će on ugledati svjetlo dana, posebno kod činjenice da svakoj budućoj vlasti odgovara da, kad se udobno smjesti u vladine fotelje, ne bude zakonom ograničena u vršenju svojih poslova, a još više je to izraženo kod vlade kojoj je izglasano nepovjerenje i kada broji posljednje dane – dodao je Vukčević. Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je ranije da se nada da će do kraja oktobra zakon o vladi biti pred poslanicima. On je, nakon sastanka sa predstavnicima Venecijanske komisije, kazao da oni nijesu imali primjedbi koje će bitni-

Ne vidim značaj i ulogu ministara bez portfelja

Miloš Vukčević smatra da bi iz Nacrta zakona o vladi trebalo izbrisati postojanje ministra bez portfelja.

– Ne vidim značaj i ulogu ministara bez portfelja, niti kako oni mogu doprinijeti razvoju vladine politike kada nemaju resor kojim upravljaju, pa ih treba izbrisati iz Nacrta zakona – kazao je Vukčević.

sam za to da sve sjednice vlade budu zatvorene za javnost, ali ni za to da budu javno prenošene i da na taj način vlada, poput Skupštine, se pretvori u političku arenu koja služi za promovisanje političkih interesa partija – kazao je Vukčević.

je uticati na strukturu Nacrta zakona.

- Nadam se da će do kraja oktobra ovaj zakon biti pred poslanicima. U saradnji sa svim relevantnim institucijama, partnerima, organizovaćemo još jednu javnu raspravu u organizaciji Ministarstva javne uprave (MJU) i Udruženja pravnika - rekao je Dukaj, dodajući da očekuje da će VK dati mišljenje o Nacrtu zakona o vladi poslije sastanka 6. i 7. oktobra.

Smanjenje broja re S ora

Vlada je prvi put objavila Nacrt zakona o vladi prije godinu. Prema Nacrtu, vlada će, umjesto dosadašnjih 18, imati 14 resora. Navodi se, između ostalog, da vlada kojoj je prestao mandat i koja nastavlja rad do izbora nove, obavlja samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti. – Poslovi iz stava 1 ovog člana obuhvataju poslove koji se odnose na izvršavanje redovnih zakonom utvrđenih finansijskih i drugih obaveza koje ne stvaraju nove finansij-

Ukoliko eventualno postoji potreba da se neko ministarstvo ukine ili uvede novo, to će moći uraditi jedino Skupština koja će prethodno morati izmijeniti zakon o vladi kako bi propisala novo ministarstvo, odnosno novog ministra. To više neće moći raditi sam mandatar i njegova novoizabrana vlada izmjenom Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave na samoj sjednici Vlade – kazao je Vukčević

ske obaveze, bez saglasnosti skupštine. Vlada kojoj je prestao mandat ne može vršiti postavljenja, davati saglasnosti na postavljenja, osim ako se ona sprovode u skladu sa redovnom procedurom i započetim postupcima. Vlada kojoj je prestao mandat može određivati vršioce dužnosti – piše u Nacrtu. Premijer i članovi vlade obavezni su, prema Nacrtu, da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine i anketnog odbora. Mandatar je obavezan da skupštini predloži program i prijedlog za sastav vlade u roku od 30 dana od kada je pred-

Značajno uvođenje roka od 30 dana mandataru da sastavi kabinet

Prema riječima Miloša Vukčevića, značajno unapređenje u Nacrtu je član 18 koji uvodi rok od 30 dana u kojem je mandatar dužan da skupštini predloži program i sastav vlade. – Posebno se značaj ovog člana vidi sada kada i nakon 40 dana mandatar Spajić nije skupštini predložio sastav vlade i koji može da prolongira izbor vlade sve do isteka 90 dana kada je predsjednik države dužan da raspusti Skupštinu i raspiše nove izbore – objasnio je Vukčević.

sjednik Crne Gore prvi put predložio mandatara. – Prilikom utvrđivanja prijedloga za sastav vlade, mandatar je dužan voditi računa o rodnoj ravnopravnosti i zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Za slučaj da mandatar u roku iz stava 1 ovog člana ne predloži program i prijedlog za sastav vlade, dužan je da predsjedniku Crne Gore vrati mandat – navodi se u dokumentu. Navodi se da se odnos između vlade i predsjednika Crne Gore zasniva na saradnji i ostvaruje saglasno njihovim pravima i dužnostima utvrđenim Ustavom, zakonom i drugim opštima aktima. Vlada na zahtjev predsjednika Crne Gore, najkasnije u roku od 15 dana, zauzima stavove o određenim pitanjima iz svoje nadležnosti i tome pisanim putem obavještava predsjednika Crne Gore. Nacrt zakona predviđa da vlada daje mišljenje o prijedlozima zakona i drugih akata koje je skupštini predložio drugi ovlašćeni predlagač, na način i u roku propisanim zakonom i drugim aktom.

– Kad je vlada predlagač zakona ili drugog akta, određuje predstavnike koji učestvuju u radu Skupštine i njenih radnih tijela – navodi se u dokumentu. I. KoPrIVICa

3 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Politika

u Nacrtu zakona o vladi značajne, ali i da ima prostora za unapređenje

ČEKA SE MIŠLJENJE VK O NACRTU ZAKONA O

VLADI:

jedne od sjednica Vlade

GOV.ME

AKTUELNO: Hotelijeri zadovoljni postsezonom

Posjeta dobra u septembru, solidne najave i za oktobar

Ove godine imamo neuporedivo više grupa u postsezoni sa tržišta Švajcarske, Belgije, Francuske i Njemačke, dok su učesnici seminara većinom iz zemalja regiona kao i iz Crne Gore - kazao je Ivanović

dna. Ove godine imamo nove rekorde kad je u pitanju postsezona što jasno govori da se turizam vratio na velika vrata. Generalni problem hotelijera u postsezonskom periodu nijesu gosti i zauzetost već radna snaga, koja je izmorena od sezone i u ozbiljnom nedostatku kadra. Vrlo ozbiljan problem se nazire i mora se naći neko rješenje - poručio je Ivanović. Menadžer ugostiteljskog objekta ,,Forza Kuk“ na Lovćenu Bojan Joketić zadovoljan je ovogodišnjom posjetom iako su otvorili tek u avgustu.

– Očekujemo da bude uspješna postsezona, imamo dobru posjećenost, čak i mimo očekivanja – kaže Joketić naglašavajući da što se tiče komentara posjetilaca imaju samo pozitivne.

NAKON DOGAĐAJA U MANASTIRU potpisala sa Vladom, garantuje toj

Manastiri

Što se tiče interesovanja za dolazak, navodi da postoji tokom čitave godine.

PODGORICA - Hotelijeri

su zadovoljni posjetom gostiju tokom septembra i za sada su dobre najave i za oktobar. Kako naglašavaju naši sagovornici, njihovo poslovanje će biti bolje nego prošle godine zahvaljujući boljoj predsezoni i postsezoni dok je špic bio mnogo slabiji.

Pomoćnik generalnog direktora hotela ,,Budva“ i direktor prodaje Mića Ivanović kazao je da su trenutno puni gostiju i da je tokom septembra popunjenost bila blizu 90 odsto.

TRŽIŠTA SU RAZLIČITA

– Dobre su naznake da ćemo imati i uspješan oktobar, koji je za sada na nivou prošle godine koja je za nas bila rekordna. Tržišta su različita jer je veći dio rezervacija seminari, kongresi. Ove godine imamo neuporedivo više grupa u postsezoni sa tržišta Švajcarske, Belgije, Francuske i Njemačke - kazao je Ivanović dodajući da su učesnici seminara većinom zemlje regiona kao i domaći učesnici.

– Za sada imamo veliko interesovanje za narednu godinu od koje se očekuje dosta. Najave za zimski period, nažalost, još uvijek nema. Imamo potvrde konferencija u novembru. Definitivno je ovo rekordna godina za nas. Mjesec septembar nam je donio mnogo veću prosječnu cijenu na isti nivo zauzetosti što govori da imamo bolje platežne goste. Vanpansionka potrošnja je u septembru bolja za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu, a u poređenju sa 2019. godinom imamo rast za više od 30 odsto

- kazao je Ivanović naglašavajući da su im cijene uvećane u odnosu na prošlu godinu.

- Nekadašnji reper 2019. godina je prevaziđen prošle godine i 2022. godina je za nas rekor-

– Naši domaći gosti su navikli na ovu ljepotu kada gledamo sa kanica Zaliv, ali strani gosti kažu da je ovo jedan od najljepših pogleda ne u Crnoj Gori nego i u Evropi i u svijetu. Imamo dosta studijskih posjeta, ljudi sa kruzera dolaze, ali njih očekujemo iduće godine u velikom broju. Svi uglavnom ostanu bez teksta – kaže Joketić dodajući da ovo nije samo žičara nego mali grad koji će imati kompletan sadržaj tek iduće godine kada će raditi u punom kapacitetu.

– Ako bude ovakvo vrijeme kao sada, radićemo do kraja oktobra. Ovdje su jaki udari vjetra i Kuk je specifičan, ali se nadamo da će vrijeme dozvoliti i da ćemo imati dobru posjetu i tokom sljedećeg mjeseca – poručio je na kraju Joketić.

Direktor hotela ,,Lajthaus“ u Herceg Novom Jovan Vukalović kazao je Pobjedi da su dosadašnje najave i realizacija odlične kada je u pitanju postsezona dok su za zimski period najave nešto slabije što ih prati još od perioda korone.

–Prije pojave kovida imali smo konstantan rast iz godine u godinu kada je u pitanju popunjenost u zimskim mjesecima, a sada mogu da konstatujem da oporavak ide dosta sporije nego kada se radi o pred, post i samom špicu sezone – tvrdi Vukalović.

Kada je u pitanju popunjenost hotela, navodi da su trenutno na 50 odsto i da će tako biti do sredine oktobra.

Gosti su im iz Srbije, Njemačke, BiH.

– Polovina su agencijski gosti, dok su druga polovina nekoliko ekipa vaterpolista iz Njemačke koji se nalaze na pripremama u Herceg Novom – kaže Vukalović.

– Mi smo jedan od manjeg broja hotela u našem gradu koji rade preko čitave godine. Naravno, to interesovanje je u zimskom periodu znatno manje nego u sezoni i još uvijek ne na nivou na kome bismo željeli. Svakako moramo konstatovati da je sve veće iz godine u godinu nakon perioda kovid epidemije – kaže Vukalović.

CIJENE NIŽE NEGO U ŠPICU Što se tiče rezultata, navodi da ih još nijesu sumirali u potpunosti.

–Nijesmo još izvršili kompletnu analizu poslovanja, ali je evidentno da je ova godina za hotel ,,Lajthaus“ rekordna i bolja nego 2019. I same najave su govorile tome u prilog, a ono što je najviše doprinijelo tom rezultatu su znatno bolja popunjenost u aprilu, maju i drugoj polovini septembra. I upravo to je naš cilj kao kompanije da razvijemo cjelogodišnji održivi turizam što mislim da treba da bude strateški pravac čitave turističke privrede u Crnoj Gori, tako da sve više pričamo o turističkoj godini, a ne sezoni - tvrdi Vukalović.

Ističe da su cijene u postsezoni i zimi svakako niže nego u samom špicu za nekih 20 do 30 odsto, a da se prilagođavaju u zavisnosti od broja gostiju, dužine boravka i usluga koje zahtijevaju. Što se tiče problema, kaže da su oni konstantni, ali uvijek isti. - To govori da se oni vrlo sporo ili gotovo nikako ne rješavaju. Osim nedostatka radne snage kao problema koji postaje sve veći i složeniji, loša komunalna infrastruktura, buke... jedan od većih problema je opterećenje saobraćajne infrastrukture što dovodi do nesnosnih gužvi i nedostataka parkinga - kazao je Vukalović koji ipak vjeruje da će biti nagovještaja da se makar neki od ovih problema riješi do početka naredne sezone.

N. KOVAČEVIĆ

PODGORICA – Poslije nedavnih događanja na sjeveru Kosova, u čijem srcu je bio i Manastir Banjska koji je poslužio kao sklonište terorističkoj grupi, danas posebno odzvanjaju riječi jedne gospođe upućene policajcima koji su 4. septembra 2021. godine na Cetinju, dan uoči nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića, bili iza metalnih prepreka kod Dvora kralja Nikole kojima su blokirali prilaz Cetinjskom manastiru. – Jeste li provjerili ko vam je u Manastiru? Jeste li to provjerili, koliko je kriminalaca stiglo u Manastir – izgovorila je tada revoltirana žena.

Iako su se događaji oko ustoličenja Joanikija dešavali prije potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije, kojim je Vlada Dritana Abazovića toj vjerskoj organizaciji garantovala eksteritorijalnost, crnogorska javnost nikada nije dobila odgovore na ova pitanja.

Moguće da su baš to i bili razlozi da Abazović, kojeg Vučićevi analitičari sa ,,ružičaste

televizije“, posljednjih dana potpuno otvoreno nazivaju Beogradu najlojalnijim političarem, 3. avgusta prošle godine tajno, ali organizovano, potpiše sa Porfirijem Perićem za Crnu Goru veleizdajnički akt onako kakav je serviran iz glavnog grada Srbije, ignorišući sva upozorenja utemeljena u pravnim propisima države čiju je Vladu predvodio.

SPORNA

EKSTERITORIJALNOST

Iz Akcije za ljudska prava (HRA), u pismu upućenom Abazoviću, ministrima pravde i ljudskih i manjinskih prava Marku Kovaču i Fatmiru Đeki 6. jula prošle godine,

4 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Ekonomija / U fokusu

Mića Ivanović Jovan Vukalović Bojan Joketić LIJEPO VRIJEME PRIMAMILO KUPAČE Budva D.MALIDŽAN „Crkva plače za kalašnjikovima“

MANASTIRU BANJSKA: Tzv. Temeljni ugovor, koji je Crkva Srbije vjerskoj organizaciji eksteritorijalnost

SPC kao „država u državi“

Puške za Crkvu Srbije

Da je u Cetinjskom manastiru, uoči ustoličenja Joanikija, bilo bezbjednosno interesantnih osoba potvrđeno je, kako je Pobjeda pisala krajem septembra 2021. godine, izvještajem bezbjednosnog sektora, koji je 27. 9. 2021. predstavljen na zatvorenoj sjednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost

kao sporno su, između ostalog, ocijenili upravo ugovaranje posebnog, eksteritorijalnog statusa objektima u vlasništvu SPC.

–Nejasno je šta se podrazumijeva pod „bezbjednosnim mjerama“, da li se to odnosi i na lišavanje slobode po nalogu državnog tužioca ili i suda?

U svakom slučaju, nije nam poznato da je ovakav izuzetak dozvoljen bilo kojim važećim zakonom, npr. Zakonom o unutrašnjim poslovima, Zakonikom o krivičnom postupku ili Zakonom o nacionalnoj bezbjednosti ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom.

Ako smo u pravu, onda Vlada nije ovlašćena da takav ustupak pruži SPC, drugim riječima, ovakva odredba je ništava – navodi se u pismu.

Iz HRA su tada podsjetili i da je tačno da je ista takva odredba ugovorena sa Svetom Stolicom, ali i ukazali da je Temeljni ugovor sa Svetom Stolicom

Da su određeni krugovi u Crkvi Srbije povezani sa pripadnicima kriminalnih klanova razotkrila je i kriptovana komunikacija preko „SKY ECC“ aplikacije koja govori i o zlokobnim planovima uoči parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, a koju je prošle godne objavio M portal. Jedna iz niza komunikacija koju su Europol i partnerske službe bezbjednosti dešifrovale otkriva kako su, iza političkih kulisa, pripadnici kriminalnog klana, sveštena lica i njima bliske osobe provodila tri ljetnja mjeseca u susret izborima. Prema pisanju M portala, Risto Mijanović sa Cetinja, pripadnik OKG „Škaljari“,

međunarodni ugovor, zaključen sa drugom državom, koji je ratifikovan, što znači da ga je potvrdila Skupština Crne Gore, koja je time odredbe toga ugovora izdigla na nivo zakona, tj. lex specialisa. - Međutim, Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica ne predviđa da se ugovori Vlade sa vjerskim zajednicama ratifikuju, pa se ugovori kakav je ovaj sa SPC, moraju kretati strogo u granicama postojećeg zakonskog okvira. Sa Islamskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom je ugovoreno da će se njihove nadležne vjerske vlasti prethodno „obavijestiti“, a ne da će se od njih tražiti prethodno „odobrenje“ za preduzimanje bezbjednosnih mjera. Međutim, ni ovo „prethodno obavještavanje“ vjerskih zajednica nije propisano bilo kakvim zakonom, a može ugroziti primjenu zakona i

u periodu od šestog juna 2020. do kraja septembra iste godine poslao je čak

11.315 poruka u „SKY ECC“

komunikaciji pod šifrom

4BM573, B40B01W. Službe bezbjednosti su utvrdile da je Mijanović sve poruke

razmjenjivao sa Nikolom

Dedovićem, rođenim

bratom Igora Dedovića, jednog od vođa škaljarskog klana, koji je ubijen u Atini

19. januara 2020. godine, zajedno sa svojim bliskim

saradnikom Stevanom

Stamatovićem U analizama „SKY ECC“ prepiski službe bezbjednosti, između ostalog, bilježe sljedeće:

„24. 6. 2020. Mijanović informiše Dedovića da

prava drugih, pa smatramo da ni prethodna vlada nije bila nadležna da takav ustupak ugovori, jer nije ovlašćena da derogira zakon. Drugim riječima, smatramo da su takve odredbe i u tim drugim sporazumima ništave. Ukazujemo i da ugovorom između Republike Hrvatske i SPC takva odredba uopšte nije propisana – napisali su u pismu, koje je Abazović sa ministrima potpuno ignorisao.

ANB-ov izvještA j

mu je „crkva“ (SPC) tražila nabavku 100 komada jurišne puške „AK-47 kalašnjikov“, u cilju organizovanja oružanog otpora (ne precizira se koji događaj zahtijeva oružani otpor –radna pretpostavka – u slučaju nepoželjnog ishoda na predstojećim opštim izborima u Crnoj Gori / ukoliko mirni protesti ne ishoduju poželjnim razvojem događaja).

Mijanović navodi da je dio saznanja pribavio od lica Knežević Mitar (blisko lice OKG „Škaljari“), a na osnovu činjenice da je brat Mitra Kneževića svešteno lice Knežević Ostoja“.

Mitar Knežević, kojeg Risto Mijanović navodi kao vezu

štinskog Odbora za odbranu i bezbjednost.

Prema izvještaju, na Cetinju se 4. i 5. septembra nalazilo na desetine bezbjednosno interesantnih osoba koje su bile podržavaoci intronizacije, a značajan dio njih je boravio u Cetinjskom manastiru. Imena tih osoba bila su izbrisana, odnosno „izbijeljena“ u tom dokumentu. Zatvorena sjednica Odbora za bezbjednost na kojoj je predstavljan izvještaj prekinuta jer su svi članovi Odbora na inicijativu opozicionih poslanika tražili od tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, danas savjetnika predsjednika Crne Gore, Dejana Vukšića da se izvještaj dopuni i da se uključe i imena tih osoba, što je on odbio.

sa SPC, crnogorskoj i regionalnoj javnosti je postao poznat nakon ubistva Ljubiše Mrdaka, pripadnika službe obezbjeđenja u pošti u Nikšiću, koju je sedmočlana grupa, čiji je Knežević bio član, pokušala da opljačka 20. oktobra 2021. godine.

Mada i Knežević ima debeo kriminalni dosije mnogo prije ubistva Ljubiše Mrdaka, tada se prvi put pominje kao „blisko lice OKG Škaljari“.

Mitar Knežević je bio i dio grupe srpskih ekstremista koja se, pod pokroviteljstvom predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, spremala da „brani“ Cetinjski manastir tokom ustoličenja mitropolita Joanikija.

Kako je pisala Pobjeda, izvještaj ANB-a se pozivao na podatke policije koja je ranije dobila nalog da „operativnim provjerama“ utvrdi da li u Manastiru ima naoružanih ljudi, ali je i dalje nepoznato da li je taj nalog izvršen. Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju tokom tih dešavanja nije zahtijevalo pretres Manastira jer, navodno, nijesu postojali zakonski osnovi da se izvrši ta zakonska radnja, ali je, kako smo objavili, naloženo urgentno Upravi policije da operativnim provjerama utvrde da li u Manastiru ima naoružanih ljudi. Iz policije nikada nije odgovoreno na upit Pobjede da li je postupljeno po nalogu ODT. Pobjeda je izvještavala da je u petak, 3. septembra, i u subotu ujutro, 4. septembra 2021.

Knežević je rođeni brat protojereja-stavrofora Ostoje Kneževića, ličnoga sekretara Joanikija Mićovića. Ostoja je godinama bio nastojatelj Sabornog hrama u Nikšiću, a nakon izbora Joanikija Mićovića za mitropolita, preselio se na Cetinje i sada u Eparhiji crnogorsko-primorskoj ima trostruku službenu ulogu: lični sekretar Mićovića, zatim, umjesto Gojka Perovića, namjesnik arhijerejskoga protoprezviterijata (obuhvata sve parohije na teritoriji prijestonice) i paroh

2. parohije cetinjske. Kneževića je na mjestu nastojatelja Sabornog hrama u Nikšiću zamijenio kontroverzni sveštenik Mijajlo Backović

godine, u prijestonicu doputovalo više grupa momaka iz raznih krajeva Crne Gore, ali i Srbije i entiteta BiH Republike Srpske koji su, nalik vojnim formacijama, ulazili u Cetinjski manastir.

Uvijek bi ih u dvorištu sačekalo svešteno lice, koje bi sve srdačno pozdravilo i sprovelo iza zidina, naočigled pojačanih policijskih patrola koje ih nijesu kontrolisale, za razliku od građana Cetinja kojima nije bilo dozvoljeno da prođu policijske punktove ispred Manastira.

Tada su korisnici društvenih mreža među tim ljudima prepoznali bezbjednosno interesantne osobe – vođe navijača Zvezde i Rada, koji su u bliskim vezama sa tadašnjim ministrom unutrašnjih poslova Srbije Aleksandrom Vulinom i vrhom Crkve Srbije. Izvori Pobjede tvrde da su u Manastiru boravile i bezbjednosno interesantne osobe iz entiteta BiH Republike Srpske, koji su prije toga bili u društvu narodnog poslanika RS Nikole Vukanovića iz SDS-a, koji je tvrdio da je napadnut na Cetinju.

Rusko propagandističko glasilo Sputnjik tada je objavilo da su u Manastiru boravili javnosti do tada nepoznati „čuvari trona Svetog Petra Cetinjskog“, kao i njihove fotografije.

- Radi se o Zećanima, koji su čuvari trona Svetog Petra Cetinjskog. Oni su, po blagoslovu počivšeg mitropolita Amfilohija Radovića, prije 15 godina postali Vitezovi Svetog Petra Cetinjskog i čuvari trona mitropolita zetskih Srpske pravoslavne crkveobjavio je tada Sputnjik.

D. MiHAiLoviĆ

5 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. U fokusu

Manastiri

Nepoznata lica na ulazu u Cetinjski manastir 3. septembra 2021.

Crkva tražila 100 „kalašnjikova“

s.vasiljević

U Bijelom Polju ubijen muškarac

Policija sumnja da

ga je usmrtio brat

BIJELO POLJE- Sinoć je u Bijelom Polju ubijen Elvis Beganović (37), a uhapšen je njegov brat Elmaz Beganović (39) koji je osumnjičen za krivično djelo ubistvo - potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.

Iz policije su nam kazali da je Elvis Beganović sinoć oko 21.10 sati doveden u Hitnu medicinsku pomoć sa ubodnom ranom u vratu i bez znakova života. Istraga je u toku. J.M.

Hapšenje u Podgorici zbog kokaina, u Baru za dva dana 12 zapljena

PODGORICA - Policijski

službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su u Ljubljanskoj ulici kontrolisali vozilo marke ,,VW polo“, podgoričkih registarskih oznaka kojim je upravljao

P. D. Pregledom vozila pronađeno je devet manjih pvc pakovanja sa kokainom.

Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu P. D. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, drža-

nje i stavljanje u promet opojnih droga.

Osim toga, policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Bar su, u cilju suzbijanja tzv. ulične prodaje narkotika, a preduzimajući intenzivne planske aktivnosti 29. i 30. septembra u nekoliko odvojenih aktivnosti, u 12 navrata zaplijenili manje količine razne vrste opojnih droga. - Protiv lica kod kojih je droga pronađena će u zakonskom roku biti podnijete adekvatne prijave - saopšteno je iz Uprave policije. R. P.

Akcija policijskih službenika u mjestu Rastoci kod Nikšića

i nož

PODGORICA - Do kraja godine četrnaest osoba će napuštiti pritvor jer ističe zakonski rok njihovim boravcima u Istražnom zatvoru - upozorio je na sjednici Sudskog savjeta 20. septembra predsjednik Višeg suda Boris Savić, odgovarajući na pitanje ministra pravde Marka Kovača: koliko osoba bi, zbog isteka roka od tri godine, moglo uskoro da izađe iz pritvora?

Predsjednik Višeg suda, valjda u želi da nekako smanji zabrinutost ministra pravde, pokušao je da negira ,,opasnost“ od puštanja osumnjičenih da se brane sa slobode.

– Radi se o osobama koje nijesu šefovi kriminalnih grupa, već o ljudima koji 36 mjeseci u zatvorskoj sobi čekaju na dokaze za optužbe tužilaštva. Ne kažem da se ovi predmeti neće završiti, ali prijeti da bi to moglo da se dogodi – naveo je Savić, dok je govorio o predmetima organizovanog kriminala i korupcije, kao i funkcionisanju sudstva.

I tako, umjesto rasprave o radu i odgovornosti sudija i efikasnošću sudova, rasprava na Sudskom savjetu je, značajnim dijelom, bila posvećena traganju za odgovorom – kako produžiti pritvor preko zakonom propisanog roka od 36 mjeseci?!

ANOMALIJE U PRAKSI

PREPISIVANJE ODLUKA: Advokati saglasni da se

Kad pritvor postane za politička razračunavanja

Predrag Đolević, Maja Zeković i Marko Radović, poznati crnogorski advokati koji zastupaju neke od ,,zvučnih klijenata“ u Crnoj Gori osumnjičenih za djela organizovanog kriminala, u razgovoru za Pobjedu saglasni su da se pritvorski osnov u Crnoj Gori često određuje paušalno i predstavlja vrstu kazne, a u većini slučajeva i političke odmazde

kada se u odlukama o produženju pritvora stalno ponavljaju isti razlozi ili koriste iste ili apstraktne formulacije kojima se obrazlažu odluke o produženju pritvora.

U slučaju Blaža Jovanića, podsjeća Đolević, Krivično vijeće Višeg suda već pet puta donosi rješenja o produženju pritvora koja su - istovjetna.

– Osim broja rješenja i datuma kada je donijeto, ni u jednoj riječi se ne razlikuje. Iako je od donošenja rješenja o produženju pritvora pa do sada ne-

koliko faza postupka pređeno - održan je pretres za kontrolu i potvrđivanje optužnice, potvrđena je optužnica, zakazana su i održana četiri glavna pretresa i jedan je odložen – pojašnjava Đolević.

On naglašava da je to suprotno praksi Evropskog suda za ljudska prava, koju su sudovi obavezni da primjenjuju, shodno Ustavu i zakonima Crne Gore.

Ukazuje da su odluke o produžavanju pritvora pisane kao ,,standardizovane formule“ i nekoliko odluka sadržavalo je

- samo frazu bez ikakvog drugog obrazloženja. Prema riječima našeg sagovornika, praksa Evropskog suda nameće obavezu crnogorskim sudovima da - kada pritvor traje duže vrijeme - iz obrazloženja odluka kojima se pritvor produžava mora se vidjeti da je sud prilikom donošenja svake odluke ozbiljno i savjesno razmatrao sve relevantne okolnosti slucaja i utvrdio da razlozi za pritvor i dalje postoje. – Ponavljanje istih formulacija i fraza u nizu odluka o istom

NIKŠIĆ - Nikšićka policija uhapsila je V. K. (24) jer je kod njega pronašla revolver s municijom i nož na rasklapanje.

– Službenici Regionlnog centra bezbjednosti „Zapad“ – Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su juče, brzom reakcijom spriječili sukob više lica, a tom prilikom je kod jednog pronađen revolver, municija i nož. Juče, oko 17 sati, pripadnici policije su u mjestu Rastoci, dok su obavljali redovne poslove i zadatke došli do saznanja da može doći do sukoba između više lica, te su odmah izvršili kontrolu operativno interesantnih i sa njima povezanih lica, koji su se nalazili ispred jedne porodične kuće– saopšteno je iz Uprave policije.

Na licu mjesta je zatečeno šest osoba, koja su tom prilikom

kontrolisana, a kod lica V. K. (24) je pronađen revolver ,,magnum“, četiri komada municije i jedan nož na rasklapanje. – U odnosu na sva zatečena lica sprovedena je kriminalistička obrada, prikupljena su obavještenja od njih kao i većeg broja lica, izvršene su i druge procesne radnje u cilju utvrđivanja postojanja drugog krivičnog djela - navedeno je u saopštenju. Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, V. K. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Među privedenima većina su registrovana kao počinioci krivičnih djela, od kojih je jedno lice iz Berana registrovano kao izvršilac krivičnih djela protiv života i tijela sa najvećim stepenom društvene opasnosti. R. P.

Predrag Đolević, Maja Zeković i Marko Radović, advokati koji zastupaju neke od ,,zvučnih klijenata“ u Crnoj Gori, osumnjičenih za djela organizovanog kriminala, u razgovoru za Pobjedu saglasni su da se pritvorski osnov u Crnoj Gori često određuje paušalno i predstavlja vrstu kazne, a u većini slučajeva i političke odmazde. Advokat Đolević, koji zastupa nekadašnjeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, ističe da se njegov klijent u pritvoru nalazi 16 mjeseci, iako činjenično stanje u ovom predmetu - ne ukazuje da može doći do osuđujuće presude.

– U dosadašnjem toku postupka održana su već četiri ročišta i taj pritvor ne služi svojoj svrsi, već sada predstavlja neku vrstu kazne – kazao je Đolević.

On navodi da dugo držanje osumnjičenih u pritvoru, ne samo u ovom slučaju, dovodi u neprijatnu situaciju sudeće sudije, koje – ukoliko donesu osobađajuće presude – mogu biti prozvani da su oštetili budžet države.

Kako je naveo Đolević, pritvorska obrazloženja su paušalna, neutemeljena na zakonu i neistinita, a na to ukazuje i sve to potvrđuje praksa Evropskog suda koja je zauzela veoma značajan stav – da je pogrešno

Slučaj pritvorenog tužioca Saše Čađenovića

Specijalni tužilac Saša

Čađenović uhapšen je 9. decembra 2022. godine. Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva se tereti da je postao pripadnik kavačkog klana. Iako je optužnica potvrđena, Čađenović se, koji je odveden u Spuž sa radnog mjesta, i dalje nalazi u pritvoru.

O tom slučaju je, aprila ove godine u razgovoru za Pobjedu, opširno govorio nekadašnji glavni specijalni tužilac za organizovani kriminal Milivoje Katnić

On je tada u razgovoru za naš list istakao da je, dok je rukovodio timom Specijalnog tužilaštva, protiv pripadnika takozvanog kavačkog klana podignuto 14 optužnica protiv 94 lica. Istovremeno je,

istakao je Katnić, donijeto je i šest naredbi o sprovođenju istrage protiv 46 osoba koje su, do stepena osnovane sumnje, pripadnici tog klana. - Da li je još neko neđe u Crnoj Gori, regionu pa i u Evropi, ostvario ovakve rezultate?

Ne! U 95 odsto slučajeva, istrage i optužnice je podigao i slučajeve vodio specijalni tužilac Saša Čađenović. Koji je sada okrivljeni da je član kavačkog klana - kazao je Katnić.

On ističe da je apsurdno što se Čađenoviću stavlja na teret da je postao član kavačkog klana i navodi se u optužnici da je navodno prihvatio da, kao specijalni tužilac, ne goni pripadnike ovog klana i ne preduzima radnje iz svoje nadležnosti koje bi dovele do

njihovog optuženja. – Samo nekoliko podataka, u vezi predmeta Belivuk i Miljković koji je pominjan na Odboru, govore o apsurdnosti tih optužbi. Viši sud u Podgorici u decembru 2022. godine je potvrdio optužnicu specijalnog tužioca Saše Čađenovića vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. Optužnica je teretila Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, Nebojšu Jankovića i Ratka Živkovića, sve srpske državljane, da su zločin uradili u sadejstvu sa državljanima Crne Gore, istaknutim članovima kavačkog klana. Dakle: Radojem Zvicerom, Slobodanom Kašćelanom, Radojem Živkovićem, Milanom Vujotićem, Draganom

6 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Hronika

Istražni zatvor u Spužu

I. BOŽOVIĆ

Spriječen sukob više osoba, kod mladića pronađeni revolver

Pronađeno oružje

postane instrument razračunavanja

pritvoreniku, bez dublje analize okolnosti slučaja u datom trenutku, predstavlja pokazatelj toga da sud donosi odluke automatski, nedovoljno savjesno i, konačno, u suprotnosti sa principima koji proističu iz garancija određenih Konvencijom – upozorava Đolević. Kako dodaje, rješenje o produženju pritvora ne smije da sadrži uopštene i stereotipne razloge.

MALIGNI UTICAJ POLITIKE

Advokatica Maja Zeković naglašava da je institut određivanja i trajanja pritvora u krivičnom postupku vrlo jasno i precizno određen našim Zakonikom o krivičnom postupku, pa je tako odredbom člana 174 ZKP-a propisano da se pritvor može odrediti - samo u slučajevima propisanim ovim zakonom i samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, a neophodan je radi nesmetanog vođenja postupka.

Čađenovića

Kneževićem, Duškom

Roganovićem, Milošem

Radonjićem i Vladimirom

Vučkovićem

Ovo su sve istaknuti članovi kriminalne organizacije - kavčani, među kojima je i njihov vođa, do stepena osnovane sumnje, Radoje Zvicer. Od

koga je, po naredbi za sprovođenje istrage, specijalni tužilac Saša Čađenović - primao naredbe i uputstva! Sad da rezimiramo: sve ove istaknute

članove organizovane kriminalne grupe, među kojima su Kašćelan i Zvicer, optužio je Saša Čađenović, i predložio

kaznu do 40 godina, što je najveća zaprijećena kazna zatvorom u našem zakonodavstvu. Sad javno pitam i molim čitaoce Pobjede i crnogorsku javnost da se duboko zamisle

Kratak izvod sa sjednice Sudskog savjeta svojevrsno je svjedočanstvo da su nadležni, koji bi trebalo da kontrolišu i ocjenjuju rad sudske vlasti sudija, više zaokupljeni produženjem pritvora osumnjičenima kojima još nije ni zakazano suđenje, nego onim što je precizno navedeno u 15 tačaka Zakona o sudskom savjetu koje govore o nadležnostima tog tijela. I tako, umjesto rasprave o radu i odgovornosti sudija i efikasnošću sudova, rasprava na Sudskom savjetu je, značajnim dijelom, bila posvećena traganju za odgovorom – kako produžiti pritvor preko zakonom propisanog roka od 36 mjeseci?!

Ova odredba dalje nalaže svim nosiocima pravosudne funkcije da su dužni da postupaju sa posebnom hitnošću ako se okrivljeni nalazi u pritvoru.

Dakle, ovo su zakonske obaveze svih organa koji učestvuju u krivičnom postupku. Ali, što mi, umjesto toga, imamo na našoj aktuelnoj sceni, vrlo često suprotnu praksu– pita Zeković.

Prema njenom mišljenju, sudovi su pod jakim pritiskom političara izvršne vlasti koji javno ,,izriču presude“ prije sudskih vlasti.

Umjesto sprovođenja jasnih zakonskih odrednica, napominje Zeković, prilikom odre-

đivanja, ali i ukidanja protvora, jedini važeći parametri nosioca sudske vlasti su - javno iznijeta očekivanja o ishodu postupaka od strane političkih predstavnika kao i prokazivanje navodnih izvršilaca krivičnih djela uz otvoreno sugerisanje koje mjere se očekuju da budu preduzete.

-Sve ove, za civilizovano uređeno društvo nezapamćene radnje dolaze upravo iz političkih krugova koji aktuelno čine izvršnu vlast u vanredno dugom i takođe atipičnom tehničkom mandatu, kao i od određenih medijskih i drugih struktura bliskih ovim krugovima – ka-

zala je Zeković. Smatra da su sudovi zakazali do te mjere da danas, i pored obavezujućih i veoma jasnih zakonskih odredbi, imamo nerazumno probijanje procesnih rokova prilikom odlaganja pretresa u pritvorskim predmetima.

- Mjera pritvora, koja je zakonom strogo definisana da se samo izuzetno određuje i samo ako se ne može ostvariti drugom mjerom, pretvara u prisilno izvršavanje još neutvrđenih kazni zatvora, odnosno u čistu odmazdu i zadovoljavanje predatorskih političkih ambicija –rekla je naša sagovornica.

Zeković konstatuje, s velikim profesionalnim razočaranjem, da je sva ta negativna politička i medijska kampanja očigledno porazno uticala na one koji su morali biti kolosi etike i profesionalizma i od kojih se ipak očekivalo zakonito postupanje, lišeno osluškivanja očekivanja javnosti, a posebno političke. – Od kolosa do piona može biti metaforički prikaz urušavanja svekolikog crnogorskog sistema – zaključila je ona.

PRAKSA SUDOVA

Njen kolega, advokat Marko Radović jasan je da se pritvor koristi više nego što treba. Ističe da, iako sudu stoji na raspolaganju niz mjera kojima se može obezbijediti prisustvo okrivljenog u postupku i nesmetano vođenje postupka, tu mogućnost ne koriste u dovoljnoj mjeri. – Praksa sudova u vezi sa određivanjem pritvora je neujednačena i nekonzistentna, što stvara poseban problem. Da li je razlog tome bojazan od reakcije, odnosno osude javnostivjerovatno jeste. Međutim, to ne bi smjelo da utiče na odluke sudova u tom smislu. Poseban problem u vezi sa pritvorom je taj što on treba da bude garancija brzog i efikasnog postupka – kazao je Radović.

Istakao je da smo u posljednje vrijeme svjedoci da su sudovi preopterećeni zbog čega postupci traju dugo i pritvor u takvim situacijama gubi svoju svrhu i smisao, pa se dešava da isteknu i rokovi za pritvor, nakon čega sud pribjegava alternativnim mjerama, priznajući na taj način da se svrha zbog koje je pritvor određen zapravo mogla postići i blažim mjerama.

stvo ili da povrate isprave koje su im oduzete mjerama nadzora ili pak da bi mogli napustiti mjesto boravišta ili već nešto drugo, u zavisnosti od toga koja mjera je određena u odnosu na njih – ocjenjuje Radović.

UZALUDNA UPOZORENJA

Da se često i bespotrebno pribjegava pritvoru, po mišljenju Radovića, govori i preopterećenost zatvorskih kapaciteta, ali i ono o čemu se u javnosti malo govori - odštete kod neosnovanih pritvora, o čemu bi sudovi takođe trebali da vode računa kada odlučuju o pritvoru.

Svjedočenja uglednih crnogorskih advokata, ali i dosadašnja praksa određivanja pritvora, pokazuje do koje je mjere crnogorsko sudstvo postalo neka vrsta taoca crnogorskih političara koji, gotovo redovno, tužilačke istrage pretvaraju u medijima svakodnevnim izjavama, poput premijera Dritana Abazovića – u političku kampanju građenja sopstvenog rejtinga.

Posljedice su dalekosežne: pritvor se lagano pretvara u instrument političke odmazde i, što je još gore, u medijsko-politička suđenja prije suda.

Profesor dr Nebojša Vučinić nedavno je upozorio je na ovu vrstu anomalija, poput odnosa prema određivanju pritvora, koji se, kako kaže, pod različitim pritiscima u praksi pretvara u svoju suprotnost.

– Pritvor nije sankcija, nego mjera obezbjeđenja, krajnja, posljednja.. Nažalost, to neće ni tužioci i neki drugi da shvate, a posebno mediji sa bombastičnim objavama i naslovima – smatra Vučinić.

Time se, ukazuje on, ulazi u zonu direktnog uticaja na ulogu tužilaštva ili suda.

nad sudbinom Saše Čađenovića i da pronađu neki sličan slučaj u svijetu - da tužiocu vođa klana daje uputstva, a da ih tužilac optuži za naj-

strožu zaprijećenu kaznu zatvora – javno je, na stranicama Pobjede, govorio Katnić. Njegove riječi nijesu imale

odjeka: Saša Čađenović je još u pritvoru pod optužbom da je bio pripadnik klana čije je članove procesuirao pred sudom!?

– Te blaže mjere, među kojima su mjere nadzora i jemstvo, vrlo često znaju da budu djelotvornije i da okrivljenima predstavljaju opterećenje i razlog da se postupak što prije završi, da bi mogli da oslobode imovinu koju su založili kao jem-

– Došli smo do toga da pojedini mediji potvrđuju i produžuju pritvor, jer se iste te sudije boje da ne budu izbrljani u medijima ako ne produže ili odrede pritvor, kako to javnost „očekuje“. U tom kontekstu često je kršenje prezumpcije nevinosti ili pogrešno tumačenje objava Skaj komunikacija – zaključuje profesor Vučinić.

7 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Hronika

–

A. RAIČKOVIĆ / B. ROBOVIĆ

se mjera pritvora pretvorila u aktuelnim slučajevima u kaznu

Maja Zeković Marko Radović Predrag Đolević D. MIJATOVIĆ M. BABOVIĆ Privođenje Saše Čađenovića na saslušanje POBJEDA

Porodični karavan posjetio dva grada na sjeveru

Andrijevičke škole bez fiskulturne sale, u Beranama sve manje đaka

Roditelji iz Andrijevice, sa kojima je razgovarao tim Porodičnog karavana, raduju se najavljenom otvaranju jaslica i očekuju da će Ministarstvo prosvjete, koje je to odobrilo, uskoro sprovesti sve potrebne procedure i obezbijediti potrebne finansije da se prostor u vrtiću prilagodi i za najmlađu djecu. Nadležnima u resoru prosvjete poručili su da očekuju da će nakon više mjeseci riješiti i problem fiskulturne sale, koju trenutno nemaju ni osnovna ni srednja škola. Za sad, dok to vremenske prilike omogućavaju, nastava iz fizičkog organizuje se u školskom dvorištu, ali čim bude hladnije vrijeme djeca će biti uskraćena i za to

ANDRIJEVICA – Za

osnovce i srednjoškolce iz Andrijevice nastava iz predmeta fizičko vaspitanje moguća je samo kada to dozvole vremenske prilike, u školskom dvorištu, jer je jedina fiskulturna sala koju su imali urušena prošle zime i više nije u upotrebi.

Nema ni vannastavnih aktivnosti, školice sporta, ali ni kreativnih i zabavnih sadržaja. Iako su zadovoljni radom pedijatra koja brine o zdravlju njihove djece, roditelji ističu kao veliki problem nedostatak psihologa, kako za djecu, tako i za odrasle, ali i logopeda, zbog čega su prinuđeni da odlaze na tretmane u druge gradove.

Za razliku od njih, roditelji iz Berana zadovoljni su uslugama koje se pružaju njihovoj djeci u sistemu zdravstva na lokalnom nivou, ali bi voljeli da u vrtićkim grupama bude manje djece, kao i da se za najmlađe organizuje više vannastavnih sadržaja i događaja.

Porodični karavan obišao je juče ove dvije opštine, upriličio edukativno-kreativne i zabavne aktivnosti za djecu, a roditeljima pružio priliku da od ljekara Instituta za javno zdravlje i lokalnih domova zdravlja dobiju provjerene informacije o temama koje se tiču ranog razvoja djece. O važnosti pravilne ishrane sa njima je razgovarala specijalista higijene dr Marija Stamatović-Savović, dok je na njihova pitanja i nedoumice u vezi sa imunizacijom odgovarala epidemiolog dr Milena Popović-Samardžić U timu Porodičnog karavana ovog vikenda bile su i pedijatri dr Danijela Đekić i dr Vesna Đukić iz andrijevičkog i beranskog Doma zdravlja. Roditelji iz Andrijevice, sa kojima je razgovarao tim Porodičnog karavana, raduju se najavljenom otvaranju jaslica i očekuju da će Ministarstvo prosvjete, koje je to odobrilo, uskoro sprovesti sve potrebne procedure i obezbijediti potrebne finansije da

Spin koncerna Vijesti i pokušaj diskreditacije

Direktor Agencije indirektno je zaprijetio da ekspertska

komisija koja

će odlučivati o reakreditaciji

FCJK „neće biti

iz novopazarske

ustanove“, što je kontinuitet

njegovih prijetnji

od prije godinu

kada je ustvrdio

kako ranije

„nije trebalo reakreditovati

PODGORICA - Svega dan nakon što je bivši urednik dnevne novine Vijesti Srdan Kosović objavio propagandni tekst u kojem pokušava diskreditovati profesore Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, retoriku i matricu obmana preuzeo je proruski portal IN4S

Sa riječi

Političarima jasna namjera

Generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović uputio je podršku FCJK i, kako je rekao, njihovoj borbi za jačanje crnogorskog identiteta.

„Kome smeta FCJK a gura Mandića i Kneževića u vladu, zna se na kojem je putu. Nego, treba ipak nastaviti tu borbu sa opakim i zlim crnogorskim nacionalizmom koji prijeti ugroženom srpstvu i miru u regionu“, naveo je Vujović u objavi na mreži X.

se prostor u vrtiću prilagodi i za najmlađu djecu. Nadležnima u resoru prosvjete poručili su da očekuju da će nakon više mjeseci riješiti i problem fiskulturne sale, koju trenutno nemaju ni osnovna ni srednja škola. Za sad, dok to vremenske prilike omogućavaju, nastava iz fizičkog organizuje se u školskom dvorištu, ali čim bude hladnije vrijeme djeca će biti uskraćena i za to. Smatraju da nadležni moraju hitno obezbijediti podršku logopeda i psihologa za djecu iz tog grada, kojih je oko 1.000 mlađih od 16 godina, jer nijesu svi u mogućnosti da na tretmane odlaze u Berane. O ranom razvoju djece, posebno o važnosti predškolskog obrazovanja, pravilne ishrane, redovne imunizacije i zdravim stilovima života najmlađih, sa ljekarima, predstavnicima lokalne uprave i Udruženja Roditelji razgovarali su i roditelji iz Berana. Epidemiolog dr Milena Popović-Samardžić odgovarala je na pitanja roditelja u vezi sa imunizacijom, a najviše ih je zanimalo mišljenje struke kada je riječ o MMR vakcini. Roditelje tinejdžerki zanimalo je da dobiju i više informacija o HPV vakcinaciji.

Specijalista higijene dr Marija Stamatović-Savović go-

vorila je o značaju pravilne ishrane od prvih dana života i ukazala roditeljima na moguće rizike zbog izbora pogrešnih namirnica.

Ona je ukazala i na problem gojaznosti koji je sve izraženiji među djecom, a istakla je da, osim neprimjerene ishrane, na to utiče i nedovoljna fizička aktivnost u ranom uzrastu. Stamatović-Stevović je podsjetila na podatke iz jednog istraživanja prema kojima preko 90 odsto roditelja čija su djeca gojazna ne prepoznaje taj problem. Uputila je roditelje da se za sve nedoumice, pitanja i probleme mogu obratiti i stručnjacima Savjetovališta za pravilnu ishranu, pri Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

Sekretar Sekratarijata za opštu upravu i društvene djelatnosti Miloš Raković istakao je da je Opština Berane prepoznala velike probleme sa kojima se suočavaju djeca i roditelji, te nastoje da ih postepeno, ali sigurno rješavaju. Istakao je da se suočavaju sa jednim posebno velikim problemom, a to je da je ove godine u prvi razred osnovne škole u Beranama upisano mnogo manje djece nego što je to bio slučaj prethodnih godina.

- Apelujem na sve subjekte i Epidemiolog dr Milena Popović-Samardžić odgovarala je na pitanja roditelja u vezi sa imunizacijom, a najviše ih je zanimalo mišljenje struke kada je riječ o MMR vakcini. Roditelje tinejdžerki zanimalo je da dobiju i više informacija o HPV vakcinaciji

Specijalista higijene dr Marija Stamatović-Savović govorila je o značaju pravilne ishrane od prvih dana života i ukazala roditeljima na moguće rizike zbog izbora pogrešnih namirnica

relevantne institucije da zajednički doprinesemo boljem položaju djece i roditelja, kako u našem gradu, tako i u državi, jer smatram da su djeca najvažnija tema o kojoj treba i moramo da pričamo. Smatram da u narednom periodu svi moramo da vodimo računa o opštoj populacionoj politici i da nam to bude prioritet – istakao je Raković, dodajući da je u tome veoma važna uloga lokalnih samouprava. Porodični karavan dio je projekta koji Udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa Unicefom, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Karavan je do sada posjetio roditelje i djecu u Šavniku, Žabljaku, Nikšiću, Plužinama, Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, Bijelom Polju, Andrijevici i Beranama, a naredne subote, 7. oktobra, nastavlja svoj put ka Plavu i Gusinju. R. P.

Dok je Kosović u svom „istraživačkom radu“ ustvrdio kako predavači na FCJK, koji su birani u akademska zvanja, ne ispunjavaju uslove za to, te da su svi predavači u zvanje birani u Novom Pazaru, što nije tačno jer pregledom bibliografije se vidi da ispunjavaju, a pri tome ima i predavača koji su na drugim univerzitetima stekli izbor u zvanje, IN4S, koji je osnovao aktuelni rektor UCG Vladimir Božović, otišao je korak dalje.

Novu „istinu“ plasirao je u autorskom tekstu političar Goran Danilović, u novoj podjeli moći direktor Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, konvertujući izbor u zvanje u – sticanje akademske titule. Iako akademska titula znači počast i priznanje koje se dodjeljuje osobi kao formalno priznanje njenih postignuća i obrazovanja u okviru akademske zajednice (bečelor, master, doktorat), Danilović

je „nesrećnim izborom riječi“ ustvrdio zapravo kako su svi zaposleni na FCJK završili studije i usavršavali se na univerzitetu koji je Kosović prethodnog dana diskvalifikovao etiketom „muftijin univerzitet“.

Direktor Agencije indirektno je zaprijetio kako ekspertska komisija koja će odlučivati o reakreditaciji FCJK „neće biti iz novopazarske ustanove“, što je kontinuitet njegovih prijetnji od prije godinu dana kada je ustvrdio kako ranije „nije trebalo reakreditovati FCJK“.

Na prijetnje i (najavljena) djela nosilaca velikosrpske politike, a kao nastavak svega što su radili u prethodnom periodu Dragan Koprivica, Budimir Aleksić, Vesna Bratić, reagovali su juče i zaposleni sa FCJK ali i javnost, navodeći razloge lansiranja nove „afere“.

Dekan FCJK Aleksandar Radoman kazao je juče da su Vijesti FCJK nacrtale metu, „baš kao i u susret popisu 2011. godine, tada Institutu“,

Studenti uz FCJK

Predśednica Studentskoga parlamenta FCJK Sofija Lopičić reagovala je juče i u ime studenata dala podršku zapošljenima na FCJK.

,,Poštovani gdine Kosoviću,

Ne śekirajte se za studente FCJK!

Na Fakultetu, za koji se toliko brinete, studenti i studentkinje se ohrabruju da kritički misle i da razdvoje istinu od laži i manipulacije.

Upravo u redovima koje ovih dana pišete, bez detaljnije analize, lako možemo prepoznati manipulativne strategije, kombinaciju laži i poluistine, s ciljem diskreditacije ustanove u kojoj studiramo.

Mi znamo što smo upisali i ko stoji pred nama. Kao i naši profesori, nepokolebljivi smo i nepotkupljivi te nećemo nasijedati na Vaše spinove.

P. S. Govorite o „neargumentovanom i agresivnom pristupu“, pa bih Vas pozvala da ponovo pročitate (ako treba i više puta) vaše teatralne i šablonske igrarije“, navela je Lopičić u reagovanju.

8 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Društvo

Porodični karavan kao projekat unapređenja položaja osnovaca i srednjoškolaca

diskreditacije Fakulteta za crnogorski jezik preuzeo proruski IN4S i Goran Danilović

riječi na (ne)djela

Kolege iz svijeta podržale fakultet

Međunarodni komitet za očuvanje i razvoj FCJK, a koji čine ugledni svjetski naučnici iz svijeta slavističke naučne javnosti, reagovali su juče na novi udar na FCJK.

„Budući da rad montenegristike pratimo već više decenija, da razvitku te discipline monografijama, naučnim radovima i organizaciono i sami doprinosimo, te da smo za ovo vrijeme upoznali naučne kapacitete kako onih koji su afirmisali montenegristiku tako i onih koji pokušavaju u Crnoj Gori i izvan nje zaustaviti proces standardizacije, izučavanje i afirmaciju crnogorskoga jezika – obavezni smo ovim reagovanjem braniti istinu kao osnovni temelj i kriterijum u nauci“, saopštili su.

Kosović „tražio“ po pogrešnim bazama

Prodekan FCJK doc. dr Milan Marković saopštio je juče kako „u Kosovićevu pisanju nema ni traga od istraživačkoga a ni od novinarskoga“, te da „nije zgorega ukazati izvodom neistina koje tendenciozno iznosi prilikom navođenja naših akademskih referenci“:

- Nije tačno da se pretragom WOS baze mogu naći autorski radovi nastavnoga osoblja FCJK u onom broju koji Kosović pojedinačno navodi za svakoga od nas.

- Dovoljno je konsultovati oficijelni sajt Web of Science.

te da „kreće prljava kampanja diskreditacije“.

Konstatovao je da Kosovića nijesu zanimali odgovori na pitanja, već je imao unaprijed pripremljeno „istraživanje“, „koje je eventualno trebalo začiniti konstatacijom da odgovore nije dobio“, a što je „pokazala jučerašnja naslov-

- Nije tačno da „uvid u WOS bazu jasno pokazuje da je svako od njih (profesora FCJK - prim. aut.) objavio svoje radove samo u časopisu Lingua Montenegrina“. I za ovo je dovoljno koristiti oficijelni Web of Science search engine.

- Autor tendenciozno zaobilazi pominjanje radova profesora FCJK objavljenih u međunarodnim zbornicima radova, na drugim jezicima ili u časopisima koji pripadaju SCOPUS bazi, a za koju i sam kaže da je crnogorski Zakon o visokom obrazovanju takođe prepoznaje kao relevantnu za izbor

na strana propagandne platforme Vijesti na kojoj je udarno mjesto u crnome okviru zauzela priča pod naslovom „Sumnjiva zvanja iz Srbije, plata iz budžeta Crne Gore“, a uz fotografiju, ne ustanove no torte, i pitanje – „Da li FCJK posluje nezakonito“?“

Na portalu je, kako je primi-

Poznati američki slavista

u akademska zvanja, kao i autorske monografske publikacije koje su uz navedeno još jedan od uslova za izbor u zvanja.

-U konačnome, nije tačno da čak ni po propisima koji se odnose na UCG, a koje FCJK nije dužan da poštuje, nastavni kadar naše institucije ne ispunjava kriterijume za akademsko zvanje koje pośeduje. Marković je, za potpuniji uvid u bibliografske jedinice zaposlenih na FCJK, Kosovića i javnost uputio na onlajn bibliotečko-informacioni sistem https:// cg.cobiss.net/.

jetio dekan FCJK, pridodat i nadnaslov „Slučaj FCJK“, čime se, kako je ocijenio „u najboljem duhu draganvučićevićevskoga „novinarstva“, problem izmjestio u zonu kriminalnog“: „Tako su se u naslovu našli svi bitni elementi tabloidnog zapleta: neki slučaj, neka sumnjiva zvanja i –

Mark Grinberg: Napad na FCJK

Najnoviji napad na FCJK razočaranje je za sve nas u široj slavističkoj struci, jer je to institucija koja najviše njeguje individualnost crnogorskoga jezika, književnost i umjetnost, rekao je Grinberg. Napad posebno začuđuje u zemlji koja teži da živi u skladu s idealima Evropske unije, koja poštuje kao osnovni princip ,,jedinstvo u raznolikosti“,

što je istovremeno jedinstvena i izrazito antikolonijalna osobina Evropske unije. FCJK je vodeća institucija koja njeguje crnogorsku kulturnu i jezičku tradiciju u regiji Evrope koja je posebno bogata kulturnom i jezičkom raznolikošću. Treba ga tretirati kao nacionalno evropsko blago, što i jeste, zaključuje poznati američki slavista. Mark Grinberg

rati čitaoce prikrivanjem ili očiglednim falsifikovanjem informacija“.

Iz Komiteta su saopštili da će „imalo sposobniji filolog lako proniknuti u namjeru propagandnog teksta Srdana Kosovića“.

i Novom Zelandu, napominjući kako je zaprepašćenje zbog ovakvih činjenja prema crnogorskim naučnicima ogromno.

Uz ocjenu da „Crna Gora danas nema vredniji i utemeljeniji centar montenegristike od FCJK“, potpisnici su naglasili da je to činjenica koja se u svakom segmentu rada te ustanove može i najstrožom provjerom ustanoviti: „Zbog toga oni koji u domenu crnogorske filologije nijesu sposobni pobijati njihovu argumentaciju iz nužde i na vrlo podao način preko aktivizma u nauci poput Rajke Glušice ili raznim novinskim tekstovima kakav je ovaj na koji reagujemo − žele fascini-

novac, i to budžetski“.

Po riječima Radomana, Kosović svoje namjere i ne krije pa već nakon prvoga senzacionalističkoga pasusa u kojima više ne „sumnja“, već presuđuje da su profesori FCJK izabrani „u akademska zvanja mimo pravila“, u drugom eksplicitno razotkriva cilj svoje pisanije – dovodeći u pitanje samo funkcionisanje fakulteta.

„Kad je već pripremio teren za likvidaciju, Kosović preuzima ulogu eksperta za utvrđivanje zakonitosti izbora u zvanje i stručnjaka za analizu baza naučnih časopisa“,

„Kosović nedolično montira činjenice kako bi se postigao efekat kod čitalaca a sve s ciljem unižavanja ličnog i naučnog autoriteta profesora FCJK. Stručnjacima i upućenijim u izvore potresa u današnjem crnogorskom društvu jasno je da se autor toga teksta priključio organizovanoj akciji protiv montenegristike i s ciljem obustave rada FCJK. U ovome slučaju nije riječ samo o negiranju prava da jedan narod imenuje jezik, kulturu i tradiciju kako sam misli da treba, pa u skladu s tim civilizacijskim vrijednostima i proučava i afirmiše, već se time nište osnove svega na čemu počiva građansko i slobodno društvo“, poručili su iz Komiteta naglašavajući kako su „ovakve društvene devijacije, nažalost, stvarnost Crne Gore“. Potpisnici reagovanja su saopštili da „detaljno i sa svim pojedinostima nenaučne i političke opstrukcije u kontinuitetu“ informišu slavističke i druge katedre, strukovna i naučna udruženja u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Aziji

kazao je Radoman, dajući „savjet“ bivšem uredniku Vijesti koje baze da pretražuje, a da ne gubi uzalud vrijeme.

Ključna falinka Kosovićeve Google pretrage, kako kaže Radoman, jasno se nazire iz završnog dijela teksta, kad sâm potvrđuje da je svjesno blefirao jer konstatuje da profesori FCJK nijesu izabrani u zvanje na nekom od crnogorskih univerziteta.

„Član 72 Zakona o visokome obrazovanju propisuje da „lica u akademska zvanja bira senat univerziteta“. FCJK, pak, nije univerzitet, već samostalna visokoobrazovna institucija. Striktni zakonski okvir ne dozvoljava fakultetu da vrši izbor u nastavna zvanja i da je fakultet ušao u takvu proceduru bilo bi jasno da je prekršio Zakon“, objasnio je dekan FCJK. Profesori FCJK, u zakonskoj nemogućnosti da u zvanja budu birani na matičnoj ustanovi, biraju se u zvanja tamo gdje za to postoje zakonski uslovi, u konkretnom slučaju na Internacionalnom univerzitetu u Novome Pazaru, koji ima zakonitu licencu. Radoman je istakao kako se Kosovićeva ,,bombastična kula od pijeska srušila zapravo na samome početku jer nameće iluziju o tome da je nešto urađeno nezakonito s pozi-

Reagovanje su potpisali: akademik Endru Baruh Vahtel (Američka akademija nauka i umjetnosti), prof. dr Robert Bonjkovski (Šleski univerzitet u Katovicama), dr sc. Előd Dudás (Filološki fakultet Univerziteta Loránd Eötvös u Budimpešti), Dr sc. Mječislav Đekonjski (Dziekonski Translation Erfurt, Njemačka), akademik Mark L. Grinberg (Univerzitet u Kanzasu, SAD), prof. dr Iskra Hristova - Šomova (Fakultet Slavenske filologije na Univerzitetu ,,Sv. Kliment Ohridski“ iz Sofije), prof. dr Alen Kalajdžija (Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu), prof. dr Sanjin Kodrić (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu), prof. dr Milica Lukić (Filozofski fakultet u Osijeku), prof. dr Jussi Nuorluoto (Uppsala University), prof. dr Jakov Sabljić (Filozofski fakultet u Osijeku), prof. dr Simon Sazdov (Filozofski fakultet u Skoplju), prof. dr František Šistek (češki balkanolog), prof. dr Amira Turbić-Hadžagić (Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli) i prof. dr Ljudmila Vasiljeva (Katedra za slovenske jezike NU „Ivan Franko“ u Lavovu).

vom na pravila koja se primjenjuju na univerzitetima u Crnoj Gori, da bi na kraju priznao da oni koje targetira nijesu ničim prekršili ta pravila – jer nijesu ni izabrani u Crnoj Gori, a nema zakonskih prepreka da u Crnoj Gori ostvare svoja radna prava!?“ „Kad bi njegovo retroaktivno podešavanje podataka bilo logično i opravdano, a s pozivom na odluke Savjeta za visoko obrazovanje iz 2019. godine, mogao bi istom metodologijom biti osporen i rad cijelog Univerziteta Crne Gore, uključujući i rektora i predśednicu Upravnoga odbora, koji su zvanja stekli po pravilima koja više u Crnoj Gori ne važe“, upozorio je Radoman. Zaključio je da je „vjerovatno najbizarniji detalj cijeloga ovog zamešateljstva to što je među pokretačima nove hajke na FCJK jedna profesorica koja je falsifikovala svoj izbor u zvanje vanrednoga, pa redovnoga profesora – o čemu je javnost više puta obaviještena, iako UCG mrtvijem snom spava – i druga koju je i nakon odluka Suda časti, u zvanje izabrao ne univerzitet nego – sud“: „Upravo ona instanca na račun koje njihov partijski šef redovno izriče sumnje o korupciji.“

9 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Društvo

Protest podrške FKCJ ispred bivše zgrade Ministarstva kulture na Cetinju 24. novembra 2021.

nas začuđuje, to je vodeća crnogorska institucija

T. PAVIĆEVIĆ

s. vasiljević

NEZNANJE ILI NEZAINTERESOVANOST:

PODGORICA – Uplašena za svoju i sigurnost svoga đeteta, nemoćna pred institucijama, mlada Podgoričanka, takoreći, tek kročila u svijet odraslih, već dvije godine suočena je sa ozbiljnim problemima zbog nespremnosti državnih činovnika da se drže zakona ove države i jasnih međunarodnih normi, inkorporiranih u naše zakonodavstvo, zbog čega je na kraju, kako kaže, odlučila da se obrati i medijima, ne bi li njena priča osvijestila makar nekoga u institucijama i ponukala na reakciju.

Uvjerena je da odgovorni u nekim državnim organima svjesno prenebregavaju zakon i rade za interese njenog bivšeg muža, koji proganjanjem, uhođenjem, prijetnjama, ucjenama, a od skora i fizičkim zlostavljanjem njihove kćerke, koja ima nepune četiri godine, pokušava da je „disciplinuje“ i njen život, iako su razvedeni, drži pod kontrolom.

– Plašim se za sebe i kćerku. Došla sam u situaciju da vjerujem da nam samo mediji mogu pomoći, jer od državnih organa doživljavam samo neadekvatne ili čak i izostale reakcije u situaciji gdje smo ugrožene i ja i dijete – rekla je ona za Pobjedu. Njenu ispovijest, prošle sedmice objavio je i Portal Antena M, ali, kako nam je potvrdila, institucije su i na to ostale nijeme.

I sOCIjAlnI RADnIk uz nAs IlnIkA

Njen bivši suprug, s kojim nije dugo ostala u braku, kada su se u avgustu 2021. godine rastali zaprijetio je da će joj vezama koje ima oduzeti dijete, dobiti puno starateljstvo i on odlučivati da li će joj dozvoliti da gleda kćerku „možda, jednom nedjeljno“. Djevojčica je tada imala godinu i po dana.

Da se to može i dogoditi, „prijateljski“ je tada upozorio i prijatelj njenog bivšeg supruga i njegove familije, službenik Centra za socijalni rad, koji je pozvao telefonom i „objasnio“ joj da može ostati bez đeteta – „šta onda, šta onda, onda je kraj“, rekao joj je u jednom telefonskom razgovoru...

Iako je institucije upozorila na postupanje ovog službenika i podnijela i prijave nikada nije dobila povratnu informaciju da li je on sankcionisan zbog neprofesionalnog ponašanja i neprihvatljivih i nezakonitih pritisaka koje je pravio na nju. Prijetnja bivšeg supruga i njegovog prijatelja socijalnog radnika da će joj sud uzeti dijete nije se ostvarila - sud je njoj povjerio starateljstvo nad kćerkom, uz obavezu da i otac ima pravo da provodi vrijeme sa njom, pored ostalog i dio ljetnjeg i zimskog raspusta.

Prvu prijavu policiji podnijela je prije sudskog razvoda, svega nekoliko dana pošto su se razišli, jer je on insistirao da uzme dijete iako je djevojčicu još dojila. Ukazala je tada u prijavi

Veze ili patrijarhat jači Istanbulske konvencije

i da se plaši da će joj oteti kćerku, ali i da nema ništa protiv da otac provodi vrijeme sa njom, samo što želi da to bude pod nadzorom... Prijavila ga je za proganjanje –jer je pratio, presrijetao na ulici, dolazio ispred stana i upadao u stan u kojem živi, prijetio joj i klevetao je i vrijeđao... Presuda je donešena tek sedam mjeseci kasnije, u aprilu 2022. Sporazumnim priznanjem krivice osuđen je tri mjeseca uslovno na godinu dana, a izrečena mu je i jednogodišnja mjera zabrane prilaska bivšoj supruzi. Sudija Rade Ćetković u presudi se pozvao i na Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvenciju). Ispostavilo se da ni kazna, ni mjera bezbjednosti nijesu postigle svrhu.

Bivši suprug nastavio je da joj prijeti, ona da podnosi prijave, a službe da tihuju... Mimo sudije Ćetkovića, svi ostali su zaboravili na Istanbulsku konvenciju. Uhvatila se ova mlada žena u sizifovski posao sa crnogorskim

institucijama, a od ovog septembra i u borbi za prava svoje djevojčice koja je, kako tvrdi, žrtva fizičkog zlostavljanja svoga oca.

Koprive Kao vaspitna mjera

Njena sada skoro četvorogodišnja kćerka ovog avgusta je, kako je to naloženo sudskom presudom, bila kod oca i za to vrijeme je, kategorična je naša sagovornica – bila žrtva fizičkog nasilja – jedna od „vaspitnih“ metoda koju je koristio bila je kopriva. Osim toga, tvrdi sagovornica Pobjede, kćerku je zanemarivao, a nije joj održavana ni lična higijena, što je konstatovano i ljekarskim izvještajima. Zbog svega toga odlučila je da mu više ne dozvoli da je vodi kod sebe, već je zahtijevala od Centra za socijalni rad da pristupi hitnoj zaštiti djeteta i da se uradi psihološka procjena da li je on sposoban za roditeljstvo. Krivičnu prijavu podnijela je i policiji 4. septembra za slučaj nasilja i zlostavljanja od strane oca, navodeći da je on zanemarivao zdravstveno stanje njiho-

ve kćerke, a da se na njene sugestije da je povede kod ljekara smijao i ignorisao ih... Naglasila je u prijavi i da je on, iako je u Centru za socijalni rad u Podgorici sa njim obavljen razgovor, „nastavio da vodi dijete u crkvene objekte i provodi neadekvatno vrijeme sa njom“. Istakla je i da je tokom video poziva, često pokušavao da provocira situaciju govoreći da njihova kćerka „najviše zna o popovima i crkvama, o molitvama“...

Osim policiji, ovu, kao i više ranijih prijava, uputila je na brojne adrese – od Osnovnog i Vrhovnog tužilaštva, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Skupštine, do ombudsmana, ali bez povratne reakcije.

- Ovo je sigurno 15-20. put u posljednje dvije godine da prijavljujem slične incidente, ali je situacija samo eskalirala. Molim vas da hitno reagujete i zaštitite interese i sigurnost malodobne... – uzalud je naglasila u prijavi, ističući da bivši suprug sada i tuče njihovu djevojčicu. Dok je bila kod oca čitav avgust, do 3. septembra, obilazila je dva puta i, kako tvrdi, kćerka joj je i

tada govorila da je otac tuče koprivom, što je prijavila i policiji i Centru za socijalni rad, ali ni jedni ni drugi nijesu reagovali?!

sKandalozna odluKa tužiteljKe Protiv supruga je u aprilu pokrenula i novi postupak za porodično nasilje, odnosno proganjanje i ugrožavanje, a reakcija tužilaštva je, najblaže – šokantna. Sudeći prema odluci tužiteljke Marije Kažić, procijenila je da je bivšem suprugu ove mlade Podgoričanke bila dovoljna jedna tužba za proganjanje i da, iako je, kako se to kaže povratnik u ovom krivičnom djelu, dovoljno da odgovara prekršajno. Tužiteljka Kažić ili ne zna za Istanbulsku konvenciju, obavezujuću za Crnu Goru ili je to ne interesuje.

Počinila je i težak prekršaj činjenicom da je po ovoj prijavi postupila skoro tri mjeseca od kada je podnešena, iako bi prijave za nasilje u porodici, pogotovo u konkretnom slučaju za ponovljeno krivično djelo proganjanja, trebalo da se stave u hitnu proceduru. Tužitelj-

ka Kažić imala je preča posla. Od 30. aprila do kraja jula nije reagovala, niti se obratila žrtvi. Uzaludne su bile urgencije sagovornice Pobjede Vrhovnom i Osnovnom državnom tužilaštvu i Tužilačkom savjetu. U dopisu 23. juna zahtijevala je da se njen predmet ustupi drugom tužiocu, ali – institucije su ćutale.

Nije ih ponukala na reakciju ni činjenica na koju je ukazala u urgenciji - da je pozivala tužilaštvo, a da su joj odgovarali „da je tužiteljka prvih skoro mjesec bila zauzeta, a sada je na odmoru“... Ćutale su institucije i na njenu urgenciju podnešenu u julu.

Konačno, 28. jula, odgovor je stigao od tužiteljke Kažić, preko policije. Obavijestili su je da je tužiteljka navela da nema elemenata krivičnog djela i da će prijava biti procesuirana prekršajno.

Višim tužilačkim instancama, opet se obratila 15. avgusta, nijesu joj odgovorili, a ponovo im je pisala 11. septembra. Tek tada, iz kancelarije Vrhovnog državnog tužilaštva kratko su

Bez saglasnosti za pasoš

Bivši suprug sagovornice Pobjede odbija i da potpiše saglasnost za izdavanje pasoša njihovoj kćerki, a Centar za socijalni rad, iako mu zakon nalaže drugačije, takođe je odbio, kao neosnovan, zahtjev da izda saglasnost Ministarstvu unutrašnjih poslova za putnu ispravu za djevojčicu.

Upravni sud presudio je 11. maja u korist majke i djevojčice u sporu koji je majka pokrenula protiv Ministarstva rada i socijalnog staranja, zbog odbijanja Centra za socijalni rad Podgorica, kao „organa starateljstva nadležnog prema mjestu prebivališta djeteta“.

No, bez obzira na presudu, podgorički Centar za socijalno staranje opet je 6. septembra odbio zahtjev, zanemarujući, kako kaže naša sagovornica, suštinu izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama i namjeri zakonodavca „da se roditelju koji samostalno vrši roditeljsko pravo olakša izdavanje putne isprave i to u slučajevima kada to iziskuju razlozi hitnosti (npr. liječenje), kada je drugi roditelj nedostupan ili kada se protivi tome“.

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Društvo

Podgoričanka dvije godine pokušava da se izbori institucijama u pokušajima da kćerki i sebi obezbijedi miran život nakon razvoda sa suprugom

NEPRIHVATLJIVA ODLUKA SUDIJE

JOKANOVIĆA Osnovni sud u Podgorici

M. BABOVIĆ NE ODGOVARAJU NA DOPISE: Tužilački savjet

izbori sa suprugom jači od konvencije

je obavijestili da je njen slučaj proslijeđen Tužilačkom savjetu na odlučivanje. Novu pritužbu uputila je 20. septembra, a nju je kvalifikovala i kao žalbu na ćutanje administracije i nereagovanje Tužilačkog savjeta.

- Da je procesuiran kako treba i da je reagovano, moja ćerka ne bi pretrpjela nasilje i ne bi prolazile šta prolazimo trenutno.

Ovo je potpuno neprihvatljivo, i smatram da je sramotno kako državni organi postupaju u ovom slučaju. Molim vas da odmah poduzmete odgovarajuće mjere kako biste osigurali pravilan tok ovog slučaja i pružili zaštitu žrtvama nasilja – napisala je ona.

I, ništa. Sve institucije uporno i istrajno ćute.

- U srijedu se navršava mjesec dana kako sam podnijela krivičnu prijavu za nasilje nad mojom kćerkom. Nažalost, tužilaštvo još nije reagovalo, a nadležnost nije određena, iako se radi o hitnom slučaju. Prvo su u Podgorici prikupljali obavještenja, pa su poslali predmet ODT Pljevlja, pa je ODT Pljevlja vratio predmet. I još čekamo. Novu prijavu za praćenje podnijela sam

13. septembra. Ovaj postupak je zakazan za dva mjeseca, uz samo zabranu približavanja i uznemiravanja. Pitam se zašto je Crna Gora ratifikovala Istanbulsku konvenciju kada se ne pridržava njenih obavezujućih preporuka – ogorčena je naša sagovornica.

Sudija ne zna

za Konvenciju

Novi šok doživjela je u petak, kada je primila presudu Osnov-

Pismo iz Njujorka Mijenjajmo se, da nas drugi ne bi mijenjali

Piše: Džavid KAHARI

Politički smo došli u situaciju, što bi naš narod rekao, da se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Naravno, neko će morati da plati taj račun pa, uglavnom, kada svi napuste kafanu, zadnji za stolom plaća račun. U našem slučaju to će biti narod. Na ovu temu kratka priča iz našeg poslijeratnog privređivanja u nekadašnjoj Jugoslaviji. Partijski kadrovi vodili su privredu, i po tom receptu direktor je vodio robnu kuću. Poslovalo se sa gubicima, pa bi direktor svake godine na sastanku Radničkog savjeta predlagao mjere za unapređenje poslovanja.

Sve je u redu, samo da postavimo bolje stalaže, kako bi bile pristupačnije za kupce što će doprinijeti rastu prodaje. Diže ruku jedan od radnika i reče: ,,Moj djed je prije rata imao javnu kuću“. Prekide ga direktor: ,,Kakve veze ima javna kuća sa robnom kućom, sjedi avetinjo“.

nog suda u Podgorici, donešenu po prijavi njenog bivšeg supruga, koji je tražio da mu sud omogući da sa đetetom provodi vrijeme.

Mlađani sudija Miloš Jokanović, nedavno promovisan u zvanje sudije, očigledno ne zna za Istanbulsku konvenciju ili je zanemaruje, pa je, bez obzira na sve dostavljene dokaze, podneske punomoćnice naše sagovornice o fizičkom nasilju nad djevojčicom i zanemarivanju –presudio da otac ima pravo da je uzima, onako kako je to sud ranije naložio – svakog drugog vikenda, dio raspusta i praznika... Ili, možda, mlađani sudija vjeruje da je „batina iz raja izašla“, pa blagonaklono gleda na „vaspitnu“ metodu batinanja đeteta koprivom.

Nije tretirao ni dopis Centra za socijalni rad koji mu je, takođe, dostavljen, a koji je predložio „s obzirom na novonastalu situaciju psihijatrijsko-psihološko vještačenje, odnosno preispitivanje roditeljskih kapaciteta, u sudskom postupku“, a nakon što je majka prijavila da je djevojčica trpjela fizičko nasilje od oca, kada je u avgustu bila kod njega.

- Kontinuirano sam dostavljala obilje dokaza i informacija, s nadom da će neko reagovati kako bi se zaštitila dobrobit moje djevojčice. Redovno sam slala fotografije koje ilustruju zanemarivanje higijenskih potreba i osnovnih stvari koje su ključne, ukazivala na njeno odbijanje da ide kod oca, govoreći da je tuče, da je ostavlja, dostavljala dokaze da je izlaže ekstremnom obliku vjerskih obreda i običaja, ali ništa. Sve institucije ostale su gluve na moje apele za pomoć – ogorčena je sagovornica Pobjede.

Bivšem suprugu Sud za prekršaje izrekao je u septembru mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja i kontaktiranja nekadašnje supruge – i to je, za sada, jedino što su institucije

uradile. Čitav slučaj sveden je na nivo prekršaja, iako se radi o povratniku koji je godinu ranije krivično osuđen za ista djela.

- Zahvaljujući čekanju institucija, moje dijete je pretrpjelo nasilje o kom govori neprestano – nemoćno konstatuje je mlada majka.

Iz Centra za socijalni rad, kako proizilazi iz odgovora službenice Marice Stijepović, ne mogu da spriječe oca da uzima dijete bez sudske odluke, odnosno da mu oni ne mogu uskratiti roditeljsko pravo. Nije pomogao ni izvještaj psihologa, nakon razgovora sa djevojčicom.

Istanbulska konvencija, koju je Crna Gora potpisala 11. maja 2011. godine, a ratifikovala 2013, prvi je pravno obavezujući međunarodni instrument u Evropi u oblasti nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Ekspertska grupa GREVIO, koja radi monitoring primjene Konvencije, prvi izvještaj za Crnu Goru objavila je 15. oktobra 2018. godine. Jedna od ključnih preporuka bila je da je neophodna sistemska i obavezna „inicijalna obuka za sudije o različitim pojavama nasilja nad ženama, njihovom otkrivanju i uzrocima, kao i sprečavanju sekundarne viktimizacije“.

Slučaj sagovornice Pobjede nedvosmisleno ukazuje da tužioci i sudije nijesu upoznati sa preporukama GREVIO i da je neophodno da se organizuju njihove hitne obuke. Ili, crnogorski tužioci i sudije na drugačiji način percipiraju slučajeve nasilja u porodici. Poput socijalnog radnika s početka ove priče, koji je, kao prijatelj bivšeg muža naše sagovornice „dobronamjerno“ objašnjavao da ćuti, jer će joj država uzeti dijete. Pobjeda je uputila pitanja većini institucija koje su odgovorne za nepostupanje u slučaju naše sagovornice i njene djevojčice.

Kaćuša KRSManoviĆ

Jedan mandat, pa drugi i onda doživotni. Slijedi suspenzija demokratije, obračuni sa opozicijom, zatvori i torture političkih protivnika, samovlašće i od jednog prosperiteta, vraćanje države u prekolonijalni status ili do potpune propasti društva i naroda.

Ono što je trebalo afričkim političarima da urade za decenije, danas u Crnoj Gori može uraditi nepun mandat u jednoj godini ili za takozvani tehnički mandat.

Koji su razlozi i kako to prevazići?

Razlog je nepostojanje zakona o vladi, gdje bi izjašnjavanje o nepovjerenju vladi istim danom trebale da prestanu funkcije onih u vladi i umjesto političkih predstavnika, profesionalni službenici vlade vode najosnovnije poslove, a Skupština raspisuje izbore u najkraćem roku.

Zaista je nerazumljivo da neko kome je izglasano nepovjerenje nastavlja da vodi tu istu instituciju u beskraj. Zamislite da nastavnik u srednjoj školi, usljed mentalnog stanja zlostavlja učenike, uprava škole ga proglasi nepodobnim, a on nastavlja sa radom sve dok se ne raspiše konkurs i zaposli novi nastavnik.

Drugi razlog je društveni sistem vladanja, gdje je ovaj hibridni predsjedničko-parlamentarni sistem mogao funkcionisati u odnosu političkih snaga, kada je jedna partija uživala apsolutnu većinu. U posljednja dva izborna ciklusa, vidi se da odnos snaga bez apsolutne većine, i uz mnoga dijametralno različita viđenja politike, a kada dodamo tome i pojedinačne ambicije i borbu za pozicije, onda se potvrđuje da izbor vlade u parlamentarnom odnosu trenutnih snaga ne daje rezultate.

Još jedna godina sa gubicima. Opet sastanak, ponovni prijedlog za poboljšanje prodaje, gdje direktor predlaže postavljanje ogledala po zidovima.

Isti radnik još jednom: ,,Moj djed je prije rata imao javnu kuću“.

- Ajde sjedi, čuli smo to tvoje.

Opet gubici i novi sastanak sa novim prijedlogom da se mijenjaju podne pločice.

Radnik: ,,Moj djed je prije rata imao…“ – Sjedi – reče direktor. Ustade drugi radnik i obrati se direktoru riječima da se dopusti osobi da kaže što želi jer mu se tri godine ne dopušta da dovrši rečenicu. Ljutito direktor odobri radniku da završi priču.

– Moj je djed prije rata imao javnu kuću i kada mu posao nije išao kako treba, nije mijenjao krevete nego je mijenjao zaposlene.

Reklo bi se, u cjelini kao društvo, da smo od ove državne kuće napravili onu drugu - javnu, đe se ne zna ko i đe kopa po njoj.

Svakodnevne politike, bez obzira s koje strane dolazile, uglavnom se svode na mijenjanje namještaja, bez konkretnih prijedloga i rješenja, ili nagovještavanje znakova za izlazak iz ove jadne kuće.

Mi imamo izborne kampanje, prije izbora, za vrijeme izbora, a i poslije izbora. Cjelokupni rad naših vlada je zasnovan na vođenju kampanja, prisvajanje i isticanje pozitivnih rezultata drugih i zakopavanje svojih negativnih rezultata u tunele naše mračne vizije.

Tunel postaje sinonim našeg društvenog uređenja, a izlazak se ne nazire. Potkopavamo temelje društva a verbalno gradimo evropsku državu. Imamo ruku pravde, a koristimo ručni rad radnika iz Srbije za kopanje našeg najvećeg građevinskog projekta za posljednjih godinu dana. Dok nam drugi kopaju jamu, mi hoćemo da iskopamo oči jedni drugima kako bismo sastavili 44. vladu. Nazire li se rješenje za ovu jadnu, robnu, državnu, javnu ili, kako god je nazvali, ipak je naša kuća.

Neću navoditi primjere naše sredine, iz okruženja, ili iz prošlosti, jer je uvredljivo za pojedince, koji uvijek ono tuđe ili prošlo veličaju, ističući da je tamo ili tada bilo mnogo bolje, a vjerovatno bi ovaj tekst bio i neobjavljen. Za nastavak uzimam primjere nama daleke Afrike. Meles, Museveni, Kagame, Mugabe, Kaunda, Afwerki, Gadafi ….. lideri afričkih zemalja koji su odigrali istorijsku ulogu u oslobađanju zemalja od kolonijalizma ili monarhije.

U početnom periodu svojeg vladanja, demokratizacija društva, izgradnja zemlje, socijalna zaštita i nadgradnja, slobodni izbori, postavljanje najboljih u vladi zemlje, ekonomski prosperitet, i sve najbolje kako bi i trebalo da se radi za svoju zemlju.

Izborna volja naroda postaje fraza za politička prepucavanja, a isti akteri ucjenjuju mandatara i podrška za sastav vlade se uslovljava brojem ministarskih pozicija, iako su te iste stranke sa jednim ili dva poslanika. Takav odnos snaga bez nekih većih tektonskih promjena je odnos koji je tu da ostane za drugo vrijeme. Ako se ovome doda i ovaj hibridni sistem, predsjednčko-parlamentarni, gdje ovako mala država mora imati dva kabineta, dvije garniture savjetnika, dvije delegacije na zasijedanju u UN, dvije spoljne politike, dvije rezidencije i dvostruki trošak za dvije državnicke funkcije, neodrživ je za mnogo bogatije zemlje, a kamoli za nas.

Rješenje postoji, đe izbor pića u ovoj našoj kafani mora biti voda ili vino, jer ova politička bevanda se toliko razvodnila da gubi svaki smisao ili ukus. Voda bi bio jednostavni parlamentarni, a vino predsjednički sistem. U prvom slučaju bi se dalje razvodnjavale stvari i Skupština bi određivala, odnosno partija sa najviše osvojenih sjedišta u parlamentu stiče pravo da formira vladu, naravno uz koalicije i tome slično.

Ja sam više naklonjen vinu, pogotovo uz dobru ribu, pa bih prednost dao predsjedničkom sistemu. Birati dobar crnogorski vranac i po mogućnosti da bude grožđe dobre sorte i godina dobre berbe. Predsjednički sistem, gdje izabrani predsjednik formira svoj kabinet i odgovoran je za vođenje ekonomske, bezbjednosne, spoljne, upravne, socijalne i cjelokupne politike zemlje. I na kraju predsjednik bi morao da nešto i radi, a ne samo da putuje i sastanči. Uglavnom, sastav vlade bi se znao i prije izbora za predsjednika, jer bi se u vođenju kampanje vodila i kadrovska politika, tako da bi glasači znali što mogu očekivati od sljedeće vlade. Na dan stupanja na predsjedničku dužnost, na dužnost stupa i vlada, a članove vlade određuje naravno predsjednik, koji je vodi i odgovoran je za njihov rad.

Mora se ovome dodati, da ne bismo doživjeli sudbinu afričkih zemalja, predsjednički mandat se ograničava na četiri godine bez prava ponovnog izbora!

Još ima dosta toga što bi suštinski trebalo mijenjati, ali ostavimo budućem predsjedniku da to uradi.

Bez suštinskih promjena nema napretka, a naš napredak umnogome zavisi od onih kojima je naša budućnost zamagljena prošlošću. Ovoj našoj kući temelji su uzdrmani, krov prokišnjava, fasada joj otpada. Komšije pokušavaju da nam otmu dio imanja, krtice nam prokopaše bašte, a gazde nema. On putuje i samo putuje. Crna Gora mora pronaći snagu, moramo mijenjati sebe da nas ne bi drugi mijenjali. U protivnom, nestaće nas. I naše robne, javne, državne ili kako god nazovite kuće. (Autor je finansijski analitičar)

11 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Društvo / Stav

BABOVIĆ

LINIJA MANJEG OTPORA Centar za socijalni rad Podgorica

Ovo je duhovita drama poklonjena čovjeku koji obitava u nama, bez obzira na to da li smo ga otkrili ili ne. Ovo je drama o čovjeku koji ima Turetov sindrom i genijalnost koju pretvara u pobjedu nad primitivnim, u stilu nezaboravnog

Džerija Luisa –kazao je reditelj Obrad Nenezić

BIJELO POLJE – Premijera predstave „Nobelovci“, čiji tekst i režiju potpisuje Obrad Nenezić, biće održana večeras u 20 sati, u bjelopoljskom Centru za kulturu.

Nenezić je kazao da se „Nobelovci“ tiču svakog sloja društva, koje tvori tradicionalni, savremeni, ali i natčovjek –android ili ginoid. – Kad sam pisao „Nobelovce“, širom regiona su je proglašavali jednom od prvih futurističkih drama, danas je ona samo savremena drama, jer živimo digitalno doba i eru vještačke inteligencije. Upravo u tim sudarima različito-

Premijerno izvođenje predstave „Nobelovci“ večeras u Bjelopoljskom pozorištu

Ništa nije opasnije od samog čovjeka

Ovo je drama koja koja se suprotstavlja mitomaniji da će nas pregaziti vještačka inteligencija, a znamo svi dobro da ništa što je stvorio čovjek u humane svrhe nije opasnije od samog čovjeka – kazao je Nenezić.

„Nobelovci“ veliki korak ka nečemu višem u estetskom i poetskom smislu.

I za Moamera Kasumovića rad na ovoj predstavi bio je izazovan, ali istovremeno nagrađujući, jer su zajedno istraživali duboke teme i emocije koje likovi prolaze. Glumac Petar Novaković kazao je da je na ovom komadu radio i prije desetak godina, te da je jedini iz ekipe u ovoj novoj inscenaciji, zbog čega osjeća i veliku odgovornost i obavezu prema djelu i piscu.

sti leži i ono duhovito i dramsko. Ali ono jako otrežnjujuće i drsko, jer svaka era poznaje diskrimaciju i smrtne grehove. Poznaju čovjeka i nečovje-

Nikšićki festival gitare biće održan od 5. do 8. oktobra

Pokrenuće Balkan Soul festival

PODGORICA – Osamnaesto izdanje Nikšić Guitar festival (NGF) biće održano od 5. do 8. oktobra i okupiće klasične gitariste iz Hrvatske, Rusije i Njemačke. Biće realizovano kroz dva programska segmenta.

Najveći novitet biće pokretanje Balkan Soul festivala, koji će ugostiti umjetnike sa domaće i regionalne umjetničke scene, dugogodišnje prijatelje festivala NGF-a. Oni će svojim nastupima najaviti novi festival, koji će u narednim godinama okupljati širu publiku koja je prethodnih 18 godina rasla zajedno sa Nikšić Guitar festivalom, najavili su organizatori i istakli da će na taj način grad pod Trebjesom afirmisati gitaru kao instrument u još širem kontekstu.

Premijerno izdanje ovog jednodnevnog spektakla okupiće u sali Nikšićkog pozorišta, 6. oktobra od 20 sati, dugogodišnje prijatelje gitarske publike. To su gitarista Vlatko Stefanovski, kantautor etno-muzike Al Dino, autor i interpretator sevdalinki Damir Imamović, ženska klapa Bisernice Boke, klasični gitarista Neno Munitić, Intime Duo Gitara – Ljubomir Pešić. Specijalni gost večeri biće glumac Andrija Milošević

Ulaznice za Balkan Soul festival, čija cijena iznosi 10 eura, kupuju se na biletarnici Nikšićkog pozorišta ili rezervišu pozivom na broj +382 69 490 198. Broj mjesta je ograničen.

U sklopu tradicionalnog Nikšić Guitar festivala, na sceni „Zahumlje“ besplatno za sve posjetioce nastupiće gitaristi: Neno Munitić iz Hrvatske (5. oktobar u 19 sati), Anton Baranov iz Rusije (7. oktobar u 20 sati) i Gerhard Rajhenbah iz Njemačke (8. oktobar u 20 sati).

Pedagoški segment festivala, koji podrazumijeva masterklasove, seminare i radionice, održaće se 7. i 8. oktobra. U tom segmentu će biti realizovana i prezentacija gitara Sergeja

Rusakova. Sve informacije o prijavi za ovaj dio programa zainteresovani mogu dobiti upitom na imejl adresu: festivalgitareniksic@gmail.com

Festivale organizuje NVO „Anagastum Guitar Society“ pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić i Ministarstva kulture i medija Crne Gore, uz podršku Nikšićkog pozorišta, JU „Zahumlje“ i Muzičke akademije Univerziteta Crne Gore. D. E.

ka, ne u formi nego u suštini. Ovo je duhovita drama poklonjena čovjeku koji obitava u nama, bez obzira na to da li smo ga otkrili ili ne. Ovo

je drama o čovjeku koji ima Turetov sindrom i genijalnost koju pretvara u pobjedu nad primitivnim, u stilu nezaboravnog Džerija Luisa

Uspjeh glumca Slobodana Marunovića na pozorišnom festivalu u Mongoliji

Predstavom „Nobelovci“ Bjelopoljsko pozorište otvara novu sezonu i želi da nastavi sa kontinuiranom profesionalnom produkcijom, doprinoseći i težeći dobijanju zasluženog profesionalnog statusa. - Bjelopoljsko pozorište djeluje kao producentsko, ali nameće se potreba za njegovom profesionalizacijom, jer iza sebe ima bogatu stogodišnju tradiciju i zavidan broj svojih uspješnih profesionalnih projekata, te je stoga prirodno, a i neophodno, da sjever Crne Gore ima profesionalnu scenu, a grad koji to zaslužuje je svakako Bijelo Polje – kazao je producent Jasmin Ćorović Jedna od glavnih uloga u predstavi povjerena je Omaru Bajramspahiću, kome nije prvi put da radi sa rediteljem Nenezićem. Siguran je da su

Gran pri predstavi o Krstu Zrnovu

PODGORICA - Crnogorski glumac i prvak Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović dobitnik je Gran pri nagrade na Internacionalnom festivalu monodrame „The Parade of Winners 2023“ (Parada pobjednika 2023) u Mongoliji.

Marunović, koji je izvođenjem monodrame „Ispovijest Krsta Zrnova“ zatvorio sedmi međunarodni festival u Ulan Batoru, osim glavne nagrade festivala zavrijedio je i iskreno divljenje publike.

Žiri koji je Marunoviću dodijelio Gran pri festivala činili su Nina Mazur, pozorišna kritičarka i potpredsjednica Međunarodnog foruma monodrame ITI, Mentor Zimberaj iz Međunarodnog pozorišnog instituta sa Kosova i gospodin Tsoght, generalni direktor Pozorista mladih Darkhan.

Osim „Ispovijesti Krsta Zrnova“, na sedmom Internacionalnom festivalu monodrame

„The Parade of Winners 2023“ izvedeno je još 12 predstava iz Izraela, Španije, Mongolije, Estonije, Republike Jakute,

Meksika i Crne Gore. Monodrama „Ispovijest Krsta Zrnova“ premijerno je izvedena 1996. godine na Barskom ljetopisu. Po tekstu Momira Markovića predstavu je režirao Blagota Eraković Slobodan Marunović će azijsku turneju nastaviti odlaskom u Seul (Južna Koreja), gdje će učestvovati na tradicionalnom međunarodnom festivalu poezije. Ova prezentacija crnogorske države i njenog kulturnog identiteta sastojaće se iz više

segmenata. Marunović će u Seulu 7. oktobra izvesti kultnu monodramu Slobodana Tomovića „Potonja ura Njegoševa“, u režiji Blagote Erakovića. U nastavku, predviđen je poetsko-teatarski nastup u kome će govoriti stihove najznačajnijih crnogorskih pjesnika, a misija prezentacije naše zemlje završiće se razgovorom sa publikom na temu milenijumskog državnog, kulturnog i istorijskog kontinuiteta Crne Gore. R. K.

- A posebno prema publici, iz razloga što je ova drama najavila mnogo okolnosti u kojima smo, kao društvo, ogrezli i robujemo im. Vjerujem da je naš cilj da humorom dokažemo ljudsku superiornost nad temom i da će nakon ove predstave život biti lakši i ljepši, barem u našem i vašem doživljaju – istakao je Novaković. Jedna od glavnih glumica Slađana Merdović istakla je da je tokom rada na predstavi vladala posebno lijepa, stvaralačka energija koja će, uvjerena je, kulminirati na njenom premijermom izvođenju. Muziku u predstavi „Nobelovci“ potpisuje Slobodanka Bobana Dabović-Đurić, scenograf je Milivoje Mićo Kovačević, majstor svjetla Vlado Tomović, za DJ miks i ton zadužen je Beli Bekan Sadiković, inspicijent je Aleksandar Srdanović, dok je scenski majstor Jugoslav Stanić B.Č.

Izložba iz fonda Nacionalne biblioteke „Muzički

PODGORICA - Izložba „Muzički plakat u Crnoj Gori 19501990“ biće otvorena večeras u 19 sati, u holu KIC-a „Budo Tomović“. Organizatori su Nacionalna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević“ i KIC, a u saradnji sa NVO „Montenegro Records“. Postavka obuhvata neka od najautentičnijih vizuelnih rješenja tj. plakata koji se odnose na popularnu muzičku kulturu u Crnoj Gori u drugoj polovini 20. vijeka. Biće predstavljeno 18 plakata iz fonda Nacionalne biblioteke, koje publika do sada nije mogla vidjeti. R. K.

PODGORICA – Književno veče pjesnikinje Milice Špadijer biće održano večeras u 19 sati, u sali Božidar Vuković Podgoričanin Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. Špadijer (1989) je završila Filološku gimnaziju, osnovne i master studije na Katedri za klasične nauke na Filozofskom fakultetu u Beogradu. R. K.

12 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Kultura

Marunović tokom izvođenja monodrame „Ispovijest Krsta Zrnova“

plakati“ u KIC-u

Špadijer u Biblioteci

Scena iz predstave „Nobelovci“ CENTAR ZA KULTURU BIJELO POLJE

Od emocija se ne možemo sakriti

PODGORICA – U svijetu umjetnosti, sposobnost donošenja dobro napisanog lika do publike uvijek leži u vještini glumca. I premda film „Sirin“ reditelja Senada Šahmanovića, sam po sebi, donosi duboku emocionalnu priču njegovoj punoći i snazi suštinski najviše doprinosi dansko-srpska glumica Danica Ćurčić, koja sa sjajnim artističkim izražajem prenosi vodeću ulogu na ekran.

Iako je publika u regionu gledala u svega tri domaća ostvarenja – jasno je zbog čega je rođena Beograđanka, koja je odrasla i karijeru izgradila u Danskoj, višestruko nagrađivana u teatru i filmu. Između ostalog, i na filmskom festivalu u Berlinu.

O povezanosti njene sudbine sa ulogom koju tumači u ovogodišnjem crnogorskom kandidatu za Oskara, želji da se bolje upozna i saživi sa balkanskom kulturom, te odnosu Evrope prema migrantima, Ćurčić je govorila za Pobjedu.

POBJEDA: Iako po mnogo čemu različite, nemoguće je izbjeći i sličnosti Vaše i priče glavne akterke u filmu „Sirin“. Koliko i na koji način kroz Natali progovara i Danica?

ĆURČIĆ: Definitivno mogu da prepoznam tu „dvostrukost“ koja se u osobi stvara kao posljedica situacije da ste rođeni na jednom mjestu, a odrasli na drugom, iako moja priča svakako nije toliko tužna. Razumijem ta pitanja koja čovjek sebi postavlja: šta da sam ostala? Kako bi mi život izgledao? I uvijek postoji ta čežnja, nešto što nedostaje. Iako sam srećna i zadovoljna svojim životom, i zahvalna što sam odrasla ovdje, u meni uvijek tinja želja da bolje upoznam svoje korijene. Ne mogu pobjeći ni od osjećaja da se ovdje u Danskoj ne osjećam kao potpuna Dankinja, niti se u Srbiji osjećam kao potpuna Srpkinja. Ima to svakako svoju ljepotu i može biti sjajno, ali takođe nosi sa sobom dozu nostalgije, ali i podijeljenosti. Prirodno je da iskustva iz vašeg života utiču na lik koji gradite, i na njegov razvoj, i pokušala sam i da vidim na koji način to na emocionalnom nivou rezonuje sa mnom.

POBJEDA: Po čemu je bio specifičan rad sa rediteljem Šahmanovićem i koliko su Vam njegova usmjeravanja bila važna za građenje lika koji ste donijeli?

Za mene je bio san da radim na Balkanu, da se vratim svojim korijenima, jer je to prelijep način da se bolje upoznam, saživim sa kulturom, jezikom. Bilo mi je i posebno zadovoljstvo i uživala sam u radu sa glumcima, kao i autorima sa Balkana... Kada govorim moj maternji jezik, osjećam se kao da ga tek učim, pa se zbog toga osjećam i prilično ranjivo – kazala je Ćurčić

ĆURČIĆ: Pa bilo je nevjerovatno raditi s njim. Nijesam ga znala ranije i samo mi je poslao svoje kratke filmove, prije nego smo dogovorili saradnju. Sjećam da sam ih gledala i bila zaista oduševljena njegovim jakim filmskim jezikom za koji mislim da je veoma vidljiv u tim kratkim filmovima, i njegova tema koja se u svima njima prožima. Svi njegovi filmovi dodiruju tu temu na neki način, a to je upravo to vraćanje korijenima, priča o ljudima koji su daleko, koji opet pronalaze ili otkrivaju sebe u svom rodnom gradu, ili se nanovo pronalaze sa svojim porodicom. Mislim da on, te i njegov filmski jezik, imaju veliku snagu, i sjajno mi je što je tako mlad, a ima tako jaku viziju. Dao mi je veliku slobodu, imao je vjere u mene i ja u njega, i zaista sam ponosna na njega i naš zajednički rad.

POBJEDA: Šta je suštinska tuđina i da li čak i ono često romantizovano pitanje domovine i porijeka zaista dobija druge obrise kada se raste i stasava u kulturi drugačijoj od one koju možda njegujete u kući?

ĆURČIĆ: Čini mi se da ono što ne možemo da imamo, ili ono što želimo, uvijek će imati taj elemenat romantizovanja. Jer to je nešto što stvarate u svom sjećanju i u svojim snovima i u tome mora da bude elemenata ili romantizovanja ili nečega suprotnog, što može da bude veoma traumatično. Uspomena ili ono što može da probudi u vama mjesto koje nijeste dugo posjećivali će otići ili u jednom smjeru ekstremnog romantizovanja, ili ek-

stremnog, gotovo ponovnog proživljavanja traume. Kada prođu godine u kojima pokušavate sve to da zatajite, ili sahranite u sjećanju, naviknete da živite bez toga, ali je pitanje vremena kada će ono što akumulirate godinama u sebi jednostavno pući. Ma koliko bježali od toga, ono nađe način da se vrati. To je veliko osjećanje, i veoma opasno. Na primjer, za lika koji ja tumačim, za Natali, sve što ima potisnuto godinama, to što pokušava da bude neko drugi, u drugom gradu - zahtijeva mnogo truda i energije, emocija, pa i krivice. To je ono čemu sam ja posvetila dosta pažnje - kako da ona nađe oproštaj od porodice, oca za kog na kraju nije bila tu, sestre koja je vjerovatno morala biti ta koja vodi računa o porodici dok nje nema. U krajnjem, kako da oprosti sebi to što je imala potrebu da ode.

POBJEDA: U slojevitosti tema koje „Sirin“ nosi sa so-

bom, kao dominantna priča izdvaja se bijeg od sebe – od sjećanja i onog što bi ona mogla da izazovu. Je li moguće sakriti se od svojih emocija, onog što suštinski jesmo?

ĆURČIĆ: Činjenica je da je na takav način moguće živjeti. Ali vjerujem da će u konačnom izaći iz nas. Nažalost, nekada i u vidu različitih bolesti. Jave se emocije kad-tad, a najčešće onda kada ih najmanje očekujemo.

POBJEDA: Koje riječi više režu i bole – one koje kažemo ili prećutimo?

ĆURČIĆ: Zavisi od toga o kojim se riječima radi, kao i šta je ono što kažemo. Ali mislim da su stvari koje se ostave neizrečene definitivno teže od onih koje se izgovore. Postoje i neoprostive stvari, pa je uprkos svemu riječi nekada nemoguće naći. U našem filmu, za Natali i njenu sestru to je bila scena u kojoj smo zapravo imali

Uspon desnice u Evropi

POBJEDA: Iako je tema o emigrantima stavljena u kontekst dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, činjenica je da univerzalna dimenzija koju ima je jedan od glavnih aduta ovog filma. I Vi ste bili dio humanitarnih akcija tokom 2015. godine. Na koji način se danas Evropa odnosi prema izbjeglicama?

ĆURČIĆ: Pa nema sumnje da vidimo totalni uspon desnice, kao i nacionalne odrednice u cijelom zapadnom svijetu. Evo, Danska u kojoj ja živim je veoma gruba zemlja i sve se više zatvara. I, premda se radi o malom društvu, to ne opravdava način na koji tretiramo imigrante. Osjećaj ljudskosti je nešto što bi se moralo podrazumijevati, bez obzira na uvjerenja. Mislim da ćemo i sa klimatskim promjenama gledati još tog užasnog odnosa prema migrantima. Velika je to politička tema.

dijalog, ali je zapravo najvažnije vidjeti posljednji rez koji je u konačnom bez dijaloga. Toliko je toga što nije rečeno, ali je jasno na šta su ukazivale i šta znače tišine. Imam osjećaj da na kraju filma obje znaju, ali je prebolno neke stvari izgovoriti. Generalno, važna je iskrenost i njena verbalizacija i ona će dovesti do osvješćenja. Nekad je najteže biti iskren sa porodicom, sa ljudima koji su ti najbliži, jer te najviše mogu povrijediti oni koji te najviše vole. Mnogi od nas sa tim mogu da se poistovjete, ukoliko, u krajnjem, žele da budu iskreni sami sa sobom.

angažovanost, kako bi priča mogla da se drži, te ponovno stvaranje, svake večeri, povjerenja sa publikom. Film i televizija predstavljaju drugu vrstu predavanja sebe, drugačiji je pristup. I jedna i druga strana imaju svoje pozitivne i negativne aspekte.

OBJEDA: Mislite li da umjetnost ili uspješni pojedinci, koji se bave umjetničkim poslovima, mogu da utiču bar na podizanje svijesti kada su ovakve teme u pitanju?

ĆURČIĆ: Tome se nadamo – da možemo na emocionalnom nivou uticati, iako možda ne direktno na politike, na ono duhovno u ljudima. Tu se i vidi potreba za onim što je esencija umjetnosti i zašto kad nam je teško se okrećemo konzumiranju umjetnosti. Najbolji primjer toga možemo da vidimo u periodu korone, kada smo se svi okretali čitanju knjiga, gledanju filmova i to nam je bila hrana za dušu u tim momentima.

POBJEDA: Jednako ste uspješni i angažovani u pozorištu i na filmu. Koji Vam je umjetnički izraz bliži?

ĆURČIĆ: Volim oboje, nedostaje mi pozorište, tamo su mi korijeni u profesionalnom smislu. Žao mi je što se ne bavim dovoljno njime, ali ga često posjećujem. Jako je velika razlika između filma i pozorišta, različite stvari se očekuju od umjetnuka. Voljela bih mnogo da se vratim i posvetim više teatru u skorije vrijeme. Pozorište je ipak mnogo teži posao, zahtijeva veću

POBJEDA: U Danskoj, ali i širom Evrope, izuzetno ste poznati, o čemu svjedoče i brojne nagrade. U zemljama regiona publika Vas je prije ostvarenja „Sirin“ upoznala u filmovima „Murina“ i „Mrak“. U duhu nostalgije, znači li Vam da budete dio i ostvarenja u podneblju iz kog potičete?

ĆURČIĆ: Za mene je bio san da radim na Balkanu, da se vratim svojim korijenima, jer je to prelijep način da se bolje upoznam, saživim sa kulturom, jezikom. Bilo mi je i posebno zadovoljstvo i uživala sam u radu sa glumcima, kao i autorima sa Balkana... Kada govorim moj maternji jezik, osjećam se kao da ga tek učim, pa se zbog toga osjećam i prilično ranjivo. To je za mene, u ličnom i profesionalnom smislu, veliki izazov.

POBJEDA: Vidite li se kao dio nekih budućih projekata na Balkanu? Sa kojim rediteljima i ekipama biste voljeli da radite i koje su to teme čiji biste željeli da budete dio, a tiču se Balkana?

ĆURČIĆ: Nemam posebne želje u vezi sa tematikom, projekti koje sam radila su za mene divna iskustva. Ono što sam radila do sada su teme koje se tiču identiteta i porodične drame, a izuzetno me fasciniraju jaki mladi glasovi koji dolaze sa Balkana. Nadam da ja mogu doprinijeti tome, njihovim projektima, u ličnom i glumačkom smislu. Nadam se da će biti prilika da opet zaigram u filmovima autora iz regiona. Svetlana

13 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Kultura

VIŠNJIĆ

Dansko-srpska glumica Danica Ćurčić za Pobjedu povodom glavne uloge u crnogorskom filmu „Sirin“

Flemming l eitorp Kadar iz filma „Sirin“

ISKUSTVA IZ VAŠEG ŽIVOTA UTIČU NA LIK KOJI GRADITE: Danica Ćurčić

BOMBAŠKI NAPAD U CENTRU ANKARE: Jedan od terorista se raznio, drugi neutralisan, dvojica policajaca povrijeđena

Erdogan: Teroristi neće ostvariti cilj

ANKARA – Bombaš samoubica detonirao je eksplozivnu napravu juče u blizini zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, prilikom čega se, kako je naveo turski ministar unutrašnjih psolova Ali Jerlikaj, jedan od terorista raznio, drugi je neutralisan, a dvojica policajaca povrijeđena.

– Oko 9:30 sati, dvoje terorista koji su došli u lakom komercijalnom vozilu ispred ulazne kapije Glavne uprave za sigurnost Ministarstva unutrašnjih poslova, izveli su bombaški napad. Jedan od terorista se raznio, a drugi terorista je neutralisan. Tokom eksplozije, dva naša policijska službenika su lakše povrijeđena. Želim brz oporavak našim herojima – piše u izjavi Jerlikaja.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je nakon bombaškog napada u cen-

Stoltenberg:

Najoštrije osuđujem teroristički napad na Ministarstvo unutrašnjih poslova u Ankari i želim brz i potpun oporavak

tru Ankare da „teroristi neće nikada ostvariti svoj cilj“. Kako prenosi agencija AFP, Erdogan je to izjavio obraćajući se na prvoj sjednici turskog parlamenta nakon tromjeseč-

ne ljetnje pauze, nekoliko sati nakon što je bombaš samoubica u centru Ankare detonirao eksplozivnu napravu.

– Zlikovci koji ugrožavaju mir i bezbjednost građana nijesu

policijskim službenicima koji su povrijeđeni na dužnosti, napisao je na mreži Iks generalni sekretar NATO-a Jens Stolten-

Robert Fico pobijedio svog suparnika iz liberalne Progresivne Slovačke na parlamentarnim izborima

BRATISLAVA - Slovački

ljevičarski bivši premijer

Robert Fico pobijedio je svog suparnika iz liberalne Progresivne Slovačke na parlamentarnim izborima nakon kampanje za ukidanje vojne pomoći Ukrajini. Fico će morati pridobiti saveznike za formiranje sljedeće vlade, pokazali su u nedjelju ukupni izborni rezultati.

Rezultati sa 98 odsto registrovanih biračkih mjesta pokazuju da vodi Ficova stranka SMER-SSD sa 23,37 odsto glasova. Slijedi liberalna Progresivna Slovačka (PS) sa 16,86 posto, a treća stranka je HLAS (Glas), koja bi mogla postati ključna za sastavljanje nove vlade, s 15,03 odsto. Ficov bivši kolega i čelnik ljevičarskog HLAS-a Peter Pelegrini, držao je otvorene opcije za

Mediji u Bratislavi ističu da će sve zavisiti od toga kome će dati svoj glas. U posljednjim

vih je izjava bilo jasno da je elika vjerovatnoća da će se odlučiti za Ficov Smer, jer su, vačkim medijima se piše kako bi sastavljanje vlade, odnosno

koalicioni pregovori mogli potrajati, bez obzira na pobjednika. Vlada koju bi vodili Fico i njegova stranka SMER-SSD pridružila bi članicu NATO-a Slovačku Mađarskoj u osporavanju konsenzusa Evropske unije o podršci Ukrajini, baš kao što blok nastoji održati jedinstvo u suprotstavljanju ruskoj invaziji.

berg – NATO se solidariše sa Turskom u borbi protiv terorizma - naveo je Stoltenberg.

Kosovski ministar unutrašnjih poslova i direktor policije o napadu u Banjskoj

Svećlja i Hodža: Pripreme

za napad obavljene

na Kopaoniku, cilj bio aneksija sjevera Kosova

PRIŠTINA – Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svećlja izjavio je na konferenciji za novinare da je cilj napada u Banjskoj bio aneksija sjevera Kosova.

Prema Svećljinim riječima, pripreme za napad su obavljene u centralnoj Srbiji, što se, kako je rekao, vidi sa dronova zaplijenjenih od grupe. Svećlja je rekao da će se vidjeti ne samo napad u Banjskoj, već i pripreme grupe u trening centrima u Srbiji na Kopaoniku, na imanju Milana Radoičića.

- Na obuci su učestvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ministar odbrane Miloš Vučević i načelnik komande Kopnene vojske Milan Mojsilović - rekao je Svećlja.

On je dodao je Vučić pokušao da sakrije činjenicu da je Srbija umiješana u organizaciju na-

pada. Direktor kosovske policije Gazmend Hodža rekao je da se grupa koja je 24. septembra napala kosovsku policiju u Banjskoj duže vrijeme pripremala u Srbiji i da je vježbala u prostoru hotela ,,Grej“ na Kopaoniku, koji je u vlasništvu Milana Radoičića, a da je vježbala i na poligonu Pasuljanske livade. On je dodao da je Srbija toj grupi stavila na raspolaganje logistiku i infrastrukturu. - Vojne vježbe su održane na jednom od najvećih vojnih poligona u Srbiji, najmanje četiri dana prije napada na Banjskurekao je Hodža. Hodža je saopštio da je na Jarinju uhapšena jedna osoba za koju se sumnja da je umiješana u incident od 24. septemba, prenose Reporteri. Saopštio je da je obavljena racija na njegovom imanju i da je pronađenaodređena količina municije

ostvarili svoje ciljeve i nikada ih neće ostvariti – rekao je . Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji poručio je da EU podržava Tursku u borbi protiv terorizma.

– Policajcima koji su povrijeđeni u samoubilačkom napadu želim brz oporavak – napisao je Varhelji na mreži Iks. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najoštrije je osudila teroristički napad u Ankari. Napad je osudilo i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore.

Vučić: Imamo iskaze očevidaca, vidjećete u roku od 24 sata

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u video obraćanju na Instagram stranici buducnostsrbijeav da će u roku 24 sata javnost vidjeti dokaze o „zvjerskom ubijanju najmanje jednog Srbina“ u selu Banjska na Kosovu. - U roku 24 sata ćete to moći da čujete i vidite, imamo iskaze očevidaca, koji su bili na licu mjesta i vidjeli kako je najmanje jedan čovjek ubijen zvjerski. Srbija se neće umiriti dok se ne sazna puna istina, jer životi Srba ne vrijede manje od života drugih - rekao je Vučić.

na tri ukrajinske oblasti

KIJEV – Ruske snage napale su između subote i nedjelje Dnjepropetrovsku, Hersonsku i Černigovsku oblast, saopštile su vlasti tih ukrajinskih regiona. Načelnik Hersonske oblasne uprave Oleksandar Prokudin kazao je da su dvojica muškaraca povrijeđeni u ruskom granatiranju sela Stanislav.

Načelnik Dnjepropetrovske oblasne uprave Sergej Lisak saopštio je da su ruske snage tokom noći napale dronovima Krivi Rog i da je jedan dron uništen, ali da je oštećena civilna infrastruktura. Kako prenosi agencija Unian, Lisak je kazao da su ruske snage teškom artiljerijom gađale i Nikopolj, a oštećeni su dalekovodi i gasovodi. Načelnik Černigovske oblasne uprave Vjačeslav Čaus saopštio je da su ruske snage šest puta gađale tu oblast iz minobacača i artiljerije, prenosi Al Džazira Balkans. Ruske snage pokrenule su još

jedan napad bespilotnim letilicama ciljajući južne oblasti Ukrajine tokom noći 1. oktobra, objavila je Ukrajina. Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je najmanje 15 bespilotnih letilica iznad regija Odesa i Mikolajiv, rekla je Natalia Humeniuk, portparolka južnog operativnog zapovjedništva Ukrajine, prenosi Index.

Ukrajina tvrdi da je tokom rata oborila 5000 ruskih dronova. Ministarstvo odbrane objavilo je grafiku na Iksu, koja prikazuje dron u nišanu.

- Rusija će nastaviti specijalnu vojnu operaciju sve dok potpuno ne uništi „nacistički režim u Ukrajini“ i oslobodi „svoje iskonske teritorije“

- izjavio je zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev

- Pobijedićemo. A novih regiona u sastavu Rusije biće više - napisao je Medvedev na Telegram.

Veliki požar izbio je juče poslije pucanja naftovoda u zapadnoj Ukrajini gdje su tri osobe

povrijeđene, saopštila je služba za vanredne situacije. Oko 17 sati, u blizini sela Strimba, u okrugu Nadvirna, došlo je do pucanja naftovoda (prečnika od 150 milimetara)saopštila je Nacionalna služba za vanredne situacije Ukrajine i dodala da se nafta rasula na površini od 100 kvadratnih metara.

Izbio je i požar iz još uvijek nepoznatih razloga, a lokalni mediji javili su da je došlo do jake eksplozije.

Premijer Finske Peteri Orpo poručio je juče da njegova vlada neće odustati od podrške Ukrajini, dodavši da je Rusija nepredvidiva.

- Mi moramo da radimo sve vrijeme jer je Rusija veoma nepredvidiva - rekao je Orpo i naveo da Moskva trenutno ne predstavlja prijetnju po Finsku, prenosi finski javni servis YLE.

Istakao je da Evropa i Zapad moraju da imaju na umu da se Ukrajini na svaki način mora pomoći da pobijedi u ratu.

- Prijetnja Rusije neće nestati,

čak i ako Ukrajina sjutra pobijedi -naveo je Orpo.

Prema njegovim riječima, bilo je vidljivih znakova zamora u podršci Ukrajini među evropskim zemljama, međutim finski premijer ističe da je podrška i dalje „veoma solidna“. Britanski premijer Riši Sunak izjavio je da ne postoje planovi za skoro slanje vojnih instruktora u Ukrajinu. Sunak je, nekoliko sati nakon što je britanski ministar odbrane Grant Šaps rekao za Sunday Telegraf da želi da rasporedi vojne instruktore u Ukrajini, rekao da ne postoje neposredni planovi za slanje britanskih instruktora u Ukrajinu, prenosi Reuters.

- Ono što je ministar odbrane rekao je da postoji mogućnost za nas da jednog dana u budućnosti sprovedemo nešto od te obuke u Ukrajini - rekao je Sunak, ali je naglasio da je to dugoročno pitanje, a nije riječ o ,,ovdje i sada“.

On je dodao da britanski vojnici neće biti poslati da se bore u Ukrajini.

14 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Svijet

Brz oporavak policajcima, NATO je uz Tursku

Bombaš samoubica detonirao eksplozivnu napravu u Ankari Petsto osamdeset peti dan ruske agresije na Ukrajinu

Tijesno pobjeđuje bivši premijer koji želi da ukine pomoć Ukrajini

Napadi

Robert Fico

Društvo je humano onoliko koliko brine o svojim najstarijim članovima. Stari nijesu briga i teret društva, nego njegov kapital i neprocjenjivo blago i mora se učiniti sve što je neophodno da oni koji su riznica iskustva i mudrosti budu uključeni u sve društvene tokove.

To su naši roditelji, babe i đedovi, ljudi koji su svoje živote ugradili u ovu zemlju, koji i dalje vole život, društvo, da zaigraju, zapjevaju i da se nasmiju. Stoga, na nama mlađima je da učinimo sve što je potrebno kako bismo im obezbijedili da dostojno koračaju ovom etapom života. Ovo su neke od ključnih poruka juče u Njegoševom parku, gdje je povodom Međunarodnog dana starih, 1. oktobra, organizovan prvi crnogorski Senior fest - festival posvećen najstarijim građanima. Želja organizatora i okupljenih je da ova manifestacija postane tradicionalna i da se druženja poput ovog češće organizuju.

DRUŽENJE

Devedesetogodišnji Novljanin Mijajlo Aleksić, koji boravi u Domu starih u Nikšiću, juče se u Njegoševom parku sreo sa prijateljima koje je upoznao dok je bio u Domu starih u Risnu. Rukovanje, zagrljaji i srdačni osmijesi dovoljno govore o tome koliko im je svima prijao ponovni susret.

- Ovo je prelijepo. Ovakva druženja trebalo bi organizovati češće, pogotovo kad je ovako lijepo vrijeme. Nije život začauriti se u jednu prostoriju, to je umiranje. Svima nam prija da izađemo, da se vidimo sa ljudima i malo podružimo – kazao je Aleksić, koji će za 10 dana napuniti 90 godina.

Sa njim je saglasan i Slobodan Živković, kojeg je Mijajlo upoznao u Domu starih u Risnu a koji, kako kaže, ima skoro osamdeset godina.

- Ja sam iz Kuča. Tri godine sam u Domu starih u Risnu. Nijesam bio u Njegoševom parku od kada je rekonstruisan. Lijepo nam je danas ovdje. Prija promijeniti ambijent i vidjeti se sa prijateljima – kazao je Živković.

Osamdesetogodišnji Podgoričanin Spasoje Lukić, koji živi u Ulici bratstva i jedinstva na Pobrežju, tokom šahovskog turnira koji je juče organizovan odmjerio je snagu sa sugrađaninom Slobodanom Kljajevićem.

- Redovno igram šah sa prijateljima u Kraljevom parku. Ovo danas je izvanredno, svaka čast organizatorima. Ovakva druže-

Povodom Međunarodnog dana starih u Njegoševom parku organizovan prvi crnogorski Senior fest - posvećen najstarijim građanima

Da ne gledamo na stare kao na teret, nego mudrost i blago našega društva

Crna Gora ima oko 130.000 penzionera, što čini petinu stanovništva. To su vaši roditelji, to smo svi mi koji smo svoje živote ugradili u ovu zemlju. Mi nijesmo i ne smijemo biti teret ove države. Naprotiv, mi možemo i treba da budemo snažan resurs, sa svojim znanjem, iskustvom i energijom – poručila je moderatorka programa, legendarna naša spikerka i prva stanarka Doma starih na Starom aerodromu Rosanda Kovijanić

EU prepoznala da je najstarija populacija u Crnoj Gori često nepravedno zapostavljena

Direktorica Evropske kuće u Podgorici Nataša Beširević, iskazujući zadovoljstvo što su bili u prilici da pomognu organizaciju ove manifestacije, kazala je da je ovo dobra prilika da se razmijene iskustva i porazgovara o potrebama penzionera i njihovom satusu u društvu.

nja treba organizovati češće –kazao je Lukić. Sedamdeset petogodišnji sugrađanin Ljubo Dragićević i njegova supruga Budimka bili su jedni od brojnih kojima su juče u Njegoševom parku medicinske sestre iz Benu apoteke izmjerile nivo vitamina i minerala u organizmu.

- Ovo je odlično, ovakve manifestacije treba češće organizovati. Više volim provoditi vrijeme u prirodi nego po kafanama. Ne fali mi minerala i vitamina, često odlazim u ribolov, šetam, za moje dobro zdravlje zaslužna je žena Budimka – kazao je Dragićević.

BRIGA

Predsjednica Skupštine glavnog grada dr Jelena Borovinić-Bojović, iskazujući veliku čast i zadovoljstvo što je u prilici da otvori Senior fest, prvu manifestaciju ovoga tipa u Crnoj Gori, naglasila je da je jedno društvo humano onoliko koliko brine o svojim najstarijim članovima.

- Stariji nijesu briga i teret druš-

U ime Ministarstva rada i socijalnog staranja, obratila se direktorica Direktorata za socijalnu i dječiju zaštitu Mersida Aljićević. Ona je istakla da je ovaj resor u proteklom periodu postigao mnogo kada je u pitanju briga o našim najstarijim građanima.

- Samo u posljednjih godinu dana otvorena su dva doma za stare, u Podgorici

tvu, već upravo suprotno, njegov značajan kapital i neprocjenjivo blago. Moramo učiniti sve što je neophodno da ljudi u godinama, koji su društvena riznica iskustva i mudrosti budu uključeni u sve društvene tokove, a njihovi potencijali iskorišćeni u korist njihove djece, unuka i cjelokupnog društva –poručila je Borovinić-Bojović. Naša moralna obaveza, naglasila je ona, jeste da im obezbijedimo socijalnu inkluziju, budući da su upravo oni dali nemjerljiv doprinos društvenom razvoju tokom radnog i životnog vijeka. - Vi ste naši roditelji, babe, đedovi, naša rodbina, naša porodica, a upravo je porodica stub jednog društva, veza sa našom prošlošću i most ka našoj budućnosti… Stoga, najmanje što možemo i moramo učiniti za vas jeste da vam obezbijedimo da zdravo i veselo koračate ovom etapom života – zaključila je Borovinić-Bojović, uz napomenu da Glavni grad prepoznaje bitnost brojne socijalne kategorije kao što su penzione-

i Nikšiću. Usluga dnevnog boravka za starije osobe ponovo je dostupna od decembra prošle godine, usluga pomoći u kući sprovodi se kontinuitetu, a značajnu ulogu u pružanju podrške starijima dale su i brojne organizacije civilnog društva – kazala je Aljićević, iskazujući zadovoljstvo što je prvi Senior fest juče u Njegoševom parku okupio korisnike

ri te da će svojim djelovanjem i dokazati humanost i odgovoran odnos prema najstarijim građanima.

Inicijatorka za organizaciju Senior festa, predstavnica NVO ,,Montenegro Education“ Vesna Radojević kazala je da u posljednjih 13 godina gotovo da nema dana kada ne pomisli i ne zažali što majci nije činila više, što je nije više voljela i bolje pazila. Pozvala je sve da svoje stare, roditelje, babe i đedove, paze svakoga dana najbolje što mogu, jer oni to zaslužuju.

ISKUSTVO

Snažne poruke o tome koliko je važno za naše društvo da istinski brine o svojim najstarijim članovima, poslali su i moderatori programa u Njegoševom parku, legendarna jugoslovenska spikerka i prva stanarka Doma starih na Starom aerodromu Rosanda Kovijanić i bivši novinar i glavni i odgovorni urednik Pobjede Milorad Rašović.

Kovijanić je u svom obraćanju

svih domova starih u Crnoj Gori. Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ostali relevantni akteri ali i svako od nas kao pojedinac, naglasila je ona, treba da radi na tome da se ublaže izazovi sa kojima se suočavaju naši stariji sugrađani, a oni se najčešće odnose na siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige i njege.

- Evropske integracije su proces koji zahvata čitavo društvo, a stariji su njegov nezaobilazni dio. Ipak, stavovi naših starijih građana, pa ni savjeti nijesu vidljivi u društvu. Iskustva i znanja seniora i kad su evropske integracije u pitanju, mogu da budu od velike koristi za sve građane.

podsjetila da Crna Gora ima oko 130.000 penzionera, što čini petinu stanovništva.

- To su vaši roditelji, to smo svi mi koji smo svoje živote ugradili u ovu zemlju. Mi nijesmo i ne smijemo biti teret ove države. Naprotiv, mi možemo i treba da budemo snažan resurs, sa svojim znanjem, iskustvom i energijom – poručila je Kovijanić. Ova manifestacija, kako je istakla, dobra je prilika da se pošalje snažna poruka - ,,da smo mi seniori tu, da nas ima mnogo i da želimo da budemo aktivni sudionici društvenih dešavanja, da doprinosimo da ova zemlja bude najbolje i najljepše mjesto za svu našu djecu“. - Svi mi fizički starimo, i svi ćete, želim, nadam se, ostariti. Ali naša duša ne stari i svi mi sa 60, 70, 80 ili 90 godina i dalje volimo život, volimo sunce, društvo, želimo da zaigramo, zapjevamo i da se nasmijemo –zaključila je Kovijanić, koja je iskazala nadu da će ova manifestacija postati tradicionalna, ali da će tokom godine biti organizovano više ovakvih susreta. Da je životno iskustvo ogroman resurs jednog društva potvrda tome, kako je istakao Rašović, jesu razvijene demokratske države u kojima ima mnogo primjera da godine nijesu prepreka, nego veliki plus, čak i u

Evropska unija je prepoznala da je najstarija populacija u Crnoj Gori, koja obuhvata petinu stanovništva, često nepravedno zapostavljena. Evropska unija kroz razne programe prepoznaje trenutni položaj seniora, njihovu generalnu isključenost iz društvenih dešavanja – poručila je Beširević.

Podsjetivši da aktivno sprovode aktivnosti na jačanju demokratskih kapaciteta Crne Gore i dostizanju evropskih standarda, poručila je našim najstarijim građanima da su vrata Evropske kuće, koja se nalazi na Trgu Argentina, za njih uvijek otvorena.

obavljanju najvažnijih državnih poslova.

U predivnom ambijentu Njegoševog parka najstarijim građanima su koreografijom ,,Đerdan Crne Gore“, koja povezuje folklor i tradiciju svih naroda koji žive u našoj zemlji, razgalili dušu folkloraši ansambla ,,Podgorica“. Neki od njih zaigrali su na podijumu sa maestrom plesa Jovicom Nikolićem i njegovim saigračima, dok im je za kraj festivala KIC pop hor, sa svojim prepoznatljivim repertoarom, priredio potpun ugođaj. Posjetioci su na štandovima mogli da kupe slike i razne rukotvorine koje su izradili korisnici domova starih. Druženje je uljepšano raznim aktivnostima - šahovski turnir, takmičenje u plesu, besplatno mjerenje vitamina i minerala, edukacije i konsultacije iz oblasti psihofizičkog zdravlja, edukacije o finansijama i bezbjednom plaćanju na internetu, sportovi, bakina kuhinja i sl, a podijeljene su nagrade i pokloni. Manifestaciju je organizovala NVO ,,Montenegro Education“, zajedno sa G lavnim gradom, Ministarstvom rada i socijalnog staranja, Evropskom kućom, Ministarstvom ekonomskog razvoja i turizma CG i brojnim drugim partnerima.

Tekst i foto: I. MITROVIĆ

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Hronika Podgorice

Svi zajedno da radimo na ublažavanju izazova sa kojima se suočavaju naši stariji sugrađani

Prvi crnogorski Senior fest održan u Njegoševom parku

Košarkaši Mornara Barsko zlato večeras (19 h) gostuju Partizanu u prvom kolu Admiralbet ABA lige

Rasterećeno protiv šampiona

PODGORICA – Na sreću ili nesreću, Mornar Barsko zlato će sezonu u ABA ligi otvoriti sa dva teška meča – večeras (19 časova) u gostima protiv Partizana i u narednom kolu kod kuće protiv Budućnosti Voli.

Na sreću, jer su Barani kasnije u odnosu na ostale počeli pripreme, pa su prva dva kola i planirali kao dio priprema, bez ikakvog imperativa pobjede, kako bi spremni dočekali meč 3. kola u Zadru. Na nesreću, jer su u mečevima protiv Partizana i Budućnosti autsajderi, sa malim šansama da iznenade protivnika. Iako je tim Mihaila Pavićevića u prošlosti često znao da „spotakne“ nekog favorita.

– Pripala nam je čast da sezonu otvorimo u Beogradu s aktuelnim šampionom. O Partizanu ne treba trošiti riječi, to je ekipa koju vodi najbolji trener u Evropi svih vremena. Oni su izuzetno kvalitetna ekipa, bez slabog mjesta. Iskreno, mi u stručnom štabu se nismo mnogo bavili Partizanom, više smo bili fokusirani na našu ekipu, jer smo, da više ne ponavljam, u zaostatku s vreme-

nom. Fokusirani smo na rad, da što prije dođemo do potrebnog nivoa za ABA ligu. Nažalost, prva zvanična utakmica (Obradoiro u FIBA Ligi šampiona) je pokazala da smo još uvijek daleko od tog nivoa. Sa te tačke gledišta, rekao bih da nam utakmica s Partizanom ne dolazi u najboljem trenutku, ali nema šta da se bira, nema mnogo kukanja. Mi moramo da koristimo svaki dan, svaki trening da se uigramo jer je ovo potpuno nova ekipa – rekao je trener Mornara Mi-

hailo Pavićević.

Mornar je sezonu zvanično otvorio na evropskoj sceni, ubjedljivim porazom od španskog Obradoira (56:90), u Antaliji, u četvrtfinalu kvalifikacionog turnira za FIBA Ligu šampiona. Mnogo jači rival čeka večeras Barane u duelu sa Partizanom.

– Probaćemo da pružimo što jači otpor ekipi Partizana, ujedno da taj meč iskoristimo da korak po korak dignemo igru i spremnost. Očekujem da damo sve od sebe i ne

Obradović: Poštovanje prema protivniku

Partizan se u finalu Superkupa „okliznuo“ protiv SC Derbija, pa izabranici Željka Obradovića na startu ABA lige ne žele da im se ponovi isti scenario.

– Prva zvanična utakmica u ABA ligi. Naravno, kao i uvijek, poštovanje prema protivniku sa željom da otvorimo prvenstvo na dobar način, odigramo dobru utakmicu i, naravno, pozdravimo naše navijače – istakao je Obradović. Ognjen Jaramaz ističe da prva utakmica ima veliku važnost da bi se sezona otvorila dobro.

– Mornar je uvijek znao da bude nezgodna ekipa. Svake sezone imaju sjajne šutere koji prijete iz svih pozicija. Moramo da uđemo jako i koncentrisano u utakmicu. Nadam se pobjedi – poručio je Jaramaz.

prepadnemo se, to je moj savjet igračima. Jer, igramo u Areni, sigurno će publika doći da pozdravi novu ekipu Partizana, moramo to da prihvatimo i možda je dobro da bude prvo pa muško – dodao je Pavićević.

A bolje pripreme za nastavak sezone od meča sa Partizanom Barani nijesu mogli da traže. – Moramo da odigramo što bolje protiv Partizana. Znamo kome gostujemo, to je jedno od najtežih gostovanja u ABA ligi. Igramo sa šampionom,

to je njihova prva utakmica pred domaćim navijačima, a svi znamo kako je igrati pred punom dvoranom. Očekujem da damo sve od sebe, nemamo puno da izgubimo. Treba, prije svega, fizički da odgovormo rivalu, poslije toga i košarkaški, ali da imamo čvrstinu i uđemo u meč jako, što nije bio slučaj protiv Obradoira – rekao je Milić Starovlah, bek Barana. Starovlah je jedan od osmorice novih igrača koji su ljetos stigli u Bar.

– Navikli smo jedni na druge,

Košarkaši Budućnost Volija ubjedljivom pobjedom protiv Zadra na najbolji način otvorili sezonu u ABA ligi

Mijović: Defanzivno izgledamo dobro, to da zadržimo što duže

PODGORICA – Pobjedi od 30 razlike protiv Zadra (103:73), na startu ABA lige, se „ne gleda u zube“, iako je bilo evidentno da Budućnost Voli u pojedinim trenucima meča nije bila na željenom i očekivanom nivou. Ali, jasno je da nije mogla ni da bude na tom nivou, s obzirom na to da ekipa još uvijek nije uigrana, da su tokom prošle sedmice stigla dva nova igrača, Brendon Pol i Joan Makundu, kojima će trebati vremena i treninga da se uklope u novu sredinu. Evidentno je, ipak, da je u odnosu na Superkup Budućnost napredovala napadački, da je zadržala čvrstinu u odbrani i da je takva pobjeda protiv Zadrana djelotvorna na psihološkom planu, te da bi mogla bitno da utiče i na samopouzdanje ekipe u nastavku sezone.

Iako je slavila 30 razlike, Budućnost je, čini se, temelj za pobjedu postavila u posljednjem minutu prvog poluvremena, kada je Zadar od „minus 13“ (31:18) stigao do pet poena minusa (39:34). U tom posljednjem minutu „plavi“

Protiv Lietkabelisa zahtjevna utakmica

Budućnost Voli u srijedu startuje i u Evrokupu, u „Moraču“ stiže litvanski Lietkabelis, koji je u prva tri kola domaćeg prvenstva upisao dvije pobjede i poraz.

– U prethodne tri sezone, ukoliko uporedite budžet i kvalitet onoga što su prikazivali, oni su ekipa broj jedan u Evrokupu. Sa jednim skromnim budžetom, kolega Čanak je imao izuzetne

su serijom 7:0 vratili dvocifenenu prednost (46:34) na odmoru i u nastavku meča dotukli grogiranog rivala.

– To je bilo izuzetno značajno. Mi smo u tom momentu u posljednjih tri i po minuta izgubili ritam napada. Iz tog ritma smo propustili priliku da se prebrojimo, kao što sam rekao. Zadar je ekipa koja od 10 do 12 sekundi najviše napada u ligi. Ako vas uhvate u nepostavljenoj odbrani, sigurno je da će da nađu rje-

rezultate sa tim timom. Ostala je okosnica tima, promijenili su trenera, doveli iskusnog litvanskog trenera Štelmahersa. Ideja je ostala ista, s tim što su se na bekovskim pozicijama odlučili za kombo beka, Amerikanca, što nije bio slučaj prošle sezone, kada su imali Amerikanca na poziciji „dva“. Čeka nas zahtjevna utakmica, Lietkabelis igra na veliki broj posje-

šenje. Oni su našli neka rješenja, iz jednog dobrog ritma su se vratili sa „minus 15“ na šest razlike. Mislim da je jako bitno to što smo napravili u finišu, tokom posljednjeg minuta-minuta i po. Neke su situacije bile i splet okolnosti, ali smo ga i zaslužili. Psihološki smo lakše ušli u drugo poluvrijeme sa dvocifrenom razlikom nego da je to ostalo na šest, sedam razlike – rekao je Petar Mijović, trener Budućnosti.

da sa dosta šuteva za tri poena, forsiraju napadačku košarku. Mislim da ćemo da budemo veoma opterećeni da ispunimo veliki broj stvari ako mislimo da Evrokup otvorimo pobjedom – rekao je Petar Mijović

Trener Podgoričana je ponovio da je njegova ekipa protiv Zadra odigrala dobar meč. – Čak i napadački što kroz pripremni period nijesmo pokazali. Konstantno pričam da imamo mladu selektovanu ekipu na pozicijama gdje treba da su nosioci igre, pričam o Rosu i Rajtu, sada i Makunduu, ali i Grboviću koji je starter od početka priprema. Sigurno je da nam treba vrijeme. Ja sam samo zabrinut ne zbog nji-

ali treba tu još vremena s obzirom na to da smo kasnije počeli pripreme, treniramo svega mjesec, što nije dovoljan period da se ekipa uigra. Nakon Partizana čeka nas Budućnost, u svakom meču treba ići na pobjedu, ali je nama mnogo bitnije da te mečeve iskoristimo da se što bolje upoznamo, uigramo i pripremimo najbolje moguće za mečeve koji su nam najbitniji, odnosno, direktne duele sa ekipama koje se bore za opstanak u ABA ligi – dodao je Starovlah. S. JONČIĆ

hovog potencijala, koji je nesporan, nego više zbog vremena koje nam je neophodno da sve „legne“ u ekipi, da se uloge formiraju, jer ne znam mnogo ekipa sa toliko novih igrača. I ako ne razumijemo da je za to potrebno vrijeme, onda teško možemo neke druge stvari da objasnimo.

Računajući pripremni period, Superkup i prvi meč ABA lige, odbrana je trenutno bolji dio igre, i to dosta, pa i ne čudi što to i protivnici primjećuju, s obzirom na to da je trener Zadra Danijel Jusup u najavi meča kazao da je Budućnost ove godine malo drugačije koncipirana, s naglaskom na defanzivnom dijelu.

– Mi izgledamo defanzivno dobro. Imamo određenih propusta u svakom meču, ali gdje ih

nema u današnjoj košarci. U ovom momentu smo na dobrom nivou, i imperativno je da taj momenat koji imamo, odnos prema odbrani i način na koji igramo, zadržimo što je duže moguće. Jer, nema boljeg lijeka za svaki napadački propust kad na posjed protivnika odgovorite kvalitetnom i fokusiranom odbranom. Mi na tome radimo, to je izašlo na vidjelo, možemo sa ovim timom da radimo dosta različitih stvari, da tjeramo protivnike na različite adaptacije. Za sada to defanzivno izgleda kako treba, što znači da je odnos prema obavezama i igri na pravom nivou, nadam se da će tako da bude i u narednom periodu. A, bogami, Lietkabelis je ozbiljan test što se toga tiče – zaključio je Mijović. S.

2023. Arena Košarka

Poneđeljak, 2. oktobar

JONČIĆ

FIBA

Barani će probati da pruže jači otpor Partizanu

Rukometašice Budućnost Bemaksa ubjedljivo izgubile od Đera u četvrtom kolu LŠ

Najteži poraz u istoriji

Rukometašice Budućnost

Bemaksa izgubile su od Đera 37:19 i doživjele najteži poraz u istoriji kluba.

Najtrofejnija crnogorska ekipa je u četvrtom kolu grupne faze LŠ protiv petostrukog

šampiona ušla kao autsajder i umjesto da odigra opušten meč, što je i tražila trener Bojana Popović, od prvog gola u petom napadu Milene Raičević do posljednjeg Ivone Pavićević, bila je u grču. Mnogo

grešaka, čak 21 tehnička, uz 16 lakih primljenih golova, uticale su da domaćin do odmora vodi 23:8, a da se rezultatski na ,,plus 16“ popne desetak minuta prije kraja utakmice.

Đer je, očigledno, klasa, napadačka prije svega, protiv koje odgovore ,,plave“ nijesu imale. Padale su u odbrani uglavnom na finte Oftedal, Brune de Paule i Nze Minko, što je prvom poluvremenu, uz raspoložene danske reprezentativke Hovden i Haugsted, dovelo do dvocifrenog minusa. Naigrale su se i pivotkinje domaće ekipe, a slabog mjesta nije ni bilo. Sa druge strane, naše igračice su se mučile u napadu da dođu do gola, puno su promašivale, što su donekle i popravile u prvih osam minuta drugog poluvremena serijom 5:1 za 24:12. Nakon kratkog predaha od golova, Đer se ponovo razbudio i serijom 3:0 ponovo vratio razliku koja je do kraja iznosila ,,plus 17“. Popović je onako kako je na-

POPOVIĆ: Bile smo „meke“ u duelima, moralo je to da bude mnogo bolje

Budućnost Bemaks je u Đeru odigrala utakmicu koja je bila slična onoj u Odenzeu, ekipa mora da nastavi da radi naporno, a potrebno je i vrijeme i strpljenje, kako bi igra bila na većem nivou, kazala je trener Bojana Popović – Đer je odigrao odličnu

Grupa A

javljivala pred meč, rotirala igračice, nažalost, Nađa Kadović je u 34. minutu, nakon sudara sa Fakeš, morala da napusti teren, a sve, osim Nikoline Vukčević, dobile su šansu. Naigrala se francuska internacionalka Niakate, u startnoj postavi bila je Mađarica Hafra, ali daleko je to bilo od kvaliteta koji bi mogao ,,plavima“ da pomogne da se razbude u nastavku Lige šampiona.

utakmicu, od početka smo imali problema u napadu, a protivnik je to znao da kažnjava. Znale smo da će biti teško i da moramo da se borimo u svakom trenutku, ali bile smo „meke“ u duelima, moralo je to da bude mnogo bolje. U nastavku je igra bila bolja. Bila je ovo

slična utakmica kao ona koju smo odigrale u Odenzeu, moramo da nastavimo da radimo i probamo da dobijemo neku novu igračicu iz ovog sastava koja će tokom sezone podizati formu. Potrebno je vrijeme i strpljenje, moramo se boriti do kraja – kazala je Popović.

da se ,,pobiju“ i iskažu karakter koji je pod znakom pitanja od prvog kola i poraza od Bitighajma.

Rudar iz dvomeča sa Litijom izborio plasman u 3. kolo EHF Evropskog kupa

Jesen u Evropi

PODGORICA – Rudar će i u jesen živjeti evropski san, mlade rukometašice trenera Igora Markovića u dvomeču su bile bolje (u ukupnom rezultatu) od slovenačke Litije i vrlo brzo saznaće ime protivnika za treću rundu EHF Evropskog kupa. Kadetkinje i juniorke filijale Budućnost Bemaksa dobile su puno u oba meča sa iskusnijim rivalom i neke smjernice za nastavak takmičenja. Prije svega, koliko je kontinuitet važan i da utakmica traje 60, a ne 56 minuta kada su dozvolili domaćinu u finišu da stekne prednost i pobijedi 28:25. U prvom meču Rudar je slavio 30:19 i to nakon besprekornog drugog poluvremena (pamti se serija 8:0). – Cilj je ostvaren. U revanšu je bila dobra utakmica, uz bučno navijanje, a ostaje žal što nijesmo ostvarili još jednu pobjedu. Otkad poznajem ovu generaciju, mislim da je odigrala jednu od slabijih utakmica. Uz veliki broj tehničkih grešaka i promašenih zicera završili smo meč. Sreća je što imamo veliki prostor za napredak – istakao je Marković. Za mladi tim je važno da uči

Tivat je i u revanšu EHF Evropskog kupa bio slabiji od makedonskog Đorča Petrova - 29:24 i oprostio se od Evrope

kako treba stati na loptu i prepoznati situacije u odbrani i napadu.

Prije dva dana sa bekovske linije Rudar je pogodio tri puta i to preko Nikoline Marković, sa crte se upisala Andrea Brajović, a sa krila su eksplodirale Ivana Vujadinović i Dunja Radević sa deset golova. U strijelce se upisala Mia Grujičić – Litija je igrala gustu odbranu u sredini, tako da su dosta prostora dobila krila i pogađala su. Mislim da smo u dvomeču prošli kroz ogromno iskustvo i došli do lijepe priče koju nastavljamo u Evropi.

Podgorička ekipa za revanš nije mogla da računa na golmanku Andreu Škerović , koja se lakše povrijedila pred put za Sloveniju. Stradao je zglob, a povratak talentovane golmanke se očekuje za desetak dana. A. M.

Povrede i oporavak su očigledno ostavili traga na najzvučnijim pojačanjima podgoričke ekipe. Sad, možda Đer nije najbolji primjer za konačnu ocjenu, ali nesigurnost i nesnalaženje na terenu je bilo više nego očigledno. Ukupno ni odbranom ,,plave“ nijesu ni blizu bile nivoa kakav se forsira u klubu. Mogle su bolje, a i morale su, iako u ekipi ne žele ni da čuju da se nešto mora,

– Uvijek je teško igrati protiv Đera. Napravile smo previše grešaka i moramo da napravimo dobru analizu, jer je to bio ključ utakmice. Domaćin je postizao lake golove i to nas je odvelo do ubjedljivog poraza. Ako nađemo uzroke grešaka koje smo pravile, bićemo bolje u narednim mečevima – kazala je Hafra. U elitnom takmičenju slijedi pauza zbog obaveza reprezentacija, a Budućnost će 21. oktobra gostovati Debrecinu i tražiti prve bodove na gostujućem terenu. Šansa da se dođe do mjesta koje vodi dalje iz grupe A su upravo mečevi sa mađarskim predstavnikom i Savehofom iz Švedske. A. MARKOVIĆ

MOTO GP: Kiša na VN Japana zaustavila vozače nakon 12 krugova

Martin prišao šampionu na tri boda

PODGORICA – Vozač Pramak Dukatija Horhe Martin trijumfovao je na Velikoj nagradi Japana, koja je zbog vremenskih uslova prekinuta nakon 12, od predviđena 24 kruga.

Na 14. trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata, Španac je došao do dvostrukog slavlja jer je dan ranije bio najbolji u sprintu. Frančesko Banjaja na Dukatiju završio je iza španskog vozača, a na postolju se popeo i vozač Repsol Honde Mark Markes Kiša je zaustavila spektakl u najavi na pola trke, ali je i do tada Španac držao stvari pod kontrolom. Banjaja je bio blizu, ali bez šansi da uradi nešto više jer su vremenski uslovi bili katastrofalni i uslijedio je pre-

kid. Do tada se Markes probio ispred Marka Becekija i došao do svog prvog podijuma od sredine oktobra prošle godine. Nakon VN Japana Martin je Banjaji prišao na tri boda zaostatka i jasno je da uzbuđenja do kraja šampionata neće faliti. U trenutku kada je istaknuta crvena zastavica iza najbolje trojice bili su Beceki, Espargaro i Miler. Prekid je trajao oko 20 minuta, da bi ponovo bile istaknute crvene zastavice tokom kruga za zagrijavanje i došlo je do potpunog prekida. Bodove u Japanu osvojili su još Gasgasa Augusto Fernandes, Fabio di Đanantonio, Raul Fernandes i Fabio Kvartararo Moto GP šampionat nastavlja se Velikom nagradom Indonezije 15. oktobra. R. A.

17 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Arena Sportski miks EHF

Đer - Budućnost Bemaks 37:19 Savehof - Bukurešt 26:41 Odenze - Debrecin 33:30 Bitighajm - Brest 34:30 1. Đer 4 4 0 0 123:88 8 2. Bitighajm 4 4 0 0 123:102 8 3. Odenze 4 3 0 1 122:107 6 4. Bukurešt 4 2 0 2 116:103 4 5. Brest 4 1 0 3 103:104 2 6. Debrecin 4 1 0 3 111:133 2 7. Bud. Bemaks 4 1 0 3 96:133 2 8. Savehof 4 0 0 4 105:129 0 Grupa B Ikast - Krim 33:34 FTC - Rapid 24:24 Vajpers - Esbjerg 38:38 Mec - Zaglebje 42:26 1. Ikast 4 4 0 0 137:121 8 2. Krim 4 3 0 1 133:104 6 3. Esbjerg 4 3 0 1 124:125 6 4. Mec 4 2 0 2 143:119 4 5. Vajpers 4 2 0 2 134:114 4 6. Rapid 4 1 1 2 105:114 3 7. FTC 4 0 1 3 101:131 1 8. Zaglebje 4 0 0 4 89:138 0

Sudije: Sirbu i Serdjuk (Moldavija) Dvorana: ,,Audi arena“ Gledalaca: 2.500 Sedmerci: Đer 7-5, Budućnost Bemaks 3-2 Isključenja: Đer 4, Budućnost Bemaks 4 minuta ĐER BUD. BEMAKS Dajndam (dvije odbrane i sedmerac) Toft (devet odbrana) Haugsted 4 Blom 3 Seleši-Šacl 1 Bratstet-Dale 3 Gros 9 (4) De Paula 2 OftedalĐeri-Lukač 3 Hovden 3 (1) Nze Minko 8 BrohE. Farkaš J. Farkaš 1 Atingre (sedam

Gigerih (jedna

MarsenićGodeč 1 Popović 1 Nijakate 1 Čališkan 1 Kardoso de Kastro 3 (1) Ivanović 1 AgovićTomova 2 Hafra 2 KadovićRaičević 5 (1) Pavićević 2 N. Vukčević37

23 8 Trener: Ulrik Kirkelji Trener: Bojana Popović

odbrana sedmerac)

odbrana)

BEZ ODGOVORA NA IGRU RIVALA: Brazilka De Paula je lako prolazila odbranu ,,plavih“

Novljani ubjedljivi u Zagrebu u 4. kolu regionalne Premijer lige

Posao završili do odmora

odbrana), Holod, Vučurović, Vukićević, Vujović 4, D. Radović 2, Nagaev 1, Gardašević, Banićević, Sladović 2, Čaraj 1, V. Radović 2, Gojković.

Jadran je i do trećeg vezanog trijumfa u regionalnoj Premijer ligi stigao bez problema i to u Zagrebu protiv Mladosti koja je u prethodnom kolu savladala Jug nakon peteraca. Novljani su uspješno završili mini-turneju po Hrvatskoj, jer su prije tri dana bili bolji od Primorja i to nakon poraza od Ferencvaroša na premijeri Lige šampiona. Tada Novljani nijesu bili nagrađeni za odlično izdanje do odmora, ali priliku da upišu prve bodove u elitnom takmičenju imaće sa Jugom 7. oktobra u Trebinju. Ekipa Petra Radanovića sinoć je do odmora prezentovala vrhunski vaterpolo, vodila je 8:2, a nakon odmora lagano je održavala razliku.

Mladost 7

Jadran 12

ZAGREB – SRC „Mladost“. Gledalaca: 100. Sudije: Štampalija

i Franulović (Hrvatska). Rezultat po četvrtinama: 1:4, 1:4, 3:2, 2:2.

MLADOST: Sunara (10 odbrana), Jurlina (dvije odbrane), Bušić 1, Fajković,

S olje, Gluhaić, Penava 2, Koprčina, Rakovac 1, Mijić, Bajić 1, Herceg, Jajčinović, Bušić 2. JADRAN: Đurović (pet odbrana), I. Radović (jedna

– Zadovoljan sam igrom i rezultatom. Uspjeli smo da neutrališemo Hercega, njihovog najboljeg igrača, a dobrim plivanjem i presingom u startu smo uspjeli da napravimo osjetnu razliku. Imali smo u trećoj četvrtini osjetni pad, ali smo uspjeli da uvedemo utakmicu u miran tok i privedemo je onako kako smo željeli – kazao je Radanović. A. M.

Završen prvi turnir Regionalne A1 lige

Primorac tri od tri

PODGORICA – Vaterpolisti

Primorca i Katara ostvarili su pobjede u trećem, posljednjem kolu Regionalne

A1 lige

Na turniru u Kotoru Draško Brguljan i drugovi ostvarili su tri trijumfa, a posljednji je bio ubjedljiv i to protiv reprezentacije Slovenije – 23:7. Najefikasniji u trijumfu domaćina bio je mladi Relja Vukanić sa sedam, dok je Marko Mršić postigao četiri gola. Po dva puta su pogodili Marko Gopčević, Nikola Marković, Ne-

manja Vico i Balša Vučković, a u strijelce su se upisali Angus Lambie, Petar Ćetković, Tim Perov i Draško Šekarić Do bodova i to prvih stigao je Kataro pobjedom nad Budvom 11:4.

Najefikasniji u ekipi Katara bili su Andrija Roganović i Nikola Radonić sa po tri, Milan Nikaljević dao je dva, a pogađali su Ljubomir Kovačić, Dušan Milaš i Marko Milić Kod Budvana po gol su postigli Todor Vukčević, Radivoj Radanović, Stefan Kovačević i Tadija Matijašević A. M.

EPCG Superliga za odbojkašice (1. kolo)

Rudar iznenadio

Albatros, Galeb bolji od Mediterana

PODGORICA – Na povratku u elitu, odbojkašice Rudara su priredile iznenađenje i u Herceg Novom savladale Albatros, prošlosezonskog finalista Kupa, sa 3:1.

Kristina Gazdić sa 21 i Miona Vučević sa 14 poena su bile najbolje u timu Nataše Marković. U domaćoj ekipi su se istakle Jelena Bijelović sa 14 i Milica Đukić sa 11 poena.

Karate turnir Serije A

Muški kata tim bez medalje

PODGORICA – Muški kata tim karate reprezentacije Crne Gore bez medalje, kao pe-

Galeb je bio siguran pred svojim navijačima, u primorskom okršaju je savladao Mediteran iz Budve sa 3:1. U barskom timu su četiri odbojkašice imale dvocifren broj poena, kapitenka Teodora Čavić (21), Marija Bojić (19), Natalija Vlaović (17) i Dragana Rakočević (16). Vanja Matunović sa 19 i Anastasija Kovačević sa 15 poena bile su najbolje u Mediteranu. S. J.

toplasirani, završio je nastup na turniru Serije A u Larnaki.

Tim u sastavu Vladimir Mijač, Kenan Nikočević i Arijan Kočan poražen je u meču za treće mjesto od Francuske 40,9 – 39,7.

Crnogorski trio u petak je kao drugoplasirani završio prvi krug takmičenja (40,4), dok je u drugom osvojio treće mjesto (40,8) i izborio meč za medalju.

BAR – Na atletskoj stazi SC „Topolica“ u Baru je, u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, održan prvi dan 30. Pojedinačnog prvenstva Crne Gore za pionire i pionirke, na kome je nastupilo oko 140 atletičara iz 13 atletskih klubova (Budućnost, Rudar, Jedinstvo, Tara, Mornar, Sanja, Milenijum, Podgorica, Dionis, Sparta, Lovćen, Orion i Nikšić). Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali: generalni sekretar Milan Madžgalj, selektor Osman Erović i članovi stručnog štaba reprezentacije: Danijela Vojinović, Budimir Jestrović, Drago Musić, Ivan Popović i Branislav Maslovarić.

Prvog dana takmičenja najviše medalja osvojili su pioniri i pionirke AK Orion iz Ulcinja – 12, ispred pionira i pionirki AK Rudar iz Pljevalja sa 10 i AK Mornar iz Bara sa devet medalja.

Na takmičenju su postavljena dva rekorda Crne Gore i to: Teodora Borović, članica AK Rudar, rekord za mlađe pionirke na 300 m sa rezultatom 43,55, i Olja Simićević, članica AK Tara, rekord za mlađe pionirke u bacanju diska (800 gr) sa rezultatom 31,92 metra.

Pobjednici po disciplinama: PIONIRI – 60 m: 1. Ilija Ćuzović (Rudar) 7,75, 2. Uroš Kotlaja (Rudar) 7,93, 3. Ristan Jauković (Nikšić) 8,09; 300 m: 1. Uroš Kotlaja (Rudar) 41,06, 2. Ristan Jauković (Nikšić) 41,74, 3. Velimir Gvozdenović (Mornar) 45,55; 800m: 1. Boban Madž-

Održan prvi dan pojedinačnog atletskog prvenstva Crne Gore za pionire

Orionu najviše medalja, oborena dva rekorda

galj (Orion) 2:11,83, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 2:14,41, 3. Danijel Zverev (Milenijum) 2:17,11; 100m prepone: 1. Stefan Džaković (Rudar) 16,86, 2. Nemanja Madžgalj (Orion) 17,86, 3. Ognjen Karanikić (Mornar) 18,08; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 48,78, 2. Mornar Bar 53,84, 3. Orion (Ulcinj) 57,88; Skok u vis: 1. Radovan Sošić (Tara) 180, 2. Pavle Leković (Mornar) 139, 3. Andrej Ranitović (Mornar) 130; Troskok: 1. Stefan Džaković (Rudar9 10,97, 2. Ognjen Karanikić (Mornar) 10,43, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 10,41; Bacanje kugle (4 kg): 1. Alan Dacić (Orion)

13,69, 2. Matija Damjanović (Tara) 11,80, 3. Vladan Mirković (Mornar) 9,15; Bacanje koplja (600gr): 1. Mihail Kuzmov (Podgorica) 49,34, 2. Alan Dacić (Orion) 45,01, 3. Elzin

Guberinić (Orion) 40,56; PIONIRKE – 60 m: 1. Sara Vučetić (Nikšić) 8,22, 2. Amra Hubanić (Jedinstvo) 8,32, 3. Teodora Borović (Rudar) 8,39; 300 m: 1. Elzana Guberinić (Orion) 43,35, 2. Teodora Borović (Rudar) 43,55, 3. Sara Vučetić (Nikšić) 43,73; 1500 m: 1. Nikolina Marović (Orion) 5:25,30, 2. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 5:39,06, 3. Anđela

Vučetić (Nikšić) 5.56,10; 80m

prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 12,81, 2. Elzana Guberinić (Orion) 12,82, 3. Lara Bubanja (Rudar) 13,74; 4x100m: 1. Orion (Ulcinj) 55,61, 2. Sanja (Bar) 55,65, 3. Mornar (Bar) 56,84; Skok u dalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 5,01, 2. Lara Bubanja (Rudar) 4,67, 3. Anja Novaković (Sanja) 4,37; Bacanje diska (800 gr): 1. Olja Simićević (Tara) 31,92, 2. Kristina Kljajević (Tara) 31,10, 3. Milica Vujošević (Jedinstvo) 23,76; Bacanje kladiva (3kg): 1. Kristina Kljajević (Tara) 28,31, 2. Tamara Labović (Mornar) 22,61, 3. Anabela Gazivoda (Orion) 20,03. R. P.

18 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Arena Sportski miks

VUK ILIĆ

Ubjedljivo izdanje Kotorana kod kuće Detalj sa meča u Zagrebu Najuspješniji pioniri i pionirke u trci štafeta 4x100 m

Meridianbet 1. CFL (11. kolo): Mornar iznenadio Sutjesku, Petrovac osvojio ,,DG arenu“, Tuzani novi lideri

Dečić preskočio Budućnost

Na terenu trening kampa

OFK Titograda fudbaleri

Dečića savladali su Budućnost 2:0 i preuzeli lidersku poziciju upravo od aktuelnog šampiona.

Budućnost je izgubila nakon više od dva mjeseca (prvi put još od prvog kola i duela protiv Mladosti na „DG areni“), a sastav iz Tuzi pokazao da bi ove sezone mogao da bude ravnopravan konkurent za titulu. Mornar je iznenadio Sutjesku u Nikšiću (1:0), Petrovac slavio protiv Mladosti (2:0), Jezero i Arsenal remizirali (1:1), kao i Rudar i Jedinstvo (2:2).

DOBAR RITAM TUZANA

Dečić je bolju igru protiv Budućnosti krunisao već u 14. minutu kada je odlični AndrejBajović iskoristio pas LeonaUjkaja i rutinski zatresao mrežu.

Podgoričani su u prvom dijelu prijetili preko VasilijaAdžića u dva navrata, a u nastavku imali i najveću šansu da izjednače – Veljko Batrović je iz jedanaesterca loptu poslao preko gola.

Izabranici Milorada Pekovića su meč završili sa igračem manje pošto je u 84. minutu ,,pocrvenio“ Milan

Vušurović

DraškoBožović je imao dvije velike prilike da riješi sve, a treću je iskoristio - Dečić je kasnije dočekao jedanaesterac (faul AdnanaOrahovca nad DarkomZorićem), a nekadašnji vezista Budućnosti nije pogriješio...

Dečić u seriji od tri trijumfa nije primio gol.

BARANI „DRŽALI SLOVO“ KRAJ BISTRICE

Sutjeska ni u drugom ovosezonskom prvenstvenom okršaju nije uspjela da savlada Mornar – u Baru je bilo neriješeno, juče u Nikšiću slavio je tim sa Primorja (1:0).

Kraj Bistrice, tradicionalno, kao i uoči svake sezone najavili su juriš na titulu, ali „mrka kapa“ da će, ukoliko nastave s partijama kakve gledamo ove jeseni, skorije uskočiti u borbu za vrh.

Ipak, čini se da je ovo bila njihova najlošija partija posljednjih mjeseci, a pobjeda im je bila prijeko potrebna da se izdignu. Ne može se reći da se „plavo-bijeli“ nijesu trudili, ali ta igra je bila prepuna grešaka, bezidejna... i to su gosti vješto kaznili.

U prvom poluvremenu jedinu priliku vrijednu pomena imao je Vuković kada je šutirao glavom, nakon ubacivanja iz ugla, a to se desilo u devetom minutu.

Ni u nastavku nije viđena bolja igra domaćih, pa ipak Mirosavljev se u dva navrata našao u šansi.

Da Barani ne zaziru od favorita potvrdili su u 69. minutu.

LISTA STRIJELACA

6 – Đorđević (Arsenal)

5 – Grbić (Budućnost)

4 – Božović (Dečić), Korać (Jedinstvo), Vujačić (Mornar)

3 – Va. Adžić (Budućnost), Babić (Petrovac), A. Cvijović (Jedinstvo), Maraš (Mladost DG), Tošković (Jezero), Vuković (Sutjeska), Zvrko (Petrovac)...

Brza kontra urodila je plodom, a strijelac je bio Balša Dubljević, nekadašnji igrač Sutjeske.

Izgledalo je, nakon što su vidjeli da će ostati i bez boda, da „plavo-bijeli“ preuzimaju inicijativu, pa je Mirosavljev još jednom dobro šutnuo, iskosa sa lijeve strane, ali i ta lopta je završila u naručju Popovića Ni pokušaji po bokovima, a najčešće preko Grivića nijesu urodili plodom, a ispostavilo se da su najbolju priliku fudbaleri Sutjeske imali u samom finišu, odnosno, sudijskoj nadoknadi vremena kada je Krstović šutirao s ivice peterca, a tu loptu nije uspio nijedan od njegovih saigrača da skrene u gol, pa je završila tik pored lijeve stative. Barani su se do posljednjeg sudijskog zvižduka lavovski borili i zasluženo odnijeli čitav plijen iz Nikšića i bodovno se izjednačili s prošlosezonskim vicešampionom koji je peti na tabeli.

Rezultati i tabela

Sa meča Dečić – Budućnost

PETROVAC PO

NOTAMA BABIĆA

Mladost Donja Gorica i Petrovac odigrali su sadržajno prvo poluvrijeme na ,,DG areni“, kada je i odlučen duel ekipa kojima je pobjeda bila neophodna. Cijeli plijen odnijeli su gosti, zahvaljujući dvostrukom strijelcu Slobodanu Babiću Napadač ,,nebo-plavih“ u 36. minutu je nakon pasa s lijeve strane pogodio bliži ugao, da bi u 44. precizno gađao u dalji. Petrovac je upisao prvi trijumf nakon šest kola i ima samo tri boda manje od prvoplasiranog Dečića.

PLAVLJANI SE PROVUKLI

U Beranama, Jezero i Arsenal podijelili su bodove, 1:1. Tivćani su došli u vođstvo u

Dečić 2

Budućnost 01

Stadion Titograda. Gledalaca: 400.

Sudija: Savo Vujović (Cetinje).

Golovi: 1:0 Bajović u 14, 2:0 Božović u 80. (pen)

Žuti kartoni: S. Milić, Vušurović, B. Milić (Dečić), Brnović, Ignjatović (Budućnost). Crveni karton: Milan Vušurović u 84.minutu (Dečić)

Dečić Budućnost

Nikić S. Milić Stijepović (od 65. Zorić)

Augusto Šarkić (od 78. Karvaljo)

Vušurović

Ujkaj

Bajović

Božović (od 86. Đoljaj)

Drešaj Đeljaj

Rudar

Pavličić

Orahovac Gašević

Brnović (od 57. Vukotić)

Sekulić (od 70. Mrvaljević)

Sekulović (od 85. Perović)

Ignjatović

Dakić

Almeida (od 46. Batrović) Grbić

2 Jedinstvo

Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: 500.

Sudija: Branko Odalović (Nikšić).

Golovi: 1:0 Kalezić u 8, 1:1 A. Cvijović u 32, 2;1 Pupović u 42, 2:2 Krnić u 65. Žuti kartoni: Pupović, A. Golubović (Rudar), Vlahović, Banda (Jedinstvo).

Gradski stadion. Gledalaca: 200.

Sudija: Miloš Bošković (Podgorica).

Golovi: 0:1 Nikač u 9, 1:1 Todorović u 90+1. Žuti kartoni: Imamović (Jezero), Maraš, Mirković (Arsenal).

57. Redžepagić)

76.Naoaki)

(od 82. Muzurović)

46. Mugoša)

46. Bareto)

46. Živković) Mirković Macanović (od 85. Muhović) Mugoša Golub Nikač

devetom minutu, a strijelac je bio DarkoNikač. Kada se činilo da će Arsenal upisati drugi vezani trijumf uslijedio je šok za izabranike MilijeSavovića

Poslije kornera u prvom minutu nadoknade vremena, NikolaJovićević je pokušao glavom, a loptu je u svoju mrežu skrenuo MirkoTodorović

REMI U DERBIJU

SJEVERA

U deset utakmica Rudar je postigao samo jedan gol, da bi na jučerašnjem meču za 42 mi-

Mladost DG 0

Petrovac 20

Stadion: DG arena. Gledalaca: 150.

Sudija: Nikola Vođević (Podgorica)

Golovi: 0:1 Babić u 36, 0:2 Babić u 45. Žuti kartoni: Šofranac (Mladost), Franeta, Malešević (Petrovac)

Mladost DG Petrovac

Dragojević Šofranac (od 76. Radusinović)

Vujisić

Radinović

Badnjar (od 68. Methadžović)

Gigašvili Abdulahi

Popović (od 90. Durković)

Krstović (od 68. Jukić)

Felipe (od 46. Milić)

Maraš

Rudar Jedinstvo

Vuksanović

Kalezić

Muratović (od 86. S. Golubović)

Milić

Bogdanović (od 62. Zečević)

Pupović

Knežević (od 67. Apijah)

Kordić

Malešević (od 67. Vojvodić)

Dedić

Mikijelj

Boljević

Lambulić

Adžović (od 86. Perović)

Bakić

Franeta

Carević (od 76. Zvrko)

Babić

nuta postigao dva. Prvo je Vasko Kalezić zatresao mrežu i već tada se moglo nagovijestiti da će se pod Golubinjom gledati kvalitetan meč. AndrejCvijović donio je izjednačenje Jedinstvu, da bi u smiraju prvog dijela AndrejPupović ponovo doveo domaće u vođstvo.

Drugo poluvrijeme obilježila je velika borba, Jedinstvo je vršilo pritisak koji je urodio plodom u 65. minutu igre kada je AlijaKrnić zatresao mrežu za konačnih 2:2. R. P. – Ra. P. – Ne. K.

Sentoku (od 86. Čepić)

Bulatović

Radojičić A. Golubović

Joksimović Bašić A. Cvijović

Krnić (od 90. Lukač)

Kovačević (od 55. Enzo)

Vlahović

Hajrović (od 46. Kolić)

Korać Krulanović Banda Đ. Cvijović

1 Mornar 00

Stadion: Kraj Bistrice. Gledalaca: 700.

Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica)

Gol: 0:1 Dubljević u 69.

Žuti kartoni: Babić (Sutjeska)

Sutjeska 0 Sutjeska Mornar

Ličina

Grivić

Simić

(od 65. Pavlović)

Babić

Šaletić

Boričić

(od 83. Begdadi)

Živković

(od 65. Vučić)

Striković

(od 65. Aničić)

Krstović

Vuković (od 83. Milić)

Mirosavljev

Popović

Imamović (od 65. Seratlić)

Kolundžić

Mitrović

Dubljević

Račić (od 46. Ondon-Mba)

Ljutica

Stevanović

Kaluđerović Ćetković (od 80. Božanović)

Škrijelj (od 86. Jeknić)

Arena Fudbal

Poneđeljak, 2. oktobar 2023.

M. BABOVIĆ

Tošković Aranda

Kontić Pavlićević

Stijepović

Bošković

Vuković Puletić Mališć Manojlović Todorović Maraš Čavor (od

Jezero

Jezero Arsenal

Arsenal

Asanović Imamović Jovićević Škrijelj (od

(od

Rudar – Jedinstvo 2:2 Dečić – Budućnost 2:0 Jezero – Arsenal 1:1 Sutjeska – Mornar 0:1 Mladost DG – Petrovac 0:2 1. Dečić 11 6 2 3 13:10 20 2. Budućnost 11 5 4 2 19:11 19 3. Petrovac 11 4 5 2 12:9 17 4. Jezero 11 4 5 2 11:8 17 5. Sutjeska 11 3 6 2 15:11 15 6. Mornar 11 3 6 2 9:9 15 7. Arsenal 11 3 5 3 14:14 14 8. Jedinstvo 11 2 4 5 13:18 10 9. Mladost 11 2 4 5 12:17 10 10. Rudar 11 1 3 7 3:14 6 U narednom kolu (7. oktobra) sastaće se: Mornar – Mladost, Petrovac –Dečić, Budućnost – Rudar, Jedinstvo – Jezero, Arsenal – Sutjeska.

NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE

Vrijeme je za nove nagrade

POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!

3x 3x 3x

TELEFON

Samsung s23 + pretplata za

Urban Neo 3

Pravila nagradne igre

TELEFON TELEFON

Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3

Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3

TELEVIZOR

TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2

3x 3x

TABLET Samsung A7 + pretplata za Surf L

Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).

Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).

Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.

Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.

Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.

Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).

20 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Marketing

SKUPI 5 KUPONA I OSVOJI NAGRADU

Jesu li pjesme istinite ili su netačne i tendenciozne?

Marko Miljanov i Pavel A.

Rovinski nijesu vrčevićevski intervenisali na tekstovima pjesama koje su zapisali. Imali su korektan stav prema usmenome tekstu, ali nijesu bili u prilici da zapišu epske deseteračke pjesme koje bi zavređivale preporuku čitaocu kao poezija koja ima trajno umjetničko značenje. U pjesmama koje je zapisao Marko Miljanov primjetno je češće rimovanje nego u drugoj imitativnoj deseteračkoj epici u Crnoj Gori kojoj suštinom svojom te pjesme pripadaju. Kako kaže Radosav Medenica, zapisi Pavela Rovinskoga čine „sloj pesama već šablonizovane epske fizionomije, opštih mesta i stalnih izraza koji se mehanički upražnjavaju, a lična nota se u njima retko probija“. Zapisi Marka Miljanova i Rovinskoga imaju značaja kao etnološki materijal u kojemu se nalaze i detalji književne usmenosti, ali brojno nedovoljni da bi te pjesme preporučili kao literaturu za čitanje.

ĐORĐIJE DRAGOVIĆĐURIČKOVIĆ

Kako je krajem XIX i prvih decenija XX vijeka usmena književnost u Crnoj Gori, na prvome mjestu deseteračka usmena epika, bila izgubila glavne atribute klasične književne usmenosti na relaciji saopštavalac – slušalac, pokazuju ove činjenice iz sakupljačkoga izdavačkog rada Đorđija Dragovića-Đuričkovića. Kad se ratnička stvarnost Crne Gore, koja je bila izazovna za tematiku usmene junačke pjesme, pomjerila u prošlost, očuvani plemensko-bratstvenički mentalitet crnogorskoga na-

Objavljivanje zbirke Crnogorske junačke pjesme, Đorđija Dragovića Đuričkovića, dovela je početkom prošlog vijeka do javne polemike između bratstava Radmanovića i Đuričkovića u Cetinjskom vjesniku, a na koncu i do sudske parnice

I to istorije aperceptivno osmotrene kroz bratstvenički okular

roda ispoljavao je svoju agonalnu narav u želji da od guslara sluša pjesme o boračkim podvizima svojih predaka, prvo iz svoga bratstva a onda iz plemena. Ta trka Crnogoraca za epskom slavom svojih predaka podgrijavala je i sastavljače epskih junačkih pjesama i sakupljače koji su i objavljivači zapisanih tekstova. Sastavljači su računali na svoju popularnost, koja ima primjerenu prethodnost u pjesmama vladike Petra I i vojvode Mirka Petrovića, a sakupljači, koji objavljuju njihove pjesme, doživljavali su sami sebe kao na-

stavljače posla koji je proslavio vladika Rade Ogledalom srpskim i Vuk Karadžić zbirkama Srpskih narodnih pjesama. Na raskršću takvih događanja razvila se žučna polemika između dvaju bratstava povodom zbirke Crnogorske junačke pjesme koju je priredio Đorđije Dragović-Đuričković.

PARNICA

Polemika se razvila u novinama Cetinjski vjesnik, a otpočela je osudom Đuričkovićeve zbirke koja zapostavlja bratstvo Radmanovića, a veliča na njegov račun bratstvo Đuričkovi-

ća. Takva je upravo bila optužnica od strane Radmanovića. Oni su doslovno napisali da je njihovo bratstvo „istaknutije i priznatije“ od bratstva Đuričkovića, kojemu pripada priređivač zbirke Crnogorske junačke pjesme što je objavljena na Cetinju 1910. godine. Onda su Đuričkovići u istome glasilu napisali „da su od postanka svoga bili priznatiji i istaknutiji od Radmanovića“, što, vele, istinito dokazuju objavljene pjesme. Radmanovići su onda prinudili redakciju Crnogorskoga vjesnika da objavi njihovu izjavu da su pjesme iz Đuričkovićeve zbirke „skroz netačne i tendenciozne“, što je dovelo do sudske parnice između bratstava Radmanovića i Đuričkovića. Pisana polemika i sudski spor između dva crnogorska bratstva jednoplemena rječito govori da je u Crnoj Gori, međunarodno priznatoj državi na Berlinskome kongresu 1878. godine, zgasnuo i posljednji akord klasične usmene junačke deseteračke epike. Ne samo što je bilo prošlo interesovanje i za pjevanje i za slušanje pjesama o caru Duklijanu i Ivan-begu Crnojeviću, nego i o Nikcu od Rovina i Vuku Mandušiću!

Dok je Crna Gora vodila „borbu neprestanu“, njezine plemenike i bratstvenike oduševljavala je poetska slika istorije, a kad se ona stabilizovala kao država, njezini bratstvenički i plemenski prepoznatljivi građani tražili su od guslarske pjesme više istorije nego poezije. I to istorije aperceptivno osmotrene kroz bratstvenički okular. Poslije eliminacije Crne Gore kao samostalne države, odnosno u Kraljevini Jugoslaviji, veliki entuzijazam u produkciji imitativnih tekstova usmene deseteračke epike pokazali su Novica Šaulić i Andrija Luburić.

HIPERPRODUKCIJA

Izuzev nevelikoga broja usmenih lirskih pjesama, koje je prikupio Šaulić, sve druge tekstove do kojih su došli Novica Šaulić i Andrija Luburić, a koje su oni imenovali kao usmeni književni proizvod, treba smatrati balastom koji opterećuje nauku o nepatvorenoj usmenoj književnosti Crne Gore. Ti njihovi tekstovi nijesu živjeli u narodnome interesovanju, što znači da nijesu imali onu društvenu ulogu koju je usmena književnost, posebno deseteračka junačka epika, imala u Crnoj Gori u vrijeme postojanja uslova za prirodno trajanje usmene književnosti. Tim tekstovima treba da se bavi folkloristika i etnologija.

Sljedeći podatak sam sobom dosta govori o zamiranju klasične i ekspanziji imitativne deseteračke epike u Crnoj Gori poslije njezina utapanja u versajsku Kraljevinu Jugoslaviju. Rukopisna zbirka deseteračkih epskih pjesama Andrije Luburića ima više od 800 naslovljenih tekstova koji sadrže više od 200000 stihova! Tom fizičkom voluminoznošću svoje zbirke Andrija Luburić nadmašuje

Rukopisna zbirka deseteračkih epskih pjesama Andrije Luburića ima više od 800 naslovljenih tekstova koji sadrže više od 200000 stihova – čime nadmašuje cjelokupne Vukove rukopise

ne samo broj deseteračkih junačkih pjesama, kojih je 249 u Lajpciškome izdanju Vukove zbirke, nego i cjelokupne Vukove rukopise usmenih pjesama što su s objavljenim knjigama njegove zbirke smješteni u devet knjiga koje su u Beogradu štampane krajem XIX vijeka. A Vuk Karadžić je sa svojim brojnim saradnicima prikupljao usmene pjesme, prvo nepatvorene a kasnije i imitativne, više od pedeset godina. Poslije Prvoga svjetskog rata probudilo se u nauci o usmenoj književnosti veliko interesovanje za proces improvizacije kao važnoga elementa u prirodi usmene književnosti, posebno njezinih pjesničkih tekstova koje na međunarodnim prostorima reprezentuju Homerovi spjevovi Ilijada i Odiseja. U tome smjeru otpočela su fonografska snimanja usmeno-guslarskoga procesa na prostorima tadašnje Kraljevine Jugoslavije na kojima su se guslari još rado slušali.

HOMERSKO PITANJE U Vukovo vrijeme gusle su bile vrlo rijetka stvar kod pravoslavaca śeverno od Save i Dunava, a one i danas ječe s kraja na kraj Crne Gore! Tu fonografsku aktivnost otpočeo je ugledni slavista Matija Murko što je naišlo na vrlo pozitivan prijem, posebno u slavističkim krugovima Evrope i SAD. Ali, pun uspjeh na tome poslu postigao je helenista s Harvardskoga univerziteta Milman Peri

On je uradio veliki broj snimaka guslarskoga saopštavanja epskih usmenih pjesama, najviše na sandžačkome prostoru Crne Gore. Posao Milmana Perija nastavio je Albert B. Lord, takođe profesor s Harvarda, što je rezultiralo njegovom glasovitom studijom The Singer of Tales, koja je objavljena 1960. godine. Tom studijom je riješeno tzv. Homersko pitanje koje je u najozbiljnijoj formi otvorio Fridrih A. Volf 1795. godine svojom studijom Prolegomena ad Homerum. (Nastavlja se)

21 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Feljton O CRNOGORSKOJ USMENOJ KNJIŽEVNOSTI 15.

Autor: Prof. dr Novak KILIBARDA Matija Murko Andrija Luburić Guslar Pero Raguz u Stocu oko 1933-1935. godine Guslar Todor Višnjevac u Gacku oko 1933-1935. godine MILMAN PERI MILMAN PERI Crnogorski guslar

Tajnovitost moćnih banaka uzdiže povijesnu mistike Švajcarske ka snjegovitim, nedokučivim vrhovima Alpa. Švajcarska crvena zastava s bijelim krstom u sredini, svojim srazmjerno jednakim stranama tvori skladan kvadrat, čime simbolično isijava specifičnost u špaliru kolorita zastava mnoštva zemalja sa svih kontintenata, koje svoje grbove i boje kreiraju u pravougaonom obliku. Civilizacijska posebnost, prožeta jakim istorijskim i religijskim vezama, okrunjena stoljetnom tradicijom iznjedrila je živopisnu, jedinstvenu Švajcarsku gardu u Vatikanu, pečat duboke brazde hrabrosti, nadasve odanosti papi.

PRVI U PLEMENITOSTI

Milosrđe i humanitarni karakter crnogorskog društva, izuzetna odlika našeg čojstva, dobija međunarodnu notu ratifikacijom Ženevske konvencije o ranjenicima novembra 1875. godine, kada je zablistalo ime Crne Gore kao dvadeset druge zemlje članice Crvenog krsta u svijetu i prve na Balkanu! Delegacija Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz Ženeve, decembra iste godine, iz podnožja Alpa uspinje se do zadivljujućeg Lovćena i boravi u prijestonom Cetinju. Vojvoda Stanko Radonjić, docnije prvi ministar inostranih djela Knjaževine Crne Gore, šalje pismo predśedniku Međunarodnog komiteta Crvenog krsta: „Poštovani gospodine predsjedniče, poslije formalnog pristupanja Crne Gore Ženevskoj konvenciji i molbe koju sam imao čast da Vam uputim u ime svoje vlade, izvoljeli ste da stavite na raspolaganje našoj zemlji tri izaslanika Odbora Crvenog krsta iz Ženeve, gospodu Humbert, Ferriere i Goetz. Njegovo Visočanstvo će biti srećno ako vaši izaslanici, koje smo srdačno primili, odavde odnesu lijepe uspomene koje ćemo i mi vjerno čuvati. On se nada da njihov odlazak neće značiti kraj naših odnosa i da će Crveni krst Cetinja znati te odnose da održi na istom stepenu prijateljstva i razumijevanja.“

GORSKA KOLIJEVKA

SLOBODNIH LJUDI I

JUNAKA

Mudrost državnika, vojskovođe i pjesnika, crnogorskog suverena Nikole Petrovića Njegoša, sa Carevog mosta, u Nikšiću, 28. oktobra 1894, odzvanja dalekovido i poetično: ,,Ja sam radostan moji dični Crnogorci. Ja ne žalim ni moje

Iz istorije crnogorske diplomatije

Sjaj Crne Gore u diplomatskom sazvježđu Ženeve

Uspješna i brojna diplomatska zajednica svih kontinenata više od vijeka ispisuje kitnjastu notu i čar privilegije Ženevi, neostvareni san mnogih metropola i zemalja. Veseli pejzaž ćarlijanja zastava nezavisnih država sa svih meridijana uljepšava vatrena crvena boja i ponosni, zlatni dvoglavi orao veličanstvenog crnogorskog barjaka

brige ni moje žrtve; nemojte ni vi vaše žaliti. Naša je tekovina velika; naš će rad Gospod Bog blagosloviti; - draga ni domovina cvjeta! Ona će brzo, - a zapazite - zahvaliti bogu i njenoj čudnovatoj osobenosti, njenom gostoprimstvu, njenom redu i divoti – takmičiti se sa proslavljenom Švajcarskom, jer je kao ona lijepa gorska kolijevka slobodnih ljudi, junaka, vrijednih građana. Ona će brzo k sebi domamiti bogate trgovce, putnike i ljubitelje veličanstvenosti prirode, koji će glas našega gostoprimstva, reda, slobode i sigurnosti na sve krajeve svijeta raznijeti. A, moji dični Crnogorci, bog ve blagoslovio i nagradio za sve vaše trudove!“

Ženevsko jezero u svom ušuškanom kutku ka brdovitom, starom jezgru Ženeve, obgrljeno divnim šumovitim stazama, njegovanim zelenilom, jahtama, brodicama, nizom lijepih građevina, luksuznih hotela. Velelepna zdanja žive, naročito kada odjenu ruho istorijskih znamenitosti. Leprša se nebesko plava zastava Ujedinjenih nacija na palati boje rumenila breskve s ugodnim prelivom žućkaste boje. Nekadašnji hotel ,,National“, gotovo vijek privlači pozornost elegantnim konturama i otmjenim imenom ,,Palais Wilson“. Prvobitno sjedište Lige naroda u Ženevi u čast predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Vudro Vilsona, posvećenog vizionara, utemeljivača prestižne međunarodne institucije, preteče Ujedinjenih nacija. Njegova markantna ličnost oličena u vodećem arihtekti izgradnje

mira nakon Prvog svjetskog rata, širila je auru snažnog protivnika militarizma i čvrstog zagovornika prava naroda na samoopredjeljenje planetom nemirnog stanja, vječitih imperijalnih apetita, i ovjenčan zasluženom Nobelovom nagradom za mir 1919!

Slavna crnogorska prošlost, ophrvana i maglovitim sjećanjima i turobnim godinama, uprkos nasilno ukinutoj drevnoj državnosti zemlje saveznice, pobjednice u Prvom svjetskom ratu, i detronizaciji dinastije Petrović Njegoš, ispunjena je diplomatskom prodornošću i ljudskom težnjom da vjekovna nezavisnost i znamenja suverenosti u punom sjaju neprestano krase elitni mozaik međunarodne porodice. Kraljevina Crna Gora, dragulj neprocjenljive vrijednosti, u grotlu nečovješ-

tva, spletki velikih sila, zakulisnih igara i opasnih kartografa velikodržavnih projekata, svojom herojskom veličinom nepokornosti, stremi učlanjenju u Ligu naroda novembra

1920. Putokaz kojim decembra iste godine, iz Vinčestera, stare prijestonice Engleske, vatreni branitelj crnogorske slobode i časti, glasoviti profesor Aleksandar Divajn piše Ligi naroda i šalje svoju knjigu ,,Misterija Crne Gore“, s istaknutom, upečatljivom izjavom iz Doma lordova, aristokrate Herberta Gledstona: ,,Da je Crna Gora umjesto Saveznicima prišla silama Centralne osovine i borila se protiv nas, ona ne bi mogla biti tretirana gore nego što je bila tokom posljednje godinu i po dana“. Plemeniti, odani prijatelji iz srca Britanske imperije, markantne ličnosti svjetskih prijestonica, auten-

tično svjedočanstvo da Crna Gora, iako perfidno izbrisanih granica postojanja, uživa zoran glas dostojan blistavih putanja njenih neustrašivih vitezova, koji uprkos nedaćama izgnanstva, gordo uzdižu antičke grbove crnogorskog dvoglavog orla i krstaš barjak od Gaete do daleke Amerike, odveć strastveno i nepokolebljivo komitskim gorama i stijenjem obespravljene domovine. Tih godina u Ženevi osjetan je diplomatski angažman Konzulata Kraljevine Crne Gore, odlučnost i brojne aktivnosti Komiteta Crnogorskog crvenog krsta. Divne uspomene na Švajcarca Šarl Pigea, diplomiranog filozofa, koji dvije decenije boravi na Cetinju, kao učitelj đece knjaza Nikole i knjaginje Milene, a gorljivo zastupa interese viteškog lovćenskog huka s pozicije počasnog crnogorskog kraljevskog konzula na Ženevskom jezeru.

OTMJENI VASOJEVIĆ , DIPLOMATA PAR EXCELLENCE

Moderna palata Ujedinjenih nacija u Ženevi. Prostrani, mermerni, ovalni holovi, u bojama bijele kafe koja daruje finu dozu topline, dok vrvi kao u košnici, čudesno zujanje; diplomatski nerv za komunikacijom koristi svaki trenutak i prije oficijelnih susreta. Tim velelepnim zdanjem dominirao je Crnogorac iz Ivangrada, otmjeni Vasojević, Miljan Komatina, školovan na prestižnoj pariskoj Sorboni, odmah nakon svršetka Drugog svjetskog rata. Diplomata par excellence iz kolosjeka zlatnih desetljeća Titove Jugoslavije i međunarodnih odnosa toga doba. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX vijeka, briljantan ambasador pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Potom godinama prva violina u diplomatskom sazvježđu na Ženevskom jezeru, u raskošnom orkestru sjajnih ambasadora mnoštva država. Plijenio je pažnju stavom i manirima džentlmena, a blistavu karijeru, respektabilan uticaj i visok ugled krunisao u svojstvu generalnog sekretara Konferencije Ujedinjenih nacija za pitanja razoružanja i ličnog izaslanika generalnog sekretara UN u Ženevi, veoma cijenjene i čeznjive funkcije svjetskih diplomata prefinjenog dizajna. Uspješna i brojna diplomatska zajednica svih kontinenata više od vijeka ispisuje kitnjastu notu i čar privilegije Ženevi, neostvareni san mnogih metropola i zemalja. Veseli pejzaž ćarlijanja zastava nezavisnih država sa svih meridijana uljepšava vatrena crvena boja i ponosni, zlatni dvoglavi orao veličanstvenog crnogorskog barjaka. (Autor je crnogorski diplomata)

2023. Arhiv

Poneđeljak, 2. oktobar

Piše: Dejan VUKOVIĆ Misterija Crne Gore, Arhiv UN, Ženeva Miljan Komatina Pismo A. Divajna za Ligu naroda

Arhiv A UN Že N e v A A rhiv A UN Že N e v A

Nota Crnogorske kraljevske vlade za prijem Crne Gore u Ligu naroda Zadnja strana note

Piše: Dragan Bursać

U srpskom svetu već se priča o “novim Principima i Obilićima“, koji su “život dali za Srbiju na Kosovu“. Ni riječi o terorizmu, ni riječi o ubijanju drugih, ni riječi o naoružavanju paravojnih formacije, ni riječi o Crkvi Srbije u čijim je prostorijama nađen zastrašujući arsenal oružja, na kome bi pozavidio i najjači kolumbijski narkokartel, ni riječi o ubijenom kosovskom policajcu. Srbija jeste sponzor terorizma.

Sedmica prođe, ali dan žalosti za srbijanskim terorstima nikako! I u tom danu žalosti stoje kao jedan i Vučić sa kamarilom gaulajtera, i tzv. opozicija i RS, i ogroman dio srbijanskih medija. Žaluju se neljudi koji su u terorističkoj akciji ubili policajca i ranili još jednog.

NormalNo Bi Bilo očekivati DaN žalosti zBog pogiBije policajca

Kada bi se neki neobaviješteni čovjek ili vanzemaljac spustio u skupštinu bh. entiteta Republika Srpska u Banjaluci i kada bi čuo da je prije sjednice upriličen minut šutnje zbog “tragičnih događanja na Kosovu“, kazao bi kako je riječ o hvale vrijednom civilizacijskom činu odgovornih ljudi, koji na ovaj način pokazuju svijetu kako se sa pijetetom odnosi prema ubijenom kosovskom policajcu Afrimu Bunjakuu.

Kada bi taj isti čovjek ili svemirac, koji nema kontekst niti znanje o velikosrpskoj, rasističkoj politici otišao u Beograd i tamo vidio kako se sprema Dan žalosti zbog “nemilih dešavanja“ opet na Kosovu i kako je Vlada Srbije za srijedu proglasila dan žalosti, a sve zbog “tragičnih događaja“, opet bi pomislio kako je riječ o duboko empatičnom činu jedne zemlje.

Jer, zaista, kako drugačije postupiti nego danom žalosti obilježiti mučko ubijanje policajca, čuvara reda u jednoj nezavisnoj, susjednoj zemlji od strane terorističke grupe. Ali kada bi tom narečenom, neutralnom promatraču neko kazao da se ne proglašava dan žalosti ili minut šutnje zbog ubijenog policajca, nego zbog ubica, zbog srpskih terorista, koji su naknadno u razmjeni vatre sa vlastima nastradali, zavrtjela bi mu se svemirska osa oko etičkog centra i glasno bi upitao uz nekakvu psovku, čekajte, da li je to stvarno moguće i normalno?

NormalNo Nije, ali je itekako moguće Naime, i vlasti u Srbiji danom žalosti, i entitet Republika Srpska minutom šutnje pokazuju puni pijetet prema četiri ubijena terorista, koji su nastradali, kažem, u razmjeni vatre sa kosovskim policaj-

Mišljenje

Dan žalosti za srpske ubice i teroriste na Kosovu traje decenijama

U mašineriji laži, obmana, spinovanja i dovođenja u zabludu zdravog razuma, koja uništava logiku, žrtve postaju zločinci, a zločinci i teroristi heroji. Srbija bi Kosovo bez ljudi koji žive na Kosovu. Ako želite da znate kako bi to Srbija “riješila”, sjetite se Srebrenice, Ovčare, Prijedora, Kozarca, sjetite se Batajnice, Šljivovice i sve će vam biti jasno! Uvijek postoji “konačno rješenje“

nju i ima smisla što im je Srbija obilježila smrt danom žalosti, jer ne biva svaki dan da jedna zemlja ostane bez nekoliko svojih državnih službenika. A oni za svog života to jesu bili. Državni službenici Republike Srbije. Kao onomad Ratko Mladić, kao onomad Škorpioni, kao onomad sve ubice u policijskim, vojnim i paravojnim uniformama zaključno sa Legijom, Arkanom, Kapetanom Draganom. Jer svi su jednako primali plate, bili osigurani i imali beneficirani radni stažu u Beogradu.

NeviDljiva opozicija i iNtelektualci

E o tome se radi! Za to vrijeme srbijanska opozicija glasno šuti, slažući se većinski sa namjerama, idejama i odlukama vlasti u Beogradu, pokazujući da zapravo suštinski nema niti postoji nekakva srbijanska opozicija. A intelektualci?

cima, nakon štu su im ubili kolegu, ranili još jednog, a onda u klasičnoj talačkoj krizi doveli u opasnost živote drugih ljudi.

Što se tiče ubijenih, a kako prenose kosovski mediji, radi se o Igoru Milenkoviću, Bojanu Mijailoviću i Stefanu Nedeljkoviću. Sva trojica su iz Zvečana, dok je identitet četvrtog teroriste (za sada) nepoznat.I tu zapravo dolazimo na početak priče.

velikosrpska

ma šiNerija laži opet stupa Na sceNu

A početak priče govori o srpskoj mašineriji laži, obmana, spinovanja i dovođenja u zabludu zdravog razuma. U toj mašineriji, koja uništava logiku, žrtve postaju zločinci, a zločinci i teroristi heroji. Patern-obrazac je poznat iz ratova devedesetih u kojima su najveći krvoloci, poput Karadžića i Mladića, kao i njihovih krvavih izvršitelja na terenu postali heroji srpskog naroda, koji se “samo branio“, naravno ubijajući druge i drugačije, dok su žrtve nevidljive ili im se pripisuju sva zla ovog svijeta.

I sad je sistem laži potpuno isti, pa po srbijanskim televizijama sa državnom frekvencijom već kruži priča o “našim Principima i Obilićima“, koji su “glave položili na oltar domovine“. Ni riječi o terorizmu, ni riječi o ubijanju drugih, ni riječi o načinu naoružavanja i finansiranja paravojne, formacije, ni riječ o Crkvi Srbije u čijim je prostorijama nađen zastrašujući arsenal oružja, na kome bi pozavidio i najjači kolumbijski narkokartel ili osrednja vojska.

O tome se ne priča, jer se to ne uklapa u narativ o “golorukoj srpskoj nejači“, a to je narativ kojim se višedecenijski služi srpska propagandna mašinerija, a koja od koljača stvara instant-heroje i junake beogradskih i ostalih fasada srpskog sveta.

U tu “goloruku srpsku nejač“ spada, bez svake sumnje i doskorašnji potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić koji je, gle čuda, preuzeo na sebe cjelokupnu odgovornost za teroristički napad u selu Banjska na sjeveru Kosova.

Taj pripadnik nejači, ima vilu na kojoj bi mu pozavidio i Pablo Eskobar na jezeru Gazivo-

de na kojem su se onomad lomila koplja za “svetu srpsku zemlju“. Čuj mene vilu. Ali hajmo mi dalje, hajmo pogledati malo širu sliku u kojoj se jedna suverena država-Kosovo, pretvara u neku vrstu velikosrpske mitske kolonije, koju nekad neko treba vratiti u “njedra Srbije“, ne bi li se ispunila kosmička ili Božja pravda (sic!).

srBija Bi kos ovo Bez Dva milioNa alBaNaca Zamislite situaciju u kojoj bi Srbija hipotetički zauzela Kosovo s bezmalo 2 miliona domicijelnih Albanaca? Pitam, da li bi ih ta država Srbija uključila u pravni i politički sistem i da li bi dozvolila da Aljbin Kurti kao vođa najjače partije na njenom tlu bude premijer Srbije? Naravno da ne bi!

Vidite, o tome se radi? Srbija bi Kosovo bez ljudi koji žive na Kosovu. Ako želite da znate kako bi to Srbija “riješila”, sjetite se Srebrenice, Ovčare, Prijedora, Kozarca, sjetite se Batajnice, Šljivovice i sve će vam biti jasno! Uvijek postoji “konačno rješenje“.

E upravo zato ubijeni kosovski policajac Afrim Bunjaku ne postoji za srbijansku javnost. On je tek jedan “šiptar“, niževrijedno ljudsko biće, koje hoda “svetim srBskim Kosovom“ i za koga je najbolje da ga nema. I njega zaista i nema u vijestima zemlje Srbije i pratećeg srpskog sveta. Jako teško ćete doći do njegovog imena, čak i ako na srpskom googlate ko, jer ubijeni kosovski policajac koji zaslužuje dan žalosti, jer njega nema. On je čak i digitalno dehumanizovan i na najvećem svjetskom pretraživaču, dok su ubice- teroristi za manje do 24 sata postali novi heroji ove i ovakve Srbije.

DaN žalosti za uBijeNe srBijaNske DržavNe služ BeNike

I nema sumnje da se u Vučićevim medijskim kuhinjama već uveliko piše scenario za neke izmaštane “Heroje iz Banjske“, koji su se uzdigli u “nebesku Srbiju“, a koji su suštinski klasični teroristi na državnim jaslama Srbije. Pitanje je dana kad će teroristi osvanuti na freskama Crkve Srbije. Pa onda u perverznom čita-

Pa recimo redovni profesor beogradskog Univerziteta Miloš Ković, koji je onomad pozivao doslovno “da mladost gine za Kosovo“, sad navodno usplahireno mantra kako će neko “morati biti odgovoran za pogibiju mladih ljudi“. I to srbijanska javnost sve guta, kao najslađe bombone. I tako decenijama. O onda kad se poslože sve kockice i puzle u mozaiku užasa, zapravo je posve logično što Srbija i RS danom žalosti ili minutom šutnje pokazuju čemu su vjerne i šta su njihove moralne vertikale i životni putevi. A da je drugačije?

Da je drugačije odavno Balkan ne bi bio bure baruta, sve države bivše Jugoslavije bi živjele jedan koliko-toliko normalan život, a Srbija bi za početak znala ono što zna cijeli svijet-gdje su joj državne granice i da država Kosovo nije njena unutarnja jedinica, kao ni entitet Republika Srpska, kao ni Crna Gora. Dok to ne dopre do, kako se to kaže, običnih ljudi u Srbiji, bojim se da će kult slavljena terorista u srpskoj historiji biti nastavljen još jače i u budućnosti. A tu onda nema sreće, ne samo za Srbe nego za sve narode koji imaju (ne)sreću da graniče sa državom Srbijom i njenim apetitima.

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Drugi pišu

Po srbijanskim televizijama sa državnom frekvencijom već kruži priča o ,,našim Principima i Obilićima“

EPA

Obraćanje štrajkačima u DetrOitu: Uprkos ogromnom rastu produktivnosti i činjenici da su plate direktora 400 puta veće od plata radnika

Prosječna američka radnička porodica danas živi gore nego prije 50 godina

Hvala vam na pozivu. Čast mi je što sam danas ovde među vama. Dozvolite da zahvalim Ujedinjenom sindikatu radnika u auto-industriji (UAW) na svemu što preduzima da zaštiti ne samo svoje članove nego i sve pripadnike radničke klase u našoj zemlji. Cilj borbe koju vodite nisu samo prihvatljive nadnice, bolji uslovi rada i penzije za radnike u automobilskoj industriji. Ovo je i borba protiv korporativne pohlepe, jer ljudima na vrhu moramo pokazati da ova zemlja pripada svima nama, a ne samo nekolicini povlašćenih. Rezultati poslednjeg Gallupovog istraživanja pokazuju da 75 procenata Amerikanaca podržava UAW. Ljudima se smučila ekonomija u kojoj se bogati beskrajno bogate dok radničke porodice jedva sastavljaju kraj s krajem i mnogi završavaju na ulici. Cilj borbe koja se vodi ovde na Srednjem zapadu jeste izgradnja ekonomije koja će raditi u korist svih nas, a ne samo u korist bogatih. Želim da kažem nešto o problemu o kom se na televiziji i pod krovom Kongresa retko progovara. Američka ekonomija se danas nalazi u periodu nezapamćene dohodovne i imovinske nejednakosti. Sedmična zarada prosečnog američkog radnika danas je niža nego što je bila pre 50 godina. Drugim rečima, uprkos ogromnom rastu produktivnosti u automobilskoj industriji i drugim sektorima, uprkos činjenici da su plate direktora 400 puta veće od plate prosečnog radnika, uprkos rekordnim poslovnim profitima i stotinama milijardi dolara koje korporativna Amerika troši na isplate dividendi i kupovinu sopstvenih deonica, prosečna američka radnička porodica danas živi gore nego pre 50 godina.Braćo i sestre, to je razlog i povod za ovaj štrajk. Zato svi radnici u Americi, oni u kancelarijama, oni u pogonima, i svi ostali, moraju stati uz UAW u ovoj borbi za pravdu. U današnjoj Americi, u doba ogromne dohodovne i imovinske nejednakosti, trojica najbogatijih ljudi raspolažu sa vi-

Čitao sam u novinama da je štrajk loš za ekonomiju. Dozvolite da kažem nešto i o ekonomiji. Za ekonomiju je loše kada radnik u auto-industriji ne može da kupi automobil koji je proizveo. Za ekonomiju je loše kada radnik ne može da priušti sebi hipoteku za kupovinu skromnog doma. Za ekonomiju je loše kada radnik nema novca za odgajanje djeteta ili ne može da uštedi dovoljno da ga pošalje na koledž. Za ekonomiju je loše kada radnik nema novca za ljekove ili odlazak kod ljekara

še bogatstva nego čitava donja polovina američke populacije. Uprkos velikom bogatstvu naše zemlje, braćo i sestre, 60 procenata njenih stanovnika živi od čeka do čeka. To znači da žive pod ogromnim stresom. Brinu hoće li uspeti da plate kiriju, hoće li imati dovoljno za hranu. Hoće li moći da plate lekara ako im se dete razboli? Brinu zbog visokih troškova odgajanja deteta i pitaju se hoće li ikada moći da ga pošalju na koledž. Odrastao sam u porodici koja je živela od čeka do čeka i znam ponešto o tome. Živimo u najbogatijoj zemlji u istoriji sveta. Američke porodice, porodice radnika u auto-industriji, ne bi smele da budu pod takvom vrstom pritiska.

Ponoviću – kao što je Shawn [Fain] već ponovio mnogo puta – u poslednjih 50 godina dogodila se velika preraspodela bogatstva. Problem je u tome što je ta preraspodela tekla u pogrešnom smeru. Umesto da se bogatstvo preliva odozgo naniže, ono se prenosilo odozdo naviše. Cilj ovog štrajka, cilj radnika koji ga podržavaju širom zemlje, jeste da se taj trend preokrene. Ako vladajuće klase zemlje žele preraspodelu, preraspodelu će i dobiti. Ponosan sam što danas stojim s vama ovde u Detroitu i zbog vaših predaka koji su se pobunili 1937. i pokazanom hrabrošću pomogli da se ova zemlja promeni. Ustali su protiv korporativne pohlepe svog vremena, protiv moći velikih korporacija, i pripremili teren za uspon srednje klase u Americi. Evo nas u 2023. Prošlo je 86 godina. UAW je ponovo na čelu pokreta za obnovu i jačanje srednje klase. Na tome sam vam duboko zahvalan. Želim da poručim nešto i direktorima General Motorsa, Forda i Stellantisa: pokušajte da zamislite ogromne finansijske žrtve koje su vaši radnici podneli za sve ove godine. Vreme je da obuzdate svoju pohlepu. Vreme je da zaposlene počnete da tretirate s poštovanjem

koje zaslužuju. Vreme je da sednete za sto i napravite pošten dogovor.

Direktoru General Motorsa, Maryiju Barri, imam da kažem ovo: prošle godine si zaradio preko 29 miliona dolara. Otkako si postao direktor pre osam godina, isplaćeno ti je više od 200 miliona dolara. Imaš li ikakvu predstavu o tome kako izgleda preživljavanje tvojih radnika koji rade za 17 dolara na sat, što je prosečna početna plata radnika u auto-industriji? Kako izdržavati porodicu i plaćati račune uz zaradu od 20 dolara na sat?

Direktoru Stellantisa, Carlosu Tavaresu, imam da kažem ovo: posle prošlogodišnje povišice od 22 odsto, tvoja ukupna primanja premašuju 25 miliona dolara. Znaš li kako žive radnici angažovani na privremenim i povremenim poslovima? Posle godina i godina rada ne dobijaju stalno zaposlenje, zbog

čega su im nadnice i beneficije znatno niže u odnosu na ono što dobijaju drugi radnici koji rade iste poslove. Možeš li zamisliti njihov život?

Direktoru Forda, Jimu Farleyu, imam da kažem ovo: prošle godine si primio 21 milion dolara. Pretpostavljam da ćeš jednog dana dobiti odličnu penziju, veliku otpremninu i mnoštvo drugih beneficija. Možeš li zamisliti kako je biti radnik koji je već star, čitav život je proveo radeći, a u banci nema dovoljno novca za odlazak u penziju?

Znam da mediji često nisu dovoljno jasni, blago rečeno, kada treba preneti sledeću poruku: nema ničega radikalnog u onome za što se UAW zalaže. U prvoj polovini 2023. godine velika trojka auto-industrije ostvarila je profit od 21 milijarde dolara, 80 odsto više nego prethodne godine. Drugim rečima, posao im ide prilično

Svi znamo da su za radničku klasu u Americi posao u auto-industriji i članstvo u sindikatu nekada bili zlatni standard. Odlučili smo da vratimo to vrijeme. Nećemo se pomiriti s padom prosječne nadnice američkog radnika u auto-industriji od čak 30 odsto u posljednjih 20 godina. Ako se neko pita šta je povod za ovaj štrajk, to je povod

dobro. U poslednjih deset godina velika trojka je prijavila profit od 250 milijardi dolara samo u Severnoj Americi. Te iste kompanije su prošle godine potrošile 9 milijardi dolara – ne za poboljšanje uslova života i rada zaposlenih, već za isplatu dividendi i kupovinu sopstvenih deonica da bi se uvećalo bogatstvo već bogatih deoničara. Dok se direktori i deoničari auto-industrije bogate kao da su pirati, radnici koji proizvode njihove automobile dobijaju preniske nadnice koje su decenijama opadale.

Svi znamo da su za radničku klasu u Americi posao u auto-industriji i članstvo u sindikatu nekada bili zlatni standard. Odlučili smo da vratimo to vreme. Nećemo se pomiriti s padom prosečne nadnice američkog radnika u auto-industriji od čak 30 odsto u poslednjih 20 godina. Ako se neko pita šta je povod za ovaj štrajk, to je povod.

že da priušti sebi hipoteku za kupovinu skromnog doma. Za ekonomiju je loše kada radnik nema novca za odgajanje deteta ili ne može da uštedi dovoljno da ga pošalje na koledž. Za ekonomiju je loše kada radnik nema novca za lekove ili odlazak kod lekara. Nema ničeg nerazumnog u zahtevu da radnici u auto-industriji najzad dobiju deo kolača rekordnih profita koji su rezultat njihovog rada. Ako je velika trojka mogla da izdvoji 9 milijardi dolara za isplatu dividendi i kupovinu sopstvenih deonica, onda može finansirati i program COLA koji će osigurati da nadnice prate rast troškova života. Krajnje je vreme da se ukine katastrofalni sistem zapošljavanja u dve kategorije. Vreme je da se ukine rad u statusu privremeno angažovanog radnika. To je veoma važno, jer će jedino tako svaki radnik dobiti pristojan penzijski plan koji osigurava dostojanstvenu penziju. Radnici moraju imati pravo da stupe u štrajk svaki put kada kompanija najavi da će zatvoriti još jedan profitabilan pogon na teritoriji Sjedinjenih Država (dosad je već zatvoreno 65 takvih pogona). I to nije sve. Kada u borbi sa egzistencijalnom pretnjom klimatskih promena – da bismo deci ostavili planetu na kojoj se može živeti – auto-industrija sagradi nove fabrike električnih vozila i baterija, radnici zaposleni u tim fabrikama takođe treba da uđu u UAW i dobiju nadnice i beneficije na koje imaju pravo članovi sindikata.

Braćo i sestre, direktori General Motorsa, Forda i Stellantisa, kao i njihovi najveći deoničari na Vol stritu, moraju shvatiti da ne mogu uzeti baš sve. Odbijamo da živimo u oligarhiji. Nećemo pristati na društvo u kom tako mali broj ljudi ima tako mnogo, dok tako mnogo ljudi ima tako malo. Braćo i sestre, dosta je dosta. Ustanimo zajedno da učinimo kraj korporativnoj pohlepi. Udružimo se da obnovimo uništenu srednju klasu. Izgradimo ekonomiju koja će služiti svima, a ne samo jednom procentu na vrhu. Hajde da svi zajedno – svaki stanovnik svake države ove zemlje – stanemo uz Ujedinjeni sindikat radnika u auto-industriji.

Preveo Đorđe Tomić

24 Poneđeljak,

2023. Drugi pišu

2. oktobar

Piše: Berni SanderS Berni Sanders

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

u 70. godini preminula je naša

VESNA – CICA Josipova KOVAČ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 1. od 12 do 15 časova i 2. od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na groblju Sveta Neđelja –

Ožalošćeni: – BELI, ćerka sestra LJILJANA, unučad, porodice JOVOVIĆ, BRAJOVIĆ, prija

Дана 30. септембра 2023. преминула је у 61. години

наша драга

РАДМИЛА Славољуба МРВАЉЕВИЋ

рођена Делибашић

Саучешће примамо у градској капели 1. октобра од 11 до 16 часова, када ће се обавити сахрана на гробљу иза манастира.

Ожалошћени: супруг СЛАВОЉУБ, ђевер МИОДРАГ, сестре БЕБА и ДУШКА, снаха МОМИРКА, заове МИЛЕНА и РАДМИЛА, јетрва РАЈКА, братанићи, ђеверичићи, сестрићи, сестричне и остала многобројна родбина МРВАЉЕВИЋ и ДЕЛИБАШИЋ

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

tel: 067 257 979 e-mail: kapela@t-com.me

Poneđeljak, 2. oktobar 2023.

Naša voljena sestra

SLAVICA MIĆUNOVIĆ

1957–2023

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Nikšiću 3. oktood 11 do 14 časova kada će se obaviti sahrana na

Ožalošćeni: sestre NADA i RADA i ostala rodbina i

KOSI STOJANOVIĆ

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Bratanić ČEDO BAŠANOVIĆ sa porodicom

Дана 1. октобра 2023. изненада је преминуо наш вољени

Дана 1. октобра 2023. након краће болести у 92. години умрла је наша драга

БОСИЉКА – КОСА Ићова

СТОЈАНОВИЋ

рођена Башановић 8. 9. 1932 – 1. 10. 2023.

из Ботуна

Породица ће примати саучешће у породичној кући у сeлу Ботун 1. и 2. октобра до 14 часова, након чега ће се обавити сахрана на мјесном гробљу у Српској.

Oжалошћени: син МИЛОРАД МИГО, кћери ДАНИЦА и ВЕРА, братанићи НИКОЛАЈ, ВАСКО, ЖАРКО, БРАНКО ЂИКО, ЧЕДО, МИКО и МИЛАН МAЋО, братаничне МИЛИЦА, РАДОЈКА и

СЛАВИЦА, унучад БОБАН, ЗОРАН, АЦО, ДРАГО, ВАСО, ВЛАДАН и МАЈА, снахе ЉИЉАНА ЦИЦА, САНДРА и ДЕЈАНА, ђеверичићи ДАНО, РАДО и МИШО, ђеверичне ДЕСА, МИЛЕВА и МИКИЦА, праунучад и остала многобројна породица СТОЈАНОВИЋ и БАШАНОВИЋ

РАЈКО Василија ЂУРИШИЋ 1964–2023

Саучешће примамо у капели Чепурци октобра од 10 до 14 часова а од 30 до 16 часова у Доњем Загарачу гдје ће се и обавити сахрана.

Ожалошћени: мајка МИЛКА, супруга СИЛВИЈА, ћерка АНЂЕЛА, син ЂОРЂЕ, сестра ВЕСНА, сестричић ЛУКА, сестрична МИЛИЦА, зет ЗОРАН и остала родбина

Posljednji pozdrav komšinici

RAJI

MIRKOVIĆA

RAJKU

KOSA STOJANOVIĆ

Draga tetka, ponosni smo što smo imali takvu odivu. Svojom plemenitošću, dobrotom, časnim i dostojanstvenim životom zaslužila si vječno poštovanje i pamćenje.

Odlaziš kod svoje braće i bratanića pored kojih ćeš naći dugo čekani spokoj

RAJKU

Tvoj bratanić ŽARKO BAŠANOVIĆ sa porodicom

KOSI STOJANOVIĆ

Posljednji pozdrav. Počivaj u miru.

Bratanić MIKO BAŠANOVIĆ sa porodicom

Sestra BILJANA i zet DARKO MARINOVIĆ

Sa tugom se opraštamo od drage tetke

BOSILJKA – KOSA Ićova STOJANOVIĆ

Tvoj vedar duh i plemenitost, kao i ljubav, ostaju u nezaboravnom sjećanju. Na svemu što smo neizmjerno zahvalni.

RADOJKA VLAHOVIĆ sa porodicom

RAJKU

Anđeli da te čuvaju. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Oglasi i obavještenja

Oglasi i obavještenja

RAJE

što si sa mnom provela tolike godine zajedničkog života. Tvoj neutješni suprug SLAVOLJUB MRVALJEVIĆ

RAJI

pažnju kojom si nas nesebično darivala sve ove godine.

Đever MIŠKO, jetrva RAJKA, đeveričići SLOBODAN i MARKO sa porodicama

S dubokim pijetetom opraštamo se od naše drage

RADMILE – RAJE

ednji pozdrav komšinici

RAJI

MILIJI BULATOVIĆU

Umrla je naša dobra i plemenita strina

Poneđeljak, 2. oktobar 2023.

RADMILA RAJA MRVALJEVIĆ

S tugom se opraštamo od nje. MARKO MRVALJEVIĆ sa porodicom

Bila si dobra duša, zauvijek ćeš biti i ostati dio nas. Počivaj u miru, a mi ćemo te kroz n ljepše uspomene čuvati od za-

SLAVKO

NEVENKA ĐURAŠKOVIĆ

Voljeni moji roditelji, svakim danom mi sve više stajete za sve i u svemu a bol nije ništa manji.

Vaša ZORICA sa porodicom

Navršava se godina dana od kada nas je napustio naš

RAJI bolno priznanje da te više ne možemo zagrliti Porodica REDŽEPI

DRAGOMIR DRAGO TOMIĆ

RAJI

Ostaćeš u mom srcu zauvijek. Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si mi pružila. Tvoj DAČO

RADMILI MRVALJEVIĆ

Počivaj u miru nita dušo. Porodica VIDOVIĆ

čuvamo od zaborava. Porodica TOMIĆ

navršava se 28 godina od kad

VOJISLAV – VOJO MARIĆEVIĆ

Godine prolaze, ali sjećanja ne blijede na tvoj dragi lik i dobrotu koju si nam pružao... Živiš sa nama u najljepšim sjećanjima ljubavi i poštovanja.

2. 10. 2016. 21. 1. 2016.

Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Oglasi i

Navršava se godina od smrti našeg dragog

2. 10. 2021 –

Sedam tužnih godina

BAKE TOMAŠEVIĆA

Čuvamo te u srcu.

i MARIJA MILOŠEVIĆ

RADOMIR RACKOVIĆ

Svakim danom sve više nedostaješ.

LOMPAR DRAGICA 1998–2023

Vječno u mom sjećanju i srcu.

ZORICA MARTINOVIĆ

IN MEMORIAM 2. 10. 1992 – 2. 10. 2023

STEVAN – STEVO VUJANOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE na drage članove naše porodice

naše naše

OLGE POPOVIĆ ZORKE PRELEVIĆ rođene Prelević rođene Plamenac

smrti našeg oca naše

obavještenja

STEFAN Duškov RADOVIĆ

Voljeni moj sine, surova sudbina prerano te otrže iz mog života i ostavi doživotni bol i tugu za tobom. Teško je istinu pravdati sudbinom, a tvoja sudbina je moja teška rana. Bio si moj život, moja sreća, moja zakletva, moj ponos, Počivajte u miru, najmiliji moji.

U doživotnom bolu za tobom,

ćeš biti

Prošlo je dvije godine i 17 godina od smrti mojih

RADOMIRA RACA MILENKA RACKOVIĆ

Hvala vam za ljubav i pažnju koju ste mi nesebično daČuvaću vas od zaborava.

STEFAN Duškov RADOVIĆ

čuvam te u zagrljaju života moga... kroz snove, kroz sjećanja, kroz svaku suzu koja padne, kroz uspomene na najljepše dane tvoga odra-

Stefani je dobila ime po tebi i ona će nastaviti tamo gdje

Tvoja neutješna tetka

SRETENA STEFE PRELEVIĆ PRELEVIĆA rođene Stijović

staju samo najljepše uspomene i sjećanja na tre-

i poštovanjem čuvaju Vas od za-

aše NADA VUKČEVIĆ i VESNA RADOVIĆ sa

Prošlo je dvije godine i 17 godina od smrti mojih

Tužno sjećanje na moje voljene 21. 1. 2016 2. 10. 2016.

RADOMIRA RACA MILENKA RACKOVIĆ

Pamtiću vašu bratsku ljubav i podršku koju ste mi nesebično pružali.

S ponosom čuvam uspomenu na vas.

NEVENKA SLAVKO ĐURAŠKOVIĆ

2. 10. 2023.

Oglasi i obavještenja

Poneđeljak, 2. oktobar 2023.

Javni izvršitelj Darko Rajković iz Budve Jadranski put bb, u predmetu izvršnog povjerioca, Prva banka ad Podgorica MB 02096099 protiv izvršnog dužnika Borislava Krkovića iz Budve, radi namirenja novčanog potraživanja, shodno čl. 169 - 177. ZIO, donosi

ZAKLjUČAK O PRODAJI

1.Određuje se dvadeset sedma prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika I to Nepokretnost označena kao kat. parcela br. 467/1, broj zgrade 3, poslovni prostor oznale PD 8, površine 29 m2 u prizemlju objekta upisana u LN br. 3036 za KO Budva kod Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Budva

2. Javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 26.10.2023. godine u 10:15h., u kancelariji Javnog izvršitelja u Budvi, Jadranski put bb. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po rješenju o izvršenju posl. Br. I. 3293/2014 od 16.12.2014. godine, a radi naplate glavnog duga od 85.740,43 € sa zakonskom zateznom kamatom od 28.11.2014. godine do konačne isplate i ostalih troškova koliko u konačnom budu iznosili.

3.Nepokretnost navedena u tač. 1 ima upisanih tereta i to Pravo zaloga HIPOTEKA U IZNOSU OD 50.000,00 E U KORIST PRVE BANKE CG AD NIKŠIĆ.SA ZABRANOM OTUDJENJA

OPTEREĆE NJA I IZDAVANJA U ZAKUP BEZ SAGL.HIP.POVJERIOCA. OV.BR.2069/08.OD

13.03.2008. Hipoteka PORESKO POTRAŽIVANJE BR. 043-03-6558 OD 17.11.2017. GOD. U KORIST OPŠTINE BUDVA U IZNOSU OD 2.099,17 E..

4.Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga Javnog izvršitelja br I. 594/2016 od 17.02.2017. godine u smislu odredbe čl. 168. ZIO i ukupno iznosi 42.751,80€

5. Na zakazanom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnosti se mogu prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač.4. Zaključka, ali ne ispod vrijednosti potraživanja. Stranke i založni povjerioci mogu se sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati putem Javnog nadmetanja po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na zakazanom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sljedeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.ZIO

6. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun za jemstvo broj: 555-9001459877-23 kod Addiko bank ad u iznosu od 4275,18 € što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti svih nepokretnosti.Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja.

7. Najbolji ponudilac - kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja: 555-9001460029-52 kod Addiko banka ad,sa pozivom na gornji poslovni broj u roku od 15 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

8. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.

9. Zaključak o prodaji će se objaviti, u dnevnom listu ,,Pobjeda’’.

Dana, 27.09.2023.godine Javni izvršitelj Budva Rajković Darko

Mali oglasi

OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah, non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović

Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1

IzDaJEm uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53 m² 750 eura. Tel.067/821-067 2

POTREBNa žENa za čuvanje djeteta od tri godine i pomoć u stanu u Budvi. Odlični uslovi, nedjelja slobodna.

Tel. 067/449-292 3

PRODaJEm frižider sa ledarom, polovni, povoljno. Tel. 069/957-743

Na osnovu članova 2 i 69 Zakona o igrama na sreću (“Službeni list Republike Crne Gore”, br. 52/04; “Službeni list Crne Gore”, 13/07, 73/10, 40/11, 61/13, 37/17 i 3/23), člana 2 Pravilnika o uslovima koje treba da ispuni priređivač nagradnih igara (“Službeni list Crne Gore”, br. 12/13) i Odluke NLB Banke AD Podgorica br. UP2023/000208_UP_SMK_1 od dana 09.03.2023. godine, NLB banka AD Podgorica, Bulevar Stanka Dragojevića br. 46, PIB 02011395, kao priređivač nagradne igre, propisuje sljedeća:

PRAVILA NAGRADNE IGRE

Član 1.

Ovim Pravilima uređuje se priređivanje nagradne igre, pod nazivom „Na Klik do nagrade“ (u daljem tekstu: nagradna igra) i ona sadrže odredbe o Priređivaču, načinu priređivanja igre, nagradnom fondu, uslovima za učestvovanje, obavještenju učesnika u igri, odgovornosti Priređivača prema učesnicima u igri, kao i u drugim pitanjima od značaja za priređivanje nagradne igre u robi i uslugama.

Član 2.

Priređivač nagradne igre je NLB Banka AD Podgorica (u daljem tekstu Priređivač). Priređivač priređuje nagradnu igru pod nazivom „Na Klik do nagrade“ na osnovu odluke donijete od strane Upravnog odbora Priređivača.

Član 3.

Cilj priređivanja nagradne igre je reklamna promocija, radi stimulacije i povećanja broja

korisnika usluge NLB Klik i NLB Klik basic kao i transakcija VISA platnih kartica, namijenjenih fizičkim licima, osim Visa gift kartica Priređivača.

Član 4.

Nagradna igra se priređuje na teritoriji Crne Gore u periodu od 02. 10. 2023. do 05. 01. 2024. godine.

Član 5. Uslovi za učestvovanje u nagradnoj igri:

Pravo učešća u nagradnoj igri imaju sva fizička lica koja tokom trajanja nagradne igre, od 02. 10. 2023. do 05. 01. 2024. godine obave najmanje jednu prijavu na NLB Klik ili NLB Klik basic i ostvare najmanje jednu transakciju svojim VISA platnim karticama (osim Visa gift karticama) NLB Banke u istoj nedelji.

Učesnici nagradne igre su saglasni da, u slučaju osvajanja nagrade, priređivač nagradne igre može objaviti njihova imena i fotografije i koristiti ih u reklamne svrhe u vezi sa ovom nagradnom igrom, bez obaveze davanja bilo kakve naknade za to.

U nagradnoj igri ne mogu učestovati zaposleni kod Priređivača niti članovi njihove uže porodice.

Član 6.

Učestvuju fizička lica koja u istoj nedjelji obave prijavu na NLB Klik ili NLB Klik basic i naprave transakciju na bilo kom POS terminalu u Crnoj Gori, na POS terminalima u inostranstvu, putem interneta ili bankomata sa NLB VISA platnim karticama, osim NLB Visa gift karticama.

Izvlačenje dobitnika će se obaviti u posebno dizajniramo softveru u prisustvu komsije svakog ponedeljka počevši od 09. 10. 2023. godine u 9:00h i trajaće do 05. 01. 2024. kada će biti izvlačanje glavne nagrade. Priređivač će o dobijenoj nagradi obavijestiti dobitnika putem

telefonskog poziva, odnosno putem sms/viber poruke ukoliko isti ne bude odgovarao na poziv.

Ukoliko dobitnik ne bude dostupan za informisanje o osvojenoj nagradi i Priređivač ne bude mogao u roku od 7 dana od dana izvlačenja dobitnika da ga informiše iz bilo kojih razloga koji

nijesu i ne mogu biti odgovornost Priređivača, taj učesnik gubi pravo na nagradu Priređivača, a Priređivač neće imati daljih obaveza prema ovom učesniku. U ovom slučaju Priređivač će ponoviti postupak dok ne dodijeli nagradu.

Član 7. Nagradni fond:

Ukupan nagradni fond iznosi: 26.301.1 EUR

Ukupan broj nagrada je 502

Član 10.

Preuzimanje nagrade: Nagrada se dobitniku uručuje u Upravnoj zgradi NLB Banke AD Podgorica u Bulevaru Stanka

Dragojevića br. 46 u Podgorici.

Dobitnik nagradu može preuzeti lično ili preko trećih lica uz obavezu podnošenja na uvid ličnog dokumenta dobitnika nagrade, u Upravnoj zgradi NLB Banke AD Podgorica u Bulevaru Stanka

Dragojevića br. 46 u Podgorici.

Nagrada se uručuju dobitniku najkasnije sedam dana od dana prijema obavještenja o dobitku

nagrade. Ukoliko je dobitnik fizički spriječen da preuzme nagradu u predviđenom roku, a blagovremeno je obavijestio Pripređivača, rok za preuzimanje nagrade se produžava u skladu sa zahtjevom dobitnika, a ne duže od mjesec dana. Nagrada se ne može zamijeniti za neku drugu nagradu (uslugu) odnosno za novčanu protivvrijednost.Po primopredaji nagrade

Priređivač nema nikakvih obaveza prema dobitniku u vezi sa nagradom.

Član 11.

Dobitnike potvrđuje tročlana komisija koju imenuje Priređivač i koja će voditi zapisnik o toku i rezultatima nagradne igre.

Član 12.

Pravila nagradne igre biće objavljena u dnevnom listu ’Pobjeda’, po dobijanju rješenja Uprave za igre na sreću a prije početka nagradne igre.

Ime dobitnika biće objavljeno najkasnije u roku od 10 dana od dana izvlačenja nagradne igre na internet portalu priređivača www.nlb.me.

Član 13. Po okončanju nagradne igre, Priređivač će u roku od 8 dana obavijestiti Upravu za igre na sreću o rezultatima igre, sa podacima o dobitnicima nagrada u skladu sa Zakonom.

Član 14. Nagradni fond u vrijednosti većoj od 500 €, koji nakon završetka nagradne igre nije podijeljen, priređivač je dužan prodati na javnom nadmetanju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u budžet Crne Gore u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.

Član 15. Zaposleni kod Priređivača dužni su da sljedeće podatke čuvaju kao poslovnu tajnu:

• O učesnicima (broju, identitetu, ostalim ličnim podacima)

• O mehanizmu organizovanja nagradne igre

Gore navedene podatke Priređivač može saopštiti trećim licima na način predviđen Zakonom.

Član 16.

Priređivač se obavezuje da će u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, sa posebnom

pažnjom voditi računa o ličnim podacima učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Učešćem u ovoj nagradnoj igri učesnici su saglasni da se njihovi podaci koje su u okviru nagradne igre dostavili, a u skladu sa obavezom Priređivača dostave Upravi za igre na sreću i čuvaju u arhivi Priređivača, kao i da se njihova imena i mjesto prebivališta u zakonskom roku objave u javnom glasilu, te da se čuvaju i obrađuju u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Član 17.

Priređivač može prekinuti nagradnu igru usljed nastupa okolnosti više sile ili drugih okolnosti koje se uobičajeno nisu mogle predvidjeti, izbjeći ili otkloniti i na koje se nije moglo uticati.

O navedenom prekidu Priređivač će putem medija obavijestiti javnost.

Član 18.

Na utvrđenu vrijednost fonda nagradnih igara Priređivač plaća 5% u korist budžeta Crne Gore na način predviđen Zakonom.

Član 19.

U slučaju bilo kakavih nesporazuma koji nastanu u vezi sa realizacijom nagradne igre između Priređivača i učesnika, nastojaće se da se isti riješe mirnim putem, a ukoliko to nije moguće biće nadležan sud po mjestu sjedišta Priređivača. Priređivač ne preuzima odgovornost u slučaju nastanka spora između učesnika u ovoj nagradnoj igri.

Član 20.

Ova pravila stupaju na snagu po dobijanju saglasnosti Uprave za igre na sreću.

Cjelokupan fond nagrada obezbjeđuje priređivač nagradne igre.

Član 8.

Transakcije VISA platnim karticama Priređivača koje su obavljene u naznačenom periodu a korisnik nije obavio prijavu na NLB Klik ili NLB Klik basic neće učestvovati u izvlačenju dobitnika nagrade.Korisnik koji je obavio prijavu na NLB Klik ili NLB Klik basic u naznačenom periodu ali nije napravio transakciju VISA platnim karticama Priređivača u naznačenom periodu neće učestvovati u izvlačenju dobitnika nagrade.

Član 9.

Izvlačenje dobitnika nagrade:

Izvlačenje dobitnika nagrade će se obaviti od strane Priređivača.

Izvlačenje dobitnika nagrade će se obaviti na način što će Komisija svakog ponedeljka kroz posebno dizajnirani softver izvlačiti minimum 38 dobitnika koji su ispunili sve uslove učešća za tu nedelju.

Komisija broji 3 člana: Igor Janković, Marija Nikolić i Boris Milikić, a koji su zaduženi da provjere ispravnost platne transakcije, provjere postojanje prijave na NLB Klik ili NLB Klik basic u skladu sa definisanim uslovima za učešće u nagradnoj igri, kao i da izvrše provjeru uručenja nagrade.

Članovi komisije provjeravaju tačnost ličnih podataka dobitnika nagradne igre, koji treba da primi nagradu.

NLB Banka AD Podgorica

Predsjednik Upravnog odbora Martin Leberle

Član Upravnog odbora Lana Đurasović

35 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Marketing

NAZIV I VRSTA NAGRADE Turistički paket aranžman za dvije osobe UKUPAN BROJ NAGRADA POJEDINAČNA CIJENA NAGRADE UKUPNA CIJENA NAGRADE SA PDV – om od 21% Električni trotinet Mobilni telefon Pametni sat Ukupna vrijednost nagrada sa PDV-om 26.301.1 EUR Vaučer 1 3.000 EUR 3.000 EUR 30 EUR 369.9 EUR1.108.8 EUR 13.500 EUR 379.1 EUR1.137.3 EUR 7,555 EUR 159 EUR 199 EUR 3 45 450 3

36 Poneđeljak, 2. oktobar 2023. Marketing