Četvrtak, 5. oktobar 2023. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXIX / Broj 20781 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI НІ! ВІЙНІ В УКРАЇНІ НЕТ! ВОЙНЕ В УКРАИНЕ NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Nadležni organi preduzeli prve korake nakon što je Pobjeda objavila priču o krađi 150 predmeta iz Muzeja i galerija Podgorice
Okidač za nadležne organe, po svemu sudeći, trebalo je da bude tek medijsko razotkrivanje u Pobjedi. To će biti, kako sada stvari stoje, jedina konkretna reakcija na nezapamćeni skandal u ovoj muzejskoj ustanovi glavnog grada, jer se od objavljivanja priče u Pobjedi uglavnom na ovu temu razgovaralo po kancelarijama, kafanama, među ljudima odgovornim za loše stanje u ustanovi, kao i po društvenim mrežama
NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE
IME I PREZIME
BROJ TELEFONA
ADRESA I GRAD
Otvoreno pismo bivšeg direktora Uprave policije
Veljović:
Očigledna je namjera da je pritvor moje
kažnjavanje
NOVI UDARAC ZA SPAJIĆA: Sukob u Pokretu „Evropa sad“ kulminirao, neposlušna poslanica iz Bara zaratila javno sa centralom stranke podržavajući izbačenu koleginicu
KOMENTAR
Piše: Draško ĐURANOVIĆ
Politikolog Marko Savić tumači novi nepotpisani izvještaj u kojem više nema nijedne organizacije, ali je narativ ostao isti
Savić je sarkastično prokomentarisao BIRN-ov narativ da su oni koji su zabrinuti za sve jači položaj i destruktivno političko djelovanje SPC – nacionalisti. Sa druge strane, ističe on, prosrpske partije i srpski nacionalisti žele samo da se oslanjaju na Srbiju kao najvažnijeg aktera i to u najvećem dijelu insistirajući na ekonomskim vezama
Prvi crnogorski vazduhoplovni inspektor u penziji Predrag Boljević upozorava na nova imenovanja u Savjetu Agencije za civilno vazduhoplovstvo Izabrali
Viši sud u Beogradu odbio prijedlog Višeg javnog tužilaštva za određivanje pritvora osumnjičenom za organizaciju oružanog napada u Banjskoj
NOVI UDARAC ZA SPAJIĆA: Sukob u Pokretu „Evropa sad“ kulminirao, neposlušna poslanica iz Bara zaratila javno sa centralom stranke podržavajući izbačenu koleginicu
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Predsjedništvo PES-a bi, nakon što su iscrpljene sve mogućnosti dogovora sa Ćinćur, neposlušnu poslanicu trebalo da isključi do kraja sedmice. I Ćinćur i Pejović, prema pouzdanim saznanjima našeg lista, kontroliše predsjednik države Jakov Milatović, koji se takođe zalaže za vladu sa koalicijom ZBCG. PES juče prvi put neposlušne poslanice doveo u vezu sa služenjem tuđim interesima, što može biti uvod u disoluciju stranke
PODGORICA – Poslanica
Pokreta ,,Evropa sad“ Radinka Ćinćur oglasila se juče povodom isključenja svoje partijske koleginice
Jevrosime Pejović ističući kako tu odluku doživljava kao „atak na slobodno izražen stav“, dok je ponašanje PES-a uporedila sa nekadašnjom Komunističkom partijom Jugoslavije.
– Kao da smo još u KPJ u kojoj je bilo zabranjeno drugačije misliti – rekla je Ćinćur. Potvrdila je, takođe, da svoj stav o formiranju 44. vlade i skupštinske većine nije promijenila. Rekla je i kako to što, za razliku od koleginice Pejović, još nije isključena iz par-
tije doživljava kao još jednu vrstu pritiska i manipulacije iz vrha PES-a.
STABILNA VLADA
– I dalje mislim da je Crnoj Gori neophodna stabilna vlada koju bi podržalo najmanje 49 poslanika i koja bi bila spremna za reformske procese i uspostavljanje vladavine prava – navela je Ćinćur.
Ona je dodala i kako podržava razgovore o skupštinskoj većini koja bi bila u stanju da donosi suverene odluke bez ucjena. – Svaka druga većina od 41 ili 42 poslanika mi je neprihvatljiva i neću je podržati. Ne želim da učestvujem u nečemu što doživljavam kao povratak starog tridesetogodišnjeg reži-
ma na vlast – rekla je Ćinćur za RTCG, što je prvo javno oglašavanje poslanice o konceptu Spajićeve vlade. Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, Predsjedništvo PES-a bi nakon što su iscrpljene sve mogućnosti dogovora sa Ćinćur, neposlušnu poslanicu trebalo da isključi do kraja sedmice. I Ćinćur i Pejović, prema pouzdanim informacijama Pobjede, kontroliše predsjednik države Jakov Milatović, koji se takođe zalaže za vladu sa koalicijom ZBCG.
PES je juče po prvi put neposlušne poslanice doveo u vezu sa služenjem tuđim interesima, što može biti uvod u disoluciju stranke. Isključenje Ćinćur komplikuje situaciju
za Spajića budući da je pitanje da li ima podršku 41 poslanika za svoj koncept vlade i pored sigurne podrške Mehmeta Zenke
Na navode Ćinćur juče su reagovali iz PES-a optužujući je da, po dogovoru sa nalogodavcima, nanosi štetu tom pokretu.
TUĐI INTERES
Iz PES-a tvrde i kako Ćinćur već duže vrijeme izbjegava razgovor i komunikaciju u okviru sopstvene organizacije. – Uvaženoj gospođi Ćinćur, kao i bivšoj članici Pejović, uzaludno je bilo ukazivanje na posljedice neformiranja 44. vlade, održavanja trenutnog statusa i sabotiranja tog
Profesorica na Univerzitetu Donja Gorica o platformi predsjednika države
procesa unutar samog pokreta. Uz dobru volju i uvažavanje drugačijeg mišljenja, ipak se demokratija i princip djelovanja političke organizacije kao i svuda u demokratskom svijetu svode na poštovanje odluke većine, koja je bila nesporna u ovom slučaju. Međutim, jeftine manipulacije da je neko isključen zbog različitog mišljenja mogu proći jedino kod onih koji ohrabruju poslanicu PES-a da radi upravo protiv svoje stranke, a za tuđe interese – navedeno je u saopštenju PES-a. Ćinćur, takođe, optužuju da odbija komunikaciju sa funkcionerima PES-a, ignoriše stav svog matičnog odbora u Baru, obrazlaže
PODGORICA – Crnogorski predsjednik Jakov Milatović platformom za Crnu Goru u Evropskoj uniji pokušava da sebe abolira od odgovornosti za neuspjehe u procesu evropskih integracija i napravi otklon od partijskog kolege i mandatara Milojka Spajića u slučaju da ne uspije da formira novu vladu.
To je u intervjuu agenciji Mina ocijenila profesorica na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović Đukanović je kazala da se Milatović već neko vrijeme miješa u sastavljanje vlade, različitim komentarima i sugestijama.
– Ali ova platforma mi više liči kao pokušaj da sebe abolira od odgovornosti za neuspjehe u procesu evropskih integracija i stavi jasan otklon od redova svoje partije koji neće eventualno uspjeti da iskoriste mandat, spremajući se za nove izbore koje je pomenuo – rekla je Đukanović. Platforma Milatovića, smatra ona, ne može pozitivno uticati na pristupanje Crne Gore EU, ističući da to nije prvi dokument koji definiše šta bi trebalo uraditi u procesu integracija.
–Mislim da u Crnoj Gori nema građanina niti političkog subjekta koji ne zna šta načelno treba uraditi da se zaokruži proces pristupanja, tako da Milatovićeva najava
da bi ispunjavanje „njegove“ platforme dovelo do pristupanja Crne Gore u EU je opšte poznata stvar – navela je Đukanović.
Poručila je da Crnoj Gori u tom procesu, izuzev uopštenih neobavezujućih akata, trebaju konkretni rezultati. Đukanović je kazala da je sličnih principa, platformi i sporazuma bilo i ranije, ali da su ostali „mrtvo slovo na papiru“.
Ona je rekla i da se izborna obećanja gotovo svih partija svode na principe iz Milatovićeve platforme, te da ni potpisivanje platforme ne bi navelo partije da obećanja i ispune.
– Mislim da građanima treba više konkretnih rezultata u oblasti reformi, demokra-
tizacije i približavanju EU, nego platforme i inicijative kojima biste abolirali vašu odgovornost za stanje u društvu – istakla je Đukanović.
Na pitanje da li platformu vidi kao pokušaj uvođenja koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ u novu izvršnu vlast, Đukanović je kazala da je takva namjera očigledna u postupanjima Milatovića već duže vrijeme, ali da platforma nije smisleno sredstvo za tako nešto.
– Uostalom, sličnu platformu (sporazum) su potpisale upravo takve partije koje su izabrale vladu u kojoj su sjedjeli ministri Milatović i (Milojko) Spaić, pa se na nju niko nije osvrtao čim su stupili na dužnost – rekla je Đukanović.
Smatra da potpisivanje platforme nije dovoljno da bi neko bio odgovarajući konstituent vlade koja bi imala isključivo reformsku i proevropsku agendu. Đukanović očekuje da će platformu potpisati primarno stranke koje Milatovića nerijetko pozivaju da reaguje kako bi zaštitio njihove interese, posebno u odnosu na proces formiranja vlade. – Vjerujem da će među njima biti i onih koji pregovaraju ulazak u vladu, ali sumnjam da će, u odnosu na reakcije partija, dobiti saglasnost
da nije adekvatna adresa za razgovor, te da PES upućuje na na druge političke subjekte. Tvrde i da je takvo ponašanje posljedica dogovora sa „pojedincima i nalogodavcima“ koji ne poštuju odluke PES-a ili rade u interesu drugih partija, smišljeno sabotirajući mandatara i cijeli proces. – Ko su poslanici i funkcioneri PES-a koji ucjenjuju ogromnu većinu svojih kolega, javnost ima priliku da vidi. Na sve manipulacije koje su određeni mediji i političari širili nedjeljama, građani će brzo dobiti odgovor kada konstatuju ko je na čijoj strani skupštinske sale – zaključuju iz Pokreta ,,Evropa sad“. Đ. ĆORIĆ / N. ZEČEVIĆ
svih parlamentarnih stranaka. Doduše, učinak i da potpišu i da ne potpišu bi bio isti – rekla je Đukanović. Ona smatra da će platforma biti još jedno „mrtvo slovo na papiru“, koja niko neće uzimati u razmatranje nakon potpisivanja. R. P.
INTERVJU: Mihael Žantovski, češki diplomata i spoljno-politički savjetnik predsjednika Češke Petra Pavela
Zbog geografske blizine, strateškog položaja, kulturnih i vjerskih veza sa nekim od nacija u regionu, Balkan je istorijski bio sfera aktivnog interesovanja i miješanja Rusije. Ovo je još izraženije u sadašnjoj situaciji, kada je rusko napredovanje u Ukrajini zaustavljeno i djelimično preokrenuto i kada jedinstven stav NATO-a i EU sprečava Rusiju da čak i razmišlja o nekakvom napredovanju u sjevernom dijelu Evrope
PODGORICA - Proces pristupanja je dvosmjerna ulica. Sada više nego u prošlosti EU aktivno ohrabruje Crnu Goru i druge zemlje u regionu da ubrzaju svoje reforme u pripremi za članstvo, a ipak neke zemlje kandidati, uključujući Crnu Goru, izgleda da se predomišljaju o mnogim potrebnim koracima. Na Crnoj Gori je da odluči da li su koristi od ubrzanja procesa pridruživanja EU do kraja decenije veće od rizika igre balansiranja koja bi mogla rezultirati „potezanjem konopca“ za crnogorsku budućnost i geopolitičku orijentaciju
– kaže u intervjuu Pobjedi Mihael Žantovski, češki diplomata i spoljno-politički savjetnik predsjednika Češke Petra Pavela.
Žantovski, koji je bio prvi ambasador Češke u Vašingtonu, a kasnije i u Londonu, smatra da „za relativno male zemlje, kao što je Crna Gora, članstvo u NATO-u, a u budućnosti i u EU, predstavljaju najbolju šansu da održe svoju novostečenu nezavisnost, integritet, slobodu i demokratiju“.
POBJEDA: Održaćete predavanje o Vaclavu Havelu i njegovom doprinosu ulasku Češke u Evropsku uniju. Naši studenti će moći da čuju koliko se Češka promijenila ulaskom u EU. Nažalost, Crna Gora na tom putu stagnira već tri godine. Smatrate li da je realno da Crna Gora postane članica EU do 2030. godine, s obzirom na to da imamo političke elite koje se zaklinju u integracije, ali ne daju rezultate na terenu?
ŽANTOVSKI: Proces pristupanja je dvosmjerna ulica. Sada više nego u prošlosti EU aktivno ohrabruje Crnu Goru i druge zemlje u regionu da ubrzaju svoje reforme u pripremi za članstvo, a ipak neke zemlje kandidati, uključujući Crnu Goru, izgleda da se predomišljaju o mnogim potrebnim koracima. Na kraju, na Crnoj Gori će biti da odlu-
Zahvaljujući TV prenosu sjednice Vlade saznali smo da dr Dritan može, bez ikakvih problema, nekog partijski podobnog tipa, srednjoškolca koji je tek upisao fakultet, da promoviše u – diplomiranog inžinjera. I ne samo to: već i da ga, u ime Vlade Crne Gore, ubaci i u Upravni odbor ,,Project-Consultinga“
Piše: Draško ĐURANOVIĆ
Ako vam uopšte nije stalo do države Crne Gore i njene budućnosti, ili smatrate da ovo ne treba da bude država već članica ,,srpskog sveta“, nadođe vam neka, bože-me-oprosti, sladostrasna i mazohistička misao: poželite da Milojko Spajić nikada ne sastavi vladu, da se izbori ponavljaju svaka dva-tri kvartala bez stvaranja pobjedničke koalicije i da Dritan Abazović nastavi vječno da bude odlazeći premijer.
Prosto, da vidimo dokle možemo da padamo. A padamo, zahvaljujući premijeru, iz dana u dan u svakom pogledu. I još ćemo, jer to što danas može dr Dritan, teško da će iko sjutra moći da ponovi. Ne, nije u pitanju ona šira priča, Abazovićeva svakodnevna lažavina kako je potpisao takozvani temeljni ugovor sa Crkvom Srbije, ne po nalogu Vučića, već da bi se ,,pomirila Crna Gora“; nije stvar ni u stalnom otkrivanju novih članova organizovanih kriminalnih grupa koji se ne hapse; pa ni o, sad već tradicionalnim, hvalospjevima sopstvenoj vladi koja je Crnu Goru, znate već, izvela na put ka EU iako smo iz dana u dan sve dalje od Evrope... Talenat za svakodnevno sijanje obmana kod dr Dritana se uočava i u detaljima. I, reklo bi se, taj se talenat razvijao proporcionalno Abazovićevom napretku u državnoj hijerarhiji.
Sjećate se, svakako, puta za Tajvan, ono kada politikolog Dritan nije bio premijer i kada je išao kao poslanik - promovišući tamo neki viski neke ,,King Car Corporation“ – pa je, tek po povratku, ukapirao da Tajvan i Tajland nije neki dublet, i da, skupa sa još 152 države na planeti Zemlji, Crna Gora nije priznala tu ostrvsku, azijsku zemlju.
OK, tada je bio mlad i greške se dešavaju. No, od kako je postao dr Dritan, The Prime Minister, pa još i počasni ambasador „Luzijane“, njegove, hm, stvaralačke sposobnosti izokretanja realnosti narasle su do neslućenih razmjera.
Mihael Žantovski
či da li su koristi od ubrzanja procesa pridruživanja EU do kraja decenije veće od rizika igre balansiranja, koja bi mogla rezultirati „potezanjem konopca“ za crnogorsku budućnost i geopolitičku orijentaciju.
POBJEDA: Zašto zemlje regiona nikada nijesu uspjele da ostvare saradnju kao vaši susjedi u okviru Višegradske grupe, zašto je uspostavljanje suživota tako teško ostvarivo na Balkanu?
ŽANTOVSKI : Trudim se da pazim da naše zemlje ne predstavljam kao neke modele saradnje i vrline, jer nijesmo uvijek bili tako savršeni u tom pogledu. Ali istina je: višegradska saradnja u cjelini je dobro funkcionisala posljednjih trideset godina. Pošteno je primijetiti da smo imali neke komparativne prednosti. U prošlosti, naše traume i problemi su imali mnogo više veze sa spoljnim velikim silama nego jedni sa drugima. U velikoj mjeri, Čehoslovačka je mogla da se podijeli na dvije zemlje mirnim putem, jer nikada nijesmo imali istoriju etničkih problema ili sukoba. Balkan je, s druge strane, prošao kroz mnogo dramatičniju
i sukobljeniju istoriju. Stoga može potrajati duže da se razradi najproduktivniji sistem odnosa između njegovih sastavnih djelova i spoljašnjeg svijeta. Ipak, ostajem ubijeđen da evropski put pruža najbolju šansu regionu da ide naprijed i prosperira. Nama je dobro funkcionisalo i nema razloga zašto ne bi uspjelo i vama.
POBJEDA: Crna Gora je, kao mala država, često meta stranog uticaja. Kako ocjenjujete maligni uticaj Rusije u regionu, ali i konstantno miješanje Srbije u unutrašnja pitanja Crne Gore? Kako se Češka izborila sa miješanjem Moskve?
ŽANTOVSKI: Zbog geografske blizine, strateškog položaja, kulturnih i vjerskih veza sa nekim od nacija u regionu, Balkan je istorijski bio sfera aktivnog interesovanja i miješanja Rusije. Ovo je još izraženije u sadašnjoj situaciji, kada je rusko napredovanje u Ukrajini zaustavljeno i djelimično preokrenuto i kada jedinstven stav NATO-a i EU sprečava Rusiju da čak i razmišlja o nekakvom napredovanju u sjevernom dijelu Evrope.
Za relativno male zemlje, kao
što je Crna Gora, članstvo u NATO-u, a u budućnosti i u EU predstavljaju najbolju šansu da održe svoju novostečenu nezavisnost, integritet, slobodu i demokratiju.
POBJEDA: Crna Gora je u osjetljivoj fazi formiranja vlasti. Poruke naših zapadnih i EU partnera su da vlast mora biti stabilna i proevropska i da bivši Demokratski front nije poželjan partner. Kako gledate na ovako komplikovan proces pregovaranja o formiranju vlade?
ŽANTOVSKI: Nema razloga da EU bude stidljiva u pogledu vrijednosti za koje se zalaže i očekuje da i zemlje kandidati apsorbuju takve ideje. U isto vrijeme, EU treba da pazi da se na izborima i procesima formiranja vlasti, u EU ili van nje, ne stiče utisak kao da bira pojedinačne političare ili političke grupacije, jer nema mandat da to čini. Glasači i političari u zemljama kandidatima imaju dovoljno informacija o tome kako EU misli da donese kvalifikovani sud o tome ko su političari koji će najviše i najnedvosmislenije raditi na tome da njihove zemlje budu dio evropskih integracija.
Marija JOVIĆEVIĆTako smo, zahvaljujući direktnom TV prenosu sjednica Vlade, u utorak saznali da dr Dritan može, bez ikakvih problema, nekog njemu dragog i partijski podobnog tipa, srednjoškolca koji je tek upisao fakultet, da promoviše u – diplomiranog inžinjera. I ne samo to: već ga – tako nagrađenog titulom dipl. ing. – u ime Vlade Crne Gore ubaci i u Upravni odbor ,,Project-Consultinga“ d.o.o. Zaludu su bila uporna upozorenja ministarke nauke Biljane Šćepanović da ,,kandidat“ nije diplomirani inžinjer, da je tek upisao fakultet i da pored njegovog imena ne može stajati akademsko zvanje dipl. ing. I da, svakako, student ne bi mogao da bude kvalitetan državni predstavnik u kompaniji koja se još od 2008. godine bavi 57 miliona vrijednim projektom za vodosnabdijevanje i tretman otpadnih voda...
Ne bi mogao, ministarka?
E, mogao je! Premijer se nije dao ometati ovakvim upadicama. Nakon što je konstatovao da je ,,intervencija na mjestu“, Abazović se samo osmjehnuo i nastavio dalje.
Uveče, nekoliko sati nakon završetka sjednice, pojavilo se saopštenje Vlade Crne Gore ,,o kadrovskim pitanjima sa 68. sjednice“. U tački 14. konstatuje se da je donijeto rješenje o imenovanju dvoje novih članova Upravnog odbora ,,Project-Consultinga“ d.o.o. od kojih je jedan upravo onaj tek upisani student. Istini za volju, novom članu M. D. je pored imena, koje i nije bitno za ovu priču, izbrisano ono akademsko zvanje dipl. ing. - ničega, ali je dr Dritan oposlio ono što je zamislio.
Ta se akcija popularno naziva: zaposli još jednog našeg među naše državne službenike, po svaku cijenu i odmah.
I to se odigrava skoro svaki dan. Analiza Pobjede i uporedni podaci pokazuju da su Vlada Dritana Abazovića, direktori javnih preduzeća i energetskih kompanija iz DF-a i Demokrata i predsjednici opština u kojima je stara parlamentarna većina na vlasti omogućili posljednjih deset mjeseci partijsko zapošljavanje za više od 11 hiljada građana. A od raspisivanja predsjedničkih izbora (januar) do kraja marta - organi državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave, javne ustanove i državni fondovi dostavili su Agenciji za sprečavanje korupcije ukupno 5.267 odluka o zapošljavanju.
Lako je sabrati: brojka partijskog uhljebljavanja narasla je čak na 16 hiljada ,,tringo“ novih zapošljenih.
I zašto onda dizati larmu zbog još jednog proslijeđenog državnog službenika, praviti medijski slučaj od slučaja dipl. ing; praviti problem što je čovjeku greškom upisano da je diplomirani inžinjer iako još nije polagao ispita na prvoj godini?
Ne, u pravu je Abazović kada je ono sa pristalicama poskakujući skandirao: ,,Dr Dritan sad je mnogo bitan!“ I jeste, talenat je to, doktor nauka partijskog zapošljavanja. Malo li je?
Upozoravajući rezultati istraživanja javnog mnjenja Centra za demokratiju i ljudska prava u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju
Skoro polovina, odnosno 48,7 odsto građana/ki, ističe da je najbolji politički sistem onaj koji ima jakog vođu koji ne mora da se opterećuje skupštinom i izborima; iako je militaristički sistem primjer ekstremnog antidemokratskog sistema, on uživa podršku više od trećine građana/ki Crne Gore – pokazali su rezultati istraživanja
PODGORICA – Građanke i građani Crne Gore najviše podržavaju demokratski politički sistem, ali i dalje je visok procenat onih koji podržavaju autoritarne i antidemokratske sisteme – pokazalo je istraživanje javnog mnjenja, koje je u sklopu projekta „Inkluzivni dijalog za napredak društva“ sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT).
Gotovo 95 odsto građana/ki ocjenjuje demokratski sistem kao veoma dobar i dobar, a gotovo polovina, kako se navodi u izvještaju, ocjenjuje ekspertski politički sistem kao veoma dobar i dobar.
– Međutim, skoro polovina, odnosno 48,7 odsto građana/ki, ističe da je najbolji politički sistem onaj koji ima jakog vođu koji ne mora da se opterećuje skupštinom i izborima; iako je militaristički sistem primjer ekstremnog antidemokratskog sistema, on uživa podršku više od trećine građana/ki Crne Gore – pokazali su rezultati istraživanja.
Navodi se da analiza trenda po ovom pitanju pokazuje da je preferencija ka demokratskom političkom sistemu gotovo na istom nivou kao i prije pet godina, ali da je sklonost ka militarističkom sistemu u porastu.
– Ekspertski politički sistem danas uživa značajno manju podršku nego 2018. godine.
Takođe, smanjen je broj onih koji autoritarni politički sistem ocjenjuju kao veoma dobar – pokazala je analiza.
Kada uzmemo komparativ-
Tako 31,7 odsto građana smatra da je demokratski to da vjerske vlasti daju konačno tumačenje zakona, 34,9 odsto da vojska preuzima vlast kada je vlada nesposobna, 35,6 odsto da ljudi slušaju svoje vladare – navedeno je u istraživanju
ne podatke, iz European Values Studya navodi se da autoritarni politički sistem ima „najsnažniju podršku u Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji, Gruziji i Crnoj Gori“. – Kada je riječ o militarističkom tipu političkog sistema, nakon Srbije i Sjeverne M akedonije, najveću podršku ima u Crnoj Gori. Ekspertski politički sistem se najviše preferira u Jugoistočnoj Evropi, a vrijednosti za Crnu Goru su i u ovom pogledu izuzetno visoke – piše u istraživanju.
Preferiranje demokratskog tipa političkog sistema, kako je istaknuto, „je mnogo snažnije u odnosu na sve ostale tipove i to u svim zemljama Evrope“.
– Preko 56 odsto građana/ ki Crne Gore smatra da će veće poštovanje autoriteta u budućnosti biti „dobro“, što ukazuje na značajno prisustvo autoritarne političke kulture. Međutim, analizirajući trend, danas postoji niži nivo autoritarne političke kulture u poređenju sa 2018. i čak 2008. godinom – navo-
Inicijativa Patriotskog pokreta otpora „Lovćenske straže“ opoziciji
PODGORICA - Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže“ uputio je crnogorskoj opoziciji inicijativu za organizaciju bojkota popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, ukoliko ne bude odgađanja.
- Demokratska partija socijalista se obratila komesaru za ekonomiju Evropske komisije gospodinu Paolu Gentiloniju i generalnoj direktorki EUROSTAT-a gospođi Mariani Kotzevoj ukazujući na pojedine elemente koji mogu ugroziti ovaj, za državu izuzetno značajan, proces popisa stanovništva, domaćinstava i stanova. Demokratska partija socijalista je to uradila na argumentovan i kvalitetan način i tu nema zbora - ocijenili su u Patriotskom pokretu.
Smatraju da bilo kakav stav Evropske komisije i/ili Eurostata, u koliko bude na fonu odlaganja planiranog popisa, neće biti ispoštovan od strane Vlade Crne Gore.
di se u rezultatima.
Kako ističu, zabrinjavajuće je da neke antidemokratske orijentacije i shvatanja uživaju podršku trećine građana/ki.
– Tako 31,7 odsto njih smatra da je demokratski to da vjerske vlasti daju konačno tumačenje zakona, 34,9 odsto da vojska preuzima vlast kada je vlada nesposobna, 35,6 odsto da ljudi slušaju svoje vladare – navedeno je u istraživanju. Podaci pokazuju i da građani/ke većinski opravdavaju video nadzor na javnim površinama.
– No, kumulativno, gotovo 28 odsto građana opravdava kontrolu elektronske pošte, a svaki peti opravdava prikupljanje informacije o osobama bez njihovog znanja – rezultati su istraživanja. R. P.
U pokretu „Lovćenske straže“ smatraju da je prethodno trebalo da lideri svih političkih stranaka i njihovi menadžeri usaglase stavove po tom pitanju i nakon toga izađu pred međunarodnu i crnogorsku javnost sa jedinstvenim, detaljno obrazloženim stavom, o neophodnosti odgađanja planiranog popisa.
- Poučeni dosadašnjim primjerima djelovanja i/ili nepoštovanja preporuka međunarodne zajednice, mi računamo da će komesar Paulo Gentilonij ispred Evropske komisije i generalna direktorka EUROSTAT-a gospođa Mariana Kotzevoj dostaviti mišljenje sa preporukom bez konkretnog stava o poštovanju obaveznosti održavanja ili odlaganja popisanaveli su u „Lovćenskim stražama“.
- Na ovakav naš stav nam ukazuju: već postojeće preporuke međunarodnih organizacija da popis ne treba sprovoditi u izbornoj godini, a podsjetili bi i na stav Venecijanske komisije iz maja 2021. o izmjenama tužilačkih zakona u Crnoj Gori, kao i na potpisivanje Ugovora 3. avgusta 2022. između Vlade Crne Gore i Crkve Srbije nezavisno od činjenice da presuda koju je donio sud u Parizu ukazuje da je Crkva Srbije odgovorna za zločine genocida i etničkog čišćenja što nije bio ograničavajući faktor za Vladu Crne Gore da potpiše ovaj ugovor koji je veleizdajnički čin, i mnoge druge stuacije kada ih je Vlada Crne Gore ignorisala - naveli su u saopštenju. Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ računa da će srpski svetosavski klero-nacionalisti biti uporni da se popis održi od 1. do 15. novembra i pored preporuka međunarodnih organizacija da popis ne treba sprovoditi u izbornoj godini. - Shodno navedenom a u smjeru preventivnog djelovanja Patriotski pokret otpora „Lovćenske straže 1990“ poziva lidere suverenističkih političkih stranaka i njihove menadžere da lišeni jednostranih nametanja rješenja pod hitno usaglase stavove i iznađu model za odlaganje i i/li bojkot popisa kada bi javno pozvali svoje članstvo na podršku - zaključili su u saopštenju. R.P.
Advokat o događajima u dvije crnogorske opštine Vukčević: Ono što se dešava u Andrijevici može da se pretoči i na državni parlament
PODGORICA - Nadležni državni organi, u prvom redu policija i tužilaštvo, moraju da obezbijede elementarne uslove za održavanje sjednice Skupštine opštine Andrijevica. Ono što se trenutno dešava u toj opštini sjutra može da se pretoči i na državni parlament, naveo je advokat Miloš Vukčević.
Sjednica SO Andrijevica, na kojoj je trebalo da bude razmatrana inicijativa za smjenu predsjednika opštine Željka Ćulafića , ponovo nije održana.
- Zamislite situaciju u kojoj bi građani, u slučaju da im se recimo sjutra ne dopadne izbor nove vlade, ušli u salu Skupštine i onemogućili izbor no-
ve izvršne vlasti. U tom slučaju izvjesno bi im obezbjeđenje zabranilo ulazak u parlament.
To što se dešava u Andrijevici je jedna vrsta pravne hajdučije i to je stvarno zabrinjavajuće - rekao je Vukčević za TV7. On je podsjetio i na zbivanja u Šavniku.
- To je još gora situacija u odnosu na Andrijevicu. U Šavni-
ku se sputava osnovno, ustavno i političko pravo, koje je zagarantovano i konvencijama. To je da svako bude biran i da bira na izborima. U suštini, građanima Šavnika je suspendovano njihovo izborno pravo da biraju i da budu birani. To je nedopustivo - rekao je Vukčević. R. P.
PODGORICA - Nova imenovanja u Savjetu Agencije za civilno vazduhoplovstvo će usloviti sunovrat ove institucije, jer se radi o ljudima koji su samo politički kadrovi, o anonimusima koji nemaju nikakvog iskustva i vrlo je upitno da li umiju da kupe avionske karte, ocijenio je prvi crnogorski vazduplovni inspektor u penziji i vještak za telekomunikacije i vazduholovstvo Predrag Boljević. Kako je kazao, ovo je još jedan vladin doprinos urušavanju Crne Gore i svega crnogorskog.
Predlagao najbolje
Boljević kaže da upravo gleda kako razapinju Agenciju za civilno vazduhoplovstvo koju je stvarao sa svojim kolegama i uspeo je na sami vrh, ne u Evropi nego u svijetu. Boljević navodi kako je u toku prošlog
mjeseca predložio ministru finansija Aleksandru Damjanoviću i državnom sekretaru
Admiru Šahmanoviću da u
Savjet izaberu ljude sa iskustvom i sa važnim kontaktima. – Šahmanoviću sam se javio u
avgustu da sam u penziji i da
Ministar Ibrahimović kao i Abazović
daju nemjerljiv doprinos na putu da Crna Gora nestane iako ima raspoložive ljude koji su Agenciju pozicionirali da je svi respektuju ne u Evropi nego u svijetu za kratak period - poručuje Boljević
stojim na raspolaganju znajući da ima problema. Rekao mu da ima još ljudi koji mogu da pomognu i proslijedio mu imena onih koji su bili top menadžment Agencije, koji su Agenciju ostavili kao četvoroplasiranu u Evropi, usklađenu sa ICAO standardima. Poziciju su nam samo rušili Aerodromi Crne Gore njihovom neusaglašenošću i Vlada koja nije ni dan-danas riješila pitanje nezavisnosti u finansiranju Komisije za istraživanje udesa i nesreća u vazduhoplovstvu. Inače bismo bili u svjetskom vrhu - tvrdi Boljević. On im je, kako ističe, predložio ljude koji su apolitični i visokostručni u vazduholovstvu.
- To je, prije svega, Gordana Šoškić, koja je bez premca u poznavanju vazduhoplovnog i domaćeg prava u Crnoj Gori. Osoba koja je učestvovala u kreiranju pravnog vazdu-
plovnog okvira u Crnoj Gori. Drugi je Dragan Popović, pilot, mašinski inženjer, bio je i pilot vladinog aviona i menadžer usklađenosti sa međunarodnim propisima agencije. Tu sam i ja kao jedini raspoloživi vještak za telekomunikacije i vazduhoplovstvo koji nikada nije bio u konfliktu interesa. Svi smo mi u penziji. Najbolji među nama je svakako Dragan Đurović koji je stvorio Agenciju. On jeste političar, ali bez obzira na to ni u jednoj zemlji se ne bi odrekli njegovih konekcija, ali to Vladi nije bitno – kaže Boljević navodeći da će ovim imenovanjima naša Agencija biti na nivou Argentine.
– Ljudi koje je Vlada prekjuče imenovala u Savjet su apsolutno nepoznati, kako u javnom životu, tako i u vazduhoplovstvu. Ljudi za koje je upitno znaju li da kupe avionsku
kartu. Totalni anonimusi što je doprinos urušavanju Crne Gore i svega crnogorskog. Ministar Ibrahimović zajedno sa Abazovićem daju nemjerljiv doprinos na putu da Crna Gora nestane, iako ima raspoložive ljude koji su Agenciju pozicionirali da je svi respektuju ne u Evropi nego u svijetu za kratak period. To što to neki ne vide u Petnjici i u Rožajama i to što Srbi od svog nacionali-
Stečajna uprava Montenegro erlajnza tužila To Montenegro
zma to neće da vide, to je druga priča - poručuje Boljević.
Sunovrat
Tvrdi da je ovo sunovrat Agencije i da se radi o ,,čisto političkim kadrovima koji su postavljeni tamo jer ne znaju ništa“. – Oni nijesu svjesni svog činjenja i nema stvari koje neće učinjeti. Postoji malo morala, onog esnafskog da čovjek neće na sebe i svoje, a oni ko-
PODGORICA – Postoji mogućnost da bivša i sadašnja nacionalna avio-kompanija Montenegro erlajnz (MA) u stečaju i To Montenegro (TM) mirno riješe barem jedan od više sporova koje vode pred Privrednim sudom.
Njihovi zastupnici juče su se saglasili da se odloži ročište kako bi u narednih dvadesetak dana pokušali da nađu zajednički jezik u vezi spora koji je MA pokrenuo za naplatu 25,5 hiljada eura zbog korišćenja repromaterijala i vozila bivšeg avio-prevoznika. uSvojenI PrIgovor
Inicijalno je javni izvršitelj Vladimir Vujotić u novembru 2021. godine donio rješenje o izvršenju na osnovu prijedloga MA, ali je Privredni sud usvojio prigovor TM, zbog čega je predmet prešao u parnicu za koju je nadležan ovaj sud. Izvršitelj je rješenje donio na osnovu faktura iz juna i jula 2021. godine. U prigovoru TM se navodi da iz MA nijesu dostavili nikakav dokaz da su pružili us-
Upravna zgrada Montenegro erlajnza
luge navedene u fakturama, jer u dokumentaciji nije bilo ugovora ili nekog drugog dokumenta koji bi ukazivao na poslovni odnos. Navode da se jedna od faktura odnosi na korišćenje automobila u sterilnoj zoni podgoričkog aerodroma od 8. februara do 28. aprila 2021. godine, iako TM do 6. aprila te godine nije posjedovao avione te ove
usluge, sve i da je namjeravao, nije mogao koristiti. Faktura koja se odnosi na korišćenje djelova i materijala iz magacina u hangaru na aerodromu u Podgorici u januaru 2021. godine je za njih takođe sporna, jer, kako navode u prigovoru, TM tada nije ni bio osnovan, već je u CRPS-u registrovan 8. februara. Dostavili su i dokument na ko-
jem je pečat MA, dodajući da se time dokazuje su njihovi zaposleni zaduživali te materijale i ocjenjujući neprofesionalnim njihov pokušaj da im to fakturišu. Isto se, kako tvrde iz TM, odnosi i na fakturu za korišćenje djelova iz hangara za mart i april 2021. godine, jer kako navode, do 6. aprila nijesu ni imali avione. Tvrde da su tim materijalom
ji ne znaju ništa nemaju ni taj esnafski moral i učiniće svašta. Evo vidimo šta se radi sa Aerodromima - naveo je Boljević. Podsjećamo da je Vlada u utorak imenovala novi sastav Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo, nakon što je prošle sedmice smijenila kompletno prethodno rukovodstvo Savjeta. Novi sastav Savjeta čine predsjednik Dejan Stojanović i članovi Edis Ćatović, Milijana Knežević, Ćamil Kujević i Slobodanka Burić Stojanović i Kujević su bili članovi i prošlog Savjeta. Na jednoj od ranijih sjednica Vlade ministar finansija Aleksandar Damjanović otvorio je pitanje o tome kako je ovaj savjet imenovao direktora Agencije i kazao da bi Vlada što prije u vezi toga trebala da reaguje. Prethodni Savjet ACV kojim je predsjedavao Dženan Kolić izabrao je krajem avgusta za direktora Agencije Vladislava Vlahovića koga je početkom avgusta Vlada smijenila sa pozicije člana Savjeta u ovoj agenciji jer tvrde da, kao pukovnik ratnog vojnog vazduhoplovstva, ne ispunjava zakonske uslove za tu poziciju. n. K.
Ambasadorka EU Oana Kristina Popa podržala program IRF-a ,,Women on boards“
i tokom ovih mjeseci raspolagali zaposleni MA. Iz TM su ocijenili da su iz MA, fakturisanjem za korišćenje djelova koje su koristili njihovi zaposleni i za period kada nijesu ni postojali, te šturim navođenjem usluga i cjenovnika, pokušali da osujete njihovo poslovanje.
doKaZI
Iz MA su u odgovoru na prigovor naveli da nijesu dostavili dokaz da su pružili ove usluge, jer ugovora nije ni bilo, dodajući da je ovaj dug nastao jer je TM koristio njihove resurse i ljudske i materijalne.
- Po ocjeni vijeća ovog suda, izvršni dužnik (TM) je učinio vjerovatnim navode iz prigovora kojim rješenje pobija u cjelini, te osporava osnov i visinu predmetnog zahtjeva, kao i vrstu i obim pruženih usluga, pa je rješenje o izvršenju koje je određeno na osnovu vjerodostojne isprave, stavljeno van snage i ukinute sprovedene izvršne radnje, te se predlog za izvršenje ima smatrati tužbom – navodi se u rješenju vijeća Privrednog suda. M. lk.
PODGORICA – Ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je izrazila podršku programu razvoja liderki za pozicije ekonomskog odlučivanja ,,Women on boards“ (Žene u odborima) koji je nedavno pokrenuo Investiciono-razvojni fond (IRF). Popa je podsjetila da je u novembru prošle godine, na prijedlog predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, Evropski parlament usvojio direktivu kojom se velika preduzeća u državama članicama EU obavezuju da do jula 2026. godine najmanje 40 odsto mjesta u odborima i najmanje 33 odsto svih pozicija u izvršnim i neizvršnim odborima zauzima nedovoljno zastupljeni pol. Poručila je svim društvenim akterima, posebno donosiocima političkih odluka, da je ovo prilika da naprave stvarnu promjenu za žene u Crnoj Gori i veliki korak u iskorištavanju i njegovanju ekonomskog talenta i vještina žena za dobrobit cijelog društva. r. e.
Menadžment Pošte Crne Gore uputio poziv za sastanak sa predstavnicima sindikata
Predstavnik radnika Danilo Vuković tvrdi da štrajkači ističu da već treći dan trpe pritiske menadžmenta i kao primjer navodi da su Mini Jovanović, koja radi kao poštar dostavljač, saopštili da ne dolazi na posao ako joj tokom dana ne produže ugovor
spekcije rada koje očekujemo ovih dana. Želimo da vjerujemo da će Inspekcija rada svojim postupanjem učiniti sve da ne ospori univerzalno pravo zaposlenih na štrajk, dakle ne samo zaposlenima u Posti CG već svim zaposlenima koji rade u djelatnostima od javnog interesa - poručio je Marković.
Pritisci
Radnici Pošte Crne Gore saopštili su da oni koji štrajkuju treći dan trpe pritiske menadžmenta, kazao je Danilo Vuković, predstavnik radnika Pošte Crne Gore.
PODGORICA - Predstavnici sindikalne organizacije zaposlenih u Aerodromima
Crne Gore inicirali su juče sastanak sa predstavnicima
PODGORICA - Me-
nadžment Pošte Crne Gore uputio je poziv predstavnicima Jedinstvenog sindikata zaposlenih i Nove sindikalne organizacije za nastavak pregovora u petak, 6. oktobra, u 14 sati. Međutim, kako su Pobjedi kazali iz Jedinstvenog sindikata, iznenađeni su najavom sastanka jer su očekivali da menadžment javno izađe sa ponudom pa da pozovu na eventualne pregovore.
Ponuda
- Ovako idemo da čujemo šta nude pa da se konsultujemo sa štrajkačima. Bojim se da se ne oduži, a pošta se gomila sve više i više - kazao je Pobjedi predsjednik štrajkačkog odbora Jugoslav Marković koji
je dodao da je i juče bilo pritisaka na zaposlene da prekinu štrajk. Očekuju ovih dana i stav Inspekcije rada. Poziv za nastavak pregovora je, navode iz Pošte, realizacija zaključaka sa sastanka koji je sa predstavnicima sindikata održan prošle sedmice. Podsjećaju, tada je rečeno i javno saopšteno da će rukovodstvo kompanije do 6. oktobra izaći sa prijedlogom o visini povećanja zarada.
- Iako su predstavnici Jedinstvenog sindikata odmah nakon sastanka odlučili da pozovu zaposlene na „generalni štrajk“, rukovodstvo kompanije i danas može ponoviti da zahtjeve zaposlenih smatra razumnim i legitimnim i da će povećanje zarada zaposlenima biti, naravno, u mjeri koja neće ugroziti održivost si-
stema - saopšteno je iz Pošte. Ponovljaju da ne odobravaju način na koji određeni dio zaposlenih zahtijeva povećanje zarada ne izvršavajući radne zadatke i još jednom podsjećaju da je Inspekcija rada ukazala da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za početak štrajka. Marković je kazao Pobjedi da su imali juče neočekivanu situaciju sa Inspekcijom rada u vezi sa minimumom procesa rada uprkos činjenici da je njihov Sindikat organizovao štrajk u potpunosti u skladu sa Zakonom o štrajku i krajnje odgovorno dostavio poslodavcu u zakonskom roku minimum procesa rada i zaposlene koji će u minimumu raditi.
- Naši dalji koraci zavisiće od konačnog i zvaničnog stava In-
- Našoj koleginici Mini Jovanović, koja radi kao poštar dostavljač, danas su saopštili da sjutra ne dolazi na posao, ako joj tokom dana ne bude produžen ugovor. Njen otac je poštar i neistrajan je u borbi za naša prava i oni zbog njega vrše pritisak na nju - kazao je Vuković. Poručio je radnicima da nema razloga da se plaše pritiska i da će se boriti za sve zaposlene. On je ponovio da su radnici nezadovoljni platom koja je u prosjeku oko 540 eura.
- Menadžment nas je doveo na rub egzistencije - kazao je Vuković i dodao da su razlike među platama između radnika i menadžmenta ogromne. Zaposleni u Pošti Crne Gore stupili su u štrajk u ponedjeljak, a u poslovnicama je obezbijeđen minimun procesa rada.
Najavili su da štrajk neće prekidati do ispunjenja zahtjeva. Traže povećanje zarade 30 odsto i da im se plati radna nadoknada za vrijeme trajanja štrajka. n. K.
CBCG dobila sertifikat o usklađenosti još jedne oblasti rada sa međunarodnim standardima
PODGORICA - Centralnoj banci Crne Gore (CBCG) dodijeljen je Sertifikat o generalnoj usklađenosti interne revizije ove institucije sa Međunarodnim okvirom profesionalne prakse interne revizije (IPPF) i Etičkim kodeksom Instituta internih revizora (IIA) na seminaru u Gruziji. Time je, kako je saopšteno iz ove institucije, potvrđena pu-
na nezavisnost interne revizije unutar CBCG, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljom praksom. – Dodjela serfifikata je finalna faza procesa eksterne ocjene kvaliteta rada interne revizije CBCG koju je sproveo tim Narodne banke Holandije. Ocjenjivači iz Narodne banke Holandije su u maju ove godine posjetili CBCG i tom prilikom obavili neposredni uvid u or-
ganizaciju, procedure, aktivnosti i relevantne politike interne revizije – kazali su iz CBCG. Seminar u Tbilisiju okupio je predstavnike centralnih banaka
iz zemalja članica Belgijsko-holandske konstituence u MMF i Svjetskoj banci, kao i iz baltičkih i drugih istočno-evropskih zemalja i zemalja Kavkaza i Centralne Azije. r. E.
Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) kako bi ih upoznali sa problemima i izazovima sa kojima su se zaposleni u ovom preduzeću susreli u proteklom periodu, zbog, kako kažu, slabe komunikacije sa menadžmentom Aerodroma i članovima i predsjednikom Odbora direktora ACG.
Sastanku su prisustvovali ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, državni sekretar MKI-ja Admir Šahmanović, sekretarka Mirsada Bošnjak, kao i generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Duško Zarubica, predsjednik sindikalne
organizacije Aerodroma Podgorica Slobodan Martinović i predsjednik sindikata saobraćaja SSCG Nikola Tatar - Predstavnici Sindikalne organizacije osvrnuli su se na pitanja kolektivnog ugovora, povećanje zarada, uz pojašnjenje da se zarade nijesu povećavale od 2008. godine, kao i problematizovanje „stambenog fonda“ za zaposlene i inertnost rukovodstva da se realizuju ranije dogovorene aktivnosti – navodi se u saopštenju. - Uvažavajući sve što su predstavnici sindikata prezentovali, ministar Ibrahimović je predložio skoro organizovanje sastanka sa predstavnicima Aerodroma CG, kako bi se pronašla rješenja koja će biti zadovoljavajuća i realna, kako za zaposlene tako i za menadžment Aerodroma CG –kaže se u saopštenju. s. P.
Udio na tržištu onlajn trgovine u Evropi Crna Gora na posljednjem mjestu
PODGORICA – Od 27 zemalja Evropske unije 68 procenata potrošača od 16 do 74 godine koristilo je e-trgovinu barem jednom u 2022, pokazuju podaci Statiste.
Zemlja sa najvećom penetracijom e-trgovine bila je Norveška, sa oko 92 procenta ljudi koji kupuju robu ili usluge onlajn. Međutim, procenti su bili različiti među evropskim zemljama. U Njemačkoj je, na primjer, 76 odsto potrošača koristilo e-trgovinu, a 70 odsto u Mađarskoj, u Srbiji oko 53 odsto, a zemlja sa najmanjim brojem ljudi koji koriste e-commerce sa ove liste je Crna Gora sa nešto više od 27 odsto. Očekuje se da će prihod od elektronske trgovine u Evropi dostići 902,3 milijarde američkih dolara u 2027, prenosi Sve o Novcu.
Čini se da je Amazon jedan od pokretača e-trgovine u Evropi… Amazon je prisutan u nekim od većih evropskih zemalja,
kao što su Francuska, Njemačka, Italija, Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo, sa svojom onlajn prodavnicom i članstvom u Amazon Prime. Amazonova evropska divizija ima sjedište u Luksemburgu. Amazon EU S.a r.l. dostigao je prihod od otprilike 51,3 milijarde eura u 2022.
Čini se da jezik takođe igra ulogu u ponašanju pri kupovini na mreži. Potrošači iz Austrije, Belgije i Francuske imali su najviše prekograničnih e-trgovina u evropskim zemljama u 2022. Belgijski potrošači, na primjer, obično posjećuju francuske i engleske domene sa Amazona. Kako veb prodavnica nije prisutna u zemlji, Belgijanci posjećuju strane domene ili veb prodavnice na svom jeziku. Zemlje poput Njemačke i Poljske, obje sa snažno razvijenim domaćim tržištem e-trgovine i na svom jeziku, zabilježile su manje prekograničnih kupovina. n. K.
Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove, pristupni plato polazne stanice Dub za Žičaru
Kotor – Lovćen nije bio predmet njihove kontrole
PODGORICA - Uprava
za inspekcijske poslove, odnosno odsjek Ekološke inspekcije, nije kontrolisala da li je izgradnja pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice Dub Žičare Kotor – Lovćen u okviru
PUP-a Kotor, kao i prateće trafostanice sa priključnim kablom 10 kV izvedena po zakonu, za čiji je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu nadležna agencija saglasnost dala 30. avgusta.
Kako je iz te uprave rečeno Pobjedi, taj segment prateće infrastrukture koji se nalazi u industrijskoj zoni Kotora, iako je povezan sa projektom gradnje Žičare, nije bio sastavni dio projekta čija je kontrola bila u njihovoj nadležnosti.
Sagla SnoSt zvanično 7. Septembra
Odgovarajuće saglasnosti za izvođenje radova na tom segmentu prateće infrastrukture (platoa, trafoa i kabla)
Agencija za zaštitu životne sredine donijela je tek krajem avgusta ove godine, iako je žičara zvanično proradila dvije sedmice ranije, čime je ostalo otvoreno pitanje kako je moguće da se nešto (iz)gradi a tek naknadno dobije potrebna saglasnost.
Agencija se pritom pozvala na član 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, i 7. septembra o tome obavijestila javnost i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, kao podnosioca zahtjeva. Iz Uprave za inspekcijske poslove potvrdili su da je nosilac, odnosno investitor tog projekta bilo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, a ne pravno lice Žičara Kotor –Lovćen d.o.o. Podgorica koje je bilo predmet inspekcijskog nadzora ekološke inspekcije. Pojasnili su da pristupni plato jeste povezan sa projektom
Ekološka inspekcija, zbog broja projekata koji podliježu procjeni uticaja na životnu sredinu, a i zbog svojih ograničenih kapaciteta, nije u mogućnosti kontrolisati svaki projekat, a svakako ne pratiti svaku fazu svih pojedinačnih projekata. Kontrole se vrše povremeno i periodično, shodno planovima rada i shodno promjenama značaja efekata koji neki projekat može imati na životnu sredinu
votnu sredinu a i zbog svojih ograničenih kapaciteta, nije u mogućnosti kontrolisati svaki projekat, a svakako ne pratiti svaku fazu svih pojedinačnih projekata. Kontrole se vrše povremene i periodično, shodno planovima rada i shodno projenama značaja efekata koji neki projekat može imati na životnu sredinu –naveli su oni.
pratiće primjenu
mjera
Istakli su da je ekološka inspekcija u sklopu svojih redovnih aktivnosti kontrolisala gradilište žičare Kotor - Lovćen kako bi se provjerilo da li je usklađeno sa Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je pribavljena saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI-698/35 od 26. 10. 2022. godine.
-Predmetni elaborat odnosi se na polaznu stanicu Dub, trasu žičare i dolaznu stanicu Kuk i obezbjeđivanja da se realizuju propisane mjere u cilju zaštite životne sredine. U kontrolama fokus je bio na zonu gradilišta koja je u zoni NP Lovćen, i u dijelu gradilišta koji je u graničnom pojasu NP Lovćen.
žičara Kotor – Lovćen, ali se ne odnosi na sam objekat polazne stanice Dub koji je realizovan u sklopu Projekta žičare Kotor - Lovćen (nosilac: Žičara Kotor - Lovćen d.o.o. Podgorica, Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu - saglasnost od Agencije za zaštitu životne sredine broj 03-UPI-698/35 od 26. 10. 2022. godine).
– Lokacija u kojoj je realizovan taj projekat pripada industrijskoj zoni u Kotoru, i p redstavlja uobičajenu infrastrukturu koja je prisutna u stambeno-poslovnim po
dručjima (parking prostor, trafostanica). Projekat je, po podacima iz Elaborata, realizovan od strane Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, preko Uprave za kapitalne projekte. Zona gradilišta ži-
čare bila je predmet kontrole inspekcijskog nadzora u periodu kada radovi u vezi sa projektom koji je predmet vašeg interesovanja, nijesu bili započeti – odgovorili su iz inspekcije na upit Pobjede ko je
Odgovarajuće saglasnosti za izvođenje radova na tom segmentu prateće infrastrukture (platoa, trafoa i kabla) Agencija za zaštitu životne sredine donijela je tek krajem avgusta ove godine, iako je žičara zvanično proradila dvije sedmice ranije, čime je ostalo otvoreno pitanje kako je moguće da se nešto (iz) gradi a tek naknadno dobije potrebna saglasnost
Ekološka inspekcija rješenjem je bila obustavila izgradnju bob staze, bioprečistača, pješačkih staza, amfiteatra i objekata za sportske aktivnosti kao pratećih sadržaja Žičare Kotor - Lovćen u zoni nacionalnog parka i koncesionog područja, jer za njih nije bilo odgovarajuće dozvole sve do kraja jula.
- Zbog započinjana dijela navedenih radova bez dozvola Agencije za zaštitu životne sredine protiv pravnog lica Žičara Kotor - Lovćen d.o.o. Podgorica podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka Sudu za prekršaje Podgorica – Odjeljenje Cetinje. Takođe, rješenjem je bilo zabranjeno
izvođenje tih radova do dobijanja dozvole Agencije za zaštitu životne sredine. Radovi su po dobijanju dozvole 03-UPI-1114/6 od 27. 7. 2023. godine nastavljeni i isti su još u toku – pojasnili su iz Uprave za inspekcijske poslove.
Naveli su da se u okviru projekata čiji je nosilac pravno lice Žičara Kotor – Lovćen
d.o.o. Podgorica, u zoni NP Lovćen realizuje i projekat izgradnje pristupnog puta od izlazne stanice Kuk žičare do priključenja na magistralni put Krstac – Lovćen u dužini oko 780 m (zona III i zona II zaštite) za koji je, u skladu sa članom 40 Zakona o zaštiti prirode, Ministarstvo ekonomskog razvoja i
bio dužan da kontroliše i provjeri da li se pristupni plato gradio po saglasnostima.
provjerava onaj ko odobrava
Iz Uprave za inspekcijske poslove su naveli da ispunjenost uslova za dobijanje dozvola za izvođenje projekata koji podliježu procjeni uticaja na životnu sredinu nije u nadležnosti ekološke inspekcije već organa koji su nadležni za izdavanje tih dozvola.
- Ekološka inspekcija, kako zbog broja projekata koji podliježu procjeni uticaja na ži-
turizma u -svojstvu nosioca projekta pribavilo dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine.
Za njihovu realizaciju se u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i u skladu sa Uredbom o projektima za koje se vrši procjena uticaja na životnu sredinu „ne sprovodi postupak procjene uticaja na životnu sredinu“.
Takođe, dodaje se da je inspekcijski nadzor sprovođen i na gradilištu dvostrukog 35 kV dalekovoda sa pripadajućom TS 35/10 kV Kuk u zahvatu PPPN NP Lovćen, KO Njeguši, Cetinje, za koji je izrađen Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu na koji je data saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine br. 03-UPI1533/32 od 16. 3. 2023. godine.
-Nosilac navedenih projekata je pravno lice Žičara Kotor – Lovćen d.o.o. Podgorica. Kako su navedenim elaboratima propisane mjere koje se realizuju u dužem vremensku periodu, kao i zbog prirode samih projekata i radova koji se izvode u vezi sa njima, subjekat nadzora Žičara Kotor –Lovćen d.o.o. Podgorica biće kontrolisan i u narednom periodu – naveli su iz Uprave za inspekcijske poslove. Žičara Kotor – Lovćen, koju je gradio konzorcijum Novi Volvoks – Letitner, obogatio je turističku ponudu Crne Gore novom atrakcijom. Posjetioci iz gondola imaju panoramski pogled na Bokokotorski zaliv, a tokom vožnje od 11 minuta prelazi se visinska razlika od nule do 1.350 metara. i. perić
Obilježava se Svjetski dan nastavnika, pojedini predstavnici zaposlenih u obrazovnom sistemu i iz civilnog sektora poručuju da nijesu zadovoljni
PODGORICA – Nemaju
nastavnici osnova da slave današnji Dan nastavnika, rekao je Pobjedi predsjednik Sindikata prosvjete prof. mr Radomir Božović
Nezadovoljni profesori su, podsjeća Božović, zato organizovali štrajk upozorenja početkom školske godine. Traže depolitizaciju škola, da im se dodijeli službeni status, jer su istraživanja pokazala da je svaki četvrti nastavnik doživio jedan vid nasilja na radnom mjestu. Nemaju ni adekvatnu tehniku u školama, te traže i veće plate. Očekuju da im se zahtjevi ispune do kraja ove godine.
Loše odLuke
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović kaže da je zabrinjavajuće stanje u obrazovnom sistemu, a koje je posljedica višedecenijske marginalizacije ovog sektora, kao i nesnalaženja i loših odluka vlasti u posljednje dvije vlade.
- CGO očekuje od naredne vlade da obrazovanje stavi u fokus i da ga izvuče iz partijskih kombinatorika koje su ga dovele na izuzetno nizak nivo, a što se može ozbiljno odraziti na ukupan progres crnogorskog društva. Upliv partijske i partikularne politike u obrazovni sistem dosegao je maksimum, kao i posljedična degradacija nastavničkog poziva, pa danas svjedočimo gubitku čak i prosječnog kvaliteta obrazovanja. Stoga, ne čudi, ali treba da brine, da je mali procenat najboljih učenika/ca koji sebe vide u budućnosti u nastavničkoj profesiji – navela je ona.
Predsjednik Sindikata Božović kaže da nezadovoljan prosvjetni radnik koji ne ulaže maksimum u učionici proizvodi sjutra prosječan kadar. -To je problem. Prosvjetni radnici su sve više nezadovoljni, sa manje energije ulaze u učionice – rekao je Božović.
CGO smatra da je Crnoj Gori neophodan nastavni kadar sa znanjem i integritetom, kako bi se stvorila osnova za ozdravljenje obrazovnog sistema i njegov otklon od predatora iz političkih partija.
- Sve dok najbolji kandidat za nastavnika ne bude zapošljavan prevladavaće tolerisanje neznanja, bahatosti, neetičnosti, ali i netolerancije roditelja, a što je eskaliralo posljednjih godina. Nastavnici su danas na rubu egzistencije i gubitka dostojanstva, a izostanak suštinske reforme proizvodi nemjerljivu štetu. To su neki i od razloga što je početak školske 2023/2024. godine obilježio štrajk upozorenja nastavnika – rekla je Kaluđerović. Podsjeća da je uvećan broj učenika imigranata, primar-
no sa područija gdje su oružani sukobi, ali i iz drugih zemalja. U Crnoj Gori je preko 6.500 stranaca u obrazovnom sistemu, uglavnom nastanjenih na Primorju i u Podgorici. - To iziskuje minimum šest novih objekata za škole i vrtiće, ali i povećanje neophodnog nastavnog kadra, pored postojeće potrebe da se se sanira deficit kadra iz matematike, fizike i hemije, a kako ne bi došli do blokade i nemogućnosti održavanja nastave bazičnog kvaliteta. CGO naglašava neophodnost hitnog i strateškog opredjeljenja i ulaganja Vlade Crne Gore u budžet za obrazovanje, koji više ne smije biti budžet socijalne kategorije – rekla je Kaluđerović.
,,pIjanI na STavnICI Se ne kaŽnjavaju“
CGO ukazuje da nastavnici rade u sve težim uslovima, prenatrpanim učionicama, u kojima nije moguće održati pažnju i koncentraciju, a posljednjih godina nerijetko doživljavaju različite oblike nasilja od strane učenika, roditelja ili uprave.
- S druge strane, bilježe se i primjeri kada nastavni kadar dolazi na posao u neprimjerenom stanju, pod dejstvom alkohola i opijata, a što ne prate sankcije zbog partijske podobnosti onih koji se pokazuju nedostojni nastavničke profesije – istakla je Kaluđerović. Dodaje i da nastavnička vijeća, aktivi i druga tijela gdje nastavnici učestvuju nemaju mogućnost donošenja obavezujućih odluka oko mnogih važnih pitanja.
- To rezultira i upitnim strukturiranjem školskih odbora u kojima umjesto predstavnika nadležnih institucija sjede oni koji zastupaju partijske ili partikularne interese, a što ne doprinosi potrebnoj i obećanoj depolitizaciji obrazovnih ustanova. Takođe, svjedočimo nezakonitom zapošljavanju, namještanjima norme, tako da najbolji kandidat nema šanse da dobije posao, kao i ignorisanju nezadovoljstva nastavnika koji svoj posao rade profesionalno i posvećeno. Nezadovoljni ili nekapacitirani nastavnici ne mogu vratiti obrazovanje na nivo da djeca uče da nauče ili otići korak dalje da ih nauče kritički promišljati i doprinositi zajednici, odnosno da se promijeni klima u kojoj se uči samo za ocjenu. Dakle, mora se mijenjati obrazovni sistem u svrhu sticanja prakse, vještina i kompetencija. CGO cijeni da bi upravo tada pritisci i uticaji na nastavnički kadar bili značajno smanjeni, a što bi ojačalo sistem obrazovanja, motivišući nastavnike na kontinuiranu sopstvenu edukaciju i nadogradnju. n. Đ.
PODGORICA – Iako u inoviranom projektu Balkanske istraživačke reporterske mreže (BIRN) posvećenom ekstremnoj desnici na Balkanu, u čijoj su prvobitnoj verziji iz novembra prošle godine u skandaloznom izvještaju novinarke Vijesti Jelene Jovanović bile targetirane dvije novinarke Pobjede i sedmoro građanskih aktivista, u sekciji posvećenoj Crnoj Gori sada više nema nijedne organizacije, ova medijska grupa ipak pokušava održati narativ o takozvanom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako, u nepotpisanom tekstu – što je karakteristika tabloidnog, neprofesionalnog i neetičnog medijskog djelovanja – pod naslovom „Kontekst“ BIRN zapravo hrani narativ koji godinama plasira koncern Vijesti i pokušava opravdati raniji uradak njihove novinarke, koji je izbrisan sa sajta, a zbog kojeg je ova organizacija tužena pred Osnovnim sudom u Sarajevu, a autorka Jovanović i urednica BIRN-ovog sajta BalkanInsight Dušica Tomović pred sudom u Podgorici.
Ovoga puta se ide čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRNovom „kontekstu“ konstatuje kako su svi Crnogorci zapravo nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da je njihova namjera samo snažnije ekonomsko povezivanje sa Srbijom BIRN tako konstatuje kako se
Savić je sarkastično prokomentarisao BIRN-ov narativ da su oni koji su zabrinuti za sve jači položaj i destruktivno političko djelovanje SPC – nacionalisti. Sa druge strane, ističe on, prosrpske partije i srpski nacionalisti
žele samo da se oslanjaju na Srbiju kao najvažnijeg aktera i to u najvećem dijelu insistirajući na ekonomskim
vezama
podjela oko Srpske pravoslavne i Crnogorske pravoslavne crkve, „koja je u velikoj mjeri stavila one koji sebe vide kao Srbe protiv crnogorskih nacionalista, prelila i na politiku, sa prosrpskim strankama i srpskim nacionalistima koji pozivaju na bliže veze sa Srbijom, prije svega ekonomske prirode“. Ovakvim opisom „konteksta“, nedvosmisleno se insinuira da su Crnogorci po prirodi stvari, dakle svojim postojanjem, nacionalisti – dok srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi i jedina im je težnja ekonomsko povezivanje sa Srbijom. Politikolog Marko Savić, sa-
Politikolog Marko Savić bio je jedan od prvih koji je u intervjuu za Pobjedu, još u novembru prošle godine, ocijenio da se BIRN-ova mapa vrlo argumentovano može svrstati u aspekt koji zadovoljava elemente propagande, ali i hibridne prijetnje, jer je korišćen sistem veoma sličan sistemu koji je oformljen u Rusiji tokom prvog mandata Vladimira Putina, koji podrazumijeva da se neka stvar koja se želi etablirati kao istina plasira kroz respektabilne organizacije
koje su vidljive i poštovane u zapadnom svijetu.
BIRN se, nakon deset mjeseci ćutanja, u inoviranom projektu, u sekciji „Naučene lekcije“, požalio da je, osim kritika vezanih za sadržaj, bio označen u crnogorskim i nekim drugim tabloidnim medijima kao saveznik vlade srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i ruskog predsjednika Putina, te kako su se suzdržali od reagovanja dok je revizija bila u toku.
– Svoj raniji stav o prepoznatoj matrici hibridnog
radnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, za Pobjedu kaže, komentarišući najnoviji uradak BIRN-a koji je osvanuo prethodnih dana nakon deset mjeseci i iz kojeg su nestale prvobitne opservacije Jovanović, da se umjesto teorijskog okvira ekstremne desnice, koji daje jasne metodološke inpute koji se trebaju zadovoljiti, u slučaju Crne Gore dobio samo „kontekst“.
nema opravdanja
– Razlog je što se prema teorijskim postulatima, koliko je meni poznato, ne bi mogla opravdati prvobitna BIRNova mapa u vezi sa „ekstre-
djelovanja sa ruskim pečatom, u kojem se za podsticanje polarizacije iskorišćava respektabilna platforma, baziram na teoriji i praksi, istraživanju mekog i manje mekog uticaja u međunarodnim odnosima. Ne znam je li to BIRN-u naučena lekcija ili nije, ali introspekcija, preispitivanje i konstantna sumnja u to što radite, vraćanje na postulate etike i objektivnog novinarstva, trebala je da dovede do ljudskog izvinjenja i suštinskog mijenjanja platforme. Ovako, ostaje nam da vidimo kako posipanje pepelom uz dozu patetike djeluje u praksi – komentarisao je Savić.
mnim“ pojedincima i organizacijama (bez formalne organizacije i vođstva) iz Crne Gore. Legitimno, pribjeglo se opisivanju konteksta u kojem je najtačniji podatak zapravo izvor koji je BIRN preuzeo od domaće NVO – Centra za demokratsku tranziciju –navodi Savić.
U citiranom dijelu izvještaja CDT-a iz 2021. godine piše: „Problem porasta etnonacionalizma i povezane radikalizacije postao je izuzetno vidljiv u posljednjim godinama“, a uočava se i „izuzetna politička polarizacija, jačanje desničarskih ideja u političkim partijama i drugim organizacijama i grupama, povećana umiješanost vjerskih zajednica u javnom životu, kao i širenje nasilja u javnom diskursu i prostoru“.
– Šta je onda problem? Podjela pravoslavnog stanovništva između dvije crkve dovela je, kaže BIRN, u sukob one koji se osjećaju Srbima sa crnogorskim nacionalistima. Dakle, oni koji su zabrinuti za sve jači položaj i destruktivno političko djelovanje SPC su nacionalisti. Sa druge strane, prosrpske partije i srpski nacionalisti žele samo da se oslanjaju na Srbiju kao najvažnijeg aktera i to u najvećem dijelu insistirajući na ekonomskim vezama. Dakle, Srbi su, reklo bi se, ekstremni samo u svom zalaganju da imaju jače ekonomske veze sa Srbijom. Drugi, pak, ne znamo da li samo Crnogorci ili i crnogorski nacionalisti, teže da oduzmu veći dio moći SPC,
Šturi kontekst, umjesto da suzi prostor za manipulativne interpretacije, zapravo i ne baš suptilno govori o žrtvi, SPC, i agresoru, državi Crnoj Gori, koja je pokušala da joj otme imovinu i smanji joj moć, koja joj valjda svekolika i pripada – ocjenjuje Savić
sagledavajući je kao agenta Srbije. Do tih dubinskih analiza se došlo – sarkastičan je Savić. On analizirajući BIRN-ovo viđenje konteksta u Crnoj Gori uočava da, kako je njihova analiza počela sukobom dvije crkve koji se preliva i na politički momenat, onda se Zakon o slobodi vjeroispovijesti morao sagledati kao „događaj okidač“ za litije i trebalo mu je posvetiti mnogo više prostora, objektivno da se sagledaju svi aspekti, pa i onaj koji je dala Venecijanska komisija, na primjer, ili stav drugih vjerskih zajednica, na primjer. Umjesto toga, konstatujući da su prethodne vlasti imale namjeru da imovinu Srpske pravoslavne crkve prenesu na državu, BIRN u svojoj nepotpisanoj „analizi“ piše da su „dugogodišnje napetosti eksplodirale usvajanjem kontroverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, a desetine hiljada demonstranata – podstaknutih govorom vođe SPC u Crnoj Gori u to vrijeme, mitropolita Amfilohija - izašli su na ulice u najvećem izlivu narodnog nezadovoljstva u kratkoj istoriji Crne Gore kao nezavisne države“.
PogRešan naRatIv Nakon toga se u tekstu konstatuje se da je dotadašnja opozicija na izborima u avgustu 2020. godine uspjela da osvoji dovoljno glasova za slabu većinu u parlamentu i otjeraju sa vlasti DPS nakon „tri decenije neprekidne vlasti od posljednjih dana socijalističke Jugoslavije“, da je rezultat predstavljao politički potres, koji je ohrabrio jedan dio crnogorskog društva, ali istovremeno ozbiljno uznemirio drugi, što je rezultiralo „protestima crnogorskih nacionalista“.
- Ovakvim kontekstom potvrđuje se pogrešan narativ o postojanju crnogorskog nacionalizma i ekstremizma kao opozita srpskom, ne smještajući ga u metodološki i teorijski okvir, kako bi se o BIRN-ovom
kontekstu moglo ipak ozbiljnije govoriti. Šturi kontekst, umjesto da suzi prostor za manipulativne interpretacije, zapravo i ne baš suptilno govori o žrtvi, SPC, i agresoru, državi Crnoj Gori, koja je pokušala da joj otme imovinu i smanji joj moć, koja joj valjda svekolika i pripada – ocjenjuje Savić. Ovakvom njegovom stavu, kako kaže, doprinosi i pretrčavanje preko važnog aspekta koji govori o „dubini“ BIRN-ovog konteksta.
- Crna Gora se sa svojih 620 hiljada stanovnika odvojila od Srbije 2006. I to je sve što u BIRN-ovom kontekstu treba da znate o državnosti Crne Gore. Šteta koju su prethodnom mapom/analizom napravili prema građanima i građankama Crne Gore, njenim građanskim aktivistima i aktivistkinjama, morala je u ovom dijelu biti ispravljana na svakom koraku. Za to makar ne treba razrađen metodološki i teorijski okvir, već konsultovanje relevantnih izvora kojih ima na svim jezicima regiona. Onda bi se tek moglo zaključiti da istorija ne teče od 2006, da uz sve tranzicione probleme nije mlada i nesnađena, pa se sa pošastima svog građanskog bića bori nacionalizmom i ekstremizmom, već da je obnovila državu nakon 1918. i da jezgro problema, koji su i u kontekstu prikazani, nije u 2006. i nakon nje, nije jedan zakon ili zakoni uopšte, a tek nije želja jednih za ekonomskom vezom sa Srbijom i drugih da spriječe SPC da bude moćna – kategoričan je Savić.
Kako kaže, rezultati izbora iz avgusta 2020. godine uzimaju se kao još jedan „događaj okidač“.
- I dok je Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokrenuo nezapamćene proteste, nikad viđene u novijoj istoriji, kaže BIRN bez dalje elaboracije i analize poruka, protestnih pamfleta, pjesme i uzvika na tim „protestima“, da su vrlo lako nakon izbora 2020. crnogorski nacionalisti krenuli u niz protesta.
Radio Slobodna Evropa podsjeća na dva slučaja u kojima se SPC dovodi u vezu sa oružjem i kriminalnim klanovima
PODGORICA – Nakon što su prošle nedjelje izbili sukobi na Kosovu, tokom kojih je otkriveno da je Manastir Banjska bio sklonište terorističke grupe, Pobjeda je aktuelizovala problem nastao potpisivanjem Temeljnog ugovora koji je, s jedne strane u ime Crne Gore potpisao Dritan Abazović, a s druge patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić
Temeljnim ugovorom je SPC zagarantovano da u manastirima, hramovima, zgradama i drugim nepokretnostima i prostorima u njenom vlasništvu državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi.
Pobjeda je u ponedjeljak aktuelizovala problem na koji je ukazivala i Akcija za ljudska prava (HRA). Oni su pisali, mjesec dana prije potpisivanja Temeljnog ugovora, Abazoviću, ministrima pravde i ljudskih i manjinskih prava Marku Kovaču i Fatmiru Đeki da je sporno upravo ugovaranje posebnog, eksteritorijalnog statusa objektima u vlasništvu SPC.
Takođe, sporno je i to što je Vlada sa Jevrejskom zajednicom i Islamskom zajednicom potisala ugovor u kojem, kada je riječ o istom, piše da će obavijestiti nadležne, a ne od njih tražiti dozvolu, kao što je to u slučaju sa SPC.
tokom ustoličenja mitropolita Joanikija septembra 2021. RSE podsjeća da je prvi procesuiran u Specijalnom tužilaštvu, dok je o drugom slučaju raspravljano na skupštinskom Odboru za bezbjednost.
Prvi se odnosio na period uoči parlamentarnih izbora 2020, na kojima je trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS) zamijenjena većinom predvođenom prosrpskim Demokratskim frontom. Nakon tih izbora formirana je Vlada premijera Zdravka Krivokapića, koja je bila pod snažnim uticajem SPC.
Prvi poznat slučaj unošenja oružja u hramove SPC u Crnoj Gori dogodio se na Badnji dan, 6. januara, 1992. godine kada je tadašnji mitropolit Amfilohije u Cetinjskom manastiru blagosiljao pripadnike srpske paravojne formacije ,,Srpske dobrovoljačke garde“ na čelu sa Željkom Ražnatovićem Arkanom, piše RSE.
Arkan je kasnije optužen za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Hagu, ali do suđenja nije došlo jer je u međuvremenu ubijen u Beogradu.
Skupu ispred Cetinjskog manastira prisustvovale su pristalice tadašnjih prosrpskih stranaka, a na fotografijama iz tog vremena vidljivi su Arkanovi ,,gardisti“, naoružani dugim cijevima.
gađaja, uz teško naoružane policijske službenike i sveštenike SPC, bili su i civili sa oružjem.
D. MIHaILovIĆNe znamo na koji tačno se misli, jedan ili više njih, one nastale direktno kao odgovor na rezultate, ili one nastale kao odgovor na dogovor o vladi Pod Ostrogom, ili na apostolsku Vladu, ili na potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji je stručna javnost ocijenila kao pravno i faktički pogrešan, ili onaj nakon usvajanja Zakona o predsjedniku, zbog kojeg smo dobijali nikad oštrije poruke iz Brisela, ili na Belveder, možda. Ne znamo, i neetičko ćutanje BIRN-a nam neće dati odgovor. Ali, evo i u ovom šturom i jednostranom kontekstu pokušavamo da doskočimo i više no što zaslužuje. Pitam, iako znam da odgovor neće stići, jesu li onda svi protesti nakon avgusta 2020. nacionalistički, da li su pripadnici tri religije, agnostici i ateisti, pripadnici svih etniciteta u Crnoj Gori nacionalisti, a samo su litije bile građanske i masovne – zapitao se retorički Savić.
– Nejasno je šta se podrazumijeva pod „bezbjednosnim mjerama“, da li se to odnosi i na lišavanje slobode po nalogu državnog tužioca ili i suda? U svakom slučaju, nije nam poznato da je ovakav izuzetak dozvoljen bilo kojim važećim zakonom, npr. Zakonom o unutrašnjim poslovima, Zakonikom o krivičnom postupku ili Zakonom o nacionalnoj bezbjednosti ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom.
Ako smo u pravu, onda Vlada nije ovlašćena da takav ustupak pruži SPC, drugim riječima, ovakva odredba je ništava – navodi se u pismu koje je HRA uputila Vladi.
Radio Slobodna Evropa je juče podsjetila na dva slučaja u kojima se manastiri i hramovi Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori dovode u vezu sa oružjem i bezbjednosno interesantnim osobama.
Jedan je objava transkripata razgovora sa SKY aplikacije dvojice navodnih članova škaljarskog kriminalnog klana, u kojem se SPC pominje kao navodni finansijer 100 ,,kalašnjikova“ pred parlamentarne izbore 2020.
Drugi je boravak naoružanih civila u Cetinjskom manastiru
– Tema o potencijalnom skladištenju oružja u objektima SPC -a aktuelizovana je nakon što je u dvorištu Manastira Banjska na Kosovu pronađen arsenal oružja i vojne opreme – piše RSE.
Ko je angažovan
U Crnoj Gori je boravak naoružanih osoba u Cetinjskom manastiru početkom septembra 2021. godine i dalje pod istragom SDT-a. Građani su 5. septembra 2021. godine protestovali i tražili da ustoličenje mitropolita Joanikija ne bude na Cetinju. –Demonstranti su isticali da je ustoličenje na Cetinju pokušaj srpske ,,okupacije“ i klerikalizacije. Policija je razbila proteste, a Joanikije i patrijarh Porfirije su u manastir dovezeni vojnim helikopterom uz pratnju antiterorističke jedinice policije – piše RSE.
Podsjećaju da je uoči ustoličenja, ali i tokom ceremonije, u Manastiru viđeno više naoružanih civila, pa je građanski aktivista Aleksandar Zeković podnio prijavu Upravi policije i Vrhovnom državnom tužilaštvu. Tražio je da se provjeri da li se u njemu nalaze nepoznata lica ,,koja posjeduju vatreno oružje i druga sredstva pogodna za izvršenje teških krivičnih djela protiv života i tijela“. Na fotografijama sa samog do-
Tadašnji državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić je tada saopštio da ,,nema informaciju da su u Cetinjskom manastiru bile naoružane osobe, osim obezbjeđenja štićenih ličnosti, te bilo koga van sistema crnogorskih bezbjednosnih službi“. O ovoj temi, na zatvorenoj sjednici raspravljao je i Odbor za bezbjednost i odbranu crnogorskog parlamenta 27. septembra 2021. Kako je tada objavila Pobjeda, u Izvještaju koji je skupštinski Odbor razmatrao zatamnjena su bila imena desetina bezbjednosno interesantnih osoba koje su bila u Manastiru. Sjednica je prekinuta jer su članovi Odbora iz opozicije tražili od Dejana Vukšića, tadašnjeg direktora Agencije, a danas savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, da im se saopšte ta imena. Iz Agencije i Uprave policije nijesu odgovorili na upit RSE o detaljima Izvještaja koji se odnosi na identifikaciju naoružanih osoba u civilu u Cetinjskom manastiru 2021. RSE navodi da su poslali pitanja i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj vezano za boravak tih lica, ali odgovor nije stigao. RSE podsjeća i na slučaj koji
ispituje crnogorsko tužilaštvo koje istražuje navode SKY komunikacije objavljene u medijima o eventualnoj nabavci naoružanja i pripremanju otpora uoči izbora 2020.
naBavKa oRUžja KojU FInanSIRa SPC?
- Predmet koji je u Višem tužilaštvu formiran povodom objavljenih transkripata koji se odnose na nabavku naoružanja i pripremanja oružanog otpora uoči parlamentarnih izbora, nakon ocjene sadržine, oktobra 2022. dostavljen je na nadležnost Specijalnom tužilaštvu - saopšteno je za RSE iz Višeg tužilaštva.
M-portal objavio je presretnutu i dešifrovanu prepisku preko SKY aplikacije dvojice članova škaljarskog kriminalnog klana, a u kojoj se SPC pominje kao finansijer nabavke oružja. Razgovor je vođen dva mjeseca uoči izbora avgusta 2020. U njemu jedan pripadnik kriminalne grupe obavještava drugog da namjerava da kupi 100 ,,kalašnjikova“ i ,,da to Crkva plaća“.
Iz Mitropolije SPC je tada saopšteno da od nadležnih očekuju da o objavljenim navodima daju ,,dostojnu i pravednu ocjenu“. Na upit RSE dokle se stiglo sa istragom, iz Specijalnog tužilaštva je najavljen odgovor narednih dana. j. M.
Saobraćajna nesreća na putu Nikšić – Podgorica
NIKŠIĆ - Z. Ć. (57) sa Žabljaka poginuo je juče u saobraćajnoj nesreći na putu Nikšić – Podgorica, u naselju Straševina. Nesreća se dogodila oko 17.15
časova kada se motociklista sudario sa ,,pežoom“, kojim je upravljala D. N. iz Nikšića. D. N. je zadobila lakše tjelesne povrede C. H.
Rješenje sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju
PODGORICA – U nastavku ponovljenog suđenja optuženima za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 2016. godine juče su u podgoričkom Višem sudu pročitani iskazi svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića, svjedoka Mirka Velimirovića, kao i nalazi vještaka telekomunikacione i informaciono-tehničke struke Predraga Boljevića i Marka Lakića. Proces vodi sudija Zoran Radović
specijalni telefon preko kojeg je sa njim trebao da komunicira je oduzet. Svjedok Mirko Velimirović je ranije pred sudom ispričao da je nekoliko dana prije realizacije plana cijeli slučaj prijavio crnogorskoj policiji. On je ustvdio da je oružje, čija je upotreba bila planirana za 16. oktobra 2016. godine, preuzeo 13. oktobra na Mokroj gori, rasklopio, uzeo čamac i bacio oružje i municiju u jezero.
BIJELO POLJE - Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju Vukomir Bošković postupajući po naredbi za sprovodjenje istrage višeg državnog tužioca Hasana Lukača donio je rješenje kojim je određen pritvor do mjesec Bjelopoljcu Elmazu Beganoviću (39) zbog ubistva brata Elvisa Beganovića
U naredbi za sprovođenje
istrage navodi se da je okrivljeni 1. oktobra oko 23.30 časova, u naselju Nedakusi, ispred zajedničke porodične
kuće, sa umišljajem ubio brata.
-Na način što ga je nakon kraće svađe, a potom i tuče koja se dešavala u dnevnom boravku, kuhinjskim nožem dužine sječiva oko 20 centimetara, kada je oštećeni izlazio iz kuće i našao se na betonskom podestu ispred ulaznih vrata, udario jednom u predjelu spoljašnjje strane desne polovine vrata, nanoseći mu tešku tjelesnu povredu opasnu po život. Usljed zadobijene povrede kod Elvisa Beganovića je nastupila smrt –navodi se u naredbi. B. Č.
Branilac podgoričkog biznismena Ranka
Ubovića za E televiziju izjavio da je odlazeći premijer ponovo iznio lažne optužbe
Odbrana je juče istakla primjedbe na svjedočenje Sinđelića i Velimirovića kao u prethodnom postupku, kada su saslušavani na suđenjima održanim 2017. i 2018. godine. Sinđelić je tokom svjedočenja detaljno opisao plan zauzimanja zgrade crnogorskog parlamenta, kao i da je finasijer cijele akcije Rus Eduard Širokov nudio nagradu za hapšenje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića Sinđelić je u više navrata optužio lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića za fijasko planiranog napada na skupštinu i preuzimanje vlasti od vladajuće partije DPS-a. Takođe je tvrdio da je bivši komandant srpske žandarmerije Bratislav Dikić koji se našao na optuženičkoj klupi znao za plan upada u Skupštinu. Međutim, naveo je da nije uspio Dikiću da saopšti do detalja šta treba da radi na skupu koji je trebalo da se održi u Podgorici jer je uhapšen, a
PODGORICA - Advokat
Zoran Piperović saopštio je za TV E da će protiv premijera Dritana Abazovića biti podnijeta još jedna tužba. Prema njegovim riječima, ova tužba je reakcija na tvrdnje Abazovića koje je izrekao na ročištu 29. septembra, pred Osnovnim sudom u Ulcinju.
- Abazović je za Ubovića kazao da je on platio da se uhapsi Rade Milošević. To naravno nije tačno. Ja sam kazao: ,,Rekao si da je platio Sava Kenteru“ – naglasio je advokat Piperović.
U Osnovnom suda u Ulcinju u toku je suđenje po tužbi koju je protiv premijera Abazovića podnio podgorički biznismen Ranko Ubović. Tako su
29. septembra u sud pristupili bivši policijski funkcioner Zoran Lazović i advokat Zoran Piperović. Pred ulcinjskim sudom nalazi se šest tužbi koje je Piperović podnio protiv Abazovića u ime Zorana Lazovića, biznismena Ranka Ubovića, kompanije „Bemaks“ i biznismena Aleksandra Mijajlovića Abazović je ranije u izjavi za medije naveo da je zakazano ročište sa bivšim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem, za koje traži da bude javno.
Podsjećamo, Lazović i biznismen Ranko Ubović i njegova kompanija ,,Bemaks“, podnijeli su tužbe protiv premijera Dritana Abazovića kojima traže po 21.000 eura naknade zbog povrede prava ličnosti. C. H.
U septembru 2018. godine u sudu su prezentovani podaci koje je vještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić forenzičkim alatima izvukao iz 31 mobilnog telefona i jednog laptopa koji su oduzeti od svjedoka saradnika Sinđelića, svjedoka Velimirovića i optuženih. Zastupnik optužbe, specijalni tužilac Saša Čađenović, tada je kazao da nalaz Lakića potvrđuje stav tužilaštva i istakao konstataciju vještaka da su podaci sa telefona svjedoka saradnika Saše Sinđelića prije izvlačenja iz aparata bili netaknuti kao da ne postoji trag da je na njima nešto mijenjano. S druge strane, odbrana okrivljenih tada je navela da su telefoni ,,nokia“ C1 i CAT koji su vlasništvo svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića kontaminirani devet i po mjeseci prije nego su iz ovih aparata 31. avgusta 2018. godine izvučeni podaci. Odbrana je tada nalaz vještaka Lakića ocjenila kao paušalan, nezakonit i netačan.
U januaru 2019. godine usli-
jedila je prezentacija listinga telefonskih komunikacija aktera pripreme terorističkog napada koji sadrže oko
1.400.000 komunkacija ostvarenih u Crnoj Gori i oko
350.000 komunikacija koje su ostvarene na teritoriji Srbije. Iz listinga se moglo vidjeti da se +447839102552, jedan od devet brojeva ,,Zadarma“ servisa, 15 i 16. oktobra 2016. godine, nalazio u reonu Ostroga i Golubovaca u Crnoj Gori. Brojevi ,,Zadarma“ servisa koji počinju sa +4478391 su, prema tvrdnjama tužilaštva, pripadali zatvorenoj grupi telefonskih brojeva, a koji su
koristili Eduard Šišmakov, Saša Sinđelić, Mirko Velimirović, još jedna osoba u Crnoj Gori i pet komandosa u organizovanju nasilnog preuzimanja vlasti u Crnoj Gori. Vremensko-prostornom analizom telefonskih komunikacija, vještak telekomunikacione struke Predrag Boljević je došao do zaključka da je broj +447839102552 ,,Zadarma“ servisa 15 i 16. oktobra 2016. godine sa velikom izvjesnošću koristio jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežvić pored telefonskog broja +382 69506512 koji se vodi se vodi na njegovo ime.
Optuženi za stvaranje kriminalne organizacije ponudio jemstvo od 788.800 eura za slobodu
PODGORICA – Nekretnine kojima je garantovano da Miloš Medenica neće pobjeći ukoliko se nađe na slobodi nalaze se u vlasništvu porodice Medenica više od 30 godina i za njih postoje dokazi o načinu sticanja, kazao je za Pobjedu advokat Stefan Jovanović. Jovanović je 26. septembra Višem sudu u Podgorici predao prijedlog za određivanje jemstva od 788.800 eura za ukidanje pritvora Milošu Medenici u kojem se nalazi od kraja maja prošle godine ubog optužbi da se nalazi na čelu kriminalne organizacije čiji je član postala i njegova majka Vesna Medenica, nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda.
-U pitanju su nepokretnosti koje su u vlasništvu kako majke okrivljenog, Vesne Mede-
nice, tako i njegove sestre Marije Medenice, kao i samog okrivljenog, a koje nepokretnosti su duže od tri decenije u vlasništvu porodice i za koje postoje dokazi o načinu sticanja – objasnio je Jovanović.
Taj iznos je, kako je rekao Jovanović, u visini konstituisanja hipoteke na nepokretnostima koje su u vlasništvu porodice Medenica.
Uz jemstvo, sudu je takođe predloženo da odredi jednu ili više alternativnih mjera koje su propisane odredbama Zakona o krivičnom postupku. Jovanović ističe da ovako ponuđeno jemstvo predstavlja dovoljnu garanciju u pogledu nesmetanog vođenja postup-
ka i obezbjeđenja prisustva Medenice koji je, kako kaže, i te kako svjestan posljedice ne-
odazivanja na pozive suda koja bi se ogledala u oduzimanju ponuđenjih nepokretnosti.
Osumnjičenom za ubistvo brata određen
Na ponovljenom suđenju optuženima za pokušaj terorističkog napada parlamentarnih izbora 2016. godine pročitani iskazi svjedokaSinđelić i Velimirović dolaze u Viši sud Viši sud u Bijelom Polju i. božović
Suđenje grupi za pokušaj terorističkog napada počelo je 6. septembra 2017. godine. Za godinu i po održano je oko 170 ročišta od kojih je 25 proteklo davanjem iskaza svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića. 9.maja 2019. godine trinaest optuženih oglašeni su krivim i osuđeni na ukupno 69 godina i sedam mjeseci zatvora, jer su, prema ocjeni sudskog vijeća kojim predsjedava sutkinja Suzana Mugoša, nesumnjivo odgovorni za učešće u planiranju više terorističkih akcija na dan parlamentarnih izbora 2016. godine Apelacioni sud je 30.decembra 2020. godine donio odluku da se ova presuda ukine ali je javnost o ishodu tajnog glasanja sudije Zorana Smolovića i sutkinja Milenke Žižić i Seke Piletić obavještena nekoliko mjeseci kasnije, tačnije 5. februara 2021. godine.
prikazana kao zemlja iz koje je otvorena ova imejl adresa ali je naknadnim analizama utvrđeno da ova IP adresa ipak pripada provajderu ISP
Drugostepeni sud doveo je u pitanje postojanje krivičnog djela terorizam u pokušaju, postojanje kriminalne organizacije, zaključak Višeg suda da su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević prenosili poruke i naloge organizatora Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, uz obrazloženje da nije ponuđen dokaz da je Knežević sa kriptovanog telefona ostvario komunikaciju sa ostalim članovima kriminalne organizacije, te da se ne može izvesti pouzdan zaključak da je pokušano izvršenje terorističkog akta na teritoriji Crne Gore jer ,,oprema i oružje nijesu dopremljeni ni prije, niti na dan parlamentarnih izbora u oktobru 2016. godine“. Predmet je vraćen na ponovno suđenje koje je nakon nekoliko odlaganja započelo tek u junu ove godine
zatori te grupe - Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, osuđeni su ukupno na 27 godina zatvora.
Otvoreno pismo bivšeg direktora Uprave policije
Na sceni je populizam najgore vrste da neznaveni, zlonamjerni, svjetovi željni karijera i dokazivanja preko „planiranih žrtava“ dođu na silu do navodnih rezultata gazeći pritom zakone, propise i procedure i stavljajući pod noge sudske, etičke norme i profesionalne standarde – napisao je Veselin Veljović
Na prvom suđenju za pokušaj terorističkog napada prezentirana su četiri nalaza vještaka Boljevića u kojima se, između ostalog, navodi da su imejl adrese koje su korištene za pristupanje nalogu ,,Zadarma“ servisa, a koji su instalirani u telefonima ,,lenovo“ svjedoka saradnika Aleksandra Saše Sinđelića i svjedoka Mirka Velimirovića otvorene 13. oktobra 2016. godine sa lokacije u Rusiji.
Za jednu od imejl adresa kreator iskoristio uslugu VPN (privatni virtuelni tunel) kako bi sakrio lokaciju sa koje otvara adresu. Slovenija je
Startnet, koji je registrovan kao internet provajder u Rusiji.
Vještak Boljević je istakao i da su telefoni prilikom kreiranja naloga bili podešeni na ruski jezik.
Odbrana optuženih je tokom prvog suđenja četiri puta tražila izuzeće vještaka Boljevića dovodeći u pitanje njegovu stručnost i nezavisnost.
Ukinutom presudom lideri Demokratskog fronta (DF)
Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, zbog, kako piše u optužnici, članstva u kriminalnoj organizaciji od februara 2016. godine. Organi-
- Dakle, za slučaj ne bjekstva, već samo neodazivanja na uredan poziv suda, porodica Medenica bi ostala bez ponuđenih nepokretnosti, što je dovoljan pokazatelj da je ovako ponuđeno jemstvo, uz alternativne mjere, sasvim dovoljna garancija - istakao je Jovanović.
Jovanović napominje da se Medenica već 16 mjeseci nalazi u pritvoru i da se samoinicijativno stavio na raspolaganje nadležnim organima.
- Naime, nakon završenog liječenja, o čemu postoji uredna medicinska dokumentacija kako u tužilaštvu tako i u sudu, Medenica se vratio u Crnu Goru kako bi se suočio
sa optužbama. On je bio svjestan za šta se sve tereti, odnosno za koja sve krivična djela je okrivljen, ali se uprkos tome vratio i na taj način omogućio prvo tužilaštvu da vodi istragu u odnosu na njega, a potom i sudu da mu sudi. Ovako postupanje mog branjenika predstavlja konkretnu okolnost koja u cjelosti relativizuje navodne okolnosti koje bi uticale na opasnost od bjekstva, jer da se nije vratio u Crnu Goru pitanje je kako bi mu se uopšte i sudilo – zaključio je Jovanović. Miloš Medenica je prilikom davanja odbrane tvrdio da nijednog trenutka, nije bio u bjekstvu.
Bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na jedinstvenu kaznu od osam, a Predrag Bogićević i Nemanja Ristić na po sedam godina zatvora.
Istom odlukom, Srboljub Đorđević i Milan Dušić osuđeni su na po godinu i po zatvora, Branka Milić na tri godine zatvora, Dragan Maksić na godinu i devet mjeseci zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena uslovno.
Vozač DF-a Mihailo Čađenović osuđen je na godinu i šest mjeseci zatvora. Ponovljeno suđenje optuženima za pokušaj terorističkog napada nastavlja se danas.
B. R-Crnu Goru sam napustio u decembru 2021. godine kada sam otišao za Beograd zbog mnogo lošeg zdravstvenog stanja... Iz medija sam znao sva krivična djela koja mi se stavljaju na teret. Advokat Zdravko Begović je javno saopštavao gdje se ja nalazim i da ću se javiti čim dođem u Crnu Goru. Znao sam da će mi biti određen pritvor. Nijednog trenutka se nijesam dvoumio, čim sam završio liječenje, vratio sam se u Crnu Goru i predao organima reda. Nemam namjeru da bježim. Tu sam, sudite mi za ono što će se dokazati – rekao je Miloš Medenica 7. septembra u podgoričkom Višem sudu.
Klupko nezakonitih radnji kojima je, kako se sumnja, dirigovao Miloš Medenica, počelo je da se odmotava nakon što je Europol dostavio crnogorskim istražiteljima transkripte razgovora sa aplikacije Skaj.
B. R.PODGORICA – Neočekivane okolnosti uslovile su da mi je uskraćeno pravo i mogućnost da lično predočim istinu, pa koristim jedinu preostalu mogućnost da posredstvom advokata i crnogorskih medija pojasnim određene činjenice – napisao je u otvorenom pismu bivši direktor Uprave policije i nekadašnji savjetnik za bezbjednost predsjednika države Veselin Veljović.
Pismo prenosimo integralno. „Na samom početku upućujem javno izvinjenje svim građankama i građanima naše države zbog nastale situacije, ali i izražavam zahvalnost i poštovanje prema svima koji vjeruju u moju nevinost, odgovornost i čestitost koje su me svih ovih godina i decenija pratile i vjerno slijedile u svim aktivnostima. Dakle, odgovorno tvrdim da nijesam izvršio bilo koje djelo i radnju koje mi se stavljaju na teret i siguran sam da ću navedeno dokazati u postupku koji slijedi pred nadležnim organima. Neka služi na čast svima koji su tako odlučili da pritvorski osnov bude opasnost od bjekstva, kao mjera mog pritvaranja, uz napomenu da nikada nijesam uzmicao ni pred kim, a posebno ne bježao, ustuknuo ili se povukao, posebno ne sada kada imam dodatni motiv da dokažem istinu.
Očigledna je namjera da je određivanje pritvora moje kažnjavanje, politički progon i osveta zasnovana na političko-policijskim brljotinama
koje imaju za cilj obračun sa svim neistomišljenicima obzirom da me „oslobodioci“ za tri godine tri puta krivično-pravno procesuiraju za najteža krivična djela od kojih sam u dva slučaju oslobođen odgovornosti. Na sceni je populizam najgore vrste da neznaveni, zlonamjerni, svjetovi željni karijera i dokazivanja preko „planiranih žrtava“ dođu na silu do navodnih rezultata gazeći pritom zakone, propise i procedure i stavljajući pod noge sudske, etičke norme i profesionalne standarde. Institucionalizacija podvale i osvete i loša namjera podrivaju pravdu, pa se postavlja pitanje što je pravda bez zakonitih dokaza i poštovanja zakona. Akciji bahatog klevetanja i podmetanja pridružuju se i navodno nezavisni mediji u pokušaju vrijeđanja i kompromitovanja ličnosti tobožnjim informacijama.
Dakle, odgovorno tvrdim da nikad u svojoj karijeri, na koju se ponosim, nijesam imao kontakte koji se kose sa zakonskim propisima sa bilo kojim bezbjednosno-interesantnim licem, kriminalnom grupom ili organizacijom.
Moji telefoni su dostupni nadležnim pa ih javno pozivam da utvrde činjenice i ospore navedeno dokazima, u suprotnom sve drugo je laž, neistina i zlonamjerno spinovanje javnosti, kao i mnogo puta do sada da ogavnim i jeftinim pokušajima kriminalizuju moju ličnost iz njima poznatih razloga. Sloboda i pravda se povlače pred osjećajem pravne nesi-
gurnosti političkih obračuna sa neistomišljenicima, a na sceni su stigmatizacija, urušavanje svakog ličnog i porodičnog dostojanstva.
Cijenu slobode možeš spoznati samo onda kada je izgubiš, ali cijenu slobode vrijedi žrtvovati zbog istine, pravde i ideala u koje istinski vjerujem, da čast nema cijenu“. Veljović je uhapšen zbog sumnje da je počinio krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Tereti se da je posredstvom „Skaj“ aplikacije, 22. decembra 2020. godine, obavijestio biznismena Aleksandra Mrkića da se sprema pretres jednog magacina gdje su skladištene nelegalne cigarete i tako zloupotrijebio službeni položaj. Ova „Skaj“ komunikacija je navodno dobijena od Europola. Pobjeda je 19. septembra objavila da od kada je Veljović 24. jula saslušan u svojstvu osumnjičenog, do tada, Specijalno državno tužilaštvo nije preduzelo niti jednu procesnu radnju.
Njegov pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, upozorio je tada da se može izvesti zaključak „da je sam pritvor cilj i kazna Veljoviću protiv kojeg se u posljednje dvije godine pokreće treći postupak“, ističući da je postupanje tužilaštva neprofesionalno i neprihvatljivo „kada je u pitanju ograničenje slobode nekog lica“.
U poneđeljak su, prvi put od 24. jula, sprovedene neke procesne radnje u slučaju Veljovića – saslušana su dva svjedoka. C. H.
Može se pretpostaviti da je bilo nekoliko razloga zašto u Dubrovačkoj regiji nije bilo većih jedinica hrvatske vojske.
Postoji mogućnost da su hrvatske vlasti napravile pogrešnu procjenu opasnosti koja je prijetila regiji i gradu Dubrovniku. Zasigurno, srpska populacija u regionu je bila malobrojna, pa se s lakoćom mogao odbaciti motiv ,,odbrane golorukog srpskog naroda“.
Nadalje, vojne vlasti u Beogradu su nešto ranije potvrdile da ne postoje planovi o napadu na Dubrovnik. Osim toga, Dubrovačka regija (sa izuzetkom poluostrva Prevlaka) je odavno bila demilitarizovana. Posljednja regularna vojna jedinica od značaja, prebačena je iz Dubrovačke regije u Bosnu i Hercegovinu još daleke 1968. godine, a naoružanje Teritorijalne odbrane je 1972. godine takođe prebačeno u Bosnu i Hercegovinu. Imajući sve ovo u vidu, teško da se mogu naći strateški razlozi vojne prirode za agresiju na Dubrovnik 1991. godine.
DOKUMENTA
Zanimljivo je napomenuti da su početkom oktobra 1991. godine, snage JNA ušle na hrvatsku teritoriju iz pravca sjeverozapada i jugoistoka. Iako je otpor sa hrvatske strane bio zanemarljiv, jedinice JNA ko-
je su napredovale od sjeverozapada nijesu to činile istom brzinom kao jedinice što su nadirale uz obalu. Trupe JNA sa sjeverozapada su zauzele pozicije oko Dubrovnika tek negdje oko 24. novembra. Ove jedinice su skoro mjesec dana čekale da se njihovi saborci iz pravca jugoistoka približe Dubrovniku i 26. oktobra postave jugoslovensku državnu zastavu na brdu Žarkovica.
Razlozi za ovakvo taktičko manevrisanje su mogli biti raznovrsni. Početkom oktobra 1991. godine, jedinice JNA su zauzele strateški važne lokacije na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i blokirale kopnene prilaze Dubrovniku iz pravca sjeverozapada.
Jugoslovenska Ratna mornarica je, sa svoje strane, držala Dubrovnik u blokadi. Imajući ovo u vidu, čini se da JNA nije bila u velikoj žurbi da zauzme grad napadom sa sjeverozapada. Drugi razlog za taktiziranje mogao je biti međunarodni značaj Dubrovačke regije.
Međunarodna zajednica je tih dana objavila plan koji je ograničavao teritorijalnu ekspanziju JNA u regionu. Kušnerov plan, objavljen 19. novembra 1991. godine, nalagao je da se jedinice JNA na sjeverozapadu zaustave u selu Mokošica. Pokreti trupa su trebali da budu pod pratnjom posmatrača Evropske zajednice. Nakon Kušnerovog plana, uslijedio je Ženevski dogovor od 23. novembra, čija je svrha bila zaustavljanje daljeg nadiranja JNA u hrvatsku teritoriju. Ipak, oba ova dokumenta su postali mrtvo slovo na papiru istog dana kada su stupili na snagu.
,,Iduće godine u ovo doba, ako bog da, Dubrovnik će biti glavni grad Crne Gore, a Ljetnje igre biće u Nikšiću“
Tvrđava na brdu Srđ i telekomunikacioni centar na istoj lokaciji, kao i jugoistočni dio grada su granatirani 1. i 2. oktobra. U gradu je nestalo vode, a Dubrovčani su bez struje živjeli do kraja decembra 1991. godine. Narednoga dana, JNA je granatirala hotel ,,Belvedere“ u kojem se nalazila hrvatska vojna postaja. Avioni Ratnog vazduhoplovstva su bombardovali zonu oko hotela ,,Argentina“...
PrVE grANATE
Zanimljivo je sjetiti se da je prva civilna žrtva Dubrovačke operacije na hrvatskoj strani bio srpski pjesnik Milan Milišić. On je poginuo 5. oktobra 1991. godine, kada je granata pogodila njegovu kuću.
U jutro 23. oktobra, prve granate od 120 milimetara su pale na Stari grad. Tada je stradao prednji dio Male Luke u jugoistočnom dijelu Starog grada, i neke od kuća duž Straduna. Od značajnijih kulturnih spomenika u gradu, pogođeni su Palata Sponza, Jezuitska crkva, Franciskanski zvonik i gradska Sat-kula.
Od minobacačke vatre stradala je zgrada u kojoj se nalazio Dom staraca. Lokacije na kojima su granate pogodile ove objekte bile su takve da su UNESCO posmatrači sa velikom dozom sigurnosti zaključili da su projektili bili ispaljeni iz pravca jugoistoka.
Šest civila je poginulo u granatiranju 30. oktobra, dok je nekoliko izbjeglica smještenih u hotelskom kompleksu ,,Babin kuk“ ranjeno mino -
bacačkim šrapnelima ispaljenim 2. novembra.
Mada su jedinice JNA morale ili trebale znati da su u hotelima bile smještene stotine izbjeglica, izvještaji UN i evropskih posmatrača naglašavaju da je gradsko jezgro bilo intenzivno bombardovano tokom jeseni 1991. godine.
JNA je 7. novembra, putem lokalnog radija, uputila ultimatum gradskim vlastima, zahtijevajući da se sve hrvatske snage predaju toga dana do podne. Narednog dana je viceadmiral Jokić objavio da su hrvatske snage odbile ultimatum i da će on poštedjeti samo Stari grad.
Tvrđava Gruž je bombardovana 9. oktobra, dok su Stari grad, hoteli ,,Belvedere“, ,,Excelsior“ i ,,Argentina“ bili podvrgnuti intenzivnoj artiljerijskoj vatri sa kopna i sa mora tokom naredna dva dana. Granatiranje je kulminiralo u novembru, kada su navođenim raketama uništene skoro sve jahte u luci Starog grada.
Sudeći po izvještaju evropskih posmatrača, čini se da je 6. decembra 1991. godine, izbor ciljeva za granatiranje nešto modifikovan. Topovske cijevi su preusmjerene ka sjeverozapadnim djelovima Starog grada. Minobacačke granate su padale po Franciskanskom samostanu, i po zgradama u blizini Straduna. U ovom granatiranju nije stradao samo Stari grad, već je spaljen i Inter-univerzitetski centar sa bibliotekom od 20.000 knjiga.
Tokom glavnih operacija op-
Jedinice JNA na
na dubrovačkom ratištu 9. novembra 1991. Agresija JNA, crnogorske policije i rezervista na Dubrovačku regiju rezultirala je sa nekih 15.000 izbjeglica koje su se sklonile u hotele i među zidine Starog grada. U oktobru je iz Dubrovnika evakuisano morem oko 7.000 izbjeglica. Ove evakuacije civila su vremenom postajale sve komplikovanije, ali su pregovori između JNA, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, UNICEF-a i hrvatskih humanitarnih organizacija obezbijedili evakuaciju još oko 9.000 civila, uglavnom žena sa djecom, starih i bolesnih
sade grada Dubrovnika, poginulo je između 82 i 88 civila i okolnosti pod kojima je došlo do civilnih žrtava su posebno zabrinjavajuće. Međunarodni posmatrači su zaključili da je pogibija vatrogasaca, koji su se 6. decembra borili sa požarom na hotelu ,,Libertas“, rezultat činjenice da su oni bili namjerno ciljani. Ovakav zaključak je donešen nakon pažljivog preslušavanja audio snimka radio-poruke JNA, u kojoj je dato jasno naređenje da se gađa ova grupa vatrogasaca.
Agresija JNA, crnogorske policije i rezervista na Dubrovačku regiju rezultirala je sa nekih 15.000 izbjeglica koje su se sklonile u hotele i među zidine Starog grada. U oktobru je iz Dubrovnika evakuisano morem oko 7.000 izbjeglica. Ove evakuacije civila su vremenom postajale sve komplikovanije, ali su pregovori između JNA, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, UNICEF-a i hrvatskih humanitarnih organizacija obezbijedili evakuaciju još oko 9.000 civila, uglavnom žena sa djecom, starih i bolesnih.
Raspoloživi dokumenti poka-
zuju da su neznatan otpor napredovanju JNA sa jugoistoka i nepostojanje vojnih ciljeva u regionu Primorja činili civilne žrtve i razaranje civilnih objekata vojno nepotrebnim.
Eksperti UNESCO-a su procijenili da je za vrijeme ove vojne agresije više od 11.425 objekata u Dubrovačkoj regiji i Starom gradu oštećeno ili sasvim porušeno granatama i raketama JNA.
Napredovanje rezervista JNA nije samo pokrenulo veliki talas izbjeglica, već su ,,oslobodioci“ vršili pljačku i spaljivanje privatnih kuća i objekata od kulturnog i istorijskog značaja u Dubrovačkoj regiji. Teško je zamisliti da pljačka i desakracija Franciskanskog manastira u Slanom ili uništavanje djelova starog Arboretuma u Trstenom, mogu biti interpretirani kao bilo šta drugo, osim beslovesno uništavanje ciljeva koji nemaju nikakvu vojnu važnost.
SVE ĆE OVO BITI NAŠE Napredovanje jedinica JNA kroz Konavle prema Dubrovniku bilo je praćeno ne samo ubijanjem civila, besmislenim uništavanjem privatnih
kuća, granatiranjem napuštenih sela i razaranjem infrastrukture u čitavoj regiji, već i pljačkom privatne imovine hrvatskih građana i pustošenjem enterijera državnih objekata na dubrovačkom primorju. ,,Ratni plijen“ je uključivao mnoge stvari: od frizijskih krava, posuđa od rosfraja, rashladnih uređaja za nove kafice po Crnogorskom primorju, elektronske opreme za diskoteke, preko video-rekordera i muzičke opreme, automobila i novca iz privatnih kuća, do kolekcije zlatnih
i platinastih ploča Tereze Kesovije. Automobili marke ,,golf“ sa registarskim tablicama Dubrovnika su se vozili čak i po ulicama britanskog glavnog grada, Londona. U operaciji ,,oslobađanja“ Konavala i Dubrovnika, kompleks hotela ,,Vrtovi Sunca“ u Kuparima je bio
bukvalno ispražnjen, a namještaj i oprema su završavali na crnogorskom crnom tržištu ili su donošeni na poklon crnogorskim državnim institucijama i organizacijama.
Autor ovog teksta je bio slučajni svjedok predaje jednog takvog ,,poklona“ direkto -
ru Kliničkog centra ,,Vukašin Marković“ u Podgorici. Krajem novembra 1991. godine, šest dobro naoružanih rezervista dovezli su se do glavnog ulaza u Klinički centar, pred vrata istovarili kožnu garnituru i prepadnutom direktoru svečano uručili novi ,,kabinet“.
MASOVNE KRAĐE
Sudeći po dokumentima evropskih posmatrača i analizi eksperata UN, slučajevi krađe na prostoru Dubrovačke regije su bili veoma rasprostranjeni među pripadnicima tadašnje JNA. Postoje snažne indicije da je ovaj ,,ratni plijen“ organizovano sakupljan od strane JNA.
Tokom svog svjedočenja na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu, bivši ministar spoljnih poslova Crne Gore Nikola Samardžić je opisao ove aktivnosti kao pljač-
Tvrđava na brdu Srđ i telekomunikacioni centar na istoj lokaciji, kao i jugoistočni dio grada su granatirani 1. i 2. oktobra. U gradu je nestalo vode, a Dubrovčani su bez struje živjeli do kraja decembra 1991. godine. Narednoga dana, JNA je granatirala hotel ,,Belvedere“ u kojem se nalazila hrvatska vojna postaja. Avioni Ratnog vazduhoplovstva su bombardovali zonu oko hotela ,,Argentina“...
ku koja je urađena na način da izgleda kao ratna šteta. Jedan od drastičnijih slučajeva organizovane pljačke, koji je pobudio međunarodno interesovanje, dogodio se u Cavtatu. Ovaj grad je ,,oslobođen“ od fantomskih ustaških snaga 16. oktobra, bez i jednog ispaljenog metka! Po ulasku u grad, jedinice JNA su odmah uputile nekoliko vojnih kamiona ka Zavičajnom muzeju velikog hrvatskog slikara Vlaha Bukovca. Po instrukcijama rezervnog kapetana JNA, koji je znao vrednovati umjetnost, vojnici i rezervisti su uredno upakovali svaki eksponat iz muzeja, a potom sve to pažljivo utovarili na kamione. Ovaj konvoj je, zatim, upućen nazad u Crnu Goru. Nakon što je informacija o ovoj pljački procurjela u inostranstvo, u Londonu je oformljen komitet, čiji je zadatak bio da izvrši pritisak na crnogorsku vladu, kako bi se svi eksponati vratili pravom vlasniku. Članovi ovog komiteta su, između ostalih, bili princ Nikola Petrović Njegoš, Franciska von Habsburg i tadašnji švajcarski ambasador u Velikoj Britaniji Franc Muhejm Istorija nas uči da pljačka prati sve vojne pohode. Od vremena rimskog trijumfa, pa do danas, ratni plijen je bio jedan od materijalnih dokaza pobjede i simbol poniženja protivnika, ali je isto tako bio pokazatelj mentaliteta pobjednika. U slučaju ,,Dubrovačke operacije“, osim prizemnih motiva grabeža zarad brzog bogaćenja, može se detektovati i mnogo generalnija karakteristika učesnika u ovoj agresiji. Pljačka ekonomski napredne i bogate Dubrovačke regije može biti analizirana i kao manifestacija sukoba između ruralnog i urbanog. Ovaj rad nema namjeru da se bavi socio-kulturnom analizom agresije na Dubrovnik, ali smatram da je važno naglasiti i ovu dimenziju, čija bi analiza mogla ponuditi interesantna objašnjenja o motivima učešća u ,,Dubrovačkoj operaciji“.
Uprkos činjenici da je JNA bila ubjedljivo nadmoćna u odnosu na branioce Du-
Prva civilna žrtva Dubrovačke operacije na hrvatskoj strani bio je srpski pjesnik Milan
Milišić. On je poginuo 5. oktobra 1991. godine, kada je granata pogodila njegovu kuću
brovnika, njene jedinice nijesu uspjele da zauzmu grad. U maju 1991. godine, hrvatska vlada je postigla sporazum sa JNA o prekidu blokade i povlačenju vojske sa hrvatske teritorije.
Kao i mnogi raniji i kasniji sporazumi između sukobljenih strana, i ovaj sporazum nije ispoštovan do kraja. Naime, neke jedinice JNA su ostale na području Konavala još skoro godinu dana nakon što je prekinuta opsada Dubrovnika. Kao dopunska ilustracija valjanosti potpisa na sporazumu, može poslužiti činjenica da su posljednje dvije civilne žrtve ,,Dubrovačke operacije“ poginule na jednoj od lokalnih plaža u ljeto 1995. godine, od minobacačke granate što je doletjela iz pravca Trebinja.
Imajući na umu snagu JNA i njenu brojčanu nadmoć u vazduhu, na kopnu i na moru, i činjenicu da vlada u Zagrebu tokom devet mjeseci sukoba u regionu nije uputila svoje vojne jedinice u pomoć opsjednutom gradu, ostaje bez odgovora pitanje: zašto vojnici JNA nijesu ušli u Dubrovnik? Racionalno je pretpostaviti da su dešavanja u Hagu i Beogradu pobrkala račune srpskim i crnogorskim ekspanzionistima, te da su pristali na povlačenje. Ova pretpostavka, međutim, može da dobije istinsku potvrdu tek kada se obezbijedi neograničen pristup domaćim i stranim dokumentima vezanim za ,,Dubrovačku operaciju“.
(Sjutra: Snovi o osvajanju i realnost pomirenja; Studija dr Pavlovića je objavljena 2005. godine u časopisu ,,Space of Identity“, Univerziteta Jork)
KOLAŠIN – Agencija za zaštitu životne sredine radi reviziju studije zaštite Botaničke baste Dulovine u Kolašinu – kazao je dr Zlatko Bulić koji koordinira tim projektom.
Bulić je sa još nekoliko eksperata životne sredine dr Sead Hadžiablahović, dr Gordana Kasom i mr Biljana Telebek, posjetio juče i tom prilikom su Zori Vincek, supruzi Danijela Vinceka, osnivača i utemeljivača Botaničke bašte, poklonili najnovija stručna i naučna izdanja Agencije. –Na ovaj način smo obilježili svjetski Dan zaštite planina kao i 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine –rekao je Bulić ističući da svaki novi boravak u Botaničkoj bašti donese i novu inspiraciju.
VRIJEDNOST
Botanička bašta formirana je 1981. godine, jedina je na tlu Crne Gore sa autohtonim vrstama flore kontinentalnih planina (Bjelasice, Sinjajevine, Komova i Durmitora). Nalazite se na 1.018 metara nadmorske visine. Na površini od 646 m² može vidjeti oko 400 bijnih vrsta, među kojima je znatan broj endema, a više od 80 odsto predstavljaju ljekovite vrste. U bašti se posebno ističe molika jedinstveni evropski bor s pet iglica, endem centralnog dijela Balkanskog poluostrva, nalazi se na listi zaštićenih biljnih vrsta.
Važnim eksponatom u bašti se smatra tipično za Balkansko poluostrvo, ali nije pronađen nigdje drugo drvo - Bor Rumelijski (Pinus peuce). Neka imena biljaka su povezana ne samo sa mjestom u kojem rastu, već i sa poznatim Crnogorcima, kao na primjer, ljubičica Kralj Nikola ili ruža Kra-
Studija će se baviti i zaštitom Park šume Dulovine koja se nalazi u neposrednoj blizini. Na dokumentu će raditi oko 20 stručnih i naučnih radnika iz Agencije za zaštitu životne sredine i renomiranih spoljnih saradnika iz institucija sa kojima sarađujemo – kazao je dr Zlatko Bulić
Vijek od osnivanja Republike TurskeBAR – Diplomatska
jedriličarska regata
„Ambasadori na brodu“ biće održana u subotu, povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske.
Događaj počinje u 16 h na platou barske marine, gdje će pored takmičarskog dijela i regate, biti priređen i bogat muzičko-zabavni program u okviru kojeg će nastupiti folklorni ansambl KUD ,,Jedinstvo“, pop rok bend ,,Grim“, kao i turska interpretatorka Guldeniz San, dok sve posjetioce od 19 h očekuje solistički koncert crnogorske umjetnice Nine Strugar Ambasadori će se takmičiti vozeći tradicionalne drvene barke iz Kalafatske radionice „Bokovac“, od akvatorijuma u barskoj marini pa duž obale. Početak regate zakazan je za 16.30 h, a predviđeno je jednoiposatno jedre-
nje koje će biti realizovano po međunarodnim regatnim pravilima (WS) , pravilima klasa i uputstvu za jedrenje. Diplomatska jedriličarska regata održava se po prvi put u Baru. Organizatori su Ambasada Republike Turske u Crnoj Gori, Opština Bar, Turistička organizacija Bar, jedriličarski klub „Latinsko jedro“ i Turska privredna komora u Crnoj Gori. C. G.
C ET i NJE: Izabran čelnik Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj
ljica Milena. Osnivač bašte ima ,,svoju“ biljku - Alchemilla Vinceka.
STUDIJA
Bulić kaže da će se studija baviti i zaštitom Park šume Dulo-
vine koja se nalazi u neposrednoj blizini Botaničke baste i svega stotinak metara daleko od centra grada. Dulovine su poznate kao pluća grada, omiljeno mjesto Kolašinaca i turista. Očekivanja su da se
trajnom zaštitom tog prostora omogući zaštita od buduće devastacije i gradnje, jer važeća planska dokumenta to ne mogu da omoguće.
– Na dokumentu će raditi oko 20 stručnih i naučnih radnika iz Agencije za zaštitu životne sredine i renomiranih spoljnih saradnika iz institucija sa kojima sarađujemo – kazao je Bulić. Botaničkom baštom upravljaj JP Nacionalni park Crne Gore. Studija se radi na prijedlog opštine Kolašin i uz finansijsku podršku NVO Eko tim. Bulić je kazao da rade još dvije strudije zaštite – prva se odnosi na za zaštitu kanjona i sliva rijeke Mrtvice a druga na zaštitu sliva Kapetanovog (Trebješkog) i Manitog (Brnjičkog).
D. DRAŠKOVIĆCETINJE – Za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj Prijestonice Cetinje imenovan je Savo Borozan.
Savo Borozan rođen je 1976. godine na Cetinju, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Visoko obrazovanje stekao je na Fakultetu za poslovni menadžmentosnovne i specijalističke studije u oblasti finansija i bankarstva.
Savo Borozan
Pored ostalog obavljao je dužnost sekretara za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, a u Prijestonici radio je i kao šef kabineta gradonačelnika, zamjenik gradonačelnika... Dvije godine bio je poslanik u Skupštini Crne Gore, a radio je i u bankarskom sektoru. I. R.
BERANE: Direktor KC-a Milorad Magdelinić o planovima te zdravstvene ustanove
– Sa tim projektom planiramo da konkurišemo kod Direkcije javnih radva kako bismo iduće godine rekonstruisali operacioni blok. Planirali smo i rekonstrukciju kompletnog porodilišta – rekao je Magdelinić. Početkom decembra Kliničko-bolnički centar trebalo bi da dobije angiograf.
BERANE – U Kliničko-bolničkom centru Berane sljedeće godine će početi sa radom angio sala, u prizemlju objekta biće izgrađen novi urgentni centar dok će na
spratu biti dnevna bolnica –najavio je direktor Milorad Magdelinić.
U toku je projekat za rekonstrukciju operacionih sala.
– U toku su radovi na polikliničkom dijelu, na bivšem infektivnom i odjeljenju neurologije, gdje smo planirali da smjestimo fizikalnu medicinu i dio ambulanti iz internističke grupe –naveo je Magdelinić.
On je, u razgovoru za PR cen-
tar, kazao da je beranska bolnica jedna od najreprezentativnijih u zdravstvenom sistemu Crne Gore, pojašnjavajući da je ideju o zdravstvenoj ustanovi, koja bi bila regionalni centar za sjever, još 50-ih godina prošlog vijeka, iznio čuveni primarijus Nika Labović, kada je i počela izgradnja postojeće zgrade. Ta ideja realizovana je tek ove godine.
Magdelinić smatra da je u posljednje dvije godine urađeno mnogo na razvoju zdravstva u Beranama. - Kupljena je magnetna rezonanca (519.000 eura), koja za
sada postoji samo u Kliničkom centru Crne Gore i kod nas. Pored MR, kupljen je laparoskopski stub za hiruršku operacionu salu (oko 110.000 eura), aparat dexa (vrijedan oko 42.000 eura) kojim se određuje kvalitet kostiju, digitelni rendgen aparat (90.000 eura) tri ultrazvuka (oko 120.000 eura), sanitetsko vozilo (vrijedno oko 50.000 eura), porođajni sto (20.000 eura), 15 monitora za sva odjeljenja, 18 infuzionih pumpi, operacione lampe (20.000 eura) i više drugih aparata za potrebe očne ambulante, fizikalne medicine i laboratoriju – naveo je
Magdelinić.Kada je o kadru riječ KCB radi 48 ljekara specijalista, sedam supspecijalista, a 20 ljekara je na specijalističkim studijama. – Angažovano je 14 spoljnih saradnika. To su ljekari iz Kliničkog centra Crne Gore, Univerzitetskog centra u Beogradu i Novom Sadu. Pored njih i četiri ljekara koji su ranije penzionisani nastavili su sa radom u našoj ustanovi. Tako da u beranskoj bolnici trenutno ordinira 86 ljekara – rekao je Magdelinić. Prema njegovim riječima, plan je da se taj broj u narednih pet godina poveća na 128. C. G.
Kol A ši N : Agencija za zaštitu životne sredine radi reviziju studije zaštite Botaničke bašteDoM ZA VišE oD 400 BilJNiH VRSTA Detalj iz botaničke bašte Zora Vincek i Zlatko Bulić
He Rceg novi : Predsjednica NVO Ekološko društvo Boke za neprijatne mirise u Meljinama optužuje preduzeće Vodovod i kanalizacija
HERCEG NOVI – Meljinama se mjesecima širi neprijatan miris. U nevladinoj organizaciji Ekološko društvo Boke tvrde da je uzročnik loše upravljanje kanalizacionim kolektorom i postrojenjem za tretman otpadnih voda. Zato su Skupštini opštine Herceg Novi uputili zahtjev da se u dnevni red naredne sjednice uvrsti ta tema.
Predsjednica te NVO Olivera Doklestić kaže da Herceg Novi kao turistički grad ne zaslužuje loš imidž koji ima ljeti. Gradnja kanalizacionog kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je najveći investicioni projekat Opštine Herceg Novi vrijedan skoro 30 miliona eura ali ni nakon 11 godina od početka izgradnje nije završen.
IZVJEŠTAJ
Iz Ekološkog društva Boke objašnjavaju da su problemi teški, neprijatni mirisi iz kolektora kanalizacije i PPOV-a iz Meljina, izbacivanje koncentrisanih velikih količina kanalizacije u more i priobalje, te zagađenje mora i morskog dna zbog istaložavanja.
– Dostavili smo Skupštini i odbornicima lokalnog parlamenta izvještaj o funkcionisanju sistema kanalizacije od 15. aprila do 15. juna, na osnovu proučavanja rada sistema kanalizacije. Po pouzdanim podacima elektronskog nadzora i računa za utrošenu električnu energiju, u ovom periodu nije radilo meljinsko postrojenje za tretman otpadne vode, jer su bile potpuno isključene iz rada centralne pumpne stanice ,,kružni tok“ (gdje su tri pumpna agregata u bloku). Preduzeće Vodovod i kanalizacija je uradio bajpas, pred ljetnju sezonu da bi svu kanalizaciju koja dospijeva na ovu PS, usmjerio na podmorski ispust u Meljinama – navodi Doklestić, inače nekadašnja direktorica preduzeća Vodovod i kanalizacija. Doklestić kaže kako je mala vjerovatnoća da su baš sve tri pumpe istovremeno bile u kvaru.
Nije finansirana popravka pumpi već se otpadne vode umjesto usmjeravanja na prečišćavanje direktno ispuštaju u more. Usljed toga je 420.000 kubnih metara netretirane vode otišlo u more, sa vidljivim posljedicama i na površini vode i u obliku gasova neprijatnih mirisa – kaže Olivera Doklestić, predsjednica NVO
PLJEVLJA – Opština je opredijelila 30.000 eura za finansiranje medicinski potpomognute oplodnje.
Raspisan je javni poziv, pravo da konkurišu za tu podršku imaju parovi od kojih jedan mora imati državljanstvo Crne Gore, jedan mora imati prebivalište na teritoriji opštine Pljevlja najmanje dvije godine prije objavljivanja poziva.
– Postupak medicinski potpomognute oplodnje mora biti jedini način kojim se može postići trudnoća i da su u toku postupka MPO do dana zaključenja javnog poziva – propisano je dokumentom.
Iz Sekretarijata za kulturu, socijalna i druga pitanja objašnjavaju da korisnicima koji sredstva za postupak MPO više ne mogu ostvariti na teret Fonda za zdravstveno osiguranje, a žele da se ostvare kao roditelji:
– Izgradnja bajpasa, za premošćavanje i preusmjeravanje toka kanalizacije u Meljinama, nažalost, govori o smišljenom postupku preduzeća Vodovod i kanalizacija da se otpadne vode, umjesto na prečišćavanje na PPOV usmjeravaju na direktno ispuštanje u more. Umjesto da se ušlo u finansiranje popravke pumpi napravljena je ekološka katastrofa. Do toga je dovelo ispuštanje otpadne vode količine od 420.000 metara kubnih, koja je bez tretmana došla u more, sa veoma vidljivim posljedicama i na površini vode i u obliku gasova neprijatnih mirisa. Usljed prestanka dotoka otpadne vode na PPOV ubijene su bakterije razlagači, na čijem biološkom razlaganju se zasniva SBR tehnološki proces u PPOV-u i uginuće
bakterijske flore je pojačalo emisiju neprijatnih mirisa –objašnjavaju oni.
Odluka o gašenju pumpi, tokom tri mjeseca (a moguće i duže), neinvestiranja u popravke, kako tvrde, došla je od lica koje upravlja preduzećem Vodovod i kanalizacija te je svojom samovoljnom odlukom nanio nenadoknadivu ekološku štetu prirodnoj sredini i turističkoj privredi. – Ovakvo neodgovorno ponašanje prema građanima Herceg Novog zaslužuje pozivanje na odgovornost lica koja su donijela ovakvu štetnu odluku. Preduzeće Vodovod i kanalizacija, odnosno, njegovo rukovodstvo, snosi svu odgovornost za upravljanje kolektorom kanalizacije i PPOV-om, kako za redovno održavanje, tako i
za sve vrste popravki. Lokalna vlast je davala mnogo obećanja stanovnicima Meljina, ali se ništa po njih nije dobro završilo. Stanje sa kanalizacijom ljeta 2023. bilo je gore nego do prije početka izgradnje kolektora, 2010. godine. Jednim potezom, Herceg Novi je vraćen 13 godina unazad. Sada je stvar u rukama Skupštine opštine te hrabrosti predsjednika Otovića i odbornika da se ozbiljno pozabave ovim pitanjem –navedi Doklestić u saopštenju. NVO Ekološko društvo Boke Kotorske će, kako poručuju, obavijestiti ekološkog inspektora o ovom problemu, sa analizom stanja, ali i javnog tužioca.
FINANSIJE
Izgradnja kolektora je počela 2012. godine, a rok za zavr-
KOLAŠIN – Svako ljudsko biće je posebno i tu posebnost moramo prepoznati, njegovati i nadograđivati ako želimo da živimo u boljem i kvalitetnijem društvu. Radujem se što udruženje „Pružite nam šansu“ baštini ovakvu misiju. Svojim slikama autori su svoje životne trenutke predstavili posebno važnim, zbog toga uvijek imaju našu podršku i otvorena vrata naše lokalne zajednice –kazala je Katarina Puletić, samostalna savjetnica za
ranjive grupe u opštini Kolašin, otvarajući izložbu „Mozaik moga života“.
Izložbu u Domu kulture organizovala je NVO Pružite nam šansu.
Autori su lica sa intelektualnim smetnjama u razvoju i korisnici dnevnog boravka NVU Pružite nam šansu iz Podgorice. Izložba je dio projekta „Korak ka samostalnosti“ koji se realizuje uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja u partnerstvu sa NVO Znam put. Izvršna direktorka NVU Pružite nam šansu Danijela Pre-
šetak je bio februar 2014. godine. Po osnovnom ugovoru investicija je vrijedna 18,8 miliona eura, ali je turskoj firmi Ćeltikćoglu na osnovu poravnanja plaćeno još tri. Nadzorni organ je njemačka firma Dahlem.
Turskoj firmi Mas gintaš povjerena je izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda. Posao vrijedan 8,8 miliona eura trebalo je da okonča u februaru 2014.godine.
Iz Društva za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture koje njime upravlja sredinom septembra najavljeno je da je u toku izrada idejnog rješenja, na osnovu kojeg će raspisati tender za rekonstrukciju, odnosno završetak postrojenja otpadnih voda.
– Opština će finansirati do 80 odsto troškova, a najviše 2.000 eura po priloženom računu, u inostranstvu do 60 odsto troškova, a najviše 4.000 eura. Ova sredstva korisnici mogu dobiti samo nakon svih iskorišćenih pokušaja MPO na teret Fonda. Korisnicima koji su u postupku MPO na teret Fonda za zdravstveno osiguranje finansiraće se iznos do 500 eura, po priloženom računu – precizira se u javnom pozivu. Predsjednik Opštine Pljevlja formiraće komisiju za raspodjelu sredstava za sufinansiranje troškova MPO. – Komisija će se rukovoditi kriterijumima: broj pokušaja MPO, broj zajedničke djece, godine starosti, visina mjesečnih prihoda. Razmotriće pristigle prijave i ukoliko je to neophodno obaviti intervju sa podnosiocem prijave i donijeti prijedlog odluke o raspodjeli budžetom planiranih sredstava – navodi se u pozivu.
I. R.Slike predstavljaju životne trenutke sreće, uživanja, omiljenih aktivnosti autora. Nastale su tokom radno-okupacione terapije koju je organizovao art terapeut i slikar Mirko Dragović
lević zahvalila je domaćinima. – Hvala vam što podržavate rad naših mladih autora. Predstavili smo učinke dijela korisnika našeg dnevnog boravka, na kojima su kroz deset slika predstavljeni najbitniji segmenti njihovih
života. Želimo da poboljšamo i unaprijedimo kvalitet i ambijent koji je važan za psihofizički razvoj osoba sa intelektualnim i kombinovanim smetnjama –kazala je Prelević.
Izloženi radovi nastali su tokom radno-okupacione terapije koju je vodio art terapeut i poznati slikar Mirko Dragović. Slike predstavljaju životne trenutke sreće, uživanja, omiljenih aktivnosti autora. Od deset radova jedna slika je grupni rad svih korisnika dnevnog boravka. Među gostima na izložbi su bili i učenici OŠ ,,Vojin Čepić“ iz Gornje Morače sa direktoricom Jelenom Janković kao i Ana Danilović, direktorica NVO Zvijezde iz Kolašina. Dr. D.
Objavljen novi broj časopisa „Ars“
PODGORICA - Novi broj časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja „Ars“ objavljen je u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Časopis otvara riječ izdavača, pod naslovom „Likvidacija Arsa“. Središnji dio Arsa zauzima temat pod naslovom „Ukrajinski rondo“ u kojem su objavljeni prevedeni tekstovi, intervjui i eseji o Ukrajini, u potpisu svjetskih teoretičara, politikologa i književnika kakvi su Vadim Skuratovskij, Taras Kuzio, Maria Stepanova, Frenss Fukujama, En Bernštajn i drugi.
U najnovijem broju časopisa Ars objavljen je odlomak romana u nastajanju Milorada Popovića „Smrti se podvaljuje“. U dijelu posvećenom poeziji objavljeni su radovi Đorđa Šćepovića iz knjige „Kućni red logora“, nova po ezija Bogića Rakočevića pod naslovom „Pod vrelim plaštom nebeskim“, zatim poezija Dražena Katunarića naslovljena „Priviđenja“ i Adrijana Vuksanovića pod nazivom „Moje košulje su spremne“. Poezija Majkla Palmera naslovljena je kao „Bodlerova serija“, a stihovi Rona Silimana objavljeni su pod naslovom „Ketjak“. Olga Gojnić piše novu prozu u
Nadležni organi preduzeli prve korake nakon što je Pobjeda objavila 150 predmeta iz Muzeja i galerija Podgorice
tekstu pod naslovom „Stellium“. Damir Šodan je za ovaj broj časopisa Ars preveo prozu autora među kojima su L. Velč: „Crveni redovnik“, R. Dalton: „Vrijeme za pepeo“ i D. O’Driskol.: „Citat kraj citata“. Objavljen je i esej Sonje Tomović-Šundić pod naslovom „Njegoš i Danteova aura“, dok Dragana Kršenković-Brković u tekstu „Dodiri i odjeci“ piše o izložbi „Čudesni svet Ivanke Vane Prelević“. Marija Sarap objavljuje tekst „Art kritika likovnog opusa Podvodni svijet mr Irvina Masličića“. Broj zatvara esej Novice Vujovića „Danilo Radojević: Geneza stvaralaštva Mirka Banjevića“. Najnovije izdanje časopisa Ars uskoro će biti dostupno u digitalnoj verziji, na sajtu Otvorenog kuturnog foruma. D. E.
Roman „Rekapitulacija: Nemi film“ autora Svetislava Basare, objavljen je takođe u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Izdavač knjige je Milorad Popović, a urednik izdanja Goran Martinović
Iako smisleni nastavak romana „Kontraendorfin“, nagrađen Ninovom nagradom, „Rekapitulacija“ nije samo jedna od Basarinih knjiga u kojoj možemo da nađemo sve ono što nas određuje i definiše kao njegove čitaoce: „čitalačko zadovoljstvo i sunovrate izvan kauzalnosti društvene logike i pozitivističke prizemnosti, vulgarnog rijalitija vremena (i prostora) ovdašnjeg, političkog blata i ideološke izopačenosti, već je to paradigmatično djelo u kome očitavamo osnove i najbolje poetičke vrijednosti njegove proze“.
O poeziji
Marka
Vešovića u Biblioteci
PODGORICA – Veče posvećeno stvaralaštvu nedavno preminulog crnogorskog književnika Marka Vešovića biće održano večeras u 19 sati u sali „Marko Miljanov“ Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“. U uvodnom izlaganju o Vešovićevom stvaralaštvu, životu i djelu govoriće Ljiljana Ćuković, urednica za kulturne programe i izdavaštvo u Biblioteci. Odabrane stihove iz njegovih djela čitaće članovi Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore. D. E.
Predavanje
Ane Hofner u Podgorici
PODGORICA - Umjetnica, istraživačica i spisateljica Ana Hofner ex Prvulović održaće predavanje „Umjetnice* sa/bez države - zašto pamtiti nasljeđe nesvrstanih?“, večeras u 19 sati u galeriji Botanička bašta Muzeja savremene umjetnosti. Predavanje prati izložbu ,,Duhovna dekolonizacija“, koja je rezultat saradnje umjetnice Hofner sa projektom MSUCG „Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja.“ Hofner istražuje nužnost ponovnog povezivanja savremene umjetnosti sa politikom nesvrstanih . A. Đ.
Okidač za nadležne organe, po svemu sudeći, trebalo je da bude tek medijsko razotkrivanje u Pobjedi. To će biti, kako sada stvari stoje, jedina konkretna reakcija na nezapamćeni skandal u ovoj muzejskoj ustanovi glavnog grada, jer se od objavljivanja priče u Pobjedi uglavnom na ovu temu razgovaralo po kancelarijama, kafanama, među ljudima odgovornim za loše stanje u ustanovi, kao i po društvenim mrežama
PODGORICA – Desetak dana nakon što je Pobjeda 28. avgusta objavila priču o krađi 150 predmeta iz Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice, iz policije i tužilaštva stigao je poziv direktoru Vučiću Ćetkoviću i nekolicini zaposlenih da se jave na informativni razgovor. Reakcija je uslijedila punih devet mjeseci nakon što je uprava Muzeja i galerija Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijela krivičnu prijavu zbog krađe velikog broja vrijednih muzejskih predmeta, važnih za našu kulturu i baštinu.
Pored Vučića Ćetkovića, kojeg je salušavala i nadležna tužiteljka, na saslušanje u policiji bili su i kustos Dragan Radović, koji je do skoro bio odgovoran za Arheološku zbirku iz koje su nestali predmeti, zatim Nemanja Radulović koji je preuzeo zbirku od Radovića nakon što je utvrđena krađa i konzervatorka Rajka Paljević, koja je učestvovala u komisijskoj primopredaji zbirke između dvojice kolega. Okidač za nadležne organe, po svemu sudeći, trebalo je da
bude tek medijsko razotkrivanje u Pobjedi. To će biti, kako sada stvari stoje, jedina konkretna reakcija na nezapamćeni skandal u ovoj muzejskoj ustanovi glavnog grada, jer se od objavljivanja priče u Pobjedi uglavnom na ovu temu razgovaralo po kancelarijama, kafanama, među ljudima odgovornim za loše stanje u ustanovi, kao i po društvenim mrežama. Izostala je reakcija Ministarstva kulture i medija Crne Gore, njegovog Direktorata za kulturnu baštinu, a ni političari se mnogo nijesu trudili da kroz ovu temu prigrabe kakav dnevni poen. Da stvar bude paradoksalnija, na jednoj crnogorskoj televiziji, direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković bio je pozvan da komentariše loše stanje u zaštiti kulturne baštine i kulturnih dobara u Crnoj Gori, a da mu voditeljka emisije nije postavila nijedno pitanje o skandalu i krađi unutar kuće na čijem je čelu?!
ŠAPUTANJA
Muzeji i galerije Podgorice, podsjetimo, u decembru 2022. godine podnijeli su krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog
krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. To je krajem avgusta ove godine za Pobjedu potvrdio i direktor Muzeja i galerija Vučić Ćetković, koji je objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi, fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca. Među ukradenim predmetima su i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti kera-
mike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković Samo iz numizmatičke zbirke nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nedostatak predmeta utvrđen je tokom prošle godine prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Ukradni predmeti potiču iz arheoloških zbirki nekropole Momišići, Duklje, nekropole Gostilj, Zlatice (kasnoantički lokalitet), zatim iz zbirke slučajnih nalaza i numizmatičke zbirke. Više izvora Pobjede potvrdilo je da je priča o krađi iz Muzeja, objavljena 28. avgusta u Pobjedi, izazvala ogorčenost kod zaposlenih u ovoj podgoričkoj muzejskoj ustanovi, prije svega zbog činjenice da je javno razotkriven dugodišnji nemar i nerad, mada je mnogo toga bilo jasno i prije nekoliko godina kada su se pojavili prvi rezultati projekta revalorizacije kulturnih dobara Crne Gore. Mnogi su se uskomešali zašto se u naslovu teksta upotrebljava riječ „krađa“ kada je, prema njihovom mišljenju, podesnija sintagma da su „predmeti nestali“. Imali oni noge ili ne, bili živi ili neživi, tj. samostalno se skrivali u depou ili u nekim drugim prostorijama, činjenica je da je sama uprava Muzeja u krivičnoj prijavi čitav slučaj okarak-
Sadašnjem direktoru Muzeja i galerija Vučiću Ćetkoviću u novembru će isteći četvorogodišnji mandat, a aktuelna uprava Glavnog grada, kako saznaje Pobjeda, već mu je saopštila da će nova direktorica ustanove biti likovna umjetnica Nina Vukčević. Ona će naslijediti „vruću stolicu“ na čelu ustanove, budući da će morati da se nosi sa najnovijim dešavanjima oko krađe vrijednih predmeta, ali i da dovrši posao revizije svih muzejskih zbirki koju stručne komisije, uz brojne kontroverze, pokušavaju da privedu kraju već nekoliko posljednjih godina. Nina Vukčević rođena je u Baru, a diplomirala je 2003. na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je i magistrirala 2010. godine na slikarskom odsjeku, u klasi profesora Branislava Sekulića. Predaje likovnu i vizuelnu umjetnost u Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“. Izlagala je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u Podgorici, Kotoru, na Cetinju, kao i u Grčkoj.
terisala kao krađu i to tek nakon što su zaposleni zavirili u svaki prostor i fioku Muzeja i galerija. U tužilaštvu je, kako saznaje Pobjeda, takođe sve zavedeno kao „teška krađa“. Jedna od dimenzija ove priče je i što većina zaposlenih u Muzeju, koji nemaju bogzna kakve rezultate u zaštiti i staranju o predmetima koji su im povjereni na čuvanje, sada po kancelarijama i kafanama odgovornost prebacuju na sadašnjeg direktora i njegove prethodnike. Od zaposlenih, nakon objavljivanja teksta u Pobjedi, nijesmo čuli ni vidjeli nijednu zvaničnu reakciju, osim što je novinara Pobjede u međuvremenu pozvao jedan od bivših zaposlenih Muzeja da iskaže, kako je rekao, protest i svoj stav po pitanju svega što je Pobjeda objavila, posebno povodom onoga što je izrekao direktor Vučić Ćetković. Prvo je novinaru pokušao da objasni osnove muzeologije, a kada je shvatio da je novinar prilično upućen u materiju, dobar dio svoje kritike usmjerio je na znanje sadašnjeg direktora koji je, kako je rekao, na tu poziciju „došao preko partijskih imenovanja, kao i svi drugi prije njega“. Potom je potvrdio da u Muzeju nikad nije urađena muzejska dokumentacija.
- Da bi muzej bio muzej potrebno je da se stalno radi na dokumentaciji. Ona nije urađena. Jedan predmet može biti nulte kategorije, znači da je unikatnog značaja, vrhun-
Podgoričkom premijerom predstave „Brod“ otvorena nova sezona u CNP-u
PODGORICA - Nema mira dok ne bude pravde, ali nema života dok ne bude mira – jedna je od replika koja u najboljem rezimira priču koju nosi predstava „Brod“, autorski projekat Ane Đorđević, čijom je podgoričkom premijerom u utorak veče otvorena nova sezona u Crnogorskom narodnom pozorištu.
skog, ali ako on nema muzejsku dokumentaciju, odnosno da je muzeološki obrađen, on ne predstavlja praktično ništa. Tek muzejska dokumentacija o predmetu i predmet zajedno čine jedan jedinstveni dokument. To nikada nije urađeno. Da se uradila dokumentacija, ti predmeti ne bi mogli da nestanu – kazao je bišvi zaposleni Muzeja i galerija, priznajući da ni sam, nakon odlaska iz ustanove, nikom nije zvanično predao zbirku, te da samim tim nema ni primopredajnog zapisnika.
PREKO VEZE
Ustvrdio je, takođe, da su svi u Muzejima i galerijama primljeni preko veze, a da on jedini nije primljen preko veze. - Tu ima ljudi koji su djeca predsjednika, ministara, sve su neka veza... To je problem. Oni neće, oni se ne trude da rade i nešto nauče. Ako postoji rukovodilac, koji zna svoj posao, on će mene da natjera da nešto uradim. A ja sam, lično, sprečavan da radim – kazao je bivši zaposleni Muzeja. Novinar Pobjede mu je predložio sastanak i mogućnost da zvanično, pod punim imenom i prezimenom, kaže sve što zna o dešavanjima u Muzeju, na što je bivši zaposleni pristao. Na dan dogovorenog sastanka ipak je odbio da zvanično govori za Pobjedu, kao izgovor navodeći da je trenutno „zauzet poljoprivrednim radovima“. J. NIKITOVIĆ
U fokusu priče, u čijem središtu je Stefan Mitrov Ljubiša, je ono što nadilazi istorijski kontekst – pitanje postoji li ideal važniji od ljudskog života. Koprodukcijski projekat nacionalnog teatra i Beo Arta prethodno je prvi put izveden početkom septembra u Budvi. Iako glas jedinke može da bude utišan, onda kad je zaštićen mudrošću, nađe svoj put. Ili bi tako trebalo da bude. Bar je takav bio život Stefana Mitrovog – težak, ispunjen patnjama, ali dostojanstven i dosljedan ideji za koju se zalagao. Predstava „Brod“ suštinski je priča o borbi, ne samo pojedinca nego i naroda. Borbi riječima, borbi za izbor koji uvijek postoji. O životu koji bi bio bolji, ako se ne bi vodili mišlju i uvjerenjem da malo šta zavisi od nas. Predstava simboličnog naziva, uokvirena je i sličnom scenografijom. Glumačku ekipu čine: Lazar Dragojević, Stevan Vuković, Branka Otašević, Sanja Vujisić, Maja Stojanović, Aleksandar Radulović, Jelena Minić i Pavle Prelević
Iako smo kroz istoriju mogli mnogo toga da naučimo, prema riječima Dragojevića, i dalje se bavimo stvarima koje nijesu toliko bitne.
- Trebalo bi da idemo u korak sa vremenom, da živimo u 21. vijeku, a ne da se vraćamo u mračni srednji vijek, ili u period kada se ova priča desila. Nijesmo previše odmakli. Mislim da je to do čovjeka. Predstava je veoma bitna i važna, volio bih da bar može da utiče na jednog pojedinca – rekao je Dragojević.
On kao pojedinac, poput lika kog tumači, uvijek će, kako je rekao, da se bori.
- A neko će to da vidi. Jedan
takav danas, za godinu dvojica, za desetak ko zna koliko takvih koji bi bili spremni da sagrade moćan brod. Nama, nažalost, mora da se desi neko zlo da bismo počeli da se ujedinjujemo. Može i dobro da nas ujedini, samo treba malo da podignemo glavu iz te zakukuljene pomračine u koju smo se uglibili. Svi smo mi ljudi, sa manama i vrlinama – ocijenio je Dragojević.
Rediteljka Ana Đorđević, kako je objasnio Vuković koji tumači ulogu Visariona Ljubiše, kada je počela da radi na ovom projektu, istorijski događaj je uzela samo kao početnu tačku.
Predstava Kraljevskog pozorišta Zetski dom gostuje u Sarajevu
PODGORICA – Predstava „Pod oba sunca“, koju je u produkciji Kraljevskog pozorišta Zetski dom na scenu postavio Boris Liješević, biće izvedena večeras u 20 sati u Pozorištu mladih Sarajevo, u takmičarskoj selekciji MESS festivala.
Internacionalni teatarski festival MESS počeo je 30. sep-
tembra i trajaće do 8. oktobra, a u glavnom programu će biti izvedeno 12 predstava iz cijelog svijeta. Liješević je predstavu „Pod oba sunca“ režirao prema romanu Ognjena Spahića, a glumačku podjelu čine: Srđan Grahovac, Varja Đukić, Marija Maša Labudović, Vule Marković, Goran Vujović, Jelica Vukčević i Jelena Laban S. V.
Večeras počinje 18. Nikšićki festival gitare
PODGORICA - Poznati hrvatski kompozitor i gitarista Neno Munitić otvoriće večeras u 19 sati u sali JU „Zahumlje“ 18. Nikšićki festival gitare (Nikšić guitar festival).
Nakon osvajanja nagrada na međunarodnim gitarističkim takmičenjima, Munitić nastu-
pa kao solista, ali i kao član raznih kamernih ansambala širom Evrope. Podsjećamo, NGF će ove godine ugostiti i još dvojicu klasičara, Antona Baranova iz Rusije i Gerharda Rajhenbahna iz Njemačke. Oni će nastupiti u sali nikšićkog „Zahumlja“. Sjutra će u Nik-
šićkom pozorištu biti promovisan i novi segment festivala pod nazivom Balkan Soul Festival u okviru kog će nastupiti Vlatko Stefanovski, Damir Imamović, Al Dino, Neno Munitić, Bisernice Boke i Ljubomir Perišić, te glumac Andrija Milošević D. E.
- Ne možemo da zaobiđemo sve ono što se danas oko nas dešava. Ciljali smo na to da se današnji gledalac u ovom trenutku konektuje sa tim šta se dešava kada se vrši određena tortura nad tobom, kako reagovati – nekim mirnim, diplomatskim putem ili se voditi time da moramo da se borimo. Danas je intelektualna manjina sklonjena, marginalizovana. Intelektualci su se povukli, jer u ovoj drugoj većini nemaju šta da traže. To je i ova priča o Stefanu Mitrovom Ljubiši, koji nikada nije bio dovoljno saslušan – ocijenio je Vuković.
S. VIŠNJIĆPODGORICA – Program pod nazivom „Rok muzika u Crnoj Gori“ biće održan večeras u 19 sati, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“. - Postoji li autentična autorska muzika kod nas? Da li je Crna Gora imala vanserijske talente i koliko njih se probilo do zvijezda? Kakva je bila naša pozicija na muzičkoj sceni u velikoj SFRJ? Ima li dokumentovane i arhivirane građe o našim muzičarima i njihovim uspjesima? O ovim i mnogim drugim temama sa Željkom Milovićem, poznatim crnogorskim novinarom i publicistom, ali i autorom jedine muzičke enciklopedije kod nas „Crnogorska pop-rock muzika 1954-1991“ razgovaraće Damir Murseljević i Boris Burić iz NVO Montenegro Records – navodi se u najavi KIC-a „Budo Tomović“. A. Đ.
„Rok muzika u Crnoj Gori“ u KIC-u
„Pod oba sunca“ večeras
MESS-uScena iz predstave „Brod“
Zbog oslanjanja na glasove demokrata prilikom usvajanja mjera za privremeno finansiranje vlade
VAŠINGTON – Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Kevin Mekarti smijenjen je u utorak veče sa te funkcije, čime je sukob u Republikanskoj stranci doveo do novog haosa u Kongresu i to svega nekoliko dana nakon što je izbjegnuto djelimično zatvaranje vlade.
Smjena pr edsjedavajućeg Predstavničkog doma dešava se prvi put u američkoj istoriji. Za smjenu republikanca Mekartija glasalo je 216 članova donjeg doma Kongresa, od kojih je 208 iz redova Demokrat-
Viši sud u Beogradu odbio prijedlog Višeg javnog tužilaštva za određivanje pritvora osumnjičenom za organizaciju oružanog napada u Banjskoj
Radoičiću je, odlukom beogradskog
Višeg suda, oduzet pasoš, zabranjeno mu je da napušta Srbiju i ide na Kosovo, te naloženo da se dva puta mjesečno javlja policiji
BEOGRAD – Osumnjičeni za organizaciju oružanog napada, koji se 24. septembra odigrao u selu Banjska na sjeveru Kosova, Milan Radoičić juče je, dan nakon provođenja i saslušanja pred beogradskim Višim sudom, pušten na slobodu. Radoičić je iz pritvora pušten, jer je sudija Višeg suda u Beogradu odbio prijedlog Višeg javnog tužilaštva za određivanje pritvora.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podnijelo je u utorak prijedlog da se Milanu Radoičiću odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva, ali je sudija za prethodni postupak Višeg suda taj prijedlog odbio.
Iz suda je, kako prenose beogradski mediji, saopšteno da je Radoičiću određena mjera zabrane napuštanja boravišta. Time mu je zabranjeno da, bez odobrenja suda, napušta teritoriju Republike Srbije i odlazi na teritoriju Kosova.
Radoičiću je odlukom suda
naloženo i da se svakog 1. i 15. dana u mjesecu javlja nadležnoj policijskoj stanici.
Radoičiću je, takođe, privremeno oduzeta putna isprava, odnosno pasoš Republike Srbije. Upozoren je i da se protiv njega može odrediti pritvor ukoliko prekrši izrečene zabrane i obaveze.
Protiv ovog rješenja, kako se navodi, moguće je uložiti žalbu krivičnom vanpretresnom vijeću Višeg suda u Beogradu, u roku od tri dana od prijema rješenja.
Više javno tužilaštvo najavilo je, u međuvremenu, da će uložiti žalbu na odluku Višeg suda.
Milana Radoičića beogradsko
Više javno tužilaštvo tereti da je od januara do 24. septembra ove godine iz Tuzle nabavljao
oružje, municiju i eksplozivna sredstva velike razorne moći. Oružje mu je, prema navodima tužilaštva, isporučivano na teritoriji Beograda i to uglavnom na potezu Bubanj Potok-Vrčin, nakon čega ga je prenosio i skladištio na neutvrđenim lokacijama na teritoriji Kosova, gdje ga je skrivao u napuštenim objektima i šumama.
Radoičić se takođe tereti i da je, kao kolovođa grupe više nepoznatih osoba, zajedničkim djelovanjem i opšte opasnom radnjom, 24. septembra izazvao opasnost po život ljudi u Banjskoj.
Radoičić je tokom saslušanja u utorak pred beogradskim Višim sudom negirao optužbe koje mu se stavljaju na teret.
On je prethodno, posredstvom
ske, a osam iz Republikanske stranke. Protiv njegove smjene bilo je 210 članova Predstavničkog doma.
Zahtjev za glasanje o smjeni Mekartija prethodno je u ponedjeljak podnio predstavnik desnog krila Republikanske stranke u Kongresu Met Gejc i to nakon što Mekarti nije uspio da usvoji zakonski prijedlog o finansiranju vlade koji bi sadržao konzervativne prioritete.
Mekarti je na konferenciji za novinare, nakon glasanja o smjeni, rekao da ne planira ponovo da se kandiduje za predsjedavajućeg i da ne žali
zbog odluka koje su dovele do njegove smjene.
- Cilj naše vlade je pronalaženje kompromisa. Ne kajem se zbog napora da pravim koalicije i pronalazim rješenja. Učen sam da rješavam probleme, a ne da ih stvaram. Borio sam se za ono u šta vjerujem, a vjerujem da mogu da nastavim da se borim, ali možda na drugačiji način - naglasio je Mekarti.
Mekarti se našao na udaru kongresmena jer se, kako bi usvojio mjeru za privremeno finansiranje vlade kojom je prošle nedjelje spriječeno njeno djelimično zatvaranje, oslonio na glasove demokrata. Glas Amerike prenosi da će Mekartijeva smijena zaustaviti usvajanje zakona u Predstavničkom domu, u trenutku kada vladi ponovo prijeti zatvaranje 17. novembra ukoliko Kongres do tada ne usvoji budžet.
MOSKVA – Bivša novinarka ruske državne televizije Marina Ovsjanikova, koja je svjetskoj javnosti postala poznata kada je početkom invazije na Ukrajinu sa antiratnim transparentima upala u studio tokom emitovanja programa uživo, osuđena je juče u odsustvu na osam godina robije.
Ovsjanikova je, odlukom suda u Moskvi, proglašena krivom za „svjesno širenje lažnih informacija o Oružanim snagama Rusije“.
Ona je prije godinu dana pre-
kršila mjeru kućnog pritvora, koja joj je bila određena zbog incidenta na državnoj televiziji, i sa svojom kćerkom napustila Rusiju. Ruski mediji pišu da je otišla u nepoznatu evropsku zemlju.
Ovsjenikova je u žižu međunarodne javnosti dospjela svega nekoliko dana nakon početka rata u Ukrajini 24. februara prošle godine kada je tokom emitovanja vijesti upala u studio državne televizije noseći transparente na kojima je pisalo „Zaustavite rat“ i „Lažu vas“.
svog advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za dešavanja u Banjskoj gdje je 24. septembra grupa naoružanih napadača, u neuspjelom pokušaju da blokira lokalni put, ubila jednog, a ranila još dvojicu kosovskih policajaca.
Napadači su potom upali u dvorište Manastira Banjska odakle je nastavljen sukob sa kosovskim specijalnim jedinicama.
Nekoliko poslanika Evropskog parlamenta je u utorak, zbog situacije na sjeveru Kosova, predložilo zamrzavanje finansijske pomoći Srbiji, ali i sankcije za premijera Kosova Aljbina Kurtija, koga smatraju odgovornim za zastoj dijaloga između Beograda i Prištine.
Radikalne promjene u Vatikanu Žene
VATIKAN – Na predstojećem zasijedanju Biskupskog sinoda
Rimokatoličke crkve u Rimu, ženama će prvi put u istoriji biti dozvoljeno da glasaju.
Ženama je to omogućeno na osnovu odluke koju je papa Franjo donio u aprilu i kojima je odobrio izmjene normi koje regulišu Biskupski sinod. Na tronedjeljnom sinodu, koji će biti održan iza zatvorenih vrata, učestvovaće stotine delegata koji će se baviti nekim od gorućih pitanja sa kojima se crkva suočava, od uloge žena do svešteničkog celibata i blagoslova za homoseksualne parove.
Zasijedanje će se završiti glasa-
njem o konkretnim prijedlozima koji će se zatim iznijeti papi na razmatranje.
Crkva ženama i dalje ne dozvoljava da budu sveštenice i pristupe najvišim činovima iako su u značajnoj mjeri uključene u rad crkve, predaju u vjerskim školama i liječe u katoličkim bolnicama. Kako bi ispravio tu neravnotežu, papa Franjo je imenovao nekoliko žena na visoke položaje u Vatikanu. Ipak, odluka da se ženama dozvoli da glasaju na Sinodu izazvala je negodovanje konzervativnih struja Rimokatoličke crkve.
Stanari zgrade ,,Zetagradnje“ na Bulevaru dr Ibrahima Koristovića, čije su komšije prije nekoliko dana postavile betonske barijere i ogradile parking i saobraćajnicu ispred svoje zgrade, očekuju od Glavnog grada da im obezbijedi nedostajućih 100 parking mjesta koja ih zakonski sljeduju, jer se nakon ovoga više nemaju gdje parkirati.
Upravnik lamele E (,,Zetagradnja“) Milutin Bašović ukazao je na to da u njihovoj i lameli F ima 96 stanova i 13 poslovnih prostora, a umjesto 126 parking mjesta koliko bi trebalo da imaju po zakonu, raspolažu sa svega 26. U ime stanara koje predstavlja, poručuje da bi Glavni grad, ako je već dozvolio investitoru da na ovaj način obezbijedi parkinge za stanare zgrade, trebalo da preuzme odgovornost i riješi problem zbog kojeg se u prethodnih nekoliko godina više puta obraćao i investitoru i glavnom projektantu i bivšoj, kao i sadašnjoj gradskoj upravi. S obzirom na ozbiljnost problema sa parking prostorom koji trenutno trpe stanari lamela E i F, smatra da bi gradska uprava trebalo hitno da reaguje. Ukoliko Glavni grad ne može da im obezbijedi 85 parking mjesta na gradskom zemljištu, koliko je kroz komunalnu naknadu trebalo da im pripadne, kao prelazno rješenje vide parcelu iza zgrade (koja je takođe u vlasništvu Glavnog grada) koja bi mogla biti privremeno uređena kao parking, do pronalaska trajnog rješenja.
ODGAĐANJE PROBLEMA
- U lamelama E i F ima 96 stanova i 13 poslovnih prostora. Imamo svega 26 parking mjesta, a zakonski nas sljeduje 126, što znači da nedostaje 100 mjesta za parkiranje – priča Bašović za Pobjedu. U projektu koji je dobio od Glavnog grada kaže se da je iz komunalne naknade obezbijeđeno 85 parking mjesta, a planiranom izgradnjom zgrade u okviru lokacije još 33, što ukupno čini 118 parking mjesta.
- Po projektu je potrebno 126 mjesta za parkiranje, razlika od osam parking mjesta, kao
Vlasnicima stanova i poslovnih prostora zgrade ,,Zetagradnje“ na Bulevaru dr Ibrahima Koristovića umjesto 126 pripalo svega 26 mjesta za parkiranje
Ne osporavajući to što su komšije ogradile prostor koji im pripada, a koji su donedavno zajedno koristili, upravnik lamele E (,,Zetagradnja“) Milutin Bašović poručuje da bi Glavni grad, ako je već dozvolio investitoru da na ovaj način riješi parkinge za stanare zgrade u kojoj i on živi, trebalo da preuzme odgovornost i obezbijedi nedostajuća parking mjesta
Upravnik lamele E Milutin Bašović ukazao je i na problem parcelizacije parkinga iza zgrade.
- Ni ovih 26 parking iza zgrade koja nam pripadaju praktično nijesu naši, jer zemljište ne može da se prevede na Skupštinu etažnih vlasnika. Iako nam ta parcela pripada po papirima, ne možemo da je prevedemo na nas, jer nije završen prevod zemljišta između investitora i Glavnog grada. To ukazuje da nijesu baš najčistiji računi između ,,Zetagradnje“ i Glavnog grada –smatra Bašović.
nedostajući broj, kompezuje se preko koeficijenta jednovremenosti parkiranjam s obzirom da ovaj projekat ima 20 parking mjesta na ime namjene poslovanja – navodi Bašović, uz napomenu da sa dvorišne strane zgrade nedostaje sedam parking mjesta koja su u projektu, a na čijem mjestu je formirana zelena površina. S druge strane zgrade, prema Bulevaru Pera Ćetkovića, predviđeno je 85 parking mjesta, kako je navedeno - obezbijeđenih iz komunalne naknade.
- Ti parkinzi postoje, ali nije-
Završen konkurs za dodjelu sredstava za kupovinu školskog pribora
Iz Glavnog grada je saopšteno da je završen konkurs za dodjelu sredstava za podgoričke mališane koji su ove godine krenuli u prvi razred.
- U toku je uvid u prispjelu dokumentaciju, nakon čega će Komisija za dodjelu sredstava ocijeniti pristigle prijave i sačiniti rang-listu. Tokom realizacije ovog konkursa, građani su iskazali veliko interesovanje, te je na adresu Glavnog grada pristiglo preko 2.260 prijava –
saopšteno je iz Glavnog grada. Naglašeno je da će se uplate novca vršiti nakon objave rang - liste, na žiro-račune roditelja ili staratelja, a o dodatnim pitanjima građani se mogu informisati pozivom na kontakt telefon 020/447-142 ili putem imejla: anja.raskovic.varagic@ podgorica.me. Podgorički mališani koji su ove godine krenuli u prvi razred dobiće jednokratnu pomoć u iznosu od 50 eura.
H. P.su u vlasništvi stanara lamela E i F, nego su na gradskom zemljištu, što znači da mogu svi da ih koriste, a Glavni grad bi mogao sjutra da počne i da ih naplaćuje – poručuje Bašović, uz napomenu da su ovi parkinzi trebali pripasti stanarima lamela E i F. Njegove komšije i on očekuju od Glavnog grada da im obezbijedi parkinge koji im nedostaju.
- Ukoliko ne mogu da nam ustupe ovih 85 parking mjesta na način da tu možemo da postavimo rampu i da ih mi koristimo, onda neka nam Glavni grad obezbijedi dodatne par-
kinge na poljani iza zgrade, uz naš parking, koja je takođe u vlasništvu Glavnog grada –poručuje Bašović.
PRELAZNO RJEŠENJE
Navodeći da je Glavni grad od ranije upoznat sa ovim problemom, upravnik lamele E kaže da se u prethodnih nekoliko godina više puta zbog toga obraćao i investitoru, kompaniji ,,Zetagradnja“, kao i glavnom projektantu, Komunalnoj inspekciji, te prošlom gradonačelniku Ivanu Vukoviću i sadašnjoj gradonačelnici Oliveri Injac. Inve-
stitor im je, kako kaže, poručio da je on izmirio sve svoje obaveze prema Glavnom gradu, te da je na osnovu toga izgradio zgradu.
- Ako je Glavni grad dozvolio da dođe do ovoga tako što je dozvolio investitoru da izgradi zgradu, a ne definiše parking prostor, onda smatramo da oni treba da nam obezbijede nedostajućih 100 parking mjesta – poručuje Bašović. Smatra da bi, s obzirom na ozbiljan problem sa parking prostorom koji trpe stanari lamela E i F od kada su njihove komšije zagradile parking ispred svoje zgrade, gradska uprava trebalo hitno da reaguje kako bi spriječila dalje nesuglasice među komšijama.
- Da ne bi dolazilo do neželjenih problema, gradska uprava bi trebala što prije da rea-
guje, na način da dio poljane uz naš parking iza zgrade, koja je u njenom vlasništvu, privremeno uredi tako da možemo i tu da se parkiramo, dok se ne nađe trajno rješenje, a to bi bilo izgradnja parkinga ili podzemne garaže. Očekujemo od Glavnog grada da nam izađe usuret. Za početak je dovoljno da poravnaju tu parcelu i malo je urede da možemo da je koristomo kao privremeno parkiralište. To je trenutno možda i najlakše realizovati, a može da rezultira jednom dobrom saradnjom nas građana sa lokalnom upravom i da se poprave odnosi među komšijama – zaključio je Bašović.
Povodom ovog problema prije dva dana poslali smo pitanja Glavnom gradu, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovore. I. MITROVIĆ
Produžen rok za ostvarivanje prava na besplatni prevoz gradskim autobusima
Rok do kojega se podgorički đaci mogu prijaviti za ostvarivanje prava na besplatni prevoz gradskim autobusima produžen je do 31. oktobra. Gostujući na RTV Podgorica, PR menadžerka gradskog preduzeća Putevi Anđela Raičević još jednom je saopštila što je sve potrebno da bi se ostvarilo ovo pravo.
- Za ostvarivanje ovog prava potrebno je dostaviti kopiju lične karte za punoljetne učenike odnosno kopiju lične karte, pasoša, zdravstvene knjižice ili izvoda iz matične knjige
rođenih za đake koji još nijesu navršili 18 godina - kazala je Raičević.
Potrebno je, dodala je ona, dostaviti i potvrdu o pohađanju verifikovane osnovne ili sred-
nje škole na teritoriji glavnog grada, kao i uvjerenje o prebivalištu ili potvrdu o stalnom boravku na teritoriji Podgorice.
- Učenici smješteni u đačkim domovima, umjesto potvrde o prebivalištu ili boravištu dostavljaju uvjerenje o boravku u đačkom domu. Prijave se podnose u zgradi Skupštine glavnog grada radnim danima od osam do 16 časova - rekla je Raičević. Pravo na besplatan prevoz gradskim autobusima do sada je ostvarilo oko 5.650 učenika.
Ivica i Maja Šćepanović iz Kolašina imaju, možda, najbrojniju i najuspješniju sportsku porodicu u Crnoj Gori
Ksenija, kao najstarija, svjesna je odgovornosti.
Cijela porodica je krenula za njom. Ona je svojom košarkaškom željom i košarkaškom visinom prva „poremetila“ provincijske sportske i životne standarde.
– Najstarije sam dijete u porodici i drago mi je da su sestre i braća, takođe, izabrali sport. Sigurno je da sam kao prva i najstarija uticala na njih. Više primjerom, odnosom, rezultatima nego što sam nekoga od njih ubjeđivala. Ipak, moralo se pričati o sportu, košarci, mojoj utakmici. Sada više nijesam sama, sada pričamo o pet utakmica – priča Ksenija Šćepanović. Najmlađi, desetogodišnji Srdan je imao poseban komentar – „Kada vidimo kako Ksenija pjeva himnu Crne Gore, svi ustajemo i pjevamo“.
KOLAŠIN – Ivice, prebacićeš Kseniju i Hajdanu u Podgoricu, jer im je trening u 13 sati u „Bemaks areni“. Prije toga, časkom prebaci Srdana do stadiona na Lugu na trening, pa će se vratiti sa tetkama Snežom i Draganom. Kad se vratiš iz Podgorice, moraćeš odmah do Mojkovca da Vuka prebaciš do stadiona Brskova. Nakon što završi trening, Nastasja će te čekati da je voziš do školske sale na trening ŽKK Tara basket...
Ovo je svakodnevica Ivice Šćepanovića sa Skrbuše, pet kilometara udaljene od Kolašina. Njegova supruga Maja pomaže mu da se snađe među brojnim obavezama.
Ivica često mora na utakmice voziti Srdana, Vuka i Nastasju, a to je do Rožaja, Pljevalja i Herceg Novog. Srdana vozi na regionalne turnire do BiH, Srbije, Makedonije. Naravno, redovno prati utakmice ŽKK Budućnost Bemaks i ŽKK Podgorica i navija za Kseniju i Hajdanu... Ivica i Maja Šćepanović su pravi sportski roditelji, ali i pravi domaćini. Bave se poljoprivredom, ugostiteljstvom, razmišljaju i o turizmu. Njihov veliki rad ima i životni i sportski cilj – da isprate svoju djecu kao uspješne ljude i sportiste. I nije to skup sportskih re-
Nakon trijumfa protiv Zadra u ABA ligi, Budućnost Voli je pobjedom otvorila i takmičenje u Evrokupu, što je i bio prvi cilj još od početka priprema – boljom igrom u posljednjih 16 i po minuta, u oba pravca, a posebno u odbrani, izabranici Petra Mijovića su u „Morači“ porazili litvanski Lietkabelis 76:65, u prvom kolu grupe B drugog po snazi evropskog klupskog takmičenja. Za borbenost i ovaj trijumf su „plavi“ nagrađeni ovacijama na kraju meča, pa bi ovaj trijumf mogao da bude i psihološki veoma važan u nastavku sezone, posebno u borbi za jedno od prva dva mjesta u grupi.
DOBAR POČETAK, PA PAD
Hajdana, Nastasja, Ksenija i Vuk
Ksenija je seniorska reprezentativka Crne Gore u košarci. Hajdana članica mlade reprezentacije koja je ostala u A diviziji. Nastasja talentovana košarkaška gimnazijalka sa 187 cm visine. Vuk će biti uspješni „visoki golman“, a najmlađi, desetogodišnji Srdan otkriva sve tajne fudbala
kreativaca koji samo vole da treniraju i od sporta ne očekuju puno. Svoje mlađe sestre košarkašice i mlađu braću fudbalere predvodi Ksenija Šćepanović, seniorska reprezentativka Crne Gore i košarkašica Budućnost Bemaksa. Sa trinaest i po godina je započela ozbiljnu košarkašku priču u Podgorici, a osvajala brojne kadetske, juniorske i seniorske titule – tri prvenstva i tri Kupa Crne Gore. Dva puta bila je vicešampion WABA lige. Juniorska reprezentativka Crne Gore, sa mladom reprezentacijom, izborila je status u A diviziji, a članica je seniorske reprezentacije na uspješnom nastupu crnogorskih košarkaških dama na prvenstvu Evrope. Krajem decembra će napuniti 21 godinu.
Za Ksenijom je, ka košarkaš-
Baba Stevanija Beba Šćepanović je mislila u početku da će jedan zid biti dovoljan za medalje i trofeje – ipak, moraće da proširuje „kapacitete“. Redovno prati svoje košarkašice i fudbalere na utakmice. Obučila se da preko linkova traži prenose
utakmica na mobilnom telefonu i onda kreće navijanje, nerviranje, radovanje…
Drugi važan porodični stub sportske porodice Šćepanović je tetka Snežana
Šćepanović-Đurasović
Ona je profesorica crnogorskog jezika i književnosti
koj Podgorici i Budućnost Bemaksom, krenula i dvije godine mlađa Hajdana. Već je šest sezona u ozbiljnom trenažnom sistemu sa trofejima osvojenim u pionirskoj, kadetskoj i juniorskoj konkurenciji. Bila je zapažena članica mlade reprezentacije Crne Gore koja je ljetos sačuvala status člana A divizije. U 19. godini postala je članica seniorskog sastava Budućnosti Bemaks. Uspjela je da bude jača i od ozbiljne povrede koljena.
Šta je mogla najmlađa Nastasja bez da krene za starijim sestrama. I ona je počela u ŽKK Tara basket sa devet godina. Odlična je učenica kolašinske gimnazije „Braća Selić“. Pored ŽKK Tara basket nastupala je za BKM i Herceg Novi.
Nakon tri kćerke, rodio se Vuk u decembru 2008. Pucalo se i ve-
i uz podršku sportskim amibicijama, postavlja imperative školovanja. Njeno pravilo je – nema lopte bez knjige. Sportista koji čita je sportista koji pobjeđuje. Bratska djeca je, naravno, slušaju, Ksenija i Hajdana su uspješni studenti, a Nastasja, Vuk i Srdan uče sa peticama.
selilo tada na Skrbuši. I Vuk je u početku krenuo za sestrama i bavio se košarkom u KK Gorštak. Onda je prešao na prostraniji fudbalski teren, najprije kao igrač, a onda kao golman. Sa 15 godina je dostigao 195 cm visine i ima dosta kvaliteta koji krase „visoke golmane“. Član je FK Brskovo iz Mojkovca.
Najmlađi oslonac sportske porodice Šćepanović je Srdan, desetogodišnjak koji već pet godina trenira u FK Gorštak. Sav je u fudbalu, može da igra na više pozicija. Najčešće je na zadnjem veznom, može da bude štoper, ali i na spoljnim pozicijama. Ni napad mu nije nepoznat. Iako je mlađi, nastupa sa talentovanom generacijom 2012. godište, a igrao je i sa generacijom 2011. godište u Đetić ligi. Broji uspješne nastupe na domaćim i regionalnim turnirima, a pamte se i neki njegovi slobodni udarci...
Otac Ivica je nekadašnji fudbaler Gorštaka. Majka Maja je, takođe, iz sportske porodice, braća su joj igrala košarku. Sport je odavno dio njihovih porodičnih navika i potreba. Oni su, zapravo, roditelji „plus“ jer uz sve ostale roditeljske obaveze imaju i ove dodatne – sportske. Da voze, plaćaju članarinu, kupuju i održavaju sportsku opremu, pripremaju pojačanu ishranu, navijaju, hrabre, tješe. Dok slušaju najstariju Kseniju kako pjeva himnu Crne Gore na utakmicama seniorske košarkaške reprezentacije, priželjkuju da i ostali krenu tim putem dokazivanja sebe kao sportiste i ličnosti. Himna, pjesma, semafor, pobjede... Petoro Šćepanovića, porodica koja živi za koševe i golove, simbol je crnogorskog sportskog talenta i crnogorske roditeljske odanosti. D.
DRAŠKOVIĆ
Uz veoma dobru energiju i veliku borbenost od početka, uz sjajnu podršku navijača sa tribina, prije svega „varvara“, petorka Rajt, Mihailović, Pol, Makundu i Džons je dobro otvorila meč, prije svega defanzivno. „Plavi“ su, naime, gostima u prvih pet minuta dozvolili samo jedan koš, i to trojku Orelika nakon 39 sekundi igre. Podgoričani su u prvoj polovini dionice dobro šutirali iz reketa (4-3), slabije sa distance (4-1), pa su poveli šest razlike (9:3), pošto je litvanski tim iz igre šutirao 6-1, uz tri izgubljene lopte. Budućnost je to tada kontrolisala i skok, ali je se to promijenilo od druge polovine četvrtine, posebno u posljednja dva i po minuta, što je i uticalo na rezultat. Nakon vođstva od 15:8 koje je donio Rajt sa šest uzastopnih poena (koš i dodatno bacanje, pa trojka), u trenucima kada je izgledalo da Podgoričani kontrolišu igru, nekoliko konfuznih i ishitrenih napada, pomoglo je gostima da se brzo rezultatski vrate, izjednače na 15:15, na 65 sekundi prije kraja. Neriješeno je bilo i na kraju kvartala (17:17), kada su gosti već imali tri skoka više (12-9), ali i dvije izgubljene lopte više. Trojkom Popovića, nakon 32 sekunde druge četvrtine, Budućnost je posljednji put u prvom poluvremenu imala neriješen rezultat (20:20). Tada su Litvanci, iako su pogodili samo jednu trojku (tri u prvoj četvrtini), počeli polako da dominiraju u skoku, pod oba koša, pa su serijom 7:0 poveli 32:24, nepuna četiri minuta prije odmora. Košem Mihailovića i trojkom Rajta, „plavi“ su prišli na 32:29, ali su nastavili da griješe u napadu, da igraju više individualno (samo jedna asistencija u drugoj četvrtini, svega četiri za poluvrijeme), što su gosti ka-
žnjavali čestim koševima nakon ofanzivnog skoka, pa su na odmoru imali sedam poena prednosti (38:31), uz više nego skroman napadački učinak Budućnosti (43,8 odsto za dva, 26,7 odsto za tri poena). Uz to, Lietkabelis je imao 13 skokova više (29-13), čak osam više ofanzivnih (14-6), te sedam asistencija više (11-4).
BUĐENJE NA VRIJEME U trećoj četvrtini je Budućnost donekle smanjila zaostatak u skoku u korist gostiju (37-27), koji su četvrtinu otvorili sa tri trojke za maksimalnih 49:35, nakon skoro tri i po minuta igre, kada je izgledalo da su Litvanci uhvatili zalet za pobjedu. Međutim, tada je uslijedio najbolji period igre „plavih“, prvenstveno defanzivno, jer Podgoričani u preostalih šest minuta i 24 sekunde nijesu go-
Mihailović
stima dozvolili nijedan koš iz igre, već samo jedan poen sa linije bacanja! I to sve bez klasične „četvorke“ na parketu, jer je Mijović u tom intervalu na parketu prvo držao Rajta, Mihailovića, Megija, Slavkovića i Džonsa, a u posljednja tri minuta su Ros i Pol zamijenili Rajta i Megija. Budućnost se prvo vratila u meč serijom 10:0, koju je zatvorio Mihailović sa linije bacanja, a nakon jednog pogođenog bacanja Lipkevičijusa, uslijedila je nova serija od 8:0, uz važnu rolu Slavkovića, nakon koje je Budućnost
Petar Mijović, trener Budućnost Volija, nakon utakmice je kazao da je njegov tim dobro otvorio meč. - Poveli smo sedam razlike iz dobre odbrane. Kažnjavali smo njihovi pikenrol odbranu prevashodno, i te situacije gdje su dosta meki, sa svojim trojkama i četvorkama u prilasku „jedan na jedan“. Nakon toga smo malo izgubili ritam, a i oni su u tom periodu pogodili baš čudnih sedam poena vratili se u egal. Nakon toga smo, realno, pogubili konce igre u napadu i odbrani, ali srećom nije bilo više od ,,minus sedam“. U drugo poluvrijeme smo ušli sa izuzetnom energijom, ali su oni na to odgovorili sa tri pogođena veoma teška šuta za tri poena, što je psihološki veoma teško za ekipu koja juri i daje sve od sebe. Međutim, izdržali smo prevashodno zbog načina na koji igramo, treniramo i kakav nam je odnos, a najviše zbog izuzetne podrške publike, koja je u tom momentu reagovala na nevjerovatan način, izgledalo je kao da je 10 hiljada gledalaca na tribinama „Morače“. Navijači su momcima podigli energiju i samopouzdanje, ponovo smo iz toga reagovali dobrom odbranom, otvorili lake poene, otvorili dobre šuteve iz dobrog protoka lopte i došli do situacije da kontrolišemo meč, koji smo mirno priveli kraju i Evrokup otvorili veoma važnom pobjedom – rekao je Mijović.
Trener Lietkabelisa Roberts Štelmahers je čestitaO Budućnosti na pobjedi.
- Pokazali su veću želju za pobjedom, pali smo fizički u trećoj četvrtini i to nas je koštalo – rekao je Štelmahers.
pred posljednju četvrtinu imala tri poena prednosti (53:50) i bolje procente šuta za dva poena (52 – 46,6 odsto).
Lietkabelis je posljednju četvrtinu otvorio sa pet poena i vratio vođstvo na 55:53, ali to je bila samo kratka epizoda gostiju, jer su „plavi“ nastavili da igraju u ritmu iz prethodne
dionice, a razigrao se i centar Vilijams, koji je u posljednjoj četvtini ubacio 11 poena i bio motor ekipe. Vilijams, Pol (koš i dodatno) i Makundu su vratili vođstvo Budućnosti (60:55), a onda je
WABA LIGA: Budućnost Bemaks slavila u Bugarskoj, poraz Nikšića u Požegi
PODGORICA – Crnogorski timovi napravili su polovičan učinak na premijeri nove sezone u WABA ligi za košarkašice. Budućnost Bemaks bila je ubjedljiva u Montani, dok je Nikšić poražen od Sloge u Požegi.
Dvorana: Mladost. Gledalaca: 400. Sudije: Dimovski, Ilić, Ljubić. Rezultat po četvrtinama: 14:18, 22:17, 12:25, 11:22.
MONTANA: Brigs 13, Robinson 22, Ričardson 2, Denčeva 6, Damjanova 2, Koleva 8,Kosa, Borisova, Goranova, Vasileva 6.
BUDUĆNOST BEMAKS: Skot 13, Drobnjak 7, Mi. Bigović, Baošić, Radonjić 11, Domuzin 26, Ma. Bigović 10, Bulajić 4, Ilić 6, Vukčević 2, H. Šćepanović, K. Šćepanović 3. Košarkašice Budućnost Bemaksa otvorile su novu sezonu pobjedom u Bugarskoj. S obzirom na to da će Montana vjerovatno biti najveći rival Podgoričankama u grupi, trijumf na premijeri od izuzetnog je značaja za „plave“, koje samim tim već imaju vjerovatno bodove za prenos u narednu fazu. Sam meč donio je dosta oscilacija u igri oba tima, ali su Pod-
goričanke u nastavku sjajnom odbranom i poenima iz tranzicije ipak pokazale razliku u klasi. Crnogorski šampion imao je u prvoj i drugoj četvrtini ,,plus 10“, ali je Montana na poluvremenu vodila 36:35, početak nastavka donio je rezultatsku klackalicu, da bi „vučice“ pri rezultatu 44:46 serijom 20:6 trasirale put ka ubjedljivom brejku.
„Plave“ su dobro otvorile meč, prvo su serijom 7:0 odgovorile nakon prvih poena na meču barskog vicešampiona (7:2), da bi ukupnim nizom 14:2 već u osmom minutu stigle do prve dvocifre razlike – 14:4. Bio je to period koji su praktično ,,odrađivala“ tri beka (Radonjić, Drobnjak i Domuzin), koje su postigle 12 od 14 poena (u 7. minutu prve poene za podgorički tim upisala je Amerikanka Skot).
Međutim, Montana je nakon tajma odreagovala na pravi način, prvo je stigla na 9:14, a zatim i uspjela da do kraja prve dionice dodatno istopi zaostatak (14:18).
Druga četvrtina donijela je sličan scenario – Budućnost je držala prednost, imala i dvocifrenu razliku, ali se Montana vraćala u život. Bugarke su prvo prišle na 18:21, „plave“ serijom 10:0, koju je zaključi-
la Skot ponovo otišla na ,,plus 10“ (31:21). Ali, Brigs i Robinson odrađivale su dobar posao u reketu, Montana je u 14. minutu prišla na 21:25, ali je to bio samo početak sjajne serije. Naime, na 42 sekunde prije kraja prvog poluvremena, nakon tri vezane trojke (Koleva i dva puta Robinson) na semaforu je pisalo 35:35, da bi Brigs polovičnim učinkom sa linije penala donijela preokret – 36:35 i prednost Montani na poluvremenu.
Početak nastavka donio je rezultatsku klackalicu, gdje je Montana posljednji put vodila u 23. minutu (41:40), ali je pri rezultatu 44:46 uslijedio period totalne dominacije „vučica“, koje su serijom 14:2, te dvije vezane trojke (Drobnjak i Domuzin) uspjele da naprave priličnu zalihu 60:46. Bilo je jasno da Montana sa skraćenom rotacijom i opterećena faulovima teško može da napravi novi povratak u meč, pa je razlika u finišu rasla do rekordnih ,,plus 24“ (80:56)…
Dvorana: Gradska dvorana. Gledalaca: 300. Sudija: Pelja, Hasić, Bambur. Rezultat po četvrtinama: 12:13, 29:7, 28:12, 29:15.
SLOGA: Francis 15, Arsović 4, Filipović 15, Sejmur 4, Vasiljević 11, Lukić 15, Milijanović 4, Karalić 8, Gorudžić 10, Matović 5, Marčetić 7, Mijatović.
NIKŠIĆ: Čanović 4, A.Begović 5, Tatar 9, Gavrić 6, Hansen 6, Vujošević 10, Petković, Milić, Stjepčević 2, Todorović, E. Begović 5. Nikšić je dobro otvorio utakmicu, ali je Sloga serijom 21:2 u drugoj dionici najavila da će opravdati očekivanja i doći do ubjedljive pobjede. R. P.
tačku na pobjedu stavio Vilijams sa pet uzastopnih koševa za nedostižnih 72:61, na minut i 42 sekunde prije kraja. Ponovo raspoloženi Mihailović (kao protiv Zadra) je trojkom donio najveću prednost na meču (76:63)... Najefikasniji kod Budućnosti bili su Mekinli Rajt i Džakori Vilijams sa po 13 poena. Mihailović je ubacio 12, a Makundu 10. Na drugoj strani je Maldunas imao 16 poena. Budućnost u drugom kolu, 11. oktobra, gostuje Turk Telekomu. S. JONČIĆ
Slavni plejmejker se bori sa mentalnim problemima
PODGORICA - Riki Rubio (32) se nije pojavio na pripremama Klivlend Kavalirsa uoči NBA sezone, potvrđeno je američkim medijima. Slavni španski plejmejker je u avgustu saopštio da se na neodređeni period povlači iz košarke i javnosti, zbog mentalnih problema.
Uprava Klivlenda mu je dozvolila odsustvo, što je potvrdio i predsjednik kluba iz američke savezne države Ohajo Kobi Altman - U potpunosti podržavamo Rikija Rubija i njegove napore. Za sada je najbolje da ne bude uz tim i ima našu dozvolu da na prisustvuje ovim treninzima. U redovnoj smo komunikaciji.
Nastavićemo da ga podržavamo na svaki način. Naša organizacija želi Rikiju u njegovoj porodici sve najbolje – saopštio je Altman. Prošlog ljeta je potpisao trogodišnji ugovor u NBA. Bivši šampion svijeta je u sezoni za nama imao skor od 5,2 poena i 3,5 asistencija po meču. R. A.
MIJOVIĆ: Navijači su momke vodili do pobjedeSa sinoćnje utakmice u „Morači“
Neprikosnoveni nosilac broja 1 na FIDE rejting listi, velemajstor Magnus Karlsen ponovo dolazi u Crnu Goru.
Najveće šahovsko ime današnjice nastupiće na Evropskom ekipnom prvenstvu koje će se održati u Budvi od 10. do 21. novembra. Tako će norveško čudo od đeteta i svjetski prvak od 2013. do 2023. godine ponovo posjetiti crnogorsku prijestonicu turizma.
Ova informacija obradovala je sve iskrene ljubitelje drevne igre u Crnoj Gori koji će tako, po drugi put, na pjeni od mora, imati priliku da ugoste i vide na djelu ,,šahovskog Mocarta“ i njegove bravure na crno-bijeloj tabli.
I na ovaj način ovjerene su dosadašnje aktivnosti ŠSCG koji je zavrijedio veliku pažnju Evropske šahovske unije, tim prije jer će se najkvalitetnija i najmasovnija smotra šaha na Starom kontinentu ove
godine upravo realizovati u crnogorskoj metropoli turizma. Nakon organizacije Evropskog prvenstva za žene u Petrovcu ovoga puta očekuje se dolazak oko 400 učesnika u obje konkurencije, a među njima preko njih 200 sa najvećom titulom. Tako će se bogata šahovska biografija Crne Gore, koju krase brzopotezni turnir u Herceg Novom 1970. godine na kome je sa 4,5 poena prednosti ispred Mihaila Talja slavio Robert Fišer, grandiozni turnir ,,Nikšić 1983“, najreprezentativnijeg te godine na planeti koji je u sam vrh svjetskog šaha lansirao GarijaKasparova, zatim prijateljski meč Talja i Božidara Ivanovića u Spužu 1989. te uzvratni okršaj Fišer – Spaski iz 1992. na Svetom Stefanu, ove godine oplemeniti sa još jednim značajnim međunarodnim šahovskim festivalom. Inače, Karlsen će predvoditi najbolju selekciju Norveške, vjerovatno u društvu svog
U OŠ ,,Novka Ubović“ šah sve popularniji
Podgorička OŠ ,,Novka Ubović“ uskoro će biti pravi rasadnik talentovanih učenika koji uglavnom slobodno vrijeme nakon nastavnih obaveza provode za crno-bijelom tablom. Ovo je konstatacija predsjednika matičnog saveza Jovana Milovića koji je nedavno posjetio ovu vaspitno-obrazovnu ustanovu i uručio osnovcima vrijednu donaciju, tačnije desetak garnitura i satova, te neophodnu stručnu literaturu
koja će polaznicima buduće šahovske sekcije služiti za edukaciju i usavršavanje. -Imao sam priliku da se uvjerim u veliki entuzijazam uprave škole koja posebnu pažnju poklanja mladim ljubiteljima drevne igre. Isto tako škola posjeduje izvanredne uslove za rad tako da se učionice i kabineti mogu koristiti i za zvanična takmičenja te razne šahovske smotre i manifestacije na opštinskom i državnom nivou, rekao je Milović i
trenera i aktuelnog šampiona ove nordijske zemlje, proslavljenog centarfora Simena Agdeštajna. Zvanično Magnusov meteorski uspon na šahovskoj sceni počeo je na Svjetskom prvenstvu u kategoriji do 12 godina, 2002. godine kada se okitio srebrnom medaljom da bi se već narednog ljeta obreo u Budvi i na Evropskom prvenstvu u kategoriji do 14 godina osvojio treće mjesto. Sa nepunih 14 godina 2004. postaje velemajstor, u to vrijeme treći najmlađi u istoriji i najavljuje pohod ka planetarnom tronu na kojem se ustoličio 2013. savladavši Višvanatana Ananda sa 6,5:3,5 te tako postao drugi najmlađi šampion svijeta nakon Garija Kasparova, koji mu je jedno vrijeme bio i trener. Titulu je nakon toga branio četiri puta – 2014. godine protiv Ananda je slavio sa 6,5:3,5. Naredna dva meča su bila riješena nakon partija po ubrzanom tempu, obzirom da je nakon 12 parti-
ja rezultat bio 6:6. Karlsen je 2016. godine u Njujorku sa 3:1 u doigravanju protiv Sergeja Karjakina sačuvao titulu, dok je dvije godine kasnije u Londonu sa 3:0 srušio snove Fabijana Karuane da može doći do svjetskog trona. Posljednji put Karlsen je odbranio titulu 2021. godine u Dubaiju kada je sa 7,5:3,5 savladao Jana Nepomnjašćija i potom iznenadio šahovski svijet odlukom da je ne brani, navodno zbog gubitka motivacije, mada može se zaključiti da su mu veća preokupacija bila onlajn takmičenja i holdem poker. Na posljednjoj rejting listi, koja je izašla prvog oktobra Karlsen ima rejting 2.839, dok drugoplasirani Karuana ima rejting od 2.786 poena, što ga čini ubjedljivo najbolje rangiranim šahistom svijeta. Njegova popularnost rasla je iz dana pa ga je magazin „Time“ uvrstio na listu „Stotinu najuticajnijih ljudi na svijetu“. Takođe, bio je inspiracija za nekoliko dokumentarnih filmova i knjiga. U jednom momentu bio je jedan od najboljih igrača popularnog ,,Fantazija Premijer lige“, kao veliki navijač Real Madrida izvodio je početni udarac na ,,Santijago Bernabeu“, a odmjeravao je snage za tablom i sa čuvenim Bilom Gejtsom. Ipak, ono što je interesantno istaći za naše šahovsko podneblje jeste podatak da mu se od crnogorskih igrača dva puta suprotstavljao desetostruki seniorski prvak Nikola Đukić, 2007. na Evropskom šampionatu na Kritu i 2014. na olimpijadi u Tromsou. Iako je poražen oba puta standardni prvotimac podgoričke Budućnosti je propisno namučio norveškog korifeja i bio na pragu neriješenog ishoda. Nije isključeno da ponovo budu jedan preko puta drugog…
Dobrodošao, Magnuse!
PODGORICA - Njukasl se vratio u Ligu šampiona prvi put nakon sezone 2002/03. i u prva dva kola pokazao da pripada elitnom takmičenju – nakon remija s Milanom (0:0), ,,svrake“ su u grotlu ,,Sent Džejms parka“ upisale veliku pobjedu nad Pari Sen Žermenom (4:1) i prve su na tabeli F grupe.
Engleski tim poveo je u 17. minutu kada je Markinjoš napravio krupnu grešku grešku, ĐanluiđiDonaruma odbranio šut Aleksandera Isaka, ali je lopta došla pravo do Migela Almirona koji nije pogriješio. Na 2:0 povisio je Den Brn u 39 – šutirao je glavom, Donaruma odbranio kada je lopta ušla u gol, ali je sudija signalizirao ofsajd na asistenciju pomoćnika.
VAR je, ipak, pokazao da je sve bilo regularno, mada je snimak pokazao da je prije svega toga kapiten Lasels igrao rukom. Sve je polazilo za nogom ,,crno-bijelima“, bila je to prava noć iz snova, koju je uljepšao i Šon Longstaf u 50. minutu –loše je reagovala cijela odbrana PSŽ-a, naročito Donaruma.
Lukas Ernandes je smanjio poslije šest minuta, ali povratka nije bilo – Fabijan Šar je u nadoknadi efektno potvrdio istorijski trijumf ,,svraka“.
PSŽ je ostao na tri, a iza njega su Milan sa dva i Borusija sa jednim bodom. Remi u ,Dortmundu (0:0) nije odgovarao ni ,,mi-
lionerima“ ni ,,rosonerima“. Dobar meč odigran je u Beogradu, gdje je Crvena zvezda vodila pa gubila od Jang bojsa, a na kraju uzela bod koji je mnogo ne zadovoljava – 2:2. Šampion Srbije imao je prednost u prvom poluvremenu poništenim, pa priznatim golom Endiajea, da bi švajcarski tim preokrenuo preko Ugrinića i Itena iz jedanaesterca. Bod Zvezdi donio je Bukari u
Bivši policijski inspektor optužio predsjednika Pereza
dodao da će ŠSCG i dalje pružati materijalnu i logističku podršku svima koji žele da se posvete radu sa đecom. On je obećao da će se uskoro ovdje organizovati i simultanke sa našim vrhunskim igračima, zatim predavanja i druga šahov-
ska druženja koja doprinose razvoju i prosperitetu šaha. Na poklonima su se zahvalili direktorica škole Ljiljana Ćorac-Ražnatović i profesor istorije i geografije Darko Popović koji će rukovoditi sekcijom.
PODGORICA - Hoze Manuel Viljareho, bivši policijski inspektor, iznio je tvrdnju da je Real Madrid u Primeri podmićivao sudije mnogo prije Barselone. Prošle sedmice zvanično je potvrđena optužnica protiv katalonskog giganta Barselone, sa sumnjom da se radilo o dugogodišnjoj i sistematskoj korupciji i podmićivanju u sudijskoj organizaciji. Ukoliko Barsa bude osuđena, izvjesno joj prijeti izbacivanje iz evropskih takmičenja, ali i propast projekta rekonstrukcije stadiona vrijednog oko milijardu i po eura...
- Prije svega ovog sa Barselonom već sam utvrdio da je Real Madrid radio istu stvar. Međutim, u ovoj zemlji se ništa što je vezano za predsjednika Reala Florentina Pereza ne smije
Realov predsjednik Florentino Perez
istraživati. Bilo bi to samoubistvo. On je nedodirljiv – rekao je Viljareho za španske medije. Predsjednik ,,kraljevića“ Perez se potom oglasio i najavio da će podići tužbu protiv Viljareha zbog klevete. Inspektor je tvrdnje iznio na katalonskom Rac1 radiju, koji je tradicionalno medij sa najboljim konekcijama u upravi Barselone. R. A.
u dubokoj nadoknadi.
Adam Marušić igrao je od 84. minuta, Lacio dijeli prvo mjesto grupe E s Atletiko Madridom, koji je odigrao sjajan meč s Fejnordom i pobijedio 3:2 nakon što je dva puta gubio. Odlučujući pogodak postigao je Alvaro Morata u 47. minutu.
Na 100. godišnjicu od prvog Svjetskog prvenstva u fudbalu
PODGORICA – Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2030. godine biće održano u Španiji, Portugalu i Maroku, ali će prve tri utakmice biti odigrane u Argentini, Paragvaju i Urugvaju.
Nakon Uefe i Fifa je ukinula suspenziju ruskim selekcijama do 17 godina, pod uslovom da nastupaju pod nazivom Fudbalski savez Rusije, a ne ,,Rusija“, i bez isticanja državne zastave i intoniranja himne, u opremi neutralnih boja
88, a u finišu je domaćin mogao do pobjede, mada je lako moglo da bude i 1:3 prije pogotka napadača iz Gane.
U toj grupi novi korak ka osmini finala napravio je Mančester siti koji je slavio protiv RB Lajpciga (3:1) i ima šest bodova, tri više od ,,bikova“ i pet od rivala iz beogradskog okršaja. Aktuelni šampion Evrope vodio je preko Fodena, izjednačio je Openda početkom na-
stavka, da bi maestro Alvares pogodio za 1:2 u 84, pet minuta nakon ulaska.
Doku je u nadoknadi stavio tačku.
Lacio je kralj završnica – u Rimu je u 95. ugrabio remi s Atletikom, sinoć takođe u 95. stigao do pobjede na gostovanju Seltiku (2:1).
Domaćin je vodio golom Furuhašija, izjednačio je Vesino u 29, a domaće je šokirao Pedro
Stefan Savić zbog povrede nije bio u timu ,,kolćonerosa“. Barselona je bila u problemu na gostovanju Portu jer se Robert Levandovski povrijedio i zamijenjen je u 34. minutu, ali je upravo njegova zamjena donijela tri boda Kataloncima – Feran Tores je u prvom minutu nadoknade prvog poluvremena pogodio za trijumf.
Porto je zaslužio izjednačenje, ali je na kraju ostao na tri boda, koliko ima i Šahtjor poslije spektakularne pobjede nad Antverpenom u gostima.
Belgijski tim vodio je 2:0 u 33. minutu, a meč završio porazom (2:3) i ostao bez boda nakon dva kola u grupi H. N. KOSTIĆ
Ta tri meča u Južnoj Americi igraće se u čast 100 godina od održavanja prvog Mundijala u Urugvaju 1930. godine.
- Fudbal je ujedinio tri kontinenta, ujedinio je šest zemalja, ovo je istorijski događaj i veoma smo srećni. Mnogo je razloga za slavlje – rekao je Alehandro Dominges, predsjednik Južnoameričke fudbalske konfederacije (CONMEBOL).
Selekcije šest zemalja domaćina automatski su se kvalifikovale za Mundijal, prvi koji će se održati na tri kontinenta.
- Obilježavanje 100 godina od prvog Mundijala počeće na stadionu ,,Sentenario“ u Montevideu, a imaćemo tri ceremonije otvaranja, Fifa će dati više
PODGORICA - Fudbaleri
Bokelja i nakon 10. kola ostali su lideri Druge crnogorske lige.
Kotorani su slavili u komšiluku
protiv Grblja 2:1, a oba gola za
Bokelj postigao je DejanPepić
Izabranici Slobodana Draškovića su poveli sa bijele tačke u 19. minutu. LazarStojanović u svom kaznenom prostoru nepropisno je zaustavio Petra Vukčevića, a siguran izvođač jedanaesterca bio je Pepić.
Isti igrač je u 39. udvostručio prednost Kotorana. Vladan Kordić je probio po desnoj strani, zaobišao i čuvara mreže, proigrao IgoraPočeka, koji je asistirao Pepiću za 0:2. Konačnih 1:2 postavio je VasilijeČavor u 57. minutu.
U jednom od derbija, Podgorica je bila bolja od Otrant Olimpika (2:1) i preskočila ga na tabeli. Takeru Komija doveo je tim iz glavnog grada u vođstvo u 57. minutu, na 2:0 po-
visio je Kristijan Radunović u 74, a konačan rezultat postavio Valentin Rudović pet minuta kasnije. Igalo je savladalo Iskru 2:1. Poveli su domaći već u osmom minutu, kada je Milovan Ilić ,,vukao“ loptu po ivici šesnaesterca i pronašao prostor da je pošalje u mrežu. Desetak minuta kasnije Marko Stanković je izveo slobodan udarac, VelimirVlahović bio najviši u skoku i matirao Ni-
koluRadovića
Ivan Ivanović je u 29. minutu majstorski kaznio kiks odbrane i asistirao OgnjenuRoloviću, kojem nije bilo teško da pogodi za 2:1. Pobjedu Igala potvrdio je BojanBigović u 90. minutu s bijele tačke. Berane je upisalo peti vezani poraz. Internacional je u Danilovgradu slavio 4:0 pogocima Danila Bracanovića u 10, Lazara Rakočevića u 44. i 51, i Harukija Jama-
mure u 77. minutu.
Lovćen je kao domaćin u Petrovcu pobijedio Kom nakon preokreta (2:1). Gosti su vodili od 45. kada je Vladimir Perišić realizovao jedanaesterac, izjednačio je Benjamin Kacić u 58, a važan trijumf najstarijeg crnogorskog kluba potpisao je Vuk Ajković autogolom
detalja. U svakom slučaju, to je istorijska činjenica. Danas je praznik za CONMEBOL –istakao je Dominges.
- Vjerovali smo u ovo, a Savjet Fife je imao razumijevanja.
Mundijal 2030. počeće tamo gdje je sve i krenulo. Kao ljubitelj fudbala osjećam neizmjerno zadovoljstvo. Za mene je ovo ostvarenje sna – naveo je Dominges i dodao:
- Ponovo će se igrati u Argentini koja nije bila domaćin od 1978, a prvi put u istoriji u Paragvaju. Prvobitno se pričalo samo o te dvije zemlje, a onda se promjenom formata na 48 selekcija pridružio Paragvaj. Kasnije i Čile, ali trenutno ga nema među domaćinima, ali to je odluka koju donosi Fifa, ne mi.
Završnica Mundijala 2030. igraće se u Evropi. - U podijeljenom svijetu, Fifa i fudbal ujedinjuju – prokomentarisao je predsjednik Fife Đani Infantino
Do sada je pet od 22 svjetska prvenstava održano u Južnoj Americi – u Urugvaju 1930, Brazilu 1950. i 2014, Čileu 1962. i Argentini 1978. Južnoameričke selekcije imaju 10 titula – Urugvaj je bio šampion 1930. i 1950, Argentina 1978, 1986. i 2022, te Brazil 1958, 1962, 1970, 1994. i 2002. Poznato je da će Mundijal 2034. godine biti održan u Aziji ili Okeaniji. Svjetsko prvenstvo 2026. godine organizovaće SAD, Kanada i Meksiko. Ne. K.
PODGORICA - Evropsko prvenstvo za fudbalere 2028. godine održaće se u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Sada se samo čeka potvrda Evropske fudbalske unije (UEFA), nakon što je Turska odustala od kandidature za organizaciju velikog takmičenja. Poznato je da će na 18. kontinentalnom šampionatu igrati
24 selekcije, a da će se održati u junu i julu 2028. Šampionat je prethodno održan u Engleskoj 1996. godine, a u posebnom formatu multinacionalne organizacije 2020, 12 mečeva (i finale) održano je u Londonu i Glazgovu. Očekuje se da će kultni londonski stadion ,,Vembli“ tako treći put biti domaćin finala Evropskog prvenstva. R. A.
Autor: Prof. dr Novak KILIBARDA
Od mnogobrojnih postbećirovskih narodskih, odnosno imitativnih pjesnika Božo Đuranović, rodom iz podrugovićevske Golije, zaslužuje najviše pažnje. Osamdesetih godina XX vijeka zvukovito se oglasio dvijema pjesmama: deseteračkom a bećirovićevski rimovanom Suđenje serdaru Šćepanu Radojeviću i simetrično osmeračkom Pogibija popa Mila Jovovića. Kad su te dvije pjesme u guslarskome izvođenju ušle u javnost kao gramofonske ploče, Đuranovićeva popularnost dostigla je nezapamćen ekstenzitet. U javnome saobraćaju, u privatnim kolima, u prodavnicama muzičkih aparata, na śeđeljkama, svadbama i na različitim drugim skupovima i prigodama, gotovo neprestano su se slušale Đuranovićeve pjesme u guslarskome izvođenju. A guslarske večeri širom Crne Gore bez njih se nijesu mogle zamisliti.
DVIJE LEGENDE
Ta se popularnost guslarskih pjesama Boža Đuranovića razbuktala pri kraju XX vijeka kad se titovska Jugoslavija počela iz temelja potresati. Kad je klerikalska i nacionalistička inkubacija nagovještavala siguran raspad Jugoslavije. Intenzitet slušanja Đuranovićevih guslarskih pjesama potrajao je dok je i raspadanje Jugoslavije trajalo. Ploče i kasete s njegovim pjesmama prošle su u velikome broju kod crnogorskoga radništva koje je bilo na tzv. privremenome radu u inostranstvu.
Mnogi evropski industrijski gradovi odjekivali su od gusala i Đuranovićevih pjesama. Eksplozija te popularnosti stišala
Božo Đuranović se pojavio osamdesetih godina XX vijeka dvijema pjesmama, koje su mu donijele ogroman uspjeh. Njegova popularnost razbuktala se pri kraju XX vijeka kad se titovska Jugoslavija počela iz temelja potresati. Kad je klerikalska i nacionalistička inkubacija nagovještavala siguran raspad Jugoslavije
U počast našem istaknutom književniku i univerzitetskom profesoru donosimo njegov esej o crnogorskoj usmenoj književnosti iz prvog toma „Istorije crnogorske književnosti”, koju je 2012. godine objavio Institut za crnogorski jezik i književnost
se raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, ali njegove pjesme ostale su na stalnome repertoaru guslarskih večeri u Crnoj Gori. Odgovor na pitanje čime je Božo Đuranović privukao toliku pažnju crnogorskoga grafički opismenjenog stanovništva, podrazumijeva objašnjenje tekućega stanja narodske, odnosno imitativne književnosti u Crnoj Gori. Đuranovićeve pjesme govore o istorijskim licima, ali događanja u tim pjesmama su pseudoistorijska. Oba opjevana junaka poginula su u borbi s Turcima, serdar Šćepan Radojev u Dugi 1862, a pop Milo Jovović na Nikšiću 1876. godine. Ostala je da se prepričava legenda kako je Milo Jovović, da bi pokazao da nije istina ono što su o njemu rekli Gospodaru klevetni-
ci, dojahao hata pred bedeme turskoga Nikšića i na megdan pozvao kapetana grada, silnoga bega Mušovića. Kapetan, veli priča, nije smio na junački megdan izaći, pa je viteza Jovovića pokosio nejunački plotun s turskoga bedema
PSEUDOISTORIJA
Isto je tako ostala priča da je serdar Šćepan Radojev pokazao dužnu vjernost svojemu Gospodaru, knjazu Danilu, izričući samome sebi smrtnu presudu. Rasrdivši Gospodara, koji je bio odlučio da Crnogorci bez njegova pitanja ne uskaču u tursku Hercegovinu kao lovci na turske glave, rasrdivši ga ubistvom dva Turčina u Dugi krvavoj, otišao je pravo u turski Nikšić, ne da se preda no da ponudi svoju glavu bez pogodbe. Tur-
ski kapetan je ispoštovao njegov junački postupak i sve mu oprostio, da bi mu onda i knjaz Danilo alalio neposlušnost. Nesporna je činjenica da su te priče legendarno naslojene poslije pobjedonosnih bojeva protiv Turaka koji su doveli do međunarodnoga priznanja države Crne Gore na Berlinskome kongresu 1878. godine. Priče ispričane i slegle se u svojoj legendarnosti, a onda ih Božo Đuranović oživio guslarskim pjesmama. Tematika iz pseudoistorije bila je spasonosna za narodskoga pjesnika Boža Đuranovića, jer mu je otvorila prostor za epsku atletiku. Takav odnos prema istoriji Đuranović je, kao i ostali imitativni guslarski pjesnici, preuzeo od klasične usmene epike, odnosno usmene epike crnogorskoga prvog repertoara. Ne istorija, nego legenda o istoriji je šlagvort klasičnome pjesniku-pjevaču da onako opjeva zidanje Skadra, junaštvo Marka Kraljevića, Ivan-bega Crnojevića. Kad su se istorijska lica, pop Milo Jovović i serdar Šćepan Radojev, sasvim preselila u prošlost, legende o njima slegle su se u narodnome iskustvu
kao jedina slika njihovih istorijskih profila. I te legende Božo Đuranović je prihvatio za teme svojih pjesama. A vrijeme se bilo namjestilo da se te legende rado prihvataju. Dugo tito-komunističko vrijeme u Crnoj Gori već je zamorno djelovalo isticanjem herojstva Narodnooslobodilačke borbe protiv fašističkoga okupatora i domaćih izdajnika, pa se interes za junaštvo iz vremena dinastije Petrovića probudilo analogno urušavanju socijalističke Jugoslavije i titovske ateističke vladavine.
GUSLE
Razvitak klasične usmene, guslarsko-epske pjesme je odavno prestao, ali je ljubav prema zvucima gusala ostala. U tu ljubav uskočila je narodska ili imitativna guslarska pjesma
Kako su guslarske pjesme Radovana Bećirovića oduševljavale crnogorske slušaoce koji su kralja Aleksandra Karađorđevića doživljavali kao čedo obilićevske zažetosti i njegoševske misaonosti, tako su, takođe, guslarske pjesme Boža Đuranovića oduševile crnogorske slušaoce junaštvom i moralom popa Mila i serdara Šćepana, tih donebesnih spomenika čojstva i junaštva crnogorskoga. Pjesme Boža Đuranovića procvjetale su u duši crnogorskoga ljubitelja gusala u vrijeme kada se jugoslovensko bratstvo-jedinstvo naglo gasilo, a vidno se uspinjao vjersko-nacionalni romantizam u raznim vidovima na prostorima umiruće Jugoslavije. Tako je Božo Đuranović popularisao, u izvjesnome smislu, guslarsku junačku pjesmu do nivoa koji je, u svoje vrijeme, imao Junački spomenik vojvode Mirka Petrovića. Crnogorska istorijska vremena se sukobljavala jedno s drugim, događale se kopernikovski nove društvene promjene, ali opadanje masovnosti guslarskih slušalaca u Crnoj Gori ne usaglašava se s tim promjena-
ma. Guslarske večeri u crnogorskim gradovima i dalje pune sale slušaocima. Razvitak klasične usmene, guslarsko-epske pjesme davno prestao, ali ljubav prema zvucima gusala ostala. U tu ljubav uskočila je narodska ili imitativna guslarska pjesma. Udaljenost socijalno prośečnoga građanina Crne Gore od tekuće pisane književnosti, koja se predstavlja kao moderna i savremena, pothranjuje popularnost narodske, odnosno imitativne guslarske pjesme čiji je najuočljiviji predstavnik Božo Đuranović. Izuzev tek dva-tri slučaja, crnogorska tekuća pisana književnost ne nalazi puta do radnika, seljaka i službenika, upravo do građana koji čine društveni kolektiv. Isto je tako taj živalj udaljen od pozorišnih predstava i koncerata klasične muzike.
RAZUMLJIVOST
Jednostavno kazano, crnogorski živalj je željan književnih slika života koje su napravljene od razumljivoga mu materijala. Željan je narod humora, glatkoga stiha i prirodnoga ritma koji se slaže s njegovim duhom i disanjem. U nedostatku literature koju „može učen čitati i neuk slušati“, kako bi rekao Vuk Karadžić, narodna masa prihvata narodsku ili imitativnu pjesmu koja se uz zvuke gusala saopštava, a koju reprezentuje Božo Đuranović. Narodsku ili imitativnu književnost kao cjelinu treba posmatrati u okviru duhovnoga materijala koji interesuje folkloristiku i etnologiju. A književno ostvarene detalje koji se, ovđe-onđe, javljaju u tome folklornom tkivu treba posmatrati kao zrake usmene književne zvijezde koja se ugasila. (Kraj)
Privredni sud Crne Gore, objavljuje
Privredni sud Crne Gore je u stečajnom postupku St br 109/22, nad stečajnim dužnikom ”PRIMAT” doo Podgorica,Cetinjski put bb,Zona Čelebić 1021939491, zakazao ročište za dan 15.11.2023. godine, sa početkom u 08,30 časova, u Privrednom sudu Crne Gore u Podgorici, IV Proleterske broj 2, kancelarija broj 20., radi razmatranja i glasanja o predlogu Plana reorganizacije kojeg je sudu, dana u konačnom tekstu podnio 28.11.2022. godine sa dopunom od 21.06.2023. godine, podnio osnivač Slavko Pajović.O planu glasaju povjerioci sa utvrdjenim potraživanjima, putem pisma koje mora biti dostavljeno sudu najkasnije do početka održavanja ročišta, ili neposrednim izjašnjavanjem na ročištu. Plan je, radi upoznavanja sa njegovom sadržinom, dostupan u stečajnom dužniku, kod stečajnog upravnika i u sudu i uvid u Plan se može izvršiti svakog radnog dana u prostorijama stečajnog dužnika, kod upravnika ili u sudu u vremenu od 10 do 13 časova, zaključno sa 11.11.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 906/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Smakić Ismet iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07432342, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Smakić Ismet iz Bara, Zaljevo bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07432342. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 936/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Dabanović Snežana iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074632648, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dabanović Snežana iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 074632648. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 931/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Glavanović Matija iz Bara, Vitići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07285056, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Glavanović Matija iz Bara, Vitići bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07285056. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 06.06.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 891/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Ajdarpašić Avdulah iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07440744, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Ajdarpašić Avdulah iz Bara, Ilino bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07440744. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik: DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija:
19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“:
Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.176
Poslovni broj: I.br. 776/2019
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901.godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Cerović Stane, ul. Branka Deletića br.6, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 96,000.00 eura, dana 04.10.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 776/2019 od 09.07.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću poslovne oznake Ov.br. 2273/2007 od 26.02.2007. godine, i na osnovu rješenja Notara Janjušević Nataše poslovne oznake ON.br.792/2017 URP br. 214/2017 od 23.01.2018. godine, donio je
ZAKLJUČAK
I Određuje se dvanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, upisane u Listu nepokretnosti broj 2446 KO Nikšić PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 90 m2, katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 3, površine 125 m2 i katastarska parcela broj 2552, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 4, površine 143 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za dvanaestu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 01.11.2023.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 199.665,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 776/2019 od 10.04.2021.godine.
IV Na dvanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 19.966,50 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 96.000 eura na osnovu isprave Ov.br.2273/07 od 26.02.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.2273/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.454 od 23.02.2011.god, Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/6338 od 17.11.2011.god. Dana 04.10.2023. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Poslovni broj: I.br. 1779/17 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novice Cerovića bb, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Roganović Dragomira iz Nikšića, Straševina bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 22.853,20 eura, dana 04.10.2023. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1779/17 od 07.07.2017.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 14835/06 od 19.12.2006. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se jedanaesta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja je upisana u LN broj 1109 KO Straševina, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1334, broj zgrade 2, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 0, površine 80 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za jedanaestu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 01.11.2023.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novice Cerovića bb u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 30.000,00 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 1779/17 od 11.01.2019.godine.
IV Na jedanaestoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 3.000,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca, iznos duga 20.000 EUR, na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave OV. br.14835/06 od 19.12.06. godine, te zabilježba postupka – upis zabilježbe obavještenja o dospjelosti duga za naplatu hipotekarnog povjerioca – obavještenje br.2423 od 30.10.2008, i upis zabilježbe obavještenja o prodaji nepokretnosti radi namirenja novčanog potraživanja- obavještenje br.167.
Dana 04.10.2023. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
ADVOKAT MILENA LABOVIĆ
Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, Podgorica
CRNOGORSKA KOMERCIJALNA BANKA AD Podgorica koju zastupa, advokat Milena Labović ovlašćeno lice za prodaju nepokretnosti, kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA
Vansudska prodaja sprovešće se javnim nadmetanjem.
Prodaja će se održati dana 13.10.2023. godine, sa početkom u 13 h, u prostorijama Hotela Princess, Jovana Tomaševića br. 59, Bar.
Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini Jovović Bose koje su upisane u listu nepokretnosti br. 432 KO Stari Bar, Uprave za katstar i državnu imovinu PJ Bar i to:
-Katastarska parcela broj 1781, plan 4, skica 1867, ukupne površine 289 m2, koja po načinu korišćenja predstavlja društveno stambenu zgradu, broj zgrade 1, površine 49 m2 i dvorište površine 240 m2 i -Društveno stambena zgrada, broj zgrade 1, koja se nalazi na katastarskoj parceli broj 1781, spratnost P, površine 49 m2.
Početna kupoprodajna cijena na IX prodaji iznosi 16.500,00 €.
Ukupan iznos preostalog duga dužnika Jovović Jelene na dan 29.09.2022. godine iznosi 22.444,11 €.
Procijenjena vrijednost navedene nepokretnosti iznosi 33.000,00 €.
Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 12.10.2023. godine do 15:00 h, na adresu advokatske kancelarije L & V Law Firm – ul. Šeika Zaida 2, zgrada Oaza, sprat 3, apt. 17, 81000 Podgorica, sa naznakom pošiljaoca i naznakom „Prijava za javno nadmetanje“.
U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti:
-za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje, -dokaz o uplati depozita u visini 10% od utvrđene vrijednosti nepokretnosti na račun Crnogorske Komercijalne banke AD Podgorica, broj 510-0-40, sa naznakom „za javno nadmetanje“.
U dostavljenoj prijavi za javno nadmetanje, ponuđač dostavlja i izjavu da je saglastan sa dostavljanjem dokumentacije koja sadrži lične podatke, te da se svi podaci koji budu dostavljeni mogu obrađivati samo u svrhu indetifikovanja kupca (ponuđača) i da se mogu čuvaju u skladu sa zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Ponuđač koji ponudi najvišu cijenu potpisuje izjavu kojom potvrđuje ponudu, a preostali dio ponuđenog iznosa je dužan položiti, u roku od 5 dana od dana završetka javnog nadmetanja, u suprotnom gubi pravo na položeni depozit. Ostalim ponuđačima uplaćeni depozit će se vratiti u roku od 7 dana.
Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 067/856-107.
ZA CRNOGORSKU KOMERCIJALNU BANKU advokat Milena Labović
Pravna pouka:
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
CRNA GORA
OPŠTINA BUDVA
Sekretarijat za društvene djelatnosti
Broj: 08-609/23-846/1
Budva, 03.10.2023. godina
Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 38/22), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje
K O N K U R S
za dodjelu nagrade „Tomo i Stanica Luketić“ za studijsku 2023/24. godinu
1.Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje i jednokratno. Pravo na nagradu imaju studenti nakon završenih master studija pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-tokom studiranja, uključujući i osnovne i master studije, postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 9,50
-nisu gubili nijednu godinu tokom studija
-završili master studije u periodu između dvije dodjele nagrada -nisu stariji od 25 godina.
2.Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa.
3.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji Opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu da tokom studiranja na osnovnim i master studijama nije izgubio nijednu godinu -uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom -uvjerenje o završenim master studijama sa ostvarenom prosječnom ocjenom.
Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.
4.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.
5.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva.
SEKRETARKA, Danijela Došljak
CRNA GORA OPŠTINA BUDVA
Sekretarijat za društvene djelatnosti Broj: 08-609/23-845/1
Budva, 03.10.2023. godine
Na osnovu člana 5 i člana 6 Odluke o stipendiranju i nagrađivanju studenata i učenika („Službeni list Crne Gore - opštinski propisi“, br. 38/22), Sekretarijat za društvene djelatnosti raspisuje
K O N K U R S
za dodjelu stipendija za studijsku 2023/24. godinu
1.Pravo na stipendiju imaju redovni studenti akademskih i primijenjenih osnovnih studija pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-prvi put upisali semestar studijske 2023/24. godine
-prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija i postigli prosječnu ocjenu najmanje 8,00
-nisu gubili nijednu godinu tokom studija
-nisu u stalnom radnom odnosu
-nisu stariji od 25 godina.
2.Pravo na stipendiju imaju redovni studenti prve godine akademskih i primijenjenih master studija, pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-prvi put upisali semestar studijske 2023/24. godine
-nisu gubili nijednu godinu tokom osnovnih studija
-nakon završenih osnovnih studija postigli ukupnu prosječnu ocjenu najmanje 8,00
-nisu u stalnom radnom odnosu
-nisu stariji od 25 godina.
3.Pravo na stipendiju imaju i studenti I godine studija koji su dobitnici diplome „Luča I“, ako odmah nakon završetka srednje škole upisuju studije, pod uslovom da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-prvi put upisali semestar studijske 2023/24. godine
-nisu u stalnom radnom odnosu.
4.Pravo na stipendiju, bez obzira na prosječnu ocjenu iz prethodne godine, imaju studenti koji su lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnici materijalnog obezbjeđenja i pripadnici RE populacije, uz uslov da su:
-crnogorski državljani sa prebivalištem u opštini Budva ili lica koja imaju status stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori
-prvi put upisali semestar studijske 2023/24. godine
-nisu gubili nijednu godinu tokom studija
-prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili ispite iz prethodne godine studija
-nisu u stalnom radnom odnosu
-nisu stariji od 25 godina.
Svi izrazi koji se u ovom konkursu koriste za fizička lica u muškom rodu obuhvataju iste izraze u ženskom rodu.
5.Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa.
6.Kandidat je dužan da uz prijavu dostavi dokaze o ispunjavanju propisanih uslova.
POTREBNA DOKUMENTA
I Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 1 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2023/24. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta
-potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine
-potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni na prethodnoj godini studija
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
II Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 2 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2023/24. godine
-uvjerenje o završenim osnovnim studijama sa postignutom prosječnom ocjenom tokom osnovnih studija
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
III Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 3 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2023/24. godine, kojom se dokazuje status redovnog studenta
-ovjerenu fotokopiju diplome „Luča I“.
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu.
IV Student koji konkuriše za stipendiju pod rednim brojem 4 dostavlja:
-fotokopiju lične karte
-potvrdu o prebivalištu ili potvrdu o stalnom nastanjenju na teritoriji opštine Budva (za strane državljane)
-potvrdu o upisu studijske 2023/24. godine
-potvrdu o položenim ispitima iz prethodne godine
-dokaz (ovjerenu izjavu) da nije u stalnom radnom odnosu
-dokument kojim se dokazuje status lica bez oba roditelja, lica sa invaliditetom, korisnika materijalnog obezbjeđenja ili pripadnika RE populacije.
Dokumenti koji se dostavljaju kao dokaz o ispunjavanju uslova moraju biti originali ili ovjerene fotokopije. Studenti koji studiraju u inostranstvu, pored gore navedene dokumentacije, moraju dostaviti prevod svih potvrda sa fakulteta od strane ovlašćenog tumača za jezik na kojem su potvrde izdate.
7.Nepotpune i neblagovremene prijave neće se uzimati u razmatranje.
8.Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova utvrđenih konkursom predaju se na šalteru Građanskog biroa Opštine Budva.
Ivm.br.533/2023 JAVNI IZVRŠITELJ IVAN SEKULIĆ, sa službenim sjedištem u Bijelom Polju, ul.3 januara, ulaz A/1, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju, ul.Vaka Đurovića bb, Podgorica, PIB: 02348772, protiv izvršnih dužnika 1.STANE (Blažo) JOVANOVIĆ iz Kolašina, Gornji Pažanj, ( poslednja poznata adresa Smailagića Polje bb - Kolašin ) 2. VLADANA (Radovan) MEDENICE iz Kolašina, SM Polje , dana 04.10.2023.godine, shodno čl.45 ZIO-a
Poslovna oznaka I.br.262/2020
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog “HOLDCO EAST”DOO ( raniji naziv Heta Asset Resolution doo Podgorica), ul. Cetinjska br.11, koga zastupaju advokati Miloš Komnenić i Nemanja Radović, protiv izvršnih dužnika 1. Stevo Stojanović iz Podgorice, Pričelje bb 2. STOJANOVIĆ DOO, Pričelje bb Podgorica, dana 04.10.2023.godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Poslovni broj: Iv. br. 1342/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Glavanović Vladimir iz Bara, Madžarica, zg. Mon.key 2/13, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24746, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine, J
Ivan Sekulić
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju, protiv izvršnih dužnika 1.STANE JOVANOVIĆ 2.VLADANA MEDENICE, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serije AA 1033938, radi naplate novčanog potraživanja. U predmetu izvršenja Ivm.br.533/2023 javni izvršitelj Ivan Sekulić nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena izvršnom dužniku prvog reda STANI JOVANOVIĆ - Rješenje o izvršenju Ivm.br.533/2023 od 19.05.2023.godine Rješenje Ivm.br.533/2023 od 19.05.2023.godine. S’ tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik prvog reda STANA JOVANOVIĆ u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. U Bijelom Polju, Javni izvršitelj dana 04.10.2023.godine.
Izvršnom dužniku prvog i drugog reda 1. Stevo Stojanović iz Podgorice, Pričelje bb i 2. STOJANOVIĆ DOO, Pričelje bb Podgorica, Pričelje bb Podgorica, vrši se dostavljanje zapisnika sa ročišta od 29.09.2023.godine, isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda Crne Gore, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore.
S tim u vezi potrebno da se dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici i Privrednog suda Crne Gore. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
OTČEPLJENJE svih vrsta kanalizacija el. sajlom. Dolazim odmah non-stop. Sitne vodoinstalaterske opravke. Pregled cijevi kamerom. Begović
Tel. 069/747-204, 069/424-150, 067/473-367 1
Izdajem uređen poslovni prostor u Siti kvartu, Ul. Radoja Dakića, lamela 1/10, pored kafea „Plan B“, 53m2, 750e.
Tel. 067/821-067 2
TELEFON ZA INFORMACIJE: 020/202-455, 020/202-456
e-mail:oglasno@pobjeda.me
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Glavanović Vladimir iz Bara, Madžarica, zg. Mon. key 2/13, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br 24746. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 30.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1344/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Ćorić Tatjana iz Bara, Borska br. 16, 2/7, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 4067, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika H Ćorić Tatjana iz Bara, Borska br. 16, 2/7, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 4067. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 30.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1335/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Heinger Mekić Jasmina iz Bara, Kraljice Jelene Anžujske 5, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 13240, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine, J
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Heinger Mekić Jasmina iz Bara, Kraljice Jelene Anžujske 5, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br 13240. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 26.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 1330/23.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO „Vodovod kanalizacija“ Bar, Ul.Branka Čalovića 2, protiv izvršnog dužnika Dacić Ernes iz Bara, Burtaiška ulica 63, na osnovu vjerodostojne isprave –knjigovodstvene kartice potrošača br. 24320, radi naplate novčanog potraživanja, dana 04.10.2023. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Dacić Ernes iz Bara, Burtaiška ulica 63, na osnovu vjerodostojne isprave – knjigovodstvene kartice potrošača br. 24320. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 26.08.2023. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 04.10.2023. godine.
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (‘’Sl. list CG“, br. 75/18)
Sekretarijat za planiranje prostora održivi razvoj Glavnog grada Podgorica
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je nosilac projekta L&N Company d.o.o., podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja za privremeni objekat za pranje vozila, koje je planiran na dijelu katastarske parcele br. 2090/581, KO Podgorica III, ulici Zmaj Jovina, Glavni grad Podgorica, Zahtjev sa potrebnom dokumentacijom o planiranom privremenom objektu biće dostupan javnosti u prostorijama Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj – Sektor za održivi razvoj, ul. Vuka Karadžića broj 41, kancelarija broj 17, svakog radnog dana u terminu od 12 do 15 časova, u vremenskom okviru od pet radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.
Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail: jelena.karadzic@podgorica.me.
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta Boban Šaranović iz Danilovgrada podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat „Solarna elektrana” koji se planira na katastarskim parcelama broj 337, 338, 339, 340, 341, 342, 343, 344, 401, 402, 404/1 i 1889 KO Grbe, u zahvatu Detaljnog urbanističkog plana Opštine Danilovgrad.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 216, kao i Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Danilovgrad, radnim danima od 9 do 12 časova. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 13.10.2023. godine.
Dana 4. oktobra 2023. preminula je, u 78. godini, naša draga
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 5. oktobra od 10 do 15 časova i 6. oktobra u mjestu Ulotina od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana.
Dana 4. oktobra 2023. preminula je, u 89. godini života, naša draga
Saučešće primamo u Gradskoj kapeli u Nikšiću dana 4. oktobra od 13 do 16 časova i 5. oktobra od 11 do 14 časova, kada se polazi za Lukovo gdje će se obaviti sahrana u 15 časova. Cvijeće se ne prilaže.
Ožalošćeni: sinovi MILORAD, SRĐA i SLOBODAN, kćerke SNEŽANA i JULIJANA, snaha RADINKA i DANKA, unučad, praunučad, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina VUKOTIĆ i RADULOVIĆ
preminuo je dana 3. oktobra 2023. godine u Beogradu. Sahrana će se obaviti na Topčiderskom groblju u Beogradu dana 6. oktobra
Okupljanje porodice biće u 12 časova, opelo počinje u 12.30, a sahrana u 13 časova.
Porodica: MARINA, JELENA, FILIP i ANJA
Ožalošćeni: suprug GOLUB, sinovi DEJAN i MLADEN, snaha
DALIBORKA, unučad NIKOLA i ANDRIJA, sestre
MIJOJKA i PEJKA, brat MILIKA, snahe, bratanići, bratanične, sestrići, sestrične i mnogobrojna porodica ŠOŠKIĆ i RADOŠEVIĆ
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Дана 4. октобра 2023. у 84. години, преминуо је наш драги
Саучешће примамо у капели у Горњем Пољу, 5. октобра од 10 до 14.30 часова, након чега ће се обавити сахрана у 15 часова на мјесном гробљу у Горњем Пољу.
Ожалошћени:
супруга АНЂЕЛИЈА, кћерка ЈАСНА, унучад ЂОРЂИЈЕ, СОФИЈА, ИСКРА и ФИЛИП, братаничне КОВИЉКА и СЛАВКА, брат од стрица БОЖО, снахе МИЛИЈАНА и ФЕМИЈА, сестре од стрица, синовци, синовице, сестрићи, сестричне и остала родбина КАНКАРАШ
Посљедњи поздрав драгом ђеду БОЖИДАРУ
Ђеде, недостајаћеш нам. Нека твоја душа почива у миру. ЂОРЂИЈЕ, СОФИЈА, ИСКРА и ФИЛИП
Dana 4. oktobra 2023. godine preminuo je naš voljeni
128
LJUBOMIR Alekse FATIĆ dipl. inž. šumarstva 1935 – 2023.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci dana 4. oktobra od 11 do 15 časova i 5. oktobra od 10 30 do 14 30 časova, kada će se obaviti sahrana
Ožalošćeni: supruga BOSILJKA, sinovi SAVO i ALEKSA, sestra LJILJANA, snahe OLIVERA i SANDA, unučad MILICA, NIKOLA, KOSTA,UNA, JANA i SIMONA, sestrična DUBRAVKA i sestrić MIRČETA
139
Посљедњи поздрав драгом супругу и оцу
БОЖИДАРУ КАНКАРАШУ
Почивај у миру, нека твоја племенита душа нађе мир у
царству небеском. АНЂЕЛИЈА и ЈАСНА
138
Četvrtak, 5. oktobar 2023. Oglasi i obavještenja
143
Posljednji pozdrav voljenom bratu od ujaka
142 Posljednji pozdrav dragoj tetki
VITOMIRKI HAJRIZAJ
Hvala ti za svu ljubav i pažnju koju si nam pružala. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i najljepšem sjećanju.
Мила ПЕКИЋ Илије ПЕКИЋ рођ. ЛУКИЋ
Почивајте у миру, наши родитељи.
Porodica pokojnog VASA KALUĐEROVIĆA
Posljednji pozdrav našem dragom kumu LJUBOMIRU FATIĆU
Počivaj u miru, plemeniti i dobri čovječe. S poštovanjem, porodica pok. DANILA ALEKSIĆA
140
Posljednji pozdrav dragom i poštovanom komšiji
Porodice BURZAN i IRIĆ
Posljednji pozdrav dragom bratu
ILIJI
MILEVA, ZORKA, STANKA, GOJKO i SLAVKO sa porodicama
133
DULE DRINČIĆ sa porodicom
141
131
Posljednji pozdrav dragoj prijateljici OLGI VUKOTIĆ
S ljubavlju i poštovanjem sjećaću se tebe. Prijateljica MIKA DRAGNIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj majci, svekrvi i baki
OLGI VUKOTIĆ
Bila si primjer bezgranične ljubavi, dobrote, riječi i pravog savjeta. Ostavila si nas ponosne na tvoj časni život, veliko srce i iskrenu dušu.
Sin SRĐA, snaha RADA, unučad IRENA, OGNJEN, JELENA, MILOŠ, TAMARA i SANDRA
Посљедњи поздрав брату од стрица РАТКУ Петра ПЕКИЋУ
Почивај у миру, наш брате Од сестре НАДЕ, браће МИЛЕНКА, ДРАГАНА, ВЕСКА и РАША
Sedam tužnih godina bez tebe
130
Ваша ДЈЕЦА
145
SREĆKO SIMOVIĆ vječni ožiljak na srcima ostavila i naše živote obilježila. Tvoja ujčevina porodica STOJANOVIĆ
146
Sedam godina tuge i bola
SREĆKO
Sine sada pogled skrivaš sa one druge strane, srešćemo se, jedine oči moje, kad i mene srce stane.
U vječnoj žalosti, anđele naš tvoji DUŠKO i SLAVICA
Navršava se sedam godina
SREĆKO
Godine prolaze, ali slike i uspomene ne blijede.
Tamo nekim stazama još uvijek hodaš, a u našim mislima i srcu ostat ćeš zauvijek.
LJILJANA, FILIP i STEFAN
TUŽNO SJEĆANJE NA sina i majku
132
Dragi sine i majko!
Vašim odlaskom izgubila sam veliki oslonac, dobrotu i toplinu.
Godine prolaze, ali bol i tuga nikad. Nek vi moje suze ne remete mir.
Počivajte u miru moje dobre i plemenite duše. Voljeni ne umiru!
Vaša CAJE
135
136
134
NAGRADNA IGRA ZA PENZIONERE
POSTANI MTEL KORISNIK, UZ GRATIS UREĐAJ I 24 MJESECA PRETPLATE!
3x 3x 3x TELEFON
Samsung s23 + pretplata za Urban Neo 3 Huawei nova 10 SE + pretplata za Urban Neo 3
TELEFON TELEFON Huawei nova Y90 + pretplata za Urban Neo 3
Pravila nagradne igre
TELEVIZOR TV JVC LT-50VA3200 + pretplata za Box 3.2
3x 3x
TABLET Samsung A7 + pretplata za Surf L
Nagradna igra se organizuje tako što će se u dnevnom listu „Pobjeda“ objavljivati kuponi svakodnevno, počev od srijede, 27. septembra (kupon broj 1), završno sa srijedom, 15. novembrom (broj 50). Biće objavljeno 50 (pedeset) kupona (obilježenih sa 1, 2, 3, 4, 5...., ..., 47, 48, 49 i 50.).
Učesnik je dužan da sakupi pet kupona u nizu, po rednim brojevima, bez obzira kojim će brojem kupona započeti niz (npr. 1, 2, 3, 4 i 5 ili 4, 5, 6, 7 i 8 … ili 46, 47, 48, 49 i 50)... U slučaju da propuste jedan kupon, učesnici mogu da ga zamijene bilo kojim duplim brojem iz istog niza, samo jedanput. Na kuponu treba ispisati lične podatke (ime i prezime, broj telefona, adresu). Komplet od pet (5) kupona treba dostaviti u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, na kojoj je strogo zabranjeno navoditi ime i bilo koje lične podatke. Kovertu u kojoj su kuponi učesnik treba da pošalje na adresu: Nova Pobjeda d.o.o. 19 decembra br. 5, Podgorica, ili da koverat sa kuponima ubaci u za tu svrhu obilježeno sanduče, u holu Pobjede (Ul. 19. decembra 5 - južna tribiona stadiona - IV sprat, kao i u sanduče na adresi Bulevar revolucije 15, Podgorica).
Kupone u koverti dostavljaju se zaključno do 12 h, na dan izvlačenja.
Organizuju se tri (3) izvlačenja imena dobitnika (gdje u svakom od njih dobitnici dobijaju po 5 nagrada: televizor + pretplata; tri telefona + tri pretplate; tablet + pretplata . Imena prvih pet dobitnika biće izvučena 19. oktobra 2023. godine, u 13 h, imena drugih pet dobitnika biće izvučena 1. novembra 2023. godine u 13 h i imena posljednjih četiri dobitnika biće izvučena 22. novembra 2023. godine u 13 h.
Nakon svakog izvlačenja, svi neizvučeni kuponi učestvuju i za sva preostala izvlačenja.
Nagrađeni će moći da preuzme nagradu samo uz dokaz o penzionerskom statusu (njega ili člana uže porodice).
