Petak, 31. maj 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21010 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI
VUČIĆEVO „REŠIĆEMO TO“ U PRAKSI: Nosilac liste „Budva naš grad“ saopštio da kriminalne strukture bliske NSD-u ne biraju sredstva da tu listu spriječe da formira buduću lokalnu vlast
Bezbjednosno interesantne i osobe sa kriminalnim dosjeima iz redova NSD zastrašuju i prisiljavaju pojedince sa izbornih lista i predstavnike političkih partija da odustanu od formiranja koalicione vlasti sa listom „Budva naš grad“. Na taj način se vrši uticaj na političke procese i pojedince kako bi se na nasilan način formirala vlast oko nosioca liste NSD Mladena Mikijelja - saopštio je Jovanović. Mikijelj je poručio da nije lijepo da Jovanović priča ružno o ljudima sa kojima je bio zajedno i ,,uz njihovu podršku od anonimusa postao važan“
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Nakon burne sjednice i incidenata izabran novi predsjednik Opštine Ulcinj koji obećava rukovodstvo kontinuiteta, pomirenja i dobrih odnosa
Nikola Jovanović Mladen Mikijelj
PRINUDA NA SARADNJU: Londonski advokat koji zastupa kontroverznog biznismena nezadovoljan načinom na koji se vodi slučaj protiv njegovog branjenika
PRIMOPREDAJA: Barjaktari i Nimanbegu
Preksinoćna sjednica je bila burna, ali sve to nije baš neočekivano, imajući u vidu da je primopredaja vlasti za doskorašnje činioce vladajuće većine misaona imenica: nijedan dogovor, ni sa jednim partnerom nijesu zadržali. To ne kažem ja, ne kaže moja partija, već svaki subjekat sa kojim su oni sarađivali i vršili vlast – kazao je predsjednik Opštine Ulcinj STR. 2. STR. 3.
KAD SU MEDIJI OPASNOST: Lider Demokratske narodne partije najavio podnošenje tužbe protiv hrvatskog dnevnika
U septembru 2022. godine neimenovani zvaničnik Stejt departmenta saopštio je na brifingu, na kojem su objavljeni djelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine STR. 4.
Još jedan amandman kabineta premijera vraćen na fabrička podešavanja MKM-a
Prema postojećem nacrtu, NVO će podnositi više odvojenih prijedloga, a Administrativni odbor će utvrditi prijedlog kandidata za člana Savjeta iz ovih kategorija na osnovu broja relevantnih nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu, čime se poslanicima oduzima pravo odlučivanja
Ministar energetike i rudarstva najavio da će Vlada raskinuti ugovor sa kompanijom Tara Resources Mujović: Rudnika u Mojkovcu neće biti
Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije koja iznosi 500.000 eura
Nakon burne sjednice i incidenata izabran novi predsjednik Opštine Ulcinj koji obećava rukovodstvo kontinuiteta, pomirenja i dobrih odnosa
PODGORICA - Vladajuća koalicija u Ulcinju funkcionisaće na vrlo transparentan i korektan način, te s tim u vezi nekoliko odbornika ne mogu da opstruiraju rad lokalnog parlamenta i grada. Građanima dugujemo rad i rezultate i povratak povjerenja u politiku koja radi u njihovu korist, što obećavam da ćemo činiti koliko god budemo imali snage, kazao je za Pobjedu novoizabrani predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Lider Force poručuje da će ovo biti rukovodstvo kontinuiteta, pomirenja i dobrih odnosa.
PROVOKACIJE
Nimanbegu je za predsjednika opštine izabran u noći između srijede i četvrtka, a shodno nedavno zaključenom sporazumu o formiranju nove koalicije u Ulcinju koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026. godine.
Glasanju je prethodilo burno zasijedanje lokalnog parlamenta sa jednoiposatnim prekidom zbog manevra isključivanja struje i upotrebe biber spreja.
Reagovala je i policija koja nije dozvolila ulazak u skupštinsku salu nikome osim odbornicima. Pojedinima je ukazana i hitna medicinska pomoć. Nakon nemilih scena lokalni parlament, koji broji 33 odbornika, razriješio je Nimanbeguovog prethodnika Omera Barjaktarija iz GP Ura - partije čiji su funkcioneri i pristalice provocirali i pokušavali da opstruišu zasijedanje. Dvadeset odbornika izjasnilo se za njegovu smjenu, uzdržan je bio predstavnik Demokrata, a protiv su bili dvojica odbornika Demokratske unije Albanaca i jedan GP Ura. Za izbor novog čelnika Ulcinja ruku je diglo 20 odbornika Force, Demokratske partije socijalista (DPS), Demokratske partije Fatmira Đeke, Soci-
jaldemokrata (SD), Socijaldemokratske partije (SDP) i Bošnjačke stranke.
PRIORITETI I PARTNERI
Nimanbegu je po stupanju na dužnost poručio da će predano raditi na razvoju Ulcinja i da će u toku njegovog mandata biti cijenjen svaki partner. To je ponovio i u izjavi za Pobjedu, ističući da očekuje odličnu saradnju sa partijama koje čine lokalni parlament. - I pored sinoćnih dešavanja, a polazeći od mog dugogodišnjeg iskustva kao poslanika i odbornika, smatram da će to biti vrlo konstruktivna saradnja. Skupština je ipak mjesto gdje odbornici predstavljaju građane koji su ih birali, gdje se različita mišljenja i viđenja sučeljavaju, ali sve u interesu građana opštine Ulcinj – naglasio je Nimanbegu. Govoreći o ciljevima tokom njegovog mandata, koje je iznio i u obraćanju u Skupštini opštine Ulcinj u noći kada je izabran, Nimanbegu je izdvojio dvanaest prioriteta. Prvi je nastavak započetih kapitalnih projekata u infrastrukturi vodosnabdijevanja i kanalizacije uz poštovanje
rokova i kvaliteta radova, kao i priprema dokumentacije i pronalaženje finansiranja za opremanje gradskih zona infrastrukturom: Liman, Ulcinjsko polje, Đerane, Štoj.
- Treći prioritet je priprema dokumentacije i pronalaženje finansiranja za realizaciju projekta parkiranja u Pristanu. Četvrti je nastavak radova u Starom gradu, a peti izrada dokumentacije i pronalaženje finansiranja za luku Ulcinj u Limanu – precizirao je naš sagovornik.
Izdvaja i urbanu obnovu Vladimira kao administrativnog centra Anë e Malit koja, prema njegovim riječima, ima najveći potencijal za ekonomski rast na osnovu turizma i poljoprivrede.
- Usluge i prisustvo naše ad-
ministracije su već primjetni tamo i treba da budu još više vidljivi – tvrdi novi predsjednik opštine.
Nova uprava radiće i na digitalizaciji radnih procesa u Opštini kako bi građani imali brze i efikasne usluge, a nastaviće i dobre korake i značajne projekte u oblasti poljoprivrede, koje preduzima Sekretarijat za poljoprivredu.
- Deveti prioritet je obogaćivanje kulturnog života u Ulcinju u službi jačanja identiteta ovog grada, u službi jačanja tolerancije i međunacionalne, međukulturalne i međureligijske harmonije, kao i u službi turizma. Deseti je povećanje saradnje sa našom dijasporom i otvaranje mogućnosti za njihova ulaganja, a jedanaesti produženje turističke sezone i jačanje
Mavrić: Ura i Bajraktari pokazali drugo lice
Predsjednik Skupštine opštine Ardian Mavrić je, nakon sjednice, proglasio je Omera Bajraktarija odgovornim za scene u Sali SO Ulcinj koje, kako je rekao, ne priliče Ulcinju.
- Od samog početka je bila naelektrisana atmosfera. Četrdeset građana je prisustvovalo sjednici bez dozvole da budu u sali. Politički subjekti su zvali svoje aktiviste da budu tu i da će se nešto desiti. Kao predsjednik SO sam zamolio da budu pristojni. Prije usvajanja dnevnog reda dosadašnji predsjednik opštine Omer Bajraktari ih
je pozvao da prekinu sjednicu i da naprave neki vid puča koji nije uspio. U toku sjednice određeni broj ljudi počeo je da napušta salu i shvatili smo da se nešto organizuje. Ostali smo bez struje i došli do informacije da je neko oštetio vod. U tom trenutku je, kako su nam kasnije rekli iz policije, bačen biber sprej. Na lice mjesta su došli i policijski službenici i ekipa Hitne pomoći koja je ukazala pomoć nekim funkcionerima i odbornicima iz SO Ulcinj. Imali smo i dvije trudnice u sali – kazao je Mavrić. Potom su, dodaje Mavrić,
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Ulcinju saopštilo je da je u toku izviđaj povodom incidenta na sjednici Skupštine opštine.
- Po nalogu dežurnog tužioca službenici Uprave policije su izvršili pregled prostorije u kojoj se održavala sjednica. Prilikom pregleda nijesu pronađeni tragovi koji ukazuju da je kritičnom prilikom korišćen suzavac. Utvrđuje se da li je korišćeno neko drugo hemijsko sredstvo - navodi se u saopštenju ODT-a.
Službenici policije prikupljaju obavještenja od odbornika i građana koji su prisustvovali sjednici.
- Izuzet je video materijal koji je zabilježen tokom sjednice i vrši se pregled tog materijala. Policija u saradnji sa tužiocem preduzima i druge radnje o kojima će javnost biti obaviještena - kazali su iz ODT-a.
ekonomije svake kuće. Posljednji prioritet je povećanje saradnje sa gradovima u regionu radi pronalaženja zajedničkih rješenja za zajedničke probleme i pružanja mogućnosti za razvoj ekonomije kroz saradnju – naveo je Nimanbegu.
OPSTRUKCIJA I SARADNJA
Komentarišući dešavanja u skupštinskoj sali uoči njegovog izbora, Nimanbegu je ocijenio da je sjednica protekla u lošoj atmosferi, ali ga to nije iznenadilo.
- Sinoćna sjednica je bila burna, mada to nije neočekivano kada imamo u vidu da je primopredaja vlasti za doskorašnje činioce vladajuće većine misaona imenica. Nijedan dogovor, ni sa jednim partnerom nijesu zadržali, makar korektne odnose. To ne kažem ja, ne kaže moja partija već svaki subjekat sa kojim su oni sarađivali i vršili vlast – kazao je on.
aktivisti Ure udaljeni iz sale i mogli su da nastave sjednicu koju je, kako je rekao, obilježila manje žustra rasprava, kakva se i očekuje u parlamentu. Napominje da su preksinoć bivši gradonačelnik i aktivisti GP Ura pokazali drugo lice koje ga je iznenadilo jer je smatrao da su prijatelji. Odbornik Demokrata u SO Ulcinj Bojan Ćetković istakao je da su svjedočili nesvakidašnjim scenama koje nijesu nimalo dobre ni za Ulcinj, ni za Crnu Goru. Ćetković navodi da su odbornici njegove partije očekivali neki vid kolegijalnosti od strane GP Ura, a ne širenje dezinformacija i neprijatna dešavanja u njihovoj režiji.
Siguran je da će vandalski čin dalje istražiti nadležni organi, te utvrditi ko stoji iza opstrukcije i sabotiranja, od dovođenja „naroda“ da remete sjednicu koji su, kako kaže, partijski funkcioneri, do prekidanja napajanja strujom i ispuštanja hemijskih supstanci. - Što se tiče opstrukcija u toku mog mandata, sa naše strane neće imati sagovornika jer vladajuća koalicija će funkcionisati na vrlo transparentan i vrlo korektan način, te s tim u vezi nekoliko odbornika ne mogu da opstruiraju rad Skupštine, a time Opštine i grada –kategoričan je Nimanbegu. Poručuje da su građanima dužni da vrate povjerenje u politiku koja radi u njihovu korist. - Građanima dugujemo rad i rezultate i za ovo obećavam da ćemo raditi koliko god budemo imali snage. Ovo će biti rukovodstvo kontinuiteta, pomirenja i dobrih odnosa – zaključio je Nimanbegu za naš list.
MIRNA PRIMOPREDAJA VLASTI
Za razliku od incidenata koji su obilježili zasijedanje, primopredaja vlasti u Ulcinju protekla je juče ujutro u mirnoj atmosferi. Bajraktari je saopštio da s ponosom napušta funkciju, uvjeren da je radio najbolje što je umio.
- Mnogo toga je urađeno za ove dvije godine, više nego što sam i očekivao. Siguran sam da će to trajno biti zabilježeno. Uspjeli smo da pokrenemo investicijski ciklus od 100 miliona eura u gradu, od komunalne infrastrukture pa do izgradnje hotela sa pet zvjezdica. Oživjeli smo kulturni život, sport, poljoprivredu, turizam; javna preduzeća koja su dugovala do 20 plata, danas su bez dugovanja - kazao je Bajraktari.
Tamara KLIKOVAC
VUČIĆEVO „REŠIĆEMO TO“ U PRAKSI: Nosilac liste „Budva naš grad“ saopštio da kriminalne strukture bliske NSD-u ne biraju sredstva da tu listu spriječe da formira buduću lokalnu vlast
Bezbjednosno interesantne i osobe sa kriminalnim dosjeima iz redova NSD zastrašuju i prisiljavaju pojedince sa izbornih lista i predstavnike političkih partija da odustanu od formiranja koalicione vlasti sa listom „Budva naš grad“. Na taj način se vrši uticaj na političke procese i pojedince kako bi se na nasilan način formirala vlast oko nosioca liste NSD Mladena Mikijelja - saopštio je Jovanović. Mikijelj je poručio da nije lijepo da Jovanović priča ružno o ljudima sa kojima je bio zajedno i ,,uz njihovu podršku od anonimusa postao važan“
BUDVA - Nosilac liste
„Budva naš grad“ Nikola Jovanović optužio je juče „kriminalne strukture“ bliske Novoj srpskoj demokratiji da zastrašuju predstavnike drugih političkih partija u Budvi i na njih repetiraju pištolje kako bi odustali od postizborne koalicije sa tom listom. – Bezbjednosno interesantne i osobe sa kriminalnim dosjeima iz redova NSD zastrašuju i prisiljavaju pojedince sa izbornih lista i predstavnike političkih partija da odustanu od formiranja koalicione vlasti sa listom „Budva naš grad“. Na taj način se vrši uticaj na političke procese i pojedince kako bi se na nasilan način formirala vlast oko nosioca liste NSD Mladena Mikijelja. Do koje mjere je bezbjednosna situacija narušena, najbolje pokazuje činjenica da osobe iz izbornog štaba NSD potežu i repetiraju pištolje na javnom mjestu na naše predstavnike i otvoreno prijete najavljujući napade – naveo je Jovanović.
PROBLEMATIČNA
BEZBJEDNOST
On tvrdi da su isti ljudi, za koje kaže da voze blindirana vozila
i nose oružje, i u periodu pred same izbore zastrašivali birače, kupovali glasove i uticali na izborni proces zbog čega je, kako je rekao, njemu i drugim predstavnicima njegove liste ugrožena bezbjednost. Dodao je i da je, zbog pojačanog kriminalnog djelovanja osoba i grupa bliskih NSD-u, bezbjednosna situacija u gradu vrlo problematična i da se ona mora rješavati.
Jovanović navodi i da su sa svim tim upoznate nadležne institucije čija se reakcija, kako je kazao, pokazala nedovoljnom, zbog čega je Specijalno državno tužilaštvo, Specijalni policijski tim i međunarodne partnere pozvao da hitno
reaguju i spriječe uticaj kriminalnih struktura u političke procese i zaštite izabrane predstavnike građana. – Napad na izabrane predstavnike građana je napad na ustavni poredak, demokratiju, vladavinu prava i na državu – upozorio je Jovanović. On je poručio da upliv kriminala u vlast u Budvi neće dozvoliti, dok je odgovorne političke subjekte i pojedince pozvao da i oni pokažu ličnu i profesionalnu hrabrost i stanu na put „devijantnim pojavama“.
– To što se kriminogeni odredi voze blindiranim automobilima po Budvi i nose oružje, stvorilo je atmosferu 90-ih u gradu i nameće se jednostavno pita-
nje da li je u ovom slučaju jača država ili mafija. Od reagovanja na ovu dilemu svih nas zajedno, zavisiće u kakvom gradu će živjeti naša djeca i kakva je budućnost pred nama – zaključio je Jovanović. Na Jovanovićeve izjave ubrzo je reagovao nosilac liste „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj navodeći kako i on, poput Demokratske partije socijalista, pokušava da u redovima NSD pronađe kriminalce i kriminalizuje one koji su dali najveći doprinos borbi protiv te pošasti. – I on to odlično zna, ali ga, iz nekog razloga, vodi neka čudna mržnja – saopštio je Mikijelj. On je dodao i da nije lijepo da Jovanović priča ružno o ljudi-
ma sa kojima je bio zajedno i uz njihovu podršku „postao predsjednik Skupštine opštine i važan političar kakvim se sada predstavlja“.
– Neljudski je da čestite Budvane, koji su ga kada je došao u Budvu prihvatili kao najbližeg, vrijeđa na ovaj način, a oni su dali itekako veliki doprinos da od jednog anonimusa postane značajna politička ličnost – naveo je Mikijelj. U ime NSD je poručio i da pojedini učesnici izbora u Budvi treba da suzbiju sujete i komplekse i prestanu sa širenjem mržnje, neistina i podizanjem tenzija.
– Pitanje je zašto Jovanović nakon izbora insistira na svađa-
Vuković: Skupština nije održana zbog Budve
Poslanik Demokratske partija socijalista Ivan Vuković kazao je da su posljednja dešavanja u Budvi i optužbe Nikole Jovanovića na račun pojedinaca iz Nove srpske demokratije pravi razlog zašto juče nije zasijedala Skupština Crne Gore. – Skupština nije održana jer navodno nije bilo saglasnosti o dnevnom redu, ali je očigledno da su razlog dešavanja u Budvi, jer se ova vijest pojavila neposredno prije planiranog zasijedanja – ustvrdio je Vuković.
Lider DPS-a razgovarao sa predsjednikom Odbora spoljnih poslova u njemačkom Bundestagu
PODGORICA - Aktuelna parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju (EU), ocijenio je lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković u razgovoru sa predsjednikom Odbora spoljnih poslova u njemačkom Bundestagu
Mihaelom Rotom.
Iz DPS-a je saopšteno da su se sa Rotom sastali Živković i potpredsjednik te stranke
Ivan Vuković
ma i tenzijama, a zna da DPS i kriminalni klanovi jedva čekaju na takav rasplet situacije. Nema sumnje da na listi Nikole Jovanovića ima mnogo časnih ljudi, koji nikada ne bi otišli sa DPS i koji su vlasnici svoga mandata. Kako oni nijesu politička organizacija nego grupa građana u kojoj svako predstavlja sebe, onda smatramo da je ovo istup samo jednog čovjeka, jedne politike, u odnosu na mnogobrojne koje su se okupile u toj grupi – zaključio je Mikijelj.
BUDVA U PERMANENTNOM VANREDNOM STANJU Zbog Jovanovićevih navoda da se u Budvi zastrašuju politički subjekti i birači i repetiraju pištolji, Demokratska partija socijalista je u Skupštini Crne Gore sazvala vanrednu konferenciju za medije sa koje su nadležne institucije, takođe, pozvali da „malo počnu da se bave svojim poslom“ i preuzmu akcije kako bi zaštitili ustavni poredak, a građanima Budve vratili sigurnost. – Ljudi u Budvi su uznemireni. I sami smo dobili više poziva. Mi u kontinuitetu govorimo da je Budva u permanentnom vanrednom stanju. Ovako dalje ne ide. Ovo je kap u prepunoj čaši. Ovakva većina ne može ispuniti evropski cilj. Ne možemo da dozvolimo da neko teroriše građane Budve – naveo je poslanik DPS-a Ivan Vuković On je upozorio da se sve ovo dešava u kontekstu priče o evropskim integracijama Crne Gore čime se taj proces potpuno obesmišljava.
– Kada ovakve vijesti pođu u svijet, postavlja se pitanje šta će misliti oni koji će u junu odlučivati zaslužuje li Crna Gora IBAR – kazao je Vuković. Aludirajući na nedavnu izjavu srpskog lidera Aleksandra Vučića, Vuković je zaključio i da u Budvi očigledno još ništa nije „rešeno“. Đurđica ĆORIĆ
Živković je zahvalio na kontinuiranoj podršci Njemačke Crnoj Gori u oblasti evropskih integracija.
On je istakao da DPS ostaje na liniji politika koje štite savremene tekovine crnogorskog društva, a koje se temelji
na evropskom sistemu vrijednosti i u funkciji su daljeg napretka Crne Gore ka članstvu u EU.
– U tom pravcu, Živković je upoznao sa aktivnostima DPS, u okviru toga i sa sprovedenim neposrednim unutarpartij-
skim izborima – navodi se u saopštenju.
On je dodao da će dalji angažman DPS-a biti usmjeren na politike čiji je cilj dalji ekonomski, demokratski i društveni razvoj Crne Gore, ali i odbrana njenog građan-
skog bića i evropskog puta. - Živković je, osvrnuvši se na unutrašnje procese na političkoj sceni Crne Gore, ocijenio da u strukturama vlasti postoje subjekti koji djeluju na antievropskoj platformi, i da aktuelna parlamentarna većina ne može uvesti Crnu Goru u EU - istakli su u saopštenju. Osvrnuvši se na regionalni i geopolitički kontekst koji karakterišu retrogradne nacionalističke politike, istakao je da Crna Gora ima istorijsku šansu da postane prva sljede-
ća članica EU, ukoliko uspješno savlada buduće izazove. On je zahvalio Njemačkoj na odnosu koji ima prema Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori. - Rot je razmijenio stavove o poziciji ljevičarskih partija u Evropi i regionu i pozdravio politike DPS-a koje su opredijeljene evropskom sistemu vrijednosti, što potvrđuje odnos prema članstvu u NATO i zalaganje za usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU - zaključuje se u saopštenju. R. P.
KAD SU MEDIJI OPASNOST: Lider Demokratske narodne partije najavio podnošenje tužbe protiv hrvatskog dnevnika
PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević najavio je juče mogućnost iniciranja tužbe protiv hrvatskog dnevnika Jutarnji list zbog teksta koji su objavili u srijedu – „Steže se obruč oko Đukanovića, moćni biznismen odlučio ‘propjevati’, sprema se uhićenje koje će izazvati totalni kaos“, jer taj tekst, zabrinut je Knežević, može da ugrozi mir u Crnoj Gori?!
– I neka niko ne pomišlja da naše unutrašnje političke antagonizme može iskoristiti da ugrozi mir koji smo uspjeli sačuvati i u mnogo težim vremenima – poručio je naizgled iznervirani lider DNP-a.
UPLAŠEN
On u saopštenju ističe da „tekst obiluje neistinama, glupostima, zluradošću, tabloidnošću“, ali da je „njegova namjera opasnija i tendencioznija“.
– A sve se dešava nakon saopštenog stava Predsjedništva DNP-a o suspenziji podrške Vladi Milojka Spajića kroz ispostavljene zahtjeve među kojima je izglasavanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu –naglašava Knežević.
Ističe kako je u dosadašnjem političkom angažmanu „jasno i beskompromisno saopštavao svoje stavove, vodio političke borbe, robijao zbog svojih uvjerenja, griješio u nekim situacijama, primao i zadavao udarce“, da mnogima nije simpatičan, da kod mnogih izaziva i agresiju, ali da „ono što je sigurno, svoje političke protivnike“ je, tvrdi, „isključivo posmatrao kao ‘političke’ i nikako drugačije“, navodeći da „među njih spada i Milo Đukanović“.
Kategoričan je da „policija, tužilaštvo i sudovi treba da rade svoj posao bez zloupotreba, i da svakog, uključujući Mila Đukanovića“, ali i njega, „u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore - procesuiraju ako za to imaju osnov“.
U septembru 2022. godine neimenovani zvaničnik Stejt departmenta saopštio je na brifingu, na kojem su objavljeni djelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine
- …Ovo targetiranje Jutarnjeg lista doživljavam veoma ozbiljno, jer ono ima za cilj da doprinese daljem podizanju tenzija i vrlo mogućim građanskim sukobima u Crnoj Gori. Nijedna funkcija, nijedan mehanizam moći, nije vrijedan jedne suze, a kamoli kapi nečije krvi – poručio je zabrinuti Milan Knežević.
Lider DNP-a jedan je od optuženih i prvostepeno osuđenih u slučaju „državni udar“, predmetu koji je vodio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić sa svojim saradnikom, specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem
TEŠKO NASLJEĐE IZ 2016.
Prema optužnici i prvostepenoj presudi, koja je oborena nakon što su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke snage, predvođene Crkvom Srbije, okrivljeni su pripremali krvavi prevrat vlasti u našoj zemlji u izbornoj noći 16. oktobra 2016. godine, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. Plan, koji su pravili agenti Kremlja, je osujećen, dio osumnjičenih uhapšen, ali je izvjesno, nakon odluke Apelacionog suda da ukine prvostepenu presudu i zabrani da sudski proces ponovo vodi sutkinja Suzana Mugoša, te poslije hapšenja Čađenovića, koji je utamničen još krajem 2022, a polovinom aprila ove godine nove vlasti „lisice“ na ruke stavile su i Katniću, presuda teško da će biti osuđujuća. DNP je 2016. godine na izbore izašao u prorusko-prosrpskoj koaliciji nazvanoj Demokratski front, čiji lideri su bili Andrija Mandić, aktuel-
ni predsjednik Skupštine Crne Gore, Milan Knežević i Nebojša Medojević
DOLARI, DOLARI...
U septembru 2022. godine neimenovani zvaničnik Stejt departmenta saopštio je na brifingu, na kojem su objavljeni djelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja, među kojima i Demokratskom frontu u Crnoj Gori 2016. i vjerovatno uoči izbora 2018. godine.
On je rekao da su saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske, koji je poznat po bliskim vezama sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, tajno finansirali tu političku
Dogovor šefova poslaničkih klubova na sjednici Kolegijuma
PODGORICA - Zakoni čije je usvajanje neophodno za dobijanje izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) naći će se na dnevnom redu Skupštine
Crne Gore u utorak 4. juna.
Iz Skupštine je saopšteno da je na jučerašnjoj sjednici Kolegijuma postignut konsenzus svih šefova poslaničkih klubova da sedma sjednica prvog re-
dovnog proljećnjeg zasijedanja na kojoj će biti razmatrani zakoni potrebni za dobijanje IBAR-a, bude zakazana za utorak u 12 sati. – Svi poslanički klubovi izra-
organizaciju „putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija“.
Mandić i Knežević, nakon što su se našli među okrivljenima za pokušaj državnog udara 2016. godine, poručili su da će se osvetiti, prvenstveno – Đukanoviću, Katniću i Čađenoviću.
OSVETA
Od kada su u avgustu 2020, kao dio parlamentarne većine, preuzeli vlast u Crnoj Gori zahtijevali su hapšenje ove trojice.
Na slobodi je danas jedino Đukanović, ali Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović vodi intenzivne istrage u nekoliko slučajeva, ne bi li našli osnov da i njega utamniče.
Velika nada im je donedavno
odbjegli kontroverzni biznismen Duško Knežević, koji je iz Crne Gore nestao u decembru 2018. godine, svega nekoliko dana prije nego je Specijalno tužilaštvo, kojim je tada rukovodio Katnić, izdalo nalog za njegovo hapšenje. Od tada je boravio u Londonu, a ispostavilo se i da ima britansko državljanstvo.
Sa novim vlastima je uspio da dogovori uslove pod kojima je pristao na izručenje Crnoj Gori.
Katnić je protiv Kneževića podigao čak osam optužnica, a tereti se za teška krivična djela povezana sa malverzacijama u milionskim iznosima.
Crnoj Gori je izručen 30. aprila, a najavio je da dolazi sa dokazima protiv Đukanovića.
Jutarnji list u srijedu je objavio da su „iz dobro obavije-
štenih izvora u Podgorici bliskih“ Đukanoviću doznali da bi on narednih dana mogao biti uhapšen.
- Konačno, predstavnici radikalne prosrpsko-proruske opcije Milan Knežević i četnički vojvoda Andrija Mandić, sada na poziciji predsjednika Skupštine, stalno su u predizbornim nastupima obećavali da će „Đukanovića smjestiti iza rešetaka“, a sada kada imaju potpunu vlast u svojim rukama, moguće je da su se odlučili na taj korak – navedeno je, pored ostalog, u tekstu Jutarnjeg. Konstatuje se da hapšenje Đukanovića „nije samo borba s kriminalom i korupcijom nego i, možda i prije svega, politički obračun s bivšim vlastima, a pogotovo se želi dotući procrnogorsku struju kojoj je Milo Đukanović simbol, bez obzira na optužbe zbog kriminala i zlouporabe položaja“. - Ovo je riskantna političko-kriminalna igra koja bi mogla zapečatiti sudbinu Crne Gore kao neovisne države –upozorava se u tekstu. Navodi se i da bi „uhićenje Mila Đukanovića bilo prvorazredni događaj s mogućim dalekosežnim posljedicama jer evidentno je da to hapšenje i eventualni proces ne bi imali samo ‘kriminalni biljeg ’ nego bi nosili i veliki politički teret obračuna sadašnjih prosrpskih vlasti da razbiju svoje procrnogorske suparnike“. Tekst Jutarnjeg lista izazvao je pažnju ne samo u Crnoj Gori, već u čitavom regionu, jer je Milo Đukanović jedan od najznačajnijih političkih figura Jugoistočne Evrope, državnik koji je stao iza mnogih krupnih odluka, rizikujući i sopstveni život. Đukanović je na vrhuncu moći Slobodana Miloševića napravio otklon od njega i njegove politike, potom je Crna Gora bila utočište srpskim opozicionarima kojima je prijetila smrt u Srbiji, izvinio se Hrvatskoj zbog učešća crnogorskih trupa i podrške crnogorskih vlasti, čiji je on bio jedan od nosilaca, oružanoj agresiji na ovu državu. Odlučno je ostao na stanovištu da se organizuje referendum 2006. na kojem je naša zemlja vratila nezavisnost, iako su zapadne adrese bile, najblaže rečeno, prilično suzdržane. Jedna od najdelikatnijih Đukanovićevih odluka bila je učlanjenje Crne Gore u NATO savez, čemu se žestoko protivila Moskva i zbog čega je i planiran državni udar u našoj zemlji 2016. godine i njegovo ubistvo. Sada ga više ne žele mrtvog, ali ga žele utamničenog. Kaćuša KRSMANOVIĆ
zili su spremnost da ulože dodatne napore kako bi se o svim prijedlozima zakona Skupština izjasnila najkasnije do kraja sedmice – navedeno je u saopštenju. R. P.
Najavljeno da će stav Vlade o kćerki kompaniji Elektroprivrede biti poznat do 10. juna
Turski Enec je zainteresovan za kupovinu, a Duferco za strateško partnerstvo. Bord EPCG je prihvatio nacrt ugovora o zakupu pogona Željezare i proslijedio Vladi, koja je najavila svoj stav do 10. juna, kada je zakazana Skupština akcionara Željezare, na kojoj će biti donijeta odluka
PODGORICA - Kompanije
Enec i Duferco zainteresovane su za kupovinu pogona Čeličane i Kovačnice EPCG Željezare, odnosno strateško partnerstvo, saopštio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović i dodao da će stav Vlade po tom pitanju biti poznat do 10. juna.
P OnuDe
- Turski Enec je zainteresovan za kupovinu, a Duferco za strateško partnerstvo. Vlada će po tom pitanju imati stav do 10. juna, kada je zakazana Skupština akcionara na kojoj će biti donijeta odluka - rekao je Mujović na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.
On je podsjetio da je švajcarska kompanija 8B Capital S.A. jedina aplicirala za pojedinačne pregovore za zakup pogona Čeličane i Kovačnice, kao i da je bord Elektroprivrede (EPCG) usvojio u srijedu prijed-
Đeljošaj:
log njihove ponude dat u formi nacrta ugovora, koji će proslijediti Vladi.
- Nama je najvažnije da na pravi i održiv način riješimo pi-
tanje Željezare, a ne da fingiramo rješenje. Ranije su se pravili razni biznis planovi, presijecale vrpce i pravile foto-sesije, ali mi to ne želimo -
poručio je Mujović i najavio dodatnu kontrolu i visoku ljestvicu zahtjeva Vlade.
- Neću dozvoliti da se ugovor raskida poslije godinu. Ne že-
Po osnovu izvršnih presuda država u plusu šest miliona
Vlada je usvojila informaciju o odlivu sredstava sa glavnog državnog računa trezora, za prva tri mjeseca ove godine.
- Po osnovu izvršnih presuda, te rješenja o izvršenju u odnosu na nepostupljena rješenja i fakture, a u odnosu na organe koje zastupa zaštitnik imovinsko-pravnih interesa, sa glavnog računa trezora isplaćeno je 6,03 miliona eura, dok je u istom periodu u sporovima pred sudom zaštitnik postigao uspjeh u ukupnom iznosu od 12,06 miliona eura – kazali su iz Vlade.
lim nove namete i dugove za državu. Zato smo i tražili čvrste garancije - kazao je Mujović.
Prethodno su propala dva tendera za zakup pogona EPCG Željezare, koju je energetska kompanija kupila od turskog Tosjali holdinga za 20 miliona eura.
Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) utvrdila je u martu da je time prekršen Zakon o kontroli državne pomoći i tražila da EPCG utvrdi razliku između postignute i tržišne cijene, jer je ta razlika nezakonita državna pomoć.
Ograničene cijene i na dOmaće prOizvOde Vlada je produžila akciju ograničenih cijena na osnovne namirnice, čemu je dodala određene domaće proizvode, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj On je kazao da će akcija trajati u junu.
Mi smo za trajnu obustavu arbitraže u Londonu
Đeljošaj je saopštio da Vlada nije za privremenu, već za trajnu obustavu arbitražnog postupka za grad-hotel Sveti Stefan i vilu Miločer, otvaranje hotela i poštovanje ugovora. - Obostrano smo se i država i Adriatik obratili tribunalu da se povučemo i da svako
snosi svoje troškove, a oni da nastave da sprovode ugovor sa državom. Mi nijesmo za privremena rješenja koja mogu da se izigraju. Vlada želi striktno poštovanje ugovora, bez obzira u koje vrijeme su potpisani i šta mislili o njima. Ujedno, očekujemo i da oni ispoštuju
ugovore - kazao je Đeljošaj i naglasio da će Vlada ispitati ekonomsku racionalnost održavanja ovog ugovora. Pojasnio je da ne znaju šta bi se dobilo privremenim otvaranjem Svetog Stefana, te da nijednoj kompaniji neće dati povlašćen status. Dodao je da informacija o
otvaranju hotela juče nije bila pred Vladom. - Vlada je ispoštovala sve iz ugovora, lopta je na drugoj strani. Sveti Stefan mora biti otvoren, ugovori moraju da se poštuju, nema povlašćenih – rekao je Đeljošaj. Krajem 2021. godine Adriatik propertiz je pokrenuo
Vlada usvojila platformu za spašavanje i restrukturiranje Instituta ,,Dr Simo Milošević“ Hoće podršku, a ne pitaju male akcionare
PODGORICA - Vlada je juče usvojila platformu za spašavanje Instituta „Simo Milošević“. Iz Ministarstva urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine su kazali da su sada na potezu manjinski akcionari. Pobjeda je kontaktirala pojedine manjinske akcionare, koji su nam sapštili da im platforma nije poslata, sa nijesu ni konsultovani u vezi s njom, pa nijesu htjeli da je komentarišu. Ranije je najavljivano da bi država mogla da uloži deset miliona u Institut, od čega bi 7,6 miliona eura dali za isplatu duga Jugobanci u stečaju. - Plan predviđa niz mjera koje
će omogućiti modernizaciju i unapređenje rada Instituta, čime će se ojačati njegova pozicija renomiranog centra za rehabilitaciju i medicinski turizam. Cilj je stabilizacija poslovanja, sa kcentom na očuvanje radnih
mjesta i unapređenje kvaliteta usluga - navodi se u saopštenju. S obzirom na to da je podrška manjinskih akcionara od suštinskog značaja za realizaciju plana, Ministarstvo je pozivalo sve akcionare da prepozna-
ju važnost saradnje u ovom kritičnom trenutku. Podsjetili su da 44. vlada od početka mandata ulaže najveće napore kako bi se stvorili uslovi za nastavak rada Instituta. - Imajući u vidu tešku, skoro bezizlaznu, situaciju u koju su dovedeni Institut i svi zaposleni, prvi korak u tom pravcu bilo je pružanje urgentne pomoći u visini od 1,14 miliona eura Sindikatu, kao vid podrške zaposlenima - precizira se u saopštenju. U Ministarstvu su uvjereni da će predložena platforma donijeti dugoročnu stabilnost i prosperitet Institutu, što će biti na zadovoljstvo svih njegovih korisnika i zaposlenih. S. p - n. K.
arbitražni postupak protiv države pred Londonskim sudom, jer im je od proljeća 2021. onemogućena nesmetana državina turističkog kompleksa Miločer i Sveti Stefan. Tužbom su uzvratile i državne kompanije, koje žive od rente koju plaća Adriatik propertiz.
- Donijeli smo izmjenu odluke, jer je prethodna važila do 31. maja, kako bi na vrijeme reagovali. Pored proizvodabrašno, šećer, ulje i so, čije cijene će nastaviti da budu ograničene, sada smo se fokusirali na domaću proizvodnju sa porukom da se okrećemo ekonomskom patriotizmu - naveo je Đeljošaj. On je kazao da program od tri miliona eura podrške proizvodnji u Crnoj Gori ima za cilj da se to sve uveže i da se dobiju efekti ekonomskog razvoja.
- Ograničene cijene biće na domaći bijeli sir, jogurt, mlijeko sa 2,8 odsto masti, krompir, kupus, jabuke, cijelo pile, džem, jaja, čajnu kobasicu, stješnjenu šunku, sudžuk, pileća prsa, goveđu čajnu, pileću viršlu, kao i suvu slaninunaveo je Đeljošaj. On je rekao da će u narednih 30 dana provjeriti kako će trgovci da reaguju na to.
- Odluka je ograničena na 30 dana, jer ne želimo da preuzmemo preveliki rizik, već da vidimo efekte i onda da sagledamo kako ćemo nastaviti od 1. jula - saopštio je je Đeljošaj. Donijeta je odluka o obrazovanju komisije za praćenje realizacije programa za suzbijanje neformalne ekonomije. Svrha ovog programa se najvećim dijelom odnosi na smanjenje neformalnosti kod registrovanih firmi, uključujući prvenstveno izbjegavanje plaćanja punih poreskih obaveza. S. pOpOvić
Istraživanje Privredne komore Ugostitelji protiv zabrane korišćenja elektronskih cigareta u lokalima
P ODGORICA - Izmjene Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, posebno u dijelu zabrane korišćenja elektronskih cigareta u lokalima, negativno bi uticale na poslovanje ugostiteljskih objekata, pokazuje istraživanje Privredne komore.
Istraživanje je sprovedeno u maju u 18 gradova i sa 300 ugostitelja. - Više od polovine ispitanika (59 odsto) vjeruje da bi dodat-
ne zabrane dovele do pada prometa i manjeg obima posla u ugostiteljskim objektima. Čak 55 odsto ispitanika smatra da bi dodatna zabrana navela ljude da je krše (55 odsto), dok 47 odsto misli i da bi se korisnici vratili upotrebi cigareta. Zbog toga se očekuje sinhronizacija djelovanja i partnerski odnos između javnog i privatnog sektora. Ispitanici smatraju da je aktuelni zakon iz 2019. godine uglavnom zadovoljavajući (80 odsto). n. K.
Udruženje bivših radnika Vektra Boke ponovo pred državnim institucijama
PODGORICA – Bivši radnici Vektra Boke juče su se ponovo okupili u Podgorici tražeći od SDT-a hitnu zabranu transakcija imovinom te kompanije, a od Vlade raskid ugovora o privatizaciji HTP Boke.
- Ovdje se radi o tome da oni imovinu od 150 miliona pretvaraju u kapital jedan milion da riješe problem sa hotelom Igalo, zemlju prodaju, uzmu u džep, to je 11.000 kvadrata poslovnih prostora, to je 30 miliona, a oni prodaju za 15 ili 20 miliona. Jednom ne-
ko mora to objasniti – kazao je predsjednik ovog udruženja Đorđe Rajak, dodajući da neće odustati.
On je problematizovao prodaju trećine akcija kompanije na berzi Ellena grupi, dodajući da im ne daju informaciju kada se to desilo. Rajak navodi da su akcije bile opterećene i da se nijesu mogle otuđiti, dodajući da su i Savjet za privatizaciju i Vlada jasno ukazali da se imovina ne može prodavati, ali da je uprkos tome otuđeno barem 40 odsto imovine. Pozvali su brokera koji je sproveo transakciju i javnog
izvršitelja na osnovu čijeg rješenja je prodaja sprovedena da objasne javnosti na osnovu čega je to urađeno.
Juče ih je, kako je kazao Rajak, primila specijalna tužitelja Tanja Čolan-Deretić, ali o detaljima tog razgovora nije mogao govoriti, dodajući da su zadovoljni njime.
Na pitanje novinara u vezi s navodima bivšeg predsjednika Sindikata Voja Miljanića koji tvrdi da ovo udruženje okuplja samo nekoliko radnika, Rajak je kazao da to nije tačno te da udruženje ima 179 članova.
Predstavnici slovenačke revizorske institucije u posjeti DRI
PODGORICA - Potpisivanjem sporazuma formalizovana je saradnja između Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore i Računskog suda Republike Slovenije (RSRS) i podignuta na viši nivo sa ciljem jačanja kvaliteta revizija i profesionalnih kapaciteta da bi se kroz razmjenu najboljih znanja i praksi usvojile nove revizorske metode, kao i alati, ocijenjeno je juče tokom prve zvanične posjete delegacija RSRS crnogorskom DRI.
Prema riječima predsjedavajućeg Senatom Nikole N. Kovačevića, RSRS je dao značajan doprinos uspostavljanju revizije javnog sektora u Cr-
noj Gori i to u oblasti sprovođenja prvih revizija opština, socijalnih fondova i javnih nabavki. Da bi ostale relevantne u društvu, koje se brzo mijenja, kako smatra, vrhovne revizorske institucije mora-
ju djelovati brzo u realnom vremenu.
- DRI posebnu pažnju posvećuje revizijama životne sredine, poštujući koncept održivog razvoja. Kako i RSRS ima bogato iskustvo u sprovođe-
Montenegroberza je u ponedjeljak, 27. maja, na osnovu naredbe sektora za finansijsko-obavještajne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, privremeno obustavila trgovanje akcijama Vektra Boke. - Privremeno se obustavlja trgovanje finansijskim instrumentom HTP Vektra Boka AD Herceg Novi (HTBO) u trajanju od 72 sata od 10:43 27. maja 2024. godine do 10.43 30. maja 2024 – stoji u odluci objavljenoj na sajtu Montenegroberze.
- To je organizovana grupa predvođena advokatom Šimrakom, on je mozak prevare. Miljanić se lažno predstavlja, jer taj sindikat ne postoji od 2015. godine. On se postavio kao utjerivač dugova Poreske uprave, a trećini radnika, koji su na spisku potpisa koje pominje, falsifikovan je potpis. To što on govori da nas ima petoro-šestoro, mogli smo dovesti dva autobusa, kada bi nas neko finansirao, ali mi nemamo ni za hljeb, zahvaljući sindikalcu koji nas je prodao - kazao je Rajak. M.Lk.
nju ovih revizija, vjerujemo da nam to daje prostora da zajednički planiramo aktivnosti i u ovoj značajnoj oblasti za Crnu Goru, posebno imajući u vidu obaveze iz pregovaračkog poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene“ –kazao je Kovačević. Predsjednica RSRS Jana Ahčin je kazala da je ova saradnja zajednički interes, te da im je cilj da unaprijede metode rada i povećaju stručne kapacitete institucija koji nadziru trošenje javnih sredstava. - Vjerujem da će ovaj sporazum otvoriti nove mogućnosti za naše institucije, omogućavajući nam da zajedno radimo na unapređenju nadzora nad javnim sredstvima i da doprinesemo transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru. Danas ćemo posebnu pažnju posvetiti tome kako planiramo rad, koji su nam strateški ciljevi, kako izvodimo monitoring nad izvođenjem revizorskih preporuka, IT strategije i digitalizacije revizorskog procesa, pošto vidimo da je tamo velika budućnost, ali i veliki izazov za sve vrhovne revizorske institucije - rekla je Ahčin. R. E.
Određena dodatna dva vještačenja u sporu kompanije Triangle protiv države zbog nerealizovanih mHE
PODGORICA - Sudija
Privrednog suda Vladimir Bulatović je odredio da se u sporu kompanija Triangle i Plava Hydro Power (PHP) sa državom, zbog nerealizovanog projekta dvije mini hidroelektrane (mHE) na Đuričkoj rijeci, sprovedu i građevinsko i elektro vještačenje.
Prethodno je finansijski vještak Srđan Pupovac utvrdio da bi ove kompanije nakon 27 godina korišćenja mHE imale 21,5 miliona eura profita, te da su do sada uložile 1,5 miliona. Zamjenica zaštitnika državnih interesa Milanka Rakočević je sporila njegov nalaz tvrdeći da se izgubljena dobiti ne može utvrđivati na osnovu biznis plana, zbog čega je predložila elektro vještačenje kako bi se utvrdila količina struje koja bi se mogla proizvesti i uredbi koji regulišu tarifni sistem i podsticajne cijene struje iz obnovljivih izvora. Građevinsko vještačenje ranije je predložila advokatica tužilaca Ana Đukanović, navodeći da ostavlja sudu na ocjenu da li će ga odrediti. Država je imala više primjedbi na nalaz Pupovca, tvrdeći da neki od troškova nijesu bili nužni. Đukanović je te primjedbe ocijenila paušalnim, a zahtjev za novim vještačenjem odugovlačenjem procesa. Kazala je da biznis plan bio jedini dokument na osnovu kog se mogao raditi obračun izgubljene dobiti, imajući u vidu fazu izgradnje mHE prije raskida ugovora. Pupovac je kazao da nije mogao zalaziti u domen elektrostruke, dodajući da niko ne može za tako dug period predvidjeti cijenu radne snage, investiciono održavanje, amortizaciju i stopu inflacije.
Triangle, koja je u suvlasništvu američkog biznismena Florina Krasnićija i PHP, ovaj spor je pokrenula prije četiri godine optužujući državu da nije obezbijedila preduslove za realizaciju projekta, te da je izostala adekvatna reakcija kada se lokalno stanovništvo pobunilo i spriječilo ih da započnu radove. Država tvrdi da zakon, u slučaju raskida ugovora o koncesiji, ne predviđa naknadu štete. Krasnići je ranije, svjedočeći, kazao da se za izgradnju odlučio zbog podrške mještana i svih partija u Plavu, a da je promjena nastupila dolaskom Mirsada Barjaktarevića na čelo opštine Plav. Naveo je da su ga mještani, kada su pokušali da postave informativnu tablu, dočekali sa povicima da je lopov, a da ih policija nije zaštitila. Barjaktarević je, tvrdi, na sastanak pristao tek nakon što se uključila američka ambasadorka, kada mu je saopštio da se protivi projektu, te da mu je tadašnji premijer Duško Marković kazao da će ih obeštetiti. Barjaktarević je ranije pred sudom kazao da je njegov i stav svih predstavnika tadašnje vlasti formiran kroz mišljenje mještana, koje im je bilo važno jer su političari. Postupak će biti nastavljen u septembru. M. Lk.
Udruženje banaka i klaster Cortex potpisali memorandum
Saradnja na polju
PODGORICA - Predstavnici Fintech odbora ICT klastera Cortex i Udruženje banaka Crne Gore (UBCG) juče su potpisali memorandum o saradnji. Memorandum je potpisan u cilju zajedničkog učešća i doprinosa na polju razvoja Fintech oblasti u Crnoj Gori, implementacije PSD2 i PSD3, organizacije zajedničkih sastanaka i događaja, razmjene znanja i iskustava iz IT i bankarskog domena i zajedničkog reagovanja i doprinosa u fintech segmentu.
Generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković je kazao da sa članovima ovog klastera banke i Udruženje banaka već sarađuju na više projekata, a da na ovaj način žele da saradnja bude još kvalitetnija i vidljivija. Predsjednik Fintech odbora ICT klastera Cortex Miloš Milošević je ocijenio je da je open banking ključna komponenta modernog finansijskog sektora, jer omogućava bolju transparentnost, veću konkurentnost i pristupačnije usluge za korisnike. N. K.
Savjet AZLP djelimično uvažio zahtjev MUP-a da se ne prekida nadzor javnih površina, kompromis uslijedio tek nakon što je Šaranovićev resor dostavio podatke koje Agencija traži od 16. februara
PODGORICA – Savjet
Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama djelimično je juče usvojio zahtjev MUP-a da se do pravosnažne odluke u upravnoj stvari odgodi primjena rješenja Savjeta AZLP od 23. maja, kojim je to kontrolno tijelo tražilo prekid video-nadzora nad javnim površinama zato što MUP od februara ove godine nije dostavio tražene odgovore na upit Agencije.
Zahtjev MUP-a, koji je poslat juče, kako proističe iz rješenja Savjeta AZLP, usvojen je u dijelu koji se odnosi na obavljanje video-nadzora javnih površina na teritoriji glavnog grada Podgorica, opština Bar i Budva „u obimu i na lokacijama predviđenim saglasnošću od 30. avgusta 2019. godine, bez primjene softvera za biometrijsko prepoznavanje lica“.
- Dok se u dijelu vršenja nadzora javnih površina putem kamera koje imaju softversko rješenje za biometrijsko prepoznavanje lica zahtjev odbija – naglašavaju iz Savjeta AZLP, navodeći da je riječ o pet spornih lokacija sa kamerama koje su mimo saglasnosti, odnosno bez obavještenja i zahtjeva da se planira proširenje nadzora, povezane bile sa softverom za tu vrstu detekcije podataka.
MUP: Potvrda da je bilo Po zakonU Iz MUP-a je juče saopšteno da pozdravljaju odluku Agencije za zaštitu ličnih podataka da obustavi obavezu stavljanja van snage sistema video-nadzora javnih površina, navodeći da su je shvatili kao „čin odgovornosti prema javnoj bezbjednosti“. Dodaje se da ovakva odluka, prema njihovom tumačenju, svjedoči i o tome da MUP nije nezakonito koristio sistem video-nadzora javnih površina, a samim tim ni neovlašćeni nadzor privatnih djelova domaćinstava.
Problem sistema nadzora javnih površina, koji je potencirao Savjet AZLP-a juče, bio je tema najvišeg kolegijalnog organa zaduženog za bezbjednost države. Zbog toga je Vijeće za nacionalnu bezbjednost u proširenom sastavu juče usvojilo informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova o značaju korišćenja video-nadzora javnih površina za sistem nacionalne bezbjednosti, ali uz preporuku da se nastavi sa konstantnim unapređenjem i pronađe balans sa potrebom poštovanja i zaštite ljudskih prava.
Na sjednici Vijeća ocijenjeno je da sistem za nadzor javnih površina u Podgorici, Baru i Budvi funkcioniše na osnovu
Zahtjev MUP-a, koji je poslat juče, kako proističe iz rješenja Savjeta AZLP, usvojen je u dijelu koji se odnosi na obavljanje video-nadzora javnih površina na teritoriji glavnog grada Podgorica, opština Bar i Budva „u obimu i na lokacijama predviđenim saglasnošću od 30. avgusta 2019. godine, bez primjene softvera za biometrijsko prepoznavanje lica“
Dokument koji je juče objavila AZLP
-Takođe, MUP će nastaviti sa konstantnim unapređenjem samog sistema nadzora, poštujući načelo balansa između zaštite ljudskih prava i značaja po nacionalnu bezbjednost, jer je unapređenje sistema bezbjednosti i jačanje resursa u borbi protiv svih oblika kriminala apsolutno prioritet Ministarstva. Posebno raduje što je ova odluka posljedica zakonom
predviđenog postupka, čime još jednom dokazujemo punu dosljednost u poštovanju pravnog poretka naše zemlje, što nalaže urgentnu implementaciju danas donesenog rješenja, zaključili su u saopštenju. Prethodno, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je u utorak saopštio da „odgovorno tvrdi“ da AZLP, tokom nadzora obavljenog u
MUP-u, nije konstatovala da način korišćenja ovog sistema dovodi do njegove zloupotrebe, a samim tim ni kršenja ljudskih prava.
- Sa druge strane, preporuke koje su date od strane AZLP su urgentno implementirane. Uklonjene su tri kamere, čije su lokacije jedino problematizovane, dok mogućnost dijela sistema za prepoznavanje lica ni u jednom trenutku nije korišćena. Nema potrebe naglašavati da se upravljanje sistemom video-nadzora javnih površina vrši u strogo kontrolisanim uslovima, od strane malog broja ovlašćenih lica, te da isti nije povezan sa drugim bazama ličnih podataka građana iz nadležnosti MUP-a, u šta su se kontrolori uvjerili tokom vršenja nadzora – naveo je on tada.
Proširenje MiMo saglasnosti
Sudeći prema obrazloženju jučerašnjeg rješenja AZLP, ispada da se MUP ipak nije držao zakona, niti je na adekvatan način odgovorio na zahtjeve tokom postupka kontrolnog nadzora AZLP.
VNB: Bezbjednost značajna, ali da se nađe balans i ne ugroze ljudska prava
prethodno date saglasnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Do sazivanja sjednice na ovu temu došlo je nakon što je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka problematizovao sistem za nadzor javnih površina u Podgorici, Baru i Budvi i tražila da se ugasi, u roku od sedam dana, na šta je reagovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno ministar Šaranović upozoravajući da bi to ugrozilo bezbjednost, a korist bi imali samo kriminalci.
Ovo pitanje je na sjednici prije dva dana razmatrala i Vlada Crne Gore koja se upoznala sa dostavljenom informacijom MUP-a o štetnim posljedicama gašenja sistema video-nadzora javnih površina sa negativnim implikacijama na nacionalnu bezbjednost.
Na Vladi je konstatovano je da je riječ o sistemu koji je, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, višestruko važan za bezbjednost države i građana i suzbijanje aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa, zbog čega
je zaključeno da o svemu treba da se u najkraćem roku izjasni Vijeće za nacionalnu sigurnost. Vijeće za nacionalnu sigurnost je na jučerašnjoj sjednici označilo prioritetnim i pitanje pronalaska rješenja u vezi s ubrzanim ulaskom stranaca u Crnu Goru tokom turističke sezone, a da se ne ugrozi bezbjednosna situacija u zemlji.
Kako je navedeno dalji koraci biće preduzimani na relaciji kabinet predsjednika Vlade, MUP, MSIP i Uprava carina. - Predloženo je i obrazova-
Savjet AZLP je MUP-u, naime, izdao saglasnost 30. avgusta 2019. godine za Podgoricu, Bar i Budvu za postavljanje kamera na traženim lokacijama polazeći od člana 28 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (ZZPL) kojim je propisana obaveza da - prije uspostavljanja automatske obrade ličnih podataka kojim je predviđeno uvođenje video-nadzora javnih površina - pribavi saglasnost.
- Subjekt nadzora, MUP CG, bio je u obavezi da u slučaju proširenja sistema video-nadzora javnih površina, izmijene lokacija na kojima se nadzor sprovodi ili u drugim okolnostima koje su nastupile, a koje predstavljaju značajnu izmjenu u obradi ličnih podataka, o tome obavijesti Agenciju, odnosno da pribavi pisanu saglasnost što nije učinjeno –
Muhamed Đokaj
nje međuresorske komisije za analizu svih strateških dokumenata, zakona i podzakonskih akata iz domena obavještajno-bezbjednosnog sektora, s ciljem identifikacije nedostataka i formulisanja preporuka za unapređenje nacionalne bezbjednosne politike – navedeno je u saopštenju.
Sjednici su, pored članova Vijeća, prisustvovali po pozivu: glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, savjetnik predsjednika Vlade za odbranu i bezbjednost Todor Goranović i predstavnici Savjeta AZLP-a, Muhamed Đokaj i Zoran Vujičić
navodi se u jučerašnjem obrazloženju rješenja AZLP. Na taj način je, kako navode, subjekt nadzora (MUP) prekršio član 27 ZZPL-a kojim je propisana obaveza dostavljanja obavještenja nadzornom organu u slučaju da dođe do značajne izmjene u obradi ličnih podataka. nadzor se nastavlja Muhamed Đokaj, član Savjeta AZLP, koji potpisuje jučerašnje rješenje o djelimičnom usvajanju zahtjeva MUP-a, potvrdio je Pobjedi da će nadzor biti nastavljen kao i da će AZLP tražiti pristup svim specifikacijama softvera, log fajlovima i drugim elementima potrebnim kako bi da kraja mogla da uradi zapisnik o nadzoru koji, zbog ranijeg odugovlačenja MUP-a, nijesu mogli realizovati.
Prema njegovim riječima, iako je stvorena atmosfera kao da AZLP svojim rješenjem od 23. maja ide „naruku kriminalcima“, što je, kako je kazao, potpuno izvrtanje činjenica, „mora se voditi računa o pozitivnim propisima ove zemlje i strogo kontrolisati što je dozvoljeno, odnosno što ugrožava lična prava garantovana Ustavom i zakonima“.
Zbog toga je, kako kaže, mnogo bilo racionalnije da je, umjesto naknadnih političkih pritisaka na AZLP, MUP adekvatno ranije odgovorio na zahtjeve Agencije.
pobjeda
- Nezavisno od toga ko je bio na vlasti, sada vlada, ili će vladati, nas obavezuju zakoni da sprovodimo kontrolu u korist i na dobrobit građana. Na to nas, pored naših zakona, obavezuju i stavovi Evropskog borda za zaštitu ličnih podataka, krovnog tijela za superviziju, čiji stavovi u pogledu upotrebe biometrijskih podataka su upravo na tragu naših zaključaka – kazao je Đokaj, koji se, u međuvremenu, kandidovao i za sudiju Ustavnog suda. Naglašava da se ne smije izgubiti iz vida da je rješenje od 23. maja, kojim je naložena obustava video-nadzora proisteklo upravo zbog, kako je kazao, toga što od 16. februara AZLP nije dobila adekvatne odgovore subjekta nadzora, dakle MUP, iako su na to bili obavezni u roku od pet dana. - Dakle, mi ostajemo pri našem stavu, uvažili smo djelimično zahtjev MUP-a jer su nam konačno adekvatno odgovorili, a dalje nastavljamo postupak kako bismo do kraja utvrdili da li je bilo nedozvoljenog prikupljanja podataka – naglasio je Đokaj. Prema njegovim riječima, od ovih temeljnih principa neće odustati niko iz Agencije, jer je to njihov posao i obaveza prema građanima.
- To ne zavisi, niti bi smjelo da zavisi od toga ko je član Agencije niti ko sjedi na kojem mjestu, a to i te kako znaju svi koji obavljaju funkcije i vlast u zemlji – zaključio je on. i. PeriĆ
Još jedan amandman kabineta premijera vraćen na fabrička podešavanja MKM-a
PODGORICA – Premijer
Milojko Spajić odustao je od amandmana na Nacrt zakona o RTCG da članove Savjeta iz redova nevladinih organizacija bira Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, odnosno poslanici trenutne većine, rečeno je Pobjedi nezvanično iz Vlade.
Time je ključna norma Nacrta zakona o RTCG sačuvana kako bi se na svaki način osigurala i učvrstila nezavisnost rada Javnog servisa, na čemu su insistirala sva tijela EU u svojim izvještajima. Na taj način će se smanjiti mogućnost neprimjerenog političkog uticaja na izbor članova Savjeta Javnog servisa.
RELEVANTNE NVO DA PREDLAŽU
Predstavnike nevladinih organizacija, prema Nacrtu zakona, na koji je i EK dala pozitivno mišljenje, prije naknadnih vladinih amandmana, neće birati poslanici u Administrativnom odboru u Skupštini, već će ih birati upravo NVO, i to samo one koje ispunjavaju zahtjevne kriterijume kojima dokazuju relevantnost. Prema postojećem nacrtu, NVO će podnositi više odvojenih prijedloga, a Administrativni odbor će utvrditi prijedlog kandidata za člana Savjeta iz ovih kategorija na osnovu broja relevantnih nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu, čime se poslanicima oduzima pravo odlučivanja.
KABINET VLADE
ILI RTCG
Mediji su juče objavili da su komentari iz kabineta Milojka Spajića poslati u Ministarstvo kulture i medija na stranicama sa logom RTCG. To je potvrdilo pojedina mišljenja da su pisani, ne u premijerskom već u kabinetu generalnog direk-
U skandal oko amandmana proslijeđenih EK navodno bez znanja resornog ministarstva uključio se i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je reagovao dva puta u prethodna dva dana na rješenja iz Spajićevog kabineta.
Milatović je juče najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora Javnog servisa vratiti na ponovno
Prema postojećem nacrtu, NVO će podnositi više odvojenih prijedloga, a Administrativni odbor će utvrditi prijedlog kandidata za člana Savjeta iz ovih kategorija na osnovu broja relevantnih nevladinih organizacija koje su podržale kandidaturu, čime se poslanicima oduzima pravo odlučivanja
tora RTCG Borisa Raonića Pored brojnih optužbi tokom jučerašnjeg dana da direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović ne govori istinu kada je kazao da nijesu dobili zvanično amandmane, te da ih je Vlada poslala bez znanja resornog ministarstrva i Radne grupe iz premijerovog Pokreta ,,Evropa sad“ otćutali su da prokomentarišu ili demantuju činjenicu da na vladinim komentarima stoji logo RTCG. U komentarima koje je 20. maja Branko Krvavac iz Spajićevog kabineta dostavio Rudoviću se navodi da smatraju da je postojeće zakonsko rješenje izbora članova Savjeta iz reda NVO (iz 2020. godine) najkvalitetnije u smislu da omogućava jasne kriterijume po pitanju NVO koje mogu učestvovati u procesu nominacije i istovremeno da daje nadležnost Administrativnom odboru da donese odluku o izboru kandidata na osnovu biografije, programa i intervjua.
odlučivanje Skupštini. – Na taj način, a u skladu sa svojim ovlašćenjima, želim da pošaljem jasnu poruku da je prošlo vrijeme uticaja na uređivačku nezavisnost i samostalnost Javnog servisa – naveo je Milatović u objavi na Tviteru.
Spajić se dan prije osvrnuo na kritike šefa države Jakova Milatovića o amandmanima na medijske zakone i kazao da je „u čudu“.
Napomenuli su i da su povodom toga dobili inicijativu 30 NVO organizacija, i da su čak i oni da se bira po kvalitetu kandidata, a ne po kvantitetu NVO koje su ih predložile.
Rudović je u odgovoru Krvavcu, u koji je Pobjeda imala uvid, odgovorio da je rješenje o načinu izbora tih članova Savjeta u Radnoj grupi imalo skoro apsolutnu podršku, osim od predstavnika Javnog servisa. Rudović je Krvavcu odgovorio i da se prijedlogom koji zagovara kabinet „vraćamo na rješenje koje je većina od 30. 8. 2020. godine usvojila, a koji zapravo omogućava direktan politički uticaj na članove Savjeta“. Prema postojećem nacrtu, prilikom izbora članova Savjeta iz redova NVO neće odlučivati samo broj organizacija koje su stale iza pojedinog kandidata, odnosno neće se ruko-
voditi kvantitetom već kvalitetom NVO koje će moći da predlažu kandidate. Nova rješenja sadržana u nacrtu predviđaju da u procesu imenovanja mogu učestvovati samo NVO koje ispunjavaju kriterijume da su registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja poziva za izbor članova Savjeta, da su u prethodne tri godine imale godišnje budžete najmanje 3.000 eura od kojih su najmanje 2.000 eura bile namijenjene za projekte u oblasti u kojoj predlažu kandidata. Ovim rješenjima se, zapravo, daje mogućnost samo aktivnim NVO da učestvuju u predlaganju svojih pedstavnika u Savjetu RTCG.
Osim odustajanja od amandmana koji je omogućavao neprimjereni politički uticaj parlamentarne većine na izbor članova Savjeta RTCG, Spajić je odustao i od toga da produkcija komercijalnih televizija bude 30 odsto i pristao na 25 odsto. Za radio stanice taj procenat će iznositi 10.
NA ČEMU PREMIJER INSISTIRA
Prema informacijama Pobjede, Spajić i dalje insistira na amandmanima o broju članova Savjeta, godinama iskustva za generalnog direktora i reklamiranja u ,,prajmtajmu“. Ovi amandmani će se naći pred poslanicima da o njima raspravljaju. Nacrtom zakona o RTCG je predviđeno povećanje broja
Njih dvojica su već neko vrijeme politički rivali, pa se najava vraćanja zakonskih rješenja o kojima se i dalje pregovara i tek treba da se nađu pred poslanicima može tumačiti upravo kao revanšizam.
Predsjednik je prekjuče kazao da najnovije izmjene medijskih zakona, kojima se smanjuju kriterijumi za izbor direktora RTCG-a sa dosadašnjih 10 godina iskustva na
samo 5, predstavljaju ozbiljan korak unazad u odnosu na važeća rješenja i standarde. Kazao je da izmjene umanjuju integritet i nezavisnost RTCG.
– Javni servis, koji raspolaže budžetom od oko 20
miliona eura i ima više stotina zaposlenih, zahtijeva menadžment sa što većim, a ne manjim, radnim iskustvom, kako bi se odgovorno upravljalo ovako značajnim javnim resursima - rekao je predsjednik.
članova Savjeta RTCG sa postojećih devet na 11. Povećanje se odnosi na dodatnog predstavnika univerziteta (čime bi ukupno imali dva) i predstavnika Advokatske komore. U komentarima koje je Krvavac poslao Rudoviću, navodi se da „imajući u vidu dosadašnje iskustvo, postojeći broj članova Savjeta ne treba mijenjati. U regionu Upravni odbor RTS ima devet članova, Upravni odbor BHRT ima četiri člana i Nadzorni odbor HRT-a ima pet članova“. Zbog toga smatraju da nije opravdano povećanje broja članova. Spajić insistira i na tome da broj godina radnog iskustva generalnog direktora Javnog servisa bude pet, umjesto 10, kako je to predviđao i prethodni Zakon o RTCG a što je ostalo i u nacrtu. Kabinet je, prema komentarima koji su dostupni javnosti, predložio: - Shodno preporukama ekspertske misije Savjeta Evrope (novembar 2022), koja je realizovana u sklopu zajedničkog medijskog programa Savjeta Evrope i Evropske unije, trebaju biti razdvojeni uslovi vezani za radno iskustvo i obrazovne kvalifikacije („Hence, the qualifications outlined with regard to RTCG are quite restrictive. It is recommended to de-couple the level of qualification from the years of work experience“). S tim u vidu, predlažemo sljedeću formulaciju: „Za generalnog direktora RTCG može biti imenovano lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao rukovodilac u oblasti relevantnoj za obavljanje djelatnosti RTCG, i najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Godine radnog iskustva svakako ne bi trebalo da predstavljaju problem niti da imaju značaj, s obzirom na slobodnu
On je prekjuče istakao da je posebno problematično što su ovako važne izmjene medijskih zakona predložene bez javne rasprave i konsultacija, što ukazuje na odsustvo dijaloga o ovom važnom pitanju. – Ne znam zašto bi Milatović, iz kog razloga, imao potrebu da tako nešto kaže. U čudu sam. Predsjednik nekad ne zna šta je njegova nadležnost. Ja nijesam ništa novo vidio u njegovoj izjavi –kazao je Spajić.
Nova rješenja sadržana u nacrtu predviđaju da u procesu imenovanja mogu učestvovati samo NVO koje ispunjavaju kriterijume da su registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja poziva za izbor članova Savjeta, da su u prethodne tri godine imale godišnje budžete najmanje 3.000 eura od kojih su najmanje 2.000 eura bile namijenjene za projekte u oblasti u kojoj predlažu kandidata
interpretaciju tumačenja zakona kojom su se rukovodili
članovi Savjeta i pravna služba RTCG.
I u aktuelnom zakonu, kao i u nacrtu, neophodno je 10 godina radnog iskustva u VII-1 stepenu što, na primjer, prema sudskim odlukama i mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije, generalni direktor nema. Boris Raonić je diplomirao 2018. godine, kada je i stekao traženi VII-1 stepen stručne spreme. Prema mišljenju ASK-a, on bi mogao da konkuriše za mjesto generalnog direktora tek 2028. godine U sadašnjem Zakonu o RTCG se navodi: za generalnog direktora RTCG može biti imenovano lice koje je državljanin Crne Gore, sa prebivalištem u Crnoj Gori, koje ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacija obrazovanja i najmanje deset godina radnog iskustva. Ovaj član zakona su u Savjetu RTCG tumačili tako da radno iskustvo nije vezano sa godinama kojima je sticano u određenoj stručnoj spremi. Međutim, sudovi su se pozivali na princip Zakona o radu koji propisuje da radno iskustvo podrazumijeva vrijeme provedeno u radnom odnosu u kvalifikaciji nivoa obrazovanja. Spajić insistira, prema informacijama Pobjede, i na tome da se u ,,prajmtajmu“ mogu emitovati reklame.
U sadašnjem rješenju se predviđa da je u programima Televizije zabranjeno oglašavanje i telešoping u periodu između 20 i 22 časa.
ISKUSTVA U REGIONU
Iz Spajićevog kabineta navode da ovakvo rješenje ne postoji u regionu.
Nikolić: Vlada ima pravo da interveniše, ali ne u zadnji čas i bez
Direktorica Instituta za medije Crne Gore (IMCG) Olivera Nikolić je Pobjedi kazala da je prilično konfuzno sve ovo što se dešava posljednjih dana u vezi sa usvajanjem seta medijskih zakona, te da otvara pitanje motiva da se, poslije 30 mjeseci usaglašavanja, rada na radnoj grupi, javne rasprave i pozitivnih mišljenja Savjeta Evrope i Evropske komisije, interveniše u posljednji čas. – I to u situaciji kada Crna Gora očekuje skoro mišljenje EK u vezi sa ispunjavanjem privremenih mjerila za članstvo u EU - IBAR – naglasila je ona. Poručila je da IMCG neće ulaziti u političke motive ovog ,,igrokaza“, već će se kao medijska organizacija istinski posvećena novinarstvu u javnom interesu i medijima u službi javnog interesa, držati principa. Nikolić je ukazala da je najviše pažnje i opravdani strah javnosti posljednjih dana s pravom izazvala namjera
Vlade, odnosno njenog dijela, da izmjenama interveniše na Nacrt zakona o RTCG rješenjima koja bi bila korak unazad u odnosu na odredbe iz nacrta, a koje su dobile široku podršku na radnoj grupi i pozitivno mišljenje stručnjaka Savjeta Evrope. – Vlada je, kao što smo vidjeli iz medija, namjeravala da unazadi rješenja iz nacrta, a koja pooštravaju kriterijume za izbor upravljačkih struktura, članova Savjeta RTCG i menadžmenta, smanjuju mogućnost upliva politike na rad Javnog servisa i obezbjeđuju pretpostavke za uređivačku i upravljačku autonomiju medija od velikog značaja za demokratizaciju društva i dalji put ka članstvu u EU – kazala je Nikolić. Ona je ostavila prostora da se narednih dana vidi čime će rezultirati političke konsultacije na skupštinskim odborima, rasprava u parlamentu i šta će biti konačno usvojeno.
– Opravdan pritisak građanskog društva i zahtjev za Javni servis sa smanjenim uplivom politike na njegov rad, neće stati, ni u procesu usvajanja zakona pred Skupštinom – rekla je ona. Nikolić ističe da nije dobra poruka ni to što Vlada mijenja ,,pravila igre usred igre“ i obesmišljava dobru, demokratsku praksu širokih konsultacija oko važnih pitanja i sadržaja zakona kojima se oblikuje ambijent za slobodan rad medija.
– Nesporno je pravo Vlade da interveniše na zakonski tekst, ali sporno je što to čini u posljednji čas, bez širih konsultacija. Mnogo se čekalo na usvajanje ovih zakona i mi smo već u velikom kašnjenju u odnosu na ono što je medijska i tržišna stvarnost – poručila je ona.
- Zato su R TCG, Fakultet dramskih umjetnosti, Udruženje producenata i reditelja CG i Udruženje glumaca CG predložili da se RTCG-u dozvoli ubiranje marketinga, ali da RTCG od ukupnih prihoda koje ostvari oglašavanjem i telešopingom 50 % usmjerava se Fondu za kinematografiju RTCG. Ovakve izmjene će neminovno podstaći rast domaće filmske industrije, što ne podrazumijeva samo povećanje broja projekata na godišnjem nivou, već i generisanje niza poslovnih prilika, kao i kreiranje jednog radnog am-
Preliminarni rezultati testa iz CSBH jezika pokazuju da je oko sto maturanata dobilo najbolje ocjene, kažu Pobjedini sagovornici; iz Ispitnog centra nijesu odgovorili na pitanja o toj temi
PODGORICA – Preliminarni rezultati maturskog, odnosno stručnog ispita iz Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti pokazuju da je oko sto đaka dobilo petice, a ukupno je blizu 5.000 testova, rečeno je nezvanično Pobjedi iz Ispitnog centra Crne Gore.
Ispitni centar nam juče nije odgovorio na zvanična pitanja kakvi su preliminarni rezultati testova koji su objavljeni prekjuče. Iz kabineta direktora Miloša Trivića kazali su da će u ponedjeljak održati konferenciju za medije, kada će imati sve informacije o ovoj temi.
Pojedini sagovornici Pobjede iz ove institucije rekli su da je ove godine polaganje testa proteklo regularno, da nije bilo prepisivanja, ali da su iznova zapazili veliki raskorak u znanju koje đaci pokazuju u školi i na eksternoj maturi. Rekli su da je zabilježeno oko sto petica, te da je veći broj odlikaša i lučaša u školama. Ove godine, prilikom ulaska u škole korišćeni su i detektori kojima je spriječeno da đaci unose mobilne telefone i ostale elektronske uređaje kojim su se ranije služili da bi prepisivali.
– Nije bio težak test ove godine. Ima i đaka koji su popadali. Mnogo ih je palo na eseju, jer ga nijesu ispisali na pravom mjestu, nego na mjestu gdje je koncept, a to se ne ocjenjuje – rekao je naš sagovornik. Maturanti su juče mogli da pogledaju svoje testove u Ispitnom centru. Nije dolazilo, kako su nam ispričali sagovornici, previše đaka. Kažu da se, na primjer, najavilo oko 120 podgoričkih gimnazijalaca, te da je došlo oko pola njih. – Nijedne godine nije bilo manje đaka koji su došli da pogledaju test nego ove godine. Kod pojedinih ocjenjivača je dolazilo svega nekoliko učenika iz cijele države – rekli su oni.
NIKšIĆKI
bijenta iz kojeg se rađaju i sazrijevaju profesionalci, ubrzavajući tako rješavanje gorućeg problema deficitarnih kadrova u crnogorskoj filmskoj industriji – navodi se u komentarima Spajićevog kabineta. Ono što razlikuje RTCG od pojedinih javnih servisa u regionu je to što se crnogorski finansira iz budžeta sa oko 20 miliona eura godišnje, dok regionalni imaju sistem plaćanja pretplate ili se finansiraju od taksi i na taj način ubiraju novac. Zbog toga im je i omogućeno emitovanje marketinga u ,,prajmtajmu“.
Jelena MARTINOVIĆ
GIMNAzIJAlcI SE
ISTIčU
Preliminarni rezultati, prema njihovim riječima, pokazuju i da su se nikšićki gimnazijalci istakli, te da je zabilježeno jedno odjeljenje koje je imalo više petica. Objašnjavaju da je riječ o đacima koji, inače, dobijaju nagrade na raznim literarnim konkursima. Učenici mogu da pišu prigovore na preliminarne rezultate testova, po kojima će se odrediti nadležni za vikend, a onda će da uslijedi objava konačnih rezultata.
PREPISIVAčI zA PAMĆENJE
Prošle godine je više od 500 maturanata prepisivalo tokom polaganja maturskih ispita zbog čega su im ocjenjivači dodijelili nulu bodova. Oni su sa roditeljima organizovali protest u Ispitnom centru i tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je zaštitio prepisivače i obećao im da će njihovi testovi ponovo biti pregledani. Tada je smijenjeno i rukovodstvo Ispitnog centra, kao i ocjenjivači, koji su odbijali da realizuju ministrovu naredbu. Saopštavali su da moraju da se drže profesionalnosti i odbijali su da testove ponovo pregledaju. Ministarstvo nije odustajalo od nauma uprkos i protestima profesora i stručne javnosti koji su poručivali da žele da sačuvaju dostojanstvo svojih profesija. Formirana je u to vrijeme nova komisija, te su ocjenjivači pregledali testove, odnosno bodovali su ih kao da nijesu prepisani. Novi rezultati su maturantima umjesto nula donijeli i petice.
Ovim slučajem se bavi SDT. Tačnije, od prošle godine istražuje da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta Crnogorski - srpski, bosanski, hrvatski (CSBH) jezik i književnost.
Specijalno državno tužilaštvo bavi se i slučajem prošlogodišnjeg testa iz matematike za polumaturante. Testovi iz matematike za osnovnu školu su poslati preko Vajber grupe dva sata prije nego što je ispit počeo, što upućuje na odgovorna lica osnovne škole, za koju je utvrđeno da se nalazi u Beranama. Polumatursko testiranje je odloženo, nakon što je Ispitni centar dobio in-
formaciju da su testovi procurili sa vrha. Iz Ispitnog centra nedavno su rekli Pobjedi da su izuzetno zadovoljni načinom kako je organizovan i realizovan maturski i stručni ispit iz Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i Albanskog jezika i književnosti. Strogo poštovanje pravila su, dodaju oni, omogućili izmjene i dopune pravilnika koji regulišu ovu oblast. Kao što je javnosti poznato, učenici su pri ulasku u školu provjeravani detektorom čime smo omogućili sprečavanje zloupotrebe mobilnih telefona kojih je bilo najviše prethodnih godina.
– Nepravilnosti kojih je najviše bilo odnose se na to da su učenici pokušali da unesu mobilne telefone u ispitni prostor. Naglašavam da je u pitanju pokušaj, jer nijesu uspjeli da ih unesu zahvaljujući detektorima. Pokušali su da umotavaju telefone u aluminijske folije, kutije, kape i slično, ali su na ulazu u školu detektorom provjereni i iste su ostavljali prije početka ispita – rekli su oni tada.
NEPRAVIlNOSTI PROcESUIRANE
Upitani da li su, možda, zabilježeni slučajevi kršenja propisa nastavnika – ako jesu, u kojem broju, o čemu se radi i jesu li sankcionisani, odgovaraju kratko da sve nepravilnosti drugog tipa koje su uočene u toku realizacije ispita, a na osnovu izvještaja supervizora, procesuirane su u skladu sa pravilnicima. Iz Ministarstva i Ispitnog centra do sada su u više navrata najavljivali da polumaturanti i maturanti od ove godine neće moći da prokrijumčare mobilne telefone ili druge elektronske uređaje u škole, odnosno učionice u kojima će polagati testove, jer su obezbijedili detektore. N. Đ.
Na Primorju uhapšen državljanin Azerbejdžana
PODGORICA – Dvadeset devetogodišnji državljanin Azerbejdžana R. M. uhapšen je u jednom primorskom gradu zbog krivičnog djela silovanje i o tome je obaviješteno Više državno tužilaštvo u Podgorici. Inspektorima je, kako je navedeno, prijavljeno da je jedna žena žrtva silovanja, a da je počinilac njoj nepoznat. - Policija je preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti i došla do sumnje da je R. M. počinio to krivično djelo – piše u saopštenju UP. O tome je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naredio preduzimanja daljih mjera i radnji. C. H.
OO DPS-a Nikšić podnio krivičnu prijavu protiv predsjednika nikšićke opštine
Zadužio građane
9,5 miliona eura za rasvjetu bez saglasnosti
Skupštine i Vlade
NIKŠIĆ – Opštinski odbor DPS Nikšić podnio je krivičnu prijavu protiv predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića, zbog sumnje da je, time što je Nikšić zadužio 9,5 miliona eura za rasvjetu, bez saglasnosti Skupštine opštine Nikšić i Vlade Crne Gore, izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Kako se navodi u krivičnoj prijavi, Kovačević je zadužio građanke i građane Nikšića 9,5 miliona eura za rasvjetu, a rasvjete u gradu i nema. - Podsjećamo da smo u konti-
nuitetu upozoravali i nikšićku i crnogorsku javnost o tome da je Kovačević izašao iz svojih ovlašćenja, i da taj njegov izlet građanke i građane košta 882 eura po sijalici, a da u gradu pod Trebjesom, kao nikad prije, vlada mrkli mrak. I simbolički, i bukvalno, navodi se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Nikšić. Dodaju da, kako nadležni organi u njihovim pozivima nijesu našli razlog da počnu da rade svoj posao i ispitaju zakulisno zaduživanje, vjeruju da će po krivičnoj prijavi morati da postupe, osim ako ne žele i ovim slučajem da potvrde percepciju javnosti da postupaju selektivno. C. H.
Policija ispituje slučaj napada na maloljetnika kod SC ,,Morača“
Petnaestogodišnjaku vršnjak polomio zube
PODGORICA - Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u odnosu na događaj u kojem je došlo do fizičkog sukoba između dva maloljetna lica u krugu SC „Morača“.saopšteno je iz Uprave policije (UP). - Naime, 28. maja oko 18 časova fizički je napadnut malo -
ljetnik star 15 godina od strane drugog maloljetnka iste starosne dobi, a sa kojim se u tom trenutku u društvu nalazilo još nekoliko maloljetnih lica, koja nijesu učestvovala u ovom incidentu - navodi se u saopštenju policije. Iz policije dodaju da je oštećeni ima teške tjelesne povrede, dok je izvršilac zadobio povrede šake. C. H.
Tužilac odredio zadržavanje jednoj osobi
Terete ga za napad na suprugu i kćerku
NIKŠIĆ – Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću odredilo je zadržavanje Ž. B. i podnijelo prijedlog za određivanje pritvora zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. – Postoji osnovana sumnja da je Ž. B. 27. maja, u porodičnoj kući u Nikšiću, nanio povrede članovima svoje porodice, supruzi i kćerki – navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva iz Nikšića. C. H.
PRINUDA NA SARADNJU: Londonski advokat koji zastupa kontroverznog načinom na koji se vodi slučaj protiv njegovog branjenika
PODGORICA – Duško Knežević saslušan je juče i Specijalno državno tužilaštvo je od njega tražilo da govori o drugim slučajevima, što je on odbio – to je sinoć na konferenciji za novinare saopštio njegov branilac, advokat iz Londona Tobi Kedman.
– Danas popodne je bilo zakazano saslušanje pred Višim sudom gdje je Specijalno državno tužilaštvo htjelo da od Kneževića dobije dokaze protiv pojedinaca u državi, a svi ovdje znaju o kome je riječ. Brinemo da se to koristi kao način da se Knežević prinudi na saradnju – rekao je advokat Kneževića, uz napomenu da je njegov branjenik obećao da će pružiti pomoć, ali nakon izlaska iz pritvora.
ZAHTJEV SDT
Na pitanje novinara da pojasni zašto je njegov branjenik saslušan u Višem sudu, a ne u Specijalnom državnom tužilaštvu, Kedman je odgovorio da je to pitanje za Specijalno državno tužilaštvo.
– Na saslušanju u Višem sudu od Kneževića je zatraženo od strane Specijalnog državnog tužilaštva da govori o drugim slučajevima, a ne o optužbama koje mu se stavljaju na teret. Knežević je komentarisao neke slučajeve, ali je odbio da govori o bilo kojim pitanjima, o bilo kojim drugim slučajevima u kojima se traži njegova saradnja – rekao je Kedman. U nekoliko navrata ponovio je da brine jer je njegov klijent u pritvoru i bio je izričit da se pritvor koristi kao način da se Knežević „prinudi da pruži podršku državi u drugim postupcima“.
On je na jučerašnjoj konferenciji koja je organizovana zbog, kako je kazao, nezadovoljstva što nije mogao da po-
Danas popodne je bilo zakazano saslušanje pred Višim sudom gdje je Specijalno državno tužilaštvo htjelo da od Kneževića dobije dokaze protiv pojedinaca u državi, a svi ovdje znaju o kome je riječ. Brinemo da se to koristi kao način da se Knežević prinudi na saradnju – rekao je advokat Kneževića, uz napomenu da je njegov branjenik obećao da će pružiti pomoć nakon izlaska iz pritvora
sjeti Kneževića u pritvoru, kazao da izražava ozbiljnu zabrinutost „zbog načina na ko-
ji se vodi slučaj protiv njegovog branjenika“. – Njemu je ministar pravde
SDT-u naloženo da iz više stotina poruka koje su razmijenile bivša predsjednica Vrhovnog suda i sestra bivšeg gradonačelnika Podgorice izdvoji one koje se odnose na predmet
zanima
PODGORICA – Suđenje bivšem gradonačelniku Podgorice Miomiru Mugoši juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 24. jun do kada Specijalno tužilaštvo treba da iz više stotina vajber poruka i imejlova koje su razmijenile bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i sestra optuženog Marina Mugoša-Ratković izdvojiti one koje se odnose na predmet. Proces vodi sutkinja Vesna Kovačević. Mugoši se sudi za optužbe da je kao gradonačelnik iskorišćavanjem službenog položaja gradsku kasu oštetio za 6.723.194,85 eura prilikom
prodaje gradskog zemljišta firmi ,,Carine“ za 165 eura po metru kvadratnom što, prema stavu Specijalnog tužilaštva, predstavlja iznos ispod tržišne cijene. Specijalno tužilaštvo je na prethodnom ročištu 17. maja predložilo sudu da sadržaj iz telefona Vesne Medenice, a koji se odnosi na njenu komunikaciju sa sestrom optuženog Mugoše uvrsti kao dokaz u procesu koji se vodi protiv njega. Tužilaštvo je u međuvremenu sudu i odbrani optuženog Mugoše dostavilo dva CD-a na kojem se nalazi 900 vajber poruka i 200 imejlova koje su razmijenile Medenica i Mugoša- Ratković. – Uvidom u navedene CD-ove sud je utvrdio, a uz pomoć tehničke službe Sudskog savjeta, da se nalazi više od 900 poruka između Medenice i Marine Mugoše i preko 200 imejlova. Sud je naložio SDT-u da izdvoji poruke i mejlove koji se odnose na ovaj postupak–
kazala je sutkinja Kovačević. Ona je pojasnila da u dostavljenom materijalu preovlađuju poruke koje se odnose na privatni život Medenice i sestre optuženog i da je neophodno poštovati Zakon o zaštiti ličnih podataka. Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić predočio je sudu da se dan prije suđenja upoznao sa spisima u ovom predmetu i pojasnio da je dostavio kompletnu korespondenciju između Medenice i sestre optuženog jer mu se u drugim predmetima dešava da odbrana insistira da im se dostavi kompletan materijal. On je kazao da će za naredno ročište odbrana i sud imati izdvojene poruke. B. R.
da mu obezbijedi sigurnost. To nije razlog da bude u pritvoru – naveo je Kedman. Dodao je da je ovo drugi put da je spriječen da posjeti Kneževića u Istražnom zatvoru u Spužu.
O ZABRANJENIM
POSJETAMA
– To se desilo i prošli put, i sada iako sam obavijestio Ministarstvo pravde. Izražavam određenu zabrinutost jer smatramo da je Vlada Crne Gore uskratila londonskim sudovima da znaju kakva je situacija u Crnoj Gori. Pitanje je da li bi engleski sudovi dozvolili izručenje da su znali u kakvom će stanju Knežević biti zadržan u Crnoj Gori – istakao je advokat. Kedman je naveo da godinama dolazi u našu zemlju, ali da Crna Gora mora da odluči da li će da se vodi vladavinom prava ili drugim interesima. Najavio je da će nastaviti da traži da se Kneževiću pruži konzularna pomoć kao britanskom državljaninu, kao i da se formira međunarodno tijelo koje će utvrditi da li je u pritvoru po međunarodnim standardima. – Ako ne mogu da mu obezbijede sigurnost u okviru pritvora, onda je jasno da nijesu ispoštovani međunarodni
standardi – istakao je branilac. Pojasnio je da Knežević ima pravo na uslovnu slobodu, i da je to pravo, a ne privilegija. Prema njegovim riječima, odbrana Kneževića je dostavila podatke koji potvrđuju da on neće pobjeći. – Ako su mogli da mu garantuju bezbjednost u UK, mogu i ovdje – rekao je Kedman. Protiv Duška Kneževića podignuto je osam optužnica zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja. Knežević je u pritvoru od 30. aprila, kada je Crnoj Gori izručen iz Velike Britanije. – Pritvor mu je određen zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnosti od bjekstva okrivljenog u slučaju da se nađe na slobodi – naveli su ranije iz Apelacionog suda, koji je odbio, kao neosnovane, žalbe branilaca na odluku Višeg suda u Podgorici kojom mu je određen pritvor. Podgorički Viši sud je, početkom 2020. godine, potvrdio optužnicu protiv Kneževića u predmetu ,,Karbon“ u kojem je sa još četiri člana kriminalne grupe pričinio štetu kompaniji ,,Global Karbon“ i pribavio protivpravnu korist u iznosu od 1.942.000 eura. Knežević je optužen i u predmetu ,,Aerodromi“, gdje je sa direktorima njegove Atlas banke, Markom Nikolićem i Dijanom Zečević, navodno oštetio Aerodrome Crne Gore za tri miliona eura. On je početkom 2019. godine, dok je bio u Londonu, objavio snimak, poznat javnosti kao afera ,,Koverta“ na kojem se vidi kako funkcioneru Demokratske partije socijalista i bivšem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću predaje, kako je tvrdio, 97.500 eura. A. R.
Izrečena prvostepena presuda za nasilničko ponašanje u maju u kvartu Preko Morače
Braći
po godinu zatvora zbog napada na trojicu dječaka
PODGORICA - Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici juče su na po godinu dana zatvora osuđena braća V. M. i M. M. koji su optuženi za krivično djelo nasilničko ponašanje. Prema navodima optužnice, oni su 12. maja prošle godine napali troje djece uzrasta osam, 10 i 11 godina na sportskom terenu u kvartu Preko Morače. Kada su počinili krivično djelo okrivljeni mladići bili su punoljetni i stariji od pojedinih dječaka – žrtava ovog nasilja čak više od deset godina. Djeci su konstatovane povrede, masnice i podlivi, jednom i
Tužilac odustao od zabrane korišćenja imovine u slučaju bivšeg predsjednika budvanske opštine i ostalih
PODGORICA – Specijalni tužilac Jovan Vukotić juče je u podgoričkom Višem sudu odustao od zabrane korišćenja imovine koja je zablokirana u finansijskoj istrazi koja je pokrenuta protiv bivšeg predsjednika budvanske opštine Mila Božovića i još 20 osumnjičenih za stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca, nedozvoljeno držanje oružja i šverc kokaina. On je ostao pri ranijoj odluci da nad imovinom optuženih i osoba povezanih sa njima ostane zabrana raspolaganja, odnosno da imovinu ne mogu da prodaju. Specijalno tužilaštvo je odustalo od zabrane korišćenja imovine nakon što su optuženi predočili da su njihovi roditelji i porodice primorani da se isele iz kuća i stanova u kojima žive decenijama. Optuženi su pred sutkinjom Vesnom Kovačević koja je razmatrala žalbe na odluku o blokadi imovine ustvrdili da su sve stekli legalnim putem, a ne u „inkriminisanom periodu i da je veliki dio blokirane imovine više decenija u porodičnom nasljeđu“. U prilog tvrdnjama optuženih, njihovi branioci su sudu pre-
dali obimnu finansijsku dokumentaciju koja, kako su kazali, potvrđuje legalno porijeklo imovine koja je blokirana. Neki od njih su priložili i dopunski nalaz vještaka kojeg su angažovali.
Govoreći o šteti koju je prouzrokovalo Spesijalno državno tužilaštvo blokadom imovine, bivši predsjednik budvanske opštine Milo Božović predočio je sudu da je tužilaštvo zabranom raspolaganja i „korišćenja imovine napravilo ogroman problem njegovoj porodici i dovelo u pitanje višedecenijsko porodično nasljeđe“. – U pitanju je više stotina hiljada eura štete, a ona će biti
mnogo veća – kazao je Božović najavljujući da će svu štetu naplatiti kroz tužbu protiv države Crne Gore. On je ranije na ročištu za razmatranje jemstva kazao da je u vrijeme hapšenja završavao mali hotel na parceli njegovog prađeda, a čiju je izgradnju finansirao od prodaje porodične zemlje i milionskog kredita. – Bio sam u potpisivanju ugovora sa jednom kompanijom koja drži pet manjih hotela, ali to nije realizovano jer mi je SDT stavilo zabranu raspolaganja – kazao je, između ostalog, Božović. SDT mu je, kako je kazao, blokiralo i dva bankovna računa vezana za dva kredita od po mi-
U Višem sudu izrečena presuda bivšem tužiocu za zloupotrebu položaja
Srđi Jovanoviću pet mjeseci zatvora za cijepanje zapisnika
PODGORICA - Bivši tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru Srđa Jovanović osuđen je na pet mjeseci zatvora, jer je cijepanjem zapisnika iz predmeta o tuči pokušao da pomogne Dušku Pavićeviću da izbjegne krivičnu odgovornost za
krvarenje iz nosa. Dokumentacija je predata policiji, koja je, uz izjave očevidaca, slučaj uputila na izjašnjenje tužiocu koji je saslušao aktere, osumnjičene i oštećene u prisustvu roditelja, nakon čega je Osnovno državno tužilaštvo podnijelo optužni prijedlog protiv braće V. M. i M. M. Napad se dogodio na terenu između zgrada u kvartu koji se nalazi iza ,,Alpe bara“, a okrivljeni su djeci prvo tražili loptu i ispucavali je u krošnje drveća. Potom su nastavili maltretiranje psujući, vrijeđajući i šamarajući djecu. Nijesu im dozvoljavali ni da napuste ograđeno igralište.
C. H.
nanošenje povreda turskom državljaninu Hakanu Arikanu Sa druge strane, Arikan i albanski državljanin Mensur Uke, koji su se našli na optužnici Specijalnog tužilaštva, oslobođeni su od optužbe da su, potpisivanjem zapisnika sa neistinitim podacima, po-
mogli Jovanoviću da zloupotrebi službeni položaj tužioca. Presudu je izrekla sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević.
Prema navodima presude, tokom sudskog postupka provedenim dokazima, a posebno svjedočkim iskazom službenice kotorskog tužilaštva, doka-
Optužnica protiv četiri osobe koje slove za članove kavačke grupe
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo je predalo optužnicu protiv Radoja Živkovića, Ratka Živkovića, Milana Vujotića i Zdravka Perunovića, koji slove za članove kavačke kriminalne grupe, zbog sumnje da su ubili Ljubomira Lainovića, pripadnika svoje kriminalne organizacije, da ne bi odao informacije istražiteljima.
Iz SDT-a su pojasnili da je optužnica podignuta zbog sumnje da je „Radoje Živković, u junu 2020. godine, na teritoriji Crne Gore i Srbije i drugih dr-
Terete
žava Evrope organizovao kriminalnu grupu, čiji članovi su postali okrivljeni Ratko Živković, Perunović i Vujotić i druge osobe, a radi vršenja krivičnih djela ubistvo i teško ubistvo“. Radoje Živković se tereti da je donio odluku da se na podmukao način, iz bezobzirne osvete, koristoljublja i niskih pobuda, ubije Lainović jer postoji
mogućnost da će, u slučaju njegovog hapšenja, „otkriti sve informacije o ubistvima članova suprotstavljene kriminalne organizacije“. Sa tim se, kako navode u SDT-u, saglasio i Vujotić i dao uputstva ko će od okrivljenih da izvrši krivično djelo i za koju novčanu nadoknadu, kao i na koji način treba da se uklo-
lion eura, a koje je podigao za izgradnju i poslovanje hotela. Sredstva jednog od tih kredita zbog hapšenja nije uspio da iskoristi, ali zbog blokade imovine, kako je pojasnio, banka je poništila ugovore i traži isplatu cjelokupnog duga sa zateznim kamatama.
Pored problema sa bankama, Božović je naveo da su ljudi sa kojima je poslovao najavili da će tužiti njegovu firmu jer zbog blokade imovine i računa ne može da isplati potraživanja. – Pa će firma onda da ode u stečaj, a onda će da se prodaje imovina firme, a sve je pod blokadom zbog SDT-a – jedan je od scenarija koji je Božović predočio sudu i tužilaštvu.
Pored Božovića, na optužnici Specijalnog tužilaštva nalaze se i Mileta Ojdanić, Ljubo Milović, Dejan Knežević, Radoje Zvicer, Ivan Stamatović, Nebojša Bugarin, Petar Lazović, Milan Popović, Miloš Mišurović, Marko Novaković, Ivan Nikolić, Goran Stojanović, Božidar Jabučanin, Aleksandar Keković, Vladimir Bajčeta, Tihomir Adžić, Filip Zindović (koji se ranije prezivao Kljajević), Darko Knežević, Ivan Mijatović i Dražen Milović B. R.
zane su optužbe Specijalnog tužilaštva da je Jovanović, kao javni funkcioner, protivpravno iskoristio svoj službeni položaj.
- Jovanović je postupio suprotno odredbi člana 16 Zakonika o krivičnom postupku kojom je propisano da je državni tužilac dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke – navodi se u presudi.
B. R.
ne tragovi krivičnog djela. – Okrivljeni R. Ž. dovezao je Lainovića u šumu, na području jednog sela u Danilovgradu, lažno mu prikazujući da će na tom mjestu uvježbavati pucanje iz vatrenog oružja. Okrivljeni Z. P. je iz vatrenog oružja lišio života Lainovića – piše u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a. Potom su tijelo Lainovića ubacili u improvizovanu raku i zakopali, o čemu su obavijestili organizatora u tada kriptovanoj komunikaciji. – Okrivljenom R. Ž. je, u Srbiji, preko posrednika isplaćena novčana nagrada u iznosu od 400.000 eura – navode iz SDT-a. C. H.
Ministar energetike i rudarstva najavio da će Vlada raskinuti ugovor sa švajcarskom kompanijom Tara Resources
Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. Spremni smo na sve scenarije, pravda je na našoj strani i uporedna sudska praksa – rekao je ministar Saša Mujović
PODGORICA - Stekli su se uslovi za raskid ugovora sa kompanijom Tara Resources o detaljnim geološkim istraživanjima i eksploataciji sulfidne polimetalične rude za prostor bivšeg rudnika Brskovo. Drugim riječima – rudnika u Mojkovcu neće biti – rekao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović.
Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države.
NEDOSTACI STUDIJE
Mujović je na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade objasnio da su detektovali određeno kršenje ugovora od koncesionara.
– Dali smo rok od 60 dana da ispravi uočene nedostatke i upoznali ga sa posljedicama ako ne dostavi korekcije u roku, koji je istekao 25. maja. Nijesmo dobili odgovor od Tara Resourcesa, pa su se stekli uslovi da jednostrano raskinemo ugovor i pokrenemo procedurunaplatu bankarske garancije –poručio je Mujović. Na ovaj način, kako je dodao, stavlja se tačka na dugi proces koji traje od 2010. godine i okončava agonija Mojkovčana. – Kao Vlada smo pokazali odgovoran stav, a očekivanja građana i njihovo zdravlje izdigli na pijedestal, a kompaniji pru-
KOLAŠIN - Mjesne zajednice Bare Kraljske i Vranještica i Udruženje za zaštitu Komova uputili su inicijativu da se saobraćajna petlja na budućem auto-putu, od Mateševa ka Andrijevici, izgradi u Barama Kraljskim.
Najprije očekuju da tu inicijativu podrži Skupština opštine Kolašin koja će uskoro raspravljati o njoj. Sa tom podrškom će inicijativu uputiti Vladi i Ministarstvu za saobraćaj. Predlagači izgradnju petlje vide kao razvojni infrastrukturni projekat i traže njeno naknadno projektovanje. – Vjerujemo da će se naša inicijativa pozitivno prihvatiti i procesuirati kroz prostorne planove Crne Gore i Kolašina i ostala dokumenta. Ovaj in-
žili fer uslove da odagna naše sumnje. Pobijedila je struka, Vlada je pokazala da ima kapacitet da poštuje institucije i slijedi njihove preporuke – kazao je Mujović. Prema njegovim riječima, investicije i investitori su dobrodošli u Crnu Goru, ali za one ko-
ji poštuju zakone države. – Na nama je da im obezbijedimo najbolje uslove, vladavinu prava i transparentnost procesa. Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa za-
Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi 648.425 eura
konima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima – naglasio je Mujović. On je kazao da se koncesionar može žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. – Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa – dodao je Mujović. Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Kon-
KOl A šIN: Inicijativa mjesnih zajednica ispod Komova
Vjerujemo da će se naša inicijativa pozitivno prihvatiti i procesuirati kroz prostorne planove Crne Gore i Kolašina. Taj infrastrukturni objekat bi značajno podigao kvalitet života i u mjesnim zajednicama ispod Komova, ali i na području cijele kolašinske opštine i donio značajne ekonomske benefite – smatraju predlagači
frastrukturni objekat bi značajno podigao kvalitet života i u mjesnim zajednicama ispod Komova ali i na području cijele kolašinske opštine i donio značajne ekonomske benefite – ističu predlagači.
Oni su u prvi plan efekata koje bi donijela saobraćajna petlja u Barama Kraljskim istakli bolju i bržu komunikaciju sa okruženjem kao i bržu i efikasniju valorizaciju prirodnih potencijala ovoga područja.
– Bile bi značajno unaprijeđene razvojne šanse Parka prirode Komovi i u okviru njega Planinskog centra Komovi. Takođe bi se lakše primijenilo ono što predviđa posebni prostorni plan za Bjelasicu
cesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine uredno plaća koncesionu naknadu koja iznosi 648.425 eura. Mujović juče nije odgovorio na pitanje kolika bi šteta za državu bila ako bi izgubila arbitražu. – To je nemoguće procijeniti iz ove perspektive, ne bih volio da do nje dođe. Svaki sudski spor koliko smo god u pravu nije dobra reklama za državu. Apetiti su vrlo različiti, na nekome je da procijeni koliko je opravdano ulaganje kompanije i koliki bi opravdan bio povrat. Ja sam mogao danas reći da me dolazak ovdje košta pola miliona, da mi je život ugrožen, da mi je potrebna blindirana limuzina, da dođem u skupocjeno odijelo, ali to nije realno. E, bogami, toga opravdanja je kod Tara Resources bilo, prema mom skromnom pravničkom znanju, jako malo i njihova situacija je nepovoljna. Utemeljeni smo i možemo mirno da spavamo –zaključio je Mujović.
ANALIZA UGOVORA Nakon osnovnog ugovora 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim u julu 2021. godine koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. To se nije desilo a nije ni potpisan sedmi aneks kako bi se omogućio nastavak posla. Uslijedila su različita mišljenja o tome da li su se stekli uslovi za raskid ugovora, odnosno treba li produžiti koncesiju. Dilemu je trebalo je da razriješi međuresorna komisije od 13 članova (među njima je bila i predstavnica Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore) koja je formirana na inicijativu ministra Mujovića. Komisija je, tokom 11 sastanaka analizirala ugovor i anekse, kao i ekološke i ekonomske posljedice koje bi nastale ukoliko se rudnik u Mojkovcu otvori. Većinom glasova zauzet je stav i Vladi predloženo da ugovor raskine. Međutim, premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. An-
Iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac pozdravili su odluku Vlade o raskidu ugovora. Pozvali su obrađivače Nacrta prostornog plana Crne Gore da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu
gažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok - 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju. Kompanija Tara Resources nije se oglašavala nakon toga. Ugovorom je predviđeno da je u slučaju spora nadležan Privredni sud u Podgorici. Pravni zastupnici kompanije su u više navrata saopštili da nijesu povrijedili ugovor, da plaća koncesionu naknadu. te da pojedine obaveze nije ispunio jer država, pored ostalog, nije donijela DUP za koncesiono područje. Najavili su i da u slučaju jednostranog raskida ugovora Tara Resources može pokrenuti tzv. investicionu arbitražu na osnovu ,,Sporazuma između Crne Gore i Švajcarske Konfederacije o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja“ (iz 2006) koji je potpisan za vrijeme zajednice Srbije i Crne Gore a koji je Crna Gora ratifikovala. Iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac pozdravili su odluku Vlade o raskidu ugovora. Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu. D. ŠAKOVIĆ
i Komove kao i plan upravljanja Parkom prirode Komovi. Bjelasica i Komovi kao jedinstvene prirodne cjeline bi postale bliže, a samim tim i svi razvojni projekti, vezani za njih realniji i sa većim stepenom ostvarljivosti - kaže se izme-
đu ostaloga u inicijativi koju potpisuju Milovan Labović, predsjednik MZ Bare Kraljske, Radoslav Đukić, predsjednik MZ Vranještica i Novica Dragojević, predsjednik Udruženja za zaštitu Komova. Dr.D.
GUSINJE: Milatović i Balić o razvoju grada
POTENCIJALI GUSINJA NIJESU ISKORIŠĆENI: Milatović i Balić
GUSINJE - Prirodni potencijali koje Gusinje posjeduje nijesu na adekvatan način iskorišćeni, što mora biti prioritet donosilaca odluka u narednom periodu –rekao je predsjednik države Jakov Milatović.
Iz Milatovićevog kabineta saopšteno je da je juče boravio u zvaničnoj posjeti Gusinju i razgovarao sa čelnikom te opštine Sanelom Balićem. – Naglasio je da bi unapređenje saobraćajne infrastrukture, kroz uključivanje ključnih projekata u kapitalni budžet
KOTOR : Direktor ViK ukazao na gorući problem tog preduzeća i grada
KOTOR - Direktor DOO
Vodovod i kanalizacija
Unapređenje saobraćajne infrastrukture, kroz uključivanje ključnih projekata u kapitalni budžet države, bilo bi važan podstrek valorizaciji turističkih potencijala i poboljšanju kvaliteta života svih stanovnika ovog kraja – rekao je Milatović
države, bio važan podstrek valorizaciji turističkih potencijala i poboljšanju kvaliteta života svih stanovnika ovog kraja. Na taj način stvoriće se uslovi za brži razvoj ove opštine iz koje mladi neće odlaziti, već se vraćati i doprinositi sveukupnom napretku naše države – navedeno je u saopštenju. Sanel Balić naveo je da je neophodna veća angažovanost i odlučnija podrška državne vlasti, što bi bilo od velikog značaja za budući prosperitet i razvoj Gusinja. Predsjednik države je ukazao i da se ovoj opštini na najljepši način svjedoči o multikonfesionalnom i multietničkom skladu i suživotu koji stanovnici ovog kraja brižno njeguju. – Crna Gora ujedinjena u različitostima i u kojoj poštovanje, solidarnost i jednakost čine temeljne vrijednosti, može zakoračiti u sigurniju budućnost i ostvariti društveni i ekonomski prosperitet – navedeno je u saopštenju. Tokom posjete Gusinju, predsjednik Milatović je obišao Gusinjsku sobu i vjerske objekte tri tradicionalne konfesije, a posjetu je završio razgovorom sa privrednicima i mladima iz ove opštine. C.G.
Zbog radova na putu Rožaje – Špiljani
Obustava saobraćaja od deset do 18 sati
PODGORICA – Saobraćaj na magistralnom putu Rožaje – Špiljani u narednih 16 dana biće svakodnevno obustavljan od deset do 18 sati, saopšteno je iz Auto-moto saveza.
Iz AMSCG su kazali da će saobraćaj na tom putu biti obustavljen zbog radova. Obustava saobraćaja će trajati do 15. juna i važiće za sve kategorije vozila. Režim je zbog radova, izmijenjen na još nekoliko dionica.
Na putu Đurđevića Tara - Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije, vozila ne mogu proći, osim od 12 do 14 sati, kada će u zoni gradilišta biti
obezbijeđeno slobodno saobraćanje. Saobraćaj na putu Poda – Berane obustavljen je od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije. Na magistralnom putu Nikšić - Vilusi, na dijelu puta Nikšić -Kuside, zbog radova, saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 14 do 16 sati. U istom terminu saobraćaj je zabranjen na magistralnom putu Plužine – Nikšić – Danilovgrad, na dijelu puta Jasenovo Polje – Nikšić. Na regionalnom putu CetinjeNjeguši, od supermarketa Voli do Bajičke crkve, saobraćaj će, zbog asfaltiranja, biti obustavljen za sva vozila od deset do 16 sati. C.G.
Kotor Đuro Marković kazao je da je trenutno gorući problem Vodovoda i grada taj, što prilikom projektovanja bulevara Tivat-Jaz nije uvršteno postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi na tom području.
On je upozorio da će se i po cijenu plaćanja penala, morati zaustaviti radovi na izgradnji bulevara jer, kako je naglasio, vodovodna i kanalizaciona cijev mora biti uključena u bulevar i da smatra da su na dobrom putu da to riješe.
-Ukoliko se bulevar bude završio bez vodovodne i kanalizacione cijevi, Vodovod Kotor neće imati mogućnost da obezbijedi građanima Grblja snabdijevanje vodomupozorio je Marković juče na sjednici kotorskog parlamenta tokom diskusije koja je prethodila usvajanju godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti tog preduzeća za 2024. godinu.
REVIDENT
Marković je kazao da su zbog ovog problema još prošle godine išli na razgovor sa projektantom bulevara.
-Prije mjesec i po dana projekat je završen i trenutno je kod revidenta. Naš cilj je da vodovodna i kanalizaciona cijev budu postavljene u trup puta bulevara i one bi bile spojene kod kružnog toka. Na taj način bismo riješili ovaj veliki problem i građanima Grblja obezbijedili snabdijevanje, a ujedno bi se riješio i problem septičkih jama - kazao je Marković. On je rekao da firma Bemaks koja izvodi radove na budućem bulevaru taj posao radi više nego profesionalno, te da imaju dobru saradnju sa njima, ali da na neke stvari ne mogu da utiču zbog čega se dešavaju prekidi u vodosnabdijevanju.
Predstavljajući godišnji program, Marković je kazao da ta firma u ovom momentu, nema dugovanja prema dobavljačima i povjeriocima, a da se vodosnabdijevanje na području opštine odvija redovno, te da je preduzeće, nakon dugo godina, prošle godine pozitivno poslovalo.
Marković je najavio da će od 1. juna, kako je predviđeno ugovorom, početi sa preuzimanjem dodatnih 80 sekundnih litara vode iz Regionalnog vodovoda po cijeni od 0,40 eura. Kazao je da su povećali cijenu
Razgovarali smo još prošle godine sa projektantom bulevara Jaz - Tivat, projekat je završen i trenutno je kod revidenta. Ukoliko se ta savremena saobraćajnica završi bez vodovodne i kanalizacione cijevi nećemo imati mogućnost da obezbijedimo građanima Grblja snabdijevanje vodom – kazao je kotorskim odbornicima direktor preduzeća Vodovod i kanalizacija Đuro Marković
vode za 15 odsto, što je otežavajuća stavka za njihovo poslovanje.
- Opština Kotor je za 2023. uplatila 250.000 eura dotacije za Regionalni vodovod, a mi smo im za godinu dana uplatili oko 700.000 eura za isporučenu vodu - kazao je Marković i dodao da u junu, julu, avgustu i septembru preuzimaju 80 litara, a ostali do godine 20 litara mjesečno.
Podsjetio je da 97 odsto stanovništva Kotora redovno izmiruju svoje obaveze i apelovao na one koji to ne čine, da budu agilniji, budući da se gradski Vodovod uglavnom finansira od računa za utrošenu vodu.
Napomenuo je da im je Pošta Crne Gore povećala cijene usluga, i najavio da će 3. juna biti raspisan tender za poštanske usluge, a ukoliko se niko ne prijavi, inkasanti Vodovoda će domaćinstvima dostavljati račune za utrošenu vodu.
Odgovarajući na pitanje odbornika Ilije Mlinarevića (DPS), Marković je kazao da su gubici na vodovodnoj mreži 30. aprila ove godine na mjesečnom nivou iznosili 73 do 74, a na godišnjem 77 odsto, što je, napominje, pomak u odnosu na raniji period. Precizirao je da je od ukupnih gubitaka na godišnjem nivou, 40 odsto na mreži, a ostatak se odnosi na objekte
Podržana odluka o izgradnji 250 stanova
Odbornici su jednoglasno usvojili odluku o dodjeli pet opštinskih lokacija pojedinačne površine od oko 2.600 do 3.000 metara u Industrijskoj zoni za izgradnju 250 stanova za zaposlene u javnim ustanovama. Parcele na kojima će se graditi stanovi za zaposlene u javnim ustanovama nalaze se pored tržnog centra HDL u Radanovićima. Riječ je o zajedničkoj gradnji stambenih objekata za potrebe Stambene zadruge radnika prosvjete CG „ Solidarno“, Univerziteta Crne Gore, Sindikalnih bezbjednosnih institucija, Uprave prihoda i carina i Osnovnog suda u Kotoru.
koji nijesu u evidenciji, pa je iz tog razloga onemogućeno mjerenje potrošnje.
CIJENE
Marković je, na pitanje odbornika Ljubenka Borovića (SNP), kazao da je Vodovod u prvoj polovini 2021. i 2022. godine imao privremene cijene vode koje formira Regulatorna agencija. - Poslovanje, ne samo kotorskog, nego i ostalih vodovoda u državi je otežano, jer su te cijene vode neodržive. Pored svih inflacija, nama je cijena vode sada niža nego što je bila prije deset godina - istakao je Marković.
U obrazloženju godišnjeg programa Vodovoda se navodi da su prihodi od vode (2.06 miliona), kao i od kanalizacije (228.295 eura) manji od planiranog, prije svega, zbog primjene privremenih cijena komunalnih usluga koje su za 10 odsto umanjene u odnosu na decembar 2022. godine. Prihod od vode za domaćinstva planiran je na iznos od 1.47 miliona eura, a za pravna lica 789.531 eura. Prihod od kanalizacije za domaćinstva u ovoj godini planiran je u iznosu od 227.415 eura, a za pravna lica 73.877 eura.
I. KOMNENIĆ
PODGORICA - Izložba radova Tadije Janičića, pod nazivom ,,Progoneee me tvoje oči“ koju partnerski realizuju Narodni muzej Crne Gore i Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske iz Banjaluke, biće otvorena večeras u 20 sati u Crnogorskoj galeriji umjetnosti ,,Miodrag Dado Đurić“ na Cetinju. Na izložbi će biti prikazani objekti, slike, crteži, reljefi i skulpture koje je umjetnik radio posljednjih nekoliko godina.
- Tadija je slikar koji ne pripada ni jednom umjetničkom lobiju iliti zatvorenom kružoku, nema ni želju ni volju za socijalizacijom i druženjem sa etabliranim umjetničkim miljeom, ne juri galeriste, ne šlihta se kustosima i muzejima, ne pokazuje ama baš nikakvo interesovanje za fensi događaje na kojima treba biti viđen da bi uspio na beogradskoj sceni - centru
svih ustoličenja. Pa ipak, Tadijin rad svi vole i traže - istakla je istoričarka umjetnosti i kustoškinja izložbe Ljiljana Karadžić.
Janičić je rođen u Nikšiću 1980. godine. Završio je osnovne i master studije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Do sada je održao preko trideset samostalnih izložbi. Takođe, učestvovao je na grupnim izložbama. A. Đ.
Počinje ,,Ljetnji likovni salon ULUCG“ ,,Nasljeđe
PODGORICA - Prvi „Ljetnji likovni salon ULUCG“ biće otvoren večeras u 20 sati u Modernoj galeriji, u Budvi. Salon organizuje Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore, u saradnji sa Muzejima i galerijama Budve.
Povodom konkursa za ,,Ljetnji likovi salon ULUCG-a“ selekcioni tim koji su činili prof. dr. Aleksandar Čilikov, mr Milica Bezmarević i mr Maja Marović odabrao je 34 rada umjetnika savremene crnogorske scene. Šest planiranih izložbi prvog „Ljetnjeg likovnog salona ULUCG“ će se realizovati tokom ljeta u više crnogorskih gradova na primorju i na sjeveru zemlje.
- Stručni tim se prilikom izbora radova vodio temom ovogodišnjeg Salona - ,,Nasljeđe Mediterana“ pa su tako odabrani oni radovi koji idejno i sadržajno korespondiraju sa odabranim nazivom, a koji su opet u adekvatnom dijalogu sa aktuelnim tendencijama savremenih umjetničkih praksi. Na taj način otvorila se mogu ćnost predstavljanja jednog dijela relevantne crnogorske umjetničke scene danas, kao pozitivna inicijativa strukovnog udruženja u namjeri što kvalitetnijeg i sadržajnijeg promovisanja i afirmacije njenih umjetnika - zapisala je Bezmarević. Izložba će biti otvorena do 16. juna. A. Đ.
Festival ,,Upadaj u bajku“ u Biblioteci
PODGORICA – Dječji festival ,,Upadaj u bajku“ biće održan danas i sjutra u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“.
Festival će večeras u 19 sati otvoriti hor Osnovne škole „Božidar Vuković Podgoričanin“. Nakon toga će, u sali ,,Marko Miljanov“, biti upriličen razgovor o statusu književnosti za djecu u kojem učestvuju Aleksandra Vujisić, Kristina Radojičić i Goran Radojičić, dok će moderatorka biti Branka Femić-Šćekić. Sat kasnije, u istoj sali, biće prikazan film „Leto kad sam naučila da letim“ Ljubomira Lukića, po scenariju Radivoja Andrića Drugi dan festivala, započeće radionicom za djecu „Izuzetni dječak Leonardo Da Vinči“, u Odjeljenju za djecu Biblioteke, od 11 do 12 sati. Radionicu će voditi Aleksandra Vujisić iz KC ,,Čigralište“. Nakon toga, takođe u Odjeljenju za djecu, od 12 do 13 sati biće upriličena još jedna radionica - „Ilustruj me“, koju vodi grafička dizajnerka Sanja Abramović R.K.
Likovni umjetnik Goran Ćetković za Pobjedu povodom izložbe slika ,,Slijepi putnici“
PODGORICA - Samostalna izložba radova akademskog slikara Gorana Ćetkovića iz Bara otvorena je u galeriji ,,Josip Bepo Benković“. Na 43. samostalnoj izložbi umjetnik se likovnoj publici u Herceg Novom predstavio sa 30 slika iz cikusa ,,Slijepi putnici“. Slike su nastale u periodu od nekoliko zadnjih godina, a na platnima dominiraju motivi čovjeka u formi portreta i figure.
Slike iz ciklusa ,,Slijepi putnici“ govore o otuđenosti savremenog čovjeka i prolaznosti života.
- Prepliću se motivi rađanja i umiranja - života i smrti. Na glavama dominiraju naglašene emocije, psihološka stanja. Prilikom slikanja sve je podređeno čistoj likovnosti. U kreiranju motiva dominira gestualnost i ekspresivnost poteza sa jakim kontrastima svijetlo-tamno, što dodatno pojačava neizvjesnost, napetost i dramu unutar same slikeistakao je Ćetković
SIMBOL
Umjetnik je naglasio da su ,,Slijepi putnici“ od samog početka simbol jednog vremena u kom su nastali.
- Po prirodi stvari glavni junaci su zatočenici svoje sudbine, oni koji na ovom svijetu nemaju ništa drugo do svog života. Oni su slika i prilika čovjeka današnjice, izgubljenog i zapetljanog u egzistencijalnom beznađu. Međutim, ,,Slijepi putnici“ su se kroz vrijeme transformisali i značajno osnažili i sada kroz najnovije radove ispoljavaju i neka druga stanja koja promovišu i neke druge životne vrijednosti.
Po prirodi stvari glavni junaci su zatočenici svoje sudbine, oni koji na ovom svijetu nemaju ništa drugo do svog života. Oni su slika i prilika čovjeka današnjice, izgubljenog i zapetljanog u egzistencijalnom beznađu – kazao je Ćetković
Dio izloženih
To je jedan novi svijet koji karakteriše izuzetna dinamika, ekspresivnost sa elementima fantastike. ,,Slijepi putnici“ putuju kroz prostor i vrijeme i šalju snažnu poruku ovom ludom svijetu, da se dozove
pameti - kazao je Ćetković Prema njegovim riječima, čovjek je izolovana jedinka, kako u društvu, tako i kada se nađe sam pred ogledalom - sam sa sobom. - Život je sam po sebi jedna ve-
lika bitka čovjeka - sa samim sobom i sa čitavim svijetomistakao je Ćetković Posebnu simboliku u slikarstvu Gorana Ćetkovića ima ,,poetika krika“. To je za njega univerzalni simbol rađa-
Izložba „Terakotne ikone“ u Kuslevovoj kući prilagođena za osobe sa oštećenim vidom
PODGORICA - Izložba „Terakotne ikone - Viničko Kale“, koja je u Kuslevovoj kući otvorena 16. aprila, na inicijativu njenog autora Dragana Radovića, prikazana je nedavno u prilagođenom obliku - za osobe sa ošte-
ćenim vidom. Izložba je realizovana u saradnji sa institucijom „Lokalni istorijski i arheološki muzej“ iz Vinice, a autori izložbe su Julijana Ivanova i Blagica Stojanova. Izložba se sastoji od replika terakotnih ikona iz V vije -
ka, pronađenih u utvrđenom gradu na današnjem lokalitetu Viničko Kale (Sjeverna Makedonija, negdašnja rimska provincija Macedonia Secunda), unikatnog ranohrišćanskog sadržaja, sa tematikom iz Starog i Novog zavjeta. Prema riječima Ni-
kole P. Zekića iz Berana, diplomiranog etnomuzikologa i magistranta na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, pod prilagođavanjem izložbe ovdje se podrazumijeva štampanje propratnog i eksplanatornog materijala na Brajevom pismu, što je ostvareno u saradnji sa Bibliotekom za slijepe Crne Gore. - Same ikone, odnosno njihove replike, radi svoje taktilne prirode, bile su pristupačne i veoma interesantne posjetiocima sa oštećenim vidom, te im nije bilo potrebno dodatno prilagođavanje, u smislu pristupačnosti. Posjetioci su, zahvaljujući predanom radu autora, kustosa Dragana Radovića i vodiča Milice Radunović, imali priliku, ne samo da pod prstima osjete dio ranog hrišćanstva, već da pročitaju, i čuju, iscrpne opise svake pojedine prikazane ikone, te da razumiju kontekst u kome su one nastalekazao je Zekić. Ikone su ležale, položene li-
nja i umiranja - života i smrti. - Dolazak na svijet je obilježen bolnim plačem i krikom, kao i odlazak na onaj svijet. Na većini slika, lica i figura dominira jaka emocija krika. Ona je bazirana na žestokom kontrastu. Upućuje na bespomoćnost i tragiku današnjeg čovjeka, ali na pojedinim slikama ta otvorena usta su i izraz nade, ekstaze i ushićenja - kazao je Ćetković.
PORTRETI
U katalogu za izložbu u Herceg Novom crnogorski slikar i pisac Dimitrije Popović zapisao je da u pluralizmu likovne savremene scene djela Gorana Ćetkovića pokazuju kako se osjećanje svijeta i vremena može izraziti klasičnim medijem slike i kako se vraća povjerenje u slikarstvo, što je istovremeno dokaz i kod nas i u svijetu kako klasični medij slike ostaje kao trajna i vitalna mogućnost umjetničkog izražavanja.
- Uvijek sam volio klasičnu ljepotu. Svjesno udaljen od realnog, okrenut ka ekspresivnom, nadrealnom i modernom izrazu, ali opet duboko oslonjen na tradicionalne li-
kovne vrijednosti - istakao je Ćetković.
Popović je ocijenio da je ono što dominira u slikarstvu savremenog crnogorskog umjetnika Gorana Ćetkovića izuzetna ekspresivnost stvaralačkog izraza koja se podjednako ogleda u slikanju čovjekovog lica i tijela. - Sve je dato na način da se u dinamičnom pokretu naslikane materije, nastale iz preobražene konvencionalne anatomije ljudskog korpusa, stvara utisak o razarajućoj energiji koja se paradoksalno kazano istovremeno i poništava i potvrđuje. Takav utisak upravo sugerišu nazivi koje svojim djelima daje umjetnik. Od,, Stvaranja svijeta“, ,, Mučnine“, ,,Prolaznosti“ do ,,Nojeve arke“ ili ,,Feniksa“. Sve postoji da bi nestalo i ponovo se vitalnošću energije obnovilo u prepoznatljiv antropomorfni oblik. U tom slikarskom panoptikumu ljudske drame posebno se izdvaja cijela galerija ,,portreta“ tih neobičnih glava koje su najčešće prikazane kao dekapitirane od tijela da bi samostalno živjele sopstveno ništavilo - zapisao je Popović. A. ĐOROJEVIĆ
PODGORICA – Zgrada Osnovne škole ,,Gradac“ u Lješanskoj nahiji, jedne od najstarijih u Crnoj Gori (osnovana 1863. godine), već mjesecima se nalazi u jako lošem stanju. Ekipa Pobjede se u to uvjerila 4. marta obišavši školu, nakon čega smo uputili pitanja Osnovnoj školi ,,Savo Kažić“ sa Barutane, koja je držalac ovog kulturnog dobra.
Odgovore na postavljena pitanja nikad nijesmo dobili od direktorice škole Varje Pejković, a u našem listu je 18. marta objavljen tekst pod nazivom ,,Priču predaka zamijenili nebriga, memla i prljavština“. Uprkos tome, ekipa Pobjede se prije nekoliko dana uvjerila da je stanje u kojem se škola nalazi nepromijenjeno, ako ne i gore. Dakle, niko se nije sjetio da obiđe školu, očisti i bar zamijeni polomljena stakla na prozorima i vratima. Podsjetimo, OŠ ,,Gradac“ je kulturno dobro Crne Gore od 1974. godine. Bez namjene je od 2009, kada je zatvorena zbog nedostatka đaka, čime je narušen njen kulturno-istorijski značaj. Prvo što upada u oči jeste činjenica da na mnogim prozorima fale metalne škure, dok su na mjestima gdje su ,,pretekle“ zarđale i ruinirane. Na pojedinim prozorima su razbijena i stakla. Ulazna vrata od škole
takođe su zarđala i zapuštena. Prozor u prizemlju, sa zapadne strane škole, potpuno je razbijen i otvoren, pa u zgradu nesmetano može ući bilo ko. Po stanju u kojem se enterijer škole 4. marta nalazio, pretpostavili smo da je prozor otvoren mjesecima, usljed provale ili vremenskih nepogoda. Ako i tada nijesmo bili u pravu, sada je definitivno da je prozor otvoren mjesecima. Riječ je o prozoru prostorije u kojoj se nalazi biblioteka, koju sačinjava jedan poluprazan plakar s oko stotinjak razbacanih knjiga, dokumenata, fotografija i pisama. U uglu pro-
storije nabacan je izlomljeni školski inventar. U prostoriji pored biblioteke nalazi se spomen- soba u kojoj su na zidovima uglavnom okačeni portreti palih boraca u Drugom svjetskom ratu, zbog čega objekat ima i memorijalni karakter. Fotografije su u jako lošem stanju, kao i cijela prostorija, koja je puna prašine, otpada i životinjskog izmeta, dok su zidovi su prepuni vlage i različitih fleka. Na vratima na spratu škole takođe je polomljeno staklo, a u unutrašnjosti se može vidjeti na podu odbačena i zgužvana karta Crne Gore, polomljen
školski inventar, građevinski materijal, ali i crni tragovi dima po zidovima i plafonu, nakon što su se zapalile električne instalacije... Ništa se nije promijenilo ni za ovih skoro dva i po mjeseca, čime se nastavlja bezobzirno kršenje Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Ostaje da vidimo do kada će trajati maćehinski odnos držaoca (OŠ ,,Savo Kažić“) prema zgradi Osnovne škole ,,Gradac“, jedne od najstarijih u zemlji, koja je prvorazredni spomenik crnogorske istorije, kulture, prosvjete i Narodnooslobodilačke borbe. An. R.
Same ikone, odnosno njihove replike, radi svoje taktilne prirode, bile su pristupačne i veoma interesantne posjetiocima sa oštećenim vidom, te im nije bilo potrebno dodatno prilagođavanje, u smislu pristupačnosti
cem na gore, jedna kraj druge poređane, na stolu koji se pr otezao duž jednog zida izložbenog prostora. Pred svakom je, na isti način postavljen, stajao štampani materijal sa dodatnim pojašnjenjima, veoma dug i iscrpan, koji se, radi specifičnosti Brajevog pisma, katkad protezao i na dva, dvostrano štampana lista hartije.
- Valja napomenuti da u štampanom materijalu nije bilo grešaka, te da je svaki ovakav natpis postavljen upravo pred replikom one ikone kojoj je i pripadao. Ovo su primijetili mnogi od posjetilaca, te su
se, u toku same izložbe, mogli čuti pohvalni komentari na račun visokog profesionalizma kustosa, vodiča i autora, profesionalizma na koji, nažalost, osobe sa invaliditetom ne nailaze često. Na posjetioce je dubok utisak ostavio i visok kvalitet samih replika, koje su izrađene u viničkom muzeju - istakao je Zekić. Izložbi su prisustvovali predsjednik Savjeta za pitanja lica sa invaliditetom Skupštine glavnog grada Podgorice Goran Šćepanović , predsjednik Organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin Čedo Lazić, te Anđela Miličić i Rajko Jadžić u ime nevladine organizacije ,,Ekvivalent“.
- Ostatak posjetilaca sastojao se upravo iz članova organizacije slijepih za Podgoricu, Danilovgrad i Kolašin, koji su bili različitog uzrasta, pola i starosne dobi, što ovu inicijativu čini još značajnijom, i još opravdanijom, jer nedvosmisleno ukazuje na to da je kultura nešto univerzalno, nešto na što svi imamo pravo i, ekonomskim jezikom rečeno, čiji konzumenti svi hoćemo, i želimo da budemo - istakao je Zekić. A. Đ.
Premijerom predstave i izložbom obilježen rođendan Evropske kuće
PODGORICA - Evropska kuća je proslavila svoj drugi rođendan premijerom predstave ,,Super Zvjezdana“, kao i izložbom dječjih radova koja je rezultat saradnje sa školom slikanja „Moj imaginarijum“.
Predstava ,,Super Zvjezdana“, koju su osmislile glumice Sanja Popović i Ivona Čović- Jaćimović, a koja je inspirisana stripom ,,Super Zvjezdana“, oduševila je i mlađe i starije posjetioce. Prati avanture strip heroine ,,Super Zvjezdane“ kroz zemlje Evropske unije. Na sceni su zablistali crnogorski glumci Lara Dragović i Stefan Vuković, koji su svojom energijom i talentom dočarali avanture junakinje iz stripa ,,Super Zvjezdana“. Manja Babić iz Evropske ku-
će istakla je da je ovo najljepši način za proslavu jubileja. - Reakcije djece su fantastične. Veliku zahvalnost dugujemo Sanji i Ivoni koje su na poseban oživjele strip i pripremile predstavu. Djeca su nam dala predivne vizuelne elemente kroz svoju umjetnost i to je učinilo cijelo iskustvo još
posebnijim – kazala je Babić. Popović je kazala da su djeca najdivnija i najiskrenija publika, ali i najbolji kritičari.
- Drago mi je da je ova predstava, koja je interaktivnog sadržaja, doprla do njih i što su pažljivo pratili priču i učestvovali – rekla je Popović. An. R.
Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra
Nikolić gost Muzičkog centra
PODGORICA - Koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra, na kojem će slavni violinista Gordan Nikolić biti umjetnički rukovodilac i solista, biće održan večeras u 20 sati, u Muzičkom centru Crne Gore.
Na programu je Koncert za violinu i orkestar br. 2 u cis-molu Dmitrija Šostakoviča i Simfonija br. 4 u A-duru „Italijanska“ Feliksa Mendelsona Zahvaljujući dugogodišnjem djelovanju na mjestu koncertmajstora u Orkestru Overnje, Kamernom orkestru Lozane, Evropskom kamernom orkestru, i najzad 20 godina u Londonskom simfonijskom orkestru, Nikolić je stekao ogromno iskustvo za rad umjetničkog vođe na ovoj značajnoj poziciji, koje mu omogućuje gostovanja u mnogim poznatim ansamblima širom Evrope. R. K.
Odlukama zvaničnog Madrida, Osla i Dablina pridružila se i vlada u Ljubljani
GAZA SITI/LJUBLJANA –
Slovenačka vlada odobrila je juče odluku o priznanju nezavisne palestinske države i proslijedila je parlamentu na glasanje.
- Vlada je danas odlučila da prizna Palestinu, kao nezavisnu i suverenu državu – saopštio je tamošnji premijer Robert Golob, a prenio Rojters. Slovenački mediji prenose kako se očekuje da će se parlament o toj odluci izjasniti narednih dana.
Palestinska država uključuje Pojas Gaze i Zapadnu obalu sa istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom.
Potez slovenačke vlade uslijedio je nakon što su tri evropske države, među kojima su Španija, Norveška i Irska, nedavno i formalno priznale palestinsku državu.
Odluci zvaničnog Madrida, Osla i Dablina da priznaju palestinsku državnost prethodio je brutalni napad izraelskih okupacionih snaga na kamp za raseljene u gradu Rafa na krajnjem jugu Pojasa Gaze u kome je ubijeno ili živo spaljeno oko 45 Palestinaca.
U užasavajućim snimcima. objavljenim nakon tog napada, vide se obezglavljena dječja tijela i na desetine mrtvih i povrijeđenih osoba koje leže među zapaljenim šatorima, koji su im predstavljali jedino utočište.
Palestinska država uključuje Pojas Gaze i Zapadnu obalu sa istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom
O situaciji u Pojasu Gaze juče su u Pekingu razgovarali kineski i egipatski predsjednici Si Đinping i Abdel Fatah el Sisi
Si je tom prilikom naglasio kako hitan prekid vatre u toj okupiranoj palestinskoj enklavi predstavlja imperativ zbog velikog broja civilnih žrtava i humanitarne situacije koja je krajnje zabrinjavajuća. Si je ukazao i da je neophodno izbjeći prelivanje sukoba na region Bliskog istoka i spriječiti još katastrofalniju humanitarnu krizu u Pojasu Gaze. Istakao je da je Kina duboko ožalošćena zbog velikog broja žrtava nedužnih civila u Gazi, napominjući da je rješenje u uspostavljanju dvije države važno za palestinsko pitanje. Kineski predsjednik je, takođe, naglasio da Peking snažno podržava Palestinu u njenom nastojanju da postane
Nastavljeno divljanje izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali
Napadi izraelskih doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali ne jenjavaju. U posljednjem incidentu izraelski doseljenici su, kako je javila palestinska agencija WAFA, zapalili šatore beduinskih zajednica i obore sa ovcama istočno od Ramale.
Odluka Vlade entiteta Republika Srpska nakon glasanja u Ujedinjenim nacijama
punopravna članica Ujedinjenih nacija.
Si je, takođe, obećao donaciju od tri miliona dolara Agenciji Ujedinjenih nacija za palestinske izbjeglice (UNRVA) i kinesku podršku za obnovu Gaze. Njegov egipatski kolega je međunarodnu zajednicu pozvao da osigura da Palestinci ne budu prisilno raseljeni iz ratom razorenog Pojasa Gaze.
- Pozivamo međunarodnu zajednicu da odmah obezbijedi dugoročnu humanitarnu pomoć Gazi, da utiče na Izrael kako bi prekinuo opsadu i zaustavi svaki pokušaj prisiljavanja Palestinaca da nasilno napuste svoju zemlju - rekao je El Sisi.
U međuvremenu je turski lider Redžep Tajip Erdogan islamski svijet pozvao da reaguje nakon posljednjih izraelskih udara u Gazi.
- UN ne mogu zaštititi ni svoje osoblje. Duh Ujedinjenih nacija je mrtav u Gazi. Izrael nije samo prijetnja Gazi, već cijelom čovječanstvu - rekao je Erdogan poslanicima iz svoje stranke AKP. Izraelska vojska saopštila je juče da je uspostavila operativnu kontrolu nad Filadelfijskim koridorom, odnosno tampon zonom duž granice sa Egiptom, koju je Hamas navodno koristio za dopremanje oružja u Pojas Gaze.
Turistička organizacija Podgorice, ugostiteljima i izdavaocima smještaja na teritoriji glavnog grada, prije dva dana je predstavila startap FinalFind www. finalfind.com, pomoću kojeg će unaprijediti svoju uslugu tokom predstojeće sezone.
Predstavnici lokalne turističke privrede će, zahvaljujući saradnji lokalne TO i kompanije FinalFind, alat moći da koriste besplatno do kraja 2025. godine.
- Ova veb aplikacija, koja se razvija pod okriljem Digital Den startap inkubatora, adresirala je problem sa lokacijama na kojima popularne platforme, poput Google Maps, ne obezbjeđuju detaljnu navigaciju do finalne tačke. FinalFind omogućava kreiranje uputstava koja brzo i lako dovode goste do krajnjeg ishodišta –saopšteno je iz TO Podgorice.
IDEJA
,,FinalFind priča“ počinje iz Kotora, od čovjeka koji se bavi izdavanjem apartmana.
- Objašnjavanje gostima gdje da dođu je bilo toliko frustrirajuće da je snimio video od ulaska u grad do svojih apartmana u nadi da ga gosti neće zvati. Izračunao je da u prosjeku oko 30 dana godišnje izgubi u navigiranju i konverzacijama sa gostima. Tako je nastala ideja o FinalFindu - objasnio je na početku predstavnik startap kompanije Dražen Stojović Svaki korisnik FinalFinda, nakon brze i jednostavne registracije, može da napravi svoje vodiče do bilo koje mikrolokacije na otvorenom ili zatvorenom prostoru.
- Proces počinje određivanjem početne tačke navigacije na mapi. To je obično tačka do koje gosti mogu sami doći uz pomoć Google mape. Nakon toga, kreiraju se uputstva za svaku sljedeću prepoznatlji-
Aktivnosti Puteva
Turistička organizacija Podgorice
vu lokaciju na ruti koja se pravi. Uputstva mogu biti multimedijalna, dakle, kreator ruta može pisati tekstualna objašnjenja, postaviti slike, snimiti zvučne poruke ili crtati rute kojima gosti trebaju da se kreću. Napravljeni vodič može se, u vidu linka, poslati bilo kome preko aplikacija kao što su Vacap, Viber ili postaviti u Airbnb ili Booking.com aplikacije – navodi Stojović. Samo jedan od benefita upotrebe FinalFinda jeste perso-
nalizovano iskustvo za goste, kojim kao domaćin pokazujete da brinete o svakom detalju njihovog putovanja.
BENEFITI
- Oni vam mogu vratiti pozitivnom ocjenom na platformi za izdavanje smještaja. Tu su i neminovna ušteda vremena i sebi i gostima, koji više neće morati da gube vrijeme tražeći smještaj, a vi nećete gubiti vrijeme na duge razgovore često frustrirajuće, zbog jezičkih
Počeli da asfaltiraju saobraćajnice u Piperima
Ekipe gradskog preduzeća Putevi, nakon što su završeni radovi na pripremi podloge, prije dva dana su počele asfaltiranje saobraćajnice u dijelu Drezge, u Piperima.
BANJA LUKA – Vlada
Republike Srpske donijela je juče rješenje o formiranju radne grupe za izradu sporazuma o mirnom razdruživanju tog entiteta sa Federacijom Bosne i Hercegovine. Zadatak radne grupe je da sačini prijedlog sporazuma o mirnom razdruživanju sa Federacijom BiH koji će Vlada predložiti Narodnoj skupštini Republike Srpske, navodi se u saopštenju Vlade u Banjaluci. U radnu grupu za izradu sporazuma o mirnom razdruživa-
nju Republike Srpske i Federacije BiH imenovani su ministar pravde i potpredsjednik Vlade Republike Srpske Miloš Bukejlović, ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, pravobranilac Republike Srpske Milimir Govedarica, pravni predstavnik Republike Srpske Lazar Stjepanović, generalna sekretarka u kabinetu predsjednika RS Jelena Pajić-Baštinac, generalni sekretar Vlade RS Dalibor Panić, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove Dragan Stanković i
direktor Poreske uprave Goran Maričić Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je, na proširenoj sjednici Vlade u Srebrenici, 23. maja, da će u narednih 30 dana Federaciji BiH predložiti sporazum o mirnom razdruživanju. Odluka je donijeta na sjednici Vlade održanoj na dan kada je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija održano glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici.
Priredila: Đurđica ĆORIĆPodsjećaju da će na teritoriji Pipera asfaltirati saobraćajnice u ukupnoj dužini od 10 kilometara .
- Mještani Pipera će poslije dugo vremena dobiti cjelokupnu putnu infrastrukturu i bolje uslove za život – poručuju iz Puteva.
Podsjećamo, pripremni radovi počeli su 15. aprila a, prema tadašnjoj najavi iz ovog gradskog preduzeća, već je trebalo da budu završeni.
- Radovi će obuhvatiti sanaciju saobraćajnica u dužini od oko 10 kilometara. Dio radova na pripremi podloge izvodiće podizvođač kojeg smo angažovali, a Putevi će uporedo za njim izvoditi asfalterske radove. Prema dinamičkom planu, sanacija putne infrastrukture trajaće oko 45 dana, a prioritetna dionica je u dijelu Drezge, novoizgrađeni most na rijeci
va 16. aprila ove godine. I. M. pg biro
predstavila nove alate za turističke radnike
barijera. Kada gosti imaju pozitivno iskustvo, veća je vjerovatnoća da će nam se vratiti –ističe Stojović. FinalFind, osim u turizmu i ugostiteljstvu, rješenje je primjenjivo u različitim industrijama (organizacija svih vrsta događaja, prodaja i izdavanje nekretnina, službe dostave…). Tako je FinalFind svoj prvi uspjeh i veliku primjenu van tržišta Crne Gore našao na Denver Startup Week 2023, jednom od najvećih događaja
Pored ove aplikacije, Turistička organizacija
Podgorice unaprijedila je svoj sistem aplikacijom za elektronsku prijavu boravišta lica, a registrovani izdavaoci će je dobiti potpuno besplatno. - Aplikacija omogućava da davalac smještaja fotografisanjem lične isprave u aplikaciji može podnijeti prijavu boravišta za lica kojima pruža usluge smještaja. Ono za šta su morali doći u centar grada i vršiti prijavu direktno na šalteru, sada mogu uraditi iz svoga doma sa dva jednostavna klika – poručuju iz Turističke organizacije.
koji u Americi okuplja inovatore i preduzetnike već 12 godina zaredom. Takođe će biti korišćen i promovisan na najvećem golf turniru u Americi, u saradnji sa kompanijom Broad Comm iz Njujorka, a u toku su pregovori za izradu ,,white label“ rješenja sa jednom do najvećih službi dostave u Evropi i svijetu. I. M.
Performans-izložbom sa 1.000 narandžastih helijumskih balona u CKZ Ribnica, Crna Gora se priključila obilježavanju mjeseca borbe za podizanje svijesti o raku mokraćne bešike. Događaj je realizovan u okviru kampanje ,,Slušaj svoju bešiku“, u organizaciji Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa, a uz podršku Ministarstva zdravlja Crne Gore.
SIMPTOMI
Predsjednik CUMO, dr Nikola Milašević, medikalni onkolog u Institutu za onkologiju u Kliničkom centru Crne Gore, kazao je da su juče obilježili mjesec maj, mjesec borbe protiv karcinoma mokraćne bešike, simboličnim balonima kao podsjetnik na agresivni oblik raka, koji je veoma čest kod nas, a o kome se nedovoljno govori.
- Karcinom mokraćne bešike se nalazi na petom mjestu po učestalosti među malignitetima. Češći je kod muškaraca nego kod žena i to je direktno vezano za glavni faktor rizika, a to je pušenje - izjavio je Milašević.
Naveo je simptome koji su karaktersitični za rane faze karcinoma, a to su krv u mokraći, hematurija, ali i bol pri mokrenju ili učestalo mokrenje.
- Sve ovo treba da budu znakovi alarma za građane da se jave urolozima. U slučaju da se otkrije u ranoj fazi, pacijent hirurškom intervencijom može da bude izliječen – poručuje dr Milašević.
Dr Sanja Lekić, medikalni onkolog, direktorica Instituta za onkologiju u Kliničkom centru Crne Gore upozorava da je karcinom mokraćne bešike jedna od najagresivnijih malignih bolesti u onkologiji, gdje se veliki procenat pa-
Sa hiljadu narandžastih balona obilježen mjesec borbe protiv raka mokraćne bešike
cijenata javlja u metastatskoj fazi bolesti.
- U današnje vrijeme se strategija liječenja značajno promijenila, i imunoterapija poboljšava ishode liječenja ovih pacijenata gdje imamo rezultat i četiri do pet puta duže preživljavanje nego sa dosadašnjim načinom liječenjahemioterapijom - izjavila je dr Lekić.
Dr Marko Vuković, specijalista urologije na Klinici za urologiju u KCCG, navodi da, kada
je u pitanju karcinom mokraćne bešike, svake godine se u Crnoj Gori javi oko 100 pacijenata, od čega pedesetak umre od te bolesti. Naglašavajući da je to veoma agresivna bolest, kada je u poodmakloj fazi, poručuje da je glavni cilj da se pacijenti jave rano, dok se ta bolest još uvijek može izliječiti.
PREVENCIJA
- Poenta je u preventivnim pregledima, a tu veliku ulogu mogu da odigraju ljekari u
U glavnom gradu za danas je najavljeno umjereno do potpuno oblačno vrijeme, povremeno kiša ili pljusak, moguća i grmljavina. Vjetar umjeren, povremeno i pojačan, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha 17, najviša dnevna oko 23 stepena.
može da bude ozbiljan.
Prema podacima Evropskog udruženja urologa, rak mokraćne bešike je peti najčešći tumor u Evropi, sa više od 200.000 oboljelih svake godine, međutim, prema njihovom istraživanju, čak šest od 10 odraslih ispitanika ne znaju za ovu vrstu raka ili ne znaju koliko može da bude ozbiljan. - Želimo da skrenemo
pažnju na činjenicu da je rak mokraćne bešike često ,,zaboravljeni“ rak, o kome se malo govori, a koji veoma često ne bude dijagnostikovan na vrijeme zbog neprepoznavanja ili pogrešnog tumačenja simptoma. Ova bolest često ne bude otkrivena na vrijeme, jer pacijenti ne prepoznaju ili zanemaruju simptome.
Studenti Fakulteta likovnih umjetnosti obnavljaju prostor na desnoj obali Morače
Prije nekoliko dana počeli su radovi na iscrtavanju novog murala na stepeništu kod Moskovskog mosta koje izvode studenti Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, a inicijativa je potekla iz privatnog sektora.
- Mural koji je prethodno bio iscrtan na ovoj lokaciji, usljed različitih uticaja, vidno je oštećen, a inicijativa za novim iscrtavanjem došla je u pravom trenutku – saopšteno je iz PG biroa.
U skladu sa odlukom o komunalnom redu koja propisuje na
koji način se murali, kao oblik umjetnosti u javnom prostoru iscrtavaju, Glavni grad je dao saglasnost na izvođenje radova. Napominju da je stepenište kod Moskovskog mosta izrađeno od štampanog betona, te da se primjenjuju tehnike koje su usklađene sa svim savremenim standardima koje su karakteristične za ovaj vid umjetničkog izražavanja.
- Izvođenje ovog slikarskog poduhvata radimo savremenim tehnikama. Rado smo prihvatili poziv za iscrtavanje murala, smatrajući da je jako značajno da se da zamajac savremenim formama umjetničkog izraza, naročito kada su u pitanju najmlađi predstavnici umjetničke scene koji mogu pokazati načine na koje se u prostoru može reagovati -
Potrebno je da se govori o raku mokraćne bešike kako bi se bolest otkrila što ranije, a naši pacijenti dobili pristup savremenim načinima liječenja. Procjenjuje se da će broj novootkrivenih slučajeva u narednih 20 godina u svijetu porasti za oko 60 odsto – poručuju iz Crnogorskog udruženja medikalnih onkologa.
primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kad se pacijenti jave zbog te najčešće simptomatologije koja prati karicinom bešike, a to je pojava vidljive krvi u mokraći. To je alarm da pacijent dođe kod urologa, da se urade dodatne pretrage, odnosno da se u ranoj fazi otkrije bolest... Treba raditi na prevenciji i davati što više informacija pacijentima, kako i kada da dođu kod urologa na preventivne preglede - izjavio je dr Vuković, uz napomenu da bi se građani, čak i kada nemaju nikakve tegobe, trebalo poslije pedesete godine da urade laboratorijske analize i posjete urologa. Crnogorsko udruženje medikalnih onkologa (CUMO) ima za cilj organizovano unapređivanje i razvoj onkologije, kao i razvoj sistema zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Udruženje su osnovali medikalni onkolozi, dok su pridruženi članovi ljekari drugih specijalnosti, koji se bave dijagnostikom i liječenjem malignih oboljenja. I. M.
kazala je profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja i koordinatorka projekta Nataša Đurović Murali kao vrsta street arta popularni su u svim većim gradovima širom svijeta, pa tako i u Podgorici, te iz gradske uprave vjeruju da će budući izgled ovog mjesta biti mnogo ljepši i otvoriti mogućnost za nove sadržaje. I. M. Studenti
Nastavlja se ,,bura“ nakon posljednjeg meča baraža za popunu Druge fudbalske lige
PODGORICA – Prava ,,bura“, nakon posljednjeg meča baraža za Drugu ligu između Budve i Zete, ne stišava se. Budva i Zeta su u poneđeljak odigrali neriješeno (3:3, nakon što su gosti vodili 3:0), a onda je domaćin slavio na penale - bio je to epilog koji je dva tima plasirao u Drugu ligu, a eliminisao Ibar. Uslijedila su saopštenja sa svih strana, oglasili su se i političa-
ri, a sada je reagovao i FSCG. Naime, Disciplinska komisija pokrenula je postupak protiv oba kluba, a suspendovana su tri igrača – Marko Stijepović iz Budve, te dvojac Zete Danilo Raičević i Bojan Matanović. - FK Budva zbog učešća u neregularnosti utakmice, na način što je poslužio drugom i oštetio drugi klub i povrijedio takmičenje i pravila fudbalske igre na utakmici 3. kola baraža za popunu 2.CFL, između FK
Budva i FK Zeta, čime bi počinio prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG. FK Zeta Golubovci, zbog učešća u neregularnosti utakmice, na način što je poslužio drugom i oštetio drugi klub i povrijedio takmičenje i pravila fudbalske igre na utakmici 3. kola baraža za popunu 2.CFL, između FK Budva i FK Zeta, čime bi počinio prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG – kaže se u saopštenju Disciplinske komisije. Komisija je suspendovala i tri igrača.
- Suspenduje se Stijepović Marko, shodno članu 145 stav 1 tačka 2 Disciplinskog pravilnika FSCG, i nema pravo igranja na zvaničnim utakmicama kojima rukovodi FSCG do donošenja odluke Disciplinske komisije FSCG, a isto obrazloženje navodi se i u slučajevima - Danilo Raičević i Bojan Matanović. Ostaje da se vidi kakav će biti epilog, ali očigledno je Savez odlučan da eventualne neregularnosti iskorijeni. R. P.
Ženska seniorska fudbalska reprezentacija danas (17 h) gostuje Grčkoj u 3. kolu kvalifikacija za EP
PODGORICA - Ženska
seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore danas (17 h) gostuje selekciji Grčke u Heraklionu, u okviru 3. kola grupe C3 kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. S obzirom na to da obje selekcije imaju po dvije pobjede u prva dva meča, upravo ovaj meč može imati važnu ulogu u borbi za prvo mjesto u grupi, koje donosi plasman u prvu rundu baraža za plasman na završni turnir.
Crna Gora je u dosadašnjem dijelu kvalifikacija na domaćem terenu bila ubjedljiva protiv Andore (6:1) i Farskih Ostrva (5:1), dok su Grkinje bile bolje od Farskih Ostrva (1:0), a zatim u gostima od Andore (3:0). - Grčka je favorit ove grupe, jer je došla iz višeg ranga. Možda se očekivalo da će njihove pobjede u prva dva kola biti ubjedljivije, ali to je tim koji ima kvalitet, koji je agresivan, sa dobrim igračicama. Međutim, iza nas je nekoliko dobrih mečeva, čini mi se da rastemo kao ekipa i da možemo da budemo na dobrom nivou. Očekujem da damo maksimum, a ako tako bude onda možemo da očekujemo rezultat koji želimo - kazao je selektor Crne Gore Mirko Marić. Crna Gora i Grčka igrale su u kvalifikacijama za Evrop-
sko prvenstvo 2021. godine, oba puta su Grkinje bile bolje - 4:0 u Podgorici, 1:0 na domaćem terenu.
- Mislim da smo mnogo bolji sada nego prije četiri godine. Drago mi je da djevojke to osjećaju i vjeruju u sebe, da žele da samopouzdanjem uđu u meč i pokažu šta mogu. Imamo kvalitet, želimo da se borimo za dobar rezultat, da se predstavimo kao dobar tim - kazao je Marić. Kapitenka Slađana Bulatović vjeruje da Crna Gora mo-
že do pobjede i prvog mjesta u grupi C3. - Mislim da smo pokazale u prethodnim mečevima da imamo veliki kvalitet i da smo favoritkinje u grupi. Poštujemo protivnika, smatramo da je Grčka veoma dobra selekcija, ali vjerujem da ćemo donijeti tri boda. Rastemo kao tim, ispravljamo greške, mnogo smo zrelije nego što smo bile. Imamo sva prava da vjerujemo da ćemo na kraju biti prve u grupi - kazala je Bulatović. R. P.
Majstorijom Milana Vukotića (u 51. minutu) i evro golom Đorđa Despotovića u 85. fudbaleri Budućnosti su nakon preokreta uspjeli da pobijede Jezero (2:1) u finalu Kupa Crne Gore pod Goricom.
„Plavi“ su tako dosta turbulentnu sezonu, šokantnih poraza u prvenstvu, te tek trećeg osvojenog mjesta, uspjeli da osvajanjem Kupa spasu sezonu, ali i što je najvažnije ugrabe posljednju kartu za Evropu.
Budućnost je trijumfom u devetom finalu Kupa postala i rekorder, jer je sada sa pet trofeja Kupa, najuspješniji crnogorski tim u ovom takmičenju.
Sa druga strane, Jezero nije ispisalo istoriju, ali iako nije mnogo toga prikazalo u napadu, ostavilo je dobar utisak, pokazalo da željom i nevjerovatnom energijom često može da se napravi rezultat i iznad realnih kvaliteta, a brojni navijači ovog tima svakako mogu da budu ponosni što je Jezero bilo u borbi za trofej i Evropu.
Sam početak bio je nagovještaj da će se pod Goricom gledati meč koji će, zbog ranog gola, donijeti vjerovatno i drugačiji razvoj događaja. Naime, već u trećem minutu Jezero je stiglo do gola. Marko Šimun odlično je ubacio loptu iz kornera, a nakon što je loptu zakačio Marko Perović onda je došla do Edisa Redžepagića, koji je glavom pogodio za 1:0. Bio je to već na startu šok za Podgoričane, ali i erupciju oduševljenja navijača Jezera, kojih je, osim na južnoj tribini, bilo u solidnom broju na zapadu. I, baš taj gol kao da je uticao na igru oba tima. Budućnost jeste pravila pritisak, bila ofanzivnija, često rivala znala da potisne da bude sa svih 11 igrača na svojoj polovini, ali su Plavljani odlično stajali formacijski, te dobrim defanzivnim blokom onemogućili „plavima“ mnogo šansi. Budućnost je nakon pritiska dočekala priliku da dođe do gola u 15. minutu, ali je stativa bila saveznik Plavljana. Naime, Uroš Ignjatović je po
PODGORICA - Futsal reprezentacija Crne Gore u glavnoj rundi kvalifikacija za EP 2026. igraće u četvrtoj grupi sa Norveškom, Mađarskom i Slovenijom, odlučeno je žrijebom u Nionu.
Glavna runda kvalifikacija biće odigrana od decembra ove do aprila naredne godine. Direktan plasman na završni turnir u Letoniji i Litvaniji izboriće prvoplasirane ekipe iz deset grupa, dok će osam najboljih drugoplasiranih igrati u baražu. R.P.
ko zna koji put probio po desnoj strani, ubacio dobro loptu u kazneni prostor, zapaženi Milan Vukotić pokušao glavom, ali je uzdrmao stativu. Dugo su „plavi“, nošeni sjajnom podrškom sa tribina, napadali, pravili pritisak, ali bez završnice, tako da nije ni bilo opasnosti za Asanovića Ipak, golman Jezera istakao se u 32. minutu - nakon dobre lopte iz kornera Gaševića, Despotović je sa pet metara pokušao glavom, ali je čuvar mreže Plavljana bio izvanredan.
Jezero je, nakon gola, malo toga pokazalo u napadu, ali je izdržalo pritisak „plavih“, a u finišu prvog poluvremena i da zaprijeti, ali su Redžepagić i Pavlićević bili bez završnice. Kako je Budućnost djelovala u prvih 45 minuta možda najbolje dokazuju veliki zvižduci
na kraju prvog poluvremena. Na startu drugog dijela, treneri su napravili rokade - strateg Jezera, Radoslav Bulić želio je da pojača sredinu i napada nakon kontri, pa je umjesto strijelca Redžepagića uveo Argentica Arandu. Na drugoj strani, Brnović je želio bržu i ofanzivniju igru, a umjesto Grbića i Mirkovića zaigrali su Vasilije Adžić i Savović. I, upravo su rezervisti „plavih“ u 51. minutu režirali izjednačenje. Nakon akcije Savovića i Adžića, te loše reakcije Imamovića, Milan Vukotić je maestralno pogodio sa ivice kaznenog prostora za 1:1. U 58. minutu ukazala se velika šansa za Jezero - nakon greške defanzivaca Budućnosti lopta je došla do Petra Pavlićevića, koji je izašao jedan na jedan sa Filipom Domazetovićem, u pokušaju da ga zao-
KREĆE RASPLET: Sjutra na programu prvi mečevi
PODGORICA – Nakon što je završena sezona u Meridianbet 1.CFL, Drugoj ligi, Kupu Crne Gore, baražu za Drugu ligu, ostalo je još da se odigraju mečevi baraža za popunu Meridianbet 1. CFL i da se konačno stavi tačka na fudbalsku sezonu u Crnoj Gori. Prvi mečevi baraža igraju se danas, a voljom žrijeba u pr-
vim utakmicama domaćini će biti drugoligaši - prvi duel odigraće se na Velikoj plaži, gdje će Otrant Olimpik od 17.30 časova ugostiti Mladost iz Donje Gorice. Ulcinjanima je istorijski plasman u elitni rang izmakao za bod, a tokom ove sezone poravnali su drugoligaški rekord svih vremena - 23 utakmice u nizu bez poraza. Samim tim,
Budućnost
Stadion: pod Goricom. Gledalaca: 3.890
Sudija: Miloš Bošković.
Golovi: 0:1 Redžepagić u 3, 1:1 Vukotić u 51, 1:2 Despotović u 85. Žuti kartoni: Jovićević (Jezero)
Asanović
Perović (od 88. Vučetović)
Pavlićević (od 88. Bošković)
Imamović
Osmanović (od 72. Stijepović)
Šimun
Vuković
Naoaki
(od 90. Radenović)
Kontić
Domazetović
Despotović
(od 90. Sekulović)
Ivanović
(od 67. Bojović)
Vukotić
Orahovac
Brnović
Gašević
Grbić (od 46. Va. Adžić)
Ignjatović
Vl. Adžić
Mirković (od 46. Savović) Jezero
Jovićević
Redžepagić (od 46. Aranda)
Prije početka utakmice navijači su dugim aplauzom pozdravili Vasilija Adžića, kojem je ovo bio oproštajni meč u dresu Budućnosti. Biser crnogorskog fudbala potpisao je za Juventus
Evro golom u 85. minutu Đorđe Despotović donio je Podgoričanima pobjedu i izlazak u Evropu. - Teška utakmica. Jezero je fantastično otvorilo meč i pokazalo da nam je tradicionalno nezgodan protivnik ove sezone. Ipak,
biđe je pao. Sa klupe Plavljana su tražili penal, ali je sudija MilošBošković bio u pravu, jer je pokazao da se igra nastavi, s obzirom da kontakta nije bilo. Čekao se odgovor „plavih“, koji su u nastavku djelovali bolje, ali i fizički spremniji od Plavljana, ali su se nakon početne inicijative dosta mučili. Ipak, u 71. minutu Vukotić je ponovo napravio vrhunski
uspjeli smo da se vratimo, da konsolidujemo redove i osvojimo trofej koji nas je odveo u Evropu. Bilo je dileme oko izvođača slobodnog udarca?
- Tačno. Vasilije mi je prišao i pitao me da izvede slobodnjak. Međutim,
potez – „spoljnom“ je pronašao Despotovića, koji je šutirao glavom pored gola. Ako nije bilo uzbuđenja, zbog šansi, onda je u 78. minutu došlo do čarki i koškanja ispred klupe Budućnosti, kada je nesportski reagovao pomoćni trener „plavih“ SrđanNikić, ali su se strasti brzo smirile. Utakmica se bližila kraju, „mirisalo“ je na produžetke,
mečevi baraža za popunu Meridianbet 1. CFL
Danas
ULCINJ: Otrant - Mladost DG (17 h)
PODGORICA: Podgorica - Jedinstvo (19 h)
desna strana je moja. Dao sam gol za pobjedu i deseti pogodak ove sezone u dresu Budućnosti. Zadovoljan sam što je on i odlučio pobjednika i donio veliku radost našim navijačima - istakao je Despotović.
jer su oba tima bila bez posebnih prilika, a onda je Budućnost nakon preokreta i još jedne majstorije došla do gola, možda na jedini način kako je to bilo moguće - iz prekida. Naime, nakon što je fauliran Vasilije Adžić na 18 metara od gola Plavljana, Đorđe Despotović je evrogolom iz slobodnjaka donio preokret.
R. PEROVIĆ
Stevan Jovetić otkrio koliko mu znači osvajanje Lige konferencija sa Olimpijakosom
PODGORICA - Stevan Jovetić (34) dočekao je trofej nakon deset godina – i stigao je onaj evropski. I nije naš proslavljeni napadač i reprezentativac krio, koliko mu znači osvojena Liga konferencija sa Olimpijakosom. Evropska titula, posvećena uspomeni na oca.
Od titule Premijer lige sa Mančester sitijem, u maju 2014. godine, Stevan je prošao dug i težak put. Suočavao se sa nizom teških povreda, igrao u Interu, Sevilji, Monaku i Herti... Za ovih deset godina, samo je u jednoj sezoni (2020-21, u Monaku) odigrao više od 30 mečeva za klub. I pravi potez bio je prelazak u atinski Olimpijakos, ljeta prošle godine. Podgoričanin je nakon osvajanja Lige konferencija (prvi evropski trofej grčkog fudbala) govorio i koliko mu je važno to, što je cijelu sezonu odigrao zdrav. Njegov doprinos u sezoni kontinentalnog trofeja za Olimpijakos je veliki: ukupno 34 nastupa u svim takmičenjima i osam golova. Čak 11 evropskih mečeva u sezoni –i dva gola. U atinskom finalu, pobjedi u produžecima nad njegovim bivšim klubom Fi-
orentinom (1:0), očigledan je bio njegov uticaj na igru u završnici; timu je pružio i drugačiju napadačku dimenziju i novu energiju.
- Imam očevo ime na dresu, preminuo je prije pet godina. Uvijek je bio uz mene i koliko bih želio da može da me vidi sad... Ovaj je trofej posvećen njemu – rekao je Stevan za Sky Italia nakon trijumfa u finalu. Potom i govorio, koliko mu znači ovaj trofej i ova trijumfalna sezona, u ovoj fazi karijere.
- Mnogo sam srećan. Patio sam dugo i prošao teške periode da bih došao dovde. To je moj prvi evropski trofej i nije bilo lako doći do ovog momenta. Kao tim, prošli smo duele sa sjajnim timovima da bi dostigli ovaj uspjeh. Kad se samo osvrnemo, Makabi, Fenerbahče, Aston Vila, sve te utakmice... Samo želim da zahvalim ekipi, saigračima i navijačima koji su nas toliko podržavali –dodao je on. Italijanskim medijima je od svih igrača Olimpijakosa bio najinteresantniji; igrao je dugo u Seriji A, a upravo u Fiorentini se na velikoj sceni afirmisao u periodu od 2008. do 2013. godine. Za firentinski klub na-
stupio u 135 mečeva, postigao 40 golova. - Žao mi je zbog Fiorentine, nije mi lako igrati protiv njih i žao mi je što su opet izgubili evropsko finale – kazao je Jovetić. Ne zna još da li će i naredne sezone igrati za Olimpijakos, ali bi volio da ostane u klubu. - Kada sam potpisivao ugovor, bilo je to na ,,jednu plus jednu godinu“. Razgovaraćemo, ne znam još što će biti, lijepo je ovdje – rekao je Jovetić. Crnogorac je imao odgovor i na pitanje, da li bi se vratio u Fiorentinu, nakon više od decenije u ,,violi“.
- Imaju moj broj, pa... – našalio se Stevan, pa kazao: - Nikad se ne zna. To bi bilo lijepo. Ali, ono što mi je bitno je to što sam cijele godine bio jak, igrao dobro i nijesam bio suočen sa povredama – zaključio je Jovetić. Najbitnije, ono što su crnogorski zaljubljenici u fudbal i oni kojima je naša reprezentacija na srcu uvijek govorili: samo je bitno da je Stevan dugoročno zdrav i dokazaće se na najvećoj sceni. Evropski trofej je apsolutna potvrda toga, zaslužen u jednom dramatičnom i nezaboravnom atinskom finalu. S. STAMENIĆ
jasno je da ekipi Mladosti neće biti nimalo lako protiv izabranika DejanaVukićevića
Otrant i Mladost do sada su po jednom nastupali u baražu. Oba puta su bili neuspješni. I, zanimljivo, oba puta ih je eliminisao Rudar.
Ipak, Otrant je skup iskusnih i prvoligaških igrača –Jasmin Agović, Balša Banović, Benjamin Redžović,
Filip Kalačević, Miloš Krkotić, Marko Burzanović, Halil Muharemović, Anđelo Rudović, uz čak tri internacionalca iz Japana, što je dokaz da možda prvi put u baražu prvoligaš ne može imati ulogu apsolutnog favorita.
Drugi meč na programu će biti na DG areni, gdje će Podgorica od 19 časova ugostiti Jedinstvo. Bjelopoljci su upravo
za vikend na pomenutom stadionu i osigurali da u doigravanje idu kao osmoplasirani,
čime su realno dobili lakšeg protivnika. Jer, Podgorica tokom minule drugoligaške se-
Otrant Olimpik uveliko se sprema za meč protiv Mladosti. Ulcinjani očekuju veliku podršku sa tribina, a povodom toga čelnici kluba uradili su sve da se baš danas obori rekord, kada je u pitanju posjeta. Otrant je, kako saznajemo, iznajmio montažne tribine od FK Grbalj, koje su postavljene u Ulcinju, pa će samim tim stadion na Velikoj plaži imati znatno veći kapacitet.
zone ipak nije bila na nivou Bokelja ili Otranta, pri čemu je i mnogo oscilirala. No, nema sumnje da drugoligaš ima kvalitet da se suprotstavi Jedinstvu. Ipak, za razliku od drugog para, ovdje Bjelopoljci imaju ulogu apsolutnog favorita i vjerovatno će već u prvom meču nastojati da osiguraju miran revanš. Podgorica je dva puta igrala u baražu i oba puta nije imala sreće. Jedinstvo je u doigravanju nastupalo četiri puta, uz polovičan učinak. Revanš susreti na programu će biti u utorak. R. PEROVIĆ
Nakon Sevilje i Olimpijakosu donio evropski trofej
PODGORICA - Trener Ho-
ze Luis Mendilibar je, samo godinu nakon Sevilje, u Ligi Evrope donio evropski trofej i Olimpijakosu – u Ligi konferencija.
Španac je majstor za teške mečeve evropskih takmičenja, izuzetan motivator sposoban da pruži energiju ekipi. Koliko Mendilibar je važan za trofej Olimpijakosa, kluba za koji igra naš Stevan Jovetić, istakao je Don Hačinson,
nekada prvotimac Liverpula i Evertona, sada analitičar TV ESPN.
Mendilibar je tek u februaru preuzeo Olimpijakos, sa pirejskim klubom je prošao teške duele poput dvomeča sa sjajnom Aston Vilom – do finala i trijumfa u produžetku nad Fiorentinom (1:0).
- Mendilibar je ono što zovemo ,,treneri vatrogasci“. Njihov zadatak je da ,,ugase požar“ i najčešće da pomognu da tim opstane u višem ran-
Problem plata trenera i stručnog štaba
PODGORICA - Tijago Mota (41) je spreman da preuzme Juventus – ali ne, dok najtrofejniji klub Serije A ne ispuni njegove zahtjeve vezane za platu.
Po informacijama italijanskih medija, brazilski trener je odlučan u namjeri da za sebe i stručni štab osigura godišnju platu od pet miliona eura. Za sada, uprava
gu ili nešto tako... A on je ,,vatrogasac“ koji donosi trofeje! Nevjerovatan posao je napravio, isto ovako je na nekoliko mjeseci preuzeo Sevilju prošle godine. I sada je to uradio opet, nikako nije slučajno –rekao je Hačinson.
Podsjetio je da je upravo Mendilibar prošle godine Žozeu Murinju, tada treneru Rome, nanio prvi poraz u evropskim finalima u karijeri.
- Jasno se vidi istrajnost koju donosi svojim timovima, ne samo u ovom meču. Uspjeli su da se vrate i kad su gubili 4:1 od Makabija, pa na penale u Istanbulu na ,,vrućem“ terenu pobijedili Fenerbahče. Onda izbacili tako dobar tim iz Premijer lige kao što je Aston Vila, koju čeka evropska elita i koja ima neuporedivo veći budžet i sjajnog trenera Emerija koji je takođe vodio Sevilju do evropskih trofeja. To je prosto fantastičan posao koji je Hoze Luis odradio – rekao je Hačinson. Takođe, ističe se i učinak Ajuba El Kabija (30), marokanskog napadača koji je bio strijelac u finalu – koji je sa 15 godina napustio školu, radio teške poslove, a prvi ugovor u fudbalu dočekao sa 21 godinom... Za El Kabija, ovo je bila i prva sezona u evropskim takmičenjima u karijeri. S. S.
,,stare dame“ nije spremna da odgovori potvrdno na te zahtjeve.
Mota je predvodio Bolonju u sezoni za nama do istorijskog plasmana u evropsku elitu. Ima ponude i drugih velikih evropskih klubova, tako da je u prilici da uslovljava Juventus u pregovorima.
Brazilac italijanskog porijekla (nastupao i za brazilsku i za italijansku reprezentaciju), nekada izuzetan vezista, trenersku karijeru započeo je 2018, a Bolonju je vodio dvije sezone. Prepoznat je kao izuzetan taktičar, koji je unaprijedio moderne koncepte napadačke igre.
Na klupi Bolonje, od preuzimanja kluba u septembru 2022, ostvario je izuzetan učinak u 76 mečeva – 35 trijumfa i samo 17 poraza R. A.
Selektor košarkaša Boško Radović objavio spisak za
PODGORICA – Dva
dana nakon završetka sezone u Crnoj Gori, selektor košarkaša Boško Radović objavio je spisak igrača za olimpijski kvalifikacioni turnir u Letoniji.
Naša selekcija će na turniru u Rigi, od 2. do 7. jula, nastupiti veoma oslabljena, jer neće biti povrijeđenih Bojana Dubljevića, Nikole Ivanovića i Vladimira Mihailovića, dok je Nemanja Radović tražio da bude oslobođen ove akcije. Zbog povrede je otpala i mogućnost da se u reprezentaciju vrati i Marko Todorović
Kao što je i sam najavio, na spisku je centar Čikaga Nikola Vučević, a selektor Radović računa na još 16 igrača. To su Kendrik Peri (Unikaha), Igor Drobnjak (SC Derbi), Petar Popović (Budućnost Voli), Fedor Žugić (Getingen), Jo-
van Kljajić (Gran Kanarija), Luka Bogavac (SC Derbi), Zoran Vučeljić (SC Derbi),
Opcija transfer u Bajern Minhen
PODGORICA - Džek Griliš (28) spreman je za transfer iz Mančester sitija ovog ljeta, objavio je ekskluzivno najtiražniji britanski list San.
Engleski reprezentativac i važan član nacionalnog tima rijetko je igrao ove sezo-
ne, izgubio je status startera. Nezadovoljan je ulogom u šampionu Premijer lige i, kako se navodi, već je imao važne razgovore sa menadžerom tima Pepom
Gvardiolom
Griliš uglavnom nastupa sa pozicije lijevog krila, a ističe
Džona Radebau (Mursija), Dino Radončić (Bajern), Andrija Slavković (Bu-
se da će Bajern Minhen pokušati da ga dovede ovog ljeta, budući da najvećem klubu Bundeslige upravo treba igrač takvog profila. U finalu nacionalnog kupa prošle sedmice Griliš nije dobio ni priliku da igra, a sve je manja vjerovatnoća da će biti mjesta za njega u reprezentaciji za kontinentalni šampionat, koji počinje narednog mjeseca. Fudbaler irskog porijekla je u sezoni za nama nastupio u svega 20 mečeva Premijer lige i tri puta bio strijelac. R. A.
Svakog petka u periodu od 12h do 15h deponuj minimum 5€, izvrti ih na kazino ponudi i osvoji 50 spinova bez uslova!
olimpijske kvali kacije
Trener SC Derbija Dejan Jakara za Pobjedu analizira pola godine rada sa „studentima“ koji su na kraju osvojili dva trofeja
Dio priprema za olimpijski kvalifikacioni turnir naši košarkaši će odraditi u Grčkoj, gdje će od 25. do 27. juna nastupiti na Akropolis kupu, uz domaću selekciju i Bahame. Naša selekcija će 25. juna odigrati meč s Grčkom, a dan kasnije sa Bahamima. Posljednjeg dana turnira sastaju se Grčka i Bahami.
dućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Aleksa Ilić (Budućnost Voli), Vasilije Baćović (SC Derbi), Marko Simonović (Bešiktaš), Zoran Nikolić (Vojvodina) i Filip Anđušić (Podgorica).
Crna Gora će na turniru u Letoniji igrati u grupi sa Kamerunom i Brazilom. U drugoj grupi su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe idu u polufinale, a pobjednik turnira će izboriti vizu za Olimpijske igre u Parizu.
Naša reprezentacija oku-
piće se 15. juna, a pripreme će odraditi u Podgorici.
Crna Gora turnir u Letoniji počinje 2. jula sa Brazilom, u 14.30 sati po našem vremenu (15.30 po lokalnom).
Dan kasnije, u istom terminu, naša selekcija igra sa Kamerunom. Polufinale je na rasporedu 6. jula, a finale dan kasnije.
Osim u Letoniji, kvalifikacioni turniri igraju se u Španiji, Portoriku i Grčkoj. Olimpijske igre su na programu od 26. jula do 11. avgusta. S. JONĆIĆ
Odlične vijesti za Boston Seltikse uoči borbe za tron
PODGORICA - Kristaps Porcingis igraće u NBA finalu za Boston Seltikse, krilni centar se ubrzano oporavlja od povrede mišića lista. Letonac još od 29. aprila i meča sa Majamijem u plej-ofu nije nastupao. U stručnom štabu ,,Kelta“ su strahovali da se Porcingis neće oporaviti prije kraja sezone.
- Osjećam se dobro. Jasno se vidi napredak i biću spreman – kratko je poručio Porcingis nakon treninga. Boston je u velikom stilu i bez poraza riješio finalnu seriju
Istočne konferencije protiv Indijane. Sada ima dovoljno vremena da se pripremi za napad na rekordnu 18. titulu u NBA – finalna serija počinje u noći između 6. i 7. juna po našem vremenu. Rival će biti pobjednik finala Zapada (Dalas vodi protiv Minesote 3:1 u seriji).
Porcingis je izuzetno igrao od početka sezone za Seltikse i bilježio 20,1 poen i 7,2 skoka u prosjeku. Potencijalno je izuzetno bitan za finale, budući da i Dalas i Minesota igraju vrhunsku odbranu pod košem.
R. A.PODGORICA – Djeluje pomalo nestvarno, a i prvi put se događa od kada je Crna Gora ponovo nezavisna država, da Budućnost Voli nije osvojila najviše trofeja u jednoj sezoni. „Krivac“ za to je SC Derbi, koji je najuspješniju sezonu u klupskoj istoriji okončao sa dva trofeja, u ABA Superkupu i Kupu Crne Gore.
Uz to, plasmanom u plej-of, drugim uzastopnim, „studenti“ su ispunili i cilj u ABA ligi, a i u finalu plej-ofa domaćeg prvenstva su pružili jak otpor Budućnosti (1-3 u finalnoj seriji). Najzad, što je za klub i najbitnije, veliku minutažu dobili su i iskoristili je mladi igrači u podgoričkom timu, kao što su 20-godišnji Luka Bogavac i Tomislav Ivišić, te dvije godine mlađi, supertalentovani David Mirković - Nije bilo lako, ali mislim da je sezona bila uspješna – kaže za Pobjedu Dejan Jakara, trener SC Derbija.
FAKTOR KAMENJAŠ
Mladi slovenački trener je 19. novembra prošle godine preuzeo SC Derbi, nakon što je Andrej Žakelj prešao u Budućnost.
- To nije bilo nešto novo za mene, godinama sam radio da budem spreman za situaciju u kakvoj sam bio u SC Derbiju. Prva adaptacija je bila dobra, a onda mi je veći problem bio odlazak Kamenjaša, jer sam njega poznavao, a ostale, što su manje igrali, nijesam toliko poznavao – nastavlja Jakara. Počeo je sa dvije pobjede u ABA ligi, u gostima protiv FMP-a i Mege kod kuće, a nakon poraza od Partizana i Zvezde stigla je i pobjeda protiv Budućnosti.
- Nakon pobjede protiv Budućnosti smo ostali bez Kamenjaša, najboljeg igrača. To je bio šok, ne ostale stvari. Uslijedila su četiri poraza (Split, Zadar, Igokea, Mornar), od ekipa koje su imale nešto specifično, što nije odgovaralo našoj igri. Rivali su nas napadali pod koš, počeli su više da preuzimaju, što su stvari koje se nijesu dešavale kad je bio Kamenjaš, jer je Kenan sve to rješavao. Onda smo počeli da uvodimo novi sistem, da mijenjamo dosta stvari, i polako smo došli do igre i željenih rezultata, odnosno plasmana u plej-of –istakao je Jakara.
TEŠKO BEZ DOKINSA
U četvrtfinalu plej-of ABA lige je SC Derbi eliminisan od Crvene zvezde, uz mnogo bolju igru u „Morači“, a onda mu je ostalo domaće prvenstvo. Poslije dvije ubjedljive pobje-
Još nijesmo razgovarali
Dejanu Jakari je istekao ugovor sa SC Derbijem, koji je važio samo do kraja ove sezone, i ne zna da li će i iduće sezone ostati na klupi podgoričkog kluba. - Iskreno, u ovom trenutku nemam nikakvih informacija o tome, niti o sastavu ekipe za narednu sezonu. Još nijesmo razgovarali. Tek je kraj sezone, treba malo da se slegnu utisci. Čekam sastanak sa klubom pa da vidimo što i kako dalje – kazao nam je Jakara.
de protiv Teoda u polufinalu, „studente“ je čekao izazov u finalu protiv Budućnosti.
- Za finale smo ostali bez Dokinsa, što je za naš tim veliki hendikep, jer je on igrač koji je širio reket, a mi igramo sa puno „pik-en-rola“. Ali, bez obzira na njihov skraćen roster, Budućnost je bila favorit u finalu.
SC Derbi je samo u prvom meču bio neravnopravan rival, od drugog se vodila ravnopravna borba, ali je Budućnost na kraju slavila 3-1 u seriji.
- Analizirali smo prvi meč u seriji, i došli smo do zaključka da smo mi, jednostavno, pregorjeli u želji. Kad je tako, onda nemaš ni snage, niti ideje, padne ti koncentracija kad ne ide onako kako si planirao. Kad smo gledali zagrijavanje pred tu prvu utakmicu, izgledalo je da ćemo da dobijemo 20 razlike. Od druge utakmice je bilo drugačije. Drugi meč je mogao da završi drugačije za nas, ali smo u posljednjoj četvrtini napravili nekoliko baš prevelikih gluposti da bismo mogli da ih iznenadimo.
BUDUĆNOST BILA FAVORIT
Jakara ne prihvata konstatacije da je SC Derbi bio favorit u finalu zbog veće rotacije, ali i činjenice da su „studenti“ već porazili Budućnost u finalu domaćeg Kupa. - Time bih potcjenjivao njihov cijeli roster, sa stručnim štabom na čelu. Ne bih rekao da smo mi imali ulogu favorita zbog te veće rotacije. Možda je to bio slučaj za četvrtu utakmicu, ali se u nju vratio Popović, odigrao je dobro, što je i bio jedan od razloga, uz dobar šut u završetku utakmice, posebno Ferela, što je Budućnost pobijedila.
Stranci u Budućnost
Voliju su me baš iznenadili željom da dobiju utakmice
Dejan Jakara je ostao impresioniran zalaganjem stranaca Budućnosti u finalnoj seriji plej-ofa. Budućnost je cijelu finalnu seriju odigrala sa četvoricom istih stranaca: Jogijem Ferelom, Mekinlijem Rajtom, Flečerom Megijem i Kenanom Kamenjašem (za domaću ligu su bili registrovani još Joan Makundu i Nikola Tanasković), - Ne znam čija je to zasluga, da li stručnog štaba Budućnosti ili kluba, ili zajednička, ali ja do sada nijesam vidio toliko stranaca na okupu, kao sada u Budućnosti, a da svi toliko žele da osvoje titulu u domaćem prvenstvu. Prošle i pretprošle godine, recimo, Cedevita Olimpija je imala stranaca kojima se nije baš igrala domaća liga. A ovi momci iz Budućnosti su me baš iznenadili željom da dobiju utakmice u crnogorskom plej-ofu, i zato je finale i bilo takvo. Svi smo željeli da dobijemo, bilo je čak malo i tenzije, ali sve to samo zbog želje. Na kraju je odlučio kvalitet i Kamenjaša i Ferela, koga nijesmo mogli da zaustavimo, a u jednoj utakmici nam je i Rajt dao 30 poena – rekao je Jakara.
Osim u prvoj utakmici, Jakara je zadovoljan kako je njegova ekipa odigrala u odbrani u nastavku serije. Ali, to nije bilo dovoljno za više od jedne pobjede. - Sve smo u odbrani uradili kako smo se dogovorili, ali
na kraju kad loptu uzmu Ferel ili Rajt, ili kad puste loptu Kamenjašu pod obruč, tu ih je teško čuvati cijelu utakmicu „jedan na jedan“. To je kvalitet koji je prevladao u finalu – zaključio je Jakara. S. JONČIĆ
U Rimu, od 7. do 12, juna šampionat Evrope u atletici
PODGORICA - Rim će od 7. do 12. juna biti domaćin seniorskog prvenstva Evrope, na kojem će nastupiti i troje crnogorskih atletičara.
Crnu Goru će predstavljati Danijel Furtula u bacanju diska, Marija Vuković u skoku uvis i Darko Pešić u desetoboju.
Crnogorski atletičari plasirali su se na osnovu kvalifikacionih kvota i rezultata koje su imali u prethodnom periodu, kao i rang listama koje je napravila Evropska atletska federacija.
Furtula u bacanju diska i Marija Vuković u skoku uvis imaju kvalifikacije 7. juna, finale u bacanju diska je istog dana, a u skoku uvis dva dana kasnije. Takmičenje u desetoboju za-
Takmičenje će okupiti 350 džudista
PODGORICA - Glavni grad
Crne Gore će za vikend biti domaćin kadetskog džudo prvenstva Balkana, a okupiće više od 350 takmičara. Najbolji kadeti Balkana nadmetaće se u sportskom kompleksu Voko u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
Za jednu od medalja, pored crnogorskih, boriće se i džudisti iz Albanije, Bosne i Hecegovine, Bugarske, Kosova, Kipra, Moldavije, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Turske i Grčke. U subotu, prvog takmičarskog dana, na tatmi će kadeti do 50, 55, 60, 66 i 73 kilograma i kadetkinje do 40, 44, 48, 52 i 57 kilograma.
U nedjelju za medalje boriće se kadeti do 81, 90 i preko 90 i kadetkinje do 63, 70 i preko 70 kilograma.
Istog dana, nakon završenog takmičenja u pojedinačnoj konkurenciji, biće održano nadmetanje u konkurenciji miks timova.
Prema propozicijama, miks timovi biće sastavljeni po sljedećem sistemu kadeti do 81, 90 i preko 90 kg i kadetkinje do 63, do 70 i preko 70 kilograma. Eliminacione borbe, oba takmičarska dana, počeće u devet, dok je finalni blok planiran za 16 sati.
Svečano otvaranje šampionata predviđeno je za subotu u 15 sati i 30 minuta. R.P.
kazano je za 10. i 11. jun. Sa Marijom Vuković na šam-
pionatu biće i njen trener Grk
u desetoboju pratiće tim u sastavu trener Goran Obradović i fizioterapeut Melik Feler.
Na Evropskom prvenstvu, kao specijalni gost predsjednika Evropske atletske federacije Dobromira Karamarinova , prisustvovaće predsjednik Atletskog saveza Milorad Vuletić.
Furtula je na nedavnom šampionatu Balkana, imao tri prestupa, dok je Marija Vuković nastupila prvi put nakon sedam mjeseci pauze zbog povrede, tako da je preskočila 170 centimetara, a onda je odustala od daljeg nastupa.
Sigurno da će i sada za njih biti izazovno da stignu do finala. U najboljoj formi je Pešić, koji će ličnim rekordom jurišati na što bolji plasman. R.P.
Održan tradicionalni miting bacača za osobe sa invaliditetom
PODGORICA - Paraolimpijci Miloš Spaić i Maja Rajković treći put uzastopno proglašeni su za najbolje atletičare Trofeja Podgorice, tradicionalnog mitinga bacača za osobe sa invaliditetom.
Spaić je u bacanju kugle, u spojenim kategorijama F11-13-F41 do trofeja došao hicem od 11 metara i 39 centimetara, koji po tablicama Svjetske paraatletske federacije vrijedi 942 boda. Kao drugoplasirani završio je Miloš Ranitović (9,46), dok je treći bio Vlado Terić (6,75). Rajković je u bacanju koplja, kategorija F34/54, trijumfovala je sa rezultatom 12,95 metara. Taj rezultat po tablicama vrijedi 714 bodova.
U muškoj konkurenciji pobijedio je Radmilo Baranin sa rezultatom 21 metar i 22 centimetra.
Kao drugoplasirani završio je Danilo Gojković (18,08), dok je treći bio Vladan Nikolić (17,69).
Četvrto mjesto osvojio je Nedžad Pepić (14,86), dok je peti bio Mersad Murić (11,90). Baranin je trijumfovao i bacanju kugle, u kategoriji F34/54 (bacanja iz specijalizovane stolice) hicem od 8,98 metara.
Srebrni je bio Murić (6,76), dok je bronzana medalja pripala Pe-
piću (6,49 metara).
Lični rekord u bacanju diska postavio je Vlado Terić sa rezultatom 17,93 metra, koji po tablicama vrijedi 665 bodova. Organizatori tradicionalnog petog mitinga, koji je održan
Siner: Ne opterećujem se prvim mjestom na svijetu
PODGORICA - Janik Siner je poručio da ne razmišlja mnogo o šansi da na ovogodišnjem Rolan Garosu dostigne prvo mjesto na planetarnoj ATP listi tenisera.
Mladi Italijan plasirao se u 3. kolo pariskog grend slema i već ostvario bolji rezultat nego prošle godine. Za prvo mjesto na svijetu potrebno mu je da dođe do finala – ili da aktuelni prvoplasirani Novak Đoković
Vaterpolista Marko Mršić, nakon šampionskog pehara sa Primorcem, počeo pripreme sa ,,ajkulama“
PODGORICA - Do starta vaterpolo olimpijskog turnira (28. jula) selektor Vladimir Gojković sa igračima prolaziće kroz razne pripremne faze, a uvodni dio je već počeo na Škveru, istina sa nekompletnim sastavom. Neki od igrača se odmaraju od napornih sezona, drugi imaju još obaveza u svojim klubovima, a Miroslav Perković priključiće se nakon dolaska reprezentativaca iz Sjedinjenih Američkih Država. Naš centar će sa Novim Beogradom od 5. juna na Malti učestvovati na finalnom turniru Lige šampiona.
na poligonu Resursnog centra za djecu i mlade Podgorica, bili su Paraolimpijski komitet i Atletski klub osoba sa invaliditetom Vihor, a pokrovitelji Ministarstvo sporta i Sekretarijat za sport Glavnog grada. R.P.
ne stigne do polufinala. - Ne opterećujem se razmišljanjem o prvom mjestu na svijetu. Svjestan sam da ne mogu da treniram više nego što to trenutno radim, niti mogu da više pokušavam da pobijedim. Pratim rezultate ostalih igrača koliko mogu, ali mi je važnije da se odmaram i da se ne opterećujem mnogo time – kazao je on. R.A.
Mnogi od reprezentativaca su imali zapažene role u svojim klubovima, osvajali su šampionate, kupove, stizali do završnica Evrokupa... Sve ovo možda garantuje dobre stvari u Parizu, gdje će za četvrtfinale ,,ajkule“ igrati u grupi A sa Italijom, Hrvatskom, Grčkom, Rumunijom i SAD. U ranijim razgovorima sa selektorom i igračima mišljenje je da ne mogu nikome da prijete, ali uz ozbiljan pristup, sa favoritima Grčkom, Hrvatskom i Italijom, mogu da igraju egal.
- U Pariz dolaze najbolje ekipe i najspremniji pojedinci. To je najveće takmičenje i sve je moguće. Viza za Olimpijske igre je izuzetno važna, mi smo je izborili i sada nas čekaju duge i naporne pripreme. Nema sumnje da ćemo na OI doći potpuno spremni. Možda nijesmo favoriti, ne možemo da prijetimo, ali smo pokazali u ranijim mečevima sa mnogim reprezentacijama da
možemo i do pobjeda. Nema predaje, spremićemo se i vidjećemo kako ćemo završiti učešće na ovom najvećem sportskom događaju - poručio je Marko Mršić, šampion Crne Gore sa Primorcem. U suštini Crna Gora ima iskusan tim. Ima i igrače koji nastupaju za ozbiljne klubove, a mnogi od njih su imali važnu ulogu tokom sezone. Upravo je takav bio Mršić, jedan od najmlađih u timu koji je odigrao važnu rolu u ukupnoj finalnoj pobjedi od 3:0 Primorca protiv Jadrana. Bek našeg tima smatra, iako je mlad, da to ne može da bude alibi, jer su iza njega četiri velika takmičenja. - Dolazim iz lijepe priče koja je završena osvajanjem trofeja. Velika energija je utrošena, a kada smo završili šampionat, dobili smo pauzu. Ne pamtim da sam nakon prvenstva, iskreno, ovoliko odmarao. Sada smo tu, polako se spremamo, pripreme će biti duge, a mi želimo spremni da dočekamo start Igara - jasan je Mršić. Ponosan je na sve ono što je tokom sezone prošao sa kotorskom ekipom. Polako su se kockice slagale, dobra atmosfera, kvalitetan rad i još neki detalji- kao, a što je Mršić posebno napomenuo, razgovori sa psihološkinjom Tatjanom Mitrović - Osvojili smo trofej, nastupaćemo u Ligi šampiona, a izuzetno je važno što ćemo od ove sezone igrati i najjaču Regionalnu ligu, što je bio cilj. Vratili smo se i vjerujem da ćemo za sezonu koja nas čeka biti respektabilni - napomenuo je Mršić. A.M.
Istaknimo da je Crna Gora kao država učestvovala u tri rata između Mletačke republike i Turske: Kiparskom (15701573), Kandijskom (16451669) i Morejskom (16841699) na strani Republike. O drugim nekadašnjim državama Balkana tada nema ni pomena. Na Berlinskom kongresu Crnoj Gori je potvrđena nezavisnost, čime je postala međunarodno priznata država.
Od dolaska Petra Karađorđevića za kralja Srbije 1903. godine, Srbija se u spoljnoj politici počinje oslanjati na Rusiju, a ne kao Obrenovići, do tada, na Austrougarsku. Carska Rusija, do tada zaštitnica i pokroviteljica Crne Gore, okrenula je kajdu i prigrlila Srbiju. Želeći da u paketu riješi i problem Srbije i Bugarske, koje su se sporile oko Makedonije, a osim toga Srbija je željela da izađe na more, nađena je formula: Makedonija Bugarskoj, Crna Gora Srbiji. Ovim je bratska Rusija pokazala da „nije vjera tvrda u jačega”. S ovim su se složili kralj Srbije Petar Karađorđević i Nikola Pašić, a onda je puštena u etar krilatica da je Crna Gora ispunila svoju istorijsku ulogu i da nema više razloga da postoji kao samostalna država!? Dakle, prvo je odlučeno da se Crna Gora prisajedini Srbiji, a onda su se pojavila obrazloženja da ona ne može da opstane kao nezavisna država.
Prvo je odlučeno da se Crna Gora prisajedini Srbiji, a onda su se pojavila obrazloženja da je Crna Gora ispunila svoju istorijsku ulogu i da nema više razloga da postoji kao samostalna država. Interesantno je da su ovu, ne samo netačnu, nego i vrlo glupu konstataciju usvojili i mnogi istoričari
Ima manjih država u Evropi, kao Luksemburg između Njemačke i Francuske, San Marino u srcu Italije, Lihtenštajn, između Švajcarske i Austrije, mala Andora u Pirinejima, između Španije i Francuske. Da su moćne susjedne države odlučile da priključe neku od ovih malih država, lako bi našle izgovor o nemogućnosti njihovog daljnjeg postojanja. Interesantno je da su ovu, ne samo netačnu, nego i vrlo glupu konstataciju usvojili i mnogi istoričari, pa su je papagajski ponavljali u svojim knjigama. Uglavnom se ponavljalo da je ona ekonomski neodrživa, tj. da ne može sama sebe izdržavati. Tačno je da je Crna Gora bila siromašna dok su je činile četiri nahije, ali kasnijim proširenjem teritorije i izlaskom na more, ona dobija značajne privredne resurse: rude uglja i boksita, velika prostranstva obrasla šumama, hidroenergiju, dovoljno obradivog zemljišta u odnosu na broj stanovnika, izvanredne plaže i planine za razvoj turizma itd.
Poznato je da su Crnogorci u periodu vladavine Turske na Balkanu često isticali svoje slobodarstvo, govorili su da drugo i nemaju ništa osim slobode i da sloboda za njih nema cijenu – za slobodu sve, slobodu nizašta. Jasno, znali su i da ekonomski zaostala Crna Gora teško može opstati kao malo ostrvo slobode bez oslobođenja ostalih naroda u okruženju. Zato nije teško objasniti spremnost Crnogoraca da priteknu u pomoć ustanicima u susjedstvu. Oni su, kao slobodni ljudi i ratnici, u genima nosili nagon da pomognu porobljenoj braći. Takav stav imali su i vladike i vladari Crne Gore. Cilj takvih nastojanja bio je stvaranje zajedničke države Južnih Slovena - srpske, odnosno jugoslovenske. Njegoš je teško prihvatao činjenicu da mnogi slovenski narodi nemaju svoje države, već su porobljeni od drugih naroda. Srpski književnik Ljuba Nenadović u Pismima iz Italije opisuje susret s Njegošem, koji mu je tom prilikom rekao: „Ala se mi, Sloveni, narobovasmo! Ali mi, Crnogorci, bogami nijesmo! Svakom slobodnom čovjeku možemo slobodno u oči pogledati. Ni pred kim se ne moramo zastidjeti.”
Na jednom drugom mjestu Njegoš kaže: „Što je bolje što sam ja sa ovom šakom gorštaka slobodan, kad su drugi bratski narodi porobljeni”.
Zahvaljujući teritorijalnom proširenju postignutom u ratu 1876–1878. godine, Crna Gora je postala multinacionalna i multikonfesionalna država. Odmah se pokazalo da Crnogorci nijesu šovinisti, naprotiv, kao narod koji je skupo plaćao svoju slobodu, smatrali su da i drugi narodi treba da budu slobodni i da imaju sva prava kao i oni, zato imaju odlične odnose sa svim manjinskim narodima u Crnoj Gori: Bošnjacima/Muslimanima, Albancima, Hrvatima.
Razumljivo je i da je Crna Gora željela ujedinjenje, prije svega, sa Srbijom, ali i sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Slovenijom, koje su bile u sastavu moćne Austro-
ugatske monarhije. Poznato je da je i kralj Nikola bio za ujedinjenje Južnih Slovena u jednu državu. On to ističe i u Proglasu upućenom Crnogorcima iz egzila, pošto je na tzv. Velikoj podgoričkoj skupštini Crna Gora pripojena Srbiji i u njoj zabranjeno ime crnogorsko, a vladajućoj porodici Petrović–Njegoš zabranjen povratak u Crnu Goru, a o njemu, i na Skupštini, i u srbijanskoj štampi, izrečene nebrojene gnusne laži: da je bio protiv ujedinjenja, da je tokom rata sarađivao sa neprijateljem, da Crnogorska vojska nije stvarno ratovala, nego je samo stvaran privid da ratuje i slično. On u Proglasu kaže: „Nijedan pojedinac i u Srpstvu i u Jugoslovenstvu nije više radio na njemu (ujedinjenju) od mene, nastavljujući u tome djelo mojih slavnih predaka.” Jasno, on misli na pravedno ujedinjenje. „Želja svakog Crnogorca (je) da stupi u jedinstvo jugoslovensko na ravnoj nozi sa Srbijom”, dok srpska vlast „želi stvoriti od Crne Gore jedan ili dva okruga srbijanska, kojima će oni gospodariti, a ne ravnopravnog brata”.
Da je kralj Nikola bio jugoslovenski orijentisan, znao je i Josip Broz Tito. Jednom prilikom je Đilasu, kad je ovaj ismijavao kralja Nikolu, tvrdeći da je bio samo jedan teatralac i slično, rekao: „Đido, nisi u pravi, mi mladi u Hrvatskoj smo ga voljeli zato što je bio za Jugoslaviju”.
I dok je Crna Gora iskreno željela ujedinjenje sa Srbijom, podrazumijevajući da ono treba da bude na ravnopravnoj osnovi, tj. da svaka država uđe u zajedničku državu kao jedna federalna jedinica sa svim svojim specifičnostima, Srpska vlast je planirala potpuno uništenje Crne Gore. Teško da je iko u Crnoj Gori mogao i da nasluti tako nešto. A i kako bi, kad se nikad nije desilo, bar u novijoj istoriji čovječanstva, da neka država „proguta” državu saveznicu, koja se u ratu borila na njenoj strani i koja je u tom ratu dala ogroman doprinos i imala ogromne žrtve. Danas se zna da je ovaj strašni čin pripreman kroz strahovitu propagandu, koju je svakodnevno vodila režimska štampa u Beogradu protiv knjaza/kralja Nikole i njegove porodice. Izmišljane su brojne pogibije iza kojih, tobože, stoji Crnogorski dvor; na primjer 1908. godine beogradske novine „Beogradski list” i „Odjek” objavile su da je u Vasojevićima ubijen vojvoda Lakić Vojvodić, ministar unutrašnjih djela u Tomanovićevoj vladi i da vojvoda Gavro Vuković ima veze sa tim ubistvom, međutim, poznato je da je vojvoda Lakić Vojvodić umro prirodnom smrću 1924. godine. U Srbiji je radikalska vlast organizovala 367 ubistava, a u Crnoj Gori niko nije ubijen, ali je srpska propaganda tvrdila da knjaz Ni-
kola svaki dan ubija svoje podanike, čak i da je instalirao giljotinu na Cetinju. U propagandu protiv vladara i dinastije svoje države masovno su se uključili i crnogorski đaci i studenti, koji su se školovali u Beogradu. Oni su pripremali i ubistvo crnogorskog vladara i njegove porodice, pa je u vezi s tim kralj Nikola izjavio: „Crnogorski đaci, gdje god se u Evropi školovali, vraćaju se kao Crnogorci, a iz Srbije kao Srbi i atentatori.”
Poslije Drugog svjetskog rata crnogorski komunisti su dobili ono zašto su se borili: da Crna Gora kao ravnopravna republika uđe u FNRJ i da se nacionalno mogu izjasniti kao Crnogorci. Međutim, na rehabilitaciji kralja Nikole ništa nijesu uradili. Istina, nije blaćen kao između dva svjetska rata, ali nije ni slavljen. Nije im palo na pamet da bi trebalo da mu prenesu posmrtne ostatke u Crnu Goru. Ostala je priča da su jednom prilikom crnogorski rukovodioci pitali Tita kako on na to gleda, a on im je odgovorio: „Je li moguće da to do sada niste uradili”. O nestanku Crne Gore kao države i njenom prisajedinjenju Srbiji na Podgoričkoj skupštini 1918. godne, takoreći, nije bilo govora. Ovim pitanjima bavili su se samo rijetki istoričari. O izdvajanju Crnogorske crkve iz Srpske pravoslavne crkve crnogorski rukovodioci nijesu izgleda ni razmišljali. (Nastavlja se)
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „BEACH” d.o.o. iz Podgorice podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat uređenja plaže „Galija” – druga faza, koja je u Atlasu crnogorskih plaža označena lokacijom broj 22 B, opština Budva. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV proleterske brigade 19, II sprat, kancelarija broj 217 u Sekretarijatu za urbanizam održivi razvoj Opštine Budva, radnim danima od 9 do 12 časova. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Agencije za zaštitu životne sredine www.epa.org.me.
Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 07.07.2024. godine.
Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u prostoriji Sekretarijata za urbanizam održivi razvoj Opštine Budva, adresa Trg Sunca, dana 28.06.2024. godine, sa početkom u 10 časova.
Na osnovu člana 19. Statuta Cemex Montenegro AD Podgorica, Odbor direktora je na sjednici održanoj dana 28.5.2024. godine, donio
O D L U K U o sazivanju redovne godišnje Skupštine akcionara CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica
Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21, 4/24) i člana 19. Statuta CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica
s a z i v a s e
S K U P Š T I N A A K C I O N A R A CEMEX MONTENEGRO AD Podgorica
Za dan 1.7.2024. godine sa početkom u 14 h u KIC Budo Tomović, Ul. Vaka Djurovića bb, Podgorica
sa slijedećim
D N E V N I M R E D O M
1.Razmatranje i usvajanje Finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju Društva za period 1.01. – 31.12.2023.godine, 2.Razmatranje i usvajanje Izvještaja o reviziji Finansijskih iskaza za period 1.01. – 31.12.2023. godine, urađenog od strane revizorske kuće TPA Audit Tax & Accounting, 3.Izbor revizora Društva za 2024.godinu, Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara, u poslovnoj zgradi Društva u Podgorici, Bulevar Knjaza Danila Petrovića 13/23. Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave Sekretaru društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine radi identifikacije i evidencije. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa zakonom. Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na tel: 020 238 419.
ODBOR DIREKTORA
Predsjednik Joško Težulat
Poslovni broj: Ivm.br.520/2024
Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca
AD “ERSTE BANK” Podgorica, ul.Arsenija Boljevića br. 2A, protiv izvršnog dužnika Agović Izabele, ul. Buda Tomovića br.23, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 12.997,39 eura, na osnovu vjerodostojne isprave - mjenice serije BB 2479015 koja je izdata dana 19.04.2024.godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o
DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Agović Izabeli, ul. Buda Tomovića br.23, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 520/2024 od 24.04.2024. godine sa predlogom i prilozima kojim je isti obavezan da na ime duga osnovom navedene isprave isplati izvršnom povjeriocu iznos od 12.997,39 eura sa sa pripadajućom kamatom i troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br. 520/2024 od 30.05.2024. godine. Izvršni dužnik Agović Izabela iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja o izvršenju poslovne oznake Ivm.br. 520/2024 od 24.04.2024. godine godine sa predlogom i prilozima Rješenja o troškovima poslovne oznake Ivm.br 520/2024 od 30.05.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik Agović Izabela iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 30.05.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Iv.br.1399/23
Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca “Metalac market Podgorica” D.O.O., sa sjedištem na adresi ul. Simona Ivanova br. 1, Podgorica, koga zastupa advokatska kancelarija Čvorović, Minić & Radunović, ul. Studentska bb, City Kvart, lamela 3/5, br 27, Podgorica, protiv izvršnog dužnika Mirko Radević , Berane, radi naplate novčanog potraživanja 107,90€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 29.05.2024 godine,
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerio- ca, protiv izvršnog dužnika RADEVIĆ MIRKA, sa zadnje poznatom adresom Dolac bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Iv.br.1399/23 od 10.01.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao rješenje o troškovima od 29.05.2024. godine. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Ivm.br.124/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ODM ASSET DOO PODGORICA, Hercegovačka br 56, Podgorica, koga zastupa Advokatska kancelarija “Vuković & Partners”, ul. Teodora Drajzera br. 34, Beograd, protiv izvršnog dužnika Aco Radević, Berane, radi naplate novčanog potraživanja 7.770,87€, shodno čl. 45 ZIO-a, dana 30.05.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E
Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerio- ca, protiv izvršnog dužnika RADEVIĆ ACA sa zadnje poznatom adresom Donje Luge bb, Berane. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju Ivm. br.124/24 od 08.02.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku, kao i rješenje o troškovima od 28.05.2024. godine.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ
Petak, 31. maj 2024.
O D L U K U
O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA
Saziva se redovna godišnja sjednica Skupštine akcionara AD “C VRAČAR“ Herceg Novi za dan 02.07.2024.godine sa početkom u 12:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom i za istu se predlaže sledeći:
DNEVNI RED
1.Otvaranje redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara,
•Imenovanje radnih tijela,
•Izvještaj o Spisku akcionara AD “C Vračar“ Herceg Novi, koji je pribavljen od CKDD Crne Gore,
•Izvještaj o prisutnosti akcionara, konstatacija postojanja kvoruma
•Konstatacija Dnevnog reda.
2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne sjednice Skupštine akcionara AD “C Vračar“ Herceg Novi.
3.Usvajanje Završnog računa AD “C Vračar“ Herceg Novi za 2023.g.
•Usvajanje godišnjeg Finansijskog izvještaja i Izvještaja o poslovanju Društva za 2023.g.
•Usvajanje Izvještaja Revizora za 2023.g.
4.Usvajanje godišnjeg izvještaja Odbora direktora sa pojedinačnim izvještajima svih članova Odbora direktora. (Evaulacije)
5.Odluka o politici naknada i o visini naknada članovima Odbora direktora.
6.Razrješenje Revizora.
7.Izbor i imenovanje Revizora za 2024.g.
Redovna godišnja sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom .
Pravo da učestvuju i odlučuju na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj.
Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 11 do 11 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid ličnog dokumenta, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje.
Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti sa određene e-mail adrese.
Materijali sa predlozima odluka koji trebaju da se razmatraju na redovnoj godišnjoj s jednici Skupštine akcionara Društva biće dostupni na uvid akcionarima Društva u sjedištu Društva u zakonskom roku.
Na zahtjev akcionara, Društvo će, elektronskom poštom, na adresu koju odredi akcionar, dostaviti obavještenje o sazivanju Skupštine i materijale koji će se razmatrati na Skupštini sa predlozima odluka.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 0815 časova.
Internet adresa : www.c-vracar.com
„Luka Kotor“ A.D. Kotor -Odbor diretkoraBroj: 0202-1127
Datum: 29.05.2024.godine
Predsjednik odbora direktora Jovan Vučurović
Na osnovu člana 135., 136. i 161. Zakona o privrednim društvima (“Službeni list Crne Gore”, br. 065/20, 146/21 od 31.12.2021), člana 24., 26. 41. Statuta “Luka Kotor” A.D. Kotor broj 0101-727/1 od 07.04.2021.godine, Odluke odbora direktora o sazivanju Redovne skupštine akcionara broj 0202-1024 od 17.05.2024.god. i Odluke o dopuni odluke o sazivanju Redovne skupštine akcionara broj 0202- 1126 od 29.05.2024.godine, Odbor direktora objavljuje:
DOPUNJENO
OBAVJEŠTENjE O SAZIVANjU REDOVNE SKUPŠTINE AKCIONARA „LUKA KOTOR“ A.D. KOTOR
Skupština će se održati dana 21. juna 2024. godine, sa početkom u 13 časova u Kotoru, Velika sala Upravne zgrade „Luka Kotor“ A.D.Kotor na adresi Park Slobode broj 1. DNEVNI RED:
1.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Finansijskih iskaza, Konsolidovanih finansijskih iskaza i Izvještaja o poslovanju „Luka Kotor“ A.D. sa Izvještajem o radu Odbora direktora za period 01.01.-31.12.2023.godine; 2.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja menadžmenta „Luka Kotor“ A.D. Kotor za period 01.01.-31.12.2023.godine Konsolidovanog Izvještaja menadžementa za period 01.01.-31.12.2023.godine; 3.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o usvajanju Izvještaja o reviziji finansijskih iskaza za period 01.01.31.12.2023.godine Izvještaja o reviziji konsolidovanih finansijskih iskaza za period 01.01.-31.12.2023.godine; 4.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o raspodjeli dobiti; 5.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o izboru revizora za 2024.godinu; 6.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o visini naknade članovima Odbora direktora; 7.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o izmjeni Statuta „Luka Kotor“A.D. Kotor; 8.Razmatranje i usvajanje Predloga Odluke o razrješenju članova Odbora direktora u skladu sa članom 159. stav 2 Zakona o privrednim društvima.
9.Donošenje Odluke o izboru članova Odbora direktora.
Pravo prisustva Skupštini akcionara imaju svi akcionari društva registrovani u spisku CKDD-a izdatom dva radna dana prije održavanja Skupštine. Postupak utvrđivanja identiteta akcionara, odnosno njihovih punomoćnika, vrši se na osnovu lične karte i kopije punomoćja, a počinje u 10 časova na dan i u mjestu održavanja Skupštine. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom. Društvo će saglasno članu 137. Zakona o privrednim društvima utvrđivati identitete svojih akcionara čijim se akcijama upravlja preko određenog kastodi (vlasničkog) računa, ukoliko akcije kojima se upravlja preko tog računa čine više od 0,5% osnovnog kapitala društva ili daju više od 0,5% glasačkih prava. Akcionari mogu, u smislu člana 145. stav 1 tačka 3. Zakona o privrednim društvima, učestvovati u radu Skupštine i elektronskim putem to glasanjem elektronskim putem, glasačkim listićima prije održavanja sjednice.
Odluke pod tačkama 1.,2.,3.,4.,5.,6.,7. i 8. po utvrđenom dnevnom redu donose se većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića sa pravom glasa. Odluka pod tačkom 9. dnevnog reda donosi se kumulativnim glasanjem.
Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića, odnosno sa najmanje 689.130 akcija od ukupnog broja akcija od 1.378.259.
Sve dodatne informacije o dnevnom redu i predloženim Odlukama mogu se dobiti svakog radnog dana od 09 do 12 sati na broj telefona 032/325-208 ili 069/124-196.
Materijali sa predlozima Odluka za Skupštinu biće dostupni na uvid akcionarima 20 dana prije održavanje Redovne skupštine akcionara na adresi: Park Slobode 1, kancelarija Sekretara društva broj 15. Obavještenja, predlozi odluka, punomoćja glasački listići biće dostupni na internet stranici: www.portofkotor.com
Akcionari koji svoja prava ostvaruju putem glasačkih listića, dužni su iste dostaviti najkasnije do dana održavanja Skupštine, do 10 časova lično, preporučeno putem pošte ili na mail Sekretara društva dusan.vukasovic@portofkotor co.me. Glasački listići koji pristignu nakon navedenog roka, smtraće se nevažećim.
Predsjednica Odbora direktora Ljiljana Popović Moškov, s.r.
ДРАГАНА и ВАЊА, унучад, праунучад и остала многобројна родбина БОЖОВИЋ и ЋЕТКОВИЋ
Tužnim srcem javljamo da je u 76. godini priminuo naš dragi
Saučešće primamo u kapeli u Štitarima, 30. maja od 12 do 15 časova i 31.maja od 12 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na mjesnom groblju.
Ožalošćena porodica: sinovi RADOJICA-RADE, MILAN i MIRKO, unučad LUKA i LEJA, brat KRSTO, snaha LJEPOSAVA, sestra od strica ZORE, sinovci i sinovične i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragom
Тужним срцем јављамо да је 30. маја 2024. преминула у 88. години
Саучешће примамо у градској капели на Чепурцима 30. маја од 12 до 15 часова и 31. маја од 10 до 14.30 часова. Сахрана ће се обавити у 15 часова на гробљу у Толошима. Ожалошћени: синови ГОРАН и СРЂА, унучад КРИСТИНА, АНА и ФИЛИП,
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 30. maja od 14 do 16 časova i 31. maja od 10 do 14.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ožalošćeni: supruga MARIJA, brat RAJKO, bratanići MARKO i ŽARKO, bratanične MIRJANA i ANA, snaha MARTA kao i ostala mnogobrojna rodbina KRIVOKAPIĆ i AMULIĆ
ŠUĆU
Tvoja dobrota i toplina zauvijek će ostati u našim sjećanjima. IVAN, NIKOLA, MIRKO i MIJAT
Posljednji pozdrav članu našeg Društva PREDRAGU - ŠUĆU STOJANOVIĆU
Njegov dragi i plemeniti lik čuvaćemo u najljepšem sjećanju. SPORTSKO REKREATIVNO DRUŠTVO ,,VETERANI“ CETINJE
Posljednji pozdrav
MILU Markovu KRIVOKAPIĆU
Hvala ti za dobrotu i nesebičnu bratsku pažnju. Ostaćeš u našim srcima i mislima.
Tvoji: VESO, VLADO, MIRJANA, ELENA i JOVAN 1023
Sa neizmjernom tugom i dubokim žaljenjem opraštamo se od našeg dragog
MLADENA ĐUROVIĆA
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
LJUBOMIR - GIDO ĐUROVIĆ sa porodicom
Krasile su ga ljudske veličine, časno i dostojanstveno je živio. Počivaj kod svog brata Slobodana u ovoj Crnogorskoj zemlji koju si mnogo volio.
i MILENA RADOVIĆ
Posljednji pozdrav
MLADENU
Od MIĆE sa porodicom
Posljednji pozdrav
MLADENU
Od porodice pok. SLOBA MARKOVIĆA
31. maj 2024.
Posljednji pozdrav dragom bratu
1018
MLADENU Brankovom ĐUROVIĆU
Mlađo, lijepa sjećanja na naše djetinjstvo ostaće vječno. Počivaj u miru.
Sestra SAŠKA sa porodicom
Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu
MLADENU ĐUROVIĆU
Pretužan je tvoj prebrzi odlazak, vječno ćeš ostati u našim srcima.
Brat MIODRAG, snaha DRAGANA, bratanične JELENA i SOFIJA
Posljednji pozdrav
MLADENU
Počivaj u miru dobri druže.
IVAN, MILOVAN, LEKA, BAJICA i VESKO
MLADEN Brankov ĐUROVIĆ
Posljednji pozdrav od GLOBE, GAGE, EMIRA, ŽARE, SLAVKA, PERHANA, IVANA, PIKSIJA, RADA, MILANA i NINA
Posljednji pozdrav
MILOJ IVANOVIĆ
Otišla si tiho, ostavljajući za sobom veliku prazninu. Hvala na nesebičnoj ljubavi, podršci, savjetima i pažnji. Počivaj u miru. Ćerka SVETLANA, zet BORO i unučad KRISTINA, JELENA i JANKO KRAGIĆ
Posljednji pozdrav našoj voljenoj supruzi i majci
ĐORĐINI-MILI IVANOVIĆ
Velika tuga i bol je ostala tvojim odlaskom.
Tvoji MILAN, SLOBO, SANJA i SVETLANA
Posljednji pozdrav našoj dragoj prijateljici
MILOJ IVANOVIĆ
Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
ZDRAVKO i BOŽIDARKA KRAGIĆ
1000
Posljednji pozdrav našoj dragoj
Voljena i poštovana snaha i strina
MILA IVANOVIĆ
Uvijek si bila kako ti i ime kaže – Mila, dobra i velikodušna. Ostaćeš zauvijek u našim srcima.
1017
BIBO, NIKOLA i IVICA IVANOVIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragoj snahi i ujni
MENICI RADUSINOVIĆ
Zaova OLGA PEJOVIĆ sa porodicom
993
od LELE i MIKA sa porodicom
Danas je godina od smrti svekrve, babe i prababe DUŠANKE
Počivaj u vječnom miru.
DARE, MILICA i MIHAILO sa porodicama
983
Navršava se godina dana od kada nije sa nama naša draga DUŠANKA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom. Nedostaje tvoj glas, ljubav i toplina. Kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.
Godina je dana od kada nije sa nama naša majka i baba
982
rođena MIĆIĆ
Dani prolaze, ali nijedan bez sjećanja na tebe, jer tvoj odlazak ne može ugasiti toplinu zajedničkih zagrljaja uz koje smo odrasli.
Tvoji: IVO, ZORICA, IVANA i DIANA sa porodicama
Kćerka SEKA VUČIĆEVIĆ, unuci BAJKO, IVO i MATIJA
Naši voljeni majka i otac
MILKA i RADOSAV
KRIVOKAPIĆ 1989. 1999.
Hvala za sve.
Hvala što ste uvijek sa nama, svakog dana sve više i zauvijek.
Vaši: NADA, DRAGICA, DRAGAN i NENAD
Ljepoto momačka
Danas bi bio tvoj 45. rođendan da nam iznenada ne ode među anđele. Umjesto poklona i porodične sreće mi palimo svijeće i donosimo cvijeće. Brojimo tvoje rođendane a ti ode i ostade vječno mlad.
Znao si da si naša sreća, ljubav, ponos, sve… ali nikad nećeš saznati kako i koliko patimo i kako nam je život bolan, tužan i prazan bez tebe.
Dok žive vole te
Sjećanje 31. 5. 2010 - 31. 5. 2024
VERA GOLUBOVIĆ rođena POPOVIĆ
Godine se nižu, ali vrijeme ne donosi zaborav na tebe i tvoj vedri lik. Neka ti bol moga srca i moje suze ne remete vječni mir.
I dalje sam svakog trenutka sa tobom do vječnosti.
Tvoja majka RADMILA
Sjećanje
31. 5. 2010 – 31.5. 2024.
VERA GOLUBOVIĆ
Prolazi vrijeme, ali ljubav prema tebi ne nestaje, a sjećanja ne blijede. Nedostaješ...
Tvoja sestra NAĐA sa porodicom
Dana 31. maja 2024. navršava se godina od smrti voljenog supruga i oca
Vrijeme koje prolazi ne može nikada izliječiti tugu i bol za tobom.
Hvala ti za nesebičnu ljubav i dobrotu koju si nam davao.
Supruga RADMILA, sin RADOVAN i kćerka ANA
TVOJI NAJMILIJI
Navršava se šest bolnih i tužnih mjeseci otkako nas je zauvijek napustila naša draga i voljena supruga, majka i baka
Ne postoje riječi dovoljno jake da bi opisale tvoju veličinu, ljubav i pažnju koju si nam poklanjala. Dane bez tebe brojimo i oživljavamo vrijeme provedeno s tobom.
Volimo te i čuvamo od zaborava.
U subotu, 1. juna u 11 časova tvoja porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Suprug VITOMIR, sin NIKOLA, kćerka TIJANA, unuci ALEKSA, ĐORĐE i MARKO
Petak, 31. maj 2024.
Navršava se četrdeset dana od kada nas je napustio naš voljeni
1002
DRAGAN VUKOVIĆ
U subotu, 1. јуна 2024. porodica će posjetiti njegovu vječnu kuću. Porodica VUKOVIĆ
DRAGAN VUKOVIĆ
Vrijeme ne umanjuje bol za tobom... Nedostaješ, Tata! Tvoja VANJA
1006
Dana 4. juna 2024. navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš dragi i plemeniti suprug, otac i đed
MILOŠ Jovov SKENDER
U subotu, 1.juna u 11 časova posjetićemo mjesto njegovog vječnog počinka u Reževićima.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Sedam godina je od smrti naše voljene
IRENE LAKOVIĆ
Anđele naš, ne postoji vrijeme koje može ublažiti bol i tugu za tobom. Volimo te.
985
Prođe godina od smrti naše drage
BRANKE
Kažu proći će, manje boljeće, ali ne prolazi. Vole te tvoji: brat VASKO sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE na našu BRANKU
Vole te, MIRA, DRAGANA i MILENA
Prođe godina od smrti moje drage sestrične
VUKMARKOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti bol i tugu za tobom.
Tvoja tetka STANKA
Tvoji NAJMILIJI 994
Dana 1. juna navršavaju se dvije godine od smrti naše drage
JAĆIMOVIĆ
I dalje smo svakog trenutka s tobom. Sjećanja vječno traju
Preteško je izgubiti onog ko ti je oslonac, toplina, razumijevanje, kritika, savjet i podrška. Ostavio si me da se sa svim izborim sama, a borili smo se godinama zajedno protiv svih. Danas je tvoj rođendan koji slaviš među anđelima, ljubomorna sam na njih jer te oni grle umjesto mene.
Tvoja ĐINA
U subotu 1. juna 2024. godine navršava se četrdeset tužnih dana otkako nas je zauvijek napustio naš voljeni
RANKO JOKIĆ 1965 – 2024.
Toga dana, u krugu njegovih najmilijih, posjetićemo njegovu vječnu kuću, zaliti je suzama i okititi cvijećem.
OŽALOŠĆENA PORODICA
1001
1005
Danas je godina dana od kada nijesi sa nama, brate BRANKO PEJOVIĆ
Znam da te ne boli ništa, počivaj u miru a ja ću te čuvati od zaborava.
Tvoja sestra BISERKA PEJOVIĆ
987
Navršava se 40 dana od smrti dragog nam
RATKA RadojaKOVAČEVIĆA
Nedostaju svi zajednički trenuci, svaki tvoj doček i ispraćaj, roditeljski savjet i zagrljaj, a naračito malom Stefanu. U nedelju 2. juna u 10 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.
Tvoja PORODICA
TVOJA PORODICA
Srećan ti rođendan tamo gore. Mnogo sam ti tužna, ali znam da me paziš i gledaš odozgo. I dalje se smijemo zajedno.
Volim te zauvijek i nosim uvijek sa sobom
Тvoja MAKI
989 Četrdeset je dana, otkako nije sa nama
RATKO RadojaKOVAČEVIĆ
Dragi oče, Živiš i traješ u najljepšim uspomenama Zahvalni za Tvoju ljubav i pažnju,
kćerka MARINA, zet BAJO i unuk JANKO
988 Četrdeset je dana od kada si nas napustio i ostavio tugu neprebolnu
RATKO KOVAČEVIĆ
Brate, čuvaću te od zaborava do kraja života. RADMILA ŠARANOVIĆ sa porodicom
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Na osnovu člana 135 Zakona o privrednim društvima člana 36 Statuta sazivam
XXIII REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD “IZBOR“ Bar
Za XXIII Redovnu skupštinu akcionara predlaže se slijedeći
DNEVNI RED
I Razmatranje i usvajanje Izvještaja o poslovanju sa finansijskim iskazima Društva za 2023. g. II Razmatranje i usvajanje revizije finansijskog izvještaja za 2023. g.
III Donošenje Odluke o izboru Revizora za 2024. g. XXI Redovna skupština akcionara će se održati dana 30.06.2024. godine, u prostorijama Hotela “GRAND” – Cetinje, ulica Njegoševa broj 1, sa početkom u 09,00 časova.
Redovna skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.
Kvorum Redovne skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju više od polovine ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika, ili su glasali putem glasačkih listića. Materijal za Redovnu skupštinu akcionara staviće se na raspolaganje akcionarima u poslovnim prostorijama u sjedištu Društva u Baru, ulica Vladimira Rolovića broj 22, svakog radnog dana od 11 do 13 časova, počev od 20.06.2024. godine, pa do održavanja Redovne skupštine akcionara. Sve potrebne dodatne informacije o dnevnom redu akcionari mogu dobiti u poslovnim prostorijama u sjedištu AD “IZBOR”-a Bar, na telefon 030/311-699. Odbor direktora
OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU
BR. 01-128/24-3564/1 OD 31. 5. 2024. GODINE
Ministarstvo rada i socijalnog staranja obavještava nevladine organizacije da je dana 31. 5. 2024. godine objavilo Javni konkurs pod nazivom “SAVJETOVANJE ZA DJEVOJKE I ŽENE OSI, LBTIQ, ROMKINJE EGIPĆANKE ŽRTVE NASILJA” za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti zaštita od nasilja nad ženama nasilja u porodici za 2024. godinu. Rok za podnošenje prijava na javni konkurs je trideset (30) dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 1. 7. 2024. godine. Sve informacije su dostupne na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja https://www.gov.me/mrs.
OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU
BR. 01-128/24-3186/1 OD 31. 5. 2024. GODINE
Ministarstvo rada i socijalnog staranja obavještava nevladine organizacije da je dana 31. 5. 2024. godine objavilo Javni konkurs pod nazivom ″PODRŠKA DJECI I
MLADIMA U KRIZNIM SITUACIJAMA″ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija u oblasti društvene brige o djeci mladima za 2024. godinu.
Rok za podnošenje prijava na javni konkurs je trideset (30) dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 1. 7. 2024. godine. Sve informacije su dostupne na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja https://www.gov.me/mrs.
OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU BR. 01-128/24-3187/1 OD 31. 5. 2024. GODINE
Ministarstvo rada i socijalnog staranja obavještava nevladine organizacije da je dana 31. 5. 2024. godine objavilo Javni konkurs pod nazivom ″ZAŠTITA LICA SA INVALIDITETOM I DJECE I MLADIH SA SMETNJAMA I TEŠKOĆAMA U RAZVOJU″ za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti zaštite lica s invaliditetom za 2024. godinu.
Rok za podnošenje prijava na javni konkurs je trideset (30) dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 1. 7. 2024. godine. Sve informacije su dostupne na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja https://www.gov.me/mrs.
OBAVJEŠTENJE O JAVNOM KONKURSU
BR. 01-128/24-3448/1 OD 31. 5. 2024. GODINE
Ministarstvo rada i socijalnog staranja obavještava nevladine organizacije da je dana 31. 5. 2024. godine objavilo Javni konkurs pod nazivom ″VIŠE GODINA BOLJEG
ŽIVOTA U ZAJEDNICI″ za finansiranje projekata/programa nevladinih organizacija za oblast pomoć starijim licima za 2024. godinu. Rok za podnošenje prijava na javni konkurs je trideset (30) dana od dana objavljivanja, odnosno zaključno sa 1. 7. 2024. godine. Sve informacije su dostupne na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja https://www.gov.me/mrs.
CRNA GORA
VLADA CRNE GORE
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine
OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost
da je Nosilac projekta „BRAND HOTELS” d.o.o. iz Budve podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje objekta Apart hotela 4* na urbanističkoj parceli UP 610, koju čine katastarske parcele broj 2635/3 i 3983/2 KO Žabljak I, u okviru izmjena DUP-a „Žabljak”, opština Žabljak.
U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i komunalno stambene poslove Opštine Žabljak. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa. org.me.
Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 10.06.2024. godine.
Na osnovu člana 45 stav 2 tačka 7 i člana 65 stav 2 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore („Službeni list CG”, br 40/10, 6/13,70/17 i 125/23) i čl. 5 st. 1 čl. 6 Pravilnika o dodjeli Zelene nagrade Centralne banke Crne Gore, br 0102- 3655-1/2023 od 28. 4. 2023. godine i br. 0102-4267-1/2024 od 24. 5. 2024. godine, Centralna banka Crne Gore raspisuje
KONKURS
za dodjelu Zelene nagrade Centralne banke Crne Gore za 2024. godinu
I Centralna banka Crne Gore, u cilju stimulisanja razvoja naučne misli i empirijskog pristupa u afirmaciji odgovornog odnosa prema izazovima klimatskih promjena, dodjeljuje Zelenu nagradu za najbolji rad iz oblasti uticaja klimatskih promjena na finansijski sistem.
Zelena nagrada dodjeljuje se povodom 20. septembra, Dana ekološke države.
II Novčani iznos Zelene nagrade Centralne banke Crne Gore za 2024. godinu iznosi 3.000 eura.
III Pravo učešća na konkursu imaju državljani Crne Gore, koji su stekli visoko obrazovanje, najmanje nivo VI (180 CSPK), na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori ili inostranstvu.
Zaposleni u Centralnoj banci, članovi Savjeta Centralne banke, kao i lica angažovana u postupku odlučivanja o dodjeli Zelene nagrade, nemaju pravo učešća na konkursu.
Zelena nagrada se istom licu može dodijeliti samo jedanput.
IV Radovi se u papirnoj formi dostavljaju Centralnoj banci Crne Gore, neposredno arhivi ili putem pošte na adresu: Centralna banka Crne Gore, Direkcija za komunikacije, Bulevar Sv. Petra Cetinjskog br. 6, Podgorica, sa naznakom: “Za Zelenu nagradu za 2024. godinu”, kao i u elektronskoj formi na imejl adresu zelena.nagrada@cbcg.me, najkasnije do 16. 08. 2024. godine. Radovi koji budu dostavljeni nakon ovog roka neće se uzimati u razmatranje. Učesnici su dužni da uz radove u papirnoj i elektronskoj formi na crnogorskom jeziku, dostave prijavni formular koji se može naći na internet stranici Centralne banke, ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu i rješenje o priznavanju diplome (za slučaj da je diploma stečena u inostranstvu), biografiju (CV) i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.
V Izbor najboljeg rada vrši komisija koju formira guvernerka Centralne banke Crne Gore.
VI Prijavljeni radovi treba da zadovolje kriterijume inovativnosti, teorijskog i empirijskog doprinosa afirmaciji najbolje prakse za djelovanje centralnih banaka i drugih regulatora i supervizora finansijskog sistema, međunarodnih organizacija i institucija, kreditnih institucija i/ili drugih institucija finansijskog sistema, na izazove klimatskih promjena i njihov uticaj na stabilnost finansijskog sistema.
Radovi treba da uključuju sljedeće djelove: naziv rada, apstrakt, ključne riječi, uvod, poglavlja, zaključak i literaturu.
VII Dostavljeni radovi ne smiju biti ranije objavljeni, niti u isto vrijeme poslati na razmatranje ili prihvaćeni za objavljivanje od strane drugih institucija ili časopisa.
Autori su odgovorni za dobijanje dozvole od vlasnika autorskih prava za reprodukciju podataka, tabela, citata, ilustracija i sl. koji su ranije objavljeni na drugim mjestima, bilo kojim sredstvom komunikacije. Autori su odgovorni za autentičnost informacija iz rada.
VIII Komisija može odlučiti da ne dodijeli Zelenu nagradu ukoliko prijavljeni radovi ne zadovolje kriterijume iz tačke VI konkursa. Komisija može da odluči da se Zelena nagrada podijeli ravnopravno na dva kandidata.
IX Odluka o dodjeli Zelene nagrade i nagrađeni rad biće objavljeni na internet stranici Centralne banke.
X Svi učesnici će biti pisanim putem obaviješteni o rezultatu konkursa u roku od 25 dana od dana zaključenja konkursa.
Br. 0102 - 4413 - 2/2024
Podgorica, 31. 05. 2024. godine
Kompanija MTEL organizuje nagradnu igru ,,Klikom do Klija“ u kojoj, tokom pet nagradnih kola, nagrađuje korisnike sa preko 1.000 vrijednih nagrada, a glavna nagrada, automobil Renault Clio 5, otići će u ruke najsrećnijeg korisnika.
MTEL je kompanija koja je spremna da korisnicima uvijek pruži više, da odgovori na njihove potrebe, i tako je i nastala nagradna igra, gdje učesnike, pored automobila, očekuju i brojne vrijedne nagrade, vaučeri za kupovinu bicikala, Smart Home paketi, m:tel pokloni u vidu atraktivnog promo materijala, poklon gigabajti – 1000 x po 100 GB mjesečno.
U nagradnoj igri korisnike očekuju i prestižni Realme telefoni (Realme C51, Realme C53, Realme C55 i Realme C67).
Sve što korisnici m:tel usluga treba da urade da bi dobili šansu za neku od brojnih nagrada je da preuzmu aplikaciju Moj m:tel i da putem nje vrše dopunu prepaid računa ili plaćanja svojih mjesečnih računa. Aplikacija je besplatna za preuzimanje, a može se preuzeti na Google Play i App Store ili putem linka: https://bit.ly/Mojmtel
Nagradna igra traje od 1. maja do 8. jula 2024. godine i ima pet kola, od kojih su dva završena i uručene nagrade.
• Treće kolo: od 1. 6. do 8. 6. (do 24 h) 2024. godine;
• Četvrto kolo: od 1. 6. do 19. 6. (do 24 h) 2024. godine;
nog kola. Sve odgovarajuće dopune učestvuju u nagradnoj igri/nagradnom kolu i povećavaju šansu za dobitak.
Pravo učešća u nagradnoj igri imaju svi registrovani prepaid korisnici MTEL mreže koji u toku trajanja nagradnog kola dopune svoj račun putem Moj m:tel platforme sa najmanje deset eura.
Prvao učešča imaju i svvi postpaid korisnici (fizička lica i split korisnici koji su odgovorni za plaćanje cjelokupnog računa) koji do 8. odnosno do 19. u mjesecu, u zavisnosti od kola, plate putem Moj m:tel platforme posljednji telefonski račun i nemaju zaostali dug.
Parvo učešća u nagradnoj igri imaju i svi korisnici interneta, fiksne i multimedije (fizička lica) koji do 8. odnosno do 19. u mjesecu, u zavisnosti od kola, plate putem Moj m:tel platforme posljednji telefonski račun i nemaju zaostali dug.
Imamo dobru vijest za učesnike - prepaid račun se može dopuniti više puta u toku trajanja nagradne igre/nagrad-
Takođe, svi postpaid korisnici kao i svi korisnici interneta, fiksne i multimedije (fizička lica) koji plate račun do 8. u mjesecu, učestvuju i u prvom i u drugom kolu u toku mjeseca. Izvlačenje nagrada obavlja se za svako kolo pojedinačno i za treće kolo izvlačenje je 10. juna, za četvrto kolo 20. juna, a za peto kolo izvlačenje je 9. jula.
Rezultati izvlačenja nagrada objavljuju se na korporativnom sajtu MTEL-a,prvog radnog dana po izvlačenju nagrade.
Pravila nagradne igre možete pronaći na korporativnom sajtu MTEL-a..
Više informacija o cjelokupnoj ponudi MTEL-a, korisnici mogu naći na Facebook stranici Mtel Crna Gora, web site-u www.mtel.me kao i pozivom Korisničkog servisa na broj 1600.
