Poneđeljak, 10. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21020 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
! RATU U UKRAJINI
Poslanik njemačkog Bundestaga kaže da religije ne služe više vjeri nego su se stavile u službu političara koji su demagogijom došli do fotelja
Mi smo svjesni situacije u Crnoj Gori i truda da se u državi zadrže mir i stabilnost koji su ugroženi ruskim uticajem i dijelom susjednim zemljama. Stoga je bitno da Crna Gora dobije punu podršku ne samo Berlina, već i Brisela na njenom putu u EU. Morate razviti svijest da niko izvana ne može Crnoj Gori više pomoći od samih crnogorskih građana, počevši od lokalnog nivoa pa sve do državnog vrhakaže Juratović
Neinformativnost ili nastavak iživljavanja i zloupotrebe državne moći Policija ponovo htjela da kontroliše pečate na stanovima Bemaksa koji su još u četvrtak ,,otpečaćeni“?!
Predsjednik Crne Gore proglasio deset IBAR zakona Milatović vratio zakone o Javnom servisu i Sudskom savjetu na ponovno
INTERVJU: Dr Nikola Samardžić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
i do crnogorske Andrijevice
Zvanična Crna Gora glumi vlast nezavisne države. Srbija još ne pokušava da ospori crnogorsku državnu nezavisnost i suverenitet, ali mislim da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Crne Gore... Crnogorska vlada pristaje na taj privid državnosti, kao i na to da za svaki pokušaj zastupanja crnogorskih državnih interesa iz Beograda dobija najprostačkije uvrede. Postoji i mišljenje da Zapad Crnu Goru poklanja Srbiji kao kompenzaciju ne samo za izgubljeno Kosovo, nego i za budući status entiteta Republika Srpska unutar BiH - kaže za Pobjedu dr Nikola Samardžić
PODGORICA: Policijski službenik i humanista Dejan Janić dobrovoljno dao krv 101. put Čovjek se rađa sa genom za humanost
Odbrana bivšeg šefa kriminalističke policije CB Bar Ilije Vasovića podnijela žalbu na pritvor
Predsjednik Crne Gore proglasio deset IBAR zakona
PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović donio je ukaze o proglašenju deset usvojenih IBAR zakona, dok je na ponovno odlučivanje Skupštini vratio zakon o javnom medijskom servisu Crne Gore, kao i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.
Saopšteno je da je „iz razloga poznatih javnosti“ na ponovno odlučivanje vratio parlamentu zakon o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore, kojim se smanjuje kriterijum za izbor direktora RTCG-a sa važećih deset na pet godina radnog iskustva.
– Smatram da se usvojenim rješenjem zanemaruje značaj javnog servisa i dovodi u pitanje njegova uređivačka nezavisnost, posebno cijeneći stavove stručne javnosti o predmetnom pitanju. Takođe, mišljenja sam da usvojene izmjene predstavljaju korak unazad u odnosu na važeće rješenje, te da su u suprotnosti sa uporednom praksom i konceptom jačanja upravljačke odgovornosti i profesionalizma – naveo je Milatović u saopštenju za javnost. Na ponovno odlučivanje Skupštini vratio je i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudovima.
Vlahović: Ispravna odluka
Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i nekadašnji šef diplomatije Miodrag Vlahović pohvalio je odluku predsjednika države Jakova Milatovića da vrati na ponovno odlučivanje dva zakona.
- Ne propustim priliku da
– Usvojenim zakonom predviđa se da predsjednik i članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, kojima prestaje mandat usljed isteka vremena na koje su birani, nastav-
Đurović: Vlada imala poseban interes za RTCG
Media centar pozdravlja odluku predsjednika Jakova Milatovića da vrati na ponovno odlučivanje zakon o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore i poručuje Vladi i poslanicima da imaju novu šansu da poprave zakonska rješenja kojima se bitno utiče na profesionalizaciju i samostalnost RTCG, ali i na mogućnost veće održivosti komercijalnih medija. – Usvajanjem medijskih zakona za potrebe dobijanja pozitivnog IBAR-a ne treba biti propuštena prilika da se suštinski unaprijedi zakonski okvir za kvalitetnije informisanje javnosti – navodi direktor ove nevladine organizacije Goran Đurović Vladi i skupštinskoj većini, kako ističe, ne smije biti važnija prilika za samopro-
mociju i prikupljanje političkih poena u odnosu na suštinsku profesionalizaciju ključne institucije u oblasti medija.
- Prije usvajanja medijskih zakona, grupa od 40 NVO dostavila je svim poslaničkim klubovima upravo zahtjev da se amandmanima ponovo pooštre kriterijumi za izbor članova Savjeta i generalnog direktora RTCG. Postupak predsjednika Crne Gore je na liniji zahtjeva NVO, ali i radne grupe koja je 30 mjeseci radila na medijskim zakonima i utvrdila nacrt zakona kojim se za člana Savjeta RTCG i generalnog direktora traži da imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u VII1 stepenu kvalifikacije –naveo je Đurović. Vlada je, kako dodaje, odlučila, a većina u Skupštini prihvatila da se ublaže kri-
7 Ustava Crne Gore kojim je utvrđeno da mandat Sudskog savjeta traje četiri godine. Primjenom usvojenog rješenja, članstvo u Sudskom savjetu za ugledne pravnike, de facto, moglo bi se produžiti do šest godina, što je duže od granice propisane Ustavom. Takođe, članovi Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, na ovaj način stavljaju se u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale članove Savjeta. Dodatno, ukazao sam da se u dijelu cjelishodnosti, ovakvim rješenjem unaprijed relativizuje obaveza nadležnih institucija da, u skladu sa ustavnim obavezama, pravovremeno preduzimaju aktivnosti u cilju popune upražnjenih mjesta u Sudskom savjetu – pojasnio je Milatović. Napominje da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, u proteklih godinu mandata, bio jedan od najvažnijih stubova njegovog djelovanja, a ideju o učlanjenju u EU 2028. godine promovisao je, kako kaže, u zemlji i inostranstvu, uprkos brojnim skepsama.
Poslanik njemačkog Bundestaga kaže se stavile u službu političara koji su demagogijom
pohvalim ispravnu odluku
NjESP Milatovića! Posebno iritira odredba iz Zakona o Javnom servisu, koja je skrojena da bi na mjestu generalnog direktora RTCG-a (Borisa Raonića) ostao četvorostruko nezakoniti „Pucano je na policiju“ kadar – naveo je Vlahović u objavi na mreži Iks.
On je zatražio reakciju/ komentar Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
ljaju da vrše dužnost do izbora novih članova, a najduže do dvije godine. Ukazao sam da je navedeno rješenje upitno u kontekstu usaglašenosti sa Amandmanom VIII stav
terijumi za članove Savjeta i za generalnog direktora RTCG.
– Podsjećamo javnost da istovremeno Vlada nije izvršila bilo kakvu izmjenu u Zakonu o audiovizelnim uslugama pa je u ovom propisu ostao kao kriterijum za izbor članova Savjeta Agencije za AVM usluge i direktora ove institucije minimum od deset godina radnog iskustva sa VII1 stepenom kvalifikacije. Očigledno da je Vlada imala poseban interes za RTCG, koji nije manje važna institucija od Agencije za audiovizuelne usluge, pa je jedino objašnjenje da je većina u Vladi prilagođavala zakonske kriterijume unaprijed određenoj osobi koja treba da pokrije funkciju generalnog direktora. Ovo nije novina jer je istu stvar PES sa koalicionim partnerima uradio i prilikom donošenja odluke o RTV Podgorica, kada je u posljednjem trenutku ubla-
– Stoga se nadam da će u vremenu ispred nas politiku štrikova zamijeniti nastojanje svih institucionalnih aktera u Crnoj Gori da, svojim djelovanjem, rade na suštinskom napretku našeg društva, zasnovanog na punoj vladavinu prava i poštovanju Ustava i zakona. U konačnom, važno je konstatovati da je, bez obzira na kvalitativno upitan zakonodavni proces, koji je pratio usvajanje ovih zakona, odrađen značajan posao u cilju ispunjavanja privremenih mjerila i dobijanja pozitivnog IBAR-a. Stoga, svim državnim službenicima i drugim akterima u prethodnim i sadašnjoj vladi, kao i u prethodnim i sadašnjem sazivu Skupštine Crne Gore, koji su dali doprinos okončanju ove važne etape našeg EU puta želim da čestitam na ostvarenom rezultatu – poručio je Milatović. R. P.
žio kriterijume za izbor direktora kako bi na tu funkciju doveli Vladimira Otaševića - ističe Đurović. U Media centru, kako je naveo, ne vide potrebu za ublažavanjem kriterijuma za generalnog direktora RTCG ukoliko se hoće doći do kvaliteta u rukovođenju institucijom koja raspolaže sa 20 miliona eura godišnje koje plaćaju svi građani. - Nije cilj izbora generalnog direktora RTCG da se prijavi što veći broj kandidata nego da se izabere osoba sa što većim profesionalnim iskustvom jer je to način da se dođe do većeg kvaliteta u radu Javnog medijskog servisa. Ako bi bio cilj da se prijavi što veći broj kandidata za poziciju generalnog direktora, onda je najbolje da se uklone svi kriterijumi i da se dozvoli svim poslovno sposobnim građanima da konkurišu za ovo radno mjesto - saopštio je Đurović
Mi smo svjesni situacije u Crnoj Gori i truda da se u državi zadrže mir i stabilnost koji su ugroženi ruskim uticajem i dijelom susjednim zemljama. Stoga je bitno da Crna Gora dobije punu podršku ne samo Berlina, već i Brisela na njenom putu u EU. Morate razviti svijest da niko izvana ne može Crnoj Gori više pomoći od samih crnogorskih građana, počevši od lokalnog nivoa pa sve do državnog vrha - kaže Juratović
PODGORICA – „Svesrpski sabor“ treba ozbiljno shvatiti, kao prijetnju miru u regiji Zapadnog Balkana, iako sve to liči na politički folklor kojim Aleksandar Vučić i Milorad Dodik žele prikriti da su politički dotrajali. Takvom ideologijom pokazuju nesposobnost da odgovore na vitalna pitanja 21. stoljeća koja su neophodna za sigurnu budućnost kako srpskog naroda, tako i svih naroda na Zapadnom Balkanukaže u intervjuu Pobjedi poslanik Bundestaga Josip Juratović. Objašnjava da je to jedan od razloga zašto se Aleksandar Vučić i Milorad Dodik tako panično ponašaju, jer znaju da se kroz funkcionalnost demokratskih institucija bliži njihov politički kraj.
POBJEDA: Vlada Crne Gore je potpuno dezorijentisana, sa puno gafova u spoljnoj politici i ogromnim uticajem lidera bivšeg DF-a Mandića na premijera Spajića. I pored toga što su na brzinu usvojeni IBAR zakoni (od kojih su pojedini i neustavni), moramo se zapitati da li ovako nestabilna Vlada, pod vođstvom Beograda, može približiti Crnu Goru ulasku u EU?
JURATOVIĆ: Činjenica je da vlada Aleksandra Vučića u Srbiji ima jak uticaj na političku situaciju u Crnoj Gori. Nažalost, pitanje nacionalnog identiteta je i u Crnoj Gori postalo važnije od svakodnevnih životnih pitanja njenih građana. Time je i Crna Gora postala žrtva balkanskog sindroma koji
narode na Zapadnom Balkanu skoro četiri decenije vodi kroz pustinju mržnje, političkog kriminala i nepotizma tražeći obećanu zemlju koja može biti samo EU i to na temeljima demokratskih vrijednosti. Najgore je što religije ne služe više vjeri nego su se stavile u službu političara koji su demagogijom došli do fotelja, a ne znaju kako ispoštovati povjerenje koje im je narod dao. Zato je u takvoj klimi neophodno tražiti istinske demokrate kojih ima u raznim demokratskim strankama i koji će se potruditi da profunkcionišu državne institucije, a EU im tu mora biti pri ruci ako istinski misli sa EU perspektivom Crne Gore. Svjetska situacija je preozbiljna i zato Crna Gora ne smije biti zemlja slučaj, uostalom kao nijedna druga država na Zapadnom Balkanu.
POBJEDA: Mislite li da su novi izbori jedino rješenje i možemo li očekivati buđenje građanske Crne Gore poslije ove ubrzane klerikalizacije i sunovrata svih vrijednosti nakon avgusta 2020?
JURATOVIĆ: Crna Gora je u više navrata pokušala novim izborima da stvori alternativu Đukanovićevom DPS-u. To samo po sebi nije ništa loše, ali se i tu pokazalo da je očigledno lako srušiti jedan sistem, ali je jako teško stvoriti funkcionalno društvo odgovornih građana i njihovih političkih predstavnika koji će razviti svijest da na temeljima demokratskih vrijednosti moraju graditi funkcionalne institucije te društvo dijaloga i kompromisa. Nažalost, i u Crnoj Gori, tipično za Zapadni Balkan, di-
kaže da religije ne služe više vjeri nego su demagogijom došli do fotelja
jalog se pretvara u maksimalističke zahtjeve, a kompromis se smatra porazom i slabošću, a ne sposobnošću kako bi društvo napredovalo. Dakle, tako dugo dok se ne bude mijenjala svijest građana i prihvatanje činjenice da snose odgovornost za miran suživot kroz dijalog i kompromis sa ciljem prosperiteta svih, novi izbori neće promijeniti situaciju. U Crnoj Gori se mora razviti svijest da niko izvana ne može Crnoj Gori više pomoći od samih građana Crne Gore, počevši od lokalnog nivoa pa sve do državnog vrha.
POBJEDA: Veliko je razočaranje to što opozicija nije bila jedinstvena u Srbiji, pa je rezultat ovih izbora „vjetar u leđa“ Vučiću da dodatno destabilizuje i Srbiju i region. Evo već održava „Svesrpski sabor“ i budi duhove prošlosti. Je li EU svjesna situacije i može li pomoći Crnoj Gori bržim ulaskom da se izbori sa ovim nasrtajima?
JURATOVIĆ: Nažalost, opet se pokazalo da Aleksandar Vučić nije toliko jak koliko je opozicija slaba. Ali mora se priznati da, pod uvjetima koji su identični sa bjeloruskim režimom, moramo biti zahvalni hrabrosti ljudi koji već mjesecima i godinama stavljaju svoj život na kocku za jednu slobodnu i demokratsku Srbiju. Što se pak „Svesrpskog sabora“ tiče, njega treba ozbiljno shvatiti kao prijetnju miru u
regiji Zapadnog Balkana, iako sve to liči na politički folklor kojim Aleksandar Vučić i Dodik žele prikriti da su politički dotrajali. Takvom ideologijom pokazuju nesposobnost da odgovore na vitalna pitanja 21. stoljeća koja su neophodna za sigurnu budućnost kako srpskog naroda, tako i svih naroda na Zapadnom Balkanu. EU i sav slobodni demokratski svijet stoje uvijek na raspolaganju ne samo demokratskim snagama u Crnoj Gori, već i u cijeloj regiji, pa tako i u Srbiji, da što prije kroz demokratske procese i izgradnju demokratskih institucija uđu u EU.
Uostalom, to je jedan od razloga zašto se Aleksandar Vučić i Milorad Dodik tako panično ponašaju, jer znaju da se kroz funkcionalnost demokratskih institucija bliži njihov politički kraj.
POBJEDA: Pratili ste situaciju o Rezoluciji u Srebrenici i znate da crnogorska vlast nije smjela zbog pritiska Beograda da bude kosponzor. Sve odluke se donose po diktatu zvaničnog Beograda. Ima li zvanični Berlin povjerenja u ovakvu crnogorsku Vladu?
Piše: Kaćuša KRSMANOVIĆ
IBAR zakoni koji su morali „navrat-nanos“ da budu usvojeni u Skupštini Crne Gore, bez suštinske rasprave o njima, bez mogućnosti amandmanskog djelovanja, s opozicijom politički ucijenjenom da ne smije pružiti bilo kakav otpor jer bi bili proglašeni kočničarima evropskog puta naše zemlje – zaista su pokazali lice i naličje naše države i naših evropskih partnera. Mučno i jadno lice...
Crnogorski put do IBAR-a, dobijanja famoznog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 - zastrašujuće je precizna slika današnje Evrope i Crne Gore. Slika društva bez vrijednosti. Slika otvorenog licemjerja zapadnih partnera naše države i briselske administracije. Jer, ako je današnja Crna Gora društvo koje je zavrijedilo da uđe u predvorje Evropske unije, u zajednicu zemalja koje počivaju na visokim standardima demokratije, na civilizacijskim vrijednostima, na vladavini pravaonda je „nešto trulo“, ozbiljno trulo.
Nažalost, pitanje nacionalnog identiteta je i u Crnoj Gori postalo važnije od svakodnevnih životnih pitanja njenih građana. Time je i Crna Gora postala žrtva balkanskog sindroma koji narode na Zapadnom Balkanu skoro četiri decenije vodi kroz pustinju mržnje, političkog kriminala i nepotizma tražeći obećanu zemlju koja može biti samo EU i to na temeljima demokratskih vrijednosti
JURATOVIĆ: Mi smo svjesni situacije u Crnoj Gori i truda da se u Crnoj Gori zadrže mir i stabilnost koji su ugroženi ruskim uticajem i dijelom susjednim zemljama. Stoga je bitno da Crna Gora dobije punu podršku ne samo od Berlina, već i Brisela na njenom putu u EU. Samo ako Crnoj Gori uspije ući u EU, onda će imati veću sigurnost. Najbolji primjer nam pokazuju upravo zemlje bivše države, Slovenija i Hrvatska. Ni Slovenija niti Hrvatska nijesu idealna društva kao ni cijela EU, ali nema niti jednog drugog društva gdje su svi građani podjednako zaštićeni. Osim toga, EU može biti samo od pomoći, dok građani Crne Gore moraju sami shvatiti da kompatibilnim uređenjem Crne Gore s EU ne čine uslugu EU, već samima sebi, kako bi dobili funkcionalno društvo gdje svi žive u miru i slozi. M.JOVIĆEVIĆ
Cilj ne bi trebalo u svakoj situaciji i da opravdava sredstvo: zadatak brzopoteznog trodnevnog usvajanja IBAR zakona - po svaku cijenu i bez ijedne dozvoljene primjedbe – više liči na ,,cezaristički“ ultimatum iz Brisela, nego na pružanje pomoći na putu u EU. I djeluje kao da je brzopotezno usvajanje IBAR zakona u Crnoj Gori više značilo evropskim parlamentarcima za njihovu unutrašnju upotrebu – da prekrije, kao smokvin list, potpuno promašene politike zapadnih zemalja na Zapadnom Balkanu. I zabašure odluke država Kvinte i ostatka EU koje su na pozicijama odlučivanja instalirale „ruske igrače“ i vratile srpskim političkim i intelektualnim elitama i Crkvi Srbije nadu da njihov san o „velikoj Srbiji“, ipak, može postati java – slomile su i urušile koncept građanskih, sekularnih država na našim prostorima.
I da bi, koliko-toliko, zamaskirali krah svojih politika, Crna Gora je ponovo dobila epitet „dobre priče“ na Zapadnom Balkanu, a crnogorske proruske i prosrpske vlasti priliku da našu zemlju uvedu u predvorje EU. Ono što bi u vrijednosnom smislu, osim antifašizma, nas na Zapadnom Balkanu trebalo primarno da određuje je odnos prema genocidu u Srebrenici. Jer, Zapad je odavno prihvatio istinu – u Srebrenici se dogodio genocid. Ali, novi crnogorski vlastodršci nijesu baš uvjereni u
taj fakat. I kako bi? Većina tih političara su ideološka đeca Crkve Srbije. Premijer Milojko Spajić nije ni pomislio da Crna Gora treba da bude kosponzor Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici. Jer, sve se u njemu buni na pomen ovog genocida. Kao i većini u njegovoj vladi, onoj većini koja je umarširala u ,,visoku politiku“ preko litija Crkve Srbije. Šef crnogorskog zakonodavnog doma Andrija Mandić, takođe čedo Crkve Srbije, otvoreni je negator genocida u Srebrenici. Isto tako, većina u parlamentarnoj većini antifašizam ne doživljava kao vrijednost. Njihova ideologija je četnički pokret koji je na ovim prostorima bio alatka u rukama nacista i pravio krvave pokolje. Toliko o temeljnim vrijednostima i odnosu novih crnogorskih vlasti prema njima. Jedna od ključnih tekovina demokratije je vladavina prava. To bi trebalo da znači – poštovanje zakona, snažne institucije van domašaja i uticaja politike, nezavisno pravosuđe... To bi tako trebalo da bude, ali... Crna Gora je zemlja u kojoj se sistemski zakoni mijenjaju da bi sa funkcije bio razriješen jedan čovjek, u kojoj se sudije Ustavnog suda biraju po političkom dogovoru – jedan vaš, drugi naš, u kojoj je jedna vjerska zajednica izvan i iznad zakona –nedodirljiva... Crna Gora je zemlja u kojoj je nacionalna služba bezbjednosti u rukama tuđih država, u kojoj se zbog odmazde i osvete ljudi hapse pred svojom đecom i njihovim drugaricama i drugovima u školskom dvorištu, u kojoj se maltretira i ograničava kretanje maloljetnom đetetu osumnjičene osobe... I samo u Crnoj Gori transkripti razgovora sa „Skaj“ aplikacije, koji bi trebalo da su tajni operativni materijali, svakodnevno osviću u medijima i selektivno se objavljuju radi obračuna sa političkim neistomišljenicima, ali i pojedincima, kao medijske i društvene presude prije optužnice, kamoli suda... Vladavina prava nikako ne bi smjela da podrazumijeva selektivnu pravdu. Ali, korup-
cija, organizovani kriminal, šverc duvana pod zaštitom države, partijsko zapošljavanje, nepotizam, zloupotreba službenog položaja, uglavnom su tužilačkom aparatu nevidljivi kada se radi o novim vlastima.
I IBAR zakoni. Koji su morali „navrat-nanos“ da budu usvojeni u Skupštini Crne Gore, bez suštinske rasprave o njima, bez mogućnosti amandmanskog djelovanja, među njima jednim medijskim koji je premijer sa svojim ljudima mijenjao bez znanja resornog ministarstva, s opozicijom ucijenjenom da ne smije pružiti bilo kakav otpor jer bi bili proglašeni kočničarima evropskog puta naše zemlje – zaista su pokazali lice i naličje naše države i naših evropskih partnera. Mučno i jadno. Ali i simbolično, toliko da nam se „zaledi krv u žilama“. Proruski i prosrpski politički lider, šef parlamenta Andrija Mandić, proglasio je još jednu veliku pobjedu nakon one 30. avgusta 2020 – Crna Gora je u predvorju Evropske unije. I onda je uslijedio slavljenički koktel. A već sjutradan, isti taj Andrija Mandić, koji je proglasio veliku pobjedu evropske Crne Gore, našao se u srpskoj prijestonici - Beogradu na „Svesrpskom saboru“, organizovanom pod sloganom „Jedan narod, jedan sabor“. I iz Beograda poručio da će budućnost Crne Gore biti upravo „Svesrpski sabor“. - Da ne budemo samo gosti na ovom skupu, nego da budemo zajedno i jedni drugima najbliži kao stotinama godina unazad – kazao je Mandić.
Trebalo bi da je dobra vijest da će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR. U drugačijim okolnostima to bi bila vijest za neopisivu radost. Ali, ako je povjerenje briselske administracije i evropskih država dobila aktuelna vlast kojoj je upitan ili negira genocid u Srebrenici, koja kao temeljni stub naše države ne vidi antifašizam i koja sanja Crnu Goru u „Svesrpskom saboru“, pitanje je imamo li zaista razloga za radost –i mi i Brisel.
PODGORICA – Dva dana nakon lokalnih izbora u Srbiji, predsjednik pokreta ,,Kreni-promeni“ Savo Manojlović pozvao je opoziciju da, zbog „izbornih mahinacija“ režima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, vrati mandate i izađe iz skupština Beograda, Niša, Novog Beograda, kao i iz republičkog parlamenta. U slučaju da opozicija prihvati njegov poziv, Manojlović najavljuje radikalizaciju opozicionog djelovanja, potpunu građansku neposlušnost i izlazak opozicije iz svih institucija.
Na drugom kraju ,,srpskog sveta“, političke marionete predsjednika Srbije u Andrijevici pokušavaju silom da prekroje rezultate lokalnih izbora, takođe održanih 2. juna. Je li srpski predsjednik imao i vremena i kapaciteta za punu kontrolu izbora diljem ,,srpskog sveta“? Do koje je pobjede šefu srpske države danas više stalo – do one u Beogradu ili u Andrijevici?
– Umesto bojkota, trebalo je izaći na lokalne izbore u Srbiji i podržati jedinu opozicionu grupaciju – koaliciju zelenih stranaka, o kojoj i dalje ne mislim da je deo bilo kakvog trajnog rešenja. Aleksandru Vučiću je stalo da osvoji ne samo svaku opštinu u Srbiji, nego svaku mesnu zajednicu, i to na isti način na koji je Vladimiru Putinu stalo do svakog zaseoka u Ukrajini. Sve mora biti pod njihovom kontrolom – kaže za Pobjedu profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, istoričar Nikola Samardžić
Vučiću je, ističe on, danas jednako stalo do beogradskog Vračara koliko do crnogorske Andrijevice.
– Uloga ambasadora Srbije u Podgorici u tom je smislu veoma jasna. Uostalom, on to više i ne krije – kaže profesor Samardžić.
POBJEDA: Što ne krije?
SAMARDŽIĆ: Ambasada Srbije u Podgorici rukovodi političkim procesima u Crnoj Gori, što je u diplomatskim odnosima strogo zabranjeno.
POBJEDA: Očekivali ste reakciju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore?
SAMARDŽIĆ: Vlada Crne Gore uslužna je vlada Republike Srbije, a Vlada Srbije uslužna vlada Ruske Federacije. Kao one ruske lutke, „babuške“. U odnosima Beograda i Podgorice uspostavljena je granica zameranja i nezameranja. Demonstriranjem izuzetne trpeljivosti u odnosu na prekore i uvrede iz Beograda, Vlada u Podgorici pokazuje da razume da je takvo ponašanje Srbije deo paketa s kojim njena
INTERVJU: Dr Nikola Samardžić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Zvanična Crna Gora glumi vlast nezavisne države. Srbija još ne pokušava da ospori crnogorsku državnu nezavisnost i suverenitet, ali mislim da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Crne Gore... Crnogorska vlada pristaje na taj privid državnosti, kao i na to da za svaki pokušaj zastupanja crnogorskih državnih interesa iz Beograda dobija najprostačkije uvrede. Postoji i mišljenje da Zapad Crnu Goru poklanja Srbiji kao kompenzaciju ne samo za izgubljeno Kosovo, nego i za budući status entiteta Republika Srpska unutar BiH - kaže za Pobjedu dr Nikola Samardžić
parlamentarna većina mora da se pomiri. POBJEDA: Što je granica trpeljivosti Podgorice?
SAMARDŽIĆ: Zvanična Crna Gora glumi vlast nezavisne države. Srbija još uvek ne pokušava da ospori crnogorsku državnu nezavisnost i suverenitet, ali mislim da dovodi u pitanje teritorijalni integritet Crne Gore. Na isti način Beograd se odnosi prema Bosni i Hercegovini. Aleksandar Vučić u Crnoj Gori zauzima opštinu za opštinom, ne samo kao politički plen, nego i kao teritoriju. Tako je Slobodan Milošević devedesetih u Hrvatskoj formirao „srpske autonomne oblasti“. S druge strane, crnogorska Vlada pristaje na taj privid državnosti, kao i na to da za svaki pokušaj zastupanja crnogorskih državnih interesa iz Beograda dobija najprostačkije uvrede. Postoji i mišljenje da Zapad Crnu Goru poklanja Srbiji kao kompenzaciju ne samo za izgubljeno Kosovo, nego i za budući status entiteta Republika Srpska unutar BiH.
Odgovornost za ulazak Srbije u Evropsku uniju je na građanima. U EU ne ulazi američki ambasador Kristofer Hil. Njegova agenda je uređenje odnosa Srbije i Kosova, uz kompenzacije Vučiću kako bi se izbjeglo krvoproliće u smislu otvaranja novih frontova i sukoba. Pored toga, zašto bi SAD insistirale na procesu na kojem ne insistiraju sami građani Srbije?
POBJEDA: Koliko je realna teorija o Crnoj Gori kao kompenzaciji za Kosovo i za RS?
SAMARDŽIĆ: Odgovor na Vaše pitanje daje većina u Crnoj Gori, ona donosi odluke. Ispostavilo se da se na izborima 2020. i 2023. većinski glasalo protiv nezavisnosti Crne Gore, što podrazumeva i nameru Vučićeve crnogorske većine da napusti NATO i evropske integracije. Možda je vreme za obnovu onog Pokreta za zajedničku državu sa Srbijom...
POBJEDA: Je li Srbija uopšte zainteresovana za obnovu zajednice sa Crnom Gorom?
SAMARDŽIĆ: U izvesnom smislu, i prikriveno, u Srbiji je danas podrška nezavisnosti Crne Gore ubedljivija nego u samoj Crnoj Gori. Mislim da većina u Srbiji ne želi zajednicu podeljenih nadležnosti. Štaviše, verujem da bi Srbija danas imala više interesa da uđe u savez sa Hrvatskom nego sa Crnom Gorom. Isto mislim i za Crnu Goru.
Milanu Kneževiću je Vučić nedavno obećao da će mu rešiti problem. Vučić ga vezuje kao kućnog ljubimca, i tako se odnosi prema celoj Crnoj Gori. Naravno, pitanje je da li je Vučić u stanju da ispuni svoja obećanja. Zato se Knežević i usteže da jasno iskaže svoj stav o zajedničkoj državi, kao i to kako bi on obavljao svoju funkciju kvislinga u Crnoj Gori i okupatora u Srbiji.
POBJEDA: Mislite da bi Zapad dozvolio izlazak Crne Gore iz NATO?
SAMARDŽIĆ: Crna Gora je nefunkcionalna članica Alijanse, naročito od litija 2019. i 2020. Na doprinos Crne Gore NATO niko ne računa. Ipak, verujem da trenutno nije realno da Crna Gora postane tačka izlaska Rusije na Jadransko more. Drugo, to nije tema.
POBJEDA: Što je tema?
SAMARDŽIĆ: Tema je ulazak ostatka Jugoslavije u EU. Putin je 2014. prvi put napao Ukrajinu kako ona ne bi postala deo EU. Kad je zaključio da mu je Zapad prepustio Ukrajinu, 2022. je krenuo u otvorenu agresiju.
Crna Gora je balkanska Ukrajina.
EU će stanje u Crnoj Gori i Srbiji morati da razume kao svoj neuspeh. Inicijativa da ostatak Jugoslavije bude primljen preko reda u EU pokušaj je da se zamaskira slom Brisela na jugoistoku Evrope. Spoljna i bezbednosna politika EU je u rastrojstvu od osnivanja: Evropska ekonomska zajednica je do Mastrihta bila efika-
snija od EU nakon Mastrihta. POBJEDA: Brisel tvrdi da će Crna Gora biti prva naredna članica EU. Predsjednik Vlade Milojko Spajić u to vjeruje. Hoće li Beograd to dozvoliti?
SAMARDŽIĆ : Prioritet i srpske i ruske agenture je zaustavljanje evropske integracije Crne Gore. To je tako jednostavno, i njihov je prvi korak. Vučić se krije iza Putina kako bi sprovodio odluke koje su suprotne obećanjima koja verovatno daje u Briselu. Na isti način, crnogorska većina se krije iza Vučića kako bi opravdala odsustvo kompetencija, korupciju i organizovani kriminal. Spajić će sve da proda, i to u maniru uličnog dilera. On kao da veruje da je nemačka marka i dalje zvanična valuta u Crnoj Gori, pa je menja za eure i rublje. Spajić je diler, nije premijer.
POBJEDA: Što je sa Srbijom? Je li Srbija definitivno odustala od EU?
SAMARDŽIĆ: Vučić je nekoliko puta ponovio da je Srbija odustala od evropskog puta, i nekoliko puta da nije. Njegova
nova platforma odnosa sa EU, kako je to najavio u obraćanju nakon lokalnih izbora 2. juna, je ekonomska saradnja; istovremeno, Vučić ne pominje političko partnerstvo. Njegova namera je da EU i dalje bude servis njegove lične vlasti, porodice, kumova, klijentele. Sa opozicione strane o tome ne čujemo gotovo ništa. EU nije bila tema kampanje na lokalnim izborima, bez obzira na činjenicu da se i lokalne zajednice oslanjaju na evropsku milostinju i da je suštinski okvir evropskog života u snaženju lokalne zajednice u funkciji matice politike, ekonomije, društvenih odnosa, zaštite okoline.
U EU je teško ući i kad imate jasnu evropsku agendu, a ta agenda mora biti i vladajuća i opoziciona. Hoće li se pokrenuti mehanizmi uvlačenja, neizvesno je u organizaciji u kojoj se odluke donose konsenzusom. EU još nije formatirana u smislu strateškog saveza, tako da kriterijum ili prioritet budu bezbednost, teritorija i demonstriranje razvojne moći. POBJEDA: Pomažu li za -
Crna Gora je nefunkcionalna članica Alijanse, naročito od litija 2019. i 2020. Na doprinos Crne Gore NATO niko ne računa. Ipak, vjerujem da trenutno nije realno da Crna Gora postane tačka izlaska Rusije na Jadransko more. Drugo, to nije tema, jer je tema - ulazak ostatka bivše Jugoslavije u EU. Putin je 2014. prvi put napao Ukrajinu kako ona ne bi postala dio EU. Kad je zaključio da mu je Zapad prepustio Ukrajinu, 2022. je krenuo u otvorenu agresiju. Crna Gora je balkanska Ukrajina. EU će stanje u Crnoj Gori i Srbiji morati da razumije kao svoj neuspjeh. Inicijativa da ostatak Jugoslavije bude primljen preko reda u EU pokušaj je da se zamaskira slom Brisela na jugoistoku Evrope
padni ambasadori građanima Srbije da se opredijele za EU?
SAMARDŽIĆ: Odgovornost je na građanima. U EU ne ulazi američki ambasador Kristofer Hil. Njegova agenda je uređenje odnosa Srbije i Kosova, uz kompenzacije Vučiću kako bi se izbeglo krvoproliće u smislu otvaranja novih frontova sukoba. Pored toga, zašto bi SAD insistirale na procesu na kojem ne insistiraju sami građani Srbije?
Ako Vučića ostavimo po strani, videćemo da opozicija, nevladin sektor i slobodna i poštena inteligencija nema EU kampanje, nove ideje, pokrete, energije. U fazi smo snažne mentalne regresije. Na kraju, zapadni ambasadori uvlače se u lokalne koruptivne odnose, neki sprovode i sopstvene politike. Britanski ambasador je u Beograd stigao svež, pun entuzijazma i ohrabrujućih poruka. Posle šest meseci, on je zombirani sitni činovnik u službi lokalne Vučićeve i Putinove agende. Slično se ponašaju i zapadni ambasadori u Podgorici. EU nema koherentnu, jasnu i odlučnu spoljnu i bezbednosnu politiku; diplomatija je već relikt 19. veka. Ali mi na te procese ne možemo i ne želimo da utičemo. Beograd je ostao bez intelektualnog i etičkog potencijala, bez liderstva, bez idejnog naboja koji bi motivisao političke partije da se opredele za EU.
POBJEDA: Zašto?
SAMARDŽIĆ: Zato što je Beograd ponovo musava palanka iz književne epohe srpskog realizma. Primetna je i deintelektualizacija evropske kulture; mediji, univerziteti, slobodne ličnosti, sve to bledi ili se
Pitam se – hoće li Crnogorci izdati Mila Đukanovića?
POBJEDA: Postoji teorija po kojoj će Zapad spriječiti Dodika da zapali region. Istovremeno, eventualno hapšenje predsjednika Mila Đukanovića, o kojem je pisao zagrebački Jutarnji list, predstavljalo bi poželjnu simetriju, tako blisku postojećem nivou pameti zapadne diplomatije. SAMARDŽIĆ: Zapad je navodno spreman da preseče koridor kod Brčkog. Pretpostavljam da bi Milorad Dodik pobegao u Srbiju. I niko ga neće izdati. Ali se pitam hoće li Crnogorci izdati Mila Đukanovića. I to na isti način na koji Crnu Goru danas ne prodaje
Ti su mediji zarobili opoziciju.
POBJEDA: Kako?
srpska manjina, nego crnogorska većina. Đukanovića neće uhapsiti Andrija Mandić i Milan Knežević, nego njegovi nekadašnji saradnici i prijatelji. Uključujući one koje deli s Vučićem. Njima su i u ovom trenutku prioritet sigurnost i privilegije, a ne opšta čast i dostojanstvo države. Đukanović ih je sve namirio. I naizgled više nisu fukara. U tami smo zlokobnog apsurda.
POBJEDA: Kakvog apsurda?
SAMARDŽIĆ: Od Đukanovića su najviše profitirali lideri srpske zajednice. Ta manjina je veoma profitirala tokom Đukanovićeve vladavine.
Ostvare li se prognoze Jutarnjeg lista, Đukanović neće biti uhapšen, nego –zarobljen. Ipak, Crna Gora će imati pred sobom jasan izbor: ili će braniti slobodu i integritet ili će ponoviti sudbinu kralja Nikole, kojem su ropski odano služili bezmalo šest decenija. Da sam na mestu Mila Đukanovića, sklonio bih se.
POBJEDA: Zašto?
SAMARDŽIĆ: Svi koje je napravio ne zaslužuju njegovu žrtvu. A i nisam siguran da je Crna Gora na to spremna. Sa Đukanovićem nisam imao nikakav odnos. Grešio je dok je smatrao da su srpska posla samo srpska posla; grešio je i kad je
iz Srbije uvozio najgore da mu služe. Uveren sam da me Milo Đukanović neće poslušati i da će doneti odluku koja je loša po njega lično. Možda je u tome njegova veličina. Đukanovića su prodale i zapadne diplomate, i to na isti način na koji su prodale Ukrajinu. Mali formati, gnjide koje ne vide i ne razumeju. Sistemski, problem Zapada, a i jedan od apsurda postmodernog kapitalizma, je to što najgori odlaze u državnu službu i u diplomatiju. Ako se nekad i pojavi ta izuzetna i hrabra ambasadorka Češke Republike, to je incident, ne pravilo. Da vredi, ko bi iz Francuske ili Nemačke provodio dane u nekoj državi trećeg sveta? A sistemski, mi smo treći svet. Ili - polusvet.
povlači pod pritiskom oportunizma i osrednjosti. Činovnički prosek vidim i u akademskoj zajednici. Postajemo Putinovi mužici. Ruski i trećesvetski nacizmi nisu tabu; taj koncept postaje misleća alternativa stvarnosti koja kreira kukavice i mediokritete.
POBJEDA: Činovnički prosjek, kažete, vidite i u akademskoj zajednici. Gdje?
SAMARDŽIĆ: Aktuelne tribine na Filozofskom fakultetu, koji je bio stvaran ili prividan otpor svakoj vladajućoj agendi, često odjekuju u praznim naklapanjima lišenim suštine i konkretnih planova za budućnost. Te tribine kao da je preuzela organizovana interesna grupa, koja je dominantna u opozicionom sektoru javnosti. Direktive ispisuju isti mediji koji su podržali litije i rusku agenturu u Crnoj Gori i preuzeli medijski koncern oko Vijesti, N1, Nova S, Danas i Radar, nastao iz nedeljnika NIN.
SAMARDŽIĆ: Tako što kreiraju fantomske ličnosti i pokrete, relativizuju svaku suštinsku vrednost kulture i otvorenog društva, promovišu oportunitet i opštemestašenje. Ne sećam se da je na toj tribini bilo opštih zahteva, ali i konkretnih: kako da se Srbija decentralizuje; demilitarizacija, denacionalizacija u smislu napuštanja dogovorne ekonomije političkih i kriminalnih kartela i usvajanja kulture kapitalizma; denacifikacije, bez koje nema pomirenja sa susedima i života ni za jednu odgovornu ljudsku jedinku u sistemu. Nema ni zahteva koji su neposredan prioritet, a to je da Srbija uđe u zonu Šengena, kao Švajcarska; da Kosovo uđe u Interpol, što je dogovoreno; da se ne ponovi Banjska; da se liberalizuje ekonomija, da se poštuju odluke CEFTA-e… Akademska zajednica prilagodila se zvaničnim konceptima koje su propisali Vučić i Dragan Đilas, koji nisu vlast i opozicija, nego Putinova dvojka.
Tribine o kojima govorim postale su i lična promocija nepismenih i neodgovornih urednika nevladinih medija i njihove klijentele, koji kreiraju kvazialternativno javno mnjenje. Mislim na N1, Novu S, Danas, Miškovićevo i pandursko
Vreme, Radar. Oni su formirali drugu litijašku kolonu, pa ih sada u Srbiji imamo dve.
POBJEDA: Neki od medija koje pominjete, baš kao i opozicija, prihvatili su da o Rezoluciji o Srebrenici, nedavno usvojenoj u UN, razgovaraju jezikom koji je nametnuo predsjednik Vučić – lična „pobjeda“ ili „poraz“ predsjednika Srbije. Zašto?
SAMARDŽIĆ : Konvencionalni oportunitet postao je standard mišljenja pred svakim izazovom prošlosti i budućnosti. U posebnom smislu – a uključio bih i diplomatije koje su pripremale Rezoluciju o Srebrenici, uz razmatranje nepostojanja odgovora Vučiću koji bi se odnosio na celinu - nije bilo konkretnog plana kako pre svega zaštititi i žrtve i one koji su sa žrtvama solidarni. Mislim na direktora Memorijalnog centra Potočari Emira Suljagića, koji je danas kriv ne samo zato što je ostao živ, nego i zato što se usuđuje da podseća na genocid. Suljagić je, i to dobro znam, jedan od zastupnika najprogresivnijih ideja o našoj zajedničkoj budućnosti. I u BiH i u regionu. Ta užasna, neverovatna sudbina Emira Suljagića nije tema tribine „Nije filozofski ćutati“. POBJEDA: Da li je tema pomenute tribine na beogradskom Filozofskom fakultetu,
Vučićevih trgovina
POBJEDA: Crnogorska Skupština bi uskoro mogla da izglasa rezoluciju o Jasenovcu. Kome je ona potrebna?
SAMARDŽIĆ: Jasenovac jedna je od Vučićevih najprljavijih trgovina. Vučić ne trguje žrtvama, nego uspomenama i uverenjima. Doduše, Vučić je pokušao da trguje i sopstvenim precima. Hrvatska je, s druge strane, završila sve svoje najvažnije poslove, i to dotle da bi mogla da igno-
riše sve provokacije, pa i da odustane od pretnji sankcijama Crnoj Gori. Njima bi sankcionisala samo onaj bolji deo Crne Gore. Licitiranjem brojem ubijenih u Jasenovcu, 1990. je započeo udruženi zločinački poduhvat agresije na Hrvatsku. Kao da je malo 90.000 ili 120.000 ubijenih u Jasenovcu, pa ih SANU množi do iznemoglosti. Pa, ukupan broj žrtava u Drugom svetskom ratu, u celoj Jugoslaviji, nije bio veći od 600.000.
Tih 600.000, ako je petina nestala u Jasenovcu, zastrašujuća je brojka. Ipak, ovima je sve malo.
POBJEDA: Odakle priča od 700.000 žrtava u Jasenovcu?
SAMARDŽIĆ: Tom brojkom licitirao je prvo Titov režim. Tako su naplaćivali ratne odštete i izvozili radnu snagu u Nemačku. Stubovi Titovog režima bili su JNA, UDB-a i SPC. Tito je vladao iz Beograda, ne iz Zagreba ili Ljubljane.
koja je i paradigma srpskog društva, to što je Milorad Dodik najavio da će inicirati promjenu imena Srebrenice?
SAMARDŽIĆ: Prva vojna intervencija iz Srbije u Srebrenici bila je gušenje pobune rudara bogumila: despot Stefan Lazarević je u Srebrenici 1425. godine svog sestrića, Đurđa Brankovića, proglasio za naslednika. Verovatno se nije dosetio da Srebrenici promeni ime.
Dodiku je dopušteno sve; odavno je porušio ne granice politike, nego granice ljudskosti. Dodikove izjave i odluke su nemoralne. On je Lukašenko, koji za svaki slučaj maše ruskim pasošem, s kojim dalje nema kud. Žalosno je kad nadgovori zapadne diplomate nadležne za njegovo ponašanje. Mislim na države koje su preuzele obavezu za BiH, kada su je, 1995. godine, podelile očekujući da će biti jedinstvena. Došli smo ne samo do dezintegracije, nego i do lične vlasti Milorada Dodika i Dragana Čovića Na bošnjačkoj strani je rasulo, sve u potragama za nekim trećesvetskim alternativama. POBJEDA: Kada pominjete ličnu vlast Milorada Dodika, mislite i na predsjednika Srbije?
SAMARDŽIĆ: Vučića ne bi trebalo potcenjivati. Umesto da ih pusti da žive svojim finim intimnim životima, da zahtevaju smenu uz sukob generacija, Vučić je decu, maloletnike, ogrnuo državnim zastavama. Tokom protekle godine, u Srbiji su maloletnici počinili 26 ubistava. Vučić nameće novu kulturu neuračunljivosti. Nasilje nikad ne možete kontrolisati i ne znam na kojoj tački je Vučić spreman da se zaustavi. Masakri u „Ribnikaru“ i Mladenovcu najdublje su društvene traume, ali mi nismo bili spremni da razumemo žrtve u Srebrenici. Objašnjenja ne treba tražiti u bilo kakvoj specifičnoj psihologiji ličnosti ili karakterologiji.
POBJEDA: Nego?
SAMARDŽIĆ: Roditelji jednog dečaka su pripadnici para-
policijske socijalne formacije; otac drugog dečaka je pukovnik vojne obaveštajne agencije. Otac, majka i sin terorisali su nekoliko okolnih sela u Mladenovcu. Hoću da kažem da je društvo u Srbiji verovatno stabilnije, normalnije od institucija i parainstitucija, u kojima postoji mišljenje da je sve dozvoljeno. Kada će Vučić iz domena apsolutne kontrole da pređe u domen gubitka svake kontrole, to, ponavljam, ne znam; ali bih izbegao stav koji se ponavlja, a to je da je srpsko društvo podeljeno.
POBJEDA: A nije?
SAMARDŽIĆ: Nije. Bilo bi bolje da jeste. Ovako, svi smo u istom taboru, u istom problemu. Celo srpsko društvo istovremeno je bilo koji Vučićev miting ili tribina na Filozofskom.
POBJEDA: Što su posljedice nepostojanja jasne zapadne strategije prema državama nekadašnje SFRJ? Imate li utisak da Rusija više i ne mora da bude aktivna, budući da njenu politiku savršeno sprovode „naši zapadni partneri“?
SAMARDŽIĆ: Rusija više utiče na opoziciju u Srbiji nego na vlast, i tu je posao završen. Da je bilo zajedničke evropske spoljne i bezbednosne politike od trenutka Putinovog dolaska na vlast, Rusija bi danas bila integrisana u EU. Pre dvadeset godina, umesto rastuće opasnosti za evropski poredak i svetski mir, Putin je bio partner. Posle prve intervencije u Ukrajini 2014, Rusija je morala da bude prinuđena na vrstu kapitulacije. EU je propustila da povuče takav potez.
POBJEDA: Je li ga mogla povući?
SAMARDŽIĆ: Nisu ni pokušali. Neverovatno je da je minulih dana tema bila rasprava o tome smeju li Ukrajinci da uzvrate istim sredstvima kojim ih Rusi napadaju. Gotovo da se vraćamo u tridesete godine 20. veka, kad se Evropa povlačila pred fašizmom, nacizmom i staljinizmom i kada je u Beogradu zacrtan kult Svetog Save. Tamara NIKČEVIĆ
Iz najjače opozicione partije tvrde da se u Željezari traže spiskovi ko za koga glasa
NIKŠIĆ - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista Nikšić saopštio je da je jučerašnja javna prepiska između predsjednika sindikata fabrike i rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore u vezi sa dešavanjima u EP-
CG Željezara potvrdila da su sve tvrdnje koje iznose duži period tačne. -Da Milutin Đukanović zloupotrebljava službeni položaj u kontinuitetu mi znamo, da se u Željezari vrši mobing nad zaposlenima, da se tra-
že spiskovi o tome kako je ko glasao i u skladu sa tim prema radnicima se odnosi, da se vrši diskriminacija onih koji ne glasaju Đukanovićevu i Kovačevićevu partiju, a pogotovo onih koji glasaju DPS. Svojevrsni skandal nad skandalom
- navode iz OO DPS Nikšić. U saopštenju ističu da su saznali i da je izabrana direktorica na konkursu bila najlošije rangirana, ali da joj je politička pripadnost obezbijedila funkciju, a ne znanje, iskustvo i profesionalizam.
POVODI: Je li unosna trgovina akcijama preduzeća u stečaju
Smatram da je dosadašnje iskustvo pokazalo da značajno veći broj stečajnih postupaka se okonča na način da akcionari ne dobiju ništa, međutim bilo je i suprotnih primjera gdje su obaveze prema povjeriocima u stečajnom postupku bile manje od imovine, te je na kraju stečajnog postupka dio stečajne mase podijeljen akcionarima. Kao na primjer u stečaju HTP Onogošt a. d. Nikšić, Građevinsko Gorica a. d. Podgorica ili najsvježiji primjer Jadransko brodogradilište a. d. Bijela – objašnjava investicioni savjetnik Aleksandar Jovović
PODGORICA – Kada kompanije koje su akcionarska društva odu u stečaj, stečajni upravnik preuzima upravljanje cjelokupnom imovinom koja spada u stečajnu masu, a ukoliko se hartije od vrijednosti nađu među tom imovinom, nadležnost upravnika se proširuje i na njihovo čuvanje uz obavezu obavještavanja Odbora povjerilaca – kazali su za Pobjedu iz Komisije za tržište kapitala, upitani da li se ovim akcijama može trgovati tokom stečaja.
Ukazuju da se Odbor povjerilaca izvještava o eventualnoj namjeri prodaje, kako bi se izjasnili, odnosno uložili prigovor ako se tome iz nekog razloga protive.
Imajući u vidu da je u Crnoj Gori veliki broj, prvenstveno državnih akcionarskih preduzeća tokom posljednjih decenija otišlo u stečaj, u javnosti nije bilo puno govora o tome šta se u tom slučaju dešava sa akcijama i koja su prava ostalih akcionara.
- Zakon o stečaju propisuje da je stečajna masa cjelokupna imovina stečajnog dužnika u zemlji i inostranstvu na dan otvaranja stečaja, kao i imovi-
na koju stečajni dužnik stekne tokom stečajnog postupka. To znači da, ukoliko je stečajni dužnik vlasnik hartija od vrijednosti, odnosno akcija, one će, takođe, po osnovu člana 103 Zakona o stečaju ulaziti u stečajnu masu dužnika i podlijegati prodaji. Zakon o privrednim društvima, takođe, na pojedinim mjestima eksplicitno dozvoljava prodaju akcija društva koje je palo pod stečaj, na primjer članom 202 („Akcije društva u stečaju mogu se sticati.“). Stečajna masa, uprkos tome što prvenstveno služi namirenju povjerilaca, često obuhvata i „zdravu imovinu“ koja se brzo može angažovati kao osnov za sticanje profita, upravo kroz otkup akcija – navode iz Komisije. Ukazuju da akcije takvih preduzeća obično gube vrijednost, te da su akcionari među posljednjima koji će biti isplaćeni, imajući u vidu da dolaze na red za namirenje tek nakon namirenja svih ostalih povjerilaca kompanije. - U nekim slučajevima, ukoliko postoji preostala vrijednost nakon namirenja svih dugova, akcionari mogu dobiti određeni iznos – kazali su iz Komisije. Da je takvih slučajeva bilo, Pobjedi je kazao broker, diler i
investicioni savjetnik u Bull&Bear Aleksandar Jovović Na pitanje Pobjede na osnovu čega se kompanije odlučuju da kupe akcije preduzeća u stečaju, te koja je ekonomska logika, Jovović objašnjava da je to investiciona odluka i procjena svakog investitora ponaosob. - Lično smatram da je to veliki rizik i da je dosadašnje iskustvo pokazalo da značajno veći broj stečajnih postupaka se okonča na način da akcionari ne dobiju ništa, međutim bilo je i suprotnih primjera gdje su obaveze prema povjeriocima u stečajnom postupku bile manje od imovine, te je na kraju stečajnog postupka dio stečajne mase podijeljen akcionarima. Kao na primjer u stečaju HTP Onogošt a. d. Nikšić, Građevinsko Gorica a. d. Podgorica ili najsvježiji primjer Jadransko brodogradilište a. d. Bijela – objašnjava Jovović.
Praksa
Iz Komisije ukazuje da se akcijama kompanija u stečaju nerijetko trguje i u Crnoj Gori, i u drugim zemljama u okruženju, budući da je takva praksa karakteristična posebno za države u tranziciji.
- U uslovima zamrlog tržišta kapitala i malog broja kom-
-Zahtijevamo od ministra energetike i rudarstva Saše Mujovića da se po ovim pitanjima hitno izjasni, a potom i Vladimira Novovića, ako je pregledao sve stolove i stolice u Master kvartu, da se pozabavi ovim tvrdnjama, a ukoliko po službenoj dužnosti to ne učini, mi ćemo protiv Milutina Đukanovića podnijeti krivičnu prijavu, pa dako se tada i ova nepočinstva i skandalozni postupci nađu na dnevnom redu SDT - navode iz Opštinskog odbora DPS Nikšić. r.P
panija čije se akcije kotiraju na berzi, nije isključeno ni da je prodaja akcija firmi u stečaju dominatan oblik trgovanja akcijama u jednoj državi. Trgovanje akcijama je finansijska radnja koja, generalno, sa sobom nosi brojne rizike. Ne postoji „sigurno investiranje“ koje garantuje sticanje profita, zbog čega se ljudi odlučuju na kupovinu udjela u kompanijama u kojima prepoznaju potencijal. Zbog toga ne može se smatrati ekonomski neopravdanom odluka o kupovini akcija firme u stečaju. Jednostavno, brojni su razlozi zbog kojih se takva radnja može smatrati logičnom i oni variraju - od toga da sticalac akcija nije svjestan da je društvo, čije akcije kupuje, palo pod stečaj, iako je Zakonom o privrednim društvima podvučena obaveza društva da navede napomenu da je u postupku likvidacije, odnosno stečaja, do situacije gdje se sticalac odluči na ovakav potez, jer ima pozitivna očekivanja u vezi s
restrukturiranjem društva u stečaju. Tada sticalac očekuje da će, po realizaciji organizacionih i strukturalnih promjena kompanije, vrijednost akcija skočiti. Nažalost, prvi slučaj je znatno češći, gdje ljudi nijesu svjesni rizika i iz neznanja realnog stanja konkretne kompanije gube velike svote novca ulaganjem u njene akcije – objašnjavaju Pobjedi iz Komisije. Na pitanje čijim se akcijama najviše trgovalo u Crnoj Gori, iz Komisije navode da je zabilježena trgovina akcijama Željezare Nikšić, Rudnika mrkog uglja iz Berana, Solane „B ajo Sekulić“Ulcinj, Elektroindustrije „Obod“ – Cetinje, Duvanskog kombinata i drugih.
- U svim nabrojanim firmama, borba za opstanak traje dugo i u pojedinim momentima je bila neizvjesna, što je, pretpostavljam, predstavljalo dovoljan povod za veliki broj investicija koje su bile uperene ka njima – kazali su iz Komsije dodajući da kupovina akcija takvih kompanija nije upitna ni po kom osnovu, imajući u vidu da je dozvoljena zakonom.
Ostali akciOnari
Jovović objašnjava da Zakon o tržištu kapitala propisuje da se akcije, obveznice, investicione jedinice, zapisi i druge, te prava koja iz njih proističu, mogu neograničeno prenositi u pravnom prometu.
- To znači da se akcijama svih emitenata, bez obzira da li su
u stečaju ili ne, može trgovati bez ograničenja do okončanja stečajnog postupka, odnosno likvidacije tog emitenta, jer pravo svojine svakom akcionaru jemči Ustav Crne Gore. Članom 11 Zakona o privrednim društvima propisano je da akcionari akcionarskog društva ne odgovaraju za obaveze društva, pa prema tome ni njihova imovina u vidu akcija u tom akcionarskom društvu koje je ušlo u stečaj ne može biti predmet stečajnog postupka i u nadležnosti stečajnog upravnika, nego je to lična svojina svakog akcionara ponaosob – naveo je Jovović, dodajući da treba praviti razliku između imovine kompanije, nad kojom je otvoren stečaj, i imovine akcionara u vidu akcija koje posjeduju u toj kompaniji. Dodaje da se najviše trgovalo akcijama ,,Solane“, a da krajnji ishod tih investicija zavisi od ishoda sporova koji se vode između te kompanije i države. I Jovović naglašava da u kupovini akcija kompanija u preduzeću nema ničeg spornog. - Akcije su finansijski instrument koji se može neograničeno prenositi u pravnom prometu sve dok emitent koji ih je emitovao postoji, nezavisno u kom pravnom obliku. I to na tom principu funkcioniše svuda u svijetu, jer su akcije imovina kao i svaka druga, a jedno od osnovnih ljudskih prava jeste pravo na neometano uživanje svoje imovine – zaključuje Jovović. M. lEkOViĆ
Neinformativnost ili nastavak iživljavanja i zloupotrebe državne moći
Dvije policijske patrole u dvije noći, u Master kvartu, iako je SPO još u četvrtak skinula pečate sa pet stanova. Da li to znači da policija ili nadležna tužilaštva nemaju međusobnu komunikaciju, da ne prate izvještavanje medija koji im nijesu po volji ili je ipak riječ o smišljenom pritisku, zloupotrebi ovlašćenja i svojevrsnom maltretiranju?
PODGORICA - U noći između subota i neđelje, sat poslije ponoći, policijska patrola koju je predvodio policajac Vojinović htjela je da provjeri da li i dalje stoje pečati na vratima pet stanova Bemaksa u jednoj od lamela Master kvarta, koje su prije desetak dana,
PODGORICA – Odbrana nekadašnjeg šefa kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar Ilije Vasovića, osumnjičenog za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju, podnijela je krivičnom vijeću Višeg suda žalbu na odluku sudije za istrage koji mu je u petak veče odredio pritvor do 30 dana – potvrdio je za Pobjedu jedan od njegovih branilaca, advokat Nikola Strugar.
Vasoviću je pritvor određen po dva osnova – zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke. Advokat Strugar kazao je za Pobjedu da je na spisku svjedoka šest službenika Uprave policije kojima je Vasović bio rukovodilac.
On je uhapšen u četvrtak ujutro, samo 14 sati nakon što je portal Libertas u srijedu veče objavio presretnutu komunikaciju koja je razotkrila njegove veze sa bjeguncem Aleksandrom Mrkićem koji je optužen za organizovanje šverca cigareta. Vasović je odmah priveden u Specijalno policijsko odjeljenje, a nakon toga u Specijalno državno tužilaštvo. On pred specijalnim tužiocem Vukasom Radonjićem nije iznosio odbranu – branio se ćutanjem. Objelodanjene poruke i razgovori razotkrivaju Vasovićeve konekcije sa Mrkićem, ali i lažnim diplomatom Stevanom Simijanovićem, kao i kontroverznim nikšićkim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem kojeg u prepisci oslovljavaju sa „Vampir“. Prepiska i presretnuti razgovori bacaju svjetlo i na ulogu bivšeg potpredsjednika Vlade, kasnije premijera i lidera Ure Dritana Abazovića, kojeg u „Skaj“ prepiskama oslovljavaju nadimcima „ Kovrdžavi“ i „Maradona“.
bez obrazloženja, ,,pečatirali“ pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Kada im je dežurni čuvar saopštio da pečata nema i da je svih pet stanova otpečaćeno još u četvrtak, policijska patrola se bez riječi povukla. Ovo je već drugi put da policijska patrola dolazi u ulaz lame-
le u Master kvartu i to nakon što su skinuti pečati sa stanova, a radnici Bemaksa nastavili da uređuju te stanove. U noći između petka i subote, tri sata iza ponoći, policijska patrola je prvi put išla u ,,obilazak reona“ i, nakon što su informisani da su pripadnici SPO samostalno skinuli pe-
čate, udaljili su se, bez ikakvog obrazloženja.
Bilo je logično da je tada patrola izvijestila nadređene o izvršenoj kontroli, pa je začuđujuće da je već naredne noći nova policijska patrola poslata u lamelu u Master kvartu iako su pečati sa pet stanova skinuti. Da li to znači da policija, ili
nadležna tužilaštva nemaju međusobnu komunikaciju, da ne prate izvještavanje medija koji im nijesu po volji ili je
Odbrana bivšeg šefa kriminalističke policije CB Bar Ilije Vasovića podnijela žalbu na pritvor
Vasović je uhapšen u četvrtak ujutro, samo 14 sati nakon što je portal Libertas objavio presretnutu komunikaciju koja je razotkrila njegove veze sa bjeguncem Aleksandrom Mrkićem, koji je optužen za organizovanje šverca cigareta
Iz razgovora, koje je porta Libertas objavio u tri nastavka, proizilazi da je, po instrukcijama Mrkića, u januaru 2021. godine, Vasović zajedno sa Simijanovićem, u stanu Davidovića u Podgorici, ugovarao preuzimanje poslova u vezi sa švercom cigareta u Crnoj Gori. Komunikacija od 6. januara 2021. godine započela je porukom lažnog diplomate Simijanovića policajcu Vasoviću u kojoj ga obavještava da će imati sastanak sa ,,Vampirom“, a u dogovoru sa ,,Kovrdžavim“. Na-
kon sastanka kod Davidovića, kada su dogovorili posao, policajac Vasović koji koristi kodno ime „Pantelija Bar“ detaljno je Mrkiću referisao sve pojedinosti tog susreta koji je bio u Podgorici 8. januara 2021. godine. Dan nakon sastanka nastavlje-
– Maradona se izjasnio i dao zeleno. Oni su sjeli sa mnom i dogovorili svoje. Ali veza sam im ja. Maradona nema direktan kontakt sa Vampirom. A ako ovaj slučajno proba na svoju ruku,
odmah ga preko Maradone pržimo – piše Simijanović policajcu Vasoviću. Ove rezgovore Libertas je objavio u trećem nastavku. Simijanović dalje upozorava da sve mora ići preko
njih jer se ,,on pazi i ne želi nikakav kontakt“. Vasović odgovara: ,,Važno je da D to zna“, a Simijanović se nadovezuje upozorenjem da moraju povesti računa ,,jer stranka mora da živi“.
d. mijatović
na je prepiska između Vasovića i Mrkića, koji je nedostupan crnogorskim vlastima, u kojoj su od 9. do 21. januara 2021. razmijenili 263 poruke. Među transkriptima iz tog perioda, koje je objavio Libertas, zabilježena je i komunikacija između Simijanovića i Vasovića. Jedna od poruka Simijanovića koja je bila upućena Vasoviću (Panteliji Bar) je: „Ako Vampir krene na svoju ruku, odmah ga pržimo preko Maradone“. Svi ovi razgovori su od juna prošle godine u Specijalnom državnom tužilaštvu i na osnovu njih procesuirano je više osoba koji su, prema navodima optužnice, bili članovi kriminalne grupe koju je formirao Mrkić. Za sada nema naznaka da li će se istraga Specijalnog državnog tužilaštva nastaviti u pravcu Davidovića i Abazovića, koji su, kako proizilazi iz ,,Skaj“ prepiski, bili učesnici u dilovima šverca cigareta. Aleksandar Mrkić, koji se tereti da je organizator šverca cigareta, izbjegao je hapšenje i nakon bjekstva boravio je u UAE, a nekoliko mjeseci kasnije se prebacio u Beograd. Mrkić, nekadašnji vlasnik fabrike duvana ,,Tara“ u Mojkovcu, odavno slovi za imućnog čovjeka, brojni mediji su ga povezivali sa krijumčarenjem cigareta, vezama sa organizovanim kriminalom u Crnoj Gori, ali i u Srbiji. M. Ž.
ipak riječ o smišljenom pritisku, zloupotrebi ovlašćenja i svojevrsnom maltretiranju?
Teška saobraćajna nesreća u Baošićima Stradao pješak
HERCEG NOVI – U saobraćajnoj nesreći koja se juče ujutro, oko 9.20 sati, dogodila u Baošićima u Herceg Novom poginuo je muškarac, saopšteno je portalu Pobjeda iz OKC-a.
Državljanin BiH (81) stradao je kada je na njega naletio automobil u blizini ugostiteljkog objekta ,,Babilon“ On je, kako saznaje Novski portal u hercegnovskoj policiji, sjedjeo na parapetu i čekao autobus kada ga je iznenada kolima udarila I. B. (45) iz Herceg Novog. Ona se kretala iz pravca Đenovića i potpuno je izgubila kontrolu nad vozilom. Sa njom je u autu bilo dijete.
Policija je izvršila uviđaj. R. P.
Udes na putu Nikšić – Vilusi Tri osobe povrijeđene
NIKŠIĆ – U saobraćajnoj nezgodi u mjestu Podbožur na putu Nikšić - Vilusi juče je povrijeđeno više osobarečeno je portalu Pobjede iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije. Tri osobe su prebačene u medicinski centar, a stepen povreda nije poznat. Saobraćajna nezgoda se desila u 16.35 sati, a saobraćaj je bio obustavljen u oba smjera. R. P.
KLIMA I SUŠENJE ŠUME: Samo pravovremene mjere sanacije mogu da očuvaju postojeći
PODGORICA - Trend rasta globalnih temperatura koji bilježe sve relevantne meteorološke institucije na planeti mogao bi, ukoliko izostanu konkretne, pravovremene i dugoročno projektovane mjere, da u Crnoj Gori dovede do ekspanzije sušenja smrče - vrste četinara posebno osjetljive na periode dugotrajne hidrološke suše.
Šume smrče, prema dostupnim podacima, čine polovinu ukupne biomase četinara, odnosno polovinu svih drveća u Crnoj Gori, pa bi dalja njihova degradacija imala značajne ekonomske, ali prije svega negativne ekološke posljedice. One se ne bi manifestovale samo kroz promjene u izgledu predjela ili vrste vegetacije, već i na ukupan biodiverzitet, ali i stanje tla i izdašnost izvora.
Kada stablima smrče, osjetljivim na klimatska kolebanja, fali voda, ona nijesu u stanju da se odbrane od napada smrčinog potkornjaka, vrste insekta koja se hrani drvetom i uobičajeni je činilac ekosistema, a tek u uslovima narušene prirodne ravnoteže postaje primarni uzročnik sušenja šume. Prema podacima službe Evropske unije za klimatske promjene – agencije Kopernikus, minuli april je u globalnim okvirima bio najtopliji otkad se sprovode meteorološka mjerenja, dok je u Evropi bio najsuvlji nakon aprila 2018. godine. I ne samo april – mjerenja pokazuju da su, globalno, proteklih 11 mjeseci (od sredine 2023. godine) preskočili sve dosadašnje temperaturne rekorde. Sušni periodi pogađaju naročito južne i jugoistočne djelove Evrope, ali ni sjever kontinenta nije pošteđen.
Smrča je četinarska vrsta vlažnih, sjenovitih i hladnih staništa. Za podlogu se vezuje tanjirastim korijenom koji ide plitko i u širinu, pa se svako izraženo kolebanje vlage u zemljištu održava na njenu vitalnost i sposobnost da se odbrani od potkornjaka. Kada se ta vrsta insekta prenamnoži postaje primarni faktor sušenja i nestajanja smrče. Većina sagovornika Pobjede ukazuje da zaustavljanje širenja potkornjaka nije moguće bez sanitarne sječe zaraženih, a nerijetko i čitavog „prstena“ susjednih stabala, kako bi se otvaranjem sklopa jačalo zdravo drveće i napravio prostor za napredovanje podmlatka i samoobnovu šume
Većina sagovornika Pobjede ukazuje da u takvim uslovima preveniranje dugoročnih posljedica i štetnih efekata prenamnožavanja potkornjaka nije moguće bez sanitarne sječe zaraženih, a nerijetko i čitavog „prstena“ susjednih stabala, kako bi se, otvaranjem sklopa, napravio prostor za napredovanje podmlatka i usporilo širenje epidemije. (Ne)opravdanost sanitarne sječe, iako je kao obaveznu mjeru predviđaju i domaće pozitivne norme čak i u strogo zaštićenim područjima,
Najgore je da ne preduzimamo ništa
Jelena Lazarević smatra da je za sada imperativ da očuvamo ambijent koji postoji, što neće biti lako jer se, kako kaže, prilično neodgovorno odnosimo prema ovom problemu.
- Najgore je da ne radimo ništa. Treba da se dogovorimo što i kako, ali se ovdje ne radi samo o dogovorima. Ne znam gdje su granice interesa i čijih, i gdje je u svemu poštovanje znanja i struke. To je postao kompleksniji problem. Posljedice odluka koje sad donesemo mogu da budu značajne za taj prostor i šumu u budućnosti – a mi ćemo ih donijeti prilično olako – pribojava se Lazarević i pita „ko je taj ko može da preuzme odgovornost i odluči da ne radi sanitarnu sječu nasuprot mišljenja struke da je ona neophodna zarad očuvanje tog područja“.
bila je predmet intenzivne polemike prošle godine. Suprotstavljena stajališta zauzimali su biolozi, ekološki aktivisti i stručnjaci šumarske struke, dok Agencija za zaštitu prirode (EPA) balansira i insistira na temeljnim analizama i sukcesivnim koracima tek nakon što se krajem 2024. godine godine svedu rezultati monitoringa i mapiranja žarišta.
Procjene šumarske inspekcije i stručnjaka za bolesti šuma su da predug prazan hod u djelovanju ostavlja suviše vremena da napredovanje potkornjaka poprimi razmjere nakon kojih se oporavak smrče ne bi mogao očekivati. To naročito ako svemu pripomognu dodatne vanredne okolnosti - poput požara, koje bi čitav ekosistem bespovratno unazadile, a time i sve direktne i posredne benefite koje imamo od tog predjela.
GENEZA PROBLEMA
Smrča je četinarska vrsta vlažnih, sjenovitih i hladnih staništa. Za podlogu se vezuje tanjirastim korijenom koji ide plitko i u širinu, pa se svako izraženo kolebanje vlage u zemljištu održava na njenu vitalnost i sposobnost da se odbrani od parazita. U okviru naučne radionice
u Andrijevici - primarno namijenjene predstavnicima nacionalnih parkova, specijalizovanih državnih agencija, ali i upravljačima šuma sa teritorije Crne Gore i Kosova - u februaru ove godine prezentovano je i dugogodišnje švedsko iskustvo u praćenju povezanosti klimatskih kolebanja i sušenja šuma smrče. Predstavnik Švedske agencije za upravljanje šumama Gunar Isakson upravo je tokom radionice ukazao na direktnu povezanost progresije potkornjaka u ekstremnim sušnim periodima, s kakvim se prije šest godina, kao nikada u proteklih vijek i po, suočio 2018. godine jug njegove zemlje. Uporedna statistika dodatno im je dala za pravo: uočili su da nijesu iste posljedice djelovanja potkornjaka kada stabla smrče, tokom jakih zima, budu oborena zbog vjetra ili snijega, ili kada su izložena stresu i fiziološki oslabljena za vrijeme dugotrajne suše. Izvale stabala zbog nevremena takođe su materijal za razvoj potkornjaka, ali pri uobičajenim temperaturama i padavinama, kao i jasno izraženoj smjeni godišnjih doba u šumama ostaje dovoljno vitalnog drveća sposobnog da se odupre napadima potkornjaka
Biolog Vuk Iković istakao je da u novom zakonu o šumama nije preciziran pravilnik o regulisanju šumskog reda.
- Snažna i jaka stabla primaju glavnu silinu napada i za sebe vezuju ogromnu količinu potkornjaka boreći se lučenjem smole i zatvaranjem rupa koje insekti izbuše na kori. Što je otpor drveta jači, potkornjaci luče više feromona i prizivaju još više pripadnika svoje vrste. Drvo se bori i žrtvuje, ali usporava potkornjake i brani ostatak šume, a time i slabija stabla od frontalnog napada – kazao je tada Isakson. Prema njegovim riječima, u vrijeme hidrološke suše, stabla su već fiziološki oslabljena, pa nemaju snagu da se brane na odgovarajući način, niti da luče dovoljne količine smole, pa lako postaju plijen, a najezda insekata se mnogo brže i lakše širi.
U takvim okolnostima švedsko iskustvo pokazuje da pravovremena intervencija i sanitarna sječa sprečavaju širenje potkornjaka. Pritom, proređivanje broja jedinki smrče po jedinici površine daje mogućnost da se formiraju jaka stabla, koja će u kriznim godinama biti prva linija odbrane.
U Švedskoj 97 procenata smrče nalazi se u zoni ekonomskog gazdovanja, dok je svega tri odsto u zaštićenim zonama. Upravo adekvatnim mjerama sanacije u ekonomskoj zoni i privatnim šumama oni čuvaju i zaštićena područja u kojima su mjere intervencije izuzetak, ili su svedene na minimum.
VANREDNE OKOLNOSTI
Ono što na sjeveru Evrope smatraju vanrednim meteorološkim i klimatskim ekstremima i sušnim ljetima kod nas - gdje je smrča inače na rubu (najjužnijoj tački) prirodnog areala rasprostranjenosti - godinama je već okidač za prenamnožavanje potkornjaka, koji se uporedo razvija i „tinja“ na snjegoizvalama, nelegalno posječenim stablima ili neobazrivoj sječi prilikom koje nije uspostavljen tzv. šumski red.
- To znači da se prilikom branja stabala stvara određeni otpad. Oni koji su ga ubrali moraju taj otpad pravilno da naslože. Ukoliko je nepravilno nasložen – otpad predstavlja izvorište širenja potkornjaka. To traje decenijama. Ako nemamo pravilnik kojim je definisano kako uređivati šume – onda neko ko napravi nered ne može biti kažnjen. Ako ne znamo što je red – kako možemo bilo koga kazniti za nered –upitao je Iković. Jedan je problem, kaže, to što smo izgubili ekonomski najkvalitetnija stabla od kojih smo mogli da pravimo najbolji namještaj – a mnogo veći onaj sa ekološkog aspekta. - Sa druge strane smo izgubili mnogo više: izvorišta koja sada stalno ili povremeno presušuju i prouzrokovali smo eroziju tj. klizišta – istakao je on. Iković smatra da je vrijeme za poteze tužilaštva, pravosuđa i inspekcije. - Danas smo ovdje gdje smo – imamo osušene hektare šuma, i sada Uprava za šume, odnosno građani, moraju da plate sanaciju štete koju je napravila firma koja je profitirala nepravilnom sječom – istakao je on.
U takvim uslovima, domaći stručnjaci upozoravaju da postoji rizik po opstanak smrče koja, inače, prema dostupnim podacima, čini četvrtinu ukupne biomase šumskog pokrivača u Crnoj Gori. Diplomirani inženjer šumarstva u penziji Blažo Jokanović smatra da su ovakvi izazovi posao za državu - koja bi trebalo da formira operativno tijelo na nacionalnom nivou radi koordinacije mjera za suzbijanje negativnih efekata potkornjaka. Ukazuje na to da sušenje smrče nije samo problem Prokletija i zaštićenih područja, već je primjetno na nivou čitave zemlje, nezavisno od toga da li se javlja u zonama parkova – zaštićenih područja, šumama kojima se privredno gazduje ili onima koje su u privatnom vlasništvu. - Kao što se reagovalo u slučaju pojave epidemije korone
i ustanovljeno tijelo koje donosi mjere na državnom nivou da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, tako i prenamnožavanje potkornjaka traži koordinaciju sa vrha da bi se zaštitila smrča, jedna od najzastupljenijih vrsta koja čini 50 odsto od ukupne zapremine četinara, odnosno 20 odsto od ukupne zapremine drvne mase svih vrsta drveća u Crnoj Gori – smatra Jokanović.
Bez takvog pristupa, upozorava on, parcijalni napori, naročito u uslovima preklapanja ili nedovoljno definisanih ingerencija upravljanja kao i gazdovanja zemljištem pod šumama, ne mogu da daju dugoročan rezultat i efikasno suzbijanje štetočina.
POLEMIKE I BARIJERE
Ekspanziji potkornjaka u našim uslovima pogoduju i „institucionalne pretpostavke“: disperzija ovlašćenja, kolizija zakona ili njihovo pogrešno tumačenje i oklijevanje u primjeni. Jednako kao i koncept gazdovanja i upravljanja šumama.
Kada, u takvim uslovima, šumarski inspektor donese rješenje o sanitarnoj sječi, kao jedinoj efikasnoj mjeri za unapređenje zdravlja šume i prevenciju od požara, primjenu uspore oklijevanje upravljača, beskonačne procedure i razvlačenje realizacije tendera za sanitarnu sječu...
Takva je situacija na terenima kojima gazduje Uprava za šume, ali i zaštićenim područjima na površinama nacionalnih parkova, poput Prokletija gdje je problem potkornjaka naročito izražen u trećoj i drugoj zoni zaštite u kojima je režim liberalniji i ne predviđa prepuštanje prirodnim procesima da odrade svoje.
Lociranje žarišta, monitoring i postavljanje feromonskih klopki su najbolji indikator brojnosti populacije, odnosno izraženosti napada potkornjaka - dvije mjere koje je krajem aprila EPA, sa pozicije nadzornog organa, odobrila upravi Nacionalnih parkova za područje Prokletija. Druge dvije mjere, predviđene pripremljenim Akcionim planom – sanacija, odnosno sječa suvih i zaraženih stabala, te eventualno razmatranje potrebe pošumljavanja, za sada nijesu u opticaju.
Sanitarna sječa bi, prema ocjeni EPA, trebalo da sačeka realizaciju prve dvije mjere na kompletnom području NP ,,Prokletije“ koji zauzima nešto više od 16.000 hektara, dok je procijenjeno da pošumljavanje, kao nimalo jednostavan proces, neće biti potrebno budući da je na terenu evidentiran brojan podmladak smrče i jele.
Polazeći od toga, u rješenju od 29. aprila, koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić, eksplicite je navedeno da se prekida postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka i lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi an aliza „efekata feromonskih klopki“.
Ukoliko na snazi ostane ovaj scenario, objektivne okolnosti onemogućiće da se ove godine uopšte realizuje sanitarna sječa kao mjera kontrole.
U decembru su Prokletije pod snijegom, pa je nemoguće realizovati bilo kakve sanitarne mjere - što znači da sukcesivno uklanjanje suvih i zaraženih stabala, koje nije sprovedeno ni minulih godina, neće biti izvodljivo prije narednog proljeća. Tada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka. Potkornjaci će tako imati čitavu ovu sezonu „na raspolaganju“, a tek će krajem septembra biti vidljivi njihovi ovogodišnji učinci, odnosno potencijalna nova žarišta.
PARKOVI OČEKUJUDOZVOLU
Ivana Milović, ekspertkinja za faunu beskičmenjaka u Nacionalnim parkovima i članica radne grupe za izradu Akcionog plana suzbijanja štetnih efekata potkornjaka, očekuje da će sanitarna sječa u pojedinim djelovima parka biti odobrena ranije. Takvo očekivanje temelji na činjenici da su već dio mjera sproveli, locirali žarišta, uveliko rade monitoring i dobijaju adekvatne podatke o broju potkornjaka. Smatra da je realno da realizacija sanitarne sječe može da počne u okvirima treće zone zaštite, kao i na lokacijama u okvirima parka gdje je potkornjak uznapredovao u privatnim šumama koje trpe velike štete…
- NPCG su upravljači ovih zaštićenih područja, ali ne donose regulativu. Zavisimo od naših nadzornih organa koji po Zakonu o zaštiti prirode donose rješenja. Za sada su odobrena prva dva cilja Akcionog plana: određivanje lokacije i postavljanje feromonskih klopki. Treća aktivnost je sanitarna sječa i za to se čeka da se prikupe podaci prve dvije aktivnostinavela je Milović. Za neke lokacije već, kaže, smatraju da su se stekli uslovi za sanitarnu sječu. Prema riječima Milović, dobra stvar je što nijesu evidentirali nova žarišta i što je evidentan brojan podmladak - i to ne samo smrče, već jele i molike.
Ivana Milović saopštila je za Pobjedu da je od 18. aprila do 22. maja ulovljeno gotovo četiri miliona jedinki potkornjaka feromonskim klopkama na području Nacionalnog parka ,,Prokletije“. - U 140 do sada postavljenih klopki, koje nadzornici parka Prokletije obilaze redovno, do 22. maja ulovljeno je, kako je utvrđeno
zbirnim podacima, ukupno 2.233.091 šestozubi smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus) i 1.733.569 jedinki većeg, po sekundarnim štetnim efektima za smrče ozbiljnijeg, osmozubog potkornjaka (Ips typographus) – rekla je Milović. Milović je kazala da je pored uhvaćenih potkornjaka u klopkama uočeno
i prisustvo predatorskih vrsta insekata koji se hrane potkornjakom, prvenstveno – tanasimus (Thanasimus formicarius).
Ona kaže da njih, ukoliko je moguće, nastoje da oslobode i vrate u prirodu - jer su uz ptice i još nekoliko drugih predatorskih insekata ključni prirodni regulatori brojnosti populacije potkornjaka.
koja zasad smatramo da su zdrava. Time se suzbija munjevito širenje procesa sušenja i propadanja šume. Istovremeno, otvara se sklop za napredak i samoobnovu šume – istakla je Lazarević. Mjere je, kako je podvukla, već trebalo realizovati.
njak se brzo raširio i danas imamo hiljade i hiljade stabala koja su osušena jer ih je potkornjak oštetio – ukazao je Iković.
RAZLIČITI PRIMJERI
- Upravo će ove mješovite zajednice da pojačaju otpornost smrčevih šuma, tj. sad već mješovitih šuma, tako da će biti manja opasnost od efekata same hidrološke suše koja zbog klimatskih promjena sve više prijeti smrči i oslabljuje je – objasnila je Milović Pobjedi.
PROGNOZA LOŠA BEZ SANACIJE
Stručnjak za fitopatologiju, odnosno zaštitu šumskih ekosistema od bolesti dr Jelena Lazarević , koja je i saradnica u nastavi na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, smatra da su sječa i uklanjanje bolesnih i zaraženih stabala, koliko god to laičkoj javnosti zvučalo kontradiktorno, preduslov da uopšte govorimo o uspjehu zaštite i očuvanja smrče u Prokletijama.
To je važno, kako je pojasnila, zbog očuvanja postojećeg ekosistema, koji zavisi upravo od sastojina smrče, ali i radi zaloga da će šumski podmladak opstati i ubuduće se generisati. Šumskog podmlatka, koji je srećom izrastao prije nekoliko godina, u protivnom neće biti u budućnosti bez zdravih „odraslih“ plodonosnih stabala kojima sada prijeti sušenje.
- Prema onome što se sada u šumarstvu i zaštiti šuma preporučuje i smatra kao prihvaćeni okvir, sanitarna sječa stabala napadnutih potkornjacima je nezaobilazna. Na taj način sprečava se širenje potkornjaka na nova stabla
- Da smo prošle godine ili prije pet godina počeli da radimo sanitarnu sječu – vjerovatno ne bismo bili tu gdje smo sada. Što više odlažemo imamo potencijalno više generacija potkornjaka – što je i potencijalno više nekoliko stotina suvih stabala – ukazala je Lazarević. Prema njenim riječima, nemamo puno izbora sem da poslušamo struku. - Što prije počnemo da radimo sanitarnu sječu, ali i da edukujemo ljude i jačamo svijest o tome da se neke stvari moraju završiti – to je bolje. Drugim riječima, možda je kasno, a možda i nije – kazala je ona.
UZROK I POSLJEDICA
Biolog i član Preokreta Vuk Iković ističe da potkornjak kao insekat ne predstavlja problem šumskom ekosistemu sve dok se ne prenamnoži, kada traži dodatni prostor. - Dakle, on nije uzrok, nego posljedica, a uzrok je nepravilno i nestručno gazdovanje šumama. Mi smo toliko bili halapljivi prema šumama, previše ih sjekli i tako stvorili uslove da se prenamnože određeni insekti kao što su potkornjaci, i da se pojave neke nove šumske bolesti zbog kojih Uprava za šume, odnosno država, mora da troši dodatan novac kako bi oporavili šume – kaže Iković. Ističe da su firme, koje su po koncesionom sistemu od države dobile šumu na sječu, sjekle primarno zdrava stabla – a bile su po zakonu obavezne da uklone bolesna. - Međutim, njima je isplativo bilo isključivo da sijeku zdrava, najbolja i najskuplja stabla – dok su ona koja su oboljela, sa bilo kakvim deformacijama, ostajala na licu mjesta. To je prouzrokovalo da se sa jednog stabla punog potkornjaka populacija proširi na hiljade zdravih stabala tokom sljedeće godine. Pošto inspekcija nije završila svoj posao, a sa druge strane, zakon nije omogućio inspekciji da kazni krivca – potkor-
Jedan od rijetkih iz nadležnih inspekcijskih službi, koji javno istupa i problematizuje odgovornost onih kojima je šuma povjerena na upravljanje i gazdovanje, jeste inspektor za šume Hakija Jasavić iz Plava.
Lani je podnio i krivične prijave kako bi tužilaštvo procijenilo i utvrdilo ko je odgovoran što se na Zakonu o šumama temeljena rješenja inspekcije ne poštuju, a šume suše. Njegove inicijative uticale su i na razvoj događaja i ubrzale usvajanje Akcionog plana za sukcesivno uklanjanje suvih stabala. Argumentujući opravdanost primjene sanitarne sječe naveo je da u proteklih 10 godina postoje dva primjera različitog odnosa i tretmana pitanja potkornjaka u Prokletijama koji pružaju mjerljive uporedne podatke ili rezultate sanacije i njenog izostanka. - Nakon vjetroizvala prije deset godina reagovalo se 2014. godine i sprovedena je sanitarna sječa. Narednih nekoliko godina problem potkornjaka nije evidentiran. Ponovo je planuo nakon što su snjegovi i vjetar 2020. godine oborili veliki broj stabala u zoni NP, a neaktivnost minule tri godine i nesprovođenje sanitarnih mjera su doveli do toga da je uoči početka minule zime bilo 60.000 kubika čiste suve šume. Mnogo je kontaminiranih stabala sa daljom tendencijom širenja problema koji u našim uslovima, osim epidemije potkornjaka, znače izražen rizik od požara tokom sušnog perioda – kazao je on.
Jelena Lazarević ističe da je teško dati prognozu kakve bi bile posljedice propadanja šume na Prokletijama, ali svakako to ne bi bio isti prostor, uz velike ekonomske i ekološke gubitke.
- Sa tom šumom bi propali i drugi organizmi koji žive u njoj. Nestale bi vrijedne populacije ptica, životinja, različite vrste biljaka... – upozorava ona. Lazarević kaže da u tom slučaju stanište neće biti slobodno za neko novo naseljavanje, već će biti puno mrtvih stabala sa kojima će nešto morati da se radi, jer sama po sebi neće biti dobra nizašta.
- Ta bi oblast tek u nekoj perspektivi - koja premašuje naše realne okvire sagledavanja – mogla da bude naseljavana drugim biljnim vrstama i organizmima u nekoj vrlo dalekoj budućnosti. Ili ćemo, što je isto jedna od opcija, imati kamenu pustinju – upozorava sagovornica.
A. IVANOVIĆ – I. PERIĆ
Kao osamnaestogodišnjaku, srednjoškolcu, sve je to bilo novo, da kažem pomalo neprimamljivo. Međutim, u školi koju sam pohađao veoma smo poštovali mišljenje profesora predmeta odbrana i zaštita, koji nas je usmjeravao da cijenimo i poštujemo istinske životne vrijednosti, kao i da budemo tu za one kojima je pomoć potrebna - kazao je Janić
PODGORICA – Podgoričanin Dejan Janić, pored toga što obavlja odgovornu funkciju čuvara reda i mira, svoje vrijeme koristi da nesebično pomogne onima kojima je to najpotrebnije. Sa kolegama iz policijske službe učestvuje u brojnim akcijama spašavanja, a jedan je od rijetkih koji se može pohvaliti da je najdragocjeniju tečnost dao čak 101 put
Kako sam kaže, čovjek se rađa sa ,,genom za humanost“, a on je svojim djelima postao omiljen među kolegama, ali i kod osoblja odjeljenja za transfuziju krvi gdje, tri ili četiri puta godišnje, učestvuje u akciji dobrovoljnog davanja krvi. Dejan Janić je već tri decenije aktivni član dobrovoljnih davalaca krvi, a u razgovoru za Pobjedu prisjetio se kako je sve počelo. - Kao osamnaestogodišnjaku, srednjoškolcu, sve je to bilo novo, da kažem pomalo neprimamljivo. Međutim, u školi
Jedno davanje krvi vrijedi koliko jedan život
koju sam pohađao veoma smo poštovali mišljenje profesora predmeta odbrana i zaštita, koji nas je usmjeravao da cijenimo i poštujemo istinske životne vrijednosti, kao i da
budemo tu za one kojima je pomoć potrebna. Takođe, za vrijeme bivše Jugoslavije dobrovoljno davanje krvi bila je dužnost svakog građanina. Od tog trenutka, krv dajem redov-
no tri, a nekada i četiri puta godišnje - istakao je Janić. Dodaje da lični osjećaj sreće i zadovoljstva, nakon davanja krvi, ne može da se mjeri ni sa jednim osjećajem na svijetu. - Ono što je davaocima obično najdraže, nešto što se ne može mjeriti novcem, jeste osećaj da su učinili nesebično djelo i pomogli nekome kome je ta krv bila životno neophodna. Ukoliko baš želite da procijenite svoj gest, jedno davanje krvi vrijedi koliko jedan ljudski život - kaže Dejan. Ističe da se o gestu davanja krvi u opštoj populaciji malo govori i zna.
- Krv je nešto za šta ne postoji zamjena, ne postoji lijek koji može da bude alternativa. Davanje krvi je lijep i human gest, ali veliki broj ljudi ima negativan stav kada im neko priđe i pita da li su nekada dali krv i da li bi željeli to da urade. Bilo da je u pitanju strah od igle ili neka vrsta unaprijed formiranog mišljenja, odgovori su često negativni - rekao je Janić.
SJEĆANJA I TRAJANJA: Još jedan primjer održanog i sačuvanog ,,JNA magnetizma“
Dejan Janić kazao je da je u užoj porodici imao slučaj kada im je, zbog operacije, bilo potrebno više jedinica krvi. - Hvala Bogu, ja sam zdrav i meni nikada nije bila potrebna krv. Čak mislim da to što sam redovni davalac krvi više nego pozitivno utiče na moje zdravlje i na moj imuni sistem. Na drugoj strani, mom ocu je bila potrebna pomoć zbog operacije. Nijesam čak ni morao da tražim pomoć od prijatelja, već su, zbog toga što sam duže od 30 godina dobrovoljni davalac krvi, sa odjeljenja za transfuziju krvi izašli u susret i obezbijedili mi više jedinica potrebne krvne grupe. Dobro se dobrim vraća, uvijek pomozite ljudima u nevolji i bićete nagrađeni - istakao je Janić.
Ipak, ovaj humani gest, koji je naučio još kao srednjoškolac, kaže, donio mu je mnogo lijepih poznanstava i prijatelja za cijeli život. Prisjetio se i nedavnog slučaja kada je njegova krv spasila život ženi koja je bila životno ugrožena. - Nikada neću zaboraviti slučaj kada sam jednoj pacijentkinji dao krv, nakon čega je došla njena kćerka, u namjeri da mi pokaže bezgraničnu zahvalnost jer je njenoj majci bilo bolje, navodeći da smo od sada ja i ona brat i sestra, jer njena majka sada ima moju krv. Postali smo kumovi. Jako sam ponosan na to kumstvo pogotovo zato što pripada drugoj vjerskoj zajednici i što, prije svega, ukazuje da nema razlike među ljudima, jer je krv svima istaispričao je Dejan Janić.
Na pitanje kako gleda na mlade volontere danas, jesu li voljni da pomognu u svakoj situaciji, Janić ističe da je toga sve manje, ali da ne može reći da je omladina manje humana u odnosu na generaciju kojoj on pripada. - Ima omladine koja je huma-
na, koja želi da pomogne u teškim situacija. Moj cilj je da motivišem sve ljude oko sebe da doniraju krv, tako sam počeo od svog sina koji je već dao krv više od deset puta. Na poslu motivišem kolege i to vrlo uspješno, tako da imamo jednu veću grupu davalaca. Kroz rekreaciju isto tako gledam da uvijek motivišem sve oko sebe, tako i govorim da samo dobar i plemenit čovjek može donirati krv i spasiti život drugom čovjeku, a ne očekivati ništa zauzvrat izuzev osmijehaispričao je naš sagovornik i dodao da se kroz njegov primjer i primjer kolega pokazuje da su policajci humani i dobri ljudi i da nesebično daju krv kome god da zatreba. Ističe da prioritet svakog čovjeka treba da bude da spasi život drugom čovjeku. - Poruka za sve - budite samo ljudi, budite dobri i pokažite da je čovjek jedinstven i spasite život drugom čovjeku, sa samo malo krvi. Ne boli, ne košta, a srećni ste nakon toga - zaključio je naš sagovornik. B.PRELEVIĆ
KOLAŠIN – Sjeli su baštu „Selecta“. Nekako se posebno „raširili“ za stolom i „bacili“ pogled ka Trgu boraca, ka centru i „srcu“ Kolašina. Najstariji među njima je gledao bez treptanja prostor i ljude ispred sebe. Bio je to pogled koji traži i vraća vrijeme. Kada je osjetio blizinu konobara, izgovorio je – nikšićko pivo. Izgovorio i nastavio da gleda... Pogledi i tišina su kasnije nastavljeni „nazdravljanjem“ i razgovorom. Najviše je pričao onaj najstariji, dvojica mlađih su slušali, podržavali, bili glasni i veseli. Njihov sto je stvarao pravu i originalnu atmosferu u bašti. Simpatični i komunikativni gosti su počeli komunikaciju i sa susjednim stolom za kojim je bila domaća postava „Selecta“ – Mikan, Migo, Baneta,Tomica, čekao se Mujo. Nakon razmijenjenih pozdrava, razmijenjeno je piće. Onda je stigla i glavna rečenica, od onog najstarijeg... – Prije 61 godinu sam služio vojsku u Kolašinu, služio sam JNA u kasarni na Brezi. Danas sam prvi put u Kolašinu poslije šest decenija…
Bio je to dovoljan razlog da prestanu sve ostale priče i da 82-godišnji Henrik Fekonja postane ,,glavni“. Osjetio je da svi čekaju njegovu riječ. Da su pogledi i tišina koji su mu upućeni znak posebnog poštovanja. – Bila je to 1962. i 1963. godina. Iz Svete Trojice, iz Slovenske Gorice blizu Maribora, sam stigao u Kolašin. Bila je to brdska pješadija ili planinska pješadija. Ja mlad, dvadeset i nešto godina. Vojska puna discipline i obaveza, obuka zahtjevna i naporna. Zapamtio sam sva kolašinska brda, ali i puteve ka planinama. Bio sam u intendantskoj službi, kao profesionalni mesar radio sam u kuhinji, ali smo po terenu svuda pratili pješadiju. Svuda smo morali da stižemo, a bili smo uključeni i u građevinske poslove. Sjećam se kako smo tovarili šljunak iz Tare i naše vojne kamione… Osamdeset dvogodišnji penzioner je ovoga proljeća odlučio da dođe do Kolašina. Da nakon 60 godina posjeti grad u kojem je služio JNA. Tako je još jednom potvrđen ,,magnetizam JNA“. Priče iz voj-
Što sa ,,deset dana nagradnog“
Henrik Fekonja je bio dobar vojnik JNA. Profesionalni mesar koji je ispunjavao taj značajni sistem funkcionisanja ,,vojne kuhinje“. Ali i odgovoran i ozbiljan tada 20-godišnjak koji je razumio zahtjeve vojne obuke i sve ono što je tražila
ske, iz JNA traju i obnavljaju se i kada više nema ni te države, ni te uniforme i kada se teško objašnjava fenomen toga vremena. Henrik Fekonja
JNA. Prednjačio je u ispunjavanju vojničkih obaveza i zadataka. Za takvog vojnika su stizale i nagrade. Ali – ,,što sa deset dana nagradnog“. – Dobijem nagradno odsustvo i jednostavno ne mogu da ga realizujem. Četiri dana se putuje u jed-
je svojim kolašinskim prijateljima pričao kako je to prije 62 godine izgledala JNA u njihovom Kolašinu. Onda svako od kolašinskih poznanika koji su
nom pravcu, četiri dana u povratku. Kući se ne može biti ni dva cijela dana. I tako, dobijem nagradno odsustvo i ne mogu da ga iskoristitim jer daleko je bila ,,moja Breza“ od moje ,,Mariborske ceste“ – priča Henrik Fekonja.
takođe služili JNA u nekim narednim decenijama, osjeti potrebu da ispriča ,,dio sebe“ iz tog vremena. I svako sjećanje prati nazdravljanje. Henrik Fekonja je htio da dođe sam u Crnu Goru i Kolašin. Čim je saopštio svoju ideju sinovima Smiljanu i Robertu, dobio je podršku od njih. I, naravno, tri avionske karte su kupljene za Podgoricu u kojoj su se smjestili, a Kolašin im auto-putem nije bio daleko… – Oženio sam se tačno 27. januara 1962. godine i krajem marta te godine krenuo u vojsku. U kolašinskoj kasarni koja je tada bila itekako brojna, bile su uglavnom planinske jedinice. Obuka nije bila nimalo laka pa
su ove jedinice pomalo imale i tretman ,,kaznenih“ i za vojsku i za starješine. Bio sam profesionalni mesar, imao dosta posla pri kuhinji, ali se stizalo svuda gdje te naređenje i potrebe vojske usmjere. Sjećam se da je tada kapetan prve klase bio Kralj čija porodica i sada živi u Kolašinu – priča Henrik. On je dobio dozvolu i da posjeti današnju kasarnu Vojske Crne Gore na Brezi. Prošetao je, sjetio se nekih objekata, razgovarao sa starješinama. Obilazio je i Kolašin i odmah uočio kako je na mjestu starog hotela ,,Bjelasice“ sada moderni hotel ,,Bjanka“. Stari hotel ,,Bjelasica“ bio je jedan od glavnih objekata Henrikovog Kolašina od prije 62 godine… Nakon četiri dana boravka u Crnoj Gori i Podgorici, a najviše u Kolašinu, trio Fekonja iiz Slovenske Gorice – otac Henrik i sinovi Smiljan i Robert –su se vratili svojoj ,,Mariborskoj cesti broj 14“. Uspješna porodica ostvarila je i tu ,,pobjedu sjećanja“ – otac Henrik je napunio svoju dušu tako što je nakon 62 godine ponovo bio u Kolašinu gdje je služio JNA. D. DRAŠKOVIĆ
Bijela kuća o ratu u Ukrajini
VAŠINGTON - Ruska vojna ofanziva oko ukrajinskog grada Harkova je zaustavljena, izjavio je savjetnik
Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan, koji to vidi kao posljedicu zelenog svjetla koje je Vašington dao Ukrajincima za napad na ciljeve i u samoj Rusiji.
- Sa stanovišta predsjednika SAD (Džozefa Bajdena), u pitanju je samo zdrav razum.
Ono što se dešavalo oko Harkova, ono što je bilo novo posljednjih mjeseci, bila je ruska ofanziva. Nije bilo smisla ne dozvoliti Ukrajincima da napadnu preko granice - rekao je Salivan za američku televizijsku mrežu Si-Bi-Es (CBS). Prema njegovim riječima, Bajden je dao odobrenje Ukrajincima, a oni su ga primijenili na bojnom polju. - Želim da istaknem da je ova (ruska) ofanziva na Harkov
zaustavljena. Taj grad je i dalje pod prijetnjom Rusa, koji posljednjih dana nijesu napredovali u toj zoni - rekao je Salivan. Američki predsjednik je dugo odbijao da dozvoli Ukrajincima da koriste oružje koje isporučuju SAD za napade unutar ruske teritorije, ali je nedavno promijenio stav. Međutim, Bajden je postavio i određene uslove, a to je da može da se gađa samo pogranično područje.
Zabrinjavajući rezultati izbora za Evropski parlament
Reakcije iz BiH: Zloslutne poruke „Svesrpskog sabora“
BRISEL - Krajnja desnica je osvojila najviše glasova na izborima za Evropski parlament (EP) u Francuskoj i Austriji, dok je u Njemačkoj i Holandiji zauzela drugo mjesto, pokazuju projekcije rezultata zasnovane prvenstveno na izlaznim anketama.
U Evropskom parlamentu, gdje izbornu noć prati oko 1.000 novinara, objavljeno je da je najviše glasova u Francuskoj dobila krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje M arin Le Pen , koja je osvojila 31,5 odsto. Na drugom mjestu, ali daleko iza, nalazi se koalicija koju predvodi francuski predsjednik Emanuel Makron, sa 15,2 odsto glasova, a na trećem je Socijalistička partija sa 14 odsto. Zbog ovog rezultata Makron je raspustio parlament i raspisao izbore za kraj juna.
Ljevičarska stranka Nepokorena Francuska koju vodi ŽanLik Melanšon dobila je 8,7 odsto, a Republikanci 7,2 odsto. Kada je riječ o političkim grupama u EP, u koje se stranke udružuju poslije evropskih izbora, od 81 poslanika Francuske u EP, 30 će imati krajnje desna grupa Identitet i demokratija, 14 liberalna grupa Obnovimo Evropu, a 13 Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D).
Ljevica će imati osam poslanika, Evropska narodna stranka (EPP) šest, a grupe Zeleni/ EFA i Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po pet.
ŠOLCu 14 ODSTO
U Njemačkoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Hrišćansko-socijalne unije (CSU) – 29,5 odsto, a krajnje desna Alternativa
za Njemačku (AfD) 16,5 odsto. Na trećem mjestu su vladajuće socijaldemokrate kojima pripada i kancelar Olaf Šolc sa 14 odsto, na četvrtom su takođe vladajući Zeleni sa 12 odsto, dok je na petom Savez Sare Vagenkneht sa 5,5 odsto. Šesto mjesto zauzeli su vladajući liberali sa pet odsto, dok je Ljevica na sedmom mjestu, sa 2,8 odsto. Od 96 mjesta Njemačke u EP, Evropska narodna stranka (EPP) dobila je 30, Zeleni/ EFA 16, Progresivna alijansa socijalista i demokrata (S&D) 14, liberalna grupa Obnovimo Evropu osam, a Ljevica četiri. Njemačke stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće 24 mjesta u novom sazivu, a među njima je i 19 poslanika AfD, pokazuju izlazne ankete.
U Austriji je krajnje desna Slobodarska partija Austrije zauzela prvo mjesto sa 27 odsto glasova, druga je konzervativna Austrijska narodna stranka sa 23,5 odsto, a treće su Socijaldemokrate sa 23 odsto. Zeleni su dobili 10,5 odsto, koliko ima i liberalna stranka NEOS.
Od 20 mjesta Austrije u EP, krajnje desnoj grupi Identitet i demokratija ide šest, gru-
pama EPP i S&D po pet, a grupama Zeleni/EFA i Obnovimo Evropu po dva.
U Holandiji je najviše glasova dobila koalicija zelenih i socijalista – 21,6 odsto, dok je desničarska Stranka za slobodu druga sa 17,7 odsto glasova, pokazuju izlazne ankete.
Od 31 poslanika EP iz Holandije, grupe Identitet i demokratija i Obnovimo Evropu imaće po sedam, EPP šest, Zeleni i S&D po četiri, a Ljevica i desna grupa Evropski konzervativci i reformisti (ECR) po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa.
TRIJuMF HDZ-A
U Hrvatskoj je najviše glasova dobila vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) – 33,7 odsto, a druga je koalicija oko Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) sa 27,8 odsto.
Treći je desničarski Domovinski pokret sa 8,7 odsto, četvrta zeleno-lijeva koalicija Možemo sa 5,8 odsto, a peta koalicija istarskih partija sa 4,7 odsto. Desna koalicija Most dobila je 3,7 odsto glasova.
Od 12 mandata Hrvatske u EP,
šest će pripasti grupi EPP, četiri će imati socijaldemokrate, a jedan grupa Zeleni/EFA. Jedan mandat ide Domovinskom pokretu, koji ne pripada ni jednoj grupi.
U Grčkoj je najviše glasova dobila vladajuća Nova demokratija premijera Kirijakosa Micotakisa – 30 odsto, a druga je ljevičarska Siriza sa 16,7 odsto. Treća je stranka lijevog centra PASOK sa 12,4 odsto, četvrti su komunisti (KKE) sa 9,1 odsto, dok su nacionalisti dobili 8,8 odsto, pokazuju izlazne ankete.
U EP, gdje Grčka ima 21 poslanika, osam će pripasti grupi EPP, Ljevici četiri, grupi S&D tri, a Evropskim konzervativcima i reformistima dva. Stranke koje ne pripadaju ni jednoj od dosadašnjih sedam grupa u EP imaće četiri mjesta u novom sazivu.
U Bugarskoj je najviše glasova dobila konzervativna koalicija stranke GERB i Saveza demokratskih snaga – 26,2 odsto, druga je liberalna koalicija stranke Nastavljamo sa promjenom i saveza Demokratska Bugarska sa 15,7 odsto, a treća krajnje desna stranka Preporod sa 15,4 odsto. Liberalni Pokret za prava i slobode dobio je 11,7 odsto, a Bugarska socijalistička partija 9,7 odsto. Na šestom mjestu je populistička stranka Ima takvih ljudi sa 6,4 odsto.
Od 17 mandata Bugarske u EP, šest ima grupa EPP, pet Obnovimo Evropu, dva S&D, a četiri će imati stranke koje ne pripadaju ni jednoj grupi.
U Danskoj, koja ima 15 poslanika EP, četiri će pripasti grupi Obnovimo Evropu, po tri grupama S&D i Zeleni/EFA, dva će imati EPP, a Ljevica i Identitet i demokratija po jednog. Jedan poslanik ne pripada ni jednoj grupi.
SARAJEVO - Organizovanjem „Svesrpskog sabora“ i usvajanjem deklaracije, koja je sažetak ranijih memoranduma SANU, konačno su razobličene manipulacije Aleksandra Vučića i njegovog režima, saopšteno je iz Stranke demokratske akcije (SDA), koju predvodi Bakir Izetbegović Smatraju da se niko ni od domaćih ni od stranih zvaničnika više ne može pretvarati kako mu nije jasno da iza separatističke politike Milorada Dodika stoje politički vrh Srbije i Srpska pravoslavna crkva, uz podršku Rusije. SDA naglašava da je „Svesrpski sabor“ nastavak velikosrpskog projekta, pokušaj ostvarenja dominacije nad drugim narodima i udar na suverenitet država koje su pretrpjele oružanu agresiju od režima Slobodana Miloševića, te da je usvojena deklaracija direktan atak na Bosnu i Hercegovinu i Dejtonski mirovni sporazum, a time i na stabilnost i mir. - Samo naivne mogu zavarati deklarativne izjave o miru i poštovanju teritorijalnog integriteta BiH, dok se istovremeno uz narativ o „mirnom razdruživanju“ sve radi kako bi se desilo „udruživanje“ Srbije i entiteta RS. Tretiranje entiteta RS kao „srpske države“ i „zajedničkog prostora“ sa Srbijom, ohrabrivanje Dodikovog režima da nastavi sa neustavnim atacima na nadležnosti države BiH, insistiranje na tzv. izvornom Dejtonu, čime bi se poništile sve dosadašnje reforme i zakoni u čijem su usvajanju učestvovali i politički predstavnici Srba, udar na OHR kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, uzurpacija energetskih i drugih resursa Bosne i Hercegovine te uspostave obje-
dinjenog platnog i finansijskog sistema, samo su neki od agresivnih poteza najavljenih iz Beograda - ističu iz SDA. Tvrde da su sabor i usvojena deklaracija jasno upozorenje svim probosanskim snagama. - Guranje glave u pijesak, uzmicanje pred njihovim politikama i relativiziranje poteza koje povlače samo dodatno ohrabruju Vučića i Dodika. Poruke iz Beograda i jasna podrška Moskve su upozorenje i SAD, Velikoj Britaniji i drugim silama koje stoje iza Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija očigledno ne poštuje sporazum i morala bi nedvosmisleno biti upozorena na posljedice koje iz toga proizilaze - navodi se u saopštenju SDA. Ranije juče stigla je i reakcija Naroda i Pravde (NiP) na jučerašnji skup u Beogradu i usvojenu deklaraciju, kojom je, ističu, još jednom plastično pokazano da je Milorad Dodik, uz podršku Aleksandra Vučića, direktna prijetnja očuvanju mira na širem prostoru Zapadnog Balkana. - Usvojenim zaključcima sa ovog privatnog okupljanja ponovo je potvrđena jasna namjera Milorada Dodika i vrha bosanskohercegovačkog entiteta RS, uz podršku Aleksandra Vučića i političkog vrha Srbije, da učine sve na razgradnji Dejtonskog mirovnog sporazuma i samog mira na prostoru Zapadnog Balkana. Podsjećamo da je upravo Dodik za ruske medije ponovio kako ima namjeru da se povuče iz Dejtonskog mirovnog sporazuma uz otvorene najave kako svoju politiku usklađuje sa namjerama i željama same Rusije. Ovim je Dodik potpuno otvoreno i jasno otkrio svoje krajnje namjerenaveli su u saopštenju.
Pobjeda u posjeti izložbi ,,Crna Gora danas“, koja se
Izložba je najbolji pokazatelj koliko
Crna Gora ima talentovanih i kreativnih umjetnika. Nakon što posjetite postavke i suočite se ,,licem u lice“ sa djelima koja su došla iz ateljea crnogorskih stvaralaca, ne možete a da ne ostanete bez riječi pred njihovim talentom i kreativnošću
PODGORICA - Izložba radova ,,Crna Gora danas“, na kojoj su predstavljeni radovi brojnih savremenih crnogorskih likovnih umjetnika, otvorena je u pet izlagačkih prostora - Dvorcu Petrovića, Perjaničkom domu, Galeriji MSUCG, Umjetničkom paviljonu ULUCG i Galeriji RTCG. Svaka izložba ima svoj podnaslov i određenu temu.
Riječ je o širokom spektru stilova, medija i poruka. Izložba je najbolji pokazatelj koliko Crna Gora ima talentovanih i kreativnih umjetnika. Nakon što posjetite postavke i suočite se ,,licem u lice“ sa djelima koja su došla iz ateljea crnogorskih stvaralaca, ne možete a da ne ostane bez riječi pred njihovim talentom i kreativnošću. Naziv izložbe u Dvorcu Petrovića je „Pejzaž koji nas posmatra“, u Perjaničkom domu „Identitet“, u Galeriji MSUCG ,,Žive slike“, u Umjetničkom paviljonu ULUCG ,,Fragmenti sna“ i u Galeriji RTCG „Tehnostruktura“. Za izložbu u Dvorcu Petrovića kustoskinje su Anita Ćulafić, Maja Dedić i Natalija Vujošević , u Perjaničkom domu Milica Bezmarević i Natalija Đuranović, Galeriji MSUCG Anja Marković i Teodora Nikčević, Umjetničkom paviljonu Biljana Keković i Nikolina Zuber i Galeriji RTCG Vuk Vuković i Andrea Pajković Za Pobjedu o postavkama go-
vore Dedić, Marković, Đuranović, Keković i Vuković.
PET GODINA
Projekat ,,Crna Gora danas“ pokrenuo je MSUCG u septembru 2023. i trajaće pet godina. U radu na projektu učestvovali su svi kustosi muzeja koji su imali zadatak da istraže pojave u vizuelnim umjetnostima na teritoriji Crne Gore. Istraživanje je obuhvatilo i umjetnike koji vode porijeklo s ovog područja, a žive i stvaraju van granica Crne Gore, kao i one koji su na privremenom radu ili studijama u inostranstvu. U ovoj, početnoj fazi projekta, obuhvaćeni su radovi 120 umjetnika. U okviru postavke ,,Tehnostruktura“ predstavljeni su radovi umjetnika koji istražuju uticaj savremene tehnologije na umjetnost i društvo. Koristeći inovativne tehnike oni prikazuju kako digitalna era mijenja umjetničke procese i kako umjetnost može poslužiti kao platforma za kritičko sagledavanje tehnologije. Vuković je kazao da se u okviru postavke bavio uticajem tehnologije na umjetnost, dok se Pajković bavila oblašću arhitekture.
- Izabrao sam šest umjetnika: Milovana Novakovića, Sinišu Radulovića, Dušicu Ivetić, Tijanu Mrvošević, Bojanu Popović i Anu Aleksić, koji se vraćaju na problem prostora kao dimenzije suživota, na materijalizaciju, na svijet kao otvorenost. Time se suprotstavljaju tehnološkoj inverziji koja čitav svijet,
njegovu događajnost i otvorenost redukuje na objekat. Budući da mi u Crnoj Gori, na savremenoj likovnoj sceni, još nijesmo upoznati sa savremenim kretanjima kao što je postinternet umjetnost ili umjetnost socijalnih mreža, izabrao sam one umjetnike koji se bave isključivo i prije svega teorijom, a onda iz te teorije nastaju njihovi radovi na krajnje promišljen način. Tehnologija je prožela sve, pa samim tim i umjetnost. Ali, njihov odgovor je takav da prave koncept, rad koji svojom materijalnošću i snažnom sugestivnošću odgovara na digitalnu dematerijalizaciju koja je aktuelna u savremenom svijetu - istakao je Vuković. Naglasio je da je za izložbu izabrao one umjetnike koji su manje vidljivi i koji ne figuriraju dovoljno na savremenoj crnogorskoj likovnoj sceni. - Nijesam se vodio time da izaberem određenog umjetnika koji ima renome, zato što nije bitno. Postoji nekih desetak imena koja su se nametnula, sa razlogom ili ne, to ni-
je moja stvar. Oni godišnje po par puta figuriraju po galerijskim prostorima. To što zagovaram da je potrebno da mladi ljudi stupe na scenu radim zato što smatram da mladi svijet može da se bavi tehnološkim jezikom, tehno estetikom… Ljudi koji imaju pedeset i više godina ne mogu da uđu u kontekst takve problematike. Naprosto, to je njima udaljeno - rekao je Vuković. ANGAŽOVANOST
U segmentu ,,Žive slike“ umjetnici se bave pitanjima istorije, ekonomije i politike istražujući kako društveno angažovana umjetnost evoluira. Djelima, koja reflektuju kompleksne odnose između umjetnosti i društva, oni osvjetljavaju ključne trenutke crnogorske istorije i savremene socio-ekonomske izazove. Marković je kazala da su u startu Teodora i ona postavile temu angažovana umjetnost, ali s obzirom na prostorne kapacitete Galerije MSUCG, odlučile su da je ipak konkretizuju. - Željele smo da se konkret-
nije bavimo društvenim i političkim problemima koje su umjetnici obrađivali u svojim djelima. U našu selekciju je ušlo 19 radova. Naša želja je bila da kroz te radove prikažemo istorijat društvenih i političkih problema u našoj zemlji kako bismo vidjeli gdje smo danas kroz umjetničku angažovanost - kazala je Marković. Ona je podsjetila da je najstariji rad u postavci djelo ,,Korota i suša“ Ilije Šoškića. - On je jako važan za postavku jer, iako je nastao prije skoro 40 godina, i danas opisuje Crnu Goru. Ta korota i suša koja je prisutna kroz istoriju Crne Gore objašnjava kakvi smo danas. Taj rad je jednako relevantan danas kao i u vrijeme kada je nastao. Naša želja je bila da ti radovi koji su nastali ranije komuniciraju sa novijim djelima. Taj dijalog nam je jako važan - kazala je Marković. Prema njenim riječima, dio izložbe su i neki radovi koji nikada do sada nijesu viđeni u Crnoj Gori, a poznatih su autora.
- Recimo, to je rad ,,Održiva privatizacija“ Milene Jovićević, koji je rađen u Albaniji, ali nikada nije izlagan u Crnoj Gori. Rad Zdravka Delibašića nikada nije viđen u Crnoj Gori, a za to djelo je nagrađen. U postavci su i neka djela koja su davno izlagana, a željeli smo da ih opet prikažemo i pokažemo da su ona relevantna i danas. Pokušale smo da kroz kombinaciju različitih perioda i tehnika ukažemo na širu sliku i istorijat problema sa kojima se suočavamo - istakla je Marković. Ona je kazala da radovi koji su dio postavka ,,Žive slike“ govore da smo danas jedno podijeljeno društvo. - Tu su radovi koji se tiču nacionalnog identiteta koji posljednjih godina igra važnu ulogu u političkom i društvenom životu. U postavci su i djela koja govore o ideologiji, recimo rad Srđe Dragovića govori o raspadu Jugoslavije. Tu su i radovi koji se bave tranzicijom i novijim političkim previranjima. Cilj nam je da radovi ,,isprovociraju“ publiku da malo razmisli o trenutnoj situaciji u Crnoj Gori - kazala je Marković.
IDENTITET
Tematska cjelina ,,Identitet“ bavi se pitanjima identiteta i rodne ravnopravnosti. Umjetnici koriste kreativnost kako bi osporili stereotipe i promovisali inkluziju. Postavku čine radovi deset autora - Krsta Andrijaševića, Ivice Aranđusa, Nikole Balevića, Dantea Buua, Novice Kovača, Nikole Markovića, Milice Mijajlović, Toma Pavićevića, Ilije Vujoševića i Vlatke Vujošević. - Tematika našeg segmenta je aktuelna, savremena i svakako interesantna za publiku. Autori su zaokupljeni druš tvenom zbiljom, procesima, odnosima, relacijama, svakodnevicom, okolinom i pomoću umjetnosti,
kao društvenog fenomena, razvijaju svoje umjetničke izraze na osnovu ličnih priča i iskustvenih perspektiva. Radovi ukazuju na društveni sadržaj u kojem nastaju upućujući ekspresiju kao poruku posmatraču smještenom unutar fenomena savremene umjetnosti, koja se zasniva na supstituciji estetskog društvenim sadržajem umjetničkog rada - istakla je Đuranović.
Prema njenim riječima, ovo je jedan izbor aktuelnih pristupa na savremenoj umjetničkoj sceni, izbor novih vizura i interpretacija.
- Izložba je interakcija između razmišljanja umjetnika na teme identiteta putem transcendencije bitnog umjetničkog izraza, uz transformisanje umjetničkog djela u nove perspektive sagledavanja, nove spoznaje i njegovog djela. Na nekim radovima prepoznajemo uticaj medijske kulture, teme pojedinačnog i kolektivnog, ličnog i opšteg, društvenih relacija, feminizma, seksualnosti, tijela kao predmeta zanimanja umjetnosti i filozofije - kazala je Đuranović.
LIČNE PRIČE
Segment „Fragmenti sna“ čine radovi umjetnika različitih generacija koji kreiraju jedinstvene svjetove putem kojih izražavaju vlastite percepcije i iskustva. Umjetnost je u ovoj postavci način da se izraze duboke emocije i kreativne ideje i da se transformišu u vizuelne priče koje komunicira-
Kustos Vuk Vuković smatra da je uticaj tehnologije na umjetnost ogroman. - Umjetnost sve manje boravi u objektivnoj realnosti, a sve više u nekom medijskom prostoru koji je sa one strane ekrana. Ta problematika još uvijek nije zaživjela u Crnoj Gori. Nijedan mladi umjetnik u našoj zemlji se ne bavi isključivo tehnologijom kao izazovom u umjetnosti, nego to kombinuje sa ekologijom, performansom ili sa nekim drugim ideologijama koje su prisutne - istakao je Vuković.
ju sa publikom na različitim nivoima. Keković je kazala da postavka predstavlja tematsko čvorište vezano za intimne kosmologije, paralelne svjetove i imaginarne prostore. Čine je radovi 33 umjetnika.
- Koncepcijski radovi se intermedijalno i generacijski pr epliću i korespondiraju na nivou jezika i vrijednosti, stvarajući živi tok boja, linija oblika i ritma. Umjetnici zastupljeni na ovoj izložbi na lucidni način izražavaju svoje ideje i istine. Stvorili su autentična ostvarenja kroz tradicionalne i nove medije u izražajnom i sadržajnim smislu. Oni jasno osjećaju puls vremena u kojem žive, snagom svoje individualnosti govore svako na svoj način, iskazuju svoj stav između etičkog i estetičkog, ličnog i kolektivnog - kazala je Keković.
Prema njenim riječima, skulptorski radovi Sretena Milatovića, Milivoja Babovića, Miodraga Šćepanovića,
frujemo nemire našeg doba. - Grafika je kompleksna kategorija u kojoj se ogledaju mnoge druge umjetničke vještine. Mirko Toljić i Olivija Ivanović-Strugar istrajno rade u ovom mediju stvarajući autonomna, prepoznatljiva, senzibilna i u isto vrijeme snažna djelakazala je Keković.
PEJZAŽI
Postavka ,,Pejzaž koji nas posmatra“ prikazuje prirodu kao mjesto umjetničke inspiracije i središta ideja o slobodi, ljepoti, imaginaciji, suživotu, brizi i odgovornosti iz perspekive crnogorskih umjetnika različitih generacija, medijskih i koncepcijskih pristupa. Dedić je kazala da su u postavci predstavili i povezali radove umjetnika čija se praksa na različite načine bavi i dotiče teme prirode.
CDT objavio analizu „Umjetnička djela u crnogorskim državnim institucijama 2006-2022“
PODGORICA - U vlasništvu državnih institucija u Crnoj Gori nalazi se znatan broj predmeta istorijsko-dokumentarne, umjetničke i kulturne vrijednosti, ali država nema preciznu i centralizovanu evidenciju ovih vrijednih predmeta i umjetničkih djela koja se nalaze u državnim i lokalnim institucijama, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predraga Milačića, Peka Nikčevića, Ljubodraga Mrdovića, Saše Stanišića, Velibora Pavićevića, Marka Petrovića-Njegoša, Željka Đuričkovića, Zorana Obrenovića, Ivana Kapičića i Nikole Radonjića vješto spajaju glatku geometrijsku formu s amorfnim reljefnim površinama.
- Kamen kao dio geografske i kulturološke prepoznatljivosti, kao intimna i zvučna matrica, najviše je korišćen medij. Slovo, vinjete, ornamenti, leteći objekti urađeni u metalu i figure u drvetu - zajedno čine koherentnu cjelinu. Čuvanjem simboličkog potencijala i neumitnom posvećenošću jednoj životnoj vokaciji, uz sažimanje slikarskih sredstava i snagom pr ocesa, Branislav Sekulić, Srđan Vukčević, Ratko Odalović, Dr aško Dragaš, Svetlana Dragojević, Zoran Petrušić, Radun Marsenić, Naod Zorić, Vesna Bošković, Vladimir Đuranović, Dino Karailo, Željka Jovićević i Marko Dumnić manifestuju oslobođene imaginacije „nove slike“ - kazala je Keković. Različito materijalizovanom i realizovanom linijom, na drugačijoj podlozi Ilija Burić, Pero Nikčević, Radovan Grujić i Nataša Đurović ukazuju na identitete savremenog crteža. Prema njenim riječima, u skladu sa etičkim vrijednostima, kao refleksija u angažovanom obliku globalnog kulturnog pejzaža, u djelu Lazara Pejovića deši-
- Crna Gora je prepoznata po prelijepom pejzažu i ne čudi što je on bio dominanta tema u crnogorskoj likovnoj umjetnosti. Kroz radove 38 autora različitih generacija htjeli smo da pokažemo kako oni odgovaraju na temu pejzaža - kazala je Dedić. Prikaz pejzaža u djelima autora koji su dio postavke kreće se od realističnog, čistog pejzaža sa početka 20. vijeka, kao simbola netaknute prirode, preko idiličnih pejzaža umjetnika srednje generacije do opustošenih pejzaža umjetnika mlađe generacije koji na konceptualan način pristupaju ovoj temi. Upravo su ti čisti pejzaži postavljeni u centralnoj prostoriji Dvorca.
- Tu su radovi umjetnika sa kojima počinje crnogorska likovna umjetnost. To su bardovi crnogorske umjetnosti - Lubarda, Prijić, Danja Đurović-Marković, a tu je i rad Filipa Jankovića. Nasuprot njima imamo umjetnike srednje generacije koji rade idilične pejzaže koji su simboli čistote - Ismeta Hadžića, Milovana Mikija Radulovića, Aldemara Ibrahimovića… U postavci su i umjetnici mlađe generacije koji prikazuju kako su se pejzaži promijenili. Upravo mladi autori ukazuju na njihovu opustošenost - njihovi glasovi su tu kako bi nas opominjali da treba da vodimo računa o prirodi - kazala je Dedić. Ona je istakla da selekcija nije bila isključujuća. - Selektovali smo umjetnike koji su u ovom trenutku odgovarali ovoj temi, a ovo je, podsjetiću, početak projekta. Pomenula bih umjetnika Ismeta Hadžića, koji je vrlo malo zastupljen na našoj sceni, a tu su i Arijana Kadić, Aleksandra Aranitović, Aleksandar Ostojić... U postavci su povezane prakse koje se obično ne srijeću. Taj dijalog nam je bio jako bitan - istakla je Dedić. A. ĐOROJEVIĆ
Kako se navodi u saopštenju, nedostatak precizne evidencije o umjetničkim djelima je uzrokovao da su neka od njih otuđena, nijesu nikad pronađena i da nije bilo krivične odgovornosti za ove slučajeve. Druga su završila kao stečajna masa prilikom mijenjanja vlasničke strukture u državnim institucijama. Ovo su najvažniji zaključci analize „Umjetnička djela u crnogorskim državnim institucijama 2006-2022“, čija je autorka članica Savjeta CDT-a i istoričarka umjetnosti dr Tatjana Koprivica. U istraživanju, u čijem fokusu je period od 2006. do 2022. godine, evidentirani su mnogobrojni problemi: neadekvatno i neprecizno vođenje evidencije, nedostatak procjene vrijednosti od stručnih procjenitelja ili neadekvatna procjena njihove vrijednosti, nepostojanje precizne dokumentacije o umjetničkim djelima koja su iz Državnog muzeja Crne Gore na Cetinju posuđena na upotrebu državnim institucijama, neadekvatno staranje o njima i dr. - Naše istraživanje bazirano je na zvaničnim podacima koje smo dobili od organa koji koriste, upravljaju ili raspolažu stvarima ili drugim dobrima u državnoj imovini, shodno
Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, uvidom u relevantne zvanične baze podataka, literaturu i novinske tekstove – navodi se u saopštenju CDT-a. CDT je dobio odgovore od 111 institucija, od kojih 22 ne posjeduju predmete dokumentarne, umjetničke i kulturne vrijednosti, 20 ne posjeduju informaciju o njima (što ne znači da ih ne posjeduju), a 69 ih posjeduju. Od ove posljednje skupine, samo jedna institucija vodi zakonom propisanu evidenciju. Publikacija je pripremljena u okviru projekta „Akcija“, koji ima za cilj uključivanje pojedinki i pojedinaca, udruženja i NVO sa visokim stručnim referencama u dijalog o svim važnim problemima koji opterećuju naše društvo. - Na ovaj način stvaramo svojevrsnu bazu znanja o različitim segmentima funkcionisanja države, koju ćemo ponuditi državnim organima kao podršku za stvaranje boljeg i pravednijeg društva – navodi se u saopštenju CDT-a, uz napomenu da im brojne državne i lokalne ustanove i institucije nijesu odgovorile na zahtjev za slobodan pristup informacijama. R. K.
Festival dramskih amatera počinje danas u Bijelom Polju
BIJELO POLJE – Festival dramskih amatera Crne Gore biće održan od 10. do 14. juna u Bijelom Polju, a predstaviće se najbolja crnogorska amaterska pozorišna ostvarenja. Ova pozorišna manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje, a u organizaciji JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo“.
Savjet 53. Festivala dramskih amatera Crne Gore, u sastavu: Tufik Bojadžić, predsjednik i članovi Zoran Bošković, Slađana Merdović, Aleksandar Srdanović i Samir Zaimović, usvojio je prijedlog selektora festivala Predraga Vukojevića da u ovogodišnju takmi-
čarsku selekciju, od prijavljenih osam, bude uvršteno pet predstava iz Podgorice, Nikšića, Pljevalja i Bijelog Polja. Festival će pratiti stučni žiri u sastavu - dramaturg Obrad Nenezić, predsjednik žirija i članovi dramaturškinja dr Marija Sarap i glumac Omar Bajramspahić. Razgovore o festivalskim predstavama moderiraće novinar i publicista Vanja Kovačević U bogatom pratećem programu festivala biće upriličine izložbe slika, promocije knjiga, koncerti ozbiljne muzike, profesionalna predstava u čast nagrađenih, a najmlađi ljubitelji pozorišne umjetnosti biće u prilici da uživaju u predstavama njima namijenjenim. B. Č.
PLUŽINE - Na 15 stratišta u Pivi stradali su stanovnici Gornjih Brezana, Zaborja, Bukovca, Miljkovca, Rudinica, Gojkovića Dola, Stabana, Brljeva, Kručice i drugih mjesta. Stradale su čitave porodice i bratstva. Nema bratstva u Pivi koje nekoga nije izgubilo. Najviše je stradalo bratstvo Blagojevića, sa više od 230 žrtava, dok je bratstvo Verun ugašeno bez ijednog člana – kazao je Milojica Dakić, potpredsjednik Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore na jučerašnjoj akademiji ,,Nezaborav - Piva u plamenu“, održanoj u Dolima.
Akademiju je organizovao Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u znak sjećanja na zlokobna ratna vremena kada je od polovine maja do polovine juna 1943. godine u Pivi ubijeno oko 1.300 stanovnika tog kraja. Dakić je naglasio da su pivski Doli mjesto najstrašnijeg stradanja stanovništva, koje se dogodilo 7. juna 1943. godine, u toku Pete neprijateljske ofanzive.
– Njemačka Sedma SS divizija „Princ Eugen“, sačinjena od folksdojčera iz Vojvodine, potpomognuta divizijom „Handžar“ od ustaša iz Hercegovine, jednim dijelom bugarskih jedinica i djelovima italijanskih divizija „Ferara“ i „Venecija“, nalazili su se u pozadini ofanzivnih dejstava glavnine
okupatorskih snaga. Trebalo je onemogućiti eventualno povlačenje partizanskih jedinica iz reona Sutjeske prema Crnoj Gori – rekao je Dakić.
MJESTO NEPREBOLA
Potpredsjednik SUBNORA Crne Gore podsjetio je da je cilj operacije bio uništenje i zastrašivanje preostalog stanovništva i spaljivanje svih naseljenih mjesta u Pivi, a veliki dio stanovništva izbjegao je u planinu Vojnik. Neprijatelj je uništavao sve pred sobom, palio sela, a preostalo stanovništvo zarobio, sabio u zbjeg, obigrao obručem sa jakim mitraljeskim utvrđenjima i otpočeo krvavi masakr. – Ovdje je, za sat vremena, ubijeno 522 civila, među kojima 109 djece. Zločin nezabilježen u Crnoj Gori! Zarobljene je izdijelio u tri grupe i rasporedio u tri vrtače: muškarci preko 15 godina starosti u jednoj, žene i djevojke u drugoj, a djeca u trećoj. Ubijanje je otpočeo obrnutim redom: prvo
djecu, da bi pogrom učinio još strašnijim, zatim žene i djevojke, čiji su leševi dovlačeni u zajedničku jamu i najzad muškarci. Nevini ljudi stradali su na najsvirepiji način. Ubijani su rafalima iz puškomitraljeza sa obližnjih visova, strijeljanjem ispred svojih kuća, zatvaranjem u kolibe živi spaljivani – kazao je Dakić. Naglasio je da je nedužni i bespomoćni narod stradao samo zato što se našao na putu kretanja neprijateljske vojske. Dugo se, istorijski nerasvijetljeni masakr u Dolima, zasnivao na svjedočenju jedinog preživjelog svjedoka Miloša Glomazića. Iako ranjen, uspio je da umakne neprijateljskim kuršumima. Njegov brat Sava izrešetan je na kućnom pragu zajedno sa suprugom, sinom i tri šćeri. Tu je stradala i njihova sestra sa osmogodišnjim sinom, koja se tih dana zadesila u rodu. – Ovdje smo da osudimo zločin i počinioce. Da ukažemo na ovaj i sve druge zločine koji su
učinjeni nedužnim građanima
Crne Gore od strane okupatora i domaćih izdajnika. Zločini ne smiju biti zaboravljeni i moraju se pamtiti da se ne bi ponovili – poručio je Milojica Dakić.
Član Organizacionog odbora SUBNORA Crne Gore Zoran Simov Glomazić u emotivnoj besjedi podsjetio je na tragična stradanja prije 81 godinu i naglasio da ,,pivska nejač nije ni slutila da postoje zvijeri u ljudskom obliku koji ubijaju na ognjištima one koji iskreno vjeruju u pravdu, ljubav i ljudske vrline“.
– A Pivljani su samo htjeli da se vrate svojim skromnim ognjištima i da na toj oskudnoj, posnoj zemlji nastave kakav-takav život, zato su povjerovali u obmane da će dobiti legitimacije i nastaviti uobičajeni život i rad na svojim poljima i okućnicama – kazao je Glomazić, ističući da je Piva tada, u okrutnim odmazdama fašističke ideologije, izgubila više od de-
set odsto najvrednijeg kapitala - njenih ljudskih života!
DUG PRECIMA
Piva je, istakao je on, uspjela da se izdigne i uzdigne i nad tim neprebolom i da, gledajući u budućnost svog potomstva, nastavi borbu za svete ciljeve života i slobode.
– Mnogi Pivljani su postali ugledni naučnici, autoriteti u društveno-političkom životu, značajni kulturni radnici, vrijedni operativci u preduzećima i industrijskim pogonima i uzorni domaćini, uvijek u sebi noseći ovaj pivski neprebol ničim zaslužene kazne, kao posljedicu jednog mračnog vremena i pomračenog uma – kazao je Glomazić.
Naglasio je da sadašnje generacije Pivljana nijesu uspjele da se oduže žrtvama svojih predaka na način kako to one zaslužuju.
– Nijesu uspjele da imena stradalih u tom pivskom paklu 1943. godine postave u sklopu ovog spomeničkog kompleksa, da opominju i podsjećaju da su oni postojali, da su možda nosili veći intelektualni i stvaralački potencijal od nas današnjih i da su nevino stradali shvatajući rat kao viteško nadmetanje, a ne surovu egzekuciju jačeg – poručio je Zoran Glomazić.
Zaključio je da se nezaborav ne smije svesti na čitanje opijela i prigodnih govora ovih junskih dana.
– Pivske žrtve mogu dobiti nezaborav ukoliko se njihova imena, konačno, nađu na mjestima na kojima su njiho-
Alarmantna slika na 1.500 metara i jasni razlozi opravdanosti inicijative da se prostor proglasi parkom prirode
PODGORICA - Zapaljena mini-deponija, koja se još sliva u najbistriji planinski potok - to je ono što lokalce na katunima ili putnike namjernike i sve brojnije strane turiste dočeka pred onaj prvi i najljepši pogled na planinu Lukavicu. I to na 1.500 metara nadmorske visine, u jednoj gorskoj ljepoti. Na video-snimku objavljenom juče na našem portalu, napravljenom u petak (7. jun) u ranim popodnevnim časovima, jasno se vidi i lokacija deponije i zapaljenog smeća – neposredno pred Barama Bojovića, uz pogled ka Malom Žurimu, jednom od najljepših i najprepoznatljivijih crnogorskih vrhova (1.962m), piperskim i zagaračkim katunima, Crvenoj gredi...
I to je sve češća slika – bačeno smeće pored puta, zagađen potok... Naročito u posljednje dvije godine, kada je nakon niza godina apela mje-
štana asfaltiran kompletan put do Kapetanovog jezera. Tako je lakša dostupnost gorskom biseru turistima učinila i da sve više putnika dolazi do Lu-
kavice, katuna i jezera... Pa je i sve više neodgovornih – što je najblaža riječ za one kojima je sasvim u redu da iz automobila, na primjer, izbace plastičnu ambalažu pravo u planinski potok.
O tome su, naravno, upozoravali i brojni ekološki aktivisti, ali i predstavnici organizacija mještana i onih plemena koja izdižu na lukavičke katune... U prvom redu Pipera i NVO Udruženje za razvoj Pipera – kao plemena koje vjekovima polaže pravo na visoravan i ove prelijepe prostore. Sličnu sliku zatičemo i na prilazu Zagaračkom katunu, pod Malim Žurimom. Na prelijepom gumnu, odakle se pruža pogled na skoro cijelu visoravan – ostavljeno smeće, staklena i plastična ambala-
– Brižna djevojčica Sofija Kandić nije htjela da se razdvaja od brata i sestre, iako nije bila zarobljena, već je skočila u plamen i zajedno s njima izgorjela. Dan ranije, u Gojkovića Dolu, zlikovci su zatvorili u kolibu 46 mještana i žive ih spalili. Otrgla se 17-godišnja Jaglika Adžić njemačkim vojnicima koji su je zlostavljali i uskočila u plamen da izgori zajedno sa ocem, majkom i trojicom braće. U Dolima nije ostalo ni novorođenče Mališe i Mitre Đikanović, rođeno na samom strelištu – kazao je potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Milojica Dakić.
vi životi ugašeni i životni putevi prekinuti i ukoliko Crna Gora, kao država, prepozna obavezu organizovanja pomena njenim sinovima i kćerima koji su svoj život uzidali u njene temelje. Ova dolina tišine, vječnog mira i spokoja za preko pet stotina pivskih stradalnika, ne smije postati dolina zaborava – rekao je Glomazić Nakon polaganja vijenaca i cvijeća, u umjetničkom programu učestvovale su učenice Osnovne škole ,,Luka Simonović“ iz Nikšića Elena Vrbljanac i Mina Karadžić i estradni umjetnik Dejan Škuletić. U prisustvu antifašista Nikšića, Podgorice, Cetinja, Plužina, Šavnika, Žabljaka, Danilovgrada i drugih opština na akademiji su čitani stihovi doktora Gorana Jovanovića i Moma Šaletića.
R. USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
gadila, što se vidi spram boje vode.
ža... Izvjesno, neke ekipe koja se u posljednjim sedmicama ili mjesecima tu odlučila da se druži i zabavi – ali im nije ni palo na pamet da pokupe smeće za sobom. Naravno, taj vizuelni momenat koji značajno naruži utisak o ljepoti Lukavice, na mjestima koje pohode brojni strani turisti –samo je jedna strana priče. Drugi je onaj koji se tiče zagađenja. Na prostoru na kome ima više od 360 izvora, što vjekovima ovaj prostor čini sasvim jedinstvenim...
Da je tako, najbolje svjedoči slika sa Male Lukavice, na samoj granici nikšićke i kolašinske opštine – na Babinom sicalu, u neposrednoj blizini katuna brojnih piperskih porodica. Gomila smeća je vodu i izvor tu već očigledno i za-
Svako ko je makar jednom bio na Lukavici i Kapetanovom jezeru svjedočio je da taj prostor zaslužuje status nacionalnog parka. Bio bi i prvi na teritoriji opštine Nikšić. A sada nema ni status parka prirode. To je, izvjesno, i jedini način da se sistematski rješavaju problemi zagađenja. A sve su češći i alarmantniji. Jer promjena klime je uslovila da sve veći broj turista i putnika posjećuje katune i jezero već od kraja marta. A na katune stočari izdižu tek u junu – tako da najčešće tad i zateknu kako im je neko smećem trovao izvore, na koje su stoku vjekovima dovodili njihovi preci.
Na potezu su Agencija za zaštitu životne sredine, te odgovorni u opštinama Nikšić i Kolašin... Da prostor jedinstvene ljepote dobije status i zaštitu kakve zaslužuje – a spram potreba onih čija je Lukavica vjekovima. Tekst i foto: S. S.
Festival ,,Putujući naučnici“ okupio veliki broj građana na Trgu nezavisnosti
Ovo je četvrti put da organizujemo jednu ovakvu manifestaciju. Ovim projektom šaljemo mladima poruku koliko je bitno izučavanje prirodnih nauka. Takođe, ovo je i pokazatelj koliko medrese poklanjaju pažnje prirodnim naukama - rekao je direktor Medrese ,,Mehmet Fatih“ Amer Šukurica
Festival prirodnih nauka ,,Putujući naučnici“, koji je organizovala Medresa ,,Mehmet Fatih“ iz Tuzi u saradnji sa srednjom školom Kartal Anadolu Hatip lisesi iz Istanbula, okupio je juče veliki broj građana na Trgu nezavisnosti.
Na velikom broju štandova, učenici iz škole iz Istanbula, koja promoviše prirodne nauke, zajedno sa drugarima iz škole iz Tuzi izvodili su zanimljive eksperimente iz oblasti hemije, fizike, matematike, biologije i robotike.
INSPIRACIJA
Građani su bili znatiželjni, a učenici su rado pokazali što sve znaju i mogu. Ovim projektom žele da pošalju poruku mladim ljudima koliko je važ-
Platan na Trgu Balšića, koji je ujedno i najstarije drvo u gradu, osvanuo je prije dva dana ,,zarobljen“ betonom, koji su radnici firme Indel inženjering, koji izvode rekonstrukciju Ulice Balšića, izlili do samog stabla.
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, koja je investitor radova u ovoj ulici, odmah su r eagovali, pa su radnici gradskog preduzeća Putevi izrezali beton oko platana, nakon čega je nasuto kamenje oko stabla koje mo-
no izučavanje prirodnih nauka, te da na specifičan način probude želju za još temeljitijim izučavanjem prirodnih nauka. Ovo je pokazatelj koliko medrese, kao škole, poklanjaju izuzetnu pažnju izučavanju prirodnih nauka i na taj način trasiraju još snažniji put ka studiranju i izučavanju tih oblasti. Želja im je da ,,putujući naučnici“ budu inspiracija i snažna spona između škola u Crnoj Gori i Turskoj, te podstrek na putu ka realizaciji još projekata iz oblasti nauke i inovacija. Ambasador Turske u Crnoj Gori Bariš Kalkavan, koji je zajedno sa direktorom Medrese ,,Mehmet Fatih“ Amerom Šukuricom i direktorom Medrese Kartal Anadolu Ozkanom Ozturkom svečano otvorio manifestaciju, kazao je da je susret dje-
ce iz dvije prijateljske zemlje dobra prilika za upoznavanje i razmjenu znanja. - Odnosi Turske i Crne Gore su na veoma zavidnom nivou, a najzaslužniji za to su upravo muslimani koji žive u Crnoj Gori. U Crnoj Gori trenutno živi oko 20.000 Turaka, koji takođe učestvuju u poboljša-
nju odnosa između dvije države. U Turskoj ima oko 500 učenika i studenata iz Crne Gore i oni su najbolji crnogorski ambasadori u našoj zemlji - kazao je Kalkavan. Iskazujući zadovoljstvo zbog odlične saradnje sa Medresom ,,Mehmet Fatih“, kazao je da nastoje da imaju dobru
saradnju i sa ostalim školama u Crnoj Gori, te da u tom smislu dosta doprinosi i organizacija TIKA, koja u našoj zemlji najviše pomaže zdravstvo i školstvo.
SARADNJA
Direktor Medrese ,,Mehmet Fatih“ Amer Šukurica iska-
že da propušta vodu. Iz Agencije za izgradnju i razvoj ranije su saopštili da je u planu da se uredi prostor oko ovog drveta, tj. da će postaviti klupe i obilježiti ga kao najstarije u gradu.
PROPUSTI
Nažalost, ovo nije prvi put da su neke od odluka u izvođenju radova u Ulici Balšića naišle na oštre reakcije i osudu i struke i javnosti. Podsjećamo, u dijelu ove ulice, od raskrsni-
ce sa Ulicom Miljana Vukova do raskrsnice sa Bulevarom Ivana Crnojevića (gdje je još uvijek u toku rekonstrukcija) krajem marta posječeno je osam višedecenijskih stabala – pet lipa, dva platana i murva. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice tada su izjavili za Pobjedu da je to urađeno, uglavnom, zbog toga što je to drveće dostiglo biološki maksimum, ali i zbog toga što je oštetilo postojeću saobraćajnu infrastrukturu. To je naišlo na oštru reakciju građana, ekoloških aktivista i ekologa, koji su tvrdili da su stabla u Ulici Balšića posječena u vremenu njihove najveće produktivnosti. Samo dva mjeseca kasnije, isti oni koji su posjekli raskošno drveće, koje je bilo ukras ove ulice, uz ostali drvored u dijelu Balšićeve ulice (između Hercegovačke i Bulevara Ivana Crnojevića), zasadili su mlado drvo lale tako da krošnjom udara u nadstrešnicu kuće, od koje neće moći da raste i razvije svoju
krošnju. Nekoliko metara pored, zasađeno je još jedno koje dodiruje čošak nadstrešnice, pa je pitanje da li će i ono moći da se razvija. Uz zadržavanje postojećih stabala, zasađeno je 55 odraslih formiranih sadnica visine od tri i po do četiri metra - 18 kamfora i 37 komada lalinog drveta.
KAŠNJENJA
Rok za završetak temeljne rekonstrukcije Ulice Balšića bio je kraj aprila ali je on, kako su nam objasnili iz građevinske firme Indel inženjering Podgorica, zbog nepredviđenih okolnosti, pomjeren za 15. maj. Međutim, i taj rok je probijen. Ulica je otvorena za saobraćaj, ali još nije završena ugradnja ploča na trotoarima, a u prvom dijelu ulice su razbili već izgrađeni trotar kako bi ugradili podzemne instalacije.
Rekonstrukcija Ulice Balšića (od Ulice Vuka Karadžića do Bulevara Ivana Crnojevića, dužine oko 280 metara), počela je u novembru prošle godi-
zao je zadovoljstvo što je nauka ponovo okupila učenike iz Crne Gore i Turske. - Ovo je četvrti put da organizujemo jednu ovakvu manifestaciju. Ovim projektom šaljemo mladima poruku koliko je bitno izučavanje prirodnih nauka. Takođe, ovo je i pokazatelj koliko medrese poklanjaju pažnje prirodnim naukama - rekao je Šukurica. Direktor srednje škole Kartal Anadolu, Ozkan Ozturk naglasio je da su projekat, koji su započeli 2015. godine kao putujući naučni festival, organizovali u 12 zemalja i u više od 20 gradova. U znak dobre saradnje, direktor škole iz Istanbula Ozkan Ozturk je kolegi iz medrese iz Tuzi Ameru Šukurici uručio zahvalnicu. Zanimljiv program, koji je obuhvatao predstavljanje poznatih naučnika, dostignuća kao i određenih eksperimenata iz oblasti prirodno-matematičkih nauka, ispratili su predstavnici Islamske zajednice u Crnoj Gori, turske ambasade, razvojne agencije TIKA i brojni građani. Glavni pokrovitelj manifestacije je Direkcija za tursku dijasporu i srodne zajednice (YTB).
I. MITROVIĆPodsjećamo, u dijelu ove ulice, krajem marta posječeno je osam višedecenijskih stabala – pet lipa, dva platana i murva, za koja su ekolozi tvrdili da su posječena u vremenu njihove najveće produktivnosti. Oni koji su ih posjekli, dva mjeseca kasnije, zasadili su dva mlada drveta lale tako da krošnjom udaraju u nadstrešnicu kuće, od koje neće moći da rastu i razvijaju se
ne. Planirano je bilo da se odvija u tri faze, ali zbog probijanja roka u prvoj fazi (zbog velikog broja kišnih dana), druga i treća su se izvodile uporedo. Preko Trga Balšića završeni su radovi na izgradnji nove atmosferske kanalizacije. Izvođač radova je kompanija Indel inženjering iz Podgorice, investitor radova vrijednih 1.049.021 euro sa PDV-om je Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice. I. MITROVIĆ
Evropsko prvenstvo u fudbalu održaće se od 14. juna do 14. jula u Njemačkoj.
Šampionat Starog kontinenta, 17. po redu, igraće se u 10 gradova – Berlinu, Minhenu, Dortmundu, Štutgartu, Gelzenkirhenu, Frankfurtu, Hamburgu, Dizeldorfu, Kelnu i Lajpcigu. Nastupiće 24 ekipe, raspoređene u šest grupa. Iz svake od njih u osminu finala proći će po dvije selekcije, uz četiri trećeplasirane.
Predstavljamo učesnike EP –danas grupu C.
SLOVENIJA
Slovenija drugi put nastupa na Euru, a debitovala je 2000. godine kada je nastup završila u grupi, bez pobjede.
Još od 2010. i Mundijala u Južnoj Africi nije je bilo na velikoj sceni, na koju se vraća poslije odlično odrađenih kvalifikacija i drugog mjesta u grupi s istim brojem bodova kao prvo-
plasirana Danska koja će joj biti rival i u Njemačkoj.
Najpoznatiji slovenački igrač je golman i kapiten Jan Oblak, jedan od boljih čuvara mreže na planeti.
Uz asa Atletiko Madrida ističe se Benjamin Šeško, napadač njemačkog RB Lajpciga.
Ostali igrači nijesu toliko poznati našoj javnosti – odbrambenu četvorku uglavnom čine Karničik, Blažič, Bijol i Janža, a veznu Stojanović, Gnezda Čerin, Elšnik i Lovrić, dok je uz Šeška u napadu Andraž Šporar iz Panatinaikosa.
Kvalitet Slovenaca je i na klu-
pi – vodi ih Matjaž Kek, s kojim su igrali i Mundijal 2010. „Dežela“ je u pripremama za Euro pobijedila Jermeniju (2:1) i remizirala s Bugarskom (1:1). Dosadašnja učešća na EP: 1. Najveći uspjeh: grupna runda 2000.
DANSKA
Danska je bila jedna od ljepših priča prethodnog Evropskog prvenstva kada je stigla do polufinala.
Na Mundijalu u Kataru 2022. eliminisana je već u grupi, pa „dinamiti“ žele da se iskupe i pokažu zašto su bili hit na Starom kontinentu.
U teškoj su grupi i prvi meč sa Slovenijom mogao bi da bude ključan u borbi za prolaz u osminu finala jer je Engleska prvi favorit, a za rivala će imati i Srbiju.
Danci su na pripremama slavili u skandinavskim okršajima sa Švedskom (2:1) i Nor-
veškom (3:1). Selektor Kasper Hjulmand na Euro vodi odličan tim – na golu je prekaljeni Kasper Šmajhel, lider odbrane Andreas Kristensen iz Barselone, veznim redom i bokovima komanduju Kristijan Eriksen, Pjer-Emil Hejbjerg, Morten Hjulmand, Mikel Damsgard, Andreas Skov Olsen Za golove je zadužen Ramsus Hejlund iz Mančester junajteda, uz rezerve Jusufa Poulsena, Kaspera Dolberga Dosadašnja učešća na EP: 9. Najveći uspjeh : šampioni 1992.
SRBIJA
Srbija je „pukla“ pod pritiskom na mundijalima 2018. i 2022. kada je nastup završila već u grupi, međutim, tamošnja javnost i dalje ima velika očekivanja.
„Orlovi“ su loše igrali u kvalifikacijama, ali Crna Gora ni-
je uspjela da iskoristi njihove slabosti, pa je tim Dragana Piksija Stojkovića otišao na kontinentalni šampionat zajedno sa Mađarskom.
Srbi su prvi put na EP kao samostalna država, a sastav im je gotovo isti kao na SP u Kataru. Problem za „orlove“ su „lutanja“ selektora Stojkovića u izboru taktike i igrača, a najveći aduti su napadači Dušan Vlahović i Aleksandar Mitrović
Mitrović i Sergej Milinković
Savić igraju u Saudijskoj Arabiji, Dušan Tadić u Fenerbahčeu nije „onaj“ igrač iz Ajaksa, a odbrana i dalje prečesto ( p)ostaje konfuzna i na vjetrometini.
Za Srbiju bi uspjeh bio prolaz grupe, a u nokaut rundi bi sve bilo moguće. Dosadašnja učešća na EP: 5 (kao dio SFRJ i SRJ)
Najveći uspjeh: vicešampioni 1960. i 1968. (kao dio SFRJ)
Ništa novo – Englezi su ubijeđeni da je ovo „taj“ šampionat, prvenstvo na kojem će osvojiti prvo zlato nakon Mundijala 1966. Nijednom selekcija „tri lava“ nije bila na vrhu Starog kontinenta, najbliža je bila 2021. kada je u finalu na svom „Vembliju“ poražena od Italije nakon jedanaesteraca.
Ekipa Gareta Sautgejta je, uz Francusku i Portugal, prvi favorit Eura, ali je dobila upozorenje u posljednjoj provjeri kada je izgubila od Islanda (1:0). – Na Euru će biti drugačije –najavio je Sautgejt. Problem za mladog stručnjaka je povreda štopera Harija Megvajera, pa je najveća dilema koliko je „Gordi Albion“ jak u odbrani sa Vokerom i Tripijeom na bekovima i najvjerovatnije Stonsom i Gehijem ili Dankom kao štoperima. Sjajni Deklan Rajs je „žila kucavica“ ekipe, ispred njega su spektakularni Džud Belingem, Fil Foden, Kol Palmer, Bukajo Saka ... i kao neprikosnovena „devetka“ Hari Kejn koji ni sa Bajernom nije mogao do prvog trofeja u karijeri. Je li vrijeme za Englesku i Kejna?
Dosadašnja učešća na EP: 10. Najveći uspjeh: vicešampioni 2021. N. KOSTIĆ
Poraz fudbalera Crne Gore od Gruzije (3:1) na debiju Roberta Prosinečkog pred domaćom publikom, drugi zaredom računajući i gostovanje Belgiji (2:0).
Oba su upisana od učesnika Evropskog prvenstva - ,,crveni đavoli“ su kandidati za vrh, a Gruzini debitanti.
Reprezentacija nekadašnje sovjetske selekcije pokazala je da nije slučajno stigla do kontinentalnog šampionata, a Crna Gora
koliko će toga morati da promijeni u septembru, kada je čeka start Lige nacija.
Neubjedljivo su djelovali ,,sokoli“ i ovaj duel dokazao je kakva je razlika kada je u timu Stevan Jovetić (ušao na poluvremenu), te koliko nedostaju StefanSavić i AdamMarušić
Prosinečki je iznenadio postavkom jer je Marko Janković počeo na lijevoj strani, što nije igrao (odavno) ni u klubu ni u reprezentaciji, dok je Marko Vešo-
vić bio desno krilo, a njegov imenjak Vukčević iza njega kao bek. U srcu veznog reda igrali su Marko Bakić i Edvin Kuč, i sve je to izgledalo dosta konfuzno, zbunjujuće i za igrače koji nijesu mogli da pruže ono o čemu selektor konstantno priča –igru velikog posjeda, ofanzivnu, za uživanje, kako je Prosinečki najavio dan uoči meča. Gruzini su bili ti koji su igrali jednostavnije i konkretnije, možda i sa više žara jer im je ovo bi-
la posljednja provjera pred put u Njemačku. Prvi put su zaprijetili u devetom minutu, kada je Mikautadze šutirao u ćošak, Mijatović odlično reagovao, a nakon odbitka nije uspio da ga savlada ni Hviča Kvarachelija, as Napolija. Mijatović je, ipak, savladan već minut kasnije. Čakvetadze je izveo korner, Gvelesijani ,,preglavao“ loptu na drugu stativu, gdje je zaboravljeni Kiteišvili rutinski zatresao mrežu.
lijevom krilu, ali se ubrzo vratio u sredinu.
U sablasnoj atmosferi koja je vladala pod Goricom, uprkos tome što su ,,sokoli“ igrali kod kuće prvi put od novembra, crnogorski fudbaleri djelovali su uspavano dok je Prosinečki nervozno gestikulirao rukama.
Kvarachelija je u 14. mogao da povisi na 0:2, ali je Drešković uklizao u posljednjem trenutku, da bi u 29. iz slobodnog udarca šutirao pored stative.
U međuvremenu Janković se pomjerio u sredinu i bio jedini naš kreativan igrač, a Bakić bio u čudnoj ulozi, više između štopera nego u veznom redu.
Dvije pobjede u martu, pa dva poraza Crne Gore pod vođstvom Roberta Prosinečkog, oba od učesnika Evropskog prvenstva – u srijedu od Belgije 2:0, večeras od Gruzije pod Goricom (3:1).
- Kad se izgube dvije utakmice, sigurno ne možemo zaodovoljni, ko god da je rival. Znali smo za Gruziju da ima izvanrednu tranziciju, dobro je organizovana. Nijesu slučajno na Evropskom prvenstvu i biće svima težak protivnik – rekao je Prosinečki na konferenciji za medije. - U nekim detaljima smo bili dobri i pojedinim stvarima moram biti zadovoljan, ali nije bilo onako kao što smo mislili, posebno ne kao u drugom poluvremenu u Belgiji. Ne tražim alibi, ali imali smo mnogo kadrovskih problema. Moramo mnogo da poradimo prije svega na defanzivi, protivnici lako dolaze do prilika, ne stojimo blizu igrača. S druge strane, kad smo u posjedu, problem su nam ,,druge lopte“ i u završetku akcija ostavljamo rupe – analizirao je Prosinečki.
- Jovetić nas je razigrao kad je ušao, nedostajalo nam je energije, a junski termin je vrlo nezgodan, svi razmišljaju o odmoru. Mislim da ćemo s igračima koji su sada nedostajali biti mnogo bolji – najavio je legendarni Hrvat. Prosinečki je počeo sa Markom Jankovićem na
- Probali smo to jer on može da odigra sve. Htjeli smo nešto drugačije jer smo imali problema sa bolešću nekih igrača. Nedostajalo nam je agresivnosti koju Kuč ovog puta nije dao, a inače je pruža. Mnogo bolje je izgledalo sa Brnovićem u Belgiji.
I Kuč i mnogo drugih igrača imali su tešku sezonu, neki su bili i povrijeđeni –naveo je Prosinečki.
- Treba pohvaliti golmane, Mijatović je bio dobar, kao i Šarkić u Belgiji. Pokušaćemo neke stvari da poboljšamo do septembra. Ponavljam, bilo je dobrih stvari u ova dva meča, ali ne možemo biti zadovoljni jer smo primili pet golova i to je zabrinjavajuće. Želimo da igramo jer ova ekipa to može. Nedostaje nam malo drskosti, hrabrosti, i na tome ćemo raditi. Sigurno ćemo u septembru mnogo bolje izgledati – poručio je crnogorski selektor. Prosinečki:
Crna Gora je prebacila težište igre na protivničku polovinu, ali uzalud kad nije mogla da pronađe pas koji će poremetiti odbranu gostiju.
Kod učesnika Eura sve je izgledalo lakše, tako su u 33. i udvostručili vođstvo.
Kvarachelija je prošao pored Bakića, koji se okliznuo, pa ,,pocijepao“ našu posljednju liniju pasom za GeorgesaMikautadzea, koji je prebacio Mijatovića za 0:2. Prvi udarac u okvir gola ,,sokoli“ su uputili tek u 40. Minutu, kada je Krstović sa 25 metara gađao donji lijevi ugao golmana Mamardašvilija, a čuvar mreže Valensije se dovoljno ispružio da sačuva mrežu.
Prosinečki je morao da reagujeKrstović i Kuč su na poluvremenu ostali u svlačionici, ušli su Jovetić i Jovović.
Crna Gora je sa kapitenom na terenu potpuno drugačija ekipa, sa Jovetićem na terenu igra ,,sokola“ dobija smisao i stvari se brzo mijenjaju.
Napadač Olimpijakosa je u 55. oprobao šut iz daljine, a u 66. maestralno pronašao rezervistu
Osmajića na drugoj stativi, ali je napadač Prestona sa četiri metra šutirao u golmana. Prethodno je moglo da bude 0:3 jer su po lijevoj strani gruzinskog napada ispali i Marko Vukčević i Drešković, Kvarachelija je pokušao da pogodi uz prvu stativu, ali mu se ispriječio Mijatović. Jovetićevi dodiri klase donijeli su promjenu rezultata u 66. minutu. Povukao je akciju, pa dodao za Mugošu koji mu je odložio loptu – Stevan ju je sa 15 metara poslao uz dalju stativu. Probudila se i publika, čije je ovacije zaslužio i Mijatović. Mikautadze je u 70. išao sam na njega, ali je iskusni golman bio fantastičan.
Gruzija je prepustila inicijativu Crnoj Gori, koja je imala šansu za izjednačenje kod šuta Rubežića glavom u 78, da bi u 83. nakon još jednog konkretnog izlaska na protivničku polovinu obezbijedila trijumf – Davitašvili je bio brži od Rubežića, potom prošao i Vujačića, a vjerovatno bi bio sviran penal nad njim da lopta nije došla do Budua Zivzivadzea, koji je lobovao Mijatovića za 1:3. Lako je moglo da bude i 1:4 – Mijatović je odbranio šut Davitašvili nakon što se prošetao kroz odbranu domaćih.
U 90. je minijaturu imao i Jovetić, nažalost pogodio je spoljni dio mreže.
Gruzija je dobila injekciju samopouzdanja pred debi na Euru, Crna Gora recept kako ne smije da djeluje u Ligi nacija... Prosinečki iz prijateljskih mečeva ima učinak od po dvije pobjede i poraza. Imao je prostora za improvizacije i promjene, od septembra će biti drugačije. Valjda i rezultatski u odnosu na jun.. N. KOSTIĆ
PODGORICA – Ostvarila mu se želja – Karlos Alkaras novi je šampion Rolan Garosa.
Treće finale i treći trijumf za 21-godišnjeg Španca na grend slem turnirima (slavio je na Otvorenom prvenstvu SAD 2022. i 2023. godine na Vimbldonu). Treći nosilac u Parizu je za četiri sata i 19 minuta savladao četvrtog nosioca, njemačkog tenisera Aleksandra Zvereva – 6:3, 2:6, 5:7, 6:1, 6:2. Mladi španski as je gubio 2:1 u setovima, ali je pronašao formulu za protivnika koji ni u drugom grend slem finalu nije uspio da osvoji trofej. U 11. međusobnom okršaju Alkaras je stigao do najvažnijeg trijumfa, nakon što je izgubio ove godine na Australijan openu, ali se vratio pobjedom u Indijan Velsu kada je riva-
lu prepustio samo četiri gema. Alkaras i Zverev su samo u prvom setu pokazali nesigurnost kada su pravili dvostruke servis greške, a onda kada su ,,probili led“, publika u Parizu je mogla da uživa u vrhunskom tenisu. Kralj šljake – Alkaras je u drugom i trećem setu podbacio, prije svega u bekhend igri, ali je stvari postavio onako kako je želio u posljednja dva seta. Uz solidan servis, odličnu igru sa osnovne linije, španski teniser je rutinski riješio najvažniji, posljednji set na Rolan Garosu. Mladi teniser je i u četvrtom setu dva puta uzeo servis Zverevu, vodio je 4:0 i bez problema izjednačio na 2:2... – Bilo je ovo nejverovatno putovanje od prvog meča do finala. Hvala navijačima, mojoj porodici i timu koji je uvijek uz mene. Vratio sam se nakon po-
vrede, bilo je velikih sumnji da li ću uopšte da igram, ali uspio sam. Ovo je poseban dan, jer sam još kao dijete poslije škole trčao kući da gledam ovaj turnir. Zverev je igrao na nevjerovatnom nivou, dao je sve od sebe. Siguran sam da je doživio puno teških trenutaka, nadam se da će uskoro imati šansu da osvoji neki grend slem – kazao je Alkaras. Pohvalio je Zverev rivala za sve što je do sada uradio. – Tri grend slem titule na tri različite podloge. Mnogo si postigao tako mlad. Čestitke i timu koji je odlično uradio posao. Hvala i mom timu na ovom putovanju nakon povrede. Nadam se da ćemo jednog dana podići ovaj trofej. Vratiću se sljedeće godine na jedan od omiljenih turnira – rekao je Zverev. A. M.
PODGORICA – U Subotici je tokom prethodna tri dana održan 25. Međunarodni veteranski košarkaški turnir, a na kojem su nastupili i nekadašnji košarkaši i košarkašice iz Crne Gore.
Izuzetan uspjeh ostvarile su crnogorske Đa’olice koje su osvojile šampionski pehar, čime su na najbolji način završile nastup na jubilarnom turniru iza čije organizacije stoje
veteranke Košarkaškog kluba Spartak, čuvene „kornjače“. Turnir je okupio oko 400 veterana i veteranki sa prostora bivše Jugoslavije, a odigralo se oko 50 utakmica u tri sale („Hali sportova“, OŠ „Majšanski put“ i OŠ „Sečenji Ištvan“). Đa’olice su odigrale sjajan turnir, a nekada odlične košarkašice pokazale su da je klasa vječna, pa su odličnom igrom oduševile, posebno u finalnom meču gdje su savla-
Prema pisanju srpskih medijaPODGORICA – Prvak ABA
lige Crvena zvezda i vicešampion Partizan dobili su pozivnice za Evroligu, objavili su srpski mediji.
Da bi igrali u Evroligi, a što tre-
ba da potvrdi i 11 klubova vlasnika A licence (sastanak borda Evrolige je sljedeće sedmice), Crvena zvezda i Partizan će za „vajld-kartu“ morati da izdvoje po milion eura. Sama spe-
dale hrvatsku ekipu Rožice iz Rijeke.
Za Đa’olice su igrale kapitenka Vesna Radičević, Snežana Šofranac, Ljiljana Vukčević, Smiljana Mica Milatović, Andrijana Radoman-Božović, Snežana Cica Prelević, Rada Vujić, Maja Liješević i Maja Medenica
U stručnom štabu, kao treneri, bile su Snežana Popović, Lela Bauković i Jovana Šofranac R. P.
Fudbal
Otrant čuva
PODGORICA – Otrant
Olimpik se sprema za premijerni nastup u Prvoj ligi.
U Ulcinju ne sjede skrštenih ruku, o čemu svjedoče potpisi sa tri fudbalera koji bili važan dio drugoligaškog pohoda na elitu. Čelnici kluba iz Ulcinja dogovorili su nastavak saradnje s Anđelom i Valentinom Rudovićem, te Halilom Muharemovićem Potvrđeno je da osam igrača više neće biti u Otrantu –Bojanu M arstijepoviću , Milunu Jokoviću, Milošu Mugoši, Milošu Krkotiću i Japancu Hirokiju istekli su ugovori, a klub sa njima nije produžio saradnju. Otrant je dogovorio sporazumni raskid ugovora sa Filipom Kalačevićem i Makedoncem Valjmirom Nafijom Čekaju i prva pojačanja Ulcinjana, koji će imati ozbiljne ambicije u elitnom rangu. R.P.
cijalna pozivnica, naime, košta 750 hiljada eura, dok će biti neophodno i da se uplati depozit za troškove suđenja od 250 hiljada. U konkurenciji za specijalne
pozivnice su još Virtus Bolonja, Alba iz Berlina i španska Valensija. Očekuje se da jedan od ovih timova naredne sezone ne bude dio Evrolige jer je Pariz osvajanjem Evrokupa čekirao kartu, pod uslovom da garantuje minimalan budžet koji se zahtijeva prema pravilima Evrolige. Cijena specijalne pozivnice je sa prošlogodišnjih 500.000 „skočila“ na 750.000 eura, a porastao je i iznos depozita za troškove suđenja sa 190.000 na
Stoni tenis
PODGORICA – Stonoteniseri podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča sa pet medalja završili su nastup na međunarodnom turniru u Burgasu. Osvojene su četiri srebrne i jedna bronzana medalja. Srebrni su bili Samra Kojić u spojenim kategorijama 3-5 (osobe u kolicima), Milijana Ćirković u klasi 6, Pjetro Paljušević u klasi 7 i dubl Ćirković i Dejan Bašanović, a bronzani Đuro Krivokapić (6). Bašanović je bio na korak od medalje i u pojedinačnoj konkurenciji, ali je izgubio meč za treće mjesto u klasi S10. Turnir u Burgasu okupio je takmičare iz Bugarske, Srbije, Makedonije, Rumunije i Crne Gore. R. P.
Španski
rukometni
gigant osvojio LŠ Barsa bez premca, Hansen bez trofeja koji mu nedostaje
Barselona je najbolja u Evropi, treći put u posljednje četiri sezone španski gigant se popeo na krov Evrope.
Rukometaši iz Španije savladali su Olborg 31:30 (15:15), a dan ranije su u polufinalu nadigrali Kil. Danski predstavnik je, u dramatičnom meču, skinuo sa trona favorita Magdeburga.
Danski tim je imao veliku podršku sa tribina, ali su na terenu Mikel Hansen, u posljednjem klupskom meču, i
250.000 eura, što znači da je u startu visina izdataka povećana za 310.000 eura. A da bi pokrili iznos za specijalnu pozivnicu, „vječiti rivali“ bi morali da doguraju makar do finala Evrolige, imajući u vidu novac koji je podijeljen u tek završenoj sezoni. Naime, Real Madrid je, kao poraženi finalista, zaradio 990 hiljada eura, dok je Panatinaikos za titulu uzeo i 1.750.000 eura. Partizan za proteklu sezonu od Evrolige zaradio
društvo zastali u finišu. Na 15 sekundi prije kraja Niklas Landin je donio nadu Olborgu da može do produžetaka, ali je nakon tajm-auta danski tim djelovao bez ideja. Hansen je sa devet metara iskosa šutirao, ali je pogodio prečku i tako ostao bez jedinog trofeja koji mu nedostaje. Svjetski sa je zavšio meč sa osam golova, a kod šampiona sa istim brojem pogodaka istakao se Melvin Ričardson U meču za treće mjesto Kil je bio bolji od Magdeburga –32:28 (23:14). A. M.
350.000 za 11. poziciju na tabeli, dok Crvena zvezda nije dobila ništa kao 16. ekipa... Raspodjela bogatstva u Evroligi je, svakako, debelo na strani vlasnika A licence koji dobijaju po 1.500.000 eura od takmičenja, plus procente od TV prava. Primjera radi, grčki klubovi Panatinaikos i Olimpijakos samo od TV prava dobijaju preko 5.000.000 eura. Poređenja radi, beogradski klubovi nemaju ni euro od TV prava. S. J.
za kvali kacije za EP
PODGORICA – Selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Ivan Joksimović objavio je širi spisak igrača za predstojeće kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.
Naši odbojkaši će se ovog i narednog ljeta boriti za četvrto uzastopno učešće na EP, a rivali u grupi C su Češka, Norveška za četvrti uzastopni plasman na Evropsko prvenstvo. Vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija.
Na širem spisku su 23 odbojkaša, a na užem spisku igrača, koji će 8. jula da počnu pripreme, trebalo bi da bude 17 igrača.
Na spisku je nekoliko promjena u rosteru u odnosu na prošlogodišnji nastup na Evropskom prvenstvu. Osim korektora Aleksandra Minića, koji se oprostio od reprezentacije nakon šampionata Starog kontinenta, na spisku nema primača Marka Bojića i Jovana Delića, te srednjeg blokera Blaža
Milića. Bojić će ovu akciju preskočiti zbog porodičnih razloga, dok Delića i Milića neće biti ovog ljeta zbog oporavka od povreda koje su imali, ali su sva trojica na raspolaganju selektoru za iduću godinu i nastavak kvalifikacija za EP. Poslije tri godine u reprezen-
taciju se vraća iskusni srednji bloker Ivan Ječmenica, koji je za Crnu Goru, pored brojnih kvalifikacija, odigrao i prva dva evropska prvenstva, ali je napravio pauzu i preskočio prethodne kvalifikacije i šampionat Evrope. Njegovo iskustvo će, svakako, biti od koristi selektoru i mla-
dim igračima u timu. Osim Stefana Radevića, primača Budućnosti, koji je na širem spisku Joksimovića bio i prije dvije godine, nova imena, barem na širem spisku, a neki će se, izvjesno, naći i na užem, jesu mladi igrači – primač Budve Vasilije Milenković, te dvojica libera, An-
Crnogorski atletičar danas počinje nastup u desetoboju na prvenstvu Evrope
PODGORICA – Nakon što su bez posebnih rezultata nastup završili Danijel Furtula i Marija Vuković, koji nijesu uspjeli da izbore finale Evropskog prvenstva, danas će u Rimu takmičenje u desetoboju započeti Darko Pešić.
Crnogorski atletičar nedavno je preskočio nastup na prvenstvu Balkana, a sve u cilju da što spremniji dočeka takmičenje u Rimu. Očekuje se da Pešić bude na nivou ličnog rekorda, a možda i da
napadne najbolji crnogorski rezultat, čime bi sigurno uspio da se izbori za odličan plasman.
Nastup u desetoboju Pešić počinje trkom na 100 metara, koja je zakazana za 10 časova. Prethodno, od naših takmičara, Furtula je u kvalifikacijama imao najbolji hitac od 57,74 metra, čime je osvojio 15. mjesto u svojoj grupi i bio bez šansi da stigne do finala, dok je Vuković nastup završila na početnoj visini, jer je sva tri puta rušila ljestvicu na 176 centimetara. R. P.
Tehničari: Danilo Dubak (Budućnost volej), Rastko Milenković (Budva), Marko Joksimović (Katar Sport), Avram Božović (Budućnost volej)
Korektori: Đorđe Jovović (Triglav, Slovenija), Bojan Strugar (Milas Beledije, Turska), Milutin Pavićević (Vanta, Finska), Luka Lojić (Budućnost volej)
Primači servisa: Vojin Ćaćić (Al Faisali, Saudijska Arabija), Ivan Zvicer (Liaoning, Kina), Nemanja Peru-
drija Joksimović iz Katar Sport kluba i Damir Ćatović iz Jedinstva. Andrija Joksimović, mlađi brat tehničara Marka Joksimovića, prošao je sve mlađe selekcije, a prošle godine je odradio pripreme sa seniorima, ali nije konkurisao za tim koji je nastupio na Evropskom prvenstvu.
ničić (Triglav, Slovenija), Benjamin Hadžisalihović (Budva), Vasilije Milenković (Budva), Milan Rovčanin (Jedinstvo), Vukašin Cimbaljević (Ribola Kaštela, Hrvatska)
Srednji blokeri: Ivan Ječmenica (Budva), Luka Babić (Žitiči Polisja, Ukrajina), Nikola Đurović (Jedinstvo), Matija Ćinćur (Budva), Srđan Petrović (Jedinstvo)
Libera: Stefan Radević (Budućnost volej), Andrija Joksimović (Katar Sport), Damir Ćatović (Jedinstvo)
Izabranike Ivana Joksimovića ovog ljeta očekuju dueli sa Norveškom u gostima (17. avgust) i Češkom u Kolašinu (24. avgust). Naredne godine naša selekcija će odigrati još dvije utakmice kvalifikacija, u Češkoj će „crveni“ igrati 13. avgusta, a 16. ili 17. avgusta biće domaćini Norveškoj. S. JONČIĆ
Naša reprezentacija nastavila sa sjajnim izdanjima na B prvenstvu Evrope
PODGORICA – Golbal reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale Evropskog prvenstva B divizije u Linjanu.
PODGORICA – Članovi Tekvondo kluba Ulcinj nastup na Premijer ligi u olimpijskom tekvondou u Luksemburgu završili su sa dvije medalje – srebrnom i bronzanom. Turnir u Luksemburgu okupio je 1.200 takmičara iz 61 države svijeta. Srebrnu medalju osvojio je Enes Dušku, koji je na putu do finala eliminisao predstavnike Norveške, Njemačke i Velike Britanije. U finalu zaustavio ge je reprezentativac
Turske, u neizvjesnoj borbi u kojoj je pobjeda odlučena tek u posljednje četiri sekunde. Bronzani je bio Rijad Derviši, nakon pobjeda sa borcima iz Njemačke i Francuske. U polufinalu zaustavio ga je reprezentativac Belgije, koji je bio prvi nosilac u toj kategoriji. Takmičarke Amela Nuti i Arta Ismailaga već u prvom kolu završile su nastup na turniru. Ekipu Ulcinja u Luksemburgu predvodio je trener Fikret Dušku R. P.
Crnogorski golbalisti savladali su selekciju Danske 13:5. To je treći trijumf izabranika selektora NikoleČurovića nakon što su u grupi slavili protiv Francuske 6:4 i Belgije 9:6. Upisali su i poraze od Švedske 7:3 i Poljske 10:5. U najboljem izdanju u Linjanu, crnogorski golbalisti potpuno su nadigrali rivala i tokom cijelog meča bili u vođstvu koje je iznosilo i devet golova. Pitanje pobjednika riješili su serijom od 6:0 sa kraja prvog i početkom drugog poluvremena za vođstvo 11:3. Junak trijumfa bio je Nikola Ni-
kolić, koji je sa sedam golova podsjetio na izdanja kada je bio jedan od najboljih evropskih golgetera. U strijelce po tri puta upisali su se i Miloš Ranitović i kapiten Marko Nikolić Rival u polufinalu biće im Francuska, koja je u četvrtfinalnom meču iznenadila Grčku 13:5. Drugi polufinalni par biće poznat nakon duela Poljska – Španija (10.30) i Portugal – Belgija (11.45). Bolji iz polufinalnih duela izboriće viši rang, a mjesta za A diviziju i šampionat u Finskoj ima još samo za osvajača bronzane medalje.
Crna Gora će igrati za povratak u A diviziju iz koje je ispala prošle godine nakon desetog mjesta na šampionatu u Podgorici. R. P.
„Glas CrnoGorCa” od 30. marta 1874. Godine
Dopisi
Cetinje, 30. marta – Pouzdano možemo javiti da će se naša pošta otvoriti 19. aprila o.g. (1. maja po n.k.). Tek saznamo od poštanske uprave javićemo Koliko će puta i u koje dane ići pošta odavde u Kotor i iz Kotora na Cetinje. Novosti.
Sagradiće u Filadelfiji zgradu dvaput višu od Keopsove piramide. Cijelu zgradu držaće četiri ogromna stuba željeza. U sredini će biti velika cjevina u kojoj će se posjetioci u 3 minute dizati na vrhunac kule, a u 5 minuta s nje se spuštati i to sve po 400 osoba na jedan put. Komu se ne bi mililo ovako lećeti, moći će se penjati po skalinama „GLAS CRNOGORCA“
„Nova sl. Presi” brzojavljaju iz Carigrada da je agent srpske kneževine kod porte g. Filip Hristić službeno saopštio ministru vanjskijeh poslova, da će knez Milan doći početkom idućega mjeseca na podvorenje sultanu. Porta je pristala da se turska željeznica sa srpskom sastavi kod Niša. Različnosti.
(Izložba u Filadelfiji god. 1876) kani ovjekovječiti se novom babilonskom kulom. Već je gotova osnova za kulu, koja ima nadvisiti i najviše zgrade, što ih do sada svijet ima, više nego za cijelu njihovu visinu i tako će zaslužiti ime nove babilonske kule. Osnovu načiniše dva najslavnija amerikanska graditelja i mjernika: Klarko i Reves, te su sama njihova imena gotovo jamstvo da će djelo poći za rukom. Cijela veličajna zgrada sastojati će od ogromnih rešetaka od kovana željeza, koje će biti unakrst među sobom srezane, tako da će moći vjetar cijelu kulu skroz propuhavati. Inače, da je kula ma s koje strane čvrsta, mogao bi se vjetar u nju uprti, te cijelu kulu strovaliti. Dolnji premjer kule biti će 150 stopa, a gornji 30 stopa; njezina visina pako 1000 stopa. Da se može predstaviti ta visina spominjemo da je najvi-
ša sgrada na svijetu 11.000-godišnja piramida Keopsova u Egiptu visoka 480 stopa, dakle ni polovinu te osnovne kule; druga najviša zgrada, hram sv. Petra u Rimu visoka je 443 stope, toranj glavnoga hrama u Šrasburgu 438, toranj sv. Stjepana u Beču 436 stopa i t.d. Cijelu sgradu imadu držati četiri ogromna stupa željeza: u sredini bić će velika cjevina u kojoj će se posjetnici u 3 minute dizati na vrhunac kule, a u 5 minuta s nje se spuštati i to sve po 400 osoba na jedan put. Komu se nebi mililo ovako lećeti, moći će se penjati po skalinama, što će se vijugati do vrha oko te cjevine. Cijelo je djelo proračunano na 1 milion dolara, koji su novci već sabrani dobre volje. (Pariz.) Po brojenju puka od 1872. godine bilo je te godine u Parizu 1,851, 792 stanovnika. U taj broj uračunata je vojna posada od 33, 092 momka. Od svega puka nije se van samo 642,718 čeljadi u Parizu rodilo; blizu dvije trećine puka sastoji se od doseljenika.
„Glas CrnoGorCa” od 14. aprila 1874. Godine
Cetinje. 12. aprila – G. vojvoda Mašo Vrbica, prigodom svoga bavljenja u Beču, 30. p.m. odlikovan je od Njegovog Veličan-
stva cara austrijskog velikijem krstom reda Franc Josifa. Od Nj. Sv. kneza dobio je dopuštenje, da to može nositi.
- U Kijevu u Rusiji prestavio se 6. ov.m. Jakov sin vojvode grahovskog gospodina Anta Dakovića u devetnajestoj godini svoje mladosti. Pokojnik učio je vojničku akademiju, pa kako vladanjem tako i naukom obećavaše najljepše izglede za budućnost. Laka mu crna zemlja! Različnosti. (Sažižanje lješina.) U današnjem društvu zapodjeo se na više mjesta boj protiv jedne ustanove: protiv zakopavanja u zemlju mrtvaca. Pijetet (pobožno poštovanje) prema pokojniku uvijek je snažno pomagao predrasudama pa i ovi u društvenom životu teško da neće u predrasudi na otpor naići. Opštine znatnih mjesta kao što je Beč, Grac, Hamburg, više krajeva Švajcarske živo se zauzimaju za sažižanje lešina: jer je dokazano da je za zdravlje užasno škodljiva blizina silnih i velikih groblja; sa ekonomskog gledišta je takođe korisnije jer osim što se zemlja, groblju namijenjena, na druge celji upotrebiti može, otpada i onaj silni trošak oko sahrane, koji je osobito kod našeg naroda u modi: tu su … tu parade i evanđelja, pa onda dace i
Gospodin vojvoda Mašo Vrbica, prigodom svoga bavljenja u Beču, 30. marta odlikovan je od Njegovog Veličanstva cara austrijskog velikijem krstom reda Franc Josifa. Od Nj. Sv. kneza Nikole dobio je dopuštenje, da to može nositi
šest neđelja, pa po godine i godina pokojniku. Učeni sveštenici, koji govoriše na velikom zboru, koji se rad toga u Švajcarskoj držao, dokazivaše da je i sa vjerozakonskog gledišta opravdano sažižanje, dokazivali su da i0 moral ne pati time … U Italiji predložiće se ta stvar saboru pa da je ovaj za cijelu zemlju usvoji. Eto kako čovječanstvo ide kolom naokolo; zaradovasmo se silama pare kad se iznađe a danas se tvrdi, da su za nju stari narodi prije tri hiljade godina znali. … Pa i mrtvace su stari kulturni narodi sažižali. (Odseljenje iz Njemačke.)
Po Njemačkoj razmišljaju op-
ćenito, koje će posljedice imati prekomjerno odseljavanje Njemaca. Gospodari se obćenito tuže, da im nema ruku. Obrtnici počeše već takođe osjećati, da im pomanjkava poslenika … Od godine 1821. do konca 1872. godine, odselilo se iz Njemačke 3,010.000 osoba; od tih otišli su 2,630.000 u sjevernu Ameriku. Koliki je to kvar za Njemačku? Može se odprilike i proračunati. Svaki odseljenik ponio je sa sobom … vrijednost od 100 do 150 talira. To čini 300 do 450 miliona talira. A radna snaga onolikoga ljudstva, njihova radna vrijednost đe ih je veći dio bio u najčilijoj dobi. (Snijeg u Suecu.) Od kad je Suec prokopan, promijenilo se podnebje predjela vrlo znamenito, đe je po pustarama … da nijesi mogao koračati, sad možeš lijepo odpočinuti u hladu bujna drvlja. Kiša bijaše prije rijetkost, da su starci o njoj propovijedali kao o čudu, a sad pada često kao i kod nas. Njeki dan pao je dapače snijeg oko Sueca. Dne 19. marta bio je u jutro sav Suec izišao na terase, da se nagleda divna čuda. Brijeg … zabijelio je u snijegu i bijelio se sve do deset sati pred podne... (Tatari hoće iz Krima da odsele) Krimski Tatari iz okolice Simferopolja poslaše čovjeka u Carigrad, da se raspita u turske vlade, pod kojim su uvjeti-
ma Tatari Čerkezi od posljednjih deset petnajest godina selili u Tursku. Muhamedanci su odlučili iz Krima odseliti, od kad je vojnička dužnost u Rusiji obćenita.
„Glas CrnoGorCa” od 20. aprila 1874. Godine
Događaji u svijetu. Bugarsko crkveno pitanje riješeno je. Izvršen je i 10. članak dotičnog fermana, po kome se bugarskom eksarhatu podvrgavaju i eparhije ohridska i skopljanska u Maćedoniji. I vladike za te nove eparhije već su imenovani i izdati im carski berati. Narod bugarski ovo je jako zadovoljilo. (…) „Presin” dopisnik pripovijeda … zanimljive stvari. Među pismima pokojnoga velikog vezira Fuad paše, da se našlo izvješće, sastavljeno god. 1864. na temelju kojega bio je zaključio naseliti 20,000 Čerkeza uzduž grčke granice, pa bi Turska tu osnovu rada još i sada izvesti. Sve pripreme su sgotovljene, a Vadi paši (namjesniku) je povjereno izvedenje te osnove. Ta osnova, da bi Turskoj od velike koristi bila, ako nebi udarila na veto vanjskih sila, i ako bi uopšte turske financije to dopuštale. Turci uostalom, dodaje dopisnik, učinili su na sve strane svoje međe nesigurnijim, te se dapače kaže, da Turci, koji se odvoze u Crno more da hvataju tobož dupine, dolaze u tatarska sela u Krim, i bune Tatare protiv vojnoj dužnosti, ali usprkos toga, da su Tatari uzeli natrag svoje molbenice za preseljenje u Tursku. (Nastavlja se)
Biljarda. Zamak sa kulama od najtvrđeg crnogorskog krša. Dom slobode i rezidencija vladara na Cetinju. Čvrsti štit sa čarobnom mistikom, ukrašen bilijarskim stolom, oplemenjen zavidnom bibliotekom dragocjenih knjiga na stranim jezicima brilijantnih umova svjetske literature. Sjedište Senata, đe tinja svjetlost, a sloboda izdašno grune kroz prozore i puškarnice, ošine suro katunsko stijenje, uspinje do šumovitih Komova, Bjelasice, jurne niz Lovćen do čarobnog, tirkiznog mora.
Prostrana dvorana. Dominira kolosalna figura filozofa, vladike i pjesnika Njegoša. Okružen gorostasima, crnogorskim senatorima. Ispod mrkih vjeđa sijevaju ratnički pogledi, isklesanom licu usađuju neustrašivost, a ožiljci poput ordena ulivaju strahopoštovanje. Fizikusi silnih vojvoda i serdara odista imahu gorštačku gordost i ljepotu, viteški odraz i sjaj najvišeg dometa. Blještavilo njihovog oružja, uz slobodu, najpoželjniji dar i smisao ljudskog bitisanja, uzdiže epsku simboliku odlučnosti i nepokornosti, jer bješe oteto od neprijatelja u krvavim bojevima, strašnim megdanima. Zor ponosnih kamenštaka odražavao je iskonsku žeđ nezavisnosti, branili je i udisali punim plućima svojih časnih, zadivljujućih putanja života do ulaska u očaravajuće legende i ushićena usmena predanja. Isukane jatagane, opjevane džeferdare i hrabra srca obrglila toplina ljubljenog otečestva, veličanstvene Crne Gore.
IZ ISTORIJE CRNOGORSKE DIPLOMATIJE: Sto pedeset godina
Knjaževske kancelarije za spoljne poslove
Sa Lovćena uzletjele diplomatske note i pisma. Knjaževska kancelarija za spoljne poslove.
Oštroumnost i gracioznost orlovskog leta, s nim tonovima lepršave korespondencije, oblikuju državničke misli u skladu s uzusima opštenja u međunarodnim odnosima. Diplomatski pečat imao je granitnu snagu iz dubina vjekovne suverenosti Crne Gore
,,Glas Crnogorca“ od 30. marta 1874. obavještava: ,,Preustrojstvo naše državne uprave: Senat, od kako je postao pod vladikom Petrom II, bio je u našoj otadžbini ne samo najviša sudska vlast, nego je obavljao i druge dužnosti spadajuće u državnu upravu. Pod knezom Danilom i pod vladom današnjega gospodara našega, činjena su neka preustrojstva prema potrebi i duhu vremena, ali ipak senatu ostajaše isti djelokrug rada i ona vlast u najprostranijim granicama. I tako stoji sve do danas. Takvom ustrojstvu senata ne samo što se nije imalo šta zamjeriti, nego je ono doista podpuno odgovaralo postojećem stanju zemlje...I mi smo veoma radosni, što smo danas u stanju javiti, da je Nj. Sv. naš knez već podavno obuzet tom ozbiljnom mišlju, i da je odlučio to preustrojstvo državne uprave preuzeti i izvršiti. Koliko smo se obavjestili kneževska je odluka ovo: Djelokrug sadanjega senata svodi se jedino na sudstvo; oduzimaju mu se svi drugi državni poslovi, koje je dosad takođe odpravljao i postaje najviši zemaljski sud. Dalje zasebno se ustanovljuju ove uprave: vojena, pravosuđa, unutrašnjijeh poslova, i kneževska kancelarija za spoljne poslove“. Vladarsko žezlo čvrsto
u rukama crnogorskog gospodara, svoju moć i pažnju poklanja reformi uprave, postepeno ide brazdom razvijenih zemalja. Knjaževska kancelarija za spoljne poslove. S Lovćena uzletjele diplomatske note i pisma. Oštroumnost i gracioznost orlovog leta, s finim tonovima lepršave korespondencije oblikuju državničke misli u skladu s uzusima opštenja u međunarodnim odnosima. Diplomatski pečat imao je granitnu snagu iz dubina vjekovne suverenosti. Crnogorski knjaz Nikola Petrović postavlja za šefa Kancelarije naočitog vojvodu Stanka Radonjića, od glasovitih guvernadura.
Obojica s Njeguša, njegovali su bliske rođačke veze, prožete zajedničkim školovanjem u Francuskoj. Državnička mudrost stremila je potvrđivanju suštinske crnogorske samostalnosti. Iskala rafinirane diplomatske vještine, kurtoazne geste, prefinjenu komunikaciju, uljudnost i odmjerenost, odveć dostojanstven stav i neupitnu odanost ljubljenoj zemlji.
Svečana diplomatska uniforma, gizdavi frak ukrašen kitnjastom, zlatnom šarom, pristajala je markantnim diplomatama, simbolično podsjećanje na otmjenost crnogorske narodne nošnje koja je isijavala bogatstvo zlatnog
veza, nadasve ponosa i nepokolebljivosti, dok je elegantni mač odavao počast herojskom dobu nedostižne ratne slave Crne Gore. Primat je dat peru, provijava sentenca utemeljivača crnogorske diplomatije, vojvode Gavra Vukovića: ,,Crnogorci ne drže na vrhu mača svoju nezavisnost, već i na diplomatskom polju“.
Arhitektonski medaljoni, poput najfinijih delicija, daruju šarm i privlačnost evropskih prijestonica Cetinju. Biljarda opstaje u svom ratničkom ruhu i duhu prosvjetiteljstva. Ljupke palate pod Orlovim kršem-dvorovi dinastije Petrović, identičnog građevinskog ma-
nira elitne klase moćnih monarha Starog kontinenta, plijene vrijednom antikom, umjetninama, portretima, skupocjenim namještajem. Kruna neimarstva je Vladin dom, sjedište crnogorske kraljevske vlade i Ministarstva inostranih djela. Poslanstva velikih sila, divne vile i zdanja virtuoza graditeljstva, tvore sazvježđe unikatnog prstena. Gorljiva, časna, stoljetna borba Crnogoraca za slobodu, oplemenjena diplomatskom prepiskom, zavidnim međunarodnim aktivnostima. Vizionarski podvig za istinsko divljenje.
(Autor je crnogorski diplomata)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO
ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
јетрва СВЕТЛАНА, ђеверичићи ДАРКО, ИВАН и остала многобројна породица БРНОВИЋ и ВУКЧЕВИЋ
Dana 5. juna 2024. preminuo je u 72. godini naš
JEAN LUC YVES HENRI A. DUMORTIER iz Belgije
biznismen i doskorašnji počasni konzul Belgije u Crnoj Gori
Kremacija se obavlja u Beogradu 10. juna, a saučešće se prima 11. juna u gradskoj kapeli Budva od 10 do 15 časova.
Ožalošćeni: supruga MYRIAM BALKEN, sinovi NATAN i BENJAMIN i ostala rodbina
534
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
Dana 8. juna 2024, u 91. godini, umrla je naša
rođena ĐUROVIĆ
Po njenoj želji, sahranjena je u krugu porodice.
Kuća žalosti: Bulevar revolucije 52.
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Ožalošćeni: kćerke DUŠANKA i DUBRAVKA, unučad KSENIJA, MILOŠ, VANJA i MAŠA, bratanići MILJAN i VESNA, đeveričići DUŠAN i DIJANA, praunučad, porodice PEŠIĆ, ĐUROVIĆ, LEKIĆ
Dana 9. juna 2024 poslije duge i teške bolesti u 59. godini preminula je naša draga
545
LJEPOSAVA Radovana ĐUROVIĆ rođena ROGANOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 10. juna od 12 do 15 časova i 11. juna od 12 do 15 časova kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.
Ožalošćeni: majka ZORKA, svekrva MILOSAVA, suprug RADOVAN – RADE, sin RATKO, šćer MARIJA, brat VELIZAR, sestra VASILJKA, đever VIDO, zaova MILEVA, brat i sestra od strica, ujak BRANKO, sestrić, sestrične, unuke i ostala rodbina ĐUROVIĆ i ROGANOVIĆ
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
Tužnim srcem javljamo da je dana 8. juna 2024. iznenada u 46. godini života preminuo naš voljeni
530
Sahrana je obavljena 9. juna u krugu porodice na porodičnom groblju Zagarač.
Opraštam se od moje voljene majke
Bila si topli dom i utočište, podrška, uzor... Predana kćer svojim roditeljima, odana životna saputnica mome ocu, brižna sestra, posvećena snaha, ponos rodu i domu, najdivnija baba obožavanim unucima.
Hvala ti za neizmjernu ljubav. Tvoja ljepota je ukrasila naše živote.
Čuvaću te od zaborava u mom srcu i sjećanjima.
Tvoja kćer, DUŠANKA JEKNIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
RADMILI PEŠIĆ
KOMŠIJE IZ ULAZA BULEVAR REVOLUCIJE 52
Draga naša, bila si veliki prijatelj i podrška
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Ožalošćeni: brat DEJAN, sestra DANKA, sestre od strica DIJANA i VALENTINA, snaha BRANKA, bratanić DAVID, sestrična NAĐA, sestrići PETAR i ALEKSA, tetke STANKA i DOBRILA sa porodicama, ujna OLGA sa porodicom, braća od ujaka, braća od tetaka i ostala rodbina
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Uvijek ćeš biti u našim srcima, mislima i sjećanju. Tvoji KNEŽEVIĆI 551
Otišla je zauvijek moja majka
RADMILA PEŠIĆ
Hvala ti što si uvijek stajala uz mene i vječno bila moj oslonac.
Sa ponosom ću te čuvati u srcu. Već mi nedostaješ.
552
Posljednji pozdrav dragoj sestri od strica
LJEPOSAVI ĐUROVIĆ
NJEGOSAVA LOMPAR sa porodicom
Posljednji pozdrav zaovi i tetki
LJEPOSAVI ĐUROVIĆ
VJERA, MILOŠ, JOVANA i DEJANA ROGANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragoj sestri
LJEPI
Počivaj u miru, dobra dušo.
VESNA JOVANOVIĆ sa porodicom
Umrla je naša voljena baba
RADMILA PEŠIĆ
Babice, naučila si nas šta je porodica, ljubav i sloga.
Okupljala si nas i bezrezervno voljela. Nikad te nećemo zaboraviti.
553
Vole te tvoja unučad
KSENIJA, MILOŠ, VANJA i MAŠA
Posljednji pozdrav našem poštovanom, dragom i plemenitom
542
JEAN LUC YVES HENRI A. DUMORTIER iz Belgije
biznismenu i doskorašnjem počasnom konzulu Belgije u Crnoj Gori
Hvala puno za godine provedene sa Vama.
KOLEKTIV
554
Dragoj sestri od strica
Posljednji pozdrav SLAVKO ROGANOVIĆ sa porodicom
Opraštamo se od naše voljene tetke
RADMILE PEŠIĆ rođene ĐUROVIĆ
Bila i ostala najlepši cvet Bjelopavlića
Porodica njenog pokojnog brata
Posljednji pozdrav našem plemenitom prijatelju
JEAN LUC YVES HENRI A. DUMORTIER iz Belgije
biznismenu i doskorašnjem počasnom konzulu Belgije u Crnoj Gori
Dragi i umni ljudi trajno ostaju u sjećanju...
VESELIN KALUĐEROVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj
Strina BOSE, sestre RAJKA i MAJA 556
Ostaćeš voljena i nikad zaboravljena.
543
555
15. 10. 1969 – 7. 6. 2024.
Anđele moj, tvoje ruke su bile moja krila, život nije bajka, ali ti si moja vila. Tvoja majčinska ljubav je bila bezrezervna i bezuslovna, zato i po njoj ću te se sjećati, i vječno je osjećati.
Žao mi je što ti češće nisam govorio koliko te volim i koliko mi značiš.
Bila si dio mene, nikada neću preboljeti tvoju preranu smrt, ali ćeš vječno živjeti u mom srcu i sjećanjima.
Tvoj voljeni sin NIKŠA
Majko moja, oči moje
Sve riječi ovoga svijeta nijesu dovoljne da izraze bol i tugu koju osjećam. U svakom mraku si mi sijala. U mom bolu si mi prijala. Svaku zimu si mi grijala, a mom smijehu i ti si se smijala. Ovaj surovi svijet nije bio dostojan tvoje čiste i nevine duše. Znam da sada bezbrižno koračaš putevima raja sa našim tatom, tvojim Željkom.
Anđele moj, mirno mi spavaj, i budi sigurna da ću zauvijek da čuvam uspomenu na tebe i da ćeš biti ponosna, kao i do sada.
Tvoja mačka, tvoja MAŠA
Posljednji pozdrav našoj dragoj i neprežaljenoj
MILA i KOKAN ĐUKANOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom
DRAŽENU NIKOLIĆU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
ĐINA, ZORAN i IVANA sa djecom
Posljednji pozdrav dragom
549
Posljednji pozdrav sestriću
DRAŽENU NIKOLIĆU
Tvoj prerani odlazak ostaviće veliku prazninu i bol u našim srcima. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru, a mi ćemo čuvati uspomenu na tebe.
Tetka ĆANA, tetak DANILO i brat IGOR VUJOŠEVIĆ sa porodicom
539
550
Tetka DOBRILA, braća MILUTIN, VASILIJE i MILOŠ 558
Posljednji pozdrav voljenom
S ljubavlju i tugom u srcima čuvaćemo najljepše uspomene na tebe. Praznina koju si za sobom ostavio je prevelika. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.
Tvoji: DANKA, ILIJA, NAĐA, PETAR i ALEKSA
Poslednji pozdrav voljenom
Zauvek ćeš nam ostati u srcu i sećanju kao drag i dobar momak, pun ljubavi. Počivaj u miru!
Tvoji DEJAN, BRANKA i DAVID
Posljednji pozdrav
DRAŽENU
Neka tvoja duša nađe mir među anđelima. Mi ćemo te čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragom MIĆU
Počivaj u miru, Veliki prijatelju naše porodice. ZORAN, LUKA i MIRKO JOVIĆEVIĆ sa porodicama
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
Posljednji pozdrav dragom bratu
DRAŽENU NIKOLIĆU
Nedostaje riječi za tvojim preranim odlaskom. Počivaj u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
Tvoja sestra IRENA i zet ZDRAVKO PEJOVIĆ sa porodicom
548
Od DEJANA, VESNE, LJUBE, MARINE i NATAŠE sa porodicom
524
Danas se navršava tužna godina od kada nas je napustio naš voljeni
RADOŠ KALEZIĆ
Ponosni smo na tebe i mnogo tužni, bez tebe nam ništa više nije isto. Počivaj u miru. Tvoji BOBA i MIKI
Dana 10. juna 2024. navršava se godina od kada nas je napustio naš dragi muž i otac
RADOŠ M. KALEZIĆ
Dani sporo prolaze, ali ne brišu tvoju dobrotu i čast bez koje smo prerano ostali. Čuvamo te u srcima od zaborava, a ti pazi na nas kao uvijek što si pazio. Tvoje MILANKA, SVETLANA i NATAŠA
523
e-mail: oglasno@pobjeda.me 538
Voljenom
Tvoj prerani odlazak ostaviće vječnu prazninu u našim srcima. Neka tvoja dobra duša počiva u miru.
Ujna OLGA i sestra ILINKA sa porodicom
SVETOZARE
Ostaju sjećanja na dobrog čovjeka i komšiju. Duša ti u raju carovala.
ZDRAVKO i VESNA PEJOVIĆ sa porodicom
Dana 10. juna 2024. navršava se pola godine od smrti naše drage
MARIJE RADONJIĆ rođene MITROVIĆ
Pola je godine od kada se ugasio tvoj život, ponekad tako okrutan prema tebi. Nadamo se da si sad na nekom ljepšem mjestu. Počivaj u miru.
Zahvaljujemo ovom prilikom ponovo svima koji su našu Mariju obilazili i pomagali za života.
Umjesto polugodišnjeg pomena biće uplaćen novčani prilog Crvenom krstu Danilovgrad.
PORODICA
526
531
JU Škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“ oglašava:
Javni poziv
za izbor najpovoljnije turističke agencije kao ponuđača za organizovanje maturske ekskurzije 2024/2025. Lice za davanje informacija Evdosija Pejović, e-mail:evica.pejovic@sss-pg.edu.me
