Neđelja, 16. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21026 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
SLUČAJ ZA TUŽILAŠTVO: Prethodna vlada nije u izgradnju bulevara Tivat – Budva - Jaz uvrstila postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi, o tome se saznalo tek nakon početka radova
Direktor Vodovoda Đuro Marković upozorava da ukoliko se bulevar bude završio po ovom projektu, neće moći da obezbijede vodosnabdijevanje. Kaže da predlaže da cijevi budu postavljene u trup bulevara kako bi bile spojene kod kružnog toka. Koordinator za niskogradnju u Bemaksu, koji je izvođač radova, Petar Leković kaže da imaju problem zbog postojećeg PVC cjevodovoda, koji treba izmjestiti kako bi počeli radove na tom dijelu bulevara
TRAGEDIJA: Golman Matija Šarkić preminuo u 27. godini Crnogorski fudbal
NO! TO THE WAR IN UKRAINE
Politički analitičar pozvao tužilaštvo da reaguje nakon što je ministar pravde otkrio da ima kompromitujuće informacije o premijeru i poručio da predsjednik Vlade nema političku snagu da se odupre zahtjevima bivšeg DF-a
Ako inicijativa ne dobije većinu, Spajić će pokazati da je glineni golub u obliku premijera i da nema politički, ni institucionalni autoritet da više vodi Vladu. Ako smijeni Milovića, onda će to njega da uvede u novi talas politički konstruisanih ili manje konstruisanih afera, gdje će zbog te cijene koju treba da plati za smjenu ministra morati da nastavi da udovoljava interesima bivšeg DF-a i Mandića – kazao je Kalezić
ATAK IZ BEOGRADA: Srpski istoričar u autorskom tekstu traži da se Crna Gora ne tretira kao prijateljska država, negirao postojanje Crnogoraca i oštro napao predsjednika Skupštine Crne Gore
Ljušić: Crnogorci su Montenegrini, Andrija Mandić se prodao za fotelju
Nakon tri mjeseca NVU Komunica NG dobilo odgovor da će nadležni organi provjeriti da li je upisom crkve i groblja u Seocima u svojinu Mitropolije otuđena državna imovina i urušen pravni poredak
Bivši šef DB-a, oslobođen optužbe za ubistvo Slavka Ćuruvije, tuži Fondaciju Ćuruvija, advokata Olenika i političarku Tepić zbog povrede ugleda i časti
Tajna služba hoće tužbom da ućutka Ćuruvijinu ćerku
Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška. Lakše je da se meni zabrani da znam istinu. Da mi se zaprijeti ne bih li je zaboravila, ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice - kaže Jelena Ćuruvija STR. 9.
POGLED SA STRANE
Piše: dr Dragan VESELINOV
Dodikovo srpstvo je kao prazna bačva piva. Spolja je to velika riječ, a iznutra nema u njoj ni kapi sadržine. Mi u Pančevu smo imali pivaru od 1722. godine kada Bosanci pod Turskom nijesu smjeli pivo ni da liznu. A od kada je Bosnu preuzela Austrija i potom Bosna ušla u Jugoslaviju, kao da Dodikovi srpski Srbi pivom nadoknađuju izgubljenu istoriju, i sada tamo fermentisani ječam nekima dobro udara u glavu
ATAK IZ BEOGRADA: Srpski istoričar u autorskom tekstu traži da se Crna Gora ne tretira kao prijateljska država, negirao postojanje crnogorske nacije i oštro napao predsjednika Skupštine Crne Gore
PODGORICA - Istoričar iz Beograda Radoš Ljušić, blizak Srpskoj naprednoj stranci, optužio je u autorskom tekstu za beogradsku režimsku Politiku predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića da se ,,prodao za fotelju i da bi bilo najbolje da podnese ostavku“. U autorskom tekstu ,,Srbijo, ne veruj Crnoj Gori“ Ljušić se obrušio i na Crnogorce, nazivajući ih nepostojećom nacijom i Montenegrinima.
– Njegoševo kandilo više se neće nikada upaliti u Crnoj Gori, jer u njoj nema srpske ruke spremne da ga potpali. Zašto predsjednik Skupštine Crne Gore, ljubitelj srpstva, ne podnese ostavku poslije ovakvog sramnog čina u Njujorku? On je najbolji primjer prodaje svog naroda za fotelju Njegoševu. Da li on ima obraza da ubuduće dolazi u Beograd ili će odlaziti da svoj obraz umiva u Sarajevu i u Tirani. Koga on misli da zavara izjavom da će rezolucija o genocidu u Srebrenici ojačati i ujediniti srpstvo, koje je razbijeno u paramparčad nebratskom politikom Crne Gore i Montenegrina – napisao je Ljušić.
CRNOGORSKA
,,NEBRAĆA“
Ne postoji više nijedan razlog da se ima povjerenje u Crnu Goru i njene Montenegrine. Srbija bi morala ubuduće da vodi obrenovićevsku politiku kralja Milana prema Crnoj Gori, jedinu ispravnu – sebičnost je vrlina u međunarodnim odnosima – navodi Ljušić u režimskoj Politici
Jedan od istaknutih ideologa politike SNS-a je razočaran glasanjem Crne Gore u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o Srebrenici. – Zar je bilo teško izaći iz sale UN kao predstavnici drugih država. Srpski razum ne može da shvati, niti Gospod da objasni, da je udaljeni Azerbejdžan bliži Srbiji od susjedne Crne Gore! Doskoro je bilo nezamislivo da će Mađarska biti veći prijatelj Srbiji od Crne Gore, i svih ostalih
okolnih zemalja slovenskog porijekla. Šta se to desilo sa srpskim narodom i ostalim jugoslovenskim narodima? Uzaludno smo proćerdali dva vijeka, u zabludi slovenstva, bratstva i susjedstva, a sa onima s kojima smo se
najviše i dugo nosili, postali smo dobri susjedi i prijatelji – piše Ljušić koji u romantičarskom zanosu konstatuje da je ,,ovo poraz Srbije i srpstva, a ne poraz Crne Gore; ona je ovo htela“. Ljušić u skandaloznom članku
najavljuje i apokaliptični scenario nestajanja Crne Gore.
NAJAVA APOKALIPSE
– I treba je pustiti da uživa dok joj glave ne dođu Albanci s juga i Hrvati sa sjevera. Srbijanci bi morali, tada, s cinizmom da posmatraju njenu sudbu, prema kojoj je vodi nemjerljiva nezahvalnost prema Srbiji i Srbijancima, kao i Rusiji i Rusima. Ne postoji više nijedan razlog da se ima povjerenje u Crnu Goru i njene Montenegrine. Srbija bi morala ubuduće da vodi obrenovićevsku politiku kralja Milana prema Crnoj Gori, jedino ispravnu –sebičnost je vrlina u međunarodnim odnosima – navodi on. Ljušić ponavlja tezu ideologa ,,srpskog sveta“ da je crnogorska nacija stvorena u komunizmu. – Dinastijska netrpeljivost dugo je opterećivala odnose srpskog naroda u Crnoj Gori i Sr-
Vučićevo ,,hlađenje“ Mandića i akcija favorizovanja Kneževića
Trenutni odnos Aleksandra Vučića i Andrije Mandića je na najnižem nivou od početka političke saradnje. To je bilo veoma uočljivo tokom trajanja Svesrpskog sabora proteklog vikena u Beogradu. Mnogobrojne zvanice su tokom Sabora, kao i nakon završetka zvaničnog dijela, svjedočile da je Vučić ignorisao Mandića, prije svega stavljajući mu do znanja upravo ono što je kasnije istoričar Ljušić kazao u autorskom tekstu – da je Mandić lične i partijske interese pretpostavio srpskim, sve zarad opstanka u vrhu vlasti u Crnoj Gori. Istovremeno, bilo je primjetno da je „lider svih Srba na Balkanu“ sa Milanom Kneževićem, liderom DNP-
a, ostvario veoma blisku komunikaciju, a u direktnim razgovorima, bez prisustva Mandića, razmatrana su neka pitanja vezana za aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori. Prema informacijama Pobjede, Vučić je od Kneževića tražio i da odbornici DNP-a daju u Budvi podršku listi ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, uz napomenu da bi Knežević trebalo u ličnom kontaktu sa Jovanovićem - koji je eksponent Mila Božovića, pritvorenog bivšeg prvog čovjeka Budve, osumnjičenog za šverc narkotika – da razmotri oblike saradnje i formiranja vlasti u Budvi.
Prema ocjenama sagovornika Pobjede, očito je da je Vučić krajnje razočaran i
teško zamjera Andriji Mandiću što je bio prilično uzdržan oko Rezolucije o Srebrenici. Srpski predsjednik dodatno zamjera Mandiću što je nedavno pozvao sve političke aktere u Crnoj Gori na ,,smirivanje konflikata i relaksiranje situacije“ povo-
dom usvajanja takozvanih IBAR zakona u Skupštini Crne Gore.
To je u Beogradu ocijenjeno kao direktna podrška Mandića vladi Milojka Spajića i razdvajanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori i Srbiji. Zato sad predsjednik
Srbije nastoji da, maksimalnim uvažavanjem pozicije Milana Kneževića, poruči Andriji Mandiću da će morati da ,,koriguje stavove ukoliko misli da dobija logističku podršku iz Srbije“.
Za sada promijenjena pozicija Vučića prema liderima Srba u Crnoj Gori se ne odražava drastično na odnose Mandića i Kneževića, ali pojedini funkcioneri Nove srpske demokratije, posebno Slaven Radunović su počeli da ispoljavaju nestrpljenje, pa čak i animozitet prema Kneževiću, pribojavajući se nastajanju konfliktne sitiuacije koja bi dovela do odgađanja najavljene rekonstrukcije Spajićeve vlade, planirane krajem juna ili početkom jula. D.Đ.
biji, da bi komunisti, prije svega crnogorski, u ime partije i Broza, konačno razdvojili braću i stvorili crnogorsku naciju. Ta, komunistička nacija nema više ništa zajedničkog sa srpstvom. U doba dinastijske netrpeljivosti dvije bratske države borile su se za nacionalno oslobođenje i primat u srpstvu. Glasanjem Crne Gore u UN za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici – srpstvo je konačno ugašeno, djelotvornom rukom Montenegrina – piše Ljušić. – U jednoj od anketa sprovedenoj nedavno u Crnoj Gori, po popularnosti, prva tri mjesta zauzeli su: Njegoš, Tito i Jugoslavija. Srpstva ni za lijek! Prihvatimo Montenegrine kao susjede koji više nijesu naši, tako se ponašajmo i vodimo takvu državnu politiku i shvatimo, konačno, da današnje južnoslovenske države i narodi nijesu naši prijatelji. I ovo glasanje u UN potvrđuje da je stvaranje Jugoslavije bila najveća zabluda Kraljevine Srbije i sveukupnog srpstva –rekao je on. Srpski istoričar je ponovio tezu srpskih nacionalista da ,,nikada odnosi dviju novovjekovnih srpskih država, Srbije i Crne Gore, nijesu bili dobri“. – I nikada nijesu bili lošiji nego danas, pa se može reći da je sada Crna Gora najveći neprijatelj Srbije i srpstva. Odnose istog naroda, u dvjema državama, remetila je netrpeljivost, koja se ispoljavala na državnom i narodnom nivou. Krajnje je vrijeme, i jedino ispravno rješenje, da naše buduće odnose oslovljavamo kao srbijansko-crnogorske odnose, jer je riječ o dvije države i, sve više vjerujem, dva susjedna i nebratska naroda. Vjekovna je ovo promjena koja vraća srpski narod u predmiloševsko i predkarađorđevsko vrijeme. Srbijo, srećan ti nov početak – zaključio je Ljušić. Nenad ZEČEVIĆ
Politički analitičar pozvao tužilaštvo da reaguje nakon što je ministar pravde otkrio da ima kompromitujuće informacije o premijeru i poručio da predsjednik Vlade nema političku snagu da se odupre zahtjevima bivšeg DF-a
PODGORICA – Ako parlamentarna većina, koju dominantno čini bivši DF, prihvati inicijativu Milojka Spajića za smjenu ministra pravde Andreja Milovića i na taj način ga spasu političke i institucionalne blamaže, to će debelo naplatiti. Sve čega se prozapadna javnost pribojavala, sad dobija konture, a tiče se ataka na identitet i državno-pravni status Crne Gore – kazao je Pobjedi politički analitičar Danilo Kalezić, poručujući da bi tužilaštvo moralo da reaguje nakon što je Milović otkrio da ima kompromitujuće informacije o Spajiću.
Kalezić je, komentarišući inicijativu premijera za smjenu ministra pravde Andreja Milovića, kazao da sve što se dešava u samoj Vladi, na relaciji SpajićMilović, dokaz da ona nije postavljena na zdravim i demokratskim temeljima.
neformalna moć
- Na površinu isplivava ta neformalna moć koja postoji u strukturama oko Spajića, koja nije institucionalna i o kojoj se često u kuloarima govori. Ovi događaji i ono što će se dešavati u narednom periodu upravo pokazuju pogubnost toga kad se politička i moć odlučivanja iz institucija izmjesti u neformalne krugove. A to je ono što je Spajić dozvolio, svjesno ili nesvjesno – manje je bitno – kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, o radu Milovića može da se govori na različite načine. - Način prvo njegovog ostrakovanja iz partije, sve do ovoga sad, pokazuje diletantizam, krajnju neozbiljnost i politički avanturizam predsjednika Vlade i onih koji ga savjetuju za takvo nešto. Ispravno je bilo da ako Spajić ne vjeruje ministru, tu inicijativu formalizuje onog trenutka kad je taj čovjek izgubio položaj u partiji, a ne da razvlači i maltretira čitavu Crnu Goru u ovom periodu, da bismo sad došli pred još jedan institucionalni haos koji će, vrlo izvjesno, biti posljedica razračuna u samoj Vladi – kazao je Kalezić. Istakao je da nastupi Milovića nijesu interesantni samo sa političkog aspekta.
- On u naznakama otkriva da posjeduje kompromitujuće informacije o Spajiću i ovo je pravi slučaj gdje bi tužilaštvo trebalo da se umiješa i da ne čekamo sjednicu Skupštine, nego da tužilaštvo proaktivno reaguje i sa-
Ako inicijativa ne dobije većinu, Spajić će pokazati da je zapravo glineni golub u obliku premijera i da nema politički, ni institucionalni autoritet da vodi Vladu. Ako smijeni Milovića, to će da ga uvede u novi talas politički konstruisanih ili manje konstruisanih afera, gdje će zbog cijene koju treba da plati za smjenu ministra morati da udovoljava interesima bivšeg DF-a – kazao je Kalezić
sluša ministra na te okolnosti i saznanja koje navodno ima. Upravo Milović je bio prva linija odbrane Spajića u nekim od afera koje su ozbiljno narušile njegov politički imidž – i slučaj Do Kvon i slučaj državljanstvo. Sve te stvari sad ne treba da budu predmet političkog nadgornjavanja, nego prije svega tužilačke aktivnosti, pa svega ostaloga – istakao je Kalezić. Rekao je da će, šta god da se desi u parlamentu, za Spajića biti poraz.
- Ako inicijativa ne dobije većinu, Spajić će pokazati da je zapravo glineni golub u obliku premijera i da nema politički, ni institucionalni autoritet da više vodi Vladu. Ako ga smijeni, onda će to njega da uvede u novi talas politički konstruisanih ili manje konstruisanih afera, gdje će zbog te cijene koju treba da plati za smjenu Milovića morati da i dalje nastavlja da udovoljava interesima bivšeg DF-a i Andrije Mandića –kazao je Kalezić. Na pitanje da li to znači da je Spajić dao obećanja Andriji Mandiću da će ispuniti određene zahtjeve u zamjenu za smjenu Milovića, poput izmjena Zakona o državljanstvu, Kalezić je rekao da će bivši DF ako glasa za inicijativu Spajića, to „debelo i naplatiti“. - Pod pretpostavkom da parlamentarna većina, koju dominantno čine ostaci DF-a, prihvati Spajićevu inicijativu i na taj način ga spasu političke i institucionalne blamaže, jer u
zemljama koje imaju naš politički sistem ako premijer nije u stanju da smijeni ministra, istog trenutka treba da podnese ostavku, i ako bivši DF prihvati smjenu Milovića, to će debelo da naplati na prvoj sljedećoj iteraciji. Danas slušamo da se sve ono čega se prozapadna javnost pribojavala sad dobija konture i da se te inicijative formalizuju. A tiče se ataka na identitet i državno-pravni status Crne Gore – kazao je Kalezić. Poručio je da će, kako god se završi drama o smjeni Milovi-
ća, Spajić iz te utakmice izaći kao gubitnik, jer će morati da ispuni i „ono što možda i ne bi“. - Kad kažete da ćete da mijenjate Ustav na način koji nije ustavno propisan, kad još targetirate one ključne identitetske odredbe, sve o čemu pričamo posljednjih godina sad postaje realnost. Spajić će u toj situaciji morati i ono što možda ne bi i prema čemu bi možda pokazivao kakav-takav otpor, neće imati taj luksuz da to radi – istakao je Kalezić. Prema njegovim riječima, po-
Danilo Kalezić je na pitanje kad očekuje vanredne izbore, rekao da bi to moglo da se desi najkasnije početkom iduće godine.
- Imamo dvije varijante – obim rekonstrukcije i rješenje krize u Podgorici. Ako to oboje ne bude zadovoljavajuće za one
elemente koji se tome nadaju, a osjete se dovoljno jakim u perspektivi, izbore očekujem najkasnije početkom iduće godine. Neminovni su vanredni parlamentarni izbori, jer logika političkih procesa nalaže da ovako zamršena, nestabilna većinakoja
nema programsku vezu među sobom, nego čisto agresivno nacionalističku i vanjsko kontrolisanu, ne može da opstane dugo. Ali je ključno da li se DF i PES, taj dio političkog spektra, osjeća moćnim da izađe na izbore. Vjerujem da će oni iskoristiti
ovaj period da dodatno izmrcvare rejting Spajića, a da istovremeno jačaju partiju Kovača, koja je najavljena, i strukturu oko Milatovića i možda neke nove koalicije koje će da predvodi Ura. Za to im ipak treba malo vremena –dodao je Kalezić.
litički je nejasno i teško dokučivo ko su Spajićevi savjetnici. - Ko njega politički savjetuje ako je iko, jer smo svjedoci da Spajić ulazi u političke sukobe koji su, prije svega lični, i iz kojih ne izlazi kao pobjednik, već okrnjen i narušenog rejtinga. Sve to dok mu DF priprema listu uslova, odnosno ne DF, nego „Svesrpski sabor“ i „svesrpski sabori“, kojih će izgleda biti u narednom periodu sve više –kazao je Kalezić. Istakao je da čak i da nema sage o ministru Miloviću, Spajić nema taj nivo političke pameti i političku snagu ili možda nema ni želju, ali to je manje bitno, da se suprotstavi agresivnom nacionalizmu koji je opet probuđen od DF-a.
- Mislim da bi on izašao u susret njima i da nema ove inicijative. To je samo argument još da oni njega ucjenjuju i pritiskaju. Da li će biti Zakon o državljanstvu ili plus sve ostalo što najavljuju, opet je manje bitno, jer i jedna od tih stvari kompromituje položaj Crne Gore kao nezavisne, suverene, međunarodno priznate države – istakao je Kalezić.
nestabilnost
Dodao je dovoljna jedna od tih stvari da se uđe u zonu političke nestabilnosti i onda, kako je kazao, dolazimo na tezu da je IBAR samo „Pirova pobjeda“ evropske Crne Gore.
- Jer će nakon formalizovanja pozitivnog IBAR-a krajem mjeseca uslijediti zatišje iz pozicije međunarodnih partnera koji jednostavno više neće ili ne žele da se detaljnije i aktivnije uključuju u crnogorske političke prilike. To je taj vremenski „džep“ u kojem DF zapravo želi da realizuje ono što su njihovi politički ciljevi od 2006. u različitim formama – kazao je Kalezić. Komentarišući navode lidera DNP-a Milana Kneževića da mu je Spajić rekao da će ispuniti uslove njegove stranke, među kojima su srpski jezik kao službeni, trobojka i dvojno držav-
ljanstvo, Kalezić je istakao da ne bi pridavao važnosti onome što oni pričaju neformalno, jer se mnogo puta ispostavilo, kako je istakao, da su oni dogovorili jedno na zatvorenim sastancima, a u realnosti se desilo drugo. - Sam Knežević je akter mnogih od tih dešavanja. Vjerujem da Spajić nema političku snagu da se odupre zahtjevima DF-a, njegov kabinet i okruženje su potpuno pokriveni obavještajno, medijski, politički od eksponenata Aleksandra Vučića u Crnoj Gori i da je njegov manevarski prostor skoro potpuno sužen. Šta god da se desi od tih stvari koje su antiustavne i antidržavne, jer se ne predlažu na način na koji to Ustav prepoznaje, Crnu Goru uvodi u političku nestabilnost koja će biti puno lošija nego ona koju smo imali kada su pokušali da urade sličnu stvar sa Zakonom o predsjedniku. Odgovornost je ovoga puta isključivo na Spajiću koji, izgleda, da ne razumije ni ulogu, ni poziciju, ni momentum položaja predsjednika Vlade – kazao je Kalezić. Istakao je da vjeruje da će se agresivna kampanja DF-a nastaviti, a da Spajić nema odgovor na nju. - Pokušaće da trguje kao što je radio i ranije, ali za razliku od njega, koji politiku posmatra u kratkom roku, imamo DF, odnosno strukture oko DF-a, koji na politiku gledaju dugoročno – istakao je Kalezić. Na pitanje kad očekuje rekonstrukciju Vlade, Kalezić je rekao da će se prvo desiti glasanje o smjeni Milovića, a ako DF spasi Spajića političkog blama, to će samo ubrzati rekonstrukciju. - Šta god da se desi sa Milovićem, rekonstrukcija je neizbježna. Desiće se puno brže nego što javnost to očekuje, jer je bivši DF nestrpljiv da postane dio Vlade. Za građane je DF i sad dio Vlade ne na ministarskom nivou, ali jeste na svakom drugom. Prema tome, rekonstrukcija je neminovna, a ako je ipak ne bude, to znači da se strukture kojima se komanduje iz Beograda osjećaju dovoljno jakim da idu na vanredne parlamentarne izbore. To je sve vrlo sumorna situacija na koju građanska i prozapadna Crna Gora još nema odgovor –kazao je Kalezić. i. KoPriViCa
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa potpredsjednicom SAD Haris:
PODGORICA- Partnerstvo u okviru NATO saveza, podrška evropskoj integraciji Crne Gore kao i unapređenje vladavine prava, najvažniji su stubovi prijateljskih odnosa SAD i Crne Gore, kazao je predsjednik države Jakov Milatović.
On je na mreži Iks napisao da je imao veoma srdačan i otvoren razgovor sa potpredsjednicom SAD Kamalom Haris na Mirovnom samitu za Ukrajinu, koji se održava u Švajcarskoj. Kako kaže, Crnu Goru vidi kao najvažnijeg strateškog partnera SAD na Zapadnom Balkanu. Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on na Mirovnom samitu učestvuje na poziv švajcarske predsjednice
Viole Amherd. Samit se održava dva dana u Burgenštoku. - Samit okuplja brojne svjetske lidere, a pored predsjednika Milatovića na samitu za Ukrajinu učestvuju ukrajinski predsjednik Zelenski, francu-
ski predsjednik Makron, njemački kancelar Šolc. On je naglasio da je važno to što je Crna Gora prisutna na tom samitu. - Znate da je od početka ruske agresije na Ukrajinu Crna Gora stala uz Ukrajinu i sma-
Predsjednik DNP-a poručuje da ne prikuplja on dokaze protiv srpskih sveštenika, već da to rade tužilaštvo i Europol
PODGORICA- Predsjednik
Demokratske narodne partije i poslanik Milan Knežević odgovorio je Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, koja je u saopštenju pozvala Kneževića da sve dokaze protiv sveštenika SPC dostavi nadležnim organima. Knežević kaže da nije spreman da ćuti.
Ističe da se lako skrivati iza crkve i boga, ali ajde skrij se iza samog sebe, ako imaš iza čega. -(Ne)poznati autor saopštenja nikako da prihvati činjenicu da on nema problem sa mnom, nego sa „Skaj“ prepiskom i dok traži dokaze od mene, sve vrijeme zaboravlja da je te dokaze Europol poslao SDT-u, i da se oni nalaze u Ulici slobode (sjedište SDT-a ), da je na osnovu tih dokaza dosad uhapšeno 12 lica, da su neka u bjekstvu, da se neka spremaju za bjekstvo, a da se među tim licima nalaze i neka koja su imala intenziv-
ne kontakte sa jednim brojem sveštenika Mitropolije. Jedno od njih je i Stevan Simijanović, probisvijet, vagabundo, falsifikator, i osoba koju su podmetnuli časnom mitropolitu Amfilohiju kao sekretara u američkom predstavništvu misije OEBS u Ženevi. Upravo je taj Simijanović izvršio presudni uticaj na čestitog i plemenitog mitropolita Amfilohija, kako bi na sastanku u Manastiru Ostrog zaustavio ulazak lidera i funkcionera DF-a u 42. vladu. Sve ovo ne spori ni (ne) poznati autor, već potvrđuje da se mitropolit sreo sa Stevanom Simijanovićem, i čak podržava njegovu misiju da nas u razgovoru s mitropolitom izbaci iz vlade. Ali Simijanovića na razgovor nije zvao mitropolit, već mu je preporučen, jer niko ne može vjerovati da je on samo banuo u Ostrog i sastavio vladu. A ovi koji su Simijanovića doveli kod mitropolita,
neka nastave da budu ponosni na svoju ulogu u sastavljanju vlade. Za to odnedavno imaju i „Skaj“ potvrdu. Od nas je zahtijevano da predložimo i podržimo Zdravka Krivokapića za mandatara i Dritana Abazovića za potpredsjednika, i da se povučemo od daljeg učešća u vladi. I to je od nas tražio pokojni mitropolit Amfilohije, pozivajući se na razgovor sa Simijanovićem, što smo i ispoštovali. I u čemu je problem? U tome što nekoliko mjeseci kasnije Stevan Simijanović biva uhapšen sa lažnim diplomatskim pasošem kao prevarant i volšebno napušta Crnu Goru iako se protiv njega vodio postupakkaže Knežević. Podsjeća da četiri godine kasnije EUROPOL dostavlja „Skaj“ prepisku u kojoj se po tvrdnjama visokog policijskog funkcionera Ilije Vasovića (uhapšen po objavljivanju prepiske) pravi dogovor o preuzi-
tramo da uz to što smo dobar susjed u regionu Zapadnog Balkana, što smo kao NATO članica i najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u EU, vrlo je važno da Crna Gora bude aktivna u multilateralnim platformama, pogotovo u onim inicijativama koje se tiču mira i Crna Gora u tom smislu zaista i danas ovdje igra aktivnu i konstruktivnu ulogu - kazao je Milatović. Dodao je da je na marginama samita razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom o ambicioznoj agendi članstva Crne Gore u EU.
- Dijelimo zajedničku viziju o Crnoj Gori kao sljedećoj članici EU - napisao je Milatović na mreži Iks (X). r P.
manju poslova šverca cigareta za interese Aleksandra Mrkića, Dake Davidovića i Stevana Simijanovića. -I što sam ja kriv (ne)poznatom autoru? Zato što su glavni heroji „Skaj“prepiske Daka Davidović, nosilac svih mogućih ordenja i odlikovanja SPC, i Stevan Simijanović koga su čestitom mitropolitu podmetnuli kao viskog međunarodnog predstavnika. A sve po tvrdnjama Ilije Vasovića i Aleksandra Mrkića (koji je u bjekstvu), da žele da preuzmu poslove šverca cigareta pozivajući se na Svetog Vasilija, krst i pravoslavlje. To što (ne)poznati autor u kolektivnom saopštenju želi da opere ruke i savjest od Dake Davidovića i kontakata koji su sveštenici imali sa njim, pozivajući mene da odem u SDT, ne samo da nije hrišćanski, nego nije ni ljudski, ali nemam namjeru da se miješam u njihove odnose. Sa Dakom Davidovićem nemam nikakvu komunikaciju od jula 2020. godine, ali za razliku od mnogih koji sad bježe od njega, nikad nijesam bježao od našeg poznanstva - kaže Knežević. Ističe da ne prikuplja on dokaze protiv jednog broja sveštenika MCP, kako to tvrdi (ne)poznati autor, već da to rade tužilaštvo i Europol. r.P.
KOTOR – Osim problema saobraćajnih gužvi i zastoja, raskopanog puta zbog intenzivnih radova na trasi budućeg bulevara na dionici magistralnog puta Tivat - Jaz, velikih poteškoća ima i DOO Vodovod i kanalizacija Kotor jer prilikom projektovanja bulevara nije uvršteno postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi na tom području, ali i izvođač radova firma Bemaks, zbog potrebe izmještanja postojećeg PVC cjevodovoda, kako bi počela sa radovima na tom dijelu.
Ukoliko se ne riješe ova dva problema, iz Vodovoda i Bemaksa poručuju da neće biti moguće nastaviti sa radovima. Iako je bivši premijer Dritan Abazović na svečanom otvaranju rekonstrukcije bulevara 11. avgusta 2023. godine, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da je Vlada za ovaj projekat završila sve svoje obaveze pokazale su se brojne manjkavosti projekta koje skupo plaćaju ne samo mještani Grblja i Kotora nego i kompletna turistička privreda. Koordinator za niskogradnju u Bemaksu Petar Leković za Pobjedu kaže da imaju problem na četvrtoj i petoj dionici, od raskrsnice za mjesto Bigova u dužini od dva kilometra prema Budvi zbog postojećeg PVC cjevodovoda, koji treba izmjestiti kako bi počeli sa radovima na tom dijelu.
BUDVA - Podsticanje održivog rasta i osiguranje finansijske stabilnosti zajednički su prioriteti zemalja regiona, saopštila je guvernerka Centralne banke (CBCG) Irena Radović.
Ona je na panelu u okviru Samita ministara finansija, guvernera i direktora poreskih uprava zemalja regiona, održanog u Bečićima, kazala da se region suočava sa brojnim
izazovima, kao što su usporeni ekonomski rast, inflacioni pritisci, neizvjesna geopolitička situacija i klimatske promjene, ali i ostalim rizicima koji su još nedovoljno sagledani, a proizilaze iz ubrzanog razvoja tehnologije i vještačke inteligencije. -Da bismo adekvatno adresirali ove rizike, koji prevazilaze granice pojedinačnih zemalja, potrebne su kvalitetne nacionalne politike, ali i snažan re-
gionalni odgovor i zajednička akcija - rekla je Radović.
Ona je na panelu guvernera centralnih banaka pod nazivom „Kako u neizvjesnim vremenima održati stabilnost cijena i bankarskog sektora“ dodala da je CBCG kao svoj prioritet postavila izgradnju održivog i otpornog finansijskog sistema koji može da odgovori na savremene izazove i podrži ekonomiju u postizanju viših stopa rasta.
Radović je istakla da CBCG intenzivno radi na usaglašavanju regulatornog okvira sa relevantnim EU direktivama, kao i na jačanju institucionalnih i kadrovskih kapaciteta, te modernizaciji platnog sistema i što skorijem priključenju Crne Gore jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Istovremeno, prepoznajući rizike koje donose klimatske promjene, CBCG radi na kreiranju politika koje promovišu implementaciju ESG standarda i ozelenjavanje finansijskog sektora, a snažno je posvećena i promovisanju rodne ravnopravnosti i ekonomskom osnaživanju žena. r.P.
- Nadležni su upoznati sa problemom i očekujemo da riješe situaciju jer u suprotnom ne mogu se izvoditi bilo kakvi radovi na tom dijelu - kaže Leković.
Projekat na reviziji Vodovod se suočio sa problemom jer, iako su na vrijeme kandidovali postavljanje vodovodnih i kanalizacionih cijevi, to nije uvršteno u projekat trase budućeg bulevara, o čemu su saznali tek nakon početka izgradnje. Iako je ranije upozorio da će se i po cijenu plaćanja penala morati zaustaviti radovi na izgradnji bulevara, jer vodovodna i kanalizaciona cijev mora biti uključena u bulevar, direktor DOO Vodovod i kanalizacija Đuro Marković za Pobjedu kaže da se nada da su na dobrom putu da se riješi problem. On upozorava da, ukoliko se bulevar bude završio bez postavljanja vodovodne i kanalizacione cijevi, Vodovod neće imati mogućnost da obezbijedi građani-
- Da je postojeći cjevovod drugačijeg tipa, mi bismo ga otkrivali i izmještali, ali budući da je PVC ne može se pomjerati jer bi dolazilo do svakodnevnih oštećenja - kaže Leković. On je dodao da su u razgovorima sa ljudima iz Vodovoda informisani da Vodovod nema sredstava za taj poduhvat. O ovom problemu su, kaže Leković, zvanično upoznali glavnog izvođača radova kompaniju „Shandong“, stručni nadzor i investitora - Upravu za saobraćaj.
Bemaks taj posao radi više nego profesionalno i imamo dobru saradnju sa njima, ali na neke stvari ne može se uticati zbog čega se dešavaju česti prekidi u vodosnabdijevanju usljed oštećenja postojećih vodovodnih i kanalizacionih cijevi prilikom izvođenja radova - kaže Marković
Prethodna vlada nije u izgradnju bulevara Tivat – Budva - Jaz uvrstila postavljanje vodovodnih i kanalizacionih početka radova
Direktor Vodovoda Đuro Marković upozorava da ukoliko se bulevar bude završio bez postavljanja vodovodnih i kanalizacionih cijevi, neće moći da obezbijede građanima Grblja vodosnabdijevanje. Kaže da je njihov cilj da cijevi budu postavljene u trup bulevara kako bi bile spojene kod kružnog toka. Koordinator za niskogradnju u Bemaksu, koji je izvođač radova, Petar Leković kaže da imaju problem na četvrtoj i petoj dionici, od raskrsnice za mjesto Bigova u dužini od dva kilometra prema Budvi zbog postojećeg PVC cjevodovoda, koji treba izmjestiti kako bi počeli sa radovima na tom dijelu bulevara
ma Grblja vodosnabdijevanje.
Kaže da su zbog ovog problema još prošle godine išli na razgovor sa projektantom bulevara.
- Prije skoro dva mjeseca projekat je završen, trenutno je kod revidenta. Naš cilj je da vodovodna i kanalizaciona cijev budu postavljene u trup puta bulevara i one bi bile spojene kod kružnog toka. Na taj način bismo riješili ovaj veliki problem i građanima Grblja obezbijedili vodosnabdijevanje, a ujedno bi se riješio i problem septičkih jama - kazao je Marković. Marković objašnjava da je u toku izrade projekta budućeg bulevara Vodovod na vrijeme dostavio zahtjev za postavljanje vodovodne i kanalizacione cijevi.
- Međutim, nakon što su zapo-
uvijek nije tako jednostavno. On se nada da će radovi u narednom periodu teći sa što manje problema i da će građani što manje trpjeti posljedice, tj. česte prekide u vodosnabdijevanju. Marković se zahvalio građanima Grblja na razumijevanju i strpljenju.
četi radove, vidjeli smo da toga nema u projektu. Odmah smo reagovali i u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i Upravom za saobraćaj, uz pomoć Opštine Kotor i Sekretarijata za investicije napravljen je projekat za kanalizacionu i vodovodnu cijev. Očekujemo svaki dan da će revidovani projekat biti dostavljen, nakon čega bi se pristupilo raspisivanju tendera. I dalje se nadam da će sve biti riješeno, u protivnom bićemo u velikom problemu - kaže Marković. Na trasi budućeg bulevara biće postavljen i cjevovod za regionalni vodovod, zatim instalacije za struju i internet, a Marković kaže da je najbolja opcija za sve da te poslove preuzme firma Bemaks.
- Bemaks taj posao radi više nego profesionalno i imamo dobru saradnju sa njima, ali na neke stvari ne može se uticati zbog čega se dešavaju česti prekidi u vodosnabdijevanju usljed oštećenja postojećih vodovodnih Kanalizacionih cijevi prilikom izvođenja radova. Od samog početka Vodovod je izložen jakom pritisku jer postojeće podzemne instalacije, koje su se nalazile pored puta, a čiji projekat i plan smo dostavili izvođaču radova, tokom izvođenja radova su bile na udaru i više puta oštećene, zbog čega često imamo prekide u vodosnabdijevanju i stanovnici Grblja ostaju bez vode. U takvim situacijama se brzo reaguje, bukvalno u roku od 24 sata, i u dogovo-
ru sa izvođačem radova cijevi izmještamo na taj način kako njima ne bi bile smetnja i kako ne bi bile na udaru i da ne bi došlo do novih oštećenja. Međutim, i pored toga se dešavalo da se iznova oštete i pokidaju - objašnjava Marković. Sve ove intervencije, kaže Marković, finansira Vodovod iz svojih sredstava što im povećava troškove poslovanja. Osim vodovodnih, imaju problem i sa kanalizacionim cijevima, a nedavno je, prema riječima Markovića, spriječena velika šteta i izlivanje kanalizacije.
- Imali smo poblem prošlog petka sa kanalizacionom cijevi, sa sifonom FI 500 na kružnom toku, gdje smo na vrijeme zaustavili radove i spriječili
izlivanje kanalizacije. Takođe smo imali i problem zbog oštećenja i zatrpavanja kanalizacionog sistema kod supermarketa „Laković“. Dali smo nalog izvođaču radova i nadzoru da šahte očiste od betona, kamenja, poklopce od šahti koje su ubačene u naš sistem, da dovedu sistem u pređašnje stanje kako bismo spriječili začepljenje sistema. Imali smo i intervenciju, zajedno sa izvođačem radova, na postavljanju nove cijevi i uklanjanje postojeće oštećene cijevi na potezu kod JYSK-a i kod kuće Raškovića. Radimo od ponoći kako bismo što prije do ujutro uspostavili normalno vodosnabdijevanje - kaže Marković i dodaje da reaguju i rješavaju probleme veoma brzo iako to
Da je postojeći cjevovod drugačijeg tipa, mi bismo ga otkrivali i izmještali, ali budući da je PVC ne može se pomjerati jer bi dolazilo do svakodnevnih oštećenja - kaže Leković. Dodao je da su u razgovorima sa ljudima iz Vodovoda informisani da nema sredstava za taj poduhvat
ImovInskI problemI Iako je bivši premijer Dritan Abazović na svečanom otvaranju rekonstrukcije bulevara 11. avgusta 2023. godine, odgovarajući na pitanja novinara, kazao da je Vlada za ovaj projekat završila sve svoje obaveze, ubrzo se pokazalo drugačije, jer su već 29. avgusta pripremni radovi prekinuti zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Bemaks, koji je podizvođač radova, povukao je tada svoju mehanizaciju i radnike sa gradilišta u blizini aerodroma Tivat jer nijesu mogli da nastave radove na toj dionici, na parcelama koje imaju neriješene imovinsko-pravne odnose. Da nijesu ispunjene sve pretpostavke i obaveze, kako bi rekonstrukcija bulevara tekla nesmetano, pokazuju i aktuelni problemi na gradilištu bulevara. Dugogodišnji problem saobraćajnih gužvi, tokom ljetnje turističke sezone na Crnogorskom primorju, ove godine je dodatno izražen zbog intenzivnih radova trase budućeg bulevara na dionici magistralnog puta Tivat – Budva - Jaz. Ovo je najopterećeniji putni pravac u Crnoj Gori, koji ima najveću frekvenciju saobraćaja na dnevnom nivou od preko 30.000 vozila, pa je i u normalnim uslovima, tokom ljetnjih mjeseci, protok saobraćaja otežan i usporen, a kilometarske kolone automobila su odavno uobičajena slika. Evidentno je da je situacija sada teža, tako da turistima i građanima jedino preostaje da se naoružaju strpljenjem. Radovi na izgradnji bulevara u dužini od 16 kilometara započeli su u januaru ove godine i prema najavama rok završetka je januar 2026. godine. Kako je ranije saopšteno, biće izgrađena moderna saobraćajnica bulevarskog tipa, sa po dvije saobraćajne trake, trotoarima u cijeloj dužini puta i kružnim tokovima, kao i novi cjevovod Regionalnog vodovoda. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Investitori radova su Uprava za saobraćaj i Regionalni vodovod Crnogorsko primorje. I. komnenIĆ
Nakon tri mjeseca NVU Komunica NG dobilo odgovor da će nadležni organi provjeriti
Zbog upisa crkve i groblja u Crmnici u svojinu Mitropolije bez valjanog pravnog osnova iz NVU Komunica NG u septembru prošle godine podnijeta je krivična prijava protiv ovlašćenog lica u barskom katastru. Do danas ništa nije urađeno po toj prijavi, Opština Bar se ne uključuje, a mještani preko Komunice pokušavaju da pokrenu državu da zaustavi kršenje zakona
PODGORICA - Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore najavila je da će preduzeti sve neophodne radnje kako bi utvrdila da li je prepisom crkve u Seocima u Crmnici i pripadajućeg groblja u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske otuđena državna imovina i to mimo propisa i bez pravnog osnova, kako je to u dopisima i zahtjevu za hitno postupanje državnih organa već dvije godine ukazivalo Nevladino udruženje Komunica NG.
Ovakav odgovor Zaštitnika, koji potpisuje zamjenik kancelarije u Kotoru, nadležne za reon Primorja, stigao je 22. maja na adresu Komunice NG, tri mjeseca od upućene inicijative i tek nakon naknadne urgencije u postupanju, iako je očekivani rok za odgovor bio osam dana. Crmničanin Igor Gojnić iz NVU Komunica NG, koje proteklih godina ukazuje na nedopustivo ćutanje državne administracije na otuđivanje državnog sakralnog blaga, mjesnih seoskih crkava i grobalja, naveo je da su predstavnici te NVU od Zaštitnika odgovore dobili na
sve sem na ključna pitanja. -A to su da li je kao strana s aktivnom legitimacijom bio nadležan da blagovremeno reaguje da do upisa ne dođe, posebno nakon niza upozorenja i činjenica da su ovim povodom protiv odgovornih u barskoj područnoj jedinici Uprave za nekretnine podnijete krivične prijave – kazao je Gojnić Pobjedi. Zamjenik Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države Ivan Đurišić je u odgovoru Komunici naveo da će preduzeti sve povodom podneska koji su dobili. -Nakon pribavljanja hronologije i arhivske građe za nepokretnosti iz većeg broja katastarskih opština pobliže označenim u Vašem podnesku, steći će se uslovi za provjeru činjenica koje se odnose na otuđenje državne imovine, a o čemu će zakonski zastupnik države Crne Gore obavijestiti nad-
ležne organe, kao i po potrebi preduzeti procesne radnje u pravcu zaštite državne imovine – navedeno je između ostalog u odgovoru Đurišića, u koji je Pobjeda imala uvid. Odgovor se odnosi i na niz drugih pojedinačnih inicijativa koje je istim povodom Komunica NG uputila povodom sličnih upisa crkava i grobalja širom Crmnice.
Hronologija slučaja
Uprava za katastar i državnu imovinu područne jedinice Bar donijela je 9. maja 2022. godine pozitivno rješenje na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske od 15. aprila iste godine, kojim se dozvoljava promjena upisa podataka, osnova prava i nosioca prava u katastru nepokretnosti za crkvu i groblje u Seocima iz dotadašnjeg prava „korišćenja“ u svojinu 1/1 na Mitropoliju.
Mitropolija je, pozivajući se na Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, umjesto prava korišćenja tražila da se upiše njeno pravo svojine nad svim katastarskim parcelama iz lista nepokretnosti broj 174 KO Seoca, na kojima se, između ostalog, nalazi ova jedinstvena crkva i groblje.
-Budući da se u upravnoj stvari radi o pretvaranju prava korišćenja zemljišta i objekata koji su upisani na imaoca prava pravoslavnu Mitropoliju crnogorsko-primorsku, to su stvoreni uslovi da se izvrši promjena upisa, a u skladu sa zakonom – naveli su u obrazloženju rješenja iz područne jedinice Uprave za nekretnine u Baru.
Riječ je o rijetkom sakralnom objektu među crnogorskim pravoslavnim bogomoljama, koji pod jednim krovom spaja dva sakralna objekta, tzv. dvojnu baziliku – Svetog Jovana Krstitelja i Arhangela
Mihaila, kao i pripadajuće seosko groblje seočkih bratstava. U katastru, odnosno listu nepokretnosti, bogomolja je upisana pod imenom Crkva Sveti Nikola. Gojnić je u izjavi Pobjedi podsjetio da su zbog nezakonitog upisa 12. septembra 2023. godine podnijeli krivičnu prijavu protiv odgovornog lica Uprave za nepokretnosti u Baru.
Prema njegovim riječima, na osnovu konkretne prijave protiv samostalnog savjetnika u barskom katastru P. S. koji je potpisao rješenje ništa nije preduzeto, uprkos tome što vrijednost crkve i groblja koja su u sporu uveliko prelazi 200.000 eura, a uz to nepokretnost predstavlja opšte dobro „koje ne može biti osnov upisa svojine na pravno lice bez saglasnosti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore“.
Gojnić je podsjetio da upravo zakon, na koji se u zahtjevu za pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine pozvala Mitropolija, brani mogućnost da groblja kao dobra u opštoj upotrebi budu u bilo čijem vlasništvu sem opštinskom ili državnom (u zavisnosti da li se nalaze u ili van zone regulisane urbanističkim planom), osim ako se za to ponude konkretni dokazi, što, kako je kazao, u ovom slučaju nije ispunjeno.
-Povodom toga Komunica NG je podnijela cjelokupnu dokumentaciju Zaštitniku 7. februara 2024. godine, koji je bio u obavezi da u roku od osam dana izvrši službeni upit o predmetnom upisu na pravno lice „pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska“, prilikom kojeg Zaštitnik nije pomenut u rješenju područne jedinice Bar o upisu svojine – naveo je Gojnić.
Kazao je da su poslije tri mjeseca bez odgovora, 17. aprila ove godine, uputili urgenciju Zaštitniku, u kojoj je upitano da li je nakon dobijenog upita izvršena provjera. Takođe, u upitu je navedeno da li je činjenica što Zaštitnik nije ni pomenut u rješenju prilikom upisa crkve i groblja na Mitropoliju znači da je ta institucija saglasna sa time da nije nadležna u konkretnom slučaju.
-Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je na sve odgovorio sem na konkretne upite, pa se postavlja pitanje kako se organizovano dozvoljava da se protivpravno pribavlja imovina u korist stranog pravnog lica koje nema sjedište u Crnoj Gori, a da ljudi koji predstavljaju državu na sve ukazane očigledne dokaze ćute i prave se neznaveni – kazao je Gojnić, koji je istakao da je nepojmljivo da niko od zvaničnika ne reaguje
crkve i groblja u Seocima u svojinu Mitropolije otuđena državna imovina i urušen pravni poredak
na ovakvo organizovano krčmljenje imovine ove zemlje.
Krivična prijava
Zbog odluke samostalnog savjetnika u Upravi za katastar i državnu imovinu u područnoj jedinici Bar da crkvu i groblje u Seocima upiše u svojinu Mitropolije, krivičnu prijavu podnio je u septembru prošle godine Vladimir Nikaljević, predsjednik NVU Komunica NG.
U obrazloženju krivične prijave navodi se osnovana sumnja da je krivično djelo učinjeno kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta formalnosti i određenosti postupka koje nalaže Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Naglašava se da je upis svojine učinjen bez ikakve punovažne isprave koja bi sadržavala jasan i nedvosmislen pravni osnov sticanja prava svojine – ugovor o prodaji, razmjeni, drugi jednostrani pravni posao upravljen na
prenos svojine ili konkretna sudska odluka, odluka drugog državnog organa saglasno članu 74 i 86 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnost.
U konkretnom slučaju, kako se navodi u prijavi, odgovorno lice u katastru je „iz navodnog prava korišćenja upisao pravo svojine na subjekat prava (Mitropolija crnogorsko-primorska Cetinje), iako je znao da je posebnim zakonom drugačije određeno i to članom 16, alineja šest Zakona o državnoj imovini prema kojem su groblja lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže opština.
To, naveo je Nikaljević u prijavi, isključuje primjenu člana 419, stava prvog Zakona o svojinsko-pravnim odnosima. -Takođe, ovlašćeno lice je znalo da su prvoj polovini 1988. godine navedene bogomolje sa zemljištem i grobljem, bez punovažne isprave koja je sadržala jasan i nedvosmislen pravni osnov, u ka-
tastru upisane na MPC bez zapisnika, prigovora, bez rješenja koje je bilo sačinjeno u propisanoj formi, pa tako i bez prava žalbe, pa je time MPC Srpske pravoslavne crkve pribavio korist a teže povrijedio prava Opštine Bar kao nosioca prava raspolaganja grobljem i bratstava u Seocima – navodi se u prijavi. Kao podnosilac prijave se pojavljuje NVU Komunica NG, dok uporedo Zaštitnik imovinskih prava i interesa opštine Bar, odnosno sama Opština nijednom se nije, prema dostupnim podacima, uključivala u priču, a jedina može da iskoristi pravo aktivne legitimacije i da pokrene sudsku proceduru. p rijestonica usamljena Slična situacija je i sa drugim crkvama i grobljima u barskoj i drugim opštinama koje ne reaguju, izuzev Prijestonice, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je na sličan način u gotovo identičnoj proceduri upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv pravoslavne Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Prema navodima tužbe, Mitropolija je neosnovano upisana kao vlasnik u listu nepokretnosti br. 109 KO Građani i to na osnovu rješenja Komisije za izlaganje na javni uvid podataka premjera i katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnosti broj 06-4321/109 iz 1989. godine. Prema ocjeni Zaštitnika, tako zasnovan upis tužene strane nije mogao biti pravno valjani osnov za upis na nepokret-
Gojnić je podsjetio da su zbog nezakonitog upisa 12. septembra 2023. godine podnijeli krivičnu prijavu protiv odgovornog lica Uprave za nepokretnosti u Baru. Prema njegovim riječima, na osnovu konkretne prijave protiv samostalnog savjetnika u barskom katastru P. S. koji je potpisao rješenje ništa nije preduzeto, uprkos tome što vrijednost crkve i groblja koja su u sporu uveliko prelazi 200.000 eura, a uz to nepokretnost predstavlja opšte dobro „koje ne može biti osnov upisa svojine na pravno lice bez saglasnosti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore“
Uputstvo precizno, ali se u praksi primjenjuju nejasni aršini
Igor Gojnić iz NVU Komunica NG podsjetio je da je povodom zakona na koji se Mitropolija pozvala u zahtjevu, a Uprava za nepokretnosti, područna jedinica Bar donijela rješenje o svojini nad crkvom Svetog Nikole i grobljem u Seocima, Ministarstvo finansija Crne Gore 23. juna 2009. godine donijelo konkretno uputstvo kojim se bliže definiše primjena zakonskih rješenja. Naslovljeno je kao „primjena Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i Zakona o državnoj imovini“ i njime se detaljno razrađuje upis svojinskih prava u katastar nepokretnosti, ali i navodi obaveza o razgraničenju nadležnosti države i opština.
Uputstvo, ističe Gojnić, nalaže da ukoliko je određeno zemljište i druge nepokretnosti iz državne svojine u katastar nepokretnosti upisano na subjekat koji nema
nostima označenim kao katastarske parcele 218, 319, 532, 1653, 2139 i 2607 koje se vode kao groblja. Iz Mitropolije je ranije saopšteno da će, koristeći zakonske mogućnosti, braniti svoju imovinu. Poručili su tada da nadležnim organima Prijestonice, koje je, kako su ocijenili, gradonačelnik Nikola Đurašković uveo u takvu situaciju, ostaje nemogući i „nečasni zadatak da osporavaju nespornu i vjekovnu crkvenu imovinu“.
Dodali su da je riječ o istrajavanju na anticivilizacijskom i nepravednom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava niti interesima građana Cetinja i Crne Gore. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Prijestonice je ranije obrazložio da su se groblja do stupanja na snagu Zakona o državnoj imovini iz 2009, odnosno dopunama iz 2011. godine, nalazila na zemljištu u društvenoj svojini, a nakon usvajanja tog zakonskog akta su u državnoj svojini i „predstavljaju lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolaže Opština, shodno članu 16 stav 1 alineja 16 Zakona o državnoj imovini“.
Podsjećaju i na član 9, stav drugi Zakona o državnoj imovini, koji precizira da „prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti objekti privatne svojine“. Uporedo, navodi se da je odredbom člana 1 Zakona o grobljima iz 1962. godine propisano da je groblje u smislu tog zakona zemljište koje je narodni odbor odredio za sahranjivanje umrlih, kao i svi objekti i uređaji koji se na-
status pravnog lica (npr. dobro sela, dobro mjesne zajednice, domovi kulture i dr.), a nalazi se u okviru generalnog urbanističkog plana, detaljnog urbanističkog plana, urbanističkog projekta ili lokalne studije lokacije, svojina na njemu upisaće se na Opštinu, Glavni grad ili Prijestonicu.
-U protivnom, dakle ukoliko se ta nepokretnost nalazi van obuhvata ovih planskih akata, svojina na njoj upisaće se na Crnu Goru. Pri tome naravno treba paziti i na članove 15,
6, 17 i 18 Zakona o državnoj imovini u kojima su navedena dobra koja su u svojini opštine, a nalaze se van ovih planskih dokumenata (kao npr. lokalni i nekategorisani putevi, groblja, izvori voda i manjih vodotoka koji izviru i uviru na području opštine i druga dobra u skladu sa zakonom). Ovo iz razloga što se pravo svojine može upisati na postojeće subjekte prava – fizička i pravna lica (član 2 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima). Zato po službenoj dužnosti iz katastra nepokretnosti treba brisati kao vlasnika nepokretnosti sve subjekte i organizacije koji ne mogu biti nosioci prava svojine i drugih stvarnih prava po pozitivnim propisima. Princip iz ovog stava važi osim ako treće lice (subjekt prava) ne dokaže da je steklo pravo svojine na tim dobrima, po punovažnom pravnom osnovu – naveo je Gojnić.
laze na tom zemljištu, a služe za sahranjivanje, uređenje i korišćenje groblja, dok je članom 2 određeno da je groblje komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor.
p odrš K a mje štanima Predstavnici mještana nekoliko sela u cetinjskoj opštini problematizovali su osnov upisa vlasništva Mitropolije nad seoskim grobljima i grobljanskim crkvama rađenim uz podršku nekadašnje Knjaževine, a potom i Kraljevine Crne Gore. Prijestonica Cetinje je najavila da će u saradnji sa mjesnim zajednicama sa teritorije Cetinja pripremiti nove postupke koji bi imali za cilj upis svojine na državu i pravo raspolaganja nad
onim katastarskim parcelama za koje ističu da su mimo pravnog osnova upisane u svojinu Mitropolije. U slučaju groblja u selu Građani je pokrenuta tužba, ali na osnovu prikupljenog materijala i analiza koje je uradila Direkcija za imovinu i zaštitu imovinsko-pravnih odnosa Prijestonice pokrenuto je na desetine zahtjeva za vođenje upravnih sporova. U tim sporovima traži se primjena zakona koji preciziraju da groblja kao lokalna dobra u opštoj upotrebi ne mogu biti bilo čija svojina osim države koja pravo raspolaganja, odnosno korišćenja može da delegira na opštine u okviru kojih se nalaze pripadajuće mjesne zajednice u čijem ataru se nalaze ta groblja. igor periĆ
MedCem i CZIP dobili dozvolu za postavljanje kamera-zamki u morskim pećinama duž Primorja
PODGORICA - Akcija postavljanja kamera u pećinama duž stjenovite obale na jugu Primorja u kojima se očekuje prisustvo sredozemne medvjedice (Monachus monachus), doskora kritično ugrožene vrste morskih sisara, počela je prošlog ponedjeljka u organizaciji Mediteranskog centra za ekološki monitoring (MedCem) i Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
Kako je Pobjedi kazao ekolog, ronilac i reditelj Dušan Varda
iz MedCem-a, prije dvije sedmice su dobili zvanično odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine za postavljanje četiri kamere - zamke na pogodnim lokacijama, za koje se vjeruje da bi mogle da potvrde da li se pojedinačni primjerci medvjedice, kakva je lani u avgustu zabilježena kamerom, zadržavaju duž Crnogorskog primorja.
- Postavljanje kamera i monitoring, koji će uslijediti, trebalo bi da rezultiraju prikupljanjem podataka na osnovu kojih bi se dalje radile procjene o potencijalnim zonama koje
posjećuju medvjedice, identifikaciji jedinki i drugim nalazima. To bi u perspektivi bilo polazište da se obezbijedi neka vrsta zaštite tih lokacija od uznemiravanja i narušavanja – kazao je Pobjedi Varda.
Međunarodni projekat
Prema njegovim riječima, istraživanje se obavlja u sklopu šireg trogodišnjeg projekta koji povezuje Italiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Albaniju pod pokroviteljstvom fondacije Monk seal Alliance, koju je u svrhu zaštite donedavno
Iz Monstata tvrde da ne kasne s objavom podataka U
PODGORICA - Iz Uprave za statistiku - Monstat oglasili su se saopštenjem u kojem su kazali da ne kasne s objavom podataka, te da lične pretpostavke u javnosti nijesu rezultat popisa.
-Prema Zakonu o popisu, publikovanje rezultata iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine isključivo je u nadležnosti Monstata. Od početka procesa smo najavili rokove objave podataka - parcijalno u drugoj polovini ove godine, što poštujemo, te nema mjesta javnim prozivkama i negativnim komentarima po tom pitanju, nagađanjima i manipulaciji podacima. Što je važnije, podaci u vezi s etničko kulturo-
loškim karakteristikama, koje pojedinci saopštavaju, nijesu rezultat obrađenih podataka iz popisa i ne odražavaju istinito informisanje, već lične pretpostavke pojedinaca/ grupa- naveli su u saopštenju. Oni apeluju na aktere ovakvih aktivnosti da ne iznose u javnost lične pretpostavke o rezultatima popisa i na taj način dovode u zabludu javnost. -Ukazujemo da je svako javno iznošenje podataka iza kojih ne stoji zvanična statistika u suprotnosti sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i pokušaj manipulacije i urušavanja povjerenja u popisni proces, koji je uspješno sprovela Uprava za statistiku. Činjenica je i da Uprava za statistiku ne kasni
sa zakonom definisanim aktivnostima u vezi s objavom podataka popisa. Da ponovimo - objavljivanje konačnih rezultata popisa definisano je članom 30 Zakona o popisu i predviđeno da će konačne rezultate sprovedenog popisa Uprava za statistiku objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Ovim dokumentima je definisano da će se saopštenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. godine objavljivati sukcesivno u drugoj polovini ove godine, nakon unosa, obrade i kontrole podataka - navode u saopštenju.
Iz Monstata dodaju da su po-
kritično ugrožene vrste tuljana osnovao princ Albert Drugi od Monaka Riječ je o krovnoj organizaciji koja je uvezala dosadašnje parcijalne napore da se oporavi populacija sredozemne medvjedice, vrsti tuljana čija je populacija sredinom prošlog vijeka bila svedena na svega 500 jedinki i uvrštena na IUCN crvenu listu kritično ugroženih vrsta životinja.
Decenije napora i angažovanja stručnjaka doprinijele su da se populacija oporavi, a kako Varda navodi, grčki stručnjaci procjenjuju da trenutno,
uključujući i veliku koloniju na atlantskom ostrvu Kabo Blanko, medvjedica ima oko 900 jedinki. To je rezultiralo i skidanjem sa liste „kritično ugroženih“ i sada se vodi kao ugrožena. U Evropi, odnosno na Mediteranu postoje pojedinačne grupe ovih sisara koje su najbrojnije u Grčkoj i Turskoj, dok u drugim djelovima, uključujući i Jadran, povremeno se uoči njihovo prisustvo.
Prvi dokumentovani nalaz da medvjedica ponovo pliva Jadranom zabilježio je upravo Varda kamerom prošle godi-
ne nakon dojave ulcinjskog ribolovca Nagiba Kurtija i to tri dana od momenta kada je primijetio, što je potvrdilo da se zadržavala na istom mjestu. - Radilo se o mladunčetu, teškom između 30 i 40 kilograma. Mimo toga, u proteklih godinu dana bilo je više prijava da su medvjedice, čak i u paru duž naše obale, ali nije registrovan nijedan dodatni snimak ili fotografija – naveo je Varda. decenija istraživanja
Njegova organizacija MedCem sa partnerima proteklih deceniju promoviše zaštitu sredozemne medvjedice u Crnoj Gori. MedCem je ranije u u saradnji sa grčkim NVO Archipelagos, Institutom za biologiju mora u Kotoru i Biospeleološkim društvom Crne Gore sproveo trogodišnje istraživanje mapiranja svih morskih pećina u Crnoj Gori, kao potencijalnog staništa ove vrste. Istraživanje je tada finansirao kotorski Jugopetrol, a od 2018. do 2021. godine CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund) je bio pokrovitelj nastavka projekta monitoringa gdje su, uz odobrenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, postavljene kamere u odabranim morskim pećinama. Nije bilo pozitivnog rezultata do prošle godine i zarona nakon dojave ulcinjskog ribara. Varda apeluje na sve koji uoče prisustvo medvjedice da o tome obavijeste neku od organizacija uključenih u projekat ili Institut za biologiju mora. Kaže da su sredozemne medvjedice bezopasne, prijateljski nastrojene, ali se ne preporučuje približavanje jer na taj način čovjek može da ih ugrozi. Nemojte joj prilaziti ako je vidite i nemojte je uznemiravati. Medvjedica je prirodna rijetkost i nemjerljivo bogatstvo Crne Gore, a na nama je da u saradnji sa institucijama omogućimo da to i ostane – kazao je Varda. i p
daci u popisu prikupljani preko papirnih upitnika, koje je bilo neophodno unijeti u sistem da bi počeo proces rada na kontroli i obradi. Unos podataka je počeo u februaru i trajao do kraja aprila. -Uporedo sa fazom unosa počela je kontrola podataka. Faza kontrole je kontinuirani proces koji će trajati sve do objave konačnih podataka. Dodatno, u toku su faze šifriranja zanimanja, djelatnosti, nivoa škole i stranih jezika, kao i logička kontrola unijetih podataka u smislu metodologije popisa. Logičkom kontrolom se definiše zadovoljenje uslova jedinica popisa, uobičajenog mjesta boravka, referentnog momenta popisa, kao i upoređivanje prikuplje-
nih podataka s administrativnim izvorima i postpopisnim istraživanjem. Dakle, rezultati popisa nijesu puko prebrojavanje odgovora, već čitav niz statističkih procedura i kontrola koje se sprovode u fazi obrade, bez obzira o kojem broju lica se radi. Ističemo primjer Hrvatske, koja je objavila podatke godinu nakon popisa, a nije imala fazu unosa jer su podaci prikupljani elektronskim putem. Konačni podaci su objavljeni 22. septembra 2022. godine, a popis se sprovodio od septembra do novembra 2021. Dodatno, Uprava za statistiku ima zakonom predviđenu obavezu davanja mogućnosti građanima da provjere
sopstvene podatake o etničko kulturološkim karakteristikama prikupljene popisom putem softvera. Odmah nakon što su se stekli uslovi, koji nijesu bili u našoj nadležnosti, Uprava za statistiku je počela da sprovodi postupak jednostavne nabavke usluga, odnosno softver, procijenjene vrijednosti 20.000 eura sa PDV-om. Prvi tender je propao jer nije dostavljena nijedna ponuda, dok je na drugom bila samo jedna sa neispravnom dokumentacijom. U toku je priprema za treći tender i nadamo se da će ovoga puta biti uspješan, da bi se i dalji proces sprovodio kvalitetno i pravovremeno - naveli su iz Uprave za statistiku. r.p.
Bivši šef DB-a oslobođen optužbe za ubistvo Slavka Ćuruvije tuži Fondaciju Ćuruvija, advokata Olenika i političarku Tepić zbog povrede ugleda i časti
BEOGRAD- Država je ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, nakon 25 godina, riješila tako što je oslobodila optužene pripadnike DB-a. Međutim, one koji su kritički reagovali na takvu presudu tužio je Milan Radonjić, (šef beogradskog DB-a u vrijeme Ćuruvijinog ubistva): Fondaciju „Slavko Ćuruvija“, Mariniku Tepić i Aleksandra Olenika. Iako ga u svojim istupima nijesu pomenuli, Radonjić, koji je prvo bio osuđen na 30 godina zatvora pa oslobođen, sada traži novčanu odštetu zbog povrede časti i ugleda. Da li i kakav ugled ima Radonjić utvrdiće sud, samo je pitanje da li će to uraditi oni koji su ga već oslobodili optužbe za ubistvo Slavka Ćuruvije. Pre P oznavanje Pravo pitanje je - u čemu se prepoznao Radonjić? Marinika Tepić, narodna poslanica i potpredsjednica Stranke slobode i pravde je 2. februara na Iks mreži napisala: -Osvetio se! Nema kazne za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Ubijen je u vrijeme Vučića koji mu je prijetio. Počinioci oslobođeni u vrijeme Vučića. Krug se zatvorio. Aleksandar Olenik, advokat i član predsjedništva LSV –Vojvođani, na Iks mreži je objavio: -Sudija koja je oslobodila ubice Ćuruvije iz BIA je Dušanka Đorđević, žena bivšeg šefa VI uprave DB-a, sada advokata Aleksandra Đorđevića – pratioca Mire Marković Predsjednik Vijeća Nada
Hadži Perić je učestvovala u oslobađanju atentatora na Vuka Draškovića, iste ekipe iz BIA - piše Olenik. Fondacija „Slavko Ćuruvija“ je u saopštenju, pored ostalog, navela da zemlja koja ne kažnjava ubice nema budućnosti.
Sakrivanje države
Na pitanje ko zapravo tuži pomenute, Radonjić ili država preko Radonjića, Olenik odgovara da je formalni tužilac bivši šef DB-a Beograd.
-Što je veći pritisak biće veći otpor - kaže Olenik za Pobjedu i objašnjava da je formalni tužilac bivši šef DB-a za Beograd Milan Radonjić, u čije vrijeme su se desila politička ubistva koja su povezana sa DB-om i državom.
-Jedan sam od rijetkih, kao i moja politička partija, koji zastupaju stav da se lustracija mora desiti. To znači rasformiranje BIA do posljednje spremačice. Samo kada te dvije stvari uzmemo u obzir može se osnovano sumnjati da je
to tužba države protiv mene i ostalih koji su tuženi – a koji ukazuju na vezu kriminala DB-a odnosno službe i političke vlasti u Srbiji sada, a i 90-ih godina. U pitanju su iste stranke i ljudi sa istom politikom, a cilj je da se javno ne govori ono što svi znaju ili naslućuju - to je uticaj službi bezbjednosti, kako god se zvale, na tužioce i pravosuđe. To je jako lako vidjeti: gdje su optuženi bili pripadnici službe to vodi nekoliko sudija, njima volšebno zapa-
Olenik kaže da može da razumije zašto su tužili političare. -To što su tužili Mariniku i mene mogu da razumijem - mi smo političari, hoće da se o tome priča…, ali tužiti djecu pokojnog Ćuruvije preko Fondacije je novi nivo besprizornosti u Srbiji. Ja tu ne vidim nikakvu čast i ugled – meni je to neshvatljivo i kao advokatu i kao političaru - zaključuje Olenik
Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška. Lakše je da se meni zabrani da znam istinu. Da mi se zaprijeti ne bih li je zaboravila, ili barem zaćutala. Od mene se valjda očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice - kaže Jelena Ćuruvija
daju ti predmeti i uglavnom su oslobađajuće presude - kaže Olenik.
On navodi i da je u svojoj objavi na mreži Iks pomenuo samo sudije i da su oni mogli da ga tuže, ali nijesu.
-Tu je bitna služba i sudija, a oslobođeni nijesu bitni i to daje dodatnu težinu ovakvim tužbama - zaključuje naš sagovornik.
Nakon tužbe Marinika Tepić se zapitala zašto je tuže Ratko Romić i Milan Radonjić sa svojom advokaticom Zorom Dobričanin kada se za osvetu novinaru Slavku Ćuruviji i nerješavanje njegovog ubistva obraćala Vučiću.
Za Jelenu Ćuruviju, predsjednicu Fondacije „Slavko Ćuruvija“ ova tužba pretvara cijeli proces onih koji su tražili istinu i pravdu u farsu. -Zašto? Može im se. Može im se da zahtijevaju kažnjavanje svih nas koji smo tražili istinu i pravdu da nam to više ne padne na pamet…. Istina o ubistvu mog oca je za našu političku stvarnost preteška. Lakše je da se meni zabrani da znam istinu. Da mi se zaprijeti ne bih li je zaboravila, ili barem zaćutala. Od mene se, valjda, očekuje da pustim da mi otac počiva u miru na način koji neće uznemiravati njegove ubice - rekla je ona. Podsjetimo, osim Radonjića u prvostepenoj presudi za ubistvo Slavka Ćuruvije osuđeni su i Radomir Marković, nekadašnji šef DB-a, na 30 godina zatvora, Ratko Romić i Miroslav Kurak radnici DB-a, na po 20 godina zatvora. Međutim, Apelacioni sud je ukinuo tu presudu.
Gdje živimo Postavlja se pitanje u kakvom društvu živimo i ko je okuražio Radonjića i Romića da pokrenu tužbe.
-Glumac Dragan Bjelogrlić nedavno je rekao da živimo u zvjerinjaku. Mislim da nijesmo daleko od te riječi, odnosno tog stanja - kaže Olenik i obrazlaže kakvo je to stanje.
-Sve društvene norme i granice o obavezama i poštvanju drugog poništene su da bi ostali na vlasti oni koji vladaju 12 godina. Oni su poništili
svaki društveni dogovor pisani i nepisani, koji su pretočeni u zakone i norme ponašanja - kaže on.
Olenik smatra da je Radonjića i Romića okuražio neko iz vlasti da pokrenu tužbe, jer su to ljudi navikli da postupaju po naređenju.
-Neko ih nazove iz aktuelne vlasti i SNS-a, neko ko upravlja službom i kaže: Ovi su se dosta osilili, mislim na opoziciju, sada je vrijeme da im pokažemo da ovdje mi odlučujemo i da im je pametnije da ćute. Nasilje je vrsta pritiska - navodi Olenik i precizira da mu je jedina zaštita javnost.
Mjera ugleda Kako će sud izmjeriti ugled i čast nekog čovjeka u društvu koji je radio u DB-u u vremenu kada je ova služba bila umiješana u ubistvo Ivana Stambolića, ubistva na Ibarskoj magistrali, pokušaj ubistva Vuka Draškovića u Budvi…. Olenik objašnjava da sud polazi od uobičajenog ugleda i časti koji ima prosječan građanin, nije politički aktivan i nije javna ličnost. Ali, osnovne linije časti i ugleda padaju ako je neko povezivan sa kriminalnim aktivnostima, ako su njegova djela nanijela štetu zajednici.
-Da li taj koji tuži uopšte ima čast i ugled koji treba da se zaštiti. Čast i ugled nemaju izvršioci najtežih krivičnih djela, oni koji su nanijeli najviše štete društvu i oni koji su ih zaštitili, organizovali i pomagali. Konkretno što se tiče ovog slučaja – Radonjić je bio šef DB-a Beograda u najgore vrijeme kada je morao da zna što se dešava, jer mu je to bio posao - navodi Olenik. Kaže da može da razumije zašto su tužili političare.
-To što su tužili Mariniku i mene mogu da razumijemmi smo političari, hoće da se o tome priča…, ali tužiti djecu pokojnog Ćuruvije preko Fondacije je novi nivo besprizornosti u Srbiji. Ja tu ne vidim nikakvu čast i ugled –meni je to neshvatljivo i kao advokatu i kao političaru - zaključuje Olenik. violeta CvejiĆ
Kada svesrpski predstavnik srpskih Srba, bosanski Srbin, Milorad Dodik kaže u Beogradu 8. juna 2024. godine da smo „svi mi Srbi“, onda on ne vidi da mnogi među nama nisu, ne samo bosanski Srbi, već da nismo ni - nerazumni. A možda nismo ni naročito pametni. Dodikovo srpstvo je kao prazna bačva piva. Spolja je to velika reč, a iznutra nema u njoj ni kapi sadržine. Mi u Pančevu smo imali pivaru od 1722. godine kada Bosanci pod Turskom nisu smeli pivo ni da liznu. A od kada je Bosnu preuzela Austrija i potom Bosna ušla u Jugoslaviju, kao da Dodikovi srpski Srbi pivom nadoknađuju izgubljenu istoriju, i sada tamo fermentisani ječam nekima dobro udara u glavu. Nije čudno, banjalučko pivo je zaista odlično.
ŠTO JE SRPSTVO
Dodikovo srpstvo je jedna reč: „ujedinjenje“, na njegovu korist.
On ne pita da li ga hoćemo. A niko ga ni ne zove. A Vojvodina je cenu ujedinjenja već platila, jer ni njenu vladu na saboru svesrpstva u Beogradu niko nije zvao niti njena vlada po članu 3 iz svesaborske deklaracije ulazi u sastav navodnog „nacionalnog saveta srpskog naroda“. Ulazi Vučić sa ministrima, Dodik sa ministrima, vladike SPC, akademici iz Beograda i Banjaluke, kolonistički matičari iz Novog Sada i Srbi koje ovi po svojoj volji prizovu sebi. Nema više vojvođanskih Srba na beogradskoj bini srpskog srpstva. A Vojvođani su stvorili moderan model evropskog Srbina, oni su stvorili ekavicu i naučili Srbijance da ne spavaju u slami na zemlji, kao dvorska pratnja Miloša Obrenovića, već na krevetu. U Srbiji je tridesetih godina 19. veka jedini savremeni krevet imao Milošev brat,
Dodikovo srpstvo je kao prazna bačva piva. Spolja je to velika riječ, a iznutra nema u njoj ni kapi sadržine. Mi u Pančevu smo imali pivaru od 1722. godine kada Bosanci pod Turskom nijesu smjeli pivo ni da liznu. A od kada je Bosnu preuzela Austrija i potom Bosna ušla u Jugoslaviju, kao da Dodikovi srpski Srbi pivom nadoknađuju izgubljenu istoriju, i sada tamo fermentisani ječam nekima dobro udara u glavu
Jevrem Obrenović u Šapcu. Doneo ga je iz Vojvodine. Imao je i prvi u svojoj nahiji dvokrilne zastakljene prozore na otvaranje i zavese na njima. I prvi se u ranoj Knjaževini služio metalnom kašikom i viljuškom. I obukao je evropsko gradsko odelo umesto osmanlijskog. Doneo je sa severa i klavir u Šabac. Nisu na „saboru“ bili u Beogradu ni hrvatski Srbi. Niko nije predstavljao Srbe ni sa Korduna, ni iz Like, Banije, Baranje, Slavonije, Srema, Kosova, Hercegovine i Dalmacije. Dodika to ne brineti Srbi su ionako prežaljeni
i napušteni. Oni su odavno izgubljeni upravo zbog politike srbijanskog svesrpskog ujedinjenja. A svi oni su se potom ujedinjeno jedino obreli unutar same Srbije sa apsolutnim gubitkom svog identiteta. Pošto su izgubili sopstvene teritorije, oni nemaju šta Srbiji ni da donesu. I stoga ni ne vredi da stoje na bini sa Dodikom. Kazano narodski - odlandarali su.
Nema na bini ni dubrovačkih Srba katolika i pravoslavnih, koji su vodili Dubrovnik u drugoj polovini 19. veka. Svi su Srbi nestali. Ostali su još samo banjaluč-
ki nametljivci i crnogorski iredentisti. I jedni i drugi se kunu da nisu u stanju da žive i udišu isti vazduh sa drugom nacionalnom braćom u svojim sadašnjim državama i hoće da se separatizmom obese novoj braći u Srbiji o vrat. Od nje primaju novac i prodaće za dukate i svoj rod kod kuće.
Oni koji su se, poput Vojvodine, svojom voljom prisajedinili Srbiji 1918. godine, propali su već 1919. godine, proklinjući srbijansku silu u karađorđevićevskoj Jugoslaviji. Kao i ostali slovenski narodi.
I sam najveći vojvođanski prisajedinitelj Vrščanin Jakov „Jaša“ Tomić je plakao. On je bio tvorac stvarne Srpske radikalne stranke iz 19. veka u Vojvodini čije je ime sto godina kasnije obnovio Vojislav Šešelj u Beogradu - ali sada sa antijugoslovenskim programom. A potom su tekle suze i zbog nedovoljnog snalaženja Komunističke partije Jugoslavije posle Drugog svetskog
rata. Prekrilo nas je sve zajedno srbijansko kolo. A oni Srbi koji se devedesetih godina 20. veka nisu uspeli teritorijalno ujediniti sa Srbijom, poput svih zapadnih Srba, nisu izgubili samo svoju vekovnu domovinu: u Hrvatskoj su izgubili zemlju, ali u Srbiji gube i ostatak svog kulturnog bića - postali su memorijalni recidiv bivše velikosrpske politike.
Samo su pojedinci ušli u upravljačku elitu Srbije, dok su ostali upućeni da pevaju i plaču u svojim folklornim društvima.
I uverili su se da na Svesrpskom saboru srpskih Srba u Beogradu nijedan zapadni Srbin nije u svojoj nošnji ukrasno stajao u prvom redu iza Vučića na bini, već samo Šumadinci. Srbija ni dekorativno ne priznaje jednakost drugih Srba sa Šumadincima. Nije zapadnim Srbima iz Hercegovine Srbija satrla samo ijekavicu, već im svakog dana suzbija i identitetski duh. Sabor je u umetničkom
programu otvoren pesmom-odom samo o Srbiji, a potom i o reci Moravi (keltsko ime) kao svesrpskom poveznom tkivu, dok to nije bio Dunav, nije Morača, nije Drava, nije Drina, nije Sava i nije Miljacka.
PODSMIJEH DODIKU
IZA LEĐA
Dodik se na bini nije osvrnuo da vidi koji Srbin predstavlja sve Srbe sveta. Nije prigovorio što iza njega u prvom redu ne stoje Bosanci. On još ne shvata da ne postoji opšta srpska nošnja, ne postoji opšti model Srbina, niti postoji srpska matica u Beogradu. Nema samo jedne srpske matice koja neumorno rađa Srbe, već su svi Srbi, bilo gde da su, sopstvena matica u svojoj državi, u svojoj regiji, u svom gradu, i u bilo kom svom selu. Različitih Srba i različitih nošnji ima koliko god hoćeš, i ne zna se koja je od koje lepša - ali je politički, samo poluvojnička šumadijska „nošnja“ iz obre-
Koliko je bilo raje u Beogradu? Vučićeva srpska tezga nije privukla više od četiri hiljade posjetilaca među kojima je bilo i dotjeranih robova iz javnih preduzeća pod prijetnjom otkaza. Ostali dio raje je bila folklorna omladina, neki kažu iz 45 kulturno-umjetničkih društava. Njih plačljivi i dosadni grobarski govori Dodik-Vučića nijesu ni zanimali. Jedva su čekali da zaigraju i zapjevaju
A od sabora od 8. juna vesele se episkopi i tačkom 10 iz Deklaracije Vučić-Dodik-Perić koja proglašava Crkvu „jednom od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda“, kojom se država obavezala da će čuvati „tradicionalne hrišćanske vrijednosti, hrišćansku svetinju braka i porodice“ i da će podržati širenje hrišćanstva u školama
novićevske odevne evropeizacije i balkanskih ratova ta koja obuhvata i ništi sve ostale nošnje. Ta nošnja je matica, uprkos tome što je pomodna etnografska nakaza sa francuskom šajkačom na glavi, a austrijskim čakširama konjičkog oficira.
I što bi Banjalučaninu matica bila Čačak? Možda Dodiku to Srbija i jeste s obzirom na nekretnine i njegove poslove u Vojvodini i Srbiji, ali to Čačak nije i Bosni. Tako se Dodik u Beogradu odmah i uverio da postoji samo hijerarhija interesa različitih Srba, pri čemu su Srbijanci sebe predstavili kao maticu za doletanje drugih pčela da u Beogradu Srbijanci vrcaju med. Vi, banjalučki Srbi, možete u Beogradu da zujite koliko god hoćete, u svoju košnicu polen nećete doneti. A to se odnosi i na frontovske prvake iz Crne Gore koji u Beogradu tvrde da predstavljaju lovćenske Srbe. Ne predstavljaju ih, kralj Nikola nije dizao srpsku Crnu Goru da je iko pokloni Srbijancima.
RAJA NA SABORU
Koliko je bilo raje u Beogradu?
Vučićeva srpska tezga nije privukla više od četiri hiljade posetilaca među kojima je bilo i doteranih robova iz javnih preduzeća pod pretnjom otkaza. Ostali deo raje je bila folklorna omladina, neki kažu i iz 45 kulturno-umetničkih društava. Njih plačljivi i dosadni grobarski govori Dodik-Vučića nisu ni zanimali. Jedva su čekali da zaigraju i zapevaju. I dok su kripto govornici na bini obećavali nove spomenike mrtvima i setili se novih grobalja, dotle su se živi mladići i devojke držali za ruke, cupkali su, nepokorno se smejali i ljubakali ne mareći za kamere i istorijske govornike. Sve zajedno, u ogromnom Beogradu je na Trgu Republike bilo, po broju, oko dve tećine stanovnika koliko ih ima Banatsko Novo Selo preko Dunava. Beograd je prezreo Svesrpski sabor srpskih Srba. Najveću korist od praznog
„sabora“su izvukli artiljerci veličanstvenog večernjeg vatrometa na račun interventne budžetske rezerve Srbije. Da li je Dodikova Republika Srpska platila bar jednu raketu i prskalicu? Kada valja platiti srpstvo, onda bosanski Srbi dolaze u Beograd da ga plati Srbija, a kada valja da trošimo za srpstvo u Banjaluci, onda ćemo opet tražiti od Beograda još 100 miliona eura - jer banjalučkom srpstvu to duguju Piroćanci, Valjevčani i Zrenjaninci.
Dodikovo ekonomsko srpstvo je ovo: Srbija da radi, Banjaluka da se sladi. Šta je Banjaluka donela Beogradu osim virmana da ih Beograd namiri?
POSAO NA
SRPSKOJ DJECI
Dodik je sklopio novi posao u Beogradu. Od sada će đaci iz Srbije ići na obavezne ekskurzije u Republiku Srpsku. Tamo će da vide ogromno Istočno Srpsko Sarajevo od čitavih 100.000 stanovnika, koje je po površini veće od Los Anđelesa za 148 kvadratnih kilometara.
I ono je po slavi opsadnih snaga Sarajeva sa Pala od svetskog značaja. ,,Slava“ tog „grada“ je u tome što je stvarno Sarajevo izložio poslednjoj gradskoj opsadi u Evropi od tri i po godine. Tako će u Dodikovu „državu“ da stigne po komandi nekoliko stotina hiljada novih maloletnih međusrpskih „turista“ što je za svesrpsku hotelsku ekonomiju Republike Srpske dar sa neba. Decu valja otrovati od kolevke.
SRPSTVO
PATRIJARHA PERIĆA
Patrijarh Perić je srpstvo obrazovao od tri dela: prvi je pravoslavlje, drugi je srpski jezik, a treći je ćirilica. O sva tri činioca Srpska pravoslavna crkva ima malo prava da govori. Narod je napustio pravoslavnu ideologiju kada je osnovao civilnu i sekularnu državu umesto božije države pod upravom popova. I uostalom, u na -
šoj prošlosti jesu ponekad patrijarsi i mitropoliti vodili civilne poslove, ali ne u ime Crkve, već kao izvršioci narodne volje i njegove kontrole. To se odnosi i na vojvođanske patrijarhe i crnogorske mitropolite. Zatim, narod je pružio odlučan otpor Crkvi kada ju je u 19. veku naterao da prizna narodni srpski govor od Banata do Dalmacije i Dubrovnika umesto njenog staroslovensko-crkveno-ruskog govora iz 18. veka (računajući od 1726. godine).
I najzad, nar od je oborio srednjovekovnu i prorusku crkvenu azbuku kada je u 19. veku naterao Crkvu da prizna novu azbuku Mrkalja, Mr azovića , Karadžića , Daničića i jugoslovenskog Slovenca Kopitara - koji su stvorili anticrkvenu ćirilicu i latinicu. Srbi od tada pišu na oba moderna pisma. A ni prvo pismo im nije bila ćirilica već grčka glagoljica Ćirila i Metodija namenjena svim Slovenima koja se danas u celom pravoslavnom slovenskom svetu slavi svakog 24. maja, a kod latiničnih Slovena i katolika 5. jula. Međutim, beogradska saborska deklaracija u članovima 31 i 32 ne priznaje latinicu za srpsko pismo i tera je iz ,,srpskog sveta“.
Crkva je bila najveći neprijatelj i srpskom jeziku i ćirilici. A civilnu državu ona podnosi samo kada joj država oprašta porez, i kada iz budžeta bez kontrole naroda dobija od vladara nacionalni novac, i kada vladar radi opsene naroda ljubi Savinu čarobnu sliku u patrijaršijskom hramu.
A od sabora od 8. juna 2024. godine vesele se episkopi i tačkom 10 iz Deklaracije Vučić - Dodik - Perić koja proglašava Crkvu „jednom od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda“, kojim se država obavezala da će čuvati „tradicionalne hrišćanske vrednosti, hrišćansku svetinju braka i porodice“ i da će podržati širenje hrišćanstva u školama.
Stubovi identiteta u Deklaraciji više nisu Univerzitet,
Strašnim sudom kao Isus. Bio je deo naše slovenske duše. Ali novoverci to neće nikada priznati. Morali bi da skinu crnu uniformu i odreknu se svojih jevrejskih imena. Ne čuva patrijarh Perić Srbe, već ih iznutra on zavađa i time čuva svoju crkvu. Svakog dana zavađa narod cepajući ga na ćiriličare i latiničare, na pravoslavne i katolike, na vernike i ateiste, na demokrate i autokrate, na monarhiste i republikance, na okruglu i ravnu Zemlju - a sve Srbe zavađa sa Crnogorcima, Bosancima, Hrvatima i svim balkanskim narodima. Njegovo srpstvo je neprekidna politička i kulturna kriza srpskog naroda i rat za tuđe kuće i njive.
STVARNO SRPSTVO
naučni instituti, biblioteke, arhive, muzičke škole, festivali, književnici, galerije, filmovi, pozorišta, muzeji, umetnici, narodna vojska i heroji, revolucije, ustavna istorija, velike patriotske vođe naroda i drugi. Pop je sada stub, liturgija. Periću se opire cela gramatološka istorija srpskog naroda. Sve što on govori je neistina i neznanje. Čak mu se opire i Dodik. Na grbu Republike Srpske je njeno ime ispisano i ćirilicom i latinicom. To je protivno članu 31 iz saborske deklaracije - što je Dodiku promaklo. Deklaracija izričito priznaje jedino ćirilicu. Taj banjalučki amblem prati istinu da gotovo dve trećine Srba piše latinicom, a ne ćirilicom. I svima nama je to svejedno. I to je kulturna vrednost kojom malo koji drugi narod može da se pohvali. A ni patrijarh Perić to ne može da porekne jer je u svom Bečeju u Bačkoj učio da piše na oba jugoslovenska i srpska pisma. I baš zbog toga što on nastavlja šizmatičku antiprosvetnu politiku ćiriličnog srpstva, on je naslednik onih srpskih sveštenika koji su doprineli kulturnom istrebljivanju dubrovačkih Srba, dalmatinskih Srba i Srba na Zapadnom Balkanu. Ta politika pljačka leksički policentrizam srpskog jezika i baca ga u gramatološki ćirilični monoteizam i jugoslovensku izolaciju. Crkva i jeste i nije čuvala zapadne Srbe, ali ih je svakako dokrajčila svojim ekstremizmom. Zato neka se ne čudi š to sa pravom Crnogorci svoj deo našeg zajedničkog jezičkog policentrizma nazivaju crnogorskim jezikom i podjednako pišu ćirilicom i latinicom. Brane se i razvijaju tako sa punim pravom. A pravoslavlje nije potrebno da bi Srbi živeli. Niko neće da se izgubi u magli bez Isusa. Naši su stari živeli srpskim korakom i pre nego što su silom naterani da prihvate hrišćanstvo i iskorene svoje slovenske bogove. Svetovid je bio topli bog i neposlušnima nije pretio
Ne postoji srpstvo kao večiti očišćeni model naroda od njegovih navodno sporednih osobina života.
Ne postoji mitski izolovan čist srpski jezik, srpska kultura, srpska ekonomija, srpski sport, srpsko hrišćanstvo i srpsko ribarstvo - vazda jednaki kroz vekove i apsolutno unikatni. Srpstvo je danas politički stereotip vulgarnih nacionalista i Crkve.
Ono je najteža redukcija socijalnog bića naroda u korist interesa beogradske pohlepne vlade i njenih zavisnika u Banjaluci i Podgorici.
Ne postoji ni crnogorstvo, ni bosanstvo, ni francustvo, ni nigerijstvo, ni rustvo, ni englestvo, niti švajcarstvo... A sam socijalni stereotip je pokušaj da se izađe iz bogatstva društvenog stanja naroda u njegov siromašni model života kao navodnog reprezenta opštosti. U politici stereotipi pobeđuju kada pogode želje bar ne kog dela naroda. Celog naroda nikada, ma kakav ga populista zaluđivao. Politika se i svodi na pokušaj individualnog interesa da se predstavi kao opšti. A kada mi upotrebimo tu reč „srpstvo“, mi onda mislimo na najmanje milion sastojaka koji čine život većim od modela života srpskog naroda onih beogradskih političara koji zagovaraju uniforme i kulturnu militarističku disciplinu. I na nju prisiljavaju i Podgoricu i Banjaluku. I zabranjuju im da se nazivaju crnogorskim i bosanskim Srbima i da imaju sopstvene interese u odnosu na Šabac i teritorijalnu gramzivost Beograda. Srbin i Crnogorac su neuporedivo bogatiji od socijalnih ideja njegovih političara. Crnogorci su i Sloveni; i Jugosloveni su; belci su - a ima ih već i mešanih; Balkanci su; Evropljani su; Brđani su; Zećani su; Bokeljani su; književnici su; svetski su putnici; demokrate su; independisti su; monarhisti su; republikanci su; gurmani su; neki su „srpski“ izdajnici sopstvene države; patrijarhalni su; neki su gej, a većina je strejt; komunisti su; liberali su; modni su sledbenici
Armanija; ljubitelji su istorije; ljubitelji su gusala, ali i italijanske kancone; vole nemačke automobile; neki se boje žena, a neki ne; a Crnogorke su neobično lepe i vole Pradu; sjajni su prijatelji i saveznici; ljudi su od reči; gostoprimljivi su; ne mrze nijedan narod, ali se rado međusobno ogovaraju, a ogovaraju i svaki drugi narod; imaju genijalne slikare; vole socijalnu pravdu i pravnu jednakost; ne libe se puške; imaju i velike nevaljalce u Vladi i van Vlade; vole život u Beogradu i Vojvodini; drže do lepe figure i manira i nikada se ne umore od političkih nadgornjavanja. A vi sada dodajte ovome na stotine novih zapažanja kako god da vam je volja i nećete pogrešiti. Ili oduzmite po nešto. Pri tom se zamislimo: šta je tu bazno „crnogorstvo“ ili „srpstvo“? Nema ih, svaki je način života među nama „crnogorstvo“ i „srpstvo“. I oni se smenjuju jedan za drugim. To se zove razvoj, a ponekad i progres. I što god da učinite, nećete pasti na stav od tri tačke Porfirija Perića da je Crnogorac zalutali Srbin, da mora da ide u pravoslavnu crkvu i da govori njegovim srpskim jezikom sa bačkim naglaskom koji je naučio u Bečeju. Njegovo srpstvo je iskorenjivanje i Srba i Crnogoraca.
SABOR NIJE SMIO NA CRNU GORU
Ima kod saborske deklaracije jedan dobar ishod po Crnu Goru: ona ne proglašava Crnogorce za Srbe i ne uvrštava Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti u srpsku nacionalističku ustanovu. Njen predsednik nije u savetu sabora. Sveti trio Vučić-Dodik-Perić se zaustavio na kapiji Crne Gore i nije smeo dalje, jer Podgoricu još nije osvojio. Jedino je navodne atentatore na Đukanovića uvrstio u svoj sastav. Dobro je po Crnu Goru i to što članom 29 sabor ne obavezuje da Podgorica-Cetinje prizna navodnu „sverspsku himnu Bože pravde“ niti ih obavezuje da priznaju da je „dvoglavi orao Nemanjića nacionalni svesrpski grb“. Sutra bi bio i crnogorski. A Dodik je opet zaboravio da je Ustavni sud BiH oborio 2006. godine pravo Republike Srpske da koristi himnu Srbije kao svoju. I, da li ste opazili da je po saborskoj deklaraciji Sretenjski ustav Knjaževine Srbije iz 1835. godine postao zajednički praznik Beograda, Banjaluke, a posredno Novog Sada i bilo kog sledećeg osvojenog grada? Ustav Crne Gore iz 1905. godine bi otišao u arhiv I, da li ste opazili da se u beogradskoj opoziciji ovim s tavovima sabora nije suprotstavio nijedan njen deo? Crna Gora će morati da sama nastavi dalje. I neka tako i nastavi, neće nikome ništa dugovati. Ko sam radi - sam čast zaradi. •
NAŠA TEMA: Kako se likovno stvaralaštvo može odbraniti od umjetničkih radova stvorenih vještačkom
PODGORICA - Laička i stručna javnost često vode polemiku o tome što jeste i što nije umjetnost. U ovom trenutku, sasvim je sigurno da umjetnost generisana vještačkom inteligencijom (AI) ,,cvjeta“. No, uprkos tome, činjenica je da vještačka inteligencija nikada neće zamijeniti umjetnost koju je stvorio čovjek s obzirom na to da ne posjeduje ljudske emocije i duboke lične priče koje umjetnici donose u svoje radove.
Nedavno je na španskom festivalu karikature u Lleidi, na temu ,,Puž“, prvu nagradu osvojio rad koji je napravljen upravo vještačkom inteligencijom. Iako je to žiriju „promaklo“, brojnim karikaturistima širom svijeta nije. Oni su uputili zvanične dopise organizatorima festivala u kojima su zahtijevali da se odluka žirija u što hitnijem roku promijeni, ali do toga, do sada, nije došlo. Ne treba zaboraviti kada je prošle godine prva nagrada u kreativnoj kategoriji „Sony World Photography Awards“ dodijeljena Borisu Eldagsenu, koji je impresionirao sudije crno-bijelom slikom portreta dvije žene u vintage stilu. Eldagsen je, međutim, odbio nagradu i otkrio da njegovu sliku nije napravio on svojom kamerom, već je generisala vještačka inteligencija. Njemački umjetnik je tada rekao da se prijavio na konkurs kako bi vidio da li može da prevari komisiju. Da je svijet pun apsurda, ovih dana svjedoči i slučaj fotografa Majlsa Estreja, koji je diskvalifikovan iz takmičenja u kategoriji AI fotografije nakon što je ustanovljeno da je njegova pobjednička fotografija bila prava.
O tome da li vještačka inteligencija može da zamijeni umjetnike, te kako se likovna umjetnost može ,,odbraniti“ od vještačke inteligencije i da li se radovi koje proizvede AI uopšte mogu smatrati umjetničkim djelima za Pobjedu govore karikaturisti Darko Drljević i Luka Lagator i likovni
LAGATOR: Vještačka inteligencija, bar za sada, ništa ne kreira po nekoj svojoj mašti, nego ,,koristi“ sva dosadašnja postignuća ljudskog uma
umjetnici Ivana Stanić i Srđa Dragović
ZAMJENA
Lagator je kazao da kako sada stvari stoje, a možda još ni za 50 godina, vještačka inteligencija neće moći da zamijeni umjetnike.
- Međutim, u određenom svom obliku, da ne obrazlažem sada u kojem, AI će moći, u dogledno vrijeme, da obavlja veoma veliki procenat (60-70 odsto) do sada poznatih ljudskih djelatnosti - kazao je Lagator. On je posebno akcentovao što to znači „kreirala vještačka inteligencija“.
Treba sagledati kako nam ovi alati mogu biti od pomoći
Srđa Dragović smatra da umjetnost ne možemo posmatrati izolovano od tehnologije.
- AI softver kao tehnološko dostignuće je uveliko tu i pitanje je kako će se odraziti na vizuelnu produkciju i vizuelnu kulturu u budućnosti. Vodeće kompanije u oblasti digitalnih tehnologija uveliko koriste AI modele i inkorporiraju ih unutar svojih usluga i proizvoda. Ni sami nijesmo svjesni koliko je već ta tehnologija prisutna u našim životima i u kolikoj mjeri je već zapravo koristimo. Zato se ne bih zatrčavao u fatalistička predviđanja, niti bih tako olako konstatovao da nam je ,,stigla zamjena“, već je red da racionalno sagledamo kako nam ovi alati mogu biti od pomoći, kako naći način da ih učinimo naprednijim, a samo korišćenje etičnijim i održivijim i kako se zajednički boriti protiv zloupotreba tih alata (gdje je slučaj festivala karikature u Španiji tek jedan u moru primjera) - istakao je Dragović.
- Čovjek je taj koji je tzv. vještačku inteligenciju doveo, ili će dovesti, do nivoa da ,,ona“ kreira umjetničko djelo. Njena „kreatura“ doseže isključivo do nivoa koliko joj je to omogućio čovjek. Vještačka inteligencija, bar za sada, ništa ne kreira po nekoj svojoj mašti, nego ,,koristi“ sva dosadašnja postignuća ljudskog uma, pa u zavisnosti od nivoa softvera daje najbolji mogući rezultat - kazao je Lagator.
On je ocijenio da je to u mnogim oblastima izuzetno dobra i vrlo važna stvar, ali u umjetnosti to ne znači gotovo ništa iz prostog razloga što to nije umjetnost.
- Zapravo, tu mogu da se takmiče softveraši i da se ocjenjuje ko je došao do višeg nivoa i savršenstva, ali i ne u tome ko je stvorio bolje umjetničko djelo, jedino ako to što je neko pobjednik ne proglasimo i da je umjetnik. Čovjek će tu ići isključivo do nivoa – „koliko mu je dato“ i to ne sasvim do kraja, jer ako bi sve spoznao, onda bi to bio njegov kraj - istakao je Lagator.
Karikatura Darka Drljevića
Sa Lagatorom se slaže i Drljević, koji kaže da vještačka inteligencija nikada neće moći da zamijeni umjetnike. - Sjetimo se pojave fotografije. Iako je izgledalo da će obesmisliti slikarstvo, ona ga je još više uzdigla i dala mu još veći značaj. Slikarstvo je tek tada dobilo novi smisao posebne umjetnosti predstavljanjem realnosti na sasvim drugi i poseban način, kroz visoko umjetnički stil izražaja. Pojavili su se novi pravci kao što su nadrealizam, kubizam, hiperrealizam i konačno apstrakcija - istakao je Drljević. Komentarišući kako razlikovati umjetnost koju
je stvorio čovjek od one koju je kreirala vještačka inteligencija, Drljević je kazao da AI ništa ne kreira. - U tome je njen problem. Tu nema nimalo kreativnosti, nimalo duha i inventivnosti. Prije svega, iza nje stoji čovjek. On joj daje informaciju, tj. program preko kojeg ona pokušava nešto stvoriti. Tačnije skrpiti i napraviti puku neinteligentnu ilustraciju - kazao je Drljević. On smatra da robot nikada neće moći zamijeniti čovjeka jer je naprosto mašina, stroj. - Čovjek je savršeno biće koje je Bog stvorio, udahnuo mu duh
DRAGOVIĆ: Teško da će vještačka inteligencija zaprijetiti ozbiljnom stvaralaštvu, koje iziskuje razmišljanje, posmatranje, istraživanje, skiciranje...
i emociju, koju mašina naravno ne može imati. Ono što je čovjek, odnosno umjetnik stvorio produkt je emocije, majstorluka, znanja, vizije, duha i duhovnosti. Svega onoga što neživi stvor, odnosno mašina nema. Mašina može samo kopirati čovjeka i njegovo djelo. A to se može nazvati samo kopijom ili plagijatom. Stručni žiriji, koji su vrlo upoznati sa materijom koju ocjenjuju, trebalo bi bez problema da lako uoče prevaru. Upravo nestručan žiri u španskom gradu Lleida je uzrok sramotne odluke, gdje je prvu nagradu osvojio rad napravljen vještačkom inteligencijom - istakao je Drljević. On smatra da vještačka inteligencija isključivo ugrožava digitalnu tehniku u umjetnosti. - Robot nikada neće uspjeti da naslika ili nacrta umjetničko djelo bojom ili olovkom na platnu ili papiru. O ideji da ne pričamo - istakao je Drljević.
Stanić smatra da vještačka inteligencija može kreirati interesantne radove, ali ne može u potpunosti zamijeniti umjetnike.
- Umjetnici unose svoje emocije, iskustva i jedinstvenu viziju u svoja djela, što naravno mašina ne može prenijeti. Teško mogu i dozvoliti sebi da nazovem AI proizvod umjetničkim djelom, ne još. Dosta toga liči na jeftin dizajn. Ali, s obzirom na oskudno likovno obrazovanje posmatrača umjetnosti, tu se stvara veći problem - istakla je Stanić. Razlikovanje umjetnosti koju je stvorio čovjek od one koju je kreirala vještačka inteligencija nije teško, kaže Stanić, ako govorimo o klasičnim načinima izrade djela, ali može biti izazovno jer AI može oponašati stilove i tehnike u činjeničnom, fakt momentu. - No, stvaralac unosi dublje emocionalne slojeve i kontekstualne detalje koji odražavaju ljudsko emotivno i empirijsko iskustvo. Umjetnost će biti spašena slučajnom „savršenom greškom“ i spontanošću kreacije - smatra Stanić. Prema njenim riječima, AI predstavlja konkurenciju samo u komercijalnim sektorima gdje su brzina i efikasnost cijenjene - Ipak, likovna umjetnost koja vrednuje autentičnost i ljudsku kreativnost uvijek će imati svoje mjesto i vrijednost. Upravo zato što je to možda jedina istinski ,,ljudska“ genijalna tvorevina i vid komunikacije. Likovna umjetnost, kao što sam rekla, ostaje ,,superior-
Neđelja,
Ivana Stanić je istakla da vještačka inteligencija najviše ugrožava komercijalnu i digitalnu umjetnost. - Ilustracije, dizajn i animacije najviše su podložne uticaju AI jer se te oblasti oslanjaju na tehničku preciznost i ponavljanje, što AI može efikasno obavljati. Postoji rizik da oslanjanje na AI može smanjiti potrebu za istraživanjem, brza rješenja, informacije i resursi mogu biti od pomoći, ali samo kao informativni materijal u lakšem sakupljanju potrebnih informacija. Međutim, AI može biti alat koji umjetnici koriste za eksperimentisanje i istraživanje novih ideja samo zbog brzine i eventualnih varijacija na temu - kazala je Stanić.
na“ u naglašavanju ,,nesavršenstva, greške, unutrašnjih kompleksnih borbi, emocija i duha, duše“, jer nam to pokazuje ova tema da jeste upravo jedino autentičnost bitna i vrednovana - istakla je Stanić, dodajući da će AI stvarati umjetnost kada i ako ikada bude svjesno, emotivno ,,biće“ sa nasušnom potrebom za komunikacijom i ljepotom.
Komentarišući situaciju vezanu za festival karikature u Španiji, Dragović je kazao da je pravo pitanje o kakvom festivalu je riječ i ko odlučuje o nagradama.
- Mislim da ovaj slučaj više govori o kvalitetu smotre nego o nekom ko je odlučio da na taj način učestvuje na jednom festivalu karikature. Ozbiljna takmičenja, sa tradicijom i kredibilitetom, odavno su izrekla jasan stav da uopšte neće uzimati u razmatranje radove na-
STANIĆ: Teško
mogu i dozvoliti
sebi da nazovem
AI proizvod
umjetničkim
djelom, ne još.
Dosta toga liči na jeftin dizajn
Međunarodni festival klapa otvoren u Perastu
KOTOR - Klapska pjesma i njeno nasljeđe opstaju, uprkos muzičkim trendovima u regionu, a sve veći broj dječjih klapa se razvija u Crnoj Gori zahvaljujući Međunarodnom festivalu klapa u Perastu, koji već duže vrijeme predstavlja brend Boke Kotorske i države.
stale pomoću ove tehnologije. Neophodna je stručnost i upućenost onih koji odlučuju o priznanjima, a od takmičara je potrebno tražiti potpisanu izjavu o autorstvu ili određeni dokument kojim se garantuje da u procesu rada nije korišćen AI softver. Uveliko se razvijaju i programi koji detektuju korišćenje ovog softvera. To su neki od mogućih odgovora na ovaj izazov. Karikatura je i mimo ove AI problematike svakako ugrožena i traži određeno redefinisanje u savremenom svijetu - kazao je Dragović. Kada je riječ o tome kako razlikovati umjetnost koju je stvorio čovjek od one koju je kreirala vještačka inteligencija, Dragović je kazao da vizuelne AI ,,kreacije“ smatra isuviše predvidivim, ispraznim, čak depresivnim. - Najprije, ne treba da se zavaravamo predstavama o određenoj ,,inteligenciji“ koja ,,stvara“, već da govorimo o softveru koji raspolaže gole-
DRLJEVIĆ:
Robot nikada neće uspjeti da naslika ili nacrta umjetničko djelo bojom ili olovkom na platnu ili papiru. O ideji da ne pričamo
mim bazama podataka iz kojih crpi i modifikuje vizuelni sadržaj. Sva ta tehnologija je i dalje nemoćna pred stvaralaštvom onih autora koje je teško ili nemoguće imitirati. Mislim da ne možete tek tako generisati rad jednog Stajnberga (Saul Steinberg) ako već govorimo o crtežu i karikaturi. Još nije razvijen softver uz pomoć kojeg možete tako lako doći do rada koji u sebi spaja toliku jednostavnost, spontanost, osobenost i jezgrovitost - smatra Dragović. Prema njegovim riječima, teško da će vještačka inteligencija zaprijetiti ozbiljnom stvaralaštvu koje iziskuje razmišljanje, posmatranje, istraživanje, skiciranje, kombinaciju materijala i tehnika, mnogostrukost izraza, višeslojnost čitanja i interakciju.
- Takođe je teško da, na primjer, uzastopnim generisanjem vizuelnog sadržaja uopšte dokučite višegodišnji proces kroz koji bilo ko prođe u svojoj stvaralačkoj praksi ako govorimo o iole ozbiljnom, dosljednom i posvećenom radu. U tom pogledu, mogućnost da tako lako generišemo nove slike djeluje otrežnjujuće i postavlja se veliko pitanje o doživljaju rada koji vidimo pred sobom. Šta uopšte čini taj doživljaj i na koje aspekte vizuelne umjetnosti usmjeravamo svoju pažnju - rekao je Dragović.
On naglašava da generisane slike nastaju velikom brzinom, ali se još većom brzinom i konzumiraju: sve se završava na prvom utisku, na tom na šta vas ta određena slika podsjeća, sa kojim autorom ili stilskim pravcem je možete povezati, koja paleta boja je korišćena.
- Naravno da se mijenja način na koji posmatramo stvaranje slike, ali i dalje je potrebno na ovu tehnologiju gledati kao na alat i ukazivati na to da je tom alatu potrebno naći praktičniju primjenu - rekao je Dragović. A. ĐOROJEVIĆ
U okviru XXIII festivala klapa u Perastu, kako prenosi PR centar, tokom prve večeri u takmičarskom dijelu nastupile su ženske klape: „Divna“ iz Hrvatske, koja je osvojila prvo mjesto, „Alata“ iz Crne Gore koja je osvojila drugo, dok je klapa „Lira“ iz Bosne i Hercegovine osvojila treće mjesto. U revijalnom dijelu programa su nastupile klape: „Maris“, „Bisernice Boke“ i „Kaše“. Predsjednica NVO Međunarodni festival klapa Perast Tina Braić-Ugrinić kazala je da su organizatori u okviru ovogodišnjeg festivala pripremili tri klapske večeri koje će, kako je navela, publiku opiti svojim zvukom i odvesti daleko od brze i ne uvijek prijatne svakodnevice. Istakla je da se festival nalazi na razmeđi klasičnog poimanja klapskog pjevanja i novog, instrumentalnog pristupa primamljivijeg većini slušalaca.
- Svjesni smo da je starije uvi-
„Barski
jek temelj i da ako ga srušimo, novo neće biti održivo, te smo se ove godine odlučili za njihov spoj. Tokom tri večeri festivala, napravili smo program koji će zadovoljiti oba prividno oprečna ukusa klapskog pjevanja, odnosno slušanja - pojasnila je Braić-Ugrinić. Ukazala je na činjenicu da, uprkos muzičkim trendovima u regionu, klapska pjesma i njeno nasljeđe opstaju.
- Ponosni smo na sve veći broj dječjih klapa koje se razvijaju u Crnoj Gori i koje stvaraju kvalitetan i trajan put opstanka klapske pjesme. Njihova iskrena radost i uživanje nakon nastupa pokazuju da ovo nije samo još jedna dječja obaveza. Festival je za njih, kao i za sve nas, više od toga. On je interakcija sa publikom, druženje, putovanje i sticanje novih iskustava - navela je Braić-Ugrinić. Istakla je da podsticanje mladih naraštaja i usmjeravanje njihovog muzičkog razvoja ukazuje da trud i volja koju organizatori festivala ulažu nijesu uzaludni. R. K.
ljetopis“ biće održan od 15. jula do 30. avgusta
i gosti na otvaranju
PODGORICA - Trideset sedmi festival „Barski ljetopis“ svečano će biti otvoren 15. jula na Šetalištu kralja Nikole gala koncertom operske umjetnice Tamare Rađenović.
Jedna od najuspješnijih soprana današnjice i ambasadorka Savjeta Evrope prethodne godine našla se na Forbsovoj listi 30 najperspektivnijih i najuticajnih mladih ljudi mlađih od 30 godina. Jedina je iz oblasti klasične muzike koja se našla na ovoj listi u kategoriji „Umjetnost i kultura“ koja ima uticaj na razvoj umjetnosti i kulture globalno. Pred publikom ,,Barskog ljetopisa“ Rađenović će nastupiti u pratnji simfonijskog orkestra „Belgrade classic“ i hora „Beli anđeo“, pod dirigentskom palicom Darka Butorca. Na koncertu će joj se pridružiti i gosti iznenađenja. Ovogodišnje izdanje „Bar-
skog ljetopisa“, u organizaciji JU Kulturni centar Bar, a pod pokroviteljstvom Opštine Bar, Ministarstva kulture i medija, Turističke organizacije Bar i Filmskog centra Crne Gore, trajaće do 30. avgusta a publika će imati prilike da uživa u brojnim programima na scenama Doma kulture „Vladimir Popović Španac“ i Starog grada, Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ i platou ispred Narodne biblioteke i čitaonice „Ivo Vučković“. ,,Ljetopis“ će ove godine realizovati i sopstvenu pozorišnu produkciju, predstavu „Egzekutor“, u režiji Milije Šćepanovića, kao i koprodukciju sa Kraljevskim pozorištem Zetski dom, predstavu „Malograđanska svadba“ u režiji Damjana Pejanovića. Detaljan program ovogišnjeg festivala biće predstavljen na pres konferenciji početkom jula. R. K.
Svjetska premijera dokumentarnog filma Vladimira Perovića „Ova dobra zemlja“ u Njegoševom parku
PODGORICA - Svjetska premijera filma „Ova dobra zemlja“, reditelja Vladimira Perovića, biće održana večeras, u 21.30, na terenu u Njegoševom parku, u okviru UnderhillFesta. Film, komponovan iz više različitih priča, minijaturnih vinjeta, svojevrsna je oda planinama, ljudima i njihovim mislima. Postavljen kao neka vrsta uređenog kaleidoskopa, on ima za cilj da izrazi etos planinskih ljudi, načela i vrijednosti kojih se pridržavaju, njihovo
trajanje kroz vrijeme i ljepotu njihovog mjesta pod zvijezdama... Nakon filma, prisutnima će se obratiti Vladimir Perović i Ivan Čojbašić, direktor fotografije i producent. Film se prikazuje u okviru regionalne selekcije. Prije premijere filma Perovića, u 21 sat, na terenu u Njegoševom parku će biti prikazan kratkometražni dokumentarni film „Doline“ reditelja Miljana Vučelića. Tokom tropskog ljeta pratimo sezonu proizvodnje domaćeg duvana u selu nado-
mak Podgorice. Nakon filma, biće organizovan razgovor s rediteljem. U okviru programa „Muzički dokumentarci u Ribnici“, u 21 sat, u Centru kulturnih zbivanja „Ribnica“ biće prikazan film „YU grupa – Trenutak sna“ reditelja Darka Lungulova Film je neplanirano sniman sedam godina, a montiran duže od dvije, a u tu rokenrol sagu je stalo 80 godina života, preko 60 godina sviranja rokenrola, 52 godine postojanja YU grupe R. K.
Knjiga ,,Durmitor – nacionalni park“ Vlada Vujisića predstavljena u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu
PODGORICA – Trodnevnom regionalnom promocijom Durmitora, njegovih veličanstvenih stjenovitih vrhova i gorskih jezera, ta planina je predstavljena na najljepši način, što je izuzetno značajno za popularizaciju nacionalnog parka, Žabljaka i Crne Gore kao turističke destinacije –ocijenio je za Pobjedu Vlado Vujisić, autor drugog dopunjenog izdanja knjige ,,Durmitor – nacionalni park“ povodom nedavno održanih prezentacija tog izdanja u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu
Regionalne promocije knjige o Durmitoru održane su u ,,hramovima kulture i knjige“ - u gradskoj biblioteci ,,Oton Župančič“ u Ljubljani, u gradskoj biblioteci ,,Bogdan Ogrizović“ na Cvjetnom trgu u Zagrebu, kao i u galeriji ,,Collegium Artisticum“ u centru Skenderija, a pod pokroviteljstvom Planinarskog saveza Slovenije, Hrvatskog planinarskog saveza i Planinarskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine.
Vujisić kaže da su o knjizi govorili visoki funkcioneri tri saveza, izrekavši zadivljujuće riječi hvale o djelu i njemu kao autoru, što mu mnogo znači i snažan je podsticaj za buduće stvaranje.
- Sve to je veliko priznanje za knjigu „Durmitor - nacionalni park“ i njen kvalitet koji je maksimalno prepoznat u regionu – kazao je Vujisić.
LjubL jana
O Durmitoru i njegovim ljepotama u Biblioteci ,,Oton Župančič“ u Ljubljani govorili su autor knjige i predsjednik
Planinarskog saveza Slovenije Jože Rovan. Pošto je Vujisić rođen u Mariboru, knjigu je predstavljao na slovenačkom jeziku i pobrao buran aplauz publike.
Rovan je rekao da je prije 45
Siguran sam da dugo niko neće moći nadmašiti knjigu kao što je ova - svojom ljepotom i svim onim informacijama koje možete pronaći. Ovo nije knjiga koja se može pročitati za sat niti napisati za godinu. Ovo je knjiga u kojoj je cio jedan planinarski život – rekao je Alan Čaplar, glavni sekretar Hrvatskog planinarskog saveza i urednik časopisa Hrvatski planinar
godina prvi put posjetio Durmitor i bio fasciniran izuzetnom ljepotom planina i jezera, pogledima sa Bobotovog kuka, ali i primitivnošću života ispod njega. Vratio se ponovo prije tri godine u žabljačku vrevu turista, u sasvim drugačiji ritam ispod planina, koje su i dalje divne kao i prije. Ovoga puta, osim penjanja na vrhove, vozili su biciklo oko Durmitora, po tzv. durmitorskom prstenu, koji pruža sveobuhvatno divan utisak o tom crnogorskom biseru.
Autor Vlado Vujisić je na promociji u Ljubljani kazao da je prvo posjetio visoke planine upravo u Julijskim Alpima, na prevoju Vršič, gdje se rodila njegova ljubav prema visinama, gledajući moćne stijene Škrlatice, Prisojnika, Razorja i Mojstrovka, a zatim i prilikom uspona na Triglav preko Komarče i doline Triglavskih jezera.
Ubrzo potom, ispričao je Vuji-
sić, obišao je masiv Durmitora i penjući se na vrh Planinice zaljubio se u taj, kako je rekao, najljepši crnogorski planinski vijenac. Posjećivao ga je i istraživao narednih 20 godina, penjući se na njegove vrhove, prevoje, obilazeći jezera, doline i kanjone rijeka, fotografišući i zapisujući.
Zagreb
Na drugom regionalnom predstavljanju knjige o Durmitoru u zagrebačkoj knjižnici ,,Bogdan Ogrizović“ glavni sekretar Hrvatskog planinarskog saveza i urednik časopisa Hrvatski planinar Alan Čaplar govorio je o prirodnim obilježjima Durmitora i stogodišnjim vezama hrvatskih planinara s tom planinom i planinarima u Crnoj Gori. Predstavljajući knjigu, on je istakao da nijedna planina Dinarskoga gorja nema tako slikovit i sadržajan vodič i posebno naglasio da se iz te knjige osjeća velika auto-
Kolašin: Festival aktivnog turizma obilježiće kraj juna
KOLAŠIN - Joga kamp, koji je prošlog vikenda otvorio još jednu stranicu turističke ponude grada, bio je adekvatan uvod u Festival aktivnog turizma koji će se održati tokom posljednja tri dana juna. Planirano je da se za vrijeme trodnevnog festivala organizuje trideset različitih aktivnosti koji-
ma se afirmiše aktivan turizam. Zorica Milašinović, direktorica TO Kolašin, ističe da je ljetnja turistička ponuda gradskog, ali i prigradskog, kao i seoskog područja, toliko dinamična da se treba upoznati sa svim izazovima. - Odmarati tokom ljeta u Kolašinu znači spremiti se na dinamičnost, pokretljivost, aktivan odnos prema ljepotama i
prirodnim čarima koje su zaista neponovljive. Festival aktivnog turizma je dio projekta prekogranične saradnje ,,Turizam za budućnost“ koji se realizuje između Crne Gore i Kosova, a partneri su Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj iz Prištine i Planinarsko društvo Đeravica. Cilj nam je da informišemo goste što u svakom trenutku imaju u Kolašinu, kada je u pitanju
rova očaranost Durmitorom, te naročito pohvalio kvalitetne fotografije.
- Ovo je knjiga u kojoj se osjeća emocija koja izvire iz riječi, teksta, između redova i iz brojnih fotografija. Same fotografije su zaista vrhunsko djelo, pa bi se ova knjiga mogla nazvati i monografijom, iako je veoma sadržajan vodič sa 90 opisanih uspona na 40 planinskih vrhova Durmitora - kazao je Čaplar. Rekao je da je u knjizi puno tehničkih podataka kao i veliko znanje koje je Vlado skupljao, iz kojeg progovara golema ljubav prema toj planini. - Kad malo bolje razmislite, mi u Hrvatskoj nemamo knjigu toliko posvećenu nekoj planini, a nemaju je ni Slovenci, a zapravo nijedna planina na prostoru Dinarida nema takvu jednu jedinstvenu knjigu koja fotografijom, riječju i onim što se provlači između redova zaista osvaja sva srca. Siguran sam da dugo niko ne-
Čaplar: Knjiga za ponos
Urednik časopisa Hrvatski planinar i glavni sekretar HPS-a Alan Čaplar podsjetio je da je nedavno u Paklenici održana glavna skupština Evropske planinarske unije i jedan od naljepših darova koji su dobili od svih delegacija (povodom 150 godina organizovanog planinarstva u Hrvatskoj) bio je dar Planinarskog saveza Crne Gore - knjiga „Durmitor - nacionalni park“. - Ovo je knjiga sa kojom se ne može ponositi samo autor, već i Crna Gora i cio region i svako ko je imao priliku da upozna Durmitor. Svako ko poznaje razne vrste planinarskih knjiga zna i prepoznaje da je ova knjiga jedinstveno djelo – kazao je Čaplar.
će moći nadmašiti knjigu kao što je ova svojom ljepotom i svim onim informacijama koje možete pronaći. Ovo nije knjiga koja se može pročitati za sat vremena, niti napisati za jednu godinu, ovo je knjiga u kojoj je cio jedan planinarski život – kazao je Čaplar. Tokom predstavljanja prikazan je atraktivan film o ljepotama Durmitora, a nakon prikazivanja filma, autor Vlado Vujisić govorio je o tome kako je započeo planinariti, kako je upoznao i zavolio ljepote Durmitora, a zatim je, listajući stranice knjige, opširnije predstavio sve najviše vrhove, najljepša jezera i doline Durmitora. Vujisić je hrvatskoj javnosti poznat i kao nekadašnji košarkaš Cibone.
Sarajevo
Treća regionalna promocija održana je u Sarajevu, a promoteri su bili predsjednik Planinarskog saveza BiH Rasim Radonja, istaknuti alpinista Igor Milošev i član Upravnog odbora PS FBiH Hazim Bašić, kako se čulo na promociji - svi redom ljubitelji Durmitora, opčinjeni planinskim
visinama, modrinom neba, mirisom klekovine bora i bistrinom gorskih očiju, planinskih jezera - govorili su o crnogorskom divu oduševljeni Vujisićevom knjigom. Predsjednik Planinarskog saveza Federacije Bosne i Hercegovine Rasim Radonja kazao je da posebnost ove knjige čine detaljno opisani usponi na vrhove Durmitora, koji omogućavaju upoznavanje sa svim važnim mjestima i djelovima trasa uspona, od ishodišta pa do samog cilja.
- Slikovito opisani usponi, uz prateće fotografije najvažnijih djelova ruta uspona, omogućavaju čitaocu da tokom čitanja i vizuelno doživi Durmitor i njegove djelove kao da je na njemu prisutan – rekao je Radonja. Drugo izdanje knjige donosi nam detaljne opise 80 uspona na 40 durmitorskih vrhova i preko 400 veličanstvenih fotografija. Takođe je opisano 18 planinskih jezera, pet riječnih kanjona, penjačka tur via ferata, kao i durmitorski prsten, obilazak dostupan biciklistima i motornim vozilima. r.uSKoKovIĆ-IvanovIĆ
aktivni turizam - kaže Milašinović.
Planirano je da se za tri dana ponudi 30 različitih aktivnosti koje će gostima omogućiti da upoznaju sve ,,adrenalinske“ ponude Kolašina, da dožive avanturu i upoznaju se sa kulturnim nasljeđem grada. - Jedan od ciljeva ovog festivala je da se izgradi brendirani turistički identitet. Pješačke ture, panoramske vožnje dži-
povima, posjeta NP ,,Biogradska gora“, šetnja edukativnom stazom, vožnja čamcima po Biogradskom jezeru, raznovrsne biciklističke staze, penjanje po stijenama, kanjoning, rafting, trejl trčanje. Organizovaće se i edukativni kutak, najmlađima će biti na raspolaganju i avanturistički park. Mogućnost umjetničkog slikanja je uvod u kulturnu rutu ,,Kolašin kroz vjekove“. Festival će pratiti i degustacija domaće kuhinje, kao i zabavno-muzički program tokom večernjih sati – najavila je direktorica TO Kolašin. Dr. DrašKovIĆ
preminuo u 27. godini
Crnogorski fudbal i sport zavijeni su u crno – Matija Šarkić preminuo je juče u Budvi u 27. godini.
Golmanu naše reprezentacije pozlilo je u stanu u Budvi, njegovi prijatelji su odmah pozvali hitnu pomoć, ali mu pomoći nije bilo. Posljednji meč za „sokole“ odigrao je 5. juna, 10 dana prije tragedije kakvu crnogorski fudbal ne pamti. Bio je ubjedljivo najbolji igrač utakmice u porazu na gostovanju Belgiji (2:0) u prijateljskom meču.
Nije se vratio sa reprezentacijom jer je ostao u Belgiji zbog porodičnih obaveza, ali je potom došao u Crnu Goru na odmor.
Prošle sezone branio je sjajno za Milvol u engleskom Čempionšipu, trebalo je da bude prvi izbor selektora Roberta Prosinečkog u Ligi nacija koja počinje u septembru, golman na kojeg se računalo za narednu deceniju...
FSCG: NEKA TE ANĐELI ČUVAJU BAŠ KAO ŠTO SI TI SVE NAS (Uz)let sjajnog „sokola“ prekinula je iznenadna smrt. Šok i bol su neopisivi... – Voljeni član „hrabrih sokola“, vječito nasmijani momak, za našu „A“ selekciju nastupio je na devet utakmica, u kojima je pokazao koliko znači za ovaj tim. Uz brata blizanca Olivera prošao je sve mlađe kategorije reprezentacije Crne Gore. Rođen je 23. jula 1997. godine u engleskom Grimzbiju. Prve fudbalske korake napravio je u omladinskoj školi belgijskog Anderlehta, nakon čega je prešao u Aston Vilu, gdje je i krenula njegova karijera na Ostrvu. Bio je član Vigana, Stratforda, Livingstona, da bi na veliku scenu ušao dolaskom u Vulverhempton. Istakao se na pozajmicama u Šruzbjuriju, Birmingemu i Stouku, prije nego što je potpisao za Milvol. I u dresu tog kultnog londonskog kluba je
ostavio trag, koji je tek trebalo da postane dio veće i ljepše priče. Prerana smrt je to zaustavila i nanijela veliki bol porodici Šarkić. Datum i vrijeme sahrane Matije Šarkića, kao i komemoracije, biće naknadno objavljeni. Fudbalski savez Crne Gore ovim putem izražava iskreno saučešće porodici Šarkić – saopštili su iz FSCG i dodali: – Nedostajaćeš nam, dragi naš Matija. Nedostajaće nam tvoj veseli duh, tvoja radna etika, tvoje prisustvo na golu, tvoje sjajne odbrane... Najviše od svega nedostajaće nam ljudska veličina Matije Šarkića. Neka te anđeli čuvaju baš kao što si ti čuvao sve nas – poručili su iz FSCG.
JEDNOM LAV -
UVIJEK LAV
Od Šarkića se oprostio njegov posljednji klub, Milvol.
– Potpuno smo skrhani viješću da je Matija Šarkić preminuo u 27. godini – poručili su iz klu-
ba u zvaničnom saopštenju. – Prvi golman „lavova“ upisao je 33 nastupa za klub otkako je prešao iz Vulverhempton Vonderersa u avgustu 2023. Kao crnogorski reprezentativac, Matija je u brojnim prilikama ponosno predstavljao svoju zemlju. Svi u klubu izražavaju ljubav i saučešće Matijinoj porodici i prijateljima u ovom neizmjerno tužnom trenutku. Klub se za sada više neće oglašavati i traži da se poštuje privatnost Matijine porodice – naveli su iz Milvola.
Saučešće je uputio i njegov prvi klub na Ostrvu, Aston Vila. – Svi u Aston Vili smo duboko potreseni zbog smrti našeg bivšeg golmana Matije Šarkića. Matija je 2015. godine došao u našu akademiju i ostao pet sezona, gdje je u međuvremenu postao i golman reprezentacije Crne Gore – napisali su iz birmingemskog kluba. – Saučešće porodici i prijateljima u ovim nevjerovatno
Matija je bio sjajna osoba, uzor kakav treba da bude sportista
Selektor Crne Gore Robert Prosinečki bio je, kao i svi, zatečen tragičnom viješću. – Teško mi je da pričam, teško je reći bilo šta… I dalje sam u nevjerici, i dalje ne mogu da prihvatim da se to, zapravo, dogodilo, da Matijaviše nije sa nama… Sjajan momak, ljudska gromada, primjer za sve. Sjajan golman, slobodno mogu reći svjetska klasa i svi smo se radovali mnoštvu njegovih nastupa u budućnosti… Radna etika koja ga je krasila predstavljala je garanciju da će Matija doseći visine koje zaslužuje. Nažalost, sudbina je bila jača od njegove predanosti i posvećenosti poslu kojim se bavio. Matija će za sve nas u reprezentaciji ostati upamćen kao nasmijani div, dječak pun optimizma i pozitivnog duha. Nedostajaće nam na svakom okupljanju, na svakom treningu, na svakoj utakmici koju budemo igrali i uvijek ćemo misliti na njega. Siguran sam da će nas Šarka bodriti sa neba. Moje iskreno saučešće porodici Šarkić Počivaj u miru, dragi Matija – rekao je Prosinečki. Matija Šarkić je za našu „A“ selekciju debitovao kod FarukaHadžibegića 19. novembra 2019. protiv Bjelorusije.
– Duboko me rastužila vijest o iznenadnom i preranom odlasku primjernog i vrijednog sportiste. Matija je bio izuzetno talentovan golman pred kojim je bila sjajna međunarodna karijera – kazao je Hadžibegić.
– Iskreno saučešće porodici Šarkić i Fudbalskom savezu Crne Gore – stoji u telegramu saučešća Hadžibegića. Takmičarski debi Šarkić je upisao kod Miodraga Radulovića u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo.
– Matijin prerani odlazak me je duboko potresao. Teško se mirim sa bolnom istinom da više nije među nama momak koji je plijenio svim ljudskim kvalitetima. Njegovo vaspitanje, kultura, vedar duh, golmanski kvaliteti, uzor kakav treba da bude sportista – plijenilo je sve koji su ga poznavali. Ostaće upamćene njegove odbrane u nezaboravnim utakmicama sa Holandijom, Turskom, Norveškom dok sam predvodio Crnu Goru. Prevazišao je jezičku barijeru i sa nevjerovatnim ponosom i patriotizmom bio na golu voljene zemlje. Povrede koljena i ramena su usporile njegovu karijeru i učinile da nema više nastupa za nacionalni tim i da ne bude vodeći golman u Premijer ligi. Saučešće porodici, nenadoknadiv gubitak za Crnu Goru i fudbal uopšte – istakao je u telegramu Radulović.
tužnim trenucima – naveli su iz Aston Vile. Oglasio se i Anderleht, klub u kojem je ponikao. – Mladi golman je u našem klubu bio od 2005. do 2015. godine, nakon čega je karijeru nastavio u Engleskoj. Izražavamo iskreno saučešće njegovoj porodici i prijateljima – saopštio je belgijski velikan. Od Šarkića su se oprostili i ostali klubovi za koje je nastupao, ali i brojni drugi na Ostrvu, širom Evrope i u Crnoj Gori, kao i Premijer liga, Čempionšip, UEFA, saigrači, treneri, navijači... Vijest o smrti prenijeli su svi poznati sportski mediji u Evropi.
– Jednom lav, uvijek lav – poručile su pristalice Milvola. Predsjednik Uefe Aleksander Čeferin naveo je da ga je duboko pogodila vijest o smrti našeg reprezentativca.
– Ne mogu ni zamisliti bol i tugu koje osjećate. Izgubiti nekoga tako mladog i tako talen-
tovanog duboka je tragedija. Moje misli su sa vama, Matijinom porodicom i prijateljima. U ime evropske kuće fudbala i svoje lično, želim da izrazim najiskrenije saučešće njegovim najbližima i kompletnoj crnogorskoj fudbalskoj javnosti u ovim neizrecivo teškim trenucima – navodi se u telegramu upućenom FSCG. Telegrame saučešća poslali su i crnogorski zvaničnici i političari, sportski savezi, Crnogorski olimpijski komitet... – Sa nevjericom sam primio vijest o smrti Matije Šarkića, golmana fudbalske reprezentacije Crne Gore – saopštio je predsjednik Jakov Milatović – Njegov prerani odlazak predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegovu porodicu, naš fudbal, sport i Crnu Goru. Blistav talenat, borbenost na terenu i viteški duh osobine su koje su našeg Matiju krasile i po kojima ćemo ga zauvijek pamtiti – naveo je Milatović. N. KOSTIĆ
U grupi D Evropskog prvenstva jedna stvar bi trebalo da je jasna – plasman Francuske u osminu finala, a za preostalo mjesto ili možda dva boriće se Holandija, Poljska i Austrija.
Mnogo toga bi moglo da bude jasnije nakon prvog meča u grupi koji danas od 15 sati u Hamburgu igraju Poljaci i Holanđani. „Narandžasti“ su favoriti iz više razloga – individualnog i timskog kvaliteta, ali i zbog toga što „bijeli orlovi“ na otvaranju ne mogu da računaju na povrijeđenog Roberta Levandovskog
– Ništa se nije promijenilo što se tiče prve utakmice, ali vidimo napredak u njegovom oporavku. Nadam se da će biti spreman za Austriju – rekao je selektor Poljske Mihav Probjerz Poljaci su sa Levandovskim i bez njega potpuno drugačija ekipa. Zbog toga bi se, vjerovatno, zadovoljili i remijem, pa protiv Austrije igrali direktan meč za prolaz.
– Imamo veliko poštovanje za Holandiju, ali ne plašimo se. Ne želimo samo da izađemo na teren i budemo posmatrači, želimo da igramo fudbal. Imamo plan i pokušaćemo da ga primijenimo – dodao je poljski stručnjak.
– Svaka ekipa koja dođe na Evropsko prvenstvo ima pobjedničku ambiciju. U fudbalu je sve moguće, to nije samo fraza. Treba da uživamo u igri, a grupa u kojoj smo garantuje
Raspored
Danas
15.00 – Poljska – Holandija Sjutra
21.00 – Austrija – Francuska
da će uživati i navijači – zaključio je Probjerz, koji debituje na velikom takmičenju.
Holandija je favorit u današnjem meču, ne i u grupi, ali je selekcija kojoj mnogi prognoziraju da bi mogla da bude lijepa priča Eura. I „lale“ imaju problema, najviše u sredini gdje im nedostaju Frenki de Jong i Teun Kopmajners – Važno je dobro početi jer tako raste samopouzdanje. Osjećamo veliku podršku koju dobijamo od naših sunarodnika i znamo koliko bi svima značilo da krenemo sa pobjedom – poručio je selektor Ronald Kuman. Holandija je jaka u svim linijama tima, a odbrana je izvanredna sa Van Dajkom, De Lihtom, De Frajem, Damfrisom, Akeom, Dejlijem Blindom – Kad pogledate u kojim timovima igraju naši defanzivci, može da se kaže da imamo najbolju posljednju liniju na svijetu. Lijepo je biti dio toga, posebno je značajno za mlade igrače da uče kako da se nose sa određenim situacijama. Neće nas zavarati to što nema Levandovskog, Poljska je i bez njega mnogo opasna ekipa – rekao je Blind. Ne. K.
Srbija se prvi put pod tim imenom pojavljuje na Evropskom prvenstvu, a na startu avanture u Njemačkoj čeka je pakleni rival, jedan od tri najveća favorita za zlato – Engleska.
Orlovi“ su razočarali na Mundijalu 2022, potom nijesu blistali u kvalifikacijama za EP gdje su završili ispred naše reprezentacije, a iza Mađarske, ali iz riječi selektora Dragana Stojkovića i dalje isijava optimizam. – Što ne bismo napali Engleze? – najavio je Piksi pred duel u Gelzenkirhenu (21 h).
– Vjerujem da će biti otvorena utakmica, poštujemo ih. Poštujemo i sebe. Učinićemo sve da otvorimo meč kako mi želimo, bez obzira na moć i kvalitet Engleza. Srbija neće biti tim koji će čekati i gledati kako oni igraju. Trudićemo se da im stvorimo što više problema – poručio je Stojković.
I srpski mediji su u euforiji, pa su pitali selektora što će se desiti ako povedu 1:0.
– Ako postignemo prvi, biće naređenje da postignemo drugi gol. Vrlo prosto. Uvijek kada daš gol, trudiš se da postigneš još jedan. To su šaljiva pitanja – odgovorio je Stojković.
– Vidjećemo kako se razvija utakmica. Kada igrate protiv Engleske morate da budete na maksimumu. Učnićemo sve da napravimo problem i šanse. Fudbal se igra u dva pravca, moramo da budemo na visokom nivou. Bićemo spremni za taj izazov – najavio je legendarni fudbaler.
Englezi su prije tri godine u finalu poraženi na penale od Italije na svom „Vembliju“. I sada im je sve osim trofeja –neuspjeh.
– Stojković ima različite opcije, znamo da mogu da igraju u različitim sistemima, a njihovi napadači da izazovu probleme svakom timu. Imaju odlične individualce i fantasti-
čan kolektivni duh. Svjesni smo da je prva utakmica teška i moramo da odigramo najbolje što možemo – izjavio je selektor Garet Sautgejt – Što se tiče ambicija na prvenstvu, ova ekipa je sakupila iskustvo sa velikih takmičenja, a igrači znaju kako da pobjeđuju i na klupskom nivou. To je dobar miks. Prije tri godine nas je jedan penal udaljio od evropske titule, tako da znamo da je moguće da osvojimo trofej – naveo je Sautgejt. U grupi C je još jedan balkanski tim – Slovenija. Ni „dežela“ nije favorit u prvom kolu – od 18 sati u Štutgartu igra sa Danskom. – Svi znamo da su vrhunski tim. Mnogi čak govore da mogu osvojiti prvenstvo. Ali spremni smo. Dugo smo se pripremali kako najbolje da se suprotstavimo njihovoj formaciji i još imamo vremena da ih analiziramo. Da nijesmo vjerovali da možemo da pobijedimo u svakom meču, ne bismo stigli do Eura. Vjerujem da možemo da igramo sa svima. Naravno da smo i skromni i realni, poštujemo
sve ekipe na prvenstvu, ali im nećemo pokazati previše poštovanja na terenu – poručio je Petar Stojanović, defanzivac Slovenije. Danci su oduševili na prethodnom EP kad su stigli do polufinala, da bi potom razočarali na Mundijalu u Kataru i ispali već u polufinalu. Kristijan Eriksen i drugovi sada žele ponovo da doguraju daleko. – Uvijek je lijepo početi sa pobjedom jer vam to daje samopouzdanje, atmosfera je bolja u timu, u javnosti, među navijačima – kazao je iskusni golman Kasper Šmajhel Danska i Slovenija bili su rivali i u kvalifikacijama – u Ljubljani je bilo 1:1, u Kopenhagenu 2:1 za domaćina. – Igrali smo nekoliko puta sa Slovenijom, težak su rival. Imaju veoma talentovanog napadača Benjamina Šeška, i ne samo njega. Ključno je da imamo posjed, očekujem da lopta više bude kod nas i da tako dođemo do gola – poručio je ofanzivac Jonas Vajnd N. KOSTIĆ
Giganti su na vrhu poslije prvog kola najjače grupe (B) na Evropskom prvenstvu – Španija je deklasirala Hrvatsku (3:0), dok je Italija nakon preokreta opravdala ulogu velikog favorita protiv Albanije (2:1).
Ono što se dogodilo u Berlinu ipak niko nije očekivao – Španci su već na poluvremenu imali 3:0 protiv Hrvata.
Kako silovit start ,,crvene furije“ i kakav košmaran start za ,,vatrene“, osvajače medalje sa posljednja dva Mundijala. ,,Grupa smrti“ se već pretvorila u pakao za tim Zlatka Dalića, koji je u nokdaun bacio Fabijan Ruis, asistent kod prvog i strijelac drugog gola.
Španci su u prvih 15 minuta konstantno bili na polovini Hrvata i baš u periodu kad su se ,,vatreni“ oslobodili pritiskapostignut je pogodak.
Ruis je vertikalnim pasom ,,pocijepao“ linije protivničkog tima, Alvaro Morata izašao sam na Dominika Livakovića i rutinski ga savladao.
Hrvatska je stvarala šanse, promašivali su Kovačić i Brozović, ali je patila kad god je ,,furija“ prilazila golu. I kad god je lopta bila kod Fabijana Ruisa –majstor PSŽ-a je u 32. minutu došao u posjed na 17 metara od gola, prošao je pored Modrića, pa Brozovića i kroz noge Šutala zatresao mrežu. ,,Vatreni“ su i tada mogli da se vrate u meč, Budimir je zakasnio na pas Gvardiola, da bi u nadoknadi stigla nova kazna. Potpisao ju je Dani Karvahal –desni bek Španije je pored statične odbrane Hrvatske pogodio na pas šesnaestogodišnjeg Lamina Jamala, koji je postao najmlađi debitant u istoriji EP.
DALIĆ: NEMOĆ
Dalićev tim je bio u naletu početkom nastavka, ali nakon što su zicere propustili Stanišić i Kramarić protivnik je ,,umrtvio“ meč, sve do 80. minuta, kada se probudila mala nada za ,,vatrene“ – ali lažna. Golman Unai Simon je dao loptu u noge Majeru , igrač Volfsburga dodao do Bruna
Stadion: Rajn Energi.
Sudija: Slavko Vinčić (Slovenija).
Golovi: 0:1 Dua u u 13, 0:2 Ebišer u 45, 1:2 Varga u 66, 1:3 Embolo u 90+3. Žuti kartoni: Salai, Bola (Mađarska), Vidmer, Frojler (Švajcarska)
Gulači Lang
(od 46. Bola)
(od 79. Dardai)
(od 67. Klajnhejsler)
(od 79. Adam)
Petkovića, kojeg je Rodri oborio i dobio crveni karton. Petković je izveo jedanaesterac, ali mu je udarac odbranio Simon (mada je bio s obje noge van linije), lopta ponovo došla do Hrvata i završila u mreži. ,,Umiješala“ se VAR soba i presudila – bio je ofsajd. Španija je definitivno mogla da odahne – treći put zaredom savladala je Hrvatsku, drugi put uzastopno na EP.kontinentalnim prvenstvima.
- Djelovali smo nemoćno. Dvije utakmice su do kraja grupe, znamo što je naš cilj - rekao je selektor Hrvatske Zlatko Dalić.
REAKCIJA ,,AZURA“ NA
REKORD BAJRAMIJA
Desetine hiljada Albanaca na tribinama ,,Signal Iduna parka“ palo je u trans već poslije 23 sekunde meča s aktuelnim prvakom Evrope – toliko je trebalo Nedimu Bajramiju da silovito zatrese mrežu Italijana.
Federiko Dimarko je očajno izveo aut i ,,proigrao“ napadača Sasuola, koji takav poklon nije ispustio – njegov pogodak je najbrži u istoriji evropskih prvenstava.
Rekord je do sada držao Rus Dmitrij Kirićenko, koji je na EP 2004.
GRUPA A: „Sajdžije“ na startu bolje od Mađarske
pogodio mrežu poslije 67 sekundi meča sa Grčkom. Razlika u kvalitetu je, ipak, toliko velika da se Italija brzo oporavila od šoka, dominirala je na svakom dijelu terena i za kratko vrijeme izjednačila, pa preokrenula i pobijedila – 2:1 za tim Lućana Spaletija Šampionska je bila reakcija ,,azura“ nakon neočekivanog početka. U 11. minutu kratko su kombinovali nakon prekida, Lorenco Pelegrini centrirao na drugu stativu, gdje je usamljen bio vjerovatno najbolji skakač kod Italijana – Alesandro Bastoni
Albanci nakon vođstva nijesu uradili ništa, kao da je rano vođstvo više šokiralo njih nego Italijane, koji su u 16. stigli do drugog pogotka. Poslije niza odbitaka od ,,crnih orlova“ loptu je sa 17 metara neodbranjivo uz bližu stativu poslao Nikolo Barela Aktuelni šampioni mogli su da riješe meč do kraja poluvremena jer su zicere imali Fratezi i Skamaka, ali je Albaniju čuvao golman Strakoša U nastavku mnogo manje uzbuđenja. ,,Crveno-crni“ bezopasni sve do 90. minuta, kada je Manaj umakao odbrani Italije
i šutirao pored stative. U drugom kolu grupe B, 19. juna igraće Hrvatska – Albanija, dan kasnije Španija – Italija. N. KOSTIĆ
(od 68. Stergiju) Džaka
Frojler
(od 86. Sijero) Ndoje
(od 86. Rider) Ebišer
(od 74. Embolo) Dua (od 68. Amduni) Mađarska
Švajcarska je u drugom meču grupe A savladala u Kelnu Mađarsku rezultatom 3:1. Sat vremena igre prošlo je potpuno u znaku izabranika MurataJakina koji su golovima Dua i Ebišera imali sigurnu prednost, ali onda se probudila Mađarska, vratila se u meč, unijela Švajcarcima strah, ali su „sajdžije“ trećim pogotkom stavile tačku na meč. Od početka duela mnogo je bolja bila Švajcarska, povela je u 12. minutu. Nakon idealnog pasa Ebišera mrežu je pogodio Dua, a pomoćni sudija podigao zastavicu i – pogriješio. Iz VAR sobe je brzo potvrđeno da ofsajda nije bilo i da je pogodak
regularan. Lako su mogli Švajcarci da udvostruče prednost u 20.
Do odmora
Ebišer je poslije asistencije upisao i gol – sa 18 metara je sjajnim udarcem matirao Gulačija. Znake života su Mađari počeli da pokazuju tek pošto je istekao sat fudbala. Varga nije iskoristio centaršut Šalaja, ali je četiri minuta kasnije poslije ubačene lopte Soboslaija uspio da savlada Zomera. Željela je Mađarska izjednačenje, napadala, imala posjed, mada ne i prave šanse za drugi pogodak. Gulači je u 90. minutu sačuvao nadu Mađarskoj. Švajcarska je do kraja uspjela ne samo da sačuva stečeno već i da pobjedu učini ubjedljivijom. Orban je poklonio loptu Embolu, a sjajni napadač lako savladao Gulačija – 3:1. U prvom meču ove grupe Njemačka je u petak pobijedila Škotsku (5:1). Njemačka će u srijedu igrati s Mađarskom, Švajcarska sa Škotskom. R. P.
olimpijski kvali kacioni turnir
PODGORICA – Nakon
skoro dvije decenije tokom kojih su se pripremali za kvalifikacije za evropska i svjetska prvenstva, ili šampionate Evrope i planete, košarkaši Crne Gore su počeli i prve pripreme za kvalifikacije za Olimpijske igre.
Pravo da se bore za mjesto na Igrama u Parizu naši košarkaši su zaradili i zaslužili odličnim 11. mjestom na prošlogodišnjem Mundobasketu, a na kvalifikacionom olimpijskom turniru u Letoniji, od 2. do 7. jula, pokušaće da dosanjanju san svih generacija crnogorskih košarkaša i nađu se na najvećoj svjetskoj sportskoj smotri. Rivali u grupi u Rigi su Brazil i Kamerun, dok su u drugoj grupi domaćin Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe odlaze u polufinale, a pobjednik turnira ide u Pariz na Igre.
– Rekao sam ranije da je ovaj turnir nagrada za dobro odigrano Svjetsko prvenstvo. Prvi put se pojavljujemo na ovakvom turniru. Zajedno sa nama je šest ozbiljnih ekipa, svi su kandidati za odlazak na Olimpijske igre, od Filipina do Crne Gore. Sve su to ozbiljne reprezentacije, sa jakim rosterima i sve će se boriti za to jedno mjesto – kazao je selektor Boško Radović
OZBILJNE POVREDE
ODSUTNIH
Za razliku od prošlogodišnjeg Mundobasketa, selektor Boško Radović ovoga puta nije mogao da računa na najjači sastav. Često je bilo i svih prethodnih godina da zbog povreda, dogovora sa nekim igračima, ali i nekih drugih neobjašnjivih razloga, Radović nema na raspolaganju igrače koje je pozvao ili planirao da pozove.
Odranije je poznato da u sastavu neće biti kapitena Bojana Dubljevića, Nemanje Radovića, Nikole Ivanovića, Vladimira Mihailovića i Marka Todorovića, dok su sa objavljenog spiska od 17 igrača, svojom voljom, otpali Fedor Žugić i Jovan Kljajić. Ovu reprezentativnu akciju će preskočiti naturalizovani Amerikanac Džona Radebau, te povrijeđeni Zoran Nikolić Radović, tako, računa na 15 igrača, a to su Kendrik Peri, Igor Drobnjak, Petar Popović, Đorđije Jovanović, Marko Kljajević, Luka Bogavac, Zoran Vučeljić, Dino Radončić, Andrija Slavković, Emir Hadžibegović, Aleksa Ilić, Vasilije Baćović, Marko Simonović, Filip
Anđušić i Nikola Vučević Zbog promjena na spisku, Boško Radović je na početku konferencije za novinare govorio o odsutnim igračima. – Znam da javnost veoma interesuje izmijenjen sastav, puno igrača nedostaje. Imamo one iskusnije sa povredama. Možda je neko od njih mogao i da napravi specijalni napor i bude ovdje, ali to su ljudi, naročito što se tiče reprezentacije, u poznim godinama. Da dovodim nečiju karijeru u pitanje, nijesam želio ni kada su bili mlađi, a ne sada. Kod Dubljevića, Ivanovića i Todorovića se radi o povredama Ahilove tetive, Vlado Mihailović je operisao diskus. Riječ je o ozbiljnim povredama – pojasnio je Radović. Selektor je objasnio situaciju oko Nemanje Radovića, koji je prije dva dana završio Endesa ligu, gdje je sa Mursijom igrao i izgubio finale plej-ofa protiv Reala. – Nemanja Radović od 2021. godine nije preskočio nijednu utakmicu iako ima više od 30 godina. Izlazi iz naporne sezone, trebao mu je odmor ovog ljeta i u dogovoru sa mnom preskočiće ovu akciju i to je u redu.
Radović je napomenuo da je svako od pomenutih igrača izrazio želju da bude dio re-
prezentacije u novembru kada nas očekuju odlučujući mečevi u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo sa Bugarskom. – Dakle, niko od njih se nije oprostio od reprezentacije. Međutim, imamo malu bazu i kada fali četiri-pet igrača, nije problem, ali ih je teško nadoknaditi. Imaćemo 15 momaka na pripremama, a momenat je specifičan. Sezone su završene, većina njih je takmičenja završila prije petnaestak dana, pa ih očekuju pripreme od dvije nedjelje. Treba tempirati obim i intenzitet treninga, ali pripremili smo sve i nadam se da ćemo u Letoniju da odemo u najboljoj mogućoj formi –dodao je selektor Crne Gore, uz napomenu da posljednji stiže Peri i da će ekipa od utorka ujutro biti kompletna na treningu.
Boško Radović je potencirao koliko su važne ove kvalifikacije za sve igrače.
– Mnogo je NBA zvijezda koje zbog neke povrede ili obaveza preskoče Evropsko ili Svjetsko prvenstvo, ali Olimpijske igre ili kvalifikacije za Olimpijske igre malo ko preskače. Svi igrači tu žele da se pojave. Tako i mi. Ovih 15 momaka su najbolji koje mi imamo trenutno i idemo tamo sa istim stavom, voljom i željom kao da smo u kompletnom sastavu, kao što
smo bili prošle godine na Mundobasketu – jasan je Radović.
OPOMENA ZA
KLJAJIĆA I ŽUGIĆA
Iako ih na početku nije imenovao, selektor je najveći dio izlaganja posvetio otkazivanju Jovana Kljajića i Fedora Žugića, mladih igrača koji bi trebalo da budu budućnost ove selekcije, ali ih nerijetko nema u sastavu, kao ni ovoga puta.
– To su mladi ljudi, mladi igrači koji su konstantno u nekom „workout-u“, NBA draftovima, individualnim ljetnjim treninzima, sitnim povredama. U nekim izvještajima iz njihovih klubova se pominju razne povrede. Svjedok sam i hroničar već 15 godina svih rostera u našoj reprezentaciji. Nekada je Bojan Dubljević igrao bez ramena, pa Nikola Ivanović sa pocijepanim trbušnim zidom, pa je Blagota Sekulić igrao bez tetive… Ti momci su rizikovali, možda, svoju karijeru. Sa druge strane, imamo par momaka koji imaju šansu da odu na Olimpijske igre, a oni to zamijene individualnim treninzima, i to traje već godinama. Možda je moja krivica što ovo i ranije nijesam rekao. A njihove napretke ne vidim, niti vidim da je iko od njih otišao na draft, u NBA ligu. Uglavnom, stalno se potežu razlozi da se
Crna Gora na startu turnira igra sa Brazilom, dok je dan kasnije rival Kamerun.
– Brazil je veoma ozbiljna reprezentacija, ima ih u Španiji, u ABA ligi, imaju i NBA igrača, ali čekamo da vidimo ko će doći, ko će biti zdrav. Kamerun je nezgodna, atletski fenomenalna ekipa, koja zna da igra, ali igra drugačije nego mi. Na preliminarnom spisku imaju košarkaša iz Indijane (Paskal Sijakam) koji je ozbiljan igrač. Vidjećemo da li će igrati ili ne, i oni će imati prijateljske utakmice. Gledaćemo da se spremimo maksimalno za ono što nas očekuje, da tamo pružimo najbolje što možemo. Bez obzira na to u kom smo rosteru, prvi put imamo priliku da idemo na Olimpijske igre i pokušaćemo da se što bolje spremimo i napadnemo koliko možemo. A šta će da bude, vidjećemo – rekao je Boško Radović
Duboko nas je pogodila
Smrt golmana fudbalske reprezentacije Matije Šarkića šokirala je sve u našoj košarkaškoj selekciji. – Duboko nas je pogodila vijest o iznenadnoj smrti crnogorskog reprezentativca Matije Šarkića. U ime stručnog štaba, te kompletne crnogorske košarkaške reprezentacije, želim da izrazim najiskrenije saučešće porodici Šarkić i kompletnoj crnogorskoj fudbalskoj javnosti u ovom teškom trenutku – rekao je Boško Radović.
ne dođe u reprezentaciju. Neko mi se javi, neko mi napiše poruku da ima povredu. Što bih narodski rekao, ja nikom nijesam „savijao ruku“, niti ću to da radim. Nijesam ni ljekar i kada mi neko pošalje takvu poruku, ja se konsultujem sa ljekarom, a obično dobijem odgovor da je riječ o povredama koje se mogu sanirati. Ili da makar kažu da će da dođu, pa da vidimo sve. Neki drugi savez i selektor bi rekli da ti igrači treba da dođu u Podgoricu da ga pregledaju naši ljekari i da oni kažu da li mogu ili ne mogu da igraju. Ja se time ne bavim, ne insistiram, ko hoće da dođe u reprezentaciju – dobro je došao, a ko ima stalno neki „workout“, NBA ligu... Ja bih stvarno volio da su svi oni tamo. Eto, i mi iz male Crne Gore imamo neke konekcije tamo sa ljudima koji se bave NBA ligom i nijesam imao informaciju da je neko blizu da uđe tamo. Nejasno mi je da mladi momci sada kada fali pet ili šest iskusnijih igrača ne iskoriste šansu da se pojave ovdje i bore se za mjesto. Sve ovo mi liči da se čeka neki red da recimo Vlado Mihailović ide u penziju pa da će onda da igra. A Vlado će onda da igra do 45. godine, ako bude mogao. A kad ode u penziju, onda će da dođe neki mlađi, pa tih igrača opet nema nigdje.
Dao je zatim Radović primjer najboljeg crnogorskog košarkaša, Nikole Vučevića. – Znamo kakav je put imao Vučević pa se odazivao na poziv selektora, iako mu reprezentacija nije nešto posebno donijela, jer je imao svoj put i došao je dokle je došao. Ali, ima puno igrača kojima je reprezentacija pomogla da naprave dobre klupske ugovore. Ne razumijem, jednostavno, da smo stalno u nekim izgovorima. Ponavljam, mnogo značajniji igrači, koji su nas puno puta odveli na evropska i svjetska prvenstva, dolazili su prilično povrijeđeni da pomognu koliko mogu. To je neki odnos prema dresu sa državnim grbom. Imate i primjer Blagote Sekulića koji je 2019. godine, kada je, možda i kruna njegove karijere trebalo da bude odlazak na Svjetsko prvenstvo, rekao: ,,Neću da idem, dajte šansu nekom mlađem“. Zato meni neki izgovori nijesu jasni. Mislim da reprezentacija od početka, od kada je Duško Vujošević bio prvi selektor, pa do mene, mnogim mladim igračima pružila šansu, ne jednom nego više puta. Neki su je iskoristili, neki nijesu. Sa ovakvim izgovorima, teško će se iskoristiti šansa. Ovo je posljednji poziv tim momcima da se malo osvijeste – zaključio je Radović. S. JONČIĆ
Neđelja, 16. jun 2024.
Košarkaši Dalasa izbjegli su „metlu“ u finalu plej-ofa NBA lige, pošto su u četvrtom meču, pred svojim navijačima, deklasirali Boston 122:84 i smanjili vođstvo Seltiksa na 3-1. Maveriksi su, tako, prekinuli niz Bostona od 10 pobjeda u plej- ofu, a Boston je doživio najteži poraz u finalima NBA lige. Prethodno su najteži poraz doživjeli 1984. godine protiv Los Anđeles Lejkersa – 137:104.
Pobjeda Dalasa od 38 poena razlike je treća najubjedljivija u jednoj finalnoj utakmici NBA lige, poslije pobjede Čikaga protiv Jute 96:54 (1998) i Bostona protiv Los Anđeles Lejkersa 131:92 (2008). Boston, koji je rutinski dobio prva tri meča, i dalje ostaje veliki favorit jeg ga još pobjeda dijeli od rekordne 18. titule, a i tradicija je na strani Seltiksa jer nijedan tim u istoriji NBA lige do sada nije uspio da dobije seriju u plej-ofu poslije zaostatka 0:3. Peta utakmica, u kojoj će Boston biti domaćin, igra se u noći između ponedjeljka i utorka.
Borba za titulu u NBA ligi se nastavlja, peti meč na programu u noći između poneđeljka i utorka
Dalas je od početka vodio, poslije prve četvrtine imao 13 razlike (34:21), na poluvremenu je vodio 26 razlike (61:35), a u četvrtoj dionici i rekordnih 48 poena razlike (115:67). Poslije treće dionice na teren su u obje ekipe ušli rezervni igrači… – Jednostavno je. Ne moramo da komplikujemo. Ovo nije operacija. Naša ekipa je bila spremna da slavi i pokazali smo stav. Bili smo očajni. Moramo da nastavimo ovako da igramo. Oni pokušavaju da zatvore finale. Najteža stvar u ovoj ligi je „zatvoriti vrata“ kada imate ekipu koja nema šta da izgubi. To ste sada vidjeli – rekao je trener Dalasa Džejson Kid. Dalas je predvodio Luka Dončić sa 29 poena, od kojih je 25 postigao u prvom poluvremenu, a imao je još po pet skokova i asistencija, te tri ukradene lopte. Kajri Irving dodao je 21 poen, imao četiri skoka i šest asistencija, Derek Lajvli 11 poena i 12 skokova, a Dante Egzum 10 poena.
Sankcionisani atletski miting u Kruševcu
PODGORICA – Crnogorska paraatletičarka Maja Rajković sa rekordom sezone završila je nastup na sankcionisanom atletskom mitingu u Kruševcu.
Rajković je u bacanju koplja, u kategoriji F54 (bacanja iz specijalizovane stolice), dobru formu potvrdila hicem od 13 metara i 37 centimetara. Bronzanoj sa šampionata Evrope iz Bidgošća miting u Kruševcu je u sklopu priprema za Paraolimpijske igre u Parizu. U istoj disciplini, u kategoriji F34 (bacanja iz specijalizovane stolice), drugi crnogorski predstavnik Danilo Gojković ostvario je rezultat 18 metara i
60 centimetara. Drugog takmičarskog dana na bacalište će Miloš Spaić u disciplini bacanje kugle, u kategoriji F11 (osobe bez vida), i Vlado Terić u disciplini bacanje kugle i diska (F40 – osobe niskog rasta).
Spaiću će Otvoreno prvenstvo Srbije u Kruševcu biti posljednja prilika da dostigne „haj performans“, odnosno, rezultat od 11,66 metara, što je jedan od standarda za odlazak na Igre u Parizu. R. P.
U ekipi Bostona najefikasniji je bio Džejson Tejtum sa 15 poena uz pet skokova, Sem Hauzer postigao je 14 poena, Pejton Pričard 11, a Džejlen Braun i Džru Holidej po 10. – Odradili su sjajan posao, „letjeli su po terenu“, nije se zna-
lo kada će da šutiraju iz daljine ili da probijaju unutra. Njihova petorka je uradila odličan posao u zaštiti reketa. Kad god smo otišli na polaganje, imali su više momaka igrača da nas zaustave – kazao je trener Bostona Džo Mazula S. J.
Crna Gora bolja od SAD nakon peteraca na pripremama za Olimpijske igre
PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala je SAD 20:19 nakon peteraca jer je regularni dio završen bez pobjednika 14:14.
Junak pobjede „ajkula“ je bio golman Dejan Lazović koji je odbranio četiri peterca i obezbijedio našem timu trijumf i revanš nakon premijernog poraza od domaćina. Selektor Vladimir Gojković ponovo nije mogao da računa na najjači sastav – zbog povreda izostali su Đuro i Vasilije Radović, nije bilo ni Martina Gardaševića, a Vladan Spaić nije ulazio u igru. Nije branio ni kapiten Petar Tešanović Vjerovatno je selektor Gojković bio mnogo zadovoljniji posljednjom provjerom sa domaćinom, iako je njegov tim
Centar košarkaške reprezentacije Crne Gore ostaje u Turskoj
mogao i u regularnom dijelu meča da završi posao. Vodili su naši reprezentativci 13:11 na tri minuta prije kraja meča… Uspio je domaćin za minut da izjednači, a gol Vlada Popadića za 14:13, nažalost, nije riješio pitanje pobjednika. Amerikanci su na 40 sekundi do kraja iz peterca odveli utakmicu u peterce. Crnogorskom vaterpolo timu nakon priprema u SAD pridružiće se Miroslav Perković i Dušan Banićević Vaterpolo turnir na OI u Parizu počinje 28. jula, a „ajkule“ su u A grupi sa Hrvatskom, Italijom, Grčkom, SAD i Rumunijom. U grupi B igraće Španija, Mađarska, Srbija, Australija, Japan i Francuska. Najbolje četiri reprezentacije iz obje grupe plasiraće se u četvrtfinale. A. M.
PODGORICA – Marko
Simonović će i iduće sezone igrati u Turskoj, ali ne u istom klubu – nakon polusezone u Bešiktašu, u kojem je igrao kao pozajmljen igrač Crvene zvezde (prošlog ljeta potpisao dvogodišnji ugovor sa beogradskim klubom), centar reprezentacije Crne Gore će narednu sezonu provesti u dresu Bahčešehira, kojeg trenira naš Dejan Radonjić – Dobro došao u našu porodicu, Marko – saopšteno je iz Bahčešehira. Za razliku od Bešiktaša, koji je igrao u polufinalu plej-ofa gdje je sa 3-0 eliminisan od šampiona Fenerbahčea, Bahčešehir je u protekloj sezoni zauzeo 13. mjesto, sa dvije pobjede manje od zone plej-ofa.
Simonović je u Superligi Turske prosječno bilježio 9,9 poena i 4,6 skokova, dok je na pet mečeva u Evrokupu imao prosjek od 6,8 poena i 3,4 skoka. Poslije dvije sezone u Čikagu, tokom kojih je, uglavnom, bio u razvojnom timu Bulsa – G ligašu Vindi Siti Bulsima, Simonović je prošlog ljeta odlučio da se vrati u Evropu i potpiše za Crvenu zvezdu. Nije se najbolje snašao u beogradskom timu, pa je na polusezoni otišao u Bešiktaš zbog veće minutaže, što je i dobio. Dvadesetčetvorogodišnji Kolašinac se košarkaški razvijao prvo u Italiji, potom je stigao u ABA ligu, gdje je nastupao za Cedevita Olimpiju i Megu. Simonovića ovog ljeta sa reprezentacijom očekuje olimpijski kvalifikacioni turnir u Letoniji. S. J.
Različnosti.
(Austrija i Japan) Po nastojanju japanskog kneza Teana odlaze iz Trsta put Japana cijela stada krava, ovaca i koza. Brodovi za prevoženje pograđeni su u Holandiji. U Japan šalje se takođe koristnoga bilja koje po južnim stranama Austrije raste. Iz Japana dolazi svakih mjesec dana cio transport raznovrstna japanskog bilja, osobito pako čivitnjaka (sutropska biljka, S.Č.), koji će po svoj prilici vrlo lijepo uspijevati po Dalmaciji. U Hicingu kod Beča pripremljen je velik komad zemlje, na kom će se gojiti i pokazivati japansko bilje. Sin kneza Teana ostat će do 18 godina u Terezijanu u Beču. Po japanskom sudu mora da je do 18. godine dovršio nauke i da je gotov čovjek. Vele da je više mladih Japanaca na putu u Beč.
„Glas CrnoGorCa” od 3. juna 1874. Godine
Francuska republika
Došlo je vrijeme, da se ispuni riječ da se ispuni riječ Napoleonova ministra, Rua, koji je nedavno izrekao, da Francuska ima birati: ili republiku ili carstvo. Legitimiste i Orleaniste izgubili su svaki izgled. Uz to Makmahon pokazuje, da bi radije ustupio sinu Napoleonovu, nego pristao na
Bonapartovce je mnogo ohrabrilo i to što je ruski car, kad je bio u Ingleškoj, pohodio udovu Napoleona III u Čizelhurtu, i što se sa sinom Napoleonovim ljubazno razgovarao. A „Goloa” zna pak i to da je car na jednome banketu nazdravio carskome princu „za zdravlje, sreću i dobar uspjeh”. Bonapartovski listovi tumače to da skorim dođe na prijesto francuski
„Moja vlada - odgovori Sultan knezu Milanu - učinila je već g. 1862. mnogo za Srbiju; ona joj je opet ovih dana dozvolila priključak njezinih željeznica na tursku željezničku mrežu. Ja ne mislim da Srbi imadu razloga biti nezadovoljni s brižljivošću, kojom je suvereni dvor vazda po mogućnosti naprama njim postupao”
uređenje stalne republike. To i druge okolnosti dade života Bonapartovcima, i oni se sad ističu kao najveći, upravo jedini boric sa republikancima. Čudno doista! Kad je Napoleon III. Onako sramno svršio i Francusku u najvećoj nesreći ostavio, mislilo se, Bonapartiste su za uvijek završile u Francuskoj. I sad već, što niko ni pomišljati nije mogao, čini se, da nastupa njihovo vrijeme. Što su do ove sadanje važnosti došli Bonapartovci nije ni malo čudno kad se uzmu u obzir sve protivnosti, s kojima se republikanska stranka imala boriti i osobito poraz drugijeh monarhista. No hoće li tako lako i do cijelji doći, to je drugo pitanje, na koje bi se možda prije moglo odgovoriti, ne neće. (…) I republika će doista pobjediti, jer u Francuskoj nije tako crno stanje, kako se pretstavlja, samo ako se narod održi u razloženju današnjem, i stranka republikanska u svojoj umjerenosti. Ako oni, prenaglenošću i razuzdanošću ne dadu protivnicima oružje u ruke, drugoga oružja, nemaju monarhiste protiv njih.
Događaji u svijetu.
- Potvrđuje se vijest iz Petrograda, da je ruski državnik kancelar knez Gorčakov pozvao jevropske vlade na međunarodni kongres, na kojem će se dogovarati o njekojim narodopravnim pitanjima, a naročito o postupanju s ratnim zarobljenicima. Kongres će se sastati 3. jula u Briselju. Dodaje se, da ovaj kongres neće imati nikakav politički značaj nego jedino čovječnosti. To je sa
svijem mogućno, da se neće važna politička pitanja riješavati na tome kongresu nego na bojnome polju i bez sumnje u brzo, pa je stari Gorčakov pohitao, da predhodne stvari uredi, gdje naravno spada – i postupanje s ratnim zarobljenicima.
- Sadanja nova francuska vlada učinila je stanje u Francuskoj još zagonetnijim. Sve stranke vide da će morati doći skorim do obrta, uzrujale su se, a ne znaju, koja će s kojom i protiv koje da se udruži. Na Makmahona počeše jako sumnjati da naginje Bonapartovcima. Listovi pariški opominju ga, da se kloni toga (…) Bonapartovci kao da su zbilja osjetili, da nastupa prijatnije vrijeme za njih. Njihovi su organi jako živnuli. Mnogo ih je ohrabrilo i to, što je ruski car, kad je bio u Ingleškoj, pohodio udovu Napoleona III u Čizelhurtu, i što se sa sinom Napoleonovim ljubazno razgovarao. Ovi sada mnogo pišu o tome
A „Goloa” zna pak i to, da je car na jednome banketu nazdravio carkome princu „za zdravlje, sreću i dobar uspjeh”. Sumnja se, da je car nazdravljao, i ako je, da mu je kao đaku želio dobar uspjeh, no bonapartovski listovi tumače to drugčije, t.j. da skorim dođe na prijesto francuski.
„Glas CrnoGorCa” od 3. juna 1874.
Godine
Putovanje kneza Milana u Carigrad
Više se danas u našoj i stranoj žurnalistici govori o povratku kneza Milana iz Carigra-
Glavni razlog za što porta niti može niti hoće da ustupi Maloga Zvornika Srbiji, bio bi taj, što je takova nova koncesija Srbiji, poslije svega onoga što je Sultan ovoj kneževini ustupio, veoma nepovoljno djelovala na javno mnjenje u Turskoj. Ministar se bojao ovih zlih posljedica najprije za sebe, a za tim, da bi koncesija ohrabrila slavenska plemena u Turskoj, za svakojake zahtjeve
da i njegovom svratku u Bukarešt, nego kad se čulo da će ići i kad je pošao na taj put. To je zbog toga, što se kaže, da je isti ostao bez očekivana uspjeha, t.j. bez dobitka Maloga Zvornika i Sakara, i što je knez Milan, baveći se u Bukareštu, utvrdio prijateljstvo i savez Srbije s Rumunijom. Većina listova saglašava se u tome, da je taj neuspješni korak istina u jednu ruku neprilika za Srbiju i srpske državnike, a u drugu, da ima svoje, premda posredne, koristi, a to u tome, što je srpska vlada pokazala svoju miroljubivost i zadovoljila zahtjevima diplomacije, koja je iskala ovaj put (…) Saopštavamo ovdje, što njeki listovi o tome pišu. Bečka „Nova slob. Presa”, dobra prijateljica Turske donosi ovaj zanimljiv dopis iz Carigrada o Malom Zvorniku: „U mom zadnjem pismu obavijestio sam vas, da će knez Milan vrlo nezadovoljan odavle odputovati. Međutim biti ćete dobili potvrdu ove vijesti. Niti njegove vlastite vruće molbe, niti diplomatička posredovanja, kojim je bio poduprt, ne mogaše sklonuti Turke, da Srbiji ustupe Mali Zvornik. Da, vi ćete odmah viditi, da je ova stvar bila odlučujućim uzrokom za odpust ministra vanjskih posa-
la Rašid paše. Moram vam ovdje potanko pripovjedati, što se sve u tom pogledu sbilo, da shvatite bolje suvislost između zvorničkoga pitanja i promjene u vanjskom ministarstvu. Kad je knez Milan uvidio, da od ministra porte ne može ništa polučiti, zahtjevao je privatnu audijenciju kod sultana; no veliki vezir odgovori mu, da je ovaj neposredan korak kod suverena nekoristan, jer je Njegovo Veličanstvo već izjavilo svojim ministrom svoje nazore glede te koncesije i da zapovjedi gospodara glase vrlo izvjestno. Glavni razlog za što porta niti može niti hoće da ustupi Maloga Zvornika Srbiji, bio bi taj, što je takova nova koncesija Srbiji, poslije svega onoga što je Sultan ovoj kneževini ustupio, veoma nepovoljno djelovala na javno mnjenje u Turskoj. Ministar bojao se je ovih zlih posljedica najprije za sebe, a za tim, da bi koncesija ohrabrila slavenska plemena u Turskoj, za svakojake zahtjeve. Prihvaćajuć ovo stanovište, svjetovala je diplomacija … Turcima, da se toj teškoći izvinu doskočicom, t.j. da nađu srestvo, kako će Srbiju staviti u posjed Zvornika, a da to neizgleda kao koncesija. Mislilo se, da se ima u ruci to srestvo. Doista je bilo reći,
da treba urediti tursko-srpsku među i za temelj toga uređenja uzeti za granicu među obije zemlje tečaj Drine, pa tom radnjom dopitati Srbiji Zvornik. Rašid paša nije se bio tomu uzprotivio, ali on je pristao na tu osnovu riješenja, da odgodi nepriliku, i da poštedi osjetljivost kneza Milana. Dokaz je tomu, da kad je Marinović od Rašid paše zahtjevao, da visoka porta u tom smislu obveznu pisanu izjavu učini, on je to odlučno uskratio. Ogorčen ovim odporom i zlosvjetovan uplivima koji su nastojali predstaviti mu, da su ga ministri porte prevarili, i da Sultan nije tako nesklon njegovim željama, kako bi njega svom silom htjeli uputiti, domisli se knez Milan da bi on dobro učinio, da u oprostnoj audijenciji, ovu stvar pred samog Sultana iznese. On je svoj odlazak već dva puta odgađao, pa nije više mogao produljivati ovdje svoga boravljenja. Zaključi dakle u subotu ukrcati se; pa je i zbilja bio primljen od Sultana, komu je predmet i predložio i kazao mu, kako će na javno mnijenje u Srbiji zločest utisak učiniti, što se vlada carska uzkratila odstupiti Zvornik. „Moja vlada, odgovori Sultan, učinila je već g. 1862. mnogo za Srbiju; ona joj je opet ovih dana dozvolila priključak njezinih željeznica na tursku željezničku mrežu. Ja ne mislim da Srbi imadu razloga biti nezadovoljni s brižljivošću, kojom je suvereni dvor vazda po mogućnosti naprama njim postupao. Ja sam i sada pripravan sve učiniti, što od mene traže…” (Nastavlja se)
Diplomatski pejzaž vjekovima je često slikan gvozdenom rukom velikih evropskih sila, čije jarke boje dominiraju svim kontinentima, egzotičnim kolonijama, nepoznatim morima, opasnim okeanima, zagonetnim putanjama pustolova. I moćno prekrivaju Stari kontinent, đe veselo osvježava pastelni, naizgled nevelik, ali neizbrisiv, naborani krug u zaleđu Jadrana. Slobodan državni prostor, odvajkada užaren; Crna Gora. Žito vrijedno zlata, iz slobodnih crnogorskih mlinova, darovalo je najfinije brašno, zametak nezavisnosti, ali i diplomatije koja čuva snagu, vitalnost države i nacionalnog identiteta. Zahvaljujući talentu, obrazovanju, nadahnuti patriotizmom, diplomate Knjaževine i Kraljevine Crne Gore rafiniranim stilom, umješno krstare putevima zamršenih međunarodnih odnosa. Bjehu sazdani od prefinjenih vrlina. Crnogorske diplomate, iako malobrojne, kao i slavna crnogorska vojska, raširile su moćan, elastičan diplomatski luk, spreman da umjesto ratničkih strijela, pošalje raskošna pera mira, saradnje i prosperiteta među državama, zadržavajući vitešku ubojitost riječima. Znameniti francuski diplomata Francquis de Callieres, tokom XVII i početkom XVIII vijeka, ističe finoću karaktera i vještine koje krase uspješnog diplomatu: „Mora imati um koji zapaža i sna-
Crnogorske diplomate, iako malobrojne, kao i slavna crnogorska vojska, raširile su moćan, elastičan diplomatski luk spreman da, umjesto ratničkih strijela, pošalje raskošna pera mira, saradnje i prosperiteta među državama, zadržavajući vitešku ubojitost riječima
gu intelektualne penetracije kojom može proniknuti u tuđe misli; on mora biti brz, hrabar, ljubazan; mora najprije promisliti, pa tek onda reći; mora imati mirnu prirodu, pažljivo slušati (čak i budale), znati latinski, njemački, talijanski i španjolski, imati znanja o književnosti, prirodnim znanostima, matematici i pravu; ne smije piti, kartati, gubiti glavu za ženama (iako im mora posvećivati pažnju).“ Ljubazno ophođenje ne ranja-
va jezik, podsjeća francuska poslovica. Uljudnost i učtivost, lijepi maniri, znakovito obilježje svakog diplomate, konstanta koja ne blijedi ni u turobnim vremenima. Dvor Petrovića poklanjao je naročitu pažnju etiketi - ceremonijalu i finim normama ponašanja, što prilikom odlaska crnogorske delegacije za Beograd, plemenita knjaginja, docnije kraljica Milena Petrović, dobronamjerno, s diplomatskim taktom i
patriotskom toplinom savjetuje: „Pokažite da ste gospoda, da ste ozbiljni. Ponašajte se sasvim ljubezno, nemojte se kočiti, jer ukočenost pokazuje nevaspitanje i neznanje. Ukočenost je maska gluposti. Budite prirodni, ali i dostojanstveni. Govoreći, nemojte vikati niti se mnogo smijati. Ni u kakvoj prilici nemojte se zaboravljati, jer ste posmatrani i kad vi ne mislite. Na trpezu budite pristojni i umjereni. Niti se mnogo čemu čudite,
niti mnogo kritikujte. Jedan prema drugome budite predusretljivi, da se vidi da kod nas postoji disciplina, da mlađi prepoznaju starijega.“ Vaspitanje tradicionalnog kova, sa časnih, slobodarskih crnogorskih ognjišta, pretočeno u diskretnu komunikaciju i diplomatsku korespondenciju sa stilom. Bonton s Orlovog krša. Isijava svjetonazor nesvakidašnje vrijednosti ljudskog postojanja-čojstva, nesalomljiva, autentična žila
patrijarhalnog crnogorskog društva, ali i moderne države. Magična je privlačnost drevne, mediteranske zemlje. Nizozemski putopisac Henrik Vad Der Mandere romantično, istinito zapisuje: ,,Crnogorci čine, a to su veoma jasno pokazali tokom rata sa Turskom, tako poseban narod kakav se ne može sresti niđe drugo, pogotovo ne u našem dijelu svijeta. Kol ih u svojim zapisima poredi sa narodima iz Homerovih spjevova; sve vrline i sve mane tih naroda je pronašao kod Crnogoraca. Zaista, ima nečega od biblijske jednostavnosti u ovom narodu: ima tu najoriginalnije poetičnosti, ali samim tim i nepojmljivo originalnih ideja ljudskosti, časti i kulture. Crnogorci se ne smiju porediti sa prosječnim Evropljanima; niko nije živio u tolikoj izolovanosti, i to ne pojedinačno, već kao čitav narod; to nije proisteklo iz slučajnih okolnosti vec je bilo nužna i logična posljedica istorije njihove zemlje i tradicije njihovih predaka. Crnogorce treba posmatrati u svijetlu istorije njihove zemlje, u svijetlu pjesama i balada prohujalih vremena“!
Očaravajući plet uzvišenih misli koje su iznjedrile divljenje prema Crnogorcima, herojima koji rođenjem, nadasve slobodarskim, ponositim hodom, neustrašivim, prkosnim jurišima kroz neprestane krvave borbe, zorno i dostojanstveno ušetaju u legendarne zapise i knjige o čojstvu i junaštvu, zaposjednu nedostižna mjesta u istoriji Evrope i svijeta.
(Autorjecrnogorski diplomata)
Neđelja, 16. jun 2024.
Tužnog srca i sa bolom u duši obavještavamo da je dana 13. juna 2024. u 84 godini preminula
ZORKA VUJOVIĆ
Saučešće će se primati u gradskoj kapeli u Škaljarima 16. juna od 10 do 15 časova kada će se obaviti sahrana.
Dana 14. juna 2024. preminula je u 86. godini nakon kraće bolesti naša voljena majka, baba i prababa
MILUŠA – BELA Petka RAIČEVIĆ rođena MUJOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Čepurci 15. juna od 10 do 14 časova i 16. juna od 10 do 13 časova kada će se obaviti sahrana.
Ožalošćeni: sinovi DEJAN i NIKO, snahe SANJA, MILENA i MILA, unučad i praunučad, sestra MILIJANA, đeveri BOŽIDAR – GAVRO i SRETEN, jetrva ANICA, zaova NADA – CICA, bratanići, bratanične, sestričići, sestrične, đeveričići, đeverične i ostala mnogobrojna porodica RAIČEVIĆ i MUJOVIĆ
740
OŽALOŠĆENA PORODICA VUJOVIĆ
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 14. juna 2024. u 76. godini preminuo je naš voljeni
Sahrana je obavljena u krugu porodice 15. juna na gradskom groblju Čepurci.
Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi MARKO i ŽARKO, brat ANTE, sestre ANA i PERSA, snahe MARINA i MARINA, unučad VIKTOR, STEFAN, KLARA i NIKOLINA, bratanić MATIJA, bratanična MAJA i sestrična IVANA
Preselio se u vječnost naš
JANKO Andra MIROČEVIĆ
Zvijezdo naša. Tugo naša. Ponosu naš.
Tvoji Brat ANTE, snaha MARINA, bratanić MATIJA
Dana 14. juna 2024 poslije duže bolesti u 76. godini preminuo je naš dragi
Androv MIROČEVIĆ
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena 15. juna 2024. godine u krugu porodice.
Ožalošćeni: supruga MIRJANA, sinovi MARKO i ŽARKO, snaha MARINA i unučad VIKTOR, STEFAN, KLARA i NIKOLINA
16. jun 2024.
Opraštamo se od naše voljene sestre i tetke,
ILINKE – IKE Pajove NIKOLIĆ rođene SPASOJEVIĆ
S tugom i poštovanjem, LJUBO, ŽELJKO i ŽANA
Otišao je na vječni put naš voljeni brat
Androv MIROČEVIĆ
Srećne i ponosne što smo te takvog imale. Nesrećne što to izgubismo.
Tvoje sestre: ANA i PERSA
Zauvijek nas je napustio naš stric
Nedostajaće tvoje blage riječi i topla duša. Uvijek si bio podrška. Posebnim nitima vezani. Voljeni naš.
Tvoji MAJA, KSENIJA i GIOVANNI
785
16.
Posljednji pozdrav našem dragom
Još jednom smo se uvjerili da je nepravda konstanta u životu. Dugo smo bili zajedno na terenu i pored njega, dugo si nas oduševljavao svojom prirodom i svojim odbranama. Sad ćemo mi uspomenu na tebe braniti od zaborava. Počivaj u miru, naš nasmijani dječače.
Posljednji pozdrav
JANKU MIROČEVIĆU
Počivaj u miru. Vašoj porodici iskreno saučešće u žalosti. VOJO DAMJANOVIĆ sa porodicom sa Cetinja
FUDBALSKI SAVEZ CRNE GORE
Posljednji pozdrav dragom komšiji
JANKO MIROČEVIĆ
766
776
Poštovani i voljeni kum
JANKO MIROČEVIĆ Živjeće u našim srcima Porodice: OBRADOVIĆ i RADOVIĆ 762
Od porodice ĐURIČKOVIĆ
742
Posljednji pozdrav dragom zetu, dobrom čovjeku i velikom prijatelju
Androvom MIROČEVIĆU
Uspomena na tebe ostaje da živi sa nama. Počivaj u miru.
Voljeni naš ujo
748
Andra MIROČEVIĆ
Nedostaju riječi da opišu našu bol i tugu. Tvoja ljubav i dobrota ostaju zauvijek sa nama. A Luka, najljepši gol posvetiće tebi. Znamo….bićeš ponosan!
Tvoji: IVANA, IVAN, LUKA i NAĐA
Počivaj u miru Veliki
JANKO
Tvoji prijatelji iz SC Katun
ZORAN DAMJANOVIĆ, PREDRAG STRUGAR, ZORAN VUKČEVIĆ, ZORAN KEŠELJEVIĆ, ANTO PAJOVIĆ, DEJAN DAMJANOVIĆ, NEBOJŠA JOVANOVIĆ, IGOR ĐIKANOVIĆ, MIĆO ALEKSIĆ, NEMANJA PAVLIČIĆ, MIĆO PEROVIĆ, MARKO DAKOVIĆ, VLADO VUKOVIĆ i DRAGAN STRUGAR
Poštovanom komšiji
Svojim dostojanstvenim i časnim životnim putem koji si imao zavrijedio si naše dužno poštovanje i sjećanje.
STANARI ĐOKA MIRAŠEVIĆA, ULAZ 49
Posljednji pozdrav dobrom i poštenom drugu
JANKU MIROČEVIĆU
787
MILAN ĆALASAN sa familijom
Posljednji pozdrav
VAM NA SVEMU
Umro je naš veliki prijatelj
JANKO Androv MIROČEVIĆ
Naše dugogodišnje prijateljstvo je za nezaborav. Familiji Miročević iskreno saučešće.
Tvoji prijatelji veterani FK Sutjeska: ČKALE KONTIĆ, DRAGAN STANIŠIĆ, SLAVKO MAGOVČEVIĆ, BORO MATOVIĆ, SLOBO IVKOVIĆ, BRAJAN NENEZIĆ, RAKO VUJOVIĆ i LJUBO PETROVIĆ
756
Naš voljeni trener i prvi mentor u svijetu fudbala, ostavio je neizbrisiv trag u našim srcima. Hvala za strast i znanje koje si nam dao, čiko
…Dok palme njišu grane i cijela varoš spi behari dok mirišu ljubiš me, ljubiš, ti…
DAMJAN, PETAR i DAVID
Umro je naš prijatelj
JANKO Androv MIROČEVIĆ
Počivaj u miru, stari druže. Sa sjetom će te spominjati
778
tvoji LUKAČEVIĆI
DINGO, METO, BEĆO, SUDO i ENO
770
Neđelja, 16. jun 2024.
Umro je naš, veliki čovjek, veliki igrač, veliki trener
JANKO Androv MIROČEVIĆ 1949 – 2024. . S poštovanjem, Familiji Miročević iskreno saučešće.
LJUBO i MIRKO PETROVIĆ NJEGOŠ sa familijama
Opraštamo se od našeg dragog
JANKA MIROČEVIĆA Tvoje prijateljstvo, tvoj vedri duh i lijepi razgovori sa tobom ostaće nam u najljepšem sjećanju.
Posljednji pozdrav od DEJANA DAMJANOVIĆA i NEBOJŠE JOVANOVIĆA
772
Posljednji pozdrav kumu
DUŠKU MILOŠEVIĆU
Čuvaćemo te od zaborava.
GAŠO JOVANOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dobrom zetu
Posljednji pozdrav
JANKU MIROČEVIĆU
Od MLADENA MIROČEVIĆA
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Posljednji pozdrav dragom prijatelju i komšiji
Ostaju lijepa sjećanja na naša druženja i iskreno prijateljstvo.
MEŠTRA, VESNA, ANA i SAŠA 752
Posljednji pozdrav dragom tetku
DUŠKU MILOŠEVIĆU
Od MIJA i TANJE POPOVIĆ
Posljednji pozdrav
DUŠKU
Počivaj u miru, moj čestiti, pošteni komšija. BANJO LOPIČIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj snahi
ILINKI NIKOLIĆ
S ljubavlju i poštovanjem, Zaova MILENA sa porodicom
761
JANKO MIROČEVIĆ
Dragi Janko, bilo je zadovoljstvo odrastati uz tebe i biti tvoj Prijatelj.
DARKO, ZORAN i GORAN MILUTINOVIĆ
JANKU MIROČEVIĆU
VELIMIR MARIĆ sa porodicom
783
Posljednji pozdrav
DUŠKO MILOŠEVIĆ
Sinovci DEJAN, IVAN i ŽELJKO sa majkom
771
Posljednji pozdrav mom bratu od strica
DUŠKU MILOŠEVIĆU
Naše djetinjstvo nikad neću zaboraviti. Počivaj u miru sa tvojim Jocom.
TANJA VUJIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom bratu
DUŠKU
Počivaj u miru pored tvog Joca.
MARIJA, MILENA i MILICA
Posljednji pozdrav dragom komšiji
DUŠKU
KOMŠIJE IZ ULAZA
775
DUŠKU
Neka tvoja napaćena duša počiva u miru. NADA KRSTEV sa porodicom
757
774
Posljednji pozdrav dragom
DUŠKU
Tvoj plemeniti lik i blaga narav ostaće nam u najljepšem sjećanju. BOBO KRSTEV s porodicom
16.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dragi naš
Prošlo je tužnih godinu dana od kada nije sa nama naš
Dragi Pero, vrijeme mnogo ne pomaže, nedostaje tvoja dobra duša, tvoja ljubav i podrška. U mislima smo s tobom
Godina dana je od smrti
RATKE MILIĆ
Uspomenu na tvoju dobrotu čuvaćemo od zaborava
Ujna RADMILA VUKČEVIĆ sa porodicom
Bio si ponos i dika ocu, majci i sestrama. Prerano si pohitao ocu u zagrljaj, ne osvrćući se iza sebe. Počivaj u miru s anđelima. Ostaćeš vječno u našim srcima.
MOMIR i MIRJANA STOJANOVIĆ
Dragi naš komšija
749
VESKO RAJKOVIĆU
Postoji nešto što ne umire, tvoj častan život, nesebična dobrota, tvoj vedri i nasmijani lik. Bio si i ostao neko koga ćemo vječno pominjati i čuvati od zaborava. Porodica CVETKOVIĆ
U neđelju 16. juna 2024. godine navršava se godina dana od smrti našeg prijatelja
1959-2023.
Divni čovječe, odani druže i prijatelju, poštovani saborče, iskreni i dosljedni crnogorski suverenisto i patrioto, pregaoče za afirmaciju crnogorske države, nacije i crkve, u nama vječno ostaju divne uspomene na tvoj život, vedrinu i osmijeh. Spokoj tvojoj duši.
Tvoji prijatelji: ADŽIJA VUKIĆ, BRANKO DELIBAŠIĆ, ZORAN GOJČEVIĆ, PERO ŠUŠTER, SLOBO i VALENTINA LEKOVIĆ, RAŠO ADROVIĆ, ADEM LUKOLIĆ, BRANKA KOH, ANTO MILOVIĆ, SVETOZAR SAVIĆ, NOVAK ADŽIĆ.
SJEĆANJE na našeg dragog supruga i oca
DRAGOLJUBA ĐUKANOVIĆA
17. 6. 2001-17. 6. 2024.
Tvoja ljubav i dobrota vječno će nas pratiti.
S ponosom i poštovanjem,
i GORDANA
739
Šest godina je prošlo od kada nije sa nama naš
BUDIMIR RADOMAN
Sa velikom ljubavlju i ponosom ćemo čuvati sjećanje na tebe.
Počivaj u miru, veliki oče, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
759
738
Dana 16. juna 2024. god. navršava se 40 tužnih dana od smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra i đeda
NOVISLAVA-NOVA Blažovog STIJEPOVIĆA
Toga dana u 10 časova uža rodbina posjetiće njegovu vječnu kuću u selu Komarnica – Šavnik. Nedostaješ... TVOJI NAJMILIJI
Tvoji: Čerke NAĐA i IRENA, unučad MILJAN, MILICA i VLADIMIR i zet MIHAILO
Neđelja, 16. jun 2024. Oglasi
Navršava se 10 godina od smrti mog dragog oca
Godine koje prolaze ne donose zaborav. S ponosom čuvam lijepu uspomenu na tebe… koja je bezvremenska, kao simbol vječnog sjećanja, satkana od ljubavi i poštovanja.
Voljeni naš
Tvoj sin SRĐAN UBOVIĆ
VUČEKOVIĆ
Navršila se godina dana od tvog vječnog odlaska, a u našem domu velika praznina. Vrijeme ne može izbrisati tugu i bol za tobom.
Tvoji: supruga MIKICA, ćerke ANICA i ALEKSANDRA, unuke HELENA i HANA
Voljenom zetu
S tugom što te nema među nama, čuvamo tvoju dobrotu i tvoj lik. Počivaj u miru.
Navršava se dvadeset i četiri godine od kada nije sa nama naš voljeni
Vole te tvoji: Supruga OLGA, kćerka KRISTINA sa svojom djecom ANĐELOM i DANILOM
Navršava se 10 godina od kada nije sa nama naš
Vrijeme ne može izbrisati uspomenu na tebe. Tvoja dobrota, snaga i mudrost žive u našim srcima.
RANKO UBOVIĆ sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata
DRAGANA MILJANIĆA
Sjećanje na tebe trajaće dok mi živimo.
RADOVAN, ČEDO, STEFAN i NATAŠA
791
Godina dana od odlaska voljene kume
GORDANE PAVIĆEVIĆ
Odajemo počast divnoj i snažnoj ženi koja je bila dragulj svog vremena, čiji sjaj ostaje u vječnosti. Uskraćeni za dobrotu i bezuslovnu ljubav, zauvijek ostaješ dio nas, u srcima ispunjenim ponosom i zahvalnošću
MILAN, ZDENKA, BOBANA i KRISTINA DABOVIĆ
780
OBAVJEŠTENJE
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača:
Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Crna Gora
AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG” broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Preduzeću, „SUNTIME” d.o.o. iz Budve, donijeto Rješenje, broj: 03-UPl-1114/5 od 31.05.2024. godine, kojim se utvrđuje da je potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje i opremanja novog kupališta, koje se nalazi na katastarskoj parceli br. 929 KO Reževići I, u zoni sektora 47 Morskog dobra, Opština Budva. U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat, utvrđeno je da će se izradom Elaborata procjene uticaja obezbijediti nedostajući neophodni podaci, detaljno utvrditi stanje kvaliteta segmenata životne sredine, predvidjeti negativni uticaji projekta na životnu sredinu, utvrditi odgovarajuće mjere zaštite životne sredine i definisati program praćenja uticaja na životnu sredinu u toku funkcionisanja projekta kao i u slučaju havarije.
„SUNTIME” d.o.o. iz Budve može, shodno odredbama člana 15 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za određivanje obima i sadržaja elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.
„SUNTIME” d.o.o. iz Budve je dužno, shodno odredbama člana 17 ovog Zakona, podnijeti Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu najkasnije u roku od dvije godine od dana prijema rješenja o potrebi procjene uticaja. Uputstvo o pravnoi zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.
