Dnevni list Pobjeda 17.06.2024

Poneđeljak, 17. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21027 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

SLUČAJ ,,TUNEL“: Devet mjeseci nakon obijanja depoa

Višeg suda, istraga tapka u mjestu, sagovornici Pobjede ukazuju na brojne propuste, posebno onaj kada je tadašnji premijer sa saradnicima bio na uviđaju

Je li Abazović namjerno kontaminirao dokaze

ZASTRAŠUJUĆE PRIJETNJE CRNOGORCIMA

Predsjednik Opštine Nikšić u Grahovu poručio – „sa onima koji nam nijesu braća, postupaćemo kao sa Turcima“, osude stigle od uglednih istoričara, političara, javnosti

Dok Kovačević

„sije“ govor

VESELIN RADULOVIĆ: Da javnost sazna punu istinu o obijanju sudskog depoa jedino je moguće u slučaju da Tužilaštvo dođe do informacije i dokaza koji bi ukazali da su službena lica i javni funkcioneri napravili brojne propuste, odnosno ako bi se utvrdilo da su i oni bili akteri kriminalnog poduhvata. DARKO TRIFUNOVIĆ: Istragu je trebalo da vodi tužilaštvo za organizovani kriminal koje ima daleko veće kapacitete, a i na kraju krajeva, daleko veće kazne su zaprijećene. Jasno je da cijela ova priča ima i političku pozadinu, ali je nećemo saznati, bar ne sada. Nadam se u budućnosti, mada je i to upitno s obzirom na to kako je istraga vođena

RAZARANJE DRŽAVE

Crnogorske vlasti instrument u rukama projektanata „velike Srbije“

Rade Vujović kaže da su izjave mržnje vrlo opasne, ali, nažalost, nedostaju institucije, pa i tužilaštvo. Dragutin Papović istakao je da je najvažnije da li će se verbalne osude PES-a i Ure zaustaviti na tome ili će raskinuti koaliciju sa NSD, a, kako je naveo, ukoliko ostanu u koaliciji sa njima, isti su kao i NSD i Kovačević STR. 2. i 3. GDJE JE TU EKOLOGIJA: Puni kontejneri i velike količine raznog komunalnog otpada, u park šumama, uz puteve i druge javne površine ružna su slika Podgorice i Crne Gore

8. i 9.

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

STR. 4. i 5.

AKTUELNO: Loša avio-dostupnost i neuređenost gradske infrastrukture tjeraju visokoplatežne goste

ZASTRAŠUJUĆE PRIJETNJE CRNOGORCIMA: Predsjednik Opštine Nikšić u Grahovu osude stigle od uglednih istoričara, političara, javnosti

Kovačević „sije“ govor

tužilaštvo i dalje ne reaguje

PODGORICA – Izjava

Marka Kovačevića da će „sa onima koji im ne budu braća, postupati kao sa Turcima“ u stvari je spomenik beščašću. Ovo su samo nove vojvode-pioniri. Ovo je, što bi rekli Francuzi, deža-vu ili već viđeno – kazao je za Pobjedu Rade Vujović, predsjednik Udruženja profesora istorije Crne Gore, dok istoričar Dragutin Papović za Pobjedu kaže da je izjava za svaku osudu, ali je očekivana s obzirom na bjelaško-četničku ideologiju koju zastupaju Nova srpska demokratija i svi njeni funkcioneri.

Predsjednik Opštine Nikšić

Marko Kovačević još jednom skandaloznom izjavom zaprepastio je javnost, poručujući na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu i Spasovdana da će „sa onima koji im ne budu braća, postupati kao sa Turcima“. On je, u prisustvu ambasadora Rusije u Crnoj Gori Vladislava Maslenikova i sveštenstva SPC, poslao zastrašujuće poruke - da će „biti strpljivi i čekati otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća“, ali „ako neko neće da budemo braća i ako hoće više da liče na Turke, onda ćemo u budućnosti bogami sa njima kao prema Turcima postupati“. Uslijedile su najoštrije osude političke i društvene javnosti, nakon kojih je Kovačević, umjesto izvinjenja, juče pokušao da se opravda – da je u Grahovu govorio o pomirenju, te da su „mračni centri moći potrošili nekoliko dana da iskonstru-

Rade Vujović kaže da su izjave mržnje vrlo opasne i rezultirale su svim i svačim na ovim prostorima, ali, nažalost, nedostaju institucije, pa i tužilaštvo. Dragutin Papović istakao je da je najvažnije da li će se verbalne osude PES-a i Ure zaustaviti na tome ili će raskinuti koaliciju sa NSD, a, kako je istakao, ukoliko ostanu u koaliciji sa njima, isti su kao i NSD i Kovačević. Opozicija, dio javnosti i NVO oštro osudili Kovačevićevu izjavu i pozvali na hitnu reakciju tužilaštva

išu priču i da započnu medijsku hajku“. Tužilaštvo se do sada nije oglašavalo.

NEMA INSTITUCIJA

Rade Vujović kaže da je izjava Kovačevića posao za tužilaštvo, ali institucija nema. – Ne znam zašto bi petovjekovno robovanje i frustraciju iskaljivali na braći. Mi neki koji smo vjekovima živjeli slobodno, danas volimo i poštujemo svoje nekadašnje prijatelje, posebno braću. Srećom, bez frustracije dižemo spomenik časti i poštenju crnogorskom, a čini mi se da izjava dotičnog gospodina i ne samo njegova, nego ih je mnogo u posljednje

vrijeme, u stvari je spomenik beščašću, što u stvari govori da nas ima različitih na ovako malom prostoru – istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, posla za tužilaštvo ima mnogo, ali nedostaju institucije, pa neki ljudi, kako je istakao, daju sebi za pravo čak i da daju ovakve izjave.

– Nijesam pravnik, ali koliko mogu procijeniti, ovo je par ekselans posao za tužilaštvo. Izjave mržnje su vrlo opasne i rezultirale su svim i svačim na ovim prostorima, ali, nažalost, nedostaju institucije, pa i tužilaštvo. Pitam se imamo li institucije u mnogim segmentima

društva, jer da ih imamo, ovakve stvari bi se sasjekle u korijenu i ne bi se dešavale kod pristojnih ljudi – kazao je Vujović. Za njega, kako kaže, nije iznenađenje Kovačevićeva izjava. – Nagledao sam se svega na ovim prostorima, od ratova u Bosni, tako da ovo su samo nove vojvode-pioniri. Ovo je, što bi rekli Francuzi, deža-vu ili već viđeno –kazao je Vujović. Dragutin Papović istakao je da je najvažnije da li će se verbalne osude PES-a i Ure zaustaviti na tome ili će raskinuti koaliciju sa NSD. – Ukoliko nakon ovoga i dalje ostanu u koaliciji sa njima, onda su isti kao i NSD i Marko Ko-

vačević – poručio je Papović. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić poručio je da „kukavičke prijetnje građanskoj Crnoj Gori iz usta Marka Kovačevića, koje su svojstvene portparolima fašizma, zahtijevaju hitnu reakciju tužilaštva“. – Trebalo bi da se utvrdi da li Kovačević prijeti ili ponovo „namješta sat“. Takva osoba ne zaslužuje da bude na čelu antifašističkog Nikšića – poručio je Nikolić.

Potpredsjednica DPS-a i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč pozvala je tužilaštvo da hitno reaguje zbog Kovačevićeve izjave.

– Predśednik Marko Kovače-

vić, politička zvijezda NSD-a, prijeti da će nas ,,razgoniti ko Turke na buljuke“, a njegov kadar nasrće na predśednika OO DPS Borisa Muratovića. Na Nikšić nam udarila strava šovinizma, zavela je svoju strahovladu, kleronacionalisti žele da sva Crna Gora bude sa njihovom nakaradnom ideologijom u skladu – kazala je Vuković-Kuč. Poziva tužilaštvo na hitnu reakciju.

– Jer ovo verbalno nedjelo jeste priprema za nešto mnogo gore od toga – navela je. Demokratska partija socijalista saopštila je da „novi sramni javni nastup predsjednika Opštine Nikšić i istaknutog člana Nove srpske demokratije Marka Kovačevića u kojem se Crnogorcima prijeti da će se sa njima obračunavati kao sa Turcima, očigledno je najbolja preporuka za najavljeni ulazak ove partije u Vladu“. – U govoru mržnje Marka Kovačevića na Grahovcu sublimirana je sva suština velikosrpske politike i sklonost ka istorijskom revizionizmu. U samo nekoliko minuta njegovog govora obesmišljavaju se višemesječni napori funkcionera ove partije da sebe prikažu kao velike pomiritelje, na čijem čelu se nalazi ni manje ni više nego četnički vojvoda Andrija Mandić. Jasno je građanima Crne Gore da je Nova

– Izražavamo bojazan da posljednji ispad nikšićkog gradonačelnika predstavlja dio osmišljene akcije političke destabilizacije Crne Gore i podsticaj za izbijanje međunacionalnih sukoba – navodi se u zajedničkom saopštenju Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) i NVO 35 MM.

Te NVO zatražile su hitnu reakciju tužilaštva i ostavku

Kovačevića. Ističe se da poziv, odnosno najavu da će se vlast znati obračunati sa Crnogorcima, ukoliko ne prihvate ono što od njih očekuju Kovačević i njegovi politički mentori najavljuje radikalizaciju djelovanja Kovačevićeve partije, sve u cilju izazivanja međunacionalnih i međuvjerskih tenzija u Crnoj Gori. – Ovaj ispad predstavlja kontinuitet najava koje stižu

iz partija nekadašnjeg DF-a, a koje najavljuju podsticanje sukoba, sve u namjeri da se spriječi ubrzano učlanjenje Crne Gore u EU. U isti kontekst stavljamo i najavu uvođenja tzv. dvojnog državljanstva, neustavne promjene Ustava, a u cilju uvođenja stotina hiljada Vučićevih botova u birački spisak Crne Gore, ne bi li na taj način proruske partije došle do parlamentarne

većine – navodi se u saopštenju.

Prema njihovim riječima, proruske partije pod snažnim pritiskom Vučića pokušavaju da pretvore izbore u Crnoj Gori nalik onima u Srbiji, a posebno u velikim gradovima gdje o pobjedi odlučuju botovi - birači iz susjednih zemalja koje Vučić uvozi po potrebi. – Jasno je svima da bi ovakvi pokušaji prekrajanja

biračkog tijela u Crnoj Gori doveli do teške destabilizacije, te pokretanja protesta. Pozivamo sve političke partije, nevladine organizacije i vjerske zajednice da osude govor mržnje, te pokušaje proruskih partija da političkom destabilizacijom zaustave brzo učlanjenje Crne Gore u EU. Potrebna je masovna reakcija građana Crne Gore da se kaže Ne progonu pripadnika drugih nacija i religija koji sprovodi jedan dio vlasti, a drugi ga toleriše. Potrebno je da spriječimo pokušaje zaustavljanja brzog učlanjenja

Crne Gore u EU od proruskih i prosrpskih partija po nalogu Vučića – poručuju tri NVO. Traže hitno izvinjenje Kovačevića koje će pratiti njegova ostavka na mjestu predsjednika Opštine Nikšić. Pozvali su Državno tužilaštvo da hitno reaguje i pokrene postupak protiv Kovačevića i svakog ko na sličan način postupa. – Tražimo od koalicionih partnera Kovačevića u Nikšiću da, ako ne podnese ostavku u roku od 48 sati, uskrate mu povjerenje –dodaje se u saopštenju.

Rade Vujović

Dragutin Papović

Grahovu poručio – „sa onima koji nam nijesu braća, postupaćemo kao sa Turcima“,

mržnje, reaguje

Milatović i Spajić osudili

Kovačevićevu izjavu

- Osuđujem neodgovoran i zabrinjavajući narativ predsjednika

Opštine Nikšić, Marka Kovačevića - napisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži „X“.

Apelovao je na javne funkcionere da svojim djelovanjem doprinesu jačanju tolerancije „u društvu i poštovanju međusobnih razlika“. Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da su riječi predsjednika

Opštine Nikšić Marka Kovačevića užasne i da

srpska demokratija pomiriteljska baš onoliko koliko je i njihov vođa dalaj lama. Ono što slijedi ulaskom NSD u Vladu pokazaće pravo lice sadašnje vladajuće većine - izazivanje destabilizacije i bespoštedno sluganstvo drugim državama i njihovim interesima – saopšteno je iz DPS-a.

Predsjednik SD-a Damir Šehović naveo je da „nesrećna izjava Kovačevića, umjesto ozbiljnijeg komentara, zaslužuje samo prezir i žaljenje“. – Mudriji su s punim pravom

za njih nema opravdanja. – Najoštrije osuđujemo govor predsjednika

Opštine Nikšić, koji smo mogli čuti na društvenim mrežama. Svi, a posebno mladi ljudi bi trebalo da budu okrenuti budućnosti i pomirenju. Pozivamo nadležne organe da utvrde sve činjenice i okolnosti – naveo je Spajić. Poručio je da se nada da će izvinjenje i objašnjenje ubrzo uslijediti. – Ali u svakom slučaju, užasna izjava za koju nema opravdanja – napisao je Spajić.

davno kazali da mržnja nikada nije bila usmjerena prema drugima, budući da ona razara samo onoga ko je nosi. Od njega i njegovih šovinističkih poruka, kojima je inače sklon da zatrpava javni prostor, jedino će biti gore njegove kolege iz parlamentarne većine ukoliko ovu skandaloznu i ničim izazvanu izjavu prećute – navodi Šehović.

privitivizam

Poručio je da će primitivizam koji je s pravom zgrozio crno-

CGO: Tužilaštvo i UP da usmjere pažnju na Kovačevićev šovinizam, govor mržnje i fašizam

– Umjesto što pokazuje efikasnost u postupanju po krivičnim prijavama Marka Kovačevića protiv civilnih aktivista, medija i opozicije, Tužilaštvo i Uprava policije bi, za promjenu, morali usmjeriti pažnju na šovinizam, govor mržnje i fašizam Marka Kovačevića, koji, ohrabren nepostupanjem institucija, nastavlja da opasno podiže ljestvicu – poručio je Centar za građansko obrazovanje. – CGO najoštrije osuđuje govor Kovačevića na Grahovcu. Za ovakve izjave najodgovorniji su nadležni organi koji ih tolerišu, ali i koalicioni partneri na lokalnom nivou koji nastavljaju da podržavaju vlast na čijem je čelu Kovačević – navodi CGO.

Dodaju da očekuju jasnu reakciju nadležnih u procesuiranju ovog slučaja, kao i Kovačevićevih koalicionih partnera, ali i visokih državnih funcionera, posebno predsjednika Skupštine koji se u cilju očuvanja multietničkog i multinacionalnog sklada u Crnoj Gori moraju ograditi od takvih izjava i nedvosmisleno ih osuditi.

SkANdAlOZNE PORUkE NE PRIlIčE CRkvENOM ObREdU: Kovačević na obilježavanju godišnjice bitke na Grahovcu

gorsku javnost, otvoriti oči i onima koji se još uvijek premišljaju da li da sa Kovačevićem i njemu sličnima uskoče u „evropsku“ vladu.

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković (SDP) poručio je Kovačeviću – da je sreće u ovoj državi, bio bi u zatvoru.

– Ti što prijetiš cijeloj građanskoj Crnoj Gori si sve ono što ova zemlja i ovaj narod nikada bili nijesu, šovinista i mrzitelj svih koji nijesu vjere, nacije ili jezika po tvojoj volji. Da je sreće u ovoj državi, sjutra bi bio u zatvoru, a ne na čelu antifašističkog i slobodarskog Nikšića – poručio je Đurašković. Ura je saopštila da najoštrije osuđuje skandalozan i fašistički govor Kovačevića. – Govor ne samo da je duboko uvredljiv, već i opasan, jer podstiče mržnju i netrpeljivost među građanima. U eri kada svi treba da budemo posvećeni budućnosti, jedinstvu i međusobnom poštovanju, ovakve izjave vraćaju nas u prošlost i ugrožavaju mir i stabilnost u našoj zemlji. Pozivamo nadležne institucije da hitno reaguju i preduzmu sve zakonom predviđene mjere protiv Kovačevića zbog njegovih neodgovornih i zlonamjernih izjava – navodi se u saopštenju i apeluje na sve građane da čuvaju mir, međusobno poštovanje i uvažavanje.

Milivoje Karadžić iz PES-a naveo je da bi se „svaki elementarno pristojan čovjek postidio nakon odslušane izjave predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića koju je uputio na obilježavanju 166. godina od Grahovske bitke“. Nekad se, ističe, pita da li je moguće da u nečijim glavama i dalje žive ti relikti prošlosti, pa da neistomišljenike označavaju kao ‘Turke’ a političke relacije sa njima svode na nivo i odnos kakav smo imali sa Osmanskom imperijom“. – Naše društvo godinama plaća previsoku cijenu govora mržnje, postalo je talac ovakvih i sličnih izjava koje zaglušuju javni prostor i unose tenzi-

je u svakodnevni život – istakao je on.

Potomci Vuka Mićunovića najoštrije su osudili govor Kovačevića, u kojem pominje njihovog slavnog pretka. – Želimo da podsjetimo Marka Kovačevića da je Vuk Mićunović znameniti crnogorski junak, vojvoda i jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca. Vuk Mićunović je odigrao ključnu ulogu u pobjedi Crnogoraca nad osmanskom vojskom, što je doprinijelo daljoj stabilnosti i nezavisnosti Crne Gore – saopštili su. Ističu da su kroz istoriju Mićunovići ostavili neizbrisiv trag svojim herojskim djelima, pokazavši nesalomivu volju i nesebičnu ljubav prema svom narodu, domovini i spremnost za odbranu pravde i slobode. – I zato mu poručujemo neka ne uzima u svoja usta, iz kojih izbijaju fašizam i mržnja, slobodare i antifašiste kakvi su bili naši preci! Naša je moralna obaveza da vječno budemo na suprotnoj strani od strane na kojoj je šoviništa i mrzitelj svega crnogorskog - Marko K – zaključeno je u saopštenju.

priJEtNJE

Marko Kovačević je u Grahovcu sa sveštenstvom SPC obilježio dan Vaznesenja Gospodnjeg (Spasovdan) i 166 godina od bitke na Grahovcu, a organizatori su bili Eparhija budimljansko-nikšićka, Parohija grahovska i Zavičajno udruženje „Stara Hercegovina. Kovačević je tom prilikom poručio da ih „današnji dan uči“ da sve što rade vezuju za nebo. – I prošle godine je neko pitao od ovih vlastodržaca bivših i njihovih pulena, kakve veze ima Spasovdan sa Grahovačkom bitkom. Eto, možete misliti koliko oni imaju veze sa ljudima koji su na Spasovdan pobijedili Turke u Grahovačkoj bici. To treba da vam bude pred očima, da su oni neznaveni i da njima nije otvoren put ka istini i da onda više liče na tuđina, nego na sebe – počeo je govor Kovačević.

Fejzić: Predsjednik Opštine Nikšić završio sa Turcima, na red su došli Crnogorci

– Gradonačelnik Nikšića je završio sa Turcima (čitaj: Turci, Bošnjaci, Albanci...), a sada su na red došli Crnogorci – reagovao je Rifat Fejzić, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori. Fejzić se obratio i Ambasadi Turske u Crnoj Gori. – Dobro bi bilo da mu se idućeg Ramazana, na iftaru u organizaciji Ambasade, da riječ da nas tamo sve izvrijeđa i zaprijeti – dodao je Fejzić.

Nastavio je pozivajući se na Njegoša. – Što je Njegoš govorio: Zarobili su sebe u tuđina. A mi ćemo raditi na tome da se i oni sjete naše stare slave naših predaka da zajedno sa nama uznose Bogu molitvu, kao mi što smo je uznosili i kao što su je uznosili hrišćanski ratnici srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca prije 166 ljeta na ovom mjestu. Bićemo strpljivi, čekaćemo, uvijek otvorenog srca i otvorenih ruku, sa pitanjem jesmo li braća. Ako neko neće da budemo braća i ako hoće više da liče na Turke, onda ćemo u budućnosti bogami sa njima kao prema Turcima postupati – zaprijetio je Kovačević.

On je juče pokušao da opravda svoju skandaloznu izjavu, pa je saopštio da nije pominjao Crnogorce niti bilo koji drugi narod u Crnoj Gori u negativnom kontekstu.

– Turke sam pomenuo u kontekstu prošlosti i borbe koju su naši preci vodili prije svega da odbrane svoja ognjišta i da se oslobode od tadašnjeg jarma, a nikako u kontekstu današnjih Turaka i odnosa sa Turskom –rekao je Kovačević.

Naveo je da su „opet mračni centri moći morali da potroše nekoliko dana da iskonstruišu priču, pripreme kontekst onako kako im odgovara, da započnu medijsku halabuku i hajku“.

– U svemu tome najlakše je izabrati onoga ko je odavno postao meta takvih centara moći pa se onda ne mora dodatno voditi računa o istini, kontekstu, događaju koji se obilježava, onima koji u tom obilježavanju ometaju vjerske obrede i provociraju – napisao je Kovačević na svom Fejsbuk profilu. Naveo je da nadležni organi ne vode računa o tome što u neposrednu blizinu puštaju lice koje je uputilo prijetnje njemu i njegovoj porodici. – Koje je došlo iz dijaspore, a nije privedeno da se izjasni o prijetnjama koje mi je uputilo nego se dovodi na Grahovac da bude u mojoj neposrednoj blizini u kojoj možda i može ostvariti te prijetnje. Sve to je bilo i ostalo nevažno. Važno je samo dovesti sve u neki drugi kontekst kao i mnogo puta do sada. Namjere se svakako tiču nečega drugog i vrijeme će ih lako otkriti – rekao je Kovačević.

Dodao je i da se namjerno izostavlja u svim medijima ili se proglašava nebitnim to što je, kako kaže, akcenat stavio na potrebu za pomirenjem i na strpljenju da se to pomirenje ostvari.

– ... Na otvorenom srcu i želji da budemo braća, ali sa jasnom naznakom da ćemo i dalje biti spremni da branimo naše svetinje od onih koji su već jednom pokušali da ih otuđe – rekao je Kovačević.i. KOpriviCa

Davnih godina, u mom ranom djetinjstvu u Baru, u stanu u kojem smo stanovali pod je bio patos od dasaka. Kada noću upalite svijetlo desetine bubašvaba bi se razmiljelo po stanu i hitro se vraćalo u svoje rupe iz kojih su izašle. Mrak je njihovo vrijeme, svjetlost najveći neprijatelj. To śećanje me neodoljivo podśeća na današnju Crnu Goru i mrak u kojem se nalazi, dok se svjetlost ne nazire ni u tragovima.

Crna Gora je danas „država“ u kojoj se ne poštuju zakoni, u kojoj se ne poštuje čak ni Ustav, u kojoj vlada kakistokratija, u kojoj se pravi-zdravi preko noći možete naći iza rešetaka, u kojoj se optužnice pišu u nazovi medijima, u kojoj ljudi bez ikakvih referenci, bez biografija, obnašaju najveće funkcije, u kojoj se gomila administracija partijskim kadrovima dok se država zadužuje za potrošnju i servisiranje nerealnih i populističkih nazovi programa...

Crna Gora je „država“ u kojoj vlada konglomerat partija i partijica, grčevito se držeći jedni drugih u strahu da se ne bi vratile na vlast partije koje su bile vlast prije 2020. godine, svjesni da su u svakom pogledu inferiorni u odnosu na njih, dok se međusobno ucjenjuju i drže zajedno u strahu od novih izbora.

SELEKTIVNE ISTRAGE

Umjesto da se podstiču uspješne kompanije, sadašnja vlast pokušava uništiti kompanije za koje se misli da su naklonjene bivšoj vlasti oko DPS-a: uništen je iz iracionalnih razloga Montenegro erlajnz, iako su sve zemlje u doba korone spašavale svoje avio-kompanije iz objektivnih razloga, pokušalo se Voliju podmetnuti da trguje ko-

RAZARANJE DRŽAVE: Crnogorske vlasti instrument u rukama projektanata „velike Srbije“

Temeljne štetočine

Svi oni koji su glasali za vladajuće partije treba debelo da se zamisle što „manjinska podrška“ Vladi M. Spajića od strane konstituenata bivšeg DF-a donosi

Crnoj Gori i kolika je cijena koju plaća i koju će platiti Crna Gora uvlačenjem u nacionalistički koncept Beograda i Banjaluke, koji je ovih dana ogoljen do koske

kainom kako bi se preuzeli njegovi kupci, sada se udara na Bemaks, možda i najpotentniju građevinsku kompaniju u regionu kad je u pitanju oprema.

Pritom se u širokom luku zaobilaze oni koji se smatraju saveznicima, a čiji je kapital više nego sumnjivog porijekla. Svi koji su se bavili biznisom devedesetih godina prošlog stoljeća znaju ko su bili najveći šverceri cigara i naftinih derivata tih godina, ko je snabdijevao vojsku entiteta BiH Republika Srpska gorivom u doba genocida u Srebrenici, iako bezočno to pripisuju vladi Mila Đukanovića... Isti ti se i danas pominju u dešifrovanim

razgovorima o švercu cigara, zajedno sa kudravim ex premijerom i drugim sumnjivim likovima.

Što je najgore, izvršna vlast se bavi istražnim radnjama, umjesto da se bave svojim poslom, pišući optužnice u parlamentarnim govorima. Potpredśednik Vlade Momo Koprivica u parlamentu Crne Gore bavi se firmom Bemaks kao da je tužilac i iznosi podatke koji mogu naškoditi kompaniji i njenom imidžu, umjesto da, ukoliko ima podatke za koje misli da su sa one strane zakona, proslijedi ih nadležnom pravosudnom organu. I to uz govor propraćen sa ,,ja tebi serdare, a ti meni vojvodo“

od svršenog ugostitelja, koji s pravom ima veze ko Šešelj sa hippie pokretom. I to je ta muka onih koji ne znaju da se bave onim za što su izabrani, pa se bave svime i svačim u maniru dokonih domaćica ili političkih rasprava ispred prodavnica polemičara sa zidarskim pivom u rukama.

Slučaj smjene ministra pravde Andreja Milovića govori kako ne smiju dirati u one koji imaju moć u rukama i podnositi prijave protiv njih. Njih se ne smije istraživati, niti se baviti njihovom imovinom.

Dok je Jelena Perović, direktorka ASK-a, u kućnom pritvoru zbog 60 hiljada eura isplaćenih radnicima za prekovremeni rad u Agenciji, dotle se ex ministarka četiri resora Vesna Bratić razmahala po društvenim mrežama napadajući one kojima se ne dopada ideja „velike Srbije“, slobodno se krećući, bez obzira što je oštetila državni budžet u mnogostruko većem izno-

su zbog nezakonitih odluka koje je donosila. Slično je i sa kudravim ex premijerom, koji je napravio metež u saobraćaju u Bokotorskom zalivu iz čistog revanšizma, kupio trajekte olupine po višestruko većoj cijeni od stvarne vrijednosti, bez poštovanja zakonskih procedura, a remont jedne od njih će koštati taman koliko je plaćena i koji je postao zvijezda ,,Sky“ transkripata između kriminalnih likova.

KAO DA JE 1948.

Još nas ubjeđuju kako nema revanšizma u spektakularnim hapšenjima ljudi koji bi se sami odazvali na poziv tužilaštva, kojima se mijenja optužnica u skladu sa obesmišljavanjem prethodnih, koji se drže u pritvoru dok im se ne pronađe nešto ili se procjenjuje njihova imovina kao ključni dokaz da su se bavili sumnjivim rabotama.

Baš bih volio da vidim mnoge likove iz vlasti potonjih četiri

Umjesto da se podstiču uspješne kompanije, sadašnja vlast pokušava uništiti kompanije za koje se misli da su naklonjene bivšoj vlasti oko DPS-a: uništen je iz iracionalnih razloga Montenegro erlajnz, iako su sve zemlje u doba korone spašavale svoje avio-kompanije iz objektivnih razloga, pokušalo se Voliju podmetnuti da trguje kokainom kako bi se preuzeli njegovi kupci, sada se udara na Bemaks, možda i najpotentniju građevinsku kompaniju u regionu kad je u pitanju oprema

godine i utvrđivanje njihove imovine i upoređenje sa prihodima. Oni mogu da prođu sa budalastim objašnjenjima kako im je neko poklonio kuću u Bijeloj, kako je tašta sagradila kuću u Momišićima, sin vilu u Zagoriču, itd... Ako se nekome čini da se ovim opravdava bilo čija nezakonitost iz ranijeg perioda, griješi. Samo se zahtijeva da se ljudi ne hapse i da im se onda traže dokazi za bilo što, da se obezbijede dokazi prije nego se hapse i omogući da uz stručnu pomoć odbrane svoju nevinost ili tužilaštvo potvrdi njihovu vinost (krivicu). Žalosno je da neko treba da objašnjava nekom Tihomiru Dragašu iz PES-a da nije 1948. godina kad može neko kao on da hapsi ljude koji koriste svoje osnovno ljudsko pravo na protest; da shvati da za hapšenja postoje nadležni pravosudni organi koji za takve poteze moraju imati uporište u zakonu. Isto tako bi svi oni koji u pobjedničkim partijama traže uhljebljenje i mijenjaju ih u zavisnosti od sopstvenog oportunizma, morali znati da postoje međunarodne povelje, Ustav, zakoni koji u svakom demokratskom sistemu postoje da bi ograničili vlast onih koji misle da im je sve dozvoljeno pobjedom na izborima. Kao što bi Vasilije Čarapić elementarno morao naučiti istoriju zemlje u kojoj obnaša vlast, da nauči da nije otac knjaza/kralja Nikole „vojvoda od Grahova“, da malo bolje prouči biografiju vojvode Mirka, posebno kako i zašto je naprasno preminuo od stomačnih tegoba, kao i kontroverze oko „pohare Kuča“ i zašto je do nje došlo. Možda su upravo Kuči dobar primjer da svi naučimo kako kao narod nijesmo naučili da priklanjanje bilo skadarskom paši, ili bilo kome drugom, ne donosi ništa dobro, kao i da prozelitizam i prelazak sa jedne vjere u drugu ne treba da vodi u nacionalni i vjerski ekstremizam.

OTPOR – OBAVEZA

Svi oni koji su glasali za vladajuće partije treba debelo da se zamisle što „manjinska podrška“ Vladi M. Spajića od strane konstituenata bivšeg DF-a donosi Crnoj Gori i kolika je cijena koju plaća i koju će platiti Crna Gora uvlačenjem u nacionalistički koncept Beograda i Banjaluke, koji je ovih dana ogoljen do koske. Namjera da se ruši ustavni koncept građanske države davanjem prava glasa stranim državljanima i mijenjanjem zakona o državljanstvu je direktno kršenje Ustava Crne Gore i koncepta da o sudbini Crne Gore odlučuju građani

Piše: Slobodan JOVANOVIĆ

OPASNE NAMJERE: Milojko Spajić i Andrija Mandić

Crne Gore, oni čija je sudbina vezana za budućnost Crne Gore, a ne da o njenoj sudbini odlučuju oni koji su građani druge države, u kojoj oni već biraju svoju vlast, u kojoj plaćaju poreze i za koju su vezali svoju budućnost.

Namjera da se učešćem stranih državljana iz Srbije i Republike Srpske zauvijek cementira vlast srpskih stranaka, značila bi nestanak nezavisne Crne Gore i njenog evropskog puta. Građani Crne Gore ne smiju to dozvoliti. Njihovo je demokratsko pravo da građanskim otporom onemoguće te namjere i spriječe da Crna Gora postane dio projekta koji je devedesetih godina prošlog stoljeća prouzrokovao brojne žrtve, raseljene, osakaćene, a koji se danas pokušava realizovati podmuklijim sredstvima. Konačno, suverenističke stranke bi morale pokazati da su dostojne tog epiteta i stati na čelo otpora oduzimanju Crnoj Gori nezavisnosti i njene evropske budućnosti, budućnosti koja donosi Crnoj Gori sve benefite i kad je u pitanju materijalni standard i kad je u pitanju standard života uopšte. Dakle, uređenu državu i demokratske standarde.

Dovoljno je da građani Crne Gore pogledaju koji napredak su ostvarile države poput Rumunije, koja je iz krajnje bijede većine njenih građana postala zemlja koja izgleda potpuno kao da ste u bilo kojoj zemlji EU. Ko ima pravo da oduzme građanima Crne Gore elementarno ljudsko pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini? Svako ko Crnu Goru doživljava kao svoju državu mora dići glas, makar im onaj Dragaš prijetio hapšenjem. Ustavni sud Crne Gore, ne želeći da se zamjeri vladajućoj koaliciji i SPC, izbjegao je da donese odluku vrlo laku sa stanovišta poštovanja Ustava, zakona i prava. Ustavni sud je odbio da odlučuje o ustavnosti tzv. Temeljnog ugovora sa SPC. Mediji su donijeli naslove „Ustavni sud stavio tačku na Temeljni ugovor“. Daleko je to od tačke. To je tek zarez. Donoseći odluku da ne raspravlja o tzv. Temeljnom ugovoru, Ustavni sud je, kao najviša sudska istanca u državi, omogućio da se postupak odlučivanja prenese na Sud za ljudska prava u Strazburu, čije odluke imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. Za podnošenje tužbe su -

Hrvatski analitičar smatra da je izostanak reakcije EU na Svesrpski sabor dokaz njene potpune nesposobnosti

Sa dvojnim državljanstvom

Crna Gora gubi suverenitet

PODGORICA - Uvođenje

Ko ima pravo da oduzme građanima Crne Gore elementarno ljudsko pravo da sami odlučuju o svojoj sudbini? Svako ko Crnu Goru doživljava kao svoju državu mora dići glas, makar im onaj Tihomir Dragaš prijetio hapšenjem

du u Strazburu dovoljni su U stav Crne Gore iz 1905. (član 40), Zakon o crkvama republike Srbije (član 11 ), Službene novine kraljevine SHS od 3. juna, subota, Beograd, 1922. godine, Zakon o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi („Službene novine Kraljevine Jugoslavije“, broj 269/1929), Ustav SPC iz 1931. godine (Službene novine Kraljevine Jugoslavije, 275-86/1931), Ustav CPC iz 1904. godine (član 10, član 22) i Rješenje „Sv. Sinoda Kraljevine Crne Gore“ od 16. decembra 1918. godine, broj 1169, potpisano od samo dva člana Sinoda, kojim se CPC prisajedinjuje Ujedinjenoj crkvi. Pa navalite, gospodo iz opozicije, crnogorskih udruženja i svih drugih mjesta đe se ljubi i poštuje Crna Gora. Godine 1970. protoprezviter –stavrofor SPC Branko A. Cisar objavio je, uz saglasnost SPC, „Crkveno pravo“, u kojem, između ostalog, piše: „ Crkva nema svoje teritorije, nego postoji na teritoriji gde suverena građanska vlast pripada nekoj državi, zbog čega ona mora da uzima u obzir i da recipirta odredbe stvorene državnom voljom i mora da ostavlja državnoj volji regulisanje svog spoljašnjeg položaja u državi, kao jednog od društva koje postoji na državnoj teritoriji“. Ima li vam ovo veze sa tzv. Temeljnim ugovorom sa SPC, pravnim licem iz druge države? Tako je to kad imamo situaciju sa bubašvabama sa početka teksta, koje donose odluke o nečemu o čemu nemaju pojma, ako nije u pitanju namjerna šteta. Ali za takvu štetu se krivično odgovara, pa sam ubijeđen da će „kudravi“ jednog dana dobiti besplatan smještaj i hranu do kraja života. •

zakona o dvojnom državljanstvu najopasnije je oruđe za demontažu crnogorskih institucija i crnogorskog suvereniteta. To je moguće zaustaviti samo snažnom međunarodnom akcijom, snažnim parlamentarnim otporom i još snažnijim otporom crnogorskog građanskog društva, kao i građanskom neposlušnošću. Bez takve sistemske akcije, Crna Gora ne može doći do prijevremenih izbora - kaže u intervjuu Pobjedi hrvatski analitičar Davor Đenero. Objašnjava da je dobra vijest što nema Olivera Varheljija u novoj evropskoj administraciji.

POBJEDA: Što za Crnu Goru znači usvajanje IBAR zakona „navrat-nanos“, od kojih su pojedini i neustavni, kad sa ovom vladom Crna Gora trajno ostaje okrenuta ka ,,srpskom svetu“?

ĐENERO : Velika je odgovornost na administracijama Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića to što je Crna Gora izgubila momentum, što je danas više Evropska unija ne tretira kao lidera u pristupnom procesu, iako je istina da je još uvijek prednost Crne Gore u odnosu na Srbiju golema, a da je nakon Svesrpskog sabora i nakon toga što je Evropska komisija direktno ocijenila da Srbija ne ispunjava obaveze iz Ohridskog sporazuma, blokirajući pristupanje Kosova međunarodnim organizacijama, očito da će pregovori sa Srbijom ostati blokirani još neko vrijeme.

Ova crnogorska administracija odlučila se na formalistički pristup pretpristupnom prosesu, vjerojatno zbog toga što je to jedini pristup koji njihovim stvarnim kontrolorima, skupini oko Andrije Mandića, može biti prihvatljiv. Vlada će usvajanje takozvanih IBAR zakona nastojati prikazati kao svojevrsno „nomotehničko udarništvo“, ali je činjenica da

to „udarništvo“ ne doprinosi evropskom profilu Crne Gore. Ova vlada ne razumije niti može afirmisati evropska načela dobrog upravljanja, ona ne može proces donošenja odluka uskladiti s evropskim načelima jasnoće procedura i tome da u procesu donošenja odluka svi relevantni društveni interesi moraju biti zastupljeni, te da se odluke moraju donositi tako da svi sudionici i njihovi interesi pritom budu maksimalno zaštićeni. Bez toga nema realnog napretka u harmonizaciji crnogorskog sustava s onim evropskim.

Nomotehnički napredak Crne Gora mogao bi uskoro postati potpuna groteska, dogodi li se rekonstrukcija Spajićeva kabineta i uđu li članovi bivšeg DF-a i formalno u kabinet, iako su već sad ovladali s 40 odsto vlasti po dubini. Tada bi se i Evropska komisija mogla teže „praviti nevještom“ i ignorisati protivevropski karakter vladajuće koalicije u Crnoj Gori.

POBJEDA: Koje su to vrijednosti za koje se zalaže Brisel u Crnoj Gori kada je za njih velika nada premijer koji je bivšem DF-u obećao uvođenje srpskog jezika, trobojke, dvojnog državljanstva, pa će ubrzo Milorad Dodik glasati i u Podgorici?

ĐENERO: Nažalost, očito je da je Crna Gora, kao i cijeli pristupni proces, zapravo izvan fokusa evropskih institucija. Vidjećemo hoće li tako ostati i u budućoj evropskoj komisiji, koja će biti uspostavljena neg-

dje u jesen ove godine. Jasno je da u toj evropskoj komisiji više neće ostati sadašnji komesar za proširenje, a činjenica je da je i pri sastavljanju Evropske komisije, koja je na odlasku, a i one prije nje, bilo razgovora o tome je li uopšte potrebno da u njoj bude komesar zadužen za proširenje, jer je bilo jasno da u toku mandata te dvije evropske komisije (dakle, u proteklom desetljeću) nema ništa od proširenja.

Danas je situacija u Evropskoj uniji bitno drugačija nego prije pet ili deset godina, a sada je pitanje proširenja jedno od važnijih evropskih pitanja. Politika proširenja ponovno se vrednuje kao jedna od najvažnijih zajedničkih politika, pogotovo kad je riječ o izgradnji mira na evropskom kontinentu. Važno je i ojačati evropsku diplomatsku službu, koja se, pogotovo kad je riječ o odnosu prema Crnoj Gori, pokazala izrazito nesposobnom, a teško je procijeniti jesu li teške pogreške misije EU u Podgorici uzrokovane samo nedostatkom kapaciteta ili u njima ima i patogenog uticaja Crnoj Gori susjedne države, koja ne skriva pretenzije dominacije nad njom, a koja nema stvarne ambicije pridruživanja Evropskoj uniji i sasvim otvoreno prezire društvene i političke vrrijednosti na kojima počiva Evropska unija. Ništa kao Svesrpski sabor 8. juna to nije jasno pokazalo. Vučićev režim je dokazao da ne prihvaća model Evrope nepromjenljivih granica, ravnopravnih država i

prekogranične saradnje zasnovane na ravnopravnosti svih država uključenih u integracijski proces. Pritom je predsjednik Skupštine Crne Gore jasno pružio podršku Vučićevom agresivnom modelu oblikovanom prema Putinovom konceptu „ruskog svijeta“, te izrazio želju da na narednom Svesrpskom saboru bude domaćin, a ne tek gost, dakle da prije tog narednog skupa Crna Gora kapitulira kao suverena država. Nesposobnost evropske politika jasno se očituje u tome da na to nije bilo primjerene žestoke reakcije.

POBJEDA: Jesu li, po Vašem mišljenju, vanredni izbori jedino rješenje, jer se vladajući PES cijepa po svim šavovima?

ĐENERO: Naravno, ali je pitanje kako doći do prijevremenih izbora. PES nije samonikla (grassroot) stranka, nego je proizvedena politička opcija koja je kreirana da bi omogućila parlamentarnu većinu pod kontrolom bivšeg DF-a. Dakle, Spajić i Milatović, u današnjem grotesknom izdanju nemoći, optimalno su rješenje za one koji su ih kreirali, za njihove stvarne gospodare, za gospodara Vučića i njegovog povjerenika za Crnu Goru Andriju Mandića. Nemoćni i besperspektivni Spajić ne može otkazati saradnju DF-u, kakva god poniženja od njih doživljavao, a njima je važno da pod nazivom „Spajićeve administracije“ i pristupnih pregovora s EU razgrađuju državne institucije Crne Gore i njen suverenitet. U parlamentu je, nažalost, teško zaustaviti takve procese. Ono što govorite o zakonu o državljanstvu najopasnije je oruđe za demontažu crnogorskih institucija i crnogorskog suvereniteta. To je moguće zaustaviti samo snažnom međunarodnom akcijom, snažnim parlamentarnim otporom i još snažnijim otporom crnogorskog građanskog društva, kao i građanskom neposlušnošću. Bez takve sistemske akcije, Crna Gora ne može doći do prijevremenih izbora. M. JOVIĆEVIĆ

Iz DPS-a Nikšić tvrde da je direktor JP Sportski centar nasrnuo na Muratovića ,,Drašković se fizički obračunava sa kritičarima“

PODGORICA - Da je velika nervoza i histerija u redovima lokalne vlasti i njihovih direktora svjedoči i fizički napad u subotu veče na predsjednika OO DPS Nikšić i šefa Kluba odbornika Evropski tim za Nikšić Borisa Muratovića, od strane Boška Draškovića, direktora JP Sportski centar, navode iz nikšićkog DPS-a. Kak o su kazali, direktoru Draškoviću su zasmetala saopštenja nikšićkog DPS-a u

kojima javnost obavještavamo o njegovom neznanju, neprofesionalizmu i nedostatku kapaciteta za obavljanje te funkcije. – Nijesmo mi krivi, već isključivo direktor Drašković što ne zna da radi svoj posao, pa pokušava fizički da se obračuna sa onima koji ga kritikuju. Ali, zaboravlja Drašković

da se mi ne bojimo ni njega niti bilo koga od njih, da nijesmo hakovani, niti operisani. Lokalni vlastodršci su prvo počeli sa prijavama zbog izgovorene ili napisane riječi, a sad bi, usljed profesionalnih nedostataka, da pokušaju da nas biju, pa prave zasjede po toaletima nikšićkih lokala. To što je protekle noći ura-

dio Drašković samo je potvrda ispravnosti onoga što, na čelu sa predsjednikom Muratovićem, radimo i što ćemo raditi, naveli su u saopštenju. Nikšićki odbor NSD-a se oglasio saopštenjem u kojem tvrde da DPS svakodnevno iznosi neistinite konstrukcije, zaboravljajući šta su oni napravili od grada. Iz DPS-a poručuju da je očekivano da NSD pokušava relativizovati divljački i kukavički ispad Boška Draškovića. R. P.

ON BI DA HAPSI: Tihomir Dragaš

Davor Đenero

Spajić poručio da Tramp razmišlja o programu „Evropa sad“ kako bi uprostio poreze, iz Fideliti konsaltinga tvrde da ova najava premijera znači uvođenje tarife na sve uvozne proizvode u visini od najmanje 21 odsto

Čeka nas ogromna inflacija i trajno osiromašenje građana

PODGORICA - Premijer

Milojko Spajić napisao je na Tviteru da bivši američki predsjednik Donald Tramp razmišlja o programu ,,Evropa sad“.

– Tramp razmišlja o programu koji je u suštini ,,Evropa sad“. Koji je sad izgovor podržavaocima Trampa iz regiona da kritikuju naš program? MAGA 2024, ,,Evropa sad“ još od 2022! Uprošćavanje poreskog sistema, fokus na indirektne (varijabilne) poreze, podsticaj preduzetništva, optimizma, uspjeha, zdrave ambicije uz dostojanstvenu naknadu za rad i trud – suština ,,Evrope sad“. Na ovu objavu reagovali su iz Fideliti konsaltinga poručujući da su sve prilike da ćemo u fiskalnoj strategiji da vidimo uvođenje tarife na sve uvozne proizvode u visini od najmanje 21%!

– Naime, kako za ukupno finansiranje programa ,,Evropa sad 2“ treba još najmanje 800 miliona eura, jedini način da se nadoknade te pare je uvođenje tarifa na sav uvoz od 21%. Kako smo došli do 21% tarife? Pa fino - uvoz u 2023. je iznosio 3,8 milijardi eura;

Povećaće se plate za 20 odsto (da zanemarimo uništavanje Fonda PIO), ali će se odmah povećati cijene iz uvoza za isti procenat jer se na uvoz, podsjetimo, plaća tarifa od 21 odsto. To će dovesti do inflacije od koje, vidjeli smo posljednje tri godine, najmanje koristi imaju građani – poručuju iz

Fideliti konsaltinga

800 miliona eura, koliko košta program ES2, podijeljeno sa 3,8 milijardi iznosi oko 21%. E pazite sad što će da se desi: povećaće se plate za 20% (da zanemarimo uništavanje Fonda PIO), ali će se odmah povećati cijene iz uvoza za isti procenat jer se na uvoz, podsjetimo, plaća tarifa od 21%. To će dovesti do inflacije od koje, vidjeli smo posljednje tri godine, najmanje koristi imaju građani – porčuju iz Fideliti konsaltinga. Poručuju da se uvođenjem tarifa direktno krši osnovni princip slobodnog protoka roba koje je definisano u poglavlju 1 u pregovorima sa EU: ,,Kao temelj jedinstvenog tržišta EU, princip slobodnog kr etanja roba podrazumi -

jeva ukidanje svih trgovinskih barijera između država članica, čime se omogućava slobodan promet robe unutar cijele Unije“. – Dakle: predsjednik Vlade želi da uništi sistem međugeneracijske solidarnosti, udalji nas od EU, poveća inflaciju i time trajno osiromaši građane Crne Gore? Vala, mnogo jada! Zbilja, ovakvo vođenje ekonomske politike zemlje postaje komično iz svih aspekata. Mada ko zna, možda su ovo krajnji dometi nečije ekonomske pameti. Da zaboravimo da Amerikanci mogu da štampaju dolare do mile volje, a mi nemamo svoju valutu – napisano je na Fejsbuk stranici Fideliti konsaltinga.

Mr. J.

Objavljen izvještaj CBCG o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za prvi kvartal

Moguće dalje pooštravanje

kreditnih uslova za privredu

PODGORICA - Kreditni uslovi za privredu su u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na prethodni, prema ocjeni banaka, pooštreni, dok su za stanovništvo blago ublaženi, pokazala je anketa Centralne banke (CBCG).

-U smjeru pooštravanja kreditnih uslova za sektor privrede djelovao je rast provizija, naknada i kamatnih marži, smanjenje maksimalnih iznosa kredita, skraćenje ročnosti i povećanje zahtjeva u pogledu kolaterala - navodi se u izvještaju CBCG o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za prvi kvartal. Sa druge strane, produženje ročnosti i grejs perioda, blaži zahtjevi u pogledu kolaterala, vrijednosti hipoteke, učešća i depozita i blago niže kamatne marže djelovali su na ublažavanje kreditnih uslova stanovništvu. Banke u drugom kvartalu očekuju dalje pooštravanje kre-

ditnih uslova za privredu, najviše vođeno rastom provizija i naknada, ali i povećanjem kamatnih marži i skraćenjem ročnosti kredita. -Banke očekuju ublažavanje kreditnih uslova za stanovništvo dominantno vođeno znatnim smanjenjem kamatnih marži, ali i kao rezultat smanjenja zahtjeva u pogledu vrijednosti hipoteke, učešća i depozita, kao i mogućnost da, prilikom odobravanja potrošačkih i ostalih kredita penzionerima, trošak polise grupnog životnog osiguranja za penzionere pada na teret banke - navodi se u izvještaju. Kada su u pitanju kreditni standardi, oni su za privredu u prvom kvartalu, u odnosu na prethodni, pooštreni, a za stanovništvo su ublaženi prilikom odobravanja stambenih, dok su za potrošačke i ostale kredite ostali nepromijenjeni. -Očekivanja banaka pokazuju da postoji mogućnost daljeg pooštravanja kreditnih standarda privredi, dok će kredit-

ni standardi za stanovništvo biti znatno ublaženi - dodaje se u izvještaju. U smjeru pooštravanja standarda preduzećima uticaće veći troškovi izvora sredstava, povećana nenaplativost potraživanja i smanjena spremnost banaka na preuzimanje rizika, dok bi u pravcu ublažavanja moglo djelovati smanjenje rizika zahtijevanog kolaterala. -Sa druge strane, na značajnije ublažavanje kreditnih standarda za stanovništvo djelovaće veća konkurencija ostalih banaka, povećana spremnost na preuzimanje rizika, poboljšanje ekonomske situacije i smanjeni troškovi poslovanja - navodi se u izvještaju.

Tražnja privrede i stanovništva za kreditima, prema rezultatima ankete, nastavila je da raste tokom prvog kvartala.

-Na rast tražnje privrede prevashodno su uticale povećane finansijske potrebe preduzeća za ulaganje u obrtna sredstva i kapitalne investicije. Tražnja stanovništva za krediti-

ma povećana je kao rezultat većih finansijskih potreba za refinansiranje i nabavku trajnih potrošnih dobara, ali i rasta zarada i zaposlenosti - navodi se u izvještaju.

Očekivanja banaka su da će tražnja privrede i stanovništva za kreditima nastaviti znatno da raste i tokom drugog kvartala.

Banke očekuju da će pokrenuta inicijativa CBCG za smanjenje kamatnih stopa za kredite fizičkim licima doprinijeti rastu tražnje stanovništva za kreditima.

Kreditni standardi podrazumijevaju kriterijume za odobrenje kredita i/ili kreditnih linija od banke, kojima se definišu vrsta kredita, prepoznati sektorski ili geografski prioriteti, prihvatljivost kolaterala i bonitet dužnika, uključujući interna uputstva, promjene u politici odobrenja kredita i njenoj primjeni.

Kreditni uslovi podrazumijevaju obavezne elemente iz ugovora o kreditu, odnosno

Loša avio-dostupnost

PODGORICA - Sudeći prema riječima predstavnika vodećih hotelskih lanaca u zemlji, turistička sezona u crnogorskim hotelima suočava se sa nizom izazova i problema. Mića Ivanović, pomoćnik generalnog direktora i direktor prodaje hotela ,,Budva“, ističe da je buking za ljeto na nivou prošle godine, ali je struktura gostiju značajno izmijenjena. Dok jun obećava solidnu popunjenost, radovi na ulicama i buka negativno utiču na poslovne posjete. S druge strane, direktor hotela ,,Lighthouse“ u Herceg Novom, Jovan Vukalović najavljuje rekordnu sezonu, dok Andrija Pešić iz hotelske grupe Montenegro stars ukazuje na visoku popunjenost zahvaljujući turistima iz Zapadne Evrope i regiona. On posebno naglašava da avio-dostupnost diktira strukturu gostiju, sa grupama turista koji dolaze organizovanim avio-letovima i redovnim linijama.

Buking solidan

Banke očekuju da će pokrenuta inicijativa CBCG za smanjenje kamatnih stopa za kredite fizičkim licima doprinijeti rastu tražnje stanovništva za kreditima

kreditnoj liniji između banke i dužnika – iznos kredita, kamatna stopa, troškovi provizije i naknada, zahtijevani kolateral ili garancije koje dužnik treba da obezbijedi i ročnost. Utvrđuju se u zavisnosti od boniteta dužnika i mogu se mijenjati istovremeno sa kreditnim standardima ili nezavisno od njih. CBCG od aprila 2018. godine sprovodi anketu o kreditnoj aktivnosti banaka, koja je usklađena sa anketom koja se sprovodi u centralnim bankama u eurozoni i posebno je prilagođena specifičnostima crnogorskog tržišta.

Cilj tog istraživanja je da CBCG dobije uvid u ključne determinante ponude i tražnje za kreditima privrede i stanovništva. R.P.

Mića Ivanović je za Pobjedu kazao da je buking hotela ,,Budva“ za ljeto za sada solidan i da je na nivou prošle godine - Jun nam je za sada jako dobar. Iako smo imali dosta otkazanih eventa zbog radova na ulicama i komplikovanog prilaza hotelu, uspjeli smo to da nadomjestimo grupama. Nadamo se da će popunjenost u junu dostići nivo prošle godine od 90 odsto. Evidentan je porast broja noćenja gostiju iz Austrije, tako da to tržište predstavlja lidera u broju noćenja u ovom periodu. Odmah pored Austrije, veliki broj noćenja ostvaruju gosti sa tržišta Velike Britanije i Izraela. Do kraja juna imamo potvrđene grupe gostiju iz Francuske, Njemačke i dosta individualnih rezervacija iz Turske i Izraela - kazao je Ivanović, napominjući da im je struktura gostiju dosta izmijenjena u odnosu na prošlu godinu. - Dosta je manje seminara i individualnih poslovnih gostiju, a više je grupnih dolazaka - istakao je Ivanović. Takođe navodi da su većina njihovi stalni gosti koji su došli na osnovu preporuke.

- Hotel daje svoj maksimum da se gosti osjećaju udobno i da im boravak bude prijatan. Ambijent i lokacija hotela su jedinstveni i to je gostima garant dobre usluge i sigurnosti - naglašava Ivanović, ali napominje da trenutni ambijent u gradu nije odgovarajući za poslovne ljude.

- Buka koja je evidentna u gradu, kao i kolaps na ulicama definitivno loše utiču na odluke gostiju, koji dolaze poslovno, da borave u Budvi, pa je i kod nas u hotelu smanjena ta vrsta posjete - kaže Ivanović. Budva je, kako navodi, potpuno promijenila svoj oblik. - Od primorskog grada, Budva

avio-dostupnost i neuređenost gradske infrastrukture tjeraju visokoplatežne goste

Još jedna sezona sa radovima na putu, kolapsima u saobraćaju i bukom

Nelogično i neozbiljno je da sa jedne strane ulice imamo hotel sa pet zvjezdica, a sa druge zabavni park najniže kategorije, bez toaleta, sanitarnog čvora, osnovnih higijenskih uslova, koji ne priliči ovom ambijentu i urušava kategoriju hotela, kao i izgled ovog dijela grada – poručuje Mića Ivanović, ujedno apelujući na institucije da to ne dozvole

se, nažalost, pretvorila u potpuno neuređeno mjesto koje ne liči na turističko. Nastao je potpuni kolaps u saobraćaju, prenamjenom šetališta u saobraćajnicu kojom se, bez ikakvih ograničenja, kreću motorna vozila - dostavna, kamioni, razne građevinske mašine, autobusi i sl. I pored velikog broja pritužbi gostiju, otkazanih seminara i nezadovoljstva, izazvanog bukom i neprijatnim mirisom izduvnih gasova, naš hotel je, zbog viših ciljeva i dobijanja jedne moderne saobraćajnice, zaista imao razmijevanja i nije isticao ovoj slučaj kao problem. Ono što je hotel dodatno stavilo u nezgodan položaj jeste postavljanje zabavnog parka prekoputa hotela, tik uz naš kongresni centar - kaže Ivanović, dodajući da je nelogično i neozbiljno da sa jedne strane ulice imamo hotel sa pet zvjezdica, a sa druge zabavni park najniže kategorije, bez toaleta, sanitarnog

čvora, bez osnovnih higijenskih uslova, sa trampolinama, kruškama za mjerenje snage, lastikama i drugim raznim vrstama zabave za djecu, koji ne priliči ovom ambijentu i urušava kategoriju samog hotela, kao i izgled ovog dijela grada.

- Hotel, koji iza sebe ima veliki broj uspješno odrađenih vrlo zahtjevnih seminara i događaja na visokom nivou, jako bitnih partnera, zaista nije zaslužio ovakav odnos - da se pored kongresnog centra dozvoli postavljanje montažnog igra-

U privatnom smještaju najviše turista iz regiona, Turske i Rusije

Prema podacima Uprave za statistiku - Monstat, od početka godine, zaključno sa 30. aprilom, u privatnom smještaju registrovan je dolazak 112.799 turista, što je ostvarenje od oko 93 odsto u odnosu na prethodnu godinu i rast od 52 odsto u odnosu na isti period 2019. godinu.

Prema nezvaničnim podacima lokalnih turističkih organizacija, 13. juna je u privatnom smještaju boravilo 30.501 turista, što je ostvarenje od 94 odsto u odnosu na isti period prethodne godine i ostvarenje od 91 odsto u odnosu na isti period 2019. godine. Najveći broj turista u privatnom smještaju bilježe Budva, Herceg Novi i Bar. Prema istim podacima, u privatnom smještaju dominiraju turisti iz regiona, Turske i Rusije.

nehigijenski, besmisleno - nije nešto što naša djeca zaslužuju - tvrdi Ivanović, vjerujući da će Ministarstvo turizma imati razumijevanja da ovaj vid zabave i ponude ne priliči ovom dijelu grada te da će, zarad većeg interesa, reagovati na pravi način i uz podršku lokalnih službi ukloniti ili izmjestiti igralište. Jovan Vukalović, direktor hotela ,,Lighthouse“ u Herceg Novom, ističe da bilježe odličan buking za sezonu.

- Čeka nas još jedno rekordno ljeto. Dominantno su to gosti iz Srbije i Bosne i Hercegovine uz jedan manji broj gostiju koji dolaze iz Zapadne Evrope i trećih zemalja, ali uglavnom u pred i postsezoni - kazao je Vukalović.

Gosti većinom iz okruženja Napominje da većina gostiju dolazi preko agencija i turoperatora tako da se uglavnom radi o parovima i porodicama.

- Veoma malo imamo poslovnih putnika i individualnih gostiju - tvrdi Vukalović dodajući da se značajan broj gostiju vraća iz godine u godinu, mada je to definitivno trend koji nestaje na turističkom tržištu.

na aktivnost nije još uvijek na onom nivou koji bi privlačio veliki broj poslovnih putnika - kaže Vukalović, dodajući da prosječna dužina boravka je šest do sedam noći, što je daleko iznad prosjeka na današnjem tržištu.

lišta ove namjene. Razumjeli bismo da je to nešto kvalitetno i smisleno od čega bi šira zajednica imala korist, prije svega naša djeca, koja zbog opšteg haosa u gradu trpe, jer su igrališta svedena na minimum. Ali ovako nekvalitetno,

- To što još uvijek imamo dosta povratnika najvjerovatnije leži u činjenici da nam je gro gostiju iz regiona, gdje se taj trend i dalje drži - ističe Vukalović, dodajući da većina gostiju dolazi radi odmora, naročito kada govorimo o sezoni.

- Postoji jedan broj poslovnih putnika, ali oni uglavnom ne borave u sezoni i njihov broj nije veliki. Herceg Novi nije veliki grad i definitivno privred-

- Tendencije su da gost želi da vidi što više i posjeti nekoliko lokaliteta za vrijeme svog boravka. Međutim, kako se hotel u najvećoj mjeri puni preko posrednika, prosječna dužina boravka je na veoma zadovoljavajućem nivou - kazao je Vukalović. Izvršni direktor HG Montenegro stars, Andrija Pešić ističe da je sezona, kada su njihovi hoteli u pitanju, trenutno na visokom nivou. - Za sada sve ide u skladu sa planovima. U hotelu ,,Montenegro“ dominiraju gosti koji dolaze preko turoperatora, turisti iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, dosta je gostiju iz baltičkih zemalja i ostatak su gosti iz regiona i ostatka Evrope. Što se tiče hotela ,,Splendid“ tu još uvijek dominira region, gosti koji dolaze iz Turske, koji su vezani za kazino segment naše ponude, gosti iz Izraela, donekle gosti iz Rusije, koji još uvijek dolaze u naš hotel i skoro 50 odsto gostiju je iz svih ostalih država svijeta. Struktura gostiju u odnosu na prošlu godinu se mijenja u korist turista iz Zapadne Evrope, ali i dalje je sve u okvirima regiona, Izrael, Turska i zemlje Evrope - ističe Pešić. Kako navodi, gosti najviše dolaze porodično zbog ljetovanja, tj. odmora i prepoznavanja Crne Gore kao destinacije. Pešić ističe da avio-dostupnost diktira strukturu gostiju.

- Grupe turista preko turoperatora dolaze organizovanim avio-letovima i redovnim linijama i loukost kompanijama. U suštini bi bilo dobro da te jeftinije avio-linije postoje i tokom cijele godine jer bi nama, kao hotelskoj grupaciji, bilo značajno da postoji taj priliv gostiju tokom cijele zime. Ljeti je lakše popuniti hotel, po sadašnjem planu jeftiniji letovi traju do kraja oktobrazaključuje Pešić.

Bez obzira na različite izazove sa kojima se susrijeću, činjenica je da crnogorski hoteli nastoje pružiti najbolje svojim gostima. n. kovačević

Mića Ivanović

Jovan Vukalović

Andrija Pešić

Prijestonica turizma ulazi u sezonu kao veliko gradilište

SLUČAJ ,,TUNEL“: Devet mjeseci nakon što je otkriveno da je obijen depo Višeg suda, istraga ne mrda sa mrtve tačke, sagovornici Pobjede upozoravaju na brojne propuste posebno onaj kada je bivši premijer sa saradnicima bio na uviđaju

PODGORICA – Devet mjeseci nakon nezabilježenog upada u depo Višeg suda istraga je i dalje tamo gdje je bila kada su 11. septembra prošle godine dvije službenice sasvim slučajno otkrile rupu u zidu. Simbolično, pokazaće se mjesecima nakon toga, bila je to najveća „rupa“ u bezbjednosnom sistemu države od kada postoji. Petoro osumnjičenih da su učestvovali u probijanju tunela dugog 30 metara, koji je vodio od stana u suterenu susjedne zgrade do depoa Višeg suda, pušteni su da se brane sa slobode, od kojih je za troje utvrđeno da se njihovi tragovi ne poklapaju sa uzorcima pronađenim tokom uviđaja.

Zašto ovaj slučaj bez presedana, koji je bacio sjenku na kompletnu bezbjednosnu strukturu države, nije u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva već Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici – ostaje nepoznanica. Javnost je i dalje uskraćena za informacije koje bi mogle da otkriju motiv i nalogodavce ove nezapamćene pljačke i što je bila prioritetna meta lopova. A izbor je bio širok: zaplijenjena droga, oružje korišćeno u najtežim krivičnim djelima, brojni materijalni dokazi iz postupaka koji traju već godinama. Kome je u interesu da se organizatori i finansijeri ne otkriju, tajna je koja je najvjerovatnije ostala zatrpana u tunelu. Da je istraga od početka loše vođena i da je nedopustivo da je ovo slučaj Osnovnog državnog tužilaštva smatraju sagovornici Pobjede, profesor doktor Darko Trifunović sa Instituta za bezbjednost iz Beograda i podgorički advokat Veselin Radulović

PROPUSTI

– Ovakav slučaj se ne prepušta Osnovnom državnom tužilaštvu. U pitanju je grupa i radi se o organizovanom kriminalu, to je jasno kao dan. Istragu je trebalo da vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal koje ima daleko veće kapacitete, a i na kraju krajeva, daleko veće kazne su zaprijećene. Jasno je da cijela ova priča ima i političku pozadinu, ali je nećemo saznati, bar ne u ovom trenutku. Nadam se u budućnosti, mada je

Je li Abazović namjerno kontaminirao dokaze

i to upitno s obzirom na to kako je istraga vođena – upozorio je Trifunović. On je citirao istaknutog pravnika Valtazara Bogišića: „Ono što se grbo rodi vrijeme ne popravi“. Istraga je „grbo“ vođena i teško da vrijeme bilo šta može popraviti s obzirom na to da protok vremena u pravu ima značajnu ulogu. – Tokom vremena dokazi nestaju, ljudska memorija slabi u odnosu na svjedoke i to je očigledno. Istraga od početka ide stranputicom, a ne u pravcu rješavanja i otkrivanja ozbiljne kriminalne grupe – kaže Trifunović.

On je kategoričan da su počinioci morali da imaju insajdera, nekoga ko im je omogućio uvid u arhitektonski plan zgrade. Neko je, prema riječima Trifunovića, toj grupi obezbijedio ključne informacije – da li postoje čelične pregrade koje se često koriste da bi se pojačala sigurnost depoa, koji je raspored straže, odnosno ljudi koji su brinuli o fizičko-tehničkoj zaštiti, do onih institucija u Crnoj Gori koje su to morale obavještajno-bezbjednosno da pokriju. Za Trifunovića je nedopustivo da na mjestu uviđaja budu tadašnji premijer Dritan Abazović i ministri, jer se tako kontaminiraju dokazi. – Svi mi iz bezbjednosnog sektora smo bili zatečeni da se na licu mjesta pojavljuju ljudi kojima tu nije mjesto. Bez obzira o kome se radi, postoji nešto što se zove kontaminiranje dokaza i mjesta uviđaja. Uviđajne ekipe imaju bijele mantile, bijele navlake baš da ne bi kontaminirali mjesto uviđaja. Prema tome, nema govora da su oni tu trebali da se pojave jer je to apsolutno bilo namijenjeno za ljude iz kriminalističke tehnike koji su trebali da izuzmu predmete, tj. dokaze – rekao je Trifunović.

DNK PREMIJERA

MINISTARA

I za advokata Radulovića nedopustivo je pojavljivanje ta-

dašnjeg premijera Abazovića i ministara na uviđaju. On se osvrnuo i na odluku Suda kojom je nedavno jedan od osumnjičenih pušten da se brani sa slobode jer njegov DNK nije pronađen na licu mjesta, a to je bio slučaj za još dvoje uhapšenih.

– Ono što smo mogli svi da vidimo i zaključimo jeste da na licu mjesta postoji DNK tadašnjeg premijera i tadašnjih ministara. Da li su oni namjerno kontaminirali lice mjesta i uništavali dokaze, odnosno sa kojim ciljem su to radili, to bi trebalo da utvrdi Tužilaštvo – kategoričan je Radulović.

On je ukazao daje poznato da ne postoje dokazi ni za osobe koje su bile osumnjičene kao neposredni izvršioci ili izvođači radova. Istražitelji ni nakon devet mjeseci ne znaju čak ni osobe koje su bile na samom dnu hijerarhijske ljestvice organizovane kriminalne grupe koja je prokopala tunel do depoa Višeg suda. – Nažalost, nadležni organi nemaju nikakve podatke i dokaze koji bi doveli do nalogodavaca i koji bi ukazali na motive i ra-

zloge za organizovanje i izvršenje ovakvog krivičnog djela – rekao je Radulović. S obzirom na protok vremena i način na koji je vođena istraga i sve ostalo što je pratilo slučaj ,,Tunel“ teško je nadati se da ćemo dobiti odgovore na sva pitanja. Da javnost sazna punu istinu o obijanju sudskog depoa jedino je, kako kaže Radulović, moguće u slučaju da Tužilaštvo dođe do informacije i dokaza koji bi ukazali da su službena lica i javni funkcioneri napravili brojne propuste, odnosno ako bi se utvrdilo da su i oni bili akteri kriminalnog poduhvata.

pravcu prikrivanja i uništavanja dokaza“.

BEZ KLJUČNIH IMENA I MOTIVA

Advokat Veselin Radulović ukazao je da je sud okrivljenima u slučaju ,,Tunel“ ukinuo pritvor, jer smatra da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili krivično djelo. To je, kako je objasnio, osnovni materijalni uslov za određivanje pritvora, ali i za pokretanje postupka pa je realno očekivati da neće postojati uslovi za dalje vođenje postupka protiv tih osoba, odnosno da će proces, ako i bude nastavljen, biti završen neuspješno.

- Sve to će uzrokovati obaveze države, odnosno svih nas građana, da osobama koje su neosnovano bile u pritvoru nadoknadimo štetu – kazao je Radulović.

Podsjećamo, prije dvije sedmice srpskom državljaninu Vladimiru Eriću je bez ikakvih ograničenja i zabrana kretanja ukinut pritvor odlukom Osnovnog suda u Podgorici, pošto je utvrđeno da se njegov biološki profil ne podudara sa DNK tragovima iz tunela i depoa Višeg suda u Podgorici. Tužilaštvo je devet osoba dovodilo u vezu sa nezapamćenom pljačkom. Ranije odrađena vještačenja DNK tragova pokazala su da oni ne pripadaju ni Nikoli Milačiću ni Ivici Piperoviću, koji su zbog sumnje da su ukrali dokaze iz podruma Višeg suda uhapšeni 12. oktobra prošle godine sa Katarinom Baćović i Marjanom Vuljajem

Milačić, Piperović, Baćović i Vuljaj su još 12. januara napustili Istražni zatvor u Spužu poslije tri mjeseca provedenih u pritvoru. Osnovno tužilaštvo u Podgorici je mjesec nakon razotkrivanja upada u depo Višeg suda otvorilo istragu protiv četvorice srpskih državljana – Milana i Veljka Markovića, Dejana Jovanovića i Vladimira Erića, koji je nakon hapšenja u Švedskoj 20. marta izručen Crnoj Gori, a na listi osumnjičenih učesnika ovog projekta našao se i Podgoričanin Predrag Mirotić, koji je prvi uhapšeni u istrazi slučaja ,,Tunel“. On je, prema navodima naredbe o po-

organizovani kriminal koje ima daleko

sa beogradskog Instituta za bezbjednost Darko Trifunović

Istragu je trebalo da vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal koje ima daleko veće kapacitete, a i, na kraju krajeva, daleko veće kazne su zaprijećene. Jasno je da cijela ova priča ima i političku pozadinu, ali je nećemo saznati, bar ne u ovom trenutku. Nadam se u budućnosti, mada je i to upitno s obzirom na to kako je istraga vođena – upozorio je profesor sa beogradskog Instituta za bezbjednost Darko Trifunović

– Ovaj slučaj je pokazao brojne nedostatke, prvo u bezbjednosnom sektoru, a onda u pravosuđu, ali i još jednom potvrdio da živimo u društvu gdje postoji hronični nedostatak, odnosno odsustvo odgovornosti, pa i one objektivne, koja bi u uređenim državama i kod elementarno civilizovanih pojedinaca morala da postoji –istakao je advokat Radulović. I prema njegovim riječima, brojni propusti i kontrovereze su pratile slučaj ,,Tunel“ od otkrivanja, načina na koji je vođena istraga, neovlašćeni ulasci na lice mjesta tadašnjeg premijera i nekih ministara, te istrage koja je umjesto da bude u nadležnosti Specijalnog tužilaštva završila kod osnovnog državnog tužioca. Radulović je podsjetio i na, kako je rekao, ishitrenu i neodgovornu izjavu tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da „gotovo ništa ne nedostaje“, kao i na odluku Vlade da što prije zabetonira tunel. Stiče se utisak da ove osobe nijesu radile na rasvjetljavanju već naprotiv, „sve ono što su učinili i ono što nijesu učinili više je bilo u

Da javnost sazna punu istinu o obijanju sudskog depoa jedino je moguće u slučaju da Tužilaštvo dođe do informacije i dokaza koji bi ukazali da su službena lica i javni funkcioneri napravili brojne propuste, odnosno ako bi se utvrdilo da su i oni bili akteri kriminalnog poduhvata – kazao je advokat iz Podgorice Veselin Radulović

Abazović i njegovi ljudi u depou Višeg suda tokom uviđaja

Pitanja o kokainu bez odgovora

Viši sud napravio je još u martu popis stvari koje su nestale iz depoa Višeg suda i dostavio ga Osnovnom državnom tužilaštvu ali, kako su nam odgovorili iz Tužilaštva, u cilju zaštite postupka, „za sada ne mogu saopštiti više detalja“. Kako su mediji izvijestili ranije, pozivajući se na nezvanična saznanja, iz depoa je nestalo „13 pištolja, tri pištolj-revolvera i tri puške, nestala je i manja količina droge, ali i dva foldera sa dokumentima iz jednog predmeta“.

Izvori Pobjede iz obavještajnog sektora, kako smo pisali, kategorični su da je u depo upala mafija kako bi se domogla „svoga“ kokaina i „namirila“ dugove i da „posao“ nije mogla da završi bez podrške ljudi iz sektora bezbjednosti i vlasti. Međutim, odmah nakon otkrivanja „tunela“ javnosti je saopšteno da više od tone kokaina, zaplijenjenog u Zeti, nije bilo deponovano u tom depou, već da je ta droga čuvana u kancelariji na spratu. Ali nikada nije saopšteno gdje su tone preostalog kokaina zaplijenjenog u drugim akcijama. Predstavnici izvršne vlasti, konkretno Abazović i njegov prvi saradnik, tada dvoministar unutrašnjih poslova i odbrane Filip Adžić od prvog dana, istragu su u izjavama usmjeravali ka svemu drugom osim ka mogućoj krađi kokaina. Da je u depo upala narko-mafija, potvrdila je i izjava jednog od lidera nove vlasti Milana Kneževića, koji je u decembru 2023. u parlamentu rekao da se špekuliše da je iz depoa Višeg suda nestalo čak 900 kilograma kokaina.

kretanju istrage, vozio kopače tunela od Zabjela do centra grada, kada su odlazili da prave podzemni prolaz do depoa Višeg suda, pomagao osumnjičenima da nesmetano borave u Podgorici i obezbjeđivao im alat kojim su obili sudsku prostoriju.

Činjenica da je tunel kroz koji je iz stana susjedne zgrade provaljeno u depo Višeg suda zabetoniran 9. oktobra prošle godine ukazuje da se u ovom slučaju sve radi da se pravi izvršioci ne otkriju. Tunel je zabetoniran na prijedlog tadašnjeg premijera Dritana Abazovića, a njegovim zatrpavanjem onemogućena je bilo kakva rekonstrukcija mjesta zločina tokom dalje istrage. On je početkom januara ove godine saslušan u Osnovnom tužilaštvu u svojstvu građanina nakon što je krajem decembra u emisiji ,,Link“ na Radiju Crne Gore kazao da ima operativna saznanja ko bi mogao da bude glavni osumnjičeni u slučaju ,,Tunel“

To je iz Višeg suda sjutradan demantovano, uz opasku da su u depou bile samo manje količine droge, „po nekoliko grama iz drugih predmeta“. Kneževićeva izjava poklapa se djelimično sa tvrdnjama naših izvora, koji kažu - o čemu smo pisali 29. novembra 2022 - da je „blizu tone droge bilo skladišteno u depou Višeg suda u Podgorici“ i da je znatna količina droge odnešena. Marta prošle godine portparolka Višeg suda Marija Raković je u izjavi za Dan konstatovala da se u depou nalazi – devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga. Skoro mjesec prije nego smo objavili taj tekst uputili smo pitanja tada prvom čovjeku ovog suda Borisu Saviću, konkretno 2. novembra, ali nam nikada nije odgovorio, a jedno od pitanja bilo je - koliko je kilograma/tona kokaina, kao i ostalih narkotika deponovano u Višem sudu od posljednjeg uništenja do 13. septembra ove godine. Pitali smo ga i koliko se od te količine kilograma/tona kokaina i ostalih narkotika nalazilo 13. septembra 2023. godine u depou suda, a koliko izvan depoa, u „kancelariji na prvom spratu zgrade suda“, koja je obezbijeđena video-nadzorom, senzorima pokreta itd? Nije nam odgovoreno ni na pitanje da li je na sigurnom mjestu skladišteno oko 500 kilograma kokaina, zaplijenjenog januara 2022. godine, na rampi prije ulaska u magacin trgovačke kompanije „Voli“, koji je stigao u Crnu Goru, kao tranzitna roba, sakriven u paketima banana iz Južne Amerike.

i što je bila njegova namjera. Međutim, umjesto pompezno najavljenih dokaza za rasvjetljavanje slučaja ,,Tunel“, Abazović je tužiocu predočio već ispričane teorije o motivima upada u depo podgoričkog Višeg suda.

Nezapamćena pljačka u samom centru grada u neposrednoj blizini svih najvažnijih državnih institucija – Zgrade Vlade, predsjednika, Centralne banke gdje su trezori, Skupštine i Vrhovnog, Specijalnog i Višeg tužilaštva obilježiće u negativnom kontekstu crnogorski bezbjednosni sistem. U vremenu političkih previranja i borbi za ključne pozicije u državi zakazali su svi krugovi obezbjeđenja, od ljudi koji su čuvali Viši sud, preko sektorske policije, Ministarstva unutrašnjih poslova pa do Agencije za nacionalnu bezbjednost koja nije znala da se u centru grada više od dva mjeseca kopa tunel ka jednoj od ključnih institucija.

M. ŽIŽIĆ

,,Članovi Savjeta ne predstavljaju institucije ili organizacije koje su ih predložile, već svoju dužnost obavljaju samostalno, nezavisno i po sopstvenom znanju i savjesti, radi ostvarivanja interesa javnosti, u skladu sa zakonom, Statutom RTCG i drugim opštim aktima RTCG.“ (član 34 Zakona o nacionalnom javnom emiteru)

Iz objašnjenja SDT Vladimira Novovića, datog u emisiji ,,Načisto“ TV Vijesti 6. juna 2024, da se zaključiti da je neko u njegovom preopterećenom sistemu ispitivao članove Savjeta RTCG koji su nezakonito izabrali Borisa Raonića

OMERTA JAVNIH

DJELATNIKA

I izgleda da oni nijesu odgovarali, tj. branili su se ćutanjem. Kolika je vjerovatnoća da administracija neodgovornih i kršenju zakona sklonih Drljevića i Raonića sačuva dokaze o svojim nepočinstvima? Plus da se vidi ko je kako glasao na tajnom glasanju. U stvari, dejstvujući tužilac ima isti problem kao potpisnik ovih redova. Kad napišete argumentovano sve o svim Raonićevim i Drljevićevim nepočinstvima, članovi Savjeta ćute. Osim kad se glasno, podržavajući Raonića, čude na što ih sve upozorava koleginica potpredsjednica Savjeta, pravnica i novinarka Marijana Camović-Veličković Omerta javnih djelatnika je po sebi jedna strašno sumnjiva rabota, ali da idemo redom.

Svijest, savjest i znanje Savjeta RTCG (drugi dio)

Algoritam za pomoć tužiocu

A ako tužilaštvo na šibicarske uratke dua Raonić-Drljević troši godinu, onda se u ozbiljnijim istragama, koje tretiraju prevejane kriminalce, nemamo čemu nadati. Zato bih volio da ovo obraćanje bude shvaćeno kao moj mali doprinos i pomoć prezauzetim tužiocima...

Članovi Savjeta su dužni da glasaju shodno svom znanju, svijesti i savjesti i obavezni su da se povinuju odlukama sudova.

Članovi Savjeta RTCG ćute pred tužiocem koji je garant vladavine prava. Ako su radili u skladu sa navedenim, zašto ćute - je li savjest problem.

Članovi Savjeta RTCG možda ne mogu da se mentalno i misaono vrate u 1. jun 2023.

Da li je problem pamćenje i svijest…

Da nemaju znanje za čitanje i elementarno razumijevanje osnovnih zakonskih načela, to je svima jasno.

Da su omalovažili odluke sudova, to je evidentno - zato ih i zovu na saslušanje.

Dakle, ovi članovi Savjeta RTCG ne ispunjavaju niti jedan kriterij za čuvanje javnog interesa. Dva su scenarija kojima se može završiti ova institucionalna zadruga.

Prvi je da poslanici koji ne čitaju i ne razumiju zakone izglasaju Zakon o javnom emiteru koji je ekskluzivno amandmanima ukrasio Raonić.

Da podsjetimo, poslanici, po zanimanju narodni tribuni, nijesu imali pravo na amandmane ukoliko ih ne podnesu u odgovarajućoj formi Spajićevom kabinetu. Raonić je imao ekskluzivno pravo - kojom zaslugom?! Raonić daje ostavku, a Savjet RTCG, nijem kod tužioca, radosno protivno zakonu i odluci suda raspisuje konkurs sa uslovima koji Rao-

niću odgovaraju kao nikad dosad. Nije u AEM. Ima pet godina radnog iskustva - istina u nezakonitom mandatu. Poslanici koji su učestvovali u ovoj aboliciji sigurno će pragmatičan prostor za indulgencije naći u najavljenoj sistematizaciji koja bez ikakve metodologije i analize povećava broj izvršilaca u RTCG za 70. Inače se od dolaska Raonića i Drljevića u RTCG zapošljava bez učešća HR službe i ostalih ,,ometajućih“ faktora. To se u pristojnom svijetu zove (više)partijsko zapošljavanje, tj. korupcija. Druga varijanta je da tužilaštvo da maha svojim pregnućima i ubrza proces.

ENGLESKI SELEKTOR I ČLANOVI SAVJETA

Tu već zamišljamo kako će teći proces ukoliko Skupština ne izglasa Raoniću imunitet, jer to svakako nije zabranjeno evropskim aktima.

Hari Redknap, engleski selektor, optužen za utaju poreza, na sudu je izjavio da se čitav život bavio fudbalom, da nije čitao knjige i da on ne razumije značenje poreza, pa tako ne može da ga utaji. Već vidimo članove Savjeta u razumno odbrambenim objašnjenjima. Zamišljamo:

Pravnika Filipa kako kaže da u zakonima koje je kršio niđe eksplicitno ne piše da je zabranjeno kršiti baš taj zakon. Drljević će reći da je on bio predsjednik Savjeta kao do-

cent, a on u stvari nije ni doktor ni docent, pa se ne broji što je u akademskom životu kršio zakon.

Naod će reći da pristaje na sve samo da ga ostave sa temperama i kanvasom. On to nije radio zbog novca nego zbog Trinaestojulske. Kao dokaz odsustva svijesti i savjesti priložiće snimak sa sjednice Administrativnog odbora, đe se to i vidi. Amina će reći da je ona stručna za engleski, ima veliko projektno iskustvo u Građanskoj alijansi i nekako joj je bilo žao da Raonić izgubi posao i dođe da ponovo sije ogromnu razarajuću energiju u njihovoj maloj skladnoj organizaciji, koja se tek skućila u Građanskoj kući i bdi nad ljudskim pravima. Rektor koji sigurno nije glasao, ali je bio presudan za kvorum u nezakonitom glasanju, učiće studente - nema pobune, nema problema. Onda ima projekata... Raonić će već reći da je za sve kriv Savjet RTCG isto kao što je u aprilu 2023. obmanuo tužiteljku Maju Janković da je mimo svoje volje ukidao radna mjesta zaposlenicima, već da je to uradio Savjet. Kao što vidite Hari Redknap je genije.

BROJNOST PLUS ŠTETA DAJE ORGANIZOVANU GRUPU

Ali ima još nešto. Čin izbora Raonića, mimo zakona - dva puta, uz očigledno Raonićevo lobiranje, nije samo kratkotrajni prekršaj. Raonić je uticajem na članove koji ne samo da su ga izabrali, već mu omogućili najveću platu u državi, izazvao novčane tokove koje nije mogao dobiti po zakonu i procedurama i očigledno je da se radi o zloupotrebi službenog položaja – član 416 KZCG.

A pošto je u svoj poduhvat, radi sticanja moći i uticaja, Raonić upleo više od tri lica, ovo već postaje organizacija, takođe prepoznata u KZCG.

A ako tužilaštvo na šibicarske uratke dua Raonić-Drljević troši godinu dana, onda se u ozbiljnijim istragama, koje tretiraju prevejane kriminalce, nemamo čemu nadati. Zato bih volio da ovo obraćanje bude shvaćeno kao moj mali doprinos i pomoć prezauzetim tužiocima...

Piše: Srđan ČOVIĆ

Veselin Drljević i Boris Raonić

POBJEDA

Konzumiranje elektronskih cigareta bilo bi zabranjeno u unutrašnjosti ka ća ako bi se primijenilo zakonsko rješenje koje predlaže Spajićeva Vlada

Mnogi ugostitelji bi ostali bez posla i zatvorili objekte zbog novog zakona o pušenju

Sada je bitnije raditi na dosljednoj primjeni aktuelnog, nego ulaziti u proces donošenja novog zakonskog rješenja – poručio je ekonomski analitičar Mirza Mulešković u razgovoru za Pobjedu

još nametnu da kažnjavamo pješake što ne prelaze ulicu na pješački prelaz – dodao je Sladaković ironično. Podvukao je da bi Uprava za inspekcijske poslove i Komunalna policija trebalo da budu organi od pomoći – a ne represivni.

– Ako imamo pravila moramo ih poštovati. Ali, hajde da vidimo koja su. Mi smo po ovome već prije 20 godina ušli u Evropsku uniju – poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja iz Podgorice.

OBAVEZAN RAZGOVOR

Mulešković je naglasio da promjena bilo kojeg zakonskog rješenja mora da bude predmet konsultacija šire javnosti, a posebno onih na koje će da se odnosi.

– Ovo nije preporuka, već zakonsko pravo i obaveza države, da od samog početka izrade zakonskog teksta uključi sve relevantne subjekte – istakao je on.

To misli i Bulatović.

mnogo ljudi bi ostalo bez posla – istakao je Bulatović.

POTREBNA PRIMJENA AKTUELNOG ZAKONA

On je istakao da Crnu Goru niko ne uslovljava da donese drugo zakonsko rješenje, te da je mišljenje PKCG da bi njegova primjena imala velike posljedice na ugostiteljstvo.

– Mi smo 2019. donijeli Zakon o pušenju na koji je Evropska komisija dala pozitivno mišljenje. Nas niko ne uslovljava da moramo donijeti drugi. Ne znam zašto bi u „zdravu nogu zabadali iglu“ – podvukao je Bulatović dodajući da bi postojeći zakon trebalo da izmijenimo ako se to od nas bude tražilo nakon ulaska u Evropsku uniju. I ekonomski analitičar Mirza Mulešković ukazuje da je trenutno zakonsko rješenje skoro u potpunosti usklađeno sa EU zakonodavstvom.

ovom trenutku, uz sve tekuće reforme, bitnije raditi na dosljednoj primjeni postojećeg nego ulaziti u proces donošenja novog zakona – poručio je Mulešković u razgovoru za Pobjedu.

Predsjednik Udruženja ugostitelja iz Podgorice Momo Sladaković je saglasan da bi ovo pitanje trebalo da se riješi kroz rad inspekcije, a ne primjenu novog zakona.

– Ne vidim razlog zašto kreću u novi zakon, vjerovatno imaju svoje ciljeve, ali opet sve ide preko naših leđa, preko leđa ugostitelja – naglasio je Sladaković.

Poštovanje trenutnog zakonskog rješenja bilo je na visokom nivou kada je donijeto, ali, kako ističe Mulešković, to danas nije slučaj.

ve implementacije. To je jedini ključ za uspješno sprovođenje i zaštitu zdravlja građana sa jedne strane, ali i pružanja mogućnosti privredi da obavlja svoju djelatnost – izričit je ekonomski analitičar.

RANE UGOSTITELJA

Bulatović je ukazao na to da se neki ugostitelji i dalje „liječe“ od posljedica epidemije kovida, ali i velike inflacije i poskupljenja proizvoda koje su za tim uslijedile.

rad, da su istrpjeli najveći udar i pokazali solidarnost u najtežim trenucima kovid pandemije. Nakon toga su dodatno opterećeni određenim nametima i imaju problem u pronalasku radne snage, teško mogu da istrpe sve ove „udare“ – istakao je Mulešković.

OKRUŽENJE

Sagovornici Pobjede su konstatovali i da je stanje u okruženju po ovom pitanju drugačije. – U Srbiji nema nikakvog zakona i dozvoljeno je pušenje. Što se tiče Hrvatske i Slovenije - postoje neke olakšice: ljudi mogu da koriste elektronske cigarete (IQOS). Ovim zakonom bi kod nas i to bilo zabranjeno – naveo je Bulatović.

PODGORICA – Radna grupa Ministarstva zdravlja, zajedno sa Institutom za javno zdravlje i Kancelarijom Svjetske zdravstvene organizacije u Podgorici, radi na izmjenama Zakona o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda – koja se u ovoj formi odnosi i na zabranu konzumacije elektronskih cigareta u unutrašnjosti objekata. Aktuelni zakon, koji je donijet 2019. godine, dobio je pozitivno mišljenje Evropske komisije. Zbog toga su, između ostalog, sagovornici Pobjede saglasni da je nepotrebno i štetno ,,brzopotezno“ donošenje novog rješenja kojim će se tretirati ovo pitanje. Potpredsjednik Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore Crne Gore (PKCG) Luka Bulatović bjedi da bi mnogi ljudi ostali bez posla nakon primjene novog zakonskog rješenja. – Rađena su istraživanja koja pokazuju da bi se 20 posto ugostiteljskih objekata zatvorilo primjenom novog zakona o zabrani pušenja. Čak i da bude 10 odsto - to bi definitivno smanjilo budžetska sredstva i

kazao je Po-

– Kroz taj tekst su implementirane sve obaveze koje proističu iz direktiva EU. Takođe, zakonsko rješenje je u velikoj mjeri implementiralo i određene preporuke iz Okvirne konvencije o kontroli duvana. Smatram da je u

Lokalni kontekst

Mulešković je pojasnio da se prilikom kreiranja zakonskih rješenja, posebno onih koja mogu uticati na ekonomiju, ne mogu koristiti već kreirani modeli po principu „kopi-pejst“. – Uz implementaciju svih obaveza po pitanju zaštite zdravlja građana se mora voditi računa i o lokalnom kontekstu. One se moraju prilagoditi navikama i samom tržištu – istakao je Mulešković.

– Tada je rad inspekcijskih službi bio intenzivan, ali je u posljednje vrijeme došlo do slabog rada inspekcijskih službi. Jasno je da se treba vratiti dobroj praksi sa početka i pojačati rad inspekcijskih službi i drugih institucija kako bi zakon, koji je i dobio zeleno svjetlo od Evropske komisije, zaživio u potpunosti – smatra Mulešković.

On je poručio da ni najbolje zakonsko rješenje, ukoliko se ne implementira dobro, ne daje dobre rezultate.

– Ukoliko postoji rješenje koje je dobro, ne treba ga mijenjati - već raditi na jačanju njego-

– Prije svega 2019. godine su plate u ugostiteljstvu bile oko 350 eura, danas nijesu ispod 650 do 750 – a koliko vidim niko nije duplirao proizvode u svojim objektima. Ako je negdje u nekom objektu do 15 posto podignute marže na ugostiteljstvo to je maksimalno – dodao je Bulatović.

To smatraju i Mulešković i Sladaković.

– Niko nas ne pita ništa: ni po pitanju PDV, ni po pitanju bilo kakve pomoći. Imali smo pandemiju i svi smo dobili račune kao da smo radili. To je bila borba non-stop, a sad je i po pitanju duvana. Samo nam se nameću novi troškovi i pravila - a niko nas ne pita ništa – rekao je Sladaković Pobjedi.

Mulešković je ocijenio da sve dodatne zabrane mogu da ugroze ovaj sektor.

– Ne treba zaboraviti da su upravo ugostitelji bili ti kojima je najduže bio zabranjen

Sladaković je dodao da se i u tom pogledu zakoni propisuju besmisleno. – Samo sjede i propisuju zakone koje ni ne umiju propisati kako treba. Neka pogledaju malo okruženje, zemlje EU gdje ima zona razdvojenih gdje može da se puši – poručio je on.

INSPEKCIJA DA RADI

SVOJ POSAO

Sladaković je istakao da po pitanju zdravlja alternative nema, ali i konstatovao da je ugostiteljima nametnuto da kontrolišu ljude koji koriste duvanske proizvode.

– Sad će da uvedu i zabranu elektronskih?! To je nemoguće izvesti u lokalima u kojima ima 200-300 gostiju. Ako imamo inspekcijske organe – neka oni rade njihov posao. Mi ne želimo da se zamjeramo nikome – naprotiv. Neka inspekcije dobijaju šamare, a ne mi – poručio je predsjednik Udruženja ugostitelja Podgorice.

Sladaković kaže da su svjesni postojećeg zakona, ali ističe da se on ne primjenjuje u javnim ustanovama.

– Svuđe se puši, ali kafane su te gdje se norma puni. Svakog konzumenta treba inspektor da kažnjava... Najbolje da nam

– Nadam se da će proraditi savjest i da će donosioci zakona sjesti sa privredom i naći neki zajednički jezik – poručio je on. Sladaković je ocijenio da se novi zakon donosi zbog Izvještaja o ispunjenju privremenih mjerila za pristupanje EU (IBAR). – Ovo je bruka i sramota. Vjerovatno se sve dešava zbog IBAR-a. Očigledno ima neka stavka zbog koje su požurili da to usvoje – a ko nas pita? Niko. Uključiću se u ovu priču i neću dozvoliti ovako da se radi. Ni oni koji sprovode zakon ga ne poštuju – naveo je Sladaković. Mulešković je u tom kontekstu ukazao da posljednjih nekoliko godina karakteriše velika netransparentnost u procesu donošenja odluka, jasno neuključivanje zainteresovanih strana u proces donošenja odluka, kao i česte izmjene zakonskih rješenja. – Što na kraju stvara netransparentan i nepredvidljiv poslovni ambijent, a takav ambijent ne može da privlači nove investitore i nije dobar za rast i razvoj jedne ekonomije – naglasio je ekonomski analitičar.

POZIV VLADI I INSPEKCIJI

Sladaković je ukazao da su ugostitelji odgovorni za izdavanje fiskalnih blokova, prijavu radnika, sanitarne knjižice, ispravnost hrane, a ne za „završavanje poslova Komunalne policije“. – Zakon sigurno proć neće nego ćemo se žaliti da se makne breme da mi odgovaramo i plaćamo kazne što ljudi konzumiraju cigarete. Nemamo ingerencije da im tražimo dokumenta i nećemo da preuzimamo taj teret – jasan je Sladaković.

Ispred ugostitelja je pozivao Vladu Crne Gore i inspekcijske organe da sjednu zajedno i riješe problem. – Ako misle da ga rješavaju ovako: ad hok njihovim potpisom – sigurno neće bit riješen nego će nastat samo veći. Mi ćemo ispoštovati što je naše, ali će inspekcija raditi svoje i kažnjavati goste koji konzumiraju duvan – zaključio je Sladaković. Anja IVANOVIĆ

Nepotrebno i štetno ,,brzopotezno“ donošenje novog zakona

Luka Bulatović

Momo Sladaković

Mirza Mulešković

TEL AVIV - Desetine hiljada ljudi demonstriralo je sinoć u Tel Avivu i širom Izraela, a govornici na protestima su isticali da potpuna pobjeda nad Hamasom nije moguća i da bi zato rat trebalo okončati kako bi se osiguralo oslobađanje talaca.

Protesti koji se održavaju jednom nedjeljno, sinoć su organizovani u okolnostima zastoja u pregovorima o primirju sa palestinskim ekstremističkim Hamasom, samo nekoliko sati poslije pogibije osam izraelskih vojnika u borbama u Rafi na jugu Gaze.

Neki demonstranti u Ulici Ka-

Demonstranti protestuju širom Izraela, bilo i hapšenja

Potpuna pobjeda nad Hamasom nije moguća

plan u Tel Avivu su zapalili šatore da izraze protest što Vlada Izraela nije povela akciju suočena sa nemilosrdnim napadima libanskog Hezbolaha na sjeveru Izraela. Oni su se sukobili sa policajci-

Izraelska vojska objavila taktičku pauzu u ofanzivi radi veće isporuke pomoći

Izraelska vojska je objavila juče ,,taktičku pauzu“ u svojoj ofanzivi na jugu Pojasa Gaze kako bi omogućila isporuku veće količine humanitarne pomoći 8 do 19 sati (18 sati po srednjoevropskom), saopštila je vojska i najavila da će takvih pauza biti svakog dana do daljeg. Cilj je da se omogući kamionima da stignu do obližnjeg prelaza Kerem Šalom, koji je pod izraelskom kontrolom i glavni je prolaz za dopremanje pomoći i bezbjedno putovanje auto-putem Salah a -Din od sjevera ka jugu kako bi se zalihe isporučile drugim djelovima Gaze, rekla je vojska. Takav potez je koordinisan sa UN i međunarodnim organizacijama za pomoć. Prelaz je bio preopterećen otkako su, početkom maja, izraelske kopnene snage ušle u Rafu. Osmomjesečna izraelska vojna ofanziva protiv palestinske ekstremističke organizacije Hamas dovela je Gazu u humanitarnu krizu i UN upozoravaju na široko rasprostranjenu glad. Međunarodna zajednica je apelovala na Izrael da olakša patnje stanovnika.

ma kada su pokušali da blokiraju glavni auto-put. Predstavnici porodica talaca demonstrirali su u blizini tvrdeći da Izrael nikada neće biti u stanju da u potpunosti pobijedi u ratu.

– Hamas je poput bubašvaba, pospite ih pesticidima i oni će nastaviti da se vraćaju. Potrebno je da udarimo na njih, ali nemojte nam reći da možemo pobijediti. Ne može se pobijediti potpuno – rečeno je na tom skupu. Nedavno oslobođeni talac Andrej Kozlov snimio je poruku za demonstrante u kojoj je pozvao vladu da sklopi sporazum sa Hamasom i da se traži stalan prekid vatre, pored ostalog, kao preduslov za povratak oko 120 preostalih talaca još uvijek zatočenih u Gazi od kojih mnogi nijesu više živi.

Policajci su uhapsili 12 ljudi zbog remećenja javnog reda, uključujući blokiranje puteva i što su demonstrirali duže nego što je dozvoljeno, prenijeli su izraelski mediji.

Demonstracijama na jugu Izraela blizu Gaze je prisustvovao vođa izraelske partije Nacionalnog jedinstva poslanik Beni Ganc, prvi put otka-

ko je povukao tu partiju iz vlade u prošlu nedjelju. Lider izraelske opozicije Jair Lapid obratio se demonstrantima u Tel Avivu kritikujući odluku da se oživi prijedlog zakona koji će, ako bude usvojen, omogućiti pomjeranje granice za izuzeće od redovnog služenja vojnog roka polaznicima vjerskih škola. Lapid je ocijenio da taj kontroverzni prijedlog zakona cijepa zemlju još više.

Veoma uspješna donatorska noć, aktuelni predsjednik popularan među glumcima

Holivudske zvijezde prikupile 28 miliona dolara za Bajdenovu kampanju

VAŠINGTON - Džordž Kluni, Džulija Roberts i mnoge druge holivudske zvijezde su na donatorskoj večeri za kampanju predsjednika Džozefa Bajdena prikupile 28 miliona dolara, što predstavlja veću sumu sa jednog događaja nego za bilo kog demokratskog kandidata u istoriji. Donatorska večera je održana u Pikok teatru u Los Anđelesu u subotu uveče. Voditelj emisije ,,Late night“ Džimi Kimel intervjuisao je Bajdena i bivšeg predsjednika Baraka Obamu, koji su istakli potrebu da se pobijedi bivši predsjednik Donald Tramp, u pred-

stojećoj trci za koju se očekuje da će biti izuzetno tijesna. Tokom više od pola sata razgovora, Kimel je pitao da li zemlja pati od amnezije u vezi sa potencijalnim republikanskim kandidatom, na šta je Bajden odgovorio: ,,Sve što treba da uradimo je da se sjetimo kako je bilo“, misleći na

period u kojem je Tramp bio u Bijeloj kući. Tramp je subotu proveo u kampanji u Detroitu i kritikovao Bajdenovu ekonomsku politiku. Predsjednik je prikupljao sredstva ,,sa elitističkim holivudskim slavnim ličnostima koje nijesu bile u kontaktu sa običnim narodom“, rekla je portparolka Trampove kampanje Karolin Livit Ali Bajden je rekao publici u Kaliforniji da je tokom njegovog mandata ,,usvojen svaki glavni zakon koji je planiran“. A Obama je izrazio divljenje zbog sveobuhvatnog zakona o zdravstvenoj zaštiti, javnim radovima, životnoj sredini, novim tehnologijama, bezbjednosti oružja i drugim velikim inicijativama koje je sprovela sadašnja administracija.

Priredila: Mr.J.

Za razliku od demonstranata izraelski ministar finansija ultradesničar Becalel Smotrič je pozvao da se borba u Gazi nastavi, ocijenivši da se Izrael bori za svoj opstanak.

– Visoka cijena rata nas obavezuje da nastavimo do potpunog uništenja neprijatelja – napisao je Smotrič na društvenoj mreži Iks. Jedna od organizatorki protesta Foruma porodica talaca i nestalih u Jerusalimu Tom

Barkai optužila je premijera Izraela Benjamina Netanjahua da je minirao potencijalni sporazum o primirju.

– Pravi lider stavlja svoje političke interese u stranu da bi postigao hitan sporazum – rekla je ona.

Advokat Roni Moalem, čija je kćerka Nama ubijena na muzičkom festivalu 7. oktobra prošle godine, je rekao da Netanjahu nije dostojan da bude lider, a pogotovo ne premijer.

Ruske snage bezbjednosti upale u pritvor

su držali čuvare za taoce

Policijske snage ispred pritvorskog centra

ROSTOV - Ruske snage bezbjednosti upale su u pritvorski centar na jugu Rusije i likvidirale šestoricu zatvorenika koji su kao taoce držali dvojicu zatvorskih čuvara, javila je juče državna novinska agencija RIA Novosti.

Šestorica zatvorenika koji su uzeli dvojicu čuvara za taoce u pritvorskom centru u gradu Rostovu na Donu su ,,likvidirani“, javila je RIA Novosti a lokalni mediji iz-

vještavaju da su ,,neki od zatvorenika ubijeni“. Taoci u pritvorskom objektu u Rostovu na Donu su nepovrijeđeni, navela je RIA Novosti, pozivajući se na Federalnu zavodsku službu Rusije. Državna novinska agencija Tass, pozivajući se na neimenovane izvore u policiji, javila je ranije danas da je tih šest zatvorenika imalo gumene palice, peroreze i sjekire i da među njima ima optuženih za veze sa grupom Islamska država.

Desetine hiljada ljudi protestuju u Tel Avivu

Osnovno državno tužilaštvo odbacilo prijavu protiv arhitekata i konzervatora koji su učestvovali u rekonstrukciji Bijelom Polju, Uprava za inspekcijske poslove žalila se VDT-u

Za nestručne radove nema krivične odgovornosti

Objekat nije završen, nije odgovarajuća komisija primila radove i sve do tada može da se popravlja i nadležnost je nadzornog organa da zahtijeva da se promijeni sve što nije u skladu sa projektom, zbog čega nalazim da prijavljeni nijesu izvršili prijavljeno krivično djelo - konstatovao je državni tužilac Danilo Mrdak

PODGORICA – Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odbacilo je krivičnu prijavu protiv prof. dr Ilije Laloševića, prof. dr Gorana Radovića i arhitektice Marije Novaković zbog krivičnog djela uništenje i oštećenje kulturnog dobra iz člana 253a Krivičnog zakonika Crne Gore, jer ne postoji osnovana sumnja da su izvršili prijavljena krivična djela, niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

Podsjetimo, krivičnu prijavu podnio je Odsijek za inspekciju za zaštitu kulturnih dobara i kulturne baštine Uprave za inspekcijske poslove nakon što je Uprava za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) krajem novembra prošle godine odbila da primi izvedene radove na rekonstrukciji Muzeja u Bije-

lom Polju, jer su „nestručno i nekvalitetno izvedeni, s odsustvom zanatskih vještina i tehnika, te nijesu u saglasnosti sa projektnom dokumentacijom, niti sa pravilima muzejske i konzervatorske djelatnosti“. Lalošević je bio zadužen za konzervatorski nadzor, Radović je bio rukovodilac konzervatorskih radova, dok je Novaković, pored toga što je uradila projekat rekonstrukcije Muzeja, u ime firme „Enforma“ iz Kotora obavljala posao stručnog nadzora za fazu arhitekture i konzervacije. Svi oni su, preko svojih pečatiranih i potpisanih izjava, zajedno sa svim učesnicima u projektu, garantovali da su konzervatorski radovi na Muzeju u Bijelom Polju izvedeni u skladu sa glavnim projektom, Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, posebnim propisima i pravilima struke, te da je objekat spreman za upotrebu.

NEMA DOKAZA

Izvor Pobjede iz Bijelog Polja dostavio je našoj redakciji Rješenje o odbijanju krivične prijave, u kojem je državni tužilac Danilo Mrdak konstatovao da „ne postoji niti jedan dokaz iz kojeg bi se moglo zaključiti da je u konkretnom slučaju

Odluka tužilaštva u Bijelom Polju možda „pogura“ i komisiju za licence

Pored izvještaja Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nekvalitetno i nestručno izvedene radove je, podsjetimo, potvrdio i izvještaj arhitektice Katarine Nikolić-Krasan, koju je, kao nezavisnog stručnjaka, angažovao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Ti izvještaji, pored ostale dokumentacije, poslužili su Stručnoj komisiji za izdavanje i oduzimanje konzervatorske licence da na sjednici, u januaru ove godine, donese mišljenje da konzervatorsku licencu treba oduzeti Mariji Novaković, Goranu Radoviću, Svetislavu Popoviću i Iliji Laloševiću, kao i njihovim firmama. Njihov prijedlog potom je trebalo da se formalizuje u vidu

rješenja koje je trebalo da potpiše ministarka kulture i medija Tamara Vujović Međutim, taj prijedlog nikada nije dobio formu rješenja, a članovi komisije, u kojoj su bili dr Petra Zdravković, arhitekta konzervator Predrag Spasić, direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Željko Kalezić, pravnica Dušica Stanojević i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović (predsjednica komisije), nikada nijesu dobili ni zapisnik sa sjednice. U međuvremenu je Dobrila Vlahović pokušala neistinama da obmane novinara Pobjede, tvrdeći kako članovi komisije razmatraju obimnu dokumentaciju, što su potom demantovali Spasić

i Zdravković, najavljujući da će napustiti komisiju ukoliko se u djelo ne sprovede prijedlog o oduzimanju licenci. Spasić je, ujedno, potvrdio da su propusti u rekonstrukciji Muzeja očigledni, te da je takav nemar u struci – nedopustiv. Izvori Pobjede tvrde da su Dobrila Vlahović i Željko Kalezić cijelo vrijeme bili zagovornici ideje da se prije odluke o licencama sačeka odluka tužilaštva u Bijelom Polju, jer treba da „odlučuju o kolegama, ljudima koje poznaju“. Ako su čekali odbijanje krivične prijave, tj. da ih neko drugi nauči što da rade, onda je jasno kakva će biti sudbina i ovog prijedloga za oduzimanje licenci odgovornim akterima rekonstrukcije.

prilikom izvođenja radova na predmetnom objektu došlo do oštećenja ili uništenja kulturnog dobra, te da su predmetni radovi učinili objekat neupotrebljivim“.

- Ovo posebno što iz nalaza i mišljenja vještaka iz oblasti građevinarstva i arhitekture Milana Raičevića proizilazi da se predmetni objekat još vodi kao objekat u izgradnji, jer nije postupljeno po primjedbama koje su konstatovane na kvalitet izvedenih radova, objekat nije tehnički primljen i predložena njegova upotreba,

te radi toga nije mogao biti sačinjen konačni obračun i primopredaja izvedenih radova. Do tada sve situacije se smatraju privremenim dokumentima, jer se okončana situacija radi na osnovu konačnog obračuna - naveo je Mrdak. Dodao je da „svi propusti koji su se desili na realizaciji ugovorenog objekta i njegovoj rekonstrukciji su u toku izgradnje objekta i mogu se otkloniti, jer je objekat još uvijek u izgradnji“. Posebno je istakao odgovornost Uprave za zaštitu kulturnih dobara koja nije primila

radove po zahtjevu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) od 5. maja 2021. godine, već je to učinila tek u novembru 2023, odnosno nakon dvije godine i sedam mjeseci. - Posljedice toga su poskupljenje izgradnje koje u ovom slučaju koštaju i jednu i drugu ugovorenu stranu, naručioca zakašnjenje upotrebe objekta, a izvođača povećane troškove izgradnje zbog popravke velikog broja primjedbi – istakao je Mrdak. Zapisnici kojima je Uprava za zaštitu kulturnih dobara kon-

Zgrada Muzeja u Bijelom Polju koja je van funkcije već pune četiri godine

Pokretna kulturna dobra i drugi muzejski eksponati godinama u metalnom kontejnjeru

nema

Za ugrađivanje jeftinih materijala, Radović i Novaković optužili UNDP i Ministarstvo kulture i medija

statovala propuste u rekonstrukciji Muzeja za Mrdaka se ne mogu smatrati tehničkim pregledom. Jer, kako je naglasio Mrdak, da bi zapisnik bio validan u građevinskom smislu, mora ga izdati organ koji je dao odobrenje za izgradnju i u toj komisiji moraju biti tri člana koja predstavljaju komisiju koja je sačinila zapisnik, kao i stručnjaci za elektriku, mašinske instalacije, vodovod i kanalizaciju.

- Dakle, objekat nije završen, nije odgovarajuća komisija primila radove i sve do tada može da se popravlja, i nadležnost je nadzornog organa da zahtijeva da se promijeni sve što nije u skladu sa projektom, zbog čega nalazim da prijavljeni nijesu izvršili prijavljeno krivično djelo, niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti – konstatovao je Mrdak.

PRED TUŽIOCEM

Lalošević, Radović i Novaković, podsjetimo, odbili su ranije da odgovaraju na pitanja Pobjede i objasne svoju ulogu u propustima u rekonstrukciji Muzeja, a sve što su prećutali našoj redakciji rekli su na saslušanju kod državnog tužioca. Ilija Lalošević je objasnio da je on bio zadužen za konzervatorski aspekt, a to podrazumijeva spoljašnji izgled objekta, izgled i vrstu krovnog pokrivača, boju fasade, boju stolarije i uzorka kamena za popločavanje van naznačenog objekta. Stručni nadzor je, kako je rekao, zadužen za kontrolu kvaliteta materijala, instalacija, ovjeru građevinske knjige itd. U ovom dijelu posla, prema riječima Laloševića, nije imao bilo kakva ovlašćenja i odgovornosti, već je to isključivo bilo u nadležnosti članova tima koji su bili zaduženi za prethodno pobrojane oblasti. Nastojao je, kaže, da svojim sugestijama pokuša da unaprijedi stanje i izgled objekta, te da prilikom vršenja njegove nadležnosti nije bilo odstupanja od projekta, niti od uobičajene konzervatorske prakse.

- Sve što se pominje krivičnom prijavom odnosi se na građevinsko-zanatske radove i nije u nadležnosti konzervatora –konstatovao je Lalošević. Posebno je kritikovao Upravu za zaštitu kulturnih dobara, koja nije u maju 2021. godine primila dotadašnje radove, već je to učinila tek u novembru 2023.

Objašnjavajući svoju ulogu u rekonstrukciji Muzeja u Bijelom Polju, na saslušanju u Osnovnom državnom tužilaštvu Goran Radović je kazao da je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) kao investitor radova zahtijevao „optimizaciju glavnog projekta, odnosno pojeftinjenje radova na način da se vrši promjena skupih materijala u jeftinije, npr. umjesto medijapana univer, umjesto kaljenog stakla obično staklo, umjesto sanitarija za osobe sa invaliditetom obične sanitarije“. Iako to, kako je rekao, nije bio predmet njegovog angažmana, u zapisniku Uprave za inspekcijske poslove te primjedbe su „greškom upućene na njega“.

Marija Novaković je pred tužiocem kazala da je sa njom početkom 2022. godine kontaktirala Milica Vušurović, arhitektica pri Ministarstvu kulture i medija, kako bi izvršila optimizovanje druge faze projekta.

- To bi, otprilike, značilo da se umjesto predviđenog medijapana ugradi univer, izbaci čelična potkonstrukcija koja služi za zatvaranje polica na izložbenim vitrinama, umjesto kaljenog stakla predvidi obično staklo itd. – saopštila je Novaković. Ona je postupila po tim instrukcijama, te je 14. aprila 2022. godine predala optimizovanu verziju druge faze projekta enterijera. Kad je ta faza i izvedena, tj.

Arhitektica Katarina Nikolić-Krasan, arhitektica Marija Novaković i ministarka kulture i medija Tamara Vujović tokom posjete zgradi Muzeja 19. januara ove godine

Da je komisija Uprave izašla na teren u maju 2021, kako je rekao Lalošević, svi eventualni propusti i nedostaci bi se vrlo brzo otklonili i Muzej bi odavno bio u funkciji. - Protokom vremena i nekorišćenjem objekata došlo je do nekih oštećenja poput kondenzacije, vlaženja, otpadanja dihtunga na prozorima i sl. – rekao je Lalošević. Glavna odbrana Gorana Radovića pred tužiocom sastojala se, između ostalog, od tvrdnji da objekat Muzeja u Bijelom Polju nije kulturno dobro, što je tužilac u Rješenju odbacio kao neosnovanu konstataciju, jer Zakon o zaštiti kulturnih dobara izričito tvrdi da i objekat u kojem se čuvaju pokretna kulturna dobra, iako nije pojedinačno zaštićen kao nepokretno dobro, uživa zaštitu zakona. Nadalje, Radović je tvrdio da ugovorenim predmjerom nije bilo konzervatorskih radova, konzervatorskog projekta, ni projekta enterijera, već da je postojao samo glavni projekat. On je smatrao da bi jedino mogao da prati radove koji bi mogli da se podvedu pod konzervatorske, a to su radovi na krovu, fasadi i fasadnoj stolariji. Nakon završetka ovih radova, 26. februara 2021. godine, podnio je izvje-

štaj, u kojem je ustvrdio da su radovi izvršeni na korektan način. Potom su i ostali nadzorni organi dali pozitivno mišljenje. On više, kako je rekao, nije imao nikakvih ingerencija, nije učestvovao u izvođenju drugih radova, niti bilo kakvim aktivnostima oko izrade enterijera, za koji nije znao da se radi, ko ga radi i kada se izvodi. Sve je saznao, kako je rekao, iz medija. Marija Novaković je objasnila da je tokom 2019. godine uradila projekat rekonstrukcije Muzeja u Bijelom Polju. Projekat je podrazumijevao dvije faze, od kojih je prva faza predata u septembru 2019. godine, a to je arhitektonsko-građevinski projekat, dok je u decembru 2019. predata faza enterijera. Od tog trenutka, odnosno naredne dvije godine, ona nije imala bilo kakva saznanja o izvođenju radova na Muzeju, sve dok sa njom početkom 2022. godine nijesu kontaktirali iz Ministarstva kulture i medija kako bi izvršila „optimizovanje druge faze projekta“. Saznala je, kaže, da se njena koleginica Aleksandra Vučković-Otašević javila na tender za izvođenje i nadzor druge faze projekta, te se i ona javila da zajedno nadziru radove. Neprestano je, ka-

Jubile J: Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat obilježilo 115 godina rada

kada su ugrađeni nekvalitetni materijali, imala je primjedbe od direktora Muzeja u Bijelom Polju Željka Raičevića, koji je bio nezadovoljan pokretnim vitrinama, njihovom težinom i pokretljivošću, pa je tražio da se umjesto običnog stakla stavi kaljeno. Novaković je zbog toga kontaktirala s Ministarstvom kulture i medija i bezuspješno pokušavala da zakaže sastanak kod tadašnje ministarke Maše Vlaović. Potom se obratila UNDP-u, jer je sa njima i imala ugovor o nadzoru nad radovima u enterijeru, ali je dobila odgovor da „ništa mimo optimizovanog projekta ne smiju mijenjati“, što je ona i prihvatila.

že, komunicirala i pomagala izvođaču radova (Program d.o.o. Nikšić), obilazila gradilište, što je rezultiralo prijemom radova u enterijeru u decembru 2022. godine. Kao suštinu svega, i ona je ustvrdila da „nije bilo riječi o konzervatorskim radovima, već su to uglavnom bili arhitektorni-zanatsko-građevinski radovi“.

IZJAVE

Iz Rješenja o odbijanju krivične prijave ne može se steći utisak da li su Lalošević, Radović i Novaković objasnili tužiocu kako su mogli da potpišu izjave da je objekat rekonstruisan prema projektu, po svim standardima struke i zakona, a posebno da je podoban za upotrebu ukoliko nijesu, kako su sami priznali, svjedočili ni polovini izvedenih radova. Upravo su te njihove pojedinačno potpisane izjave poslužile Upravi za inspekcijske poslove kao temelj za podnošenje krivične prijave. Nepostojanje jedne takve izjave u obimnoj građevinskoj dokumentaciji, krivične prijave je, recimo, spasilo rukovodioca konzervatorskih radova u drugoj fazi rekonstrukcije Svetislava Popovića U međuvremenu, zbog odbijajuće krivične prijave iz Osnovnog državnog tužilaštva u Bijelom Polju, Uprava za inspekcijske poslove podnijela je žalbu Višem državnom tužilaštvu, a UNDP je raspisao tender za „popravku“ radova, koji su državu već koštali 302.926,31 eura. Da je to cijena koštanja radova tvrde iz UNDP-a koji je, podsjetimo, raspolagao državnim parama za rekonstrukciju Muzeja, zajedno sa Ministarstvom kulture i medija i Opštinom Bijelo Bolje, a odbio da Pobjedi dostavi finansijsku dokumentaciju pozivajući se na „imunitet i privilegije“. J. NIKITOVIĆ

Tradiciju i dalje drže živom

PODGORICA – Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat manifestacijom „Veliki šušur“ obilježilo je jubilej 115 godina postojanja. Boris Lanceroti, predsjednik GPD Tivat, podsjetio je da je Društvo najstarija institucija kulture u gradu, osnovano daleke 1909. godine sa 23 muzičara, po formi i obliku slično današnjem orkestru.

- Sviralo je i pjevalo prije 1909. godine. Sredinom 1909. taj način kulture i življenja uobličen je u jedan duvački orkestar i živi do današnjeg dana. GPD osnovalo je troje Tivćana, jedan od njih je Šime Staničić. On je rođen i živio je u kući Staničića ovdje ispred nas, zaslužuje da ga pomenemo kad u dvorištu njegove kuće poslije 115 godina to isto društvo čiji je on bio osnivač i dalje svira. Sugrađanka Maja Perfiljeva, koja je takođe rođena i živjela je u kući Staničića, u Tivtu je i sahranjena, napisala je tekst kompozicije „Bokeljska noć“, koja je dosta izvođena i dobila puno nagrada. I zbog toga svega ispred kuće autorke teksta zasviraćemo lijepu i poznatu kompoziciju – rekao je Lanceroti, a prenosi agencija CGnews. Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović rekao

je da je za grad ovaj orkestar mnogo više od Gradske muzike jer je najstarija institucija kulture u Tivtu, koja djeluje u kontinuitetu bez prekida.

- Oni su odraz naše lokalne tradicije, organizacije bez kojih ne možemo zamisliti nijednu svečanost. Moj pozdrav i čestitke idu i svim članovima GPD koji tradiciju drže živom – rekao je Komnenović.

On je podsjetio na interesantnu činjenicu da je da bi se oformila Gradska muzika, davne 1909. godine, zbog kupovine instrumenata opštinski budžet bankrotirao. - Stotinu petnaest godina kasnije i dalje sviraju. Opština je krajem prošle godine izdvojila sredstva za nove uniforme, ovoga puta bez većih posljedica po gradski budžet. GPD Tivat suštinski ima status NVO od posebnog značaja za opštinu Tivat. Samim tim uvijek mogu računati na podršku i pomoć lokalne uprave – rekao je Komnenović.

Na manifestaciji „Veliki šušur“ učestvovali su Orkestar Muzičke škole Tivat, Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, Gradska glazba Dubrovnik, Gradska muzika Budva, KUD Sloga -Trebižat, Gradska muzika Skadar, Gradska muzika Herceg Novi i Gradska muzika Elbasan. R. K.

Promocija monografije UnderhillFesta

„Stvarni život pod

Goricom“ u Podgorici

PODGORICA – Predstavljanje monografije „Stvarni život pod Goricom - 15 godina UnderhillFesta“ biće priređeno večeras u 19 sati, u bašti kafića „Tarantino“. Realizaciju monografije podržao je Filmski centar Crne Gore. Izdavač je NVO Crnogorski filmski festival, u produkciji BIBI FILM-a. Urednik monografije je Miroslav Minić, a likovna urednica Ana Matić U monografiji su tekstovi Miroslava Minića, Anđelke Ne-

nezić, Vuka Perovića, Sanje Jovanović, Olivera Sertića, Vladimira Perovića, Marije Perović, Roberta Tomića Zubera, Jelene Mišeljić, Luke Papića, Nemanje Bečanovića, Maje Raičević, Lejle Dedić, Bojana Stijovića, Mladena Kovačevića i Morane Ikić/Komljenović, kao i mnogobrojne fotografije zvaničnih fotografa festivala. Dio monografije su i skenirani tekstovi iz raznih dnevnih novina i časopisa. R. K.

Sa proslave jubileja u Tivtu

Kapitalno četvorotomno djelo akademika Zorana P. Rašovića kolege iz regiona opisale kao cjelinu u kojoj su svi odgovori na kompleksna pitanja

PODGORICA - Kapitalno četvorotomno izdanje „Pravo svojine“, autora akademika Zorana P. Rašovića, objavljeno je u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore (UPCG).

Na promociji djela poznatog pravnog naučnika na 2.000 stranica u 42 cjeline govorili su najeminentniji pravnici regiona, koji su istakli veliku vrijednost tog skladnog sistema u kojem se daju potpuniji odgovori na mnoga brojna pitanja, koja se postavljaju kod tako složenog pitanja kakvo je pravo svojine.

O djelu akademika Rašovića, kojim je krunisao četiri decenije profesorske karijere, govorili su prof. dr Aneta Spaić, dekanka Pravnog fakulteta UCG, prof. dr Jelena S. Perović-Vujačić, predsjednica „Kopaoničke škole prirodnog prava Slobodan Perović“, prof. dr Meliha Povlakić, redovna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr Dušan Nikolić, redovni profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, prof. dr Nina Planojević, redovna profesorica Pravnog fakulteta u Kragujevcu, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore i autor akademik Zoran P. Rašović.

Djelo savršenog

skla Da

Pun amfiteatar Pravnog fakulteta pozdravila je dekanica Spaić, koja je kazala da je profesor Rašović sve privilegovao djelom savršenog sklada pravničke misli iskovane kroz dugogodišnje pedagoško, naučno, ali i stručno iskustvo – simbol njegovog životnog i profesionalnog rada. Ona je posebno istakla uticaj profesora Rašovića na oblikovanje građansko-pravne misli u Crnoj Gori, od prvih dana

Svačije

Enciklopedija prava svojine

stasavanja Pravnog fakulteta, a i cjelokupne akademske zajednice. Podsjetila je da je on izveo više od 40 generacija, bio dekan u dva mandata, dobitnik „Trinaestojulske nagrade“, kao i nagrade Udruženja pravnika ,,Akademik Mijat Šuković“, autor je više od 40 knjiga, monografskih studija, udžbenika, komentara zakona.

- A udžbenici profesora Rašovića već decenijama predstavljaju osnovnu literaturu na svim nivoima studija svih pravnih fakulteta u državi, njegovi komentari su crnogorske amicae curie za sve aktere naše judikature - i večeras prisutne sudije, advokate, notare, izvršitelje, njegove kolege profesore, i navažnije za sve naše studente - kazala je dekanka Spajić. Istakla je njegovu ulogu u izradi Zakona o obligacionim odnosima, Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji predstavljaju istinske zakonodavne poduhvate, praćene komentarima ovih tekstova, dok se krunom ovih aktivnosti može smatrati i aktuelni rad na izradi Građanskog zakonika za Crnu Goru. - Autor jasno i nedvosmisleno ukazuje na činjenicu da pravo nijesu samo norme, paragrafi i brojevi, da je pravo mnogo više od toga. Imajući uz sebe i nad sobom, trajno i svepre-

dano, oreol našeg velikana Bogišića i njegovu vanremensku poruku ,,Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakon ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao“, autor čitav svoj rad prožima mišlju da bez osjećaja za pravičnost i bez davanje prevage razumu se ne može pravilno ni shvatiti, ni interpretirati pravna norma - kazala je dekanka Spajić. Prof. dr. Meliha Povlakić je četvorotomo izdanje nazvala enciklopedijom prava svojine. - Moramo se složiti sa autorima, poput prof. dr. Nikole Gavell e, prema kojima transformacija prava u jednoj post-socijalističkoj zemlji znači prije svega svojinsku

imanje je sveto i neprikosnoveno

- U posljednjoj četvrtini svoje profesorske karijere, onda kada karijerno sunce zalazi polako, dođoh do uvjerenja da treba da izvršim neke produbljene naučne radnje i istraživanja koja se tiču dva golema fenomena. Pošto su skupljene neiscrpne riznice teorije, prakse i arhivske građe, zaključih da ta dva fenomena ne mogu biti ignorisana od strane onoga koji želi da njegov posao ima naučni krakter. Kako u mojoj glavi i u zapisima leži sabrano neiscrpljivo i teorije i iskustva to odlučih, uz snažnu volju i namjeru, reći riječ više o jednoj ličnosti i o jednom institutu, kojima se treba služiti koliko možeš i bez dosade drugom. Oba ova fenomena gospoduju u meni više decenija. Od njih sam neizmjernu duhovnu

korist stekao. Pri tom dobro znamo za staro pravilo koje glasi: ,,Ko od čega korist ima, treba i teret da nosi“. Ličnost je gorostasni Valtazar Baldo Bogišić, a pravni institut pravo svojine, koji neprikosnoveno i suvereno caruje nad drugim imovinskim pravima - rekao je profesor Zoran P. Rašović, pozdravljajući paneliste i prisutne u amfiteatru Pravnog fakulteta. - Bogišić je najviša pravnička figura ovih prostora. Pravni fakultet Univerziteta Crne Gore se više od pet decenija savjesno i pošteno, ponosno, otmeno i sa stilom oduživao ovom gorostasu pravne misli, zakonopiscu i naučniku. On je sjajni izdanak jednog vremena i ljudskog koljena. Na drugoj strani, pravo svojine uživa prvenstvo nad ostalim imo-

vinskim pravima, a njegov imalac - vlasnik nad ostalim imaocima. Zato se ono ustavima i konvencijama zasebno jemči. Zato je imperativ da je svačije imanje sveto i neprekosnoveno. Zato se samo izuzetno može dopustiti da u slučaju zamašnije, javne – narodne potrebe država iskupi kakvo dobro. Ali u tom slučaju pravila propisuju da vrijednost iskupljene stvari treba da se potpuno namiri. Zaštita svačijeg povrijeđenog ili ugroženog prava svojine mora nailaziti na potpuno jednaku pravdu. To se odnosi i na privatnu i na državnu svojinu - kazao je prof. Rašović. On je kazao da je svojina jedan od centralnih pravnih fenomena koji je povezan sa svim ustanovama građanskog prava: od porodice do

reformu i davanje svojini njenog logičnog mjesta kao centralnog instituta privatnog prava. Onda je i potpuno jasno kakav značaj ima jedno ovako djelo: potpuni, sveobuhvatni, detaljni prikaz najvažnijeg instituta privatnog prava. Još su ustavne reforme izvršene u bivšoj SFRJ 1989/90. utrle put transformaciji: garancija prava vlasništva, jednakost svih oblika svojine i ukidanje kvantitativnih ograničenja, što je Ustav tada proklamirao, a što su neophodni atributi vlasničke transformacije. Svojina je dobila mjesto u pravnom sistemu, ali i u djelu akademika Rašovića, koje zaslužuje i što je više pozna-

jemo i proučavamo, više ćemo je poštovati - kazala je prof. dr Povlakić.

FI loZo F s osjeĆ aje M Za je ZI k Prof. dr Branislav Radulović je, u ime izdavača, kazao da im je bila privilegija da objave kapitalno djelo profesora Rašovića, koji je od Udruženja pravnika 2018. godine dobio nagradu „Akademik Mijat Šuković“, koja se dodjeljuje jednom u pet godina - za poseban doprinos očuvanju crnogorske pravne baštine, razvoju pravne nauke, pravne svijesti, pravne etike i pravne kulture.

fesor Rašović je stao i ostao uz Valtazara Bogišića i time uveličao jurističke horizonte ovih naših prostora - kazala je Perović-Vujačić i dodala da to potvrđuje uz ovo i djelo ,,Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“, čineći dio grandioznog autorskog zdanja profesora Rašovića.

Ona je naglasila i retoriku i izuzetan osjećaj za stil i jezik „koji dostiže vrhove kulture jezika“

Ona je istakla i činjenicu da je profesor napisao samo ovo djelo, njegovo ime bi ušlo u red onih koje nazivamo velikanima pravničke misli. - I po tome što, kažeš li u okviru izučavanja prava svojineprofesor Zoran Rašović, to je najviše što kazati možeš - rekla je Perović-Vujačić. l jepote pravn I čke struke

Prof. dr Nina Planojević je kazala da se ovim djelom pravnička struka i nauka pojavljuje u jednom od svojih najljepših oblika i složila se sa sagovornicima da je riječ o enciklopediji prava svojine.

Pojasnila je i da, kada se kaže - pravo svojine, to zvuči poznato i jednostavno, ali da je riječ o jednoj od najobimnijih i najtežih bazičnih stvarnopravnih tema.

nasljeđivanja, od privrednih društava i svih imalaca prava do rada i ugovora. - Dobro uređeno pravo svojine i njegovo poštovanje je tako tijesno vezano sa principom vladavine prava. Jedna od najvećih vrijednosti ustavnog poretka Crne Gore je vladavina prava. Ova vrijednost jača ako se u državi podržava i jača autoritet zakona, ljudskih prava, uključujući i pravo svojinenaglasio je profesor Rašović. On je pojasnio da se trudio da odabere one fenomene koji su ne samo važni za nauku i struku, nego uopšte za Crnu Goru i njen evropski put.

- Sa Bogišićevim zakonikom i uređenim i zaštićenim pravom svojine kapija na evropskom putu Crne Gore se lakše otvara - poručio je prof. Rašović.

- Da je ova izuzetna nagrada otišla u prave ruke, potvđuje činjenica da je 2022. godine objavljen najznačajniji izdavački poduhvat Udruženja, za njegovih devet decenija trajanja, četvorotomno izdanje „Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić“ koje je svojevrsna kodifikacija autorskog rada akademika Rašovića na ovoj temi i koji se nesumnjivo afirmisao kao „najtemeljitiji istraživač, najbolji poznavalac i najobjektivniji analitičar djela Valtazara Bogišića“ - kazao je prof. dr Radulović. Istakao je da je ovo izdanje, dosad, najpotpunija studija o pravu svojine, objavljena na prostoru bivše Jugoslavije. Jelena S. Perović-Vujačić je kazala da je profesor Rašović civilista, ali i publicista, enciklopedist, istoričar i filozof prava, a njegova naučna djela ulaze u sam vrh naše pravne nauke.

- Kao autor brojnih sistemskih djela, monografskih studija, udžbenika i naučnih rasprava iz oblasti stvarnog i uopšte građanskog prava, pro -

- Teško je na taj način pisati o bilo kojoj temi, ali šta su finese založnog prava ili specifičnosti službenosti u odnosu na dubine prava svojine? A da je tako, mnogo više naučnika bi se odlučilo da u te dubine zaroni, ali tako sveobuhvatnih djela, kao što je ovo djelo o svojini, zapravo u regionu i nema. Zato je ovakva jedna četvorotomna knjiga, koju slobodno možemo nazvati enciklopedijom svojine, zaista bila neophodna i dobro je što se autor odvažio da se uhvati u koštac i u potpunosti uspio. Mogu reći da je „Pravo svojine“ najkompletnije, najsistematičnije i najutemeljenije djelo ikad napisano na ovu temu kod nas - kazala je prof. dr Planojević. Istakla je da je djelo ponos za Crnu Goru i region, jer nema nijedan naslov koji nedostaje, kao nijedno pitanje na koje autor nije odgovorio. Prof. Dušan Nikolić je istakao da ova četiri impresivna toma predstavljaju sistem i cjelinu. - A kako je to moguće? Tako jer je profesor Rašović slijedio logiku koja se mora poštovati ako neko želi da dosegne taj nivo: istorija, uporedno pravo i filozofija prava. Prvo istorija jer sve počinje i proističe od nečega, pa onda uporedno pravo - to što je proisteklo iz istorije moramo porediti sa drugima da bismo vidjeli gdje je naše mjesto u širem kontekstu, najzad filozofija prava kao vrednovanje onog što je bilo na ovim prostorima u vrijeme Valtazara Bogišića, i vrednovanje onoga što postoji sada na evropskom i globalnom planu. Svjedoci smo nečega što možemo nazvati cjelinom kao sistem - kazao je Nikolić. j. MartInovIĆ

Promocija djela poznatog pravnog naučnika

Velike količine raznog komunalnog otpada oko kontejnera, u park šumama, uz puteve i druge javne površine ružna su slika Podgorice i ekološke Crne Gore

Glavni grad zatrpan smećem

Ako se o kvalitetu života u nekom gradu sudi, između ostaloga, i po higijeni javnih prostora, odnosno održavanju čistoće, lako je zaključiti da je taj trend u Podgorici u znatnom padu. O tome svjedoče slike prepunjenih kontejnera, raznog otpada razbacanog i van komunalnih posuda, kao i mimo lokacija koje su određene za odlaganje.

NEODGOVORNOST

Juče ujutro obišli smo grad i fotografisali veliki broj lokacija na kojima su oko kontejnera (koji su bili, uglavnom, prazni ili poluprazni) bile ogromne količine zelenog, građevinskog, kabastog i drugog komunalnog otpada - kod doma zdravlja, kao i TC ,,Forum“ na Starom aerodromu, u Ulici španskih boraca na Koniku, Skopskoj i kod vrtića ,,Zvončić“ u Maslinama… Najgora situcija je iza Stočne pijace na Ćemovskom polju, uz ogradu vinograda ,,Plantaža 13. jul“, gdje je uz put koji vodi prema Koniku divlja deponija u dužini od nekoliko stotina metara. Takođe, gomile raznog komunalnog otpada razbacane su svuda naokolo, širom Ćemovskog polja. Slična situacija je i iza Kamionske pijace, gdje su takođe bile razbacane gomile guma, kesa, gajbi i drugog komunalnog otpada. Ružna slika prije dva dana bila je i u strogom centru grada, na pedesetak metara od zgrade Opštine i desetak metara od Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“, gdje su kontejneri na uglu ulica Bokeške i Njegoševe bili prepunjeni, dok je oko njih bila velika količina smeća, zbog čega se širio neprijatan miris. Nažalost, ovakve slike nijesu rijetkost u glavnom gradu. Tako je tokom cijele godine, a tako je bilo i uoči, ali i tokom prošle turističke i ljetnje

Velike količine zelenog, građevinskog, kabastog i drugog komunalnog otpada juče su bile oko kontejnera kod doma zdravlja i TC ,,Forum“ na Starom aerodromu, u Ulici španskih boraca na Koniku, Skopskoj i kod vrtića ,,Zvončić“ u Maslinama… Najgora situacija je iza Stočne pijace na Ćemovskom polju, gdje je uz put koji vodi prema Koniku, divlja deponija u dužini od nekoliko stotina metara, ali i iza Kamionske pijace. Ružna slika prije dva dana bila je i u strogom centru grada, gdje su kontejneri na uglu ulica Bokeške i Njegoševe bili prepunjeni, a smeće prosuto okolo, zbog čega se širio neprijatan miris

požarne sezone. Uprkos brojnim apelima iz gradskog preduzeća Čistoća o odgovornom odlaganju otpada, izgleda da je potrebno još ,,dosta Morače

Otpad pored biste

Radomira Ivanovića i ispred vrata biblioteke u Maslinama

Gomila zelenog i drugog komunalnog otpada juče je bila i uz kontejnere, ali i u ograđenom krugu gdje je bista narodnom heroju Radomiru Ivanoviću, u Skopskoj ulici u Maslinama. I prilaz kući porodice Stojanović u ovoj ulici, koja je poklon Glavnom gradu i prvenstveno namijenjena potrebama Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, juče je bio zatrpan kabastim, zelenim i drugim komunalnim otpadom koji je bio razbacan oko kontejnera uz ogradu. Ovaj objekat je rekonstruisan i služi unapređenju kulturne ponude u dijelu grada izvan centra. Tu su smješteni manja čitaonica, odjeljenje za odrasle i dječje odjeljenje. U ovom objektu Narodna biblioteka, kroz konkurse rezidencijalnih boravaka, ugošćava pisce. Nažalost, ovakve slike oko sličnih objekata u Maslinama nijesu rijetkost.

da protekne“ da svijest pojedinih građana dostigne željeni nivo. U tom smislu, nedležne komunalne službe trebalo bi znatno da pojačaju kontrole i kažnjavaju one koji bacaju smeće gdje stignu, a ne gdje mu je mjesto. Takođe, uzimajući u obzir da su na nekim lokacijama (poput ove u centru grada ili na Vrelima ribničkim) kontejneri prepunjeni, a sme-

Bajram proslavili okruženi smećem

Svi kontejneri oko zgrada na Vrelima ribničkim, gdje stanuju raseljena lica sa Kosova, juče ujutro bili su prepunjeni smećem, a velika količina komunalnog otpada bila je i oko kontejnera. U to vrijeme, na ulici i u dvorištu zgrada bio je veliki broj stanara, jer su juče slavili Bajram. Jedan od stanara, koji nije želio da mu se objavljuje ime, kazao nam je da su ovo česte slike u njihovom naselju. - Neka ste došli, slikajte, neka vide ljudi u kakvim uslovima mi živimo. Danas nam je Bajram, a radnici Čistoće se nijesu udostojili da nas ispoštuju i isprazne kontejnere, nego slavimo okruženi smećem – iskazao je razočaranje ovaj stanar.

će razbacano okolo, zaključujemo da ekipe Čistoće te lokacije moraju obilaziti češće.

APELI

Sa ciljem da građanima omoguće da na adekvatan način odlažu otpad, kako bi se spriječilo njegovo nelegalno odlaganje i devastiranje prostora, preduzeća Čistoća prije mjesec i po započelo je akciju, na način što građani pozivom na broj dispečerske službe ovog društva, 067/207-720, mogu dobiti informaciju kada će auto-kiperi i radne mašine biti u njihovom dijelu grada, u cilju sakupljanja biljnog i kabastog

otpada. Na ovaj nači građani mogu direktno da donesu otpad do određene lokacije i predaju ga ekipama ovog gradskog preduzeća. Uz račune Čistoće građanima su dostavljeni flajeri, u kojima je kontakt telefon dispečera i objašnjenje na koji način funkcionoiše ova usluga koja je besplatna. Iz ovog gradskog preduzeća, putem svoje FB stranice, obavještavaju građane u kojim naseljima će njihove ekipe i mehanizacija biti narednog dana, uz objašnjenje na koji način funkcioniše akcija i isticanje broja telefona dispečera sa kojim treba da kontaktiraju. Međutim, posljednja objava bila je davno, tačnije uoči prethodnog vikenda, kada su izdali obavještenje o planiranom angažovanju mehanizacije za nedjelju (9. jun) i ponedjeljak (10. jun).

Podsjećamo, na teritoriji glavnog grada postoji pet reciklažnih dvorišta, gdje građani mogu besplatno ostaviti kabasti ili zeleni komunalni otpad. Ona se nalaze u Ulici Iva Vizina na Zabjelu, na Bulevaru Mihaila Lalića u Tološima, u Ulici husinjskih rudara na Koniku, Orijenskoj ulici na Zlatici i Ulici kritskog odreda u Donjoj Gorici. Takođe, reciklažno dvorište ima i u Goričanima u Zeti,

Ružna slika prije dva dana bila je i u strogom centru grada, na pedesetak metara od zgrade Opštine i desetak metara od Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“, gdje su kontejneri na uglu ulica Bokeške i Njegoševe bili prepunjeni, dok je oko njih bila velika količina smeća, zbog čega se širio neprijatan miris. Nažalost, ovakve slike nijesu rijetkost u glavnom gradu

dok građevinski šut i zemljane iskope građani mogu ostavljati u Mojanskom krstu u Zeti. Postoji mogućnost i da pošalju pisani zahtjev preduzeću Ćistoća ukoliko žele da im se usluga za odvoz otpada izvrši po utvrđenom cjenovniku. Ovo gradsko preduzeće prije nekoliko godina izradilo je aplikaciju ,,Kasper“, pomoću koje građani mogu poslati lokaciju na kojoj je nepropisno odložen otpad.

I. MITROVIĆ

Smeće pored biste Radomira Ivanovića

Prepunjeni svi kontejneri oko zgrada na Vrelima ribničkim

Divlja deponija u dužini od nekoliko stotina metara iza Stočne pijace

Gomile kabastog otpada oko kontejnera kod Doma zdravlja na Starom aerodromu

Planinar Nemanja Jovanović u julu kreće u ekspediciju na najviši vrh Evrope Mon Blan

Adrenalin jači i od straha po sopstveni život

Vrlo često, tokom internih druženja, mi, planinari, za sebe znamo da kažemo da smo ljudi bez srca, jer srce te obično vodi u dobre stvari, a ekspedicije ovog tipa ponekad se ,,za tren oka“ pretvore u rizične situacije koje nekada mogu da koštaju i života. Ovim sportom ne može da se bavi neko ko je plašljiv i ima strah od bilo čega - visine, uspona, padakazao je Nemanja Jovanović

PODGORICA - Miris slobode, beskonačno prostranstvo i adrenalintako je svoju pasioniranu strast prema planinarenju opisao mladi Podgoričanin, član Udruženja slobodnih planinara Cetinja, Nemanja Jovanović koji je za samo pet godina od kada se bavi ovim sportom obišao sve značajnije

vrhove Crne Gore i Balkana, uspješno završio ,,pohod“ na grčki Olimp, a već sredinom jula planira novu ozbiljnu ekspediciju i to na krov Evrope - Mon Blan. Kako je kazao, ko jednom zakorači u začarani krug ljubitelja ovog ekstremnog sporta, ne izlazi tako lako, već ide sve dublje i dalje.

Pohod na Himalaje planiran za 2026. godinu

Pripreme za Mon Blan, kako je kazao, uveliko su počele, a to će mu biti polazna tačka i priprema ka ostvarenju sljedećeg cilja - osvajanje Himalaja, čiji je pohod planirao za 2026. godinu.

- Nadam se da će pohod na Mon Blan proći u najboljem redu i to će biti najbolja priprema za Južnu Ameriku, gdje je plan da se krene već naredne godine, a potom i na Himalaje. To su već ozbilje ekspedicije, koje prilično i koštaju, nadam se da će se i sponzori uključiti i podržati moju zamisao, za koju je potrebno izdvojiti čak 50.000 eura - kazao je Jovanović

- Kao i svi početnici, kao bijeg od posla i svakodnevnog ž ivota u gradu, na nagovor prijatelja krenuo sam na put planinarenja, a prvo po našoj prelijepoj Crnoj Gori koji i dan-danas traje - i ne planiram da stanem dok ne osvojim sve veće vrhove svijetakazao je Nemanja Jovanović. Ističe da su tokom planinarenja nezaboravne avanture, ali i opasnosti za koje nijesu baš svi spremni.

- Vrlo često, tokom naših internih druženja, mi, planinari, za sebe znamo da kažemo da smo ljudi bez srca, jer srce te obično vodi u dobre stvari, a ekspedicije ovog tipa, ponekad se ,,za tren oka“ pretvore u rizične situacije koje nekada mogu da koštaju i života. Ovim sportom ne može da se bavi neko ko je plašljiv i ima strah od bilo čega, visine, uspona, pada... Mora da bude čisti entuzijasta koji vjeruje da će do cilja doći bez ozljeda i komplikacija - istakao je Jovanović.

Kako kaže, loše vijesti o smrtnim ishodima pojedinih planinara tokom ekspedicija nikada ne čita, već je uvijek fokusiran na one ljepše stvari koje ovaj sport donosi, a to je sam osjećaj koji se čovjeku probudi kada dođe do cilja i sa vrha pogleda sve ljepote koje ga okružuju.

- Planina uvijek nosi neki novi izazov, iskušenje, a u svemu je bitno da imate iskusne osobe, vodiče, koje će vam u svakom trenutku pomoći da zajedno savladate prepreke...

- kazao je on.

Dodaje da je najopasnija ekspedicija na koju se do sada odvažio bila pohod na grčki Olimp.

- Tu bukvalno nemate osiguranja, ništa, svaki korak vodi u ambis, sami ste prepušteni sebi, svojim rukama i nogama.

Cijela tura bila je veoma psihički i fizički naporna, i trajala je nekih šesnaest sati - ispričao je Nemanja Jovanović.

Dodaje da u svemu što radi pa i u planinarenju ima veliku podršku porodice i supruge koja nekada, zbog ne-

slobode i beskonačno prostranstvo: Planinar

Istinsko prijateljstvo

Tokom planinarenja, priča Jovanović, nailazili su na razne grupe, pa čak i ljude koji su vrhove osvajali u japankama, mokasinama, čarapama.

- Prije dvije godine sam bio sa drugom da planinarim na Bobotov kuk

predviđenih okolnosti, bude uskraćena za informaciju da li je dobro i po par dana.

- Zimi posebno bude ozbiljna avantura, kada temperatura na 3.000 do 4.000 metara nadmorske visine iznosi i do minus 25 stepeni Celzijusovih - kazao je Jovanović. Ističe da je tokom ekspedicija veoma bitna oprema koju svaki planinar treba da ima, a nerijetko se dogode i nepredviđene okolnosti. U par navrata, kako nam je ispričao, ostajali su bez vode pa su se snalazili upravo sa onim što im priroda ponudi.

- Kao jedno veoma neprijatno iskustvo pamtim situaciju kada smo, kako bismo utolili žeđ, jer nam je u tom trenutku falilo vode, tokom jedne od ekspedicija, bili primorani da pijemo snijeg koji smo prethodno topili u džezvi koju smo grijali na rerni. To ne bih preporučio nikome, ali u prirodi čovjek mora da se snađe po svaku cijenu, kako bi preživio - ispričao je Jovanović.

kada smo sreli grupu iz Srbije - dva druga su bila fizički spremna, dok je treći, zbog težine staze, želio da odustane od planinarenje, a drugovi su ga podržali u tome. Moja reakcija u tom trenutku je bila da on to može i da ću mu pomoći

Dodao je da planinarima veliki problem predstavlja i visinska bolest.

- Visinska bolest kreće od 4.000 metara nadmorske visine. Iako je čovjek fizički spreman, njegovo tijelo to često ne može da podnese jer se stvara višak crvenih krvnih zrnaca. Od čovjeka do čovjeka manifestuje se na drugačiji način, ali uglavnom nakon drugogtrećeg puta, kada se krene sa planinarenjem, tijelo se samo pripremi i to prođe - kazao je naš sagovornik. Ipak, pored svih izazova, opasnosti, kaže da je adrenalin, koji se dogodi u trenutku kad se popnete na vrh, veoma teško opisati riječima.

- Samo mi, planinari, kada izađemo gore na vrh znamo kakav je taj osjećaj koji se teško može riječima opisati. Čaroban osjećaj za nas. Popeo sam se devet puta na Bobotov kuk od kojih sedam puta ništa nijesam vidio jer je bila magla. Kada je vedro, naše planine su u Evropi u ,,top tri“ što se ti-

da bezbjedno dođe do cilja. Malo po malo, uspjeli smo u tome zajedno – popeli smo se i spustili. Bila je to naša zajednička pobjeda. Danas smo jako dobri prijatelji, planinarenje nam je donijelo mnogo više od vrha, a to je istinsko prijateljstvo - kazao je Nemanja Jovanović.

če pogleda - istakao je naš sagovornik. Kao savjet mladim ljudima, koji žele da se upuste u avanturu planinarenja, Nemanja Jovanović je kazao da je pored fizičke spremnosti još bitnija psiha, kao i da se na put krene tako što se svi problemi ostave po strani.

- Ko hoće da planinari, mora da zna da su koncentracija i fokus nešto što je najbitnije. Čovjek prije svega mora da bude psihički pripremljen i da misli na svaki sljedeći korak. Probleme ostavljamo kod kuće. Za avanture u planinama, ključni su fizička sprema i zdrav um. Naravno, tu je i oprema, ali prije svega istinska ljubav prema ovom sportu, koji je po meni najljepši na svijetu. Nadam se da će u Crnoj Gori malo više dobiti na značaju, i da će se za planinare obezbijediti svi potrebni uslovi, ali i donacije za veće ekspedicije - zaključio je Jovanović. B.PRELEVIĆ

Miris

Nemanja Jovanović

Planina uvijek nosi novi izazov

Rukometašice Starsa osvojile Kod-io Pionirsku ligu za 2010. godište i mlađe, Cetinje je dobilo prve šampionke u ovom sportu

,,Male“ su postale velike, bravo za Cetinjanke

PODGORICA – ,,Čuš, ženski rukomet na Cetinju.“ Ovakvi i slični komentari nijesu obeshrabrili Marka Martinovića da sa svojim klubom - Starsom, uz ogromnu pomoć trenera Draška Kaluđerovića, prijestonici donese prvu titulu u ovom ženskom sportu. Stars je šampion Crne Gore u Kod-io Pionirskoj ligi za 2010. godište i mlađe!

Starsa su do trona vodili 21 pobjeda i poraz. Djevojčice ovog kluba juče su podigle trofej, a koliko su brzo rasle na terenu potvrđuje to što su do prošle godine neke od njih nastupale na dvojnoj registraciji za Feniks, jer Martinovć nije imao u ovom uzrastu dovoljan broj igračica. Ali, sve što je na krilima zdravog entuzijazma, ponekad i u inat svima, a s ogromnom energijom, uglavnom se i završi na najljepši način.

A priča Starsa od 2018. (godinu kasnije je registrovan kao klub, a do tada se profilisao kroz Mini rukomet) je jedna od najljepših sportskih u Crnoj Gori. To što su djevojčice sa Cetinja uradile i što rade je za poštovanje. Bravo, đevojke.

FOKUS ISTI

I generacija 2008. godište je posljednje tri godine najbolji treći tim Pionirske lige.

- Prema podacima kojima raspolažem, a oni su iz našeg Saveza, od januara 1979. godine ženskog rukometa nije bilo na Cetinju. Tada se ugasio, a mi smo 2018. krenuli u priču sa 15 djevojčica i dječaka. Imali smo 15 lopti koje sam dobio na poklon od nekadašnjih saigrača, sjećam se da smo kupili farbu kako bismo crtali linije i to po terenu dimenzija 20 puta 13, što je za trećinu manje od pravog rukometnog. Upravo sam sa Mini rukometom ušao u priču, sa ciljem da probam, animiram i da zaživi nešto što nije uspjelo da živi. Danas, poslije pet godina smo u situaciji da Cetinje ima šampiona. Sa 130 članova,

računam na dječake i djevojčice, za milimetar nijesmo skrenuli s puta. Fokus je isti, rad sa mladima, ali kako rastemo iz dana u dan u situaciji smo da, ako se steknu uslovi, generacija 2008/09. nastupa u seniorskom rukometu, odnosno u Drugoj ligi. Ili da im se zahvalimo. Jer želja zavisi od finansija, a nažalost, u gradu imamo samo jednu dvoranu, koja je prezauzeta, a u kojoj, jer nam rukovodstvo izađe u susret, na čemu smo zahvalni, odradimo vikendom trening. Da i mi osjetimo kako je to kada se trenira na terenu 40 puta 20 - kazao je Martinović.

U Osnovnoj školi ,,Njegoš“ rađaju se šampionke. Mlađe selekcije kad god se uslovi steknu, ulaze u salu i treniraju snagom života. Motivišu ih roditelji, rodbina, treneri, drugari i okolina. Prije pet i po godina kada su se predstavile u Pionirskoj ligi, bile su kao ,,mrvice“. Porasle su i sada su šampionke. Na ponos klubu i treneru. - Osjećao sam da nijesam sve dao rukometu, iako sam kao igrač imao 20 nastupa za reprezentaciju, a sa Lovćenom osvajao trofeje. Motiv mi je bio

Vaterpolo reprezentacija U16 otputovala na SP

da pukušam nešto što nikad nije moglo. Mislim na ženski rukomet. Kada sam krenuo u priču, govorili su mi: ,,Čuš, ženski rukomet na Cetinju, to ne može...“ Postojao je prije mene, a istorija pokazuje da su ljudi pokušavali da rade i razviju ženski rukomet, ali nažalost, 1979. godine u januaru se ugasio zvanično na Cetinju. I nije postojao klub koji se takmičio u okvirima Saveza. Postojali su entuzijasti, a vjerovatno nijesu, kao ni ja, imali adekvatne uslove i podršku.

SVAKI CENT VAŽAN

Martinović kaže da su bukvalno počeli ni od čega. ,,Krpili“ su se za termine, opremu, putovanja, kotizaciju... Na sreću, od članarine se dio obaveza mogao izmiriti (ne u početku), kao i od pomoći prijatelja kluba... - Zbog toga smo generaciju dječaka 2010. godište prepustili Lovćenu da se razvijaju, a nažalost velika je vjerovatnoća da ćemo to da uradimo sa generacijom 2012. Tražimo iste uslove kao klubovi koji se takmiče u saveznom rangu, znači salu dimenzija 40 puta 20 metara. Ponekad nije problem da treni-

Nema te ponude i angažmana koji bi ovo mogli da zamijene

Debi kao trener i titula. Velika stvar za Draška Kaluđerovića - Mislim da nijesmo ni svjesni veličine uspjeha koji je ostvaren iz male sale, velikog i predanog dugogodišnjeg rada. Marko je velike stvari uradio za ovu i sve naše generacije. Posvećenost djevojčica obavezama je bila ključan detalj za osvajanje trofeja. - Djevojčice su bile spremne da na poziv, kada se oslobodi termin u sali, dođu na trening u bilo koje doba dana. Sve su znale da se „nacrtaju“ u pet minuta. U početku je Kaluđerović bio skeptičan u smislu da je ovo možda veliki zalogaj, ali...

- Nema te ponude, angažmana koji bi mogli ovo da zamijene. Sve ovo nema cijenu.

Draško Kaluđerović iks faktor

Draško Kaluđerović je predvodio obje generacije u Pionirskoj ligi nakon što je Martinović dobio poziv od RS Kuvajta.

- Draško je prvi gol u seniorskoj kategoriji za Lovćen postigao na moju

ramo na spoljašnjim terenima, ali od oktobra do maja vremenski uslovi nam ne dozvoljavaju. Opština je prepoznala ono što radi Stars, ali Martinović očekuje još snažniju pomoć. - Sitna sponzorstva znače, ali nije dovoljno. Možda ljudi još nijesu prepoznali to što radimo posljednjih pet godina. Opština, na čelu sa Nikolom Đuraškovićem, nam pomaže, ali vjerujem da ćemo u budućnosti imati još snažniju pomoć.

SESTRE, DRUGARICE, KOMŠINICE

Ko su djevojčice koje treniraju u Starsu. Neke od njih su sestre, bližnje rođake, komšinice, drugarice iz odjeljenja... Okupljene oko Martinovića i od ove

asistenciju. Vezuje nas puno toga. Igrali smo zajedno. Prepoznao sam u njemu prvo ljudske, a onda i liderske sposobnosti. Plan je bio, prije nego što sam dobio ponudu, da mi pomaže u radu zbog

godine Kaluđerovića, pokazale su da ima nade i kada se krene u pionirski posao. Takav je bio i za Martinovića, koji je na nagovor Zorana Abramovića, po završetku karijere, počeo da se bavi ovim zanatom. Prvo kao njegov asistent, kratko kao trener Lovćena II... - Punih usta mogu da kažem da je Zoran glavni ,,krivac“ zbog čega sam trener. I sada, dok smo u Kuvajtu, često se ,,dohvatimo“ ove teme i kažem mu da ne bih bio trener, a ni tu gdje sam da njega nije bilo. Nakon Lovćena sam krenuo u svoju priču sa Mini rukometom. Počeli smo kao klub da rastemo i nadam se da ćemo od ove sezone krenuti u seniorsku priču. I danas i narednih dana Stars će

masovnosti. I, naravno, da se zajedno razvijamo, ali došla je ponuda i rekao sam da mora sam. Imam strašno povjerenje u Draška, a boljeg trenera nijesam mogao da izaberem - jasan je Martinović

slaviti svoje djevojčice. Ohrabren za budućnost, mirnog pogleda u sadašnjost, Martinović je ubijeđen da bi tribine dvorane na Cetinju, ako krenu u drugoligašku priču, bile popunjene, a i interesovanje za ovaj sport uvećano. Do tada Martinović će uporedo raditi sa kadetskom reprezentacijom Kuvajta, sa kojom je osvojio bronzano odličje na Arapskom prvenstvu i srebro na Olimpijskim igrama mladih. - I ovo je izazov. Potvrda da li sam radio ispravno. Na sreću, potrefilo se i posložilo i ovdje, u arapskom svijetu, onako kako sam želio, svjestan koliko još moram da radim i da se razvijam – poručio je Martinović. A. MARKOVIĆ

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U16 od 18. juna učestvovaće na Svjetskom prvenstvu.

U pitanju je generacija igrača koja je prošle godine u Podgorici osvojila evropsko srebro. Crna Gora će na Malti igrati u grupi F u kojoj su Južna Afrika, Egipat i Slovenija. Prvi rival je

Južna Afrika (18. juna od 11.30 sati), dan kasnije (17.45 h) naš tim se sastaje sa Egiptom, a 20. juna (20.45 h) sa Slovenijom. Prve dvije selekcije plasiraće se u osminu finala, a timovi iz grupe F ukrštaju se sa grupom G, u kojoj su Australija, Kanada, Turska i Hrvatska. Meč osmine finala je 21. juna. Selektor Nenad Vukanić

odredio je sastav našeg nacionalnog tima. Kapicu Crne Gore nosiće: Andrija Rajović, Stefan Kruta, Luka Todorović, Luka Savić, Andrej Golubović, Pavle Dabić , Danilo Savović , Marko Milinić, Petar Brnović, Stefan Vraneš, Danilo Roganović, Andrej Durutović, Marko Pejović, Luka

Dragović i Dimitrije Milić. Pored selektora Vukanića u stručnom štabu su treneri Đorđe Radošević i Aleksa

Brkić, kao i ljekar Vasko Roganović A. M.

Šampionska ekipa Starsa

NADA U OSVAJANJE ZLATA: Antoan Grizman, kapiten Francuske

GRUPA

D: Prvi favorit kreće duelom s timom Ralfa Rangnika

Francuska mašinerija napada austrijski zid

Kreće prvi favorit – superjaka Francuska, individualno najbolji tim Evropskog prvenstva, premijerni meč na šampionatu u Njemačkoj igra večeras od 21 sat s Austrijom u Dizeldorfu.

„Trikolorima“ se daju najveće šanse za titulu koju čekaju od 2000. godine kada su objedinili svjetsku i evropsku krunu. – Nekoliko je favorita. Vidjeli ste kako igra Njemačka koja je i domaćin, a tu su još Italija, Engleska, Španija, Holandija, Hrvatska... Mnogo je kandidata za tron. Konkurencija je žestoka –rekao je Antoan Grizman, kapiten Francuske.

– Na nama je da odigramo dobro i na terenu pokažemo da li smo favoriti. Znamo da je finale 14. jula, na Dan državnosti Francuske. To bi bio san, tako da je na nama da to uradimo, da damo sve od sebe da se to ostvari i odnesemo pehar kući – dodao je Grizman. Francuska i Austrija su posljednji put igrale 2022. u Ligi nacija. U Beču je bilo 1:1, u Parizu 2:0 za domaćina.

– Osjećamo se dobro i puni smo samopouzdanja. Mislim da smo spremni za početak turnira. Znamo koliko je važan meč s Austrijom, koja je vrlo dobra ekipa, kao i svaka na prvenstvu. Ne smijemo da srljamo ako stvari ne krenu dobro. Bićemo ujedinjeni od početka do kraja, tim koji ide u istom pravcu, i to će biti ključ našeg

uspjeha. Znam što treba da radim, tim zna što treba da uradi da pobijedi, to se uči kroz utakmice i takmičenja – dodao je Grizman.

Grizman, Mbape, Kolo Muani, Dembele, Žiru, Tiram... U sredini i odbrani takođe svjetski asovi. Francuzi imaju dva podjednako jaka tima – Austrijanci, ipak, misle da mogu da im se suprotstave i ubijeđeni su da mogu da prođu grupu u konkurenciji još Holandije i Poljske, koje su igrale juče. – Dok si dijete i igraš fudbal u dvorištu kod kuće, sanjaš da u nekom trenutku igraš protiv najboljih igrača. To je slučaj na ovakvom prvenstvu, gdje nas odmah čeka Francuska. Igramo protiv reprezentacije s najboljim individualcima, ali to može samo da nas raduje – poručio je lijevi bek Filip Mvene Austrijanci primaju malo pogodaka, to je ono na čemu insistira poznati trener Ralf Rangnik. – Nije lako stvarati šanse protiv nas. U kvalifikacijama smo bili među ekipama u čiji okvir gola je upućeno najmanje udaraca. Ako budemo takvi protiv Francuske, Poljske i Holandije, napravićemo veliki korak naprijed. Naš cilj je da budemo najjači u smislu zajedništva i svih stvari koje čine tim. Želimo da budemo najbolji odbrambeni tim, agresivni, onakvi kakvi smo bili u prethodnom periodu – najavio je Rangnik. Ne. K.

GRUPA D: Holandija preokretom do prva tri boda

Venghorst ušao i srušio Poljsku

Pobjeda Holandije nad Poljskom (2:1) u prvom kolu Evropskog prvenstva – teška, poslije preokreta, ali zaslužena.

Vjerovatno i ključna za plasman u osminu finala iz grupe D u kojoj je veliki favorit Francuska, koja večeras od 21 sat igra s Austrijom.

Junaci pobjede ,,lala“ bili su rezervista Vout Venghorst, strijelac gola u 83. za pobjedu, i golman Bart Ferbrugen koji je branio sve pokušaje ,,bijelih orlova“ u njihovim ne toliko čestim izletima pred gol ekipe Ronalda Kumana, jednog od favorita iz sjenke na ovom šampionatu.

Poljska je bila nezgodan rival za Holandiju uprkos izostanku prve zvijezde Roberta Levandovskog, a upravo je njegova zamjena dovela ,,bijele orlove“ u prednost u 16. minutu. Zjelinski je izveo korner s lijeve strane, napadač Antalijaspora Adam

Buksa ,,napao“ prvu stativu i sjajno pogodio glavom između Damfrisa i Van Dajka Razlika u kvalitetu i pored toga je očito bila na strani Holanđana, koji su imali mnogo veći posjed i stvarali šanse – Šćensni je odbranio dobar pokušaj volejom Van Dajka nakon kornera, Depaj potom šutirao pored gola, Rejnders bio zaustavljen u kontri... Zasluženo izjednačenje stiglo je u 29. minutu – Kodi Gakpo je šutirao sa 17-18 metara, lopta zakačila Salomona i Šćensnog učinila nemoćnim (1:1).

Do kraja poluvremena šansa za Poljsku i dvije za Holandiju. Golman Ferbrugen je odlično šutirao kod šuta poljskog defanzivca Kiviora, da bi na drugoj strani Gakpo s nekoliko metara poslao loptu preko gola, pa Depaj prokockao svoju drugu priliku.

Damfris je zaprijetio tek što je počeo nastavak, u 54. Gakpo i Simons nijesu dobro završili kon-

tru, a onda se malo oslobodila i Poljska – ponovo je u šansi bio Kivior, ponovo je odličan bio Ferbrugen, čuvar mreže Brajtona. Ronald Kuman je u 81. minutu na klupu poslao Depaja i Gapka, ubacio Frimponga i Venghorsta – i pogodio. Dva minuta bilo je dovoljno napadaču Hofenhajma da donese preokret – Rejnders je dodao loptu do Akea, član Mančester sitija ubacio loptu u peterac gdje je sjajno reagovao Venghorst i zatresao mrežu za 2:1. Isti igrač je dao dva pogotka u četvrtfinalu SP 2022. protiv Argentine, kada su ,,gaučosi“ prošli nakon penala... Poljaci su poslije gola krenuli u završni napad, po bod koji bi im mnogo značio, ali na njihovu nesreću Bart Ferbrugen je branio sve, pa i udarac Śviderskog u 89. na dodavanje Pjotrovskog, na kraju i pokušaj sa distance Zalevskog u nadoknadi. N. KOSTIĆ

Stadion: Folkspark. Sudija: Artur Soareš Dijaš (Portugal) Golovi: 1:0 Buksa u 16, 1:1 Gakpo u 29, 1:2 Veghorst u 83. Žuti karton: Ferman (Holandija)

Šćensni

Bednarek Salamon (od 86. Berešinski) Kivior

Zjelinski (od 78. Pjotrovski)

Romančuk (od 55. Sliš)

Frankovski Zalevski

Urbanski (od 55. Śviderski)

Šimanski (od 46. Moder) Buksa

Ferbrugen Damfris

De Fraj Van Dajk Ake (od 87. Van de Ven) Rejnders Šouten Ferman (od 62. Vajnaldum) Simons (od 62. Malen) Gakpo (od 81. Frimpong) Depaj (od 81. Veghorst)

Poljska

Poljska Holandija

Holandija

Venghorst postiže gol za pobjedu

Belingem pogodio

za trijumf

Engleska je upisala minimalac protiv Srbije (1:0), ali osim prvih pola sata kada su dominirali, Englezi nijesu bili na nivou, tako da je Srbija do finiša vjerovala da može do remija.

Trenutak odluke dogodio se u 13. minutu, kada je mladi Belingem savladao Rajkovića - Voker je po desnoj strani sjajno proigrao Saku. Fudbaler Arsenala probio je Pavlovića, odlično centrirao, a Belingem glavom zatresao mrežu Rajkovića. Bilo je jasno da Srbiju čeka težak posao, a prvi put uputila je udarac tek u 20. minutu, kada je neprecizan bio Mitrović. Pet minuta kasnije Engleska je izvela ozbiljan kontranapadVoker je probio odbranu rivala, izašao sam na Rajkovića, a onda poslao loptu pored gola. Srbija je ušla mnogo hrabrije u nastavku utakmice. Nije Engleza bilo u drugom poluvremenu, a onda su u 77. minutu pokazali koliko su opasni - Boven je odlično prošao po desnoj strani, centrirao, a Kejn sjajno šutirao glavom, a lopta se od Rajkovićevih ruku odbila u prečku. I, mogla je stići osveta. Vlahović je u 82. ozbiljno zagrijao dlanove Pikforda. Fantastično je i šutirao sa dvadesetak metara,

lopta je išla pod prečku, a golman Engleske je fantastičnom paradom zaustavio ovaj udarac. Bio je to prvi šut Srbije u okvir gola na meču.

JANŽA BOMBOM ZA

VELIKI BOD SLOVENIJE

Slovenija i Danska remizirale su 1:1 na otvaranju grupe C. Danci su djelovali bolje, iako nijesu imali velike šanse. Djelovali su ofanzivnije, konkretnije, ali su se Slovenci, koji su se pojavili na Euru nakon 24 godine, oslobađali pritiska kako je vrijeme odmicalo. I, u 17. minutu Zmajčeki su preko Benjamina Šeška imali veliku šansu - opasno zaprijetili. Šutirao je napadač Lajpciga sa 20 metara, ali je lopta prohujala pored gola. U istom minutu, Danska je povela – već u narednoj akciji, Danci su izveli aut, Jonas Vind atraktivno petom odigrao za Kristijana Eriksena, koji je sa pet metara zakucao loptu u mrežu – 1:0. Zanimljivo je da je to bio gol za vezistu Mančester junajteda tačno 1.100 dana nakon što je doživio srčani udar na terenu tokom prvog kola prethodnog Evropskog prvenstva. U samom finišu prvog poluvremena Danska je mogla i do drugog gola - Vind je centrirao po

Fudbaleri Slovenije u prvom meču na Evropskom prvenstvu nosili su crni flor na dresu u znak sjećanja na našeg golmana Matiju Šarkića Šarkić je preminuo u subotu u 27. godini.

- Kada se desi takva tragedija, kada premine mlad čovjek, koji je imao život pred sobom onda jednostavno morate da budete tužni. To je samo gest poštovanja prema onome koga, nažalost, više nema. U ime cijelog tima i Fudbalskog saveza Slovenije izražavam najdublje saučešće njego-

zemlji, Erisken ostao sam, ali je šutirao preko gola. U 55. minutu strahovali su Slovenci - Eriksen je centrirao, a Jaka Bijol u želji da pošalje loptu u korner umalo savladao Oblaka Samo desetak minuta kasnije upravo je Oblak spasio Sloveniju, kada je skratio ugao i odbranio udarac Rasmusa Hojlunda. Onda je krenuo pritisak Slove-

GRUPA E: Rumunija protiv Ukrajine, Belgijanci oprezni pred meč sa „sokolima“

Slovački rebus

Fudbaleri Belgije su se protiv Crne Gore (2:0) i Luksemburga (3:0) zagrijavali za Evropsko prvenstvo, gdje ih na startu očekuje meč u kojem su, takođe, (veliki) favoriti – tim Domenika Tedeska od 18 sati u Frankfurtu igra sa Slovačkom.

„Crveni đavoli“ nijesu favoriti samo u ovom duelu, već i u cijeloj grupi E gdje će prvu utakmicu od 15 sati igrati Rumunija i Ukrajina.

– Poslije žrijeba svi su pričali da smo favoriti i da moramo da prođemo grupu. Na papiru je tako, ali fudbal se igra na terenu. Ako ste detaljno obratili pažnju na naše rivale, mogli ste da vidite da je Slovačka izgubila samo dva meča u kvali-

fikacijama, i to od Portugala 1:0 i 3:2. To nešto govori – upozorio je Tedesko. Aktuelnoj generaciji Belgije ovo je posljednja šansa da napravi nešto veliko. Predvodi je Kevin de Brujne koji se poslije Eura, vjerovatno, oprašta od reprezentacije, kao i Romelu Lukaku Pakleni napad čine i Žeremi Doku, Leandro Trosar, mladi Johan Bakajoko Kao i do sada, pitanje je koliko će defanziva „crvenih đavola“ ispratiti atomsku ofanzivu. – Uradili smo neke nevjerovatne stvari sa prethodnim selektorom, Robertom Martinesom, i dostigli ono što Belgija nije nikada prije toga. Zbog toga je Tedesko pod velikim pritiskom. Nakon Svjetskog prvenstva 2022. morao je da iz-

gradi novu ekipu sa dosta mlađih igrača i da sve to prilagodi njegovoj filozofiji igre – rekao je De Brujne, koji je protiv naše reprezentacije u Briselu upisao 100. nastup za državni tim. – Na papiru se neke ekipe smatraju većim favoritom od nas. Ali suština je u tome kakav zamah dobijete na turniru, dobar početak je uvijek važan. Nadamo se da ćemo nastaviti da igramo kao na pripremama. Vjerujem da smo psihološki i fizički spremni za Slovačku, koja je izuzetno zahtjevan rival – dodao je De Brujne. Slovačka je tokom priprema pobijedila San Marino i Vels po 4:0. Belgija je druga dimenzija u odnosu na te rivale, ali „sokoli“ vjeruju da su sposobni da je iznenade i ponove rezultat iz 2016. kada

Slovenci crnim florom

voj porodici i prijateljima - rekao je selektor Slovenije

nije, koja je imala šanse, preko Čerina, te slobodnjaka Janže u 74. minutu, a u 76. minutu Dance je spasila stativa, nakon bombe Šeška. Ali, to je bio uvod u zasluženi gol Slovenaca - samo par sekundi kasnije nakon kornera lopta je došla do Janže, koji je sa ivice kaznenog prostora iskosa loptu iz voleja poslao ka golu Danske, koja je pogodi-

Matjaž Kek, a prenosi slovenačka Ekipa24.

la Mortena Hjulmanda i prevarila Šmajhela za veliko slavlje Zmajčeka – 1:1. -Nijeste mi vjerovali da su ovi momci posebni - zaista sam srećan, posebno zbog karaktera. Mnoge selekcije bi se nakon izjednačenja povukle, ali onu su krenuli ka golu - rekao je nakon meča selektor Slovenije Matjaž Kek. R.PEROVIĆ

Janža u 77.

Oblak

Karničnik

Drkušić

Bijol Janža

Stojanović (od 67. Verbič) Gnezda Čerin

Elšnik (od 75. Gorenc Stanković)

Mlakar

su prošli grupu na EP. – Sviđa mi se uloga autsajdera, kada niko ne vjeruje u nas. Ponekad je to pozicija iz koje se nešto može izvući – poručio je Stanislav Lobotka, najbolji slovački fudbaler u 2023. – Želimo da igramo, da imamo posjed i držimo se našeg stila. Hoćemo da ih pritisnemo visoko, da im ne ostavimo ni sekundu da se postave i razmišljaju što će sa loptom. Imaju igrače svjetske klase koji mogu da naprave veliku razliku u samo pola sekunde. Plan nam je da ih spriječimo u tome, ne smijemo da griješimo i moramo da budemo agresivni od

prvog do posljednjeg minuta – naglasio je Robert Boženik, 24-godišnji napadač. Prvi meč grupe E u Minhenu igraju Rumunija i Ukrajina. Ulogu blagog favorita imaju „plavo-žuti“ iako su se EP domogli kroz baraž, a Rumuni kao prvoplasirani u kvalifikacijama.

– Ovo su jedinstveni trenuci, momenti za koje se svaki trener priprema, radi i o kojima sanja. Nakon osam godina vratili smo se među elitu i to je ono što smo željeli. Uspjeli smo da sastavimo sjajan tim, tim pun potencijala. Ukrajina je odličan tim, ali Rumunija ni pred

kim neće ustuknuti – poručio je selektor „trikolora“ Edvard Jordanesku

Ukrajinci su imali tri provjere u junu – remizirali su sa Njemačkom (0:0), izgubili od Poljske (3:1) i pobijedili Moldaviju (4:0). – Najvažnije je da se fokusiramo na našu igru, a prema Rumuniji ćemo se odnositi s istim poštovanjem kao prema Slovačkoj ili Belgiji. Svi znaju koliko je prva utakmica važna – daje vam psihološki i svaki drugi podsticaj. Sigurni smo u pozitivan rezultat – izjavio je Oleksandr Zinčenko, zvijezda Ukrajine i Arsenala. Ne. K.

PRVI MEČ MOŽE DA NAGOVIJESTI DOMETE: Belgijanci na treningu u Njemačkoj

Stadion: MHP arena u Štutgartu. Sudija: Sandro Šerer (Švajcarska). Golovi: 0:1 Eriksen u 17, 1:1

Slovenija

Slovenija

Crnogorci iz Londona odali počast preminulom Matiji Šarkiću

Tužne slike ispred Dena

Grupa Crnogoraca iz Londona juče se okupila ispred stadiona ,,Den“ kako bi odali počast našem golmanu Matiji Šarkiću. U pitanju je stadion Milvola, za koji je Šarkić s uspjehom branio tokom prošle sezone u Čempionšipu. Članovi organizacije ,,Montenegro - UK Society“ su položili cvijeće, šal naše reprezentacije, ostavivši i crnogorsku zastavu. Od Šarkića se opraštaju i navijači Milvola, koji od juče kače

vijence, Šarkićeve fotografije na ogradu stadiona. Komemoracija povodom prerane smrti Šarkića održaće se sjutra u 11 sati u Crnogorskom narodnom pozorištu, a sjajni golman biće sahranjen danas u krugu porodice. R. A.

Fudbaleri Budućnosti slavili u prvom kontrolnom meču

Brnović zadovoljan

viđenim u Skadru

PODGORICA – Fudbaleri

Budućnosti savladali su u Skadru ekipu Vlaznije u prvom kontrolnom meču rezultatom 3:1.

Očekivano, oba tima su igrala u „šarenom“ sastavu – svi igrači koji su bili u protokolu dobili su priliku, a šef stručnog štaba „plavo-bijelih“, Ivan Brnović, dao je šansu mladim igračima od kojih su neki prvi put igrali za prvi tim.

– Utakmica je bila otvorena sa obje strane, puna efektivne igre, a mi smo, u globalu, odigrali dobar meč, na momente i odličan. Posebno bih pohvalio našu djecu od 16 i 17 godina, koja su potvrdila kvalitet i dobar rad u našoj omladinskoj školi. Kroz rad na treninzima su razvila zdravu konkurenciju ko-

ja se „prenijela“ i na utakmicu. Nastavićemo u ovom ritmu, u ponedjeljak nam se priključuje ostatak tima, ali nećemo zaboraviti našu djecu, naprotiv – rekao je šef stručnog štaba Budućnosti, Ivan Brnović. Prvo poluvrijeme je završeno sa rezultatom 0:0, a utakmica je otvorena i zatvorena u drugom dijelu – Đorđe Despotović je poentirao za 1:0 iz penala koji je izborio Petar Grbić u 50. Minute. Desetak minuta kasnije gol je postigao snalažljivi Vladimir Perišić poslije akcije Despotovića i Bojovića, dok je treći pogodak za „plavo-bijele“ potpisao Grbić koji je zaobišao golmana poslije lopte Perišića. – Prvo poluvrijeme je bilo čvrsto i ravnopravno, proteklo je u brzom ritmu sa nekoliko šansi

na obje strane, dok smo u drugom mi bili bolji i konkretniji, a iz kontranapada izuzetno opasni. Sve u svemu, zadovoljan sam igrom i odnosom prema obavezama, taktički smo funkcionisali skladno, a rezultat, iako je bio u drugom planu, dobar je za dalji rad i motivaciju – poručio je Brnović. Za Podgoričane su u prvom poluvremenu igrali Domazetović, Trninić, Orahovac, Martinović, Ignjatović, Mirković, Brajović, Jovanović, Vukotić, Ivanović, Kostić, dok su u drugom dijelu igrali Đurović, Bojović, Dašić, Adžić, Mugoša, Vukanić, Perišić, Šaranović, Camaj, Grbić, Despotović. Budućnost naredni prijateljski meč igra protiv Mornara pod Goricom 19. juna. R. P.

Košarkaši Crne Gore počeli pripreme za olimpijske

Vučević: Da ne imamo šansi, ne

PODGORICA – U odsustvu četvorice igrača sa prethodnog Mundobasketa (Bojan Dubljević, Nikola Ivanović, Nemanja Radović, Vladimir Mihailović), kao i Marka Todorovića, čiji je povratak u reprezentaciju bio planiran da nije bilo povrede Ahilove tetive, te povrede Zorana Nikolića i otkazivanja dvojice mladih igrača, Fedora Žugića i Jovana Kljajića, prisustvo Nikole Vučevića u crnogorskom timu još više dobija na značaju pred predstojeći olimpijski kvalifikacioni turnir u Letoniji.

As Čikago Bulsa doputovao je maksimalno motivisan u Podgoricu, sa željom i voljom da u Rigi predvodi ekipu u borbi za mjesto koje vodi na Olimpijske igre u Parizu…

– Vjerujem da imamo šansi protiv svakoga. Da ne vjerujem, ne bih dolazio, već bih iskoristio ovaj period da idem na odmor sa porodicom. Moramo da iskoristimo petnaestak dana da se dobro spremimo i onda da u Rigi odigramo najbolje što možemo. Najbitnije je da vjerujemo – kazao je centar naše reprezentacije.

– Olimpijske igre su san svakog sportiste. Plasman u Pariz bio bi nevjerovatan uspjeh, jer bi prvi put košarkaška reprezentacija Crne Gore uspjela da se plasira na Igre – dodao je Vučević.

Izabranici selektora Boška Radovića okupili su se u subotu u glavnom gradu Crne Gore kada su u večernjim satima i odradili prvi trening, a danas će još dva u „Bemaks areni“. Da-

nas prijepodne stiže i Kendrik Peri, plejmejker Unikahe, pa će ekipa od 15 igrača biti kompletna i nastaviti pripreme do turnira u Letoniji.

– Ekipa je dosta drugačija od Svjetskog prvenstva, zbog povreda nedostaje nekoliko iskusnih igrača, ali to treba gledati na način da je ovo šansa za neke mlađe, koji će nastupiti prvi put na nekim značajnim mečevima i sigurno da će oni donijeti određenu motivaciju i energiju – dodao je Vučević.

Na turniru u Letoniji, od 2. do 7. jula, Crna Gora će u grupi igra-

ti sa Brazilom i Kamerunom. U drugoj grupi su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe idu u polufinale, a pobjednik turnira u Pariz. – Mislim da je ovo jedinstvena prilika za nas, nakon dobro odrađenog Svjetskog prvenstva. Turnir je sam po sebi veoma težak i jedinstven, gdje od šest timova samo pobjednik ide u Pariz. Neće biti lako, Letonija kao domaćin je, možda, favorit, ali svaka reprezentacija vidi svoju šansu. Brazil i Gruzija su veoma jaki, Kamerun i Filipini su dobri, tako da na ovakvim turnirima nema lakih ri-

Mlade košarkašice Crne Gore slavile na prvom testu

Početak koji raduje

PODGORICA – Mlade crnogorske košarkašice savladale su Bugarsku 66:50 u dvorani „Voco“ u Podgorici.

Naše košarkašice na prvom testu protiv Bugarske dominirale su tokom cijelog meča, imale čak „plus 25“ (47:22) i

uz dobru igru pokazale dosta dobar ritam, iako su tek na početku priprema. Bugarska je povela 6:4, ali je Crna Gora serijom 20:0 preokrenula i od tog trenutka je dominirala cijelo vrijeme. Najefikasnija je bila Jelena Bulajić sa 12 poena, uz 4 asistencije i 2 skoka, dok je Lana Vukčević ubacila 11, uz 9 skokova, Hajdana Šćepanović dodala je 9, Atina Radević i Bojana Radnjić postigle su po 7, Sanja Akšam 6, dok su po 4 dodale Milena Bigović, Marija Baošić i Nikolina Vukčević, koja je uz to imala i 5 skokova.

U selekciji Bugarske najefikasnija je bila Karamfilova sa 12.

Iste selekcije igraće drugi kontrolni meč večeras od 18 časova. R. P.

Vučević na jučerašnjem trening

D. MALIDŽAN

ne vjerujem da ne bih dolazio

vala i svaka utakmica je bitna. Ali, mi smo došli sa željom da se kvalifikujemo i vjerujemo da možemo.

Crna Gora takmičenje počinje 2. jula sa Brazilom, dok je dan kasnije rival Kamerun. Polufinale je 6. jula, a finale dan kasnije. – Lično ne poznajem mnogo Kamerun. Brazil poznajem malo bolje, sve zavisi u kojim će sastavima doći. Ali, tokom priprema nastojaćemo da ih dobro upoznamo i da se što bolje spremimo. Igrali smo protiv Brazila više puta, čak i na posljednjem Svjetskom prven-

Potpuno sam spreman

Čikago nije mogao do plej-ofa NBA lige, stao je na drugom koraku u plej-inu kada je Majami bio bolji, pa je za Vučevića sezona bila završena 20. aprila. Međutim, naš najbolji košarkaš spremno je dočekao početak priprema. – Radio sam odmah nakon završene sezone, dosta individualno, jer teško je naći igrače da se igra protiv njih ili „pet na pet“. Ali, imao sam priliku da igram i tako, jer sam u Beogradu trenirao sa Dinamikom, a ovdje sa Podgoricom, tako da sam potpuno spreman – dodao je Vučević.

Hemija neće biti problem

Nikola Vučević je istakao i šta može biti od posebne važnosti i na predstojećem olimpijskom kvalifikacionom turniru u Rigi.

– Dobra hemija je bila ključni razlog što smo napravili dobar rezultat na Svjetskom prvenstvu. Naravno, kvalitet je bitan, ali hemija koju smo imali na Mundobasketu stvarno nas je nosila. Sada je dosta izmijenjena ekipa, imamo kratke pripreme, ali sve su to dobri momci, željni da se napravi dobar rezultat, nema nekih ličnih interesa, tako da će nam značiti ta hemija. Mislim da to neće biti problem i treba samo da se uigramo najbolje što možemo, da fizički budemo što spremniji i zdravi. Nema mnogo filozofije, košarka je jednostavna igra – podvukao je Vučević.

stvu. Dosta igrača znam, kao i to da su fiziči jaki i da igraju brzo. Ali, idemo utakmicu po utakmicu. Iako je reprezentacija dosta izmijenjena i sa dosta mladih igrača, as Čikaga i u tome vidi određenu šansu. – Većinu igrača poznajem, dosta njih sam gledao na Evropskom prvenstvu do 20 godina u Podgorici prije dvije godine. Ovo je sjajna prilika za njih da igraju velike utakmice i sigurno je da će biti motivisani, a vjerujem da će nam donijeti novu energiju i to može mnogo da znači. Nedo-

stajeće nam iskusniji igrači koji su dugo bili tu, šteta za njih da neće biti u prilici da igraju, jer se prvi put ukazala šansa da se borimo za Olimpijske igre. Reprezentacija Crne Gore pripreme će odraditi u Podgorici, a 24 .juna otputovaće za Atinu, gdje će učestvovati na Akropolis kupu, gdje će joj rivali biti Grčka i Bahami. Već 30. juna naša selekcija putuje za Rigu. – Kratke su pripreme, ali nastojaćemo da se spremimo što bolje, da se uigramo i odemo za Rigu, gdje moramo da damo sve od sebe – zaključio je Vučević. S. JONČIĆ

Izvjestan epilog na izbornoj skupštini 29. juna u Podgorici

Kažić mijenja Pajkovića na čelu Odbojkaškog saveza

PODGORICA – Odbojkaški savez Crne Gore će 29. juna, izvjesno, dobiti novog predsjednika.

Tog dana u Podgorici će biti održana izborna skupština kada će dosadašnjeg predsjednika Cvetka Pajkovića naslijediti Nikola Kažić, član Upravnog odbora i direktor reprezentativnih selekcija.

Pajkoviću mandat ističe 23. jula, ali će se novi predsjednik birati prije toga, kako bi se sva pažnja novog rukovodstva OSCG mogla usmjeriti na reprezentativne selekcije, posebno seniorske, čije pripreme za kvalifikacije za evropska prvenstva počinju 8. (muškarci) i 15. jula (žene).

Ako ne bude neočekivanih obrta, a nema nikakvih nagovje-

štaja da bi to moglo da se dogodi, Kažić će, vjerovatno, dobiti jednoglasnu podršku delegata na skupštini. Do 21. juna klubovi mogu da dostave predloge za novog predsjednika, a do ovog trenutka je samo Kažić bio predložen od strane klubova, pa će nekadašnji primač servisa Budućnosti i reprezentacije Crne Gore, nakon što i formalno prihvati kandidaturu, na predstojećoj skupštini postati novi predsjednik Odbojkaškog saveza.

Pajković je bio na čelu OSCG skoro 12 godina, od 6. septembra 2012. godine, kada je, na predlog Budvanske rivijere naslijedio Dragana Marovića, koji je podnio ostavku na polovini mandata zbog poznate afere „Zavala“. Kažić će biti peti predsjednik OSCG u nezavisnoj Crnoj Gori, nakon Dragana Drobnjaka, Mladena Rabrenovića, Dragana Marovića i Cvetka Pajkovića... S. J.

Jedna od najperspektivnijih crnogorskih odbojkašica mijenja sredinu

Majda Čakar

potpisala za Budvu

PODGORICA – Budva, novi član Superlige za odbojkašice, predstavila je prvo pojačanje za sljedeću sezonu. U metropolu crnogorskog turizma stiže 21-godišnji korektor Majda Čakar, jedna od najperspektivnijih crnogorskih odbojkašica – saopšteno je iz budvanskog tima. – Obostrana želja za saradnjom se ispunila. Sarađivala sam sa trenerom (Časlavom Đurovi-

ćem) kao jako mlada, gdje mi je sa 14 godina ukazano veliko povjerenje i napravljen veliki uspjeh kako moj lični tako i timski u juniorskoj reprezentaciji. Dobiti povjerenje od trenera kao izuzetno mlad igrač je velika stvar. Čast mi je i zadovoljstvo sarađivati sa tako velikim stručnjakom. Priključujem se mladim djevojkama, spremna da pomjeramo granice i rastemo zajedno kao ekipa,

U Pljevljima održan prvi dan 31. Pojedinačnog atletskog prvenstva za mlađe juniore i juniorke

PODGORICA – Članica Atletskog kluba „Sanja“ iz Bara Anđela Đuranović postavila je dva nova crnogorska rekorda (100 metara prepone i troskok), čime je obilježila prvi takmičarski dan 31. Pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore i juniorke. Takmičenje, koje se održava na atletskoj stazi Gradskog stadiona u Pljevljima, u organizaciji Atletskog saveza Crne Gore i AK Rudar, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, okupilo je 100 atletičara iz 12 klubova (Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Sparta i Nikšić).

Najviše medalja prvog dana osvojili su atletičari Mornara (11) ispred takmičara AK Sanja (8) i Rudara, čiji su članovi sakupili sedam odličja. Na takmičenju su postignuta dva rezultata koja su bolja od rekorda Crne Gore, a oba je postavila Anđela Đuranović iz AK Sanja. Đuranović je sada vlasnica rekorda za mlađe juniore i juniorke u troskoku sa rezultatom 11,99 metara, kao i rekorda za mlađe juniorke na 100 metara prepone sa rezultatom 15,29. Takmičenju su između ostalog prisustvovali selektor reprezentacije Osman Erović i članovi stručnog štaba reprezentacije: Marko Ristić, Drago Musić, Danijela Vojinović, Ivan Popović, Branislav Ma-

slovarić i Budimir Jestrović Rezultati po disciplinama: MLAĐI JUNIORI – 100 m: 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 11,56, 2. Danil Kušhinov (Mornar) 11,78, 3. Uroš Kotlaja (Rudar) 11,86; 400 m: 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 52,15, 2. Uroš Kotlaja (Rudar) 53,88, 3. Andrej Đukanović (Mornar) 55,92; 3.000 m: 1. Boban Madžgalj (Nikšić) 10:25,69, 2. Enes Erović (Jedinstvo) 10:29,07, 3. Matija Bulajić (Nikšić) 11:04,45; 110 m prepone: 1. Andrej Đukanović (Mornar) 18,26, 2. Bogdan Borović (Rudar) 18,66, 3. Nikola Rabrenović (Mornar) 23,81; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 46,68, 2. Mornar I (Bar) 47,77, 3. Mornar II (Bar)

a uz sve to prepoznala sam momenat gdje mogu još da napredujem. Sigurna sam da uz predan rad i velike ciljeve možemo mnogo. Budva je uvijek nosila epitet grada odbojke, trudićemo se da tako i ostane i nadam se uspješnoj sezoni – kazala je Majda Čakar. Majda Čakar je ponikla u Rudaru iz Pljevalja, a protekle dvije sezone je provela u Akademiji iz Tivta. S. J.

52,83; skok uvis: 1. Radovan Sošić (Tara) 195, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 170, 3. Nikola Rabrenović (Mornar) 150; skok udalj: 1. Danil Kušhinov (Mornar) 6,17, 2. Sergej Martinović (Sparta) 5,80, 3. Ilija Ćuzović (Rudar) 5,42; bacanje kugle (5 kg): 1. Matija Damjanović (Tara) 12,39, 2. Almin Ajdarpašić (Lim) 12,14, 3. Rade Šutović (Nikšić) 11,92; bacanje koplja (700 g): 1. Mikhail Kuzmov (Podgorica) 49,94, 2. Radovan Sošić (Tara) 47,23, 3. Elzin Guberinić (Orion) 45,91; MLAĐE JUNIORKE – 100 m: 1. Amra Hubanić (Jedinstvo) 12,86, 2. Dalila Šukurica (Sanja) 13,19, 3. Elzana Guberinić (Orion) 13,19; 400 m: 1. Sara Vučetić (Nikšić) 1:01,63, 2. Mina Lukolić (Sanja) 1:05,10, 3. Aleksandra Madžgalj (Jedinstvo) 1:07,54; 1.500 m: 1. Jovana Vučetić (Nikšić) 5:42,72, 2. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 5:46,72, 3. Vjera Perišić (Sparta) 6:00,11; 100 m prepone: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 15,29, 2. Lara Bubanja (Rudar) 15,83, 3. Nikolina Čubranović (Sanja) 16,86; 4x100 m: 1. Sanja I (Bar) 51,79, 2. Mornar I (Bar) 53,66, 3. Sanja II (Bar) 55,13; troskok: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 11,99, 2. Anja Novaković (Sanja) 10,38, 3. Laura Gazivoda (Orion) 10,18; bacanje diska (1 kg): 1. Olja Simićević (Tara) 34,54, 2. Mare Martinović (Sparta) 30,71, 3. Jelena Kljajević (Tara) 24,82. R. P.

Nikola Kažić

„GLAS

CRNOGORCA“ U PRVOJ POLOVINI 1874. GODINE

Podložnost srpskog kneza nije donijela plodove

priredio: slobodan ČuKiĆ

„Glas CrnoGorCa“ od 3. juna 1874. Godine

Putovanje kneza Milana u Carigrad (nastavak članka, prim. S.Č.)

„ … Vi govorite o javnom mnjenju kod vas. Javno mnenje predstavlja u Srbiji jedan milijon pučanstva. Ja imam posla s javnim mnjenjem pretstavljenim od 35 milijona duša. Usprkos toga, ja ću ipak svojoj visokoj porti naložiti, da još jednom prouči pitanje Zvornika, pa ako se zahtjevi moje vlade uzmognu skladiti s ispunjenjem vaših želja, pokazati ću se još jednom prijazan vašoj zemlji“.

Sultan nije hotio u zadnjem času rastanka sa svojim gostom, odpustiti ga s utiskom odveć suho izražene uskrate; ali knez nije se mogao ni najmanje varati znamenitosti ovih poslednjih riječi velikog cara. Odmah iza ove audijencije ukrcao se je knez sa cijelom svojom svitom na carskoj jahti „Izedin“, koja ga je odvezla u Varnu. Sultan, komu su bili obećali, da knez u njegovu prisuću neće ni spomenuti Zvornika, pozvao je na odgovornost ministra vanjskih poslova, koji nije bio tako predviđavan, da mu ovu neugodnost prištedi. On ga još isti dan odpusti, a na njegovo mjesto postavi Arifi-bega, mustešara u istom osjeku. U ostalom položaj Rašid paše bio je već davno kod dvora podkopan. Slučaj s audijenci-

Novine izvještavaju da je knez Milan razjaren otputovao iz Carigrada zbog neuspjeha po pitanju Malog Zvornika, tim više, što su mu davali nadu da će mu ta koncesija biti nagrada za podložnost posvjedočenu posjetom Carigradu. „Mora se, veli dopisnik, priznati, da mu ovaj neuspjeh stvara prilično težak položaj u zemlji”

jom samo je pospješio pobjedu intriga već osnovanih. On se nije pazio s velikim vezirom, s kojim se u mnogim pitanjima nije slagao. On je sam uviđao, da je njegov položaj u kabinetu svaki dan bio teži. Dopisnik hvali tu Arifi-bega, komu proriče znamenitu budućnost (?!) u Turskoj, pak se vraća opet na kneza Milana i veli da je razjaren odputovao iz Carigrada radi neuspjeha u pitanju Malog Zvornika, tim većma, što su mu davali nadu da će mu ta koncesija biti naravnom nagradom za posvjedočenu posjetom u Carigradu podvržnost (podložnost, prim. S.Č.) „Mora se, veli dopisnik, priznati, da mu ovaj neuspjeh stvara prilično težak položaj u zemlji. (…) Zagrebačke „Narodne novine“ u svome članku „Put srpskoga kneza u Carigrad“, razlažu, kako je ovaj put ostao u pretstavljenom smislu neuspješan, a da mora biti neugodan za diplomaciju koja ga je preporučivala, a još više za srpske državnike, pa onda kaže, da ipak srpski narod neima ni najmanje razloga biti nezadovoljan, što knez Milan nije na visokoj

porti uspio. Mali Zvornik koji je imao biti nagradom kneževa puta, nije vrijedan po topovskoga metka; Srbija, da ga je po ovom kneževu putu dobila, nebi s njim ni malo bila veća i uglednija…“

„Glas CrnoGorCa“ od 3. juna 1874. Godine

Dopisi.

- Na Njegušima, 20. maja – Juče je svršen u ovdašnjoj osnovnoj školi glavni godišnji ispit u prisustvu školskog nadzornika g. Kovačevića i mjestnih glavara. Možemo slobodno reći, da je uspjeh bio kakav se samo želiti može. Svaki prisutan sa najvišim zadovoljstvom slušao je, kako učenici zrelo razborito odgovaraju na svako pitanje. Po svršetku ispita školski nadzornik odlikovao je jače od polovine učenika novčanijem darovima i lijepijem, koristnijem knjižicama. Ovogodišnji ispit uvjerio nas je, šta vrijedi dobar učitelj, koji ne žali truda i poznaje potpuno svoj posao, kao što je ovogodišnjin naš učitelj M. Dragović. Želiti je, da i u buduće među nami

ostane radi koristi i napretka naše djece. Dobro bi bilo, kad bi naši plemenski glavari još življe nastojali u narodu kako bi još više djece dolazilo u školu. To nije ni najmanje teško, je rim je u tome na ruci i sam školski zakonik, po kome je obvezano svako dijete po sedmoj godini da se šalje u školu, a u slučaju neposlušnosti propisana je i globa. Napošljedku, nagnati i silom na dobro, nije nikakvo zlo, no vrlina. Ovo se odnosi samo na pojedine, jer narod u opšte odista rado šalje nan auk svoju djecu i ne žali davati na školu i više no je u stanju, kao što se to viđelo naročito u našem plemenu. Samo dobar nadzor, pa će dobro biti. Ovdje je na mjestu da spomenem, kako je još jedna škola u našem plemenu podignuta i ove će jeseni narod da moli vladu za učitelja. To su Zalažani, koji su još prošle godine počeli graditi za sebe školu i brzo će bit isa svijem uređena. I ovo je jasan dokaz kako je narod ponešen za školom i ne žali na tu svrhu nikakve žrtve. Ima već gotovo mjesec dana kako se na novo

odpočela radnja za kolski put u svezi sa Kotorom. Svaki dan radi po stotina i više radnika i to sve za platu koja je podijeljena po sposobnosti radnika. Opširnije o putu pisaću vam drugi put.

Dopisi.

Sultan Abdul Aziz, kojem su bili obećali da knez Milan u njegovoj prisutnosti neće ni pomenuti Zvornika, pozvao je na odgovornost ministra vanjskih poslova Rašid pašu, koji nije bio tako predviđavan, da mu ovu neugodnost prištedi. On ga još isti dan odpusti, a na njegovo mjesto postavi Arifi-bega

Iz Bjelopavlića, 23. maja –Mučni i nevoljni dani koje nam natovari na leđa prošla nerodna godina i iza nje užasna zima, kao da se približavaju svome kraju. Jedva već jedanput nastupiše lijepi dani i izgledi su – ako Bog da –da nas ova godina sa ljetinom neće prevariti. Sada već sa sigurnošću možemo se pohvaliti sa ozimi, čistom i obilatom kakvu rijetko pamte. Za kojim danom pa ćemo srpom u nju. Što je živoga preteklo iza stroge zime, i ono se počelo oporavljati. Od toga bili smo se više prepali no od lanjske suše, jer u malo što se ne iskopa sva sitna stoka. Bilo je slučajeva, da njekijema, koji su imali 7080 komada jaganjaca, nije preteklo do petero šestero. Ova nevolja nije bila samo među nama, nego svuda po okolnijem plemenima, a naročito u Piperima, koji su jako stočni, i to im je poglaviti dio njihove imovine. Isti je slučaj – kako ljudi kažu – i u Arbaniji, Hercegovini i dalje. Značajno je da ove godine nijesmo upravo ni imali proljeća. U župnim Bjelopavlićima, đe može roditi svako južno voće kao u Italiji, narod se i o đurđevudne morao grijati kraj ognja. Kiše i mrazovi mijenjali su se jedno za drugijem cijeloga proljeća. Zbog toga je narod dosta kasno posijao urmetin, a koji su rano posijali, morali su ga na novo sijati. (…) Ovih dana svršeni su ispiti u našijem osnovnijem školama. Radujemo se što je uspjeh i ove kao i prošlih godina vrlo dobar, pored svega što su ispiti svršeni ove go-

dine mjesec i po dana ranije. Ovaj korak naše vlade, da se ove godine školska djeca odpušte ranije od škole, vrlo je umjestan i svuda, a naročito među nama, pozdravljen je od cijelog naroda; jer njeka djeca u potonje vrijeme baš već ne mogahu dalje, no bi morala prekinuti dolazak u školu zbog ovogodišnje oskudice. Bio sam očevidac, đe su njeka djeca, kad bi jutrom došla školi, donijela po pola oke mlijeka u česovoj bočici, i to bi im bio jedini obrok preko cijelog dana, da po malo prisrkuju i s tijem su se mnogi održali da ne ostanu od školskijeh časova. Mi Bjelopavlići imamo u našem plemenu 4 škole, od kojijeh je jeda glavna sa četiri razreda. Kad bi Bog dao te bi ova godina prihvatila, mislimo pred jesen tražiti, da se još dvije škole među nama podignu. Narod od svoje strane neće žaliti nikakovijeh žrtava, jer uviđa dobro kakvu korist donose dobre škole. Desio sam se ove godine o troičanskoj svetkovini u manastiru pod Ostrogom kod sv. Vasilije. Naroda je neobično malo bilo, osobito iz naše okoline; jedva da je bilo dvije hiljade duša svega; a obično dođe na ovaj skup do desetak hiljada. Bilo je Naroda kao vazda iz Bosne, Hercegovine, iz stare Srbije i Arbanije, no manje od prošlih godina. Svečanost koja traje po 7-8 dana svršena je veselo i u najboljem redu bez da se desio i najmanji nepovoljan slučaj, kao što to lako može biti đe se okupi mnogo naroda od dvije tri vjere, iz bliza i daleka, sirotinje i imućnih. U tome opet treba zahvaliti staranju naše vlasti, koja je i danju i noću nastojavala, da ovu lijepu svečanost i veselje okupljenoga naroda ne naruši nikakav nepovoljni slučaj. (Nastavlja se)

Odabrao i

Njeguši

Rašid-paša

Srpski knez Milan Obrenović

Šta će se dogoditi kada nam ponestane lijekova? Zdravstveni zvaničnici širom svijeta promišljaju o ovom pitanju dok se bore sa nestašicom niza esencijalnih lijekova usred globalne krize u opskrbi lijekovima.

Osim toga, bivša glavna engleska izaslanica za zdravstvo Sally Davies, upozorava nas na sve veću prijetnju od supermikroba rezistentnih na lijekove. Kriza antimikrobne rezistentnosti mogla bi učiniti da pandemija COVID-19 „izgleda kao manja zdravstvena kriza”, tvrdi Davies, ako ne budemo djelovali odmah, uključujući i kroz razvoj novih antibiotika. Na prvi pogled se čini da ove dvije krize nemaju mnogo toga zajedničkog, osim ozbiljne prijetnje koju predstavljaju po ljudski život. Međutim, one su, zapravo, rođene iz jednog problema: činjenice da velike farmaceutske kompanije daju prioritet profitu, zbog čega nemaju poticaj da čine osnovne lijekove dostupnim i da razvijaju nove kada su očajnički potrebni.

Uzmimo za primjer mnogobrojne probleme s opskrbom inzulinom. Oboljeli od dijabetesa trenutno se suočavaju sa dugim i tjeskobnim čekanjem na esencijalne inzulinske proizvode u mnogim državama. Jedan od najvećih proizvođača inzulina na svijetu, Novo Nordisk nedavno je najavio planove o prestanku proizvodnje inzulinske injekcije s dugotrajnim djelovanjem do kraja godine, očito birajući da podrži proizvodnju lijekova za mršavljenje koja donosi profit nauštrb nepatentiranih inzulinskih proizvoda sa kontrolisanom cijenom.

‘Supermikrobi’

U međuvremenu, nekoliko esencijalnih formulacija inzulina koje proizvodi vodeći proizvođač lijekova Eli Lilly nema na stanju sedmicama zbog, kako to kompanija opisuje, „kratkog kašnjenja u proizvodnji”. Eli Lilly i Novo Nordisk zajedno kontrolišu gotovo 75 posto globalnog inzulinskog tržišta. Nesigurnost s kojom se trenut-

Mišljenja

Supermikrobi prijete, a profit važniji od nestašice ljekova

Ne možemo naći put iz aktuelnih globalnih zdravstvenih kriza ako se i dalje budemo oslanjali na današnji razvoj medicine i sistem proizvodnje

no suočavaju oboljeli od dijabetesa širom svijeta ukazuje na opasnost koju sa sobom nosi ostavljanje opskrbe lijekovima u rukama medicinskih monopola koje pokreće profit. Rastuća prijetnja od antimikrobne rezistencije isto tako je direktna posljedica fokusa velikih farmaceutskih kompanija na profit. Jedina razlika je ta da su u korijenu ove krize izbori u vezi sa istraživanjem i razvojem, a ne proizvodnjom. ‘Supermikrobi’ – bakterije, virusi, paraziti ili gljivice koji su razvili otpornost na uobičajene tretmane, odavno zabrinjavaju medicinsku zajednicu.

Stručnjaci se slažu da će razvoj novih antibiotika biti ključan za rješavanje ovog problema. Šokantno je da nijedna nova klasa antibiotika nije proizvedena od 1980-ih. To je izbor koji su napravile velike farmaceutske kompanije. Farmaceutske kompanije već dugo odbijaju proizvoditi nove antibiotike jer ne vjeruju da bi takav poduhvat bio dovoljno profitabilan. U mjesto na potencijalno ključne antibiotike koji spašavaju živote, oni svoja istraživanja i razvoj fokusiraju na tzv. „me too” lijekove (lijekove slične već postojećim), koji se razvijaju kroz manje mo-

difikacije postojećih lijekova i rijetko predstavljaju značajan terapeutski napredak, ali obećavaju kontinuirani profit. S obzirom da nema dovoljno ključnih lijekova i da su rezistentni patogeni sve veća opasnost, može se činiti nemoralnim da farmaceutske kompanije stavljaju svoj profit iznad zdravlja običnih ljudi. Na koncu, ove kompanije odgovaraju svojim dioničarima, a ne globalnom zdravlju. Naš trenutni model proizvodnje lijekova koji stavlja profit dioničara iznad svega ostalog znači da se pacijenti moraju uklapati u ovu dinamiku. Zadržavanje lijekova Šta je, onda, odgovor? Možda je primamljivo tražiti načine da lijekove koji nam trebaju učinimo profitabilnim za velike farmaceutske kompanije. Možda im možemo platiti malo više za esencijalne lijekove ili im dati dodatna

sredstva za istraživanje antibiotika? Ovo se može činiti laganim, iako skupim, rješenjem za veliki problem. Međutim, ovaj pristup je isproban više puta i uvijek je doveo do tog da cijene rastu sve više bez nekog značajnog povećanja dostupnosti.

Umjesto da se fokusiraju na povećanje proizvodnje, kompanije su zadržavale lijekove u pokušaju da dobiju što više novca.

Kako god, čovječanstvo ne može izaći iz ovih kriza pomoću novca, jer nema svaka država sredstva da hrani korporativnu pohlepu. Šta se dešava sa pacijentima u državama koje ne mogu priuštiti sve veću cijenu? Užasni “vakcinacijski aparthejd” kojem smo svjedočili na vrhuncu pandemije COVID-19 možda najbolje pokazuje rezultate takve strategije na globalnom nivou. Ako, dakle, rješenje nije da se

farmaceutskim kompanijama plati više, šta jeste ?

U krajnjoj liniji, trebamo stati u kraj kontroli velikih farmaceutskih kompanija nad našim životima i budućnosti. Trebamo u potpunosti rasformirati trenutni sistem proizvodnje lijekova koji ostavlja oboljele od dijabetesa bez pristupa inzulinu i izlaže sve nas opasnostima od “supermikroba”.

Ovo se može činiti kao nedostižan cilj, ali širom svijeta, vlade prave obećavajuće poteze u pravom smjeru.

S vjetska zdravstvena organizacija (WHO) podržava zemlje globalnog juga da međusobno dijele znanje o proizvodnji vakcina i patente putem svog programa za prijenos tehnologije mRNA. Program je razvijen kao odgovor na šokantno prikrivanje bitnih znanja velikih farmaceutskih kompanija od naučnika globalnog juga tokom pande-

mije COVID-19, a omogućava tim zemljama da povećaju svoje domaće proizvodne kapacitete i pripreme se za buduće krize.

ulaganje u alternative

Na mjestu gdje su poticaji koje pruža sistem monopolskih patenata doveli do visokih cijena, ranjivih opskrbnih lanaca i zaostalih inovacija, ovaj je projekt umjesto toga izgrađen na ideji dijeljenja i saradnje . Već se prijavilo petnaestak država. Čak i u Sjedinjenim Američkim Državama, vlada pokušava ograničiti kontrolu velikih farmaceutskih kompanija nad razvojem i proizvodnjom lijekova koji su nam potrebni. Bidenova administracija usvojila je plan koji bi federalnoj vladi omogućio da odobri licence trećim stranama za proizvode razvijene uz pomoć federalnih sredstava ako ih kompanija koja posjeduje izvorni patent ne učini dostupnim javnosti pod razumnim uvjetima.

U Velikoj Britaniji, bolnica Great Ormond Street (GOSH) nedavno je razvila tretman genskom terapijom za rijedak ali veoma opasan sindrom teške kombinovane imunodeficijencije. Nada se da će licencirati tretman na neprofitnoj osnovi – bez uključenosti velikih farmaceutskih kompanija. Modeli poput ovog koji GOSH pokušava uvesti zahtijevat će ulaganja, ali kao što znamo, država već troši značajne resurse za razvoj lijekova, a čak i više na zadovoljavanje iznuđivačkih marži velikih farmaceutskih kompanija, a neprofitni modeli čine lijekove znatno jeftinijim od onih koje proizvode velike farmaceutske kompanije. Nećemo moći zamijeniti trenutni model proizvodnje lijekova preko noći i vjerovatno ćemo se nastavljati oslanjati na velike farmaceutske kompanije da donose lijekove na tržište još neko vrijeme. Međutim, dok se suočavamo sa ozbiljnim nestašicama lijekova i predstojećom prijetnjom od supermikroba, moramo početi razmišljati hrabrije. Model velikih farmaceutskih kompanija ne funkcioniše i aktivno ugrožava zdravlje običnih ljudi širom svijeta. Vrijeme je za ulaganje u alternative.

Piše: tim bierley

Trebamo stati u kraj kontroli koju velike farmaceutske kompanije imaju nad našim životima i budućnosti

Tužnim srcem javljamo da nas je dana 16. juna 2024. godine, poslije duge i teške bolesti, napustio naš voljeni

812

NEBOJŠA Mila OBRADOVIĆ 1952 – 2024.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Čepurci 17. juna od 10 do 15 časova i 18. juna od 10 do 13 časova, kada će se obaviti sahrana u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

Ožalošćeni: supruga ANA, sin MILOŠ, kćerka JELENA, brat GOJČILO, snahe MILICA i NADA, zet RAJKO, bratanići NIKOLA i IVAN, unučad OGNJEN, EMA, VIDAK i VASILIJE i ostala rodbina

816

Dana 16. juna 2024. tragično je nastradao od posljedica saobraćajne nesreće u 82. godini

MOMČILO – MOMO Krstov POPIVODA

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Sahrana će se obaviti 17. juna u 14 časova na Bočinoj Glavici u selu Lješev Stup, Bjelice.

Ožalošćeni: sin DEJAN sa porodicom i bratstvo POPIVODA

Tužnim srcem obavještavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je dana 15. juna 2024, nakon kraće bolesti, u 79. godini preminula naša voljena

SLOBODANKA

pok. Srboljuba PETROVIĆ rođena ĆOSOVIĆ

Sahrana je obavljena 16. juna na gradskom groblju Savina u Herceg Novom, u krugu uže porodice.

Ožalošćeni: sin BALŠA, kćerka NADEŽDA, sestra ANĐELIJAVESNA, unučad JOVAN, SUNČICA i BOGDAN, bratanić MIROSLAV, đever BOŽIDAR, jetrva LJILJANA, đeveričić RADOSLAV, zet RADOVAN SREDANOVIĆ i ostala rodbina PETROVIĆ, ĆOSOVIĆ i ŠKRABO

Posljednji pozdrav

807

JANKU

Počivaj u miru.

SLAVKO MUGOŠA sa porodicom

Posljednji pozdrav komšiji i prijatelju

JANKU MIROČEVIĆU

A porodici Miročević iskreno saučešće. KOSA i MIŠKO ŠĆEPANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav velikom bratu

Čast mi je bila i privilegija što sam poznavao takvu ljudsku gromadu.

Zauvijek ću se sjećati tvog vedrog duha i osmijeha.

STEFAN LONČAR

803

Dragi naš VUKAŠIN BULAJIĆ 17. 6. 2021 – 17. 6. 2024.

Ostaješ zauvijek u našim srcima, utkan u cijelo naše biće isti kakav si bio... nepresušan izvor dobrote i ljubavi, jedinstven, neponovljiv, najblagorodnija duša, najveće srce, osmijeh koji liječi, bezrezervna podrška...

Srećni što si bio naš: BEBA, LAZAR, MIJO, SONJA i NJEGA

Posljednji pozdrav drugu

Počivaj u miru.

806

KECA i ZORICA VUKOVIĆ

Dragom

JANKU

Još odmalena, u mom srcu ste zauzeli posebno mjesto. Čašt mi je bila poznavati Vas. JELENA, FILIP i PETAR VUKOVIĆ

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

804

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

805

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555 827

JANKU

čika

MATIJI

17.

Posljednji pozdrav

MATIJI ŠARKIĆU

Istaknutom sportisti i reprezentativcu Crne Gore, sinu našeg dugogodišnjeg kolege i prijatelja.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Najboljem ocu, đedu i tastu

Lijepi moj tečo, Uvijek sam na tebe gledala kao na drugog oca. Nema riječi kojom bih opisala bol koju svi osjećamo što više nijesi sa nama. Odmori i budi spokojan.

Tvoja BOBA sa porodicom

BOJAN ĐUKANOVIĆ sa porodicom

ocu, đedu i svekru

Nije ti bilo vrijeme, požurio si, dušo. Volimo te i nikad te nećemo zaboraviti.

Hvala ti na neizmjernoj ljubavi i pažnji koju si nesebično pružala.

Hvala ti na svemu.

818

Posljednji pozdrav našem voljenom zetu i tetku

NEBOJŠI – NEŠU OBRADOVIĆU

Opraštamo se od tebe sa velikom tugom u našim srcima i posebnom zahvalnošću na nesebičnoj ljubavi, podršci, kao i svim lijepim trenucima provedenim sa tobom, od početka pa do kraja.

NADA, ILIJA i NEVENA

Hvala ti za bezgraničnu i bezuslovnu ljubav koju si pružio svima nama Nikada te nećemo zaboraviti. Zauvijek ćemo te pamtiti i voljeti. Ćerka JELENA, zet RAJKO, unučad VIDAK i VASILIJE

Opraštamo se od dragog

Sa tugom te ispraćamo, dobri Nešo. Ostaje iza tebe da se sjećamo svega lijepog što smo proživjeli zajedno. ZORAN i LIDA ĐUKANOVIĆ

M. OBRADOVIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima, hvala ti za sve! Počivaj u miru.

Sin MILOŠ, snaha MILICA, unučad OGNJEN i EMA

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

Previše si se namučio, a nijesi zaslužio to. Sad putuj među anđele, jer tamo ti je mjesto, brate moj. ZORAN ĐUKANOVIĆ

Neški moj, hvala na neizmjernoj ljubavi i pažnji. Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju. Zauvijek ćeš živjeti u mom srcu. Tvoja ANA

MAJKO

MIMA SLIJEPČEVIĆ

Tvoja

TAMARA

MATIJA

Tvoji: stric ISMET i tetke LJOLJA, BELA i KEKAC

813

Mom voljenom

NEBOJŠA M. OBRADOVIĆ

Najboljem

NEBOJŠA

815

NEBOJŠA M. OBRADOVIĆ

Posljednji pozdrav velikom čovjeku Šone moj najbolji

Dobri moj NEBOJŠA

823

Posljednje zbogom miloj našoj majci

SLOBODANKI PETROVIĆ

Majko, hvala ti za radost, nadu i slobodarski duh kojem si nas učila kroz bezbroj zajedničkih putovanja po drumovima života.

Ti sad spokojno spavaj, jer si nam ostavila srca puna ljubavi.

Tvoji BALŠA i NADEŽDA

Posljednji pozdrav dragoj majci

825

Tužnog srca se opraštamo od naše voljene babe, majke i tašte

SLOBODANKE PETROVIĆ

Bako, hvala ti što si ovo malo vremena provedenog s nama ispunila ljubavlju, srećom i toplinom. Zbogom.

Tvoji unuci JOVAN, SUNČICA i BOGDAN, kćerka NADEŽDA i zet RADOVAN SREDANOVIĆ 826

ILINKI – MIMI NIKOLIĆ

Tuga i bol za tobom, majko, neće proći. Tvoja bolest mi je teško pala. Pamtiću tvoju plemenitost i dobrotu dok sam živ. Počivaj u miru, moja mila majko.

Tvoj sin BOBAN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj supruzi

ILINKI – MIMI NIKOLIĆ

Hvala ti na dugogodišnjem zajedničkom životu. Ostavila si mi bol i da se sjećam na tebe i tvoju dugu i tešku bolest koju nijesi mogla pobijediti. Počivaj u miru.

Tvoj SPASOJE – PAJO

Posljednji pozdrav dragoj majci

ILINKI – MIMI NIKOLIĆ

Velika tuga i bol za tobom, majko, nikada neće proći. Pamtiću te po plemenitosti i dobroti. Počivaj u miru i neka te čuvaju anđeli.

Tvoj sin ZORAN, snaha ZORICA, unučad ANDRIJA i OGNJEN

810

Dana 17. juna navršavaju se tri godine od smrti našeg voljenog

STANKA - ĆIRA I. DAJKOVIĆA

Ćika Naš dobri, veličanstveni!

Ponosu Naš vječiti! Đe god da idemo, sa nama si... U srcu, duši, sjećanju .. Svakog dana!

Usput srijećemo ljude koji su te poznavali... Na sve si ostavio trag

Najčasniji, ljudski trag... I tako smo ponosni!

Na Tebe, na pomen Tvoga imena! Hvala Ti! Hvala Ti što se imamo po kome zvati i dičiti!

Tvoji NAJMILIJI

Posljednji pozdrav voljenom kumu VLADU

Posljednji pozdrav dragoj i voljenoj sestri

SLOBODANKI – RANKI pok. Srboljuba PETROVIĆ rođenoj ĆOSOVIĆ

Počivaj u miru. Neka te anđeli čuvaju. Sestra ANĐELIJA – VESNA ĆOSOVIĆ

809

Počivaj u miru i neka ti naše suze ne remete mir.

Kumovi DEJO i SANJA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj babi

ILINKI – MIMI NIKOLIĆ

Tvoja unučad TEODORA i PETAR

797

798

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

801

Četrdeset dana je od kad nije sa nama naš voljeni

DRAGAN VUKOVIĆ

Lijepe uspomene nas obavezuju da te vječno pamtimo. Zauvijek ponosni na tebe, na tvoj dostojanstven, častan i pošten život. Tvoja PORODICA

Dvije su godine od tvog odlaska

VUKAŠIN Novaka RADULOVIĆ

Nakon duge dvije godine u našim srcima je sve veća praznina. Vule, čuvamo te od zaborava.

793

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

4 godine su od tvog rođendana, naš voljeni brate

dr MUJO AGOVIĆ spec. oftalmolog

Živiš u srcima svojih sestara voljen i nikad zaboravljen.

794

Tvoje neutješne sestre JADRANKA i BISERA

Tvoja PORODICA

Broj:6154

Datum: 14.06.2024. godine

Na osnovu člana 115 Statuta Željezničkog prevoza Crne Gore - AD Podgorica (prečišćeni tekst) od 04.07.2023. godine, člana 64 st. 2 Kolektivnog ugovora Željezničkog prevoza Crne Gore AD - Podgorica iz jula 2023. godine i člana 21 Pravilnika o stručnom obrazovanju i usavršavanju, Željeznički prevoz Crne Gore AD - Podgorica (u daljem tekstu: ŽPCG), raspisuje

JAVNI OGLAS za učešće u programu obrazovanja

1. ZA STICANJE STRUČNE KVALIFIKACIJE:

- „Transportni komercijalista u željezničkom saobraćaju“ - 2 kandidata/kinja

2. USLOVI JAVNOG OGLASA ZA KANDIDATE/KINJE :

- da su punoljetni;

- da imaju opštu zdravstvenu sposobnost;

- da su crnogorski državljani/ke; - da nijesu osuđivani na bezuslovnu kaznu zatvora; - da se protiv njih ne vodi krivični postupak; - da posjeduju dokaz o stečenoj kvalifikaciji nivoa obrazovanja, odnosno javnu obrazovnu ispravu (diplomu) IV nivo

obrazovanja Okvira kvalifikacija;

3 SELEKCIJA KANDIDATA

Svi kandidati koji ispunjavaju propisane uslove javnog oglasa podliježu selekciji koja se sastoji od:

1. Intervjuisanja

2. Vrednovanja kvalifikacije nivoa obrazovanja (diplome) u odnosu na stručnu kvalifikaciju za koju s e vrši

osposobljavanje

3. Provjere znanja engleskog jezika (osnovni nivo)

4. Provjere znanja rada na računaru (informatička pismenost)

Provjera znanja je javna.

Izuzetno, kandidati koji već posjeduju kvalifikaciju nivoa obrazovanja (diploma) ili stručnu kvalifikaciju (sertifikat) za zanimanje iz tačke 1 javnog oglasa, imaju pravo učešća u ovom Programu i podliježu selekciji. O vremenu intervjuisanja provjere znanja kandidati će biti blagovremeno obaviješteni.

Odluka o izboru kandidata s a rang listom će biti objavljena na oficijelnom veb sajtu ŽPCG - https://www.zpcg.me u roku od 10 dana od dana završetka procesa selekcije.

4. OBAVEZE IZABRANIH KANDIDATA

ŽPCG će sa izabranim kandidatima zaključiti ugovor o međusobnim pravima i obavezama shodno kojem će biti upućeni na stručno osposobljavanje kod licenciranog organizatora obrazovanja odraslih Izabranim kandidatima će biti određen rok u kojem moraju završiti obrazovanje i steći stručnu kvalifikaciju iz tačke 1 javnog oglasa

Nakon sticanja stručne kvalifikaciju iz tačke 1 javnog oglasa kandidat se na osnovu čl. 32 Kolektivnog ugovora Željezničkog prevoza Crne Gore AD - Podgorica iz jula 2023. godine prima u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 (tri mjeseca) radi obavljanja pripravničkog staža , odnosno osposobljavanja za samostalan rad na poslovima zanimanja transportnog komercijaliste

Izuzetno od st. 1 2 ove tačke, sa izabranim kandidatima koji posjeduju kvalifikaciju nivoa obrazovanja ili stručnu kvalifikaciju za zanimanje iz tačke 1 javnog oglasa, ugovor iz prethodnog stava će biti zaključen neposredno nakon objavljivanja odluke o izboru.

5. ORGANIZACIJA I FINANSIRANJE ŽPCG će organizovati i finansirati obrazovanje, odnosno stručno osposobljavanje isključivo izabranih kandidata.

6. PRIJAVA I DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA JAVNOG OGLASA

Prilikom prijave na javni oglas kandidati treba da prilože:

- Prijavni obrazac (preuzima se na arhivi ŽPCG, adresa: Trg Golootočkih žrtava 13, Podgorica), ili na v eb sajtuhttps://www.zpcg.me/....

- uvjerenje o crnogorskom državljanstvu;

- izvod iz matičnog registra rođenih;

- kopiju lične karte;

- dokaz nadležnog organa da se protiv njih ne vodi krivični postupak;

- ovjerenu kopiju diplome stečene stručne kvalifikacije IV nivo obrazovanje;

- uvjerenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti ;

- biografiju (CV)

7 NAČIN PRIJAVLJIVANJA NA JAVNI OGLAS

Prijave na oglas sa potrebnom dokumentacijom dostavljaju se u roku od 5 dana od objavljivanja u dnevnom listu „Pobjeda“ i veb sajtu ŽPCG, zaključno sa 22.06.2024. godine u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati : ime i prezime, adresu i kontakt broj ), na adresu: Željeznički prevoz Crne Gore AD - Podgorica, Trg Golootočkih žrtava 13, Podgorica , uz naznaku: „Prijava na javni oglas za učešće u progra mu obrazovanja broj 6154 od 14.06.2024. godine“. Prijave se podnose lično na arhivi ŽPCG ili preporučenom poštom. Dodatne informacije možete dobiti pozivom na broj 020/441 -476, radnim danima od 08:00 do 14:00 časova. Neblagovremene, nedopuštene, nerazumljive ili nepotpune prijave, kao i prijave kandidata koji ne ispunjavaju uslove propisane oglasom neće se razmatrati.

IZVRŠNI DIREKTOR

Ilinka Pavićević, dipl. inž. maš

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ KULt Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Nova metalna kartica Universal

Capital Banke - Mastercard Platinum metalna kartica

Universal Capital Banka uspiješno slijedi svoju viziju da postane lider u uvođenju inovacija i premium proizvoda na bankarskom tržištu Crne Gore.

Nastavak ulaganja u inovativna rješenja je nova Mastercard Platinum Metal kartica namijenjena fizičkim licima. U saradnji sa kompanijom Mastercard, Universal Capital Banka ponudila je novu metalnu karticu Mastercard Platinum Metal kreditnu karticu koja pruža izvanredne mogućnosti namijenjene onima koji cijene personalizovanu uslugu, pristup širokom spektru privilegija, sigurnost i komfor. Naime, kartica ima originalan vertikalan dizajn, izradjena je od posebnog metala Veneera koji je čini posebnom i izdvaja od svih dostupnih kartičnih proizvoda.

Pored osnovnih usluga

UCB Mastercard Platinum Metal kreditna kartica vam pruža i niz dodatnih pogodnosti kao što su: Neograničen pristup Lounge Key salonima na aerodromima širom svijeta za korisnika kartice i jednog gosta, UCB Platinum MC Concierge Servis, Global Data Roaming, Mastercard Fast Track, Kartica osiguranja, Mastercard Travel Rewards i još mnogo drugih pogodnosti.

Korisnici UCB Mastercard Platinum Metal kartice moći će da uživaju boraveći u aerodromskim biznis klubovima širom svijeta, pristupu najboljim hotelima, restoranima, klubovima, spa centrima i luksuznim proizvodima na više od 40.000 lokacija. Čekanje na aerodromima je prošlost za korsnike UCB Mastercard Platinum Metal kartice. Usluga Fast Track-a omogućava da putujete jednostavno sa prvenstvom prolaza na više od 70 aerodroma širom svijeta.

Takodje Global Data Roaming servis omogućava jednostavan pristup mobilnom data roaming-u u preko 200 destinacija kroz više od 580 telefonskih provajdera sa jednokratnim

password-om, bez potrebe kupovanja i zamjene SIM kartica u svakoj zemlji i nošenja dodatnih uređaja. Vlasnik Mastercard Platinum kreditne kartice može biti siguran da će imati pokrivenost Wi-Fi-om u zemlji i inostranstvu.

„Inovativnost, efikasnost i pažljivo osluškivanje jedinstvenih potreba naših korisnika su već godinama strateško opredeljenje UCB banke. Osluškujući i prateći potrebe naših klijenata riješili smo da im ponudimo Mastercard Platinum Metal karticu koja im pruža do sada neviđeno i personalizovano iskustvo. Neću biti neskroman ako kažem da Mastercard Platinum Metal kartica predstav-

lja najluksuzniji kartični proizvod u Crnoj Gori i definitivno proizvod koji se nestrpljivo očekivao. Veoma smo ponosni na činjenicu da je Universal Capital Banka prva na našem tržištu koja je svojim klijentima ponudila ovaj tip premium Mastercard kartice. Mastercard Platinum Metal kartica rezultat je snage i sinergije Universal Capital Banke i našeg partnera kompanije Mastercard, predvodnika u uvođenju inovativnih i tehnoloških rješenja i jednog od najsnažnijih globalnih kartičnih brendova. Našim korisnicima ponudićemo vrhunsku uslugu i krajnju posvećenost njihovim potrebama, premium kartične pogodnosti i funkcionalnosti te inovativna i tehnološki napredna

rješenja“, istakao je Miloš Pavlović, Predsjednik Upravnog odbora Universal Capital Banke.

Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, dodala je: „Mastercard Platinum Metal kartica je rezultat naše posvećenosti pružanju inovativnih proizvoda koji zadovoljavaju najviše standarde. Drago nam je što možemo da sarađujemo sa Universal Capital Bankom i omogućimo korisnicima u Crnoj Gori pristup jedinstvenim privilegijama i pogodnostima širom sveta. Ova kartica je osmišljena da obezbedi vrhunsko korisničko iskustvo i zadovolji potrebe naših najzahtevnijih klijenata.“

Budite dio nečeg sasvim posebnog!