Dnevni list Pobjeda 23.06.2024.

Neđelja, 23. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21033 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI

ALARM ZA CRNOGORSKE INSTITUCIJE:

Ruska rma „Drevnij Kurush“ zaprepastila javnost - u barskom parku organizovala ratne igre za djecu

Umjesto druženja

Krivična prijava OO DPS protiv prvog čovjeka Nikšića zbog nestatutarnog zaduženja od 9,5 miliona eura još u oci

Čeka li Kovačevića sudbina Pavićevića

POGLED SA STRANE

Zašto je BRIKS protiv Ukrajine

Piše: Dragan VESELINOV

OTVORENA VRATA ZA MALVERZACIJE: Predloženim izmjenama Zakona o državnoj imovini predviđeno da Vlada samostalno donosi odluke o prodaji imovine vrijedne do 300 miliona eura bez odobrenja parlamenta

Spajić bi i preduzeća da prodaje

BORIS MUGOŠA: U pitanju je izuzetno kompleksna oblast, koja nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom veoma velike vrijednosti

MIRZA MULEŠKOVIĆ: Ne bi trebalo donositi ovakav zakon, jer su to odluke koje mogu da budu krucijalne za budućnost. Kreira se ambijent nestabilnosti, netransparentnosti i uvodi se loša praksa

„ispod žita“

Nikšićki odbor Ure odlučio da podrži opozicionu inicijativu za smjenu predsjednika opštine Marka Kovačevića, ali za to u lokalnom parlamentu fale još dva odbornička glasa

Muratović: Lopta u dvorištu Demokrata

Opozicija u Nikšiću ima 18 od 41 odbornika. Urin glas za smjenu Kovačevića je 19, a da bi predsjednik opštine bio smijenjen za inicijativu mora da glasa 21 odbornik

Skandalozni slučaj Kačavende i ostalih službenika SPC nagrađenih za pedo liju Olenik:

Ambasador Željko Perović nada se da odnosi sa Hrvatskom i BiH nijesu nepovratno narušeni zbog čak četiri protestne note u proteklih osam mjeseci Premijer kaže da mu je najvažniji evropski put, ali hoda utabanim stazama ,,srpskog sveta“

STR. 10. i 11.

U BRIKS-ovom jogunjenju švajcarskoj deklaraciji vidimo čist blokovski izolacionizam osovine Moskva - Peking, gdje Peking isisava Moskvu, gdje i Indija isisava Moskvu, gdje i Iran isisava Moskvu - kao i druge države BRIKS-a. Da li se one okorišćavaju svjetskom izolacijom Moskve i zbog čega Putin neće ili ne smije da reaguje?

je doprinos svih

i

Građani moraju da uzmu aktivniju ulogu i u Srbiji i u Crnoj Gori. Dakle, da se političkim i institucionalnim sredstvima izbore da se Crkva vrati u svoje zakonske i ustavne okvire, da se bavi religijom, a ne politikom, sticanjem bogatstva i seksualnim zlostavljanjem maloljetnika - kaže advokat i član Predsjedništva LSV – Vojvođani Aleksandar Olenik

se

Narušavanje multietničkog

To

da i dobrosusjedske politike su preduslovi pripajanja Crne Gore ,,srpskom svetu“ i istovremeno udaljavanje od evropskih vrijednosti, time i članstva u EU - poručuje Perović

Nemjerljiv

manjina gradnji jedino moguće građanske

multinacionalne Crne Gore.

smeta zna

kome.

skla-

STR. 6. i 7.

STR. 7.

Nikšićki odbor Ure odlučio da podrži opozicionu inicijativu za smjenu predsjednika opštine Marka Kovačevića, ali za to u lokalnom parlamentu fale još dva odbornička glasa

Muratović: Lopta u dvorištu Demokrata

PODGORICA – Drago mi je da je Ura konačno smogla snage da odluči da uskrati povjerenje Marku Kovačeviću. Lopta je u dvorištu Demokrata. S obzirom na to da je predsjednik SO Nikšić Nemanja Vuković, koji je iz Demokrata, osudio sramni govor Kovačevića na Grahovcu, sada treba da pokaže da je dosljedan svojim riječima i da njegova partija uskrati povjerenje Kovačeviću – kazao je za Pobjedu Boris Muratović, odbornik DPS-a u nikšićkom parlamentu.

Nikšićki odbor Ure donio je odluku da uskrati podršku predsjedniku opštine Nikšić Marku Kovačeviću, nakon što je, kako su saopštili, odbio da se javnosti Crne Gore izvini zbog riječi izgovorenih u obraćanju povodom obilježavanja godišnjice bitke na Grahovcu, kojima je nedvosmisleno diskriminisao ljude drugih nacionalnih i ideoloških opredjeljenja. Ura je to odlučila nakon što je u skupštinsku proceduru ušla inicijativa „Evropskog tima za Nikšić“ za razrješenje Kovačevića zbog izazivanja straha i nesigurnosti građana

Opozicija u Nikšiću ima 18 od 41 odbornika. Urin glas za smjenu Kovačevića je 19, a da bi predsjednik opštine bio smijenjen za inicijativu mora da glasa 21 odbornik

Nikšića zbog njegovog skandaloznog govora na Grahovcu, kada je zaprijetio da će sa onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima. Glas Ure neće biti dovoljan „Evropskom timu za Nikšić“ za smjenu Kovačevića, već im za to fale još dva glasa, odnosno podrška 21-og odbornika. Muratović je kazao da je prijedlog za razrješenje Kovačevića „sada više usmjeren na njegove koalicione partnere, prije svih Uru i Demokrate“.

NIJE PRVI PUT

- Marko Kovačević i brojni predstavnici DF-a ranije su se u više navrata iskazali po nečemu što nije dobro i što na više načina ugrožava multikulturalni sklad i suživot u Nikšiću i Crnoj Gori, i udara na temelje onoga što je najveći benefit Crne Gore – građansko društvo. Tako da smo ovoga puta bukvalno prebacili loptu u njihovo dvorište i meni je drago da je Ura, iako smo ranije imali tri slične inicijative, ko-

načno smogla snage da uskrati povjerenje Kovačeviću. Bolje ikad nego nikad – kazao je Muratović.

Istakao je da je sada „lopta u dvorištu Demokrata“.

- Da li će to uraditi Demokrate, vidjećemo. Ima još vremena da o tome razmisle, posebno nakon što se Ura odlučila za ovaj korak – kazao je Muratović.

Podsjetio je da, i nakon odluke Ure, još nema dovoljno odborničkih glasova za smjenu Kovačevića.

- Opozicija koja je i ranije bila na istom fonu ima 18 odbornika od 41, a sada sa Urom 19 glasova za smjenu Kovačevića. Za bilo kakvu većinu potrebna su još dva, odnosno ukupno 21 odbornik – objasnio je Muratović.

Prema njegovim riječima, velika je nepoznanica što će se dešavati u narednim danima.

- Demokrate imaju još vremena da pokažu da se ne zalažu samo deklarativno za evropske i građanske tekovine koje pokušavaju svojim pro-

PODGORICA – Pokret

Evropa sad konstituisao je podgorički odbor, a za predsjednika je izabran Saša Mujović, ministar energetike i rudarstva. Potpredsjednici su - Bojan Popović, Bojan Božović, Miloš Pižurica i Anđela Mićović. Lider PES-a i premijer Milojko Spajić rekao je na konstitutivnoj sjednici da će prosječna plata u Crnoj Gori biti hiljadu eura, te da će biti zadovoljan i privrednik i radnik.

gramom i pukom retorikom propagirati, već da i suštinski pokažu da su na strani građanske, evropske, multikulturalne i multinacionalne Crne Gore i da samim tim, po ugledu na Uru, uskrate povjerenje Marku Kovačeviću – istakao je Muratović.

POSEBNA SJEDNICA

Prema njegovim riječima, sjednica je zakazana za 25. jun ali nijesu htjeli da traže izmjenu dnevnog reda, već posebnu sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o smjeni Kovačevića. - Na ovoj sjednici biće 25 tačaka dnevnog reda i vjerovatno bi, kao i prethodna dva puta, oni pokušali tu tačku maći sa dnevnog reda. Nijesmo htjeli da to ostane u sjenci ovih 25 tačaka, već smo tražili sazivanje posebne sjednice. Predsjednik SO ima rok od 15 dana da sazove sjednicu, i on ističe 7. jula, onda ima još 15 dana da zakaže narednu sjednicu. Mislimo da je ovo nešto što je veoma bitno i da se glave neće ohladiti i zaboraviti na najgori istup do sada aktuelnog predsjednika, iako ih je imao mnogo i ranije. Želimo posebnu sjednicu da posvetimo ovom pitanju –kazao je Muratović.

Rekao je da je „sramotna besjeda Kovačevića izazvala strah i paniku kod svih građana i građanki Nikšića, koji ne razmišljaju poput Kovačevića“.

Nikšićki odbor Ure na sjednici u petak donio je odluku da uskrati podršku Kovačeviću. - Nakon što je odbio da se javnosti Crne Gore izvini za riječi izgovorene u obraćanju povodom obilježavanja godišnjice bitke na Grahovcu, kojima je nedvosmisleno diskriminisao ljude drugih nacionalnih i ideoloških opredjeljenja, jasno je da više ne može imati

našu podršku - saopštili su iz nikšićkog odbora Ure. Navode da je Kovačević dobio mandat da bude predsjednik opštine u službi svih građanki i građana Nikšića, bez obzira na njihovo nacionalno, vjersko ili bilo koje drugo opredjeljenje, a ne, kako su saopštili, da plasira šovinističke i uvredljive izjave kojima se narušavaju svi mukotrpni napori na izgradnji pomirenja u Crnoj Gori i konstantno podstiču tenzije i mržnja koje razgrađuju građansko biće naše države. Pozvali su sve građanske partije, prije svih Demokrate, koje su konstituenti vlasti u Nikšiću, da, ako drže do građanskih i evropskih vrijednosti koje zastupaju, učine isto i uskrate podršku Kovačeviću.

PREDLOŽITI NOVOG

Saopštili su da, ne sporeći rezultate ostvarene u korektnoj saradnji sa predstavnicima lokalne uprave u protekle tri godine, kao izlaz iz trenutne situacije vide dva rješenja - prvo, da aktuelna većina u lokalnom parlamentu predloži novog predsjednika opštine koji će biti predsjednik svih građanki i građana, i koji neće svojim zapaljivim govorima diskriminisati bilo koga, i drugo - da se skrati mandat Skupštini i ide na nove lokalne izbore.

Komentarišući inicijativu DPS-a, iz Ure ističu da je upravo DPS uništio Nikšić, ostavio milionske dugove i poharan grad. Navode da su upravo u tom periodu na najvažnijim državnim pozicijama bili Nikšićani, „počev od gospodina Đukanovića pa nadalje, a Nikšićanke i Nikšićani do-

bro vide kako su se oni odužili svom gradu“. - Prema tome, našu podršku ne mogu imati oni koji su uništavali Nikšić, niti oni koji zastupaju stavove kojima podstiču nacionalne i vjerske tenzije - zaključili su iz Ure. Kovačević je tokom govora na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovcu, obraćajući se „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“, poslao zastrašujuće poruke - da će „biti strpljivi i čekati otvorenog srca i otvorenih ruku sa pitanjem jesmo li braća“, ali „ako neko neće da budemo braća i ako hoće više da liče na Turke, onda ćemo u budućnosti bogami sa njima kao prema Turcima postupati“.

„Evropski tim za Nikšić“ 18. juna podnio je prijedlog za njegovo razrješenje. Istakli su da je Kovačević 13. juna na Grahovcu u govoru pozvao na obračun sa onima koji misle drugačije od njega i njemu sličnih i koji ih ne smatraju braćom. Naveli su i da su razrješenje Kovačevića predložili i zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje u kontinuitetu.

- Prijetnje građanskoj Crnoj Gori iz usta Kovačevića, i ne prvi put, koje su svojstvene portparolima fašizma i raspirivačima mržnje, zahtijevaju hitno razrješenje dotičnog - naveli su u saopštenju i dodali da je njihova inicijativa opravdana i da ima pravno utemeljenje.

To, kako su dodali, pokazuje i reakcija Višeg državnog tužilaštva u Podgorici koje je protiv Kovačevića formiralo predmet. I. KOPRIVICA

Pokret Evropa sad konstituisao podgorički odbor, Mujović predsjednik, premijer poručio

„Prosječna plata iznosiće hiljadu eura, budžetska inspekcija biće strah i trepet“

Spajić je rekao da mu je svaki euro u državi veliki.

- Ne dam ga. Budžetska inspekcija biće strah i trepet u državi. Mnoge će ekipe da zaglave zbog nje, ali i zbog pore-

ske inspekcije koju pravimo. Došlo je vrijeme od nule da pravimo neke stvari i to ubrzano radimo. Na pragu smo dobijanja IBAR-a i realizacije „Evrope sad 2“ - naglasio

je Spajić, prenosi Antena M. On je poručio da će razlika bruto i neto zarade biti izuzetno mala, a da će prosječna plata biti hiljadu eura. - Bićemo deset kopalja ispred

svih. Bruto zarada će biti najniža u regionu. Bićemo najkonkuretniji. Crnogorski radnik biće najzadovoljniji jer će mu neto plata biti najveća - naveo je Spajić.

Govoreći o ministru Mujoviću, istakao je da je upravo on čovjek koji će omogućiti da se ostvari potencijal naše zemlje i da Crna Gora postane čvorište za energetiku u ovom dijelu Evrope. R. P.

GOVOR MRŽNJE BI GA MOGAO KOŠTATI FUNKCIJE: Kovačević sa popovima u Grahovu

Ambasador Željko Perović nada se da odnosi sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom nijesu nepovratno narušeni zbog čak četiri protestne note u proteklih osam mjeseci

Spajić kaže da mu je najvažniji evropski put, ali hoda utabanim stazama ,,srpskog sveta“

PODGORICA - Perjanice ,,srpskog sveta“, poput predsjednika opština Nikšić i Pljevlja, ali i ostalih protivnika crnogorske nezavisnosti i onih koji stalnim odlascima u Beograd zabavljaju taj publikum ismijavajući svoju državu, prednjače u uvredama, odnosno najdirektnijim prijetnjama prema svemu nesrpskom i pravoslavnom. Naročito prema Bošnjacima i Crnogorcima. A najgore od svega jeste pravdanje takvog ponašanja i skandaloznih nastupa od strane prvaka njihovih stranaka, visokih državnih zvaničnika - ističe u razgovoru za Pobjedu dugogodišnji diplomata Željko Perović.

Kaže da se sve to dešava uz poslovično ćutanje ili nezainteresovanost nadležnih ministara, naročito onog najpozvanijeg, prvog među njima, kome je deklarativno najvažniji evropski put, a prepoznatljiv hod utabanim stazama ,,srpskog sveta“.

POBJEDA: Ministarstvo vanjskih poslova je za posljednjih osam mjeseci dobilo četiri protestne note od susjednih država, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Što to govori o politici koju vodi parlamentarna većina, a što o premijeru koji se ,,kune“ u evropske integracije?

PEROVIĆ: Od ostvarivanja samostalnosti, maja 2006. godine, ono najbolje po čemu se Crna Gora izdvajala bila je spoljna politika. Po toj politici je naša zemlja prepoznavana kao najpozitivniji primjer u regionu, bez ijednog značajnijeg otvorenog problema sa svojim susjedima, dok su sve ostale države imale ili i dalje imaju nesporazume svaka sa svakom. Upravo dobrosusjedska politika, uz razvijanje najboljih odnosa sa najznačajnijim zemljama razvijenog Zapada, te zemljama bivšeg istočnog bloka, kao i konstruktivno i angažovano djelovanje na multilateralnom planu afirmisali su Crnu Goru i činili je pouzdanim i konstruktivnim partnerom. Nažalost, nakon avgusta 2020, sve vlade su svojim činjenjem i nečinjenjem doprinosile urušavanju takvog imidža. Od tada, jedna susjedna zemljaSrbija preuzela je apsolutni primat u odnosima Crne Gore

Nakon avgustovskog ,,oslobođenja“

Crne Gore od same sebe, u kontinuitetu se upućuju prijetnje i podižu tenzije prema manjinama, naročito prema bošnjačko/ muslimanskoj, povremeno i albanskoj i hrvatskoj. Nemjerljiv je doprinos svih manjina gradnji jedino moguće građanske i multinacionalne Crne Gore. To smeta zna se kome. Narušavanje multietničkog sklada i dobrosusjedske politike je preduslov pripajanja Crne Gore ,,srpskom svetu“ i istovremeno udaljavanje od evropskih vrijednosti, time i članstva u Evropskoj uniji - poručuje Perović

sa svojim susjedima. Poboljšanje i unapređenje odnosa sa, po mnogo čemu bliskom, Srbijom, naime, samo po sebi je dobro i zaslužuje posebnu pažnju obje zemlje. Međutim, u posljednje četiri godine svjedočimo upravo nečemu drugom. Negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno praćenje te politike, sa druge, crnogorske strane, doveli su do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima. Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom. Ako je to cilj, onda nijesmo na dobrom putu. A jeste, bar onog najznačajnijeg dijela parlamentarne većine, okupljene oko bivšeg DF-a, koji čini sve da obesmisli crnogorsku nezavisnost i na dnevnoj bazi obesmišljava i urušava državni suverenitet Crne Gore. Tako da izvršna vlast na čelu sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i MIP-om Filipom Ivanovićem, bez obzira na proklamovano evropejstvo, sve više liči na ,,zvanični servis“ koji vodi Crnu Goru u neostvarivi ,,srpski svet“, umjesto u Evropsku uniju, gdje većinska Crna Gora teži da bude.

POBJEDA: Mislite li da su odnosi sa ova dva naša susjeda, koje smo mukotrpno gradili u proteklim decenijama, od 2020. godine nepovratno narušeni? Da li je

moguće imati dobrosusjedske odnose uz ovakvog predsjednika Skupštine?

PEROVIĆ: Kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, uvijek treba istaći da je ta zemlja, osim što je blizak susjed, istovremeno i pouzdan partner na našem evropskom putu sve ovo vrijeme od kada nijesmo u zajedničkoj jugoslovenskoj federaciji. Kao što je poznato, u svim međudržavnim odnosima uvijek postoje različita viđenja po određenim pitanjima u međusobnim odnosima ili u viđenju određenih pitanja na širem planu. Karakteristika crnogorsko-hrvatskih odnosa je da su sva takva pitanja u dugom periodu usaglašavana, i(li) rješavana međusobnim dijalogom i strpljivim razgovorima. Svjedoci smo čestim ,,iskakanjima“ i neuobičajenim i neprimjerenim izjavama pojedinih ministara iz sve tri posljednje crnogorske vlade, a koji odstupaju od prethodne dobre prakse i ne vode ničemu dobrom, osim dopadljivosti beogradskom vlastodršcu, kome je neskriveni cilj da Crnu Goru posvađa sa svim susjedima i zaustavi iznenada ukazani i ubrzani put u Evropsku uniju. Tako smo svjedoci učestalih nesporazuma sa bliskim državama - Hrvatskom i BiH. Neshvat-

ljivo je npr. da se na nedavno održanom prijemu, povodom Hrvatskog nacionalnog dana, iz MIP-a tamo strogo upućuje samo referent za Hrvatsku (niži diplomatski rang), umjesto da se tamo nađe najznačajnija diplomatska garnitura iz Ministarstva. Time se pokazuje pijetet i poštovanje bliskom susjedu. Dobra stvar, koja je za pohvalu, jeste što je na tom prijemu predsjednik Jakov Milatović održao prigodan govor, kakav i priliči odnosima dvije bliske susjedne zemlje. Nakon avgustovskog ,,oslobođenja“ Crne Gore od same sebe, periodično, ali u kontinuitetu se upućuju prijetnje i podižu tenzije prema manjinama, naročito prema bošnjačko/muslimanskoj, povremeno i albanskoj i hrvatskoj. Upravo dobri međunacionalni odnosi su druga, ako ne i prva, dobra tekovina suverenističke vladavine. Nemjerljiv je doprinos svih manjina u gradnji jedino moguće građanske i multinacionalne Crne Gore. To smeta. Zna se kome. Narušavanje multietničkog sklada i dobrosusjedske politike su preduslovi pripajanja Crne Gore ,,srpskom svetu“ i istovremeno udaljavanje od evropskih vrijednosti, time i članstva u Evropsku uniju. Iako se međudržavni odnosi ovakvim dešavanjima i njihovim pravdanjem od strane najviših državnih zvaničnika ubrzano narušavaju, oni nijesu, kako rekoste, ,,nepovratno narušeni“. Protestne note, koje su u posljednje vrijeme upućene Crnoj Gori iz Zagreba i Sarajeva, predstavljaju znak upozorenja i skretanja pažnje na negativnosti koje se dešavaju u Crnoj Gori. Obje zemlje stalno ukazuju na značaj dobrih odnosa sa Crnom Gorom kojima teže. Uz napomenu da je Hrvatska značajan promoter naše zemlje na evropskom putu, a Bosna i Hercegovina najsličnija, time i najbliža, po izloženosti velikodržavnim udarima i nasrtajima. Zbog toga je za očekivati da naši zvaničnici pomirljivim tonom,

kompromisno i uzdržano, uz argumentovan nastup i nesvađalački ton, brane svoje stavove. Upravo suprotno dobrom diplomatskom ophođenju, perjanice ,,srpskog sveta“, poput predsjednika opština Nikšić i Pljevlja, ali i ostalih protivnika crnogorske nezavisnosti i onih koji stalnim odlascima u Beograd zabavljaju taj publikum ismijavajući svoju državu, prednjače u uvredama, odnosno najdirektnijim prijetnjama prema svemu nesrpskom i pravoslavnom. Naročito prema Bošnjacima i Crnogorcima. Ili još gore, pravdanje takvog ponašanja i skandaloznih nastupa od strane prvaka njihovih stranaka, visokih državnih zvaničnika. Uz poslovično ćutanje ili nezainteresovanost nadležnih ministara, naročito onog najpozvanijeg, prvog među njima, kome je deklarativno najvažniji evropski put, a prepoznatljiv hod utabanim stazama ,,srpskog sveta“.

Negativan uticaj politike zvaničnog Beograda, antizapadna politika, te nedobronamjeran odnos prema svim susjedima i neviđeni pritisak na sve tri crnogorske vlade, s jedne strane, te bespogovorno praćenje te politike, sa druge, crnogorske strane, doveli su do narušavanja odnosa Crne Gore sa ostalim susjedima. Naročito sa onim susjedima koji su Crnoj Gori, zajedno sa Srbijom, najbliži - Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom

POBJEDA: Na skandalozne izjave Marka Kovačevića, početkom sedmice, reagovala je i turska ambasada. Kažu da je negativna upotreba termina ,,Turci“, čak i kao istorijska referenca, ,,prilično žalosna“. Nadaju se da rasizam, islamofobija i ksenofobija, koji prijete cijelom evropskom kontinentu, neće naći utočište u Crnoj Gori. Poslije ovakvog govora mržnje u javnom prostoru, imamo li čemu da se nadamo?

PEROVIĆ: Sve učestaliji govor mržnje i poziv na nasilje, upotreba izraza poput pogrdnog nazivanja pripadnika bošnjačkog i hrvatskog naroda ,,Turci“, ,,balije“, ,,ustaše“ kao i ,,novocrnogorci“ ,,Sekulini Crnogorci“ i slično, krajnje su zabrinjavajući i upozoravajući. I vode direktnom nasilju i izazivanju sukoba. To je pravi put za zaustavljanja Crne Gore na putu za nagoviješteno punopravno članstvo u EU. Zbog toga je za očekivati od kompletne vlade, a naročito premijera i MIP-a da odmah i oštro reaguju na ovakve ispade i time pokažu da su ne samo na riječima, već i stvarno, naumili da vode Crnu Goru željenom cilju - što građani od njih očekuju. M. JOVIĆEVIĆ

Željko Perović D.

Predloženim izmjenama Zakona o državnoj imovini predviđeno da Vlada samostalno donosi odluke 300 miliona eura bez znanja i odobrenja parlamenta

Na doboš idu državna preduzeća, moguće malverzacije pri prodaji

PODGORICA - Raspolaganje državnom imovinom, vrijednom do 300 miliona eura, biće isključiva nadležnost Vlade, ukoliko poslanici daju podršku prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, koji je Vlada nedavno utvrdila. Predloženim zakonskim rješenjem, donijetim bez konsultovanja zainteresovane javnosti, udvostučena je vrijednost državne imovine o kojoj može odlučivati Vlada, bez parlamenta. Skupština neće više odlučivati o stvarima i dobrima u državnoj imovini koji su vredniji od 150 miliona eura, kako to propisuje trenutno zakonsko rješenje, već će joj to pravo pripasti samo u slučaju da se radi o imovini vrednijoj od 300 miliona eura. Na taj način, Vlada će bez kon-

MUGOŠA: U pitanju je izuzetno kompleksna oblast, koja nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti da bi se tako olako dala nadležnost Vladi da može prostom većinom odlučiti o otuđenju imovine do vrijednosti od 300 miliona

trole parlamenta moći da donosi odluke o prodaji najznačajnih državnih resursa i preduzeća.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su našoj redakciji da bi predlože-

ne izmjene omogućile Vladi veću fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom, što je, kako tvrde u resoru na čijem je čelu Janko Odović, ključno za brzo reagovanje na ekonomske izazove i prilike u dinamičnim tržišnim

MULEŠKOVIĆ: Ne bi trebalo donositi ovakav zakon, jer se radi o odlukama koje jesu i mogu da budu krucijalne za budućnost kako ekonomije, tako i svih građana Crne Gore, pa bi se morale naći u parlamentu. Kreira se ambijent nestabilnosti, netransparentnosti i svega onoga što nije dobra praksa donositi odlukama krucijalne kako svih pa parlamentu. Kreira se ambijent nestabilnosti, netransparentnosti i

uslovima. Sa druge strane, Pobjedini sagovornici potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i ekonomski analitičar Mirza Mulešković ocjenjuju da takvo zakonsko rješenje nosi rizik potencijalnih raznih zlo-

upotreba i da bi se Vladi dala mogućnost da najznačajnije državne kompanije može prodati bez ikakve konsultacije sa parlamentom kao suštinski korektivnim faktorom, čime se urušava Ustavom definisana uloga Skupštine.

KLJUČNI RAZLOZI

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštili su da ključni razlog za pristupanje izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini leži u potrebi usklađivanja sa novim prijedlogom zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora.

- Novi prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora predviđa procedu-

ru koja se preklapa sa dijelom nadležnosti Zakona o državnoj imovini, zbog čega je, na zahtjev Sekreterijata za zakonodavstvo, pristupljeno izmjenama i dopunama Zakona o državnoj imovini – kazali su iz Ministarstva.

Iz tog resora Vlade navode da, osim povećanja limita za raspolaganje državnom imovinom sa 150 miliona eura na 300 miliona eura, izmjene uključuju i upućujuću normu na Zakon o korišćenju energije iz obnovljivih izvora. Ovo je, kako kažu, ključan razlog za izmjene ,,jer ova dva propisa se moraju usvojiti u paketu“.

- Povećanje praga za odobrenje za raspolaganje imovinom ima za cilj racionalizaciju i efikasnost u procesu odlučivanja. Podizanjem praga ubrzava se proces donošenja odluka i smanjuje administrativno opterećenje. S obzirom na rast vrijednosti imovine i ekonomskih transakcija, usljed inflacije i drugih faktora, ovaj prag je prilagođen trenutnim ekonomskim uslovima i tržišnim trendovima – tvrde u Ministarstvu.

Iz Odovićevog resora poručuju da izmjene omogućavaju Vladi veću fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom, što je, kako su kazali, ključno za brzo reagovanje na ekonomske izazove i prilike u dinamičnim tržišnim uslovima.

Ne treba da dovodimo sebe u situaciju da upravo od odluka Vlade zavisi da li će se nešto tolike vrijednosti prodati ili ne, već upravo treba da postoji taj korektivni faktor –parlament, koji može da da zeleno svjetlo ili da stopira određene stvari ukoliko smatra da nijesu dobre – kazao je Mulešković

- Želimo naglasiti da ove izmjene ne ugrožavaju transparentnost postupaka raspolaganja državnom imovinom. Naprotiv, one omogućavaju Crnoj Gori da adekvatno valorizuje svoju imovinu u kontekstu aktuelnih ekonomskih kretanja – smatraju u Ministarstvu.

ZLOUPOTREBE

Potpredsjednik i poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša navodi da se na sajtu Vlade ne može vidjeti obrazloženje njenog ,,veoma diskutabilnog“ prijedloga da se poveća iznos vrijednosti imovine, stvari i drugih dobara u vlasništvu države, za koji je neophodna odluka Skupštine,

Kratko objašnjenje navedenog prijedloga, koje sam pročitao u medijima, a tiče se potencijalnog ubrzavanja procesa donošenja odluka, neadekvatno je u ovom slučaju, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti, gdje se prijedlogom Vlade suštinski urušava Ustavom de nisana uloga Skupštine u ovoj veoma osjetljivoj materiji – kazao je Mugoša

u slučaju prodaje ili kupovine sa 150 na 300 miliona eura.

- U pitanju je izuzetno kompleksna oblast, koja u sebi nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti da bi se tako olako dala nadležnost Vladi da može prostom većinom odlučiti o otuđenju imovine do vrijednosti od 300 miliona eura, bez odluke Skupštine. Kratko objašnjenje navedenog prijedloga, koje sam pročitao u medijima, a tiče se potencijalnog ubrzavanja procesa donošenja odluka, neadekvatno je u ovom slučaju, jer se radi o raspolaganju državnom imovinom velike vrijednosti gdje se prijedlogom Vlade suštinski urušava Ustavom definisana uloga Skupštine u ovoj veoma osjetljivoj materiji – kazao je Mugoša.

On dodaje da potencijalne korekcije ovih segmenata zakona zahtijevaju adekvatan proces konsultovanja stručne javnosti, odnosno sprovođenja javne rasprave gdje bi se na ozbiljan i odgovoran način pristupilo navedenoj problematici.

I ekonomski analitičar Mirza Mulešković ističe da se radi o veoma kompleksnom i ozbiljnom zakonskom rješenju koje daje mogućnost Vladi da bez ikakvih konsultacija otuđi značajnu imovinu Crne Gore.

- Ne bi trebalo donositi ovakav zakon, jer se radi o odlukama koje jesu i mogu da budu krucijalne za budućnost kako ekonomije tako i svih građana Crne Gore, pa bi se morale naći u parlamentu – rekao je Mulešković.

On navodi da je činjenica da se, kreiranjem ovakvog zakonskog rješenja, Vladi daje velika mogućnost da upravo

Na zvaničnom sajtu Vlade 20. juna je objavljen dokument koji je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijelo sedmicu ranije, resorni ministar sada kaže da se nijesu bavili imanjem bivšeg predsjednika države u Kočanima

Odović tvrdi da njegov resor nije donio rješenje

najznačajnije državne kompanije može prodati bez ikakvih konsultacija. - To ne bi bilo dobro. Samo se sjetimo koliko već dugo traje priča oko Aerodroma Crne Gore (ACG) i koliko je zapravo priča oko ACG obuhvatila komunikaciju kako u parlamentu, tako i u vladama. Donošenjem ovakvog zakona, ta bi se komunikacija, koja bi bila neophodna, mogla svesti na odluku jednog čovjeka ili jedne vlade. Ne treba da dovodimo sebe u situaciju da upravo od odluka Vlade zavisi da li će se nešto tolike vrijednosti prodati ili ne, već upravo treba da postoji taj korektivni faktor – parlament, koji može da da zeleno svjetlo ili da stopira određene stvari ukoliko smatra da nijesu dobre – kazao je Mulešković.

NETRANSPARENTNOST

On dodaje da za takve stvari dupla provjera jeste ono što bi trebalo da bude bitno i zakonom normirano.

- Jer na ovaj način se daju prevelika ovlašćenja Vladi da bez konsultacija sa bilo kim donosi krucijalne odluke koje mogu da promijene potpuno sliku Crne Gore – upozorava Mulešković.

On naglašava da se ovo zakonsko rješenje, kao i mnoga dosad, predlaže bez ikakvih konsultacija sa onima na koje to može da se odnosi i predaje se u parlament bez konsultacija sa širom javnošću.

- To je veoma loše i kreira ambijent nestabilnosti, netransparentnosti i svega onoga što nije dobra praksa, jer zakonska rješenja koja imamo, a koja se odnose na proces donošenja odluka, daju nam pravo da učestvujemo u kreiranju tih odluka – zaključio je Mulešković. S. POPOVIĆ

o rušenju Đukanovićeve kuće – iako ga je potpisao

PODGORICA - Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović tvrdi da njegov resor nije donio rješenje o rušenju jedne od kuća bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića na porodičnom imanju u Kočanima.

Gostujući na Radio Televiziji Nikšić rekao je da nije upoznat sa tim rješenjem - iako je ono na zvaničnom sajtu Vlade objavljeno 20. juna – a donijeto sedam dana ranije. -Nijesam upoznat sa tom odlukom. U Ministarstvu, makar od kad sam ja ovdje ministar nije donijeta bilo kakva odluka, odnosno rješenje. Činjenica je da su te kuće predmet sudskog postupka. Dakle, Ministarstvu su apsolutno vezane ruke sve do momenta dok sud ne kaže da li postoji ili ne mogućnost da se legalizu. Ja, zaista, neću ići protiv odluka suda - rekao je Odović u emisiji „Perspektiva“ RTNK.

On je kazao da svaki nelegalni objekat, za koji postoji mogućnost da bude legalizovan, po sada važećem zakonu – ili

budućem, neće biti srušen. U rješenju Odovićevog resora, koje je objavljeno na zvaničnom sajtu Vlade, navodi se da je djelimično usvojena žalba Đukanovića u odnosu na rješenje inspektora Aleksandra Todorovića kojim je, 4. aprila prošle godine, naloženo da se ruše njegovi objekti na porodičnom imanju u Kočanima. Iz toga, kako je Pobjeda ranije objavila, proizilazi da jedan od objekata može da se ruši, jer navodno ne postoji dokument o zahtjevu za njegovu legalizaciju. Žalba je prihvaćena u odnosu na drugi objekat.

Nijesam upoznat sa tom odlukom. U Ministarstvu, od kada sam ja ministar, nije donijeta bilo kakva odluka, odnosno rješenje. Činjenica je da su te kuće predmet sudskog postupka. Dakle, Ministarstvu su apsolutno vezane ruke sve do momenta dok sud ne kaže da li postoji ili ne mogućnost da se legalizuju. Zaista neću ići protiv odluka sudarekao je Odović

- Potvrđuje se rješenje urbanističko-građevinskog inspektora, broj: UPI 12119-042123363/1 od 4. aprila 2023. godine u stavu I, alineja I i u tom dijelu žalba se odbija kao neosnovana; poništava se stav I, alineja 2 rješenja urbanističko-građevinskog inspektora, broj: UPI 12119-042123-363/1 od 4. aprila 2023. godine i u tom dijelu žalba se usvaja i predmet se vraća na ponovni postupak i odlučivanje prvostepenom organu. Odbija se zahtjev za naknadu troškova postupkanavodi se u rješenju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Ministarstvo je, dakle, prihvatilo postupak inspektora Todorovića koji je rješenje okačio o kapiju imanja - tvrdeći da ne zna ko je vlasnik nekretnine - iako je u katastru upisano ime bivšeg predsjednika Crne Gore - Mila Đukanovića. U Upravnom sudu je 21. marta ove godine održano ročište po tužbi Đukanovića, kojeg zastupa advokatica Ana Đukanović, zbog ćutanja uprave Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) na čijem je čelu bila Ana Novaković-Đurović. Ovaj resor skoro godinu nije odlučio o Đukanovićevoj žalbi na odluku da se poruše njegovi objekti izgrađeni na porodičnom imanju u Kočanima u opštini Nikšić. Na posljednjem ročištu nije se pojavio niko iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koje je nasljednik tuženog resora. U tužbi se navodi da je urbanističko-građevinski inspektor Aleksandar Todorović 4. aprila prošle godine naredio rušenje objekata, na što su Đukanovići 25. aprila izjavili žalbu MEPPU. Dodatno su tražili i da se od-

loži izvršenje, odnosno rušenje, ali do dana podnošenja tužbe nijesu dobili odluku po žalbi. Zakon o inspekcijskom nadzoru predviđa da se izvršenje može odložiti do donošenje odluke o žalbi, a da se o tom prijedlogu mora odlučiti u roku od tri dana. Advokatica Đukanović je izjavila žalbu zbog ćutanja MEPPU, jer nije u zakonskom roku odlučilo o njihovom prijedlogu za odlaganje rješenja. Ona je u martu ove godine ocijenila da je nonsens što već godinu ništa nije odlučeno. - Tužena strana nije ispoštovala nijedan rok niti je došlo do odlaganja rješenja. Kako žalba ne odlaže izvršenje rješenja, odnosno rušenje nijesmo sigurni da li se može desiti da neko dođe da ruši objekte, jer ne vjerujemo više ovom organu, pa su sve oči uprte u ovaj sud - kazala je Đukanović, dodajući da se na ovaj način svakom građaninu oduzimaju prava. Đukanović je, pozivajući se na odredbe Zakona o upravnom sporu, od suda tražila da donese odluku u sporu pune jurisdikcije, odnosno da odluči o njihovoj žalbi imajući u vidu da to nije uradio MEPPU. U žalbi protiv rješenja MEPPU o rušenju dvije kuće od 170 i 89 kvadrata se navodi da je postupak nezakonito vođen, da stranci nije bilo dozvoljeno da učestvuje niti im je uručeno rješenje, te da se nije odlučivalo o Đukanovićevom zahtjevu za izuzeće inspektora. Ukazali su da je inspektor prenebregnuo činjenicu da su podnijeli zahtjev za legalizaciju objekata, što je, kako se ocjenjuje u tužbi, prethodno pitanje. Tvrde da je postupak u vezi s rušenjem morao biti prekinut dok se ne odluči o zahtjevu za legalizaciju. Anja IVANOVIĆ

Rješenje je potpisao Odović

NEKE ODLUKE SKUPO MOGU KOŠTATI CRNOGORSKU EKONOMIJU: Aerodromi Crne Gore

Podaci koje smo dobili na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama potvrđuju, ono o čemu smo već pisali, da je vjerska Gimnazija „Sveti Sava“ nezakonito dobila licencu za rad, da je nezakonito dobila 1,8 miliona eura i da sada radi mimo zakona. Za dobijanje licence bilo je neophodno da škola ima odobren obrazovni program od Nacionalnog savjeta sa preporukom Zavoda za školstvo. Osim toga, škola je morala da ima obezbijeđene: uslove za rad (po Pravilniku), nastavni kadar, sredstva za osnivanje i rad i dokaz o uplaćenom osnivačkom ulogu koji je oročen na tri godine na računu poslovne banke. Nacionalni savjet za obrazovanje je 23. oktobra 2023. na osnovu mišljenja Zavoda za školstvo utvrdio programe izbornih predmeta Katihizisa i Crkvenog pjevanja. Zaključeno je: „Opšti dio obrazovnog programa Gimnazije „Sveti Sava“, Podgorica je opšti dio javno važećeg obrazovnog programa za opšte srednje obrazovanje, s tim da se u nastavnom planu dodaju dva izborna predmeta i to: Katihizis i Crkveno pjevanje“. Ova odluka je bila potrebna prije 18.

JOŠ JEDAN SLUČAJ ZA SDT: Vjerska gimnazija

Škola „Sveti Sava“ bez stalno zaposlenih nastavnika

Slučaj sa ovom školom mi liči na realizaciju skrivenog dogovora organizovane kriminalne grupe i osnivača škole Mitropolije cnogorsko-primorske, čime bi trebalo da se pod hitno bavi SDT jer je šteta koja je napravljena budžetu za sada 1,8 miliona eura

aprila 2022. godine kada je škola dobila licencu o čemu je već pisano. Škola sada radi u improvizovanom prostoru (Ulica 19. decembra 72, Podgorica) koji ne ispunjava Pravilnikom propisane uslove. Očekuje sa da će školska zgrada biti izgrađena do 2025. Sredstva za osnivanje škole 900.000 eura je uplatio ministar Vojinović, a oročena sredstva predviđena Zakonom su nedovoljna za jednogodišnji rad škole. Prethodno navedeno je bilo manje - više poznato javnosti. Sada imamo izvještaje o nadzoru Prosvjetne inspekcije i Inspekcije rada. Prosvjetna inspekcija u svom izvještaju o inspekcijskom nadzoru na-

Nastavnik vjerskog predmeta Katihizis nema licencu za rad. Takođe, nastava iz predmeta Crkveno pjevanje sa osnovama crkvenoslovenskog jezika je nestručno zastupljena u pogledu pro la stručne spreme. Odsjek za inspekciju rada je u svom izvještaju konstatovao da su Jugoslav Blagojević, direktor škole (angažovan preko ugovora o radu) i Magdalena Popović, profesorica francuskog jezika i književnosti (angažovana preko ugovora o djelu) penzioneri. Ostalih deset nastavnika je angažovano preko ugovora o djelu

vodi mišljenje Komisije za licenciranje škole iz Rješenja o licenci da: „ustanova ispunjava propisane uslove za izdavanje licence“ i ne provjerava ispunjenost tih uslova? Ovdje se postavlja pitanje: ko može provjeriti i utvrditi da li su izvještaj i prijedlog Komisije za licenciranje škole laž - ili nijesu. Prosvjetna inspekcija je konstatovala da škola nema stalno zaposlenih nastavnika, svi su angažovani honorarno kao i da dva nastavnika nemaju licencu za rad. U školi rade i dva penzionera. Nastavnik vjerskog predmeta Katihizis nema licencu za rad. Takođe, nastava iz predmeta Crkveno pjevanje sa osnovama crkvenoslovenskog jezika je nestručno zastupljena u pogledu profila stručne spreme. Odsjek za inspekciju rada je u svom izvještaju konstatovao da su Jugoslav Blagojević, direktor škole (angažovan preko ugovora o radu) i Magdalena Popović, profesorica francuskog jezika i književnosti (angažovana preko ugovora o djelu) penzioneri. Ostalih deset nastavnika je angažovano preko ugovora o djelu. Inspektor je konstatovao da je nesporno da „penzioneri koji-

Nepoznata sudbina krivične prijave zbog nestatutarnog zaduženja od 9,5

Čeka li Kovačevića sudbina

ma je radni odnos prestao po sili zakona jer su navršili 66 godina života, ne mogu biti u radnom odnosu kao direktor gimnazije Jugoslav Blagojević, niti angažovani po ugovoru o djelu kao Magdalena Popović (penzioner) na poslovima nastavnika, kao ni ostali angažovani profesori po ugovoru o djelu, jer su to poslovi iz osnovne djelatnosti škole, a sa nastavnicima se zaključuje ugovor o radu, .....“: Jugoslava i Magdalenu ne treba posebno predstavljati. Jugoslav je poznat po svojim aktivnostima sa ćirilicom, a prije toga, u danilovgradskoj gimnaziji, dok je Magdalena u svoje vrijeme bila pod optužbom o prepravljanju ocjena, ako se dobro sjećam. Sad je slika o vjerskoj školi jasnija. Počelo se sa zahtjevom Mitropolije za izdavanje licence vjerskoj Gimnaziji „Sveti Sava“, onda je Komisija za licenciranje napravila izvještaj o ispunjenosti uslova za rad (laž!) sa prijedlogom za izdavanje licence školi. Poslije dobijanja licence ministar Vojinović je dodijelio 900.000 za osnivanje škole (još nije bila počela nastava), da bi za 2023. škola dobila još 900.000 (za odjeljenje sa 12 učenika). Budžetom za 2024. je planirano još toliko. Naravno sve ovo je nezakonito, sa bahatošću koja ne prepoznaje i priznaje zakone Crne Gore. Na kraju, škola radi bez stalno zaposlenih nastavnika sa penzionerima koji nemaju pravo na rad. Znači, škola radi nezakonito. Novac koji se nezakonito uplaćuje školi iz budžeta nezakonito se troši na nešto drugo, najvjerovatnije na izgradnju zgrade škole koja je trebala da postoji prije dobijanja licence. Slučaj sa ovom školom mi liči na realizaciju skrivenog dogovora organizovane kriminalne grupe i osnivača škole Mitropolije cnogorsko-primorske čime bi trebalo da se pod hitno bavi SDT jer je šteta koja je napravljena budžetu za sada 1,8 miliona eura. (Antena M)

PODGORICA – Crnogorska javnost još nije upoznata sa činjenicom da li je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) makar formiralo predmet po krivičnoj prijavi Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista - Nikšić od 30. maja protiv predsjednika opštine Marka Kovačevića zbog sumnje da je zaduženjem od 9,5 miliona eura za rasvjetu, bez saglasnosti Skupštine opštine i Vlade Crne Gore, izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. No, iako je rečena krivična prijava podnijeta prije tek 20-ak dana, već gotovo godinu je poznato da je Kovačević potpisivanjem ugovora o adaptaciji rasvjete u Nikšiću u septembru 2022. prekršio najmanje dva zakona, ali i Statut Opštine Nikšić. Naime, Državna revizorska institucija (DRI) je u avgustu prošle na pravilnost poslovanja Opštine Nikšić za 2022. godinu dala negativno mišljenje između ostalog i zbog toga što je „propustila“ da za zaduženje od 9,5 miliona eura traži saglasnost Skupštine opštine i Vlade.

Opština je ušla u projekat zamjene postojeće LED rasvjetom i posao je na tenderu dobio slovenačko-finski konzorcijum ,,Javna raszvetljava“ (JR) - Artek, koji je ugovorom o cesiji sva potraživanja prenio Erste banci. Revizori su ukazali da se Opština na ovaj način zadužila iako nije dobila saglasnost Vlade i Skupštine opštine, čime je prekršila zakone o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i o finansiranju lokalne samouprave.

Takođe, Statutom Opštine Nikšić propisano je i da Skupština „odlučuje o zaduživanju i davanju garancija, u skladu sa zakonom“.

Iz lokalnog DPS-a su krajem maja ukazali da su u kontinuitetu upozoravali i nikšićku i crnogorsku javnost o tome da je Kovačević ovim poslom prekoračio svoja ovlašćenja, te da nadležni organi nijesu našli razlog da počnu da rade svoj posao i ispitaju zakulisno zaduživanje, vjerujući da će po krivičnoj prijavi morati da postupe. U reagovanju na podnošenje krivične prijave, Kovačević je naveo da je projekat sproveden prema Zakonu o efikasnom korišćenju električne energije, te da je neusklađenost drugih zakona sa tim dovela do zaključaka u izvještaju DRI, koja ima obavezu da kada posumnja u zloupotrebe službenog položaja izvještaj proslijedi i Višem tužilaštvu, što je u slučaju Opštine Nikšić, kako je kazao, izostalo. No, da je za zatvorsku kaznu dovoljno i kršenje Statuta Opštine ukazuje crnogorska tužilačka i sudska praksa. Tako je nekadašnji prvi čovjek Bara Žarko Pavićević pravosnažno osuđen 2017. na godinu zatvora za isto krivično djelo za koje iz nikšićkog DPS-a terete Kovačevića. Pavićević je optužen i osuđen da je mimo odluka lokalnog parlamenta novcem građana vraćao dugove Prvoj banci kako bi Opština završila izgradnju stanova za potrebe zaposlenih u ministarstvima zdravlja, prosvjete i Fonda zdravstva, a riječ je bila o mnogostruko manjem iznosu od troškova adaptacije rasvjete u Nikšiću – 1,78 miliona eura.

Nekadašnji predsjednik opštine Bar je oglašen krivim jer je 2007. bez odobrenja Skupštine opštine o zaduživanju i davanju garancija, a suprotno Statutu Opštine Bar izdao više od 20 blanko mjenica.

Koje novine donose promjene Zakona o posredovanju Jednostavnije procedure,

PODGORICA- Kompletna digitalizacija procesa u Zavodu za zapošljavanje, povezivanje njegove baze sa drugim institucijama radi razmjene podataka i obezbjeđivanje odgovarajućeg posla, posebno mladima, ključne su planirane promjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja (MRSS) na čelu sa ministarkom Naidom Nišić, u okviru reformi u interesu građana, pripremilo je ovaj, još jedan važan nacrt prijedloga izmjena i dopuna Zakona. -Sve je odrađeno u korak sa digitalizacijom procesa u Zavodu za zapošljavanje (ZZZCG), koja se uspješno sprovodi i očekuje se da bude završena

Piše: Slobodan BACKOVIĆ

Vjerska gimnazija „Sveti Sava“ koja je građane koštala gotovo dva miliona eura

OO DPS protiv prvog čovjeka Nikšića 9,5 miliona eura još u fioci

Kovačevića Pavićevića

Kovačević je naveo da je projekat sproveden prema Zakonu o efikasnom korišćenju električne energije, te da je neusklađenost drugih zakona sa tim dovela do zaključaka u izvještaju DRI. No, da je za zatvorsku kaznu dovoljno i kršenje Statuta Opštine ukazuje crnogorska tužilačka i sudska praksa. Tako je nekadašnji prvi čovjek Bara Žarko Pavićević pravosnažno osuđen 2017. na godinu zatvora za isto krivično djelo za koje iz nikšićkog DPS-a terete Kovačevića

Time je, kako je konstatovao Viši sud u Podgorici u presudi, Pavićević izvršio produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika Crne Gore.

Ovu presudu je u decembru 2017. godine potvrdio i Apelacioni sud koji je odbacio žalbu odbrane da je bila riječ o državnom poslu, te da radnje Pavićevića treba sagledati iz

tog ugla, navodeći da te okolnosti ne mogu predstavljati opravdanje za postupanje nekadašnjeg prvog čovjeka Bara, jer je postupao suprotno Statutu Opštine i na taj način prekoračio granice svojih službenih ovlašćenja.

Žalbom su branioci Pavićevića ukazivali i da njegove radnje nijesu bile u suprotnosti sa Statutom Opštine, navodeći da se Opština nije zaduživala i u tom pravcu davala garancije.

No, Apelacioni sud je takvo tumačenje Statuta Opštine ocijenio neprihvatljivim i konstatovao da je Pavićević izdavanjem mjenica u ime Opštine garantovao finansiranje izgradnje stambeno-poslovnog objekta, čime je zadužio Opštinu za oko 1,8 miliona eura.

Oni su ocijenili kao neosnovano i to da su branioci ukazali da u Statutu Opštine nije isključena mogućnost da predsjednik opštine može davati garancije jer se, prema tumačenju suda, ne mogu izvlačiti zaključci jer je u tada važećem Statutu izričito bilo propisano da Skupština opštine odlučuje o zaduživanju i davanju garancija.

Branioci Pavićevića su ukazivali i na to da je neodrživ stav da je Opštini Bar pričinjena šteta, pozivajući se na činjenicu da u toku postupka nije označena kao oštećena, kao i da se predstavnik Opštine nije izjasnio da je oštećena od optuženog njegovim radnjama.

Međutim, Apelacioni sud je i ovu žalbu ocijenio kao neosnovanu jer, kako se navodi u presudi, za postojanje predmetnog krivičnog djela nije od značaja da li je Opština Bar označena kao oštećena u toku postupka, niti to kako se predstavnik Opštine izjasnio, već objektivno utvrđena nastala šteta. D. MIHAILOVIĆ

ALARM ZA CRNOGORSKE INSTITUCIJE: Ruska firma „Drevnij Kurush“ zaprepastila javnost - u barskom parku organizovala ratne igre za djecu

Umjesto druženja

i zabave, uče ih da nišane jedni u druge

BAR - Ruska firma „Drevnij Kurush“ sa sjedištem u Podgorici organizovala je protekle nedjelje u jednom barskom parku simulaciju ratne igre za maloljetnike. Zabrinuti građani su Pobjedi dostavili fotografije na kojima su se djeca, naočigled zaprepašćenih turista, sakrivala iza naduvanih balona simulirajući ratne uslove, ciljajući jedni u druge. Na balonima, koji su simulirali prepreke, pisalo je ime firme, kao i sajt drevnijkurush.com, koji nije u funkciji. U crnogorskom registru firma „Drevnij Kurush“ osnovana je 15. novembra 2023. godine kao društvo za usluge i bave se trgovinom poluproizvodima na veliko. Izvršni direktor, firme koja je i dalje aktivna, je Katsuaryna Mamantava. Kriminolog Velimir Rakočević za Pobjedu kaže da je ovako nešto nedopustivo i da igranje rata i promovisanje nasilja država mora da sasiječe u korijenu.

- Umjesto da djecu u ovim turbulentnim vremenima podučavamo toleranciji i smanjenju konflikata, u parkovima se organizuju ratne igre i podstiču se agresija i nasilje. Država mora promptno da reaguje i da ovakve aktivnosti suzbije u korijenu, jer ako se to ne učini, sve to vodi još težim oblicima nasilja, koje uništava jedno društvo. Vježbe pucanja ili bilo kakvog simuliranja rata su neprihvatljive. Vidjeli ste koliko žrtava je usmrtio maloljetnik u Beogradu poslije obuke u

pucanju. Valjda nam je to opomena koliko je to opasno, jer se iz te faze vrlo lako pređe u realno nasilje. Takođe, opasnost naučenog nasilja dokazuje činjenica da takve osobe, kad odrastu, čine najteže zločine - kaže naš sagovornik. Rakočević apeluje na nadležne institucije da ovakve pojave shvate ozbiljno.

- Ovo je alarm za crnogorsko društvo i institucije, jer nasilje razara sve. Da ne pričam o tome da će turisti, koji su planirali da posjete Crnu Goru, nakon ovih slika, sigurno odustati - zaključuje Rakočević.

Tvrde da su organizovali dječji rođendan

Pobjeda je pozvala broj telefona koji je bio na balonima, javila se ženska osoba koja se nije predstavila, ali je potvrdila da je ona organizator te „ratne igre“ u Baru koja je organizovana kako bi proslavili rođendan jednom dječaku. Pitala je zbog čega je zovemo i da li želimo takvu vrstu proslave rođendana. Na konstataciju novinara da je nevjerovatno da neko ko bježi od ratnog vihora tako obilježava dječije rođendane, ženska osoba je naprasno završila razgovor i naglasila da neće pričati na tu temu.

Mladi su ionako izloženi svim vrstama nasilja na društvenim mrežama, a u regionu nijesu rijetkost ruski vojni kampovi za mlade. Ruski vojni kamp za djecu na Zlatiboru, na kojem je bilo i djece iz Crne Gore, zatvoren je 2018, ali je ubrzo organizovan novi blizu Kruševca. Ministar odbrane BiH Zukan Helez izjavio je prošle godine da su na području Republike Srpske brojni ,,vojni kampovi za obuku paravojnih formacija“ i da ih vode ,,neki ljudi iz Rusije“. Govoreći o vojnim kampovima, vojni analitičar Berko Zečević smatra da kamp nije dobra stvar i upozorio je na zloupotrebljavanje djece u ratovima širom svijeta. - Djeca su podložna ideološkom oblikovanju i veoma su ,,jeftino topovsko meso“ - kaže Zečević. Objašnjava da djeca ne zahtijevaju velika finansijska sredstva, veoma brzo reaguju na poticaje i to je ono što je u suprotnosti sa svim konvencijama o zaštiti djece ili konvencijama o načinu ratovanja u skladu sa Ženevskim propisima. Mr. J.

posredovanju

do novembra ove godine - saopšteno je iz MRSS. Tokom javne rasprave, održaće se okrugli sto o nacrtu izmjena i dopuna Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti – u ponedjeljak, 24. juna, od 10 sati u staroj zgradi Vlade.

-Promjeni zakona se prvenstveno pristupa zbog prilagođavanja odredbi radi nesmetanog uvođenja i sprovođenja programa „Garancije za mlade“, koji će početi da se primjenjuje od januara 2025. godine. Mladima od 15 – 29 godina će se omogućiti lakši pristup uslugama samog Zavoda, obezbjeđivanju odgovarajućeg zaposlenja, programa dodatnog obrazovanja, ili pak pripravništva - kaže se u saopštenju. Ujedno, dodaje se, izmjene će donijeti i definisanje odredbi

koje će biti osnov za interoperabilnost baze podataka, čiji je cilj povezivanje Zavoda sa drugim institucijama radi razmjene podataka. Omogućava se da se prijavljivanje u evidenciju nezaposlenih lica, kao i pristup uslugama za tržište rada i pravima za vrijeme nezaposlenosti kod Zavoda, može ostvariti i elektronski, u skladu sa propisima o elektronskoj upravi. R.P.

Marko Kovačević

Simulacija ratne igre u parku u Baru

Bizaran način da se proslavi rođendan

Ambasador Slovačke posjetio Fakultet za crnogorski jezik i književnost

Proširenje saradnje sa brojnim slovačkim akademskim institucijama

CETINJE - Ambasador

Slovačke Boris Gandela posjetio je Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK). Kako je saopšteno iz FCJK, na sastanku kojem je prisustvovao i savjetnik u

Ambasadi Slovačke Pavol Krutosik, razgovarano je o položaju FCJK u obrazovnom sistemu Crne Gore, ostvarenim rezultatima ove ustanove na polju naučnoistraživačke djelatnosti i promociji

montenegristike u Crnoj Gori i inostranstvu, te proširenju saradnje FCJK i slovačkih akademskih institucija i drugim mogućim vidovima saradnje. Osim toga, na sastanku je bilo riječi i o izazovima kroz koje

Fakultet prolazi u aktuelnom društvenom kontekstu. - Predstavnici FCJK informisali su goste da je Fakultet uspostavio saradnju sa visokoobrazovnim ustanovama u Slovačkoj, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma o saradnji s Univerzitetom „Konstantin Filozof“ iz Nitre, te izrazili spremnost da se u predstojećem periodu na FCJK u saradnji s Ambasadom organizuju programi sa ciljem promocije slovačke nauke i kulture. Na sastanku je izraženo obostrano zadovoljstvo što je došlo do susreta i iskazano očekivanje da se intenzivira saradnja sa slovačkim obrazovnim i kulturnim ustanovama - navodi se u saopštenju. Ovim događajem FCJK nastavlja strategiju razvoja mreže internacionalne saradnje i promocije svojih aktivnosti na međunarodnoj sceni. R.P.

Crnogorska zastava na pravom mjestu Đurašković: Na mjestu belvederskih demonstracija ponosno vijori naša zastava

CETINJE - Gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je crnogorska zastava juče postavljena na mjesto na kojem su održane belvederske demonstracije.

- Od danas i na mjestu belvederskih demonstracija ponosno vijori naša državna zastava. Tamo đe joj je i mjesto, na Belvederu - napisao je Đurašković u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter). R.P.

Građani ogorčeni zbog neodgovornosti nadležnih, zdravstveni sistem pred izazovima

Skočile cijene ljekova, česte i nestašice terapije

PODGORICA- Građani

Podgorice su ogorčeni zbog visokih cijena ljekova i nestašica koje se ponavljaju u apotekama, objavio je Gradski portal. Sugrađani koje su anketirali ističu da su cijene medikamenata visoke i da država treba da utiče na cjenovnu politiku. Ističu da bi trebalo poboljšati proceduru registracije i napraviti listu besplatno dostupnih ljekova.

Penzionerka Anka iz Podgorice kazala je da mnogo ljekova nedostaje i da apoteke „nijesu dobro snabdjevene“.

- Ja sam srčani bolesnik i dijabetičar. Nedostaje štošta, apoteke su loše snabdjevene. Dio ljekova koji su meni potrebni naručujem iz Srbije. Da nemam rodbinu u Beogradu, jako teško bih dolazila do ljekova koji su mi potrebni - rekla je ona Gradskom portalu.

Dodala je da njoj cijene ljekova ne predstavljaju problem s obzirom na, kako kaže, visoku penziju koju prima.

- Situacija bi bila bolja kad bi država radila ljudski, odnosno, kad bi svako radio svoj posao - odgovorila je Anka. Student Željko iz Podgorice je rekao da apoteke imaju sva medicinska sredstva koja su njemu potrebna.

- Kao mlada osoba, ne kupujem puno ljekova, ono što

koristim jeste „rapidol S“ za glavobolju ili neki antibiotik odnosno probiotik. Jedino što nedostaje su, možda, neki pristupačniji ljekovi - naglasio je on. Što se tiče cijene ljekova, Željko je izrazio nezadovoljstvo, primjećujući da su cijene naglo porasle.

- Ove ljekove koje generalno kupujem su prije, recimo, godinu i po dana bili znatno pristupačniji i mnogo jeftiniji. Konkretan primjer je „rapidol S“ koji je tada koštao 1,70 eura, a sad je već preko dva eura, što dovoljno govori o

skupoći - kazao je on. Penzioner Šeko iz Podgorice kazao je da su apoteke snabdjevene ljekovima koji su n jemu potrebni, međutim ističe da su cijene ljekova za njega, pak, visoke.

- Sve što meni ljekova treba je dostupno. Ali ti ljekovi su za mene dosta skupi. Dobro bi bilo da država nešto učini kako mi penzioneri ne bismo plaćali te ljekove. Da nam ih da besplatno - rekao je Šeko. Smatra da država ne može previše da utiče kako bi se situacija promijenila.

- Jedino što može da učini je-

ste da smanji cijene ljekova, tako što će ih prilagoditi prosječnoj zaradi u Crnoj Gori. Mislim da je potrebno proširiti spisak ljekova koji su dostupni preko recepta. Posebno bi trebalo prilagoditi cijene ljekova primanjima penzionera - kazao je Željko. Apoteke su uglavnom snabdjevene ljekovima, primjećuje Marija iz Podgorice, ali ističe da se zbog velike potrošnje nekih ljekova često dešava da nedostaju pojedini medikamenti, koje propisuju ljekari.

- Imala sam problem sa do -

Mislim da je potrebno proširiti spisak ljekova koji su dostupni preko recepta. Posebno bi trebalo prilagoditi cijene ljekova primanjima penzionera - kazao je Željko

zama, da nemaju dozu koja je prepisana. I znam da su ponekad neki najvažniji ljekovi deficitarni zbog velike prolaznosti vjerovatno ali to nije trajno - smatra Marija. Dodaje da bi cijene ljekova mogle da budu niže za razliku od suplemenata i farmaceutske kozmetike.

- Mislim da bi mogle da budu niže cijene, ljekovi su cjenovno korektni, ali suplementi i farmaceutska kozmetika je katastrofalno skupa - saopštila je Marija. Ističe da bi država trebala da proširi spisak ljekova koji idu na recept.

- Definitivno treba da povećaju spektar ljekova koji idu na recept i tako smanje teret građanima ili u krajnjem da ograniče dalji rast cijena ili uvedu subvencije na najprodavanije ljekove - kazala je ona.

Da ipak fali ljekova smatra

Jovana koja kaže da neki od njih nedostaju u određenim djelovima godine.

- Neki ljekovi nedostaju, nijesu uvijek dostupni, postoje periodi u godini kad nekih ljekova u apotekama, jednostavno, nema - kazala je ona. Naglasila je da je zadovoljna cijenom određenih ljekova, dok postoje i oni koji su, za nju, skuplji nego što bi trebali da budu. - Mislim da su cijene ljekova protiv bolova korektne. Međutim, smatram da su cijene ljekova za nervni sistem više nego što bi trebalo da budurekla je Jovana. Napomenula je da bi država trebala da utiče na proceduru registracije ljekova i da formira fond koji bi izdavao određene ljekove besplatno. - Država jedino što može da uradi jeste da poboljša proceduru registracije ljekova, koje su poprilično obimne. Institut ne odgovara na vrijeme, procedura se oteže zbog ljudskog faktora, odnosno nesposobnosti da se pruži adekvatna i kvalitetna usluga. Država može da napravi fond ili da odvoji određena sredstva za neke ljekove i medicinska sredstva koji treba da budu dostupni besplatno. Ovdje kao primjer bih navela cjelokupnu aparaturu za dijabetičare ili tome sličnozaključila je ona. N.R.

unaprijediti odnose: Boris Grenel sa profesorima

Građani se najviše žale da su ljekovi preskupi: Detalj iz podgoričke apoteke

Skandalozni slučaj Kačavende i ostalih službenika SPC nagrađenih za pedo liju

Olenik: Zakoni koji važe za građane ne važe za popove

BEOGRAD - Osumnjičeni iz redova SPC za pedofiliju i seksualno zlostavljanje muške djece i mladića već decenijama su nedodirljivi za pravosuđe i protokom vremena dobijaju nagrade za počinjena nedjela. Pošto su takvi postupci postali opšteprihvatljivi za dio društva – što onda građani treba da shvate?

CRKVENE

VRIJEDNOSTI

- Da Crkva njeguje pedofiliju, to je nešto poželjno. Ako date orden nekome kao što je Kačavenda i ostale oslobodite, to znači da Crkva visoko cijeni to što je on radio i radi. To su vrijednosti koje baštini Crkva, to je očigledno i ne može da se mimoiđe. Građani moraju da uzmu aktivniju ulogu i u Srbiji i u Crnoj Gori. Dakle, da se političkim i institucionalnim sredstvima izbore da se Crkva vrati u svoje zakonske i ustavne okvire, da se bavi religijom, a ne politikom, sticanjem bogatstva i seksualnim zlostavljanjem maloljetnika - odgovorio je za Pobjedu advokat Aleksan-

dar Olenik, član Predsjedništva LSV – Vojvođani. Olenik zastupa bivšeg đakona Bojana Jovanovića koji je bio žrtva seksualnog zlostavljanja penzionisanog vladike Vasilija Kačavende. Na pitanje dokle je stigao taj slučaj, advokat kaže da nije stigao nigdje. - Skoro dvije godine nemam nikakve nove informacije, što se poklopilo sa promjenom vlasti u Crnoj Gori 2020. godine kada je došla nova politička elita kojoj je trebalo neko vrijeme da ostvari uticaj u pravosuđu. Ovo je samo moje tumačenje - kaže Olenik. Jovanović je 2014. godine objavio knjigu ,,Mafija u crkvi“ u kojoj je razotkrio ho-

Građani moraju da uzmu aktivniju ulogu i u Srbiji i u Crnoj Gori. Dakle, da se političkim i institucionalnim sredstvima izbore da se Crkva vrati u svoje zakonske i ustavne okvire, da se bavi religijom, a ne politikom, sticanjem bogatstva i seksualnim zlostavljanjem maloljetnika - kaže advokat Aleksandar Olenik i član Predsjedništva LSV – Vojvođani

moseksualnu pedofilsku mrežu unutar SPC.

- Dokazi postoje, na tužilaštvu je da donese optužnicu. Zašto je to stalo, ne znam. Po procjeni kolega sa kojima sam razgovarao i mojoj, Bojan Jovanović je obezbijedio dovoljnu količinu dokaza za pokretanje postupka i nije on jedini koji je dao izjave. Pored toga što je svjedočio, Jovanović je donio i materijalne dokaze i odjednom je sve stalo. Zašto to stoji, treba da vidite sa višim državnim tužiocem u Podgorici - kaže Olenik.

LUKAVSTVO SPC

Kačavenda je podnio ostavku 2012. godine sa mjesta vladike

Kačavenda je podnio ostavku 2012. godine na mjesto vladike tuzlansko–zvorničkog kantona iz zdravstvenih razloga - ali tek nakon što je SPC dobila audio snimke Kačavende od mladića koji je Kačavendi podvodio dječake… Kasnije je stigao i video-materijal. Kačavendi se na dušu stavlja i samoubistvo mladića Milića Blaženovića, kojeg je maloljetnog obeščastio i kasnije mu obećavao novac za školovanje…

tuzlansko–zvorničkog kantona iz zdravstvenih razloga - ali tek nakon što je SPC dobila audio snimke Kačavende od mladića, koji je Kačavendi podvodio dječake… Kasnije je stigao i video-materijal. Kačavendi se na dušu stavlja i samoubistvo mladića Milića Blaženovića kojeg je maloljetnog obeščastio i kasnije mu obećavao novac za školovanje… Iako je izrazio vjerovatnoću 2013. godine vladika Grigorije, tada zahumsko-hercegovački, da će Kačavenda završiti na crkvenom sudu, to se nije desilo niti je objelodanjeno da se bilo koji crkveni organ bavio ovim slučajem. Kada su izračunali da je prošlo dovoljno vremena, SPC je Kačavendu odlikovala ordenom Svetih novomučenika kragujevačkih - koji je ustanovljen kao sjećanje na strijeljane đake u Šumaricama tokom Drugog svjetskog ra-

ta. Obrazloženje za dodjelu ovog ordena čuli smo od sveštenika Dragiše Bogićevića: ,,Radi se o izuzetnim zaslugama episkopa Vasilija da se sagradi hram posvećen stradalim đacima Šumarica“.

Kačavenda je nakon ukazanih počasti u govoru zahvalnosti pozvao ,,da se ne kritikuje vlast, jer narod ponekad ne zna šta se u vrhovima kabineta dešava“.

RAZMJENA ORDENJA

Protok vremena i kratko sjećanje je adut koji SPC koristi za rehabilitaciju osumnjičenih za pedofiliju, ali tek nakon što su sve žrtve odbile novčane nadoknade koje su im pedofili SPC nudili da odustanu od postupaka i svojih iskaza. Tako je vladika Pahomije prije dvije godine sa predsjednikom Srbije razmijenio odlikovanja - prvo je Aleksandar Vučić dobio orden Manastira

Prohor Pčinjski – onda je, na Dan državnosti Srbije, Vučić uzvratio ordenom manastiru. Međutim, umjesto igumana manastira, orden je primio Pahomije poznat po optužbama za seksualno zlostavljanje dječaka. Nakon psihičke torture, koju su prošli svjedoci zbog iznijetih dokaza, slučaj je zastario… Postoji bojazan da i u Jovanovićevom slučaju postupak može da zastari. - Sve zavisi kako će doći do kvalifikacije krvičnog djela, ali suština je da, ako što više vremena prođe, teže se dolazi do dokaza i presude. U Srbiji i Crnoj Gori je Crkva formalno odvojena od države Ustavom i svim zakonima, ali Crkva ne poštuje svoj ustav ni Ustav Srbije, isto kao što Srbija i Crna Gora ne poštuju svoje ustave. Crkva učestvuje u političkom

životu kao politički subjekatu Crnoj Gori Crkva postavlja premijera, utiče na izbor vlade i najviše političke odluke. U Srbiji, Crkva podržava režim, bogato je plaćena za to novcem iz budžeta i time što su iznad zakona, krivični i poreski zakoni se ne primjenjuju na članove SPC u Srbiji. Zauzvrat, SPC u Srbiji podržava sve političke projekte sadašnjeg režima. U Srbiji i Crnoj Gori zakoni koji važe za građane ne važe za popove - kaže Olenik.

ILARION

Javnost je prvi put za slučaj seksualnog zlostavljanja maloljetnika upoznata 2001. godine, kada je policija privela igumana Manastira Hopovo Ilariona ( Jovan Mišić , 65 godina) zbog sumnje da je bludničio sa desetogodišnjim dječacima u Sremskim Karlovcima. Tužilaštvo je navelo da je Ilarion iskoristio lakomislenost dječaka da zadovolji svoje seksualne potrebe. Ilarion je 2006. godine osuđen prvo na deset mjeseci zatvora, kasnije je Okružni sud u Novom Sadu kaznu preinačio na godinu robije. Međutim, Vrhovni sud Srbije je predmet vratio na ponovno suđenje koje se nikad nije desilo pa je predmet zastario. Kasnije je sutkinja, zbog koje je predmet zastario, napredovala u sutkinju Apelacionog suda. Bez obzira na tadašnju reakciju ministra pravde Dušana Petrovića da se ona smijeni, njoj je izrečena samo opomena. I tadašnji v. d. vrhovnog državnog tužioca Slobodan Radovanović tražio je da se preispita rad tužilaca na pedmetu Ilarion, a koji su doprinijeli zastarijevanju – ali od toga nije bilo ništa. Violeta CVEJIĆ

Crkva nastavlja da štiti zločince

Vasilije Kačavenda

Piše: Dragan VESELINOV

Od devet članica BRIKS-a (BRICS), njih pet starih osnivačica ove anti-dolarske i anti-euro organizacije nije glasalo za mir u Ukrajini na sazivu oko 100 zemalja sveta u švajcarskom odmaralištu Birgenštok 16. juna 2024. godine. Osim tih pet zemalja, za pomoć Ukrajini nije glasalo još 13 država. Za mir i predložena rešenja za mir isprva su glasale 84 države, ali su svoje potpise bez objašnjenja dan kasnije povukle Ruanda - autor Rezolucije o Srebrenici UN od 23. maja ove godine, pa Jordan i Irak - navodno po rusko-kineskom pritisku.

Iz originalnog BRIKS-a na saziv nisu došle Rusija i Kina, a protiv svršetka rata u Ukrajini su glasale Južna Afrika i Indija, dok se Brazil proglasio za posmatrača. Od novih država članica ove organizacije, od januara ove godine za švajcarsku deklaraciju nisu glasali Ujedinjeni Arapski Emirati, Iran, Etiopija i Egipat. Ceo BRIKS je ustao protiv međunarodnog napora da se završi rat u Ukrajini, a ne i za obaranje dolara i eura. Zašto? Iz svog razloga za to nije bio ni Meksiko, kao ni Jermenija, Bahrein, Indonezija, Libija, Surinam i Tajland.

A nama je izuzetno drago da su sve jugoslovenske države glasale za prekid rata: Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Severna Makedonija, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Kosovo. Nijedna nije podržala osvajačku politiku Rusije verujući da će time oštetiti svoje humanitarne i ekonomske interese u odnosu na Moskvu. Kremlj je tu progutao jugoslovensku gorku pilulu. Naravno, mi smo svesni da motivi za pozitivno glasanje nisu kod svih naših eks-JU država podjednaki.

I svih 27 država EU je glasalo za Ukrajinu, uključujući i Mađarsku, kao i sve države G7. I shvatljivo nam je zašto je za to glasao i Ekumenski patrijarhat iz Konstantinopolja (Istanbul). Cela Evropa je stala uz Ukrajinu.

MEKSIKO JE PROTIV

Donekle nam je shvatljivo zašto neke zemlje van BRIKS-a nisu glasale za švajcarsku deklaraciju, ali nam motiv Meksika još nije jasan. Dan pre izglasavanja deklaracije, 15. juna, Meksiko je sa Švajcarskom potpisao sporazum da Švajcarska zastupa diplomatsko-konzularne interese Meksika u Ekvadoru. Meksiko je prekinuo diplomatske odnose sa Ekvadorom jer je policija ove zemlje,

POGLED SA STRANE

Zašto je BRIKS protiv

U BRIKS-ovom jogunjenju švajcarskoj

deklaraciji vidimo čist blokovski izolacionizam osovine MoskvaPeking, gdje Peking isisava Moskvu, gdje i Indija isisava Moskvu, gdje i Iran isisava Moskvu - kao i druge države

BRIKS-a. Da li se one okorišćavaju svjetskom izolacijom Moskve i zbog

čega Putin neće ili ne smije da reaguje?

5. aprila 2024. godine, silom upala u meksičku ambasadu u glavnom gradu Kuitu i izvukla napolje bivšeg ekvadorskog potpredsednika Republike Horhe Glasa. On je u ovoj ambasadi živeo od decembra prošle godine i od Meksika dobio azil. U svom Ekvadoru je dva puta osuđen zbog korupcije i pobegao je u meksičku ambasadu. Brutalno gaženje Bečke konvencije o eksteritorijalnosti ambasada je Meksiko kaznio razlazom sa Ekvadorom.

A meksičko objašnjavanje odbijanja švajcarske deklaracije o Ukrajini je u stvari ubedljivo koliko i indijsko: obe zemlje su je odbile jer Rusija nije došla u švajcarsko odmaralište.

A Rusija nije došla jer Ukrajina neće da kapitulira.

DA LI JE BRIKS

DVOLIČAN

Po nama, deklaracija nije ni u čemu sporna, ali njen tekst nije mogao da privuče Rusiju. Za interese Moskve - slaba je. A u BRIKS-ovom jogunjenju švajcarskoj deklaraciji mi najpre vidimo čist blokovski izolacionizam osovine Moskva - Peking, gde Peking isisava Moskvu i gde i Indija isisava Moskvu, i gde i Iran isisava Moskvu - kao i druge države BRIKS-a. Da li se one okorišćavaju svetskom izolacijom Moskve?

Peking prodaje Moskvi uz višu cenu sve što ova ne može da kupi na otvorenom tržištu i uzima transportnu proviziju za prolazak ruske rebrendirane robe kroz Kinu. Indija kupuje rusku naftu i po nižim cenama od 62 dolara po barelu iako je svetska cena nafte preko 82 dolara i time suzbija unutrašnju inflaciju, a delimično je zavisna i od vrhunskog ruskog oružja u svojoj vojsci.

Rusija, u stvari, prodaje Indiji naftu po ceni koja važi za Evropu, sa kojom je Rusija vezana gasnom i naftnom infrastrukturom još iz vremena Hladnog rata i gde su transportni troškovi daleko manji nego kod izvoza u Indiju.

A Iran prodaje oružje Rusiji i nudi svoje luke za pretovar ruske nafte u razne tankere sa zastavama nesankcionisanih država.

Nama se čini da države

BRIKS-a grizu Rusiju kao bogomoljka svog ljubavnika.

Tobože podržavaju politiku Moskve, a potom joj zbog njene izolacije za uzvrat ispumpavaju krv.

No, to je suviše inteligentno. Verujete li vi u to što smo upravo kazali?

STAV RUSIJE

U švajcarskoj deklaraciji o miru u Ukrajini koja je, u stvari, nazvana ,,kominikeom“ - obja-

vom ili obznanom, navodi se da Rusija vodi rat protiv Ukrajine. To Rusija uopšte ni ne poriče i nema razloga da dođe u Švajcarsku. Kominike ističe fraze o privrženosti okupljenih država Povelji UN, o protivljenju sili protiv teritorijalnog integriteta i nezavisnosti država - što se istaknuto odnosi na ukrajinske priznate granice, potom sledi poziv da se mirnim putem u skladu sa

međunarodnim pravom rešavaju sporovi. Zbog ovih fraza, gde se ne vidi kako bi one nadahnule Rusiju da se na samitu raspravlja sa stotinu država o svojoj politici - recimo sa Sao Tome i Principe ili sa Timor Leste u Malajskom arhipelagu, rotaciona predsednica švajcarske vlade, inače ministarka odbrane, Viola Amherd ukazala je da nema jednoglasja o tome kada bi i kako Rusiju mogli videti u budućim potezima.

I to i jeste tako s obzirom da je Rusija ovaj samit izjavom spikera Peskova nazvala ,,traćenjem vremena“.

Rusija po Peskovu neće zaključiti nikakav mir sa Ukrajinom ako ova ne klekne na ko-

lena i prizna gubitak Krima, gubitak četiri odvojene oblasti na istoku Ukrajine, odbaci učlanjavanje u NATO, odrekne se uvećavanja vojske i drugog. To je imala u vidu vlada u Bernu kada Rusiju nije pozvala na samit.

Ipak, o tom potom.

ŠVAJCARSKA I NEUTRALNOST

Ugled samita u Švajcarskoj je narušila i najjača švajcarska organizacija, nacionalistička Švajcarska narodna partija izjavom šefa njenog omladinskog krila Nilsa Fihtera koji je optužio Vladu u Bernu za narušavanje državne neutralnosti.

Bez sumnje se švajcarski sabor završio pobjedom politike Zelenskog. Iako samit nije objasnio kako će sačuvati cjelinu Ukrajine od Rusije, on je Moskvu osudio kao agresora koji nema pravo da zadrži zauzete teritorije

A u intervjuu za moskovski Russia Today je kazao da je: ,,cela stvar apsolutna farsa i neprijatnost za našu zemlju“, ,,da konferencija neće postići ništa“, da je švajcarska vlada dozvolila Volodimiru Zelenskom da odredi koje će države biti pozvane na samit, a koje ne i da je uklonio Rusiju sa spiska. I ova partija je najavila da će zatražiti referendum da se načelo spoljnopolitičke neutralnosti Švajcarske unese u Ustav. He, da se pre sto godina to dogodilo, možda Švajcarska ne bi dopustila da je Lenjin iz azila napusti u organizaciji rat-

U BRIKS-ovom jogunjenju švajcarskoj deklaraciji vidimo čist blokovski izolacionizam

Pet starih članica nije glasalo za mir u Ukrajini

protiv Ukrajine

ne Nemačke 1917. godine, da ga ova vozom sa novcem prebaci preko nemačke teritorije u Finsku, a odatle u Petrograd, da tamo digne revoluciju. A da potom Lenjin potpiše mir sa Nemačkom i izgubi zapadne teritorije Rusije. Staljin će neke da vrati 1945. godine. A ta ,,stvar“ sa neutralnošću je pojmovno i u praksi veoma pokretljiva. Švajcarska je sledila sankcije Evropske unije Rusiji i pridružila im se iako neutralnost možda to ne podrazumeva. A posle agresije Rusije na Ukrajinu, dve pre toga neutralne evropske zemlje - Švedska i Finska - preko noći su ušle u NATO. Nema neutralnosti. I neutralnost je političko svrstavanje, ono je antineutralnost. Svako je svrstan, mislio on o sebi što god hoće, makar bio i potpuno sam na vrhu Himalaja.

JASNI ZAHTJEVI

KOMINIKEA

Međutim, pobijedi li Donald Tramp u Americi na predsjedničkim izborima, nije nemoguće da on odluči da ostavi da se Evropa sa svojim savezničkim svijetom sama suprotstavi Moskvi. Mi bismo to pozdravili, iako je to veoma rizično po dominaciju evro-američke galaksije. No, vrijeme je da nas Amerika više ne ucjenjuje. Dovoljno je nevolja, između ostalog, priredila i Crnoj Gori 2020. godine sa avgustovskim parlamentarnim izborom političkog regresa

Ako Kijev i Moskva na to krenu, mirovni sporazum je blizu.

MINE I MINIRANA

ZEMLJA

Drugo, da je sigurna proizvodnja i snabdevanje hranom u svetu uslov da se one ratom ne ometaju na obe zaraćene teritorije, da se stoga luke u Crnom i Azovskom moru ne diraju, i da se brodovi sa hranom ne gađaju na moru. Hrana se ne sme koristiti kao sredstvo političkog podkusurivanja i mora se neometano isporučivati...

Treće: da se svi ratni zarobljenici moraju razmeniti, a da se ,,izmeštena“ ukrajinska deca i stanovnici Ukrajine, koji su nezakonito poslati u Rusiju, moraju vratiti doma u Ukrajinu. I to je sve. Možda je treći zahtev najsloženiji. Prva dva - o atomskoj sili i o hrani su lako sprovodiva. Treći to nije, jer razmena zarobljenika omogućava pojačavanje rata budući da će zarobljenici biti vraćeni u borbu. Razmena zarobljenika - sem invalida jača rat, iako je razmena zarobljenika svakako humana ukoliko se teži sklapanju mira.

Skup u Birgenštoku je izričito izneo tri stava obema stranama u sukobu: prvi, da se nuklearne instalacije (na teritoriji i Ukrajine i Rusije) moraju sačuvati od bilo kakvih oštećenja i da se njihov rad ne sme obustavljati, a da atomska centrala u Zaporožju na teritoriji Ukrajine nastavi da proizvodi struju pod kontrolom Kijeva i u skladu sa pravilima Međunarodne agencije za atomsku energiju. I da je svaka pretnja Ukrajini da će Rusija upotrebiti atomsko oružje protiv nje neprihvatljiva...

Švajcarski samit se nije posvetio humanizaciji rata. Sada se navodi da je možda više od trećine Ukrajine minirano. To je teritorija blizu veličine Floride, oko 174.000 kvadratnih kilometara, na kojoj oko 15 miliona Ukrajinaca hoda pod smrtnom pretnjom. Mina je na milione. Obe strane su zasejale dinamit umesto pšenicu. Čija će metla da čisti teren i ko će to da plati? Uklanjanje svake mine košta od 300 do 1.000 dolara (od obuke i infrastrukture, do sahrane minolovca), a Svetska banka procenjuje trošak čišćenja Ukrajine na 37 milijardi dolara. Nije tu u pitanju samo minirano zemljište od februara 2022. godine, već je tu i minirano zemljište posle ruske invazije na Krim 2014. godine. Rasejane su mine i duboko u pozadini iza linije fronta. Nema tu samo protivpešadijskih i protivtenkovskih mina, već ima i kasetne municije i na desetine hiljada neeksplodidarnih projektila sa obe strane. A dokle god su mine u zemlji, rat nije završen. Kod nas i sada deca iskopavaju bombe i mine iz Drugog svetskog rata i jugoslovenskih ratova iz devedesetih godina prošlog veka. One se moraju ukloniti, jer mina ne razlikuje tenk od školskog autobusa na ekskurziji.

U Bosni i Hercegovini je još i danas ugroženo najmanje pola miliona duša od neotkopanih mina na oko 838 kvadratnih

kilometara. Ima ih još preko 170.000 komada ispod trave i kamena. Do sada je tamo oko 50 odsto troškova deminiranja pokrivala međunarodna zajednica, ali je ta podrška zbog novih sukoba u svetu opala. Zbog toga se predviđa da Bosna i Hercegovina neće biti potpuno sigurna pre 2035. godine. Rusija nije potpisala Otavsku konvenciju iz 1997. godine donetu u Oslu (sedište Konvencije je u Ženevi) koja zabranjuje postavljanje nagaznih protivpešadijskih mina. Od 2006. godine ova konvencija ,,zabranjuje“ i klaster municiju. Sve jugoslovenske države, osim Kosova su je potpisale, a Crna Gora te 2006. godine. To nisu učinile ni SAD, Indija, Kina, Izrael i još oko tridesetak zemalja. Amerikanci štite Južnu Koreju od invazije Severne Koreje miniranjem cele granice sa njom, Indija se nagaznim minama brani na granici sa Pakistanom - i sve zemlje nepotpisnice Konvencije svoja miniranja obrazlažu ,,opravdanim“ razlozima. A Ukrajina tvrdi da ne zasejava ovim minama svoju teritoriju protiv Rusa, iako ju je Human Rights Watch optužio 2023. godine da to čini. Čak i da to čini, to još nije kažnjivo po međunarodnom pravu, a i sve dok Konvenciju ne potpišu velike sile i nuklearne države, kazne će se teško sprovoditi. Još nisu ni uvedene. Naravno, pitanje dekontaminacije ratišta će se snažno tek postaviti. Na švajcarskom samitu o miru u Ukrajini to pitanje nije potegnuto zbog drugih ,,prioriteta“ . Ipak, dozvolite da kažemo da je zabrana miniranja jedan od

puteva za umanjivanje strahota ratovanja. Reč ,,humanizovanje“ rata tu deluje gotovo licemerno, ali nam se ona nameće kada se podsetimo naših stradanja tokom prošlih devedesetih i kada saučestvujemo u bolima invalida i njihovih porodica. Nema odvratnije mine od nagazne protivpešadijske mine koja nije smišljena samo da ubije vojnika, već i da vojnika doživotno osakati, a da ga ranjenog iz borbe izvuku bar dva vojnika i tako oslabe front.

Malo kada je čovek smislio takvu podmuklost, ne računajući kalibar 5,56 mm NATOvojnici i ratni hirurzi znaju o čemu govorimo.

ISHOD ŠVAJCARSKOG SABORA

Bez sumnje se švajcarski sabor završio pobedom politike Zelenskog. Iako samit nije objasnio kako će sačuvati celinu Ukrajine od Rusije, on je Moskvu osudio kao agresora koji nema pravo da zadrži zauzete teritorije.

Evropska unija je od februara 2022. godine do danas odlučila da do 2027. godine pošalje na Ukrajinu 98,5 milijardi eura radi stabilnosti njene ekonomije, životnog standarda i otklanjanja humanitarne krize. Pre nekoliko dana su zemlje G7 obećale još 50 milijardi dolara. Na to ide i svota za udomljavanje ukrajinskih izbeglica u EU, koja nije poznata. U decembru 2023. godine je EU odlučila da otvori pristup Ukrajine Briselu. A na vojsku Ukrajine je obećanjima do sada otišlo 118 milijardi eura. To će rasti sa produžavanjem rata. Doći će pomoć i iz Latinske Amerike - uprkos Meksiku: ljutita Argentina je povukla kandidaturu za BRIKS i najavila vojne isporuke najtežeg naoružanja, počev od francuskih mlaznjaka prethodne generacije koje je malo koristila.

Međutim, pobedi li Donald Tramp u Americi na predsedničkim izborima, nije nemoguće da on odluči da ostavi da se Evropa sa svojim savezničkim svetom sama suprotstavi Moskvi. Mi bismo to pozdravili, iako je to veoma rizično po dominaciju evro-američke galaksije. No, vreme je da nas Amerika više ne ucenjuje. Dovoljno je nevolja, između ostalog, priredila i Crnoj Gori 2020. godine sa avgustovskim parlamentarnim izborom političkog regresa.

Vreme je da obostrano odrastemo i da posle Drugog svetskog rata postanemo ponekad i rivali. Neka se Amerika i sama nosi sa Kinom, Japanom, Južnom Korejom i raznim svojim interkontinentalnim interesnim zonama. I neka se ne bojimo moskovskog BRIKS-a i ruskih satelita do Severne Koreje. Ko neće sa nama, ne možemo ni mi sa njima. Američka ekonomija nije jača od evropske. Evropska banka ne mora biti slabija od američkog Feda. Ali je problem Evrope odsustvo političkog jedinstva i rešenje odnosa između centralne vlasti Brisela i vlasti njegovih država članica. Mi razumemo jačanje antiimigrantskih partija u Evropi i pozdravljamo bolju ekonomsko-političku regulaciju imigracije. Pri tome, ne pozdravljamo težnje za sebičnu i nehajnu državnu individualizaciju antiimigrantske politike i slepu odbranu samo lokalnih identiteta. Ne želimo ni jačanje šovinističkog antiislamskog sentimenta i podcenjivanje azijskih, afričkih i bliskoistočnih kultura. Mi želimo jasan, otvoreni i ujedinjeni čvrsti savez pod nazivom ,,Evropa“. Evropa je odlučujuće doprinela dizanju modernog sveta i ne odustajmo da mu i dalje nudimo svoj doprinos. •

Sada se navodi da je možda više od trećine Ukrajine minirano. To je teritorija blizu veličine Floride, oko 174.000 kvadratnih kilometara, na kojoj oko 15 miliona Ukrajinaca hoda pod smrtnom prijetnjom. Mina je na milione. Obje strane su zasijale dinamit umjesto pšenicu. Čija će metla da čisti teren i ko će to da plati? Uklanjanje svake mine košta od 300 do 1.000 dolara (od obuke i infrastrukture, do sahrane minolovca), a Svjetska banka procenjuje trošak čišćenja Ukrajine na 37 milijardi dolara

Gleb Garanich / re U t ers

TIVAT – Energetski kolaps koji je u petak zadesio Crnu Goru i zemlje regiona bezuspješno je prijetio da poremeti organizaciju prve večeri Made in New York Jazz festivala Montenegro, jer su muzičari sa raznih strana svijeta na sceni Synchro u Porto Montenegru, u Tivtu, pokazali da su kreatori i provodnici neke druge energije koja ne prolazi kroz dalekovode, trafo-stanice i hidrocentrale. One energije koja se osjeća srcem, koja donosi dobro raspoloženje, budi emocije i otvara pitanja o ljudima i zajedništvu, ali i o tragedijama, saosjećanju, ljubavi i prevazilaženju podjela.

Tako je i bilo u Porto Montenegru, pa se nekoliko stotina ljudi, koji su sa raznih meridijana došli na koncert, uprkos velikoj vrućini, ponašalo kao jedan organizam koji je ujedinila dobra muzika. Uz pun mjesec nad Jadranom, okupljena publika je uživala u nastupima nekih od najpoznatijih svjetskih i regionalnih džez muzičara.

RAZUMIJEVANJE

Tradicionalno, publiku su u prvo veče festivala uveli glavni organizatori ovog muzičkog spektakla – Vladimir Maraš i Majkl Brovkin. Marašu je zapalo iscrpljujuće navođenje sponzora, sa privatnih i državnih adresa, zahvaljivanje partnerima, medijima, ali nije propustio priliku da objasni i koliko je energije, znanja, dobrih konekcija i ljubavi potrebno da se punih devet godina organizuje i na visokom nivou održava jedna od najboljih džez manifestacija u Evropi. Alternativa je, kako reče, gašenje festivala i bacanje niz vodu svih onih dobrih stvari koje su Crnu Goru promovisale na raznim svjetskim adresama. Na Marašev poziv, u svom prepoznatljivom razigranom i opuštenom stilu, na scenu je istrčao Brovkin i konstatovao da u koncertnom ansamblu ima dosta ljudi koji pričaju različitim jezicima, ali jednim jezikom svi pričaju jako dobro, a to je muzika. Ovaj dvojac je potom najavio hrvatsku pijanistkinju, kom-

U Tivtu uspješno održano prvo veče Made in New York Jazz festivala Montenegro,

Čista muzička ekstaza

Dva sata vrhunske svirke, koja su prošla jako brzo, što se vidjelo i po reakcijama publike kada je shvatila da se ovom koncertu primakao kraj. No, večeras je u Podgorici, u Kapital plazi, u 21 sat, posljednja prilika da se još jednom uživa u nastupu nekih od najboljih svjetskih džezera današnjice

pozitorku i vokalnu solistkinju Lanu Janjanin, trubača Branka Sterpina iz hrvatskog Big benda, saksofonistu Jakova Mejmana, kontrabasistu Milana Pavkovića iz Big benda RTS-a, trombonistu Luisa Bonilu iz Austrije, bubnjara Džefa Tejna Votsa i pijanistu Filipa Bulatovića. Izvodeći svoje dvije kompozicije, od kojih je jedna bila „People“, a druga specijalno napisana za nastup u Crnoj Gori, Lana Janjanin je otvorila koncert sa stilom i gracioznošću koja je odmah ostavila snažan utisak na publiku. Virtuoznim izvođenjem dvije autorske kompozicije, Lana je pokazala zašto je jedna od najperspektivnijih džez umjetnica u regionu. Njene sofisticirane harmonije i emotivni vokal savršeno su se uklopili sa pratnjom drugih muzičara, stvarajući jedinstvenu i harmoničnu fuziju zvuka. Njen osjećaj za ritam, fraziranje i emotivnu dubinu odavao je utisak kao da je odrasla u srcu Nju Orleansa, kolijevci džeza. Publika je s oduševljenjem pratila svaki njen ton, prepoznajući u njenom izvođenju strast i autentičnost koja dolazi samo od istinskih majstora ovog žanra. Nakon nastupa Lane Janjanin, došao je red na kompoziciju starog znanca crnogorske publike Jakova Mejmana, koji je gotovo postao zaštitni znak ovog festivala. Zahvaljujući njemu, kako reče Maraš, mnoge muzičke zvijezede su došle u Crnu Goru, pa i basista Nejtan Ist, koji je sarađivao sa najpoznatijim muzičarima današnjice. Ist se pridružio bendu upravo na izvođenju Majmanove kompozicije „Tik Tok“, a melodični i moćni tonovi njegove gitare, uz sjajnu duvačku

sekciju, dodatno su podigli raspoloženje. Istova interakcija s ostalim članovima benda pokazala je vrhunsku profesionalnost i muzikalnost.

Bubnjar Džef Tejn Vots na sceni je, naravno, ostao od početka do kraja koncerta, a njegov prepoznatljiv stil, kombinacija preciznosti i strasti, odmah su zagrijali atmosferu i uveli publiku u magični svijet džeza. U nastavku, Vots je svojim virtuoznim solima, pa i u kompozicijama čiji je autor, pokazao zašto ga mnogi smatraju jednim od najboljih bubnjara današnjice.

Crnogorski gitarista Milorad Šule Jovović, baš u Votsovoj

kompoziciji, izveo je jednu od najboljih solo dionica koncerta. Njegova tehnika je bila besprekorna, a svaki ton je nosio duboku emociju i preciznost. Jovovićev stil sviranja je jedinstven spoj tradicionalnog i modernog džeza, sa čvrstim primjesama bluza, ali i sa suptilnim uticajima balkanske muzičke tradicije, koja njegovim izvedbama daje poseban šarm i autentičnost. Njegove improvizacije su bile posebna vrijednost večeri, ističući njegovu virtuoznost i kreativnost.

RAZMJENA

Nakon što je Šule Jovović najavio da se čvrst gitarski zvuk ponovo vratio na Made in New York Jazz festival, na scenu je izašao njegov kolega, gitarista Frenk Gambali, koji je izveo dvije svoje kompozicije „Felisidad“ i „Mr. Hollywood Line“. Njegov nastup bio je jedan od pečata večeri, a Gambalijev prepoznatljiv „sweep picking“ stil oduševio je sve. Publika je ovacijama i aplauzima pozdravila Gambalijevu demonstraciju tehnike i brzine, dok su njegove melodijske linije donosile trenutke čiste muzičke ekstaze. Bila je to prilika i da svoje umijeće na sceni pokaže i pijanista iz Novog Zelanda Mihal Martinjuk. Na red je došla i kompozicija „Joe’s blues“ Vladimira Maraša, koja je bila pravi primjer savremenog džez izraza, prožeta kompleksnim harmonijama i dinamičnim ritmičkim

strukturama. Maraševe suptilne klavirske linije bile su temelj na kojem su drugi članovi benda gradili svoje ekspresivne solo dionice. Njegovo sviranje je bilo emotivno, intenzivno, ali i tehnički odlično, svaki ton je bio precizno oblikovan i promišljeno izveden. Publika je s pažnjom pratila svaki njegov pokret, a bend je savršeno odgovarao njegovom vođstvu, stvarajući sinergiju koja je rezultirala upečatljivim muzičkim iskustvom. Kompozicija

Vladimira Maraša tako je postala pravi primjer muzičke sinergije i kreativne razmjene, čime je još jednom potvrđena visoka umjetnička vrijednost Made In New York Jazz festivala. Izvođenje ove kompozicije bila je prilika i da se bendu pridruži sin Nejtana Ista Noa, koji je sa svojim ocem doputovao kao veoma perspektivni mladi pijanista. Svaki koncert ima svoj vrhunac, a čast da ga prigrabi malo više od ostalih imala je vokalna

Brojna publika sa pažnjom sluša gitaristu Frenka Gambalija i ostatak benda na prvoj večeri Made in New York Jazz Montenegro

Sjajne vokalne solistkinje Ekep Nkevele, Kenedi Kenedi i Lana Janjanin

Osvajač Gremi nagrada, bubnjar Džef Tejn Vots

ekstaza

Besplatni masterklas u džez klubu „Sejdefa“

Organizatori Made in New York Jazz Montenegro pozvali su sve zainteresovane muzičare i ljubitelje muzike da dođu danas, u 12 sati, u džez klub „Sejdefa“ na besplatni masterklas koji će održati učesnici ovogodišnjeg festivala. Biće to sjajna prilika da se domaći i svjetski muzičari druže, razmjenjuju iskustva, ali i da crnogorski instrumentalisti nauče od svojih poznatih svjetskih kolega. - I ovom prilikom, upućujemo poziv zainteresovanoj javnosti da dođe u džez klub „Sejdefa“ u pomenutom terminu i razgovara o svim temama sa najvećim džez imenima današnjice. Ulaz je besplatan – naveli su organizatori.

solistkinja Ekep Nkvele, čije su izvedbe bile ispraćene gromoglasnim ovacijama. Ekep je pokazala nevjerovatnu vokalnu tehniku, sa savršenom kontrolom i emocionalnom dubinom koja je dirnula svakoga u publici. Izvodeći „Skylark“ od Hogija Karmajkla, potvrdila je status jedne od najperspektivnijih mladih džez vokalistkinja današnjice. Svojim talentom i harizmom donijela je novu energiju i magiju na festival, obećavajući sjajnu budućnost u svijetu džeza.

SEPTEMBAR

Na red su došli otac i sin Nejtan i Noa Ist, koji su publici u Crnoj Gori predstavili dvije numere sa novog zajedničkog albuma „Duo Father-Son“. Bio je to jedan od najemotivnijih trenutaka prve večeri Made In New York Jazz festivala, jer je njihova muzička hemija bila očigledna, a publika je s oduševljenjem pratila svaku notu i svaki pogled pun razumijevanja i ljubavi između njih dvojice.

- Crna Gora je prelijepa i nadam se da ćemo se ponovo vidjeti – rekao je Nejtan Ist, najavljujući kompozicije.

Izvođenjem mjuzikla „Zona Zamfirova“ počele „Purgatorije“

Izaći na crtu haosu brutalnog svijeta

PODGORICA - Premijernim izvođenjem u Crnoj Gori mjuzikla „Zona Zamfirova“, u produkciji „Pozorišta na Terazijama“ iz Beograda i u režiji Kokana Mladenovića, u petak veče je na ljetnjoj pozornici u Tivtu otvoreno ovogodišnje 19. izdanje Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“.

Tako je publika skoro tri sata uživala u glumačkim, ali i plesnim bravurama jer mjuzikl obiluje izuzetno bogatim i složenim plesnim koreografijama. Kako je rekao reditelj Mladenović, ovo je prvi put da se mjuzikl izvodi na nekom ljetnjem festivalu.

- Ovaj festival godinama volim i mislim da je ovo skup možda ponajboljeg što postoji u regionalnom teatru i nekim uslovima koji su dostojni lijepe i prave pozorišne umjetnosti. Ako postoji mjesto kojem se rado vraćamo i gdje smo uvijek sretni kada igramo predstavu to jesu Tivat i „Purgatorije“ - istakao je Mladenović za agenciju CGnews. Prije izvođenja predstave, publici se u ime organizatora obratio direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović, istakavši da su „Purgatorije“ jedna od najznačajnijih manifestacija kulture u regionu. - I ovim, 19. po redu izdanjem festivala ćemo pomjeriti granice kako smo to i ranije već činili. Namjera nam je da zlatnom linijom podvučemo naziv

festivala „Purgatorije“ u susret sljedećoj godini jubileja. Ovo izdanje festivala će biti protkano posebnim senzibilitetom i sentimentom, zbog posvete našem prijatelju Jagošu Markoviću. Ove godine prvi put imamo nagradu za najbolju režiju koja nosi njegovo ime, u takmičarskoj selekciji imamo dvije predstave sa njegovim potpisom - rekao je Božović, prenosi CGnews. Ovogodišnje izdanje festivala zvanično je otvorila rediteljka Tanja Mandić-Rigonat, koja je istakla da je pozorište ogledalo svijeta, mjera društva, čovjeka i vremena u kojem nastaje.

- U svijetu koji potresaju ratovi, pustoši kapitalizam, pohlepa i antihumanizam, pozorište se ukazuje kao moguće mjesto opstanka čovjeka i čovječnosti. Umjetnici mogu da izađu na crtu haosu današnjeg brutalnog svijeta i svojim umjetničkim činom stvore novi poredak stvari u kojem se čovjek pita, u kojem postoji ljubav, istina, dobrota, ljepota, kao estetske i etičke kategorijeone koje spasavaju svijet buđenjem ljudske duše - kazala je Mandić–Rigonat, prenosi CGnews.

Međunarodni festival mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu do kraja avgusta publici

će priuštiti 35 pozorišnih i plesnih predstava, muzičkih i poetskih programa među kojima je i premijera nove pozorišne predstave u produkciji Centra za kulturu Tivat „Mirandolina“ u režiji Tatjane Mandić-Rigonat. U takmičarskoj konkurenciji biće izvedeno deset predstava u produkciji teatarskih kuća iz zemalja bivše Jugoslavije koje je odabrao selektor ovogodišnjeg festivala Boris Liješević Žiri „Purgatorija“ čine Ljiljana Blagojević, glumica iz Srbije, Željka Turčinović, dramaturškinja iz Hrvatske, i Zoran Rakočević, reditelj iz Crne Gore. R. K.

Čas t da zatvori prvo veče festivala pripala je izuzetnoj američkoj vokalnoj solistkinji Kenedi Kenedi, koja je pokazala da je i vrstan šoumen, te umjetnica koja snažnim glasom i strašću prema džez muzici ima potencijala da animira publiku, podigne je na noge i natjera na ples. Izvela je „Be Your Lucky Number“, a potom pozvala sve muzičare da izađu na scenu, da bi zajedno otpjevali čuveni hit „September“ od Earth, Wind & Fire. Bila je to kulminacija dvosatnog muzičkog spektakla. Dva sata vrhunske svirke, koja su prošla jako brzo, što se vidjelo i po reakcijama publike kada je shvatila da se ovom koncertu primakao kraj. No, večeras je u Podgorici, u Kapital plazi, u 21 sat, posljednja prilika da se još jednom uživa u nastupu nekih od najboljih svjetskih džezera današnjice. Ko propusti, ostaće bez energije. I to ne one, kako navedosmo na početku ovog teksta, koja dolazi i prolazi kroz dalekovode, trafo-stanice i hidrocentrale, već one koja, kako reče Nejtan Ist u nedavnom ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu – dolazi direktno iz srca! J. NIKITOVIĆ

Čelista Željko Ivović nastupio na Tivatskom muzičkom festivalu

PODGORICA - Druga uvertira Tivatskog muzičkog festivala predstavila je čelistu Željka Ivovića upravo u ambijentu iz koga vodi porijeklo. Ivović je nastupio u Gornjoj Lastvi, slaveći zajedno sa publikom Svjetski dan muzike i rađanje novog godišnjeg doba. Pozdrav ljetu postao je tradicionalan događaj, koji u okviru Dana pejzaža priređuje lokalno Kulturno-zavičajno udruženje „Napredak“, sada partner TMF-a. Posjetioce je pozdravila Marija Nikolić iz „Napretka“, otvarajući Dane pejzaža i podsjećajući na poseban ambijent koji Gornja Lastva pruža, naročito kad je u pitanju organizovanje koncerata.

- Ovaj put slavimo početak ljeta zajedno sa novim festivalom u našem gradu, TMF, čiji su organizatori prepoznali ambijent Gornje Lastve kao pravo mjesto za uvertiru - kazala je Nikolić. Nakon izvođenja programa „Pogled na Baha“, Ivović je kazao da je atmosfera na koncertu bila fenomenalna.

- Magično veče i jedno nesvakidašnje iskustvo, drugačije od bilo kog drugog, pogotovo jer sam porijeklom odavde, a prvi put sam tu. Sve se pomiješalo, sve se spojilo i stopilo u jedno i kroz Baha je to pokušalo da se manifestuje i da se ostvari. Drago mi je što sam večeras imao i prvi solistički koncert u Crnoj Gori i

to baš na TMF-u, gdje ću nastupiti ponovo 5. avgusta, isto u Gornjoj Lastvi, s ansamblom „Boka“. Pozivam publiku i na taj koncert, koji će imati odličan program - kazao je Ivović. Prvo izdanje Tivatskog muzičkog festivala održava se na više lokacija u Tivtu i Bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta. R. K.

Predavanje Jovana Muhadinovića u Nikšiću

Osvrt na istoriju nikšićkog kraja

PODGORICA - Predavanje pod nazivom „Nikšić od osmanske tvrđave do crnogorskog grada“ istoričara Jovana Muhadinovića biće održano danas, u 19 sati, u Multimedijalnoj sali Tehnopolisa u Nikšiću.

Predavanje organizuje nikšićki Ogranak Matice crnogorske.

Muhadinović se u svom naučnom radu kontinuirano bavi istraživanjem nikšićkog kraja u Knjaževini Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa, budući da je Nikšić sa svojom okolinom jedan od najvećih krajeva koji je pripojen Crnoj Gori nakon međunarodnog priznanja 1878. godine. R. K.

Proslavljeni bas gitarista Nejtan Ist

Sa izvođenja mjuzikla „Zona Zamfirova“ u Tivtu

Željko Ivović izvodi program „Pogled na Baha“

Izvorište Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje ,,Bolje sestre“ jedan je od najznačajnijih privrednih objekata Crne Gore. Od njega umnogome zavisi turistička privreda Crne Gore, a time i privreda države.

Izvorište je srce svakog vodovodnog sistema. Njegovo definisanje, uređenje i eksploatacija zahtijevaju ozbiljnu stručnu i naučnu sposobnost. Dio sistema vodosnabdijevanja je i sanitarno - tehnička zaštita izvorišta, neriješena i aktuelna već dugo vremena. Rješenjem broj UPI 02319/23-77/2 Uprave za vode imenovan sam za člana komisije koja je imala zadatak da ,,pregledom Glavnog projekta o određivanju i održavanju zona i pojaseva sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“ preispita, sa aspekta struke, utvrđene granice II i III zone zaštite, i da o tome stručno mišljenje“. To sam uradio i kao član komisije koja je sačinila zajednički izvještaj, uz koji su priloženi pojedinačni izvještaji svih pet njenih članova. Zbog važnosti turističke djelatnosti, potrebno je da institucije, privreda i javnost budu upoznati sa nestručnim i neopravdano dugo razmatranim problemima projekta zaštite izvorišta.

REVIZIJA

Projekat zaštite izvorišta ,,Bolje sestre“, koji je bio predmet revizije, specifično je karakterističan, čak i po neslaganju stranica iz sadržaja sa stranicama u tekstu. Najčešći stručni izrazi korišćeni

POVODI: Tragom usvajanja Vladine informacije o zonama sanitarne zaštite izvorišta „Bolje sestre“ Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje

Projektom istraživanja nijesu obezbijeđeni podaci za definisanje zona sanitarne zaštite

Projektom se tek sada predlaže (,,u skoroj budućnosti“) formiranje stalne hidrološke stanice radi kontrole proticaja rijeke Biševine, kojom otiču sve podzemne vode Malog blata, pa i vode izvora ,,Bolje sestre“. Hidrološku stanicu na Biševini trebalo je odavno uraditi, još prije više desetina godina. Kapacitet izvorišta mora biti poseban projekat, bez obzira kolika je njegova veza sa zaštitom

u ovom projektu su - postoje indicije, vjerovatno, može se pretpostaviti, nema dovoljno dokaza, moglo bi značiti i slično, što jasno pokazuje kvalitet projekta.

Projektom primijenjene metode istraživanja nijesu obezbijedile potrebne podatke (dokaze!!!) za definisanje zona sanitarne zaštite. Odnos dva kolektora različitog tipa poroznosti (kraškog i fluvioglacijalnog) nije riješen, iako predstavlja osnovnu suštinu ovog projekta. Nije izgrađen stručan i funkcionalan sistem pijezometara u potencijalnom slivu, za određivanje slike strujanja izdani i radi trasiranja podzemnih voda. Trasiranje podzemnih voda obelježivačima je siguran metod za utvrđivanje zone hranjenja. U projektu tvrde da je opitom dokazao vezu Zetske ravnice i kraškog kolektora, što nije tačno. Opit je pokazao vezu samo unutar kraškog kolektora. Projektom se tek sada pred-

laže (citat iz projekta ,,u skoroj budućnosti“) formiranje stalne hidrološke stanice radi kontrole proticaja rijeke Biševine, kojom otiču sve podzemne vode Malog blata, pa i vode izvora ,,Bolje sestre“. Hidrološku stanicu na Biševini trebalo je odavno uraditi, još prije više desetina godina. Kapacitet izvorišta mora biti poseban projekat, bez obzira kolika je njegova veza sa zaštitom.

Regionalni vodovod i njegovi dosadašnji saradnici treba da obavijeste sve zainteresovane, odakle i kako se nadoknađuju nedostajuće količine vode i zašto još nije prezentovano rješenje za ukupne potrebne količine vode. Da li se prečišćava površinska voda, kako se nezvanično saznaje, ili postoje definisane rezerve kvalitetne podzemne vode, za što je do sada bilo više nego dovoljno vremena? I konačno, sam projekat zaštite izvorišta ,,Geoprojekta“ nije dao

odgovore koji su traženi projektnim zadatkom. Zato treba uraditi potpuno novi projekat namjenskih istraživanja, radi definisanja sliva i zona zaštite, kako je nedavno preporučila Vlada Crne Gore. Za rješenje dosadašnjeg nestručnog rada, osnovni pristup treba da bude omogućavanje istraživanja drugim domaćim stručnjacima koji poznaju naše terene i posjeduju potrebna stručna znanja o konkretnoj problematici i predmetnom terenu. U prethodnom periodu angažovani domaći i strani stručnjaci nijesu se pokazali elementarno kompetentnim da realizuju ovakav projekat. Postoji projektno rješenje koje može poboljšati sadašnju funkcionalnost i ekonomičnost vodosnabdijevanja Crnogorskog primorja, kroz jedinstvenu funkciju Regionalnog i lokalnih vodovoda.

Jedno vrijeme sam imao korektnu pismenu komunikaciju sa gospodinom Lakuši-

ćem, uz naznaku da će imati u vidu angažovanje naših poznatih stručnjaka, ako se istraživanja nastave. Ja sam nudio garanciju, i sada je nudim javno, da znam kako treba izvršiti istraživanja da bi se riješio odnos između Zetske ravnice i izvorišta. Uz sve dužno poštovanje ,,profesora“, hidrogeološka struktura terena između izvorišta i Zetske ravnice njemu elementarno nije jasna, što je pokazao dosadašnjim rezultatima rada. Svaki ovakav dalji angažman može stvoriti samo još težu situaciju, pošto se zna što je i kako do sada rađeno. Srednje godišnje smanjenje proticaja rijeka, povećanje temperature vazduha i broja sušnih dana, proizvodi povećano isparavanje, što udruženo djeluje na smanjenje podzemnih voda, koje su zadnje u hidrološkom ciklusu. Zakonomjerno smanjenje srednjih godišnjih proticaja izvora ,,Bolje sestre“ ostvaruje se pod uticajem klimatskih promjena. Zbog klimatskih promjena ugroženo je vodosnabdijevanje turističkih naselja Crnogorskog primorja, a time i najznačajnija privredna grana Crne Gore. Zato projektu klimatskih promjena i voda, država treba da posveti pažnju koja im pripada.

SMANJENJE

Izdašnost glavnog izvora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje - ,,Bolje sestre“, smanjila se sa početnih 2.600 l/s, na svega 334 l/s vode. Radi se o smanjenju od oko osam puta. Rješenja za ovakve posljedice klimatskih promjena postoje, ukoliko država stvori uslove za rad naših eksperata, koji imaju potrebno znanje. Svi podaci koje sam iznosio do sada pokazali su se kao tačni. Zato treba izvesti konačno ozbiljne istražne radove, koje ja predlažem, a koji su potrebni

i danas kao i prije više od 30 godina. Kao autor osnovnog rješenja, garantujem dobijanje potrebnih stručnih podataka, koji nedostaju u projektu ,,Geoprojekta“. S obzirom na to da je riječ o složenom i važnom projektu, pametno bi bilo formirati jedan stručni savjet, koji bi planirao i nadgledao čitav proces istraživanja i izrade projekta. Bez dokaza (dokaza!!!) odnosa podzemnih voda Zetske ravnice i izvora ,,Bolje sestre“, projekat zaštite izvorišta nije moguće završiti. Zato se ne smije i dalje ostaviti neriješen odnos pozemnih voda Zetske ravnice (i kopanja šljunka) i izvora ,,Bolje sestre“, jer se on može definisati istražnim radovima (zašto nije do sada, nije baš i neka velika tajna). Danas je sasvim sigurno da je pad izdašnosti izvora posljedica klimatskih promjena, a ne kopanja šljunka. To što je za ,,njih“ za sve krivo ,,kopanje šljunka“, sa aspekta struke, djeluje čak pomalo neukusno. Osim toga, odnos Zetskog glaciofluvijalnog i kraškog kolektora nije projektom dokazan. I, što je još gore, pogrešno je prikazan.

Od kako me je Uprava za vode Crne Gore imenovala u Komisiju za reviziju projekta Regionalnog vodovoda o zaštiti izvorišta ,,Bolje sestre“, ,,oni“ su stvorili do sada u struci neviđen i nepotreban košmar. ,,Oni“ su, dosad nečuveno, čak odbijali da komuniciraju sa revizionom komisijom. Pritom njihove stručno-političke tvrdnje, u projektu, ,,nijesu za upotrebu“.

Nedavno je Vlada usvojila izvještaj petočlane revizione komisije i time odredila dalji put za rad na ovom projektu, što je meni produžilo inspiraciju da i dalje pokušavam pomoći Regionalnom vodovodu. Autor je dipl. inž. specijalista hidrogeologije

Piše: Prof. dr Mihailo Burić

MIHAILO BURIIĆ

Izvorište ,,Bolje sestre“

DANILOVGRAD – Ove godine, za razliku od prethodnih, dodjela najprestižnijeg školskog priznanja ,,Luča“ najboljim đacima Gimnazije ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu nije imala svečarski karakter zbog smrti omiljenog profesora Slavena Fatića.

Priznanja sa sjetom

Minutom ćutanja odata je pošta čovjeku koji je tokom svog časnog poziva pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji obrazovanja i vaspitanja u gradu na Zeti i Crnoj Gori uopšte. O njegovom radu i djelu govorio je, ne skrivajući emocije, direktor Miloje Aranitović ističući koliko je Fatić bio posvećen poslu i učenicima, a zatim je čestitao svršenim maturantima na ostvarenim rezultatima sa željom da nastave onim putem koji su zacrtali i koji će im u daljem životu donijeti nove uspjehe i radosti na svakom planu. Dobitnici diplome ,,Luča“ su: Lazar Bogavac, Valerija Gajević, Marija Pajović, Milena Simović, Damjan Stjepović, Miloš Šćepanović, Ivan Nikčević, Željka Sekulić, Ines Vučinić, Maša Kovačević, Andrijana Šćepanović, Sofija Đukić, Jovana Mihojević, Anastasija Rakočević, Marija Marković, Anja Rajković, Jelena Bajić, Uroš Mujičić, Jovana Drakulović, Nađa Kuč, Kristina Radunović, Kristina Keković , Nikoli-

jepim vaspitanjem. Nadam se da sam bar jednim dijelom to uspjela, i ja i moja generacija, jer se jedino tako može graditi bolji i pravedniji svijet - rekla je Vujisić. D anas će u zgradi lokalne uprave, predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović organizovati prijem za najbolje đake i njihove profesore. B. KADIĆ U Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu uručene diplome, bez velikog slavlja zbog smrti profesora

na Damjanović, Jelena Jovović, Krsto Radusinović i Snežana Vujisić, koja je ponijela epitet đaka generacije. Profesor matematike Janko Vujović uručio je nagrade najboljim učenicima od prvog do trećeg razreda za školsku 2023/24. koje će stipendirati Opština Danilovgrad. To su: Andrija Vukeljić, Jovana Rovčanin, Mihailo Mi-

lić , Sara Konatar , Dajana Đuranović i Dunja Marković U ime nagrađenih, zahvalila se Snežana Vujisić. - U odjeljenju gdje sama provela četiri predivne godine srednjoškolskog obrazovanja nije se bilo lako izdvojiti i dobiti ovu laskavu titulu. Ovoj nagradi prethodio je dug i naporan put koji ne bih uspjela preći bez mojih roditelja i moje po-

rodice. Hvala im na bezuslovnoj podršci, pomoći i hrabrenju da nastavim dalje. Dok sam planirala kako da se obratim i zahvalim sjajnoj garnituri nastavničkog kolektiva, nijesam ni sanjala da jedan od njih, divni profesor Slaven više neće biti tu. Još jedan dokaz o nepredvidivosti života i sjutrašnjeg dana. Uživali smo u slikovitim interpretacijama književnosti,

njegovom specifičnom humoru i bila je čast što smo lijepo pisali i nalazili se u društvu tako iskusnog predavača. Gimnazija je njegovim odlaskom na velikom gubitku. Pamtićemo i stihove jednog sjajnog pjesnika na koje je i profesor Slaven znao da nas podsjeti, a glase: ,,Domovina se brani ljepotom, i čašću i znanjem“, pa opet poslije zaključuje da se brani i li-

TRAGOM USPOMENA: Bogić Velišin Noveljić, narodni učitelj, humanista i esperantista

,,Budite ljudi, đeco moja...“

PODGORICA - Nedavno se navršilo pola vijeka od kada je knjigu časnog života zatvorio Bogić Noveljić, prvi crnogorski esperantista, poznati prosvjetar, učesnik Trinaestojulskog ustanka, zaslužnik za čuvanje narodnog - crnogorskog jezika. U vremenu nemaštine i tjeskobe, između dva svjetska rata, kada se kora hljeba s mukom zarađivala, mnogi su odlazili ,,trbuhom za kruhom“, a samo rijetki za znanjem i knjigom. Među njima bio je Bogić Noveljić iz Prekače piperske, iz kuće hrabrih i mu-

drih predaka, koji je u Vršcu, prije skoro će stotinu godina, završio učiteljsku školu.

Službovao je u Drnišu i Kninu, nakon toga se vratio zavičaju, bio učitelj u Ponarima u Zeti i Komarnu u Crmnici, sve do Trinaestojulskog ustanka kada kreće sa Trijepča u partizansku borbu za slobodu.

Poratne godine Bogić Noveljić provodi na različitim poslovima. Radi kao učitelj i direktor osnovne škole u Golubovcima i ,,Milorad Musa Burzan“ u Titogradu, zatim kao upravnik Škole učenika u privredi, sekretar Zadružnog saveza Crne Gore, načelnik prosvjete Podgoričkog sreza.

- Zapamćen je moj učitelj Bogić Noveljić kao čovjek posvećen svom pozivu - sjeća se ugledni doktor Jovan Kavarić.

- Učio nas je da budemo ljudi, da radimo, svako je u školskom

vrtu imao svoje drvo o kojem je brinuo, savjetovao je roditelje da đecu školuju, ali i da budu dobri domaćini.

Svestrano obrazovan Bogić Noveljić je slikao, svirao vio-

linu, govorio nekoliko jezika, među kojima esperanto – jezik koji, kako je govorio, pripada svim ljudima svijeta.

Autor je prvog priručnika esperanto jezika u Crnoj Gori i

za štampu je preveo i priredio na esperanto jeziku ,,Gorski vijenac“, koji se sada čuva u Cetinjskom muzeju, čime je Njegoš postao svijetu bliži pisac. U vremešnoj, ali uređenoj porodičnoj kući, koja je građena od kamena tesanika, sa voltovima u podrumima, gdje i sada ima piperskog vina i rakije, nalazi se mali muzej, priča o precima, sa mjestom za potomke. Na oca Bogića, majku Mariju i sestru Ninu ponosno sjećanje čuvaju sin i brat Tomo i šćer, odnosno sestra Bećka, čija skromnost i posvećenost uspomeni zaslužuju posebno poštovanje. Pored čudesne učiteljske biblioteke, familijarnih slika iz dva vijeka, posebnu pažnju pobuđuju dokumenta i stari novinski zapisi. Među njima, u reviji ,,Ovdje“, zapis iz lista ,,Zeta“ iz 1936. godine u kome učitelj Bogić Noveljić upozorava da se u udžbenicima zapostavlja i tako odumire narodni-crnogorski jezik. Govoriti i pisati tako u to vrijeme mogli su samo znaveni i hrabri kakav je bio učitelj-esperantista Bogić Noveljić, ugledni prosvjetar i humanista, kulturni poslenik koji zaslužuje sjećanje i poštovanje, jer je svojim đacima uvijek govorio: ,,Budite ljudi, đeco moja...“ Dragan Mitov ĐUROVIĆ

Uručena priznanja najboljima

Bogić Velišin Noveljić Prevedeni „Gorski vijenac“

Tabla posvećena Bogiću Noveljiću

Riječ više o esperantu

Sjećanje na sjajnog učitelja

Njemci neće da kalkulišu

Kreće rasplet – večerašnjim utakmicama u grupi

A (21 h) počinje posljednje kolo na Evropskom prvenstvu u fudbalu.

Njemačka je pobjedama nad Škotskom (2:0) i Mađarskom (5:1) obezbijedila plasman u osminu finala, gdje će sigurno igrati i Švajcarska, koja je nadigrala Mađare (3:1), pa remizirala sa ,,Tartan armijom“ (1:1).

Dilema je ko će sa prvog mjesta u nokaut rundu, ali i da li će još jedan tim iz ove grupe biti među 16. Remi između Škotske i Mađarske eliminiše oba tima, selekcija s Ostrva pobjedom prolazi, a nekadašnja ,,laka konjica“ čekala bi ishod u ostalim skupinama.

Pitanje je i da li se ,,isplati“ biti

prvi u grupi A jer to mjesto donosi potencijalni duel sa Španijom u četvrtfinalu. Njemci poručuju – nema kalkulacija. - Teško je izaći pred igrače i reći im: želim da izgubimo ovaj meč. Ovdje se radi o želji za pobjedom, sticanju još više samopouzdanja i nije važno ko je sljedeći protivnik – rekao je selektor Julijan Nagelsman

- U ovom trenutku nije nam plan da mijenjamo sastav. Neću uzeti u razmatranje rizik dobijanja žutih kartona jer imam potpuno povjerenje u cijeli tim. Ako jedan fudbaler bude suspendovan - nema problema, poslaćemo drugog na teren – kazao je Nagelsman. ,,Elf“ nije pobijedio Švajcarsku u posljednja tri susreta –

Legendarni trener kritikovao ,,azure“

Italijanima nije svejedno pred posljednje kolo u grupi B. ,,Azuri“ imaju tri boda, dva više od Hrvatske koja će im biti rival sjutra od 21 sat u Lajpcigu.

,,Azuri“ su na startu pobijedili Albaniju rezultatom 2:1, potom u klasiku poraženi od Španije samo 1:0.

Samo – jer je ,,crvena furija“ držala čas fudbala, a na kraju slavila autogolom.

Ako Italija izgubi od Hrvatske, a Albanija savlada Španiju, aktuelni šampioni vratiće se kući već poslije tri meča.

- Prolaz u osminu finala nam je na bod daleko i utakmica protiv Hrvatske je naša šansa za osvetu. Moramo da reagujemo – napisao je legendarni trener Fabio Kapelo u kolumni za Ga-

zeta delo Sport. Selektor Lućano Spaleti rekao je poslije poraza od Španije da su njegovi igrači vjerovatno bili previše umorni od duela s Albanijom.

- I jeste tako, Italija je djelovala iscrpljeno jer je protivnik bio sjajan u svemu. Španci nijesu imali nijednu grešku u kontroli lopte, sve je išlo kao podmazano, izuzetno brzo i svaki igrač je kvalitetno odradio svoju rolu. ,,Azuri“ su dobili važnu lekciju. Po meni, Španija je prva u redu da osvoji trofej – naveo je Kapelo, koji je iznenađen kvalitetom Španije.

- Znao sam da imaju kvalitet, pokazali su to protiv Hrvatske, ali su protiv Italije bili još brži. Tehnički jaz je izuzetno veliki jer mi takav kvalitet više ne-

upisao je poraz i dva remija.

- Murat Jakin je odličan trener i volim da s njim pričam o fudbalu. Švajcarska je vjerovatno naš najbolji protivnik u ovoj grupi u smislu individualnog kvaliteta – naveo je Nagelsman.

I Jakin je odbacio sumnje da bi moglo da bude kalkulacija u večerašnjem meču u Frankfurtu.

- Potpuno smo fokusirani na ovaj meč, ne na ono što će doći kasnije. Vidjećemo što će se dešavati. S kim god budemo igrali jasno je da ovdje nema lakih rivala – kazao je selektor ,,sajdžija“.

- Prestiž je igrati ovakvu utakmicu i uradićemo sve da se predstavimo na najbolji na-

čin. Spremni smo, mnogo nam znači meč sa rivalom kakav je Njemačka. Želimo da naše navijače učinimo ponosnim. U dobroj smo situaciji nakon povoljnih rezultata u prva dva kola. Ne moramo da pobijedimo, ali hoćemo da pokažemo kvalitet i napravimo probleme Njemcima – dodao je Jakin. Dok Njemačka i Švajcarska budu igrale za prvo mjesto, Škotska i Mađarska igraće meč na sve ili ništa. Samo jedna od te dvije ekipe može da prođe, a vrlo lako mogu obje i da ispadnu. Remi je epilog koji nikom ne odgovara. - Svjesni smo kvaliteta Škotske. Agresivan su tim, trče mnogo sa i bez lopte, kompaktni su u odbrani i opasni u kontranapadu. Moramo da obratimo pažnju i na prekide, na ubacivanja po krilu. Imaju mnogo igrača u vrhunskim ligama. S druge strane, mi moramo da se vratimo onim ključnim elementima igre koji su nam davali samopouzdanje u prošlosti. Vjerujemo da će se sve to vidjeti protiv Škotske – izjavio je Atila Salai, defanzivac Mađarske, kojoj bi odgovarala pobjeda što većom razlikom jer ima gol razliku 1:5. Škotska je do sada pokazala više od ekipe Marka Rosija, ali to mora da potvrdi večeras. - Očekivali smo da će posljednje kolo odlučivati. Bili smo u ovoj situaciji i na prošlom Euru, nadamo se da smo nešto naučili. Cijenimo rezultate Mađarske posljednjih godina, dobar su tim, organizovan, s odličnim selektorom. Očekujemo tešku utakmicu, a siguran sam da tako razmišljaju i Mađari – poručio je Stiv Klark, selektor Škotske N. KOSTIĆ

mamo. U mlađim kategorijama se uči taktika, a ne tehnika i to dovodi do dugoročnih problema. Bio sam trener u Madridu i znam vrlo dobro kako se igra fudbal u Španiji. Najbolji momenat treninga su elementi sa tehničkim detaljima. Ne zato što mogu da se opuste, već da rade na tim stvarima još više. Italija je osvojila Euro 2021, ali potom nije igrala na Mundijalu u Kataru 2022. - Mnogi gledaju Gvardiolu kao uzor u Italiji, ali onog Gvardiolu od prije deset godina. Pep je evoluirao. Naša konfuzija dovela nas je do limita u kojima smo danas. Naši fudbaleri nikada ne preuzimaju odgovornost kada se igra sa loptom ili dribla pored rivala. Zaslijepljeni smo pričom da igra-

mo dobar fudbal sterilnim posjedom lopte. Dobar fudbal je ono što Španija igra sada. Tako se igra fudbal. Niko Vilijams je dobar primjer, on kao momak sa 21 godinom stalno traži igru jedan na jedan jer trener to traži od njega. Mnogi vide Italiju na kraju ciklusa. Znate što ja vidim? Šampiona sa leđima pribijenim uza zid – istakao je Kapelo i naveo da je Hrvatska najlošiji mogući rival za Italiju u presudnom meču. - Najveća prijetnja za nas je hrvatski vezni red - Modrić, Brozović i Kovačić. Nijesu brzi kao Španci, ali su podjednako tehnički obučeni. Zato bih volio da vidim naš tim koji je naučio na greškama iz meča sa Španijom, ujedinjenu i fokusiranu grupu. Iako nam i remi igra ulogu, hoću da vidim Italiju spremnu da se bori, da ide na pobjedu i pokaže zašto je šampion – zaključio je Kapelo. Ne. K.

Julijan Nagelsman najavio da Njemačka ne želi da ,,bira“ rivala

Portugal u osmini finala, bod Gruzije za istoriju

Portugal je u osmini finala Evropskog prvenstva. ,,Selesao“ je na premijeri protiv Češke slavio u nadoknadi (2:1), juče protiv Turske sve je bilo jasno nakon pola sata.

Na kraju je bilo 3:0 za maksimalan učinak Kristijana Ronalda i drugova nakon dva kola i osigurano prvo mjesto u grupi F. Turska je ostala na tri, dok Češka i Gruzija imaju po jedan nakon što su remizirale 1:1. Time je ispisana istorija jer su Gruzini osvojili prvi bod na evropskim prvenstvima. U posljednjem kolu, 26. juna, igraće Češka – Turska i Gruzija – Portugal.

BIZARNOST AKAJDINA

I NESEBIČNI RONALDO

Portugal je bio mnogo bolji od Turske, koja se držala do 21. minuta. Tada su Rafael Leao i Nuno Mendeš po lijevoj strani izigrali odbranu Turaka, a Bernardo Silva rutinski zatresao mrežu.

Dileme o pobjedniku otklonjene su u 28. minutu, iako je nakon toga imalo još mnogo da se igra. Tim Vinćenca Montele nije mogao da se oporavi od šoka koji mu je priredio štoper Samet Akajdin – 30-godišnji defanzivac pri odigravanju povratne lopte nije vidio gdje stoji golman Bajindir, pa je umjesto rutinskog dodavanja zatresao sopstvenu mrežu. Teško da je moglo bizarnije... Ni Portugalci ni Turci se nijesu previše trošili u drugom poluvremenu, koji je obilježio po-

tez Kristijana Ronalda Legendarni napadač je u 56. minutu izašao sam na golmana, ali je asistirao Brunu Fernandešu. I to dodavanje je ipak imalo istorijski karakter – Ronaldo je upisao rekordnu devetu asistenciju na evropskim prvenstvima. Iza sebe je ostavio Čeha Karela Poborskog

Portugalci su uspješno odradili misiju u grupi, Turci ne treba da budu razočarani – bod protiv Češke biće im dovoljan za prolaz.

ČESI NAPADALI, PA STRAHOVALI

Istorija je ispisana u Hamburgu – fudbaleri Gruzi-

je osvojili su prvi bod na evropskim prvenstvima. Tim VilijaSanjola remizirao je sa Češkom (1:1), što je rezultat koji objema selekcijama ostavlja šansu da se nađu u osmini finala. Obje će morati da pobijede u posljednjem kolu.

Česi su bili opasniji, ali nijesu više od jednog puta mogli da savladaju čudesnog Giorgija Mamardašvilija, dok Gruzini mogu da žale za propuštenim zicerom u posljednjoj sekundi...

Mamardašvili će poslije ovog Eura moći da bira klub, mada je već bio na meti većih klubova od Valensije, za koju trenutno nastupa – već

E: Sva četiri tima nakon dva kola imaju identičan skor

Belgija je na startu šampionata, dozvolila veliki kiks protiv Slovačke, ali je pobjedom protiv Rumunije (2:0) uspjela da se vrati u ,,život“ i istovremeno napravi totalni haos u grupi E, jer nakon dva kola sva četiri tima imaju identičan skor po tri boda, tako da svi mogu da prođu i da dožive eliminaciju.

Ovog puta, čini se, da je presudnu ulogu imao selektor Domenika Tedesko, koji je napravio promjenu formacije u odnosu na prvi meč (sa 3-5-2, odlučio se da igra ofanzivnije 3-4-3) i da u tim bude Jurij Tilemans, dok je Mangala ostao na klupi. I promjena u veznom redu donijela je rezultat nakon samo 75 sekundi. Romelu Lukaku primio je loptu u šesnaestercu, a kao klasičan „sidraš“ poslao je povratnu Juriju Tilemansu, a fudbaler Aston Vile prizemnim udarcem sa 18 metara matirao Nicu – 1:0. Međutim, početak je bio spektakularan, a tome su doprinijeli i Rumuni. Igrao se peti minut kada je štoper Dragušin glavom šutirao, a golman Volf-

u prvih četiri minuta imao je tri odbrane i onemogućio Česima da rano povedu.

Šutirao je AdamHložek i dva puta PatrikŠik, ali je 23-godišnji golman sve to ukrotio i najavio sjajno izdanje.

Mamardašvili je savladan u 23. minutu, ali je VAR potvrdio da je Hložek igrao rukom poslije karambola u šesnaestercu.

Šest minuta kasnije ponovo je u centru pažnje bio Hložek, Česi su za pola sata imali šest udaraca u okvir gola, ali su na odmor otišli sa zaostatkom.

Hranač je bio neoprezan u šesnaestercu i igrao rukom, VAR potvrdio da je bio penal, a Giorgi Mikautadze bio si-

Gruzija 1

kartoni: Kašija, Gvelesijani, Mekbašvili, Kočorašvili (Gruzija), Coufal, Provod, Jurašek, Holeš, Souček (Češka)

Gruzija Češka

Mamardašvili

(od 62. Ločošvili) Kvarachelija (od 82. Lobjanidze) Mikautadze (od 88. Kvilitaja) Stanek

guran izvođač jedanaesterca u četvrtom minutu nadoknade.

Hranač je u prvom kolu protiv Portugala postigao autogol za 1:1.

U finišu poluvremena Šik je izašao sam na golmana Gruzije, ali je i taj udarac odbranio Mamardašvili.

U nastavku su Česi mnogo više napadali, Gruzini čekali šansu iz kontri, a jednu nije krunisao Mekvabišvili.

Kaznio ga je Patrik Šik u 59. Iskusni napadač bio je dobro postavljen kada se lopta nakon šuta glavom poslije kor-

nera odbila od stative i grudima ju je ubacio u mrežu. Nastavili su Česi s napadima, Krejči je nakon kornera šutirao pored gola, kasnije i Hitil, probao je i Ling i ,,izazvao“ novu intervenciju Mamardašvilija, da bi se u nadoknadi ukazala kolosalna šansa Gruzinima.

Istrčali su kontru u 95. minutu, zicer nad zicerima imao je Lobjanidze, ali je šutirao iznad prečke. N. KOSTIĆ

sburga Kastels izvadio loptu pod samom prečkom. Do odlaska na odmor izabranici Domenika Tedeska imali su još dvije šanse. Dodi Lukebakio je završio kontranapad dobrim udarcem, Florin Nica još boljom paradom. Doku je po-

kušao da iz mrtvog ugla pošalje loptu pod prečku – golman Rumunije ponovo bio na visini zadatka. Imao je Mihaila čistu poziciju poslije dva minuta u nastavku. Od centra je pretrčao 40 metara i izgubio snagu za bolji uda-

rac. Pokušao je na drugoj strani Kevin de Brujne, ali je njegov projektil završio pored stative. Još jednom je pucao kapiten Belgije, a Nica je još jednom bio odličan. I onda detalj za istoriju - Lukaku je doživio da mu VAR poništi već treći gol na ovom šampionatu. Nedugo potom, Man je imao zicer, ali je Kastels ponovo bio sjajan. Upravo je golman belgijskog tima bio asistent za drugi gol. Ispucao je dugačku

Bernardo Silva najavio rutinski trijumf Portugala

loptu, odbrana Rumunije očajno reagovala, a De Brujne je rutinski zatresao mrežu. R.P.

GRUPA

u Letoniji

Drobnjak: Podmlađen sastav treba da nam bude motiv više

PODGORICA – Košarkaši Crne Gore privode kraju prvi dio priprema za olimpijske kvalifikacije u Letoniji, od 2. do 7. juna. Izabranici Boška Radovića u poneđeljak ujutro putuju za Atinu, gdje će od 25. do 27. juna igrati na Akropolis kupu u Grčkoj, protiv domaćina i Bahama i na djelu provjeriti urađeno tokom priprema u Podgorici.

- Privodimo kraju ovaj mini-ciklus priprema. Već sedam dana smo na okupu, svakim danom je, stvarno, sve to bolje. Ostala su još dva dana do puta u Grčku na turnir. Tamo ćemo imati dvije dobre provjere protiv domaćina i Bahama, jer su obje selekcije kvalitetne. Ti mečevi biće nam dobra provjera za kvalifikacije u Rigi – kaže Igor Drobnjak, plejmejker naše selekcije.

Crna Gora će dočekati turnir u Rigi u oslabljenom sa-

stavu u odnosu na prošlogodišnji Mundobasket.

- Cijela javnost zna da imamo dosta podmlađenu reprezentaciju. Smatram da to treba da bude samo motiv više za borbu, želju i volju. Plasman na Olimpijske igre bi, stvarno, bila kruna kvalitetnih igara reprezentacije u posljednjih nekoliko godina. Ali, idemo utakmicu po utakmicu, i vidjećemo za što smo spremni – dodao je Drobnjak.

Crna Gora će na kvalifikacionom turniru u Letoniji igrati u grupi sa Brazilom (2. jul) i Kamerunom (3. jul). U drugoj grupi su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe idu u polufinale, a pobjednik turnira u Pariz.

- Polako se upoznajemo sa rivalima u grupi, Kamerun i Brazil su kvalitetne reprezentacije. Međutim, ovaj turnir u Grčkoj će nam pomoći da vidim i što dalje - zaključio je Drobnjak. S. J.

Prvoligaš iz Bara predstavio drugo pojačanje i otputovao na Zlatibor

Pavličić u Mornaru

PODGORICA – Đorđije

Pavličić novi je golman FK Mornar.

Bivši golman podgoričke Budućnosti dogovorio je sve detalje i drugo je pojačanje Barana.

Pavličić (27) je u četiri prethodne godine nosio dres Budućnosti. Prije toga je čuvao mrežu Koma i Dečića. Dres podgoričkih „plavo-bijelih“ nosio je na 57 utakmica u pr-

venstvu, četiri u Kupu, pet u evropskim mečevima. Međutim, u finišu sezone je suspendovan zbog udaranja svog saigrača Igora Ivanovića nakon meča sa Sutjeskom.

Prethodno, barsku ekipu je pojačao ofanzivni vezista Darko Zorić

Barani, su tako, nastavili sa pojačanjima, a juče su nakon jutarnjeg treninga otputovali na desetodnevne pripreme na Zlatibor. R.P.

Pljevljaci imenovali novog šefa stručnog štaba

Buliću kormilo Rudara

PODGORICA - Radosav

Rade Bulić, doskorašnji trener Jezera, novi je šef

struke Rudara. Bulić je na klupi Rudara zamijenio Nedeljka Vlahovi-

ća, koji je prije nekoliko dana preuzeo ekipu OFK Mladost Lob.bet. Bulić je u dva navrata, kao igrač, nosio dres Rudara, igrao je za Crvenu zvezdu, Legiju, Rubin Kazan i ima zavidno internacionalno iskustvo.

Inače, Bulić je bio u stručnom štabu Ivana Brnovića u ekipi Jezera, a nakon odlaska Brnovića u Budućnost, do kraja sezone obavljao je ulogu šefa stručnog štaba. Predvodio je Plavljane do finala Kupa. Rudar će, naredne sezone, prvi put igrati u Drugoj ligi. Ambicije kluba su da se vrati u društvo najboljih. R.P.

PODGORICA – Mlada ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore poražena je i drugi put u dva dana od Srbije 69:61 (21:8, 27:20, 9:16, 12:17) u drugom kontrolnom meču odigranom na Zlatiboru.

Za razliku od prvog susreta istih selekcija, Crna Gora djelovala je mnogo bolje. Srbija je uglavnom imala prednost, a serijom 16:0 u prvoj četvrtini stigla je do velikih 21:6. Domaća selekcija imala je i rekordnih +21 (46:25), ali se naša reprezentacija nije predavala, a serijom 12:0 Crna Gora je u 35. minuti prišla na 57:53.

bolji otpor

U redovima Crne Gore najbolja je bila Jelena Bulajić sa 22, Marija Baošić ubacila je 14, Jovana Milošević osam, Atina Radević šest, Milena Bigović i Sanja Akšam po četiri, s tim da je Akšam imala i osam skokova, Bojana Radnjić dva, Marija Marinković jedan.

U timu Srbije najbolja je bila Jovana Spasoski sa 17 poena, osam skokova i četiri asistencije. Naše mlade košarkašice, prije mečeva protiv Srbije, prethodno su u dva kontrolna meča upisale dvije pobjede protiv selekcije Bugarske. R.P.

Formula 1: Velika nagrada Španije

PODGORICA - Lando

Noris, drugi put u karijeri, izborio je pol - juče je u Barseloni vozač Meklarena u posljednjem krugu kvalifikacija odvezao najbolji krug i iza sebe ostavio šampiona iz Red Bula Maksa Ferstapena i Luisa Hamiltona u Mercedesu.

Na četvrtom mjestu je završio još jedan vozač Mercedesa Džordž Rasel (11:11.703), a na poziciji pet i šest bili su vozači Ferarija Šarl Lekler i Karlos Sains. Pjer Gasli je u Alpinu bio sedmi, s osme pozicije će startovati Serhio Perez u Red Bulu, Estaban Okona je bio deveti, a na poziciji deset je završio Oskar Pjastri u Meklarenu. Trka počinje danas od 15 sati. R.A.

Naše mlade košarkašice doživjele drugi poraz u dva dana od Srbije

SP u rukometu za igračice do 20 godina

Poraz ,,lavica“ u derbiju od Portugala

PODGORICA - Rukometašice Crne Gore u glavnu rundu Svjetskog prvenstva za igračice do 20 godina u Sjevernoj Makedoniji idu kao drugoplasirane iz grupe G. U drugoj fazi šampionata igraće sa Islandom (maksimalan učinak) i Sjevernom Makedonijom (najbolja druga ekipa). Za plasman u četvrtfinale ,,lavicama“ su potrebne obje pobjede protiv naredna dva rivala. Prvi meč je sjutra sa Islandom od 18.30 sati. Nakon pobjeda protiv Uzbekistana i Gvineje, izabranice trenera Igora Markovića u duelu za prvo mjesto u grupi poražene su od Portugala (34:31) u Skoplju. U glavnom gradu Sjeverne Makedonije naša đevojke su u prvom poluvremenu nekoliko puta imale i tri gola prednosti, posljednji put u 28. minutu -

17:14, a nijesu iskoristile dva napada da odu na četiri gola razlike.

Protivnik se ipak vratio i sa tri vezana gola došao do izjednačenja (17:17) na kraju prvog poluvremena. Crna Gora je posljednji put vodila u 34. minutu kada je Ivana Vujadinović pogodila za 19:18, a posljednje izjednačenje viđeno je u 43. minutu – nakon gola Nikoline Marković bilo je 23:23. Finiš meča pripao je protivniku koji je pobjedom potvrdio prvo mjesto u grupi i došao u dobru poziciju kada je u pitanju borba za plasman u četvrtfinale planetarne smotre.

Jelena Vukčević je bila najefikasnija u našem timu sa 10 golova, dok su po pet postigle Ivana Vujadinović i Marković. Marija Marsenić je upisala 13 odbrana. A.M.

PREOKRET CRNOGORACA: od ,,minus pet“ do pobjede nakon peteraca nad Grčkom u četvrtfinalu vaterpolo SP do 16 godina

Sa Italijom za finale

PODGORICA - Kakav preokret ,,ajkula“ u četvrtfinalu Svjetskog šampionata za generaciju U16.

Gubili su izabranici Nenada Vukanića 11:6 od Grčke nakon tri četvrtine, bili pred eliminacijom, a onda su odigrali savršenih osam minuta kada su postigli pet golova, posljednji za remi na 40 sekundi prije kraja (11:11) i stigli do peteraca. I uspjeli su da savladaju velikog protivnika. Ključna figura je bio golman Marko Pejović koji je odbranio dva šuta ,,Helenima“, najvažniji - posljednji za konačan rezultat od 15:14 i veliko slavlje. Naši momci za finale će igrati danas (19.30 h) sa Italijom koja je bila bolja od Hrvatske (12:9). Drugi polufinalni par su Mađarska (bolja od Srbije - 12:7) i Španija (savladala SAD 14:9).

Prije peteraca, blistao je Danilo Roganović, koji je sa pet golova bio najefikasniji i zvanično najbolji pojedinac meča, ali su svi mladići koje vodi Vukanić, pokazali karakter, uz talenat koji je odavno prepoznat.

Pored Roganovića, golove u regularnom dijelu utakmice

Na Gibraltaru održano Prvenstvo Evrope za male države

Crnogorski atletičari osvojili četiri medalje

Crnogorski atletičari ostvarili su do sada najveći uspjeh na prvenstvu Evrope za male države, osvojivši četiri medalje (zlato i tri srebra). Na ovom takmičenju nastupilo je 350 učesnika iz 17 zemalja.

Zlatnu medalju u bacanju kugle osvojio je Tomaš Đurović sa rezultatom 18,61 metar, dok

su srebrna odličja pripala Danijelu Furtuli, Mariji Vuković i Anđeli Drobnjak Furtula je u bacanju diska osvojio drugo mjesto sa rezultatom 60,23 metra, a zlato mu je izmaklo za 17 centimetara, gdje je prvo mjesto osvojio takmičar Islanda Gudnaspon, sa rezultatom 60,40. Marija Vuković u disciplini skok uvis osvojila je srebrnu medalju

sa rezultatom 177 centimetara. Ovo je Mariji treći nastup nakon operacije koju je imala i pauze od šest mjeseci. Veliki uspjeh ostvarila je i Anđela Drobnjak u disciplini 100 metara prepone osvajanjem srebrne medalje sa 14,50. Ognjen Marsenić u disciplini 100 metara osvojio je prvo mjesto u prvoj grupi sa 10,83. Ali, s obzirom na to da je bio u slabijoj grupi prve tri medalje pripale su takmičarima iz prve grupe, gdje mu je bronza izmakla za tri stotinke. Ivan Kukuličić u bacanju diska osvojio je 5. mjesto sa rezultatom 50,06.

Vesna Kljajević u bacanju kugle osvojila je četvrto mjesto sa rezultatom 14,58 metara.

Crnogorski atletičari najveći uspjeh do sada imali su 2017. godine na Malti, kad su osvojili dvije medalje - Danijel Furtula u bacanju diska i srebrnu Kristina Rakočević u bacanju diska.

S atletičarima na Gibraltaru bio je trener Danilo Ristić koji je bio tim lider ekipe i Zoran Jojić specijalni gost iz Ministarstva sporta, koji je putovao sa reprezentacijom i koji je dobio specijalno priznanje od predsjednika Gibraltarske atletske federacije Franka Karerasa Takmičenje je otvorio Dobromir Karamarinov, presjednik Evropske atletske federacije. R.P.

postigli su Andrej Durutović (dva), Stefan Vraneš, Luka Dragović, Pavle Dabić i Luka Todorović po jedan. Durutović, Roganović, Vraneš i Todorović bili su precizni u izvođenju peteraca.

EP u šahu

Nikač i Ivanović remizirali

Crnogorski šahisti Predrag Nikač i Milan Ivanović upisali su remije u sedmom kolu Evropskog prvenstva u konkurenciji slijepih i slabovidih u Rumuniji. Nikač je remizirao protiv Španca Davida Fernandeza Laga u meču u kojem je poslije velike borbe u laskerovoj varijanti došlo do podjele poena. Španski šahista je u izjednačenoj poziciji ponudio remi, što je Nikač prihvatio. Drugi crnogorski predstavnik - Ivanović remizirao je sa predstavnikom Bugarske - Petkom Patevim u meču u kojem je igrana sicilijanska odbrana. Sjajnim paradama u izgubljenoj poziciji Ivanović je primorao Pateva na remi. Nikač se trenutno nalazi na diobi trećeg mjesta sa pet poena, dok se na čelu osamio poljski velemajstor Marčin Tazbir sa šest bodova. Ivanović je sakupio tri i po boda. R.A

Naši vaterpolisti su kroz grupnu fazu napravili zalet sa tri lakša rivala (Slovenija, Egipat i Južna Afrika), a u osmini finala nadigrali su i Australiju.

Sada slijedi ono zbog čega su i došli na Maltu, mečevi istine i to za generaciju koja je prošle godine na Evropskom prvenstvu osvojila srebrno odličje

A.MARKOVIĆ

Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom imali dobar nastup u Zenici

Vihoru

PODGORICA - Takmičari podgoričkog Atletskog kluba osoba sa invaliditetom

Vihor osvojili su 11 medalja i treće mjesto u ekipnom plasmanu na tradicionalnom atletskom mitingu u Zenici.

Osvojeno je pet zlatnih, četiri srebrne i dvije bronzane medalje

Šampion Evrope iz Groseta 2016. godine, Radmilo Baranin, nastup u kategoriji F53 (bacanja iz specijalizovane stolice) završio je sa tri zlatne medalje – kugla, disk i koplje. Odličan nastup Vladan Nikolić u spojenim kategorijama F57/58 krunisao je zlatnim

medaljama u bacanju diska i koplja, a srebrom u bacanju kugle.

Srebrni je bio i Nedžad Pepić u trkama kolica na 100 i 200 metara, kao i Jasminko Nokić u bacanju kugle, u kategoriji F56. Nokić ima i bronze u bacanju diska i koplja. Međunarodno otvoreno prvenstvo i 20. sportske igre paraplegičara i oboljelih od dječije paralize okupilo je na atletskom stadionu Kamberovića polje više od stotinu takmičara iz Slovenije, Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. R.P.

IGRAĆE ZA MEDALJU: Naš vaterpolo tim

Na Izbornoj skupštini, 29. juna, OSCG će dobiti nasljednika Cvetka Pajkovića

Kažić jedini kandidat za predsjednika

PODGORICA – Sada je i zvanično – Nikola Kažić jedini je kandidat za novog predsjednika Odbojkaškog saveza Crne Gore. Izborna skupština, koja je na programu 29. juna, biće, tako, samo formalnost, pa će član Upravnog odbora OSCG i direktor reprezentativnih selekcija naslijediti Cvetka Pajkovića na mjestu predsjednika.

-Sadašnji predsjednik OSCG Cvetko Pajković, iako je shodno Statutu imao pravo da se ponovo kandiduje za poziciju predsjednika Odbojkaškog saveza Crne Gore, još ranije je odlučio da to neće učiniti i dao je podršku Nikoli Kažiću i njegovoj kandidaturi za predsjednika OSCG - saopšteno je iz OSCG.Shodno javnom pozivu za prijavu kandidata za predsjednika OSCG, objavljenom 13. juna, sa rokom prijave do 20. juna, Kažića je predložilo 12 klubova – Budva, Budućnost volej, Herceg Novi, Galeb, Jedinstvo, Albatros, Morača, Gimnazijalac, Lovćen, Net, Gorštak i Ivangrad 2011. -Nikola Kažić je, shodno proceduri i u predviđenom roku, lično dostavio izjavu o prihvatanju kandidature za predsjednika OSCG. Nakon što je kan-

Radić objavio spisak za Balkansko prvenstvo

PODGORICA - Selektor muške kadetske odbojkaške reprezentacije Dejan Radić objavio je spisak od 14 igrača koji će se okupiti 25. juna u Podgorici i početi pripreme za Balkansko prvenstvo.

Ovaj šampionat održaće se od 3. do 5. jula u Tirani, a učestvovaće još i selekcije Albanije, domaćin turnira, Srbije, Sjeverne Makedonije i Turske. Na spisku su tehničari Luka Milošević (Budućnost volej), Vasilije Andrović (Mornar), korektori Luka Lojić (Budućnost volej), Filip Radić (Budućnost volej), srednji blokeri Jovan Drešić (Galeb Liko Soho Group), Stefan Petričević (Budućnost volej), Uroš Konatar (Jedinstvo), Vukota Čelebić (Lovćen), primači servisa Vuk Stanojević (Budva), Filip Milosavljević (Budva), Mihajlo Grupković (Mornar), Ognjen Marstijepović (Galeb Liko Soho Group), te libera Aleksa Radić (Budućnost volej) i Pavle Bošković (Jedinstvo). S. J.

Ivan Ječmenica se nakon tri godine vraća u odbojkašku reprezentaciju, a za Pobjedu poručuje

celarija OSCG konstatovala da je njegova kandidatura u skladu sa Zakonom o sportu i Statutom OSCG, a imajući u vidu da na adresu OSCG u predviđenom roku nijesu stigle druge prijave, Nikola Kažić biće jedini kandidat za ovu funkciju u narednom četvorogodišnjem mandatu - navodi se u saopštenju.

Tridesetsedmogodišnji Kažić je bivši odbojkaš Budućnosti, Studentskog centra, Mornara i Studentija iz Tirane, a bio je član i kadetske reprezentacije Srbije i Crne Gore, juniorske, univerzitetske i seniorske reprezentacije Crne Gore. Po završetku karijere bio je statističar i trener. Od 2021. godine je direktor reprezentativnih selekcija Odbojkaškog saveza Crne Gore, a od 2022. godine član Upravnog odbora OSCG.

Aktuelnom predsjedniku OSCG mandat ističe 23. jula, ali će se novi predsjednik birati prije toga, kako bi se sva pažnja novog rukovodstva OSCG mogla usmjeriti na reprezentativne selekcije, posebno seniorske, koje pripreme za kvalifikacije za evropska prvenstva počinju 8. (muškarci) i 15. jula (žene). Pajković je bio na čelu OSCG skoro 12 godina. S. J.

Balkansko prvenstvo u odbojci za kadetkinje

Crna Gora

šesta u

Tirani

PODGORICA - Ženska kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore zauzela je šesto mjesto na Balkanskom prvenstvu u Tirani – u meču za peto mjesto.

Izabranice Mladena Miladinovića su poražene od Sjeverne Makedonije 3:2 (23:25, 25:20, 22:25, 25:17, 18:16), pa su nastup u glavnom gradu Albanije okončale pobjedom (protiv Moldavije) i tri poraza (Srbija, Turska, Sjeverna Makedonija).

Odluka o pobjedniku protiv Sjeverne Makedonije je pala u petom setu, u kojem je Crna Gora imala dvije meč-lopte na 14:12, ali ih nije iskoristila, što su Makedonke kaznile i stigle do pobjede. S. J.

Biću potpuno u službi tima

PODGORICA – U procesu podmlađivanja odbojkaške reprezentacije Crne Gore, koji traje već nekoliko godina, bitno je i prisustvo starijih i iskusnijih igrača kako bi proces lakše išao, i kako bi mlađi igrači imali od koga da uče kada je u pitanju igra, odnos prema radu, ali i ponašanje van terena.

Selektor Ivan Joksimović se toga držao u prethodnom ciklusu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, a to će da ponovi i u predstojećim kvalifikacijama, jer neće biti Marka Bojića, Blaža Milića i Jovana Delića, ali se u tim, nakon tri godine, odnosno jedne preskočene akcije (prethodne kvalifikacije

i šampionat Evrope), vraća srednji bloker Ivan Ječmenica

- Poslije dugo godina igranja preskočio sam prethodnu akciju samo iz jednog razloga, a to je porodica. Uvijek je bila čast igrati za reprezentaciju i dugo godina sam proveo tu i kada je bilo lijepo, a bogami i kada je bilo teško. Sada je situacija drugačija, dosta je mladih momaka, što mi je jako drago. Ostali smo Vojo (Ćaćić) i ja tu kao najstariji, da budemo primjer i pružimo svu moguću podršku tim mladim momcima – kaže Ječmenica za Pobjedu. Ječmenica, dugogodišnji reprezentativac Crne Gore, ima 34 godine, koliko i Ćaćić, ali je dvije sedmice stariji, samim tim i najstariji u

ekipi koja će ovog ljeta igrati kvalifikacije

- Djeluje jako čudno, moram da priznam, iako se ne osjećam tako – dodao je uz osmijeh Ječmenica.

- Ali, to mi je samo dodatna motivacija i odgovornost prema odnosu koji imam na terenu i van njega. Još prošle godine sam imao dogovor sa selektorom Joksimovićem da budem tu u ovoj akciji ako bude sve kako treba i ako budem mogao da pomognem. Prije svega na mojoj poziciji imamo jako mlade igrače. Uz Babića, koji je standardan, imamo tri mlada srednjaka i želio bih da im nesebično pomognem koliko to god bude u mojoj mogućnosti. Biću potpuno u službi tima i koja god uloga bude

Volio bih da nastavim u Budvi

Odluku o povratku u Crnu Goru je, kako kaže, donio zajedno sa suprugom Jelenom, bivšom odbojkašicom Luke Bar i reprezentacije Crne Gore, koja je, takođe, igrala na poziciji srednjeg blokera.

- Vremena se mijenjaju, sada se upravljamo prema djeci. Kćerka Sara ove godine kreće u školu i željeli smo na vrijeme da se pripremimo za taj korak –kaže Ivan Ječmenica Vratio se u Budvu odakle je i otišao u inostranstvo,

iz nekadašnje Budvanske rivijere (klub je ugašen).

- Uvijek sam želio da se vratim i da se na neki način odužim, da pomognem klubu, jer sam se tu afirmisao kao igrač. Mlad je trener (Miljan Bošković), mlada je ekipa i to mi je bila najveća motivacija. Isticao sam to već tokom sezone, da je najbolje gledati napredak mladih igrača, a uz to imati i rezultatski uspjeh, kao što smo ga mi imali (dupla kruna, prim.a.). Ono što me najviše radu-

spreman sam da to odradim bez pogovora. – istakao je srednji bloker naše selekcije.

NORVEŠKA NAŠA

ŠANSA

Rivali Crne Gore u kvalifikacionoj grupi C su Češka i Norveška, a vizu za EP izboriće pobjednici sedam kvalifikacionih grupa, kao i pet najboljih drugoplasiranih reprezentacija. Odbojkaše ovog ljeta očekuju dueli sa Norveškom u gostima (18. avgust) i Češkom u Kolašinu (24. avgust). Naredne godine naša selekcija će odigrati još dvije utakmice kvalifikacija, u Češkoj će ,,crveni“ igrati 13. avgusta, a 16. ili 17. avgusta biće domaćini Norveškoj.

- Ove godine sistem kvalifikacija je drugačiji i dugo traju. Imamo jako zahtjevnu grupu. Mislim da ne treba trošiti mnogo riječi o Češkoj koja je apsolutni favorit. Naša šansa je Norveška koja uopšte nije naivna reprezentacija. Znam par igrača koji igraju u Francuskoj i Italiji, posjeduju određen kvalitet i mislim da će biti jako teška utakmica. Bio bih jako zadovoljan ako bismo ovaj prvi dio kvalifikacija završili sa pobjedom protiv Norveške u gostima, a da potom rasterećeno čekamo nastavak. Crna Gora je tri puta uzastopno igrala na prvenstvima Evrope, sada juri i četvrto u nizu.

- Suvišno je govoriti što znači nastup na Evropskom prvenstvu. Moja generacija se dugo godina borila na bezbroj kvalifikacija da se plasira i to nam je uvijek bio cilj. I znam koliko nam je to značilo. Sada ova mlada ekipa ima šansu da ode na Evropsko prvenstvo i treba da je iskoristimo radi njih, uz jak rad od početka priprema.

KAMBRE OBILJEŽIO KARIJERU

Ječmenica se prošlog ljeta vratio u Crnu Goru, u Budvu, nakon sedam sezona u inostranstvu, i to u istom klubu – francuskom Kambreu.

je jesu partije u Evropi i bio bih jako srećan da Budva opet bude dio Lige šampiona. Ugovor sa Budvanima je istekao, i postoji želja da se on produži. - Još nijesmo dogovorili saradnju. Ima nekih detalja na koje ne mogu ni ljudi iz kluba da utiču, a ni ja, tako da ćemo da vidimo. Volio bih da nastavimo, jer mislim da klub ide u jako dobrom smjeru i da ima svijetlu budućnost – kazao je Ječmenica.

- To je klub koji je obilježio moju karijeru. Nije baš uobičajeno da jedan stranac provede toliko godina u klubu, ali mislim da to dovoljno govori i o mom igračkom i ljudskom odnosu prema njima. Tamo su mi se desile najljepše stvari i u karijeri i u privatnom životu. Djeca su mi se rodila tamo, tako da ćemo zauvijek nositi taj grad u srcu. Stekao sam prijatelje za cijeli život i kad god imamo vremena, odemo tamo, jer nam je to druga kuća. Za Kambre kaže da je perfektno organizovan klub.

- Svake godine smo se peli stepenik više i to je bilo ono što me je uvijek vezalo da ostanem i da pokušamo sljedeće sezone još više. Kad imate sređene stvari i mir u kući, mislim da ništa ne treba mijenjati, a igranje u Francuskoj je bila velika čast za mene. To je liga sa velikim brojem kvalitetnih igrača i ekipa, nije lako ostati. A ja sam, bez lažne skromnosti, uspio sam da budem tamo sedam godina – zaključio je Ječmenica. S. JONČIĆ

SPREMAN DA KAO I UVIJEK PRUŽI MAKSIMUM: Ivan Ječmenica

BLAŽO JOVANOVIĆ – LIČNOST KOJA JE OBILJEŽILA JEDNO VRIJEME

Autor: Dr Radoje PAJOVIĆ

Ovo je omaž Blažu Jovanoviću povodom 110. godina od njegovog rođenja. Kada sam obaviješten da se priprema ova svečanost i da je mene zapalo da govorim o Blažu Jovanoviću obuzelo me prijatno uzbuđenje.

Prije 60 godina, odmah poslije diplomiranja, taman sam bio počeo da radim u Istorijskom arhivu CK Saveza komunista Crne Gore, u Centralnom komitetu se osjećala neka svečana atmosfera. Vršene su pripreme za proslavu 50. godišnjice rođenja Blaža Jovanovića.

Blažo je rođen 28. marta 1907. godine. Po prirodi posla bio sam upućen na saradnju, ne samo sa Savom Brkovićem, predsjednikom Komisije CK za istoriju Saveza komunista, nego i sa drugom Blažom, kako smo ga oslovljavali, jer se tada pripremala proslava 21. godišnjica Belvedera. Dvadeseta godišnjica nije održana, a te 1957. pripremalo se svečano otvaranje spomenika „Partizanu borcu“ na Gorici. Tada se intenzivno radilo i na pisanju enciklopedijske jedinice o Savezu komunista Crne Gore i drugim natuknicama za Enciklopediju Jugoslavije o zaslužnicima Partije i revolucije, kako bi rekao Dragan Mitov Drug Blažo je učestvovao u radu svih takvih komisija jer je želio da se i ti poslovi obave sa punom odgovornošću. U pauzi rada na tim poslovima Blažo je znao i da se opusti i da ponešto ispriča o sebi, o svojim doživljajima iz rata a to je pričao i prilikom druženja sa mlađim ljudima, a volio je sa njima da se druži – lagano, opušteno baš drugarski. Iz svih tih susreta i druženja a bilo je i ličnih kontakata, saznavao sam i za neke njegove uslovno rečeno „intime“, priče o kojima nije govorio na javnim skupo-

Na Blažu je bila najveća odgovornost za Jelin dub

Donosimo članak dr Radoja Pajovića o Blažu Jovanoviću, u kome se pripovijeda o tom istaknutom borcu i rukovodiocu NOB-a i poslijeratnom crnogorskom političaru. Članak je objavljen u časopisu

Matica, br. 70, ljeto 2017. godine

vima, a rijetko je neke od njih i pričao. Tako su nastala i ova tri fragmenta iz njegove bogate i dinamične biografije koje sam pisao sa neskrivenim emocijama.

JELIN DUB

Prva priča o 18. oktobru 1941. odnosi se na partizanski okršaj na Jelinom Dubu u Bratonožićima, đe je Zetski partizanski odred, koji je tada imao 1.735 odabranih boraca, sačekao u zasjedi italijansku kolonu od 43 kamiona i preko 200 vojnika i oficira. U tom boju oko 150 italijanskih vojnika je poginulo, 64 vojnika i oficira su zarobljena, a 43 kamiona, jedna putnička kola i jedan motocikl uništeni. Zaplijenjena je velika količina životnih namirnica i važnog ratnog materijala. No, nije značaj ovog boja zbog ratnog efekta, imali su crnogorski partizani i većih i efektnijih pobjeda. Ova pobjeda je značajnija po drugim elementima. Ona je označila prekretnicu u razvitku NOR-a Crne Gore. Tome događaju je prethodio veličanstveni Trinaestojulski ustanak, koji je imao i planetarni značaj, jer je tek on označio prekretnicu u međunarodnom pokretu otpora. Italijanski okupator je u znak

odmazde organizovao kaznenu ekspediciju sa oko 130.000 svojih vojnika i oficira i oko 20.000 domaćih neregularnih vojnika iz Albanije, sa Kosova i iz Sandžaka. Okupator je razbio ustaničku vojsku, dio ustanika pogubio, oko 15.000 zatvorio ili internirao, a Crnu Goru duž komunikacija spržio, i kuće i štale i ljetinu. Samo iz Crmnice internirano je 1.799 osoba, mnogo, da je riječ i o čitavoj Crnoj Gori. Vođstvo ustanka bilo je šokirano, ali nije izgubilo glavu, nego je sistematski pripremalo nastavak oslobodilačke borbe. Rukovodstvo NOP-a izvršilo je potpuno prestrukturiranje svojih snaga. Narod je bio preplašen od strašnog udara. Strah se bio uvukao u svaki dom. Kako to prevladati. Odgovornost na rukovodstvo bila je ogromna. Pripreme za nastavak borbe trajale su dva mjeseca. Dva mjeseca u Crnoj Gori nije pucala ustanička puška, sem što su dva bataljona ratovala u Hercegovini, braneći srpski – pravoslavni živalj od ustaških pogroma.

A onda je krenulo. Jelin Dub, novi početak, ali kakav?! Ni u jednom drugom kraju Jugoslavije, u to doba nije bilo takvog zamaha. Šest snažnih parti-

zanskih odreda, oko 20.000 boraca. Ponovo je okupator satjeran u gradove. Blažo je u tome osjećao veliku odgovornost. Naravno da nije bio sam. Ali na njemu je bila najveća odgovornost. Ne samo što je bio organizacioni sekretar crnogorske KP, nego je bio glavni komandant operacije. Šta je u tom trenutku nosio u sebi, to je samo on znao. Nije htio da se hvali, ali po njegovom izgledu dok je to pričao osjećalo se, a i viđelo, što je preživljavao. Rekao bih da je to bila jedna od najdražih njegovih, prije svega unutrašnjih pobjeda, ličnih satisfakcija.

18. OKTOBAR 1942. PUT U ALBANIJU KAO, DELEGATA CK KPJ I KOMINTERNE BILA JE NAJVEĆA ŽIVOTNA AVANTURA BLAŽA JOVANOVIĆA

Polovinom septembra 1942. godine Tito je pozvao Blaža Jovanovića u sjedište CK KPJ u Glamoču, da mu saopšti da albanski komunisti pripremaju Osnivačku konferenciju za izbor Centralnog komiteta, pa su preko CK KPJ zatražili od Kominterne podršku. Tito je zahtjev Albanaca proslijedio Moskvi i bio je u očekivanju

odgovora. Blažu je saopštio da je CK odlučno odlučio da njega pošalje kao svog delegata na Osnivačku konferenciju albanskih komunista.

Nakon izvjesnog vremena Kominterna je pozitivno odgovorila i odlučila da delegat CK KPJ bude istovremeno i delegat Kominterne. U međuvremenu Blažo se u Pidrišu, kraj Prozora, đe je bilo sjedište Pete crnogorske proleterske brigade, razdužio funkcije zamjenika političkog komesara brigade. Na put se krenulo 18. oktobra 1942. U Albaniju su upućeni Vojo Todorović, kao stručnjak za vojna pitanja i Dušan Mugoša, član Oblasnog komiteta KPJ za Kosovo i Metohiju, kao znalac albanskog jezika. Mugoša je zajedno sa Miladinom Popovićem bio poslat u Albaniju kao ispomoć albanskim komunistima. On je u avgustu stupio u sjedište CK KPJ-u, đe je donio poštu albanskih komunista. U grupi je bilo 16 osoba. Sa njima je za Crnu Goru krenula grupa crnogorskih komunista, među njima Milinko Đurović i Dara Čokorilo, Vlado Gatolin, kao čovjek za obezbjeđenje do Albanske granice i kosovski kadrovi, Stanko Burić i Vojislav Lakčević, koji su imali da produže za Kosovo i Metohiju. Oni su od početka ustanka bili u Crnoj Gori i sa proleterskim brigadama sti-

gli u Bosnu. Grupa je morala da se kreće okupiranom teritorijom po bosanskim, hercegovačkim, crnogorskim i albanskim bespućima. Trebalo je tako prepješačiti oko 600 km, u jednom pravcu. Maršruta do Albanske granice, ugrubo, išla je ovako: PidrišProzor – Treskavica – Vrbica – Tjentište - Suha (na Sutjesci) – Volujak – Latično u PiviVišnjića Do u Goliji – gornjepoljske šume – Župa nikšićka – bjelopavličke planine – Piperi – Bioče – Fundina – Tuzi – Kuće Rakića – Ćemovsko polje – Skadarsko jezero. Bosanske planine bile su pod kontrolom četnika, ali šumoviti predjeli davali su šansu progonjenima. Grupa je bila bez partizanskih obilježja. Nailazila je na lokalne četničke grupe. Prestavljale su se kao grupa vasojevićkih četnika na specijalnom zadatku. Grupom je formalno komandovao Vlado Gatolin sa četničkom kokardom na kapi, sa zvanjem „gospon narednik“. Kamufliranje im je uglavnom uspijevalo sve do Višnjića Dola, đe su naišli na grupu četnika popa Perišića, koji nijesu povjerovali u njihovu priču. Otkud žena (Dara Čokorilo) među četnicima. Jedva su izvukli živu glavu. Na sreću, blizu im je bila šumovita planina Šišman. (Nastavlja se)

Dr Radoje Pajović

Blažo Jovanović

Blažo Jovanović sa saborcima u Kolašinu, 1943. godina Blažo Jovanović, 1942. godina

Svi pojmovi i osmosmjerci od samoglasnika imaju samo A. Neiskori{}ena slova, ~itana redom, daju jo{ jedan odgovaraju}i pojam. ALMA ATA, AGRAM, ANKARA, APANA@A, BALALAJKA, BRANKA, BRAZDA, CRKVA, ^ARAPA, ^ARDAK, ^LANAK, DAJANA, DAMASK, DANGA, DRAGANA, DRVARA, DR@AVA, HANGAR, KANADA, KANKAN, KA^KAVALJ, KARAVAN, KRALJ, LA\AR, MA\ARSKA, MARAMA, NADAL, PAKRAC, PANAMA, PARADA, PASTRMKA, PLANK, RASPRAVA, RASTRAL, RAZARA^, SKAKA^, SVRHA, [KAMP, [KOLA, TARZAN, TVR\AVA, ZABAVA, ZAGRADA, ZLATAR, @ABLJAK Slavko Bovan

POMICALJKA

Nazive ptica pomaknite lijevo-desno kako biste u dvije uzatopne uspravne kolone dobili nazive jo{ dvije ptice. SPRUDNIK

BJELOGLAVI SUP PREPELICA

CRNI KOS

VELIKA ^APLJA

JAREBICA KORMORAN

B R A Z D A ^ A R D A K M R T S A P Z A M A N A P A K R A C R K

VODORAVNO: 1 Bokeljski slikar (1661-1713) - Vrsta mizi~kog instrumenta (1), 2. Vrsta projektila - Dodatak sredstvima za pranje da odje}a bude mek{a (mn.)(1), 3. Ljudi na koje se treba ugledati - Uzvik nestrpljenja - Te~no tkivo u venama - Imperator (3), 4. Ime pjeva~ice Tarner - Ime revolucionarke Cetkin - Zemlja Aonaca (2), 5 Crkva koju je oslikao slikar ~ija je bista na fotografiji (2), 6. Vrsta pauka (mn.) - Makedonsko mu{ko imeAutomobilska oznaka za Vrbas (2), 7. Oru`ani sukob - Proizvo|a~ vina - Jedinjenje izvedeno iz nekog polaznog jedinjenja (2), 8. Krpa za brisanje sudova - Ime glumca \uri~ka - Ime glumice Ala~ (2), 9. Jedna dimenzija - Plakat (fr.) - Ilustracija (2).

USPRAVNO: 1. Mu`jak p~ele - Dio ku}e (1), 2. Izvr{iti razigravanje(0), 3. Stalak za ikone u crkvi (0), 4 Rodno mjesto bokeljskog slikara ~ija je bista na fotografiji - Rudarski institut (skr.) (1), 5. Trka~ica sa Jamajke, Marlen - Fudbaler, Simone (1), 6. Automobilska oznaka za Kanji`u - Dio pribora za jelo (1), 7. Simbol kiseonika - Organsko jedinjenje koje se dobija iz aloje (3), 8. Dio ne~ega - Ime teniserke Ivanovi} (1), 9. Slavni egipatski glumac (0), 10. Upi{ite: LJ. ESlika nagog tijela - Inicijali glumca Istvuda (2), 11 Akademski ko{arka{ki klub (skr.) - Ime glumca i re`isera Baji}a (1), 12. Artiljerijsko zrno ispunjeno kuglicama (2), 13. Vrsta divlja~i (0), 14 . Ovda{nji (skr.)- Neman iz Loh NesaOznaka za reomir (2), 15. [tapi}asta bakterija- Fizi~ar, D`ejms (1), 16 . O~aj, bezna|e (0), 17 . Slatki sok od gro`|aPeriod proveden na radu (1).

A N D I

AUTOR: TEUTA ATLETSKA DISCIPLINA RANIJI [PANSKI GOLMAN, LUIS

AMERI^KA KNJI@EVNICA LEUKOCITI, I ERITROCITI BULJOOK

JEDINICA DASKA U OGRADI (pokr.) MALJ (mn.) PISAC PRODANOVI]

POTVRDNA RIJE^ FUDBALER VINTER AUSTRIJA

ALOJE

Zlatan Pupezin

AUTOR: TEUTA GRAD SA SLIKE AMERI^KI D@EZ MUZI^AR, DON NESLAGANJE KOTOR INDIJSKO BO@ANSTVO VAZDUHA I VJETRA

(”GANDI”) PJEVA^ICA BARUD@IJA

ZVIJER IZ PORODICE MA^AKA DVOR SITAN DIO MATERIJE UKRASNA BILJKA (mn.)

NORVE[KA RODITELJ PLAN

IGRA SA PET KOCKICA VRSTA VODENE PTICE RIJE^ NA KRAJU MOLITVE POND

RU^NI RAD KRATKA BRZA TRKA DR@AVA U S. AMERICI

CIJEV ZA ODVOD KI[NICE SA KROVA

FIGURA U [AHU

OSMIJUM NEUTRON RIJEKA NA KOJOJ JE GRAD SA SL GLUMICA JOVOVI]

KISELINA (lat.)

PRITOKA NERETVE

RJE[ENJA - Osmosmjerka: `dral; Pom caljka: sjenica, pelikan; Bije a ukr{ten ca: Tripo Kokolja, dobo{, raketa, omek{iva~i, uzori, ama, krv, car, Tina, Klara, Aonija, Gospa od [krpjela, krsta{i, Atanas, VS, rat, vinar, derivat, otarak, Nikola, Anja, visina, afi{, crte`; Skandinavka: Sara [epard, krvna zrnca, okat, Ret, N, ko~, batovi, unija, enol, da, Aron, do, Ada{evci, V, lja, aloin, g, Otar, Zeta, ng, D, oro, sada, tlak; Skandinavka: Ben Kingsli, Eleonora, n, ris, dvorac, asparagusi, N, otac, kad, Ebro, Iv, Se, jamb, amin, vez, sprint, oluk, dama, Os, n, Mila, acid, Rama. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda ure|uje: Slavko Bovan)

VODORAVNO: 11. Kipovi, 12. Ime glumca Bosilj~i}a, 13. Prenos pismenih poruka na daljinu, 14. ^lan rotari-kluba, 15. Poludragi kamen ljubi~aste boje, 16. Gr~ko slovo, 17. Rast u visinu, 19. Stari narod uz Tisu, 20 Planeta Sun~evog sistema, 21. Predstavnik vrste, 22. Ikavsko narje~je, 23 Ime engleskog glumca Holma, 24. Gr~ka boginja nesre}e (mit.), 25 Inicijali re`isera Lou~a, 26. Naprava za uprezanje volova, 27. "Pametni mobilni telefon", 28. Dio gola, 30. Me|unarodna auto-oznaka za Liberiju, 31. Povodac za konja, 32. Jadransko ostrvo, 33. Sastojak bijelog luka jakog mirisa, 34. Koralno ostrvo, 35. Slavna ruska balerina, 36. Marva, 37. Hrvatski slikar, Vjekoslav, 38. Biljna te~nost, 39. Grad u Sloveniji.

USPRAVNO: 1. "Uljezi" u organizmu, 2. Vjersko ludilo (psih.), 3. Druga strana (lat.), 4. Pozori{te, 5. Ujesti, 6. Vje{tina raspravljanja, 7. Ifeta odmila, 8. Migavci, 9 Trojanski junak, Ajant (mit.), 10. Film Gorana Markovi}a sa Draganom Nikoli}em, 12. Skitnica (tur.), ajtad`ija, 16. Novi talas (eng.), 18. Ime folk pjeva~a Nezirovi}a, 20. Zvijezda u sazvije`|u Orla, 22. Uskr{nje jaje za tucanje, 24. Sazvije`|e sevjernog neba, 25 ^inioci, 27. Jezero u Etiopiji, 28 Glib, kal, 29. Vrsta insekta, mrmak, 31 Kalu|er, monah, 32. Ime re`isera Pakule, 34. Visokokvalifikovani (skr.), 35. Ista slova.

Mladen Markovi}

M A G I ^ N I L I K

^MA, DA, DA, DAN, DE, FA, I, KA, KA^, LA, LOST, MA, NE, RA, RA, RI, SA, SKA, U, U, VALJ, VO.

VODORAVNO I USPRAVNO: 1 Vrsta sira, 2 Mrtvilo, letarfi~nost, 3 Nepristojan, 4 Raniji izvr{ni odbor Centralne Rade (skup{tine) u Ukrajini, 5 Nekada{nji ko{arka{ki reprezentativac Jugoslavije, 6 Zidari koji izra|uju fasade.

RJE[ENJA - Skandinavka: Minos, spam, naspavati se, kk, dabar, T, sur, karasi, istra`itelj, Mila Kunis, ut, narasti, mir, vinar, okap, VA, I, arar, kika, Bon, Sava; Skandinavka: Kami, Epir, jer, TR, K, Vi{i, Ital, Nikola Kojo, Sveti dim, K, L, To~e, Ato, E~ani, srez, Titanik, SA, Ti, akonto, mast, ali, K, p~elarstvo; Ukr{tenica: statue, Ivan, telegrafija, rotarijanac, ametist, ksi, narastanje, o, Anarti, Uran, tip, ikavica, Ijan, Ate, kl, jaram, ajfon, e, stativa, a, lb, ular, Krk, alicin, atol, Ana Pavlova, stoka, Karas, sok, Sevnica; Rebus: kupusnik (kup, usnik); Anagram: kiseli sir; Magi~ni lik: ka~kavalj, u~malost, skaradan, Mala Rada, Ivo Daneu, fasaderi. (Enigmatiku priprema Enigmatski klub ”Kikinda , ure|uje: Slavko Bovan)

Dejan Mini}

Luka Pavi~i}

Neđelja, 23. jun 2024.

Dana 20. juna 2024. preminula je poslije duge bolesti u 88 godini

VIDE Vukašina ŠPADIJER rođena ĐURKOVIĆ

Sahrana je obavljena 21. juna u 11 časova u krugu uže porodice na Starom groblju na Cetinju.

OŽALOŠĆENE PORODICE ŠPADIJER i ĐURKOVIĆ

МИЛОШ и ЗДРАВКО, ћерка НАДА, сестре

ДРАГИЦА, заова ОЛГА, снахе МАЈА, ДОБРИНКА и НЕНА, унучад, праунук, братанићи, сестрићи, сестрична и остала родбина МИНИЋ и ГЛИГОРОВИЋ

Dana 22. juna 2024. u 56. godini preminula je naša draga

BUDINKA Milivoja ČVOROVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli Nikšić 22. juna od 14 do 16 časova i 23. juna od 10 do 12 30 časova, kada se polazi za Mokro, đe će se obaviti sahrana na mjesnom groblju u 14 časova.

OŽALOŠĆENI: majka RADOJKA, brat BATRIĆ - BAJO, sestre VESNA i LJILJANA, snaha IVANA, sestrić ALEKSANDAR, sestrične ANĐELIJA i JOVANA, strina ILINKA, brat od strica VESELIN i snaha ANĐELKA, braća i sestre od ujaka, braća i sestre od tetaka i ostala porodica ČVOROVIĆ i ujčevina KASALICA

20.

godini preminula je naša draga

STANKA Petka MILIĆ

Sahrana je obavljena 22. juna u krugu porodice na Novom groblju u Podgorici.

OŽALOŠĆENI: sin MLADEN, unuk PETAR i snaha NADA

ŽELJKO

Musin POPOVIĆ

Preminuo je dana 21. juna 2024. u 68. godini. Sahrana će se obaviti u utorak 25. juna u 10 30 časova na Novom bežanijskom groblju.

Kuća žalosti: Dalmatinske Zagore 63, Batajnica.

OŽALOŠĆENI: supruga ZDENKA, sin IGOR, bratanić FILIP, bratanične IRENA i ANA, snahe MARIJA, RAJKA i MARINA, unuke KRISTINA i ANJA i ostala rodbina i prijatelji

Dana 21. juna 2024, poslije duge i teške bolesti, u 48. godini preminula je naša draga

RANKA POPOVIĆ rođena MIKIĆ

Sahrana je obavljena 22. juna na Starom groblju na Cetinju u krugu porodice u 16 časova.

OŽALOŠĆENI: majka DOBRINKA, sinovi BOGDAN i VLADAN, ćerke BOŽIDARKA i VLADANA, braća RADENKO i MIRKO

Dana

juna 2024. u 81.

Naš dragi

Posljednji pozdrav majki

CAKI MINIĆ

Draga majko, mnogo sam tužna što sam te izgubila i ponosna što sam te imala. Počivaj u miru!

NADA IKOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našoj dragoj babi

Od unučadi: MILENE, MAŠE i NIŠE

Posljednji pozdrav babi CAKI

Od unuka: MILJANA, MIRA i MARKA

IKONIJA KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri, svastici i tetki.

IKONIJA KRIVOKAPIĆ

Posljednji pozdrav dragoj sestri, zaovi i tetki.

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Sestra RAJKA, NEBOJŠA i MIJO sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom stricu

Od sestre JOVANE, VUKAŠINA, sestrića SINIŠE i SVETA, sestrične RADE

Od brata VELJA, snahe MILENE, bratanića PAVLA i SRETENA i bratanične MARINE

Porodica pokojnog ILIJE JANKOVIĆA - DŽONIJA

Posljednji pozdrav dragoj babi

STANKI MILIĆ Neka tvoja dobra duša počiva u miru. Čuvamo te od zaborava.

SANDRA DAPČEVIĆ sa familijom

Posljednji pozdrav dragoj

23.

Posljednji pozdrav dragoj sestri

CAKI MINIĆ

Počivaj u miru, a mi ćemo te s ljubavlju i poštovanjem čuvati od zaborava.

DRAGICA POPOVIĆ sa porodicom

Od SNEŽANE RADONJIĆ sa porodicom

Nadali smo se da ćeš opet pobijediti. Nadali smo se druženju u Čanju… Ali, požurio si kod našeg Takija u zagrljaj. Zbogom!

Tvoji

Snaha RAJKA, bratanične IRENA i ANA i bratanić FILIP sa porodicama

Posljednji pozdrav dragoj

STANKI MILIĆ Počivaj u miru, neka ti je laka crna zemlja. MIŠKO MIROTIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem bratu ŽELJKU POPOVIĆU

Ostaju sjećanja na djetinjstvo i naša iskrena prijateljstva. Počivaj u miru, naš voljeni Željko. DRAGAN, BOBAN i JULIJA sa porodicama

CAKI

Neđelja, 23. jun 2024. Oglasi

S tugom se opraštamo od naše drage prijateljice

ZLATIJE STEVANOVIĆ

Bila si žena sa vrlinama pravog čovjeka. Ostavila si uspomene koje se ne zaboravljaju i na tome ti hvala. Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. SLAVENKO, BRANKA i NIKOLA JOVANOVIĆ

Nećemo te zaboraviti, pamtićemo tvoju ljubav i pažnju zauvijek. Volimo te.

Tvoji: ACO, ANĐELIJA i JOVANA

Sa neizmjernom tugom opraštamo se od našeg voljenog druga

1147

Dobri naš, prerano si nas napustio. Tvoj osmijeh, dobrota i vedrina kojom si se isticao zauvijek će ostati u našim srcima. Hvala ti za sve divne trenutke i uspomene koje smo odmalena gradili, zauvijek ćeš živjeti u nama! Počivaj u miru, Anđele naš.

Tvoji

MILO, DARIJA, DANILO, IVAN, LUKA, MATIJA, JELENA, ĐORĐE, KRISTINA i MAŠA

Posljednji

Posljednji pozdrav voljenoj sestri od ujaka

BUDINKI - BUBI ČVOROVIĆ

Bol nije u riječima i suzama, nego u duši i mom srcu, u kojem ćeš vječno živjeti. Hvala ti na divnim godinama koje smo zajedno provele. Počivaj u miru.

Sestra od tetke LJUBINKA

Ostaćeš zauvijek u našim srcima.

Počivaj u miru, naš dobri

Teško je prihvatiti tvoju iznenadnu smrt i gubitak iskrenog druga. Pamtimo te uvijek vedrog, nasmijanog i čuvaćemo te od zaborava. Zauvijek u našim srcima.

Od VLADANA i NATALIJE

Posljednji pozdrav

PETRU KALUĐEROVIĆU

Vijest o tvojoj tragičnoj smrti potresla je nas sve. Počivaj u miru.

MILADIN NIKOLIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragoj tetki

Tvoji: RADOJKA, BAJO i IVANA

PETAR Savićev KALUĐEROVIĆ

Prerano si napustio ovaj Svijet. Neka tvoja mlada duša počiva u carstvu nebeskom i neka te anđeli čuvaju!

KRIVOKAPIĆ JELKA, DADO i FILIP

Posljednji pozdrav našoj dragoj tetki VIDE Vukašinova ŠPADIJER MEŠA i SLOBODAN BOŽOVIĆ s porodicama

Posljednji pozdrav dragoj tetki

pozdrav dragoj tetki VIDI Počivaj u miru.

Sestrična VUKICA MILIĆ

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanju.

JOVANOVIĆ s porodicom

Draga BUŚO

Naša

BUŚKA

PECO

PECO

23.

Posljednji pozdrav dragom i voljenom rođaku

Počivaj u miru.

Od KEJA i ČUBRA sa porodicama

RADOMIR VUJOVIĆ

RAJKE

Draga Rajka, godina prođe, sjećanje na tebe ne blijedi.

MILANKA, CECO, DRAGANA i DIJANA

MARTINA POPIVODA

Gdje god da si znam da me paziš.

23. 6. 2013 – 23. 6. 2024.

OLEG JESTROVIĆ 1967 – 2023.

Nedostaješ…

Moj živote, 23. jun je tvoj rođendan.

Dan kada si zauvijek otišao za mene ne postoji. Vodo moja snažna, planino moja uzvišena, slobodo moja neustrašiva!

Moj život će te čuvati od zaborava!

Neutješna tvoja BILJA

Vrijeme koje je prošlo nije umanjilo tugu zbog tvog iznenadnog odlaska.

RADOMIR VUJOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi zaborav, već ljubav i sjećanje na tebe. Ostaćeš voljen i nikad zaboravljen.

RADOMIR VUJOVIĆ

Navršava se godina dana od kako te nema. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za tobom.

oče, đede i svekre

S ljubavlju

KRSTO Neđeljkov

-

Sin PEĐA sa porodicom 1123

Sin NIKOLA, snaha NATAŠA, unučad ANDREA i STEFAN

Tvoja BEBA

RAJKA ĐAKONOVIĆ

Godina dana tišine i bola. Pričamo ja i ti i dalje da nas niko ne čuje. Fališ više nego ikad. Volim te.

Tvoj

Godina od kada nije sa nama naša draga

MARIJA KOVAČEVIĆ rođena RATKOVIĆ

U našoj si duši sa najljepšim uspomenama. Sa poštovanjem ćemo te čuvati od zaborava, majko. Hvala ti za sve što si bila za nas. Dana 23. juna oko 9 sati ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.

S ljubavlju

PEJKA Krstova CICMIL

Vrijeme prolazi, a tuga je ista. Nikada nećemo zaboraviti tvoju dobrotu i plemenitost.

Tvoj sin SAŠA sa porodicom

DANILO Blagotin VASILJEVIĆ

Dragi

RADOMIR VUJOVIĆ

MAJKO

Godina dana od smrti strine i jetrve

IN MEMORIAM

23. 6. 2003 - 23. 6. 2024.

Dana 29. juna 2024. navršava se godina od kako nijesi sa mnom

ZORAN DUDA PAJOVIĆ

Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav. Tvoj sin DANILO

MIRKO R. ŽIVKOVIĆ

Vrijeme prolazi, sjećanja ne blijede. Prisutan si u našim srcima, lijepim i dragim uspomenama. Počivaj u miru.

GINA i LIDIJA

IN MEMORIAM

RADOMIR - RACO Radošev IVANOVIĆ 25. 6. 2023 - 25. 6. 2024.

Mislima o tebi započinje i završava svaki moj dan. U srcu nosim najljepše uspomene na naše porodične dane, radost... U tvom plemenitom i dostojanstvenom životu pronalazim smisao za sve ono što je bilo, za sve ono što dolazi.

Počivaj u miru, najčistija ljudska dušo.

Ožalošćena sestra NAĐA

Šest mjeseci tugovanja

ČEDOMIR UTJEŠINOVIĆ

Nesebično si činio za nas mnogo, diskretno i sa ljubavlju. Hvala na svemu što si bio. Ponosni što si bio naš.

TVOJA PORODICA

Godina dana

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ

crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu člana 134, 135, 136 i 142 Zakona o privrednim društvima (’’Sl.list CG’’ broj 65/20, 046/21 i 004/24 ) i člana 28, 29, 31 i 56 Statuta Akcionarskog društva ’’MONTECARGO’’ Podgorica, Odbor direktora Akcionarskog društva ’’MONT ECARGO’’ Podgorica Odlukom broj 4441/1 od 20 juna 2024. godine, saziva

PONOVLJENU REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AKCIONARSKOG DRUŠTVA ’’MONTECARGO’’ PODGORICA

Ponovljena Redovna Skupština akcionara Akcionarskog društva ’’MONTECARGO’’ Podgorica održaće se 4. jula 2024. godine ( četvrtak ) sa početkom u 10 časova u sali za sastanke Društva, Podgorica, Trg Golootočkih žrtava br. 13

Za Skupštinu akcionara se predlaže sljedeći:

DNEVNI RED

1. Predlog Odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju Društva za 202 3. godinu.

2. Predlog Odluke o usvajanju Finansijskih iskaza sa Izvještajem Nezavisnog revizora Društva o reviziji finansijskih iskaza za 202 3. godinu.

3. Predlog Odluke o imenovan ju Revizora Društva za 2024. godinu.

4. Predlog Odluke o donošenju Politike naknada i utvrđivanju naknada članovima Odbora direktora.

Materijal sa predlozima odluka za Ponovljenu Redovnu Skupštinu akcionara Društva staviće se na uvid akcionarima, u zakonskom roku, svakog radnog dana od 10 do 14 časova u poslovnim prostorijama Društva i radnim jedinicama u Podgorici, Baru, Bijelom Polju i Nikšiću ( kontakt osoba Sekretar Društva tel. +382 68 855 325 ), kao i na internet stranici Društva www.montecargo.me

Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33% od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića.

Skupština akcionara donosi odluke većinom glas ova prisutnih ili zastupanih ak cionara ili putem glasačkih listića, osim u slučajevima kada se za donošenje odluke Zakonom zahtijeva druga većina.

Identifikacija akcionara na Ponovljenoj Redovnoj Skupštini akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Miroslav Brajović, s.r.

Potreban vozač C kategorije, radno iskustvo dvije godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna. Tel:069/032-380