Srijeda, 26. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21036 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
RAZOTKRIVANJE NEISTINA: Vizija o Crnoj Gori kao ,,Singapuru na Balkanu“, što je zapisano u skupštinskom ekspozeu predsjednika Vlade, nespojiva je sa premijerovom najavom izmjena Zakona o državljanstvu
Upravni sud potvrdio da je i treće razrješenje nekadašnjeg direktora policije izvedeno nezakonito
Kada se detaljnije pogleda Zakon o državljanstvu Singapura, jasno je da bi neka zakonska rješenja Milojko Spajić - da može – trajno sklonio iz vidokruga običnih građana. Samo iz jednog razloga - jer ne odgovaraju njegovoj novoj ,,viziji“. U Singapuru, naime, nijesu moguća dvojna državljanstva, koja je nedavno promovisao Spajić najavljujući promjene Ustava Crne Gore!
NOVI PRITISAK: Samo dan nakon što je objavljena odluka Upravnog suda Specijalni policijski tim ponovo upao u ASK po „anonimnoj“ prijavi
Odluka koju su očigledno ministar finansija i glavni specijalni tužilac shvatili kao ponižavajuću izazvala je novi upad SPO u prostorije ASK-a, da i danas, nakon više od dva mjeseca, traže dokaze kako bi opravdali svoju brutalnost - navodi se u saopštenju ASK-a
Simbolički rečeno, Upravni sud je „pomirio“ Spajićev PES i Demokrate, koje su u martu čak prijetile otkazivanjem podrške Vladi zbog imenovanja v.d. direktora policije Aleksandra Radovića, ali su kasnije ,,aterirali“, a cijela priča svedena na bizarnu situaciju da ministar Šaranović tuži Vladu u kojoj sjedi zbog imenovanja privremenog čelnika na mjesto, kako se ispostavilo, zapravo nezakonito smijenjenog Brđanina
Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac pisao Upravi Istražnog zatvora
IN MEMORIAM: DRAGAN KAPIČIĆ
Vazda odmjeren i gospodstven, Kaponja je bio veliki Jugosloven, rijetki Crnogorac i tipični Beograđanin. Jedan od simbola onog najljepšeg Beograda, koji nas je jednom sve očarao STR. 17.
DFC STUDIJA: Crna Gora bez političke volje i institucionalnog djelovanja u borbi protiv stranog miješanja i manipulacija informacijama
Prerada narativa Kremlja preko medija koji nijesu direktno povezani sa Moskvom jasan je pokazatelj uticaja, jer su prihvaćeni kao dovoljno legitimni ili vjerodostojni da budu reprodukovani u tim medijima. Ilustrativan primjer takvog djelovanja je Radio-televizija Crne Gore, koja je u više navrata širila proruske narative i dezinformacije, navodi se u studiji Digitalnog forenzičkog centra
i 11.
RAZOTKRIVANJE NEISTINA: Vizija o Crnoj Gori kao ,,Singapuru na Balkanu“, što je zapisano u skupštinskom ekspozeu predsjednika Vlade, nespojiva je sa premijerovom najavom izmjena Zakona o državljanstvu
PODGORICA – Nedavna pompezna najava premijera Milojka Spajića o potrebi promjene Ustava radi omogućavanja prava na dvojno državljanstvo ljudima koji dugo žive van Crne Gore - u Srbiji, regionu Balkana ili daljoj dijaspori - u direktnoj je suprotnosti, kada je u pitanju sticanje državljanstva, sa Spajićevom vizijom o Crnoj Gori „kao Švajcarskoj Balkana i Singapuru Evrope“, kako je naveo u ekspozeu u Skupštini Crne Gore.
U stvari, ukoliko bi se ustavne odredbe sticanja državljanstva ,,obećanog uzora“ Singapura primijenile u Crnoj Gori, onda bi svi koji apliciraju za crnogorsko državljanstvo - morali da se odreknu državljanstva zemlje iz koje dolaze! Ili bi, ako hoće strano državljanstvo, morali da se odreknu crnogorskog.
DRŽAVLJANSTVO I POLITIKA
Kada se detaljnije pogleda Zakon o državljanstvu Singapura, jasno je da bi neka zakonska rješenja Milojko Spajić - da može – trajno sklonio iz vidokruga običnih građana. Samo iz jednog razloga - jer ne odgovaraju njegovoj novoj ,,viziji“. U Singapuru, naime, nijesu moguća dvojna državljanstva, koja je nedavno promovisao Spajić najavljujući promjene Ustava Crne Gore!
- Imati dvojno državljanstvo nije dozvoljeno u Singapuru pa ćete se morati odreći drugog državljanstva koje možda imate ako odlučite prihvatiti singapursko. Singapur se smatra jednim od najboljih gradova u Aziji za život. Bezbjedan je, ekološki prihvatljiv i ,,lonac“ je u kojem se tope i miješaju kulture – ovo je odgovor sa sajta Vlade Singapura na upit Pobjede ,,Da li pos toji mogućnost dobijanja singapurskog državljanstva, uz zadržavanje originalnog, zemlje iz koje dolazi aplikant“. Jasno je, dakle, da je Spajićeva patetična galama - ,,o Crnoj Gori koja se odriče svoje đece“, državljanki i državlja-
DOKAZ SpAJIćEVIh mANIpulAcIJA: Detalj iz zakona Singapura
na drugih zemalja - prizemna marketinška šarada, namijenjena neupućenim građanima. S osnovnim ciljem da se napravi politička maska, koja bi trebalo da sakrije istinu: priču o dvojnom državljanstvu premijer gura u cilju
VUKOVIĆ: Spajanje nespojivog rezultat je političkog neznanja
Novembra prošle godine u analitičkom osvrtu za Pobjedu na sistemske postavke iz ekspozea tadašnjeg mandatara Milojka Spajića, kao i o tezama o Crnoj Gori kao ,,Singapuru i Švajcarskoj na Balkanu“, dr Siniša Vuković, profesor na Džon Hopkins univerzitetu je jasno naznačio - ,,nespojivost spajanja dva različita modela“. – Ukoliko bi modele te dvije zemlje nekako spojili i primijenili u Crnoj Gori, dobili bi neutralnu, decentralizovanu i konfederalnu državu naroda, vođenu dominantnom partijom populističkog desnog centra,
koja guši sve postulate liberalne demokratije i vladavine prava i podređuje se odlukama svojih susjeda, zarad fiktivnog populističkog obećanja o ekonomskom prosperitetu i veoma realnog insistiranja na saradnji sa regionom – ocijenio je za Pobjedu Vuković. Naglasio je i da je Spajić tada – od svih mogućih primjera - izabrao dva koja su, bar kada je u pitanju Crna Gora, umnogome problematična i da sve to govori o Spajićevom nedostatku poznavanja političkih sistema. – Pretpostavljam da su za mandatara ključne
odrednice kojima se vodio, kada je odabrao Švajcarsku i Singapur, bile činjenice da se radi o dvije ekonomski uspješne države, koje su međunarodno konkurentne, prepoznate i cijenjene zbog njihovog doprinosa svjetskoj ekonomiji. Malo je takvih primjera na svijetu i s pravom se može konstatovati da su obje države izuzeci kada je u pitanju ekonomski razvoj koji je teško oponašati. Zapravo, biti Švajcarska ili Singapur, u sistemskom smislu za Crnu Goru bi bilo katastrofalno –zaključio je dr Vuković u razgovoru za Pobjedu.
sprovođenja rekonstrukcije Vlade i zadovoljenja političkih apetita Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića Te dvije stranke i ta dva lidera su ključni za opstanak aktuelne parlamentarne većine bez koje nema opstanka ni vlade Milojka Spajića. Zato je, plasirajući priču o izmjenama Zakona o državljanstvu, ali i pokušavajući da propagandno plasira tezu da je dvojno državljanstvo potrebno ,,radi upisa naše đece u registar crnogorskih građana“, Spajić svjesno zaboravio svoje premijerske ,,misli“ iz ekspozea.
Jer, kada se i detaljnije pogleda Zakon o državljanstvu Singapura, jasno je da bi neka zakonska rješenja Milojko Spajić - da može – trajno sklonio iz vidokruga običnih građana. Samo iz jednog razloga - jer ne odgovaraju njegovoj novoj ,,viziji“!
SPAJKIJEVA
DVOSTRUKA IGRA
Recimo, u članu 128 Zakona o državljanstvu Singapura, u dijelu ,,Odricanje od državljanstva“, zapisano je: ,,Svaki građanin Singapura, stariji
od 21 godine i zdrave pameti, koji je, takođe, ili će postati državljanin druge zemlje, mora se odreći svog državljanstva Singapura izjavom koju registruje Vlada, i mora nakon takve registracije prestati biti državljanin Singapura“.
Da prevedemo, ako nekome nije jasno: ukoliko ste državljanin Singapura, a želite steći državljanstvo neke druge države - morate se odreći singapurskog.
A singapursko državljanstvo, ukoliko se ispostavi da građanin ima državljanstvo i neke druge države - automatski se gubi, ukoliko je ,,nakon 6. aprila 1960. godine podnio zahtjev vlastima mjesta (države) izvan Singapura za izdavanje ili obnovu pasoša“... Izvodi iz Zakona o državljanstvu Singapura raskrinkavaju dvoličnu, prevarantsku politiku premijera Spajića: posljednjeg dana oktobra prošle godine, predsjednik Vlade u ekspozeu je govorio o usvajanju prakse i prava Singapura i Švajcarske, a sedam mjeseci kasnije, prije samo sedam dana na konferenciji za novinare, premijer je promovisao priču o promjeni Ustava Crne Gore, da bi se izmijenio crnogorski zakon o državljanstvu i omogućilo uvođenje dvojnog državljanstva. Koliko se daleko otišlo u varakanjima i političkim igrama pokazuju i dokumenta koja je Pobjeda juče objavila. Ispostavilo se da je Vlada Crne Gore, vjerovatno uz prethodni dogovor sa ljudima iz parlamentarne većine, u ,,Planu reformske agende za sredstva iz plana rasta“ naznačila decembar 2024. kao krajnji rok za promjenu Ustava Crne Gore. Potom je, iako niko iz Evropske komisije nije na tome insistirao, volšebno prolongiran rok za izmjenu crnogorskog Ustava za – jun 2025. godine. Da li je to ura-
-Imati dvojno državljanstvo nije dozvoljeno u Singapuru pa ćete se morati odreći drugog državljanstva, koje možda imate, ako odlučite prihvatiti singapursko. Singapur se smatra jednim od najboljih gradova u Aziji za život. Bezbjedan je, ekološki prihvatljiv i ,,lonac“ je u kojem se tope i miješaju kulture – ovo je odgovor sa sajta Vlade Singapura na upit Pobjede ,,Da li postoji mogućnost dobijanja singapurskog državljanstva uz zadržavanje originalnog zemlje iz koje dolazi aplikant“
đeno mimo znanja Andrije Mandića ili je i lider NSD upleten u ove zakulisne političke igre – nije poznato. Izvjesno je, međutim, da Spajić voli da igra dvostruku igru: da jedno najavljuje i javno obećava, a da istovremeno nešto sasvim drugo u tajnosti dogovara i sprovodi. Da li je to rezultat Spajićevog pokušaja spinovanja ili brutalnog nepoznavanja političkih sistema? Ili su, možda, premijeru svezane ruke z bog raznih ucjena, poput one o navodnoj saradnji sa kripto-prevarantom Do Kvonom i brojnim transakcijama dok se Južnokorejac nalazio u pritvoru?
Dakle: o kripto biznisu, ali i o lažnim obećanjima, političkim prevarama i ,,korisnim lažima“ o dvojnom državljanstvu, odgovore može dati jedino Milojko Spajić. Draško ĐURANOVIĆ
Jedan od osnivača Pokreta Preokret ocijenio je da su tvorci parlamentarne većine fokusirani na to kako da budu jači unutar same vlasti
PODGORICA - Kada su otvorena vrata za kršenje Ustava, ne očekujte da se poštuju i regule na nivou Poslovnika, ocijenio je za Pobjedu Srđan Perić iz Pokreta Preokret, komentarišući kontinuirano odlaganje sjednice Skupštine Crne Gore.
Predsjednik najvišeg zakonodavnog doma Andrija Mandić je u ponedjeljak, kasno uveče, obavijestio šefove poslaničkih klubova da će parlament nastaviti rad u petak, 28. juna.
PARČE MOĆI
Kao razlog čestog odlaganja sjednice naveo je brojne diplomatske aktivnosti poslanika iz redova parlamentarne većine, ali je javnost ostala uskraćena za informaciju ko je od njihovih predstavnika u Skupštini odsutan i zbog kojih obaveza.
Iz opozicije su prije dva dana najavili da pripremaju adekvatan odgovor na potpuno urušavanje i degradaciju parlamentarizma u Crnoj Gori. Optužuju Mandića da je „zaključao parlament“ i da odluke donosi bez konslutacija sa članovima Kolegijuma kako bi na prevaran način pokušao da realizuje usko-političke interese.
Osvrćući se na dešavanja u crnogorskom parlamentu, Perić je rekao da smo ušli u zonu kada je sve do kraja i bez ostatka podređeno partijskom profitu i stvaranju utiska kod birača kojima se obraćaju političari.
- A sve to ne biste li imali glas više i sjutra parče moći više. Kad tako posložite stvari, opšti interes, odnosno interes
građana postaje sasvim apstraktna kategorija. Dodajte tome i da imate vlast koja se ponaša kao da je opozicija i opoziciju koja se ponaša kao da je vlast – kazao je Perić za Pobjedu. Ipak, kako ističe, težište odgovornosti je na onom dijelu parlamenta koji tvori vladajuću većinu. Oni, smatra Perić, nijesu posvećeni sprovođenju ideja i planova, već isključivo kako da budu jači unutar same vlasti. - Dakle, unaprijed se projektuje i ko je vlast i ko opozicija, u predizbornoj kampanji se govori jedno, nakon izbora drugo, uzajamne optužbe za spletke i nezakonitosti bez konkretnih dokaza samo rastu, a potom uslijede uzajamna mirenja kao da ništa nije rečeno. I sve to se dešava u dvije godine – napominje Perić.
ANTIPOLITIKA
Rezultat je, kaže on, stanje antipolitike, razočaranost građana u politiku i političare, te odsustvo jasne perspektive da može biti drugačije.
- A može. Potrebno je ulivati smisao u politički sistem, a to je moguće istrajnim i promišljenim radom. Dakle, nužno je raditi suprotno od onog što čini aktuelna politička klasa. Mada, sada djeluje to utopistički, preokret je moguć, ali da bi se on desio mi - građanke i građani - moramo biti bolji, jer će zajednica, uključujući i njen politički segment tada biti bolja. Dug proces, ali nije mi poznato da postoji drugačiji na putu građenja istinski prosperitetnog
druš tva – poručio je Perić. Na kršenje Poslovnika ukazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša. On je odbacio optužbe čelnika parlamenta da prethodnih dana nijesu naišli na razumijevanje kolega iz redova opozicije, kada je u pitanju nedostatak neophodnog broja poslanika za rad i odlučivanje. Istakao je da Mandić mimo Poslovnika zakazuje sjednice parlamenta i predlaže dnevni red ignorišući prava opozicije.
Odbornici beranske parlamentarne većine nijesu poslušali Bečića i Mandića
PODGORICA - Odbornici beranske parlamentarne većine nijesu poslušali lidere Demokrata i Nove srpske demokratije Aleksu Bečića i Andriju Mandića, koji su im prije dva dana poručili da ispoštuju koalicioni sporazum i omoguće izbor Damjana Ćulafića (Demokrate) za predsjednika opštine. Na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta zakazanoj po hitnom postupku, na kojoj je trebalo da se odlučuje o izboru novog predsjednika opštine, nijesu se pojavili odbornici parlamentarne većine, pa je ona odgođena zbog nedostatka kvoruma za desetak dana.
Predsjednik SO Berane Milun Rmuš kazao je da se 17 odbornika koji su podnijeli inicijativu za sazivanje ove sjednice i dva odbornika iz
parlamentarne većine nijesu pojavili u skupštinskoj sali. - Nijesu se pojavili dva odbornika Pokreta za promjene, odbornik Miloš Rmuš i odbornik Miloš Đukić, odbornik Nove srpske demokratije. I takođe nijesu se pojavili svi ostali odbornici parlamentarne većine - kazao je Rmuš. On smatra da je taj potez parlamentarne većine u stvari „taktičko rješenje kako bi dali još malo na vremenu od-
bornicima Đukiću i Rmušu da razmisle u kakav problem uvode opštinu Berane i lokalnu samoupravu“. Podsjetimo, iako su predsjednik i potpredsjednik opštine Berane Vuko Todorović (NSD) i Damjan Ćulafić (Demokrate) podnijeli ostavke na te funkcije da bi se rotirali u skladu sa koalicionim dogovorom, nakon lokalnih izbora 2022. godine to se nije dogodilo jer prijedlog da se
Ćulafić izabere za predsjednika nijesu potpisala dvojica odbornika vladajuće koalicije - Milorad Đukić (NSD) i Miloš Rmuš (PZP). Da bi riješili sve očigledniju političku krizu i odblokirali lokalni parlament, reagovali su prije dva dana lideri Nove srpske demokratije Andrija Mandić i Demokrata Aleksa Bečić. Pozvali su odbornike da ispoštuju koalicioni sporazum i da na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta za predsjednika Skupštine opštine izaberu Vuka Todorovića, a Damjana Ćulafića za predsjednika opštine.
Ćulafić je nakon otkazivanja sjednice juče izjavio da ne zna da li će biti izabran na mjesto predsjednika opštine jer se, kako je rekao, dva odbornika iz redova Nove srpske demokratije Milorad Miki Đukić i odbornik Pokreta za promjene (PZP) Miloš Rmuš ne oglašavaju po tom pitanju.
Na pitanje da li su po ocjeni opozicije prijevremeni lokalni izbori sve bliži, Ćulafić je kazao da opozicija, kao i bi-
Prema riječima Mugoše, to se odnosilo na određene poslanike većine jer nijesu bili u sali, a ne opozicije koja je ispoštovala dogovor sa Kolegijuma.
- Tada je Mandić saopštio dvije važne konstatacije u kontekstu najnovijih „nemuštih“ pravdanja odsustva poslanika većine zbog brojnih diplomatskih aktivnosti, a ona glasi „nijesam odobrio niti jednom poslaniku našeg parlamenta odlazak na službeno putovanje tokom narednih sedmica“ - naveo je Mugoša.
On je ukazao da je 19. juna opet odgođena sjednica zbog odsustva dijela poslanika većine.
- On nema pravo da bilo što imputira opoziciji. Istina je da većina sa Mandićem na čelu nije sposobna (ne želi, ne može ili neće) da od 49 poslanika koji su glasali za Mandića već u nekoliko navrata okupi njih 41, što je dovoljno za kvorum - rekao je Mugoša.
„ŠUMOVI“
Prema njegovom mišljenju, između Vlade i parlamenta postoje „šumovi“ u komunikaciji, što je, smatra, takođe razlog za odgađanje početka pojedinih sjednica. Mugoša je podsjetio da je prvo odgađanje sjednice bilo 30. maja, jer se većina u parlamentu i Vlada nijesu mogli dogovoriti oko povlačenja prijedloga nekih zakona koji su bili u skupštinskoj proceduri, jer nijesu ispunjavali formalno pravne uslove da budu na dnevnom redu parlamenta.
Dan kasnije sjednica je odgođena zbog, kako je u saopštenju istakao Mandić, „nepoštovanja dogovora sa sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine“.
- Zbog svega što se dešava u parlamentu predstavnici većine su, na Kolegijumu 19. juna, rekli da neće dozvoliti situaciju da im kvorum u parlamentu zavisi od opozicije i da će opoziciju kad budu imali dovoljan broj poslanika za kvorum o tome i obavijestiti
- naveo je Mugoša.
To se, napominje on, desilo 22. juna, kada je Mandić obavijestio članove Kolegijuma da sjednica počinje 24. juna.
- Umjesto toga, prije predviđenog početka sjednice 24. juna u skupštinskoj sali su se prebrojavali poslanici većine uz konstataciju da im fali određen broj poslanika, zbog čega je Mandić ponovo odlučio da ne nastavi sjednicu - rekao je Mugoša. On je istakao da su poslanici opozicije sve to vrijeme bili u skupštinskim klupama i čekali nastavak sjednice. - Naravno, 28. juna će se vjerovatno okupiti poslanici većine u dovoljnom broju, jer su tada, izgleda, uskopartijski trgovački i ucjenjivački interesi suštinski na dnevnom redu - zaključio je Mugoša. Tamara KLIKOVAC
Svjedočimo mešetarenju i dominaciji ličnih interesa
Predsjednik OO Demokratske partije socijalista Miro Nedić poručio je da građani Berana nikada više ne smiju dozvoliti da neodgovorni i nekompetentni ljudi budu njihovi predstavnici u lokalnom parlamentu i da oni donose ključne odluke o budućnosti ovoga grada.
- Morate voditi računa kome dajete svoje povjerenje. Ne smijete dozvoliti da na temama koje nijesu životne, a koje i te kako dovode do pojačanih emocija, pa i ostrašćenog reagovanja, odlučujete na izborima o svojim predstavnicima koji će kreirati opštinsku politiku - istakao je on.
Svjedočimo, kako je rekao, političkom mešetarenju, dominaciji ličnih interesa, samovolji pojedinaca.
- Svjedočimo još jednoj situaciji koja potvrđuje ono o čemu govorimo već duži period – da su na vlasti političke strukture koje su do te pozicije došle podrškom građana kod kojih su u kontinuitetu podsticali mržnju prema Demokratskoj partiji socijalista. I to je bio i ostao njihov jedini politički program - rekao je on.
lo gdje u svijetu, uvijek priželjkuje izbore i priliku da pokuša da redefiniše političku sliku. - Tako da to me to iznenađuje. S druge strane, ja, pravo da vam kažem, potpuno relaksirano gledam na tu cijelu situaciju. Imamo dvije opcije –da se ispoštuje dogovor koji smo imali prije dvije godine i da se taj dogovor ne ispoštuje. Smatram da bi dvojica kolega trebalo da pokažu stepen odgovornosti, poštenja pa i hrabrosti i da javno saopšte šta su njihovi razlozi - kazao je Ćulafić. Z.D.
Predsjednik opštine Nikšić pokušao da relativizuje izjavu da će „sa onima koji im ne budu braća postupati kao sa Turcima“
PODGORICA – Predsjednik opštine Nikšić Marko Kovačević zvani Šubara na jučerašnjoj sjednici lokalnog parlamenta, komentarišući reakcije na njegovu izjavu od 13. juna na Grahovcu da će „sa onima koji im ne budu braća postupati kao sa Turcima“, pokušao je da relativizuje ono što su mnogi okarakterisali kao govor mržnje i da se predstavi kao žrtva.
- Odavno sam u jednoj vrsti specifične situacije koja liči na onu iz holivudskih filmova - kada nekoga hapse pa mu kažu - imate pravo da ćutite, a sve što kažete može da se upotrijebi protiv vas. Tako je meni i našim predstavnicima, pa i predstavnicima naroda iz kojeg dolazim, pravo na ćutanje odavno priznato, a sve što kažemo zaista se gleda upotrijebiti protiv nas - kazao je Kovačević.
Rekao je da je ambasador Turske već bio u posjeti Nikšiću i da su razgovarali na ovu temu.
- Tako da ne brinite za tu vrstu odnosa, sve će biti u redu, naravno, postoji ono što su određena diplomatska pravila i aktivnosti, ali građani Nikšića neće trpjeti zbog svega toga, a to je ono što je veoma važno da kažem - kazao je Kovačević. Šef kluba odbornika „Evropski tim za Nikšić“ Boris Muratović podsjetio je da će o inicijativi za razrješenje Kovačevića raspravljati na posebnoj sjednici.
- Moram uputiti čestitke Opštinskom odboru Ure koji je
konačno smogao snage da i politički obraz i dostojanstvo stavi ispred bezrezervne podrške svom koalicionom partneru. Nadam se da će vaše kolege po ugledu na vas, prvenstveno mislim na Demokrate, uraditi nešto slično i da će sačuvati taj, kao što sam već rekao, politički obraz i dostojanstvo i da će ga staviti ispred fotelja za koje su se čvrsto vezali, a rezultate dobro vidimo u svim preduzećima gdje su oni došli na vlast, od CEDIS-a, a sad je aktuelna i Pošta Crne Gore. Kada budemo imali neka nezavisna i objektivna tužilaštva vjerovatno će dosta tih predmeta doći na dnevni red i ne vjerujem da će biti dovoljno radnih mjesta niti u Opštini niti u državnim institucijama da se smjeste svi članovi fami-
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država
lije određenih tužilaca koji se bave pomenutim predmetima - istakao je Muratović.
Opštinski odbor Demokratske partije socijalista u Nikšiću podnio je prijedlog za razrješenje predsjednika opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog skandalozne izjave na obilježavanju godišnjice Bitke na Grahovcu i Spasovdana da će „sa onima koji im ne budu braća, postupati kao sa Turcima“.
U obrazloženju inicijative, koju potpisuje svih 18 odbornika opozicije, zahtijeva se smjena Kovačevića zbog izazivanja osjećaja straha i nesigurnosti kod građanki i građana Nikšića „usljed držanja sramotne besjede na Grahovcu, 13. juna 2024. godine, u kojoj je pozvao na obračun sa onima
Brojne zvanice na prijemu povodom Dana nezavisnosti
PODGORICA – Ambasada Sjedinjenih Američkih Država priredila je sinoć u Podgorici prijem povodom Dana nezavisnosti, 4. jula.
Prijemu su, između ostalih, prisustvovali premijer Milojko Spajić, ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović, ministar saobraćaja Filip Radulović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministarka kultu-
re i medija Tamara Vujović, ministar finansija Novica Vuković , potpredsjednici Vlade Srđan Pavićević i Momo Koprivica, ministar turizma Vladimir Martinović, potpredsjednik Skupštine Boris Pejović Među zvanicama su bili i gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, predsjednica SO Glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović, lider DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, za-
tim reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, lider Stranke evropskog progresa i bivši premijer Duško Marković, bivši ministar vanjskih p oslova Ranko Krivokapić, poslanici Andrija Nikolić (DPS), Boris Bogdanović (Demokrate), Jelena Nedović (PES), Nikola Camaj (AA), Slađana Kaluđerović (SNP), te predstavnici diplomatskog kora i nevladinog sektora. R. P.
Predsjednik Demokratske partije socijalista saopštio da je u Beogradu skovan plan da u Nikšiću treba slomiti kičmu Crnoj Gori
Živković: Na snazi politika fašizma i šovinizma koja je dobila savremenu formu
PODGORICA – Jasno nam je da imamo nesposobnu i zlonamjernu političku konkurenciju, koja hoće da sruši našu državu, te da su se populisti i nacionalisti udružli u istom naumu, a preko puta sebe imaju ljude koji su ostali vjerni i dosljedni ideji savremene, nezavisne i samostalne Crne Gore. Zato bilježimo tako dobre rezultate u Budvi, u Andrijevici, a oni bilježe konstantan pad podrške – kazao je juče u Nikšiću predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković.
koji misle drugačije od njega i njemu sličnih i koji ih ne smatraju braćom, kao i zbog širenja nacionalne i vjerske mržnje u kontinuitetu“.
Op ozicija ima 18 od 41-og odbornika. Ura je zbog ove skandalozne izjave i njegovog odbijanja da se javno izvini uskratila podršku predsjedniku opštine pa je njihov glas za smjenu Kovačevića 19. Za smjenu predsjednika opštine mora da glasa 21 odbornik. I Demokrate su javno osudile Kovačevićevu izjavu, ali se još nijesu izjašnjavale da li će podržati inicijativu za njegovo razrješenje ili će kao prethodna dva puta učestvovati u sabotaži da ona uopšte dođe na dnevni red sjednice lokalnog parlamenta.
Z. DARMANOVIĆ
On je juče otvorio Opštinsku izbornu konferenciju DPS Nikšić, na kojoj su birani članovi Opštinskog odbora.
- U Beogradu je skovan plan da se u Nikšiću treba slomiti kičma građanskoj i savremenoj Crnoj Gori, da to bude prva etapa gdje se treba furiozno obračunati sa Crnom Gorom da bi došlo do njenog nestanka. Nije slučajno što su u Pljevljima i Nikšiću postavljeni ljudi koji kažu da Crna Gora nije njihova matična kuća –rekao je on. Naglasio je da čelnici nikšićke i pljevaljske opštine „svaki dan, milimetar po milimetar, nastoje da se obračunaju sa Crnom Gorom, sa antifašizmom, građanskim karakterom, evropskim putem, jer
u takvu Crnu Goru intimno ne vjeruju“.
- Ono što danas gledamo je politika fašizma i šovinizma koja je dobila savremenu formu. Zato opet moramo iz Nikšića poslati opomenu onima koji misle da se preko Nikšića mogu obračunavati sa Crnom Gorom. Ovaj grad uvijek je bio perjanica prkosa, ponosa i inata, nije dao ni prodati ni predati. Nemam sumnju da ćemo odbraniti Nikšić i preko njega Crnu Goru – poručio je Živković.
Podsjećajući na izjave premijera Milojka Spajića da ga ne zanima da li će se mijenjati Ustav, simboli, himna, hoće li se uvesti dvojno državljanstvo, već samo povećanje životnog standarda, Živković je ocijenio da je jasno da je on „zlonamjeran prema našoj državi, iako se predstavlja kao prijatelj“. - Mirnim putem iz vlasti nastoji da nas uništi i anestezira, umiri time da ćemo imati veće plate i penzije, a kad to učini onda ćemo ispunjavati zahtjeve Andrije Mandića koji su bili isti i prije 15 i 20 godina – da nezavisna Crna Gora nestane. Ne nasijedajte na priče različitih političkih stranaka –naglasio je on, uz konstataciju da „Crna Gora možda i može da padne na koljena i dešavalo se to u našoj istoriji, ali oni koji služe Beogradu zaboravljaju da je Crna Gora svaki put ustala“. R. P.
„Za isplatu stipendija i studentskih kredita za jun školske 2023/2024. Ministarstvo prosvjete nauke i inovacija je obezbijedilo sredstva u iznosu od 551.005 eura. Za isplatu studentskih kredita za jun, studijske 2023/2024. obezbijeđena su sredstva u iznosu 442.705 eura. Sredstva su obezbijeđena i za stipendije za talentovane učenike i najbolje studente za jun školske 2023/2024. godine …“
Linijsko ministarstvo se pohvalilo, suprotno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, mada im je zadatak da slijede i poštuju jasne nadležnosti, iz kojih bi znali bar minimum odgovornog postupanja u ime tokova javnog novca. Shodno činjenici da je na trezorskim računima preko više stotina miliona eura, objektivno je upitati se: što je to obezbijeđeno?
Sredstva za pozicije izdataka prema pojedincima (đacima i studentima) planirana su saglasno Zakonu o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, koji ne predstavlja neki tričavi nevažni zakonski okvir, a što povlači javnu i zakonsku obavezu resornog ministarstva da se sredstva za javne politike iz podrške đacima i studentima otpuste i izvrše.
Oko ovih aktivnosti linijsko ministarstvo je skoro pa sekundarno u sprovođenju neophodnih koraka realizacije, osim za dio pripreme obaveznih dokumenata na osnovu kojih se izvršava otpuštanje. Tako je ministarstvo prosvjete onomadašnje „hvala Vladi“ tekuće skockalo u jednako-uža-
savajući termin: „obezbijedili smo“.
„Radi organizovanja efikasnijeg i ekonomičnijeg vršenja poslova u organu državne uprave, starješina organa državne uprave, odnosno lice koje on ovlasti donosi interne akte upravljanja kojima se u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima uređuju interne procedure, način obavljanja poslova i druga pitanja od značaja za rad organa državne uprave. Interni akti upravljanja u organima državne uprave su instrukcije i pravila“.
Resorno ministarstvo finansija je, da zaobiđe Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, kao i da se ne vidi nivo timske nekolegijalnosti u planiranju aktivnosti pripreme budžeta, izdalo „Interno pravilo za planiranje budžeta Ministarstva finansija“ pozivajući se na čl. 36 Zakona o državnoj upravi (iz citata). Ukupno pravilo oivičeno je bezbojnom „oblandom“ iz Zakona o unutrašnjim finansijskim kontrolama (čl. 6) da:
Kontrola rada direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) sprovela se sa ciljem targetiranja putem neodrživih evaluacija o tome gdje je i kako bilo ko prekršio/la zakon. A, tek se priprema nacrt zakona o budžetskoj inspekciji, koji ne predstavlja ništa više nego uspostavljanje ukrivene ruke ministra nansija iz sjenke i premijera da politički lome starješine organa, shodno agendama interesnih kalkulacija. Opet se prave papiri, koji će najmanje primjenjivati oni koji realno tekuće rade iste poslove za više ministarstava, a njima se nikad neće poslati budžetska inspekcija sa ciljem da pravi kojekakve skoro-pa-naručene izvještaje za tužilačke tužbe o varijabilama za selektivnu (ne)pravdu
Jačati procedure kontrole u vezi javnih tokova novca je odgovornost resornog ministarstva za nansije. To predstavlja jedan od ključnih segmenata reforme javnih nansija, saglasno EU-agendi pridruživanja. Međutim, iz dosadašnjeg iskustva nikako da reformski i sistemski upijemo temeljni princip: mrtvuljavim papirima se bježi od odgovornosti a kako bi se priznalo smandrljavanje
„Finansijsko upravljanje i kontrola sprovodi se u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima za unutrašnju kontrolu, primjenom sljedećih međusobno povezanih elemenata, i to:1) kontrolnog okruženja; 2) upravljanja rizicima; 3) kontrolnih aktivnosti; 4) informacija i komunikacija; 5) praćenja i procjene Sistema“. Umjesto da se šire znanja, razrješavaju nedoumice, savladavaju slabosti i da se spoznajno inkorporiraju dosadašnja iskustava u proces pripreme crnogorskog budžeta na konstruktivan način, ostaje da se nastavlja uvriježena praksa da se ministarstvo, kojem je posao da setuje makro-prakse odgovornosti u zakonskom pristupu javnim novcima, uz sve prateće obrasce, uskovido odlučuje da isključi široku bazu linijskih ministarstava u vezi pripreme budžetskih pozicija. Izgleda se mora zadržati „leverage“ o tome da se budžet mijenja shodno političarenju, a budžetski stražari/ke šalju u inspekcijisanje po pozadinskim jevanđeljima neznanja. Onda stiže trešnja na ubuđalu tortu u vidu „Internog pravila za obračun i isplatu jubilarne nagrade u MF-u“ (br. 19430/24-3788). U galimatijasu šest članova, optimalna definicija poraza ukupnog sistema odgovornosti u državnoj administraciji se čita iz čl. 3, koji glasi: „Zaposleni koji imaju pravo na isplatu jubilarne nagrade obraćaju se zahtjevom sekretaru Ministarstva za isplatu jubilarne nagrade“. To da najvažnije ministarstvo
Vlade Crne Gore iskazuje ovoliko nepoštovanje prema ranijim generacijama, koje su podigle mnoge prakse rada, nekako je pa očekivano. Međutim, da se tekuće članice/ovi tima pozivaju da svoju opravdanu nagradu prose zahtjevom, pošto poslodavac pojma nema ko je koliko radio u ministarstvu, to nije bilo ni kod komunista a tad su se dokumentacije vodile manuelno. Biće da su toksične premijerove budžetske straže počele da odobravaju/ zahtijevaju slične nekvalitetne dokumente. Navedenim aktima priznaje se da se kontrola rada direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) sprovela s ciljem targetiranja putem neodrživih evaluacija o tome gdje je i kako bilo ko prekršio/la zakon. A, tek se priprema nacrt zakona o budžetskoj inspekciji, koji ne predstavlja ništa više nego uspostavljanje ukrivene ruke ministra finansija iz sjenke i premijera da politički lome starješine organa, shodno agendama interesnih kalkulacija. Opet se prave papiri, koji će najmanje primje-
njivati oni koji realno tekuće rade iste poslove za više ministarstava, a njima se nikad neće poslati budžetska inspekcija sa ciljem da pravi kojekakve skoro-pa-naručene izvještaje za tužilačke tužbe o varijabilama za selektivnu (ne)pravdu. Jačati procedure kontrole u vezi javnih tokova novca je odgovornost resornog ministarstva za finansije. To predstavlja jedan od ključnih segmenata reforme javnih finansija, saglasno EU-agendi pridruživanja. Međutim, iz dosadašnjeg iskustva nikako da reformski i sistemski upijemo temeljni princip: mrtvuljavim papirima se bježi od odgovornosti a kako bi se priznalo smandrljavanje. Kvalitetan posao se mora odraditi saglasno odredbama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Taj zakonski tekst je srž, granjajuće izvorište ukupne regulative o tokovima i kontroli tokova javnog novca. U aprilu, na poziciji primitka - poreza na dobit (izvještaj GDDS: 04/2024) budžet je zaprimio 50 miliona eura više od planiranog. Planirano je 130 miliona dok je prihodovano
Umjesto da se šire znanja, razrješavaju nedoumice, savladavaju slabosti i da se spoznajno inkorporiraju dosadašnja iskustava u proces pripreme crnogorskog budžeta na konstruktivan način, ostaje da se nastavlja uvriježena praksa da se ministarstvo, kojem je posao da setuje makro-prakse odgovornosti u zakonskom pristupu javnim novcima, uz sve prateće obrasce, uskovido odlučuje da isključi široku bazu linijskih ministarstava u vezi pripreme budžetskih pozicija
180 miliona eura. Prošla godina je podacima o prikupljenom PDV-u upućivala da se može planirati značajan skok na ovoj poziciji primitaka, što nije urađeno. Vještina planiranja prihoda predstavlja naporan posao, koji se, takođe, mora unapređivati. S druge strane, crnogorski poreski obveznici su izvršili svoju dobrovoljnu zakonsku odgovornost. Umjesto da čestitaju privredi zemlje i požele još bolje rezultate, iz kabineta premijera su se okitili tuđim perjem uz „twitteranje“ o „suficitu“, mada niko ništa nije naplatio i postigao golemi uspjeh, no je resorna uprava provjerila kartice nakon perioda predaje finan-
sijskih izvještaja privrednih društava i sprovela prihodne prijave. Navodno, za povraćaje PDV-a skamenjene su prakse za preko 100 miliona zahtjeva privrede, a o čemu se i to prije sezone ne radi dovoljno intenzivno u administraciji. Dok crnogorski lideri državne uprave na ovaj način iskazuju nepoštovanje svojih finansijera - poreskih obveznika, kako očekivati da razumiju razvojni koncept kontrole javnih tokova novca, koji služi transparentnosti, planiranju i boljoj realizaciji izdataka, a ne politizovanju po partitokratskim ključevima pretvaranja nepoželjnih u javne mete za cg-informerske toksičnosti i nečinjeničnosti?
PODGORICA-Velikim naporima Vlade i uz svesrdnu podršku manjinskog akcionara, koji je pokazao društvenu odgovornost, konačno je trasiran put ka spasu Instituta „Simo Milošević“, saopštio je premijer Milojko Spajić. On se saopštenjem obratio povjeriocima Instituta, zahvalivši im na razumijevanju i podršci iskazanoj u najtežim trenucima za medicinsko-rehabilitacioni centar koji je u većinskom državnom vlasništvu.
-I pored dugovanja koje ste trpjeli kao povjerioci, nastavili ste redovno da snabdijevate, odnosno pružate usluge ovoj, za sve naše građane, izuzetno dragocjenoj ustanovi, i tako omogućili da Institut nastavi da posluje i pored višemjesečne blokade računakazao je Spajić, prenosi portal RTCG.
Ovim putem, kako je kazao, donosi i dobre vijesti.
-Velikim naporima Vlade i uz svesrdnu podršku manjin -
skog akcionara, koji je pokazao društvenu odgovornost, napokon smo na pravom putu da odblokiramo račun i omogućimo funkcionisanje i razvoj Instituta, koji ima ogroman potencijal da donese dodatnu vrijednost turizmu i državi uopšte - dodao je Spajić.
On je kazao da od momenta stupanja na dužnost, 44. vlada ulaže velike napore u cilju pronalaženja na zakonu utemeljenog rješenja za taj izuzetan medicinski, turistički i imovinski resurs Crne Gore. S obzirom na to da su, kako je naveo, uz sva ograničenja koja im nameće Zakon o kontroli državne pomoći, konačno trasirali put ka spasu Instituta, Spajić je zamolio za dodatno razumijevanje u narednih šest mjeseci, za već postojeća dugovanja te kompanije.
-Konkretno, da bi nakon deblokade računa država mogla da obezbijedi neophodna sredstva za funkcionisanje Instituta i servisiranje svih dugovanja, shodno Zakonu o kontroli državne pomoći,
neophodno je usvojiti plan restrukturiranja, koji će podrazumijevati biznis strategiju i niz mjera kako bi Institut profitabilno poslovao - rekao je Spajić.
Za donošenje kredibilnog plana restrukturiranja biće potrebno šest mjeseci i isti će predvidjeti investicije u unapređenje kapaciteta i obezbijediti sredstva za izmirenje svih zaostalih obaveza.
-Uvjeren sam da je zajednička želja, što su odnosom već dokazali, da ovaj državni dragulj, nakon realizacije predmetnog plana restrukturiranja, ponovo bude pouzdan partner u biznisu vašim kompanijama. Shodno ovome, potpuno sam siguran da ćemo u procesu oporavka, koji, garantujem neće ostati samo na riječima, imati i vašu punu podrškuzaključio je Spajić.
Vlada će zajedno sa najvećim manjinskim akcionarom Instituta - Vile Oliva riješiti pitanje deblokade računa tog preduzeća od 7,3 miliona eura, u čemu će učestvovati po pola. S.P.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja iniciralo donošenje novog akta
Koordinator Preokreta i ekonomista Mirza Krnić upozorava da Vlada i dalje ne reaguje na sivu ekonomiju
Ko god želi da nešto odradi mimo reda, preko veze i ko je voljan da učestvuje u partitokratskoj ekonomiji kao da postaje miljenik sistema - poručuje Krnić
PODGORICA- Crna Gora
se već godinama suočava sa problemom sive ekonomije, ali način na koji se država nosi s tim izazovom ostavlja mnogo prostora za kritiku. Vlada se, prema riječima koordinatora Preokreta i ekonomiste Mirze Krnića fokusira na kontrolu onih koji posluju legalno, dok istovremeno zanemaruje one koji rade van zakona. Ovaj pristup, kako tvrdi Krnić, predstavlja produžetak logike u kojoj preduzetništvo nije nešto što institucije štite, već skoro neprijateljski progone. Krnić ističe da je ključ u balansiranom pristupu i prilagođenim zakonima koji će podsticati održivu domaću ekonomiju, štiteći pritom one koji posluju zakonito i integri-
šući neregistrovane subjekte u legalne tokove. Na ovaj način Crna Gora može stvoriti preduslove za opšti prosperitet i stabilan ekonomski rast.
- Logika po kojoj ćemo kontrolisati one koji rade legalno, a one van zakona nećemo ni prepoznavati se nastavila. Sve je to produžetak logike da preduzetništvo nije nešto što će institucije štititi, već sasvim suprotno kog će progoniti skoro kao neprijateljaporučuje Krnić napominjući da ko god želi da nešto odradi mimo reda, preko veze i ko je voljan da učestvuje u parti-
tokratskoj ekonomiji, kao da postaje miljenik sistema.
NePromijeNjeNa PrakSa
- Vlasti se mijenjaju, ali ova praksa ostaje nepromijenjena. Razlog je jednostavan: onaj ko radi po pravilima i nezavisan je nije neko na koga se lako može vršiti pritisak. Otud stalan pritisak sistema vlasti na te ljude - poručuje Krnić. On objašnjava da, u stvari, pravimo razliku između sive ekonomije i kriminala.
- Generalno polje gdje ima dosta sive ekonomije je ugosti-
PODGORICA - Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP) svesrdno podržava rad na zakonu o stalnom sezonskom radu koji je iniciralo Ministarstvo rada i socijalnog staranja jer su i CUP, a naročito njegovi članovi iz sektora turizma, godinama predlagali normiranje stalnog sezonskog rada kao nasušne potrebe
crnogorskog turizma – saopštio je predsjednik CUP-a prof. dr Vasilije Kostić Naglašava da jedan dio kompanija iz ovog sektora to već čini sam o svom trošku. Ovi zakoni, kako je naveo Kostić, u suštini predstavljaju mjeru sa makroekonomskim uticajem koja ima potencijal da ublaži trend odliva radne snage koji je sve prisutniji i čije poslje-
dice mogu biti nesagledive po crnogorsku privredu i turizam. Dodaje da je za rješavanje ovog problema neophodno i pojednostavljivanje procedure prijave radnika i viznog režima u vezi sa dolaskom radne snage. Oslabljena ponuda radne snage u sektoru turizma prisutna je, kako je kazao Kostić, ne samo kod nas, već i u regionu pa i šire. Ono što je dodatni problem
jeste što se svake godine, kako ukazuje, dodatno komplikuje, zbog čega posljedice po privredu, naročito turizam mogu biti sve teže.
-Ovaj i njemu slični zakoni potvrđuje svu ispravnost koncepta na kome CUP od osnivanja glasno insistira: uspostavaljanje vođenja nove forme efika-
m.
snog socijalnog dijaloga, koja podrazumijeva da u kreiranju poslovnog ambijenta koji je primarna odgovornost Vlade, ali ne i njena tapija. Zato treba ustanoviti mehanizme koji obezbjeđuju učešće privrede u procesu donošenja odluke. Da je to do sad bila praksa ne bismo stalno zaostajali za naprednijim zemljama regiona koje su nam, uzgred, i glavni konkurenti u turizmu (Hrvatska je to pitanje riješila prije tri godine) i ne bismo, što je suštinski značajno, stalno kaskali za promjenama već bi bili njihov nosilacnaglašava predsjednik CUP-a. Kostić poručuje da aktivnosti resornog ministarstva ohrabruju i nagovještavaju promjenu prakse, dodajući da će CUP biti konstruktivni socijalni partner Vladi. r.e.
teljstvo i turizam. Naravno ima je i u ostalim oblastima, ali kako ova grana generiše značajan procenat BDP-a, oko 22 odsto u prošloj godini, onda je i jasno da je tu prostor velik. Isto tako ima i sive ekonomije u građevini jer je opsegom velika privredna grana u Crnoj Gori. Naravno, to ne znači da su svi u sivoj zoni, ali znači da nje ima dosta u ovim oblastima - ističe Krnić dodajući da se siva ekonomija tu može prepoznati od radnih odnosa pa sve do izbjegavanja obaveza prema državi, odnosno lokalnim samoupravama.
Vlada, prema njegovim riječima ne preduzima značajnije korake u proširivanju baze obveznika koji rade na crno.
- Svaka vlada do sada, po inerciji, priča opštu priču, ali ima malo konkretne smislene akcije. Dodajte tome da ljudi u vladi često imaju malo iskustva u privredi i ne uspijevaju jasno ni locirati problem, a još manje ga rješavati. Oni kao da samo vide izvode državnog trezora kao reper ekonomije, a ona je mnogo šira od toga: ogleda se zapravo u sposobnosti ekonomije da bude održiva i da se razvija - objašnjava Krnić.
PrePreke
Uz to, kako dodaje, sve i da nema nabrojanih limita vlasti se
brzo mijenjaju a do sada nijesmo vidjeli da je neko spreman da radi dugoročno održive stvari, makar platio političku kratkoročnu štetu.
Kao prepreke u borbi protiv neregistrovanih subjekata vidi odsustvo spremnosti i volje da institucije odrade temeljno inspekcijski posao, ali jednako tako i u odsustvu strategije i volje da se zaštiti taj inspektor na terenu. Š to se tiče uticaja sive ekonomije na crnogorsku ekonomiju i prikupljanje poreza kaže da se barata različitim procjenama, ali je moguće da je najveća šteta u tome što se obesmišljava regularan rad. - Učešće sive ekonomije u Crnoj Gori u 2022. godini je bilo 20,6 odsto, po podacimaa IPSOS -a. Udio neprijavljene dobiti u ukupnoj stopi sive ekonomije u 2022. iznosio je 43,7 odsto . Udio neprijavljenih zarada ili zarada na koje se djelimično plaćaju porezi i doprinosi u ukupnoj stopi sive ekonomije, iznosio je 56,3 odsto u 2022. (IPSOS) - navodi Krnić.
Što se tiče dugoročnih posljedica, navodi to što će manja naplata poreza umanjiti finansijsku potentnost države.
- Ukoliko država tada nema mogućnost da plaća servise ona se mora zaduživati, a ta zaduženja se opet vraćaju od naplate poreza, carina, akciza ... Tako se ulazi u krug iz kog se teško i sporo izlazi i u negativnom scenariju može biti i put ka recesiji - naglašava Krnić, dodajući da je upravo stoga bitno da država snaži one koji rade zakonito, a da fokus njenih inspekcija bude ka uvođenju neregistrovanih subjekata u registrovane, uz to da valja uvažavati i specifičnosti posebno početnika u poslu kako ih ne bi ekonomski ugušili ili obeshrabrili da idu putem preduzetnika.
- Za to treba imati izbalansirane propise, ali i uravnotežen pristup institucija u kontroli njihovog rada - naravno, u skladu sa zakonom koji je prilagođen cilju stvaranja održive domaće ekonomije, a time i stvaranju pretpostavke za opšti prosperitet - zaključuje Krnić. N. kovačević
Prvostepena presuda u korist Pomorskog saobraćaja
Sutkinja Radmila Perović ukazuje da je Morsko dobro, umjesto da naknadu obračunava u skladu s odlukom Vlade, odnosno u iznosu od 50 odsto ugovorenog, fakturisalo kompletan iznos
PODGORICA – Morsko
dobro je kao javno preduzeće, koje djelatnost obavlja u cilju zaštite vitalnih interesa države, bilo u obavezi da realizuje zaključke Vlade prema svim korisnicima morskog dobra kako bi se umanjili negativni efekti pandemije na privredu, ali u odnosu na kompaniju Pomorski saobraćaj nije postupalo u skladu sa načelima savjesnosti, poštenja, dužnosti saradnje i dužne pažnje.
To se navodi u prvostepenoj presudi sutkinje Privrednog suda Radmile Perović u korist Pomorskog saobraćaja, kojom je odbijen tužbeni zahtjev Morskog dobra da im isplate 50.700 eura. U tužbi su tvrdili da je ovaj bivši koncesionar trajektne linije Kamenari-Lepetane samoinicijativno smanjivao mjesečne naknade na pola, a da na to nijesu imali pravo, jer nijesu potpisali aneks Ugovora o korišćenju morskog dobra, odnosno pristaništa na Kamenarima i u Lepetanima.
obračuN
Sutkinja Perović ukazuje da je Morsko dobro, umjesto da naknadu obračunava u skladu sa odlukom Vlade odnosno u iznosu od 50 odsto ugovorenog, fakturisao kompletan iznos.
-Činjenica da među parničnim strankama nije zaključen aneks ugovora kojim bi se umanjila naknada za korišćenje morskog dobra u skladu sa odlukama Vlade i Upravnog odbora Morskog dobra, nije od uticaja na drugačiju odluku suda. Pomorski saobraćaj, kao privrednik koji je imao zaključen ugovor, imao je legiti-
Obilježena prva godišnjica osnivanja Komore poreskih savjetnika
PODGORICA - Poreski savjetnici su posrednici između institucija sistema i realnog sektora koji će nastojati da svojim aktivnim djelovanjem i zajedničkim naporima doprinesu ostvarenju jednog od primarnih ciljeva komore, odnosno pravilnoj implementaciji važećeg legislativnog okvira s namjerom uspostavljanja i razvijanja saradnje sa inostranim poreskim komorama, međunarodnim poreskim i carinskim organizacijama, fakultetima, strukovnim i drugim relevantnim udruženjima - kazao je predsjednik Komore poreskih savjetnika Crne Gore
mno očekivanje da će Morsko dobro, kao javno preduzeće u većinskom vlasništvu države, sprovesti svoju i odluku Vlade i naknadu umanjiti za 50 odsto od ugovorene naknade - navodi se u presudi. Sud ukazuje da je Morsko dobro od jula do decembra 2020. godine fakturisalo Pomorskom saobraćaju polovinu naknade, što je ova kompanija izmirivala, a da je naknadno, krajem januara 2021. godine za iste te mjesece fakturisao drugu polovinu. Nakon toga, preostalih pola godine, Morsko dobro je nastavilo da fakturiše naknade u punom iznosu, a Pomorski saobraćaj nastavio da plaća, ali polovinu tog iznosa. -Iz toga proizilazi da je Morsko dobro do kraja 2020. godine realizovalo mjere Vlade iako se Pomorskim saobraćajem nije zaključilo aneks, zbog čega ova kompanija nije imala razloga da podnosi bilo kakvu inicijativu za zaključenje aneksa kojim bi se naknada umanjila. Sud je cijenio neosnovanim navode Morskog dobra da je pozivao Pomorski saobraćaj na zaključenje aneksa, što su odbili, jer tužilac to nije dokazao, iako je te-
(KPS) Zoran Vukićević, prilikom obilježavanja godine od osnivanja. Komora, kako je naveo, trenutno ima 23 člana odnosno poreska savjetnika, čiji je zadatak podizanje svijesti o važnosti ove djelatnosti. Vukićević je naveo da će se baviti afirmacijom poreskog savjetovanja i davanja doprinosa poboljšanju zakonskog okvir,a kada je riječ o poreskoj i carinskoj legislativi.
Predsjednik Asocijacije me-
nadžera Crne Gore Budimir Raičković je na panelu „Poreski savjetnici i fiskalna odgovornost“ koji je organizovan povodom godišnjice Komore, ukazao na značaj uvođenja rada u ovu oblast, imajući u vidu koliko je kvalitetno poresko savjetovanje od značaja za sve kompanije. Generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović smatra da još nema dovoljno razumijevanja za značaj uloge poreskih savjetnika kako od strane države, tako i
od strane društva, pa i privrednih subjekata. -Vrlo je važna uloga poreskog savjetnika na ukazivanje na zakonodavni i regulativni okvir kao i na posljedice u slučaju nepoštovanja ispunjenja poreskih obaveza. Ako uzmemo u obzir i put ka EU i potencijalnom proširenju poslovnih mogućnosti to onda daje dodatnu komponentu značaja poreskih savjetnikakazala je Radulović. Na konferenciji je potpisan trilateralni sporazum izme-
ret dokazivanja bio na njemu – navodi se u presudi.
obaveza
U presudi se navodi da je Morsko dobro u cilju zaštite javnog interesa i očuvanja privredne djelatnosti bilo u obavezi da sprovede odluku Vlade. -Morsko dobro je bilo u obavezi da u međusobnoj saradnji na valjan način upozna Pomorski saobraćaj sa obavezom zaključenja aneksa kojim bi se umanjila naknada, pa kako tužilac nije dokazao da je postupio na taj način, postupio je protivno načelu savjesnosti i poštenja, a ispostavljanjem računa u iznosu od 100 posto ugovorene naknade za period kada je privredna djelatnost bila ugrožena zbog pandemije i pored činjenice da je Vlada kontinuirano donosila mjere za ublažavanje negativnih efekata, nije se uzdržao od postupka kojim se otežava izvršenje obaveze tuženog, čime je postupio protivno načelu dužne pažnje iz člana 11 Zakona o obligacionim odnosima – navodi se u presudi. Tokom postupka je utvrđeno da je Morsko dobro u dva navrata, pod istim brojem i datu-
mom uputilo dva različita dokumenta – odluke o odbijanju prigovora od 24. maja 2021. godine. U prvoj odluci, koja nema obrazloženja, stoji da se prigovor odbija, te da je finansijska služba zadužena da mjesečno obračunava naknadu bez umanjenja. U drugoj odluci, koja je Pomorskom saobraćaju dostavljena početkom jula 2022. godine, osim istog zaduženja finansijskoj službi, dodato je obrazloženje u kom se navodi da je prigovor neosnovan, jer nije zaključen aneks. Vlada je prvobitno u julu 2020, a onda i krajem januara 2021. godine u cilju podrške privredi i građanima, na prijedlog Ministarstva ekonomskog razvoja, donijela mjere kojima je, između ostalog, zadužila Morsko dobro da umanji godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je potvrdilo i Morsko dobro kroz zaključke Upravnog odbora. Imajući u vidu da je riječ o prvostepenoj presudi, Morsko dobro ima pravo žalbe Apelacionom sudu. U slučaju da postane pravosnažna, ovo državno preduzeće imaće obavezu da plati sudske troškove od 3.600 eura. M.Lk.
Sa obilježavanja godišnjice Komore
đu Instituta internih revizora Crne Gore, Komore procjenitelja i sudskih vještaka Crne Gore i Komore poreskih savjetnika koji predviđa zajed-
ničke aktivnosti i projekte koji će doprinijeti unapređenju kvaliteta usluga koje pružaju članovi sve tri organizacije. r.e.
Upravni sud potvrdio da je i treće razrješenje nekadašnjeg direktora policije izvedeno nezakonito, iz Vlade najavili da će se o svemu, kada dobiju presudu, izjasniti komisije za kadrovska i administrativna pitanja
PODGORICA - Upravni sud treći put je usvojio tužbu bivšeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina i potvrdio da ga je Vlada nezakonito razriješila dužnosti.
Kako je zvanično saopšteno juče, Upravni sud je po žalbi Brđanina na odluku o razrješenju odlučivao meritorno u postupku pune jurisdikcije, što znači da se predmet ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje, već će presudom bivši direktor ponovo biti na čelu Uprave policije. Sud odlukom nije sporio pravo ministra unutrašnjih poslova da pokrene postupak za razrješenje direktora policije, ali je jasno ukazano da je to učinjeno nezakonito.
U prva dva navrata nezakonito razrješenje Brđanina izvela je Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu, dok je u trećem – takođe mimo zakona – to učinila Spajićeva, koja je potom za v.d. direktora policije imenovala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata Danilo Šaranović.
Simbolički rečeno, Upravni sud je „pomirio“ je Spajićev PES i Bečićeve Demokrate, koje su čak prijetile otkazivanjem podrške Vladi, ali su kasnije aterirale, dok je cijela priča svedena na bizarnu situaciju da ministar Šaranović tuži Vladu u kojoj sjedi zbog imenovanja v.d. direktora policije na mjesto, kako se ispostavilo, nezakonito smijenjenog Brđanina.
Upravni sud je u presudi donijetoj 4. juna, a publikovanoj juče, naveo da je rješenjem Vlade Crne Gore od 3. marta, dužnosti direktora Uprave policije razriješen Brđanin prije isteka vremena na koje je postavljen, ali i mimo Zakona o upravnom postupku, nakon što je ministar unutrašnjih po-
Simbolički rečeno, Upravni sud je „pomirio“ Spajićev PES i Demokrate, koje su u martu čak prijetile otkazivanjem podrške Vladi zbog imenovanja v.d. direktora policije Aleksandra Radovića, ali su kasnije reterirali, a cijela priča svedena na bizarnu situaciju da ministar Šaranović tuži Vladu u kojoj sjedi zbog imenovanja privremenog čelnika na mjesto, kako se ispostavilo, zapravo nezakonito smijenjenog Brđanina
slova podnio prijedlog za njegovo razrješenje. Vlada je smijenila Brđanina pozivajući se na činjenicu da izvještaji o radu smijenjenog direktora policije nijesu dobili zeleno svjetlo u parlamentu u decembru prošle godine, ali je sud utvrdio da se sa usvajanjem takvih dokumenata debelo kasnilo i da su prošli svi rokovi usljed čega se moglo tumačiti da izvještaji imaju prećutnu saglasnost.
Bez prostora za manevar
Do zaključenja lista nije bilo stava premijera Milojka Spajića o odluci Upravnog suda. Iz Vlade je saopšteno da će se o svemu izjasniti Komsija za kadrovska i administrativna pitanja nakon dobijanja presude Upravnog suda. Brđaninov pravni zastupnik, advokat Siniša Gazivoda, sa druge strane, kazao je juče Pobjedi da je meritornom odlukom suda u sporu pune jurisdikcije ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje.
-Tako je bilo i poslije druge smjene Zorana Brđanina, kada je on i vraćen na dužnostrekao je Gazivoda. Kazao je da ne očekuje drugačiji odnos prema trećoj presudi osim da je Vlada ispoštuje. I ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio
je takav stav navodeći da meritorna odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, ali se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolegijalnog organa. Šaranović je juče, u saopštenju za javnost, međutim, izrazio čuđenje zbog odluke suda. -Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak najbla-
že rečeno čudna – naveo je Šaranović.
On je podsjetio da je Vlada Crne Gore prilikom donošenja prethodne presude u predmetu Brđanin donijela zaključak kojim je konstatovala prestanak mandata tadašnjem v.d. direktora Uprave policije Nikoli Terziću i konstatovala nastavak mandata na funkciji direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu.
za što je riječ o upravnom sporu Upravni sud je u obrazloženju presude kojom je uvažio žalbu Brđanina naveo da stoji činjenica da u međusobnim odnosima dvije grane vlasti izvršne i zakonodavne nema mjesta primjeni Zakona o upravnom postupku, ali je naglašeno „da je predmet konkretnog spora usmjeren na poništaj rješenja o razrješenju direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen, što po prirodi stvari predstavlja upravnu stvar u smislu odredbe člana 2 Zakona o upravnom postupku“. -Što dalje znači da odredbe posebnih zakona kojima se zbog specifične prirode upravnih stvari u pojedinim upravnim oblastima propisuju neophodna odstupanja od pravila upravnog postupka ne mogu biti u suprotnosti sa načelima i ciljem ovog zakona, niti umanjivati nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka propisanih ovim zakonom, kako je normirano odredbom člana 4 navedenog zakona, kao krovnog zakona u oblasti upravnog prava – navodi se u obrazloženju presude Upravnog suda. Sud podsjeća da je prijedlog za razrješenje Brđanina podnijet na osnovu člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za razrješenje navedeno je da Odbor za bezbjednost i odbranu, kao nadležni odbor, nije prihvatio Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1.
Akcija za ljudska prava i Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću pozvali nadležno hrvatsko tužilaštvo da dovede do kraja predmete svirepog postupanja prema zatvorenicima iz Crne Gore tokom 1992. u Splitu
PODGORICA - Županijsko državno odvjetništvo u Splitu (ŽDOS), u saradnji sa policijom, nastaviće da istražuje svirepo mučenje zatvorenika iz Crne Gore u splitskom logoru „Lora“ nakon pogledanog dokumentarnog filma i serije Televizije Nikšić „Zlo proljeće ‘92“ – informacije su do kojih su došle Akcija za ljudska prava (HRA) i Documenta – Centar za suočavanje sa prošlošću.
Kako je saopšteno iz HRA, zajedno s organizacijom Documenta nadležnom hrvatskom tužilaštvu u Splitu su u novembru prošle godine dostavili dokumentarni ma-
istražiti
i mučenje članova nikšićko-šavničke grupe
Međunarodni crveni krst u „Lori“ je u avgustu 1992. evidentirao samo jednog zarobljenika, tijela 12 rezervista pronađena su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja, a tijelo jednog nikada nije pronađeno
terijal RTV Nikšić, koji im je ustupio direktor te kuće Nikola Marković
Pored toga, navode iz HRA, dostavljena je i analiza postojećih podataka, uz navođenje potencijalnih svjedoka i novih žrtava da bi se nakon 17 godina napravio pomak u ovom predmetu. Dodaje se da su održali i sa-
stanak sa predstavnicima ŽDOS u martu ove godine, od kojih je dobijena informacija da iz te tužilačke instance četiri mjeseca nijesu mogli da pristupe dostavljenom materijalu „iz tehničkih razloga“. -Još jednom pozivamo ŽDOS da djelotvorno istraži ovaj predmet, posebno imajući u
vidu da je u prethodnim predmetima za stradanje i mučenje civila i ratnih zatvorenika iz Srbije u „Lori“ po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra „Lora“ – navodi se u apelu organizacija HRA i Documenta. Iz HRA podsjećaju da ŽDOS od 2007 . godine istražuje
stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
-Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila ženevske konvencije i zakoni Republike Hrvatske. Bili su
ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle
Srijeda, 26. jun 2024.
januar 2022 - 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 - 23. novembar 2022. godine. -M eđutim, u predmetnoj stvari, Odbor za bezbjednost i odbranu je Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. januar 2022 - 15. maj 2022. godine i Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 15. maj 2022 - 23. novembar 2022. godine, koji su blagovremeno dostavljeni, razmatrao tek na trećoj sjednice održanoj 21. decembra 2023. godine, i iste većinom glasova nije prihvatio, dok je na prvoj sjednici održanoj 12. decembra 2023. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu razmatrao Izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije za period 1. jun - 15. novembar 2023. godine i isti većinom glasova prihvatio, što znači da su predmetni posebni izvještaji direktora policije za 2022. godinu razmatrani tek nakon navedenog posebnog Izvještaja za 2023. godinu - navodi se u obrazloženju suda.
Dodaje se da, kako nadležni skupštinski Odbor nije postupio u roku normiranom u članu 41 stav 2 Zakona o upravnom postupku, kojim je propisano da je javnopravni organ dužan da saglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje da u roku od 20 dana od dana kada je zatraženo, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano, „to nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu (st.3 člana 41 ZUP-a)“.
-U tom pravcu je ovaj sud već iskazao svoj stav u odlukama U.br. 3274/21 od 21. oktobra 2021. godine i U.br. 12564/2023 od 7. novembra 2023. godine.
Navedeno znači da nije ispunjen uslov iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima za pokretanje postupka
razrješenja direktora Uprave policije, pa samim tim ni za razrješenje tužioca, jer se predmetni izvještaji smatraju prihvaćenim. Ovo dodatno kod činjenice da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 13. aprila 2023. godine razmotrila i zaključkom broj 07-041/23-1690 od 20. aprila 2023. godine usvojila Izvještaj o radu i stanju u upravnim oblastima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova sa organizacionom jedinicom ministarstva nadležnom za policijske poslove za 2022. godinu, koji je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, a na koju činjenicu osnovano ukazuje i tužilac – navodi se u obrazloženju Upravnog suda.
Od marta dO marta Upravni sud prvi put je u julu prošle godine poništio rješenje Vlade Crne Gore na osnovu kojeg je 30. marta 2023. smijenjen direktor Uprave policije Zoran Brđanin. Nedugo zatim, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine umjesto primjene sudske odluke donijela je novo rješenje o smjeni Brđanina, a u saopštenju tim povodom argumentacija se svela na polemiku sa sudskim tumačenjem zakona. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je žalba Brđanina koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu, meritornu odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić na njegov zahtjev. Tek što je u decembru sjeo u fotelju krenule su političke kalkulacije i iznalaženje mehanizma da se ponovo pokrene njegovo razrješenje, za šta su iskorišćeni izvještaji o radu iz prošle i pretprošle godine. Kako su Brđaninovi učinci u parlamentu ocijenjeni kao nezadovoljavajući, uslijedio je Šaranovićev prijedlog za njegovu smjenu i izbor novog v.d. direktora policije. Rezultat je bilo postavljanje Radovića, što je izazvalo nezadovoljstvo Demokrata i krizu u odnosima u vlasti. Igor perIć
Svjedočenje preživjelog zarobljenika obavezuje
Iz HRA je saopšteno da dokumentarni film TV Nikšić koji je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu sadrži i svjedočenje jednog od preživjelih zarobljenika iz Crne Gore Veselina Bojovića -On govori o patnjama koje je lično preživio, ali i o teškom zlostavljanju pripadnika nikšićko-šavničke grupe. Smatramo da ŽDOS mora istražiti mučenje svih crnogorskih državljana, kao što je Bojović, koji su u tom logoru bili izloženi mučenju i, moguće, preživjeli – naveli su iz HRA.
Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić – podsjećaju iz HRA. Navodi se da je Međunarodni crveni krst od njih četrnaestorice, u „Lori“ evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju.
- Godinu kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno – navodi se u saopštenju. r. p.
Zbog promijenjenog Zakona o SDT-u, predmet izbora Borisa Raonića za čelnika Javnog servisa više nije u ingerenciji te tužilačke organizacije
PODGORICA - Slučaj „RTCG“, u kome se ispituje postupanje pojedinih članova Savjeta Javnog servisa te dijela menadžmenta zbog ponovnog izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića - vraćen je nakon godinu iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT).
To je potvrdio Pobjedi rukovodilac ODT-a Podgorica Duško Milanović
Specijalni tužilac i portparol SDT-a Vukas Radonjić naveo je u odgovorima Pobjedi da je odluka o vraćanju predmeta kolegama u ODT-u uslijedila nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, pa je „krivični predmet, sa svim u izviđaju prikupljenim dokazima, dostavljen Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, kao stvarno i mjesno nadležnom“.
-Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, koji je objavljen u „Službenom listu Crne Gore“ 11. juna ove godine, a stupio je na snagu osmog dana od dana objavljivanja, određeno je, između ostalog, da je Specijalno državno tužilaštvo nadležno za krivično gonjenje visokih javnih funkcionera za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a da članovi Savjeta Radio i televizije Crne Gore i generalni direktor Radio i televizije Crne Gore nijesu visoki javni funkcioneri – pojasnio je Radonjić. U posljednjem obraćanju medijima 7. juna, u emisiji „Načisto“, glavni specijalni tužilac (GST) Vladimir Novović je najavio da će odluka povodom slučaja izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića biti uskoro donijeta. Umjesto konačne odluke, koju je SDT imalo vremena da donese od 16. juna prošle godine, kada im je ODT dostavilo krivični predmet protiv pojedinih članova Savjeta Radio i televizije Crne Gore, kao stvarno nadležnom, jer su javni funkcioneri prijavljeni i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja - slučaj je vraćen tamo odakle je i krenuo.
IzvIđaj pOčeO prOšlOg ljeta
ODT je 3. juna prošle godine samoinicijativno formiralo predmet o ponovnom imenovanju Raonića za generalnog direktora RTCG. Media centar je 8. juna podnio ODT-u Podgorica krivičnu prijavu protiv predsjednika i članova Savje-
U posljednjem obraćanju medijima 7. juna, u emisiji „Načisto“, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović je najavio da će odluka povodom slučaja izbora generalnog direktora RTCG Borisa Raonića biti uskoro donijeta. Umjesto konačne odluke, koju je SDT imalo vremena da donese od 16. juna prošle godine, kada im je ODT dostavilo krivični predmet protiv pojedinih članova Savjeta Radio i televizije Crne Gore, kao stvarno nadležnom, jer su javni funkcioneri prijavljeni i za krivično djelo zloupotreba službenog položaja - slučaj je vraćen tamo odakle je i krenuo
ta RTCG Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Miranovića i Amine Murić, zato što su kao javni funkcioneri odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Prijavljeni su tada i generalni direktor RTCG Boris Raonić, advokatica RTCG Zorica Đukanović i rukovodilac pravne službe Želimir Mićović zato što su podsticali predsjednika i članove Savjeta RTCG na izvršenje krivičnog djela neizvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi nezakonito izabranom generalnom direktoru RTCG Borisu Raoniću, čime su počinili krivično djelo podstrekavanje na vršenje krivičnog djela iz člana 24 Krivičnog zakonika Crne Gore. Obje krivične prijave su objedinjene u jedan predmet i proslijeđene SDT-u prošlog ljeta. U međuvremenu, donijeto je nekoliko pravosnažnih i prvostepenih presuda da je Boris Raonić nezakonito izabran iz dva razloga - da nije imao potrebne kvalifikacije u smislu godina radnog iskustva u VII 1 stručnoj spremi, ali i zbog toga što je bio u konfliktu intere-
sa u trenutku prijavljivanja na konkurs i onda kada je imenovan - bio je član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je suprotno Zakonu o RTCG. Ovo su potvrdili crnogorski sudovi, ali i Agencija za sprečavanje korupcije u mišljenju u kome se navodi da bi Raonić mogao da bude imenovan za generalnog direktora 2028. godine, po donedavno važećem zakonu.
Vrijeme teče, a zakoni se mijenjaju pa je tako sada u Zakonu o RTCG, koji je nedavno usvojen, sada umjesto 10 potrebno pet godina radnog iskustva u VII1 stepenu.
NOvI zaKON NOva
šaNSa
Isto tako, promijenjen je i Zakon o Specijalnom državnom tužilaš tvu, pa kako članovi Savjeta RTCG niti dio menadžmenta nijesu visoki javni funkcioneri - SDT je rasterećeno od bavljenja njima. Takođe u novom zakonu o SDT-u, prema članu 42, predmeti iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva koji su bili u nadležnosti drugih državnih tužilaštava do stupanja na snagu ovog zakona završiće državna tužilaštva nadležna po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovog zakona.
A u članu 42a se navodi da predmeti u kojima je u skladu sa Zakonom o Specijalnom državnom tužilaštvu podnijet optužni akt do dana stupanja na snagu ovog zakona, završiće Specijalno državno tužilaštvo po odredbama tog zakona. U slučaju RTCG nije podnijet optužni akt, te je mogao biti vraćen ODT-u.
Prema nezvaničnim informacijama Pobjede, ODT bi moglo da donese brzo odluku povodom slučaja RTCG, ukoliko postupajući tužilac ne procijeni da su neophodne dodatne istražne radnje. Novović je na TV Vijesti u emisiji „Načisto“ prije dvije sedmice kazao da su gotovo sve istražne radnje sprovedene. Saopštio je tada i da su se članovi Savjeta RTCG ćutanjem branili u Specijalnom državnom tužilaštvu. GST Novović je pojasnio da je zbog činjenice da je glasanje tajno, a da oni nijesu htjeli da kažu kako su glasali, specijalni tužilac Vukas Radonjić tražio i glasačke listiće kako bi donio odluku i provjerio činjenice koje su mu važne. Novović je najavio da će odluka biti donijeta uskoro. Saslušani su svjedoci i osumnjičeni, pribavljene su odluke, ali i tonski zapisi sa spornih sjednica. jelena martINOvIć
Upravni sud presudio u korist bivše zastupnice pred sudom u Strazburu Pavličić
PODGORICA - Upravni sud usvojio je tužbu bivše zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentine Pavličić i poništio nezakonito rješenje Vlade kojim je prestao njen mandat. Uporedo, Vlada se obavezuje da u skladu sa odredbom člana 56 Zakona o upravnom sporu („Sl. list CG“, br. 54/16,11/24) donese novo, zakonito rješenje, kao i da isplati Pavličić 400 eura na ime nadoknade troškova.
Kako se navodi u obrazloženju suda, postupanjem Vlade Crne Gore povrijeđena su pravila postupka, što je bio razlog da Upravni sud tužbu usvoji i poništi osporeno rješenje.
Vlada je 2. februara na prijedlog ministra pravde Andreja Milovića razriješila Pavličić, a za novu zastupnicu pred Evropskim sudom imenovala sutkinju Osnovnog suda u Podgorici Katarinu Peković Taj potez je temeljen na u decembru prošle godine usvojenim izmjenama Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojima se ograničava mandat zastupnika države na najviše dva puta po četiri godine. Iako je Ustavnom sudu podnijeto nekoliko inicijativa za ocjenu ustavnosti ovih izmjena Uredbe, koje su spojene u jedan predmet, Ministarstvo pravde je mimo konačnog stava raspisalo konkurs i izabralo Peković. Pavličić je osporila zakonitost tog rješenja navodeći da su njime povrijeđeni upravni postupak i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Navela je da ograničenje o broju mandata samo po sebi nije nezakonito, ali u konkretnom slučaju je proizvoljno izvršeno i nije postojalo u periodu kada je ona imenovana za zastupnicu. Navela je pritom da te izmjene Uredbe nemaju uporište u uporednoj praksi u regionu, ni kod članica EU. Bivša zastupnica države pred sudom u Strazburu uz tužbu je podnijela i zahtjev za odlaganje izvršenja rješenja koje je donijela Vlada na sjednici 2. februara ove godine. Upravni sud je saopštio da je najprije utvrdio da je Vlada Crne Gore prilikom donošenja pobijanog rješenja povrijedila odredbu čl. 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Službeni list Crne Gore“, br. 56/14, 20/15, 40/16, 37/17). To je, kako se navodi, učinjeno time što u obrazloženju rješenja nijesu navedeni jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, već je „u obrazloženju
DFC STUDIJA: Crna Gora bez političke volje i institucionalnog djelovanja manipulacija informacijama
rješenja samo citiran prijedlog ministra pravde, koji je podnijet Vladi Crne Gore na osnovu člana 4 stav 2 i 3 i člana 16a stav 2 Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, uz konstataciju da je Vlada navedeni prijedlog razmotrila i prihvatila, te odlučila kao u dispozitivu rješenja“. -Kako je dispozitivom osporenog rješenja konstatovano da tužilji prestaje mandat zbog stupanja na snagu nove uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (iako se radilo o Uredbi o izmjeni i dopuni Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava), što, imajući u vidu čl. 7 i 8 Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, ne može biti razlog za prestanak mandata, to je Upravni sud Crne Gore utvrdio da je došlo do povrede pravila postupka i iz člana 22 stav 3 Zakona o upravnom postupku, jer dispozitiv rješenja mora biti potpun i određen i ne smije izazivati nedoumicu kako je stvar riješena – navedeno je između ostalog u obrazloženju presude Upravnog suda. Kako je za portal Standard kazala Valentina Pavličić, poruke koje iz Upravnog suda putem presuda dolaze, a konkretno se tiču nadležnog Ministarstva pravde, govore o pravnoj nesposobnosti i neznanju za postupak koji su inicirali bez opravdanog razloga.
-Takvim odlukama Ministarstvo pravde je prije svega nanijelo nesagledivu štetu državi Crnoj Gori, pogotovo imajući u vidu da je ovaj postupak praćen od međunarodnih partnera – kazala je Pavličić.
Nakon presude Upravnog suda oglasio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je kritikovao Vladu što se oglušila o upozorenja da nije ispoštovan red poteza.
- Odlukom Upravnog suda o poništenju rješenja Vlade kojim je konstatovan prestanak mandata zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić, potvrđeni su stavovi stručne javnosti izneseni prilikom donošenja predmetnog akta, a koji su nedvosmisleno ukazivali da će doći do ovakvog sudskog ishoda. Za unapređenje stanja vladavine prava u državi neophodno je da Vlada, ali i sve druge institucije, svoje djelovanje u cjelosti usklade sa zakonom, te da postoji jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti – kazao je Milatović. I.P.
Prerada narativa Kremlja preko medija koji nijesu direktno povezani sa Moskvom jasan je pokazatelj uticaja, jer su prihvaćeni kao dovoljno legitimni ili vjerodostojni da budu reprodukovani u tim medijima. Ilustrativan primjer takvog djelovanja je Radio-televizija Crne Gore, koja je u više navrata širila proruske narative i dezinformacije, navodi se u studiji Digitalnog forenzičkog centra
PODGORICA - Uspjeh ruskih dezinformacionih kampanja u Crnoj Gori je vidan, a iako je članica NATO i percipirana kao naredna članica Evropske unije, pokazala je nizak stepen otpornosti na strano miješanje, posebno iz Rusije i Srbije, dok narative, osim opskurnih portala, širi i Javni servis - zaključci su komparativne studije Digitalnog forenzičkog centra „Mehanizmi za borbu protiv dezinformacija“.
Razlog tome je, kako se navodi u studiji koja je juče predstavljena u Podgorici, prvenstveno što Crnoj Gori nedostaje politička volja i institucionalno djelovanje u borbi protiv stranog miješanja i manipulacija informacijama. Dodatan izazov predstavlja djelovanje političkih elita koje u kontinuitetu relativizuju ili ignorišu problem stranog uticaja, a pojedine političke strukture na vlasti u Crnoj Gori su i same dio kanala uticaja trećih strana.
U studiji DFC-a se navodi da je ponavljanje narativa kroz medije jasan pokazatelj uticaja dezinformacija, te da je Kremlj razvio široku mrežu propagandnih kanala na Zapadnom Balkanu. Uz dva državna medija Sputnjik Srbija
Primjer izvještavanja sa portala Javnog servisa
i RT (Russia Today) Balkan, rusku propagandu šire i beogradski tabloidi i pojedini lokalni mediji iz Crne Gore, među kojima su najistaknutiji opskurni portali IN4S, Borba i Aloonline.me, koji u kontinuitetu preuzimaju i šire ruske dezinformacione narative. No, prerada narativa Kremlja preko medija koji nijesu direktno povezani sa Moskvom ja-
Uspješnost kampanje ruskih dezinformacija
Crna Gora je u kontinuitetu izložena ruskoj propagandi i manipulacijama koje se šire različitim kanalima koji uključuju: političke partije, lokalne i regionalne medije, vjerske organizacije i krajnje desničarske grupe. Cilj ruskih dezinformacionih kampanja u regionu Zapadnog Balkana, pa i u Crnoj Gori, je podrivanje institucija, produbljivanje društvene polarizacije i zaustavljanje evropskih integracija, navodi se u studiji DFC-a.
Kada je riječ o Crnoj Gori, istraživanje objavljeno u januaru 2024. godine je pokazalo da 42,7 odsto građana vjeruje da Rusija vodi borbu protiv nacizma u Ukrajini, a oko četvrtine (27,6 odsto) ne zna da li je to istina ili laž. Iako 80 odsto crnogorskih građana podržava članstvo Crne Gore u EU, istovremeno 53,8 odsto njih vjeruje da EU i zapadne zemlje aktivno promovišu promjene tradicionalnih vrijednosti i nameću devi-
san je pokazatelj uticaja, jer su prihvaćeni kao dovoljno legitimni ili vjerodostojni da budu reprodukovani u tim medijima.
RUSKI PROKSI
Ilustrativan primjer takvog djelovanja je Radio-televizija Crne Gore (RTCG) koja je u više navrata širila proruske narative i dezinformacije, na-
jantno ponašanje. Istraživanje agencije DeFacto koje je obuhvatilo isključivo mlade u Crnoj Gori pokazalo je da 33,6 odsto mladih vjeruje da su Sjedinjene Američke Države odgovorne za rat u Ukrajini, dok je 27,1 odsto odgovorilo da je za njega kriva Rusija, dok njih 16,8 odsto vidi Ukrajinu kao krivca za rat. Izvještaj generalnog sekretara NATO iz marta 2024. godine ukazuje da bi 44 odsto crnogorskih građana glasalo za izlazak iz Alijanse, što je 12 odsto više u odnosu na podatke iz prošlogodišnjeg izvještaja.
vodi se u studiji. Portal RTCG bez kritičkog osvrta preuzima informacije iz ruskih medijskih izvora. Tako je u januaru 2022. godine taj portal objavio da su Ukrajinci napali Lugansku Republiku, legitimišući u tekstu otcjepljenje proruske samoproglašene Nacionalne Republike Lugansk. U studiji se navodi primjer i kada je urednik spoljno-političke redakcije Radija Crne Gore Slaviša Đorđević u emisiji Jutro na TV Prva ocijenio sukob u Ukrajini kao proksi posrednički rat dvije velike imperije, Rusije i SAD, koji se preliva preko evropskog prostora.
Osim toga, novinar Radija Crne Gore Sanjin Vešović je u emisiji Link dovodio u pitanje Rezoluciju izglasanu u crnogorskom parlamentu, kojom se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu, naglašavajući ekonomsku neisplativost uvođenja sankcija Rusiji. Od početka rata u Ukrajini, jedan od ključnih narativa koje Rusija koristi na Balkanu je pitanje nezavisnosti Kosova, a posebno se ističu manipulacije u vezi sa NATO bombardo-
djelovanja u borbi protiv stranog miješanja i
vanjem Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine. Tako je 25. godišnjica NATO intervencije u SRJ bila povod za intenziviranje sveobuhvatne antizapadne i anti-NATO kampanje. Ključne manipulacije u okviru te kampanje odnosile su se na naziv operacije i broj žrtava NATO intervencije.
Pa je u Dnevniku RTCG 24. marta 2024. godine, povodom godišnjice NATO intervencije, saopšteno da se žrtve bombardovanja broje hiljadama. Istog dana, u emisiji „Ljudi i događaji“ na RTCG plasirana je dezinformacija da je NATO kampanja nosila ime „Milosrdni anđeo“, kao i da je u vazdušnim napadima poginulo više od 1.000 ljudi, a nekoliko hiljada ranjeno.
M eđutim, zvanični naziv vazdušne operacije NATO snaga je „Operacija saveznička sila“ (Operation Allied Force). Autor sintagme Milosrdni anđeo i dalje je nepoznat, ali se pretpostavlja da je kreirana u Srbiji radi lakše mobilizacije za borbu protiv NATO. Kada je riječ o žrtvama, jedini egzaktni podaci u javnosti su oni koje je utvrdio i objavio Fond za humanitarno pravo iz Beograda i Fond za humani-
tarno pravo Kosova, koji pokazuju da je u periodu od 24. marta do 10. juna 1999. godine život izgubilo 756 ljudi, od čega 452 civila i 304 vojnika ili policajca.
Osim ovih primjera, predstavnici DFC-a su tokom prezentacije prikazali i slajd sa kolažom naslova objavljivanih na portalu RTCG sa naslovima koji hrane ruske narative, na što je reagovao nezakoniti generalni direktor Javnog servisa Boris Raonić koji je kazao da je provjerio sa kolegama iz tog medija, te da su mu oni saopštili da te vijesti nijesu iz ruskih izvora, već od agencija Anadolija i Beta. Kada mu je analitičar DFC-a Marko Banović objasnio da se upravo na to misli kada je riječ o preradi narativa Kremlja preko medija koji nijesu direktno povezani sa Moskvom, te da su originalni izvori tih informacija ruski mediji, Raonić je neočekivano reagovao. Pozvao je DFC da dođe u RTCG da obučava urednike kako da provjeravaju izvore informacija, čime je suštinski priznao da aktuelni urednici u Javnom servisu ili ne poznaju osnove novinarstva, ili da ni poslije gotovo tri godine na čelu najveće medijske kuće u zemlji Raoniću nije baš najjasnije o kakvoj je profesiji riječ.
UTICAJ SRBIJE
Srbija ima značajan upliv u medijskom prostoru Crne Gore kroz vlasništvo u medijima, a interes kompanija iz Srbije koje kupuju crnogorske medije nije finansijske prirode, već je njihov cilj da ostvare određeni uticaj, navodi se u studiji. - Strani entiteti, dominantno srpski, kupovinom medija u Crnoj Gori, utičući na uređivačku politiku, ostvaruju
U Rektoratu Univerziteta Crne Gore polemisalo se o studijama koje se upisuju nakon mastera i kako mogu da se unaprijede, ukazano na probleme u praksi
PODGORICA – Prva doktorska disertacija na Univerzitetu Crne Gore odbranjena je 1975. godine. Do danas je zabilježeno ukupno oko 450 doktorata. Te studije moraju bolje da se razvijaju, u skladu sa onim sa nekih važnih evropskih univerziteta. Kod nas se dešava i da doktori nauka budu na birou, što je, takođe, problem koji treba da se riješi.
To je, između ostalog, poručeno juče na okruglom stolu u Rektoratu, gdje se polemisalo o doktorskim programima, te kakav položaj u društvu imaju oni koji dosegnu takvu vrstu zvanja.
nedopustivi jaz: Sa okruglog
jima, industriji, jer mogu da pruže nešto što nema kadar koji nije okončao taj studijski program.
kontrolu informacija koje se distribuiraju. Mediji u Crnoj Gori su, takođe, pod značajnim uticajem domaćih političkih struktura i aktera koji ih koriste za oblikovanje javnog mnjenja u skladu sa njihovom političkom agendom i uskopartijskim potrebama i interesima – kažu u DFC-u. Dodatni izazov predstavlja činjenica da informacioni prostor Crne Gore nije određen državnim granicama, već se zbog odsustva jezičke barijere proteže na region.
Osim što, kao takvi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju održivosti crnogorskih medija, značajan broj njih je prepoznat kao glavni izvor dezinformacija u Crnoj Gori. Na listi medija koji prednjače u širenju dezinformacija i govora mržnje dominiraju tabloidi i televizije iz Srbije. - U prilog tome govori podatak iz istraživanja DFC, da su tokom četiri godine monitoringa najčitaniji mediji iz Srbije u Crnoj Gori objavili 41.178 članaka o Crnoj Gori koji su najčešće bili upitnog kvaliteta –navodi se u Studiji. Pored srpskih medija, kako kažu u DFC-u, meka moć Srbije i Rusije se ogleda i kroz agresivnu propagandu koja se ostvaruje putem medija koji nijesu izvorno srpski ili ruski, ali prate njihovu agendu.
- Takvi mediji u Crnoj Gori plasiraju dezinformacije i lažne vijesti, ali i narative kao suptilnije forme manipulacija koje su mnogo opasnije jer nijesu lako prepoznatljive. Takođe, lokalne političke elite koriste dezinformacije i narative kako bi ojačali svoju poziciju i/ili eliminisali političke protivnike – kaže se u studiji. D. MIHAILOVIĆ
Na Zavodu za zapošljavanje dešavalo se da bude i 17 doktora nauka koji ne mogu da nađu posao u Crnoj Gori. Na ovom skupu su govorili stručnjaci iz regiona i saopštili da ne mogu svi doktori nauka da se zaposle na fakultetima, ali da je nužno da se prepoznaju u društvu. Vanredna profesorica UCG Biljana Šćepanović kazala je da kao Univerzitet i društvo treba zajedno da rade na tome.
-Ako otvorite oglase, nigdje se ne traži nivo obrazovanja doktora. U svim sferama radimo sa 240 kredita (četiri godine studija). To je ta neusklađenost. Kao akademska zajednica moramo da budemo glasni, da zvonimo onima koji su donosioci odluka. Nijesmo skloni javnim istupima, moramo biti takvi. Ne pozivam na bunt, nego da nam ne bude lijeno da ponovimo istu stvar više puta – rekla je ona. Ukazano je da je nužno da se doktori nauka angažuju više u društvu, jer su pokretači razvoja i napretka u svakom smislu.
-Još ih ne prepoznaje naše društvo. Ne prepoznaje ih ni društvo u regionu – rekla je Šćepanović.
Navela je kroz primjere da doktori nauka treba da se zapošljavaju u školama, muze-
-Nije da nema mjesta u društvu za njih. Treba društvo da prepozna njihova mjesta – kazala je ona.
Smatra da se do sada mnogo dobrog uradilo u razvoju doktorskih studija, ali da smo danas na raskrsnici. Šćepanović je istakla da te studije treba da se tretiraju mnogo više kao bavljenje naukom.
-Uspješno smo se razvijali, uočilo smo greške, ima mnogo toga da radimo. Treba da oblikujemo kandidate, da ih učimo da se osamostale, da se ne juri forma, ocjena – kazala je Šćepanović.
Dekan Fakulteta političkih nauka i rukovodilac Centra za doktorske studije prof. dr Boris Vukićević komentarisao je da je nelogično rješenje iz Zakona o visokom obrazovanju prema kojem je jasno definisan upis na doktorske studije na konkurentskoj osnovi, u skladu sa uspjehom na masteru. Rekao je da se upućuje na te studije, a da osnovne studije traju duže i da su zahtjevnije, te da postoji i prijemni ispit, ali da treba da se cijeni i intervju koji treba da se obavlja sa kandidatom.
-Nadamo se da će se izmijeniti Zakon o visokom obrazovanju. Treba što više toga da ostane instituciji da uredi –rekao je on.
Nema spremnosti da se doktorske studije uvedu na umjetničke fakultete
Vanredna profesorica Biljana Šćepanović kazala je da nema spremnosti da se uvedu doktorske studije na umjetničke fakultete Univerziteta Crne Gore, što ne znači da im ne trebaju.
-Treba da uradimo analize, da vidimo koliko bi bilo zainteresovanih, da li je isplativije da se stipendira, da se završavaju doktorati umjetnosti – rekla je Šćepanović. Dodala je da njene kolege sa umjetničkih fakulteta razmišljaju tako.
-U budućnosti treba da ih imamo, kada se steknu uslovi, ne samo materijalno, finansijski, nego i uslovi kadra, da ne srljamo u to da otvorimo nešto samo da bismo to imali – kazala je Šćepanović.
Šćepanović je ukazala na lošu praksu kod nas – da biste se bavili naukom, morate da platite, a negdje drugo vas plaćaju da biste se bavili naukom.
-Dok je god tako naši mladi ljudi i doktori nauka će poći tamo gdje ih neko plaća. To je proces koji treba da se mijenja i koji ne može da se promijeni preko noći. Moći ćemo u jednom trenutku da dođemo do toga da neko dobija novac da bi se bavio naukom. Motivacija će da bude bolja. Mladi ljudi u svemu treba da budu generator, pokretač ideje. Cijelo čovječanstvo su vodili u napredak. Ako se samo zadržimo kod starijih, šta će da se desi kada mi odemo u penziju. Moramo mlade da motivišemo – rekla je ona. Rektorka Univerziteta umjetnosti u Beogradu prof. dr Mirjana Nikolić kazala je da je Bolonjski proces pomogao artikulaciji programa na doktorskim studijama na novi način. Rekla je da su doktorske postale nastavak regularnog obrazovanja.
-One su postale jedan prirodni tok nakon osnovnih, magistarskih studija. Cijela vizura se promijenila sa Bolonjskim procesom – rekla je ona. Redovna profesorica Sveučilišta u Zagrebu Melita Kovačević kazala je da iz pozicije evropske perspektive ne bi rekla da je doktorsko obrazovanje redovni nastavak školovanja.
-Uvijek smo naglašavali da je ciklus drugačiji. Tu je fokus na istraživanju. Što se tiče broja doktoranata, puno je veći nego nekada što je bio. Najviše deset odsto populacije završi studije, pet odsto je na mnogim sveučilištima. Odnos je još mali – rekla je ona. Kazala je da bi globalno mogla reći da ne poklanjamo dovoljno pažnje doktorskom obrazovanju, te da nijesmo uhvatili korak sa dobrim evropskim univerzitetima.
-Doktorsko obrazovanje je glavni kreator novih znanja i ako se ne ulože napori, postupno biće posljedica i za univerzitet i za društvo – kazala je Kovačević. N.Đ.
Upravni sud odbio tužbu turskog državljanina i obrazložio da je MUP u njegovom slučaju donio ispravnu odluku
Ograničenje slobode Binaliju Čamgozu u skladu sa zakonom
PODGORICA - Upravni sud odbio je tužbu turskog državljanina Binalija Čamgoza protiv rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova kojim mu je ograničena sloboda kretanja smještajem u Prihvatilište za strance od 6. decembra 2023. godine do 6. marta 2024. godine. U odluci Upravnog suda navodi se da je „Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca propisano da se strancu koji traži međunarodnu zaštitu može ograničiti sloboda kretanja ako se na osnovu činjenica i okolnosti procijeni da je to potrebno radi zaštite nacionalne bezbjednosti i javnog poretka Crne Gore“. Odlučujući po tužbi Čamgoza, Upravni sud je utvrdio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova dalo jasne, utemeljene razloge, pravilno zaključilo da su se u slučaju turskog državljanina stekli uslovi za ograničenje slobode kretanja -smještajem u Prihvatilište za strance od tri mjeseca.
- Pritom je sud imao u vidu da je Ministarstvo unutrašnjh poslova odluku o ograniča-
vanju slobode kretanja tužiocu smještajem u Prihvatilište za strance u trajanju od tri mjeseca zasnovalo na detaljnoj i individualizovanoj procjeni. Posebno su uzeti u obzir faktori kao što su ponašanje u prošlosti, veze u zajednici i rizik od bjekstva, te da ova mjera djelotvorno odgovara cilju u opštem interesu, konstatujući da zaštita nacionalne bezbjednosti i javnog poretka doprinosi zaštiti prava i sloboda drugih - navedeno je u odluci Upravnog suda. Čamgoz je, podsjećamo, uhapšen 30. januara zbog sumnje da je 9. juna 2022. godine prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Budva upotrijebio falsifikovanu putnu ispravu Republike Turske koja glasi na ime Mehmet Alibajhan, na koji je način doveo u zabludu službenike MUP-a koji su mu izdali dozvolu za privremeni boravak. Turski državljanin je ranije izdržao kaznu za falsifikovanje isprave koju je prilikom regi-
stracije firme u Budvi upotrijebio kao pravu, a potom sa istim dokumentom, kako je pojašnjeno iz policije, izvršio niz krivičnih djela dovođenjem u zabludu organe za sprovođenje zakona - službenike Ministarstva unutrašnjih poslova i druga lica (službenike Centralnog registra privrednih subjekata i notara).
On slovi za ,,vođu visokorizične kriminalne grupe prepoznate u izvršenju najtežih kri vičnih djela na teritoriji Turske i drugih zemalja“. Za njim su pravosudni organi Turske raspisali međunarodnu potjernicu zbog vođenja krivičnog postupka za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, nanošenje povreda, prijetnje, kršenje Zakona o vatrenom oružju, prouzrokovanje štete, razbojnička krađa i pokušaj ubistva. Ministar pravde Andrej Milović odbio je izručenje Čamgoza Turskoj, rekavši da bi time bila prekršena Evropska konvencija o ljudskim pravima. Odluku je pravdao lošim zdravstvenim stanjem Čamgoza i njegovom etničkom pripadnošću. M. Ž.
Odgođen proces protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda i sutkinje Privrednog suda
Izostao svjedok na suđenju
PODGORICA - Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i sutkinji Privrednog suda Milici Vlahović-Milosavljević juče je u Višem sudu odgođeno za 17. septembar, odlučila je sutkinja Višeg suda Nada Rabrenović Ročište nije održano zbog nedolaska svjedoka - adokata Željka Aprcovića iako je, kako je saopšteno, primio poziv 4. juna.
Branilac Medenice, advokat
Zdravko Begović, kazao je da njegov kolega, beogradski advokat Zdenko Tomanović, nije primio poziv za suđenje. Begović je rekao da nije cjelishodno održavati suđenje bez prisustva oba branioca. Specijalno tužilaštvo Vesnu Medenicu tereti i da je kao član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, koristeći položaj preko Vlahović-Milosavljević, ali i pojedinih sudija Vrhovnog i Osnovnog su-
da u Herceg Novom, uticala na ishod odluka u korist stranaka koje su zauzvrat dale mito ili su sa njom u kumovskim vezama. Medenica je, podsjećamo, u odbrani negirala da je uticala na sutkinju Privrednog suda Vlahović-Milosavljević da donosi nezakonite odluke, ocijenivši da u optužnici nema dokaza, već samo mržnje. Sutkinja Vlahović-Milosavljević takođe je negirala krivicu. C. H.
NOVI PRITISAK: Samo dan nakon što je objavljena odluka policijski tim ponovo upao u ASK po „anonimnoj“ prijavi
- Odluka koju su očigledno ministar finansija i glavni specijalni tužilac shvatili kao ponižavajuću izazvala je novi upad SPO u prostorije ASK-a, da i danas, nakon više od dva mjeseca, traže dokaze kako bi opravdali svoju brutalnost - navodi se u saopštenju ASK-a
PODGORICA – Inspektori Specijalnog policijskog tima ponovo su juče upali u prostorije Agencije za sprečavanje korupcije da traže dokaze protiv direktorice te institucije Jelene Perović, a samo dan nakon što je objavljena odluka Upravnog suda kojom je poništeno rješenje budžetske inspekcije i ministra finansija.
Iz Agencije za spečavanje korupcije juče su saopštili da SPO traži dokaze protiv Perović kako bi opravdali svoju brutalnost. Naveli su da se nije dugo čekao odgovor Specijalnog državnog tužilaštva nakon odluke Upravnog suda, koji je poništio rješenje budžetskih inspektora u vezi sa varijabilama direktorice ASK-a Jelene Perović.
NOVI UPAD
- Odluka koju su očigledno ministar finansija i glavni specijalni tužilac shvatili kao ponižavajuću izazvala je novi upad SPO u prostorije ASK-a, da i danas, nakon više od dva mjeseca, traže dokaze kako bi opravdali svoju brutalnostnavodi se u saopštenju.
Iz ASK-a su istakli da je sva dokumentacija javno dostupna.
- Dokumentacija bi bila do -
stavljena na traženje SDT-a kao i do sada, ali tako ne bi „sijali strah i vršili pritisak“ - dodali su iz ASK-a. Juče su se oglasili i iz Vrhovnog državnog tužilaštva navodeći da su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izuzeli iz Agencije za sprečavanje korupcije dodatnu dokumentaciju u predmetu formiranom protiv direktorice ASK-a.
- Riječ je o dokumentaciji koja nije javno dostupna, kako netačno tvrde iz ASK-a. U konkretnom slučaju, SDT je postupalo po anonimnoj prijavi kojom se ukazivalo na nezakonitosti i zloupotrebe u ra-
du odgovornih lica u ASK-u. Državno tužilaštvo nema namjeru da komentariše pokušaje institucionalne zloupotrebe u korist bilo kog pojedinca, ali zbog neistinitih navoda iz ASK-a ima obavezu da informiše javnost da izuzimanje dodatne dokumentacije nema apsolutno nikakve veze sa donijetom odlukom bilo kog drugog pravosudnog organa - navode u saopštenju. Navode i da se glavni specijalni tužilac ni po kojem osnovu ne može dovesti u vezu sa postupanjem u ovom predmetu, zbog opštepoznate činjenice da je, na lični zahtjev, izuzet iz ovog predmeta.
Specijalno državno tužilaštvo okončalo istragu protiv šest crnogorskih stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje droge Optužnica protiv Drešića i još zbog šverca dvije i po tone kokaina
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv šest državljana Crne Gore Milovana Burića, policajca Zorana Kovačevića, Nenada Novovića, Rada Vojvodića, Nedeljka Brkana i Zorana Drešića za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje oko dvije i po tone kokaina i 59 kilograma metamfetamina.
Oni se sumnjiče da su kao članovi kriminalne organizacije
od septembra do decembra 2020. godine morskim putem od Belgije do blizu Australije krijumčarili 150 kilograma kokaina i 59 kilograma metamfetamina. Istom optužnicom se okrivljenom Milovanu Buriću stavlja na teret i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. On se sumnjiči da je u maju 2020. godine krijumčario 380 kilograma kokaina preko Sjevernog mora do Švedske. Kako je saopšteno iz
SDT-a, Burić i Kovačević se terete da su od kraja maja do druge polovine februara 2021. godine krijumčarili 1.834 kilograma kokaina od Južne Amerike do Španije. - Okrivljeni M. B. i N. B. se terete i zbog krijumčarenja 199 kilograma kokaina morskim putem, od Belgije do blizu Australije, od kraja januara do sredine marta 2021. godine - navedeno je u saopštenju SDT-a koje potpisuje portparol Tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić. Podsjećamo, Kovačeviću, Bu-
odluka Upravnog suda Specijalni prijavi
PONIŠTENO RJEŠENJE
Kako je Pobjeda juče objavila, Upravni sud Crne Gore je na sjednici održanoj 13. juna poništio rješenje budžetske inspekcije i Ministarstva finansija, kojim je ocijenjeno da je direktorica Agencije za sprečavanje korupcije
Jelena Perović mimo zakona i nadležnosti utvrđivala naknade za varijabilni dio zarade i prekovremeni rad zaposlenih u ASK-u. Rješenje od 2. aprila je, kao drugostepeni organ, potvrdilo i Ministarstvo finansija 15. aprila.
U pr esudi koju potpisuje predsjednica vijeća Upravnog suda Ljiljana Šoškić usvaja se tužba ASK-a protiv rješenja Ministarstva finansija kojim je targetirana direktorica ASK-a Perović za nezakonito donošenje odluka o naknadi za prekovremeni rad i varijabilama.
- Odlučujući o podnijetoj tužbi, Upravni sud je našao da je Agencija 29. marta 2024. godine, a nakon dostavljanja zapisnika o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 26. marta 2024. godine, podnijela (novi) zahtjev za izuzeće budžetskih inspektorki, o kome nije odlučeno, pa kako, za razliku od drugih procesnih zakona, Zakon o upravnom postupku ne predviđa odbijanje zahtjeva za izuzeće ako je o njemu već odlučivano ili ako nije obrazložen, postojala je obaveza ministra da odluči i o zahtjevu za izuzeće od 29. marta 2024. godine - navodi se u saopštenju ovog suda.
crnogorskih državljana za
Upravni sud Crne Gore zaključuje i da u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni instituta „ukazivanja“, kojim je propisano da ako inspektor u postupku inspekcijskog pregleda utvrdi nepravilnosti, ukazaće subjektu nadzora na učinjene nepravilnosti i odrediće primjeren rok da ih otkloni.
-Međutim, stavom 2 istog člana je definisano pod kojim uslovima inspektor može pribjeći „ukazivanju“, a to je ako se subjekt nadzora sa tim saglasi, odnosno ako izjavi da ne zahtijeva donošenje rješenja.
S obzirom na to da se tužilac ni u jednom momentu nije saglasio sa tim da su napravljeni bilo kakvi propusti, naprotiv, nakon dostavljanja svakog zapisnika, tužilac je podnosio prigovore, negirajući svoju odgovornost za bilo koji propust koje su identifikovale budžetske inspektorke, osnovan je navod tužbe da iste nijesu mogle ukazati Agenciji na uočene nepravilnosti - navodi se na sajtu suda.
Ministarstvo finansija dostavilo je 15. aprila Specijalnom državnom tužilaštvu izvještaj budžetske inspekcije, a samo dva dana kasnije, 17. aprila, više od dvadeset pripadnika SPO ušlo je u zgradu gdje su prostorije ASK-a i nakon nekoliko sati uhapsilo Perović. Sutkinja Suzana Mugoša odredila joj je kućni pritvor u kojem se i dalje nalazi. Svi svjedoci koji su saslušani u istrazi Specijalnog državnog tužilaštva potvrdili su odbranu Jelene Perović. A. R.
Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac pisao Upravi Istražnog zatvora
PODGORICA - Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić u pismu koje je uputio Upravi Istražnog zatvora Spuž upozorio je da sanitet na prevaru pokušava da mu uradi nalaze koji bi pokazali da zbog bolesti mora biti izolovan iz postupka više godina, zbog čega odbija da sarađuje sa njim.
U pismu u koje je Pobjeda imala uvid Katnić traži da mu Uprava vrati sve ljekove koje su mu poslali iz privatne klinike „Moj Lab“, a koje je predao Upravi jer, kako je objasnio, postoji opasnost da mu se rana koju sam previja inficira.
-Sve ljekove koje su mi poslali iz bolnice „Moj Lab“ sam predao, no sada tražim da mi se vrate jer moram da ih koristim. Znam da to nećete odobriti, ali ja više ne sarađujem sa sanitetom iz Istražnog zatvora – obavijestio je Katnić Upravu UIKS-a pismom.
On je naveo i nazive ljekova koje je predao Upravi, ali ih nećemo objaviti jer bi mogli ukazivati na pojedinačne zdravstvene tegobe.
U pismu je naveo da je saznao i da su dvojica ljekara iz Istražnog zatvora - koji su predložili njegovu hitnu operaciju - zbog toga saslušavana u policiji. Njihovu konstataciju da je Katniću neophodna hitna intervencija potvrdili su i stručnjaci u klinici, kao i načelnice.
-Kako sam tamo čuo da policija kontroliše nalaze Veselina Veljovića i time „udara strah“ i prijeti zatvorskim ljekarima koji su dali mišljenje da njemu treba hitna hospitalizacija, ja sam, iako je moje stanje zahtijevalo bolničko liječenje do 21. juna isto samovoljno prekinuo 12. juna i vratio se u Istražni zatvor Spuž - naveo je Katnić u pismu. Podsjetio je da je pet dana svakodnevno dobijao upute da treba da ode u bolnicu, ali je to odbijao.
- Iako je trebalo da 14, 15, 16, 17,
18. pođem u bolnicu, sve sam to odbio - kaže Katnić.
On je operisan 7. juna po uputu zdravstvenih radnika u Istražnom zatvoru. Kao hitan pacijent doveden je na klinička ispitivanja usljed jakih bolova i narušenog zdravstvenog stanja i opšte iscrpljenosti.
Kako je kazao tada njegov sin Radan, Milivoje Katnić je nedavno imao i emboliju pluća, a kompleksnost situacije je zahtijevala i ispraćena je konzilijarnim pristupom više ljekara.
-Konzilijum ljekara je nakon detaljnih pregleda predložio hitnu hiruršku intervenciju, koju je shodno medicinskim procedurama izvršio tim iskusnih ljekara i hirurga u privatnoj zdravstvenoj ustanovi „Moj Lab“ - naveo je tada Radan Katnić.
U pismu je Milivoje Katnić na-
veo da se nakon operacije dvojica doktora koja su predložili intervenciju više se nijesu pojavljivali, jer im je očigledno zabranjeno da pitaju kako je protekla. Katnić je podsjetio da je „određena crna ruka, a u vezi sa tužiocem Milošem Šoškićem htjela da ga proglasi suicidalnim i da je homicidan da bi ga zbog ove navodne ubilačke osobine izolovao u posebnu prostoriju za pristup istražnim radnjama“. Katnić je u pismu Upravi za izvršenje krivičnih sankcija naveo da su se od njegovog dolaska Uprava i zatvorska policija ponašali više nego korektno, na čemu im je zahvalan.
On je uhapšen 14. aprila sa bivšim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem u akciji specijalnog policijskog tima, a po nalogu specijalnog držav-
U pismu u koje je Pobjeda imala uvid Katnić traži da mu Uprava vrati sve ljekove koje su mu poslali iz privatne klinike „Moj Lab“, a koje je predao Upravi jer, kako je objasnio, postoji opasnost da mu se rana koju sam previja inficira
nog tužioca Vladimira Novovića. Odmah nakon hapšenja Katnić je stupio u štrajk glađu jer smatra da je proces koji vodi tužilac Šoškić politički motivisan i montiran. Od početka postupka Katnić ukazuje na propuste i zloupotrebe tužioca Šoškića. Podsjećamo, predstavnik nevladine organizacije Centar za monitoring i istraživanja posjetio je Katnića 18. maja, nakon čega su iz te NVO preporučili rukovodiocima Vrhovnog državnog tužilaštva i Višeg suda da mu pritvor treba zamijeniti blažom mjerom i ukazali na njegovo loše zdravstveno stanje. Tek nakon deset dana vrhovni državni tužilac Marković je izdao obavezujuće uputstvo za sve tužioce da što hitnije postupaju u pritvorskim predmetima. M. Ž.
Više državno tužilaštvo ocijenilo da nije nastupila zastarjelost u slučaju policijskog zlostavljanja maloljetnika iz Nikšiča
riću i Novoviću određen je pritvor krajem decembra prošle godine i oni su sprovedeni u UIKS. Vojvodiću i Brkanu pritvor je određen u odsustvu s obzirom na to da su nedostupni državnim organima gonjenja Kovačević, Burić i Novović uhapšeni su nakon što su, kako je saopšteno iz Specijalnog tužilaštva, uz pomoć Nacionalne kriminalističke agencije Ujedinjenog Kraljevstva (NCA) i Agencije Evropske unije za saradnju organa za sprovođenje zakona – Europol pri-
kupljeni dokazi da su zajedno sa Vojvodićem i Brkanom bili dio kriminalne organizacije kojom je, prema sumnjama istražitelja, iz spuškog zatvora rukovodio zatvorenik Zoran Drešić Ime Zorana Drešića našlo se na novinskim stupcima kada je 2010. godine uhapšen u akciji britanske policije koja je presrela ribarski brod u Lamanšu. U kontejneru je pronađeno oko četvrt tone čistog kokaina vrijednog oko 60 miliona eura. Specijalci britanske policije uhapsili su tada posadu broda „Frešvoter fajv“, u kojoj je identifikovan i Drešić. Uhapšeni na brodu su osuđeni 2011. i to na ukupno 104 godine zatvora. Drešić je osuđen na 16 i po godina zatvora i izručen je Crnoj Gori 2014, gdje je nastavio da izdržava zatvorsku kaznu. M. Ž.
PODGORICA - Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da u slučaju policijskog zlostavljanja maloljetnog A. C. iz Nikšića nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, te su spisi predmeta vraćeni Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, radi donošenja pravilne i zakonite odluke.
-U predmetu koji je formiran po pritužbi zastupnika A. C. na rješenje o odbacivanju krivične prijave Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću zbog krivičnog djela zlostavljanje,
ocijenjeno je da je ta odluka zasnovana na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanjusaopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva. Istakli su da je osnovana pritužba punomoćnika A.C. da nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. Prošle sedmice je iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopšteno da zastarjelost krivične prijave policijskog zlostavljanja maloljetnog A. C. 2020. godine nije mogla nastupiti jer je samo prošle godine saslušano pet svjedoka, od kojih posljednji 9. marta 2023. i da su to radnje koje prekida-
ju tok zastarjelosti. Do zlostavljanja je, kako se navodi, došlo 13. maja 2020. godine u Nikšiću, prilikom protesta zbog hapšenja sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Iz te NVO su upozorili da do danas nijesu identifikovani policajci koje je A. C. prijavio da su ga tokom protesta jurili, a zatim oborili i udarili čizmom po glavi i leđima. -Povrede glave, nagnječenja grudnog koša i natkoljenice evidentirane su u medicinskoj dokumentaciji. Ustavna žalba zbog nedjelotvorne istrage podnijeta je 2021. godine i
o njoj Ustavni sud još nije odlučio - podsjetili su iz HRA. U žalbi je navedeno da je A.C. saslušan tek dva mjeseca poslije podnošenja prijave, da video-snimci nijesu pribavljeni, da je vještačena samo medicinska dokumentacija, a ne i povrede. Iz HRA podsjećaju da je ista državna tužiteljka vodila i predmet protiv A. C. zbog napada na policijske službenike (za što mu je izrečena vaspitna mjera) i predmet po njegovoj prijavi protiv policijskog službenika koji ga je zlostavljao, ali da nijesu saslušani rukovodioci te policijske akcije. M. Ž.
NIKŠIĆ: UBNOR i antifašisti posjetili spomenik na Kapinom polju
NIKŠIĆ – UBNOR i antifašisti Nikšića posjetili su spomenik na Kapinom polju gdje su italijanski fašisti, saradnjom sa četnicima, prije 81 godinu strijeljali 25 boraca NOR-a.
O tom događaju govorio je Velimir Bogdanović, član Predsjedništva UBNOR-a i antifašista Nikšića.
– Na današnji dan, juna 1943. godine, okupator je izvršio masovna strijeljanja nad borcima i rodoljubima koje je držao u logorima i kazamatima u znak odmazde za potpune neuspjehe i velike gubitke u četvrtoj i petoj ofanzivi, naročito u bitkama na Neretvi, Javorku, Bioču, Sutjesci i drugim krvavim poprištima. Ovdje, pod ovom humkom na Kapinom polju, počivaju kosti 25 rodoljuba, koje je italijanski okupator, poslije dvogodišnjeg mučenja po zatvorima i logorima, strijeljao u rano jutro na današnji dan, prije 81 godinu. Bili su to borci iz svih krajeva Crne Gore, raznih starosnih dobi, zanimanja, ali zbratimljeni zajedničkim idealima u borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika. Ispod ovog spomen-obilježja, čijih pet stubova, sjedinjenih u baklji slobode, simbolizuju način prilikom strijeljanja vezanih logoraša po pet – rekao je Bogdanović.
Podsjetio je da su život izgubili njeegovi sugrađani Milo, Jovo i Blažo Cicović, Boško Karović, Đorđije Damjanović, Božidar Dubljević, Vaso Mićunović, Podgoričani Dimitrije Dragović, Todor Đurović, Vukadin Đurović, Novo Ivanović i Blažo Mugoša, Danilovgrađani Marko i Đorđije Grgurović i Radovan Jovanović, iz Berana Vojislav Bojović i Vladislav Guberinić, iz Andrijevice Milić Čukić i Nikola Labović, sa Cetinja Sava Filipović i Luka Lazarević, iz Bijelog Polja Marko Matijašević i Miladin Novović, iz Bara Luka Marković i iz Sjenice Milorad Jovanović – Istog dana i u isto vrijeme strijeljano je još 19 interniraca
Okončana rekonstrukcija magistralnog puta od Rožaja do Špiljana
ROŽAJE - Radovi na magistralnom putu Rožaje – Špiljane su završeni. Okončanje projekta, čija je realizacija počela 29. jula 2020. godine, ozvaničili su predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.
Ukupna vrijednost radova, koje je izvodila kompanija Štrabag, jeste 29 miliona eura, a rekonstruisana je dionica od rakrsnice „Vuča“ do granice sa Republikom Srbijom u dužini od 18 kilometara.
PROJEKAT
iz naše opštine i to, u Beranama Mujo Asović sa maloljetni sinom, četvorica Bajovića - Blagoje, Blažo, Dušan i Miladin, Gavro Baletić, Danilo Banićević, Tomo Bulajić i Mirko Burić, na Cetinju Cvjetko Stanišić, Huso Bračković, Tvrtko Bijelić, Dimitrije Roganović, Vićentije Popović i Marko Abramović, u Baru Novak Todorović, u Andrijevici Radomir Stojanović i u Danilovgradu Marinko Vujinović – naveo je Bogdanović. On je podsjetio da je NOB istinski bio opštenarodni pokret naših naroda, u borbi protiv fašizma i njegovih pomagača, bez obzira na vjeru i naciju. – Da sloboda nije imala cijenu, svjedoče ova i slična mjesta gdje se sada nalazimo. Uporedo sa tom borbom, krčili su put za obnavljanje državnosti, nacionalnu ravnopravnost i jednakost svih republika odlukama AVNOJA. Temelji crnogorske državnosti udareni su 13. jula 1944. godine. Majskim referendumom 2006. godine obnovili smo samostalnost i državnost, ovog puta bez borbe i na najdemokratskiji način. Naša slavna borba za slobodu naših naroda zaslužuje trajno poštovanje i zahvalnost za sve borce i rodoljube koji ugradiše svoje živote u njene temelje. Ostaviše nam u amanet da čuvamo i branimo te tekovine i gradimo srećniju budućnost našim potomcima – naveo je Bogdanović. Ukazao je na činjenicu da je u posljednje vrijeme sve više nasrtaja na ugrožavanje antifašizma, ali i postojanje naše države, te poručio da se takvim postupcima moramo energično suprotstaviti. – Moraju znati da u nama gore julske vatre u borbi za slobodu, mir, državnost, razvoj demokratije i građanskog društva! Da nas ne mogu zaustaviti na putu u razvijeni svijet Zapadne Evrope. Naši ciljevi moraju biti bolji život i srećnija budućnost. Slava i hvala ovim borcima i rodoljubima koji dadoše svoje živote za slobodu svoga naroda – naveo je Bogdanović. Ra. P.
Po projektu je urađena rekonstrukcija trase na cijeloj dužini sa izgradnjom dodatnih traka. – Posebna pažnja prilikom rekonstrukcije posvećena je bezbjednosti saobraćaja, tako da je na čitavoj dionici ugrađena nova signalizacija i oprema puta – saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Radovi su počeli u avgustu 2020, rok je bio dvije godine, međutim izgradnja je trajala duplo duže, a ministar Radulović je poručio da ova vlada nema toleranciju za kašnjenja. – Kada sam u martu posjetio gradilište, nijesam bio zadovoljan tempom, što je za mene neprihvatljivo. Moramo da poštujemo rokove iz ugovora. Jako sam ponosan što smo uspjeli da ubrzamo finalizaciju projekta i obradujemo stanovnike Rožaja – istakao je Radulović.
Projekat je obuhvatio rekonstrukciju 18 kilometara puta, 12 tunela ukupne dužine 1.678 metara, tri mosta (244 metra) i adaptaciju dodatnih osam mostova (1.040 metara). Iz kredita EBRD je obezbijeđeno 9,2 miliona eura, a ostatak iz državnog budžeta. Radove je izvodila kompanija Štrabag
Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović kazao je da je rekonstruisani put od velike važnosti za stanovništvo Rožaja, jer će imati ogroman uticaj na jačanje veza i prekograničnu saradnju u ekonomskom, ali i svakom drugom smislu.
Spajić: Razmišljamo o rebalansu budžeta
Premijer Milojko Spajić kazao je da je završetkom radova na putu ŠpiljaneRožaje omogućena mnogo bolja povezanost gradova, ali i da će se poboljšati eko-
nomska saradnja između dvije države. – Razmišljamo o rebalansu budžeta da bismo dodatna sredstva opredijelili za kapitalne projekte, jer rea-
KREDIT
Projekat u iznosu od 9,2 miliona eura finansiran je iz kredita EBRD, dok je ostatak sredstava obezbijeđen iz državnog budžeta. Šef Kancelarije EBRD u Crnoj Gori R emon Zakaria kazao
lizacija tekućih projekata ide brže nego što je predviđeno i to su jako pozitivne vijesti. Vjerujem da ćemo imati lijepih vijesti do kraja godine i za Štedim i Hajlu i da ćemo se radovati i tim projektima, koji su važni za Rožaje i Crnu Goru – rekao je Spajić.
Morsko dobro o analizi uzoraka sa 114 kupališta
PODGORICA – Institut za biologiju mora izvršio je, u periodu od 17. do 20. juna, analizu kvaliteta morske vode na 114 lokacija, kojom je utvrđeno da je na 94,7 odsto lokacija morska voda odličnog kvaliteta, na 4,4 odsto dobrog, a na 0,9 odsto lokacija voda je zadovoljavajućeg kvaliteta. Iz Morskog dobra navode da rezultati potvrđuju da je mor-
ska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, to jeste da je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Klasifikacija voda za kupanje u okviru Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode klasifikuju se kao: „odlične“, „dobre“, „zadovoljavajuće“ i „loše“. – U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska vo -
da je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na jednoj lokaciji voda bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na svih 15 lokacija u opštini Bar i 34 lokacije u Budvi. U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija, voda je bila odličnog kvaliteta na njih devet, dok je na jednoj ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila
je da je projekat dio opsežne EBRD inicijative za rekonstrukciju magistralnih puteva (finansiranje EBRD 40 miliona eura), koja uključuje i završenu rekonstrukciju i proširenje puta Danilovgrad -Podgorica (2022) i tekuću rekonstrukciju puta Tivat - Jaz, koji povezuje aerodrom Tivat i glavne turističke destinacije u blizini Budve, na obali Jadranskog mora. Projekat je obuhvatio i rekonstrukciju 12 tunela ukupne dužine 1.678 metara, tri mosta ukupne dužine 244 metra i adaptaciju dodatnih osam mostova ukupne dužine 1.040 metara. C.G.
odličnog, na dvije dobrog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na 21 bila odličnog, a na jednoj zadovoljavajućeg kvaliteta – saopštili su iz Morskog dobra. Oni poručuju da se rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode, podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu, za svako pojedinačno kupalište, mogu pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku. Predviđeno je da se tokom sezone odradi ukupno deset analiza, svakih 15 dana od juna do oktobra mjeseca. I. R.
BAR – Komisija za odabir idejnog rješenja znaka i logotipa društva sa ograničenom odgovornošću Kuća maslina je jednoglasno donijela odluku da ponovi javni konkurs.
– Nijedno idejno rješenje nije bilo dovoljno autentično, jedinstveno i originalno da bi bilo proglašeno za pobjedničko, odnosno, da bi bilo usvojeno kao logotip Kuće maslina, multifunkcionalnog krovnog centra za sve maslinare Crne Gore – saopšteno je iz tog preduzeća.
Ponovljeni javni konkurs je otvoren do 3. jula.
Komisija je na prvom konkursu zaprimila 19 prijava, odnosno, idejnih rješenja.
– Cilj konkursa je da se dobije kvalitetno i autentično rješenje znaka i logotipa društva, a potrebno je da ono bude originalno i jedinstveno, da odražava simboliku masline i maslinovog ulja, multifunkcionalnosti objekta Kuće maslina kao centra razvoja crnogorskog maslinarstva. Neophodno je da idejno rješenje znaka simbolizuje djelatnost Kuće maslina i tradiciju bavljenja maslinarstvom u Crnoj Gori, te da sa odgovarajućom grafikom bude adekvatan reprezent Kuće maslina u Crnoj Gori i inostranstvu. Apelujemo na sve zainteresovane građane iz Crne Gore da uzmu u obzir primjenjivost grafičkog rješenja na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima u okviru Kuće maslina d.o.o., te naročito mogućnost korištenja u cilju brendiranja maslinovog ulja i proizvoda od maslina koji će nastajati u proizvodnom pogonu predmetnog društva, te vidljivost i uklopljenost logoa na štampanoj etiketi za navedeni proizvod. Takođe, savjetujemo kandidate da na adekvatan način inkorporiraju lokalne i/ili nacionalne simbole, s obzirom na to da je Kuću maslina osnovala Skupština opštine Bar, a izgrađena je zahvaljujući Opštini Bar, Upravi za kapitalne projekte i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Naposlijetku, poručujemo kreativnim ljudima da razmišljaju o arealu geografskog rasprostranjenja masline u našoj zemlji, te da grafička rješenja prezentuju na autentičan način koji će sjediniti tradicionalno maslinarstvo u primorskom dijelu zemlje i savremeni uzgoj masline u centralnom i kontinentalnom području Crne Gore – kaže se u dopisu iz Kuće maslina.
Nagradni fond za pobjedničko grafičko rješenje iznosi 1.000 eura. C. G.
Nikšić: Odbornici raspravljali o radu lokalne uprave u 2023. godini
NIKŠIĆ – Odbornici Skupštine opštine juče su razmatrali 24 tačke, ali je najviše pažnje privukao izvještaj o radu predsjednika Opštine, organa lokalne uprave i službi Opštine u 2023. godini, kao i prijedlog odluke o završnom računu budžeta takođe za 2023. godinu.
Čelnik Sekretarijata za finansije Zoran Šoškić tvrdi da se prošle godine vodila odgovorna fiskalna politika, da su ostvarili veći budžet od planiranog i da ima dovoljno novca za redovno servisiranje svih obaveza.
ZAMJERKE
Sa druge strane, na račun čelnika lokalne uprave iz opozicionih redova čule su se brojne zamjerke, ponovo su odbornici DPS-a i SD-a problematizovali projekat ulične rasvjete, koji je stanovnike grada podno Trebjese koštao oko 9,5 miliona, a u naprometnijim saobraćajnicama noću se ništa ne vidi. Nikola Zirojević (SD) zamjerio je što se u Kovačevićevom izvještaju ponovo ne pominje kako je prošle godine u Nikšiću obilježen Dan nezavisnosti. - Ovo je, valjda, vaša država koliko i naša, ali vi ponovo šaljete lošu poruku. Da nije Crnogorske kulturne mreže i nekoliko ugostiteljskih objekata, koji taj datum obilježavaju u sopstvenoj režiji, niko ne bi ni znao za praznik. Da i ne pominjem zaduženje od 9,5 miliona eura za rasvjetu, a sve je učinjeno bez saglasnosti resornog ministarstva i odbornika. Čelnik Sekretarijata za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje i dalje je na toj funkciji, a ne ispunjava uslove. Kapitalni budžet je realizovan polovično, za ujede pasa i mačaka isplaćeno je više od 300.000 eura. Niste uspjeli da riješite tu staru boljku, kao ni prethodna vlast... Hvalite se ko je sve lani posjetio Opštinu, nabrajate i da je među gostima
Vlast je zadovoljna učinkom u prošloj godini, a opozicija tvrdi da se moralo više, da je realizacija kapitalnog budžeta od svega 51 odsto – loša. Podsjećaju da je 9,5 miliona utrošeno za rasvjetu, a da je grad u mraku, da nije riješen problem pasa lutalica te da u 21. vijeku projektuju gradske ulice bez kanalizacije
bio ambasador Turske, a siguran sam da neće doći nakon govora našeg predsjednika na Grahovcu – rekao je Zirojević. On je saopštio kako je informisan da su nestala dva opštinska automobile.
-Čuo sam da su nam nestala dva službena vozila ,,lada“ ulcinjskih registracija i ,,ševrolet“ i da ih ne možete naći. Ako je istina, kako je moguće da Opština izgubi dva putnička vozila, a da se pri tom ta vozila koristila neregistrovana. Takođe, imam infomaciju da je Službi zaštite i spašavanja nabavljen iz Slovenije pogrešan pas, umjesto za potrage, dobili su psa za lavine. U budžetu nije bilo stavke za njegovu nabavku, a nema ni za kupovinu hrane, a riješeno mu je i stambeno pitanje. Od kojih sredstava - pitao je Zirojević. Šef odborničkog kluba „Evrop-
ski tim za Nikšić“ Boris Muratović smatra da je Kovačevićev izvještaj o radu prije nego je stigao pred odbornike dobio saglasnost „Milice Zavjetnice“, te se nada da će odbornici Demokrata na sljedećeoj sjednici, kada se bude odlučivalo o smjeni predsjednika Opštine, po uzoru na Uru, sačuvati politički obraz. Slobodanka Roganović (DPS) zamjerila je što u izvještaju nema ni riječi o demografiji, jer je Nikšić grad iz kojeg se odlazi, prirodni priraštaj je negativan. Pitala je zašto nije naveden broj upravnih postupaka, zašto ne funkcioniše Služba glavnog administratora. Jelena Marković (Liberalna partija) s nestrpljenjem očekuje da se odluka da Nikšić ima svoju slavu proglasi neustavnom. Ne sumnja da će ishod biti takav.
Rajko Perović (DPS) ocijenio je da izvještaj o radu lokalne uprave i realizacija kapitalnog budžeta od svega 51 odsto od plana pokazuju da nije realno planiran, već da je marketinški. O neposobnosti vlasti govori, kazao je, pored ostalog, činjenica da je jedna gradska ulica projektovana bez kanalizacione mreže.
- U 21. vijeku projektovati gradsku ulicu bez kanalizacije, kao što je slučaj sa Ulicom Voja Deretića, pravo je umijeće – rekao je Perović.
REVIZOR
On smatra nedopustivim, a na što je ukazao revizor, da Uprava lokalnih javnih prihoda ne dostavlja redovno izvještaj Sekretarijatu za finansije.
- To vam saopštava, tome vas uči treće lice, to je sramota –rekao je Perović.
Nikola Zirojević (SD) pozvao je nadležne institucije da provjere na koji način pojedini opštinski funkcioneri podižu kredite u vrijednosti od po 120.000 eura.
– Na osnovu imovinskih kartona saznajemo da su se kreditno zadužili 120.000 eura, a riječ je o ljudima koji ne rade na neodređeno vrijeme. Dakle, imaju falsifikovanu potvrdu da su u stalnom radnom odnosu što znači da za njihov kredit garantuje Opština! To je krivično djelo – kazao je on. Čelnik Sekretarijata za sport, kulturu, mlade i socijalno staranje Dejan Ivanović priznao je da je podigao kredit u iznosu 120.000 eura, ali da je riječ o hipotekarnom kreditu koji pokriven imovinom, te da je refinansirao kredit i da je stalno zaposlen u kompaniji M:tel gdje mu tamo sva prava miruju dok je na funkciji. - Najbolje bi bilo da odbornik Zirojević pita predsjednika svoje partije Damira Šehovića kako se kupuju stanovi i za koliko novca - poručio je Ivanović.
Odbornici opozicije razočarani su i što je nedaleko od Gračanice planirana prerada neopasnog građevinskog otpada, što se u Željezari i dalje nalazi 3.800 tona vrlo opasnog otpada koji je ostavio bivši vlasnik te fabrike... Ponovo je pominjana Ulica Živka Nikolića u strogom centru grada čija rekonstrukcija traje godinu i po, čule su se zamjerke i što su nedavno počeli građevinski radovi u dvorištu Doma revolucije za potrebe IPC Tehnopolis.
Kao primjer dobre prakse je navedena TVNK koja je Opštini vratila 30.000 eura koliko joj je budžetom opredijeljeno, jer ih je sama zaradila. R. PEROŠEVIĆ
KOLAŠIN – Opštinski budžet ove godine veći je za 760.000 eura od planiranog i iznosi 8,1 milion eura. Saglasnost na taj prijedlog dala je juče Skupština opštine, na vanrednom zasijedanju. Rebalans je, kako je istaknuto, neophodan da bi se dobi-
la saglasnost za dugoročno zaduženje Opštine za projekat vodosnabdijevanja i prečišćavanja otpadnih voda i ozvaničile izmjene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava kojima se 10 odsto od poreza na dohodak fizičkih lica, ostvarenih na Primorju i u centralnom dijelu,
usmjerava sjevernim opštinama, što za Kolašin iznosi 800.000 eura. Precijenjen je prihod od poreza na nepokretnosti pa je rebalansom sa 350.000 smanjen na 130.000 eura. Rebalans je „verifikovao“ i povećanje troškova ugovora o djelu u službi predsjednika Opšti-
ne sa 7.000 na 12.000. Konsultantske usluge u Sekretarijatu za planiranje prostora su sa 90.000 povećane na 300.000 eura, zbog izrade projektno-tehničke dokumentacije za realizaciju kapitalnih projekata. Usvojena je i nova stavka - turističke manifestacije, za koju je usmjereno 70.000 eura. Sredstva za saobraćajnu signalizaciju su povećana sa
30.000 eura na 50.000, a sredstva za sanaciju mosta u Selištu sa 75.000 eura smanjena su na 25.000. U izgradnju sportskih terena će biti uloženo 50.000 eura, umjesto planiranih 105.000. Za MOSI igre, umjesto 7.000, namijenjeno je 13.500, a za košarkaški kamp umjesto 3.500, odobreno je 5.000 eura. Za Festival „Korifej“ odobreno je 21.000 eura. Dr. D.
Reditelj Bojan Stijović zadovoljan završetkom snimanja dugometražnog filma ,,Crna truba“
Crpio sam iskustva i iz svog života, nalazio inspiraciju, što je rezultiralo time da krenemo u ozbiljan rad na projektu. Odnos dva brata jeste polazište ove priče, ali i samo jedna od bitnih stvari o kojima ovo ostvarenje govori - kazao je Bojan Stijović
PODGORICA - Snimanje dugometražnog igranog filma „Crna truba“, debitantskog ostvarenja reditelja Bojana Stijovića, po scenariju Stefana Boškovića, završeno je prethodne sedmice. Film je nastao u produkciji kuće „Cut-Up“ iz Podgorice, a sniman je 20 dana na lokacijama na Grahovu i okolini.
Film donosi priču o poznatom piscu Maksimu Grahovcu, koji se nakon deset godina vraća u svoje rodno mjesto iz inostranstva, kako bi posjetio brata i sa njim se dogovorio o imanju koje su naslijedili. Maksim i Niko nijesu bili u kontaktu veoma dugo i njihov odnos je vremenom postao distanciran. Na putu za Grahovo, Maksim slučajno udara čovjeka autom. Uplašen i u stanju šoka, on bježi s mjesta nesreće. Suočen sa činjenicom da sam ne može da riješi problem u kojem se našao, Maksim se povjerava Niku i traži od njega pomoć da zajedno pođu na mjesto nesreće.
NOVA REALNOST
Stijović je kazao da mu je scenarista Bošković prije dosta godina prvi put govorio o ideji za film, o odnosu dva brata, motivima koji su ga vukli da razmišlja o toj temi, te da je za njega to bilo presudno da krene da radi na budućem filmu. - Kada sam čuo ovu ideju, bilo
mi je jasno da treba da radim na tome. Crpio sam iskustva i iz svog života, nalazio inspiraciju, što je rezultiralo time da krenemo u ozbiljan rad na projektu. Odnos dva brata jeste polazište ove priče, ali i samo jedna od bitnih stvari o kojima ovo ostvarenje govori - rekao je Stijović Ono što ga je konstantno opsjedalo u ovoj ideji je ,,određena tačka u kojoj ti se pojavi život i vrlo ti hladno pokaže da je iznad tebe, tvojih uvjerenja, iznad svega što si do tog trenutka pažljivo pleo i planirao“.
- To je možda i najvažnija tač-
ka ovog filma, jer nakon toga za junaka izvire nova realnost, nešto za što se nije pripremao u dotadašnjem dijelu života. Jedino što imaš kao izbor je da nastaviš ili da se zaustaviš - ispričao je on.
Temelj svakog dobrog filma, kako je rekao glumac Marko Janketić, jeste scenario.
- Scenario koji je napisao Bošković je uzbudljiva i napeta priča, obračun između dva brata, potpuno različita, a zapravo veoma slična. To je i psihološki triler i crna komedija, ali i velika drama koja zadire u mentalitet crnogorskog društva - ocijenio je Janketić
Rad na ovom projektu za scenaristu i producenta Stefana Boškovića bio je veoma poseban.
- Za mene je ovo veoma bitna priča. Veoma je lična, iako je izmještena iz prostora doslovne identifikacije. Ovo je prije svega meni poznata porodična drama, ali je i priča koja se bavi prirodom pisanja, koja se bavi gubicima, i svim onim što je vrijedno spašavanja. Od samog početka sam želio da u ovom projektu ne budem samo pisac koji je predao scenario drugom u ruke. Na taj način sam ga i pokrenuo i po-
zvao sam Bojana da režira, prije svega jer smo prijatelji i jer vrlo dobro poznaje prirodu ovog teksta. Bili smo prilično sigurni da možemo da se uhvatimo ukoštac s njim, jer je izazov, jer je pun različitih svjetova i neprestano se otima - kazao je Bošković Snimanje filma „Crna truba“ za glumca Momčila Otaševića bilo je zahtjevno, ali i fenomenalno iskustvo.
- Uzimajući u obzir okolnosti u kojima je film nastajao, ograničeni budžet, vrijeme za koje smo uspjeli da ga snimimo, način na koji smo snimali, način na koji smo radili, lokacije... sve se poklopilo. Čak nas je i vrijeme dobro poslužilokazao je Otašević Istakao je da nosi jako lijepe utiske sa snimanje, ali da očekuje da se tek sada utisci polako saberu.
- Presrećan sam što sam snimao film kući, čini mi se nakon četiri godine. Nadam se da do sljedećeg neće proći toliko. Dao sam sve od sebe, svi smo pružili maksimum, nemamo za čime da žalimo. Sada nam ostaje da sa uzbuđenjem čekamo premijeru - kazao je Otašević. Glumačku ekipu, osim Otaševiča i Janketiča, čine: Milica Janevski, Srđan Grahovac, Gorana Dragašević, Ratka Mugoša, Strahinja Bubanja i drugi. Direktor fotografije je Dušan Grubin, dizajnerka produk-
Istoričar Jovan Muhadinović održao predavanje u multimedijalnoj sali Tehnopolisa
Privredni i strateški značaj Nikšića
PODGORICA - Istoričar
Jovan Muhadinović održao je u Nikšiću predavanje na temu „Nikšić od osmanske tvrđave do crnogorskog grada“. Predavanje je organizovao nikšićki Ogranak Matice crnogorske. Nikšić je, prema riječima Muhadinovića, bio perspektivan i značajan i u privrednom i u strateškom pogledu. Nastao je na ruševinama srednjovjekovnog Onogošta i okolina ovog grada pripadala je plemenu Nikšić - U početku turske vladavine ovim krajem Nikšići su imali povlastice i plemensku samoupravu. Vremenom, kako su Turci jačali i učvršćavali svoju vlast, pokušavali su da ukidaju te privilegije, što je često vodilo do sukoba sa domicilnim stanovništvom. S obzi-
rom na te česte sukobe, Turci su gledali na svaki način da pokušaju da građenjem prvih utvrđenja i stalnih vojnih posada svoju vlast učvrste u Nikšiću na dugoročan period - rekao je Muhadinović Tek 1701. godine počinje ozbiljnija izgradnja utvrđenja u Nikšiću. - To je na mjestu srednjovjekovnih ostataka utvrđenja koje i danas postoji u Nikšiću, takozvani Bedem i 1701. godine Redžep Aga Šehić, koji je došao po nalogu da smiri nikšićka plemena kao i plemena Drobnjaka, započinje gradnju ove tvrđave. Gradnja nije prošla bez poteškoća. Već dvije godine nakon početka radova, ovaj turski službenik i vojni predstavnik je ubijen jer je pod prisilom dovodio stanovništvo da radi na izgradnji
tvrđave, a u toku svoje kratke vladavine podigao je i porezobjasnio je Muhadinović Njega je naslijedio paša Hodaverdi Mahmutbegović, koji će doći s ogromnom vojskom u Nikšić - Ta ogromna vojska prisiliće okolno stanovništvo da kuluči, da radi na izgradnji tvrđave, koja će biti završena do
1713. godine. Čak se u istorijskim izvorima pominje da su svi morali da kuluče, jer je na ovom području bila ogromna osmanska vojska, ogromna opasnost za porodice, pa su i kneževi plemena Nikšića i Drobnjaka morali fizički da rade na izgradnji ovog utvrđenja - rekao je Muhadinović. On se osvrnuo i na vrijeme po-
slije Grahovačke bitke i velike pobjede Crnogoraca, te Berlinskog kongresa, kada je Nikšić konačno postao dio Crne Gore. Nikšić je bio jedan od najvažnijih krajeva koji je pripojen, bio je izuzetno značajan kao privredno i tranzitno tržište Crne Gore. Taj period je bitan i zbog masovnog i rapidnog
Prema riječima reditelja Bojana Stijovića, ovo je film koji je imao skroman budžet, a ekipa koja se okupila je takođe bila mala. - U svim sektorima jeste nedostajalo ljudi, ali sam bio izuzetno srećan što je ekipa dala sve od sebe. Pojedinci su pokrivali i po nekoliko funkcija i nijesmo se osvrtali na to. Svi su sa veoma pozitivnim stavom, u ljudskom i profesionalnom smislu, ušli i ostali u ovom projektu. Zbog toga sam veoma zahvalan. Glumci koji su nosili glavne uloge su sa takvim stavom i željom došli, učestvovali i doprinijeli da snimanje protekne u najboljem mogućem redu i da za vrlo malo snimajućih dana završimo sve - rekao je Stijović.
cije Dijana Vučinić, kostimografkinja Lina Leković, snimatelj zvuka Bojan Palikuća, šminkerka i maskerka Vesna Bijelić. Producenti filma su Veliša Popović, Stefan Bošković i Vladan Anđelković, dok je direktor filma Filip Poleksić Film je podržao Filmski centar Crne Gore na konkursu za sufinansiranje dugometražnih igranih filmova 2022. godine. Pored toga, ovaj projekat dobio je podršku i od Filmskog centra Srbije, a privukao je međunarodnu pažnju još u fazi razvoja, učestvujući na prestižnom programu MIDPOINT Feature Launch 2021. godine. A. RADOVIĆ
iseljavanja osmanskih porodica, te naseljavanja siromašnog crnogorskog stanovništva. Iako su napustili nikšićki kraj, Berlinskim kongresom je muslimanskim porodicama bilo zagarantovano pravo na imovinu i nijesu ga se odrekli. U tu svrhu je godinu kasnije osnovano i Osmansko poslanstvo na Cetinju, da očuva građanska, religiozna i imovinska prava. Muhadinović se osvrnuo i na crnogorske strategije oduzimanja te imovine od osmanskih porodica i pojedinaca, te na rane godine nakon Berlinskog kongresa kad je ova varoš bila dosta zapuštena. - Ali već od 1882. godine nikšićki kraj počinje da dobija prve dostave ljekova, ljekare, da se uspostavlja telegrafska linija, počelo je izgrađivanje nekih puteva, puteva prema Ostrogu, koji je tada bio, kao što je i danas, mjesto hodočašća hrišćana - rekao je Muhadinović A. Đ.
Iz intervjua Dragana Kapičića Pobjedi u septembru 2017. godine
Ocu bi povremeno prijatelji čestitali na nekom mom osvojenom prvenstvu ili tituli, što je znalo da ga obraduje. Ali, ne, nije išao na utakmice. Ipak, kad god bih mu pokazao da sam od košarke nešto zaradio, nešto i uštedeo, e to je posebno znao da ceni. Bio je praktičan čovek, na to je drugačije gledao. Uostalom, uvek smo bili različiti tipovi, različiti karakteri, temperamenti
PODGORICA - Uvek sam bio vezan za Crnu Goru. I to ne samo zbog crnogorstva oba moja roditelja, koje je bilo jugoslovensko, nego i zbog ostale brojne rodbine koju imam u Crnoj Gori. Beba, naš sin Filip i ja svake godine dođemo u Budvu, naš drugi sin Stefan samo onda kada mu to dozvole obaveze. Uglavnom – pratimo što se događa – rekao je čuveni košarkaš i građanski intelektualac Dragan Kapičić u intervjuu novinarki Pobjede Tamari Nikčević, objavljenom u neđelju 10. septembra 2017. godine. Neposredni povod za intervju bio je Evropsko prvenstvo u košarci koje je igrano u septembru prije sedam godina, i na kojem su nastupile četiri ekipe iz nekadašnje Jugoslavije (Crna Gora, Hrvatska, Srbija i Slovenija). Kapičić je rekao da je i površnom analizom načina igre tih ekipa na Evropskom prvenstvu lako uočiti da su sve potekle iz iste, jugoslovenske škole košarke. -Taj stil, ta škola je ostala, pa zato danas, dok gledamo naše četiri ekipe na Evropskom prvenstvu, slobodno možemo reći da Jugoslavija i dalje igra. Najveći dio intervjua posvećen je košarci, velikanima te igre, njegovom prijateljstvu i kumstvu sa velikim Krešimirom Ćosićem, sjećanju na zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u košarci 1970. u Ljubljani, u konkurenciji velesila kakve su bile SSSR i SAD i potom prijemu kod predsjednika Josipa Broza Tita -Nakon osvajanja zlatne medalje i proglašenja pobednika, Tito je po nas poslao avion u Ljubljanu. Primio nas je u Beogradu, u zgradi SIV-a. Pored Tita su stajali Jovanka Broz i Stane Dolanc „Joj, kako ste igrali!“ – vrtela je glavom drugarica Jovanka.
POBJEDA: A Tito?
KAPIČIĆ: Iako se znalo da se baš mnogo ne razume u košarku, bilo je jasno da mu ta zlatna medalja mnogo znači. „Dobri ste, dobri!“ – ponavljao je pušeći cigaru. „A ti, Plećaš, kad ćeš da obriješ brkove? Obećao si…Na kraju nam je poklonio zlatne „schaffhausen“ satove sa svojim potpisom.
POBJEDA: Je li Tito znao da ste sin narodnog heroja, generala JNA Jova Kapičića?
KAPIČIĆ: Nije. Nisam ni stigao da se predstavim kako valja. Rukovao sam se sa Titom i...svi smo bili veoma uzbuđeni, ushićeni što nas je Tito uopšte primio… U posebnom dijelu intervjua, Kapičić je odgovarao na pitanja o porodici, posebno o ocu, jugoslovenskom generalu i narodnom heroju Jovu.
POBJEDA: Kako je Vaš otac, narodni heroj i general JNA Jovo Kapičić reagovao kada je shvatio da je košarka Vaš izbor? Je li se radovao Vašim uspjesima?
KAPIČIĆ: Kao što znate, moj otac je obavljao visoke funkcije u Udbi, jedno vreme bio jugoslovenski ambasador u Mađarskoj i Švedskoj i, po prirodi stvari, nije se posebno interesovao za sport. Budući ranjena u ratu, majka je često pobolevala, tako da ni ona na moje bavljenje košarkom nije naročito obraćala pažnju. Ocu bi povremeno prijatelji čestitali na nekom mom osvojenom prvenstvu ili tituli, što je znalo da ga obraduje. Ali, ne, nije išao na utakmice. Ipak, kad god bih mu pokazao da sam od košarke nešto zaradio, nešto i uštedeo, e to je posebno znao da ceni. Bio je praktičan čovek, na to je drugačije gledao. Uostalom, uvek smo bili različiti tipovi, različiti karakteri, temperamenti.
POBJEDA: U kom smislu?
KAPIČIĆ: Za razliku od mene koji sam miran i ne volim sukobe, moj otac je bio eksplozivan, beskompromisan; imao je kratak fitilj, lako bi planuo. Nakon burne svađe, znao je, na primer, da legne u krevet i da zaspi kao beba. Ili da se sa tim sa kojim se svađao pomiri već sutradan, kao da ništa nije ni bilo. To me je posebno izluđivalo. Isti eksplozivan, strastven pristup svemu imao je i kao star čovek, i kao momak od petnaest, šesnaest godina. Zbog mog je oca, na primer, cela familija Kapičić otišla u partizane. Moj deda je bio profesor teologije u cetinjskoj gimnaziji, miran, fin čovek, koji u početku nije mogao da veruje da je njegov sin komunista. I ne samo sin, sva deca! Kada je moj otac otišao u partizane, njegova majka, moja baba, spakovala je ostatak familije i otišla za njim. I po karakteru i po svemu ostalom, moj je otac ličio na svoju majku, na moju babu, koja je bila stamena, visprena, autoritativna. Čo’ek-žena, rekli bi u Crnoj Gori. Bila je od Boškovića sa Orje Luke. Zna se da je moj otac u ratu, kao mlad čovek, bio neverovatno hrabar.
POBJEDA: O hrabrosti generala Jova Kapičića govorili su i pisali Tito, Milovan Đilas… KAPIČIĆ: Jeste, to je tačno. Bio je izuzetno poštovan zbog hrabrosti koju je pokazao u ratu. Doduše, kasnije je znao da se žestoko sukobi sa ljudima iz CK, iz Udbe „E, moj Jovo, da-
Vazda odmjeren i gospodstven, Kaponja je bio veliki Jugosloven, rijetki Crnogorac i tipični Beograđanin. Jedan od simbola onog najljepšeg Beograda, koji nas je jednom sve očarao
U ponedjeljak ujutro, 24. juna 2024, otišao je Dragan Jovov Kapičić, jugoslovenski košarkaš, jedan od ,,12 veličanstvenih“, koji su 1970. osvojili zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Ljubljani.
Bio je prvak svijeta.
leko bi ti dogurao samo da si imao drugačiji karakter“, rekao mu je jednom jugoslovenski ambasador u SSSR, SAD i Kini, Crnogorac Vladimir Popović. Mislim da je život mog oca dokaz da karakter zaista čoveku određuje sudbinu. I, kad već govorimo o njegovom karakteru…Jednom ga je, sećam se, usred noći probudila galama momaka koji su stajali ispred naše zgrade i razgovarali. Najpre je izašao i lepo ih zamolio da se utišaju. Pošto ga nisu poslušali, onako bunovan, u pidžami je istrčao napolje i jednoga od njih uhvatio za vrat. Iako su bili i mlađi i jači od njega, brzo su se razbežali. Ili, u Budvi je, iznerviran neodlučnošću nekog nesrećnog policajca koji nije mogao da izađe na kraj sa grupom huligana, čoveku oteo pendrek i sam krenuo da reši problem.
POBJEDA: Vaš otac mi je jednom ispričao da je Vaš kafe „Galerija“, koji se nalazi u centru Beograda, devedesetih bio svojevrsno prihvatilište za izbjeglice iz jugoslovenskih ratova.
KAPIČIĆ: Jeste. Cela moja porodica veoma je teško doživela rat i ubijanje Jugoslavije. Posebno otac, koji ju je, zajedno sa svojim drugovima, stvarao u jednom strašnom i krvavom ratu. Naš Stefan je, sećam se, svakodnevno slušajući ono što se govori u kući, jednoga dana na terasi velikim slovima napisao: Spasite Sarajevo. Imao je sedam godina. Priredila R.U.-I
I nije to bilo jedino Kapičićevo zlato: sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio ih je još šest. Najbolji strijelac u istoriji KK Crvena zvezda, Dragan Kapičić je, tokom svoje briljantne košarkaške karijere, dobio mnogo utakmica, kupova i šampionata. Početkom devedesetih, Kapičića nijesam upoznala kao košarkaškog asa, nego kao vlasnika jednog od prvih beogradskih kafića, kafea ,,Galerija“, koji je, tih mračnih, ratnih godina, postajao utočište i kuća svima što su bježali od aveti fašizma: kako Beograđanima, tako i Jugoslovenima svih vjera i nacija; onima koje je teška muka natjerala da napuste svoje domove, sela i gradove.
Dragan Kapičić je razumio tu muku. Pomagao je ćutke, bez suvišnog gesta.
Crnogorski i beogradski.
Kaponjina ,,Galerija“ vazda je podsjećala na Rikovu ,,Kazablanku“: Mirko Đorđević, Filip David, Mirjana Miočinović, Nenad Prokić, Ibrahim Hadžić, Fahri Musliu, Mirko Zečević, Slobo Milić, Dragan Banjac, Bojan Tončić; nalete ponekad Lordan Zafranović, Bogdan Tanjević, Vidosav Stevanović, Svetislav Basara… Okolo, gomila različitog svijeta - izbjeglice iz Bosne, nevoljnici, novinari, sportisti, aktivni i ražalovani udbaši, probisvijeti… Iz ćoška vreba Jovo Kapičić: predsjedavao je ,,Galerijom“ na isti način na koji, od decembra 2013, predsjedava grobljem na Cetinju.
Dragana Kapičića upoznala sam i kao sina partizana, antifašiste i narodnog heroja Jugoslavije, generala Jova Kapičića. Kaponja je taj teški ,,teret“ nosio s ponosom i dostojanstveno.
Septembra 2017. razgovarala sam sa Draganom Kapičićem za Pobjedu. Pored ostalog, ispričao mi je kako je u maju 1995. sa suprugom, gospođom Bebom Kapičić, otišao u Zagreb da na Mirogoju održi mrtvu stražu svom najboljem prijatelju i kumu Krešimiru Ćosiću. Vraćajući se sa groblja, prišla mu je, rekao mi je, grupa navijača Zadra. ,,Uvik si bia gospodin, uvik smo te obožavali… I reci svojima da mi nikad nismo bili za ovaj bidni rat“. Vazda odmjeren i gospodstven, Kaponja je bio veliki Jugosloven, rijetki Crnogorac i tipični Beograđanin. Jedan od simbola onog najljepšeg Beograda, koji nas je jednom sve očarao. „Bilo je seoba i biće ih večno, kao i porođaja, koji će se nastaviti. Ima seoba. Smrti nema“, kaže Miloš Crnjanski Zbogom, Kaponja! Tamara NIKČEVIĆ
Opozicija u gradskom parlamentu ozvaničila inicijativu za smjenu gradonačelnice
Predstavnici DPS, SD, SDP i LP u Skupštini glavnog grada saopštili su juče da su podnijeli inicijativu za smjenu gradonačelnice Olivere Injac
- Podnijete su dvije inicijative Skupštini glavnog grada - za smjenu gradonačelnice Injac i za skraćenje mandata odbornicima. Da vidimo koga je strah od izbora, ko samo čuva fotelju, a koga interesuje izlazak iz političke krize u Podgorici - naveo je šef odborničkog kluba DPS-a Andrija Klikovac
On je zahvalio kolegama koje su podnijele inicijativu za smjenu gradonačelnice.
- Injac nije ostvarila nijedan značajan rezultat, tako da ne postoji nijedan razlog zbog kojega mi ne bismo tražili njeno razrješenje. Ona više nema podršku koju je imala kada je dobila mandat. Želimo izbore, mi od njih ne bježimo. Treba da se izmjeri snaga svih partija, da građani daju svoje mišljenje. Svako ko bježi od izbora, ima strah od rezultata – kazao je Klikovac.
On je poručio da žele izbore i nakon njih da otvore razgovore oko svih razvojnih prioriteta za Podgoricu.
- Rušenje vlasti nije koalicija sa DPS-om, već konstatacija da rezultata nema, i svi koji misle dobro građanima Podgorice glasaće za obje ove inicijative - rekao je Klikovac.
Zbog planiranih radova na mreži śutra će bez napajanja električnom energijom ostati potrošači na sljedećim lokacijama:
- od 8:30 do 9:30: dio Starog aerodroma između bulevara Josipa Broza Tita i Veljka Vlahovića i Tuškog puta; - od 9:30 do 10:30: Voli na Starom aerodromu, ulice Admirala Zmajevića i Zmaj Jovina i distributivni centar na Tuškom putu; - od 11:30 do 12:30: Dom zdravlja ,,Nova varoš“, Vuka Karadžića, Marka Miljanova i naselje uz Ribnicu; - od 12:30 do 13:30: dio grada iza ,,Metalke“ i dio Drača uz novi most; - od 8 do 16: stambeno-poslovni kompleks ,,Acton“ - od 8 do 15: Radeća, Rašovići, Jablan. H. P.
Za danas je najavljeno promjenljivo i nestabilno, očekuju se sunčani periodi, ali i uslovi za povremenu kišu ili pljusak i grmljavinu. Moguće su i kratkotrajne vremenske nepogode. Vjetar slab do umjeren, najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha do 24 stepena, najviša dnevna oko 33. H. P.
Šef Kluba odbornika SDP – BS – GI ,,21. maj“ Budimir Mugoša poručio je da je njihova želja da se kriza vlasti riješi na izborima.
- Podnijećemo inicijativu za smjenu gradonačelnice Olivere Injac i to je najčistije rješenje, jer su u suprotnom građani na gubitku – ocijenio je Mugoša.
Šef odborničkog kluba SDLP Miloš Mašković saopštio je da je podrška inicijativama DPS-a nedvosmislena i da su oni to potvrdili svojim potpisima, pa one mogu i formalno ući u proceduru.
- Na sjednici očekujemo široku podršku, za ovo smo se odlučili kako bismo dali mogućnost svima da se izjasne o radu ove
lokalne samouprave. Ti ljudi su svjesni da neće više biti u prilici da vrše vlast i zato pokušavaju da nametnu narativ i građanima stvore pogrešnu percepciju iako sam uvjeren da građani znaju da se samo još vazduh nije počeo naplaćivati i poručujem građanima da se pripreme na izbore u septembru - kazao je Mašković.
GI ,,21. MAJ“
Samostalni odbornik Aleksandar Saša Zeković je kazao da je GI ,,21. maj“ svjesna rastrojstva vlasti u Podgorici i da to utiče na javnost u pogledu potrebne i očekivane funkcionalnosti.
- Uprkos značajnim naporima da postane istinska demokratska arena i stvarno reprezentativno tijelo građana i građanki Podgorice, Skupština glavnog grada postaje fragilni parlament i to nema veze sa našim negativnim odnosom prema DPS-u i njegovim prirepcima - kazao je Zeković.
On smatra da GI ,,21. maj“, ali ni ostatak opozicije, nije spremna za nove izbore.
- Mi se, za razliku od njih, to ne ustručavamo reći, jer 24 odbornika i odbornice, koliko ih opozicija ima na papiru, ponavljam na papiru, da su bili posvećeni i odgovorni, mogli su kreirati značajni društveni i politički kapital koji se mogao materijalizovati kao alternativa na novim izborima. Međutim, opozicija je daleko od to-
Radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija čistili i popravljali fontane
Radnici gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija prethodna dva dana generalno su čistili fontanu na Trgu nezavisnosti koja, kao i dvije bočne, duže od pola godine nije u funkciji.
Nakon što su očistili i zamijenili otuđene i polomljene mlaznice, juče ujutro pustili su u probni rad centralni vodoskok, jedan od znakova prepoznatljivosti glavnog gradskog trga.
- Fontana je bila poprilično zaprljana, uklonili smo veliku količinu zemlje i kamenja. Bile su polomljene četiri mrežice za preliv vode, a morali smo da zamijenimo i šest mlaznica koje su bile što otuđene, što polomljene. Nadamo se da ćemo danas očistiti glavnu fontanu. Nakon toga, ostaje nam da očistimo i dvije bočne fontane, koje će, takođe, u narednih nekoliko dana ponovo biti u funkciji – kazao nam je juče jedan od radnika ViK-a koji je bio angažovan na Trgu nezavisnosti. Navodeći da je juče general-
no očišćena i fontana u Central parku na Pobrežju, on nije znao da nam kaže da li je u planu generalno čišćenje i fontane u Kraljevom parku i njeno ponovno puštanje u rad, kao i onih ispred Dvorca Petrovića
na Kruševcu i u Univerzitetskom parku. Podsjećamo, neke od fontana na glavnim gradskim trgovima i u parkovima duže od pola godine su suve i kao takve ne služe nikome na čast, ponajmanje
odgovornima za njihovo održavanje. Odgovarajući na pitanja Pobjede upućena ovim povodom, iz ViK-a su prošle sedmice naveli da su van funkcije tri od deset fontana koje oni održavaju (jedna kod
ga. Ali principijelno gledano, dio vlasti se prosuo i značajnim dijelom i kompromitovao i to je preče od štete koju bismo mi kao nestranačka GI ,,21. maj“ pretrpjeli zbog eventualnih novih izbora - saopštio je Zeković. Odgovarajući na pitanje novinara, Zeković je konstatovao da na nivou načela ne mogu i neće biti protiv raspuštanja takvog parlamenta. - Međutim, odnos dijela opozicije u Skupštini glavnog grada prema GI ,,21. maj“ je često manipulativan, funkcionalizujući i potcjenjivački. To treba da se promijeni, a naročito ukupan odnos svih opozicionih odbornika prema odborničkoj funkciji. Za GI ,,21. maj“ politički je i moralno neprihvatljivo da inicijativu za skraćenje mandata potpisuju i odbornici i odbornice iz opozicije koji gotovo da nijesu ušli u zgradu parlamenta, koji nikada nijesu uzeli riječ na plenumu, koji ne dolaze na sjednice radnih tijela ili koji se pojave, fizički, na desetak minuta u vidu izmaglice koja brzo nestane. Zato ih pozivam da prije potpisivanja i predaje bilo kakve inicijative, građanima Podgorice vrate njihov novac koji već 15 mjeseci neosnovano i nezasluženo primaju, kako oni tako i njihove partije čiji su navodno odbornici i odbornice. Radi se već o iznosu od nekoliko desetina hiljada eura - poručio je Zeković. N.SEKULIĆ
dvorca Kralja Nikole - zbog fizičkih oštećenja, fontana na Trgu nezavisnosti koja je isključena po nalogu inspektora, zbog naslijeđenih problema sa elektroinstalacijama i fontana u parku kod zgrade Univerziteta Crne Gore, zbog nemogućnosti vodosnabdijevanja iste sa bunara kojim gazduje Univerzitet CG). Naveli su da su u toku radovi na otklanjanju nedostataka na elektroinstalacijama i fizičkih oštećenja na pomenutim fontanama, ali nijesu precizirali kada će fontane ponovo biti u funkciji. Na zadovoljstvo svih Podgoričana, kao i turista koji su tokom ljeta gosti našeg grada, već se pristupilo rješavanju ovog problema. I. MITROVIĆ
Nadamo se da ćemo danas očistiti glavnu fontanu. Nakon toga, ostaje nam da očistimo i dvije bočne fontane, koje će, takođe, u narednih nekoliko dana ponovo biti u funkciji – kazao nam je juče jedan od radnika ViK-a koji je bio angažovan na Trgu nezavisnosti
Udruženje boraca NOR-a i antifašista glavnog grada, zajedno sa predstavnicima SUBNORA Crne Gore i članovima porodica stradalih, juče su u znak sjećanja na 81 godinu od strijeljanja 30 rodoljuba pod Ljubovićem položili vijence na spomen-obilježje na tom mjestu.
ZLOČINI
Potpredsjednik UBNORA Zoran Bobo Raičević iskazao je zahvalnost okupljenima što su zajedno odali poštu i poklonili se sjenima 30 boraca NOR-a i rodoljuba strijeljanih na današnji dan 1943. godine na ovom mjestu. - Njih 30 Podgoričana, Danilovgrađana, Cetinjana i Budvana, raznih profesija i životne dobi, bilo je dio grupe od 180 logoraša zloglasnog barskog logora čiju je egzekuciju hladnokrvno naredio po zločinima poznati ratni komandant okupacione fašističke vojske Alesandro Pircio Biroli. U ranu zoru strijeljana je u Baru prva grupa od 30 logoraša. Istog dana, istu sudbinu doživjelo je preostalih 150 logoraša na strelištima u Podgorici, pod Ljubovićem, u Andrijevici, Beranama, Danilovgradu, Nikšiću i na Cetinju – kazao je Raičević.
Podsjetio je da su sudbinu barskih logoraša doživjele hilja-
U znak sjećanja na 81 godinu od strijeljanja 30 rodoljuba, Udruženje boraca
NOR-a i antifašista položilo vijenac na spomen-obilježje pod Ljubovićem
de zarobljenih i uhapšenih boraca, članova njihovih porodica, rodoljuba Podgorice i Crne Gore.
- Više od 5.000 Podgoričana, kao i još oko 12.000 stanovnika iz drugih krajeva Crne Gore, u podgoričkim zatvorima Lamarin, Jusovača, Kuća Rogošića i logoru na Zabjelu, ali i u logorima u Albaniji i Italiji, doživjelo je strahote fašizma. Okupator, uz pomoć kvislinških formacija, vršio je nasilje nad stanovništvom, naročito poslije povlačenja partizanskih snaga iz Crne Gore za Bosnu, u proljeće 1942. U tom periodu izvršeni su masovni zločini strijeljanja uhapšenih i interniranih rodoljuba na Cijevni, Vrelima ribničkim, Čepurcima, Farmacima i drugim mjestima – naveo je Raičević i podsjetio da je na stotinak metara od ovog mjesta, na Pobrežju, obilježje stradanja pe-
točlane podgoričke porodice Dedić (oca Boška, kćerke Jelice i sinova Vuka, Vuksana i Radisava) i Arsa Perića, osu-
đenih od Nacionalnog suda i kukavički strijeljanih 31. decembra 1942. godine, gdje su juče takođe položili vijenac.
Sljedbenici slobodarske i antifašističke tradicije moraju dići glas za odbranu Crne Gore
Potpredsjednik UBNORA
Zoran Bobo Raičević istakao je da su se, spletom teško objašnjivih okolnosti, u Crnoj Gori vlasti domogli pojedinci i politički subjekti odlučni da svoja retrogradna i kleronacionalistička opredjeljenja stave u službu razgradnje bića nezavisne, proevropske Crne Gore, atakujući na njene institucije,
crnogorski identitet, jezik, tradiciju i kulturu. - U značajnoj mjeri to im omogućuje i svesrdna i bezgranična pomoć kleronacionalističkih elemenata anticrnogorske Crkve Srbije, ali i snažna politička i materijalna podrška stranih zemalja koje tradicionalno kroz decenije i vjekove pretenduju na dominantan politički
uticaj u Crnoj Gori. Ipak, nešto što nije pravi reprezent crnogorskog bića ne može dugo trajati. Smatramo da je pravi trenutak kada građani Crne Gore, nepokolebljivi sljedbenici njene slobodarske i antifašističke tradicije, pripadnici svih nacija i vjera, žene i muškarci, stari i mladi, moraju dići glas za odbranu svoje
jedine domovine. Udruženi u ljubavi prema svojoj majci Crnoj Gori moraju prevazići neke manje bitne nesporazume da bismo što prije povratili prekinuti proces demokratizacije i evropeizacije crnogorskog društva i multinacionalnog i multivjerskog sklada i političke i pravne sigurnosti – poručio je Raičević.
ŽRTVE
Raičević je kazao da strijeljani rodoljubi, kao i hiljade građana Crne Gore nijesu imalli sreću da dočekaju završetak Drugog svjetskog rata. - Ginuli su u teškim borbama s neprijateljem, bili ubijani u znak odmazde, umirali u zatvorima i logorima. Sve ove žrtve fašističkog i nacističkog mraka nijesu bile uzaludne –njihov doprinos slobodi i stvaranju uslova za izgradnju pravednijeg društva je ogroman. Zato je naša obaveza, ali i obaveza generacija koje dolaze da se sjećaju njihovog djela i nadahnjuju njihovim primjerom – naglasio je potpredsjednik UBNORA Podgorica.
On je kazao kako se s ponosom sjećamo julskih dana 1941. go-
dine kada je crnogorski narod počeo neponovljivu epopeju borbe za slobodu i društveni preobražaj.
- Desetine hiljada boraca i rodoljuba reklo je 13. jula 1941. godine, prije 83 godine, NE fašizmu, NE nacizmu. Da to nije urađeno na takav način, ne bi ni 21. maj 2006. bio isti. Ovo podsjećanje ima za cilj da ponovo ukaže na značaj doprinosa boraca NOR-a i rodoljuba obnovi državnosti i nezavisnosti Crne Gore i njenom demokratskom preobražaju i uključivanju u evropske i evrotlantske procese i integracije. Svakako, i nedužne žrtve kukavičkog čina izvršenog na ovom mjestu prije 81 godinu su dio te veličanstvene priče – zaključio je Raičević. Vijenac na spomen-obilježje pod Ljubovićem položili su članovi UBNORA Podgorica Vjera Bojanić, Nikola Mališić i Radomir Lakić. Vijenac su položili i na spomen-obilježje porodice Dedić. Predsjednik UBNORA Podgorica Boro Banović iskazao je zahvalnost što su juče zajedno sa njima vijenac položili i doktorka Vesna Sjekloća-Ivanović, čiji su đed i ujak ovdje strijeljani, kao i predstavnici SUBNORA Crne Gore - potpredsjednik Milojica Dakić i generalni sekretar Dragan Mitov Đurović Vijenac na spomen-obilježje pod Ljubovićem položili su i članovi OBNORA 1941 – 1945. Podgorica.
I.MITROVIĆ
Kompanija Vezuv Volcano, generalni sponzor Montenegro Beer Festa, ove godine proslavlja svoj 25. rođendan! Povodom ovog jubileja, Vezuv Volcano i Montenegro Beer Fest poklanjaju 25% popusta na dvodnevne ulaznice za sve ljubitelje vrhunske zabave, piva i muzike.
Ova specijalna akcija će trajati od 25. do 30. juna, i omogućava posjetiocima da po specijalnoj cijeni uživaju u dvodnevnom spektaklu koji će se odr-
žati 26. i 27. jula 2024. godine na Cetinju. Da biste ostvarili ovaj popust, potrebno je da prilikom kupovine ulaznica putem online platforme gigstix. me unesete promo kod „VOLCANO25“.
Ulaznice za Montenegro Beer Fest već su u prodaji od 20. aprila i dostupne su na svim Tobacco S Press prodajnim mjestima ili putem online platforme gigstix.me. Ne propustite priliku da osigurate svoje mjesto na ovom spektaklu i iskori-
stite jedinstvenu ponudu za 25% popusta!
Montenegro Beer Fest ove godine donosi uzbudljiv novi koncept sa čak sedam regionalnih zvijezda uključujući Kerber, Buč Kesidi, Dubiozu Kolektiv, Voyagea, Isaka Šabanovića, Nipplepeople, i specijalnog gosta Zdravka Čolića.
Pridružite nam se na još jednom nezaboravnom Montenegro Beer Festu i budite dio najbolje zabave ovog ljeta na Cetinju!
GRUPA D: Bez pobjednika u duelu između
„trikolora“ i Poljske
U konkurenciji Francuske, Holandije i Poljske, prvo mjesto u grupi D je, neočekivano, zauzela Austrija, sa šest bodova. To je prvi put da je Austrija grupu na evropskim prvenstvima završila kao prvoplasirana.
Dalje idu i Francuzi sa pet bodova, kao i Holandija sa četiri, kao jedna od četiri najbolje trećeplasirane selekcije. Za Poljake je završeno prvenstvo.
GOLEADA U BERLINU
Austrijanci su drugu pobjedu, nakon one protiv Poljaka, upisali protiv Holandije (3:2), u meču punom uzbuđenja, posebno u drugom poluvremenu. Austrija je povela u 6. minutu autogolom Malena, koji je skrenuo loptu u mrežu poslije centaršuta sa lijeve strane Prasa. Holandija je mogla da izjed-
nači u 14. minutu, ali je Rejnders loše šutirao poslije akcije u kojoj su učestvovali Depaj i Gakpo. U 23. minutu „lale“ su imale novu šansu, ali je Malen, poslije dodavanja Vermana, šutirao pored stative.
Austrijski tim je propustio priliku da udvostruči prednost u 38. minutu, kada je u dva navrata dobro odbranio holandski golman, prvo šut Sabicera, a zatim i Arnautovića
Holandija je izjednačila poslije prve šanse u drugom poluvremenu, poslije dobrog centaršuta Simonsa, Gakpo je pogodio mrežu.
Iako je Holandija imala inicijativu, Austrija je postigla gol u 59. minutu kada je, poslije centaršuta Griliša, Šmid glavom poslao loptu u mrežu, a lopta je zakačila De Fraja. Depaj je izjednačio u 76. minutu, a situacija je provjeravana VAR teh-
nologijom, nakon čega je procijenjeno da napadač nije igrao rukom i gol je priznat. Konačan rezultat je postavio Sabicer lijepim golom sa peterca u 80. minutu.
DRUGI REMI ,,TRIKOLORA“
U drugoj utakmici, Francuska i Poljska odigrale su u Dortmundu neriješeno 1:1. Francuska je prva imala dobru šansu u 11. minutu, poslije centaršuta Dembelea po desnoj strani, šutirao je Ernandes, a golman Skorupski je izbacio loptu u korner. Poljak Šimanjski je šutirao u 14. minutu, a loptu je blokirao Ernandez. Poslije kornera pokušao je i Urbanski, a francuski golman Manjan lako uhvatio.
U 19. minutu Francuska je izvela dobar kontranapad ko-
Spaleti vidno iznerviran i pored plasmana Italije u osminu nala
PODGORICA - Lućano
Spaleti, selektor Italije, vidno je iznerviran i pored plasmana Italije u osminu finala na Euro 2024. Gol Matije Zakanjija u 98. minutu susreta sa Hrvatskom
(1:1), donio je ,,azurima” veliku radost, ali je selektor Italijana imao vatreno obraćanje medijima poslije meča. Istakao je da je nezadovoljan jer ima sumnju da neki članovi njegovog tima odaju informacije o taktici i ti-
mu italijanskim novinarima. Kada ga je jedan novinar pitao zbog čega je mijenjao formaciju, Spaleti je pobijesnio.
- A to nijesi rekao, rečeno ti je tim prije meča i uradio si dobro što si to ponovio. Nije to tvoje poetsko pravo. Ovo je slabost onih koji zapravo odaju stvari jer postoji nešto što smatramo internim stvarima - rekao je Spaleti. I nije se na tome zaustavio.
- Ako postoje ljudi koji otkrivaju stvari iz svlačionice novinarima, onda su to oni koji povređuju nacionalni tim. Ko god ti je to rekao, povrijedio je nacionalni tim, ali ja razgovaram sa igračima iz dana u dan - dodao je Spaleti. Novinari ga optužuju da ne rizikuje dovoljno, ali im je uzvratio da to nije istina.
- Svi žele da nas izbace sa turnira: Da se plašim, radio bih drugi posao. Nema smisla plašiti se. Ne želim da budem zabrinutiji i da na svoja leđa dodajem teret koji mi drugi nameću - zaključio je Spaleti. R. A.
ji je povukao Kante i dodao do Dembela, ali je on šutirao pravo u golmana. Zjelinski je u 34. minutu centrirao sa lijeve strane, loptu je glavom zahvatio Levandovski, ali je lopta otišla pored gola. Kapiten Francuske Mbape, koji je igrao noseći masku na licu zbog povrede nosa, imao je šansu u 42. minutu, ali je od njega bio uspješniji golman Skorupski. Poljski golman je intervenisao i u 48. minutu ponovo kod šuta Mbapea sa ivice šesnaesterca, a francuski kapiten je i nekoliko trenutaka kasnije dobro šutirao u dalji ugao, ali zamalo pored gola. Francuska je povela u 56. minutu sa bijele tačke. Poljski fudbaler Kivijor srušio je Dembela u kaznenom prostoru, a siguran izvođač najstrože kazne bio je Mbape, što je bio njegov prvi gol na evropskim prvenstvima. U 76. minutu dosuđen je jedanaesterac za Poljsku pošto je Upamekano nagazio Śviderskog. Penal je izveo Levandovski, golman Manjan je odbranio, ali je prije vremena napustio gol liniju, pa je penal ponovljen. Levandovski je bio precizan iz drugog pokušaja. S. J.
Nagovijestio da će i dalje igrati za reprezentaciju
Modrić u suzama: Fudbal je okrutan...
PODGORICA - Legenda hrvatskog i svjetskog fudbala Luka Modrić (38) zaplakao je pred kamerama, nakon remija Hrvatske 1:1 protiv Italije, koji, vjerovatno, znači ispadanje sa Evropskog prvenstva u Njemačkoj.
U osmom minutu sudijske nadoknade ,,Azuri“ su postigli gol i izborili remi. Slavni vezista i veteran nagovijestio je da će i dalje igrati za nacionalni tim, a žestoko je kritikovao sudije... - Ne znam što da vam kažem, fudbal je nekada okrutan. To se pokazalo opet, ali dobro, što je tu je. Nijesmo zaslužili da pri-
mimo ovaj gol, ne znam gdje je našao sudija osam minuta da produži... Nama se nikad ništa nije poklopilo. Trebalo je juče s tim bodom Škota i Mađara, pa ste vidjeli, opet pada gol u 99. minutu, prošlu utakmicu u 95, danas u 98. minutu. Nekad nije suđeno, opet ponavljam, fudbal je okrutan. To se najbolje pokazalo na nama u ovom meču – rekao je Modrić u suzama za hrvatski javni ser-
vis HRT nakon duela. Proglašen je za igrača meča, a sa 38 godina i 289 dana je najstariji strijelac gola na šampionatima kontinenta.
- Volio bih da mogu igrati zauvijek, ali doći će i momenat kad ću morati da se oprostim od fudbala. Nastaviću da igram, ali ne znam koliko još dugo –rekao je slavni Zadranin. Postigao je 26 golova na čak 178 nastupa za nacionalni tim. R. A.
GRUPA C: Dvije nule u posljednjem kolu, ,,dežela“
Dileme u C grupi Evropskog prvenstva u fudbalu riješene su remijima bez pogodaka.
Tragičar je Srbija koja je poslije 0:0 sa Danskom ostala na posljednjem mjestu nakon što je Slovenija odoljela protiv Engleske – na kraju je selekcija ,,tri lava“ završila prva sa pet bodova, a dalje idu i Danska i Slovenija sa po tri.
Skandinavci su završili ispred ,,dežele“ iako su bili izjednačeni u svim parametrima – međusobnom skoru, broju postignutih pogodaka, broju žutih kartona...
Presudio je renking, po kojem su Danci bolji. Zanimljivo je da su bili rivali i u kvalifikacijama, gdje je ekipa Kaspera Hjulmanda bila prva zbog boljeg međusobnog skora – obje selekcije imale su po 22 boda. Srbija je i u meču gdje joj je odgovarala samo pobjeda odigrala neuvjerljivo, sa samo jednim šutem u okvir gola – uputio ga je Milinković-Savić u finišu utakmice kada je očajno pokušao i omogućio laku intervenciju Šmajhelu
Prethodno je dobru priliku imao i Mitrović kada je šutirao pored gola, a ,,orlovi“ su se bunili zbog situacije kada je isti igrač (blago) povučen u šesnaestercu. Glavni sudija i VAR soba se međutim nijesu oglasili, pa Srbi kući idu poslije samo tri meča i vrlo lošeg utiska. Dva boda u tri meča – premalo
GRUPA C
za ekipu DraganaStojkovića koji je u posljednjih 20 minuta na terenu imao tri špica. - Sigurno da smo razočarani. Cilj nam je bio prolazak. Razočarani smo, ali sam ponosan na ovu grupu momaka, pružili su maksimum poslije napornih sezona, niko nije htio da se odmara, dao je sve za svoju zemlju. Ostaje žal, ali bitno je da smo dali sve od sebe - rekao je rezervista DušanTadić - Mislim da smo imali nekoliko šansi. Ovaj posljednji šut Sergeja, onaj ofsajd... Mitar glavom. Nijesmo uspeli da postignemo pogodak. Protiv Slovenije smo isto imali dosta prilika. Treba da analiziramo i vidimo što i kako. Najbitnije od svega da su momci dali sve od sebe – dodao je Tadić. Slovenija je sa tri remija stigla do istorijskog uspjeha – prvog plasmana u nokaut rundu EP. Tim Matjaža Keka dobro se suprotstavio Engleskoj koja je dobila zvižduke sa tribina.
,,Gordi Albion“ je ipak ostvario cilj. Osvojio je prvo mjesto i u osmini finala igraće sa jednom od trećeplasiranih ekipa. - Osjećaj je fenomenalan, malo smo patili tokom meča, nije bilo lako, ali kada se završi uspješno onda se sve zaboravi. Presrećni smo, ponosni, zadovoljni, rekli smo da nijesmo došli samo da nastupimo, već da uradimo nešto u Njemačkoj. Prvi cilj je ostvaren, ali nadam se da ovo nije kraj - rekao je golman Jan Oblak
- Cilj prije starta Eura bio je da završimo prvi u grupi, to smo uradili. Utakmica je bila teška. Uložili smo mnogo energije, bili bolji sa loptom, ali nedostajao nam je završni pas. Ostavljamo ovo iza nas, čeka nas još teži posao, utakmice bez prava na grešku – kazao je kapiten Engleske Hari Kejn Danska u četvrtfinalu ide na Njemačku. Sinoćnim epilogom od Eura se zvanično oprostila Hrvatska. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Potpuno zamršeno klupko pred posljednje kolo u E grupi Evropskog prvenstva – sve četiri ekipe imaju po tri boda i šansu da prođu u osminu finala, svaka od njih, nakon današnjih mečeva u 18 sati, može i da ispadne. Sastaju se Ukrajina – Belgija u Štutgartu i Slovačka – Rumunija u Frankfurtu.
Rumuni i Slovaci sigurno prolaze ako remiziraju, ali uvjeravaju da neće kalkulisati, dok bi Ukrajinci u slučaju takvog ishoda – zbog najlošije gol razlike u grupi – morali da pobijede ,,crvene đavole“.
TEDESKO: RAČUNICE
NAS NE ZANIMAJU
I Belgijance dalje vodi remi, ali nije važno samo proći – već i sa koje pozicije dočekati osminu finala.
- Ne smatram da je psihološki teško igrati ovakve mečeve. Ne mogu vam reći recept za remi jer igramo na pobjedu. Nikakve računice i kalkulacije nas ne zanimaju, ponavljam – želimo da pobijedimo. Ako u posljednjih deset minuta dođe do toga – znaćemo kako da zadržimo rezultat, ali od starta neće biti nikakve dileme što se tiče nas, zanimaju nas samo tri boda – poručio je Domeniko Tedesko, selektor Belgije. Tedeskov tim je na startu izgubio od Slovačke (1:0), u drugom kolu je pobijedio Rumuniju (2:0). ,,Đavoli“ su u dva meča ostavili utisak da ne bi trebalo da brinu za prolaz, ali stanje na tabeli ne dozvoljava im da se opuste.
- Kontranapadi su snaga Ukrajine zbog tempa kojim igraju i igrača kao što su Sudakov, Mudrik i Dovbik. Vole i da imaju loptu u nogama i kontrolišu posjed, svima su zadali probleme, čak i timovima poput Engleske, Italije i Njemač-
GRUPA E: Sve ekipe pred posljednje kolo imaju po tri boda
ke – upozorio je Tedesko. Ukrajinci su razočarali u porazu od Rumunije (0:3), ali ih je trijumf nad Slovačkom (2:1) vratio u igru. Ekipi Sergeja Rebrova odgovarao bi remi samo
u slučaju da se tako ne završi drugi meč u grupi.
- Belgija je izuzetna ekipa, svima nam je prije prvenstva bilo jasno da je favorit u grupi. Ali na velikim takmičenjima sve
je moguće. Moramo da budemo fokusirani u svakoj sekundi jer moramo da pobijedimo
– naveo je Rebrov.
- Potrebno je da pronađemo balans. Igrači moraju da zna-
ju da nema podjele na one koje se samo brane i one koji napadaju. Moraju da igraju jedan za drugog. Neophodno je da imamo isti pristup kao protiv Slovačke – dodao je Rebrov.
SVI SIGURNI U PROLAZ
Nema favorita pred duel Slovačke i Rumunije, a niko od njih neće žaliti i ako ne bude pobjednika – to je ishod koji ih vodi u osminu finala, što bi predstavljalo veliki uspjeh i za ,,sokole“ i za ,,trikolore“.
- Plasman u osminu finala bio bi sjajan rezultat. I zaslužen. Igrali smo dobar fudbal i sjajno odigrali kvalifikacije – prokomentarisao je selektor Slovačke Franćesko Kalcona - Vjerujem u svoj tim. Siguran sam da će odigrati odlično. Italijanski stručnjak, ipak, ne očekuje lak posao.
- Rumunija je fizički snažna ekipa, ima dosta kvaliteta. Čeka nas težak meč, ali imamo svoj stil igre i nećemo ga mijenjati – izjavio je Kalcona.
I Rumuni su uvjereni u prolaz.
- Proći ćemo u osminu finala. Uvjeren sam da se naša avantura ne završava ovdje. Optimista sam jer znam što smo sve uradili u posljednje dvije i po godine – rekao je selektor Edvard Jordanesku
- Ovo je jedan od najvažnijih trenutaka u našim životima. Znamo ovo neće biti lako, ali najvažnija stvar u kvalifikacijama bila je što smo vratili ekipni duh. Vratili smo dostojanstvo i promijenili pogled navijača na reprezentaciju. Vratili smo ih na tribine, želimo ponovo da ih obradujemo. Želimo da osvojimo grupu, ali najvažnije je da izborimo osminu finala – podvukao je Jordanesku čiji tim je trenutno prvi zbog najbolje gol razlike (3:2). N. KOSTIĆ
PODGORICA - Preliminarna runda Evropskog prvenstva u fudbalu završava se utakmicama grupe F, u kojoj je sigurno da će Portugal u nokaut rundu sa prvog mjesta. ,,Selesao“ je bezbrižan nakon pobjeda nad Češkom (2:1) i Turskom (3:0), ali nije nezainteresovan pred okršaj u Gelzenkirhenu sa Gruzijom (21 h), koja nakon istorijskog boda protiv Češke (1:1) sanja pobjedu nad velikim favoritom koja bi joj donijela plasman u osminu finala.
U povoljnoj poziciji je Turska – tim Vinćenca Montele uoči okršaja sa Češkom ima tri boda, dva više od rivala.
- Integritet prvenstva je od suštinskog značaja. Utakmica je važna jer će njen rezultat odlučiti ko će se, a ko neće kvalifikovati. Gruzija je imala veoma zanimljive nastupe u prethodna dva meča. Mogli su da pobi-
jede Češku posljednjim udarcem na meču. Bili su i veoma konkurentni protiv Turske –rekao je RobertoMartines, selektor Portugala. Španski stručnjak napraviće nekoliko promjena u timu.
- Svi igrači su važni. Diogo Košta će biti na golu jer ne volim da rotiram golmana. Turnir je kratak i potrebno nam je da Diogo stekne dobru komunikaciju sa štoperima. Neće biti revolucije, izvešćemo pravi takmičarski tim spreman da pobijedi – dodao je Martines koji neće računati na ,,požutjelog“ Rafaela Leaoa, pa bi šansu trebalo da dobije Žoao Feliks koji je obje utakmice presjedio na klupi. Gruzija još živi san – debitant na Euru pokazao je da nije ,,zalutao“ na najveću scenu, a trijumf nad šampionom Evrope iz 2016. bio bi senzacija.
- Portugal je fantastičan tim, sa
mnogo vrhunskih igrača, ali iako imamo male šanse sanjaćemo prolaz do kraja – poručio je selektor Vili Sanjol
- Samo to što smo ovdje je velika stvar za nas. Da nam je neko prije prvenstva rekao da ćemo pred posljednji meč imati šansu za prolaz sigurno bih zastao na trenutak i srce bi mi jako kucalo. Ali sasvim je prirodno da sada želimo više – dodao je nekadašnji francuski reprezentativac.
Turskoj je bod protiv Češke dovoljan za osminu finala.
- Ne želimo da se oslanjamo na rezultate drugih timova. Za ono što se očekuje od nas daćemo odgovor na terenu. Tako radimo posljednjih 10 mjeseci i tako će ostati – rekao je selektor Vinćenco Montela.
- Pritisak je dio mog posla već 30 godina. Ovaj pritisak je pozitivan. Želimo da prođemo grupu i vjerujemo da imamo kvali-
tet za to, iako na Češku gledamo kao odličnu reprezentaciju koja može da igra na više načina –naglasio je Montela. Dvije selekcije posljednji put su igrale 2022. kada su Turci u prijateljskom meču pobijedili 2:1.
Problem za Čehe je povreda napadača Patrika Šika - On je naš najbolji strijelac, ali ako ne bude mogao da igra siguran sam da će drugi igrači na pravi način preuzeti njegovu ulogu – kazao je selektor Ivan Hašek
- Turska ima vrhunski individualni kvalitet. S italijanskim trenerom na klupi dobili su više na taktici i disciplini. Imaju igrače u najboljim klubovima. Očekujem da će igrati sa četiri defanzivca, ali možda i sa petoricom u posljednjoj liniji. Kako god, naš cilj je jasan i uradićemo sve da ostvarimo san – naveo je Hašek. Ne. K.
PODGORICA - Skandalozan meč na ,,Lugovima“ dobio je epilog – Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore vratila je klubove Zetu i Budvu u niži, treći rang takmičenja.
Dva tima su 27. maja u posljednjem kolu baraža za popunu Druge lige odigrala 3:3 u Budvi, nakon što su gosti vodili 0:3, a potom domaćin izjednačio i slavio na jedanaesterce – baš to je bio ishod koji je oba tima vodio u viši rang, a Ibar ostavio u ,,regiji“.
Klubovi su dobili i zabranu napredovanja u viši rang za sezonu 2024/25.
- Disciplinska komisija je FK Zeta i FK Budva izrekla disciplinsku mjeru vraćanje u niži stepen takmičenja - zabrana napredovanja u viši rang takmičenja za takmičarsku sezonu 2024/2025. zbog učešća u neregularnosti utakmice 3. kola baraža za popunu Druge lige Crne Gore između FK Budva – FK Zeta, čime su počinili prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG –
Faust i Kastanjeda pod Malim brdom
PODGORICA - Južnoamerički šmek na stadionu ,,Mitar Mićo Goliš“ – OFK Petrovac angažovao je dva argentinska fudbalera. Među ,,nebo-plave“ vratio se napadač Rodrigo Faust (28) koji je za Petrovac igrao u sezoni 2022/23. i u 26 utakmica postigao osam pogodaka. Prije Petrovca igrao je za Jezero, a po odlasku iz Crne Gore za Olanćo iz Hondurasa i albansku Teutu. Drugi novajlija iz zemlje aktuelnih svjetskih šampiona je Dijego Kastanjeda (26). Riječ je o krilnom fudbaleru koji je nastupao za nekoliko niželigaških klubova u domovini. Petrovac je prethodno angažovao Aleksu Golubovića, golmana Sergeja Joksimovića, Aleksandra Kapisodu i Marka Šimuna Ne. K.
navodi se u odluci.
Suspendovana su i tri igrača s utakmice u kojoj je i izvođenje jedanaesteraca bilo ,,providno“ - Igračima FK Zeta Danilu Raičeviću i Bojanu Matanoviću i igraču FK Budva Marku Stijepoviću izrečena je disciplinska mjera zabrana igranja u trajanju od po 18 mjeseci zbog učešća u neregularnosti utakmice trećeg kola baraža za popunu Druge lige Crne Go-
re između Budve i Zete, čime su počinili prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG. U izrečenu disciplinsku mjeru igračima uračunava se vrijeme provedeno Odlukom o suspenziji od 27. 5. 2024. godine. Žalba ne zadržava sprovođenje izrečene disciplinske mjere zabrana igranja – navodi se na sajtu FSCG. Druga liga je do sada brojala 10 klubova, a prošle sezone ispali su Internacional i Berane. Komisija je FK Ibar izrekla novčanu kaznu u iznosu od 300 eura zbog upotrebe pi-
rotehničkih sredstava na utakmici drugog kola baraža za ulazak u Drugu ligu Crne Gore odigrane sa Budvom, dok će Zeta morati da plati isti iznos zbog upotrebe pirotehničkih sredstava na utakmici prvog kola baraža sa Ibrom.
Takođe, Zeti je izrečena i novčana kazna u iznosu od 300 eura zbog slabe organizacije utakmice polufinala Kupa Crne Gore za omladince s Arsenalom, a igraču Stefanu Krstoviću disciplinska mjera zabrana igranja na dvije utakmice zbog nesportskog po-
Crnogorski fudbaler u novom članu Premijer lige Rusije
PODGORICA - Poslije
godinu i po u Debrecinu, Stefan Lončar (28) napustio je Mađarsku i otišao u Rusiju – crnogorski fudbalski reprezentativac novi je član Akrona iz Toljatija, grada poznatom po proizvodnji automobila ,,lada“. Lončar je ponikao u Sutjesci, s kojom je osvojio dva prvenstva i jedan Kup Crne Gore, a potom je igrao za hrvatsku Istru na pozajmici iz španskog Alavesa, Novi Pazar i Debrecin. Za reprezentaciju Crne Gore
Junajted će od transfera zaraditi makar 40 miliona eura
Napoli
i Juve u klinču za Grinvuda
PODGORICA - Napoli se uključio u pregovore o transferu Mejsona Grinvuda (22) iz Mančester junajteda, objavili su londonski mediji. Uprava najtrofejnijeg kluba Premijer lige je izuzetno zadovoljna, budući da se veliki klubovi Serije A sada već utrkuju za potpis kontroverznog krilnog napadača. Prethodno, o dovođenju talenta, koji je prošle sezone igrao dobro na pozajmici Hetafeu, pregovarali su Juventus i Lacio. Novi vlasnici Junajteda odlučili su da definitivno prodaju Grinvuda, a očekuje se da klub zaradi makar 40 miliona eura. Englez važi za najvećeg talenta akademije kluba u posljednjoj deceniji – ali je status
u timu izgubio 2021, kada je otkriveno da je tukao i zlostavljao partnerku. Novac od njegove prodaje mančesterski gigant će iskoristiti za dovođenje napadača i najboljeg igrača Bolonje, mladog Holanđanina Džošuu Zirkzija R. A.
upisao je 13 nastupa. Akron je osnovan 2018. godine, naredne sezone prvi put će igrati u elitnom rangu, ruskoj Premijer ligi.
- Stefan Lončar je iskusan fudbaler koji je odigrao mnogo utakmica visokog nivoa. Radi se o zadnjem veznom, igraču koji dobro predviđa dešavanja na terenu, a kad je u pitanju doprinos napadu ima bolje karakteristike od drugih igrača na njegovoj poziciji koje smo skautirali – izjavio je trener Akrona Zaur Tedejev Ne. K.
našanja – vrijeđanja prema zvaničnicima utakmice sudiji i delegatu po završetku iste utakmice.
Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore je zvaničniku OFK Mladost Lob. bet Marku Mugoši izrekla novčanu kaznu u iznosu od 1.000 eura i zabranu obavljanja funkcije na tri utakmice zbog nesportskog ponašanja – psovanja i vrijeđanja sudije po završetku revanš utakmice baraža za popunu Meridianbet 1. CFL s Otrant Olimpikom. N. KOSTIĆ
PODGORICA - Brazil je ponovo razočarao u remiju 0:0 protiv autsajdera Kostarike u grupnoj fazi Kopa Amerike Igra ,,Karioka“ bila je jalova na premijeri na šampionatu u Sjedinjenim Američkom Državama. Od 19 šuteva ka golu hrabrog rivala koji se požrtvovano i organizovano branio – samo tri su završila u okviru gola.
- Moramo da pronađemo druge načine da stvaramo prilike i postižemo golove. Kad ispustite bodove na početku, to vam može zakomplikovati stvari za dalje. Moramo biti iskreni sami sa sobom – poručio je Markinjos Paketa je pogodio stativu u 63. minutu, Rafinja je takođe imao veliku šansu – ali, sveukupno, Brazilci su pokazali nedovoljno za trijumf.
Selektor Kostarike Gustavo Alfaro je na interesantan i šaljiv način prokomentarisao ishod meča.
- Bili smo kao Brus Vilis u ,,Šestom čulu“, kada jedino on ni-
je znao da je mrtav, zar ne? Pa, svi su mislili da smo mi mrtvi i prije nego što je ovaj film počeo – kazao je on. U subotu 29. juna od tri sata nakon ponoći Brazilci će igrati sa Paragvajem. R. A.
Telegram saučešća bivšeg predsjednika
Crne Gore Mila Đukanovića povodom smrti Dragana Kapičića
PODGORICA - Bivši predsjednik Crne Gore i Košarkaškog saveza Crne Gore Milo Đukanović uputio je telegram saučešća povodom smrti Dragana Kapičića, legendarnog jugoslovenskog košarkaša.
- Poštovana porodice Kapičić, iskreno me rastužila vijest o smrti vašeg supruga i oca, jednog od najvećih jugoslovenskih sportista Dragana Kapičića. Dragan je tokom svoje igračke karijere ispisao zla -
tne stranice jugoslovenske i evropske košarke kao jedan od najtrofejnijih košarkaša toga vremena. - Jednako uspješan i kao sportski rukovodilac nesebično je prenosio svoje znanje i iskustvo dajući veliki doprinos razvoju i promociji ovog sporta. Pamtiću Dragana kao markantnog predstavnika izuzetno časne porodice koja je svojim životom i djelom služila i služi na ponos Crnoj Gori – navodi se u telegramu Đukanovića.
Jelena Vukčević
Crna Gora bolja od S. Makedonije na SP u rukometu za igračice do 20 godina
,,Lavice“ igraju
za plasman od 9. do 12. mjesta
PODGORICA - Rukometna reprezentacija Crne Gore će igrati za plasman od 9. do 12. mjesta na Svjetskom prvenstvu za igračice do 20 godina u Sjevernoj Makedoniji.
Nakon što su porazom od Islanda izgubile šanse za plasman u četvrtfinale, izabranice trenera Igora Markovića su pokazale karakter i nakon preokreta savladale domaćina Sjevernu Makedoniju (26:23) u drugom meču glavne runde. Domaćin je sjajno krenuo i po-
veo 5:0, a nakon prvih 30 minuta vodio je 12:10. U nastavku sjajno izdanje Jelene Vukčević i saigračica – preokret već u 36. minutu (14:13) nakon trećeg vezanog gola kapitenke u nastavku, od tog trenutka potpuna kontrola utakmice, pet puta prednost je bila i četiri gola i zaslužena pobjeda, treća u pet odigranih mečeva u Skoplju. Vukčević ponovo sjajna sa 13 golova, dok je Anđela Milošević postigla pet. Marija Marsenić je meč završila sa 12 odbrana. A. M.
PODGORICA - Crnogorski olimpijski komitet je od Pekinga 2008. godine, iz pionirskih koraka, prošao ozbiljan organizacioni put. Približio se petim Olimpijskim igrama u Parizu, a utabanim stazama, sada već sa znatno većim iskustvom, finišira pripreme za novi nastup naših sportista na najvećoj planetarnoj smotri.
Mjesec je do početka Igara, manje je nepoznanica ko će od crnogorskih sportista učestvovati, a izvjesno je, kako je najavio u intervjuu za Pobjedu
Dušan Simonović - predsjenik COK-a, u Parizu će sa specijalnim pozivnicama (po dvije) nastupiti plivači i atletičari. Čeka se još nastup crnogorske košarkaške selekcije na kvalifikacionom turniru u Rigi, a ko zna, možda i izabranici Boška Radovića dođu do senzacije i obezbijede put za Francusku. Mjesec prije početka Igara, izvjesno je da će u Parizu nastupati - vaterpolo reprezentacija, jedriličar Milivoj Dukić, kao i teniserka Danka Kovinić i bokserka Bojana Gojković koje su dobile vajld-kard. A dokle se stiglo na putu za Pariz i da li je ekipa, koja je uhvatila zalet - umorna ili je i dalje puna dobre energije i entuzijazma, odgovor smo dobili upravo od Simonovića: - Niko od nas nije umoran. Imamo dobru energiju za ono što nas očekuje. Svih ovih godina se pripremamo za Olimpijske igre, najveća snaga, iskustvo i znanje koje imamo je ostavljeno za finale ukupne priče. Više nijesmo ni pioniri, ali Olimpijske igre su priča za sebe. Pripremamo se za Pariz i vjerujem da ćemo biti spremni. Naša ekipa je posvećena, na neki način i iskusna u tom smislu, a odradili smo veliki dio posla - kazao je Simonović.
PO DVIJE POZIVNICE ZA PLIVANJE I ATLETIKU
Organizacija je u punom kapacitetu, a koliko je Crnogorski olimpijski komitet, koji i na dnevnom nivou sprovodi razne akcije, finansijski spreman da sve opsluži?
- Ovoga puta smo imali najizdašniju podršku Vlade i Ministarstva sporta. Ali smo napravili i respektabilan olimpijski pul, što se tiče sponzorskih ugovora. Sa našim provjerenim partnerima, koji nas dugi niz godina prate, ne samo u finansijskom već u svakom drugom smislu, pravimo lijepu priču na putu prema Parizu. Iz državnih struktura dvije kompanije su nas podržale na dobar način, a to su Elektroprivreda Crne Gore i Monteput. Poslije dugo vremena imamo podršku državnih kompanija u našem sponzorskom timu. Mislim da ćemo biti spremni do kraja da na zadovoljavajući način sve servisiramo na vrijeme. Ne vidim, u dogledno vrijeme, probleme u tom pravcu. Simonović je zadovoljan trenutnim brojem učesnika na OI.
- Imamo još jednu ekipu u igri. To su naši košarkaši. Neće im biti lako, a nikome i nije lako. Teže je izboriti učešće na OI , lak-
MJESEC DO POČETKA OI U PARIZU: Dušan Simonović, događaju i pripremama našeg tima za peto učešće
še je doći do dobrog rezultata, a o medaljama, da nikoga ne opterećujemo, da ne pričamo. Ali nije ništa nemoguće kada su naši sportisti u pitanju. Imamo dosta zemalja iz okruženja, većih od Crne Gore i nekih manjih, koje nemaju ni jednog kvalifikovanog sportistu za OI. Simonović je napomenuo da je u ovom periodu došlo do smjene generacija i ima jasnu poruku. - Ovo su pripreme za dobar nastup na narednim Igrama u Los Anđelesu. Mislim da na to treba staviti fokus i u tom pravcu COK razmišlja. O specijalnim pozivnicama za atletiku i plivanje kaže: - Ovi sportovi u olimpizmu imaju posebnu težinu i oni će dobiti, ekskluzivno mogu da kažem, po dvije specijalne pozivnice. Još nije potvrđeno, ali biće vrlo brzo. Istina, u atletici, onamo gdje smo najboljiu tehničkim disciplinama ne dodjeljuju se specijalne pozivnice, nego u klasičnim, tradicionalnim disciplinama. Dobili smo pozivnicu za teniserku Kovinić i za mladu, perspektivnu bokserku Gojković koja je i na turniru pokazala klasu, umijeće i hrabrost što je potrebno za kvalitetan nastup. Bojana je naš olimpijski stipendista, vodićemo računa i na maksimalan način ćemo joj se posvetiti jer je dragulj crnogorskog sporta. Nadam se da će nas u bliskoj budućnosti, na velikoj sceni, obradovati rezultatima.
VJERUJEMO U NAŠE SPORTISTE
Sa borilišta su vaterpolisti i jedriličar Dukić izborili olimpijsku vizu. Naš vaterpolo tim do sada nije preskočio nastup na Igrama. Dukić je od 2012. godine (London) prisutan na velikoj sceni. - Godinama nosim nešto sa sobom što sam čuo od dragog prijatelja, a do sada nijesam izgovorio. Svi oni koji odu na Olimpijske igre su heroji, a svi koji osvoje olimpijske medalje su super heroji. I ja stvarno tako mislim. U Londonu smo imali super heroje, zamalo još i jedan tim. A to se tako često neće dešavati. Ali, mi vjerujemo u naše sportiste i nije daleko dan kada ćemo ponovo doći sa odličjem u Crnu Goru. Sport je viteško nadmetanje i zaslužuje posebnu pažnju.
Zato i želimo da kroz sve akcije koje radimo, a bilo ih je dosta, stvaramo uslove za bavljenjem sportom na kvalitetan način i da naša djeca imaju šansu da napreduju, da se ostvare i pokažu što mogu. A najbolji način da se valorizuju rezultati su Olimpijske igre. U Pekingu, Londonu, Riju i Tokiju smo imali sjajno predstavljanje države. To su Olimpijske igre. Brigu o crnogorskim sportistima, kao i na prethodnim Igrama, vodiće oni koji su do sada predano radili na promociji. - Imamo mali, ali posvećeni tim i zaista sam im zahvalan. Imamo ozbiljan raport iz Saveza, naročito iz onih koji imaju predstavnike na OI. Imamo tradicionane naše saveznike u nekoliko agencija koje nas prate dugo vremena, a koji su uigran tim. Mislim da ćemo oko smještaja, transporta, ulaznica, dati adekvatan odgovor.
Na OI će ići predsjednici Saveza koji imaju svoje predstavnike na OI, jedan dio Izvršnog odbora, i naš tim koji će biti sa olimpijcima. Sve ostalo je stvar agencijskog ili ličnog aranžmana.
NIZ AKTIVNOSTI
U skladu sa ciljevima i aktivnostima definisanim u Strategiji, Crnogorski olimpijski komitet je sproveo niz aktivnosti u protekloj godini. Sve sprovedene ili otpočete aktivnosti u prethodnih 12 mjeseci imale su za cilj unapređenje sporta u Crnoj Gori, postizanje vrhunskih sportskih rezultata i jačanje pozicije COK-a u sistemu sporta. - U narednom periodu, nastavićemo sprovođenje aktivnosti prema Akcionom planu definisanom u Strategiji, kako bismo ostvarili misiju i viziju COK-a i dalje doprinijeli razvoju sporta i promociji zdravog načina života u Crnoj Gori. Tradicionalna manifestacija, kojom se najavljuje početak Olimpijskih igara, ,,Olimpijski karavan“, krenuo je 29. aprila iz prijestonice Cetinje, a obišao je još četiri grada - Bar, Herceg Novi, Podgoricu i Kolašin. Cilj „Olimpijskog karavana“ je bio širenje, kako je istakao Simonović, olimpijskog duha i pokreta, upoznavanje djece sa vrijednostima sporta i olimpizma, kao najavom najvećem multisportskom događaju u olimpijskom ciklusuOlimpijskim igrama u Parizu. - Prije tri dana smo organizovali, uz podršku Sekretarijata za sport Glavnog grada Podgorica i Olimpijske solidarno-
Simonović, predsjednik COK-a, o predstojećem učešće na Igrama
sti, manifestaciju ,,Olimpijski dan“. Simbolično je obilježen
Međunarodni dan izbjeglica u saradnji sa UNHCR-om, u cilju stvaranja platforme gdje se djeca iz izbjegličkih porodica, djeca bez državljanstva ili djeca u riziku mogu takmičiti sa svojim vršnjacima iz Crne Gore u raznim sportovima. Ugostili smo partnere iz sedam zemalja EU i Zapadnog Balkana koji su učestvovali u ,,Klubu prijateljstva“, zajedničkoj akciji za promociju osnovnih vrijednosti među djecom i zajednicama. Ova zajednička akcija je dio Erasmus+ projekta „Sports as Value“, koji ima za cilj integrisanje pozitivnih vrijednosti u sportsku praksu i izgradnju jačih zajednica kroz sport i promociju EU vrijednosti.
Crnogorski olimpijski komitet prepoznao je i ključnu ulogu koju školski, studentski i rekreativni sport igraju u njegovanju snažne sportske kulture i razvoju budućih sportista. Kao dio sveobuhvatne Strategije COK-a, sprovedene su različite aktivnosti u saradnji sa partnerima i obrazovnim institucijama.
- Cilj ovogodišnjih aktivnosti je i saradnja sa obrazovnim tijelima kako bi se sport dublje
Crnogorski olimpijski komitet posvećen je promociji rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u sportu kao ključnom aspektu svoje strategije. - Prepoznajući ključnu ulogu koju žene igraju u napretku sporta, sprovedene su brojne inicijative sa ciljem povećanja učešća žena, poboljšanja zastupljenosti i osiguravanja jednakih mogućnosti za žene i djevojčice na svim nivoima sporta. Izvještaj je pokazao napredak postignut u sprovođenju strategije rodne ravnopravnosti, sa posebnim fokusom na inicijative vezane za žene u sportu – istakao je Simonović
Samo u ovoj godini sprovedene su i planirane brojne aktivnosti. Tako je održan prvi sastanak Komisije za rodnu ravnopravnost Crnogorskog olimpijskog komiteta i kreiran nacrt za izradu politike rodne ravnopravnosti COK-a.
Crna Gora će u septembru biti domaćin seminara EOK-a, za oko 200 predstavnika iz 48 evropskih nacionalnih olimpijskih komiteta
Kroz EU fondove dobijena su sredstva za još dva projekta, dok je u martovskom pozivu aplicirano za još tri, kroz program Erasmus +
integrisao u školske programe. U cilju motivisanja djece, mladih i odraslih, kao i osiguravanja uslova za njihovo nesmetano bavljenje sportom, sprovedene su planirane aktivnosti od projekta 365 dana do Pariza i RetrOlympics... Ambasada Francuske u Crnoj Gori, Francuski institut i Crnogorski olimpijski komitet, uz podršku Košarkaškog saveza Crne Gore, organizovali su ,,Štafetu oko svijeta - Pariz 2024“, košarkaši turnir namijenjen učenicima srednjih škola u kojima se uči francuski jezik. Dvanaest ekipa iz Gimnazije ,,Slobodan Škerović“, Srednje ekonomske škole ,,Mirko Vešović“, iz Srednje stručne trgovinske škole ,,Sergije Stanić“, takmičilo se u basketu, kao i šutiranju trojki. Ekipe su nosile nazive po 12 borilišta na kojima će se sportisti nadmetati na predstojećim Olimpijskim igrama u Parizu. Sproveden je projekat „Jedan mijenja svijet“ koji su pokrenuli Crnogorski olimpijski komitet, kompanije „One“ i „Sport Vision“ uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Osam osnovnih škola širom Crne Gore dobilo je novu sportsku opremu, ali i nezaboravne časove fizičkog vaspitanja sa crnogor-
skim olimpijcima i olimpijkama. Sprovedena je i druga faza projekta „Jedan mijenja svijet“, tokom koje je organizovan veliki kros na Ćemovskom polju u Podgorici. Na ovom događaju učestvovalo je gotovo 500 djece. Učestvovali su proslavljeni crnogorski sportisti i olimpijci, kao i predstavnici organizatora: Crnogorskog olimpijskog komiteta, kompanija ,,One“ Crna Gora i Jugopetrol AD, EKO benzinske stanice, te Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Glavnog grada. Upućena je inicijativa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija za početak primjene obrazovnog programa – OVEP, kako bi se učenicima i učenicama pružila prilika da steknu znanja i vještine koje će im pomoći da postanu bolji ljudi i građani. Ovaj program bi mogao biti od velike pomoći u promovisanju sporta i fizičke aktivnosti kod djece. OVEP je razvijen od strane Međunarodnog olimpijskog komiteta koji se odnosi na edukaciju o olimpijskim vrijednostima i promociju zdravih stilova života za djecu školskog uzrasta, a koji se već uspješno primjenjuje u mnogim zemljama širom svijeta Ana MARKOVIĆ
Grčka 86
Crna Gora 57
ATINA – Dvorana „Mira i prijateljstva“. Sudije: Colakos, Cimpuris, Conos. Rezultat po četvrtinama: 23:12, 22:14, 20:15, 21:16.
GRČKA: Volkap 5, Lorencakis 9, Moraitis 6 (2-1), Toliopulos 7 (2-2), Kalates 8, Kalaicakis 7 (2-2), Papajanis 12 (1-1), Haralampopulos 6, Papanikolau 6, K. Adetokumpo 5 (6-1), Mitoglu 10, Mancojkas 5 (1-1).
CRNA GORA: Baćović 2, Ilić, Vučević 20 (8-7), Hadžibegović 2, Slavković 3 (2-1), Radončić 4, Simonović 5 (1-1), Jovanović, Kljaljević, Drobnjak 3 (2-0), Popović 4 (6-2), Bogavac 5, Peri 9 (4-3).
Skoro 10 mjeseci nakon pobjede protiv Helena na posljednjem meču na Mundobasketu (73:69), košarkaši Crne Gore su doživjeli poraz od Grčke – 86:57, na startu Akropolis kupa u Atini, u sklopu priprema za olimpijske kvalifikacije u Letoniji.
U odnosu na Svjetsko prvenstvo nedostaju četvorica igrača (Dubljević, Ivanović, Radović, Mihailović), ukupno osam na koje je selektor naše selekcije Boško Radović računao (Todorović, Nikolić, Žugić, Kljajić), ali je ovako loše izdanje neočekivano, posebno napadački, gdje je naša selekcija potpuno zakazala. Crna Gora je imala svega 31,7 odsto šuta iz igre (60-19), ubacila je samo pet trojki iz 20 pokušaja, od čega tri (bez promašaja) Nikola Vučević, koji je bio ubjedljivo najefikasniji na meču sa 20 poena (za dva je šutirao 122), uz 11 skokova, tri asistencije i dvije ukradene lopte. Grci su ubacili 14 trojki, dominirali su u skoku (51-34), posebno ofanzivnom (17-10).
Početak je odredio tok meča, jer je Grčka povela 11:0, Grčka je vodila od početka utakmice, na startu je povela 11:0, a Crna Gora je prve poene upisala poslije tri minuta i 38 sekundi, kada se Emir Hadžibegović upisao u strijelce. Nakon toga je Crna Gora u dva navrata prišla na „minus šest“ (16:10, 18:12), što je bio i najmanji zaostatak do kraja meča. Gr-
Selektor Crne Gore Boško Radović je čestitao Grčkoj na pobjedi. - Oslabljeni smo u odnosu na prošlo ljeto i Grčka je u ovom trenutku, možda, dva nivoa iznad nas. To je istina. Mnogo je razloga što smo ovako izgubili utakmicu 29 razlike. Prvo, naša energija i motivacija na početku meča bile su katastrofalne. To je bio ključ utakmice. Iako nam je ovo prvi meč tokom priprema, odavno nijesam vidio da moja ekipa igra na ovaj način, kada su u pitanju motivacija i energija. Znam da je ovo drugačiji tim u odnosu na prošlo ljeto, i poraz nije sporan. Ali, moramo da imamo energiju, posebno u odbrani, i motivaciju kako bismo pokušali da uradimo nešto u olimpijskim kvalifikacijama. Igrajući ovako, ne možemo ništa da uradimo. Moramo da popravimo mnogo stvari, počev od utakmice protiv Bahama – rekao je Radović.
Centar Nikola Vučević je rekao da je utakmica sa Grčkom bila „dosta teška“.
- Bila nam je prva protiv veoma jake reprezentacije, sa velikim brojem ozbiljnih i iskusnih igrača. Slabije smo ušli u utakmicu i otišli u veliki minus, pokušali da se vratimo, ali su se oni razigrali i pogodili veliki broj trojki. Imali su veliku prednost u skoku u napadu, to je bila najveća razlika - istakao je Vučević.
Najbolji crnogorski košarkaš ne želi da prerano izvlači zaključke, jer forma još nije dostignuta.
- Ovo nam je bio prvi meč poslije priprema, juče smo i putovali, tako da bi trebalo da idemo polako. Ne bismo smjeli da ovo gledamo kao nešto mnogo loše. Vidjeli smo na čemu moramo da radimo, a sjutra ćemo pokušati da odigramo bolje protiv Bahama. Iskoristićemo je da se uigramo, ali mora da se zna da su mnogi igrači ranije završili sezonu, i meni je ovo bila prva utakmica poslije dva mjeseca. Bilo je i dobrih i loših strana, pokušaćemo da naučimo iz ovoga – dodao je as Čikaga.
ci su do kraja prve četvrtine stekli dvocifrenu prednost (23:12), u drugoj dionici su u dva navrata imali po 22 poena viška (42:20, 45:23), a u trećoj četvrtini je prednost domaćina nekoliko puta stizala do 27 razlike, posljednji put u 30. minutu (65:38). Grčka je najveću prednost imala u 36. minutu, kada je Mitoglu pogodio za 79:47. Vučević je jedini bio dvocifren u našem timu, a nakon njega najviše poena je postigao Kendrik Peri (9). Grke je predvodio Jorgos Papajanis sa 12 poena. Konstatinos Mi-
toglu je imao 10 poena i 12 skokova. U timu Grčke nije bilo prve zvijezde Janisa Adetokumba Naša selekcija će večeras (19 časova) u Atini igrati protiv Bahama. Nakon turnira u Atini, crnogorska ekspedicija se vraća u Podgoricu, gdje će trenirati do neđelje, kada putuje u Rigu, gdje će od 2. do 7. jula igrati kvalifikacije za Olimpijske igre. Crna Gora je u grupi sa Brazilom i Kamerunom, a u drugoj su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije idu u polufinale, a pobjednik u Pariz. S. J.
UVODNO SLOVO
PRIREĐIVAČA
Akademik Radoslav Rotković (1928-1913) je bio svestrani naučnik i intelektualac, ličnost renesansnog duha. Posjedovao je ogromnu erudiciju i suvereno vladao različitim naučnim poljima. Rotkovićeva djela odlikuju se jasnošću i razgovijetnošću, pripovijednom lakoćom, a naročito smislom za ono što je bitno, za uočavanje i isticanje suštinskih osobenosti crnogorskog narodnog bića i njegovog istorijskog i državno-političkog oblikovanja.
RADOSLAV ROTKOVIĆ -
VLADIKE IZ RAZNIH PLE-
MENA (1500-1697)
1. „Crna Gora jest jedan opšti zbor naroda” Ova misao vladike Vasilija Petrovića, unesena u Cetinjski ljetopis (1756) nije se mogla odnositi samo na to vrijeme. Ne samo za to što je potrebno više vremena da se stvore određene običajne pravne norme nego i stoga što mi taj oblik narodne demokratije nalazilo već u Dukljanina („omnes populi congregantes”) i taj Opšti zbor odbija čak i prijestolonasljednika, Bodinovog sina, jer je kivan na zločine njegove majke, i bira drugog vladara! A da je Dukljaninovo kazivanje tačno, vidimo po imenu Bodinovog nasljednika. Naime, Mihalja, Bodinov sin šćede da naslijedi oca na prijestolju, ali „zbog zlobe njegove majke narod to nije htio, već postavi za svog kralja Dobroslava, brata kralja Bodina”. No i Dobroslav je okrutno postupao s narodom, pa su se digli na njega i potukli njegovu vojsku a njega zarobili. Ponovo su nastale krvave borbe za prijesto, u koje su se umiješali i Rašani. „Međutim narod, pošto se sakupi, postavi za kralja Vladimira unuka Mihalje!”
To je, dakle, vrhovna vlast, koja poštuje volju vladara, ali samo ako se s njome slaže! Pošto je nakon Đurđeva odlaska u Veneciju (1496) tri godine vladao Stefan, kao turski vazal, na kraju je uklonjen i on. I što se onda desilo? To što je saznao i mletački hroničar Sanudo: „Crnogorci danas sazvaše zbor („dieno chiamar el suo sboro”) da se okupe i posavjetuju što da čine…” To je Sanudova vijest od 25. oktobra 1500. godine (Sanudo, I Diarii, III, 776, Sazdanje Cetinja, 143). Eto ko je nosilac državnoga suverenuteta. U plemenskome
Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
društvu za međuplemenske sporove sastanu se plemenski glavari, a za državna pitanja okupe se svi oni na javni, otvoreni skup.
2. Dubrovački i kotorski model izbora vladara Petar I je u svojoj kratkoj istoriji Crne Gore ispričao kako je Đurđe Crnojević, odlazeći u Veneciju, navodno na nagovor svoje žene Mlečanke, a i stoga što, navodno nijesu imali đece, sazvao plemiće i dvorjane i ne malo ostaloga naroda i održao govor: da namjerava da ode, iz naprijed navedenijeh razloga a da oni izaberu jednoga između sebe koji će vladati, no pošto zna da se oni oko toga neće složiti, ostavio im je za vladara mitropolita Germana, i po njemu buduće mitropolite. Pošto je otpratio Đurđa do Kotora, German se vratio i sa glavarima održao savjetovanje o tom kako da se čuvaju od neprijatelja... Ovakva tradicija je izmišljena zato što je vladikama odgovaralo da se misli da su vlast primili od Đurđa. A nije se znalo za arhivsku građu koja to demantuje. Jasno je, i to odavna, da ni jedan detalj ove priče nije tačan. Ali je suština ipak u tome da su kao vodeće ličnosti u državi ostali crkveni poglava-
ri. Činjenica da su oni predstavljali Crkvu olakšavala je taj izbor, jer je Crkva natplemenska, ali uz jedan uslov: da svaki novi vladika bude iz drugog plemena. Oni su, u stvari, iskoristili jedan model koji je sazrio u Dubrovniku, đe su kneza birali svakoga mjeseca. Na taj način je umanjen značaj funkcije, a u toku jedne godine 12 vlasteoskih porodica imalo je svoga kneza. Ostali su čekali red naredne godine. Od Dubrovčana ovo su preuzeli Kotorani, koji su imali isti problem borbe za tu funkciju, ali su u početku birali kneza tromjesečno, da bi se na kraju i oni odlučili za biranje kneza na jedan mjesec. Na ovaj način je bilo moguće da se u jakoj plemenskoj strukturi ipak nađe natplemenska vlast, koja će zamijeniti ranijega vladara, Vojislavljevića, Balšića, Crnojevića. I koja će vladati i onda kada Crna Gora formalno potpadne pod Skadarski sandžakat, na čije čelo će doći jedan Crnojević.
3. Staniša (Skender) Crnojević, turski sandžak-beg (1513-1528)
Sve dok nijesu u Beču pronađena nekolika zaplijenjena pisma Skender-bega Crnoje-
vića iz 1523. godine, upućena snahi Lizbeti, Đurđevoj supruzi i Sinjoriji i duždu, a tamo nijesu stigla jer su zaplijenjena i sačuvana su u Beču (objavio ih je F. Miklošić 1886.) o Staniši (Skender-begu) se mislilo i pisalo jednostrano. Znalo se, naime, ono što je vanjska istorijska činjenica o crnogorskim pobunama koje je on naslijedio i o načinu kako ih je ugušivao, a nije se znalo ništa o njemu intimno. Ta su pisma otkrila i kod njega, kao i kod njegovog brata Stefana, hrišćansku dušu. Crna Gora je, naime, od 1499. do 1513. tretirana od strane Turaka kao i svaka druga okupirana teritorija. Nametnut joj je isti sistem harača, od čega su bila oslobođena 53 muselima (seoska kneza) i dvojica spahija, kojijema su ostavljena njihova dotadašnja dobra. Jedno selo dato je crnogorskom kadiji (vrhovnom sudiji) kao timar. Narod se protiv toga bunio, a naročito protiv služenja vojske van granica Crne Gore. (Iz istoga razloga izbiće i bokeljski ustanak 1869.)
Zgodna prilika za pobunu pokazala se već u vrijeme mletačko-turskog rata (1499-1502) i Turska je tek 1505. kada se oslobodila sukoba sa Venecijom, krvavo ugušila ovu bunu. Ali nicale su uvijek nove. Jedna dobijena bitka nije nikada značila i dobijen rat protiv Crne Gore. A ona ne bi mogla da organizuje ustanke, da nije imala Opšti zbor koji je o tome donosio odluke! (Rotković u „Kratkoj ilustrovanoj istoriji“ ne pominje da su crnogorski glavari i prethodne 1499. i naredne 1501. godine upućivali izaslanike mletačkim vlastima u Kotoru sa pismima kojima je „u ime naroda Crne Gore“ nuđena vojnopolitička pomoć Crne Gore Veneciji protiv Turske. Prva inicijativa iz 1499. sadržala je ponudu da će Crna Gora staviti na raspolaganje 6000 ljudi pod oružjem. Do realizacije saradnje nije došlo, najvjerovatnije zato što Venecija nije željela povratak Đurđa Crnojevića u Crnu Goru. Đur-
đe je 1500. uspio da se prebaci u Crnu Goru, ali je ubrzo završio u turskim rukama, a potom je odveden u Anadoliju. Iza toga su u Crnoj Gori nastupili ključni događaji. Na Opštem zboru održanom iste 1500. godine, koji pominje Marin Sanudo, je „između ostalog odlučeno da se podlovćenska Crna Gora u tursko-mletačkom ratu, koji traje, stavi na stranu svojeg hrišćanskog susjeda, nudeći mu vojnu pomoć uz naknadu u naoružanju“ (Dragoje Živković, Istorija crnogorskog naroda“, 1992, str. 17). Crnogorci su početkom 1501. iznova ponudili vojne usluge Veneciji. Pismo crnogorskih glavara upućeno je iz Kotora u Mletke. Ubrzo iza toga dva crnogorska delegata su otputovala za Veneciju da bi detaljno obrazložili ponudu. (isto, str. 18) I tako dalje. Značaj vojno-političkih odluka iz 1499, 1500. i 1501. je višestruk jer svjedoči da je u Crnoj Gori u momentu trajnog Đurđevog odlaska sa političke scene, već postojalo oblikovano glavarsko tijelo s legitimitetom da „u ime naroda Crne Gore“ upućuje vojno-političke inicijative
„Crnogorci danas sazvaše zbor da se okupe i posavjetuju što da čine…” To je Sanudova vijest od 25. oktobra 1500. godine. Eto ko je nosilac državnoga suvereniteta. U plemenskome društvu za međuplemenske sporove sastanu se plemenski glavari, a za državna pitanja okupe se svi oni na javni, otvoreni skup
Značaj crnogorskih vojno-političkih odluka iz 1499, 1500. i 1501. je višestruk jer svjedoči da je u Crnoj Gori u momentu trajnog Đurđevog odlaska sa političke scene već postojalo oblikovano glavarsko tijelo s legitimitetom da „u ime naroda Crne Gore“ upućuje vojno-političke inicijative Veneciji
Veneciji. Dakle, ne radi se samo o jednoj Sanudovoj vijesti da je u Crnoj Gori 1500. godine postojao Opšti zbor kao institucija, već mnogo više, a to je da je tokom 1500-1501. godine postojalo „narodno predstavničko tijelo“ koje je suštinski imalo karakter narodne crnogorske vlade koja artikuliše i sprovodi interese crnogorskog naroda. O ovome je pisao Gligor Stanojević u Istoriji Crne Gore (1975) i Dragoje Živković u Istoriji crnogorskog naroda, Drugi tom (1992). Gligor Stanojević je 1975. godine pisao i o neuspjeloj političkoj inicijativi crnogorskih glavara ugarskom kralju iz 1513. godine, prim. prir.) (Nastavlja se)
TEL.: 020/406-800, 020/406-801
Br: 02-100/24/1806/3 Podgorica, 26.06.2024. godine
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE
objavljuje
JAVNI OGLAS za potrebe
Suda za prekršaje u Podgorici
1. Samostalni/a referent/kinja - zapisničar/ka - operater/ka - Služba za poslove sudske uprave, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja - poznavanje rada na računaru (word i internet) - poznavanje daktilografije
- položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva
Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima. Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove.
Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore. Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.
Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave zaljudskeresursewww.gov.me/uzk).
Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na
penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.
Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.
Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) .
Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www.gov. me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu:
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE
Ul. Jovana Tomaševića 2A
Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe
Suda za prekršaje u Podgorici
Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Marko Burić (marko.buric@ hrma.me)
tel: 067/145-454; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk
Br: 02-100/24/1807/3 Podgorica, 26.06.2024. godine
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE
objavljuje
JAVNI OGLAS za potrebe
Suda za prekršaje u Podgorici
1. Samostalni/a referent/kinja - zapisničar/ka - operater/ka - Odjeljenje u Danilovgradu,
OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG
ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE
UPRAVE:
Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa); Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.
DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:
• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;
• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);
• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;
- Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , radi zamjene privremeno odsutnog državnog službenika, odnosno namještenika za vrijeme odsustva ržavnog službenika, odnosno namještenika, a najduže do dvije godine
- IV1 nivo kvalifikacije obrazovanja
- poznavanje rada na računaru (word i internet)
- poznavanje daktilografije
- položen stručni ispit za rad u državnim organima
- najmanje dvije godine radnog iskustva
Potrebna dokumentacija:
- obrazac prijave na slobodno radno mjesto,
- Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse),
- fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja
Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove. Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore.
Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu
Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.
Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu. Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje oglasa.
• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);
• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;
• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.
Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.
Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.
Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave zaljudskeresursewww.gov.me/uzk).
Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21).
U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom.
Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.
Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.
Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.
Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupa-
nje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www.gov. me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu:
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Suda za prekršaje u Podgorici Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Marko Burić (marko.buric@ hrma.me)
tel: 067/145-454; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk
Br: 02-100/24-1813/3 Podgorica, 26.06.2024. godine
UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE
objavljuje
JAVNI OGLAS za potrebe Ministarstva finansija
1. Pripravnik/ica - , - Izvršilaca: 1, na određeno vrijeme , u trajanju od 12 mjeseci - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih naukaekonomija
Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja
Srijeda, 26. jun 2024.
Poslovni broj: Iv. br. 854/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Nedeljković Dragica iz Bara, V. Pijesak, ul. 128, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07446629, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nedeljković Dragica iz Bara, V. Pijesak, ul. 128, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07446629. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 714/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Milojević Milorad iz Bara, Njegoševa 50, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073177718, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Milojević Milorad iz Bara, Njegoševa 50, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 073177718. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 18.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje Iv.br.2386/2023 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO ,,SOLARIS”, sa sjedištem u Bijelom Polju,ul.Sv.Petra Cetinjskog,koje zastupa punomoćnik Drobnjak Petar,advokat iz Bijelog Polja,protiv izvršnog dužnika Radojević Vučina iz Bijelog Polja,a radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 25.06.2024. godine, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku Radojević Vučini sa poslednjom poznatom adresom u Bijelom Polju, ul.Nikice Kneževića bb.,Bijelo Polje,vrši se dostavljanje sledećih pismena:1. Rješenja o izvršenju Iv.br.2386/2023 od 08.12.2023 godine sa prilozima I 2.Rješenja o troškovima izvršnog postupka Iv.br.2386/2023 od 25.06.2024 godine.
Izvršni dužnik Radojević Vučina može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 25.06.2024.godine Javni izvršiteljČogurić Dejan
Poslovna oznaka I.br.5476-2/2017
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine, AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Vasiljević Dušan iz Podgorice, Mašana Božovića br.12, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine, donio je shodno čl.45 ZIO, ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
izvršnom dužniku Vasiljević Dušanu iz Podgorice, Mašana Božovića br.12, vrši se dostavljanje rješenje o utvrđivanju vrijednosti od 01.04.2024.godine, objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. S tim u vezi potrebno je da izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preduzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli Osnovnog suda u Podgorici. Ovakav način dostavljanja smatra se uredim dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovni broj: Iv. br. 880/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Pižurica Radojica iz Bara, Čanj kaptaža, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07423807, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Pižurica Radojica iz Bara, Čanj kaptaža, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07423807. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
Potreban vozač C kategorije – radno iskustvo dvije godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna. TeL. 069/032-380
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 874/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Merdović Milojica iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07392790, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine,
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Merdović Milojica iz Bara, Polje bb, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07392790. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 859/23. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Nikolić Saša iz Bara, Ratac, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07447951, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Nikolić Saša iz Bara, Ratac, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07447951. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 05.07.2023. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON
020/409-520 redAkcijA 020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica Vlasnička struktura „Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3 PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Srijeda, 26. jun 2024.
Poslovni broj: Iv. br. 713/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić, Vuka Karadžića 2, protiv izvršnog dužnika Radončić Mustafa iz Bara, ulica 101, Dubrava, na osnovu vjerodostojne isprave –ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07190284, radi naplate novčanog potraživanja, dana 25.06.2024. godine, J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Radončić Mustafa iz Bara, ulica 101, Dubrava, na osnovu vjerodostojne isprave – ovjeren izvod iz poslovnih knjiga povjerioca za naplatni broj 07190284. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 18.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 25.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv 1819/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca D.O.O. “SINCOMMERCE” PODGORICA, ĆEMOVSKO POLJE BB., Podgorica, PIB: 02202778, koga zastupa punomoćnik NIKOLA IVANOVIĆ, CRNOGORSKIH SERDARA 21, Podgorica, protiv izvršnog dužnika DOO “ASSIST TRANSPORT SERVICES COMPANY” BAR, PETRA VOJVODIĆA 92-B, Bar, PIB: 03385043, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 364,38 eura, dana 21.06.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik DOO “ASSIST TRANSPORT SERVICES COMPANY” BAR, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 1819/24 od 23.04.2024. godine rješenje o troškovima od 25.06.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Sa dubokim bolom i neizmernom tugom obaveštavamo rodbinu i prijatelje da je naš
стрина МИЛЕВА, братанићи, сестричићи и сестричне, браћа и сестре од стричева, тетака
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
iznenada preminuo 24. juna 2024. u 76. godini. Otišao je tiho i dostojanstveno, onako kako je i živeo. Bio je najbolji suprug, otac, deda, svekar i brat.
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 27. juna od 12 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju.
Beskrajno smo zahvalni i ponosni što je bio najdragoceniji deo naših života. Naš Dragan će zauvek biti sa nama.
Neutešni supruga BEBA, sinovi STEFAN i FILIP, unuci IVAN i SEBASTIJAN, snaha IVANA i brat ZORAN
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 25. juna od 16 do 18 časova, 26. juna od 9 do 18 časova i 27. juna od 9 do 14 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Kolašinu.
Ožalošćeni: otac BRANO, majka NADA, supruga JELENA, sinovi BOŽIDAR i FILIP, sestra NIKOLINA, zet SLAVEN, sestrići ANDRIJA i DEJAN, stric ACO, tetka SEKA, brat od strica MIŠKO, baba VOJKA, ujna NADA, braća od tetke DALIBOR i ĐOKO, brat od ujaka MARKO, sestra od ujaka MARIJA i mnogobrojna ožalošćena porodica BULATOVIĆ i JANKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli Spuž 25. juna od 12 do 21 čas i 26. juna od 9 do 12 časova, kada krećemo za rodno mjesto Seoca, đe će se u 15 časova obaviti sahrana.
Po želji pokojnika, cvijeće se ne prilaže. Kuća žalosti: Pazarište bb.
Ožalošćeni: supruga SLAVKA, sestra MILODARKA, sinovi DUŠKO i IVO, ćerke SPASA, BRANKA i MIKA, snahe SLAVICA, DUŠANKA, KRISTINA i DUBRAVKA, brat od strica VELIMIR, sestrić DRAGIŠA, sestrična DUŠANKA, bratanići, bratanične, unučad, praunučad i ostala rodbina
1233
Obavještavamo rodbinu, kumove i prijatelje da je u 91. godini preminuo naš dragi
PAVLE Nika ŠEVALJEVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Škaljarima 25. juna od 12 do 16 časova i 26. juna od 11 do 17 časova, kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Škaljarima.
Ožalošćeni: supruga EVA, sinovi ZORAN i NENAD, ćerke LJUBICA - PEPA i VANJA, unučad, praunučad, porodica BARDIĆ i ostala rodbina
Tužnim srcem javljamo da je dana 25. juna 2024 godine preminula naša voljena majka, baba i prababa
1224
DARINKA RADOVIĆ rođena ĐURKOVIĆ
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 25. juna od 12 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju - Cetinje.
Ožalošćeni:
ćerke BRANKA i SNEŽANA, sin MILORAD - BATO, snaha BRANKA, unučad i praunučad i ostala mnogobrojna porodica RADOVIĆ i ĐURKOVIĆ
RANKU - MIKONJI VUKOVIĆU
Duboko smo potrešeni tvojim odlaskom.
Zauvijek ćeš ostati u našem sjećanju. Počivaj u miru. DRAGAN KNEŽEVIĆ sa porodicom
Danas se zauvijek opraštamo od našeg dragog zeta i prijatelja
PAVLA ŠEVALJEVIĆA
Hvala ti za nesebično prijateljstvo koje je trajalo preko 60 godina, kao i za svu ljubav, pažnju i toplinu koju si nam pružao.
ROKO, MIJO i ANKA BARDIĆ sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i prađedu
PAVLU ŠEVALJEVIĆU
Dragi naš, beskrajno smo ti zahvalni na ljubavi kojom si nas obasipao, na svakoj lijepoj riječi, savjetu i svemu što si nas naučio. Neka tvoja plemenita duša nađe vječni mir, a nama za utjehu ostaju sjećanja na trenutke provedene sa tobom.
Od LJUBICE - PEPE, ĐURA, DANICE, PAVLA, JOVANA i ĐURĐE
Povodom smrti vašeg MIKONJE primite moje iskreno saučešće.
SENKA BOŠKOVIĆ
Posljednji pozdrav dragom ujaku PAVLU
LADA i ĐURO sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ocu, đedu i tastu
PAVLU ŠEVALJEVIĆU
Dragi naš, tvojim odlaskom je ostala velika praznina, ali tvoje veliko srce i dobra duša ostaju zauvijek dio nas.
S ljubavlju ćemo te se sjećati, po dobroti pamtiti i u srcima čuvati od zaborava. Počivaj nam u miru.
Od VANJE, MIRKA, VELJKA i BORA
1242
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
KAPIČIĆU
Iskreno saučešće familiji.
VOJISLAV JABLAN sa porodicom
DARINKA RADOVIĆ
Sa velikom tugom opraštam se od moje babe, velikog srca i pune ljubavi. Vječno ćeš biti u mom srcu i mislima. Unuk IVAN
Posljednji pozdrav voljenoj strini
Od porodice RADA RADOVIĆA
Posljednji pozdrav dragoj
Posljednji pozdrav dragom zetu, tetku i đedu PAVLU ŠEVALJEVIĆU
S ponosom i žalom čuvaćemo uspomenu na Tebe. Tvoje gostoprimstvo, skromnost, druželjubivost, duhovitost će nam nedostajati. Čuvaćemo te od zaborava.
ROKO BARDIĆ, TAMARA i IGOR sa porodicama i MARTINA
Posljednji pozdrav dragoj majci
DARINKI RADOVIĆ
Kćerka SNEŽANA sa porodicom
Sa posebnom zahvalnošću i poštovanjem, opraštam se od svoje svekrve
DARINKE RADOVIĆ
Naš dugogodišnji zajednički život bio je ispunjen uzajamnim poštovanjem i razumijevanjem.
Bila si temelj našeg doma. Po svemu ću te lijepom pamtiti. Neka ti je laka crna zemlja.
Snaha BRANKA
Posljednji pozdrav dragoj tetki
Porodica pokojnog BEZMAREVIĆ ZVONKA
Posljednji pozdrav našoj dragoj komšinici
SVETLANA Miomira VUJADINOVIĆ
Tužni smo zbog tvojeg iznenadnog i preranog odlaska. Nedostajaće nam tvoja dobrota i vedar duh. Počivaj u miru.
Komšije RAIČEVIĆI
1250
Sa tugom se opraštamo od naše voljene tetke
DARE RADOVIĆ rođene ĐURKOVIĆ
Bila je cvijet ljudskog poštenja. Njenu ljubav, dobrotu, plemenitost i pažnju koju nam je poklanjala zauvijek ćemo nositi u našim srcima.
BRANISLAV LUTOVAC, MILA CEMOVIĆ i NADICA DELEVIĆ sa porodicama
DARINKA RADOVIĆ
Opraštam se od moje drage majke, ali će dok sam živa biti u mojim mislima. Voli te ćerka BRANKA
Najdraža naša baba DARINKA
U našim srcima si uvijek imala posebno mjesto. Hvala ti za sve lijepe uspomene i ogromnu ljubav. Unuke IVANA i ANA, praunučad MIA, INA i ANDRIJA
Sjećanje na mog brata
RAJKA
Brate moj, Iako nijesi sa nama već 10 godina u srcu i glavi odzvanjaju i dalje tvoje blage riječi koje si mi vazda upućivao, a koje su mi mnogo značile tada, a i danas su mi na neki način utjeha i čuvanje od zaborava koje nikad neće proći. Nedostaješ, nedostaješ mnogo. Da znaš, tvoja divna porodica je vazda tu za mene u svakoj prilici.
Tebe, moj Rajko, neka čuvaju anđeli zajedno sa tvojim i našim ocem, majkom i sestrama, a ja ću vas čuvati od zaborava
Tvoja sestra GARA
Danas se opraštamo od naše babe DARINKE RADOVIĆ
Na pragu roditeljskog doma, uvijek nas je čekao tvoj topli zagrljaj i lijepa riječ.
Učinjela si naše djetinjstvo i mladost ljepšim i bogatijim. Srećne smo što smo te takvu imale. Sa ponosom i ljubavlju ćemo te takvu pominjati.
Tvoje unuke NINA i MARINA
СЈЕЋАЊЕ 26.6.2014. 5.11.1973. 9.12.1997.
Posljednji pozdrav dragoj i omiljenoj snahi
DARINKI RADOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
Đever LJUBO, jetrva RUŽA, đeveričići ALEKSANDAR - SAŠA i MARKO sa porodicama, đeverična ALEKSANDRA, jetrva DANICA sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE 26. 6. 2022 - 26. 6. 2024
Vrijeme koje prolazi ne može izbrisati sjećanje, kao ni umanjiti osjećaj praznine i tuge. Uvijek sa nama u mislima
Tvoje LOLA i NJANJA
Dvadeset je godina od smrti
RADOMIRA Tomaševa NIKOLIĆA
26. 6. 2004 - 26. 6. 2024.
Vrijeme je samo nijemi svjedok tuge i nezaborava. Sve dok trajemo nećemo i ne možemo zaboraviti bratsku slogu i čvrsti oslonac naše porodice. Mnogo nedostaješ.
Brat BLAŽO sa porodicom
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg voljenog
BLAŽA Ilijinog ĐUROVIĆA
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu. S ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima i sjećanjima. ILIJA i SRĐAN sa porodicama
NEVENKA KRIVOKAPIĆ
Prošla je godina kako te nema. Fali mi tvoj osmijeh, toplina i ljubav koju si mi neizmjerno i nesebično davala. Draga mama, počivaj u miru, nek te anđeli čuvaju.
Tvoja NADA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
TUŽNO SJEĆANJE 26. 6. 2022 - 26. 6. 2024
RADMILA – NINA VUČINIĆ
MARINA, MIRA i MIRKO sa porodicama
SJEĆANJE
SPASOJE – PAJO BISERKA MILJANIĆ MILJANIĆ
Pola godine od smrti našeg oca i šesnaest godina od smrti naše majke. Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu za vama. Vaše ćerke: MIRJANA, VESNA i NATAŠA
KRIVOKAPIĆ
Prošla je godina kako te nema, ali bol ne jenjava. Ostaje sve ono čemu si me učila, osjećam i tvoj osmijeh, toplinu i ljubav.
Draga mama, počivaj u miru s anđelima.
Tvoja BOŽANA
