Petak, 28. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21038 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
! RATU U UKRAJINI
DRŽAVNA ZAVJERA ĆUTANJA: Što se krije iza odugovlačenja postupka protiv lažnog američkog diplomate i srpskog špijuna čiji su prsti i u dogovorima o švercu cigareta
Čelnik parlamenta, dan nakon dobijanja IBAR-a, „aktivirao“ pitanje genocida u Jasenovcu, bivši šef hrvatske diplomatije očekuje odlučan odgovor svoje države
Slučaj Stevana Simijanovića od početka prate brojne kontroverze upravo zbog njegovih razgranatih konekcija koje je imao tokom boravka u Crnoj Gori. Osim optužbi za falsi kovanje isprava, srpsko-američki špijun se pojavljuje u ,,Skaj“ prepiskama, ali i u izvještajima ANB-a kao jedan od ključnih aktera šverca cigareta iz Luke Bar, ali i kao čovjek povezan sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem
STR. 10. i 11.
PRIZNANJA: Trinaestojulska nagrada Raduloviću, Sekuliću i Marojeviću, Koprivica nagrađen za životno djelo
Završna mjerila za poglavlja 23 i 24 propisuju i donošenje novih akata u pregovorima sa EU; pravosuđe, borba protiv korupcije i migracije izazovi
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović kazao je Pobjedi da će se, imajući u vidu dugoročnu važnost poglavlja 23 i 24 i vladavine prava za pristupne pregovore, „temeljnom sagledavanju završnih mjerila i razmatranju najboljih modaliteta za praćenje njihove realizacije pristupiti u najskorijem mogućem roku, bez odlaganja“
Đurović je bio državni funkcioner, obavljao je veliki broj društveno-političkih funkcija, a bio je i dugogodišnji direktor Pobjede
STR. 8. i 9.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i sekretarka za kulturu Sanja Đondović naprasno naložili Centru za kulturu da ne može da nansira programe nevladinih organizacija
Jedan od najboljih jugoslovenskih košarkaša
Dragan Kapičić sahranjen juče na Cetinju
U gradu na čijem je čelu, Vraneš agilno sprovodi u djelo svetosavsku agendu, a sada je na red stigao Festival tamburaške muzike „Srce i duša stare čaršije“, koji se već 17 godina u avgustu organizovao u Pljevljima. Ove godine, sudeći prema riječima direktora festivala Emira Prekića, manifestacije neće biti. On kaže da je obrazloženje da Centar ne može da finansira festival, jer ga organizuje nevladina organizacija, neprihvatljivo i banalno
STR. 7.
Od Kapičića su se na Novom groblju oprostili gradonačelnik Prijestonice
Nikola Đurašković, predsjednik DANU, reditelj Blagota Eraković i, u ime porodice, sin Stefan Kapičić
STR. 9.
Završna mjerila za poglavlja 23 i 24 propisuju i donošenje novih akata u pregovorima sa EU; pravosuđe, borba protiv korupcije
PODGORICA - Evropska
unija traži od Crne Gore da donese novi akcioni plan za poglavlja 23 i 24, sada kada su ispunjena privremena, a na red došla završna mjerila u ovim poglavljima.
Posljednji put, ova mjerila donesena su 2013. godine. Dvije godine kasnije, usvojena je adaptirana verzija.
– EU podsjeća da u skladu sa stavom Evropske unije o primjeni revidirane metodologije proširenja na pristupne pregovore, nakon što se ispune privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 i postave mjerila za zatvaranje, akcioni planovi za vladavinu prava će morati da se ažuriraju – poručili su iz
Brisela crnogorskim vlastima. Iako su se vlasti obavezale da će akcione planove ažurirati svake dvije i po godine, od 2015. godine to se – nije desilo.
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović kazao je Pobjedi da će se, imajući u vidu dugoročnu važnost poglavlja 23 i 24 i vladavine prava za pristupne pregovore, „temeljnom sagledavanju završnih mjerila i razmatranju najboljih modaliteta za praćenje njihove realizacije pristupiti u najskorijem mogućem roku, bez odlaganja“.
O dOkumentu
Glavni pregovarač će se, kako je rekao, sastati sa šeficama pregovaračkih poglavlja 23 i 24, a na prvim narednim sjednicama može se očekivati početak rada na ovom strateškom dokumentu. – Činjenica da smo na nedavno održanoj MVK dobili IBAR i završna mjerila u poglavljima 23 i 24 govori o tome da smo dostigli nivo usklađenosti sa evropskim standardima u fundamentalnoj oblasti - vladavini prava, koji je bio neophodan – kazao je Zenović za Pobjedu.
Suština je, kažu, da su realizovane neophodne reformske aktivnosti i dostignut početni bilans rezultata u oblastima od značaja: osnovnim pravima, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i u oblastima šengenskog poglavlja 24 - azil, migracije, granice, čime su se stekli uslovi za intenziviranje integracionog procesa, kako u domenu vladavine prava tako i u svim ostalim pregovaračkim poglavljima.
– Podsjećamo da su akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 predstavljali početno mjerilo, mjerilo za otvaranje (OBAR) ovih poglavlja do kojeg je došlo u decembru 2013. kao uslov da se na tadašnjoj međuvladi-
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović kazao je Pobjedi da će se, imajući u vidu dugoročnu važnost poglavlja 23 i 24 i vladavine prava za pristupne pregovore, „temeljnom sagledavanju završnih mjerila i razmatranju najboljih modaliteta za praćenje njihove realizacije pristupiti u najskorijem mogućem roku, bez odlaganja“
vodi sveobuhvatnu reformu pravosuđa u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nepristrasnosti, nezavisnosti, odgo vornosti, efikasnosti, profesionalizmu, pristupu pravdi i kvalitetu. Konkretno, Crna Gora će ispuniti ovo mjerilo kada bude osigurala efikasnu implementaciju Strategije pravosuđa i akcionih planova i kada osigura u zakonu, ali i u praksi ,,održivu nezavisnost, odgovornost, profesionalizam, pristup pravdi i integritet pravosudnog sistema na svim nivoima, uključujući slobodu i otpornost pravosudnog sistema na pokušaje neprimjerenog unutrašnjeg i vanjskog uticaja“.
U Zajedničkoj poziciji za poglavlje 23, koja je usvojena zajedno sa IBAR-om, propisana su tri završna mjerila za poglavlja 23 - tačnije zadaci što Crna Gora treba dalje da uradi da bi osigurala završetak evropskog puta
noj konferenciji dobiju prelazna. Nakon njihovog usvajanja u 2013, uslijedila je revizija akcionih planova u februaru 2015. Realizacija akcionih planova se na samom početku pratila na kvartalnom, a potom na polugodišnjem nivou. Ukupno je usvojeno osam polugodišnjih izvještaja o realizaciji AP2324 (posljednji, Osmi polugodišnji izvještaj u januaru 2019, za period jul-decembar 2018). Nakon što je konstatovano da su akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 iz februara 2015. zastarjeli i da ne odgovaraju trenutnoj fazi pregovora i dinamici reformi pregovaračka struktura Crna Gora razmišljala je o revidira-
nju ovih strateških dokumenata. Međutim, u konsultaciji s Evropskom komisijom ipak je odlučeno da se sa revizijom akcionih planova sačeka do dobijanja završnih mjerila, na koja smo čekali do jučerašnje MVK – objasnio je Zenović upitan zašto se do sada čekalo na reviziju Akcionog plana. Na pitanje da li će Vlada, tačni-
je MEP, donijeti novi akcioni plan za poglavlja 23 i 24, Zenović ističe da će nakon dobijanja završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, MEP u saradnji sa pregovaračkim radnim grupama, najprije sagledati završna mjerila i prioritete predstojeće faze, kako bi se pronašao najbolji modalitet za praćenje njihove realizacije.
ŠtO PIŠe u ZAVRŠnIm mJeRILImA
U Zajedničkoj poziciji za poglavlje 23, koja je usvojena zajedno sa IBAR-om, propisana su tri završna mjerila za poglavlja 23 - tačnije zadaci šta Crna Gora treba dalje da uradi da bi osigurala završetak evropskog puta.
Ističe se da ,,Crna Gora spro-
Crna Gora, da bi ostvarila završna mjerila, mora da osigura da je pravosudni sistem, uključujući sudove i tužilaštva, sveukupno efikasan, sa sudijama i tužiocima koji donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom vremenskom periodu. Osim toga, EU poziva na uspostavljanje vjerodostojne i održive evidencije djelotvornih istraga, krivičnog gonjenja i suđenja u slučajevima ratnih zločina, uključujući predmete visokog nivoa u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, u punoj saradnji sa Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove. Kada je u pitanju sprečavanje i suzbijanje korupcije, Crna Gora da bi ispunila propisana završna mjerila treba da uspostavi adekvatne operativne kapacitete specijalizovanih tijela za borbu protiv korupcije i redovnih pravosudnih institucija za borbu protiv korupcije. Treće završno mjerilo odnosi se na to da Crna Gora treba da štiti osnovna prava kako u zakonodavstvu tako i u praksi i potpuno bude spremna da primijeni Evropsku povelju o osnovnim pravima i ostale relevantne propise EU po pristupanju.
– Crna Gora će ispuniti ovo mjerilo kada, između ostalog, obezbijedi efikasnu primjenu i sprovođenje prava i sloboda utvrđenih Evropskom konvencijom, sprovodi preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (CPT) i obezbjeđuje odgovarajući i brz sudski nastavak u slučajevima zlostavljanja – navodi se u dokumentu EU.
Za ovo mjerilo je potrebno i obezbjeđivanje efikasne zaštite slobode izražavanja i medija sprovođenjem re -
formisanog zakonodavnog i regulatornog okvira, uključujući transparentnost vlasništva nad medijima, u skladu sa pravnom tekovinom EU, evropskim standardima, najboljim praksama i preporukama, kao i efikasno se bavi stranim manipulacijama informacijama i interferencijama.
POGLAVLJE 24
U Zajedničkoj poziciji za poglavlje 24 piše da se završna mjerila odnose na rezultate u oblasti migracija, azila, vizne politike i kontrole granica; suzbijanje i prevenciju organizovanog kriminala; usklađivanje antiterorističkih politika sa zakonodavstvom EU.
Da bi Crna Gora ispunila prvo mjerilo, potrebno je da uspostavi evidenciju o „efikasnom upravljanju mješovitim migracionim tokovima, uključujući dokazanu sposobnost da pravilno kontroliše svoje granice“, da izgradi granične i prihvatne kapacitete i ostvari konkretne rezultate u borbi protiv ilegalnih migracija, krivičnog gonjenja i razbijanja mreža krijumčarenja migranata.
Od Crne Gore se zahtijeva i da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa EU, posebno ukidajući praksu izdavanja sezonskih viza i mijenjajući spiskove zemalja čiji su državljani pod obavezom vize i onih čiji su državljani oslobođeni te obaveze, navodeći da obje liste moraju biti iste kao one koje su na snazi u EU. Za postizanje drugog mjerila, zemlja mora da uskladi svoj pravni okvir s evropskim i međunarodnim standardima u borbi protiv organizovanog kriminala i saradnji u oblasti droga, i da, kako navode iz Brisela, postigne čvrst strateški okvir za sprečavanje i borbu protiv organizovanog kriminala i zloupotrebe droga. Od Crne Gore se traži da uspostavi trajnu evidenciju istraga, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda u svim oblastima teškog i organizovanog kriminala i pranja novca... U trećem podmjerilu navodi se da zemlja mora osigurati da pravosnažne presude za trgovinu drogom budu dosljedno praćene odlukama o oduzimanju nezakonito stečene imovine, a u četvrtom da je neophodno adekvatno implementirati sveobuhvatan, rodno specifičan i usmjeren na žrtve pravni i politički okvir za sprečavanje i borbu protiv trgovine ljudima.
Jovana ĐURIŠIĆ
Čelnik parlamenta, dan nakon dobijanja IBAR-a, „aktivirao“ pitanje genocida u Jasenovcu, bivši šef hrvatske diplomatije očekuje odlučan odgovor svoje države
PODGORICA - Liderima bivšeg Demokratskog fronta (DF) Milanu Kneževiću i Andriji Mandiću, koji je na čelu najvišeg zakonodavnog doma, važnije je da sprovode politiku ,,srpskog sveta“ nego da rade na integraciji Crne Gore u Evropsku uniju – kazao je za Pobjedu bivši ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Miro Kovač, komentarišući namjeru predsjednika crnogorskog parlamenta da prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu uvrsti u dnevni red današnje sjednice.
Kako je bilo i očekivano, Mandić je reagovao promptno nakon dobijanja IBAR-a i ispunio želju svog saborca Kneževića da se o rezoluciji odlučuje na Vidovdan.
DAN POSLIJE
Prijedlog lidera Nove srpske demokratije, koji je politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, svojevrsna je reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici o kojoj se nedavno izjasnila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Zbog najave donošenja rezolucije o Jasenovcu, Hrvatska j e nedavno u ručila protestnu notu Crnoj Gori, apostrofirajući neprimjerenost manipulacijom žrtava Jasenovca u političke svrhe, „instrumentalizovanost Hrvatske za tamošnju unutrašnju politiku“ i pozvala crnogorsku vlast da se suzdrži od bilo čega što može ugroziti put države prema Evropskoj uniji (EU).
Ukoliko ova inicijativa dobije potrebnu podršku u parlamentu, Kovač smatra da će Hrvatska morati odlučno da odgovori, ali ne tako što će naštetiti odnosima onih koji žele iskrene dobrosusjedske odnose.
- Hrvatska će morati odgovoriti odrješito, ali to neće napraviti na štetu odnosa između Hrvata i nacionalnih Crnogoraca i svih onih u Crnoj Gori koji žele iskrene dobrosusjedske odnose – kategoričan je Kovač. Postoje, kako kaže bivši šef hrvatske diplomatije, tri dimenzije prijedloga rezolucije koju su potpisala 43 poslanika parlamentarne većine, osim albanskih nacionalnih stranaka.
- Prva se odnosi na one u crnogorskoj politici koji ustraju na njenom usvajanju, a to su prosrpski orijentisani političari, ne nacionalni Crnogorci. Tu dolazimo do drugog aspekta. Prosrpski političari u Crnoj Gori sprovode nalog „vožda“ tzv. srpskog sveta, to jest predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iskazao nezadovoljstvo nedavnim glasanjem Crne Gore o rezoluciji o Srebrenici na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija – istakao je Kovač za naš list. Treća dimenzija, dodaje on, tiče se samog cilja usvajanja rezolucije o Jasenovcu – zavađanje nacionalnih Crnogoraca i Hrvata.
- Prosrpskim inicijatorima
Prosrpskim inicijatorima i sprovodiocima očekivanja Aleksandra Vučića nije uopšte stalo do iskazivanja pijeteta prema žrtvama već do narušavanja odnosa između nacionalnih Crnogoraca i Hrvata. To je pobornicima tzv. ,,srpskog sveta“ trn u oku – ocijenio je Kovač Miro Kovač
i sprovodiocima očekivanja Aleksandra Vučića nije uopšte stalo do iskazivanja pijeteta prema žrtvama već do narušavanja odnosa između nacionalnih Crnogoraca i Hrvata. To je pobornicima „srpskog sveta“ trn u oku – ocijenio je Kovač. To što Mandić nije „časio časa“ da prijedlog rezolucije stavi pred poslanike, dan nakon što su se crnogorski zvaničnici slavodobitno pohvalili rezultatima u Briselu, a on od evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija primio čestitku za „izuzetno liderstvo“, Kovač vidi kao dokaz da čelniku parlamenta nijesu prioritet evropske integracije.
- Očito im je (Mandiću i Kneževiću) važnije da sprovode politiku tzv. srpskog sveta nego da rade na integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Jedno s drugim nije kompatibilno – istakao je naš sagovornik.
CIRKUSKI NAČIN
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da bi bilo lijepo čuti premijera Milojka Spajića čija je zahvalnost Hrvatskoj, kako kaže, juče stigla u konkretnom smislu.
Ističe jasan stav HGI i po pitanju Jasenovca i NDH kao i Republike Hrvatske koja svake godine, kako kaže, komemorira taj tragičan period.
Čuli smo juče pr emijera Milojka Spajića - da će Crna Gora usvojiti svaku moguću rezoluciju. Time se pokazuje
kao čovjek koji nije premijer - već neko za pijačnom tezgom. On misli da se može na nonšalantan i cirkuski način odnositi prema svojim partnerima, prema onima koji su pomagali i pomažu evropsku integraciju Crne Gore. To ima svoj rok i ja vjerujem da će Hrvatska, koja nije blokirala IBAR, znati na pravi način da procesuira sve ovo - ocijenio rekao je Vuksanović za Antenu M.
Poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugošu nije iznenadio razvoj događaja nakon dobijanja IBAR-a, ali ga interesuje zašto su se ostali podnosioci rezolucije „sakrili“ iza Mandića.
- Zahvaljujem prijatelju što je prije četiri dana predvidio scenario većine… Nakon dobijanja IBAR-a i projektovanog ideološkog zatišja, većina se vraća na ideološka fabrička podešavanja, političku trgovinu i ucjene kao njihov ključni kohezioni faktor - rezolucija o Jasenovcu, smjena Milovića (to im takođe služi kao predmet trgovine i ucjena) i rekonstrukcija Vlade u koju ulaze… (e tu je kao u čuvenom ,,Muzičkom toboganu“ manje stolica nego aspiranata na iste… mada stolice se mogu dodavati, jer ako može imati preko 20 članova, logika ove većine je da može Vlada lagano i do 30 članova)… Zanimljivo je i pitanje zašto su se ostali podnosioci rezolucije o Jasenovcu sakrili iza vođe većine Mandića
Poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj najavio je u izjavi za Televiziju E da će poslanici te stranke podnijeti inicijativu u Skupštini o rezoluciji o stradanju albanskog naroda u Crnoj Gori. Camaj je istakao da je riječ o slučajevima od 1915. kada je stradao veliki broj pripadnika albanskog naroda u Crnoj Gori iz, kako je kazao, isključivog razloga zato što su Albanci. Od kada su teritorije gdje žive Albanci pripojene Crnoj Gori, kada se Crna Gora formirala počinjeno je dosta tih zlodjela - negdje od početka 1915. pa završno sa 2016. kada se desio „Orlov let“. Ono što je najgrublje, mislim da je Barski masakr, gdje je nastradalo oko 3.000 Albanaca nevinih od jugoslovenskih, odnosno crnogorskih partizana. Svakako, imamo zločin u Hotima 1919. gdje je ubijeno oko 100 Hota, ni za što, samo zato što su bili Albanci. Jednostavno, mislim da se u odnosu na ta pitanja mora odrediti Skupština i da idemo naprijed time što ćemo skinuti rđu sa prošlosti - kazao je Camaj.
i nijesu i oni potpisali sa njim prijedlog za dopunu dnevnog reda… - poručio je Mugoša na mreži Iks.
SABOTAŽA Diplomata i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) Miodrag Vlahović zatražio je reakciju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. - Dan poslije. Ponavljam što svi znamo: cilj je da se dodatno naruše odnosi sa Hrvatskom. Vaše mišljenje, reakcija, gospođo ambasadorice Popa - poručio je Vlahović na mreži Iks, ističući da bi Pokret ,,Evropa sad“ spriječio ovu sabotažu da „imamo odgovornog premijera i mi-
nistra vanjskih poslova“. Na dnevnom redu današnje sjednice, kako je ranije najavljeno, naći će se izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2023, kao i izvještaj o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za prošlu godinu. Među prijedlozima za dopunu dnevnog reda je i Vladin prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević predložio je da se na dnevni red uvrsti i prijedlog rezolucije o osudi zločina Izraela u Palestini.
Tamara KLIKOVAC
Odbor za bezbjednost nije usvojio inicijativu opozicije
Obrazlažući zahtjev Janović je rekao da se iz transkripata objavljenih na portalu Libertas može zaključiti da se u Crnoj Gori stvarala mreža za krijumčarenje cigareta, kao i da se u njima pominju sadašnji i dva bivša premijera. On je kazao da na pomenute transkripte Specijalno državno tužilaštvo nije postupalo cijelu godinu sve do njihovog javnog objavljivanja i pozvao da se sasluša Novović kako bi javnost upoznali sa predmetom
PODGORICA - Odbor za bezbjednost i odbranu nije podržao prijedlog za kontrolno saslušanje glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića povodom transkripata sa ,,Skaj“ aplikacije koje je objavio portal Libertas, a u kojem se pominju sadašnji i bivši premijeri.
Prijedlog za kontrolno saslušanje Novovića podnijeli su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Građanskog pokreta Ura, Danijel Živković, Nikola Janović, Nikola Zirojević i Filip Adžić. Međutim, predsjednik Odbora Miodrag Laković sa poslanicima svoje partije (PES) tvrdio je da ne može glasati sa prijedlog, jer, kako je rekao, nije u skladu sa Zakonom. Zato su poslanici PES-a, ali i poslanik Demokrata Boris Bogdanović i Nove srpske demokratije Jovan Vučurović glasali protiv inicijative. Podrška šest po-
slanika nije bila dovoljna, pa je parlament ostao uskraćen da čuje šta ima da kaže SDT o ,,Skaj“ prepiskama. Janović je, obrazlažući zahtjev, rekao da se iz transkri-
pata objavljenih na portalu Libertas može zaključiti da se u Crnoj Gori stvarala mreža za krijumčarenje cigareta, kao i da su u njima pominju sadašnji i dva bivša premijera. On je ka-
zao da na pomenute transkripte Specijalno državno tužilaštvo (SDT) nije postupalo cijelu godinu sve do njihovog javnog objavljivanja i pozvao da se sasluša Novović kako bi javnost
upoznali sa predmetom. On je rekao da smatraju da je neophodno da se organizuje saslušanje Novovića pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu. – Mislimo da je javnost uznemirena činjenicom da tekstovi ukazuju na ozbiljne optužbe o kriminalu – dodao je Janović.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović rekao je da, ako postoje sumnje na postupanje tužilaštva, smatra da predstavnici tužilaštva treba da dođu u parlament zarad interesa ukupne javnosti i samih slučajeva. - Podržaćemo inicijativu, niko ne treba da smatra da je nedodirljiv, već da prihvata činjenicu da je ovo parlament, najreprezentativnija institucija ako se gleda demokratski legitimitet – naveo je Bojović.
Poslanik Ure Filip Adžić kazao je da se prolongiranjem održavanja saslušanja, koje je bilo predviđeno za srijedu, dobilo to „da danas imamo ova-
kva dešavanja na ulicama Crne Gore“.
– Dio odgovornosti snosi i neodržavanje sjednica ovog odbora i nemogućnost da saznamo pravu istinu i da na vrijeme otklonimo sve nedoumice oko izbora direktora policije, za prijave koje je ministar unutrašnjih poslova podnosio protiv Vlade i premijera – naveo je Adžić. On je rekao da je na Odboru trebalo da se čuje i o pokušaju diksreditacije nekih ljudi u policiji, tužilaštvu i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović rekao je da je kontrolno saslušanje prilika da SDT da javnosti informacije i relaksira građane. – Najopasnija je selektivna pravda, građani moraju da imaju osjećaj jednakosti kada je riječ o pravdi. Imamo obavezu da građanima damo informacije koje potresaju Crnu Goru duže vrijeme – naveo je Ibrahimović.
Poslanik PES-a Miodrag Laković rekao je da PES ne može da glasa za donošenje odluke o saslušanju, jer ona nije u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru oblasti bezbjednosti i odbrane. On je ukazao da je Odbor za bezbjednost i odbranu jedini odbor koji ima svoj zakon i da se ne može izlaziti iz okvira Zakona o parlamentarnom nadzoru.
– U diskusiji se čula teza da tužilaštvo nije preduzimalo ništa dok predmet nije došao do javnosti, mislim da je to olako izrečeno, jer se lišenje slobode desilo nakon iznošenja detalja u javnosti, što ne znači da se neke druge radnje nijesu preduzimale – kazao je Laković. J. Đ.
Glavni odbor Socijaldemokrata Crne Gore i Predsjedništvo LP podržali formiranje širokog građanskog saveza
PODGORICA - Glavni odbor
Socijaldemokrata Crne Gore i Predsjedništvo Liberalne partije juče su na odvojenim sjednicama jednoglasno podržali prijedlog o formiranju širokog nadstranačkog saveza, koji bi, pored SD-a, činili i Socijaldemokratska partija i Liberalna partija, kao i nepartijska udruženja i nezavisni intelektualci i građanski aktivisti.
Iz SD-a su saopštili da su, svjesni situacije u kojoj se Crna Gora danas nalazi, nedavno sa kolegama iz programski srodnih partija otpočeli razgovore o potrebi kreiranja nove kredibilne opozicione ponude, koju bi, pored ideološki sličnih političkih subjekata, činila i nepolitička udruženja, ali i brojni istaknuti pojedinci koji žele da daju doprinos snaženju istinskog građanskog bloka.
Posebno ih, kako su kazali, ohrabruje činjenica da, pored partijskog članstva i široke baze aktivista, pozitivne reakcije svakodnevno dolaze od građanki i građana kojima je ideja formiranja ovakvog nadstranačkog političkog okvira veoma bliska, i koji iskazuju želju i namjeru da doprinesu afirmaciji saveza. Savez će, kako su naveli iz SD-a, vrlo brzo biti i zvanično predstavljen.
- U vremenu sveprisutne fragmentacije političke ponude, okupljanjem u savez svih onih koji su decenijama suštinski utemeljeni u građanskim, državotvornim i evroatlantskim vrijednostima, pokazujemo da smo i te kako svjesni važnosti političkog trenutka u kojem se nalazimo, a još više naše uloge u njemu. Kao što smo devedesetih bili prepoznati po modernoj, za to vrijeme nesvakidašnjoj
avangardnoj politici, sa kojom su svi bili načisto, tako će biti i u novom političkom vremenu u kojem živimo, prepoznatom, nažalost, ne samo po afirmaciji retrogradnosti, površnosti i nekulture, već i po urušavanju bazičnih vrijednosti na kojima naše društvo mora da počiva ukoliko želi da bude istinski evropsko – poručio je na sjednici Glavnog odbora predsjednik SD-a Damir Šehović Ponudiće, kako je istakao Šehović, odgovore na sve izazove sa kojima se suočavamo, ali će fokus biti na svim onim pitanjima koja mogu doprinijeti boljem životnom standardu građana, poput ekonomije, zdravstva, socijale, obrazovanja... - Nastojaćemo da svojim političkim djelovanjem doprinesemo postizanju novog društvenog konsenzusa i kompromisa, koji nam je, čini se, potrebniji nego ikada, ali to nipošto ne-
ćemo činiti po svaku cijenu. A još manje ćemo do njega nastojati da dođemo na način na koji aktuelna vlast čini, tako što pokušava da zarad lažnog pomirenja spaja nespojivo, da vrši reviziju istorije i da tako suštinski urušava sve one vrijednosti koje su precizno definisane Ustavom, a odnose se na građansku, multietničku, sekularnu, antifašističku i evropsku orijentaciju – zaključio je Šehović. I Predsjedništvo Liberalne partije jednoglasno je podržalo formiranje širokog građanskog, nadpartijskog saveza. Saopštili su da je cilj okupljanja progresivnih snaga stvaranje jasne alternati-
ve i ponude na političkoj sceni koja je već godinama u krizi, a povjerenje građana u politiku sve je manje. - Ovaj savez fokusiraće se na evropske integracije, ekonomiju, obrazovanje, socijalna pitanja i poboljšanje kvaliteta života svakog čovjeka na realnim osnovama, ali se i usprotiviti radikalnim politikama koje pokušavaju da ponize Crnu Goru i uvuku društvo u nacionalistička previranja, čime bi osudili Crnu Goru na tavorenje na margini modernog svijeta - navode iz LP.
Sa Predsjedništva LP poručeno je da je prepoznata želja građana za ukrupnjava-
njem političke scene i jasnom, beskompromisnom, modernom politikom čiji nosioci će biti hrabri i čisti pojedinci. – Konstituenti ovog saveza bili su glavni pokretač mnogih istorijskih procesa u Crnoj Gori i uvijek ostali na pravoj strani istorije, sa čistom politikom i čistim ljudima, pa je najprirodniji potez udruživanja ova tri subjekta uz podršku građana i intelektualaca. Novi i mladi ljudi koji danas nose liberalne i socijaldemokratske ideje u Crnoj Gori, garancija su da će ovakav savez i u budućnosti biti stožer daljeg razvoja Crne Gore, a svojim idejama zasigurno će pružiti snažan doprinos izgradnji otvorenog, slobodnog, pravednijeg i srećnijeg društva za sve ljude u Crnoj Gori – kažu iz LP. Uskoro bi o formiranju širokog nadstranačkog saveza trebalo da se izjasne stranački organi Socijaldemokratske partije. Z. D.
Petak, 28. jun 2024.
PODGORICA – Rok za isplatu potraživanja bivših radnika fabrike ,,Radoje Dakić“ u stečaju, koju je naložio Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu usvojivši tri predstavke radnika, ističe 11. jula, dok će desetak dana kasnije isteći i rok za izmirenje po osnovu još tri presude. Ministarstvo finansija (MF) je, kako su kazali Pobjedi, postupilo u skladu sa zaključkom Vlade od 10. maja.
- Formirana je komisija za utvrđivanje iznosa neisplaćenih potraživanja za svakog podnosioca predstavke ponaosob iz šest presuda Evropskog suda za ljudska prava donijetih protiv Crne Gore za 513 bivših radnika privrednog društva „Radoje Dakić“ Podgorica u stečaju, sačinjenu od predstavnika Ministarstva finansija, zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa i vještaka ekonomsko finansijske struke – navode iz MF.
POTRAŽIVANJA
Kažu da su održali sastanke sa Privrednim sudom, stečajnim upravnikom i zastupnicom Crne Gore pred ESLJP, kako bi pribavili informacije na osnovu kojih bi vještak mogao da pripremi nalaz i mišljenje i utvrdi tačne iznose potraživanja za svakog podnosioca predstavke. Riječ je o potraživanjima koja su im utvrđena pravosnažnim i izvršnim odlukama nacionalnih sudova, koje su bile predmet razmatranja Evropskog suda.
- Nakon pripreme nalaza od strane vještaka, komisija će se još jednom sastati sa predsjednikom i sudijama Privrednog suda, stečajnim upravnikom i zastupnicom Crne Gore pred ESLJP, a radi pripreme finalnog nalaza i mišljenja sa preciznim informacijama, nakon čega će prijedlog biti upućen Vladi Crne Gore radi dobijanja saglasnosti za isplatu utvrđenih iznosa – kazali su Pobjedi iz MF.
Uskoro ističe rok za isplatu zarada bivšim radnicima ,,Radoja Dakića“ na osnovu šest presuda Evropskog suda u Strazburu
Nakon pripreme nalaza od strane vještaka, komisija za utvrđivanje iznosa neisplaćenih potraživanja će se još jednom sastati sa predsjednikom i sudijama Privrednog suda, stečajnim upravnikom i zastupnicom Crne Gore pred ESLJP, a radi pripreme finalnog nalaza i mišljenja sa preciznim informacijama, nakon čega će prijedlog biti upućen Vladi radi dobijanja saglasnosti za isplatu utvrđenih iznosa, saopšteno je iz Ministarstva finansija
Na naše pitanje da li će Vlada i ostalim bivšim radnicima, koji nijesu svoje pravo ostvarili u Strazburu, istovremeno isplatiti zarade koje im duguju duže od deceniju i po, iz MF nijesmo dobili konkretan odgovor, ali se može zaključiti da će ostali
ipak morati da sačekaju još neko vrijeme.
- U skladu sa pomenutim zaključcima, Ministarstvo finansija i Ministarstvo pravde zaduženi su da u okviru svojih nadležnosti pripreme akcioni plan koji će sadržati ukupan broj neizvršenih pravosnažnih i izvršnih odluka nacionalnih sudova donijetih u korist ostalih bivših radnika privrednog društva Radoje Dakić AD Podgorica u stečaju, a sve u cilju namirenja svih bivših radnika ovog privrednog društva što,
Održana izborna skupština Asocijacije menadžera
PODGORICA - Dosadašnji predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimir Raičković reizabran je na Skupštini AMM-a na tu čelnu funkciju. Delegati iz najznačajnih kompanija iz svih krajeva Crne Gore su na izbornoj skupštini AMM-a donijeli odluku da četvorogodišnji mandat predsjednika po vjere Raičkoviću. Izvršni direktor No vog Volvoksa Popadić izabran je za predsjednika Skupšti ne, dok je za zamjenika predsjednika iza bran pomoćnik direktora Sa
va osiguranja Zoran Savić Za potpredsjednicu za oblasti liderstva i poslovnih žena izabrana je direktorica TV Vijesti i Daily Press Marijana Kadić-Bojanić, a za potpredsjednika za ekonomiju i finansije CEO kompanije
U sastav Predsjedništva
AMM-a su ušli i predsjednik CEO foruma i izvršni direktor Sava osiguranja Nebojša Šćekić, izvršna direktorica AMM-a Anđela Radosavović, generalni direktor Čikoma Vladan Tabaš, direktor sektora za strategiju i rizike u Dušan Radusinović i direktor prodaje u Win Credit Arsenije Boljević Raičković je u svom obraćanju delegatima povodom izbora za predsjednika Asocijacije istakao da AMM, kao krovna organizacija koja okuplja lidere i menadžere iz svih sektora društva, ima značajnu ulogu u oblikovanju poslovnog ambijenta i unapređenju kvaliteta upravljanja u Crnoj Gori. R. E.
usljed obimnosti dokumentcije, zahtijeva izvjesno vrijeme – naveli su iz MF.
Da je Vlada u obavezi da sistemski i sveobuhvatno riješi pitanje izvršenja odluka domaćih sudova u kojima se država javlja kao dužnik, ukazala je Vladi zastupnica države pred ESLJP Katarina Peković. To, kako je ukazala u informaciji koju je Vlada usvojila u maju, podrazumijeva obavezu da se svim preostalim bivšim ,,dakićevcima“ isplate dosuđeni iznosi.
PLAN
Peković je predložila da se akcionim planom definiše ukupan iznos neisplaćenih potraživanja sa prijedlogom i evidencijom namirenja i tačno utvrđenim periodom isplate svih radnika koji se nijesu namirili u stečaju. Peković je tada ukazala da je je o svim mjerama Vlada dužna da preko njene kancelarije informiše Komitet ministara Savjeta Evrope koji nadzire izvršenje presuda ESLJP i ocjenjuje adekvatnost mjera koje se preduzimaju na nacionalnom nivou.
U informaciji za Vladu, Peković je navela da je prema podacima Privrednog suda u stečaju ,,Radoja Dakića“ prijavljeno 51,4 miliona eura, od čega je 48,7 miliona razlučno potraživanje za zarade, 1,7 miliona za troškove postupke i 883.200 eura stečajno potraživanje prvog i trećeg isplatnog reda. Od toga je do 22. aprila isplaćeno 40,3 miliona, od čega bivšim radnicima 37,8 miliona, a 2,5 miliona državi kao razlučnom povjeriocu. Kada je riječ o šest presuda ESLJP, Peković je navela bi trebalo da bude isplaćeno ukupno 3,65 miliona eura. Tako je dug po presudi Adrović i drugi za 356 podnosilaca 790.200 eura, po presudi Bešović i drugi za 36 podnosilaca milion eura, po presudi Dedić i drugi za četiri podnosioca 11.600 eura, po presudi Božović i drugi za 17 podnosilaca 156.600 eura, po presudi Abdović i drugi za 34 podnosioca 586.600 i po presudi Boljević i drugi za 66 podnosilaca 1,1 milion eura. Po svim tim presudama ima radnika koji su se namirili djelimično, rijetki i u potpunosti, ali bi precizan iznos duga trebalo da utvrdi komisija čije formiranje je Peković predložila. Ukazala je da je u tom trenutku na računu stečajne uprave bilo nepuna četiri miliona eura, te da odluka na osnovu koje bi jednoj grupi radnika trebalo da pripadne 1,8 miliona, a državi 2,2 miliona još nije bila pravosnažna. Od imovine za prodaju nije preostalo ništa osim saobraćajnica čija je vrijednost, kako se navodi, oko četiri miliona eura. - Stečajni upravnik održao je više sastanaka sa nadležnima u Glavnom gradu koji će u ovoj godini obezbijediti oko 1,1 milion za kupovinu saobraćajnica koje opslužuju buduću zgradu KIPS čija je izgradnja u toku. U toku ove godine biće objavljen javni oglas za kupovina dijela tih saobraćajanica, iz kojih priliva će se namirivati povjerioci koji imaju uspostavljena založna prava na tim djelovima katastarskih parcela - stoji u informaciji Peković. M. LEKOVIĆ
Predstavnici EU i EBRD potpisali sporazum za pomoć Crnoj Gori
PODGORICA - Predstavnici Evropske unije (EU) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD potpisali su, u okviru reformskog instrumenta, sporazum vrijedan 2,5 miliona eura za pomoć Crnoj Gori u energetskoj sigurnosti, investicionoj klimi i upravljanju kompanijama u državnom vlasništvu.
EBRD će, kako je saopšteno, podržati unapređenje regulatornog okvira koji promoviše obnovljivu energiju i integraciju crnogorskog u evropska i regionalna tržišta električne energije. To je ključno za zelenu tranziciju i integraciju Crne Gore u EU. EBRD će, takođe, promovisati veću efikasnost i dobro upravljanje u državnim preduzećima. Ambasadorka EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa potvrdila je još jednom snažnu po-
Sektoru energetike
2,5 miliona eura
dršku pristupanju Crne Gore EU, te čvrstu opredijeljenost EU da pomogne Crnoj Gori u sprovođenju preostalih reformi.
- Reforme su esencijalne za otključavanje potencijala Crne Gore za rast, za šta je izuzetno važna energetska sigurnost i zelena tranzicija. Nadamo se da ćemo uz reforme iz Plana rasta dati snažan podsticaj crnogorskoj ekonomiji, što će u konačnici doprinijeti boljem životnom standardu građana - kazala je Popa. Šef Kancelarije EBRD-a za Crnu Goru Remon Zakarija rekao je da ta finansijska istitucija rado ulazi u partnerstvo s EU kako bi podržala Crnu Goru u unapređenju i sprovođenju ključnih reformi u ener-
getskom sektoru i korporativnom upravljanju preduzećima u državnom vlasništvu. - Ovaj instrument je osmišljen tako da pomogne Crnoj Gori da ostvari ove ciljeve, omogućavajući održive politike i ekonomske reforme koje će biti zamajac dugoročnog prosperiteta i evropske integracije. Vjerujemo da će Crna Gora napraviti značajne iskorake u reformi energetskog sektora, stvarajući robusnije i atraktivnije okruženje za investitoresaopštio je Zakarija. Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da taj resor odlično sarađuje s Delegacijom EU, koja pomno prati i podržava sprovođenje energetske tranzicije u Crnoj Gori. S. P.
Vlada uputila prijedlog Skupštini akcionara državne elektroenergetske kompanije
Vlada je usvojila informaciju o odustajanju od dodjele koncesije za pružanje lučkih usluga u Luci Bar. Prošle godine je Upravni sud poništio odluke Vlade o dodjeli
PODGORICA - Vlada je predložila Skupštini akcionara Elektroprivrede (EPCG) da za članove Odbora direktora ovog državnog elektroenergetskog preduzeća na jučerašnjoj sjednici ponovo izabere članove postojećeg borda.
Aktuelni sastav Odbora direktora EPCG izabran je 23. februara na Skupštini akcionara. Na čelu borda je Milutin Đukanović (Nova srpska demokratija), njegovi članovi su i Tahir Đonbaljaj (Albanska alternativa), Neven Gošović (Demokrate), Simo Jokić (Pokret ,,Evropa sad“). Pored partijskih kadrova, u Odboru su i tri stručnjaka iz oblasti elektroenergetike - profesori Jovica Milanović, Vladimir
Katić i Zoran Miljanić, koji su izabrani na konkursu Ministarstva energetike i rudarstva. Taj resor je 22. novembra prošle godine raspisao konkurs za tri člana Odbora direktora EPCG. Prethodno je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao da će tri člana borda izabrati na konkursu, dok će preostali biti predstavnici parlamentarne većine.
Vlada je predložila Skupštini akcionara Barske plovidbe da za članove Odbora direktora ovog preduzeća izabere Ćazima Alkovića, Teodoru Ostojić, Marka Maraša i Nebojšu Kaljevića Za članove borda Marine u Baru predloženi su Slađana Perišić, Dragutin Durutović, Isidor Filipović i dr Đorđi-
je Pavićevića, a za Odbor direktora Crnogorske plovidbe izvršna vlast je predložila Mladena Erića, Jova Lazarevića, Ahmeta Markaševića, Blaženka Ardalića i Nenada Krivokapića
Vlada je predložila Skupštini akcionara kompanije Sveti Stefan hoteli da za članove Odbora direktora ove državne firme izabere Milicu Kažanegru, Mariju Vujović i Petra Kenteru
Vlada je usvojila informaciju o odustajanju od dodjele koncesije za pružanje lučkih usluga u Luci Bar - pilotski servis, privez/odvez brodova, remorkaža, tegljenje odnosno potiskivanje plovnih objekata u akvatorijumu Luke Bar, dostava vode na brodove sidrišta, prevoz lučkih vlasti na
plovnim objektima u akvatorijumu, prevoz shipchandler do brodova u luci.
- Imajući u vidu da, shodno presudi Upravnog suda od 13. februara 2023. godine kojom je poništena odluka Vlade o dodjeli koncesije, nije na pravnoj snazi ugovor o koncesiji zaključen između Vlade, kao koncedenta i preduzeća Jadro pilot and tug services kao koncesionara od 8. jula 2020. godine, kao i ugovor o koncesiji zaključen između Vlade, kao koncedenta i konzorcijuma „La pluma Bar pilot & tugboat service Montenegro“ kao koncesionara od 20. jula 2020. godine – navodi se u saopštenju i dodaje da je Vlada donijela zaključak kojim odustaje od dodjele koncesije za pružanje navedenih lučkih usluga u Luci Bar. Donijeta je odluka o alokaciji sredstava prikupljenih sprovođenjem aukcije za dodjelu emisionih kredita za 2023. godinu.
- U diskusiji je istaknuto da se na javni poziv Komisije za sprovođenje javne aukcije za dodjelu emisionih kredita prijavila Elektroprivreda, kao pravno lice koje upravlja stacionarnim postrojenjem koje obavlja aktivnosti odnosno djelatnosti koje emituju gasove sa efektom staklene bašte i ponudila kupovinu 535.309,68 tona CO2 po cijeni od 24 eura po toni, odnosno ukupno 12,84 miliona eura. Komisija je donijela odluku o prodaji emisionih kredita jedinom ponuđaču po cijeni iz ponude. Na osnovu prijedloga komisije pripremljen je prijedlog odluke o alokaciji sredstava prikupljenih sprovođenjem aukcije za dodjelu emisionih kredita za 2023. godinu. Nakon obračuna i plaćanja poreza na dobit u iznosu od 15 odsto, ukupan iznos sredstava namijenjenih za realizaciju projekata je 10,9 miliona eura
- Od navedenog iznosa, sredstva će se koristiti za sljedeće namjene: podsticanje izgradnje obnovljivih izvora energije u iznosu od 5,5 miliona eura, zaštita i unapređenje životne sredine u iznosu od 4,27 miliona eura i podsticanje inovacija u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije Crne Gore u iznosu od 1,15 miliona eura. S. P.
Bivši radnik nikšićke rme protestovao ispred zgrade Delegacije EU Spori da je Deripaska uložio 17 miliona eura u Rudnik boksita
PODGORICA – Bivši radnik Rudnika boksita Rašo Čivović juče je protestovao ispred zgrade Delegacije EU pokušavajući da skrene pažnju na višegodišnji spor koji vodi protiv kompanija ruskog biznismena Olega Deripaske, Shasta Universal i CEAC te Rudnika boksita, kojima je nekad gazdovao. Novinarima je poručio da očekuje da će premijer Milojko Spajić od guvernerke Centralne banke Irene Radović tražiti podatke koji njemu nijesu dostavili zbog povjerljivosti, kako bi se utvrdilo da li je Deripaska preko svojih kompanija zaista uložio 17 miliona eura u Rudnik boksita kako tvrdi. Spor pred Privrednim sudom, pred više sudija, zbog osporavanja potraživanja Deripaskinih firmi od 17 miliona, Čivović vodi preko deceniju, a tvrdi da od svih institucija, uključujući i ovog suda, trpi opstrukcije. On je naveo da se na ovaj iznos traži i oko četiri miliona eura kamata, te da je taj novac uplaćen preko jedne litvanske banke.
- Da su oni toliko uložili, zbog čega bi onda u Rudnik boksita bio otvoren stečaj zbog duga od 1,5 milion eura. Za deset godina suđenja nijesu dokazali da su kupili šibicu ili jednu sijalicu. Za deset godina sam
na 50 adresa dostavio ogromnu dokumentaciju, taman će me to koštati 17 miliona. Tadašnjeg ministra finansija, sadašnjeg premijera sam dva puta upoznao sa dokumentacijom – kazao je Čivović dodajući da su mu sudije nametale troškove prevoda obimne dokumentacije i nijesu uvažavale njegov prijedlog za vještačenjem u tom sporu. Najavio je da će tražiti izuzeće predsjednika Privrednog suda Mladena Grdinića na ročištu oko osporavanja Deripaskinog potraživanja. Čivović je ukazao da se vlasti nemaju čime hvaliti dok god se ne riješe sva radnička pitanja, navodeći ,,IBAR sam ja, poglavlje 23 i 24, to je nula“. Od EU će, kako je kazao, tražiti da o njegovom problemu upoznaju institucije. Čivović je, osim tužbe pred Privrednim sudom, podnio i više krivičnih prijava protiv stečajnih upravnika Rudnika zbog upravne zgrade i placa bivšeg sindikata u Nikšiću. Navodi da godinama čeka odgovor SDT-a u vezi sa placem čija je vrijednost danas osam miliona eura, sugerišući na koruptivne radnje i oko prodaje upravne zgrade, koju je inicijalno kupila kompanija Roaming iz Nikšića, a od njih i poznata svjetska kompanija Lidl. M. Lk.
PODGORICA - Ne mogu da se otmem utisku da projekat ,,Maljevik“, po ko zna koji put u posljednjih desetak godina, stoji ,,zakočen“ i to ponovo usljed navodnog ,,propusta“ koji u ovom slučaju investitora vjerovatno abolira svake krivice, a državu stavlja u jako nepovoljan položaj i čini je odgovornom za eventualnu štetu koja može, usljed ovog zastoja,
nastati – ukazao je poslanik
Demokrata i odbornik u SO
Bar Momčilo Leković dodajući da bi taj njegov utisak mogao da provjeri i SDT. Leković navodi da je na osnovu dokumentacije koju je tražio od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPUD) utvrdio da je lokalitet na kojem je planirana realizacija projekta ,,Maljevik“ u područ-
stavljen pod zaštitu na osnovu Studije zaštite koju je izradila Agenci- Kako su me iz MPUD informisali, naknad-
ju zaštićenog prirodnog do- nom provjerom, a na osnovu obraćanja predstavnika investitora Sonuba Montenegro utvrđeno je da navedeno pravno lice, tokom procedure sprovođenja javne rasprave za prijed-
log odluke i Studije zaštite, nije obaviješteno o ovom postupku, kao vlasnik predmetne lokacije, a što je kao obavezno, propisano Zakonom o zaštiti prirode, s obzirom na to da isti i nije naveden u Studiji zaštite kao vlasnik, već Opština Bar – navodi Leković. Pita se kako je moguće da tokom javne rasprave niko iz Opštine Bar nije uočio ,,navodni propust u vezi sa vlasništvom
desetak predmetnih parcela“, imajući u vidu da je riječ o višemilionskoj investiciji koja je aktuelna skoro dvije decenije, za koju su svi znali i bili dužni da znaju, posebno lokalne i državne institucije. - Kako su me prije par mjeseci u neformalnom razgovoru upoznali službenici Agencije, u momentu donošenja predmetne studije zaštite, sporne parcele prema podacima iz katastra bile su označene kao vlasništvo Opštine Bar, te ostaje nejasno kako su ,,preko noći“ označene kao privatne - pita Leković. R. E.
PODGORICA – Došlo je vrijeme svetosavske Crne Gore, na koju će se morati svi naviknuti – poručio je još prošle godine, 2. juna, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš u izjavi za dnevnik Dan i, kako se svakodnevno potvrđuje, bio je u pravu.
U gradu na čijem je čelu, Vraneš agilno sprovodi u djelo svetosavsku agendu, a sada je na red stigao Festival tamburaške muzike „Srce i duša stare čaršije“, koji se već 17 godina u avgustu organizovao u Pljevljima. Ove godine, sudeći prema riječima direktora festivala Emira Prekića, manifestacije neće biti.
- Od kada je osnovan Centar za kulturu, prije četiri godine, sa njima sarađujemo i uz njihovu podršku organizujemo ovaj festival. Prije toga, pomagala nam je Opština. Niko nikada, od pokretanja festivala 2006. godine nije dovodio u pitanje organizaciju, a mijenjale su se administracije i vlasti… Sada je, izgleda neki „novi duh“ Pljevalja, kojem ovaj festival ne odgovara – kazao je za Pobjedu Prekić. Objašnjava da je Centar za kulturu i prošle godine, iako su već bile nove vlasti, podržao organizaciju festivala, ali, vjeruje, u svjetlu posljednjih odluka, da se to dogodilo jer je tada na čelu Centra još bio prethodni direktor Nebojša Rubežić
- Obrazloženje da Centar ne može da finansira naš festival, jer ga organizuje nevladina organizacija je neprihvatljivo i banalno. Samo treba da pogledaju Zakon o nematerijalnoj kulturnoj baštini, a ne da glume izgovore – ogorčen je Prekić.
S druge strane, direktor Centra za kulturu Slavko Tošić za Pobjedu tvrdi da se radi isključivo o zakonskom ograničenju, ali i da vjeruje da će se naći rješenje da se festival organizuje i ove godine.
- Dobili smo suges tije od osnivača - Opštine Pljevlja i Sekretarijata za kulturu, koji je naš nadzorni organ, da mi ne možemo od naših sredstava za programske aktivnosti da finansiramo programe nevladinih organizacija – kaže on.
Na pitanje kako je bilo mogu-
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i sekretarka za kulturu Sanja Đondović naprasno naložili Centru za kulturu da ne može da finansira programe nevladinih organizacija
U gradu na čijem je čelu, Vraneš agilno sprovodi u djelo svetosavsku agendu, a sada je na red stigao Festival tamburaške muzike „Srce i duša stare čaršije“, koji se već 17 godina u avgustu organizovao u Pljevljima
će prošle godine, Tošić ističe da je „tada bio drugi direktor koji je to odobravao“.
- Međutim, ispalo je da to nije bilo baš po pravilima. Mi smo dobili te sugestije – ponavlja on.
Odgovarajući na naše pitanje - da li to znači da Centar za kulturu od kada je on na čelu nije finansirao nijedan projekat nevladinih organizacija, odgovara da nije baš tako i da su finansijski pomagali civilnom sektoru, dok nijesu stigle sugestije. A, dobio ih je, koliko se sjeća, prije dva-tri mjeseca. Tošić vjeruje da se iz ove situ-
acije može izaći tako da finasiranje preuzme ili Sekretarijat za kulturu ili Opština direktno. Naglašava da se juče sastao sa organizatorom ovog festivala Emirom Prekićem i da su dogovorili da sljedeće sedmice zakažu sastanak sa sekretarkom za kulturu Sanjom Đondović i predsjednik Opštine Dariom Vranešom.
- Nadam se da ćemo to sa njima riješiti, da će predsjednik Opštine i sekretarka naći neki način da se pronađu ta sredstva – zaključio je Tošić.
Festival tambure jedini je muzički festival u Pljevljima i postao je član Evropske i Svjet-
ske asocijacije tamburaških festivala.
„Sugestije“, kako ih naziva To-
šić, koje je dobio od predsjednika Opštine i resorne sekretarke, da Centar ne može da finansira projekte nevladinih organizacija, poklapaju se baš sa vremenom kada je Organizacioni odbor počeo da traži sastanak sa Tošićem, kako bi dogovorili ovogodišnju organizaciju.
- Organizacioni odbor već tri mjeseca nije uspio da dobije termin za sastanak sa čelnicima Centra za kulturu Pljevlja, dugogodišnjim partnerima u realizaciji festivala – rekao je Prekić Pobjedi. On je još u martu, kao rukovodilac Gradskog tamburaškog orkestra Pljevlja, poslao dopis Tošiću, na koji nije dobio odgovor, pa mu se opet obratio početkom maja, ali uzalud.
- Čudi ova situacija. Pogotovo što se sam Tošić u programu rada Centra za kulturu Pljevlja za 2024. god pozitivno izjasnio u odnosu na organizaciju festivala i predložio da se saradnja nastavi i poboljša. Isti program rada usvojio je Savjet ustanove, a potvrdila ga Skupština opštine Pljevlja – ističe Prekić.
On sumnja da se tamburaškom festivalu ispriječio festival folklora u produkciji Centra za kulturu. - Nećemo dozvoliti da poslije 17 godina festival bude ugašen i tražićemo razgovor sa Ministarstvom kulture – zaključio je Prekić. Interesantno je da u programu rada Centra za kulturu za ovu godinu piše da „zbog dokazanog kvaliteta rada, epitet koji sa ponosom karakteriše Pljevlja kao prijestonicu tamburaške muzike u Crnoj Gori, obavezuje JU Centar za kulturu Pljevlja da svojim doprinosom očuva i omogući održavanje festivala tamburaške muzike tokom 2024. godine“.
U međuvremenu, ispriječile su se „sugestije“ predsjednika Opštine Darija Vraneša i sekretarke za kulturu Sanje Đondović, jer u Pljevljima, kako je prvi čovjek grada najavio, „došlo je vrijeme svetosavske Crne Gore, na koju će se morati svi naviknuti“. Kaćuša KRSMANOVIĆ
Ministarstvo prosvjete dostavilo tužilaštvu četiri lažne obrazovne isprave koje su probali da nostrifikuju strani državljani
Od početka godine 26 prijava zbog lažnih diploma
PODGORICA - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) podnijelo je juče četiri krivične prijave osnovnom državnom tužiocu u Podgorici protiv stranih državljana V. M, H. Č, A. P, G. M. zbog osnovane sumnje da su dostavili lažne i neistinite obrazovne isprave.
MPNI je saopštilo da su srednje škole, koje su nadležne u postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave, utvr-
dile da nijesu vjerodostojne. Tokom ove godine, Ministarstvo je podnijelo 26 krivičnih prijava. Iz tog resora su istakli da je ta činjenica pokazatelj spremnosti da se na put stane ovakvim zloupotrebama, koje su nedopustive, kako za obrazovni sistem, tako i za cjelokupno društvo.
- Očekujemo od nadležnih organa da postupaju u skladu sa svojim nadležnostima i ovlašćenjima, u cilju rješavanja ovog značajnog institucionalnog problema - poručili su
iz resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović
Zbog sumnji da u crnogorskom društvu postoji veliki broj lažnih diploma, formirana je radna grupa koja će ih provjeravati i putem međunarodne saradnje.
Iz MPNI je najavljena i obustava priznavanja diploma sumnjivih škola i fakulteta iz regiona koje su pod istragom nadležnih organa u matičnim državama, a to su Srbija, BiH i Kosovo.
Iz MPNI je najavljena i obustava priznavanja diploma sumnjivih škola i fakulteta iz regiona koje su pod istragom nadležnih organa u matičnim državama, a to su Srbija, BiH i Kosovo
Prema dostupnim podacima, najviše problematičnih diploma koje je crnogorsko Ministarstvo prijavilo je iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova, te će zbog toga inicirati sporazume o saradnji kako bi se zajednički spriječila zloupotreba nezakonitog iz-
davanja obrazovnih isprava. Ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović Pobjedi je ranije kazala da je samo tokom 2023. godine podnijeto tridesetak krivičnih prijava. Prethodnih godina, 2022. i 2021. nije bilo podnijetih prijava, 2020. ih je bilo pet, a 2019.
godine podnijete su dvije prijave, podaci su Ministarstva prosvjete.
Prva i zasad jedina javno objavljena kazna za lažnu fakultetsku diplomu u Crnoj Gori je godinu dana uslovne kazne. Presuda je donijeta u Osnovnom sudu u Podgorici 24. novembra, nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N. M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja. J. MARTINOVIĆ
DAN NAKON OBJAVLJENE LISTE KANDIDATA POZNATI DOBITNICI PRESTIŽNOG DRŽAVNOG
Trinaestojulska nagrada Raduloviću, Sekuliću i Marojeviću, Koprivica nagrađen za životno djelo
PODGORICA - Trinaestojulsku nagradu za 2024. godinu dobili su književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica.
– Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, kao i Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture – navodi se u šturom saopštenju Ministarstva. Odluku je donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić. O laureatima se odlučivalo juče na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon što je utvrđena lista kandidata, po njih 28 u dvijema kategorijama – za životno djelo i nagradu za ostvarenja u minuloj godini. Predsjednik žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade prof. dr Nikola Vukčević kratko je kazao Pobjedi da su dobitnici izabrani tajnim glasanjem, većinom glasova sedmočlanog žirija, između kandidata koji su shodno Zakonu o državnim nagradama ispunjavali formalno-pravne uslove. – O radu žirija postoji zapisnik koji možete tražiti od Mi-
nistarstva kulture i medija –naveo je Vukčević u odgovoru Pobjedi.
Od Ministarstva kulture i medija juče nijesmo dobili odgovore na upit kojim smo tražili detalje sa obrazloženjem i zapisnikom odluke žirija kao i pojašnjenje o kriterijumima, budući da za neke od laureata nije precizirano kojim su konkretnim djelom zavrijedili priznanje.
POVEZNICA
Poveznica među ovogodišnjim laureatima, u koju se jedino ne uklapa slikar Sekulić, je bliskost sa srpsko-ruskim narativima i crkvom, direktno ili posredno. Tako je književnik Radulović, čija su djela prevođena na 18 svjetskih jezika, i iza kojeg stoje brojne zbirke poezija i priznanja, nagradu dobio za prošlogodišnje ostvarenje „Otkup“ koje je objavljeno u izdanju Udruženja „Njegoš“ čiji je osnivač Milutin Mićović, brat aktuelnog mitropolita Joanikija. Mićović je 2022. godine dobio Miroslavljevo jevanđelje za ostvarenje kojim bez uvijanja negira crnogorsku naciju.
Radulović je bio direktor Direktorata za podsticanje razvoja kulturno-umjetničkog stvaralaštva u Ministarstvu kulture, prosvjete, nauke i sporta u tadašnjem resoru Vesne Bratić Navodio je da je bio prijatelj sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem za kojeg je rekao da je štitio pjesnike u Crnoj Gori kada su bili u najtežem položaju.
– Isto tako, kad je Mitropolija napadana, pjesnici su je najžešće branili, kao i vrijednosti stare Crne Gore, mislim tu na Njegoša, Oktoih, ćirilicu i slobodnu riječ – rekao je ranije Radulović.
O laureatima se odlučivalo juče na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon što je utvrđena lista kandidata, po dvijema kategorijama – za životno djelo i nagrada za ostvarenja u minuloj godini. Od Ministarstva, sem šturog saopštenja, nijesmo dobili detalje sa obrazloženjem odluke niti kriterijumima koji su prevagnuli da se između 56 kandidata odluče za izabrane
Ostala je nepoznanica što je to većinski opredijelilo članove žirija da izaberu navedene laureate, posebno čime je konkretno doktor bogoslovskih nauka i direktor Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića Nikola Marojević doprinio ukupnom razvoju kulture u Crnoj Gori.
Ovo je prvi put da neko crkveno lice dobije nagradu otkad je ustanovljena, ali nije prvi put da sa mjesta protojereja Marojević uplivava u sekularne vode, budući da je na prijedlog ministarke Vesne Bratić bio izabran i na upravljačku državnu funkciju – Upravni odbor Univerziteta Crne Go-
re, ali se nije dugo zadržao. Marojevićeva djelatnost, osim parohije nikšićke i Eparhije budimljansko-nikšićke, vezana je za izdavaštvo i publikovanje radova u okviru naučne ustanove Institut za srpsku kulturu u Nikšiću, čiji je osnivač poslanik Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore Budimir Aleksić Bio je jedan od osmorice sveštenika koji su zajedno sa tadašnjim episkopom budimljansko-nikšićkim a sadašnjim mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, pritvoreni zbog učešća u litiji i kršenju epidemijskih mjera u Nikšiću 12. maja
2020. godine. Dr Marojević je doktorirao na djelu Fjodora Dostojevskog, o čijem je radu objavio dvije monografije. Mimo toga radio je kao urednik časopisa ,,Smisao“ Matice srpske u Podgorici, a objavljuje članke, prevode, prikaze, eseje i recenzije.
Hajduković: Skandal i vječna sramota za sve članove žirija
Naučnik svjetskog ranga
Dragan Hajduković oštro je juče kritikovao odluku
žirija koja je uslijedila dan nakon utvrđivanja liste kandidata.
– Kao kandidat za nagradu za životno djelo, odluku žirija mogu prokomentarisati jedino riječima - skandal i vječna sramota za sve članove žirija – naveo je u reagovanju.
Hajduković je pozvao laureata nagrade za životno djelo da dostavi svoju biografiju i da se uporede. – Inače, obrazloženje za moju nagradu je znatno kompletnije, a priloženi su brojni dokazi. Sigurno je da ni jedan jedini član žirija nije ni pročitao kompletno obrazloženje – naveo je Hajduković koji je bio kandidovan za nagradu za životno djelo.
Hajduković je kreator vizije i inicijative da Crna Gora kao ekološka država postane planetarni pilot projekat i primjer prvog održivo organizovanog ljudskog društva na Zemlji. Bavi se naučnim radom u različitim oblastima fizike, astrofizike i kosmologije. Kreator je teorije gravitacionih svojstava kvantnog vakuuma, kao doprinos
planetarnim naporima naučnika da se razumije evolucija kosmosa i fizička priroda tri najveće misterije savremene fizike, astrofizike i kosmologije (tačnije da se razumije priroda onoga što zovemo tamna materija i tamna energija i zašto u nama vidljivom kosmosu materija dominira antimateriju). Učesnik je pionirskog eksperimenta (Antiproton Cell
Experiment) u CERN-u, koji je po prvi put u istoriji čovječanstva ispitivao biološke efekte antimaterije; posebno uticaj antiprotona na ćelije raka. Ovo fundamentalno multidisciplinarno istraživanje (uz učešće naučnika iz oblasti fizike, biologije i medicine) je trajalo ukupno 11 godina i stvorilo osnovu za moguće primjene antimaterije u medicini.
„POlItIkA jE sVE POjElA“ Akademski slikar Branislav Bane Sekulić dobio je nagradu za retrospektivnu izložbu povodom pola vijeka stvaralaštva prošle godine u Muzeju savremene umjetnosti. P rije toga nije izlagao od 2015. godine i ne bi, da ga nijesu pozvali, kazao je nedavno u intervjuu Pobjedi. Na pitanje zašto, odgovorio je: „Zato što godinama likovni život u Crnoj Gori sve više pada, stagnira, neprimjetan je, nema interesovanja medija za likovne umjetnike. Nema uopšte interesovanja za kulturu, politika je sve pojela“. Sekulić je završio akademiju u Beogradu, bio je član i osnivač neformalne likovne grupe „Generacija 9“, bavio se i pedagoškim radom, a u dva navrata bio dekan FLU na Cetinju, kao i komesar crnogorske selekcije na međunarodnoj izložbi Bijenale u Veneciji 1997. godine. Nagrada za životno djelo pripala je redovnom univerzitetskom profesoru UCG dr Draganu Koprivici, koji je angažovan i kao predsjednik Upravnog odbora opštinskog preduzeća „Parking servis“ u Podgorici. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, na Odsjeku za ruski jezik i književnost, 1976. godine, gdje je magistrirao na radu o Čehovu, a doktorirao u Nikšiću 1992. godine na disertaciji ,,Recepcija stvaralaštva Leonida Leonova na području srpskohrvatskog jezika“.
Dragan Koprivica
O laureatima su odlučivali predsjednik žirija Nikola Vukčević, poznati domaći reditelj, i članovi: docent na PMF-u Univerziteta Crne Gore Miloje Šundić, Miloje Aranitović, dugogodišnji profesor informatike a sada direktor danilovgradske gimnazije, zatim profesor jezika Nikola Rakočević, kulturni poslenik iz Bijelog Polja Sulejman Kujević, istoričar Adnan Prekić i književnik, publicista Želidrag Nikčević kojega je Krivokapićeva vlada 2021. godine predložila za ambasadora u Beogradu. Nikčević je ostao upamćen i kao član tročlanog žirija koji je 1993. godine za laureata Nagrade ,,Risto Ratković“ izabrao Radovana Karadžića. Nekadašnji vođa bosanskih Srba osuđen je pred Međunarodnim tribunalom u Hagu za ratne zločine i zločine protiv humanosti, a Ratkovićevu nagradu je zbog Karadžića vratio Jevrem Brković, a Marko Vešović je odbio da primi priznanje 2008. godine.
Koprivica je objavio studije iz ruske književnosti, među kojima i ,,Ruski pisci nobelovci“ (Podgorica, 2005), i brojne priloge u naučnim publikacijama. Za sabrana djela Čehova (,,Jugoslaviapublic“, Beograd, 1989) preveo je dramu ,,Tri sestre“, kao i roman najvećeg savremenog ruskog pisca Aleksandra Prohanova, ,,Gost“ (Matica srpska, Podgorica, 2018). Dobitnik je nagrade za stvaralački doprinos razvoju obrazovanja, nauke i kulture „Dositej Obradović“ (Beograd, 2008). Član je Odbora za književnost Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. Koprivica je prozni i dramski pisac, a dosad je nagrađen brojnim književnim
priznanjima, među kojim se posebno izdvajaju „Marko Miljanov“, „Risto Ratković“, „Branko Ćopić“ i „Radoje Domanović“.
Ko je bio u KonKurenciji Mimo dobitnika priznanja, uslove da se nađu među kandidatima u nekoj od kategorija ispunili su profesor književnosti Sreten Vujović, prvak CNP Slobodan Marunović, književnik Radovan Vujadinović , književnica Jelena Jovetić, specijalista menadžmenta profitnog sektora Željko Milović, profesorica Tatjana Burzanović, diplomirani ekonomista Aleksandar Damjanović, književnik
PODGORICA - Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova i poslanik Demokratske partije socijalista Dragan Đurović iznenada je preminuo u 65. godini. Đurović je bio potpredsjednik Vlade Crne Gore od 2001. do 2007. godine, a u tom periodu bio je i ministar unutrašnjih poslova, od 2003. do 2005. i v.d. ministra inostranih poslova (u periodu od maja 2002. do januara 2003). Bio je i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore i
član Predsjedništva stranke. Dva puta je imenovan za poslanika Doma građana Skupštine Srbije i Crne Gore i pet puta za poslanika u Skupštini Republike Crne Gore. Đurović je obavljao i funkciju direktora Novinsko-izdavačkog preduzeća Pobjeda (1995 – 2001).
Od 2009. godine obavljao je funkciju direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore. Takođe je bio član Koordinacionog odbora Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva (ECAC).
Bećir Vuković, književnik
Aleksandar Bečanović, akademski slikar i grafičar Ismet Hadžić, profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti prof. Budimir Budo Simonović, diplomirani ekonomista Budimir Raičković, književnik Braho Adrović, diplomirani filmski reditelj Mirko Matović, profesor filozofije prof. Esad Kočan i putopisac Edin Krnić. Među onima koji su ispunili uslove za kandidate za Trinaestojulsku nagradu su i novinarke Jelena Jovanović i Olivera Lakić, docent dr. sc. i mr Nikola Marković, profesor opšte književnosti i teorije književnosti Balša Brković, slobodni umjetnik, karikaturista Darko Drljević, diplomirani FTV reditelj Vladimir Perović, profesor srpskog jezika i književnosti, književnica Milica Bakrač, filatelista Tomo Katurić i jedna ustanova Klinički centar Crne Gore - Centar za plastičnu hirurgiju. Kandidovani su bili i estradna umjetnica Branimirka Branka Šćepanović, stomatolog i oralni hirurg primarijus dr Milenko Lainović, akademik prof. dr Mihailo Burić, prof. Zuvdija Hodžić, prof. dr Radovan Radonjić, pisac i dramaturg Božo Koprivica, doktor bioloških nauka akademik dr Zlatko Bulić, magistar elektrotehnike mr Boško Bogetić, novinar i pisac Rajko Joličić, diplomirani inženjer mašinstva Zoran Ilinčić, akademik, prof. dr Nenad Vuković, književnik Dušan Govedarica, estradni umjetnik Milisav Moto Laketić, nastavnica u penziji Anka Žugić, tekstopisac Milan Perić, prvakinja drame Crnogorskog narodnog pozorišta Varja Đukić, doktor fizičkih nauka dr Dragan Hajduković, kompozitor, slobodni umjetnik Mirsad Serhatlić, redovni profesor u penziji prof. dr Savo Laušević, likovni umjetnik i pronalazač Mirsad Koljenović, akademski muzičar Daniel Popović i dramski sopran, primadona opere Vjera Miranović-Mikić
Pravo da podnesu prijedlog za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2024. godinu imali su: državni organ, organ državne uprave, organ lokalne samouprave, organ lokalne uprave, ustanova, privredno društvo, nevladina organizacija, drugo pravno lice, grupa lica, pojedinac i drugi. i. PeriĆ
Jedan od najboljih jugoslovenskih košarkaša
Dragan Kapičić sahranjen juče na Cetinju
CETINJE - Jedan od najvećih jugoslovenskih košarkaša, legendarni Dragan Kapičić, sahranjen je juče na Cetinju.
Od Kapičića su se na Novom groblju oprostili gradonačelnik Prijestonice Nikola Đurašković, predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, reditelj Blagota Eraković i, u ime porodice, sin Stefan Kapičić.
Gradonačelnik Cetinja Đurašković je podsjetio na izuzetno uspješnu Kapičićevu karijeru i veliki broj trofeja i titula na jugoslovenskom, evropskom i svjetskom nivou, kao i na poseban stil kojim je oduševljavao kao igrač i najbolji strijelac u istoriji KK Crvena zvezda. Đurašković je naglasio zahvalnost što u Prijestonici Crne Gore, u porodičnoj grobnici na cetinjskom groblju, počivaju Dragan, njegova majka Milena (1920- 2000) i otac Jovo (1919- 2013), revolucionar, general, diplomata i narodni heroj. Blagota Eraković rekao je da će, osim po briljantnoj sport-
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković je naglasio zahvalnost što u Prijestonici Crne Gore, u porodičnoj grobnici na cetinjskom groblju, počivaju Dragan, njegova majka Milena i otac Jovo, revolucionar, general, diplomata i narodni heroj
skoj karijeri, Kapičić ostati upamćen i kao čovjek posebnog kova i domaćin u svojoj i kultnoj beogradskoj ,,Galeriji“, lokalu koji je bio utočište i tokom ratova devedesetih godina ,,slobodna teritorija za mnoge ljude svih vjera i nacija u vrijeme bezumnih ratova u bivšoj Jugoslaviji“.
Od voljenog oca, u ime porodice, emotivnim riječima oprostio se sin, glumac Stefan Kapičić. Dragan Kapičić preminuo je u poneđeljak u Beogradu u 76. godini. Veći dio karijere proveo je u Crvenoj zvezdi, za koju je nastupao od 1966. do 1975. godine, sa kojom je dva puta osvojio domaći šampionat. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 30 utakmica
na evropskim prvenstvima, na svjetskim prvenstvima odigrao je 13 utakmica, devet mečeva zabilježio je na Olimpijskim igrama, a 19 na Balkanskim igrama. Osvajač je zlatnih medalja na Svjetskom prvenstvu u Ljubljani (1970), Evropskom prvenstvu u Beogradu (1975), a sa nacionalnim timom osvojio je srebrne medalje na EP u Italiji (1969), u Njemačkoj (1971) i na Svjetskom prvenstvu u Portoriku (1974). Za predsjednika Košarkaškog saveza Srbije Kapičić je izabran 2007. godine. Dragan Kapičić, njegova supruga Sl obodanka-Beba i sinovi Stefan i Filip dobili su crnogorski pasoš 17. jula 2015. godine. r.u-i.
Redakciji Pobjede dostavljena ispravka na tekst pod naslovom „Vrhovni tužilac Marković lažirao informacije o direktorici ASK-a u korist specijalnog tužioca Novovića?!“
PODGORICA – Vrhovno
državno tužilaštvo uputilo je zahtjev redakciji Pobjede za ispravku, kako su naveli, netačnih informacija koje su objavljene 27. juna 2024. godine u tekstu pod naslovom ,,Vrhovni tužilac Marković lažirao informacije o direktorici ASK-a u korist specijalnog tužioca Novovića?!“
Oni su se pozvali na Zakon o medijima i Kodeks novinara/novinarki Crne Gore, kojim je propisana obaveza novinara/novinarke da dopuni nepotpunu i ispravi netačnu informaciju.
Zahtjev za ispravku prenosimo integralno.
- Vrhovni državni tužilac nikada nije, niti će lažirati podatke u bilo kom predmetu, u odnosu na bilo koje lice, u korist bilo koga i niko ne može posjedovati dokumentaciju koja pokazuje suprotno, pa ni dnevni list ,,Pobjeda“. U tekstu koji je objavljen na naslovnoj i stranama 10 i 11, kao i portalu Pobjeda, navodi se da ,,dokumentacija kojom Pobjeda raspolaže nedvosmisleno ukazuje da je vrhovni državni tužilac Milorad Marković obmanuo crnogorsku javnost“ saopštenjem Vrhovnog državnog tužilaštva od prije dva dana, što nije tačno, tvrde iz Vrhovnog državnog tužilaštva. U saopštenju Vrhovnog državnog tužilaštva govori se o izuzimanju dodatne dokumentacije, odnosno novim okolnostima, po anonimnoj prijavi, koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izuzeli iz Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
Državno tužilaštvo ponavlja da nema namjeru da komentariše pokušaje institucionalne zloupotrebe u korist bilo kog pojedinca, pa ni vješte pokušaje manipulacije. Od najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, s druge strane, očekujemo da se pridržava profesionalnih novinarskih standarda, načela i smjernica Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore koje propisuju da novinari/novinarke moraju da njeguju najviše profesionalne i etičke standarde, da su obavezni da, u profesionalnom smislu, preduzmu sve kako bi bili sigurni da objavljuju isključivo tačne informacije, da su njihovi komentari čestiti, te da nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je lažna ili zlonamjerna ili neosnovanu optužbu na račun drugih, koja ima za cilj da ugrozi reputaciju tih osoba. Kodeks takođe propisuje da, prije objavljivanja izvještaja, novinar/novinarka treba da bude siguran/na da su preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost i da pravo javnosti da zna ne može biti opravdanje za senzacionalističko izvještavanje.
Sa žaljenjem konstatujemo da je, u ovom konkretnom slučaju, izostala provjera tačnosti informacije, prije njenog objavljivanja. Vrhovno državno tužilaštvo nastaviće da i u narednom periodu, sa svim registrovanim medijima, gradi profesionalne odnose, zasnovane na odgovornosti i takav pristup očekuje i od predstavnika medija - piše u ispravci Vrhovnog državnog tužilaštva. C. H. (Odgovor novinara u sljedećem broju)
Akcija policije u Tuzima Pronađene dvije automatske puške, pištolj, lovačka puška i preko 800 komada municije
PODGORICA - Preduzimajući kontinuirane planske aktivnosti na pronalasku oružja u ilegalnom posjedu i suzbijanju krivičnih djela u vezi sa nedozvoljenim držanjem i trgovinom oružjem, službenici Sektora za borbu protiv kriminala izvršili su pretrese na tri lokacije u Tuzima.
- Prilikom pretresa objekata i drugih prostorija, kao i pregleda zemljišta koje koristi A. H. pronađene su dvije automatske puške i 788 komada puščane municije, kao i pet okvira od automatske puške, zakopane
DRŽAVNA ZAVJERA ĆUTANJA: Što se krije iza odugovlačenja postupka diplomate i srpskog špijuna čiji su prsti i u dogovorima o švercu cigareta
PODGORICA - Godinu i osam mjeseci od podizanja optužnog prijedloga protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića za falsifikovanje isprava nema postupka, suđenja ili raspisane potjernice, proizilazi iz odgovora Osnovnog suda iz Nikšića dostavljenom Pobjedi.
– Pred ovim sudom se vodi krivični postupak protiv okrivljenog S. S. zbog krivičnog djela falsifikovanje isprave iz člana 412 stav 2 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore. Postupak je započet optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva Nikšić – državne tužiteljke Ane Doderović od 4. oktobra 2022. godine, postupak nije okončan i nije raspisana potjernica, jer nije bilo zakonskih uslova za to – navodi se u odgovorima Osnovnog suda.
ZATAŠKAVANJE AFERE
Spisi predmeta o Stevanu Simijanoviću, kako su nam saopštili iz Osnovnog suda, predati su Višem sudu. Osnovni sud je odbio prijedlog tužilaštva da se Simijanoviću sudi u odsustvu i na tu odluku tužiteljka je podnijela žalbu i predmet je dostavljen Višem sudu na odlučivanje pa „zbog toga nijesu u mogućnosti dati druge podatke“.
Slučaj Stevana Simijanovića od početka prate brojne kontroverze upravo zbog njegovih razgranatih konekcija koje je imao tokom boravka u Crnoj Gori. Osim optužbi za falsifikovanje isprava, srpsko-američki špijun se pojavljuje u ,,Skaj“ prepiskama, ali i u izvještajima ANB-a kao jedan od ključnih aktera šverca cigareta iz Luke Bar, ali i kao čovjek povezan sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem
u zemlji u dvorištu kuće, saopšteno je iz policije. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio vršenje odgovarajućih vještačenja, nakon čega će se izjasniti o eventualnoj kvalifikaciji krivičnog djela i daljem postupanju u ovom predmetu. Takođe, pretresima na dvije preostale lokacije pronađen je pištolj marke „bereta“ sa isteklim oružnim listom, 35 komada pripadajuće pištoljske municije, kao i lovačka puška bez važeće dozvole, shodno čemu će protiv dva lica biti pokrenuti odgovarajući postupci. C. H.
Advokat Veselin Radulović objasnio nam je mogućnosti koje Zakonik o krivičnom postupku propisuje kada osoba protiv koje je podignuta optužnica nije dostupna pravosudnim organima, a radi obezbjeđenja njenog prisustva. – Kada okrivljeni nijesu dostupni nadležnim organima po pravilu Tužilaštvo predlaže, a sud određuje pritvor, a kao posljedice toga često imamo i raspisivanje potjernice kako bi se osobe locirale i obezbijedilo njihovo prisustvo u krivičnim postupcima. Takođe, isti zakonik propisuje i mogućnost suđenja u odsustvu osobama koje nijesu dostupne i to su uglavnom mjere koje nadležnim pravosudnim organima stoje na raspolaganju i koje ti organi u praksi uglavnom koriste – objasnio je Radulović za Pobjedu. Slučaj Stevana Simijanovića od početka prate brojne kontroverze upravo zbog njegovih razgranatih konekcija koje je imao tokom boravka u Crnoj Gori. Osim optužbi za falsifikovanje isprava, srpsko-američki špijun se pojavljuje u ,,Skaj“ prepiskama, ali i u izvještajima ANB-a kao jedan od ključnih aktera šverca cigareta iz Luke Bar, ali i kao čovjek povezan sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem
BEZ OPTUŽNOG
PRIJEDLOGA
Osnovno državno tužilaštvo je skoro osam mjeseci od bjekstva Simijanovića iz Crne Gore čekalo da podigne optužni prijed-
log zbog krivičnog djela falsifikovanja isprava. Prethodno je dežurna tužiteljka Ana Doderović dozvolila Simijanoviću da se brani sa slobode nakon što je uhapšen u Nikšiću zbog posjedovanja lažnih isprava. Sudeći prema transkriptima ,,Skaj“ komunikacije koje je objavio portal „Libertas“, učesnici u dogovaranju preuzimanja šverca cigareta bili su pored Simijanovića i kontroverzni nikšićki biznismen Miodrag
Daka Davidović, šef kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović i optuženik Aleksandar Mrkić. Vasović je početkom juna uhapšen u akciji pripadnika
SPO, dok je Aleksandar Mrkić, kao optuženi šef kriminalne organizacije koja se bavila krijumčarenjem cigareta, odavno u bjekstvu.
Pobjeda je pisala da se u ,,Skaj“ prepiskama iz 2020. godine pominje direktno učešće Davidovića, kojeg zovu ,,Vampir“ i Dritana Abazovića, sa dva nadimka - ,,Kovrdžavi“ i ,,Maradona“. Abazović je tada bio potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, zadužen za bezbjednosni sektor.
AKTER U SKAJ PREPISKAMA
Prema ,,Skaj“ prepiskama, zadatak Simijanovića je bio da
Kako su se ukrstili putevi Abazovića i Simijanovića nije poznato, ali je činjenica da tadašnjeg potpredsjednika Vlade i prvog čovjeka bezbjednosnog sektora previše slučajnosti veže za ovu grupu koja je, prema ,,Skaj“ komunikacijama, organizovala šverc cigareta. Tim prije što se, sudeći prema prepiskama, na Abazovića neupitno računa
spoji Dritana Abazovića sa Miodragom Dakom Davidovićem koji je imao dobre konekcije u Luci Bar. Na osnovu poruka može se naslutiti da je Simijanović imao zadatak da nagovori Davidovića da što prije uđe u lanac krijumčarenja. Lažni američki diplomata uhapšen je 8. februara 2021. godine u Nikšiću, nakon što je tog dana završio razgovor sa Davidovićem u sjedištu kompanije ,,Neksan“ i tada je ustanovljeno da koristi falsifikovana američka dokumenta - lažni diplomatski pasoš SAD. Nakon što su mu stavljene lisice, Simijanović je priveden u Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu, gdje ga je saslušala tužiteljka Ana Doderović, koja ga je pustila da se brani sa slobode. Četiri dana kasnije, Stevan Simijanović je bez ikakvih problema napustio Crnu Goru preko graničnog prelaza Dobrakovo. Prvi problematičan događaj u ovom slučaju je odluka tužilaštva u Nikšiću koja je omogućila Simijanoviću da napusti Crnu Goru nakon čega svi koraci vode u pravcu zataškavanja propusta i odugovlačenja postupka.
,,TIHOVANJE“
TUŽILAŠTVA
Prvo je Osnovni sud u Nikšiću u aprilu 2022. vratio optužni prijedlog protiv Simijanovića uz obrazloženje i instrukcije tužilaštvu da je „potrebno bolje razrješenje stanja stvari“ pa je tužilaštvo tek nakon skoro pola godine ponovo podnijelo optužni prijedlog protiv srpsko-američkog špijuna. Dodatnu sumnju u političku pozadinu potkrepljuju rodbinske veze – tužiteljka Doderović je rođena sestra Ivana Ivanovića, bliskog Davidovićevog saradnika i supruga Milentija Doderovića, koji je prilikom izbora za v. d. direktora policije imao podršku Demokrata i Ure. Simijanovićeve hotelske troškove tokom boravka u Crnoj Gori snosila je Ura, a uloga Aba-
postupka protiv lažnog američkog cigareta
Abazović bi da naglo zaboravi Simijanovića
Svi podaci koje je Pobjeda objavila ukazuju na vrlo čvrste veze lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića i potpredsjednika, potom i premijera Dritana Abazovića. Lažni američki diplomata, koji je pobjegao prije tri godine iz Crne Gore uz dozvolu crnogorskih istražnih organa, pojavio se na promociji Abazovićeve knjige ,,Kritika globalne etike“ u Beogradu. Podatak da se bjegunac od crnogorskih organa gonjenja nesmetano pojavio u Beogradu na promociji knjige Dritana Abazovića ukazuje da i dalje postoje čvrste konekcije između njih dvojice koji se, nedavno, pominju i u prepisci sa ,,Skaj“ aplikacija koje je objavio portal Libertas press.
Iako su objavljeni transkripti komunikacije koja je optužujuća i za Abazovića, ali i za neke druge državne funkcionere, Spe-
cijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal na čijem je čelu Vladimir Novović nije reagovalo, čak ni pozvalo na razgovor u svojstvu građanina poslanika Dritana Abazovića. Nakon dužeg ćutanja Abazović se nedavno oglasio, kada je postalo izvjesno da ga SDT neće zvati.
– Sa gospodinom Simijanovićem nijesam se čuo od januara 2021. godine. Na promociju knjige nijesam ga zvao, a nijesam ga ni identifikovao po izgledu. Mada je promocija bila otvorena za javnost –istakao je Abazović odgovarajući na pitanje da li je Simijanović prisustvovao promociji njegove knjige u Beogradu. Kao i mnoge dosadašnje Abazovićeve tvrdnje i ova je data samo u cilju odbrane lika i djela bivšeg crnogorskog premijera i, naravno, ne odgovara istini.
zovića u švercu cigareta prema prepiskama Vasovića i Mrkića i Vasovića i Simijanovića je da „Maradona“ ili „Kovrdžavi“ kako su za zvali, pritisne „Vampira“, odnosno Davidovića ukoliko ne pristane na njihov plan. Abazović je u to vrijeme bio potpredsjednik Vlade, zadužen za kontrolu bezbjednosnog sektora, a srpski špijun sa lažnim američkim diplomatskim pasošem pravu crnogorsku ličnu kartu dobio je za samo jedan dan, i to upravo na urgenciju iz Vlade Crne Gore.
Kako su se ukrstili putevi Abazovića i Simijanovića nije poznato, ali je činjenica da tadaš-
Specijalno državno tužilaštvo predalo Višem sudu optužnicu protiv dva člana kavačkog klana zbog planiranja ubistva Jovana Vukotića i Jovana Jovanovića
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici predalo optužnicu protiv pripadnika kavačkog klana Igora Božovića i Nikole Spasojevića zbog sumnje da su, kao dio kriminalne grupe, planirali ubistvo tadašnjeg vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića i njegovog saradnika Jovana Jovanovića
Njima se na teret stavlja krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije.
Kako je saopšteno iz SDT-a, u izviđaju i istrazi su prikupljeni dokazi iz kojih proizilazi sumnja da su okrivljeni postali pripadnici kriminalne organizacije koju su, u Crnoj Gori i na teritoriji drugih država Evrope, u 2020. godini, organizovali Radoje Zvicer i Milan Vujović, a čiji članovi su postali Slobodan Kašćelan, Dragan Knežević, Goran Vukčević, Igor Terzić, Danilo Bakić, Stevan Kraljević, Radovan Mujović, Vladan Lučić, Filip Knežević, Ratko Živković, Milutin Knežević, Miloš Jovanović, Milutin Čotar, Vladimir Vučković, Dejan Rutović, Srđan Jurišević, Goran Stojanović, Borko Bešović, Boris Pejović, Saša Dragojević, Radoje Živković i druga nepoznata lica.
U SDT-u kažu da je, pored ostalog, cilj kriminalnog udruživanja bilo ubistvo vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića, za vrijeme njegovog boravka u pritvoru, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, i Jovana Jovanovića u Kotoru, ,,iz bezobzirne osvete i drugih niskih pobuda, i na svirep i podmukao način“.
- Prethodno je, protiv 23 identifikovana pripadnika kriminalne organizacije, Specijalno
državno tužilaštvo, u januaru, julu i decembru prošle godine, pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici, podiglo tri optužnice, koje su potvrđene od strane suda i stupile su na pravnu snagu, a po kojima je potom određeno spajanje postupaka i vođenje jedinstvenog postupka, radi donošenja jedne presude - saopštio je portparol SDT-a, specijalni tužilac Vukas Radonjić
Prema navodima posljednje optužnice Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju (od 22. decembra prošle godine), Pejović, koga su u ,,Skaj“ komunikacijama oslovljavali nadimkom Kobac, angažovan je da ubije Jovanovića nakon što je policija uhapsila Gorana Vukčevića i Igora Terzića, koji je, prema prvobitnom planu, trebalo da ispale metke u Jovanovića.
Bešović, koga su na aplikaciji ,,Skaj“ organizatori i ostali pripadnici kriminalne organizacije oslovljavali nadimcima Vojnik ili Ragnar, imao je obavezu da pruža logistič-
ku podršku ostalim članovima grupe.
On je pronalazio štek stanove, vodio brigu o oružju, pružao logističku podršku osobama prilikom uvježbavanja u pucanju i obavještavao organizatore o uspješnosti gađanja. Dragojević je imao zadatak da sa Filipom Kneževićem uvježbava upravljanje dronom, na koji je planirano da se postavi bomba i aktivira unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i na taj način likvidira Jovica Vukotić. Živković je, prema dokazima SDT-a, prikupljao informacije o kretanju i navikama Vukotića unutar spuškog zatvora i vrbovao druge zatvorenike da isprovociraju metu da dođe na određenu poziciju koja je pogodna za likvidaciju.
Bio je zadužen da obezbjeđuje vozila za izvršenje krivičnih djela i za pribavljanje lažnih tragova koje je trebalo podmetnuti policiji kako pravi izvršioci ne bi bili otkriveni. Planovi likvidacija istaknutih ,,škaljaraca“ razotkriveni su zahvaljujući komunikacija-
Specijalno državno tužilaštvo potvrdilo pisanje Pobjede
njeg potpredsjednika Vlade i prvog čovjeka bezbjednosnog sektora previše slučajnosti veže za ovu grupu koja je, prema ,,Skaj“ komunikacijama, organizovala šverc cigareta. Tim prije što se, sudeći prema prepiskama, na Abazovića neupitno računa.
Da li Specijalno državno tužilaštvo na čelu sa Vladimirom Novovićem računa da bi trebalo saslušati Abazovića na okolnosti šverca cigareta kao i pokrenuti istragu protiv Simijanovića i Davidovića, nijesmo uspjeli saznati jer smo ostali uskraćeni za odgovore o ovome. M. Ž. / D. Đ.
PODGORICA - Specijalno državno tužilaštvo potvrdilo je pisanje Pobjede da je protiv bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića pokrenuta istraga zbog sumnji za navodni ratni zločin u Cavtatu.
- Specijalno državno tužilaštvo je, nakon ocjene dokaza prikupljenih od strane nadležnih organa Republike Hrvatske i pronađenih pretragom baza dokaznih materijala Tužilaštva Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, juče donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv okrivljenog M. K, zbog postojanja osnovane
sumnje da je izvršio krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva - saopšteno je iz SDT-a. Naredbom se Katniću stavlja na teret da je, na području Hrvatske, opština Konavli, Cavtat, kao oficir Jugoslovenske narodne armije (JNA), suprotno odredbama IV Ženevske kon vencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata i Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije, nečovječno postupao prema pojedinim civilima hrvatske nacionalnosti.
- Tako što ih je napadao, mučio, tjelesno povređivao, te vrijeđao ljudsko dostojanstvo i vršio nasilje nad mentalnim
blagostanjem istih - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Katnić je prekjuče na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Tanjom Čolan-Deretić, kategorično negirao optužbe da ima bilo kakve veze sa ratnim zločinima i kazao da se radi o orkestriranim napadima iza kojih stoji predsjednik Skupštine Andrija Mandić
On je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi.
ma koje su ,,kavčani“ razmjenjivali preko ,,Skaj“ aplikacije. Plan da se Jovanović likvidira u drugoj polovini maja 2020. godine snajperom dok je boravio u iznajmljenom stanu u Kotoru uslijedio je poslije odustanka da se ubije na dan sedmodnevnog ili četrdesetodnevnog pomena pokojnom Igoru Dedoviću Dedović je ubijen početkom 2020. godine zajedno sa Stevanom Stamatovićem dok su sa porodicama boravili u jednom od restorana u Atini. Nakon saznanja da se Jovanović ponovo nalazi u Kotoru i da boravi u stanu u stambenoj zgradi zvanoj ,,Pentagon“, Zvicer 13. maja naređuje da se Jovanović mora ,,raditi za sedam dana“, pojašnjavajući da će meta u stanu boraviti do 1. juna. Zvicer određuje i da na Jovanovića pucaju Goran Vučković i Igor Terzić, dok je dio članova ove kriminalne organizacije imao zadatak da prikuplja podatke o mjestu i vremenu kretanja Jovanovića, ali i kretanju policije na terenu. Međutim, uprkos detaljno razrađenom planu, Terzić i Vukčević su 19. maja 2020. godine odustali od likvidacije zbog građana koji su se nalazili na lokaciji odakle je trebalo ispaliti smrtonosne hice, ali i zbog smanjene vidljivosti usljed nastupanja mraka.
Vukčević i Terzić su, kako se navodi u optužnici, ostavili oružje na skrovitom mjestu na označenoj poziciji da bi narednog dana ponovo došli i izvršili krivično djelo. Međutim, na putu prema štek stanu, oni su uhapšeni. A. R.
Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio ubistvom i ucjenjivao ga da će njegovu porodicu zadržati kao taoce ukoliko ne preda pušku koju posjeduje, dok je I. P. nanio tjelesne povrede, udarajući ga. Katnić je u o vom periodu bio pomoćnik komandanta za pravne poslo ve u komandi mjesta Cavtat.
On je kazao da M. P. ne poznaje niti ga je ikada vidio, a kamoli maltretirao, a što se tiče I. P. da nema nikakve veze sa napadom na njega. Katnić je tražio od tužiteljke da izvrši uvid u spise predmeta koji su vođeni za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, a u kojima je M. P. bio svjedok i da se uvjeri da on nije označen kao izvršilac bilo kakvog zločina. Katnić je uhapšen 14. aprila zajedno sa bivšim visokim policijskim funkcionerom Zoranom Lazovićem. A. R.
Nikšić: U Studenačkim Glavicama počela izgradnja slobodne zone za pse lutalice
Na 20.000 kvadrata biće mjesta za oko 500-600 pasa. Sklonište je karantinskog tipa, ali psi će slobodno moći da se kreću. Funkcionisaće u okviru Komunalnog preduzeća, a zadržaćemo i azil u Bresticama, jer tamo je već uloženo prilično novca – kazali su predstavnici lokalne uprave
NIKŠIĆ - U Studenačkim Glavicama, nedaleko od zaobilaznice oko Nikšića, juče je ozvaničen početak izgradnje slobodne zone za pse lutalice. Riječ je prostoru površine oko 20.000 kvadrata, a kompletan posao trebalo bi da bude završen za dva mjeseca.
Ukupna investicija, čiji je finansijer lokalna uprava, iznosi 75.000 eura.
Lokalna uprava u tom poslu imala je pomoć nevladinih organizacija, veterinara, Komunalno preduzeće je nabavilo neophodnu opremu i mehanizaciju za hvatanje pasa, nakon čega će oni biti pregledani, čipovani i smješteni u ovaj prostor.
TROŠKOVI
Predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković
zadovoljan je što će se, konačno, riješiti pitanje pasa lutalica.
- Oni koji sad drže govore i podučavaju nas kako se koji problem rješava, dok su bili na vlasti, iste te probleme nijesu rješavali, ali mi smo se s tim uhvatili u koštac i ovo je jedan od najvažnijih projekata ove lokalne uprave. Već tri godine smo radili na ovom projektu, usklađen je sa savremenim standardima i biće obezbijeđeni najbolji uslovi za životinje - rekao je Vuković. Napominje da se svake godine iz budžeta samo za nadoknadu štete zbog ujeda pasa izdvajalo oko 300.000 eura. Čelnik Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Vidak Krtolica ističe da su mnogo vremena potrošili na pripremu dokumentacije za slobodnu zonu namijenjenu
Bi JELO P OLJE: Eko-fond produžio rok Prodavci klima-uređaja da se prijave do 2. jula
BIJELO POLJE - Fond za zaštitu životne sredine produžio je do 2.jula javni poziv upućen privrednim društvima koji obavljaju djelatnost trgovine klima uređajima i specijalizovanim prodavnicama elektrilčne opreme za domaćinstva za nabavku klima-uređaja građanima Bijelog Polja. Prvobitno je rok bio 26. jun. Riječ je o pilot projektu koji Eko-fond realizuje u saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva u cilju smanjenja aerozagađenja u Bijelom Polju. Prodavac može ostvariti subvenciju u oznosu od 200 eura (sa PDV-om) po jednom uređaju (split-sistem).
- Nakon završetka prijava prodavaca, polovinom jula biće raspisan konkurs za građane. Naročita pažnja prilikom pripreme programa je posvećena uspostavljanju jednostavnih i efikasnih administrativnih procedura za građane i kriterijuma koji će garantovati kvalitet opreme i materijala– saopšteno je iz Eko-fonda. C.G.
napuštenim kućnim ljubimcima, te da će ovo biti jedan od najvećih prostora te vrste u Evropi.
- Mislimo da ćemo ovdje moći da zbrinemo 500-600 pasa. Ovo je karantinskog tipa, ali psi će slobodno moći da se kreću. Obezbijedili smo i svu neophodnu infrastrukturu, ovdje će da rade volonteri i osoblje koje voli životinje, psi će imati obezbijeđenu hranu i veterinarsku zaštitu. Naravno, sve će funkcionisati u okviru Komunalnog preduzeća, a zadržaćemo i azil u Bresticama, jer tamo je već uloženo prilično novca - kazao je Krtolica, uvjeren da će i ostale lokalne uprave ući u slične procedure, te da će svi psi u Crnoj Gori uskoro biti čipovani i da će se, iako ih neko doveze u grad podno Trebjese, znati odakle su stigli.
On se pohvalio da je u Nikšiću, zahvaljujući aktivistima, popisan svaki vlasnički pas, da će to ove godine uraditi i sa beskućnim, te da će onda biti jedina opština u Crnoj Gori sa tako preciznom evidencijom.
STRATEGIJA
Na gradilištu je juče bila i veterinarka Saška Krivokapić koja, ipak, smatra da se problem sa napuštenim psima u Nikšiću ne može riješiti preko noći. – Ako se planski bude radilo i ako se prati strategija, vjerujem da ćemo problem riješiti za pet godina. Ovom slobodnom zonom se ne rješava problem pasa lutalica, već moramo svi da imamo odgovoran odnos prema životinjama. Ako ne zaustavimo odbacivanje pasa i štenadi, ovim projektom nećemo riješiti problem. Dakle, mora se pojačati kaznena politika, a u to mora da se uključi lokalna uprava i državne institucije – kazala je Krivokapić.
I Tijana Kovačević iz NVO Korina nije krila zadovoljstvo što se u Studenačkim Glavicama gradi slobodna zona za napuštene životinje i smatra da je to veliki poduhvat lokalne uprave u gradu podno Trebjese. Prošle godine je ,,Korina“ sprovela popis pasa u Nikšiću, prvi te vrste u Crnoj Gori, kojim je obuhvaćeno 3.643 domaćinstva. Utvrđeno je da u tom gradu ima ukupno 5.858 pasa čiji je vlasnik poznat. Popis je pokazao da, u prosjeku, skoro svako šesto domaćinstvo drži psa. Od toga, skoro 70 odsto drži po jednog psa, 18 odsto ima dva kućna ljubimca, nešto više od šest odsto ima ih po tri… Ra. P.
Hipotekarna otvorila filijalu
Braunović i Čekić na otvaranju banke
GUSINJE - Hipotekarna banka otvorila je filijalu u Gusinju. Direktorka te filijale Anela Čekić kazala je da će otvaranjem prve filijale jedne banke u Gusinju, svi klijenti, ali i mnogobrojni turisti koji posjećuju taj grad, biti u mogućnosti da brzo i jednostavno obavljaju sve bankarske usluge. -Želim da se posebno zahvalim akcionarima i menadžmentu banke koji su prepoznali važnost otvaranja filijale u našem gradu jer su svi građani Gusinja decenijama čekali na ovako važan trenutak koji je od velikog značaja ne samo za privredu
i građane Gusinja i okolnih gradova, već i za sve buduće investitore i našu mnogobrojnu dijasporu. Naš grad je bogatiji za novi, savremeni i reprezentativni bankarski prostor u kojem će se klijenti osjećati ugodno i gdje će dobiti kvalitetne bankarske usluge - kazala je Čekić, inače bivša predsjednica Opštine Gusinje. Direktorka poslovne mreže Hipotekarne banke Tamara Braunović, kazala je da će otvaranje filijale banke predstavljati priliku za podršku privredi i građanima, uticaće na razvoj lokalne ekonomije, doprinijeti održivom turizmu i razvoju poslovnih šansi. C.G.
H ERc EG NOV i: Monteput objavio rezultat tendera Brzu cestu projektovaće firma iz Makedonije
HERCEG NOVI - Kompanija
Građevinski Institut Makedonija dostavila je najpovoljniju ponudu vrijednu 144.900 eura na tender koji je Monteput raspisao za izradu idejnog rješenja za brzu cestu koja će prelaziti Bokokotorski zaliv i povezivati Herceg Novi i Budvu. Dionica brze ceste će prelaziti Bokokotorski zaliv i povezivati Herceg Novi i Budvu. Kompanija Građevinski Institut Makedonija će posao
obavljati sa dva podgorička podugovarača - Geotest Engineering i Institut za građevinarstvo.
Z adatak projektanta je da analizira sve varijante povezivanja dva primorska grada, posebno s obzirom na ograničenja u području Kotora. Početak trase je kod graničnog prelaza Debeli brijeg, a zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora i vezuje se na dionicu od zone Bratešića ka Budvi. C. G.
kOTOR: Predsjednik Opštine Vladimir Jokić uputio inicijativu
Vožnja žičarom za djecu iz
Boke da bude besplatna
KOTOR – Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je inicijativu Martinu Leitneru, vlasniku vodeće svjetske kompanije, koja je i djelimični vlasnik žičare „Kotor – Lovćen“, kojom ga poziva da vožnja ovom žičarom bude besplatna za djecu iz tri bokeljske opštine. Povratna karta za odrasle košta 23 eura, za djecu do dvije godine vožnja je besplatna, a od dvije do 12 godina ko -
šta 13 eura. Jokić se obratio u ime opština Kotor, Tivat i Herceg Novi. – Ovog mjeseca smo organizovali posjetu žičari za sve osnovce iz Kotora. Utisci djece me navelo da Vam uputim inicijativu da ubuduće vožnja žičarom za djecu iz tri bokeljske opštine bude besplatna. Vjerujem da će doživljaj vožnje gondolom i pogled na najljepši zaliv svijeta učiniti generacije koje stasavaju svjesnijim ljepote koju zajednički živimo i odgovornijim prema budućnosti Boke – napisao je u inicijativi Jokić. Naveo je i da investicija žičare služi na ponos, ne samo Kotoru i državi, već i cijelom regionu. I.R.
Država će podržati muzički festival Za ,,lake fest“ daju 50.000
PODGORICA/NIKŠIĆ – Muzički festival ,,Lake fest“, 13. izdanje, koji će se održati u Nikšiću od 9. do 11. avgusta Vlada će, na prijedlog Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, podržati sa 50.000 eura.
Procijenjena sredstva potrebna za realizaciju „Lake fest 2024“ iznose 350.000 eura.
- Međutim, kako već opredijeljena sredstva, prema navodima organizatora, nijesu dovoljna da se pokriju cjelokupni troškovi organizacije događaja, smatramo da Vlada treba da razmotri mogućnost finansijske podrške realizaciji ovog festivala, u iznosu od 50.000 – navedeno je u saopštenju Vlade nakon jučerašnje sjednice.
Godišnje tu manifestaciju koja se održava na Krupačkom jezeru posjeti oko 20.000 ljudi. Naglašava se da je „Lake fest“ postao brend Nikšića i Crne Gore.
- Centralni region Crne Gore se može pohvaliti održivim festivalom koji značajno doprinosi promociji i povećanju vidljivosti grada, ali i države Crne Gore. U turističkom smislu, ova manifestacija daje dodatan kvalitet ukupnoj ponudi Nikšića i zemlje u cjelini. Očekivano povećanje broja posjetilaca festivala u Nikšiću garantuje značajne finansijske efekte kroz popunjenost smještajnih kapaciteta u hotelima i privatnom smještaju. Takođe, benefiti se ostvaruju i kroz prihode mikro i malih preduzeća koja, kroz pružanje ugostiteljskih usluga, prodaju suvenire i hranu, ostvaruju prihode za sebe, ali u krajnjem prihode generiše i država po osnovu pripadajućih poreza – navedeno je u informaciji. Dodaje se da je jedna od dobrih strana festivala činjenica da će biti angažovano i preko 200 mladih ljudi na organizaciji.
– Podrškom realizaciji ove manifestacije, kojom se upotpunjuje turistička ponuda, doprinosi se boljoj pozicioniranosti, a ujedno se daje i stimulans lokalnoj zajednici .Od povećanog broja turista i njihovog produženog boravka, što je rezultat stepena zadovoljstva na destinaciji, efekte će osjetiti turistička privreda, Nikšić i država u cjelini. pojasnili su iz resornog ministarstva.
Organizatori su najavili da će na ovogodišnjem festivalu učestvovati 16 bendova na glavnoj bini, a neki od izvođača su Željko Bebek, Crvena jabuka, Goblini, Laibach, Zamfira, Fede La Grand, Jax Jones i drugi. C. G.
Petnjica: Poruke predsjednicima opština sa okruglog stola o razvoju sjevera
PETNJICA - Ljudi sa područja sjevera veoma su uspješni u svim djelovima svijeta gdje žive i rade, zato bi trebalo i u našoj državi uspostaviti sistem koji će im omogućiti da svoje potencijale ostvaruju kod kuće. Treba nam ozbiljna strategija za razvoj sjevera na četiri ili osam godina. Ne možemo očekivati da nam neko iz Brisela rješava problem ako to ne radi naš ministar ili predsjednik opštine – poručio je predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović.
On je učestvovao na okruglom stolu koji je pod nazivom ,,Razvoj sjevera značajan za ukupni prosperitet Crne Gore“ održan u Petnjici.
PODRŠKA DRŽAVE
Ističući značaj saradnje sa Zajednicom opština Crne Gore, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović poručio je da u toj lokalnoj samoupravi čine sve da se pokrene situacija nabolje, kada je u pitanju razvoj sjevera. – Petnjica je mlada opština, ali smo postigli rezultate na koje smo ponosni u oblasti infrastrukture, poljoprivrede i turizma – rekao je Agović. On je istakao važnost izgradnje saobraćajne infrastrukture, posebno putnih pravaca prema Rožajama i Tutinu, pozivajući Vladu Crne Gore i Evropsku uniju da finansijski podrže ove projekte. Agović je apelovao i da se što prije uspostavi granični prelaz sa Srbijom na teritoriji opštine Petnjica. Predsjednica Skupštine glavnog grada i predsjednica Skupštine Zajednice opština Crne Gore Jelena Borovinić-Bojović, koja je i inicijator okruglog stola, uvjerena je da je integrisani i sveobuhvatni pristup ovom izazovu, koji podrazumijeva sinergijski rad svih nivoa uprave u okviru nji-
Smolović: Treba nam ozbiljna strategija za razvoj sjevera na četiri ili osam godina. Građanima omogućiti da svoje potencijale ostvaruju kod kuće
Agović: Vlada da podrži finansijski izgradnju puteva prema Rožajama i Tutinu, što prije uspostaviti granični prelaz sa Srbijom, na teritoriji Petnjice
hovih nadležnosti, jedini pravi put koji će dovesti do cilja. – Ono što je uslov svih uslova su svakako bolje saobraćajne veze. O tome koliko su one važne, najbolje svjedoči to koliko je samo jedan tunel koji je nedavno pušten u probni rad učinio za bolju dostupnost ovog kraja kako njegovim stanovnicima, tako i ljudima koji se bave biznisom i turistima. Znam neke moje sugrađane koji nikada prije nisu posjetili ovaj kraj, a od
kada je omogućen saobraćaj tunelom već dva puta su boravili ovdje. Mislim da to mnogo govori – poručila je ona. Borovinić-Bojović je ocijenila da je potrebna politika diverziteta i decentralizacije, uključujući i decentralizaciju investiranja, korišćenja lokalnih ljudskih i prirodnih resursa, kao i promovisanje ekonomske raznovrsnosti. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović govorila je o turizmu kao
BijeLO POLje: U toku sanacija divljih deponija
pokretaču regionalnog razvoja u Crnoj Gori. – Krajevi kao što je Petnjica posljednjih godina postaju veoma atraktivni za visokoplatežne turiste iz Evrope i svijeta koji su u potrazi za čistim vazduhom, netaknutom prirodom, tradicionalnim načinom života, organskom hranom i prirodnim metodama prevencije bolesti i liječenja. Gotovo svaka opština u Crnoj Gori ima sjajne uslove za razvoj zdravstve-
nog turizma, bilo da je to čist vazduh, netaknuta priroda, tradicionalni način života, organska hrana ili prirodne metode prevencije bolesti i liječenja – kazala je Manojlović.
ZDRAVSTVENI TURIZAM
To je, dodala je, dobra polazna osnova za povezivanje zdravstvenog sa svim drugim vidovima turizma, organskom poljoprivrednom proizvodnjom, zdravim stilovima života i zaštitom životne sredine. – Takva integracija sadrži u sebi potencijal za brendiranje kompletne Crne Gore na svjetskoj mapi kao BIO-EKO destinacije – rekla je Manojlović. Ona je informisala učesnike okruglog stola da je Zajednica opština obrazovala radnu grupu koja će sačiniti projektni zadatak potreban za izradu studije izvodljivosti o mogućnosti priširenja turističke ponude u crnogorskim opštinama, uslugama iz oblasti alternativnih i tradicionalnih metoda liječenja, organske i neorganske poljoprivredne proizvodnje i prerade, proizvodnje i prerade ljekovitog i aromatičnog bilja, kao i aktivnostima u vezi sa zdravim stilovima života i zaštitu životne sredine. Na okruglom stolu govorili su ambasador Hrvatske Veselko Grubišić i predstavnik Ambasade Slovenije Borut Valenčić B.Č.
Ba R
Zanatlijama 6.000 eura
BIJELO POLJE – Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj počeo je sanaciju divljih deponija. Kako je za Pobjedu saopštio sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Duško Ružić, prva sanirana deponija je na lokaciji Obrov. – Nastaviće se dalje po obilježenim i dogovorenim kritičnim tačkama. Radovi obuhvataju sanaciju – izvlačenje otpada, odvoz i sanaciju materijalom, zatim postavljanje znaka za zabranjeno bacanje otpada, kao i klupe za odmor – kazao je Ružić. Prema podacima Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, u Bijelom Polju ima 106 nelegalnih odlagališta uglavnom miješanog komunalnog otpada. B. Č.
BAR - Opština Bar odobrila je sredstva za podršku razvoja zanatstva za tekuću godinu.
Pravo na podršku ostvarila je Danijela Bajčeta za proizvodnju namještaja za opremanje apartmana i stanova u iznosu od 3.000 eura. Podršku Opštine Bar u istom iznosu ostvario je i Ardijan Bajrović za servi s obuće i kožne galanterije. -Ova sredstva su dodijeljena kako bi se podržala realizacija biznis planova prijavljenih na javni poziv za učešće u Programu za podršku razvoja zanatstva koji je Opština Bar raspisala sredinom aprila mjeseca, a za koji budžetom opredijeljeno 30.000 eura saopšteno je iz lokalne uprave. C. G.
Zbornik radova o Branku Banjeviću novo izdanje Matice crnogorske
kao vječno traganje za
PODGORICA - Zbornik radova sa Naučnog skupa „Branko Banjević - Život i djelo“, koji je organizovan 22. novembra prošle godine povodom godišnjice smrti istaknutog crnogorskog književnika, književnog kritičara, esejiste, antologičara i urednika Branka Banjevića (1933–2022), objavljen je u izdanju Matice crnogorske. U zborniku su zas tupljeni radovi Nele Savković-Vukčević, Dragutina Lalovića, Dragana Radulovića, Sofije Kalezić, Marka Špadijera, Novice Samardžića, Milenije Vračar, Vladimira Vojinovića, Draška Došljaka, Veselina Banjevića, Dragane Erjavšek, Borislava Jovanovića i Marijana Maša Miljića, a objavljeno je i uvodno obraćanje predsjednika Matice crnogorske Ivana Jovovića Poetski svijet Branka Banjevića je zatvorena misaona struktura koju je teško objasniti, navodi u svom tekstu publicista i urednik Marko Špadijer - Za njega je poezija suština svijeta i van nje nema ništa. Vjenčao se sa stihom i njemu ostao vjeran čitavog života. Za njega je poezija u isto vrijeme kristalna kugla i bezdana jama gdje nema mjesta za sentiment, plačljivost, prenemaganja. Pjesma je zgusnuto iskustvo bola i vječno traganje za slobodom - zapisao je Špadijer.
Politikolog iz Zagreba Dragutin Lalović ističe da je Banjević bio „crnogorski nacionalist plemenitog kova, u kulturnom i jezičkom smislu“. - Za mene nema nikakve sumnje da je Banjević razumio i prihvatio da je „nacionalizam dominantan oblik modernog subjektiviteta“: određenije, da se moderni Crnogorac, kao ponosni baštinik vjekovnih borbi crnogorskog naroda za slobodu, baš razvijajući svoj nacionalni karakter uspostavlja kao autonomni subjekt. Dakle, baš kao mislećeg pojedinca nacionalno osviještenog Crnogorca odlikuje „naciocentrično razumijevanje društvene stvarnosti“ - zapisao je Lalović. Kulturološkinja Nela Savković-Vukčević zapisala je da je svojim radom Branko Banjević povezivao tradiciju i savremenost. An. R.
FCCG i UDG potpisali ugovor o saradnji
Unaprijediće kvalitet studentskih filmova
PODGORICA - Direktorica Filmskog centra Crne Gore Aleksandra Božović i rektor Univerziteta Donja Gorica prof. dr Veselin Vukotić potpisali su ugovor o saradnji u cilju unapređenja estetskog i tehničkog kvaliteta studentskih filmova na UDG i doprinosa budućoj profesionalizaciji filmskog sektora u Crnoj Gori.
Potpisivanje ugovora o saradnji podrazumijeva trogodišnje kontinuirano sufinansiranje proizovodnje studentskih filmova treće, četvrte i pete go-
U Kotoru obilježen Dan Bokeljske mornarice, na svečanosti uručena Uneskova povelja
PODGORICA - Dan Bokeljske mornarice proslavljen je u Kotoru. U Domu Mornarice, na Pjaci od kina, ministarka kulture i medija Tamara Vujović uručila je Bokeljskoj mornarici Kotor Uneskovu povelju za svjetsku nematerijalnu baštinu. Tom prilikom ministarki Vujović je predat Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, koji će nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore definisati obaveze države Crne Gore i opština Kotor, Tivat i Herceg Novi prema ovoj drevnoj organizaciji kako bi se osiguralo očuvanje tradicije koja traje više od dvanaest vjekova.
Podsjetimo, 2021. godine Uneskov komitet odlučio je da se Bokeljska mornarica Kotor upiše na listu svjetske nematerijalne kulturne baštine. Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović kazao je da je postignut značajan uspjeh time što je Bokeljska mornarica upisana na listu nematerijalne svjetske kulturne baštine, te da je ona je kao prva u Crnoj Gori upisana u tom dijelu.
- Imali smo jedan splet okolnosti koji je malo potrajao dok nije Uneskova povelja konačno uručena Bokeljskoj mornarici Kotor, ujedno je ovo treći Uneskov upis za drevni grad Kotor. Nadamo se da će biti i budućih upisa u Uneskovu nematerijalnu kulturnu baštinu iz Crne Gore i vjerujemo da smo mi pokazali put kojim treba da idu naše ostale vrijednosti koje treba da se promovišu u Unesku - naveo je Vukašinović.
Imali smo jedan splet okolnosti koji je malo potrajao dok nije Uneskova povelja konačno uručena Bokeljskoj mornarici, ujedno je ovo treći Uneskov upis za drevni grad Kotor. Nadamo se da će biti i budućih upisa u Uneskovu nematerijalnu kulturnu baštinu iz Crne Gore - naveo je Vukašinović
NACRT
Kako bi očuvanje i dalja valorizacija Bokeljske mornarice ostala jedan od prioriteta kulturne politike u Crnoj Go-
ri ministarki Vujović je uručen Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, kojim se, između ostalog, ispravlja problem da se tradicija Bokeljske
Predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović kazao je da trenutno u Kotoru imaju oko 80 izdatih odora, u Tivtu oko 40 i Herceg Novom oko 20. - Tako da dolazimo do neke brojke od oko 140
članova. Veliko je interesovanje za članstvo u Bokeljskoj mornarici Kotor. Trenutno imamo 25 novoprimljenih članova kojima još nijesmo opredijelili odore, zato što nijesmo u mogućnosti da to finansijski isporučimo. Nadamo se da ćemo uz pomoć Ministarstva kulture i medija i opština Kotor, Tivat, Herceg Novi u skorije vrijeme obući sve naše članove u tradicionalnu odoru, kao i obezbijediti nedostajuće tradicionalne replike pušaka - istakao je Vukašinović.
mornarice sublimira u okviru pravnih tekovina koje se tiču zakona o nevladinim udruženjima. - Danas nam je uručen nacrt Lex specialisa o statusu Bokeljske mornarice koju je ova organizacija pripremila, a Ministarstvo kulture i medija će dalje nastaviti administrativne procedure kako bismo uskoro došli do rješenja koje na najbolji način oslikava vrijednost ove organizacije i njenu važnost za cjelokupnu kulturu Crne Gore - kazala je Vujović. Bokeljska mornarica Kotor danas je, kako je podsjetio Vukašinović, kao matična organizacija registrovana kao nevladino udruženje kod
Dramski sadržaji, piktogrami i ekološka pitanja na festivalu Wild Beauty Art
PODGORICA – Pored
dine studijskog programa Film i medija na Univezitetu Donja Gorica. Odluku o podršci filmovima i kontroli njihove proizvodnje donosiće posebna komisija za odabir i praćenje realizacije proizvodnje studentskih filmova, koju će činiti predstavnici FCCG, UDG i crnogorskog filmskog sektora. Iz FCCG su saopštili da, kao vodeća nacionalna ustanova u kinematografskom stvaralaštvu, prepoznaju i njeguju mlade talente, pružajući im podršku u onim fazama ličnog i profesionalnog razvoja kada im je to najpotrebnije. An. R.
bogatog muzičkog sadržaja u skladu sa rastućim ekološkim problemima i globalno aktuelnim pitanjima klimatskih promjena, na festivalu Wild Beauty Art na Žabljaku će od 19. do 21. jula biti održan ekološki program pod nazivom ,,Održivo ponašanje za održivu budućnost“. Ovogodišnji pozorišni program biće realizovan u Centru za kulturu, kada će 27. jula biti odigrana monodrama ,,Neodustajanje“, a 27. jula predstava ,,Ifigenija“. Novitet šestog festivala Wild Beauty Art su pik-
togrami koji će biti postavljeni na različitim lokacijama Nacionalnog parka „Durmitor“. Ekološki program ,,Održivo ponašanje za održivu budućnost“ posebno akcentuje probleme sa kojima se susreću Crna Gora, kao, deklarativno, jedina ekološka država na svijetu, i Durmitor, koji je 1952. dobio status nacionalnog parka, a od 1980. se nalazi na Ueskovoj listi Svjetskog prirodnog i kulturnog nasljeđa. Tokom trodnevnog programa biće održani različiti sadržaji poput predavanja, radionica, projekcija filmova, promocije knjiga i takmičenja. Predavanja i radi-
onice realizuju se u saradnji sa Prirodno-matematičkim i Filozofskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, kao i Geografskim fakultetom Univerziteta u Beogradu i Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu. Trodnevni program će početi eko-prezentacijom učenika OŠ ,,Dušan Obradović“ sa Žabljaka nakon čega slijedi promocija filma ,,Before The Flood“ autora Fišera Stivensa, a zaokružiće se promocijom knjige ,,Ekološka održivost i klimatske promjene“ autora Rada Šarovića, Miljana Bigovića i Slobodana Kasalice. Monodrama ,,Neodustajanje“
autorke Marije Medenice tematizuje fenomen pozorišta iz zakulisne perspektive i predstavlja na neki način ,,virenje kroz ključaonicu“ u intimni prostor jedne glumice. Njeno stasavanje u umjetničkom svijetu ispunjeno je brojnim izazovima i dilemama, a najvažnija odluka koju treba da donese je da li da odustane od pozorišta. Pored predstave ,,Neodustajanje“, teatarski program Festivala uključuje i predstavu ,,Ifigenija“, prema Euripidovoj istoimenoj tragediji, pozorišnog reditelja Zorana Rakočevića. Ovom predstavom je reditelj, rođen u Kolašinu,
nadležnog ministarstva, a finansira se iz budžeta Opštine Kotor iz dijela predviđenog za finansiranje NVU. Takođe, organizacije iz Tivta i Herceg Novog, NVU Bokeljska mornarica Kotor- Podružnica Tivat i NVU Bokeljska mornarica 809 - Podružnica Herceg Novi, registrovane su kod nadležnog ministarstva kao nezavisne organizacije, finansiraju se iz budžeta nadležnih opština. - Naizgled jedinstvena organizacija, u uređenju sa tri nezavisne nevladine udruge nalaze niz ozbiljnih problema u funkcionisanju jedinstvene organizacije Bokeljske mornarice, kako formalno pravno, tako i finansijski i materijalno,
te trenutni pravni status nije adekvatno prilagođen njenom kulturno istorijskom značaju i potrebama očuvanja njenog nasljeđa. Stoga, predlažemo usvajanje posebnog zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor kako bi se osiguralo njeno adekvatno očuvanje i valorizacija, kao i ponovno objedinjavanje Bokeljske mornarice Kotor u jedinstvenu krovnu organizaciju - kazao je Vukašinović. Vukašinović je kazao da je Nacrt zakona brižljivo pripreman kroz veliki broj radnih sastanaka i da su pravnu pomoć dobili od Opštine Kotor i njihovog pravnog tima, kao i Opštine Tivat. - Došli smo do jedne vrlo kvalitetne početne tačke Nacrta zakona o Bokeljskoj mornarici koji će definisati mnoge stvari. Prije svega će jasno precizirati što su obaveze države Crne Gore prema Bokeljskoj mornarici, kao i što su obaveze bokeljskih opština Kotora, Tivta, Herceg Novog prema Bokeljskoj mornarici. Takođe će osigurati budućnost u radu mornarice, jer, bude li u ovom obliku usvojen, omogućiće djelimičnu profesionalizaciju Bokeljske mornarice i kroz određeni broj radnih mjesta ćemo imati stalno zaposlene - rekao je Vukašinović.
Proslava Dana Bokeljske mornarice otpočela je svečanošću u popodnevnim satima postrojavanjem Glavnog odreda BMK na Pjaci od kina, nakon čega je uslijedio tradicionalni obilazak Starog grada, te preuzimanje državne zastave od potpredsjednika opštine Kotor Siniše Kovačevića. Ispred Glavnih gradskih vrata izvršeno je postrojavanje Glavnog odreda, uz raport admiralu Bokeljske mornarice Mirku Vičeviću kojem je, nakon počasnog plotuna, ključeve grada Kotora predao Kovačević. Ceremoniji primopredaje ključeva i zastave prisustvovala je predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja. Centralni dio proslave bilo je plesanje tradicionalnog kola Svetog Tripuna na Trgu od oružja. A. RADOVIĆ
Iz predstave ,,Ifigenija“ reditelja Zorana Rakočevića
osvojio Grand Pri za najbolju predstavu na Prishtina International Theatre festivalu u Prištini 2022. godine. U ulozi Ifigenije je Anđelija Rondović, Klintemestre Jelena Đukić, Agamemnona Đorđije Tatić, Menelaja Petar Novaković, Ahila Moamer Kasumović, muzičara/glasnika B ojan Peko Minić , dok će hor predstavljati Una Lučić i Ognjen Sekulić Podsjećamo, šesti festival Wild Beauty Art biće održan od 6. jula do 11. avgusta. A. Đ.
Umjetnica Marija Radusinović za Pobjedu o izložbi ,,Izvan granice“ u Kuslevovoj kući
PODGORICA - Likovna umjetnica Marija Radusinović nedavno se predstavila publici na izložbi u Kuslevovoj kući. Postavka ,,Izvan granice“ istražuje koncept prelaženja različitih granica, bilo da su to fizičke, emocionalne ili konceptualne. Radusinović kroz radove ispituje granice identiteta, percepcije, stvarnosti i umjetničkog izraza.
- Cilj mi je da podstaknem gledaoca na razmišljanje o vlastitim granicama i kako ih možemo prevazići. Usput se osvrćem na savremenog čovjeka i na njegove aktuelne deformitete - kazala je za Pobjedu Radusinović. Ona je naglasila da radovi istražuju širok spektar tema, uključujući slobodu, identitet, migracije, te unutrašnje i vanjske svjetove. Kroz ove teme, nastoji preispitati granice koje definišu percepciju i iskustva. Direktorka podgoričkih Muzeja i galerija Ivana Ćupić kazala je na otvaranju izložbe da nas radovi Marije Radusinović mogu i te kako zamisliti i natjerati da stavimo prst na čelo i zapitamo se kakva je sudbi-
na modernog čovjeka u datim okolnostima, čemu se čovjek može nadati i kako da, istražujući sebe, izađe iz zone komfora i utiče na poboljšanje uslova života i komunikacije s drugim ljudima.
- Istražujem unutrašnje borbe modernog čovjeka prikazu-
Likovna umjetnica Marija Radusinović je u ranijem razgovoru za Pobjedu kazala da je biti umjetnik ogromna odgovornost - ,,morate prije svega biti jako samokritični i voljeti to što radite“. I dalje stoji pri tome. - Smatram da je velika odgovornost baviti se ovim poslom i da to zahtjeva, prije svega, veliki rad i ljubav. Danas pojam umjetnik pripisuju sebi mnogi ljudi koji apsolutno nemaju pravo na to. Pojam umjetnik je toliko zloupotrijebljeno zbog nekog trenda, a on je zapravo kompleksan i jako je teško zaslužiti to zvanje. Upravo zbog takvih ljudi i zbog davanja prostora svemu i svačemu pravi umjetnici i prava umjetnost su na margini - smatra Radusinović.
U Torinu održan Internacionalni festival performansa IPAF
i Marinelle Senatore. Takođe, publika u Torinu imala je priliku da uživo vidi performans istaknute crnogorske umjetnice Milke Delibašić,,Excess of the Real“ koji je izvela u prostoru Rotonde, uz saradnju i učešće studentkinja FLU: Klare Dragović, Ines Radović, Bojane Vušurović i Gizem Cetindiker, kao i studenata Akademije Albertina. Jedan od ključnih trenutaka festivala bilo je stručno predavanje istoričarke umjetnosti Svetlane Racanović ,,Marina Abramović: From Cut to Stitches“. A.Đ. povelja za svjetsku nematerijalnu baštinu
PODGORICA - U Torinu je održan Internacionalni festival performansa IPAF koji su zajednički organizovali Akademija Albertina i Fakultet likovnih umjetnosti sa Cetinja. Festival je protekao u znaku dolaska Marine Abramović kojoj je uručen počasni doktorat Akademije Albertina. Nakon laudacije koju je održao profesor Gabriele Romeo, umjetnica Marina Abramović obratila se publici naglašavajući aktivnu ulogu umjetnosti u savremenom društvu.
Na otvaranju festivala govorili su Salvo Bitonti, direktor Akademije Albertina, Marko Marković, dekan Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, i Luigi Muoio, profesor performativnih tehnika na Akademiji Albertina. Sa Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja predstavile su se studentkinje: Ivana Mašanović, Azra Mehonjić, Ana Raičević i Monika Vujisić. U segmentu festivala posvećenom gostujućim umjetnicima prikazani su radovi ikona italijanskog i svjetskog performansa - Franka B
jući teme usamljenosti, anksioznosti i otuđenosti koje su postale sveprisutne u ovom savremenom društvu. Moji radovi često reflektuju društvene nepravde i političke tenzije, prikazujući kako moćni sistem oblikuje naše živote i slobode. Kroz ove teme, želim podstaknuti publiku na razmišljanje o vlastitim granicama i slobodama, te kako ih možemo prevazići kroz umjetnost i kreativnost - rekla je Radusinović. Komentarišući koliko je „teško“ napraviti psihološke studije savremnih ljudi služeći se likovnim izražajnim sredstvima, Radusinović je kazala da ako ste umjetnik koji to negdje nosi u sebi i ako osjećate i reagujete na sve impulse oko vas, to vam ne predstavlja nikakav problem. - Reagujem na sve i na te deformitete savremenog čovjeka i nekako to uvezujem sa vodom, vazduhom, arhitekturom praveći jedan spontani
sklop na slici ili crtežu - istakla je Radusinović. Umjetnica smatra da se savremeni čovjek suočava sa brojnim izazovima koji oblikuju njegovu svakodnevnicu i filozofska promišljanja o slobodi, identitetu i egzistenciji.
- S rastom tehnologije i društvenih medija, ljudi postaju sve više zavisni o virtuelnom svijetu, što dovodi do osjećaja izolacije i nedostatka stvarne komunikacije. Suočeni sa brzim promjenama i nesigurnostima modernog svijeta, mnogi se pitaju o smislu vlastitog života i svoje uloge u globalnom kontekstu. Postavljanje pitanja o slobodi, autentičnosti i ljudskoj odgovornosti postaje neizbježnokazala je Radusinović. Za razliku od umjetnika koji svoje nadahnuće pronalaze u prirodi ili pejzažu Radusinović inspirišu ljudi i njihov karakter, unutrašnji sukobi, previranja, ožiljci... Ona zapravo registruje sve aktuelne deformitete savremenog čovjeka - na slikama izražava bunt protiv primitivizma, uobraženosti, površnosti i ljudske gluposti. - Sve što ste naveli zapravo su glavne karakteristike savremenog društva. To za mene predstavlja neiscrpan izvor tema za moje radove. Sve to što vidim, doživim, osjetim daje mi inspiraciju za ove priče. Deformiteti na ljudima, na mojim radovima su njihovi unutrašnji karakteri, odnosi i porivi. Bavim se postnadrealnim slikarstvom koje uključuje figuraciju. Taj način rada mi daje mogućnost da sve što sam vam prethodno navela prikažem na svoj specifičan način. Otuđenost, usamljenost jesu simboli savremenog društva, ali zloba, laž, sujeta su karakterne osobine koje su se uvijek mogle sresti kod pojedinih ljudi. Nažalost, danas je mnogo veći broj ljudi sa tim karakternim osobinama - kazala je Radusinović. A. Đ.
PODGORICA - Američki glumac Bil Kobs preminuo je u 90. godini, objavio je njegov publicista Čak Džons. Bil Kobs je rođen u Klivlendu, ostavio je dubok trag u Holivudu sa više od 200 filmskih i televizijskih uloga. Pojavio se u filmovima kao što su „Veliki skok“, „Telohranitelj“ i „Noć u muzeju“. Njegova karijera posebno je doživjela uspon u kasnijim godinama. Kobs je takođe bio prisutan na televiziji, pojavljujući se u serijama kao što su „Sopranosi“, „Zapadno krilo“, „Ulica Sezam“. R. K.
BEOGRAD – Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić saopštio je da je MUP donio naredbu da se festival „Mirdita, dobar dan“ prekine zbog opasnosti od ugrožavanja bezbjednosti ljudi i imovine, kao i od narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.
-Takođe, neće biti dozvoljeni ni drugi skupovi na tom prostoru. Sa ovom naredbom su upoznati organizatori skupaizjavio je ministar Dačić. Ispred beogradskog lokala „Dorćol plac“ do sinoć se nalazila grupa od oko pedeset desničara koji su se tu okupili ranije juče da bi opstruirali održavanje „Mirdite“. Svi zajedno su uzvikivali „Kosovo-Srbija“, nosili zastave sa likom Isusa i Cara Lazara, kao i transparente sa napisom „Nema predaje“, kao i zastave Srbije. Desničari su bili leđima okrenuti novinarskim kamerama i uzvikivali „Šiptar ovdje neće šetati“. Na protest su pozivale desno orijentisane organizacije „Klub 541“, „Zentropa“, „Zboraška omladina“ i druge, a na njihovim Telegram kanalima okupljeni se pozivaju da ostanu ispred „Dorćol placa“ jer nijesu vjerovali da je MUP zaista otkazao taj događaj i da festival neće početi. Okupljeni su bukom motocikala i vikanjem otežavali izvještavanje televizija, a pridružila im se grupa ljudi sa precrtanim imenom festivala na majicama i novim transparentima. Kad je počela kiša, grupa koja je bila ostala krenula je da slavi uzvicima i pjesmama uz baklje. Protest je završen oko 20 sati, a okupljeni su vatrometom ,,proslavili“ zabranu održavanja
MUP Srbije suspendovao održavanje festivala ,,Mirdita, dobar dan“, desničari protestovali u Beogradu, oštre reakcije protiv zabrane
tog festivala. Na kraju protesta oko sto osoba, pjevalo je kosovske pjesme i skandiralo imena ubijenih Srba u sukobu sa kosovskom policijom kod Banjske prošle godine. Brojne su reakcije na zabranu održavanja festivala. Osnivačica nevladine organizacije Fond za humanitarno pravo Nataša Kandić ocijenila je da su se zabranom festivala „Mirdita, dobar dan“, Srbija i njene institucije „svrstale uz
Poslovni broj: Iv. br. 740/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Krivoshein Viktoroyne Irina iz Bara, Spičanska 79/II, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105919 od 20.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Krivoshein Viktoroyne Irina iz Bara, Spičanska 79/II, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105919 od 20.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 738/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Grbić Dejan Markus iz Bara, Spičanska 77/III, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105028 od 20.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Grbić Dejan Markus iz Bara, Spičanska 77/III, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105028 od 20.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.06.2024. godine.
huligane i najcrnji etno-nacionalistički mrak“.
Ona je ocijenila da se u Srbiji ne može organizovati debata o pomirenju, a ni protest protiv glorifikacije ratnih zločinaca. Nevladina organizacija Crta na društvenoj mreži Iks ocijenila je da država od 2014. godine „nije pokazivala ovoliko neprijateljstvo prema festivalu“. -Umjesto „Mirdita, dobar dan“, vlast nam poručuje „Slobodo, laku noć“. Nikada
od 2014. država nije pokazivala ovoliko neprijateljstvo prema ovom festivalu. Retorsko je pitanje da li će se zaustaviti samo na jednom festivalunaveli su iz Crte. Član Predsedništva Lige socijaldemokrata Vojvodine, advokat Aleksandar Olenik kratko je prokomentarisao na Iksu da je „Vučićeva Srbija i zvanično u rukama huligana“. -I mi u njoj - dodao je Olenik. Pokret slobodnih građana za-
htijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova i Ivice Dačića da hitno povuku sramnu naredbu o zabrani i omoguće njegovo održavanje i garantuju bezbjednost svih učesnika i posjetilaca. -Sloboda okupljanja je ustavno pravo svih građana Srbije, a naredbom o zabrani festivala „Mirdita, dobar dan“ Ivica Dačić, kao predstavnik režima SNS-SPS, pokazuje da se država svrstava uz ekstremne nacionaliste koji su protiv regionalnog pomirenja - navode iz PSG u saopštenju. Ministarka za demografiju i brigu o porodici Milica Đurđević- Stamenkovski, predsjednica Srpske stranke Zavetnici, oglasila se putem društvenih mreža o zabrani održavanja festivala „Mirdita, dobar dan“ u Beogradu. -Mirdita, laku noć. Ovaj narod ima svoje dostojanstvo i jasnu granicu između tolerancije i mazohizma. Tuđe poštujemo, svoje ne damo – navela je ona. Marko Vučković zvani Komandant, jedan od istaknutih vođa navijačke grupe „Ultra bojs“, koji je do oktobra
Poslovna oznaka I.br.1172/2023
Poslovni broj: Iv. br. 741/24.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Zubchenko Vasiljevič Nikolay iz Bara, Spičanska 79/III, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105920 od 20.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je
J A V N O O B J A V LJ U J E
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Zubchenko Vasiljevič Nikolay iz Bara, Spičanska 79/III, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 105920 od 20.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.
S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.
Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.06.2024. godine.
Poslovni broj: Iv. br. 734/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Renard Igorevna Kio Viktoria iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 14, i Renard Kio Iolanta iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 14, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106367 za period od 20.04.2023. godine do 20.03.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je
da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Renard Igorevna Kio Viktoria iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 14, Renard Kio Iolanta iz Bara, Šćepana Malog 2B br. 14, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 106367 za period od 20.04.2023. godine do 20.03.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom prilozima od 17.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja. Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 27.06.2024. godine.
2016. bio suvlasnik firme „Ultra kop“, snimljen je među onima koji su se okupili u Dobračinoj ulici, ne dozvoljavajući ulaz u „Dorćol plac“, gdje je sinoć trebalo da počne festival ,,Mirdita, dobar dan“. Firma „Ultra kop“ osnovana je 2015. godine na adresi stadiona Crvene zvezde i poslovne zgrade u okviru stadiona u Ljutice Bogdana, godinama se bavi izvođenjem građevinskih radova. Naime, kako je ranije pisao Insajder, kompanija „Ultra kop“ je tokom 2015, za samo pet mjeseci postojanja, ostvarila prihod od 31,5 miliona dinara i dobit od 2,7 miliona. Ovogodišnje izdanje festivala „Mirdita, dobar dan“ trebalo je da otvori predstava „Otac i otac“ na „Dorćol placu“. -Po tekstu Jetona Neziraja, u režiji Kuštrima Kolićija, taj komad podsjeća na gubitke i više od 1.600 nestalih osoba nakon rata na Kosovu koji se završio prije 25 godina - saopštili su organizatori. Manifestacija je, u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, organizacije Integra sa Kosova i Građanskih inicijativa trebalo da bude održana od 27. do 29. juna na više lokacija u Beogradu, ali je program festivala modifikovan da ne bude javnih događaja 28. juna, kada se obilježava Vidovdan. Najavljeno je bilo da se kosovski umjetnici i autori predstave beogradskoj publici kroz koncerte, izložbe, debate, predstave i filmove. Organizatori su saopštili da festival „predstavlja spoj kulturne saradnje i pokretanja važnih političkih pitanja koja za cilj imaju otvorenost i pozitivan mir između srpskog i kosovskog društva“.
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HYGIENE SISTEMS MNE” DOO sa sjedistem na adresi ul.Serdara Jola Piletića br.2, iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “PAJBAR SISTEM ” DOO iz Danilovgrada, na adresi Novice Škreovića bb, radi naplate novčanog potraživanjačl. 45 ZIO-a , dana 26.06.2024. godine, donio je
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “PAJBAR SISTEM ” DOO vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 1172/2023 od 12.06.2023. godine godine Javnog izvršitelja Aleksandra Boškovića, isticanjem na oglasnoj tabli Privrednog suda objavljivanjem u dnevnom štampanom mediju koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore. S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od tri dana obrati ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši isticanjem na oglasnoj tabli suda. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković
Poslovna oznaka I.br.143/2024
JAVNI IZVRŠITELJ Aleksandar Bošković iz Podgorice, Ul. Vasa Raičkovića 4B, u predmetu izvršenja po predlogu izvršnog povjerioca “HYGIENE SISTEMS MNE” DOO sa sjedistem na adresi ul.Serdara Jola Piletića br.2, iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika “DESTINATUS ” DOO iz Podgorice, na adresi Ljubović br.4, radi naplate novčanog potraživanjačl. 45 ZIO-a , dana 26.06.2024. godine, donio je ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Izvršnom dužniku “DESTINATUS ” DOO vrši se dostavljanje Rešenja o izvršenju sa prilozima I.br. 143/2024 od 31.01.2024. godine godine Javnog izvršitelja
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija počelo da naplaćuje isključenje i ponovno priključenje na gradsku vodovodnu mrežu
Kao obrazloženje ove odluke, navode da deaktiviranje i aktiviranje magnetnog ventila mjernog mjesta korisnika usluga svrstavaju u vanrednu intervenciju na vodovodnoj mreži koju je izazvao sam korisnik
Gradsko preduzeće Vodovod i kanalizacija, u skladu sa odlukom Odbora direktora od 20. maja ove godine, počelo je da naplaćuje usluge isključenja i priključenja na gradsku vodovodnu mrežu.
Navodeći da je ova usluga bila besplatna, na naplatnom šalteru u ViK-u Pobjedi je rečeno da je potrošač koga isključe sa mreže (fizičko lice kad pređe dug od 50 eura) dužan da pored duga plati i uslugu ponovnog priključenja na mrežu koja iznosi 52,66 eura, što je više od samog duga. Kako su istakli, njihove ekipe intenzivirale su kontrolu i naplatu dugovanja.
NAPLATA
Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz ViK-a je saopšteno da je pravni osnov ove mje-
re odluka Odbora direktora ovog Društva od 20. maja ove godine.
- Tom odlukom se određuje da su troškovi deaktivacije i aktivacije magnetnog ventila mjernog mjesta korisnika usluga, koji ne izmiruje obaveze po osnovu pruženih usluga snabdijevanja vodom, u iznosu od 43,52 eura, bez PDV-a –naveli su iz ViK-a, uz napomenu da se u slučaju plaćanja
samo jedne usluge cijena dijeli sa dva.
Kao obrazloženje ove odluke, navode da deaktiviranje i aktiviranje magnetnog ventila mjernog mjesta korisnika usluga, svrstavaju u vanredovnu intervenciju na vodovodnoj mreži koju je izazvao sam korisnik, tako što nije izmirio obaveze za pružene usluge. - Troškovi i sama mjera deaktivacije i aktivacije magnetnog
Potrošači iz Zete još su u nadležnosti
Što se tiče potrošača sa područja Zete i njihove kontrole, iz ViK-a kažu da su oni još u njihovoj nadležnosti, dok je područje Tuzi u nadležnosti tamošnjeg opštinskog preduzeća. - Potrošači sa područja
ventila mjernog mjesta, ne treba tretirati kao neki vid prinude, već kao što smo naveli, radi se o vanredovnoj intervenciji na vodovodnoj mreži, pri čemu radnici ovog Društva moraju biti dodatno angažovani na terenu, prvi put da izvrše deaktivaciju i drugi put aktivaciju magnetnog ventila mjernog mjesta korisnika usluga – objašnjavaju iz Vodovoda. Naglašavaju da nije bila po -
Uprava za inspekcijske poslove dobiće novu parcelu umjesto one kod Gradskog stadiona
Zete još uvijek su u našoj nadležnosti a i tu se sprovode svakodnevne aktivnosti pozivanja neurednih platiša, isključenja sa vodovodne mreže, utuženja i kontrole na terenu – naveli su iz ViK-a.
trebna saglasnost nekog drugog organa, jer se ovim putem unapređuju redovno poslovanje Društva i naplata dospjelih potraživanja.
DUGOVANJA
Uvidom u evidenciju Službe za elektronsku obradu podataka, iz ViK-a navode da na dan 20. jun ove godine imaju registrovanih 90.000 korisnika usluga, od čega 81.600 fizič-
kih lica i 8.400 pravnih lica. - Ukupna dugovanja fizičkih i pravnih lica na dan 20. jun 2024. godine iznose 3,4 miliona eura, od čega se iznos 2,8 miliona odnosi na fizička, a 570.000 eura na pravna lica –naveli su iz ViK-a. Potrošači koji ne izmiruje mjesečne račune za pružene usluge, navode oni, budu blagovremeno obaviješteni opomenom u pisanoj formi, koja se dostavlja na adresu stanovanja. U opomeni je, kako dodaju, naznačen iznos potraživanja, kao i zakonski rok u kojem treba izmiriti navedeni dug. - Mjesečni račun za pružene usluge, pored tekućeg iznosa, sadrži i informaciju o ukupnom, tj. spornom potraživanju i predstavlja na neki način opomenu korisniku usluga. Nadležna služba, putem telefonskog poziva, čak iz više puta, informiše korisnika usluga koji ne izmiruje dospjele obaveze, da iste u naznačenom roku izmiri, kako bi se izbjegle dalje prinudne radnje (pokretanje postupka prinudne naplate i mjeru deaktiviranja magnetnog ventila mjernog mjesta korisnika usluga - isključenje). Potrošači sa stambenog sektora se prosljeđuju na isključenje kad dostignu dug 50 eura, nezavisno od broja neplaćenih računa, dok se kod fizičkih lica u privatnom sektoru i u sektoru privrede isključenja sprovode uglavnom kod dugovanja preko 100 eura ili nakon trećeg neplaćenog računa – naveli su iz gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija.
I.MITROVIĆ
Uprava za inspekcijske poslove Glavnog grada (bivša komunalna inspekcija) u naredna dva mjeseca završiće uređenje parcele od oko 2.000 kvadratnih metara u Ulici Mitra Bakića (pored glavne autobuske i željezničke stanice), gdje će ubuduće skladištiti vozila koja podigne jedno od specijalnih vozila ,,pauk“. Osim ,,žrtava“ nepropisnog parkiranja, na tom placu će biti ostavljana i vozila koja budu privremeno isključena iz saobraćaja zbog ilegalnog obavljanja taksi prevoza. U oba ova slučaja, do sada su pomenuta vozila bila parkirana na zatvorenom parkiralištu ,,Parking servisa“ iza istočne tribine Gradskog stadiona pod Goricom.
RASTEREĆENJE
Prostor na kojem je nekad bio parking Gradskog saobraćaja već je ograđen visokom metalnom ogradom i bodljikavom žicom, postavljena je rasvjeta, kao i poslovni kontejner
koji će služiti kao kancelarija za zaposlene u Upravi za inspekcijske poslove. Rukovodilac sektora saobraćaja i puteva u Upravi za inspekcijske poslove Ivan Kalezić kazao je za Pobjedu da očekuju da se presele na ovu lokaciju u naredna dva mjeseca.
- Tamo će biti dislocirana sva vozila koja budu podignuta specijalnim motornim vozilom ,,pauk“, tako da nećemo više koristiti za te potrebe parkiralište Parking servisa iza Gradskog stadiona, gdje su nam kapaciteti bili ograničeni – kazao je Kalezić. Kako navodi Kalezić, ostalo im je još da postave video-nadzor, sprovedu struju, vodu, kanalizaciju i ostalu komunalnu infastrukturu, kao i da još malo urede prostor i asfaltiraju prilaz.
Ovakvo rješenje rasteretiće saobraćaj u Ulici 19. decembra i drugim saobraćajnicama oko Gradskog stadiona, gdje se nerijetko dešava da po nekoliko ,,pauk“ vozila čeka u koloni ispred rampe, zajedno sa
korisnicima koji žele da uđu na parking, pa se stvaraju duže kolone i dolazi do nervoze kod vozača, ali i pješaka koji tuda prolaze.
BEZBJEDNOST
Na novoj lokaciji, ističe rukovodilac sektora saobraćaja i puteva u Upravi za inspekcijske poslove, imaće više nego dovoljno prostora za potrebe obavljanja ove djelatnosti.
- Tu će biti smještena i privremeno oduzeta taksi vozila, koja se isključuju iz saobraćaja zbog nelegalnog poslovanja. Vozila koja budu tamo premještena biće adekvatno obezbijeđena jer ćemo uz video–nadzor imati i fizičko obezbjeđenje 24 sata dnevno – ističe Kalezić. Vlasnici automobila, kojima ,,pauk“ služba podigne auto, moći će da završe administra-
I.MITROVIĆ
Uređuju parkiralište iza istočne tribine Gradskog stadiona
Rasterećenju saobraćajnih gužvi i nepropisnom parkiranju u Ulici 19. decembra i drugima iza Gradskog stadiona, doprinijeće proširenje kapaciteta parkirališta ,,Parking servisa“ iza istočne tribine stadiona.
- Planirano je da ubrzo otpočne sanacija okruženja Gradskog stadiona, gdje su saobraćajnice u veoma lošem stanju, a biće uređen i parking prostor iza istočne tribine stadiona – najavili su iz gradskog preduzeća Putevi.
tivnu proceduru na licu mjesta, u poslovnom kontejneru Uprave za inspekcijske poslove.
- Samo plaćanje neće biti moguće na licu mjesta, kao što to ni sada nije slučaj, kako kod nas tako ni kod komunalne policije. Građani će moći da uplate na naš žiro račun obave u pošti ili banci – kazao je Kalezić.
Kazna za nepropisno parkiranje iznosi 60 eura, s tim što se umanjuje na 40 ukoliko se plati u roku od osam dana. Troš-
kovi utovara, istovara i prevoza do odredišta su dodatnih 65 eura, i taj dio se ne umanjuje. Tako kompletni trošak za onoga kome ,,pauk“ podigne auto iznosi 125 eura (odnosno 105 eura ukoliko plati u roku od osam dana).
Uprava za inspekcijske poslove raspolaže sa šest SMV ,,pauk“ a, prema riječima Kalezića, raspisan je tender za nabavku još jednoga čija se isporuka očekuje u narednih pola godine. I. MITROVIĆ
Beogradski mediji na klupi reprezentacije očekuju Njemca ili Italijana Piksi već
,,otpisan“, nasljednik stranac
PODGORICA - Dragan
Stojković Piksi sigurno će dobiti otkaz na mjestu selektora reprezentacije Srbije, a nacionalni savez već razmatra imena potencijalnih nasljednika.
Po saznanjima beogradskog Sportskog žurnala, novi selektor izvjesno će biti stranac. Takođe, ističe se da su kandidati Italijan i Njemac – ne otkrivajući imena koja razmatraju čelnici FS Srbije.
Stojković, igračka legenda jugoslovenskog fudbala, reprezentaciju je odveo na dva uzastopna velika takmičenja – ali
je i na šampionatu planete i na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj ovog ljeta završio takmičenje u grupnoj fazi. Kvalitet partija bio je daleko ispod očekivanog, kritikovani su i Stojkovićevi taktički izbori, a jasno je i da je narušen odnos na relaciji igrači – selektor. Za nacionalni savez problem je milionsko obeštećenje u slučaju otkaza, a Piksi je ugovor potpisao prije samo mjesec, 27. maja. R. A.
Poruka iz nacionalnog saveza
Dalić
ostaje selektor Hrvatske
PODGORICA - Zlatko
Dalić ostaje selektor Hrvatske, poručio je jasno predsjednik Fudbalskog saveza Hrvatske (HNS) Marijan
Kustić
Reprezentacija je završila takmičenje na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj u grupnoj fazi, a Dalić je preuzeo odgovornost za neuspjeh nakon remija 1:1 sa Italijom u posljednjem trećem meču ,,vatrenih“ na šampionatu kontinenta. Od tada se spekulisalo, da to znači i njegov odlazak sa klupe nacionalnog tima. - Zlatko je selektor i ostaće se-
lektor hrvatske fudbalske reprezentacije. Razgovarali smo i rukovali se. Ostaje, mogu ekskluzivno da otkrijem – rekao je Kustić, a prenio zagrebački Jutarnji list. Hrvatska je u mečevima sa Italijom i Albanijom primila golove u sudijskoj nadoknadi. Predsjednik nacionalnog saveza Kustić poručio je da se nada, da će kapiten Luka Modrić nastaviti da nastupa za reprezentaciju do narednog šampionata planete za dvije godine. R. A.
PODGORICA - Kviča
Kvarachelija je nakon istorijskog meča, pobjede Gruzije nad Portugalom 2:0 kojom je ovjeren plasman u osminu finala Evropskog prvenstva u Njemačkoj, od Kristijana Ronalda dobio potpisan dres.
Gruzijski fudbalski heroj, ofanzivac Napolija, u 2. minutu bio je strijelac vodećeg gola protiv izrazitog favorita. Opravdao je ulogu lidera tima, ali i reputaciju jednog od najboljih krilnih ofanzivaca današnjice. Ronalda je upoznao na jednom fudbalskom kampu, kada je Kviča imao 12 godina. Od fudbalskog idola nakon istorijskog uspjeha Gruzije u srijedu
PODGORICA - Selektor
Gruzina Vili Sanjol uspio je da napravi ono što njegovim daleko plaćenijim kolegama nije pošlo za rukom na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.
Francuz ispisuje istorijske rezultate sa ovom selekcijom iz mjeseca u mjesec, iz neđelje u neđelju, a sada na Evropskom prvenstvu iz dana u dan. Gruziju je najprije odveo do prvog učešća na EURO (poslije penal drame sa Grcima), potom je uzeo prvi bod na završnom turniru (protiv Češke), uslijedila je potom najveća pobjeda u istoriji fudbala u Gruziji - protiv Ronaldove Portugalije (2:0). Prva na Evropskim prvenstvima za Gruzine, dovoljna za prolaz među 16 najboljih ekipa na šampionatu gde ih čeka Španija. Gruzija ima i najboljeg golmana na prvenstvu, senzacionalnog Mamardašvilija,
ima igrača koji je postigao peti najbrži gol u istoriji na EURO (Hviču Kvarackeliju), a ima i najboljeg golgetera poslije prve faze šampionata - Žorža Mikautadzea. Napadač francuskog Meca sa tri pogotka, s razlogom se šepuri ispred najvećih zvijezda evropskog fudbala. Za sve ove pobrojane uspjehe reprezentacije Gruzije, za ovu bajku koja traje, a koju realno niko nije očekivao, ogromne zasluge, osim igračima, idu na račun selektora Sanjola, koji je od grupe solidnih, vrlo dobrih i odličnih pojedinaca napravio tim kadar da se ,,pobije“ sa svima. I sve to za vjerovali ili ne - 200.000 eura po godini ugovora. Sanjol je prema zvaničnim podacima selektor sa najmanjom platom u odnosu na njegove kolege koje predvode ekipe na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj. Prema dostupnim podacima, prvi na listi najplaćenijih se-
Godišnje plate 24 selektora
1. Geret Sautgejt (Engleska) – 5,8 miliona eura
2. Julijan Nagelsman (Njemačka) – 4,8 miliona eura
3. Roberto Martinez (Portugal) – 4 miliona eura
4. Didije Dešan (Francuska) – 3,8 miliona eura
5. Ronald Kuman (Holandija) – 3 miliona eura
6. Lućano Spaleti (Italija) – 3 miliona eura
7. Vinćenco Montela (Turska) – 1,8 miliona eura
8. Murat Jakin (Švajcarska) – 1,6 miliona eura
9. Ralf Rangnik (Austrija) – 1,5 miliona eura
10. Domeniko Tedesko (Belgija) – 1,5 miliona eura
11. Zlatko Dalić (Hrvatska) – 1,5 miliona eura
12. Dragan Stojković (Srbija) – 1,4 miliona eura
13. Luis de la Fuente (Španija) – 1,25 miliona eura
14. Serhij Rebrov (Ukrajina) – 1,25 miliona eura
15. Kasper Hjulmend (Danska) – 1,15 miliona eura
16. Silvinjo (Albanija) – 750.000 eura
17. Mihal Probjež (Poljska) – 560.000 eura
18. Stiv Klark (Škotska) – 550.000 eura
19. Franćesko Kalcona (Slovačka) – 540.000 eura
20. Mako Rosi (Mađarska) – 300.000 eura 21. Matjaž Kek (Slovenija) – 300.000 eura 22. Ivan Hašek (Češka)
lektora, nalazi se Geret Sautgejt (Engleska) koji zarađuje 5,8 miliona eura godišnje. Na drugom mjestu je selektor Njemačke Julijan Nagelsman koji na godišnjem nivou zarađuje milion manje od kolege iz Engleske, dok je treći najplaćeniji Roberto Martinez koji predvodi Portugal - za 12 mjeseci inkasira četiri miliona eura. Slijede zatim: Didije Dešan (Francuska, 3,8 miliona eura), Ronald Kuman (Holandija, tri miliona eura), a tačno u „zlatnoj“ sredini nalaze se selektori Hrvatske i Srbije. „Izbornik“ trećeplasirane selekcije sa Mundijala u Kataru Zlatko Dalić zara-
veče dobio je poklon. - Dobio sam Ronaldov dres, prošli smo u narednu fazu turnira. Ovo je najbolji dan u životima gruzijskih navijača. Ispisali smo istoriju, niko nije vjerovao da će se to dogoditi. Niko nije vjerovao da ćemo pobijediti Portugal, ali zato smo jak tim, ako ima i jedan procenat šanse, pokazali smo da to može da se uradi. Ronaldo mi je poželio uspjeh prije meča, nijesam mogao ni da zamislim da će mi prići, a kamoli da ćemo pričati. Veliki je čovjek i sjajna osoba – rekao je Kvarachelija. Očekuje se da Kviča napusti Napoli ovog ljeta. Gruzija će u osmini finala igrati protiv apsolutnog favorita Španije u nedjelju (21 h). R. A.
Pobjednik 3
Pobjednik 1
Pobjednik A
Pobjednik B
Pobjednik 5
Pobjednik 6
đuje 1,5 miliona, dok plata Dragana Stojkovića Piksija iznosi 1,4 miliona. Posljednje mjesto rezervisano je za junaka sa početka priče - Vilija Sanjola. Međutim, Vili Sanjol se trenerski dugo kalio dok se nije probio na veliku scenu. Bio je selektor U20 i U21 reprezentacije Francuske, dvije godine je sjedio na klupi Bordoa, bio je i asistent Anćelotiju u Bajernu 2017. godine, čak je i vodio jedan meč Bavaraca poslije odlaska Italijana sa klupe. To iskustvo donijelo mu je 2021. godine angažman u Gruziji. Ostalo je, kako ono kažuistorija. J.TERZIĆ
Pobjednik 7
Pobjednik 8
Pobjednik C
Pobjednik D
Pobjednik 4
Pobjednik 2
Francuska Švajcarska
,,Tajne“ Slovenije i Gruzije na putu do istorijskog plasmana u osminu nala EP u Njemačkoj
PODGORICA - Ništa se u istoriji slovenačkog fudbala ne može porediti sa ovim plasmanom u osminu finala Evropskog prvenstva u Njemačkoj. Ni u klupskom, ni na nivo reprezentacije. To je ono sa čim je saglasna fudbalska javnost i svi oni kojima je reprezentacija na srcu u Sloveniji, nakon istorijskog uspjeha selekcije Matjaža Keka. I sasvim isti utisak, kada je uspjeh svoje reprezentacije u pitanju – dijele i u Gruziji. Svi ostali, veliki i izraziti favoriti, kroz tri meča grupne faze na putu do osmine finala – prošli su kroz manje ili veće probleme. Od domaćina Njemaca, preko fantastičnog mladog tima Španije, za koji domaća javnost izražava bojazan o neefikasnosti, do Engleske za koju ostrvski mediji već ,,slute“ neslavni povratak u domovinu, već nakon meča u neđelju.
Slovenija i Gruzija su one selekcije koje su prevazišle očekivanja i po kojima će se pamtiti takmičenje u ovoj grupnoj fazi. One su te reprezentacije koje potiru priču o brojnim kalkulacijama drugih selekcija ili neuigranosti i nedopadljivom fudbalu trećih...
I zaslužuju da, uoči osmine finala, budu u fokusu.
TALIČNI SREBRENJAK Posebno interesantan, za mnoge i neobjašnjiv – je slovenački uspjeh. Naravno, radi se o zemlji koja dugoročno i sistematski ulaže u razvoj fudbala, na svim nivoima. Pa ipak – to je reprezentacija koja je prije samo dvije godine od Srbije izgubila 4:1. Istu je potpuno nadigrala u remiju 1:1 na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj.
Ističe se da je reprezentacija izuzetno uigrana, da fudbaleri znaju kvalitete i mane svakog saigrača ponaosob, da su spremni za različite taktičke varijante... Ali u timu Slovenije sad – kao ,,razloge“ uspjeha, ističu i neke iracionalne momente. - Na primjer, dobili smo od nacionalnog saveza srebrnjake nakon plasmana na šampionat kontinenta. Ja se od svog ne odvajam i nosim ga na svakom meču. I vidite, pomaže nam –našalio se Erik Janža, lijevi bek Gornjik Zabrzea.
Slovenija i Gruzija su one selekcije koje su prevazišle očekivanja i po kojima će se pamtiti takmičenje u grupnoj fazi EP u Njemačkoj. One su reprezentacije koje potiru priču o brojnim kalkulacijama drugih selekcija ili neuigranosti i nedopadljivom fudbalu trećih... I zaslužuju da, uoči osmine nala, budu u fokusu
Kviča Kvarachelija (23), prva zvijezda Gruzije i jedan od najboljih krilnih napadača današnjice, sin je Badrija Kvarachelije – Gruzina koji je bio reprezentativac Azerbejdžana, nakon raspada SSSR. Njihova porodica je iz malog grada Calenđiha na zapadu Gruzije, sa jedva nešto više od 3.000 stanovnika. Otac mu je za Azerbejdžan 2000. odigrao tri meča. Sada zvijezda italijanskog Napolija – Kviča je sa 16 godina zaigrao za Dinamo
Tbilisi, najbolji tim u zemlji. U manjem klubu Rustavi u domaćoj ligi odigrao je 18 mečeva na pozajmici 2018. godine... Od sezone 2018/19. sazrijevao je u moskovskoj Lokomotivi i Rubinu iz Kazanja, ali nije se nametnuo... Prije ,,eksplozije“ u Napoliju –odigrao je dobar proljećni dio sezone u Dinamo Batumiju 2022. godine (kući se vratio nakon početka ruske vojne agresije u Ukrajini), u domovini je na 11 mečeva postigao osam golova.
Napoli ga je 1. jula 2022. platio između deset i 12 miliona eura – godinu kasnije klubu je donio šampionsku titulu Serije A i postao fudbalski superstar. ,,Kvaradona“ ima dva brata, mlađi Tornike (2010) je izuzetan talenat. Kviča se sa dugogodišnjom ljubavi Nicom, studentkinjom medicine, vjenčao u oktobru prošle godine u Samtavro manastiru na Kavkazu, starom 1.800 godina - jednom od simbola Gruzije. Očekuje se da Kvarachelija ovog ljeta pojača neki od najvećih evropskih klubova.
Nacionalni tim Gruzije je pažljivo brendiran, sa sloganom ,,Snaga u jedinstvu“. Na unutrašnjoj strani kragne na dresu reprezentativaca ipak piše: ,,Snaga je u meni“. Individualnost se promoviše i pospješuje u ovom sistemu. Uspjeh reprezentacije proslavilo je nekoliko stotina hiljada navijača – na ulicama glavnog grada Tbilisija. Da se nakratko zaborave politička trvenja u zemlji, gdje su dvije strane žestoko polarizovane oko toga –kako sačuvati nezavisnost u ogledalu odnosa sa Rusijom
Pa još poručuje – da njegov otac Jože na sličan način tokom mečeva uz sebe nosi neki njemu bitan novčić. I otkad to radi, reprezentacija nije izgubila nijedan meč... Janža ističe još jedan ,,ritual“. Kad se Slovenija kvalifikovala, od slavnog Njemca Lukaša Podolskog, saigrača u klubu, naručio je – 50 ćevapa i jogurt za slavlje. Jer Podolski, narav-
no, ima lanac kebab roštilja. I tako se sad ponavlja nakon svakog uspjeha...
OSMIJEH ILIČIĆA
Josip Iličić (36), veteran i fudbalskoj Evropi najpoznatije ime u slovenačkoj selekciji –prije samo dvije i po godine bio je suočen sa borbom sa ozbiljnom depresijom. - Nikad ne treba da odustane-
te, jer ne znate što vam život sve može prirediti i vratiti... Iskreno, nikad nijesam očekivao ovakvu sreću i uspjeh, sa ovim momcima u reprezentaciji. Planiram da sačuvam ovaj osmijeh – rekao je Iličić. ,,Desetka“ Maribora, konačno, otkriva ,,tajnu“ Slovenije. - Mala smo zemlja, ali sa velikim srcem. Naša djeca, naši mladi igrači u reprezentaciji,
Dobili smo od nacionalnog saveza srebrnjake nakon plasmana na šampionat kontinenta. Ja se od svog ne odvajam i nosim ga na svakom meču. I vidite, pomaže nam – našalio se Erik Janža, lijevi bek Gornjik Zabrzea
ali i djeca Slovenije, zaslužuju ovu radost. Za to se borimo. I pokazujemo da ,,mali“ mogu da čine velike stvari – rekao je Iličić. Josip, rođen u Prijedoru (BiH) u hrvatskoj porodici, u Sloveniju je sa majkom i bratom doselio kad je imao samo godinu, nakon što mu je otac ubijen... I bez obzira na porijeklo, kazao je da nikad ne bi igrao za neku drugu zemlju, osim Sloveniju, u kojoj je proveo skoro cijelo djetinjstvo i sazrio.
SLAVA DINAMA
Kada su Gruzijci u pitanju, ističe se sa ponosom prije svega izuzetna i vjekovna tradicija napadačkog fudbala u toj zemlji, koja je, kažu, njegovana još od kraja 19. vijeka, kad su engleski mornari u luku Poti, na Crnom moru, donijeli prve lopte. Odlično pamte trijumf Dinamo Tbilisija 1981. godine u Kupu kupova, slavne mečeve sa Liverpulom, priče o tehnički nadarenim, ali karakternim, često svadljivim fudbalskim zvijezdama sedamdesetih i osamdesetih, koje su ostale ,,ispod radara“ fudbalske Evrope... Na primjer, 1965. u timu SSSR protiv Peleovog Brazila bila su četiri Gruzijca, godinu ranije Dinamo Tbilsi bio je prvi put šampion Sovjetskog Saveza. Ali je fudbalska infrastruktura, raspadom SSSR, ostala praktično u ruševinama. Zemlja je od 1991. do 1993. bila u građanskom ratu. Sa samo 3,7 miliona stanovnika, Gruzija je napadačkim pristupom od starta šampionata oduševila. Ključni momenat
bila je upravo pobjeda za prolaz u nokaut fazu – 2:0 protiv favorizovanog, ali nadigranog Portugala.
FAKTOR KOBIJAŠVILI
Arhitekta uspjeha je Levan Kobijašvili, od 2015. predsjednik nacionalnog saveza. Za zemlju koja se polako sve više okretala Zapadu, iskoristio je priliku za ubrzan razvoj fudbalskog sistema. Od 2015. godine, 37 fudbalskih terena i stadiona u Gruziji je rekonstruisano, a 18 je u procesu konstrukcije. Te godine bilo je 14.676 registrovanih igrača – sada ih je blizu 40.000! Najbolji dokaz fudbalske revolucije: prije devet godina samo je 200.000 navijača pratilo mečeve domaće lige. A 2022. godine – čak oko 2,6 miliona, po zvaničnim podacima.
Nacionalni tim je pažljivo brendiran, sa sloganom ,,Snaga u jedinstvu“. Na unutrašnjoj strani kragne na dresu reprezentativaca ipak piše: ,,Snaga je u meni“. Individualnost se promoviše i pospješuje u ovom sistemu.
Uspjeh reprezentacije proslavilo je nekoliko stotina hiljada navijača – na ulicama glavnog grada Tbilisija. Da se nakratko zaborave politička trvenja u zemlji, gdje su dvije strane žestoko polarizovane oko toga – kako sačuvati nezavisnost u ogledalu odnosa sa Rusijom. Gruzija će u neđelju veče igrati protiv velikog favorita Španije. Slovenija, noć kasnije – protiv Portugala. I jedni i drugi zaslužuju da sanjaju nove velike snove. S. STAMENIĆ
PODGORICA - Tradicija stara deceniju je nastavljena - „Lovćen“ je, kao vjerni prijatelj COK-a, poklonio osiguranje za kompletni crnogorski tim koji će nas predstavljati na Olimpijskim igrama u Parizu.
Tim povodom, juče je u hotelu ,,Hilton“ u Podgorici, izvršni direktor Lovćen osiguranja Matjaž Božič, uručio vaučer osiguranja predsjedniku COK-a Dušanu Simonoviću. Svečanosti, su prisustvovali naši olimpijci, bokserka Bojana Gojković i vaterpolisti Dušan Matković i Stefan Vidović - Više od 10 godina unazad Lovćen osiguranje je partner i donator Crnogorskog olimpijskog komiteta i njihova pomoć nam je u godinama koje su za nama puno značila. Nije Lovćen osiguranje sponzor samo COK-a, nego i mnogih drugih timova, saveza i poje-
dinaca u crnogorskom sportu i ja im iskazujem posebnu zahvalnost i poštovanje prema onome što čine kao društveno odgovorna kompanija i pažljiva kompanija sa ugledom koji i u zemlji i u inostranstvu puno znači. Mi volimo da smo uz najbolje, a i oni vole da su uz najbolje, zato su sa nama danas ovdje, zato su uz crnogorski olimpijski tim. Vjerujem da ćemo ovu saradnju nastaviti, još snažnije i jače, a ovaj gest je zaista jedan nevjerovatno empatičan prema našim sportistima i zato izaziva posebnu emociju i zahvalnost. Hvala vam na svemu do sada, nastavićemo sa istom snagom, sa istom energijom, sa novom energijom, kako kaže naš slogan. Da bude srećno našim sportistima u Parizu i da se sigurno osjećaju uz Lovćen osiguranje - poručio je predsjednik COK-a Dušan Simonović. Izvršni direktor Lovćen osiguranja Matjaž Božič, naglasio je
da Lovćen kao kompanija na sport gleda kao idealno sredstvo za promociju zdravih izbora i stilova života.
- Izuzetno mi je zadovoljstvo što, ispred Lovćen osiguranja, mogu izraziti ponos i radost što smo dio ove dugogodišnje, lijepe sportske priče. Sport nije samo igra, već i način da se promovišu zdravi izbori i stilovi života, i grade vrijednosti koje nas oblikuju kao bolje ljude i snažniju zajednicu. Naša podrška Crnogorskom olimpijskom komitetu nije slučajna, već proizlazi iz našeg dubokog uvjerenja da je važno pružati podršku i sigurnost našim sportistima na svakom koraku njihovog puta. Naša misija je da budemo pouzdan partner ne samo crnogorskom sportu, već cijeloj zajednici. Posebno smo ponosni što možemo pomoći osiguranjem sportista i crnogorske olimpijske delegacije koji će predstavljati Crnu Goru na ljetnjim olimpijskim igrama u Parizu. Ova podrška je naš način da pokažemo koliko vjerujemo u njih, i koliko smo posvećeni njihovom uspjehu i sigurnosti. Želim svim sportistima puno sreće i uspjeha u Parizu, znajući da iza njih stoji čitava nacija, i da smo mi, kao Lovćen osiguranje, ponosni što smo dio njihovog putovanja. Hvala vam što ste ovdje i što zajedno stvaramo bolju i sigurniju budućnost za sve - istakao je Božič. J.T.
Teža povreda Ahilove tetive slavne Jamajčanke, olimpijske šampionke sprinta
TompsonHera neće trčati u Parizu
PODGORICA - Elejn
Tompson-Hera neće učestvovati na Olimpijskim igrama u Parizu ni braniti zlata u atletskom sprintu na 100 i 200 metara, vijest je koja je odjeknula u planetarnoj sportskoj javnosti. Slavna Jamajčanka je dan prije 32. rođendana morala da sa-
opšti najtežu odluku karijere. Ahilovu tetivu povrijedila je na takmičenju u Njujorku, ranije ovog mjeseca. Zbog toga je u danima za nama prvo odustala od nacionalnih kvalifikacija u trci na 200 metara. Potom je, u četvrtak, kazala da mora odustati i od trka na 100 metara i štafete. - U Njujorku sam osjetila nešto zaista loše, nijesam uopšte mogla da se oslonim na nogu i iznijeta sam sa staze. Snimak je pokazao da je u manjem dijelu Ahilova tetiva pokidana. Uradila sam sve što sam mogla da se pojavim na nacionalnim kvalifikacijama i nastupam, ali nije pomoglo – objavile ja
PODGORICA – Pobjeda protiv Bahama (93:80) i poraz od Grčke (86:57), bilans je košarkaša Crne Gore na Akropolis kupu u Atini, u jedinim kontronim mečevima pred početak olimpijskog kvalifikacionog turnira u Letoniji.
Iako su turnir završili bolje nego što su ga počeli, trijumfom protiv Bahama, sa trojicom NBA igrača, izabranici Boška Radovića su u glavnom gradu Grčke odigrali dobro samo 20 minuta, odnosno drugo poluvrijeme protiv Bahama, koje im je i donijelo pobjedu. Prvi meč sa Grčkom i prvo poluvrijeme protiv Bahama (35:43) je, međutim, nešto što brine selektora naše selekcije pred turnir u Rigi, na kojem će se naši košarkaši boriti za vizu za Olimpijske igre.
- Poslije sumorne utakmice protiv reprezentacije Grčke, u meču protiv Bahama imali smo prilično bolji odnos, bolju energiju i dobrih 20 minuta. Međutim, ako gledamo protivnike na turniru u Rigi, onda je jasno da nam 20 minuta
nije dovoljno. Zbog toga, jasno je da nam treba više minuta dobre igre u oba pravca, a posebno u odbrani, koja je i protiv Bahama imala dosta problema, ali je napad djelovao mnogo bolje – kazao
je selektor Crne Gore Boško Radović. Naša reprezentacija večeras će doputovati u Podgoricu, a tokom petka i subote treniraće u ,,Bemax areni“, dok će već u neđelju otputovati za Rigu.
Tompson-Hera na društvenim mrežama.
Tompson-Hera je prije tri godine postala prva atletičarka koja je odbranila olimpijske titule i na 100 i na 200 metara. Već ima status legende u modernoj eri atletike, a njen rezultat od 10,54 sekundi na 100 metara je drugi najbolji u istoriji sporta, pet stotinki lošiji od svjetskog rekorda.
Prošle godine na šampionatu planete je propustila individualne trke, takođe zbog povrede koja je mučila tokom skoro cijele sezone. Povrede Ahilove tetive u više navrata su je sputale od 2017. godine.
R. A.
PODGORICA - Bem Adebajo (26), krilni centar Majami Hita, izvjesno će produžiti ugovor sa NBA klubom na tri godine, za 166 miliona eura.
Po saznanjima američkih medija, novi ugovor biće potpisan 6. jula – a važiće za period od ljeta 2026. godine, kada zvijezdi tima i kapitenu ističe aktuelni ugovor. U naredne dvije sezone zaradiće oko 72 miliona eura. Američki reprezentativac igra odlično u napadu a vrhunski
u odbrani, tri puta biran je u najbolje defanzivne petorke najjače lige svijeta. U klubu smatraju da može još dodatno značajno da unaprijedi igru.
U sezoni za nama bilježio je 19,3 poena uz 10,4 skokova u prosjeku. Majami važi za tim koji već godinama igra najbolju odbranu u NBA, a klub oko Adebaja želi da gradi ekipu za novi napad na titulu. Košarkaš nigerijskog porijekla visok je 206 santimetara, a 2017. bio je 14. pik na draftu. Prije tri godine postao je i olimpijski šampion. R. A.
PODGORICA – Muška kadetska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se danas u Podgorici i počela pripreme za Evropsko prvenstvo B divizije, koje se od 8. do 17. avgusta održava u Skoplju.
Selektor Demir Kalić pozvao je 16 igrača, a kompletne pripreme kadetska reprezentacija odradiće u Tivtu. Na spisku su Vuk Kankaraš (Podgorica), Vuk Ivelja (Budućnost), Relja Rajković (Lovćen), Lazar Bajčeta (Podgorica), Balša Mugoša (Podgorica), Maksim Brnović (Budućnost), Blažo Jovanović (Podgorica), Đorđe Đukanović (Lovćen), Milovan Milić (Centar), Dušan Stanković (Olimpijakos), Jakša Mićković (Radnički BG), Marko Popović (Budućnost), Andrej Fantić (Pro basket), Vuk Radović (Budućnost), Miloš Veković (Vojvodina) i Marko Bardić (Nanter).
Crna Gora će u glavnom gradu Sjeverne Makedonije igrati u grupi B, gdje su još Holandija, Island, Češka, Luksemburg i Kipar, a premijerni meč ,,cr-
Do utakmice sa Brazilom imamo četiri, možda pet treninga, tako da je jasno da nemamo mnogo vremena. Potrebno je nakon povratka za to kratko vrijeme da se potrudimo da ispravimo dosta nekih stva-
Gledajući oba meča u Atini, Nikola Vučević je pokazao najviše, jer je upisao ukupno 35 poena - 20 protiv Grčke i 15 protiv Bahama. Uz to, centar Čigaka je bio i najbolji skakač tima, jer je u oba duela išao do dabl-dabl učinka. Protiv Grčke je zabilježio 11 skokova, a protiv Bahama 15. Interesantno, Vučević je ukupno bio bolje raspoložen u šutu za tri poena nego za dva. Bio je najbolji trojkaš tima sa pet pogođenih trojki iz šest pokušaja, dok je ostatak tima zajedno upisao šest pogodaka sa perimetra. Vučević je protiv Grčke za dva šutirao 12-2, a protiv Bahama 7-2.
ri, kao i koncentraciju, odgovornost prema igri, lopti, prema svemu. Ali, pokušaćemo u naredna dva-tri dana da to popravimo tokom treninga i nadam se da ćemo mnogo bolji i spremniji dočekati kvalifikacioni turnir u Rigi – podvukao je Radović.
Crna Gora olimpijski turnir u Letoniji počinje 2. jula utakmicom sa Brazilom, dok je dan kasnije rival Kamerun. U drugoj grupi su Letonija, Gruzija i Filipini. Po dvije selekcije iz grupe idu u polufinale, a pobjednik turnira
šampionatu B divizije od 8. do 17. avgusta u Skoplju
u Pariz. Polufinale je 6. jula, a finale dan kasnije kada će biti poznat putnik za Pariz. - U Rigi nas čekaju dva jaka meča. Igramo protiv Brazila i Kameruna, ali za nas je važno da smo ostvarili pobjedu i da smo pobjedom završili turnir u Atini, a ona nam je zaista trebala nakon izdanja i poraza od Grčke na startu. Bila je zaista potrebna zbog samopouzdanja, ali i zbog ljepšeg utiska i svakako je ljepše putovati nakon trijumfa – objasnio je Radović.
S. JONČIĆ
veni“ igraju 8. avgusta protiv Islanda.
- Očekuje nas nimalo naivna grupa, jer znamo koliko reprezentacije Holandije, Češke i Islanda ulažu u košarku tokom posljednje decenije. Ipak, treba naglasiti da dolazimo iz zemlje koja je na posljednjem Mundobasketu završila na visokom 11. mjestu i samim tim imamo obavezu da se što bolje predstavimo na Evropskom prvenstvu
i probamo da izborimo A diviziju, gdje nam je i mjestokazao je selektor Kalić, u čijem su stručnom štabu tim menadžer Aleksa Popović, treneri Stefan Miličković i Miloš Rovčanin, kondicioni trener Marko Jevremović i fizioterapeut Medo Spahić Kadeti će imati osam kontrolnih mečeva - dva meča protiv Sjeverne Makedonije (15. i 16. jula u Tivtu), zatim u Sarajevu 20. i 21. jula protiv Bosne i
Hercegovine i U18 selekcije Saudijske Arabije, te dvomeč (23. i 24. jul) u gostima protiv Hrvatske, kao i protiv Srbije u Tivtu (31. jul i 1. avgust), što će biti generalne provjere pred šampionat.
- Vjerujem da ćemo kroz tih osam utakmica odraditi sve ono što smo planirali i da ćemo najbolje pripremiti ekipu za sve ono što nas očekuje na samom prvenstvu – zaključio je Kalić. S. J.
Pregovori sa kapitenom naše reprezentacije u poodmakloj fazi
PODGORICA - Bojan Dubljević u pregovorima je sa Saragosom, o povratku u špansku ACB ligu, saznaje naš list.
Pregovori su u poodmakloj fazi, a čeka se da kapiten naše reprezentacije donese definitivnu odluku o tome, da li će ponovo zaigrati za neki španski klub. Kako sada stvari stoje, odlazak iz ruskog Zenita je izvjestan – a Saragosa je do
sada pokazala najviše odlučnosti da ga dovede. Nikšićanin, naš slavni centar, igrao je više od decenije za Valensiju, kojoj je donio i prvu titulu španskog šampiona i dvije titule u Evrokupu.
Iza Dubljevića je solidna sezona u ruskom Zenitu, a trenutno je na dužem odmoru – budući da se oporavlja od posljedica povrede. Saragosa ima izuzetno ambiciozan projekat za sezonu
Atlanta birala krilo Rizašea sa prve pozicije
PODGORICA - Francuz
Zakari Rizaše (19) već je dio NBA istorije, njega su sa prve pozicije na ovogodišnjem draftu birali Atlanta Hoksi. Krilo Asvela dobilo je povjerenje, nakon dobre sezone na pozajmici u Burgu, domaćem timu, sa kojim je nastupio u finalu Evrokupa. Odličan atleta, defanzivac i šuter za tri poena u sezoni za nama, prvoj na velikoj sceni u karijeri, bilježio je 11 poena i 3,9 skokova po meču, uz 47 procenata šuta iz igre i 38,7 procenata šuta za tri poena.
Rizašea izvjesno čeka veliki rad i napredak. Nije igrač koji iz driblinga umije da sebi iskreira šut, niti je u timu u kom je igrao prethodne sezone bio primarna opcija u napadu. U tranziciji je košarkaš visok 206 santimetara posebno efikasan, a ima probleme u igri kada je odbrana rivala dobro postavljena, u sporijem napadu.
- Ako bih se poredio stilom igre, možda bi to bio Klej Tompson, iako je dosta niži igrač od mene. Mislim da je to vrlo slična igra – rekao je Rizašer, nakon izbora na draftu.
Iz Atlante su poručili da su izuzetno zadovoljni izborom, kao i da je Rizažer rijedak tip igrača u modernoj košarci – visoki šuter izuzetne klase, koji može da brani igrače na više pozicija tokom mečeva.
Takođe očekivano, sa druge pozicije biran je isto Francuz – centar Aleks Sar (19) ide u Vašington Vizardse, nakon sezone u australijskom Pertu. Košarkaš visok 2013 santi-
pred nama. Sa druge strane, sam Dubljević je govorio da mu život u Španiji apsolutno odgovara – ali i to, da Valensiju doživljava drugim domom. Kapiten nacionalnog tima u sezoni za nama za Zenit je bilježio devet poena, 4,8 skokova i 1,4 asistencija u ruskoj VTB ligi. Zbog povrede, nažalost, ne može da pomogne nacionalnom timu u olimpijskim kvalifikacijama narednog mjeseca. S. S.
Prvi put u istoriji sa prve dvije pozicije birani su Evropljani, obojica iz iste zemlje
metara sin je bivšeg senegalskog košarkaša, dok mu stariji brat već igra za Oklahomu Siti u NBA. Amerikanci su očigledno imali lošiju generaciju na koledžima. Najbolje je prošao Rid Šepard (20), bek-šuter Kentakija, kojeg je kao trećeg pika odabrao Hjuston. Iza njega je prva sezona karijere na koledžu – tokom koje je bilježio 12,5 poena, 4,1 skok, 4,5 asistencija i čak 2,5 ukradenih lopti u prosjeku. Još jedan Francuz, krilo Salon iz Šolea, šesti je pik (izbor Šarlota). Čikago je kao 11. pika izabrao litvansko krilo Buzelisa,
dok je srpski plejmejker suočen sa teškom povredom koljena Topić 12. pik (Oklahoma Siti). Vjerovatno će propustiti kompletnu sezonu pred nama. Prvi put u istoriji sa prve dvije pozicije birani su Evropljani, obojica iz iste zemlje. Sveukupno, ova draft generacija u američkoj sportskoj javnosti već mjesecima se smatra jednom od lošijih u posljednjoj deceniji, a sve je izraženiji trend, da NBA klubovi biraju na glavnim pozicijama evropske igrače bez velikog iskustva. Druga runda drafta održava se dan kasnije. S. S.
ODBOJKA: Naše najbolje juniorke će se okupiti 8. jula u Nikšiću
PODGORICA - Ženska juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore učestvovaće na Balkanskom prvenstvu koje se od 20. do 24. jula igra u Tirani, a selektor Marko Radusinović odredio je 17 odbojkašica koje će se okupiti 8. jula u hotelu „Onogošt“ u Nikšiću. Osim naše reprezentacije i domaćina turnira, učestvovaće još i selekcije Srbije, Turske i Sjeverne Makedonije. Na spisku se nalaze tehničari Staša Krivokapić (Galeb Liko Soho Group), Kristina Vukčević (Budva), Una Mitrović (Akademija), primači servisa i korektori Darja Popo-
vić (Budućnost volej), Vanja Matunović (Mediteran), Sara Belojević (Budućnost volej), Lina Milivojević (Akademija), Elena Čolaković (Budva), Marija Nikezić (Luka Bar), Matea Kovačec (Gimnazijalac), Anastasija Koprivica (Morača), srednji blokeri Aleksandra Davidović (Morača), Milena Ćetković (Budućnost volej), Anastasija Bogojević (Morača), Staša Mitrović (Budva), libera Ksenija Krunić (Akademija) i Milica Veličković (Jedinstvo).
Selektoru Radusinoviću u radu će pomagati treneri Blažo Đuretić i Milica Kapetanović, kao i kondicioni trener Ivan Vuletić S. J.
PODGORICA – Drugu godinu zaredom odbojkašice Herceg Novog i odbojkaši Budve predstavljaće Crnu Goru na evropskoj klupskoj sceni.
Šampioni države u obje konkurencije, naime, jedini su se prijavili za evropska takmičenja, a oba kluba su prijavljena za kvalifikacije za Ligu šampiona. Žrijeb za evropska klupska takmičenja obaviće se 16. jula
Takmičari podgoričkog karate kluba imali zapažen nastup na turniru Svjetske lige mladih u Poreču
PODGORICA - Karatisti
Omladinca prvog takmičarskog dana turnira Svjetske lige mladih u Poreču osvojili su četiri medalje – tri zlatne i srebrnu.
Do odličja su došli takmičari do 12 godina. Zlatne medalje osvojili su Jakša Marinović (do 40), Sofija Jovanović (preko 40) i Vuk Dragojević (preko 45 kilo-
grama) Dragojević je u crnogorskom finalu pobijedio klupskog druga Filipa Ilinčića.
Drugog takmičarskog dana će se u Poreču za medalje boriti mlađi seniori, u petak juniori, dan kasnije kadeti, a u neđelju karatisti do 14 godina.
Poreč je ove godine okupio 436 takmičara iz 46 država svijeta, tako da se turnir ubraja u najmasovnije. R.P.
(od 12 časova) u Luksemburgu, sjedištu Evropske odbojkaške konfederacije. Najjače klupsko takmičenje startovaće prvom kvalifikacionom rundom, 17. septembra, a tačni datumi finala će naknadno biti određeni.
U slučaju da ne izbore plasman u grupnu fazu Lige šampiona, Budva i Herceg Novi će nastupiti u CEV kupu, koji počinje 9. oktobra, kada startuje i sezona u Čelendž kupu.
Budva je prošle sezone preskočila prvu rundu kvalifikacija za LŠ, u kojoj je osvojila prvo mjesto na turniru u bugarskom Burgasu, u konkurenciji domaćeg Neftohimika, mađarskog Kapošvara i makedonske Strumice. Budvani su eliminisani u drugom kolu, pošto su bili posljednji na turniru u Beogradu, iza španskog Las Palmasa, austrijskog Hipo Tirola i domaćeg Partizana. Potom su eliminisani u 1/16 finala
CEV kupa od holandskog Apeldorna (dva puta po 3:0). Herceg Novi je prošle sezone zastao u prvom kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, pošto je bio treći na turniru u Zagrebu, iza belgijskog Asteriksa i domaće Mladosti, a ispred Gacka (Bosna i Hercegovina). Novljanke su nakon toga nastup u Evropi završile sa dva maksimalna poraza od francuskog Levaloa Sen Kloda iz Pariza. S. JONČIĆ
Juniorke Crne Gore poražene od Norveške u razigravanju za plasman od 9. do 12. mjesta na SP
PODGORICA - Crna Gora
će igrati za 11. mjesto na Svjetskom prvenstvu za rukometašice do 20 godina u Sjevernoj Makedoniji.
U prvom meču razigravanja za plasman od 9. do 12. mjesta, izabranice Igora Markovića poražene u od Norveške (42:27). Naredni rival ,,lavicama“ će biti Rumunija koja je poražena od Njemačke 34:32.
U dosadašnjem dijelu takmičenja, naša ekipa je upisala tri pobjede (Uzbekistan, Gvineja i Sjeverna Makedonija) i doživjela isto toliko poraza, jer je ranije izgubila od Portugala i Islanda.
U jučerašnjem meču naše rukometašice su vodile na star-
tu (1:0, 2:1), ali su Skandinavke brzo došle do svoje, prepoznatljive igre i u 22. minutu su vodile 20:10. Nakon prvog poluvremena Crnogorke su gubile 24:14, a 15 razlika je i najveća prednost, koju je protivnik imao još dva puta. Jelena Vukčević ponovo je bila najefikasnija u našem timu sa 12 golova i drži prvo mjesto na listi najboljih strijelaca šampionata. I ne samo to ljevakinja našeg tima je najbolji strijelac u istoriji juniorskih svjetskih prvenstava nakon šest utakmica. Članica Budućnost Bemaksa je na šest utakmica postigla 68 golova uz 78 odsto uspješnosti. Marija Marsenić je meč završila sa 10 odbrana. A.M.
Kadetkinje od poneđeljka se spremaju za Svjetsko prvenstvo u rukometu
PODGORICA - Ženska kadetska reprezentacija u poneđeljak počinje pripreme za veliki izazov – nastup na Svjetskom prvenstvu za igračice do 18 godina, koje će od 14. do 25. avgusta biti održano u Kini. Crna Gora će na šampionatu igrati u grupi B protiv Hrvatske, Nigerije i Angole. Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe. Generacija koju predvodi trener Tatjana Jeraminok prvi dio priprema odradiće u Beranama, a na spisku su 23 igračice koje će konkurisati za mjesto na planetarnoj smotri. U stručnom štabu trenera Jeraminok su Marina Rakočević i Milija Kastratović Na širem spisku su: (golmanke) Teodora Rončević, Lucija Jovanović, Mia Vuksanović, Vanja Živković, (lijeva krila)
Budućnost Bemaks dobila rivale za grupnu fazu rukometne Lige
PODGORICA - Budućnost Bemaks će u rukometnoj Ligi šampiona, koja počinje 7/8. septembra, igrati u grupi B sa šampionom Đerom, Vajpersom, Esbjergom, Brestom, Rapidom, Odenzeom i Ludvisburgom.
U A grupi su: FTC, MEC, Bukurešt, Krim, Storhamar, Nikobing, Podravka i Glorija. - Sve ekipe u našoj grupi imaju izuzetan kvalitet, žrijeb je završen i jasno je da nije moglo da bude teže. Nekad imate sreće i dobijete protivnike protiv kojih ste favoriti, nekad su svi rivali takvi da prije početka sezone znate da će svaki meč biti derbi. Očekuju nas veliki izazovi i 14 veoma jakih mečeva protiv sjajnih timova. Suvišno je govoriti o Đeru koji svake sezone ima najveće ambicije, Bitighajm, koji sada nosi naziv Ludvisburg, prošle sezone je stigao do finala, a Esbjerg je, takođe, pokazao da može da igra sa svima i završio na trećem mjestu. I Rapid i Brest imaju ambicije da doguraju što dalje i neće biti jednostavno, jer nema meča za koji možemo da kažemo da imamo unaprijed upisane bodove. U drugoj grupi je ipak, nekoliko timova koji su za nijansu slabiji od onih koje smo dobili za protivnike, jer je tu nekoliko neiskusnijih sastava, dok kod nas to nije slučaj – kazala je trener ,,plavih“ Bojana Popović Grupa je na papiru paklena, a najbolja dva tima iz grupa izboriće direktan plasman u četvrtfinale. U osmini finala će razigravati timovi plasirani od trećeg do šestog mjesta. A.M.
PODGORICA - Aktuelni trostruki svjetski šampion u Formuli 1, Holanđanin Maks Ferstapen potvrdio je sinoć da će i naredne sezone voziti za Red Bul.
Tatjana Jeraminok
Sanja Andrijašević, Bojana Peličić, Mia Piperović, (desna krila) Martina Marijanović, Staša Mandić, Ana Banović, (pivoti) Ksenija Gašević, Anđela Guberinić, (bekovi) Elena Mitrović, Nina Ramusović, Ksenija Kuzman, Mina Petrović, Hanadi Delić, Dunja Jolić, Natalija Lekić, Milka Pavlović, Maja Ceklić, Kristina Ivanović, Sara Folić A.M.
On je na konferenciji za medije uoči trke za Veliku nagradu Austrije, a nakon što mu je tri puta postavljeno pitanje da javno kaže da li će naredne sezone voziti za Red Bul, odgovorio potvrdno.
- U redu je da već radimo na
bolidu za sljedeću sezonu, a kada ste fokusirani na to, znači da i vozite za taj tim - rekao je Ferstapen. Holandski vozač ima ugovor sa Red Bulom do 2028. godine. Pojedini mediji su objavili da bi Ferstapen naredne godine u ekipi Mercedesa mogao da zamijeni Luisa Hamiltona, koji na kraju sezone prelazi u Ferari.
- Naravno, ljudi svašta pričaju, ali najvažnije je da imamo
veoma konkurentan bolid za budućnost. Radimo i fokusiramo se na sljedeću sezonu kako bi ponovo pokušali da budemo konkurentni - rekao je vozač Red Bula. Ferstapen se trenutno nalazi na prvom mjestu u generalnom plasmanu vozača sa 219 bodova.
Naredna trka u šampionatu F1 biće vožena u neđelju 30. juna za Veliku nagradu Austrije. R.A.
Odlični vozač tima Formule 1 dobio novi ugovor
PODGORICA - Pjer Gasli (28) voziće za Alpin u Formuli 1 i nakon 2025. godine, saopšteno je iz ekipe.
Za godinu i po Francuz je osvojio 67 bodova za Alpin, a na trkama u Belgiji i Holandiji ostvario je velike uspjehe –jedno treće mjesto u sprintu i jedno u glavnoj trci. Zbog odličnih izdanja, Alpin je požu-
rio da produži ugovor, uz značajno bolje finansijske uslove. - Osjećam se kao kod kuće u ovom timu. Uživam u tome što sam dio i Formule 1 i ovog projekta u Alpinu. Ovdje sam duže od 18 mjeseci i uvijek je bio plan da gradimo dugoročan projekat. I dok je na stazi ova sezona do sada bila izazovna, imam puno povjerenje u projekat i ne idem nigdje – poru-
čio je Gasli. U posljednje dvije trke osvojio je dva deveta mjesta i pokazao da tim napreduje, nakon lošeg starta sezone, sa očigledno nekonkurentnim bolidom. Samo
jednom ove sezone nije uspio da završi
7.1. Bitka kod Lepanta (Naupakta) 1571. godine
Sulejman Veličanstveni osvojio je Beograd (1521), Rodos (1522), potukao Mađare na Mohaču (1526), dopro do Beča; osvojio Krim, Tripolis, Tunis, Alžir, Moldaviju i Besarabiju, a umro je u vrijeme opsade Sigeta, pri trećem pohodu na Beč (1566). U vrijeme Selima II (1566-74) u zemlji je prevladala ratoborna struja na čelu sa Mustafa-pašom koji je bio namjesnik u Kairu. Mustafa je bio poturčenjak iz Paštrovića, Petar Ćuda („čovjek crnogorske nacije“, kako stoji u jednome izvještaju). On se zalagao za otvoreni rat protiv Venecije.
(Identitet ovoga Mustafe ustanovio je Ivo Stjepčević u „Glasu“ Narodnog muzeja Boke Kotorske, 2/1935, 4/6, 5-6.)
Tek je papa Pio V (1566-72) uspio da se sklopi savez protiv te opasnosti, koji su potpisali: španski kralj Filip II (155698), papa i Mletački senat, 22. maja 1571. Ovaj vojni pakt nazvan je Sveta liga. U međuvremenu su turske kopnene i pomorske snage djelovale i u Sredozemlju i u Jadranu i ozbiljno ugrožavale mletačke pośede. Hercegnovski Turci tražili su predaju Perasta a skadarski Paštrovića. Zbog toga je proglašeno ratno stanje, već 18. III 1571, dakle dva mjeseca prije formiranja Svete lige. A težinu situacije komplikovala je pojava kuge od koje je samo u Kotoru i okolini pomrlo oko 3.500 ljudi. Turci su osvojili Ulcinj. Nekoliko dana kasnije ušli su u Bar, koji je ostao pod Turcima sve do svršetka 1878. godine. Nakon Bara pala je i Budva. Kotor je neđelju dana pružao otpor (10-16. VIII 1571). Tek kad je komandant turske flote Ferhat-paša naredio povlačenje prema Dubrovniku, Kotor je mogao da predahne.
Tada je došlo do velike pomorske bitke Svete lige protiv Tu-
Kad se kao zapovjednik kotorske galije našao s drugim hrišćanima u bici protiv Turaka 1571. godine, Jerolim Bizanti se tako junački i hrabro borio s čitavom svojom družinom da neprijatelj, mada je njegova galija bila napadnuta od četiri turske galije, nije uspio da zarobi dokle god nije u njoj izginuo i potonji Kotoranin
raka pred Korintskim zalivom 1571. i zato je u toj bici učestvovala i kotorska galija. Radilo se o zajedničkome ratu protiv zajedničkoga neprijatelja.
Avgusta 1571. oko 300 lađa Svete lige – maltene kao jedan krstaški pohod koji je inicirao papa Pio V – kako piše Helman, poče da se skuplja u luci Mesine. Bile su tri eskadre: mletačka, papina i flota Filipa II, sastavljena od španskih i napolitanskih lađa. Sa papinim brodovima bila su i
Pomorska bitka iz 1571. je bila krvava, pobjeda blistava, ali na istočnoj obali Jadrana nije se time ništa promijenilo. Bar i Ulcinj ostali su pod novom okupacijom 307 godina. Usto, Uluh-Alija je u Ulcinju naselio 400 svojijeh Alžiraca i tako je Ulcinj postao glasoviti gusarski centar
ratna plovila Savoje i Malte. U sastavu mletačke flote bila je i kotorska galija „Sv. Tripun Kotorski“ pod komandom Jerolima Bizantija
U toj krvavoj bici velika turska flota je uništena. Samo su neke galije, sa komandantom Ulugom, uspjele da umaknu. Hrišćanska flota bila je gospodarica mora. Saveznici su imali 7.500 ubijenih ili udavljenih, među njima i trideset komandanata brodova. Ali teži su bili turski gubici: 25.000 mrtvih. Zapaljeno je ili potopljeno 15 turskih galija; oko 150 brodova zaplijenjeno; drugih 50 razbijeno o stijene. Bilo je preko 10.000 zarobljenika, a oslobođeno 12.000 hrišćanskih robova koji su veslali na brodovima. Vijest o pobjedi donijela je u Veneciju brza galija „An-
zolo Gabriel“, koja je ušla u luku pucajući iz svih topova.
7.2. Kotorska galija „Sv. Tripun“ i Jerolim Bizanti O kotorskoj galiji „Sv. Tripun“ nemamo opširnijih podataka. Komandant galije Jerolim Bizanti pripadao je poznatoj kotorskoj plemićkoj porodici, koja je dala pisce, teologe i biskupe pa i pomorce. Godine 1564. bio je preduzeo jedno smiono putovanje do Indije, ali mu povjerioci nijesu dali podršku pa se vratio iz Aleksandrije. S njime je bio Petar Stjepković-Marković iz Perasta, kojemu je španski kralj u znak priznanja za pomorske zasluge, umetnuo u porodični grb i znak sunca.
O stradanju kotorske galije kod Lepanta piše Orbin:
„Ovjekovječio je svoje ime, kao i ime svoje otadžbine, Jerolim Bizanti. Kad se kao zapovjednik kotorske galije našao s drugim hrišćanima u bici protiv Turaka 1571. godine, tako se junački i hrabro borio s čitavom svojom družinom da neprijatelj, mada je njegova galija bila napadnuta od četiri turske galije, nije uspio da zarobi dokle god nije u njoj izginuo i potonji Kotoranin, pošto su napravili pokolj među naprijateljima, tako da je po sedam i osam otpratilo u smrt jednog Kotoranina, padoše svi na vječnu slavu svoju i grada Kotora“ (M. Orbini, Il Regno de gli Slavi, 1601, 308-309).
Bitka je bila krvava, pobjeda blistava, ali na istočnoj obali Jadrana nije se time ništa promijenilo. I Bar i Ulcinj ostali su pod novom okupacijom 307 godina. I Volter se pitao: „Ali koja je bila korist od bitke kod Lepanta i osvajanja Tunisa? Venecija nije dobila nikakvo terensko proširenje na štetu Turske, a admiral Selim II ponovo se vratio na svoje pośede u Tunisu (1574); svi hrišćani su tamo stradali. Izgledalo je kao da su Turci dobili bitku kod Lepanta“. Usto, Uluh-Alija je u Ulcinju naselio 400 svojijeh Alžiraca i tako je Ulcinj postao glasoviti gusarski centar.
8. Ustanak vojvode Grdana u nikšićkom kraju 1597. U jednom starom zapisu iz 1597. godine nalazimo ovu vijest:
„V to že leto biše se Drobnjaci i Nikšići i Pivljni s Derviš begom na Gackou.“
To je bio jedan široko zasnovani pokret koji je zamišljen u zapadnim državama i pomognut od strane pape Klimenta VIII, ali koji nije lako nalazio odjeka, sem u ovim ratobornim krajevima koji su se i inače uvijek bunili protov zavojevača. Ubrzo protiv ustanka vojvode Grdana, za koji je Evropa saznala preko Dubrovnika, pohrlili su na ove strane razni emisari rimske kurije, bečkoga, španskoga i drugijeh dvorova, radi širenja ustanka. Glavni pregovarači sa ove strane bili su pećki patrijarh Jovan i nikšićki vojvoda Grdan. Krajem 1606. Grdan je poslao u Napulj kaluđera Damjana Ljubibratića i Jeremiju Bosanca, sa porukom o želji da se ustanak nastavi. Pošto je španski dvor odustao od dalje akcije, Grdan je prihvatio saradnju sa Jovanom Renezijem, izaslanikom savojskog vojvode Karla Emanuela U martu 1608. sastala se u Manastiru Kosijerevo skupština na kojoj je pružena podrška savojskome vladaru. Krajem godine bila je i skupština u Manastiru Morači, sa koje je Karlu Emanuelu upućeno pismo sa potpisom vojvode Grdana. Iz jednoga izvora izlazi da je tada na području Nikšića i šire okoline čekalo pod oružjem 12.000 ljudi. Pošto od Savoje nije bilo ničega sem obećanja, Grdan je stupao u kontakte sa izaslanicima vojvode od Mantove i toskanskoga vojvode. Ali sve je to bila velika iluzija, pored ostaloga i zbog zaobilaženja Cetinja. Grdan je umro 1612. i s njime je za neko vrijeme ustanička vatra bila ugašena.
9. Osamostaljivanje Crnogorske pravoslavne crkve Nije sporno da je pravoslavlje prodrlo u Crnu Goru u vrijeme Nemanjića, osnivanjem prve episkopije Srpske pravoslavne crkve u Zeti, na Vranjini (1233), pa na Prevlaci kod Tivta (1261). Balšići su se još kolebali oko vjere, jer su šćeli da zadrže katoličko primorje, a da ne izgube pravoslavizirano zaleđe. Ta je dilema ipak riješena, nešto uz pomoć Venecije koja je pritisla katoličke gradove na obali; nešto uz pomoć Jelene, šćeri kneza Lazara, žene Đurđa Stracimirova Balšića i majke Balše III. (Nastavlja se)
Iznenada nas je napustio u 65. godini života naš dragi
Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci dana 28. juna od 10 do 15 časova i dana 29. juna od 10 do 13 časova.
Sahrana će se obaviti dana 29. juna u 15 časova u Danilovgradu – selo Viš.
O Ž A L O Š Ć E N I
supruga TAMARA, kćerke ANA i JANA, sin LUKA, snaha RANKA, bratanična MAJA, bratanić BLAŽO, braća od stričeva MLADEN, SRĐAN, GORAN, SLOBO, SLAVKO i IVAN, stric OBREN, sestre od stričeva, ujak MARKO i ostala mnogobrojna rodbina ĐUROVIĆ i PAVIĆEVIĆ
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i
Dana 27. juna 2024. u 78. godini preminuo je naš voljeni
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 28. juna od 11 do 16 časova, kada će se obaviti sahrana na Novom groblju-Cetinje.
Ožalošćeni: sin DEJAN, ćerke DIJANA i DANIJELA, snaha VESNA, unučad i praunučad, brat RADIVOJE, sinovac MILOŠ, sestra SENKA, snaha DARE, braća od stričeva: MIĆA, JOZA, PERO, BATO, NJARO, BEĆKO i RATKO i ostala mnogobrojna rodbina
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)
Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Tužnim srcem javljamo da je dana 25. juna 2024. godine, nakon kraće bolesti, u 39. godini života preminuo naš voljeni
PETAR-LAKI Veskov KOSOVAC
Sahrana je obavljena u krugu porodice, 27. juna 2024. godine u 10 časova, na Novom groblju na Cetinju.
Posljednji pozdrav dragom drugu
LAKIJU
Neka te anđeli čuvaju.
Vole te RAŠO i VJERA MARKOVIĆ
OŽALOŠĆENA PORODICA KOSOVAC
Posljednji pozdrav dragom
LAKIJU
Posljednji pozdrav našem voljenom sinu i bratu
PETRU - LAKIJU KOSOVCU
Počivaj u miru, anđele. TVOJI NAJMILIJI
1283
Posljednji pozdrav dragom
LAKIJU
Počivaj u miru, dobra dušo. Saučešće porodici.
i GORDANA ĐUKANOVIĆ
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav našem LAKIJU
Ekipa iz ,,TETRE“: FIKA, BEKI, MARCOS i ĐOKI
Hvala ti što si nas ujedinio i dokazao snagu ljubavi među ljudima. Hvala što smo uz tebe bar na trenutak postali bolji ljudi. Počivaj u miru, anđele.
Posljednji pozdrav našem dragom
LAKIJU
JASNA MARKOVIĆ 1275
1273
Posljednji pozdrav bratu
LAKIJU
Laki moj, moj vodič za sve one bitne stvari u životu. Ti si dokaz da samo duša govori a moja je satkana od tvoje i ne postoji svijet koji može da nas odvoji. Sve ono bitno ću ti bez i jedne riječi reći, jer za nas ovo nije kraj. Hvala ti što si baš mene izabrao za sestru.
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru i neka te anđeli čuvaju.
IGOR STANOJEVIĆ sa porodicom 1274
1286
Posljednji pozdrav voljenom bratu i đeveru
Pamtićemo te i čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragom LAKIJU
Počivaj u miru.
IVAN i BRANA POPOVIĆ sa porodicom
Brat ALEKSANDAR i snaha MIRA
Ponosni smo što smo te imali takvoga, koga su krasile ljudske vrline. Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj u miru.
Tvoji: VOJO, DESE, ZLATANA, MILUTIN i VIDO KASOM
1284
Posljednji pozdrav voljenom
Bez i jedne riječi smo se sporazumijevali ali smo se dobro razumjeli, Bez i jedne riječi si pošao ali si za sobom ostavio samo najljepše uspomene, sjećanje, emocije, dobrotu. Naučio si nas kako se živi život i kako se voli bezuslovno.
Čuvaćemo te u srcima i nedostajaće nam tvoja veličina, jer ti si bio veličina svega lijepog na ovom svijetu.
Od sestre DIJANE i zeta IVANA MILIČKOVIĆA
Posljednji pozdrav voljenom kumu LAKIJU
Zauvijek ćemo pamtiti tvoje čisto srce i plemenitu dušu. S ljubavlju, PETAR, MARIJA, ANA i ISKRA JOJIĆ
Posljednji pozdrav bratu
Zajedno smo prohodali i vjerovao sam da ćemo zajedno i ostariti, ali je postojao drugačiji plan za tebe.
Otišao si u vječnost i ostavio nenadoknadivu prazninu za sobom. Ali živjeću s tobom kroz tvoj osmijeh, tvoju muziku i dobrotu, sve do našeg ponovnog susreta.
Brat CAKO i snaha MARIJA sa porodicom 1289
1276
Posljednji pozdrav dragom
LAKIJU
Pamtićemo tvoju dobrodušnost i radost pri svakom susretu.
VJERA KOMNENIĆ sa porodicom
1287
Posljednji pozdrav ljudskom i košarkaškom velikanu.
Posljednji pozdrav bratu
KOŠARKAŠKI SAVEZ CRNE GORE
MIĆA sa porodicom
VUKO
I ti mi ode.
Bol je velika, ali je veći osjećaj zahvalnosti što si ti bio baš moj TATA. Vule moj... Hvala ti za najljepše djetinjstvo, hvala ti što si se trudio da svaka moja želja postane stvarnost.
Voli te tvoja DANIJELA
Dragi striko
VUČE
Pamtićemo tvoju dobrotu, mudrost i snagu, a tvoju toplu dušu čuvati od zaborava. Počivaj u miru.
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Posljednji pozdrav kumu VUKU
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. Kumovi KRIVOKAPIĆI
Posljednji pozdrav voljenom ocu tastu i đedu VUKU Čuvaćemo te od zaborava. Počivaj nam u miru.
Tvoji: DANIJELA, PEĐA, NIKŠA, NAĐA
Posljednji pozdrav
Tvoj bratanić MILOŠ i bratanične MILENA, NATAŠA i ANA sa porodicama
Od porodice pok. SLOBA MARKOVIĆA
1321
Dana
godini umro je moj voljeni brat
Počivaj u miru u zemlji po kojoj si dostojanstveno i časno koračao cijelog svog života. Kao dijete si napustio svoj rodni Zagarač i pošao da učiš, živiš i radiš u Cetinje koje si neizmjerno volio. Mi tvoji najbliži ponosni smo što smo te takvog imali, ali neizmjerno tužni jer smo mislili da možemo barem još malo biti zajedno. Znajući tvoje zdravstveno stanje u posljednje vrijeme i Bog je bio milostiv pa ti je prekratio tvoje muke.
Tvoj brat RADIVOJE – PURE i snaha DARA sa porodicom
Posljednji pozdrav voljenom ocu, đedu i svekru
I u tišini današnjeg spokoja osjeća se duša tvoja. Tiho si živio, tiho si nas i napustio i najljepše uspomene nam ostavio.
Ovaj posljednji pozdrav ne znači i zaborav.
Vole te tvoji: sin DEJAN, snaha VESNA, unuke KRISTINA i VALENTINA i unuk VLADIMIR
Dragom
VUKU MARKOVIĆU
Tvoja plemenita duša i iskreni prijateljski zagrljaji ostaće vječno u našim sjećanjima. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragom bratu od strica
Neka ti je vječna slava i bratska hvala. Počivaj u miru.
DRAGAN DUDA ČAVOR sa porodicom
Posljednji pozdrav ocu, tastu i đedu
Počivaj u miru. Bićeš uvijek u našim srcima sačuvan od zaborava. Tvoji: DIJANA, ŽELJKO, VASO, DAVOR
BEĆKO i RATKO sa porodicama 1269
S tugom i uvažavanjem opraštamo se od naše SLAVKE
RADOSAV sa porodicom
1267 Navršava se četrdeset tužnih dana od smrti
Čuvamo
Postoji nešto što ne umire, tvoj častan život, nesebična dobrota i nasmijani lik. Bila si i ostala neko koga ću vječno pominjati i čuvati od zaborava. Tvoja tetka MILANKA 1281
ćeš biti u našim srcima. Ćerka VESNA sa porodicom
27.6.1957-27.6.2024.
NIKOLA Petra ANKA Nikole BOKAN BOKAN
Dana 28. juna navršava se šest godina od smrti naše voljene majke
ZORKE-ZORE Milovana ĐURIĆ rođene POPOVIĆ
Mila majko, godine prolaze tuga za tobom neće nikada. U snovima si, u mislima, sjećanjima, srcima, dobra i plemenita anđeoska dušo naša. Nedostaješ nam jako.
Danas se navršava 10 godina od smrti našeg dragog
VELJKA Đurovog ĐIKANOVIĆA
Tamo gdje si ti, mi ne postojimo ni i tragovima. Tu gdje smo mi, sve je puno tebe. Dok nas ima čuvaćemo te od zaborava. RADMILA, DEJAN i BILJANA
Voljeni naš, sjećanje na tebe nosi bol i tugu, ujedno ljubav, nježnost i toplinu koju si nam nesebično darivao tokom svog časnog života. Svaki tvoj zagrljaj, lijepa riječ i osmijeh ostaju zauvijek urezani u našim srcima.
Tvoj put ćemo slijediti, a tvoj lik i djelo sa poštovanjem i ponosom čuvati. U nedjelju 30. juna 2024. godine u 9 časova u krugu porodice posjetićemo njegovu vječnu kuću.
Tvoja supruga DRAGA, sin PETAR, kćerke OLIVERA i NATAŠA sa porodicom
Najmiliji moj tajo, četrdeset tužnih dana je prošlo bez tebe
Osjećam da si uvijek tu sa mnom, da vidiš i čuješ koliko te volim, koliko mi nedostaješ.
Pružio si mi toliko toga lijepog u životu. Hvala ti za prelijepe uspomene, ljubav, sreću, radost, smijeh, sigurnost, zaštitu. Čuvam te u srcu i uvijek ćeš tu biti, nikad zaboravljen.
Voljeni tata, hvala ti za svu ljubav i sreću, hvala ti za svaki osmijeh, hvala ti za sve trenutke provedene sa tobom, hvala ti jer si mi bio otac i nikad to nećeš prestati biti.
Zauvijek ćeš ostati moj uzor, snaga i oslonac.
Uvijek ću te voljeti.
Tvoj sin PETAR
Najdraži naš deda, četrdeset tužnih dana je prošlo bez tebe
Mnogo nam nedostaješ, svakog dana sve više i više.
Bio si najbolji deda na cijelom svijetu.
Hvala ti za sve!
Tvoji: OLJA, MANDO, KSENIJA i SOFIJA
Vole te tvoje KSENJA i ŚOŚA
SJEĆANJE na drage i poštovane roditelje
ANTO JELENA 28.6.1991 6.12.1997 MALIŠIĆ
S ponosom,
NIKOLA, ELI, IVA i LELA s porodicom
Četiri su godine otkako nas je napustio naš
SJEĆANJE NA oca majku
S ponosom, ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Ćerke i sestre DRAGANA i MARINA sa porodicama
Četiri godine tuge i sjećanja na zajedničke trenutke. Srećni i ponosni što smo te imali, ne damo uspomenama da blijede.
1309
Voljeni naš
VESELIN GVOZDENOVIĆ 28. 6.2019 – 28. 6. 2024.
Hvala Ti na divnim uspomenama koje čuvamo kao vječnu ljubav u našim srcima i mislima, tamo gdje ne zalazi vrijeme. Beskrajno nam nedostaješ…
Tvoje: CECA, ADI i TINA
Danas se navršava tužna godina dana od kada nije sa nama
JOVAN Božidara DRAŠKOVIĆ
Dragi brate vrijeme prolazi, a tuga i bol ostaju vječno. Sestra RATKA sa porodicom
Danas se navršava tužna godina dana od iznenadne smrti našeg dragog sina
JOVANA-TRASA Božidara DRAŠKOVIĆA
Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe nikada neće prestati. Dragi sine, opet ćemo se sresti i zagrliti snažno da se nikad više nećemo rastati...nekad i neđe u vječnoj tišini.... Tuga se ne mjeri riječima i vremenom koje prolazi već bolom koji je ostao poslije tebe. Počivaj u miru, voljeni naš sine.
Majka DANICA i otac BOŽIDAR
1278
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ
društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ
kultura
MARIJA ŽIŽIĆ
crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Dobitnici prve glavne nagrade „EKO Vozi i Osvoji“ – 5 x put za dvoje na Olimpijske igre u Pariz Na svim Jugopetrolovim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 15.05.2024. do 17.07.2024.godine.
Nakon prvih šest sedmica velike nagradne igre „EKO Vozi i Osvoji” izvučeno je pet srećnih dobitnika prve glavne nagrade – putovanje za dvoje na najveći sportski događaj godine, Olimpijske igre u Parizu.
Od 144.966 potencijalnih dobitnika koji su učestvovali, dobitnici su:
9001******231608 Luka Petrović iz Podgorice
9001******225883 Helena Čukić iz Podgorice
9001******225239 Ekrem Medunjanin iz Plava
9001******230508 Nikola Kovačević iz Podgorice
9001******192326 Rajko Ćorović iz Podgorice
Na veliko zadovoljstvo, srećne dobitnike ove glavne nagrade izvukli su Jovana Kuljača i Miloš Milenkovć, naši Olimpijski predstavnici u plivanju. Nagradna igra se nastavlja, izvlačenjem automobila Suzuki Vitara Hybrid i drugih vrijednih sedmičnih nagrada.
Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list Crne Gore”, br. 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće,,HOME ART 083” D.O.O. NIKŠIĆ, 1.maja br. 70, 81400 Nikšić , kao nosilac projekta podnijelo Zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat ,,Funkcionisanje pogona za proizvodnju stolarije i elemenata“, na katastarskoj parceli 163/3 KO Straševina, opština Nikšić, u zahvatu PUP-a Opštine Nikšić.
U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u sadržinu podnijetog elaborata te priloženu propisanu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora zaštitu životne sredine - Sektora za zaštitu životne sredine (Dragice Pravice bb, Nikšić, Zgrada KP, prizemlje, kancelarija br.3), u roku od trideset dana od dana objavljivanja ovog obavještenja, odnosno da u istom roku može dostaviti mišljenja, primjedbe predloge, u vezi sa istim, u pisanoj formi ovom Sekretarijatu kao nadležnom organu, na adresu Sekretarijata - Opština Nikšić, Njegoševa br.18. Javna tribina o predmetnom Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu održaće se u prostorijama Sektora za zaštitu životne sredine (zgrada KP, prizemlje, kancelarija br.3), dana 04.07.2024.godine u 11.00 časova.
Javni Izvršitelj Dejan Čogurić
Ul.Slobode,Bijelo Polje
Ivm.br.2514/2022 Javni izvršitelj Čogurić Dejan iz Bijelog Polja,ul.Slobode br.10,u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca DOO”S PRESS +” sa sjedištem u Podgorici, Josipa Broza Tita br.29, koje zastupa izvršni direktor Danijela Peruničić, protiv izvršnog dužnika DOO “MBA-ML” sa sjedištem u Bijelom Polju,radi namirenja novčanog potraživanja izvršnog povjerioca ,u smislu čl.45 ZIO-a,donio je dana 27.06.2024. godine,
ODLUKU O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku DOO “MBA-ML” sa poslednjom poznatom adresom ul. Milorada Šćepanovića L5,Bijelo Polje ,vrši se dostavljanje pismena:Rješenja o izvršenju Ivm.br. 2514/2022 od 25.04.2023 godine sa prilozima I Rješenja o troškovima izvršnog postupka od 27.06.2024.godine. Izvršni dužnik DOO “ MBA-ML “ može se obratiti Javnom Izvršitelju Dejanu Čoguriću na adresi ul.Slobode br.10 u Bijelom Polju i to u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa radi podizanja pismena.Ukoliko izvršni dužnik u ostavljenom roku ne preuzme pismena,ista će se istaći na oglasnoj tabli nadležnog suda.
Upozorava se izvršni dužnik da se ovakav način dostave smatra urednim, a dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ,nakon što je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. U Bijelom Polju,dana 27.06.2024.godine
JAVNI IZVRŠITELJ Dejan Čogurić
Broj:02-012/24-7012
PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel 067/809-492 2
Potreban vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna TeL.069/032-380 1
27.06.2024.godine
Uprava za državnu imovinu Crne Gore, na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću ( „Sl. CG“ br.58/15 ), Zakona o državnoj imovini („Službeni list CG”, broj 21/09 i 40/11), Zaključka Vlade Crne Gore br. 07-421/23-2018/2, Odluke o pokretanju postupka prodaje vozila br. 02-012/24-6821 od 25.06.2024.godine, a u vezi sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (Službeni List CG br. 44/10), objavljuje:
POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU VOZILA – SISTEMOM ZATVORENIH KOVERTI Licitacija I
Uprava za državnu imovinu objavljuje javni poziv za prodaju motornih vozila- tenderska prodaja. Vozila se prodaju u dvije partije. Vozila iz partije I se prodaju pojedinačno, dok vozila iz partije II se smatraju otpadom i kao takva predviđena su za recikliranje i prodaju se u sekundarne sirovine. Vozila se mogu pogledati dana 04.07.2024.god. u vremenskom periodu od 09 do 11 h. Vozila se nalaze na parking prostoru Uprave za državnu imovinu- “Južni dio kasarne u Maslinama”. Spisak vozila može se preuzeti sa sajta Uprave za državnu imovinu www.uzi.gov.me/biblioteka/oglasi ili u ul. Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, kancelarija br. 2.
Ponude se predaju u ul. Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, na četvrtom spratu kancelarija br.-.Mala sala u vremenu od 09:00 do 11:00 časova dana 08.07.2024.godine.
Otvaranje ponuda će sprovesti Komisija određena Rješenjem Uprave za državnu imovinu br. 02-012/246972, dana 08.07.2024.godine u prostorijama u ul. Bulevar Vojvode Stanka Radonjića br.1 u Podgorici, na četvrtom spratu kancelarija br.-.Mala sala, sa početkom u 12:00 časova.
Pravo učešća na javnom pozivu za prikupljanje ponuda (tenderska prodaja) partija I imaju sva pravna i fizička lica koja predaju ponude u zatvorenim kovertama.
Na javnom pozivu za partiju II mogu učestvovati sva privredna društva ili preduzetnici koji imaju dozvolu za preradu otpadnih vozila u skladu sa članom 48 Zakona o upravljanju otpadom (Sl.list CG br.64/11 od 29.12.2011.god) i Uredbe o načinu i postupku osnivanja sistema preuzimanja, sakupljanja i obrade otpadnih vozila i rada tog sistema. Vozila se ne mogu kupovati pojedinačno. Troškove preuzimanja, transporta i vaganja vozila snosi ponuđač.
Početna cijena za vozila iz partije II je 0,21 eura/kg + PDV Ponuda za nadmetanje treba da sadrži:
Za partiju I:
- Marka, tip, redni broj i registarske oznake ili broj šasije vozila za koje je ponuđač zainteresovan -Ponuđena cijena izražena u eurima
- Podatke o ponuđaču ( Za fizička: ime i prezime, adresa stanovanja, matični broj, odnosno broj lične karte ili pasoša, broj telefona; Za pravna lica: naziv i sjedište, potvrda o registraciji iz Centralnog registra Privrednog suda za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica)
Za partiju II
-Podatke o ponuđaču (naziv, adresa i kontakt telefon)
-Registraciju za obavljanje djelatnoti koja je predmet javnog poziva; -Dozvolu za preradu i/ili odstranjivanje otpada izdatu od Agencije za zaštitu životne sredine.
- Ponuđena cijena izraženu u eurima po kilogramu plus PDV (€/kg + PDV), -Crne Gore.
Ponuda se dostavlja u zapečaćenoj koverti sa naznakom:
-„Uprava za državnu imovinu“
-Ponuda za kupovinu vozila
-„Ne otvaraj prije zvanične sjednice javnog otvaranja ponuda“
Sva vozila se prodaju u viđenom stanju i naknadne reklamacije se ne primaju.
Kriterijum za prodaju vozila za partiju I je najveća ponuđena cijena koja ne može biti manja od početne cijene.
Kriterijum za prodaju vozila za partiju II je najveća ponuđena cijena, izražena u eurima po kilogramu plus PDV (€/kg + PDV) koja ne može biti manja od početne cijene.
Za vozila koja su registrovana na inostranim tablicama sve troškove koji se odnose na sprovođenje postupka carinjenja snosi kupac.
Sa najpovoljnijim ponuđačima biće zaključen Ugovor o kupoprodaji vozila (u slučaju odustajanja prvorangiranog, ugovor će biti zaključen sa drugorangiranim itd.) , i isti će biti obavezni da iznos uplate u roku od 10 dana od dana održavanja licitacije na žiro račun prodavca br. 832-52006-58 Ministarstva finansija, nakon toga preuzeti vozila, a za vozila iz partije II vozila se moraju preuzeti u roku od 15 dana od dana održavanja licitacije. Za svaki dan prekoračenja roka kupac će biti dužan da plati Upravi za državnu imovinu troškove skladištenja i čuvanja vozila u iznosu od 100 eura po danu. Ugovor o kupoprodaji će biti potpisan u roku od 10 dana od dana održavanja licitacije.
Učesnici na javnom nadmetanju za partiju I su dužni da uz ponudu dostave depozit u gotivini u iznosu od 10 % od procijenjene vrijednosti vozila za koje predaju ponudu, a za partiju II u iznosu od 1000,00 eura u gotovini ili bankarsku garanciju (bezuslovna, plativa na prvi poziv, sa rokom važenja od mjesec dana) na isti iznos. Učesnici koji odustanu od dostavljene ponude nemaju pravo na povraćaj depozita. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje.
Prodaju vozila će sprovesti Komisija Uprave za državnu imovinu
Kontakt tel: 068 224 422 067 458 303
Zvati u period od 09h do 11 h.
Iv. br. 360/22.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, koju zastupa Tarik Telaćević, glavni izvršni direktor, protiv izvršnog dužnika „Duraković Commerce“ doo Bar, Pečurice bb, na osnovu vjerodostojne isprave – obračun kamata, ugovor o kreditu broj 0601-3679/1 od 17.03.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se XII prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika „Duraković Commerce“ doo Bar, upisana u LN broj 3263. KO Kunje, kao katastarska parcela br. 1246/1, po kulturi – šuma 4. klase, površine 5.226,00 m2. kat parcela br. 1246/1, potes – Kodre Žućelica, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Dvanaesto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.07.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.
III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom dopunskom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 360/22 od 08.06.2022. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca.
IV Nepokretnost navedena u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 3263 KO Kunje, PJ Bar, i to: Hipoteka na iznos od 16.712,64 € po zaključku poreske uprave br. 03/10-3/200/4 od 06.03.2014. u korist Države Crne Gore; Zabrana otuđenja i opterećenja bez pisane saglanosti hip. povjerioca; Hipoteka drugog reda po zaključku o obezbjeđenju poreskog potraživanja poreske uprave PJ Bar br. 03 / 10-3/8934/4 od 18.03.2016. godine na iznos od 35.842.96 € u korist Države Crne Gore; Hipoteka na iznos od 9.643,11 € po zaključku poreske uprave PJ Bar br. 03/10-2/1065-14 od 30.11.2016. godine u korist Crne Gore; Zabilježba postupka obavještenja poreske uprave PJ Bar o početku namirenja duga dužnika i hip. dužniku od 29.12.2016. godine po osnovu zaključka br. 03/10-3/8934/4 od 18.03.2016. godine u korist Drzave Crne Gore’; Zabilježba obavještenja o početku namirenja br. 03/10-2/12065/4 od 10.03.2020 godine poreske uprave PJ Bar u korist povjerioca Drzave Crne Gore; zabilježba dopunskog Rješenja o izvršenju Iv. br. 360/22 od 09.06.2022. godine javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića. V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja Iv. br. 360/22. od 01.11.2022. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 62.712,00 €.
VI Na dvanaestom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvanaestom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173.st. 3. ZIO.
VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 6.271,20 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču.
Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene.
U Baru, dana 27.06.2024. godine
Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.
JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović s.r.
I. br. 384/18.
Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, protiv izvršnog dužnika Pavićević Darinka iz Bara, ul. Jovana Jovanovića Zmaja br. 19, na osnovu izvršne isprave – založne izjave UZZ br.276/2012 od 05.11.2012. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 27.06.2024. godine, donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se XX prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u vlasništvu izvršnog dužnika Pavićević Darinke iz Bara, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, upisane u LN broj 776 KO Polje, kat. parcela 2535, voćnjak 1.klase, površine 2.692m2, kat. parcela 2535, zgrada broj 1, objekti za upotrebnu vodu, površine 9m2; kat.parcela 2536, livada 1. klase, površine 909m2; kat. parcela 2536 zgrada broj 1, poslovne zgrade u privredi, površine 150m2, u “V” listu lista nepokretnosti broj 776 KO Polje, kat. parcela 2536 zgrada broja 1, zgrade u komunalnoj djelatnosti, površine 9m2, kat. parcela 2536 broj 1, poslovne zgrade u privredi, poršine 150m2.
II Dvadeseto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 12.07.2024. godine u 12,30 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u Bul. 24. Novembar – pored cvjećare “ Orhideja “.
III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 384/18 od 24.04.2018. godine, radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca. IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 776. KO Polje, i to: Hipoteka na iznos od 1.500.000,00 po ug. o kontinuiranoj kr.hipoteci ov.br.838/09 od 22.06.2009 Ug. o krat.kr. br. 0601/3910/1 od 11.04.2008. s rokom otplate 30 mjeseci u korist Prva banke cg ad; Hipoteka na iznos od 1.411.849,34,oo eura na osnovu hipoteke br. 0606-7775 od 28.01.2010. god. sa rokom odplate 30.11.2013. god. u korist prve banke CG Podgorica; Zabilježba postupka - Zabilježba postojanja notarskog zapisa- ugovora o zajedničkoj izgradnji poslovnog objekta , uzz br. 1026/2016 od 21.10.2016. godine; zabilježba postupka zabilježba postojanja notarskog zapisa-predugovora o hipoteci , uzz br. 1027/2016 od 21.10.2016. godine., obavještenje o početku namirenja zabilježba obavještenja o početku namirenja potraživanja putem prodaje nepokretnosti koja je opterećenja hipotekom uzz br.276/2012 od 05.11.2012.; zabilježba postupka - zabrana raspolaganja nepokretnostima opterećenim hipotekom uzz .br.276/2012 od 05.11.2012.; hipoteka na iznos od 507.430,78 eura po ugovoru uzz br. 276/2012 od 05.11.2012. rok do 17.10.2015. u korist prve banke ad podgorica; upis zabilježbe rješenja o izvršenju javnog izvršitelja Veselina Šćepanovića i.br. 384/18 od 24.04.2018. godine.
V Vrijednost opisane nepokretnosti utvrđena je rješenjem ovog Javnog izvršitelja I. br. 384/18. od 12.10.2018. godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 271.500,00 €.
VI Na dvadesetom ročištu za prodaju nepokretnosti, nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na dvadesetom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati sledeće javno nadmetanje pod uslovima iz čl. 173. ZIO.
VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 540-7174-60. (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 27.150,00 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br 540-7175-57. kod “ Erste banke ”AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku, iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja postignute cijene. U Baru, dana, 27.06.2024. godine
JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor čl.8. ZIO.