Dnevni list Pobjeda 29.06.2024. by Pobjeda

PRST U OKO ZAGREBU: Hrvatska razočarana zbog odluke crnogorskog parlamenta, navode da je to potez da bi se relativizovala Rezolucija o Srebrenici

Usvajanje Rezolucije

nije dobrosusjedski i dobronamjeran potez

Proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007. STR. 3.

PO ŽELJI BEOGRADA: Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen uz podršku 41 poslanika većine, opozicija upozorila da je ova rezolucija usvojena po diktatu Aleksandra Vučića

,,Vidovdanska želja“ bila

važnija od evropskog puta

Dva poslanika PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković, za razliku od svojih kolega, nijesu glasala za Rezoluciju. Laković je ocijenio da je ovo pitanje trebalo odložiti za narednu godinu i izjasniti se o njemu, nakon dijaloga sa Hrvatskom nacionalnom zajednicom, Hrvatskom i Srbijom. Obojica su zajedno sa opozicijom napustila salu prije glasanja. Nijesu glasale ni nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović koje su bliske predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću

SPC izvršila izmjene Ustava, formirano čak 18 novih mitropolija, unaprijeđeni pojedini kontroverzni episkopi, Mitropolija crnogorsko-primorska i formalno ostala bez uticaja koji je imala u Am lohijevo vrijeme

Pahomije

i mitropolit i arhiepiskop, MCP

po značaju tek na 16. mjestu

Do odluka Sabora SPC, a nakon smrti mitropolita Am lohija i rasformiranja autonomne Pravoslavne ohridske arhiepiskopije, arhiepiskopstvo je u tituli imao samo patrijarh Por rije koji je i arhiepiskop pećki. Pokojni Am lohije je imao i titulu egzarha pećkog trona, ali ona je ukinuta i nije je naslijedio mitropolit Joanikije koji je sada postao i arhiepiskop. Izmjenama Ustava SPC, MCP je formalno izgubila značajniji status unutar Srpske crkve STR. 4. i 5.

Majice sa likovima osuđenih ratnih zločinaca u slobodnoj prodaji u Starom Baru Mladić, Karadžić i Mihailović dočekuju turiste, građani očekuju reakciju tužilaštva

Nakon pohvala koje je evropski komesar za proširenje uputio Andriji Mandiću, analitičar ukazao na nepoštovanje načela političke kulture Vukadinović: Varhelji demonstrirao licemjerje, deklarisani totalitarista nikad ne može biti demokrata

Nekoliko kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu smatra da je žiri izveo očigledne zloupotrebe prilikom odlučivanja o laureatima

Burić: Bruka će ostati, ali se makar odluka može opozvati

Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo kulture i medija, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata da se izbor opozove uz obrazloženje da je sporno brzopotezno odlučivanje - imena nagrađenih bila su poznata i prije nego su objavljena, kao i zbog nejasnih kriterijuma kojima se rukovodio žiri prilikom odlučivanja

PO ŽELJI BEOGRADA: Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, većine, opozicija upozorila da je ova rezolucija usvojena po diktatu Aleksandra Vučića

,,Vidovdanska želja“ bila važnija od evropskog puta

PODGORICA - Skupština Crne Gore sinoć je usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen koja je nastala kao svojevrsna reakcija na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici o kojoj se nedavno izjasnila Generalna skupština Ujedinjenih nacija.

Nakon višesatne rasprave, koju su u pojedinim momentima obilježili i visoki tonovi i optužbe na relaciji vlast-opozicija, taster su pritisnula 42 poslanika, od kojih je 41 iz parlamentarne većine podržao inicijativu prosrpske struje u Crnoj Gori, dok je poslanik Ilir Čapuni iz Albanske alijanse glasao protiv. Poslanici Albanskog foruma Artan Čobi i Nikola Camaj

bojkotovali su jučerašnju sjednicu.

Većina poslanika opozicije odlučila je da napusti skupštinsku salu prilikom glasanja, smatrajući da je ovaj dokument usvojen po diktatu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da može ugroziti crnogorski evropski put i odnose sa Hrvatskom. Upozorili su da će odgovornost za eventualne posljedice direktno snositi premijer Milojko Spajić i njegov Pokret Evropa sad.

Dva poslanika PES-a Tonći Janović i Miodrag Laković, za razliku od svojih kolega, nijesu glasali za Rezoluciju. Laković je ocijenio da je ovo pitanje trebalo odložiti za narednu godinu te izjasniti se o njemu nakon dijaloga sa Hrvatskom nacional-

Mandić: Nećemo se više prepoznavati kao

šverceri i narkodileri

Živković: Pozdravio

Vas je Milo Božović

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je u završnoj riječi optužio DPS za vezu sa kriminalnim klanovima, dodajući da dobro zna motive mladih političara u toj stranci. - Zamislite mladog čovjeka koji ulazi u vladajuću strankujasna mapa kako da postane ministar. I danas kada voljom naroda završe u opoziciji nastaje krik i bol. Danas ćemo Crnu Goru pomjeriti jedan korak u moralnom smislu, u odnosu na ono gdje su nas bacili narkodileri i ovi koji su iz grupe organizovanog kriminala upravljali i političkim životom i pravosuđem i kompletnom državnom strukturom. Nećemo se više prepoznavati kao šverceri i narkodileri - naveo je Mandić.

Poslanik DPS-a Danijel Živković odgovorio je Mandiću da je zloupotrijebio završnu riječ, podsjećajući ga u njegovim redovima ima čovjeka optuženog za šverc narkoticima.

- Pozdravio Vas je Milo Božović. Vi ste ga se odrekli. Kada sam Vam rekao da ste izdali srpstvo, Vi ste to uradili na najjeftiniji način i najjeftinije ste prodali Vašu ideologijuporučio je Živković.

nom zajednicom, Hrvatskom i Srbijom.

Nijesu glasale ni nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović

VIDOVDAN IZNAD POSLOVNIKA

Želja lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Milana Kneževića i Andrije Mandića, koji je na čelu parlamenta, da se ova rezolucija uvrsti u dnevni red i izglasa na Vidovdan bila je jača i od Poslovnika Skupštine čiji član 94 propisuje da se tek uvrštene tačke u dnevni red, poput ove inicijative, ne mogu razmatrati prvog dana rada sjednice.

Mandićevo opravdanje bilo je da je izuzetak dozvoljen, ističući da je privilegija parlamenta da na ovaj datum uradi „tako veliku stvar poput usvajanja Rezolucije o Jasenovcu“.

Dokument je dobio širi naziv nakon amandmanske intervencije Mandića i Kneževića kojim su obuhvaćeni i logori u Dahauu i Mauthauzenu, a čelnik parlamenta nije krio radost što je Crna Gora prva država koja je usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

- Rezolucija treba da posluži na

čast svim građanima Crne Gore. Ona nije ni na čiju štetu, a može da bude u korist svih građana. Pozivam da se okupimo svi oko odbrane dobra u ljudima, protivljenja ratovima i ljudskim zločinima i ustanemo u odbranu žrtava i prava na sjećanja nevino stradalih. Ovo je velika priča koja nadvisuje domete običnog skupštinskog izbora što ste poslali poslanik, što ste dosljedan član stranke. Ovo nas sve natkriljuje i imamo priliku da budemo ljudi - poručio je Mandić juče u parlamentu. Poslanik DNP-a Milan Knežević je rekao da je ova rezolucija otpor prema relativizaciji genocida u Jasenovcu, ističući da se ovim ne obračunaju sa Hrvatskom, Austrijom i Njemačkom.

Vuksanović: Hrvatski narod zna da ovo ne radi Crna Gora

Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović kazao je da hrvatski narod dobro zna da ,,ovo danas ne radi Crna Gora“. - Ovo rade oni koji su ser-

vilni Aleksandru Vučiću A ova Crna Gora je ista ona koja je 90-ih sa cetinjskih trgova pjevala: ,,Oprosti nam, Dubrovniče“. To je ista ona Crna Gora koja je te riječi nedavno

- Iz godine u godinu od strane kvazi-istoričara u Hrvatskoj pokušava se smanjiti broj sprskih žrtava, a Jasenovac se pokuša predstaviti kao zabavno-kulturni kompleks u kojem su Srbi, Jevreji i Romi izvodili predstave Šilera, prevodili Getea, a naša djeca se vrtjela na ringišpilu NDH i Trećeg Rajha - naveo je Knežević.

GLASNA OPOZICIJA I ĆUTLJIVI PES

Iz opozicije su, tokom rasprave, jasno naznačili da ne negiraju da se u Jasenovcu dogodio genocid, ali su ukazali na političku manipulaciju ovim zločinom.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Ni-

postavila na ulaz u Cetinje. I zajedništvo te Crne Gore sa Hrvatskom je trajno i ne može biti ugroženo ovakvom rezolucijom čiji je cilj da opravda pojedine pozicije - neki su u startnim da uđu u Vladu, a neki da zadrže pozicije. Za to služe jasovačke žrtvenaveo je Vuksanović. On je naveo da želi najbolje moguće odnose

kolić kazao je da su nesporni nacistički, rasistički i genocidni karakter ustaškog režima, kao i zločini počinjeni u jasenovačkom logoru.

- Međutim, u Rezoluciji se ne navodi ko je počinio zločin, čim se ostavlja prostor za manipulaciju ko je krivac. Sve navodi na to da se radi o smišljenoj manipulaciji gdje se Hrvatska i njen narod žele podvesti pod ustaški režim, da bi se zanemario ogroman doprinos Hrvata i Hrvatske tokom antifašističkog oslobodilačkog rata od 41. do 45. koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije. Predložena rezolucija ne sadrži podatak o broju ubijenih i njihovoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. To je urađeno kako bi se svjesno manipulisalo temom – naglasio je Nikolić. On je stava da Crna Gora u ovom trenutku nema ni pravno, ni državni, ni međunarodni interes da bude prva država, čak i prije Srbije, koja se bavi pitanjem zlodjela u Jasenovcu. - Sporan je i ideološki aspekt predlagača. Mandić je četnički vojvoda i ovom rezolucijom osuđuju ustaški zločin u Jasenovcu, a zanemaruju činjenici da su se četnici sa

između Hrvatske i Crne Gore, ali su oni, kako kaže, od 2020. godine poremećeni.

- Drago mi je što je Hrvatska bila na visokoj razini i nije spriječila Crnu Goru da dobije IBAR, a to bi najviše išlo naruku onima koji ne žele da vide Crnu Goru ispred sebe u integracijama - naveo je Vuksanović.

BURNA RASPRAVA: Skupština Crne Gore

Rezultati glasanja m.

ustašama borili protiv partizana - naveo je Nikolić. Politički ciljevi ove rezolucije su, kako je rekao, jasni, upozoravajući da će odgovor Hrvatske biti ozbiljan.

- Ovo je ideološki odgovor na Rezoluciju o Srebrenici i kukavičje jaje Vučića i Beograda podmetnuto Crnoj Gori da bi se srušili dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom i da bi se pričinila nepopravljiva šteta na evropskom putu Crne Gore. Država se ponovo žrtvuje za naopake ciljeve zvaničnog Beograda, ali ne iznenađuje što u tome učestvuje Mandić. Odgovornost za ovo što će se danas desiti u parlamentu snose Milojko Spajić i ostatak parlamentarne većine koji se izdaju za građanske i proevropske snage - naveo je Nikolić.

UDAR NA INTERESE I MEĐUNARODNI IMIDŽ

Njegov partijski kolega Nikola Rakočević kazao je da se potezima većine uništavaju nacionalni interesi Crne Gore. - Ova rezolucija doprinosi uništenju međunarodnog imidža Crne Gore. Ona je politička kalkulacija na temu genocidnih zločina u Jasenovcu. Zašto je u UN-u bila Rezolucija o Srebrenici, a ne Jasenovcu? Zato što genocid u Srebrenici uporno negiraju mnogi u regionu i zbog kampanje nekih u regionu sada ga negiraju i neki u svijetu. U UN-u nije bila rezolucija o Jasenovcu jer ono što se tamo desilo ne negira niko, uključujući i državni vrh Hrvatske, pa su tako pijetet i dubok naklon dali i Milanović i Plenković ove godine. To je razlika u ideologijama, svijesti i civilizacijskom stepenu u kom se nalaze te dvije politike - ocijenio je Rakočević.

On je upitao predstavnike većine da li su spremni da podnesu teret potpunog zaustavljanja Crne Gore na evropskom putu zbog onog što bi, kako kažu u diplomatskim krugovima, bila di-

Spajić na ,,iznenadnom putu“

Premijerski sat koji je bio zakazan za danas, odgođen je za poneđeljak, saznaje Pobjeda. Prema našim informacijama, premijer Milojko Spajić uputio je dopis Skupštini u kojem obavještava da nije u mogućnosti da sjutra odgovara na poslanička pitanja jer je – na službenom putu. Pobjedi je nezvanično rečeno da će se premijerski sat odložiti za poneđeljak.

plomatska i politička prevara. Iz Pokreta Evropa sad nijesu bili previše aktivni tokom sjednice. Riječ je iskoristila poslanica Branka Marković koja je ocijenila da Rezolucija nije usmjerena prema današnjoj Hrvatskoj i narodu te zemlje sa kojom, kako ističe, žele najbolje odnose. - Iz Rezolucije vidimo da se ona odnosi na osudu zločina koji se desio od strane tamošnjeg režima NDH i da on nema veze sa današnjom Hrvatskom kao punopravnom članicom EU, koja Crnoj Gori daje podršku na tom putu - naglasila je Marković, dodajući da je osuda zločina put ka zajedničkoj budućnosti i suživotu u evropskoj porodici. Njen partijski kolega Miodrag Laković oglasio se nakon prozivki lidera DPS-a Danijela Živkovića koji ga je pozvao da saopšti stav koji je iznio na sastanku Poslaničkog kluba PES-a.

Laković je priznao da nije vrijeme za glasanje o Rezoluciji, već da je trebalo pokazati više strpljenja i sačekati 2025. koja , kako je rekao, ima simbolički i suštinski značaj kad je u pitanju Jasenovac.

- Tada bi se obilježilo 80 godina od zatvaranja logora, a vrijeme do tada bi iskoristili za dijalog sa Hrvatskom nacionalnom zajednicom, Hrvatskom i Srbijom i donijeli bi dokument koji neće tangirati nikog i neće praviti komplikacije kad su u pitanju međunarodni, regionalni odnosi. Ostao sam u manjini,

Živković: Finalna

poruka Spajićuispriječićemo se Mandićevim ucjenama

Lider DPS-a Danijel Živković iznio je juče u Skupštini saznanje da je PES pristao da glasa za Rezoluciju o Jasenovcu jer su im iz bivšeg DF-a zaprijetili će im 1. jula srušiti Vladu. On je kazao da je inicijativa stavljena juče na dnevni red da bi Mandić ostao na poziciji predsjednika Skupštine. - Aleksandru Vučiću ste obećali da ćete izaći iz Vlade ukoliko Rezolucija ne bude usvojena. To građani znaju, legitimno je kako ćete se ponašati na toj poziciji - naglasio je Živković. Prema njegovim riječima, Crna Gora će nastaviti da srlja ,,zagrljena u nacionalizmu i šovinizmu i ispunjavanju usluga Beograda koji su ili dobro ucijenjeni, ili plaćeni“. Živković je istakao i da je premijer Milojko Spajić pristao na sve ucjene Mandića, ali poručuje da opozicija sprema mjere kojima će spriječiti ostvarenje zamisli predsjednika Skupštine.

- Spajić je pristao na sve ucjene Mandića i rekao da nije nikakav problem - može dvojno državljanstvo, promjena jezika, Rezolucija o Jasenovcu, sjutra će biti da može nestati Crna Gora. Finalna poruka Spajiću da će se neko tome ispriječitiporučio je Živković.

PRST U OKO SUSJEDU: Hrvatska razočarana zbog odluke crnogorskog parlamenta, navode da je to potez da bi se relativizovala Rezolucija o Srebrenici

Zagreb: Usvajanje Rezolucije nije dobrosusjedski niti dobronamjeran potez

mi smo demokratski politički subjekt, i kolege sam obavijestio da ću izaći prije nego se sprovede glasanje - naglasio je Laković.

Sa druge strane, poslanik GP Ura Dritan Abazović ocjenjuje da je Jasenovac klasična politička trgovina i pokušaj opravdavanja parlamentarne većine za glasanje u UN za Rezoluciju o Srebrenici.

Ustvrdio je da se radi o manipulativnim radnjama – ali u tom kontekstu odvaja Kneževića od Mandića.

- Ne želim staviti u rang sa Mandićem. Znate zašto se za Vidovdan ovo kandidovalo? Jer je Knežević rekao da je jun zadnji rok. Mandić je zamolio da makar izdrži do kraja juna. Knežević nije želio sa tim da trguje, jer je bio vrlo jasan za glasanje

Vlade o Rezoluciji o Srebrenici, za razliku od predsjednika parlamenta koji je između fotelje i odbrane interesa Srba izabrao prvo i kao kompenzaciju Rezoluciju o Jasenovcu da ne bi sva bruka i bijes srpskog naroda zbog Rezolucije o Srebrenici bila svaljena na njega - naveo je Abazović. Osvrćući se na ulogu premijera u ovom procesu, Abazović kaže da je Spajić prevario Hrvate.

REZOLUCIJA

OČUVANJA FOTELJA

Poslanik SD-a Nikola Zirojević ocijenio je da da je Jasenovac dio holokausta, što je, kako je konstatovao, gore od genocida. - Danas je Crna Gora zemlja čuda. Ova rezolucija nije nikakav pijetet žrtvama Jasenovca, nego politički odgovor na glasanje Crne Gore u UN o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici i to je nama sasvim jasno saopšteno. Možda bi najbolji naziv ovog dokumenta bio ,,Rezolucija očuvanja fotelja svih u parlamentarnoj većini“ jer je to jedini njen cilj - naveo je Zirojević Stava je da je ovu rezoluciju trebalo da donese Srbija.

- Nažalost, u Crnoj Gori se neki pokušavaju predstaviti većim Srbima od Aleksandra Vučića, na taj način nanoseći štetu sopstvenoj državi i građanima, uključujući i one koje vi reprezentujete - naglasio je Zirojević.

Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da Rezolucija nije tačka na priču o Jasenovcu, već, kako je rekao, opomena svijetu i budućim generacijama na šta je spreman ljudski um kada nije ograničen zakonima, moralom i institucijama.

Tamara KLIKOVAC

Iz navedenog jasno proizlazi da se Rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007. Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, dodaje se u saopštenju

PODGORICA – Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske saopštilo je sinoć da se odluka Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahau i Mauthauzen ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku i da nije u skladu s deklarisanim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

-Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive Republike Hrvatske da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateralne odnose i evropski put Crne Gore. Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirenja, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije, navodi se u saopštenju. Navode da je nesumnjivo kako je motiv za donošenje rezolucije sadržan u činjenici da je u Opštoj skupštini Ujedinjenih nacija inicirana rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, koja je usvojena 23. maja 2024. -Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizovala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. februara 2007. Ovaj postupak Crne Gore ne može se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim u odnosu na Republiku Hrvatsku niti je u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, dodaje se u saopštenju. Ističe se da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih

Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske

Iako se iz saopštenja ne može zaključiti šta sprema zvanični Zagreb, Pobjeda je juče objavila da Hrvatska razmatra mogućnost da povuče ambasadora iz Crne Gore, ali i da proglasi za persone non grata, sve one poslanike koji su podržali Prijedlog rezolucije o Jasenovcu. Informaciju našeg lista koju smo dobili juče ujutro potvrdili su i vodeći hrvatski portali večernji.hr i index.hr

elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterijuma za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore, sukladno Pregovaračkom okviru Evropske unije za Crnu Goru. -Na nedavan pozitivan Izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi ka narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uslova i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku, zaključuje se u saopštenju. Iako se iz saopštenja ne može zaključiti što sprema zvanični Zagreb, Pobjeda je juče objavila da Hrvatska razmatra mogućnost da povuče ambasadora iz Crne Gore, ali i da proglasi za persone non grata, sve one poslanike koji su podržali Prijedlog Rezolucije o Jasenovcu. Informaciju našeg lista koju smo dobili juče ujutro potvrdili su i vodeći hrvatski

portali večernji.hr i index.hr. Ovakav korak, došao bi nakon niza upozorenja hrvatske strane da bi usvajanje pomenute rezolucije moglo narušiti odnose dvije susjedske zemlje

Vecernji.hr piše da Hrvatska pozorno prati događanja u Crnoj Gori i razmatra moguće mjere uključujući i djelovanje „kroz pregovore Crne Gore u EU“ - Uz povlačenje veleposlanika i proglašavanje zastupnika non grata, što je ipak na kraju otklonjeno, najvjerojatnije je da će poslati oštru prosvjednu notu i da će dalje djelovati kroz pregovore Crne Gore s EU, piše sinoć večernji.hr. Jasenovac se, kao piše taj portal, pojavio kao tangenta Rezolucije o Srebrenici, i to na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. Kad je iznio svoje neslaganje Rezolucijom o Srebrenici, dodao je kako će to otvoriti Pandorinu kutiju i da će se sada pred skupštinom Ujedinjenih naroda pokrenuti pitanja poput genocida nad Srbima u Jasenovcu.

Jovana ĐURIŠIĆ

Predsjednik države optužio premijera i ministra vanjskih poslova da su predložili ljude koji nemaju veze sa diplomatijom, reagovali iz PES-a, DNP-a i MVP-a

Milatović: Za ambasadore predloženi najbolji

prijatelji Spajića i Ivanovića

Upitan ko su ti prijatelji Spajića i Ivanovića, Milatović je rekao da treba pitati Vladu ko su ljudi predloženi za ambasadore u Berlinu i Madridu. Iz PES-a su saopštili da je riječ o Miljanu Zečeviću, koga su predložili za ambasadora u Berlinu i da je dr Branko Bošković kandidat za ambasadora u Madridu. U MVP-u smatraju da predsjednik Crne Gore stavlja diplomatsku službu u poziciju koja potencijalno narušava kredibilitet i ugled zemlje

PODGORICA – Predsjednik države Jakov Milatović optužio je premijera

Milojka Spajića i ministra vanjskih poslova Filipa Ivanovića da su svoje najbolje prijatelje, koji nemaju nikakvu povezanost sa diplomatijom, predlagali za ambasadore Crne Gore u nekim državama.

Milatović je novinarima, nakon konferencije koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje, rekao da je mislio da je završeno sa takvim imenovanjima u Crnoj Gori, ali da, očigledno, nije.

- Neki od najboljih prijatelja predsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova, bez ikakve povezanosti sa diplomatijom, bili su predloženi za ambasadore - naveo je Milatović.

PREDSJEDNIK

RAZOČARAN

Upitan ko su ti prijatelji Spajića i Ivanovića, Milatović je rekao da treba pitati Vladu ko su predloženi kandidati za ambasadore u Berlinu i Madridu. Kazao je da su poslali pet imena na mišljenje skupštinskom Odboru za međunarodne odnose.

- Nakon rasprave na Odboru, ja ću se dodatno odrediti - naveo je Milatović.

Dobili su, kako je rekao, ukupno osam predloga, od kojih su dva vratili Vladi.

Upitan o kojim predlozima će Odbor raspravljati, Milatović je kazao da se radi o predlozima za ambasadore u Mađarskoj, pri OEBS-u, u Švajcarskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji.

Razočaran je, kako je rekao, načinom na koji je Vlada pristupila imenovanju ambasadora.

- Onih 16 imena koja su došla do mene u prvom krugu poli-

tičkih konsultacija, nijesu bila na nivou očekivanog - podsjetio je Milatović. Predsjednik je kazao da prvo sa tim osobama nijesu razgovarali ni Spajić ni Ivanović, čime je, prema njegovoj ocjeni, pokazana neodgovornost prema procesu i prema diplomatskoj mreži i ljudima koji treba da predstavljaju Crnu Goru. - Jedina institucija u državi koja je razgovarala sa kandidatima sam ja, a u tim razgovorima uočio sam mnogo nelogičnosti, neki kandidati su imali dvojna državljanstvadodao je Milatović. Neki od kandidata, kako je rekao, nijesu bili na fonu državne vanjske politike Crne Gore. - Bio sam vrlo iznenađen da je za ambasadora u Moskvi predložena osoba koja nije na fonu spoljne politike Crne Gore - rekao je Milatović.

OŠTRE REAKCIJE

Iz Pokreta Evropa sad, čiji je Milatović doskora bio potpredsjednik, kazali su da je ,,u metežu nastalom ostavkama njegovih najbližih sarad-

nika“, predsjednik Crne Gore našao dovoljno vremena da odbije kandidate za ambasadore bliske PES-u.

- Pristup u kojem se odbijanje kandidata obrazlaže navodnom „nepovezanošću sa diplomatijom“, što god ta, diplomatskom rječniku nepoznata sintagma značila, nije primijenio pri prihvatanju ostalih kandidata sa političke kvote, koje su predložile ostale partije - naveli su u saopštenju. Objavili su dio biografije kandidata za ambasadore u Berlinu i u Madridu, za koje, kako kažu, Milatović nije dao saglasnost.

Riječ je o Miljanu Zečeviću, koga su predložili za ambasadora u Berlinu koji, kako kažu, ima petnaestogodišnje međunarodno radno iskustvo i koji je posljednjih godina bio angažovan u regionu Balkana, kao savjetnik za investicije. Njihov kandidat za ambasadora u Madridu je i dr Branko Bošković, predavač na predmetima Savremeni politički sistemi, Sociologija, Uvod u politiku, Globalizacija i Po-

litička sociologija i učesnik većeg broja međunarodnih projekata, koji govori španski jezik.

- Jasno je da čin odbijanja ove dvojice kandidata, a prihvatanja ostalih sa političke kvote bez diplomatskog iskustva, nije čin principijelnosti, već sujete koju Milatović, usljed superiornosti iskustva i vještina predloženih, nije uspio da obuzda, kazali su u PES-u i pozvali predsjednika države da uputi izvinjenje dvojici kandidata „zbog neprimjerenog napada na njihov integritet“. Iz Ministarstva vanjskih poslova kazali su da je cilj Milatovićevih istupa da se cjelokupan proces i pojedinačna rješenja blokiraju.

- S obzirom na to da predsjednik Milatović odbija da poštuje interni karakter procesa izbora ambasadora i time krši zakonsku obavezu čuvanja podataka, i da ne prestaje da svojim polutvrdnjama i poluinformacijama dezinformiše javnost i time ugrožava interes Crne Gore da što prije popuni upražnjena ambasa-

Glavni odbor Socijaldemokratske partije podržao formiranje širokog građanskog saveza

dorska mjesta, Ministarstvo vanjskih poslova je primorano da još jednom reaguje - navedeno je u reagovanju MVP-a. Podsjećaju da je u procesu konsultacija sa Vladom Crne Gore dao saglasnost na 12 od 16 predloženih kandidata i da je Vlada, uvažavajući ustavne nadležnosti i poštujući predsjednika, uvažila njegovo mišljenje.

- Od usaglašenih 12 kandidata, Vlada je nakon pokretanja formalne procedure i dobijanja odgovora država prijema, dalje procesuirala prema kabinetu predsjednika osam formalnih prijedloga, u skladu sa važećom procedurom. Od predloženih osam, iako su prethodno svi usaglašeni u procesu konsultacija, predsjednik je odlučio da selektivnim pristupom mišljenje nadležnog skupštinskog odbora zatraži za samo pet kandidata. Time što preostala usaglašena i formalno procesuirana rješenja dovodi u pitanje nakon što su kandidati prošli provjere međunarodnih partnera i dobili agremane, predsjednik Crne Gore stavlja diplomatsku službu u poziciju koja potencijalno narušava kredibilitet i ugled zemlje - naglašeno je u reagovanju MVP. Optužili su predsjednika države da sve ovo radi iz ličnih interesa.

Iz Demokratske narodne partije, čiji kandidat za ambasadora u Moskvi kod Milatovića nije prošao, saopštila je da neće slati špijune i one koji mrze Rusiju i ruski narod jer „takvih u njihovim redovima nema“. - Da nije bilo pogrešne „vanjske“ politike DF-a, Jakov Milatović nikad ne bi postao predsjednik Crne Gore, žena mu se ne bi zaposlila u CEDIS-u, kum postao gradonačelnik, a tetka odbornica, poručili su iz partije Milana Kneževića Z.DARMANOVIĆ

SPC izvršila izmjene Mitropolija crnogorsko-primorska

PODGORICA - Srpska pravoslavna crkva izmijenila je na Saboru održanom sredinom maja članove 14 i 15 svog Ustava iz 1931. godine kojim je omogućeno formiranje novih mitropolija i to čak njih 18. Novom odlukom Sabora SPC, čak 18 episkopa je dobilo naziv mitropolit kao i arhiepiskop koji je vezan za grad, a među njima i episkop Pahomije koji se dovodio u vezu sa optužbama za pedofiliju i seksualno zlostavljanje.

IZMJENE

Izmjenom člana 14 Ustava SPC, nakon 94 godine uz dosadašnje mitropolije – crnogorsko-primorsku, dabrobosansku i zagrebačko-ljubljansku, uvedene su nove mitropolije: australijsko-novozelandska, banatska, banjalučka, bačka, braničevska, dalmatinska, dizeldorfsko-njemačka, zahumsko-hercegovačka, zvorničko-tuzlanska, žička, kanadska, kruševačka, niška, novogračanička, zapadnoamerička, raško-prizrenska, sremska, timočka i šumadijska.

Izmjenama Ustava SPC svi arhijereji imaju po položaju zvanje arhiepiskopa grada i mitropolita eparhije. Dakle, Sabor SPC je izglasao faktički 18 novih mitropolija, što je ukupno 21.

Izmijenjen je i član 15 Ustava SPC, kojim su određene nove titule eparhijskih arhijereja. Svaka episkopska, odnosno arhiepiskopska titula je vezana za grad-središte eparhije, a mitropolitska za naziv eparhije.

Nakon pohvala koje je

PODGORICA - Glavni odbor Socijaldemokratske partije donio je na prijedlog Predsjedništva SDP odluku da podrži formiranje saveza koji bi uz našu partiju činili Socijaldemokrate – SD, Liberalna partija – LP, nestranačka udruženja i nezavisni intelektualci, kao i veći broj istaknutih gra-

đanskih aktivista - saopštili su iz SDP-a.

- Svjesni ozbiljnosti političkog, ali i društvenog i socijalnog momenta u kojem se naša zemlja nalazi, smatramo da je nužna saradnja i zajednička borba partija i pojedinaca koje su vrijednosno i ideološki bliske. Crnu Goru vidimo onakvu kakva je Usta-

vom definisana – kao građansku, multietničku, evropsku i evroatlantsku državu koja će baštiniti sve ono što nas kao društvo spaja, navode iz SDP-a.

Posebno ih, kažu, raduje to što ovaj savez neće biti zbir tri političke strukture nego što ga je kao snagu za budući razvoj Crne Gore prepoznao i niz

istaknutih pojedinaca, profesora Univerziteta, privrednika, umjetnika, sportskih radnika, vrhunskih studenata, ekoloških i građanskih aktivista.

- Upravo ta podrška, koju svakodnevno dobijamo, opredijelila nas je da napravimo savez u čijem će središtu biti borba za modernu, evropsku

i naprednu Crnu Goru i ujedinjenje oko univerzalnih vrijednosti zajedništva, kazali su iz SDP-a. Prekjuče su formiranje širokog građanskog saveza podržali Glavni odbor Socijaldemokrata Crne Gore i Predsjedništvo LP, pa se očekuje da će savez vrlo brzo biti i zvanično predstavljen. R. P.

PODGORICA – Postavlja se pitanje da li evropski zvaničnici poštuju načela političke kulture: da neko ko je juče bio totalitarista ili kleronacionalista – danas ne može biti demokrata ili uvažavati ljudska prava i slobode manjinskih grupacija – ocijenio je politički analitičar Srđan Vukadinović osvrnuvši se na pohvale koje je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a, uputio predsjedniku Skupštine i lideru bivšeg Demokratskog fronta (DF) Andriji Mandiću. Varhelji je ocijenio da su „kontinuirani napori Mandića od izuzetne važnosti“. – Želim da Vas uvjerim u nepokolebljivu podršku Evropske komisije u ovom poduhvatu i da Vas ohrabrim da nastavite svoj konstruktivni rad – naveo je Varhelji. Mandić je, nedugo zatim –odmah po dobijanju IBAR-a, predložio da se u dnevni red današnje sjednice Skupštine uvrsti Prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu. „SULUDA SITUACIJA“ Vukadinović je u razgovoru za Pobjedu ukazao da je dobro

Jakov Milatović

izmjene Ustava, formirano čak 18 novih mitropolija, unaprijeđeni pojedini kontroverzni episkopi, crnogorsko-primorska i formalno ostala bez uticaja koji je imala u Am lohijevo vrijeme

Pahomije i mitropolit i arhiepiskop, MCP po značaju tek na 16. mjestu

Iako je vrh SPC nekoliko nedjelja skrivao tu odluku od javnosti, da je ta odluka Sabora SPC stupila na snagu i postala zvanična pokazuje saopštenje Eparhije vranjske SPC gdje se kontroverzni episkop Pahomije naziva mitropolitom i arhiepiskopom. Isti slučaj je i prije par dana sa episkopom šumadijskim Jovanom, ali i mitropolitom MCP Joanikijem

UDARAC NASLJEĐU AMFILOHIJA

Idejni tvorac ove ideje je episkop a sada mitropolitit i arhiepskop bački Irinej koji je takođe unaprijeđen u mitropolita, suštinski vladalac SPC iz sjenke, a plan koji je ostvaren jeste da sve stare eparhije

iz 13. vijeka dobiju status mitropolije. Ipak, ovim potezom zadat je

završni udarac Amfilohijevom nasljeđu jer su u posljednje dvije godine odlukama Sa-

bora ukinute sve institucije i zvanja iza kojih je stajao Amfilohije.

Do odluka ovog Sabora SPC, a nakon smrti mitropolita Amfilohija, te rasformiranja autonomne Pravoslavne ohridske arhiepiskopije, arhiepiskopstvo je u tituli imao samo patrijarh Porfirije koji je i arhiepiskop pećki. Pokojni Amfilohije je imao i titulu egzarha pećkog trona, ali ona je ukinuta i nije je naslijedio mitropolit Joanikije koji je sada postao i arhiepiskop. Izmjenama Ustava SPC, MCP je formalno izgubila značajniji status unutar Srpske crkve. Pojedini portali bliski vrhu SPC objavili su i konačan spisak svih mitropolija i arhiepiskopa po kojem je MCP, neka-

da druga po značaju u SPC, završila tek na 16. mjestu.

SPISAK

Prema portalu Borba za veru, spisak arhiepiskopa i mitropolita je sljedeći: arhiepiskop sirmijski i mitropolit sremski Vasilije, arhiepiskop i mitropolit banjalučki Jefrem, arhiepiskop i mitropolit budimski Lukijan, arhiepiskop vršački i mitropolit banatski Nikanor, arhiepiskop novogračanički i mitropolit srednjezapadnoamerički Longin, arhiepiskop torontski i mitropolit kanadski Mitrofan, arhiepiskop novosadski i mitropolit bački Irinej, arhiepiskop stokholmski i mitropolit skandinavski Dositej, arhiepiskop sarajevski i mitropolit dabrobosanski Hri-

zostom, arhiepiskop i mitropolit žički Justin, arhiepiskop i mitropolit vranjski Pahomije, arhiepiskop kragujevački i mitropolit šumadijski Jovan, arhiepiskop požarevački i mitropolit braničevski Ignjatije. Zatim ide arhiepiskop i mitropolit mileševski Atanasije, arhiepiskop i mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije i arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije koji se našao iza zloglasnih Pahomija i Atanasija

Slijede arhiepiskop berlinski i mitropolit njemački Grigorije, arhiepiskop i mitropolit raško-prizrenski Teodosije, arhiepiskop i mitropolit kruševački David, arhiepiskop romulijansko-zaječarski i mitropolit timočki Ilarion, arhiepiskop i mitropolit niški Arsenije, arhiepiskop sidnejsko-velingtonski i mitropolit australijsko-novozelandski Siluan, arhiepiskop zadarsko-šibenički i mitropolit dalmatinski Nikodim, arhiepiskop mostarsko-trebinjski i mitropolit zahumsko-hercegovački i stonsko-primorski Dimitrije. Svrstavanjem Mitropolije crnogorsko-primorske tek na 16. mjesto i zvanično je završen konačni obračun sa nasljeđem Amfilohija Radovića. Prvo je odlukama Sabora ukinut termin Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, a potom i Episkopski savjet. Sve te odluke su verifikovane i potpisivanjem Temeljnog ugovora između SPC i Vlade bivšeg premijera Dritana Abazovića Nenad ZEČEVIĆ

evropski komesar za proširenje uputio Andriji Mandiću, analitičar ukazao na nepoštovanje načela političke kulture

poznato da su međunarodni prijatelji Crne Gore i zapadni partneri bili protiv ulaska bivšeg DF-a, koji predvodi Mandić, u bilo koje strukture.

– A sada se dešava da Oliver Varhelji izriče pohvale politici koja se može označiti kao nosilac malignog uticaja Rusije u regionu i nosilac određenih stremljenja koja narušavaju odnose sa manjinskim grupacijama u Crnoj Gori –konstatovao je Vukadinović. On je ocijenio da dolazimo u „suludu situaciju“ u kojoj predstavnici EU ne poznaju i ne razumiju dimenziju crnogorskog bića i Andrije Mandića.

– Ako ste do juče bili za totalitarni i diktatorski režim koje okupiraju teritorije drugih zemalja - danas ne možete biti za zapadnu politiku koja se bori protiv toga. Ako se neko zalaže protiv priznavanja Kosova i protiv NATO pakta, onda je sasvim jasno da se njegova ideologija ne može mijenjati ni pod kakvim uticajima. Ako imamo političke grupacije koje ne dijele temelje vrijednosti sa zapadnim demokratijama - onda ne treba očekivati da oni mogu mijenjati svoje političke stavove – dodao je Vukadinović. Oni, kako je poručio, samo po-

Vukadinović: Varhelji demonstrirao licemjerje, deklarisani totalitarista nikad ne

kušavaju da ostvare dugoročne ciljeve.

– A to je, pored ostalog, i rezolucija o Jasenovcu. Tu je, na primjer, i promjena Zakona o državljanstvu - a sve zbog etničkog, državnog i svakog drugog inženjeringa koji se može dogoditi u Crnoj Gori. Grupacije koje reprezentuju maligne uticaje, očito, korak po korak nastoje da ostvare dugoročne strategije – koje datiraju od beogradske antirevolucije devedesetih, do litijaške kontrarevolucije – naveo je Vukadinović.

POSLJEDICE

Politički analitičar smatra da Varhelji ovakvim istupom demonstrira licemjerje. – Podržava strukture koje su rigidne u ostvarivanju svojih političkih zahtjeva koji se graniče sa kleronacionalnim mo-

može biti demokrata

Gori – a pitanje je da li im pripadaju. Nije moguće da za par mjeseci, od novembra prošle godine, reći toliko pohvalnih riječi – a da do tada Crna Gora nije mogla da dobije ni najminimalnije grantove od EU jer je bila u zapećku evropskih integracija. IBAR je pretvoren u nacionalno pitanje Crne Gore,

policije Zorana Brđanina –poručio je politički analitičar.

LOKALNI I ŠTETNI OKVIR

Rezolucija o Jasenovcu, prema njegovom mišljenju, ne znači puno jer će imati samo lokalne okvire.

mentima. Do juče nijesu htjeli da razgovaraju sa tim strukturama i o njihovom učešću u vlasti – a sada izražavaju pohvale na njihov račun – ukazao je Vukadinović. – To je, kako je dodao, disfunkcionalno i rezultat izbora 30. avgusta 2020. godine. To su sve posljedice koje se danas dešavaju: da niko ne razgovara o programima i programskim koalicijama nego samo putem ucjenjivačkog kapaciteta. Ovakve odluke i pohvale samo dalje komplikuju krizu u Crnoj Gori i zbog kojih se ne može stabilizovati ni riješiti politička situacija – ocijenio je Vukadinović. On je ukazao i da Crna Gora dobija pohvale - od kada je na njenom čelu aktuelna vlast. – Briselski dužnosnici, u koje spada i Varhelji, nastoje da daju pohvale vlastima u Crnoj

većina u parlamentu. Sa druge strane, Rezolucija o Srebrenici je nešto drugo: ona ima međunarodnu potporu, nju je donijela Skupština Ujedinjenih nacija (UN) i mnoge zemlje u svijetu – dodao je politički analitičar. Rezolucija o Jasenovcu ima, kaže, drugi okvir: zadovoljenje regionalnih sujeta koje se Crnoj Gori diktiraju iz bliskog okruženja.

– Postoji paničan strah u Pokretu „Evropa sad“ (PES) od izbornog sunovrata i spremni su na sve da bi još koji mjesec zadržali vlast. Rezolucija o Jasenovcu će imati lokalne okvire – onoliko koliko se prostire ak-

spremni su na sve zadržatuelna

– Ona neće puno značiti. Imaće usko-lokalni karakter, ali može negativno uticati u odnosima sa Hrvatskom sa kojom imamo dosta neriješenih pitanja. To može biti velika prepreka Crnoj Gori prilikom pristupanja EU jer je dobro poznato da je osnovno načelo EU da nema nerazjašnjenih pitanja sa susjedima – zaključio je Vukadinović.

Anja IVANOVIĆ

Vladika Pahomije

Akcionari CGES-a sa svim saglasni, osim sa predloženom politikom naknada

Dijele dividendu od deset miliona eura u bruto iznosu

PODGORICA – Akcionarima Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u kojem država ima 55 odsto vlasništva, italijanska Terna 22 odsto, Elektromreža Srbije 15 odsto, a fizička lica 6,7 odsto, biće isplaćena dividenda od deset miliona eura u bruto iznosu.

To je odlučeno na jučerašnjoj Skupštini akcionara, na kojoj je prezentovano da je neto dobit ove kompanije za prošlu godinu iznosila 35,72 miliona eura.

- Dobit će biti raspoređena tako što će iznos od deset miliona eura biti isplaćen akcionarima kao bruto iznos dividende, dok će 25,72 miliona biti raspoređeno kao neraspoređena dobit i akumuliraće se sa neraspoređenom dobiti iz prethodnih godina - saopšteno je iz CGES-a.

Akcionari su tu odluku jednoglasno usvojili, kao i finansijski i izvještaj nezavisnog revizora. Iz CGES-a podsjećaju da je budžetom i biznis planom do 2028. godine predviđena isplata dividende u ovom iznosu.

- Navedeni iznos dividende je pretpostavljen na bazi ostvarenih i projektovanih rezultata poslovanja, uzimajući u obzir negativne korekcije regulatorno dozvoljenog prihoda koje će u narednom periodu biti utvrđene od Regulatorne agencije za energetiku i komunalne djelatnosti. Takođe, predloženi iznos dividende određen je i na osnovu planiranih kapitalnih investicija i finansijske pozicije CGES -a, poštujući osnovne principe stabilnosti i održivosti poslovnih aktivnosti – kazali su iz CGES-a. Akcionari su podržali predložene izmjene budžeta i rokova

Većina članova Odbora zavrijedila je povjerenje akcionara, pa je samo umjesto predstavnika Terne Đakoma Doninija imenovana Maria Rosaria Guarniere, dok su reizabrani

Aleksandar Mijušković, Jelena Matejić, Guida Guide, Slavoljub Todorović, Vučko Fatić i Violeta Vuljaj

za završetak povezivanja elektroenergetskih sistema Crne Gore i Italije podmorskim kablom jednosmjerne struje, što je, kako su naveli, od vitalnog značaja za strateški razvoj kompanije. Ipak, akcionari nijesu usvojili odluku o politici naknada CGES-a. Većina članova Odbora zavrijedila je povjerenje akcionara, pa je samo umjesto predstavnika Terne Đakoma Doninija imenovana Maria Rosaria Guarniere, dok su reizabrani Aleksandar Mijušković, Jelena Matejić, Guida Guide , Slavoljub Todorović , Vučko Fatić i Violeta Vuljaj - Nakon Skupštine akcionara, koja je je još jednom potvrdila snažnu posvećenost svih učesnika daljem razvoju i uspjehu kompanije, održana je konstitutivna sjednica Odbora direktora novog saziva, na kojoj je odlučeno da predsjednik

Odbora direktora bude Aleksandar Mijušković, a njegova zamjenica Maria Rosaria Guarniere – naveli su iz CGES-a. Mijušković, koji je na ovoj funkciji bio od početka godine, ocijenio je da su finansijski rezultati najbolji u istoriji kompanije i pokazatelj stabilnosti i održivosti poslovanja. - Pokrenuli smo ambiciozne projekte i uspješno završili mnoge investicije, uključujući modernizaciju infrastrukture, proširenje kapaciteta i implementaciju naprednih tehnoloških rješenja. Ove investicije ne samo da su unaprijedile našu operativnu efikasnost, već su i osigurale održiv rast i razvoj u budućnosti - kazao je Mijušković dodajući da je za vrijeme velikih izazova u energetskom sektoru, kakvo je trenutno, neophodan posvećen rad i dobro postavljeni strateški ciljevi. R. E.

Završen javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta

Skupština

PODGORICA – Skupština akcionara kompanije 13. jul – Plantaže smijenila je Odbor direktora na čijem je čelu bio bivši funkcioner Socijalističke narodne partije Nebojša Vuksanović.

Tako su svoje mjesto u Odboru zadržali predstavnici Fonda PIO Darko Rašović i Boris Boričić, te Crnogorske komercijalne banke Nikola Perišić, dok su za nove članove imenovani Nikola Tripković, Ivana Cvijović i Milan Drakić ispred Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i Stevan Raičević predstavnik Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Time su, pored Vuksanovića, smijenjeni i Snježana Pavićević, Marija Nikčević i Miloš Popović. Tripković je od kraja marta na čelu IRF-a, koji je nedavno tražio dopunu dnevnog reda Skupštine akcionara sa prijedlogom o smjeni borda. IzvještajI

Na Skupštini, kojom je predsjedavao direktor kompanije Igor Čađenović, usvojeni su finansijski i izvještaj revizora za prošlu godinu. Iz Plantaža navode da su akcionarima prezentovali novu strategiju razvoja kompanije do 2030, čiji je cilj sveobuhvatna transformacija kompanije, koja će obezbijediti dugoročan i održiv rast. Strategija je, kako navode, izrađena u saradnji sa konsultantskim kućama PWC (Pricewaterhouse Coopers) i BlueRock iz Zagreba. - U 2023. godini, kompanija je ostvarila ukupne prihode od preko 32,6 miliona eura i oni su za 4,5 miliona veći u odnosu na 2022. godinu, što je značajan rast od 16 odsto. Prihodi od prodaje proizvoda i usluga u prethodnoj godini bilježe rast od 18 odsto. Na svim tržištima, ukupno posmatrano, prihodi ostvareni od prodaje flaširanih proizvoda veći su za 15 odsto u odnosu na 2022. godinu. Najviše prihoda od prodaje flaširanih proizvoda u 2023. godini generisalo je tržište Crne Gore, dok je značajan rast ostvaren i na ostalim ino tržištima. Prihod od ugostiteljstva u 2023. godini bio je višestruko veći u odnosu na prethodne godine, postavši

Smijenjen bord direktora na sa Nebojšom Vuksanovićem

Gubitak kompanije prije oporezivanja iznosi pet miliona eura, na šta je, kako navode, uticalo smanjenje vrijednosti zaliha od 2,1 milion, što je rezultat manje proizvodnje prethodnih berbi uz veću realizaciju flaširanih proizvoda na tržištu, kao i povećanje troškova materijala i energije za preko 2,5 miliona eura

rekordan, što je doprinijelo 64 odsto boljem rezultatu u 2023. u odnosu na prethodnu – saopšteno je iz Plantaža.

Navode da su sami finansirali opremu i poljoprivrednu mehanizaciju, te podizanje novih i krčenje starih zasada, uku-

Završen tender Monteputa za izgradnju benzinske pumpe na auto-putu

PODGORICA - Na javni poziv za izbor članova Fiskalnog savjeta, koji je završen prije dvadesetak dana, prijavili su se Katarina Živković, Nina Vujošević i Ruždija Kalač – čulo se na jučerašnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Sada slijedi provjera ispunjenosti uslova traženih pozivom, a onda i konsultacije sa kabinetima predsjednika dr-

žave i Vlade, imajući u vidu da oni predlažu po jednog, a odbor jednog člana Fiskalnog savjeta.

- Potrebno je usaglasiti dalji tok, da se ne bi desilo da sve tri instance predlože istog kandidata i da onda nemamo mogućnost izbora kompletnog Savjeta – ukazao je predsjednik Odbora Mirsad Nurković

Za člana Fiskalnog savjeta mogli su se prijaviti crnogorski

državljani sa najmanje VII2 nivoom kvalifikacije u oblasti ekonomije ili prava i deset godina radnog iskustva u makroekonomiji, fiskalnoj politici i javnim finansijama. Član Fiskalnog savjeta ne može biti poslanik, odbornik, član Vlade, političke partije ili rukovodilac u državnim ili opštinskim institucijama, niti lice koje je osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad. Članovi se imenuju na mandat od šest godina, a isto lice može biti imenovano najviše dva puta. Funkcija predsjednika i člana je profesionalna, a oni ne mogu obavljati drugu javnu funkciju niti profesionalnu djelatnost. M. Lk.

PODGORICA – Kompanija Jugopetrol će graditi prvu benzinsku pumpu na auto-putu – saopšteno je iz Monteputa. Na njihov javni poziv za izgradnju prve benzinske stanice sa pratećim sadržajima na auto-putu Bar - Boljare stigla je ponuda samo ove kompa-

nije, koja je ocijenjena kao ispravna. - Javni poziv za podnošenje ponuda za davanje u dugoročni zakup na period od 25 godina nepokretnosti koje se nalaze u KO Mrke, Glavni grad Podgorica, na auto-putu Bar - Boljare, dionica Smokovac - Mateševo (odmorište Gornje Mrke

- desna strana u smjeru iz Podgorice) sa obavezom investicionog ulaganja-izgradnje benzinske stanice sa pratećim sadržajima, u skladu sa urbanističko-tehničkim, objavljen je 26. decembra 2023. godine, a krajnji rok za podnošenje ponuda je, nakon produženja, bio 17. jun 2024. godine. Do tog roka pristigla je jedna ponuda, Jugopetrol a. d. Podgorica, koja je ispunila sve uslove – saopštili su iz Monteputa. DUP-om auto-puta na ovoj dionici je predviđena izgradnja objekta maksimalne spratnosti P+, koji sadrži javnu česmu i mokri čvor, službu prve pomoći i informacija, prodavnicu re-

Sa Skupštine akcionara Plantaža

Upravna zgrada CGES-a

bord na čelu

đen i očekivan, s obzirom na rast nabavnih cijena flaša i zaštitnih sredstava – navode iz Plantaža.

Plate su ih, sa porezima i doprinosima, lani koštale osam odsto više, što je, kako navode, rezultat dogovora rukovodstva kompanije sa Sindikatom, kako bi se postepeno vratili na obračune iz vremena prije uvođenja restriktivnih mjera štednje i na taj način amortizovali značajne inflatorne udare u prethodnom periodu. Tome je doprinio i rast troškova prevoza i ishrane radnika, koji su u poređenju sa 2019. godinom manji za preko tri miliona eura.

Obaveze

pne vrijednosti 1,6 miliona eura. Time je, kako navode, iznos investicija duplo veći u odnosu na godinu prije.

- Ukupni rashodi u 2023. godini bili su na nivou od 35,6 miliona eura i šest odsto su veći u odnosu na 2022. godinu, kako je poslovnim planom i predviđeno, uzimajući u obzir makro i mikro ekonomske faktore. U strukturi troškova najveći rast bilježe troškovi nabavke repromaterijala i energije, koji su za preko 2,5 miliona veći u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj iznos troškova je previ-

Iz Plantaža navode i da su smanjili obaveze prema dobavljačima za milion eura i kreditnim institucijama za dva miliona, te da su obaveze na posljednji dan prošle godine, uz izuzete odložene poreske obaveze, manje za 2,7 miliona u odnosu na ukupne obaveze na 31. decembar 2022. godine. Gubitak kompanije prije oporezivanja iznosi pet miliona eura, na šta je, kako navode, uticalo smanjenje vrijednosti zaliha od 2,1 milion, što je rezultat manje proizvodnje prethodnih berbi uz veću realizaciju flaširanih proizvoda na tržištu, kao i povećanje troškova materijala i energije za preko 2,5 miliona eura. - Ako se uzme u obzir da je za 2021. godinu poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 20 miliona eura, postignuti rezultati ukazuju na jasnu posvećenost i angažovanje uprave u postizanju finansijske stabilnosti i poboljšanja performansi poslovanja. Ostvareni rezultati, kao i brojne inicijative koje su preduzete u prethodnom periodu, doveli su do značajnih pozitivnih efekata po Društvo i predstavljaju dobar osnov i temelj budućeg razvoja. Ove tvrdnje najbolje potkrepljuje i pokazatelj uspješnosti poslovanja gdje je, nakon četiri godine, zabilježen pozitivan EBITDA rezultat u iznosu od preko 800.000 eura - zaključuju iz Plantaža. M. LeKOvIĆ

Odmorište Gornje Mrke

zervnih djelova i opreme, informativno-turistički punkt, kafe u zatvorenom prostoru sa terasom, smještaj za osoblje kafea i pumpne stanice, svratište za inspekcije, policiju, kao i ostavu za materijal i alat, točiona mje-

sta i rezervoare, zelenu površinu i privremeno mjesto za odlaganje čvrstog otpada. Navode da će ugovor o zakupu biti zaključen u roku od tri mjeseca, a trajanje zakupa biće ugovoreno na 25 godina. r. e.

Potpisan kreditni aranžman između Željezničkog prevoza i Evropske banke

PODGORICA - Juče je potpisan kreditni aranžman između Željezničkog prevoza (ŽPCG) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Time će EBRD obezbijediti zajam od 30 miliona eura ŽPCG za kupovinu novog voznog parka. Kredit, za koji će garantovati Vlada, biće upotrijebljen za kupovinu tri električna voza sa više jedinica (EMU), koji će saobraćati širom željezničke mreže u zemlji.

- Novi vozni park će zamijeniti stare, energetski neefikasne vozove sa lokomotivom koji se trenutno koriste i na taj način poboljšati komfor, kvalitet i pouzdanost transportnih usluga - saopštili su iz EBRD. Vlada je identifikovala unapređenje željezničkih putničkih usluga kao prioritet za razvoj željezničkog sektora u zemlji i promociju modalnog prelaska sa putničkih automobila na željeznički saobraćaj. Projekat uključuje tehničku pomoć za podršku implementaciji projekta i nabavkama, sa 325.000 eura iz Specijalnog fonda EBRD akcionara.

POdršKa eU

Pored toga, kompanija će dobiti tehničku podršku i finansiranje od EU fonda za reforme kako bi poboljšala svoje prakse u korporativnom upravljanju, standarde i ugovore o javnim uslugama. Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, izvršna direktorica ŽPCG Ilinka Pavićević, šef Kancelarije EBRD u Crnoj Gori Remon Zakaria i EBRD direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku Sju Baret Vuković je saopštio da im predstavlja zadovoljstvo što je EBRD već dugi niz godina kao strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 800 miliona eura kroz razne investicije uključujući i saobraćajnu infrastrukturu.

Obezbijeđen zajam od 30 miliona eura za kupovinu tri voza

Nakon gotovo 13 godina imamo priliku da najavimo nabavku novih vozova koji će značajno unaprijediti kvalitet željezničke usluge u Crnoj Gori, saopštila je izvršna direktorica ŽPCG Ilinka Pavićević

Takođe, kako je dodao, projekat će podržati razvoj sektora željezničkog prevoza kroz modernizaciju voznog parka, što će značajno smanjiti emisiju ugljenika prelaskom sa drumskog na željeznički prevoz.

- Jasno je da uvođenje ekološki prihvatljivih rješenja više nije trend, već realna potreba i pravac koji treba birati. Koristim priliku da se zahvalim na izuzetnoj saradnji i kontinuiranoj podršci u finansiranju projekata koji će omogućiti Crnoj Gori dostizanje ključnog spoljnopolitičkog cilja, a to je punopravno članstvo u Evropskoj uniji ( EU) - poručio je Vuković. Pavićević je najavila početak realizacije jednog od najvećih investicionih projekata koji se odnosi na mo -

dernizaciju voznog parka crnogorskih željeznica.

- Nakon gotovo 13 godina imamo priliku da najavimo nabavku novih vozova koji će značajno unaprijediti kvalitet željezničke usluge u Crnoj Gori - rekla je Pavićević.

IzbOr KOnsULtanata Ona je objasnila da nakon potpisivanja ugovora o kreditu i ugovora o garancijama slijedi izbor konsultanata na ovom projektu, koji će se sprovesti u skladu da politikom i pravilima javnih nabavki EBRD. - Nakon odabira konsultanata, slijedi raspisivanje i sprovođenje međunarodnog dvofaznog tendera za nabavku novih vozova, o čemu će zainteresovane strane i javnost blagovremeno biti obaviještene - navela je Pavićević.

Baret je ocijenila da potpisivanje ugovora o kreditu demonstrira kontinuiranu podršku EBRD-a crnogorskom željezničkom sektoru kroz podršku željezničkom operateru da obezbijedi bolje usluge sv ojim putnicima. - Ovaj projekat će takođe pomoći da se promoviše korišćenje zelenog i bezbjednog transporta u skladu sa ciljevima Banke za zelene ekonomije. EBRD je posvećena daljoj podršci održivom razvoju crnogorske saobraćajne infrastrukture, u saradnji sa sv ojim partnerskim institucijama, a sa ciljem promovisanja ekonomske i regionalne integracije Crne Gor e - saopštila je Baret. Zakaria smatra da će nabavka električnih vozova sa više jedinica značajno poboljšati bezbjednost, kvalitet i udobnost. - Putnici mogu očekivati pouzdanije i tačnije željezničke usluge, što će dovesti do povećanog zadovoljstva i povjerenja u nacionalni željeznički sistem. Zamjena starih, energetski neefikasnih, vozova sa lokomotivama, novim električnim vozovima sa više jedinica, značajno će smanjiti potrošnju energije, a samim tim i emisiju štetnih gasova - rekao je Zakaria. Prema njegovim riječima, ta tranzicija na ekološki prihvatljiv vozni park, usklađena je sa posvećenošću Crne Gore održivom razvoju i smanjenju emisije štetnih gasova. - Uvjereni smo da će ovaj kredit imati ključnu ulogu u transformaciji željezničkih usluga, pružajući opipljive koristi i operateru i putnicima - zaključio je Zakaria. s.POPOvIĆ

Vlada na telefonskoj sjednici usvojila informaciju o Institutu „Dr Simo Milošević“

PODGORICA - Vlada je juče, na telefonskoj sjednici, usvojila informaciju kojom se Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) zadužuje da Institutu „Dr Simo Milošević“ uplati iznos od pet miliona eura.

- Ta odluka je u skladu sa dogovorom koji je postignut između Vlade i manjinskog akcionara Vile Oliva, a koji se tiče deblokade računa Instituta - objasnili su iz Vlade. Navodi se da je Vlada, kako je najavio i premijer Milojko Spajić , proaktivno reagovala i već obezbijedila obećana sredstva, koja će biti uplaćena na račun Instituta u najkraćem roku. - Nakon formalizacije dogovora sa akcionarom Vile Olive, potrebno je da, shodno dogovoru, manjinski akcionar uplati iznos od pet mili-

Uplatiće pet miliona eura za deblokadu računa

ona eura po osnovu beskamatne pozajmice, čime će račun Instituta biti deblokiran - navodi se u saopštenju. Iz Vlade su podsjetili da je, nakon deblokade računa, sljedeći korak izrada plana restrukturiranja u što kraćem roku, a ne dužem od šest mjeseci, čime će se normalizovati poslovanje Instituta trenutno opterećeno značajnim dugovima. - Strateškim pristupom rješenju dugogodišnjeg problema obezbijediće se i sigurnost za zaposlene, povjerioce i sve goste koji će dolaziti u ovu banju svjetskog renomea - zaključuje se u saopštenju. r. e.

Sa potpisivanja kreditnog aranžmana

Institut ,,Simo Milošević”

Održana Skupština akcionara državne elektroenergetske kompanije

Elektroprivreda za sada neće isplaćivati dividendu

NIKŠIĆ – Višesatno zasijedanje Skupštine akcionara Elektroprivrede (EPCG) proteklo je, najvećim dijelom, u raspravi manjinskih vlasnika sa menadžmentom elektroenergetske kompanije, pa ipak, većinom glasova na kraju su usvojeni iskazi o finansijskom poslovanju, prijedlog odluke o naknadama, a u u Odbor direktora su imenovani isti dosadašnji članovi Jovica Milanović, Vladimir Katić, Zoran Miljanić, Milutin Đukanović, Tahir Đonbaljaj, Neven Gošović i Simo Jokić

Nije usvojen nacrt ugovora o zakupu dva pogona Željezare, ali se čulo da se čeka mišljenje zaštitnika imovinskih prava države na novoponuđenu verziju, a ona podrazumijeva da kompanija „8B Capital“ nakon nekog vremena ne može postati vlasnik Kovačnice i Čeličane. Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora za predsjednika je ponovo izabran Milutin Đukanović

Usvojen je izmijenjeni prijedlog odluke o raspodjeli prošlogodišnje dobiti, gdje je konstatovano da se neto dobit kompanije za minulu godinu od 52,49 miliona eura raspoređuje tako što se 47,24 miliona eura klasifikuje kao neraspoređena dobit, a 5,24 miliona eura odlazi u fond rezervi. Izmjena, koju je predložila Vlada, odnosi se na stav kojim se predviđa da će se, zavisno od poslovanja kompanije u narednom periodu, a najdalje do kraja tekuće poslovne godine, ponovo razmatrati pitanje raspodjele prošlogodišnjeg profita

da se, zavisno od poslovanja kompanije u narednom periodu, a najdalje do kraja tekuće poslovne godine, ponovo razmatrati pitanje raspodjele prošlogodišnjeg profita.

Polemike

Sjednicom je predsjedavao izvršni direktor Ivan Bulatović,

PODGORICA – Potpredsjednik Vlade Crne Gore Nik Đeljošaj sa foruma privrednika iz Crne Gore i iz Azerbejdžana poručio je da je naša država pouzdana investiciona destinacija, posebno prepoznata po niskim poreskim stopama i jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora.

Na forumu, koji je Privredna komora (PKCG) organizovala u saradnji azerbejdžanskom agencijom za promociju izvoza AZPROMO i crnogorskom Agencijom za investicije, Đeljošaj je istakao dugogodišnje

prijateljstvo dvije zemlje i saradnju u brojnim oblastima koja je čvrsta osnova za dalji razvoj odnosa i realizaciju zajedničkih projekta. Poručio je da je Crna Gora posvećena ostvarivanju pametnog, održivog i inkluzivnog ekonomskog rasta koji će doprinijeti poboljšanju konkurentnosti, oporavku realnog sektora i povećanju životnog standarda. - Svjesni smo da će privrednici imati ključnu ulogu u postizanju održivog razvoja. Stoga smatram da je važno poslati jasnu poruku privrednicima na ovom skupu, a to je da kreiramo poslovne prilike, uvo-

ali polemika je odmah počela. Među manjinskim akcionarima ,,najglasnija“ je bila Nataša Backović koja je postavila čak šezdesetak detaljnih pitanja i insistirala da joj odmah odgovore predsjednik OD Milutin Đukanović i bivši izvršni direktor Nikola Rovčanin, apostrofirajući da ih doživlja-

va kao političare, jer su visoki funkcioneri DF-a i Demokrata. Pitala je Backović zašto EPCG milionskim iznosima pomaže kćerke firme - CEDIS, Željezaru, Solar gradnju... zašto zapošljavaju penzionere, kome su i po kojoj cijeni prodavali struju, a koliko su je plaćali. Tvrdila je da toga nema u izvještaji-

ma, da su fingirani, a pitala se i zašto u OD nema dokazanih stručnjaka, onih koji su život vezali za njihovu firmu, zašto EPCG nije napravila bolnicu za djecu, zašto ima tolike donacije i ne vodi računa o sopstvenoj imovini.

I Golubu Bojaniću, kao manjinskom akcionaru, nije jasno kako je prošle godine profit bio svega 52 miliona eura, a bila je rekordna hidrološka situacija. - EPCG čiji smo vlasnici, istina mi manjinski, nije socijalna ustanova. Ponavljamo godinama da cijenu struje treba povećati, jer svi su se troškovi povećali i nije realno da ja plaćam za domaćinstvo 60 eura električnu energiju, a za telefon izdvajam 80 eura mjesečno. Struja nije socijalna kategorija i dolazimo do situacije da se odričemo dividende da bismo obezbijedili novac za rekonstrukciju TE Pljevlja. Na donacije i sponzorstva izdvojeno je oko dva miliona eura, a to je pet odsto profita. Da i ne govorim kako se ophodite prema voznom parku, koliko službenih vozila srijećemo na plažama, slavama, u

trgovinama i još najavljujete da ćete da nabavite električna vozila - rekao je Bojanić. Povlašćeni

Potrošači

Milutin Đukanović, koji je juče, istina na kratko, izlazio dva puta sa sjednice, pojasnio je da im funkcionisanje ozbiljno ugrožavaju povlašćeni potrošači, te da na njih mjesečno gube oko 40 miliona eura, a da su zbog toga „oslabljeni“ za oko 250 miliona eura u posljednjih nekoliko godina. - Uz to, godišnje, oko deset miliona eura izdvajamo za CO2 kredite, a i G komponenta nas košta mnogo. Ipak, moramo se pohvaliti da sad imamo oko 250.000 redovnih platiša, a kad smo preuzeli rukovođenje bilo ih je 190.000. Nikad manje vozila EPCG nije kupila nego u posljednje tri godine, a kad sam došao na čelo firme tražio sam i da prodamo dva najbolja vozila. Za aktuelne projekte dobili smo kredite po dva do 2,2 odsto kamate, za neke čak i 1,6 odsto. Radimo na obnovljivim izvorima energije i to svi u regionu prepoznaju, cijene našu viziju. Ne zavisi sve ni od nas. Nadam se da ćemo od zaštitnika vrlo brzo dobiti saglasnost i da ćemo potpisati ugovor o zakupu dva pogona u Željezari sa „8B Capital“, a to bi značilo da oni uplaćuju mjesečnu kiriju po 31.000 eura, da mjesečno zapošljavaju po 25 radnika, što znači da bi ih za pola godine imali ukupno 150 i narednih 50 godina taj se broj ne bi smanjivao. Da i ne govorim koliki je potencijal priključak od 60 MW u fabrici, koliko imovine imamo van kruga Željezare i da se sad tamo planira gradnja „Sunčanog grada“, a ulaganja su već najavili veliki inostrani investitori – saopštio je Đukanović. r. Perošević

Crna Gora je pouzdan partner za investitore iz Azerbejdžana

dimo prakse i standarde koji će im omogućiti ravnopravno učešće na tržištu - kazao je Đeljošaj. i nvesticije

Investitori iz Azerbejdžana, kako navode iz PKCG, do prošle godine su u našu državu uložili 418,7 miliona eura, a kao najvažnije investicije se izdvajaju turistički rizor Portonovi i Transjadranski gasovod koji će doprinijeti strateškom povezivanju dvije države u oblasti energetike i diverzifikaciji izvora energije za našu zemlju i Balkan. Predsjednica PKCG dr Nina Drakić je ocijenila da postoji veliki prostor za unapređenje saradnje u ekonomskim odnosima, imajući u vidu da je robna razmjena između dvije zemlje prošle godine iznosila pola miliona eura. Ipak, kako je navela, dobar je signal

što je Crnu Goru lani posjetilo 84 odsto više gostiju u odnosu na godinu ranije, čemu je, kako smatra, doprinijela direktna avio-linija Baku-Tivat, ocjenjujući da ne bi trebalo da ostane samo sezonskog karaktera. Drakić je istakla važnost realizacije projekta Portonovi grupacije Azmont investments i vjeruje da investicije iz Azerbejdžana mogu doprinijeti i turističkoj valorizaciji sjevera naše zemlje. Ocijenila je da su infrastrukturni projekti dobro polazište za saradnju kompanija dvije zemlje u sektoru građevinarstva, ukazujući na važnost planirane modernizacije pruge Beograd -Bar i izgradnje auto-puteva i brzih saobraćajnica, što mogu biti investicije interesantne za kompanije iz Azerbejdžana.

- Ovo znači da će danas uloženi euro u Crnoj Gori, već na kratak rok vrijediti mnogo vi-

še - istakla je Drakić, ističući i investicione potencijale crnogorske energetike, poljoprivrede i IT sektora.

i zvozni P otencijal Ministar rada i socijalne zaštite u vladi Azerbejdžana Sahil Babajev je ocijenio da su potencijali za saradnju mnogo veći od trenutno ostvarenih, dodajući da na političkom nivou nema otvorenih pitanja.

- Raduje što trgovinska razmjena ima odličnu dinamiku rasta, međutim njene cifre su još male u apsolutnim iznosima. Smatram da je naš izvozni potencijal mnogo raznovrsniji od ljekova i votke, te da imamo vrlo kvalitetne poljoprivredne, industrijske i energetske proizvode. Izgradili smo veliki turistički kompleks u Crnoj Gori, ali postoje i drugi potencijali, ne samo u turizmu, već i u pokretanju

zajedničkih pogona, s obzirom na prednosti koje geografski položaj vaša zemlja ima - kazao je Babajev. Naglasio je da je njegova zemlja jedna od najvećih izvoznica gasa u Evropu, dodajući da je agendom planirana diskusija i o isporuci gasa Balkanu, te realizaciji infrastrukturnih projekata, valorizaciji potencijala pomorske privrede, dovođenju brodarskih kompanija, razvoju turističke saradnje. Investicione potencijale Crne Gore i Azerbejdžana predstavili su Aleksandra Božović iz Agencije za investicije i Mirsaid İbragimzade, AZPROMO, dok su o konkretnim poslovima direktno razgovarali privrednici obje zemlje. Skup je održan u susret sjednici Mješovite komisije za ekonomsku saradnju Crne Gore i Azerbejdžana. m. lk.

Sa Skupštine akcionara EPCG

Održan poslovni forum privrednika u organizaciji PKCG

Sa jučerašnjeg foruma

Nekoliko kandidata za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu smatra da je žiri izveo očigledne zloupotrebe prilikom odlučivanja o laureatima

Burić: Bruka ostaje, ali se još može zaustaviti

PODGORICA – Prof. dr Mihailo Burić, član Akademije inženjerskih nauka i učesnik konkursa za Trinaestojulsku nagradu, podržao je inicijativu fizičara Dragana Hajdukovića da se opozove odluka za izbor ovogodišnjih laureata, zbog „očigledne zloupotrebe komisije“, odnosno žirija.

- Urađena bruka će ostati, ali se još uvijek može zaustaviti i spriječiti – naveo je Burić u reagovanju dostavljenom Pobjedi kritikujući brzinu i ishod odlučivanja o kandidatima, kojim je, kako je ukazao manifestovano nepoštovanje rezultata, rada, reference, kao i materijala koji su upućeni uz prateće prijedloge o kandidatima. On se time pridružio stavovima Hajdukovića koji je uputio otvoreno pismo predsjedniku države Jakovu Milatoviću, lideru parlamenta Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću u kojem je zatražio poništenje i ponovno odlučivanje o kandidatima, uz napomenu da bi se on lično, u tom slučaju, povukao sa liste kandidata.

I Branka Šćepanović, poznata estradna umjetnica, koja je bila kandidatkinja, istakla da je nedopustivo za jedno ovakvo priznanje da prije zvanične objave, već nakon zaključenja konkursa, budu poznati ovogodišnji dobitnici.

OBRAZLOŽENJE

Ministarstvo kulture i medija u šturom saopštenju za javnost objelodanilo je prije dva dana da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna (samo dan nakon što je utvrđena lista kandidata) odlučio da su dobitnici književnik Andrija Radulović, akademski slikar

Redovni profesor Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Janko Ljumović u izjavi za Pobjedu naveo je da očigledno nije postojala većina unutar žirija koja se odgovorno ponijela prema izazovnom i zahtjevnom

i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica - Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, kao i Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture –bilo je sve što je u obrazloženju navelo Ministarstvo. Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić. O lau-

Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo kulture i medija, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata da se izbor opozove uz obrazloženje da je sporno brzopotezno odlučivanje, a da su imena nagrađenih bila poznata i prije nego su objavljena, kao i zbog nejasnih kriterijuma kojima se rukovodio žiri prilikom odlučivanja

reatima se odlučivalo na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon što je utvrđena lista kandidata, po njih 28 u dvijema kategorijama – za životno djelo, i nagradu za ostvarenja u minuloj godini.

Predsjednik žirija od kojeg smo tražili komentar i obrazloženje odluka naveo je da se u propisanoj proceduri možemo obratiti i tražiti zapisnik o odlučivanju i obrazloženja od Ministarstva kulture i medija. Iz Ministarstva kojem smo, nakon objelodanjivanja odluke žirija, uputili dopis, juče su nas obavijestili da žiri shodno Poslovniku o radu ima rok od tri dana od dana održavanja sjednice (27. juna), za dostav-

Ljumović: Nagrada postala plijen

partijskih želja

zadatku, jer reakcije i stručne i laičke javnosti, ipak, svjedoče da govorimo o apsurdnim i karikaturalnim odlukama. Prema njegovim riječima, Trinaestojulska nagrada je, očigledno, postala plijen partijskih želja i sistema vrijednosti koje zastupa trenutna parlamentarna većina. - I ako bi se, u cijeloj ovoj priči, učitavala tema „srpskog sveta“, šteta je da taj svijet nije imao izbor

koji bi počivao na djelima koja imaju univerzalne vrijednosti i koja emaniraju savremene tokove koji dostižu i prevazilaze nacionalne domete kulture, umjetnosti ili nauke, jer je takvih djela bilo na listi, ako je uopšte bitno za kvalitet dobitnika njegovo etničko određenje. Očigledno je da su ta djela nedokučiva unutar ovakvog interesnog kruga odlučivanja – ukazao je Ljumović.

ljanje obrazložene odluke Ministarstvu i Skupštini. - U odnosu na zapisnik sa sjednice upućujemo Vas na proceduru propisanu Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (Sl. list CG, br. 44/12 i 30/17) po kojem se ostvaruje pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti – odgovoreno je iz Ministarstva Pobjedi. Niko od državnih zvaničnika, niti Ministarstvo, nije se oglasio povodom apela i zahtjeva dijela kandidata.

JAvNOst dA vidi kONkuR sNE mAtERiJALE

Profesor Burić je u reagovanju naveo da mu je bilo ispod elementarnog ljudskog dostojanstva baviti se „specijalnom operacijom ovogodišnje komisije“ za, kako je naveo, Trinaestojulsku „nagrdu“, ali da je nakon stava prof. dr Dragana Hajdukovića promijenio odluku.

On je naglasio da je prof. Haj-

duković u svom reagovanju otkrio elementarno važnu stvar – da komisija nije mogla za ovako kratko vrijeme pregledati materijal svih učesnika u konkursu, te da je jasno da je odluka donijeta bez uvida u konkursne materijale i „time je počinjeno ozbiljno krivično djelo“.

- Ako se tome doda da je nagradu dobio profesor, šef parkinga Podgorice, sa sposobnostima pisanja „skečeva“ i doktor teologije, sa sposobnostima „širenja kulture“, slika odlučivanja se kompletira. A postaje potpuno kompletna kada se zna da su svi drugi kandidati bolji od predloženih, jer se radi o opštepoznatim stvaraocima – kazao je Burić navodeći da se u to može lako uvjeriti uvidom u konkursne materijale.

Smatra da „nakon užasnog postupka“ žirija, sve konkursne materijale treba istaći na sajtu Ministarstva kulture, da narod vidi što su učinjeli „članovi komisije“.

Iz Ministarstva kojem smo, nakon objelodanjivanja odluke žirija, uputili dopis, juče su nas obavijestili da žiri shodno Poslovniku o radu ima rok od tri dana od dana održavanja sjednice (27. juna), za dostavljanje obrazložene odluke Ministarstvu i Skupštini. - U odnosu na zapisnik sa sjednice upućujemo Vas na proceduru propisanu Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (Sl. list CG, br. 44/12 i 30/17) po kojem se ostvaruje pravo na pristup informacijama u posjedu organa vlasti – odgovoreno je iz Ministarstva Pobjedi

- Bilo bi pošteno da Ministarstvo to uradi, a da li će, njihova je stvar. U materijalima se nalaze prijave svih kandidata, koje ispadoše niže vrijedne od predloženih dobitnika, što je i tužno i smiješno - kazao je Burić, koji je na uvid poslao i obrazloženje njegove kandidature koju su podnijeli profesori Radenko Pejović, Vukić Pulević i Šerbo Rastoder Burić ukazuje da ukoliko Ministarstvo kulture i medija ne objavi konkursne materijale, to bi trebalo, zbog važnosti događaja, da urade mediji. - Ono što je za sada poprilično jasno jeste da su svi ostali učesnici, koji nijesu dobili nagradu, bolji od onih koji su je dobili. To ne bi smjelo ostati tako, jer je to velika bruka i u državi i pred svijetom. Pa i da sadašnja vlast odluči da ostane ovako, zahvaljujući prof. Hajdukoviću, ostaće zapisano što se desilo, kako bi se omogućilo nekome u budućnosti da se ovo ispravi – kazao je Burić.

Ot vORENO pism O Crnogorski naučnik i ovogodišnji kandidat za Trinaestojulsku nagradu Dragan Hajduković, revoltiran procedurom i brzopoteznim odlučivanjem žirija, uputio je otvoreno pismo u kojem je naveo da, pored neosporne površnosti i neodgovornosti, vjeruje da je žiri zloupotrijebio svoja ovlašćenja i da u njihovim odlukama pored neozbiljnog rada postoje elementi nacionalne i vjerske diskriminacije. - Za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, a to znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna - istakao je Hajduković. Ovakva brzina rada, smatra, neosporno dokazuje površnost predsjednika i članova žirija i neozbiljan odnos i prema kandidatima za nagradu i prema velikoj obavezi i časti da budu žiri za najveću državnu nagradu Crne Gore. Estradna umjetnica Branka Šćepanović apelovala je na donosioce odluka da prekinu praksu otvorenih političkih manipulacija koje su evidentno prisutne kada je u pitanju dodjela ove državne nagrade. - Ovo tvrdim jer sam, čim je objavljen konkurs za Trinaestojulsku nagradu, dobila informaciju ko će biti dobitnici za životno djelo – navela je Šćepanović.

Do tog trenutka je, kako je kazala, poštovala crnogorske institucije i smatrala ih ozbiljnim i profesionalnim. - Smatrala sam da se žiri sastavlja od kompetentnih ljudi koji nijesu spremni da rade mimo zakona i po političkim naređenjima. Sada je svima jasno da sam bila u velikoj zabludi – istakla je Šćepanović poručujući da će glasanje i odlučivanje o ovogodišnjim dobitnicima ostati zapamćeno u istoriji ove nagrade „kao vjerovatno najsramniji čin od njenog uspostavljanja“. igor pERiĆ

Janko Ljumović

Mihailo Burić

Dragan Hajduković

Branka Šćepanović

Štand sa „suvenirima“ u Starom Baru

PODGORICA - Ammar Borančić, odbornik Liberalne partije u Skupštini opštine Bar, juče je objavio fotogra-

PODGORICA – Položaj osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori je gori nego što je bio prije desetak godina. Diskriminisane su, objekti im nijesu pristupačni, onima kojima je potrebna personalna asistencija nemaju je, država ih ne podržava da se osamostale, već su institucionalizovani...

Na ove primjedbe ukazali su pojedini učesnici konferencije koju je organizovao Zaštitnik ljudskih i manjinskih prava, a gdje se govorilo o projektu unapređenja inkluzije djece sa smetnjama u razvoju i odraslih sa invaliditetom. Koordinatorka Nezavisnog monitoringa mehanizma, koji okuplja nevladine organizacije koje zajedno sa Ombudsmanom štite prava ove populacije, Milena Krsmanović-Iković negodovala je što se i pojedine institucije neadekvatno odnose prema osobama s invaliditetom. Ocijenila je da ne možemo govoriti da je koncept inkluzivnog obrazovanja zaživio u Crnoj Gori, jer nema transformacije politika, već se osobe sa invaliditetom prilagođavaju sistemu, a ne sistem njima.

fije na kojima se vide majice sa slikama ratnih zločinaca koje se prodaju na štandovima u Starom Baru.

On je pozvao tužilaštvo da reaguje zbog veličanja osuđenih ratnih zločinca Ratka Mladića, Radovana Karadžića,

Majice sa likovima osuđenih ratnih zločinaca u slobodnoj

Mladić, Karadžić dočekuju turiste, očekuju reakciju

Ovo je samo nesrećna ilustracija pogubne svađalačke politike mržnje koja posljednjih par godina pokušava da se nametne u Crnoj Gori i Baru pa se nažalost i danas moramo baviti temama koje smo vjerovali da su davno prevaziđenerekao je odbornik Liberalne partije Ammar Borančić

Draže Mihailovića, te istakao da ta pojava mora biti sankcionisana i poručio da joj neće biti mjesta u Baru. - Ovo je samo nesrećna ilustracija pogubne svađalačke politike mržnje koja posljednjih par godina pokušava da se nametne u Crnoj Gori i Baru pa se nažalost i danas moramo baviti temama koje smo vjerovali da su davno prevaziđene. Kakva se šalje poruka svima koji posjećuju jednu od najprometnijih turističkih destinacija u Baru i dočekuju ih ovakve slike i kakav utisak nose o našem gradu - upitao je Borančić. On je rekao da je Bar grad koji vjekovima živi jednim dahom, bez obzira na sve različitosti i koji je u svakom vremenu odolio mržnji i pokušajima podje-

Na konferenciji ombudsmana o položaju osoba sa invaliditetom, brojne kritike na račun

Segregacija i u jednoj školi u Nikšiću

-U Nikšiću postoji segregacija. U jednu školu se usmjeravaju djeca sa jednom vrstom invaliditeta, a u drugu oni sa drugom vrstom invaliditeta. Jedna je pristupačna djeci sa fizičkim poteškoćama i tamo se usmjeravaju. To je praksa protiv koje ćemo da se borimo – kazala je Krsmanović. Miroslava Mima Ivanović iz NVO I MI Boke kritikovala je državu zbog lošeg ophođenja prema njima. Rekla je da su joj SAD, dok je bila student, za tri mjeseca dale više, nego država za 34 godine, iako broji 17 godina rada. Univerzitet u SAD joj je obezbjeđivao prevoz, asistenciju za njene privatne potrebe... -Ponavljamo sve na konferencijama, presipanje iz šupljeg u prazno. Ne dešava se ništa – rekla je ona.

Kazala je da osobe sa invaliditetom umiru u procesu čekanja da dođu do svojih prava.

Istakla je da je država ratifikovala 2009. godine konven-

KOLAŠIN - Na čelu UBNOR-a i antifašista i dalje će biti Darko Bulatović koji je i do sada uspješno vodio ovu organizaciju. To su konstatovali članovi izborne skupštine UBNOR-a i antifašista Kolašina i ponovo ga izabrali za predsjednika. Milosava Đukić-Bulatović izabrana je za sekretarku Udruženja. Usvojen je i Izvještaj o radu u protekle četiri godine. - Bile su to godine koje je oblježio buran politički život u Crnoj Gori, a mi smo kao organizacija imali uspješnu saradnju sa sva četiri predsjednika opštine koje je imao Kolašin u protekle četiri godine - rekao je Darko Bulatović. On je istakao i dobru saradnju sa SUBNOR-om Crne Gore, te brojne zajedničke aktivnosti.

ciju UN koja se tiče OSI, te da smo gori danas nego tada što smo bili.

Krsmanović-Iković je tokom diskusije komentarisala da po-

jedini nosioci javnih funkcija, stručni radnici primjenjuju pogrešnu terminologiju, te da nedostaje stručni kadar. -Pojedine ustanove sadrže

Održana izborna skupština UBNOR-a i antifašista, za predsjednika ponovo izabran Darko Bulatović

- Dobra osnova za rad bili su rezultati prethodnog rukovodstva na čijem je čelu bio Gojko Vlahović. Zahvaljujući dobroj saradnji sa Ministarstvom kulture i medija uspješno smo završili potpunu konzervaciju i zaštitu spo-

men-kompleksa na Brezi i Danilovog mosta na Mrtvici. Organizovali smo reprezentativne manifestacije kao što su akademije povodom godišnjica smrti Buda Tomovića, Baja Sekulića i Jurice Ribara kao i povodom jubileja zasije-

diskriminatorske nazive, poput centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja. Beranska ima adekvatan naziv. Treba da se zove

razvojno savjetovalište ili nešto drugo – rekla je ona. V.d. generalne direktorice Direktorata za antidiskriminaciju i promociju jednakosti lica s invaliditetom u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Irena Rakočević kazala je da je Direktorat formiran u februaru, te da je njegovo ranije ukidanje napravilo zastoj u implementaciji raznih aktivnosti.

-Formiran je i Savjet za prava osoba s invaliditetom kao Vladino tijelo koje će da prati sprovođenje konvencije i strategije – rekla je ona. Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom M arina Vujačić je prokomentarisala da je sporno to što u tom tijelu nema aktivista koji se godinama zalažu za unapr eđenje prava ove populacije.

-Nemate tamo Mimu Ivanović, nemate Marinu Vujačić, Gorana Macanovića – rekla je ona. Kazala je da će, ako se nešto

danja ZAVNO-a za Crnu Goru i Boku - rekao je Bulatović. On je podsjetio da su obilježe-

ni svi važniji datumi iz NOB-a i jugoslovenske pobjede nad fašizmom.

Predugo čekaju na svoja prava

Učesnici izborne skupštine u Kolašinu

slobodnoj prodaji u Starom Baru

Karadžić i Mihailović turiste, građani reakciju tužilaštva

le njegovih ljudi po naciji, vjeri ili bilo kojoj osnovi. - Bar pripada svakom, osim onima koji žele da šire mržnju i smutnju, za takve ideje i pojedince ovđe nema i ne može biti mjesta - kazao je Borančić. Borančić je istakao i da je zbog ovakve situacije sada svakome jasno zašto je Crna Gora trebala i morala da podrži Rezoluciju o danu sjećanja na genocid u Srebrenici i da raskrsti sa ovakvim pojavama u društvu koje slave zločince koji su zaslužni za smrt hiljada i hiljada na-

račun države

Nikšiću

ne promijeni zvanično, pokret za ostvarivanje prava OSI da nestane. Smatra da se njihov aktivizam guši. Govorila je o poteškoćama sa kojima se susrijeću i da nemaju podršku države.

-Ježim se reforme. Svaka reforma socijalne i dječje zaštite značila je smanjivanje obima prava, a pompezno se najavljuje kao revolucija – kazala je Vujačić.

Ombudsman Siniša Bjeković rekao je da mora da se kreira zajednica jednakih u Crnoj Gori. Kazao je da djeca osjećaju negativne posljedice sistema, te da mora da se pronađe održivi model da se to stanje unaprijedi.

Najavljeno je da će Nezavisni monitoring mehanizma, između ostalog, da prati posebno inkluzivno obrazovanje, kao i sprečavanje smještaja osoba s invaliditom u institucije, a sve kako bi ova populacija konačno postala dio zajednice. N.Đ.

- Zadatak koji predstoji jeste podmlađivanje članstva - poručio je Bulatović. Dr. D.

ših komšija, nevinih ljudi, samo zbog imena i prezimena. - Kada nekom već ne smeta obraz i usuđuje se da gura prst u oko sugrađanima u Baru, zakon ne smije ostati slijep na takve provokacije - poručio je Borančić. Negiranje genocida, slavljenje ratnih zločina i širenje nacionalne i vjerske mržnje je krivično djelo prema odredbama Krivičnog zakonika. Borančić je podsjetio i da je Crna Gora potpisala međunarodne deklaracije te da se očekuje re-

akcija tužilaštva po službenoj dužnosti.

- Nakon silnih čestitki za dobijanje IBAR-a i put prema EU, samo par dana kasnije svjedočimo ovakvim pojavama, pa očekujemo od političkih subjekata da konkretnim potezima pokažu da baštine evropske vrijednosti i vladavinu prava u Crnoj Gori te jasno i nedvosmisleno osude ovakvo ponašanje u Baru, prije svega politički subjekti na lokalnom nivou, ali i oni u Vladi Crne Gore - kazao je Borančić.

Pobjeda je uputila pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, a rukovodilac Radovan Đurišić je najavio odgovore. Prema Krivičnom zakoniku, u dijelu koji tretira izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, propisano je da ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

in memoriam Dragan Đurović (1959-2024)

J.MARTINOVIĆ

Navedeno je da će se kazniti i svako ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda.

Potpredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović-Veličković podnijela inicijativu za izmjenu Statuta tog tijela

Traži da najmanje pet

članova verifikuje mandat generalnom direktoru

PODGORICA - Potpredsjednica Savjeta Javnog servisa RTCG Marijana

Camović -Veličković podnijela je juče inicijativu za izmjenu i dopunu Statuta RTCG, kako bi se ubuduće jasnije definisao način izbora generalnog direktora te kuće

Ona je zatražila da se Statut izmijeni tako da se nakon člana 26 doda član 26 a koji bi glasio „Za izbor generalnog direktora potrebna je podrška većine od ukupnog broja

članova Savjeta, odnosno najmanje pet glasova za određenog kandidata ili kandidatkinju.“

Važeći Statut RTCG. kojim se uređuje izbor generalnog direktora, ne precizira koji je to broj glasova koji treba da dobije kandidat za mjesto generalnog direktora.

U članu 26 je navedeno samo da generalnog direktora RTCG imenuje i razrješava Savjet te da „imenovanje generalnog direktora RTCG, Savjet sprovodi u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.“

- Imajući u vidu da smo već na početku mandata ovog saziva Savjeta konstatovali da jeste problem to što su samo tri člana potrebna da bi se izabrao generalni direktor (što proizilazi iz tumačenja člana 26 i o čemu smo se saglasili u julu 2021. godine) smatram da je vrijeme da se Savjet izjasni i formalizuje ono što smo rekli

da ćemo uraditi još 2021. godine - kazala je Camović-Veličković.

Ona je podsjetila da je tada konsenzusom zaključeno da Statut treba mijenjati, ali ne dok traje konkurs, odnosno do izbora generalnog direktora. - Kako su od tada potekle tri godine, a osim što sam jednom usmeno opet to problematizovala, niko nije reagovao i taj problem je ostao neriješen. Ovu inicijativu podnosim sad zbog stupanja na snagu Zakona o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore i odredbe koja se odnosi na izbor generalnog direktora - kazala je potpredsjednica Savjeta. Istakla je da treba reagovati blagovremeno kako bi Savjet spreman dočekao naredni konkurs kojim će se birati generalni direktor te, kako je rekla, taj konkurs svakako predstoji u bliskoj budućnosti. - Dva su razloga zbog kojih je to izvjesno, samo je pitanje koji će se prvi ostvariti: da li će se Viši sud izjasniti po jednoj od dvije žalbe na prvostepene presude kojima je rečeno da je Boris Raonić nezakonito imenovan na mjesto generalnog direktora 1. juna 2024. godine i potvrditi ih ili će sam Raonić podnijeti ostavku na mjesto koje je uzurpirao kako bi se prijavio na konkurs koji će propisivati kriterijume koji su prilagođeni njegovom skromnom iskustvu. U svakom slu-

čaju, Savjet mora hitno reagovati izmijeniti Statut - kazala je Camović-Veličković. Savjet RTCG ima devet članova, a prema Poslovniku o radu to tijelo može da radi ako prisustvuje većina od ukupnog broja članova, a odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Izuzetno od ovog stava, Savjet odluke o usvajanju Statuta, usvajanje Poslovnika o radu Savjeta, usvajanje programsko-produkcionih planova te usvajanje izvještaja o realizaciji tih planova, kao i usvajanje finansijskog plana i izvještaja o realizaciji tog plana - donosi većinom glasova ukupnog broja članova Savjeta. Savjet je dosad mogao da odlučuje o pitanjima ukoliko od devet članova Savjeta RTCG, sjednici prisustvuje pet, što je dovoljno za kvorum, a odluka je mogla biti donešena ako su za nju glasala samo tri člana. Prilikom izbora generalnog direktora Borisa Raonića, od devet članova, za njega je glasalo sedam. Na sjednici Savjeta na kojoj je odlučivano o njegovom reizboru, on je nastavio mandat zahvaljujući glasovima četiri člana koji su glasali za i jedan je bio nevažeći - od ukupno devet. Kako izbor generalnog direktora nije naveden u izuzetku, hipotetički bi se moglo dogoditi da za generalnog direktora glasa većina od kvoruma, odnosno da tri glasa od prisutnih pet daju mandat generalnom direktoru J. M.

Dragan Đurović postao je direktor Novinskog javnog preduzeća Pobjeda u aprilu 1994 - u godini u kojoj je naš list obilježio pola vijeka postojanja, ali i u vremenu koje je bilo višestruko izazovno za poslovanje. Đurović je došao u Pobjedu kao mlad i ambiciozan menadžer, pravnik koji je prije toga radio kao rukovodilac za pravne i opšte poslove u Agroekonomskom institutu u Podgorici, pa stručni savjetnik u istoj firmi, direktor Direkcije za realizaciju projekta regionalnog razvoja poljoprivrede Crne Gore, predsjednik Izvršnog odbora Skupštine opštine Danilovgrad. U vrijeme kad je dobio jednoglasnu podršku Upravnog odbora NJP Pobjeda bio je član Izvršnog odbora Glavnog odbora Demokratske partije socijalista i savezni poslanik u Vijeću građana. Upravni odbor je pred novog direktora postavio jasan zadatak - finansijsku konsolidaciju preduzeća u vremenu veoma teškom za tržišno poslovanje štampanih medija. Na svečanoj akademiji, organizovanoj 24. oktobra 1994. povodom 50 godina izlaženja Pobjede, Đurović je istakao da je siguran, bez obzira što nije nimalo lako praviti novine, jer su drugi mediji, posebno globalne televizijske mreže, potisnule u drugi plan štampanu informaciju, da će Pobjeda i u budućnosti, prilagođavajući se najsavremenijim novinarskim trendovima, još većim kvalitetom i angažmanom, biti dostojna svoje tradicije i ugleda i ostati značajan informativni faktor u Crnoj Gori i Saveznoj Republici Jugoslaviji. Naredne godine donijele su nove izazove - Pobjeda više nije bila jedini dnevni list u Crnoj Gori, uslijedila su ulaganja u kompjuterizaciju, odnosno modernizaciju rada u redakciji i štampariji, a internet je učinio sadržaj dostupnim na svim meridijanima.

Jača konkurencija dovela je do toga da naši novinari ulože dodatni profesionalni napor – da prvi imamo vijest, informaciju, intervju, fotografiju, dok je politički pluralizam doprinio da stranice budu širom otvorene za sve aktere, uz osjećaj za puls demokratskih promjena. Ispod svega toga podvukli smo crtu i Pobjeda je uspjela da zadrži vodeću poziciju na tržištu.

Pet godina nakon što je imenovan na mjesto direktora, Đurović je, u čast proslave 55. godišnjice našeg lista (24. oktobra 1999), rekao da je siguran da će Pobjeda i u novom milenijumu i sadržinski i tehnički i tehnološki usvojiti evropske standarde, spajajući tradicionalno i moderno. Zadržan je stabilan tiraž, sa rastom u odnosu na prethodnu godinu, što je svakako bio dokaz ,,majstorskog rešeta“, da samo kvalitetne i objektivne novine imaju smisao trajanja. Baš kao što i smisao trajanja imaju godine koje su uslijedile nakon odlaska iz Pobjede – ostao je naklonjen našoj kompaniji i spreman za saradnju.

Dragan Đurović iznenada je preminuo u četvrtak u 65. godini. Bio je potpredsjednik Vlade Crne Gore nakon angažmana u Pobjedi do 2007. godine, a u tom periodu bio je i ministar unutrašnjih poslova, od 2003. do 2005. i v. d. ministra inostranih poslova (u periodu od maja 2002. do januara 2003.).

Bio je i šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Crne Gore u Skupštini Crne Gore i član Predsjedništva stranke. Dva puta je imenovan za poslanika Doma građana Skupštine Srbije i Crne Gore i pet puta za poslanika u Skupštini Republike Crne Gore. Od 2009. godine obavljao je funkciju direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore. Takođe je bio član Koordinacionog odbora Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva (ECAC).

Đurović će biti sahranjen danas u 15 časova u Danilovgradu – selo Viš. R. U.-I.

Dvije osobe uhapšene po međunarodnim potjernicama

Potraživane zbog krađe

PODGORICA - Iz Uprave policije saopšteno je da su juče u dvije odvojene akcije uhapšene dvije osobe koje su se potraživale po međunarodnim potjernicama.

- Naime, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ u saradnji sa službenicima NCB Interpol Podgorica lišili su slobode A. M. sa Kosova radi izdržavanja kazne zatvora od osam mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela krađanavode u saopštenju.

A. M. je, dodaju, uhapšen u Ulcinju, shodno direktnoj molbi za hapšenje koja je upućena od Ministarstva pravde Kosova.

- Osim toga, službenici Sektora granične policije su na GP Dobrakovo uhapsili državljanku Srbije M. Ž. za kojom je NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potjernicu - naveli su iz policije.

Ona je pravosnažno osuđena na kaznu zatvora od šest mjeseci zbog izvršenog krivičnog djela krađa.

- Rješenjima sudija za istragu Višeg suda u Podgorici i Bijelom Polju uhapšenima je određen ekstradicioni pritvor i slijedi dalja komunikacija NCB Interpol Podgorica sa ILECU Kosovo i NCB Interpol Beograd – naveli su iz Uprave polcije. C. H.

Akcija službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ u Nikšiću

Oduzeli drogu, oružje i dva vozila

Zaplijenjena droga, oružije i municija

NIKŠIĆ – Dvije osobe uhapšene su u jučerašnjoj akciji policije u Nikšiću, a tokom pretresa na više lokacija u tom gradu oduzeti su droga, oružje i dva vozila.

Akciju su sproveli službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora policije posebne namjene, kao i Sektora granične policije, preduzimajući planske aktivnosti usmjerene prema članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno-interesantnih lica. – Pretresima stanova i drugih prostorija koje koriste članovi organizovanih kriminalnih grupa i operativno-interesantna lica na teritoriji Nikšića, pronađeno je oko 20 pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana i opojna droga kokain, vaga za precizno mjerenje, tri puške od kojih jedna sa optič-

Kontrolisani dokazi u postupku protiv optuženih u slučaju ,,E-komerc“

Knežević nije dao saglasnost da se vodi postupak protiv njega

- On nije dao tu saglasnost, što je i u SDT ranije rekao, a to je i ponovio u sudu. Tako da su razdvojeni postupci u odnosu na njega i ostale okrivljene, da bi se vodio postupak protiv ostalih okrivljenih. Trenutno je situacija takva da se protiv njega postupak ne može voditi - kazao je u izjavi za medije Kneževićev branilac, advokat Marko Ivanović

PODGORICA – Optu-

ženi biznismen Duško Knežević odbio je da da saglasnost Višem sudu u Podgorici u postupku kontrole optužnice za predmet ,,E-komerc“ na jučerašnjoj kontroli optužnice, pa mu se za sada neće suditi za pranje novca i utaju poreza.

Sud je upitao Kneževića da li je saglasan da se vodi sudski postupak protiv njega, s obzirom na to da nije izručen po tom osnovu Crnoj Gori. Knežević je odbio da da saglasnost.

SAGLASNOST

Kako je pojasnio advokat

Marko Ivanović u postupku ,,E-komerc“ potrebna je saglasnost Duška Kneževića da bi se dalje vodio postupak s obzirom na to da on povodom toga predmeta nije izručen Crnoj Gori.

- On nije dao tu saglasnost, što je i u SDT ranije rekao, a to je i ponovio u sudu. Tako da su razdvojeni postupci u odnosu na njega i ostale okrivljene,

da bi se vodio postupak protiv ostalih okrivljenih. Trenutno je situacija takva da se protiv njega postupak ne može voditi - kazao je u izjavi za me-

dije advokat. Podsjećamo, tužilački predmet ,,E-komerc“ odnosi se na optužbe za pranje novca i utaju poreza. To su ujedno i

kim nišanom, kao i 40 komada municije različite vrste i kalibra, te pancir – saopšteno je iz Uprave policije. Takođe, oduzeta su i dva vozila visoke klase od kojih jedno blindirano.

Uhapšen je D. Ć. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, dok su P. M. stavljene lisice na ruke zbog prekršaja iz oblasti Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.

Osim toga, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala, u aktivnostima tokom prethodnih dana uhapsili pet osoba, od kojih dvije zbog krivičnih djela, a tri zbog prekršaja iz oblasti zloupotrebe droga. – Oduzeta droga, oružje i vozila će biti predmet daljih vještačenja – kazali su u Upravi policije. C. H.

Apelacioni sud uvažio žalbe branilaca okrivljenog za stvaranje kriminalne organizacije Ponovo

PODGORICA – Apelacioni sud uvažio je žalbe branilaca okrivljenog za stvaranje kriminalne organizacije Miloša Medenice i ukinuo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je odbijeno jemstvo vrijednosti 1.450.814 eura. Tako je predmet vraćen Višem sudu na ponovno odlučivanje. – Rješenjem Višeg suda u Podgorici odbijen je predlog branioca okrivljenog Miloša Medenice za ukidanje pritvora uz davanje jemstva koje se sastoji u uspostavljanju hipoteke na više nepokretnosti u vlasništvu srodnika okrivljenog, ukupne procijenjene vrijednosti 1.450.814 eura. Odlučujući o žalbama, ovaj sud je utvrdio da prvostepeni sud nije postupio u svemu u skladu sa nalo-

zima iz prethodnog ukidnog rješenje Apelacionog suda Crne Gore Kvsž.br. 113/24 od 18. aprila 2024. godine, te da nije otklonio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka na koju mu je prethodnim rješenjem ukazano – navodi se u saopštenju Apelacionog suda. Ovaj sud je naložio prvostepenom sudu da u ponovnom

postupku otkloni navedenu bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, tako što će shodno izloženim razlozima ovog rješenja, za odluku koju će donijeti po predmetnom predlogu dati potpune, jasne i dovoljne razloge.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv Miloša i njegove maj-

ke Vesne Medenice, Darka Lalovića, Vasilija Petrovića, Bojana i Marka Popovića, Milice Vlahović-Milosavljević, Marka Vučinića, Milorada Medenice, Luke Bakoča, Petra Milutinovića, Ivane Kovačević, Radomira Raičevića, Marjana Bevenje, Steva Karanikića, Gorana Jovanovića i firme „Kopad Company“ iz Nikšića… Terete ih za krivična djela –stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. Miloš Medenica uhapšen je 25. maja 2022. godine. A. R.

Protiv odbjeglog biznismena Podignuto osam oPtužnica: Privođenje Kneževića

Privođenje Miloša Medenice

vodi njega

krivična djela za koje se u tom postupku tereti Knežević i sedam njegovih saradnika.

Prema optužnici Specijalnog tužilaštva, oni su preko kriminalne organizacije koja se bavila pranjem novca i utajom poreza oštetili državni budžet.

Prema ranijim pisanjima medija, tužilaštvo je 2019. blokiralo 64 miliona eura klijentima usluga e-komerca Atlas banke, nakon čega je Centralna banka uvela stečaj u tu banku. Centralna banka je uvela prinudnu upravu i u drugu Kneževićevu banku IMB (Invest Montenegro bank).

Podsjećamo, osumnjičeni biznismen Duško Knežević saslušan je 30. aprila kod istražnog sudije Višeg suda. Nakon toga, odlukom sudskog vijeća, za njega ostaje na snazi ranija odluka o istražnom pritvoru. Knežević je ranije toga dana, na zahtjev Crne Gore, izručen iz Velike Britanije. – Službenici Sektora za borbu protiv kriminala danas su, uz asistenciju službenika Sektora policije posebne namjene, uspješno realizovali ekstradiciju D. K. (65), državljanina Crne Gore, iz Velike Britani-

je u Crnu Goru – naveli su tada iz Uprave policije.

SPORNI POSLOVI

Crna Gora ga je potraživala radi vođenja više krivičnih postupaka u našoj državi, zbog sumnje da je počinio krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem podstrekavanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. – Ekstradicioni postupak je, u veoma kratkom roku, sproveden od strane Uprave policije i Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore sa jedne strane, i Ministarstva unutrašnjih poslova Velike Britanije (Home Office) uz podršku Kancelarije oficira za vezu Velike Britanije u Beogradu i Ambasade Velike Britanije u Podgorici, sa druge strane. Ekstradicija je, rano jutros, realizovana posebnim letom na relaciji London – Podgorica, uz visoki stepen mjera bezbjednosti – dodali su tada iz Uprave policije. U februaru 2023. godine donijeta je prvostepena odluka u postupku ekstradicije Duška Kneževića Crnoj Gori, a naši nadležni organi tražili su njegovo izručenje u julu 2019. godine, prije skoro pet godina. Vestminsterski sud odlučio je da izruči odbjeglog biznismena Duška Kneževića Crnoj Gori koja ga je od suda u Londonu tražila u julu 2019. godine. Terete ga za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju podstrekavanjem, zloupotreba ovlašćenja u privredi, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Specijalno državno tužilaštvo je do sada podiglo osam optužnica na kojima je Duško Knežević označen kao organizator kriminalne grupe koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura. A. R.

Suđenje optuženima za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića

Danijela Mandić

se brani ćutanjem

PODGORICA - Danijela Mandić, supruga Stefana Đukića, juče se u Višem sudu u Podgorici na suđenju optuženima za ubistvo Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića branila ćutanjem, ali je navela da ne priznaje krivično djelo - Braniću se ćutanjem. Ne priznajem krivično djelo - kazala je Danijela Mandić. Osim Danijele Mandić, na optužnici je njen suprug Stefan Đukić, kojeg je Specijalno tužilaštvo označilo kao direktnog izvršioca ubistva Klisića i ranjavanje Gardaševića. Optužnicom SDT-a su obuhvaćeni i Đukićeva majka i polubrat – Zorica Đurović, Vuk Lakićević, zatim Marko Vujadi-

nović (27), Hasip Murić (44), Andrija Glavičanin i Bojan Vuksanović Đukić je optužen i da je dva i po mjeseca prije ovog zločina naoružan automatskom puškom upao u barski lokal ,,Savoja“ da bi likvidirao Gardaševića. Međutim, njegov naum nije ostvaren, jer se Gardašević nije nalazio u lokalu. Ime Baranina Stefana Đukića dovodi se u vezu i sa pokušajem ubistva Radoja Zvicera u Odesi. Zvicer, prema evidenciji bezbjednosnih službi , slovi za jednog od vođa kavačke kriminalne grupe. Zvicer je 26. maja 2020. godine teško ranjen i za njegov pokušaj ubistva sumnjiče se osobe koje su bliske škaljarskom klanu. C. H.

Odgovor na reagovanje Vrhovnog državnog tužilaštva

Markoviću, ako hoćete da

sačuvate integritet, bolje da se i Vi izuzmete, kao Novović

Da se ne varakamo saopštenjima i reagovanjima: duševne boli čelniku Vrhovnog državnog tužilaštva nije izazvalo to što su uhvaćeni u nepoznavanju ili ignorisanju zakonske procedure - prava muka je u tome što je u serijalu tekstova Pobjeda razotkrila pozadinu ličnih omraza, ali i porodičnih i prijateljskih veza u akciji targetiranja ili progona direktorice ASK-a

Baš kao što plitak potok mnogo huči, tako su vika i galama u reagovanju/ispravci Vrhovnog državnog tužilaštva na tekst Pobjede ostali samo plitki, neuspjeli, pokušaji da se sakrije istina.

U demantiju VDT-a na čijem je čelu Milorad Markovićosim udaranja brojnih etiketa o neprofesionalizmu, o ,,netačnim informacijama“ Pobjede, poslije niza copy-paste prenesenih uputstava iz Kodeksa novinara - nema jedne jedine riječi, podatka koji razotkriva što je to Pobjeda slagala, manipulisala ili izmislila.

Ništa. Nichts. Nothing. Vrhovno državno tužilaštvo je izbjeglo da, na kraju balade, istakne, makar jedan, argument kojim bi opravdalo ono silno lamentiranje o profesiji, etici i poštenju.

S razlogom je taj bijeg od suočavanja. Istina je poražavajuća po čelnika VDT-a Milorada Markovića - Pobjeda je u tekstu objavila dokumenta koja razotkrivaju krajnje problematično postupanje Vrhovnog državnog tužilaštva u slučaju istrage protiv direktorice Agencije za sprečavanje korupcije Jelene Perović. I oko toga sporenja nema, zato je Marković izbjegao duel argumentima. Jer, objavili smo i dokazali da je zavodni broj iz Naredbe o sprovođenju istrage protiv direktorice ASK-a od 7. maja isti kao i onaj na nalogu SPO o novom izuzimanju dokumentacije, četrdesetak dana kasnije - 26. juna. Kako je to moguće, ako je u prethodnom saopštenju Vrhovno državno tužilaštvo prije samo četiri dana – samostalno, bez ičije prisile - obznanilo da je riječ o ,,novoj anonimnoj krivičnoj prijavi“ i da su pripadnici SPO izuzeli ,,novu dokumentaciju“?!

Da pojednostavim: da je riječ o istom predmetu, onda bi postojao i nalog za izuzimanje te dokumentacije još u Naredbi za sprovođenje istrage koju potpisuje Specijalno državno tužilaštvo. A da je Vrhovno državno tužilaštvo, od dana kada je preuzelo kontrolu nad postupkom koji vodi tužiteljka Maja Janković, koja nije donijela naredbu o proširenju istrage ili spajanju dvije istrage ili dva izviđaja - onda bi i za to postojao pisani trag, rješenje.

Nije, valjda, da gospodin Milorad Marković, čelni čovjek crnogorskog tužilaštva, ne želi da poštuje odredbe Zakonika o krivičnom postupku?! Recimo, član 31, stav devet o spajanju postupka: ,, Odredbe o spajanju postupka shodno se primjenjuju i kad u izviđaju i istrazi postupak vodi državni tužilac koji odlučuje o sprovođenju jedinstvenog postupka“. Ili će, ipak, biti da je čitava predstava osmišljena da bi Jelena Perović bila i dalje zatvorena u svom stanu, da joj se ta mjera ne ukida, već da joj se prikači sumnja na još jedno potencijalno krivično djelo?! Mnogo je pitanja na koje je vrhovni državni tužilac izbjegao odgovore. Uočljivo je i da Marković svjesno bježi od ključne priče, ne želi da objelodani osnovni razlog reagovanja na tekst Pobjede. Jer, da se ne varakamo saopštenjima i reagovanjima: duševne boli čelniku Vrhovnog državnog tužilaštva nije izazvalo to

što su uhvaćeni u nepoznavanju ili ignorisanju zakonske procedure - prava muka je u tome što je u serijalu tekstova Pobjeda razotkrila pozadinu ličnih omraza, ali i porodičnih i prijateljskih veza u akciji targetiranja ili progona direktorice ASK-a.

Tu se, po mom uvjerenju, zasnovanom na osnovu dostupnih informacija, jasno uočava zloupotreba moći.

I sve djeluje kao organizovana akcija. Još od početka 2021. godine i prijave ,,savjesne građanke“, saradnice MANS-a Lidije Novović, supruge aktuelnog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, koja tada nije rezultirala kompromitacijom Jelene Perović; potom prve krivične prijave i saslušanja u septembru 2023. godine koje je naložio i kojim je koordinirao lično Novović; pa onda spektakularnog aprilskog upada pripadnika SPO u zgradu Agencije za sprječavanje korupcije, kada se, kako smo saznali, Novović navodno izuzeo iz postupka protiv Perović, iako je to propustio da uradi osam mjeseci ranije; potom je nadzor nad istragom ,,pao na pleća“ Vrhovnog državnog tužilaštva, Novovićevog bliskog prijatelja Milorada Markovića, koji nam još nije saopštio da li on ili neko od njegovih zamjenika ima namjeru da vodi postupak... Ne znam da li gledam sve kroz tamne naočare, da li suviše imam podozrenja, pa i nepovjerenja, ili sam sklon malici-

Ako nekome istina ne odgovara, za to ne treba da krivi medije ili da im, sa pozicije čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva, lijepi etikete, pokušavajući tako da, kroz institucionalnu moć, naruši poslovni ugled novine ili lični integritet novinara

U Ulcinju uhapšen mladić

Zaplijenjeni

marihuana i kokain

ULCINJ - Ulcinjska policija je u naselju Donji Štoj uhapsila E. A. (30) zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

- Kontrolom kod E. A. policija je pronašla pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana, težine oko 16 grama. Zaplijenjeno je i više pakovanja kokaina, težine oko 13 grama i vaga - navode u saopštenju. C. H.

oznosti, ali mi se ipak čini da postoji kostur jedne organizovane akcije. Baš tako - organizovane akcije.

Da se razumijemo: cijenim veliki uloženi trud u reagovanju Vrhovnog državnog tužilaštva, kao i napore čelnika te institucije Markovića da polemiše sa Pobjedom i sa mnom kao novinarom koji je pisao tekst. Razmjena argumenata medija i državnih institucija, pa i sporenja, mogu bitimakar i sitan - doprinos toliko potrebnom dijalogu u Crnoj Gori.

Ali, samo kada ima razmjene argumenata. I samo ako, u ovom konkretnom slučaju, VDT ili bilo ko drugi iz različitih nivoa tužilačke organizacije, može da dokaže kako je Pobjeda svjesno kršila profesionalne standarde i etičke principe. Međutim, ako nekome istina ne odgovara, za to ne treba da krivi medije ili da im, sa pozicije čelnika Vrhovnog državnog tužilaštva, lijepi etikete, pokušavajući tako da, kroz institucionalnu moć, naruši poslovni ugled novine ili lični integritet novinara. Takve akcije vratiće se kao bumerang onome ko ih je zamislio. Zato jedan dobronamjerni prijedlog vrhovnom državnom tužiocu, ukoliko namjerava i dalje, bez dokaza, da etiketira Pobjedu i mene kao glavnog urednika: gospodine Markoviću, ako hoćete da sačuvate integritet, Vaš i institucije na čijem ste čelu, bolje da se sami, na vrijeme, izuzmete iz tako zamišljene operacije. Baš kao što je to uradio i Vaš prijatelj Vladimir Novović u slučaju Jelene Perović, iako je to učinio suviše kasno. I tako očigledno - tek nakon pisanja Pobjede. Draško ĐURANOVIĆ

Budvanin uhapšen u Petrovcu

Osumnjičen za pokušaj ubistva

PODGORICA - Budvanin D. N. (46) uhapšen je u Petrovcu zbog sumnje da je počinio krivično djelo pokušaj ubistva, saopšteno je iz Uprave policije.

- Policija u Budvi 27. juna je obaviještena da je u blizini auto-

buske stanice u Petrovcu došlo do fizičkog sukoba između više osoba. Tom prilikom jedna osoba je zadobila povrede oštrim predmetom - navode iz policije. Protiv D.N. je, dodaje se, podnijeta krivična prijava. C. H.

Danilovgra D: Odbornik Preokreta obratio se gradskom preduzeću Vodovod

Ne tražite opravdanja, obezbijedite Martinićima vodu

DANILOVGRAD – Odbornik Zdravko Đuranović (Preokret za Danilovgrad) pozvao je gradsko preduzeće Vodovod kojim rukovodi izvršna direktorica Jovana Ružić, da konačno riješi problem mještana Martinića u čijim domovima su česme satima suve.

On u saopštenju dostavljenom medijima navodi da uprkos

obećanjima ni ovog ljeta u toma naselju nemaju vodu za piće tokom većeg dijela dana, iako im je rukovodstvo obećalo da će imati vodu, struju i put. Đuranović je konstatovao da je porazno što nemaju vodu u ravnici koju okružuju izvori i presijecaju rijeke. – Pritom, Vodovod ove godine treba da prihoduje preko milion i po eura. To znači da rukovodstvo Vodovoda

djeci iz

siromašnih porodica

BAR - Opština je pozvala roditelje, staratelje i hranitelje djece koja pohađaju osnovnu školu, a nalaze se u nepovoljnom socijalnom statusu, da podnesu zahtjeve za subvencije. Riječ je o raspodjeli sredstava za neformalno obrazovanje, školski obrok, članarine u sportsk im klubovima i nabavku školskog pribora. – Ukupan iznos sr edstava iznosi 180.000 eura, sa pojedinačnim iznosima od 52.500 eura za neformalno obrazovanje, 60.000 eura za školski obrok, 52.500 eura za člana-

rine u sportskim klubovima i 15.000 eura za školski pribor – navedeno je u pozivu. Subvencije se dodjeljuju na godinu (školsku), osim za školski pribor koji je jednokratan.

Jedan korisnik može ostvariti pravo na finansijsku podršku po više osnova. Pravo na subvenciju mogu ostvariti djeca čiji roditelji, staratelji ili hranitelji imaju prebivalište u opštini Bar ili su strani državljani sa stalnim boravkom. Zahtjevi se podnose u Građanskom birou, do 5. jula. C.G.

B E ran E: Vlada Japana uručila donacije

Komunalnom kamion, Dnevnom centru kombi

BolJi ŽivoT U loKalnoJ ZaJEDniCi: Juče u Beranama

BERANE – Vlada Japana donirala je kombi vozilo Dnevnom centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a Opština (Komunalno preduzeće) dobila je novi kamion za prikupljanje otpada.

Ambasador Japana Akira Imamura kazao je da je vlada njegove zemlje još od 1998. godine realizovala više od 52 projekta u Crnoj Gori u bitnim oblastima: socijalnoj pomoći, obrazovanju i unapređenju osnovnih životnih potreba građana. – Kroz projekat za osnovne potrebe stanovništva u 2023. godini, vlada Japana je obezbijedila sredstva u ukupnom iznosu od 112.690 eura kao pomoć Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju kao i Opštini Berane, u cilju unapređenja socijalne zaštite kao i zaštite životne sredine. Ukupan iznos pomoći japanske vlade Crnoj Gori od 1998. godine premašuje 43 miliona – saopšteno je iz beranske lokalne uprave.. I.R.

ili ne zna ili neće da radi posao za koji smo ih platili. Dosta nam je opravdanja da postoje divlji priključci i da zbog njih nemamo vodu čitavo ljeto. Ako znate da postoje takvi priključci, uklonite ih. Zapravo, pogledajte se među sobom, locirajte problem i riješite ga, jer svaki nelegalni priključak na vodovodnu mrežu je saučesništvo nekog iz Vodovoda – poručio je Đuranović.

On smatra da Vodovod, ukoliko hoće, može već za deset dana napraviti promjene na vodovodnoj mreži i obezbijediti stalan dotok pitke vode do domaćinstava.

– Jedno od rješenja je povezivanje Mosta Radovića sa Podvrhom i na taj način ćemo imati i vodu i cjevovod koji će biti dio buduće nove infrastrukture – predlaže je Đuranović. I.R.

TivaT: Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna

DSL ,,Dio Sektora 22 i Sektor 23“

Luksuzni turistički

sadržaji planirani na kopnu i vodi

TIVAT - Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Državne studije lokacije ,,Dio Sektora 22 i Sektor 23“ u Tivtu, kao i izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održana je juče u Opštini.

Dokument obuhvata prostor MZ Centar Tivat i MZ Gradiošnica, odnosno gradsku rivu Pine, Lungo mare, Lučicu Kalimanj, Belane, Župu, Boniće i servisnu zonu Kukuljina. Cilj izmjena je kako se navodi, da se obezbijede preduslovi za dodatni razvoj ekskluzivnog turizma, kao i izgradnju saobraćajne infrastrukture.

SektoRI

Planerka Milka Đurović (Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine) kazala je da su izmjene rađene na osnovu Prostorno-urbanističkog plana Tivta, koji je istekao 2020. godine, a izrada novog je u toku. U odnosu na DSL dio Sektora 22 i Sektor 23 iz 2010. godine urađeno je nekoliko izmjena plana.

- Cilj izrade ovog plana jeste da se uz poštovanje principa uređenja zaštite i korišćenja prostora obezbijede uslovi za dodatni razvoj turizma. Napravljeno je više izmjena, a osnovna je bila saobraćajna mreža, kaja je u većoj mjeri zadržana i definisana su tri tipa saobraćajnica – primarna, sekundarna i servisna. Saobraćajnica 88 iz prethodnog plana je pretrpjela najveće izmjene – kazala je Đurović.

Dodala je da se plan sastoji od zona A, B, C i D. U zoni C (Bonići), biće dodat veći broj parking mjesta (142) i to uz ulicu koja ide pored Sportske dvorane Župa i prema planiranoj marini. U zoni B (Župa) u skladu sa iskazanim zahtjevima i potrebama Opštine planirana je škola. Parcelacija je okvirno zadržana, a promjene granice urbanističkih parcela nastali su korekcijom profila saobraćajnica i na osnovu zahtjeva za formiranje jedne urbanističke parcele u jedno vlasništvo. Planerka je kazala da je namjena površina prilagođena ciljevima obalnog plana, a koji je definisano kao područje namijenjeno za razvoj turizma. - Urađeno je usklađivanje sa osnovnim načelima programskog zadatka i najveća površina namijenjena je za izgrad-

nju turizma oko 18 odsto i za površinu mješovite namjene 15 odsto. Duž obale predviđeno je javno šetalište Lungo mare u širini od tri metra, pješačka veza područja sa kompletnim zonama i trasa je u jednom dijelu izmijenjena po obodu urbanističke parcele Luka Boniće, jer nije smjela da prekine funkciju brodogradilišta – kazala je Đurović. Na lokaciji Župa i Stara Račica planirana je izgradnja ekskluzivnih turističkih kapaciteta, na kopnu ( hoteli i vile), a u zoni morskog akvatorijuma pristanište, marina, objekat nautičkog turizma. Na dijelu Župe u skladu sa Studijom zaštite kulturne baštine izdvojena je posebna urbanistička parcela, kulturno dobro renesansni dvorac i njegovo prirodno okruženje uz maksimalno očuvanje postojećeg zelenila.

PRIMJeDBe

Građana su na javnoj raspravi imali primjedbe koje su se odnosile na prenamjenu njihovih parcela, smanjenje indeksa izgrađenosti. Neki su uspjeli da iskoriste mogućnost gradnje i proširenja objekata, dok se nekima po novom dokumentu to uskraćuje uz objašnjenje da se nalaze u trusnoj zoni. Ne slažu se sa stavljanjem ograničenja na postojeće objekte jer su, uz dozvole, građeni osamdesetih godina ili ranije. Posebno je istaknuta izgradnja saobraćajnice koja prolazi kroz parcele pojedinih vlasnika. Prema izmjenama DSL-a, izgradnjom šetališta – Lungo mare u zoni C gubi se postojeća plaža koju koriste mještani i svi koji gravitiraju tom dijelu Bonića. Građani su konstatovali da nije vođeno računa o vlasnicima jer je u pitanju ,,viši interes“. C.G.

Zdravko Đuranović

MJEŠTaniMa SMETa PrEnaMJEna ProSTora: Panorama Tivta

Bar: Javni poziv Opštine Podrška

Bijelo Polje: Revizor dao uslovno mišljenje na prijedlog završnog računa budžeta Opštine za 2023. godinu

Od poreza na nepokretnost potražuje šest i po miliona

Revizor konstatuje da Opština nije dostavila izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima na zarade isplaćene od marta 2022. do decembra 2023. godine. Skreće pažnju i da lokalna uprava nije organizovala adekvatan proces izdavanja i pravdanja putnih naloga, te da ne priprema na propisan način izvještaj o neizmirenim obavezama

BIJELO POLJE – Budžet

Opštine u narednom periodu mogao bi imati značajan odliv sredstava po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada kao i po osnovu sudskih sporova.

To je navedeno u izvještaju nezavisnog revizora (firma HLB Mont audit) koji je dao mišljenje sa rezervom o završnom računu budžeta Opštine Bijelo Polje za 2023. godinu.

IZVJEŠTAJI

– Opština je u novembru 2023. godine predala Poreskoj upravo izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima koji se odnosio za zarade i obračune isplaćene za februar 2022. godine dok nije podnijela za period od marta 2022. do decembra 2023. godine na osnovu Pravilnika o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvješta-

ja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (IOPPD). Na isplaćene naknade skupštinskim odbornicima (80.201 eura), članovima i komisija (23.820 eura), te za izdatke po

ugovoru od djelu (24.521 euro) nijesu isplaćene propisane poreske dažbine, pa je po našem mišljenju opština poslovala suprotno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o objedinjenoj registraciji i sistemu izvještavanja

Nije bilo kvoruma za sjednicu Skupštine

Zbog nedostatka kvoruma, juče nije održana 21. sjednica Skupštine opštine Bijelo Polje. Na sjednici je bilo prisutno 16 odbornika iz vladajuće koalicije a troje je nedostajalo, da bi zasijedanje moglo da se održi i punopravno odlučuje. Odbornici opozicije nijesu prisustvovali zasijedanju. Velimir Nedović (PES) saopštio je da je šef parlamenta Ernad Suljević zloupotrijebio funkciju. – I pored neodržavanja sjednice, predsjednik

Skupštine opštine Ernad Suljević je, ničim izazvan, uprkos tome što nije bilo kvoruma, započeo sjednicu time što je iznio proizvoljne komentare na račun opozicije dok je pravdao odsustvo kolega iz parlamentarne većine –kazao je Nedović. On pojašnjava da se prema Poslovniku o radu, sjednica ne može započeti bez kvoruma.

– Trebalo je da Suljević to samo konstatuje, a ne da de facto započinje

sjednicu i prenos i iznosi svoje sudove o bilo čijim motivima i na račun onih koji nijesu prisutni u sali –kazao je Nedović, te poručio Suljeviću da makar pročita Poslovnik. Na dnevnom redu skupštinskog zasijedanja je Prijedlog odluke o završnom računu budžeta Opštine za 2023. godinu, izvještaji o radu za 2023. godinu Parking servisa, Komunalnog Lim i Vodovoda Bistrica, te izbor, imenovanja i razrješenja. B.Č.

Večeras ,,Biser Jadrana“ Ti

ZETA - Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Lovćen banka započeli su akciju ,,Dobra mreža“, u okviru koje će poljoprivrednicima sa teritorije Zete (okolina NP Skadarsko jezero) biti dodijeljene zaštitne mreže od ptica, kako bi zaštitili svoje voćnjake, vinograde i usjeve.

Predstavnica CZIP-a Ksenija Medenica kaže da je cilj podrške da podstaknu poljoprivrednike da odustanu od loših praksi i korišćenja ribarskih mreža u zaštiti svojih imanja od ptica. - Ribarske mreže nijesu dovoljno efikasne u zaštiti i pogubno utiču na ptice koje se u njih lako upetljaju i tako stra-

daju. Važno je da se ne koriste jer će se na taj način zaštititi modrovrana i mnoge druge vrsta ptica, koje su nebrojeno puta zatekli upetljane i stradale u ovim mrežama. Ovo naročito imajući u vidu nedavni uspjeh da baš na ovom području sa nula gnijezdećih parova, u posebno izgrađenim kućicama, ugostimo

o obračunu i naplati poreza i doprinosa – piše u izvještaju revizora koji je o objavljen na sajtu Opštine.

Revizori skreću pažnju da nijesu ažurni registri za građevinske objekte, zatim zemljišni registri te da nijesu na vrijeme evidentirane promjene vlasništva nad nepokretnostima.

– Budžet Opštine je značajno uskraćen za dio primitka po osnovu poreza na nepokretnosti - na dan 31. decembra 2023. godine potražuje 6,50 miliona eura, čijom bi naplatom došlo do značajne izmjene prijedloga završnog računa budžeta Opštine – konstatovano je u izvještaju.

Navode i da Opština nije ustanovila sistem kontrole visine prihoda od poreza na dohodak i poreza na promet nepokretnosti, zatim sistem kontrole prihoda po osnovu koncesija, naknade za korišćenje javnih puteva i prihoda po osnovu kazni koje izriču jedinice lokalne

samouprave ,,pa se revizijom ne može sa preciznošću utvrditi da li su sve obaveze uplatioca po ovom osnovu izvršene, odnosno da li su svi prihodi budžeta uplaćeni“.

KONCESIJE

Prema mišljenju revizora budžet Opštine je u 2023. godini znatno uskraćen za dio primitka za korišćenja putnog zemljišta i nekategorisanih puteva, čijom bi naplatom došlo do izmjene završnog računa budžeta kao i pripadajućih kvartalnih i godišnjih finansijskih izvještaja. Tvrdnju potkrepljuju podatkom da je po evidenciji Uprave javnih prihoda Opština na dan 31. decembra 2023. godine potražuje od pravnih lica 377.199 eura za korišćenje putnog zemljišta od čega se više od 93 odsto odnosi na potraživanja iz prethodnih godina (352.611 eura). Revizori skreću pažnju da Opština nije organizovala adekvatan proces izdavanja i pravdanja putnih naloga te da ne priprema na propisan način izvještaj o neizmirenim obavezama.

Navode da im nijesu dostavljeni podaci iz evidencije pokretnih i nepokretnih stvari u državnoj svojini te dokazi da su dostavljeni Upravi za imovinu kao što je to predviđeno Uredbom o načinu vođenja evidencije pokretnih i nepokretnih stvari i o popisu stvari u državnoj svojini.

– Prema izjavi odgovornih lica Služba unutrašnje revizije nije obavljala aktivnosti tokom 2023. godine, a što je u obavezi shodno zakonu o upravljanju unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru – piše u izvještaju. D.Š.

10 parova čime se crnogorska populacija ove kritično ugrožene vrste oporavila za 30 odsto. Dobre mreže, kako smo ih nazvali, biće tu da pomognu

našim vrijednim domaćinima da ostvare što veći prinos, a da pritom ne ugroze brojne ugrožene vrste ptica – saopštila je Medenica.

TIVAT - Prvo izdanje muzičkog festivala ,,Biser Jadrana“ biće večeras održano u Tivtu pod motom „Tivat spaja region“. Učestvuje 25 takmičara. Direktor festivala Bojan Delić kazao je na konferenciji za novinare kako smatra da su uspjeli spojiti region, provjerena imena i učesnike mnogih Evrovizija. - Poseban akcenat bih stavio na to što će nastupiti 14 crnogorskih izvođača, što nikada nije bilo, tako da ponos leti do neba. Ozbiljna ekipa stoji iza ovoga i što je do nas mi smo odradili. Najveću zahvalnost dugujemo gradonačelniku Željku Komnenoviću, koji je odmah na prvu loptu odreagovao i objeručke prihvatio ideju. Nadamo se da će sve biti kako treba - rekao je Delić. Na festivalu će nastupiti: Makadam , Danijel Popović i Džuli (Julija) Popović, Mićo Vujović, Bane Nedović, Bojan Delić, Katarina Bogićević, Stevan Faddy, Jelena Zvicer, Jelena Božović, Doris Deković, Danijel Milić, Filip Sjekloća, Vanja Radovanović, Milorad Mijušković, Princ, Petar Wagner, Jelena Vukojević, Saša Lazarević, Ana Stanojević, Igor Cukrov, Lorenca Lola Puhar, Karlo i Mandolinski Orkestar Okruk, Ana Petan, Martinijan Kirilovski i Neno Murić. Fond za nagrade iznosi 10.000 eura. Javni servis RTCG prenosiće festival od 21 sat. C.G.

Zainteresovani poljoprivrednici iz Zete treba da se prijave na telefon 020 272 051, od osam do 16 časova. Modrovrana (Coracias garrulus) je ptica srednje veličine i prepoznatljiva je po živopisnom perju, sa svijetlo plavim i zelenim nijansama na tijelu i krilima, dok su joj krila sa donje strane crno-smeđa. Naseljava otvorene predjele, kao što su livade, pašnjaci i riječne doline, od Evrope do zapadne Azije i sjeverne Afrike. Hrani se uglavnom insektima, malim sisarima i vodozemcima. Nekada je bila brojna u Zeti, što danas nije slučaj. C.G.

SlUŽBA UNUTRAŠNje ReViZije Nije oBAVljAlA AKTiVNoSTi: Zgrada Opštine

B.ČOKOVIĆ

PRePoZNATA Po ŽiVoPiSNiM BojAMA: Modrovrana

Peter Sac K l

Projekat KotorArt-a otvorio put za dugoročnu saradnju Zapadnog Balkana i EU u sferi kulture

Povećana vidljivost

klasične muzike

PODGORICA – Evropski projekat saradnje pod nazivom ,,#synergy: Sharpening The Capacities Of The Classical Music Industry In The Western Balkans (Jačanje kapaciteta industrije klasične muzike na Zapadnom Balkanu)“, koji je inicirao KotorArt i podržala Evropska unija kroz program ,,Kreativna Evropa“, uspješno je završen uz pohvale iz EU. - Realizacija projekta pokazuje značajan uticaj na kulturni i kreativni sektor, otvarajući put za dugoročnu saradnju i međusobno obogaćivanje između Zapadnog Balkana i EU - zaključeno je u zvaničnoj evaluaciji Evropske unije, uz napomenu i da je realizacija projekta efikasno ispunila postavljene ciljeve, pokazujući snažnu relevantnost za ciljeve programa „Kreativna Evropa“. KotorArt je prva organizacija iz Crne Gore koja je postala nosilac velikog međunarodnog projekta podržanog kroz EU program ,,Kreativna Evropa“, a koji je okupio neke od najvećih umjetničkih festivala u regionu, kao što su Centar beogradskih festivala (BELEF i BEMUS), Dubrovačke ljetnje igre, Ljubljana festival, organizacija ,,Vox Baroque“ iz Albanije i Udruženje „F. Šopen“ sa Kosova.

- Evaluacija saradnje među partnerima pokazala je kratkoročne, srednjoročne i dugoročne efekte projekta, naglašavajući njegove značajne doprinose kulturnom pejzažu Zapadnog Balkana i njegovu integraciju u širi evropski kulturni prostor - zaključeno je u evaluaciji projekta. Tokom tri godine trajanja projekat je okupio 12 kompozitora, preko 50 mladih muzičara i menadžera u kulturi, organizovao šest seminara za profesionalce u kulturi, 12 rezidencija za kompozitore, kao i poručio 12 novih djela inspirisanih kulturnom baštinom regiona i Evrope. Kao veliko finale projekta, održana je festivalska turneja koja je kompozitore, nove kompozicije i mlade muzičare predstavila širom Zapadnog Balkana. - Posebno nam je drago što su eksperti iz EU prepoznali značaj projekta ,,#synergy“, naglašavajući da je fokus projekta na jačanju kapaciteta, razmjeni znanja i saradnji, doveo do značajnih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih efekata, uključujući jačanje mreža, obogaćen kulturni sadržaj i povećanu vidljivost klasične muzike na Zapadnom Balkanu i Evropi - istakli su iz PR službe KotorArt-a. A. Đ.

Muzej grada Budve na izložbi u Zadru Eksponati iz rimskog perioda

Festival ,,Odakle zovem“ otvoren omažom znamenitom crnogorskom

Vitomir Nikolić pripada bratstvu rođenih

Tokom prve večeri festivala, povodom 90 godina od rođenja velikog pjesnika i 30 od smrti, promovisana je audioknjiga ,,Bijelim drumovima“ koja je nastala u saradnji sa Vitovom ćerkom Danicom Nikolić koja je dala autorska prava za snimanje audio-knjige na osnovu Nikolićevih djela. Pjesme u audio-knjizi recitovali su glumica Varja Đukić i glumac Aleksandar Gavranić

PODGORICA - Vitomir

Nikolić pripada bratstvu rođenih pjesnika, jer stih se krvlju plaća lako, navre na grlo i ubije - kazao je u emotivnom govoru o znamenitom crnogorskom liriku književnik i dramaturg Božo Koprivica na otvaranju 16. Međunarodnog književnog festivala ,,Odakle zovem“ ispred knjižare ,,Karver“.

Festival je otvorila menadžerka knjižare ,,Karver“ i festivala, prvakinja drame CNP-a Varja Đukić koja je ukazala na poetiku ovogodišnjeg slogana pod kojim se festival održava,,Stvaranje svijeta“.

- U knjigama priče, romani i poezija, na zidovima slike, muzika u prstima i na nosačima zvuka, filmske priče u kojima u svjetlu promiču riječi i pokreti. Pred očima igramo, stvaramo svijet, dajemo mu oblik - kazala je Đukić.

DJETINJSTVO

učenice i učenici SEŠ ,,Mirko Vešović“ Milica Raičević, Sara Kuburović i Andrija Savić , kao i učenice Stručne medicinske škole iz Podgorice Teodore Jovanović. Takođe, sa zvučnika su se čuli audio-zapisi iz knjige Nikolićeve poezije ,,Bijeli drumovi“, koja je nastala povodom 90 godina od rođenja velikog pjesnika i 30 od smrti, u saradnji sa Danicom Nikolić, Vitovom ćerkom, koja je dala autorska prava za snimanje audio-knjige na osnovu Nikolićevih djela. Pjesme u audio-knjizi recitovali su Varja Đukić i glumac Aleksandar Gavranić

Koprivica je podsjetio na Nikolićevu porodičnu tragediju

- majku mu je još prije rata u Mostaru odnijela tuberkuloza, oca su mu ubili italijanski okupatori, a brat mu poginuo u igri s bombom.

jeste kontrapunkt tim strašnim slikama iz djetinjstva.

komentariše starine gradova i predjela.

PODGORICA - Muzej grada Budve (JU Muzeji i galerije Budve) učestvovao je na velikoj izložbi „Ni sasvim ista, ni sasvim drugačija“ – svojevrsnom omažu gostujućoj izložbi „Ispričat ću ti priču“ (2016–2024), koja je otvorena u Arheološkom muzeju u Zadru. Na izložbi su preko plakata i panoa predstavljeni eksponati iz rimskog perioda koji se danas čuvaju u Muzeju grada Budve, od kojih najveći značaj imaju predmeti od stakla i rimski mozaik na kojem je predstavljen zmaj i bića iz svijeta flore i faune. Na otvaranju izložbe su govorile Morana Vuković, direktorica Arheološkog muzeja u Zadru i organizator izložbe Timka Alihodžić, viša kustoskinja. Kako je istaknuto cilj izložbe je prikazati pogrebne običaje autohtonog stanovništva, te u kojoj su se mjeri oni mijenjali za vrijeme rimske dominacije na prostoru velikih provincija Dalmacije, Panonije i Mezije. A. Đ.

Program posvećen Nikoliću uslijedio je nakon nastupa Accordion Duo Ilić - harmonikaša Tijane i Miroslava Ilića koji su izveli kompozicije ,,Anantango“ Gorka Hermosa i ,,Sketch for Strings“ M. Božovića. Omaž nikšićkom boemu i liriku započeo je programom u sklopu kojeg su Vitove pjesme recitovali

PODGORICA - Baletska predstava ,,Refleks“, festivalske koprodukcije Jadranskog festivala igre, Narodnog pozorišta u Beogradu i Kulture sada, premijerno je izvedena u okviru istoimenog festivala koji se održava u Budvi. Priča o migracijama u digitalnom svijetu, porodičnom i vršnjačkom nasilju pretočena kroz pokret, svjetlo i zanimljiv odabir muzike nikoga nije ostavila ravnodušnim. Kako je kazala koreografkinja predstave Sanja Ninković, moderni balet uvijek predstavlja jedan izazov.

- Tema je veoma aktuelna, cilj

- Vito ne rabi porodičnu nesreću, jer zna da ona nije garant za dobru poeziju - istakao je Koprivica. Pjesma ,,Pismo mojoj učiteljici“, prema njegovim riječima,

- Pismo od sjete, nostalgije i poštovanja za one koji su u doba okupacije učili djecu. Rat kao tema i refren otkucava Nikolićevim stihovima, pogotovo u dvije pjesme iz osamdesetih - ,,Od Jasenovca ponire Sava“ i ,,U Gradini grob do groba“ - istakao je Koprivica. Magistarka filoloških nauka i kulturološkinja Nela Savković-Vukčević govorila je o Nikolićevoj svestranosti. Kazala je da su ga interesovale istorija i prošlost, te da je volio da

- Kada je riječ o dubokim korijenima crnogorskog trajanja i porijeklu Crnogoraca nije bio saglasan sa teorijom da smo stigli u nekim seobama. Smatrao je da smo ovdje oduvijek. Njegovo razmišljanje zabilježio je takođe veliki crnogorski književnik Čedo Vuković nazvavši ga ,,Vitova plemenita pjesnička opsesija“ - navela je Savković-Vukčević. TIŠINA

U okviru prve večeri prikazan je i polučasovni video-intervju

Boučkova danas na zatvaranju festivala

Danas je završni dan festivala, a program počinje u 18.30 sati predstavljanjem hrvatske književnice Miha-

ele Gašpar. Sat kasnije sa češkom spisateljicom Terezom Boučkovom razgovaraće Jasna Tatar-Anđelić

U 21 sat slijedi

U Budvi premijerno izvedena baletska predstava ,,Refleks“

nam je bio da prikažemo neko naše shvatanje ovog trenutka i otvorimo pitanje u kom pravcu bi trebalo, kao društvo, da nastavimo da se krećemo - kazala je Ninković. Govoreći o segmentima predstave, internet ekspanziji, odrastanju i svemu onome što nosi moderno doba, Ninković je napomenula da su, ipak, ljubav i porodica osnov svake individue, što je i prikazano kroz predstavu.

- Ukoliko ne znamo koji je pra-

vi put, uvijek možemo da pomislimo da su upravo ljubav i porodica pravac kretanja gdje treba da se zaputimo i to je ono što je, zapravo, i poruka cijele predstave – rekla je Ninković, dodajući da je pokret nešto što svako može da razumije i govori mnogo više od riječi. Kako je kazala, to je zapravo i ,,plus“ svakog igrača, jer komunicira sa publikom na jedan instinktivan način.

- Kroz tijelo mi pričamo i kroz tijelo nas publika razumije, ta-

ko da je to zapravo i lakše od neke jezičke komunikacije –istakla je Ninković. Sanja Ninković pored koreografskog dijela potpisije i scenografiju. Za muziku su zaduženi Irena Popović i Nikola Dragović, dok u predstavi igraju: Teodora Spasić, Ljiljana Velimirov, Sonja Milovanov, Branko Sarić, Matthew Solovieff, Emanuele Frigo, Maxime Le Gal, Olga Olćan i Nicola Bianco. U nastavku programa Jadranskog festivala igre odr-

Eksponati

Božo Koprivica na otvaranju festivala ,,Odakle zovem“

projekcija filma ,,Samo kad se smijem“ u režiji Vanje Juranić, za koji scenario potpisuju

pripada pjesnika

koji je s norveškim nobelovcem Jun Foseom snimio prevodilac mnogih njegovih djela za izdavačku kuću Treći trg Radoš Kosović. Fose se u intervjuu osvrnuo na svoje umjetničke početke kada je, kako kaže, svirao gitaru i bio dominantno zainteresovan za muziku.

- Pisanje je postalo muzika za mene sa 19-20 godina. Tada mi je literatura postala važnija od muzike, počeo sam da pišem kratke priče i poeme - kazao je Fose.

U Norveškoj, prema njegovim riječima, za neke ljude kažu da imaju dušu umjetnika.

Elma Tataragić i Vanja Juranić. U 22.30 biće upriličena panel diskusija na kojoj će učestvovati filmski reditelji/ ke: Vanja Juranić, Ivan Marinović, Marija Perović, a

- Ja sam postao taj mladić sa dušom umjetnika. Nisam dobar u matematici ili šahu, pripadam drugoj strani - rekao je Fose. Govoreći o uticajima na njegovo stvaralaštvo, kazao je da je u mladosti bio zainteresovan za filozofiju, te izdvojio Martina Hajdegera i Ludviga Vitgenštajna kao filozofe koje je rado čitao. Od pisaca iz kanona svjetske književnosti koji su uticali na njegovo stvaralaštvo izdvojio je Knuta Hamsuna, Semjuela Beketa i Tomasa Bernharda Nakon video-intervjua, odlomke iz Foseove drame ,,San“ čitale su glumice Mina Mićović i Anđela Marunović, te glumci Milo Perović i Miloš Kašćelan

Potom je o Foseovom stvaralaštvu govorio jedan od osnivača izdavačke kuće Treći trg Dejan Matić, a razgovor je moderirala Varja Đukić. Matić je posebno apostrofirao ono što je i Fose tokom intervjua više puta istakao – funkciju pauza i tišine u njegovom djelu.

- To je i Nobelov komitet formulisao kao razlog za dodjelu nagrade, to što Fose u svojim dramama, parafraziram, daje riječ onom neizrecivom. Kod njega pauze imaju važnu funkciju, posebno u dramama, ali i u prozi, samo su rjeđe. Malo se govori, a kada se govori ponavljaju se stvari koje su očigledne, ponavlja se već rečeno i stvara se utisak o nepovjerenju u moć jezika, u smislu značenja i prenošenja nečega - istakao je Matić. A. RADOVIĆ

moderatorka će biti Varja Đukić. Festival će biti zatvoren koncertom Sanje Raičković (vokal) i Miodraga Šula Jovovića (klavijatura), koji će početi u 23.30 sati.

Scena iz baletske predstave ,,Refleks“

Promovisana knjiga „Odlazak Milenka A. Perovića – ime koje znači

Moralna i intelektualna savjest crnogorskog društva

NIKŠIĆ – Knjiga pod naslovom „Odlazak Milenka A. Perovića – ime koje znači i zrači“, a čiji je izdavač nikšićko udruženje antifašista i UBNOR, promovisana je u Episkopskom dvoru Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću. Knjiga integriše 25 tekstova istaknutih naučnih, kulturnih i javnih ličnosti Crne Gore i regiona nastalih nakon smrti prof. dr Milenka Perovića – istaknutog filozofa, nepokolebljivog antifašiste, borca za stabilno demokratsko i vječno trajanje Crne Gore.

O knjizi, ali Peroviću govorili su dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, profesor Radovan Damjanović, fragmente štiva čitao je Miro Nikolić, a obratio se i Milenkov sin Miloš Perović koji je u ime porodice zahvalio Nikšićanima na ideji da učine ovakvo djelo.

Radoman je kazao da je riječ o zborniku koji je trebalo da okupi tekstove o prof. Peroviću izgovorene na komemoracijama održanim u njegovu čast na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.

- No, svojom je koncepcijom nadišao tek skromni doprinos kulturi sjećanja, realizujući se kao vrijedno svjedočanstvo o svim aspektima života i rada profesora Perovića, naučniku najvišega ranga u oblasti društvenih nauka, u prvom redu svoje matične filozofije, s neuporedivim znanjem i vještinom spekulativnoga mišljenja. Kao što je puno puta ponovljeno, riječ je o izuzetnom angažovanom intelektualcu koji je bio moralna i intelektualna savjest crnogorskog društva. I Perovićev naučni i pedagoški rad i Perovićev bespoštedni javni angažman i antifašistički aktivizam, ali i njegova stamena figura uzor-

noga supruga i oca, gotovo sve dimenzije njegovog života i djela, našle su odjeka u ovome zborniku - kazao je Radoman, nabrajajući koja su sve istaknuta imena ispisala stranice o sjajnom Milenku Peroviću, a među njima nijesu samo Crnogorci već i uvažena pera iz regiona.

Najavio je Radoman i da je ovo tek početak otvaranja Perovićevog legata i istakao da će na Cetinju u organizaciji Fakulteta za crnogorski jezik i PEN centra, kuća koje je profesor utemeljio i vodio, uskoro biti organizovana konferencija posvećena njegovom životu i djelu.

I Radovan Damjanović je o profesoru Peroviću govorio kao izvanrednom poznavaocu raznih naučnih oblasti, ali i kao čvrstom karakteru, rodoljubu... Kazao je da su prilikom svakog susreta, a oni su često trajali i satima, razgovarali na razne teme.

- Više puta smo razgovarali o antifašizmu, pokretu utemeljenom na najširim demokrat-

Za Crnu Goru bio neraskidivo vezan

Miloš Perović, sin Milenka Perovića, kazao je da mu posljednjih mjeseci, dok i sam pokušava stvarati, često fale očevi savjeti. Istakao je da je njegov otac bio neraskidivo vezan sa Crnom Gorom, Nikšićem, Banjanima i selom Macavare, iako je rođen i život proveo u Vojvodini. - Svu svoju životnu i intelektualnu energiju je posljednjih petnaestak godina usmjerio na viziju slobodne Crne Gore, ali svakako nikšićki UBNOR i antifašisti predvođeni Slobodanom Mirjačićem zaslužuju našu zahvalnost zbog toga što su se sjetili da mu posvete jedan ovakav zbornik - istakao je Perović.

skim osnovama koji se suprotstavlja fašizmu i nacizmu. To je izvorna ideja i ne znači biti samo na strani pobjednika, suština je biti na strani čovjeka. Profesor Perović je isticao da danas antifašizam treba posmatrati kao sistem vrijednosti, zatim da je antifašizam jedna od crnogorskih vertikala i da se naslanja na crnogorsku istoriju i tradiciju, a kako bi drugačije i govorio intelektualac njegovog kova, sa opštim

Kotorski festival pozorišta za djecu od 2. do 10. jula, na repertoaru 12 predstava ,,Korak po korak...Grad“

organizatori festivala prepoznali značaj nezavisnih produkcija, a ove godine nekoliko predstava u realizaciji nevladinih udruženja i organizacija biće naši gosti - kazala je je koordinatorka glavnog programa festivala Danica Rajković Druge večeri festivala gostuje Narodno pozorište iz Zrenjanina sa predstavom ,,Mihajlo Pupin i dvorski“, dok će treće večeri festivala igrati ,,TOBI“, teatra za djecu i mlade iz Skoplja, 5. jula na programu je predstava ,,Grad svetlosti“, pozorišta za djecu iz Kragujevca, dok je 6. jula ,,Ksenija i lovac“, pozorišta za djecu Novi Sad. - U goste nam 7. jula dolazi predstava ,,Velika tvornica riječi“, kazališta Mala scena iz Hrvatske dok je 8. jula na program predstava ,,Reka“, Studia Damuza iz Češke. 9. jula ima mo predstavu gostiju iz francuske dok je iste večeri na velikoj sceni predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ,,Tarzan gospodar džungle“. Na zatvaranju festivala biće izvedena predstava ,,Ježeva kućica“ Bosanskog narodnog pozorišta - kazala je Rajković. An. R. crnogorskom liriku ispred knjižare „Karver“

žaće se još jedna premijera, koprodukcija Turističke organizacije opštine Budva i BITEF

Dance kompanije iz Beograda, savremenog baleta „Ostrvo“, u ponedjeljak, 1. jula. A. Đ.

PODGORICA - Kotorski festival pozorišta za djecu biće održan od 2. do 10. jula. Otvaranje će biti na Ljetnjoj pozornici u 21.30 sati kada će publika imati priliku da bude dio performansa učenika kotorskih osnovnih škola pod nazivom „Korak po korak... Grad“, što je ujedno i ovogodišnji slogan festivala. Na otvaranju festivala govoriće predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji će, po tradiciji, predati ključeve grada djeci.

Kako je saopšteno na konferenciji za novinare, na repertoaru je 12 predstava, od kojih je sedam takmičarskog karaktera. Publici će se predstaviti pozorišne trupe iz Crne Gore i regiona - Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i gosti iz Češke, Sjeverne Makedonije i Francuske. Festival organizuju Opština Kotor - Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turistička organizacija Kotor. - Posebno mi je drago što su

obrazovanjem, što je i svojstveno filozofima. Kao jedan od najreferentnijih i najplodnijih stvaralaca, ostavio je impresivno naučno djelo Crnoj Gori, a što se može vidjeti u biografskim podacima objavljenim i u knjizi o kojoj govorimo - rekao je Damjanović, navodeći da se i ova promocija slučano ne organizuje u CPC u Nikšiću, jer je Perović često govorio da bez nje nema ni Crne Gore. Ra. P.

Sa promocije knjige u Nikšiću

подијељености у народу. То је

само појачано криминалним дјеловањем и одмаздама срп-

ских окупационих снага над цивилним и неборачким ста-

новништвом. У таквим усло-

U Atlanti održana prva debata u sklopu kampanje za američke predsjedničke izbore 5. novembra

Obračun Bajdena i Trampa kojem nije prethodilo rukovanje

Tramp je ocijenio da je ruski lider Vladimir Putin odluku o pokretanju invazije na Ukrajinu donio kada je shvatio koliko je Bajdenova administracija nesposobna po pitanju izlaska iz rata u Avganistanu. Bajden je, odgovarajući na to, Trampa optužio da je Putinu rekao da može da radi „što god hoće“

ATLANTA - Aktuelni predsjednik Amerike, demokrata Džozef Bajden i republikanski kandidat i bivši šef Bijele kuće Donald Tramp suočili su se tokom prve debate u kampanji za novembarske izbore, koju je u glavnom gradu američke savezne države Džordžija organizovala televizijska mreža CNN.

Bivši i aktuelni predsjednik se uoči početka debate nijesu rukovali, a tokom diskusije međusobno su se optuživali za iznošenje neistinitih tvrdnji o temama koje se tiču boračkih pitanja, bezbjednosti granice i stanja američke ekonomije i inflacije.

Tramp je kritikovao Bajdenov način upravljanja ekonomijom i vođenja spoljne politike zemlje, dok je Bajden isticao Trampove krivične presude i optužio ga da je prijetnja demokratiji.

Bajden, kako je rekao, sumnja da će Tramp, ukoliko opet izgubi, prihvatiti rezultate izbora. - Ne može da podnese poraz. Nešto je puklo u Vama kada ste posljednji put izgubili –rekao je on.

Tramp je, sa druge strane, odbio da direktno odgovori na pitanje hoće li prihvatiti rezultat kakav god bude, ali je u više navrata rekao da će izbore priznati ako budu „fer, legalni i dobri“.

Kada je riječ o privredi, Bajden je svog prethodnika optužio da mu je ostavio urušenu ekonomiju i rastuću nezaposlenost. Tramp je odgovorio da su Sjedinjene Države tokom njegovog mandata imale „najveću ekonomiju“. Kazao je i da, dok je on šefovao Bijelom kućom, američki vojnici nijesu ginuli nigdje u svijetu, dok je Bajden njegovu odluku o povlačenju trupa iz Avganistana nazvao „najsramotnijim danom u istoriji Amerike“. Tokom debate se govorilo i o pravu na abortus što je Bajden ocijenio kao pravo žena i obećao da će, ukoliko opet pobijedi, vratiti presudu Ro protiv Vejda čije je ukudanje nazvao „užasnom stvari“. I Tramp je naglasio da ne podržava blokadu ljekova za adortus, ali i naglasio da o legalnosti te procedure treba da odluče sve savezne države.

Kada je riječ o migrantskoj politici, Bajden je kritikovao Trampovu administraciju zbog razdvajanja porodica, dok je Tramp ocijenio da je Bajdenova imigraciona i politika otvorenih granica dovela do porasta kriminala.

- Moramo da izbacimo mnoge od tih ljudi i moramo to učiniti brzo, jer će uništiti našu zemlju – rekao je Tramp. Govoreći o spoljnoj politici, Tramp je ocijenio i kako je ruski lider Vladimir Putin odluku o pokretanju invazije na Ukrajinu donio kada je shvatio koliko je Bajdenova administracija nesposobna po pitanju izlaska iz rata u Avganistanu. Ocijenio je i da Izrael treba da „dovrši posao“ u Pojasu Gaze, ali i naglasio da tog sukoba ne bi ni bilo da je on predsjednik Amerike.

Bajden je, odgovarajući na to, Trampa optužio da je Putinu, koga je nazvao ratnim zločincom, rekao da može da radi „što god hoće“. Naveo je i kako je Putinov cilj ponovno uspostavljanje „stare sovjetske imperije“.

Po pitanju sukoba u Gazi je ponovio kako je Hamas taj koji ne želi da se rat završi.

Bajden je Trampa, takođe, optužio da je ohrabrio svoje pristalice da 6. januara 2021. godine upadnu u vašingtonski Kapitol i ispričao kako ga je tadašnji potpredsjednik Majk Pens molio da ih pozove da prestanu sa nasiljem što je on odbio da učini.

CNN odbio zahtjev reportera iz Bijele kuće

Udruženje dopisnika iz Bijele kuće saopštilo je da je CNN odbio više njihovih zahtjeva za uključenje u studio tokom prve predsjedničke debate između Bajdena i Trampa.

Novinarska grupa, koju čine predstavnici velikih novinskih organizacija, uključujući i Rojters, prati predsjednika na stranim i domaćim putovanjima i obično ima pristup svim događajima na kojima on govori ili se pojavljuje kako bi javnost bila informisana.

- Duboko smo zabrinuti što je CNN odbio naše ponovljene zahtjeve da u studiju budu i pripadnici novinarskog pula iz Bijele kuće. Ovi novinari su tu da vide što se govori i radi kada su mikrofoni i kamere isključeni i da obezbijede nezavisno posmatranje – navela je predsjednica Udruženja dopisnika iz Bijele kuće Keli O’Donel

Pomenuo je i nedavnu odluku suda kojom je Tramp krivično osuđen po 34 tačke za falsifikovanje poslovnih zapisa. - Postoji samo jedna osoba koja je osuđena za krivično djelo i ja sad gledam u nju – rekao je Bajden. Kada je riječ o navodnoj vezi bivšeg predsjednika sa porno zvijezdom Stormi Danijels, Bajden je ocijenio i kako Tramp ima „moral ulične mačke“. Tramp je, sa druge strane, u pokušaju da objasni sopstvene navode da će, ukoliko opet postane predsjednik krenuti na svoje političke protivnike, poručio kako će njegova odmazda „Ameriku ponovo učiniti uspješnom nacijom. Osvrnuo se i na presudu protiv Bajdenovog sina Hante-

ra, sugerišući da bi aktuelni predsjednik, čim napusti tu funkciju, trebao da bude osuđen za „zločin“ zbog, kako je rekao, užasnog ponašanja tokom mandata.

- Ovaj čovjek je zločinac - rekao je Tramp, na što je Bajden odgovorio kako nije „učinio ništa loše“.

Komentarišući zabrinutost birača zbog njegovih godina, Bajden se osvrnuo na Trampa navodeći kako je on svega tri godine mlađi od njega, a pritom „mnogo manje kompetentan“.

Odgovarajući na to, Tramp je rekao da je dva puta testirao svoje kognitivne sposobnosti i da su oba testa bila uspješna.

28.06.2024.godine člana 30 Statuta DOO ,,Komunalne djelatnosti,, Bar, (Sl. list CG – opštinski propisi br. 45/21) Izvršni direktor

u Sutomoru.

Početna cijena stolova (4m²) od 1,2,3,4,5,6 na zelenoj pijaci u Sutomoru iznosi 2.400,00€, sa uračunatim PDV-om, za period od 01.07.2024 do 31.10.2024 godine. Početna cijena zakupa prodajnih mjesta za prodaju mješovite robe u Sutomoru za period od 01.06.2024 do 01.06.2025 godine:

1.Štandovi (8m²) označeni brojevima 1,2,3,4,5, 11 je 2.200,00€ sa uračunati, PDVom. 2.Štandovi (9m²) označeni brojevima 7,8,9 10 je 2.700,00€ sa uračunatim PDV-om. 3.Prodajno mjesto (11m²) broj 6 je 3.200,00€ sa uračunatim PDV-om.

Pravo učešća na licitaciji imaju fizička i pravna lica koja uplate kauciju u iznosu od 5 % od početne cijene stola zelenoj pijaci u Sutomoru ili štanda na pijaci,,Mješovite robe” u Sutomoru koje licitira. Dokaz o uplati kaucije je uslov za učešće na licitaciji. Kaucija će se po završenoj licitaciji vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali sto ili štand a zakupcu će se uračunati u cijenu izlicitiranog stola ili tezge. Učesnik koji ponudi najveći iznos cijene zakupa proglašava se za najpovoljnijeg licitanta, a njegova ponuda smatra će se prihvaćenom ponudom. Uplatu kaucije izvršiti kod Adikko Bank u Baru, na žiro račun 555-900268538-60 ili kod Hipotekarne banke u Baru na žiro račun 520-20130-19.Dokaz o uplati kaucije je uslov za učšće na licitaiji.Kaucija će se po završenoj licitaciji vratiti učesnicima koji nijesu izlicitirali sto ili tezgu, a zakupcu će se uračunati u cijenu zakupa. Prilikom uplate kaucije naznačiti sto ili tezgu za koje se uplaćuje kaucija.

Javnu licitaciju održaće Komisija za sprovođenje javne licitacije dana 05.07.2024. godine sa početkom u 10 h, u holu upravne zgrade Društva.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu licitiranog stola ili štanda proglašava se za najpovoljnijeg licitanta stiče pravo da zaključi Ugovor o zakupu stola ili tezge.

Ukupan izlicitirani iznos zakupac stola ili tezge platiće u roku od 3 dana od dana održavanja licitacije uplatitiće Društvu . Ako u datom roku ne priloži dokaz o uplati, licitant gubi pravo na kauciju izlicitiran sto ili štand. Sva bliža obavještenja mogu se dobiti na telefon 030/311-418.

Potreban vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna

TeL.069/032-380 1

PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel 067/809-492 2

Donald Tramp i Džozef Bajden tokom debate u Atlanti

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Subota, 29. jun 2024.

U susret ljetnjoj požarnoj sezoni Služba zaštite i spašavanja raspisala je 15. aprila javni oglas za angažovanje 25 radnika vatrogasaca-spasilaca na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca.

Do danas, međutim, uslove je ispunilo svega njih 12, koji još uvijek zvanično nijesu angažovani zbog dužine i komplikovanog procesa prijema radnika na određeno vrijeme. Iako naredba o zabrani paljenja vatre na otvorenom stupa na snagu za tri dana, iz te gradske službe nijesu konkretno odgovorili na naše pitanje da li spremno dočekuje ljetnju požarnu sezonu, niti precizirali kada će sezonci početi rad. S obzirom na to da nijesu obezbijedili potreban broj sezonskih radnika, nijesu kazali ni da li će ponoviti Javni oglas ili uraditi nešto kako bi obezbijedili još 13 sezonaca, koliko su predvidjeli da će im biti potrebno tokom ove ljetnje požarne sezone.

SEZONA POŽARA

Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Službe zaštite i spašavanja su izjavili da je javni oglas za popunu radnog mjesta vatrogasac/kinja-spasilac/teljka – 25 izvršilaca/teljki na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca, radi vršenja privremenog povećanog obima posla (sezonski poslovi) raspisan 15. aprila. - Sezonski radnici još zvanično nijesu angažovani zbog dužine i komplikovanog procesa prijema radnika na određeno vrijeme. Međutim, uslove je ispunilo njih 12 i očekuje se da će u narednom periodu započeti radni odnos u Službi zaštite i spašavanja, prije čega će proći niz obuka potrebnih za rad u ovoj službi. Uz stalno zaposlene i potencijalno 12 novozaposlenih, u Službi zaštite i spašvanja će u ljetnoj požarnoj sezoni biti angažovano 78 vatrogasaca-spasilaca – poručili su iz Službe zaštite i spašavanja. Kada je glavni grad u pitanju, biće otvoreni novi punktovi u naselju Tološi i na Gorici.

- U Tološima će biti trajno aktivan punkt tokom čitave godine, dok će na Gorici punkt biti aktivan tokom požarne sezone. I ovog ljeta bićemo angažovani u opštinama Zeta i Tuzi koje još uvijek nisu

Služba zaštite i spašavanja još 15. aprila raspisala javni oglas za angažovanje 25 vatrogasaca-spasilaca na određeno vrijeme u trajanju od tri mjeseca

Obezbijedili manje od polovine sezonaca

Sezonski radnici još zvanično nijesu angažovani zbog dužine i komplikovanog procesa prijema radnika na određeno vrijeme. Uslove je ispunilo njih 12 i očekuje se da će u narednom periodu započeti radni odnos u Službi zaštite i spašavanja, prije čega će proći niz obuka. Uz stalno zaposlene i potencijalno 12 novozaposlenih, u Službi zaštite i spašvanja će u ljetnjoj požarnoj sezoni biti angažovano 78 vatrogasaca-spasilaca – poručili su iz Službe zaštite i spašavanja

oformile službe zaštite. Na punktovima će se nalaziti po dva vatrogasca-spasioca sa po jednim navalnim vozilom – navode iz SZS.

PREVENTIVNE MJERE

Iz Službe zaštite i spašavanja podsjetili su da naredba o zabrani paljenja vatre na otvorenom stupa na snagu 1. jula ove godine.

- Poruka građanima je da izbjegnu svaku vrstu loženja vatre na otvorenom pro-

storu i da u slučaju pojave dima ili otv orenog plamena odmah obavijeste Službu zaštite i spašavanja na broj 123. Takođe, nakon dojave o izbijanju požara građani su dužni da pokušaju ugasiti požar ukoliko se on nalazi u početnoj fazi, odgovarajućim sredstvom za gašenje, PP aparatom ili nekim priručnim sredstvom – preporučili su iz Službe.

Na inicijativu Službe zaštite i spašavanja, još krajem mar-

ta na Ćemovskom polju, u blizini naselja Zelenika započeta je akcija raščišćavanja park-šume.

- Pomenuta akcija podrazumijevala je uklanjanje opožarenih stabala i formiranje protivpožarnih puteva. Podsjećamo, ova lokacija spada u jednu od kritičnijih tačaka sa velikim požarnim opterećenjem, a duži vremenski period je bila zapuštena. Iz tog razloga, pripadnici Službe zaštite i spašavanja, ove godine, u

Novo vozilo će im olakšati posao, naročito u ravničarskom dijelu

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada raspolaže sa 24 vozila, koja su ispravna i koja su različitih performansi za konkretne vrste intervencija. Kako navode, sva vozila su registrovana i opremljena odgovarajućim sredstvima za gašenje, kao i drugom opremom za ostale vrste intervencija. Podgoričkim vatrogascima-spasiocima od ponedjeljka je na raspolaganju i novo vatrogasno vozilo za gašenje požara, iz radionice ,,Renault-trucks“. - Kapacitet cistijerne je 9.000 litara, a kako je rezervoar za vodu izrađen od inoksa, vozilo će moći da se koristi i za prevoz vode za piće. Još jedna od karakteristika je da može da gasi i u pokretu, a u zadnjem

dijelu se nalaze dva vitla za brzu intervenciju. Ovo višenamjensko vozilo je značajan doprinos u radu službe, pogotovo tokom aktuelnih ljetnjih mjeseci u kojima je visok nivo opasnosti od požara – naveli su iz SZS. Odgovarajući na pitanje Pobjede, iz te službe kazali su da je to vozilo plaćeno 247.808 eura, sa PDV-om, te da još uvijek nije korišćeno u intervencijama.

- Sigurni smo da će nam ono olakšati posao s obzirom na karakteristike, a najbolje može biti iskorišteno u ravničarskom dijelu grada. Postoji mogućnost prevoza pijaće vode ovim vozilom za potrebe korištenja u bezvodnim područjima – dodali su iz Službe zaštite i spašavanja.

sklopu preventivnih aktivnosti uoči ljetnje požarne sezone, pristupili su aktivnostima

sređivanja terena – zaključuju iz Službe zaštite i spašavanja. I.MITROVIĆ

Ekipe gradskog preduzeća Komunalne usluge izvode radove na rekonstrukciji javne rasvjete u Ulici vojvode Ilije Plamenca, odnosno, zamjenu starih stubova novim. Planirano je postavljanje 48 stubova javne rasvjete, čime će ova prometna

saobraćajnica dobiti novi izgled. Pored toga, ekipe Komunalnih usluga izvode radove na izgradnji javne rasvjete na više lokacija u glavnom gradu, uz odobrenje nadležnog Sekretarijata za komunalne poslove. Radovi se izvode na teritoriji MZ Barutana, uključujući Donje Liješnje,

zaseok Siočevina, Bigor i Goljemadi, tj. Novakoviće. Osim investicionog održavanja, ekipe Komunalnih usluga izvode radove i na tekućem održavanju. Ovi radovi uključuju popr avku neispravnih svjetiljki po prijavama građana, zamjenu polovnih svjetiljki, te saniranje šteta

na stubovima javne rasvjete i svjetlosne signalizacije nastalih uslijed saobraćajnih nezgoda na teritoriji glavnog grada. Ovim radovima značajno će biti poboljšana najprije funkcionalnost i pouzdanost javne rasvjete, a onda i estetika javnih prostora u Podgorici. H. P.

Novo vatrogasno vozilo

Sa intervencije podgoričkih vatrogasaca

Radnici Komunalnih usluga

Ulici vojvode Ilije Plamenca

Ostaje li Berlin srećan grad za Italijane?

PODGORICA - Italija se vraća na mjesto uspjeha, na ,,Olimpijski stadion“ u Berlinu, gdje je 2006. osvojila posljednju titulu prvaka svijeta.

Svi njeni sadašnji reprezentativci tada su bili djeca, neki od njih imali su samo četiri godine, ali duh tog vremena i dalje je prisutan među ,,azurima“. Na istom mjestu italijanski fudbaleri danas od 18 sati sa Švajcarskom otvoriće osminu finala Evropskog prvenstva.

- Pored činjenice da se svi sjećaju trenutka iz Berlina kada smo uživali u pobjedi u finalu 2006, sa nama na klupi imamo Đanluiđija Bufona koji je svima pričao o tome. Proživljavamo uzbuđenje koje smo uživali gledajući meč od kuće 2006. godine – rekao je selektor Lućano Spaleti Istorija, koliko god bila slavna, ipak ne igra ulogu u duelu koji je pred Spaletijevom ekipom. ,,Azuri“ su se provukli u osminu finala pogotkom za

UEFA ga poslala kući

,,Azuri“

remi u 98. minutu protiv Hrvatske (1:1). Prije toga su pobijedili Albaniju (2:1) i bili potpuno nadigrani u porazu od Španije (1:0). Aktuelni šampion ni -

koga nije ubijedio da je sposoban da ide do kraja, ponovo baš do Berlina, ali to je ipak –Italija, najopasnija kada je favorit iz sjenke. - Moramo da uradimo više ne-

Makeli neće više suditi na EP

Holandski sudija Dani

Makeli neće suditi u nastavku Evropskog prvenstva u Njemačkoj i već se vratio u domovinu.

Makeli je dijelio pravdu na dvije utakmice tokom EP, a kako je pernio portal AD na obje je bilo dosta prigovora na njegove odluke.

Makeli je sudio Hrvatskoj u utakmici protiv Italije, a selektor Zlatko Dalić i hrvatski fudbaleri bili su bijesni jer je meč produžio za

osam minuta. ,,Vatreni“ su u posljednjem minutu nadoknade primili gol koji ih je eliminisao s prvenstva. Prigovor na njegovo suđenje imala je i reprezentacija Mađarske, a oni su se bunili zbog primljenog gola na utakmici protiv Njemačke. Mađarski selektor Marko Rosi tvrdio je kako je Gundoan napravio prekršaj u napadu u akciji iz koje je Džamal Musijala postigao gol.

R. A.

RAZBIJESNIO

go što smo uradili do sada da bi Italijani bili ponosni. Žrijeb nas je stavio u tešku grupu i igrači su se izborili sa tim. Sada očekujem da budu malo opušteniji jer je u pitanju nokaut

PODGORICA - Fudbalski savez Hrvatske (HNS) kažnjen je novčano zbog ponašanja navijača na Evropskom prvenstvu.

HNS je već dobio dvije kazne, a posljednja je i najveća. Savez je kažnjen ukupno 105.000 eura - zbog bacanja predmeta 45.000, paljenja baklji 30.000 i neprimjerenog ponašanja takođe 30.000, na utakmici sa Italijom koja je odigrana 24. juna u Lajpcigu. UEFA je HNS kaznila ukupno 28.000 eura zbog paljenja baklji (17.500) i bacanja predmeta (10.500) od strane dijela hrvatskih navijača tokom utakmice s Albanijom, a zbog in-

utakmica, počinje novi turnir – istakao je Spaleti. - Nijesmo uspjeli da pokažemo sav svoj potencijal do sada ili smo to uradili samo u nekoliko trenutaka. Zaslužili smo da prođemo grupu, iako nam je to donio pogodak iz posljednjeg daha. U svakom slučaju, moramo da budemo na višem nivou nego do sada – objasnio je iskusni stručnjak, koji ne može da računa na mladog štopera Rikarda Kalafiorija zbog žutih kartona, a neće igrati ni Federiko Dimarko - Kao štoper igraće Đanluka Manćini , on ima potrebno iskustvo za ovakve utakmice – naveo je Spaleti. Švajcarska je u grupu ostavila vrlo dobar utisak. Lako je pobijedila Mađarsku (3:1), pa remizirala sa Škotskom (1:1) i u 92. minutu ispustila pobjedu nad Njemačkom (1:1).

Ne bi bilo preveliko iznenađenje da ,,sajdžije“ eliminišu aktuelnog prvaka. Jan Zomer, Granit Džaka i drugovi imaju kvalitet

za to, iako za trijumf nad Italijom ne znaju od 1993. godine. Dvije ekipe igrale su tri puta tokom 2021. ,,Azuri“ su bili ubjedljivi u drugom kolu EP (3:0), potom je bilo neriješeno u oba meča kvalifikacija za Mundijal u Kataru, na koji Italija na kraju nije otišla. Švajcarska jeste kao prva u grupi. - Prošli smo težak put da bismo stigli ovdje, a ovo su posebne utakmice. Iz godine u godinu igramo vrlo zanimljive mečeve. Srećni smo što nam je rival Italija i očekujem otvorenu igru. Ne želim da pričam o tome ko je favorit. Znamo za njihov kvalitet, njihovu taktiku i temperament, tako da će sigurno biti vrlo interesantno i vjerujemo da može da se završi u našu korist – izjavio je selektor Murat Jakin Ako dođe do penala, Švajcarci će biti spremni. - Imali smo vremena da vježbamo jedanaesterce. Svi su imali priliku da šutiraju na treningu i napravili smo nekoliko zabilješki. Ali naravno, nije isto šutirati ih na treningu i kad ste pod pritiskom i u stresnoj situaciji. Imamo takvo iskustvo sa prethodnog šampionata, ali nadamo se da će utakmica biti odlučena prije penala našom pobjedom –podvukao je Jakin. Pobjednik meča Švajcarska –Italija u četvrtfinalu će igrati s boljim iz sjutrašnje utakmice Engleska – Slovačka.

HNS plaća još 105.000 eura

Nova kazna za Hrvate

cidenata na utakmici sa Španijom stigla je kazna od okupno 87.875 evropskih novčanica.

N. KOSTIĆ

moraju bolje nego u grupnoj rundi

Ukupno će HNS zbog ponašanja svojih navijača na EP morati da plati 220.875 eura. Ne.K.

Danci u Dortmundu, ,,elfu“ nije svejedno

PODGORICA - Njemačka je silovito otvorila Evropsko prvenstvo trijumfom nad Škotskom od 5:1, pet dana kasnije bila je uvjerljiva i u trijumfu nad Mađarskom (2:0), da bi duel sa vrlo dobrom Švajcarskom pokazao mane ekipe Julijana Nagelsmana

Poslije prilično lake grupe došlo je vrijeme najvećih izazova - ,,elf“ večeras od 21 sat protiv Danske igra za plasman u četvrtfinale. - Grupna runda je bila veoma interesantna. Prva utakmica prošla je bolje nego što smo očekivali, zatim smo imali komplikovanu utakmicu protiv Mađarske, a u utakmici sa Švajcarskom smo se mučili da dođemo do izjednačenja. Iskusili smo sve vrste mečeva, važno je naučiti kako prevladati teške situacije – kazao je Nagelsman. Danska nije autsajder protiv domaćina, iako je remizirala u sva tri dosadašnja meča na Evropskom prvenstvu. Tim Kaspera Hjulmanda igrao je sa Slovenijom (1:1), potom pokazao više od Engleske (1:1), a osminu finala obezbijedio u utakmici bez pogodaka sa Srbijom.

Skandinavci su polufinalisti prethodnog Eura, utisak je da u Njemačkoj još nijesu pokazali sve što mogu. Sada je trenutak za to – Kristijan Eriksen i drugovi imaju zadatak da već na prvom nokaut koraku rastuže domaću naciju, da joj sruše san o osvajanju titule kod kuće.

Kakav bi to šok bio za organizatora...

- Od početka sam smatrao da

je Njemačka jedan od favorita i šteta je što igraju s nama. Imaju kvalitet i talenat, vrlo dobro su se pokazali u grupi. Ali imamo i mi kvalitet i talenat i Njemci će morati da budu veoma, veoma dobri da bi nas eliminisali – kazao je Hjulmand. - Danska je odlično organizovana ekipa. Ponekad su vrlo agresivni u odbrani, a onda iz igre jednog dodira organizuju odlične napade. Imaju mnogo iskusnih igrača u timu i jasnu

strukturu. Težak su protivnik, to sigurno – izjavio je Nagelsman.

Posljednji takmičarski meč Danska i Njemačka odigrale su na Evropskom prvenstvu 2012. godine - ,,manštaft“ je u grupi slavio 2:1. Taj meč sa večerašnjim nema dodirnih tačaka, prije svega jer su Danci mnogo napredovali posljednjih godina. - Tek smo odigrali tri meča, i dalje smo gladni pobjeda, ovo

ČETVRTFINALE

Posljednji takmičarski meč Danska i Njemačka odigrale su na Evropskom prvenstvu 2012. godine - ,,manšta “ je u grupi slavio 2:1. Taj meč sa večerašnjim nema dodirnih tačaka, prije svega jer su Danci mnogo napredovali posljednjih godina

je početak sasvim novog poglavlja. Imamo veliko samopouzdanje, ali znamo koliko će biti teško jer je Danska vrlo kompaktan tim, teško je igrati sa njima, ne ostavljaju mnogo prostora. Ipak, uvjeren sam da ćemo igrati u četvrtfinalu –kazao je vezista Njemačke Robert Andrih Pobjednik večerašnjeg meča u Dortmundu u četvrtfinalu će igrati sa boljim iz sjutrašnjeg duela Španije i Gruzije.

- Veoma smo fokusirani i jedva čekamo da počne utakmica. Ovo smo čekali. Prošli smo kroz veoma tešku grupu i spremni smo. To je izuzetna stvar za nas i radujemo se velikoj utakmici sa Njemačkom. Važno je da vjerujemo u sebe i u snagu koju imamo. Odigrali smo dosta utakmica protiv veoma dobrih timova u posljednjih nekoliko godina. U svakoj smo bili veoma konkurentni, tako da je naša snaga u mentalitetu tima i načinu na koji igramo – poručio je danski selektor Kasper Hjulmand. N. KOSTIĆ

OSMINA FINALA

Preminuo Jusuf - Miško Redžepagić

Pobjeda i njena sportska redakcija ostale su u četvrtak, 27. juna, bez doajena, omiljenog kolege Jusufa - Miška Redžepagića. Miško je pripadao generaciji novinara koji su se trudili, a u tome i decenijama uspijevali, da Pobjedine stranice stignu u sve krajeve Crne Gore, Jugoslavije, pa i Evrope i svijeta gdje su se dešavala sportska nadmetanja, gdje se Crna Gora afirmisala i jačala sebe. Naš Miško je motivisao kolege, davao šansu mladima, angažovao i spoljne saradnike, samo da bi Pobjeda bila na licu mjesta. Govorio je da zadatak mora biti završen. Znao je da svako izvještaj sa stadiona i atletskih staza, iz dvorane i bazena, donosi i stvara novog čitaoca i novu snagu. Toliko je poznatih sportista prošlo kroz njegove tekstove u Pobjedi za 40 godina vjer-

nosti našoj medijskoj kući. Nas, mlađe kolege, roditeljski je savjetovao i kritikovao, a sve u cilju da tekst bude bolji. I kada je formalno otišao iz naše redakcije, nije prestao da nam pomaže – javljanjem pravovremenih informacija, sugestijama, idejama, dobronamjernim kritikama... Starije kolege, kao i mi koji smo ih naslijedili dijelimo tugu za našim Miškom, koji je sahranjen juče u Podgorici.

Veliki talenat i golman Espanjola ide u Premijer ligu

Arsenal pobijedio Real za potpis Đoana Garsije

PODGORICA – Đoan Garsija (23) potpisaće za Arsenal, londonski klub je uspio da pobijedi Real Madrid u borbi za angažovanje golmana Espanjola. Golman iz Barselone vjeruje da se u vicešampionu Premijer lige može izboriti za status prvog golmana, uprkos izuzetnoj konkurenciji. Visok je 191 santimetar, ima izuzetne fizičke karakteristike i predis-

pozicije da uspije na Ostrvu. Takođe, jasno je da je od ,,tobdžija“ dobio mnogo bolji ugovor, nego što bi to bio slučaj u bilo kom od zainteresovanih klubova u Primeri.

Garsija je mladi španski reprezentativac, prethodno je branio i za juniorsku i omladinsku selekciju. Ponikao je u katalonskom klubu Manresa, a u Espanjolu je od 2016. godine. R. A.

Povjerenje za hrvatskog reprezentativca

Pobjednik 3

Pobjednik 7

Pobjednik 1 Pobjednik 8

POLUFINALE

Pobjednik A

Pobjednik C

Pobjednik D Pobjednik B

Rumunija Austrija

Stanišić dobio petogodišnji ugovor u Bajernu

Engleska Gruzija Danska Slovenija

Pobjednik 5 Francuska

Pobjednik 6 Belgija

Pobjednik 4

Holandija Turska Slovačka

PODGORICA – Josip Stanišić (24) potpisao je novi, petogodišnji ugovor u Bajern Minhenu, potvrđeno je njemačkim medijima. Prethodno, hrvatski reprezentativac igrao je odlično na pozajmici u Bajer Leverkuzenu – timu koji je u velikom stilu i neočekivano došao do titule u Bundesligi. ,,Bavarci“ ozbiljno računaju na njega u borbi za povratak na tron. Iza defanzivca je i dobar nastup na šampionatu kontinenta, na kom je bio starter u dva meča. Stanišić preferira ulogu desnog beka, ali može pokrivati bilo koju poziciju u odbrani. Rođen je u Minhenu, a u Bajernu je od 2017. godine. Njegovi roditelji su iz Slavonskog Broda.

U sezoni za nama na 38 nastupa za Bajer Leverkuzen u svim takmičenjima bio je strijelac četiri puta. Za hrvatski nacionalni tim nastupa već tri godine.

R. A.

S OSMIJEHOM NA DANSKU: Selektor Njemačke Julijan Nagelsman

Još jedan igrač Mladosti ide u Bugarsku

Vuković potpisao za Hebar

PODGORICA – Nakon

Alekse Maraša, koji je pojačao Botev iz Plovdiva, još jedan fudbaler Mladosti iz Donje Gorice nastaviće karijeru u Bugarskoj. Dušan Vuković potpisao je ugovor na dvije godine sa Hebarom.

Sutjeska dobila

sedmo pojačanje

Jovićević stigao kraj

Bistrice

PODGORICA – Fudbalski klub Sutjeska nastavlja sa totalnom rekonstrukcijom tima. Novi član Nikšićana je Nikola Jovićević. Dvadesetosmogodišnji defanzivac na stadion kraj

Ofanzivni vezista, koji 27. jula puni 21 godinu, već je odigrao nekoliko prijateljskih mečeva za bugarski tim na pripremama u Sloveniji. Hebar je minulu sezonu završio na 13. mjestu u šampionatu, koji broji 16 klubova. Vuković je prošao sve mlađe reprezentativne selekcije Fudbalskog saveza Crne Gore. Dušan Vuković je minule sezone imao tešku povredu koljena, ali se vratio ranije da pomogne ekipi u borbi za opstanak. Ipak, tim sa „DG are-

Bistrice dolazi iz Jezera. Za ekipu iz Plava je nastupao prethodnih sedam godina i

Plavljani riješili pitanje trenera

Borisu Miličkoviću kormilo Jezera

PODGORICA – Boris Miličković novi je šef stručnog štaba Jezera.

Miličković će na klupi Jezera zamijeniti Radosava Bulića, koji je preuzeo pljevaljski Rudar, a koji je u finišu minule sezone vodio Plavljane, nakon što je tim napustio Ivan Brnović, koji je postao kormilar Budućnosti.

Miličković je i trenersku karijeru počeo u Sutjesci, u ko-

joj je sa mlađim selekcijama radio u periodu od 2006. do 2014. Od 2012. do 2015. godine bio je pomoćni trener u kadetskoj selekciji Crne Gore, zatim selektor pionirske, a kadetsku reprezentaciju predvodio je u periodu od 2015. do 2018. godine. Od 2018. godine je vodio Al Tai u Saudijskoj Arabiji. Kao šef stručnog štaba predvodio je fudbalere Ibra i Grblja.

Golbal: Finalni turnir Lige šampiona

ne“ nije sačuvao prvoligaški status, jer je u baraž dvomeču ispao od Otranta. R. P.

za to vrijeme odigrao preko 170 utakmica.

U nedavno završenoj sezoni, Jovićević je sa kapitenskom trakom na ruci predvodio Jezero do petog mjesta u šampionatu i plasmana u finale Kupa Crne Gore.

Osim Jezera, u dosadašnjem dijelu karijere je nosio dresove Bratstva, Dečića i Mladosti.

Prije Jovićevića Sutjesku su pojačali Dragan Miranović, Jovan Mirković, Nemanja Đurović, Ivan Vukčević , Vojislav Jokić i Petar Vukčević. R. P.

Kao pomoćnik bio je u stručnom štabu Sutjeske kod Milije Savovića, Nenada Brnovića, Vladimira Jankovića, Dragana Mijanovića i Miljana Radovića R. P.

PODGORICA - Golbal

klub Nikšić sa dva trijumfa, protiv Brisela i Čemnicera, završio je prvi dan finalnog turnira Lige šampiona u Blakenbergu.

Izabranici trenera Nikole Čurovića u prvom kolu B grupe savladali su Brisel 14:4. Do pobjede došli su prekidom, sredinom drugog poluvremena.

Najefikasniji je bio Nikola Nikolić sa pet golova, Marko Ni-

kolić postigao je tri, dok su se po dva puta u strijelce upisali

Miloš Ranitović, Matej Ledinek i Velizar Obradović Protiv Čemnicera slavili su rezultatom 12:7. Njemački predstavnik, koji je ranije izgubio od Hanze iz Roštoka 6:4, pružio je jači odbor od ekipe Brisela, ali nije mogao da ugrozi trijumf Nikšića. Posebno se istakao Nikola Nikolić, koji je sa šest pogodaka

Vaterpolisti Crne Gore sparinguju sa Francuskom,

,,Ajkule“ u Monpeljeu nastavljaju pripreme

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pripreme za Olimpijske igre u Parizu nastavila je u zemlji domaćinu najvećeg sportskog takmičenja.

,,Ajkule“ borave u Monpeljeu, gdje će danas i 1. jula odigrati dva meča sa Francuskom. – Nakon uvoda u Herceg Novom imali smo izuzetno dobre pripreme u Los Anđelesu, sa selekcijom SAD, sa kojom smo odigrali i dvije zvanične i pet kontrolnih utakmica. Radili smo u skoro kompletnom sastavu, izostao je samo Miroslav Perković koji nam se priključio u Trebinju, gdje smo odradili bazični dio priprema i ponavljali neke stvari i sisteme koje smo radili ranije – rekao je selektor Vladimir Gojković Crnogorska reprezentacija će nakon Francuske otputovati u Srbiju, gdje je u Šapcu očekuje turnir od 4. do 7. jula.

Crna Gora će 4. jula igrati protiv Njemačke, dan kasni-

je protiv Rumunije, za 6. jul su zakazana dva meča – protiv Australije i Srbije, a poslje-

dnjeg dana rival će ponovo biti Francuska. - To će biti posljednja jaka

PODGORICA – Juniorska ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore okupila se u Podgorici, čime je zvanično počela pripreme za B prvenstvo Evrope, koje se održava u rumunskom Ploeštiju od 2. do 11. avgusta.

bio i najefikasniji.

Dvostruki strijelci bili su Marko Nikolić, Miloš Ranitović i Matej Ledinek.

Nikšićki tim za prvo mjesto u grupi i lakšeg rivala u četvrtfinalu igraće danas (11.30 h) protiv Hanze.

Danas će biti odigrani i četvrtfinalni mečevi. Za nedjelju su zakazani polufinalni i finalni duel, kao i mečevi za treće, peto i sedmo mjesto. R. A.

– Nakon sjajnog rezultata prošle godine sa U16 reprezentacijom, odlučili smo se da se prijavimo ove godine za nastup na šampionatu do 18 godina, iako imamo samo tri igračice 2006. godište. Osim toga, trenutno su tri igračice sa mladom reprezentacijom, tako da će nam se kasnije priključiti – kazao je selektor Petar Stojanović

Selektor Petar Stojanović pozvao je 17 igračica, a pripreme će naše juniorke odraditi u Podgorici i Tivtu.

Na spisku selektora Stojanovi-

ća su: Janja Dragišić, Marija Sekulović, Milena Vujović, Marija Dutina, Mila Bajčeta, Atina Radević (Podgorica), Jelena Bulajić, Katarina Radulović (Budućnost Bemaks), Anđela Rondović, Anastasija Kasalica, Darija Mandić, Mila Mijušković (Trebjesa), Anđela Rakočević, Valentina Vrcan (Sea Stars), Ljube Andrić (Primorje), Nastasija Pajović (SAD), Sanja Akšam (Crvena zvezda).

Juniorska reprezentacija ima šest zakazanih provjera – po dva meča protiv U17 selekcije Hrvatske (3. i 4. jul) u Crikvenicama, zatim 13. i 14. jula protiv Turske u Istanbulu i 20. i 21. jula „crvene“ će igrati protiv Srbije u Banji Koviljači. Crna Gora je u grupi D, gdje su još Bosna i Hercegovina, Švedska, Ukrajina i domaćin Rumunija, a premijerni meč ,,cr-

vene“ igraju 2. avgusta upravo protiv domaće selekcije. – Radi se o zahtjevnom šampionatu, gdje će svaki meč imati poseban značaj. Ipak, bitno je da budemo zdravi i da iz utakmice u utakmicu pokazujemo svoj potencijal. Činjenica je da ćemo biti jedna od najmlađih selekcija na šampionatu. Za ovu generaciju koja je već dva ciklusa zajedno dobro je da ima kontinuitet i drago mi je da će opet biti zajedno. Nastojaćemo da ostavimo što bolji utisak, a ako nam se ukaže šansa da napravimo i nešto više siguran sam da ćemo znati da je iskoristimo – dodao je Stojanović.

U stručnom štabu Stojanovića su tim-menadžerka Nikolina Popović, treneri Marko Milošević i Jelena Nikpaljević i fizioterapeut Lazar Bojić R. P.

Juniorke počele pripreme za B prvenstvo Evrope

Srbiji potom na jakom turniru

Monpeljeu i Šapcu pripreme za Pariz

provjera turnirskog tipa pred Olimpijske igre - naglasio je Gojković.

ORANGE PICTURES

Posljednji dio priprema ,,ajkule“ će obaviti u Crnoj Gori, prvo u Herceg Novom, pa u Podgorici.

- U Podgorici će nam gost biti selekcija Australije, a posljednjih nekoliko dana, pred put u Pariz, reprezentacija Srbije – naveo je Gojković. Do prvog meča na OI ostalo je manje od mjesec, euforija je sve veća...

- Osjećalo se uzbuđenje i u Dohi, na Svjetskom prvenstvu, kada smo se borili za olimpijsku vizu. Pripreme za Olimpijske igre za trenere su i najlakše jer su svi igrači spremni da izvuku i posljednji atom snage da budu potpuno spremni za ono što ih čeka. Na Igre svi dolaze maksimalno pripremljeni, svaki pojedinac daje sve što ima u bazenuistakao je Gojković. Crna Gora će se u grupnoj rundi Igara u Parizu sastati sa Hrvatskom (28. jul, 16.35 h), Grčkom (30. jul, 19.30), Italijom (1. avgust, 16.35), SAD (3. avgust, 16.35) i Rumunijom (5. avgust, 21.40).

Novi sponzorski ugovor KSCG

Četiri selekcije plasiraće se u četvrtfinale.

- Ovaj olimpijski turnir je možda i najjači do sada jer su sve ekipe izjednačene, nema nijednog autsajdera protiv koga su bodovi već upisani. Ogroman broj timova konkuriše za medalje, nadamo se da ćemo i mi biti konkurentni. Prije svega, imamo veoma zahtjevnu grupu, koju moramo da prođemo da bismo nastavili da sanjamo nešto više - zaključio je Gojković.

U Monpeljeu i Šapcu na raspolaganju Gojkoviću biće sljedeći igrači - Dejan Lazović, Aljoša Mačić, Kanstantin Averka, Jovan Vujović, Vlado Popadić, Đuro Radović, Miroslav Perković, Vladan Spaić, Dušan Matković, Vasilije Radović, Petar Tešanović, Marko Mršić, Stefan Vidović , Bogdan Đurđić , Danilo Radović, Dimitrije Obradović, Đorđije Stanojević i Lazar Andrić N. KOSTIĆ

„Jadran auto“ novi partner

PODGORICA – Košarkaški savez Crne Gore dobio je novog partnera – automobilski brend ,,Chery“, kojeg u Crnoj Gori zastupa kompanija ,,Jadran auto“. Na taj način Savez je nastavio da širi mrežu sponzora, a sve u cilju što veće podrške radi boljeg i kvalitetnijeg funkcionisanja.

Ugovor o sponzorstvu potpisali su predsjednica Košarkaškog saveza Crne Gore Jelena Dubljević i Miloš Ražnatović, direktor kompanije ,,Jadran auto”“. – Izuzetno je zadovoljstvo što smo napravili saradnju sa kompanijom ,,Jadran auto“. Iz dana u dan nastavljamo da širimo partnersku mrežu, jer žel-

imo da imamo što veći sponzorski pul. Sada ćemo imati i automobilski brend uz nas, kao novi vid podrške našim košarkašima i košarkašicama. Želim da jasno pokažemo istrajnost i upornost da zbog svih nacionalnih selekcija radimo kako bismo stvorili što bolje uslove, ali i omogućili bolje funkcionisanje samog Saveza – naglasila je predsjednica Jelena Dubljević. Automobilski brend ,,Chery“ poznat je po svojoj kvalitetnoj ponudi vozila i inovativnim rješenjima u automobilskoj industriji. Kompanija ,,Jadran auto“ dodatno naglaša svoju posvećenost društvenoj odgovornosti i podršci sportskim aktivnostima.

– Ovaj ugovor predstavlja značajan korak naprijed u našim zajedničkim naporima da podržimo razvoj sporta i mladih talenata u Crnoj Gori. Ova saradnja omogućiće podršku svim reprezentativnim selekcijama, čime ćemo doprinijeti jačanju košarkaške zajednice u zemlji. Zbog toga, želim da naglasim da nam je velika čast što smo u prilici da podržimo KSCG i damo doprinos razvoju košarke u našoj zemlji. Vjerujemo da će ova saradnja donijeti mnogo uspjeha i radosti svim ljubiteljima košarke –istakao je Miloš Ražnatović, direktor kompanije ,,Jadran auto“. R. P.

Član

ABA 2 lige dobio novo pojačanje Mihailo

Mušikić potpisao za Podgoricu

PODGORICA – Mihailo Mušikić (213, 2002) novi je član Košarkaškog kluba Podgorica.

Član ABA 2 lige uveliko radi na sklapanju mozaika za narednu sezonu, a rješenje na poziciji centra riješeno je u liku Mihaila Mušikića. – Veoma sam zadovoljan dolaskom u Podgoricu. Motivisan sam i spreman da radim sa ekipom. Nadam se da ćemo uspjeti da ostvarimo sve ciljeve koji budu zacrtani za narednu sezonu – kazao je nakon potpisivanja ugovora Mihailo Mušikić.

Mladi Kraljevčanin ponikao je u ekipi Sloge, a onda je tokom ljeta 2017. godine stigao u Megu, gdje je nastupao za kadete i juniore. Igrao je za juniore Mege u ABA ligi, sa kojima je 2021. godine bio šampion regionalne lige, igrao je za OKK Beograd, a u sezonama 2021/2022. i 2022/2023. nosio je dres Mege. Posljednju sezonu proveo je u ekipi Slobode iz Užica.

U Prvoj ligi Srbije imao je pro-

sjek 11,1 poen i 5,3 skoka. Mušikić je igrao za reprezentaciju Srbije na Evropskim prvenstvima za igrače do 16 i 20 godina, kao i na šampionatu svijeta do 19 godina. Prije dvije godine sa mladom re-

prezentacijom Srbije osvojio je zlato na B prvenstvu Evrope u Tbilisiju. Prije Mušikića, za Podgoricu su potpisali Pavle Đurišić, Balša Živanović i Vasilije Milović R. P.

,,Vučice“

novu sezonu otvaraju gostovanjem Partizanu

PODGORICA – U Slavonskom Brodu održana je redovna godišnja Skupština WABA lige, na kojoj je održan i žrijeb za narednu sezonu. Nakon tri godine regionalno takmičenje mijenja sistem, tako da se vraća regularni dio sa jedinstvenom ligom, nakon koje će se održati završnica u formatu fajnal-fora. Jedinstvena liga je igrala od prve sezone 2001/2002. do sezone 2012/2013, te od sezone 2018/2019. do sezone 2020/2021. Budućnost Bemaks će i naredne sezone biti jedini predstavnik Crne Gore u WABA ligi.

Naredna sezona kreće 1. oktobra, a „vučice“ u prvom kolu gostuju Partizanu. Pored Budućnosti i Partizana u regionalnoj eliti će se takmičiti još šampioni Slovenije (Cinkarna Celje), Bugarske (Beroe), Bosne i Hercegovine (Orlovi), Hrvatske (Raguza), a nastupiće još Trešnjevka i Zagreb, kao predstavnici Hrvatske, te bugarska Montana. U ligu se vratio šampion Bugarske, ekipa Beroe, kao i hrvatski klubovi, čime je jasno da se očekuje znatno jače i kvalitetnije takmičenje. Podgoričanke će u drugom kolu biti slobodne, a prvi put biće u ulozi domaćina 16. oktobra,

kada će ugostiti Trešnjevku. Zatim gostuju ekipi Zagreba, a 30. oktobra dočekaće Montanu. U okviru 6. kola ,,plave“ gostuju Orlovima, a u 7. kolu u Podgorici će se 27. novembra igrati veliki derbi protiv Celja. U posljednja dva kola prvog kruga, Budućnost gostuje Raguzi, te dočekuje Beroe. Budućnost je do sada tri puta bila šampion – 2016, 2018. i 2020. godine. U posljednjih pet sezona četiri puta je igrala finale, jednom je u meču za trofej poražena od ekipe Beroe, a posljednje tri godine ,,vučice“ su gubile finale u Podgorici od Cinkarne Celje. R. P.

Selektor Vladimir Gojković na tajm-autu

Održana Skupština WABA lige

Broni izabran kao 55. pik u drugoj rundi, još daleko od ugovora

Dominacija Pogačara ili povratak Vinjegora

PODGORICA – Sportska planeta čeka odgovor u julu: da li će Tadej Pogačar (25) postati prvi biciklista koji je u istoj godini osvojio i Điro d’Italija i Tur de Frans, još od Marka Pantanija 1998. godine. Trka oko Francuske, najveća u sezoni, već od starta danas u Firenci će mladom Slovencu postavljati teške izazove.

Mladi slovenački fenomen modernog sporta već ima dvije osvojene titule na Turu; ipak, u posljednje dvije godine, bio je lošiji i zasluženo poražen u duelima sa Dancem Jonasom Vinjegorom Za Pogačara, ova godina pruža jedinstvene prilike – nakon osvajanja Đira u velikom stilu i uz totalnu dominaciju, stiže na Tur de Frans sa sviješću da mu najveći rival nije u idealnoj formi. Vinjegor se mjesecima oporavljao nakon teških povreda u stravičnom padu u trci u Baskiji.

SAMOUVJERENI TADEJ

Pogačar je u svijetu modernog drumskog biciklizma ne čak rijetka zvijerka, nego poput relikta iz davnih vremena – takmičar koji napada i želi pobjede tokom cijele sezone,

Prvi start u Italiji

Italija će prvi put u istoriji Tur de Fransa ugostiti prvu etapu trke – na 100. godišnjicu od kada je prvi Italijan, Otavio

Botekia, osvojio Tur. Takođe, prvi put u istoriji trka oko Francuske proći će kroz San Marino – što je 14. država koja je ugostila neku od etapa najveće trke na svijetu. Specifičnost, mnogo bitnija, jeste to što ove godine nema cilja u Parizu – zbog organizacije Olimpijskih igara. Umjesto toga, planiran je spektakularan cilj u Nici, na Azurnoj obali, sa brdskim hronometrom dužim od 30 kilometara. Prvi put se Tur završava hronometrom još od 1989. godine.

na skoro svakoj trci. Takav pristup ga je, po mnogima, i koštao titula na Turu u duelima sa Vinjegorom u 2022. i 2023. godini – rival je, jednostavno, bio fokusiran na pripreme za glavni događaj sezone i to se Dancu isplatilo. Sada Pogačar djeluje dominantnije i spremnije da se zaista bori za trijumfe tokom cijele sezone, više nego bilo kad u dosadašnjoj karijeri. A tek treba da uđe u najbolje godine... – Nakon Đira sam imao nešto duži odmor, onda se suočio sa jačom prehladom, ispostavilo se da imam korona virus... Sve je prošlo, jedva čekam početak Tura. Biće posebno za mene jer sam šampion Đira, a trka kreće ove godine u Italiji. Iskreno, već

Rukometašice poražene od Rumunije ,,Lavice“ 12. na svijetu

PODGORICA – Rukometna reprezentacija Crne Gore nastup na Svjetskom prvenstvu za igračice do 20 godina u Sjevernoj Makedoniji završila je na 12. mjestu. U posljednjem meču na šampionatu, izabranice trenera Igora Markovića ubjedljivo su poražene od Rumunije (42:28) u Skoplju, pa su takmičenje završile učinkom od tri pobjede i četiri poraza. To je drugi uzastopni ubjedljiv poraz ,,crvenih“, nakon što su u četvrtak u prvom meču razigravanja izgubile od Norveške. Rumunija je već u 18. minutu imala dvocifrenu prednost (14:4), pa je pobjednik meča već tada bio poznat. Sara Burić je bila najefikasnija sa sedam golova, dok je Jelena Vukčević postigla šest. R. A.

dugoročno a i konkretno sad, nikad ranije se nijesam tako dobro osjećao na biciklu – samouvjeren je Slovenac. Ove godine pobijedio je na čak šest etapa Đira, na četiri etape Trke oko Katalunje, uz dvije pobjede na važnim jednodnevnim trkama. Dominator!

ŠANSE ŠAMPIONA

Sa druge strane, Vinjegor je u posljednjim sedmicama tokom priprema radio žestoko. Ima drugačiji, ne tako lijep stil vožnje – ali je prepoznat po istrajnosti, fantastičnoj vožnji ,,na tempo“ i taktičkoj superiornosti. Rijetko kad mu se dešavaju momenti kriza, što je u više od tri sedmice takmičenja na Turu izuzetno bitno.

– Iskreno, za mene je pobjeda

PODGORICA – Janik Siner i Karlos Alkaraz potencijalni su rivali u polufinalu Vimbldona, odluka je žrijeba za najprestižniji teniski turnir sezone, koji počinje u ponedjeljak. Sedmostruki šampion Novak Đoković imao je nešto lakši žrijeb. Prvi teniser svijeta Siner imao je izuzetno težak žrijeb. Mladi Italijan potencijalno će igrati protiv bivšeg finaliste, Italijana Beretnija, potencijalno već u drugom kolu. U osmini finala potencijalno ga čega izuzetno

to što sam uopšte došao u situaciju da nastupam na Turu. To što se desilo početkom proljeća, taj pad, lomovi pa oporavak, to je najteži momenat moje karijere. Sada je sve iza mene – rekao je on.

Nije želio da prognozira ishod nastupa na trci, svjestan da će pravi utisak o formi steći tokom same trke.

- Iskreno, možda nakon dvije sedmice budem svjestan da je to to i da nemam za što da se borim, pa odustanem. A možda budem u borbi za vrh u generalnom plasmanu. Opušteniji sam nego ranijih godina, nemam što da se dokazujem osim sebi, jedva čekam trku –rekao je on.

Ostali konkurenti su iskusni Pogačarev zemljak Primož Roglič, koji se takođe borio sa povredama ove godine, kao i mladi Belgijanac Remko Evenpol, pobjednik Vuelte 2022. godine.

ISPITI U PIRINEJIMA

Tur de Frans je izuzetno težak ove godine – sa čak sedam planinskih etapa (četiri sa ciljem na planinskom vrhu) i pet brdskih. Uvodne dvije u Italiji već će pružiti šanse za napade nekima od favorita.

Vozači su negodovali uglavnom zbog toga što su šanse za s printere svedene na samo osam etapa. Ono što je jasno, da su se organizatori potrudili i glavne i najteže ispite ostavili za posljednju sedmicu trke – od 14. do 21. jula. To pruža šansu i Pogačaru da se dodatno oporavlja nakon teškog Đira – ali i Vinjegoru, da polako radi i podiže formu.

Najteže će biti 14. i 15. etapa. Obje u Pirinejima, sa ciljem na čuvenim usponima apsolutne kategorije Pla d’Ade i Plato d’Belj. Potom slijede i dvije etape u Alpima sa ciljem na usponima prve kategorije, ali i hronometar u Nici, na samom kraju... Ukupno, čak 3.498 kilometara borbe u 21 etapi najveće trke svijeta. Spektakl, od Firence, pa sa kraja na kraj Francuske do Nice 21. jula - počinje. S. STAMENIĆ

Lebronov sin izbor tatinih Lejkersa

PODGORICA – Broni Džejms (19), sin NBA ikone Lebrona Džejmsa (39), dobiće šansu u očevim Los Anđeles Lejkersima – koji su ga izabrali u drugoj rundi drafta, kao 55. pika.

Tinejdžer visok 187 santimetara još je daleko od ugovora u ,,jezerdžijama“ – a ukoliko ga mladi bek dobije, biće to šansa da prvi put u najjačoj ligi svijeta vidimo oca i sina na parketu u nekom meču.

Po informacijama američkih medija, agent Lebrona Džejmsa, prve zvijezde i najstarijeg igraa lige, jasno je poručio i ak prijetio menadžerima drugih ekipa da će Broni odlučiti da igra u nekoj drugoj ligi, ako ga na draftu odabere neki drugi tim, a ne Lejkersi.

Uoči drafta Broni bio je rangiran kao 72. prospekt u ovogodišnjoj klasi – a njegov talenat brojni košarkaški analitičari su osporavali. U sezoni za nama na koledžu (Južna Kalifornija, na kom je sazrijevao i naš slavni centar Vučević) bilježio je 4,8 poena, 2,8 skokova i 2,1 asistenciju u prosjeku. Pokriva pozicije plejmejkera

i beka šutera, a šut i igra u odbrani su mu glavni aduti. Probleme u igri ima u driblingu i kreaciji, a u američkim sportskim medijima se komentarisalo da je prenizak i fizički nedovoljno dominantan za stil igre koji mu odgovara, kako bi bio uspješan u NBA. Lebron Džejms, četvorostruki šampion i najbolji strijelac u istoriji NBA, dobio je ponudu novog trogodišnjeg ugovora u Lejkersima, nakon odlične prethodne sezone. Očekuje se da njegov sin dobije priliku tokom Ljetnje lige da izbori ugovor u najpopularnijem klubu u ligi. Kada su igrači iz regiona u pitanju, izabran je samo Nikola Đurišić – bek-krilo Mege, kao 43. pik. Nakon odlične sezone, igrač visok 201 santimetar bio je 43. pik na draftu – i završio je u Atlanti. U drugoj rundi, koja je održana dan nakon prve runde drafta, posebno interesantan je izbor velikog španskog talenta i plejmejkera Huana Njunjeza. Bek njemačkog Ulma bio je 36. pik na draftu, a nakon niza trejdova završio je u San Antoniju. S. S.

Izuzetno težak žrijeb za prvog tenisera svijeta

Siner protiv Alkaraza tek u polufinalu Vimbldona

opasni Amerikanac Šelton – a u četvrtfinalu slavni Rus Medvedev. Branilac titule Alkaraz, sa druge strane, u četvrtfinalu možda bude igrao protiv Norvežanina Ruda (specijalista prije svega za igru na šljaci), a u osmini finala mladog Španca potencijalno čeka Francuz Imber

Legendarni Đoković, rekorder sa 24 grend slem titule, u polufinalu bi mogao igrati protiv Zvereva, Rubljova ili Frica, u četvrtfinalu protiv odličnog Poljaka Hurkača, a u osmini finala protiv mladog Danca Ruda, koji mu je u prošlosti bio izuzetno nezgodan rival. Pitanje je da li će Beograđanin uopšte moći da nastupi, budući da se oporavlja od operacije koljena. Takođe, od početka sezone njegova igra je daleko ispod očekivanja. Šampion Alkaraz otvoriće ,,Centralni teren“ u ponedjeljak sa mečom prve runde protiv kvalifikanta Lajala R. A.

Pogačar i Vinjegor ,,u klinču“ na cilju planinske etape Tur de Fransa

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Кућа жалости Централна 12 Ћеменца. Цвијеће се не прилаже.

ОЖАЛОШЋЕНИ: супруга ЦИЦА, кћерка ЈАСМИНА, синови РАДЕНКО, ЖАРКО и РАДОЈИЦА, сестра

ЉУБИНКА, брат МИЛОРАД-ПИКСИ, снахе ЛОРЕНА, ГОРДАНА, НАЂА и САНДРА, унучад, синовац

КРСТО, синовица КЛАРА, тетка МИЛКА, стрина СТАНКА, сестричне, браћа и сестре од стричева, ујак и тетка

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

JUSUF-MIŠKO REDŽEPAGIĆ 1950–2024

Po njegovoj izričitoj želji, sahranjen je u krugu porodice 28. juna 2024. godine u porodičnoj grobnici na Čepurcima.

OŽALOŠĆENA PORODICA

Dana 28. juna 2024. u 41. godini, preminula je iznenada naša voljena

IVA Željkova MILOVIĆ rođena VUJANOVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Budvi dana 29. juna od 10 do 17 časova i 30. juna od 9 do 10.30 časova, nakon čega će se u 11 časova obaviti sahrana na groblju Manastira Praskvica, Sveti Stefan.

OŽALOŠĆENI: suprug ŽELJKO, sinovi ĐORĐIJE, BOGDAN i OGNJEN, otac MILAN, majka SNEŽANA, brat MILO, sestra MILJANA, zaova MAJA i ostala mnogobrojna porodica MILOVIĆ i VUJANOVIĆ

Posljednji pozdrav dragom DRAGANU

Uvijek ćemo te pamtiti Sestra SANJA i zet RAŠO

Tužno, najtužnije posljednje zbogom mom stricu Gilu, mojoj uzdanici

DRAGANU ĐUROVIĆU

Ne nalazim riječi da ti kažem koliko ćeš nedostajati tvojoj Miji, maloj Luči, meni i Kaći. Počivaj u miru, veliki čovječe.

Tvoj bratanić BLAŽO

Našem voljenom i nikad prežaljenom suprugu i ocu

DRAGANU ĐUROVIĆU

Tvoj prerani, iznenadni odlazak ostavio nas je u nevjerici. Kako povjerovati da te nikad više nećemo vidjeti, da nećemo čuti tvoj smijeh, da nećeš biti tu u najvažnijim danima tvoje djece: Ane, Jane i Luke.

Pamtićemo te kao najboljeg oca i supruga, kao čovjeka koji je bio oličenje dobrote, plemenitosti i poštenja. Uvijek si bio tu za svakoga i uvijek si pomagao svima.

Naučio si nas što znači biti dobar čovjek.

Zbog toga, sa ponosom možemo reći da si ti Naš Tata i Suprug.

Hvala ti na svemu što si nam pružio.

Volimo te najviše.

Počivaj u miru u svom Višu koji si toliko volio.

Napustio nas je naš voljeni brat od strica

Diko i ponosu naš, počivaj u miru koji si volio, a mi ćemo bolovati tiho i snažno za tobom, onako kako si nam ti pokazivao.

1427

Tvoji

neutješni: TAMARA, ANA, JANA i LUKA

Voljeni moj

Zar si morao da odeš tako rano, iznenada?

Zar nijesmo planirali da zajedno provodimo dane u tvom Višu koji si toliko volio, a tu ljubav si na mene prenio.

Zar nijesmo maštali da tamo proslavljamo sve najvažnije dane naše djece, diplomiranja, titule, vjeridbe… Nikad više neće biti isto u Višu kad tebe nema. Nedostaješ i boliš.

Voljeni brate

Tvoji: ZOJA, IVANA i IVAN sa porodicama

DRAGANE

Zauvijek tvoja neutješna supruga TAMARA

Svojom dobrotom i djelima, ostavio si trag u beskraju. Hvala ti za sve, posebno za Nemanjine srećne dane. Sestra LJILJA JOVOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom bratu od strica

DRAGANU

SLOBO ĐUROVIĆ sa porodicom

1425

DRAGANE

DRAGAN

Preminuo je nekadašnji poslanik Skupštine Crne Gore

DRAGAN ĐUROVIĆ

Sa pijetetom i poštovanjem sjećaćemo se njegovog lika i djela.

1408

Sa velikom tugom i bolom opraštamo se od našeg strica i đevera

DRAGANA ĐUROVIĆA

Zauvijek nas je napustio naš oslonac, stub porodice, brižni đever, osjećajni stric, naša sigurnost. Sa ogromnom tugom i nevjericom pišemo ti posljednji pozdrav.

Subota, 29. jun 2024.

MAJA, VLADIMIR i JAKOV MUGOŠA 1362

RANKA, MAJA i BLAŽO sa porodicama

Posljednji pozdrav našem dragom

DRAGANU ĐUROVIĆU

Neizmjerno smo tužni zbog tvog iznenadnog odlaska. Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u miru.

Najtužniji posljednji pozdrav našem DRAGANU ĐUROVIĆU

Dragi Gile, pamtićemo tvoju dobrotu, a tvoju toplu dušu čuvati od zaborava. Volimo te.

1410

Duboko nas je potresla i rastužila vijest o iznenadnom odlasku uvaženog i poštovanog komšije

SKUPŠTINA CRNE GORE 1339

Ujak MARKO, ujna MILIJANA i brat DEJAN sa porodicom

DRAGANA ĐUROVIĆA

Teški trenuci za njegovu porodicu i nas koji smo ga poznavali.

Iskreno saučešće porodici.

KOMŠIJE IZ ULAZA Svetog Petra Cetinjskog 104

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog

DRAGANA ĐUROVIĆA

Draganovim odlaskom Crna Gora je izgubila velikog državnika, Demokratska partija socijalista vječnog saborca, a mi, koji smo imali čast i privilegiju da ga poznajemo, iskrenog prijatelja i mudrog sagovornika.

Sa brojnih funkcija koje je požrtvovano obavljao u svojoj profesionalnoj karijeri, kao direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo, član Koordinacionog odbora ECAC-a, kao potpredsjednik Vlade, ministar unutrašnjih poslova, v.d. ministar inostranih poslova, poslanik u Skupštini Srbije i Crne Gore, poslanik u Skupštini Crne Gore, ali i brojnih drugih, Dragan je utkao neizbrisiv trag u crnogorskom društvu i oplemenio Državu svojom profesionalnošću i znanjem.

Kao član Predsjedništva i Glavnog odbora Demokratske partije socijalista, iskreno se boreći za ideale u koje je vječno vjerovao, zauvijek će ostati upamćen kao jedan od najmudrijih među nama.

Saosjećajući sa neizmjernim bolom porodice Đurović, ovim putem upućujemo posljednji pozdrav našem prijatelju.

DEMOKRATSKA PARTIJA SOCIJALISTA CRNE GORE

DRAGANU ĐUROVIĆU

Posljednji pozdrav dugogodišnjem direktoru, čuvaćemo uspomenu na Vas.

AGENCIJA ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO

Posljednji pozdrav

DRAGAN ĐUROVIĆ

Dragi druže, počivaj u miru, čuvaćemo te od zaborava.

SAVO PARAČA sa porodicom

Posljednji najtužniji pozdrav

DRAGANU

ĐUROVIĆU

Kao najstariji brat, bio si naša tiha snaga, ponos i oslonac u trenucima kada je to bilo najteže. Tvoja pažljivost i podrška su neizbrisivi. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

Počivaj u miru.

BILJANA i OLJA sa porodicama

Duboko me potresla vijest o smrti mog velikog prijatelja

DRAGANA IlijinogĐUROVIĆA

Bio si meni i mojoj porodici veliki oslonac u svakom trenutku našeg teškog života. Zauvijek će tvoja plemenita duša i veliko srce ostati u mom sjećanju. S velikim poštovanjem,

DANIJELA - DANJA ŽARIĆ

Posljednji pozdrav dragom

U velikoj tuzi zbog gubitka našeg dragog

DRAGANA ĐUROVIĆA

Čuvaćemo uspomene koje si nam ostavio. Tvoj plemeniti i snažni duh zauvijek će ostati u našim mislima. Počivaj u miru! Tvoji: SRĐAN i MLADEN sa porodicom

Posljednji pozdrav dragom zetu i tetku

DRAGANU ĐUROVIĆU

Tvoj iznenadni odlazak ostavio je veliku tugu i bol za sve nas. S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tebe i tvoj dragi i plemeniti lik. Počivaj u miru, dragi naš Dragane.

Tvoji CRNČEVIĆI - MILOJKA, PEĐA, LIDIJA, MARIJA, IVAN i PETAR

Posljednji pozdrav

DRAGANU ĐUROVIĆU

Druženje sa tobom činilo je posebno zadovoljstvo.

SVETOZAR SAVIĆ sa porodicom

DRAGANU

Počivaj u miru, dobra dušo

NEBOJŠA i

Posljednji pozdrav dragom pašenogu, zetu, tetku

DRAGANU ĐUROVIĆU

Jako nas je pogodio tvoj iznenadni odlazak. Nedostajaće nam zajednička druženja. Počivaj u miru, dragi Dragane, a mi ćemo te pamtiti i čuvati od zaborava. Ostaćeš u najljepšem sjećanu naše porodice.

Tvoji VUKOVIĆI - MIKO, NATAŠA, IVANA, MILENA, ANĐELA i MILOŠ

Posljednji pozdrav dragom bratu, ujaku i šuri

DRAGANU

Živjećeš u našim uspomenama SVETLANA, MARKO, MILOŠ i GOJKO

DRAGAN ĐUROVIĆ

Sa žaljenjem, poštovanjem i neizmjernom zahvalnošću, opraštamo se od čovjeka čije su društvene aktivnosti i djela umnogome unaprijedili uslove života mještanima Pavkovića. MZ MOSORI

Subota, 29. jun 2024.

Opraštamo se od našeg velikog prijatelja

DRAGANA ĐUROVIĆA

Vječno smo ti zahvalni za iskreno prijateljstvo prema našoj porodici. Bio si nam podrška i oslonac u najtežim trenucima našeg života. Počivaj u miru među anđelima.

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

DRAGAN ĐUROVIĆ

Brate, počivaj u miru.

GORAN sa porodicom

Dragi naš

S tugom i poštovanjem porodica TOMIĆ

DRAGANE

Nadali smo se da ćemo i ovaj vikend provesti zajedno u našem Višu, ni slutili nijesmo da ćeš tako iznenada poći na put bez povratka. Zar je tako moralo biti? Bio si nam više od bratanića, đeveričića i brata. Neko ko se ne zaboravlja. Sa bolom u duši, opraštamo se od tebe. OBREN sa porodicom

Sa velikim bolom

opraštamo se od brata i ujaka

JUSUFA-MIŠKA REDŽEPAGIĆA

koji nam je bio ponos i oslonac u životu.

Sestra MENSURA - VANJA POPOVIĆ sa porodicom

Zbogom

Posljednji pozdrav voljenom bratu, stricu i djeveru

DRAGANU

Vječno ćeš

S tugom se opraštamo od nekadašnjeg direktora

DRAGANA ĐUROVIĆA

S poštovanjem ćemo čuvati sjećanje na višegodišnju profesionalnu saradnju.

KOLEKTIV POBJEDE

Opraštamo se od dugogodišnjeg kolege, dragog

Pamtićemo kolegu Miška kao vrhunskog profesionalca, spremnog da odgovori svim zadacima. Pozitivnom energijom, dobronamjernim stavom i podrškom činio je redakcijske dane boljim i ljepšim. Saučešće porodici Redžepagić.

KOLEGINICE I KOLEGE IZ POBJEDE

JUSUFA

MIŠKO

TOMICA, DRAGAN i ŽAKI

S tugom se opraštamo od našeg brata, đevera, strica i đeda

MIŠKA REDŽEPAGIĆA

Zahvalni smo na ljubavi i pažnji, na duhovitosti kojom si unosio boje u naš život.

Putuj miran.

ORLE, MILA, GORAN, NINA, DUBRAVKA, ANDREJ, LARA i DORA

Posljednji pozdrav

IGORU VUKIĆEVIĆU

Prijatelju, kume, brate…

Veliki dio mene si odnio sa sobom i tu prazninu ništa neće moći da ispuni.

Hvala na brojnim nezaboravnim trenucima i najiskrenijem prijateljstvu.

Sa neizmjernim bolom u srcima, nijemi na prerani odlazak, opraštamo se od našeg dragog

IGORA

Gigi, tvoja vedrina i duhovitost su nam svakodnevno uljepšavali dane na poslu.

Ostajemo uskraćeni za mnoge šale, ali i savjete, sa velikom prazninom koju ostavljaš u nama.

Bio si kolega za primjer, ali i više od toga - bio si prijatelj na čijim smo se primjerima učili dobroti. Naša mala porodica ostaje bez svog važnog člana, ponosna što si bio dio nje… i bićeš uvijek.

Davao si nam Anekse shodno svojoj ulozi, a mi danas tebi dajemo Ugovor o vječnom sjećanju na tebe i zahvalnosti što smo te poznavali.

Nijedno druženje, zadatak, jutarnja melodija ili kafa više neće biti ista.

Živjećeš zauvijek u našim srcima i čuvaćemo te od zaborava.

Hvala ti na svemu i počivaj u miru.

Zauvijek tvoje kolege

Posljednji pozdrav

IFS, FS i CF

Imao sam veliku privilegiju da dio života provedemo zajedno. Tvoj vedri lik se nikad ne zaboravlja. Počivaj u miru, moj dobri pobro.

BOBAN GAJOVIĆ

Posljednji pozdrav

VUKIĆEVIĆU

Toliko je naših uspomena, a sve nove sa zauvijek praznim mjestom.

U srcu, kume, ostajemo zajedno.

GORAN IVANOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav prijatelju, IGORU VUKIĆEVIĆU

Dragi Igore, Tužna su nam srca zbog tvog preranog odlaska. Pamtićemo radost kojom si zračio, poštovanje i prijateljstvo prema našoj porodici, koje si pokazivao na svakom koraku. Hvala ti za sve trenutke radosti i bezbrižnosti. Uspomenu na tvoj osmijeh i toplinu zauvijek ćemo čuvati.

ANA- ĆIRA, MILICA i BRANKA NOVAKOVIĆ

1424

Opraštamo se od našega dragoga

IGORA VUKIĆEVIĆA

Žalimo za tvojom prerano ugašenom mladošću. Ponosni na tvoj, iako kratak, čisti i uspješan životni put, kroz najljepše uspomene čuvaćemo te od zaborava.

RADMILA, LJILJANA i ZORAN sa porodicom

Sa tugom se opraštamo od našeg dragog komšije

Ne postoje riječi da opišemo bol koju osjećamo za tobom. Počivaj u miru.

BARO, STANKA, JELENA I BLAŽO STANIĆ

Posljednji pozdrav dragom bratu, stricu i đeveru MIKU PAJKOVIĆU

Opraštamo se s tugom, ali i ponosom što si bio naš. Prestalo je da kuca to veliko srce koje nas je voljelo bez granica i iskreno.

Tvoji: ĐURO, NEBOJŠA, VESNA i DAJANA KLJAJIĆ

IVAN VUKČEVIĆ

IGORA

MIŠKO REDŽEPAGIĆ

IGORU

Dragi brate, ujače i šuro,

JUSUF-MIŠKO REDŽEPAGIĆ

Voljećemo te dok postojimo.

DIJANA, PEKO, MAJA i BORIS ĐINOVIĆ

Sa tugom se opraštam od moje drage sestre

MIRA BOKAN

Posljednji pozdrav dragoj

RADOJKI

Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.

Tetka ZORE sa porodicom

Dragoj sestrični

Majko,

Htjela si da svakome pored tebe bude lijepo i dobro. Ta želja da nikome ne učiniš zlo proisticala je iz uvjerenja da čovjek nosi u sebi osjećanja, pravdu i nastojanja da bude čovječan, jer bez toga nije čovjek.

Draga majko

RADOJKA

Ostaješ rana na srcu i bol u duši. Volim te i molim Boga za tebe. Moj anđele, počivaj u miru Božijem.

IVANA VUKAŠINOVIĆ

RADOJKI

PEČURICI

Zauvijek će nam nedostajati tvoja plemenita duša, iskrena ljubav i dobrota. STANKA LUKIĆ sa porodicom

1363

Opraštamo se od naše drage i voljene sestrične

RADOJKE PEČURICЕ

Zahvalni za pažnju i ljubav koju si nam pružala.

Tvoji ujaci DIMITRIJE i BRANKO VUJOVIĆ sa porodicama

Sa ponosom i ljubavlju čuvam sjećanje na tebe

NENI

Volim te zauvijek sele moja.

Sestra VASKA BAROVIĆ sa porodicom

1336

Draga majko

RADOJKA

Otišla si iz našeg života… ali nikad nećeš iz našeg srca. Hvala ti na svemu što si učinila za nas, neizmjernoj i bezuslovnoj ljubavi koju si nam pružila, dobroti, plemenitosti i hrabrosti.

Kćerka MILENA MINIĆ sa porodicom

Draga baba

RADOJKA

Jako nam je žao što si otišla, htjeli smo da živiš još dugo. Bila si nam mila i draga.

Vole te unučad NIKOLA, HELENA, MILICA i NIKA

Posljednji pozdrav bratu

VUČI

Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si živio, ali je ipak težak i bolan ovaj pozdrav. Dobio si mjesto u raju među anđelima, ali nastavićeš da živiš u našim srcima.

1329

Kćerke IVANA VUKAŠINOVIĆ i MILENA MINIĆ sa porodicama 1351

Voljena sestro

Otišla si iz naših života, ali ćeš zauvijek ostati u našim srcima. Nastavićeš da živiš u svakoj priči, svakom sjećanju, dok god bude nas koji smo te beskrajno voljeli.

Tuguju za tobom: VESKO, ŽELJKO, VESNA i VUK PEČURICA

Posljednji pozdrav voljenoj tetki

STANISLAVKI

Neka tvoj mili osmijeh i plemenita duša sada krase rajski vrt. Počivaj u miru!

Bratanična VANJA MIĆUNOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenoj sestri i tetki

Tvoja sestra SENKA sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom tetku

1365

STANISLAVKI – STANKI

Uspomena na tvoju plemenitost i dobrotu ostaće vječno u našim srcima.

GOSPAVA – GARA BURIĆ sa porodicom

Kćerka

sa porodicom

Moj voljeni tata

JOVAN BJELADINOVIĆ

Već je prošla godina dana otkad ti ne čujem glas, godina dana od najtužnijeg dana u mom životu. Nedostaješ, svaki dan sve više. Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoja TINA sa porodicom

Danas je osam godina od smrti

DRAGANA VUJOVIĆA

Nedostaješ.

Vole te

29. 6. 2023 – 29. 6. 2024

Godinu dana od smrti naše najnježnije babe

ZORKE SIMONOVIĆ

Hvala za ljubav i pažnju koju si nam nesebično poklanjala i naše djetinjstvo učinila bezbrižnim.

Tvoji: NEBOJŠA, SAŠA, JELENA, BLAŽO, MARKO, NIKOLA i MILOŠ

Godina je dana od kada nas je napustila naša ZORKA SIMONOVIĆ

Hvala Ti za toplinu, ljubav i nesebično požrtvovanje koje si davala sa blagim osmijehom. MILICA, NEBOJŠA i SAŠA sa porodicama

29. 6. 2023 – 29. 6. 2024.

Godina dana od smrti najdivnije i požrtvovane svekrve, nježne babe i prababe pune ljubavi za sve nas

ZORKE SIMONOVIĆ

Čuvamo je od zaborava u najljepšim uspomenama.

Njeni: NACA, JELENA, BLAŽO i MARKO sa porodicama

Četiri su godine otkako nas je napustio naš

MILICA, LUKA i NATAŠA 1356

Četiri godine tuge i sjećanja na zajedničke trenutke. Srećni i ponosni što smo te imali, ne damo uspomenama da blijede.

PORODICA

je dana od smrti naše voljene

ZORKE SIMONOVIĆ

Hvala za ljubav, toplinu i pažnju koju si nam pružala. Čuvaćemo te u srcu.

Tvoj sin RANKO sa porodicom

29. 6. 2023 – 29. 6. 2024

Godinu dana od smrti naše plemenite majke

ZORKE SIMONOVIĆ

Zaborav ne postoji jer si na svakom koraku ostavila lijepe uspomene. Tvoji: MIŠKO i BERA

Četrdeset je dana otkako nije sa nama naš dragi i voljeni tetak

VASO

Dragi tečo, hvala ti za svu ljubav koju si nam pružao svih ovih godina. Ostaćeš zauvijek zapamćen kao dobar i plemenit čovjek! Neka tvoja dobra duša počiva u miru a mi ćemo te čuvati od zaborava. Počivaj u miru, tečo. Tvoji NIKOLA i MARKO BJELICA

Četrdeset je dana otkako nije sa nama

VASO

1343

1349

Pašo, što reći u ovom trenutku sem da je čast bila imati te za prijatelja. Zahvalan sam na svemu lijepom što smo zajedno prošli, za ljudskost, prijateljstvo, spremnost za šalu i smijeh, gostoprimstvo, za sve... Počivaj u miru, dobri moj pašo. DEJAN BJELICA

Godina

Subota, 29. jun 2024.

Povodom četrdeset dana od smrti

PETRA Jokovog BAROVIĆA

Ovim putem zahvaljujem medicinskom osoblju Hitne pomoći i Urgentnog centra Podgorica.

Posebnu zahvalnost dugujem ljekarima dr Tanji Nenezić, dr Dimitriju Rovčaninu, dr Milovanu Kaleziću, i kompletnom medicinskom osoblju poluintenzivne njege, odjeljenja kardiologije Kliničkog centra Crne Gore, koji su učinili sve što je u njihovoj moći da našem Peki olakšaju bolest i produže život.

Hvala prijatelju naše porodice, dr Slobu Mandiću koji je uvijek bio tu kada je pomoć bila potrebna.

Hvala i onima koji lično, telefonom i putem telegrama izjaviše saučešće kao i onima koji prisustvovaše sahrani.

Hvala za čitulje, cvijeće, pruženu ruku i riječi utjehe.

Posebnu zahvalnost dugujem prijatelju Vasu Radojeviću za pomoć oko organizovanja sahrane, kao i Ratku i Nenu Radonjiću, mada su oni dio naše porodice. Ako sam nekoga zaboravila, neka mi bude oprošteno. Još jednom hvala svima i da vam se dobrim vraćа.

RADMILA Perova DURUTOVIĆ

Četrdeset je dana otkako nije sa nama naš voljeni pašenog, zet, tetak i prijatelj

VASO

Svojim odlaskom ostavio si veliku prazninu. Tvoje poštenje i dobrota zauvijek će ostati u našem sjećanju. Hvala ti za sve lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Počivaj u miru, a mi ćemo te se rado sjećati i pominjati te.

DEJAN i DANIJELA BJELICA sa porodicom

Dragi zete

VASO

Četrdeset je tužnih i bolnih dana otkako nijesi sa nama. Ostaju lijepe uspomene koje će biti u našim srcima i koje ćemo čuvati od zaborava. Hvala ti za poštovanje i ljubav koju si pružao našoj sestri kao i svima nama. Bila nam je čast poznavati te i zauvijek ćemo te pamtiti jer si to zaslužio. Počivaj u miru.

ZORAN, ZDRAVKO i DANIJELA

Dana 4. 7. navršava se tužna godina od kada nije sa nama naš voljeni

MOMČILO MOMO BOŽOVIĆ

Mislima i pričom o tebi započinje i završava svaki naš dan. U srcu nosimo najljepše uspomene na naše porodične dane, radost Nedostaješ! Volimo te!

U nedjelju, 30. juna u 10 sati ćemo posjetiti tvoju vječnu kuću.

TVOJA PORODICA

Voljenom

MOMU Kostovom BOŽOVIĆU

Bol i tuga se ne mjere riječima, ni vremenom koje prolazi, već prazninom, koja je ostala Tvojim odlaskom. Fališ mi brate moj...

Godina dana je od smrti našeg strica i đevera

MOMČILA BOŽOVIĆA

Dragi Momo, sa tugom i poštovanjem, uvijek ćemo se sjećati podrške, dobrote i pažnje, koju si nam pružao.

Tvoja sestra MIKA, sestrične DEJA i MAJA, zetovi ACO i ZORAN

Četrdeset je dana otkako nije sa nama

VASO

Bratanić KOSTO, bratanična KSENIJA i snaha JADRANKA

Naše dugogodišnje prijateljstvo ostaviće neizbrisiv trag u našim srcima. Tvoja dobrota i ljubav nikada neće biti zaboravljeni. Uvijek ćemo te se sjećati i čuvati te od zaborava. Počivaj u miru. Tvoj šura ZORAN CIMBALJEVIĆ sa porodicom

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Pola je godine od smrti našeg dragog

MIODRAGA – VULA Živka VULOVIĆA

Vrijeme prolazi, a tuga i praznina ostaju. Počivaj u miru.

Dana 30. juna u 9 sati, uža porodica posjetiće tvoju vječnu kuću.

Porodica VULOVIĆ

Navršava se šest mjeseci od smrti našeg dragog

ŽIVOJINA-ŽIVKA Dušanovog BJELICE

Zahvalni za sve što je uradio za nas, sjećamo ga se s puno ljubavi i poštovanja.

Njegova PORODICA

1322

Godina dana je od smrti moje sestrične

MARINA IVANOVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom.

Tetka DRAGICA MARKOVIĆ sa porodicom

se tužna godina otkad nije sa nama naš voljeni

VIDOJE ADŽIĆ

Za nama je godina prepuna bola i tuge, koju si nam ostavio tvojim odlaskom. Vrijeme ne može ublažiti bol, ali nas uči da moramo prihvatiti istinu i moramo dalje bez tebe. Bio si i uvijek bićeš naš uzor i ponos. Nedostaješ...

Tvoji: supruga NATALIJA, djeca: MILE, IVANA i IVAN sa porodicama

1323

Godina je dana od kada nijesi sa nama, naš voljeni tata, djeda i pradjeda

VULE Todora ULJAREVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne donosi utjehu već sjećanja i uspomene na trenutke ljubavi, pažnje i sreće. U svakom trenutku vremena si vječno prisutan u pričama beskrajno živiš, a u našim srcima zauvijek postojiš.

Počivaj u miru, dragi tata. Volimo te, tvoje ZORICA, SNEŽANA, LJILJANA i BILJANA

Godina je prošla od kada nije sa nama

Vrijeme prolazi a sjećanja i uspomene na tebe sve su jače.

Tvojim vedrim duhom ulivala si optimizam i podsjećala na radosti života. Sve te životne radosti sa tobom su bile veće, a neke tuge se lakše podnosile.

Hvala ti za svaki vedri osmijeh, za ljubav, za pažnju i podršku koju si nam nesebično pružala.

Sa ponosom te čuvamo u srcu.

U nedjelju 30. juna 2024. godine u 9 časova posjetićemo tvoju vječnu kuću.

Tvoji najmiliji sestra VESNA sa porodicom i brat GORAN

Navršava se četrdeset dana od kada nije sa nama naša draga

ANĐELIJA-BEBA Pera ŠĆEPANOVIĆ rođena KNEŽEVIĆ

Čuvaćemo zauvijek u našim srcima sjećanje na tebe. Koristimo priliku da se ovim putem zahvalimo svima koji su sa nama podijelili tugu zbog odlaska naše Bebe.

Umjesto pomena porodica će donirati novac u humanitarne svrhe.

A ipak je prisutna u našim srcima i mislima gdje

svojim radom i odnosom zaslužila počasno mjesto. Beka, strina i baba nedostaješ nam mnogo. MIKA sa porodicom

MARINA Veljova IVANOVIĆ

Navršava

Subota, 29. jun 2024.

SJEĆANJE na našu dragu majku

ĐINU VUJOŠEVIĆ

rođenu GOJNIĆ 29. 6. 2010-29. 6. 2024.

Godine prolaze ali uspomena na tebe ne blijedi.

Godina dana je od smrti moga Kuma, iskrenog prijatelja i druga DUDE

Vrijeme ide, životne uspomene i śećanja ponosno čuvamo od zaborava. VUKAN ČAVOR

1326

29. 6. 2017-29. 6. 2024.

MILKA-MARA MANDIĆ

Vrijeme koje prolazi ne može umanjiti osjećaj praznine i tuge za tobom.

Sin VLADIMIR i kćerka JELENA

Šest godina petnaest godina

MILKA-MIŠA DRAGOLJUB-GAJO

JOVANOVIĆ

Vrijeme prolazi, ali nam nedostajete i kada nam život donosi radost i tugu. Čuvamo vas od zaborava.

1384

Naša voljena ujna

MARICA – BEKA StanojevaVELIMIROVIĆ

Vrijeme neumitno prolazi, ali naša ljubav, poštovanje i uspomene na Tebe i tvoj dragi lik neće nikada.

Tvoji: zaovičići BORIS, SRĐAN, GORAN i VELIBOR VRATNICA sa porodicama

Sin ŽELJKO – ŽIKA, unučad MARIJA i MARKO, snaha ANA, praunučad KOSTA i BODIN i zet PEĐA

TUŽNO SJEĆANJE na oca majku i brata

DANILO JELENA 1994-2024. 2021-2024.

GORAN 2022-2024.

MURATOVIĆ

Uvijek u našim mislima i srcu. Sin GAVRO, kćerke SLOBODANKA, ĐINA i BILJANA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE 020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

LJUBO JOVANOVIĆ

30. 6. 2011-30. 6. 2024.

Ne možemo se utješiti ničim. Niti mišlju nijesmo sami, ni prvi ni posljednji. Trinaest je godina tuge i želje za tobom. Nedostaješ, beskrajno te volimo.

TVOJA PORODICA

1325

1332

Navršava se četrdeset dana od smrti naše voljene

MIJOLJKE Milije KNEŽEVIĆ

Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu. S ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima i sjećanjima. TVOJA PORODICA

Dana 29. 6. 2024 navršava se četrdeset dana od smrti

MILANKA ANDRIJAŠEVIĆ-ČUROVIĆ

Neka tvoja plemenita duša nađe mir u rajskim naseljima. Mi ćemo te vječno čuvati od zaborava Umjesto četrdesetodnevnog pomena daćemo novčani prilog Dječjem domu Mladost Bijela. Brat MILAN ANDRIJAŠEVIĆ sa porodicom

Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog đevera i strica