Neđelja, 30. jun 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21040 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
Ugledni advokat kaže da se SDT u slučaju Milivoja Katnića bavi navodnim ratnim zločinom, jer nema dokaza za djela koja mu se stavljaju na teret Borović:
Siguran sam, da je bilo krivičnog djela, Hrvatska bi već otvorila taj proces. Meni je žao što se u ovom trenutku svi postupci u Crnoj Gori vode veoma haotično. Mislim da nema dovoljno kvalitetnih tužilaca, a ni sudija, koji bi mogli to da prate, pa nemamo ni pravosnažnih presuda, niti će ih biti, za krivična djela gdje su optužbe sa ,,Skaj“ aplikacija jedini navodni dokazi. Pošto sporednih dokaza nema, onda se ljudi predugo drže u pritvoruporučuje Borović
BAHATOST NA DJELU: Predsjednik Vlade nije došao na premijerski sat u Skupštinu, sjednica otvorena bez parlamentarne većine, opozicija oštro kritikovala Spajića
Spajić ponovo laže. Niti je u Briselu, niti je opozicija tražila odgađanje premijerskog sata. Istine radi - Spajiću je od Skupštine Crne Gore važniji bio sastanak sa Zoranom Koraćem, sa kojim se sastao u Podgorici - objavio je Miloš Nikolić
Preliminarni podaci Monstata o robnoj razmjeni Crne Gore u prvih pet mjeseci
Drastičan rast deficita, na uvoz hrane
Nastavljene reakcije na usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, hrvatski premijer kazao da je cilj narušavanje odnosa Zagreba i Podgorice
INTERVJU: dr Tvrtko Jakovina, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Odnose sa Hrvatskom nijesmo gradili da bi ih gomila lažnih „evropejaca“ i novočetnika, sa kokardama i bez njih (Pokret Evropa sad), ugrozila svojom glupošću, kukavičlukom i podaništvom prema velikosrpskom naci-šovinizmu - poručio je bivši ministar vanjskih poslova Miodrag Vlahović
Vrhovni sud potvrdio da je Viši sud u slučaju nekadašnjeg direktora Doma zdravlja i poznatog pedijatra donio pravilnu odluku
Viši sud odredio da RTCG plati sudske troškove Čoviću, koji je tužio Javni servis zbog izbora generalnog direktora
Pored brojnih sudskih presuda, mišljenja ASK-a, prebacivanja predmeta ponovo iz SDT u ODT, Raonić ostaje na čelu Javnog servisa. Mandat mu ističe u avgustu naredne godine, a ukoliko se nastavi nepoštovanje sudskih odluka i prebacivanje nadležnosti, moguće je da će ostati na rukovodećoj funkciji do kraja mandata
Piše: dr Dragan VESELINOV
Pop puca u ljubav i zahtijeva da prvo volite njega, a bilo kog drugog, izvan njegove hrišćanske crkve - ne smijete. Pop je naša prva ljubav, ko se krstio - može u brak, a ko nijeide do Đavola
Komemorativna sjednica povodom smrti nekadašnjeg poslanika Skupštine Crne Gore
Nikolić: Đurović se
nije plašio da sanja
Crnu Goru kao nezavisnu državu
PODGORICA - Komemorativna sjednica povodom smrti Dragana Đurovića, nekadašnjeg poslanika Skupštine Crne Gore, održana je juče u plenarnoj sali parlamenta. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je Đurović bio čovjek koji je umnogome obilježio politički i društveni život Crne Gore.
- Tokom uspješne političke karijere bio je poslanik u Skupštini Republike Crne Gore, Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i pokrivao izuzetno važna državnička mjesta ministra unutrašnjih i inostranih poslova, tokom kojih je bio i potpredsjednik Vlade. Van politike, Dragan je bio uspješan u preduzećima i kompanijama u kojima je obnašao podjednako važne i odgovorne pozicije - od dir ektora novinsko-izdavačkog preduzeća Pobjeda, pa do rukovodećeg mjesta u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo - naveo je Mandić. On je poručio da će se Skupš tina Đurovića sjećati s poštovanjem kao mirnog, poštenog, časnog kolegu i srdačnog prijatelja. Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić kazao je da je teško govoriti ovim povodom pred porodicom Đurović. -Što je primjereno reći o Draganu kao istrajnom političaru koji je obilježio jednu važnu, decenijama dugu epohu novoistorijskog državnog sazrijevanja Crne Gore. Da je na djelu bio hrabar, u promišljanju inovativan, a u radu posvećen. Tako ga pamte starije generacije i njegovi Danilovgrađani i građani Podgorice, a ponajviše skaline moračke, gdje je glasno odzvanjao prvi zvuk demokratskih ideja i principa na kojima je počivala njegova vizija o Crnoj Gori - rekao je Nikolić. Kao mladi pravnik Đurović je, dodaje Nikolić, osamdesetih godina prošlog vijeka pravilno razumio riječ sloboda. - Njegovi ideali su sloboda riječi, misli, građanskog druš-
Nastavljene reakcije na usvajanje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, kazao da je cilj narušavanje odnosa Zagreba i Podgorice
tva, a posebno je razumio ono što ga je do kraja života krasilo - osjećaj odgovornosti koji slobodu uvijek mora da prati - naglasio je Nikolić. Prepoznatljiv menadžerski i politički talenat nesporno je, kaže Nikolić, preporučivao Đurovića za niz odgovornih pozicija.
- Nijesu to bili samo njegovi uspjesi jer sve što je radio činio je za dobro Crne Gore, njen i napredak njenih građana. U prilog govori razvoj institucija kojima je rukovodio, poput dnevnog lista Pobjeda od 1995. do 2001, Ministarstva inostranih poslova od maja 2002. do januara 2003, Ministarstva unutrašnjih poslova od 2003. do 2005. godine, odnosno Vlade Crne Gore, čiji je bio potpredsjednik od 2001. do 2007. godine - kazao je Nikolić. On je istakao da je naročito dubok trag Đurović ostavio u crnogorskom parlamentarizmu i to od dana kada je višepartizam u Crnoj Gori bio u povoju. - Pet mandata proveo je u crnogorskoj skupštini, a dva kao predstavnik Republike Crne Gore u parlamentu tadašnje nam zajedničke države. Svi mi koji danas sjedimo u poslaničkim klupama, bez obzira na političko opredjeljenje, znamo da ovaj visoki dom počiva na borbi njegovih prethodnika i njihovom dalekosežnom vidiku. Upravo je Dragan bio jedan od njih. Bio je jedan od onih koji se nijesu plašili da sanjaju i dosanjaju Crnu Goru kao samostalnu i nezavisnu državu. Svakim je svojim nastupom naročito davao primjer, uvažavajući one koji drugačije misle, afirmišući uvijek i na svakom mjestu poštovanje različitosti i pluralizam stavova kao put ka donošenju važnih odluka - naglasio je Nikolić. Gradeći karijeru i van granica politike, Đurović je, dodaje Nikolić, uspješno obavljao i funkciju direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore od 2009. do 2021. godine, a bio je i član Koordinacionog odbora Evropske konferencije civilnog vazduhoplovstva.
T.K.
PODGORICA – Rezolucija o Jasenovcu, usvojena u petak u Crnoj Gori, šalje namjernu politiku podjele unutar te zemlje i riječ je o instrumentalizaciji jedne druge države u regionurekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković na „Dubrovnik forumu“, poručujući da će njegova zemlja preduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine“ sa ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
Poslanici parlamentarne većine, njih 41, u petak su, u odsustvu opozicije, usvojili Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu.
namjerne podjele Plenković je, kako prenosi portal Indeks, na „Dubrovnik forumu“ rekao da Rezolucija „šalje namjernu, svjesnu politiku podjele unutar Crne Gore, a još goru u pogledu međusobnog poštovanja i želje za dobrosusjedskim odnosima“. Istakao je da je vladajuća većina u Podgorici donijela Rezoluciju „a da se nikad dosad nije bavila tom temom“, te da je ona donijeta kao odgovor na Rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici, pod instrumentalizacijom „jedne druge države u regionu“. Hrvatski premijer je iz Dubrovnika koji je, kako je rekao,
doživio velike strahote u vremenu agresije Miloševićevog režima, „u kojima je, nažalost, tada sudjelovala i Crna Gora“, poručio da će Hrvatska preduzeti mjere koje smatra primjerenima za ovakve poteze „instrumentalizacije parlamentarne većine“ sa ciljem narušavanja odnosa Zagreba i Podgorice.
- Umjesto da se bave svojim problemima i svojim pitanjima, pa i procesuiranjem ratnih zločina iz tog vremena, oni se bave temom za koju nijesu pokazivali interes posljednjih osam decenija – rekao je Plenković, ističući da oni koji žele da idu prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobro-
susjedskim odnosima i međusobnom poštovanju.
Lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj kazao je da glasanje o Rezoluciji nema veze sa žrtvama, već da je bila potreba za rijaliti predstavom. On je naveo da nakon IBAR-a slijede nove odluke i preispitavanja. Đeljošaj je na Fejsbuku napisao da je hrvatski premijer Plenković poslao kulturnu i civilizovanu poruku.
- Na nivou, evropski i državnički sročena, potvrđujući da su odnosi dvije države odlični i veliku podršku koju je Hrvatska dala Crnoj Gori i nakon sramnog i agresorskog čina iz 1991. godine - napisao je Đeljošaj.
Dodao je da misli da i nakon svega odnos treba da ostane odličan, da je većinska Crna Gora evropska i proevropski orijentisana i da želi da nastavi odlične odnose sa Hrvatskom.
- A da je poruka iz Crne Gore slučajna i na ivici većine od samo 41 poslanika od ukupno 81, a da još najmanje desetak poslanika nije glasalo iz uvjerenja, već da se ne odupre većinskom mišljenju partija - rekao je Đeljošaj.
rijaliTi poruKe
Prema njegovim riječima, rijaliti poruke koje su se u petak čule iz Skupštine su trenutna elementarna nepogoda, koja kao i svaka nesreća nanosi štetu, ali će evropska i većinska Crna Gora znati kako da je sanira u narednom periodu. - Sanirali smo i sramni napad na Dubrovnik i upravo Republika Hrvatska nam je pružila ruku podrške - naveo je Đeljošaj.
Predsjednik SDP-a Ivan Vujović saopštio je da se, „nakon najnovijih epizoda samoponižavanja i regionalnog brukanja Crne Gore, slobodno može zaključiti da je Milojko Spajić vjerovatno i najveća politička prevara u novijoj političkoj istoriji“. Vujović je rekao da predsjednik Skupštine Andrija Mandić može zadovoljno da se šepuri sa skupštinske govornice jer, kako kaže, teško da ima tog zadatka koji, zajedno sa svojim beogradskim nalogodavcem, može smisliti a da Spajić ne pokaže zavidnu
Milatović sa Milanovićem: Sa pijetetom da se sjećamo žrtava, a ne da politički trgujemo njima
Obostrana dužnost je da se sa pijetetom sjećamo svih žrtava genocida u Jasenovcu, a ne da politički trgujemo i žrtvama i zločinom koji niko ne poriče i čije se godišnjice već decenijama zvanično obilježavaju - poručeno je u razgovoru predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa hrvatskim kolegom Zoranom Milanovićem
Milatović je na mreži Iks saopštio da je razgovarao
sa Milanovićem nakon što je usvojena Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu.
Milatović je istakao da su na vanjskopolitičkom planu prioritet Crne Gore dobrosusjedski odnosi i EU integracije.
- Republika Hrvatska je naš prvi EU susjed, zato posebnu pažnju moramo posvetiti očuvanju dobrih međusobnih odnosa - poručio je Milatović na mreži Iks. Milatović i Milanović
Sokol: Beogradska
BAHATOST NA DJELU: Predsjednik Vlade nije došao na premijerski sat u Skupštinu, sjednica otvorena bez parlamentarne većine, opozicija oštro kritikovala Spajića
servilnost u ispunjavanju naloga sa ovih adresa.
- Naloga, čiji je primarni cilj da kompromituje i do kraja razori poziciju Crne Gore kao suverene zemlje koja samostalno donosi odluke spram svojih interesa i da je prikaže kao servilni provizorijum zvaničnog Beograda - istakao je Vujović u saopštenju.
Prema njegovim riječima, razvaljivanje odnosa sa susjedima, o čemu svjedoče brojne protestne note koje smo dobili za nepunih godinu, primarna je tačka ove agende, sa posebnim fokusom na Hrvatsku, budući da se radi o državi članici EU.
- To je prava svrha usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu koja će sasvim sigurno imati značajne negativne implikacije po regionalnu poziciju i evropski put Crne Gore, o čemu svjedoče oštre reakcije hrvatske strane - navodi Vujović.
Ne interesuju, kaže, ni Vučića ni Mandića srpske žrtve užasnih i strašnih zločina, kao što ih nijesu zanimali nikada ni Srbi iz BiH ili iz Hrvatske čije su živote upopastili ratnom i zločinačkom politikom.
- Zanima ih samo najprizemnija instrumentalizacija tih žrtava radi najpodmuklijih političkih namjera nanošenja štete Crnoj Gori sa krajnjim ciljem njenog pretvaranja u 27. izbornu jedinicu i rušenja evropskog puta. Spajić je tu samo žalosno sredstvo koji je zarad grama vlasti i moguće neke nove kripto investicije spreman na sve. – dodao je Vujović. Bivši ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić je Rezoluciju okarakterisao ponižavajućom za Crnu Goru, a i za region u cjelini. Krivokapić je, na marginama „Dubrovnik foruma“, naglasio da su oni koji su usvojili Rezoluciju o Jasenovcu „dio kvislinškog nasljeđa u Crnoj Gori, četničkog pokreta i svega ostalog“.
- Oni sad osuđuju svoje bivše saveznike i kvislinge iz Drugog svjetskog rata. Zajedno su bježali, ratovali, bili kvislinzi.
To je paradoks - izjavio je on. Crnogorske vlasti su u posljednjem trenutku u Rezoluciju dodali i logore Dahau i Mauthauzen. Krivokapić
direktiva
Rezolucija o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen nema nikakve veze sa brigom prema žrtvama, već se radi o beogradskoj direktivi, ocijenio je gostujući u informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
- Dugo sam upozoravao na to da je srpsko miješanje u crnogorske političke prilike doseglo razmjere koje su neprihvatljive, i mi danas vidimo da Andrija Mandić de facto upravlja Crnom Gorom, dakle neko ko se više puta izjašnjavao kao četnički vojvoda i čije su veze sa Srbijom, pa i sklonost prema Rusiji vrlo jasni - kazao je Sokol.
Smatra da je Rezolucija instrumentalizacija i politizacija žrtava. Sa Jasenovcem Crna Gora i nema puno veze, pa je jasno da je cilj narušiti crnogorsko - hrvatske odnose, a još više naglasiti srpstvo u Crnoj Gori, i to se vidi vrlo jasnokaže Sokol.
Poručio je da će Hrvatska „svakako poduzeti mjere“.
- Ja sad ne mogu konkretizirati koje će to mjere biti, ali generalno će ovo pokazati da i Hrvatska, i EU i SAD, moraju puno ozbiljnije pozabaviti onim što se događa u Crnoj Gori, da ova puzajuća srbizacija Crne Gore ne ide samo prema tome da Crnu Goru pretvori u drugo oko u glavi, nego da je i u velikoj mjeri vjerojatno pretvori u rusku ispostavu u ovom dijelu Evrope - rekao je Sokol.
smatra da je to odlučeno „kao osveta Njemačkoj“ koja je uz Ruandu pokrenula donošenje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN.
lažnI evropejcI
Nekadašnji ministar vanjskih poslova i predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović napisao je na mreži Iks da Crna Gora nije gradila odnose sa Hrvatskom da bi ih gomila, kako je rekao, lažnih „evropejaca“ i novočetnika, sa kokardama i bez njih, ugozila.
- Odnose sa Hrvatskom nijesmo gradili da bi ih gomila lažnih „evropejaca“ i novočetnika, sa kokardama i bez njih (Pokret Evropa sad), ugrozila svojom glupošću, kukavičlukom i podaništvom prema velikosrpskom naci-šovinizmu - poručio je Vlahović. I. K.
Premijer je u petak oko 23 sata rekao da zbog obaveza u Briselu neće prisustvovati sjednici, iako smo svi znali da je predsjednik Vlade tu poruku poslao iz Podgorice – kazao je Andrija Nikolić. Sjednica će biti nastavljena u ponedjeljak
PODGORICA – Predsjednik Vlade Milojko Spajić nije juče došao na premijerski sat u Skupštinu, kako je i najavio u petak prije ponoći, ali je ipak sjednica počela, i to oštrim opozicionim kritikama na njegov račun. Opozicioni poslanici poručili su Spajiću da je ponizio parlament, pokazao neozbiljnost i bahatost, da se poigrava građanima, ali i da se ne iznenadi ako u ponedjeljak, za kad je zakazan nastavak sjednice, premijerski sat ne bude „onakav kako smo navikli“. Poslanici parlamentarne većine nijesu prisustvovali otvaranju plenarne sjednice, iako su bili, kako je saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić, u zgradi parlamenta. Opozicija je demantovala i Spajićeve navode koje je objavio na mreži i Iks - da su oni „preklinjali“ da premijerski sat bude u ponedjeljak, a ne u subotu. Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je premijer još jednom obmanuo javnost i poručio da je to poigravanje građanima Crne Gore i njihovim autoritetom i povjerenjem. - Ima jedna izreka koja kaže: „Kad klovn uđe u palatu, onda on ne postaje kralj nego palata postaje cirkus“. Crna Gora i, nažalost, crnogorski parlamentarizam, zahvaljujući neodgovornosti, prije svega parlamentarne većine, živi vrijeme cirkusa, apsurda u kojem je dozvoljeno predsjedniku Vlade da već četvrti ili peti put odgađa dolazak u parlament i izbjegava kontrolnu ulogu parlamenta - naveo je Nikolić. Podsjetio je da je Spajić obmanuo javnost kad je kazao da nema dvojno državljanstvo. Nikolić je podsjetio i da je u petak u 23 sata obavijestio
parlament da se neće pojaviti na premijerskom satu, a onda je, kako je istakao, još jednom obmanuo javnost kazavši da ga je neko iz opozicije preklinjao da se premijerski sat odgodi za ponedjeljak.
- Tačno je da je na Kolegijumu prije sedmicu predloženo da se iz poštovanja prema građanima, premijerski sat održi ne u subotu, nego u ponedjeljak. Ali taj prijedlog nije prihvaćen i dogovoreno je da se premijerski sat, koji je već jednom pomjeren sa petka na subotu, održi 29. juna. Tako je bilo do sinoć do 23 sata, kada je premijer rekao da zbog obaveza u Briselu neće prisustvovati, iako smo svi znali da je predsjednik Vlade tu poruku poslao iz Podgorice – rekao je juče Nikolić.
Nikola Zirojević (SD) kazao je da se danas dokazalo da je Crna Gora zemlja čuda. - Izgleda da je premijer popio sinoć koju više, pa nas je u petak na subotu obavijestio da neće doći u parlament. To je do te mjere šarlatanski, neodgovoran potez i nepoštova-
nje parlamenta i 46 poslanika koji nijesu tu, a izabrali su ga na tu poziciju i to je u konačnom nepoštovanje predsjednika Skupštine i njegovog autoriteta, jer je ovo dominantno poraz Mandića koji nije obezbijedio prisustvo premijeranaglasio je Zirojević. Mirsad Nurković (BS) pozvao je Mandića da obezbijedi rad parlamenta, jer je, kako je rekao, na njemu ta odgovornost. Istakao je da poslanici ne mogu prihvatiti obrazloženje da je neko u Briselu, jer je to trebalo da zna i juče i prekjuče.
- Poslanici imaju i svoje obaveze. Kako smo parlamentarci, svjesni smo da i subotom treba da radimo, ali da radimo, ne da budemo ovdje a da ne radimo. Mnogi od nas su došli 200 kilometara od kuće - istakao je Nurković.
Dritan Abazović je rekao da nije ponižen parlament, jer dostojanstvo parlamenta čuvaju opozicija i predsjednik i potpredsjednici, već se ponižava Crna Gora.
- Premijer Spajić nije direktor privatne kompanije, on je u
Nikolić: Spajić ponovo laže, sastanak sa Zoranom Koraćem mu bio važniji od Skupštine
- Premijer Milojko Spajić ponovo laže. Niti je u Briselu, niti je opozicija tražila odgađanje premijerskog sata.
Istine radi - Spajiću je od Skupštine Crne Gore važniji bio sastanak sa Zoranom Koraćem, sa kojim se sastao u Podgorici - objavio je Miloš Nikolić, portparol DPS-a.
Istakao je da Spajić vjeruje da može nekažnjeno ponižavati građane uz „šarlatanski osmijeh i provincijalne manire“.
- Ipak, podsjećanja radi, isto su mislili i Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović, pa su danas samo fusnota u političkoj istoriji Crne Gore. Isti scenario uskoro čeka i nesrećnog premijera - poručio je Nikolić na mreži Iks.
ime građana, u skladu sa Ustavom i zakonom, izabran da brani interese Crne Gore i ispunjava prava i obaveze prema parlamentu - rekao je Abazović.
Poručio je da „u hiljadu godina državnosti Crne Gore, 119 godina parlamentarnog života, 34 godine pluralizma i 18 godina od sticanja nezavisnosti veće neozbiljnosti i većeg šarlatana nije bilo u Crnoj Gori“.
- Radi se o čovjeku koji ovakvim postupcima degradira funkciju predsjednika Vlade, građane i čini sve da obesmisli sve dalje aktivnosti. On u ponedjeljak mora da dobije adekvatan odgovor opozicije - poručio je Abazović.
Saopštio je da još niko od poslanika nije dobio odgovore na poslanička pitanja, iako je po Poslovniku premijer bio obavezan da ih dostavi.
- Neka se ne čudi Spajić, a dobronamjerno upozoravam, da u ponedjeljak, ako se pojavi, može se desiti da premijerski sat ne bude baš onakav kakav smo navikli da imamo. Zato Vas molim da porazgovarate sa tim čovjekom i da mu kažete da naše dostojanstvo, obraz i integritet, koji je on očigledno izgubio, ne može bacati pod noge - poručio je Abazović.
Adrijan Vuksanović obratio se premijeru „gdje god da je“. - Čujemo da ste u Podgorici, pa dolaze vijesti da ste možda i na Primorju. Teško je detektovati Vašu lokaciju, ali sam Vam postavio pitanje kako ocjenjujete odnose između Crne Gore i Hrvatske za vrijeme Vašeg mandata i dobio sam odgovor u ovim praznim klupama - naglasio je Vuksanović, dodajući da vjeruje da će premijer doći u ponedjeljak. Pozvao je kolege da budu aktivni u naredna dva dana, da prate Tviter i SMS i budu oprezni.
- Kao što je kasno stigla poruka da premijer neće doći, ne bih gubio optimizam da će nas iznenaditi, pa da će u ponedjeljak ipak doći, a možda i neće. Najbolje da u ponedjeljak zakažemo redovnu tačku sa svojim obavezama, a ako premijer tu bude u prolazu, dobrodošao je - poručio je Vuksanović. Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović kazala je da je „ovaj način potpunog gaženja parlamenta i zlostavljanja institucija od jednog čovjeka nešto na šta niko ne smije zaćutati“. Sjednica će biti nastavljena u ponedjeljak. I. K.
PODGORICA - Svega 24 sata prije nego što je u Skupštini Crne Gore usvojena, na brzinu preimenovana, Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mathauzen, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, uvjeren da će njegovi podgorički podanici izvršiti naređenje, šmirao je glumeći rezigniranost: pomenuti dokument, kazao je, neće dobiti većinsku podršku crnogorskih parlamentaraca.
A dobio ju je, naravno, bez obzira na najavu oštre protestne note Hrvatske i opravdanu prijetnju Zagreba da će ,,dalje djelovati kroz pregovore Crne Gore sa EU“. Ali to je i bio cilj donošenja ovog nepotrebnog dokumenta: zaustavljanje evropskog puta Crne Gore. Uostalom, na to je, nekoliko dana uoči usvajanja Rezolucije, koju je podržao 41 poslanik vladajuće većine, indirektno upozorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović
Uprkos IBAR-u, vjeruje li danas neko da je ,,prozapadnom“ premijeru Milojku Spajiću, još manje njegovom ,,kapou“, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, zaista stalo do Crne Gore u EU?
Očito, ,,srpski svet“ najviše je što građanima Crne Gore može ponuditi vladajući dvojac s kormilarom u Beogradu. Da je drugačije, premijer Spajić i Pokret Evropa sad glasali bi protiv Rezolucije koja Crnu Goru uvodi u novi konflikt sa Hrvatskom, državom koja je trebalo da bude glavna podrška crnogorskom putu u EU i koja je pitanje ustaškog logora Jasenovac riješila prije bezmalo šest decenija. „Poigravajući se žrtvama ustaškog logora Jasenovac, crnogorska vladajuća struktura ispričava se Beogradu zbog glasovanja u UN za Rezoluciju o Srebrenici; također, šalje jasnu poruku Hrvatskoj“, kaže za Pobjedu redovni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istoričar Tvrtko Jakovina
POBJEDA: Kakva poruka se šalje Hrvatskoj?
JAKOVINA: Stojimo uz našeg sjevernog susjeda mnogo više nego uz zapadnog
POBJEDA: Da, ali od tog zapadnog susjeda zavisi nastavak puta Crne Gore u EU. Hoće li Hrvatska blokirati Crnu Goru?
JAKOVINA: Bilo bi loše ako bi Hrvatska crnogorsku rezoluciju iskoristila kao argument za blokadu europskog puta
Intervju: dr Tvrtko Jakovina, istoričar, profesor Filozofskog fakulteta u
Srebrenička deklaracija već je bila u sistemu UN, nju su predložile evropske zemlje i ona je, u tom smislu, postala nemoguća za izbjeći. Tim više što je bila riječ o zajedničkom jugoslovenskom paketu, u kojem Crna Gora ima svoje mjesto. Načelno, kritički govor o Jasenovcu je potreban, ali Rezolucijom Skupštine Crne Gore stav o Jasenovcu neće biti jasniji, izoštreniji; on će se, naprotiv, time svesti isključivo na političku poruku Beogradu i Zagrebu. Pri tome, crnogorska rezolucija o Jasenovcu svakako na prvom mjestu ne odnosi se na stradanje Židova i Roma, kao ni antifašista Hrvata
Crne Gore. Ali, biti će reakcija. Svojedobno je Vesna Pusić kazala da bi Brisel morao razmišljati o konsolidaciji EU, ne o proširenju. Naime, integracijom država Zapadnog Balkana konsolidirao bi se već po-
stojeći europski prostor, jer ta ,,rupa“ nije prirodna. Od nečega se mora krenuti, a Crna Gora nigdje nije sporna. I dobar je primjer. Pitanje je samo je li europska perspektiva sporna za dio crnogorskih građana.
Vezivanjem za Vučića, crnogorski premijer vodi državu u duboku
POBJEDA: Koliko evropska politika može biti politika premijera Spajića, koji s jedne strane Briselu obećava reforme i nastavak puta u EU, a sa druge povlači poteze koji se, u smislu posljedica po crnogorsko društvo,
mogu upoređivati samo sa veleizdajničkim potpisom Dritana Abazovića na Temeljni ugovor sa državnom crkvom Srbije?
JAKOVINA: Odluka Dritana Abazovića da potpiše Temeljni ugovor sa SPC
kobna je po Crnu Goru. Spajićeva najava usvajanja zakona o dvojnom državljanstvu još je i gora. Međutim, Brisel i EU se trenutačno koncentriraju isključivo na ono što je njima važno. A važno im je da čuju ono što im Spajić obećava:
Generalno, rezolucije o prošlosti loša su usluga historiografiji. To nisu teme za političare, za političke forume. Ipak, u svim našim zemljama prošlost je prvorazredno politička pitanje.
predanost Crne Gore EU i ostanak na tom kursu. Ako se taj kurs zadovoljava, to je Briselu u ovom momentu dovoljno. Sve što se radi iznutra - nedostatak reformi, demokracije i sl - unutarnja je stvar Crne Gore, koja EU mnogo ne interesira sve dok ima problema sa Rusijom. To su prepoznali i kod Edija Rame, to je ono što se prepoznaje i u Crnoj Gori.
POBJEDA: Zašto?
JAKOVINA: Zato što sa tom prošlošću nismo raščistili. Identitetska pitanja, veoma često vezana uz prošlost, kod nas su važnija od ostalih.
POBJEDA: Zar Hrvatska
U Crnoj Gori danas imate političare koji ne misle da bi put Srbije u izolaciju bilo loše rješenje.
POBJEDA: U izolaciju?
JAKOVINA: Odnos Zapada prema Srbiji drastično se mijenja. Ipak, dio vlasti u Crnoj Gori slijepo prati ono što kaže Aleksandar Vučić, što god to bilo. Devedesetih, Crna Gora nije bila imuna na slične politike i
nije odavno riješila pitanje ustaškog logora Jasenovac? Beogradski arhitekta Bogdan Bogdanović je 1966. napravio Kameni cvijet, spomenik žrtvama ustaškog logora Jasenovac; Hrvatska decenijama obilježava Dan sjećanja na žrtve Jasenovca.
JAKOVINA: To je točno. Toni Džad u svojoj knjizi kaže da biti članom nove moderne Europe, izrasle na traumi Drugog svjetskog rata, podrazumijeva suočavanje s tom traumom, od kojih je jedna, karakteristična za gotovo sve zemlje ili za one u kojima su Njemci bili dominantna sila, odnos prema holokaustu, odnosno prema židovskom stanovništvu. U tom smislu, Hrvatska odavno ne propituje Jasenovac. Isto tako, hrvatski odnos prema Drugom svjetskom ratu dijelom je odnos prema holokaustu, dijelom i odnos prema ubojstvima Roma. Međutim, Hrvatska ima i dodatno pitanje: odnos prema Srbima u vrijeme ustaške Nezavisne države Hrvatske (NDH). Čini mi se da je, i sa stanovišta hrvatskih Srba i sa stanovišta Hrvatske, najkomfornije bilo da se o tome previše ne govori. Za razliku od Roma i Židova, Srbi nisu imali nikakva posebna obilježavanja vlastitih stradanja, niti se o tome, uključujući genocid unutar NDH, glasno govorilo. POBJEDA: Zbog čega?
JAKOVINA: Hrvatska očito nije preradila taj dio svoje prošlosti, koji je i dalje veoma osjetljiv. Hrvatska je i u tom smislu dio velike cjeline, pa može stati iza Njemaca, iza Bugara, Mađara, Austrijanaca, Francuza i reći - dogodilo se i kod nas i kod vas. Konačno, odnos Hrvatske sa ostalim južnoslavenskim narodi-
crnogorskim je političarima trebalo vrijeme da se otrgnu od Miloševićevog puta u katastrofu. Danas imate dijelom istu politiku, koja emancipacijom ili strogim zalaganjem za određene principe, Crnu Goru, kao suverenu zemlju, vodi ka europskom cilju. Međutim, koalicijski sporazum, po kojem je DF dobio neka važna mjesta po dubini, otežao je kretanje
ma bio je prenešen i u iskustvo života u Jugoslaviji, naročito u vrijeme njenog raspada. Sve dok to stoji otvoreno i živo i ne do kraja apsolvirano, prijedlog crnogorske vlasti o Rezoluciji o Jasenovcu pokazuje da su identitetske politike, politike osjećaja dubinske nepravde i nikada zatvorenih pitanja važna tema u postjugoslavenskim društvima.
POBJEDA: Ako se već bave pisanjem rezolucija o prošlosti, zar ne bi bilo logično da Crnogorci najprije donesu rezoluciju o osudi zločina koje je, tokom srpske okupacije Crne Gore od 1918. godine, nad Crnogorcima izvršila srpska žandarmerija?
JAKOVINA: Doista nije logično da Crna Gora bude prva zemlja u koji bi se donijela Rezolucija o Jasenovcu; tim prije što Crnogorci u tom ustaškom logoru nisu bili primarne žrtve, niti je taj logor bio na njezinom teritoriju. U tom smislu stoji intervencija ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana
Crna Gora bi imala prečih i za sebe problematičnijih povjesnih trenutaka koje bi na adekvatan način mogla otvoriti. Da su ti problemi bili na pravi način adresirani, da su bili nedvojbeno imenovani, možda bi se moglo razmatrati da li
Crna Gora baš mora biti pred-
vodnica u pisanju Rezolucije o Jasenovcu. Međutim, niti je parlament pravo mjesto za takav ,,obračun” s prošlošću, niti je to, i historiografski i politički, za Crnu Goru osobito korisna inicijativa. Ne vidim na koji način će aktualnoj hrvatskoj vlasti ona konvenirati.
POBJEDA: Ni u Srebrenici nijesu stradali Crnogorci, niti je taj genocid počinjen na crnogorskoj teritoriji, ali je Crna Gora, srećom, bila prva država na Balkanu koja je u parlamentu usvojila Rezoluciju o osudi srebreničkog genocida. Ima li razlike?
JAKOVINA: I dalje vjerujem da bavljenje bilo kojim dijelom prošlosti u političkim forumima nije najoportunije i da, načelno, ni jednoj povjesnoj epizodi, u smislu njenog tumačenja, to ne čini dobro. Pokušaj uspostavljanja ekvilibrijuma između Jasenovca i Srebrenice, naročito u ovako delikatnom trenutku, dodatno je ispolitiziralo i jednu i drugu historijsku tragediju i traumu.
Sa druge strane, srebrenička deklaracija već je bila u sistemu UN, nju su predložile europske zemlje i ona je, u tom smislu, postala nemoguća za izbjeći. Tim više što je bila riječ o zajedničkom jugoslovenskom paketu, u kojem Crna Gora ima svoje mjesto. Načelno, kritički govor o Jasenovcu je potreban, ali Rezolucijom Skupštine Crne Gore stav o Jasenovcu neće biti jasniji, izoštreniji; on će se, naprotiv, time svesti isključivo na političku poruku Beogradu i Zagrebu. Pri tome, crnogorska rezolucija o Jasenovcu svakako na prvom mjestu ne odnosi se na stradanje Židova i Roma, kao ni antifašista Hrvata.
POBJEDA: U predloženom tekstu Rezolucije prvi put su pomenuti i hrvatski antifašisti kao žrtve Jasenovca.
JAKOVINA: Tijekom poslednjih tridesetak godina, te su žrtve nisko rangirane, rijetko se spominju, iako u svim godišnjim okupljanjima u Jasenovcu, kao i među onima koji sudjeluju u Bordu Spomen područja Jasenovac, bude i
POBJEDA: Rekli ste da se odnos EU prema Srbiji drastično mijenja. Mijenja li se i odnos SAD?
JAKOVINA: Njemačka je promijenila stav prema Srbiji, baš kao i prema Bosni i Hercegovini, koja je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa EU. Kad je riječ o Srbiji, mislim da je vidljiva jasna razlika između politike Vašingtona i politike ambasadora SAD u Beogradu. Ne bih rekao da tu ima potpune suglasnosti: čini se da je američki diplomatski predstavnik u Beogradu
predstavnik antifašista Hrvata. Jasenovac je, naime, bio politički logor u kojemu su stradali i politički i ideološki protivnici ustaške NDH. To što se u crnogorskoj rezoluciji spominju hrvatski antifašisti kao žrtve Jasenovca nije, dakle, ništa neobično.
POBJEDA: Hrvatske antifašiste kao žrtve Jasenovca nikada ne spominje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
JAKOVINA: Naravno da ih ne spominje. Vučić uvijek spominje samo jedne žrtve. U svakom slučaju, ne vidim osobitu korist od crnogorske inicijative; naročito ne vidim korist od te vrste politizacije. Za istraživanje Jasenovca i micanje teme koncentracijskih logora iz vremena Drugog svjetskog rata iz sfere politike u sferu povijesti - i to 79 godina nakon što je logor prestao postojati - potrebno je pokrenuti zajednički projekt historiografije, koji bi finansirale države. Time bi se, koliko je najviše moguće, broj žrtava nepobitno utvrdio.
POBJEDA : Taj broj nije utvrđen?
JAKOVINA: Za sada imamo 89 tisuća sravnjenih žrtava Jasenovca i oko njih ne bi trebalo biti spora. Pretpostavljamo da bi u budućnosti moglo biti nepobitno utvrđeno njih stotinu tisuća.
Kada je riječ o Jasenovcu, Hrvatska je, barem u nekim elementima, pokazala više nego druge sredine, i to u dobroj mjeri zahvaljujući svom evropskom putu i svojim evropskim politikama. Unatoč problemima, evropska trasa je koristila, jer je hrvatskom društvu postavila vrijednosni okvir. Svi predsjednici, šefovi parlamenta, premijeri Hrvatske desetljećima osobno sudjeluju u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Jasenovca. To je mjesto manje problematično od nekih drugih povjesnih tema, poput odnosa prema ostalim ustaškim logorima koji bi mogli biti obilježavani, kao i prema NDH
vladi Milojka Spajića. Jer ako pustite Rezoluciju o Jasenovcu, onda bi se oni koji bi trebalo snažno poduprijeti crnogorski put ka EU - mislim na Vladu Hrvatskemogli suočiti sa odgovorom hrvatske desnice, koja će reći - nećemo Crnu Goru u EU, nećemo je sad i sl.
POBJEDA: Predsjednik
Jakov Milatović kritikovao je usvajanje Rezo-
lucije o Jasenovcu, ali i podržao Rezoluciju o Srebrenici; često kritikuje destruktivne poteze premijera Spajića, njegove stranke i njegovih koalicionih partnera. Kako vidite ulogu predsjednika Milatovića?
JAKOVINA: Međunarodne okolnosti utjecale su na djelimičnu, taktičku, donekle i stratešku modifikaciju
samostalniji nego što je to uobičajno. Bio bih veoma iznanađen da su stavovi ambasadora Kristofera Hila o priznavanju Kosova ili o ulasku Srbije u EU sravnjeni sa Bijelom kućom.
POBJEDA: Stavovi američkog ambasadora u Prištini Džefrija Hovenijera razlikuju se od onih ambasadora Hila.
JAKOVINA: O tome i govorim. Stejt department i Bijela kuća neusporedivo su konzervativniji i oprezniji prema Balkanu nego što je to, sudeći barem po nastupima, intervjuima i
Drugi svjetski rat je najbolje istraženo razdoblje svjetske povjesti. Historičari će možda neke stvari dopuniti, saznati, ali neće doći do senzacionalnih otkrića. Nema milijun stradalih u Jasenovcu, niti je moguće taj broj svesti na deset tisuća. Nebrojeno je svjedočanstva o tome, i to u različitim razdobljima. Hoću reći da mi historičari ne tražimo istinu, mi istinu znamo.
POBJEDU: Što tačno znate?
JAKOVINA: U Jasenovcu su, ponavljam, ubijani Srbi, Židovi, Romi i hrvatski antifašisti. Znamo na kakav način se ubijalo, zašto su ta ubojstva počinjena, znamo da su ustaše htjele uništiti tragove, znamo da su Britanci iz zraka snimali mjesta gdje su leševi bacani… Sve to znamo. Kao što znamo sudbine Židova u Drugom svjetskom ratu. Naravno, postoje finese, postoje greške, individualne sudbine… Kao što znamo što se dogodilo u Jasenovcu, znamo i što se dogodilo u Srebrenici. Cijeli svijet govori o genocidu i osuđuje ga. O tome nema spora. POBJEDA: Nema?! Za razliku od Jasenovca koji, kao dio holokausta, nije sporan, genocid u Srebrenici ne priznaje entitet RS, čije je bivše političko i vojno rukovodstvo počinilo taj zločin; baš kao što ga ne priznaje država Srbija, iako je sud u Hagu utvrdio da je za genocid znala, ali da ga nije spriječila. Onako kako predsjednik Vučić Njemačku poistovjećuje sa Trećim rajhom, velikosrpski nacionalisti u Crnoj Gori, namjerno izbjegavajući da imenuju počinioce zločina u Jasenovcu, na Hrvatsku gledaju isklju-
izjavama, ambasador Kristofer Hil. Nakon što je Europa razmjerno lakše preživjela europske izbore, čekamo rezultate izbora u Francuskoj, koji će biti veoma važni za EU, ali i rezultate najvažnijih izbora za cijeli svijet - izbora u Americi. I predsjednik Vučić s nestrpljenjem čeka izbore u SAD, vjerujući da će doći do preslagivanja u svijetu koje bi mu moglo ići naruku. No, na to svakako nitko od nas neće utjecati.
Također, u Hrvatskoj se javno govori i o onome što se događalo po završetku ratova devedesetih. Možda se to moglo glasnije, možda se moglo ranije, ali su svakako napravljeni potezi koju su očito veoma zadovoljili i srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Uz finansijski efekat koji je išao sa tim. POBJEDA: Ta srpska zajednica u Hrvatskoj, za razliku od prethodnih saborovanja, nije prisustvovala Svesrpskom saboru, nedavno održanom u Beogradu. Zašto, što mislite?
politika u Crnoj Gori. Srbija je, kažem, u međuvremenu postala toliko izoliranauključujući susjede i tzv. male zemlje, da je svako vezivanje za Vučića veoma problematično. Mislim da je dio Pokreta Evropa sad (PES) toga svjestan, da želi nastaviti smjerom koji će pokazati da Crna Gora nije Bjelorusija, nego država sa vlastitim interesima i vlasti-
tom politikom u odnosu na patrona. Možda je to moglo djelovati kao inspiracije za Spajićevo ponašanje i za politiku crnogorske vlasti. Nadam se da Spajić razumije da bi vezanje za Srbiju u ovom momentu Crnu Goru vodilo u duboku izolaciju. Sa druge strane, i Milatović nastoji naglasiti nešto od crnogorske državne samostalnosti ili samosvojnosti,
čivo kroz prizmu ustaške NDH. Dakle, mnogo toga je sporno.
JAKOVINA: Izjednačavanje Njemačke sa Trećim rajhom, i to nakon svega što su Njemci učinili za Jugoslaviju u Titovo vrijeme i što su, najzad, učinili za Srbiju i za Vučića osobno, veoma je nepošteno i nezahvalno. Nakon Drugog svjetskog rata, njemački narod je svoj identitet dosljedno gradio nasuprot onoga što je bio Treći rajh. Kada je riječ o Hrvatskoj, bilo bi lakše da je ona, tijekom trideset i četiri godine svoje državne samostalnosti, bila dosljednija u odnosu prema prošlosti.
POBJEDA: U kojem smislu?
JAKOVINA : Hrvatska je mogla učiniti mnogo više, biti hrabrija kada je riječ o konkretnim političkim potezima, o gestama. Međutim, od vladajućih ideologija nacionalizma, dominantnih u svim našim zemljama, ne možemo previše očekivati. Kada je riječ o Jasenovcu, Hrvatska je, barem u nekim elementima, pokazala više nego druge sredine, i to u dobroj mjeri zahvaljujući svom europskom putu i svojim europskim politikama. Unatoč problemima, europska trasa je koristila, jer je hrvatskom društvu postavila vrijednosni okvir. Svi predsjednici, šefovi parlamenta, premijeri Hrvatske desetljećima osobno sudjeluju u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Jasenovca. To je mjesto manje problematično od nekih drugih povjesnih tema, poput odnosa prema ostalim ustaškim logorima koji bi mogli biti obilježavani, kao i prema NDH.
i to mnogo više nego što je izgledalo tijekom litija ili u vladama formiranim u manastirima. Pitanje je jesu li ti impulsi istinski impulsi europskog puta zemlje koja, usprkos promjeni vlasti, na vanjskopolitičkom planu nije promijenila politiku Mila Đukanovića. Nije, dakle, došlo do povlačenja s europskog puta, nije povučeno priznanje Kosova, nisu
JAKOVINA: Srbi iz Hrvatske i ranije su imali dosta napete odnose sa Vučićem. U Hrvatskoj su sada ostali izvan vlasti, a željeli bi biti njen dio, pa su možda oprezniji i skloniji kompromisima unutar hrvatskog društva. Mislim na h rvatsku desnicu. Stranka Milorada Pupovca je to činila i ranije, ali sada je očito spremna na nove kompromise zbog drugih i većih probitaka. Nažalost, politika Srba u Hrvatskoj pretvorila se u politiku srpskog krila HDZ-a, od čega je srpska zajednica, posebno ona u Zagrebu, imala koristi. POBJEDA: Što tačno znači - srpsko krilo HDZ-a?
JAKOVINA : Podržavanje politike premijera Andreja Plenkovića u svakom momentu i bez ostatka. Naprosto, Pupovac ne čini ništa što bi moglo otežati Plenkovićevu poziciju i položaj.
P OBJEDA: Izostanak Milorada Pupovca i njegove stranke sa Svesrpskog sabora u Beogradu objašnjava se strahom od Domovinskog pokreta (DP), koji je bio izričit da srpske političke predstavnike ne želi u Vladi. Zašto Pupovac toliko smeta DP-u?
JAKOVINA: Ovo je prvi put da Pupovac ostaje izvan Vlade, jer to ne dozvoljava Domovinski pokret. Hrvatski nacionalizam je uskogrud, baš kao što su politika i teme Domovinskog pokreta, koji je ekstremna desnica, uskogrudi. Da je Pupovac otišao u Beograd, otežao bi poziciju Plenkoviću, koji se za Pupovca zalaže onako kako se Pupovac zalaže za Plenkovića. Svojim ponašanjem i potezima, Pupovac veoma pomaže Plenkoviću i Hrvatskoj. Tu smo politiku u Hrvatskoj gledali proteklih osam godina. Međutim, sada je ideja da se prije svega pomogne HDZ-u Andreja Plenkovića. Pitanje je da li Pupovac time pomaže i Hrvatskoj. Tamara NIKČEVIĆ
ukinute sankcije Rusiji, nije došlo do dvojbe oko NATO. S jedne strane, nova vlast je gurana da nastavi politiku prethodnih crnogorskih vlada, a s druge, ima želju da sve što je na unutarnjem planu bilo dobro uništi i unazadi. Upravo je u tom procjepu aktuelna crnogorska politika, koju personificiraju premijer i predsjednik Crne Gore.
Preliminarni podaci Monstata o spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne
PODGORICA - Spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih pet mjeseci ove godine karakteriše veliki pad izvoza i drastičan rast spoljnotrgovinskog deficita, što je prvenstveno posljedica ogromnog pada vrijednosti izvezene električne energije u odnosu na isti prošlogodišnji period, odnosno nižih cijena struje na međunarodnim tržištima tokom ove godine. Statističari su izračunali da je došlo i do značajnog smanjenje izvoza, do prije nekoliko godina jednog od najznačajnih izvoznih crnogorskih proizvoda, aluminijuma. Sa druge strane, vrijednost uvezenih vozila je u prvih pet mjeseci uvećana za četvrtinu u odnosu na isti period prošle godine, dok smo na uvoz hrane u prvih pet mjeseci ove godine potrošili 286,84 miliona eura, što je 4,1 odsto više nego lani u istom periodu
Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih pet mjeseci, pre-
ma preliminarnim podacima Monstata, iznosila je 1, 82 milijarde eura, što je 2,6 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 251,5 miliona eura, što je 22,4 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz
Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 76,5 miliona eura, Švajcarska sa 16,2 miliona eura i Bosna i Hercegovina sa 15,5 miliona eura. Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 260,4 miliona eura, Kina sa 192,4 miliona i Njemačka sa 163,4 miliona eura.
Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).
je bio veći 8,2 odsto i iznosio je 1,57 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 22,3 odsto.
alarmantno
U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK), najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 56,5 miliona eura, koje čine električna energija sa 47,7 miliona eura i ostalo.
Vrijednost izvezene električne energije u prvih pet mjeseci smanjena je za čak 70,7 odsto u odnosu na isti period lani, kad je taj iznos bio vrijedan 162,77 miliona eura.
Došlo je i do značajnog pada vrijednosti izvoza obojenih
Brod ,,Antonija“ počeo da plovi između Crne Gore i Hrvatske
PODGORICA - Međunarodna pomorska linija Budva - Dubrovnik juče je zvanično puštena u saobraćaj. Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović zahvalio je zaposlenima u njegovom resoru i Morskom dobru na predanom radu u realizaciji ovog projekta. Cijena karte u jednom smjeru je 55 eura, a povratne 69 eura.
- Ovo će da rastereti drumski
saobraćaj od Herceg Novog do Dubrovnika i doprinijeće razvoju turizma Budve - kazao je Radulović. Prevoz na ovoj liniji biće organizovan dva puta dnevno brodom „Antonija“ agencije „Kompas“. Radulović je poručio da je Vlada fokusirana na infrastrukturne projekte. -Imamo i pokretanje brodske linije Bar - Ankona 9. jula, tender za izgradnju mosta na Šćepan Polju - naveo je Radulović.
Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladen Mikijelj saopštio je da je najvažnije da su luku Budva vratili građanima. - Linija Budva - Dubrovnik najbolje povezuje građane Hrvatske i Crne Gore - ocijenio je Mikijelj i dodao da mu je zadovoljstvo što će brodom spojiti dva divna grada na jadranskoj obali.
Izvršni direktor kompanije
metala, odnosno aluminijuma, koji je u prvih pet mjeseci bio vrijedan 19,9 miliona eura, što je za gotovo 50 odsto manje nego prošle godine u istom periodu, kad je taj izvoz bio vrijedan 39,4 miliona eura.
Došlo je do značajnog rasta izvoza mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit od 95,3 odsto u odnosu na lani. Taj izvoz je u prvih pet mjeseci bio vrijedan 24,97 miliona eura, dok je lani u istom uporednom periodu bio vrijedan 12,78 miliona eura.
U prvih pet mjeseci izvoz hrane iznosio je 17,47 miliona eura, što je 16,5 odsto više nego lani. U izvozu hrane dominira izvoz mesa i njegovih prerađevina sa 12,85 miliona eura i veći je 32,9 odsto nego u istom prošlogodišnjem periodu, dok je izvoz voća i povrća u prvih pet mjeseci bio vrijedan 1,88
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16 odsto i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 22,3 odsto. Zabilježen je ogroman pad vrijednosti izvezene električne energije, koja je u prvih pet mjeseci smanjena za čak 70,7 odsto u odnosu na isti period lani
Uvoz odjeće i obuće vrijedan 75 miliona eura
Za uvoz odjeće smo u prvih pet mjeseci utrošili 52,6 miliona eura, a za uvoz obuće 22,36 miliona. Na uvoz namještaja je potrošeno 40,3 miliona eura, a na uvoz eteričnih ulja, parfemskih i toaletnih preparata 38,45 miliona eura. Vrijednost uvoza medicinskih i farmaceutskih proizoda u prvih pet mjeseci ove godine je 88,52 miliona eura i bilježi značajan rast u odnosu na isti period lani od 15,2 odsto kad je taj uvoz iznosio 76,85 miliona eura. Za uvoz duvana i proizvoda od njega je plaćeno 13,09 miliona eura.
miliona eura i smanjen je 27,9 odsto u odnosu na lani.
nema proizvodnje
U strukturi uvoza prema SMTK-u najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji (sektor 7) u iznosu od 404,6 miliona eura, koje čine drumska vozila sa 156,2 miliona eura i ostalo.
Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvih pet mjeseci je za 24,8 odsto veća u odnosu na isti period prošle godine. U prvih pet mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 118,86 miliona eura i 10,4 odsto je veći u odnosu na isti period lani.
U prvih pet mjeseci smo na uvoz hrane potrošili 286,84 miliona eura, što je 4,1 odsto više nego lani u istom periodu. Na uvoz mesa smo potrošili gotovo 64 miliona eura, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, na uvoz povrća i voća 46,47 miliona eura, što je 8,9 procenta više nego lani, dok smo na uvoz žitarica i proizvoda od žitarica utrošili 37,5 miliona eura, što je za oko tri odsto manje nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Uvoz pića je bio vrijedan 40,6 miliona eura i 3,2 odsto je veći nego u prvih pet mjeseci prošle godine. S. popoviĆ
Putnički brod „Antonija“
„Kompas“ Bojan Aljinović kazao je da se nadaju da će brod „Antonija“ nastaviti da saobraća i u narednoj godini. - Zahvaljujem Vladi, ministarstvu i premijeru, ovaj proje-
kat je ambiciozan i završen u zaista rekordnom roku. Očekujem da će linija raditi dugo i nakon što Crna Gora uđe u Evropsku uniju - poručio je Aljinović.
„Antonija“ je putnički brod izgrađen 2002. godine, koji plovi pod hrvatskom zastavom. Katamaran je dug 32 metra i širok devet metara, sa kapacitetom od 242 putnika. j.raičeviĆ
Neđelja, 30. jun 2024.
PODGORICA - Istraga protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića za navodni ratni zločin je zloupotreba pravosuđa u političke svrhe - kaže za Pobjedu ugledni beogradski advokat Borivoje Borović. Specijalno državno tužilaštvo otvorilo je još jednu istragu protiv Milivoja Katnića, ovoga puta za ratni zločin protiv civilnog stanovništva koji je on, navodno, počinio 1992. godine u Cavtatu.
Katnić je u srijedu na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu, pred tužiteljkom Tanjom Čolan-Deretić, kategorično negirao optužbe da ima bilo kakve veze sa ratnim zločinima i kazao da se radi o orkestriranim napadima iza kojih stoji predsjednik Skupštine Andrija Mandić Borović ponavlja da protiv Katnića nema dokaza za djela koja mu se stavljaju na teret i zbog kojih je uhapšen. - Pošto nema dokaza za krivična djela koja mu se stavljaju na teret, onda se traži podrška laičke javnosti i SDT se bavi sporednim stvarim kao što je navodni ratni zločin. Siguran sam da ima bilo kakvog krivičnog djela, Hrvatska bi već otvorila taj proces. Meni je žao što se u ovom trenutku svi postupci u Crnoj Gori vode veoma haotično. Mislim da nema dovoljno kvalitetnih tužilaca, a ni sudija, koji bi mogli to da prate, pa nemamo ni pravosnažnih presuda, niti će ih biti, za krivična djela gdje su optužbe sa ,,Skaj“ aplikacija jedini navodni dokazi. Pošto sporednih dokaza nema, onda se ljudi predugo drže u pritvoru i ne prihvata se jemstvo kao osnov obezbjeđenja, već se pritvor tretira kao krivična sankcija kako bi se zadovoljila laička javnost. Neuobičajeno je da se osoba pritvori za neke navodne radnje, a onda se ubacuju navodni ratni zločin. Ti predmeti, ako ima sumnje, rade se po međunarodnim ugovorima. Da je nešto bilo po ovom osnovu, Hrvatska bi po međunarodnom ugovoru sa Crnom Gorom preduzela krivično gonjenje - poručuje Borović.
NOVE/STARE OPTUŽBE
Otvaranje ove istrage uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je okončano saslušanje svih svjedoka u postupku u kojem je Katnić označen kao član kriminalne grupe, čime je otvorena mogućnost da položi jemstvo da bi se u daljem toku procesa branio sa slobode. On je, prema informacijama Pobjede, na saslušanju pred tužiteljkom kazao da ima svjedoke koji mogu potvrditi da su optužbe za ratne zločine neosnovane, ali da bi saopštavanje njihovih imena mogao biti osnov za određivanje pritvora u ovoj novoj istrazi. Iako su u posljednje vrijeme sve glasniji stavovi sa međunarodnih adresa koji blagonaklono gledaju na mogućnost da se Katnić uz jemstvo brani sa
Ugledni advokat kaže da se SDT u slučaju Milivoja Katnića bavi navodnim ratnim zločinom, jer nema dokaza za djela koja mu se stavljaju na teret
slobode, očigledno je istražnim instancama u Crnoj Gori interes da on što duže boravi u pritvoru.
Zanimljivo je da se istraga o ulozi Milivoja Katnića u ratnom zločinu u Hrvatskoj otvara 32 godine nakon što se to navodno desilo i sve to, prema informacijama Pobjede, bez ikakvih novih indicija, kamoli dokaza.
Prema informacijama Pobjede, Katnić se tereti da je hrvatskom državljaninu M. P. prijetio ubistvom i ucjenjivao ga da će njegovu porodicu zadržati kao taoce ukoliko ne preda pušku koju posjeduje, dok je I. P. nanio tjelesne povrede, udarajući ga. Katnić je u ovom periodu bio pomoćnik komandanta za pravne poslove u komandi mjesta Cavtat. Bivši glavni specijalni tužilac je na saslušanju, prema saznanjima Pobjede, odbacio tvrdnje tužilaštva i rekao da više osoba može potvrditi da on nema nikakve veze sa optužbama. On je kazao da M. P. ne poznaje niti ga je ikada vidio, a kamoli maltretirao, a što se tiče I. P. da nema nikakve veze sa napadom na njega. Katnić je tražio od tužiteljke da izvrši uvid u spise predmeta koji su vođeni za ratne zločine na dubrovačkom ratištu, a u ko-
to da prate, pa nemamo ni pravosnažnih presuda, niti
Siguran sam, da je bilo krivičnog djela, Hrvatska bi već otvorila taj proces. Meni je žao što se u ovom trenutku svi postupci u Crnoj Gori vode veoma haotično. Mislim da nema dovoljno kvalitetnih tužilaca, a ni sudija, koji bi mogli to da prate, pa nemamo ni pravosnažnih presuda, niti će ih biti, za krivična djela gdje su optužbe sa ,,Skaj“ aplikacija jedini navodni dokazi. Pošto sporednih dokaza nema, onda se ljudi predugo drže u pritvoru i ne prihvata se jemstvo kao osnov obezbjeđenja, već se pritvor tretira kao krivična sankcija da bi se zadovoljila laička javnost - poručuje Borović
jima je M. P. bio svjedok i da se uvjeri da on nije označen kao izvršilac bilo kakvog zločina. M. P., koji je u najnovijem predmetu protiv Katnića naveden kao njegova žrtva, pominjao se kao jedan od zatočenika logora Morinj. On je krajem 2011. godine na regionalnoj konferenciji posvećenoj napadu na Dubrovnik javno optužio Katnića, ali tada - za odgovornost za pljačke i paljevine u Cavtatu i, prema dostupnim informacijama, nije pominjao prijetnje i ucjene upućene njemu za šta je Katnić, sada, prema saznanjima Pobjede, osumnjičen. M. P., 2020. godine u novembru, četiri mjeseca nakon smjene vla-
sti u Crnoj Gori, u emisiji Seada Sadikovića na Televiziji Vijesti dopunio je izjavu navodeći da mu je „Katnić prijetio i ucjenjivao ga“.
ORKESTRIRANI NAPAD Poslije izbora na mjesto VDT, Marković se, kako je naveo Katnić, sastao sa glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem i specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i na tom sastanku, na Šoškićevu inicijativu, dogovoreno je da se otvori postupak protiv njega. Katnić od početka procesa ukazuje da Specijalno državno tužilaštvo selektivno postupa u njegovom slučaju i da mu kr-
še osnovna prava koja su mu zagarantovana. On je u nekoliko navrata saopštio da tužilac Šoškić selektivno prilazi dokazima koji idu u prilog odbrani, posebno akcentujući unos dokaza dobijenih preko Europola, a odnose se na poruke sa nekad zaštićene „Skaj“ komunikacije i nepribavljanju kao dokaza odluke policije o skidanju zabrane ulaska srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru.
Inače, kampanja Demokratskog fronta protiv Milivoja Katnića traje još od 2016. godine kada je pokrenuo istragu i podigao optužnicu u slučaju koji je u javnosti poznat kao „državni udar“. Sadašnji predsjednik Skupštine 2017. godine zaprijetio je Katniću da će ga skupo koštati procesuiranje pokušaja terorizma iz oktobra 2016. i da će proces biti „razmontiran u paramparčad, a Katnić poslat na margine istorije“. I njegov partijski kolega Milan Knežević najavio je Katniću da će „skupo platiti za ovo što radi nama i našim porodicama“. Katnić je naveo i da je sve što mu se dešava posljedica djelovanja zločinačke organizacije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Andrija Mandić. On je za svoje tvrdnje, prema našim izvorima, predočio javni nastup predsjednika Odbora za bezbjednost Milana Kneževića, koji je u jednoj televizijskoj emisiji izjavio da Milorada Markovića neće podržati za vrhovnog državnog tužioca ukoliko ne krene u postupak protiv Katnića Inače, Specijalno državno tužilaštvo je još 2018. godine provjeravalo navode
trećeg lidera Demokratskog fronta, predsjednika tadašnjeg Pokreta za promjene Nebojše Medojevića da je Katnić tokom 1991. i 1992. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, da je osumnjičen za silovanje žene u Konavlima, da je uzimao novac od domicilnog stanovništva da ih ne bi mučio i zlostavljao. Specijalna tužiteljka Lidija Vukčević je tada formirala predmet povodom tvrdnji koje je Medojević iznio u maju 2017. godine na jednom portalu, a 20. decembra iste godine je u Skupštini naveo ime žene za koju je tvrdio da je bila žrtva silovanja. Tužilaštvo je tada u postupku izviđaja pozvalo Medojevića na saslušanje, a SDT-u je dostavljena informacija od kolega iz Hrvatske da osoba sa tim ličnim podacima nikada nije imala prebivalište u Cavtatu, niti je ikad podnijela krivičnu prijavu. Predmet je zatvoren, jer nije bilo dokaza. Podsjećamo, Medojeviću je tada odlukom suda određeno dva mjeseca zatvora, jer je odbio da svjedoči o ratnim zločinima iza kojih je, prema njegovim riječima, stajao tužilac Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac se od 14. aprila nalazi u UIKS-u zbog optužbi da je bio član kriminalne organizacije koju je formirao bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, a čiji su članovi, prema navodima iz naredbe za istragu, postali bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i Lazovićev sin Petar Lazović, a „s ciljem da bi radili za vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera“. M. JOVIĆEVIĆ
PODGORICA - Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u korist Srđana Čovića i odbio žalbu Radio-televizije Crne Gore, pa će Javni servis morati da mu plati 937,5 eura sudskih troškova.
Čović, koji je bio kandidat za generalnog direktora RTCG, tužio je RTCG zbog izbora Borisa Raonića i pred Osnovnim sudom tražio poništenje rješenja Savjeta RTCG od 6. avgusta 2021. godine kada je Raonić imenovan za generalnog direktora.
U međuvremenu, dok je taj sudski proces trajao, Viši sud je donio presudu u drugom postupku, u kojem je Nikola Marković tužio RTCG takođe zbog izbora Raonića. Viši sud je u maju prošle godine donio odluku da je Savjet RTCG donio nezakonitu odluku i da je Raonić u trenutku imenovanja, ali i konkurisanja bio u konfliktu interesa jer je bio član Savjeta Agencije za elektronske medije, što je u suprotnosti sa Zakonom i RTCG.
S druge strane, Čović je tužio RTCG zbog izbora Raonića po osnovu da nema dovoljno radnog iskustva u VII 1 stepenu kvalifikacija, odnosno po tada važećem zakonu 10 godina iskustva, jer je Raonić diplomu Pravnog fakulteta stekao 2018. godine, a imenovan je 2021. godine. I po ovoj stvari odluke su donijeli sudovi, ali i Agencija za sprečavanje korupcije. Odluke govore da je Raonić nezakonito izabran, ali i reizabran prošle godine. Dok je Osnovni sud vodio proces Čovićevog prvog procesa zbog imenovanja Raonića 2021. godine, stigla je presuda Višeg suda, nakon koje je Raonića Savjet RTCG razriješio, pa ponovo imenovao za generalnog direktora na istoj sjednici.
Viši sud odredio da RTCG plati sudske troškove Čoviću, koji je tužio Javni servis zbog izbora generalnog direktora
Pored brojnih sudskih presuda, mišljenja ASK-a, prebacivanja predmeta ponovo iz SDT u ODT, Raonić ostaje na čelu Javnog servisa. Mandat mu ističe u avgustu naredne godine, a ukoliko se nastavi nepoštovanje sudskih odluka i prebacivanje nadležnosti, moguće je da će ostati na rukovodećoj funkciji do kraja mandata
I ova odluka Savjeta je pobijena pred sudovima. Zbog toga je Osnovni sud u Čovićevom slučaju odlučio da, kako je već po slučaju Marković protiv RTCG donešena odluka da je generalni direktor RTCG nezakonito izabran, uzeo u obzir tu činjenicu i presudio da tužena strana,
odnosno Javni servis mora da plati troškove sudskog postupka. To znači da je presuda donešena u Čovićevu korist, samo što Osnovni sud nije donosio odluku o tome da li je Raonić nezakonito izabran, jer je u međuvremenu druga instanca, Viši sud, u drugom
Reagovanje Stomatološke komore Crne Gore na odluku žirija
slučaju poništio odluku Savjeta RTCG. Osnovni sud se u ovom procesu nije bavio reizborom, jer to nije bio predmet suđenja. Čović je nakon toga tužio ponovo RTCG zbog ponovnog imenovanja Raonića na istoj sjednici. Sud je presudio da i
Razočarani što dr Lainović nije
dobio Trinaestojulsku nagradu
Iz Stomatološke komore naglašavaju da kao predlagači nijesu dobili obrazloženje odluke žirija da se Trinaestojulska nagrada za životno djelo ne dodijeli dr Milenku Lainoviću
PODGORICA - Stomatološka komora Crne Gore obavijestila je javnost da je duboko rezignirana i, najblaže rečeno, razočarana odlukom Komisije za dodjelu Trinaestojulske nagrade da se nagrada za životno djelo ne dodijeli primarijusu dr Milenku Lainoviću
-Naime, Lainović je cio radni vijek proveo u Crnoj Gori, tokom nevjerovatnih 57 godina rada u stomatološkoj struci! Zubarski zanat je počeo da uči kao dječak sa deset godina
u predratnoj Kraljevini SHS, da bi tokom Drugog svjetskog rata u porušenoj Podgorici radio kao jedini zubar, sa svega 15 godina – kaže se u saopštenju Stomatološke komore. Dodaje se da je Lainović Medicinski fakultet – stomatološki odsijek upisao u septembru 1948. godine u Zagrebu. Šestogodišnje studije završio je 1954. kao prvi student koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu – stomatološki odsjek Sveučilišta u Zagrebu od 96 upisanih studenata prve generacije. -Tako je postao prvi diplo -
mirani stomatolog u istoriji zagrebačkog sveučilišta i prvi diplomirani stomatolog u Crnoj Gori – ističe se u saopštenju.
Navodi se da je dr Lainović utemeljiv ač stomatološke službe, stomatoloških škola i edukacija u Crnoj Gori: prvi primarijus - s tomatolog u Crnoj Gori - 1968. godine, prvi oralni hirurg u Crnoj Gori - 1969. godine, osnivač Udruženja zubo-zdravstvenih radnika Crne Gore - 1955, osnivač Stomatološke sekcije Crne Gore - 1971, osnivač prve srednje škole za zubare, zub-
ne tehničare, medicinske laborante i sanitarne tehničare – prve takve vrste u Crnoj Gori - 1961. godine. Dodaje se da je Lainović jedini stomatolog iz Crne Gore koji je bio predsjednik Udruženja stomatologa SFR Jugoslavije - 1972. godine. -Bio je organizator prvog naučno-stručnog skupa u Crnoj Gori iz oblasti stomatologije –1976. godine, prvi ljekar u Crnoj Gori koji je počeo obradu preloma kostiju lica i vilica konzervativnim i operativnim putem – kaže se u saopštenju.
prilikom reizbora Raonić nije ispunjavao uslove koje su tražene javnim konkursom i da je bio u konfliktu interesa. Marković i Čović ukupno imaju pet sudskih presuda koje potvrđuju nezakonitost izbora i reizbora. Osim pred sudovima, odluka Savjeta RTCG se nalazi i pred državnim tužilaštvom. Prošle godine je ODT samoinicijativno formiralo predmet zbog odluke Savjeta RTCG, a krivičnu prijavu je podnio i Media centar. Predmet je formiran u ODT, saslušani su pojedini osumnjičeni, ali je uskoro predat Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Tamo je bio tačno godinu dana, a za to vrijeme je specijalni državni tužilac Vukas Radonjić je saslušao svjedoke i osuumnjičene, pribavio dokaze, a GST Vladimir Novović je prije dvije sedmice javnosti najavio da će odluka biti uskoro donešena. On je tada saopštio i zanimljivu činjenicu u ovom čuvenom galimatijasu RTCG - da su pred specijalnim državnim tužiocem članovi Savjeta - ćutali. Zbog toga je Radonjić morao
S tomatološka komora Crne Gore je predložila dr Lainovića za Trinaestojulsku nagr adu za životno djelo. -To ističemo javnosti, jer se iz svih medijskih navoda ne može saznati ko su ostali predlagači za 56 kandidata. Zašto se takve informacije kriju od javnosti Crne Gore – pitaju se u Stomatološkoj komori. Naglašavaju da takođe Stomatološka komora kao predlagač nije dobila obrazloženje odluke žirija da s e Trinaestojulska nagrada za životno djelo ne dodijeli dr Milenku Lainoviću. -Netransparentnost rada komisije za dodjelu Trinaestojulske nagrade je očigledna, a zašto je to tako neka sudi javnost u Crnoj Gori – poručeno je iz Stomatološke komore. Ističu da je svojim radom, humanošću, stručnim i ljudskim kvalitetima, velikim doprinosom razvoju, afirmaciji i unapređenju stomatologije, oralne hirurgije i ljekarskih organizacija u Crnoj Gori dr Lainović ostavio trajan pečat u vremenu u kojem živi, u ko-
da traži i glasačke listiće kako bi utvrdio kako se glasalo. Ipak, u međuvremenu je promijenjen Zakon o SDT, pa je umjesto odluke ove sedmice taj predmet ponovo vraćen odakle je i krenuo u ODT. Vukas Radonjić je početkom sedmice, kada je predmet vraćen u ODT Pobjedi da je, nakon stupanja na snagu izmjena Zakona o SDT-u, to tužilaštvo nadležno za krivično gonjenje visokih javnih funkcionera, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, a da članovi Savjeta RTCG i generalni direktor RTCG ,,nijesu visoki javni funkcioneri“. Nedavno izmjenu zakona je SDT tako iskoristio jer nije podiglo optužnicu za sve ovo vrijeme pa je ponovo uposlen ODT. Tom tužilaštvu je NVO Media centar prošle podnijela krivičnu prijavu protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Naoda Zorića, Predraga Miranovića i Amine Murić zbog sumnje da su odbili izvršenje pravosnažne i izvršne sudske presude i omogućili sticanje protivpravne koristi izabranom generalnom direktoru Raoniću.
Podnijeta je i prijava protiv Raonića, predstavnika pravne službe Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović zbog osnova sumnje da su učinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja pojedinih članova Savjeta. Pored brojnih sudskih presuda, mišljenja ASK-a, prebacivanja predmeta ponovo iz SDT u ODT, Raonić ostaje na čelu Javnog servisa. Mandat mu ističe u avgustu naredne godine, a ukoliko se nastavi nepoštovanje sudskih odluka i prebacivanje nadležnosti, moguće je da će ostati na rukovodećoj funkciji do kraja. J.MARTINOVIĆ
jem je stvarao i djelovao, posvetivši čitav svoj život zdravstvu, stomatologiji i hirurgiji, maksimalno poštujući humana načela svoje profesije. -O njegovom djelu najbolje svjedoče njegovi pacijenti iz svih krajeva bivše SFRJ, a sudovi nekih komisija za njih su najmanje bitni – zaključuje se u saopštenju Stomatološke komore, koje potpisuje njen predsjednik spec. dr Vladimir V. Jovetić. Ministarstvo kulture i medija u šturom saopštenju za javnost objelodanilo je prije tri dana da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna (samo dan nakon što je utvrđena lista kandidata) odlučio da su dobitnici književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke SPC Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica. S.P.
PODGORICA - Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je da je dr Nebojši Kavariću nezakonito uručen otkaz i nije više mogao da radi kao pedijatar u Domu zdravlja, nakon što mu je istekao mandat direktora Doma zdravlja Podgorica 2021. godine. Dr Kavarić je tužio Dom zdravlja. Osnovni sud je donio odluku kojom je njegova žalba odbijena, međutim, presudom Višeg suda je odluka preinačena. Vrhovni sud je potvrdio odluku Višeg suda da je rješenje o prekidu radnog odnosa nezakonito, te da je Dom zdravlja dužan da dr Kavarića rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu. Vrhovni sud je ocijenio da je presuda Višeg suda jasna i da daje valjane razloge, koji revizijskim navodima nijesu dovedeni u sumnju, i na koje se revident i upućuje. Reviziju, koja je odbijena, tražio je advokat Doma zdravlja. Kada je dr Kavariću istekao mandat, a on izgubio i posao kao ljekar, iz tadašnjeg menadžmenta mu je poručeno da se prijavi na konkurs za pedijatra kada bude objavljen i da „zasnuje radni odnos kako se to čini i kako pravno treba da stoji“.
Za direktora Doma zdravlja je nakon dr Kavarića postavljen dr Danilo Jokić.
Novi direktor je kazao da je dr Kavariću istekao po sili zakona, te da je danom prestanka te funkcije dao nalog da mu se uradi rasporedno rješenje iako mu radni odnos u tom momentu nije bio u fazi mirovanja za vrijeme vršenja funkcije direktora Doma zdravlja.
- Važno je reći da je rješenje o novom ugovoru o radu sastavljeno bez pravnog osnova, kao i rasporedno rješenje jer je potpisano od neovlašćenog lica - rekao je tada dr Jokić.
On je tada izjavio i da Crna Gora mora postati zemlja sa vladavinom prava.
Vrhovni sud potvrdio da je Viši sud u slučaju nekadašnjeg direktora
Doma zdravlja i poznatog pedijatra donio pravilnu odluku
Dr Kavarić je tužio Dom zdravlja. Osnovni sud je donio odluku kojom je njegova žalba odbijena, međutim, presudom Višeg suda je odluka preinačena. Vrhovni sud je potvrdio odluku Višeg suda da je rješenje o prekidu radnog odnosa nezakonito, te da je Dom zdravlja dužan da dr Kavarića rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu
Zakoni moraju važiti jednako za sve, i za doktora Kavarića i za mene tokom i nakon prestanka funkcije, kao i za sve građane Crne Gore - kazao je Jokić. Iako se pozivao na zakone i vladavinu prava, dr Jokić je smijenjen sa funkcije direktora Doma zdravlja u januaru
Kada je dr Kavariću istekao mandat, a on izgubio i posao kao ljekar, iz tadašnjeg menadžmenta mu je poručeno da se prijavi na konkurs za pedijatra kada bude objavljen i da „zasnuje radni odnos kako se to čini i kako pravno treba da stoji“
ove godine odlukom ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna Odluka o razrješenju uslijedila je nakon što su Ministarstvu zdravlja dostavljeni izvještaji i dokumentacija Odbora direktora ZU Doma zdravlja glavnog grada koji jasno ukazuju na činjenice kojima je utvrđeno da je dr Jokić, tokom 2022. i 2023. godine, imao suprotstavljene pozicije sa Odborom direktora, te da je ignorisao zahtjeve i odluke Odbora direktora i nije poštovao obaveze ustanovljene zakonom i Statutom ustanove. – Takvo postupanje direkto-
ra Jokića već je ugrozilo, ali bi i ubuduće značajnije moglo da ugrozi funkcionisanje u stanove i njenu primarnu djelatnost, što bi dalje vodilo ugrožavanju javnog interesa, prije svega interesa pacijenata, ali i zaposlenih – kazali su tada Pobjedi iz Ministarstva. A prije odluke ministra Šimuna, Odbor direktora podgoričkog doma zdravlja izglasao je nepovjerenje Jokiću još tokom 2022. godine, traživši od tadašnjeg ministra zdravlja Dragoslava Šćekića da ga razriješi te funkcije, što on nije učinio.
Činjenice
Sud je utvrdio da je Kavarić zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme 1.9.1991. godine na radno mjesto doktora medicine u ambulanti za školsku djecu, nakon čega je u kontinuitetu bio na radu kod tuženog na neodređeno vrijeme, na poslovima izabranog doktora za djecu sve do 2005. godine, kada je najprije izabran za vršioca dužnosti direktora Doma zdravlja, a onda i za direktora u punom mandatu. Funkciju direktora dr Kavarić obavljao je u nekoliko mandata, sve do 2021. godine. Utvrđeno je i da je 2021. godine zaključio i Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (kao razlog zaključenja tog ugovora navedena je Odluka br. 1-500/21-476 od 04.02.2021. godine koju je donijelo Ministarstvo zdravlja o prestanku mandata tužiocu na funkciji direktora tuženog sa danom 4.2.2021. godine), i tim ugovorom je tužilac raspoređen na radno mjesto pedijatra u Centru za djecu sa posebnim potrebama i Savjetovalištu za mlade od 5. 2. 2021. godine. Nakon toga Dom zdravlja je donio rješenje o prestanku radnog odnosa na osnovu prestanka mandata direktora.
Suđenja i pre Sude Osnovni sud u Podgorici je presudio u martu 2023. da se odbija tužbeni zahtjev dr Kavarića da se poništi rješenje o prestanku radnog odnosa na osnovu prestanka mandata direktora, i da se rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu.
Odbijen je i zahtjev kojim je
traženo da se obaveže Dom zdravlja da Kavariću na ime naknade neisplaćenih zarada za period od 5. 2. 2021.godine do 1.1.2023.godine.
Viši sud je nakon toga preinačio presudu Osnovnog suda i proglasio nezakonitim rješenje Doma zdravlja Podgorica o prestanku radnog odnosa na osnovu prestanka mandata direktora Kavarića. Viši sud je obavezao Dom zdravlja da dr Kavarića rasporedi na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i iskustvu. Na presudu Višeg suda, Dom zdravlja je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.
Vrhovni sud je ocijenio da je revizija neosnovana i da je Viši sud pravilno postupio. - Naime, kako je to utvrđeno u postupku, tužilac je radni odnos na neodređeno vrijeme kod tuženog zasnovao 1991. godine, dakle, isti je i prije prvog imenovanja na funkciju direktora, bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod tuženog i obavljao poslove izabranog doktora za djecu. Dakle, kako je tužilac iz radnog odnosa koji je bio zasnovan na neodređeno vrijeme imenovan na funkciju direktora kod istog poslodavca, to su zaključenjem ugovora o radu sa direktorom, koji je tužilac nakon imenovanja na funkciju direktora 2016. godine, i 2020. godine zaključio sa tuženim, stranke uredile međusobna prava i obaveze za vrijeme trajanja mandata. Donošenje odluke o prestanku mandata - razrješenju direktora, u situaciji kakva je konkretna, nije moglo za posljedicu imati otkaz ugovora o radu tužiocu, a naročito ne iz razloga koje su navedeni u obrazloženju - da tužiocu za vrijeme trajanja mandata radni odnos, u smislu odredbe čl. 74 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nije stavljen u stanje mirovanja. Ovo iz razloga što ugovori o radu direktora koji je tuženi zaključio sa tužiocem 1. 3. 2016. i 2.7. 2020. godine, nemaju karakter ugovora o zasnivanju radnog odnosa, jer se tužilac već nalazio na radu kod tuženog na neodređeno vrijeme, pa bez obzira na postojanje uslova za donošenje
odluke o prestanaku mandata tužiocu (jer je više od dva puta obavljao funkciju direktora), tužiocu nije mogao prestati radni odnos, već je tuženi bio u obaveza da ga rasporedi na odgovarajuće radno mjesto, na poslove koje je obavljao i prije imenovanja na funkciju direktora, zbog čega su i revizijski navodi kojima se s tim u vezi tvrdi suprotno bez osnova - piše u odluci Vrhovnog suda. Vrhovni sud je u u svojoj odluci ocijenio i da je Viši sud pravilno odlučio da se Kavariću ne može stavljati na teret što nije iskoristio pravo na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa u skladu sa odredbom čl. 74 st. 4 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a kod činjenice da navedena zakonska odredba nije postojala u vrijeme kada je tužilac imenovan na funkciju direktora, jer je tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Sl.list CG br. 82/20 od 06.09.2020. godine) bilo predviđeno da direktor zdravstvene ustanove ima pravo na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa kod prethodnog poslodavca, odnosno na radnom mjestu na kojem je prethodno bio raspoređen. - Stoga se neosnovano navodima revizije tvrdi suprotno i ukazuje da je tužilac nakon stupanja na snagu navedenih izmjena zakona bio u obavezi da zatraži utvrđivanje mirovanja prava iz rada, jer takva obaveza nije bila propisana navedenom zakonskom odredbom - piše u odluci Vrhovnog suda. Činjenica da je Dom zdravlja sa dr Kavarićem, istog dana kada je donijeto rješenje o prestanku mandata 4. 2. 2021. godine, zaključio Ugovor o radu na neodređeno vrijeme na radno mjesto predijatra u Centru za djecu sa posebnim potrebama i Savjetovalištu za mlade, te nakon toga isto oglasio nevažećim - je bez uticaja na odluku u ovoj pravnoj stvari, smatra Vrhovni sud. Ističu da dr Kavarić tim ugovorom nije zasnovao radni odnos na neodređeno kod tuženog, već je samo raspoređen na prethodno navedeno radno mjesto, a budući da je kod tuženog u kontinuitetu u radu od 1991. godine.
j.MarTinOViĆ
S obzirom na to da član 3 Deklaracije Svesrpskog sabora od 8. juna 2024. godine dozvoljava da sveštenike nazovemo „nacionalnim radnicima“, onda bi bilo shvatljivo da ove radnike pozovemo da nam objasne šta je to srpsko-hrišćanska svetinja braka i porodice na čije poštovanje poziva elita srpske političke misli.
Ova elita je u članu 10 Deklaracije istakla da: „prepoznaje Srpsku pravoslavnu crkvu kao jednog od stubova nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda, te poziva na bližu saradnju crkvenih i državnih organa u ključnim pitanjima kao što je očuvanje tradicionalnih hrišćanskih vrednosti, očuvanje svetinje braka i porodice“. Koliko mi shvatamo nacionalne radnike - a oni su sada nova klasa - država bi trebalo da zabrani bilo koji oblik braka i porodice koji se opire stavovima kaluđera iz crkvenih „organa“. Glavna njihova žrtva ne bi tu trebalo da bude LGBT+ populacija, već nešto mnogo, mnogo veće: to je brak iz ljubavi bilo kojih ljudi koji ga sklapaju pred državom bez obzira kojih su ideoloških i religioznih uverenja. Taj državni brak je doneo spasenje svim ljudima sveta, sem tamo gde popovi vode državu i gde hrišćani ne smeju biti u braku sa nehrišćanima - poput „generičkog“ stava teologa Kipranina iz Kartagine, iz trećeg veka, koji u svoje „Tri knjige o svedočanstvima protiv Jevreja“, zabranjuje brak sa paganima. Svesaborska srpska deklara-
Svesaborska srpska deklaracija od 8. juna vodi ka - smrti braka iz ljubavi u korist vjernosti crkvenoj ideologiji pod prijetnjom Pakla i izdaje nacionalnih interesa! Pop puca u ljubav i zahtijeva da prvo volite njega, a bilo kog drugog, izvan njegove hrišćanske crkve - ne smijete. Pop je naša prva ljubav... Popovski brak je izolacija sreće ljudi samo na dvorište njegove parohije: ko se krstio - može u brak, a ko nije - ide do Đavola
Italijanski kardinal
Marčelo Semeraro je sedam godina bio kod pape Franja njegov sekretar Savjeta kardinala. Godine 2020. je napisao predgovor za knjigu italijanskog teologa i sveštenika Aristida Fumagalija pod nazivom „Moguća ljubav: homoseksualne ličnosti i hrišćanska moralnost“. Prije toga je, 2016. godine, u intervjuu za Corriere della Sera kazao „da nema ništa protiv civilnog priznanja istopolnih brakova sve dok se oni ne izjednačavaju sa realnim brakovima“
cija vodi ka smrti braka iz ljubavi u korist vernosti crkvenoj ideologiji pod pretnjom Pakla i izdaje nacionalnih interesa. Pop puca u ljubav i zahteva da prvo volite njega, a bilo kog drugog, izvan njegove hrišćanske crkve - ne smete. Pop je naša prva ljubav. A pravoslavni sme u zagrljaj jedino svoje pravoslavne devojke i obrnuto, a svi ostali su nesoj i sa njima nema braka. Zato je popovski brak izolacija sreće ljudi samo na dvorište njegove parohije. Ko se krstio može u brak, a ko nije, ide do Đavola. I, ako saborska srpska država preuzme od Crkve religiozni brak, onda će ona bračnim zakonodavstvom zavesti segregaciju ljubavi po pripadnosti veri. Samo će istoverci smeti u brak. Da nisi pipnuo lepu Korejanku ili indijsku hindu devojku, i obrnuto! Svetinja crkvenog braka je šizmatičko cepanje ljudi, ona je ubistvo prava svih ljudi na slobodnu ljubav, porodicu i decu. To je obnova bračnog zakonodavstva iz evropskog srednjeg veka kog su srušile građanske i komunističke revolucije. Rušili su ga i kraljevi prosvetitelji i svetska enciklopedija humanizma. Rušio ga je i papa Benedikt Četrnaesti kada je 1741. godine dozvolio mešane brakove katolika i protestanata u Belgiji i Holandiji na osnovu zakona civilnih vlasti. A srpski pravoslavci - oni još
uvek ne žele premoć slobodnog narodnog braka nad šizmatičkim brakom iz Patrijaršije. Oni ne priznaju da se bilo ko kršten u bilo kojoj hrišćanskoj denominaciji može bračno vezati za Srbina i primiti „tajnu“ venčanog krunisanja. Mora preći u pravoslavlje. Popovi su jači od države.
HRIŠĆANSKI BRAK?
Ne postoji hrišćanski brak. Isus nije definisao brak. Nikome od svojih slušalaca nije bio na svadbi, nikome nije bio ni kum, on se nije oženio, i nije nijedno dete pomilovao po glavi ma u čiju familiju da je banuo. A njegovi apostoli su bili poligamisti i incestualni kopulisti svojih sestara koje su vodili sa sobom.
Pavle je to rekao - ne mi. A čak i da nije to rekao, u doba Nazarećanina su postojali svi oblici ljubavnih veza i brakova koje su ljudi želeli - od monogamnog braka - od dvopolnog do istopolnog, do grupnih brakova, kako istoverskih tako i raznoverskih. Osim njih, mešali su se i socijalni statusi, mešale su se i rase - ali se čuvao i ekskluzivizam i korist od spajanja porodica po ugledu. Kod Rimljana je sve moglo. Mogao si i tuđeg sina da proglasiš za svoga i potom da ga odrediš za cara naslednika. Najveći carevi su takvi i bili, počev od Oktavijana Avgusta, pa nadalje.
Crkva, a ne i Isus, od rimskog polnog i bračnog života uzela je samo monogami brak sklopljen u hramu. To je bilo doba kada se ona otresala od gnostika i antinomijanaca koji nisu priznavali nikakve bračne norme i kolektivno uređivanje braka, kao ni liturgijsko i koncilsko normirano hrišćanstvo (gnostici).
Institucionalizovana crkva je nosila arhivu bračnih istorija sve do 19. veka. Ta stara crkva je potvrdila srednjovekovnu socijalnu segregaciju bračnih supružnika (seljak i zanatlija ne idu za aristokratkinju), ustanovila je zabranu brakova između različitih hrišćanskih struja i zabranila kod katolika razvod braka sa fantasmagorijom „tajne“ nerascepivog polnog jedinstva muža i žene.
Tertulijan je u svom „Podsticanju čednosti“ čak novi brak preživelog supružnika posle smrti žene/muža imenovao „izmetom“, iako je često bio i kontradiktoran, te je u tekstu „O duši“ prethodni stav opovrgao. U stvari, on je stanje braka proglašavao za bogougodno, a vanbračno stanje ne. Moraš u brak, nema slobode. I Crkva je opravdala nenasledna prava žene na bračnu imovinu. Tako je bilo do reformacije, a potom je oštrina podela otupljivala sve dok država nije sa revolucijama priznala da je jedino brak sklopljen pred narodnim matičarem zakonski akt i nacionalizovala crkvene bračne arhive i zavela svoju arhivu kao pravosnažnu.
Koji to „tradicionalni hrišćanski brak“ hoće u 21. veku da obnovi Srpska pravoslavna crkva? Gde on postoji? Savremeni brak joj nije po volji, brak iz gradske opštine nije brak i vodi u Pakao? I ovo je nervira: danas, u eks-hrišćanskom dobu, ne postoji državna idolatrija nijednog oblika braka. Moralna vrednost Avgustinove ženske nevinosti i osuda predbračne ljubavi je napuštena. A koncept celibatske čistote pravoslavnih kaluđera i katoličkih popova je kompromitovan skandaloznim masovnim pedofilskim i homoseksualnim sodomijama na hiljada „kačavendi“ i orgijama koje oni priređuju, a potom se javno licemerno gnušaju zastave duginih boja i Prajda.
SRPSKI I EVROPSKI BRAK
Srpski brak kao svetski pravni unikat ne postoji. Brak u Srbiji - kao i u Crnoj Gori - nije nikakve pravne etničke izuzetnosti. Ali način veselja na svadbi jeste i te kako etnički. Brak je, posebno posle Drugog svetskog rata, zaslugom komunista, postao apsolutno humanistički. On je zasnovan na podjednakom pravu muškarca i žene da se po svojoj volji međusobno uzmu i bez krivice razvedu. Jugoslovenski brak je zajemčen pravom supružnika na slobodan ulaz i izlaz iz njega, uz ravnopravnu podelu bračne imovine i brige za decu. Crkva to hoće da obori? Ona bi da bude ta koja će umesto mladenaca da odlučuje ko sme, a ko ne sme u brak? Kačavenda? Perić? Celibašani?
Saborska deklaracija svesrpskih Srba od 8. juna je objavila savez države i Crkve protiv istopolnih brakova. Ona time napada i crnogorski „Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola“ iz jula 2020. godine. Taj zakon je rađen po ugledu na hrvatski zakon istog imena donetog 2014. godine a noveliranog u januaru 2020. godine. U obe države su jaki verski krugovi bili protiv njih, ali je pobedila humanistička praksa u bračnom zakonodavstvu u Evropskoj uniji i očigledna želja Svete Stolice da se princip ljubavi među ljudima digne iznad militari-
stičke vernosti konzervativnom kleru.
I sada nisu samo civilne vlasti te koje u većini evropskih država prinuđuju reakcionarne sveštenike i zadrtu javnost da razumeju da niko nema prava sprečavati zaljubljene ljude da žive zajedno i dele ista porodična prava iz bračnog zakonodavstva.
KAD CRKVE VUKU
NAPRIJED
Više nisu sada samo protestanti - kojih u svetu ima oko 1,1 milijarda (procene su i na manje), ti koji su usamljeno širili poimanje braka od heterogenog ka jednopolnom. Sada im se, osobito od pontifikata pape Franje, pridružuje i progresivni deo sveštenstva rimokatoličke crkve. A katolika je oko 1,3 milijarde - i trpe ogromno osipanje zbog seksualnog kriminala klera i zaostale privrženosti monopolu heterogenog monogamog braka, i mukama oko prihvatanja prava na razvod. Doduše, osipaju se i protestanti, posebno na severu Evrope gde ateizam po prvi put u istoriji nadjačava religiju, ali je to zbog inherentne nesposobnosti hrišćanstva da izdrži ideološku konkurenciju operativnih socijalnih snaga. Ta impotencija se još bolje vidi kod potpune nesposobnosti Srpske pravoslavne crkve da na „saboru naroda“ kaže ijednu reč o bilo kom pitanju od opšteg interesa stanovništva: minimalna plata, radna
imenovao tri nova pro-gay člana u Fernandezovu Dikasteriju: to su dvojica kardinala i nadbiskup.
prava, socijalno osiguranje i kriza zdravstva, obrazovna zaostalost školske omladine, ekologija prirode, kartelno dogovaranje trgovačkih mreža oko visokih cena hrane, preterana poreska opterećenja stanovništva, bankarsko lihvarenje kroz visoke kamate i izmišljavanje nekamatnih troškova administracije (recimo kroz „održavanje računa“ i „članarina“ na kreditne i platne kartice), visoke akcize na goriva, državno trgovanje drogom, kompromitacija sudstva i policije, infiltracija ilegalne imigracije, dileme oko veštačke inteligencije, moralni aspekt kloniranja i stotinu drugog... Crkvu brine samo njena imovina i zavlačenje šake u budžet, što prekriva ratnom nacionalističkom brigom za sve Srbe sveta.
NOVA IMENOVANJA U
DIKASTERIJI
Možda češki i poljski parlament nisu sa zadovoljstvom primili vest da je papa Franja
Češki i poljski parlamenti zaostaju za oko 25 evropskih parlamenata koji su doneli zakone o istopolnim brakovima ili o istopolnim partnerstvima. Sada je i Kosovo najavilo donošenje pro-gay i LGBT+ zakona. To nije čudno, jer Kosovo vode ateisti i marksisti-lenjinisti pokojnog Adema Demaćija kog Aljbin Kurti poštuje. Zadatak novih Fernandezovih saradnika je da ulože dodatne napore oko rešenja za prihvatanje istopolnih brakova i unapređenja statusa LGBT+ populacije u katoličkim sredinama. A možda je i sve religiozne tradicionaliste u Evropi i van nje porazila vest da je Ustavni sud Namibije oborio zakon koji nije priznavao istopolne brakove i time ovu afričku zemlju, drugu po redu na kontinentu posle Južnoafričke Republike, uveo u svetsku zajednicu šireg shvatanja oblika i prava na brak. Ovaj sud je 14. maja 2024. godine odlučio sa 4:1 da će priznati gay brakove svojih stanovnika sklopljenih u inostranstvu. Presuda je glasila da zabrana istopolnih brakova „povređuje dostojanstvo i pravo na jednakost“. Pre ove odluke je homoseksualizam bio zabranjen zakonom bivše kolonijalne vlasti koja se protezala od Nemačke, Engleske i bele Južnoafričke Republike. U Evropi je to danas u Rusiji, ali u istoriji imperijalne Turske homoseksualizam nikada nije bio zabranjen iako ga ona zaobilazno diskriminaciono napada.
MUKE NOVIH BRAČNIH PROFILIČARA
Dikasterija Svete Stolice nema toliko težak zadatak kako da usaglasi pravo na istopolnu bračnu ljubav sa konzervativnom crkvenom praksom, koliko joj je teško da terminološki to izvede tako da definicija prava na homoseksualizam bude prihvatana u katoličkom svetu sa što manje otpora. Evropa je svojim civilnim zakonima te definicije već dala, ali su one suviše otvorene za tradicionalne crkvene krugove.
Portugalski kardinal De Mendonsa, novi član grupe u Dikasteriji za pitanja braka (on je već u Dikasteriji radio na drugim pitanjima), poznat je po podršci prava žena na abortus koje je zastupala feministkinja benediktinska sestra Marija Tereza Forkades. Poznat je i
Svetinja crkvenog braka je šizmatičko cijepanje ljudi, ona je ubistvo prava svih ljudi na slobodnu ljubav, porodicu i djecu. To je obnova bračnog zakonodavstva iz evropskog srednjeg vijeka kog su srušile građanske i komunističke revolucije. Rušili su ga i kraljevi prosvjetitelji i svjetska enciklopedija humanizma. Rušio ga je i papa Benedikt Četrnaesti kada je 1741. godine dozvolio miješane brakove katolika i protestanata u Belgiji i Holandiji na osnovu zakona civilnih vlasti
po pozitivnom odnosu prema gay populaciji u privatnoj lisabonskoj crkvi Capela do Rato. Odjeknuo je njegov stav 2016. godine da „Crkva mora pronaći prostor da sasluša ponovo venčane katolike, one koji su ranjeni bračnim brodolomom, da prihvati realnost ilegalnih brakova zbog crkvene zabrane razvoda, i da prihvati homoseksualce“. Italijanski kardinal Marčelo Semeraro je sedam godina bio kod pape Franje njegov sekretar Saveta kardinala. Godine 2020. je napisao predgovor za knjigu italijanskog teologa i sveštenika Aristida Fumagalija pod nazivom „Moguća ljubav: homoseksualne ličnosti i hrišćanska moralnost“. Pre toga je, 2016. godine u intervjuu za Corriere della Sera kazao „da nema ništa protiv civilnog priznanja istopolnih brakova sve dok se oni ne izjednačavaju sa realnim brakovima“. To je ta muka katoličkih teologa: kako da izjednače, a da ne izjednače gay brak sa „realnim brakom“. Evropa je taj odgovor našla kada je tamo, gde nije mogla direktno da donese zakon o istopolnim brakovima, to ipak učinila donošenjem zakona o partnerstvu istopolnih osoba. Nije šija, nego vrat, jer je sadržinom potpuno izjednačila „nerealni“ zakon o braku sa „realnim“ zakonom o braku. Spolja, terminološki, ta dva zakona su različita, ali to nije tako u materiji, samo su u naslovu različiti, daju privid premućstva starog braka nad novodošlim. I drugi italijanski novi član Dikasterije, nadbiskup Bruno Forte se rve sa dilemom čime da razdvoji nerealni od realnog braka. On ne dovodi u pitanje jednako bračno pravo parova iz obe vrste brakova, ali reč „brak“ rezerviše samo za muško-ženski odnos budući da on doprinosi proliferaciji ljudi dok homoseksualni brak to ne čini. On ne osporava pravo bilo kakvih ljudi
Srpski brak kao svjetski pravni unikat ne postoji. Brak u Srbiji - kao i u Crnoj Gorinije nikakve pravne etničke izuzetnosti. Ali način veselja na svadbi jeste i te kako etnički. Brak je, posebno poslije Drugog svjetskog rata, zaslugom komunista, postao apsolutno humanistički. On je zasnovan na podjednakom pravu muškarca i žene da se po svojoj volji međusobno uzmu i bez krivice razvedu. Jugoslovenski brak je zajemčen pravom supružnika na slobodan ulaz i izlaz iz njega, uz ravnopravnu podjelu bračne imovine i brige za djecu. Crkva to hoće da obori? Ona bi da bude ta koja će umjesto mladenaca da odlučuje ko smije, a ko ne smije u brak? Kačavenda? Perić? Celibašani?
na bračnu jednakost pred zakonom, ali zadržavanjem reči „brak“ samo za heterogene ličnosti, on slabi otpor konzervativne javnosti. Rim ide napred korak po korak.
A KUDA IDE SRPSKA
PRAVOSLAVNA CRKVA
Srpska pravoslavna crkva ide korak po korak unazad. Ona ni ne ide, ona je već otišla: vek po vek unazad, patrijarh po patrijarh unazad, deklaracija po deklaracija unazad, i rat po rat unazad. Nije u pitanju jedi-
no navodni sveti „srpski brak“. Sada su po Patrijaršiji raški Nemanjići kraljevi svih Srba sveta; a bosanski Kotromanići nisu nikada bili kraljevi Srbalja, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Zahumlja i drugih zemalja; Bosna navodno nema svoj kraljevski grb no joj je grb raških Nemanjića pravi grb - a to se odnosi i na Crnu Goru; u Bosni i Crnoj Gori je po svesaborskom srpstvu sada glavni ustav četvrto-nedeljni Davidovićev tekst za Miloša Obrenovića iz 1835. godine koji je ovaj odbacio zajedno sa Rusijom, Turskom i Austrijom - i još je nalupao Davidovića... Bosanci ne postoje, već su oni Srbi, samo što to ranije nisu znali; Bosanci i Crnogorci po Patrijaršiji odvajkada pišu sadašnjom ćirilicom iako je ona nastala tek u 19. veku - do tada se pisalo bugarčicom dopunjenom ruskom azbučnom intervencijom iz 18. veka. To Patrijaršija neće da kaže, i neće da kaže da su Bugari prvi pismeni Sloveni i da svi istočni Sloveni u osnovi pišu njihovom azbukom, a da su je Rusi preneli i u Aziju na potlačene narode; a za latinicu navodno ne znaju ni Bosanci, ni Crnogorci, niti Bokelji, iako je starija od slovenske pismenosti i njom ravnopravno pišu svi zapadni Sloveni; i cela srpska Bosna i Crna Gora mora pevati samo beogradsku himnu ,,Bože pravde“, a svoje himne i zastave da bace na smetilište.
OVO SU EPISKOPI I NACIONALISTI UNIŠTILI
Šteta je što naš slovenski bog Sunca Jarilo nije živ da unese malo više svetlosti u umove beogradskih episkopa. Da nismo oterali svog Jarila radi jevrejskog otpadnika i pseudo-boga iz Nazareta, možda bi on osvetlio umove patrijaršijskih velikosrspkih nacionalista da se sada ne kockaju sa budućnošću i Republike Srpske. Ona je poslednja velika preostala enklava Srba izvan Srbije. Sve ostale su uništene: od Kosmeta do Dalmacije, Slavonije i Osijeka, Zapadnog Srema, Dalmatinske Zagore i kordunskog pojasa. Ta mesta postaju arheološka nalazišta nekadašnjeg srpskog života. Bos anska enklava koju vodi Banjaluka već sada ima 300.000 Srba manje nego početkom 21. veka. Beže od vladika, beogradske čizme i nepravdi u srpskoj enklavi i njenoj paralelnoj ,,srpskoj“ Akademiji nauka i umjetnosti. Njen je prvi zadatak da preimenuje istoriju bosanskih kraljevstava u srpske. Ona ne priznaje bosanske vladare, jer se oni otimaju savremenoj velikosrpskoj nacionalističkoj klasifikaciji ondašnjeg stanovništa. Ostalo je Srba u banjalučkoj ,,državi“ manje od 1,2 miliona i tope se. Ostali jugoslovenski milioni Srba van Srbije su nestali. Mogu li se trgnuti episkopi pre nego što bude kasno? •
PODGORICA - Mihailo
Lalić, jedan od najvećih crnogorskih i jugoslovenskih pisaca, i danas, nakon 110 godina od rođenja i 64 godine od prve objavljene knjige (Staze slobode), stoji čvrsto na temeljima svoje poetike. Iako su društvene okolnosti danas bitno promijenjene, on je još više dobio na značaju kao veliki pisac crnogorske i jugoslovenske epohe.
Lalić je, kao mnogi pisci, počeo svoje stvaralaštvo zbirkom poezije „Staze slobode“, objavljene na Cetinju 1948. godine. Taj naslov prve knjige poezije biće njegova trajna idejna i stvaralačka inicijacija za sve što će kasnije napisati u svojim velikim romanima, memoarima i dr. U središtu svih njegovih filozofskih i književnih opsesija fenomen slobode dobiće snažan literarni i moralni zamah od prve do posljednje knjige. Sloboda je za Lalića isto što i poezija za velike pjesnike, ona nije potrebna, nego neophodna, kao vazduh za disanje, kao emotivna i duhovna hrana za svaki opstanak. Sloboda je u Lalićevom stvaralaštvu kroz vrijeme i pisanje stalno prisutna kao osnova misaonog i stvaralačkog diskursa. Iz knjige u knjigu taj poriv je sve intenzivniji i postaje Lalićeva linija kretanja. Tu prožetost, utemeljenost i obuzetost slobodom Lalić, na svoj specifičan način, naglašava u „Lelejskoj gori“: „U to vrijeme, i još dugo zatim, ja nijesam znao šta je sloboda… Najzad sam zaključio da je to tek onako radi pjesme izmišljeno i da je lijepo izmišljeno, te izgleda da nešto znači. Nije mi ni na um palo da će mi to jednom biti fiks-ideja za koju živim i umirem“.
MORALNI INTEGRITET
Iz tog traganja, iz ideje za slobodnim egzistencijalnim opstankom, iz teških ličnih iskustava čovjeka pritisnutog strahotama rata nastaće njegovo besmrtno djelo, a prije svega romani „Svadba“ (1950), „Zlo proljeće“ (1953), „Lelejska gora“ (1957), „Hajka“ (1960), „Pramen tame“ (1970), „Ratna sreća“ (1973)... U stvaralačkim preokupacijama Lalić se bez ostatka poistovjećuje sa sudbinom crnogorskog čovjeka koji je stoljećima bio prinuđen da brani slobodu i svoj nacionalni i moralni integritet… Lalić se uključuje u taj istorijski kontinuitet i u svojoj prozi tematizuje epski široko zasnovanu istorijsku sudbinu Crne Gore, od vremena kralja Nikole do Drugog svjetskog rata, unoseći u svoju prozu sve kontroverze sukoba, propasti i lomove, izdaje i podvige, dileme borbe i ratovanja od najstarijih vremena do partizanske borbe i konačne pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Kao što je prva zbirka poezije bila Lalićeva „Luča mikrokozma“ za buduća djela, tako je njegov prvi roman „Svadba“ bio jezgro velikih za razvijanje tema i koncentrič-
Povodi: 110 je godina od rođenja i 64 godine od prve knjige velikana crnogorske
nih krugova velikih romana koji će uslijediti. I sam Lalić je jednom prilikom rekao da je „Svadba“ cjelokupan njegov „opus u malom“. „Svadba“ je roman nastao iz srca piščevog iskustva iz kolašinskog četničkog kazamata u kome je i sam Lalić robijao. Kolašinski zatvor je Lalićeva prokleta avlija, zatvoreni prostor, mizanscen gdje je kao na pozornici izveo likove, ogolio njihove karaktere u svoj oholosti, ideološkim sukobima mržnji i svirepim osvetama. U „Svadbi“ je jedna od suština njegovog stvaralaštva, koja će u kasnijim romanima dobiti svoj puni smisao. Spremnost na partizanski kult žrtvovanja u Lalićevom djelu ima izvorište u crnogorskoj narodnooslobodilačkoj tradiciji u vjekovnoj težnji crnogorskog naroda za slobodom. To je kult koji ima nasljeđe od Carevog Laza, Grahovca, Skadra i Mojkovca, a koji je bio ugušen i zatomljen periodom između dva rata, pa onda probuđen i eksplozivan u vrijeme NOB-a protiv fašizma. Okovi Tadije Čemerkića u „Svadbi“, koje on razlama na svoj način, zapravo su okovi i heroja Ljuba Čupića, koje on raskida legendarnim osmijehom dželatima u lice i postaje jedan od najvećih simbola crnogorske slobode.
Iako je pisac ratne tematike, u Lalićevim knjigama nema velikih spektakularnih bitaka, ali ima velike borbe i velikih
ljudskih drama. Lalić je majstor u opisivanju najtežih dilema, ličnih i društvenih stanja u kojima se nalaze njegovi junaci. Oni su često na ivici najcrnjeg moralnog pada, uzdignuća, ili su u teškim košmarima opstanka i smrti. To neprekidno traje u njegovoj prozi, prvo u pripovijetkama, pa onda u romanima. Njegov je cjelokupni opus prožet nizom ljudskih pojedinačnih drama koje kao monade grade jednu veliku fresku ljudskih sudbina u vihoru Drugog svjetskog rata na crnogorskom prostoru. Svi Lalićevi romani su kao jedan roman rijeka. Pa i njegove pripovijetke od prve knjige „Izvidnica“ iz 1948, „Posljednje brdo“, do „Praštanja nije
I onda se nameće zaključak da je Lalić potrebniji danas nego ikada i da bi ga, naravno, trebalo čitati i objavljivati njegove knjige u velikim tiražima. Zato što se danas iznova mora postaviti pitanje o reviziji istorije, odnosno rehabilitaciji ideologije koja je u Lalićevom visokoocijenjenom, nagrađivanom i čitanom književnom djelu jasno i nedvosmisleno označena kao saradnička s fašizmom, retrogradna i izdajnička
bilo“ (1994), ulančavaju se u tematske i stilske cjeline. Tako u prvoj zbirci priča „Izvidnica“ dati su vremenski okviri i prostori kojima će se kretati junaci prvog romana „Svadba“, koji je opet jezgro za ostale romane. I u pripovijetkama i u romanima Lalić je pisac neprekidne borbe, prkosa, časne borbe, časne smrti, časne pobjede ili pogibije… Njegovi likovi, jeretici i sanjari, iako proživljavaju lične drame, snove i dileme, nesebično daju sebe za ideale te borbe.
LELEJSKA GORA
Svoj najbolji roman „Lelejska gora“ Lalić je počeo da piše u Ljubaštici, čudesnoj šumi i selu u samom podnožju
Komova i u dolini istoimene prekrasne rijeke. Komovi su crnogorski Fidži, Kilimandžaro s onim vječito blistavim snijegom na visinama. Prolazio sam mnogo puta kroz Ljubašticu kao dječak s ocem i divio se toj mističnoj prirodi, ogromnim stoljetnim smrčama, bujnim proplancima dumače i žilama ogromnih bukava, što se kao Zogovićeva maslina drže za strmene litice i prla. To je mjesto gdje je, dakle, nastala sudbinska mitska Lalićeva Lelejska gora. Tu se u toj crnogorskoj, potkomskoj prašumi udvajao u svojim košmarima i snoviđenjima usamljeni Lalićev trolik iz „Zlog proljeća“, „Lelejske gore“ i „Hajke“ Lado Tajović. Tu je sanjao svoju
studentsku ljubav Vidru, tražio po šumskim bespućima izgubljene prijatelje, nalazio zlo, progon i mržnju rata. Tu je u toj Lelejskoj gori mnogo puta vidio zrake sunca s Komova i sjećao se onog kobnog dana Zlog proljeća kad je s Vidrom držeći se za ruke trčao ulicama Beograda zasutog bombama. I nikad nije znao da li stvarno čuje ili mu se priviđa pjesma đevojaka koja odjekuje dolinama Lelejske gore: „Je li rana od snjegova Lado Lado, il je rana od umora Lado, Lado…!“
Lelejska gora je Lalićeva simbolička i sudbinska crnogorska zemlja, univerzum i čistilište u kome je jedino moguće ostvariti ljudske ideale najvišeg reda, kao što su ljudskost, ljubav, prijateljstvo i sloboda. Ali se u toj Gori prvo moraju pobijediti samoća, negativne i nečastive sile i negativni junaci, izdajnici koji se pojavljuju i iskrsavaju za svakom kladom i stablom. Lalić veoma često inkorporira u svojoj prozi crnogorske folklorne i narodne elemente, kola, žensku i mušku pjesmu, tužbalice, što njegovoj prozi daje boju i patos rijetke ljepote u čitavoj ratnoj prozi nekadašnje Jugoslavije. LIKOVI Osim muških likova Lalić u svojim romanima ima sjajne opise i vrlo sugestivno oslikane i produbljene ženske li-
Za kraj prizivam besmrtni Lalićev humor i ironiju. Humor, oštar dubok i tegoban, uvijek sa teškim moralnim i emocionalnim posljedicama. Mali je tu razmak između smijeha i pogibije, često je u karakterima njegovih junaka humor i neka vrsta jauka. Tu nema zabave i jeftinog karnevala. Takav je smijeh Tadije Čemerkića dok salutira četničkim krvnicima u kolašinskom zatvoru, takav je i gorostasni osmijeh Ljuba Čupića. Baš kao u naslovu njegove prve knjige pjesama „Staze slobode“, odakle za kraj ovog teksta biram iz ciklusa Crvena jesen, iz poeme „Pod ranama“:
„Drugovi me još i sada ubrajaju među žive, motre pute vijugave kojim treba da se vratim, da im kažem tajne staze i prolaze da povedem kuda čete da prolaze....
Mi nijesmo pregaženi kao trava na livadi, Mi nijesmo pregaženi ni k’o voda valovita Mi smo mutna i krvava – što se ne da pregaziti!!!
kove. To ga čini jedinstvenim i rijetkim feminističkim piscem na ovom našem prostoru među svim autorima koji su pisali o narodnooslobodilačkoj partizanskoj borbi, ratu, pogibijama i ideološkim sukobima. On razbija time jedan stereotip o crnogorskom društvu kao izrazito patrijarhalnom i mačističkom. Rat za Lalića nije samo nužno muška stvar, mnogobrojne situacije i njegove najvažnije literarne junake determinišu žene i tako je u gotovo svim njegovim ratnim velikim romanima. Žena se pojavljuje ravnopravno uz muškarca u najtežim situacijama partizanske borbe, u trenucima kad bi bez njene pomoći, pojave, hrabrosti, snalažljivosti, inteligencije, ljepote, ženstvenosti, osmijeha, muški junaci bili izgubljeni ili bi umrli od rana i samoće usred lelejskih pustara. Lalić u svojoj prozi suptilno oslikava ženske likove; nalazimo tako lijepe opise Crnogorki sa raspletenim kosama, maramom, velom, koje su spremne po zimi i ledu, kao nekadašnje, gotovo mitske, crnogorske barjaktarice, da se bore za svoju ljubav i slobodu. To je posebno poglavlje u njegovoj prozi. Bilo da se radi o ženama, vjerenicama, majkama, ljubavnicama kao što su Neda, Magda, Iva, Džana, Vidra… ili o velikim heroinama koje svojim junaštvom nadilaze mušku hrabrost, kakva je mlada Đurđa Vlahović, čobanica iz Trebaljeva, koja se sama objesila u inat četnicima na ulazu u Kolašin, ispisujući tako jednu od najhrabrijih stranica ratne epopeje u čitavoj Lalićevoj prozi. Mihailo Lalić, jedan od najvećih antifašističkih pisaca na prostoru Titove Jugoslavije, otišao je sa ovog svijeta 1992. godine, otišao je u vrijeme povampirenja najmračnijih ideologija koje je razarao i žigosao u svojoj velikoj književnosti. Otišao je u vrijeme buđenja nacionalizma, šovinizma, fašizma, u vrijeme početka razaranja SFRJ i svih njenih tekovina proisteklih iz borbi u Drugom svjetskom ratu, koje je upravo on ovjeko-
vječio u svojim knjigama. Lalić je pisac beskompromisan kad su u pitanju ideološke travestije o četništvu, fašizmu i crnim ideologijama koje su razbile Jugoslaviju. On ne prihvata isprazna demagoška pomirenja koja ugrožavaju prava i slobode drugih, a koje se i danas nude u formi bizarne demagogije i političkih floskula. Lalić je književni velikan koji svoje djelo zasniva na humanizmu i antifašizmu i u kome je nemoguće pronaći situacije gdje dobro i zlo ravnopravno koegzistiraju. Ako se društveni kontekst od nekadašnje Jugoslavije bitno promijenio od onog tadašnjeg, koji je jednim dijelom inkorporiran u Lalićevom književnom djelu, postavlja se danas pitanje kakav je odnos prema Laliću i njegovim romanima nakon svih tih promjena i nakon 64 godine od objavljivanja njegove prve knjige „Staze slobode“ I onda se nameće zaključak da je Lalić potrebniji danas nego ikad i da bi ga, naravno, trebalo čitati i objavljivati njegove knjige u velikim tiražima. Zato što se danas iznova mora postaviti pitanje o reviziji istorije, odnosno rehabilitaciji ideologije koja je u Lalićevom visokoocijenjenom, nagrađivanom i čitanom književnom djelu jasno i nedvosmisleno označena kao saradnička s fašizmom, retrogradna i izdajnička. Postavimo pitanje danas nekako po Laliću, kako je moguće danas rehabilitovati vođe te ideologije. Kako je moguće danas rehabilitovati recimo četničkog vođu Filipa Bekića iz „Hajke“, vođu vučjih potjera četnika za grupom partizana, lika kog je tako maestralno u istoimenom filmu odigrao Pavle Vujisić Svi koji danas žele baštiniti četničku ideologiju moraju ući u apsurdnu borbu sa romanima književnog velikana Mihaila Lalića, moraju postati njegovi protivnici, njegovi oponenti. Time moraju ući u sopstvenu propast i ludilo, jer će upasti u sukob i sa realizmom i s imaginacijom velikog pisca kao vječiti gubitnici na pogrešnoj strani istorije. Ljubeta LABOVIĆ
Koncertom „Bilo jednom u svijetu opere“ otvoren Tivatski muzički festival
PODGORICA – Tivatski
muzički festival otvoren je koncertom „Bilo jednom u svijetu opere“, u petak veče, u Velikoj sali Centra za kulturu. Na koncertu je prvi put u Tivtu nastupio eminentni Dubrovački simfonijski orkestar, pod dirigentskom palicom Samre Gulamović, sa solistima: soprani Nikolina Pinko Behrends i Valentina Elizabeta Šilje, mecosopran Joana Dobrakovska i tenor Tomislav Jukić. Gosti koncerta bili su sopran Petra Radulović i bas Sava Vemić.
Direktorica Fondacije TMF
Andrea Orlando-Tripović kazala je da su pojedini segmenti festivala od osobitog značaja za lokalnu zajednicu u Tivtu.
- Tu prije svega mislim na Gradski hor ,,Jadran“, koji od ove godine ponovo djeluje kao mješoviti zbor nakon dvadesetak godina. Dopustite mi da najavim da će ovogodišnje premijerno izdanje Tivatskog muzičkog festivala biti zaokruženo upravo cjelovečernjim koncertom Gradskog hora „Jadran“ sa gostima, 12. avgusta. Drugi bitan segment je muzičko obrazovanje djece i mladih kako bismo u njima sjutra imali nosioce novih kreativnih muzičkih platformi - kazala je Orlando-Tripović. Direktor Centra za kulturu Goran Božović kazao je da ova manifestacija ima i međunarodni i edukativni karakter, razvojni i višegeneracijski, te da valorizuje kulturnu bašti-
nu, daje šansu mladim umjetnicima, gradi publiku od malih nogu i ima tendenciju da postane cjelogodišnji festival. - Zato će CZK Tivat i dalje biti generalni pokrovitelj festivala - naglasio je Božović. Umjetnička direktorka festivala Dragana Jovanović istakla je da bi u narednih mjesec i po željeli da ostvare zajednicu, prije svega sa domaćinima, sa žiteljima Tivta koji su zainteresovani i koji imaju potrebu
da sa organizatorima podijele ovu svojevrsnu proslavu kulture i umjetnosti, sa onima koji će biti gosti, vrhunski umjetnici iz Crne Gore, regiona i svijeta.
- Već večeras imate priliku da vidite naše ambasadore festivala, a to su sopran Petra Radulović i bas Sava Vemić. Već od večeras pokušajte da zamislite kako dah pjevača i svirača postaje vaš dah, a vaš postaje njihov. Sa dahom u jedra našeg festivala – kazala je Jovanović.
Publika je u punoj dvorani uživala u popularnim arijama Pučinija, Donicetija, Belinija, Verdija, Mocarta, Bizea, Čajkovskog, Katalanija, Maskanjija, Tome. Koncertom je promovisan i jedan od ciljeva festivala – uspostavljanje i jačanje veza i partnerstava sa regionalnim umjetnicima i festivalima. Posebno su se istakli sopran Petra Radulović i bas Sava Vemić, koji su plijenili talentom i harizmom. R. K.
Festival Operosa Montenegro biće održan od 30. juna do 9. avgusta u Herceg Novom
PODGORICA – Jedini
operski festival u Crnoj
Gori – Operosa Montenegro Opera Festival 2024 (OMOF 2024) – počinje danas i trajaće do 9. avgusta, u izvanrednim ambijentima Herceg Novog, hotela Mamula Island i Luštice Bay.
Tokom gotovo dva mjeseca trajanja festivala, publika će biti u prilici da uživa u jedinstvenim operskim performansima umjetnika iz Crne Gore, Ukrajine i Finske, kao i majstorskim radionicama koje će biti organizovane u sklopu festivala.
Svečano otvaranje biće upriličeno večeras u 21 sat u atrijumu hotela Mamula Island. Tokom večeri pod nazivom „La nuit d’été“ biće predstavljene najljepše arije, dueti i pjesme u izvođenju crnogorskih talenata u usponu. Mlade umjetničke zvijezde u usponu Kristina Perković i Antonia Vučinović pjevaće u pratnji pijanistkinje Jovane Vukazić
Ulaznice za otvaranje festivala se mogu kupiti onlajn preko Gigstiksa i uključuju prevoz brodom do hotela Mamula Island. U slučaju vremenskih nepogoda, događaj će biti održan u hercegnovskoj muzičkoj školi, kojoj će biti doniran sav prihod od prodatih ulaznica za nabavku instrumenata. Za opersku atrakciju ,,Pepeljuga“ ulaznice će se moći kupiti na mjestu događaja, dok je za ostale večeri festivala ulaz besplatan.
U srijedu, 3. jula, u Luštici Bay biće izvedena predstava „Hela – boginja smrti protiv Tora – boga gromova“. Uloge tumače crnogorski umjetnici,
sopran Milica Lalošević i gitarista Aleksandar Bubanja Veče posvećeno djeci i ljubiteljima bajki biće održano u četvrtak, 4. jula, operskom predstavom „Pepeljuga“. U hercegnovskom Starom gradu, 5. jula u 21 sat, ponovo će biti izvedena predstava „Hela – boginja smrti protiv Tora – boga gromova“. Kongresna dvorana Instituta ,,Dr Simo Milošević“ će 5. i 6. jula biti domaćin „Suomen Laulu“ masterklas obuke i koncerta. Ovom prilikom Ambasada Finske podržaće mlade crnogorske talente i najistaknutijem učesniku uručiti Hannikainen nagradu. Festival će biti nastavljen 7. jula, u tvrđavi Forte Mare u 21 čas, još jednim izvođenjem „Pepeljuge“. Potom će, 24. jula, Luštica Bay biti domaćin koncerta „Zvijezda je rođena“, na kojem će nastupiti crnogorski sopran Kristina Perković uz pratnju pijanistkinje Ivane Pešić Posljednji događaj festivala, „Operske romanse“, biće održan 9. avgusta, takođe u 21 čas, u Luštici Bay, gdje će publika uživati u strastvenim arijama i ljubavnim duetima koje će izvesti crnogorski sopran Nataša Jovović sa internacionalno poznatim tenorom Stevanom Karancem. An. R.
BEOGRAD- Jučerašnji napad na žandarma u centru Beograda ministar policije Srbije Ivica Dačić okarakterisao je kao teroristički i saopštio da je u zemlji proglašen „crveni nivo bezbjednosnih prijetnji od terorizma“.
Ispred Ambasade Izraela jedna osoba napala je juče, pripadnika Žandarmerije koji radi na obezbjeđenju Ambasade. Napadač je u samoodbrani ubijen.
-Utvrđeno je da je lice koje je izvršilo teroristički napad
Napad na žandarma ispred Ambasade Izraela u Beogradu Dačić okarakterisao kao teroristički
Miloš Žujović, vjersko ime Salahudin, konvertit iz Mladenovca, koji je prešao da živi u Novom Pazaru - navodi se u saopštenju MUP-a Srbije. Miloš Žujović (Salahudin) koji je samostrijelom napao pripadnika Žandarmerije ispred Ambasade Izraela, bio je pripadnik grupe koja je bila praćena zbog sumnji na terorizam, rekao je predsjed-
nik Srbije Aleksandar Vučić ispred Urgentnog centra, gdje je posjetio ranjenog žandarma. Povrijeđeni žandarm Miloš Jevremović uspješno je operisan pošto ga je napadač samostrijelom pogodio u vrat. Vučić je nakon što je posjetio policajca rekao da je on svjestan i da se ne očekuju ozbiljnije komplikacije. Vučić je najavio da će žandarm Jevre-
PODGORICA - Vožnja žičarom Kotor - Lovćen biće tokom jula besplatna za djecu iz Crne Gore i njihove vršnjake iz inostranstva uzrasta do 12 godina.
Iz Opštine Kotor je saopšteno da je inicijativa predsjednika Vladimira Jokića o besplatnoj vožnji žičarom za djecu bokeljskih opština, koja je upućena predsjedniku Odbora direktora Žičare Kotor – Lovćen Martinu Leitneru, dobila pozitivan epilog. U razgovoru Jokića sa menadžmentom Žičare, nakon podnesene inicijative, dogovoreno je da se odluka o besplatnoj vožnji, u cilju izbjega-
vanja teritorijalnih odrednica, odnosi na djecu iz cijele Crne Gore, kao i njihove vršnjake iz inostranstva, od 1. do 31. jula ove godine. Odluka važi za djecu uzrasta do 12 godina. -Želeći da izbjegnemo moguću negativnu reakciju javnosti u smislu tumačenja da se radi o teritorijalnoj ili nekoj drugoj diskriminaciji putnika na žičari, donijeta odluka se odnosi na djecu svih crnogorskih opština, kao i na djecu iz inostranstva koja će u tom periodu posjetiti ovu prelijepu zemlju, čime je vaša inicijativa dobila na značaju i obradovaće još više najmlađih, a nama najdražih putnika - navodi se u odgovoru Leitnera. S.P.
Obilježen rođendan barske kompanije
PODGORICA - Luka Bar proslavila je 118 godina postojanja i rada, a uspješno prošlogodišnje poslovanje se, prema riječima njenih predstavnika, nastavilo i u prvoj polovini ove godine. Izvršni direktor preduzeća Ilija Pješčić je na svečanosti povodom jubileja, koja je organizovana u parku ispred upravne zgrade, saopštio da je prošla godina bila veoma uspješna, s ostvarenim prihodom od oko 16 miliona eura i pretovarom od dva miliona tona.
Preliminarnim rezultatima prvih šest mjeseci ove godine su, kako je naveo, takođe zadovoljni, jer je ostvaren pretovar od oko 900.000 tona, prihod od približno osam miliona, kao i profit od skoro 700.000 eura, prenosi portal Barinfo. -Na lučko poslovanje utiče mnogo faktora i okolnosti, čega smo svi ovdje prisutni veoma svjesni. Na mnoge od njih apsolutno nijesmo u mogućnosti da utičemo, bili oni pozitivni ili negativni. Ali, ono što možemo i moramo uvijek jeste da budemo spremni za svaki izazov i da damo sve od sebe da kompanija funkcioniše na zdravim osnovama - poručio je Pješčić. On je sa zvanicama podijelio očekivanja menadžmenta koja se tiču objedinjavanja dva lučka operatera - Port of Adria i Luka Bar i dodao da na tom projektu očekuje i punu podršku Vlade, kao i resornog ministarstva. S.P.
mović biti odlikovan čim se bude oporavio i izašao iz bolnice. Nakon ovog događaja u Beogradu Ministarstvo unutrašnjih poslova bh. entiteta Republika Srpska podiglo je mjere bezbjednosti na području tog dijela Bosne i Hercegovine, posebno na javnim mjestima. Iako nema neposredne prijetnje od sličnog napada u RS, naložen je niz preventivnih mje-
ra i intenzivirana saradnja sa drugim policijskim agencijama u smislu razmjene ope-
,,Planeta prijateljstva“ - kada se spoje rafting Tarom i „leskovačka roštiljijada“
KOLAŠIN - Bila je 2000. godina. Eto skoro prije četvrt vijeka. Brano Rakočević, pravnik iz Kolašina, zaposlen kao republički saobraćajni inspektor, na magistralnom putu ka Podgorici zaustavio je autobus preduzeća „Kanis“ iz Leskovca. Putnički prevoz takođe je bio dio njegove inspektorske nadležnosti. Profesionalna kontrola, upoznavanje, pozdrav koji je potvrdio da je „Kanisov“ autobus bio u redu i da je ispoštovao ,,sve što zakon traži“...
Vjerovatno je tada bilo nemoguće pretpostaviti da će iz kontrole jednog putničkog autobusa iz Srbije nastati pravo prijateljstvo i druženje, koje se iz godine u godinu širi i postaje primjer kako dobri ljudi mogu sve.
U vremenu razdvajanja i otuđenja, oni su postali „planeta za sebe“ sa svojim pravilima prijateljstva i druženja koja se poštuju kao svetinje. Sve su to ,,režirali“ Brano Rakočević iz Kolašina i Dejan Savić iz Leskovca. Brano je stvarao i širio „svoju ekipu“ u Kolašinu i Crnoj Gori, a isto je radio i Dejan u Leskovcu i Srbiji. Brano Rakočević se sjeća da je dobio poziv od Darka Savića da prisustvuje godišnjici firme.
- Bila je zima, 12. januar. Darko mi je rekao – nemoj dolaziti sam, dođi sa prijateljima. Tako je i bilo. Onda smo dobili poziv da budemo gosti na „leskovačkoj roštiljijadi“ koja se održava posljednjeg vikenda avgusta. Uživali smo, družili se, stvarali nova prijateljstva. Od 2009. godine intenzivirali smo i proširili druženja. Oni su dolazili kod nas posljednje nedjelje u maju, a mi kod njih posljednje nedjelje u avgustu. Domaćini su nam prijatelji i gradovi i prirodne ljepote – Leskovac, Pirot, Medveđa, Vlasinsko jezero, kao i novi poznanici iz Beograda i Vranja. Mi smo se u Kolašinu odmah „proširili“ sa ekipom iz Bijelog Polja ko-
Kako je jedna inspektorska kontrola, prije skoro četvrt vijeka, stvorila druženje i prijatelje od Kolašina do Leskovca. Uz uvažavanje i poštovanje, kao proizvođače „neviđenog meraka“, ali i prijateljsku odanost koja se širi i postaje sve brojnija
ju predvodi Slaviša Knežević, a onda su se uključivali prijatelji iz Podgorice, Gusinja, sa Cetinja. Neđo Rajović na druženje dolazi iz Danske - priča Brano Rakočević. Termini susreta su „utvrđeni“ godinu unaprijed. Sve se podređuje njima. Odlažu se ostale obaveze, uzimaju se godišnji odmori da bi se pripremilo i desilo druženje u „Leskovcu sa okolinom“ i „Kolašinu sa okolinom“. Krajem ovoga maja, ka Kolašinu su krenuli Dejan Savić, Milorad Kostić, otac Dobrivoje i sinovi Predrag i Nenad, Ranđel Jović, Slaviša Mitić, Saša Kostić, Milan Ljubek, Miodrag Đorđević, Dejan Vlatković, Nebojša Stojanović, Ljubiša Simić, koji je došao iz Njemačke, Živko Radovanović, Saša Marinković, Srđan Pavlović, Matija Račić Doček je bio u apartmanima „Mirović“, gdje su „ton“ domaćinstvu davali Boško i Tanja
Mirović sa porodicom. Sjajna trpeza, jer se ukusi dobro znaju. Onda i prava muzika, jer se znaju i zajedničke pjesme, ali i one iz repertoara „pojedinačnih meraka“. Narednog dana put vodi ka Đurđevića Tari i Žabljaku. Odmor, osvježenje i fotografisanje kod spomenika Džambasu Bulatoviću i riječ posvećena ovom učitelju boemskog i nebeskog. Onda splavarenje Tarom, uniforme, kacige, čamci. Na pojedinim mjestima „divlja voda“ diže adrenalin, malo se „kreće“ iz čamaca, ali svi ostaju u njima. Impresije su neponovljive, a rijeka ima moć i da pojača apetit za naredne specijalitete na trpezi. Povratak za Kolašin, a nakon toga nastavak večernje „pjesme i igre“ uz narodnog guslara Radovana Rosića. Narednog dana malo više sna, jer se putuje, doručak „jači“ od uobičajenog, razgovori, dogovori i onda pozdravljanje – vidimo se posljednje neđelje avgusta
na „leskovačkoj roštiljijadi“... Puno srce domaćinima - Bošku Miroviću, Branu Rakočeviću, Željku Vujisiću, Mladenu Markoviću, Bracanu Šćepanoviću, Kiću Rakočeviću, Slaviši Kneževiću, Mišu Radoviću, Zoranu Radoviću, Dušku Konataru, Željku Mijoviću, Iliji Aleksiću, Saši Martinoviću, Neđu Rajoviću, Vanji Vujoševiću, Fahrudinu Derviševiću, Adelu Kojiću, Slavku Kljajeviću Ovogodišnje druženje u Crnoj Gori imalo je 35 aktera. Tačnije, 35 srećnih i ispunjenih ljudi koji su bili ponosni na svoju misiju prijateljstva koje šire i čine brojnijim. Ponosni što dokazuju da za pravo prijateljstvo ne postoje daljine i granice. Kada postoji uvažavanje i razumijevanje, sve je blizu i sve je dobija obrise prijateljskog... A sve je počelo prije skoro četvrt vijeka, kada je Brano zaustavio Dejanov autobus.... Dr. Drašković
Košarkaši Crne Gore jutros otputovali za Rigu na olimpijski kvali kacioni turnir, Nikola Vučević jasan
PODGORICA – Košarkaši
Crne Gore juče su odradili dva posljednja treninga u Podgorici, a jutros su otputovali za Rigu, gdje ih od 2. do 7. jula očekuju prve olimpijske kvalifikacije u istoriji naše košarke. Jasno je kakav je izazov pred izabranicima Boška Radovića, šansa kakva se crnogorskoj košarkaškoj reprezentaciji ukazuje, možda, jednom u životu nekoj od generacija. – Od 2011. godine sam u reprezentaciji. Ovo je prvi put da imamo priliku da idemo na Olimpijske igre. Sigurno je to velika šansa za nas, idemo tamo sa željom da se kvalifikujemo na Olimpijske igre. Svjesni smo da neće biti lako, čekaju nas sve jake ekipe. Ko god da učestvuje na tim turnirima, tu je s razlogom – rekao je Nikola Vučević na današnjem brifingu sa novinarima.
Crna Gora će u grupi igrati sa Brazilom i Kamerunom.
– Moramo maksimalno koncentrisano pristupiti duelima sa Brazilom i Kamerunom sa velikom energijom i odigrati najbolje što možemo. Prvi cilj je da prođemo grupu, a kada se uđe u razigravanje, od polufinala, na jedan meč, nikad se ne zna – dodaje as Čikaga. Naš najbolji košarkaš ulogu favorita na turniru prepušta Letoniji.
- Brazil je, takođe, odličan, ali ostale ekipe su manje-više izjednačene i možemo sa svima da igramo. Ali, moramo da igramo na najvišem mogućem nivou, koncentrisano svih 40 minuta, i da vidimo kako će da ide. Crna Gora će u olimpijske kvalifikacije oslabljena. Bojan Dubljević, Nikola Ivanović, Vladimir Mihailović, Zoran Nikolić i Marko Todorović su povrijeđeni, Nemanja Radović je tražio da odmori u ovoj
Jusuf Miško Redžepagić
Sa današnjeg treninga u Podgorici
Vučević je bio upitan i da za predstavnike medija prokomentariše činjenicu da će naredne sezone u Lejkersima zajedno igrati Lebron Džejms i njegov sin Broni - Stvarno nevjerovatna stvar. Lebron ulazi u 21. godinu u NBA ligi. I ne samo da traje nego igra na visokom nivou toliko dugo. Dugo je bio najbolji, a sada je u samom vrhu. Ne znam
akciji, a ovu akciju su preskočili i Fedor Žugić i Jovan Kljajić - Fale nam, uglavnom, iskusni igrači koji su bili tu dugo godina i sugurno da bi nam značili, ali šta je – tu je. Ovo je prilika za druge mlađe ili neke koji su imali manju minutažu na Svjetskom prvenstvu da iskoriste priliku i pokažu šta mogu. Vidim da su dodatno motivisani da iskoriste tu šansu koja im se ukazala. Vučević podsjeća da na okupu prva petorka sa prošlogodišnjeg Mundobasketa, pošto su pored starteri bili Kendrik Peri, Marko Simonović, Dino Radončić i Petar Popović
- To može dosta da znači. Nadamo se da će mlađe snage donijeti novu energiju potrebnu da odigramo na visokom nivou. Centar naše reprezentacije je zadovoljan odrađenim pripremama.
- Svi su došli motivisani, mislim da smo dobro radili, imali smo dobru energiju, dobru atmosferu.
Crna Gora je odigrala dva kontrolna meča na Akropolis kupu u Atini, uz ubjedljiv poraz od Grčke i pobjedu protiv Bahama.
šta da kažem osim da mu skidam kapu. Prosto je nevjerovatno ne samo sa fizičkog već i sa mentalnog aspekta da ima toliku želju da igra u 40. godini i nakon toliko priznanja i uspjeha. Sin i on će biti u istoj ekipi, možda će igrati zajedno na terenu neku utamicu, što će se prvi put desiti u NBA ligi. Mnogo lijepa i nevjerovatna priča, čestitam im na tome,
VUČEVIĆ:
Ostajem u Čikagu
Vučević ima još dvije godine ugovora sa Čikagom, ali se u proteklom periodu spekulisalo da bi naš centar mogao da napusti Bulse. Na pitanje da li ima nekih novosti na tom planu, Vučević je odgovorio:
nemam šta da kažem osim svaka čast – rekao je Vučević i dodao: - Lebron je pravi primjer kako sportista treba da živi i pristupa sportu, nevjerovatna je njegova posvećenost. Možemo da komentarišemo njegove uspjehe i neuspjehe, statistiku, ali želja i motivacija koje on ima se vide i osjećaju na terenu u svakom momentu.
- U Atini smo protiv Grčke smo slabije ušli u meč, protiv Bahama je sve to mnogo bolje izgledalo. Dosta je pozitivnih stvari, možemo u Rigu da idemo sa pozitivnim ambicijama. Za Crnu Goru bi prednost mogla da bude to što nije u krugu favorita za odlazak na Olimpijske igre.
- Realno, mi nemamo pritisak da smo glavni favoriti i da moramo da osvojimo turnir u Rigi. Ali, opet vjerujemo da možemo. Idemo tamo da igramo i uživamo, da damo sve od sebe i borimo se. Jer, kao što
- Nema ništa posebno, što se mene tiče, ja ostajem u Čikagu. Stalno ima glasina, stalno se priča, ali ja se ne obazirem mnogo na to. Uglavnom su to glasine koje novinari plasiraju, imaju neke svoje ideje. Što se tiče moje komunikacije sa klubom, ostajem tamo, imam još dvije godine ugovora, pa ćemo vidjeti. Promjene su uvijek moguće, ali ih ne očekujem ovog ljeta –zaključio je Vučević.
sam već rekao, ovo je jedinstvena prilika, mislim da je san svakog sportiste da ode na Olimpijske igre. Amerikanci preskaču svjetska prvenstva, ali se svi odazovu i na Olimpijske igre dolaze u najjačem sastavu. To dokazuje koliko je to veliko takmičenje, plasman na OI bi bio nevjerovatan uspjeh i svjesni smo toga. Trebamo to da izbalansiramo, da uživamo i da se igramo, ali i da smo svjesni da je velika stvar u pitanju i da moramo pristupiti ozbiljno – zaključio je Vučević. S. JONČIĆ
U četvrtak je u Podgorici, u 74. godini, preminuo Jusuf Miško Redžepagić, dugogodišnji sportski novinar Pobjede, koji je čitav radni vijek proveo na sportskim terenima i u društvu sportista. Sport je zavolio odmalena, uvijek bio tamo gdje su se dešavala sportska takmičenja, a još kao student postao je honorarni saradnik našeg lista, koji je u međuvremenu prešao na dnevno izlaženje. U početku je izvještavao sa nižerazrednih fudbalskih utakmica, ali je veoma brzo napredovao i stekao povjerenje urednika i ostalih članova Sportske redakcije. U tom periodu sport u našem glavnom gradu je veoma brzo napredovao, pa se javila potreba za većim brojem sportskih novinara, tako da je Jusuf, odnosno, Miško, kako su ga svi zvali, dobio stalni radni odnos i ostao vjeran tada jedinom dnevnom listu u Crnoj Gori do odlaska u penziju. Miško je prvo pratio fudbal, a zatim i košarku, a bio je poznat po objektivnosti i težnji da uvijek u prvi plan svojih izvještaja i komentara istakne lijepe momente sa sportskih borilišta, želeći da doprinese što većoj
popularnosti ove društvene djelatnosti. Zbog toga je bio podjednako cijenjen i kod sportista, ali i brojnih čitalaca našeg lista. U svojoj dugoj novinarskoj karijeri Jusuf Redžepagić je izvještavao sa mnogih domaćih sportskih manifestacija, a bio je i specijalni izvještač Pobjede sa evropskih i svjetskih šampionata, Mediteranskih igara, prvenstava Balkana, ali i Olimpijskih igara.
U Redakciji je bio omiljen među kolegama, jer je bio vesele naravi, uvijek spreman za šalu, druženje, zabavu. Bio je spreman da priskoči u pomoć kolegama u bilo kojoj situaciji, odmijeni ih na poslu, da mlađim saradnicima olakša put ka uspješnom obavljanju posla. R. A.
Podgorica igra WABA 2 ligu
Šansa za mlade
PODGORICA – Samo dan nakon što je utvrđen raspored WABA lige, zvanično je potvrđeno da će naredne sezone regionalno takmičenje za košarkašice biti prošireno jer je osnovana WABA 2 liga. U drugom po kvalitetu takmičenju Crnu Goru predstavljaće Ženski košarkaški klub Podgorica. Radi se o filijali ,,plavih“, koja je od osnivanja četiri puta igrala plej-of Prve crnogorske lige, dok je tri puta bila u finalu Kupa (samo jednom nije igrala za trofej, jer je voljom žrijeba u polufinalu igrala protiv Budućnosti). Minule sezone Podgorica je bila i šampion Crne Gore u uzrastu juniorki. Prve sezone WABA 2 liga oku-
piće šest klubova iz četiri države, a pored Podgorice nastupiće još Ilirija, Maribor i Ježica iz Slovenije, Jumper i Banovići iz Bosne i Hercegovine. Odlučeno je da se ligaški dio igra turnirski – prvi turnir igra se u Ljubljani (28. i 29. septembar), drugi u Mariboru 26. i 27. oktobra (Podgorica će tada debitovati, jer je na prvom turniru slobodna, a igraće protiv Maribora i Ilirije). Zenica će od 22. do 24. novembra biti domaćin trećeg turnira, gdje će rivali Podgorici biti Jumper i Maribor. Zatim slijedi turnir 21. i 22. decembra u Ljubljani (parovi su Ilirija – Podgorica, Ježica – Podgorica), a krajem januara naredne godine (25. i 26) Podgorica je domaćin petog turnira, a naš predstavnik igraće protiv Banovića i Jumpera. Posljednji turnir (21. do 23. februara) igra se u Banovićima, gdje će Podgorica igrati protiv Banovića i ekipe Ježica. Nakon šest turnira, igraće se fajnal-for (8. i 9. mart). R. P.
Nikola Kažić novi predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore
PODGORICA – Formalnost je završena na očekivan način – Nikola Kažić izabran je za novog predsjednika Odbojkaškog saveza Crne Gore. Na Izbornoj skupštini u Podgorici, Kažić je dobio podršku svih 27 prisutnih delegata (od ukupno 29) za prvi četvorogodišnji mandat. Na mjestu prvog čovjeka OSCG naslijedio je Cvetka Pajkovića, koji odlazi nakon 12 godina… – Želim da zahvalim svim odbojkaškim klubovima u Crnoj Gori i svim delegatima na današnjoj Skupštini koji su mi ukazali jednoglasnu podršku da postanem najmlađi predsjednik u istoriji OSCG. Svakako da mi to pričinjava veliku čast, veliko zadovoljstvo, ali i najveću moguću odgovornost i obavezu za dalji rad
MOTO GP: Italijan najbrži u sprintu
PODGORICA – Frančesko Banjaja trijumfovao je u sprintu na VN Holandije. Vozač Dukatija je u osmoj ovogodišnjoj trci ostvario drugi trijumf zaredom.
Horhe Martin na Pramak Dukatiju je bio drugi, a na podijumu je završio još Maverik Vinjales iz Aprilije.
Šampion je na čuvenoj stazi od starta bio neuhvatljiv, a Martin je praktično na pola trke odustao i čuvao poziciju dva.
Španac vodi u generalnom plasmanu sa 180 bodova, Banjaja je drugi sa 15 manje, Mark Markes ima 136 bodova… R. A.
i razvoj odbojke u Crnoj Gori. Ono što je posebno interesantno i na čemu ćemo svakako raditi jesu naše mlađe kategorije i mlađe selekcije, jer smatram da iz naših klubova dolazi dosta perspektivnih odbojkašica i odbojkaša, gdje će OSCG dati puni doprinos njihovom razvoju, uložiti u njih i bolje uslove za razvoj odbojke u Crnoj Gori uopšte i smatram da smo na dobrom putu da to i realizujemo – kazao je Kažić. Kažić je u igračkoj karijeri nosio dresove Budućnosti, Studentskog centra, Mornara i Studentija iz Tirane, a bio je član i kadetske reprezentacije Srbije i Crne Gore, juniorske, univerzitetske i seniorske reprezentacije Crne Gore. Po završetku igračke karijere, bio je statističar i trener. U OSCG
je u prethodne tri godine bio tim menadžer, direktor reprezentativnih selekcija i član Upravnog odbora. – Imaćemo puno inovacija, drugačiji, moderniji pristup svemu tome, a smatram da sam kroz obavljanje funkcije direktora reprezentativnih selekcija OSCG sve mogao da sagledam i da polako počnem da sprovodim, što će mi biti svakako olakšanje u budućem radu i da nastavimo istim tempom – dodao je Kažić. Na prijedlog Kažića, Skupština je imenovala i potpuno novi Upravni odbor u kojem su, pored Kažića, Ivan Mrvaljević (izvršni rukovodilac direkcije za investicije i razvoj EPCG), Radule Raonić (izvršni direktor kompanije „PER AQUA – voda Di-
Veliko priznanje za mladog Cetinjanina
va“), Petar Vukčević (vlasnik kompanije „Petex“), Ksenija Božović (predstavnica Udruženja trenera), Nevena Terzić (predstavnica Udruženja sudija) i Mina Dragović, naša reprezentativka, koja je član iz
reda aktivnih sportista, shodno Zakonu o sportu. Kako je saopšteno iz OSCG, na redovnoj sjednici Skupštine, koja je prethodila izbornoj, ,,usvojen je izvještaj o radu sa finansijskim izvješta-
jem i izvještajem revizora za 2023. godinu, kao i plan rada OSCG za period 2024–2025, izmjene i dopune Statuta, a takođe je usvojena i izmjena odluke o trening kompenzaciji“. S. JONČIĆ
PODGORICA – Gotovo nevjerovatna priča stiže iz Amerike, a glavni junak je crnogorski atletski reprezentativac u desetoboju.
Naime, Cetinjanin Dragan Pešić imenovan je za novog direktora programa za atletiku i kros na „Queens University“ u Šarlotu.
Pešić preuzima ovu poziciju nakon istorijske sezone 2023–2024, u kojoj je 10 Rojalsa osvojilo medalje na konferencijskim takmičenjima, uključujući četiri prvaka konferencije. – Čast mi je da preuzmem ulogu direktora za atletiku i kros na „Queens University“ u Šarlotu. Ovaj program ima ogroman potencijal i željan sam da vodim naše posvećene sportiste ka postizanju naših ciljeva. Moj takmičarski duh me pokreće da regrutujem vrhunske talente, od istaknutih takmičara do onih sa neiskorišćenim potencijalom. Spreman sam da podignem naš program na nove visine –rekao je Dragan Pešić.
ZAPAŽENI REZULTATI
Tokom svoje dosadašnje trenerske karijere u Šarlotu, Pešićevi atletičari su za samo dvije i po godine obarali školske i konferencijske rekorde u više disciplina, uključujući petoboj i sedmoboj, 400 m, 60 m prepone, skok uvis, desetoboj, 100 m, 400 m, 100 m prepone, 400 m prepone. Pešić se dokazao kao trener, stvarajući takmičare koji su se kvalifikovali za prvenstva Sjedinjenih Američkih Država u sedmoboju, kao i za svjetska juniorska pr-
venstva u desetoboju. Na međunarodnoj sceni, njegova takmičarka Lusi Valiker je ove godine osvojila bronzanu medalju na prvenstvu Velike Britanije u skoku uvis.
Pored funkcije direktora programa, Pešić obavlja dužnosti trenera za višeboje, vertikalne skokove i trčanje preko prepona.
Dragan Pešić u svom timu ima dvije talentovane atletičarke iz Crne Gore, Miu Milašinović, članicu AK Sanja iz Bara u sedmoboju, a od ove godine timu će se priključiti i Vesna Kljajević, članica AK Tara iz Mojkovca, koja će ove godine predstavljati Crnu Goru na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Peruu. Ona neće biti jedina predstavnica Rojalsa u Peruu, jer je Pešićev atletičar Job van Keulen iz Holandi-
je ovog maja na takmičenju konferencije ispunio normu u desetoboju. Na Pešićevom rosteru nalaze se i atletičari iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Francuske, Estonije i Velike Britanije. Dragan Pešić je najmlađi glavni trener u prvoj diviziji NCAA, što predstavlja izuzetan uspjeh. Pored toga, činjenica da je internacionalac koji je postigao ovakav nivo uspjeha u američkom univerzitetskom sportu čini njegovu priču još impresivnijom. U prvoj diviziji NCAA, gdje se takmiče neki od najboljih sportista Amerike, ali i cijelog svijeta, rijetko je vidjeti internacionalca na poziciji glavnog trenera. JOŠ JE REPREZENTATIVAC Pored svih obaveza i dužnosti koje sprovodi svakog
dana, 30-godišnji Cetinjanin i dalje se aktivno bavi desetobojem i predstavlja Crnu Goru na zavidnom nivou. Na Balkanskom prvenstvu u Turskoj prošlog mjeseca osvojio je srebrnu medalju u desetoboju, što je njegova šesta medalja sa balkanskih seniorskih prvenstava. Prošle godine donio je najviše bodova reprezentaciji Crne Gore na ekipnom prvenstvu Evrope u Poljskoj, sakupivši 23 boda. U dosadašnjoj karijeri bio je seniorski šampion Crne Gore 27 puta, uprkos tome što je nekoliko šampionata propustio zbog obaveza u Americi. Pešić je 2014. otišao u Ameriku kao student, gdje je završio menadžment u internacionalnom biznisu, master u biznis-administraciji i ma-
ster u obrazovanju – Smjer trener. U svojoj četvorogodišnjoj atletskoj karijeri na NCAA DII, Pešić je tri puta učestvovao na nacionalnim prvenstvima, reprezentujući svoju školu „Angelo State“ iz Teksasa, a njegov najbolji individualni uspjeh bilo je osvajanje četvrtog mjesta na nacionalnom šampionatu. Na šampionatu 2019. godine njegov tim je osvojio drugo mjesto. Na jesen 2019. počeo je sa radom kao pomoćni trener u ,,Angelo State-u“, gdje je za period od godinu i po stvorio nacionalnog prvaka u bacanju koplja i desetoboju, nakon čega je prešao u Šarlot 8 gdje je pokazao izuzetne trenerske rezultate zbog čega mu je dodijeljena titula pomoćnog trenera godine jugoistočne regije. R. P.
Rukometni savez Crne Gore sa Pionirskom ligom uradio domaći zadatak, direktor liga Milorad Vujošević uspješno vodi organizaciju posla
PODGORICA – Pionirsko takmičenje je baza – masovna i kvalitetna. Zato, koliko god pričali, a od činjenica se ne može pobjeći, o manjku kvaliteta seniorskih liga (u obje konkurencije), utisak je da za rukomet u Crnoj Gori, gdje manje-više svi kubure sa finansijama, možda i nema zime.
Rukometni savez je napravio konkretne i snažne korake da motiviše najmlađe članove i članice crnogorskih ekipa. Sa prvim ozbiljnijim se krenulo 2016/17. godine, pod balonom sale „Venom“, kada se štopericom mjerilo vrijeme, a ručnim semaforom mijenjao rezultat. Od tada do danas bukvalno sve ekipe, iz najjačih liga, nastupaju sa svojim sastavima u Pionirskoj ligi. Više nema štoperice, nema ni ručnog semafora, sve je dostupno odmah, od elektronskih zapisnika, fotografija, TV prenosa, a na zvaničnom sajtu Saveza su pohranjene tabele, rezultati i izvještaji. Direktor Liga u RSCG Milorad Vujošević, neko ko je na leđima iznio najveći teret, ne umanjujući pomoć kompletne struke i saradnika iz matične kuće, a uz ogromnu zahvalnost na korektnost klubovima, kazao nam je da je u ovoj sezoni ukupno, u dvije uzrasne kategorije (2008. i 2010. godište), odigrano 365 utakmica! Ozbiljna brojka od oktobra do juna kada je završena Pionirska liga, u kojoj su trijumfovale ženske ekipe Trebjesa (2008. godište) i Stars (2010. godište), a u konkurenciji dječaka Lovćen (2008. godište) i Partizan 1949 (2010. godište).
RUDARSKI POSAO – Ovo jeste ogroman posao, ali i napredak za crnogorski rukomet. Jer, liga daje rezultate. Većina dječaka iz generacije 2008. postaće dio kadetskih ekipa i biće oslonac klubova, a djevojke 2008. godište nosiće veliki dio u seniorskoj sezoni 2024/25. u klubovima kao što su Trebjesa, Levalea, Zeta... Od ove godine i Starsa koji se prijavio za učešće u Drugoj ligi. Mnogi neće
I Ženski rukometni klub Jedinstvo Bemaks je uradio lijepe stvari kroz ,,Put Gross mini-ligu“ za promociju školskog rukometnog sporta. – To je prelijepa stvar i veliki uspjeh za klub. Kompanija „Bemaks“ je prepoznala ideju koja je sprovedena na lijep način od strane kluba. I na proslavi sam im čestitao za ogroman posao. I ostali ženski klubovi rade na promociji od Trebjese, Zete, Feniksa, Podgorice 2013 Bemaks, Budućnosti Bemaks...
Iz Pionirske lige, napomenuo je Vujošević, za Crnu Goru nastupaju, i to u starijim kategorijama, mnogi rukometaši i rukometašice. Čak i za seniorsku.
vjerovati, ali je sve registrovano – dječaci 2008. i 2010. godište odigrali po 66 utakmica. Kod djevojčica je brojka veća. Generacija 2010. je odigrala 123 meča, a dvije godine starije 110. I sve je završeno na korektan i sportski način. Zato jer smo zajedno iznijeli veliki teret, kako mi iz Saveza, tako i klubovi. Ovom prilikom pohvalio bih sve klubove na korektnom ponašanju, a bilo je i nekih primjedbi u smislu neslaganja sa sudijskim odlukama, ali se i ovo prevazišlo –istakao je Vujošević. Vujošević je 42 godine u rukometu. Dugo je bio aktivni igrač, funkcioner, delegat, kontrolor... Kaže da je Pionirska liga, poslije igračkih dana, najljepši doživljaj. Uprkos velikom poslu, jer za savršeno funkcionisanje je potreban kompletan paket, od dvorane, preko medicinskog osoblja, sudija, kontrolora, obezbjeđenja, niko od učesnika nije imao zamjerki. I u Savezu je apsolutno imao sluha i podršku. – Šta god da je bilo potrebno oko Pionirske lige, dobio sam podršku od predsjednika Petra Kapisode i direktora Emira Bešlije. Zajedno sa kolegom
– Teren je mjerilo za sve. Ima talenata, svjedoci smo da su mnogi iz Pionirske lige postali reprezentativci raznih uzrasnih kategorija. A emocija koju djeca poka-
Arijanom Efovićem, uspjeli smo da završimo i ovu sezonu. Siguran sam da ćemo i u narednoj uraditi dobre stvari, a krećemo sa 2010. i 2012. godištem. Prijave su u toku, zaključno za 20. julom.
BEZ GREŠKE
Uvod u rukometnu priču za mladu populaciju mora biti savršen. Sve je spremno da ekipe „ulete“ na teren. – Vikendom smo u Univerzitetskoj dvorani od devet, nekada i ranije, pa do skoro 14 sati. A nije jednostavno naći dvoranu, ponekad smo bili i u dvorani „Voko“, zatim angažovati sudije i izaći svakome u susret. Kada kažem u susret, mislim na zahtjeve od strane ekipa koje su zbog obaveza tražile odlaganja... Izlazio sam uvijek u susret. Naravno, polažem računa RSCG, a ako su klubovi zadovoljni, i ja sam.
Vujošević kaže još da je broj navijača koji su bodrili svoje ekipe, prevazišao očekivanja. Bilo je bučno sa tribina, bilo je jakih i lijepih emocija, bilo je osmijeha, pomalo i nezadovoljstva...
– Sve sam navijače, roditelje –upoznao od Starsa, Partizana,
zuju kroz takmičenje, kada pobjeđuju ili gube, kada dobijaju trofeje i medalje, tako je jaka da često imam osjećaj da smo na finalima Lige šampiona.
Trebjese, Budućnosti, Zete, Feniksa... Takav ambijent na tribinama u ovoj sezoni, osim na nekoj muškoj utakmici, nijesam vidio. Organizovano navijanje, sa bubnjevima, trubama, konfetama... Vidio sam i navijače Zabjela koji su davali veliki podstrek igračima. Bez njih, definitivno, utisak ne bi bio kompletan – istakao je Vujošević.
PAŽNJA KONTROLORA Pokušali su u Savezu, u ovoj sezoni, da daju šansu većem broju mlađih sudija. – Odziv nije bio toliko veliki koliko smo očekivali. Ima mladih sudija, a nadam se da će od ove sezone i treneri pokazivati malo veću toleranciju na njihove odluke. Ipak su debitanti. Ponekad, iako se ne miješam u posao kontrolora, prilazio sam trenerima i objašnjavao da početnicima treba pružiti priliku. U suprotnom, odustaće. To je kao kada igračima, početnicima ispadne lopta, zar treba da skačemo i pravimo pritisak.... A tek su počeli da se bave sportom. Da nije bilo Pionirske lige, ko zna da li bi u ovo novije vrijeme dobili sudije za Drugu, Ka-
detsku i Prvu ligu. I još želim da dodam da nije lako suditi Pionirsku ligu. Mnogi od kontrolora na Pionirskoj ligi su bili priznati djelioci pravde. Sa Cetinja Ražnatović i Pavićević, koji će suditi na Olimpijskim igrama u Parizu, zatim Kažanegra i Vujačić koje su nedavno sudile na F4 Lige šampiona... I još mnogi drugi... – Prije svega, trebalo je odvojiti vrijeme i to iz sedmice u sedmicu. Pokazali su poštovanje prema ligi i kolegama. Imali su ogromno razumijevanje, na čemu smo zahvalni. Da nije bilo samo važno učestvovati, pokazale su mnoge utakmice favorita za medalju. Igrali su se derbiji kao da je finale Lige šampiona. I svaka od ekipa je pokazala napredak. Izdvojili su se mnogi, a potencijal je u najavi.
– Ništa se preko noći ne može postići, a ohrabruje napredak. Veliko iznenađenje su napravile članice Starsa u konkurenciji 2010. godište. Klub je relativno mlad, ali je okupio veliki broj igrača i igračica. Biti prvak Crne Gore u onakvoj konkurenciji nije mala stvar. Čudili su se odakle ženski rukomet na Cetinju, ali momci koji rade u klubu, Marko Martinović i Draško Kaluđerović, uradili su dobar posao. Jeste da ne treba da hvalim i ističem ekipe kao direktor liga, ali za ovo što su uradili mora im se pružiti ruka. I u konkurenciji dječaka za 2008. godište bilo je zanimljivo, jer se praktično do posljednjeg dana nije znalo ko će biti prvak i ko će osvojiti medalje. Vidio se i napredak u ostalim kategorijama, uz ogroman rad od strane trenera. A. MARKOVIĆ
Neuvjerljiva Engleska veliki favorit protiv
Slovačke u osmini finala EP
Engleska je u osminu finala Evropskog prvenstva stigla kao prva u grupi sa Danskom, Slovenijom i Srbijom, ali navijači i javnost na Ostrvu su nezadovoljni, kritike od bivših reprezentativaca pljušte, u igri ekipe Gareta Sautgejta ne vidi se ,,materijal“ za šampionski proizvod.
Selektor selekcije ,,tri lava“ i dalje tvrdi da se ne obazire na te komentare, ali pritisak je sada na maksimumu – Engleska danas od 18 sati u Gelzenkirhenu igra sa Slovačkom za plasman u četvrtfinale.
- Najvažnija stvar je podrška timu. Moj posao je da stvorim najbolje moguće okruženje da tim igra na pravi način i preuzme odgovornost u pravo vrijeme. Timu su potrebni navijači i nikada ne treba potcijeniti njihov značaj i koliko ,,podižu“ tim, kao što su to radili u drugom poluvremenu protiv Slovenije – izjavio je Sautgejt.
- Turnir je proces, prirodno postajete jači kako igrate više utakmica. Mnogi od nas dođu do vrhunca u nokaut rundi i to je ono što smo otkrili na prethodnim takmičenjima. Želim da postignem golove koji nas vode u sljedeću rundu, ali ako ne postignem i prođemo, neću se žaliti – nadovezao se kapiten Ha-
ri Kejn koji se jednom upisao u strijelce na Euru u Njemačkoj. Engleska ponovo igra u Gelzenkirhenu, gdje je u prvom kolu pobijedila Srbiju (1:0).
- Mislim da smo od tada porasli kao grupa. Na početku turnira imali smo mnogo novih igrača i veliki broj onih kojima je nedostajalo utakmica, tako da su sada u boljoj kondiciji. Prošli smo kroz neka iskustva koja će u nama izgraditi otpornost. Sada uživamo u putovanju i gledamo koliko daleko možemo ići – naveo je Sautgejt.
- Naravno, niko od nas ne potcjenjuje Slovačku, uloga favorita nije bitna. Oni su veoma dobar tim, veoma dobro koriste posjed i grade akcija iz posljednje linije. Agresivni su u presingu, tako da moramo da brinemo o mnogo faktora i igramo na visokom nivou da bismo prošli. Moramo da budemo u najboljem izdanju, da igramo jednostavno – naglasio je Garet Sautgejt, selektor Engleske. Slovaci su šampionat otvorili iznenađujućom pobjedom nad Belgijom (1:1), potom su izgubili od Ukrajine (2:1), pa remizirali sa Slovačkom (1:1) u meču gdje je takav ishod garantovao prolaz objema ekipama. - Veoma je važno da budemo psihološki i fizički spremni.
Nadam se da smo uspjeli u tome jer nas čeka izuzetno jak protivnik. Naša snaga može biti skromna, ali partija u kojoj ćemo biti koncentrisani i slijediti taktička uputstva može da nam donese dobar rezultat. Možda ćemo biti hladnije glave od protivnika zato što smo autsajderi, ali to ne znači da razmišljamo negativno. Nijesam ni optimističan ni pesimističan, samo vjerujem da možemo da igramo naš fudbal bez obzira na to ko je protivnik – poručio je slovački selektor Franćesko Kalcona ,,Sokoli“ i ,,tri lava“ sastali su se šest puta – pet pobjeda imaju Englezi, jednom je bilo neriješeno.
Slo vacima bi prva pobjeda nad velikanom donijela najveći uspjeh na evropskim prvenstvima.
- Kada Engleska bude igrala sjajno kao tim – biće nepobjediva. Moramo biti veoma oprezni – imaju jednu od najboljih ekipa na ovom prvenstvu, fizički su izuzetno spremni, o drugim kvalitetima da i ne pričam. Na prvenstvo nijesu poveli igrače vrhunske klase jer imaju mnogo takvih. Moramo iskoristiti njihove slabe tačke, ali prije svega biti oprezni jer mogu da nas ugroze u svakom trenutku – dodao je Kalcona. Ne. K.
EKIPE O KOJIMA SE NAJVIŠE PRIČA: Španija igra sa Gruzijom za četvrtfinale Eura
Prije nepunih godinu, 8. septembra 2023, Španija je u gostima deklasirala fudbalere Gruzije u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo – u Tbilisiju je bilo 1:7. Isti rivali večeras od 21 sat u Kelnu igraće za plasman u četvrtfinale šampionata Starog kontinenta. Ko je to mogao da predvidi... Život piše bajke, fudbal donosi priče iz snova – takva je ona koju žive izabranici Vilija Sanjola, debitanti na šampionatu Starog kontinenta.
- Bio je to težak trenutak, ali i takvi momenti su vam potrebni, bez njih nikada ne biste stigli do velikih dostignuća. To je bio dio našeg putovanja i naučio nas je mnogo toga – rekao je Sanjol.
- Ova utakmica će biti potpuno drugačija od svih prethodnih sa Gruzijom – najavio je Luis de la Fuente, španski selektor. Gruzini su bili najprijatnije iznenađenje grupne runde, iz koje su otišli dalje velikom pobjedom nad Portugalom od 2:0. Prethodno su remizirali sa Češkom (1:1), a na startu izgubili od Turske u sjajnom meču (3:1).
- Odlično poznajem gruzijski
fudbal. Poznavao sam različite generacije njihovih igrača. Pratio sam rast gruzijskog fudbala i možete vidjeti evoluciju reprezentativaca i način na koji sada igraju u različitim evropskim ligama – izjavio je Luis de la Fuente.
- Sanjol radi fantastičan posao sa Gruzijom, ima veliko iskustvo. Imamo sjajan odnos i stvarno sam srećan što mu ide tako dobro. ,,Krstaši“ su kao autsajderi oduševili Stari kontinent i cijeli svijet, a Španci pokazali najviše u preliminarnoj rundi. Ni Engleska, ni Francuska, ni Portugal... – De la Fuenteova ekipa je ta o kojoj se najviše pričalo. Brzina, jednostavnost, ljepota, ,,crvena furija“ je do sada oduševila na svim poljima.
- Mislim da smo jedan od boljih timova na prvenstvu. Mogli bismo da istaknemo naš potencijal, našu smirenost, dodavanja koje svi dobijamo od nevjerovatnog fudbalera kao što je Rodri, ali mislim da je najbolja stvar to što svi dajemo sve od sebe – izjavio je ofanzivac Niko Vilijams
- Španija je bez sumnje najbolji tim prvenstva do sada, ali večeras će biti drugačija atmos-
fera i ambijent. Svašta može da se dogodi – istakao je Sanjol. Gruzija se ni protiv Španije neće samo braniti, poručio je selektor reprezentacije koja se preko baraža Lige nacija domogla Eura.
- Nemoguće je uspjeti ako razmišljate samo o tome kako da se branite. Želimo da pokažemo da možemo ponovo da igramo kao što smo igrali protiv Portugala – naveo je nekada sjajni reprezentativac Francuske. ,,Furija“ ima mnogo sjajnih igrača, među njima supertalentovanog a već dokazanog Lamina Jamala, ali ima i Gruzija igrače čiji potezi oduzimaju dah. Takav je Hviča Kvarachelija, as Napolija, koji je imao šou u duelu sa Portugalom. Golman Giorgi Mamardašvili smatra da je popularni Kvaradona bolji od bilo kojeg igrača Španije. - Kvarachelija je jedan od najboljih igrača na svijetu, mogao bi da osvoji ,,Zlatnu loptu“. To ne znači da ne poštujem igrače Španije, ali je Gruzin i vjerujem da je Kvarachelija bolji – istakao je golman Valensije, možda i najbolji čuvar mreže u dosadašnjem toku EP. N. KOSTIĆ
Kakav krah – šampion Evrope pakuje kofere, mada po svemu prikazanom u Njemačkoj to i nije iznenađenje. Švajcarska je pokazala da je bolja, iskusnija i kompaktnija ekipa od Italije (2:0), čime je izborila plasman u četvrtfinale, a „azure“ koji su branili naslov prvaka poslala kući.
Čekale su „sajdžije“ 31 godinu na trijumf nad Italijom i dočekale ga baš u ovom meču, a rival Švajcarskoj u četvrtfinalu Evropskog prvenstva biće bolji iz duela između Engleske i Slovačke. Od „azura“ koji su jedva došli do osmine finala golom protiv Hrvatske u 98. minutu, očekivalo se znatno više, ali su ostavili još jednom loš utisak. Za ekipu selektora Murata Jakina strijelci su bili Remo Frojler u 37. i Ruben Vargas u 46. minutu.
„Sajdžije“ su u potpunosti nadigrale četu Lućana Spaletija u prvih 45 minuta igre. Najbolju šansu propustio je Bril Embolo u 24. minutu, kojem je sjajno asistirao Mišel Ebišer, ali je spektakularno odbranio Điđi Donaruma Ali u 37. minutu ni Donaruma nije mogao da spasi Italiju. Bila je to akcija za udžbenike – Ruben Vargas je centrirao, a na mjestu se našao Remo Frojler i poslao loptu u mrežu ispod noge Donarume. Nikolo Fađoli je kasnio da pokrije strijelca gola, Đanluka Manćini nije uspio da ispravi njegov kiks – 1:0. Mogli su
izabranici Murata Jakina i do 2:0 prije isteka prvog poluvremena. Fabijan Rider je oštro šutirao iskosa sa desne strane iz slobodnog udarca, ali je Donaruma uz pomoć stative spriječio loptu da završi u mreži u prvom minutu nadoknade.
Italija je nokautirana sa centra – u prvom minutu nastavka. Egzekutor je bio asistent kod prvog gola – Vargas. Asistencija se piše Mišelu Ebišeru. Prelijepo je pogodio fud-
baler Augzburga dalji ugao gola Donarume – 2:0. Bilo je jasno da je Italija pred debaklom. Istina, pokušao je Spaleti sa dva napadača –umjesto veziste Intera Nikola Barele ušao je centarfor Đenove Mateo Retegi Najveću šansu do tada Italijani su imali u 52. minutu i to zahvaljujući velikom nesporazumu u odbrani Švajcaraca. Nikolo Fađoli je centrirao, golman Švajcarske Jan Zomer krenuo ka lopti, ali što-
Španija
Gruzija
Njemačka
Danska 0
Slovenija
Njemačka
ČETVRTFINALE
Stadion: Olimpijski.
Sudija: Šimon Marčinjak (Poljska).
Golovi: 1:0 Frojler u 37, 2:0 Vargas u 46. Žuti kartoni: Barela, El Šaravi, Manćini (Italija).
Zomer
Šer
Akandži
Rodriges
Ebišer (od 92. Štefen)
Frojler
Džaka
Rider (od 72. Stergiju)
Vargas (od 72. Cuber)
Ndoje (od 77. Sijero)
Embolo (od 77. Dua)
Donaruma
Di Lorenco
Manćini
Bastoni
Darmijan (od 75. Kambijazo)
Fađoli (od 86. Fratezi)
Barela (od 64. Retegi)
Kristante (od 75. Pelegrini)
Kjeza El Šaravi (od 46. Zakanji) Skamaka
per Fabijan Šer to nije uočio, pa je intervenisao glavom i nehotice zatresao stativu svog gola. Najveću šansu aktuelni prvak imao je u 74. minutu, kada je ponovo stativa bila saveznik Švajcarske. Brajan Kristante je sjajnim dodavanjem preko odbrane „sajdžija“ pronašao Federika Kjezu koji je nezgodno spustio loptu Đanluki Skamaki koji je šutirao, ali je stativa ponovo bila talija za Švajcarce. R. PEROVIĆ
OSMINA FINALA
Domaćin Evropskog prvenstva opravdao ulogu favorita protiv Danske u osmini nala
Pobjednik 7
Pobjednik 1 Pobjednik 8
POLUFINALE
Pobjednik A
Pobjednik B
Pobjednik 5
Pobjednik 6
Pobjednik C
Pobjednik D
Rumunija Austrija
Holandija Turska
Engleska
Slovačka
Pobjednik 4
Njemačka Danska
Nojer Kimih Ridiger Šloterbek Raum (od 80. Henriš) Andrih (od 64. Džan) Kros Sane (od 88. Anton) Gundogan (od 64. Filkrug) Musijala (od 80. Virc) Haverc
Andersen Vestergord Kristensen (od 81. Brun Larsen) Bah (od 82. Kristijansen) Dilejni (od 69. Norgord) Hejbjerg Mele Skov Olsen (od 69. Poulsen) Hejlund (od 81. Vind) Eriksen
Andersena. Igrač, koji je prije toga mogao da bude junak, sada je postao tragičar. Siguran izvođač jedanaesterca bio je Kai Haverc. Haverc je u 59. minutu mogao i da riješi pitanje pobjednika, ali se obrukao - uzeo je loptu između dva danska igrača, krenuo gotovo sam ka golu, šutirao dijagonalno, ali je lopta otišla pored gola. Ipak, Njemačka je duplirala prednost u 68. minutu, a strijelac je bio Džamal Musijala Akcija je krenula od golmana Nojera, a potom je Šloterbek uposlio Musijalu, koji je prošao po lijevoj strani i savladao Šmajhela.
Belgija Italija 0 Švajcarska
Francuska Švajcarska 2
Fudbaleri Njemačke drugi su četvrtfinalisti Evropskog prvenstva - ,,Panceri“ su u drugom meču osmine finala u Dortmundu savladali Dansku sa 2:0 i u četvrtfinalu igraće protiv boljeg iz meča Španija – Gruzija. Njemci su, očekivano, krenuli mnogo odlučnije i ofanzivnije, a već nakon tri i po minuta igre stigli su do gola. Niko Šloterbek je odlično reagovao nakon kornera i glavom poslao loptu u gol. Ipak, ubrzo je pogodak poništen zbog prekršaja nad golmanom Kasperom Šmajhelom. Tada su se Danci oslobodili pritiska i sve više napadali ka golu domaćina. Odličnu šansu je imao Kristijan Eriksen u 31. minutu kada je izveo slobodan udarac po sredini sa 17 metara. Ipak, pogodio je živi zid. A onda nesvakidašnja situacija - sudija Majkl Oliver je u 35. minutu prekinuo utakmicu zbog grmljavine. Poslao je igrače ka klupama, a ubrzo i u svlačionicu kada je počela jaka kiša. Prekid je trajao 25 minuta i meč je nastavljen. Mogli su Danci da povedu u 42. minutu. Rasmus Hejlud je u kaznenom prostoru oduzeo loptu Šloterbeku, krenuo ka golu, ali je pogodio spoljni dio mreže. Danska je najbolju šansu imala u 45. minutu. Eriksen je uposlio Dilejnija, koji je vukao kontru po desnoj strani, ubacio loptu u kazneni prostor gdje je bio Hejlund. Ipak, golman Manuel Nojer je na vrijeme reagovao i sačuvao mrežu. Drugo poluvrijeme je bilo veoma uzbudljivo. Prvo su Danci zatresli mrežu u 48. minutu. Ipak, gol Joakima Andersena je poništen zbog ofsajda. A onda je gol pao na drugoj strani - Njemačka je povela u 53. minutu i to poslije penala. Najstroža kazna je dosuđena jer je lopta u ruku pogodila upravo
Bio je to momenat kada je u potpunosti slomljen otpor Danske. Domaćinu takmičenja je ostalo samo da mirno privede meč kraju, čime su „Panceri“ napravili iskorak u odnosu na prošlo Evropsko prvenstvo, kada su zaustavljeni u osmini finala od Engleske. Na kraju, pobjeda je mogla da bude i ubjedljivija jer je Florijan Virc u drugom minutu nadoknade zatresao mrežu, ali je gol poništen zbog ofsajda. R. P.
PODGORICA – Krenulo je dobro za ,,ajkule“ u zemlji domaćina Olimpijskih igara.
Naša ekipa je sinoć u Monpeljeu protiv Francuske, u prvoj od dvije kontrolne utakmice, slavila 19:17 nakon peteraca. Regularni dio meča je završen 14:14, a izabranici selektora Vladimira Gojkovića su propustili šansu u posljednjem minutu da iz dva napada završe posao i izbjegnu peterce. Pogodili su naši igrači stativu, na 39 sekundi prije kraja utakmice, a nakon tajm-auta još jedan napad je neiskorišćen. Domaćinu za nešto više nije bilo ostalo puno vremena, a iz pokušaja da iz kontre dođu do pobjede, završen je tako što je naša odbra-
na lako zaustavila napadače. U penal-ruletu pogađali su Stefan Vidović, Vlado Popadić, Marko Mršić, Miroslav
Perković i Danilo Radović U regularnim dijelu meča Mršić je četiri puta bio precizan, tri gola je postigao Du-
šan Matković, po dva puta su bili precizni Vidović i Vasilije i Danilo Radović, a u strijelce se upisao Popadić.
Golman Dejan Lazović je zaustavio jedan šut.
Naša reprezentacija će sa Francuzima 1. jula odigrati još jedan prijateljski meč, nakon čega će otputovati u Srbiju, gdje je u Šapcu očekuje turnir od 4. do 7. jula.
Na premijeri turnira igraće sa Njemačkom, dan kasnije sa Rumunijom, a 6. jula su zakazani dueli sa Australijom i Srbijom. Upravo će ovo biti posljednja provjera turnirskog tima pred Olimpijske igre u Parizu. Posljednji dio priprema ,,ajkule“ će obaviti u Herceg Novom i Podgorici.
U Parizu će igrati u grupi sa Hrvatskom, Grčkom, Italijom, SAD i Rumunijom. Najbolje četiri reprezentacije izboriće osminu finala. A. MARKOVIĆ Naši vaterpolisti bolji od Francuske
Evropski kup u džudou
PODGORICA - Crnogorska
džudistkinja Jovana Mrvaljević osvojila je bronzanu medalju prvog takmičarskog dana Evropskog kupa za juniore u Slovenj Gradecu.
Članica nikšićkog Onogošta savladala je u meču za treće
mjesto, u kategoriji preko 78 kilograma, Kanađanku Marijanu Karas U četvrtfinalu je eliminisala Katerinu Acevsku iz Sjeverne Makedonije, dok je u polufinalnom duelu poražena od Rumunke Darije Tudoraš. Rumunka je morala da se zadovolji srebr-
Na VN Austrije šampion prvi startuje
Maks Ferstapen nakon tri trke osvojio pol – vozač Red Bula bio je najbrži u kvalifikacijama za Veliku nagradu Austrije. Šampion je bio najbrži i u sprint trci, a onda je stigao i do osme pol-pozicije u sezoni u 1:05.336. Četiri desetinke je bio brži od Landa Norisa u Meklarenu.
Oskar Pjastri je regularno završio trku na trećoj poziciji, ali je vraćen za četiri jer je sa točkovima bio van staze i ustupio mjesto vozaču Mercedesa –Džordžu Raselu. Među deset su završili Serhio Peres, Niko Hilkenberg i Esteban Okon Trka je zakazana za danas od 15 sati. R. A.
nim odličjem, nakon što je u finalu poražena od Izraelke Alme Juli Majšner
Danas su na programu ostale težinske kategorije – 81, 90, 100 i preko 100 za muškarce, odnosno 48, 52 i 57 za djevojke.
Evropski kup u Sloveniji okupio je 321 takmičara iz 34 države.
Liga šampiona u golbalu
PODGORICA – Ekipa
Nikšića plasirala se u polufinale završnog turnira Lige evropskih šampiona u golbalu.
U četvrtfinalnom meču naša ekipa je pobijedila Fukse iz Berlina 14:8. Rival u polufinalu danas (11.15)
Počeo Tur de Frans
Trogodišnji ugovor za crnogorskog fudbalera
Transfer je najavljen odavno, juče je ozvaničen – Edvin Kuč novi je fudbaler Nefčija. Crnogorski reprezentativac je sa azerbejdžanskim velikanom potpisao trogodišnji ugovor. Tridesetogodišnji vezista ponikao je u Ubru iz Rožaja, a igrao je i za Berane, Dečić, češki Usti nad Labem, OFK Titograd, Rudar, a od 2019. bio je član Balkanija i postao legenda kosovskog kluba. Osvojio je tri titule prvaka zaredom, kao i Kup i dva Superkupa. Nefči je devet puta bio šampion Azerbejdžana, šest puta je osvajao Kup. Prošle sezone na klupi tima iz Bakua bio je crnogorski trener Miodrag Božović. Naslijedio ga je ukrajinski stručnjak Roman Grigorčuk Ne. K.
biće branilac trofeja i dvostruki uzastopni šampion, litvanski Šaltinis, koji je u četvrtfinalnom meču eliminisao Brisel 12:8. Najefikasniji u pobjedi Nikšićana bio je Nikola Nikolić sa šest golova, kapiten Marko Nikolić postigao je četiri, Matej Ledinek tri, a jedan Miloš Ranitović Najbolje tri ekipe iz Blakenberga izboriće plasman na klupsko prvenstvo svijeta naredne godine u Finskoj.
PODGORICA – Tur de Frans, 111. po redu, počeo je sa pobjedom domaćeg takmičara – Romana Bardea
Istina, prva etapa je vožena u Italiji (od Firence do Riminija, dužine 206 kilometara), a Francuz je stazu prešao za pet sati, sedam minuta i 22 sekunde. Njegov klupski kolega iz DSM Frank van den Bruk je bio drugi, a na rećoj poziciji je završio Belgijanac Vut van Ert. Beligijanac je malo dalje od vodećih predvodio veliku grupu biciklista, a među njima je bio Tadej Pogačar iz UAE Tim Emirejts. Ova grupa zaostala je za najboljima oko pet sekundi! Naredna etapa na programu je danas, voziće se od Kasenatika do Bolonje. Duga je 199,2 kilometra.
Priredio: slobodan Čukić
U vrijeme Stefanice Crnojevića još uvijek je u Krajini (1455) stolovao katolički episkop, ali on (Stefanica) se ugovorom sa Venecijom obezbijedio:
„da ne bude nikakvog popa ili episkopa ili arhiepiskopa katoličkog nad našim crkvama, već da budu od naše vjere nastojnici našijeh crkavah i da ne budu pod latinskijem arhiepiskopom iz Krajine. Mora se postaviti mitropolit slovenske vjere, jer se onaj mitropolit iz Krajine naziva mitropolitom
Zete i on postavlja naše sveštenike, bez kojih ne možemo“. Dakle, tada je napravljen taj preokret. Zeta je bila toliko ojačala da je mogla da potpisuje međudržavni ugovor. U vrijeme Ivanovo vidimo da je mitropolit Visarion, a episkop Vavila. Poslije, u vrijeme Đurđa i Stefana, mitropolit je Vavila. Petar I pominje prvoga mitropolita poslije Đurđa – Germana. Zatijem se pominju: Pavle, Vasilije, Nikodim, Romil (sredina XVI v.), Venijamin, (pri kraju XVI v.), Rufim Njeguš (prva polovina XVII v.), Mardarije Kornećanin (polovinom XVII v.),
Bolica 1614. godine veli da je pośetio srpskoga patrijarha u Peći i da on živi luksuzno, a da mu turski janjičari čuvaju manastir! Rovinski je u prijevodu ovog mjesta stavio: „Patrijarh Jovan, kojega s velikom pompom
okružuju i čuvaju Turci-janjičari što ih je poslala Porta iz Konstantinopolja, a žive kod njega u raskošnoj palati“
Vasilije Veljekrajski, Visarion Bajica (pri kraju XVII v.) i Sava Očinić, poslije čije smrti Opšti zbor bira vladiku Danila Šćepčevića Njeguša. Vidi se da je svaki novi vladika iz novog kraja, odnosno drugog plemena. Time je likvidiran otpor tome izboru. (Ovdje nijesu pomenuti Visarion Kolinović i Rufim Boljević, prim. prir.)
Za ocjenu samostalnosti Crnogorske pravoslavne crkve osnovno je pitanje: ko bira te mitropolite? A ne đe oni odlaze da se hirotonišu, ako iđe odlaze, jer za dugo vremena nemamo i tome nikakvijeh podataka.
Takođe, bitno je pitanje: u čemu su sličnosti i razlike Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve? Odgovori na ova pitanja prilično su jednostavni. Religija je ista, kao i u drugim pravoslavnim balkanskim i vanbalkanskim zemljama.
Dok je na teritoriji koju je Turska okupirala sama Turska postavljala i patrijarhe, kao u Peći, a vaseljenski patrijrah prisustvovao ustoličavanju sultana, to se u Crnoj Gori nije moglo desiti i u tome je jasan dokaz formalnosti turske „okupacije“. Crnogorci su sami birali sve svoje poglavare, pa i crkvene
Ali dok je na teritoriji koju je Turska okupirala sama Turska postavljala i patrijarhe, kao u Peći, a vaseljenski patrijrah prisustvovao ustoličavanju sultana, to se u Crnoj Gori nije moglo desiti i u tome je jasan dokaz formalnosti turske „okupacije“. Crnogorci su sami birali sve svoje poglavare, pa i crkvene a 1804. su se oduprli ćak i riskom Sinodu, iako su od njega dobijali stalnu godišnju subvenciju.
Sam termin vladika obično se tumači kao titula crkvenog poglavara, iako i u staroslovenskome, pa i savremenom ruskom jeziku, vladika iznačava onoga koji vlada, vladara. Tako je to i vladika Rade objasnio Vuku Karadžiću i on to objavio 1837. godine:
„Ti kakav si, ti bi mene zatvorio u namastir; nijesam ja kaluđer, nego sam svjetovni vladika“ (t.j. vladalac).
Prema tome i titula vladike na pasošima koje je Njegoš potpisivao, i titula na koricama Gorskoga vijenca svjedoče isključivo o njemu kao vladaru!
Zato je u Cetinjski ljetopis i uneseno da je crnogorski zbor izabrao Danila 1697. za vladiku i pastira, i tek je pastir titula crkvenog poglavara.
Prijelomni trenutak –mitroPolit i vojskovođa
Sticajem okolnosti crkveni poglavar je postao najuticajnija ličnost, jer su svi glavari, vođe plemena, jednaki i niko od njih ne može da se uzdigne iznad ostalijeh. Ali, kao najuticajnija ličnost, mitropolit, kojega već zovu vladikom, vladarem, mora da preuzme i obaveze koje proističu iz titule.
Dakle, iako će držati krst u lijevoj ruci, u desnoj će morati da drži sablju i da vodi narod u rat, vičući: „Za mnom!“, jer ispred sebe se ćera stoka i sve do balkanskijeh ratova neće u Crnoj Gori biti komande: „Naprijed!“ I prvi koji će tako postupiti biće vladika Rufim II Njeguš, 1604. godine. Skadarski sandžak-beg Memibegović bio je, naime, prisiljen da barem pokuša da naćera narod da plaća danak i tako prekrati hajdukovanje Lješnjana u okolini Oboda, Žabljaka i Podgorice. Skupio je vojsku i prodro do Stanjevića i Gorice, zapalio ih, uzeo roblje i krenuo prema Cetinju. Na Cetinju je tada bio mitropolit i vladika Rufim iz Njeguša. I to što je uradio nije zavisilo od njegove volje. Sišao je sa Cetinja među Lješnjane, sa krstom u lijevoj i sabljom u desnoj ruci. Odmah se oko njega okupilo oko 400 boraca. Napali su Turke u Lješkopolju i potukli ih. Sam je sandžak-beg bio teško ranjen, dok je njegov pomoćnik Šabanćehaja poginuo. Ali ta pobjeda nije mogla da se iskoristi na pravi način, jer je Crna Gora već počela da se cijepa na one koji su željeli da prednjače ispred vladike i na koje su Turci računali, i pomagali ih, kao što će to kasnije raditi i druge sile, zainteresovane da utiču na odluke Cetinja. U to vrijeme u Crnoj Gori se isticao ljubotinjski knez Vujo Raičev, koji je od Turaka dobio titulu spahije, ali je ipak, barem u početku, djelovao u ime faktički samostalne Crne Gore, koja sa Venecijom ugovara prijenos pošte za Carigrad preko Kuča i Klimenata
Mitra cetinjskih vladika iz pretpetrovićevskog doba
(1608). Titulu spahija držali su i njegovi potomci ali niko od njih nije bio spahija u pravom turskom značenju te riječi.
A za odnose Peći i Cetinja dovoljan je podatak iz Boličinog opisa Skadarskog sandžakata 1614. godine. On veli da je pośetio srpskoga patrijarha u Peći i da on živi luksuzno a da mu turski janjičari čuvaju manastir! Rovinski je u prijevodu ovog mjesta stavio („patrijarh Jovan, kojega s velikom pompom okružuju i čuvaju Turci-janjičari što ih je poslala Porta iz Konstantinopolja, a žive kod njega u raskošnoj palati“) A kako i ne bi kad je Patrijaršiju obnovio Mehmed-paša Sokolović za brata Maksima, godine 1557. Dakle, Jovan koji je umro 1614. nije bio prava ličnost za organizovanje borbe protiv Turaka.
kontakti sa rimom oko unije hrišćanskijeh crkava
Glavni inicijator ideje o uniji hrišćanskih crkava bio je cetinjski vladika Mardarije (1637-59), iz Korneta u Lješanskoj nahiji. (I taj podatak dokazuje činjenicu da je svaki novi vladika morao da bude iz drugoga plemena. Njega će naslijediti Rufim III Boljević, 1663-85. iz Crmnice.) Mardarije je još 1638. stupio u kontakt sa misionarom Kongregacije za propagandu vjere F. Leonardijem , docni -
jim barskim nadbiskupom (1644-46). Ova je Kongregacija osnovana 1627. radi propagande unije hrišćanskih crkava. Tu je školu pohađao i Andrija Zmajević, koji je radio u istome cilju, ali malo kasnije jer je tek 1671. postao nadbiskup barski. Postojala je svijest o potrebi prevazilaženja sitnijeh razlika i objedinjavanja snaga protiv zajedničkoga neprijatelja. Ta ideja, na kojoj je i početkom 21. vijeka radio papa Ivan Pavao II, uvijek je, zapravo, zvučala lijepo i uvijek se razbijala pred naizgled naivnim pitanjem: đe bi bilo śedište te objedinjene crkve?
Mardarije je 1640. uputio delegaciju u Rim koja je o tome vodila pregovore. Poslije povratka delegacije Turci su uhvatili Mardarija i zatvorili ga u Podgorici. A kao povod za to našli su zapljenu neke robe turskijeh trgovaca. Zbor glavara odlučio je da se vrati zaplijenjena imovina i oslobodi Mardarije.
(Eto ko donosi odluke.)
Poslije oslobađanja Mardarije je u Majinama 28. septembra 1640. potpisao „simbol vjere“. U pismu papi Urbanu VIII (2. X) zahvalio se na dobrom prijemu njegovijeh poslanika i zatražio pomoć za Cetinjski manastir.
(Rotković ne pominje Visariona Kolinovića, koji je kao Mardarijev koadjutor, igrao istaknutu ulogu u pregovorima oko postizanja unije, prim. prir.) (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ POLITIKA
JADRANKA RABRENOVIĆ
EKONOMIJA
JELENA MARTINOVIĆ
DRUŠTVO
MARIJA JOVIĆEVIĆ
NEDJELJNO IZDANJE
Urednici
JOVAN NIKITOVIĆ
KULTURA
MARIJA ŽIŽIĆ
CRNA HRONIKA
DRAGICA ŠAKOVIĆ
CRNOM GOROM
NIKOLA SEKULIĆ
HRONIKA PODGORICE
JOVAN TERZIĆ ARENA
SLOBODAN ČUKIĆ
FELJTON I ARHIV
MARKO MILOŠEVIĆ
DIZAJN
DRAGAN MIJATOVIĆ
FOTOGRAFIJA
LOGOTIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija
Anton Lukateli (1944)
PORTAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKTIV
Urednica
MARIJA
IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULT
Urednica
TANJA PAVIĆEVIĆ
TELEFON
020/409-520 REDAKCIJA
020/409-536 MARKETING
020/202-455 OGLASNO
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
Sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PIB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
Sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PIB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal Capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Potreban vozač C kategorije radno iskustvo 2 godine. Potrebni radnici za rad u magacinu. Plata povoljna TeL.069/032-380 1
PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel 067/809-492 2
POGREBNE USLUGE
• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana
• Iznajmljivanje rashladnog uređaja
• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu
• Štampanje i postavljanje osmrtnica
• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama
e-mail: kapela@t-com.me
tel: 067 257 979
Dana 29. juna 2024. u 67. godini zauvijek nas je napustio naš dragi
Saučešće primamo u gradskoj kapeli na Cetinju 30. juna od 12 do 15 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju u Bajicama u 15 časova.
Ožalošćena porodica: supruga DANKA, ćerka DUŠICA, unuka EMILIJA, sestra NEVENKA, brat od strica DRAGEC, sestra od strica BEBA, snahe BRANKA i ANKICA, sestrične MARIJA i MILENA, sinovci IGOR, LUKA i NIKOLA, sinovična JOVANA i ostala mnogobrojna rodbina
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Po želji pokojnika, sahrana je obavljena 29. juna u krugu uže porodice i dragih prijatelja.
OŽALOŠĆENA PORODICA
Posljednji pozdrav
Kolega, Mnogo je lijepih trenutaka da te se rado sjećamo, pominjemo i čuvamo od zaborava. Počivaj u miru.
Porodici iskreno saučešće za njihovim i našim Miškom.
BOBI PEROVIĆ, SAŠA ERAKOVIĆ, DRAGIŠA VUJOŠEVIĆ, RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ, ANA MARKOVIĆ, RAJKO PEROVIĆ, NEĐELJKO KOSTIĆ, DAVOR KAŽIĆ, RATKA ŠĆEPANOVIĆ, SAŠA JONČIĆ, STOJAN STAMENIĆ, BRANO KADIĆ, DRAŽEN DRAŠKOVIĆ i JOVAN TERZIĆ
Posljednji pozdrav voljenoj sestri
Živote moj. Staratelju moj.
Bila si mi u svemu oslonac, stijena, jedina osoba koja mi je pružala osjećaj mira, spokoja i sigurnosti. Kako da iskažem ovoliku bol? Ne znam, ne umijem.
Bila si najbolji dio mene, dio koji sada zauvijek sa tobom ide na bolje mjesto, gore kod Sare, gdje si jedva čekala da ideš od trenutka kad nas je napustila. Sad ste konačno zajedno. Poljubi je od ujaka.
A mi ćemo da čuvamo najveće blago koje si nam ostavila, troje zlatne djece koje je samo tvoja majčinska ljubav mogla da iznjedri. Da smo imali samo par sekundi vremena, znam što bi me molila.
Ne brini, neće te tvoj Migić iznevjeriti, spavaj mirno.
Posljednji pozdrav mojoj najvoljenijoj sestri
Lili, tvojim odlaskom odnijela si mi srce, dušu i čitavo moje tijelo. Sve ono što si ti meni bila. Ostavila si mi ovo malo snage, koju ću usredsrediti na ono što je tebi najvažnije i što si od mene uvijek tražila.
Dok dišem, živjećeš kroz mene i bićeš mi rana za koju nema lijeka, ni godina.
Ivo i ja ćemo te još uvijek čekati na istom mjestu, u isto vrijeme.
Ponosan i neutješan brat MILO 1483
Tužan je ovaj pozdrav koji ti šaljemo, draga kumo
Pamtićemo dok smo živi tvoj vedar osmijeh i veseo duh. Ostaćeš zauvijek u našim srcima, mislima i sjećanju. Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav dragoj
Tvoji kumovi, porodica VUČETIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
Tvoja sestra MILJANA
Posljednji pozdrav
U našem srcu je velika tuga, mi ćemo te voljeti i čuvati od svakog zaborava. Tetka MAJA, tetak DANKO, NIKOLA i KSENIJA
Posljednji pozdrav
MILOVIĆ
Ako je život morao stati, ljubav i sjećanje na tebe nikada neće prestati. Čvrsto zagrli svoju Saru i počivajte u miru. Tetka MILA i tetak NENO
Zauvijek ćeš biti u našim srcima i tvoj nasmijani lik ćemo čuvati od zaborava. Vole te uvijek i zauvijek VJERA, BATO i MILOŠ
Posljednji pozdrav mojoj sestri
IKA moja, uvijek sam osjećao tvoje toplo srce, koje je iznenada prestalo da kuca.
Sada će postati jastuk za tvoju Saru na nekom ljepšem mjestu.
Posljednji pozdrav našoj
Ostavila si nam neizmjernu tugu i prazninu, koju nikad niko neće moći popuniti. Ranu za koju nema lijeka. Žal ostaje za tvojim preranim odlaskom, za tvojim neostvarenim djelima, za onim što si željela, a nisi ostvarila.
Ali mi hoćemo, ostavila si nam punu kuću i ti si nas to naučila, da se radujemo, da živimo, da se borimo, svi zajedno u teškim momentima. Ti si nam bila sve: majka, žena, pokretač i sreća, a sad i tuga.
Tvoj brat NIKŠA
Posljednji pozdrav našoj
Bila si nam radost, ponos i sreća. Ljubav, pažnja i plemenitost.
Sada samo tuga. Tebi zagrljaj i Ljubav sa Sarom, nama opet tuga. Pronađi mir, sine naš.
Tužni tvoji OTAC i MAJKA
Muž ŽELJKO i sinovi ĐORĐE, BOGDAN i OGNJEN
Rano si nas napuštila, ali si otišla kod osobe za kojom je tvoje srce i puklo. Čuvajte nas sa neba, a mi vas od vječnog zaborava. Ostavila si tri vaspitana sina kojima će ujak Luka biti vječna podrška.
Tvoj LULI sa porodicom
Prijatelju moj, ljepoto moja
„Smrt“, smrti, crna smrti, ti si došla po nju je li? Po nju najbolju, najprisebniju, po mog „Micka“ Ti znaš, sunce moje, koliko sam te voljela. Idi, Micko, moj kod tvoje Sare, ona ti je sad velika djevojčica, a ja ti obećavam da te nikad neću zaboraviti i da ću se truditi da dam makar malo snage tvojoj djeci. Volim te!
SVETLANA GRUJIČIĆ
Posljednji pozdrav dragoj
IVI MILOVIĆ
Tvoji: MIŠKO, DANIJELA i BALŠA NOVOVIĆ
Posljednji pozdrav našoj dragoj i nikad zaboravljenoj
IVI MILOVIĆ
„VOLLEY“ caffe
Mojoj IKI
I ja se smijem jer si se i ti smijala...
Boli me tijelo što se u ovom životu više nikad nećemo zagrliti, što nećemo sjeđeti na podu i prepričavati blamove.
Nećemo slaviti rođendane, umjesto rođendanskih ja ću ti svijeću paliti u crkvi.
Ja ću ti donijeti paran broj ruža na groblje.
I džaba galama, džaba muzika, smijeh, džaba svi ljudi, jer je to sve život, ali neke tuge moraš sam i bol stigne. I nadam se da možeš sve da nas vidiš i da si ponosna na svakog od nas.
Budi dobra i čekaj nas, svi ćemo se jednoga dana ponovo zagrliti, obećavam ti to, moja divna djevojčice.
MILICA JABLAN
IVA MILOVIĆ
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru.
VLADO i ANDRIJANA BOŽOVIĆ
Dragoj kumi
Hvala ti što si bila prijatelj naše kuće. Nikada te nećemo zaboraviti.
Porodica GRUJIČIĆ
Posljednji pozdrav
Posljednji pozdrav našoj
Tako si nam brzo otišla, a tek si trebala da uživaš u životu sa tvojim Željkom i sinovima. Mnogo ćeš nam nedostajati.
Posljednji pozdrav dragoj
IVA MILOVIĆ
Tvoj osmijeh i dobrota ostaće zauvijek u našim srcima. Komšije ĐUROVIĆI
Posljednji pozdrav kumi
Ostaćeš vječno u našim srcima. Neka te anđeli čuvaju. Porodica POPOVIĆ
Našoj voljenoj
Sad si s anđelima našim... Pazi nam Ivanu... RAJKO, TAMARA i KRISTINA DAPČEVIĆ
MILOVIĆ
Duša uvijek bira kada će da ode, a tvoja je otišla prerano. Za sve nas. Počivaj u miru i s anđelima. KSENIJA ÐIKANOVIĆ sa porodicom
Ikice moja
Koliko si važnu ulogu imala u mom životu. Spasu moj, sestro moja po muci. Nisam ti spremna za ovakav rastanak. Ranjena sam. Prigrli Anđele naše, jednog dana ću vam i ja doći.
Pretužan je ovaj posljednji pozdrav
U mom srcu i u najljepšim sjećanjima ostaćeš zauvjek onakva kakva si bila.
Vedra, hrabra i životna. Neka tvoja beskrajna duša nađe mir u zagrljaju svog anđela, a nama još jednom ostaje pitanje bez odgovora Zašto ovakva nepravda?
Draga naša
Dok živimo živjeće u nama i s nama zauvijek tvoj divni osmijeh, energija i vedrina. SEKA i JASNA
Posljednji pozdrav kumi
Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. MILICA RADOMAN sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj drugarici
Počivaj u miru i neka te anđeli čuvaju.
ACKO MUDREŠA sa porodicom
Što da ti napišem, a da to nijesi znala. Što da ti kažem, a da znam da ćeš me čuti. Trideset pet godina iskrenog prijateljstva, a ti me sad ostavi da čitav život patim za tvojom dušom. Idi, gore te čeka neko širom otvorenih ruku.
Mnogo boli ovaj rastanak, ponosu naš!!!
Sa radošću si nas okupljala i ispunila moje djetinjstvo, koje nikada ne mogu zaboraviti.
Počivaj u miru pored tvoje Sare, a mi ćemo sa puno ljubavi učiti našu đecu da čuvaju jedni druge kao što si ti nas sve!!!
BURI sa porodicom
Posljednji pozdrav našoj
Iki naša, ti si nas voljela na poseban način. Pažnja i poštovanje bez kraja. Mnogo je teška istina da si otišla.
Kako smo ti samo tužni!
Pronađi tamo mir sa tvojom Sarom.
Mi ćemo te, ponosni na tebe, čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav dragoj
Postoje ljudi koji ostave neizbrisiv trag u životima drugih.
Ti si, IVA, bila jedna od njih. Pamtićemo tvoju dobrotu i toplinu, osmijeh kojim si sve obasjavala. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Vole te GROZDANA, TANJA i NATAŠA
Posljednji pozdrav voljenom bratu
PERKU PAVIĆEVIĆU
Od sestara
JULKE iz Sombora i ANĐE iz Crvenke sa porodicama
Tvoj striko i striki MOMO i SUZANA
Kažu, u oblacima žive samo neostvareni snovi. Ali, griješe… Tu zapravo, borave naši voljeni sa kojima se nijesmo imali vremena ni oprostiti… Počivaj u miru u zagrljaju tvoje Sare… MILETA, ALEKSANDRA i LJUBICA
IKI
Sudbina života je bila jača od tebe. Nеka ti Bog podari spokoj u duši pored tvog anđela. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
JASNA i DIMITRIJE
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA
INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Voljeni naš đede
MIŠKO CICMIL
Hvala ti za svu toplinu i ljubav koju smo od tebe dobili. Zauvijek ćeš biti u našim srcima.
Tvoja unučad: ALEKSANDAR, DUŠICA, BALŠA, MILA, LANA, JAKŠA, UROŠ, DUNJA, VIDA
Posljednji pozdrav bratu, đeveru i stricu ŽIVKU - MIŠU CICMILU
Vječno ćeš živjeti u našim srcima.
PIKSI, SANDRA, KLARA i KRSTO
1492
Voljenom ocu, djedu i svekru posljednji pozdrav
MIŠKU CICMILU
Mile naš, počivaj u vječnom miru.
Voli te tvoj ŽARO, snaha GOCA, DUŠICA, JAKŠA i UROŠ 1497
Voljenom ocu, svekru i đedu posljednji pozdrav
MIŠKU CICMILU
Otišao si u vječnost božijeg zagrljaja, a ostaješ zauvijek u našim srcima i sjećanju.
S ljubavlju i tugom u duši tvoji: RADE, snaha LORENA, unuke MILA, LANA i VIDA
MIŠKO CICMIL
ÐEDE, volimo te puno. Ti si naš heroj. Hvala ti na svemu.
Posljednji pozdrav dragom ocu, djedu
MIŠKU CICMILU
Voljeni moj Mile, s ponosom i ljubavlju, hvala ti što si pokazao Aleksandru ljubav, zaštitu i karakter. Teško mi je danas, ali se nadam da si na nekom boljem mjestu, putuj s anđelima.
Kćerka JASMINA i unuk ALEKSANDAR
Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru, đedu
Tvojim velikim srcem bili smo voljeni, a mi ćemo s ponosom i ljubavlju čuvati uspomenu na tebe. Hvala ti na svemu.
Sin RADOJICA, snaha NAĐA, unučad BALŠA i DUNJA
Posljednji pozdrav ŽIVKU – MIŠKU CICMILU
Od smrti te nijesmo mogli sačuvati, ali ćemo te sačuvati od zaborava.
Tvoja sestra LJUBINKA i zet LJUBO VUJOVIĆ, sestričine SNEŽANA, MIRJANA i MILICA sa porodicama
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
Voljenom suprugu i ocu
MIŠKU CICMILU
Tvoja snaga, zaštita, plemenitost i ljubav koju si nam neizmjerno pružao nikada neće iščeznuti iz naših srca.
Tvoja porodica CICA, JASMINA, RADENKO, ŽARKO i RADOJICA
Posljednji pozdrav dragom
1472
PERU VUJAČIĆU
Bio si veliki dobrotvor naše familije. Počivaj u miru.
Porodica pokojnog ILIJE KLIKOVCA
Posljednji pozdrav dragom
1473
PERU VUJAČIĆU
Bio si heroj moga djetinjstva. Tvrda riječ, a meko srce. Hvala ti za sve u životu. Počivaj u miru.
VELJKA
Tvoji: DUŠICA, JAKŠA i UROŠ
1506
MILAN DRAŠKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom nam prijatelju PERU VUJAČIĆU
MIRO i NENA BRNOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
Iggy, ode nam bez pozdrava. Ode, a tek si prvo poluvrijeme života odigrao. Ode, ali ostavi neizbrisiv trag u našim srcima.
Hvala za osmijeh, dobrotu i plemenitost kojom si sijao. Kad prođe ova tuga velika, ostaće ponos što smo takvu ljudinu imali za prijatelja. I obaveza da te, dok sa nebesa čuvaš svoje anđele na Zemlji, mi čuvamo od zaborava.
PETAR, JOVANA i KSENIJA VUJOŠEVIĆ
Iznenada je umro
IGOR VUKIĆEVIĆ
Igorova smrt je iznenadila svakoga ko ga je poznavao.
Najteži nenadoknadivi gubitak je za porodicu.
Komšije Šećkovići iskreno učestvuju u žalosti i pamtiće Igora po svim njegovim uzornim vrlinama.
DAMJAN ŠEĆKOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav
IGORU VUKIĆEVIĆU
Sa bolom i nevjericom opraštamo se od dragog Igora.
Borkine koleginice
IVANA KRSTAJIĆ, DANIJELA MINIĆ i MILENA STIJEPOVIĆ
Dana 30. juna 2024. godine navršava se deset godina otkako nas je napustio
ŽELJKO M. ŠTURANOVIĆ
Tata, iako vrijeme prolazi, bol i tuga za tobom ne jenjavaju. Čuvaj nam majku i neka vam je laka crnogorska zemlja koju ste beskrajno voljeli.
Tvoji: MAŠA i NIKŠA
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
30.6.2014 - 30.6.2024.
Deset godina…. Neprebola….
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Sa tugom se opraštamo od našeg dragog komšije
Ne postoje riječi da opišemo bol koju osjećamo za tobom. Počivaj u miru. BATO, STANKA, JELENA i BLAŽO STANIĆ
JULIJA sa porodicom
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog ujaka
Zauvijek ćeš ostati dio nas.
Tvoji: IVAN i DRAGANA sa porodicama
30. 6. 2022 - 30. 6. 2024.
Zauvijek u našim mislima i srcima.
VELJO, VESNA, MATIJA i DAVID JAUKOVIĆ
1504
Dana 6. jula navršava se godina od smrti našeg dragog
1503
ALEKSE VUJOŠEVIĆA
Voljeni naš Aleksa, Aco, Tajo, ne mirimo se sa tvojim preranim odlaskom… Kako dani prolaze, tako je veća praznina koju si ostavio za sobom. Najviše boli to što si otišao iznenada, zaustavljen u koraku, a da ne dočekaš da vidiš svog sina kako stasava.
Posjetićemo tvoju vječnu kuću 30. juna na Novom gradskom groblju.
Čuvaju te od zaborava tvoji: OLGA, OLIVERA, SANDRA i ĐORĐE
Četrdeset je dana od smrti našeg dragog
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu.
S ponosom i poštovanjem čuvamo te u našim srcima i sjećanjima.
U nedjelju, 30. juna, posjetićemo Vukovu vječnu kuću.
Tvoji: SANJA, JOVANA, MILOŠ, KATARINA, BALŠA, RADOVAN, GORDANA i ALEKSANDRA
Godina dana je od smrti oca, đeda, punca i prijatelja
MIJODRAGA ŽIŽIĆA
Ljubav i sjećanje na tebe dio su našeg života u kojem neizmjerno nedostaješ. Hvala ti, Tajo, za sve dobro i ljubav. Uvijek ćeš biti u našim srcima. Počivaj u miru sa majkom Kojom. Tvoji: LOLA, MIRKO, BORIS, MAŠA, BOŽICA i MARINKA
Dragom prijatelju
MIJU
Teško je steći prijatelja, a još teže izgubiti. Hvala ti na pažnji koju si nesebično davao. NAJA sa porodicom
Godina je od smrti našeg dragog
MIJODRAGA ŽIŽIĆA
Godina prođe, a sjećanje na tebe ne blijedi.
Tvoji: sinovi MILINKO, MILORAD i RAJKO
Dana 30. juna 2024. navršava se tačno godinu dana od smrti našeg voljenog supruga, oca i đeda
MILIVOJA JARAMAZA
Nedostaješ svakoga dana i svakoga trena. Pokušavamo koračati tvojim stazama... Nije to lako bez tebe! Volimo te zauvijek.
Tvoji najdraži: MILAVA, ZORICA, RADOVAN, JADRANKA, ZARA i LANA
1440
1446
Prolazi četrdeset dana od kada nijesi sa nama
Otišao si u vječnost i ostavio u meni nenadoknadivu tugu i bol.
Sestra MIMICA sa porodicom
Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog
Dragi Mili, čuvaćemo te u vječnim uspomenama od zaborava.
BATO, BOBA, MIHAILO, JELENA i ANA
TUŽNO SJEĆANJE
STEVO BOROZAN 2014 – 2024.
Vrijeme nije lijek, već nijemi svjedok bola, tuge i praznine. Živiš u našim uspomenama i srcu. Osjeti naš zagrljaj gdje god da si. Volimo te zauvijek!
Tvoji NAJMILIJI
Prošla je godina od kada nema našeg
SRĐE Brate, nedostaješ nam.
IGOR, NIKOLA, RADA
Četrdeset je dana od odlaska naših dragih
Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju. Počivajte u miru.
Sjećanje na voljenu i neprežaljenu mamu i babu
JULKA Antuna LEONI
30.6.2023 – 30.6.2024
Hvala ti za dobrotu, ljubav i sreću koju si nam uvijek davala.
Neka te čuvaju anđeli, kao što si ti čuvala i pazila nas.
DUBRAVKA sa porodicom
ANKA SJEKLOĆA rođena BOROZAN
25 godina…. Neshvatljivo, ali istinito… Nedostaješ!
Sestra BEBA GAZIVODA sa porodicom
VUKAŠIN KEKIĆ
30.6.2000 - 30.6.2024.
S ljubavlju i poštovanjem,
NATALIJA sa porodicom
Neđelja, 30. jun 2024. Oglasi
SJEĆANJE na brata i roditelje
MLADEN RATKA JOVAN
BOŽOVIĆ
SAŠA BOŽOVIĆ sa porodicom
Dana 30. juna 2024. godine navršava se šest godina od smrti našeg supruga i oca
- MIJO VUJOVIĆ
Mika, borili smo se zajedno, ali si me prevario i zaspao te noći kad sam se najmanje nadala. Tvoju borbu i hrabrost ću slijediti dok postojim. Tata, hvala Ti što si me naučio da je hrabrost biti drugačiji i ne pripadati masi, što si vazda znao što da mi kažeš da bi mi lakše bilo, i što si mi donosio Sunce kada su po meni lile hladne kiše.
Ponosne, RADA i TINA tvoj KIKO
SJEĆANJE na naše voljene PEJOVIĆE
NIKOLA MILANKA KRSTO Spasojev Krstova Nikolin 1.7.1994-1.7.2024. 2.2.2002-1.7.2024. 23.8.2016-1.7.2024.
U vječnom bolu ostaju sjećanja na dane srećnog života sa vama.
Vaša porodica
JELENA, MILORAD-MILO, NIKOLA, JOVAN, GORAN, JOVANA, KRSTO, MATIJA, MILIJANA i ANDREA
SENKA JOVAN-JOLE ABRAMOVIĆ ABRAMOVIĆ 30. jun 2006. 20. novembar 1997.
Trajno je sjećanje, s poštovanjem i zahvalnošću.
od smrti i petnaesta godina od smrti
Porodice ABRAMOVIĆ i BACKOVIĆ
Vašim odlaskom ostali smo uskraćeni za veliku ljubav i iskrenu pažnju koju ste nam poklanjali. Živjećete vječno u našim sjećanjima.
Vaši NAJMILIJI
SJEĆANJE 30 jun 2011 – 30 jun 2024
DRAGOJE Radunov DRAŠKOVIĆ
Čuvaju Te slova vremena i naš ponos što smo Tvoji ZLATIJA, DRAŽEN, SLAVEN, DIANA, RATKA, ANJA i RADE
SJEĆANJE na naše drage
Mojaša MOJAŠ Blagotin ĐUKANOVIĆ ĐUKANOVIĆ 3. 7. 2019. 23. 7. 1995.
S poštovanjem, PORODICA
Dana 30. juna 2024. godine navršava se 31 godina od smrti našeg oca
S ljubavlju, ponosom i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe i tvoj lik.
Tvoji: SVETLANA, NIKOLA i BOBAN sa porodicama
Godinu je dana od smrti našeg dragog đevera, strica i đeda
Bila je čast imati te u familiji.
Porodica pokojnog MIRKA VULETIĆA
K
ompanija MTEL održala je revolucionarnu promociju 5G mreže u Podgorici, Nikšiću i Baru i pokazala građanima cijele Crne Gore pregršt benefita koje peta generacija mobilne mreže pruža korisnicima.
MTEL je okupio građane svih uzrasta na tri gradska trga, uz veliki gejming turnir, obraćanje izvršnog direktora Zorana Milovanovića putem holograma, da bi na kraju kao poklon lidera u telekomunikacijama bio upriličen koncert, na sve tri lokacije, otvoren za sve građane. Koncert, prvi ovog tipa ne samo u
Crnoj Gori, već i u regionu, počeo je nastupom DJ-a u Podgorici, violinistkinje u Nikšiću, dok je saksofon sviran u Baru. Hologramski, u isto vrijeme, instrumenti su bili prenošeni na tri lokacije, tako da je MTEL na taj način savršeno prezentovao sve mogućnosti i brzinu revolucionarne 5G mreže. Bilo da ste prisustvovali promociji mreže na Rimskog trgu u Podgorici, uživo ste mogli da pratite dešavanja ispred dvorane „Topolica“ u Baru kao i sa Trga slobode u Nikšiću. Kompanija MTEL je još jednom pokazala da je u pravo vrijeme i na pravom mjestu, te
da za svoje korisnike gradi budućnost velikih i jednakih prilika.
Promocija 5G mreže počela je pres konferencijom direktora grupacije Telekom Srbija Vladimira Lučića i izvršnog direktora kompanije MTEL Zorana Milovanovića.
Lučić je naveo da osim ubzanog interneta i velikih brzina prenosa, što je samo prvi benefit, mreža 5G doprinosi lakoj, brzoj i stručnoj komunikaciji mašina, edukaciji, transportu, zatim u medicini, posebno kod ranog detektovanja bolesti.
- U sadejstvu sa vještačkom insteligencijom, 5G je pokretač četvrte industrijske revolucije i svaka kompanija koja već sada ne analizira kako da ih koristi, dolazi u opasnost da izgubi konkurentsku bitku - objasnio je prvi čovjek Telekom Srbija grupe. Milovanović je istakao da je ekspanzija 5G mreže u Crnoj Gori nezaustavljiva te da kompanija na čijem je čelu ni u jednom trenu ne zaboravlja društvenu odgovornost o čemu svjedoči i pregršt projekata koje je organizovala kompanija MTEL. On je putem hologramskog obraćanja
poručio da je 5G mreža prekretnica u digitalnom razvoju Crne Gore.
- Sve što možete zamisliti je na dohvat ruke. Sve velike stvari počinju od velikih ljudi i velikih ideja, a MTEL je jedna velika ideja, uz podsjećanje da je ,,ta ideja krenula od velikog čovjeka i vizionara, osnivača kompanije, Vladimira Lučića koji je zaslužan jer se danas govori o prilikama koje će svima olakšati i obogatiti živote, što je nesumnjivo 5G mreža“ - poručio je izvršni direktor MTEL-a.
