Dnevni list Pobjeda 02.07.2024.

Page 1


Utorak, 2. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21042 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura

! RATU U UKRAJINI

DIPLOMATSKA POŠTA

Anti-evropski skupljači protestnih nota

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ

Bilo bi iznenađenje da Spajić ili Ivanović, ili obojica, povodom ovakvih nesumnjivih reperkusija svoje pogrešne i anti-državne politike ponude ostavke. To se, vrlo vjerovatno, tj. sigurno, neće dogoditi. I za to je potrebno znanje, odgovornost i hrabrost. O njima će suditi građani na narednim vanrednim izborima. Oni su sada mnogo bliži nego što se to prije njihove brljotine sa Rezolucijom o Jasenovcu moglo naslutiti

ODGOVOR NA BAHATOST PREMIJERA: Poslanički klub DPS-a onemogućio premijerski sat u znak protesta zbog „zastrašujuće političke neodgovornosti i ugrožavanja evropskog puta“ od predsjednika Vlade

Predsjednik države poručio da su politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni da odgovornije pristupaju državnim interesima Crne Gore

Milatović: Nemam dilemu da je Mišel odložio posjetu zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu

Jutarnji list objavio je da je Crnoj Gori stigao i drugi šamar iz Brisela – iz Deklaracije Evropskog savjeta izbačen paragraf o Crnoj Gori

Citostatici se od juče pripremaju centralno, korak do boljeg tretmana i liječenja onkoloških pacijenata

Sljedeći korak - po terapiju se neće morati putovati do Podgorice

U podgoričkom Višem sudu odgođena dva ročišta protiv vlasnika Atlas grupe koji zbog jakih terapija nije spremio odbranu, a žali se i na uslove u zatvoru Knežević: Treba mi kompjuter, nijesam

Hronologija događaja fatalno podriva argumente podnosioca, ali ide puno dalje, nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića – navodi se u presudi londonskog Visokog suda

Hrvatska uputila još jednu protestnu notu, nemušt odgovor Ministarstva vanjskih poslova

Grlić Radman: Crna Gora „instrumentalizovanom“ rezolucijom pokazala dva lica

Hrvatska je Crnoj Gori poslala notu i saopštenje, te kao članica EU i NATO ima na raspolaganju sve mehanizme, a još raspravljamo s premijerom kako postupiti - rekao je Grlić Radman juče uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a u Zagrebu, govoreći o odgovoru na Rezoluciju koju je Skupština Crne Gore usvojila „samo dan nakon što je dobila zeleno svjetlo“ od Evropske komisije

4.

STR. 5.

ODGOVOR NA BAHATOST PREMIJERA: Poslanički klub DPS-a onemogućio premijerski sat u znak protesta zbog „zastrašujuće političke neodgovornosti i ugrožavanja evropskog puta“ od predsjednika Vlade

Dok smo pokazivali

državnu odgovornost i konstruktivnost podržavajući sve evropske zakone, sa druge strane smo permanentno dobijali neodgovornost, bahatost, nepoštovanje građana i Skupštine. Premijer je iz

Podgorice u petak veče u 23 sata poslao poruku da sjutradan neće biti u parlamentu zbog navodnih obaveza u Briselu. Dan je proveo na plaži, a mi smo bili u Skupštini. To je njegova sramota i to govori o njegovoj ličnoj i političkoj kulturi – rekao je Andrija Nikolić

PODGORICA – Poslanički klub DPS-a onemogućio je juče održavanje premijerskog sata u Skupštini, u znak protesta zbog, kako su rekli, nepoštovanja građana, zastrašujuće političke neodgovornosti i ugrožavanja evropskog puta od predsjednika Vlade Milojka Spajića. Revoltirani neozbiljnim ponašanjem Spajića koji je u petak oko 23 sata obavijestio parlament da zbog obaveza u Briselu neće doći na sjednicu u subotu, a bio je, kako tvrde iz te partije, u Podgorici, poslanici DPS-a okupili su se ispred predsjedavajućeg stola u plenarnoj sali i onemogućili nastavak rada. Poručili su da će Spajić odgovarati na pitanja kada ga pozove parlament, a ne kada sam odluči. Predsjednik Skupštine

Spajić će na pitanja odgovarati kad ga pozove parlament, a ne kad sam to odluči

Andrija Mandić zaključio je sjednicu, najavljujući sljedeće viđenje poslanika sa premijerom - 19. jula. – Zbog ponižavanja svih ljudi u Crnoj Gori, zastrašuju -

će političke neodgovornosti i ugrožavanja evropskog puta, Vi danas, što se nas tiče, nećete održati premijerski sat. Neće biti nikakvog rušenja, čupanja mikrofona, lomljenja, ali ovo je

naš protest da se konačno podvuče crta neodgovornosti, obmana, laganja građana, pa ćete doći drugi put kad Vas parlament pozove, što je red, ali danas nećete odgovarati na pi-

Živković: Mjera prema nevaspitanom ponašanju i ponižavanju institucija

- Prekidanje sjednice premijerskog sata jasan je odgovor prema ponižavanju institucija koje traje skoro godinu. Ovo je mjera prema nevaspitanom pona-

šanju, prema poniženju Skupštine i građana - kazao je Danijel Živković (DPS) novinarima u Skupštini, dodajući da su poslali jasnu poruku da više ne-

će dozvoljavati nepoštovanje institucija.

Istakao je da DPS neće prelaziti preko „crvenih linija“ i da će njihov odnos prema premijeru bi-

tanja poslanika – poručio je Andrija Nikolić (DPS). Podsjetio je da je premijerski sat odgađan četiri ili pet puta. – Iz četvrtog ili petog puta uspjeli smo da organizujemo dolazak predsjednika Vlade u parlament, koji je pokazao apsolutno ignorisanje i nepoštovanje stotina hiljada građana koji su učestvovali na izborima. Dok smo pokazivali državnu odgovornost i konstruktivnost podržavajući sve evropske zakone, mi smo sa druge strane permanentno dobijali neodgovornost, bahatost, nepoštovanje građana i Skupštine – kazao je Nikolić, podsjećajući na posljednje odgađanje dolaska Spajića. – Posljednji put to se desilo na nezabilježen način. Premijer je iz Podgorice u petak veče u 23 sata poslao poruku da sjutradan neće biti u parlamentu zbog navodnih obaveza u Briselu. Dan je proveo na plaži, a mi smo bili u Skupštini. To je njegova sramota i to govori o

ti i dalje adekvatan.

– Uradili smo sve što je od interesa za državu i građane – rekao je Živković, dodajući da je DPS pokazala konstruktivnost i kroz usvajanje takozvanih IBAR zakona, ali da će, kada neko namjeri da ugrožava integritet institucija, odgovor biti kao juče.

njegovoj ličnoj i političkoj kulturi – kazao je Nikolić. Nakon što su svi poslanici DPS-a izašli iz poslaničkih klupa i blokirali predsjedavajući sto, Mandić je pokušao da nastavi kao da se ništa ne dešava. – Podsjećam da je na dnevnom redu premijerski sat i poslanička pitanja. Moram vam reći da je poslanički klub DPS-a kao najjači opozicioni klub ukrasio ovaj predsjedavajući sto i nije nam neprijatno – rekao je Mandić, ali su ga nadglasali poslanici DPS-a, koji su uglas poručivali - „nema premijerskog sata“, „ispratite ovog šarlatana“, „neka dođe kad ga pozovemo“, „ne može da se igra sa nama“... Mandić je rekao da kao predsjednik parlamenta ima posebnu obavezu prema Klubu DPS-a kao najjačem u opoziciji, ali im je ponovo sugerisao da „omoguće održavanje premijerskog sata“. – Ova skupština je nastavak onih nekadašnjih zborova koji su održavali Crnogorci i sa kojima smo se ponosili. Želimo da poput tih zborova... – pokušavao je Mandić da uspostavi red, ali je ubrzo predložio da premijerski sat bude održan 19. jula, kada je Kolegijum dogovorio termin za novi premijerov dolazak.

Na opasku Danijela Živkovića na račun Spajića – „Ako ispoštuje“, Mandić je rekao da, ako predsjednik Vlade tad ne dođe, DPS ima dovoljno potpisa da pokrene njegovu smjenu. Mandić je kazao da će uvažiti zahtjev DPS-a zbog toga što Spajić ne poštuje Skupštinu i građane, te da je većini prihvatljiv prekid sjednice. Uslijedile su reakcije iz opozicionih klubova. Dritan Abazović (Ura) tražio je održavanje sjednice. – Navikli smo u zadnje vrijeme da je cirkus. Razumijem da je idealan dan za plažu, žao mi je što smo nekima poremetili planove. Vi ste najodgovorniji što nije bio premijerski u subotu – rekao je Abazović Mandiću, ističući da je „ovo odgovor koji je zaslužio Miki Spajić, jer ne vodi privatnu firmu, već izvršnu vlast“.

Predsjednik države poručio da su politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni da odgovornije pristupaju državnim interesima

Milatović: Nemam dilemu da je Mišel odložio posjetu zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu

PODGORICA - Nemam dilemu da je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odložio posjetu

Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja u vezi sa motivima i okolnostima usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i odgovornosti koju za to ima parlamentarna većina - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Politički akteri, kako je rekao, koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni su da „umjesto relativizacije i izvrtanja realnosti, odgovornije pristupaju u odnosu na ono što su državni interesi Crne Gore“. Podsjećamo, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odgodio je svoju zakazanu posjetu Crnoj Gori 2. i 3. jula za kasniji datum zbog

usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.

To je Pobjedi juče potvrđeno u Evropskom savjetu.

On se na ovaj potez odlučio ,,kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, a na koje ne treba da bude bačena sjenka zbog posljednjih dešavanja u zemlji“. To je Pobjedi nezvanično saopšteno od izvora iz Brisela.

Prema planu posjete, Mišel je u Podgorici trebao imati sastanke sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, sa premijerom Milojkom Spajićem i sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem te održati govor pred poslanicima crnogorskog parlamenta. Umjesto toga Mišel će predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića primiti u utorak 2. jula.

– Dogovorili smo se da ćemo se sastati u Briselu u utorak 2. jula. Važno je da Crna Gora ostane fokusirana na evropski put – napisao je Mišel na platformi Iks.

Milatović je juče potvrdio da će u utorak otići u Brisel kako bi se sastao sa Mišelom. Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče da njen resor nema
STOP BAHATOSTI PREMIJERA: Poslanici DPS sprečavaju održavanje premijerskog sata
Jakov Milatović
s. vasiljević

Mandić opoziciji: EU već dogovara izbor novog predsjednika Evropskog savjeta

Andrija Nikolić (DPS) tražio je, na početku jučerašnje redovne sjednice, odgovor od šefa Skupštine Andrije Mandića zašto je odgođena posjeta predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori. – U medijima smo pročitali da je do odgađanja posjete došlo zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu. Mi danas nemamo samo izolovanog predsjednika parlamenta, nego smo dobili i izolovanog predsjednika Vlade, što znači da je odbijen sastanak sa dvojicom predsjednika, a treći ide u Brisel da bi sanirao štetu. Imajući u vidu da smo vas upozoravali da ćete zakomplikovati stvari na evropskom putu, što se dogodilo, jer nije prošlo dva dana, vidimo posljedice, dugujete odgovor građanima – kazao je Nikolić. Mandić je odgovorio da je Mišel trebalo da dođe na poziv predsjednika Crne Gore, a ne ni na poziv predsjednika Vlade, ni Skupštine.

- Imali smo obavještenje od onih

koji su ga pozvali da bi on želio da se obrati parlamentu. Prihvatili smo. Razloge zbog čega je otkazan njegov dolazak, ne znam, možda to najbolje zna onaj ko ga je pozvao. Čućemo od predsjednika Crne Gore i Mišela o čemu se radi pošto ćemo umjesto dolaska Mišela, imati odlazak Milatovića u Brisel – kazao je Mandić. Rekao je da smo „u međuvremenu imali izbore u Francuskoj“.

- Imamo već i dogovor u okviru EU vezano za novog predsjednika ES, tako da sve najbolje želimo Šarlu Mišelu. On je mnogo pomogao da dobijemo pozitivan IBAR. Ne bih ulazio u detalje koji, ne isključujem, ali mogu da budu spekulacija određenih medija – rekao je Mandić. Nikolić je reagovao, da ne bi, kako je istakao, preovladala percepcija koju je Mandić želio da nametne - da je Mišel odlazeći predsjednik ES i da njegov gest nema toliku važnost.

- Ovo je ozbiljna poruka upozorenja Crnoj Gori, jer predsjednik ES ne predstavlja samo per-

sonalni i funkcionalni autoritet. On je predstavnik zemalja EU koje su u ES. Ako je odlučio da ne dođe u Crnu Goru, makar su takve procedure, pretpostavka je da je ta odluka konsultovana sa članicama EU. Vi ste u parlamentu izveli akciju kojom ste ugrozili evropski put Crne Gore, ne poziva Mišel slučajno da Crna Gora ostane na evropskom putu – kazao je Nikolić.

Miloš Konatar (Ura) rekao je da je Mišel otkazao posjetu jer je to odnos prema predsjednicima Skupštine i Vlade. – Odgovornost treba da ponesu oni koji su podržali vaše aktivnosti i vaš plan – rekao je Konatar i najavio da će poslanici Ure doći u srijedu na posebnu sjednicu koju Mandić, kako je rekao, po Poslovniku ima obavezu da otvori. Mandić je rekao da „ako je već otkazan dolazak Mišela, dosta je glupo da se sastajemo ovdje“.

Boris Mugoša (SD) kazao je da nije u pitanju odnos EU prema Crnoj Gori.

Spajić: Vlada ispoštovala poslovničku dužnost, potez DPS-a legitiman

– Vlada je ispoštovala poslovničku dužnost i njeni predstavnici došli su u Skupštinu da odgovaraju na pitanja poslanika – kazao je novinarima premijer Milojko Spajić, navodeći da je prekidanje sjednice legitiman vid protesta opozicije. Na pitanje zašto nije došao u subotu na sjednicu, Spajić je rekao da je imao informaciju da

Kazao je da „to što se neko ponaša kako ne treba i kako se niko nikad nije ponašao otkad je na čelu Vlade, to je odgovornost parlamentarne većine“. – Nemam više respekt prema Vladi i premijeru, ali prema stotinama hiljada građana koji su glasali za poslanike moram imati odnos. Ako ćete da priznate poraz, da ne možete da

interesima Crne Gore

zvaničnu informaciju da li je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odložio posjetu Crnoj Gori zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu.

– Ono što zaista jesu činjenice da je Mišel odložio, a ne otkazao svoju posjetu. Nije ni prvi, ni posljednji put da se neke posjete odlažu. U ovom trenutku nemamo zvaničnu informaciju da li je razlog usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzenu, kako je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović to rekao – rekla je Gorčević u Centralnom dnevniku na TV Nova M. Z. D.

je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić poslao poruku da se radi građana odgodi sjednica i održi u ponedjeljak. – Nijesam imao priliku zbog zgusnutog rasporeda da odgovorim ranije, izvinjavam se na kasnom odgovoru – naveo je Spajić.

Kazao je da ne zna zašto nije dozvoljeno da se održi sjedni-

ca, da li je u pitanju strah ili nešto drugo.

– Ja sam tu, Vlada je tu, ispoštovali smo poslovničku dužnost. Razumijemo sve, ovo je jedan legitiman vid protesta - naveo je Spajić.

Dodao je da je za Vladu parlament važan i da izvršna vlast treba da ispoštuje parlament do kraja.

– EU je uputila poruku vama koji ste poslužili za realizaciju ideološke platforme koju predstavlja Andrija Mandić. Ovo nije poruka jednog čovjeka, ovo je jasan signal kako oni gledaju na vaše perfidne, ali providne igre - rekao je Mugoša. Adrijan Vuksanović (HGI) istakao je da je Crna Gora postala država u kojoj su dobrodošli Dodik i Vučić, a Šarl Mišel neće biti gost. - Mi nijesmo riječ progovorili kada dolaze vaši sunarodnici, ministri, predsjednici – odgovorio je Mandić Vuksanoviću. Mislimo da je to dobro. Ne shvatam zašto vam smeta ako srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori želi da dođe neko iz Srbije i Republike Srpske. To doživljavate na tako loš način. Uzmite u obzir da je Crna Gora multikulturalno, multinacionalno društvo, da živimo zajedno i da imate veći stepen tolerancije prema svim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori – kazao je Mandić.

kluba PES-a dozvoljavaju ponižavanje parlamenta i građana – rekla je. Branislav Nenezić (SD) pozvao je Mandića da uputi javnu kritiku premijeru. – Sve što se danas dešava, kao i ono u subotu, je lično Vaša odgovornost. Ukoliko ne uputite javnu kritiku premijeru, podržavam gest DPS-a - rekao je Nenezić.

Komentar Sindrom Pinokija

Piše: Draško ĐURANOVIĆ

Ispostavilo se da Milojko nije baš ni inventivan kao Ostap Bender ili maštovit kao Minhauzen: jedna prizemna laž je počela da stiže drugu, jednako primitivnu. To više nije bila umjetnost opsjene, već obično – političko šibicarenje. I, kao što smo predvidjeli: ne možete lagati sve vrijeme sve ljude

obezbijedite da se održi sjednica, treba da podnesete ostavku. Ja hoću da postavim pitanje – kazao je Abazović. Damir Gutić (BS) pozvao je da se zakaže sjednica Kolegijuma. – Uvažavamo protest DPS i svaki vid političke borbe je na mjestu. Očigledno je da su parlamentu potrebne određene mjere, ali način na koji se planira završiti sjednica smatramo da nije dobar – kazao je Gutić.

Jevrosima Pejović, nezavisna poslanica, rekla je da u našoj zemlji lično samopoštovanje, ali i kolektivno političko dostojanstvo ima cijenu. – Hvala najvećem klubu većine što mi danas znamo cijenu, jer za 1.700 eura poslanici

Mandić je zaključio sjednicu, kako je kazao, „uvažavajući činjenicu i poštujući broj glasova koje imaju kolege iz opozicije“. - Pošto želim da budem tolerantan, ovo je bilo ovaj put. Nažalost, kada je DPS bio većina u ovom parlamentu, nije imao razumijevanja za nekadašnji DF. Ne želim da se ovo završi tako što ću zvati obezbjeđenje da udaljava poslanike DPS-a. Crna Gora podjednako poštuje parlamentarnu većinu i opoziciju. Opozicija može da utiče na odluke u Crnoj Gori – kazao je Mandić. Ivana KOPRIVICA

Jutarnji list: I drugi šamar iz Brisela – iz Deklaracije ES izbačen paragraf o Crnoj Gori

Hrvatski Jutarnji list objavio je juče da je Evropska unija poslala poruku našoj državi da neće olako preći preko usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini Crne Gore. Pored otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Podgorici uslijedio je, kako piše ovaj list, i drugi šamar iz Brisela Podgorici - izbacivanje paragrafa o Crnoj Gori iz deklaracije Evropskog savjeta, iako je bio predviđen. Odluka da se, kako piše Jutarnji list, u dnevni red sjednice crno-

gorske Skupštine uvrsti Rezolucija o Jasenovcu i tek nakon održane Međuvladine konferencije sa EU, dodatno je povećala sumnje da se radi o političkom triku Vlade. - Zbog toga je iz nacrta zaključaka sa samita EU u četvrtak izbačena rečenica o Crnoj Gori. Jutarnji list je imao uvid u taj nacrt i u njemu je bila predložena ova formulacija: „Evropski savjet pozdravlja održavanje posljednje međuvladine konferencije s Crnom Gorom i nagla-

šava napredak koji je Crna Gora postigla u svom pristupnom procesu“. Iako se čini kao jednostavna rečenica, ovo je trebala biti snažna poruka ohrabrenja jer bi dolazila s najviše razine, od šefova država ili vlada EU. No, zbog saznanja da je na dnevni red bilo stavljeno glasanje o Rezoluciji o Jasenovcu, i informacija da je vladajuća većina osigurala dovoljan broj glasova za usvajanje, EU je odlučila izbaciti tu rečenicu o Crnoj Gori – navodi Jutarnji list.

To mu već dođe kao neka autoimuna bolest: kad god nešto samostalno zucne premijer Milojko-vjerujte-mi-na-riječ-Spajić zaobiđe istinu koja mu ne odgovara. Ili da budemo konkretni – masno slaže bez treptanja. Evo i juče: nakon što je u petak slagao da će u subotu biti u Briselu, a završio je kupajući se sa dragom na Miločeru, Spajki je ponovo pokušao da zamuti priču. Kada poslanici DPS-a nijesu dozvolili da premijer odgovara na pitanja, jer prethodno nije uradio što je morao po skupštinskom poslovniku – da pošalje odgovore poslanicima – Spajić je slegnuo ramenima, jedva dočekavši da se ne muči ljetnji dan popodne sa tim prokletim, dosadnim opozicionarima. – Nijesam imao priliku zbog zgusnutog rasporeda da odgovorim ranije – uz osmijeh izusti premijer pred novinarima, bez imalo stida što svi znaju da ne govori istinu i da je bio dužan da prije premijerskog sata pismene odgovore dostavi poslanicima. Tako je Milojko Spajić ponovo izvrgao ruglu jedan od temeljnih postulata parlamentarizma: dijalog poslanika i prvog čovjeka izvršne vlasti, sve pred očima javnosti. To već nije stvar dobre volje, slobodnog vremena – to je premijerova obaveza. Ali, rekosmo već, nije to izolovan slučaj, sindrom Pinokijevog nosa odavno je obuzeo Spajića. To omnilaganje moglo se primijetiti još onomad, nakon što je decembra 2020. zasjeo u ministarsku fotelju kod Zdravka-koji-pomjera-planine- Krivokapića. No, tek kada je postao profesionalni političar, virus lagarije je uzeo maha. Prvo je, kad je zaželio biti predśednik Crne Gore dugo lagao oko imanja/nemanja srpskog državljanstva, a kada je razotkriven da je slagao, onda se vadio kako je, njemu nevinome, majka Natalija-Nata sve zakuvala kada ga je prijavila za srpsko državljanstvo na adresi u Beogradu; i to, pazi sad, bez njegovog znanja?! Nije ga mnogo promijenila ta teška blamaža zbog koje je morao da odustane od predsjedničke kandidature: znao je da dolazi vrijeme promjena i vladavine mlađanog PES-a umjesto umrtvljenog i okoštalog DPS-a. Pa je nastavio, đe je stao. Prvo je krio imovinu, neki stan u Beogradu, pa neku kuću u naselju Muo u Boki; pa mu i to bilo malo, te je - sve dok se hvalisao ljubavnim avanturama sa Japankom-komunistkinjom i Kineskinjom-budistkinjom - sakrivao od očiju i vlastitu kćerku i majku vlastite kćerke, službenicu Fronteksa Sanju Marinković?!

Neđe daleko odavde, u normalnijem društvu, bio bi ismijan i odbačen za ozbiljno bavljenje politikom. No, Spajki je izgleda dobro, instinktom prevaranta, osjetio da je crnogorsko društvo odavno prestalo da ljude obavezuje zbog date riječi i da ovđe najbolje prolaze ljudi koji svima puno obećavaju, a onda ispunjavaju obećanja samo onima za koje im je interes da im obećanja ispune. Nije čudo da je u toj i takvoj Crnoj Gori Milojko Spajić postao i lider Pokreta ,,Evropa sad“, a onda i 44. crnogorski premijer. Bolje reći: kriptopremijer, odnosno čovjek koji je priznao da ,,nema mentalnog kapaciteta“ da se bavi ozbiljnim pitanjima politike, diplomatije, bezbjednosti, kulture...

Da, Milojko ne zna ništa o onome što jednu državu i čini državom. Zato je Spajić počeo da glumata nekog neshvaćenog ekonomskog reformatora, da se razbacuje ,,uskoro velikim platama od 1.000 eura“ i ,,minimalnom penzijom od 700 eura“, da se diči idejom da od Crne Gore napravi Singapur na Balkanu, znajući da će ta muzika obećanja prijati prosječnom građaninu, željnom da sanja bolji život.

Ali, Milojko, osim što nema mentalnog kapaciteta za bavljenje ozbiljnom politikom, nije baš mag populizma, iako ga tapšu po ramenima. Na kraju, građani su ubrzano počeli da vrte glavama, da sumnjaju u riječi lidera PES-a i premijera, a priča o ,,Evropi sad 2“ je počela da se sama urušava kao kula od karata... Krah na izborima značio je i krah opsjenarske politike. Ispostavilo se da Milojko nije baš ni inventivan kao Ostap Bender ili maštovit kao Minhauzen: jedna prizemna laž je počela da stiže drugu, jednako primitivnu. To više nije bila umjetnost opsjene, već obično – političko šibicarenje. I, kao što smo predvidjeli: ne možete lagati sve vrijeme sve ljude. Posljednjom lažljivom pričom o dvojnom državljanstvu Milojko Spajić je došao do ivice litice: mnogi iz njegovog PES-a mu ne vjeruju, mnogi iz parlamentarne većine ne žele da slušaju njegova lažna obećanja, sada se drži grčevito za ruku Andrije Mandića i pogleduje u pravcu Beograda... Ako politički i preživi ovu krizu, ostaće samo ljuštura.

Hrvatska uputila još jednu protestnu notu, nemušt odgovor Ministarstva vanjskih poslova

Grlić Radman: Crna Gora „instrumentalizovanom“ rezolucijom pokazala dva lica

PODGORICA - Hrvatska je Crnoj Gori uputila još jednu protestnu notu zbog Rezolucije o Jasenovcu, a hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman saopštio je da je Crna Gora pokazala dva licaevropsko lice u Briselu i instrumentalizovano lice u Podgorici.

- Hrvatska je Crnoj Gori poslala notu i saopštenje, te kao članica EU i NATO ima na raspolaganju sve mehanizme, a još raspravljamo s premijerom kako postupiti - rekao je Grlić Radman juče uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a u Zagrebu, govoreći o odgovoru na Rezoluciju koju je Skupština Crne Gore usvojila „samo dan nakon što je dobila zeleno svjetlo“ od Evropske komisije.

Ministar Grlić Radman je poručio da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih kriterijuma proširenja EU.

- Ovo što je Crna Gora napravila protivno je onome na što se obavezala i bez ikakvog razloga ulazi u duboku prošlost – ocijenio je on.

Konstatovao je da je politika naše zemlje instrumentalizovana.

- Ovdje je na djelu odrađivanje nečijeg posla, a svi znamo i čijeg - kazao je on, dodajući da hrvatska vlada svake godine komemorira žrtve i osuđuje počinitelje. S druge strane, kako je naglasio, u Crnoj Gori je izostala osuda vlastite agresije.

- Dobro se sjećamo slika crnogorskih rezervista i agresije na Dubrovnik. S time se Crna Gora mora suočiti, jer je agresija bila i odande, a ta su sjećanja svježa. Suočavanje s vlastitom prošlošću i procesuiranje ratnih zločinaca bio bi odgovor prave susjedske države – poručio je Grlić Radman. Zaključio je da „parlament Crne Gore nije tijelo koje treba to

prosuđivati ni dati pravu ocjenu događanja od prije 80 godina“, već da je to „posao nezavisnih tijela i istoričara“.

U oštrom odgovoru na donošenje Rezolucije, hrvatsko ministarstvo vanjskih i evropskih poslova navelo je, između ostalog, da će usvajanje Rezolucije usporiti crnogorsku integraciju u EU. Predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel otkazao je za danas planiranu posjetu Crnoj Gori, upravo zbog usvajanja Rezolucije.

U noti Hrvatske, kako prenosi Jutarnji list, između ostalog, navodi se da Hrvatska, smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje

Rezolucije, kojom se, tvrde, instrumentalizuju sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije. Nota je, kako saznaje portal Pobjede, Ministarstvu vanjskih poslova, upućena u petak uveče, nakon izglasavanja Rezolucije, koju su poslanici izglasali tijesnom većinom – 41 poslanik/ca su glasali za. Crnogorski MVP je u odgovoru zvaničnom Zagrebu naveo da je neupitna činjenica da su se zločini u logoru Jasenovac dešavali pod komandom profašističkog režima NDH, ali da se oni nikada nijesu dovodili, i ne mogu se dovoditi u vezu sa današnjom Hrvat-

skom koja i sama osuđuje ove zločine, njeguje kulturu sjećanja za sve žrtve logora Jasenovac i promoviše politiku pomirenja.

Ističe se da su na vanjskopolitičkom planu prioriteti Crne Gore dobrosusjedski odnosi i punopravno članstvo u EU, kao i da je Crna Gora iskreno zahvalna Republici Hrvatskoj na nespornoj i dragocjenoj podršci u svim integracionim procesima.

- Crna Gora je posvećena daljem razvijanju prijateljskih, otvorenih i savezničkih odnosa sa Republikom Hrvatskom, te želi da u dobroj vjeri nastavi da rješava sva bilateralna pitanja od posebnog in-

teresa – navodi se u odgovoru, u kojem je ponovljen i poziv za formiranje komisije koja bi se time bavila. Ističe se i da „Ministarstvo vanjskih poslova izražava žaljenje što Republika Hrvatska namjeru Crne Gore da se i ovom rezolucijom, između ostalog, osude zločini na tlu bivše Jugoslavije, izrazi pijetet prema žrtvama svih zločina i poštovanje prema njihovim porodicama doživljava kao atak na dobrosusjedske odnose dvije države“. Skupština Crne Gore usvojila je u petak, 28. juna, Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, o kojoj se nedavno izjasnila Generalna skupština Ujedinjenih nacija, a koju je Crna Gora podržala. Glasala su 42 poslanika, od kojih 41 - za, dok je poslanik Ilir Čapuni iz Albanske alijanse glasao protiv. Većina poslanika opozicije odlučila je da napušti skupštinsku salu prilikom glasanja. Ocijenili su i da je ovaj dokument usvojen po diktatu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i upozorili da će ugroziti crnogorski evropski put i odnose sa Hrvatskom. Da nije momenat za donošenje ove rezolucije mišljenja je bio i poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković koji je, takođe, odlučio da ne prisustvuje glasanju. Glasanje su bojkotovali i Artan Čobi i Nikola Camaj iz Albanskog foruma.

Nijesu glasale ni nezavisne poslanice Radinka Ćinćur i Jevrosima Pejović K. K. / J. Đ.

Advokat Veselin Radulović ocjenjuje da je prijedlog poslanika PES-a Darka Dragovića neustavan

Ustav se ne može mijenjati

bilateralnim sporazumima

PODGORICA – Mijenjanje

Ustava Crne Gore bilateralnim sporazumom nije moguće, jer bi to, osim što je neustavno, bilo pogrešno i sa pravnog i sa društvenog aspekta, smatra advokat Veselin Radulović. Izmjene najvišeg pravnog akta bilateralnim sporazumom između Crne Gore i Srbije predložio je poslanik Pokreta ,,Evropa sad“ Darko Dragović pozivajući se na odredbu Ustava koja propisuje da su „potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka“. Dragović je preksinoć, gostujući na Televiziji Vijesti, ocijenio i da bi se na taj način rezidencijalni uslov od dvije godine za sticanje biračkog prava, koji je trenutno propisan Ustavom Crne Gore, mo-

gao preinačiti u 10 godina. Advokat Radulović tvrdi, međutim, da to nije moguće. – Ne možete biračka prava uređivati na bilo koji način koji odstupa od onog koji je definisan samim Ustavom – tvrdi Radulović. On je, u izjavi za Pobjedu, ocijenio i kako bi zaključivanje bilateralnog sporazuma između

Crne Gore i Srbije o regulisanju biračkog prava na bilo koji drugi način osim onog koji propisuje crnogorski Ustav, bilo pogrešno ne samo sa pravnog aspekta.

– To je generalno pogrešno i sa društvene i bilo koje druge strane. Dakle, voditi pregovore i uopšte razmišljati u tom pravcu da sa drugom dr-

žavom zaključujete sporazum koji će regulisati pitanje biračkog prava na drugačiji način od onog koji definiše Ustav nije dopušteno i ne bi bilo dobro da se uđe u jedan takav postupak – smatra Radulović. Ustav Crne Gore u članu 45 propisuje da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i koji ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori. Predsjednik Vlade Milojko Spajić nedavno je, najavljujući izmjene aktuelnih normi za sticanje crnogorskog državljanstva, saopštio kako bi, u skladu sa tim izmjenama, svi novoupisani državljani pravo glasa stekli tek nakon 10 godina od prijema u crnogorsko državljanstvo i pod uslovom da svake godine u Crnoj Gori provedu više od šest mjeseci. Đurđica ĆORIĆ

Od 2008. u crnogorsko državljanstvo primljeno je više od 30.000 ljudi

Od početka primjene aktuelnog Zakona o crnogorskom državljanstvu, koji je usvojen još 2008. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova je, prema zvaničnim podacima tog resora, odobrilo 30.409 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo. Više od polovinu tih ljudi, za njih 15.199, crnogorski pasoš dodijeljen je na osnovu člana 11 Zakona o državljanstvu koji predviđa da pravo na crnogorsko državljanstvo prijemom stiče osoba koja je najmanje tri godine u braku sa crnogorskim državljaninom i koja najmanje pet godina zakonito i neprekidno boravi u Crnoj Gori, a koja uz to ispunjava i uslove iz člana 8 tog zakona. U članu 8 piše da crnogorsko državljanstvo prijemom može steći osoba koja ima

najmanje 18 godina, otpust iz državljanstva druge države, koja u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina i ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda u iznosu koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost i koja u Crnoj Gori ili nekoj drugoj državi nije pravosnažno osuđivana na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od jedne godine za krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti ili su prestale pravne posljedice osude.

U istom članu se navodi i da državljanstvo prijemom može steći i osoba koja ima znanje crnogorskog jezika u mjeri koja omogućava osnovnu komunikaciju, za koju ne postoje smetnje iz razloga bezbjednosti i odbrane Crne Gore, koja je izmirila svoje poreske i druge zakonske obaveze.

Zgrada hrvatskog MVP
Gordan Grlić Radman
Veselin Radulović
M. BABOVIĆ

Treća protestna nota iz Hrvatske, ovoga puta povodom rezolucije-diverzije o Jasenovcu (ubacivanje imena drugih konc-logora ćemo ignorisati - kao dodatnu providnu provokaciju i nepametni pokušaj ,,zametanja tragova“), uz prethodna dva pisana diplomatska protesta iz Bosne i Hercegovine, i to sve u roku kraćem od šest mjeseci, ukazuje na tešku degradaciju i ozbiljno urušavanje ostataka diplomatije koja je, sada samo formalno, crnogorskog imena.

Jučerašnji odgovor zvaničnom Zagrebu iz MVP Crne Gore će ostati kao svjedočanstvo posrnuća i sramote crnogorske diplomatije. I anti-državne politike koju crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova sprovodi.

Ako je ranije bilo nedovoljno jasno, ili su se situacije mogle, bar donekle, pravdati neznanjem i neiskustvom novih nosilaca vlasti, sada je ružna istina ogoljena do kraja: crnogorska vanjska politika je razvaljena. Ona danas postoji samo u ravni pukih fraza i opštih mjesta o tzv. stoprocentnoj usklađenosti sa vanjskom politikom EU i u repetitivnim praznim izjavama aktuelnih crnogorskih zvaničnika kako je Crna Gora ,,pouzdani NATO saveznik“.

Riječi i formulacije su važne u diplomatiji, ali se vanjska politika - i politika u cjelini - jedne zemlje ne može zasnivati samo na pukim izjavama. Prije ili kasnije - fraze se okrenu protiv onih koji ih ponavlja-

DIPLOMATSKA POŠTA

Anti-evropski skupljači protestnih nota

Bilo bi iznenađenje da Spajić ili Ivanović, ili obojica, povodom ovakvih nesumnjivih reperkusija svoje pogrešne i anti-državne politike ponude ostavke. To se, vrlo vjerovatno, tj. sigurno, neće dogoditi. I za to je potrebno znanje, odgovornost i hrabrost. O njima će suditi građani na narednim vanrednim izborima. Oni su sada mnogo bliži nego što se to prije njihove brljotine sa Rezolucijom o Jasenovcu moglo naslutiti

ju, bez uvjerenja i bez veze sa stvarnošću.

OSVETA RATNIKA ZA MIR

Ako je ranije bilo nedovoljno jasno, ili su se situacije mogle, bar donekle, pravdati neznanjem i neiskustvom novih nosilaca vlasti, sada je ružna istina ogoljena do kraja: crnogorska vanjska politika je razvaljena. Ona danas postoji samo u ravni pukih fraza i opštih mjesta o tzv. stoprocentnoj usklađenosti sa vanjskom politikom EU i u repetitivnim praznim izjavama aktuelnih crnogorskih zvaničnika kako je Crna Gora ,,pouzdani NATO saveznik“

Usvajanje pomenute rezolucije (čiji finalni tekst - provjerili smo to - još nije odštampan, pa se do njega ne može ni doći!) bilo je proizvod više činilaca. Nema posebne potrebe da oni ovdje budu ponavljani. I hrvatski zvaničnici - ali ne samo oni, već i mnoge druge evropske kolege i prijateljinapravili su jasnu ,,paralelu“ sa usvajanjem Rezolucije UN o Srebrenici, koja je, pored ostalog, uzdrmala redove srpskih/ruskih saveznika u Crnoj Gori. I koja je - iz sopstvenih pobuda i potreba - bila i dominantni razlog da i zvanična Srbija, preko svog sveprisutnog predsjednika Vučića, bitno utiče na poslušnike i saveznike u Crnoj Gori da nametnu dokument koji je, pored ostalog zato što je i besmislen, prije koju godinu odbila da usvoji i sama Narodna skupština Republike Srbije.

Toj ,,robi“ je davno istekao rok čak i u Srbiji, ali je sasvim freška i originalna sabotaža za potrebe uticaja na vazalnu Crnu Goru.

Ostvarivanje velikosrpskog nacionalističkog uticaja u Crnoj Gori je važnije od logike i smisla, a autentični crnogorski državni i nacionalni inte-

resi su istorijske mete - koje treba kompromitovati i obesmisliti. Tj. uništiti.

Crna Gora je opet, baš kao i početkom devedesetih godina prošloga vijeka, dobrovoljni talac politike srpskog režima. Vladajuća većina vjerno služi, a njene vođe u Beogradu i u Moskvi ljube razne lance... Tako će vojvoda Mandić, potpomognut saveznicima iz srpsko-ruskog tabora politike u Crnoj Gori, i uz oduševljenje i aplauze pripadnika ,,vladajuće“ partije evropskog imena - čiji vrijednosni sudovi, politička logika, nastupi i retorika odišu medikritetstvom i kič-malograđanskim elementima, ali i egzemplarno anti-evropskim i nedemokratskim idejama i projektima - ostvariti ličnu osvetu za sve izgubljene i pogrešne ratove u kojima su on, kao i mnogi drugi stariji predstavnici avgustovskih vlasti (ne samo bivši premijer Zdravko Krivokapić) oduševljeno učestvovali - od agresije i pohare Dubrovnika i Konavala, do rata protiv mrske im Alijanse. U toj priči, da ne bude nikakve zabune, za politiku ,,nezainteresovani“ kripto-premijer Milojko Spajić nije samo nevoljni saputnik, već aktivni i zlonamjerni saučesnik. Njegovi postupci pokazuju ne samo neznanje i ignorantski odnos prema suštinskim interesima

naše zemlje i njenih građana, već i besprizornu spremnost da se ignorišu sva pravila, uzusi i norme, i da se Crna Gora i njena nezavisnost potpuno isprazne i obesmisle. Njegove providne - pardon - laži o tome đe se nalazi i kakve su mu obaveze, ne ukazuju samo na nedopustivu neozbiljnost, već i na spremnost da se ruga najvišoj instanci vlasti, Skupštini, ali i građanima - i to ne samo onim koji ne pripadaju politici koju promoviše on, a koju motiviše i koncipira vojvoda Mandić i njegovi bliži i dalji sponzori i naredbodavci. Tako se Crna Gora, zahvaljujući politici čiji je politički izraz Mandić-Spajić, ali i Bečić i njegove Demokrate, kao i Knežević i roj opskurnih predstavnika još opskurnijih stranaka obavještajno-propagandnih ekspozitura pomenutih adresa i njihovih službi, vratila u po-

litičku (samo)obmanu i destrukciju. Stariji će se sjetiti - opet su Dubrovčani/Hrvati ,,zapalili gume“ - dok velikosrpski nacionalisti i njihovo umiveno i ,,evropsko“ krilo vode „rat za mir“!

,,BIZARNO!“

Naša, tj. ,,naša“ diplomatija u tome učestvuje pasivno i neznaveno - ministar vanjski Filip Ivanović je ćutao povodom Rezolucije o Jasenovcu, niti jednu izjavu nije dao, pa se onda nije usudio da ode na Dubrovački forum, iako je imao uredni poziv, niti je imao kuraži/znanja da reaguje na jasne poruke hrvatskih zvaničnika koje su se tamo čule... Pa se, na kraju, pošto je stigla i treća nota i Zagreba, aktivirao, na vrlo pogrešni način, objašnjavajući Hrvatskoj da u taj nepotrebni anti-evropski dokument znači ono što u njemu niđe ne piše, a

Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, otkazao je posjetu (danas će mu doći na noge predsjednik Jakov Milatović, koji treba i njemu i sebi, ali i građanima Crne Gore da objasni kako povezuje svoju bezrezervnu i upornu podršku uključivanju Mandićeve ZBCG u vlast, sa sadašnjom situacijom), dok je, to upravo saznajemo, u dokumentu sa Međuvladine konferencije, na kojoj je usvojen IBAR za Crnu Goru, pasus o našoj zemlji - izbrisan!

da ne znači ono što je u njemu jasno napisano. Rezultati takve bezlične i Crnoj Gori nelojalne politike su brzo stigli. Tu nema nikakvog iznenađenja.

Šarl Mišel , predsjednik Evropskog savjeta, otkazao je posjetu (danas će mu doći na noge predsjednik Jakov Milatović, koji treba i njemu i sebi, ali i građanima Crne Gore da objasni kako povezuje svoju bezrezervnu i upornu podršku uključivanju Mandićeve ZBCG u vlast, sa sadašnjom situacijom), dok je, to upravo saznajemo, u dokumentu sa Međuvladine konferencije Evropskog savjetga na kojoj je usvojen IBAR za Crnu Goru taj pasus o našoj zemlji - izbrisan! Bilo bi iznenađenje da Spajić ili Ivanović, ili obojica. povodom ovakvih nesumnjivih reperkusija svoje pogrešne i anti-državne politike ponude ostavke. To se, vrlo vjerovatno, tj. sigurno, neće dogoditi. I za to je potrebno znanje, odgovornost i hrabrost. O njima će suditi građani na narednim vanrednim izborima. Oni su sada mnogo bliži nego što se to prije njihove brljotine sa Rezolucijom o Jasenovcu moglo naslutiti. Što nas dovodi do završnog dijela ovog teksta. Naime, prije nekoliko dana, u razgovoru sa jednim od boljih i kompetentnijih predstavnika diplomatske zajednice u Crnoj Gori, a koji se ticao rastuće diskrepance između proklamovanih ciljeva crnogorske evropske agende, s jedne, i krajnje ozbiljne krize u svim segmentima ekonomije, kulture, politike i bezbjednosne situacije u našoj zemlji i, posebno, spremnosti nekih instanci u EU da sve to tolerišu i, što je još gore, ignorišu, s druge strane, završni komentar našeg evropskog prijatelja je bio kratak: ,,Bizarno! Sve je to bizarno“.

Mandić-Spajić Rezolucija o Jasenovcu, uz ćutanja onih koji ne bi smjeli da ćute, i uz likovanje onih koji ne bi smjeli da utiču na crnogorske političke tokove, ipak je imala jednu pozitivnu posljedicu.

Pomenuta bizarnost i nesklad proklamovanog i stvarnog je jasno primijećena u Zagrebu, ali i na mnogim drugim adresama evropske politike, sve do Brisela.

Zbirka protestnih nota je konačno proizvela posljedicu. Istinske evropske snage u Crnoj Gori, ali i sve prijateljske instance i adrese širom EU, sada imaju potrebu i interes da spriječe dalje urušavanje i obesmišljavanje evropske agende Crne Gore.

(Autor je vanjskopolitički komentator Pobjede)

Piše: Miodrag VLAHOVIĆ
Filip Ivanović i Milojko Spajić
M. BABOVIĆ

Istraživanje USSCG i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja za drugi kvartal

Sindikalna potrošačka korpa 1.870 eura

PODGORICA - Sindikalna potrošačka korpa (SPK) za drugi kvartal ove godine iznosi 1.870 eura, pokazalo je istraživanje Unije slobodnih sindikata i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja.

To je saopšteno na jučerašnjoj pres konferenciji Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja.

U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno prvim kvartalom 2024. godine, kako su pojasnili, sindikalna potrošačka korpa bilježi pad u iznosu od 30 eura, odnosno 1,58 odsto.

- Od ukupno deset kategorija troškova koje su definisane Metodologijom za izradu SPK-a, u ovom kvartalu zabilježen je pad u svega dvije kategorije, i to trošak prehrambenih proizvoda – 3,31 odsto, troškovi stanovanja i komunalija – 4,26 odsto. Prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirni-

Domaće tržište naftnih derivata

Cijena dizela veća za pet, a benzina za četiri centa

PODGORICA - Sve vrste goriva od danas su skuplje četiri do pet centi, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva. Cijena eurosupera 95 i 98 veća je za četiri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,55 eura, odnosno 1,59 eura.

Cijena eurodizela je veća pet centi, pa će naredne dvije sedmice iznositi 1,45 eura. Za pet centi je poskupjelo i lož ulje i koštaće 1,41 eura. Posljednje promjene cijena bile su 18. juna.. r. E.

ca koje ulaze u sastav kategorije troškova prehrambenih proizvoda, odnosno 131 namirnice u ovom kvartalu s obzirom na sezonski karakter nekih od njih, tj. nedostatka istih na rafovima posmatranih trgovinskih lanaca u momentu popisivanja cijena, utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u drugom kvartalu 2024. godine iznosi 585 eura - kazali su na konferenciji.

Iz Centra su ukazali da iznos ove kategorije troškova niži je za 20 eura u odnosu na prvi kvartal 2024. godine kada su isti iznosili 605,00 eura, čime se bilježi pad od 3,31 odsto. - Na pad troškova koja domaćinstva imaju u cilju obezbjeđivanja osnovnih prehrambenih namirnica uticala je akcija ograničavanja marži koju je sprovela Vlada Crne Gore tokom aprila i maja tekuće godine. Ovom akcijom limitirane su cijene 43 proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, odnosno oko 500 artikala, od kojih nešto

preko tri četvrtine proizvoda ulazi u sastav SPK-a.

Utvrđeni iznos od 585 eura predstavlja iznos koji je potreban četvoročlanoj porodici da zadovolji potrebe za hranom i pićem na mjesečnom nivou, odnosno da obezbijedi adekvatan unos kalorija za sva četiri člana domaćinstva koja imaju umjerenu fizičku aktivnost na dnevnom nivou (prosječan dnevni unos posmatranog četvoročlanog domaćinstva je 10.680 kcal, odnosno 2.670 kcal po članu

- pojasnili su iz Centra.

Dodaje se da troškovi stanovanja i komunalija u ovom periodu iznose 225 eura čime se bilježi pad od 4,26 odsto, odnosno deset eura (prethodno 235 eura).

- Na pad ove kategorije troškova prevashodno je uticao iznos prosječnog računa električne energije, koji je u prvom kvartalu bio veći zbog sezone grijanja. Ostalih osam kategorija troškova SPK-a nijesu zabilježile promjene u odnosu na prethodni kvartal - kazali su iz Centra. N. K.

Izvještaj Ministarstva finansija o izvršenju budžetu u

Ostvaren suficit od 33,1 milion

U maju je ostvaren deficit budžeta u iznosu od 21,6 miliona eura, što je niže ostvaren deficit od plana 18 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija

PODGORICA - U prvih pet mjeseci je, imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta u iznosu od 33,1 milion eura, ili 0,5 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazali su podaci Ministarstva finansija.

- To je u poređenju sa planom, koji predviđa ostvarenje deficita od 141 milion eura, za 174,2 miliona bolji rezultat - navodi se u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za period januar-maj.

U maju je ostvaren deficit budžeta u iznosu od 21,6 miliona eura, što je niže ostvaren deficit od plana 18 miliona eura. Prema podacima Ministarstva, prihodi budžeta za pet mjeseci iznosili su 1,09 milijardi eura ili 15,5 odsto procijenjenog BDP-a, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 105,4 miliona ili 10,7 odsto.

Prihodi

U poređenju sa planom za period januar-maj, prihodi budžeta veći su 77,6 miliona eura ili 7,7 odsto.

Ministarstvo ekonomskog razvoja završilo veći dio obaveza nametnutih revizijom ovog resora

- Izuzimajući prihode jednokratnog karaktera, prihodi budžeta za pet mjeseci ove godine, u odnosu na posmatrani period prošle, veći su 174,5 miliona eura ili 19,2 odsto - navodi se u izvještaju.

U periodu januar-maj, najznačajniji rast bilježe porez na dobit pravnih lica koji je ostvaren u iznosu od 185,7 miliona eura, porez na dohodak fizičkih lica koji je ostvaren u iznosu od 32,1 milion i doprinosi koji su ostvareni u iznosu od 217,4 miliona eura.

Prihodi od akciza u navedenom periodu iznosili su 125,6 miliona eura, što je u odnosu na plan veće tri miliona eura ili 2,5 odsto, dok su 17,3 miliona ili 16 odsto veći u odnosu

na isti prošlogodišnji period. Najveći doprinos rastu akciza za pet mjeseci ove godine zabilježen je kod akcize na mineralna ulja i njihove derivate, i to u iznosu od 67,7 miliona eura i akcize na duvan i duvanske proizvode, u iznosu od 40,5 miliona eura. - Na drugoj strani, neznatno odstupanje u odnosu na plan zabilježeno je kod kategorije prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost (PDV), koji su za pet mjeseci naplaćeni u ukupnom iznosu od 435,1 milion eura, što je 46,6 miliona ili 12 odsto veće u odnosu na isti period prethodne godine, dok je u poređenju sa planom za period januar-maj ova kategorija prihoda manja 1,9 mi-

PODGORICA – Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) na čelu sa ministrom Nikom Đeljošajem završilo je veći dio obaveza nametnutih revizijom ovog resora dok je njime rukovodila ministarka Dragica Sekulić tokom 2020. godine. Od ukupno 30 preporuka iz revizije koja je rezultirala negativnim mišljenjem na pravilnost poslovanja i uslovnim na finansije, realizovano je njih 28. MER Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) nije dostavilo popunjene izvješta-

je o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima, zbog čega je ocijenjeno da ta preporuka nije realizovana. Zbog nedostavljanja izvještaja o monitoringu Komisije za implementaciju i monitoring programske linije za podsticaj direktnih investicija, koji je dužna podnositi Vladi najmanje jednom godišnje, revizori su ocijenili da je preporuka koja se odnosi na kontrolu namjenskog korišćenja subvencija djelimično realizovana. Ipak, ocijenjeno je da nema potrebe da se nastavlja sa praće-

njem, već je naloženo MER-u da dostavi dokaze o realizaciji ove dvije preporuke. Revizori su utvrdili da tokom 2020. godine ovaj resor nije poslovao u skladu sa zakonima o upravljanju i unutrašnjim kontrolama, budžetu i fiskalnoj odgovornosti, državnoj imovini, porezu na dohodak fizičkih lica, državnim službenicima i namještenicima, koncesijama, državnoj revizorskoj instituciji te javnim nabavkama. Revizori su i tada ukazali da se ne pravi razlika između zapošljavanja i ugovora o djelu, za koje je te godine isplaćeno skoro 230.000 eura, imajući u vidu da su brojna lica angažovana na puno radno vrijeme i duži period. M. Lk.

Priznanje za crnogorsku kompaniju u Briselu Uniprom dobio nagradu za kvalitet

PODGORICA - Kompanija Uniprom dobitnik je prestižne internacionalne nagrade za kvalitet ESQR 2024, a nagradu je na svečanoj ceremoniji u Briselu primio vlasnik kompanije Veselin Pejović – saopšteno je iz Uniproma. - Nagrada „Best Quality Leadership Awards 2024“ je veliko priznanje za liderstvo i korake vođene inicijativom za poboljšanje i unapređenje kvaliteta i drago nam je što se crnogorska kompanija našla

u krugu ovako velikih svjetskih kompanija. Crnogorska industrija ovim je dobila potvrdu svog kvaliteta kroz nagradu koja predstavlja važan korak u prepoznatljivosti Crne Gore kao biznis destinacije – kazao je Pejović. ESQR, čije je sjedište u Švajcarskoj, bavi se strateškim pitanjima u upravljanju kvalitetom i promoviše kulturu kvaliteta i kontinuiranog poboljšanja kvaliteta kroz svoje godišnje konvencije, koje služe kao globalni forum za usavršavanje tehnika upravljanja kvalitetom, ali su i prilika za sjajno poslovno umrežavanje. Na konferenciji su odabrane kompanije, organizacije institucije i javne uprave iz Evrope, Azije, Amerike, Afrike i Australije. r. E.

Ministarstvo finansija

eura

liona ili 0,4 odsto - precizirali su iz Ministarstva. Na naplatu prihoda od PDV-a u neto iznosu uticala je dinamika povraćaja PDV-a koja je od početka godine ubrzana od Poreske uprave (PU).

Iz Ministarstva su naglasili razloge odstupanja prihoda budžeta od PDV-a, jer je, kako objašnjavaju, neophodno uzeti u obzir akumulirani broj zahtjeva privrede za povraćaj PDV-a. Naime, PU je od januara mjeseca intenzivirala aktivnosti na kontroli i obradi ovih zahtjeva i ubrzala dinamiku povraćaja od početka ove godine i navedeno u značajnoj mjeri utiče na stimulisanje poslovnog ambijenta i ukidanje biznis barijera u privredi.

- U tom kontekstu, za period januar-maj, povraćaj PDV-a bio je veći oko 45 odsto u odnosu na posmatrani period prošle godine. Samo u maju povraćaj PDV-a je bio veći oko 79 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine - navodi se u saopštenju.

Prihodi budžeta u maju iznosili su 193,3 miliona eura i veći su 6,6 miliona ili 3,5 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.

IzdAcI

Izdaci budžeta za period januar-maj ove godine iznosili su 1,06 milijardi eura ili 15 odsto procijenjenog BDP-a i manji su 96,9 miliona ili 8,4 odsto u odnosu na planirane. U odnosu na isti period prethodne godine, izdaci su veći 183,3 miliona eura ili 20,7 odsto. Najveće odstupanje je kod izdvajanja za isplatu prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, dominantno zbog povećanja minimalne penzije, transfera institucijama i značajnije kod institucija javnog zdravlja, kao i rasta izdvajanja za bruto zarade. Tekući izdaci u tekućem budžetu u posmatranom periodu ostvareni su u iznosu od 425 miliona eura, što je 77,4 miliona ili 43 odsto manje od plana. Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru iznosili su 143,5 miliona eura i manji su 23,7 miliona ili 14,2 odsto u odnosu na planirane.

Kapitalni budžet, koji uključuje budžetske pozicije kapitalnih izdataka, kao i pojedine pozicije u okviru rashoda za usluge i druge pozicije, realizovan je u iznosu od 50 miliona eura, što predstavlja 90 odsto plana kapitalnog budžeta za ovaj period. Posmatrajući maj, izdaci iznose 214,8 miliona eura i manji su 27,1 milion eura ili 11,2 odsto od plana, a veći 24,9 miliona ili 13,1 odsto u odnosu na maj prošle godine. U maju su izdaci za bruto zarade i doprinose na teret poslodavca iznosili 59,8 miliona eura, što je 3,2 miliona više od plana. S. P.

Centralna banka u ime države predala zahtjev za članstvo u SEPA

Korak ka jeftinijim i bržim

prekograničnim

plaćanjima

Sistem plaćanja koji primjenjuju članice SEPA omogućiće građanima i kompanijama da plaćanja unutar SEPA područja realizuju u znatno kraćem roku i do šest puta jeftinije u odnosu na trenutne troškove, saopšteno je iz CBCG

PODGORICA - Centralna banka Crne Gore (CBCG) predala je juče, u ime države, formalni zahtjev za pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).

Iz CBCG su rekli da je time napravljen ključni iskorak ka daljem razvoju i integraciji crnogorskog finansijskog sistema u evropski ekonomski i tržišni prostor.

Kako su kazali, članstvo Crne Gore u SEPA donijeće brojne pogodnosti za crnogorske građane i privredu, uključujući višestruko smanjenje troškova, skraćenje vremena transakcija i pojednostavljenje prekograničnih plaćanja na evropskom tržištu. Guvernerka CBCG Irena Radović, nakon potpisivanja zahtjeva za članstvo, istakla je da predaja zahtjeva za SEPA predstavlja istorijski korak. - Efikasnije upravljanje novčanim tokovima, jednostavnije međunarodno poslovanje i otvaranje novih mogućnosti za trgovinu i investicije su samo neki od benefita pristupanja SEPA - rekla je Radović. Podnošenju formalnog zahtjeva, kao rezultat bliske saradnje i sinergetskog djelovanja CBCG i drugih regulatora sa Vladom i Skupštinom Crne Gore, prethodila su značajna postignuća u usaglašavanju regulative sa pravnom tekovinom

Evropske unije (EU), te donošenju i efikasnoj primjeni zakona iz oblasti platnih usluga, poslovanju kreditnih institucija, sprečavanju pranja novca, slobodnog kretanja kapitala i zaštite podataka o ličnosti. Radović je rekla da je cilj da Crna Gora postane još atraktivnija destinacija za strane investicije, sa finansijskim sistemom koji je pouzdan, efikasan i potpuno integrisan u evropski okvir.

- Pristupanje SEPA donijeće konkretne pogodnosti za građane i privredu Crne Gore i dodatno nas približiti krajnjem cilju – punopravnom članstvu u EU i Evropskom sistemu centralnih banaka - kazala je Radović povodom upućivanja formalnog zahtjeva. Ona je istakla i da će članstvo u SEPA dati i snažan doprinos razvoju bankarskog sek-

tora, čija će interakcija sa ostalim učesnicima ekonomskog sistema biti podignuta na viši nivo.

- Iako implementacija SEPA standarda zahtijeva dodatno prilagođavanje i unapređenje našeg bankarskog sistema, uvjereni smo da ćemo uz posvećenost i zajednički napor svih učesnika uspješno savladati ove izazove u kratkom roku - navela je Radović. SEPA je inicijativa pokrenuta 2008. godine uz podršku Evropske komisije i Evropske centralne banke sa ciljem standardizacije platnih sistema unutar Evrope, povećanja efikasnosti plaćanja i smanjenja troškova transakcija između zemalja članica. SEPA područje trenutno čini 36 zemalja - sve države članice EU, kao i Velika Britanija, Island,

Lihtenštajn, Norveška, Švajcarska, Monako, San Marino, Andora i Vatikan. Iz CBCG su pojasnili da se članstvom u SEPA eliminišu razlike u brzini, troškovima i procesima između nacionalnih i međunarodnih plaćanja. - Sistem plaćanja koji primjenjuju članice SEPA omogućiće građanima i kompanijama da plaćanja unutar SEPA područja realizuju u znatno kraćem roku i do šest puta jeftinije u odnosu na trenutne troškove - rekli su iz CBCG.

Prema njihovim riječima, crnogorska preduzeća će članstvom u SEPA dobiti olakšani pristup evropskom tržištu i priliku za širenje poslovanja, povećanje konkurentnosti i inovacija.

- Učlanjenje u SEPA će pozitivno uticati i na ključne sektore poput turizma i trgovine, kao i na privlačenje stranih direktnih investicija - navodi se u saopštenju.

Odluku o prijemu Crne Gore u SEPA donosi EPC, tijelo nadležno za standardizaciju i unapređenje platnog sistema u Evropi, sa sjedištem u Briselu.

EPC će u narednom periodu aktivno razmatrati zahtjev Crne Gore i nakon procjene usklađenosti sa SEPA standardima u saradnji sa Evropskom komisijom, donijeti konačnu odluku o prijemu Crne Gore u članstvo. S. P.

PODGORICA - U Skupštini su juče usvojene izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Glasalo je 57 poslanika. Svi su bili za. Zakon će, kako je saopštio predsjednik parlamenta Andrija Mandić, stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom listu.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tokom jučerašnje rasprave je rekao da je razlog za donošenje izmjena Zakona potreba za ispunjavanjem svih zahtjeva za dobijanje pozitivnog mišljenja od strane Evropskog savjeta za plaćanja proširenja SEPA geografskog područja na Crnu Goru.

– Osnovne prednosti učešća u SEPA su jednostavnost, pogodnost i efikasnost plaćanja u eurima kako za potrošače tako za pravna lica koja posluju u više zemalja, izbjegavanje kartičnih šema kod plaćanja u eurima, i doprinosi se uštedama i u vremenu i u novcu –rekao je Šaranović.

Objasnio je da su utvrđeni kriterijumi koji moraju biti ispunjeni, a jedan od njih je i kriterijum kojim se zahtijeva da važeći propisi u segmentu sprečavanja pranja novca moraju biti funkcionalno ekvivalenti zahtjevima šeste direktive.

– Crna Gora je početkom 2023. pokrenula aktivnosti i pripremila nacrt aplikacije koji je dostavljen EK. Od nadležnog Direktorata u EK smo 8. maja ove godine dobili mišljenje na nacrt aplikacije, osim na dio koji se odnosi na ovaj zakon, koji je dostavljen 14. juna i u njemu data preporuka za preciziranje određenih odredbi zakona, što se ovim nacrtom zakona prihvata – naveo je Šaranović. Poslanik DPS-a Nikola Milović kazao je da je ta partija na braniku onoga što su evropske vrijednosti.

– U odnosu na zakonski prijedlog, DPS će podržati ovaj zakon. Ne zbog forme, nego zbog suštine – rekao je Milović.

Kazao je da je politički odgovor od EU korak naprijed, ali da smo nakon toga napravili tri koraka unazad, a direktni

krivci su, kako je rekao, u vladajućoj većini. - Ako želimo da imamo slobodu, jednakost, vladavinu prava, onda zaista treba da budemo u suštini Evropejci i da vjerujemo u te vrijednosti - rekao je Milović. A. IVANOVIĆ

Sa uručivanja nagrade
Centralna banka Crne Gore
Skupština Crne Gore dala zeleno svjetlo
Danilo Šaranović
m. babović

Odluka Skupštine akcionara Rudnika uglja

Milan Lekić ponovo izabran za predsjednika borda

PODGORICA - Odbor direktora Elektroprivrede u svojstvu Skupštine akcionara Rudnika uglja Pljevlja (RUP) juče je na redovnoj sjednici konstatovao istek mandata dosadašnjim i imenovao nove članove Odbora direktora te kompanije.

Kako je saopšteno iz RUP-a, u novi sastav Odbora imenovani su Mladen Gogić, Vladislav Mićković, Luka Ilinčić, Milan Lekić, Dragan Leković

Za predsjednika Odbora direktora reizabran je Lekić (Nova Srpska demokratija).

Iz RUP-a su kazali da su biografije novoimenovanih članova najbolji dokaz riješenosti EPCG da RUP-om upravljaju

stručni, kredibilni i profesionalni ljudi koji u svojim karijerama imaju blistave rezultate i dostignuća. - Činjenica da su svi novoizabrani članovi rođeni Pljevljaci daje dodatno na značaju, s obzirom na senzibilitet i poznavanje prilika kao i značaj Rudnika uglja, kako sa nivoa elektroenergetske stabilnosti, tako i značaja za Opštinu i građane - navodi se u saopštenju.

Iz kompanije su naveli da dva člana Odbora direktora, istaknuti stručnjaci iz reda univerzitetskih profesora, koji su bili u prethodnom sastavu, zbog obimnih radnih obaveza nijesu mogli nastaviti mandat u novom sazivu. Gogić, Mićković i Ilinčić su u

Odbor izabrani umjesto Dragana Lončara, Milana Gvozdenovića i Bobana Melovića, koji su samo prije tri mjeseca izabrani za članove Odbora direktora pljevaljske kompanije. Lekić je od 12. aprila 2021. godine do 28. avgusta prošle godine bio izvršni direktor Rudnika. On je krajem avgusta prošle godine smijenjen sa mjesta izvršnog direktora, nakon što je inspekcija rada utvrdila da je nezakonito imenovan, odnosno da je na tu funkciju izabran bez prethodnog javnog oglašavanja, što je bila zakonska obaveza. Podsjećamo da je prema pisanju medija Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo istragu i tražilo od Lekića da objasni ko je i po kojim kriterijumima formirao cijenu od 28,8 eura po toni, po kojoj je RUP prodavao mrki ugalj EPS-u. Taj ugovor o kupoprodaji mrkog lignitnog uglja između RUP i EPS-a je potpisan 25. maja 2022. godine. Iz Specijalnog policijskog odjeljenja je u junu prošle godine zatraženo od čelnika RUP-a da im se dostavi kompletna dokumentacija o prodaji uglja po stavkama ovog ugovora.

DPS je podnio nekoliko krivičnih prijava protiv Lekića zbog sumnjivih poslova sa preprodajom uglja sa više privrednih subjekata. S. P.

Kompanija Montekargo riješila dio problema koji su joj opterećivali poslovanje

Obnavljaju prevoz boksita i bakarnog koncentrata

PODGORICA - Nakon skoro mjesec obnavlja se prevoz boksita, kao i bakarnog koncentrata nakon dva mjeseca – saopšteno je iz željezničke kompanije Montekargo. Ipak, naglašavaju da time problemi nijesu u potpunosti riješeni, jer svaki od njih ima potencijal da ponovo bude aktiviran na neki drugi način.

- Menadžment Montekarga radi na rješavanju problema sa glavnim ciljem da sačuv a kompaniju od svih narušavanja koji prijete. Nijesmo nijemo posmatrali nastalu situaciju i svakodnevnim zalaganjem probleme smo podizali na sve veći nivo rješavanja, preduzimajući sve neophodne korake koje je zahtijevala nastala situacija. Zajedno smo sa kompanijama Uniprom i Lukom Bar, uz podršku Ministar-

stva saobraćaja na čelu sa ministrom Filipom Radulovićem, ministarstava rudarstva, socijalnog staranja i finansija probleme riješili, pri čemu se intenzivno radi na pronalasku rješenja kako bi bivši radnici Rudnika boksita ostvarili svoja zagarantovana prava - saopštili su iz Montekarga. Objašnjavaju da je promjena tehnologije prevoza bakarnog koncentrata, odnosno zabrana korišćenja Tams vagona zahtijevala i vrijeme i novac, s obzirom na isključivanje 350 vagona. - Prevoz bakarnog koncentrata je obnovljen uz veliki napor, podršku i strpljenje, prvenstveno vlasnika robe kineske kompanije ZI JIN iz Bora i organizatora – logističara ovog prevoza kompanije Trans Cargo Logistic iz Beograda, kao i ostalih učesnika u ovom transportnom lancu, a to su Srbija Kargo, Luka Bar

Citostatici se od juče pripremaju centralno, korak do

Po terapiju se putovati do Podgorice

Dr Lekić je najavila osnivanje dva onkološka dispanzera/ centra na sjeveru i jugu Crne Gore kako bi omogućili pacijentima da što bliže mjestu stanovanja primaju svoje terapije s obzirom na to da je KCCG, uz Specijalnu bolnicu ,,Brezovik“, jedina onkološka služba u Crnoj Gori

PODGORICA - U Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) zvanično je puštena u rad centralna priprema citostatika, koja će omogućiti bezbjednu i kontrolisanu pripremu specifične onkološke terapije prema EU standardima, kao i očuvanje životne sredine.

i Montekargo – saopštili su iz ove kompanije.

Dodaju da prevoz boksita i bakra čini 90 odsto ukupnog prevoza i prihoda, te da su u ovom kriznom periodu uspjeli da zaključe novi posao i preusmjere transport cementa na Luku Bar. Očekuju i da će od septembra ponovo započeti prevoz automobila koji je prekinut tokom pandemije. - Zahvaljujemo se svima koji su vjerovali u menadžment i dali doprinos u rješavanju problema. Takođe želimo da istaknemo da ne zamjeramo iskazanu zabrinutost zaposlenih za sudbinu Montekarga i poručujemo da smo svi zajedno na istom zadatku sa istim ciljem, a to je opstanak i uspjeh naše kompanije. Odgovorno tvrdimo da ćemo braniti interes Montekarga i rješavati probleme kako izvan, tako i unutar kompanije – zaključuju iz Montekarga. R. E.

Iz Ministarstva zdravlja su saopštili da će uvođenje centralna primjena citostatika omogućiti bezbjedniju i precizniji primjenu onkološke terapije pacijenatima, smanjiti mogućnost greške prilikom aplikacije same terapije.

Direktorica Instituta za onkologiju KCCG dr Sanja Lekić kazala je da je ovo za crnogorsku onkologiju veliki dan i zahvalila se medicinskom osoblju Instituta za onkologiju na strpljenju i podršci, kao i direktoru medikalne onkologije dr Nikoli Milaševiću, koji je inicirao uvođenje centralne pripreme citostatika.

- Sa medicinskog aspekta za nas, zaposlene u Institutu za onkologiju, ovaj projekat znači da ćemo u budućnosti moći da planiramo tretman naših pacijenata mnogo bolje i mnogo jednostavnije nego što smo to do sada radili - kazala je dr Lekić. Ona je pojasni-

la da su ovim projektom dobili dvije savremene komore sa tri radna mjesta, dva radna mjesta za pripremu hemioterapije i jedno radno mjesto za pripremu imuno terapije i biološke terapije.

vElika očEkivanja Istakla je da je za ljekare i pacijente posebno važan savremeni softverski sistem KATO, koji omogućava unaprijed planiranje protokola za pacijente i omogućava ljekarima bolje praćenje samih terapijskih opcija.

Dr Lekić nagovijestila je da će sve ovo u skorijoj budućnosti omogućiti jedan cilj ko-

PODGORICA - Ministar odbrane Dragan Krapović razgovarao je juče sa pripadnikom Vazduhoplovstva Vojske Crne Gore, mlađim vodnikom Vidojem Andesilićem koji je 17. juna učestvovao u akciji spašavanja povrijeđenog

lica u saobraćajnoj nezgodi blizu Žabljaka. Ministar je pohvalio mladog vojnika zbog adekvatne reakcije u nepredviđenoj situaciji, u kojoj je pokazao humanost, stručnost i pribranost. On je izrazio ponos da u redovima Vojske Crne Gore ima-

pripadnike

i državu.

Milan Lekić
Veliki dan za onkologiju u Crnoj Gori
mo
koji na najbolji način predstavljaju uniformu, Vojsku
Ministar odbrane primio mlađeg vodnika Vidoja Andesilića koji je spasio
Andesilić i Krapović

boljeg tretmana i liječenja onkoloških pacijenata

se neće morati Podgorice

jem streme unazad nekoliko godina, a to je decentralizacija onkološke službe.

- To bi značilo osnivanje dva onkološka dispanzera/centra na sjeveru i jugu Crne Gore kako bi omogućili pacijentima da što bliže mjestu stanovanja primaju svoje terapije s obzirom na to da je KCCG, uz Specijalnu bolnicu ,,Brezovik“, jedina onkološka služba u Crnoj Gori - kazala je ona. Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun je kazao da će se ovim centrom smanjiti i potrošnja onkološke terapije, te da će to biti između 15 do 20 odsto. On je kazao i da očekuje da će se implementacijom ovog projekta, čija vrijednost, sa adaptacijom prostora, iznosi oko milion eura, biti bolja organizacija rada u službi, ali i da će se smanjiti gužve ispred onkoloških ambulanti, s obzirom na to da će pacijenti imati priliku da u predefinisanim terminima dolaze po odgovarajuću terapiju.

- Imajući na umu da je, pored ovog projekta, u proceduri nabavka i najsavremenije opereme za zračnu terapiju, odnosno linearni akcelerator, u vrijednosti preko tri miliona eura, koji će biti dostupan za manje od godinu, sve ove aktivnosti upravo pozicioniraju Institut za onkologiju KCCG među opremljenijim i modernijim onkološkim centrima ne samo u regionu, već i u evropskim okvirima - rekao je ministar Šimun na otvaranju Centra.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Aleksandar Radović je kazao da ovo predstavlja jedan veliki napredak za zdravstvo Crne Gore, za jednu posebno osjetljivu kategoriju kao što su onkološki pacijenti. Istakao je da je osoblje onkologije i hematologije dobilo naj-

spasio povrijeđenog

Mlađi vodnik Andesilić, koji je u tom momentu bio van dužnosti, prilikom akcije spašavanja povrijeđenog u saobraćajnoj nezgodi primijenio je znanja koja je stekao tokom obuke za instruktora zaštite od požara i spašavanja koju je pohađao u aprilu u Švedskoj. Nakon saniranja povreda, Andesilić je povrijeđenog transportovao u pljevaljsku bolnicu, gdje su ljekari potvrdili da je pravovremena intervencija našeg vojnika bila ključna za stabilizovanje njegovog zdravstvenog stanja. r. D.

višu ocjenu od edukatora koji su ih obučavali kako da samostalno da pripremaju centralne citostatike. - Primjenom centralne pripreme citostatika smanjiće se vrijeme čekanja i svi će dobiti personalizovanu terapiju koja će značajno povećati i uspjeh njihovog liječenja. Takođe, značajno će se povećati bezbjednost našeg osoblja koje radi na pripremi citostatika - rekao je dr Radović.

Direktor KCCG je kazao da je u toku edukacija kadra za implementaciju, odnosno ugradnju hemoportova, koji će omogućiti i adekvatnu aplikaciju hemioterapije i značajno poboljšati kvalitet liječenja pacijenata.

kraj prObleMiMa?

Pobjeda je u nekoliko navrata pisala o gužvama u Institutu za onkologiju, te da pacijenti, koji su dolazili iz cijele Crne Gore, satima čekaju na zakazanu terapiju.

Događalo se i da te pacijente niko ne obavijesti da ne dolaze u Podgoricu na zakazani termin, jer nema lijeka. Tako su pojedini onkološki pacijenti, zajedno sa pratnjom, morali da prevale kilometre puta do Podgorice i nazad – jer se niko nije sjetio da ih obavijesti da ne dolaze.

Iz KCCG je Pobjedi je tada rečeno da u Institutu za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore ljekari ordiniraju dnevno u tri do četiri ambulante, u zavisnosti od dana u nedjelji, gdje su zakazani pacijenti po imenu i prezimenu, a ne po vrsti terapije koju primaju.

- S obzirom na to da po sadašnjem sistemu zakazivanja osoblje Instituta ne može unaprijed znati koji profil pacijenata dolazi i koje su terapije zakazane toga dana, ovo

pitanje ćemo prevazići uvođenjem novog sistema pripreme citostatika. U maju će p očeti obuka medicinskog osoblja, a u junu je planiran potpuni prelazak na ovaj sistem pripreme citostatika. Novi sistem će obezbijediti grupisanje pacijanata prema terapijama što će, samim tim, omogućiti neophodne informacije osoblju da unaprijed znaju strukturu pacijenata u odnosu na terapiju koju primaju. Na ovaj način će, u slučaju deficita nekog lijeka, pacijenti biti blagovremeno informisani od strane medicinskog osoblja - kazali su tada iz KCCG.

Otvaranjem ovog centra, ali i najavom da će uskoro pacijenti moći da primaju terapije u mjestima koja su im bliže mjestu stanovanja, olakšaće se mukotrpan put izlječenja onkoloških pacijenata.

Maja Gardašević iz NVO Diši, koja se bori za prava onkoloških pacijenata, ranije je Pobjedi kazala da će, prema njenim nezvaničnim informacijama, primjena citostatika u mjestu koje je najbliže mjestu stanovanja pacijenta početi od jula.

- Ovo je nezvanična informacija, ali biće realizovana i samim tim značiće puno pacijentima – kazala je ona.

Terapija će se pripremati u Podgorici, u centru koji je juče otvoren, a onda će se u posebnim uslovima transportovati do najbliže bolnice. Kao dva centra ranije su pominjani OB u Beranama za sjever, a na jugu OB Bar.

Pobjeda očekuje odgovore Ministarstva zdravlja za kada je predviđen drugi dio projekta, odnosno mogućnost da pacijenti primaju terapiju bliže mjestu stanovanja.

j. MartinOViĆ

Član Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika biće sahranjen sjutra u Bijelom Polju

Preminuo

PODGORICA - Advokat Fikret Kurgaš, član Sudskog savjeta Crne Gore, je preminuo. Kurgaš je obavljao značajne funkcije u Opštini Bijelo Polje, kao i Telekomu Crne Gore. Bio je član Fudbalskog saveza Crne Gore i član Stručnog od-

Crnogorski naučnik, fizičar Dragan Hajduković, nakon pisanja državnom vrhu, obratio se i parlamentarcima zbog Trinaestojulske nagrade

Poništite odluke žirija da vas istorija ne pamti kao saučesnike u ponižavanju Crne Gore

Sve sem poništavanja odluka žirija i donošenja nove odluke o nagradama, istorija će zapamtiti kao vaše saučesništvo u ponižavanju Crne Gore i ponižavanju stvaralaštva i stvaralaca – navodi Hajduković u otvorenom pismu parlamentarcima

PODGORICA - Crnogorski naučnik i ovogodišnji kandidat za Trinaestojulsku nagradu za životno djelo Dragan Hajduković, nakon što je pisao državnom vrhu, ali i žiriju, obratio se juče i poslanicima i zahtijevao od njih da, u okviru svojih ovlašćenja, munjevito reaguju i preduzmu mjere kako bi se preispitao rad žirija i poništile njegove odluke. – Sve sem poništavanja odluka žirija i donošenja nove odluke o nagradama, istorija će zapamtiti kao vaše saučesništvo u ponižavanju Crne Gore i ponižavanju stvaralaštva i stvaralaca – navodi Hajduković u otvorenom pismu parlamentarcima.

ObrazlOženje se čeka

Ministarstvo kulture i medija u šturom saopštenju za javnost objelodanilo je prije nekoliko dana da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna, samo dan nakon što je utvrđena lista kandidata, odlučio da su dobitnici književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke Crkve Srbije Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica – Književnik Andrija Radulović dobio je nagradu za knjigu poezije „Otkup“, akademski slikar mr Branislav Bane Sekulić, redovni profesor u penziji za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, kao i Nikola Marojević, doktor bogoslovskih nauka, za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture – bilo je sve što je u obrazloženju navelo Ministarstvo.

Ne dovodeći u pitanje autonomno pravo žirija da donese odluku, Hajduković ipak ističe da žiri nema pravo da donese odluku bez prethodnog pažljivog čitanja svih 56 obrazloženja i bar prelistavanja mnogo obimnijih priloženih dokaza koji su po uslovima konkursa bili obavezni. – Dakle, ne osuđujem žiri zbog pogrešne odluke, nego zbog nesporne činjenice da žiri uopšte nije radio svoj posao. Lako je dokazati da su odbacivali kandidate bez prethodnog čitanja datih obrazloženja i priloženih dokaza – ističe Hajduković u pismu. On podsjeća da je žiri odluku o dodjeli trinaestojulskih nagrada donio za nepuna dva dana i posebno podvlači da je s obzirom na činjenicu da je bilo ukupno 56 kandidatura, takva brzina rada bila potpuno nemoguća.

neOzbiljnOst i brzina

bora Fudbalskog saveza Jugoslavije. Skupština 2023. godine izbrala Kurgaša za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika. Sahrana uvaženog člana Savjeta obaviće se u sjutra, 3. jula 2024. godine u 16 časova u Bijelom Polju. r.D.

Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić Obraćajući se poslanicima, Hajduković navodi da je ovogodišnji žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade donio odluku bez prethodnog čitanja velike vaćine od 56 priloženih kandidatura.

– Na primjer, potrebna su dva sata da laik, koji ne poznaje moja životna ostvarenja, pažljivo pročita obrazloženje napisano na tri strane i prelista, dakle bar površno pregleda, brojne priložene dokaze, koji u mom slučaju sadrže kopije izabranih naučnih radova, nekoliko knjiga i primjere značajne svjetske medijske pažnje posvećene mojim ostvarenjima. Dakle, za ozbiljnu ocjenu 56 nominacija, potrebno je minimum 100 sati rada svakog člana žirija, što znači minimum 10 dana po 10 radnih sati. Uz ozbiljni danonoćni rad, žiri je odluku mogao donijeti tek 6. jula, a donijeli su je 27. juna – navodi Hajduković u pismu parlamentarcima.

Zbog toga, kako navodi u pismu, od parlamentaraca zahtijeva da, u okviru svojih ovlašćenja, munjevito reaguju i preduzmu mjere da se preis-

pita rad žirija i ponište njegove odluke, makar cijena bila i da se trinaestojulske nagrade ove godine dodijele sa 10 do 20 dana zakašnjenja. – Sve sem poništavanja odluka žirija i donošenja nove odluke o nagradama, istorija će zapamtiti kao vaše saučesništvo u ponižavanju Crne Gore i ponižavanju stvaralaštva i stvaralaca – zaključuje Hajduković u otvorenom pismu crnogorskim parlamentarcima. Prof. dr Mihailo Burić, član Akademije inženjerskih nauka i učesnik konkursa za Trinaestojulsku nagradu, podržao je prije nekoliko dana inicijativu fizičara Dragana Hajdukovića da se opozove odluka za izbor ovogodišnjih laureata, zbog „očigledne zloupotrebe komisije“, odnosno žirija. - Urađena bruka će ostati, ali se još uvijek može zaustaviti i spriječiti – naveo je Burić u reagovanju dostavljenom Pobjedi kritikujući brzinu i ishod odlučivanja o kandidatima, kojim je, kako je ukazao, manifestovano nepoštovanje rezultata, rada, reference, kao i materijala koji su upućeni uz prateće prijedloge o kandidatima.

On se time pridružio stavovima Hajdukovića koji je ranije uputio otvoreno pismo i predsjedniku države Jakovu Milatoviću, šefu parlamenta Andriji Mandiću i premijeru Milojku Spajiću u kojem je zatražio poništenje i ponovno odlučivanje o kandidatima, uz napomenu da bi se on lično, u tom slučaju, povukao sa liste kandidata. I Branka Šćepanović, poznata estradna umjetnica, koja je bila kandidatkinja, istakla je da je nedopustivo za jedno ovakvo priznanje da prije zvanične objave, već nakon zaključenja konkursa, budu poznati ovogodišnji dobitnici.

D. MiHailOViĆ

Dragan Hajduković
s.
vasiljević
sudski

Vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama Miloš Rajković najavio da će tenderi za sječu stabala zaraženih potkornjakom biti raspisani nakon stupanja na snagu vladine odluke, ali ukazuje da nema garancije da će sva debla biti uklonjena

Ne postoji mehanizam da bilo koga tjeramo da kupi doznačeni sanitar

PODGORICA – Vršilac

dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković kazao je Pobjedi da će shodno odluci Vlade da se inicira prodaja stabala predviđenih za sanitarnu sječu putem javnog poziva biti dovoljno vremena za realizaciju tih mjera u ovoj kalendarskoj godini, ali napominje da se zbog procedura ne može predvidjeti odziv za kupovinu niti garantovati da će sva debla koja su zahvaćena djelovanjem potkornjaka biti uklonjena.

Rajković je najavio će Uprava uraditi sve što je do nje, a da će procedure teći u skladu sa zakonom. Ukazuje i na objektivne aspekte problema, budući da propisi i norme ne ostavljaju mogućnost da se urgentno djeluje i sječa sprovede čim se uoče simptomi na terenu.

– Tenderi će biti raspisani odmah nakon objavljivanja vladine odluke o prodaji stabala u dubećem stanju u Službenom listu Crne Gore, nakon čega će tenderska komisija Uprave za gazdovanje šumama i lovištima raspisati javni poziv za sanitarnu sječu u 2024. godini –kazao je Rajković.

Podsjetio je da Vlada Crne Gore donosi odluku o prodaji nakon predloženih količina koje mogu biti predmet prodaje od strane Uprave, po mogućstvu u najkraćem vremenskom periodu.

– Biće dovoljno vremena da se realizuju sanitarne sječe, ali ono na šta ni Uprava za gazdovanje šumama i lovištima niti Vlada Crne Gore može utica-

Sanitarna sječa ne podrazumijeva doznaku samo suvih stabala, već i oboljelih koja su potencijalni izvor zaraze. Za zarazu su najopasnija stabla koja su još zelena, a zaražena potkornjakom. Potpuno osušena stabla ne predstavljaju više opasnost od zaraze. Ne smiju se uklanjati naoko zdrava stabla, već samo ona stabla koja su još vitalna, a koja pokazuju znakove zaraze kao što su: kapljice smole na kori, znakovi piljevine oko stabla, stabla koja pokazuju suhovrhost i slično

ti jeste činjenica da se u okviru javnog poziva prodaju sve ponuđene količine sanitara, već veoma često određene količine ostanu neprodate. To znači da, iako određene količine sanitarnih stabala hitno treba sjeći, ukoliko ih niko ne kupi u toku javnog poziva, taj sanitar ostaje u šumi – naveo je on.

POBJEDA: Što podrazumijeva doznaka suvih stabala i da li se praktikuje preporuka da se ukloni i prsten naoko zdravih, a potencijalno zaraženih stabala u neposrednoj blizini kako bi se preveniralo dalje širenje problema?

RAJKOVIĆ: Sanitarna sječa ne podrazumijeva doznaku samo suvih stabala, već i oboljelih koja su potencijalni izvor zaraze. Za zarazu su najopasnija stabla koja su još zelena, a zaražena potkornjakom. Potpuno osušena stabla ne predstavljaju više opasnost od zaraze. Ne smiju se uklanjati naoko zdrava stabla, već samo ona stabla koja su još vitalna, a koja pokazuju znakove zaraze, kao što su: kapljice smole na kori, znakovi piljevine oko stabla, stabla koja pokazuju suhovrhost i sl.

POBJEDA: Govori se o sanitarnoj sječi za 2024. godinu, ali ostaje pitanje na koji način će se ukloniti stabla ko-

ja su ranije bila obuhvaćena sanitarnom sječom, a i dalje su u šumi, odnosno nijesu izvučena. Takvih stabala ima na nekoliko lokacija. Ugovori na osnovu kojih su firme kupile stabla i posjekla ih su istekli. U predviđenom roku stabla nijesu izvučena. S obzirom da su ostala na terenu, ona predstavljaju potencijalan rezervoar širenja potkornjaka...

RAJKOVIĆ: Korisnik ne može vršiti nikakve radove nakon isteka ugovora, pa čak ni kada je u pitanju sanitar. U tom slučaju rukovodioci područ-

Do sada ignorisane naše primjedbe na novi

zakon o šumama

POBJEDA: Očekujete li da će nova zakonska rješenja kojima se predviđa formiranje državnog preduzeća za šume, zbog velikog broja primjedbi, sačekati usvajanje, primjenu? Na koji način je moguće efikasno premostiti period između primjene koncesionog i novog sistema koji se

zagovara?

RAJKOVIĆ: Uprava za gazdovanje šumama i lovištima je pripremila svoje primjedbe i nastojala da ukaže na sve manjkavosti i nedostatke novog zakonskog rješenja, koje su, nažalost, ignorisane do sada. Vidimo da je zakon o šumama već stavljen na dnevni red narednog skupštinskog

zasijedanja, zbog čega ćemo nastojati da kroz amandmansko djelovanje utičemo na novo zakonsko rješenje koje ne smatramo dobrim.

Kako će se premostiti period između starog i novog sistema pretpostavljamo da najbolje znaju akteri procesa kreiranja novog zakonskog rješenja.

nih jedinica mogu postupati po nalogu šumarskog inspektora ili se mora uraditi aneks ugovora. Ponavljamo da su potencijalni izvor potkornjaka isključivo vitalna stabla sa znacima zaraze, a ne potpuno suva stabla.

POBJEDA: Ukazali ste da se širenje potkornjaka na šume kojima gazduje Uprava nerijetko odvija iz zaštićenih zona gdje se ne primjenjuju sanitarne mjere. Da li takve kritike stoje, ako upravo u zoni gazdovanja Uprave za šume, postoje lokacije na kojima sanitarna sječa nije

obavljena, ili je sprovedena, a stabla nijesu uklonjena iz šume?

RAJKOVIĆ: Budući da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u skladu sa članom 45 Zakona o šumama nije naredilo vanredne mjere zaštite šuma u slučajevima pojave bolesti ili štetočina većeg obima, a da procedure za prodaju šume previše dugo traju kada je u pitanju sanitar, Uprava za gazdovanje šumama i lovištima u najkraćem roku obavlja poslove na preventivi i sanaciji oboljelih šuma u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima. Istina je da ni Uprava, a ni JP Nacionalni parkovi nijesu u mogućnosti da urade ono što je jedino efikasno u ovom slučaju, a to je da u momentu uočavanja zaraze urgentno izvrše sanitarnu sječu zaraženih stabala i udalje ih iz šume u što kraćem roku.

POBJEDA: Često se u javnosti ističe da je potrebno uvesti moratorijum na redovnu sječu dok se prvo ne riješi izvlačenje sanitara. Time bi se, kako se smatra, motivisali privatnici da na taj način doprinesu da se šuma očisti od stabala koja utiču na širenje potkornjaka. Smatrate li da su takve ideje opravdane; ako ne - na koji način on-

Urgentno pooštriti kaznenu politiku

POBJEDA: Smatrate li da je aktuelna kaznena politika prema počiniocima bespravne sječe adekvatna i na koji način Uprava može da utiče da se stvari u ovoj oblasti mijenjaju budući da mnogi postupci, uključujući i one koji se odnose na zloupotrebu službenog položaja, godinama tavore u tužilaštvu bez sudskog epiloga?

RAJKOVIĆ: Aktuelna kaznena politika prema počiniocima bespravnih sječa, ali i onima koji izazivaju šumske požare nije adekvatna i neophodno je njeno urgentno pooštravanje. Uprava za gazdovanje šumama i lovištima nastoji da u okviru svojih nadležnosti, a u saradnji sa drugim nadležnim organima aktivno djeluje i vrši iznenadne kontrole koje daju odlične rezultate, a sve u cilju iskorjenjavanja bespravnih radnji u šumama, u čemu i u narednom periodu očekujemo proaktivnu podršku svih nadležnih organa.

da uticati i motivisati firme da se jave na aukcije za prodaju i izvlačenje sanitara? RA JKOVIĆ: Ideja uvođenja moratorijuma na redovnu sječu nije realna, posebno iz razloga što Uprava nema način niti mogućnost da motiviše ili natjera privatne firme da kupe sanitar. Obolijevanje šuma je izraženo pogodilo samo određene područne jedinice, zbog čega uvođenje moratorijuma u tim područnim jedinicama neće spriječiti privatne firme da odu i konkurišu u drugim područnim jedinicama u kojima se sprovode redovne sječe. I. PERIĆ

Miloš Rajković
Označena stabla u nacionalnom parku

Desničarska stranka Marin Le Pen ostvarila istorijsku pobjedu u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj

Konačni rezultati uslovljeni eventualnim dogovorima

PARIZ – Krajnje desničarska partija „Nacionalno okupljanje“, predvođena Marin Le Pen, sa 34 odsto osvojenih glasova, pobijedila je u prvom krugu parlamentarnih izbora u Frncuskoj i našla se ispred ljevičarski i centristički orijentisanih stranaka u zemlji, ali će konačni rezultati izbora ipak zavisiti od dogovora koji mogu da budu postignuti prije drugog kruga glasanja, zakazanog za 7. jul. Na drugom mjestu nakon nedeljnog glasanja, odmah iza „Nacionalog okupljanja“, našla se lijeva koalicija „Novi narodni front“, pokazali su zvanični rezultati koje je juče objavilo francusko ministarstvo unutrašnjih poslova. Ta koalicija osvojila je 28 odsto glasova, što je za oko osam procenata više od centrističkog saveza „Zajedno“, u kome se našla i partija „Preporod“ aktuelnog francuskog predsjednika Emanuela Makrona Nakon zatvaranja birališta u nedjelju veče svojim pristalicama se obratio kandidat Nacionalnog okupljanja za budućeg premijera Žordan

Bordela poručivši da je za tu funkciju spreman ukoliko njegova partija osvoji apsolutnu većinu i u narednom krugu glasanja 7. jula. - Francuski narod je odgovorio na poziv za glasanje, sa najvišim stepenom izlaznosti u posljednjih 40 godina. Biću kohabitacijski premijer, poštovaću Ustav i dužnost predsjednika republike, ali ću biti i beskompromisan u politici koju ćemo voditi – rekao je Bordela.

Pristalicama se obratila i Marin Le Pen ocijenivši kako narod u Francuskoj očigledno želi da „okrene novu stranicu nakon sedam godina prezirne i korozivne vladavine“.

- Demokratija je progovorila i Francuzi su postavili „Nacionalno okupljanje“ i saveznike na vrh i gotovo izbrisali Makronov tabor - rekla je Le Pen. Francuski predsjednik Makron je odmah po objavljivanju preliminarnih rezultata u nedjelju veče, u pisanoj izjavi za medije, birače pozvao da blokiraju krajnju desnicu u odlučujućem drugom krugu 7. jula.

- Suočeni sa „Nacionalnim okupljanjem“, došlo je vrije-

me za širok, jasno demokratski i republikanski savez za drugi krug - naveo je Makron u saopštenju. Istakao je i da velika izlaznost u prvom krugu govori o „važnosti ovog glasanja za sve sunarodnike i želji da se razjasni politička situacija“. Krajnje ljevičarska koalicija „Novi narodni front“ u međuvremenu je najavila da će, u slučaju da u prvom krugu

glasanja bude na trećoj poziciji, iz drugog povući svoje kandidate.

- Naša smjernica je jednostavna i jasna. Nijedan glas više za „Nacionalno okupljanje“ – poručio je lider „Nepokorene Francuske“ Žan Lik Melanšon

Sličnu poruku poslao je i nekadašnji francuski predsjednik Fransoa Oland - Imamo imperativnu dužnost

Odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Država u slučaju bivšeg predsjednika

Tramp ima imunitet za krivično gonjenje dok je bio predsjednik

VAŠINGTON – Bivši šef Bijele kuće i republikanski kandidat za tu funkciju na novembarskim izborima u Sjedinjenim Državama Donald Tramp, kao bivši predsjednik, ima apsolutni imunitet od krivičnog gonjenja za djela koja je počinio tokom obavljanja te dužnosti. Tako je odlučio Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država sa šest glasova za i tri protiv. Imunitet od krivičnog gonjenja Tramp, prema toj odluci najvišeg suda u Americi, ima za krivična djela koja je počinio tokom obavljanja funkcije predsjednika, ali ne i ona koja su nastala ka-

VAŠINGTON – Bivši suprug američke prve dame Bil

Stivenson optužio je Džil Bajden da je upravo ona insistirala da aktuelni šef Bijele kuće Džozef Bajden uđe u novu trku za tu funkciju.

Stivenson se time pridružio kritikama sa kojima se prva dama suočila zbog nepokolebljive podrške svom sadašnjem suprugu tokom prve debate u

da nije bio na dužnosti. Vrhovni sud nije, međutim, razjasnio kako to da se konkretno primjeni u Trampovom slučaju, već je odluku o tome, kako prenosi AP, prepustio nižim sudovima. Odluka Vrhovnog suda SAD praktično znači da će početak sudskog procesa, u slučaju koji se protiv Trampa vodi zbog njegove uloge u neredima 6. januara na Kapitolu, biti dodatno odložen.

- U okviru naše ustavne strukture podjele vlasti, predsjednička funkcija daje bivšem predsjedniku apsolutni imunitet od krivičnog gonjenja za djela koja je počinio u okviru svojih ustav-

nih ovlašćenja. Predsjednik ima pravo na pretpostavljeni imunitet kada je riječ o njegovim zvaničnim potezima. Nema imuniteta za poteze koji su nezvanični - navodi se u presudi Vrhovnog suda, koju prenosi AP. Specijalni tužilac Džek Smit podigao je optužnicu protiv Trampa zbog njegove uloge u neredima na Kapitolu 6. januara 2021. godine, nakon čega je bivši šef Bijele kuće od Vrhovnog suda SAD zahtijevao da se izjasni da li je on kao predsjednik imao zaštitu od krivičnog gonjenja. Tramp je tvrdio da on ne može biti krivično gonjen zbog predsjedničkog imuniteta, dok je

specijalni tužilac Smit naglašavao kako niko ne može biti izvan zakona ukoliko je počinio krivično djelo.

Federalni apelacioni sud je ranije presudio da Tramp može biti krivično gonjen, pa je bivši predsjednik tražio mišljenje od najvišeg suda u zemlji.

Tramp je prvi predsjednik u istoriji Sjedinjenih Američkih Država koji je krivično gonjen, a ujedno i prvi koji je osuđen za krivično djelo.

Međutim, uprkos brojnim sudskim postupcima, Tramp je ponovo, kao kandidat svoje Republikanske stranke, u trci za reizbor.

Američka prva dama se našla na udaru kritika bivšeg supruga

da obezbijedimo da ekstremna desnica ne uspije da ima većinu u Narodnoj skupštini. I ako ne budemo mobilisani kao nikada ranije za ovaj drugi krug, ovaj rizik, ova prijetnja može da se prevede u djelo - rekao je Oland svojim pristalicama okupljenim u Tilu. Vanredni izbori, koje je francuski predsjednik Emanuel Makron raspisao nakon poraza svoje stranke na izborima

za Evropski parlament početkom juna, posmatraju se kao jedni od najznačajnijih u posljednjih nekoliko decenija za Francusku i mogli bi imati i velike posljedice po njenu vodeću ulogu u Evropskoj uniji i NATO.

U prvom krugu izbora biralo se 577 poslanika među više od 4.000 kandidata za donji dom francuskog parlamenta. U drugi krug prolaze samo stranke koje su u prvom dobile podršku više od 12,5 odsto upisanih birača. Za drugi krug se obično kvalifikuju dva kandidata, a ponekad i tri ili četiri, s tim što mnogi mogu da odluče da se povuku i podrže drugog kandidata.

Upravo zbog toga rezultati drugog kruga glasanja zavise od političkih dogovora i reakcije glasača.

Stranka „Nacionalno okupljanje“, koja sada ima 88 poslanika, prema prognozama može da dobije više od 250 mjesta u novom sazivu parlamenta. Njen lider, 28-godišnji Bardela, mogao bi da zamijeni Gabrijela Atala, koji je sa 35 godina postao najmlađi premijer u istoriji Francuske. Makronova koalicija bi sa druge strane, sa trenutnih 250 poslanika, mogla da padne na manje od njih stotinu. U zavisnosti od rezultata izbora, Makron, čiji madat ističe 2027. godine, mogao bi da se suoči sa nestabilnom većinom u parlamentu ili da se nađe u napetoj kohabitaciji sa premijerom iz opozicije, čija bi vlada mogla da realizuje političke odluke koje se znatno razlikuju od planova predsjednika.

Crnogorska policija razgovarala sa suprugom napadača, koji je ranio žandarma ispred Ambasade Izraela u Beogradu

Dačić: Oduzet joj telefon i poslat u Srbiju na vještačenje

BEOGRAD – Crnogorska policija obavila je razgovor sa suprugom čovjeka koji je u subotu ranio žandarma ispred izraelske ambasade u Beogradu i oduzela joj telefon koji će biti poslat u Srbiju na vještačenje. To je juče saopštio ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić ističući kako je njen iskaz potvrdio da je incident, koji se u subotu dogodio ispred izraelske ambasade u Beogradu, bio teroristički čin.

- Ona kaže da je bila u Plavu sa svojim sinom. Stigla joj je video-poruka. Njen muž je bio u gradskom prevozu i rekao je

Tvrdi da je Džil insistirala da se Bajden ponovo

Atlanti sa svojim republikanskim protivkandidatom Donaldom Trampom uoči novembarskih izbora. Džil se našla na udaru, jer je

svog supruga i trenutnog američkog predsjednika nakon debate ohrabrivala da je bio odličan iako je njegov nastup bio prilično neubjedljiv.

Stivenson, koji je sa Džil Bajden bio u braku od 1970. do 1975. godine, o svojoj bivšoj supruzi pričao je u intervjuu za Njujork post.

- Džil Bajden koju viđam na televiziji u posljednjih pet godina nije ista osoba sa kojom sam bio u braku. Ona se pretvorila u potpuno drugu

da ga taj autobus vodi u raj. Pominjao je Izraelce koji ubijaju muslimane - naveo je Dačić. Pripadnik Žandarmerije M. J. pogođen je u subotu samostrijelom u vrat ispred Ambasade Izraela u Beogradu. On je pucao u napadača koji je od zadobijenih rana preminuo. Taj akt proglašen je terorističkim napadom, a Ministarstvo unutrašnjih poslova podiglo je mjere bezbjednosti na teritoriji cijele Srbije. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da će crveni bezbjednosni alarm biti na snazi najvjerovatnije do utorka i da će se država obračunati sa terorizmom.

ženu – rekao je Stivenson. Ocijenio je i kako je podrška Džil Bajden njenom sadašnjem suprugu daleko od pomoći.

- Ne razumijerm zašto je ona tako odlučna da ga brani i zadrži u trci, jer se čini da se on muči. Ljudi kažu da je ona ta koja sada želi da bude predsjednica – naveo je on.

Marin Le Pen nakon pobjede

Podnijeta prijava u Sutomoru, incident nastao zbog gužve u saobraćaju

Lainović

napao bračni par

PODGORICA – Protiv Veselina Lainovića podnijeta je krivična prijava jer je zbog gužve u saobraćaju, kako se osnovano sumnja, napao bračni par D. H. i M. H. u Sutomoru u subotu oko 19 sati.

D. H. je, kako nam je saopšteno, nanio lake tjelesne povrede. Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno, D. H. i M. H. su bili u svom vozilu zagrebačkih tablica, a muškarac koji ih je napao, bio je iza njih i svirao im da se sklone. U jednom trenutku Lainović ih je pretekao i prepriječio im put. Izašao je sa metalnom šipkom i nasrnuo na suvozača D. H. dok je njegova supruga molila da ga ne diraju, objašnjavajući da je trudna, a supružnik je imao povredu glave. Međutim, napadač se nije osvrtao na molbe supruge, već nakon što ga je udario polomio mu je šoferšajbnu i far. A. R.

Zadržavanje do 72 sata zbog lažiranja udesa

PODGORICA – Osnovno

državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata R. L. i J. V. zbog sumnje da su namjerno izazvali saobraćajnu nezgodu, a prikazali da je do nje došlo slučajno. – Ova lica sumnjiče se da su na magistralnom putu Podgorica – Kolašin, u mjestu Bioče, namjerno izazvali saobraćajnu nezgodu – kazali su u podgoričkom ODT-u. C. H.

U Budvi uhapšen Podgoričanin

Osumnjičen da je napao vanbračnu suprugu

BUDVA – Budvanska policija uhapsila je S. K. (37) iz Podgorice zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici. Osumnjičeni je, kako se navodi u saopštenju policije, napao vanbračnu suprugu dok su bili u vozilu. Zadao joj je više udaraca u glavu, kod nje su konstatovane povrede i to je navedeno u izvještaju ljekara. C. H.

U podgoričkom Višem sudu odgođena dva ročišta protiv vlasnika Atlas grupe koji zbog jakih terapija nije spremio odbranu, a žali se i na uslove u zatvoru

Knežević: Treba mi kompjuter, nijesam čuvao ovce na Žabljaku

Hronologija događaja fatalno podriva argumente podnosioca, ali ide puno dalje, nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića – navodi se u presudi londonskog Visokog suda

PODGORICA – Početak suđenja pritvorenom biznismenu i vlasniku Atlas grupe Dušku Kneževiću u predmetima ,,Kaspija“ 1 i 2 i ,,Karbon“ za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja i pranja

novca juče su u podgoričkom Višem sudu odgođeni za septembar jer prvooptuženi u ovom slučajevima nije uspio spremiti adekvatnu odbranu usljed zdravstvenih problema.

– Okrivljeni ovih dana ima si-

Advokat: O dokazima kad Knežević izađe iz pritvora

Kompjuter Duška Kneževića u kojem su pohranjeni ključni dokazi za njegovu odbranu od brojnih optužbi Specijalnog tužilaštva protiv njega se nalazi kod advokata koji zastupaju biznismena i vlasnika Atlas grupe.

Ovo je kazao advokat Zdravko Đukanović odgovarajući na pitanje

Pobjede gdje se nalazi kompjuter sa ključnim dokazima koje su branioci juče pomenuli pred sudom u dva navrata.

– Kompjuter sa dokazima nije oduzet i u našem je posjedu. Iz razumljivih razloga neću govoriti o tome dok on (Duško Knežević) ne izađe iz pritvora.

jaset ročišta, a konstantno je pod jakom terapijom zbog čega nijesmo bili u mogućnosti da sa njim pripremimo adekvatnu odbranu. Osim toga, kompjuter u kojem se nalaze određeni dokazi, koji su neophodni za odbranu, Kneževiću nije dostupan – pojasnio je jedan od tri branioca Kneževića, advokat Dražen Medojević sudiji Amiru Đokaju koji Kneževiću sudi u predmetima Kaspija.

O USLOVIMA

Najavio je da će sudu predati novi zahtjev da se, uz jemstvo, njegovom branjeniku omogući da se brani sa slobode.

Knežević je u pritvoru od 30. aprila, kada je Crnoj Gori izručen iz Velike Britanije. Viši sud u Podgorici do sada je protiv njega potvrdio pet optužnica

Na upit suda da se izjasni o prijedlogu njegove odbrane, optuženi Knežević je rekao da se već dva mjeseca nalazi u zatvorskoj ćeliji i požalio se na uslove u pritvorskoj jedinici. – Osjećam se jako loše. Imam strašnu klaustrofobiju. Nemam mogućnost koncentracije. Tamo nemam gdje da sjednem, gdje da pišem. To je tamo strašno. Nemam gdje da stavim papire, da ih sortiram. Sudite mi za sajber kriminal, pa su mi neophodna i sajber pomagala. Nijesam čuvao ovce na Žabljaku – kazao je Knežević podsjećajući sud da su optužnice protiv njega podi-

gli Milivoje Katnić i njegova kriminalna grupa. On je naveo ,,da ga uhvati muka kad čita te optužnice i kad vidi te laži“.

– Svuda me optužuju da sam formirao kriminalnu grupu. Ne znam kako sam mogao da formiram kriminalnu grupu od šalterskih radnika i vozača. Ja sam politički slučaj. Ovdje sam zbog državnog udara jer nijesam htio lažno da svjedočim – kazao je Knežević. STAV LONDONSKOG SUDA

Podsjećamo da londonski Visoki sud 4. aprila u obrazloženju rješenja kojim odbija žalbu na odluku da se vlasnik Atlas grupe izruči Crnoj Gori navodi da njegova ekstradicija nije tražena zbog njegovih političkih stavova. U presudi, koja je objavljena u britanskom Državnom ar-

hivu, se navodi da su krivični postupci protiv Kneževića proistekli iz kolapsa njegovih banaka, a ne iz njegovog političkog aktivizma, a posebno ne zbog objavljivanja videa u aferi ,,koverta“ 2019. godine, na koju su se njegovi advokati pozivali kao dokaz politički motivisanih optužbi.

– Hronologija događaja fatalno podriva argumente podnosioca, ali ide puno dalje, nema dokaza da je Knežević ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića – navodi se u presudi londonskog Visokog suda.

Sudija Đokaj je, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju u kojoj, pored ostalog, piše da je ljekar u pritvorskoj ordinaciji Kneževiću prepisao ljekove za smirenje, uvažio zahtjev odbrane i ročište zakazao za 12. septembar.

Knežević je potom sproveden u sudnicu kod Vijeća suda, na čelu sa sudijom Igorom Đuričkovićem, koji vodi postupak protiv vlasnika Atlas grupe u slučaju ,,Karbon“. Advokat Medojević je i sudiji Đuričkoviću odmah, na početku ročišta, iznio zahtjev za odgađanje ročišta zbog, kako je rekao, lošeg zdravstvenog stanja Kneževića.

– Ne mogu iz samice voditi postupak – kazao je Knežević. On je ponovio primjedbe na račun uslova u kojima boravi u Spužu.

– Advokati, koji su zastupali Crnu Goru, obećali su prije mog izručenja da ću imati iste uslove kao u Britaniji, gdje sam se branio sa slobode. Ništa od toga nije ispunjeno – pono-

Londonski Visoki sud 4. aprila u obrazloženju rješenja kojim odbija žalbu na odluku da se vlasnik Atlas grupe izruči Crnoj Gori navodi da njegova ekstradicija nije tražena zbog njegovih političkih stavova

vio je Knežević i pred sudijom Đuričkovićem. Zbog optužbi Specijalnog tužilaštva da je između ostalog oganizovao kriminalnu grupu za sajber kriminal, on je naveo da bi bilo logično da mu se omoguće i sajber pomagala kako bi se odbranio. – Uzimate knjigovođe da budu eksperti za sajber kriminal – kazao je Knežević komentarišući optužbu Specijalnog tužilaštva protiv njega. Sudija Đuričković predočio je Kneževiću da je ovim komentarom ušao u postupak odbrane, dok sa druge strane tvrdi da nije u stanju da se brani na već zakazanom ročištu. Đuričković je naredno ročište zakazao za 24. septembar.

OPTUŽBE

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) do sada je podiglo osam optužnica protiv Kneževića jer je, kako tvrde, preko nekoliko kriminalnih organizacija državni budžet oštetio za više stotina miliona eura.

Terete ga za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju podstrekava-

njem, zloupotreba ovlašćenja u privredi, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Sa druge strane, Knežević je pokrenuo međunarodnu arbitražu pred sudom u Hagu i traži 500 miliona eura odštete od Crne Gore i još 200 miliona od ovdašnjih sudova.

U slučajevima ,,Kaspija“, prema dokazima SDT-a, Knežević je odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom ,,Kaspija properti“.

Vlasnici ,,Kaspije“, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela ,,Princes“. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke. Jedan od najbližih Kneževićevih saradnika, Đorđe Đurđić, bivši direktor Altas banke, priznao je da je bio podstaknut od Kneževića da izda i odobri garanciju ,,s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi“, odnosno Kneževiću.

Đurđić se nagodio sa tužilaštvom i pristao na kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora i da plati Višem sudu 2.000 eura i 200 eura Kliničkom centru.

Đurđić je potom postao svjedok saradnik i u predmetu „Karbon“ gdje je Knežević označen za šefa kriminalne organizacije i osmišljavanje malverzacije u kojoj je za 1,9 miliona eura oštećena firma ,,Global karbon“ čiji je osnivač IBM. B. ROBOVIIĆ

U posljednjih 24 sata 18 saobraćajnih udesa Četiri osobe zadobile teške povrede, a pet lakše

PODGORICA – U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 18 saobraćajnih udesa, u kojima su četiri osobe povrijeđene teže, a pet lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopštili su da se u Podgorici dogodilo sedam udesa, Nikšiću tri, a Baru i Tivtu po dva. Po jedan saobraćajni udes evidentiran je u Herceg Novom,

Kotoru, Bijelom Polju i Plužinama.

Izdato je 326 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava. Policija je oduzela dvije registarske tablice. C. H.

U Beranama uhapšen službenik Uprave policije

Na imanju policajca pronađen je zasad sa marihuanom

BERANE – Policajac Ž. B. (49) uhapšen je, jer je kod njega na imanju pronađen zasad od 36 stabljika marihuane.

Policija je, postupajući po operativnim saznanjima, preksinoć u Beranama pretražila teren u reonu sela Dragosava. Na imanju Ž. B. je pronađen zasad marihuane i predmeti za koje se sumnja da su korišće-

ni za uzgoj i zalivanje pronađenih biljaka. Ž. B. je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih doga. Policija je, kako navode, pretresla stan i druge prostorije koje koristi Ž. B. kao i njegovo

vozilo. Pronađena je i laboratorija za proizvodnju marihuane i saksije sa zasadima marihuane, a pretresom vozila zaplijenjen je pištolj M57 kalibra 7,62 milimetara s okvirom od osam komada municije u ilegalnom posjedu. Policajac Ž. B. se tereti i za krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. C. H.

Za sedam dana registrovano 99 krivičnih djela

Uhapšene 54 osobe

PODGORICA - Policija

je od 24. juna do 1. jula registrovala 99 krivičnih djela za koja će odgovarati 78 osoba – saopšteno je iz Uprave policije.

Oni su naveli da su 23 krivična djela bila registrovana po nepoznatom izvršiocu i rasvijetljeno je 12. Kriminalistička policija je uhapsila 54 osobe - 32 zbog krivičnih djela, a 22 zbog prekršaja.

Na teritroriji naše države prošle sedmice su registro -

vana dva ubistva u pokušaju i oba su rasvijetljena.

Iz policije su saopštili da su oduzeli 19 komada oružja, 2.241 komad municije, od čega je 13 komada bilo u ilegalnom posjedu, kao i 1.979 komada municije.

Oni su istakli i da su inspektori podnijeli krivične prijave protiv pet osoba zbog djela iz oblasti zloupotrebe narkotika. Osim toga, podnijete su i prekršajne prijava protiv šest soba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe

opojnih droga. Policija je registrovala dva krivična djela silovanje i jedno krivično djelo nedozvoljene polne radnje. Policija traga za osumnjičenim za krivično djelo silovanje. Registrovano je i 16 krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeto je 26 prekršajnih prijava. Iz Uprave policije su saopštili i da je na graničnim prelazima kontrolisano ukupno 740.214 osoba. C. H.

Privedene dvije osobe jer su vozile pod dejstvom alkohola

NIKŠIĆ – Služnenici Centra bezbjednosti iz Nikšića uhapsili su L. J. (60) zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola od 2,48 g/kg.

– On je u Nikšiću uz prekršajnu prijavu priveden sudiji za prekršaje na dalju nadležnost – saopšteno je iz Uprave policije na društvenoj mreži Iks. Takođe, policija je u akciji ,,Alkohol“ uhapsila četrdesetogodišnjeg A. M. zbog vožnje u alkoholisanom stanju u koncentraciji od 2,14 g/kg. On je, kako su istakli iz policije, priveden sudiji za prekršaje u Nikšiću na dalju nadležnost i postupanje. Vozači su saslušani u Sudu za prekršaje.C. H.

Pronađena laboratorija za uzgoj marihuane
TereTi se za više malverzacija: Privođenje Kneževića

KOLA šIN: U Turističkoj organizaciji zadovoljni učinkom nove manifestacije

Vjeruju da je ,,Open Fest“ vjesnik odlične sezone

KOLAŠIN – Kolašinu treba brendirani turistički identitet, a ,,Kolašin Open Fest“, koji je završen u nedjelju, može biti dio te značajne priče. Tokom tri dana manifestacije, koja se odvija u okviru prekograničnog projekta „Turizam za budućnost“, održano je blizu 30 aktivnosti i događaja - planinarenje, biciklizam, penjanje po stijenama, šetnja edukativnim stazama, kanjoning, rafting, trejl trčanje, zip lajn, avanturistički park… U muzičkom dijelu prve noći je nastupio Adi Šoše, pop pjevač iz Mostara, naredne bend Van Gogh, dok je završnu noć obilježila Edita Aradinović.

Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović kaže da će nastaviti tim tempom. - ,,Kolašin Open Fest“ je udario pečat ovoj ljetnoj sezoni, veoma smo zadovoljni kako su protekle sve aktivnosti. Zadovoljni smo i muzičkim nastupima na trgu i nadamo se da će ovo postati brend ne samo za Kolašin, već i za kompletnu Crnu Goru – kazala je Milašinović.

Kolašin brojnim manifestacijama dokazuje da je kvalitet-

Tokom tri dana je održano blizu 30 aktivnosti i događaja - planinarenje, biciklizam, penjanje po stijenama, šetnja edukativnim stazama, kanjoning, rafting, trejl trčanje, ziplajn. Nastavljamo istim tempom, čeka nas još mnogo manifestacija – poručuje direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović

ZA AVANTURISTE: Džipijada

na turistička destinacija ne samo tokom zimske sezone, već i tokom ljetnjih mjeseci. Za sve koji odluče da bijeg od vrućina potraže u ovom gradu, u saradnji sa partnerima pripremili su bogat i raznovrstan program tokom čitave ljetnje turističke sezone.

Od 1. jula obezbijeđen besplatan autobuski prevoz od centra Kolašina do Nacionalnog parka „Biogradska gora“

-Sada je fenomenalan period za sve koji su u Podgorici i na Primorju da se okrenu sjeveru, da pobjegnu od vrućina i dođu kod nas jer će biti dosta manifestacija. Trenutno se u Kolašinu održava 10. Košarkaški kamp, juče je otvoren 15. Međunarodni golmanski kamp, nakon toga od 10. do 28. jula ćemo imati Tango kamp, 3. i 4. avgusta Bjelasica Trail, od 7. do 20. avgusta imamo 10. Međunarodni festival alternativnog teatra Korifej. U

ZABAVA U GRADU: Koncert na Trgu

glavnoj gradskoj ulici ćemo svakog vikenda imati svirke. Za svakoga ponešto - najavila je Milašinović.

Ona podsjeća da je od 1. jula obezbijeđen besplatan autobuski prevoz od centra Kolašina do Nacionalnog parka „Biogradska gora“.

Projekat „Turizam za budućnost“, kao dio prekogranične saradnje Crne Gore i Kosova, odnosno Kolašina i Instituta za preduzetništvo i ekonomski razvoj PER Priština Rea i Đeravica, finansira EU, a vrijedan je više od 400.000 eura. Dr. D.

Herceg Novi: Opština raspisala tender za sportski centar za razvoj vodenih sportova

HERCEG NOVI – Opština je raspisala javni poziv za izbor izvođača koji će raditi glavni projekat izgradnje

sportskog objekta i objekta privrednog razvoja sa pristupnom saobraćajnicom, a vrijednost tendera

je 450.000 eura. Tender je otvoren do 29. jula.

Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji, potrebno je projektovati javni objekat i pripadajuće uređenje terena, a u funkciji stvaranja novog sportskog centra za razvoj vodenih sportova, prije svega vaterpola i plivanja, koji imaju veliku tradiciju u Herceg Novom. – Objekat će biti na lokaciji Topla, a imaće šest etaža, odnosno nivoa, od čega četiri podzemna. Na nivoima -4 i -3 potrebno je predvidjeti garažiranje. Na nivou -2 biće kancelarijski i poslovni prostori sa pratećim sadržajima, sanitarni blok i tehničke prostorije. Olimpijski bazen će biti pozicioniran

Predstavljanje Zakona o otpadu Arhus

PLJEVLJA - Arhus karavan, tokom kojeg će predstavnici Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Eko-fonda i Agencije za zaštitu životne sredine organizovati prezentacije i edukacije sa ciljem promocije novog zakona o upravljanju otpadom, krenuo je iz Pljevalja.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, karavan će trajati dvije sedmice, tokom kojih je plan da se obiđe svih 25 opština u Crnoj Gori. Naglašavaju da Arhus karavan predstavlja važan korak ka boljoj informisanosti i edukaciji građana o zaštiti životne sredine. Konvencija Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu o dostupnosti informacija, učešću javnosti u donošenju odluka i pravu na pravnu zaštitu u pitanjima koja se tiču životne sredine usvojena je 25. juna 1998. u danskom gradu Arhus na Četvrtoj ministarskoj konferenciji „Životna sredina za Evropu“. Stupila je na sna-

gu 30. oktobra 2001. godine. Cilj konvencije jeste da ojača ulogu građana i organizacija civilnog društva u pitanjima koja se tiču životne sredine. Definiše niz prava pojedinaca i organizacija civilnog društva u vezi sa životnom sredinom: pravo građana na informacije o životnoj sredini koje se nalaze u posjedu državnih organa, da učestvuju u izradi planova, programa, politike i zakonodavstva koji mogu uticati na životnu sredinu kao pravo na prigovor u slučaju da su im prava u vezi s pristupom informacijama ili javnim učešćem povrijeđena. C.G.

KOTOR: Uskoro konkurs Opštine Zaposliće 12 pripravnika

KOTOR - Iz Opštine je najavljeno da će raspisati konkurs za prijem 12 pripravnika. -Konkurs će biti raspisan za tri pripravnika sa završenim Pravnim fakultetom, koji će se za samostalno vršenje poslova osposobljavati u Sekretarijatu za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Sekretarijatu za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj, kao i Stručnoj službi predsjednika opštine – navedeno je u saopštenju.

U Sekretarijatu za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora primaju i pripravnika sa završenim Arhitektonskim, Građevinskim, Šumarskim ili nekim od tehničkih fakulteta, dok će za tri pripravnika sa diplomom Građevinskog, Arhitektonskog ili Elektrotehničkog fakulteta biti raspisan konkurs za rad u Sekretarijatu za investicije. Jedan pripravnik sa srednjim obrazovanjem planiran je u Komunalnoj policiji, a isto obrazovanje vrijedi i za četiri pripravnika koja će se osposobljavati u Službi zaštite i spašavanja. C.G.

na etaži -1, a potrebno je projektovati i pomoćno plivalište sa svim pratećim sadržajima, koji omogućavaju funkcionalno korišćenje prostora – fitnes prostori, SPA, svlačionice, ambulanta, ostave i slično. Dimenzije olimpijskog bazena biće 50x25x2 metra, a bazena za rasplivavanje 25x10x0,8 – 1,35 metara – navedeno je u tenderskoj dokumentaciji.

Realizaciju izgradnje olimpijskog bazena pokrenula je Opština, koja je taj projekat kandidovala za kapitalni budžet Vlade

Sportski bazeni biće u blizini glavne Autobuske stanice, čija je izgradnja u toku. Idejno arhitektonsko rješenje izradila je firma ,,Studio GRAD“

- dr Veljko Radulović, Đorđe Gregović, Branislav Gregović i Ivana Milošević. Riječ je zapravo o izmijenjenom idejnom rješenju trgovačkog centra, koji je prvobitno bio planiran na istoj lokaciji – uz Autobusku stanicu.

Pobjedi je ranije iz Opštine saopšteno da projekat izgradnje Autobuske stanice predviđa tri faze realizacije.

-Nažalost, za fazu tri (objekat pratećeg poslovno-trgovačkog sadržaja) Opština nije uspjela da pronađe održivo rješenje i da krene u realizaciju. Više puta smo pokušavali samostalno ili sa potencijalnim partnerima sa kojima bismo po modelu javno-privatnog partnerstva realizovali

ovu investiciju, ali nije bilo pomaka. U međuvremenu PVK ,,Jadran“ je ostao bez zimskog bazena, kada je 2021. uništen krov sportskog bloka u Institutu ,,Dr Simo Milošević“. Sve je dodatno zakomplikovano lošom situacijom u Institutu i neizvjesnošću konačnog r ješenja za tu zdravstvenu ustanovu. To je poremetilo trenažni proces i odigravanje zvaničnih utakmica, te je ,,Jadran“ prošle godine bio domaćin međunarodnih utakmica u Trebinju. Shodno tome, Skupština opštine donijela je odluku o građenju sportskih bazena, a ,,Studio GRAD“ je uradio izmjenu svog idejnog rješenja za fazu tri – objasnili su iz Opštine. I. RADONJIĆ

bazena

Životinja lutalica sve više, sklonište u Kavču ograničenih kapaciteta

Ulicama Kotora i Tivta luta 400 napuštenih pasa

KOTOR – Na teritoriji

Kotora i Tivta ima oko 400 pasa lutalica, što je rezultat neodgovornog odnosa prema kućnim ljubimcima i nekontrolisanog razmnožavanja – navodi se u Planu i programu rada azila koji obavlja poslove hvatanja i zbrinjavanja pasa lutalica u opštinama Kotor i Tivat.

To sklonište se nalazi u Kotoru (Kavač) i njime upravlja Komunalno preduzeće te opštine, kojim rukovodi izvršna direktorica Miljana Đurišić. U dokumentu o koji je usvojila SO Tivat na posljednjoj sjednici navodi se da na povećanje broja utiče i stalno nepoštovanje propisa, koji se odnose na držanje i zaštitu domaćih životinja, posebno kućnih ljubimaca te adekvatne prakse kontrole sprovođenja propisa.

TREND POVEĆANJA

Azil pokriva 14 zona, deset u Kotoru i četiri u Tivtu. – U svim zonama postoje lokacije na kojima se grupišu životinje, problem je i njihova nekontrolisana ishrana, što već sad predstavlja opasnost, naročito u prostorima oko hotelskih kapaciteta, privrednih društava koja se bave trgovinom, prodajom i proizvodnjom hrane, kao i oko

Osnovni problem je to što ne postoji sistematski i organizovan postupak sterilizacije životinja, niti jedinstvena baza podataka o ukupnom broju pasa. Nizak opšti obrazovni nivo i svijest građana u pogledu epidemioloških, epizotioloških, ekoloških i estetskih problema uzrokovanih neodgovarajućim načinom držanja pasa pričinjavaće i dalje znatnu prepreku u aktivnostima trajnog rješavanja napuštenih životinja i kvalitetnoj veterinarskoj zaštiti –saopšteno je iz Komunalnog Kotor koje upravlja azilom

NEOPHODNO PROŠIRENJE: Sklonište u Kavču

škola i bolnica – ističe se u dokumentu.

U dokumentu koji je pripremilo Komunalno Kotor, ističe se da bilježe trend povećanja broja pasa lutalica.

– Sve je češća pojava da vlasnici ljubimce napuštaju, čime se broj pasa na javnim površinama povećava. Iskustva na terenu pokazuju da veliki broj napuštenih ljubimaca nije sterilisan, a pored odra-

slih vlasnici ostavljaju i mlade pse (štence) na javnim površinama ili u neposrednoj blizini azila. Sve to dovodi do povećanja broja jedinki, a ograničeni su kapaciteti azila, što utiče na rad zaposlenih i uslove boravka pasa – navode oni.

Tako će ove godine zbrinuti između 150 i 180 pasa, udomiti i usvojiti 30 odsto prikupljenih pasa nakon veterinarske obrade, vratiti vlasnicima 35 odsto,

zadržati u skloništu 35 odsto. Svi će psi biti obuhvaćeni sterilizacijom i kastracijom.

STERILIZACIJA

Osnovni problem je, objašnjavaju, to što na teritoriji Kotora i Tivta ne postoji sistematski i organizovan postupak sterilizacije životinja.

– Problem je i nedostatak baze podataka o ukupnom broju pasa i podzakonskih akata

koji bi regulisali program sa prihvatljivim cjenovnikom veterinarskih usluga. Planirano je sa NVO organizacijama obezbijediti mogućnost za što jeftiniju sterilizaciju pasa u azilu i na terenu, koja bi bila prihvatljiva za imaoce pasa sa nižim standardom. Nizak opšti obrazovni nivo i svijest građana u pogledu epidemioloških, epizotioloških, ekoloških i estetskih problema prouzrokovanih neodgovarajućim načinom držanja pasa pričinjavaće i dalje znatnu prepreku u aktivnostima trajnog rješavanja napuštenih životinja, kao i prepreku kvalitetnoj veterinarskoj zaštiti– poručili su iz Komunalnog.

Na poslovima prikupljanja pasa i njihovog zbrinjavanja angažovano je osam zaposlenih: referent azila, tri hvatača-vozača i četiri higijeničara. Najveću stavku u troškovima azila su zarade, prosječna plata zaposlenih iznosi 800 eura - navedeno je u dokumentu

Nestao novac planiran za proširenje azila

Proširenje kapaciteta azila je neophodno, ali Komunalno za taj posao nema sredstva. Dio novca koji je izdvojila Opština Tivat je nestao.

-Opština Tivat uplatila je dio sredstava u aprilu 2019. godine. Dolaskom na funkciju novog rukovodstva, u maju 2021. godine, utvrđeno je da na namjenskom računa ta sredstva više ne postoje. Kotor i dalje ima u planu proširenje kapaciteta, ako se obezbijede sredstva

za građevinske radove, kao i dodatna za redovno poslovanje azila, jer proširenje podrazumijeva veći broj pasa, veće količine hrane, sredstava za higijenu opreme, a ujedno i veći broj zaposlenih – navedeno je u programu rada. Planirana je rekonstrukcija prijemnog dijela azila (karantina) i prilaznog puta.

U azilu su životinje smještene u objektima od osam kaveza po 22,5 metara kvadratnih i osam boksova, površine po 13,5 metara kvadratnih. Sa pomoćnim prostorijama, karantinskim dijelom od 20 kućica za prijem i dvorištem za istrčavanje, ukupna kvadratura je 348 metara kvadratnih. Procijenjeni troškovi rada azila su 127.300 eura, od čega će lokalne samouprave Kotora i Tivta iz budžeta obezbijediti po 50.000 eura, a ostatak Komunalno preduzeće i donatori.

Na poslovima prikupljanja pasa i njihovog zbrinjavanja angažovano je osam zaposlenih: referent azila, tri hvatača-vozača i četiri higijeničara. – Najveću stavku u troškovima azila su zarade, prosječna plata zaposlenih iznosi 800 eura. Za kvalitetno funkcionisanje azila potrebno je angažovanje više lica na poslovima održavanja higijene i prikupljanje pasa – navodi se u planu. I.R.

HERCEG NOVI – Parking servis 1. jula počinje naplatu parkinga u žutoj, plavoj, crvenoj i ljubičastoj zoni, a naplata će trajati do 1. oktobra. Preduzeće je u susret ljetnjoj turističkoj sezoni obezbijedilo i dva specijalna ,,pauk“ vozila, dovoljan broj sezonskih radnika, tri nova privremena parkirališta, kao i sistem video nadzora – „Oko sokolovo“.

Direktor preduzeća Miladin Vidaković kazao je da tehnička služba privodi kraju pripreme za rad video-nadzora mirujućeg saobraćaja.

– Zone su ostale iste, od žute, plave, crvene do ljubičaste u sezoni, od 1. juna do 1. oktobra. Prošle godine smo predvidjeli veći obuhvat ulica u odnosu na godinu prije. To su dio Njegoševe, Partizanski put, Desete hercegovačke, Stijepa Šarenca, taj obuhvat je bio centar grada koji smo predvidjeli kao ljubičastu zonu –navodi on.

Cjenovna politika je ostala ista, mada su u preduzeću svjesni da cijene, posebno ljubičaste zone od dva eura, nepopularne, ali da je to bilo neophodno kako bi parkiranje u centru grada bilo uvedeno u red.

BIJELO POLJE - Nakon

dvomjesečne pauze firma

DOO „Nikos Copiz“ iz Berana, koja je izabrana na tenderu, nastavila je radove na regulaciji Pavića potoka u naselju Malo Polje. Sekretar Sekretarijata za izgradnju opštine Bijelo Polje Mensur Hajdarpašić saopštio je Pobjedi da je zastoj u radovima

nastupio zbog regulisanja određene tehničke dokumentacije. -Radovi su nastavljeni i izvodiće se intenzitetom kako je predstavljeno u tenderu - kazao je Hajdarpašić. Naveo je da će se, osim radova predviđenih projektom na regulaciji druge faze Pavića potoka, obaviti još niz drugih naknadnih aktivnosti, kao što su

čišćenje kanala, popravka rešetki i drugo. Rado vi koji su obuhvaćeni drugom fazom vrijedni su 78.540 eura, a rok za završetak je 60 dana. Tokom obilnih padavina Pavića potok nabuja i ugrožava okolna domaćinstva, kao što se to desilo u avgustu, a potom i u novembru prošle godine. B.Č.

– Za tih dva eura nađete parking mjesto u tom strogom centru grada i završite obaveze i idete dalje. Ni gradu, ni nama kao komunalnoj službi, nije bio interes da imamo dugo zadržavanje u samom centru grada. To je efekat te cijene, da nema zadržavanja do tri-četiri sata ili duže – objašnjava Vidaković. Preduzeće će ove sezone u ponudi, pored redovnih opštih i posebnih, u ponudi imati i tri privremena parkirališta, ispod druge faze Instituta Igalo, u Meljinama i u Baošićima pored sportskog igrališta. U Igalu će cijena dnevne karte iznositi pet eura, a u Meljinama i Baošićima tri eura. – Garaža u centru grada radi u punom kapacitetu, a na parkingu na Toploj ispod semafora, koje ima oko 140 mjesta, uglavnom gravitiraju stanari Ulice Mića Vavića. Potrebna je još jedna garaža, ali i da se mijenjaju navike i jača alternativni vid prevoza – kazao je Vidaković. I.R.

RADOVI ĆE TRAJATI 60 DANA: Mašine kod Pavića potoka
Prva parking zona

Književnik Mirko Rakočević za Pobjedu povodom romana ,,Grossi

Hroničar pritisnut jalovinom civilizacije

PODGORICA - Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD) biće otvoren večeras u 21.30, kada će predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić, po tradiciji, ključeve grada predati djeci. Umjesto na Ljetnjoj pozornici, usljed najavljenih vremenskih neprilika, otvaranje festivala biće u Kulturnom centru ,,Nikola Đurković“.

Publici će biti predstavljen program pod nazivom ,,Korak po korak...Grad“, koji je o kupio učenike kotorskih osnovnih škola. U saradnji sa redakcijom dječjeg programa RTCG, na samom otvaranju prikazaće se kako dječji koraci čine, ali i uljepšavaju grad. Inspiracija za ovogodišnji slogan ,,Korak po korak… Grad“ leži u inicijativi za vraćanje statusa grada Kotoru, a dodatno u tome da grad upravo zbog djece postaje Grad.

Ove godine na repertoaru je 12 predstava, od kojih je sedam takmičarskog karaktera. Publici će se predstaviti pozorišne trupe iz Crne Gore i regiona - Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i gosti iz Češke, Sjeverne Makedonije i Francuske. Glavni program će se najvećim dijelom odvijati na Ljetnjoj pozornici i u Kulturnom centru ,,Nikola Đurković“, dok su ostale lokacije: Pjaca od kina, Glavni gradski trg i zgrada Starog zatvora. Podsjećamo, Kotorski festival pozorišta organizuje se u saradnji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističke organizacije Kotor. Festival koji je međunarodnog karaktera pod pokroviteljstvom je Ministarstva kulture i medija, kao i visokim pokroviteljstvom predsjednika države. A. Đ.

NVO iz Crne Gore i regiona kritikovale zabranu festivala „Mirëdita, dobar dan“

Brskovo sam zatekao u tom istorijskom trenutku, te je roman samo po tome istorijski. Za njim je ostala neispričana priča, odlijegala je vjekovima kao eho iz nekadašnjih rudarskih jama. I dotakla me – rekao je Rakočević

PODGORICA – Istoričar i romanopisac međusobno razmjenjuju istine, izmišljotine i laži. Jedan da bi oživio ono što više ne postoji, a drugi da bi učinio uvjerljivim ono što nikada nije ni postojalo – riječi su francuskog pisca Antoana de Rivarola iz osamnaestog vijeka. Oživjeti epohu i jezičkim sredstvima dočarati duh davnašnjeg vremena oduvijek je bio specifikum rijetkih književnih meštara.

Crnogorski pisac Mirko Rakočević uhvatio se ukoštac upravo s takvim izazovom, u namjeri da romanom ,,Grossi de Brescova“ revitalizuje istoriju

Brskova – značajnog srednjovjekovnog rudarskog centra –i dopriča neispričane priče iz tog perioda. Oslanjajući se na nevelik broj sačuvanih arhivskih izvora i sopstvenu imaginaciju Rakočević je smjelo zauzeo poziciju hroničara, uspjevši da napiše književno djelo iz kojeg ćemo o istoriji Brskova, a naročito čovjeku koji je u njemu obitavao, saznati više negoli iz pojedinih istorijskih izvora.

U intervjuu za Pobjedu, Rakočević govori o najznačajnijim aspektima romana, ali i

Za literaturu je potreban ,,Božji drhtaj“

POBJEDA: Kako vidite savremeno crnogorsko prozno stvaralaštvo?

o savremenom crnogorskom proznom stvaralaštvu.

POBJEDA: Koliko je teško kroz romanesknu formu oživjeti jednu epohu i vjerodostojno oslikati duh vremena, pogotovo kada je ta epoha vremenski izuzetno udaljena od današnjice, kao u ovom slučaju?

hodnike vremena, probudićemo se, vjerovatno, u srednjovjekovnom Brskovu.

POBJEDA: Osim što je ,,Grossi de Brescova“ istorijski roman, on je nesumnjivo i roman mjesta. Što Vas je potaklo da svoj istorijski roman smjestite u srednjovjekovno Brskovo?

PODGORICA – Devedeset organizacija civilnog društva iz Crne Gore i regiona pružilo je podršku kolegama iz Inicijative mladih za ljudska prava i Građanskih inicijativa iz Srbije, kao i Integre sa Kosova, čiji je festival „Mirëdita, dobar dan“, koji promoviše prijateljstvo i saradnju između srpskog i albanskog naroda, u Srbiji zabranjen.

- Osuđujemo odluku vlasti u Srbiji da zabrane festival samo zato što se našao na udaru kriminalnih struktura, pripadnika desničarskih grupa koje ugrožavaju bezbjednost i najgrublje prijete njegovim organizatorima i učesnicima. Od Srbije kao države članice UN-a i Savjeta Evrope i kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji očekuje se da

poštuje svoje obaveze prema slobodi izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja organizatora festivala i zaštiti ih od nasilnika koji koriste govor mržnje i najgrublje prijete nasiljem prema organizatorima i učesnicima festivala – navodi se u zajedničkom saopštenju. Izrazili su i ozbiljnu zabrinutost zbog negativnog stava najviših zvaničnika Republike Srbije prema ovom festivalu koji isključivo promoviše mir i koji je trebalo da otvori predstava o univerzalnoj patnji porodica čiji su najmiliji oteti i nestali. - Pozivamo vlasti Srbije da preispitaju odluku o zabrani, da zaštite naše kolege i sankcionišu sve koji im ugrožavaju bezbjednost – navodi se u saopštenju devedeset nevladinih organizacija. R. K.

RAKOČEVIĆ: Tradicionalisti većinom i dalje guslaju, a postmodernisti, kao u onoj seriji Ivica Vidović, svako jutro započinju stranicu sa: „Ja kao Europljanin i intelektualac...“

A literatura je u nekoj drugoj dimenziji. Za nju je potreban „Božji drhtaj“.

RAKOČEVIĆ: Kao što pile staro nekoliko dana kad vidi goluba ne bježi, a kada vidi orla spašava glavu koliko ga nožice nose, tako i mi noseći gene starih Brskovljana osjećamo život sa kojima se suočavamo. Oni su davno prešli u drugu dimenziju, ali su ostavili genetski kod potomcima i potomcima svojih potomaka. Ostali smo na istoj zemlji, pijemo vodu s istih izvora i negdje duboko, u dnu duše, dišemo isto kao oni. Ta hronika brskovskog rudarskog trga je hronika o nama. Samo smo polovinom prošlog vijeka zamijenili rupe i primitivna okna, dlijeta i čekiće savremenim rudnikom i mašinama. I nastavili da rudarimo. Ako malo zađemo u

RAKOČEVIĆ: Brskovo sam zatekao u tom istorijskom trenutku, te je roman samo po tome istorijski. Za njim je ostala neispričana priča, odlijegala je vjekovima kao eho iz nekadašnjih rudarskih jama. I dotakla me. Zbližila se sa mnom ta nesrećna sudbina malog grada skrivenog među planinskim vrhovima, duboko na kontinentu, daleko od primorskih gradova gdje su se odomaćila sva svjetska znanja i dostignuća. Brskovljani su imali metale i krenuli za njima u utrobu zemlje. To je bila cijena da i do njih dopre civilizacija. Namamilo je brskovsko srebro. Potom su se opremali kotorski i dubrovački karavani, tovarila se na njih so, odjeća i obuća,

Studenti FLU sa Cetinja radili novi mural u hotelu ,,Iberostar“ u Njivicama

PODGORICA - Nakon prošlogodišnjeg veoma uspješno realizovanog murala na temu morskog dna, španska „Iberostar“ kompanija je i ove godine angažovala Fakultet likovnih umjetnosti za realizaciju druge faze projekta. U okviru hotela ,,Iberostar“ u Njivicama studenti su oslikali veliki potporni, betonski zid u sklopu objekta ,,Venera“,

dužine oko 30 metara i površine 80 m2. Studenti su tokom ljetnjeg semestra kreirali idejno rješenje za ovaj mural, stavljajući u fokus pažnje lovćenski zvončić (Edriantus wettsteinii ssp. Lovcenicus), cvijet koji raste na teritoriji južnih padina planine Lovćen. Lovćenski zvončić, kao endemska vrsta, nalazi se na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih vrsta, a

prepoznat je i kao IPA vrsta (Important Plant Areas). Nastanjujući zemljom škrte kamenjare i stijenje iznad Bokokotorskog zaliva, lovćenski zvončić primjer je čudesne snage prirode - iz škrtih i za život nemogućih uslova izrasta cvijet nestvarne ljepote, prepoznatljiv po intenzivno ljubičastim zvonkolikim cvjetovima, postajući, na određeni način, simbol Crne Gore.

Na idejnom rješenju i realizaciji murala radili su studenti treće godine programa Slikarstvo: Iva Gopčević-Čelanović, Ina Jaganjac, Ilina Simunović, Ivana Vujošević, Jelena Jolić, Ksenija Ćetković, Anja Pavićević i Todor Kovačević. Rukovodilac projekta je prof. mr Nataša Đurović, a koordinator projekta saradnik u nastavi mr Zoran Živković A. Đ.

DA BI NASTAO ROMAN, MORAO SAM I SAM DA POSTANEM BRSKOVLJANIN: Mirko Rakočević

civilizacije

češljevi i posuđe, i razne šarene laže koje dotad Brskovljani nijesu vidjeli, a činilo im se da od toga ništa ljepše nema. I Brskovo je počelo da raste, dolaskom i odlaskom svakog karavana postajalo je sve veće i bogatije. A kada je počela da radi kovnica novca i brskovski groš dopro do mletačkih trgovaca, čiji su trgovački brodovi jedrili uzduž i poprijeko Sredozemlja, tada je malena tvrđava sa okolnim naseljima dobila i status, postala je ravnopravna tačka na geografskoj karti sa velikim i značajnim gradovima toga vremena.

POBJEDA: Stvaranje ovakvog romana nesumnjivo je, prije pripovijedanja, podrazumijevalo prikupljanje podataka i temeljan istraživački rad?

RAKOČEVIĆ: Da bi nastao roman, morao sam i sam da postanem Brskovljanin. Da se spustim u njihove lagume. Da otputujem u njihovo vrijeme. Učio sam da rudarim, da idem tragom srebrne žice, da pripitomljavam pčele i pravim medovinu, da lovim u stoljetnim šumama. Da shvatim vrijednost i cijenu brskovskog groša. I vrijednost samog Brskova. Ostalo je malo zapisanih tragova po kotorskim i dubrovačkim arhivima, ali je sama

priča ostala da leluja, u gluvo doba, od Mjedenog guvna do ostataka brskovske tvrđave, od Vignjišta, Pržišta i Žarišta do rječice Rudnice, ili iznad hiljada tona jalovine koju je Brskovo dvadesetog vijeka sasulo na temelje saške crkve i dijela nekadašnjeg naselja. Težak je zadatak hroničara pritisnutog jalovinom savremene civilizacije.

POBJEDA: ,,Grossi de Brescova“ s jedne strane prikazuje rudno bogatstvo nekadašnjeg Brskova, a s druge siromaštvo duha, vješto oslikano kroz pojedine negativce u djelu. Da li je pomenuti kontrast jedan od ključeva za čitanje romana?

RAKOČEVIĆ: Siromaštvo duha pojedinca u Brskovu. A takav je značajan, kao što je i prirodno u ljudskom rodu, i jedan je od prvih u društvenoj zajednici. Jedan moj drug, poslije čitanja romana, svratio je do mene i sa vrata umjesto pozdrava kaže: „Vidiš kako pohlepa jednog pojedinca uništi i porodicu i društvo“. U to smislu ništa se nije promijenilo ni u današnjim vremenima. Hronika Brskova na taj način dala nam je sliku i aversa i reversa njihovog groša. Već oko 1350. Brskovo se pominje kao napušten grad. A tada je država bila na vrhuncu. Učestvovala sa 30 odsto proizvodnje evropskog srebra. I umjesto da Brskovo tada još više zablista ono se vratilo tamo odakle je i krenulo – zavuklo se u zemlju. I ućutalo. Nijesu se više čuli udarci čekića o dlijeto. Ni zvuk zvona sa crkve. Ni plač brskovske djece.

P OBJEDA: Kakve konotacije u romanu imaju motivi zlata i srebra osim one primarne – rudnog bogatstva?

RAKOČEVIĆ: To je vječna igra u ljudskom rodu. Ona uvijek počne bezazleno. U početku se doživi kao mogućnost za život, potom za izradu nakita kojim ukrasimo svoje žene i na kraju se klanjamo – zlatnom teletu. Filozofija, religija, književnost vjekovima pokušavaju da ukažu na tu pošast, ali, nažalost, u svim generacijama prođu kao Mojsije na Sinajskoj gori. Taj uzaludni pokušaj čini i „Grossi de Brescova“, ali, kako reče Ivo Andrić: „Sve su Drine na ovom svijetu krive. Nikada ih nećemo ispraviti. Ali, nikada i ne smijemo da prestanemo da ih ispravljamo“. Andrija RADOVIĆ

Najistaknutiji predstavnik moderne književnosti

PODGORICA - Albanski pisac Ismail Kadare preminuo je juče u 88. godini, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa njegov izdavač Bujar Hudri. Izvori u Univerzitetskom bolničkom centru ,,Majka Tereza“ u Tirani takođe su objavili da je Kadare ,,doživio kardio-respiratorni zastoj“.

Kadare je rođen 1936. godine u Đirokastru, malom gradu u planinama na jugu Albanije. Njegov grad, o kome je napisao roman ,,Hronika u kamenu“, dio je svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Kadare je trideset godina karijere pisca živio u komunističkoj Albaniji, gdje je napisao i svoja remek djela: ,,General mrtve vojske“, ,,Prekinuti april“, ,,Velika zima“ i ,,Most na tri luka“. ,,General mrtve vojske“ američki list Boston gloub opisao je kao ,,moćan i dirljiv roman“. Takođe je uključena u 100 knjiga vijeka francuskog lista Mond. Riječ je o priči o italijanskom generalu, koji poslije Drugog svjetskog rata odlazi u Albaniju da odnese tijela italijanskih vojnika. Kadare je ,,jedan od najupečatljivijih romanopisaca koji pišu na bilo kom jeziku“ - piše o njemu Volstrit žurnal. Njegove knjige su prevedene na više od 45 jezika svijeta. Mnoge od njih su bile zabranjene u komunističkoj Albaniji - među njima i ,,Palata snova“, u kojoj Kadare elaborira o odnosu

moć-pojedinac. Kako piše Radio Slobodna Evropa, Kadare je u intervjuu za list Fajnenšel tajms 2010. godine rekao da je najponosniji na to djelo. - Napisana je 1980. i objavljena godinu kasnije, u najmračnijem periodu albanske tiranije. Bila je to knjiga protiv te tiranije - rekao je tada Kadare. O godinama diktature pisao je i u djelima ,,Piramida“ i ,,Koncert“. Kadare je emigrirao u Francusku 1990. godine, nakon što je podržao demokratizaciju. On je 1996. postao član Francuske akademije moralnih i političkih nauka. Kadare je 1998. godine, kada je počeo rat na Kosovu, objavio knjigu ,,Tri dana žalosti za Kosovom“. Osvojio je nekoliko međunarodnih nagrada. Godinama se pominjao i kao mogući pre-

tendent za Nobelovu nagradu za književnost. Prošle godine francuski predsjednik Emanuel Makron dodijelio mu je titulu ,,Velikog oficira Legije časti“ tokom posjete Tirani. Posljednjih decenija Kadare je živio i pisao između Pariza i Tirane. - U Parizu uvijek radim u istom kafiću. U Tirani je to nemoguće, zbog radoznalosti ljudi - rekao je Kadare za Fajnenšel tajms. Reagujući na vijest o smrti Kadarea, predsjednik Albanije Bajram Begaj rekao je da su ,,Albanija i Albanci danas izgubili svog književnog genija, svog duhovnog emancipatora, Balkan pjesnika svojih mitova, Evropa i svijet jednog od najistaknutijih predstavnika moderne književnosti“.

Predsjednica Skupštine Albanije Lindita Nikola kazala je da je Kadare uzdigao albansku književnost i kulturu ,,na vrh svjetske književnosti, kulture i civilizacije“.

- Djelom koje je stvorio, Ismail Kadare, najveći albanski pisac svih vremena, popeo se na Olimp albanskog pisma - rekla je ona.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da je ,,narod Kosova, kao i cio albanski narod, danas u žalosti“.

- Izgubio je kolosa i najpoznatijeg albanskog učenjaka, izgubio je nezaustavljivog pobornika prava albanskog naroda na Kosovu da živi slobodan i neopterećen, i nezaustavljivog promotera ovog prava širom svijeta - rekla je Osmani. R. K.

PODGORICA - Kao proizvod višegodišnjeg istraživanja dobili smo jednu različitu čitanku u tri toma, čiji su akteri značajno afirmisali rad CANU, ostavljajući nam u nasljeđe umjetnost kao jedan od načina postojanja – kazao je juče priređivač knjiga ,,Poezija članova Crnogorske akademija nauka i umjetnosti“, ,,Proza članova Crnogorske akademije nauke i umjetnosti“ i ,,Eseji članova Crnogorske akademije nauke i umjetnosti“, akademik i pjesnik Pavle Goranović, na promociji troknjižja u CANU.

On je dodao da su pomenute knjige ,,pokazatelj crnogorske književne scene uz učešće srodnika iz okruženja, pa i šire“.

- Siguran sam da se na ovim stranicama, bar u fragmentima, predstavljaju djela koja čine čast CANU i crnogorskoj kulturi uopšte. Ovo je naš

skromni prilog istoriji duha ove ustanove, bar djelić preuzet iz riznice stvaralačke radoznalosti pisaca, umjetnika i naučnika – istakao je Goranović.

Trotomno izdanje, na gotovo 2.500 strana, predstavlja reprezentativan uzorak stvaralaštva više od sto pjesnika, književnika i esejista, redovnih, vanrednih i inostranih članova CANU.

Prof. dr Vesna Vukićević-Janković je kazala da je priređivač Goranović sačinio ove knjige kroz jasnu, a naizgled sasvim jednostavnu metodološku shemu – biografiju akademika, izbor iz poezije, odnosno proze i izbor iz kritičkih tekstova. - Međutim, ovako postavljena struktura zahtijevala je i višestruku angažovanost priređivača. Te muke po izboru

prošle su kroz aktiviranje čitalačkog senzibiliteta, povišenu osjetljivost za stvaralačke metamorfoze pojedinog autora, potrebu za bočnim osjetljavanjem teksta kroz uranjanje u svijest i svijet kritike i pokušaj rekonstruisanja recepcije djela u njihovoj dijahronoj egzistenciji – istakla je Vukićević-Janković. Akademik Nenad Vuković rekao je da ove publikacije ,,u dobrom dijelu svjedoče o tome ko je i zašto u stubovima ove naše nacionalne institucije“. - Zato ih doživljavamo kao svjedočanstvo o nastanku, trajanju i budućnosti Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – rekao je Vuković. Moderator razgovora bio je član Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković. Saradnice na projektu trotomnog izdanja CANU bile su Vera Đukanović i Maja Malbaški, a dizajn knjiga potpisuje Bojan Popović. An. R.

Ismail Kadare
Sa promocije izdanja CANU juče u Podgorici
Studenti FLU tokom izrade murala
Naslovnica romana

Hronika Podgorice

Na osnovu odluke o linijskom gradskom i prigradskom prevozu putnika na teritoriji glavnog grada, od juče je izmijenjen red vožnje na sedam autobuskih linija. Iz gradskog preduzeća Putevi, u čijoj nadležnosti je i linijski prevoz putnika, saopšteno je da će zbog ljetnje sezone i smanjenog protoka putnika saobraćanje autobusa u gradskom (linijskom) prevozu putnika biti redukovano na linijama L1, L9, L10, L7/15, L19, L20 i L21. Tako će do 19. avgusta radnim danima na ovim linijama saobraćati po dva autobusa (na 40 minuta umjesto na sadašnjih 20), dok će dok će subotom i neđeljom saobraćati jedan. Na ostalim linijama nema izmjena i prevoz putnika će se obavljati po ustaljenom redu vožnje.

Ljetni red vožnje za linije L1, L9, L10, L7/15, L19, L20, L21 L1 (ZabjeLo –MasLine)

RADNI DANI (polasci):

Zabjelo - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20; Masline - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20.

SUBOTA

Zabjelo - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Masline - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40, 22.

NEĐELJA

Zabjelo - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Masline - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40.

L9 (ZabjeLo –Zagorič)

RADNI DANI

Manji broj polazaka na sedam linija

9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:30, 21:30, 22:30,; Zagorič - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30, 9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:30, 21:30, 22:30,.

SUBOTA

Zabjelo - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40, 22:00; Zagorič - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20.

NEĐELJA

Zabjelo 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40; Zagorič 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20. L10 (ZabjeLo –Murtovina)

RADNI DANI

8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20; Murtovina - 5:40, 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20.

SUBOTA

Zabjelo - 6:20, 7:40, 9:00, 10:20, 11:40, 13:00, 14:20, 15:40, 17:00, 18:20, 19:40, 21:00, 22:20; Murtovina - 5:40, 7:00, 8:20, 9:40, 11:00, 12:20, 13:40, 15:00, 16:20, 17:40, 19:00, 20:20, 21:40.

NEĐELJA

L15/7 (stari aerodroM – MareZa)

RADNI DANI

Stari aerodrom - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30, 9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:20, 21:30, 22:30; Mareza - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30, 9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:30, 21:30, 22:30.

SUBOTA

Stari aerodrom - 7:00, 9:00, 11:00, 13:00, 15:00, 17:00, 19:00, 21:00; Mareza - 6:00, 8:00, 10:00, 12:00, 14:00, 16:00, 18:00, 20:00, 22:00.

NEĐELJA

L19 (KoniK – bLoK vi)

RADNI DANI

Konik - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20; Blok VI - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20.

SUBOTA

Konik - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40, 22:00; Blok VI - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20.

10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20.

L20 (rogaMi – KoKoti) RADNI DANI

Rogami - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30, 9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:30, 21:30, 22:30; Kokoti - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30, 9:30, 10:30, 11:30, 12:30, 13:30, 14:30, 15:30, 16:30, 17:30, 18:30, 19:30, 20:30, 21:30, 22:30.

SUBOTA

Rogami - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Kokoti - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40, 22:00,

NEĐELJA

Rogami - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Kokoti - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40. L21 (ZabjeLo –ZLatica)

RADNI DANI

Zabjelo - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20; Zlatica - 6:20, 7:00, 7:40, 8:20, 9:00, 9:40, 10:20, 11:00, 11:40, 12:20, 13:00, 13:40, 14:20, 15:00, 15:40, 16:20, 17:00, 17:40, 18:20, 19:00, 19:40, 20:20, 21:00, 21:40, 22:20.

SUBOTA

Zabjelo - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Zlatica - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40, 22:00. NEĐELJA

Zabjelo - 6:00, 6:30, 7:30, 8:30,

Zabjelo - 6:40, 8:00, 9:20, 10:40, 12:00, 13:20, 14:40, 16:00, 17:20, 18:40, 20:00, 21:20; Zlatica - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40. Sve informacije o linijskom prevozu putnika građani mogu dobiti pozivom kol-centra Gradski saobraćaj – Glavni grad Podgorica, na broj 020 801 810, svakoga dana od šest do 22 sata. H. P. Od

Zabjelo - 5:40, 6:20, 7:00, 7:40,

Zabjelo - 6:20, 7:40, 9:00, 10:20, 11:40, 13:00, 14:20, 15:40, 17:00, 18:20, 19:40, 21:00; Murtovina - 5:40, 7:00, 8:20, 9:40, 11:00, 12:20, 13:40, 15:00, 16:20, 17:40, 19:00, 20:20.

Stari aerodrom - 7:00, 9:00, 11:00, 13:00, 15:00, 17:00, 19:00, 21:00; Mareza - 6:00, 8:00, 10:00, 12:00, 14:00, 16:00, 18:00, 20:00.

NEĐELJA

Konik - 6:00, 7:20, 8:40, 10:00, 11:20, 12:40, 14:00, 15:20, 16:40, 18:00, 19:20, 20:40; Blok VI - 6:40, 8:00, 9:20,

Redukovan broj autobusa na ulicama

Odbor za izbor i imenovanje juče raspravljao o inicijativi za smjenu gradonačelnice

Injac dobila rok do 9. jula da se izjasni o razrješenju

Kada je riječ o razrješenju gradonačelnice - ona ne može biti na čelu grada dok je u Čistoći Denis Hot, dok je u Službi zaštite i spašavanja Zdravko Blečić, na čelu Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić, a u ustanovi na Kakarickoj gori Marko Čađenović – poručio je Miloš Mašković (SD)

Odbor za izbor i imenovanje Skupštine glavnog grada juče je nakon poduže rasprave odlučio da gradonačelnici Oliveri Injac da rok do 9. jula kako bi se izjasnila povodom inicijative koju su za njeno razrješenje podnijela 22 opoziciona odbornika iz DPS-a, SDP-a, SD-a i LP-a.

Andrija Klikovac (DPS) saopštio je kako su inicijativu podnijeli sa željom da provjere da li aktuelna gradonačelnica i dalje ima podršku u gradskom parlamentu, podsjećajući da je formalni razlog bio kašnjenje podnošenja izvještaja o radu za prošlu godinu.

NEODGOVORNOST

- Gradonačelnica je iskazala neodgovornost prema poštovanju zakona. Kad je riječ o političkim argumentima, Glavni grad se nalazi u fazi potpune nefunkcionalnosti - imamo sporna imenovanja u gradskim preduzećima, sistem ne funkcioniše, od oktobra prošle godine nije izabran drugi zamjenik gradonačelnice… Dakle, jasno je da postoji duboka politička kriza – ocijenio je Klikovac. On je podsjetio da je Injac nekada bila kadar DPS-a, a da je između ostalog bila i profesorica na UDG-u.

- Podnijeli smo inicijativu da odbornici iznesu mišljenje da li gradonačelnica Injac ima njihovu podršku. Nije strano da se gradonačelnici mijenjaju, a parlamentarna većina može ostati ista – rekao je Klikovac, naglašavajući kako je Injac, uz Vesnu Bratić bivšu koleginicu ministarku u vladi Zdravka Krivokapića, prva u Crnoj Gori po partijskom revanšizmu.

RIBRENDING

Mitar Šušić (NSD) saopštio je da mu nije jasno u čemu opozicija vidi razlog za razrješenje gradonačelnice Injac - to što je ona DPS kadar ili to što je smijenila DPS kadar.

- Meni je žao što je DPS uspio na ovaj način da uništi ostatak opozicije s obzirom na to da je ovu inicijativu pokrenuo kolega Mašković, koji danas pokušava da se ribrendira u Evropski savez i da se distancira od DPS-a - rekao je Šušić. Odbornica Zdenka Popović (Demokratska Crna Gora) konstatovala je kako je legitimno nastojanje opozicije da se izbori za razrješenje gradonačelnice ili skraćenje mandata Skupštini.

- Mislim, međutim, da je ova inicijativa samo metak u prazno i da neće imati podršku iz vladajuće većine, jer gradonačelnica sjajno obavlja posao. Ona se nakon početnih opstrukcija vrlo dobro snaš-

la u rukovođenju gradskom upravom - ocijenila je Popović. Ona je navela da bi svi u parlamentu trebalo da budu ponosi što za gradonačelnicu imamo osobu koja zna da radi svoj posao.

- Na čelu Glavnog grada nalazi se osoba za koju kolege iz DPS-a kažu da je nekada pripadala toj partiji, a ja mislim da to nije tačno. Ona treba da pripada svim građanima – konstatovala je Popović.

ARGUMENTI

Miloš Mašković (SD) dodatno je argumentovao podnošenje zahtjeva za razrješenje gradonačelnice.

- Kada je riječ o razrješenju gradonačelnice - ona ne može biti na čelu grada dok je u Čistoći Denis Hot, dok je u Službi zaštite i spašavanja Zdravko Blečić, na čelu Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović“ Slavica Ilinčić, a u ustanovi na Kakarickoj gori Mar-

ko Čađenović. Ona niti vidi, niti čuje o svim nezakonitostima koja su u ovim preduzećima. Da je neko iz Pokreta za Podgoricu u ovom odboru, ishod glasanja bi vjerovatno danas bio drugačiji – rekao je Mašković, dodajući da ga raduje to što se aktuelna vlast bavi novim savezom, koji je nastao između SD-a, SDP-a i LP-a.

Budimir Mugoša (SDP) podsjetio je da je, zajedno sa kolegom Milošem Maškovićem, bio inicijator podnošenja inicijative za smjenu gradonačelnice.

- Izvještaj o radu za prošlu godinu, koji je dobio 26 glasova, povod je za smjenu gradonačelnice i potvrda da ona nema većinsku podršku u Skupštini glavnog grada. Ni vi koji ste glasali za izvještaj, nijeste zadovoljni. Grad funkcioniše ,,kancelarijski“, imamo preduzeća čiji su direktori predugo u v. d. stanju, grad nije čist,

Danas će biti otkrivena spomen-bista rumunskog pjesnika Mihaja Emineskua

Gradonačelnica Olivera Injac, ministarka kulture i medija Tamara Vujović i gradonačelnica Krajove Lia Olguta Vasilesku danas će otkriti spomenik nacionalnom pjesniku Rumunije Mihaju Emineskuu. Spomen-obilježje se nalazi u Ulici kralja Nikole, na kraju mosta Braće Zlatičanin, prekoputa zgrade ,,Nikić“. Takođe śutra, predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović i gradonačelnica Krajove otvoriće

Ulicu Krajova, koja se nalazi u Siti kvartu. Postavljanje spomen - biste nacionalnom pjesniku Rumunije, romanopiscu, filozofu i novinaru obezbijedila je Ambasada Rumunije i Međunarodna akademija ,,Mihaj Eminesku“.

Bistu je izradio rumunski vajar Rodion Georgita. Rumunski grad Krajova već je usvojio odluku o imenovanju jedne ulice po Podgorici, a preduzimaju i korake za postavljanje statue Petra II Petrovića Njegoša u tom gradu. H. P.

Kadrovi

- Iako su decenijama propagirali partitokratske principe zapošljavanja gdje je ,,prepoznaje teren“ bila najznačajnija preporuka, bilo je i časnih ljudi koji su uspjeli da zaobiđu vašu matricu i zahvaljujući znanju i referencama, koje su stekli i van granica Crne Gore, zavrijede određene pozicije i poslove – saopštila je juče potpredsjednica Gradskog odbora PES i odbornica Anđela Mićović, nakon sjednice Odbora za izbor i imenovanja. Ona je reagovala na riječi Andrije Klikovca koji je na sjednici Odbora sugerisao kako je gradonačelnica Injac bila kadar DPS-a, te da je predavala na jednom od privatnih univerziteta.

- Prof. dr Olivera Injac je duže od deceniju bila jedini predavač sa akademskim zvanjima iz oblasti studija bezbjednosti, sa znanjem koje je tokom više decenija sticala u zemlji i inostranstvu, a zbog svojih naučnih referenci učestvovala je

imamo plavu vodu, nehlorisanu vodu u Lješanskoj nahiji... a za sve to 60 odsto odgovornost snosi gradonačelnica – ocijenio je Mugoša.

Anđela Mićović (PES) ocijenila je da je sadašnja gradska uprava zatekla truli sistem. - To je kao piramida, da biste rasli, morate imate zdrave osnove. Taj truli sistem morali smo da adaptiramo, a to je iziskivalo dosta vremena. Zna se kako je prošla Pozitivna Crna Gora, pa u skladu s tim svaka partija na koju vi ciljate da će dati podršku vašim inicijativama može da doživi istu sudbinu kao Pozitivna. Tako da ćete, kao i sada, ostati opozicija - rekla je Mićović.

Procjena da inicijativa može dobiti većinsku podršku u parlamentu bio je razlog zbog čega je DPS podržao, kazao je Stefan Ćulafić iz te partije.

u velikom broju međunarodnih aktivnosti i bila prepoznata kako jedan od vodećih stručnjaka iz ove oblasti ne samo u Crnoj Gori, nego i šire – navela je Mićović.

Ona je pitala Klikovca da li pomenutom izjavom potvrđuje da su kao partija željeli da drže ključ od svakog radnog mjesta u Crnoj Gori.

- Onako kako danas i sam Klikovac gori od želje da bude poslanik u Skupštini Crne Gore, pa ne bira način i sredstva da se dokazuje različitim oblicima manipulativnih djelovanja – navela je odbornica PES-a.

- Drago mi je da je dio PES-a potvrdio da je gradonačelnica bila kadar DPS-a - nekada u MUP-u, a potom na privatnom univerzitetu. Sad više PES ne može ikoga prozivati za glasanje sa DPS-om - objavio je Andrija Klikovac (DPS) na mreži Iks, odgovarajući na komentar odbornice Mićović.

– Mogli smo je pokrenuti i unazad pola godine i to zbog toga što skupštinska većina na sjednicama nema kvorum. Nema potrebe da kolege iz većine brinu o DPS-u - naša politika je više puta testirana i pokazala se kao tvrda. Dok se vi bavite DPS-om, vaše politike doživljavaju poraz - kazao je Ćulafić.

Predsjednik Odbora za izbor i imenovanje Vasilije Čarapić kazao je da će se o sudbini inicijative za smjenu gradonačelnice raspravljati na narednoj sjednici tog skupštinskog tijela.

- Daćemo rok gradonačelnici da odgovori na inicijativu za razrješenje do 9. jula. Ponovo ćemo zakazati sjednicu Odbora za 12. jul i nakon što dobijemo njeno izjašnjene, ukrstićemo argumente - najavio je Čarapić. N. S.

Ne nazire se rasplet u Skupštini glavnog grada
M. BABOVIĆ
Spomen-bista u Ulici kralja Nikole

Holandija

protiv Rumunije

na ,,Alijanc areni“ u Minhenu

Cvjetanje ,,lala“

ili rumunski san

PODGORICA - Posljednji dan osmine finala Evropskog prvenstva otvaraju Rumunija i Holandija utakmicom u Minhenu od 18 sati.

,,Lale“ su favoriti protiv istočnoevropskih ,,trikolora“, ali igrom u grupi nijesu nikoga ubijedile da bi u Njemačkoj mogle da idu do kraja.

Tim Ronalda Kumana na premijeri je pobijedio Poljsku (2:1), pa remizirao sa Francuskom (0:0), potom izgubio od Austrije (3:2) i do nokaut runde došao kao jedna od četiri trećeplasirane ekipe iz svih grupa.

Holanđani su, ipak, imali sreće jer su za rivala dobili najslabiju od prvoplasiranih reprezentacija.

- Ponosna smo nacija, volimo da pobjeđujemo i igramo dobar fudbal. Znamo da nam to ne uspijeva uvijek i vrlo ozbiljno shvatamo Rumuniju. Znamo što možemo da očekujemo i potrebno je da napredujemo u odnosu na posljednji meč –rekao je Kuman.

- Očekujem da Rumuni budu agresivni. Imaju fizički vrlo snažne igrače u odbrani, a opasni su i iz kornera i slobodnih udaraca – naveo je Kuman.

,,Narandžasti“ su pobijedili Rumune u posljednja četiri meča, uz ukupnu gol razliku 13:1.

- Kada igraš meč u kojem možeš da ispišeš istoriju, moraš biti spreman da daš sve od sebe. Ne postoji laka utakmice, posebno nije laka ona koja donosi plasman u četvrtfinale. Holandija je favorit, ima izvanredne igrače, ali imamo i mi adute – poručio je selektor Rumunije Edvard Jordanesku - Doći do četvrtfinala bilo bi

Austrija favorit protiv Turske u Gelzenkirhenu

fantastično. Teško je to opisati riječima. Važno je da ostanemo jaki, disciplinovani, organizovani i odlučni, a onda bi stvari mogle da odu na našu stranu – dodao je Jordanesku. Njegov kolega na suprotnoj strani očekuje da Holandija ima veći posjed. Ali ključno je – kako iskoristiti posjed.

- Moguće je da će lopta više biti kod nas, ali treba da vidimo koliko ćemo biti dobri sa njom i možemo li da pritisnemo Rumune. Kompaktni su, čekaće

našu grešku i u tim situacijama su opasni. Moramo da budemo dobri u svim segmentima igre – istakao je selektor Holandije Ronald Kuman i osvrnuo se na poraz od Austrije. - Bilo je to razočaranje, posebno prvo poluvrijeme. Način na koji smo igrali nije bio dovoljno agresivan. Zato smo se fokusirali na to i igrači su pokazali reakciju na treningu. Sljedeći korak je da to pokažemo tokom utakmice sa Rumunijom – zaključio je Kuman. N. KOSTIĆ

Koji su dometi Rangnikovog sistema?

Ruka trenerskog vuka

Ralfa Rangnika bila je vidljiva u utakmicama Austrije u D grupi Evropskog prvenstva, gdje su Marko Arnautović i drugovi ostavili bolji utisak i od ekipa kakve su Francuska i Holandija.

Čvrsti, disciplinovani, konkretni – Austrijanci su kao prvoplasirani stigli do osmine finala i večerašnjeg okršaja sa Turskom (21 h) i sa pravom se nadaju da mogu i korak dalje. I ne samo do četvrtfinala...

- Stojimo čvrsto na zemlji, niko u ekipi ne misli da smo već nešto postigli. Sada počinje ,,novo“ Evropsko prvenstvo. Mormao uživati u tome od prvog minuta – izjavio je Rangnik.

- Mnogo bi nam značilo da postignemo nešto što Austrija nije nikada do sada – plasman u četvrtfinale. Malo ljudi je očekivalo da prođemo grupu, a kamoli da završimo na prvom mjestu u najtežoj. Nije slučajno što smo u osmini finala. Sada smo ovdje u Lajpcigu gdje sam radio osam godina i gdje su mnogi moji igrači igrali ili još igraju. Nadam se da će pored navijača Austrije biti i nekoli-

ko navijača Lajpciga – izjavio je iskusni stručnjak. Austrija je u euforiji, ali što tek reći za fanatične Turke koji takođe vide veliku šansu da se njihova selekcija domogne četvrtfinala. - Igramo sa timom koji je jak na lopti i igra sa mnogo strasti. Moramo biti spremni za obje te stvari. Moramo unijeti svoju energiju, koja nas izdva-

ja, za što nam trebaju vrela srca, ali hladne glave – podvukao je Rangnik. Turska je EP počela pobjedom u sjajnom duelu sa Gruzijom (3:1), potom je glatko izgubila od Portugala (3:0) i u meču gdje joj je i bod bio dovoljan u nadoknadi savladala Češku (2:1).

- Postigli smo pet golova sa pet različitih strijelaca. Pritom nijesmo dali nijedan iz penala,

neke ,,mrtve“ lopte, nije bilo ni autogola. Radimo odličan posao u smislu kontrole lopte, ali moramo ovo pretvoriti u više pogodaka. Smirenost je veoma važna – analizirao je selektor Vinćenco Montela - Ne smijemo dozvoliti da nas emocije savladaju i ne smijemo razmišljati o porazu od Austrije od 6:1 u prijateljskom meču u martu. Ovo je potpuno drugačiji meč. i Ralf Rangnik zna to. Znamo što Austrija može, ali znamo i što mi možemo. Očekujem mnogo crveno-bijelih zastava na tribinama. Naši navijači su nas do sada odlično podržavali. To je naša prednost – dodao je Montela. Turska javnost mnogo priča o Ardi Guleru – 19-godišnji vezista Real Madrida bio je starter protiv Gruzije i Češke, protiv Portugala je igrao 21 minut. - Ako si dovoljno dobar, dovoljno si star. Arda je veoma talentovan igrač. Postoje stvari koje treba da poboljša, ali nemoguće je ne dozvoliti mu da igra. Osjeća se razlika kada je u igri teren, ne postoji igrač kao što je on. Mlad je i napredovaće u onome gdje treba – poručio je Montela. Ne. K.

DO SADA NIJESU IMPRESIONIRALI: Holanđani na treningu
NAJVEĆA SNAGA AUSTRIJE: Selektor Ralf Rangnik

SRCEPARAJUĆI KRAJ ,,DEŽELE“: Golman ,,selesaoa“ odbranio tri udarca u penal seriji

Košta prekinuo slovenačku bajku

Slovenačka bajka na Evropskom prvenstvu završena je srceparajuće.

Tim Matjaža Keka izdržao je 120 minuta protiv Portugala u osmini finala (0:0), imao i zicer za pobjedu, a onda je ,,deželi“ u penal seriji ponestalo ono što ju je krasilo – smirenost i koncentracija.

Sve je završeno nakon samo tri serije – sjajni Diogo Košta odbranio je šuteve Iličiću, Balkovecu i Verbiču, na drugoj strani pogađali su Kristijano Ronaldo, Bruno Fernandeš i Bernardo Silva Portugal je u četvrtfinalu, čeka ga derbi sa Francuskom, a posebno zahvalan Košti treba da bude Kristijano Ronaldo kojem je Jan Oblak odbranio penal u 105. minutu. Slovenci su na krilima Oblaka letjeli ka neslućenim visinama, ali golmana Atletika zasjenio je čuvar mreže Porta. Košta je prvi golman u istoriji evropskih prvenstava koji je odbranio tri šuta u seriji jedanaesteraca. U regularnom toku, Slovenija je izdržala pritisak Portugala u prvih pola sata, potom se oslobodila i znala da unese nemir u redove ,,selesaoa“, ali se rezultat do poluvremena nije mijenjao.

Nije ni do isteka 90 minuta, a nije bilo ni previše velikih šansi. Ronaldo je prijetio iz slobodnih udaraca, tek u finišu iz igre – bio je sam na lijevoj strani, šutirao je pravo u Oblaka. Na drugoj strani, Portugalce je mogao da šokira Benjamin Šeško kada je pobjegao Pepeu – udarac napadača RB Lajpciga bio je preslab.

Otišlo se u produžetke gdje je ,,selesao“ imao idealnu šansu da povede. Vanja Drkušić je u šesnaestercu, u situaciji kada je teško i mogao da kontroliše svoje kretanje, po mišljenju sudije Danijelea Orsata faulirao

Autogol Fertongena odveo ,,trikolore“

u četvrtfinale

Portugal 0

Stadion: Dojče bank park

Sudija: Danijele Orsato (Italija) Strijelci u penal seriji: Ronaldo, Fernandeš, B. Silva Žuti kartoni: Kanselo (Portugal), Drkušić, Karničnik, Gorenc Stanković, Bijol, Balkovec (Slovenija)

PortugalSlovenija 0 Slovenija (penali 3:0)

Košta Kanselo (od 117. Semedo)

Dijaš Pepe (od 118. Neveš) Mendeš Palinja Fernandeš Vitinja (od 65. Žota) B. Silva Leao (od 76. Konseisao) Ronaldo

Oblak Karničnik Drkušić Bijol Balkovec Gnezda Čerin

Elšnik (od 106. Iličić)

Mlakar (od 74. Gorenc Stanković) Stojanović (od 87. Verbič)

Šporar (od 74. Čelar) Šeško

Dioga Žotu, a loptu je naravno uzeo Kristijano Ronaldo. I promašio – tačnije, pročitao ga je Jan Oblak i uz pomoć stative odbranio Sloveniju u 105. minutu. Sa 39 godina i skoro pet mjeseci najstariji je fudbaler koji je promašio penal na EP. Briznuo je u plač, ali ostao do kraja na terenu. U produžecima je zbog čestih prigovora crveni karton dobio slovenački selektor Matjaž Kek, a ko zna što mu je prolazilo kroz glavu u 115. minutu nakon što je njegov tim promašio zicer za vođstvo. Šeško je nakon greške Pepea išao sam na golmana Portugala, mogao da bira što će da radi, ali umjesto da postane junak –udarac po zemlji odbranio mu je Diogo Košta. Ne. K.

Francuska je u četvrtfinalu Evropskog prvenstva, a da još nije postigla gol iz igre,,trikolori“ su otpor Belgije slomili tek u finišu meča (1:0), u 85. minutu, i to autogolom Jana Fertongena

U trenucima kada je sve ,,mirisalo“ na produžetke, Randal Kolo Muani je pokušao da ubaci loptu u peterac, a štoper Anderlehta je skrenuo loptu i tako matirao svog golmana Kuna Kastelsa.

To je drugi autogol kojim Francuzi dobijaju meč sa EP, nakon meča koji je protiv Austrije odlučio Maksimilijan Veber

Ako se tome doda da je Kilijan Mbape pogodio iz penala u remiju protiv Poljske (1:1),

te da nije bilo golova na meču sa Holandijom, jasno je da selektor Francuske Didije Dešan u nastavku mora da riješi problem realizacije svog tima. Francuska je prvi ozbiljniji pokušaj imala u 17. minutu, ali je Markus Tiram šutirao pored stative, a tri minuta kasnije i Adrijen Rabio preko gola. Belgija je u 24. minutu imala šansu kada je Kevin De Brujne izveo slobodan udarac, a francuski golman Majk Menjo sa gol linije odbranio. U 34. minutu dobru priliku propustio je Tiram, koji je glavom poslao loptu pored gola, poslije dodavanja Žila Kundea. Pet minuta kasnije sa oko 20 metara šutirao je i Orelijen Čuameni, ali je

bio neprecizan. On je imao posljednju priliku u prvom poluvremenu poslije dodavanja Mbapea, ali je šutirao preko prečke. Čuameni je u 49. minutu šutirao, loptu je zakačio jedan igrač i pomogao belgijskom golmanu Kastelsu da izbaci loptu u korner. Dva minuta kasnije Tiram je glavom poslao loptu preko prečke, a preko gola šutirao je i Mbape u 54. minutu. U 61. minutu Teo Ernandes je spriječio odličan napad Belgije, nakon što je u posljednjem trenutku startovao kod šuta Janika Karaska i izbacio loptu u korner. U 71. minutu šutirao je Romelu Lukaku, francuski golman je odbranio, a Menjan je saču-

vao svoju mrežu i poslije dobrog šuta De Brujnea sa ivice šesnaesterca u 83. minutu. To je bila uvertira za gol odluke. Kolo Muani je, inače, sredinom drugog poluvremena zamijenio Tirama, a do gola je, maltene, bio nezapažen. Njegov udarac, međutim, donio je pobjedu jednom od najvećih favorita za titulu. Žil Kunde i N’Golo Kante su u tom napadu tražili rješenja, dodali su loptu napadaču Pari Sen Žermena, a ovaj je iz okreta želio da je pošalje ka petercu. Tada je lopta zakačila Fertongena i otišla iza leđa golmana Kastelsa.

Pokušaji Belgije da izjednači ostali su bezuspješni do kraja meča. S. JONČIĆ

Stadion: Diseldorf arena.
Glen Niberg (Švedska).
1:0 Fertongen (ag) u 85. Žuti kartoni: Čuameni, Grizman, Rabio (Francuska), Fertongen, Mangala (Belgija)
(od 88. Luke-
(od 63. Mangala)
Francuska
FrancuskaBelgija
Šut Kolo Muanija koji je donio pobjedu Francuzima
ODBRANIO TRI OD TRI: Košta zaustavlja udarac Iličića

na kraju priprema u Sloveniji

,,Plavi“ bolji od Egnatije

PODGORICA - Fudbaleri

Budućnosti pobjedom su završili pripreme u Moravskim Toplicama. ,,Plavi“ su posljednjeg dana boravka u Sloveniji savladali šampiona Albanije, ekipu Egnatije (2:1). Pogotke su postigli Igor Ivanović i Ivan Bojović Egnatija je povela u 39, Bojović umalo izjednačio tri minuta kasnije, dok je Ivanović pogodio za 1:1 u 45. nakon greške golmana – pogodio je iz prve prazan gol sa tridesetak metara.

Budućnost je do pobjede stigla u 84. minutu – štoper Bodin Tomašević je napravio prednost iz posljednje linije, proigrao Bojovića koji se poigrao

sa odbranom protivnika i postigao odlučujući pogodak sa desetak metara. - Odigrali smo na način koji kao trener ne preferiram i koji možda nije lijep za oko, ali je –takmičarski. Najvažnije je doći do rezultata - rekao je trener Ivan Brnović

- Danas sam najmanje zadovoljan načinom kako smo gradili igru, čuvali loptu... Protivnik je dosta držao loptu u svom posjedu, a mi smo sa druge strane bili opasni iz kotranapada. Igrali smo u niskoj i srednjoj zoni dobro, rival nije imao rješenja za nas, a primili smo gol kada smo izašli u presing tih nekih dvadesetak minuta – poručio je Brnović.

- Pobijedili smo kao tim. Bili smo taktički pametni, svaki igrač je dao svoj maksimum i onda su pojedinci izašli iz kolektiva. Sve u svemu, jedna prava takmičarska utakmica, slične nas čekaju u Evropi, zadovoljan sam zalaganjem, a došao je i rezultat kao plod voljnog momenta i želje igrača. Budućnost je protiv Egnatije igrala u sastavu Mijatović, Grivić , Dakić (od 50. Orahovac ), Tomašević (od 85. Adžić), Gašević (od 80. Vuković), Brnović (od 80. Mirković), Bulatović, Vukotić (od 85. Đukanović), Bojović (od 85. Camaj), Ivanović (od 85. Kostić) i Perišić (od 70. Šarkić). Ne. K.

Lamin Jamal poručio da je Argentinac najbolji fudbaler u istoriji

Ne poredite me sa Mesijem

PODGORICA – Lamin Jamal (16), vanserijski španski talenat, odbio je poređenje sa Lionelom Mesijem nakon trijumfa Španije nad Gruzijom 4:1 u osmini finala Evropskog prvenstva u Njemačkoj.

Ljevonogi krilni napadač Barselone je već standardni starter u reprezentaciji, a za manje od dvije sedmice proslaviće 17. rođendan. Najmlađi je fudbaler koji je zaigrao na šampionatima kontinenta, a njegov stil igre je razlog zbog kog se poređenja sa Mesijem ne mogu izbjeći...

– Mesi je najbolji igrač u istoriji i činjenica da nas porede je nevjerovatna, ali to nije na mejstu. Niko ne može da se poredi sa njim, pa ni ja, koji sam tek počeo. Ne poredite me sa njim, nadam se da ću ostvariti samo pola stvari iz njegove karijere – poručio je Jamal. Prva zvijezda modernog fudbala Mesi je tokom karijere osvojio čak 44 trofeja, a do sada

Nadu niko

ne može da im oduzme

PODGORICA – Nakon četiri nastupa na evropskim prvenstvima i dva uzastopna na svjetskim šampionatima, pred košarkašima Crne Gore je najveći izazov u istoriji – tim Boška Radovića će se od danas u Rigi boriti za mjesto na Olimpijskim igrama i suvišno je govoriti kakav bi uspjeh bio da naša selekcija izbori vizu za Pariz.

S obzirom na tradiciju i trenutni kvalitet u rosteru, „crveni“, svakako, nijesu favorit na olimpijskom kvalifikacionom turniru u glavnom gradu Letonije. Ali, našim košarkašima niko ne može da oduzme nadu. Uostalom, Crna Gora je posljednjih godina i pravila podvige na velikim takmičenjima, podizala je ljestvicu i prava je šteta što neće biti kompletna u Rigi, kako bi „punih pluća“ mogla da se uhvati u koštac sa svim rivalima…

KRAJ OLIMPIJSKOG

CIKLUSA

Pripreme su gotove, odigrali su i dva kontrolna meča, pa su košarkaši Crne Gore spremni za istorijske olimpijske kvalifikacije.

– Nakon dvije nedjelje priprema i turnira u Atini, gdje smo imali dvije jake provjere, od kojih prva nije bila na očekivanom nivou, ali druga je svakako bila bolja, sada smo u Rigi i očekuje nas utakmica sa Brazilom – kazao je selektor Crne Gore Boško Radović.

RADONČIĆ:

Daćemo sve od sebe i probati da dobijemo Brazil

Boje Crne Gore na olimpijskom kvalifikacionom turniru u Rigi će braniti Kendrik Peri, Igor Drobnjak, Petar Popović, Luka Bogavac, Dino Radončić, Andrija Slavković, Đorđije Jovanović Emir Hadžibegović Aleksa Ilić Marko Simonović, Vasilije Baćović i Nikola Vučević – Mislim da smo se dobro spremili. Dogovorili smo i završili detalje i spremni smo da igramo sa Brazilom naš prvi meč u istoriji u kvalifikacijama za Olimpijske igre. Veoma smo srećni, idemo da uživamo, da damo sve od sebe i probamo da dobijemo Brazil – rekao je Dino Radončić.

PODGORICA – Meksiko je završio takmičenje na Kopa Americi već u grupnoj fazi, sa remijem 0:0 protiv Ekvadora.

Pred velikim brojem svojih navijača u Glendejlu (američka država Arizona) Meksikanci nijesu uspjeli da ,,probiju“ odlično defanzivno postavljenu ekipu Ekvadora. Obje eki-

pe su u grupi osvojile po četiri boda – ali Ekvador ima bolju gol-razliku. Sveukupno, Meksiko je razočarao na kontinentalnom šampionatu. Sa druge strane, Ekvador će u četvrtfinalu 4. jula igrati protiv aktuelnog i svjetskog šampiona Argentine. Iznenađenje Kopa Amerike je Venecuela, koja je savladala

je postigao čak 837 golova. Jamal, Barsina velika nada, fudbaler marokanskog porijekla, prošle sezone je na 50 mečeva za klub u svim takmičenjima sedam puta bio strijelac.

– Završavamo jedan olimpijski ciklus od četiri godine i nakon dobrog Evropskog prvenstva i sjajnog Mundobasketa, ovo je nagrada za nas da smo prvi put na olimpijskom kvalifikacinom turniru. Jasno je da su ovdje najbolji od najboljih. Po-

Jamajčane rutinski 3:0 i maksimalnim skorom (devet bodo-

va u grupi) izborila četvrtfinale protiv Kanađana. R. A.

red osam selekcija koje su se direktno plasirale na Olimpijske igre, traže se još četiri ekipe. Mi smo u Rigi na jednom od četiri turnira, sa kojeg od šest timova samo jedan dobija vizu za Pariz. Svaka grupa je jaka, mislim da je naša prilično teška –dodao je Radović. Košarkaši Crne Gore su u Rigu doputovali u neđelju veče, a juče su u popodnevnim časovima odradili trening u ,,Riga areni“, gdje će danas od 14.30 sati (po našem vremenu) igrati protiv Brazila prvi meč na olimpijskom kvalifikacionom turniru. Drugi rival u grupi je Kamerun (srijeda od 14.30 h), a prve dvije selekcije će izboriti plasman u polufinale turnira u kojem će igrati sa dvije prvoplasirane selekcije iz druge grupe, u kojoj su domaća Letonija, Gruzija i Filipini. Pobjednici polufinala sastaće se u finalu, a samo pobjednik turnira ide na OI u Parizu. – Moramo da budemo pažljivi i oprezni s očekivanjima. Smatram da su Letonija i Brazil favoriti iz ove dvije grupe, dok smo mi sa prilično izmijenjenim sastavom u odnosu

na prošlo Svjetsko prvenstvo. Ali, mislim da smo se dobro spremili, da ćemo izgledati najbolje moguće u ovom trenutku, da ćemo biti tačni i precizni u igri u oba pravca, jer jedino tako možemo protiv sjajne reprezentacije Brazila, individualno i timski, da dođemo u situaciju da pobijedimo – naglasio je Radović.

PRIVILEGIJA JE BITI U RIGI

Radović je za ovu akciju imao puno problema da sastavi najbolji tim, a zbog povreda ili drugih razloga nije mogao da računa na čak osam igrača (Dubljević, Ivanović, Mihailović, Radović, Todorović, Nikolić, Žugić, Kljajić). Osim oslabljena, naša selekcija će u Rigi da nastupi i podmlađena. Bez obzira na sve, svi u našem taboru su svjesni šanse kakva im se ukazala. – Privilegija je biti ovdje. Sve reprezentacije iz svih grupa su stigle u najboljim mogućim sastavima, jer i pored svih uspjeha u klubovima, svi imaju želju da sa svojim reprezentacijama budu na OlimKošarkaši

Talentovani štoper odbio Mančester junajted

PODGORICA – Aron Anselmino (19), jedan od najvećih argentinskih talenata, napustiće Boka juniors i pojačati Čelzi. Klubovi su dogovorili obeštećenje za štopera u rangu od 16,5 miliona eura. Prethodno, defanzivac je odbio Mančester. Prošle sezone Anselmino je de-

bitovao u argentinskom šampionatu, a igrač već prepoznat po izuzetnoj borbenosti u duel-igri je dobijao sve veću minutažu u posljednjim mjesecima. Po dogovoru klubova, londonske ,,plavce“ u Premijer ligi pojačaće u januaru, tj. kada se završi sezona u argentinskom prvenstvu (igra se od početka maja do sredine decembra). Boka je loše počela sezonu, tek je na 11. mjestu na tabeli nakon pet kola, sa sedam bodova. R. A.

Budućnost pobijedila prvaka Albanije

Brazilci vode 2:0 u pobjedama, samo trojica igrala 2019. godine

Crna Gora i Brazil su igrali na Mundobasketu u Kini 2019. godine, u 3. kolu grupne faze, kada su „karioke“ slavile 84:73. U timu Brazila u tom meču najefikasniji je bio Marselinjo Uertas sa 16 poena, uz šest asistencija, dok je isti poenterski učinak u selekciji Crne Gore, uz 10 asistencija, imao Derek Nidam Prije Mundobasketa u Kini, dva tima su se dvade-

Raspored turnira u Rigi

Kamerun

ČETVRTAK

Grupa A 14.30 – Filipini – Gruzija

Grupa B

18.00 – Kamerun – Brazil

setak dana ranije sastala i na turniru u francuskom Lionu, kada su Brazilci slavili 80:69. Iz sastava koji je tada vodio Zvezdan Mitrović samo trojica igrača će ponovo igrati protiv Brazila – Nikola Vučević, Dino Radončić i Petar Popović Osim 41-godišnjeg Uertasa, između ostalog bivšeg igrača Barselone, Baskoni-

je i Los Anđeles Lejkersa, u timu Brazila koji će igrati u Rigi je još četvorica igrača od prije pet godina – Kristijano Felisio, Vitor Benite, Didi Luzada i Bruno Kaboklo, centar Partizana. U timu je i plejmejker Crvene zvezde Jago dos Santos Kao na Svjetskom prvenstvu 2019, ekipu Brazila ponovo vodi Aleksandar Petrović

Četiri turnira za četiri mjesta

Osim u Rigi, igraće se još tri olimpijska kvalifikaciona turnira, na kojima će se, takođe, samo pobjednici plasirati na Igre u Parizu.

U Grčkoj će se boriti Slovenija, Novi Zeland, Hrvatska, Grčka, Dominikanska Republika i Egipat. U Španiji će igrati Španija, Angola, Liban, Finska, Poljska i Bahami, a u Portoriku Litvanija, Italija, Meksiko, Obala Slonovače, Bahrein i Portoriko. Vizu za Olimpijske igre ima već osam selekcija. Predstavnici Evrope biće domaćin Francuska i dvije najbolje plasirane ekipe sa prošlogodišnjeg Svjetskog prvenstva sa ovog kontinenta – Njemačka i Srbija. Američki kontinent predstavljaće SAD i Kanada, polufinalisti Mundobasketa, a vizu za Pariz obezbijedili su još Južni Sudan, kao najbolji tim Afrike na SP, te Australija iz Okeanije i Japan iz Azije.

pijskim igrama. Samim tim, čeka nas težak posao, a ne bih se vraćao na činjenicu ko nam nedostaje, jer ovdje je trenutno 12 najboljih igrača koje imamo i sa njima ćemo pokušati da napravimo dobar posao u Rigi – jasan je selektor Crne Gore. Brazil je prvi rival, a Radović ističe da je jasno kako njegova selekcija mora da igra da bi se mogla nadati uspjehu. – Ono što treba da radimo i u napadu i u odbrani jeste da svedemo igru „5 na 5“ i zaustavimo njihovu tranziciju. Radi se o veoma talentovanoj reprezentaciji, sa ozbiljnim „sajzom“, koja

ima i mlade i iskusne igrače, a samim tim je prilično kompletna. Da bismo došli u situaciju da budemo u utakmici, moramo da budemo veoma precizni i u napadu i u odbrani – zaključio je Radović. S. JONČIĆ

Hrvatsko krilo stiglo u podgorički klub iz Cedevite junior

Ivan Bogdanović prvo pojačanje SC Derbija

PODGORICA – Hrvatski košarkaš Ivan Bogdanović prvo je pojačanje SC Derbija za narednu sezonu. Kako je saopšteno iz podgoričkog kluba, potpisao je trogodišnji ugovor sa „studentima“. Devetnaestogodišnji košarkaš rođen je 13. jula 2004. godine, igra na poziciji krila i visok je 203 cm. Prethodnu sezonu je proveo u ekipi Cedevita junior za koju je nastupao u hrvatskom prvenstvu i ABA 2 ligi. U domaćem šampionatu je odigrao 24 meča uz prosjek od 8,9 poena, 3,9 skokova i 1,7 asistencija. Na sedam utakmica u ABA 2 ligi, Bogdanović je prosječno bilježio 6,3 poena i 1,1 skok. Ubacio je 17 poena Spartaku, novom članu ABA lige. – Prepoznat je po sjajnom atleticizmu, tranziciji, igri „jedan

na jedan“. Ivane, dobro došao među „studente“! – saopšteno je iz SC Derbija. Ugovor sa SC Derbijem je produžio kapiten Nikola Pavlićević. Pod ugovorom su i Emir Hadžibegović , Luka Bogavac , David Mirković , Zoran Vučeljić, Vasilije Todorović

Otišli su Tomislav Ivišić (Američki koledž Ilinoj), Borna Kapusta (Split) i Amerikanac Obri Dokins (Portoriko). Ugovori su istekli Igoru Drobnjaku, Vasiliju Baćoviću i Mateu Drežnjaku Novi je i trener pošto je Petar Mijović na klupi zamijenio Dejana Jakaru S. J.

Četvorogodišnji ugovor vrijedan 212 miliona američkih dolara

Pol Džordž potpisao za Filadelfiju

PODGORICA – Pol Džordž (34) novi je košarkaš Filadelfija 76ersa, koji će sa njim u timu biti legitimni kandidati za vrh Istočne konferencije NBA lige.

Proslavljeno američko krilo dobilo je ugovor na četiri godine, vrijedan 212 miliona američkih dolara (196,9 miliona eura). Uz centra Embida, jednog od najboljih košarkaša lige, i sve boljeg beka Meksija, činiće trio zvijezda kluba koji čeka NBA

titulu duže od četiri decenije. Amerikanac visok 203 santimetra je prethodnih pet sezona odigrao u Los Anđeles Klipersima. U sezoni za nama bilježio je 22,6 poena uz 5,2 skoka po meču.

Izuzetni defanzivac (2019. bio najbolji ,,kradljivac lopti“ u ligi) u NBA je od 2010. godine, kada je bio deseti pik na draftu. Tokom karijere osvojio je jedno olimpijsko zlato, a igrao je i za Indijanu i Oklahomu. R. A.

PODGORICA – Kris Pol (39), proslavljeni NBA veteran i plejmejker, nakon sezone u Golden Stejt Voriorsima dobio je otkaz u klubu.

Kalifornijski klub odlučio je da mu ne ponudi garantovani ugovor vrijedan čak 30 miliona američkih dolara za narednu sezonu. ,,Ratnici“ su se od-

lučili za restrukturiranje tima, nakon loše prethodne sezone. Košarkaš koji je od 2005. u NBA, sa 12 nastupa na Ol-star utakmicama, četiri puta biran u prvu petorku lige, a sedam puta u najbolju defanzivnu petorku, nije ostavio dobar utisak u Golden Stejtu. Na 58 mečeva u sezoni za nama (18 kao starter) bilježio je 9,2 poena uz 6,8 asistencija i 3,9 skokova i 1,2 ukradene lopte u prosjeku. Prvi put u karijeri imao je jednocifren košgeterski učinak po meču. Pol je čak šest puta bio najbolji „kradljivac lopti“, a pet puta najbolji asistent u ligi. Amerikanac je dvostruki olimpijski šampion, a tokom karijere nikad nije igrao u NBA finalu. R. A.

Plejmejker prethodno produžio ugovor u Klipersima

PODGORICA – Matijs de Liht (24) je utanačio detalje petogodišnjeg ugovora u Mančester junajtedu, objavili su ostrvski mediji.

Štoper Bajern Minhena ima dozvolu da napusti najveći klub Bundeslige. Ipak, gigant Premijer lige Junajted narednih dana treba da dogovori vi-

sinu obeštećenja za transfer holandskog defanzivca. Očekuje se da visina obeštećenja bude između 60 i 70 miliona eura. Prethodne sezone De Liht je često bio nezadovoljan statusom u timu ,,Bavaraca“, jer mu nije bila garantovana rola startera. Kako se navodi, prethodnih dana njegov agent se lako dogovorio

Junajtedom

sa čelnicima mančesterskog kluba, što oko plate klijenta, što oko uloge u timu. Nekada velika nada Ajaksa, De Liht je u prethodnoj sezoni nastupio u 30 mečeva za Bajern u svim takmičenjima i dva puta bio strijelac. Za nacionalni tim Holandije na 45 mečeva postigao je dva gola. R. A. Čeka se da Bajern odobri transfer

PODGORICA – Rasel Vestbruk (35) potencijalno je pojačanje Denver Nagitsa nakon što je saopšteno da Los Anđeles Klipersi plejmejkeru traže novi klub. NBA zvijezda iza sebe ima lošu sezonu tokom koje je bilježila

11,1 poen, pet skokova i 4,5 asistencija po meču i šutirala sa 45 procenata uspješnosti iz igre. Bek izuzetne klase već je veteran, u NBA je od 2008. godine. Izabran je za najboljeg igrača (MVP) lige 2017. godine,

dva puta biran je u prvi tim lige. Takođe, dva puta bio je najbolji strijelac, a tri puta najbolji asistent u najjačoj ligi svijeta. Čak četiri puta tokom karijere Vestbruk je imao sezone sa ,,tripl-dabl“ skorom u prosjeku. Posljednji put u sezoni 2020–21. u Vašingtonu kada je bilježio 22,2 poena, 11,7 asistencija i 11,5 skokova po meču. Prethodnih dana Amerikanac je dobio novi ugovor u Klipersima, ali jasno je da će kalifornijski ugovor iskoristiti za odgovarajući trejd. R. A.

Ivan Bogdanović (desno) u dresu Cedevite junior
Klub više ne računa na slavnog NBA plejmejkera

Slabo izdanje Crnogoraca u posljednjem pripremnom meču sa Francuzima

„Ajkule“ moraju bolje

Francuska 14

Crna Gora 10

MONPELJE – Bazen ,,Raul Fonkern“. Gledalaca: 100. Rezultat po četvrtinama: 4:3, 5:1, 3:3, 2:3.

FRANCUSKA: Ofner, Sodadije 1, Kruzija 3, Bue 2, Kaš 1, Verno 2, Do Karmo 2, Izdinski, Marzuki, Bodega 3, Vanpeperstrat, De Nardi, Fontani, Mas. CRNA GORA: Lazović, Mršić 1, Đ. Radović, D. Radović 1, Mačić 2, Popadić 1, Vidović 1, Đurđić 2, Vujović, Spaić 1,

Matković, V. Radović, Andrić, Obradović 1. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je od domaćina Francuske 14:10 u drugom pripremnom meču za Olimpijske igre. Prije tri dana igrači selektora Vladimira Gojkovića bili su bolji nakon peteraca (19:17).

U sinoćnjem duelu domaćin je odlučujuću prednost stekao krajem prve i u drugoj četvrtini, kada je serijom 6:0 stigao do ubjedljivih 9:3. Francuzi su još dva puta imali ,,plus šest“ (10:4, 13:7), a Crna Gora je uspjela da „ublaži“ poraz.

Naše vaterpoliste nove obaveze čekaju u Šapcu gdje će od 4. do 7. jula igrati sa Njemačkom, dan kasnije sa Rumunijom, a 6. jula su zakazani dueli s Australijom i Srbijom. Upravo će ovo biti posljednja provjera turnirskog tipa pred Olimpijske igre u Parizu.

Posljednji dio priprema ,,ajkule“ će obaviti u Herceg Novom i Podgorici.

U Parizu će igrati u grupi sa Hrvatskom, Grčkom, Italijom, SAD i Rumunijom. Najbolje četiri reprezentacije izboriće osminu finala. A. MARKOVIĆ

Kreće Svjetsko prvenstvo u vaterpolu za igrače do 18 godina

Crna Gora na startu sa SAD

PODGORICA – Vaterpolo reprezentacija Crne Gore od 18.30 sati sa Sjedinjenim Američkim Državama odigraće premijerni meč na Svjetskom šampionatu za uzrast do 18 godina. Domaćin je Buenos Ajres, a na prvenstvu koje će trajati do 8. jula naša ekipa igraće u grupi A i s Srbijom i Mađarskom.

Trener Miodrag Mirović odredio je tim koji će predstavljati Crnu Goru. Na spisku su: Marko Pejović, Miloš Vukašinović, Tim Perov , Tadija Matijašević , Đorđe Pejović , Nikola Petrović, Andrija Roganović, Miljan Bošković, Srđan Janović, Strahinja Gojković, Ivan Marković, Dani-

Američka atletičarka dominantna pred OI

lo Stupar, Draško Samardžić, Ognjen Moračanin i Miloš Milinić

U stručnom štabu su još pomoćni treneri Filip Andrić i Nikola Mijanović, kao i ljekar Rade Šćekić

U ostalim grupama nastupaće Grčka, Italija, Španija i Hrvatska (grupa B), Kina, Kanada i Iran (grupa C), Brazil, Argen-

tina i Urugvaj (grupa D), Japan, Novi Zeland i Kolumbija (grupa E), Australija, Južna Afrika i Kazahstan (grupa F). Direktan plasman u četvrtfinale izboriće po dvije najbolje reprezentacije iz grupa A i B. Trećeplasirani i četvrtoplasirani timovi iz A i B grupa igraće u osmini finala sa pobjednicima grupa C, D, E i F. A. M.

PODGORICA – Sidni Maklaflin (24) ponovo je oborila svjetski rekord u atletici na trci 400 metara sa preponama –sa vremenom od 50,65 sekundi na američkim olimpijskim kvalifikacijama u Judžinu.

Na istoj stazi, prije dvije godine na planetarnom šampionatu, postavila je prethodni planetarni rekord, za tri stotinke lošiji od novog. Tada je postala prva žena koja je 400 metara sa preponama istrčala brže od 51

sekunde na nekom takmičenju. Amerikanka će biti izraziti favorit za zlato u svojoj disciplini na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Jedini rival biće joj Holanđanka Bol, evropska šampionka.

Mlada atletičarka dvostruka je olimpijska šampionka iz Tokija (trijumfi u pojedinačnoj konkurenciji i štafeti) i imaće odličnu šansu da ta zlata i odbrani. Takođe, trostruka je planetarna šampionka. R. A.

TUR DE FRANS: Biciklista iz Eritreje pobjednik treće etape

PODGORICA – Biciklista iz Eritreje Binijam Girmaj pobjednik je treće etape na Tur de Fransu, dok je žutu majicu vodećeg preuzeo Ričard Karapas iz Ekvadora. Girmaj je etapu dugu 231 kilometar od Pjaćence do Torina prešao za pet sati, 26 minuta i 48 sekundi i postao prvi tamnoputi afrički pobjednik etape u biciklizmu na čuvenoj trci u Francuskoj. – Ovo je za sve Afrikance. Moramo biti ponosni. Mi smo, zaista, dio velikih trka. Ovo je naš trenutak. Ovo je naše vrijeme – rekao je Girmaj. Zbog masovnog pada na 2,3 kilometra do cilja upisano je

Govorio o incidentu i sudaru sa Norisom

Ferstapen: Žao mi

je, ali to je trkanje...

PODGORICA – Šampion

Formule 1 Maks Ferstapen nije želio da prihvati krivicu za incident na Velikoj nagradi Austrije, sudar sa Landom Norisom U borbi za prvo mjesto, došlo je do kontakta Ferstapenovog Red Bul bolida i Norisovog Meklarena. Obojici su probušeni pneumatici. Britanac Noris završio je trku, a Ferstapen je uspio da doveze vozilo do boksa i zamijeni pneumatik. Završio je na petom mjestu. Njih dvojica su bliski prijatelji... – Kao prijatelj, nikada ne želite da dođe do sudara, ali to se dogodilo ovog puta. Na kraju dana sve je to dio trkanja. Jasno je da smo obojica razočarani – rekao je Ferstapen i poručio da iskreno misli da je Norisu u duelu ostavio dovoljno prostora na stazi. Pobjednik trke na kraju je bio Džordž Rasel iz Mercedesa. Na tabeli šampionata Ferstapen, trostruki prvak svijeta, vodi sa 237 bodova, a Noris je drugi sa 156 bodova. R. A.

da su svi biciklisti na cilj stigli istim rezultatom. Drugi je bio Fernando Gavirija, a treći Arno de Li Prvo mjesto u generalnom plasmanu preuzeo je Ričard Karapas iz Ekvadora sa 15 sati, 20 minuta i 18 sekundi. On je prvi takmičar iz Ekvadora kao nosilac žute majice. Isti rezultat imaju i Tadej Pogačar iz Slovenije, koji je pao na drugo mjesto, trećeplasirani Belgijanac Remko Evenepul i Danac Jonas Vinegor Naredna, četvrta etapa, planinska, vozi se danas od Pinerola do Valuara dužine 139,6 kilometara. R. A.

U Pljevljima održano 30. Ekipno

Najbolji juniori

PODGORICA – Na Gradskom stadionu u Pljevljima, u tehničkoj organizaciji Atletskog saveza Crne Gore i AK Rudar iz Pljevalja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva sporta i mladih Crne Gore, održano je 30. Ekipno prvenstvo Crne Gore za juniore i juniorke.

Takmičenje je okupilo 100 atletičara iz sedam klubova (Sanja, Rudar, Nikšić, Jedinstvo, Mornar, Lovćen i Orion). Van konkurencije nastupili su atletičari AK Trebinje i Banja Luka.

U ekipnoj konkurenciji kod juniora prvo mjesto osvojili su atletičari Mornara iz Bara sa 5.977 bodova, drugi su bili atletičari Rudara sa 3.270 bodova, a treće mjesto pripalo je atletičarima Nikšića sa 2.897 bodova. Kod juniorki trijumfovale su atletičarke AK Sanja iz Bara sa 6.015 bodova, ispred Oriona iz Ulcinja sa 5.654 boda i Rudara iz Pljevalja sa 3.339 bodova. Na takmičenju su postignuta tri rezultata koja su bolja od rekorda Crne Gore i to: Anđela Đuranović, članica AK Sanja iz Bara, sa rezultatom u skoku udalj za mlađe juniore i juniorke od 5,79 metara, Elzin Guberinić, član AK Orion, sa rezultatom u bacanju koplja za pionire od 52,20 metara.

Sa sinoćnje utakmice u Marseju
Naši vaterpolisti u Argentini

Dvostruki

„Bemaks“ više nije dio sponzorskog pula ŽRK Budućnost

PODGORICA – Kompanija

„Bemaks“ nakon tri sezone, tokom kojih je bila generalni sponzor Ženskog rukometnog kluba Budućnost Bemaks, od juče više nije dio sponzorskog pula dvostrukog šampiona Evrope. Od sezone 2021/22, jedna od najuspješnijih crnogorskih kompanija davala je ključni doprinos funkcionisanju najtrofejnijeg crnogorskog kluba, koji je prije tri godine, na početku saradnje, bio u velikim finansijskim problemima. Nakon finansijske stabilizacije kluba, „Bemaks“ napušta sponzorski pul ŽRK Budućnost u trenutku kada su izmirene sve obaveze iz prethodnih sezona i formiran sastav za sezonu 2024/25, u kojoj je cilj da „plave“ ponovo budu konkurentne rivalima u EHF Ligi šampiona. – Za nas kao društveno-odgovornu kompaniju, koja pruža podršku sportu kako pojedinačno tako i klubovima i nacionalnim savezima, bila je čast što smo u prethodne tri sezone bili generalni sponzor brenda kao što je ŽRK Budućnost.

Uspjeli smo da riješimo nagomilane finansijske probleme, doprinesemo formiranju tima za narednu sezonu i klub ostavimo bez ijedne neizmirene obaveze iz prethodnih sezona, uključujući i nedavno zavr-

šenu 2023/24. Sigurni smo da će klub uskoro dobiti novog sponzora i nastaviti da bude najbolji predstavnik crnogorskog rukometa i sporta na međunarodnoj sceni – naveli su iz kompanije „Bemaks“. R. A.

Došla iz redova gradskog rivala Herceg Novog

Marija Tuševljak pojačala Albatros

PODGORICA – Crnogorska odbojkašica Marija Tuševljak (21) prvo je pojačanje Odbojkaškog kluba Albatros, u koji stiže iz redova gradskog rivala, Herceg Novog, u kojem je igrala prethodne dvije sezone. Tuševljak, koja igra na poziciji primača servisa, sa Herceg Novim je osvojila dvije uzastopne duple krune.

Marija je ponikla u Galebu u kojem je bila i kapiten, a iz kojeg je u ljeto 2021. godine otišla u Spartak iz Subotice i tamo provela sezonu prije nego što se vratila u Crnu Goru, u Herceg Novi. Tuševljak, koja je bila juniorska i seniorska reprezentativka, nije bila na spisku Milorada Krunića za ovogodišnju Srebrnu ligu. S. J

Gran pri miting u parastreljaštvu

Đinović i Nikač u Novom Sadu

Ekipno prvenstvo Crne Gore u atletici

juniori Mornara i „Sanjine“ juniorke

Ispred ASCG takmičenju su prisustvovali generalni sekretar Milan Madžgalj, selektor reprezentacije Osman Erović i članovi stručnog štaba reprezentacije Drago Musić, Danijela Vujinović i Budimir Jestrović. Takmičenju je, takođe, prisustvovao i Zoran Jojić, direktor Direktorata za sport Ministarstva sporta i mladih Crne Gore.

Pobjednici po disciplinama:

JUNIORI – 100 m: 1. Uroš Leković (Mornar) 11,71, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 11,90, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 12,77; 400 m: 1. Mihailo Roćenović (Mornar) 51,71,

2. Nemanja Džaković (Rudar) 52,50, 3. Matija Bulajić (Nikšić) 1:00,14; 1.500 m: 1. Boban Madžgalj (Orion) 4:37,0, 2. Ivan Popović (Nikšić) 439,17, 3. Andrej Đukanović (Mornar) 5:04,32; 110 m prepone: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 14,52; 4x100 m: 1. Mornar (Bar) 44,80, 2. Rudar (Pljevlja) 45,58, 3. Nikšić (Nikšić) 55,60; skok uvis: 1. Danil Kuvšhinov (Mornar) 150, 2. Matija Bulajić (Nikšić) 150; skok udalj: 1. Matija Vojvodić (Mornar) 6,63, 2. Ilija Ćuzović (Rudar) 5,37, 3. Nemanja Madžgalj (Orion) 5,12; bacanje kugle (6 kg): 1. Vuk Ražnatović (Mornar)

12,72, 2. Rade Šutović (Nikšić) 10,64; bacanje koplja (800 g): 1.Nikola Ćuzović (Rudar) 46,46, 2. Nikola Rabrenović (Mornar) 38,67, 3. Rade Šutović (Nikšić) 26,13; JUNIORKE – 100 m: 1. Maša Bubanja (Rudar) 13,02, 2. Dalila Šukurica (Sanja) 13,06, 3. Amra Hubanić (Jedinstvo) 13,20; 400 m : 1. Anabela Mujovi (Sanja) 58,76, 2. Elzana Guberinić (Orion) 1:02,50, 3. Sara Vučetić (Nikšić) 1:03,56; 1.500 m: 1. Nikolina Marović (Orion) 5:29,22, 2. Nikolina Čubranović (Sanja) 5:43,91, 3. Anita Zoronjić (Jedinstvo) 5:45,04; 100 m prepone: 1. Maša Bu-

banja (Rudar) 15,27, 2. Anđela Stanišić (Sanja) 18,20, 3. Antonela Gazivoda (Orion) 21,40; 4x100 m: 1. Rudar (Pljevlja) 50,89, 2. Sanja (Bar) 51,07, 3. Orion (Ulcinj) 55,09; skok uvis: 1. Elzana Guberinić (Orion) 152, 2. Anja Novaković (Sanja) 148; skok udalj: 1. Anđela Đuranović (Sanja) 5,79, 2. Lara Bubanja (Rudar) 5,14, 3. Nevena Dobrašinović (Rudar) 4,94; bacanje kugle (4 kg): 1. Antonela Gazivoda (Orion) 10,75, 2. Anđela Đuranović (Sanja) 6,95, 3. Vanja Guzina (Nikšić) 5,57; bacanje koplja (600 g): 1. Nora Selčanin (Orion) 35,11, 2. Anja Novaković (Sanja) 20,30. R. P.

PODGORICA - Crnogorski parastrijelci Milan Đinović i Ambroz Nikač nastupiće na Gran pri mitingu u Novom Sadu.

Đinović će se takmičiti u klasi SH1, u disciplinama vazdušna puška R1 i R3. Nikač će nastupiti u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1.

Danas, prvog takmičarskog da-

na, na vatrenu liniju će Nikač i Đinović u kategoriji R3. Đinovića dan kasnije očekuje nastup u kategoriji R1. Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodi trener Željko Božović

Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu. R. A.

U Mariboru prvenstvo Balkana u atletici za mlađe juniore

PODGORICA – Boje Crne

Gore na Balkanskom prvenstvu u atletici za mlađe juniore, koje se održava u subotu u Mariboru, braniće četvoro reprezentativaca. Selektor atletske reprezentacije Osman Erović je nakon konsultacija sa nacionalnim trenerima odlučio da se u Slo-

veniji takmiče Radovan Sošić (skok uvis) i Mihailo Roćenović (800 m) u muškoj, te Anđela Đuranović (skok udalj i troskok) i Sara Vučetić (400 m) u ženskoj konkurenciji. Sa reprezentacijom putuje trener AK „Sanja“ – Sanja Đurnić, koja je tim-lider i vođa puta. R. P.

Bulatović, Petrović i Ubović na jednoj od pres konferencija Budućnost Bemaksa

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA

U Novi se po oslobođenju naselilo više Crnogoraca

Sulejman-paša je pisao i vladici Rufimu Boljeviću, savjetujući mu da se pokori. Inače će ga on dobro zapamtiti. Vladika je odgovorio:

„Mi nijesmo ni carevi ni tvoji podanici, nego vjerni Hristovi vojnici, pa nećemo žaliti krvi da ostanemo slobodni, kao što smo i dosad bili, u ime boga i naših slavnih predaka.“ Paša je, naravno, održao riječ. Krenuo je s velikom vojskom iz Žabljaka u pravcu Cetinja. I baš kad je bila najveća opasnost za Cetinje, vladika je umro! Misli se da su ga otrovali tajni turski agenti. To je ostavilo težak utisak na sve Crnogorce. A nije bilo ni dovoljno vremena da se odasvud skupi vojska.

U susret Sulejman-paši Bušatliji izišao je početkom maja 1685. na brijeg Vrtijeljka ispred Cetinja Bajo Pivljanin sa 60 svojih drugova i oko 400 mletačkih vojnika. Sve je to bilo sitno prema silnoj pašinoj vojsci, pa su se zbog toga i sami Mlečani povukli prije glavnoga okršaja. U neravnoj borbi poginuo je Bajo. Njegovu glavu Turci su odśekli i poslali u Stambol. Slučaj je htio da se baš tada tamo zateknu dva dubrovačka poklisara, koji su u izvještaju opisali veliko uzbuđenje i radost na Dvoru što je Bajova glava tamo donesena. Kao i glava Balše II 1485. tačno 200 godina ranije. Paša se 4 dana zadržao na Cetinju, globio i palio, ali je morao da ode.

Krajem maja zbor je izabrao novoga vladiku, Visariona Borilovića Bajicu, mladoga čovjeka, po majci Paštrovića. Iako je izgubila tu bitku, Crna Gora nije izgubila rat.

13. Ponovno i trajnije oslobođenje Herceg Novoga 1687.

Kada je opsađenim Turcima u Herceg Novom pohitao u pomoć Topal-paša iz Trebinja, dočekali su ga na Kamenom Crnogorci, njih oko 300. Turci su tako stradali u ovoj zaśedi koju T. Popović zove Tajnijem brdom, da su izgubili 12 barjaka i do 700 boraca

Poraz Turaka pod Bečom u sukobu sa austrijsko-poljskom vojskom 12. septembra 1683. imao je veliki odjek i u Osmanskom Carstvu i među hrišćanima, iako je skadarski paša upravo poslije toga stigao do Cetinja. Odmah su glavari Nikšića i Drobnjaka, Grblja, Kuča i Klimenata preduzeli mjere da se provjeri vijest i da se postigne dogovor i između njih i sa Venecijom o zajedničkoj akciji. Grbljani su na zboru 23. februara 1684. donijeli odluku o priznanju mletačke vlasti.

Istovremeno je sklopljen sporazum Poljske, Austrije i Venecije protiv Otomanske imperije, poznat pod starim nazivom: Sveta liga. Venecija je objavila rat Porti 29. aprila 1684. Tako je počeo Morejski rat (16841699), opet daleko od Crne Gore i opet beskoristan za Crnu Goru.

Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine

Vladika Visarion se pokazao spretniji i energičniji od prethodnika. Tražio je od Venecije oružja i municiju i uvjeravao providura da se mora osloboditi cijela Boka, a on će u tome pomoći koliko god može. Tako je došlo do novoga napada na Novi. Glavni providur u Dalmaciji tada je bio Jerolim Korner (Cornarro), koji je u Dalmaciji imao 6.000 boraca s kojijema je pritekao u pomoć Sinju. Ovoj vojsci pridružila se vojska pape Inoćentija XI i Malteški vitezovi. Samijeh mletačkijeh brodova, piše T. Popović, bilo je 130. Prvoga septembra 1687. ova flota je doplovila do Rosa, preko puta Novoga. Śutradan, odmah poslije dogovora, mletačka vojska se iskrcala kod Kumbora a Maltežani i papina vojska iza Sv. Petke na Savini. Na ovaj način je obnovljena ratna saradnja papine vojske i Maltežana iz 1539. godine. Uz njih su bili i Peraštani, njih 360, sa 16 bro-

U neravnopravnoj borbi na Vrtijeljci 1685. poginuo je Bajo Pivljanin Nikolić. Njegovu glavu Turci su odśekli i poslali u Stambol. Slučaj je htio da se baš tada u Stambolu zateknu dva dubrovačka poklisara, koji su u izvještaju opisali veliko uzbuđenje i radost na Dvoru što je Bajova glava tamo donesena

dova, koji su napali na Đurđevo brdo na kraju Igala (koje je i Matavulj pisao igalo, na grč. plaža, jer se sve to tada zvalo Topla). U Donjem i Gornjem gradu Herceg Novoga bilo je oko 1500 Turaka. A kada je opsađenim Turcima pohitao u pomoć Topal-paša iz Trebinja, dočekali su ga na Kamenom Crnogorci (njih oko 300) koje je poslao vladika Visarion. Turci su tako stradali u ovoj zaśedi koju T. Popović zove Tajnijem brdom, da su izgubili 12 barjaka i do 700 boraca. Mnogijema su glave pośečene, i nabijene na koce pokazivane onijema u gradu. No ni poslije ovoga Turci se nijesu predali, jer su očekivali pomoć od Bušatlije. Zato su napadači dovukli do grada i sve preostale

topove, a zauzet je i izvor vode koji je postojao ispod tvrđave Fortemare sve do austrijske okupacije u XIX vijeku. Na kraju je mitom pridobijena posada Donjeg grada, nakon čega se 30. septembra predao i Gornji grad, pod uslovom da im se omogući da se isele. Ukupno se iselilo oko 2500 stanovnika, među kojijema 700 boraca. U ovoj bici među Peraštanima bio je i Marko Martinović, koji će nešto kasnije učiti ruske boljare pomorskim vještinama, a njemu se pripisuje i bugarštica o zauzeću Herceg Novoga. U katastru Herceg Novoga iz 1704. pominje se groblje Malteških vitezova na Meljinama, a to je Savina, tada izvan grada. Butorac je identifikovao i

nadgrobnu ploču poginulijem Maltežanima u crkvi Sv. Jeronima. S druge strane, u crkvi Sv. Gospođe u Kutima po predanju su iz tog vremena grobovi dvojice vojvoda i jednog protopopa. Drugi opet vele da su tu sahranjena tri Vuka: Mandušić, Tomanović i Mićunović. U svakome slučaju tu ima grobova Crnogoraca poginulijeh 1687. A od doseljenijeh iz tadašnje Crne Gore Nakićenović navodi 10 porodica, u Sasovićima 6. U Mojdež je došao harambaša Vuko Brajović iz Bjelopavlića, čiji je potomak Vaso Brajović bio junak grčkoga ustanka 1821-1830. Na Pode su došli Pavkovići, takođe iz Bjelopavlića. Ima doseljenika iz Nikšića, Ozrinića, Morače i Bijelog Polja! Ovo navodimo da se vidi ko su sve bili borci za Novi 1687. godine, koje je poslao vladika Visarion. Koliki se značaj pridavao ovoj akciji u Rimu svjedoči papa Inoćentije XI koji je dao da se tim povodom sakuje spomenkolajna u bakru i zlatu, na kojoj je sa jedne strane njegov lik a sa druge natpis: Castronovo expugnato 1687.

14. Napad Turaka na Cetinje (1692) i rušenje Cetinjskog manastira Smjenjivanje žuči i meda, pobjede i poraza, karakteriše i ovo doba. Poslije uspjeha kod Novoga 1687. došao je neuspjeh na Cetinju 1692. Iako je saradnja Crnogoraca i Mlečića nastavljena, pa je čak na Cetinje došao i kotorski vlastelin Zano Grbičić – Bolica, kao predstavnik Venecije, sa titulom guvernadura. I upravo u trenutku kad je stanje izgledalo kritično za Otomansku imperiju, jer je saveznička vojska, u skladu sa mletačko-austrijskim ugovorom iz 1684. nadirala 1690. preko Kosova ka jugu, došlo je do poraza ove vojske u Kačaničkoj klisuri. Pikolomini je stigao u Prizren i tamo su mu se pokorili i mnogi od onijeh Srba i Arbanasa koji su prije bili u turskoj vojsci. No on je 9. novembra 1689. umro u Prizrenu. Njegovi nasljednici u komandi Holštajn i Štraser nijesu znali da postupaju sa narodom kao Eneja, pa su ostali bez njegove podrške. Zato su ćesarovci u Kačaniku, u januaru 1690. izgubili 2.000 ljudi. Nakon toga nastalo je rasulo i masovno povlačenje prema Ugarskoj. Sa narodom je pošao i patrijarh Arsenije Tomić s pravom veli da je on svojim bjekstvom koristio samo ćesarovcima „dok je taj korak po srpski narod bio veoma štetan“. Poslije rasula ćesarove vojske na Kosovu okrilatio je Sulejman-paša Bušatlija u Skadru i spremio novi pohod na Cetinje. A kako da se odbrani mala Crna Gora kad Turcima nije uspjela da se odupre ni Vizantija, a 1690. ni ujedinjena hrišćanska vojska na Kosovu? (Nastavlja se)

Herceg Novi sa okolinom, crtež
Spomenik Baju Pivljaninu u Rudinicama
Marko Martinović uči pitomce Petra Velikog Grob Baja Pivljanina pred Vlaškom crkvom na Cetinju, crtež Dragiše Milutinovića

Utorak, 2. jul 2024.

Poslovni broj: Iv.br.1293/2016 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AD SAVA OSIGURANJE PODGORICA, ul. Svetlane Kane Radević br.1, protiv izvršnog dužnika Nikolić Ivana, ul. Trebješka 1/20, NIKŠIĆ, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 1.017,00 eura, na osnovu vjerodostojne isprave – računa br.800211 Reg NK-000457/11 od 30.04.2011. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Izvršnom dužniku Nikolić Ivanu, ul. Trebješka 1/20, NIKŠIĆ, vrši se dostavljanje Rješenja poslovne oznake Iv.br.1293/2016 od 17.01.2024. godine sa podneskom od 30.08.2016.god podneskom od 17.01.2024.god kojim je određeno izvršenje na zaradi izvršnog dužnika radi naplate potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 1.017,00 eura na ime duga sa pripadajućom kamatom troškovima izvršnog postupka rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1293/2016 od 01.07.2024. godine.Izvršni dužnik Nikolić Ivan iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Rješenja poslovne oznake Iv.br.1293/2016 od 17.01.2024. godine sa podneskom od 30.08.2016. god. podneskom od 17.01.2024. god. Rješenja o troškovima poslovne oznake Iv.br.1293/2016 od 01.07.2024. godine. Upozorava se izvršni dužnik Nikolić Ivan iz Nikšića, da se ovakav način dostave smatra urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 01.07.2024.godine. JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković

Poslovni broj: Iv. br. 656/24. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara,odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO Komunalne djelatnosti Bar, Bulevar Revolucije bb, zgrada A, koga zastupa punomoćnik Vanja Mugoša, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Drašković Nikola Milorad iz Bara, Tabijska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017900 od 26.02.2024. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana 01.07.2024. godine, donio je

J A V N O O B J A V LJ U J E da je kod ovog Javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca, protiv izvršnog dužnika Drašković Nikola Milorad iz Bara, Tabijska bb, na osnovu vjerodostojne isprave – analitičke kartice br. 017900 od 26.02.2024. godine. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje pismena u vidu rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima od 14.05.2024. godine, kod izvršnog dužnika.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnik u roku od 8 dana obrati ovom Javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom, dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim danom posljednjeg objavljivanja.

Ovakav način objavljivanja smatra se urednom dostavom i negativne posljedice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

Javni izvršitelj Veselin Šćepanović Bar, 01.07.2024. godine.

“Nikšićki Mlin”AD Nikšić Broj :56 Nikšić, 01.07.2024 god.

Na osnovu člana 135. Stava 5. Zakona o privrednim društvima i člana 23 Stav 1. i 2. Statuta “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, Odbor direktora saziva redovn

S K U P Š T I N U akcionara “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić Redovna Skupština akcionara će se održati dana 30.07.2024.god. sa početkom u 13 časova u sali za sastanke “Nikšićkog Mlina” AD u Nikšiću, uz prethodnu evidenciju akcionara koja će početi u 10 časova. Za Skupštinu se predlaže sledeći

D N E V N I R E D

1.Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara od strane CDA Podgorica

2.Usvajanje zapisnika sa prethodne Skupštine akcionara od 10.07.2023. godine

3.Usvajanje finansijskih izvještaja o poslovanju Društva za 2023. godinu

4.Izbor revizora za 2024 godinu

5.Razrješenje članova Odbora direktora

6.Imenovanje članova Odbora direktora

7.Razna pitanja

Materijali o predlozima odluka koji će se razmatrati na redovnoj Skupštini akcionara, staviće se na uvid akcionarima u propisanom roku predviđenim Zakonom u poslovnim prostorijama “Nikšićkog Mlina”AD Nikšić, u terminima od 11 do 13 časova. Identifikacija akcionara dokazuje se ličnom ispravom, a punomoćnika na osnovu ovjerenog punomoćja i ličnih isprava punomoćnika i vlasnika akcija koji ga je opunomoćio.

Predsjednik Odbora direktora

Božidar Kostić s.r

Poslovni broj : Iv.br.512/24

JAVNI IZVRŠITELJ Ivan Petrović, Ul Njegoševa 45 (PC “Petrović”), odlučujući u izvršnoj stvari povjerioca Pogrebne usluge doo, Podgorica, adresa 8. marta bb, PIB:02407515, protiv izvršnog dužnika Bataković Julke, JMBG:0404950215198, iz Podgorice, adresa Bul. Save Kovačevića 9/4, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 58,56€, u smislu člana 45 ZIO-a dana 01.07.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik Bataković Julka iz Podgorice, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Save Kovačevića 9 , u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo Rešenje o izvršenju ovog izvršitelja Iv.br.512/24 od 25.04.2024. i rešenje o troškovima Iv.br.512/24 od 12.06.2024.godine, sa predlogom za izvršenje prilozima. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenih pismena, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja.

Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a. Podgorica, 01.07.2024. godine

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Poslovni broj: Iv 2216/24

Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ADDIKO BANK AD PODGORICA, BULEVAR DŽORDŽA VAŠINGTONA BR. 98, Podgorica, PIB: 02454190, protiv izvršnog dužnika BADŽOVIĆ FAHRUDIN, MARŠALA TITA 15, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 9.346,44 eura, dana 01.07.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik BADŽOVIĆ FAHRUDIN iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2216/24 od 15.05.2024. godine rješenje o troškovima od 01.07.2024. godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO.

JAVNI IZVRŠITELJ

Ana Nikić Petričević, s.r

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r

Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list RCG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzećima „ČELEBIĆ” d.o.o. Podgorica i „ČELEBIĆ CITY“ d.o.o. Podgorica donijeto rješenje broj: 03-UPI-1867/21 od 19.06.2024. godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat centralnih djelatnosti, objekti u funkciji sporta i rekreacije i objekat turizma - resort hotel, faza - depadans hotela ***** i faza - event sala i nadzemna garaža sa kuhinjom, na dijelu UP 10, podzona “A1” koju þine katastarske parcele br. 3868/7,3868/29 i 3868/31 KO Donja Gorica, u zahvatu DUP-a “Donja Gorica - za zahvat koridora Cetinjskog puta južne obilaznice”, izmjene i dopune Podgorica, Glavni grad Podgorica.

U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za projekat centralnih djelatnosti, objekti u funkciji sporta i rekreacije i objekat turizma - resort hotel, faza - depadans hotela ***** i faza - event sala i nadzemna garaža sa kuhinjom urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove za projekat centralnih djelatnosti, objekti u funkciji sporta i rekreacije i objekat turizma - resort hotel, faza - depadans hotela ***** i faza - event sala i nadzemna garaža sa kuhinjom realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu iz tačke 1 ovog Rješenja, a koje se prevashodno odnose na:

•Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku izvođenja projekta, eksploatacije i u slučaju akcidenta i •Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring). Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog Rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije, a preko ovog organa.

Crna Gora

Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 14 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost

da je preduzeću „GMG Montenegro“ d.o.o. iz Danilovgrada donijeto Rješenje, broj: 03-UPI1175/5 od 24.06.2024. godine, kojim se utvrđuje da nije potrebna izrada elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju skladišta i rekonstrukciju poslovnog objekta, na katastarskoj parceli broj 227/4 KO Jastreb, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana opštine Danilovgrad, opština Danilovgrad.

U sprovedenom postupku odlučivanja o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za predmetni projekat utvrđeno je da je Nosilac projekta dužan da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da pri realizaciji projekta realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu.

Uputstvo o pravnoj zaštiti: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u roku od 15 dana od dana objavljivanja u štampanom mediju i/ili na sajtu Agencije za zaštitu životne sredinu, a preko ovog organa.

POGREBNEUSLUGE

DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

Дана 1. јула 2024, у 70.

87

Dana 30. juna 2024. godine preminuo je RASTKO Simov RADUNOVIĆ 1935–2024.

Sahrana je obavljena u krugu uže porodice 1. jula na gradskom groblju Čepurci.

Ožalošćeni: supruga LJUBINKA, ćerke TATJANA i NAĐA, sin RATKO, unučad MINA, ANA i IVO, brat MIOMIR, sestra VESNA, zetovi MIKO i ZORAN

77

Dana 30. juna 2024, u 81. godini, preminula je naša draga

MAIDA Batrića BULATOVIĆ rođena BRANKOVIĆ

88

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Dana 1. jula 2024, u 78. godini života, preminuo je naš voljeni

• Iznošenje prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

D.O.O. KOMUNALNO KOTOR

POGREBNE USLUGE

• Prodaja pogrebne opreme i cvijetnih aranžmana

• Iznajmljivanje rashladnog uređaja

• Prevoz pokojnika na teritoriji Crne Gore i inostranstvu

• Štampanje i postavljanje osmrtnica

• Objavljivanje čitulja u dnevnim novinama

e-mail: kapela@t-com.me

tel: 067 257 979

PETAR Veliše VUKČEVIĆ

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru, 1. jula od 14 do 17 časova i 2. jula od 10 do 16 časova. Sahrana će se obaviti istog dana na groblju Dobra Voda u 17 časova.

Ožalošćeni: supruga SNEŽANA, ćerka MARIJANA, sin VELIŠA, brat DRAGAN, zet ZORAN i ostala mnogobrojna rodbina

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Saučešće primamo 1. jula u gradskoj kapeli u Nikšiću od 11 do 16 časova i 2. jula u kapeli Zagorič –Podgorica, od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sinovi MIODRAG i GORAN, snahe TINA i IVANA, sestrić ĐANAN, unučad MILOŠ, MARKO, SAŠA, PAVLE i ANGELINA, jetrva SENKA i ostala mnogobrojna rodbina

Posljednji pozdrav dragoj
IVI Željkovoj MILOVIĆ
GORANA, NATAŠE, BORISA i STAŠE
Posljednji pozdrav dragoj
IVI MILOVIĆ
PETROM

S nježnim sjećanjima opraštamo se od RASTKA

Posljednji pozdrav dragom i dobrom prijatelju

Dostojanstvenog pravog gospodina, voljenog i paženog od svoje Ljubinke i cijele porodice.

Tuguju RADONJIĆI

Posljednji pozdrav ocu naše drage koleginice Nađe, poštovanom

RASTKU RADUNOVIĆU

Porodici iskreno saučešće. KOLEKTIV POBJEDE

Posljednji pozdrav voljenom bratu

Od njegovog brata DRAGANA sa familijom

Posljednji pozdrav našem dobrom prijatelju BORU MARTINOVIĆU

Od porodice SAVA BAJKOVIĆA

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“ TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Posljednji pozdrav našem dragom prijatelju

RASTKU RADUNOVIĆU

Bio si sve vrijeme mnogo više od toga. Bio si član i naše porodice, tako ćemo te i pamtiti. BORO, BORKA i SAŠA ĐIKANOVIĆ

Posljednji pozdrav ocu naše drage koleginice Nađe

RASTKU RADUNOVIĆU

EKIPA PRELOMA: MARKO, NINO, RADA, NIDŽO, RATKA, KRISTINA, GAŠO, INES, VESNA, IVANKA i VESKO

Posljednji pozdrav našem dragom i cijenjenom komšiji

RASTKU RADUNOVIĆU

Porodica pok. RISTA RAIČEVIĆA

Dragom bratu

Posljednji pozdrav.

Od sestre BOSILJKE sa porodicom

Veoma ožalošćeni opraštamo se od našeg dragog zeta i tetka

LJUBA RAIČEVIĆA

Počivaj u miru.

SLAVKO, TANJA, FILIP, DUŠAN, IVAN, IVANA i ALEKSANDAR

Posljednje zbogom, dragi

Sa tugom se opraštamo od tebe, počivaj u miru. MILUN i SNEŽANA sa porodicom

Posljednji pozdrav prijatelju

LJUBU RAIČEVIĆU

BUDO i BAĆKO IVANIŠEVIĆ sa porodicama

PETRU
LJUBO
LJUBU
LJUBU Porodica DUBRETIĆ

2.

Posljednji pozdrav našem dragom

LJUBU

Tvojim odlaskom, ostaje velika praznina u našim srcima ali i veliki ponos i sjećanje na ljubav između sestre i brata, između ujaka i djece.

Ta bezrezervna ljubav, biće nam zauvijek zvijezda vodilja!

Upravo zato će nam biti lako da te sačuvamo od zaborava.

Posljednji pozdrav dragom prijatelju

LJUBU RAIČEVIĆU

STANISLAVA LIVADIĆ

79

Počivaj u miru, vole te tvoji sestra RAJKA i sestrići IRENA, ANA i FILIP sa porodicama

S ljubavlju i poštovanjem opraštamo se od kuma

LJUBA Matovog RAIČEVIĆA

Počivaj u miru.

Poslednji pozdrav našem

LJUBU

Dragi, najvoljeniji i najlepši osmehu naš, prebrzo i nenadano si nas napustio ali si ostavio za sobom najlepše uspomene u našim dušama jer ćemo te pamtiti i sa osmehom izgovarati tvoje ime dok budemo prizivali sećanja na trenutke provedene sa tobom.

Počivaj u miru, ponosu naš, i sa anđelima putuj na neko bolje mesto.

Vole te tvoja sestra GARA, zet BOBAN i zauvek ujakovi SAŠA i MIKI

78

S ljubavlju i zahvalnošću za sve predivne trenutke koje smo proveli zajedno, zauvijek ćemo čuvati uspomenu na tebe u našim srcima.

Iako osjećamo veliku bol zbog tvog odlaska, utjehu nalazimo u divnim zajedničkim uspomenama.

Tvoja mudrost, ljubav i snaga vodili su nas kroz život i tvoj odlazak ostavlja neizbrisiv trag.

Volimo te.

Neka tvoj mir bude vječan.

Supruga SLAVICA, ćerka ANĐELA, zet LUKA i unučad ĐORĐE i NAĐA

SONJA STANKOVIĆ sa porodicom

Ocu naše drugarice Emili MURATU GONJANINU

Ostalo je još dosta neispričanih priča i našeg druženja. Iznenadio si nas.

Tuguju za tobom tvoji ĐOKOVIĆI

Sa nevjericom smo primili vijest da je naša Emili sada ostala i bez svog voljenog oca.

Tužni i zatečeni sudbinom koja je zadesila Emilinu porodicu ostajemo nijemi.

Dragi Murate, tvoj iznenadni odlazak nas je sve duboko pogodio. Neka tvoja duša nađe vječni mir i spokoj.

EMILINO II2 UČENICI, RODITELJI I UČITELJICA DIJANA VUJOVIĆ OŠ „PAVLE ROVINSKI“

Posljednji pozdrav dragom ujaku

Posljednji pozdrav dragom bratu

LJUBU RAIČEVIĆU

ZDRAVKO RAIČEVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav voljenom tetku

LJUBU RAIČEVIĆU

Bio si dio našeg djetinjstva, odrastanja i svih važnih životnih trenutaka. Nedostajaćeš nam. IVAN, FILIP i DUŠAN

118

110

LJUBU RAIČEVIĆU

Neka tvoja plemenita duša počiva u miru. BILJANA BULATOVIĆ i ŽANA KNEŽEVIĆ sa porodicom

Dragi
LJUBO
Sa tugom se opraštamo od voljenog muža, oca, djeda i tasta
LJUBA RAIČEVIĆA

Posljednji pozdrav uvaženom kolegi

FIKRETU KURGAŠU advokatu

S tugom i poštovanjem,

Posljednji pozdrav prijatelju

97

GARU BULATOVIĆU

Počivaj u miru.

Porodica pok. TOLA RAŽNATOVIĆA

Voljenom đedu

ADVOKATSKA KOMORA CRNE GORE

Posljednji pozdrav

GARU

Tvoj odlazak je ostavio prazninu koju ništa ne može ispuniti. Tvoja mudrost, nježnost i neizmjerna ljubav su ostavile neizbrisiv trag u našim životima.

Hvala ti na svim trenucima ljubavi i podrške koje si nam pružio.

Tvoji: ćerka BOJANA, zet TONI, unučad MIA, KRSTO i MARIJA

GARU

Ponosni smo što smo tvoji unuci, beskrajno tužni što nećeš biti pored nas da dijelimo naše uspjehe.

Tvoji: MIA, KRSTO i MARIJA

Posljednji pozdrav dragom sestriću

MARINKU ĐURETIĆU

Neka tvoja čestita i iskrena duša počiva u miru.

Ujak DRAGAN VUJOVIĆ sa porodicom

Posljednji pozdrav našem dragom

Ponosni što smo te imali, a neizmjerno tužni što smo te izgubili. Spavaj u vječnom snu Anđele naš.

Tetka MIRA sa porodicom

Počivaj u miru, izmučeni naš

FIKRET KURGAŠ

Opraštamo se od velikog čovjeka, poštovanog kolege, našeg ličnog prijatelja i prijatelja naše kompanije.

SEKTOR KORPORATIVNIH I PRAVNIH POSLOVA CRNOGORSKOG TELEKOMA

Posljednji pozdrav dragom sestriću

MARINKU ĐURETIĆU

Od ujaka MITRA VUJOVIĆA

Tuguju za tobom

LIDIJA i SPASOJE sa porodicom

MARINKO
MARINKU

Posljednji pozdrav dragom kolegi

FIKRETU KURGAŠU advokatu

S tugom,

Godine prolaze, a naše misli na vas ne blijede,

MILO Nikov JELA Milova RADONJIĆ RADONJIĆ 1919–2002. rođena ČAVOR 1928–2014.

BLAŽO Milov RADONJIĆ 1. 4. 1951 – 2. 7. 2012.

Hvala stričevima, braći i đeverima koji su omogućili da ako ne možete biti u istoj grobnici makar budete na istom groblju. Sada, kada su sve vaše kosti u istoj grobnici znamo da je vaša veza na onom svijetu još jača.

Dana 2. jula navršava se sedam godina od iznenadne smrti našeg oca, đeda i supruga

JOVAN – JOZA Ilije POPOVIĆ

2. 7. 2017 – 2. 7. 2024.

Evo je već sedam godina od kada u srcima nosimo prazninu bez tvoje topline i zagrljaja.

Bol se ne piše na papiru i ne ublažava vremenom, već se nosi u srcu i osjeća u duši.

Otišao si tiho i dostojanstveno kao što si živio. Nemamo riječi koje te mogu ožaliti niti vrijeme u kojem ćemo te zaboraviti. Počivaj u vječnom miru i živjećeš vječno u našim srcima. A mi te čuvamo od zaborava.

Tvoja PORODICA

Sjećanje na naše drage 2. 7. 2001. 4. 3. 2006.

NEBOJŠA BORISLAV

SEKULOVIĆ

Živite u našim srcima i dragim sjećanjima.

Vole vas vaši NAJMILIJI

89

Dana 2. jula 2024. godine navršava se četrdeset dana od kada sa nama nije naša voljena

DINKA MILOVANOVIĆ

Puno nam nedostaješ. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i uspomenama

VAŠI NAJMILIJI 121 Četrdeset dana je od smrti naše voljene

SNEŽANE Igora ĆOSOVIĆ rođene MARKOVIĆ

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA

INFORMACIJE

020/202-455

020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

81

Uvijek ćemo se śećati tvog vedrog lika, tvoje plemenitosti, hrabrosti i izuzetno čvrstog karaktera. Hvala ti što si na najbolji način podigla i vaspitala svoje sinove. Počivaj u miru.

Svekrva RADMILA i đever MIROSLAV

Sunce naše, danas je tvoj petnaesti rođendan od kad slaviš sa Anđelima IVANA Radojeva VUJOVIĆ

Pegice: Rano naša doživotna, zar još jedan rođendan bez muzike i veselja. Probudi se, Ivana, kad te majka zove, da te zagrlimo, poljubimo, da ti rođendan čestitamo. O, sudbino, prokleta bila što si ovaj sretni dan tugom zamijenila.

Pegice naša, puno nam nedostaješ u svemu, nema onog tvog vedrog duha, nježnih zagrljaja, poljubaca, tvojih šala... Uspavana naša ljepotice, najljepši Anđele, krasi tvojom ljepotom nebesko carstvo. Tugo naša doživotna.

Vole te tvoji i čuvaju od zaborava. Neutješni: otac RADOJE, majka SNEŽANA, brat IVAN-MECA-ŽIVOT-TVOJ

Tugo tetkina, IVANA

Žestoko nas boli ovaj dan, kako da te zagrlimo i poljubimo i rođendan čestitamo.

Još uvijek nijesmo naučile da živimo ovaj život bez tebe jer si nam bila ko naše dijete. Puno nam nedostaješ u svemu. Volimo te i čuvamo od zaborava.

Tuguju LJILJANA, BILJANA sa porodicama

93

Tvoji NAJMILIJI

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

I.br.289/24 Javni izvršitelj Dušan Nišavić, sa službenim sjedištem u Beranama, ul. M. Zečevića br. 30, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca/predlagača Jeftimija

Panovića, koga zastupa punomoćnik Dušan Lj. Labudović, advokat iz Berana, protiv izvršnih dužnika/protivnika predlagača: 1. Nade Panović, iz Beograda i 2. Mladena P. Panovića, iz Beograda, radi prodaje nepokretnosti shodno čl. 45 ZIO-a, dana 01.07.2024 godine, J A V N O O B J A V LJ U J E

Da je kod ovog javnog izvršitelja u toku izvršni postupak po predlogu izvršnog povjerioca-predlagača, protiv izvršnih dužnika-protivnika predlagača: 1. Nade

Panović 2. Mladena P. Panovića, sa zadnje poznatom adresom ul. Gandijeva br 13 Blok 64, Beograd. Javni izvršitelj nije mogao da izvrši uredno dostavljanje rješenja o izvršenju

I.br.289/24 od 29.04.2024. godine, neposredno izvršnom dužniku.

S tim u vezi potrebno je da se izvršni dužnici - predlagači u roku od tri dana obrate ovom javnom izvršitelju radi preuzimanja pismena, u suprotnom dostavljanje se vrši javnim objavljivanjem, a smatra se izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na ogasnoj tabli suda, s obzirom da je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Ovakav način dostavljanja smatra se urednom dostavom i negativne posledice koje mogu nastati snosiće izvršni dužnik.

JAVNI IZVRŠITELJ DUŠAN NIŠAVIĆ

I.br.2099/23 JAVNI IZVRŠITELj VLADAN VUJOVIĆ IZ KOTORA, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Momčilo Zec, iz Podgorice, Ivana Vujoševića br 24, koga zastupa pun. Miljan Knežević, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Milutin Đorđević iz Beograda, poslednja poznata adresa Bulevar Oslobođenja broj 227, R. Srbija, na osnovu čl. 82 stav 3 tačka 2, čl. 86 ZPP-a a u vezi čl. 14 ZIO, donosi sledeći OGLAS

I Javni izvršitelj Vladan Vujović dana 26.06.2024 godine donio je Rješenje broj I.br. 2099/23 kojim izvršnom dužnikuMilutinu Đorđeviću rođenom 22.11.1975 godine, sa poslednjom poznatom adresom Bulevar Oslobođenja broj 227, R. Srbija, bez punomoćnika, postavlja privremenog zastupnika i to: advokata Danicu Kovačević iz Kotora, adresa ŠkaljariRakite br. 5/2, a kako se izv.dužnik, koji nema punomoćnika, nalazi u inostranstvu, a dostavljanje se nije moglo izvršiti, sve shodno čl. 82 stav 3 tačka 2 ZPP-a.

II Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, koje će vršiti odnosno zastupati izv.dužnika u ovom postupku sve dok se izvršni dužnik ili njegov punomoćnik ne pojavi pred ovim javnim izvršiteljem.

III Privremeni zastupnik se postavlja u postupku izvršenja gornje poslovne oznake, pokrenutom od strane izv. povjerioca radi namirenja njegovog novčanog potraživanja u ukupnom iznosu od 300.000,00 € na ime glavnog duga, sa zakonskom zateznom kamatom počev od 12.05.2023. godine, pa do konačne isplate, kao i troškova ovog izvršenja, a na osnovu izvršne isprave: cjelovitog otpravka notarskog zapisa - Ugovora o hipoteci sačinjenog pred Notarom Ivanović Đorđem iz Tivta UZZ 479/2022 dana 11.11.2022 godine, izdatog u svrhu izvršenja od strane ovog notara dana 06.10.2023 godine, a koji Ugovor je zaključen radi obezbjeđenja potraživanja izvršnog povjerioca po Ugovoru o zajmu UZZ 478/2022 od 11.11.2022 godine.

Kotor, 28.06.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Vladan VUJOVIĆ

CRNA GORA

VLADA CRNE GORE

AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu životne sredine OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je preduzeće „SKI RESORT – KOLAŠIN 1600” d.o.o. Kolašin podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju jednoporodičnih smještajnih jedinica – chalet-a broj 1, 2. i 3. na UP 6, koju čini katastarska parcela broj 1060/14 KO Smrčje u zahvatu PPN „Bjelasica i Komovi”, DRL „Kolašin 1600”, u okviru planinskog centra „Kolašin 1600”, u Kolašinu, te chalet-a broj 1, 2, 3, 4, 5. i 6. na UP 7 koju čine katastarske parcele broj 904/22, 1057/11 i 1060/13 KO Smrčje u zahvatu PPN „Bjelasica i Komovi”, DRL „Kolašin 1600”, u okviru planinskog centra „Kolašin 1600”, u Kolašinu. U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 217, radnim danima od 9 do 12 časova, kao i u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin. Dokumentaciju je moguće preuzeti sa sajta Agencije zaštitu životne sredine www.epa.org.me. Rok trajanja javne rasprave i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je do 05.08.2024. godine. Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Centru za kulturu – sali za sastanke, I sprat, ulica Mirka Vešovića, opština Kolašin, dana 30.07.2024. godine, sa početkom u 10 časova.

Na osnovu člana 30 Zakona o državnoj imovini ( „Sl.list CG“, br. 21/09 i 40/11), člana 5, 24 i 25 Uredbe o prodaji i davanja u zakup stvari u državnoj imovini ( „Sl. list CG“, br 44/10), odluke direktorice ZU Dom zdravlja Tivat br. : 5-427/24-518 od 27.06.2024. godine i saglasnosti Ministarstva zdravlja Crne Gore br. 1-427/24-137/4 od 08.02.2024. godine, ZU Dom zdravlja Tivat, dana 01.07.2024. godine, objavljuje JAVNI POZIV NA UČEŠĆE NA JAVNOM NADMETANJU ZA PRODAJU POKRETNE STVARI KOJA SE NALAZI U SVOJINI ZU DOM ZDRAVLJA TIVAT

I Predmet prodaje Predmet prodaje je je elektro agregat marke „Rade Končar“ tip:4S225M55-4-LC,F, fabrički broj : 379742-134920, snage 55kVa, broj obrtaja 1500 o/min, godina proizvodnje 1979.

II Vrijednost predmeta Vrijednost predmeta prodaje je 2.159,85 eura ( dvije hiljade sto pedeset devet eura i 85/100).

III Pravo učešća na javnom pozivu i uslovi za učešće

Pravo učešća imaju sva domaća i strana fizička i pravna lica koja dostave sledeće dokaze:

Za fizička lica : ime i prezime, adresa stanovanja i ovjerena kopija lične karte

Za pravna lica : naziv, sjedište i ovjerenu kopiju o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata.

Pored opštih uslova, zainteresovana lica su dužna da dostave i dokaz o uplaćenom depozitu u iznosu od 5 % od ukupne vrijednosti predmeta, i to 107,95 eura ( sto sedam eura i 95/100).

Depozit uplatiti na žiro račun ZU Dom zdravlja Tivat broj 530-5130-46 kod NLB banke, sa naznakom – depozit za učešće na javnom nadmetanju.

IV Način i rok dostavljanja ponude

Ponude dostavljati neposredno ili putem pošte u zatvorenoj koverti sa naznakom „Za učešće na javnom pozivu za prodaju pokretne stvari“ na adresu ZU Dom zdravlja Tivat, Istarska br. 8, Tivat Rok za podnošenje prijava odnosno ponuda je 15 dana od dana objavljivanja poziva, zaključno sa 16.07.2024. godine do 10 sati. Otvaranje pristiglih ponuda izvršiće Komisija dana 16.07.2024. sa početkom u 12 sati u Sali za sastanke ZU Dom zdravlja Tivat uz prisustvo zainteresovanih ponuđača. Ukoliko bude više zainteresovanih ponuda, javno nadmetanje će se izvršiti nakon otvaranja ponuda.

Neblagovremene i nepotpune ponude se neće vrednovati.

Razgledanje predmeta prodaje omogućiće se svim zainteresovanim licima svakog radnog dana dok traje javni poziv u periodu od 13h – 14h u prostoriji gdje se nalazi predmet prodaje.

V Uslovi javnog nadmetanja

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi iznos početne cijene za predmet prodaje.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatraće se prihvaćenom ponudom za kupovinu imovine iz tačke 1 ovog Javnog poziva. Postupak javnog nadmetanja se završava ako nijedan od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od do tada ponuđene najveće cijene.

U tom slučaju kupcem se proglašava učesnik koji je prvi ponudio najveću postignutu cijenu.

Ponuda ispod procijenjene cijene neće se razmatrati.

Najpovoljnijim se smatra onaj ponuđač koji ponudi najveću cijenu u odnosu na navedenu vrijednost predmeta.

VI Ostali uslovi javnog nadmetanja

Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donosi Komisija u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda i završetka postupka javnog nadmetanja.

Kupac je dužan da zaključi Ugovor o prodaji, u roku od 7 (sedam) dana od dana prijema Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

Kupoprodajna cijena se plaća najkasnije u roku od 7 (sedam) dana od dana zaključena Ugovora o prodaji, nakon čega će kupac preuzeti predmet prodaje.

Ukoliko kupac ne zaključi ugovor o kupoprodaji u predviđenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi ugovor o kupoprodaji predmetne imovine sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje u javnom nadmetanju.

Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Troškovi prenosa imovine (porez, takse i ostalo) padaju u cjelosti na kupca.

Kontakt telefoni: 032/671-242 068/810-551

I. br. 505/14. Javni izvršitelj Veselin Šćepanović iz Bara, odlučujući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca „Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine“ AD Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 141, protiv izvršnog dužnika Đulamerović Anes iz Bara, Čeluga bb, na osnovu izvršne isprave - ugovor o kontinuiranoj kreditnoj hipoteci, Ov.br. 4350/08 01.08.2008. godine, radi naplate novčanog potraživanja, dana, 01.07.2024. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se XXXV prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti u svojini izvršnog dužnika Đulamerović Anesa iz Bara, Čeluga bb, u obimu prava svojine 1/1, upisanih u LN broj br. 505. KO Stari Bar, kao katastarska parcela br. 1155/2, po kulturi voćnjak III klase, površine 271. m2, zatim na kat. parcela br. 1155/3, po kulturi voćnjak III klase, površine 87. m2, kat. parcela br. 1157., po kulturi III klase, površine 962. m2 , nepokretnosti upisanoj u listu nepokretnosti br. 506. KO Stari Bar, i to kat. parceli br. 1156, po kulturi voćnjak III klase, površine 1564. m2, i nepokretnosti upisanih u LN br. 1015. KO Polje u obimu prava svojine 1/1, kao kat. parcela br. 1995., po kulturi dvorište površine 144. m2 i na istoj parceli zgrada br. 1., po kulturi porodična stambena zgrada, površine 68. m2.

II Trideset peto javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana, 19.07.2024. godine u 12,00 časova, u kancelariji Javnog izvršitelja u Baru, u ulici Bul. 24 Novembra bb. III Nepokretnosti izvršnog dužnika navedene u st. I. ovog Zaključka su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju Javnog izvršitelja, I. br. 505/14 od 10.11.2014. godine, radi naplate novčane tražbine izvršnog povjerioca.

IV Nepokretnosti navedene u stavu I ima tereta upisanih u LN broj 505. KO Stari Bar, LN br. 506. KO Stari Bar i LN br. 1015. KO Polje i to hipoteku na iznos od 500.000,00 € po predmetnom Ugovoru o hipoteci Ov.II.br. 4350/08 od 01.08.2008. godine i Ugovoru o dugoročnom kreditu br. 0601-4635 od 30.07.2008. godine sa rokom vraćanja 120 mjeseca u korist “ Prva banka Crne Gore “ AD Podgorica.

V Vrijednost opisanih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovog Javnog izvršitelja I.br. 505/14 od 03.04.2015. godine, kao i Dopunskim zaključkom o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti od 15.07.2015 godine, u smislu odredbe čl. 168. ZIO na ukupan iznos od 442.876,00 €.

VI Na trideset petom Javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se može prodati ispod 50 % utvrđene vrijednosti predmetnih nepokretnosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca. Ako se nepokretnost nije mogla prodati na trideset petom Javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati novo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173. ZIO.

VII Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvšitelja 535 – 16787 - 61 (na koji se polažu sredstva na ime jemstva) u iznosu od 44.287,60 €, što predstavlja 10 % utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja, osim II i III ponuđaču. Zainteresovanim kupcima Javni izvršitelj će omogućiti razgledanje nepokretnosti 8 dana prije održavanja javnog nadmetanja, na pismeni predlog zainteresovanog kupca. VIII Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na poseban račun Javnog izvršitelja br. 535– 16786 – 64 kod “ Prva banka Crne Gore – osnovana 1901. godine “ AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi prodajnu cijenu Javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvaće drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost , a ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio i to u određenom roku, Javni izvršitelj će pozvati trećeg po redu ponuđača da kupi nepokretnost, a u slučaju da sva tri ponuđača sa najvišom ponudom ne polože ponuđenu, odnosno prodajnu cijenu u navedenu roku. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.

IX Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene. U Baru, dana, 01.07.2024. godine

JAVNI IZVRŠITELJ Veselin Šćepanović Pravna pouka : Protiv navedenog zaključka nije dozvoljen prigovor, čl.8. ZIO.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.