Srijeda, 3. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21043 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura
NE! RATU U UKRAJINI
Sagovornici Pobjede, prof. dr Velimir Rakočević i advokat Mihailo Volkov, upozoravaju da pokretanje disciplinskih postupaka protiv više od 60 bivših policijskih funkcionera mora pratiti transparentna procedura
Pobjedi se obratila nekolicina bivših policijskih funkcionera koji su se našli na Šaranovićevoj „optužnici“, a zajedničko im je, kako kažu, to što su bili na važnim pozicijama u vrijeme vlasti prije izbora 2020. godine, zbog čega su uvjereni da se radi isključivo o činu odmazde
SUSRET U BRISELU UMJESTO U PODGORICI: Predsjednik države Jakov Milatović razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta
Uskostranačkim djelovanjima Crna Gora ne smije prokockati priliku da uskoro postane punopravna članica EU, što je prioritetni vanjskopolitički cilj naše zemlje, kazao je predsjednik Milatović
ISTRAŽUJEMO: Koga je sve zadužio lažni diplomata da proces protiv njega ne počne
Ko i zašto štiti Stevana Simijanovića, srpskog špijuna, zašto se čekalo do 3. oktobra 2022 - osam mjeseci od njegovog bjekstva - da Tužilaštvo podnese optužni prijedlog protiv njega, zašto godinu i devet mjeseci od podizanja optužnog akta nije počeo proces, zašto njegovo ime nije na potjernici crnogorskih vlasti? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo tražili odgovore od tužilačko-sudskih organa
DRAMATIČNO: Jak olujni vjetar, praćen obilnom kišom, juče pogodio južni i centralni dio Crne Gore
Vjetar koji je duvao brzinom od 200 kilometara na sat u Čanju je oborio kran na gradilištu usljed čega je život izgubio jedan radnik. Druga žrtva jučerašnjeg nevremena je muškarac kojeg je grom ubio dok je bio na golf terenu u Tivtu. Služba zaštite NP spasila je dvoje stranih državljana koji su bili u turističkom brodu, koji se prevrnuo na Skadarskom jezeru
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je za juče narandžasti meteoalarm za sjeverni i centralni dio države, a žuti za južni. Iz MUP-a je saopšteno da iz tehničkih razloga ZHMS nije mogao predvidjeti jačinu i vremenski interval oluje
OŠTRE REAKCIJE: Poslanik Miro Bulj predložio Saboru da Crnogorce koji su glasali za Rezoluciju o genocidu proglasi nepoželjnima u Hrvatskoj
Mandić završio
prljavi posao za Vučićev „srpski svijet“
OŠTRE REAKCIJE: Poslanik Miro Bulj predložio Saboru da Crnogorce koji su glasali za Rezoluciju o genocidu proglasi nepoželjnima u Hrvatskoj
PODGORICA – Poslanik
Mosta u Saboru Hrvatske
Miro Bulj uputio je juče u proceduru zaključak kojim bi se svi poslanici u crnogorskom parlamentu koji su glasali za Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mauthauzen proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj - „persona non grata“.
- Uputio sam zaključak da se Vlada RH obaveže da crnogorske poslanike proglasi „personom non grata“ zbog instrumentalizacije sjećanja na žrtve Jasenovca u svrhu ostvarivanja ciljeva politike „srpskog sveta“, nastavka velikosrpske politike iz 90-ih godina - rekao je Bulj u slobodnom iznošenju stava u ime Kluba Mosta, prenosi Hina.
Podsjetio je i da je inicijativu za rezoluciju pokrenuo predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kako ga je nazvao - četnički vojvoda i lider prosrpske opcije, koji je, kaže, „produžena ruka srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Crnoj Gori“. On je u ime Kluba Mosta pozvao i da se „nastavi podržavati evropski put Crne Gore“. Rezoluciju crnogorskog parlamenta o genocidu u Jasenovcu neprihvatljivom, nevjerovatnom i bizarnom ocijenila je Danica Baričević u ime Kluba HDZ-a.
- Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobro-
Rezoluciju crnogorskog parlamenta o genocidu u Jasenovcu neprihvatljivom, nevjerovatnom i bizarnom ocijenila je Danica Baričević u ime Kluba HDZ-a. ,,Neprihvatljivo je da država koju Hrvatska smatra dobrosusjedskom i kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO, i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju“ - naglasila je poslanica HDZ-a
susjedskom i kojoj je godinama pomagala da uđe u NATO, i koja u budućnosti možda uđe i u EU, donosi sada takvu rezoluciju - naglasila je poslanica HDZ-a.
Ocijenila je da je „i najnaivnijima jasno zašto su vladajući u Crnoj Gori to učinili upravo sada“.
- …Kao vjerni vazali onih koji trenutno vladaju Srbijom si-
gurno su dobili uputstvo da po bilo koju cijenu skrenu pažnju srpske, crnogorske i svjetske javnosti sa činjenice da je u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. usvojena Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici - rekla je Baričević.
Nezavisni poslanik Josip Jurčević podržao je prijedlog Bu-
Plenković: Rezolucija dovela do podjela i u Crnoj Gori
Hrvatski premijer Andrej Plenković komentarisao je i juče Rezoluciju o Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, koju je usvojila Skupština Crne Gore i konstatovao
da je ona dovela do podjela u našoj zemlji. – To je loš i nepotreban potez, posebno jer je Hrvatska bila vrlo konstruktivna u rješavanju otvorenih
bilateralnih pitanja, a ovaj potez prema nama šalje signal – a to je pitanje povjerenja i namjere –rekao je Plenković novinarima u Zagrebu.
još čojstva
Tokom rasprave u Saboru poslanik Miro Bulj, gradonačelnik Sinja, potpredsjednik Odbora za ratne veterane, član Odbora za predstavke i pritužbe, kao i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost poručio je da „Crna Gora ne smije biti pašaluk (po)četnika Aleksandra Vučića“.
- U Crnoj Gori ima još čojstva. To je pokazalo 40 zastupnika, ja ih pozivam da posjete našu Hrvatsku, da dođu kod mene u Sinj, na Sinjsku alku, jer njihovo čojstvo i slobodarski duh u Crnoj Gori ne smiju umrijet – poručio je on.
lja da se crnogorski poslanici proglase nepoželjnima u Hrvatskoj. Ipak, smatra da problem nije u Beogradu, Crnoj Gori ni u EU, već u hrvatskim institucijama koje su, kaže, blokirane.
- Svi događaji i vrijednosti Domovinskog rata se kriminalizuju od pravosudnog, naučnog, kulturološkog i drugog nivoa, a sve što je bio jugokomunistički režim se rehabilituje - smatra Jurčević. Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, kako prenosi Index, rekao je da je potpuno jasno da rezolucija „nije donešena zbog osude zločina, jer bi se onda četnički vojvoda na čelu crnogorskog parlamenta sjetio zločina koji su Italijani počinili na tlu Crne Gore 1941. godine ili zločina koji su na tlu Crne Gore počinili četnici između 1941. i 1945, ali o tome nema ni spomena“.
- Ona je donešena isključivo zbog dnevnopolitičkih odnosa i zbog toga da Mandić odradi prljavi posao za Vučića – kazao je on.
Da Rezolucija može usporiti put Crne Gore u EU, upozorila je Jelena Miloš iz Možemo, uz ocjenu da je to ono što Vučić želi, a što Hrvatska, poručila je ona, ne smije dozvoliti.
- Jasno je da se radi o instrumentalizaciji crnogorskog parlamenta u političke svrhe, instrumentalizaciji koja je jako štetna za dobrosusjedske odnose dviju država. Mi smo kao država jasno osudili ustaški režim, svake godine komemorišemo žrtve Holokausta, tako i žrtve Jasenovca. Uz to, podsjećam da je grad Zagreb uklonio nazive ulice po ustaškim zvaničnicima – podsjetila je Miloš. Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je da je izglasavanje Rezolucije u parlamentu Crne Gore neprijateljski čin susjedne države, te da je ona odgovor na Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici. - Izglasavanje navedene rezolucije je neprijateljski akt kojom Crna Gora ponavlja istorijsku grešku kakvu je napravila i tokom Domovinskog rata kada se, jednako kao i danas, ne-
samostalno i vazalski potčinila tada velikosrpskoj politici, a sada politici „srpskog sveta“rekao je on na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru. Naglasio je i da je crnogorska rezolucija bunt, izbjegavanje odgovornosti i suočavanja sa svojom prošlošću. - Što nas nimalo ne raduje - kazao je Penava. Snagama koje teže demokratiji, slobodi i evroatlantskim integracijama, kako je rekao, treba dati podršku. - …Ali četnicima i „srpskom svetu“ treba reći da ne mogu oni pričati o zlodjelima i docirati nekome o pravima - poručio je predsjednik DP-a. Poslanik Milorad Pupovac (SDSS) komentarišući crnogorsku rezoluciju rekao je da kao predstavniku Srba u Hrvatskoj, „koji su najviše stradali u Jasenovcu, nijedna rezolucija“ im „nije po mjeri, ni po srcu“. Poručio je i kako su o tome najmanje pozvani govoriti oni koji u Hrvatskom saboru izvikuju „Za dom spremni“ (ZDS) ili razapinju zastave s natpisom „Za dom spremni“. Poslanik Ivica Kukavica (DP) kazao je kako Hrvatska ima samo jedan dokument koji štiti vrijednosti Domovinskog rata i vrijednosti ljudi koji su sanjali samostalnu, pravednu i bogatu Hrvatsku, a to je Rezolucija o Domovinskom ratu koju je Sabor donio 2000. godine. – Posljedica je toga da Skupština Crne Gore, koja ne priznaje agresiju, pljačku, palež Mokošice, i Dubrovačkog primorja, donosi neku rezoluciju vraćajući Hrvatsku 80 godina unazad – rekao je on. K. K.
Klub poslanika Demokratske partije socijalista komentarisao izjavu premijera da je Rezolucija o Jasenovcu štetna za državu
Spajić spreman da bude talac Mandića i Kneževića, samo da ne ide na izbore
PODGORICA - Izjava Milojka Spajića za Politico da je Rezolucija o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen štetna za Crnu Goru, ali da je uprkos tome glasao za njeno usvajanje u Skupštini Crne Gore, samo je jedan od niza dokaza da su on i njegov PES svjesni šta
rade, ali to čine iz koristoljublja, tačnije zbog svojih fotelja. To je saopšteno iz DPS-a povodom izjave premijera. – Spajić je spreman da izdrži ponižavajući status političkog taoca Mandića i Kneževića i da rizikuje da pokvari odnose sa Evropskom unijom i Hrvatskom, samo da ne bu-
de prinuđen da ide na izbore. Cijena je zaustavljanje evropskog puta Crne Gore i formiranje antizapadne desničarske vlade – navode u DPS poslaničkom klubu.
Iako se, kako kažu, u kuloarima Brisela i Vašingtona već pravda da je morao da povuče potez za koji je znao da je loš za Crnu Goru, ne bi li sačuvao
svoju vladu, Spajić grabi ka tituli potrošenog političara kojeg se za par godina niko neće sjećati. - Želimo da vjerujemo da, ipak, i u PES-u ima ljudi koji su svjesni da je cijena njihovog ostanka na vlasti u koaliciji sa nacionalistima previsoka. Nema te fotelje koja je vrijedna rušenja evropskog sna 80 odsto građa-
na Crne Gore. Ukoliko, pak, PES nastavi što je započeo, biće zapamćeni kao stranka sa
SUSRET U BRISELU, UMJESTO U PODGORICI: Predsjednik države Jakov Milatović razgovarao sa predsjednikom Evropskog savjeta
Uskostranačkim djelovanjima Crna Gora ne smije prokockati priliku da uskoro postane punopravna članica EU, što je prioritetni vanjskopolitički cilj naše zemlje, kazao je predsjednik Milatović
PODGORICA – Jasne su poruke razgovora sa Šarlom Mišelom, koji je trajao tri sata: da Crna Gora mora da ostane na evropskom putu i te se poruke ne smiju relativizovati – saopštio je predsjednik države Jakov Milatović, nakon sastanka juče u Briselu sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom.
Uskostranačkim djelovanjima, kazao je Milatović, Crna Gora ne smije prokockati priliku da uskoro postane punopravna članica EU, što je prioritetni vanjskopolitički cilj naše zemlje.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je naglasio da Crna Gora mora da ostane na evropskom putu i zahvalio predsjedniku Milatoviću na njegovom angažmanu da Crna Gora postane prva naredna članica EU. Poručio je da se od Crne Gore očekuju djela, a ne samo riječi. - Sada je ključno da se sačuva pozitivan reformski zamah i ostvari strateški put EU, ne samo riječima, već i djelima svih političkih aktera, u skladu sa ciljem zemlje da se pridruži EU kao sljedeća država članica, kazao je Mišel. Podsjećamo, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel odgodio je zakazanu posjetu Crnoj Gori 2. i 3. jula zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu. To je Pobjedi potvrđeno u Evropskom savjetu. Pored sastanka sa predsjednikom države trebalo je da se sastane sa predsjednikom Vlade i da govori u Skupštini Crne Gore. Milatović je, juče, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, na sastanku sa Mišelom u Briselu ponovio svoju posvećenost evropskoj agendi kako bi Crna Gora postala 28. članica Evropske unije 2028. Kazao je da je svoj dosadašnji jednogodišnji mandat podredio realizaciji ovog državnog interesa,
radi prosperiteta svih crnogorskih građana.
Predsjednik Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta poručio je da reakcije zbog usvajanja spornog dokumenta moramo ozbiljno da shvatimo.
- Ne smijemo da relativizujemo poruke koje stižu iz Brisela. Istinski moramo da radimo na učlanjenju Crne Gore u EU. Veća odgovornost i ozbiljnost je nešto što se očekuje od Crne Gore i, naravno, akcenat na dobrosusjedske odnose i vladavinu prava - to su suštinske stvari koje su važne - podvukao je Milatović. Na pitanje da li usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu može uticati da put Crne Gore ka Evropskoj uniji, nakon dobijanja IBAR-a, bude usporen, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovorio je pozitivno.
– Mislim da je to svima jasno,
kao i da je svima jasno zbog čega je Šarl Mišel odložio posjetu Crnoj Gori - koja je trebalo da dođe kao kruna velikog napora Crne Gore u prethodnih više godina kako bi dobili pozitivan IBAR – poručio je Milatović. Ocijenio je da se u narednom periodu moramo odgovornije ponašati kada su u pitanju državni interesi Crne Gore. Na pitanje što bi Crna Gora trebalo da uradi da bi ubijedila EU partnere da to zaslužuje, rekao je da naši politički akteri moraju da se uozbilje i da se odgovornije ponašaju.
– Ne smijemo da relativizujemo poruke koje stižu iz Brisela. Istinski moramo da radimo na učlanjenju Crne Gore u EU. Veća odgovornost i ozbiljnost je nešto što se očekuje od Crne Gore, i naravno, akcenat na dobrosusjedske odnose i vladavinu prava - to su suštinske stvari koje su važne – podvukao je Milatović.
Poručio je da reakcije Hrvatske zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu moramo ozbiljno da shvatimo.
- Dobrosusjedski odnosi su važna karika vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore i sa pozicije predsjednika uradiću sve da zadržimo dobrosusjedske odnose koje smo imali sa svim susjedima, ali isto tako da intenziviramo put ka EU - bez ovih izleta kakve smo u prethodnom periodu mogli da vidimo. Pozivam sve političke aktere na odgovornost i ozbiljnost - istakao je Milatović. On je nakon sastanka sa Mišelom poručio da su poruke jasne i da ih ne smijemo relativizovati i umanjivati - Crna Gora ne smije da propusti ovu priliku da postane punopravna članica Evropske unije.
– To su zajedničke poruke oko kojih smo se složili predsjednik Mišel i ja – zaključio je Milatović. R. P.
Iz Evropskog savjeta potvrdili: posjeta Crnoj Gori odgođena zbog Rezolucije o Jasenovcu!
Sastanak predsjednika Evropskog savjeta i predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića uslijedio je nakon što je Mišel odlučio, da zbog nedavnih političkih dešavanja, odloži posjetu Crnoj Gori. To je zvanično saopšteno iz Savjeta, nakon sastanka dva predsjednika. – Nakon značajne Međuvladine konferencije (IGC) i pozitivnih privremenih referentnih izveštaja o procjeni (IBAR) za poglavlja 23 i 24 prošle nedjelje, važno je ostati na putu EU u svim aspektima, ujedinjeni u agendi reformi EU - saopšteno je iz Savjeta. Dodaju i da EU računa da će Crna Gora zadržati pozi-
tivan reformski zamah i ostvariti strateški put EU, ne samo riječima, već i djelima svih političkih aktera, a, kako su kazali, u skladu sa ciljem zemlje da se pridruži EU kao sljedeća država članica.
– Postoji novi zamah u procesu proširenja EU i Crna Gora kao predvodnik
Zasijedao Odbor za međunarodne odnose i iseljenike
PODGORICA – Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je, na jučerašnjem zasijedanju, pozitivno mišljenje na prijedlog predsjednika države da se za rezidentne ambasadore Crne Gore u Mađarskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji imenuju Čedomir Fuštić, Dragan Tufegdžić i Zoran Miljanić. Fuštić, koji je predložen za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora u Budimpešti, je predstavljajući se članovima odbora kazao da u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore radi još od pripravničkog staža, te da je posljednjih godinu i po angažovan i kao otpravnik poslova u crnogorskoj ambasadi u Mađarskoj.
- Odnosi Crne Gore i Mađarske su prijateljski, što potvrđuje intenzivni politički kontakt na svim nivoima. Mađarska je za nas veoma značajna, jer podržava naše evropske, a prije toga i NATO integracije - naveo je Fuštić.
Odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč o tome kako vidi poziciju Mađarske u EU s obzirom na sve češće kritike na njen račun zbog bliske saradnje sa Rusijom, Fuštić je kazao kako je razumije, jer se radi o zemlji koja nema izlaz na more.
– Oni tako doživljavaju svoju spoljnu politiku. Ne žele da budu uključeni u blokove. Vlada Viktora Orbana ima legitimitet na izborima i na njima je da kreiraju spoljnu politiku, a ja nijesam u poziciji da kažem da li je to dobro ili loše – rekao je Fuštić uz podsjećanje da je Mađarska preuzela predsjedavanje Savjetom EU. Dragan Tufegdžić, koga su za ambasadora u Ljubljani predložile Demokrate čiji je i član, je tokom predstavljanja pred Odborom kazao da je najduži radni angažman proveo u privatnoj građevinskoj kompaniji, te da je, osim toga, radio i kao nastavnik ekonomske grupe
predmeta u jednoj školi, kao i da je bio na poziciji direktora Pošte Crne Gore.
Ocijenio je i da postoji značajan prostor za unapređenje ekonomske saradnje između Crne Gore i Slovenije.
S obzirom da je obavljao funkciju direktora Pošte Crne Gore, poslanica Vuković-Kuč je i od Tufegdžića zahtijevala komentar na aktivnosti Uprave za inspekcijske poslove u Pošti, na šta je on poručio da ima povjerenja u pravnu službu tog preduzeća.
Tufegdžić je kazao i da je, u međuvremenu, napustio sve rukovodeće funkcije u Demokratama, na šta je poslanica Vuković-Kuč konstatovala kako očekuje da zamrzne i svoje članstvo u toj partiji.
Na to je reagovao poslanik Demokrata, a ujedno i predsjedavajući Odborom, Duško Stijepović navodeći kako Tufegdžić to nije dužan da uradi s obzirom da „dolazi sa političke kvote“. Zoran Miljanić, koji je široj javnosti poznat kao funkcioner Građanskog pokreta Ura, najavio je da će se, ukoliko bude postavljen za ambasadora u Skoplju, najviše baviti ekonomskim pitanjima.
Miljanić je ustvrdio i da je broj Crnogoraca u Sjevernoj Makedoniji, bez obzira na dobre odnose dvije zemlje, posljednjih decenija opao, te da je anažovanjem crnogorske ambasade u Ustav te zemlje, pored bugarske i hrvatske, dodata i crnogorska manjina.
Poslanici DPS-a su i tokom jučerašnjeg zasijedanja ponovili raniji stav te stranke da će za buduće ambasadore podržati isključivo karijerne diplomate, pa je prijedlog da Čedomir Fuštić bude ambasador u Mađarskoj dobio jednoglasnu podršku Odbora.
Sa druge strane, pozitivno mišljenje na prijedloge o imenovanju Tufegdžića za ambasadora u Ljubljani i Miljanića u Skoplju, Odbor je usvojio sa osam glasova za i dva uzdržana. Đ. Ć.
u procesu pristupanja ima stvarnu priliku da napreduje. Ovo ne treba trošiti ili uzimati zdravo za gotovo – napominju iz Mišelovog kabineta.
Napominju i da dobrosusjedski odnosi ostaju suštinski element procesa pridruživanja i ne bi trebalo da budu ugroženi.
Sagovornici Pobjede, prof. dr Velimir Rakočević i advokat Mihailo Volkov upozoravaju da pokretanje disciplinskih postupaka protiv više od 60 bivših policijskih funkcionera mora pratiti transparentna procedura
PODGORICA – Postupci protiv policijskih funkcionera zbog navodnih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u policiji moraju se voditi isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno i nepristrasno, jer se radi o veoma delikatnoj optužbi, zbog čega je neophodna puna transparentnost, strogo poštovanje procedura i uvažavanje osnovnih ljudskih prava – ocijenili su za Pobjedu prof. dr Velimir Rakočević i advokat Mihailo Volkov.
Pobjeda je nedavno objavila da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo ili će pokrenuti disciplinske postupke protiv više od 60 bivših rukovodilaca u Upravi policije, koji su bili na funkcijama u ranijem periodu, prije promjene vlasti 2020. godine, a nakon što je Agencija za nacionalnu bezbjednost za njih dala negativno mišljenje nakon bezbjednosne provjere koju su uradili po Šaranovićevom nalogu.
NEOPHODNI DOKAZI
Kako smo pisali, bivše policijske funkcionere, koji su u većini neraspoređeni, na razgovor su pozvali načelnici policijskih sektora i saopštili im da je ANB, po nalogu ministra Šaranovića, uradila bezbjednosne provjere i da njih više od 60 nije prošlo, zbog čega će protiv njih biti pokrenuti disciplinski postupci, a onda će dobiti i otkaze.
Ministar Šaranović nije odgovorio na pitanja koja smo mu poslali. On je redovan gost u medijima bliskim vlastima, a na pitanja naše redakcije ne odgovara.
„Čistka“ koju je spremio u Upravi policije najveća je poslije one koju je u resoru prosvjete sprovela bivša ministarka Vesna Bratić, u prvoj crnogorskoj prorusko-prosrpskoj vla-
Pobjedi se obratila nekolicina bivših policijskih funkcionera koji su se našli na Šaranovićevoj „optužnici“, a zajedničko im je, kako kažu, to što su bili na važnim pozicijama u vrijeme vlasti prije izbora 2020. godine, zbog čega su uvjereni da se radi isključivo o činu odmazde
di nakon izbora 2020. godine. Ona je tada u jednom danu razriješila više od 180 direktora i direktorica obrazovnih ustanova.
- Ovo je vrlo delikatan problem koji treba rješavati isključivo u skladu sa zakonom, profesionalno i nepristrasno. Bezbjednosne smetnje za dalji rad u policiji su prilično neprecizno formulisane budući da su za, na primjer, održavanje veza sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne podatke ili pripadnicima organizovanog kriminala potrebni nesporni materijalni i personalni dokazi i nije dovoljan samo uvid u evidencije, naročito ukoliko nijesu egzaktne i ažurirane – kategoričan je redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Velimir Rakočević Upozorava da bi „bilo kakvo površno postupanje u ovim slučajevima imalo kao epilog vraćanje na posao tih lica od strane suda i naknadu štete koju bi platili poreski obveznici“.
- Niko razuman ne dovodi u pitanje potrebu udaljenja iz službe svih službenika koji su nesporno počinili teže povrede službene dužnosti, što mora biti utvrđeno u postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Zbog toga je od ključne važnosti da ti postupci budu transparenti i isključivo zasnovani na dokazima, pri čemu se moraju isključiti voluntarizam i selektivnost –ističe Rakočević. Pobjedi se obratila nekolicina bivših policijskih funkcionera koji su se našli na Šaranovićevoj „optužnici“, a zajedničko im je, kako kažu, to što su bili na važnim pozicijama u vrijeme vlasti prije izbora 2020.
godine, zbog čega su uvjereni da se radi isključivo o činu odmazde
- Na osnovu paušalnih informacija i površnih saznanja određenih službenika ANB-a dovedeni smo u ovu situaciju i mi i naše porodice. Ugroženo nam je dostojanstvo i integritet, kao i našim porodicama, samo zbog beskrupuloznog revanšizma – rekli su oni za Pobjedu, uz poruku da nemaju dilemu da će na sudu doći do pravde, jer su, kako tvrde, nepravedno i selektivno „targetirani“.
Profesor Rakočević ističe da MUP ima obavezu da objektivno utvrdi sve činjenice.
- I to u vezi sa svakim konkretnim slučajem i da naročito vodi računa o pravima ovih lica poštujući pretpostavku nevinosti – dodao je naš sagovornik.
POŠTOVANJE
PROCEDURA
I advokat Mihailo Volkov naglašava da se radi o veoma ozbiljnom procesu i da MUP ove postupke mora voditi transparentno.
- Da nekoga na valjan i opravdan način „targetirate“ i uklonite iz službe možete samo uz punu transparentnost, strogo poštovanje procedura i uvažavanje osnovnih ljudskih prava – ističe on. Objašnjava da je nesporno „da je od izuzetnog značaja da zaposleni u bezbjednosnom sektoru jedne zemlje budu lica koja svojim integritetom doprinose bezbjednosti države“.
- Nesporno je i da Ministarstvo unutrašnjih poslova prepoznaje u Zakonu o unutrašnjim poslovima bezbjednosne smetnje za dalji rad u službi,
i to treba podržati. Ali ovo što sam imao priliku da pročitam u medijima ne djeluje mi transparentno i bojim se da će i ovi postupci, kao mnogi u prethodnim godinama dobiti sudski epilog i u konačnom opet pasti na grbaču građana, u dijelu plaćanja troškova postupka. Da se zapaziti i da ministru unutrašnjih poslova baš i ne ide sa postupcima kod Upravnog suda – kaže Volkov. Zakonodavac je, dodaje naš sagovornik, tačno prepoznao koje su to smetnje koje mogu dovesti do prestanka radnog odnosa policijskog službenika saglasno Zakonu o unutrašnjim poslovima.
- To je - da taj policijski službenik bude registrovan u evidenciji uživaoca opojnih droga, koju vodi organ državne uprave nadležan za poslove zdravlja, kao i da održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama. Pored ovog, jasnog materijalnog osnova, potrebno je provesti procedure saglasno Zakonu o upravnom postupku u kojem je jedno od načela pravo stranke da aktivno učestvuje u postupku – ističe Volkov. Zbog toga, kako kaže, a „i saglasno jasno utvrđenoj sudskoj praksi, javnopravni organ je dužan da stavi na uvid tom licu dokument o postojanju samih smetnji, kako bi se isti mogao izjasniti na njih, jer je jednakost oružja u postupku zagarantovana“.
- Za sada mi ovo djeluje vrlo opasno, pravno diskutabilno i nadam se da neko nije ušao u ove postupke iz čistog re-
vanšizma, ali da sačekamo –dodaje on. Okrivljeni službenici nemaju dilemu – kategorični su da su žrtve političke odmazde. - Jasno nam je da se radi o revanšizmu i da ministra Šaranovića i nove vlasti ne zanimaju ni zakoni, ni pravo, ni pravda. Već nam je uskraćeno pravo na pravično suđenje, jer nam je onemogućen uvid u spise predmeta na osnovu kojih nas etiketiraju kao službenike koji nijesu podobni za dalji rad u službi – rekli su naši sagovornici.
MINISTROV MUK
A ministar Šaranović ćuti i ne odgovara na pitanja Pobjede. Pitali smo ga kada je tražio bezbjednosne provjere i za koliko službenika, te u kom smislu ih provjere terete da su nepodobni za službu, odnosno koje su to bezbjednosne smetnje?
Pitali smo ga i zašto službenicima protiv kojih su inicirani disciplinski postupci nijesu uručena rješenja o pokretanju postupaka, ali i kako komentariše tvrdnje nekolicine njih, s kojima smo nezvanično razgovarali, da se radi o odmazdi i revanšizmu?
Citirali smo i Zakon o unutrašnjim poslovima koji je decidiran da su „bezbjednosne smetnje za dalji rad“ u zoni krivične odgovornosti i zašto protiv tih službenika nijesu podnešene krivične prijave?
Ponovili smo i neka ranija pitanja o ministrovim spornim imenovanjima i unapređenju službenika, čak i onih koji su pravosnažno osuđeni za teška krivična djela, ali Š aranovićeva „vrata“ su zatvorena za neugodna pitanja.
Iniciranje disciplinskih postupaka protiv više od 60 bivših policijskih funkcionera komentarisao je prošle sedmice šef Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić koji je rekao da niko iz policije ne može biti sklonjen ili prokazan bez adekvatnog postupka u kojem treba da se dokaže odgovornost.
Naglasio je da je apsolutno protiv ljudi u policiji koji uniformu koriste kao štit, te da bilo kakvom kriminalu nije mjesto u redovima te organizacije, ali je dodao da je i protiv toga da se bez adekvatnog procesuiranja pred nadležnim organima bilo kome „skidaju glave“.
Naglasio je da u sindikatu ne žele da štite ikoga unaprijed, ali i istakao da svi imaju pravo na pravično suđenje. Bivšim policijskim funkcionerima, s kojima smo razgovarali, načelnici koji su im saopštili da postoje bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u MUP-u, odnosno Upravi policije odbili su da im predaju rješenja o pokretanju disciplinskog postupka. Kaćuša KRSMANOVIĆ
Predstavnik bivših radnika hercegnovske hotelske kompanije komentariše prodaju dionica ove firme
PODGORICA - Akcije kompanije ,,Vektra Boka“ nijesu smjele biti prodate, jer je to, osim ugovorom o kupovini HTP ,,Boka“, zabranjeno i odlukama Privrednog suda i Savjeta za privatizaciju – tvrdi u izjavi Pobjedi predsjednik NVO Bivši radnici HTP ,,Boke“ Đorđe Rajak.
Navodi da akcije ove kompanije nijesu smjele biti otuđene dok se ne završi Investicioni program na koji se obavezao biznismen Dragan Brković prilikom kupovine vrijedne imovine nekadašnjeg uspješnog hercegnovoskog turističkog preduzeća.
– Ko je skinuo terete sa te imovine i zbog čega i kako je došlo do izvršenja ako to kroz plan reorganizacije nije bilo definisano – pita Rajak.
Kupovina aKcija
Hercegnovska Elena grupa je prije nekoliko mjeseci na berzi kupila 30 odsto akcija ove kompanije u kojoj je, nakon inicijalnog stečaja, usvojen plan reorganizacije. Riječ je o akcijama koje su pripadale drugoj Brkovićevoj kompaniji Vektra Investments, za koje je plaćeno 350 hiljada eura i koje su prodate na berzi na osnovu rješenja javnog izvršitelja po zahjevu CKB banke. Rajak naglašava da Vektra investment ,,Vektra Boki“ duguje oko sedam miliona eura, što je i jedna od stavki optužnice koja je nedavno potvrđena protiv Brkovića.
Nedavno je na Skupštini akcionara ,,Vektra Boke“, na kojoj su prisustvovali samo predstavnik Elena grupe sa 30 odsto vlasništva i stečajni upravnik ,,Vektre Montenegro“ sa 59 odsto, smijenjen raniji bord direktora u kojem su bili Dragan i Bojan Brković i Milić Popović, te su umjesto njih u bord ušli vlasnik Elena grupe Danilo Matijašević, profesor Radovan Samardžić i advokat Vladimir Čović. Tada je traženo i da se promijeni ime
Predsjednik NVO Bivši radnici HTP ,,Boke“ Đorđe Rajak problematizuje to što je Danilo Matijašević, nakon što je kupio trećinu kompanije, najavio da će prodati hotel ,,Igalo“ i iz toga namiriti poreska i dugovanja prema radnicima, te porodici Acović. Rajak tvrdi da je vrijednost zemljišta na kojem je hotel ,,Igalo“ mnogo veća od one za koju su namjeravali da je prodaju, navodeći da bi se vrijednost kvadrata na toj lokaciji za izgradnju kondo hotela kretala između šest i osam hiljada eura
kompanije, ali taj prijedlog nije prihvatio stečajni upravnik ,,Vektre Montenegro“ Radojica Grba. Matijašević je tada najavio i novu Skupštinu za kraj juna, međutim ona još nije zakazana. Procedura podrazumijeva raspisivanje javnog poziva mjesec dana prije same Skupštine. Rajak ukazuje i na problematiku oko pravosnažne presude porodice Acović koja je bila raniji vlasnik zemljišta na kojem je hotel ,,Igalo“. – Kad su htjeli da prodaju hotel ,,Igalo“, prodavali su samo zemljište, a planirano je da sruše hotel. Objekat je fizički i dalje na lokaciji, a Acovići nijesu mogli tužiti ,,Vektra Boku“ jer ona nije bila nosilac prava svojine, već je samo korisnik zemlijšta. Mogli su
tužiti državu ili organ koji im je tada oduzeo imovinu, a ne ,,Vektra Boku“ – tvrdi Rajak.
Hotel ,,igalo“
Problematizuje to što je Matijašević, nakon što je kupio trećinu kompanije, najavio da će prodati hotel ,,Igalo“ i iz toga namiriti poreska i dugovanja prema radnicima, te porodici Acović.
- Kupovina akcija nema nikakve veze ni sa ugovorom, a eventualno je imovinu mogla kupiti samo kompanija koja se bavi hotelijerstvom – navodi Rajak.
Tvrdi da je vrijednost zemljišta na kojem je hotel ,,Igalo“ mnogo veća od one za koju su namjeravali da je prodaju, navodeći da bi se vrijednost kvadrata na toj lokaciji za iz-
Preliminarni podaci Monstata o biljnoj proizvodnji u prošloj godini
Proizvodnja grožđa lani pala 23,1 odsto
PODGORICA - Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosilo je 263,52 hiljade hektara, što je 3,9 odsto više u odnosu na 2022, pokazuju preliminarni podaci Monstata o biljnoj proizvodnji.
Statističari su kazali da u ukupnom korišćenom poljoprivrednom zemljištu preovladavaju površine višegodišnjih livada i pašnjaka sa učešćem od 94,6 odsto, dok su oranice zastupljene sa 2,7 odsto, stalni zasadi dva odsto i okućnice 0,7 odsto. – U odnosu na 2022. godinu površina višegodišnjih livada
i pašnjaka bilježi rast od četiri odsto, oranica 5,8 odsto, dok se pad bilježi kod stalnih zasada 2,8 odsto i okućnica 0,8 odsto –naveli su iz Monstata. Statističari su izračunali da je ukupna proizvodnja grožđa u prošloj godini smanjena 23,1 odsto u odnosu na 2022. godinu. Ukupna proizvodnja kukuruza za zrno u prošloj godini iznosila je 3,17 hiljada tona, što je 12,5 odsto više u odnosu na 2022. godinu. Zabilježeno je i povećanje proizvodnje paprike 1,3 odsto, krastavca 3,7 odsto, lubenice 6,4 odsto i dinje 3,6 odsto. -U odnosu na 2022. godinu povećana je ukupna proizvod-
gradnju kondo hotela kretala između šest i osam hiljada eura.
– To znači da bi pet hiljada eura po kvadratu bila čista zarada na toj lokaciji, odnosno od 150 do 200 miliona eura ukupno – kazao je Rajak dodajući da postoji interesovanje brojnih renomiranih kompanija koje bi na tom mjestu gradile hotel.
Inicijalnim ugovorom o kupovini HTP ,,Boka“ predviđeno je da tokom trajanja Investicionog programa Brković neće otuđiti ili stavljati bilo kakav teret na hotelima ,,Plaža“, ,,Tamaris“ i ,,Igalo“, starom hotelu ,,Boka“ i restoranu ,,Žanjice“. U međuvremenu kompletna imovina je opterećena brojnim teretima, hotel ,,Tamaris“ je srušen i pretvo-
nja mandarine 3,1 odsto, dok se smanjila proizvodnja šljive, jabuke, kruške, breskve i masline - precizirali su iz Monstata. Istraživanjem su obuhvaćene poljoprivredne organizacije (poljoprivredna preduzeća i zemljoradničke zadruge) i porodična poljoprivredna gazdinstva koja se bave biljnom proizvodnjom. Podaci za poljoprivredne organizacije (poljo-
privredna preduzeća i zemljoradničke zadruge) prikupljani su izvještajnom metodom, a za porodična poljoprivredna gazdinstva anketnom metodom. Korišćeno poljoprivredno zemljište obuhvata oranice, okućnice i/ili bašte, voćnjake, vinograde, rasadnike, livade i pašnjake bez obzira na tip vlasništva (vlastito zemljište ili zemljište uzeto u zakup). S. p.
Specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić je nedavno obavijestila Rajaka da je SDT na osnovu njegove krivične prijave u vezi sa kupovinom akcija, predmet proslijedilo Višem državnom tužilaštvu, jer je utvrđeno da u toj transakciji nema osnovane sumnje da je učinjeno krivično djelo iz njihove nadležnosti.
ren u parking, dok je restoran na Žanjicama prodat. – Kupac se obavezuje da za vrijeme trajanja Investicionog programa neće prodati, otuđiti ili na bilo koji drugi način raspolagati akcijama, odnosno konstituisati bilo kakav teret nad akcijama bez prethodne pisane saglasnosti Savjeta za privatizaciju – stoji u ugovoru koji je Brković potpisao sa državom. Tim ugovorom je bilo predviđeno i da je Savjet ovlašćen da raskine ugovor ako dođe do statusne promjene kompanije, pokretanja stečajnog postupka nad kupcem ili ako kupac ne dostavi neku od predviđenih garancija. Kompanija Vektra Montenegro, koja je bila formalni kupac, je u otišla u stečaj početkom 2021. godine na zahtjev NLB Interfinansa. Prema aneksu iz 2011. godine predviđen je novi investicioni program kojim je bilo predviđeno da Vektra Montenegro uloži 64 miliona eura, za šta je rok trebalo da počne da teče u roku od tri godine od usvajanja urbanističkog projekta za svaki pojedinačni hotel. Stranke u ugovoru su se usaglasile da uz izvještaj o realizaciji plana o ulaganju ovog iznosa, Vektra dobije saglasnost da Vlada briše hipoteku nad imovinom koju je upisala na račun tog plana.
M. leKoviĆ
Preliminarni podaci Centralne banke za prva četiri mjeseca Neto priliv stranih
manji 9,85 odsto
PODGORICA - Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) na kraju aprila je iznosio 289,89 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 128,05 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva, na kraju aprila je iznosio 161,84 miliona eura, što je 9,85 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
- Ukupan priliv stranih direktnih investicija pao je 3,89 odsto - navodi se u Biltenu. Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 31,57 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 96,48 miliona. Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 178,28 miliona eura, što čini 61,5 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 133,34 miliona eura, a u preduzeća i banke 44,94 miliona eura. R. e.
Zaštitnica Bojana Ćirović uputila EPCG da se kreću u okvirima predviđenog oglasa za pogone Željezare
Inicijalni nacrt ugovora o davanju u zakup pogona Željezare kompaniji Igora Šamiza bio je nezakonit, imajući u vidu da je predviđao da se nakon investicije od 25 miliona eura investitoru ovi pogoni daju u vlasništvo. Izmijenjenim nacrtom ugovora ta mogućnost je isključena i predviđen zakup na 50 godina, iako je javnim oglasom planirano da zakup traje od pet do deset godina. Ta promjena nije problematična ukoliko se napravi analiza koja će pokazati da je takav ugovor isplativ za kompaniju, navela je zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović
PODGORICA – Odbor
direktora Elektroprivrede (EPCG) u skladu sa Statutom ima ovlašćenje da raspolaže imovinom pod pretpostavkom da je riječ o jednoj desetini kapitala društva, i odgovoran je kako za zakonitost provedene procedure i pridržavanja uslova iz oglasa, tako i u pogledu isplativosti zaključivanja predmetnog aranžmana, odnosno ugovora o davanju u zakup pogona Željezare.
To se navodi u mišljenju zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojane Ćirović upućenom ministru energetike i rudarstva Saši Mujoviću u vezi plana EPCG da Čeličanu i Kovačnicu da u zakup švajcarskoj kompaniji 8B kapital u vlasništvu biznismena Igora Šamiza na 50 godina.
Ugovor
Ćirović je Pobjedi kazala da je inicijalni nacrt ugovora o zakupu bio nezakonit, imajući u vidu da je predviđao da se nakon investicije od 25 miliona eura investitoru ovi pogoni daju u vlasništvo. Izmijenjenim nacrtom ugovora ta mogućnost je isključena i predviđen zakup na 50 godina, iako je javnim oglasom planirano da zakup traje od pet do deset godina. – Ta promjena nije problematična ukoliko se napravi analiza koja će pokazati da je takav ugovor isplativ za kompaniju - kazala je Ćirović Pobjedi. Ministar Mujović je portalu CdM kazao da pokušava da nađe najbolje rješenje za Željezaru i njene zaposlene.
– Rekao sam da nećemo ništa uraditi dok ugovor i sve detalje ne vide relevantni organi. Ugovor sam proslijedio zaštitnici imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojani Ćirović i čekam njen odgovor – kazao je Mujović. Dodaje da Šamiz ovim ugovorom obavezuje da isplati mjesečnu zakupninu od 31.000 eura za mjesec unaprijed, te da obezbijedi bankarsku garanciju za potrošnju struje i plate radnicima. Mujović takvu ponudu ocjenjuje povoljnom i bez rizika, ali čeka mišljenje zaštitnice da li je zakonski prihvatljiv zakup na 50 godina. Mujović je pojasnio da je rađen novi nacrt ugovora, jer dva člana prethodno ponuđenog ugovora nijesu bila u skladu sa Zakonom.
ProPali tenderi
Ove godine su propala dva tendera za zakup pogona EPCG-Željezare U igri za Željezarine pogone je sada švajcarska kompanija 8B Capital S.A. koja je jedina aplicirala za pojedinačne pregovore za zakup pogona Čeličane i Kovačnice. Odbor direktora EPCG usvojio je
Održana sjednica Savjeta za privatizaciju
krajem maja prijedlog njihove ponude, koja je data u formi nacrta ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare. Nakon toga, krajem maja, iz Vlade je bilo najavljeno i da je luksemburška kompanija Duferco zainteresovana za kupovinu pogona Čeličane i Kovačnice. Švajcarsku kompaniju predstavlja Igor Šamiz, koji je već u dva navrata bio u menadžmentu Željezare početkom 2000-ih, sa ruskom kompanijom Midlend, dok je njegovo upravljanje šibenskim Aluminijumom, prije desetak godina, završeno istragom zbog sumnjivih radnji.
Kompanija EPCG-Željezara je prošlu godinu završila sa gubitkom od 3,5 miliona eura. EPCG je u februaru prošle godine osnovala kćerku kompaniju EPCG-Željezaru. Prethodno su EPCG i turski Tosjali holding zaključili, 30. decembra 2022. godine, ugovor o kupovini imovine bivše željezare Tosčelik Nikšić po cijeni od 20 miliona eura. Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) je u martu utvrdila da je došlo do nezakonite dr-
žavne pomoći prilikom kupovine imovine Željezare od turskog Tosčelika i naložila Elektroprivredi da utvrdi razliku između 20 miliona eura, koliko je plaćeno za imovinu i tržišne cijene. Ta razlika je, kako su ranije kazali Pobjedi, nezakonita državna pomoć čiji povraćaj su iz AZK naložili. AZK je tada naložila EPCG da najkasnije za četiri mjeseca preduzme mjere za povraćaj neusklađene državne pomoći od Tosčelika, te da u roku od dva mjeseca utvrdi o kojem je iznosu riječ, na koji će se obračunavati kamate od trenutka zaključenja ugovora do konačnog povraćaja. U međuvremenu je EPCG protiv takve odluke AZK podnijela tužbu Upravnom sudu tvrdeći da je kupovina bila odličan posao i da su se vodili tržišnim principima. Naglasili su da je Uprava za katastar i državnu imovinu procijenila da ova imovina vrijedi preko 50 miliona eura, u što nijesu uračunati efekti valorizacije elektroenergetske infrastrukture, dodajući da će svaka naredna procjena pokazati da je imovina višestruko vrednija od plaćenog iznosa. M. lk.
PODGORICA - Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte utvrdio je juče, na drugoj sjednici, kojoj je predsjedavao predsjednik Vlade Milojko Spajić, Plan privati-
zacije za 2024. godinu. Na sjednici je konstatovano da za određena privredna društva u većinskom vlasništvu države ima boljih rješenja od privatizacije.
– Ne bismo u ovoj godini išli na privatizacije, ovo što je do sada bilo nije zadovoljavajuće – kazao je Spajić. Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković saop-
štio je da se raduje ovakvoj odluci Vlade, dodajući da je zadovoljan što je došlo vrijeme da preduzeća od nacionalnog značaja ostaju u vlasništvu države. r. e.
Kompanija Fideliti konsalting analizirala izvršenje budžeta
PODGORICA - Razloga za ozbiljno promišljanje itekako ima jer dva najveća izvora prihoda (doprinosi i PDV) bilježe značajan pad i ukazuju da ne postoji fiskalni prostor za iole značajnije reforme, a kamoli reforme tipa ,,Evropa sad 2“, navodi se u analizi kompanije Fideliti konsalting o izvršenju budžeta u prvih pet mjeseci, koja je objavljena na Fejsbuk profilu te firme
– Nakon dužeg stabilnog perioda, pa čak i značajnog rasta u odnosu na plan, naplata doprinosa u maju u odnosu na april je niža za čak četvrtinu (pad sa 58,3 na 44,2 miliona eura). Ovako drastičan pad može ukazivati na smanjenje broj zaposlenih (iako, paradoksalno, po Monstatu imamo povećanje broja zaposlenosti u maju za dva odsto), ili slabiju naplatu istih. U oba slučaja, razloga za brigu je mnogo – kazali su iz Fidelitija. Navode da je naplata PDV-a niža od plana za 5,6 miliona eura. – To je posebno važno jer ulazimo u period ljetnje turističke sezone, kada naplata PDV-a dostiže maksimum.
Kako je PDV najveći izvor prihoda budžeta, ovako slaba naplata PDV-a je signal za uzbunu – kažu iz Fidelitija.
Dodaju da je majska realizacija kapitalnog budžeta manja
za trećinu u odnosu na plan. – Ostvaren je deficit budžeta od 21,6 miliona eura. Kada se oduzme kapitalni budžet, ostvaren je deficit tekućeg budžeta od deset miliona eura, što je u suprotnosti sa tvrdnjom Vlade da se nijedan euro budžeta neće koristiti za tekuću potrošnju – ističu iz Fidelitija.
Navode da stavka koja je bila iznad plana za 4,5 miliona eura su akcize.
– Međutim, za razliku od ranijih mjeseci, imamo identičan iznos bruto i neto naplate akcize – saopštili su iz Fidelitija. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je u prvih pet mjeseci, imajući u vidu realizaciju prihoda i rashoda, ostvaren suficit budžeta u iznosu od 33,1 milion eura, ili 0,5 odsto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda. To je u poređenju sa planom, koji predviđa ostvarenje deficita od 141 milion eura, za 174,2 miliona bolji rezultat. U maju je ostvaren deficit budžeta u iznosu od 21,6 miliona eura, što je niže ostvaren deficit od plana 18 miliona eura. Prema podacima Ministarstva, prihodi budžeta za pet mjeseci iznosili su 1,09 milijardi eura ili 15,5 odsto procijenjenog BDP-a, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 105,4 miliona ili 10,7 odsto. S. P.
Na elektroenergetskom objektu u Pljevljima došlo do curenja vode na kotlu Termoelektrana
PODGORICA - Termoelektrana Pljevlja je juče u 10.10 časova isključena sa elektromreže, nakon što je došlo do curenja vode na kotlu – saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG).
Navode da se, prema prvim procjenama, najvjerovatnije radi o kvaru na ekonomajzeru kotla u kojem se temperature kreću i do 500 stepeni. Zbog toga će stručne ekipe tek da-
nas, kada se kotao ohladi, moći da lociraju kvar zbog kojeg je Termoelektrana morala obustaviti proizvodnju. – O uzroku zastoja i vremenu potrebnom za sanaciju kotla javnost će biti blagovremeno informisana, ali najvažnije je da se zastoj u radu TE Pljevlja, nije i neće odraziti na snabdijevanje naših kupaca, s obzirom na to da smo nedostajuću električnu energiju nadomjestili iz uvoza –saopštili su iz EPCG. r. e.
PODGORICA - Upravni sud poništio je rješenje Ministarstva pravde, usvojeno za vrijeme ministra Marka Kovača, kojim je taj resor kao neosnovan odbio zahtjev mitropolita Borisa da se pravno evidentiraju odluke Opštecrnogorskog zbora iz septembra prošle godine o umirovljenju mitropolita Miraša Dedeića i Bojovićevom izboru za lice ovlašćeno da ubuduće predstavlja Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Sud je u presudi objavljenoj 24. juna naveo da se usvaja tužba koju je preko pravnog punomoćnika Veselina Kaluđerovića podnio mitropolit Boris, a predmet se vraća na ponovno odlučivanje. Odluku je donijelo vijeće u sastavu: predsjednica Ljiljana Šoškić, članica vijeća sutkinja Milena Marković-Vujanović i sudija izvjestilac Krsto Pejović U obrazloženju presude objavljene na sajtu suda navodi se da tuženi organ - Ministarstvo pravde - nije na zakonu zasnovalo odbijanje zahtjeva mitropolita Borisa, odnosno da se u rješenju pozvalo na sadržaj Ustava CPC iz 2010. godine iako taj akt, prema ocjeni suda, nigdje nije na validan način objavljen, pa se ne smatra ni pozitivnim aktom na osnovu kojeg je u upravnom postupku Ministarstvo trebalo da temelji svoju odluku. – U ponovnom postupku, tuženi organ će, nakon što postupi po primjedbama i pravnom shvatanju ovog suda u smislu člana 56 Zakona o upravnom sporu (Službeni list Crne Gore, broj 54/16 i 11/24), i pouzdano utvrdi da li je Ustav iz 2010. godine stupio na pravnu snagu, donijeti novo, zakonito rješenje – navodi se u obrazloženju suda.
POVODI
Dugotrajne nesuglasice u CPC kulminirale su odlukama Opštecrnogorskog zbora koji je 3. septembra na Cetinju aklamacijom proglasio Njegovo Pr eosveštenstvo episkopa
Upravni sud poništio rješenje bivšeg ministra pravde Kovača kojim je odbijen zahtjev mitropolita Borisa da bude upisan kao ovlašćeno lice
U obrazloženju presude objavljene na sajtu suda navodi se da tuženi organ - Ministarstvo pravdenije na zakonu zasnovalo odbijanje zahtjeva mitropolita Borisa, odnosno da se u rješenju pozvalo na sadržaj Ustava CPC iz 2010. godine iako taj akt, prema ocjeni suda, nigdje nije na validan način objavljen, pa se ne smatra ni pozitivnim aktom na osnovu kojeg je u upravnom postupku Ministarstvo trebalo da temelji svoju odluku
ostroško-nikšićkog Borisa za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC).
Na zboru su donesene odluke da se aktuelni poglavar CPC Mihailo povuče u mirovinu i da se obnovitelj CPC Antonije Abramović kanonizuje te proglasi kao Sveti Antonije mitropolit crnogorski. – Mi pravoslavni Crnogorci, vjernici naše svete CPC, okupljeni na Opštecrnogorskom zboru donosimo odluku da se mitropolit crnogorski Mihai-
lo usljed svoje starosne dobi, te u zadnjim godinama slabijoj posvećenosti arhijerejskoj službi povuče u mirovinu, zadržavši Ustavom i kanonom zagarantovano doživotno dostojanstvo mitropolita, sa titulom umirovljeni mitropolit crnogorski – poručio je tada u svom obraćanju zboru na Cetinju đakon Stefan Marković Deset dana kasnije mitropolit Mihailo je odgovorio kontramjerom i pozivajući se na usvajanje sinodalnog akta kojim je skup na Cetinju i izbor Bojovića označen kao raskolnički, samozvani i nekanonski potez, a ujedno donio odluku o „raščinjavanju episkopa Borisa (Bojovića) čime se on vraća u red laika“.
Ujedno donijeta je odluka da Mihailo ne može upravljati crkvom bez saglasnosti ostalih episkopa, kao i da se pečat crkveni čuva ,,kod lica od povjerenja“. Ujedno, poništen je Ustav CPC iz 2022. godine ,,koji nije donešen u validnoj proceduri“.
ZAHTJEV ZA UPIS
Mitropolit Boris Bojović je nakon odluka zbora tražio da se u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica - Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica Ministarstva pravde upiše promjena lica ovlašćenog za zastupanje vjerske zajednice CPC na način da se arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo Dede -
ić stavlja-povlači u mirovinu (umirovljava), čime prestaju sve njegove aktivne funkcije u CPC, vezane za predstavljanje i zastupanje. Ujedno zatraženo je da se na temelju odluka zbora, za novog poglavara postavi tadašnji episkop ostroško-nikšićki Boris (Bojan Bojović), da predstavlja i zastupa CPC. Upravni sud je u obrazloženju odluke konstatovao da je, prema stanju u spisima predmeta, kao odlučujući argument za odbijanje Bojovićevog zahtjeva, Ministarstvo navelo Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 2010. godine. Prema navodima Ministarstva, taj akt propisuje uslove, način izbora i doživotni vremenski period titule mitropolita, a u svojim odredbama ne prepoznaje Opštecrnogorski zbor kao organ odlučivanja, dok istovremeno utvrđuje da citirani Ustav, suprotno navodima tužbe, proizvodi pravno dejstvo jer je objavljen u listu „Lučindan“, broj 35, na strani 45. Prilikom donošenja rješenja kojim se odbija zahtjev Bojovića, Ministarstvo nije sporilo da Opštecrnogorski zbor predstavlja tradicionalni i običajni organ i da je od strane istog izabran i mitropolit Antonije Abramović, ali se napominje da „to nije učinjeno kada je ova vjerska zajednica pravno utemeljena, već onda kada nije imala druge organe i svoj ustav i druge osnivačke akte“.
Dodaje se da je Ministarstvo pravde tokom postupka pred sudom ostalo pri razlozima datim u obrazloženju osporenog rješenja. Naglasili su da sa njihovog stanovišta nijesu od značaja okolnosti da li je Ustav kao organizacioni akt objavljen u internom glasilu vjerske zajednice ili nije objavljen, jer je taj akt dostavljen Ministarstvu kao dokument kojim se normiraju statusna i druga važna pitanja i odnosi u vjerskoj zajednici – Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi.
Upravni sud je utvrdio da takav zaključak tuženog organa nije prihvatljiv, s obzirom da nema utemeljenje u dokazima koji egzistiraju u spisima predmeta. - Naime, članom 68 Ustava iz 2010. godine, propisano je da isti stupa na snagu 10 dana od dana objavljivanja u listu „Lučindan“, te da njegovim stupanjem na snagu prestaju da važe odredbe Ustava Crnogorske pravoslavne crkve koji je donio arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski gospodin Mihailo, na Lučindan 1999. godine. S druge strane, uvidom u strane 45, 46 i 47 lista „Lučindan“, broj 35 iz 2010. godine, objavljenog 12. aprila, proizilazi da je u pitanju autorski tekst diplomiranog pravnika Nikole Belade, koji nosi naziv „Izašao je iz štampe novi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve“ u kojem je, između ostalog, citirano par člano-
va Ustava. Sud zaključuje da se tekst priloženog Ustava iz 2010. godine ne podudara sa sadržinom onog koji egzistira u objavljenom glasilu Crnogorske pravoslavne crkve, pa sud nije mogao utvrditi da li se u konkretnom radi o pravnom aktu koji je stupio na pravnu snagu i koji proizvodi pravno dejstvo – navodi se u obrazloženju suda.
Upravni sud je kao neprihvatljiv ocijenio odgovor Ministarstva pravde na tužbu, u kojem se ističe da nije od značaja da li je Ustav kao glavni organizacioni akt objavljen u internom glasilu vjerske zjaednice, budući da sam Ustav propisuje kada stupa na pravnu snagu. – Upravo je i to jedan od načina manifestacije autonomije vjerske zajednice, odnosno da sama određuje kada propisi koje donosi stupaju na pravnu snagu – ističe se u obrazloženju Upravnog suda. Dodatno, sud je ocijenio da ni u odnosu na priložene ustave Crnogorske pravoslavne crkve iz 1999. i 2022. godine, nije bilo moguće utvrdili da li su i kada objavljeni, čime se potvrđuju navodi tužbe „u dijelu da nijedan od navedenih ustava nije važeći, jer nijesu objavljeni, čini osnovanim“.
– Postupajući na izloženi način, prema stanovištu ovog suda, tuženi organ je učinio povredu pravila upravnog postupka iz člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku (Službeni list Crne Gore, br. 56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer obrazloženje pobijanog rješenja ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje bi upućivale na odluku u dispozitivu. Takođe, u konkretnoj pravnoj stvari postupljeno je suprotno načelu iz člana 11 ZUP-a, budući da nijesu pravilno i potpuno utvrđene sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za zakonito i pravilno odlučivanje o predmetnoj upravnoj stvari, iz kojih razloga je osporeno rješenje valjalo poništiti – ističe se u obrazloženju Upravnog suda. Igor PERIĆ
Bivši đakon u Crkvi Srbije, koji je pridobio i međunarodnu pozornost svojim svjedočenjima o pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici, zatražio prijem kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića
Ono što Vi želite predstaviti nacionalnim interesom u suštini se može nazvati krajnje izopačenom politikom, koja sa crkvenom naukom i temeljima hrišćanstva nema nikakve veze. To je vrlo već prepoznatljiv signal zloćudne transformacije – piše Bojan Jovanović u pismu Aleksandru Vučiću
PODGORICA – Bivši đakon Crkve Srbije Bojan Jovanović zatražio je prošle sedmice hitan prijem kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ili nekog od njegovih saradnika zbog toga što će, kako je istakao u pismu koje mu je uputio, „u plamenu prestupa“ episkopa ove vjerske zajednice uskoro „goreti Srbija i SPC“.
Jovanović je, u pismu Vučiću, poručio da ga se ne plaši, ni njega, ni njegovih agenata iz Bezbjednosno-informativne agencije Srbije, niti „polupismenih poslušnika i novinara“.
– To što ih štitite od sudskih procesa je trenutno i neće trajati doveka, jer nećete ni Vi biti na vlasti beskonačno. I sa sudskom presudom i bez nje svako u konačnici dobije po zasluzi – napisao je on. Poručio je Vučiću i da ne mora da mu šalje „agente BIA“ i koristi „državne institucije za prikrivanje pedofilije i drugih kriminalnih djela u SPC“. – ...Jer se i njih ne plašim, što sam im više puta rekao, naročito ono veče kada sam natjeran da uđem u njihov auto i kad sam pod raznim prijetnjama vožen oko Kuće cveća ili kad
mi je rečeno da možda baš i neću biti ubijen, ali da se dobro pazim jer će oni sa mnom drugačije razgovarati – naglasio je Jovanović, uz konstataciju da ima „identitet i kontakt tih ljudi, kao i njihove fotografije“. On je upozorio Vučića da je situacija veoma ozbiljna, podsjećajući ga kako je o njemu „lijepo govorio gospodin Kačavenda, to je episkop koga je Srpska pravoslavna crkva jednoglasno smijenila zbog pedofilije, pederastije i ubistva djeteta u manastiru, kada je primio orden za svoje zasluge koje se najprije odnose na upropašćene živote mnogih ljudi“.
- Dok Vam se zahvaljivao što ste ga 2013. spasili od zatvora, a Vi odlično znate o čemu
ja pričam, i što ga sad rehabilitujete zajedno sa drugim pedofilima iz SPC, izgovorio je jednu rečenicu, da čovjek na brdu bolje vidi nego onaj pod brdom – naglašava on u pismu. Javna intervencija i rehabilitacija pedofila, piše Jovanović, ukazuje na golemo neznanje i neodgovornost, a sve liči na reformaciju u temeljnim elementima suprotnu samim temeljima hrišćanstva kakvo poznajemo.
- Ono što Vi želite predstaviti nacionalnim interesom u suštini se može nazvati krajnje izopačenom politikom, koja sa crkvenom naukom i temeljima hrišćanstva nema nikakve veze. To je vrlo već prepoznatljiv signal zloćudne transformacije – piše Jovanović.
CANU dobila novo rukovodstvo sa mandatom od četiri godine
U pismu predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću bivši đakon Crkve Srbije Bojan Jovanović tvrdi i kako ima informaciju da ovaj namjerava da smijeni patrijarha srpskog Porfirija Perića - Pozdravljam Vašu odluku, kako sam čuo od bliskog saradnika episkopa Irineja Bulovića, da ćete smijeniti ili bar vratiti unazad Porfirija, on svakako nije za to mjesto. No, budite na oprezu jer je Vaš sljedeći favorit takođe teško kompromitovan. Kod mene su dosjei 14 najuticajnihih episkopa, kao i druga dokumenta – navodi Jovanović u pismu.
Poručuje Vučiću i da su mu uzaludni tajni sastanci sa vrhom Crkve Srbije i Miloradom Dodikom, uz konstataciju da ima „adresu mjesta sastanka, kao i brojeve telefona koji se koriste“.
- Moji saradnici su ljudi iz Vašeg bliskog okruženja, iz vrha SPC, policije, BIA i pravosudnih organa, tako da mnoge informacije prije dođu do mene nego do Vas – tvrdi Jovanović. Navodi i da posjeduje „dokumenta o najstrašnijim zločinima koji se odnose na SPC, a koji nijesu poznati od Drugog svjetskog rata do danas“.
- Bez obzira što te osobe zva-
nično i nezvanično obilazite i Vi i Vaši saradnici, to im neće biti olakšavajuća okolnost, a treba da budete oprezni da Vas ne povuku u ponor pakla ka kojem teže – ističe Jovanović. U pismu naglašava da prijem traži jer „nije u redu da cijenu plate nedužni što bi se u ovom slučaju desilo“.
- Ne pali se cijela njiva bez potrebe, ako se korov može ukloniti – konstatuje Jovanović i dodaje da je sada „sudbina SPC“ u Vučićevim „rukama, a ne u rukama stranog plaćenika kako me preko Vaših saradnika želite predstaviti“.
Episkop šumadijski Crkve Sr-
bije Jovan odlikovao je nedavno u Kragujevcu umirovljenog episkopa zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavendu najvišim ordenom te eparhije - ordenom šumaričkih mučenika. Jovanović je tada za Pobjedu kazao da je ovim činom Crkva Srbije „još jednom potvrdila da odavno nije vjerska ustanova, nego najveći neprijatelj srpskog društva i države, odnosno genocidna, pedofilska organizacija“. Istraga protiv Kačavende pokrenuta je nakon izjave trojice bogoslova iz Bogoslovije na Cetinju da ih je seksualno uznemiravao, ali Jovanović tvrdi da je to „bio samo povod koji su tadašnji crnogorski mitropolit Amfilohije i sadašnji Joanikije htjeli da iskoriste da skrajnu tadašnjeg patrijarha Irineja i da Amfilohije zauzme njegovo mjesto, na koje je više puta pretendovao“. On je i tada najavio kako će ubrzo doći do potresa u Crkvi Srbije, samim tim u Srbiji, „u temelju, baš onako kako su i zaslužili i pedofili i njihovi zaštitnici“. Jovanović je i sam bio žrtva pokušaja seksualnog zlostavljanja u Crkvi Srbije i to baš od Kačavende. Za razliku od većine, on je odlučio da progovori, istupio je iz Crkve i već nekoliko godina vodi bitku, uz podršku međunarodnih institucija, da se sazna istina o pedofiliji u ovoj vjerskoj zajednici. Kačavenda nikada nije odgovarao za teške optužbe da je pedofil, da je moguće stajao i iza ubistva jednog mladića, da je organizovao orgije sa dječacima… Jovanović je 2021, uz podršku NVO Montenegro International, koja se odazvala na njegove apele da se neko uključi i podrži njegovu višegodišnju borbu da silovatelji u Crkvi Srbije budu procesuirani i kažnjeni, objavio knjigu „Ispovest kako smo ubili Boga“, stravično svjedočanstvo o teškim zlodjelima u ovoj vjerskoj zajednici koja se decenijama zataškavaju.
K. KRSMANOVIĆ
Opštinski odbor DPS Nikšić pozvao ministra Šimuna da smijeni direktoricu bolnice u tom gradu Milatović-Perović
PODGORICA - Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je dobila juče novo ru-
kovodstvo - akademik Ljubiša Stanković izabran je za novog predsjednika, a za
potpredsjednike su izabrani akademici prof. dr Zoran Rašović i Žarko Mirković Za generalnog sekretara izabran je akademik Predrag Miranović - Sekretar Odjeljenja prirodnih nauka sada je akademik Igor Đurović. Za sekretara Odjeljenja društvenih nauka izabran je Dragan Radonjić, za sekretara Odjeljenja humanističkih nauka akademik Aleksandar Čilikov, a za sekretara Odjeljenja umjetnosti akademik Pavle Goranovićsaopšteno je iz CANU. Generalni sekretar i sekretari odjeljenja, uz predsjednika i potpredsjenike, čine predsjedništvo CANU čiji mandat traje četiri godine. Od 2020. godine do juče, predsjednik CANU bio je akademik Dragan K. Vukčević. J. M.
PODGORICA - Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) pozvao je juče ministra zdravlja dr Vojislava Šimuna da smijeni direktoricu Opšte bolnice u Nikšiću Dušanku Milatović-Perović - jer je stanje u toj bolnici, kako su naveli, užasno. Pobjeda je juče popodne uputila pitanja i Ministarstvu zdravlja, povodom navoda iz saopštenja DPS-a, da li je taj resor ispitao, odnosno da li će formirati komisiju koja će se pozabaviti stanjem u toj zdravstvenoj ustanovi. Iz DPS-a saopštavaju da su se već obraćali ministru i upozoravali ga o situaciji, ali da
je Ministarstvo zdravlja ostalo nijemo. - Ministre, nakon svega što je urušilo ugled nikšićke bolnice, počev od nedostatka osnovnih sredstava za rad, preko progona zaposlenih i lažnog prijavljivanja nadležnima od strane direktorice ove ustanove, do toga da direktorica puni vlastiti novčanik nezakonitim dopunskim radom, dok se ova zdravstvena ustanova na gotovo svim nivoima raspada. Nedopustivo je, gospodine Šimun, da uprkos silnom nezadovoljstvu pacijenata, koji bi i Vama trebalo da budu na prvom mjestu, na mjestu direktorice OB Nikšić i dalje držite Milatović- Perović - saopšte-
no je iz DPS-a. Navode da aktuelna direktorica ustanovom upravlja tako da se pacijenti iz dana u dan žale da, pored svega ostalog, nedostaju flaster, zavoj i konac, a špricevi od 20 ml su u ovoj ustanovi misaona imenica. Apelovali su da ministar više ne „čuva fotelju“ aktuelnoj direktorici. - Donesite odluku o njenoj smjeni za dobrobit pacijenata i ovog nekada respektabilnog zdravstvenog centra. U suprotnom, i Vi ćete snositi direktnu odgovornost za sistemsko urušavanje nikšićke bolnice - poručeno je iz Opštinskog odbora DPS-a u Nikšiću. J.M.
Vlada Crne Gore nije donijela zaključak o nastavku mandata Zorana Brđanina nakon odluke Upravnog suda o njegovoj nezakonitoj smjeni
PODGORICA - Vlada Crne
Gore i Ministarstvo unutrašnjih poslova ignorišu presudu Upravnog suda objavljenu 25. juna - prema kojoj je Zoran Brđanin nezakonito razriješen i zbog čega je trebalo da se, danom poništenja odluke o razrješenju, formalno vrati na funkciju direktora Uprave policije.
Vlada još nije donijela zaključak o nastavku mandata Brđanina - što je učinila u decembru prošle godine kada je Upravni sud drugi put presudio u njegovu korist.
BEZ PRAVNOG
OSNOVA
Aleksandar Radović , koji je nakon razrješenja Brđanina postavljen na čelo policije, više nema pravni osnov da nastavi sa obavljanjem funkcije vršioca dužnosti direktora
Uprave policije - jer je presudom Upravnog suda njegovo imenovanje poništeno. On, izgleda, čeka zaključak Vlade kako bi se povukao, ali time postupa suprotno odluci suda - jer zaključak Vlade nema nikakvu pravnu snagu u odnosu na presudu koja je konačna i izvršna. Potencijalne posljedice za Radovića, prema saznanji -
ma Pobjede, uključuju pravne sporove u vezi sa valjanošću eventualno donijetih odluka i moguće sankcije zbog prekoračenja ovlašćenja.
HRONOLOGIJA
Upravni sud je, po žalbi Brđanina na odluku o razrješenju, odlučivao meritorno u postupku pune jurisdikcije, što znači da se predmet ne vra-
ća Vladi na ponovno odlučivanje, već će presudom bivši direktor ponovo biti na čelu Uprave policije. Sud odlukom nije sporio pravo ministra unutrašnjih poslova da pokrene postupak za razrješenje direktora policije, ali je jasno ukazano da je to učinjeno nezakonito. U prva dva navrata nezakonito razrješenje Brđanina izvela
je Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu, dok je u trećem – takođe mimo zakona – to učinila Spajićeva, koja je potom za v.d. direktora policije imenovala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat Lazar Šćepanović kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz re-
Nižu se reakcije na dodjelu Trinaestojulske nagrade, raste broj zahtjeva za opoziv odluke o dobitnicima
Nakon brojnih negodovanja u medijima zbog odluke žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, oglasilo se i Ministarstvo kulture i medija iz kojeg su poručili da oni nijesu adresa odgovorna za predlaganje, izbor i donošenje odluke o dobitnicima
PODGORICA - Još
jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu traži da se opozove odluka o dobitnicima, drugi je podnio prijavu protiv ministarke i žirija zbog sumnje u korupciju, dok iz Ministarstva kulture poručuju da ne učestvuju u predlaganju, izboru i donošenju odluka o dobitnicima ovog priznanja. Diplomirani inženjer mašinstva i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu Zoran Ilinčić podnio je Vrhovnom državnom tužilaštvu prijavu protiv ministarke kulture i medija Tamare Vujović i žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade Crne Gore.
NIJE POštENO
Prema njegovom mišljenju, odabir i proglašenje dobitnika Trinaestojulske nagrade nijesu napravljeni uz korektnu ocjenu njihovog rada i doprinosa druš-
tvu, već su uz odsustvo poštene i profesionalne ocjene kvaliteta pojedinih kandidata, uz dominantno prisustvo koruptivnih metoda, tajnim glasanjem, navodno, donešene najbolje odluke.
– S obzirom da se u Crnoj Gori, po pravilu, znaju doprinosi pojedinaca, neshvatljivo je da u prijavljenoj konkurenciji kandidata za Nagradu za životno djelo, tu nagradu dobije Dragan Koprivica, kada bar deset kandidata ima ubjedljivo bolje reference od njega. Jedini način da taj čovjek dobije takvu nagradu je koruptivni uticaj članova žirija ili možda neki drugi nezakonit način rada – poručio je Ilinčić. Juče se oglasio još jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu, crnogorski pjevač izvornih pjesama Milisav Moto Laketić, koji je takođe tražio da se opozove odluka o dobitnicima uz poruku da će
malo ko pamtiti ovogodišnje laureate.
On se pridružio inicijativi crnogorskog naučnika, fizičara Dragana Hajdukovića, da se opozove odluka o dodjeli ovogodišnjih nagrada zbog, kako je kazao, očigledne zloupotrebe od strane žirija.
On poručuje da dijeli stavove koje je u javnosti objavilo više kandidata ovogodišnje Trinaestojulske nagrade u, kako je istakao, ,,kritici i osudi prljave dnevne politike koju je žiri uveo u proces dodjele najvišeg crnogorskog priznanja“.
- I Branka Šćepanović i Dragan Hajduković i Mihailo Burić i Darko Drljević, koji su se na ovu temu oglasili, i možda neki drugi za koje ne znam, nijesu to učinili zato što su ostali bez nagrade. Ne. Njima nagra-
da nije potrebna da bi se dokazivali, jer su se dokazali hiljadama puta i decenijama pronosili slavu Crne Gore – poručio je Laketić.
Oni su, kako navodi, kao i on, zgađeni dnevnom politikom i partijskim interesima koji su postali glavni kriterijum. –Ne bi mi bilo žao što nijesam dobio nagradu da je dobio neki od naših velikana. Naprotiv. Bio bi to dokaz da naša Crna Gora napreduje, da je u njoj dosta ličnosti koje postižu rezultate na boljitku države i društva, a meni bi bila čast što sam se sa takvima našao na listi kandidata – navodi Laketić. On ističe da će malo ko pamtiti ovogodišnje laureate. – Pamtiće kandidate. Ali će dobro zapamtiti i žiri na čelu s predsjednikom komisije. Bru-
ku i fukarluk Crnogorci najduže pamte - zaključio je Laketić
HAJdukOVIĆ PISAO
OmBudSmANu
Crnogorski fizičar Dragan Hajduković nakon što se prethodnih dana obraćao državnom vrhu, žiriju i poslanicima, juče je pisao i Siniši Bjekoviću, zaštitniku ljudskih prava i sloboda, zahtijevajući od njega hitnu reakciju zbog ugrožavanja ljudskih prava 52 od ukupno 56 kandidata za Trinaestojulsku nagradu.
- Molim Vas za hitnu zaštitu naših ljudskih prava od rada (tačnije rečeno nerada) ovogodišnjeg žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade – piše Hajduković Bjekoviću ističući da je nevjerovatna brzina kojom je odluka donijeta neoboriv dokaz zaključka da žiri nije izvršio elementarnu dužnost i obavezu da pažljivo pročita obrazloženje za svaku od ukupno 56 nominacija.
– Članovi žirija su se oglušili i na moj zvanični i javni zahtjev da pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću odgovore na pitanje koliko su radnih sati potrošili na razmatranje kandidatura i donošenje odluke – navodi Hajduković.
mINIStARStVO NIJE
OdLučIVALO
Nakon brojnih negodovanja u medijima zbog odluke žirija o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, juče se oglasilo i Ministarstvo kulture i medija iz kojeg su suštinski poručili da oni nije-
dova Demokrata Danilo Šaranović. Šaranović je zbog toga i tužio Vladu u kojoj je ministar. Upravni sud je u presudi donijetoj 4. a objavljenoj 25. juna, naveo da je rješenjem Vlade Crne Gore od 3. marta, dužnosti direktora Uprave policije razriješen Brđanin prije isteka vremena na koje je postavljen, ali i mimo Zakona o upravnom postupku, nakon što je ministar unutrašnjih poslova podnio prijedlog za njegovo razrješenje. Vlada je smijenila Brđanina pozivajući se na činjenicu da izvještaji o radu smijenjenog direktora policije nijesu dobili zeleno svjetlo u parlamentu u decembru prošle godine, ali je sud utvrdio da se sa usvajanjem takvih dokumenata debelo kasnilo i da su prošli svi rokovi usljed čega se moglo tumačiti da izvještaji imaju prećutnu saglasnost.
A. IVANOVIĆ
su adresa odgovorna za predlaganje, izbor i donošenje odluke o dobitnicima.
- Podsjećamo javnost da Skupština Crne Gore, u skladu sa članom 19 Zakona o državnim nagradama, imenuje članove žirija za Trinaestojulsku nagradu. Uloga Ministarstva kulture i medija u procesu dodjeljivanja Trinaestojulske nagrade je isključivo administrativne prirode za potrebe rada žirija – poručili su iz tog resora.
U šturom saopštenju prethodne sedmice, Ministarstvo kulture i medija objelodanilo je da je žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade 27. juna, samo dan nakon što je utvrđena lista kandidata, odlučio da su dobitnici godišnjih nagrada književnik Andrija Radulović, akademski slikar i dugogodišnji pedagog Branislav Bane Sekulić, kao i paroh nikšićki iz Eparhije budimljansko-nikšićke Crkve Srbije Nikola Marojević, dok je ovo prestižno priznanje za životno djelo, po ocjeni žirija, zavrijedio redovni univerzitetski profesor dr Dragan Koprivica. Odluku je većinskim odlučivanjem, u tajnom glasanju, donio žiri u sastavu: prof. dr Nikola Vukčević, predsjednik, i članovi Želidrag Nikčević, doc. dr Miloje Šundić, Sulejman Kujević, prof. Miloje Aranitović, prof. Nikola Rakočević i doc. dr Adnan Prekić. O laureatima se odlučivalo na sjednici žirija u Ministarstvu kulture i medija na Cetinju, dan nakon što je utvrđena lista kandidata, po njih 28 u dvijema kategorijama – za životno djelo i nagradu za ostvarenja u minuloj godini d. m.
Policija intenzivno radi na očuvanju bezbjednosti na internetu
Ruski državljanin
uhapšen zbog
iskorišćavanja djece za pornografiju
PODGORICA - Ruski državljanin N.A. (46) uhapšen je zbog sumnje da je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao pornografske slike i audiovizuelni sadržaj dječje pornografije i činio ih dostupnim drugim licima. - Sa prikupljenim podacima
i obavještenjima upoznat je nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio da se N.A. liši slobode. Službenici Uprava policije - Sektora za borbu protiv kriminala, već duži vremenski period preduzimaju kontinuirane aktivnosti u vezi sa sprečavanjem seksualnog iskorišćavanja i zloupo-
trebe djece na internetu, kako bi se osigurala njihova bezbjednost u digitalnom okruženjusaopšteno je iz Uprave policije. Oni poručuju da je navedena oblast jedan od prioriteta u radu Uprave policije. - Čemu svjedoči i značajan progres ostvaren tokom 2023.2024. godine, koji se reflektuje kroz pojačane aktivnosti na identifikaciji i procesuiranju lica - izvršilaca krivičnih djela sa elementima seksualnog iskorišćavanja i zloupotrebe djece na internetu. Ovi rezultati prepoznati su i od strane međunarodnih partnera, uz napomenu da je u postupanju u navedenim predmetima ostvarena efikasna saradnja sa državnim tužilaštvima Crne Gore - istakli su u policiji. Pozivaju sve građane da se uključe i podrže ove napore kako bi internet bio bezbjedno mjesto za našu djecu. C. H.
Jedan od osumnjičenih za kopanje tunela do depoa Višeg suda optužio bivšeg ministra unutrašnjih poslova da mu je nanio neopisivu štetu
Erić: Adžić me je razapeo bez dokaza, tužiću Crnu Goru
PODGORICA - Jedan od osumnjičenih za kopanje tunela do depoa Višeg suda Vladimir Erić optužio je bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da mu je nanio neopisivu štetu kada je javno prikazao njegovu sliku i označio ga kao jednog od aktera krivičnog djela.
- Dao sam im i šifru od telefona, jer nijesam mijenjao ni karticu i rekao im da mogu slobodno da ga vještače, ali nijesu. DNK je pokazao da sam negativan i to je to, uspio sam da dokažem da nemam veze sa tim - kazao je Erić. Osvrćući se na konferenciju za novinare koja je održana u septembru 2023. godine, kada je tadašnji ministar Adžić imenovao „kopače tunela“ i pokazao fotografije osoba koje za to sumnjiče, Erić je kazao da će tužiti državu Crnu Goru jer su ga, kako je kazao, bez bilo kakvih dokaza osam mjeseci držali u pritvoru. - Bez ikakvih konkretnih dokaza ili bilo čega da tako nekog razapne, to je stvarno za mene bilo strašno, da vam kaže i puno ime i prezime, i pokaže moju sliku, da cijela javnost vidi. Tužiću, jer
su me bez bilo kakvih dokaza držali toliko i zato što je sve to išlo tako sporo. Pet mjeseci bio sam u Švedskoj, tri mjeseca je samo trebalo da Crna Gora prevede papire za što oni mene terete da pošalju švedskoj policiji - rekao je Erić.
Eriću je u junu bez ikakvih ograničenja i zabrana kretanja ukinut pritvor odlukom Osnovnog suda u Podgorici pošto je utvrđeno da se njegov biološki profil ne podudara sa DNK tragovima iz tunela i depoa Višeg suda u Podgorici, u koji je provaljeno početkom septembra prošle godine. Erić je 20. marta izručen Crnoj Gori po potjernici koju je za njim raspisala podgorička kancelarija Interpola zbog optužbi da je dio kriminalnog udruženja koje je na nesvakidašnji način organizovalo upad u podgorički Viši sud. Vještačenja DNK tragova pokazala su da oni ne pripadaju ni Nikoli Milačiću i Ivici Piperoviću, koji su zbog sumnje za krađu dokaza iz podruma Višeg suda uhapšeni 12. oktobra prošle godine sa Katarinom Baćović i Marjanom Vuljajem Milačić i Piperović, Baćović i Vuljaj su još 12. januara napustili Istražni zatvor u Spužu poslije tri mjeseca prove-
Podgoričanin uhapšen u Budvi Pronađeno 2,7 kilograma marihuane i 25 grama kokaina
BUDVA - A. Z. (28) iz Podgorice uhapšen je u Budvi jer je pretresom stana
pronađeno 2,7 kilograma marihuane i 25 grama kokaina. Zaplijenjene su i
ISTRAŽUJEMO: Koga je sve zadužio lažni diplomata
PODGORICA - Dva dana nakon upita Pobjede Osnovni sud iz Nikšića proslijedio je 19. juna ove godine spise predmeta Višem sudu protiv lažnog američkog diplomate Stevana Simijanovića, koji se optužnim prijedlogom tereti za falsifikovanje isprava, kako bi bilo odlučeno po žalbi da mu se sudi u odsustvu – čak godinu i devet mjeseci od podizanja optužnog prijedloga protiv njega.
-Predmet je zadužen u ovom sudu 19. juna 2024. godine i još je u radu. Informacije o tome kada je Osnovno državno tužilaštvo zatražilo da se ovom okrivljenom sudi u odsustvu ne posjedujemo, o navedenom je odlučivao Osnovni sud – navodi se u odgovorima Višeg suda dostavljenim Pobjedi.
denih u pritvoru. Izostanak dokaza protiv Erića i ostalih osumnjičenih ukazuje da i dalje nema ni nagovještaja ko stoji iza upada u depo Višeg suda niti što je bio motiv zbog kojeg se krenulo u ovaj nesvakidašnji kriminalni projekat.
Pr edrag Mirotić je prvi uhapšeni u istrazi slučaja ,,Tunel“. On je, prema navodima naredbe o pokretanju istrage, vozio kopače tunela od Zabjela do centra grada, kada su odlazili da prave podzemni prolaz do depoa Višeg suda, pomagao osumnjičenima da nesmetano borave u Podgorici i obezbjeđivao im alat.
Podsjećamo da je tunel zabetoniran na prijedlog tadašnjeg premijera Dritana Abazovića, a njegovim zatrpavanjem onemogućena je bilo kakva rekonstrukcija mjesta zločina tokom dalje istrage. Bitan detalj u vezi s ovim nesvakidašnjim slučajem je i da su se dan nakon otkrića tunela koji vodi do depoa Višeg suda premijer Abazović, ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i ministar pravde Marko Kovač sa saradnicima pojavili na licu mjesta – u podrumu stana u Njegoševoj ulici i potom u depou - iako uviđaj nije bio završen. A. R.
dvije drobilice za marihuanu i 2.200 eura.
On je uhapšen po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i tereti se da je izvršio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. C. H.
PITANJA
Spisi predmeta za Simijanovića proslijeđeni su Višem sudu dva dana nakon što je Pobjeda poslala pitanja Osnovnom sudu u kojem je tražila odgovor o postupku protiv lažnog diplomate - da li je raspisana potjernica i da li je okončan postupak i donijeta presuda. Iz odgovora smo saznali da ni nakon godinu i devet mjeseci proces protiv Simijanovića nije mrdnuo sa početne tačke i da nije raspisana potjernica protiv srpskog špijuna, koji ima poprilično razgranate veze u Crnoj Gori. „Otkrili“ su nam da je Tužilaštvo tražilo da mu se sudi u odsustvu i da je Osnovni sud to odbio, te i da su spisi predmeta proslijeđeni Višem sudu da bi odlučio po žalbi tužioca, i to baš samo dva dana nakon što je Pobjeda proslijedila pitanja Osnovnom sudu u vezi sa slučajem Simijanovića. Ko i zašto štiti Stevana Simijanovića, srpskog špijuna, zašto se čekalo do 3. oktobra 2022 - osam mjeseci od njegovog bjekstva - da Tužilaštvo podnese optužni prijedlog protiv njega, zašto godinu i devet mjeseci od podizanja optužnog akta nije počeo proces, zašto njegovo ime nije na potjernici crnogorskih vlasti? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo tražili odgovore od tužilačko-sudskih organa. Pobjeda je u pokušaju da razjasni slučaj poslala upit i Osnovnom državnom tužilaštvu sa zahtjevom da razjasne zašto su čekali cijelih osam mjeseci od bjekstva Simijanovića da podnesu optužni akt protiv njega. U odgovorima su izbjegnuti konkretni podaci, navedeno je da je tokom „izviđaja“ preduzeto više zakonom propisa-
Ko i zašto štiti Stevana Simijanovića, srpskog špijuna, zašto se čekalo do 3. oktobra 2022 - osam mjeseci od njegovog bjekstva - da Tužilaštvo podnese optužni prijedlog protiv njega, zašto godinu i devet mjeseci od podizanja optužnog akta nije počeo proces, zašto njegovo ime nije na potjernici crnogorskih vlasti? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo tražili odgovore od tužilačko-sudskih organa
nih mjera i radnji te da su zamolnicom za pružanje pomoći pribavljeni određeni dokazi, nakon čega je protiv Simijanovića podnesen optužni prijedlog. Nijesu objasnili što su zamolnicom tražili za krivično djelo falsifikovanje jer su kod njega prilikom kontrole pronađeni falsifikovani američki pasoši. Nije najjasnije koje dokaze je Tužilaštvo tražilo za to krivično djelo i zašto se čekalo toliko. Iz Osnovnog tužilaštva su izbjegli da odgovore i kada su tražili od suda da mu se sudi u odsustvu - naveli su samo da su dva puta podnosili prijedlog i da su oba odbijena. -Na rješenje kojim je odbijen prijedlog za suđenje u odsus tvu izjavljena je žalba, a o žalbi na drugo rješenje suda kojim je odbijen prijedlog nije odlučeno – naveli su iz Osnovnog državnog tužilaštva.
NEJASNOĆE
U slučaju Simijanovića nejasno je i postupanje Osnovnog suda u Nikšiću jer ni nakon godinu i devet mjeseci od podizanja optužnog prijedloga suđenje nije počelo, niti
je za njim raspisana potjernica. Jedini rezultat postupanja i Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda do sada je, prema svemu sudeći, odugovlačenje rješenja slučaja Simijanovića kako bi se cijela priča zaboravila. Advokat Veselin Radulović ranije je za Pobjedu objasnio mogućnosti koje Zakonik o krivičnom postupku propisuje kada osoba protiv koje je podignuta optužnica nije dostupna pravosudnim organima, a radi obezbjeđenja njenog prisustva. -Kada okrivljeni nijesu dostupni nadležnim organima, po pravilu Tužilaštvo predlaže, a sud određuje pritvor, a kao posljedice toga često imamo i raspisivanje potjernice kako bi se osobe locirale i obezbijedilo njihovo prisustvo u krivičnim postupcima. Takođe, isti zakonik propisuje i mogućnost suđenja u odsustvu osobama koje nijesu dostupne i to su uglavnom mjere koje nadležnim pravosudnim organima stoje na raspolaganju i koje ti organi u praksi uglavnom koriste – kazao je Radulović. Iz svega jasno proizilazi da tu-
Apelacioni sud ukinuo 12-godišnju robiju optuženom za prebijanje Zumrite Nerde
žilačko-sudski organi ništa nijesu preduzeli da slučaj Simijanovića dobije epilog ili bar da se odgonetne kome je u interesu da on ne bude osuđen. Slučaj Stevana Simijanovića od početka nameće brojna pitanja upravo zbog konekcija koje je imao tokom boravka u Crnoj Gori. Osim za falsifikovanje isprava, srpsko-američki špijun jedan je od aktera šverca cigareta iz Luke Bar, kako to proizilazi iz „Skaj“ komunikacije.
Dvanaest mjeseci nakon što su iz Europola Pariz transkripti „Skaj“ komunikacija poslati na adresu šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, a samo dan nakon što su objavljeni na portalu Libertas, u akciji pripadnika SPO 6. juna uhapšen je na podgoričkom aerodromu nekadašnji načelnik kriminalističke policije Centra bezbjednosti Bar Ilija Vasović, jedan od glavnih aktera razgovora o švercu cigareta iz 2021. godine.
ŠVERCERSKA ŠEMA
U pravljenje švercerske šeme krijumčarenja cigareta upleteni su, sudeći po razgovorima objavljenim na portalu Libertas press, kontroverzni biznismen Miodrag Daka Davidović, Simijanović i tadašnji potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Dritan Abazović, bjegunac Aleksandar Aco Mrkić, kao i Vasović. Podsjećamo, u ,,Skaj“ prepiskama iz 2020. godine pominje se direktno učešće u dogovorima o preuzimanju šverca cigareta Davidovića, kojeg zovu ,,Vampir“ i Abazovića, sa dva nadimka - ,,Kovrdžavi“ i ,,Maradona“. Pobjeda je svojevremeno u potpunosti razotkrila Simijanovićevu ulogu u povezivanju tadašnjeg
potpredsjednika Vlade Crne Gore Abazovića i biznismena Davidovića. U serijalu tekstova naš list je prvo otkrio da je ,,američki diplomata koji radi pri misiji SAD u Beču“ Stevan Simijanović boravio u Podgorici, u hotelu ,,Ambasador“, na obali Morače, u društvu Marije Havrilov, članice ekstremnog nacionalističkog srpskog sabora ,,Zavetnici“, povezanog sa Kremljom i ruskom obavještajnom zajednicom. Otkrili smo da je kompletan trošak smještaja ovog ,,diplomatsko-špijunskog“ para platila – Ura Dritana Abazovića. Tada je bilo očigledno da se nešto sprema iza očiju javnosti i da bezbjednosni sektor neće reagovati jer ga kontroliše potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
I prema „Skaj“ prepiskama zadatak Simijanovića je bio da spoji Abazovića sa Davidovićem, koji je imao dobre konekcije u Luci Bar. Na osnovu poruka može se naslutiti da je Simijanović imao zadatak da nagovori Davidovića da što prije uđe u lanac krijumčarenja. Lažni američki diplomata uhapšen je 8. februara 2021. godine u Nikšiću, nakon što je tog dana završio razgovor sa Davidovićem u sjedištu kompanije ,,Neksan“ i tada je ustanovljeno da koristi falsifikovana američka dokumenta - lažni diplomatski pasoš SAD. Nakon što su mu stavljene lisice Simijanović je priveden u Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu, gdje ga je saslušala tužiteljka Ana Doderović, koja ga je ekspresno pustila da se brani sa slobode. Dodatnu sumnju u političku pozadinu tretmana Simijanovića pred pravosudnim organima Crne Gore potkrepljuju rodbinske veze – tužiteljka Doderović je rođena sestra Ivana Ivanovića, bliskog Davidovićevog saradnika i supruga Milentija Doderovića, koji je prilikom izbora za v. d. direktora policije imao podršku Demokrata i Ure.
I ne samo u slučaju Stevana Simijanovića, već i u cijeloj aferi o preuzimanju šverca cigareta očigledna je nezainteresovanost SDT na čelu sa Vladimirom Novovićem da se slučaj do kraja razjasni i učesnici procesuiraju ukoliko u njihovim radnjama postoje elementi krivičnog djela. Čini se da se do sada sve radi kako bi ova afera ostala ispod radara javnosti, što je prvi korak ka zastarijevanju i izbjegavanju odgovornosti učesnika potencijalnog kršenja zakona. Marija ŽIŽIĆ
PODGORICA - Daliboru Nikoliću (33) ponovo će se suditi pred Višim sudom u Podgorici za nasilje nad trudnom suprugom Zumritom Nerdom, koja je u januaru pretprošle godine preminula poslije osmočasovnog batinjanja. Odluku o ponovnom suđenju donio je Apelacioni sud, koji je uvažio žalbu Višeg tužilaštva na presudu kojom je Nikolić osuđen na 12 godina robije za krivično djelo nasilje u porodici.
Sa druge strane, Apelacioni sud odbio je prijedlog branioca okrivljenog da se žalba Višeg tužilaštva odbije kao neosnovana i potvrdi presuda Višeg suda u Podgorici. Sudije Apelacionog suda su mišljenja da se u konkretnom slučaju radi o krivičnom djelu ubistvo, a ne nasilju u porodici sa smrtnim ishodom, kako je to tokom sudskog procesa utvrdio prvostepeni sud. -Prema ocjeni Apelacionog suda Crne Gore, prvostepeni sud je time što je optuženog Nikolića, kome je optužnicom stavljeno na teret krivično djelo teško ubistvo, oglasio krivim za krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, prekoračio optužbu, jer je izmijenio odlučne činjenice koje su bile obuhvaćene činjeničnim opisom djela iz optužnice (teško ubistvo) kako bi činjenični opis krivičnog djela upodobio sa onom prav-
nom kvalifikacijom koju je smatrao pravilnom (nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici), što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka - pojašnjeno je iz Apelacionog suda.
To je, dodaje se, razlog zbog kojeg se prvostepena presuda nije mogla ispitati, već je morala biti ukinuta i predmet biti vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
U kidnim rješenjem Nikoliću je produžen pritvor z bog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i iz razloga što mu je optužnicom stavljeno na teret krivično djelo za koje je zaprijećena kazna zatvora od najmanje 10 godina i koje je naročito teško zbog načina izvršenja. Dalibor Nikolić je osuđen za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom, a presudu je 11. decembr a 2023. godine izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović . Više državno tužilaš tvo i punomoćnica porodice Nerda Jovana Pavlović tražili su maksimalnu kaznu zatvora od 40 go-
dina zbog svirepog ubistva. Nikolić je, prema navodima optužnice, tokom 15. i 16. januara 2022. od 22 sata do šest časova narednog dana tukao trudnu ženu dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od posljedica prebijanja umrla je 22. januara u Kliničkom centru Crne Gore. Dalibor Nikolić iz Bosne i Hercegovine sa boravkom u Baru uhapšen je na Graničnom prelazu Dobrakovo 17. januara, dan nakon što je ostavio pretučenu ženu u besvjesnom stanju i troje maloljetne djece ispred Opš te bolnice u Baru. Optužnicom Nikolić se tereti za teško ubistvo trudne žene, koje je izvršeno na svirep način. Za žrtvu je koban bio udarac koji je primila u kuhinji zbog banalnog razloga oko toga ko će skuvati kafu. Sud je u prvostepenoj presudi naveo da Nikolić nije mogao biti optužen za krivično djelo teško ubistvo - jer nije moglo biti utvrđeno da je postojao umišljaj. Zbog toga mu je izrečena maksimalna kazna za krivično djelo nasi-
lje u porodici ili u porodičnoj zajednici – 12 godina. Obrazlažući odluku da ne prihvati kvalifikaciju teškog ubistva, iz Višeg suda su kazali da, po mišljenju suda, nije postojao umišljaj za ovo krivično djelo, pa ni eventualni umišljaj, kako je stavljeno na teret izmijenjenom optužnicom. Odluka sudije je izazvala oštre reakcije javnosti, uz osude da crnogorsko pravosuđe ne štiti žrtve od nasilja. Organizacije koje se bave ljudskim pravima su ukazale da ovakva kazna govori o velikim pr opustima unutar našeg zakonodavnog okvira i Krivičnog zakonika Crne Gore. Iz CGO su, podsjećamo, istakli da je presuda Višeg suda nepravedna i neopravdana, jer je - užasavajući akt nasilja u konkretnom slučaju odnio jedan život, a troje maloljetnika izložilo emocionalnoj patnji sa teškim i dugoročnim posljedicama. Poručili su da presuda koja ne priznaje težinu zločina i ne štiti žrtve od nasilja šalje poruku o nefunkcionalnosti pravosuđa i neozbiljnosti države da se efikasno bori sa nasiljem i slučajevima femicida. B. R.
Proces protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda i ostalih nikako da počne
PODGORICA - Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja se tereti da je bila član kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica, juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno osamnaesti put.
Sutkinja Nada Rabrenović navela je da se ročište odgađa zbog nedolaska okrivljenog Vasilija Petrovića, koji je obavijestio sud da ima zdravstvenih problema. - Sudu je dostavljen dopis u kojem optuženi Petrović obavještava da neće pristupiti na ročište jer mu je nakon ljekarskog pregleda obavljenog 1. jula preporučeno mirovanje pet, šest dana - kazala je sutkinja Rabrenović i naložila da se izvještači medicinska dokumentacija optuženog kako bi provjerila njegove tvrdnje. Sutkinja Rabrenović je saopštila da je odlaganje ročišta zatražila i advokatica Bojana Asanović, koja je postavljena po službenoj dužnosti da brani Luku Bakoča, koji se nalazi u bjekstvu.
Advokatica Asanović je odlaganje zatražila kako bi pripr emila adekvatnu odbranu za kompaniju „Kopad“, u vlasništvu Bakoča, š to je sutkinja Rabrenović
ocijenila kao nedopustivo. - Da se ročište nije odložilo zbog bolesti optuženog Petrovića, tražila bih od predsjednika Višeg suda da vas razriješi obaveze branioca po službe-
noj dužnosti - kazala je Rabrenović ne dopuštajući advokatici Asanović da da dodatno pojašnjenje za njen zahtjev. Na optuženičkoj klupi, osim Medenica i Bakoča, nalaze se i policijski službenik Darko Lalović, Vojin Perunović, Marjan Bevenja, Milorad Medenica, braća Bojan i M arko Popović , Marko Vučinić , Petar Milutinović, Vasilije Petrović, Ivana Kovačević, Radomir Raičević, Stevo Karanikić,Goran Jovanović i Milica Vlahović-Milosavljević, kojoj se sudi u odvojenom postupku. Optužnicom je obuhvaćena i Bakočeva firma „Kopad Company“ iz Nikšića. Oni se, saopštio je ranije tužilac Vukas Radonjić, portparol SDT-a, terete za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protivzakoniti uticaj i navođenje na protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja. B. R.
DRAMATIČNO: Jak olujni vjetar, praćen obilnom kišom, juče pogodio južni i centralni dio Crne Gore
PODGORICA – Jako
nevrijeme, koje je juče zahvatilo južni i centralni dio Crne Gore, trajalo je svega 15 minuta, a odnijelo je dva života. Iz Operativno-komunikacionog
centra Uprave policije saopšteno je da su živote izgubili turski državljanin koji je bio u kranu, koji se srušio na gradilištu u Čanju i Tivćanin, koji je preminuo od udara groma na golf terenu. U Petrovcu jedna osoba je spašena iz vode, a u Luci Bar je jedan radnik lakše povrijeđen.
Služba zaštite NP spasila je dvoje stranih državljana koji su bili u turističkom brodu, koji se prevrnuo na Skadarskom jezeru.
– Pričinjena ja značajna materijalna šteta u Luci Bar, Ulcinju, Kotoru i Budvi. U središnjem i sjevernom dijelu Crne Gore pričinjena je manja materijalna šteta u vidu oborenih stabala, bez većih oštećenja –saopšteno je iz OKC-a.
Vjetar, koji je duvao brzinom od oko 200 kilometara na sat, u Luci Bar je oborio dizalice i sve pretovarne mostove, na skladištu bakarnog koncentrata je odnio krov. Direktor Luke Bar Ilija Pješčić kazao je za Pobjedu da su oborena sva tri pretovarna mosta koja datiraju još iz 1977. godine.
– Mi smo čak imali manipulaciju prije samog nevremena, radili smo običan posao. Ništa nije ukazivalo da će doći do orkanskih vjetrova brzine preko 200 kilometara na čas. Na samoj obali smo imali tri pretovarna mosta, oni su dosta gabaritni, preko 30 metara visine, a težina jednog je 400 tona – objasnio je Pješčić. Navodi da je pretovarni most C, koji je bio na polovini obale, na kojoj su radili sanaciju sajli i grabilica, bio usidren. – Znači, bio je vezan lancima za ankere i kočnice spuštene,
Vjetar koji je duvao brzinom od 200 kilometara na sat u Čanju je oborio kran na gradilištu usljed čega je život izgubio jedan radnik. Druga žrtva jučerašnjeg nevremena je muškarac kojeg je grom ubio dok je bio na golf terenu u Tivtu. Služba zaštite NP spasila je dvoje stranih državljana koji su bili u turističkom brodu, koji se prevrnuo na Skadarskom jezeru. Materijalnu štetu nevrijeme je pričinilo u više opština, ali je najveća, višemilionska, u Luci Bar
papučice. Međutim, udari vjetra u jednom trenutku su bili toliki da su ankeri popucali. I on je nekontrolisano, velikom brzinom, krenuo ka preostala dva mosta, pošto se nalaze na šinama – kaže on. Dodaje da su radnici, baš u tom trenutku, napustili svoja mjesta, što im je spasilo život.
- Bilo je nekoliko povrijeđenih, ali, srećom, nije bilo stradalih – kazao je Pješčić. Šteta je, navodi, ogromna. – Oni finansijski nemaju neku veliku vrijednost, to su mostovi koji su skoro 50 godina stari, nemaju vrijednost 7080.000 eura, ali manipulacije koje smo obavljali njima su
nam bile od velikog značaja. Najviše će biti pogođene robe koje smo radili do sada, mi ćemo se na neki način konsolidovati. Imamo preostale dvije mobilne dizalice kojima ćemo raditi pretovar, ali onu efikasnost koju smo imali, sad u ovom trenutku nemamo. Da, tri pretovarna mosta
su nam dosta pomagala, bili su u dobro stanju, radnici u Luci su brinuli o njima, pa sam pokazatelj da su skoro navršili 50 godina, dovoljan je da pokaže koliko su radnici brinuli o njima u održavanju – istakao je Pješčić, te dodao da cijeni i najavu resornog ministra da će im pružiti podršku.
ZHMS: Sve je ukazivalo da je dovoljan narandžasti meteoalarm ?!
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju izdao je za juče narandžasti meteoalarm za sjeverni i centralni dio države, a žuti za južni. Iz Uprave policije saopšteno je da je Zavod u obavezi da dostavi posebno upozorenje (crveni, narandžasti, žuti meteoalarm) na osnovu kojeg Direktorat za vanredne situacije MUP-a
obavještava relevantne subjekte sistema zaštite i spašavanje i priprema obavještenja o načinu postupanja. – Iz tehničkih razloga ZHMS nije mogao predvidjeti jačinu i vremenski interval oluje – zaključuje se u saopštenju MUP-a. Iz ZHMS objašnjavaju da je na osnovu prognostičkog
materijala sa kojim su raspolagali, Odsjek za analizu i prognozu vremena, od sredine prošle nedjelje, najavljivao naglu promjenu vremena i lokalne nepogode. – Od nedjelje u biltenima smo potvrđivali i izaženije i obilnije pljuskove i navodili mogućnost za lokalne nepogode. Na osnovu pro-
fesionalnih, službenih, sertifikovanih prognostičkih produkata Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena ECMWF-a, izdat je narandžasti meteoalaram u sjevernim i centralnim predjelima, a žuti za južne oblasti kao dovoljan stepen upozorenja na očekivane vremenske nepogode. Zavod ne izrađuje vrlo
kratkoročnu prognozu vremena (nowcasting) zbog nedostatka meteorološkog radara koji bi omogućio pravovremeno otkrivanje i prepoznavanje opasnih meteoroloških pojava –pojasnili su iz Zavoda. Inače, po definiciji žuti meteoalarm znači da su prognozirane opasne vremenske pojave, a takvog
Luku je posjetio i predsjednik barske opštine Dušan Raičević koji smatra da će šteta biti višemilionska i da može iznositi i više desetina miliona eura.
Iz AD Marina Bar saopštili su da je došlo je do štete na četiri plovila na suvom vezu, kao i na hladnjači firme Ribarsko Jedinstvo.
Pod vodom je bio i centar Budve. Otvori za atmosfersku kanalizaciju nijesu mogli da prime ogromnu količinu kiše pa je voda zahvatila i garažu poslovnog i šoping centra TQ Plaza.
Kako je prenijela RTV Budva, usljed nagle promjene vremenskih prilika, jakog vjetra i pljuskova, došlo je i do obaranja stabla na magistralnom putu Cetinje - Budva, u mjestu Stanišići, ali se saobraćaj odvijao bez prekida.
Služba zaštite i spašavanja Kotor imala je dvije intervencije.
su intenziteta da mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Crveni meteoalarm znači da su prognozirane naročito opasne vremenske pojave, a takvog su intenzitetaa da mogu prouzrokovati veliku materijalnu štetu i biti veoma opasne po bezbednost ljudi i životinja.
– Pripadnici Službe zaštite i spašavanja su u Škaljarima čistili potok i šahte kod zimskog plivačkog bazena, kako bi se spriječilo njihovo izlivanje. Izašli su na teren i po pozivu građana Kampa zbog izlivanja tamošnje septičke jame. U tom slučaju se ne može pružiti adekvatna usluga, ali su na teren izašli kako bi provjerili situaciju – saopštili su iz ove službe.
Nevrijeme je zahvatilo i Ulcinj, gdje je vjetar obarao palme i masline, na pojedinim kupalištima uništen je plažni mobilijar. Pričinjena je velika materijalna šteta na crkvi i starom parohijskom domu, a najveća šteta je nastala na pravoslavnom groblju pod Meterizima, gdje je padom velikog stabla oštećeno 15 grobnica. Vatrogasci i radnici Komunalnog uklanjali su stabla borova sa puteva, sa imanja, poslovnih prostora...
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović obišao je Luku Bar, u kojoj je jako olujno nevrijeme srušilo dizalice, polomilo pretovarne mostove i najavio novčanu pomoć od Vlade. – Pala su tri pretovarna mosta i jedna dizalica. Moram reći da je situacija loša i da će biti velika šteta, ali ono što je najbitnije jeste da niko nije stradao.
U ovom trenutku mogu reći da, kao odgovorna vlada, stojimo iza Luke Bar i postoji mogućnost u Zakonu o kontroli državne pomoći da se zbog elementarnih nepogoda daje neki iznos za ovakve stvari – istakao je on. Radulović je poručio da će Vlada pomoći čim dobiju konkretnu cifru o materijalnoj šteti, što očekuju u narednom periodu.
Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema saopštili su da je zbog jakog nevremena došlo do problema na elektromreži u nekoliko opština. Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici CEDIS-a, bez struje su neko vrijeme bili Sutomore, Čanj i Đurmani. – Imali smo prekide u napajanju strujom u dijelu opštine Zeta, Golubovcima, Ponarima i Barutani.
Krug Titeksa i Botun su bez električne energije, kao i dio mreže za Čevo, Meterize i Rijeka Crnojevića. Imamo problema i sa napajanjem traforeona trafostanica Bioče i Ptič –naveli se u objavi. Iz CEDIS-a su dodali da su pljevaljska naselja Odžak i Kosanica bez napajanja električnom energijom, kao i dio Starog aerodroma u Podgorici.
Kolašin: Žitelji MZ Velje Duboko protive se odluci Opštine da zaštiti dio tog područja
Radi se o svojevrsnom zarobljavanju i sputavanju života na našim imanjima i katunima. Namjera vlasti u Kolašinu je da samovoljno i jednostrano ostvare svoj sebični naum, bez našeg pristanka - poručuju iz MZ Velje Duboko
Direktor Komunalnog preduzeća Boško Dragutinović kazao je da nevrijeme nije izazvalo veće probleme stanovnicima Cetinja. – Radnici Komunalnog preduzeća uklonili su tri oborena stabla – u ulicama Vojvode Boža, Mojkovačkoj i dvorištu bolnice Danilo I. Jak olujni vjetar srušio je dva stabla u Njegoševom parku, a biće uklonjena sjutra – naveo je Dragutinović. Načelnik Sužbe zaštite i spašavanja Cetinja Miloš Ćećanović kazao je da je njegova ekipa obišla cijeli grad, uključujući i Ponor koji je crna tačka tokom obilnih padavina, te da osim oborenih stabala, nije uočena bilo kakva druga šteta. Takođe je naveo da nijesu dobili nijedan poziv od građana nakon nevremena.
da pretrpjeli su voćnjaci i usjevi u Gornjem Polju, a posebno u selu Rastavac. I po gradu i okolnim naseljima vjetar je izvalio stotine stabala, čak i stoljetnih, pokidani su elektrovodovi, ali nije bilo većih šteta na automobilima.
U ranim jutarnjim satima nikšićku opštinu juče je zahvatilo veliko nevrijeme. Najveću štetu od olujnog vjetra i gra-
Komandir Vatrogasne jedinice Goran Tripković kazao je da nijesu imali poziva zbog plavljenja podruma, ali jesu zbog uklanjanja stabala u gradu i na seoskom području.
– U Gornjem Polju su velike štete i na usjevima i voćnjacima. Stradali su malinjaci, ali i brojni krovovi kuća, a najveće štete na građevinama bile su u Banjanima. Primili smo petnaestak prijava iz Velimlja i naše ekipe su bile na terenu – rekao je Tripković.
U centru Velimlja se spuštila pijavica i desetak kuća je raskriveno. Grad je zahvatio i Glibavac, Dragovu Luku, Oštrovce i još neka od prigradskih naselja.
Oštećen je i krov Osnovne škole „Rade Perović“ i polomljeno dosta prozora na tom objektu. I. RADONJIĆ R. PEROŠEVIĆ
Zbog ekstremnih količina kiše, koja je pala u kratkom vremenskom intervalu (za desetak minuta palo 23,2 litra po kvadratnom metru), ulice Podgorice su bile pod vodom, što je izazvalo zastoje u saobraćaju. Olujni udari vjetra oborili su nekoliko velikih stabala (u Ulici Vuka Karadžića, na Bulevaru Ivana Crnojevića, u Bloku pet, Njegoševom
parku, na Zabjelu kod vrtića, u Tološkoj šumi) i polomili mnoštvo grana. Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo izašle su na teren odmah po prestanku nevremena i počele šeganje i uklanjanje oborenih stabala i granja. Intervenisale su i ekipe Službe zaštite i spašavanja, i to na desetak lokacija, uglavnom zbog oborenih
stabala. Olujni vjetar podigao je dio metalnog krova na magacinskoj hali koji se nalazi u krugu gradskog preduzeća Putevi, odnosno RJ ,,Linijski prevoz putnika“. Iz tog preduzeća saopšteno je da će materijalna šteta biti sanirana u najkraćem roku i da ovaj događaj neće uticati na redovan rad gradskih autobusa.
- Nakon što je pokazana namjera da se kanjon Mrtvice proglasi parkom prirode, proširen je „osvajački“ pohod na katune sela Velje Duboko, na planinu Trebiješ sa Kapetanovim i Brnjičkim (Manitim) jezerom. Ne prihvatamo da se naše životno područje proglasi spomenikom prirode i podvede pod nečija upravljačka pravila – saopštili su iz MZ Velje Duboko povodom prijedloga Opštine da Kapetanovo i Brnjičko jezero dobiju status - spomenik prirode.
U saopštenju se podsjeća da su organizovane dvije javne rasprave na kojima su mještani saopštili i prezentovali svoje argumente zbog kojih su protiv proglašenja Kapetanovog i Brnjičkog jezera spomenikom prirode.
- Ne dozvoljavamo da nas neko ugrožava, jer je Ustavom zagarantovano pravo na ličnu svojinu, slobodan život u svom mjestu. Na prvoj javnoj raspravi, predstavnicima Opštine i Agencija za zaštitu životne sredine tražili smo objašnjenje za sva ograničenja koja su predviđena studijom zaštite. Radi se o svojevrsnom zarobljavanju i sputavanju života na našim imanjima i katunima. Odlučno smo protiv takvih pokušaja, a to smo ponovili i na drugoj održanoj javnoj raspravi. Želimo da se zna da nijesmo protiv da država, Opština i mjesna zajednica zavedu red i zaštite dragulj kakav je Kapetanovo jezero. Ali ne može se štititi priroda nauštrb vjekovnog prava mještana i stočara ovog područ-
Budući spomenik prirode Kapetanovo i Brnjičko jezero nalazi se u katastarskoj opštini Velje Duboko i Liješnje. Dužina granice je 14,01 km, a površina 5.870.721,51 m2 (587,07 ha). Od ukupne površine, 28,19 odsto je u privatnom vlasništvu
ja - ističe se u saopštenju MZ Velje Duboko. Naglašavaju da su posebno razočarani neozbiljnošću i odnosom predstavnika Opštine koji, kao predlagači, nijesu ni došli da prisustvuju drugoj javnoj raspravi.
- To slikovito govori da im nije stalo do glasa naroda i stanovnika osim kada treba da glasaju. Namjera im je da samovoljno i jednostrano ostvare svoj sebični naum, bez našeg pristanka. Protiv toga ćemo se do kraja boriti, poručuju u saopštenju iz MZ Velje Duboko. Najavljuju da će primjedbe na prijedlog odluke o proglašenju spomenikom prirode Kapetanovog i Brnjičkog jezera i studiju o zaštiti toga područja dostaviti Opštini Kolašin i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Budući spomenik prirode Kapetanovo i Brnjičko jezero nalazi se u katastarskoj opštini Velje Duboko i Liješnje. Dužina granice je 14,01 km, a površina 5.870.721,51 m2 (587,07 ha). Od ukupne površine, 28,19 odsto je u privatnom vlasništvu.
Dodjeljivanjem statusa spomenik prirode na području Kapetanovog i Brnjičkog jezera biće zabranjene neke aktivnosti. Kako je navedeno u studiji zaštite, u II zoni predviđena je zabrana izgradnje vikendica.
– Postojeći objekti su bez posebne arhitektonske vrijednosti, napravljeni od betona koji ne odgovara ambijentu. Sa druge strane, unutar područja sačuvane su katunske kolibe, u narodu poznate kao „kolibišta“, a u kojima je nekada živjelo lokalno stanovništvo. Kolibišta mogu biti prilagođena turističkim potrebama, ali sa minimumom intervencija kako bi se sačuvala autentičnost. Svaki drugačiji oblik gradnje strogo je zabranjen u II zoni zaštite na državnom vlasništvu. U III zoni zaštite izgradnju objekata treba svesti na minimum i ukoliko se gradi da se očuva autentičnost koliba – navedeno je u studiji. Autori tog dokumenta konstatovali su da je jezero pretvoreno u septičku jamu, jer je divlja gradnja uzela maha (tome je doprinijela izgradnja puta), a izgrađeni stambeni objekti i pomoćni (štale, restorani) nemaju riješeno pitanje tretmana otpadnih voda. Da bi se stanje popravilo, predlažu da se zabrani izgradnja vikendica, vlasnicima ugostiteljskih objekata naloži da sprovedu sistem kako otpadne vode ne bi netretirane odlazile u jezero. Takođe, predlažu da se sa obale Kapetanovog jezera uklone štale za stoku i uzgoj svinja, ribolov zabraniti na pet godina, a vožnju kvadrima i safari ture trajno.
D. DRAŠKOVIĆ
Raspisan konkurs za festival karikature ,,Kolašin
PODGORICA - Internacionalni festival karikature ,,Kolašin 2024“ raspisao je deveti međunarodni konkurs karikature. Tema festivala je ,,Portret crnogorskog pjesnika Vita Nikolića“. Druga tema je ,,Moja najsmješnija karikatura“. Rok slanja radova je 1. avgust. Odluka žirija biće objavljena 5. avgusta na svim stranim sajtovima karikature.
Proglašenje pobjednika biće održano u Centru za kulturu Kolašin, a svečana dodjela nagrada tokom avgusta. Učesnici mogu poslati maksimalno jedan rad po temi. Na svakom radu mora biti ime i prezime autora, država i redni broj rada. Umjetnici iz cijelog svijeta odgovoriće na portret karikaturom na ovu zadatu temu kroz život i stvaralaštvo ovog velikog crnogorskog pjesnika.
Najbolji radovi obići će svijet. Pobjednički radovi biće nagrađeni prvom, drugom i trećom nagradom koje će biti novčane i u vidu trofeja, diplome i majice sa najboljim radovima. Nagradiće se i najbolji rad na temu ,,Moja najsmješnija karikatura“. Biće dodijeljeno i pet specijalnih nagrada - diploma. Prva nagrada iznosi 500 eura, druga 300, a treća 200
eura. Nagrada za najbolji rad na temu ,,Moja najsmješnija karikatura“ iznosi 300 eura. Pet specijalnih nagrada obuhvataju diplome salona za obje teme. Radove je potrebno slati na poštansku adresu: JU Centar za kulturu Kolašin 81210, Crna Gora - / za međunarodni festival karikature ili na mejl: festivalkolasin@gmail.com. Organizator festivala je Centar za kulturu Kolašin pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Kolašin. Podsjetimo, prošle godine je na međunarodnom festivalu karikature „Kolašin 2023“ glavna tema bila portret-karikatura Uroša Toškovića, poznatog crnogorskog likovnog umjetnika. A. Đ.
Predstava „Mirandolina“ premijerno izvedena na festivalu „Purgatorije“
PODGORICA - Predstava „Mirandolina“ Centra za kulturu u Tivtu, u režiji Tatjane Mandić-Rigonat, premijerno je izvedena na Ljetnjoj pozornici, u okviru Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“.
Rediteljka Mandić-Rigonat istakla je za agenciju CGnews da je imala prekrasan proces rada sa glumačkom ekipom, te da su uživali radeći predstavu.
- Predstava je rađena po motivima čuvene Goldonijeve krčmarice Mirandoline i adaptaciji koju je Petar Turini napravio u drugoj polovini 20. vijeka, a koji je mijenjao određene datosti komedije stavljajući glavnu junakinju u kontekst kapitalističkih odnosa, ispitujući odnose ljubavi i novca. Tamo gdje je Turini stao, tamo sam ja nastavila da razvijam priču i odnosila se prema originalu sa onoliko slobode sa koliko se on odnosio prema Goldoniju. Ja ovom predstavom slavim kreativne slobode žene, njenu iskonsku snagu i njenu žudnju za nezavisnošću i slobodom i tamo gdje je Turini zaustavio Mirandolinu, tamo sam ja nastavila da maštam i dala potpuno drugačiji okvirpojasnila je Mandić-Rigonat, prenosi CGnews.
U SLOBODI
Rediteljka je u izjavi za portal Radio Tivta pohvalila ekipu glumaca.
Mirandolina je vjekovni simbol jedne slobodoumne, slobodne, svoje žene – žene čovjeka. I to je rečenica koju ja izgovaram. Mislim da je ovdje dragocjeno što smo ispričali priču koja je i savremena i svevremena. Meni je bilo i izazovno i divno da budem u ulozi jedne takve žene – kazala je glumica Katarina Marković
- Kad imate tako famoznu ekipu, imate inspiraciju da maštate sa njima, tako da je ova predstava nastala u slo-
bodi mašte i velikoj pozorišnoj ljubavi. Znala sam da će Mirandolina biti Katarina Marković, jedna od mojih
omiljenih glumica. Sa Vučićem Perovićem ovo je druga saradnja, a svi glumci iz
Na današnji dan 1883. godine rođen je veliki prozaista Franc Kafka
Majstor nepodnošljivih
PODGORICA – Predstava ,,Potonja ura Njegoševa“ Crnogorskog narodnog pozorišta nagrađena je Diplomom laureata na Međunarodnom festivalu-laboratoriji kamernih pozorišta i predstava malih formi ,,Moldfest 2024“, u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu.
U pitanju je jedna od najdugovječnijih predstava CNP-a. Režirao je Blagota Eraković po tekstu Slobodana Tomovića , a ulogu Petra II Petrovića Njegoša tumači Slobodan Marunović. ,,Potonja ura Njegoševa“ premijerno je izvedena 19. maja 1988. godine pred publikom CNP-a. Do sada je odigrana više od 1.500 puta na raznim pozornicama širom svijeta. Predstava prikazuje posljednje trenutke života crnogorskog pjesnika, filozofa, vladike kroz njegovo dramatič-
no suočavanje sa smrću te filozofskim propitivanjem o smrti, sudbini, Bogu, ljubavi i smislu njegovog postojanja.
Na festivalu koji je trajao sedam dana, brojna publika je, pored predstave iz Crne Gore, imala priliku da uživa u pozorišnim ostvarenjima iz Litvanije, Gruzije, Ukrajine, Azerbejdžana, Moldavije, Izraela i Bugarske. R.K.
PODGORICA - Ako postoji seoba duša, onda ja još nijesam ni na dnu ljestvice. Moj život je kolebanje pred rođenjem – zapisao je u svom dnevniku 24. januara 1922. godine jedan od najvećih prozaista 20. vijeka Franc Kafka, koji je rođen na današnji dan 1883. u Pragu. Ove godine literarni svijet poprilično je u znaku ovog njemačkog pisca jevrejsko-češkog porijekla. Širom svijeta se različitim manifestacijama obilježava 100 godina od Kafkine smrti. Kafkina književna zaostavština, kao i specifična, introvertna priroda, iznova okupiraju pažnju književnika, kritičara i ljubitelja pisane riječi. Gotovo sva njegova djela objavio je posthumno Maks Brod, Kafkin prijatelj, iako se to protivilo posljednjoj piščevoj želji. Njegova najznačajnija djela su romani ,,Proces“, ,,Dvorac“ i ,,Amerika“ i pripovijetka ,,Preobražaj“. Veliku pažnju već čitav vijek privlače i njegova pisma, putem kojih je komunicirao s najbližima i u kojima su sadržane njegove filozofske i egzistencijalne strepnje, kao i ljubavne korespondencije. O uticaju koji je Kafka izvršio u
svjetskoj književnosti možda ponajbolje govori činjenica da danas postoji termin ,,kafkijanstvo“ za specifično stanje duha opisano u njegovim djelima iliti, prema Oksfordskom rječniku, nešto što ukazuje na „ugnjetavačke ili košmarne osobine“. „Kafkijanstvo“ je turobno stanje duha, mračna vizija svijeta prepuna anksioznosti, zatvorenosti i unutrašnje tjeskobe koja izjeda biće. Nažalost, „kafkijanstvo“ sve
više postaje realnost savremenog društva i čovjeka kao izgubljene jedinke unutar njega. Takođe, termin ,,kafkijanska atmosfera“ ušao je u teoriju književnosti kako bi se opisale nadrealne situacije po uzoru na one koje je stvarao Kafka. Prema riječima argentinskog pisca Horhea Luisa Borhesa, najneospornija Kafkina vrlina je ,,izum nepodnošljivih situacija“.
- Dovoljno mu je tek nekoliko
redaka da bi stvorio nezaboravnu sliku – tvrdio je Borhes. Jedan od najznačajnijih svjetskih romanopisaca potonjih decenija Milan Kundera je u drugom poglavlju svoje knjige ,,Iznevjereni testamenti“, pod nazivom ,,Kastrirana sjenka Svetog Garta“, opsežno pisao o fenomenu kafkologije. On smatra da je Maks Brod stvorio sliku o Kafki i njegovom djelu i time osnovao kafkologiju.
- Iako kafkolozi vole da se tu i tamo distanciraju od svoga oca, nikada nijesu istupili sa teritorije koju im je on odredio. Uprkos astronomskom kvantitetu tekstova, kafkologija razvija u beskonačnim varijantama stalno isto prosuđivanje, istu spekulaciju, koja vremenom sve više postaje nezavisna u odnosu na Kafkino djelo i hrani se sama sobom. U nebrojenim predgovorima, pogovorima, napomenama, biografskim i monografskim djelima, univerzitetskim predavanjima i diplomskim radovima, kafkologija produkuje i održava svoju sliku o Kafki, tako da autor koga publika poznaje pod imenom Kafka nije Kafka, već kafkologizovani Kafka – zapisao je Kundera. An. R.
puno fantastični - naglasila je Mandić-Rigonat.
Glavnu ulogu krčmarice Mirandoline tumači glumica
Katarina Marković, koja je nakon premijere kazala da je zadovoljna, da su glumci na sceni uživali, ali da se po reakciji može reći da je i publika uživala gledajući predstavu.
- Mirandolina je vjekovni simbol jedne slobodoumne, slobodne, svoje žene – žene čovjeka. I to je rečenica koju ja izgovaram. Mislim da je ovdje dragocjeno što smo ispričali priču koja je i savremena i svevremena. Meni je bilo i izazovno i divno da budem u ulozi jedne takve žene – kazala je Marković.
ISPUNILI CILJ
Direktor CZK Tivat Goran Božović kazao je da je zadovoljan te da su ispunili svoj cilj da imaju još jednu uspješnu samostalnu produkciju. - Nama je važno da imamo kontinuitet i večeras smo potvrdili da smo na dobrom putu i da već drugu godinu zaredom imamo izvanrednu festivalsku predstavu sa mediteranskim šarmom koja će se dugo izvoditi. Mislim da su svi, i kompletan autorski tim i glumci, opravdali povjerenje koje im je ukazano i izvanredno odradili svoj posao - kazao je Božović. U predstavi igraju i Vučić Perović – Vitez od Rippafratta, Lazar Dragojević – Fabrizio, Goran Slavić u ulozi Markiza di Albafiorita, Goran Vujović kao Grof di Forlinpopoli, Lara Dragović - Dejanira i Julija Milačić-Petrović Njegoš u ulozi Ortensie. A. Đ.
Ivana Radovanović na simpozijumu ,,Tvornica zemlja“
PODGORICA - Crnogorska vajarka Ivana Radovanović učestvovala je na međunarodnom vajarskom simpozijumu ,,Tvornica zemlja“, koji
je održan u Vinkovcima. Ovaj jedinstveni simpozijum, poznat po specifičnoj umjetničkoj ideji oblikovanja skulptura u izvornoj terakoti, bilježi uspjeh i kontinuitet već dvadeset godina. Simpozijum okuplja ne samo etablirane umjetnike i akademske vajare, već i studente vajarstva koji ravnopravno učestvuju sa svojim kolegama i profesorima. A. Đ.
U Tivtu počeo rezidencijalni program u organizaciji NVU ŠkArt
PODGORICA - Program umjetničkih rezidencija ,,škART REZIDENT“, koji u Tivtu sprovodi Nevladino udruženje ŠkArt, počeo je prekjuče, a trajaće do 8. jula. Program ove godine broji 15 učesnika iz Crne Gore i regiona. Umjetnici su u rezidenciji birali jedan od dva modula: ,,Angažovana umjetnost i aktivizam“ sa mentorkama Adrijanom Gvozdenović , umjetnicom i istraživačicom, i Bojanom Popadić, umjetnicom i članicom udruženja NVU ŠkArt; ili ,,Kvir film i ak-
tivizam“ sa mentorkom Biljanom Vušović, producentkinjom i predavačicom na FVU U niverziteta Mediteran, i mentorom Dušanom Vulekovićem, rediteljem i predavačem na FDU Cetinje. Lajtmotiv ovogodišnjeg izdanja je izmještenost. Kako su objasnili iz NVU ŠkArt, pojam izmješteno su odabrali ,,zbog svega onoga što se odvija pred našim očima“. - Na mikro nivou to je izolovanost i sve veća marginalizacija ranjivih grupa a posebno žena i kvir osoba... - naveli su iz NVU ŠkArt. An. R.
Premijerom baleta „Ostrvo“ u Budvi završen Jadranski festival igre
PODGORICA - Ovo je jedini festival u Crnoj Gori čiji je kompletan glavni baletski program realizovan kroz jedinstveni koncept„Migracije“, čime je kvalitet ovogodišnjeg Jadranskog festivala igre podignut na još viši nivo, a reakcije publike i partnera su bile naročito pozitivne – kazala je selektorka Festivala Maša Kolar nakon što je premijernim izvođenjem savremenog baleta „Ostrvo“ norveškog koreografa Joa Stromgrena u Budvi završen još jedan Jadranski festival igre, u organizaciji lokalne turističke organizacije.
Koncept ovogodišnjeg Festivala koji se ogleda u migracijama osmislio je dr Predrag Zenović. Baletska predstava „Ostrvo“ prati je kroz ljepotu pokreta i prikazuje da migracija nije nužno samo tegoba i nesreća, već i moguće pronalaženje novih vrijednosti i građenje boljeg i ljepšeg života.
VRIJEDNOSTI
Konfuzija i nelagoda sa kojom se likovi na ostrvu u početku suočavaju zapravo može imati neočekivano dobar ishod. I to je glavna dramaturška i idejna linija plesnog komada ,,Ostrvo“ - da migracija nije samo nužno tegoba i nesreća, ostavljanje nečega iza sebe i prihvatanje nečeg novog i drugačijeg, već i moguće pronalaženje novih vrijednosti i građenje boljeg i ljepšeg života. Ostrvo tako ne mora biti simbol izo-
lovanosti i usamljenosti, već mjesto pronalaska drugačijeg tempa i pogleda na život, uspostavljanje distance sa stvarima koje ljude opterećuju ili čine nesrećnim. Riječ je o simboličkom, možda utopijskom mjestu spokoja kojem svi teže. Predstava je rađena u koprodukciji Turističke organizacije opštine Budva, „Jo Stromgren“ plesne kompanije, BITEF Dance kompanije iz Beograda i ,,Kulture sada“. Stromgren je najznačajniji norveški i jedan od vodećih evropskih koreografa koji je kreirao preko sto pedeset plesnih i pozorišnih komada u sedamdeset zemalja svijeta. Diplomirao je na Nacionalnoj baletskoj akademiji u Oslu kao igrač i kao koreograf. Pored igračke i koreografske, razvijao je i karijeru dramskog
pisca i reditelja. Osnivač je i umjetnički direktor svjetski poznate „Jo Stromgren“ plesne kompanije koja je osnovana 1998. godine kao državna kompanija i sa kojom je Turistička organizacija opštine Budva, kreiranjem predstave „Ostrvo“, prvi put ostvarila saradnju.
PROGRAM
Festival je tokom gotovo mjesec dana trajanja okupio vrhunske umjetnike iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije i kroz bogat program internacionalnog karaktera pružio publici jedinstvenu priliku da uživa u različitim vrstama umjetnosti poput modernog plesa, muzike i slikarstva. Od 7. juna, kada je svečano i otvoren ovogodišnji Jadranski festival igre, pri-
Objavljeni radovi učesnika radionice kreativnog pisanja „Školice“
Učenici od februara do juna razvijali kreativnost
PODGORICA - Radionica kreativnog pisanja „Školice“ održana je od februara do juna u prostorijama Dramskog studija Prazan prostor, uz mentorstvo Ilije Gajevića, dramskog pedagoga i nastavnika komparativne književnosti.
Radovi Anike Vujović, Andree P ajović , Dragane Adžić, Koste Vukadinovića, Kristine Perović, Ognjena Rajkovića, Radivoja Durutovića , Staše Božović i Teodore-Bojane Jovanović objavljeni su na sajtu Praznog prostora i mogu se naći na linku: https://prazanprostor.org/projekti/skolice/. Na „Školicama“ su srednjoškolci dobili priliku da se upoznaju sa raznovrsnim umjetničkim sadržajem koji nije dio školskog plana i programa, kao i sa različitim klasič-
nim i eksperimentalnim književnim formama i žanrovima. Učesnici su iz sedmice u sedmicu razvijali kreativnost i vještinu pisanja stvarajući različite književne oblike... Objavljeni radovi su rezultat kontinuiranog, mentorisanog procesa tokom kog su mladi spoznavali prirodu književnosti i kreativnog izražava-
nja, te istraživali sopstvene unutrašnje svjetove. „Školice“ je podržalo Ministarstvo kulture i medija kroz projekat „Kultura mladih –kultura budućnosti“. Besplatna radionica kreativnog pisanja „Školice“ će se nastaviti od septembra, a prijave su moguće putem mejla ilijagajevic. cc@gmail.com. R. K.
kazano je 13 različitih kulturno-umjetničkih programa uz još nekoliko repriznih izvođenja plesnih predstava. Premijerno je prikazano pet sjajnih baleta, a svi ostali prvi put u Crnoj Gori, izuzev baletskih predstava „Skenderbeg“ i „Zidanje Skadra“, čije je izvođenje ove godine ponovljeno u cilju njege i promocije crnogorskog kulturnog nasljeđa. - TO Budva je koproducirala čak šest plesnih predstava u okviru programa i ostvarila uspješnu saradnju sa nekim od najprestižnijih plesnih kompanija u Evropi čime je Jadranski festival igre za samo godinu dana izrastao u jedan od najvećih produkcionih centara jugoistočne Evrope kada su u pitanju savremeni baleti i plesne predstave – navodi se u saopštenju. An. R.
„Prodavnica igračaka“ u Podgorici
PODGORICA - Promocija knjige za djecu „Prodavnica igračaka“ autorke Sanje Crnogorac, u izdanju Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade, biće održana večeras u 20 sati u Paviljonu u Njegoševom parku. Na promociji će govoriti Goran Radojičić i Žarko Vučinić, dok će moderatorka biti Isidora Jovović Recenzent i predsjednik Udruženja crnogorskih pisaca za djecu i mlade mr Goran Radojičić zapisao je da „Prodavnica igračaka“ obuhvata deset tekstova (sedam bajki i tri priče) koji sadržajem, temama i poslatim porukama imaju višestruku ulogu u sveukupnom razvojnom i obrazovnom putu dječje ličnosti. - Karakteriše ih osoben senzibilitet, koji se očitava u izuzetno aktivnoj komunikaciji sa književnom tradicijom, uzorima i motivima, likovima i pričama iz svjetske književnosti za djecu – zapisao je Radojičić. R. K.
Francuska se priprema za drugi krug glasanja na vanrednim parlamentarnim izborima
Makronov cilj je da taktičkim glasanjem „Nacionalno okupljanje“ onemogući da u nacionalnom parlamentu zauzme 289 mjesta neophodnih za apsolutnu većinu. Trećeplasirani kandidati koji su se kvalifikovali u drugi krug u međuvremenu su pozvani da odustanu kako bi se formirao jedinstven blok protiv krajnje desnice, a na to je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Frans pres, već pristalo oko 150 ljevičarskih i centrističkih kandidata
PARIZ – Dok se Francuzi pripremaju za drugi krug glasanja u sklopu vanrednih parlamentarnih izbora koji će biti održan u nedjelju, centristički tabor predsjednika Emanuela Makrona i ljevičarski savez pokušavaju da iznađu način da krajnju desnicu, oličenu u pokretu „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen, spriječe da, prvi put od nacističke okupacije Francuske u Drugom svjetskom ratu, zavladaju Republikom. Šansu za to „Nacionalno okupljanje“ steklo je nakon što je Makronovom savezu prošlog mjeseca zadalo ozbiljan udarac na nedavnim izborima za novi saziv Evrop-
skog parlamenta, a potom i minule nedjelje istorijskom pobjedom u prvom krugu vanrednih izbora, koje je Makron sazvao u kockarskom
pokušaju da ispegla štetu nastalu rezultatima glasanja na evropskim izborima.
Krajnje desničarski pokret
Marin Le Pen je u prvom kru-
Mađarski premijer prvi put od početka ruske invazije posjetio Kijev
KIJEV - Premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da razmotri primirje kako bi se ubrzao kraj rata sa Rusijom. Orban, koji otvoreno kritikuje zapadnu vojnu pomoć Ukrajini i ima bolje odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od bilo kog lidera Evropske unije, sa Zelenskim je razgovarao juče tokom prve posjete Kijevu nakon više od decenije Orban je, tom prilikom, poručio i da želi sporazum o većoj saradnji između Mađarske i Ukrajine.
U kratkom obraćanju novinarima nakon razgovora sa ukrajinskim predsjednikom, Orban je rekao da cijeni napore Kijeva da promoviše viziju mira koju zastupa Zelenski, predstavljenu na međunarodnom samitu koji je u junu održan u Švajcarskoj, te planove da se održi drugi samit kasnije ove godine. - Pitao sam predsjednika da razmisli da li možemo da pro-
mijenimo red stvari i ubrzamo mirovne razgovore prvo sa primirjem. Ukoliko bi se to povezalo sa određenim rokom dala bi se šansa da se ubrzaju mirovni pregovori. Razmotrio sam tu mogućnost sa predsjednikom i zahvalan sam na njegovim iskrenim odgovorima i pregovorima - rekao je Orban. Spoljnopolitički savjetnik ukrajinskog lidera Ihor Žovkva kasnije je rekao da ovo nije prvi put da se predlaže primirje i da je Zelenski prenio Orbanu svoj javno poznati stav. Nije precizirao o kojem stavu je riječ, ali su zvaničnici u
Kijevu često poručivali da bi Rusija iskoristila bilo koji prekid u borbama da se pregrupiše i ojača za još veći napad na Ukrajinu.
Zelenski je u obraćanju novinarima pozdravio mogućnost sporazuma o široj bilateralnoj saradnji Ukrajine i Mađarske. - Sadržaj našeg dijaloga o svim pitanjima može da bude osnova za bilateralni dokument između naših država, dokument koji će regulisati međusobne odnose - rekao je Zelenski.
Orban je to pozdravio i dodao da bi Mađarska željela da pomogne u moderni-
,,Nacionalno okupljanje“ bez apsolutne većine neće formirati vlast
Ukoliko u drugom krugu glasanja u nedjelju „Nacionalno okupljanje“ ne obezbijedi apsolutnu većinu neće ni formirati vladu, saopštila je juče Marin Le Pen – Ne možemo da prihvatimo ulazak u vladu ako ne možemo da djelujemo – rekla je ona za francuski radio Enter.
Najavila je da ona neće biti dio buduće vlade niti na čelu Narodne skupštine, već da će predvoditi poslanički klub.
čuje i tvrdoljevičarsku stranku „Nepokorena Francuska“, sa kojima je Makron, u međuvremenu, počeo saradnju. Makronov cilj je da taktičkim glasanjem „Nacionalno okupljanje“ onemogući da u nacionalnom parlamentu zauzme 289 mjesta neophodnih za apsolutnu većinu.
da drži krajnju desnicu podalje i spriječi Francusku da se okrene na glavu – piše dnevni list Mond.
gu, sa osvojenih 34 odsto glasova, Makronove centriste poslao na treće mjesto odmah iza ljevičarskog saveza „Novi narodni front“, koji uklju-
zaciji ukrajinske ekonomije. Odnosi dva susjeda zategnuti su od kako je Rusija u februaru 2022. godine pokrenula invaziju na Ukrajinu. Budimpešta se od tada protivi naporima Evropske unije da podrži Kijev. Pod Orbanom, koji je izazvao nezadovoljstvo zapadnih partnera razgovorima sa Putinom prošlog oktobra, Mađarska je više puta optužila Kijev da suzbija prava oko 150 hiljada etničkih Mađara koji žive na zapadu Ukrajine. Kijev želi da osigura podršku Mađarske, s obzirom na to da zavisi od finansijske i vojne podrške EU, gdje se većina odluka donosi jednoglasno. Orban je posjetu Ukrajini povezao sa tim što je Mađarska preuzela polugodišnje predsjedavanje EU. - Cilj mađarskog predsjedavanja je da doprinese rješavanju izazova koji su pred Evropskom unijom. Zato je moj prvi put u Kijev - napisao je Orban na Fejsbuku prije posjete. EU je prošle nedjelje, na samitu u Briselu, započela formalne pregovore o članstvu Ukrajine. Orban je prošle godine rekao Putinu da Mađarska nikada nije željela da se suprotstavi Rusiji, dok su početkom ove liderima EU bile potrebne nedjelje da prevaziđu Orbanov veto na novu pomoć Ukrajini od 50 milijardi dolara.
Makron je ranije pozvao na široku demokratsku koaliciju protiv krajnje desnice, a tom pozivu se juče pridružio i aktuelni francuski premijer Gabrijel Atal, koji upozorava da bi pobjeda desnice bila „katastrofalna za Francuze“ i da bi podstakla podjele u društvu. Trećeplasirani kandidati koji su se kvalifikovali u drugi krug u međuvremenu su pozvani da odustanu kako bi se formirao jedinstven blok protiv krajnje desnice, a na to je, prema nezvaničnim saznanjima agencije Frans pres, već pristalo oko 150 ljevičarskih i centrističkih kandidata.
- Samo snažan republikanski front, koji ujedinjuje ljevicu, centar i konzervativce, može
Glasačima se obratila i Le Pen pozvavši ih da u drugom krugu njenom desničarskom pokretu daju apsolutnu većinu i time omoguće da 28-godišnji lider ,,Nacionalnog okupljanja“, bez političkog iskustva, Žordan Bardela postane najmađi premijer u istoriji Republike Francuske.
Bardela je juče ismijavao Makronov pokušaj ujedinjenja svog tabora i ljevičarske koalicije u jedinstveni front, uz ocjenu da je taj „nečasni“ savez formiran iz očaja. Francuskog predsjednika je optužio i da je pritekao „u pomoć nasilnom pokretu ekstremne ljevice“ koji je prije samo nekoliko dana osuđivao. Analitičari, uoči drugog kruga glasanja u nedjelju, procjenjuju kako je najvjerovatniji ishod vanrednih izbora parlament bez većine koji bi mogao da dovede do višemjesečne političke paralize i haosa.
Stampedo na vjerskom obredu na sjeveru Indije Nastradalo
NJU DELHI – U stampedu koji se juče dogodio tokom jednog vjerskog obreda na sjeveru Indije nastradalo je najmanje 107 osoba, a vlasti upozoravaju da će bilans žrtava rasti.
Do nesreće je, prema objašnjenju policije, došlo zbog toplog i vlažnog dana koji je izazvao nedostatak kiseonika kod ljudi koji su, kada su osjetili nelagodu, panično počeli da bježe. Najmanje 107 osoba, među kojima ima žena i djece, poginulo je u stampedu u selu Mughalgari, u okrugu Katras, u najmnogoljudnijoj indijskoj državi Utar Pradeš, prenose indijski mediji. U Katrasu se redovno održava vjerski događaj posvećen hinduističkom bogu Šivi. Do stampeda je došlo kada se ovogodišnje vjersko okupljanje bližilo kraju, prenose agencije. - Do sada je potvrđeno više od 80 smrtnih slučajeva, uključujući žene i djecu. Pojedini povrijeđeni su dovedeni u bolnicu. Istraga je u toku, kao i identifikacija stradalih - izjavio je lokalni zvaničnik. Vlasti su izrazile zabrinutost
U Katrasu se redovno održava vjerski događaj posvećen hinduističkom bogu Šivi. Do stampeda je došlo kada se ovogodišnje vjersko okupljanje bližilo kraju, prenose agencije
da bilans žrtava nije konačan i da će rasti. Predsjedavajući ministarskim savjetom Utar Pradeša Jogi Adinat naredio je nadležnim hitnim službama da ubrzaju pružanje pomoći povrijeđenima. Stampeda na svetkovinama u Indiji česta su pojava zbog velikog broja ljudi na malom prostoru. Na hinduističkom festivalu 2013. godine u centralnoj državi Madja Pradeš izbio je stampedo u kojem je poginulo 115 ljudi.
Priredila: Đurđica ĆORIĆ
Otkrivena spomen-bista rumunskog pjesnika i filozofa Mihaja Emineskua
Gradonačelnice Podgorice Olivera Injac i rumunske Krajove Lia Olguta Vasileski, zajedno sa ministarkom kulture i medija Tamarom Vujović otkrile su juče spomen-bistu rumunskog pjesnika, romanopisca i filozofa Mihaja Emineskua
Gradonačelnica Podgorice kazala je da Eminesku nije bio samo pjesnik, već simbol romantičarske epohe, čije riječi i dalje odjekuju kroz stoljeća i da njegova poezija, protkana emocijama, filozofijom i dubokom ljubavlju prema domovini, predstavlja neprocjenjivo nasljeđe koje nas povezuje preko granica i vremena. - Danas, dok otkrivamo ovaj spomenik, odajemo počast njegovom izuzetnom talentu i njegovoj sposobnosti da dirne srca i umove ljudi svih generacija. Ovaj spomenik je izraz dubokog poštovanja prema jednom od najvećih književnika koji nas podsjeća na važnost kulture i umjetnosti u našem životu i na snagu riječi koje mogu oblikovati društvo. Zahvaljujem svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta koji svjedoči o trajnoj snazi Emineskuove poezije, ali i snažnom prijateljstvu između naših naroda. Neka ovaj spomenik bude mjesto susreta, promišljanja i nadahnuća za sve nas i za sve buduće generacije koje će se ovdje okupljati - poručila je Injac. Gradonačelnica Krajove zahvalila je svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta.
- Mihai Eminesku ne predstavlja samo rumunskog pjesnika. On je srce i duša nacije, baš kako i za vaš narod Njegoš, predstavlja posebnu emocijukazala je Olguta Vasileski, na-
Mihaj Eminesku ne predstavlja samo rumunskog pjesnika. On je srce i duša nacije, baš kako i za vaš narod Njegoš, predstavlja posebnu emociju - kazala je gradonačelnica Krajove Lia Olguta Vasileski
glašavajući da se raduje budućim susretima u Krajovi. Ministarka kulture i medija Tamara Vujović kazala je da je podizanje spomen-obilježja Mihaju Emineskuu u Podgorici značajan trenutak i važan korak ka jačanju kulturnih veza.
- Podizanje ovog spomen-obilježja predstavlja ne samo čin sjećanja na velikog pjesnika, već i simbol uvažavanja i poštovanja koje gajimo prema rumunskom narodu i njihovoj bogatoj kulturnoj tradiciji. Eminesku je koristio fraze iz narodnog govora iz svih krajeva Rumunije, baš kako i Njegoševim stihom kuca i srce našeg jezika - kazala je Vujović.
Ona je kazala da su Eminesku
i Njegoš dvije kulturne figure koje su djelovale u različitim kulturama, ali da su i jedan i drugi značajno doprinijeli izgradnji nacionalnog identiteta svojih naroda. Prisutne je pozdravio i počasni konzul Crne Gore u Krajovi Jon Deakonesku - Otkrivanje biste Mihaja Emineskua, našeg narodnog pjesnika, u samom srcu Podgorice, a kasnije i biste Petra Petrovića Njegoša u srcu Krajove, znači dva srca dva grada koja su oduvijek povezana i još jedan su dokaz da
Osim otkrivanja spomenika rumunskom pjesniku, Krajova je juče dobila svoju ulicu u Podgorici, u naselju Siti kvart. Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić-Bojović iskazala je zadovoljstvo što je ta ulica jednoglasnom odlukom u gradskom parlamentu oktobra prošle godine dobila ime po Krajovi, glavnom gradu rumunskog okruga Dolž. - Prijateljske veze Crne Gore i Rumunije postaju sve bliže i jače, a tome će sasvim sigur-
poezija gradi mostove među ljudima, gradovima, državama - poručio je Deakonesku. Bista se nalazi u Ulici kralja
KIC pop hor pripremio ljetnje koncerte - u glavnom gradu 4. jula, Nikšiću 10, a u Sarajevu 27. jula
od 20 sati premijerno nastupiti u prelijepom ambijentu ispred Gradske kuće u Nikšiću, na poziv Biblioteke „Njegoš“, a izvešće projekat „Bez dileme – antifašizam“.
Nikole, na kraju mosta Braće Zlatičanin, prekoputa zgrade Nikić. Njeno postavljanje obezbijedila je Ambasada Ru-
Foto-detalj
Popularni podgorički KIC pop hor obradovaće koncertom i ovog ljeta korisnike i zaposlene u Domu starih ,,Podgorica“, i to u četvrtak, 4. jula od 20 časova, na dan koji se u SFRJ obilježavao kao Dan borca. Na repertoaru oko 40 horista, uz umjetničko vođstvo Ivane Vlajnić, biće dio njihovog regionalno poznatog projekta „Bez dileme – antifašizam“, odnosno splet partizanskih, revolucionarnih i antifašističkih pjesama (,,Teče Tara“, ,,Bilećanka“, ,,Po šumama i gorama“, ,,Komandant Sava“, ,,Mlada
partizanka“, ,,Zemljo moja“…), zatim dio pop i evergrin repertoara i pjesme Zdravka Čolića, Perpera, Galije, Danijela Popovića, Plavog orkestra, Olivera Mandića i drugih izvođača. Već sljedeće sedmice, a u susret Danu državnosti Crne Gore, u srijedu, 10. jula KIC pop hor će
Dodajmo da će 27. jula, podgorički KIC pop hor četvrti put održati koncert u Sarajevu, i to ispred Narodnog pozorišta. Ovog ljeta Sarajlijama će se predstaviti projektom „Bez dileme – antifašizam“. Prema riječima menadžerke i producentkinje hora Snežane Burzan-Vuksanović, horisti se raduju ponovnom susretu sa divnim ljudima u Domu starih ,,Podgorica“, koji će imati priliku da prvi čuju neke nove pjesme koje je hor uvrstio u repertoar. Takođe, dodaje ona, izazov za horiste predstavlja i premijerni koncertni nastup u Nikšiću, a biće to njihov 108. koncert, jer su do sada samo nekoliko puta imali nastupe sa po nekoliko pjesama u gradu pod Trebjesom. - Sarajevo je takođe naš grad i veoma smo srećni što smo pozvani da uveličamo svečanost obilježavanja Dana ustanka BiH – naglasila je Burzan-Vuksanović. R.U.-I.
Na okruglom stolu o ekonomskoj saradnji Podgorice i rumunskog okruga Dolž, istaknuto je da glavni grad Crne Gore nudi brojne mogućnosti za ulaganje i poslovanje, a gradska uprava je posvećena tome da obezbijedi sve potrebne uslove kako bi podržala razvoj biznisa. Tokom okruglog stola, koji su otvorile gradonačelnice Podgorice Olivera Injac i Krajove Lia Olguta Vasilesku, predsjednici parlamenata Podgorice Jelena Borovinić-Bojović i okruga Dolž Dorin Kosmin Vasile crnogorski i rumunski privrednici i poslovni ljudi imaće priliku da razgovaraju o modalitetima buduće saradnje u brojnim oblastima – od saobraćaja, preko turizma, proizvodnje hrane i poljoprivrede, do održivog razvoja.
no doprinijeti i ovo kulturno i simbolično povezivanje otkrivanjem spomenika velikom Mihaju Emineskuu i imenovanjem ove ulice. Otvaranjem Ulice Krajova, ovaj grad će na poseban način živjeti zajedno sa Podgoricom - kazala je Borovinić-Bojović.
munije i Međunarodna akademija ,,Mihaj Eminesku“, a izradio je rumunski vajar Rodion Georgita N. S.
Olujno nevrijeme zaustavilo mašine
Ekipe gradskog preduzeća Putevi počele su u poneđeljak asfaltiranje Ulice 13. jula. Olujno nevrijeme, koje je juče prijepodne protutnjalo područjem glavnog grada, onemogućilo ih je da nastave radove, pa su njihove mašine bile privremeno parkirane prekoputa Osnovnog suda. N. S.
Promjenljivo, do 30 stepeni
Za danas je najavljeno promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog
smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 21 stepen, najviša dnevna 30. H. P.
Evropski arbitražni rukometni sud u cjelosti usvojio tužbeni zahtjev nekadašnje kapitenke ,,plavih“
PODGORICA - Evropski
arbitražni rukometni sud u Beču usvojio je u cjelosti tužbeni zahtjev igračice Milene Raičević i 17. juna donio presudu po kojoj je ŽRK Budućnost u obavezi da joj isplati sve neisplaćene zarade za sezonu 2020/21. sa zakonskom zateznom kamatom počev od 1. avgusta 2021. godine, saopštio je njen advokat Miloš Vukčević Budućnost je u novembru prošle godine suspendovala tadašnju kapitenku Milenu Raičević i poslala je u svoju filijalu Rudar, sve dok nije raskinula ugovor i potom potpisala za Rapid iz Bukurešta.
- Podsjećam da je ŽRK Budućnost odbijala da isplati zarade mom vlastodavcu za vrijeme održavanja trudnoće i porodiljskog odsustva, tvrdeći da na to nema pravo jer u tom periodu nije igrala i nastupala za klub. Presuda je konačna i obaveza je kluba da postupi po istoj u roku
od 15 dana od dana donošenja, koji ističe 2. jula 2024. godine. Očekujem od rukovodstva ŽRK Budućnost Bemax da postupe po presudi, te ih podsjećam da su javno, putem više medija, obećali da će ispoštovati presudu Evropskog arbitražnog rukometnog suda u Beču u slučaju igračice Milene Raičević, pa ne sumnjam da će se kao odgovorno i profesionalno rukovod-
PODGORICA - Džejson
Tejtum uskoro će postati najplaćeniji košarkaš u istoriji, potpisivanjem petogodišnjeg ugovora sa Boston Seltiksima, vrijednog čak 293 miliona eura (314 miliona američkih dolara).
Na taj način proslavljeno krilo i prvi strijelac šampiona najjače lige svijeta oboriće rekord
timskog kolege Džejlena Brauna. Američki bek Braun prethodno je potpisao petogodišnji ugovor koji je manji za oko deset miliona dolara. Kompletnu profesionalnu karijeru obojica su proveli u Seltiksima, a zajedno su obilježili izuzetno uspješnu eru tima –koji je u posljednjih osam godina čak šest puta stigao ma-
stvo kluba držati javno obećane riječi i postupiti po presudi – naveo je juče Vukčević.
- Iskreno se nadam da neće biti potrebe da u okviru Evropske rukometne federacije pokrećem mehanizme prinudnog i zvršenja presude, koje mi shodno EHF pravnim pravilima stoje na raspolaganju – naglasio je Vukčević.
Iz Budućnosti su u novembru
kar do finala konferencije. Boston je u sezoni za nama stigao do rekordne 18. titule, prve od 2008. godine. Iza Tejtuma je sezona u kojoj je bilježio 26,9 poena, 8,1 skokova i 4,9 asistencije u prosjeku u ligaškom dijelu takmičenja. U plejofu je imao skor od 25 poena, 9,7 skokova i 6,3 asistencija po meču. R. A.
naveli da je Raičević udaljena iz prvog tima ,,zbog činjenice da je dosadašnja kapitenka podnijela tužbu protiv kluba, a zbog potraživanja po osnovu ugovora zaključenog za vrijeme mandata nekadašnje predsjednice kluba Radmile Petrović za sezonu 2020/21, koju je propustila jer je ostala u blaženom stanju“.
- Potraživanja koja su predmet sudskog postupka smatramo neosnovanim jer Raičević u navedenoj sezoni nije mogla u potpunosti da ispunjava svoje ugovorne obaveze, time ni da sada traži izmirivanje obaveza u cjelosti. Uz žal zbog činjenice da je Upravni odbor bio primoran da donese navedenu odluku kako bi se sačuvao integritet kluba, ističemo da su Mileni kao jednoj od zvijezda slavne istorije Budućnosti vrata otvorena po završetku sudskog postupka koji je pokrenula – naveli su tada iz Upravnog odbora ŽRK Budućnost. A. M.
PODGORICA - Bojan Dubljević (32) novi je član Saragose. Informacija našeg lista, objavljena prošle sedmice, zvanično je potvrđena. Kapiten naše reprezentacije vraća se u Španiju. Naš proslavljeni centar potpisao je dugoročni ugovor – nakon sezone koju je odigrao u ruskom Zenit Sankt Peterburgu. Prethodno, u španskoj Valensiji, u ACB ligi, igrao je 11 godina, do ljeta prošle godine. Nikšićanin je trenutno u procesu oporavka od povrede, zbog koje nije mogao da se pridruži nacionalnom timu na olimpijskom kvalifikacionom turniru. Iza njega je dobra sezona u Zenitu, za koji je u ruskoj VTB ligi bilježio devet poena i pet skokova po meču. Ipak, jasno je da mu život u novoj sredini nije odgovarao. Takođe, ruski klubovi, u jeku ruske vojne agresije u Ukrajini, nemaju već dugoročno pravo da igraju u evropskim takmičenjima.
Bivši košarkaš Budućnost Volija
Saragosa je dobila veliko pojačanje. Klub je 2013. godine bio treći u španskom šampionatu, a tri sezone igrao je u Evrokupu, uz dva nastupa u FIBA Ligi šampiona. U prethodnoj sezoni u ACB ligi, najjačem nacionalnom takmičenju kontinenta, Saragosa je završila na 12. mjestu, sa učinkom 13-21 (dva trijumfa više od ekipa u zoni ispadanja). Sada su, dolaskom kapitena Crne Gore, ambicije znatno veće. Dubljević je godinama govorio da mu i stil igre i stil života u Španiji apsolutno odgovaraju, tako da je jasno da je ovog ljeta imao ambiciju da se vrati i potpiše za neki klub u toj zemlji. U Saragosi imaće apsolutno lidersku ulogu. Valensiji je 2017. godine donio jedinu titulu do sada u klupskoj istoriji – kada je dobio i nagradu za najboljeg igrača finalne serije ACB lige. Takođe, sa Valensijom osvojio je i Evrokup 2014. i 2019. godine. S. S.
PODGORICA - Gruzijski centar Goga Bitadze (24) ostaje u Orlando Medžiku u NBA ligi – dobio je trogodišnji ugovor vrijedan 25 miliona američkih dolara.
Nekada veliki talenat, koji je 2019. iz našeg najvećeg kluba Budućnost Volija otišao u NBA (bio 18. pik na draftu), igrao je četiri godine za Indijanu. U Orlandu je od februara prošle godine. Prethodnih dana spekulisalo
se da bi Bitadze mogao da se vrati u Evroligu, konkretno da potpiše za beogradski Partizan. Međutim, jasno je da je za njega prioritet da i dalje igra u najjačoj ligi svijeta.
U sezoni za nama na 62 meča za odlični mladi tim Orlanda bilježio je pet poena i 4,6 skoka u prosjeku. Kao igrač Budućnost Volija, Bitadze je 2019. izabran za najboljeg igrača ABA lige i za najboljeg mladog igrača Evrolige. R. A.
Iako su vodili više od 30 minuta, do 13 razlike, a 35 minuta igrali onako kako su željeli i morali da bi slavili, košarkaši Crne Gore su na kraju, ipak, poraženi od Brazila 81:72, na startu olimpijskog kvalifikacionog turnira u letonskoj Rigi.
Naša selekcija, međutim, nije izdržala u posljednjih pet minuta, pa je Brazil, predvođen Brunom Kaboklom (15-11 za dva poena, 1-1 za tri), u finišu meča stigao do pobjede, kojom je opravdao ulogu favorita.
Crnoj Gori u grupi predstoji današnji meč sa Kamerunom (14.30 časova), koji izabranici Boška Radovića moraju da dobiju kako bi mogli da zauzmu jedno od prva dva mjesta u grupi koja vode u polufinale turnira i nastavak borbe za olimpijsku vizu.
ODLIČAN POČETAK
Crna Gora je vodila tokom cijelog prvog poluvremena (Brazil samo jednom izjednačio, na 2:2), a skoro savršeno je, u oba pravca, odigrala prvih 13 i po minuta, nakon kojih je stekla 13 poena prednosti.
Startna petorka Kendrik Peri, PetarPopović, DinoRadončić, EmirHadžibegović i NikolaVučević je „udarila temelje“ za sigurno vođstvo tokom prvih 20 minuta, pošto je serijom 9:0, koju je zaključio Dino Radončić, stigla do prve dvocifrene prednosti na meču (19:9), na dva minuta i 51 sekundu prije kraja. Taj dio meča je obilježio Vučević sa osam poena i četiri skoka. Naša selekcija je odličnom odbranom čuvala prednost u ovoj dionici, koja je bila dvocifrena još jednom u posljednjem minutu, nakon koševa Luke Bogavca i Andrije Slavkovića za 23:13, ali je Kaboklo stigao da zakuca prije zvuka sirene, nakon asistencije Kardosa (23:15).
Crna Gora je u prvih 10 minuta imala bolji skok (11-8), posebno ofanzivni (4-1), koji, međutim, nije dobro koristila (samo dva poena iz drugog napada), kao ni manji broj izgubljenih lopti (2-5), jer su „crveni“ postigli svega dva poena nakon grešaka rivala. Ali, naša selekcija je do prednosti stigla jer je imala više posjeda i šuteva, uz jednu pogođenu trojku (Brazil nijednu), pošto je Brazil imao bolje procente šuta iz igre (50 – 45 %), i više poena iz kontranapada (8-2).
Na krilima igre iz prve četvrtine, tim Boška Radovića je nastavio i u prva tri i po minuta druge dionice, pa je u parcijal 9:4 stigao do maksimalne prednosti od 32:19, nakon
Centar „crvenih“ Marko Simonović je, takođe, istakao da je Crna Gora „igrala dobru košarku 34-35 minuta“. - Do tada smo igrali kako treba, kako smo i pripremili
meč i kako smo se dogovorili u svlačionici. U posljednjih pet-šest minuta nije bilo kako smo željeli da bude, ali tako je, kako je. Čeka nas još jedna utakmica, koja
Aleksandar Petrović, selektor Brazila, pobijedio je i treći put Crnu Goru, nakon dvije pobjede 2019. godine, na turniru u Lionu i na Mundobasketu u Kini. - Imali smo težak period prije dolaska u Rigu. Do prije sedam dana smo na treninzima bili bez plej-
mejkera. Marselinjo, Dos Santos i Neto su bili van terena, pa je bilo teško da se spremimo za ovaj turnir. Za ovu utakmicu smo se fokusirali na Kendrika Perija i Nikolu Vučevića I na kraju smo uradili sjajan posao, iako je u prvih 20 minuta sve išlo u korist
nije manje važna od meča sa Brazilom. Moramo da se odmorimo i pripremimo za utakmicu sa Kamerunom na najbolji mogući način –rekao je Simonović.
dva uzastopna koša Slavkovića (trojka i dvojka, jer je u drugom šutu nagazio liniju za tri poena). Nakon toga je došlo do pada u igri „crvenih“, u oba pravca, pa je Crna Gora do poluvremena postigla svega dva koša iz igre (Marko Simonović za tri poena i Slavković za dva), odnosno upisala ukupno 10 poena, dok se Brazil digao i do odmora prepolovio minus (42:36), a tri minuta prije kraja je bio prišao i na tri poena (35:32).
Brazil je do poluvremena bio bez pogođene trojke, dok je Crna Gora ubacila tri šuta sa perimetra, ali su „karioke“ mnogo bolje šutirale za dva poena (55 – 41 %), i imale bolju
realizaciju kontranapada (134). Crna Gora je i dalje imala prednost u skoku (23-20), pa i ofanzivnom (9-5), te više asistencija (9-6) i ukradenih lopti (3-1), a manje izgubljenih (3-7).
PROBLEMI U NAPADU
Treća četvrtina je bila najneefikasnija na meču, iako su oba tima u ovoj dionici ubacila po dvije trojke. Crna Gora je nastavila da ima probleme u napadu (nedostajali su poeni Vučevića, koji je ostao na osam poena iz prve dionice), iako je i dalje kontrolisala skok (34-29), posebno ofanzivni (12-17), iz kojeg je imala pet poena iz drugog na-
Crne Gore. Za mene i stručni štab je ovo bila veoma teška utakmica, jer smo morali da koristimo igrače koji su spremni da igraju čvrstu košarku. U drugom poluvremenu smo pronašli pravu petorku, sa Brunom, Dijasom Gi Santosom Majndlom i bilo je pitanje vremena kada ćemo da preokrenemo. Teška utakmica, ali sam srećan zbog pobjede - rekao je Petrović.
pada u trećem kvartalu (Brazil nijedan).
Brazil je u u dva navrata prišao na posjed minusa, posljednji put nepuna tri minuta prije kraja četvrtine (49:47), ali je Crna Gora mogla i bolje da završi dionicu jer je u posljednji minut ušla sa sedam poena prednosti (54:47), ali je Kaboklo posljednji pogodio za „minus četiri“ (56:52) pred posljednju četvrtinu. Trojkom Simonovića za 59:54, nakon 33 sekunde igre, Crna Gora je čuvala dva posjeda prednosti, ali je onda Brazil za nešto više od minuta serijom 7:0 preokrenuo i prvi put poveo košem Kabokla za 61:59, na osam minuta i 17 sekundi,
Radović: U posljednjih pet minuta smo napravili mnogo glupih stvari
Selektor Crne Gore Boško Radović je čestitao Brazilu na pobjedi.
- Igrali smo dobru košarku 35 minuta. Međutim, u posljednjih pet minuta smo napravili mnogo glupih stvari – rekao je selektor Crne Gore Boško Radović na konferenciji za novinare.
- U prvom poluvremenu smo igrali veoma jaku odbranu, bili smo pametni u napadu, imali protok lopte. Jednostavno, igrali smo kako treba. Počeli smo slično u drugom poluvremenu, a u posljednoj četvrtini smo radili sve suprotno – dodao je Radović.
Selektor Crne Gore je kazao da „Brazil u ovom trenutku ima iskusniji roster od našeg za igranje ovakvog turnira i na ovom nivou košarke“.
- Ponavljam, mi smo 35 minuta igrali odličnu košarku, a na kraju nam je nedostajalo i energije, bili smo premekani u odbrani u posljednjoj četvrtini, Na pitanje novinara čime je najviše zadovoljan na meču sa Brazilom, Radović je odgovorio:
- Odbranom. Timu kakav je Brazil smo dozvolili 36 poena u prvom poluvremenu. To je bio ključ prvog poluvremena. Dobra odbrana nam je omogućila i pametan napad. Međutim, Brazil je u posljednjoj četvrtini ubacio 29 poena. Mi nijesmo tim koji može da postigne 100 poena, mi moramo da igramo odbranu i uvijek moramo da igramo „pet na pet“, u oba pravca. Kada igramo brzo i u tranziciji, mi smo u problemu.
Crnoj Gori danas predstoji meč sa Kamerunom (14.30 časova), u kojem naša selekcija mora da pobijedi kako bi prošla u polufinale turnira.
- Moramo da idemo dalje, čeka nas meč sa Kamerunom i ovom konferencijom za novinare prestajemo da mislimo o utakmici sa Brazilom – zaključio je Boško Radović.
kada je Radović uzeo tajm-aut. Uslijedila je neizvjesna završnica meča, Simonović i Vučević su vratili vođstvo Crnoj Gori sredinom četvrtine (67:65), ali je to bila i posljednja prednost naše selekcije.
„Karioke“ su serijom 7:0, koju je otvorio trojkom i dodatnim bacanjem Majndl, ponovo povele sa 72:67 i četiri minuta prije kraja uhvatile zalet za pobjedu. Vučević (devet poena u posljednjoj četvrtini) je trojkom za 75:72, na minut i 18 sekundi prije kraja, čuvao nadu našem timu, ali Crna Gora nije uspjela da sačuva loptu nakon promašaja Majndla za tri poena, jer je Santoš, bacivši se na parket, uspio da sačuva
loptu pored Perija i Popovića, a onda je dodao do Majndla, koji je našao slobodnog Uertasa na perimetru, a brazilski veteran je trojkom za 78:72, na 48,8 sekundi prije kraja, zapečatio sudbinu našoj selekciji... Nikola Vučević je predvodio našu selekciju sa 17 poena i 13 skokova, Marko Simonović je imao 15 poena, šest skokova i tri asistencije, Kendrik Peri 11 poena, a Petar Popović 10 poena i četiri skoka. Kod Brazila je najbolji bio Bruno Kaboklo sa 25 poena i devet skokova, Marselinjo Uertas je dodao 17 poena i šest skokova, a Leo Majndl 10 poena, pet skokova i četiri asistencije. S. JONČIĆ
Prvi golman koji je odbranio tri penala na meču šampionata Evrope
PODGORICA - Cijelih 15 godina mlađi spasilac jedne fudbalske ikone – Kristijano Ronaldo (39) ima na čemu da zahvali Diogu Košti (24), mladom portugalskom golmanu, koji je bio heroj trijumfa nad Slovenijom u penal-seriji osmine finala EP u Njemačkoj.
Diogo je zaslužan što se one Ronaldove suze nakon promašenog penala u produžetku duela sa Slovencima neće dugo pamtiti. Fudbalski svijet govori ne samo o njegove tri odbrane (jer nije se radilo o šutevima van okvira gola, već sjajnim golmanskim reakcijama) – već i o ziceru, koji je u ,,jedan na jedan“ situaciji odbranio u produžetku prvoj zvijezdi Slovenaca Šešku
IMIGRANTSKO DIJETE
Jasno je – ovo je Diogov momenat, a već je dio fudbalske istorije. Prvi je golman koji je odbranio tri jedanaesterca u penal-seriji meča šampionata Evrope.
Njegov put je atipičan: rođen je na sjeveru Švajcarske, u gradiću Rotrist sa jedva nešto više od 9.000 stanovnika, u kom su radili njegovi roditelji kao imigranti. I naravno, imao je kasnije priliku da napreduje kroz mlađe selekcije te zemlje – ali je odbio. A porodica Košta se iz Švajcarske vratila u domovinu onda kad je Diogov tata u predgrađu Porta dobio šansu da radi u fabrici toaletne plastike. Mizerne plate, mnogo manje nego u Švajcarskoj – ali siguran novac i makar si kući. I da, Diogo je uvijek želio da postane golman – jer je njegov idol bio Vitor Baija, slavni golman Porta i Portugala.
Od 2011. Diogo Košta je u mlađim kategorijama Porta. Prethodno je bio i na kratkoj probi
Diogo Košta je objasnio kako je donio odluku kako da brani penale - šut Benjamina Šeška u ,,jedan na jedan“ situaciji u produžetku duela sa Slovenijom.
- Samo sam branio po instinktu, odlučio da to bude po osjećaju, pa što bude. Naravno, analizirali smo detaljno sve igrače i kako šutiraju, svi to radimo, ali igrači se često predomisle, promijene rutinu... Jednostavno, u takvim situacijama morate po osjećaju. Što se odbrane Šeškovog šuta tiče, malo se to tiče i načina kako ,,čitate“ nečiji govor tijela. Mnogo sam srećan što sam mogao da pomognem mom timu – rekao je Košta.
u Benfici. Od 2014. je u mlađim selekcijama Portugala. Prošao je sve: od pionirske do mlade. Seniorski debi dočekao 2021. godine.
Na početku sezone 2020/21. Košta je u Portu zadužio broj ,,99“. Isti onaj koji je nosio Vitor Baija na dresu. Ali je još morao da radi – prvi golman bio je dugo Argentinac Markezin, sada čuvar mreže brazilskog Gremija. Tek nakon njegove povrede, Košta je do-
bio pravu šansu na startu sezone 2021/22. Već u septembru iste godine bio je zvanično izabran za golmana mjeseca u Portugalu. Od tada je nezamjenjiv u Portu. Za klub je već branio 154 puta u svim takmičenjima.
ZASLUŽENO POVJERENJE
Diogo Košta ima 26 nastupa za nacionalni tim Portugala. Mnogo iskusniji Rui Patrisio (36) – čak 108 nastupa. Pred sami
šampionat kontinenta u Njemačkoj, Diogo je dobio povjerenje da će sigurno biti prvi golman reprezentacije. I uspon se nastavlja. Visok je 186 santimetara, golmanske reflekse je vidjela fudbalska Evropa – a izuzetan je i u distribuciji lopte, reakcijama u duelima u vazduhu... Naravno, za Dioga Koštu se sve više interesuju najveći evropski klubovi. Za sada ne planira nigdje iz njegovog Porta. Sa klubom je već osvojio dvije titule portugalskog šampiona, ukupno osam trofeja, ali i UEFA Ligu mladih 2019. godine. Uvjeren je da sa domaćim klubom može do evropskog klupskog trofeja.
A sa reprezentacijom? Ako imaju golmana koji može da spasi jednog Ronalda neuspjeha, pa i veterana Pepea, slavnog štopera zbog čijeg se kiksa Šeško našao u onoj ,,jedan na jedan“ situaciji... Onda je jasno da se radi o kandidatima za evropski tron. S. STAMENIĆ
Selektor Slovenije Matjaž Kek obratio se nakon dramatičnog poraza od Portugala
PODGORICA - Matjaž Kek, selektor Slovenije, poraz na penale od izrazitog favorita Portugala u osmini finala Evropskog prvenstva u Njemačkoj opisao je kao ,,meč sa nesrećnim završetkom“.
To najbolje svjedoči o tome u kojoj mjeri su Slovenci vjerovali da mogu do četvrtfina-
la na kontinentalnom šampionatu – i koliko vjeruju u svoj kvalitet. U penal-seriji izgubili su 3:0, portugalski golman Košta odbranio je šuteve Iličića, Balkoveca i Verbiča - Kada izgubiš nakon izvođenja jedanaesteraca protiv reprezentacije kakva je Portugal, ostaje neki žal. Porazi se ne slave. Bila je ovo prava utakmica sa nesrećnim završet-
kom. Ponosan sam što vodim momke sa karakterom. Oko mene je ekipa koja je dobila zadovoljstvo već i time što je fudbal u Sloveniji opet kao kod kuće – poručio je Kek. Trener iz Maribora vodio je reprezentaciju i u periodu od 2007. do 2011. godine, a aktuelni mandat počeo mu je 2018. Slovenija je prepoznata kao izuzetno uigran i taktički potkovan tim, koji ubira plodove dugoročnog igranja u istom sistemu. R. A.
3.
Demiral postiže gol poslije 57 sekundi meča
Turska je posljednji četvrtfinalista Evropskog prvenstva u fudbalu – prvi put od 2008. reprezentacija zemlje koja se prostire na dva kontinenta plasirala se među osam na Euru. Prije 16 godina završila je kao trećeplasirana.
Ekipa Vinćenca Montele, rival Crne Gore u Ligi nacija koja će početi na jesen, eliminisala je selekciju koja je ostavila sjajan utisak u grupi i završila ispred Francuske i Holandije. Austrija je završila misiju na Euru – u Lajpcigu je bilo 2:1 za Turke, a junak je štoper Merih Demiral, strijelac pogodaka u prvom i 59. minutu.
Nije, naravno, jedini heroj pobjede izvojevane bez kapitena i najboljeg igrača, Hakana Čalhanolua (žuti kartoni) – pamtiće se odbrana Merta Gunoka u posljednjem napadu Austrije, kod šuta Baumgartnera, ali i odbranjen zicer Arnautoviću. Jedna od boljih evropskih odbrana kapitulirala je na ,,Red Bul areni“ već u prvom minutu, poslije tačno 57 sekundi od prvog zvižduka – Guler je izveo korner, Austrijanci odigrali ,,fliper“ između sebe i na kraju ,,proigrali“ Demirala koji je zakucao loptu u mrežu.
To je najbrži pogodak u nokaut rundi u istoriji EP.
Velika šansa za izjednačenje ukazala se Austriji u šestom minutu – Baumgartner je mogao da pogodi sa nepunih metar, ali ga je u tome spriječio Demiral.
Selektor Austrije Ralf Rangnik na poluvremenu je izvršio dvije izmjene, igrači u crvenim dresovima pojačali su tempo i imali zicer u 50. minutu. Marko Arnautović bio je sam ispred golmana, ali je MertGunok sjajno reagovao. Po pljusku u Lajpcigu ključnu razliku pravio je defanzivac –ponovo je za Austrijance koban bio prekid, ponovo ga je izveo Arda Guler i ponovo je na pra-
Austrija
Stadion: Red Bul arena
Sudija: Artur Soareš Dijaš (Portugal)
1 0 AustrijaTurska 2 Turska 1
Holandija je odigrala najbolji meč na Evropskom prvenstvu, najuvjerljivija od svih ekipa u osmini finala i sa 3:0 poslala Rumuniju kući.
Golovi: 0:1 Demiral u 1, 0:2 Demiral u 59, 1:2 Gregorič u 66. Žuti kartoni: Šmid, Linhart (Austrija), Kokču, Juksek (Turska)
Penc Poš
Danso Linhart (od 64. Veber)
Mvene (od 46. Pras) Zejvald Zabicer
Laimer (od 64. Grilič) Baumgartner Šmid (od 46. Gregorič) Arnautović
Gunok Muldur Bardakdži
Demiral Kadiolu Ajhan
Juksek (od 58. Ozdžan) Jilmaz Kokču (od od 83. Kahvedži)
Jildiz (od 78. Akturkolu)
Guler (od 78. Jokuslu)
vom mjestu bio Demiral koji je glavom između dva protivnička igrača poslao loptu iza leđa Penca u 59. minutu. Dvadeset šestogodišnji štoper Al Ahlija prvi je defanzivac koji je postigao dva pogotka u nokaut meču velikog takmičenja još od Francuza LilijanaTirama koji je bio dvostruki strijelac u polufinalu Mundijala 1998. protiv Hrvatske. Austrijanci nijesu posustali ni nakon uvećanog zaostatka i smanjili su na vrijeme, u 66. I taj gol postignut je nakon kornera – izveo ga je Marsel Zabicer, a Štefan Poš glavom na drugoj stativi pronašao usamljenog Mihaela Gregoriča BarisJilmaz je u nadoknadi imao zicer za ovjeru pobjede i ko zna koliko bi žalio za tom šansom da u gotovo posljednjem momentu utakmice golman Gunok nije spektakularno zaustavio Baumgarntera.. Ne. K.
Tim RonaldaKumana je do nokaut runde došao kao trećeplasirani, sastav Edvarda Jordaneskua kao prvi iz grupe –na terenu se to nije vidjelo jer su Holanđani bili neuhvatljivi, druga fudbalska dimenzija u odnosu na Rumune...
Rumuni su bolje počeli meč, imali šansu preko Mana u 15. minutu, a poslije toga je apsolutno sve bilo na strani ,,lala“.
Tim RonaldaKumana je dominirao, a sve je išlo preko Kodija Gakpa. Fudbaler Liverpula je briljirao, bio strijelac i asistent, stvorio još mnogo šansi...
Samo je Pjer van Hojdonk postigao više pogodaka (10) za Holandiju kao rezerva od Donijela Malena (8 – kao i Klas Jan Huntelar). Malen je prvi Holanđanin koji se dva puta upisao u strijelce po ulasku sa klupe na šampionatima Evrope Malen i Gakpo odveli Holanđane u četvrt nale
Rumune je ,,otvorio“ u 20. minutu, kada je probio po lijevoj strani i silovito šutirao uz bližu stativu.
Potom je De Fraj glavom nakon kornera bio neprecizan, pa je Dragušin klizećim startom spriječio pas Damfrisa ka usamljenom Depaju, a onda je veliku priliku propustio i Ćavi Simons O dominaciji Holanđana u prvom poluvremenu najbolje je govorio odnos u kornerima –10:0 u korist ,,narandžastih“.
U istom ritmu nastavili su u drugom poluvremenu, koje je otvoreno zicerom Depaja. Ređale su se zanimljive situacije u šesnaestercu Rumunije. Van Dajk je glavom pogodio stativu, gol Gakpa poništen je zbog ofsajda nakon VAR intervencije, a zatim je u strijelce mogao da se upiše rezervista Ferman Kumanov tim je put do mreže u drugom poluvremenu konačno našao u 83. minutu. Opet je najveći dio posla zavr-
šio Gakpo, sjajno se snašao uz gol-aut liniju i omogućio Donijelu Malenu laku realizaciju. Sjajnu predstavu Holandija je zaključila pogotkom u trećoj minuti nadoknade. Ćavi Simons je istrčao kontru kao da je početak utakmice, dodao do Malena, a fudbaler Borusije iz Dortmunda završio akciju. - Nekad je teško objasniti zašto igrate loše, a onda dostignete visok nivo. Protiv Rumunije je početak bio težak, ali brzo smo pronašli svoj ritam i počeli da im pravimo probleme. Možda je kritična tačka bilo to što nam je dugo trebalo da postignemo drugi pogodak. U svakom slučaju, napravili smo mnogo šansi i bili veoma aktivni ofanzivno – kazao je selektor Holandije Ronald Kuman N. KOSTIĆ
jun (21h)
OSMINA FINALA ČETVRTFINALE
jul (18h)
Španija 4
Gruzija 1
Španija
29. jun (21h)
Njemačka 2
Danska 0
Slovenija 0 (0)
1. jul (21h)
Francuska 1
Belgija 0
1. jul (18h)
Pobjednik A
Pobjednik B
ČETVRTFINALE POLUFINALE
Holandija
Njemačka Turska
Pobjednik C
Pobjednik D
Portugal 0 (3) A C
Portugal
Francuska
jul
FINALE (neđelja, 14. jul)
Engleska
Švajcarska
Holandija 3
jul (21h)
Rumunija 0 Austrija 1
2
Engleska 2
Slovačka 1
jun (18h)
Švajcarska 2
Italija 0
jun (18h)
Crnogorski
PODGORICA - Naši plivačica i plivač Jovana Kuljača i Miloš Milenković dobili su specijalne pozivnice Tripartitne komisije Međunarodnog olimpijskog komiteta za učešće na Olimpijskim igrama u Parizu.
Jovana Kuljača (20) i Miloš Milenković (18) članovi su plivačkog kluba Budva, učesnici posljednjeg Svjetskog i Evropskog prvenstva, a 33. Ljetnje olimpijske igre biće njihov debi na najvećoj sportskoj smotri. Jelena će se takmičiti u disciplini 50 metara slobodnim stilom, a Miloš na 100 metara leptir. Na taj način crnogorski olimpijski tim dobio je pojačanja u mladim i talentovanim sportistima, koji su se pridružili svojoj sugrađanki, mladoj bokserki Bojani Gojković, teniserki Danki Kovinić, jedriličaru Milivoju Dukiću i muškoj
vaterpolo reprezentaciji. - U ime Crnogorskog olimpijskog komiteta i u svoje ime če-
stitam vam na najvećem trenutku u vašim dosadašnjim karijerama. Poziv za učešće
Odličan start vaterpolista na SP za igrače do 18 godina
SAD 11
Crna Gora 13
BUENOS AJRES - Gradski bazen. Gledalaca: 100. Re-
zultat po četvrtinama: 2:5, 3:4, 4:2, 2:2.
SAD: Lah (pet odbrana), Apelndorn 2, Banos, Forer 6, Konant 1, Brinkema 2, Kočur, Arlet, Ohl, Ander-
TUR DE FRANS: Slovenac slavio u četvrtoj etapi i vratio žutu majicu
PODGORICA - Slovenački biciklista Tadej Pogačar pobjednik je četvrte etape Tur d’Fransa, koja je juče vožena od Pinerola do Valuara.
On je brdsku dionicu dugu 139,6 kilometara prešao za tri sata, 46 minuta i 38 sekundi i tako na veličanstven način ponovo preuzeo žutu majicu namijenjenu vodećem u generalnom plasmanu. Drugo i treće mjesto su zauzeli Španci - Remko Evenepul i Huan Ajuso sa 35 sekundi zaostatka za pobjednikom. Pogačar je u cilju prvo izjavio
da je super srećan, a zatim da je ponosan što je na način iz snova osvojio etapu iz snova. Još jednom je uknjižio nezaboravnu pobjedu. Odvojio se tamo gdje je bilo najteže, nešto manje od kilometra prije vrha Galibiera, monstruozne strmine na kojoj je juče biciklistima najveća prepreka bio jak vjetar koji ih je ,,tukao“ u prsa. Slovenac je zatim solo vozio nizbrdo do cilja u Valoriji. Jonas Vingegard brzo je odbio Pogačarev napad, ali nije dugo izdržao iza njega. Malo su zaostajali Roglič, Rodriguez, Evenepul i Ajuso, ali nijesu uspjeli Pogačar je isprintao dobrih 18 kilometara i uspio da kroz cilj prođe prvi. Naredna etapa dužine 177,4 kilometra vozi se danas od San Žen de Morena do Sen Vulba. R. A.
son, Stanlej, Bradlej, Haris. CRNA GORA: Vukašinović (dvije odbrane), M. Pejović (jedna odbrana), Matijašević, Marković, Milinić, Roganović, Stupar 1, Ja-
Zvanično: Crnogorski fudbaler potpisao trogodišnji ugovor
na Olimpijskim igrama u Parizu zaslužili ste svojim talentom i ljubavlju prema plivanju, a sve nas učinili ste ponosnim jer ćemo i na 33. Igrama Ljetnje olimpijade imati predstavnike u ovom prelijepom sportu. Želimo da u Parizu zasijate punim sjajem, da stvorite uspomene za cijeli život, uživate u događaju za pamćenje i svoju državu učinite ponosnom. Pozivnica je nagrada za vaš predani rad i rad vaše selektorke Danijele Franete i siguran sam da sa pristupom koji ste imali do sada, sa pravim vrijednostima i davanjem sportu bez rezerve nećete stati na ovome. Posebno se radujem što će crnogorski olimpijski tim biti jači za dvoje mladih ljudi, koji su ponos svoje Budve i svoje Crne Gore - kazao je predsjednik COK-a Dušan Simonović. R. A.
nović 4, Petrović, Perov 3, Gojković 1, D. Pejović, Samardžić 2. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore na Svjetskom prvenstvu za igrače do 18 godina savladala je SAD 13:11 u premijernom meču grupe A. Naši mladi igrači su dobro ušli u meč, vodili su 7:2, ali se Amerikanci nijesu predavali. Serijom 5:1 rival je stigao do gola zaostatka na minut do kraja treće četvrtine (10:9). Finiš je bio neizvjestan, a igrač odluke bio je Srđan Janović, koji je postigao dva posljednja gola za 12:10 i konačnih 13:11 na minut i 52 sekunde do kraja utakmice.
Crna Gora će u 2. kolu grupe A igrati protiv Mađarske, u noći između srijede i četvrtka (1.30 sati). A.M.
PODGORICA - Demir
Škrijelj od juče je zvanično fudbaler Vorskle.
Dvadeset šestogodišnji crnogorski reprezentativac doputovao je u Užgorod, gdje se ekipa iz Voltave nalazi na pripremama, i potpisao trogodišnji ugovor. Škrijelj je prvi Crnogorac u Vorskli, koja je od osamostaljenja Ukrajine dva puta bi-
la treća u tamošnjoj Premijer ligi, a 2009. osvojila je Kup. Prethodnu sezonu završila je na devetom mjestu.
Hitronogi ofanzivac u karijeri je igrao za Ibar, Zetu i Mornar, a sjajnim igrama u dresu barskog kluba zaslužio je poziv selektora crnogorske reprezentacije Roberta Prosinečkog Škrijelj će u Vorskli nositi broj 10. Ne. K.
PODGORICA - Crnogorski parastrijelac Milan Đinović osvojio je zlatnu medalju na Gran pri mitingu u Novom Sadu, dok je AmbrozNikač zaustavljen u kvalifikacijama.
Đinović je u klasi SH1, u disciplini vazdušna puška R3, do zlatnog odličja došao sa 252,6 bodova u finalu. On je ranije u kvalifikacijama bio
trećeplasirani sa 629,8 krugova. Đinovića je nedavno na Evropskom prvenstvu u Granadi samo 0,1 krug dijelio od plasmana na Paraolimpijske igre u Parizu. Nikač je u klasi SH1, u disciplini gađanje iz pištolja P1, završio na 21. mjestu sa 533 kruga. Đinovića danas očekuje i nastup u kategoriji R1. Crnogorske strijelce u Novom Sadu predvodi trener Željko Božović R. A. Gran pri miting
Muška kadetska odbojkaška reprezentacija od danas do petka na Balkanskom prvenstvu u Tirani
PODGORICA - Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore od danas do petka u Tirani nastupiće na Balkanskom prvenstvu. Osim naše selekcije, na šampionatu učestvuju i reprezentacije Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije. Izabranici selektora Dejana Radića turnir će otvoriti današnjom utakmicom protiv selekcije Srbije (15.30 časova).
U četvrtak će naši kadeti igrati sa domaćinom Albanijom (18), dok će u petak, posljednjeg dana takmičenja, turnir zaključiti utakmicom protiv Sjeverne Makedonije (15.30).
- Krećemo na Balkansko prvenstvo poslije odrađenih priprema od šest dana. Ekipa je dobro trenirala i ispunila svaki zahtjev stručnog štaba na maksimalno dobrom nivou za ovaj dio sezone. Protekli period treniranja mi daje za pravo da smatram da idemo na prvenstvo spremni i sa mogućnošću da budemo konkurenti sa ostalim ekipama. Evidentna
je velika motivacija kod svih za dobar rezultat - kazao je selektor Radić. Pred sam odlazak na prvenstvo, dogodio se i jedan peh za naš tim, pošto je na posljednjem treningu jedan od najvažnijih igrača ove generacije Filip Milosavljević zadobio povredu skočnog zgloba, zbog čega nije otputovao sa ekipom u Tiranu.
U Tirani će nastupiti tehničari Luka Milošević (Budućnost volej), Vasilije Andrović (Mornar), korektori Luka Lojić (Budućnost volej), Filip Radić (Budućnost volej), srednji blokeri Jovan Drešić (Galeb Liko Soho Group), Stefan Petričević (Budućnost volej), Uroš Konatar (Jedinstvo), Vukota Čelebić (Lovćen), primači servisa Vuk Stanojević (Budva), Mihajlo Grupković (Mornar), Ognjen Marstijepović (Galeb Liko Soho Group), te libera Aleksa Radić (Budućnost volej) i Pavle Bošković (Jedinstvo). S. J.
Autor: Vlado VURUŠIĆ
Vladajuća prosrpsko-proruska koalicija u Crnoj Gori svjesno je i vrlo prisebno pucala u nogu sebi, odnosno državi čije bi interese trebala zastupati i braniti. Izglasala je spornu rezoluciju o Jasenovcu. Dodajmo ovome da su na opće udivljenje valjda i samih “autora” rezolucije u zadnji čas, onako lopatom, dodani uz Jasenovac još i nacistički konclogori smrti Dachau i Mauthausen. Zašto baš ti logori, a ne, recimo, Auschwitz, Treblinka, Buchenwald ili beogradsko Sajmište ili Glavnjača?
No, to ostaje mala tajna sitnih političkih spletkara iz Beograda i Podgorice.
Svojevrsno objašnjenje dao je jedan od vodećih prosrpskih političara u Crnoj Gori Milan Knežević Dachau je dodan kako Nijemci, koji su, kako kaže, ,,sponzori srebreničke rezolucije, ne bi zaboravili svoju genocidnu prošlost“. Rezolucija o Jasenovcu zapravo je trebala kompenzirati crnogorsko ,,izdajničko“ glasovanje za UNovu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, a Crnu Goru je odabrao Aleksandar Vučić da bude neka vrsta ,,budaline Tale“, odnosno Crna Gora bila je tek puki izvršitelj ingenioznog komplota zamišljenog u odajama na Andrićevu vijencu, kao jedan od paragrafa u programu “srpskog svijeta”. Čak je izveden otužni performans u kojem Vučić kaže da Podgorica neće izglasati ,,svoju” rezoluciju, pa se oko toga s Kneževićem kladio u bocu vina i, kojeg li ,,baksuza”, izgubio. Podsjetimo da ni neki vladajući zastupnici nisu glasovali za rezoluciju, a bivši premijer Dritan Abazović rekao je da je rezolucija ,,iskupljenje pred Vučićem”. No, to je na površini, a razlozi zbog kojih je osmišljen ovaj mračni plan puno su dublji i uznemirujući, ali podjednako tako i prozirni. Genocid nad Srbima u ustaškoj NDH i logoru smrti Jasenovac nije sporan, ali je zabrinjavajući politikantski razlog donošenja rezolucije, što je sada kristalno jasno. Rezolucija je uzdrmala regiju, raskolila ionako krhko crnogorsko društvo i političku scenu, dovela u pitanje njezine daljnje europske integrativne procese jer je evidentno da će imati posljedica i reperkusija te poremetila odnose Crne Gore s Hrvatskom.
Političke posljedice izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu
Rezolucija je i rađena sa zločestom namjerom da se naudi u prvom redu europskoj
Crnoj Gori...Aleksandar Vučić sa svojim podgoričkim šegrtima krenuo je u konačni obračun i pokušaj revanša za neuspjehe velikosrpske politike Slobodana Miloševića
Nadalje, pokušava isprovocirati Zagreb da blokira nastavak pregovora - to je glavni cilj ideologa rezolucije - i kao šlag na torti definitivno je razotkrila, ako to dosad nekome nije bilo jasno, da je Aleksandar Vučić sa svojim podgoričkim šegrtima krenuo u konačni obračun i pokušaj revanša za neuspjehe velikosrpske politike Slobodana Miloševića iz 90-ih. Rezolucija je i rađena sa zločestom namjerom da se naudi u prvom redu europskoj Crnoj Gori. Ona se našla u raljama Aleksandra Vučića i njegovih osvajačkih ambicija. Rezolucija o Jasenovcu zapravo nije ništa drugo nego Vučićevo kukavičje jaje podmetnuto Crnoj Gori da je još više pokuša privezati uz sebe, poput srpske Bjelorusije, da je izbaci iz europskog kolosijeka te da je ponovno zavadi s Hrvatskom koja podržava europske ambicije Crne Gore. Vučić na ovome neće stati, stoga bi i Hrvatska i Bruxelles morali odgovoriti na ovaj nasrtaj na crnogorske interese i državnost, ali ne tako da svojim potezima zapravo opravdaju i “podrže” ono što su inspiratori i miloševićevski epigoni htjeli postići ovom demagoškom i prozirnom rezolucijom.
Ne treba zanemariti da Andrija Mandić 12. srpnja, dakle samo dan nakon obilježavanja srebreničkog genocida, u Crnoj Gori namjerava organizirati još jedan Svesrpski sabor
Ne treba zanemariti da Andrija Mandić 12. srpnja, dakle samo dan nakon obilježavanja srebreničkog genocida, u Crnoj Gori namjerava organizirati još jedan Svesrpski sabor Planeri rezolucije očekuju da bi Hrvatska sada mogla blokirati pregovarački proces, a uskoro će se znati kakav bi mogao biti odgovor Zagreba, koji je u određenoj delikatnoj situaciji jer je vjerojatno svjestan zašto je sve ovo napravljeno. Kako god bilo, nitko ni u Crnoj Gori, ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj, a sada ni u Bruxellesu ne vjeruje u “spontanost” jasenovačke rezolucije. Jasno je da iza nje stoji plan skovan u Beogradu, koji ima za cilj najmanje ometanje, ako ne i zaustavljanje crnogorskog europskog puta - podsjetimo da je Crna Gora od svih država kandidata odradila dosad najveći pregovarački posao. Cilj je također da se dodatno ucijene mladi neiskusni premijer Milojko Spajić i predsjed-
nik Jakov Milatović te “potvrdi” da su “prava” vlast u Crnoj Gori antieuropski i antizapadni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, četnički vojvoda, te njegov pobočnik Milan Knežević, a sve u korist onoga tko nastoji povlačiti konce - srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Ne bi čudilo da je ideja potekla baš od Vučića jer je to njegov prepoznatljiv i uočljiv političko-kompleksaški habitus.
Naima, bjelodano je da je Vučić, pogotovo nakon nedavnog Svesrpskog sabora, definitivno krenuo u realizaciju politike “srpskog svijeta” i konačni nasrtaj na crnogorsku neovisnost, državnost i zasebni nacionalni identitet. Stoga se postavlja pitanje tko vlada Crnom Gorom jer je od početka jasno da ova rezolucija nije u poli-
Rezolucija o Jasenovcu zapravo nije ništa drugo nego Vučićevo kukavičje jaje podmetnuto Crnoj Gori da je još više pokuša privezati uz sebe, poput srpske Bjelorusije, da je izbaci iz europskog kolosijeka
tičkom i strateškom interesu Crne Gore. Rezolucija o Jasenovcu zapravo nije ništa drugo nego Vučićevo kukavičje jaje podmetnuto Crnoj Gori da je još više pokuša privezati uz sebe, poput srpske Bjelorusije, da je izbaci iz europskog kolosijeka Podsjetimo da je predsjednik Europskog vijeća na odlasku Charles Michel otkazao posjet Podgorici i govor u tamošnjoj Skupštini upravo zbog sporne rezolucije. To je na svom X profilu priznao i crnogorski predsjednik Jakov Milatović koji je svjestan ra-
zornosti rezolucije koja može imati kobne posljedice za daljnju europsku perspektivu. Podsjetimo, on je u kampanji govorio da će uvesti Crnu Goru u EU, a sada mu to i zbog njegove inertnosti i straha, možda, pada u vodu. Sada kad je voda došla do grla (zašto nije prije reagirao?), ipak je napisao kako smatra “da su politički akteri koji obavljaju najvažnije funkcije u zemlji dužni, umjesto relativizacije i izvrtanja realnosti, odgovornije pristupati u odnosu na ono što su državni interesi Crne Gore”, očito upirući prstom u Mandića i Kne-
ževića.No, sada treba pokazat imaju li Milatović i Spajić ikakav politički integritet ili je sve ovo tek igra “bad cop - good cop” za Bruxelles, odnosno da svi “pušu” u isti rog. Što je donijela rezolucija, osim pogoršanja odnosa s Hrvatskom, od čega korist mogu imati samo Aleksandar Vučić - jer je “eliminirao”, kako on misli, zemlju koja je zagovarala crnogorsko europsko članstvo - te Andrija Mandić i cjelokupna prorusko-prosrpska opcija kojoj nije do članstva u EU, nego razmišljaju kako izvući Crnu Goru i iz NATO-a? Jasno je da u crnogorskoj vlasti puno toga ne “štima”, a sada kad su Mandić i Knežević preuzeli volan vlasti u svoje ruke, pitanje je i kako će se postaviti premijer Spajić i predsjednik Milatović koji su sada upali, svjesno ili ne, u zamku svojih koalicijskih partnera. Je li stoga Crna Gora na pragu političke krize? Osim toga, Mandić je sada pokazao da ima snagu, da je on taj koji diktira uvjete, pa već upozorava Milatovića i Spajića “o neophodnosti rekonstrukcije vlade Crne Gore”. Jedan od razloga što se krenulo u ovu rezoluciju i što je donosi baš Crna Gora, a ne Srbija jest da se Crna Gora još više veže uz Srbiju te da se potvrdi Vučićeva politika o tome da svi Srbi u regiji budu “odani” i lojalni Srbiji - po onoj “svi Srbi u jednoj državi” i “Aleksandar Vučić je predsjednik svih Srba” - a ne zemljama u kojima žive. Rezolucija nije niti imala za cilj komemoriranje sjećanja na žrtve strašnog genocida ustaškog režima nad Srbima, nego isključivo dnevnopolitički učinak kojim bi se usporili eurointegrativni procesi, poremetili odnosi s Hrvatskom te Crnu Goru još više uključilo u “srpski svijet”. U svemu tome ne treba zanemariti da Andrija Mandić 12. srpnja, dakle samo dan nakon obilježavanja srebreničkog genocida, u Crnoj Gori namjerava organizirati još jedan Svesrpski sabor. Mandić je rekao da je javno pozvao rukovodstva Srbije i Republike Srpske da dođu u Crnu Goru te bi želio da pošalju poruku (srpskog) zajedništva. Takva politika svakako izaziva nelagodu i prijeti destabilizacijom regije, ali i potvrđuje opasne namjere Aleksandra Vučića i njegovih pomagača Milorada Dodika i Andrije Mandića.
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Između Crnogoraca i Mlečana na Cetinju bilo je značajnijeh razlika u stavovima. Venecija je nastojala da obezbijedi tek osvojeni Herceg Novi i planirala je akcije u Hercegovini, dok je vladika Visarion tražio da se pojača mletačko vojno prisustvo na Cetinju. Tako se desilo da su Crnogorci, iz inata, ostavili same Mlečane da se odupiru Sulejman-paši, a oni nijesu za to imali ni prakse ni volje. Tajno su minirali Manastir, kako bi pobili turske komandante. A sa Turcima se sporazumjeli da ih puste da odu. Tako je Grbičić pošao put Kotora sa svojom vojskom a kad su Turci došli da vide Manastir, upaljen je eksploziv, od kojega je raznesen dio Manastira a poginulo mnogo Turaka. No paša je ipak bio oprezan, pa je pustio druge ispred sebe i tako sačuvao glavu, iako je bio lakše ranjen. Poslije je naredio da se eksplozivom sruši i ono što je ostalo od Manastira. A potom se vratio u Skadar. Ubrzo je umro i vladika Visarion i za punu godinu dana nije biran novi vladika. Pećki patrijerh Kalinik, sultanov čovjek, smatrao je da Cetinje pripada njemu, pa je radio na tome da na Cetinju postavi nekoga Grka, dok je Arsenije III iz Sečuja pokušavao da na to mjesto postavi beogradskog mitropolita hadži Simeuna Ljubibratića, koji je 1690. napustio Beograd i sklonio se u Boku. No sve su to bili pokušaji kao plod nerazumijevanja crnogorskih prilika i samostalnosti Crnogorske pravoslavne crkve. Zbor crnogorskih glavara izabrao je 1694. novoga vladiku, Savu Očinića. No i on je malo bio na toj stolici, do smrti 1697. A onda se okupio Opšti
Nakon smrti vladike Visariona, pećki patrijarh Kalinik, sultanov čovjek, radio je na tome da na Cetinju postavi nekoga Grka, dok je Arsenije III iz Sečuja pokušavao da na to mjesto postavi beogradskog mitropolita hadži Simeuna Ljubibratića, koji je 1690. napustio Beograd i sklonio se u Boku
crnogorski zbor koji je izabrao vladiku Danila Tek toliko da se zna ko bira vladike!
Iako nije bilo jednoga vladara kao u vrijeme dinastije Vojislavljevića, Balšića ili Crnojevića, Opšti zbor, kao kolektivna vlast, zamjenjivao je toga vladara, u ime kojega je vladika djelovao kao izvršni organ.
OD VLADIKE DANILA DO PETRA I PETROVIĆA (16971781)
1. Izbor vladike Danila Petrovića, 1697. Prema praksi koja je ozakonjena na Opštem zboru izabran je za novoga vladiku i pastira, dakle svjetovnoga i crkvenoga poglavara, Danilo Šćepčević Njeguš. Pošto je njegov prethodnik bio Sava iz Očinića, Savin prethodnik Visarion iz Bajica a Visarionov Rufim iz Boljevića, poštovao se red. No i pored onakvoga iskustva sa predlaganjem kandidata za ranijega vladiku 1694. ponovo su se javile razne aspiracije srpskoga patrijarha Kalinika, kojega su sami Srbi smatrali većim Turčinom od Osmanlija. A iz Kotora je biskup Marin Drago nudio, čak, jednoga katolika da zauzme mjesto pravoslavnoga mitropolita!
U Cetinjskom ljetopisu o tome važnome događaju stoji ovo:
„Va ljeto H(risto)va 1697. skupiše se glavari Černogorski na
Antropov
zbor na Cetinje: i izbraše sebe za vl(a)d(i)ku i pastira Danila Njeguša Sćepčevića.“
A odmah poslije toga stoji i bilješka o njegovome hirotonisanju u njemačkoj zemlji u Sečuju (1700. godine).
Ne priznajući Peć, jer se tamo pita sultan, Danilo je, dakle, otišao u Sečuj, jer Crna Gora nije imala dovoljno episkopa da sama obavlja hirotonisanje. Danilu je priznata jurisdikcija nad njegovim narodom, u granicama slobodne Crne Gore i izvan njih: u Grblju, Paštrovićima i Luštici, Baru, Ulcinju, Skadru, Žabljaku, Podgorici i cijeloj Zeti i Kučima, Bratonožićima, Pi-
Vojvoda Petar Vukotić
Donosimo djelove iz Kratke ilustrovane istorije crnogorskog naroda, akademika Radoslava Rotkovića, koja je objavljena u Podgorici 2005. godine
priklanjali se neprijatelju vjere i nacije, predstavljali problem, ali i njihovo masovno istrebljenje jedne noći predstavljalo bi problem, jer bi to bio sukob između članova iste porodice! Uostalom, Njegoš je u Gorskom vijencu ostavio litografiju sa potpisom: Danil vladika crnogorski, ali na toj litografiji se jasno vidi da je izrađena u Beču 1847. i da je na njoj Njegošev lik!
Nadbiskup M. Karaman, koji je poslat u Rusiju, pisao je Rimu da je Sava Vladislavić, postavši Petrovim savjetnikom, izložio ovome situaciju u Crnoj Gori i objasnio kolika bi korist bila za Moskvu da tamo ima jednu tvrđavu u kojoj bi imao svoga povjerenika
perima. Na osnovu ovoga su i Danilovi nasljednici, Sava i Vasilije posebno u Istoriji o Černoj Gori (1754) gledali svoju državu u granicama svojega naroda a ne u granicama koje su skrojili zavojevači! Zatijem slijedi napomena o zidanju Manastira, ali ne tamo đe je bio manastir Crnojevića ma Ćipuru nego tamo đe je bio Dvor Crnojevića, na zaštićenijem mjestu pod Orlovim kršem. Potom, da je zidao kuće na Lovćenu i u Mahine.
2. Takozvana istraga poturica
Na samome početku vladavine vladike Danila predanje i istorija stavljaju tzv. istragu poturica. Ali ni Njegoš, koji je najviše doprinio popularizaciji ove teme kroz Gorski vijenac (1847) ne zna kad se to desilo, odnosno moglo bi se pomisliti da je želio da nas ubijedi da je sve to izmišljeno kao „istoričesko sobitije“ i da je to alegorija na njegovo doba! Tako je to, uostalom, shvatio i M. Popović u istoriji romantizma. Kako bi se inače moglo protumačiti da u Crnoj Gori, koja je poznata po istorijskome pamćenju, vladika Rade ne zna kada se zbio taj događaj? Takođe, kako bi on mogao na-
pisati da je tu istragu organizovao vladika Danilo prije nego je postao vladika? Ili da on ne zna kad je Danilo hirotonisan! Još je Ruvarac primijetio da istragu ne pominje vladika Vasilije u svojoj istoriji (1754), a nema je, dodajemo, ni u Cetinjskom ljetopisu (1756) ni u Kratkom opisu Zete i Crne Gore (1774), a detalja nema ni u Petra I, od čije istorije i nemamo rukopis!
A pjesma oslobod u Pjevaniji Sime Milutinovića već po naslovu više liči na njegov stil nego na Petrov. Kako se, uostalom, može misliti da se u Crnoj Gori, čija je svaka tačka tada bila blizu granice, ne zna za to „istrjebljenje“ ni na mletačkoj ni na turskoj strani?!
Uostalom, baš je jedan Crnogorac o tome kazao pravu riječ, i to vojvoda Petar Vukotić vojvodi Simi Popoviću 1898. godine: „Ništa od toga nije bilo. Turci su se crnogorski sami istraživali. Doša vakat, pa ih nestalo... Turci domaći i Crnogorci zajedno su četovali...“ Ovo nije vješto formulisano ali ipak je jasno: poturice su nastajale i nestajale u jednom dugom vremenskom periodu. I kao i svi drugi koji su povremeno padali u iskušenja i
3. Car „svih Rusija“ Petar Veliki i vladika Danilo Petar Veliki, „car svih Rusija“, reformator i ujedinitelj, tražio je Crnogorce i njihovu državu, ali i ostale Slovene na Balkanu, „naše vjere i našega jezika“. I slao nekoga Ostrovskoga da ih nađe, a on zalutao u Italiju. No našao ih je Petar Tolstoj Prijedlog za angažo vanje Južnih Slovena „kao pomoćne snage u borbi protiv Turske“ iznio je svojevremeno i Prokopije Voznjicki, ruski predstavnik na Karlovačkom mirovnom kongresu (1699). (Karlovački mir sklopljen je 26. I 169. u Sremskim Karlovcima između Austrije, Poljske, Venecije i Rusije (Sveti savez) s jedne i Turske s druge strane. Poslije 16-godišnje borbe Turska se odrekla Ugarske, Slavonije, Like i Banije, a Venecija je zadržala srednju Dalmaciju, Boku Kotorsku i Moreju (Peloponez))
S ava Vladislavić , Hercegovac porijeklom, a možda Novljanin po rođenju bio je devedesetih godina XVII v. u Dubrovniku, đe je i dobio svoje klasično obrazovanje a krajem vijeka je već u Carigradu, u kontaktu sa ruskim poslanikom E. Ivanovičem Od 1703. je u Rusiji. Od 1710. je dvorski savjetnik za pitanja pravoslavnoga istoka. On je doveo Petra Velikog u vezu sa vladikom Danilom. Nadbiskup M. Karaman, koji je poslat u Rusiju da pomogne prodor katoličke crkve, makar i preko slovenskog jezika, pisao je Rimu da je Sava Vladislavić, postavši Petrovim savjetnikom, izložio ovome situaciju u Crnoj Gori i objasnio kolika bi korist bila za Moskvu da tamo ima jednu tvrđavu u kojoj bi imao svoga povjerenika. (Nastavlja se)
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
DRAŠKO ĐURANOVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora:
MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
NENAD ZEČEVIĆ politika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje
Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
MARIJA ŽIŽIĆ crna hronika
DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ
feljton i arhiv
MARKO MILOŠEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIŠIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,
PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis
sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
Poslovni broj: I.br.710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore osnovana 1901.godine a.d. Podgorica, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50.000,00 eura, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, dana 02.07.2024. godine, u smislu člana 45 ZIO-a, donio je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM
Izvršnom dužniku DOO CHERRY iz Nikšića, Dragovoljići bb, vrši se dostavljanje Zapisnika o XXIII prodaji nepokretnosti od 02.07.2024. god, Zaključka o XXIV prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 02.07.2024.god.
Izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića se može obratiti javnom izvršitelju Maji Ajković na adresu Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću i to u roku od 5 dana od dana poslednjeg objavljivanja oglasa, radi podizanja Zapisnika o XXIII prodaji nepokretnosti od 02.07.2024. god, Zaključka o XXIV prodaji nepokretnosti poslovne oznake I.br.710/2019 od 02.07.2024.god. Upozorava se izvršni dužnik DOO CHERRY iz Nikšića da se ovakav način dostave smatra
urednim da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno dostavljanje u dnevnom štampanom mediju. Nikšić, 02.07.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković
Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima, člana 36 Statuta
A.D.”Poljoprivreda šumarstvo” Berane,Odluke Odbora direktora
A.D.”Poljoprivreda šumarstvo” Berane br.17/24 od 30.03.2024 godine,saziva se ponovljena
REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA
A.D.”Poljoprivreda i šumarstvo” BERANE
Za dan 18.07.2024. godine,u 10 časova u Beranama,u restoranu „Nacional“ ,Dolac,sa sljedećim:
D N E V N I M R E D O M
1.Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara izdatim od strane CDA,izbor radnih tijela.
2.Razmatranje usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2023. godinu sa izvještajem o reviziji za 2023. godinu.
3..Razrješenje članova Odbora direktora društva.
4.Izbor članova Odbora direktora Društva.
5.Donošenje Odluke o imenovanju revizora Društva za 2024. godinu. Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33%od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Pravo predlaganja kandidata za članove Odbora direktora imaju akcionar i akcionari koji skupa imaju najmanje 5% akcionarskog kapitala Društva. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Akcionari koji imaju pravo predlaganja mogu predložiti sve članove Odbora direktora ili samo pojedine. Odbor direktora ima tri (3) člana.
Akcionari Društva mogu izvršiti uvid u materijale predloge odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara u prostorijama Društva u Beranama u toku radnog vremena od 10-13 časova radnim danom, 20 dana prije održavanja Skupštine akcionara.Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave sekretaru Društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine akcionara radi identifikacije i evidencije.
Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon br.068-679-221 Berane,01.07.2024. god
Odbor direktora A.D.”Poljoprivreda i šumarstvo“
U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br 065/20 od 03.07.2020.
) „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće
OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA
Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da je XXIII redovna godišnja
Skupština akcionara, sazvana za dan 05.08.2024. godine, održati u konferencijskoj sali hotela
„Palma“ u Tivtu sa početkom u 12:00 časova sljedećim dnevnim redom:
1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara
2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2023. godinu sa izvještajem revizora izvještaja o poslovanju društva
3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2024. godinu
4.Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Ugovor o poslovnoj saradnji
5. Donošenje odluke o davanju saglasnosti na Ugovor o nalogu Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara. Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom. Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ). Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me
PRIMORJE AD TIVAT
Poslovni broj: Iv 2816/24
Javni izvršitelj Ana Nikić Petričević iz Bara, ul. Rista Lekića I-26, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ- FC SNABDIJEVANJE, VUKA KARADŽIĆA BR. 2, Nikšić, PIB: 02002230, protiv izvršnog dužnika KOJIČIĆ MILICA, BULEVAR REVOLUCIJE 9/16, Bar, radi naplate novčanog potraživanja, 196,77 eura, dana 02.07.2024. godine, JAVNO OBJAVLJUJE
Da se izvršni dužnik KOJIČIĆ MILICA iz Bara, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bi se istom uručilo rješenje o izvršenju Iv.br. 2816/24 od 03.06.2024. godine i rješenje o troškovima od 02.07.2024. godine.
Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku, smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedenog pismena, te će isti snositi negativne posljedice koje mogu nastati. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od osam dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju, shodno čl. 5 Zakona o izmjenama i dopunama ZIO-a, a u vezi sa čl. 45 ZIO. JAVNI IZVRŠITELJ Ana Nikić Petričević, s.r
Srijeda, 3. jul 2024.
Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11…001/22) i Rješenja Privrednog suda Crne Gore St.Br. 167/24 od 29.04.2024. godine, stečajna upravnica D.O.O. „ORO - MET” - u stečaju, Podgorica, dana 03.07.2024. godine
OBAVJEŠTAVA
Stečajnog sudiju Privrednog suda Crne Gore, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine D.O.O. „ORO - MET”u stečaju, Podgorica (matični broj 02273730) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl. list CG, br.1/11..001/22, ), objavljuje prvi OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika
JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA
Mjesto i adresa: Sva imovina se nalazi u Opštini Danilovgrad Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I
Imovina evidentirana je u LN 1019 na kat.parcelama 221/1, 221/2,221/3, 221/4, 221/5, 221/6, 222, 223, 227/5, 227/12 KO Jastreb, Područna jedinica Danilovgrad, ukupne površine 12.342 m2, od čega: -livade 4.klase – 11.780 m2 -nekategorisani putevi -562 m2 Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni...............................................................................................................................1.015.000,00€. Zemljište koje je predmet procjene je neizgrađeno i djelimično uređeno i nalazi se u zoni koja je u poslednje vrijeme aktuelna sa stanovišta gradnje poslovnih objekata. Zemljište se nalazi uz novoizgrađeni bulevar Danilovgrad – Podgorica na 4-om kilometru iz pravca Danilovgrada i na 14-om kilometru iz pravca Podgorice.
DIO II
Imovina evidentirana je u LN 492 na kat.parceli 1889/5, KO Pažići, Područna jedinica Danilovgrad, ukupne površine 7194 m2, od čega: -poslovna zgrada u privredi, površine 2645 m2 -pomoćna zgrada u privredi, površine 47m2 -zemljište uz privrednu zgradu, površine 4502m2 Prodaje se po početnoj i najnižoj cijeni...............................................................................................................................1.037.000,00 €. Predmetna nepokretnost nalazi se u nalazi se u dijelu grada u kojem su zastupljeni poslovni objekti većih kapaciteta i površina. Predmetne nepokretnosti se nalaze sa desne strane starog puta Danilovgrad - Podgorica na udaljenosti od oko 1,3km od centra grada. U blizini nepokretnosti se nalazi i željeznička stanica u Pažićima. Napomena: Predmetne nepokretnosti su opterećene zabilježbom rješenja o izvršenju i teretom hipoteke u korist Prve banke A.D.
OSTALI USLOVI PRODAJE:
1)Prodaja imovine stečajnog dužnika, održaće se po sistemu javnog prikupljanja pismenih ponuda u zatvorenim kovertama, sa naznakom „NE OTVARAJ - JAVNA PRODAJA IMOVINE u St.br.167/247
D.O.O. „ORO - MET” - u stečaju, Podgorica. Razmatraće se samo ponude koje pristignu u pisarnicu Privrednog suda Crne Gore, najdalje do 13,00 časova dana 25.07.2024. godine. Otvaranje ponuda obaviće se dana 26.07.2024. godine, sa početkom u 11:00 časova u kancelariji broj 20, Privrednog suda Crne Gore – I sprat. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici.
2) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i dokaz o registraciji pravnog lica, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje ako se radi o ovlašćenom licu, dokaz o uplaćenom depozitu od 10% početne vrijednosti. 3) Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje ili određeni dio ( DIO I ili DIO II). Sva dokumenta u sklopu ponude moraju biti dostavljena u originalu ili ovjerenim kopijama. Neblagovremene i nepotpune ponude neće se razmatrati. 4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u trenutku prodaje, bez prava na naknadnu reklamaciju. Stečajna upravnica ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji. Ponuđači se pozivaju da sve podatke o imovini steknu ličnim uvidom. 5) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajna upravnica u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu (umanjenu za iznos depozita), u protivnom stečajna upravnica će smatrati da je ponuđač odustao od ponude (zadržati uplaćeni depozit), i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču. Imovina će se prodati ukoliko na javnu prodaju pristigne makar jedna ponuda koja zadovolji uslove utvrđene oglasom. 6) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine, koja je predmet prodaje, u terminu koji se dogovori sa stečajnom upravnicom, uz prisustvo ovlašćenog lica stečajnog dužnika. Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 069/101-905. Stečajni račun Društva je otvoren kod NLB banke a.d. br. 530-459863-55. Stečajna upravnica
Poslovni broj: I.br. 710/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore ad Podgorica-osnovana 1901. godine, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika DOO ,,CHERRY,, NIKŠIĆ, Dragovoljići bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 50,000.00 eura, dana 02.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 710/2019 od 20.05.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- - Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 10348/07 od 12.07.2007. godine, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeset četvrta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika (zajedno sa ugrađenim sistemom za navodnjavanje koji predstavlja pripadak nepokretnosti), usmenim javnim nadmetanjem, koje su upisane u Listu nepokretnosti broj 98 KO Dragovoljići II PJ Nikšić, to: katastarska parcela broj 2601, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnjica, po načinu korišćenja livada 6. klase, površine 876 m2, katastarska parcela broj 2602, plan 7, skica 29, potes ili ulica i kućni broj Trešnjica, po načinu korišćenja njiva 6. klase, površine 2390 m2, katastarska parcela broj 2613, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnjica, po načinu korišćenja njiva 6. klase, površine 597 m2, katastarska parcela broj 2614, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnjica, po načinu korišćenja livada 6. klase, površine 3505 m2, katastarska parcela broj 2615, plan 7, skica 29, potes ili ulica i kućni broj Trešnjica, po načinu korišćenja pašnjak 5. klase, površine 5677 m2, katastarska parcela broj 2767, plan 7, skica 35, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja šume 4. klase, površine 2796 m2, katastarska parcela broj 2790, plan 7, skica 35, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja šume 4. klase, površine 201 m2, katastarska parcela broj 2810, plan 7, skica 35, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja pašnjak 5. klase, površine 3201 m2, katastarska parcela broj 2811, plan 7, skica 35, potes ili ulica i kućni broj Risji do, po načinu korišćenja šume 5. klase, površine 1736 m2, katastarska parcela broj 2812, plan 7, skica 35, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja šume 5. klase, površine 32616 m2, katastarska parcela broj 2813, plan 7, skica 35, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja pašnjak 5. klase, površine 1405 m2, katastarska parcela broj 2814, broj zgrade 1, plan 7, skica 34, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 74 m2, katastarska parcela broj 2814, plan 7, skica 34, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja livada 6. klase, površine 2838 m2, katastarska parcela broj 2814, plan 7, skica 34, potes ili ulica i kućni broj Risji do, po načinu korišćenja dvorište, površine 500 m2, katastarska parcela broj 2846, plan 7, skica 34, potes ili ulica kućni broj Risji do, po načinu korišćenja livada 6. klase, površine 2204 m2, katastarska parcela broj 2814, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 43 m2 katastarska parcela broj 2814, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 42 m2 - u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, sa vrijednosti voćki i drvne mase, u Listu nepokretnosti broj 352 KO Dargovoljići II, PJ Nikšić to: katastarska parcela broj 2599, broj zgrade 1, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 40 m2, katastarska parcela broj 2599, broj zgrade 2, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnica, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 15 m2, katastarska parcela broj 2599, plan 7, skica 29, potes ili ulica kućni broj Trešnica, po načinu korišćenja livada 6. klase, površine 6866 m2, katastarska parcela broj 2600, plan 7, skica 29, potes ili ulica i kućni broj Trešnica, po načinu korišćenja njiva 6. klase, površine 3237 m2, katastarska parcela broj 2599, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 1, površine 30 m2, katastarska parcela broj 2599, broj zgrade 1, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, PD 2, površine 30 m2 katastarska parcela broj 2599, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, godina izgradnje 980, površine 15 m2 – u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1, sa vrijednosti voćki.
II Ročište za dvadeset četvrtu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 30.07.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 245.511,50 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 710/2019 od 06.12.2021.godine, sa vrijednosti voćki drvne mase, to: iznos od 210.131,00 eura za nepokretnosti iz LN broj 98 KO Dragovoljići II PJ Nikšić sa vrijednosti voćki i drvne mase i iznos od 35.380,50 eura za nepokretnosti iz LN broj 352 KO Dargovoljići II, PJ Nikšić zajedno sa vrijednosti voćki. IV Na dvadeset četvrtoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče. V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od ukupno 24.551,15 eura, odnosno iznos od 21.013,10 eura za nepokretnosti iz LN broj 98 KO Dragovoljići II PJ Nikšić i iznos od 3.538,05 eura za nepokretnosti iz LN broj 352 KO Dargovoljići II, PJ Nikšić. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnost, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu PJ Nikšić na nepokretnost iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o upisu hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 25.000 eura na osnovu isprave Ov.br.34709/06 od 07.11.06. god, te zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.34709/06, upis hipoteke II reda u korist izvršnog povjerioca iznos duga 50.000 eura na osnovu isprave Ov.br.10348/07, te zabilježba zabrane otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br. 10348/07, upis hipoteke u korist izvršnog povjerioca iznos duga 20.000 eura na osnovu isprave Ov.br.46272/07 od 27.12.07. god, te zabilježba zabrane otuđenja opterećenja bez saglasnosti izvršnog povjerioca na osnovu isprave Ov.br.46272/07, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.964 od 08.04.2011.god, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.24-01/5748 od 19.10.2011.god, Zabilježba upisa obavještenja o početku namirenja potraživanja obavještenje br.24-01/5753 od 19.10.2011.god, Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/748 od 08.02.2012.god, Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/750 od 08.02.2012.god, Zabilježba upisa obavještenja o prodaji nepokretnosti obavještenje br.24-01/745 od 08.02.2012.god. Dana 02.07.2024. godine.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
Javni izvršitelj u Herceg Novom Marko Đaković, u predmetu izvršenja izvršnog povjerioca ,,CRNOGORSKI TELEKOM” A.D, Podgorica, koga zastupa punomoćnik Miloš Vukčević advokat iz Podgorice, protiv izvršnih dužnika 1.Petar Bajić, 2. Dražen Vučković, 3.Bogdan Vučenić, 4. Stefan Mitrović, 5.Bajo Marković, 6. Boban Jovanović, 7. Marko Mračević, 8. Željko Crnić, 9. Vitalii Sukhoroslov, 10. Nazif Bećaj, 11. Ivana Đuričković, 12. Nenad Navarin, 13. Srđan Marić, 14. Miroslava Stanković, 15. Dragan Erak u smislu čl. 7. i 45. ZIO-a, dana 01.07.2024.godine, donio je
ZAKLJUČAK (dostavljanje javnom objavom)
Kod ovog izvršitelja u toku je izvršni postupak po predlogu ovog izvršnog povjerioca protiv sledećih izvršnih dužnika: Petra Bajića, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Njivice bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 541/2023 od 28.07.2023); Dražena Vučkovića sa poslednjom poznatom adresom, ul. Žvinje bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 388/2023 od 21.06.2023); Bogdana Vučenića sa poslednjom poznatom adresom ul. Kumborskih ribara br.92, Herceg Novi (rješenje Iv.br. 172/2023 od 17.03.2023); Stefana Mitrovića sa poslednjom poznatom adresom ul. Gomila bb, Herceg Novi, (rješenje Iv.br.53/2023 od 31.01.2023); Baja Markovića sa poslednjom poznatom adresom ul. Dragomirska br.24, Herceg Novi (rješenje Iv.br.553/2022 od 19.09.2022); Bobana Jovanovića sa poslednjom poznatom adresom ul. Mića vavića br.4, Herceg Novi (rješenje Iv.br.488/2022 od 16.08.2022); Marka Mračevića sa poslednjom poznatom adresom ul. Šćepoševićka br.16, Herceg Novi (rješenje Iv.br.364/2022 od 29.06.2022.godine); Željka Crnića sa poslednjom poznatom adresom ul.V Crnogorske brigade br.06, Herceg Novi (rješenje Iv.br.4/2022 od 13.01.2022.godine); Vitalii Sukhoroslova sa poslednjom poznatom adresom ul.Bijela bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br.1392/2021 od 18.10.2021.godine); Nazifa Bećaja sa poslednjom poznatom adresom ul.Spasića i Mašere br.80, Herceg Novi (rješenje Iv.br.1356/2021 od 11.10.2021.godine), Ivane Đuričković sa poslednjom poznatom adresom ul.Loznička bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br.965/2021 od 12.07.2021.godine); Nenada Navarina sa poslednjom poznatom adresom ul.Baošići bb, Herceg Novi (rješenje Iv.br.340/2021 od 08.03.2021.godine); Srđana Marića sa poslednjom poznatom adresom ul.Srbina br.81, Herceg Novi (rješenje Iv.br.266/2021 od 26.02.2021.godine); Miroslave Stanković sa poslednjom poznatom adresom ul.8. Oktobar stepenište br.28, Herceg Novi i ul. Dionisija Mikovića br.7, Budva (rješenje Iv.br.265/2021 od 26.02.2021.godine); Dragana Eraka sa poslednjom poznatom adresom ul.Njegoševa br.54, Herceg Novi (rješenje Iv.br.373/2024 od 18.06.2024. godine) Pozivaju se izvršni dužnici, da se u roku od 5 dana, po ovom objavljivanju obrate Javnom izvršitelju radi preuzimanja rješenja o izvršenju sa predlogom i prilozima. Objavljivanjem se smatra da je uredno izvršeno dostavljanje rješenja o izvršenju, a negativne posledice koje mogu nastati snosiće sama stranka.Ovo objavljivanje izvršiće se u dnevnom listu ,,Nova Pobjeda” i na oglasnoj tabli nadležnog suda – Osnovnog suda u Herceg Novom, a navedena pismena smatraće se uredno dostavljenim istekom roka od osam dana od dana isticanja pimena na oglasnoj tabli nadležnog suda, ukoliko je prethodno izvršeno objavljivanje u dnevnom štampanom mediju. Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor, u skladu sa čl. 8. ZIO-a
U Herceg Novom, dana 01.07.2024. godine Javni izvršitelj Marko Đaković
I.br.3057/2022
Javni izvršitelj Vladimir Vujotić, rješavajući u pravnoj stvari izvršnog povjerioca AOD Guberinić, Trg Božane Vučinić br. 45, Podgorica, PIB: 03374793, koga zastupa Sanja Bojanović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika Nikola Pejović , ul. Serdara Šćepana br S/70, Nikšić, radi naplate novčanog potraživanja na osnovu izvršne isprave - notarskog akta poslovne oznake UZZ 1526/2022 od 30.11.2022. godine, u skladu sa čl .18, 34 i čl. 154-201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donio je
ZAKLjUČAK O PRODAJI NEPOKRETNOSTI
ODREĐUJE SE prva prodaja usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti izvršnog dužnika koja su upisana u list nepokretnosti br. 2826, KO Nikšić, katastarka parcela broj 2103, zgrada broj 9, po načinu korišćenja stambeni prostor PD 8 površine m2 18 m2 svojina Pejović Nikola 1/1.
Prvo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 19.07.2024. godine sa početkom u 09:00 časova u kancelariji Javnog izvršitelja, na adresi Njegoševa 16, Podgorica. Navedene nepokretnosti su predmet prodaje po pravosnažnom i izvršnom rješenju o izvršenju I.br.3057/2022 radi naplate novčanog vrijednost spora 3.888,00 € , na osnovu izvršne isprave notarskog akta poslovne oznake UZZ 1526/2022 od 30.11.2022. godine. Vrijednost nepokretnosti iz stava 1 utvrđena je rješenjem o utvrđivanju vrijednosti I.br.3057/2022 od 25.06.2024. godine u skladu sa čl 168 ZIO i iznosi 22.500,00 €. Na prvom javnom nadmetanju za prodaju, nepokretnost se ne može prodati ispod utvrđenje vrijednosti pod tačkom 4 Zaključka. Stranke i založni povjerioci se mogu sporazumjeti izjavom datom na zapisnik kod Javnog izvršitelja, da se nepokretnost može prodati po cijeni nižoj od utvrđene vrijednosti.
Ako se nepokretnost nije mogla prodati na prvom javnom nadmetanju, Javni izvršitelj će zakazati drugo javno nadmetanje pod uslovima iz čl.173 st. 3 ZIO. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo na račun Javnog izvršitelja broj 530-53563-53 kod NLB banke AD Podgorica u iznosu od 10,00 % utvrđenje vrijednosti nepokretnosti.
Kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost uplati na račun Javnog izvršitelja broj 530-53564-50 kod NLB banke AD Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i nadoknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji.
Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanuju i ako se obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo razliku između potraživanja i postignute cijene.
Ovaj zaključak se ima smatrati i pozivom strankama.
Zaključak o prodaji će se objaviti u medijima i dostaviti strankama.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor
JAVNI IZVRŠITELj Vladimir Vujotić
PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru.
Tel 067/809-492 1
Dana 2. jula 2024. preminuo je u 63. godini
Saučešće primamo u kapeli Gornja Gorica 3. jula 2024. od 10 do 14 časova i na gradskom groblju u Nikšiću od 15 do 16 časova đe će se i obaviti sahrana
Poslije kratke bolesti dana 30. juna 2024 u Vrbasu preminula je
131
SLAVICA Branislava MILIĆ 1949 – 2024.
Porodica saučešće prima 4. jula od 9 do 12 časova na gradskom groblju Čepurci. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova u selu Orahovo - Kuči.
OŽALOŠĆENI: supruga BILJANA, sinovi IVAN, VLADIMIR i OBREN, šćeri BOŽANA i IVANA, sestra od strica DRAGANA, unučad i ostala rodbina KOVAČEVIĆ i BRAJOVIĆ
Ožalošćeni: majka MILICA, suprug BRANISLAVPUŠO, ćerke TAMARA i JELENA, sin ŽARKO, snaha VANJA, unuke ANA i LJUBICA, đever RADOSAV i ostala rodbina MILIĆ, ĆULIBRK i TAMINDŽIĆ
3.
Tužnim srcem javljamo da je dana 1. jula 2024. u 83. godini poslije kraće bolesti preminuo naš dragi
Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Čepurci 2. jula od 12 do 16 časova i 3. jula od 10 do 14 30 časova. Sahrana će se obaviti na mjesnom groblju u Tološima u 15 časova. Kuća žalosti: Fruškogorska 4.
Ožalošćeni: supruga VESELINKA, sin BORKO, ćerka MARINA, brat MILORAD, sestra JOVANKA, braća od stričeva ĐORĐIJE i SRĐA, snaha SANJA, bratanić ŽELJKO, bratanične NATAŠA i MARJANA, sestrić JAGOŠ, sestrične SANDRA i DUBRAVKA, unučad i ostala mnogobrojna porodica SEKULIĆ
Dana 1. jula 2024. godine preminuo je
Blažov BULATOVIĆ
Sahrana je obavljena u krugu porodice dana 2. jula na Novom groblju u Podgorici.
Ožalošćeni: supruga DARINKA, sinovi MIJOMIR, MARTIN i MARINKO, snahe ŽANA, SNEŽANA i BILJANA, unučad, praunučad i ostala rodbina
3.
Obavještavamo vas da je dana 2. jula 2024. god. iznenada u 74. godini preminula
Saučešće primamo u kapeli u Donjoj Gorici 2. jula od 15 do 19 časova i 3. jula od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana.
Sa tugom i bolom obavještavamo da nas je dana 2. jula 2024. u 77. godini poslije kraće i teške bolesti zauvijek napustio naš
RADISAV - DILE Dušanov GOJKOVIĆ
Saučešće primamo u kapeli u Donjoj Gorici 2. jula od 11 do 20 časova i 3. jula od 9 do 14 časova, kada će se i obaviti sahrana na groblju u Donjoj Gorici.
OŽALOŠĆENA PORODICA
S tugom se opraštamo od naše drage
Ožalošćeni: braća BRANISLAV-BANJO i DRAGAN-ŠICO, snahe NINA i VALENTINA, bratanična TEODORA, bratanići ĐORĐE, PAVLE, DANILO i ILIJA, braća i sestre od ujaka i tetaka i ostala rodbina
Posljednji pozdrav dragoj sestri i tetki
132
SLAVICE
RADOSAV sa porodicom
RATKI - JAKI
Ne znamo da li si veći trag ostavila na nas sa svojom ljubavlju koju si dijelila više nego iko, tvojom čistom dušom kojom si nas oplemenila kad god bismo bili zajedno, radošću i pošalicama, kao i glumom u kojoj su uživali svi koji su te gledali kroz tvoje predstave i serije, ljepotom jedne od najljepših žena.
Nedostajaćeš nam uvijek i zauvijek.
Volimo te, Jaka naša, neka te anđeli čuvaju.
S ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo te od zaborava.
ĐOŠA, MIRA, MILENA, LJUBICA i BOJAN sa porodicama
141
Posljednji pozdrav voljenom
PETRU VUKČEVIĆU
SLAVKO PETROVIĆ sa familijom
Moja Jaka
Srećo sestrina, dušu si mi ranila, bol u srce zadala... A ko će me sada zvati i ko će mi savjet dati, ko će sestru milovati svojim nježnim glasom, svojom toplom riječju... miljenice moja. Beskrajno tugujem, ljubavlju te oplakujem.
Sama znaš koliko značiš, koliko te volimo i koliko ćeš nedostajati.
Tvoja CIGA, ANJA, LUKA i ŽELJKO
Dragoj sestri
Neka tvoja blaga duša počiva u miru.
VESNA STOJOVIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragoj sestri RATKI
Počivaj u miru.
Posljednji pozdrav
ZORAN sa porodicom
Posljednji pozdrav RATKI MUGOŠI
Draga naša Rale, počivaj u miru.
GORAN, RADMILA, GORANA i ASIA ĐUKANOVIĆ
Poslјednji pozdrav uvaženom članu Sudskog savjeta Crne Gore
Sa poštovanjem i pijetetom sjećaćemo se njegovog lika i djela.
Posljednji pozdrav dragom prijatelju
SUDSKI SAVJET CRNE GORE
od MILANA POPOVIĆA sa familijom
Hvala ti za sve trenutke što smo proživjele zajedno. Neka te anđeli čuvaju, a ja ću te čuvati od zaborava.
VUKOSAVA ĐUKANOVIĆ
Težak je ovaj oproštaj. Bila si posebna. Puno je lijepih uspomena da te nikad ne zaboravimo.
ŽARKO, NATAŠA i MILUTIN ĐUKANOVIĆ
RASKO
Porodica
Srijeda, 3. jul
Četrdeset je dana od smrti našeg brata, đevera i strica
Vule, teško je… Volimo te. RAKO, GOCA i ALEKSANDRA
Dana 3. jula 2024. navršavaju se tri godine od smrti našeg dragog
Ponosni i tužni, čuvamo te u našim srcima, a utjehu tražimo u najljepšim uspomenama. Sin VOJIN sa porodicom
Četrdeset je dana od kako nas je napustila naša voljena
Otišla si u vječnost kao pobjednik nakon svih životnih oluja i ostavila iza sebe vječni izvor ljubavi kojem ćemo se uvijek vraćati. Grijala si nas bićem svojim, a sada si Sunce koje nas sa neba grije. Molimo se za tvoj mir i da ti duša odmara u najljepšim Rajskim dolinama.
Nedostaješ nam najmilija majko i sestro.
Vječno zahvalni životu jer te našom zovemo.
Vječno srca naša za tebe kucaju.
Vječno te volimo.
Vječno živiš sa nama!
Dragom ocu
Tvoji: RATKO, STEVAN i SAŠA
MILOŠU ŽUGIĆU
Toliko je uspomena na tebe, koje nosimo u srcu. Čuvaćemo zauvijek sjećanje na tebe.
Ćerka CECA sa porodicom
DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova orezivanje sadnica oko groba,
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
e-mail: oglasno@pobjeda.me
