Dnevni list Pobjeda 04.07.2024 by Pobjeda

NIŠTA OD MERITOKRATIJE: Nova trvenja u Rudniku uglja Pljevlja, dva člana Odbora iz redova eksperata smijenjeni poslije samo tri mjeseca zbog konfrontacija čelnih ljudi

Eksperti

sukoba Lekića i Lakovića

PISMO IZ SPUŽA: Bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da ga Specijalno državno tužilaštvo svjesno, a bez osnova, ispituje za ratne zločine na Dubrovačkom ratištu

Katnić:

Nijesam nikad kročio nogom u Morinj

Meteo radar stigao tek do projektne dokumentacije

Nažalost, naš Zavod ne sprovodi radiosondažna mjerenja, a ne posjeduje ni radar koji bi omogućio izradu prognoze predočavanja. Radari iz država okruženja pokrivaju dio teritorije Crne Gore uz veliku nepreciznost u pojedinim oblastima usljed kompleksnog reljefa, pa nijesu relevantni za posmatranje polja refleksivnosti i padavina na cjelokupnoj teritoriji naše države – odgovorili su Pobjedi iz ZHMS

U pismu bivši glavni specijalni tužilac ističe da, nakon istrage koja nije dokazala da postoji ikakva njegova upletenost u kriminalne aktivnosti kavačkog klana i nakon propalih pokušaja da mu se prikači pranje novca ili utaja poreza prilikom radova na porodičnom imanju u Novom Selu, Specijalno tužilaštvo je željelo da nastavi progon ,,zaklanjajući se iza netačnih optužbi“. Katnić tvrdi da se SDT ,,naslonilo“ na ranije konstruisane optužbe, koje su dokazano bile neosnovane

Strateške procjene i preporuke brojnih institucija duže od deceniju ukazuju da Crna Gora mora da nabavi sistem za rano predočavanje vremenskih nepogoda, iz ZHMS saopštili da su procedure konačno pokrenute

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da on nije uticao na crnogorske vlasti da usvoje Rezoluciju o Jasenovcu

Poslanik SD-a komentarisao podatke Eurostata za prošlu godinu Mugoša: Cijene

Ranije su mogle i morale biti veće zarade i to je nesporno, ali pričati i „papagajisati“ floskule o poboljšanju životnog standarda prosto nijesu tačne. Da ne pominjem i druge segmente standarda i kakvog su oni kvaliteta - zdravstvo, obrazovanje, komunalna infrastruktura i slično

Čađenović:

SKANDAL: Početak suđenja suspendovanom specijalnom tužiocu odgođen za 16. jul, sutkinja krenula da sudi sama, stranke u postupku je upozorile da je to protivzakonito

Ovo je sramota

Odbrana optuženog je izrazila sumnju da se radi o ozbiljnim opstrukcijama u slučaju Čađenovića s obzirom na to da ni poslije 19 mjeseci od njegovog hapšenja i 13 mjeseci od podizanja optužnice suđenje nije počelo - Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku –kazao je advokat Aković STR. 11.

NIŠTA OD MERITOKRATIJE: Nova trvenja u Rudniku uglja Pljevlja, dva člana Odbora iz redova eksperata smijenjeni poslije samo tri mjeseca zbog konfrontacija čelnih ljudi

Eksperti Lončar i Melović platili ceh sukoba Lekića i Lakovića

PODGORICA - Profesori

Ekonomskog fakulteta u Beogradu i Podgorici, dr

Dragan Lončar i dr Boban Melović, koji su do prošlog petka bili članovi Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP), smijenjeni su sa tih funkcija samo tri mjeseca nakon što su izabrani, zbog sukoba čelnih ljudi te kompanije Milana Lekića iz Nove i Nemanje Lakovića iz Pokreta ,,Evropa sad“, saznaje Pobjeda.

Skupština akcionara Elektroprivrede Crne Gore, koja je stoprocentni vlasnik te energetske kompanije, izabrala je u petak novi sastav Odbora direktora Rudnika uglja u Pljevljima.

NOVI BORD

Izvori Pobjede tvrde da su Lončar i Melović smijenjeni jer nijesu htjeli da podrže Lakovićev menadžment. ,,Dolazimo naprasno do smjene ove dvojice uglednih ekonomista koji vode porijeklo iz Pljevalja. To je inicirao politikolog Laković, tzv. spasitelj Rudnika i to zbog toga što nijesu željeli da glasaju za njegov menadžment, odnosno tim“, tvrde dva izvora Pobjede. Laković je, prema tvrdnjama tih izvora, očekivao da ,,jedan đak sa Kembridža glasa da jedan od direktora bude ličnost koja je završila fakultet u Novom Pazaru“

U novi sastav Odbora direktora RUP-a imenovani su ponovo Milan Lekić i Dragan Leković, dok su novi članovi Mladen Gogić, Vladislav Mićković i Luka Ilinčić. Lekić je ponovo reizabran za predsjednika Odbora direktora i pored nekoliko ozbiljnih krivičnih prijava i istraga koje vodi Specijalno državno tužilaštvo i to ponovo na insistiranje predsjednika Skupštine Andrije Mandića Reizbor Lekića znači da su ceh sukoba čelnih ljudi i činjenicu da nije prošao na Odboru Lakovićev tim platili ,,neposlušni“ članovi Odbora. Gogić, Mićković i Ilinčić su u

Odbor izabrani umjesto Lončara, Milana Gvozdenovića i Melovića, koji su samo prije tri mjeseca izabrani za članove Odbora direktora. Smijenjeni članovi Odbora direktora se nijesu oglašavali u javnosti. Najveće iznenađenje predstavlja smjena profesora na ekonomskim fakultetima u Beogradu i Podgorici Lončara i Melovića, koji su, prema tvrdnjama izvora Pobjede, odbili da podrže menadžment koji je predložio upravo Laković. Upravo su Melović i Lončar kao dokazani eksperti u svojim oblastima trebali da budu primjer meritokratije u odborima direktora državnih energetskih kompanija. – Dolazimo naprasno do smjene ove dvojice uglednih ekonomista koji vode porijeklo iz Pljevalja. To je inicirao poli-

tikolog Laković, tzv. spasitelj Rudnika i to zbog toga što nijesu željeli da glasaju za njegov menadžment, odnosno tim –tvrde dva izvora Pobjede.

NIJESU TASTERI

Laković je, prema tvrdnjama istih izvora Pobjede iz RUP-a, očekivao da ,,jedan đak sa Kembridža glasa da jedan od direktora bude ličnost koja je završila fakultet u Novom Pazaru“.

– Što je mnogo, mnogo je... Novi ljudi u Odboru su djeca čovjeka koji je bio i ostao sinonim za korupciju u Pljevljima i sin žene koja je odlično unovčila svoje političko djelovanje od izdavanja faktički neupotrebljivog poslovnog prostora svojoj stranci do mnogo čega drugoga - tvrde izvori.

Ono što je strašno, kako navo-

de, za sve nas je ,,potrošena i posljednja nada da neka pamet porijeklom iz Pljevalja koja se nalazi u Beogradu ili bilo gdje u svijetu može nešto dobro da uradi u Rudniku“. Izvori ukazuju i da je trenutno propao plan Lakovića da se izoluje Lekić i pored činjenice da su skrajnuti pojedini kadrovi bivšeg izvršnog direktora.

– Smijenjen je šef pravne službe koji je bio kadar Mija Lekića – tvrde izvori.

Lakovića, koji je izabran prije tri mjeseca, očekuje izuzetno težak posao, budući da kompanija ima nekoliko stotina prekobrojnih radnika, sumnjive ugovore o preprodaji uglja Srbiji, čeka ga završetak izmještanja korita rijeke Ćehotine, a u narednoj godini slijedi zastoj u radu Termo -

Nekadašnja crnogorska ministarka evropskih integracija o Rezoluciji o Jasenovcu i otkazivanju posjete Mišela

elektrane Pljevlja od osam mjeseci, što je veliki izazov za kompaniju.

Državna revizorska institucija počela je reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja Rudnika uglja Pljevlja za 2023. u skladu sa godišnjim planom revizija za ovu godinu, koji je usvojen u decembru.

Finansijsku i reviziju pravilnosti Rudnika uglja tražio je i ministar energetike i rudarstva Saša Mujović, ali u februaru, kada je DRI već usvojila plan za ovu godinu. – Imajući u vidu zakonitost i visok stepen transparentnosti u radu ovog ministarstva, kao i veliko interesovanje javnosti za poslovanje ovog privrednog subjekta, obraćavam Vam se molbom da u cilju zaštite javnog interesa, a u skladu sa Vašim zakonskim ovlašćenjima izvršite finansijsku i reviziju pravilnosti poslovanja Rudnika uglja – naveo je Mujović. Ministar Mujović, koji se zalaže za meritokratiju, priznao je da su odbori direktora energetskog sektora koalicionim sporazumom podijeljeni po partijskom ključu: Demokratama je pripao CEDIS i pored jako loših poslovnih rezultata bivšeg menadžmenta na čelu sa Vladimirom Čađenovićem, dok su Solar i RUP pripali Novoj srpskoj demokratiji pa te funkcije pokrivaju Marina Jočić i Milan Lekić. Nenad ZEČEVIĆ

PODGORICA - Nakon što je nedavnim dobijanjem

IBAR-a za poglavlja 23 i 24 ostvarila važan napredak ka EU, a zatim došlo do otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori i zahlađenja odnosa Podgorice i Zagreba zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, nekadašnja crnogorska ministarka evropskih integracija Gordana Đurović ocijenila je da je Crna Gora dobila dva

diplomatska minusa, koja mogu uticati na evropski put države. Đurović navodi da je jedan diplomatski minus usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, a drugi otkazivanje zvanične posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, koji je trebalo da posjeti Podgoricu nakon što je Crna Gora dobila IBAR. Prema njenoj ocjeni, usvajanje Rezolucije o Jasenovcu doprini-

jelo je da se Crna Gora ne nađe u zaključcima Evropskog savjeta o napretku zemalja kandidata, a to je, podsjeća Đurović, ključni dokument koji govori o progresu u prethodnom periodu.

– A kada vas nema u zaključcima Evropskog savjeta, to je kao da konferencija nije ni bila. To je veliki minus na promociji dobrih vijesti koje dolaze iz EU –upozorava Đurović.

Ona smatra da Crna Gora otvara prostor za ulazak u zonu potencijalne blokade procesa pristu-

panja u nekoj od njegovih narednih faza.

– Poznati su instrumenti koji su na raspolaganju državama članicama EU, ukoliko imaju neke bilateralne probleme sa nekom od zemalja kandidata – navodi Đurović.

Rezolucija o Jasenovcu, smatra Đurović, ne doprinosi kulturi sjećanja, već je, kako navodi, potreba dnevne politike u Crnoj Gori i urušavanja spoljnopolitičkih pozicija Crne Gore, koja je decenijama baštinila

dobrosusjedske odnose.

Đurović smatra da Crna Gora već mjesecima pogoršava odnose sa susjednom Hrvatskom i ukazuje da nema razumnog osnova za to.

– Umjesto da smanjuje broj otvorenih bilateralnih pitanja sa susjednom Hrvatskom, Crna Gora taj broj multiplicira. Na taj način stavljamo sebe u težu poziciju, čime imamo slabiju startnu poziciju za pregovore. Hrvatska može da blokira zatvaranje nekog pre-

govaračkog poglavlja, da odloži Međuvladinu konferenciju… Hrvatska nije EU, ali je država članica EU sa punim pravom glasa, jer je politika proširenja bazirana na konsenzusu –ukazuje Đurović. R. P.

Gordana Đurović

Boban Melović

Dragan Lončar

Zgrada Rudnika uglja u Pljevljima

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tvrdi da on nije uticao na crnogorske vlasti da usvoje Rezoluciju o Jasenovcu

Spajić opet relativizuje

Rezoluciju o genocidu u Srebrenici: Isti aršin za sve

PODGORICA – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić požalio se juče novinarima kako on uvijek mora da bude krivac za sve, pa tako i za Rezoluciju o Jasenovcu usvojenu u crnogorskom parlamentu, ističući da on sa tim nema nikakve veze, pojašnjavajući kako je pitao premijera Crne Gore Milojka Spajića, kada ga je vidio: „...Šta ćete da radite s tim“; na što mu je ovaj odgovorio: „…Da, da usvajamo, najnormalnije“.

Nekoliko sati kasnije na mreži X oglasio se i Spajić navodeći da „sve odluke, pa i one za Srebrenicu, Jasenovac, Mauthauzen i Dahau - donosimo kao nezavisna zemlja koja je principijelno odlučivala i odlučivaće na ovakve teme iz prošlosti“. Napisao je da se sa Vučićem sreo na Samitu lidera Zapadnog Balkana kada je predsjedniku Srbije prenio da će Crna Gora biti principijelna u osudi svakog zločina i da će sve rezolucije, koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, istorijske okolnosti, geopolitiku itd. biti podržane, a ove druge teme, kako je naveo, da se ostave istoričarima da objektivno istraže okolnosti.

- Jako su nam bitni bilateralni odnosi sa svim susjedima i važno je da se sva potencijalno otvorena pitanja riješe do kraja - partneri će vas dugoročno više poštovati ako ste predvidivi i ako znaju da ćete se do kraja držati istog aršina za sve - napisao je Spajić. Konstatovao je i da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja sa principijelnim stavom i od njega, kako je istakao, neće odstupiti. - Ipak, rezolucije i prošlost nijesu naš fokus i treba ih ostaviti u sjenci napretka naše zemlje na planu ekonomije, vladavine prava i evropske integracije - umjesto uljepšavanja prošlosti - bavimo se ljepšom budućnosti - zaključio je Spajić. Prethodno je Vučić, nakon sjednice kolegijuma Generalštaba Vojske Srbije, kazao da iz crnogorskog rukovodstva govore da je Rezolucija o Jasenovcu donijeta pod pritiskom Beograda, a pritom, kako kaže, ne izgovaraju njegovo ime, jer bi to bila laž. – Moje pitanje je, predsjedniku Crne Gore i predsjedniku Vlade Crne Gore, da li sam ih ikad pozvao telefonom da pitam i da li je moja ideja bila rezolucija o Jasenovcu, kažite. Ili je to bila vaša ideja da objasnite narodu u Crnoj Gori da ćete da pronađete nešto na čemu ćete da se izvučete. Nijednom ih nisam pozvao, čak ni Man-

Komentar

Kontrarezolucija ili kontrarevolucija?

Moramo se organizovati za 13. jul i nadam se da će nas podržati funkcioneri iz EU i SAD, kao što su podržali klerofašističke litije i doveli vas na vlast

Piše: Milorad PUSTAHIJA

dića. Vidite kako je sa lažovima, morate da pronađete krivca – istakao je on. Pitao je crnogorske lidere da li se stide rezolucije koju su donijeli.

– Ne mislim da je lošija, nego ona prethodna koju ste donosili, a te ne vidim da se stidite. Što se tiče Hrvatske, želim im još mnogo tekstova, što više pišu biću uvjereniji da radim dobar posao za svoju zemlju. Ponosan sam na to što imam dovoljno snage, energije i hrabrosti da im se suprotstavim –rekao je Vučić. A ubrzo poslije Spajićeve potvrde Vučićevih riječi na mreži X, da on nije inicijator crnogorske rezolucije o Jasenovcu, oglasio se juče i predsjednik Skupštine Crne Gore, proruski i prosrpski „igrač“, Andrija Mandić koji je, takođe, stao uz Vučića, ističući da ga nijesu konsultovali za rezoluciju. Mandić je Javnom servisu kazao da Vučić govori istinu, te da ga on i drugi proruski i prosrpski lider u parlamentarnoj većini Milan Knežević, nijesu konsultovali o usvajanju rezolucije o Jasenovcu. - Nikoga on od nas nije zvao, niti smo mi zvali njega da se konsultujemo šta ćemo to usvajati u Skupštini Crne Gore. Izvorno je ideja potekla od mene –kazao je Mandić. Vučićev prvi saradnik u našoj zemlji, Andrija Mandić rezoluciju o Jasenovcu stavio je na dnevni red dva dana pošto je naša zemlja, 26. juna, na Međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije (EU) u Briselu dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR). Jasno je da je to bio njegov i Mandićev dogovor, jer su bili svjesni da bi ranije usvajanje rezolucije moglo ugroziti pozitivan IBAR.

Spajić je na konferenciji u Briselu, tog dana, pokušao da relativizuje pitanje o ovoj rezoluciji, ali i o Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici, navodeći da smo „ušli u ciklus rezolucija, ali smo se obavezali da ćemo osuditi sve zločine iz -90ih“. Politiko je u utorak objavio intervju sa Spajićem, koji im je dao prije nego je u crnogorskom parlamentu, 28. juna, usvojena Rezolucija, kada je kazao da Crnoj Gori Rezolucija o Jasenovcu nanosi štetu. – Rezolucija UN-a o Srebrenici otvorila je Pandorinu kutiju rezolucija. Ovo nije naša glavna politika, ovo je digresija – rekao je Spajić u intervjuu za Politiko. Njegov Pokret „Evropa sad“, s izuzetkom dva poslanika, stao je u Skupštini uz rezoluciju. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je trebalo da posjeti Crnu Goru 2. i 3. jula, odgodio je dolazak zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i pozvao predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da on dođe u Brisel.

Osim toga, iz nacrta deklaracije Evropskog savjeta izbačen je paragraf o Crnoj Gori. – Evropski savjet pozdravlja održavanje posljednje međuvladine konferencije s Crnom Gorom i naglašava napredak koji je Crna Gora postigla u

svom pristupnom procesu –formulacija je koja je nakon usvajanja Rezolucije izbačena iz dokumenta, a koja je trebalo da odražava snažnu poruku ohrabrenja Crnoj Gori od šefova država ili vlada EU.

Susjedna Hrvatska oštro je reagovala zbog Rezolucije i već u petak uputila novu protestnu notu. Iz hrvatskog resora vanjskih poslova poručeno je da su očekivali da će se Crna Gora suzdržati od aktivnosti koje mogu narušiti dobrosusjedske odnose, te da je donošenje Rezolucije o genocidu u Jasenovcu neprihvatljivo.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je najavio preduzimanje primjerene mjere u odnosu na Crnu Goru.

Hrvatski Sabor raspravljaće o inicijativi da 41 poslanik, koliko ih je u parlamentu Crne Gore glasalo za Rezoluciju, budu proglašeni za „persona non grata“ i zabrani im se ulazak u Hrvatsku.

Tako da, koliko god premijer Spajić poručivao da „rezolucije i prošlost nijesu naš fokus i treba ih ostaviti u sjenci napretka naše zemlje na planu ekonomije, vladavine prava i evropske integracije“, baš one jesu naša sadašnjost koja može presudno uticati na evropski put Crne Gore. K. K.

Nešto se mora činjeti i to ozbiljno. Fensi blokada govornice u Skupštini od strane crnogorskog proeuroatlantskog bloka, radi onemogućavanja istupa premijera Spajketa arlekina Svesrpskog sveta u Crnoj Gori, tek je revijalni igrokaz otpora agresivnom klerofašističkom i nacionalističkom srpsko-ruskom vladajućem bloku. I to nakon Rezolucije o Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu, najave uvođenja dvojnog državljanstva i izmjena Ustava i najave Svesrpskog sabora u Beranama na Petrovdan, dan kada su kvislinške i kolaboracionističke snage i Srpska crkva zajedno sa italijanskim okupacionim snagama potpisale i slavile 1941. godine okupaciju i kapitulaciju Crne Gore. Zato, kao prvo: moramo napisati kontrarezoluciju o genocidu nad Crnogorcima nakon srpske okupacije 1918. godine; pa onda rezoluciju o četničkom genocidu nad partizanima i njihovim porodicama i muslimanima u Drugom svjetskom ratu; zatim o kognicidu, odnosno organizovanom agresivnom i neprekinutom razaranju uma i razuma razaranjem školstva i nauke i umjetnosti, a posebno istorije i nacionalnog identiteta i to od Garašaninovog Načertanija 1844. godine... Pa onda o teocidu, razaranju izvorne hrišćanske vjere i crnogorske autokefalne crkve podvođenjem pod srpsku jeretičku, etnofiletističku i fašisoidnu crkvu koja je od polovine 13. vijeka pa do polovine 19. vijeka lagala da ima Tomos o autokefaliji. I koja je gotovo sve istaknute zločince proglasila svecima. Najnoviji teocid-hit je dogma koja se odnedavno masovno širi na mrežama i srbomedijima da je Hrist Srbin, rođen u Nišu, propovijedao oko Niša i umro i voznio se iz Niš. Dakle, Ješua Nazarećanin ot Niš. Kako Rusi spadoše sa trista na nešto preko sto miliona, a Srbi brzo nađoše sto miliona u Indiji, koliko li će ih biti kada malo pretraže Kinu?

Kontrarezoluciju treba usvojiti na svecrnogorskom zboru 13. jula, na Dan ustanka. Ko mogao, a ne došao da mu trag smrdi nečovještvom. O zakonitosti i nadležnosti te skupštine ne treba razmišljati jer mi smo skoro pola milenijuma donosili najvažnije odluke na takvim skupštinama.

A što se tiče ustavnosti, o tome ne može suditi postojeća Skupština koju čini bar pola poslanika sa dvojnim srpskim državljanstvom koji su deklarisana srpska posluga. A da, u Berane će samopozvani doći i srpski imperator Aleksandar-don-Kojote-Kihote i konjovodac mu Sančo-Dodik-Pansa-Pasijans, a možda i Dulčineja-Brnaba-Brnabić

Žao mi je što je malo vremena do tog hepeninga pa se ne možemo organizovati da ih razjurimo, ali bi bilo dobro na Trinaestojulskom zboru proglasiti bojkot Skupštine i najaviti masovne demokratske proteste protiv klerofašističke vlasti i stati na crtu.

Nadam se da će nas podržati funkcioneri iz EU i SAD, kao što su podržali klerofašističke litije i doveli vas na vlast. Nije zaslužan samo Amfy za taj „demokratski prevrat“ nego i američka ambasadorka Rajzing Rajnke, koja je skoro padala u metaniju prilikom susreta sa njim, pa onda arogantni i neartikulisani francuski ambasador Timonije koji se zalagao za Otvoreni Balkan i druge srpske fantazije, pa Oana Popa, pa Varhelji, pa Angela Merkel koja je vozdigla Aleksandra don Kihota do neslućenih visina, pa onda predsjednik Francuske Makron, pa Eskobar i Hil te CIA,MI5 i MI6... Nije se znalo da li rade po nalogu vlada ili samostalno šibicare po Balkanu i Montenegru. E, promašili ste i podržite sad nas da stvari vratimo na demokratska podešavanja. Ovo pričam zbog žestokih napada na Crnu Goru od strane funkcionera i zemalja članica EU na Crnu Goru nakon izglasavanja Rezolucije o Jasenovcu, jer zaboravljate da ti koji su je donijeli na vlast su došli vašom pomoći i tolerisanjem nekontrolisane upotrebe srpsko-ruske agresivne „meke moći“ protiv Crne Gore sve dok đavo ne odnese šalu u Ukrajini. I još uvijek nijesmo pali. Ne zaboravite, Crna Gora jeste teritorijalno mala, ali to ne utiče na njenu veličinu. Da se, na kraju, razumijemo, na tom Crnogorskom zboru podrazumijeva se punopravno učešće Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Hrvata pa i Srba koji nijesu pristalice srpskog imperijalizma. Haj’mo, ako nas ima!

Milojko Spajić

Aleksandar Vučić

Andrija Mandić

S. VASILJEVIĆ

M. BABOVIĆ

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike

Pozitivno mišljenje na prijedlog da Bulatović i Radulović budu ambasadori u Kini i pri misijama OEBS-a i UN-a

PODGORICA – Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je, na jučerašnjoj sjednici, pozitivno mišljenje o prijedlogu da Branko Bulatović bude imenovan za ambasadora Crne Gore u Kini, a Đorđe Radulović za stalnog predstavnika naše zemlje u misiji pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju i specijalizovanim organizacijama Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Beču.

Bulatović, koga je za ambasadora u Pekingu predložila Nova srpska demokratija, predstavljajući se članovima Odbora, ispričao je da je doktor ekonomskih nauka, te da je radio kao sekretar kompanije „Montex“, savjetnik ministra ekonomije i pomoćnik ministra poljoprivrede. – Kao pomoćnik ministra poljoprivrede, vodio sam jedan projekat koji je Svjetska banka proglasila za najbolji na Zapadnom Balkanu – rekao je Bulatović.

Odgovarajući na pitanje poslanice DPS-a Aleksandre Vuković-Kuč smatra li da je zaštita državnih i nacionalnih interesa prioritet svakog ambasadora bez obzira na njegovo vjersko i nacionalno opredjeljenje, kao i kako zamišlja

predstavljanje Crne Gore u Kini, Bulatović je odgovorio kako ambasadori ne definišu državnu politiku, već je samo realizuju. – Sve teze koje sam iznio moram da testiram, najprije sa resornim ministrom i predsjednikom Vlade. Mislim da treba razmišljati o ekonomskoj saradnji prije svega, ne samo kroz kreditiranje već i kroz privatna javna partnerstva, koncesije ili slično. Kapitalni budžet bismo mogli osloboditi za izgradnju bolnica, vrtića – rekao je Bulatović. Odboru se predstavio i Radulović, koji je nakon smjene vlasti 2020. godine obavljao funkciju šefa diplomatije, a potom i savjetnika premijera Dritana Abazovića – Uspješnost diplomatije neke zemlje se može mjeriti što većim kreiranjem savezništava i umrežavanjem sa zemljama koje dijele univerzalne vrijednosti. Crna Gora živi u jednom bezbjednosno trusnom području. Zato ćemo, usvajanjem standarda OEBS-a, ubrzati svoj put ka EU. To je prava platforma na kojoj možemo da predstavimo svim članicama zašto naša zemlja treba da bude dio evropske porodiceistakao je Radulović. Podsjećajući ga na njegove

Uspješnost diplomatije neke zemlje se može mjeriti što većim kreiranjem savezništava i umrežavanjem sa zemljama koje dijele univerzalne vrijednosti. Crna Gora živi u jednom bezbjednosno trusnom području. Zato ćemo, usvajanjem standarda OEBS-a, ubrzati svoj put ka EU. To je prava platforma na kojoj možemo da predstavimo svim članicama zašto naša zemlja treba da bude dio evropske porodice - istakao je Radulović

ranije izjave, poslanica Vuković-Kuč ga je pitala smatra li da bi se politička situacija u Crnoj Gori smirila kada bi sa

političke scene nestali DF i DPS, na šta je Radulović odgovorio kako on tako nešto nikada nije rekao.

– Nijesam rekao da ijedna partija treba da nestane. Nijesam neko ko može da zabrani djelovanje bilo koje partije ili da

Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija danas predstavljaju Evropski savez

PODGORICA - Evropski savez, u kojem će biti Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija zvanično će biti predstavljen danas.

Iz SD-a su predstavili vizuelni identitet Evropskog saveza u kojem će, osim tih stranaka, biti i nezavisni intelektualci, univerzitetski profesori, ekološki i društveni aktivisti i brojni drugi građani koji se dosad nijesu aktivno uključivali u politički život. – U građenju logotipa krenulo se od simbola rukovanja, koji predstavlja zajedništvo, dogovor i povjerenje, kao i simbola lanca, koji označava snagu i povezanost. Ta dva elementa zajedno čine stilizovani slovni znak „S“ – kaže se u saopštenju. Navodi se da su time građanima željeli da poruče da su se okupili kako bi udruže -

nim snagama vratili povjerenje u politiku i time napravili ključni iskorak u stvaranju suštinske evropske, građanske i reformske alternative. – Boje koje su odabrane za Evropski savez simbolizuju jasno vrijednosno i političko utemeljenje koje te tri partije i brojni nezavisni intelektualci predstavljaju – kazali su iz SD-a.

Oni su rekli da će već od danas građani Crne Gore moći da potpišu i programsku deklaraciju saveza. Profesor i metodolog Miloš Bešić ocijenio je da Evropski savez, u kojem će biti Socijaldemokratska partija (SD), So-

cijaldemokrate (SD) i Liberalna partija (LP), ima široki koalicioni kapacitet i da mogu biti potencijalni partneri svima, osim partijama bivšeg Demokratskog fronta.

Bešić je agenciji Mina rekao da Evropski savez može da pledira na deset do 12 odsto biračkog tijela.

On je istakao da je vrlo teško pretpostaviti domete tog saveza, navodeći da će to zavisiti od njihove organizacije i načina na koji se budu predstavili, kao i od toga ko će biti prvi čovjek saveza.

– Nemam nikakvih sumnji da se oni nalaze već sada negdje oko pet-šest odsto, prema mo-

joj slobodnoj procjeni – naveo je Bešić. Ovaj savez ima karakter novine, smatra Bešić, ne zbog

aktera koji čine taj savez, nego zbog toga što u tom dijelu političkog bića Crne Gore ili glasača postoji vrlo inten-

zabrani bilo koju izgovorenu riječ, svidjela mi se ili ne. Interpelaciju nijesam doživio lično, već kao odnos parlamentarne većine ili opozicije prema Vladi Zdravka Krivokapića. Ja nijesam ni smijenjen, ni razriješen. Čak i da se to desilo, to me ne diskvalifikuje za obavljanje drugih funkcija. Interpelacija govori koliko je tada bila složena situacija u Crnoj Gori. Nije isto biti ministar kada imate iza sebe 50 poslanika i biti ministar koji nije član nijedne političke partije – naveo je Radulović. Pitanje za njega imao je Nikola Janović, takođe iz DPS-a, koga je zanimalo čini li se i Raduloviću da se OEBS držao po strani po pitanju ruske agresije na Ukrajinu i je li ta organizacija trebala da se uključi u mirovne pregovore. Radulović na to pitanje nije direktno odgovorio, ali je poručio da će, što se njega tiče, braniti interese Crne Gore. Đ. Ć.

zivan prostor od nekih 10-12 odsto glasača, koji se zapravo nalaze vrlo blizu zone onog što ta nova struktura treba da predstavlja. Kako je kazao, to su građanski glasači, privrženi Crnoj Gori i „nesrpski orijentisani“. – Ali jednako glasači koji su suviše kritični prema Demokratskoj partiji socijalista i svim njegovim praksama i glasači koji pripadaju građanskom anti-DPS tkivu – rekao je Bešić.

Postoji, kako je rekao, jedno manjinsko građanski orijentisano biračko tijelo kojem oni mogu biti vrlo prihvatljivi. R. P.

Sa sjednice Odbora za međunarodne odnose

Ministar saobraćaja na dionici Tivat – Jaz Radulović: Uz sve izazove napreduje izgradnja bulevara

PODGORICA - Izgradnja

bulevara Tivat – Jaz realizuje se po planu, uprkos gužvama i ljetnjoj turističkoj sezoni, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

On je objasnio da na projektu ima određenih izazova zbog čega će biti potrebna tješnja saradnja svih uključenih strana, ali da očekuje da će svi rokovi biti ispoštovani. – Na ovom projektu imamo određene izazove zbog čega sam imao sastanak sa predstavnicima opština Kotor i Tivat, kao i predstavnicima Crnogorskog elektrodistributivnig sistema (CEDIS) i Regionalnog vodovoda. Tražio sam njihovu veću uključenost u rješavanje određenih problema kako bi rokovi završetka projekta bili ispoštovani – kazao je Radulović. Budući da se radovi izvode u jeku ljetnje turističke sezone, tokom koje naša zemlja ostvaruje velike prihode, Radulović

je od izvođača tražio da aktivnosti prilagodi saobraćajnim kretanjima kako se ne bi stvarale gužve i zastoji. - Apelovao sam na izvođače radova da dinamiku rada usklade sa potrebama turizma i da vode računa kako ne bi dodatno otežavali saobraćaj na ovoj dionici puta koja je najfrekventnija u zemlji tokom ljetnjih mjeseci - rekao je Radulović.

On je podsjetio da rekonstrukcija obuhvata dionicu magistralnog puta od Aerodroma Tivat do plaže Jaz, ukupne dužine 16 kilometara. Vrijednost projekta je oko 54 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

- Izgradnjom bulevara kroz Tivat imaćemo put koji će značajno smanjiti gužve u saobraćaju koje su naročito bile izražene u ljetnjim mjesecima i čime će se poboljšati povezanost Aerodroma Tivat sa primorskim gradovimazaključio je Radulović. r E.

PODGORICA - Crna Gora

aktivno radi na uklanjanju pravnih prepreka i jačanju institucionalnih kapaciteta kako bi omogućila slobodno kretanje radne snage u susret članstvu u Evropskoj uniji (EU), koje predstavlja značajnu priliku za ekonomski razvoj i društvenu inkluziju. To je poručeno na konferenciji o tržištu rada „Crna Gora ka EU: Mobilnost radne snage“, koju je organizovao Zavod za zapošljavanje (ZZCG) u okviru tvininig projekta „Jačanje kapaciteta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za sprovođenje aktivnih mjera za zapošljavanje, budućeg učešća u Evropski socijalni fond i olakšavanje mobilnosti radne snage“, kojeg finansira Evropska unija. Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Laura Zampeti kazala je da Crna Gora mora da se posveti izazovima koji se odnose na mo-

Više državno tužilaštvo ponovo usvojilo prigovor Biljane Knežević u vezi sa odbacivanjem krivičnih prijava protiv Darka Đondovića i Petra Radulovića

ODT da donese zakonitu odluku

Tužiteljka Biljana Medenica izuzeta iz postupanja jer je Knežević i protiv nje podnijela krivičnu prijavu SDT-u

PODGORICA - Državna tužiteljka Višeg državnog tužilaštva (VDT) Tatjana Begović je usvojila pritužbu Biljane Knežević, zaposlene u Aerodromima CG, na odluku tužiteljke Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Biljane Medenice kojom je odbačena njena krivična prijava protiv zamjenika direktora Aerodroma Petra Radulovića i direktora kompanije Wir metaloprerada Darka Đondovića zbog falsifikovanja službene isprave prilikom apliciranja Radulovića za poziciju u Aerodromima.

– Obavještavam Vas da sam postupajući po navedenoj pritužbi izvršila uvid u spise predmeta ODT u Podgorici i utvrdila da je predmetno rješenje zasnovano na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju, te sam naložila tom tužilaštvu da donese pravilnu i zakonitu odluku – navodi se u dopisu tužiteljke Begović upućenom Knežević.

Krivična prijava

Osim toga, rukovodilac ODT-a u Podgorici Duško Milanović, juče je obavijestio Knežević da je predmet po njenoj krivičnoj prijavi dodijeljen drugom državnom tužiocu Marku Mugoši, imajući u vidu da je Medenica izuzeta od daljeg rada u tom predmetu, s obzirom na to da je Knežević i

protiv nje podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. Medenica je krajem prošle godine prvi put odbacila krivičnu prijavu protiv Radulovića i Đondovića, ali je državna tužiteljka VDT Tanja Božović tada naložila da je potrebno u potpunosti utvrditi činjenično stanje, ocjenjujući takvu odluku preuranjenom. Međutim, kako je Medenica ponovo donijela istovjetnu odluku, navodeći da nema sumnje da su Radulović i Đondović počinili ovo niti bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti, Knežević je ponovo uputila prigovor VDT-u, koji je i ovog puta prihvaćen. U pritužbi na ponovljenu odluku Medenice, Knežević je ukazala da je tužiteljka sama demantovala razloge za odbijanje krivične prijave, ukazujući da je riječ o maloj kompaniji koja nema definisane sektore, dok se u potvrdi o radnom iskustvu navodi da je Radulović bio rukovodilac sektora za preradu metala. Problematizuje to što je Medenica konstatovala da to što Wir metaloprerada nema akt o sistematizaciji nije od značaja za predmet. – Na taj način je tužiteljka Medenica zanemarila ključni dokaz da kompanija Wir, koja je izdala potvrdu da je Petar Radulović bio rukovodilac sektora za preradu metala - ne posjeduje u svom organizacionom sastavu niti jedan sektor.

Konferencija o tržištu rada održana juče u Podgorici

Čime je to onda ,,rukovodio“ ,,rukovodilac“ nepostojećeg sektora – pita se Knežević dodajući da je takvo rješenje osnov za njeno krivično gonjenje zbog čega je SDT-u podnijela krivičnu prijavu.

Ocjenjuje da ,,pominjanje faktičkog rada, koje jedino Medenica prepoznaje u izjavama svjedoka kao rukovodeći posao, nema apsolutno nikakve veze sa predmetom jer se ne utvrđuje faktički rad Radulovića, koji je, ako ga je i bilo, bio nezakonit, već je predmet ispitivanja falsifikovana potvrda“.

FaLSiFiKaT

Iz svega toga, kako je navela Knežević, proizilazi da je Đondović unio netačne podatke u potvrdu, što je čini falsifikovanom, koju je Radulović smišljeno upotrijebio radi pribavljanja materijalne koristi na radnom mjestu zamjenika direktora Aerodroma.

– Dakle, kako je riječ o čistom falsifikatu, u vidu potvrde, kako bi se njenom upotrebom kao da je prava, pribavila protivpravna korist i nestručno li-

ce imenovalo za jednu od dvije najviše funkcije u Aerodromima Crne Gore, kao i na mjesto prokuriste, u kompaniji milionske vrijednosti, sa preko hiljadu zaposlenih, a nestručno lice od dana imenovanja do danas protivpravno prihodovalo preko 130.000 eura, očekujem od VDT da preispita i potom preinači i ovu odluku o odbacivanju krivične prijave i donese novo rješenje kojim će se svi počinioci krivičnih djela privesti pravdi – navela je Knežević u pritužbi. Knežević je inicijalno podnijela tužbu protiv Aerodroma CG zbog imenovanja Radulovića na poziciju za koju je i sama aplicirala, tvrdeći da ne ispunjava oglasom predviđene uslove. U međuvremenu je postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici prekinut prije više od godinu dok se ne pravosnažno ne završi postupak po podnijetoj krivičnoj prijavi. Knežević tvrdi da se Radulović zaposlio na osnovu lažnih dokumenata, između ostalih i potvrde o iskustvu koju je izdala Đondovićeva firma. M. Lk.

bilnost radne snage, kako se približava članstvu Europskoj uniji. - Crna Gora mora da eliminiše pravne prepreke za pristup tržištu rada za građane EU i da nastavi sa naporima kako bi se koordinisao sistem socijalne zaštite. Crna Gora treba da se pripremi za aktivni angažman u prekograničnom uparivanju poslova i integraciji na tržištu rada. Zadovoljstvo nam je što vidimo da je Zavod počeo da se bavi ovim procesom i radujemo se nastavku istog - rekla je Zampeti.

Ukazala je da sloboda kretanja nudi benefite i ekonomske pogodnosti pojedincima, ali da za zemlju to predstavlja i izazove zbog nedostatka mlade radne snage. - Kako bi se ublažili ovi rizici, potrebno je ulagati pravovremeno u obrazovanje, stvarati poslove i mogućnosti za mlade ljude. Sve ovo su jako važni faktori, ali je jednako važno pružiti građanima okruženje koje će im pomoći da rastu, pristup pouzdanim poslovima, zdravstvenoj njezi, kvalitetnom obrazovanju za dje-

cu i čistoj i zdravoj životnoj sredini koja nije podložna koruptivnim radnjama - navela je Zampeti. Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić istakla je značaj pretpristupnih fondova Evropske unije (IPA) za sprovođenje politika tržišta rada u Crnoj Gori. - Tvining projekat koji promoviše mobilnost radne snage dio je jednogodišnjeg akcionog programa za 2020. godinu, vrijednog 7,7 miliona eura, pod nazivom „Podrška pametnom i inkluzivnom rastu – za-

pošljavanje i socijalna inkluzija“. Cilj programa je doprinos pametnom i inkluzivnom ekonomskom rastu i ravnopravnosti polova kroz poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i socijalne inkluzije ranjivih kategorija - navela je Nišić. Kako je istakla, projekat će ojačati Zavod za zapošljavanje Crne Gore i olakšati integraciju u Evropski socijalni fond, pripremajući zemlju za članstvo u EU. Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore David Perčobić kazao je da je današnje doba obilježeno ubrzanim

društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama koje nameću potrebu za prilagođavanjem radne snage. - Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima zaista značajnu ulogu u ovom procesu. Slobodno kretanje radnika predstavlja ključni element integracije naše države u EU, koji nosi brojne ekonomske, socijalne i institucionalne koristi za zemlju i njene građane. Stoga će ova oblast biti jedno od prioritetnih područja u pregovorima o pristupanjunaveo je Perčobić. n.K.

Sa obilaska bulevara

Petar Radulović Biljana Knežević

Poslanik SD-a komentarisao podatke Eurostata za prošlu godinu

Mugoša: Cijene rastu više nego kupovna moć

Ranije su mogle i morale biti veće zarade i to je nesporno, ali pričati i „papagajisati“ floskule o poboljšanju životnog standarda, prosto nijesu tačne. Da ne pominjem i druge segmente standarda i kakvog su oni kvaliteta - zdravstvo, obrazovanje, komunalna infrastruktura i slično

PODGORICA-Cijene rastu više nego pokazatelj standarda kupovne moći, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša

Mugoša je na mreži Iks podsjetio da su, prema podacima Eurostata, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u prošloj godini bile na 87 odsto prosjeka 27 zemalja članica Evropske unije (EU), a prema prethodnim istraživanjima su bile na nivou od 74 odsto, što

predstavlja rast od 14 procentnih poena. - Crna Gora bila je 2019. na 57 odsto prosjeka cijena EU kada je riječ o potrošnim dobrima i uslugama, dok je danas na 64 odsto, što je rast od sedam procentnih poena. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Crnoj Gori, prema standardu kupovne moći, je 52 odsto prosjeka EU, a 2019. je bio na 50 odsto, što je rast od dva procentna poena - precizirao je Mugoša.

Prema tome, kako je poručio,

cijene rastu više nego pokazatelj standarda kupovne moći.

-Samo treba realno pričati o životnom standardu - i to se vidi kad se pođe u prodavnicu, kod frizera, u kafić i restoran, na plažu, kad se plate razni računi i druge obaveze prema državi, kad se desi neki kvar na autu, u kući i drugo - rekao je Mugoša. Kako je dodao, ovo nije stvar dnevne politike, nego činjenica i realnost.

-Ranije su mogle i morale biti veće zarade i to je nesporno, ali pričati i „papagajisati“ flosku-

le o poboljšanju životnog standarda, prosto nijesu tačne. Da ne pominjem i druge segmente standarda i kakvog su oni kvaliteta - zdravstvo, obrazovanje, komunalna infrastruktura i slično - zaključio je Mugoša. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu od zemalja iz regiona, Hrvatska bilježi najviši nivo cijena potrošnih dobara i usluga koji iznosi 76 odsto prosjeka EU-27, dok Srbija i Albanija bilježe nivo cijena od 68 odsto i 66 odsto prosjeka EU27. Nivo cijena potrošnih dobara i usluga u Bosni i Hercegovini iznosi 58 odsto evropskog prosjeka, dok u Sjevernoj Makedoniji iznosi 52 odsto evropskog prosjeka. Proizvodi u grupi - hrana i bezalkoholna pića su u Crnoj Gori sa 87 odsto prosjeka EU, skuplji nego u Bosni i Hercegovini (85 odsto), Sjevernoj Makedoniji (68 odsto), dok su jeftiniji u odnosu na Hrvatsku u kojoj nivoi cijena za navedenu grupu proizvoda iznose (102 odsto), Srbiju (96 odsto) i Albaniju (91 odsto) prosjeka EU-27. Posmatrajući Crnu Goru, indeks nivoa cijena za grupu pr oizvoda -audio-vizuelna oprema i oprema za obradu podataka je (106) i iznad je prosjeka EU-27, dok je za motorna vozila indeks nivoa cijena (92). Najniži nivoi cijena za grupurestorani i hoteli u regionu su zabilježeni u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, sa (47 odsto), odnosno (49 odsto) prosjeka Evropske unije, dok za Crnu Goru ovaj nivo cijena iznosi (63 odsto) u poređenju sa EU-27. Za grupu - odjeća, Crna Gora bilježi indeks nivoa cijena (99) što je ispod nivoa prosjeka EU, u Srbiji je indeks viši i iznosi (102), dok je taj indeks znatno niži u Sjevernoj Makedoniji (78), Turskoj (30) kao i u pojedinim članicama EU, Mađarska (88), Bugarskoj (82) i Španija (81). S.P.

Sindikalne organizacije Montekarga reagovale na navode menadžmenta Ostaju pri zahtjevu da uprava podnese ostavku

PODGORICA – Predstavnici sindikalnih organizacija Montekarga reagovali su na nedavne navode menadžmenta te kompanije da su riješili probleme i ponovo uspostavili prevoz boksita i bakarnog koncentrata, navodeći da žele da vjeruju u takva optimistična i obećavajuća saopštenja, ukazujući da se ne smije zanemariti uloga svih zaposlenih koji su preko njihovih organizacija skrenuli pažnju na dešavanja u toj kompaniji i dali do znanja da neće biti nijemi posmatrači gašenja firme. Ostaju, kako navode, pri zahtjevu da direktorica Dušanka Dragojević i predsjednik borda Miroslav Brajović podnesu ostavke. – Iako nas je izvršna direkto-

rica Dragojević optužila da „radimo za interese drugih“, vjerovatno sudeći na osnovu sopstvenih principa i metoda rada, uspjeli smo da tokom razgovora sa resornim ministarstvom predočimo realnu sliku i stanje u kom se Montekargo našao, a samim tim i primorali našu upravu na hitnu reakciju i da izađu sa jasnim planom i daljim koracima –saopštili su sindikaci. Ukazuju da se nameće pitanje kako je menadžmentu pošlo za rukom da riješe krizu u jednom danu, dodajući da je simptomatično kako se brzo riješila geopolitička kriza, štrajkovi radnika Rudnika boksita, problem nedostatka RGS vagona i kontejnera za prevoz bakarnog koncentrata. – Takođe, nejasno nam je obećanje i obraćanje predsjednika

borda, koji sa ponosom ističe da „iako ne radimo ništa imaćemo plate tri mjeseca“, što zvuči kao ozbiljan strateški i poslovni plan, mora se priznati. Posebno ako se iznese podatak da je na dan 24. 6. 2024. godine, zarada za jun iznosila 128.000 eura, a za isplate plata i ostale troškove, tj. za održivo poslovanje za jedan mjesec potrebno je 650.000 do 700.000 eura – navode iz sindikalnih organizacija. Dodaju da menadžment može osporiti tu računicu ukoliko tvrde da ona nije tačna. – Upitna je i tvrdnja sadašnje uprave da su podaci o finansijskim sredstvima ove državne firme predmet poslovne tajne, pa su tako javnost, a i zaposleni ostali uskraćeni za tačnu i realnu sliku o finansijskim prilikama i mogućnostima ove

Ministar energetike na neformalnom sastanku sa predstavnicima Energetske zajednice Regionalnom saradnjom do veće sigurnosti u snabdijevanju strujom

PODGORICA-Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) iniciraće snažniju regionalnu saradnju operatora prenosnih sistema regiona, kako bi se povećala sigurnost snabdijevanja potrošača regiona, saopštio je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović On je tu ideju iznio na neformalnom sastanku u Banjaluci, a čelni čovjek Energetske zajednice Artur Lorkovski podržao, kako bi se u što većoj mjeri izbjegli poremećaji u napajanju električne energije, kakav se desio 21. juna. -Osnovna ideja, a ujedno i me-

đukorak dok zemlje regiona ne transponuju evropske regulative i uspostave koordinisano računanje prekograničnih kapaciteta i sigurnosti (CCR i SOR), je da se omogući sprovođenjenje redispečinga (koordinisana promjena proizvodnje elektrana u cilju upravljanja mrežnim zagušenjima) kao jedne od remedijalnih mjera - navodi se u saopštenju. To bi, kako se dodaje, podrazumijevalo još veći stepen regionalne koordinacije i saradnje na polju sigurnosti napajanja regiona električnom energijom. R.E.

Podaci Monstata o broju stoke u prošloj godini Broj muznih krava u padu za 5,3 odsto

PODGORICA-U Crnoj

Gori brojno stanje stoke na dan 1. decembar 2023. u odnosu na 1. decembar 2022. godine, bilježi pad u ukupnom broju goveda i ovaca, pokazuju podaci Monstata.

-Ukupan broj goveda iznosi 68.826 i u odnosu na prošlu godinu manji je za 2,8 odsto. Trend smanjenja ukupnog broja muznih krava i dalje se nastavlja i to za 5,3 odsto – kazali su iz Monstata.

Statističari su izračunali da je u odnosu na prošlu godinu, u ovčarstvu prisutno smanjenje u ukupnom broju grla za 3,9 odsto, dok je broj muznih ovaca manji za 2,4 odsto. Broj koza je na istom nivou kao

i 2022. godine. Ukupan broj svinja bilježi manji pad za 1,2 odsto u odnosu na prošlu godinu, i iznosi 24.227. Ukupan broj živine u prošloj godini veći je za 1,2 odsto. Najveće učešće imale su kokoške nosilje čiji je ukupan broj 801.926 i u odnosu na prošlu godinu bilježi pad od 2,4 odsto. Ukupna proizvodnja mlijeka u Crnoj Gori (kravlje, ovčije i kozje mlijeko) u 2023. godini iznosila je 169,37 miliona litara, od čega najveći dio čini kravlje mlijeko (90,2 odsto). Prosječna količina mlijeka po kravi je 3.348 litara. Ukupno proizvedena količina vune je 200 tona. U Crnoj Gori lani je ukupno proizvedeno 183,79 miliona komada jaja. S.P.

kompanije. Još jedna protivrječnost i nekorektan odnos prema zaposlenima u Montekargu je i obmana od strane menadžmenta i dezinformacija da će prijedlog novog kolektivnog ugovora biti dostavljen Ministarstvu prvog radnog dana u 2023. godini, da bi predstavnici sindikata Montekarga od resornog ministarstva dobili informaciju da je taj prijedlog njihovu adresu stigao tek u martu ove

godine – navode sindikalci. Izrazili su sumnju da se prave opstrukcije zarad tuđih ciljeva, ali ne od njihove strane, ,,već od strane onih koji u tom preduzeću donose odluke zarad kojih interesa i u koju svrhu, budno i savjesno oko radnika će pratiti i neće dozvoliti da prođe neopaženo“. – Uz opravdanu bojazan da su ovi optimistični poleti i obećanja menadžmenta bez pokrića i kratkoročnih efekata, ističemo i naglašavamo da ćemo pratiti dalji razvoj situacije i zauzeti se za ostvarenje ciljeva i interesa Montekarga, pa samim tih i svih zaposlenih u kompaniji koji istu doživljavaju kao svoju kuću i ni na koji način nećemo biti nijemi posmatrači kad se radi o egzistencijalno važnim pitanjima za nas i naše porodice, a pravo i mogućnost rada i zarade ličnog dohotka je svakako jedno od tih – zaključili su iz sindikalnih organizacija Montekarga. Radnici su se prošlog ponedjeljka okupili ispred sjedišta kompanije nezadovoljni platama i radom menadžmenta tražeći njihove ostvavke. Na istom skupu novinarima su se obratili i Dragojević i Brajović koji su ukazali na probleme sa kojima se nose i obećali njihovo brzo rješavanje. Sedam dana kasnije iz menadžmenta je saopšteno da je ponovno uspostavljen prevoz boksita i bakarnog koncentrata, te da će od jeseni biti ponovo uspostavljen i prevoz automobila. M. Lk.

Boris Mugoša

Sa ranijeg protesta radnika Montekarga

m. babović

PODGORICA - Bez adekvatnog meteorološkog radara, za čiju su nabavku procedure pokrenute tek ove godine, u Crnoj Gori nije bilo uslova za predviđanje i tačno lociranje područja koje će pogoditi oluja, kakva je prije dva dana na jugu i centralnim djelovima zemlje prouzrokovala ljudske žrtve i proizvela velike materijalne štete, uključujući i višemilionske na efektivi za manipulaciju tereta u Luci Bar, gdje su uništena sva tri pretovarna mosta.

To proizilazi iz zvaničnih odgovora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) na pitanja Pobjede upućena direktorici te ustanove Dušici Brnović o tome da li se, shodno obavezama koje proističu iz Zakona o meteorološkim poslovima, može postaviti pitanje odgovornosti te institucije za srazmjere štete i posljedica koje su se odigrale u utorak sredinom dana.

Iz te institucije koja, osim tehničkih, kuburi i sa nedostatkom stručnih kapaciteta, odnosno ljudstva koje bi bilo angažovano 24/7 za praćenje u realnom vremenu i izdavanje blagovremenih upozorenja, najavili su da se ove godine konačno krenulo sa procedurom nabavke radara. – Zavod je već započeo proceduru nabavke i instalacije meteorološkog radara. Tokom 2024. godine planirana je izrada projektne dokumentacije.

U narednom periodu, uključivanjem stručnjaka i zajedničkim zalaganjem, obezbijedićemo temelje za uspješno sprovođenje nabavke i instalacije meteorološkog radara –navedeno je sinoć u odgovorima Pobjedi iz ZHMS. Podsjetimo, MUP-ov Direktorat za vanredne situacije nije u ponedjeljak izdao saopštenje o rizicima niti crvenom meteo alarmu, uz objašnjenje da takve podatke u predviđenoj proceduri nijesu dobili od Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, dok su iz ZHMS nakon oluje saopštili da nijesu mogli predvidjeti njen razvoj i kretanje. Sem predikcije i najava da će postojati uslovi za razvoj grmljavinskih procesa i nepogoda, koje su dan ranije kvalifikovali na svom zvaničnom sajtu kao narandžastu za centralnu, odnosno žutu za južnu regiju.

Posljedice

Jak olujni vjetar praćen obilnom kišom, koji je prije dva dana pogodio južni i centralni dio Crne Gore, protutnjio je za petnaestak minuta, ali je odnio i dva života. Poginuli su turski državljanin, radnik na kranu na građevini u Čanju i Tivćanin koji je preminuo od udara groma na Luštici. U Petrovcu je, prema informacijama iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije jedna osoba spašena iz mora, dok je služba Nacional-

Meteo radar stigao do projektne dokumentacije

nih parkova evakuisala dvoje stranih državljana koji su se zatekli na turističkom brodiću na Skadarskom jezeru. U Baru je prilikom rušenja sva tri pretovarna mosta povrijeđen jedan radnik. Uzrok nezapamćene havarije u Baru ispituje Osnovno državno tužilaštvo u tom gradu. To je Primorskom portalu potvrdio rukovodilac ODT

Radovan Đurišić. Procjena štete je u toku, a tek predstoji zahtjevan posao uklanjanja uništenih mostova i pronalaženje alternative za pretovar robe.

Podršku Luci Bar juče je tokom obilaska najavila i predsjednica Privredne komore Nina Drakić, dok je izvršni direktor Luke Ilija Pješčić kazao da su u stalnoj komunikaciji sa resornim ministarstvom i Vladom iz koje su, prema njegovim riječima, najavili prvi set pomoći nakon procjene štete.

Vremenske neprilike su nalagale da kranovi budu fiksirani, odnosno na njima aktivirane mehaničke kočnice, budući da ne postoji savremeni sistem jer se radi o infrastrukturi staroj četiri i po decenije, koja je u upotrebi od 1977. godine.

(Ne)moguća misija

Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju sinoć je Pobjedi rečeno da zbog nepredvidljive prirode atmosferskih

Procjena rizika od katastrofa

Nacionalna procjena rizika od katastrofa, iz decembra 2021. godine i na njoj temeljena Procjena sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa (2023. godine) ključni su dokumenti koji jasno markiraju što sve kao zemlja moramo da uradimo kako bi se na adekvatan način nosili sa različitim izazovima, od klimatskih

nepogoda koje su zadesile Crnu Goru u utorak, ta ustanova na osnovu trenutno raspoloživih tehničkih kapaciteta i softverskih rješenja nije bila u mogućnosti sa sigurnošću predvidjeti preciznu lokaciju i intenzitet vremenske nepogode kroz prognozu za dan unaprijed.

– Poput veoma teškog, tj. nemogućeg, prognoziranja gdje će se u sudu vode koji se zagrijava do tačke ključanja, pojaviti mjehurić, slično možemo posmatrati i pojavu kumulonimbusnog oblaka, koji je neraskidivo vezan sa jakim udarima vjetra, grmljavinom i gradom, u atmosferi. Jedino moguće jeste procijeniti potencijalnu oblast na kojoj se može očekivati njegov razvoj, uz nemoguće preciziranje lokacije i brzine razvoja – naveli su iz ZHMS.

promjena, zemljotresa, drugih prirodnih nepogoda kao i potencijalnih akcidenata ili zagađenja. U dokumentima koje je u saradnji sa brojnim institucijama publikovao Direktorat za vanredne situacije MUP-a, navedena je i potreba nabavljanja radara koji bi pomogli unapređenju, odnosno

Naglasili su da u slučajevima već formiranih tzv. mezorazmjernih olujnih sistema sa ćelijskim olujama ili izolovanih ćelija koje se premještaju, jedino je uz pomoć radara i/ ili visinskih radiosondažnih mjerenja moguće praćenje razvoja, pravca kretanja i intenziteta.

Takva oprema bi omogućila takozvano predočavanje (nowcasting) na do dva sata unaprijed upravo uz odgovarajuće softvere, „koji računaju prognozu u odnosu na prethodne radarske odraze, poboljšava preciznost prognoze ekstremnih vremenskih događaja“. – Nažalost, naš Zavod ne sprovodi radiosondažna mjerenja, a ne posjeduje ni radar koji bi omogućio izradu prognoze predočavanja. Radari iz država okruženja pokriva-

postizanju efikasnosti sistema ranog upozorenja koji podrazumijevaju i nabavku adekvatnih radara, uključujući i tzv. meteo radar koji omogućava adekvatno reagovanje u slučaju pojave i razvoja vanrednih nepogoda ili superćelijskih oluja, kao i pojava „pijavica“ ili mini tornada na moru i kopnu.

ju dio teritorije Crne Gore uz veliku nepreciznost u pojedinim oblastima usljed kompleksnog reljefa, pa nijesu relevantni za posmatranje polja refleksivnosti i padavina na cjelokupnoj teritoriji naše države – naveli su iz Zavoda.

PRePoRuKe NaKoN NesReće iZ 2018.

Da je nabavka meteo radara prijeka potreba, ukazuje se sa različitih adresa, formalno ili neformalno duže od deceniju, ali i pored činjenice da svi strateški dokumenti iz ove oblasti naglašavaju neophodna tehnička i kadrovska unapređenja za adekvatno suočavanje sa potencijalnim rizicima od katastrofa, Crna Gora do danas nema takav sistem koji, prema nezvaničnim procjenama, košta oko dva miliona eura.

Apel za nabavku sistema uputila je još prije šest godina i Nacionalna komisija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, događaja koji ugrožavaju sigurnost željezničkog saobraćaja, i pomorskih nezgoda i nesreća.

To tijelo je od osnivanja istraživalo slučajeve nesreća i ozbiljnih nezgoda iz sva tri vida saobraćaja za koje je osnovana, a u svakoj sigurnosnoj istrazi su uzimali u obzir faktor vremena, u smislu meteorološkog stanja u momentu događanja neke nesreće ili ozbiljne nezgode. Kako se navodi u sigurnosnim preporukama Komisije koje su u decembru 2018. godine upućene resoru Ministarstva saobraćaja i pomorstva (nakon analize nesreće i pogibije paraglajderista kod Budve), naglašeno je da je potrebno hitno pokrenuti inicijativu za nabavljanje meteoroloških radara.

– U posljednje četiri godine smo evidentirali nekoliko slučajeva nesreća i ozbiljnih nezgoda koji su kao uzrok imali naglo pogoršanje meteo situacije, a u kojima je bilo i ljudskih žrtava. U nesreći tandem paraglajdera u reonu Brajići – Bečići u kojoj su poginula dva lica, takođe je kao jedan od najdirektnijih uzroka bilo naglo pogoršanje meteo situacije.

Komisija je mišljenja da bi svi ovi slučajevi bili izbjegnuti da postoji sistem bliskog upozorenja o nailasku lošeg vremena, oluje sa kišom, jakim vjetrom i slično. Ključni faktor ovakvog sistema upozorenja je meteorološki radar i iz tog razloga Komisija izdaje Sigurnosnu preporuku Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, navodi se u dokumentu iz decembra 2018. godine, u koji je Pobjeda imala uvid.

Od tada je prošlo šest godina, uslijedile su i ozbiljne studije i presjeci stanja poput Nacionalne procjene rizika o katastrofama i prateće procjene sposobnosti upravljanja rizicima od katastrofa, koje takođe markiraju potrebu nabavke radara, ali to nije rezultiralo konkretnim potezima četiri vlade koje su upravljale državom u navedenom periodu. i. PeRić

ToTalna havarija: Urušeni pretovarni mostovi u Luci Bar, čija je odgovornost- ispituje i tužilaštvo

Na ponovljeni konkurs za zaštitnika prava građana u Javnom servisu prijavilo se petoro kandidata

Novinar Dana i urednik

TV 7 kandidati za

ombudsmana RTCG

PODGORICA – Nakon propalog prethodnog konkursa za ombudsmana

Radio-televizije Crne Gore, na ponovljeni javni poziv prijavilo se petoro kandidata, dvoje zaposlenih u toj kući - dosadašnja ombudsmanka Danijela Popović i novinar Žarko Božović, dugogodišnja novinarka te kuće u penziji Vesna Pejović, sportski novinar dnevnih novina Dan Todor Brajković i glavni i odgovorni urednik Televizije 7 Milutin Stijepović, saznaje Pobjeda.

Savjet RTCG nije 13. juna uspio da izabere novog zaštitnika prava građana u Javnom servisu, jer nijedno od četvoro kandidata prijavljenih na taj javni poziv za izbor ombudsmana nije na tajnom glasanju dobilo glasove većine prisutnih članova.

Na prvobitnom konkursu osim Popović, Božović i Brajkovića, učestvovala je i dugogodišnja novinarka Javnog servisa i predsjednica

Reprezentativne organizacije sindikata RTCG Slavica Kruščić-Vasović

O izboru se tada izjašnjavalo svega pet članova Savjeta, a po jedan glas su dobili Popović, Božović i Brajković, dok su dva glasačka listića bila prazna, pa je Savjet RTCG odlučio da raspiše novi konkurs sa kraćim rokovima, što je i učinjeno 14. juna sa rokom za dostavljanje prijava do 28. juna. Izbor novog ombudsmana, zbog isteka mandata Danijeli Popović, pratile su kontroverze jer je pravna služba kandidaturu Brajkovića, koji se prijavio i na ponovljeni konkurs, ocijenila kao ispravnu, iako je upitno da li je ispunjavao propozicije konkursa, s obzirom da se od kandidata za ombudsmana zahtijeva najmanje deset godina radnog iskustva u audio-vizuelnim medijima. Osim toga što je u pitanju novinar u štampanom mediju, potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković problematizovala je i njegove lične veze sa predsjednikom Savjeta Veselinom Drljevićem, jer je riječ o generalnom sekretaru Udruženja sport-

skih novinara Crne Gore, čiji je predsjednik sam Drljević. I pored činjenice da portal Dan postoji u formi koja ima audio-vizuelne sadržaje najduže tri godine, pravna služba RTCG, ali i ostali članovi Savjeta, prihvatili su ovakvu argumentaciju i ocijenili kandidaturu Brajkovića kao validnu, a Drljević je odbio da se izuzme iz glasanja, tvrdeći da tu nema nikakvog konflikta interesa, iako je potvrdio da je prijatelj sa njim i da je ponosan na to prijateljstvo. Ombudsmanka Popović, koja se ponovo javila na konkurs, tokom svog mandata donijela je veliki broj mišljenja na prigovore na profesionalno izvještavanje Javnog servisa.

Njena mišljenja su često bila tema rasprava na sjednicama Savjeta RTCG, posebno kada nijesu bila u skladu sa mišljenjem menadžmenta i članova koji su bliski generalnom direktoru Raoniću.

Žarko Božović, još jedan od kandidata za ombudsmana RTCG, dospio je u fokus javnosti početkom prošle godine kada mu je zabranjeno da koristi Ustavom zagarantovanu jotovanu varijantu crnogorskog jezika na Radiju Crne Gore. Vesna Pejović je dugogodišnja novinarka RTCG u penziji, a bila je urednica Satelitskog progama, ali i Redakcije programa za italijanski jezik. Ona je nakon početka ruske agresije na Ukrajinu kritikovala „oslobodilački“ menadžment RTCG za autistično ponašanje, uz podsjećanje da je nezakoniti generalni direktor Boris Raonić „čim je zasio u fotelju ukinuo i iz sistematizacije radnih mjesta, između ostalih, izbacio i odjeljenje za italofonsku saradnju“. Riječ je o asocijaciji javnih servisa, sa sjedištem u Rimu u čije je članstvo RTCG primljena 2016. godine. Milutin Stijepović, aktuleni glavni i odgovorni urednik Televizije 7, od 1997. do 2014. godine radio je kao novinar i urednik na Javnom servisu, nakon čega je u dva mandata bio direktor Radio Televizije Nikšić. Učestvovao je i na konkursu za izbor generalnog direktora RTCG 2021. godine. D. MIHAILOVIĆ

Promovisanje fašizma u Starom Baru uznemirava građane, tužilaštvo

PODGORICA - Majice sa likovima ratnih zločinaca Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Dragoljuba

Draže Mihailovića... se prodaju u Starom Baru, o čemu je javnost prošle sedmice obavijestio odbornik Liberalne partije u Baru Ammar Borančić. On je uz saopštenje za javnost dostavio i fotografije spornog štanda, ukazujući na širenje mržnje i nacionalizam u jednoj mirnoj multinacionalnoj i multikonfesionalnoj sredini kakva je Bar. Fotografije su objavljene prije nekoliko dana, a Pobjeda očekuje odgovore najavljene iz Višeg državnog tužilaštva koje je, kako se ispostavilo, nadležno za ovaj slučaj.

(NE)NADLEŽNOSTI

Pobjeda je prvo kontaktirala ODT Bar u kojem su kazali da nije u njihovoj nadležnosti, zatim je redakcija iz Višeg upućena na Vrhovno državno tužilaštvo. Iz Vrhovnog državnog tužilaštva su juče kazali da je krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje u nadležnosti viših državnih tužilaštava.

– Povodom Vaših pitanja možete se obratiti Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koje je nadležno i za teritoriju Opštine Bar – odgovorili su iz Vrhovnog tužilaštva.

Na pitanja juče upućena Višem državnom tužilaštvu Pobjeda očekuje odgovore. Nijedno tužilaštvo od kojeg je Pobjeda dobila odgovor nije navelo da će obavijestiti nadležno, Više tužilaštvo, o informacijama koje su dobili javnim saopštenjem Borančića ili kroz novinarska pitanja o javnom veličanju nacionalističke ideologije, ratnih zločinaca, širenju vjerske i nacionalne mržnje, što je sve kažnjivo Krivičnim zakonikom, a obrađeno u članu 370.

U subotu je Pobjedi odgovoreno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Baru da nemaju informacije o veličanju ratnih zločina na teritoriji Opštine Bar.

– Eventualna prodaja majica sa bilo kojim likovima je u nadležnosti inspekcije, koje bi u slučaju sumnje na posto-

PODGORICA - Ni nakon šest mjeseci Etički odbor Univerziteta Crne Gore nije ustanovio da li je Radenko Šćekić, direktor Istorijskog instituta, prekršio pravila akademskog integriteta, odnosno da li je plagirao rad. Centru za građansko obrazovanje (CGO) je prof. dr Božidar Popović, predsjednik Etičkog odbora, saopštio da se rok za odluku Komisije produžava do 25. septembra 2024. godine. CGO je u saopštenju istakao i činjenice da je taj dopis datiran na 21. jun, a da je jula stigao na adresu CGO-a. U dopisu predsjednika Etičkog odbora se navodi da je 11. juna Komisija iz društvenih

Nacionalistička i ratni zločinci nekažnjiva turistička ponuda

Promovisanje fašističke ideologije javnom prodajom njenih simbola, odnosno istaknutih predstavnika koji su i osuđeni za masovne zločine produbljuje podjele i podstiče mržnju, što je zabranjeno i kažnjivo i Ustavom i zakonima te ovim putem apelujemo na Više državno tužilaštvo da reaguje, u skladu sa svojim ovlašćenjima - napisala je Medenici izvršna direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević

janje bilo kojeg krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti obavijestile tužilaštvo koje bi onda procesuiralo eventualne izvršioce – odgovoreno je Pobjedi iz ODT Bar.

Kazali su i da to tužilaštvo može samoinicijativno da pokrene postupak i to čini kad god dođe do informacija koje ukazuju da u konkretnom slučaju postoje elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. R ukovodilac ODT Bar, tužilac Radovan Đurišić je rekao i da u konkretnoj situaciji ne postoje elementi krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti iz nadležnosti ODT Bar. Pobjeda je nakon ovog odgovora pisala i Upravi za inspekcijske poslove, iz koje su nam odgovorili da je u njihovoj nadležnosti kontrola robe koja se prodaje na štandu, odnosno da Tržišna inspekcija može da provjerava da li majice imaju deklaraciju i porijeklo, ali ne i natpisi ili likovi koji se na njima nalaze.

Ipak, u odnosu na temu i motive na majicama, iskazali su zabrinutost i kazali da će novinarska pitanja uzeti za ozbiljno i kao inicijativu, kako bi izvršili kontrolu štanda koja je u njihovoj nadležnosti.

HRA PISALA MEDENICI

Na informaciju o štandu na kojem se prodaju majice sa likovima presuđenih ratnih zločinaca reagovali su mediji i pojedine NVO, tačnije Akcija za ljudska prava (HRA) koja je juče pisala rukovoditeljki Višeg državnog tužilaštva Lepi Medenici.

Oni su u obraćanju kazali da su dobili informacije da se u Starom Baru promovišu lik, djelo i ideologije ratnih zločinaca Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Dragoljuba Draže Mihailovića – Podsjećamo da su Mladić i Karadžić osuđeni za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Mihailović je za vrijeme Drugog svjetskog rata, preko svojih komandanata, rukovodio i operacijom etničkog čišćenja Muslimana na

prostoru Bijelog Polja, Pljevalja i okolnog područja, sarađujući sa okupatorskom fašističkom koalicijom. Ovakvo postupanje neposredno podstiče nacionalnu i vjersku mržnju prema Bošnjacima i Muslimanima kojih, prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori ima oko 74.000, a koji u Starom Baru svakako predstavljaju većinsko stanovništvo – piše u obraćanju HRA rukovoditeljki nadležnog Višeg državnog tužilaštva.

Nakon što je imao problem sa prebacivanjem rada sa ćirilice formirao Etički odbor za pola godine nije mogla da uporedi

nauka obavijestila to tijelo da za vrijeme koje joj je povjereno nije mogla da utvrdi da li se izvori koji se pojavljuju u analizi softvera (vebsajtovi) preuzeli sadržaj iz istih izvora koje je autor naveo u radu. Komisija je, piše u dopisu, zatražila dodatno vrijeme kako bi utvrdila sve činjenice. U CGO problematizuju ovaj dopis i činjenicu da se rok produžava.

– Sada Popović navodi da Ko-

misija ne može u prvobitnom zakonskom roku (koji je bio do 25. juna), utvrditi je li Šćekić plagirao ili su Wikipedia i slični otvoreni sajtovi, ali i autori koji su objavili tekstove prije njegovog rada, od njega plagirali!? – saopštio je CGO. Ističu da se radi o još jednom nevještom pokušaju rukovodstva UCG da ovaj slučaj zatvori bez profesionalnog pristupa u postupanju prema inicijativi koju je CGO predao, krajem

decembra 2023, uz materijal koji upućuje da je Šćekić plagirao i time prekršio Etički kodeks UCG, kao i sa zahtjevom da se do razjašnjenja tog pitanja obustavi Šćekićev izbor na poziciju direktora Istorijskog instituta. Radenka Šćekića je 29. decembra prošle godine UO UCG jednoglasno izabrao za direktora Istorijskog instituta. Tada je ocijenjeno da je neosnovana inicijativa CGO da se obustavi

Štand u Starom Baru

još bez reakcije

ideologija nekažnjiva ponuda

Istakli su i da su ih mještani Starog Bara obavijestili da promocija ratnih zločinaca od strane iste osobe na isti način traje već duže vrijeme, često i uz propratne ratnohuškačke pjesme.

– Građani Bara su izuzetno uznemireni, a svako uznemiravanje na ovaj način predstavlja i kršenje javnog reda i mira - naglasili su u pismu. Javno negiranje ratnih zločina i podržavanje zločinaca na način koji može izazvati mr-

žnju zabranjeno je članom čl. 370 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.

- Promovisanje fašističke ideologije javnom prodajom njenih simbola, odnosno istaknutih predstavnika koji su i osuđeni za masovne zločine produbljuje podjele i podstiče mržnju, što je zabranjeno i kažnjivo i Ustavom i zakonima te ovim putem apelujemo na Više državno tužilaštvo da reaguje, u skladu sa svojim ovlašćenjima - napisala je Medenici izvršna direktorica HRA

Tea Gorjanc-Prelević.

KZ PREDVIĐA I ZATVOR

Prema Krivičnom zakoniku, u dijelu koji tretira izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, propisano je da ko javno podstiče na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.

Navedeno je da će se kazniti i svako ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju prema grupi lica ili članu takve grupe, ukoliko su ta krivična djela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Crnoj Gori ili međunarodnog krivičnog suda. J. MARTINOVIĆ

ćirilice na latinicu, Komisija koju je uporedi podatke sa otvorenih sajtova

Šćekića?

njegov izbor i podnijeli prijavu u kojoj navode da je plagirao određeni rad. Predsjednica UO prof. dr Rajka Glušica rekla je na sjednici da su oni organ koji mora donositi odluku u skladu sa procedurom i da ne mogu da ignorišu većinsku volju Instituta, gdje je Šćekić predložen da bude direktor. Kazala je da nemaju pravo da intervenišu i da će reagovati ako se ispostavi da su tačne optužbe

Pacijentkinja koja čeka transplantaciju bubrega kaže da su je nadležni obavijestili da idu sjutra u Bjelorusiju i da se očekuje da oboljeli uskoro budu pozvani da se riješi njihov problem

PODGORICA – Delegacija

Crne Gore trebalo bi između 10. i 14. jula da boravi u Bjelorusiji, kako bi potpisali sporazum sa klinikom u Minsku o transplantaciji organa, rekla je Pobjedi pacijentkinja Tanja Stanojević da su joj tu informaciju saopštili iz Ministarstva zdravlja.

Na transplantaciju bubrega čeka 57 pacijenata, a najmlađi ima 17 godina. Pacijenti su nedavno organizovali protest ispred Ministarstva zdravlja, tražeći da im se spasu životi. Tada su dobili obećanje ministra zdravlja da će riješiti problem, te su odustali od radikalizacije u sklopu koje su pojedini htjeli da odbiju dijalizu i tako dovedu život u opasnost.

PRIPREME

– Upravo sam pošla na dijalizu, ali možemo da razgovaramo. Rekli su nam iz Ministarstva zdravlja da će definitvno sada da potpišu taj sporazum. To nam je rekao i direktor Nefrologije – kaže Stanojević. Objašnjava šta znači za pacijente potpisivanje tog sporazuma. Kaže da su u komunikaciji sa tamošnjom klinikom, osobom koja je glavna za razgovor sa strancima, te da prvo što treba da urade jeste da pošalju određene nalaze. Procedura nalaže da pošalju ultrazvuk srca, koji ne smije biti stariji od pola godine, rendgen pluća i posljednje nalaze. Stanojević kaže da im je onda rečeno da će iz klinike odgovoriti kada će biti primljeni na prvi pregled.

– Vjerovatno ćemo čekati mjesec i po, dva, kad će nas pozvati. To je u suštini pregled, što se kaže u narodu, od palca do dlake na glavi. Traje sve to pet dana u Minsku. Nakon toga se vraćamo kući i čekamo poziv kada bude adekvatan bubreg za nas. Moramo da budemo pripravni. Nekada se desi poziv za nedjelju dana, mjesec, pola godine. Sve to zavisi od krvne grupe, koliko je učestala ili nije – rekla je ona. Kaže da se trenutno užasno osjeća.

– Da, nije mi dobro. Imam guše-

Nada u sporazum za novi život

nje, višak tečnosti, srce je oslabilo. Pridružilo se masu drugih oboljenja. Dijaliza na koju idem pet godina je zlo. Svaki zdravi organ je načet. To je nužno zlo – kaže pacijentkinja. Dodaje da se bore za nadu da će što prije biti pozvani. – Ta nada nas drži, da ne gledamo smrt u oči svake sekunde, već da se sve završi tom transplantacijom – kaže ona. Komentarišući nedavne proteste kojim su tražili od nadležnih da reaguju i spasu njihove živote, Stanojević je rekla da su donosioci odluka dobro znali da ne smiju da dopuste radikalizaciju. – Bili smo spremni, prva ja da svoj život žrtvujem za sve, koji čekaju. Ozbiljno su shvatili problem. Sve se po hitnoj proceduri odradilo. Ovo je revolucija ispisana preko noći. Nikada se ovo nije desilo – rekla je ona. Ministar Vojislav Šimun je nedavno, nakon razgovora sa pacijentima, ispričao novinarima da je susret bio produktivan, te

je istakao da su uputili niz dopisa i Ministarstvu vanjskih poslova, državama u kojima se može realizovati transplantacija, poput Bjelorusije, Emirata... Razgovarao je, kako je dalje naveo, sa svim relevantnim direktorima ustanova, iz Fonda za zdravstveno osiguranje, Kliničkog centra, i da su utvrdili formalno pravni način kako da pacijenti ostvare uslugu koju traže. Ljekari, prema njegovim riječima, su stava da je neophodno da se posjete klinike u kojima bi se obavile transplantacije da bi se uvjerili da su tamošnji uslovi adekvatni. – Nakon te vizite, uz formalno pravno rješenje putem Fonda moći ćemo da zadovoljimo potrebe pacijenata – rekao je Šimun. Upitan da li obećava da će se obaviti transplantacije, ministar je odgovorio da sa svojim pravnim timom nije uočio prepreku, ali da ne može da licitira kada bi se tačno taj proces realizovao. – Očekujemo da to bude u što

Stanojević nakon razgovora pacijenata sa ministrom Šimunom

skorijem periodu i to nam je prioritet – rekao je Šimun. Ministar Šimun je novinarima kazao i da dogovaraju sa nekoliko klinika iz regiona da povrate transplantacioni program sa živog donora. Najavio je da će od jeseni da pokrenu kampanju.

IZl JEčENJE

Nedavno smo pisali o pacijentu Feridu Skenderoviću koji je prošao kroz transplantaciju bubrega u Turskoj i da se danas osjeća odlično. Donor je bio njegov brat, a postupak je finansiran o privatnom trošku. Preuzeli su sve u svoje ruke, jer, kako nam je tada ispričao Skenderović, ako to ne uradite, kada vas u Crnoj Gori priključe na aparat za dijalizu, ostajete tamo vezani i zaboravljeni.

Tada su nam nadležni saopštili da je na listi čekanja za transplantaciju organa u Crnoj Gori 95 pacijenata.

Bubreg je potreban za njih 59, jetru čeka njih 17, pluća deset pacijenata, dok srce čekaju tri pacijenta.

Kada su u pitanju djeca - na listi čekanja za transplantaciju jetre su tri pacijenta, a bubreg čekaju tri pacijenta.

Lista čekanja se mijenja i ažurira shodno medicinskim indikacijama, koje se određuju u Kliničkom centru Crne Gore. – Mogućnost da se transplantirate, a da ste iz Crne Gore je svedena na to da ste osuđeni da sami nađete donora koji vam je krvni srodnik do četvrtog koljena. Ukoliko niko iz familije nije u mogućnosti da vam donira bubreg, osuđeni ste na dijalizu do kraja života – rekao je Skenderović. Donosioce odluka je kritikovao i zaštitnik ljudskih prava i sloboda, pa je u izvještaju o radu za prošlu godinu pozvao nadležne da hitno reaguju. Iz Ministarstva su tada najavili da će unaprijediti stanje. N. ĐURĐEVAC

koje se stavljaju na teret Šćekiću. Istakla je da je drugo tijelo nadležno za žalbe koje se tiču optužbi da je Šćekić plagirao rad.

To drugo tijelo je Etički odbor kome se CGO i obratio u decembru prošle godine. Nakon četiri mjeseca, u aprilu ove godine, od predsjednika Etičkog odbora prof dr. Božidara Popovića CGO dobija dopis u kome je on od njih tražio da konvertuju tekst prof. dr Radenka Šćekića na latinicu, jer softver ne prepoznaje ćirilicu te da UCG nema mogućnosti da provjeri autentičnost radova na ćiriličnom pismu.

Ovo je nakon nedjelju dana demantovao prorektor za nastavu na UCG, prof. dr Veselin Mićanović, koji je, objašnjavajući mjere i mehanizme zaštite od plagijata za Gradsku TV kazao: – Mi rad sa ćiriličnog pisma prebacimo na latinično i izvršimo provjeru, tako da, ne desi se da rad koji je pisan na ćirilici prođe bez provjere plagijata – kazao je prof. dr Mićanović Gradskoj TV. CGO je nakon toga javno zamolio rektora UCG Vladimira Božovića da decidno objasni akademskoj i široj zajednici šta je tačno u dijelu zvaničnih izjava/dopisa nadležnih oko mogućnosti provjere plagijata.

– Sad imamo novo važno pitanje – ko govori istinu: Mićanović ili Popović? I, ako Popović ne govori istinu, da li je to bio još jedan način da, pored odugovlačenja u postupanju po inicijativi CGO, zaštiti Radenka Šćekića i po čijem je to nalogu – pitali su tada iz CGO rektora Božovića. Odgovor nije stigao, ali jeste produženje rada Komisije koja treba da utvrdi izvore i uporedi sajtove.

– Ovo ukazuje na nastavak stare i loše prakse na UCG po kojoj oni koji su bliski donosiocima odluka, ovog puta onima na samom UCG, mogu da budu birani na odgovorne pozicije i pored osnovanih sumnji u njihov akademski integritet,

kao i da Etički odbor ulaže više napora da „zataška“ takve slučajeve nego da zaštiti ugled UCG time što će ih prioritetno procesuirati – ističu u CGO. Izbor Radenka Šćekića je problematizovao mr Ivan Laković, viši naučni saradnik na Istorijskom institutu. Laković je tada rekao da je Šćekić nekoliko puta bio interno opominjan zbog neakademskih postupaka i formalno kažnjen javnom opomenom Suda časti UCG zbog povrede Etičkog kodeksa. Laković je rekao da je tekst pod naslovom „Bogatstvo različitosti – očuvanje kulturnog identiteta u vremenu globalizacije“, objavljen u monografiji „Crna Gora na političkoj i kulturnoj mapi

Evrope - CLIO MAP“ plagijat, što je utvrđeno kontrolom plagijarizma. – Nakon konverzije u latinicu utvrđen je procenat od 52 procenta poklapanja sa sadržajem već dostupnim na internetu –kazao je Laković. Šćekić je nakon izbora kazao Pobjedi da njegov izbor nije upitan, jer je izborna procedura sprovedena zakonski. Rekao je tada i da ,,vrednosni stavovi iskazani u optužbi kolege Ivana Lakovića predstavljaju njegovu ličnu impresiju i opterećeni su višegodišnjim ličnim animozitetom prema njemu, te su, stoga, iskazani u izrazito negativnom kontekstu“.

J. MARTINOVIĆ

Policija u Podgorici

uhapsila dvije osobe

Oteli ga zbog duga?

PODGORICA - N. Š. (27) i N. R. (27) uhapšeni su zbog sumnje da su oteli jednu osobu ispred njene kuče, smjestili je u vozilo, a potom uz prijetnje i upotrebu fizičke sile tražili da im preda novac koji oštećeni duguje trećem licu, na račun neizmirenog duga. Oštećenom su u ljekarskom izvještaju konstatovane lake tjelesne povrede. Po nalogu tužioca N. Š. i N. R. su privedeni na dalju nadležnost Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. C. H.

Protiv sina šefa obezbjeđenja Milojka Spajića i njegovog prijatelja podnijete prijave

Milačića i Ramovića sumnjiče za prebijanje dvojice mladića

BUDVA – Protiv dvojice Podgoričana Andrije Milačića i Omara Ramovića podnijete su krivične prijave zbog tuče u noći između petka i subote u blizini diskoteke „Omnia“ u Budvi, u kojoj su nanijeli povrede dvojici mladića. Andrija Milačić je sin službenika Uprave policije Saše Milačića - šefa obezbjeđenja premijera Milojka Spajića Njemu se na teret stavlja krivično djelo nanošenje teških tjelesnih povreda. Tuča se dogodila 29. juna u ranim jutarnjim satima, a događaj su zabilježile i nadzorne kamere, na čijim snimcima se vidi prebijanje dvojice mladića. A. R.

Uhapšene dvije osobe po potjernicama Interpola Beča i Italije

Tražili ih zbog krađe i pranja novca

PODGORICA - Službenici Sektora granične policije na Graničnom prelazu Sukobin, po osnovu međunarodne potjernice Interpola Beč, uhapsili su E. H., državljanku Bosne i Hercegovine. Ona se potražuje na osnovu naredbe koju je izdao tužilac u Beču po odobrenju Okružnog suda, u cilju obezbjeđivanja njenog prisustva u postupku koji se vodi pred nadležnim organima Austrije, zbog krivičnih djela teška krađa, krađa i prevara. Osim toga, po osnovu naše međunarodne potjernice u Italiji je lišeno slobode lice F. B. iz Austrije, koji se potražuje po osnovu naredbe Osnovnog suda u Kotoru zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa i krivičnog djela pranje novca. C. H.

PISMO IZ SPUŽA: Bivši glavni specijalni tužilac tvrdi da ga Specijalno državno tužilaštvo osnova, ispituje za ratne zločine na Dubrovačkom ratištu

Katnić: U životu nijesam nogom kročio u Morinj

PODGORICA – Pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić odbacio je kao ,,gnusne podmetačine“ sve tvrdnje da je tokom rata devedesetih godina u Hrvatskoj činio bilo kakvo djelo protiv civilnog stanovništva – ni vrijeđanje ili ucjenjivanje hrvatskog civila Metodija Prkačina, a kamoli da je kao pomoćnik komandanta ratne uprave Cavtata fizički zlostavljao civila Iva Palicu u sabirnom logoru Morinj. ,,Sve je ovo ispitivano u krivičnom predmetu poznatom kao ,,slučaj Morinj“ i definitivno utvrđeno da u tome nema istine“, istakao je, između ostalog, Katnić u pismu javnosti iz Istražnog zatvora u Spužu.

Pokazalo se, tvrdi Katnić u pismu u koje je redakcija Pobjede imala uvid, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić ,,sve organizovao u ime zavjerenika da me proglase homicidnim“, kako bi pritvorenog bivšeg specijalnog tužioca ,,izolovao od saslušanja svjedoka, sve pod opravdanjem da ih ne napadnem i raskomadam“.

Na taj način je, smatra u pismu, Specijalno državno tužilaštvo postupalo da bi otežalo Katnićev položaj u pritvoru, sve sa ciljem da se ,,godinama drži u Istražnom zatvoru u Spužu“.

LAŽNE OPTUŽBE

Prema tumačenju Katnića, priča o njegovoj homicidnosti je planirana da bi se na taj način bivši glavni specijalni tužilac prikazao da je mentalno bolestan i da je, još prije 32 godine, kao relativno mlad čovjek, počinio djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

– To je jedina logika. Zašto bi mlad čovjek od 33 godine, koji se nalazi na mjestu pomoćnika komandanta komande mjesta u Cavtatu za pravne poslove, dakle da rješava pravna pitanja i pomogne u rješavanju civilnih i društvenih pitanja građana Cavtata, činio takve užase ako nije bolestan? Dakle: tada nije bilo ni potrebe niti prostora za nasilje, ako nijeste bolesni, ako nijeste psihopata. Za obezbjeđenje teritorije postoje potpuno druge jedinice i u konkretnom slučaju one su bile pod komandom vojno-pomorske oblasti u Kumboru –objašnjava Katnić.

Po njemu, nakon istrage koja nije dokazala da postoji ikakva njegova upletenost u kriminalne aktivnosti kavačkog kla-

na i nakon propalih pokušaja da mu se prikači pranje novca ili utaja poreza prilikom radova na porodičnom imanju u Novom Selu, Specijalno državno tužilaštvo je željelo da nastavi progon ,,zaklanjajući se iza dokazano netačnih optužbi“.

Katnić tvrdi da se SDT ,,naslonilo“ na ranije konstruisane optužbe, koje su dokazano bile neosnovane.

– Dok sam još radio u Apelacionom sudu, a kada su neki procijenili da bih mogao postati predsjednik tog suda, na jednu konferenciju ili seminar, ne sjećam se tačno, doveli su Metodija Prkačina, građanina Cavtata, koji je tada govorio da sam mu prijetio, da sam učestvovao u paljenju kuća po

Milivoje Katnić nema nikakvu dilemu o političkoj pozadini njegovog progona. I tvrdi da su Andrija Mandić, nakon pokretanja postupka terorizam u pokušaju oktobra 2016. godine, kao i Nebojša Medojević, poslije otvaranja krivičnog predmeta protiv njega, na brojnim konferencijama za medije, ali obojica i kao poslanici u Skupštini Crne Gore, iznosili tvrdnje da je ratni zločinac i da je silovao građanku Cavtata Julku Kršikapu. ,,Tada sam bio glavni specijalni tužilac, pa smo Specijalnom državnom tužilaštvu Hrvatske i Uskoku dostavili sve podatke i tražili da nas o tome obavijeste. I oni su nas obavijestili da ova osoba nije rođena niti je ikada živjela u Cavtatu!“

Konavlima, te da sam od njega tražio da donese nekakvu pušku iz Dubrovnika. Naravno da sve to nije imalo nikakvog smisla jer je sve ispitivano i dokazane su neosnovane optužbe u krivičnom predmetu poznatom kao Morinj – piše Katnić. Takođe, ističe Katnić, apsolutno je neosnovana, lažna i morbidna priča da je on građanina Cavtata, nedavno preminulog Iva Palicu, udarao ili fizički zlostavljao dok se nalazio u sabirnom logoru u Morinju. – Kako nikada u životu nijesam kročio nogom na lokaciju Morinj, nakon mnogo muka utvrdio sam da taj građanin, ne samo da nikada nije bio u Morinju, već da je tada bio dječak od nekih petnaest godina! Zbog ove prevare, a koju je inače podstakao pomenuti Prkačin, kojeg žele da mi opet stave na teret, taj čovjek koji je iznosio neistine o mom postupanju - gonjen je prekršajno od hrvatskih državnih organa i prekršajno je kažnjen. Sve se to nalazi u spisima predmeta Morinj – ističe bivši glavni specijalni tužilac koji se punih 80 dana nalazi u Istražnom zatvoru u Spužu.

POLITIČKI PLAN DISKREDITACIJE Milivoje Katnić nema nikakvu dilemu o političkoj pozadini njegovog progona. I tvrdi da je Andrija Mandić, nakon pokretanja postupka terorizam u pokušaju oktobra 2016. godine, kao i Nebojša Medojević, poslije otvaranja krivičnog predmeta protiv njega, na brojnim konferencijama za medije, ali obojica i kao poslanici u Skupštini Crne Gore iznosili tvrdnje da je ratni zločinac i da je silovao građanku Cavtata Julku Kršikapu – Onda su tražili i javno od Evropske unije ,,pravdu za ovu osobu“. Tada sam bio glavni specijalni tužilac, pa smo u Specijalnom državnom tužilaštvu zatražili od Specijalnog tužilaštva Hrvatske i Uskoka da dostave sve podatke. Prvo su nas obavijestili da ova osoba nije rođena niti je ikada živjela u Cavtatu, a onda je pozvan Nebojša Medojević da da izjavu i navede osobe od kojih je saznao ove podatke da bi oni bili saslušani kao svjedoci. On je odbio da svjedoči pa je i zato, od sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca, koji je tada bio su-

Milivoje Katnić

Vladimir Novović

nijesam Morinj

– Smislili ste, gospodo Novoviću, Šoškiću i Mandiću da preteknete istek roka od tri mjeseca i da prestane pritvorski osnov iz člana 175, stav 1, tačka 2 Zakona o krivičnom postupku – zaključuje Katnić u pismu iz Istražnog zatvora u Spužu

dija, kažnjen do 30 dana zatvora zbog odbijanja da svjedoči – precizira Katnić, napominjući da sve ove činjenice koje je sada iznio u javnost postoje u spisima predmeta, ali i da sve zna glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, ali oni udaraju dalje – ističe Katnić. Potom opisuje da su Nebojša Medojević i advokat Goran Rodić – koji je u tom momentu bio branilac Milana Kneževića – pisali hrvatskom državnom rukovodstvu da je Milivoje Katnić zločinac i da ga treba hapsiti. Sva je prepiska svojevremeno objavljena na sajtu Specijalnog državnog tužilaštva, ali je sadašnji specijalni državni tužilac, kako ocjenjuje Katnić, na ovaj način ,,otvorio konkurs - ko god hoće da se sad javi dobro je – uništićemo Milivoja“. – Da sam stvarno počinio zločin, zar ne bi reagovala hrvatska država, koja je bila obaviještena? Konačno, u Cavtatu i okolini tada je živjelo više hiljada građana, a za pune trideset i dvije godine, i ovaj građanin i svi drugi imali su prilike da sve prijave hrvatskim državnim organima. I niko to nije učinio. Zato što se ništa nije desilo – ističe Katnić, zaključujući da, osim materijalnih dokaza koje posjeduje, ne može pozvati i neke svjedoke, poput pukovnika Radojevića ili pukovnika Popovića, koji više nijesu živi.

Nema dilemu da je postupak povodom ratnih zločina pokrenut samo iz jednog razloga – da se produži pritvor.

– Smislili ste, gospodo Novoviću, Šoškiću i Mandiću da preteknete istek roka od tri mjeseca i prestane pritvorski osnov iz člana 175, stav 1, tačka 2 Zakona o krivičnom postupku – zaključuje Katnić u pismu iz Istražnog zatvora u Spužu.

D. ĐURANOVIĆ / M. ŽIŽIĆ

4. jul 2024.

SKANDAL: Početak suđenja suspendovanom specijalnom tužiocu odgođen za 16. jul, sutkinja krenula da sudi sama, stranke u postupku je upozorile da je to protivzakonito

PODGORICA – Početak suđenja suspendovanom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću juče je u podgoričkom Višem sudu odgođeno za 16. jul kako bi sutkinja Nada Rabrenović obezbijedila tročlano krivično vijeće sudija koje treba da sudi za krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala, a za što se tereti Čađenović.

Suđenje je odgođeno nakon što je specijalni tužilac Miloš Šoškić ukazao sutkinji Rabrenović da ne može suditi u ovom slučaju kao sudija pojedinac.

OPSTRUKCIJE

-Smatram da u ovom predmetu mora da sudi tročlano krivično vijeće, a ne sudija pojedinac. Shodno članu 24 Zakona o krivičnom postupku za krivična djela za koja je kao glavna kazna propisana novčana ili kazna zatvora do deset godina u prvom stepenu sudi sudija pojedinac, osim za djela organizovanog kriminala ili ako zakonom nije drukčije određeno - rekao je Šoškić. Sa stavom Šoškića saglasili su se i branioci Čađenovića, advokati Lazar Aković i Vaso Bečanović Prije nego je sutkinja Rabrenović zakazala novi termin za suđenje, odbrana optuženog specijalnog tužioca podnijela je prijedlog da mu se ukine pritvor, u kome se nalazi od 9. decembra 2022. godine. Advokat Lazar Aković je ukazao sudu da okolnosti zbog kojih je određen i produžavan pritvor tužiocu Čađenoviću su vremenom oslabile, zbog čega smatra da prvobitni razlozi ne opravdavaju da Čađenoviću teče pritvor i poslije 19 mjeseci od hapšenja. -Rizik od bjekstva Čađenovića ne postoji. On trpi ozbiljne posljedice pritvora i grijeh je da ih i dalje trpi. Njegov prioritet i interes nijesu bjekstvo, već sudnica u kojoj će da dokazuje svoju nevinost, da brani obraz i čast, kako sopstveni, tako i svoje porodice. Treba mu omogućiti fer suđenje. Ako se dokaže njegova krivica, nije sporno, treba da krivično odgovara i da bude osuđen. To je u interesu pravde i društva – kazao je advokat Aković, dodajući da je odbrana ubijeđena da će Čađenović dokazati nevinost. On je istakao da na sudove ne bi trebalo da vrše pritisak političke elite i javnost.

Čađenović: Ovo je sramota

-Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku – kazao je advokat Aković

Saša Čađenović

-Molim Vas da se odvažite i donesete jednu nepristrasnu, objektivnu i zakonitu odluku, da ukinete pritvor Čađenoviću – kazao je advokat Aković, obraćajući se sutkinji Rabrenović.

Odbrana je izrazila sumnju da se radi o ozbiljnim opstrukcijama u slučaju Čađenovića s obzirom na to da ni poslije 19 mjeseci od njegovog hapšenja i 13 mjeseci od podizanja optužnice suđenje nije počelo. -Toliko o revnosti ovoga suda i suđenju u razumnom roku – kazao je advokat Aković. On je pojasnio da bi postupak protiv optuženog Čađenovića najvjerovatnije bio okončan pred ovim sudom da svojevremeno postupak protiv njega nije spojen sa postupkom protiv optuženog Radoja Zvicera i drugih.

USTAVNI SUD

-Tužilac Šoškić je na prethodnom ročištu obrazlažući prijedlog da se postupak protiv optuženog Čađenovića razdvoji naveo da ukoliko bi se Čađenoviću sudilo u okviru onog drugog predmeta, on bi trpio jer bi morao da prisustvuje izvođenju velikog broja dokaza i saslušanju svjedoka koji se odnose na 11 članova

Čađenović je nakon hapšenja negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te ma jaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima

Zvicerove organizacije, a koji nemaju veze sa djelom za koja se on tereti. Složićemo se da je Čađenović zbog navedenog spajanja trpio ozbiljne posljedice. Leži u pritvoru, a suđenje mu ne počinje – pojasnio je advokat Aković. U prilog stavu da Čađenoviću treba ukinuti pritvor, Aković je podsjetio i da je Ustavni sud Crne Gore donio više odluka kojima je usvajao ustavne žalbe okrivljenog Čađenovića i ukidao rješenja Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda o produženju pritvora. -Ustavni sud nalazi proizvoljnost u osporenim rješenjima o produženju pritvora jer su zanemarili da procijene i obrazlože jedan broj faktora specifičnih za predmet, kao što su karakter lica, moral, dom, zanimanje, imovina, porodične veze i veze sa državom Crnom

pravo

Predstavnici medija bili su juče prinuđeni da se izbore da prisustvuju početku suđenja suspendovanom tužiocu Saši Čađenoviću jer je prvom odlukom sutkinja Nada Rabrenović kazala da suđenju mogu da prisustvuju

samo dva novinara, a ne desetak, koliko je došlo na ročište. Iako je ovo suđenje javno, sutkinja Rabrenović je ignorisala zahtjev novinara da omogući pristup svima, a potom je odbila da sama odredi koja dva

predstavnika medija će prisustvovati suđenju. Ipak, nakon upornog negodovanja novinara jer im je onemogućeno da rade svoj posao, dopustila je svima da uđu i da, stojeći u njenoj kancelariji, prate ročište.

Gorom, u kojoj se krivično goni, a da je obaveza suda da ukoliko ocijeni da podnosiocu treba produžiti pritvor, u rješenju navede detaljne razloge za takvu odluku. Dakle, sama mogućnost teške kazne i težina dokaza nijesu sami po sebi dovoljni da kompenzuju ove faktore – naveo je advokat Aković. Uprkos ovakvim odlukama Ustavnog suda, tvrdi Aković, redovni sudovi Čađenoviću koji je procesuirao na desetine lica i dalje u svojim stereotipnim rješenjima produžavaju pritvor, ne osvrćući se na odluke Ustavnog suda. -Čađenoviću je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. Proizvoljno određen pritvor Čađenoviću ne predstavlja mjeru obezbjeđenja nesmetanog vođenja krivičnog postupka, već kaznu okrivljenom, što je suprotno i domaćem zakonodavstvu i svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji se tiču zaštite osnovnih ljudskih prava – zaključio je Aković. On je na kraju ukazao da se u konkretnom slučaju umjesto pritvora ista svrha može postići i nekom od mjera nadzora. Specijalni tužilac Miloš Šoškić je kazao da je bespredmetno da se izjašnjava na ovaj prijedlog odbrane jer Zakon o krivičnom postupku imperativno propisuje da se nakon podizanja optužnice pritvor

može ukinuti samo rješenjem vijeća sudija. -Ne mogu da se izjasnim sada. To ću uraditi kada formirate vijeće – kazao je tužilac Šoškić.

Na sve je reagovao i optuženi tužilac Čađenović riječima ,,ovo je sramota“. Sutkinja Rabrenović je saopštila da će zahtjev za ukidanje pritvora dostaviti Vanraspravnom vijeću i naredno ročište zakazala za 13 dana.

NEGIRAO OPTUŽBE

Čađenović je nakon hapšenja negirao optužbe da je radio za kavački klan i pripadnike te mafijaške organizacije čuvao od krivičnog gonjenja. Negirao je veze sa Kotoraninom Radojem Zvicerom i pripadnicima njegove kriminalne organizacije podsjećajući da su svi oni kojima je on navodno činio ustupke završavali na optužnicama na osnovu dokaza koje je prikupio shodno zakonu i ovlašćenjima. On je ukazao da posao tužioca obavlja 20 godina u skladu sa zakonom i ovlašćenjima zbog čega iskaz svjedoka saradnika Milana Kankaraša kojim optužuje Duška Roganovića bez pokrića nije mogao prihvatiti kao dokaz i pokrenuti krivični postupak. Čađenović je ustvrdio da ne poznaje Radoja Zvicera ni Duška Roganovića, ali zna da se imena ovih ljudi nalaze na optužnici za otmicu i ubistvo Mila Radulovića koju je on podigao.

On je kazao i da ne zna ništa o tome da je službenik ANB-a Petar Lazović komunicirao sa Zvicerom vezano za status Roganovića u pojedinim predmetima ističući da Lazović te informacije nije dobijao od njega. Sa druge strane, prema optužnici Specijalnog tužilaštva koju potpisuje tužilac Miloš Šoškić, Čađenović je prikrivao izvršioce najtežih krivičnih djela i nije pokretao krivične postupke protiv njih tako što je uklanjao krivične prijave protiv vođa i pripadnika kriminalnog kavačkog klana Radoja Zvicera, Igora Božovića, Milana Vujotića, Radoja Živkovića, Aleksandra Paunovića i Aleksandra Ljumovića. Tužilac Čađenović je, piše u optužnici, postao član kavačkog klana u drugoj polovini 2020. godine.

On je, tvrdi SDT, Zvicera, Vujotića, Živkovića i Dragana Kneževića u spisima tužilačkih predmeta predstavljao kao nepoznata lica, iako je znao njihov identitet.

B.ROBOVIĆ

NIKŠIĆ: Na aerodromu Kapino Polje otkriven spomenik posvećen operaciji izvedenoj 1948. godine

„Velveta“, simbol trajnog prijateljstva Crne Gore i Izraela

Spomenik se sastoji od metalne makete aviona, izrađenog u originalu, na visokom betonskom postamentu, a nedaleko je postavljena i ploča na kojoj je ispisana istorija događaja kojem svjedoči. Izradu spomenika dobrim dijelom finansirala je podgorička kompanija Bemaks

NIKŠIĆ - U čast operacije „Velveta“, na aerodromu Kapino Polje, u Nikšiću, sinoć je otkriven spomenik koji je posvećen istoimenoj operaciji izvedenoj 1948. godine. „Velveta“ je, zahvaljujući Titovoj Jugoslaviji i Čehoslovačkoj iz koje su nabavljeni avioni, doprinijela nezavisnosti Izraela i zbog toga se ova operacija doživljava u istoriji kao plemeniti čin.

Svečanosti u Nikšiću, uz jake mjere obezbjeđenja prisustvovali su predstavnici Izraela, nerezidentni ambasador u Crnoj Gori Jahel Vilan, potpukovnik Gadi Menahen, kao i brojne druge zvanice. Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica podsjetio je na istoriju koja veže naš sa izraelskim narodom.

Jahel Vilan je kazao da se, zahvaljujući Palestincima,

BIJELO POLJE: Projekat energetske efikasnosti

Počelo „utopljavanje“ zgrade Opštine

RADOVI ĆE TRAJATI DVA MJESECA: Zgrada Opštine

BIJELO POLJE – Počela je rekonstrukcija fasade na zgradi Opštine. Posao vrijedan 89.900 eura sa PDV-om biće završen za dva mjeseca. Nadzorni organ je „Bihor ing“ d.o.o. Bijelo Polje (1.452 eura).

Izvođač radova je firma DOO „Infrastruktura“ Podgorica. Nakon postavljanja nove fa-

sade objekat lokalne uprave osim što će izgledati ljepše biće i energetski efikasniji, a smanjiće se i troškovi, kako za hlađenje, tako i za zagrijavanje kancelarija. Iz lokalne uprave ranije su najavili da će biti adaptirane fasade u centru grada jer su u veoma lošem stanju, te da zbog toga pored ostalog ugrožavaju bezbjednost građana. B.Č.

Donacija ACV povodom 15 godina postojanja

Za tri ustanove izdvojili 15.000 eura

PODGORICA – Agencija za civilno vazduhoplovstvo će donirati 15.000 eura za 15 godina svog postojanja, pokazujući društveno odgovoran odnos ovom akcijom ,,15 za 15“. – Umjesto svečanosti za dan osnivanja Agencije - 2. jul, rukovodstvo ACV je odlučilo da novac usmjeri u humanitar-

ne svrhe za tri javne ustanove. Radi se o pomoći po zahtjevu za nabavku medicinske opreme Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju ,,Vaso Ćuković“ u Risnu, te za unapređenje usluga Dječjem domu Mladost u Bijeloj i JU Komanski most u Podgorici – saopšteno je iz ACV. C. G.

Izrael od nedavno, nažalost, vratio u 1948. godinu, te da je ponovo napadnut, da njegov narod trpi strahote, kidnapovanja, silovanja..., ali da nikad Jevreji neće zaboraviti dobro djelo tadašnje Jugoslavije i doprinosa njihovoj borbi za slobodu. Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina OfnerBokan zahvalila se svim prijateljima i zvaničnicima koji su

pomogli da se ovaj spomenik podigne u Nikšiću, na aerodromu sa kojeg su te 1948. godine poletjeli avioni u Izrael, a zahvaljujući tome je bilo formirano ratno vazduhoplovstvo te države. Nabrojala je brojne donatore, zahvalila se timu koji je predano radio na izradi aviona koji prkosno odslikava snagu i želju Izraela za

slobodom, a čulo se i da je većinu novca potrebnog za ovaj poduhvat obezbijedila podgorička kompanija Bemaks. Spomenik se nalazi na ulazu u aerodrom Kapino Polje kod Nikšića, a sastoji se od metalne makete aviona, izrađenog u originalu, na visokom betonskom postamentu. Nedaleko je postavljena i ploča na kojoj

piše: ,, Spomenik je podignut u znak zahvalnosti države Izrael Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, sa posebnim priznanjem Crnoj Gori i gradu Nikšiću, za neizbrisiv doprinos opstanku novoosnovane države Izrael 1948.gdine. Ponosni smo na dugotrajno prijateljstvo koje povezuje naše dvije države“. R.PEROŠEVIĆ

KOTOR: I Mi Boke uputila sugestije na izmjene i dopune Zakona o pravima za vrijeme nezaposlenosti

Vratiti afirmativnu akciju, OSI da primaju 180 eura

HERCEG NOVI – Iz Inicijative mladih s invaliditetom Boke (I MI Boke) predložili su Ministarstvu rada i socijalnog staranja vraćanje afirmativne akcije za osobe s invaliditetom (OSI) u pogledu ostvarivanja prava na novčanu naknadu tokom nezaposlenosti, kao i povećanja te naknade na nivo iz 2019. godine. Kako navode iz I MI Boke oni su 25. juna Ministarstvu dostavili primjedbe i sugestije o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. – Zakon o zapošljavanju i

ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, koji je bio na snazi do maja 2019. godine, je propisivao da OSI ostvaruju pravo na novčanu naknadu bez obzira na staž osiguranja koji imaju, a počev od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje tog prava. Takođe, ovaj Zakon je propisivao visinu novčane naknade u iznosu od 40 odsto minimalne zarade u Crnoj Gori, što bi sada bilo 180 eura. Stupanjem na snagu Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u maju 2019. godine, prestala je da važi afirmativna akcija za OSI – saopštili su iz I MI Boke.

Objašnjavaju da su zbog toga osobe s invaliditetom, koje su zahtjeve za ostvarivanje tog prava predale u maju 2019. godine i kasnije, morale imati najmanje devet mjeseci staža osiguranja u zadnjih godinu i po, a mogle su ga ostvarivati najduže godinu ukoliko nemaju najmanje 35 godina staža osiguranja. – Dodatno, da bi ostvarile pravo na novčanu naknadu, zahtjev moraju predati u roku od dva mjeseca od prestanka zaposlenja. To su uslovi za ostvarivanje prava na novčanu naknadu tokom nezaposlenosti za sva nezaposlena lica. Dodatno, novi Zakon je visi-

Od maja 2019. godine prestala je da važi afirmativna akcija, pa OSI ne ostvaruju pravo na naknadnu za vrijeme nezaposlenosti

nu naknade smanjio na 120 odsto koeficijenta, koji trenutno iznosi 90 eura, što znači da se po osnovu ovog prava sada dobija 118 eura mjesečno – navode iz I MI Boke. Ističu da je smanjivanje prava osobama s invaliditetom protivno i nacionalnim i međunarodnim pravnim aktima. – Suprotno je Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima OSI, koji obavezuje države potpisnice, među kojima je i Crna Gora od 2009. godine, da progresivno postignu puno ostvarivanje ovih prava. Dodatno, Ustav Crne Gore propisuje da potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori, među kojima je i Konvencija UN o pravima OSI, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju. Stoga je smanjivanje obima prava OSI na novčanu naknadu Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti neustavno i nezakonito – objašnjavaju oni. I.R.

CRNA GORA POMOGLA STVARANJU DRŽAVE IZRAEL: Juče na Kapinom Polju

SPRIJEČITI

Plav: Obustavljena gradnja objekta u blizini Plavskog jezera

Inspekcija stopirala radove, Opština ne zna ko i što gradi

PLAV – Opštinska inspekcija zabranila je dalje izvođenje radova na parceli u blizini Plavskog jezera jer nije izdata dozvola za gradnju – saopšteno je Pobjedi iz Opštine Plav kojom rukovodi Nihad Canović. Našoj redakciji obratio se čitalac iz tog grada koji je saopštio da se pored jezera odvijaju građeviski radovi (kopanje, betoniranje), te da je riječ o izgradnji auto-perionice. On negoduje zbog toga što će se otpadne vode iz tog objekta ulivati kanal i iz njega direktno ići u Plavsko jezero. Bez bilo kakvog tretmana. Međutim, u lokalnoj upravi kažu da ne znaju o kakvom se objektu radi, niti ko je investitor.

U lokalnoj upravi kažu da znaju samo ko je vlasnik parcele. Čitalac Pobjede kaže da je riječ o auto-perionici te upozorava da će se otpadne vode iz tog objekta ulivati u kanal a iz njega direktno, bez tretmana, u Plavsko jezero koje je udaljeno svega nekoliko desetina metara

– Opština je obaviještena o radovima koji se izvode i opštinska inspekcija je odmah izašla na teren, fotografisala i sačinila zapisnik, kojim je investitor obavezan da obustavi radove dok ne dobije potrebne sagla-

C ETINj E: Konzervatorska istraživanja za ,,obnovu“ kultnog hotela

Od veličine podruma zavise gabariti ,,Lokande“

CETINJE – Prijestonica

Cetinje započela je konzervatorska istraživanja ostataka nekadašnjeg grand hotela „Lokanda“. Nakon toga će, saopšteno je, počeće i tenderski postupak za izbor privatnog partnera i dodjelu ugovora o javno-privatnom

partnerstvu. ,,Lokanda“ je prvi hotel na Cetinju, počeo je sa radom 1864. godine. Iz Prijestonice objašnjavaju da su konzervatorska istraživanja osnov za izradu projektne dokumentacije za izgradnju tog hotela koji je do rušenja u novembru 1979. godine predstavljao jedan od

značajnijih objekata u istorijskom jezgru Cetinja.

– Rušenje hotela, teško oštećenog u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine, sprovedeno je u nadzemnom korpusu objekta dok je podrumski dio zatrpan u zatečenom stanju. Istraživanjem podrumskog dijela utvrdiće se precizni podaci o gabaritu objekta, položaju vertikalnih komunikacija, načinu zidanja i drugi podaci koji su od značaja za izradu projektne dokumentacije – objasnili su iz uprave Prijestonice. Prijestonica, inače, već dvije godine radi na projektu izgradnje hotela „Lokanda“ sa parternim uređenjem Trga umjetnika (Studentski trg) i izgradnjom podzemne garaže sa dvije etaže. Analizu opravdanosti i nacrt ugovora o javno-privatnom partnerstvu za ,,obnovu“ hotela „Lokanda“, izgradnju podzemne garaže i rekonstrukciju Trga umjetnika uradila je kompanija „Berza“ iz

Bara sa kojom je Prijestonica zaključila ugovor u decembru 2022. godine. Procijenjeno je da bi cjelokupna investicija koštala nešto više od 11 miliona eura. I.R.

snosti i dostavi dokumentaciju. Mi znamo ko je vlasnik parcele i njemu je izdata zabrana radova, ali ne znamo ko je investitor, ni o kojem se objektu radi i te informacije možemo imati tek kada nam se obrate zbog dobija-

BaR ,,Ljeto sa zvijezdama“ od 12. jula

BAR - Muzička manifestacija ,,Ljeto sa zvijezdama“ počinje 12. jula na Šetalištu kralja Nikole koncertom regionalne zvijezde Saše Matića. – Petkom veče, tokom jula i avgusta, goste će zabavljati poznata imena sa muzičke scene Crne Gore i regiona – najavljeno je iz Turističke organizacije. Biće organizovano pet koncerata regionalnih muzičkih zvijezda - nakon Saše Matića, 19. jula nastupiće Sergej Ćetković, 26. jula Dženan Lončarević, 2. avgusta Petar Grašo i 9. avgusta Isak Šabanović. Ulaz na svim koncertima će biti slobodan. - ,,Ljeto sa zvijezdama“ obećava da će još jednom afirmisati Bar kao grad dobrog provoda i destinaciju za sve generacije. Pozivamo sve ljubitelje dobre zabave i muzike da nam se pridruže i zajedno sa nama dožive čaroliju ljeta u Baru. Dobro došli na manifestaciju na kojoj se stvaraju najljepše uspomene! – poručili su iz Turističke organizacije. C.G.

nja saglasnosti – saopštili su oni. Plavsko jezero je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori. Tokom sezone je omiljeno mjesto za odmor Plavljana i turista koji se u njemu kupaju, voze pedaline, kajak ili čamac. A posjećuju ga i ljubitelji sportskog ribolova (flaj fišinga). Dio je zvanične ponude Turističke organizacije Plav. – Auto-perionica ne priliči takvoj lokaciji, otjeraće i Plavljane i brojne turiste koji ga posjećuju – poručuje čitalac Pobjede.

Iz lokalne uprave Plava kažu da je problem divlje gradnje inače veoma čest u Plavu. – Imamo tih situacija kao i u cijeloj Crnoj Gori. Uvijek se trudimo da pravovremeno reagujemo i opštinska inspekcija brzo izlazi na teren. I građevinska inspekcija, koja funkcioniše pri Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine često vrši kontrole i sprečava divlju gradnju – kazali su iz Opštine Plav. I. RADONJIĆ

KOla ŠIN: Novo lice saobraćajnica

ljEPŠE I BEZBjEDNIjE: Ulica sa novim asfaltom

Za tri kilometra asfalta 300.000 eura

KOLAŠIN – Na više od tri kilometra saobraćajnica zamijenjen je asfalt. Posao vrijedan 300.000 eura finansiralaje Uprava za kapitalne projekte. Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović kaže da su završeni radovi u ulicama 13. jula, Gorska II i Gorska III. - U naselju Breza je asfaltirana dionica od kasarne do spomen-kompleksa u dužini od 600 metara, a asfaltirane su saobraćajnice u Dulovinama, Šlji-

vovici i Blatini. Posebno su važni radovi u Ulici 13. jula koja je otvaranjem puta Berane – Kolašin, preko Bjelasice, dobila dodatnu frekvenciju saobraćaja koji je veza sa auto putem. U toj ulici osnovana je srednja škola, kao i vrtić. Radovi su izvedeni po najvišim standardima bezbjednosti i kvaliteta, a kompletnu tehničku dokumentaciju je pripremila lokalna uprava. Planirano je da ta ulica dobije i trotoare - kazao je Ivanović. Dr. D.

OPŠTINI POZNaT vlaSNIK PaRCElE: Lokacija na kojoj se gradi i kanal u koji će oticati otpadne vode

NaKON ISTRaŽIvaNja, RaSPISaĆE TENDER: Lokacija nekadašnjeg hotela

Preminula crnogorska glumica Ratka Mugoša Bitan dio istorije Gradskog pozorišta

PODGORICA - Crnogorska glumica Ratka Mugoša preminula je u 74. godini. Rođena je 1950. godine u Podgorici. Neke od predstava Gradskog pozorišta u kojima je glumila su: ,,Malo moje priviđenje“, ,,Mala princeza“, ,,Vilinska kočija“, ,,Ah, šta sve mora jadno dijete“, ,,Ružno pače“, ,,Pepeljuga“, ,,Četiri princeze i jedan zmaj“, ,,Novela od ljubavi“, ,,Tri musketara“, ,,Buk-

vara“, ,,Ženidba kralja Vukašina“ i druge. - Draga Rale, srećni smo što si bila dio našeg tima, što se prve predstave Gradskog pozorišta pamte po tebi, o tvom duhu i šarmu pričaćemo novim generacijama. Hvala ti na svemu što si dala našem pozorištu i kolektivu – saopštili su iz Gradskog pozorišta. R. K.

Predstavljanje knjige Božidara Šekularca

O crnogorskim ženama u Baru

PODGORICA - Monografija „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“ istaknutog crnogorskog istoričara Božidara Šekularca biće promovisana večeras u 20 sati, u Arhiepiskopskoj palati u Starom Baru. O knjizi će, osim autora, govoriti istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, urednik ovog izdanja.

Knjiga „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“, koja je objavljena u okviru biblioteke „Kultura i istorija“, sinteza je dvodecenijskog istraživanja crnogorskog medievaliste i sadrži tekstove i biografske podatke o 32 žene koje su u određenim okolnostima bile i vladarke ili savladarke, počev od prve crnogorske dinastije Vojislavljevića, preko Balšića, Crnojevića i Petrovića. An. R.

Predstava ,,Miša Pupin Idvorski“ u KIC-u

Slikar Tomo Pavićević za Pobjedu o retrospektivnoj izložbi koja je otvorena

Ovaj narod živi od prevara i finti

PODGORICA - Retrospektivna izložba radova istaknutog slikara Toma Pavićevića otvorena je nedavno u Modernoj galeriji ,,Jovo Ivanović“ u Budvi. Likovi na njegovim platnima opominju i zastrašuju, a centralna tema posvećena je beznađu i strahu nad užasom smrti. Vojnici, mitološka tematika, antropomorfne i zoomorfne predstave, ljubavna i erotska tematika samo su neke od scena koje se mogu ,,pročitati“ na njegovim radovima.

Pavićević je za Pobjedu kazao da je izložba u Budvi slična onoj koju je publika mogla da pogleda na Cetinju 2109. godine, samo što je sada manjeg obima. - Izložbe su zanimljive dok je čovjek mlad. Stalno ti je u glavi: ,,E, da mi je izlagat’“. Radiš da bi izlagao, život bi dao za to.

A sad ti ne dam pet prebijenih para. Imam problema sa nogom pa me to sprečava da radim nove slike. A od izlaganja nemaš neku veliku korist. Volio bih da napravim retrospektivu u Podgorici, ovdje sam rođen, ljudi me znaju. Pokušaću da vidim to da napravim - istakao je Pavićević.

ŠAMAR

Sa umjetnikom smo se sreli u njegovom ateljeu u Podgo-

Nije slika jedno ostrvo, palma i zalazak sunca. Život je razvrat, lopovluk, fukarluk, gdje god zaviriš - naći ćeš to. Jedino ako je čovjek glup i ne vidi ništa - kazao je Pavićević

rici i među mnoštvom radova zapazili smo jedan koji je drugačiji od onoga što je Tomo do sada radio.

- To je najnovija slika, nedovršena je. To smo mi - u glib idemo, bestraga nam glava! Može slika da se tumači i kao turistička sezona. Uradio bih bar 20 slika i crteža, ali noga me remeti. Kažu mi da sjedim i slikam. A nema tu sjeđenja. Mi smo naučili i da kopamo sjedeći. Ne možeš ti, zub kad te zaboli smeta ti, a ne ovo. Ova slika je drugačija od onoga što sam do sada radio. Ponekad znam da se vratim na ne-

Status slobodnog umjetnika je propast

Tomo Pavićević mladim umjetnicima savjetuje da više posmatraju slike nego da rade jer je gledanje isto rad.

- Posmatraš, ispravljaš, učiš đe si griješio. Lako je zanatski, ali treba osmisliti sliku, pa onda i izložbu. Zato kažem da se mozgom sve radi. Ima jedan momak iz Podgorice koji sad doktori-

ra na akademiji u Beogradu i mislim da će biti dobar slikar. Često mu kažem: ,,Bori se i radi“. Mladim umjetnicima savjetujem da rade što više – kazao je Pavićević. Kako je rekao, treba izbjegavati status slobodnog umjetnika.

- Trideset i šest godina sam bio slobodni umjetnik. To je propast za život. Neće

PODGORICA - Predstava za djecu ,,Miša Pupin Idvorski“, Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina, rađena po tekstu Uglješe Šajtinca, u režiji crnogorskog autora Petra Pejakovića, biće izvedena večeras u 20 časova, u Velikoj sali KIC-a ,,Budo Tomović“. Predstava je dio programa manifestacije „Podgoričko kulturno ljeto“, a ulaz je besplatan.

Pejaković je zapisao da je ovo ,,predstava o tome kako rastu veliki ljudi“.

- Kako u čovjeka kada je baš mali treba staviti nešto baš veliko, pa onda i on postane baš veliki. Staviti npr. Maslačak, Đeram, Čigru i Uspavanku. U djetinjstvu su svi izumitelji.

Djetinjstvo izumi samo izumitelje. Kada si mali, lako izumiš stvari. Kad si veliki - teško. Kada porastu, neki ljudi postanu veliki izumitelji, neki ostanu samo izumitelji, a većina prestane da izumlja – zapisao je Pejaković. Pupin je, prema njegovim riječima, u bijeli svijet stigaokao i svi veliki ljudi -praznih džepova.

- Bez igdje ičega. Ponio je samo nekoliko slika (u sebi). I to je bilo sasvim dovoljno. Otkrio je svijet. Izumio ga je. Ova predstava napravljena je od tih slika – istakao je Pejaković.

U predstavi igraju Predrag Grujić, Snežana Popov, Miroslav Maćoš, Ana Čupić, Marija Pantin, Nataša Milišić i Kristian Kardoš. An. R.

CETINJE - Ministarstvo kulture i medija Crne Gore sufinansiraće 295 projekata iz oblasti kulture sa više od 1,2 miliona eura, u cilju afirmacije ravnomjernog razvoja, očuvanja kulturnog identiteta, promocije raznolikosti izraza, te podrške umjetničkom stvaranju i kulturnim projektima na

teritoriji cijele Crne Gore, uključujući slabije razvijene regije.

To je saopštila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović povodom potpisivanja ugovora sa dobitnicima konkursa za sufinansiranje projekata i programa od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

niko da ti pomogne. Kažu: ,,Ko ti je kriv što si ti to izabrao“. Treba biti uporan, ako to valja, normalno da će uspjeti. U umjetnosti nema ništa lako. Gledaj i kroz istoriju umjetnosti. Meni je dovoljno kada za mene kažu da sam dobar slikar. A genije, au! To su Lubarda, Dado... – kazao je Pavićević.

što što sam radio prije 15, 20 godina, nešto mi ,,dune u glavu“ i nađem tu nešto – rekao je Pavićević. Njegovo slikarstvo ne trpi stilska određenja, ono je, kako je zapisala istoričarka umjetnosti Lucija Đurašković, svojom suštinom protiv ustaljenih pravila i kanona, oslobođeno banalnih životnih akcesorija, ali ne i onoga što čini bit samog života. - Tako je. Imam svoj rukopis i priču. Više se družim sa književnicima nego slikarima, oni su uvijek bili buntovnici - kaže nam Pavićević. Na njegovim platnima vlada mistična atmosfera, atmosfera beznađa i straha. - To je naša realnost. Nije to samo sada, to je i ranije bilo. Počeo sam od toga. Nijesu te teme zastupljene samo u slikarstvu, nego i u književnosti,

Prema njenim riječima, u Ministarstvu su ove godine predano radili na unapređenju

procedura konkursa. - Ovo je sve rezultiralo sa 404 prijave, od čega su komisi-

Ratka Mugoša

INSPIRACIJA JE SAMI ŽIVOT: Tomo Pavićević

Potpisivanje ugovora juče na Cetinju

otvorena u Budvi

Detalj iz ateljea Toma Pavićevića

pozorištu... To su samo priče. Ovaj narod živi od „lažovčine“, prevara i nekakvih fintikazao je Pavićević. Njegovo likovno djelo predstavlja opomenu i poziv na suočavanje s ogoljenom egzistencijalnom istinom. Kaže nam da posmatrače opominje na mnogo toga. - Opominjem ih na svašta. To su stvari koje smo svi doživjeli. Nije slika jedno ostrvo, palma i zalazak sunca. Život je razvrat, lopovluk, fukarluk, gdje god zavirišnaći češ to. Jedino ako je čovjek glup i ne vidi ništa - kazao je Pavićević.

Na pitanje kakav bi utisak volio da ostavi na posmatrača, kratko i u njegovom stilu kaže - ,,da ga poludim!“

- Što ima neka vidi. On sam donosi zaključak. Sigurno da taj zaključak ne pada lako. Sam znam da ovo nije ,,za oko“ slikarstvo. Pitaju me neke kolege: ,,Tomo, što traži narod da se slika“, kako bi lakše prodavali slike. To kad mi spomene, taj je odmah otpisan. Ima i kod mene lijepih tema kao što je erotika. Važno je da gledalac osjeti nešto gledajući sliku, pa makar to bilo i negativno. To znači da si kao umjetnik postigao cilj. Ja nijesam sujetan. Idem namjerno, prikažem onako kako je - lupeža ne možeš prikazat’ drugačije bez kao lopova, fukaru isto tako. To sakrivanje ne volim. Mene jedna strina često pita: ,,Kako možeš spavat’ među ove slike“ - istakao je Pavićević.

INSPIRACIJA

Na otvaranju izložbe u Budvi Đurašković je kazala da nas ona svojom težinom slama, potresa i šamara po najtananijim nervnim završecima.

je podržale 295 projekata. Sa druge strane, uvećanjem budžeta za kulturu, uvećali smo sredstva za ovaj konkurs za 30 odsto, što je rezultiralo podrškom za oko 20 odsto više projekata nego prošle godine - navela je Vujović, prenosi PR centar. Ministarka je pojasnila da je podrška Ministarstva kulture i medija fokusirana na programe i projekte od posebnog značaja za kulturu Crne Gore sa jasnim opredjeljenjem da prepoznaje umjetnički kvalitet i značaj autentičnog kulturnog izraza. - Sufinansiraćemo projekte

Predajom ključeva grada otvoren 32. Kotorski festival pozorišta za djecu

Jokić: Njegujte ljubav

KOTOR - Predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić svečano je predao ključeve grada djeci čime je i zvanično, u utorak veče, počeo Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD). Ove godine je u ime djece ključeve grada primio Vladan Radonjić.

- Meni je to i bio cilj. Imam crtež ,,Tri diktatora“, ali i ,,Tri sudije“ koje sam radio prije trideset i nešto godina. Generalno, inspiracija je sami život - izađi na ulicu pa ćeš svašta vidjeti. Toga na Balkanu ne fali. Nema šta da izmišljaš, izađeš i svašta možeš da vidiš. Toga je bilo i prije, ali ne koliko sad. Narod je bio u ,,brazdu ugnan“, a sada je čista demokratija - što god hoćeš možeš da radiš - smatra Pavićević, dodajući da je dobar crtač i dobar slikar.

Tomo na platnima prikazuje nimalo laskavu predstavu o društvu, sa dozom humora. - Ostalo nam je da se šalimo, što bi drugo. Promijeniti ne možeš ništa - ističe Pavićević. Kaže da na crnogorskoj likovnoj sceni ima dobrih slikara, čak i među mlađim umjetnicima.

- Ali, njima nije lako, treba opstati. Prije je narod lošije živio, a sad nije tako. Promijenili su se prohtjevi i zahtjevi. Biće ovdje dobrih slikara. Neka bude iz ove generacije pet, šest i to vrsnih slikara - dovoljno je. U Crnoj Gori se teško može živjeti od umjetnosti. Srozali su slikarstvo ni na šta. ,,Ja preko 100 eura ne dam za sliku“, često to čujem - kazao je Pavićević. Umjetnik je, takođe, na ovogodišnjem 57. izdanju Hercegnovskog likovnog zimskog salona prvu nagradu osvojio za sliku „Jagnje“. - Ta slika je na izložbi u Budvi. Znaš kad sam je radio - prije 35 godina. Niko nije obraćao pažnju na nju, a izlagana je na mnogim izložbama. Meni je ova nagrada mila, znači da je valjala slika, čim sad vrijedikazao je Pavićević.

A. ĐOROJEVIĆ

iz oblasti: muzičko - scenske djelatnosti, kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala, likovne umjetnosti, pozorišne djelatnosti, književnosti i izdavaštva, razvoja kulture na sjeveru - rekla je Vujović. Kazala je da će Ministarstvo sufinansirati projekte koje su razmatrale komisije sačinjene od istaknutih stvaralaca i stručnjaka u kulturi. - Shodno njihovoj odluci ove godine će se sufinansirati 295 projekata u iznosu od 1.203.403 eura – rekla je Vujović, prenosi PR centar. R. K.

Otvarajući festival, Jokić je najavio da će na narednoj sjednici Skupštine opštine Kotor biti zvanično formirano Pozorište za djecu i mlade Kotor. - Kroz to pozorište i ovaj festival njegujte nešto što je mnogo značajnije od svakog drugog napretka, njeguje ljubav prema drugima, njegujte empatiju i naučite da onima kojima je mrva više ljubavi potrebna - da je njima prvima dajete - poručio je Jokić djeci Kotora. Na svečanom otvaranju predstavljen je program pod nazivom „Korak po korak... Grad“ koji je okupio učenike kotorskih osnovnih škola. U saradnji sa redakcijom Dječjeg programa RTCG prikazano je kako dječji koraci čine, ali i uljepšavaju grad. Inače, inspiracija za ovogodišnji slogan Festivala – „Korak po korak… Grad“ leži u inicijativi za vraćanje statusa grada Kotoru, a dodatno u tome da grad upravo zbog djece postaje Grad.

Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je čestitao putem telegrama. - Ova manifestacija koja slavi kreativnost, maštu i talenat naših najmlađih predstavlja događaj od posebnog značaja u Crnoj Gori. Takođe, ona pruža izvanrednu priliku za promociju kulture i umjetnosti među djecom i mladima -naveo je Milatović.

Na repertoaru ovogodišnjeg festivala je 12 predstava, od

U izdanju NB „Đurđe Crnojević“ objavljen izbor iz poezije Milike Pavlovića

PODGORICA – Izbor iz poezije „Slovnik duše“ jednog od najznačajnijih crnogorskih modernih pjesnika Milike Pavlovića, čiju je poeziju Vasko Popa ocjenjivao kao ,,kvalitetnu i stilski atipičnu pojavu za crnogorsku scenu“, objavljen je u izdanju Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“. Knjiga predstavlja izbor iz devet zbirki poezije, od prve objavljene 1969. do posljednje, koja je objavljena 2017. godine.

U saradnji sa književnikom Mirašem Martinovićem , odabir pjesama za štampu je priredio dr Srđa Pavlović Akademski slikar Aldemar Ibrahimović je knjigu oplemenio s deset unikatnih i tematski rađenih ulja na platnu i crteža autora. Uz predgovor Miraša Martinovića i završnu bilješku pjesnika Gorana Simića, „Slovnik duše“ ocrtava snažni stvaralački luk koji je tokom šest decenija pisanja poezije kreirao Milika Pavlović i čitao-

kojih je sedam takmičarskog karaktera. Publici će se predstaviti pozorišne trupe iz Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i gosti iz Češke, Sjeverne Makedonije i Francuske. Glavni program će se najvećim dijelom odvijati na Ljetnjoj pozornici i u Kulturnom centru „Nikola Đurković“, ali i na drugim lokacijama u gradu, Pjaci od kina, glavnom gradskom trgu i u zgradi Starog zatvora. Pored pozorišnog, festival će imati bogat prateći program, eduka-

cima nudi neke od najkvalitetnijih i najelegantnijih primjera modernog poetskog izraza u crnogorskoj književnosti. Pavlović je rođen 14. marta 1933. godine u selu Pasji Nugo na Durmitoru. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu – vannastavna grupa za svjetsku književnost i teoriju književnosti. Bio je novinar dnevnog lista Pobjeda, a jednogodišnju specijalizaciju žurnalistike i italijanskog jezika proveo je na Institutu ,,Antonio Gramsci“ u Rimu, kao stipendista italijanske vlade. Za rad u novinarstvu odlikovan je Ordenom zasluga za narod. Prvu knjigu ,,Vreteno vremena“ objavio je 1969. godine, a tokom života publikovao je trinaest zbirki poezije, među kojima i djelo ,,Mladi snijeg“ (1982), za koje je dobio Trinaestojulsku nagradu. Za posljednju objavljenu zbirku poezije ,,Krila u kavezu“ odlikovan je ruskim državnim ordenom ,,Zlatna poezija“ u Sankt Peterburgu. Prevodio je sa ruskog i italijanskog jezika. Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore, član Predsjedništva Saveza pisaca Jugoslavije. Bio je prvi sekretar novoosnovanog pozorišta ,,Atelje 212“, član Savjeta Socijaldemokratske partije, član Crnogorskog PEN centra i Međunarodne asocijacije novinara. Biran je za poslanika u Skupštini SR Crne Gore (Prosvjetno-kulturno vijeće, 1964–1968). Preminuo je 2018. godine. An. R.

tivno-teorijski program, dječje scensko stvaralaštvo, likovni i književni program. Kotorski festival pozorišta organizuje se u saradnji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Turističke organizacije Kotor. Festival, koji je međunarodnog karaktera, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore i visokim pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore. Iv. K.

,,Crna Gora danas“ u Perjaničkom domu

PODGORICA - Promocija publikacije koja prati izložbu ,,Crna Gora danas“ biće održana večeras u 20 sati u Perjaničkom domu MSUCG. Na promociji će govoriti direktor MSUCG dr Vladislav Šćepanović, jedna od koordinatorki projekta Marina Čelebić, te dio kustosa i kustoskinja koji su učestvovali u organizaciji izložbe: Natalija Vujošević, Milica Bezmarević, Anja Marković, Nikolina Zuber i Vuk Vuković Publikacija je sastavni dio izložbe ,,Crna Gora danas“, jednog od najznačajnijih projekata koje MSUCG realizuje ove godine. Ovaj istraživački projekat MSUCG, čija realizacija je počela u septembru prethodne godine, ima za cilj da istraži i prikaže raznovrsne umjetničke prakse savremene crnogorske umjetničke scene.

Izložba se realizuje u pet izlagačkih prostora – Dvorac Petrovića, Perjanički dom, Galerija MSUCG, Umjetnički paviljon ULUCG i Galerija RTCG, sa sveobuhvatnim kustoskim pristupom koji povezuje umjetnička djela kroz zajedničke teme, motive, kompozicije i ideje. Izložba je otvorena za posjetioce do 6. septembra. A. Đ.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić na otvaranju festivala u Kotoru

Korice knjige „Slovnik duše“

Kritike na račun šefa Bijele kuće zbog lošeg nastupa u prvoj debati protiv

Donalda Trampa ne jenjavaju, sve glasniji apeli da se povuče iz izborne trke

Bajden se pravda da je iscrpljen od putovanja

Dilemu o tome da li je 81-godišnjak spreman za novu izbornu trku, ali i još jedan mandat na čelu Sjedinjenih Država dijele i veliki donatori Demokratske stranke, zbog čega je, prema pisanju američkih medija, Bajdenov tim sa njima prethodnih dana obavio niz teških telefonskih razgovora

VAŠINGTON - Pojedini demokratski zvaničnici, inače lojalni predsjedniku Džozefu Bajdenu, nakon njegovog neubjedljivog i lošeg nastupa u prvoj debati protiv republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trampa u Atlanti, otvorili su pitanje svrhe njegovog daljeg ostanka u izbornoj trci i borbe za novi mandat, dok ga je kongresmen Lojd Doget javno pozvao da odustane od kandidature.

Da Bajden treba da se povuče smatra, kako su pokazale ankete Ipsosa i Rojtersa, više od 30 odsto demokrata, a neki od

njih počeli su i da javno istupaju sa zahtjevima da 81-godišnji predsjednik odustane od kandidature za novembarske izbore. Jedan od njih je demokratski kongresmen iz Teksasa Lojd Doget koji je, u saopštenju koji je prenio AP, naveo kako bi Bajden trebalo da donese „bolnu i tešku odluku da se povuče“. - Nijesam lako donio odluku da svoje sumnje iznesem javno, niti to umanjuje moje poštovanje za sve što je predsjednik Bajden postigao. Za razliku od Trampa, predsjedniku Bajdenu je na prvom mjestu uvijek bila zemlja, a ne on sam. Uzimajući to u obzir, nadam

se da će donijeti tešku i bolnu odluku da se povuče. S poštovanjem ga pozivam da to uradi - naveo je Doget u saopštenju. Doget se oglasio svega nekoliko minuta nakon što je bivša predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nensi Pelosi, ocijenila kako je potpuno „legitimno pitanje da li je Bajden imao samo lošu epizodu u debati, ili je to njegovo stanje“. Da odluku o eventualnom povlačenju Bajden mora sam da

U Briselu održana nova runda dijaloga Beograda i Prištine

donese ističe demokratski kongresmen iz Ilinoisa Majk Kvigli - Mora da bude iskren sa sobom. To je njegova odluka. Samo želim da procijeni koliko to utiče, ne samo na njegovu trku, nego i na sve ostale u novembru - rekao je Kvigli za CNN. Kviglijev kolega iz Južne Karoline Džim Klajburn je, sa druge strane, naveo kako bi, u slučaju da bude demokratska kandidatkinja, podržao aktu-

elnu potpredsjednicu Bijele kuće Kamalu Haris, koja pak, u izjavi za CBS njuz, poručuje da Bajden ostaje kandidat, da je već jednom pobijedio Trampa i da će to uraditi i drugi put. Dilemu o tome da li je 81-godišnjak spreman za novu izbornu trku, ali i još jedan mandat na čelu Sjedinjenih Država dijele i veliki donatori Demokratske stranke, zbog čega je, prema pisanju američkih medija, Bajdenov tim sa njima

Srpsku stranu zanimala samo

Zajednica srpskih opština

BRISEL – U novoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, koji je nakon sedam sati rada završen u utorak kasno uveče u Briselu, razmotren je širok spektar tema i postignut je dogovor o određenim daljim koracima.

To je, nakon završenog dijaloga, na svom nalogu na platformi Iks napisao specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Srbije i Kosova Miroslav Lajčak Direktor Kancelarije za Kosovo Petar Petković je, sa druge strane, precizirao da je na trilateralnom sastanku insistirao na formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). - Takođe, srpska strana je bila odlučna u iznošenju argumenata koji se odnose na poštovanje prethodno postignutih sporazuma - izjavio je Petković i naglasio da su razgovori bili teški. Prije susreta sa liderom kosovoskog pregovaračkog ti-

ma i prvim potpredsjednikom Vlade Kosova Besnikom Bisljimijem, Petković je imao bilateralni susret sa Lajčakom na kome se, osim o ZSO, razgovaralo o nestalima i o energetici.

Kako prenosi RTS, Petković je nakon ove runde dijaloga izjavio i da je sa Lajčakom razgovao o tome kako da se odblokira roba iz Srbije koja više od godinu dana ne može da uđe na prostor Kosova, kao i o mostu na Ibru. Petković je naglasio i da je

Beograd uvijek spreman da razgovara. - Beograd je potvrdio da je spreman da razgovora i o nacrtu statuta ZSO koji je izradila Evropska unija, a Bisljimi je odbio da razgovara o njemu, što pokazuje da Priština nije zainteresovana za formiranje ZSO, a ni za proces normalizacije odnosa - izjavio je Petković. Bisljimi je, sa druge strane, rekao da je srpsku stranu zanimalo samo da se razgovara o primjeni dijela Osnovnog

sporazuma, odnosno o formiranju ZSO.

- Jedina tačka dnevnog reda oko koje smo morali da napredujemo bila je rasprava o finalizaciji plana redosljeda. Međutim, sa srpske strane je od početka postalo jasno da žele da implementiraju samo djelove Osnovnog sporazuma koji su u skladu sa njihovim crvenim linijama. Nikada nijesmo vidjeli te crvene linije. Petković nije bio zainteresovan ni da razgovara o planu redosljeda - rekao je Bisljimi. Trojni sastanak počeo je kasno, jer su bilateralni razgovori Lajčaka sa glavnim pregovaračima trajali više od dva sata, odnosno duplo duže od planiranog.

Prema najavama, Petković i Bisljimi trebali su da raspravljaju o planu primjene sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa, koji su lideri postigli u februaru 2023. godine u Briselu, a potom su se na sastanku u martu u Ohridu usaglasili i oko aneksa primjene.

prethodnih dana obavio niz teških telefonskih razgovora. Bajden je u utorak, na mitingu u Virdžiniji, priznao da mu nastup na debati u Atlanti nije bio najbolji, za što je okrivio neispavanost i iscrpljenost od dugih putovanja. - Činjenica je da nijesam bio naročito pametan. Odlučio sam da putujem širom svijeta nekoliko puta i da prolazim kroz 100 vremenskih zona. Nijesam slušao svoje savjetnike, vratio sam se i gotovo zaspao na podijumu. To nije izgovor, ali jeste objašnjenje - rekao je Bajden, ali i naglasio da je njegova kampanja od sučeljavanja u Atlanti prikupila 38 miliona dolara.

Bajden će, prema saznanjima agencije Rojters, zbog slabog nastupa u debati, u Bijeloj kući održati sastanak sa demokratskim guvernerima. Predsjednik će tom prilikom lidere u svojoj stranci pokušati da ubijedi da je i dalje u dobroj mentalnoj i fizičkoj formi. Rojters, pozivajući se na svoje izvore iz Demokratske stranke, navodi da će se Bajden, tokom ove sedmice, sastati i sa liderima na Kapitol hilu kako bi pokušao da ojača podršku stranačkih kolega i ublaži pozive da se povuče.

Svi ti sastanci predstavljaju dio strategije za ponovnu stabilizaciju Bajdenove kandidature nakon prilično problematičnog nastupa u Atlanti. Tim povodom se, u međuvremenu, oglasila i Bijela kuća iz koje kažu da predsjednik jeste imao „lošu noć“, ali i da on zna kako da se oporavi od lošeg nastupa u debati, te da nema potrebe da dokazuje svoje kognitivne kapacitete.

Uragan „Beril“ protutnjao Venecuelom i jugoistokom Kariba

Najmanje sedam ljudi poginulo, devetoro nestalo

KARAKAS/KINGSTON

- Najmanje sedam ljudi je nastradalo, dok se njih devetoro vodi kao nestalo u uraganu „Beril“ koji je juče, kao jaka oluja četvrte kategorije, pogodio Venecuelu i jugoistok Kariba, a potom počeo da se kreće ka Jamajci. Od ukupno sedmoro nastradalih, po troje je poginulo u Venecueli i Grenadi, a jedno u Sent Vinsentu. Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro naveo je da je u oluji pogođeno osam hiljada domova, od kojih je 400 potpuno uništeno.

Uragan, praćen vjetrom jačine od 230 kilometara na sat, se juče ujutru nalazio na oko 300 kilometara od glavnog grada Jamajke, Kingstona. Američki Nacionalni centar za uragane upozorio je da se očekuje da Beril na Jamajku donese opasne vjetrove i talase, prije nego što se pre-

Od sedmoro nastradalih, po troje je poginulo u Venecueli i Grenadi, a jedno u Sent Vinsentu.

mjesti na Kajmanska ostrva. U Kingstonu su, zbog upozorenja na jaku oluju, juče nastali redovi na benzinskim pumpama zbog ljudi koji su punili dodatne kontejnere gorivom. Građani su se snabdjeli vodom i osnovnim namirnicama, te zakovali zaštitne daske na prozore kuća i prodavnica.

Uragan „Beril“ se pojavio neobično rano u toku sezone, a naučnici kažu da je njegovo ubrzano jačanje vjerovatno posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim aktivnostima.

Priredila: Đurđica ĆORIĆ

Bajden tokom debate u Atlanti na kojoj je djelovao prilično pogubljeno

Sa sastanka u Briselu

Polemika odbornika DPS-a u gradskom parlamentu i direktora gradskog preduzeća Vodovod i

- Direktor Vodovoda Aleksandar Nišavić sa svojim saradnicima, u nedostatku argumenata i načina da demantuje moja saopštenja, samo umije da vrijeđa na ličnoj osnovi, očigledno ne znajući da na taj način samo pokazuje kakav je on samporučio je odbornik DPS-a u Skupštini glavnog grada Vladan Arsović, odgovarajući na navode čelnog čovjeka gradskog preduzeća Vodovod i kanalizacija. Nišavić se oglasio nakon što je Arsović ukazao na alarmantno stanje u tom gradskom preduzeću, apostrofirajući pumpnu stanicu u Farmacima kao jedan od primjera nedopustivo lošeg upravljanja gradskim resursima.

PRIKRIVANJE

– Uz prikrivanje laboratorijskih rezultata, koji su po zakonu morali biti objavljeni, lično sam se uvjerio u kakvom je stanju pomenuta pumpna stanica. Na osnovu fotografija jasno je da PS (pumpna stanica) nije obezbijeđena na valjan način i da se uopšte ne održava, te stoga se postavlja pitanje kakvu vodu su pili građani u prethodnom periodu. Kada vidite razvaljen prozor, prljavštinu, činjenica da svako može da pristupi samoj lokaciji i uz to znate da se i voda ne hloriše ko zna od kada jer je u kvaru uređaj za automatsko doziranje hlorisanja, ne treba da čude katastrofalni bakteriološki rezultati testiranja vode – naveo je tada Arsović, pozivajući nadležne u ViK-u da se ne igraju životima sugrađana, nego da obavijeste nadležne i javnost o problemu, što su i dužni po zakonu, te da pre-

Arsović: Voda se ne hloriše ko zna od kada

Nišavić: Pokušaji da netačnim informacijama zbune javnost

duzmu nešto u cilju saniranja ovakve situacije. Arsović je ukazao i na havari ju i otkinutu pumpu iza resto rana ,,Šume“, kao i na situaciju na prepumpnoj stanici Iverak u Piperima dovodeći u pitanje njenu ispravnost. Reagujući na ove Arsovićeve objave, direktor ViK-a ocijenio je da odbornik DPS-a pokuša va netačnim informacijama da zbuni javnost, konstatujući da je stanje infrastrukture tog gradskog preduzeća poslje dica nebrige i izostanka odr žavanja objekata u koje je ulo ženo više stotina hiljada eura.

- U pitanju je zatečeno stanje koje je katastrofalno, a čiju sa naciju smo započeli raspisi vanjem tendera za nabavku i ugradnju elektro i hlorne opre me, te remontom i nabavkom rezervnih pumpi, kako ne bi dolazilo do čestih zastoja u ra du stanica – poručio je Nišavić. On je naglasio da za dobar dio tih objekata ne postoji ni obavezna građevinska dozvola za građenje.

PS ,,Farmaci“

- Da odbornik Arsović nije dio požrtvovanih stručnjaka koji su godinama od ovako važnog sistema pravili partijsku ćeliju DPS-a i otpisivali dugovanja podobnim potrošačima u milionskim iznosima, možda bi mu i povjerovali u to da je novi menadžment za osam mjeseci us-

Večeras nastavak sistematske dezinsekcije protiv komaraca

Zaprašivanje od

20 sati do ponoći

Iz Glavnog grada je saopšteno da će danas biti nastavljena sistematska dezinsekcija – uništavanje letećih formi komaraca. Okvirni termin realizacije je od 20 sati do ponoći, a u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, jakog vjetra ili kiše, dezinsekcija će biti realizovana u drugim terminima, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Večeras će zaprašivanje biti

sprovedeno na Marezi, u Tološima, Vranićima, na Malom brdu, u Momišićima, Preko Morače, u Bloku pet, naseljima Kruševac, 1. maj (sa zonom oko kolektora) i Sadine, te u Gornjoj i Donjoj Gorici. Śutra veče će biti zaprašivani Zabjelo, Tuški put, zona oko Titeksa, Pobrežje, Ulica Vojislavljevića, Zelenika, Dajbabe, Dahna, centar grada, Gorica C, Stara varoš sa Ljubovićem i Čepurcima i Drpe Mandića. H. P.

pio da dovede društvo u ovako tešku situaciju – naveo je Nišavić, optužujući Arsovića da je, dok je radio u Vodovodu, bio stalni član improvizovanih izbornih štabova DPS-a, koji su resurse tog preduzeća konstantno zloupotrebljavali i krčmili za potrebe izbornih rezultata.

MUKE I STRAH

- Kao neko ko nije bio ni na jednoj funkciji u Vodovodu, već samo odgovorno obavljao posao inženjera zajedno sa sjaj-

nim kolegama u projektnom birou, teško mogu da shvatim muke direktora Nišavića kakav je to strah od gubljenja fotelje - objavio je Arsović na društvenoj mreži Iks, reagujući na navode direktora ViK-a. On je ocijenio da oni koji sastavljaju ovakve odgovore rijetko kad uspijevaju da demantuju bilo što od onoga što je on saopštio. - Nigdje demanta ni za otkinutu pumpu kod restorana ,,Šume“, niti za nehlorisanje vo-

de, niti za kršenje zakona kod neprijavljivanja nalaza vode na PS Farmaci. Ne pominju ni u kakvom je stanju rezervoar Iverak, ne demantuju ni saznanja da nije bilo hlorisanja ni u PS Milješ i na Marezi – naveo je Arsović.

On je dodao da se u odgovorima iz ViK-a ne pominju ni krivične prijave koje su protiv direktora preduzeća pokrenute zbog mobinga, kao ni slučajevi spornih imenovanja, zapošljavanja bliskih rođaka i kumova...

Počelo formiranje nove zelene površine u Ulici Nikole Tesle

Zagorič

Ekipe gradskog preduzeća Zelenilo počele su rad na novoj parkovskoj površini sa dječjim igralištem u Zagoriču. Budući park nalaziće se u blizini pošte, u Ulici Nikole Tesle, iza stambenih zgrada, a sa dječjim igralištem prostiraće se na oko 1.600 kvadratnih metara.

U okviru ove površine biće izgrađene staze za šetnju i platoi, a igralište će imati podlogu od tartana radi veće sigurnosti djece. Biće postavljen dječji i parkovski mobilijar - klupe, ljuljaške, klackalice, tobogani i

drugi elementi za igru i odmor, kao i javna rasvjeta. - Park će biti oplemenjen sadnicama raznovrsnog drveća i žbunja, stvarajući prijatno i prirodno okruženje za posjetioce svih uzrasta. Na slobodnim površinama biće formiran travnjak koji će doprinositi estetskom izgledu i omogućiti dodatne prostore za igru i rekreaciju. Sve zelene površine biće pokrivene modernim sistemom za navodnjavanje, osiguravajući adekvatnu brigu o vegetaciji tokom cijele godine – najavljeno je iz Glavnog grada. H. P.

- Nišavić o sebi kao osobi najbolje govori ovakvim reagovanjima, a o njegovom radu ealizacija budžeta, koja je najgora u istoriji Vodovodaukazao je odbornik DPS-a u gradskom parlamentu. Arsović je podcrtao da on, kao odbornik koji je rukovodstvu ViK-a i gradskoj upravi trn u oku samo zbog toga što ukazuje na njihova nepočinstva i nepravilnosti u radu, ostaje da kao inženjer radi časno i poš teno, kako je obavljao svaki svoj posao do sada, nezavisno od toga ko je u tom trenutku na vlasti. Direktoru ViK-a poručio je i da mu laži i lične prijetnje odbornicima neće spasiti fotelju, iskazujući uvjerenje da će on uskoro biti samo ružna prošlost Vodovoda. N. SEKULIĆ

Aleksandar Nišavić

Vladan Arsović

Ekipe Zelenila obavljaju pripremne radove

Crnogorci u polufinalu ako Brazil dobije Kamerun

Zahvaljujući jednoj dobroj, i to trećoj četvrtini (20:10), a nakon posebno lošeg drugog kvartala (13:19), košarkaši Crne Gore pobijedili su Kamerun 70:66, u drugom meču olimpijskog kvalifikacionog turnira u Rigi, i ostali u trci za polufinale.

Da bi izabranici Boška Radovića stigli do polufinala, potrebna im je pobjeda Brazila u večerašnjem duelu sa Kamerunom (18 časova) sa bilo kojim rezultatom. Međutim, svaka pobjeda Kameruna sa razlikom od jednog do 14 poena vodi afrički selekciju i Brazil dalje, a Crna Gora bi u tom slučaju bila eliminisana, jer bi u trouglu tri reprezentacije sa po pobjedom i porazom imala najslabiju međusobnu koš-razliku.

Ako Brazil opravda ulogu favorita, Crna Gora će biti drugoplasirana u grupi B, a u polufinalu će igrati sa prvoplasiranim timom iz grupe A. MUČENJE U NAPADU

Veoma dobrih 35 minuta protiv Brazila vjerovatno su ostavili traga na svježinu crnogorske reprezentacije, koja se mučila da dođe do pobjede protiv Kameruna. Što zbog agresivne igre afričke selekcije, što zbog slabih procenata šuta (20-6 za dva, 11-2 za tri), Crna Gora je u prvom poluvremenu upisala svega 29 poena, a 13 u drugoj četvrtini. Srećom po našu selekciju, ni Kamerun nije bio mnogo efikasniji, posebno za tri poena (18-4), pa je na polovini meča imao tri poena prednosti (32-29). U prvoj četvrtini su se timovi smjenjivali u vođstvu do jednog posjeda, ali je Crna Gora odigrala bolje završnicu četvrtine i sa pet poena u nizu (dva bacanja Marka Simonovića i trojka Kendrika Perija) sti-

RADOVIĆ: Pobjeda je jedina pozitivna stvar

Selektor Crne Gore Boško Radović nije bio zadovoljan igrom, ali je istakao značaj trijumfa u meču protiv Kameruna. – Jedina pozitivna stvar je pobjeda. Umoran sam kao da sam vodio tri meča

zaredom. Sinoć smo igrali veoma dobru utakmicu i izgubili, a danas loše i dobili. To je košarka. Ponovo smo šutirali veoma loše sa perimetra, pogotovo u prvom poluvremenu. Na kraju smo imali 16 od

36 za dva i 6 od 26 za tri poena. Teško je igrati kada loše šutirate. Ponavljam, najvažnije je da smo dobili, sada čekamo ishod meča Brazila i Kameruna – rekao je Radović. Naš selektor je čestitao Kameruncima na dobroj predstavi. – Odigrali su čvrstu utakmicu i bili 39 minuta u igri –dodao je Radović.

BaćovićIlićVučević 11 HadžibegovićSlavković 5 Radončić 11 Simonović 18 JovanovićDrobnjak

Filipini su priredili senzaciju u drugom kolu olimpijskih kvali kacija u Rigi pošto su savladali domaću Letoniju 89:80. Letonci su, tako, propustili priliku da obezbijede prvo mjesto u grupi, ali su, praktično, otpisali Gruziju, koja mora u posljednjem kolu da pobijedi Filipine sa 19 razlike da bi prošla u polu nale. Pobjedom protiv Filipina, prvo mjesto u grupi bi zauzeli Filipinci, a Letonija drugo

gla do prednosti nakon prvih 10 minuta (16:13). Slično je bilo i u drugoj četvrtini, uz razliku što je Kamerun imao bolju završnicu, jer je u posljednjih 70 sekundi sa mini-serijom od 5:0 stigao do prednosti na odmoru.

DOBRA 3. ČETVRTINA

Crna Gora je najbolji period igre imala u trećoj četvrtini,

koju je otvorila serijom 7:0 za vođstvo od 36:32, a nakon koša Gmetkoma uslijedila je nova serija „crvenih“ od 8:0 za prvu dvocifrenu prednost (44:34), sredinom kvartala. Nakon toga su uslijedili problemi u napadu naše selekcije, koja je do kraja ove dionice postigla samo još dva koša iz igre (Dino Radončić i Nikola Vučević),

ukupno pet poena, pa je Kamerun uspio da smanji minus sa sedam poena (49:42) pred posljednju četvrtinu. To je dalo krila afričkoj selekciji da se ne predaje do kraja, pa je prišla na 57:52, prije nego je Luka Bogavac pogodio trojku, a onda i Nikola Vučević jedno od dva bacanja za „plus devet“ (61:52), na tri minuta i 47

sekundi prije kraja. Nije ni to prelomilo meč, jer je Kamerun minut kasnije smanjio na 61:57. Međutim, Peri je tada pogodio pod faulom, ubacio je i dodatno bacanje za sigurnih 64:57, na 57 sekundi prije kraja, kada je bilo jasno da pobjeda ne može da izmakne našoj reprezentaciji. Najefikasniji u selekciji Crne

Gore bio je Marko Simonović sa 18 poena, uz šest skokova. Luka Bogavac je imao 13 poena i pet skokova, Kendrik Peri 12 poena i pet asistencija, Nikola Vučević 11 poena i 14 skokova, a Dino Radončić 11 poena. U ekipi Kameruna su Bajehe i Ateba ubacili po 14 poena, a Hil 10. S. JONČIĆ

SIMONOVIĆ:

Izvukli smo pobjedu što je najvažnije

Marko Simonović je bio jedan od najzaslužnijih za pobjedu nad Kamerunom, proglašen je za igrača utakmice.

– Nije bilo lako. Protiv Brazila smo se potrošili, nijesmo imali dovoljno vremena za odmor. Ali, izvukli smo pobjedu što je najvažnije. Sad imamo dva dana da se spremimo za ono naredno što nas očekuje i probamo da odigramo što je bolje moguće. Trudićemo se da se odmorimo što više. Mislim da smo svi odigrali dobru utakmicu, nijesmo otvorili kako smo željeli, ali pobjeda se računa, što je najvažnije. Idemo dalje – rekao je Simonović.

BOGAVAC:

Drago mi je

što Vučević vjeruje u mene

Poseban adut Boška Radovića bio je Luka Bogavac, koji je postigao 11 poena, od čega tri trojke. – Vrlo teška utakmica za nas. Loše smo počeli, to je bilo ispod našeg nivoa. Bili smo nervozni, kao da smo htjeli da riješimo meč u prvih deset minuta. Trebalo nam je puno vremena da shvatimo kako oni igraju. Moramo da se odmorimo, jer se nadamo da ćemo igrati u polufinalu – kazao je Bogavac. Najmlađi član reprezentacije u drugom poluvremenu

je sa dvije trojke i te kako uticao na pobjedu našeg tima i pokazao kakav doprinos može da pruži u nacionalnom timu. – Pogodio sam neke važne šuteve, ali to je i zasluga tima. Drago mi je da mogu da igram sa igračima poput Vučevića i što vjeruje u mene – zaključio je Bogavac.

VUČEVIĆ: Žao

mi je što utakmicu nijesmo priveli kraju na bolji način

Nikola Vučević je kazao da je utakmica sa Kamerunom bila teška.

– U prvom poluvremenu smo više igrali u njihovom ritmu, što nama ne odgovara. Njihova agresivnost nas je natjerala da donesemo neke brzoplete odluke u napadu i zbog toga smo dali mali broj poena. Konsolidovali smo se na odmoru i drugo poluvrijeme bilo je dosta bolje, stisli smo u odbrani i dolazili do lakih poena. Žao mi je što nijesmo utakmicu priveli kraju na bolji način, imali smo 10 razlike to je moglo da ode i na 15, ali sve čestitke protivniku, igrali su sa velikom energijom. Najvažnije je da smo pobijedili i nadam se da će ih i Brazil sjutra pobijediti – rekao je Vučević.

Slavnić: Kume, pamtićemo te kao dobrog i skromnog čovjeka

PODGORICA – Povodom smrti legendarnog košarkaša Crvene zvezde i nekadašnjeg reprezentativca Jugoslavije Dragana Kapičića održana je komemoracija na Malom Kalemegdanu. Kapičić je preminuo 24. juna u Beogradu u 76. godini, a sahranjen je tri dana kasnije na Cetinju.

U četvrtoj etapi Tur de Fransa pao rekord Merksa Niko kao

Kevendiš

PODGORICA – Britanac

Mark Kevendiš pobjednik je četvrte etape Tur de Fransa i tako je postigao rekord, jer je ostvario 35. etapnu pobjedu. Kevendiš (39 godina), sprinter iz ekipe Astane ima jednu pobjedu više od poznatog Edija Merksa, sa kojim je do sada dijelio rekord u etapnim pobjedama.

Mark je na cilj stigao ispred Belgijanca Žaspera Filipsena i

Norvežanina Aleksandera Kristofa poslije žestokog sprinta obilježenog padom u posljednjim metrima. Slovenac Tadej Pogačar zadržao je žutu majicu, koja ne utiče na generalni plasman u biciklističkoj trci. Kevendiš je prvi put osvojio pobjedu na Tur de Fransu prije 16 godina. On je morao da se povuče prošle godine iz trke zbog sloma ključne kosti poslije pada tokom 11. etape. Ovogodišnji Tur de Frans počeo je 29. juna, prvi put je start bio u Italiji, dok će finiš, tri neđelje kasnije, biti u Nici, a ne u Parizu, zbog održavanja Olimpijskih igara. R. A.

Uz članove porodice, komemoraciji su prisustvovali mnogobrojni prijatelji, bivši košarkaši i ugledna imena srpske košarke. Posljednju počast Kapičiću odali su njegov kum i nekadašnji saigrač Zoran Moka Slavnić, generalni sekretar Košarkaškog saveza Srbije Zlatko Bolić, predsjednik Košarkaškog kluba Crvena zvezda Nebojša Čović i Draganov sin Stefan Kapičić – Nikad nisam ni sanjao da ću dobiti ovakvu ulogu. Ovim putem javno izjavljujem duboko saučešće u ime igrača Zvezde i svih onih koji su ga voljeli, a nije bilo onih koji nijesu. Bebo, Stefane, Filipe i, naravno, Zorane, nećemo ga nikada zaboraviti. Zašto? Ne zbog ovoga kakav je bio košarkaš, već ka-

Posljednje provjere

PODGORICA – Kakve provjere čekaju ,,ajkule“ od danas do 7. jula na turniru u Šapcu!

Naš vaterpolo tim odigraće čak pet mečeva sa renomiranim rivalima, a prvi je na programu danas od 17.15 sati protiv reprezentacije Njemačke. Izabranici selektora Vladimira Gojkovića igraće još (petak, 19 sati) sa Rumunijom, u subotu protiv Australije (11.45) i Sr-

kav je bio čovjek. Koliko sam sreće u životu imao da mi bude drug od ’63. Da igramo zajedno u Zvezdi, da igramo zajedno u reprezentaciji. Da mi bude dva puta kum. Sin revolucionara Jova Kapičića, nekadašnjeg ambasadora. Takva djeca su uvijek bila razmažena u životu. On nije. Dobar, skroman, posvećen košarci, a prije svega svojoj ženi, sinovima i unucima. Zajedno smo rasli, on, ja, njegov brat Zoran koji je izgubio pravog brata, ali ima mene kao rezervu. O njemu je mnogo ispričano kao o košarkašu, ali i kao čovjeku. To je mnogo bitnije, da ostane u našim srcima kao neko ko je sinonim dobrote, skromnosti i svega onog što krasi jednog dobrog čovjeka. Slava ti, moj kume – rekao je uplakani Slavnić. Poznatom glumcu Stefanu Kapičiću nije bilo lako da priča. – Prije svega, želio bih da u svoje ime i u ime svoje porodice zahvalim njegovoj Crvenoj zvezdi, KSS i svima vama koji ste tu. Draganče, Daca, Kaponja... – počeo je Stefan, nakratko zastao, pa nastavio. – Prije svega toga moj tata. Bio je veliki košarkaš i šampion svi-

jeta, ali mnogo više i bolje od toga je bio kao čovjek, kao muž svojoj Bebi, kao tata meni i Filipu, kao djeda svojim unucima sa kojima se neprestano igrao. Kao brat, kao saigrač, kao prijatelj. Sreća što smo ga imali u našim životima je neuporedivo veća od ove tuge kroz koju prolazimo jer je tata uvijek tu i on će uvijek biti tu u našim srcima i pored nas. Kao što nas je za života čuvao i pazio, tako će nas i zauvijek paziti. Hvala vam svima još jednom što ste tu. Hvala – poručio je Stefan Kapičić. Predsjednik „crveno-bijelih“ Nebojša Čović je kazao da je „Crvena zvezda veliki klub, ali i veliki klubovi nekada trpe teške udarce koji su nenadoknadivi“.

– Odlazak Dragana Kapičića je jedan od takvih kada prosto nemate odgovor na jedan ovakav gubitak. Malo je takvih ljudi koji su cio svoj život poklonili jednom klubu, tako ga voljeli i toliko za njega učinili. Naš Kaponja, inače tih i umjeren čovjek, glasno je govorio na terenu i svojim djelima, a djela su bila velika. Kao igrača, kapitena, kasnije funkcionera, kao

bije (20.45), a posljednjeg dana turnira (neđelja, 17.45 sati) očekuje ih okršaj sa Francuzima. I to će biti posljednje prave provjere pred start Olimpijskih

igara. Do puta u Pariz ,,ajkule“ će boraviti u Herceg Novom i Podgorici. Dobru bazu naši igrači napravili su, kako su istakli, u Trebi-

čovjeka koji je volio i pomagao ne samo košarkaškom klubu. Neću govoriti o trofejima kojih je bilo mnogo, jer svako ko iole zna košarku, zna šta je Dragan učinio za nju. Crvena zvezda sljedeće godine slavi 80 godina svog postojanja. Kroz prebogatu istoriju našeg kluba prošlo je mnogo ljudi, ali među tim hiljadama ljudi nije bilo mnogo onih koji su poput Dragana nenametljivo, a snažno ostavili takvu zaostavštinu. Ima velike simbolike da se od Dragana opraštamo na terenima gdje je sve počelo za srpsku i jugoslovensku košarku. Tu je počeo i naš Dragan i ugradio se djelima u istoriju Crvene zvezde. Dao joj sve, velike utakmice, veliku ljubav i velike trofeje. Dio te zaostavštine su na prvom mjestu svi ovi ljudi koji su došli da mu odaju posljednju počast. Ali i ovaj dres koji nas podsjeća na veliki život, veliku karijeru i veliku utakmicu Dragana Kapičića. Oni idu u ruke njegovim sinovima, a na nama je da čuvamo zaostavštinu koju je ostavio svima, koji vole košarku i Crvenu zvezdu. Neka mu je vječna slava i hvala – naglasio je Čović. S. J.

Šapcu

nju pred put za Francusku sa kojim su odigrali dva kontrolna meča. Prije toga ,,ajkule“ su boravile u SAD. Na američkom kontinentu Crna Gora je trenirala sa domaćinom i odigrala nekoliko prijateljskih i sparing utakmica. Pripreme za najveću smotru počele su na vrijeme, a nekoliko igrača, zbog obaveza u svojim klubovima i male pauze zbog lakših povreda, priključili su se timu po dolasku u Crnu Goru. Crnogorski vaterpolo tim će u Parizu igrati u grupi sa Hrvatskom, Grčkom, Italijom, SAD i Rumunijom. Najbolje četiri reprezentacije izboriće osminu finala. A. M.

Na Malom Kalemegdanu održana komemoracija povodom smrti Dragana Kapičića

Sa komemoracije u Beogradu

Crna Gora danas od 17.15 sati igra sa Njemačkom na startu vaterpolo turnira u

Vasilije Radović je jedan od aduta našeg tima

Jakin: Engleska ima mnogo problema

PODGORICA – Murat

Jakin jasno je istakao da Švajcarska može da iskoristi probleme u igri Engleske, u četvrtfinalu Evropskog prvenstva u Njemačkoj u subotu.

Bivši reprezentativac, od 2021. selektor Švajcarske, ostavio je odličan utisak u taktičkim rješenjima u trijumfu nad Italijom u osmini finala. Jakin vjeruje u šanse protiv još jednog favorita.

– Ko je tu favorit? Kad pogledate imena i liste pozvanih igra-

Italijan ponosan nakon plasmana u četvrt nale EP u Njemačkoj

Montela: Turska igra srcem

PODGORICA – Vinćenco

Montela (50), selektor Turske, ostvario je izuzetan uspjeh plasmanom u četvrtfinale Evropskog prvenstva u Njemačkoj. Nakon pobjede 2:1 nad Austrijom u osmini finala, Montela je hvaljen zbog taktičke fleksibilnosti, ali i kao izuzetan motivator borbenog tima. – Pokazali smo timski duh do posljednjeg minuta. Prvi put

smo ga vidjeli na gostovanju Hrvatskoj, potom se izgubio, ali smo sada uspjeli da ga vratimo. Veoma sam srećan zbog igrača – poručio je Italijan, nekada golgeter Rome. U četvrtfinalu, protiv Holandije, njegov tim neće biti favorit, ali ima jasne adute. – Idemo korak po korak. Imamo protivnika čiji se igrači bore kao lavovi. Sakupićemo mentalnu i fizičku energiju i nastaviti svojim putem. Ovaj tim igra srcem. Srećan sam zbog miliona Turaka koji navijaju za ove momke – rekao je Montela.

Tursku reprezentaciju preuzeo je krajem septembra prošle godine. R. A.

OSMINA FINALA

30. jun (21h)

Španija 4

Gruzija 1

29. jun (21h)

ča, jasno je da sastav Engleske vrijedi više na tržištu od nas. Ali, čeka nas otvorena utakmica. U dobroj smo situaciji. Igramo dobro i odatle stižu i dobri rezultati i atmosfera u ekipi. Engleska ima probleme kad rival igra defanzivnije. Nije lako igrati protiv ekipa sa velikim brojem igrača iza lopte. A što se nas tiče, nama odgovara to što ćemo nastupiti protiv rivala koji igra otvorenije. Znamo sve njihove izuzetne kvalitete, ali i slabosti. Sa tri dana dobre pripreme, imamo

šansu da se u najboljem svjetlu pokažemo protiv Engleske. Samo sa fokusom na našu igru. Ostavili smo dobar utisak protiv svih favorita protiv kojih smo igrali do sad na šampionatu, Italije i Njemačke, ne znam zašto tako ne bi bilo i protiv Engleza – rekao je Jakin. Istakao je odličan lični odnos sa selektorom ,,Gordog Albiona“ Garetom Sautgejtom, kao i da je svjestan da je kolega na klupi Engleske pod konstantnim pritiskom javnosti u domovini. R. A.

Nakon više od četvrt vijeka

Demiral ponovio podvig Tirama

PODGORICA – Merih Demiral (26), štoper Turske, sa dva gola u trijumfu nad Austrijom (2:1) u osmini finala Evropskog prvenstva u Njemačkoj, ostvario je nesvakidašnji poduhvat.

Prvi je štoper, još od legendarnog Lilijana Tirama 1998. godine, koji je u eliminacionoj fazi svjetskog ili evropskog šampionata uspio da postigne dva gola na nekom meču. Tiram, slavni francuski defanzivac, bio je strijelac oba gola u pobjedi nad Hrvatskom 2:1 u polufinalu Mundijala 1998. godine.

Već u prvom minutu meča Demiral je zatresao mrežu, a u 59. minutu je duplirao. Oba gola postignuta su nakon kornera, a nakon duela je zahvalio pomoćnom treneru Seldžuku Sahinu, koji je, kako je istakao, otkrio sve mane u igri Austrije.

ČETVRTFINALE

Španija

ČETVRTFINALE

Defanzivac saudijskog Al-Ahlija za reprezentaciju je nastupio 48 puta do sada i postigao četiri gola. R. A.

Holandija

OSMINA FINALA

PODGORICA – Bila je dovoljna samo jedna provokativnija izjava, pa da tenzije u fudbalskoj javnosti kontinenta budu žestoke uoči derbija Njemačke i Španije, u petak u Štutgartu, u četvrtfinalu Evropskog prvenstva u Njemačkoj.

Jens Leman, nekada proslavljeni njemački golman i reprezentativac, završio je na naslovnici madridske Marke sa porukom: ,,Španci su premalen i neiskusan, izgledaju kao neki juniorski tim“! Kako su mu samo žestoko zamjerili u Španiji...

SANE OPREZNIJI

Jasno je da se radi o selekcijama koje su do sada pokazale najviše kada je napadački manevar u pitanju. Španci su na četiri meča Evropskog prvenstva ostvarili gol-razliku 9:1, računajući silne propuštene šanse mogli su biti i ubjedljiviji. Pobjeda 4:1 nad Gruzijom u osmini finala mogla je biti i ubjedljivija.

Lemanu je španska štampa u roku od nekoliko sati spočitala ,,da mu i dalje teško pada poraz iz 2008. u Beču i gol Fernanda Toresa“...

A evo što je bivši njemački golman još rekao.

– Siguran sam da Španci nijesu srećni što igraju protiv nas u četvrtfinalu. Ali, imam i kritike na račun Njemačke. Nijesam siguran da selektor Nagelsman i dalje uopšte zna što je naš osnovni sistem u igri –rekao je Leman.

Usijanje derbi

Njemačka

Njemačka 2

Danska 0

Portugal 0 (3) A

Slovenija 0 (0)

1. jul (21h)

Francuska 1

Belgija 0

1. jul (18h)

POLUFINALE

Pobjednik A

Pobjednik B

Portugal

Francuska

jul

Turska

Pobjednik C

Pobjednik D

FINALE (neđelja, 14. jul)

Engleska

Rumunija 0

Holandija 3

jul (21h)

Austrija 1

Turska 2

Engleska 2

Slovačka 1

jun (18h) 2. jul (18h)

Ponosni domaćin Njemci imaju, takođe, mlade zvijezde u napadu, računaju na taktičku fleksibilnost polivalentnih igrača, a skor od tri trijumfa i remija do sada je impresivan. Liroj Sane (28), njemački krilni napadač i reprezentativac, bio je mnogo oprezniji u izjavi uoči sjutrašnjeg meča. – Gledajući sa strane, djeluje da Španci nastupaju sa mnogo samopouzdanja. Ipak, siguran sam da znaju da ih čeka mnogo težak meč protiv nas. Znam da su tim koji može biti ranjiv. Takođe, znam i da smo mi dva najbolja tima na ovom šampionatu, dokazali smo kvalitet – rekao je on.

BALAK I VILJA

A njemački velikan fudbala i nekada jedan od najboljih vezista na svijetu Mihael Balak istakao je da ,,Španija djeluje neočekivano ranjivo kad izgubi loptu“.

Engleski mediji su jasni – glavni problem u igri je nedostatak klasičnog lijevog beka u timu. Glavna tema je da li će se lijevi bek Luk Šo konačno naći u sastavu za meč sa Švajcar-

Italija 0 Švajcarska

Švajcarska 2

jun (18h)

– Pogledajte samo koliko su bili ranjivi u momentima kad ih je Gruzija napadala u kontrama. A mi bismo slične situacije znali da iskoristimo. To je jasna šansa – rekao je Balak. David Vilja, slavni španski napadač, poručio je da ga je posebno impresionirao način na koji senzacionalni tinejdžer Lamin Jamal (16) igra za Španiju na poziciji krilnog napadača po desnoj strani napada.

– Moram reći, najbolje godine za ovu reprezentaciju slijede

u budućnosti. Ako se ne desi na ovom šampionatu, Mundijal je praktično već iza ćoška... Jamal je nevjerovatan, teško mi je da shvatim i prostu činjenicu da je moja kćerka dvije godine starija od njega, a on već igra na ovom nivou. Bio sam šampion kontinenta 2008. godine, ova generacija Španije bi nam već bila ozbiljan protivnik. Mislim da bi, ipak, zbog iskustva naša ekipa iz 2008. sada odnijela prevagu – rekao je Vilja. Jasno je da nas u petak čeka spektakl u režiji dva mlada napadačka tima – u kom neće biti mnogo kalkulisanja.

Četvrtak, 4. jul 2024.

zaslužio najviše pažnje uoči četvrt nala Evropskog prvenstva u Njemačkoj

Usijanje pred derbi u Štutgartu

OSTALI DUŽNI GOLOVE

S obzirom na to kako su preskočili osminu finala, nije lako predvidjeti ko ima prednost u jednom od derbija četvrtfinala između Francuske i Portugala, koji se u petak igra u Hamburgu. Francuzi su u osmini finala eliminisali Belgiju (1:0), zahvaljujući autogolu Fertongena, pa ni nakon četvrtog meča na Evropskom prvenstvu nijesu postigli gol iz igre (dvije pobjede zahvaljujući dva autogola, jedan gol Mbapea iz penala i jedan meč bez golova). Iako autogolovi u korist Francuza nijesu novost, jer su re-

skom u subotu. Defanzivac Mančester junajteda oporavlja se još od februara, a jedini je klasični lijevi bek u selekciji...

Žestoko kritikovani selektor Garet Sautgejt poručio je samo da ,,Šo nije bio spreman da počne meč protiv Slovačke“ u osmini finala, a da ,,će razgovarati sa ljekarima da vidi da li se situacija promijenila“.

Jasno je da se radi i o važnoj taktičkoj varijanti i da Sautgejt ne želi da otkriva karte.

korderi evropskih prvenstava sa pet golova koje su im „poklonili“ protivnički igrači, ipak se više očekivalo od napada „trikolora“. Francuska je, naime, 2016. godine osvojila titulu sa 13 postignutih golova, a 1984. godine je bila šampion sa 14 golova, što je i dalje rekord za nekog šampiona Evrope. Stoga, čudi da se još čeka na gol iz napada za tim koji u svojim redovima ima napadače poput Mbapea, Grizmana, Tirama, Kolo Muanija, Dembelea, Žirua – Mnogo napadamo, mnogo šutiramo na gol protivnika, ali

RONALDOVE

SUZE:

Bijes, a ne tuga

Jedna od glavnih tema nakon osmine finala i dalje su suze portugalske ikone i veterana Kristijana Ronalda, nakon promašenog penala protiv Slovenije u produžecima. Ispravio se u penal-seriji, a njegova selekcija izborila je meč sa Francuskom u petak.

Madridska Marka je otišla korak dalje i zahtijevala analizu sportskog psihologa, u vezi sa dilemom ,,da li su te suze bile adekvatne u momentu kad je meč još trajao“. – Suze su bile oslobađajuće, pomogle mu da se oslobodim tenzije i frustracije. To je bio odraz momentalnog bijesa, a ne tuge. A Ronaldo je uspio da se tako opusti i pripremi za penal-seriju – rekla je za Marku psiholog Marija Kabrera

lopta neće u mrežu. Srećom, do sada nas to nije koštalo, sve je bilo kako treba. Srećni smo i ponosni što smo u četvrtfinalu, nadamo se da nećemo tu stati – rekao je Kolo Muani. A kako su se tek Portugalci napatili protiv Slovenaca, koje su eliminisali tek nakon penala, pošto je Kristijano Ronaldo promašio penal u regularnom dijelu meča, a sjajni golman Diogo Košta prvo odbranio zicer Šešku u produžetku, nakon velike greške Pepea, a onda i odbranio tri jedanaesterca u penal-seriji... – Način na koji smo prošli Sloveniju daje snagu ekipi,

Igrači šampiona od Uefe dobijaju po 400.000 eura

Fudbaleri koji se budu radovali kontinentalnoj tituli ovog ljeta zaradiće po 400.000 eura od premija koje obezbjeđuje Evropska fudbalska unija (UEFA).

Ukupno, šampionska nacionalna federacija zaradiće 28,25 miliona eura od Uefe, a od tog novca će se isplaćivati i pomenute premije. Savezi svih zemalja koje učestvuju na šampionatu dobiće po 9,25 miliona eura. Za svaku pobjedu u grupnoj fazi dobija se još po milion eura, a za plasman u osminu finala dobija se još milion i po. Dodatak za plasman u četvrtfinale je 2,5 miliona eura.

Tako igrači koji izbore osminu finala dobijaju garantovane premije od 180.000 eura, a dodatnih 75.000 eura za plasman u četvrtfinale.

Navijači ,,Albiona“ ljuti zbog Širanovog koncerta

Novi razlog za kontroverzu u selekciji Engleske: nakon lošeg utiska u pobjedi u osmini finala nad Slovačkom, reprezentativci su se opustili – uz muziku i koncert pop zvijezde Eda

naravno da smo sigurniji poslije takve pobjede. Nijesmo, naravno, željeli da idemo na penale, ali smo uspjeli da po-

Širana. To je, navodi se, bila ideja selektora Sautgejta, da nakon teškog meča malo opusti igrače u kampu reprezentacije... Komentari, što u medijima što na društvenim mreža-

bijedimo, što je najvažnije. Svi smo motivisani protiv Francuske, to je velika utakmica i želimo da donesemo mno-

ma, jednako su oštri. Od isticanja činjenice da fudbaleri Engleske dosadašnjim partijama nijesu zaslužili bilo kakav koncert do prozivki da je Širan neadekvatan muzičar, te da ,,igrači bolje od njega nijesu ni zaslužili“. Tek – Sautgejt ne uspijeva da izbjegne kritike u domaćoj javnosti, čak i u slučaju ovako banalnih situacija.

go radosti. Učinićemo sve što možemo da to i ostvarimo –rekao je Nuno Mendeš, lijevi bek Portugala. S. STAMENIĆ

Leman na naslovnici Marke

Jamal i Vilijams, velike nade i krilni napadači Španije

Liroj Sane oprezan pred duel Njemačke sa Španijom

U crnogorskoj prijestonici završen prvi Memorijal „Srđa Dragašević“

Slavlje Petrova i Đukanovića

Prvi memorijal posvećen doajenu i velikom pregaocu crnogorskog šaha Srđi Dragaševiću ostaće u najljepšoj uspomeni svim učesnicima turnira iz 15 šahovskih federacija, a posebno aktuelnom seniorskom prvaku naše zemlje, velemajstoru Nikiti Petrovu i FIDE majstoru Sretenu Đukanoviću koji su u „A“, odnosno, „B“ grupi ostavili iza sebe 48, odnosno, 47 pretendenata na laskavo priznanje.

Petrov je bez poraza sa pet pobjeda i četiri remija, tačnije, sa sedam poena stigao do pobjedničkog postolja, dok su se intermajstor sa Kosova Nderim Sarači i GM Danilo Milanović iz Beograda okitili srebrnom i bronzanom medaljom sa po pola poena manje. Među nagrađenima su i Narmin Mamadova iz

Azerbejdžana, koja je osvojila normu za titulu ženskog velemajstora, Vankataram Karthik, Nikola Đukić, Andrej Skvorcov, Stefan Tadić, Andrej Šuković, Miloš Pečurica i Zaur Mamadov sa po šest Kuzej Gulekruz koji je ujedno osvojio trofej „Srđa Dragašević“ za najboljeg mladog igrača i Aleksandar Tomić sa po 5,5, te Blažo Kalezić i Oleg Jaksin sa po pet poena. Za prvotimca i sekretara ŠK Budućnost, nadasve vrsnog šahovskog pedagoga Sretena Đukanovića, memorijal je dobio veliki ugled kod ljubitelja drevne igre koji su poznavali Srđu Dragaševića, kao i kod svih učesnika naročito onih koji su po prvi put došli u našu zemlju. – Bez obzira na sastav i broj učesnika, uvijek je teško opravdati najveći rejting, ovoga puta posebno, jer je i „B“ turnir i po kvalitetu i po kvantitetu zahtijevao maksimalnu koncentraciju od prve do posljednje runde. Na moju sreću uspio sam da prije samog finiša osvojim dovoljno poena i sa tri remija uoči kraja obezbijedim titulu, rekao je Đukanović. On ističe da je ovo bila

Andrej Skvortsov najbrži

U okviru ove prestižne manifestacije priređen je i turnir u brzopoteznom šahu na kojem je najbolje znanje, spretnost i brzinu demonstrirao Andrej Skvortsov koji je prvi prošao kroz cilj sa 7,5 poena. Doduše, isti učinak imao je i Nderim Sarači, ali mu je pripalo drugo mjesto zbog lošijeg buholc koeficijenta. Bronzanom medaljom se okitio predstavnik grada domaćina Savo Vujović sa 7, dok su među nagrađenima i Netanel Levi sa 6,5 i Muhamet Aslani sa 6 poena. Pored nadmetanja za tablom u hotelu „Grand“ održan je i seminar za šahovske trenere. Nakon predavanja i provjere stečenog znanja, zvanje instruktora dobili su Božidar Kisić, Stjepan Krstonijević, Vuk Miletić, Đorđe Anđelić, Nikola Perišić, Momčilo Pekić, Rodoljub Pikula, Nedeljko Vraneš, Darko Popović, Huso Dedeić, Jadranka Pešić i Petkana Janjušević

dobra prilika za mlade da potvrde talenat i ambicije.

– Raduje činjenica da je nastupilo mnogo pionira i omladinaca i da su naša đeca dobila šansu da odmjere snage sa vršnjacima iz okruženja, što im se ne pruža često. To mnogo znači za njihovo dalje šahovsko usavršavanje i sticanje iskustva za naredna domaća i međunarodna takmičenja – istakao je Đukanović. Najbolja dama je Sofija Pogorelski, dok je najuspješniji veteran naš proslavljeni velemajstor Božidar Bonja Ivanović. Pomenutim igračima nagrade je uručio potpredsjednik Upravnog odbora ŠSCG i počasni

potpredsjednik Evropske

šahovske unije Veselin

Vanja Drašković

Na „B“ turniru, Đukanoviću je bilo dovoljno šest jedinica i tri neriješena ishoda, odnosno, 7,5 poena za prvo, Albancu Mateu Bociju sedam za drugo, a Bosancu Dimitriju Vujoviću 6,5 za treće mjesto. Zatim slijede

Danilo Pobor, Dragoljub Abramović, Beren Kaljoncu i Ajaz Simsek sa po šest, Aleksandar Perošević

Kemal Develi, Eren Elci i Slaven Živković sa po 5,5 poena itd. Njima je nagrade uručio predsjednik ŠSCG

Jovan Milović

Na svečanom otvaranju prisutne su na lik i djelo

U Singapuru od 20. novembra do 15. decembra

Mamadov 0-1 Miletić

1.d4 d5 2.Nf3 e6 3.c4 Nf6 4.cxd5 exd5 5.Nc3 c6 6.g3 Be7 7.Bg2 0–0 8.0–0 Re8 9.Qc2 g6 10.Ne5 Qb6 11.Be3 Bf5 12.Qd2 Nbd7 13.Nxd7 Nxd7 14.f3 Qd8 15.Bh6 Nb6

16.b3 a5 17.e4 Be6 18.e5 a4

19.Ne2 axb3 20.axb3 Nd7

21.Nf4 Rxa1 22.Rxa1 Qb6

23.Nxe6 fxe6 24.Bh3 c5

25.Qa5 Bd8 26.Qa4 Qc7

27.Qb5 b6 28.dxc5 Qxc5+

29.Qxc5 bxc5 30.Ra7 Nxe5

31.Rg7+ Kh8 32.f4 Bf6 33.Rc7

Nf3+ 34.Kg2 Nd4 35.g4

Be7 36.g5 Bf8 37.Bg4 Be7

Srđe Dragaševića podsjetili naš legendarni velemajstor Božidar Bonja Ivanović i prvi čovjek Saveza Jovan Milović, ističući da je on kao malo ko pružio nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji drevne igre, naročito kod mladih i ambicioznih dječaka i djevojčica od kojih su mnogi kasnije stasali u vrhunske igrače. Turnir je otvorio Srđin nasljednik Vuko uz srdačnu dobrodošlicu i veliku zahvalnost svim akterima ovog prestižnog takmičenja koji su u hotelu „Grand“ evocirali drage uspomene na njegovog oca. Memorijal je protekao u sjajnoj atmosferi zahvaljujući odličnoj organizaciji

38.h4 Kg8 39.h5 Kf7 40.Rb7

Nf5 41.Kf2 Nd6 42.Ra7

Rb8 43.Bd1 Nb5 44.Ra6

Nd4 45.Ra7 Nb5 46.Ra6

Nc7 47.Rc6 Ne8 48.Ra6

Bd6 49.Ke3 Rb4 50.Ra4

Bxf4+ 51.Kd3 Be5 52.Ra5

Bd6 53.Ra8 Rb8 54.Ra2

Be7 55.Rf2+ Kg8 56.Re2 Nc7 57.Ra2 Rb4 58.hxg6

hxg6 59.Bc2 e5 60.Bd1 Rd4+ 61.Kc2 Bd6 62.Be2 Kf7 63.Ra1 Rf4 64.Kd2 Rd4+ 65.Kc2 Rf4 66.Kd2 e4 67.Ra7 Rf2 68.Rb7 Bf4+ 69.Ke1 Rg2 70.Rb8 Bg3+ 71.Kd1 Rg1+ 72.Kc2 Ne6 73.Rb7+ Bc7 74.Kd2 Ke7

Petrov 1-0 Tadić

1.Nf3 d5 2.g3 g6 3.c4 d4 4.b4 c5 5.b5 Bg7 6.d3 e5 7.Bg2

Ne7 8.0–0 0–0 9.a4 a5 10.Ra2 h6 11.e3 g5 12.exd4

cxd4 13.Ba3 Re8 14.Re1 Ng6 15.Nfd2 f5 16.Nb3 Nd7 17.c5

Nf6 18.N1d2 Nd5 19.Nxd4

Kh7 20.Ne2 Nb4 21.Bxb4

axb4 22.Nc4 Bf8 23.c6

Rb8 24.Rd2 bxc6 25.Bxc6

Bb7 26.d4 Bxc6 27.bxc6

Qd5 28.c7 Qxc4 29.cxb8Q

Rxb8 30.dxe5 Nxe5 31.Nd4

Bg7 32.Nxf5 Rf8 33.Nd4

menadžmenta Šahovskog saveza Crne Gore i pokroviteljima Ministarstvu sporta

Nadležna komisija FIDE dodijelila je Singapuru ulogu domaćina narednog meča za svjetsku titulu. Aktuelni šampion, Kinez

Ding Liren, i njegov izazivač, Indijac Domaraju Gukeš, odmjeravaće snage od 20. novembra do 15. decembra tekuće godine na

jednoj od četiri lokacije koju odredi inspekcijska služba za međunarodna takmičenja. Za ovaj okršaj obezbijeđen je senzacionalni nagradni

fond od 2,5 miliona američkih dolara. FIDE meč za planetarnog korifeja je jedan od najvažnijih i najgledanijih šahovskih događaja na globalnom nivou. Branilac titule je Liren, koji ju je osvojio nakon što je pobijedio Jana Nepomnjašćija u Astani, u aprilu prošle godine, nakon doigravanja. Rival je osamna-

i mladih i NLB banci u partnerstvu sa Sava osiguranjem i NVO ,,Osmi red“.

estogodišnji Gukeš, koji je pobijedio na Turniru kandidata u aprilu ove godine u Torontu. Meč će se sastojati od 14 partija. Igrač koji sakupi 7,5 poena ili više osvaja titulu i dalje partije se ne igraju. Ako rezultat bude izjednačen nakon 14 partija, pobjednik će se odlučiti u taj-brejku.

Priredio: B.

KADIĆ

Đukanović sa Milovićem

Petrov u društvu Draškovića, Danilovića i Saračija

Sportski direktor Odbojkaškog kluba Jedinstvo Slobodan Šebek podnio neopozivu ostavku

Odluku nijesam

donio slučajno

PODGORICA – Slobodan

Šebek nije više sportski direktor Odbojkaškog kluba Jedinstvo iz Bijelog Polja. Šebek je, naime, podnio neopozivu ostavku koja je prihvaćena na sjednici Upravnog odbora kluba.

Šebek je na mjesto sportskog direktora Jedinstva došao 7. jula 2016. godine… – Odluku nijesam donio slučajno. Posebno mi je žao što je do toga došlo u trenutku kada se klub konsolidovao i ostvario značajan napredak u igri i rezultatima na svim nivoima. Međutim, nijesam više u mogućnosti da radim na način za koji mislim da odgovara interesima kluba – rekao je Šebek. Šebek je dodao da je ponosan na izuzetne sportske rezultate koji su ostvareni u periodu njegovog boravka u klubu. – Sa dvije osvojene titule prvaka Crne Gore u seniorskoj konkurenciji i dva trofeja Kupa Crne Gore ispisali smo najsjajnije stranice u klupskoj istoriji, a koje su pratili nastupi na evropskoj sceni u Ligi šampiona i CEV Kupu. U mlađim

kategorijama su osvojene titule prvaka u pionirskoj, kadetskoj (dva puta) i juniorskoj kod muškaraca i kadetska i juniorska titula kod djevojaka, a sve to ostvareno je u posljednje četiri godine. Sa skromnim finansijskim sredstvima uspjeli smo da pozicioniramo Bijelo Polje kao jedan od najznačajnijih odbojkaških centara u državi, a to najbolje potvrđuje broj igrača i igračica koji nastupaju u gotovo svim reprezentativnim selekcijama Crne Gore, kao i treneri koji su postali selektori – dodao je Šebek.

Doskorašnji sportski direktor bjelopoljskog kluba je iskoristio priliku da ,,zahvali svima koji su pomogli da se u proteklom periodu ostvare navedeni sportski rezultati, kao i svim igračima i igračicama koji su svoja imena utkali u uspjehe našeg Jedinstva“. – I na kraju, želim da istaknem da se razumije da ću bez obzira na ostavku, pomoći klubu kada god budem u prilici i to bude od mene traženo, jer moj odnos prema Jedinstvu nikada neće biti vezan za bilo kakvu funkciju – zaključio je Šebek. S. J.

Balkansko prvenstvo u odbojci

Kadeti

od Srbije

PODGORICA – Muška kadetska odbojkaška reprezentacija Crne Gore sa porazom je startovala na Balkanskom prvenstvu u Tirani – tim Dejana Radića je poražen od favorizovane Srbije sa 3:0 (25:14, 25:16, 25:12).

Dva potpisa u redovima Podgoričana nakon povratka sa priprema iz Slovenije

Bulatović i Lambulić za jaču Budućnost

PODGORICA – Fudbaleri

Budućnosti su juče stigli iz Slovenije, sjutra će se vratiti obavezama gdje će ih na treningu sačekati dva nova saigrača – napadač Ivan Bulatović i defanzivac Zarija Lambulić zvanično su fudbaleri podgoričkog kluba.

I 28-godišnji centarfor i 26-godišnji centarhalf su prošli obavezne ljekarske preglede, a nakon toga su potpisali ugovore na dvije godine na našem kampu – do ljeta 2026. godine. Bulatović je među „plavo-bijele“ stigao iz punog ritma, pošto je tokom prethodnih pola godine nosio dres Lokomotive iz Uzbekistana (12 utakmica, jedan gol), gdje se preselio početkom 2024. godine iz zagrebačke Lokomotive.

U Lokomotivi iz Zagreba je proveo prvih pola godine u sezoni 2023/24 – transfer u odlično organizovani hrvatski klub je obezbijedio nakon istorijske sezone Arsenala iz Tivta (2022/23), kada je tivatski klub u premijernoj pr-

voligaškoj sezoni obezbijedio Evropu i igrao finale Kupa. Bulatović je sa šest golova na 33 utakmice bio jedan od najvažnijih igrača Tivćana, ta sezona je bila sezona njegove definitivne afirmacije, a prije Arsenala je igrao još za Podgoricu, Bokelj, Mladost Lješkopolje, Mornar, Brskovo, matični Gorštak... Sa druge strane, Lambulić je

Crnogorski internacionalac u novoj sredini

„stranac“ i dolazi kao nekadašnji mladi reprezentativac Srbije – novi štoper u Podgoricu je stigao iz Beograda, gdje je prethodne sezone igrao za IMT Novi Beograd u Superligi Srbije, a kao vođa odbrane je uspio da sačuva prvoligaški status u IMT u prvoj elitnoj sezoni. Lambulić je prethodne sezone odigrao 31 meč, a u karijeri

Vladan Bubanja novi Sarajlija

PODGORICA – Sarajevo je jače za crnogorskog reprezentativca Vladana Bubanju. Pouzdani defanzivni vezista potpisao je trogodišnji ugovor sa bordo timom. Vladan na Koševo stiže iz zagrebačke Lokomotive, gdje je prošle sezone upisao 26 nastupa i postigao tri pogotka. Inače, 25-godišnji Bubanja je karijeru započeo u Sutjesci, gdje često nije imao pravu priliku, tako da se dokazivao u Mornaru i Arsenalu, igrajući na dvojnoj registraciji. Nakon sjajne se-

zone u matičnom klubu prije dvije godine otišao je u Zagreb. Prošle godine je debitovao za naj-

bolji nacionalni tim Crne Gore, a prethodno je igrao za sve omladinske selekcije naše zemlje. Bubanja je osmo pojačanje u ovom prelaznom roku za Sarajevo, a prije njega su redove ovog kluba pojačali: Bruno Unušić, Andreja Ristić, Emil Rockov , Filip Jović , Nermin Mujkić i Aleksandar Đorđević Dolaskom Vladana Bubanje širi se kolonija Crnogoraca –prethodne sezone za Sarajevo su igrali Miomir Đuričković i Marko Matanović. R. P.

Crnogorski napadač naredne sezone igraće na pozajmici u Mađarskoj

je još igrao za bugarski Beroe, Mladost GAT, Zlatibor, Šahtjor Soligorsk, Zrinjski Mostar, Brodarac, Proleter... Novi „plavo-bijeli“ tandem će sjutra biti na raspolaganju šefu stručnog štaba Ivanu Brnoviću, a već prekosjutra imaće priliku da zaigraju, jer „plavi“ imaju prijateljsku utakmicu protiv Otranta pod Goricom. R. PEROVIĆ

Fudbaleri Arsenala drugu fazu priprema za novu sezonu odrađuju u Srbiji

Zlatibor nova baza

U našem sastavu kapiten Luka Lojić bio je jedini dvocifren. Korektor Budućnosti osvojio je 10 poena, sedam je imao novi član Budve Vuk Stanojević, pet je upisao Mihajlo Grupković , tri Uroš Konatar , a poen manje Lu ka Milošević Srbiju je sa 13 poena predvodio Vuk Kulpina Našu selekciju večeras očekuje susret sa domaćom Albanijom od 18 sati. Posljednjeg dana, u petak, Lojić i saigrači igraće protiv Sjeverne Makedonije od 15.30 časova. S. J.

PODGORICA – Crnogorski napadač Marko Rakonjac potpisao je za Diošđer.

Bjelopoljac će tako naredne sezone biti u Mađarskoj, ali je riječ o jednogodišnjoj pozajmici, jer je 24-godišnji špic pod ugovorom sa moskovskom Lokomotivom.

– Srećan sam što sam potpisao za Diošđer. Volim da igram

pred mnogo publike, a kao što sam vidio na snimcima, imaću priliku to da uradim ovdje. Kao napadaču davanje golova mi je najvažnije, samo me uspjeh tima čini srećnijim od toga – istakao je crnogorski in-

ternacionalac.

Rakonjac je protekli dio sezone proveo u TSC, postigao je dva prvenstvena pogotka. Karijeru je počeo u Jedinstvu, a onda se preselio u prvi tim Čukaričkog za koji je u sezoni 2021/22. potpisao 12 prvenstvenih golova i ostvario veliki transfer u Lokomotivu iz Moskve.

Bio je na pozajmici i u Crvenoj zvezdi i dao pet golova. U martu 2022. godine debitovao je za seniorsku reprezentaciju Crne Gore. Diošđer je prošle sezone završio sedmi u konkurenciji 12 klubova mađarskog prvenstva. R. P.

PODGORICA – Nakon uvodnog dijela rada na svom terenu, fudbaleri Arsenala doputovali su na Zlatibor, gdje će obaviti desetodnevne pripreme. Po planu šefa stručnog štaba Radislava Dragićevića radiće se na sticanju snage, ali i odigraće se tri prijateljske utakmice. Tivatsku ekspediciju čine: Bojan Zogović, Nikola Pejović, Dragan Ćetković, Periša Pešukić, Gojko Petović, Ćetko Manojlović, Marko Merdović, Mihailo Živaljević, Armin Imamović, Toni Pataki, Vasilije Novaković, Vladimir Kašćelan, Matija Delić, Irfan Šahman, Aleksandar Macanović, Hulijan Montenegro, Aleksa Ćetković, Petar Ražnatović, Luka Maraš, Nikola Milić, Damjan Mugoša i Matija Kuč, kao i šef stručnog štaba Radislav Dragićević, pomoćnici Božidar Tujković i Mirko Todorović, trener golmana Aleksandar Braić i sportski direktor Ranko Krgović Tivćani će sjutra imati prvi test na Zlatiboru, a protivnik je ruski prvoligaš Nižnji Novgorod, kojeg sa klupe predvodi nekadašnji kapiten Partizana Saša Ilić R. P.

Ivan Bulatović Zarija Lambulić

Dugotrajna i bespotrebna polemika oko Carevog laza

Priredio: Slobodan ČukiĆ

Sava Vladilavić je bio i poslanik Rusije kod pape Klimenta XI u Rimu i s njime pregovarao o Konkordatu. A po povratku odovud postao je ruski opunomoćeni ministar u Kini, i na taj put ga je pratio Peraštanin Ivan Krušala, koji je o tome napisao sonet! (Zaista je čudno da je toliki put stao u 14 stihova na italijanskom jeziku.)

Osim toga Vladislavić je, izgleda, sam prepričao prvi dio Orbinovoga Kraljevstva Slovena na ruski, i u tome dijelu knjige je Dukljaninovo Kraljevstvo Slovena, od kojega je Orbin i uzeo naslov za cijelu knjigu. Ovo se izdanje pojavilo u Petrogradu 1722. Ovu su verziju Orbinove knjige čitali vladika Vasilije i vladika Petar I Petrovići, jer se jedino u tome prijevodu spaja ime i prezime Mavra Orbina u Mavrourbin, a tako navode Orbina i Vasilije i Petar I.

Ovim putem je Petar Veliki poslao u Crnu Goru i Hercegovca pukovnika Miloradovića sa gramatom, kojom se Crnogorci pozdravljaju i pozivaju u boj protiv Turaka. Vijest o dolasku ruskih predstavnika izazvala je prirodno oduševljenje u Crnoj Gori i Hercegovini i uvjerenje da se uz pomoć „svemoćnog vladara“ jedne krvi i jedne vjere može srušiti osmanlijska vlast. Narod, vičan siromaštvu i očeličen u „borbi neprestanoj“ masovno se odazvao pozivima vladike Danila i Mihaila Miloradovića. To je došlo do izraza na velikim zborovima na kojijema

„Mi smo u ovijem gorama od svake strane zatvoreni“, zborio je vladika

Danilo, „pa nijesmo mogli vjerovati da veliki hristijanski car nešto zna o nama, za jednu šaku maloga, među zmijama i škorpijama zatvorenoga naroda“

su predstavljeni ruski predstavnici i pročitana carska gramata. Ta je gramata zvučala tako kao da se car svih Rusija obraća posebno svakome plemenu, a oni su mislili da za njih niko i ne zna u dalekom svijetu. Kao što, tada, ne bi ni znao da nije bilo ovijeh našijenaca. „Svi, u kome gođ dobro, čisto i viteško hristijansko srce kuca“, stoji u gramati, „dužni su prezreti strah i tegobe, pa za crkvu (!) ne samo vojevati, već i potonju kap krvi proliti.“

A sa svoje strane obećava „milost i nagradu i svaki od vas biće obdaren povlasticama našim po zaslugama i želji vašoj, jer mi sebi druge slave ne tražimo, samo da možemo tamošnje narode hristijanske od tirjanstva peksijanskog izbaviti, pravoslavne crkve opet ukrasiti i krst časni podići.“

Vladika Danilo bio je oduševljen ovom gramatom, jer je ona značila da prvi put dolaze u neposrednu vezu sa velikom slovenskom zemljom „daleko neđe na Istoku“.

„Mi smo u ovijem gorama od svake strane zatvoreni“, zborio je vladika Danilo, „pa nijesmo mogli vjerovati da veliki hristijanski car nešto zna o nama, za jednu šaku maloga, među zmijama i škorpijama zatvorenoga naroda, ali, evo danas, blagodareći bogu, njegove

poslanike vidimo, evo njegove carske gramate u rukama imamo, pa poslanike, velim, ne tuđince, nego našu braću Srblje koji nam kažu da je Petar Veliki imperator i samodržac od sve Rusije i njegovo carstvo, bogom blagoslovljeno, da je silnije i prostranije od svakoga (drugoga) carstva na svijetu.“

„Mi smo s Rusima jednoga plemena i vjere“, zborio je vladika, „pa dako se i susjedstvom približimo. Oružajte se, dakle, braćo moja Crnogorci, pa i ja isti, ne žaleći ni imanje ni života, gotov sam s vama poći na službu caru hristijanskome i našem otačestvu, da rod hristijanski ispod ljutog jarma turskog izbavimo, moleći preblagoga boga da nam bude pomoćnik i putevoditelj.“

Gramate su prepisivane kako bi se mogle slati u sva plemena. Protiv Turaka su se digli i Grbljani i Paštrovići, Brđani i hercegovačka plemena prema Grahovu i Nikšiću. Vladika i Miloradović agitovali su i među albanskim plemenima, naročito Klimentima, ali na njih je djelovao nadbiskup barski Vicko Zmajević, neprijatelj vladike Danila i svih pravoslavnih, koje je nazivao šizmaticima. (A prije njega je Andrija Zmajević prijateljevao i sa Arsenijem Čarnojevićem i sa Vasilijem Jovanovićem Ostroškim.)

Turci su morali da se povuku u gradove i tvrđave: Spuž, Po-

dgoricu, Žabljak. A Crnogorci nijesu imali topova da zauzmu te tvrđave.

No Turci su prešli u napad na Ruse kod Pruta i prinudili ih na mir (jula 1711) pod nepovoljnim uslovima. Petar Veliki je obavijestio vladiku Danila da je morao da se pomiri s Turcima, i da savjetuje i njemu da se povuče u planine i brani dokle je moguće.

4. Bitka na Carevu lazu 1712.

Ovo je Crnogorce dovelo u tešku situaciju. Ispalo je da je halakanje na opšti, sveti rat bilo lakomisleno, a da onaj ko ih je pozvao u rat i obećao pomoć, ne može ni sebi da pomogne. Zato je vladika Danilo sazvao Opšti crnogorski zbor na Cetinju, na kome je pročitao pismo Pe-

Borba na Carevom lazu trajala je šest sati. Crnogorski gubici su bili 300 ljudi, među kojijema i harambaša Đurašković. Sam je vladika Danilo bio ranjen, ali ga je od pogibije spasio krst. Taj od sablje ulupljeni krst nestao je iz

Cetinjskog muzeja u Drugom svjetskom ratu

tra Velikog i obavijestio ih o opštoj situaciji. No glavari su još uvijek više vjerovali onome pozivu na rat nego ovome za mir. I tako su nastavljene čarke koje su u ljeto 1712. godine dovele na Crnu Goru veliku tursku vojsku iz svih okolnijeh krajeva: Bosne, Hercegovine, Srbije, Makedonije, Albanije. Ukupne turske snage bile su, po običaju, pet puta jače. No u turskome taboru nije bilo velike sloge. I umjesto istovremenoga napada sa više strana, bosanski vezir Ahmed-paša krenuo je iz Spuža prema Cetinju. Skadarski Tahir-paša ulogorio se na Vlahinji i tu ostao tri dana, čekajući glavninu. Vladika je imao vremena da rasporedi svoju vojsku, postavljajući serdara Janka Đuraškovića prema Vranju a Vuka Mićunovića prema Pržniku. Sam je ostao u sredini i napao je Tahir-pašu u zoru 17. jula po st. kal. Borba je trajala šest sati. Crnogorski gubici su bili za naše pojmove veliki: 300 ljudi, među kojijema i harambaša Đurašković. Sam je vladika bio ranjen, ali ga je od pogibije spasio krst. (Taj od sablje ulupljeni krst nestao je iz Cetinjskog muzeja u II svjetskom ratu.) Za Turke se zborilo da ih je poginulo 20.000, što je, svakako, prećerano, ali je ne samo cijela ta uvala bila pokrivena njihovijem leševima, nego su i žive nalazili i lovili danima, jer su se skrivali u škrapama, ne znajući da li će im odnekud doći spas. Po tolikome broju leševa to je mjesto kasnije nazvano Carevim lazom. Oko bitke na Carevom lazu stvorena je dugotrajna i bezrazložna polemika, počev od

1920. godine. Jovan Tomić, koji je nastojao da smanji broj crnogorskih pobjeda, jer su one nezgodno zvučale među Srbima koji su sve bitke gubili, pisao je da te bitke uopšte nije bilo, jer se Carev laz pominje tek mnogo vremena poslije boja. On je čak tvrdio da 1712. „nije bilo na Carevu Lazu ni velike bitke, niti kakvog bilo okršaja između Turaka i Crnogoraca, iako kotorski izvještaji upravo iz ljeta 1712. zbore o tome da se Crnogorci hvale velikom pobjedom, a sam naziv Carev laz nije postojao ranije nego je nastao pod uticajem priča o pobjedi, pa ga niko nije ni mogao spomenuti 1712. godine! Osim toga, vladika Vasilije, optužen da je izmislio tu bitku, sam unosi u Cetinjski ljetopis onaj sažeti i istiniti opis događaja: „Va ljeto 1712. posjekoše Černogorci Turke na Carev laz no sila turska odolje i dođoše na Cetinje i raskopaše crkvu i manastir.“

A pored teksta stoji i datum: 17/29. jul! Dakle, istina je jednostavna. Turska prethodnica je potučena, a glavnina je stigla na Cetinje. U navedenome zapisu nema nikakvoga veličanja. Takođe, ne treba zaboraviti ni zapis koji tome prethodi: „Godine 1711. dođe s gramatama ot Moskve ot cara Petra Mihailo Miloradović va Černuju Goru ka vladici Danilu i Crnogorcima, za veliko zlo manastirsko i Černogorsko, koi počeše vojevati na turske gradove.“ Ovo je upisano sa vremenskog rastojanja od preko trideset godina.

(Nastavlja se)

Srpski istoričar Jovan Tomić

Lik vladike Danila Šćepčevića u Gorskom vijencu

Mihailo Miloradovič donosi Crnogorcima gramatu cara Petra Velikog, crtež

Spomenik na Carevom lazu

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

DRAŠKO ĐURANOVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora:

MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

NENAD ZEČEVIĆ politika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje

Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

MARIJA ŽIŽIĆ

crna hronika

DRAGICA ŠAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ

arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOŠEVIĆ dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIŠIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt

Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o

Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

Na osnovu odredaba Zakona o privrednim društvima, člana 36 Statuta

A.D.”Poljoprivreda šumarstvo” Berane,Odluke Odbora direktora

A.D.”Poljoprivreda šumarstvo” Berane br.17/24 od 30.03.2024 godine,saziva se ponovljena

REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA

A.D.”Poljoprivreda i šumarstvo” BERANE

Za dan 18.07.2024. godine,u 10 časova u Beranama,u restoranu „Nacional“ ,Dolac,sa sljedećim:

D N E V N I M R E D O M

1.Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara izdatim od strane CDA,izbor radnih tijela.

2.Razmatranje usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju Društva za 2023. godinu sa izvještajem o reviziji za 2023. godinu.

3..Razrješenje članova Odbora direktora društva.

4.Izbor članova Odbora direktora Društva.

5.Donošenje Odluke o imenovanju revizora Društva za 2024. godinu. Kvorum Skupštine akcionara čine akcionari koji posjeduju najmanje 33%od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem punomoćnika ili su glasali putem glasačkih listića. Pravo predlaganja kandidata za članove Odbora direktora imaju akcionar i akcionari koji skupa imaju najmanje 5% akcionarskog kapitala Društva. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. Akcionari koji imaju pravo predlaganja mogu predložiti sve članove Odbora direktora ili samo pojedine. Odbor direktora ima tri (3) člana.

Akcionari Društva mogu izvršiti uvid u materijale predloge odluka koje će se razmatrati na Skupštini akcionara u prostorijama Društva u Beranama u toku radnog vremena od 10-13 časova radnim danom, 20 dana prije održavanja Skupštine akcionara.Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave sekretaru Društva najkasnije 2 sata prije održavanja Skupštine akcionara radi identifikacije i evidencije.

Sve dodatne informacije u vezi Skupštine akcionara mogu se dobiti na telefon br.068-679-221

Berane,01.07.2024. god

Odbor direktora A.D.”Poljoprivreda i šumarstvo“

U skladu sa članom 136 Zakona o privrednim društvima ( „ SL. list CG“ br 065/20 od 03.07.2020.

) „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat daje sljedeće

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU SKUPŠTINE AKCIONARA

Obavještavaju se akcionari „ Primorje“ hotels & restaurants AD Tivat da je XXIII redovna godišnja

Skupština akcionara, sazvana za dan 05.08.2024. godine, održati u konferencijskoj sali hotela

„Palma“ u Tivtu sa početkom u 12:00 časova sljedećim dnevnim redom:

1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara

2. Usvajanje finansijskih izvještaja Društva za 2023. godinu sa izvještajem revizora izvještaja o poslovanju društva

3. Imenovanje revizora finansijskih izvještaja za 2024. godinu

4.Donošenje Odluke o davanju saglasnosti na Ugovor o poslovnoj saradnji

5. Donošenje odluke o davanju saglasnosti na Ugovor o nalogu

Pravo prisustva i odlučivanja na sjednici Skupštine akcionara imaju svi akcionari ( lično, ili putem punomoćnika ) koji su na spisku akcionara iz CKDD na dan pribavljanja spiska akcionara.

Punomoćje mora biti ovjereno, a potpisi na punomoćju ovjeraveni u skladu sa zakonom.

Skupština donosi odluku većinom glasova prisutnih, ili zastupanih akcionar ( svaka akcija daje jedan glas, osim u slučaju izbora članova odbora direktora kada svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju članova odbora direktora utvrđen statutom društva ). Akcionari mogu izvršiti uvid u materijale i predloge odluka u prostorijama sjedišta Društva u Tivtu, ul. II Dalmatinske br.2 svakog radnog dana u vremenu od 09:00 do 15:00 časova, najmanje 20 dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara.

Obavještenje o sazivanju Skupštine akcionara biće dostupno akcionarima na adresi internet stranice Društva: www.primorjehotels.com Mole se akcionari da radi efikasne organizacije rada najave svoje učešće najkasnije dva radna dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara dostavljanjem na uvid neophodne dokumentacije (kopija lične karte ili pasoša, punomoćje) putem email adrese: office@primorje.co.me

PRIMORJE AD TIVAT

Spisak dobitnika sedmog kola EKO Vozi i Osvoji

Na svim EKO benzinskim stanicama u Crnoj Gori, aktuelna je nagradna igra koja traje od 15.05.2024. do 17.07.2024. godine. Ukupno ima 83 nagrade, od kojih su glavne nagrade: 5 x put za dvoje na Olimpijske igre u Pariz i automobil Suzuki Vitara Hybrid. Izvlačenje sedmog kola nagradne igre “EKO Vozi i Osvoji” održano je 03.07.2024. u prostorijama Jugopetrola AD. Dobitnici sedmičnih nagrada sedmog kola su:

•Olimpijska sportska oprema

9001000000230901 Darko Mirotić

•Vaučeri za kupovinu na EKO benzinskim stanicama, vrijednost 50 EUR

9001000000202456

9001000000223607

CRNA GORA

VRHOVNI SUD

I Su br. 216/24

Podgorica, 01.07.2024. godine

Na osnovu čl.30 i 60 Zakona o sudovima (“Službeni list CG”, br. 11/2015, 76/2020 i 54/24), čl.17 Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu („Službeni list CG“, broj 55/16 i 57/16) i Plana potrebnog broja pripravnika u sudovima na nivou Crne Gore Su I br. 339/22 od 30.12.2022. godine,

VRHOVNI SUD CRNE GORE objavljuje

JAVNI OGLAS

ZA PRIJEM PRIPRAVNIKA U SUDOVIMA

I Pripravnik/ca, Izvršilaca: 33 na određeno vrijeme, od tri godine.

- Visoko obrazovanje u obimu od najmanje 240 kredita CSPK-a (VII nivo kvalifikacije obrazovanja), Pravni fakultet.

- Položen ispit za pripravnike

Javni oglas za prijem 33 pripravnika objavljuje se za sledeće sudove:

1. Privredni sud Crne Gore - 6 pripravnika/ca

2. Upravni sud Crne Gore - 1 pripravnik/ca

3. Viši sud u Podgorici - 4 pripravnika/ca

4. Osnovni sud Podgorica - 7 pripravnika/ca

5. Osnovni sud Danilovgrad - 2 pripravnika/ce

6. Osnovni sud Nikšić - 2 pripravnika/ce

7. Osnovni sud Bar - 1 pripravnik/ca

8. Osnovni sud Kotor - 2 pripravnika/ce

9. Osnovni sud Herceg Novi - 2 pripravnika/ce

10. Osnovni sud Berane - 2 pripravnika/ce

11. Osnovni sud Plav - 1 pripravnik/ca

12. Viši sud za prekršaje Crne Gore - 1 pripravnik/ca

13. Sud za prekršaje Bijelo Polje - 1 pripravnik/ca

14. Sud za prekršaje Budva - 1 pripravnik/ca

Potrebna dokumentacija:

- Prijava u kojoj je naznačeno ime i prezime, adresa, e-mail, kontakt telefon kandidata/tkinje i naznaka suda za koji se kandidat/kinja prijavljuje.

- Dokaz o završenom četvorogodišnjem programu na pravnom fakultetu VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja (original ili ovjerena kopija diplome ili uvjerenja u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku studiranja).

- Uvjerenje o položenom ispitu za pripravnike izdato od Ministarstva pravde Vlade Crne Gore.

- Uvjerenje o državljanstvu.

- Fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte).

- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta.

- Izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica (izvod izdaje Zavod za zapošljavanje Crne Gore) ili potvrdu o zaposlenju. Potrebna dokumentacija u zatvorenoj koverti podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Vrhovni sud Crne Gore Njegoševa ulica br.10 81000 Podgorica sa naznakom za javni oglas za prijem pripravnika u sudovima Članom 20. Zakona o pripravnicima u sudovima i državnom tužilaštvu i pravosudnom ispitu propisano je da ako dva ili više kandidata na rang listi imaju isti broj bodova, prednost ima kandidat koji je pripadnik manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, a ako su kandidati pripadnici manjinskog naroda ili druge manjinske nacionalne zajednice, prednost ima kandidat koji ima veću prosječnu ocjenu na završenom fakultetu.

Dragoljub Mićović

Vučeta Grbović

9001000000212939 Mišo Kovačević

9001000000187740

Stojan Varezić

9001000000207743 Darko Jelić

9001000000222816

9001000000223723

Milena Poček

Hilmo Čuturić

9001000000199734 Ivan Maraš

9001000000230539

9001000000218781

Veselinka Nikčević

Ismet Redžepagić

Za sve bliže informacije kontakt osoba u Vrhovnom sudu je Aneta Ljuljanaj, tel: 020/665-388 (8.00-10.00h) ili e-mail: aneta.ljuljanaj@sudstvo.me.

NAPOMENA: Kandidati koji su studijski program na Pravnom fakultetu završili po Bolonjskom procesu dužni su da dostave diplomu/uvjerenje sa osnovnihi specijalističkih akademskih studija. Kandidati koji su Pravni fakultet završili u inostranstvu dužni su dostaviti i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave.

VRŠILAC DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA SUDA dr Vesna Vučković, s.r.

Četvrtak, 4. jul 2024.

Poslovni broj: I.br. 391/2019 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, Ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Prva banka Crne Gore AD Podgorica- osnovana 1901. godine, Bul. Svetog Petra Cetinjskog br.141, protiv izvršnog dužnika Mitrović Marte iz Nikšića, selo Jugovići- Župa, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 8.330,10 eura, dana 03.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 391/2019 od 02.04.2019.god, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br. 12012/10 od 18.10.2010. godine i Rješenja uprave za nekretnine PJ Nikšić broj 954-103-UPI-4826/2018 od 20.12.2018. godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je

ZAKLJUČAK O PRODAJI

I Određuje se trideset osma prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koje nepokretnosti su upisane u Posjedovnom listu broj 233 KO Jugovići PJ Nikšić, to: blok 0, broj 1372, RB 0, plan 000, skica 000, potes Pohori, po kulturi njiva, klasa 3, površine 805 m2, blok 0, broj 1373, RB 0, plan 000, skica 000, potes Ponori, po kulturi šuma, klasa 5, površine 539 m2, blok 0, broj 1510, RB 0, plan 000, skica 000, potes Dolina, po kulturi šuma, klasa 5, površine 15660 m2, blok 0, broj 1710, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi livada, klasa 7, površine 721 m2 i blok 0, broj 1713, podbroj 1, RB 0, plan 000, skica 000, potes Trgovišta, po kulturi njiva, klasa 7, površine 481 m2- u obimu prava sopstvenika-posjednika izvršnog dužnika 1/1.

II Ročište za trideset osmu prodaju navedenih nepokretnosti održaće se dana 31.07.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi Ul. Novaka Ramova br.3, u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnosti se mogu razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.

III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od ukupno 28.936,30 eura rješenjem poslovne oznake I.br. 391/2019 od 21.09.2020.godine.

IV Na trideset osmoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnosti se mogu prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.

V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica, u iznosu od 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.893,63 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.

VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.

VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.

IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca na osnovu isprave 12012/10, zabilježba obavještenja o početku namirenja broj 2383.

Dana 03.07.2024. godine.

JAVNI IZVRŠITELJ

Maja Ajković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.

Na osnovu člana 44. Zakona o stečaju i likvidaciji banaka (Sl.list CG br.47/2001,62/2008 i 44/2010) Stečajni upravnik Atlas banke AD Podgorica u stečaju, objavljuje

IV JAVNI POZIV

Za učešće na javnom nadmetanju za prodaju imovine - nepokretnosti stečajnog dužnika ATLAS BANKE AD PODGORICA u stečaju

1. Predmet javnog nadmetanja

Predmet prodaje je nepokretnosti u obimu prava svojine 1/1, koju čine nepokretnost upisana u

•Listu nepokretnosti broj 2707 KO Budva, Područna jedinica Budva, - kat. parcela broj/podbroj 2057/1, potes Gospoština, broj zgrade 1, plan/skica 10/13, PD 225, po načinu korišćenja stambeni prostor, spratnost drugi sprat, površine 55 m2; Početna cijena iznosi 168.500,00 eura.

2. Mjesto i vrijeme održavanja javnog nadmetanja Prodaja nepokretnosti iz tačke 1. ovog Javnog poziva će se vršiti javnim usmenim nadmetanjem u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb (sjeverna tribina stadiona „Budućnosti“) u Podgorici, u roku od 20 (dvadeset) dana od dana objavljivanja ovog Javnog poziva, odnosno, dana 24. 07. 2024. godine sa početkom u 11:00 časova.

3. Uslovi javnog nadmetanja

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća strana pravna fizička lica koja uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u visini od 10 % od početne cijene za predmetnu nepokretnost, najkasnije do dana 23. 07. 2024. godine do 12:00 časova. Depozit se uplaćuje na transakcioni račun broj 907-71501-84 i/ili na devizni račun Atlas banke AD Podgorica u stečaju (instrukcija za plaćanje ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU, broj računa/IBAN: ME25510000000010257596, SWIFT: CKBCMEPG). Svi troškovi uplate depozita padaju na teret zainteresovanog lica. Učesnici postupka javnog nadmetanja dužni su da se registruju za javno nadmetanje te dostave podatke i dokumentaciju: fizička lica –ime prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte, pravna lica – naziv i sjedište, registarski broj iz registra kod koga je registrovan, original izvod iz registra ili ovjerenu fotokopiju ne stariju od 15 dana prije registracije za javno nadmetanje, prijavu ovjerenu potpisom pečatom ovlašćenog lica, kao i ovlašćenje za zastupanje ukoliko se prijava podnosi preko punomoćnika. Predstavnici pravnih lica na javnom nadmetanju moraju imati uredna punomoćja ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija, a fizička lica ličnu kartu ili neku drugu vrstu lične isprave na osnovu koje se može izvršiti identifikacija. Registracija učesnika će se vršiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, 30 (trideset) minuta prije početka javnog nadmetanja. Licitacioni korak za: - LN broj 2707 KO Budva iznosi 1.000,00 eura Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponuđena od strane drugog učesnika. Postupak usmenog javnog nadmetanja se završava, ako niko od učesnika ni na treći poziv, ne ponudi veću cijenu od do tada ponudjene najveće cijene. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za održavanje javnog nadmetanja, ako u naznačeno vrijeme pristupi makar jedan učesnik, a koji ponudi, iznos početne cijene za predmetne nepokretnosti. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom ponudom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Zainteresovanim licima će biti omogućeno da obiđu nepokretnost koja je predmet javnog nadmetanja. Kontakt telefon za zakazivanje termina obilaska nepokretnosti +382 (0)20 407 200. 4. Ostali uslovi javnog nadmetanja

Kupac je dužan da sa Stečajnim upravnikom Atlas banke AD Podgorica u stečaju, zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti, u roku od 15 (petnaest) dana od dana javnog nadmetanja. Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti zaključuje se pred nadležnim notarom. Ukoliko kupac ne zaključi Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u roku iz stava 1. ove tačke ili ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji predmetne nepokretnosti sa drugim ponuđačem javnog nadmetanja koji je ponudio drugu najveću cijenu.

Pravo na povraćaj depozita gubi potencijalni kupac koji podnese prijavu, a ne učestvuje, odnosno ne registruje se za javno nadmetanje. Uplaćeni depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 (sedam) dana od dana javnog nadmetanja, a depozit izabranog ponuđača će se uračunati u kupoprodajnu cijenu. Troškove prenosa prava svojine (sačinjavanje notarskog zapisa i ovjere istog, poreza na promet nepokretnosti, i ostale takse naknade) padaju u cijelosti na teret kupca. Nepokretnosti se prodaju u viđenom nađenom stanju, bez prava na reklamaciju. Bliže informacije mogu se dobiti u prostorijama Atlas banke AD Podgorica u stečaju, na adresi Vaka Đurovića bb, Podgorica. Kontakt telefon: +382 (0)20 407 200 ili putem mail adrese: kabinet@atlasbanka.com info@atlasbanka.com

ATLAS BANKA AD PODGORICA U STEČAJU Stečajni upravnik Mirko Radonjić, s. r

Na osnovu člana 5 Pravilnika o dodjeli godišnje nagrade Agencije za nadzor osiguranja (“Službeni list Crne Gore”, br. 33/23 od 22.03.2023), Savjet Agencije za nadzor osiguranja na _______sjednici od___________ godine objavljuje

JAVNI KONKURS

I Agencija za nadzor osiguranja, u cilju stimulisanja razvoja naučne misli o osiguranju i podsticanju studenata na bavljenje osiguranjem u njihovom akademskom radu, povodom obilježavanja 11. decembra - Dana Agencije za nadzor osiguranja, dodjeljuje Godišnju nagradu za 2024. godinu za kategorije najboljeg diplomskog ili specijalističkog, magistarskog, odnosno master rada i doktorskog rada iz oblasti osiguranja.

II Novčani iznos Godišnje nagrade Agencije za nadzor osiguranja za 2024. godinu, po kategorijama iznosi:

•diplomski ili specijalistički rad 500 EUR, •magistarski odnosno master rad 1.000 EUR, i •doktorski rad 1.500 EUR.

III Pravo učešća na konkursu imaju lica koja su crnogorski državljani i koji su u kalendarskoj godini koja prethodi godini dodjele nagrade odbranili svoj diplomski, specijalistički, magistarski, odnosno master ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori ili inostranstvu.

Zaposleni u Agenciji za nadzor osiguranja, članovi Savjeta, kao i lica angažovana u postupku odlučivanja o dodjeli Godišnje nagrade Agencije za nadzor osiguranja nemaju pravo učešća na konkursu za dodjelu Godišnje nagrade.

Jedno lice može dobiti nagradu iste kategorije samo jedanput.

IV Radovi se u papirnoj formi dostavljaju Agenciji za nadzor osiguranja, neposredno ili putem pošte na adresu: Agencija za nadzor osiguranja, Komisija za dodjelu Godišnje nagrade, Moskovska 17A M/C1, Podgorica, sa naznakom: „Za Godišnju nagradu za 2024. godinu”, kao i u elektronskoj formi na e-mail adresu agencija@ano.co.me najkasnije do 15. 09. 2024. godine. Radovi koji budu dostavljeni nakon ovog roka neće se uzimati u razmatranje.

Učesnici su dužni da uz radove u papirnoj i elektronskoj formi na crnogorskom ili engleskom jeziku, dostave i ovjerenu kopiju diplome/uvjerenja o stečenom akademskom stepenu i rješenje o priznavanju diplome (za slučaj da je rad odbranjen u inostranstvu), biografiju (CV) i kopiju biometrijske lične karte ili uvjerenje o državljanstvu.

Za vjerodostojnost podnešene dokumentacije odgovara isključivo lice koje se prijavilo na Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade.

V Izbor najboljih radova vrši Komisija za dodjelu Godišnje nagrade koju imenuje Savjet Agencije za nadzor osiguranja.

VI Opšti kriterijumi koje prijavljeni radovi treba da zadovolje: - originalnost i inovativnost rada, - aktuelnost teme rada, - mogućnost praktične primjene.

Pored kriterijuma iz stava 1 ovog člana, Komisija može utvrditi dodatne kriterijume za jednu ili više kategorija nagrade.

VII Komisija za dodjelu Godi[nje nagrade može odlučiti da ne dodijeli Godišnju nagradu za pojedinu kategoriju nagrada, ukoliko nema prijavljenih radova ili prijavljeni radovi ne zadovoljavaju kriterijume za ocjenjivanje radova.

VIII Odluka o dodjeli Godišnje nagrade za 2024. godinu za pojedinu kategoriju biće objavljena na internet stranici Agencije za nadzor osiguranja www.ano.me .

IX Svi učesnici će biti pisanim putem obaviješteni o rezultatima konkursa u roku od 60 dana od dana isteka roka za dostavljanje radova.

Poslovni broj : I.br.213/24 Javni izvršitelj Ivan Petrović iz Podgorice , Njegoševa br. 45 (PC Petrović) u pravnoj stvari izvršnog povjerioca, Royal Invest“ doo, Bar, PIB:02643863, koga zastupa punomoćnik Saša Vujačić advokat iz Podgorice, Bulevar Ivana Crnojevića br.56/2, protiv izvršnog dužnika Košuta Nusreta iz Ulcinja, adresa prebivališta Donji Štoj ulica br.19, radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u iznosu od 125.000,00 eura , u smislu člana 45 ZIO-a dana 02.07.2024.godine, JAVNO OBJAVLJUJE

Da se izvršni dužnik , Košuta Nusret, adresa Donji Štoj ulica br.19, Ulcinj, u roku od 3 dana obrati ovom javnom izvršitelju kako bu se istom uručilo Rješenje o utvrđivanju vrijednosti nepokretnosti I.br.213/24 od 01.07.2024.godine. Ukoliko se izvršni dužnik ne javi ovom izvršitelju u ostavljenom roku smatraće se da je ovim objavljivanjem izvršeno uredno dostavljanje gore navedeno pismeno, te će isti snositi negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja. Dostavljanje se smatra izvršenim nakon isteka roka od 8 dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda ukoliko je predhodno izvršeno objavljivanje u dnevnom stampanom mediju, shodno čl.5 Zakona o izmjenama dopunama ZIO-a , a u vezi sa čl.45 ZIO-a.

Podgorica 02.07.2024. godine

PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru.

Tel 067/809-492

Javni izvršitelj Ivan Petrović s.r.

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

• Prodaja pogrebne opreme garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Sa neizmjernom tugom obavještavamo rodbinu, kumove, prijatelje, komšije i sve dobre ljude da je 3. jula 2024. u 70. godini, iznenada preminuo naš dragi otac, brat, đed, ujak i svekar

Saučešće primamo na gradskom groblju Čepurci, 4. jula od 10 do 15 časova, kao i 5. jula od 9 do 13 časova, kada se kreće prema seoskom groblju Zuri, gdje će se obaviti sahrana u 14 časova.

Ožalošćeni: sinovi ČEDO i MILUTIN, sestra MIRA, unučad SAVA, ANJA, INA i MILJANA, sestrići MILI i NINO, sestre od strica VESNA i NEDA, brat od strica VLADO, sestra od tetke MELA, braća od tetke BOBO i ZORAN, snahe ŽELJKA i TAMARA, kao i ostala rodbina

MIODRAG – MIKI Vasilija MILUTINOVIĆ

172

Dana 3. jula 2024, u 91. godini, preminula je naša draga

ZAGORKA Ilije RADOMAN rođena RADULOVIĆ

Saučešće primamo 3. jula od 12 časova i 4. jula 2024. godine do 14 časova u porodičnoj kući u Virpazaru, kada krećemo za Donja Sela – Njive, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Ožalošćeni: sin RADE, ćerke RAJKA i RADOJKA-BEBA, brat BRANISLAV, snahe MILOJKA i SONJA, jetrva JELENA, unučad MILENA, NIKOLAJ, DRAŽEN, KRISTINA, SANJA, VANJA, IVANA i ILIJA, praunučad i čukununučad i mnogobrojna rodbina RADOMAN i RADULOVIĆ

Sa neizmjernim bolom u duši obavještavamo rođake, prijatelje, kumove, komšije i poznanike da je naša draga

DUŠANKA

Vasa VUŠUROVIĆ rođena JEKNIĆ

preminula 3. jula 2024. u 84. godini

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Beranama 3. jula od 15 do 21 čas i 4. jula od 9 do 14 časova. Sahrana će se obaviti 4. jula u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Ožalošćeni: sinovi BORIS i BOŽIDAR - BONJA, sestra LJUBINKABINA, snaha LJILJANA, đever DANILO - NINO, unučad MILICA, NIKOLA i MAŠA i ostala brojna rodbina

S velikom tugom opraštamo se od našeg plemenitog prijatelja

OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Voljenoj mojoj

JAKI

Mnogo sam te volio i uživao u svakom trenutku provedenim sa tobom.

Bila si mi i sestra i drug, savjetnik i u dobru i u zlu.

Mnogo lijepih zajedničkih trenutaka čuvaću zauvijek i pamtiti te po ljepoti, dobroti i blagosti tvojoj. Tugujemo za tobom.

RANKO i SNEŽA

Tužnim srcem javljamo da je 3. jula 2024. iznenada, u 45. godini, preminuo naš dragi

ČASLAV - ČAJO Duškov MRVALJEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli u Kočanima 3. jula od 11 do 16 časova i 4. jula od 10 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju u Kočanima.

Ožalošćeni: supruga DIJANA, sinovi PREDRAG, MILAN i ALEKSANDAR, kćerka JELENA, brat KRSTO, sestra SVETLANA, snaha KRISTINA, unučad i ostala mnogobrojna rodbina MRVALJEVIĆ i ujčevina BAJIĆ

Posljednji pozdrav Cecinom bratu

Duboko smo potrešeni iznenadnim odlaskom tvoga Čaja.

DRAGAN, JULIJANA, MILOŠ, SNEŽA, DANA, LIDIJA, ANA, DRAGICA, MIRO i MILETA 148

167

DRAGOSLAVA

TOMO i VESNA BOKAN

ZAGORKA Ilije RADOMAN

rođena RADULOVIĆ

Voljena Zagorka, živjela si časno i pošteno kako priliči pravoj katunskoj i crnogorskoj odivi.

Neka ti je laka crna zemlja po kojoj si pošteno koračala.

brat BRANISLAV sa svojom užom i širom porodicom

Posljednji pozdrav dragoj prijateljici

ZAGORKI Ilije RADOMAN

Privilegija i zadovoljstvo nam je bilo imati te za prijateljicu.

Počivaj u miru.

MIŠO, MLADEN, VERA, MILA i SUZANA sa porodicama

Posljednji pozdrav dragom i uvaženom kolegi

RAJKU Š. KOVAČEVIĆU

Ostaćeš zauvijek u našem sjećanju.

KOLEKTIV ZU DOM ZDRAVLJA GLAVNOG GRADA

OGLASNO ODJELJENJE

„NOVA POBJEDA“

TELEFON ZA INFORMACIJE

020/202-455 020/202-456

e-mail: oglasno@pobjeda.me

S ljubavlju, ponosom i poštovanjem.

VJERA, SIMON, VANJA i BATO RAIČKOVIĆ

Voljenoj babi

Ne postoje riječi koje mogu opisati zahvalnost koju Ti dugujemo. Živiš u našim srcima.

152

Posljednji tužni pozdrav našoj dragoj kumi

Hvala Vam što ste Vaš topli dom činili i našim sve ove godine. Ostaćete vječno u našim srcima.

Zauvijek tvoji: SANJA, VANJA, IVANA, ILIJA 170

Hvala ti za sve.

ALEKSANDAR, SANJA, VUK i PETAR BOROZAN

Posljednji, preuranjeni pozdrav našoj dragoj SLAVICI

Pamtićemo Vaš vedar lik i dobrotu.

NURA, MARKO i NIKOLA s porodicom

Dođe tvoj rođendan, a ti nijesi sa nama. Fališ nam svaki dan sve više i više. Sestra RADMILA sa porodicom

171

BANJO

ZAGI

SLAVICI

IVANA i ZVEZDAN sa djecom

Dana 3. jula u 91. godini umrla je

4. jul 2024.

TUŽNO SJEĆANJE na našega voljenog oca

ĐORĐIJA – ĐURA RATKOVIĆA 4. jul 1994 – 4. jul 2024.

Sa ljubavlju i poštovanjem,

VESKO i VESNA

SJEĆANJE na moje drage roditelje

LJUBICA VESELIN

4. 7. 2000. g. 13. 6. 2017. g. MARKOVIĆ

S ljubavlju i poštovanjem, RATKO, SONJA, MILICA i IVAN

Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava JAGODA, RATKO sa porodicom, NATAŠA sa porodicom 154

166

Navršava se 16 godina od smrti našeg supruga i oca

HUSEIN – LJALJO TURKOVIĆ

Svaka bol na svoj način boli, ali samo jedna boli najviše i nema jače i nema teže. I kada sve prođe ništa nije prošlo i dalje je tu.

Supruga LIDIJA, sin DAMIR, ćerke AMELA, JASNA i TIJANA

SJEĆANJE na našeg supruga i oca

RADOVANA BOJIĆA

Trideset godina te nema, ali si tu u svakom trenu.

Vrijeme ne liječi, vrijeme ne zaliječi. Nekad malo primiri, ali žal prisutna vječito. Kad je sreća da je umanji, a kad je tuga, tuga je.

Ponosni što smo te imali. Nedostaješ, zauvijek!

Tvoji:

VESNA i GLIGOR i GORICA sa porodicama

SJEĆANJE na drage roditelje

LJUBICA VESELIN MARKOVIĆ

Sa poštovanjem i ponosom čuvamo lijepe uspomene na vas.

Vaše ćerke JELENA i JULKA

151

SJEĆANJE 7 godina 19 godina 37 godina

SLOBODAN ŠĆEPAN RADOMIR POPOVIĆ

169

OBAVJEŠTENJE

Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na

149

e-mail: oglasno@pobjeda.me

Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice

OGLASNO ODJELJENJE

tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555

158

SJEĆANJE na voljene roditelje RADMILA BRKOVIĆ 4. 7. 2021 – 4. 7. 2024.

DRAGIŠA BRKOVIĆ 18. 7. 2005 – 18. 7. 2024

U srcu i mislima dok trajemo

ZORICA, BOŠKO i ČEDO sa porodicama

Navršava se godina od kako nas je napustila naša majka, sestra i baba

160

NEVENKA ĐUKANOVIĆ rođena PETRANOVIĆ

Vrijeme ne liječi, već nas uči da živimo sa tugom bez tebe. Ostaješ u vječnom sjećanju i neka te anđeli čuvaju u raju.

Sinovi IGOR i GORAN i ožalošćena porodica

Četvrtak,

sami

Mišlenovu zvjezdicu u nesavršenoj trećoj sezoni serije „The Bear“

A cappella

Čitanje savjesti

Britanski

Glastonberi, jedan od najstarijih evropskih muzičkih festivala, noseći je stub festivalskog života u Evropi. Sa deset glavnih festivalskih bina i sa više od 30 alternativnih lokacija, manjih bina i klubova, zasigurno predstavlja i jedan od najzahtjevnijih produkcijskih zalogaja, za čiju pripremu je malo čak i 365 dana u godini. Na svakoj od ovih lokacija, tokom petodnevnog programa, događa se najmanje deset koncerata dnevno, pa množite. Tako je, svakako se radi o ozbiljnim organizacionim potencijalima. Koliko je tu ton majstora, ozvučenja, kablova, instrumenata, ljudi... I sve, naravno, funkcioniše pod konac.

Glastonberi je festival na kojem se njeguje savremena kultura. Ima tu pop muzike, roka, bluza, tehna, pa i pozorišta, kabarea, cirkusa, plesa... Odatle i toliko različitih lokacija i bina. Dakle, tu sigurno možete da pronađete nešto što želite.

Ogromna sistemska organizacija neophodna je da bi se ovoliki projekat stavio u klasično seosko okruženje sa manje od 10.000 stanovnika, blizu istočne britanske obale. Prevoz, smještaj, parkinzi, toaleti, specijalne službe – policija, hitna pomoć, vatrogasci. Sve to treba pripremiti da bi se dočekalo više od 200.000 duša.

Kruna svega, kao potvrda važnosti ovog projekta ne samo za Veliku Britaniju već i za cijelu Evropu, leži u tome što Glastonberi uživa medijsku podršku britanskog Javnog servisa. Televizija BBC, uz Gardijan, jedini je direktni medijski sponzor ovog projekta. Ne samo protokolarno, već suštinski. Britanski Javni servis posvetio je posebnu internet stranicu festivalu, na kojoj bukvalno iz minuta u minut obavještava publiku o festivalskim dešavanjima, programima, eventualnim promjenama. Uz to, preuzima sve lajv strimove sa glavne internet stranice festivala.

Takođe, čitava kampanja u vezi sa festivalom traje duže od šest mjeseci, pa tako, bez ikakvog direktnog interesa (što je logično kada je u pitanju Javni servis koji finansiraju građani Velike Britanije), BBC je odlučio da Glastonberi

Piše: Vladimir MARAŠ

Made in New York Jazz festival, prepoznat kao manifestacija od posebnog značaja za kulturu naše zemlje, trebalo bi da bude direktan predmet interesovanja Javnog servisa. No, da u Crnoj Gori stvari nijesu ni blizu normalnosti, pokazuje odnos RTCG prema projektu koji je ove godine ugostio niz vanserijskih muzičara

Za uporedbu, nedavno je održan i deveti Made in New York Jazz festival u Crnoj Gori. Od prvog izdanja 2016. godine, RTCG, kao nacionalni Javni servis, bio je medijski pokrovitelj manifestacije koja je, odlukom Ministarstva za kulturu i medije iz 2022. godine, prepoznata kao festival od posebnog značaja za kulturu naše zemlje. Kao takav, uz još samo nekoliko festivala sa tim statusom, trebalo bi da bude direktan predmet interesovanja crnogorskog Javnog servisa. No, da u Crnoj Gori stvari nijesu ni blizu normalnosti, pokazuje odnos RTCG prema projektu od nacionalnog značaja za kulturu.

bude njihov projekat od javnog interesa. Vjerovatno zbog toga što u tom sistemu postoje neki ljudi, odgovorni urednici, menadžment ili kako god, koji su procijenili da je upravo ovaj projekat vrijedan ne samo snimanja i prenošenja u realnom vremenu, već je veoma važan i za očuvanje tradicije zbog građana Velike Britanije – a to je suštinski, jedna od najbitnijih obaveza svakog javnog servisa.

Made in New York Jazz festival nalazio se u programskim planovima RTCG za 2024, a Savjet te kuće usvojio je taj plan prošle godine. Kako to obično biva, nepuna dva mjeseca prije održavanja festivala, nakon što je logo RTCG stavljen na sve festivalske vizuale, od uredništva je stiglo obavještenje da zbog nedostatka kapaciteta, kao i zbog važnijih programskih obaveza Javnog servisa, festival na kome su učestvovali Nejtan Ist, Džef Tejn Vots, Frenk Gambale i mnogi drugi vanserijski džez umjetnici, kako iz svijeta, tako i iz Crne Gore i regiona – neće ekranizovati ponuđenu ekskluzivu.

Inače, Made in New York Jazz festival poklonio je nacionalnom Javnom servisu, bez ikakve nadoknade, svih osam koncerata do sada. Milošću generalnog direktora RTCG, kako su organizatori obaviješteni, festival je dobio emitovanje tri reklame dnevno. Na RTCG se o festivalu nije rekla ni riječ, koliko da se nije ni dogodio. Niti jedno gostovanje, niti jedna najava u programima koje svi mi finansiramo. Moguće je da je Crna Gora tek sad ušla u tranziciju, pa se moramo navikavati na svašta. Urednici svih programa RTCG – ujedinite se i stanite iza svoje odluke. Ukoliko ste je vi donijeli. A ukoliko vam je tako rečeno, uživajte.

u fokusu Nesavršena treća sezona serije „The

Zajedno sami

Poslije neočekivano meditativne

premijere, uz blistavi kaver Edija

Vedera ponovo uranjamo u stari vrtlog emocija. I čas se smijemo, a čas plačemo zbog trauma koje uopšte nemamo. Ili ih barem još nijesmo osvijestili

Svaka sekunda se broji. Ako ste do sada previše bukvalno shvatali jednu od ključnih mantri FX serije „The Bear“, Kristofer Storer pobrinuo se da više ne napravite takvu grešku. Cijela treća sezona, sa novih deset epizoda (2843 min), jedan je dugi i odveć divni elaborat rečenice koja ne govori o efikasnosti u kuhinji toliko paklenoj i tenzičnoj, da bi mogla izazvati anksioznost vašoj anksioznosti, koliko o postojanju ovdje i sada... O svjesnosti, o prisutnosti, o njegovanju i pružanju dragocjene pažnje svakom trenutku. Svaka sekunda se broji. I Kar-

mi Berzato ( Džeremi Alen Vajt) to zna, ali u konstantnoj trci sa kazaljkama, propušta dublje značenje rečenice uramljene u kuhinji restorana svoje bivše mentorke, šefice Teri (Olivija Kolman). Zapravo, u trećoj sezoni serije, čini se da svi tu suštinu shvataju mnogo bolje od njega. Naročito Riči (Ebon Mos-Bakrak). O, ako iko Terinu mantru kapira i pokušava da je (o)živi, to je Riči. Odatle i ona referenca na Vilijama Fridkina i japansku zen-baštu; odatle i onaj poljubac otpuhnut u njegovom pravcu u finišu sezone... a u tom raskoraku između nje-

govog i Karmijevog shvatanja „stvari o kojima se ne može pregovarati“ tokom potrage za izvrsnošću u svijetu najfinijeg kulinarstva – i leži svaki vrag serije „The Bear“. Naročito u nesavršenoj, ali divnoj trećoj sezoni.

Ta divna depresija

Svaka sekunda se broji – mantra je koju je usvojio i Storer kuvajući epizodu po epizodu jedne od rijetkih serija na televiziji koje vas mogu nasmijati, pa raznježiti, pa izazvati napad panike i u galop potjerati anksioznost. Stoga, mnogi su se vjerovatno našli u čudu nakon što je treću sezonu otvorio spuštanjem lopte; velikom kontrom očekivanom ludilu u Karmijevoj kuhinji - skoro pa meditativnim uranjanjem u um duboko traumirane osobe.

Premijera „Tomorrow“ možda je i najdepresivniji start jedne sezone u novijoj istoriji televizije. I da, iako možda ne zvuči

kao kompliment, ova rečenica to apsolutno jeste, a ta „kriptodepresija“ pritom je i fantastičan temelj za rolerkoster koji slijedi.

Tokom te vožnje, Storer tačno zna kada ponovo da spusti loptu, a kada da dovede atmosferu do mjesta bez povratka, do tačke ključanja, do usijanja. I naravno, između tih momenata tenzije koja se nožem rezati može i kontemplativnih uranjanja u psihu najsvojih i najnaših divnih gubitnika – uspijeva da uvali štošta. Šaku suza, vriću smija, jer... ča je život vengo fantažija?

Ako su sekunde prve i druge sezone letjele i razbijale se oko naših glava kao staklo, dok je Karmi lomio i sebe i druge pokušavajući da za što manje vremena uradi što više stvari u restoranu - onda je početak treće opet sve to, ali na usporenom snimku. Broji se opet svaka sekunda, ali tvrdoglavo sporo, ne biste li osjetili težinu traume i

Riči i Karmi, podijeljeni (ne)vidljivim zidom zbog različitih shvatanja mantre „Svaka sekunda se broji“

„The Bear“ ipak zaslužuje Mišlenovu zvjezdicu

krivice na a Karmijevim ramenima. I konačno shvatili zašto je ipak morao završiti zaglavljen u frižideru u finišu druge sezone i ispaliti sve one otrove ka svojem Ričiju i svojoj Kler (Moli Gordon).

(Ne)funkcionalna kuhinja Neočekivano miran i malko drugačijim emocijama nabijen start jasno poručuje da će se sva dešavanja i svi likovi u nastavku sezone prelamati kroz kaleidoskop Karmijeve traume i da će, zajedno sami, morati da je/ga nekako prežive. No, već kod druge epizode, koju lansira blistavi kaver „Save It For Later“ Edija Vedera, to je opet onaj „The Bear“ koji poznajemo: vrtlog emocija zbog kojeg se čas smijemo, a čas plačemo zbog trauma koje uopšte nemamo. Ili ih barem još nijesmo osvijestili... Hajlajt druge epizode zasigurno je Ričijeva i Karmijeva rafalna razmjena riječi, sa sve Sidni (Ajo Edebiri) uhvaćenom u sredini, o listi „stvari oko kojih nema pregovora“ u restoranu „The Bear“. Dok „F“ bombe lete na sve strane, već znate da je Karmi zajebao stvar, da će ponovo svi raditi skupa ali, nikad jače, biti zajedno sami. Da je prebrojao sve što treba, osim svoje traume. I da će vjerovatno, već do kraja sezone, uspjeti da je prenese nekome bliskom, nastavljajući tako ciklus zlostavljanja započet u Njujorku, na službi kod šefa Dejvida (Džon Mekhejl). Karmijeva non-negotiables lista sastoji se od 27 stavki, a najvažnije među njima u narativu primjenjuje (ili izvrće ruglu) i sami Storer pripovijedajući priču o čovjeku koji je imao priliku da sarađuje sa mnogo inspirativnih šefova sa njujorške restoranske scene gdje je učio zanat, ali je ipak dozvolio najgorem da mu uđe u glavu. U trećoj sezoni, Karmi više nije Karmi. Malo je tu ostalo od tipa koji je odbijao da cilja na Mišlenovu zvjezdicu, znajući da bi taj pritisak mogao da slomi cijeli tim i uništi svu strast u vezi sa kuvanjem. Sada je „mišlenka“ nešto što se mora dobiti, po cijenu života. A život, sam po sebi, staje i sve se podređuje tim non-negotiables iz kuhinje.

marieclaire.com

Cigari su distrakcija, pa lete u smeće; raskid sa Kler kanališe se u opsesivno-kompulsivnu potragu za savršenstvom; nedjelja, kao jedini dan kada restoran ne radi i kada se čini da kazaljke stoje u mjestu, postaje prokletstvo... I, dok ljudi polako daju otkaze zbog „disfunkcionalne kuhinje“, sve što Karmi ima da vrisne jeste: „Pokažite mi bar jednu funkcionalnu onda!“

Toksično okruženje

Ta lista „stvari oko kojih nema pregovora“ najbolje suštinski pokazuje u kolikoj je Karmi deluziji – u vezi sa sobom, liderstvom i restoranom uopšte. Malo je tu stavki koje stvarno imaju smisla, poput brige o ličnoj higijeni i čistoći kuhinje; većinom se konstatuje očigledno ili traži od saigrača da „bačaju magije“.

Stari Karmi, onaj koji nije stavljao „mišlenke“ ispred kuvanja i svojih ljudi, imao je strpljenja. Nije očekivao da sve znaju, usvoje i primijene istog trena, nije ih požurivao i toliko gazio pritiskom. A sada je, zaslijepljen traumom, „Know your shit“, „No repeat ingridents“, „Change menu every day“, „Perfect means perfect“, „No excuses“, „Push boundaries“ – stavio ispred ljudskih bića. I što je najgore, ispred prijatelja koji su uz njega sve vrijeme i koji mu vjeruju. „Take us there, Bear“. Najurnebesniji momenti, naravno, slijede kada Riči, savršeno nezainteresovan za Mišlenovu zvjezdicu („Mangia cazzo!“), pronađe kontradikciju na listi ili prekrši sve u vezi sa čime pregovora bit ne može. „No surprises“? Kako da ne,

spremi mi jednu pinjatu za onaj sto đe se slavi rođendan. I uzmi sebi jednu, jer ne želiš iznenađenja, a ‘oćeš novi meni svaki dan, ne svađaš li se malo tu sa sobom? „Not about you“, mušterija se pita? Pa dobro, što me onda smaraš da nosim jelo sa gljivama čoeku što kaže da ih smislit ne može? A to „Constantly evolve through passion and creativity“ si nabij sebi u dupe... Naravno da ti se sprdam. Jer, ne možeš, rođače, nikoga naćerat da bude kreativan i strastven; ili si takav, ili nijesi. Medvjeđa kuhinja postaje potpuno toksično okruženje upravo zbog toga što je taj „Pursuit of excellence“ rođakov jedini mehanizam sa suočavanje, odnosno za preživljavanje traume. Karmi uopšte ne razmišlja o tome što izvrsnost predstavlja drugima, misli samo što znači njemu. Riči to zna, zbog toga mu i prkosi; zato gura svoju priču, dok privatno razrješava lične boli, ostajući lik sa najjačim razvojnim putem u cijelom serijalu.

Medvjeđi povratnik

Između Ričija i Karmija, između onoga što restoran jeste, može bit i „neka bude što bit ne može“, stoji Sidni – hipertalentovana šefica koja želi da bude i drug, i brat, i kolega, i podrška, ali koja isto tako želi da bude vrednovana. I koja neće da bude ničija bejbisiterka, iako tu ulogu donekle i igra, vraćajući u kolosjek i Karmija kad zastrani, i Markusa (Lajonel Bojs), i Tinu (Liza Kolon-Zajas) kad i ako krenu da pucaju.

Na koncu, njen lik postaje tragičan poput Karmijevog, ako ne i tragičniji. Niko, pogoto -

vo ne neko ko brigu kanališe na njen način, tiho i sitnicama koje život znače (one proširene margine su nas ubile, eto), ne zaslužuje tu vrstu pritiska. Sidni je šef kojeg restoran „The Bear“ zaslužuje, a najveća tuga ogleda se u tome što Karmi to zna ali zaboravlja, pokušavajući da preživi sve što mu se roji u glavi. A najbolji primjer kako se od sranja koje servira život pravi jelo za Mišlenovu zvjezdicu – jeste Markus. Toliko toga o zdravom kanalisanju gubitka u kuvanje od njega može da nauči Karmi. I uči on, iako sporo, od te dobričine, od bijele ljubičice, od čovjeka koji je oličenje svega onoga što zamislite kad čujete Linardovu „Simple Man“. I čiji ćete govor na majčinoj sahrani zapamtiti taman kao i onu kultnu „BoJack Horseman“ epizodu u istom okruženju, baš zbog toga što nosi mir koji ni Bodžek, ni Karmi nemaju dok pokušavaju da pokupe slomljene djeliće sopstva. I prihvate da su oštećeni, da bi se mogli popraviti. Jer, to mora da bude prvi korak ka iscjeljenju.

A Tina i Natali/Sugar (Abi Eliot), akterke dvije emocionalno najzahtjevnije epizode? Tina je dobila zasluženu zasebnu priču, takoreći origin story „Napkins“, sa slow cookerom, preživljavanjem od prvog do prvog u mjesecu, hard working woman koja nema nikakve „fantažije“ u vezi sa kuvanjem i životom, već samo želi da stavi na sto hranu za sina i muža (divan cameo Dejvida Zajasa , Lizinog pravog supruga, najpoznatijeg po seriji „Dexter“)... I jednim razgovorom koji razbija na atome. Majki (Džon Berntal) bio je i ostao najdragocjeniji lik od svih „medvjeđih povratnika“. Čim ušeta u kadar, znate da ste gotovi.

Ni Natalina epizoda „Ice Chips“, atmosferom najbliža onoj prvoj sa poniranjem u Karmijevu psihu, nije donijela manje emocija. Uoči rođenja novog Medvjeda, momma bear Džejmi Li Kertis vratila se da otključa i svoju, i traumu buduće „mame medvjedice“, koja je patnju zbog disfunkcio-

Natali konačno dobija priliku da bljesne u epizodi sa dvije „mame medvjedice“

nalne porodice kanalisala pretjeranom brigom o svakome, osim o sebi A đe, ko se ne nasmije na foru za tatino dupe i poslije svega ne zakaže terapiju, sigurno nije čovjek...

Urnebesne opaske

Pa čekajte, sjetićete se, zar nije „The Bear“ dramedija? Nije li prva sezona osvojila deset Emija i četiri Zlatna globusa za najbolju komediju? O kakvim traumama sve vrijeme pričamo? Tehnički, „The Bear“ jeste miks drame i komedije, ali u kategoriji potonje, mjesto joj je koliko i remek djelu „Succession“. I kada je smiješna – boli, a upravo u tom kompleksnom balansu ozbiljnosti i crnog humora i leži sva njena posebnost.

Boje komedije u ovoj sezoni, pak, branio je i odbranio Storer, naročito kroz likove braće Fak. Nil (Mati Mateson) i Ted (Riki Stafijeri), medvjeđa verzija Timona i Pumbe, pobrinuli su se za najsimpatičnije momente komičnog olakšanja, ali i za doradu šire slike o Karmijevom pogrešnom pristupu biznisu. Scena kad Nil pođe do stola, natoči „čorbu nastalu iz uma šefa kuhinje“ (naravno da nije mogao da upamti fensi naziv jela) i vrati se nazad sa punim činijama, na Karmijevo izbezumljenje – umrli smo. Tako da, naravno da je i najurnebesniji cameo sezone morao da bude povezan sa braćom Fak. I njihovim rođakom Semijem, tipom kojeg zovete kad

vam je potreban neko da pripremi prostor za photo-shoot, ili da nabavi patku, ili za uhođenje. Džon Sena? Čista „mišlenka“. Yes, chef, thank you, chef!

Opet, najurnebesnije opaske u vezi sa „restoranima koji su alergični na uspjeh“ i „šestogodišnjakom koji ima previše flomastera“ – dao je, naravno, Cicero (Oliver Plaz). Niko ga ne rekne ka svoj svome, naročito kad stigne račun od 11.268 dolara za nekakav maslac, za koji nijeste sigurni je li distopijski, ili pomužen iz transilvanijske koze sa pet sisa. I zaista, uz sve te fenomenalno napisane i odglumljene likove, teško je sjetiti se posljednje serije tokom koje ste imali utisak da kreator brine o svakom detalju. I to ne samo o likovima i njihovom okruženju (iako je nevjerovatan način na koji je, autentičnim sitnicama, muzikom i vizualima, Storer nastavio da ispisuje pismo Čikagu), već i o gledaocima, o svima nama.

Kosmičke konekcije Čućemo od jednog od restoranskih šefova da je kuvanje posebna vrsta brige o drugima, a u svijetu televizije niko to ne odslikava kao „The Bear“. Do te mjere, da vam se čini da vam Storer, brižno i kao da to nije nešto posebno teško, pruža spoznanje, ljubav, brigu i „biće sve u redu“, za koje nijeste ni znali da vam je potrebno. Mamutski je posao, u svakom

smislu, obavio u trećoj sezoni. Čak i kada sve pisanje i režiju i glumu ostavimo po strani, „The Bear“ je ponovo zaslužio deset Emija makar za montažu. Sve te male i velike kosmičke konekcije (srce za paupiette of hamachi with blood orange!) umontirane su u deset epizoda, u kojima se tek pred kraj javlja malo viška. Jer, sve ta silna cameo pojavljivanja pravih šefova sa njujorške restoranske scene, poput Tomasa Kelera , Renea Redžepija , Kristine Tosi i Kevina Bouma – zaista nijesu bili toliko potrebni. Iako i oni jesu uklopljeni u cjelinu, opet se više troše samo na izgovaranje očiglednog u vezi sa blagoslovima i prokletstvima bivstvovanja u restoranskom biznisu. Bilo kako bilo, mala je to nesavršenost sam šire slike i svega što je Storer uspio da servira u trećoj sezoni. Četvrta je već potvrđena pa nam, dok čekamo kišu Emija da se ponovo sruči na „The Bear“, ne preostaje ništa drugo osim da (i dalje) zamišljamo ko će, u jednom trenutku sigurno, uskočiti u cipele odbjeglog patrijarha Berzatijevih. Savršen izbor, iz očiglednih razloga, mogao bi da bude Ričard Gir. No, ko god bude odabran, teško da greške može biti. Jer, Kristofer Storer već je zaslužio tri Mišlenove zvjezdice i dokazao – svaka sekunda se broji

Marija

IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

Ocjena: 4.8/5

CELULOID

Nikad ne bi Majkl Džordan i Čikago Bulsi osvojili šest NBA titula, da nije bilo Skotija Pipena. Bio je potreban jedan jedan lik da priloži svoju krv, znoj, suze i vanserijski talenat, za vječnu slavu Letećeg Majkla, pa da pronese dobru vijest o Onom, koji je u eri najgrublje i najkarakternije igre, košarku činio ne lijepom, nego nezaboravnom. Pipen je za Džordana bio više od propovjednika - konsiljere, arhitekta iz sjenke i nadničar u najdubljem rudokopu vječne slave. „Stevie Van Zandt: Disciple“ režisera Bila Teka, HBO dokumentarac dostupan na Max platformi, pokušaj je da jedan takav apostol i konsiljere dobije zasluženi status.

Mafijaški partner

Stiven van Zant bio je važan za karijeru Brusa Springstina možda i više nego Pipen za Džordanovu. Značio mu je na isti način na koji je Silvio Dante, njegov lik iz HBO serije „The Sopranos“, bio bitan za Tonija Soprana – kao urnebesni konsiljere, najbolji prijatelj, drug iz djetinjstva, partner u mafiozo akciji i veliki životni oslonac.

Takva je realnost: mnogi ne znaju da je taj lik, koji je kultnoj porodici Soprano pružio drugačiji horizont i gorko-sladak ukus, ujedno i Springstinov gitarista, pa producent, pa i zvijezda sa sjajnom solo-karijerom. I još mnogo toga. Ali, daleko od toga da je Stivi van Zant, Majami Stiv, Litl Stiven – u filmu „Disciple“ propovjednik i apostol slave Springstina i Sopranovih. Njegovo jevanđelje je slava muzike, a njegova besjeda na gori su pjesme koje se bez greške vežu za obalu njegovog Nju Džerzija. Recimo, tamo neđe kod kockarnica Atlantik Sitija i u okolini, gomila tih italijanskih i irskih sirotana stizala je i pjevala o sirotinji, slavi, ekstazi i ljubavi. Tako da nije čudo, što je upravo tamo nastalo nešto što je i rok i folk i, iznad svega, neki divni i ludi soul, nošen silom samih truba jerihonskih. Dakle, „Disciple“ je primarno i prije svega muzika i slava muzike; muzika je u tu mnogo vi-

Tinina bekgraund priča uokvirena najboljom povratničkom sporednom ulogom

Sve je muzika i u službi muzike u dokumentarcu „Stevie Van Zandt: Disciple“

Apostol Džerzija

Stiven van Zant značio je Brusu Springstinu na isti način na koji je Silvio Dante, njegov lik iz serije „The Sopranos“, bio bitan za Tonija Soprana – kao urnebesni konsiljere, najbolji prijatelj, partner u akciji i životni oslonac

fokusu nego sami Stivi. I to je, sa jedne strane, sasvim plemenit izbor; još kad čujete koliko je to, snimano prije četiri decenije i kusur, zaista dobro i moderno. Pa koliko epohalno bitnih likova govori o Stivijevoj muzici kao o neprocjenjivoj dragocjenosti. Čak više, recimo, grandž vitez Edi Veder, nego sam Springstin. Jer, o njemu govori kao neizlječivi i beznadežni zaljubljenik u muziku. Mnogo moćno i mnogo slatko. A veliki

Brus je više tu da sačuva integritet, zacementira poštovanje koje nosi prema gitaristi, prijatelju, kumu sa vjenčanja... A tek da vidite kakva je ta svadba bila: matičar Litl Ričard, dok Persi Sledž pjeva „When a Man Loves a Woman“.

Točkovi istorije

U dva sata i kusur filma „Disciple“, sve je muzika i sve je u službi muzike. Pa tako nećete mnogo čuti o Stivovoj privatno-

sti. Ono što se i može čuti, recimo, ta priča o vjenčanju, ili svjedočanstvo odrastanja u velikoj porodici italijanskih imigranata, pa pod divnim muzičkim mentorstvom poočima Vilijama van Zanta – sve je spakovano u svrhu muzike. Kao velikog okupljanja. Kao zajedničkog poduhvata i dijeljene radosti i kolektivne ekstaze pod Svetim Duhom onoga što znači rokenrol i soul. I tu dokumentarac sjajno funkcioniše.

Ta muzika je i odlično gorivo, na kojem Stiven priča zbog čega je to njegovo muziciranje ispalo baš takvo kakvo jeste. I zbog čega je on tu prije svega dežurni „okupljač“, lik koji u svakom momentu može da sastavi neobičnu i neočekivanu, ali sasvim dobru ekipu za večernji termin na malom fudbalu. I iz tog okupljanja, Stiven je dosezao i pokretao čak neke globalno bitne točkove istorije, ne samo u vezi sa muzikom. Nećemo mnogo otkrivati, a ključne riječi su, recimo, Istočni Berlin, Nelson Mandela Što je, otprilike, suština dokumentarca? „Disciple“ ne funkcioniše idealno kao „legacy“ projekat „onoga koji je kreativno gorivo istrošio“, već više kao šansa da otkrijete, koliko je ovakva rok i soul zakuska sasvim aktuelna u muzičkoj 2024. godini. Jednostavno i sasvim direktno, Stiv Van Zant smatra da je vakat da ponovo „proda“ svoju muziku svijetu. Sa punim pravom; samo što se tu, neđe usput, izgubi dokumentarac kao autorsko djelo, i više ispadne biznis plan lika koji je muzičar, glumac, radijski voditelj, producent. Nikakav problem, kad već sve te pjesme voze bez greške, dva sata i kusur, tamo niz sirotinjsku i bogatunsku obalu blještavog Džerzija. S. STAMENIĆ

Ocjena: 3.8/5

Stivi Van Zant, vrhunski muzičar i „okupljač“ vrhunskih muzičara

Mladi Springstin i Van Zant u fokusu filma Bila Teka

Toni i Silvio, nezaboravni mafijaški par iz kultne serije „The Sopranos“

zerkalo Prvi

dio mamutskog vesterna „Horizon: An American Saga“ Kevina Kostnera

Mini-serija iskasapljena u film

Piše: Marija

Nije vestern samo omiljeni žanr Kevina Kostnera, niti samo glavni pokretački motor njegove karijere. Za njega, vestern je način života i objektiv kroz koji posmatra čitav svijet. O tome svjedoče mnogi koji ga poznaju, ali njihova svjedočanstva zaista nijesu potrebna. Nešto drugo govori da se Kostner oduvijek poistovjećivao s usamljenim revolverašem, brojčano nadjačanim i umornim od tuča, ali koji na kraju uvijek pobijedi, iako mu ništa ne ide u korist. To zbore njegovi filmski izbori, kako glumački tako i režiserski, a mnogo se o njegovoj vesternovskoj prirodi može saznati i iz rijetkih intervjua. Opet, ništa što je ranije rekao ili uradio – od ranih glumačkih bravura u vesternima poput „Silverado“ (Lorens Kasdan, 1985), preko režiserskog debija „Dances with Wolves“ (1990), do uloge bandoglavog Džona Datona u Šeridanovoj hit-seriji „Yellowstone“, ne poručuje tako jasno da je Kostner filmadžija koji će uvijek ići

sam protiv svih - kao „Horizon: An American Saga“. Jer, što je bio njegov odgovor, nakon svih silnih odbijanja velikih studija da stanu iza njegovog strastvenog projekta, još od 1988. kada je napisana prva ruka scenarija? Nećete jedan film, je li... U redu, napraviću četiri.

Teško srbovanje

Još od kada je Ćiminov zlosrećni „Heaven’s Gate“ (1980) propao na kino-blagajnama –veliki studiji preuzeli su kreativnu kontrolu od holivudskih filmskih autora. Stoga, svaki film poput Kostnerovog „Horizon: An American Saga“ ili Kopolinog takođe gargantuanskog strastvenog projekta „Megalopolis“, vrlo je dobrodošao. Nekako uvijek navijate da uspije i da ispruži svojevrstan srednji prst pravo u lice onima koji buđelar stavljaju ispred umjetnosti. Iz istog razloga, prirodno je i da budete razočarani kada takvi projekti ne uspiju. Sudeći prema recenzijama poslije premijere u Kanu, ni „Megalopolis“, ni „Horizon“ nijesu ispali strastveni projekti sa pokrićem, čak naprotiv. A sada kada je prvi dio Kostne-

„Chapter 1“ toliko je klimav temelj, da je teško zamisliti što bi Kostner mogao da uradi da bi učinio nastavak četvorodjelne sage iole gledljivim

rove četvorodjelne sage stigao u „Sinepleks“ možemo da potvrdimo da je to istina... U

„Horizon: An American Saga – Chapter 1“ možda jeste ulio svu svoju strast, ali ovo je ipak više vanity nego passion project. Do te mjere, da smo ostali zabezeknuti.

Nemojte se začuditi ako ovih dana u domaćim filmofilskim krugovima čujete komentar da Kostner teško srbuje . Ta fora nije samo dobra, nego je i tačna, s obzirom na to da prvi dio sage „Horizon“ izgleda kao mini-serija premontirana u film, što je praksa po kojoj su posljednjih godina u regionu postali prepoznatljivi mnogi režiseri iz Srbije. No, dok nekima paralelno snimanje materijala za film i seriju nekako i pođe za rukom, Kostneru se nije dogodio takav scenario... a već je potrošio 98 miliona na tri dijela („Chapter 2“ stiže u bioskope već 16. avgusta, a „Chapter 3“ trenutno je u fazi produkcije),

od čega 38 svojih, stavljajući pod hipoteku deset ari zemlje na kojoj se nalazi njegova porodična kuća u Santa Barbari, u Kaliforniji. U kojoj je, inače, tim montažera sa Miklošem Rajtom na čelu, montirao oba filma, paralelno odvajajući i materijal za mini-seriju, koja će biti emitovana nakon što četvrti dio izađe iz kino-distribucije.

Ako, ako... Mada, s obzirom na to da Kostner nije priznao niti jednu prepreku do sada (od manjka love, preko pandemije, do recentne smrti oba roditelja, razvoda, štrajka glumaca i scenarista Holivuda), teško da će negativne kritike i flop u bisokopima napraviti neku razliku. Čovjek je, prosto, odlučio da „Horizon“ bude njegov testament, da ga ostavi u amanet đeci, unucima i svima koji ikad požele da saznaju u što je vjerovao Kevin Kostner. I tu povratka nema. Nažalost, „Chapter 1“ toliko je klimav temelj, da je teško zamisliti što bi

IvanovIć-nIkIčevIć

Likovi svedeni na opšta mjesta, od zlikovaca i poštenjaka, do dama u nevolji

Kostner mogao da uradi da bi učinio nastavak sage iole gledljivim.

Bijeli spasitelji

Radnja počinje 1859. i račva se u tri priče koje se odvijaju na teritoriji Montane, Vajominga i Zapadnog Kanzasa, dok se Sjedinjene Države polako bliže Građanskom ratu. Film traje 181 minut, a s obzirom na to da je narativ vođen TV logikom, svaka pripovijest zauzima otprilike sat. Prvi je posvećen doseljenicima bijele kože koji nailaze na vrlo nasilan prijem kod Apača. Drugi sat utrošen je na upoznavanje sa Hejzom Elisonom, ćutljivim pistolerom na kojeg otkidaju najljepše žene u gradu, likom kojeg igra Kostner... I po kojem je nadjenuo ime najmlađem sinu Hejzu (15), koji u filmu ima i malu ulogu. Dakle, nazvao je sina po tipu kojeg je napisao, a ne obrnuto. Čisto da još jednom potvrdimo koliko je Kostneru „Horizon“ bitan...

U trećoj priči pratimo jedan karavan koji prolazi kroz zemlju u potrazi za fiktivnim mjestom po kojem je film dobio ime, a koje navodno ima sve što je potrebno za život na divljem, divljem Zapadu. Za tri sata i jedan minut, uvodi se više od 170 likova (nevjerovali ili da), od čega se oni vrijedni pomena mogu prebrojati na prste jedne ruke.

Većinom su to opšta mjestaćutljivi kaubojci, bijeli spasitelji, prostitutke i dame u nevolji; likovi od one vrste toliko puta viđene u vesternima, da se odmah podsjetite „zašto ih ne prave više ovakve“. U pogrdnom smislu. Jer, jedno je moderni vestern sa šmekom nostalgije, a drugo nešto tako prevaziđeno, staromodno i vremenom pregaženo kao „Horizon“.

Kostnerova prva ideja bila je da radnja prati dvojac koji prolazi kroz zemlju uoči ekspanzije ka Divljem Zapadu. Nažalost, napustio ju je u korist ansambla, koji je toliko loše razrađen u njegovom i scenariju

Džona Berda, da prolazi više od sat prije nego što ukapirate ko su glavni likovi i što je, uopšte, radnja.

I onda, kad nešto konačno počne da se događa, film se završi prenabudženom montažnom

sekvencom sa scenama iz drugog dijela. Praktično, trejlerom za „Chapter 2“. Je li realno?

I to „glavnih likova“ što ukačite, većinom nit smrdi nit miriše, a pritom je vrlo očigledno da i najpredaniji odabrani glumci nijesu vođeni sigurnom režiserskom rukom. Od „dobrih i poštenih“, vrijedi pomenuti Sema Voringtona, Majkla Rukera i Luka Vilsona, koliko-toliko pristojne u tankim rolama. Kategorija „loši do srži“ nije bila te sreće, sa karikaturalnim Džejmijem Kemblom Bauverom na čelu. Od muške ekipe najbolje je, pak, prošao Deni Hjuston, u čijim scenama film zaista oživi. Ipak govorimo o glumcu koji uspije da uzdigne svaki projekat u kojem učestvuje, pa mu je to pošlo za rukom i s ovom kasapnicom od filma.

Sa ženske strane, najjači utisak ostavlja Džena Malone, čija je Elen jedna od rijetkih badass junakinja. Ostale protagonistkinje većinom su ušećerene, od majke i supruge u nevolji Sijene Miler, do plastične Abi Li u ulozi Merigold, koja većinu vremena pokušava da se uvuče u podgaće Kostnerovog Hejza.

Trejler i/li kraj

A što je s Apačima? Nije se Kostner proslavio sa likovima Domorodaca ni u „Dances with Wolves“; i tamo je to većinom bio „bijeli“ ugao gledanja. No, poslije Skorsezeovog epa „Killers of the Flower Moon“ (2023) i novijih TV i filmskih projekata, u kojima su „crvenokošci“ konačno dobili više od jedne boje na ekranu, njihov prikaz kod Kostnera zaista djeluje neukusno. Posebno kada je riječ o njihovom uvođenju, s onim bespoštednim prolijevanjem „bijele“ krvi, koje se ipak tek donekle može opravdati uglom gledanja.

Kasnije ćemo, doduše, dobiti dublji uvid u to kako Apači percipiraju doseljavanje na njihovu teritoriju, pa i to da su neki protiv sveg tog nasilja. Opet, sve je to nedovoljno za slojevit, a kamoli inovativan pogled na zajednicu koja je predugo čekala na adekvatan filmski tretman.

Da stvar bude gora, „Horizon“ ne može da se pohvali ni vizuelnim adutima. I fotografija

Džej Majkla Muroa, praćena forsiranom muzikom Džona Debnija, pati od televizijske logike; većinom su to kadrovi koje biste očekivali od neke prastare vestern-serije, a ne od „epske sage“ koja je snimana na istoku Jute, među istim crvenim liticama među kojima je šetao Džon Vejn i snimali su se „Rio Grande“ (1950) i „The Searchers“ (1956). Štoviše, čini se kao da ovdje niko nije ni čuo za Džona Hjustona (Denijevog oca!), a kamoli za njegov čuveni savjet mladom Spilbergu o tome gdje je horizontu mjesto u kadru... a film se, eto, zove „Horizon“. Pomenuli smo „Heaven’s Gate“, nesrećan film koji je mogao biti mnogo srećnija mini-serija. Kostner je već dva

puta u karijeri doživio da mu se Holivud sprda nazivajući i „Dances with Wolves“, i „Waterworld“ ( Kevin Rejnold , 1995) – Kevinovom kapijom. Prvi put „im ga je rekao svijama“, pokupivši sedam od 12 Oskara. Drugi put nije bio te sreće.

Saga „Horizon“ možda neće ispasti totalni „Kevin’s Gate“, ali već se može reći da je krenula tim putem. Ali, čak i ako nastavak bude još gori, ostaće upamćen makar kao testament čovjeka koji je odbio da odustane, iako mu ništa nije išlo u korist. Možda je to dovoljno, od usamljenog pistolera Kevina Kostnera, za đecu i unuke, za svoj vestern i svoju Ameriku, zar ne?

Ocjena: 3/10

Kevin Kostner, zaštitno lice filmske sage koja nimalo ne obećava

festivali Gledali smo u Karlovim Varima: Vestov dugo

Na silu napisana

Taj Vest uvek je ostajao veran žanru horora, ali zato se okušavao u njegovim najrazličitijim podžanrovima. Školski je, čak pomalo i štreberski, tumačio trendove i fenomene kao i njihove implikacije; i prožimao ih i pove-

zivao u neku novu celinu koja možda nije „otkrivala toplu vodu“, ali je sasvim pristojno funkcionisala u zadatim okvirima. Uspeh je, doduše, bio promenljiv, ne baš „od sjaja do očaja“, ali svakako od dobrih filmova, do onih koji jedva dobacuju do proseka... a onda se dogodio „X“ (2022). Film koji je „promenio sve“ zasnovan je na ingenioznim

poveznicama između dva filmska žanra, horora i pornografije, na najrazličitijim nivoima. Na psihoanalitičkom, tu je teorija o erosu i tanatosu. Na filmsko-teoretskom, oba su zanemareni, čak prezreni žanrovi koje možemo okarakterisati kao eksploatacijske, budući da ciljaju na bazične sentimente, pa takvi, „sramotni“ kakvi jesu, nisu primereni za najširu publiku, zbog čega su i nosili cenzorsku oznaku „X“ iz naslova filma. Ima tu i praktičnih produkcijskih poveznica, budući da se oba žanra mogu snimati jeftino, skoro gerilski. Na kraju, tu je i distribucijska podudarnost, budući da su i horor i pornografija među prvima „uskočili“ na novo, video-tržište i kroz njega ostvarili profite.

Gomila referenci

Iz te početne teze, Vest je konstruisao izrazito pametan žanrovski film s obilatim referencama na franšizu „The Texas Chainsaw Massacre“ sa jedne, i „Deep Throat“ (1972) sa druge strane, usput „kačeći“ i Hičkokov „Psycho“ (1960) i francuski novi talas, pričajući priču o „porno-bandi“ i sudbini koja je sve njih zatekla na snimanju na jednoj farmi. Režiser je tu ubacio i „tipično-atipični“ lik protagonistkinje i „finalke“ Maksin, te sasvim atipični lik antagonistkinje, starice Perl, i posebnu vezu između njih dve, pritom ulogu dodeljujući istoj glumici, Miji Got. Priča tu ne staje: već u toku snimanja, Vest i Got napisali su nastavak, odnosno „prikvel“ o Perl, te izveli rizičan manevar da se snimanje odobri na istoj lokaciji i s uglavnom istom ekipom za vreme pandemije, i to pre nego što je „X“ doživeo premijeru. „Pearl“ (2022) nikako nije bio tipičan prikvel ili „priča o po-

reklu“ interesantne negativke, već nastavak promišljanja o žanrovima i filmskoj istoriji. Pornografija je mesto ustupila mjuziklu i melodrami, a „seoska idila“ kao „seting“ preusmerena je na nešto veoma uznemirujuće: na pad seoske devojke, koja sanja o odlasku u grad i karijeri plesačice na filmu, u kompletno ludilo izazvano sredinskim faktorima religioznosti, traume i prevare.

Kada je izašao, film je privukao pažnju mnogih, pa i Martina Skorsezea koji mu je napisao javni hvalospev, što je privuklo i publiku i kritiku, pa nikada i nije bilo dileme hoće li se dogoditi „MaXXXine“. Finale trilogije pogledali smo u noćnom programu Karlovih Vari, nekoliko dana nakon holivudske gala-premijere i uoči početka široke globalne distribucije, u okviru koje, u četvrtak, 18. jula, stiže i u podgorički „Sinepleks“. Šest godina nakon traumatičnih događaja iz filma „X“, Maksin je još traumatizovana, ali je i cenjena, tražena i dobro plaćena porno-zvezda u Los Anđelesu. Svesna da ide prema kraju karijere u „industriji filmova za odrasle“, a željna uspeha po svaku cenu, ona ima ideju da pređe u industriju „regularnih“ filmova i, što da ne, u Holivud. Njene koleginice ne razumeju najbolje njene ambicije, ali Maksin barem ima podršku najboljeg prijatelja, videotekaša Leona (Mozes Samni), i agenta Tedija (Đankarlo Espozito ), koji se dovija kako da je ubaci u neki „normalan“ film ili makar video-spot. Šansa se ukazuje sa režiserkom Elizabet Bender (Elizabet Debicki) koja želi da vidi Maksin u nastavku svog kontroverznog, ali uspešnog horora „The Puritan“. Skok sa pornića na horore možda i nije tako veliki u očima javnosti,

Piše:

Marko STOJILJKOVIĆ

posterdb.com

Mija Got, glavna zvijezda lma koji 18. jula stiže u pogorički „Sinepleks“

dugo iščekivani horor „MaXXXine“ sa Mijom Got

kruna trilogije

Nakon sjajno koncipiranih i povezanih filmova „X“ i „Pearl“, Taj Vest nametnuo je sebi preveliki pritisak. I pored punjenja sa referencama, idejama i komentarima, treći dio djeluje praznije od prethodnika

ali jeste veliki za Maksin, a i Elizabet joj je prilično naklonjena, dovoljno da poželi da joj bude mentorka. Tako da, rivalstvo sa glavnom glumicom i „kraljicom vriska“ Moli (Lili Kolins) čak i nije nužno toliki problem za Maksin. Međutim, ako smo se nadali nekoj idili, grdno smo se prevarili. Dok lokalne vesti bruje o serijskom ubici Noćnom Progonitelju (za kojeg će se kasnije, u životu, ne u filmu, ispostaviti da se zove Ričard Ramirez), ubistva po vrlo sličnom modelu počinju da se događaju u krugu njenih poznanika i prijatelja. Prvo stradaju dve koleginice, pa onda i Leon i Moli, zbog čega Maksin počinje da posećuje duo policajaca koji čine bistra detektivka ( Mišel Monahan ) i njen ne tako bistri partner, koji je i sam neostvareni glumac (Bobi Kanavale).

Vizuelni ključevi

Da situacija postane još nepovoljnija po našu junakinju, neko zna tajne iz njene prošlosti i počinje da je ucenjuje preko privatnog detektiva Džona Labata ( Kevin Bejkon). O njenom progonitelju, pak, znamo da nosi crne rukavice (kao u giallo filmovima Darija Arđenta), te da je sklon naprasnim reakcijama, zbog čega možemo posumnjati da se tu radi o nekome ko je (bio) blizak Maksin. Ovako ispričano, „MaXXXine“ u žanrovskom smislu deluje kao spoj misterije, saspensa i psiho-trilera o lovu na serijskog ubicu, a vizu -

elni ključevi su tu američki neo-noar i italijanski giallo koje, pak, spaja neonska estetika. Italijanski podžanr misterija i horor-trilera je tu možda malo dominantnija referenca, budući da stvari često posmatramo iz iskrivljenog ugla gledanja naše protagonistkinje koja psihički, u najmanju ruku, „popušta“, uz povremena skretanja prema „spleteru“ i brutalnosti koja se ipak pomalo okreće i prema humoru, što je Vestov manir.

Usput, Vest ima koju da kaže i o Holivudu (i kao o imaginarijumu, i kao o stvarnom mestu, pa tako imamo i meta-filmske momente), ali i o preseku stanja američkog društva sredinom Reganovih osamdesetih. Jedna reč kojom bi se stanje duha moglo opisati je šizofrenija, oličena u razdoru između komercijalnog uspeha pornografije, „kokainskog“ načina života i kapitalizma diktiranog načelom „uspeha po svaku cenu“ sa proklamovanim puritansko-hrišćanskim vrednostima, dok u toj „mutnoj bari“, kao nikad pre, vrebaju serijske ubice. Vest usput uspeva da umetne poneki citat („Psycho“ je opet jedna od referenci); da izvrne perspektivu istorijski značajnog filma (ovde je to Šrederov „Hardcore“, 1979), pa čak i da se našali sa svojim savremenikom (u ovom slučaju sa Robertom Egersom i filmom „The Witch“, 2015).

„MaXXXine“ je ambiciozan film, vizuelno i auditivno ispoliran do tančina, za šta tre-

ba pohvaliti snimatelja Eliota Roketa (koji je „uslikao“ i Vestova dva prethodna filma), scenografa Džejsona Kisvardeja („Everything Everywhere All at Once“, 2022), te kompozitora Tajlera Bejtsa, čija originalna muzika, zajedno s eklektičnim izborom hitova osamdesetih, tvori sjajnu vremensku kapsulu.

Potrošene ideje

Glumački, film je, što se imena tiče, najsnažniji od cele trilogije, a zadaci koje Vest daje članovima svoje ekipe svakako su interesantni. Tu se ponajmanje radi o Miji Got koja je, potvrđeno, sjajna glumica u nekom svom određenom tipu uloge hiperseksualizirane, ranjive i pomalo jezive (mlade) žene, budući da ona takve role igra uglavnom u art-žanrovskim hibridima, još od drugog toma Fon Trirovog filma „Nymphomaniac“ (2013). Zanimljiviji je, recimo, Kevin Bejkon, koji vidno uživa igrajući ljigavca, ili Elizabet Debicki, koja vrlo sigurno kanališe energiju samouverene žene od integriteta čiji je nastup, doduše, prilično leden. Opet, film ima problem, i to dvostruk, a ogleda se u samom Vestu, koji jeste sposo -

ban režiser, ali je ovde i sam sebi bio montažer, pa nije imao nekoga da ga koriguje kada je i gde je trebalo, zbog čega imamo osetan pad tempa u drugoj trećini. Malo veći problem je, međutim, Vest kao scenarista, odnosno pritisak koji je sam sebi nametnuo nakon dva sjajno koncipirana i povezana filma. Teret očekivanja da „MaXXXine“ funkcioniše i samostalno, i kao kruna trilogije jednostavno je prevelik, a i pored „punjenja“ sa referencama, idejama i komentarima, film se čini nekako praznijim od prethodnika, kao da je pisan pomalo na silu.

Pad od vrlo dobrog do samo dobrog filma možda i nije tako strm, ali čini se da je Vest najbolje ideje već potrošio, a upitno je hoće li se nekih novih setiti u kratkom roku. U tom smislu, možda će mu „franšiza“ o Maksin postati „sigurna luka“, a nove mogućnosti naziru se iz filma „MaXXXine“, bilo u smeru još nastavka, bilo u smeru spin-ofa sa hororima puritanizma. Još nije sigurno da će išta od toga biti realizovano, ali jedno je jasno. Posle ovog filma to se možda i ne čini kao tako sjajna ideja.

Ocjena: 3.3/5

Režiser Taj Vest pred publikom u Karlovim Varima

CELULOID

Angažovanje drugog režisera ne ide u prilog Džonu

Piše: Marko Stojiljković

Nakon

izuzetno uspešnog prvog i, sticajem okolnosti, manje uspelog drugog dela, treći komadić filmskog serijala „A Quiet Place“, podnaslovljen „Day One“, dolazi kao potpuno iznenađenje. Kreator i režiser, u prvom delu glavni, a u drugom sporedni glumac Džon Krasinski, povukao se na rezervne položaje koscenariste i producenta. Režiju je preuzeo Majkl Sarnoski , čiji je dugometražni prvenac „Pig“ sa Nikolasom Kejdžom bio je jedan od najboljih filmova 2021. godine i koji je sa Krasinskim sarađivao i na scenariju.

Iz glavne priče uklonjeni su likovi iz centralne porodice Abot, a radnja je premeštena iz ruralnih delova države Njujork u sami grad i, iz postapokalipse, u njen prvi dan.

Klimava logika

Katastrofa nije žanr za Sarnoskog

Prvi „A Quiet Place“ bio je zaista nešto posebno: zamišljen kao naučno-fantastični postapokaliptični horor u kojem intenzitet nije diktiran brojem ubijenih (samo troje ljudi gine na ekranu!), već atmosferom koja gledaoca tera da „kupi“ sve što vidi bez mnogo pitanja. Izgradnja „sveta“ bila je takva da o napadačima, koji izgledaju napola kao ksenomorfi iz serijala „Alien“, a napola kao insektoidi iz „Starship Troopers“, nismo znali puno, osim da su ogromni, preteći i agresivni; da ih privlači svaki zvuk iznad nivoa prirodnog šuma, ali i da su slepi, pa im je moguće uteći šunjajući se u tišini. Detalji dizajna zvuka i vizuelnog dizajna bili su toliko istaknuti i integrisani u priču, da je film uspeo da sakrije i to koliko mu je interna logika klimava (a jeste, jako!), i to koliko propagira desničarsku agendu survivalizma, porodičnih vrednosti, tvrdog patrijarhata i militantnog „prolife“ stava, pa čak i antifeminizma, što se moglo iščitati iz dizajna čudovišta kao džinovskih bogomoljki, dakle, buba koje nakon parenja jedu svoje mužjake.

Džonu Krasinskom u prednastavku „A Quiet Place: Day One“

Žanrovski okviri suviše su rigidni za metafizičke preokupacije filmskog

autora koji nam je dao „Pig“ sa Nikolasom Kejdžom, jedan od najboljih filmova 2021.

Drugi deo je već bio problematičan. Prvo, došao je u nezgodno vreme pandemije, pa mu je distribucija odlagana i odlagana, ali makar nije izašao kompromisno odmah na kućnim formatima, jer spektakli tog tipa zaista zahtevaju bioskop. Drugo, podignut je na nivo spektakla, što budžetom, što pristupom: nisu sve scene bile kamerne, već je tu bilo i pravih pravcatih „masovki“.

Treće, funkcionisao je paralelno na nekoliko koloseka. Prvenstveno, kao prikvel koji nas vraća u prvi dan apokalipse, makar da se upoznamo sa normalnom dinamikom Abotovih i oprostimo od glumačkog prisustva Džona Krasinskog (čiji se lik na kraju prvog dela hrabro žrtvuje). Zatim, i kao proširenje „sveta“, uz saznanja tipa da su vanzemaljci došli sa meteorima, kao i da su neplivači, što život na određenim ostrvima čini ne samo mogućim, već i izvesnim. Na koncu, drugi deo imao je i ulogu „mosta“ između fenomena koji je bio prvi film i finala trilogije, uspostavljanja franšize ili iskliznuća u „spin-of“ varijante.

Metež i panika

Za treći deo mogli smo samo da nagađamo šta će se desiti, hoće li ispratiti ostale preživele Abotove ili će, kako kraj drugog dela nagoveštava, pratiti ostatke ljudske vrste (ili makar američke nacije) kako pokušavaju da uzvrate udarac i isteraju uljeze. Ništa od toga se, međutim, nije dogodilo, pa smo dobili „spin-of prikvel“ koji nema veze s Abotovima, ali (možda) ima poveznicu sa drugim delom i prošlošću vođe ostrvske kolonije. Iako je u pitanju isti glumac, Đimon Hunsu , njegov lik Henri ipak nije protagonista filma „Day One“. Ta čast pripala je Samiri zvanoj Sem ( Lupita Nijongo ), najmlađoj štićenici ustanove za palijativnu negu negde

u okolini Njujorka. Ona se od crnih misli, crnog sveta koji je okružuje i crne perspektive, čak sudbine, brani cinizmom, a medicinski brat Ruben (Aleks Vulf) neuspešno pokušava da joj udahne volju za životom i uključi je u aktivnosti centra. On će je, delimično na prevaru, ubediti da se priključi grupi za izlet u grad na predstavu, obećavajući joj odlazak na picu. Lutkarska predstava, kojom ni Sem ni njen mačak Frodo nisu oduševljeni, prolazi kako prolazi; Henri je isto u publici sa porodicom, a prvi hladan tuš za našu glavnu junakinju sledi odmah nakon toga. Vest je, naime, da je neka gužva u gradu i da štićenici moraju hitno nazad, što u prevodu znači da neće biti ništa od pice. U inače gužvovitom i glasnom Njujorku (uvodna kartica nam kaže da je nivo buke u gradu u proseku 90 decibela, što je na nivou konstantnog vrištanja) stanje svakako postaje vanredno kada ugledamo meteore i začujemo eksplozije izazvane njihovim udarima u Zemlju. Slede pojava insektolikih vanzemaljaca, metež i panika, kao i individualno i kolektivno otkriće da ih privlači zvuk, a kasnije i da su neplivači, zbog čega su građani pozvani da se u miru upute prema južnom pristaništu radi evakuacije na udaljenija ostrva. Sama će količina građana proizvesti buku koja će privući vanzemaljce, a njihovo prisustvo će izazvati pokolj, paniku i stampedo koji će tek retki preživeti. Sem je, međutim, na misiji da pronađe i pojede svoju picu, i to ne bilo koju i sa bilo kog mesta, već iz Petsine picerije u Harlemu, za šta ima vrlo lične i vrlo čvrste razloge. Putem će, zahvaljujući mačku Frodu, upoznati Erika (Džozef Kvin), britanskog studenta koji se zatekao u pogrešno vreme na pogrešnom mestu i koji je isprva sposoban samo da zatraži

pomoć. Njih dvoje će kasnije oformiti nekakvu alijansu, dajući u svakom trenutku jedno drugom ono što je potrebno. „Day One“ je potpuno drugačiji od prethodna dva dela franšize „A Quiet Place“, i iz očiglednih razloga izbora lokacija koje imaju svoj određeni kolorit (kako vizuelni, tako i auditivni), ali i zbog potpuno drugačije poetike Sarnoskog u odnosu na Krasinskog.

Napuštena doktrina

Jedno od pitanja u tom pogledu je svakako i pitanje namere, odnosno pokušava li Krasinski da konačno spere desničarsku etiketu sa franšize, potpuno napuštajući Abotove i „doktrinu“ koju je uspostavio otac te porodice, zbog čega je i angažovan režiser potpuno drugačijeg senzibiliteta i preokupacija. Drugo bi bilo koliko je tako nešto uspešno izvedeno, odnosno koliko je to moguće izvesti u zadatim žanrovskim okvirima.

Za početak, nećemo saznati ništa novo o napadačima, niti će se otkloniti nelogičnosti i miskoncepcije koje se vuku od prvog dela. Nećemo dobiti ni odgovor na pitanje zbog čega vanzemaljci ne registruju prirodne šumove, a privlače ih gradski, ma koliko i oni bili ambijentalni. Neće se nijedan od likova setiti da se zaključa u gluvu sobu i da tamo krene da eksperimentiše sa zvukom emitovanim napolje. Umesto toga, dobićemo neinventivne žanrovske scene urbanog razaranja koje čak mogu delovati uvredljivo Njujorčanima, u smislu podsećanja na njihovu kolektivnu traumu 11. septembra 2001. godine.

Akcione „set-pis“ scene takođe su obavezne, ali nisu jača strana Sarnoskog, čija poetika ipak diktira neke drugačije zahteve, a jedina potpuno uspešna je ona koja se može čitati i potpuno ironično. Jasno da Sarnoskog ipak zanimaju neke druge stvari, od makro do mikro-nivoa. Recimo, on uspeva da uhvati taj neki duh njujorške margine u kojoj oni koji su na dnu ipak nalaze načina da, ako ikako mogu, pomognu onima kojima je nešto

REŽIJA: Majkl Sarnoski

ULOGE:

Lupita Nijongo, Džozef Kvin, Aleks Vulf, Đimon Hunsu

TRAJANJE:

100 min

potrebno, bilo materijalno, bilo uslugom ili makar savetom, sve vreme održavajući „bodljikavu“ masku kojom se štite od sveta.

Smrtna presuda

Takođe, režiser uspeva da razvije likove i njihove odnose dalje od stereotipa, pa Erik tako nije potpuno nesposoban za život, a Sem nije neranjiva heroina. Konačno, Sarnoski se u „Day One“ bavi sličnom filozofskom temom kao i u debiju „Pig“, kako povratiti izgubljenu volju za životom, s tim da je ovde ulog još i veći, ne toliko zbog vanzemaljske invazije, koliko zbog „smrtne presude“ sa kojom Sem živi „na zaustavnom vremenu“.

Kasting izuzetno ekspresivne Lupite Nijongo tu mnogo pomaže, ali sam koncept ionako umirućeg lika u žanrovskom kontekstu filma katastrofe implicira samo jednu-jedinu stvar koja mu se može destiti, odnosno koju mora načiniti – žrtvu. To je zapravo glavni problem sa filmom „A Quiet Place: Day One“. Niti je katastrofa žanr za Majkla Sarnoskog, niti je Majkl Sarnoski režiser za film katastrofe, apokalipse, možda čak ni za „čisti“ horor. Naprosto, žanrovski okviri su suviše rigidni za njegove metafizičke preokupacije, i obratno. To što je u prošlom filmu ubacio „džon-vikovski“ zaplet u milje portlandskog hipsteraja i kuvarske mafije, ipak ne znači da može da redefiniše franšizu o bubolikim vanzemaljcima kojima je okidač zvuk. Ocjena: 2.8/5

listalica Nezaboravne priče sa velikog

Let nad letovima

Prije nego što je Nil Armstrong zakoračio u More tišine, pa i prije nego što se, koji sat ranije, lunarni modul „Igl“ odvojio od komandnog mosta „Kolumbija“ po modelu našeg i Nasinog inžinjera, Nikšićanina Milisava Šurbatovića – Pobjeda je znala, da je „Apolo 11“ filmska priča. Neka po strani začas ostanu ti udarni naslovi, na stranama jedinog crnogorskog štampanog lista prije pet i po decenija – „Let nad letovima“, „Putovanje snova“... Samo iz tih izvještaja titogradskih novinara, bilo je dovoljno materijala za film. Recimo, za špijunski triler. Na primjer, o jednoj misteriji – sovjetskom satelitu koji je tih dana, sredinom jula 1969, detektovan nedaleko od Mjeseca. O teorijama zavjere, hladnoratovskoj igri – o svemu onome što ni u Sjedinjenim Državama, ni u Sovjetskom Savezu nijesu mogli čitati, ali u Crnoj Gori i Jugoslaviji, perjanici svijeta nesvrstanih, jesu.

Tako bi savršen crnogorski film o kosmičkom istraživanju bio onaj, koji bi kao glavne junake imao tri inžinjera našeg porijekla, u „Apolo 11“. E, hajde majčini sinovi samo recite njihovim potomcima, nekim Šurbatovićima, Vučelićima i Bojićima – da se „Apolo 11“ nikad nije desio, da je sve to izmišljotina!

Samo u izvještajima Pobjede, prije pet i po decenija, ima dovoljno materijala za film. Recimo, za špijunski triler. O teorijama zavjere i svemu onome što se ni u Americi, ni u Sovjetskom Savezu nije moglo čitati, ali u Crnoj Gori i Jugoslaviji, perjanici svijeta nesvrstanih, jeste

A koliko je „Apolo 11“ stvaran, koliko je misija prvog čovjeka na Mjesecu, već 55 godina jedna plemenita inspiracija i nadahnuće – savršeno svjedoče i

filmovi o poduhvatu koji je trajao osam dana, tri sata, 15 minuta i 35 sekundi, od 16. do 24. jula 1969. godine. Oni su tu, da vam pruže potpunu istinu i divan okvir o onom dostignuću, kojim će se čovjek 20. vijeka vazda zoriti.

Operation Avalanche

Pa, možda „Operation Avalanche“ (2016) suštinski i nije film o slijetanju na Mjesec. Više je, onako, jedan mokumentarac (ali da li je?) o svim teorijama zavjere o tome, kako je kompletna misija lažirana.

Režiser Met Džonson tu je i u glavnoj roli, uz Ovena Vilijamsa – a njih dvojica su nešto kao CIA agenti, infiltrirani u Nasu, sa zadatkom da pronađu „krticu“ koja svakakvim ljudi-

ma otkriva velike tajne. I usput kao stvarno nalete na neke ljude koji bi da lažiraju svemirske misije.

„Operation Avalanche“ je elegantna, suptilna i otkačena kritika svih i svakakvih teoretičara zavjere. Istovremeno je i mnogo zabavan triler, ali i kritika jednog doba skepse i paranoje, koje svaku istinu premjerava nečijim laičkim „znanjem“, našpricanim hiljadama lajkova i klikova. Mnogo simpatično.

The Right Stuff

Adaptacija romana Toma Volfa hronika je perioda koji je prethodio „Apolo 11“ misiji. Odnosno, „The Right Stuff“ ( Filip Kaufman , 1983) tiče se „Merkjuri“ programa i Na-

Rajan Gosling kao Nil Armstrong u drami „First Man“

Genijalan kadar iz epohalnog dokumentarca „For All Mankind“

inspirisane misijom „Apolo 11“

do Mora tišine

se na začetku svemirskih poduhvata, sa kraja četrdesetih. Film s Edom Harisom , Denisom Kvejdom , sjajnom Barbarom Herši i Semom Šepardom – savršeno hvata ono neizvjesno vrijeme, kada su Amerikanci gubili jednu za drugom te kosmičke trke. I usput, u tim poduhvatima, na oltaru svemirskih proba i eksperimenata žrtvovali mnogo požrtvovanih, obrazovanih i mladih ljudi. Da nije bilo njih, ne bi se dogodio ni „Apolo 11“. Film je nominovan za osam Oskara, a pukao je na kino-blagajnama. Početkom osamdesetih i u Reganovoj Americi bilo je teško prodati filmsku priču o porazima ugrađenim za neke buduće pobjede.

For All Mankind

Nikako ne miješati ovaj klasik, genijalni dokumentarac iz 1989, sa solidnom Eplovom serijom. Režiser Al Rejnart odradio je fantastičan poduhvat, nakon što je, kao novinar, došao do saznanja da su

u Nasinoj arhivi sačuvani milioni sati snimaka astronauta, koje javnost nikad nije vidjela. Rejnart i montažerka Suzan Korta fino su zasukali rukave – i cijelu deceniju prebirali po približno dva miliona metara filmske trake (!) i osamdeset sati intervjua s astronautima. Da bi, konačno, predstavili sjajan film.

Rezultat njihovog istraživanja pogled je kroz sasvim intimno okno od iskustva leta na kosmičkoj misiji slijetanja čovjeka na Mjesec. Još kad se u sve to posloži muzika Brajana Ina

First Man

Portret Nila Armstronga, onako kako je legendarni kosmonaut sam sebe vidio, odnosno o sebi pisao. Moderni veliki esteta među režiserima Demijen Šazel („La La Land“, 2016) snimio je „First Man“ (2018), a Armstronga nije mogao glumiti niko drugi, osim Rajan Gosling. Priča zasnovana na autorizovanoj autobiografiji pogled je kroz objektiv vrlo intimnog i detaljnog ličnog iskustva. Uz podsjećanje, koliko je poduhvat zahtijevao lične žrtve, znoja, čak i krvi, pa preispitivanja. Sve na ramenima sasvim stvarnih ljudi.

Odatle i mnogo pogleda kamere „iz prvog lica“, pogotovo kad se o samom stupanju na Mjesec radi... U blago ušećerenoj priči, o jednom čovjeku koji duhom ipak pripada jednom drugom vremenu i drugačijoj Americi.

The Dish

Jedna komedija – iz daleke Australije. „The Dish“ ( Rob Sič, 2000) je blago fikcionalizovana priča, a u suštini osvrt na istinit događaj. O tome, kakvu su ulogu službenici i radnici jedne opservatorije u Australiji imali, da bi cijeli svijet dobio priliku da skoro u direktnom prenosu (sa malim kašnjenjem) prati prenos i dobije

kadrove koraka prvog čovjeka na Mjesecu.

Uglavnom, usred jedne farme ovaca, neki sjajni inžinjeri koristili su radio teleskop za transmisiju signala od Zemlje do lunarnog modula na Mjesecu, i nazad. U vrlo toploj, duhovitoj filmskoj priči, koja nekoliko puta čak i uspije da vas ostavi bez daha.

„The Dish“ je i sjajno podsjećanje – koliko je, u svakom momentu, zaista svašta moglo da pođe po zlu tokom misije. I koliko je, uz žestoki i višegodišnji rad, tu stvarno i sreća bila važan faktor...

Apollo 11

Naslov da direktniji ne može biti. „Apollo 11“ (2019) Toda Daglasa Milera, skockan u čast obilježavanje pola vijeka od kosmičke misije, donio je neke kadrove koje niko van Nase nikad nije ni vidio... Da bi sve to, što je 50 godina skupljalo prašinu po nekim depoima, bilo pažljivo restaurirano, digitalizovano, pa vizuelno prilagođeno našoj eri.

Daglas Milerov film je najbliže onom za što bismo rekli, da filmsku publiku zaista približava osjećaju, da su zaista tu, uz trojicu kosmonauta. Vrhunska stvar ogleda se u tome što u dokumentarcu ima minimum objašnjenja, teksta, naracije. Sve je rečeno u nekoliko slajdova, ilustracija koje objašnjavaju putanju letilice, odvajanje modula, pa

povratak... I to je to. Sve ostalo je stvarno, našem modernom oku približeno iskustvo „Apollo 11“ poduhvata. Još za sretnike koji su u svojim gradovima imali priliku da ovo kosmičko vizuelno čudo vide u IMAX bioskopima...

The Last Man on the Moon

Konačno, jedna priča koja više od pola vijeka čeka da više ne bude kraj, nego „zapeta“, za čovjekove korake Mjesečevim horizontima.

Samo tri godine nakon „Apolo 11“ misije, kosmonaut Džin Kernan je 1972. bio posljednji čovjek koji je hodao na Mjesecu. Svi kasniji projekti proglašeni su neisplativim i naučnicima nedovoljno interesantnim. Niti je bilo poente rizikovati živote ljudi, kad su, sasvim racionalno, isti posao sakupljanja materijala sa površine Mjeseca za istraživanja mogle raditi – mašine... „The Last Man on the Moon“ ( Mark Kreg , 2014) je divan kolaž od intervjua sa Kernanom i drugim astronautima. „Apolo“ eru oslikava u malo drugačijem svjetlu, recimo, sa fokusom na to, u kojoj je mjeri svaki od tih kosmonauta stvarno bio superstar u domovini. A Kernan je preminuo 2017. godine, ostajući jedan od posljednjih relikta ere, čije nadahnuće, duh avanture i otkrića, tek iznova treba da otkrijemo.

S. STAMENIĆ

Stelarna ekipa kosmonauta iz filma „The Right Stuff“

SERIJE Presumed Innocent Pakulin kultni sudski triler

Nepotreban povratak na mjesto zločina

Trendovi koji vladaju filmom i televizijom uopšte nijesu obećavajući. Kao da modernim autorima toliko fali inspiracije, da neprestano moraju da posežu za djelima koja su ostvarila veliki uspjeh decenijama ranije. A u eri prednastavaka, rimejka, spin-ofa i raznoraznih „dopuna“ i „novih pogleda“ na stare filmove i serije, nakon blasfemične transformacije Linovog kultnog erotskog trilera „Fatal Attraction“ (1987) u kvazifeminističku seriju, sada je došao red i na „Presumed Innocent“. Dobro poznati sudski triler iz 1990, sa Harisonom Fordom u glavnoj ulozi, dobio je istoimeni rimejk, i to ni manje, ni više nego sa Džejkom Džilenholom u prvoj roli na televiziji. Eplove mini-serije, ekranizacije istoimenog bestselera Skota Turoua , prihvatio se (nekadašnji) televizijski majstor za sudnicu, Dejvid E. Keli . Nažalost, i „Presumed Innocent“, na osnovu pet emitovanih od osam snimljenih epizoda, djeluje kao još jedna u nizu njegovih novijih ispodprosječnih kreacija. Ni po čemu Kelijeva adaptacija ne odskače u odnosu na film, a s obzirom na to da priča svakako nema potencijala za osam epizoda, rezultat je dozlaboga

U Eplovu prerazvučenu mini-seriju umetnuto je mnoštvo novih sporednih likova, pa makar izvanredni glumci imaju priliku da se razmašu. Jednog od njih igra briljantni Piter Sarsgard, koji u nastavku treba da dobije više prostora

razvučena serija bez ikakvog karaktera i originalnosti.

Stara škola

Za one koji nijesu gledali ni seriju, ni film: novi „Presumed Innocent“ prati Rastija Sabiča (Džilenhol), zamjenika glavnog javnog tužioca u Čikagu, koji je sticajem okolnosti primoran da istražuje ubistvo koleginice i ljubavnice. On je oženjen Barbarom (Rut Nega), sa kojom ima dvoje djece, a afera koju je imao sa žrtvom Karolin (Renat Reinsve) za-

malo je uništila njihov brak. Uključivanje u slučaj znači da Rasti dolazi u sukob interesa, što postaje kristalno jasno nakon što njegovi otisci budu pronađeni u stanu žrtve. Od tog trenutka, pod istragom je zbog ubistva, a situaciju dodatno pogoršava i to što partner Tomi Molto (Piter Sarsgard) pokušava da mu smjesti. Dok čeka suđenje, Rasti se obraća za pravnu pomoć bliskom prijatelju, advokatu Rejmondu Horganu (Bil Kemp). Hoće li uspjeti da ga odbrani?

Saznaćemo u nastavku serije. Ono što prvo upada u oči u vezi sa novim čitanjem filma „Presumed Innocent“ jeste poteškoća u održavanju pažnje. Tužitelj koji i sam postaje optuženi mnogo je puta viđen recept, pa seriji manjak originalnosti pravi veliki problem, mnogo veći od toga što su mnogi gledaoci vjerovatno gledali film sa Fordom i odlično znaju što ih čeka. Ni njima, kao ni onima koji za Pakulin triler nijesu ni čuli Kelijeva adaptacija ne može donijeti užitak. Seriji naprosto fali originalnosti, likovi se ponašaju kako moraju i glumci se tome konstantno prilagođavaju. Osjećaj sitosti od žanrovski sličnih serija javlja se vrlo brzo. Naracija obuhvata suštinu sudskog trilera „stare škole“ i to čini vrlo opipljivo. Stalna napetost se održava strateški postavljenim otkrićima u finišu epizoda, a epizodna struktura funkcioniše tako da sa svakim otkrivanjem počinjemo shvatati da niko nije potpuno nevin i da se u svakog može sumnjati. Keli sva tri do sada emitovana nastavka završava prevrtljivo, uz lukavstvo zbog kojeg je teško odvojiti pogled od ekrana i obuzdati želju za otkrivanjem ubice.

Neuračunljiv tip

Serija je puna preokreta moći, ličnih ambicija i intimnih opsesija, dok se napetost žonglira potezima režiserke Ane

Piše: Davor Pavlović

Piter Sarsgard, izvanredan u ulozi tipa kojeg je lako mrzjeti

triler sa Harisonom Fordom dobio rimejk sa Džejkom Džilenholom

Sevitski . Između ostalog, u „Presumed Innocent“ efikasno se koristi takozvana „mini-montaža“ koja se dopunjava sa specifičnim uglovima kamere (koji naglašavaju poglede ili dodire), zvučnim zapisima, analizom snova i sirovom erotikom, što sve zajedno gradi psihološku igru koja vibrira oko centralnog pitanja krivice. Kada smo već kod erotike: seks, krv i intrige često igraju istaknutu ulogu kod Kelija, pa ni „Presumed Innocent“ nije izuzetak. Atmosfera sa sablasnim slikama mjesta zločina i očajničkim susretima u industrijskim područjima Čikaga, uz efektne žanrovske trikove, pomažu da serija dobije otuđenu i pomalo opasnu atmosferu. Nažalost, ne dovoljno jaku da ukloni deža vi efekat. U filmu je tužiteljska verzija Harisona Forda bila vrlo drska i ignorisala je nepotrebna emocionalna odugovlačenja. S obzirom na to da je Džilenhol ostvario neke od najboljih uloga igrajući čudake („Nightcrawler“, Den Gilroj , 2014; „Donnie Darko“, Ričard Keli, 2001), Rastijeva normalnost je ono što ga čini toliko drugačijim u prvoj polovini serije. Ipak, sličnost njegovog prezimena sa riječju „savage“ (eng. „divljak“) snažno je naglašena. Rasti očigledno nije onakav kakvim se čini na prvi pogled, a taj intenzitet da se lik prirodno kreće između ekstrema, od najpametnijeg tipa u prostoriji, do savršeno neujednačenog čovjeka koji može instinktivno pribjeći nasilju - uvjerljivo dočarava Džilenhol. Njegovi izrazi lica, pogled i prisustvo daju seriji poseban šmek.

Opravdani bijes

Jedna od rijetkih razlika u odnosu na film jeste to što je tim scenarista seriji dodao mnoštvo novih sporednih likova, pa smo uz Džilenhola dobili još briljantnih glumaca. Jedan od njih je Piter Sarsgard, kojeg tek čeka prilika i više prostora da se razmaše. A njegovog Tomija Molta zaista je nevjerovatno lako mrzjeti. No, možda i najistaknutiji dodatak seriji jeste Sabičeva supruga Barbara. Njeno pojača-

no prisustvo ogleda se najviše u njenim pokušajima da pomiri svoje zaštitničke i sebične instinkte, dok se bori sa vlastitim osjećajima bijesa, poniženja i odanosti. Tamo gdje se Pakula u filmu prvenstveno bavio Rastijevom patnjom i borbom da dokaže nevinost, u seriji Rut Nega kao Barbara ima prostora da iskaže svoj opravdani bijes i frustraciju zbog afere. Trileri koji manje-više vješto

kombinuju napetost, seks i zločin pokazuju se kao zlatni rudnik za producente koji ne žele previše da rizikuju. Tako da, možda nas u bliskoj budućnosti sačeka i neka nova verzija „The Hand that Rocks the Cradle“ Kurtisa Hensona Od ovog se trenda, pak, ne može očekivati skoro ništa dobro. Čast izuzecima, ali većinom postoje samo da bi pružili malo uzbuđenja gledaocima i malo

više dolara striming servisima. Da zaključimo: dobar kasting, mračna i čista estetika čine seriju „Presumed Innocent“ sasvim okej gledalačkim iskustvom. Problem je samo u tome što Kelijev recept, koji je nekada bio inovativan, sada djeluje uzbudljivo taman koliko i smrznuta pica. Od nje ćete se možda zasititi, ali ne i oduševiti.

Ocjena: 2.8/5

Tužilac Rasti Sabič (Džilenhol) u centru afere koja će mu uzdrmati i brak i slobodu

PREPORUKA

Ana Simona Zelenović, kustoskinja

Čaše lomim uz

„Noć mi te duguje“

ZGRABI

FILM

Nedavno sam gledala dobar film, „The Zone of Interest“ (2023) Džonatana Glejzera Taj ugao razumevanja zla je drugačiji od onog na koji smo navikli da gledamo nacističke zločince. Ovde su prikazani kao „ljudi koji obavljaju svoj posao“, i komandant Aušvica i njegova žena koja brine samo o tome da u „njenom dvorištu“ sve bude savršeno.

Od klasika volim Bergmana, Tarkovskog, Antonionija, Pazolinija... Kliše, ali kad god ih gledam jednako me odrade, samo što drugačije rezonuju u drugim životnim dobima.

Džarmuš me podseća na tatu zato što smo ga gledali zajedno, kod njega mi prijaju muzika, humor, likovi, cela atmosfera.

„Night on Earth“ (1991) i „Coffee and Cigarettes“ (2003), ta forma omnibusa mi je kao da čitam kratke priče.

pussy, Leikeli47, Young MA, Future, ASAP Rocky. Što se naše scene tiče, Tam i Kene Beri su mi omiljeni. Od r’n’b muzike: SZA, Kaytranda, Kali Učis, Džordža Smit, Erika de Kasijer. Od zauvek sentiment - Lana del Rej, Blood Orange i Devendra Banhart

Za good vibes - Payfone, Pegi Gu, Sofi Taker, Nu Genea, Overmono. Nostalgija su White Stripes, Radiohead, Arctic Monkeys, Madona, Pol Sajmon, Nina Simon, Pi-Džej Harvi, Cat Power, Nik Kejv, Bob Dilan. Volim džez. Što se tiče zadovoljstava bez krivice: Maja Berović, Elena Kitić, Jala brat, Relja, Rasta, Severina... I čaše bih lomila uz Magazin - „Dani su bez broja“, Čolu - „Noć mi te duguje“, Silvanu Armenulić - „Rane“ i, naravno, Usniju Redžepovu„Živote moj“.

Volim Pavela Pavlikovskog, iako mrzim ljubavne filmove, on kao jedna Devica savršeno uradi svoj posao. „Idu“ (2013) još i mogu ponovo da pogledam, ali „Cold War“ (2018) ne, dok ne prebolim prošlu vezu do kraja.

Potpuno suprotni tome su mi filmovi Harmonija Korina: sirovi, gadni, nekad zabavni, često tragični u prikazu banalnosti i surovosti života (Jarac, naravno).

Istu stvar ali sa dušom i poetikom volim kod Andree Arnold, koja uspe da, pored analize života na margini koja je deprimirajuća, pokaže i to da radost, život, nagoni, opstaju uprkos apsolutnoj materijalnoj nemaštini. Tarantino mi je za opuštanje, često su mi to feel

good filmovi. Tu mi spada i Finčer, posebno „Gone Girl“ (2014), iako mi je tu presudan skript Džilijen Flin. Od horora obožavam filmove s elementima folka, „Midsommar“ (2019) Arija Astera i „The Witch“ (2015) Roberta Egersa.

Od aktuelnih rep muzičara, to su: Lari Džun, Kendrik Lamar, Drejk, Dodža, Megan Thee Stalion, Ice Spice, Snows, Vins Stejpls, Junglepussy, Leikeli47, Young MA, Future, ASAP Rocky. Što se naše scene tiče, Tam i Kene Beri su mi omiljeni. Od r’n’b muzike: SZA, Kaytranda, Kali Učis, Džordža Smit, Erika de Kasijer. Od zauvek sentiment - Lana del Rej, Blood Orange i Devendra Banhart

MUZIKA

Od aktuelnih rep muzičara, to su: Lari Džun, Kendrik Lamar, Drejk, Dodža, Megan Thee Stalion, Ice Spice, Snows, Vins Stejpls, Jungle-

FILM

Zaobilazim sve ljubavne filmove i treš horore sa decom i egzorcizmom.

Isto, plus rijaliti serije. Nikad mi to nije ležalo.

MUZIKA

Nikad nisam slušala metal, ambijent, minimal; sve me to podjednako uznemirava (volim Džona Kejdža i Brajana Ena, pa se ne računa). Nikad nisam preterano uživala ni u muzici iz klabinga, iako neki soulful electro volim, ili sa world music elementima. Ali teški neki industrial, trance ili hard techno - nikad.

Ana Simona Zelenović: Iako mrzi ljubavne lmove, voli „Cold War“ Pavlikovskog

Emina Džindo

Nekada davno, početkom devedesetih, kada su dinosaurusi još tumarali planetom, Džoni Keš bio je u nebranom grožđu, u živom pijesku, na čardaku ni na nebu ni na zemlji. Previše star da bi u tom svijetu muzičkih zvjerki i reptila bio kul; previše mlad da sebi dozvoli, da bude muzej sopstvenih pjesama i karijere – legacy performer. U tom ličnom procjepu, koju godinu prije nego će sa Ti-reksom među producentima Rikom Rubinom potpisati stelarni serijal albuma „American“ i postati patrijarh kantrija i folka – snimao je u studiju kćerke i zeta.

Frešak sa ko zna koje rehabilitacije, Džoni se više smije sebi u brk, nego što pjeva: „Can you believe we made it through the ‘80s?“... I tek sada, dvije decenije od smrti, otkriva nam se kao takav, na raskršću – i na albumu „Songwriter“. Ostavite po strani svaku skepsu o posthumnim albumima; zaboravite što takvi obično budu nalik nabacanim kolažima od skica i sa razlogom neobjavljenih crtica... „Songwriter“ je mnogo više. Čućete tu i

DZUBOKS v Johnny Cash Charli XCX

Izaimidža kul cure stoji slika onog što Charli XCX zaista jeste, servirana na albumu „Brat“.

Šarlot Ejčinson, ženska iz Eseksa, iz engleske provincije, na šestom albumu i na pragu 32. godine želi da dopre do što više ljudi; da postane planetarna superzvijezda. I da, pritom, nastavi da pjeva o nesigurnostima one koja i dalje drami o kilogramima.

Charlie XCX je i „your favorite reference, baby“ u uvodnoj „360“, i totalna pobjednica u ljetnjem duelu za tron britanske pop kraljice sa Dua Lipom. Ali i opsesivna, nesigurna, bitchy među bliskim osobama koje to najmanje zaslužuju. I naravno, direktno

Vejlona Dženingsa, drugog iz reda starih kantri titana, Kešovog saputnika u grešnim drumskim tumaranjima, kako slaže neke bitne harmonije. I Džonija, za gitarom, kako nježno prebira po svojim posljednjim sredovječnim godinama i danima.

Svaka od ovih 11 pjesama bila je spakovana kao već skockan i ozbiljan demo – i sve to je ostavljeno po strani, onda kad ga je nazvao Rik Rubin. Pronašao ih je, sasvim slučajno, Džon Karter Keš – jedino dijete Džonija i Džun Karter. Dijete najljepše kantri ljubavi. I već shvatate, kakva je ovo bajka jednog svijeta, tamo u Nešvilu?

Uglavnom, onaj „mali“ Džon provukao je tatin glas i ove snimke kroz moćan softver, pa okupio sjajnu ekipu muzičara i zvijezda, od Dena Oerbaha do Vinsa Gila, da dovrše te aranžmane. Budite uvjereni, već uvodna „Hello Out There“ zaustaviće vas u vremenu, vratiti vrijeme, okupirati pozornost. I sjajno komunicirati sa vremenom sadašnjim – s onom

Songwriter

budućnošću, koju Keš nije dočekao, ali jeste je slutio. Vrlo pažljivo, ekipa modernih zvijezda „pušta“ Keša da kormilari u ovim aranžmanima. Da bude vrlo direktan, sasvim ogoljen u ljubavnom pismu svojoj Džun „Poor Valley Girl“ i zavodljiv kao pozno, prezrelo ljeto samog kraja avgusta u „Well Alright“. I da, političan dok secira sve buduće ratove u „Drive On“. U svim ovim „proša’ sito i rešeto“ pričama nema popovanja,

to je samo jedna skromna istorija iskustva onog, kojeg je slava dovela do ivice ambisa, do ivice ludila. I toliko je tu osmijeha, na primjer, dok sa „Clevelend Country“ oslikava geografiju mjesta kojem pripada – da savršeno znate, koliko je veliki i bitan autor bio i ostao Džoni Keš. Mnogo dragocjeniji i od divnih obrada iz staračkih dana, po kojima ga moderna publika, uglavnom, sada i prepoznaje. S. S. Ocjena: 82/100

Brat

amazon.com

samokritična u ovoj „party girl“ anatomiji i ličnoj karti ultimativne klaberke. Album servira mnogo neočekiva-

nog; mnogo više je londonski underground nego što bi iko mogao da očekuje. Takođe je i istraživanje dens fascinacija,

koje za Šarlot znače sve od Aphex Twin do Davida Gete Taj udarni singl „Von Dutch“, sa sve „I’m your number one“, lansira u muzičku orbitu sredine prve decenije vijeka. Kao da neće, Šarlot oslikava mapu muzike koja ju je učinila onim što jeste. Jednako sirova i empatična, Charli XCX prva uspijeva da precizno uhvati onaj kliše od svih objektivizovanih influenserki i blogerki u „Mean Girls“. Najbitnije, u pjesmama poput antibalade „I Might Say Something Stupid“ – da pokaže koliko je taj svijet banalan. A opet, sasvim njen i stvaran. E da, stiže Šarlot da potkači i Tejlor Svift: „You’re all about writing poems, I’m all about throwing parties“. Prije nego što joj ponudi duet i zaključi: „But you might still want to see me falling over and failing“. Da nije što slagala? S. S. Ocjena: 78/100

amazon.com

Samir Hodović, frontmen sarajevskog

Bertoluči pronađe ljepotu u svemu

šta je više sapuničarsko. Onda, režiserova odluka da muzika prati 90 odsto filma takođe mi je neizdrživa. Ma, nema ništa što me tu nije izbacilo iz takta. Film koji uopšte nijeste skapirali?

Film koji Vas čini srećnim?

- „True Romance“ (Toni Skot, 1993) zauvijek, zato što mi dijalozi miluju mozak. Film zbog kog ste poželjeli da ubijete režisera?

- Najfriškiji momenat tog tipa dogodio mi se prije neko veče, kada sam pogledao „Dune 2“ (Deni Vilnev, 2024). Dijalozi i gluma, od to dvoje ne zna se

Sastav Velahavle više od dvije decenije donosi nam fuziju sjajne energije i „novog“ sarajevskog zvuka. Bend, čija su osovina Samir Hodović (frontmen, klavijature, vokal) i Nino Škiljić (bas, klavijature), uskoro kreće s intenzivnom promocijom novog albuma „Erotski program“.

Ploča, koja je snimljena u Beču sa provjerenim timom pod vođstvom Vlada Džihana, producenta sa kojim su sarađivali i na prethodnom albumu „22.22“ (2022), biće objavljena tokom ljeta. Tako da, svakog drugog petka, kako nam je najavio Hodović, možemo da očekujemo po jedan singl.

- „Lost Highway“ ( Dejvid Linč, 1997), ali je zabavan za pratiti, pa mi nije problem što ga nisam skapirao, mislim da mu je to bio i cilj. Koju biste važnu, još nesnimljenu crnogorsku ili regionalnu temu/priču voljeli da vidite na velikom platnu?

- Ako bih birao crnogorsku temu, volio bih da duh Živka Nikolića uđe u nekoga ko bi mogao snimiti nastavak „Ljepote poroka“ (1986), da vidim kako

Čemu možete da se nadate od novog albuma i Velahavle muzike uopšte?

Krosover, elektro pop, synth zvuci izmamiće vas na ples, a uz već objavljeni singl „Subota“ jedva ćete čekati vikend, da ga zavrtite sa društvom i započnete noć punu zaraznih ritmova. Budući da je svaki spot („Dok plešemo sami“, „Ostavi me ti“, „Subota“) iz njihove produkcije zapravo film za sebe, Velahavle je bend koji će vam posebno lijepo pasti ako i u muzici volite da osjetite kompletan audio-vizuelni utisak. Radeći spotove za „Dok plešemo sami“ i „Ostavi me ti“ sarađivali su sa režiserkom Marijom Đondović iz Beograda, kao i sa Mari-

se Žorž snašao u postsocijalističkom vremenu. Omiljeni filmski rivali?

- Roki i Ivan Drago („Rocky IV“). I, bez trunke razdvajanja, Džon Meklejn i Hans Gruber („Die Hard“).

Upečatljiva filmska scena sa nekom životinjom?

- Ne mogu se sjetiti filmske scene, ali mogu iz animirane serije „Family Guy“ kada Stui, koji je beba, razbije od batina svog psa Brajana ko zadnji kamatar, jer mu ovaj duguje pare. Posebno drag citat iz domaćeg filma?

- Iako, ovako izvučen iz konteksta, može da zvuči kao citat iz nekog gej filma, biram najlegendarniji: „Onda gledaj,

jom Ilićem, dok video za „Subotu“ potpisuju Antonio Toni Ilić i Toni Hrnjica. Noćne vožnje kroz ljubavne brodolome, ode jednostavnosti, mladosti, užitku i sjećanju, podsjetiće vas i na vašu mladost i ulice voljenog grada. Kada na sve to dodamo da je Hodović pisao muziku za pozorište („Narodni poslanik“ Alena Muratovića; „Equus“ Marka Manojlovića) i da želi da radi muziku i za serije, morali smo bolje da ga upoznamo i „podmetnemo“ mu šetnju kroz svoj celulodno-muzički univerzum. Ne da se snašao dobro, nego nam je poručio mu da je ovo bila jedna od najzanimljivih vožnji u životu.

lafčino, vidiš ga“ iz filma „Valter brani Sarajevo“ (Hajrudin Krvavac, 1972).

Najneodoljivija „štetočina“ iz animacije?

- Kojot. Prvi film koji ste gledali u bioskopu?

- Čitavog života čekam da me ovo neko pita. Ne znam koja je godina bila, ali stari me odveo na Brenin film „Hajde da se volimo“. Ne znam ni koji je dio bio, ali znam da smo bili u tadašnjem kinu „Dubrovnik“ u Sarajevu.

Za one koji možda ne znaju, film je koncipiran tako da promoviše novi album Lepe Brene. Tako da u filmu nakon neke radnje ide pjesma, i tako ide cijeli film, radnja-pjesma, radnja-pjesma... Nakon treće ili četvrte pjesme, 80 odsto kina je ustalo i počelo da pleše i pjeva. Nisam siguran ali mislim da je tada krenula „Bato bato bato, ti si moje zlato“... Majke mi.

Soundtrack kog filma bi mogao ili biste voljeli da prati Vaš život?

- „Lost in Translation“ (2003). Sofija Kopola izabrala je soundtrack kao da me je pitala. Poslije kog filma ste poželjeli da pođete u zemlju u kojoj se odvija radnja?

- Bernardo Bertoluči bio je gospodar u tome, da u svemu nađe ljepotu, pa čak i tamo gdje priroda može biti često okrutna. Na primjer, ako pogledate „The Sheltering Sky“, zaljubićete se u Saharu sigurno i poželjeti da pođete tamo. I to je činjenica za skoro svaki njegov film.Jedini istinski njegov nasljednik je Paolo So-

sarajevskog benda Velahavle pronađe svemu

rentino , i solidno je grozno što nema više takvih režisera. Ali, da još preciznije odgovorim na pitanje: poslije svakog filma koji je sniman u Italiji. Izdvojite tri filmska autora koja biste voljeli da izvedete u provod. U koju kafanu i na koje piće?

- Larija Dejvida, Živka Nikolića i Vudija Alena, u „Sobu“ u Sarajevu, na skalameriju (viski i kisela).

Kako zamišljate proces snimanja filma koji bi Kventin Tarantino režirao na Balkanu?

- Najvjerovatnije bi to bio proces satkan od objašnjavanja njemu, šta bi trebalo da radi, gdje bi trebalo da ide, gdje griješi i kako da se unaprijedi.

Pjesma koja vas podsjeća na prijatelja, partnera ili člana porodice?

- U svakoj od navedenih grupa ljudi, mnogo toga. Pjesma koju biste pustili da uz nju dočekate smak svijeta?

- „Sva su raja otišla na more“, Elvis J. Kurtović. Domaći autor kog svi obožavaju, a Vi ne možete da ga smislite i/li mislite da je precijenjen?

- Znam da će mi mnogi zamjeriti, ali Đorđe Balašević. Žao mi je što nije više sa nama, jer

ga cijenim kao čovjeka koji se uvijek glasno borio protiv gluposti, i imao snažan antiratni anganžman, ali muzika koju je stvarao jednostavno se odbijala od mene. Zamalo je pobijedio, pa Džiboni nije upao na listu.

Pjesma koja je himna slobode/hedonizma?

- „Prođi sa mnom ispod duge“, Šemsa Suljaković. Najstvarnije.

Jedna od najljepših pjesama s imenom u nazivu?

- „Jolene“, Doli Parton Vaša pjesma za karaoke?

- „Ostani uz mene“, Đavoli. Da morate da slušate samo jednog autora do kraja života, koga biste odabrali?

- Da ne trepnem, to bio uvijek bio Nik Kejv. Smrt kog muzičara Vas je naročito pogodila?

- Princa

Pjesma koja je toliko loša, da je nemoguće ne voljeti je?

- „Tek je 12 sati“, E.T. Poster koje muzičke zvijezde ste držali na zidu u srednjoj školi?

- U srednjoj nisam nijedan, ali u osnovnoj sam imao MC Hammera i Sleša iz grupe Guns N’ Roses. Znam, jebi ga, šta da radim. Hoće li nas Kit Ričards sve nadživjeti?

- Mislim da je Klint Istvud veća prijetnja.

TV

Serija idealna za kišni vikend?

- „Curb Your Enthusiasm“ za svaki vikend.

Serija koja vas podsjeća na djetinjstvo?

- „Miami Vice“. Radno okruženje/tim/posao iz serije koje ste poželjeli za sebe?

- Bilo šta da radim na brodu Enterprise. Kad-tad bi došao trenutak da izgovorim: „Beam me up“.

Serija koja je zaslužila mnogo veću publiku?

- „Line of Duty“.

Serija koju nikada nijeste završili?

- Mislim da sam možda i jedini na svijetu koji nije pogledao „Breaking Bad“. Kada je tek izašla, pogledao sam prve dvije epizode, i onda su ljudi tako agresivno krenuli da je hvale, da su mi ugasili želju. Valjda će mi se vratiti. Serija koja je fantastična, ali ima užasan kraj/razradu?

- Privodim kraju „Game of Thrones“ (jbg, tek sada) i po-

čela je da kisi, osnovano sumnjam na preloš kraj. P redmet koji ste poželjeli da imate poslije gledanja neke serije?

- Replikator iz „Star Treka“ i lajtsejber iz „Star Warsa“. Najdraži par iz serije?

- Giga i Emilija Popadić iz „Boljeg života“, zato što rezonuju sa svim roditeljima naše generacije, plus minus. Za koga ste navijali – za Toma ili Džerija?

- Kako kad, znao je često Džeri biti ozbiljan gad. Milena ČAVIĆ

Samir Hodović: Posljednji film koji ga je izbacio iz takta je „Dune 2“

Tahir Hebib

kalendar Četrdeset pet godina od premijere

Znaš li da si ljepša nego što pričaju? – izgovara jedan ikonopisac Petar, a tu, pred Jovanom i pučinom od njenog stida i grijeha, pred Merimom Isaković, otkriva se i prostire sve, što je Živku Nikoliću bilo bitno, o ženi i Crnogorki ispričati.

A pred nama ne i pred njom smo i dalje slijepi, čitave četiri i po decenije otkad je svijet vidio „Jovanu Lukinu“ (1979).

Horizonti oskudice

Ako su ta Jovana i taj LukaŽivkovi Eva i Adam, onda je njihov rajski vrt tu samo krš, drača i opet krš. I jedan svijet od oskudice, koji se sužava u onu tačku u kojoj cijeli kosmos i svi prostori i sva vremena i svi simboli stanu u jedno selo i jedan kamen. Recimo, u Crnoj Gori.

Ako neko pita, što bi to bila poetika i poezija Živka Nikolića – onda bi to bio onaj m omenat, kada u lokalno, u suženo, u intimno kao bilo koje ili rodno selo, ili u jednu osobu – stane nešto svevremensko i univerzalno. I samo je tako na crnogorskom kršu mogla stati sva alegorija Adama i Eve, svakog i prvog čovjeka, svake i prve žene. Samo što tu nema rajskih vrtova; taj prostor i ta geometrija oskudice i gluve goleti - to je nešto arhačno i postapokaliptilno u istoj mjeri. I davno, i juče, i sjutra, i... Kad Živko kaže ovdje, to uvijek znači – sada. I tog 6. jula prije 45 godina, na ljetnjoj premijeri „Jovane Lukine“, jednako kao u sadašnjosti. Prostori i horizonti oskudice. „Jovana Lukina“, to je ona ista geometrija krša antičkih polisa na kojima je jedna sijeda brada vječnost zadužila mjesto u vječnosti iskapivši pehar otrova; i isto ono brdo Golgota o čiji se petak još razapinjemo. I ista pustoš na koju se Živkov otac, jednom, čak iz Argentine, na jedan poziv i zbog pisma stare i usamljene majke - vratio.

E tu se, i u svakom kutku od vremena, dešava „Jovana Lukina“. Nikad do tada, do svog drugog igranog filma,

Krš i drača za

Nikolićev film nije puka istraga patrijarhata, niti priča o oslobađanju jedne žene od svih normi i stega, dok ne postane svoja i u svojoj slobodi beskrajno usamljena.

„Jovana Lukina“ to jeste, ali je i mnogo više od toga

nije uspio da uhvati toliko univerzalnosti. Da u lokalnoj priči uhvati nešto arhetipsko, mitološko. I da je u smjesti u ono, što se najpreciznije može nazvati – estetika neke divne i strašne oskudice. Neke ljute sirotinje, gladnih očiju, gladnih i duhom. E, to je Živko učinio vanvremenskim, tako da mu je film i velikom Ingmaru Bergmanu interesantan bio.

I, kažu teoretičari – nikad kasnije u toj mjeri univerzalno, i tak o svježe. Jasno vam je sada, zbog čega je Živko Nikolić pričao, da mu je „Jovana Lukina“ najdraži film koji je snimio?

Nikako se ovaj film ne smije svesti na istragu patrijarha -

ta, niti samo na priču o oslobađanju jedne žene od svih normi i stega, dok ne postane svoja i u svojoj slobodi beskrajno usamljena. „Jovana Lukina“ to jeste, ali je i mnogo više od toga. Nešto suštinski i mitološki i, opet, arhetipski – muško i žensko. Neki se ljubopitljivi i puteni stranci niz te krše i te mrakove i sjenke tu lome – da uh vate i ugrabe nešto neuhvatljivo lijepo. Neke se glave gube a ruke u tuđoj krvlju miju – tek tako, kao u igri, kad te neko zamoli... Neke se osobe prvi put u životu zateknu, onda kada urade nešto same. I mnogo se toga, neka strašna nevjerstva, pa spaljene crkve, pa jagnjad odbijena iz djeti-

njih ruku, slomljene kolijevke, pa mladosti u živi kreč bačene – dešava kao u bunilu. Ili kao u snu.

Kad Jovana svom mužu (Bogoljub Petrović) kaže: „Što ovo bi, Luka...?“, onda znate da je to sama podsvijest, u kojoj je i Merimu Isaković i sve nas, Živko Nikolić filmskom hipnozom zatekao. I kad Luka svaki put odgovori: „Ne znam...“, onda znate da smo tu, u hipnozi od života i kosmosa, sa Lukom i Jovanom, svi zatečeni. Da se nikad nijesmo ni budili.

Ali Jovana jeste. Sav je film jedno dugo, mučno, bolno, na mahove drhtavo i stidljivo buđenje. Na početku oni su kao djeca; marljivo i briž-

Merima Isaković kao arhetipska junakinja Živka Nikolića

youtube.co

premijere masterpisa „Jovana Lukina“

za Evu Živkovu

no traže kamen za kreč, pa se po povratku sa kamenjara kupaju i svoja tijela otkrivaju. I istu radost u molitvi, u crkvi nalaze. Dok im se ne desi život.

Jedna starica ( Mirjana Kodžić) naređuje Jovani da objesi osuđenika, kojeg je tu, pred njihov dom dovela. I ona, kao dijete u igri, kao sa piletom na dlanu, savršeno lako – to i učini. Njen prvi grijeh. Ko joj ga, u njenoj neznavenosti, može zamjeriti? I tada prvi put kaže i ono: „Š ta ovo bi, Luka...?“. „Ne znam...“, odgovara on, kao što i ne može znati.

Sve do tog momenta Jovana je samo i isključivo Lukina; samo takva, obilježena i označena muškarcem, onim kojem je i njeno samo postojanje stid pred drugima („Ovo mi je, da prostite... Žena!“) – jedino može u tom svijetu pos tojati. Nikolić je do tog prvog grijeha postavlja strogo u kompoziciji, Luki sa lijeve strane. Do kraja, dok bude sve manje Lukina a sve više Jovana, svoja – biće sve više sa desne. I tako se film kotrlja, lomi i troši niz te krše; polako, do njene teške i skupe, samotne slobode. Sve Živkove velike filmske žene na kraju završavaju ubijene ili same. A Jovana je, opet, i pomalo sve to, i mnogo više od toga.

Strašna sloboda

Naravno da i samog Živka ima u tom filmu. On, taj stari učenik Umjetničke škole u Novom, koji je svu tu divnu sunčanu estetiku i ljepotu i u taj film golog krša unio, nije niko drugi nego Petar (Krunoslav Šarić). Ikonopisac koji kroz prozor dugo Jovanu gleda, dok Luki noge pere. Koji je i u ubistvu i grijehu zatiče. Koji je pogledom hvata u magnovenju, okupanu slobodom - pa je vidi i svjedoči joj nemoćnoj, silovanoj, ljutoj, pod breme-

nom suze djeteta, neutješnog i krivog... Sve dok joj ne kaže ono: „Znaš li da si ljepša nego što pričaju?“. Znaš li da si divna u svom grijehu i u svojoj slobodi? E, to je Živko. Nije „Jovana Lukina“ samo film o muškarcu i ženi. To je i Crna Gora i Jugoslavija 20. vijeka, to su neke svešteničkim grijehom spaljivane, pučanskim grijehom zakopane crkve. To su neki snovi i ambicije svedeni na visoke i uzavrele peći za kreč. Neka djeca kojoj su svoje strašne grijehe majke i očevi rano podvalili. Ko u tome ne spozna sve politike i sve ideologije, taj ne zna ništa ni o Živku Nikoliću, ni o Crnoj Gori.

A iznad svega toga je Jovana; ta Merima Isaković, to čudo koje u onom plesu sa Ciganima, u noći, u muzici, kao na karnevalu ili u ritualu – otkriva sebe, zadovoljava sebe... I uspijeva, makar na čas, da zaboravi svoje grijehe, i Luku i Petra i sve. Zaboravlja sve. I neka ih tu, taktovi našeg Bora Tamindžića, da znate i koliko je Živku Nikoliću muzika bila dragocjena.

Svako drugi bi film završio onda, kada Luka i Jovana, leđa o leđa, za stub vezani, od svijeta ostaju osuđeni i ostavljeni. Ali ne Živko. On je toj Jovani ipak momenat totalne slobode namijenio; kad uspiju da se sa tog stuba oslobode – i od svih mjesta, odaberu da pođu do one peći, da odaberu kreč. Tu, u Lukinoj bijednoj radosti i Jovaninom strašnom izboru, ogleda se sva njena sloboda.

Merima Isaković imala je samo 20 godina, kad je u tom filmu, na tom strašnom kršu za Evu i njen prvi grijeh, Jovanu glumila. Onda se desio život, i sva ona nesreća, zbog koje nikad više nijedan film nije snimala.

Pa ipak, ostade onaj ples sa Ciganima, daleko od svakog grijeha i izvan svakog zla; i

ostade ona Jovana, da zadirkuje, moli, proklinje i sve nas oživljava, jednim: „Šta bi ovo, Luka...?“. Da bi joj, četiri i po decenije nakon premijere, u Živkovoj hipnozi, njoj djetinjoj i božanski grešnoj, odgovarali: „Znaš li da si ljepša nego što pričaju?“. S. STAMENIĆ

Vanvremenski ženski zagrljaj u remek djelu našeg filma

Jedno odbijeno jagnje, zagonetni simbol odbačene duhovnosti

Luka i Jovana, okovani o dvije različite slobode u završnici

kalendar Dvadeset peti rođendan Kjubrikove

Enigma od prvog posljednjeg kadra

Niko ne zna kada je tačno Stenli Kjubrik prvi put pročitao „Novelu o snu“ (1926) Artura Šniclera; da li ju je pronašao u očevoj biblioteci negdje četrdesetih godina prošlog vijeka, ili mu ju knjigu zaista dao psihijatar Kirka Daglasa, na snimanju „Spartaka“ („Spartacus“, 1960)... Ali ono što se sa sigurnošću zna jeste da je Kjubrik aktivno pokušavao da je adaptira najmanje četvrt vijeka prije nego što je, u novembru 1996, započeta produkcija filma „Širom zatvorenih očiju“ („Eyes Wide Shut“). I, naravno, opšte je poznato i to da je doživio fatalni srčani 7. marta 1999, samo pet dana nakon što je predstavio „final cut“ verziju pred glavešinama studija „Warner Bros.“. Samim tim, teško je reći da li je proces snimanja filma ono što je ubilo Kjubrika ili je to ipak ono što ga je održavalo u

Godine 1999. kada je premijerno prikazan, Martin Skorseze bio je jedan od rijetkih koji su ga proglasili za jedan od najboljih filmova devedesetih. Većina ga je, pak, odmah otpisala i ocijenila kao pretenciozan i besmislen

životu. Ali, u svakom slučaju, njegova smrt samo doprinosi mističnosti remek-djela koje je za njega, makar sudeći po pričama drugih, bilo važnije od svih prethodnih autorskih filmova.

Skeptičan doček Opet, da bi „Eyes Wide Shut“ bio proglašen za jedan od najznačajnijih filmova devedesetih nijesu bili potrebni ni sočni detalji iz braka njegovih glavnih zvijezda, Nikol Kidman i Toma Kruza, niti forsiranje činjenice da je ovo bilo po -

sljednje Kjubrikovo djelo. Skoro 100 godina nakon što je objavljena knjiga po kojoj je rađen, „Eyes Wide Shut“ bio je jednako relevantan i uspijevao je da privuče ljude pričom o onima iz više klase koji lebde toliko visoko iznad sopstvenih života, da jasno vide cio svijet, ali ne i ponor koji zijeva pod njihovim nogama. Ili, možda, ipak ne?

Iako je su Kjubrikovi fanovi bili naviknuti na skoro pa ustanovljenu „praksu“ i na to da će im biti potrebno vrijeme da im se film slegne, „Eyes Wi-

de Shut“ dočekan je sa mnogo većom skepsom nego što je to bilo očekivano. Na veliko iznenađenje i publike i kritike, tog 13. jula 1999. kada je premijerno prikazan u Los Anđelesu, nije izgledao ni kao približno dostojna „labudova pjesma“ karijere kakvu je Kjubrik imao.

Recimo, Martin Skorseze bio je jedan od rijetkih koji su film, iste godine kada je prikazan, proglasili za jedan od najboljih filmova devedesetih. Većina ga je, pak, odmah otpisala i ocijenila kao pretenciozan i besmislen. Pa, što se tu tačno u međuvremenu promijenilo, pitate se?

Seksualne fantazije

Sada, četvrt vijeka nakon premijere, očigledno je da Kjubrikov poslednji film imao mnogo veću težinu nego što mu je to provobitno pripisano, a svako naredno gledanje samo iznova potvrđuje da se tu mnogo toga dešava, na skoro svakom zamislivom nivou. I da je „Eyes Wide Shut“ ipak fascinantno djelo za dekontruisanje; film koji naprosto moli kako za lične interpretacije, tako i za različita teorijska razmatranja.

Dio zabave je, naravno, u tom pokušaju da shvatimo što je Kjubrik, zapravo, pokušavao da kaže. Ali, kao što je to slučaj i sa tumačenjem snova, nema lakih i nema konačnih odgovora.

Ono što je zasigurno uticalo na analizu filma i prihvatanje ovog djela kao jedne nerješive enigme jeste to što je trebalo da prođe koja godina da bi se šira publika udaljila od ideje o

Tom Kruz i Nikol Kidman, i bračni i filmski partneri krajem devedesetih

posljednje filmske kontroverze „Eyes Wide Shut“

prvog do kadra

Nikol Kidman i Tomu Kruzu kao paru u centru filma i cijele te priče koja je okruživala njihov brak, a potencirala se i tokom i nakon razvoda 2001. godine.

Tek nakon što su „spoljašnji faktori“ stavljeni sa strane, „Eyes Wide Shut“ dočekao je priliku da ga posmatraju kao višeslojnu i simbolima nakrcanu analizu prirode bračnog odnosa koji nagrizaju seksualne fantazije, i muške i ženske, i čini se da prijete da ga rastrgnu, ali ih naposljetku par prihvata kao neminovonost koja, zapravo, može održati brak. Međutim, i pored na prvi pogled vidljivih tema, među kojima su i iskušenje i požuda, kroz film se posredno ili neposredno provlače i različiti drugi motivi kao što su tajna, okultna elitistička društva (ako ste ovaj film gledali kao dijete, nemoguće je da vam asocijacije na njega nisu „maskarada“

i „sektaško orgijanje“), zatim seksualna zloupotreba djece, programirane rodne uloge u braku, klasni odnosi, raspodjela moći i novca, kao i nezaobilazni konzumerizam.

Ako gledamo na film stilski, izlišno je reći da je ovo još jedan superioran Kjubrikov rad, sa jasnom simboličkom upotreba boja, naročito crvene (očigledno požuda) i plave (koja simboliše mir porodičnog doma) koje dominiraju u filmu, ali tu su i brojni sitni detalji koji jasnije potcrtavaju motive filma.

Kjubrik je, između ostalog, bio i satiričar. Ovo je potpuno jasno kako iz njegovih filmova „Lolita“ (1962), „Dr. Strangelove“ (1964) i „A Clockwork Orange“ (1971) o pedofiliji, nuklearnom ratu i nasilnim zločinima, tako i drugih filmova poput njegovog jedinog horora „The Shining“ (1980), koji je poslužio kao komentar o nasilju nad ženama i ubilačkom ludilu kolonijalnog patrijarhata. Kjubrik je, jednostavno, volio da pomjera granice i radio je to prokleto dobro.

Pa, da li je i „Eyes Wide Shut“ satira? Recimo, o pornografiji, seksu i moći u Holivudu? I da li pomjera granice ironičnim gledanjem na žanr erotskog trilera, misteriju ubistva ili film noar? Glavne protagoniste igraju glumci koji su u tom trenutku bili u braku, a pritom su bili slavne holivudske ličnosti i veliki seks simboli, što doprinosi i metafiktivnim

kvalitetima filma. Činjenica da je u sve to bila umiješana i sajentologija, čini stvar još zanimljivijom. Bilo kako bilo, zanimljivo je gledati Kjubrikove filmove kroz sočivo satire, bila ona otvorena ili znatno suptilnija.

Nevidljive sile

Kjubrik je bio strastveni šahista, navodno je igrao igru praktično svakodnevno od djetinjstva. Gledajući „Eyes Wide Shut“, na momente je teško oteti se utisku da prisustvujete seriji strateških orkestracija unutar velikog lavirinta snova. I tu se zapravo i krije ključ, ako ne razumijevanja, onda prihvatanja ovog filma. Njegov nam tvorac ne traži da pristupimo scenariju logičnim razmišljanjem (uostalom, Nikol je tu svojevrsna Alisa u Zemlji čuda, što joj i samo ime kaže), te je velika greš-

ka posmatrati ga iz bilo kojeg logičkog ugla. To je istovremeno možda i razlog zbog kojeg „Eyes Wide Shut“ nije dobro prihvaćen te 1999. godine i što je, ko zna koji put, ljudima bilo potrebno vrijeme da bi im se „sleglo“ nešto što je radio Kjubrik.

Možda je „Eyes Wide Shut“ i mnogo stvari odjednom: i uznemirujuća satira; i zajedljiva optužnica groteskno bogatih i onih sa ljigavim buržoaskim vrijednostima koji žele da budu poput njih; i promišljeno proučavanje intimnosti, monogamije, seksualnih odnosa i klase, te toga kako se ovi subjekti odnose na ljudsku percepciju i emocije, kao i na često nevidljive ili zamišljene sile koje nas sve pokreću. „Eyes Wide Shut“ nije samo stilizovana bračna drama, već je i alternativna ljubavna priča na neki način. Kjubrik je bio možda i najuspešniji svjetski stvaralac mainstream umjetničkih filmova. Pronašao je način – kao malo ko prije ili poslije njega – da pravi ambivalentne filmove koji postaju komercijalno uspješni, dok istovremeno privlače i najspecifičnije ljubitelje filma, od intelektualaca i akademika, do kritičara, umjetnika i filmadžija uopšte.

Nikada nećemo znati da li bi Kjubrikov „final cut“ pretrpio još poneki rez da režiser nije preminuo, ili bi se tu još nešto mijenjalo. No, da li je ovo savršena labudova pjesma ili ne, samo je na nama da odlučimo, a ta odluka ne mora biti ni laka, ni konačna. Kao i tumačenje snova. Biljana MARTINIĆ

Maska, seks i sekta – najčešće prve asocijacije na „Eyes Wide Shut“

Stenli Kjubrik na setu filma koji je označio kraj velike karijere

Đorđev Pirlitor v PODGORICARENJE

Autor prvog stripa u Sovjetskom Savezu, onda kada je za to trebalo imati mnogo petlje, bilo je jedno cetinjsko dijete. Jer, „strip je kapitalistička izmišljotina koja šteti razvoju omladine“, govorili su tada. Skoro tri decenije ranije, Crna Gora stala je u jedan durmitorski pogled, sa prvog kaiša „Propasti grada Pirlitora“, tog istog Đorđa Lobačeva Ipak, ono prvo i najbitnije: u sovjetskom listu „Koster“, 1966. godine, Lobačevu je pošlo za rukom da uradi ono po čemu se u Jugoslaviji proslavio. Objavio je „Uragan dolazi u ponoć“. Reakcija i direktiva sovjetskih vlasti bila je tako rigorozna, da ni Đorđu ni drugim autorima godinama nije ni na pamet padalo, da negdje probaju da objave – strip. Toliko o svijetu „iza Gvozdene zavjese“, prije malo više od pola vijeka. Odakle sad cetinjsko dijete? Zaslugom doktora Luke Rakojevića, našeg neumornog mladog istraživača stripa

vezanog za crnogorske prostore, objavljena su i sjećanja Đorđa Lobačeva. Recimo, da je veliki dio djetinjstva proveo na Cetinju, gdje mu je otac bio savjetnik Ruskog poslanstva. Da je sina diplomate, na primjer, krstio vojvoda grahovski i zetski Dimitrije Petrović Slavni strip autor zapisivao je godinama kasnije: „Moje prve uspomene potiču iz 1912. godine: kralj Nikola sa mojim ocem i nama, mojim starijim bratom i sa mnom, išao je automobilom u obilazak vojske. Kralj je bio u raskošnoj crnogorskoj narodnoj odori, moj otac u konzularnoj uniformi. Gdje se nalazi ta visoravan, gdje je vojska bila postrojena, nemam pojma. Ali, kada bih se sada obreo tamo – odmah bih je prepoznao“. Očeva diplomatska služba vodila ga je dalje; njegova porodica, u zbjegu nakon Oktobarske revolucije, preko Soluna, stigla je 1922. u Beograd. Imao je samo 13 godina, a uskoro je ostao bez oba rodi-

Zaglavi se

telja i završio u sirotištu. U krajnjoj nemaštini studirao je istoriju umjetnosti. Potom radio u građevinskoj firmi... Gdje je, zbog svjetske ekonomske krize, ostao bez posla 1934. godine. I postao ilustrator... Sada se zna i to, da je prvi strip objavljen na jugoslovenskim prostorima bio „Detektiv Iks9“ Aleksa Rejmonda (otac „Fleš Gordona“ i „Rip Kirbija“!), u Politici u oktobru 1934. godine. Po ugledu na Rejmonda, samo šest mjeseci kasnije, Lobačev je stvarao detektivski strip „Krvavo nasledstvo“, sa radnjom u Dubrovniku. Dakle, Đorđe Lobačov je i jedan od utemeljivača jugoslovenskog stripa.

Proslavio ga je, potom, legendarni „Baš Čelik“, pa „Biberče“... A sjajnu „Propast grada Pirlitora“, po motivima epske pjesme o vojvodi Momčilu i kralju Vukašinu, i po tekstu našeg Pavla Cerovića, objavio je 1939. godine. Bila je potpuni hit; i odraz one Crne Gore koju je pamtio iz djetinjstva.

Strip crtač se u Drugom svjetskom ratu u partizanskoj vojsci borio na Sremskom frontu, da bi kasnije, sa porodicom dobio sovjetsko državljanstvo. Ispostaviće se to kao skupa

odluka: u vrijeme rezolucije Informbiroa, Lobačeva sa sinom, suprugom i dva kofera, u „zapečaćenom“ vagonu, jugoslovenske vlasti protjerale su u Rumuniju.

Od 1955. i nakon Staljinove smrti bio je nastanjen u Lenjingradu. I tu je stigao onaj prvi sovjetski strip, pa i obnavljanje veze sa jugoslovenskim autorima i izdavačima, u doba otopljavanja odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza. Pa je, recimo, krajem sedamdesetih i njegov „Pirlitor“ dočekao drugu verziju.

Koliko mu je odrastanje u Crnoj Gori bilo formativno bitno, Lobačev, taj „patrijarh jugoslovenskog stripa“, pisao je u knjizi „Kad se Volga ulivala u Savu – Moj životni roman“. Ali, dovoljno je vidjeti nekoliko kaiševa iz onog „Pirlitora“, pa da sve bude jasno... Preminuo je u julu 2002, u 94. godini, u Sankt Petersburgu. Jedna škola stripa u Beogradu nosi njegovo ime. Crna Gora bi se i njemu i sebi, kao inspiraciji velikih strip autora, mogla odužiti – reprintom „Propasti grada Pirlitora“. Recimo, u nekoliko djelova, u štampanim medijima. Lobačev je to zaslužio. Stojan STAMENIĆ

Crta: Srđan Ivanović

Đorđe Lobačev

LONDON CALLING

4. jul 2024.

Zagrljaj duge

Ovogodišnji prajd bio je idealna prilika za podizanje svijesti o poziciji LGBTIQ+ zajednice, ne samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, nego i u ostatku svijeta

Koloritni miks mode, muzike, dobre hrane i pića i duginih boja obilježio je protekli vikend u Londonu. Prajd, godišnja proslava različitosti koja zatvara jun, mjesec posvećen LGBTIQ+ zajednici, nije razočarao ni ove godine. Na sunčanih 25 stepeni, Londonci su zagrlili sve nijanse duginih boja i zajednički proslavili diverzitet.

Pod sloganom „Mi smo svugdje – živjeti autentično i bez izvinjenja“, ovogodišnji prajd u Londonu, kojem se priključilo približno dva miliona ljudi, bio je idealna prilika da učesnici i posjetioci podignu svijest o poziciji LGBTIQ+ zajednice, ne samo u

Direktor i glavni i odgovorni

urednik Draško Đuranović

Urednica

Marija Ivanović-Nikičević

Ujedinjenom Kraljevstvu, nego i u svijetu uopšte.

S obzirom na to da je, nažalost, u posljednjih nekoliko godina sloboda na ovom polju u mnogim zemljama limitirana, londonski prajd poslužio je kao mjesto za slanje pregršt pozitivnih poruka.

Iako je centralna parada bila najznačajniji segment ovogodišnjeg prajda, Londonci su i ovog puta zagrlili i Ridžent i Soho i preplavili ulice igrom i pjesmom, koristeći priliku da učestvuju u brojnim događajima. S obzirom na to da organizatori prajda uvijek stavljaju akcenat na edukaciju, mogli su da posje-

te brojne štandove. Od besplatnih kondoma i informacija o zdravlju, do novih modnih kreacija sa LGBTIQ+ adresa, Soho je ponudio zabavne i informativne opcije za sve.

Najinteresantniji je, pak, bio štand Metropolitan policije, čiji su posjetioci mogli da dobiju uvid u poziciju LGBTIQ+ zajednice u lokalnim stanicama, kao i osvrt Londonskog transporta i kancelarije gradonačelnika Londona koji su adekvatno ofarbali i metro i vanjsku željeznicu. I dok uvijek postoji prostor za napredak i u zemljama poput UK, mnogi bi mogli da pozavide poziciji koju LGBTIQ+ zajedni-

ca ima na Ostrvu. Iako političari često koriste ovu platformu za sopstvenu promociju, posebno ove godine kada je prajd stigao samo nekoliko dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora, činjenica je da se mnogo učinilo na ovom polju.

Na koncu, Londonci su ponudili još jednu vrlo konciznu lekciju za zemlje širom svijeta, uključujući i našu, da se neprestana borba na ovom polju mora adekvatno iznijeti i promovisati sa svih adresa, nezavisno od toga koju poziciju u zemlji zauzimaju.

Tekst i foto: Leila MURSELJEVIĆ

Saradnici Vladimir Maraš, Srđan Ivanović, Milena Čavić, Svetlana Višnjić, Dragana Erjavšek, Miloš Milačić, Leila Murseljević, Anja Drobnjak-Vukašinović, Biljana Martinić, Marko Stojiljković, Davor Pavlović i Marina D. Richter

Zamjenik urednice

Stojan Stamenić

Doprinos Londonskog transporta i kancelarije gradonačelnika Londona

Šetnja kroz Ridžent ulicu