Neđelja, 7. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21047 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
SPAJIĆEV PLAN I DALJE NEIZVJESTAN: Poslodavci i sindikati pozivaju Vladu na hitan dijalog u vezi sa najavljenim penzionim reformama
Profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević kaže da za pritvor moraju postojati veoma jasni i pravno jaki argumenti Nema dokaza protiv Katnića, iza svega stoje obavještajne službe
Potreban je najširi mogući društveni konsenzus svih relevantnih subjekata, jer se radi o nečemu što se na direktan ili indirektan način tiče života svih članova društva, a niko nema pravo da odluči u njihovo ime, a da ih pritom ne pita za mišljenje i zatraži njihovu saglasnost i podršku. Bez ovoga preduslova bilo koja reforma, duboko fundirana, kao što je potencijalno ova, ima minimalne šanse za uspjeh, upozorio je predsjednik CUP-a Vasilije Kostić
Članovi Odbora za bezbjednost Nikola Janović i Nikola Zirojević traže da predsjednik tog tijela Miodrag Laković podnese ostavku
izvještaj o vjerskim slobodama za Crnu Goru 2023.“
PRIJESTONICA TURIZMA ZAKRČENA ZBOG LOŠEG PROJEKTA: Iz Bemaksa poručuju da će rekonstrukciju ulica 22. novembra i Mediteranske završiti u roku
Kada smo počeli realizaciju ovog projekta, plan je bio da se radovi završe bar mjesec prije ugovorenog roka, prije špica ljetnje turističke sezone, kako bismo obezbijedili uslove za odvijanje saobraćaja. Međutim, sve to nije bilo izvodljivo ne samo zbog problema sa kojima smo se susretali u toku izvođenja ugovorenih radova, već i zbog velikog obima naknadnih koji nijesu bili obuhvaćeni glavnim projektom - kaže Petar Leković
Dr Ivan Krgović je pojasnio da intenzivan logopedski tretman podrazumijeva tri do pet termina sedmično. Međutim, taj intenzitet na broj djece koja imaju potrebu za ovim tretmanima u Crnoj Gori nije moguće postići
Članovi Odbora za bezbjednost Nikola Janović i Nikola Zirojević traže da predsjednik tog tijela
Miodrag Laković podnese ostavku jer ne može da obezbijedi održavanje saslušanja
PODGORICA – Kontrolna uloga Odbora za bezbjednost i odbranu urušena je i obesmišljena – ocijenili su za Pobjedu poslanici i članovi tog tijela iz DPS-a i SD-a Nikola Janović i Nikola Zirojević, poručujući da bi najbolje bilo da predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković podnese ostavku.
Premijer Milojko Spajić neće prisustvovati kontrolnom saslušanju pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu zakazanim za 16. jul. To su iz Kabineta predsjednika Vlade saopštili Skupštini Crne Gore. Kako navode iz Spajićevog kabineta, premijer nije u mogućunosti da prisustvuje sjednici Odbora zbog „već preuzetih obaveza“. Tema kontrolnog saslušanja trebalo je da bude „imenovanje v. d. direktora Uprave policije i posljedice na sistem bezbjednosti u Crnoj Gori“. Nikola Janović kaže da je kontrolna uloga parlamenta urušena, i to odavno. - Vlada i predsjednik Skupštine, sa poslanicima većine, ne znam da li su svjesni, ali urušavaju instituciju Skupštine. Kontrolna saslušanja u nekim slučajevima odbijaju, a nekada, kao što je slučaj sa saslušanjima na Odboru za bezbjednost i odbranu, prolongiraju do iznemoglosti. Znamo kada je bilo kad je ministar unutrašnjih poslova optužio predsjednika Vlade da je nezakonito postavio v. d. direktora Uprave policije i mi od tada nemamo mogućnost da vidimo o čemu se radi. To je odnos prema građanima koji su birali poslanike – kazao je Janović.
NIJE SIMPATIČNO
Istakao je da predsjednik Vlade Milojko Spajić nema mogućnost da shvati da nije poenta da misli da je simpatičan i da može da poentira. - Nego je to odnos njega kao predsjednika Vlade prema sopstvenoj funkciji i vođenju države. On na taj način ozbiljno urušava i svoj i legitimitet jednog od najznačajnijih Odbora, ali i legitimitet predsjednika Odbora koji je ujedno član njego-
ve partije – istakao je Janović. On je, na pitanje koliko je odgovoran predsjednik Odbora za izostanak i prolongiranje kontrolnih saslušanja, rekao da bi šef tog tijela Laković trebalo da podnese ostavku. - Smatram da je Laković častan čovjek i da razmišlja slično meni. Iz nekog razloga pokušava da brani neodbranjivo. Barata nekim datumima i govori da „ne možemo prije nego se dogovorimo sa Vladom“, ali mjeseci su prošli i nije tačno da nemaju vremena da dođu da razgovaramo. Smatram da gospodin Laković dolazi na taj način u nezavidnu situaciju u koju ga premijer postavlja. Izgleda mi da on brani neodbranjivo, što je loše i zbog Skupštine i prema građanima – rekao je Janović.
Prema njegovim riječima, „poslije svega što se dešava bilo bi najnormalnije da Laković podnese ostavku“.
- Kao jedan častan čin, s obzirom na ponašanje Spajića pre-
ma njemu. Jer, ne radi se samo o urušavanju parlamenta, nego i predsjednika Odbora. Bilo bi logično da podnese ostavku zbog toga. Ja da sam na njegovom mjestu, to bih uradio – dodao je Janović. Nikola Zirojević kazao je za Pobjedu da je kontrolna uloga Odbora za bezbjednost i odbranu obesmišljena.
- Predsjednik Vlade ko zna koji put ponižava parlament. On je to dokazao i kada se nekoliko puta nije pojavio na premijerskom satu koji bi trebalo da bude događaj najvišeg nivoa u tom smislu. Naravno da se to nastavlja i kada su kontrolna saslušanja u pitanju. U tome mu itekako pomaže parlamentarna većina koja uglavnom onemogućava opozicione poslanike, suprotno Poslovniku jer je to naše pravo, da zatraže i zakažu kontrolna saslušanja – kazao je Zirojević.
Prema njegovim riječima, „kada se oni prevare i ispoštuju opozicioni zahtjev koji je u
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu
Miodrag Laković (PES) napisao je na Iks mreži da se „zajedničke aktivnosti
Skupštine i Vlade moraju dogovarati, vodeći računa o nadležnostima, obavezama i prioritetima kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti“. Naveo je da se radi o jeftinoj manipulaciji DPS-a.
Profesor kriminalističke da za pritvor moraju
skladu sa Poslovnikom“, odnosno kada se prihvati zahtjev za kontrolno saslušanje, događa se ovo.
- Čini mi se da od kraja ili sredine aprila čekamo kontrolno saslušanje premijera i ministra unutrašnjih psolova. Ono je bilo zakazano za 26. jul, pa su obojica otkazali zbog obaveza. Novi termin trebalo je da bude 16. jul, ministar unutrašnjih poslova je potvrdio da može prisustvovati ali iz Vlade je dobijen odgovor da se ne može odazvati tom pozivu – rekao je Zirović. Istakao je da, koliko je kontrolna funkcija parlamenta obesmišljena govori činjenica da je ovo kontrolno saslušanje zakazano sa temom izbora v. d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića, koji danas više nije na toj funkciji.
prisustvo ministra unutrašnjih poslova, što je dogovoreno, onda je to nepoštovanje njega kao predsjednika Odbora. Sada se to dešava drugi put. Imali smo situaciju kada je jedno kontrolno saslušanje pretvoreno u cirkus, takođe pod njegovom dirigentskom palicom, tako da očigledno da se čovjek ne snalazi baš najbolje, i pored dobre volje koju ima, na toj poziciji, možda bi najbolje bilo da podnese ostavku i to mjesto prepusti nekome ko će bolje raditi –rekao je Zirojević.
Podsjetio je da je Odbor u prethodnom mandatu, kada je njim rukovodio Milan Knežević (DNP), itekako imao kontrolnu ulogu i da se Knežević, kako je rekao, mnogo bolje snalazio od aktuelnog predsjednika Odbora.
OBAVEZA
Poslovnik predviđa da su pozvani ovlašćeni predstavnici državnih organa dužni da se odazovu pozivu za kontrolno saslušanje.
PODGORICA - Ne zaboravimo neke istrage i optužnice koje su gospodin Katnić i drugi tužitelji zastupali, vodili, protiv kojih osoba su te optužnice podignute. Napravite vezu tih osoba sa obavještajnim strukturama iz vaše službe, kao i službi Srbije, onda će čitava predstava biti sasvim jasna. Obavještajne igre, posebno službi iz Srbije, imaju dvojaku svrhu, prvo da zavaraju stvarne tragove koji bi mogli voditi do njih ili njihovih visoko pozicioniranih službenika, pri čemu se veoma često koriste određeni politički subjekti u vašoj državi ili NVO koje propagiraju stavove suprotne vašem crnogorskom identitetu ili kriminalci, odnosno pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, i to baš oni koje su gospodin Katnić i drugi tužioci procesuiralikaže u intervjuu Pobjedi dr Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost. Ističe da je istraga o Katniću veoma loša, a istražni tim nije dorastao poslovima kojima se bavi.
POBJEDA: SDT očigledno nema dokaze protiv bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića pa sada otvara istragu o navodnom ratnom zločinu. Kako komentarišete ponašanje SDT-a i otvaranje ove istrage?
predsjednika Skupštine da
- Evo i zašto: opozicija je na sjednici Kolegijuma održanoj 29. juna zatražila od predsjednika Skupštine da
zauzet i da se mora dogovoriti novi.
- Što jasno ukazuje na činjenicu koju opozicija uporno odbija da prihvati
se odrede datumi za dva premijerska sata i predmetno kontrolno saslušanje, bez konsultacija sa Vladom - napisao je Laković, navodeći da je, s obzirom njihovoj
na to da je to usvojeno kao zaključak, postupio po tom zahtjevu i odredio datum. Laković je kazao da je Vlada obavijestila da je taj datum u agendi već i Vlade moramo
ma i prioritetima
izvršne vlasti Laković.
- da zajedničke aktivnosti Skupštine i Vlade moramo dogovarati, vodeći računa o nadležnostima, obavezama i prioritetima kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti - poručio je Laković.
- Eto, do te mjere je obesmišljena kontrolna uloga parlamenta. Oni se ponašaju kao da legitimitet crpe sami iz sebe, a parlament koji ih je birao nema nikakvu ulogu. Nije tu toliki problem njihov odnos prema opozicionim poslanicima. Ne očekujem da se odnose, takvi kakvi su, prema opozicionim poslanicima sa uvažavanjem, ali je vrlo problematičan njihov odnos prema četiri poslanika parlamentarne većine koji su izabrali premijera i njegovu vladu – istakao je Zirojević. Prema njegovim riječima, predsjednik Odbora Laković bi trebalo da podnese ostavku, na što je i ranije, kako kaže, ukazivao.
- To sam kazao i kada smo dobili informaciju da ministar unutrašnjih poslova neće prisustvovati sjednici koja je trebalo da bude 26. juna. Tada sam rekao ako predsjednik Odbora nije u mogućnosti da obezbijedi
Kontrolno saslušanje održava se, kako piše u tom dokumentu, radi pribavljanja informacija i stručnih mišljenja o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, kao i o pojedinim pitanjima utvrđivanja i sprovođenja politike i zakona ili drugih aktivnosti Vlade, organa državne uprave i drugih organa i organizacija koji, na osnovu zakona, Skupštini podnose izvještaj o radu i stanju u pojedinim oblastima, koja izazivaju nejasnoće, dileme ili principijelna sporenja. U cilju razjašnjenja tih pitanja, nadležni odbor može pozvati na sjednicu odgovornog predstavnika ovih organa i organizacija i od njega tražiti da se izjasni o tim pitanjima. Odluku o kontrolnom saslušanju donosi odbor većinom glasova ukupnog broja članova. Jednom u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Odbor donosi odluku o kontrolnom saslušanju, na zahtjev jedne trećine članova Odbora, sa jednom temom dnevnog reda. O odluci za kontrolno saslušanje predsjednik Odbora obavještava predsjednika i potpredsjednika Skupštine i, u pisanoj formi, poziva osobu za saslušanje i obavještava ga o pitanjima koja su predmet saslušanja i od njega može zahtijevati da svoje mišljenje i stavove dostavi i u pisanoj formi. Pozvani ovlašćeni predstavnici državnih organa dužni su da se odazovu pozivu za kontrolno saslušanje. I. KOPRIVICA
DIZDAREVIĆ: Radi se o jako lošoj istrazi, a time i istražnom timu, koji nije dorastao poslovima kojim se bavi. Istražitelji, primjenom klasičnih i posebnih istražnih radnji, nijesu mogli doći do dokaza koji potvrđuju „pogovore“ iz ,,Skaj“ i drugih aplikacija, što ukazuje da dokaza i nema, odnosno sa pravnog aspekta bi to značilo da se osumnjičeni pusti na slobodu odmah. Ako imate kriminalističko istražne radnje koje nijesu rezultirale materijalno tehničkim dokazima i/ili personalnim dokazima iz kojih proizlazi niz činjenica kao što su počinitelj, neksus, odnosno veza između počinitelja i krivičnog djela, odnosno radnji tog krivičnog djela i posljedice, onda u pravnom smislu to znači potpuni promašaj za jednog tužitelja. Onda zapravo ulazimo u prostor koji se zove politički i medijski pritisci, odnosno medijske manipulacije masama građana s ciljem stvaranja predstave o krivici bivšeg tužioca, i politički segment preko čijih medija, odnosno medija kojima upravljaju, utiče se na formiranje stavova. Samo otvaranje nove istrage, koja izlazi iz domene istih ili sličnih oblika kriminaliteta, dokazuje upravo sve prethodno navedeno u tekstu. Da se krivično djelo organizovanog kriminala u vezi sa zloupotrebom položaja u ovoj drugoj istrazi proširilo na recimo slično krivično
kriminalističke psihologije i ekspert za bezbjednost Sandi Dizdarević kaže moraju postojati veoma jasni i pravno jaki argumenti
Pojavom ,,Skaj“ prepiski, za koje smatram da nijesu dokazi, već operativne informacije i spominjanje bilo koga od strane kriminalaca, otvara se prostor upravo obavještajnim igrama i mogućnostima za kompromitaciju svih onih koji su detektovani kao destruktivni po interes države iz koje djeluje obavještajna služba. Ne zaboravite slučaj ,,državni udar“ u Crnoj Gori. Čiji su državljani sudjelovali, čija oprema i logistika je korišćena, kako je i na koji način djelovala vjerska zajednica i ko je bio tužitelj koji je radio na tim predmetima - kaže Dizdarević
djelo, moj profesionalni stav bi bio drugačiji. No, nažalost, nije, i to je jedan jako veliki indikator političkog djelovanja. Sama istraga za ratni zločin, ako je otvorena tek poslije 30 godina, onda je to bruka i sramota za cjelokupno crnogorsko pravosuđe. Znate, ako u posljednjih 30 godina nijesu postojale čak ni informacije da je gospodin Katnić učestvovao ili izvršio krivično djelo - ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, onda čitavo odjeljenje za ratne zločine treba procesuirati, jer su propustili poduzeti radnje za koje su bili obavezni, primali enormno dobre plate i uživali niz blagodeti koje te pozicije nose. S druge strane, jedno takvo krivično djelo, kao bivši istražitelj upravo odjeljenja za ratne zločine, mogu kazati da se može istražiti za tri mjeseca, a u složenijim slučajevima, kakav nije ovdje slučaj, do godine. Nažalost, vašem pravosuđu je očigledno trebalo 30 godina da dođe do neke informacije. Bojim se da je to nastavak prvobitnog neuspjeha i ciljano produženje agonije. Stvar je recimo u praktičnom smislu veoma jednostavna. Vaše pravosuđe, odnosno tužilaštvo, putem međunarodne pravne pomoći zatraži informacije i dokaze od pravosuđa Republike Hrvatske. Dok čega odgovor, vaši tužioci i istražitelji mogu provesti niz radnji iz kojih će utvrditi identitet svjedoka ili svjedoka prema kojem je, prema medijskim natpisima, gospodin Katnić postupao nečovječno i nehumano, saslušati sve te svjedoke, prikupiti materijalnu dokumentaciju u smislu kojoj organizacionoj vojnoj jedinici je pripadao, saslušati njegove saradnike. Na kraju, svi prikupljeni dokazi podložni su analizama iz kojih će proizaći ili ne, da li postoje dokazi koji dokazuje osnovne elemente krivičnog djela - ratnog zločina, da li postoje dokazi primarni i potvrđujući da je
Suštinska moć nalazi se u pozadini, u latentnim krakovima koji se ne vide i koji se teško otkrivaju. Jer da nije tako, onda bi u našim, odnosno i vašim zatvorima bio čitav jedan paviljon obavještajnih službenika ili špijuna koje su vaša odjeljenja ANB-a za kontraobavještajne poslove u saradnji sa policijom pohapsila
upravo gospodin Katnić naredio ili počinio krivično djelo, i koje alternativne radnje, kada i prema kome je počinio, kako ih je počinio, zašto ih je počinio, kakav je intenzitet tih radnji, kakve su posljedice tih radnji i niz drugih pitanja.
POBJEDA : Milivoje Katnić i dalje štrajkuje glađu i bukvalno nijedan njegov zahtjev za pravično suđenje nije ispunjen. Kako Vi, kao nekadašnji istražitelj i profesor kriminalističkih predmeta, vidite ovu vrstu brutalnog političkog progona? Zašto se čovjeku narušenog zdravlja ne dozvoljava da se brani sa slobode?
DIZDAREVIĆ: Široj javnosti je poznato da bivši specijalni tužilac već duži period štajkuje glađu, jer smatra da je njegovo pravo na pravično suđenje povrijeđeno. Da je to
tačno, imate i presudu Ustavnog suda, ali bez pozitivnog konačnog ishoda, što pokazuje pravnu nesigurnost unutar pravnog sistema Crne Gore. Postoji čitav set mjera koje nadležni mogu preduzeti u smislu ograničavanja bivšeg specijalnog tužioca, ukoliko bi bio pušten da se brani sa slobode, polazeći od zabrane napuštanja mjesta boravišta, zabrane sastajanja sa određenim osobama, zabrane kontaktiranja, elektronski nadzor i niz drugih mjera, posebno ako je već potvrđeno njegovo ugrožavanje zdravlja. Ovdje je veoma bitno napomenuti da, s druge strane, vlasti nastoje da ne udovoljavaju onima koji štrajkaju glađu, jer ukoliko bi popustili na takvim zahtjevima, onda bi takav modus postao recept za puštanje na slobodu. Me-
đutim, svaki predmet, odnosno svaki štrajk glađu se mora posmatrati individualno i donositi objektivna odluka. Da bi neko, a u ovom slučaju gospodin Katnić, ostao u pritvoru, moraju postojati veoma jasni i pravno jaki dokazi da bi, puštanjem na slobodu, on uticao na svjedoke, a svjedoka, onih kvalitetnih, očigledno nema, jer da postoje i da su njihovi iskazu vjerodostojni, tužitelj bi već podigao optužnicu. Dakle, opet dolazimo do političkog uticaja, čija pozadina je puno dublja.
POBJEDA: Pritvor je u Crnoj Gori postao kazna, bivši specijalni tužilac Čađenović u pritvoru je 19 mjeseci i još mu nije počelo suđenje. Kako komentarišete ove brutalne zloupotrebe?
DIZDAREVIĆ: Sama konstatacija da protiv bivšeg specijalnog tužioca nije, poslije 19 mjeseci istrage, podignuta optužnica govori nekoliko veoma bitnih pravnih i kriminalističkih, ali i političkih činjenica. Sa pravnog aspekta, dužina pritvora je dopuštena, ukoliko je protiv osumnjičenog podignuta optužnica i gdje iz faze istrage, odnosno
POBJEDA: Kako gledate na činjenicu da je SDT uhapsilo Katnića i Čađenovića i tereti ih da su članovi kriminalnih klanova, čije su članove oni hapsili?
osnova sumnje, faza krivičnog postupka prelazi u osnovanu sumnju, odnosno fazu u kojoj protiv optuženog postoje niz materijalnih i personalnih dokaza, ali i dokazi da će svojim boravkom na slobodi uticati na istragu, ponoviti ili dovršiti započeto krivično djelo, pobjeći ili da je javnost uznemirena. Nažalost, ovog pravnog fakta nema, jer optužnica nije podignuta. Dakle, nema primarnog fakta, a time onda ne možemo razmatrati ni posebne elemente koji su neophodni da budu ispunjeni da bi se nekom produžio pritvor. Devetnaest mjeseci istražnog zatvora ili pritvora, a da optužnica i dalje nije podignuta, povreda je ne samo unutrašnjih pozitivnih pravnih propisa, već čitavog seta međunarodnih pravnih standarda s posebnim akcentom na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Iako ste i sami u pitanju nazvali ispravno čitav proces kao brutalne političke zloupotrebe, ja bih ipak ovakvoj kvalifikaciji dodao nešto bez čega političke zloupotrebe nema, a to su obavještajne igre i koncepti. Ne zaboravimo neke istrage i optužnice koje su gospodin Katnić i drugi tužitelji zastupali, vodili, protiv kojih osoba su te optužnice podignute. Napravite vezu tih osoba sa obavještajnim strukturama iz vaše službe kao i službi Srbije, onda će čitava predstava biti sasvim jasna. Obavještajne igre, posebno službi iz Srbije imaju dvojaku svrhu, prvo da zavaraju stvarne tragove koji bi mogli voditi do njih ili njihovih visoko pozicioniranih službenika, pri čemu se veoma često koriste određeni politički subjekti u vašoj državi ili NVO koje propagiraju stavove suprotne vašem crnogorskom identitetu ili kriminalci, odnosno pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, i to baš oni koje su gospodin Katnić i drugi tužioci procesuirali.
DIZDAREVIĆ: Kada se kreiraju igre, onda se osmišljavaju obavještajni planovi, obavještajne klopke, obavještajni prodori. Svi segmenti obavještajnog rada temelje se na pomnom izučavanju i praćenju cjelokupnog života „mete“, od porodičnog, profesionalnog do svakog drugog. Na koji način je najjednostavnije kompromitovati nekoga ko je detektovan kao destruktivan po interes države iz koje dolazi obavještajni prodor? Pa upravo na način da ga povežete sa grupacijama i pojedincima koje je tužilac radio. Da budem vrlo direktan i otvoren, da bi se organizovana kriminalna grupa i njen vrh piramide mogao procesuirati, vi, kao tužitelj i istražitelj, morate se sastajati sa njihovim bliskim osobama, jer je to jedan od načina do dođete do dokaza, informacija i saznanja. Pojavom ,,Skaj“ prepiski, za koje smatram da nijesu dokazi, već operativne informacije i spominjanje bilo koga od strane kriminalaca, otvara se prostor upravo obavještajnim igrama i mogućnostima za kompromitaciju svih onih koji su detektovani kao destruktivni po interes države iz koje djeluje obavještajna služba. Ne zaboravite državni udar u Crnoj Gori. Čiji su državljani sudjelovali, čija oprema i logistika je korišćena, kako je i na koji način djelovala vjerska zajednica i vjerske zajednice i ko je bio tužitelj koji je radio na tim predmetima?
POBJEDA: Da li smatrate da je Katnić u zatvoru, jer se zamjerio aktuelnom predsjedniku Skupštine u slučaju ,,državni udar“?
DIZDAREVIĆ: Predsjednik Skupštine može biti samo jedan krak mreže i kao takav, on je nebitan i neučinkovit, ukoliko nema drugih krakova mreže, ukoliko nema logistike, ukoliko nema obavještajnog kapitala, operative na terenu, rezidentnih obavještajaca instaliranih u svim strukturama, polazeći od politike, djelova ANB-a, sistema pravosuđa i niz drugih institucija. Koordinisanim djelovanjem svih krakova dobija se jedna mreža. Što to znači? Praktično predsjednik Skupštine može biti politički personifikator kojeg mediji i politički subjekti prikazuju kao moćnu osobu koja to može uraditi. Međutim, takva moć je apstraktna i imaginarna. Suštinska moć nalazi se u pozadini, u latentnim krakovima koji se ne vide i koji se teško otkrivaju. Jer da nije tako, onda bi u našim, odnosno i vašim zatvorima bio čitav jedan paviljon obavještajnih službenika ili špijuna koje su vaša odjeljenja ANB-a za kontraobavještajne poslove u saradnji sa policijom pohapsila. Duboko sam siguran da ni vi, kao ni mi, nemate niti jednog takvog službenika u zatvoru, ali zato vi imate Katnića i Čađenovića, a mi svoje. M. JOVIĆEVIĆ
PODGORICA – Iako je vlada Milojka Spajića, kako su naveli, program ,,Evropa sad 2“ započela početkom godine povećanjem minimalne penzije na 450 eura, ostali segmenti su do danas tajna široj javnosti, bez obzira što su, prema njihovim ranijim najavama, do početka primjene tog programa preostala nepuna četiri mjeseca.
Kompletna javnost mjesecima apeluje na Spajića i ministra finansija Novicu Vukovića da javnost upoznaju sa planom reforme, a poslanici su konačno na posljednjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, nakon više mjeseci, ipak zakazali njihovo kontrolno saslušanje kako bi objasnili na koji način namjeravaju da sprovedu reformu koja podrazumijeva promjenu sistema doprinosa PIO i povećanje neto zarada. Do sada se o ovom programu moglo samo sporadično čuti iz pojedinačnih izjava predstavnika vlasti, ali dokumenta sa preciznim planom još nema. Navedeno je da bi program trebalo da bude dio fiskalne strategije, koja bi, prema posljednjim najavama i nakon više odlaganja, trebalo da bude objavljena u drugoj polovini jula. Spajić je u odgovoru poslanicima ustvrdio da se doprinosi za PIO neće ukidati, a Vuković da se ne planira da zaposleni sami uplaćuju doprinose. Hitnu informaciju šta će ova reforma značiti i za poslodavce i za zaposlene traže i poslovna udruženja i sindikati.
CUP
Prvo riješiti problem nelojalne konkurencije
UPCG sugeriše Vladi da, u kontekstu planirane reforme, mora imati na umu da čak 98 do 99 odsto privrede čine preduzetnici, mikro i mala preduzeća, koja bi bila posebno pogođena. Smatraju da bi bilo neodgovorno povećati minimalnu zaradu prije nego se riješi problem nelojalne konkurencije, ali i nedovoljne aktivnosti inspekcijskih službi. Napominju i da je, prilikom implementacije programa ,,Evropa sad 1“, gotovo došlo do ujednačavanja zarada zaposlenih sa različitim stepenima obrazovanja, te da je posebno važno voditi računa da reforma ne ugrozi ni penzioni sistem, kao ni budžet države.
Kada je riječ o eventualnim uvođenjima drugih stubova penzionog sistema, iz UPCG navode da bi se nakon sveobuhvatne analize i dijaloga sa širokim krugom partnera, mogli uvoditi i drugi stubovi koji bi omogućili drugačije uređenje sistema.
- UPCG očekuje detaljno upoznavanje sa programom ,,Evropa sad 2“, jer svako smanjenje tih doprinosa u budžetu iziskuje dodatne mjere fiskalne strategije kojima bi se nadoknadila nedostajuća sredstva. Oštro smo protiv bilo kakvog dodatnog povećanja stope PDV-a ili direktnih nameta realnoj ekonomiji – poručili su iz UPCG.
Da to, što program ,,Evropa sad 2“ nigdje nije zvanično predstavljen niti su poznati njegovi elementi, onemogućava argumentovanu raspravu i svako promišljanje svodi na nivo pukog nagađanja, smatra sagovornik Pobjede, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) prof. dr Vasilije Kostić - Iz tog razloga se ne možemo ni upuštati u razmatranje rješenja za koja ne znamo kakva su niti kakva će biti, ali možemo izreći stav o cjelini procesa, a da pri tome ne rizikujemo da budemo neobjektivni. Ozbiljnost teme, njene potencijalne implikacije na cjelokupno društvo, kao i odgovornost koja stoji pred svima nama nalažu potrebu za raspravom, čak i na nivou pretpostavki i aproksimacija, naravno, čuvajući se ultimativnih zaključaka prije negoli se vidi o čemu se radi. Najave visokih zvaničnika Vlade, tokom prethodnog
Potreban je najširi mogući društveni konsenzus svih relevantnih subjekata, jer se radi o nečemu što se na direktan ili indirektan način tiče života svih članova društva, a niko nema pravo da odluči u njihovo ime, a da ih pri tome ne pita za mišljenje i zatraži njihovu saglasnost i podršku. Bez ovoga preduslova, bilo koja reforma, duboko fundirana, kao što je potencijalno ova, ima minimalne šanse za uspjeh, upozorio je predsjednik CUP-a Vasilije Kostić
perioda, a i najnovije u vezi sa ovim programom, ukazuju na njegov izvjestan „kostur“ što otvara, istovremeno, široko polje pitanja i nedoumica koje traže odgovor, a odgovora još uvijek nema, uprkos tome što se po ranije najavljenim rokovima može pretpostaviti da vremena nije ostalo mnogo –ukazuje Kostić. Ocjenjuje da bi reforma penzijsko-invalidskog sistema, zbog potencijalnog snažnog uticaja na ostatak sistema, trebalo da bude posljedica svestrane, duboko promišljene analize, sprovedena u fazama i u dužem periodu.
- Jedino što se u tako pretpostavljenom procesu može
označiti radikalnim jeste odluka o promjeni elemenata samog mehanizma. Sve ostalo mora biti sprovedeno uz postupnu i finu kalibraciju kako radikalnost same promjene i njene brojne implikacije ne bi dovele do neželjenog ishoda sa neizvjesnim posljedicama. Riječ je, dakle, o nečemu što seže u temelje svakog društveno-ekonomskog i socijalnog sistema, jer bilo kakvo pomjeranje u tom smislu može izazvati „tektonske“ promjene sa nesagledivim posljedicama - upozorava Kostić. Za to je, kako navodi, neophodno obezbijediti društvenu saglasnost socijalnih partnera. - I to ne nikako samo onih
predstavnika poslodavaca koji su sada u Socijalnom savjetu, jer tamo nema predstavnika najvećeg i najznačajnijeg predstavnika crnogorske privrede CUP-a, a njihovo mišljenje je u ovakvim situacijama
od izuzetne važnosti. Potre-
tan način tiče života svih čla-
znati i da se pred izazovom stavlja i kompletan finansijski sistem. Dodamo li tome oskudicu kvalifikovane radne snage kao sve više izražen trend sa tendencijom daljeg pogoršanja, ekonomski neutemeljen rast dohodaka građana i oz-
fundirana, kao što je potenci-
Ukazuje da se, na osnovu dosadašnjih informacija, može pretpostaviti da će efekti smanjena doprinosa, odno-
sno opterećenja na rad, po-
To, kako navodi Kostić, sa aspekta smanjenja troškova rada, privredu može staviti u povoljniji položaj, ali i pred razne izazove, posebno sektor malih i srednjih preduzeća. - Stavljanjem privre-
de pred izazov, treba
biljno narušen od-
nog i privatnog sektora sa izrazito negativnim uticajem na produktivnost rada i motivaciju za
sa najavljenim penzionim reformama
radom - jasno je da će ambijent za privrednu aktivnost doživjeti značajnu promjenu sa, za sada, još uvijek nepoznanicom, o predznaku te promjene, koji će naravno zavisiti od mjera koje će biti preduzete. Sasvim izvjesno, privreda, koja je ključni element društvene održivosti, biće u fokusu promjene. Iz tog razloga je od ključnog značaja da u proces javne rasprave budu uključeni relevantni predstavnici privrede na svim nivoima odlučivanja i svim fazama rasprave – kazao je Kostić.
UPCG
U Uniji poslodavaca Crne Gore (UPCG) ukazuju da svako povećanje zarada pada na teret poslodavca, te ocjenjuju da bi povećanje minimalca sa 450 na 700 eura bilo preveliko opterećenje za njih, posebno imajući u vidu da je minimalna zarada kroz program ,,Evropa sad 1“ već povećana preko 50 odsto. Smatraju da je za sva pitanja oko najavljene reforme potrebno otvoriti socijalni dijalog, dodajući da poslodavci neće pristati na minimalnu zaradu koja je neodrživa za njihovo poslovanje, a koja bi time dovela do otpuštanja radnika. - Krajnje je vrijeme da se cijelo društvo, parlament, Vlada, poslodavci i sindikati okrenu društvenom konsenzusu i temama poboljšanja poslovnog ambijenta, povećanja ekonomskih aktivnosti i otvaranja novih radnih mjesta, kao i svim onim procesima koji će voditi napretku i razvoju našeg društva i države – saopšti-
Na osnovu dosadašnjih informacija može se pretpostaviti da će efekti smanjenja doprinosa, odnosno opterećenja na rad, povećanja minimalne i prosječne plate prvenstveno targetirati privredu. To sa aspekta smanjenja troškova rada privredu može staviti u povoljniji položaj, ali i pred razne izazove, posebno sektor malih i srednjih preduzeća - kazao je Kostić
PRIJESTONICA TURIZMA ZAKRČENA ZBOG LOŠEG PROJEKTA: Iz Bemaksa poručuju da će rekonstrukcija ulica 22. novembra i Mediteranske završiti u roku
Kada smo počeli realizaciju ovog projekta, plan je bio da se radovi završe bar mjesec prije ugovorenog roka, prije špica ljetnje turističke sezone, kako bismo obezbijedili uslove za odvijanje saobraćaja. Međutim, sve to nije bilo izvodljivo, ne samo zbog problema sa kojima smo se susretali u toku izvođenja ugovorenih radova, već i zbog velikog obima naknadnih koji nijesu bili obuhvaćeni glavnim projektom - kaže Petar Leković
BUDVA/KOTOR - Dugogodišnji problem saobraćajnih gužvi tokom ljetnje turističke sezone na Crnogorskom primorju ove godine je dodatno izražen zbog intenzivnih radova trase budućeg bulevara na dionici magistralnog puta Tivat – Budva - Jaz, kao i zbog rekonstrukcije ulica 22. novembra i Mediteranske u centru Budve, koja je počela 5. februara ove godine.
Petar Leković, koordinator za niskogradnju u firmi Bemaks, koja je izvođač radova, kazao je Pobjedi da će rekonstrukcija biti završena do ugovorenog roka 15. jula.
- Bemaks, kao izvođač radova, zadovoljan je realizacijom projekta, jer ćemo pored svih problema i naknadnih radova uspjeti da 99 odsto projekta realizujemo do prvobitno ugovorenog roka - kazao je Leković.
Ugovoreni rok završetka radova je 15. jul 2024. godine, a vrijednost radova je oko tri miliona eura.
Unija slobodnih sindikata
Crne Gore (USSCG) takođe problematizuje to što je o pojedinim segmentima programa ,,Evropa sad 2“ do sada mogla da se informiše samo iz medija, ukazujući da socijalnog dijaloga po tom pitanju nije bilo. To je, kako su kazali Pobjedi, bilo nužno imajući u vidu uticaj planiranih mjera na socio-ekonomski položaj zaposlenih i građana.
- Koliko smo razumjeli, doprinosi za PIO će biti umanjeni, a ne ukinuti. Iako u ovom trenutku nemamo precizne informacije, u odnosu na izjavu premijera, podsjećamo da je Zakonom o radu propisano da je poslodavac dužan da u slučaju umanjenja stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje na teret zaposlenog, iznos sredstava koji bi u skladu sa zakonom bio obračunat, obustavljen i isplaćen po osnovu tog doprinosa u dijelu koji se umanjuje, isplati zaposlenom kao dio zarade. U tom smislu, očekuje se da se efekti umanjenja ovog doprinosa, reflektuju na zarade zaposlenih kao što je to bio slučaj kod realizacije programa ,,Evropa sad 1“, kada su se efekti ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje reflektovali na zarade zaposlenih u Crnoj Gori – navode iz USSCG. Ipak, pitanje je, kazali su Pobjedi, kako će se eventualno umanjenje doprinosa reflektovati na održivost Fonda PIO i na iznose penzija. - USSCG je više puta do sada isticala nužnost blagovremenog uključivanja socijalnih partnera u pripremu planiranih mjera, što nažalost nije bio slučaj. Ohrabruje izjava premijera da fiskalna strategija mora zavrijediti opštu društvenu saglasnost i da proces usvajanja ovog strateškog dokumenta zahtijeva poštovanje socijalnog dijaloga. No, činjenica je da duh dobrog socijalnog dijaloga ne podrazumijeva učešće socijalnih partnera u procesu donošenja odluka kroz javnu raspravu, koja se najavljuje za naredni period. Adekvatan socijalni dijalog podrazumijevao je, dakle, blagovremeno učešće socijalnih partnera u samu pripremu fiskalne strategije, detaljno upoznavanje sa planiranim mjerama i posebno sa efektima istih, ne samo na socio-ekonomski položaj zaposlenih i građana, već i na održivost budžeta, socijalnih fondova i ukupan ambijent –navode iz USSCG.
M. LEKOVIĆ - N. KOVAČEVIĆ
Rekonstrukcijom ulica, koje se nalaze u centru Budve, planirana je izgradnja bulevara 22. novembar sa pješačkim stazama, kružni tok sa fontanom i rekonstrukcija po 100 metara lijevo i desno od kružnog toka Mediteranske ulice. Osim rješavanja saobraćajnih problema, izgradnjom navedene saobraćajnice tretirana je i izgradnja nove atmosferske kanalizacione mreže koja će riješiti problem odvođenja atmosferskih voda na tom području grada. - Kada smo počeli sa realizacijom ovog projekta, plan je bio da se radovi završe bar mjesec prije ugovorenog roka, prije špica ljetnje turističke sezone, kako bismo obezbijedi-
Podaci Monteputa
li uslove za odvijanje saobraćaja. Međutim, sve to nije bilo izvodljivo, ne samo zbog problema sa kojima smo se susretali u toku izvođenja samih ugovorenih radova, već i zbog velikog obima naknadnih radova koji nijesu bili obuhvaćeni glavnim projektomkaže Leković.
Neki od tih radova su izmještanje vodovoda cijelom dužinom Ulice 22. novembar, zbog čega su bili uslovljeni svi ostali radovi, rješavanje velikog broja nelegalnih priključaka za atmosferski odvod, promjena trase odvodnih kanala i drugo.
- Projekat je bio veoma zahtjevan i u smislu očuvanja postojećih instalacija koje su morale biti u funkciji do samog kraja radova, odnosno do puštanja u funkciju novih instalacija. Svi koji su pratili tok izvođenja radova, mogli su vidjeti o kojem broju kablova se radikazao je Leković. Iv. K.
PODGORICA - Tunel Sozina je od početka godine opslužio 1,73 miliona vozila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom,
prošle godine kroz tunel je prošlo 3,52 miliona vozila, 2022. godine 3,07 miliona, a 2021. njih 2,61 milion, prenosi Mina biznis.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, a 24 miliona obezbijeđena su kreditom Evropske investicione banke (EIB). Tunel Sozina dugačak je 4.190 metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore. R.P.
Čeka se softver za kontrolu popisa
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević u izjavi za CdM kaže da nije problem u novcu, već da su osjetljivost ovog pitanja i potencijal za političku manipulaciju ključni razlogi za nezainteresovanost kompanija jer ne žele kompromitaciju ili bilo kakav oblik negativnog publiciteta
PODGORICA - Uprava
za statistiku MONSTAT objavila je 1. jula četvrti tender za nabavku softvera, koji će građani koristiti za kontrolu podataka o etničko-kulturološkim karakteristikama iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje Damir Suljević u izjavi za CdM kaže da nije problem u novcu, već da su osjetljivost ovog pitanja i potencijal za političku manipulaciju ključni razlogi za nezainteresovanost kompanija jer ne žele kompromitaciju ili bilo kakav oblik negativnog publiciteta.
MONSTAT je povećao vrijednost javne nabavke na iznos od 24.999 eura bez poreza na dodatu vrijednost, odnosno 30.249 eura sa PDV-om. Dosadašnji iznos je bio 20.000 e ura sa PDV-om, odnosno 16.529 eura bez PDV-a.
Odgovarajući na pitanje zbog čega su, prema njegovom mišljenju, prethodna tri tendera propala, Suljević kaže da je pitanje popisa u Crnoj Gori, koji bi trebalo da bude običan presjek statističkih podataka, dobio vrlo snažnu političku konotaciju.
-Nažalost, ta politička opterećenost ovog pitanja odražava se i na određene segmente njegove potpune realizacije, u što spada i izrada softvera koji bi građani mogli koristiti za kontrolu unešenih podataka - navodi on za CdM. Suljević ocjenjuje da ovdje nije problem u novcu, jer je iznos koji je kroz prethodna tri neuspjela tendera predviđen za ovu nabavku na nivou tržišnih cijena.
-Međutim, osjetljivost ovog pitanja i potencijal za političku manipulaciju ključni su razlozi za nezainteresovanost kompanija koje ne žele kompromitaciju ili bilo kakav oblik negativnog publiciteta koji bi generisale kroz optužbe da su moguće nepravilnosti ili neslaganje sa rezultatima proizvod njihovog propusta ili greške - naglašava Suljević.
Iako je bilo najavljeno da će u drugoj polovini godine biti objavljeni preliminarni rezultati popisa postavlja se pitanje
Objavljen četvrti tender za sOftver: Popisni listić
postoji li mogućnost da taj rok bude probijen zbog problema oko nabavke softvera.
-Vrlo je moguće da će taj rok biti probijen, ali bi konačnu ocjenu o tome moralo dati rukovodstvo Uprave za statistiku. U svakom slučaju, iako je poštovanje rokova značajno, daleko važnijim ocjenjujem pouzdanost i kvalitet obrađenih podataka, što bi trebalo biti prioritet u njihovom radu, a softver za provjeru unešenih podataka u konačnom može doprinijeti većem kredibilitetu popisa – rekao je on. Na pitanje da li sad ova dešavanja potvrđuju da je popis trebalo organizovati kasnije Suljević odgovara da su se zalagali da se popis odloži, što nije učinjeno, a činjenica je da se u taj proces ušlo brzo, imajući u vidu kompleksnost ovog pitanja u crnogorskom kontekstu.
-Naravno, ne znači da sličnih problema ne bi bilo i u kasnijim terminima, ali bi to dalo vremena za bolju spremnost. Čini se da su danas i neke tenzije oko ovog pitanja smanjene. Vidjećemo da li je to privremenog ili trajnijeg karaktera, te da li i u kojoj mjeri to može uticati, uz 50 odsto uvećanu cijenu nabavke (u odnosu na ranijih 20.000 sada je ponuđeno 30.000 eura), da se ovaj problem riješi i da se na ovaj poziv javi dovoljan broj zainteresovanih kompanija. Ukoliko to, ipak, ne bude slučaj, onda je jasno da se uzroci toga nalaze isključivo u potrebi da ove kompanije očuvaju kredibilitet svog poslovanja kroz izbjegavanje poslova koji nose političko opterećenje sa kojim se ne mogu nositi – smatra on. Upitan da li je u evropskoj praksi bilo sličnih situacija i
Stejt department Vlade SAD objavio dokument ,,Međunarodni
PODGORICA - Iako Ustav predviđa slobodu vjeroispovijesti, precizira da ne postoji državna religija i propisuje jednakost slobode za sve vjerske zajednice, dok zakon zabranjuje vjerske diskriminacije i govore mržnje — Stejt department Vlade SAD registruje brojna kršenja ovih normi u Crnoj Gori, prenosi Antena M.
kako je to riješeno, odgovara da prema onome što su informacije kojima raspolažu, ne postoji neki sličan vid kontrole unešenih podataka. -Treba napomenuti i da ono što je ostavljanje kopije popisnog listića nije praksa koja se primjenjuje u drugim državama, a što je novina u Crnoj Gori, počevši od popisa 2011. godine, kada je to uvedeno na insistiranje tadašnje opozicije – rekao je on. Komisija za praćenje uspostavljanja softvera za provjeru podataka prikupljenih tokom procesa popisa stanovništva, domaćinstava i stanova definisala je tehničke zahtjeve tog softverskog rješenja koje će omogućiti provjeru podataka koji se isključivo odnose na izjašnjenje popisane osobe o vjeroispovijesti, nacionalnosti i jeziku kojim govori. Popis je održan od 3. do 28. decembra 2023. i prošao je bez nepravilnosti. Prema prvim preliminarnim rezultatima popisa, koje je krajem januara objavio MONSTAT, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, oko dva odsto više nego 2011. godine. Početak popisa je više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Početak popisa bio je najavljen za 1. novembar, ali ga je 4 4. vlada na prvoj sjednici nakon njenog konstituiranja odgodila za 1. decembar, zbog prijetnji opozicije da će ga bojkotovati, jer u popisnim komisijama nije bilo njenih članova.
Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa. R.P.
Dokument naslovljen „Međunarodni izvještaj o vjerskim slobodama za Crnu Goru 2023“ ovih je dana postao dostupan javnosti.
Taj dokument se podnosi u skladu sa američkim Zakonom o međunarodnim vjerskim slobodama iz 1998. godine. Objavljen je na zvaničnome sajtu američke vlade (state.gov).
Stejt department notira da je Crkva Srbije (SPC) destruktivni epicentar svih primjera vjerskih i društvenih tenzija, diskriminacija i podrivanja Ustavom definisanog sekularnog poretka u Crnoj Gori; ali i da je SPC, od strane aktu-
Stejt department notira da je Crkva Srbije (SPC) destruktivni epicentar svih primjera vjerskih i društvenih tenzija, diskriminacija i podrivanja Ustavom definisanog sekularnog poretka u Crnoj Gori; ali i da je SPC, od strane aktuelnih režima Crne Gore, povlašćena u praksi, statusno i finansijski, čak i u aktima kakav je tzv. Temeljni ugovor
elnih režima Crne Gore, povlašćena u praksi, statusno i finansijski, čak i u aktima kakav je tzv. Temeljni ugovor.
DISKRIMINACIJA
Za to vrijeme, Crnogorska pravoslavna crkva i dalje je bez ugovora sa Vladom, kakve ima većina drugih glavnih vjerskih zajednica. Štoviše, Vlada Crne Gore (za koju znamo da je u kolaboraciji sa Crkvom Srbije) preko Ministarstva pravde aktivno se umiješala u unutrašnji poredak Crnogorske pravoslavne crkve arbitrirajući o predstojatelju…
S tejt department notira i pravosudni progon kritičara SPC, ali i ocjene o miješanju SPC u unutrašnju politiku države Crne Gore u funkciji Vlade Republike Srbije. Antena M predočava ključne tačke dokumenta „Crna Gora 2023. međunarodni vjerski izvještaj slobode“: - Prema popisu iz 2011, posljednjem za koji je dostupna detaljna statistika, oko 72 odsto stanovništva je pravoslavno, uglavnom pripada ili Srpskoj pravoslavnoj crkvi ili Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Popis, međutim, ne pra-
izvještaj o vjerskim slobodama za Crnu Goru 2023“
vi razliku između pravoslavnih grupa i nema konsenzusa o veličini Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve. Popis iz 2011. navodi da je 19,1 odsto stanovništva muslimansko, 3,4 odsto katolika, a 1,2 odsto ateista. Pored toga, 2,6 odsto ispitanika ne navodi vjersku sklonost, a nekoliko drugih grupa, uključujući adventiste sedmog dana ( lokalno registrovani kao Adventistička crkva), Jehovine svjedoke, druge hrišćane, budiste i agnostike, zajedno čine manje od jedan odsto stanovništva. U Jedinstveni registar (Ministarstva pravde) upisane su 23 vjerske zajednice.
Vlada ima sporazume sa Islamskom zajednicom, Jevrejskom zajednicom, Srpskom pravoslavnom crkvom i Svetom Stolicom, koji dalje definišu pravni status ovih grupa i regulišu njihov odnos sa državom. Sporazum sa Svetom Stolicom priznaje katoličko kanonsko pravo kao crkveni pravni okvir i opisuje imovinska prava ove Crkve. Ugovori sa Islamskom zajed-
s. vasiljević
nicom, Jevrejskom zajednicom, Srpskom pravoslavnom crkvom imaju slične odredbe. Sporazumima se uspostavljaju komisije između svake od ove tri vjerske zajednice i vlade.
Vlada nema takve sporazume sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom ili drugim priznatim vjerskim grupama. - Po zakonu, vjeronauk se ne može predavati u javnim osnovnim ili srednjim školama. Islamska zajednica vodi jednu privatnu medresu na nivou srednje škole, a Srpska pravoslavna crkva vodi jednu srednju školu; obje imaju vjersko podučavanje i praćenje državnog nastavnog plana i programa iz nereligijskih predmeta-piše u dokumentu.
BEZ ZAŠTITE PRAVA
Ističu da Temeljni sporazum SPC sa Vladom sadrži jedinstvenu odredbu o vjerskom obrazovanju koja se ne nalazi u sporazumima s drugim vjerskim organizacijama.
- Prema NVO Akcija za ljudska prava (HRA), odredba u Temeljnom sporazumu Vlade sa SPC iz 2022. koja omogućava regulisanje pravoslavne vjerske nastave u državnim školama nije uključena u slične Vladine sporazume sa drugim vjerskim grupama. Tokom godine, neki članovi Crnogorske pravoslavne crkve rekli su da Vlada i državno pravosuđe nijesu zaštitili njihova prava nakon raskola u Crkvi. Zamjenik mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve Mihaila, Boris Bojović, predvodio je 3. septembra javni skup da se Mihailo smijeni sa rukovodstva Crkve i sam sebe izabere za predstojatelja. Mihailo je odmah osudio ovaj potez kao nevažeći po ustavu Crnogorske pravoslavne crkve i javno izjavio da ostaje na čelu. Mihailo tvrdi da je Sveti arhijerejski sinod Crnogorske pravoslavne crkve isključio vladiku Bojovića iz Crkve. Ministarstvo pravde 23. oktobra odbija Bojovićevu žalbu i zahtjev da se u državnom registru vjerskih zajednica on imenuje za mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve. [Taj akt Ministarstva pravde je nedavno od Upravnog suda presuđen kao neosnovan, prim.] Nezavisno od toga, Crnogorska pravoslavna crkva je nastavila da vodi brojne imovinske sporove sa Vladom i Srpskom pravoslavnom crkvom. Zvaničnici Crnogorske pravoslavne crkve rekli su da treba da imaju pristup u više od 750 pravoslavnih svetinja koje su trenutno pod kontrolom SPC. Vjerske grupe i javne ličnosti su tvrdile da je Vlada favorizovala SPC kada je izdvojila 220.000 eura (242.000 dolara) za obnovu crkve u Nikšiću, a zatim obezbijedila 900.000 eura (991.000 dolara) za osnivanje dvije privatne vjerske škole pri SPC u Nikšiću-piše u dokumentu Stejt Dipartmenta.
R.P.
PODGORICA – Zaštitnik ljudskih prava i sloboda prošle godine je u radu imao predmete koji su se odnosili na zaštitu identiteta djece u elektronskim medijima, te je u izvještaju konstatovao da je Televizija Crne Gore kršila norme u emisiji ,,Dnevnica“.
– Dato je mišljenje sa preporukama na koje ni nakon urgencije nije odgovoreno od strane RTCG – navedeno je u izvještaju o radu ombudsmana za prošlu godinu. Objasnili su u mišljenju o tom predmetu da su utvrdili da je došlo do povrede prava na privatnost maloljetnika u pojedinim emisijama „Dnevnica“ koje su emitovane na Javnom servisu RTCG, kada su prikazivana lica djece kojima je potrebno liječenje i djece koja žive u socio-ekonomski ugroženim porodicama, gdje se prikazuju stambeni prostor i teški uslovi u kojima žive porodice, zarad prikupljanja pomoći u vidu novčanih sredstava. – Naime, povrijeđeno je pravo na privatnost djece, na zaštitu ličnih podataka koje je Ustavom zagarantovano. Takođe, ovakvim postupanjem, zadiranjem u privatni život djeteta, dovodi se u pitanje pravo na porodični život garantovano Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama – navedeno je u mišljenju ombudsmana.
Zaštitnik je u izvještaju o radu istakao da iako nema nadležnost da postupa kada su u pitanju privatne medijske kuće, osim kada je riječ o diskriminaciji, prati na koji način se poštuju prava djece i u tim medijima, a posebno kada su u pitanju javni mediji. – U nekim slučajevima, ukazivano je da se krše prava djece – odnosno da se otkrivanjem identiteta i prikazivanjem teških životnih uslova u kojima žive, povređuje njihova privatnost. Zapaženo je da se prikazivanjem djece u pojedinim humanitarnim aktivnostima uočavaju određeni nedostaci, da se ne vodi dovoljno računa o profesionalnim normama i standardima pa se na taj način može indirektno naškoditi poštovanju prava djece i njihovom dostojanstvu – istaknuto je u izvještaju. Ombudsman smatra da je važ-
Ombudsman u izvještaju o radu za prošlu godinu u negativnom kontekstu pominje Javni servis
U nekim slučajevima ukazivano je da se krše prava djece – odnosno da se otkrivanjem identiteta i prikazivanjem teških životnih uslova u kojima žive povređuje njihova privatnost. Zapaženo je da se prikazivanjem djece u pojedinim humanitarnim aktivnostima uočavaju određeni nedostaci, da se ne vodi dovoljno računa o profesionalnim normama i standardima, pa se na taj način može indirektno naškoditi poštovanju prava djece i njihovom dostojanstvu – istaknuto je u izvještaju
no da svi mediji, a naročito Javni servis, sa profesionalnom odgovornošću i nužnim senzibilitetom tretiraju ovu problematiku uz povećanu pažnju i brigu da se ni na koji način djeci ne ugroze prava i najbolji interesi.
U dokumentu je navedeno i da su lani zabilježili slučajeve da su zloupotrijebljeni nazivi škola na profilima na društvenim mrežama, na kojima su objavljivani neprimjereni sadržaji, otkrivani identiteti učenika/ ca i iznošene privatne informacije o njima.
Zapaža se, kako navode, da iako su u brojnim medijima isticane sumnje u zloupotrebe naziva obrazovno-vaspitnih ustanova, da Uprava policije –Sektor za borbu protiv kriminala - Grupa za suzbijanje krivičnih djela visokotehnološkog kriminala, nije zaprimila nikakvu prijavu za sajber nasilje i zloupotrebu naziva škola.
Zaštitnik je u izvještaju istakao i da u potpunosti podržava razvoj medijske pismenosti kod djece, koja je uvedena kao izborni predmet u školama, kako bi upoznavanjem pravila djeca prepoznala neistinite sadržaje, te opasnosti koje vrebaju.
Siva zona pogodna za manipulacije
Ombudsman je istakao da je u radu bilo predmeta koji su se odnosili na pravo djeteta na privatnost, u dijelu učešća djece u snimanju TV spotova političkih kampanja. Činjenica je, kako je objasnio, da političke partije imaju posebne kampanje putem savremenih medija i društvenih mreža, koje su veoma popularan prostor za oglašavanje, ali često su i prostor za kršenje privatnosti djece,
njihovo korišćenje u političke svrhe, širenje govora mržnje i slično. - Samim tim što se političke kampanje vode i putem interneta, kontrola neprimjerenih materijala je otežana i predstavlja sivu zonu pogodnu za kršenja garantovanih prava djeteta. U pojedinim slučajevima, predstavnici/e političkih partija/ pokreta su se tokom izborne kampanje pojavljivali sa svojom dje-
– Djeca i mladi postajući medijski pismeni mogu i sami da kreiraju određene sadržaje bilo putem saradnje s kulturno-zabavnim rubrikama ili drugog oblika stvaralaštva. Kada je riječ o izloženosti djece negativnim i štetnim sadržajima, podsjećamo da je obaveza države da obezbijedi odgovarajuće instrumente za zaštitu djece od izloženosti štetnim sadržajima koji mogu naškoditi njihovom zdravom razvoju – naveli su oni. U tom smislu, kako dodaje, potrebno je sumnje prijaviti policiji, kako bi se preduzele radnje na otkrivanju počinilaca i njihovom daljem procesuiranju.
com, ili objavljivali fotografije/video zapise sa svojom djecom i porodicom, u želji da proizvedu pozitivan emocionalni efekat kod potencijalnih birača. Zaštitnik podsjeća, da shodno važećim propisima roditelji/staratelji donose odluku, između ostalog i o ovakvim javnim pojavljivanjima djece. Ostaje upitno da li su roditelji/staratelji u datom momentu donijeli ispravnu odluku u ime svoje djece i da li takva odluka u kasnijem periodu može uticati na privatnost i budući život djeteta –naveo je ombudsman.
- Kada je riječ o objavljivanju ličnih podataka na internetu više puta je apelovano na sve relevantne činioce, naročito roditelje i djecu, da vode računa o svojoj privatnosti, da u komunikaciji putem društvenih mreža budu oprezni, kako bi se zaštitili od pretjeranog izlaganja imajući u vidu da objavljivanje privatnih fotografija djece na internetu znatno povećava rizik od zloupotrebe istih i dostupnosti djece zlonamjernim osobama – piše u dokumentu.
Ombudsman je preporučio da se uspostavi besplatna linija za prijavljivanje neprimjerenih sadržaja i zloupotreba putem interneta. N. ĐURĐEVAC
Godišnjica ubistva porodice Klapuh
PODGORICA – Navršile su se juče 32 godine od ratnog zločina ubistva izbjeglica iz Bosne i Hercegovine - Hasana, Feride i Sene Klapuh, koji su 6. jula 1992. godine svirepo izvršili pripadnici Vojske Republike Srpske u Plužinama, na teritoriji Crne Gore, podsjećaju iz Akcije za ljudska prava HRA.
-Iako je to bio prvi pravosnažno presuđeni ratni zločin u Crnoj Gori još davne 1996. godine, a možda i prvi u regionu, samo jedan od petorice osuđenih je izdržavao zatvorsku kaznu. Jedan od osuđenih je preminuo, a ostala trojica zločinaca su našla utočište u Republici Srpskoj. Neophodno je da Bosna i Hercegovina preduzme krivično gonjenje Zorana Vukovića, Radomira Kovača i Zorana Simovića, koji se nalaze na njenoj teritoriji - naglašavaju u HRA, prenosi CDM.
Opština Nikšić je 1992. godine sahranila Hasana, Feridu i Senu Klapuh na privremenom groblju kod Trebjese bez ikakvog grobnog obilježja. Iako je Ministarstvo pravde obavijestilo HRA u decembru 2023. godine da je spremno da uz podršku BiH organizuje ekshumaciju to se još nije dogodilo.
-Ponovo podržavamo apel građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića da Crna Gora omogući sahranu posmrtnih ostataka porodice Klapuh na dostojanstven način, o trošku države i sa državnim počastima na mjestu koje odredi porodica - poručuju iz HRA.
Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu
PODGORICA-Da ljepote Crne Gore privlače turiste godinama unazad, nije nepoznanica. Da se sve češće izletnici izgube po obroncima naših planina, svjedoče turistički vodiči. Tako su u prašumi na Biogradskoj gori turisti iz Izraela nedavno gledali strahu u oči. Nadzornici u našim nacionalnim parkovima apeluju na posjetioce da poštuju uputstva i pravila, jer malo je potrebno da dođe do nesreće.
Jedna od posljednje tri prašume u Evropi, prvo zaštićeno područje na svijetu nakon Jeloustona, Biogradska gora, smještena između planinskih vrhova, nudi ne samo vizuelni spektakl, već i mir i spokoj koji malo gdje možete naći. Tokom sezone sigurnost posjetilaca je prioritet koji radi svoje bezbjednosti moraju poštovati uputstva i pravila, jer malo je potrebno da dođe do nesreće.
U ovoj ljepoti, kako piše RT-
Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i kćerku Senu ubila su u Plužinama 6. jula 1992. četvorica pripadnika odreda ,,Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske. Za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora. Njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen je na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu
ubili su u Plužinama, 6. jula 1992. četvorica pripadnika odreda ,,Dragan Nikolić“ Vojske Republike Srpske. Za to ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora. Njihov pomagač, Vidoje Golubović, osuđen je na osam
mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu. Sud je utvrdio da su okrivljeni ugovorili da za novčanu naknadu prevezu Hasana, Feridu i Senu Klapuh iz Foče u Crnu Goru. Kada su stigli nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, pucali su u njih i gurnuli ih sa mosta koji se nalazi
na visini od oko 100 m. Ferida i Sena su, prema nalazima obdukcije, bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja. Osuđeni Zoran Vuković je uhapšen u Srbiji u decembru 2015. godine na graničnom prelazu Kotroman, po međunarodnoj potjernici Crne Gore. Crna Gora je narednog mjeseca, u januaru 2016, uputila Srbiji molbu za njegovo izručenje. U martu iste go -
Nadzornici u našim nacionalnim parkovima apeluju na posjetioce Turisti
CG, kriju se izazovi vezani za sigurnost posjetilaca o kojoj brine deset licenciranih nadzornika.
-Bogami smo ih našli u teškim situacijama gdje su oni poslije sami priznali da su se bili oprostili od života- kaže Mile Rnkić o turistima iz Izraela koji su se nedavno izgubili u Biogradskoj gori. A da je malo potrebno da dođe do nesreće pokazuju naizgled bezazleni koraci neobilježenim stazama kojima su nedavno koračali izraelski turisti.
-Kad smo došli tu nijesmo znali uopšte lokaciju gdje se nalaze. Ni u OKC-u ni nijesu znali, samo su pozvali njih i onda su nas spojili sa njima. I
pokušavali su nekako da nam objasne gdje se nalaze. Međutim, kad sam ja dolazio autom, oni su vidjeli odsjaj, kao u drugom dijelu brda i rekli su da su vidjeli svijetla. I po tome smo zaključili da moraju biti negdje u tom dijelu- priča Rnkić.
Uz prisustvo obučenih čuvara, posjetioci su u dobrim rukama. Čuvar Mićo Baltić kaže da je najveća greška ne obratiti se ljudima u uniformi ili angažovati profesionalnog vodiča.
-Oni nijesu spremni bili. Imali su obuću u kojoj su bile starke. Imali su neke haljine uske koje su bile do peta pa nijesu mogli čak ni da koračaju. A teren je takav da
je nekih 70 stepeni usponkaže Baltić.
On kaže da ih ponese ambijent, ljepota i uživanje u prirodi, ptice i tišina.
-Ponese ih i ne razmišljajući da li mogu da se vrate bezbjedno i kad pogledaju na časo vnik, vjerovatno onda samo slijedi poziv za pomoć - kaže Rnkić. Baltić vjeruje da bi bilo korisno i da se uvede praksa da turisti snose dio troškova za spasilačke intervencije kako bi ih potakli na odgovornije ponašanje.
-Da se recimo izgubimo, mi u nekoj državi morali bismo puno toga da prodamo da bi platili sve to - kaže Baltić. A o najljepšem mjestu na svi-
dine Viši sud u Beogradu je utvrdio da su svi uslovi ispunjeni za izručenje Vukovića Crnoj Gori. Međutim, do toga nikad nije došlo jer ministar pravde Republike Srbije Nikola Selaković nije odlučio o izručenju, zbog čega je Vuković 2016. godine pušten iz ekstradicionog pritvora. O ovom kršenju međunarodne obaveze i pomaganju ratnom zločincu da izbjegne pravdu, Srbija i njene ministarke pravde Nela Kilibarda i Maja Popović ćute već osam godina.
Prema informacijama Interpola iz decembra 2021. godine, Vuković se nalazi u Foči, nedostupan crnogorskim državnim organima.
Drugi osuđeni, Radomir Kovač, nalazi se na slobodi od jula 2013. godine, pošto se poslije izdržavanja kazne na koju ga je osudio Haški tribunal zbog zločina u Foči vratio u BiH. Za njim je Crna Gora prvo raspisala nacionalnu potjernicu u aprilu 2014. godine, a potom i međunarodnu potjernicu u februaru 2015. godine.
U odnosu na trećeg osuđenog, Zorana Simovića, Crna Gora je takođe raspisala međunarodnu potjernicu. Uprava policije Crne Gore je utvrdila da on ima prijavljeno prebivalište u BiH. Četvrti osuđeni, Janko
Janjić ,,Tuta“, izvršio je samoubistvo 2000. godine prilikom pokušaja pripadnika SFOR-a da ga uhapse na osnovu optužnice Haškog tribunala. Ministarstvo pravde Crne Gore se nakon apela HRA, 3. oktobra 2022. godine obratilo Ministarstvu pravde BiH molbom da se prema Vukoviću, Kovaču i Simoviću izvrši dvadesetogodišnja kazna zatvora, koja je izrečena pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici, na osnovu Evropske konvencije o prenosu postupka u krivičnim stvarima. Međutim, iz BiH je stigao odgovor da je takav zahtjev nejasan i da BiH ne priznaje suđenje u odsustvu. -HRA je prije dvije godine upozorila tadašnjeg ministra pravde Marka Kovača da navedena Konvencija ne daje mogućnost da se Vukoviću, Simoviću i Kovaču crnogorska kazna izvrši u BiH. Budući da su oni državljani BiH, Evropska konvencija omogućava Crnoj Gori da zatraži prenos postupka i ponovno procesuiranje, ali ne i izvršenje kazne. To smo u januaru predočili i novom ministru pravde Andreju Miloviću, međutim uprkos urgencijama, sporno je kakav je stav Ministarstva o tome što bi Crna Gora još mogla da učini u ovom slučaju - kažu u HRA. Smatraju da je Bosna i Hercegovina dužna da procesuira osobe koje su osuđene u Crnoj Gori, a koje su iz mržnje i koristoljublja ubile tri člana porodice Klapuh. -Sudovi u Srbiji su već uspostavili praksu da „ima mjesta suđenju sopstvenom državljaninu za isto djelo za koje je osuđen u inostranstvu, ako tu izrečenu kaznu nije izdržao, niti je pravosnažnom presudom oslobođven, niti je kazna zastarjela jer to ne predstavlja kršenje pravila ne bis in idem“, što je sve primjenjivo i na ovaj predmet - zaključuju u HRA. R.P.
jetu, crnogorskom dragulju prirode, 365 dana brine služba zaštite koja se oslanja i na podršku ljubitelja prirode, u
Na godišnjem nivou, nekoliko stotina djece koja kasne u govoru upućuje se na dalje liječenje u Beograd
PODGORICA - Zbog
nedostatka termina, ali i stručnog kadra, na godišnjem nivou u Crnoj Gori nekoliko stotina djece koja kasne u govoru i kojima su potrebni intenzivni defektološko-logopedski, stimulativni tretmani dobija uput za dvije ustanove u Beogradu koje se bave govornom patologijom - kazao je za Pobjedu direktor Centra za autizam dr Ivan Krgović
On je pojasnio da intenzivan logopedski tretman podrazumijeva tri do pet termina nedjeljno, ali da taj intenzitet na broj djece koja imaju potrebu za ovim tretmanima u Crnoj Gori nije moguće postići.
- Obično roditelji mogu da zakažu jedan do dva termina na mjesečnom nivou, a ponekad, kada su koleginice na opravdanom odsustvu, i manje od toga. To su djeca sa neurorazvojnim poremećajima poput disfazije, mješovitog razvojnog poremećaja, poremećaja iz spektra autiz-
Dr Ivan Krgović je pojasnio da intenzivan logopedski tretman podrazumijeva tri do pet termina nedjeljno. Međutim, taj intenzitet na broj djece koja imaju potrebu za ovim tretmanima u Crnoj Gori nije moguće postići
ma, intelektualnim smetnjama, batarizmom, disleksijom i svim onim stanjima i sindromima u okviru kojih se pojavljuju ovakve poteškoće – kazao je dr Krgović.
Nedostatak kadra
Od 36 djece jedno ima poremećaj iz spektra autizma
- Kasnije progovaranje dovodi do usporenijeg razvoja govorno-jezičkih sposobnosti, a time utiče na usporavanje ukupnog razvoja i učenja. Sve više je djece koja imaju jezičke teškoće (nedovoljno razumijevanje, oskudan rječnik, agramatična rečenica, slabija slušna pažnja...). Takav trend nije prisutan samo u našoj državi, nego i šire. Razlozi su brojni, počev od medicinskih, pedagoških, socijalnih, a u širem smislu i ekonomskih - rekla je Živković
Da u našim zdravstvenim institucijama fali stručnih lica, koja bi radila sa djecom na pospješivanju govora, saglasna je logopedica JPU ,,Đina Vrbica“ Senka Živković , koja je posebno istakla da broj djece kojima je potreban rad sa logopedom raste iz godine u godinu.
- Do školske 2021/22. godine u JPU ,,Đina Vrbica“, koja broji preko 6.000 djece, bio je zaposlen jedan logoped. Sada ova ustanova ima dva logopeda, ali realna situacija, kao i
statistički podaci ukazuju na to da je taj broj nedovoljan i da zahtijeva angažovanje većeg broja logopeda. Međutim, učestalost logopedskih tretmana je samo jedan od činilaca od kojih zavisi dalje napredovanje djeteta. Dinamika napredovanja svakog djeteta je individualna i zavisi od njegovog kapaciteta, motivacije i adekvatne stimulacije svih segmenata koji su uključeni u njegov razvoj - kazala je Živković.
Pojašnjava da je prvi korak ka rješavanju ovog problema prepoznavanje istog, prije svega od članova porodice. - Roditelji, koji prate razvoj svog djeteta, uglavnom prepoznaju kašnjenje. Od njihove pravovremene reakcije i uključenosti u velikoj mje-
ri zavisi dalji rad i ishod. Vaspitači u grupama takođe brzo uoče odstupanja pa se često i na njihovu sugestiju roditelji jave logopedu. Na prvoj konsultaciji izvrši se detaljnija procjena govorno-jezičkih i komunikativni sposobnosti djeteta. Nakon toga roditelji, kao i vaspitači dobiju značajne savjete i instrukcije za rad u porodičnom okruženju i u vršnjačkoj grupi - ispričala je Živković.
Dodaje da, ukoliko je to potrebno, uključuju se i ostali članovi stručne službe - psiholozi, pedagozi. Međutim, nekada problematika bude takva da zahtijeva intenzivnije praćenje, a vrlo često i upućivanje na dalju procjenu, van ustanove (resursni centri, opštinska komisija za
usmjeravanje djece sa smetnjama u razvoju, Centar za autizam, Centar za djecu sa smetnjama u razvoju.)
Jezičke teškoće - Kasnije progovaranje dovodi do usporenijeg razvoja govorno-jezičkih sposobnosti, a time utiče na usporavanje ukupnog razvoja i učenja. Sve više je djece koja imaju jezičke teškoće (nedovoljno razumijevanje, oskudan rječnik, agramatična rečenica, slabija slušna pažnja...). Takav trend nije prisutan samo u našoj državi, nego i šire. Razlozi su brojni, počev od medicinskih, pedagoških, socijalnih, a u širem smislu i ekonomskih - rekla je Živković.
Doktor Ivan Krgović istakao je da, kada je autizam u pitanju, već neko vrijeme se govori o pravoj epidemiji. - Posljednji podaci američkog centra (Center for disease control and prevention), koji je pandan našem Institutu za javno zdravlje, govore da jedno dijete od 36 djece ima poremećaj iz spektra autizma - rekao je naš sagovornik.
centnoj populaciji kod koje nijesu u pitanju razvojni poremećaji, već mentalni poremećaji druge vrste.
samo dva psihiJatra
Školske 2009/10. godine u JPU ,,Đina Vrbica“ logopedskim tretmanima bilo je obuhvaćeno oko 100 djece. Školske 2017/18. godine taj broj se povećao na preko 150, da bi prošle godine dvije logopedice radile sa preko 350 djece, kod kojih je postojala neka govor-
no-jezička smetnja ili drugo razvojno odstupanje. Pomenuti podatak iz predškolske ustanove iz 2023. može ukazati na to da su izostanak vršnjačke stimulacije i socijalna izolacija, uslovljeni pojavom pandemije, u velikoj mjeri uticali na adekvatan razvoj
jezičkih sposobnosti, kao i na ostale segmente razvoja. Neadekvatna stimulacija u ranom uzrastu, koja uključuje nekontrolisano, prekomjerno izlaganje virtuelnim sadržajima (nekad i na stranom jeziku), takođe je jedan od uzroka odloženog javljanja govora.
Identifikovan Baranin koji je prodavao majice sa likovima ratnih zločinaca
PODGORICA - Policijski
službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar postupili su u odnosu na saznanje da je u Starom Baru jedno lice istaklo više majica sa likovima osoba optuženih za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti - saopšteno je iz policije.
-Preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, po -
licijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar identifikovali su navedeno lice, utvrdili da se radi o N.S. iz Bara, dok su kompletne spise predmeta, formirane povodom opisanog događaja, dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru, na ocjenu i mišljenje - naveli su u saopštenju, prenosi portal Pobjeda. Rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Le-
pa Medenica dala je ranije nalog rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, da od Uprave policije zahtijeva prikupljanje potrebnih obavještenja i identifikaciju lica povodom prodaje majica sa likovima presuđenih ratnih zločinaca na štandu u Starom Baru.
Podsjećamo, majice sa likovima ratnih zločinaca Ratka Mladića, Radovana Ka-
radžića i Dragoljuba Draže Mihailovića se prodaju u Starom Baru, o čemu je javnost prošle sedmice obavijestio odbornik Liberalne partije u Baru Ammar Borančić On je uz saopštenje za javnost dostavio i fotografije spornog štanda, ukazujući na širenje mržnje i nacionalizam u jednoj mirnoj multinacionalnoj i multikonfesionalnoj sredini kakva je Bar. r.p.
U Centru za autizam trenutno rade tri logopeda, jedan oligofrenolog i jedan somatoped, koji imaju otvorene termine za osam pacijenata u toku jednog radnog dana. - Može se zakazati do osmoro djece po zaposlenom na dan, osim kod dječjih psihijatara, gdje je taj broj 11, te tako na pregledima i tretmanima bude preko 1.000 djece u prosjeku mjesečno, na nivou Centra – pojasnio je dr Krgović.
Centar za rani razvoj ima i pet psihološkinja koje se bave psihološkim testiranjem i procjenom, ali i savjetovanjem i podrškom adoles-
- U Centru trenutno rade i dva dječja psihijatra koji se, takođe, pored djece sa neurorazvojnim smetnjama, njiho vom dijagnostikom i praćenjem, bave i terapijom poremećaja ponašanja i raspoloženja kod te djece, u smislu farmakoterapije, a i djecom urednog razvoja koji razviju neki od mentalnih poremećaja karakterističnih za adolescenciju - od adolescentne krize, preko depresije, anoreksije, poremećaja ponašanja, pa sve do akutnih psihotičnih poremećaja i drugih mentalnih bolestizaključio je naš sagovornik. Udruženje logopeda Crne Gore trenutno broji oko 90 članova, što je broj koji je u porastu. Taj podatak raduje, kao i to da se sve veći broj mladih ljudi odlučuje za ovaj poziv.
B.preLević
Ma ko danas u Francuskoj pobedio na parlamentarnim izborima i ma ko pobedio u Americi predstojećeg novembra na predsedničkom izboru - suočiće se sa četiri ista pitanja: migracije, NATO, rat u Ukrajini i odnos prema rasnoj i kolonijalnoj prošlosti. Odgovori na njih mogu biti različiti, jer u Francuskoj različito o njima govori Mari Lepen, Melanšon i Makron, a u Americi Tramp i bilo koji njegov protivkandidat. Ti će odgovori obuhvatati i Crnu Goru, jer oni određuju globalnu poziciju evro-američkog sveta. Da krenemo od poslednjeg pitanja, ono nam je najmanje poznato.
U Americi su 2015. godine neki studenti u jarosnoj buci ušli na Prinstonu u prostorije rektora Univerziteta Ajsgrubera i zatražili da se ukloni ime predsednika Vudro Vilsona sa Univerziteta: ime sa njegovog fakulteta za javne i međunarodne studije, iz svih nastavnih programa i iz internata za dodiplomske studije. Nazvali su ga ,,rasističkom svinjom“ . Vilson je bio rektor Prinstona od 1902. do 1910. godine, pre nego što će 1913. godine postati predsednik SAD. On i Mihajlo Pupin su, inače, bili veliki kućni prijatelji, i zahvaljujući tome je Pupin imao njegovu podršku kod određivanja granica Jugoslavije - SHS, na Mirovnoj konferenciji u Versaju posle Prvog svetskog rata. Mi Vilsona slavimo, jer je zbog Pupina odbio da Rumuniji da Banat do Tise, Bugarskoj nije dao Makedoniju sa Skopljem i nije dao Italiji Dalmaciju.
Tramp se od 2016. godine suočio sa zahtevima da se iz američkih javnih, obrazovnih i kulturnih ustanova, zaključno sa spomenicima, uklone ,,sporne“ ličnosti. I bude li se on posle novembra 2024. godine vratio u januaru 2025. godine u Belu kuću, ponovo će se suočiti sa njima budući da ti zahtevi radikalnih belačkih, crnačkih i domorodačkih krugova traju do danas. A posebno se odnose na uklanjanje statua i znamenja Kolumba i vojskovođa Konfederacije iz vremena Građanskog rata u 19. veku. Ali zanimljivo, niko još nije pokrenuo postupak za uklanjanje imena i umetnina robovlasničkih američkih
Zastava Brisela je sada ugrožena i time Uniji prijeti povratak na politiku velikih sila i njihovih paktova na račun manjih država od prije Drugog svjetskog rata. Ko je za to najviše odgovoran? Ljevica. Ona nije izgradila neophodni ekonomski i sindikalni program odbrane interesa domaće radničke klase od imigrantske poplave i nije izgradila programe kulturnoprosvjetne i političke integracije imigranata. Njena politika ,,celebrating diversities“ dovela je do sadašnjeg stanja. A na to je nalegla i kapitalistička demohrišćanska Evropa radujući se nekontrolisanom prilivu je ine radne snage iz neevropskih kultura
predsednika iz vremena dizanja nacije poput Vašingtona, Džefersona, Medisona i Monroa. A oni su, osim toga, bili i iz budućih secesionističkih konfederalnih država, južnjaci su. Kao i Vilson - on jeste pre Bele kuće bio guverner Nju Džersija, ali je rođen u Virdžiniji, a odrastao je u Džordžiji i Južnoj Karolini, i bio je potomak južnjačkih vojnika. Kod nas o Vudro Vilsonu gotovo da vlada američki pozitivni kult. Mi ga pozdravljamo kao demokratu, humanistu i tvorca parole prava evropskih i drugih naroda na samoopredeljenje. Malo od toga je tačno. Bio je teški rasista i ustao je protiv prava crnaca i Indijanaca na glasačku i političku jednakost. Iz državnih službi je izbacivao crnce u talasima: 1916. godine je dozvo-
lio da se iz državne železničke pošte isteraju sa posla crnci, jer se oni u toaletima ogledaju na istim ogledalima sa belcima, da koriste zajedničke peškire i WC. Iz Bele kuće je otpustio sve crne nadzornike službi. Njegov ministar finansija Vilijam Mekadu je iz svog ministarstva otpustio sve crne službenike, a neki crnci u državnoj pošti su radili u gvozdenom kavezu odvojeni od belaca. Poništio je praksu Teodora Ruzvelta oko imenovanja američkih crnih ambasadora na Haitiju i Santo Domingu (Dominikana) i slao samo bele ambasadore. Podržavao je Kju Kluks Klan i za vreme njegove službe u Beloj kući, Vašingtonom je često na ulicama i u kafanama odjekivala južnjačka himna ,,Dixie“ . U svojoj knjizi ,,A History of
the American People“ opisao je KKK kao mučenike. Podržavao je segregacioni zakon ,,Džim Krou“ iz kasnog 19. veka, koji je na jugu zabranjivao crnačko glasanje - i trajao je sve do 1964. godine kada je Lindon Džonson uz podršku Martina Lutera Kinga doneo Zakon o građanskim pravima. Vilson je bio u Versaju 1919. godine protiv japanskog predloga da se sve rase proglase za ravnopravne i prevarno je odbio da njihov zahtev uđe u Versajski sporazum izgovarajući
se neistinom da je za to potrebno jednoglasje svih država. To je učinio da olakša britansku kolonijalnu upravu u Africi i Aziji. A njegovo versajsko pravo na samoopredeljenje se nije odnosilo na gubitničke Nemce, Austrijance i Mađare, već na pravo Engleske i Francuske da odrede kako će se rasparčati Austrougarska i Nemačka. I nije se odnosilo na narode u kolonijama. Međutim, kult sasvim drugačijeg Vilsona od stvarnog, nema ko u Americi ozbiljno da uzdrma. Niti želi. Iluzija o njemu je postala stvarnost kao što je kod nas nastao i kult o neistinitom Kosovu kao teritoriji rođenja srpske države. Kada smo 1989. godine bili gosti Vudro Vilson Centra u Vašingtonu da bismo održali predavanje o istoriji agrarne politike u socijalističkoj Jugoslaviji, tamo nismo osetili nikakvu drugu atmosferu osim najvećeg poštovanja za ideje humanizma, ravnopravnosti i međunarodnog mira koje su se pripisivale Vilsonu. Otuda mi ne očekujemo da će budući američki predsednik pokušati da preformuliše američku istoriju. Ići će iluzijom dalje sve dok bude korisna. A ako Tramp pobedi, on će pre negovati neistinu od istine, jer istina o Vilsonu,
osim kod radikalnih manjina, nema podršku. I to će doprinositi obnovi rasizma koja je već u toku.
ŠTO SA MIGRACIJAMA Nemojmo se zavaravati, pitanje useljavanja na teritorije evropskih zemalja nije pitanje unutrašnje evropske ekonomske i kulturne koegzistencije naroda. Mi jedni sa drugima nemamo nepomirljivih asimilacionih teškoća, niti ulazimo jedni drugima u zemlje da bismo ih podrili i iznutra osvajali. Najveći problem Evrope je kulturna koegzistencija i asimilacija islamske imigracije iz Afrike, Azije, sa Srednjeg Istoka. A među Evropljanima tu ima razlika: neke bivše kolonijalne države poput Portugalije i Španije ne osećaju to pitanje onoliko teško koliko Italija, Nemačka i Francuska. Australija je u ime bele države rasistički zabranjivala Azijatima, posebno Kinezima, bilo kakav ulaz pod najrazličitijim odbrambenim smicalicama, a Amerika danas stenje pod ilegalnim pritiskom latinske sirotinje koja na nju navaljuje. Mi smo u Teksasu bili svedoci gotovo slobodnog kretanja ilegalne radne snage uz nemoćno širenje ruku policije. Savremeni uspon nacionalnog
patriotizma u Francuskoj, Italiji, Nemačkoj, Austriji, Holandiji, Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj i drugim državama uzdrmaće još jače Evropsku uniju ka decentralizaciji granične kontrole i pada poverenja u zajedničku odbranu na prvim spoljnim granicama Unije. Sa Mari Lepen Francuska će verovatno želeti da izgradi efikasan program samostalne kulturno-prosvetne asimilacije i urbane degetoizacije sadašnjih naselja imigranata. Ne bude li ona uspešna u tome, teći će sve brže degenerativni tok razgradnje viših identifikacionih integriteta stanovništva Evropske unije ka državnim lokalizmima. I tu će prvi stradati nadnacionalni identitet Evropljanina sa padanjem na obnovu nacionalnog, verskog, klasnog, lokal-regionalnog, belačkog i arhaičnog romantizma iz nemačkih mitova o stogodišnjem kontrolnom buđenju Barbarose i o Nibelunzima. Šteta je što je Berlinski zid pao baš na 9. novembar 1989. godine, jer je na taj datum 1923. godine Hitler pokušao Minhenski državni udar i na taj datum je 1938. godine izveo i pogrom protiv Jevreja u Kristalnoj noći.
Zastava Brisela je sada ugrožena i time Uniji preti povratak na politiku velikih sila i njiho-
vih paktova na račun manjih država od pre Drugog svetskog rata. Ko je za to najviše odgovoran? Levica. Ona nije izgradila neophodni ekonomski i sindikalni program odbrane interesa domaće radničke klase od imigrantske poplave i nije izgradila programe kulturno-prosvetne i političke integracije imigranata. Njena politika ,,celebrating diversities“ dovela je do sadašnjeg stanja. A na to je nalegla i kapitalistička demohrišćanska Evropa radujući se nekontrolisanom prilivu jeftine radne snage iz neevropskih kultura. Možda će Melanšon i Makron danas u drugom izbornom krugu da zaustave Lepen, ali oni nisu objavili bolji anti-imigrantski program od njenog. I to može voditi još većim socijalnim nedaćama Francuza. I može voditi obnovi njihovog ,,kosovskog mita“ da su hrabrog Karlovog viteza Rolana ubili u 8. veku na granici na Pirinejima muslimani - a ne Baski. Baski su u borbi savladali njegov bataljon, ali Francuska za to neće ni da čuje, islam je kriv za taj poraz. To je snaga kulta o islamskoj krivici koja može da se obnovi u 21. veku.
LINKOLN I TRAMP
U svoje vreme, 1863. godine, Abraham Linkoln nije verovao da bela i crna Amerika mogu zajedno. Njegov ,,Akt o emancipaciji“ crnaca od ropstva iz te godine ne samo da nije podrazumevao oslobođenje crnaca od ropstva u severnim državama Amerike i u nekim južnim državama, koje se nisu pridružile Konfederaciji, već je Linkoln još pre toga krenuo da planira i ,,dobrovoljnu“ deportaciju miliona crnaca iz Amerike u Afriku i na haićanski arhipelag, posebno na Kravlje ostrvo dugo oko 33 kilometra. On je izričito osporavao mogućnost kulturne i etičke koegzistencije dve rase. Njegov plan nije uspeo. Crnci jesu postajali Amerikanci i nisu hteli van, ali do danas nepotpuna socijalna integracija i međusobno nepoverenje dve rase još uvek postoji. I iznova je aktivirano Trampovom MAGA politikom (Make America Great Again), iako on ne nastupa kao rasista. Njegov jezik je bliži kvalitetu govora bezobzirnih građevinskih preduzimača. Njega, uprkos tome, kritikuju da posredno podstiče rasizam, ali deprivilegovano stanovništvo još nije postavilo pitanje Linkolnove biste i njegovog vašingtonskog muzeja (,,Memorijala“), jer mu je zahvalno za antiropske zakone. I poštuje njegovu žrtvu.
OVA OPTUŽBA JOŠ
NIJE UKLONJENA
Mi bismo ubeđeno tvrdili da je Karl Marks u ,,Manifestu komunističke partije“ i drugim tekstovima u 19. veku bolje odgovorio anti-kolonijalnim revanšistima da su kolonijalne sile kulturno i ekonomski upropastile potlačene narode i da su stoga dužne da ih obeštećuju u 21. veku. Za odvratne i nečovečne zloči-
ne - da, jesu. Doduše, one i jesu dekulturalizovale lokalne narode, počev od jezika, religije i novih običaja. Kolonijalne sile jesu donele teške zločine i degradaciju lokalnih kultura, gotovo i do istrebljenja, ali su i donele modernu tehnologiju, železnicu, struju, nauku, svetsku tržišnu ekonomiju, pisani pravni sistem, školsku prosvetu i nove političke ideje - posebno humanističke, kojim su na kraju poništavale i sopstveni kolonijalizam. Donele su i administrativnu kulturu, organizacionu disciplinu, novu književnost i umetnost. Danas su zbog toga neke bivše kolonije jače od svojih nekadašnjih kolonijalnih gospodara, a neke su u gorem stanju od njih, iako su više od 200 godina nezavisne zemlje. Mi tvrdimo da Evropa nema obaveze da prima talase radne snage iz nekadašnjih kolonija protiv svojih ekonomskih, političkih i kulturnih interesa i obzira. Ali je mudro da u njih i dalje ulaže kapital, ne radi odbrane od priliva radne snage, već zbog obostranog napretka.
BRAZIL POTUKAO
PORTUGALIJU
Bežeći od Napoleona Bonaparte 1808. godine, ceo kraljevski portugalski dvor od 10.000 ljudi, sa celom administracijom i arhivom, ratnom i trgovačkom flotom prebegao je u koloniju Brazil. Posle poraza Napoleona 1815. godine na Vaterlou, portuglaski kralj Žoao Šesti je zbog pritiska brazilske buržoazije proglasio 1821. godine Brazil za kraljevinu sa lokalnim princem regentom, Pedrom - u pridruženom statusu sa Portugalijom i njenim teritorijama u svetu. To je Žoao učinio jer je i morao da se vrati u Lisabon budući da je tamo u 1820. godini izbila građanska revolucija. Spektakularno se sa ratnom flotom vratio 1821. godine u Lisabon i preuzeo vlast. Ali njegova kraljevina je postala ustavna monarhija koja je proglasila postojanje jedino portugalske nacije. U nju su po šovinističkom diktatu lisabonskih kapitalista spadali Brazilci, koje portugalska buržoazi-
ja Lisabona nije priznavala za naciju, prezirala ih je i tlačila na svom tlu.
Žoao Šesti nije zadržao vlast u Rio de Žaneiru. Brazilski kralj Pedro je 1825. godine proglasio Brazil za nezavisnu državu koju je lisabonski kralj priznao. Pedro je od Portugalaca formirao brazilsku naciju. Posle 200 godina nezavisnosti Brazila, ovo je ishod po Portugaliju: Brazil ima oko 20 puta veći društveni proizvod od Portugalije i osma je ekonomija sveta, dok je Portugalija na 55. mestu. U trenutku proglašavanja nezavisnosti Brazil je imao četiri miliona stanovnika, a Portugalija tri miliona. Sada Brazil ima preko 200 miliona stanovnika, a Portugalija preko 10 miliona - i uprkos tome prosečni stanovnik Brazila zarađuje oko osam hiljada dolara manje od Portugalca. Zapada za oko i ovo: u Brazilu, bivšoj koloniji Portugalije, državu vode tamošnji belci dok crni potomci plantažne radne snage i dalje igraju sambu na karnevalima i šutiraju fudbal na plaži. Tako nije u Portugaliji - iako je ona stvorila evropski rasizam, napustila ga je i nema u njoj rasne segregacije. Možda je to teši.
Prošlo je vreme optužbi Evrope za sve nedaće drugih naroda. Zvuči ovo možda i oštro, ali je istina. Vreme je da se branimo. Mi nismo odgovorni što Haiti i posle 220 godina od samostalnog ukidanja ropstva i proglašavanja 1804. godine ove crne zemlje za nezavisnu živi i u 2024. godini u bedi i politič-
kom neredu. Francuska nije više odgovorna za nju i Mari Lepen nema obaveza da se posipa pepelom. I nijedan Francuz.
NATO JE I NAŠE PITANJE
Apsolutno je neupitna ekonomska moć 32. NATO države: ona je dvadeset puta veća od društvenog proizvoda Rusije. Već sama Francuska je ekonomski jača od Rusije, a ima i veći vojni budžet od nje. U 2024. godini je rešeno pitanje finansiranja NATO, i to već onda kada je u januaru, u Davosu, Mark Rute, tada premijer Holandije - a sada izabrani novi generalni sekretar Alijanse, kazao da je Tramp bio u pravu kada je pod pretnjom obustave vođstva SAD zatražio da zemlje ovog bloka moraju izdvojiti obećanih dva odsto od društvenog proizvoda u korist zajedničke kase. Amerika je do sada pokrivala 75 odsto troškova NATO, dok je američka ekonomija činila 50 odsto od ekonomija Alijanse. Nije sporno da američki farmer nije dužan da se više znoji u korist evropske bezbednosti od evropskog farmera, a da evropski investitori ne mogu sebično neisplaćeni novac u budžet NATO da koriste za proširivanje svojih poslovnih ambicija.
Do 9. jula ove godine, kada će u Vašingtonu krenuti samit NATO zemalja, biće poznata politička situacija u Francuskoj. Hoće li tada 75. godišnjica od osnivanja Alijanse biti proslavljena sa više optimizma ili sa brigom više, znaćemo veče-
Možda će Melanšon i Makron danas u drugom izbornom krugu da zaustave Lepen, ali oni nijesu objavili bolji antiimigrantski program od njenog. I to može voditi još većim socijalnim nedaćama Francuza. I može voditi obnovi njihovog ,,kosovskog mita“ da su hrabrog Karlovog viteza Rolana ubili u 8. vijeku na granici na Pirinejima muslimani - a ne Baski. Baski su u borbi savladali njegov bataljon, ali Francuska za to neće ni da čuje, islam je kriv za taj poraz. To je snaga kulta o islamskoj krivici koja može da se obnovi u 21. vijeku
ras. Zebnje postoje oko daljeg stava Pariza prema ratu u Ukrajini ukoliko Lepen uđe u Jelisejsku palatu. Ne izgleda da bi ona mogla daleko da ode. NATO alijansa je istorijski savez koji i jeste nastao zbog SSSR i njegove imperijalne politike u Evropi, Aziji i Africi. To se nastavilo pod Putinom. Naravno, ne zaboravljamo ni politiku Maove Kine. Mari Lepen to ne može da promeni, ali može da ublaži vojnu pomoć Ukrajini i svede je više na humanitani deo. U NATO je 30 evropskih država i samostalni izlazak Francuske u korist politike usamljenog vuka - što je učinio 1966. godine De Gol nije verovatan. Četrdeset i tri godine naknadno, predsednik Nikolas Sarkozi je 2009. godine vratio Francusku pod komandu NATO uz velike proteste socijalista, zatim glasnih delova degolista i baš onog političkog centra koji danas vodi Emanuel Makron. Oni su tada još uvek podržavali stav De Gola i bili protiv vraćanja u NATO. A sada oni, samo 15 godina posle, dižu larmu što navodno Lepen hoće da ponovi De Gola i izađe iz njega - jer sada oni neće! Melanšon i socijalisti ne znaju šta hoće, kao što nisu znali ni kako da izađu na kraj sa imigracijom. Mari Lepen izgleda nešto od toga zna. Ona bi verovatno smanjila vojnu pomoć Ukrajini - što mi ne podržavamo, ali bi zadržala komandu nad francuskim nuklearnim snagama van NA-
TO kako je to učinio i Sarkozi, i verovatno ne bi napustila konvencionalni deo vojnih snaga NATO. Ko bi joj napolju bio saveznik - Orban, Mađarska, Srbija?
Da nema NATO na Balkanu konfiguracija država po raspadu Jugoslavije ne bi izgledala kao danas. Pobedila bi Velika Srbija. Crna Gora možda ne bi sama izašla na kraj sa njom. Ovako, sa Crnom Gorom u NATO, pretnje njenoj nezavisnosti su manje. Neće pogrešiti ako ostane ujedinjena sa Evropom. •
KotorArt u ponedjeljak priređuje izložbu
djela Antuna Sbutege
PODGORICA - Međunarodni festival KotorArt, u okviru likovnog segmenta, organizuje izložbu pod nazivom „Magični svijet stripa“, autora Antuna Sbutege, koja će biti otvorena sjutra veče, u 21 sat, u Pomorskom muzeju u Kotoru.
Na izložbi će biti izloženo dvadesetak tabli stripa rađenih kombinovanom tehnikom - tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip. Radi se o tablama stripa na brojne teme: vestern, astronauti, gusari, srednjovjekovni vitezovi, bitka kod Lepanta, pomorske i vazdušne bitke Drugog svjetskog rata, kao i teme vezane za Boku: Bokeljska mornarica, vaterpolo, karneval, pobuna mornara u Boki 1918. godine itd. Izložene table stripa nijesu djelovi crtanih romana, već su ilustracije u tehnici stripa raznih tema koje su pobuđivale interesovanje i maštu autora, posebno u njegovom djetinjstvu, a
koje su i važan dio kolektivne memorije.
Strip je imao ubrzan razvoj u toku proteklih sto godina i danas predstavlja jedan od važnih oblika likovne umjetnosti (nazvan devetom umjetnošću; film je sedma, a fotografija osma umjetnost) i komunikacije.
- Pored prepoznatljivih Don Brankovih dana muzike, Festival dugo godina njeguje i vanmuzički sadržaj, te nudi književni, filozofski, pozorišni i likovni segment. Radujemo se što predsjednika Fondacije „Don Branko Sbutega“ dr Antuna Sbutegu možemo upoznati kroz njegov rad i kreativnost na više polja. Sjećamo se izuzetne noći „Dante 700“, gdje smo prisustvovali multimedijalnoj večeri posvećenoj stvaralaštvu Dantea kroz vizuru Antuna Sbutege, ali i prošlogodišnje izložbe slika. Ovog puta, pozivamo sve da zavirimo u njegov magični svijet stripa - istakli su iz PR službe Festivala. R. K.
Revija „Filmski snovi - gledaoci biraju“ u KIC-u
PODGORICA - Revija „Filmski snovi - gledaoci biraju“ biće održana od 8. do 10. jula, od 20 sati, u sali Dodest KIC-a ,,Budo Tomović“. Gledaoci, koji su već osmu godinu zaredom aktivni kreatori revije, anketarno su odabrali tri filma koji će biti prikazani: ,,Marvinova soba“, ,,Banditi“ i ,,Društvena mreža“. Ulaz je sve tri noći besplatan.
Prvog dana revije biće prikazan film „Marvinova soba“ reditelja Džerija Zaksa iz 1996. godine. Drama donosi priču o sestrama koje nakon 20 godina ponovo stupaju u kontakt, a glavne uloge tumače Leonardo Dikaprio, Meril Strip, Dajan Kiton i Robert de Niro. Ostvarenje nominovano za brojne nagrade među kojima je nominacija za Oskara koja je pripala Dajen Kiton u kategoriji najbolje glumice u glavnoj ulozi, ali i nominacija za Zlatni globus koju je Meril Strip dobila za sporednu ulogu.
Budvanskom premijerom predstave „Natpop Kojović“
Industrija razonode je u punom zamahu, raspojasana i besprizorna, a pozorište, film, književnost, slikarstvo, umjetnost uopšte jedino pribježište pred napadima banalnosti, agresije i poluistina svake vrste – rekla je Vida Ognjenović
BUDVA - Međunarodni festival Grad teatar Budva otvoren je u petak veče na Sceni između crkava budvanskom premijerom predstave „Natpop Kojović“, koprodukcije JU Grad teatar sa Gradskim pozorištem iz Podgorice.
Prije toga upriličena je svečana ceremonija otvaranja ovogodišnjeg festivala, koji se odvija pod motom „Mene često pohodi daleka budućnost da znaš“. Festival je ove godine otvorio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. On je izrazio zadovoljstvo što je u prilici da otvori festival koji decenijama unazad pruža kvalitetan presjek savremenih ostvarenja iz, prije svega, pozorišnog, a potom i likovnog, muzičkog i književnog stvaralaštva.
- Grad teatar je svojom umjetničkom produkcijom i koncepcijom čvrsto utemeljen u crnogorskoj kulturnoj sceni. Vjerujem da će i ovogodišnje izdanje festivala biti kvalitetna platforma za razmjenu ideja i stvaralaštva. Kultura predstavlja moćan alat za jačanje
društvene kohezije. Umjetnost nas povezuje i omogućuje da kroz različite forme stvaralačkih izraza sagledamo svijet iz drugačijih perspektiva. Zato državna kulturna politika na svim nivoima odlučivanja mora biti usredsređena na podsticanje savremene umjetničke produkcije i ulaganje u programske aktivnosti poput onih koje se upravo predstavljaju na Gradu teatru - poručio je Milatović, prenosi agencija CGnews.
ČETIRI PREMIJERE
Pozdravljajući publiku i goste, direktorica JU Grad teatar Milena Lubarda-Marojević je kazala da će ovogodišnje izdanje festivala trajati 53 dana. - Tokom festivala prikazaćemo vam 21 pozorišni naslov, od čega četiri premijere i osam muzičkih događaja. Na Trgu pjesnika družićemo se na 15 književnih večeri, a pripremamo i jednu važnu likovnu izložbu. Smatram da će ovi programi privući i pažnju međunarodne javnosti, a istovremeno ćemo govoriti i o nama i donositi neke lokalne pričekazala je Lubarda-Marojević.
Ona je izrazila nadu da će u skoroj budućnosti doći vrijeme kada će ovakve festivalske produkcije, muzičke i pozorišne događaje biti u prilici da pripremaju tokom cijele godine u Budvi u adekvatnom, novom, zatvorenom prostoru. U ime osnivača i glavnog pokrovitelja festivala Opštine Budva prisutne je pozdravila potpredsjednica Jasna Dokić - Od osnivanja festival predstavlja neizostavni dio bogate turističke ponude grada zahvaljujući kojem je Budva
postala prepoznatljiva kulturna destinacija u regionu, pa i šire, o čemu svjedoči činjenica da festival svake godine posjeti oko 15.000 ljudi - kazala je Dokić. Nakon svečanog otvaranja, publika je bila u prilici da odgleda budvansku premijeru predstave „Natpop Kojović“ u režiji Vide Ognjenović, koja se po narudžbi Grada teatra još jednom latila znamenitih istorijskih ličnosti grada Budve i napisala dramu po motivima književnog opusa i života budvanskog kanonika
Dio revije biće i akciona komedija „Banditi“ Berija Levinsona iz 2001. godine, o pljačkašima koji sanjaju da će nizom pljački ostvariti svoj san o penziji, koja će biti prikazana 9. jula. Pustošeći od Oregona do Kalifornije ostavljajući za sobom užasnute bankare, obojica pljačkaša zaljubljuju se istovremeno u svoju žrtvu. U filmu glume Brus Vilis, Bili Bob Torntono i Kejt Blanšet. Američka biografska drama „Društvena mreža“ (2010) planirana je za kraj revije. Film, koji će biti prikazan 10. jula, donosi studiju o samom nastanku i ranim danima Fejsbuka koji je osnovan 2004. godine. Ulogu osnivača najveće društvene internetske mreže Marka Zakerberga tumači Džesi Ajzenberg. Osvojio je tri Oskara za najbolji adaptirani scenario ( Aron Sorkin), najbolju originalnu muziku (Trent Reznor i Atikus Ros) i najbolju montažu (Kirk Bakster i Angus Vol). An. R.
PODGORICA - Konferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)“ biće održana 11. jula u „Book Caffeu“ u Podgorici (zgrada „Maksim“), u organizaciji Društva crnogorskih izdavača.
U prvom dijelu konferencije, u 18 sati, biće organizovana pro-
mocija zbornika ,,Književnost protiv rata“, koju je priredio dr Vladimir Vojinović, profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost i direktor izdavačke kuće „Fokalizator“, a u promociji će osim priređivača učestvovati književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis, književnik i kolumnista Balša Brković, književnik i profesor
Dragan Radulović i moderatorka Jelka Malović. Zbornik ,,Književnost protiv rata“ sačinjen je uz pomoć i saglasnosti porodica autora čiji su tekstovi zastupljeni u ovom izboru. U pogovoru publikacije, između ostaloga, zapisano je kako su književnici, svako na svoj način, reagovali odmah po izbijanju rata u bivšoj Jugoslaviji.
- Bivajući u izgnanstvu ili u domovini pod prijetnjama vlasti i pripadnika kriminalnih struktura, i time dodatno ugrožavajući sigurnost svoju i članova porodica, ti hrabri ljudi dižu glas protiv rata. Slavne su već pjesme Vitomira Vita Nikolića i Jevrema Brkovića, kojima se osuđuje varvarski napad na Dubrovnik i Konavle. I drugi književnici reaguju na razaranja širom Dalmacije, ali i Bosne i Hercegovine. Marko Vešović, štoviše, građanin je okupiranoga Sarajeva, u kome piše ,,Poljsku konjicu“ i prozne izvještaje kasnije objedinjene u knjizi ,,Smrt je majstor iz Srbije“. Husein Bašić već u avgustu 1995. godiKonferencija ,,Antiratni pokret
međunarodni festival Grad teatar
Antuna Kojovića. Grad teatar i ovim projektom nastavlja misiju njegovanja lokalne kulturne baštine, ali i istraživanja mogućnosti njene implementacije u savremene pozorišne forme.
- Antun Kojović je na briljantan način u svojim dnevnicima objašnjavao svoje doba, svoje savremenike, ali i susjedno okruženje i Evropu. Fascinantna je njegova obaviještenost i volja da bude u toku zbivanja u doba velikih promjena krajem osamnaestog vijeka. Za divljenje su
njegovi stavovi i promišljanja čija zrelost uveliko nadilazi njegovo doba. Čovjek koji se po svemu izdvajao iz sredine, a toliko joj je bio privržen – rekla je Ognjenović.
NAPAD BANALNOSTI
Ognjenović je dodala da iz priče o svestranoj ličnosti budvanskog plemića Antuna Kojovića učimo da čovjek našeg doba kao izumitelj sve više postaje rob svojih izuma, a sve manje humanista. - Industrija razonode je u punom zamahu, raspojasana i besprizorna, a pozorište, film, književnost, slikarstvo, umjetnost uopšte jedino pribježište pred napadima banalnosti, agresije i poluistina svake vrste – rekla je Ognjenović.
Pored Ognjenović, koja potpisuje tekst i režiju, autorski tim čine i Vladislava Kanington (Cunnington), scenografkinja, M arija Pupučevska , kostimografkinja, Damjan Jovičin, kompozitor i Sonja Vukićević, scenski pokret. U predstavi igraju: Nebojša Dugalić, Pavle Popović, Mišo Obradović, Pavle Ilić, Davor Dragojević , Danilo Čelebić, Vukan Pejović, Ognjen Sekulić, Branka Femić-Šćekić, Vanja Jovićević , Lara Dragović , Mina Mićović, Itana Dragojević, Anđela Radović Predstava je na programskom repertoaru i večeras na Sceni između crkava, sa početkom u 21 sat. A. Đ.
pokret u Crnoj Gori (1991-2001)“ biće održana 11. jula
ne zapisuje poemu o Srebrenici - zapisano je u pogovoru zbornika, u kojem je navedeno da su svojim ostvarenjima reagovali i književnici Sreten Asanović, Branko Banjević, Mladen Lompar, Milika Pavlović, Zuvdija Hodžić, Ljubomir Đurković, Jovan Nikolaidis, Sreten Perović, Momir M. Marković i drugi. Drugi dio konferencije počinje u 19.40 sati panelom ,,Dometi antiratnog pokreta u politici i kulturi“. Učestvovaće novinar Šeki Radončić, istoričar Filip Kuzman, građanski aktivista Dušan Pajović, dok će moderator biti istoričar Miloš Vukanović. Konferencija je dio projekta
„Crnogorska antiratna književnost“, koji se realizuje u sklopu programa „Podrška lokalnim organizacijama civilnog društva – inicijative tranzicione pravde i izgradnje povjerenja na Zapadnom Balkanu – REKOM mreža pomirenja“ koji sprovodi Fond za humanitarno pravo (Srbija), Fond za humanitarno pravo Kosovo (Kosovo), Udruženje za tranzicionu pravdu, pomirenje i sjećanje (BiH) Centar za demokratiju i tranzicionu pravdu (BiH), Centar za građansko obrazovanje (Crna Gora) i Institut za evropsku politiku (Sjeverna Makedonija), a finansira ga Evropska komisija. An. R.
PODGORICA - Knjiga
Božidara Šekularca je u veoma kratkom roku od publikovanja imala domaću i međunarodnu promociju, što je potvrda da ova tema izaziva pažnju kako šire, tako i stručne javnosti - rekao je predsjednik Matice crnogorske i urednik izdanja Ivan Jovović na promociji publikacije „Crnogorske vladarke, plemkinje i princeze“, koja je održana u Baru.
- Večerašnja promocija ima posebnu simboliku, s obzirom na to da se održava u autentičnom ambijentu kakav je Stari Bar, u kojem su živjele i vladale mnoge crnogorske vladarke i plemkinje tokom dukljansko-zetskog perioda crnogorske istorijeistakao je Jovović. On je podsjetio na činjenicu da zbog patrijarhalnog karaktera crnogorskog društva, žene, pa čak i one koje su pripadale visokim staležima su gotovo do savremenog doba bile sporedan činilac u društvenim procesima.
- Nažalost, o nekima osim spomena u rodoslovima nema drugih podataka u pisanim izvorima, a za dio njih usljed deficita arhivske građe gotovo da je teško napisati i najmanju leksikonsku odrednicu, što je jasan pokazatelj koliko je teško bilo izraditi ovako koherentnu studiju, imajući u vidu činjenicu da se istoriografija ne samo kod nas, već uopšte, dominantno bavila muškim polom, gdje su i znamenite ženske ličnosti, nekom inercijom, interpretirane na način da su stavljane na periferiju istorijskog značenja - rekao je Jovović. Prema njegovim riječima, tek posljednjih godina Crna Gora izražava dužno poštovanje prema vlastitim vladarkama i princezama podizanjem spomenika kraljici Jeleni Petrović Njegoš-Savoja i princezi Kseniji Petrović Njegoš, što je bitno ne samo za njegovanje kulture sjećanja, već i za promjenu percepcije o značaju socijalne istorije, takozvane ženske istorije u ukupnoj crnogorskoj istoriografiji.
- Pri čemu treba napomenuti da o princezama, knjeginjama i kraljicama iz ove dinastije postoji recentna literatura, ali, uprkos svemu, ostale su u sjeni svojih očeva ili muževa. Posebno kolektivno poglavlje, ali i pažnju zahtijeva iščitavanje biografija princeza vladarske kuće Crnojevića, u kojima je autor prikazao svu kompleksnost društvenih struktura crnogorskog srednjeg vijeka - rekao je Jovović. Istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović takođe je ukazala na zanemarivanje žena u „hiljadugodišnjem civilizacijskom hodogramu“. - Ovim djelom autor skida koprenu s tog značajnog segmenta crnogorske istorije, stavljajući u fokus ulogu žena u njenom ispisivanju. Bez obzira kojeg su porijekla, staleža, vjere, „to su žene koje su u određenim okolnostima bile vladarke ili savladarke, počev od prve crnogorske dinastije Vojislavljevića, preko Balšića, Crnojevića i Perovića... Od Kosare do Ksenije,
BIJELO POLJE - Festival ljudskih prava, koji u okviru istoimenog projekta organizuje NVO Ekvivalent, biće održan u ponedjeljak, 8. jula, u bjelopoljskom Centru za kulturu, sa početkom u 18 časova.
PR Anđela Miličić saopštila je za Pobjedu da festival ima za cilj podizanje svijesti javnosti o značaju poštovanja ljudskih prava osoba s invaliditetom.
- Ovaj festival ljudskih prava podrazumijeva organizovanje niza aktivnosti, a prevashodno izvođenje pozorišne predstave pod nazivom ,,Opet neki invalidi“. Glavni akteri u predstavi su osobe s invalidi-
tetom i bez invaliditeta. Planiran je i performans pod nazivom ,,Validni“, a muzičku numeru izvešće bend koji čine takođe osobe s invaliditetom i osobe bez invaliditetakazala je Miličić. Osim toga, kako je navela, završna aktivnost ovog festivala je predstavljanje seta fotografija osoba s invaliditetom
u situacijama kada nijesu mogle da pristupe ustanovama koje su od značaja prilikom svakodnevnog funkcionisanja. Tu se prvenstveno misli na ustanove, odnosno objekte koji su u javnoj upotrebi. Milačić je dodala da je cilj festivala da kroz predstavu prikažu kako se osobe s invaliditetom susreću sa različitim
autor je pokušao „da popuni prazninu u istoriografiji“. Na tom smjelom, zahtjevnom zadatku, poseban izazov je bila dokumentovana/ arhivska građa, odnosno njen nedostatak. Nadomjestili su je pisani izvori u vidu testamenata, memoara, spisa, pisama, izvještaja, zapisa i sl., kao i uporedne analize književnih uzora i modela – istakla je Miranović. Od prve crnogorske knjeginje – Kosare Vojislavljević, do potonje – Milene Petrović Njegoš, s početka i kraja crnogorskog dinastičkog puta, neodvojivo od njihovih ličnih sudbina i istorija, autor ispisuje društvenu, kulturnu i političku istoriju hiljadugodišnjeg trajanja i državotvornog puta i razvoja Crne Gore - istakla je Miranović. Na kraju promocije Božidar Šekularac je naglasio da je Bar umnogome centar crnogorske države, kulturni, politički i društveni, te nabrojao sve poveznice s knjigom kao što su Manastir Bogorodica Krajinska, mauzeolej Vladimira i Kosare, Prapratna župa u Mrkojevićima, a napomenuo je i da su Mihailo i Bodin, odnosno Jakvinta, u Baru imali su svoj povremeni dvor, pošto je najbliži Skadru. - U Baru je bila i Barska nadbiskupija, u kojoj je bilo i sjedište knjeginje Desislave koja je zajedno sa nadbiskupom Grgurom Barskim pred Nemanjinim osvajanjima morala pobjeći u Dubrovnik –rekao je Šekularac. Naglasio je da su se naročito dinastije Balšića i Crnojevića orođavale dominantno iz političkih potreba s okolnim albanskim srpskim i bosanskim feudalnim familijama. Ali ne samo s njima, nego i žena posljednjeg vladara iz dinastije Crnojevića Đurđa poticala je iz venecijanske patricijske familije. An. R.
preprekama u svakodnevnom životu, navodeći kao najčešće primjere u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, pa i kada je u pitanju samostalni život. Pokrovitelj festivala je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u saradnji sa Organizacijom slijepih za Bar i Ulcinj i Kulturnim centrom „Homer“. B. Č.
KOTOR - Kada je četrdeset šestogodišnji Milorad Radulović iz Nikšića, prije 20 godina, došao u Dom starih ,,Grabovac“ u Risnu nije ni slutio da će tu jednog dana sresti ljubav svog života i da će to biti četrdeset osmogodišnja Podgoričanka Maja Kumburović, koja je u Dom starih došla prije dvije godine. Upoznali su se na radno-okupacionoj terapiji, zaljubili se i započeli vezu koju su krunisali brakom 22. juna i pokazali svojim primjerom da je ljubav ,,valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog“. Nakon što su objelodanili svoju želju i namjeru, uprava JU Dom starih ,,Grabovac“ podržala je ovo dvoje mladih ljudi i sa zadovoljstvom im organizovala vjenčanje u poslovnom centru ,,Vukšić“ sa željom da mladencima prirede dan za pamćenje, a što je ujedno bio i svadbeni poklon mladencima. Maja i Milorad zavjetovali su se jedno drugom na vječnu ljubav u prisustvu svojih porodica, prijatelja, zaposlenih i gostiju na svečanosti, kojoj je prisustvovala i ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić u pratnji svojih saradnika. Svoj doprinos ovom danu dali su i Opština Kotor koja je mladence oslobodila plaćanja administrativne takse za sklapanje braka, zatim pekara „Šušić“ koja je besplatno napravila mladenačku tortu, a šminkerka Dragana Škobalj se pobrinula za mejkap mlade. Maju i Milorada smo posjetili u mini apratmanu na G-odjeljenju, gdje provode dane is-
SLIKE IZ ŽIVOTA: Milorad Radulović iz Nikšića i Podgoričanka Maja Kumburović vjenčali se u Domu za stare ,,Grabovac“
Upoznali su se na radno-okupacionoj terapiji, zaljubili se, započeli vezu koju su krunisali brakom 22. juna i pokazali svojim primjerom da je ljubav ,,valjda jedina stvar na svijetu koju ne treba objašnjavati ni tražiti joj razlog“
punjene mirom, ljubavlju i srećom. Na početku razgovora mladenci su se zahvalili upravi Doma starih i zaposle-
nima na savršenoj organizaciji vjenčanja, koja je, kako ističu, bila na izuzetnom nivou. - Sudbina je tako htjela da Mi-
lorada upoznam jednog dana na radno-okupacionoj terapiji. Nakon dvije godine ljubavne veze, odlučili smo da
ozvaničimo brakom našu ljubav - kaže sa osmijehom Maja.
- To je bio jedan period kada se Maja malo bila zatvorila u sebe,
Tragom naših natpisa...
KOLAŠIN - Dogovor je ispoštovan, riječ je održana, čeka se susret i naredne godine. Pobjeda je stigla na traženu adresu – Mariborske ceste 14, Sv. Trojica, Slovenska Gorica, Maribor... Štampano izdanje Pobjede našlo se u rukama osamdeset dvogodišnjeg Henrika Feko-
nje, koji je želio da pročita tekst o sebi i svom boravku u ,,maloj varoši“, objavljen u našem listu - ,,Kako je Henrik poslije 62 godine došao u Kolašin“. Henrik pripada ,,staroj školi“, kojoj je bliže čitanje štampanog izdanja, nego ono na portalu, jer bolje dočarava impresije na koje je toliko dugo
čekao. Ponovni susret sa Kolašinom, nakon 62 godine. Da podijeli prijateljima, da im pokaže „dokument“ o svom boravku u Crnoj Gori, jer papir je papir - čita se i osjeća u ruci... Henrik Fekonja je sa sinovima Smiljanom i Robertom boravio u Crnoj Gori, a glavni motiv i razlog bili su da posjete Kola-
nije bila mnogo komunikativna. Dopala mi se i poželio sam da je upoznam i da joj priđem. I tako, počeli smo da se družimo, provodimo vrijeme zajedno i eto - desilo se to nešto, zaigralo u stomaku, rodila se ljubav i u tom momentu sam znao da je to to - kaže Milorad. Oboje ističu da nakon dolaska u Dom starih, nijesu ni sanjali da se mogu zaljubiti, a da im udaja ili ženidba nije bila ni na kraj pameti.
- Međutim, život je igra i priča. I sve je moguće. Ljudi moraju da shvate da uvijek postoji šansa za sve, za ljubav, za život. Doći u dom starih, ne znači da je stao vaš život, a mi smo dokaz za to - zaključuje Maja Iv. K.
šin, gdje je davne 1962. godine služio JNA. Obišao je i kasarnu na Brezi, gdje je prije 62 godine bio pripadnik planinsko-brdske, pješadijske jedinice Jugoslovenske narodne armije... Ispunjen zadovoljstvom, pozitivnom energijom i željom za komunikacijom, upoznao se sa Kolašincima. Razmijenili su „priče“, piće, brojeve telefona. Dogovorili su se i da se vide narednog ljeta. Sve je to zabilježeno u tekstu, koji je Henrik Fekonja čitao u štampanom izdanju Pobjede, u svom domu u Sloveniji, Mariborske ceste 14.... D. DRAŠKOVIĆ
PODGORICA – Igor Marković sjutra će kao prvi saradnik španskog stručnjaka Davida Montesa odraditi premijerni trening sa Ženskim rukometnim klubom Rapidom.
Pred njim je izazov jer je u pitanju klub koji će u ovoj sezoni odigrati minimum pedesetak utakmica kroz razna domaća takmičenja i Ligu šampiona. Rapid je, inače, vicešampion Rumunije, a prošle sezone je bio pretposljednji u B grupi elitnog takmičenja. Za ovaj klub nastupa Milena Raičević, a u finišu sezone za kondicioni dio rada bila je zadužena Danica Delić
Nekada proslavljeni rukometaš, posljednje dvije godine predvodio je Rudar – filijalu Budućnosti, a ovog ljeta je sa juniorskom reprezentacijom Crne Gore učestvovao na Svjetskom prvenstvu.
– Prije svega sam zahvalan ljudima koji su uticali da se ostvari transfer. Prezadovoljan sam jer je ovo ogroman korak naprijed. Ljudi u klubu su srdačni i, iskre no, jedva čekam da sve krene. Uvijek me, još kao igrača, interesovao ovaj posao, privlačio me i otkad znam za sebe bilježio sam mnoge st-
vari koje su mi bile interesantne – istakao je Marković. Do puta za Bukurešt bio je u dnevnom kontaktu sa španskim trenerom.
– U redovnom smo kontaktu, siguran sam da će mi puno pomoći da se što prije uklopim u sistem. Pratio je i izdanja naše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu i dogovor je da sve napadačke ideje koje imam predočim. Raspoložen je za
Nijesu zaboravili povrijeđenog člana reprezentacije
to… Pričali smo i o igrama Rapida iz prošle godine, kazao mi je da nekim stvarima nije bio zadovoljan. Već smo počeli da analiziramo Bitighajm koji je naš prvi rival u Ligi šampiona. Imam utisak kao da smo dugo vremena radili zajedno. Kada je stigla ponuda od rumunske ekipe, Markoviću su u ušima bile rečenice koje mu je Milena izgovorila nakon što je drugi dio sezone
nastupala za Rapid. – Istina je da mi je Milenina rečenica ostala urezana – navijači Rapida su najveća armija u Evropi. Prvo me ovo privuklo. A onda i same ambicije da se prođe grupa u Ligi šampiona i da se uzdrma i postane veći konkurent neprikosnovenom Bukureštu.
Novi klub Markovića će u rad krenuti bez šest prvotimki koje će sa svojim reprezentacijama na-
stupati na Olimpijskim igrama. – Priključiće se četiri mlade igračice, ali ćemo bez šest djevojaka početi pripreme. Što je mali problem za uigravanje. U početku ćemo trenirati kod kuće, a onda su planirane prijateljske utakmice. Čeka nas S uperkup Rumunije, a liga počinje 1. septembra.
Gile se vratio i u blisku prošlost. Ponosan i srećan što je, kako kaže, trenirao veliku i snažnu
grupu ljudskih gromada kroz klub i reprezentaciju.
– Iskreno da vam kažem, ako bih mogao da biram, u Rapid bih sa sobom poveo dvije igračice, jer sam siguran da bi rasle i napredovale u velikom klubu. Nedostajaće mi vrijeme koje sam provodio sa igračicama. Nedostajaće mi naša sloga i nije mi teško da ponovim da sam radio sa najboljom grupom djevojaka. Prije svega, sa pravim ljudima. Kroz ove godine je razvijeno veliko prijateljstvo, a ko zna, možda ćemo se jednog dana ponovo sresti u A reprezentaciji.
Porodica Marković će ostati na Cetinju, Gile kaže da djevojčice kreću u školu, a da će i pored zgusnutog programa biti vremena da se familija u Bukureštu što češće okuplja. – Biće teško sve uklopiti zbog obaveza na više frontova, ali dolaziću i ja kući. Olakšavajuća okolnost za našeg mladog stručnjaka je ta što je u klubu, a što je posebno istakao, Milena Raičević. - Trener ima izuzetno mišljenje o Mileni. Cijeni je i vidim da će je u ovoj sezoni više koristiti u oba pravca. Mika je i kao čovjek i kao igrač veličina. Za mene je kao član familije - istakao je Marković. A. MARKOVIĆ
Milosavljeviću
PODGORICA – Predsjednik Odbojkaškog saveza Crne Gore Nikola Kažić i njegov saigrač iz kadetske reprezentacije i jedan od najboljih igrača Balkanskog prvenstva, Vuk Stanojević, posjetili su danas Filipa Milosavljevića, člana kadetske reprezentacije, koji nije putovao na Balkansko prvenstvo, jer se dan prije odlaska
FORMULA 1: VN
Velike Britanije
povrijedio na treningu. Stanojević i saigrači odigrali su meč u Tirani i osvojili srebrnu medalju na Balkanskom prvenstvu, ali pritom nijesu zaboravili druga i saigrača Milosavljevića, pa su mu iz Tirane donijeli medalju, koju su mu danas u Budvi, u njegovom domu, zajedno uručili predsjednik Kažić i Stanojević.
– Ovaj potez njegovih saigrača, zajedno sa predsjednikom Kažićem, govori koliko je jak timski duh i sjajna atmosfera u našoj kadetskoj ekipi, što je važan preduslov za ostvari-
vanje dobrih rezultata, a srebrna medalja na Balkanskom prvenstvu koju su juče osvojili naši momci još je jedna potvrda navedenog – navodi se u saopštenju OSCG. R. A.
Tur de Frans ima miljenika Girmaju
PODGORICA – Biciklista iz Eritreje Binijam Girmaj stigao je do druge etapne pobjede na čuvenoj biciklističkoj trci Tur de Frans. Nekoliko dana ranije bio je pobjednik treće etape, a juče je slavio u osmoj u kojoj je bio najbolji u sprintu! – Nevjerovatno je da sam dva puta slavio. Ponosan sam. San sam ostvario i nadam se da ću u ovom tempu ostati do Nice
– kazao je Girmaj. Eritrejac je vlasnik zelene majice sa 216 poena u sprintu, prate ga Jasper Filipsen sa 128 i Jonas Abrahamsen sa 107... Slovenac Tadej Pogačar i dalje je vlasnik žute majice – ima prednost od 33 sekunde u generalnom plasmanu u odnosu na Remka Evenepula iz Belgije. Naredna brdska etapa duga je 199 kilometara i voziće se danas. R. A.
Španac preletio konkurenciju u devetoj Moto GP sprint trci
PODGORICA – Džordž Rasel startovaće sa pol pozicije na Velikoj nagradi Velike Britanije. Vozač Mercedesa je na stazi „Silverstoun“ stigao do treće pol pozicije u karijeri, a iza sebe je
ostavio kolegu Luisa Hamiltona i Landa Norisa u Meklarenu. Četvrto vrijeme ostvario je šampion Maks Ferstapen , do pete pozicije je došao Oskar Pjastri, a među deset su završili Niko Hulkenberg, Karlos
Sains, Lens Strol, Aleks Albon i Fernando Alonso Britanac je sedmicu ranije slavio u Austriji, a juče je utisak bio da će Noris na stazi koja je bila natopljena vodom u kvalifikacijama doći do trona.
PODGORICA – Horhe Martin trijumfovao je u sprint trci na Velikoj nagradi Njemačke. Vozač Pramak Dukatija je u devetoj trci ovogodišnjeg Moto GP šampionata bio ubjedljiv, kao i prošle sezone kada je
bio najbolji u glavnoj trci. Najbliži pobjedniku bio je Migel Oliveira sa prvim podijumom u karijeri, a na trećem mjestu je završio Frančesko Banjaja na Dukatiju.
Na „Sahsenringu“ Španac je, praktično, riješio trku u ranoj fazi iako je nakon manje greške dozvolio da ga preteknu aktuelni šampion i Portugalac. Već u drugom krugu je vratio startnu poziciju i prednost do kraja uvećavao.
Više uzbuđenja je bilo oko pozicije šest gdje je Mark Markes za tri stotinke bio brži od Maverika Vinjalesa Na čelu generalnog plasmana je Martin sa 212 bodova, Banjaja ima 15 manje, dok je stariji Markes treći (146). R. A.
Njemačke ljut zbog nedosuđenog penala protiv
Njemačka je završila nastup na Evropskom prvenstvu porazom od Španije nakon produžetaka (2:1), a meč je obilježila i kontroverzna situacija u 106. minutu. Fudbaler ,,elfa“ Džamal Musijala je šutirao, a lopta pogodi-
la u ruku igrača Španije Marka Kukurelju. Engleski sudija Entoni Tejlor nije pokazao na penal, a nijesu se oglasili ni iz VAR sobe.
- Ako lopta ide jasno prema golu i španski fudbaler je zaustavi rukom, nije važno radi li to namjerno ili ne. To je zapravo najmanje važno. U pitanju je čisti penal. Onaj koji smo dobili protiv Danske je bio manje penal nego ova situacija – ljut je bio selektor Njemačke Julijan Nagelsman
Kraj takmičenja za sjajnog vezistu
- Ne razumijem kako se ovo
događa kad imate priliku da pogledate snimak 48.000 puta. Ne znam koje je pravilo primijenjeno pri odluci da nije penal, ali se pitam vođen logikom. Ne znam kada je ruka u prirodnom položaju, a kada ne – rekao je Nagelsman. Ne. K.
Legende engleskog fudbala iznijele prijedlog nakon mečeva na Evropskom prvenstvu
Za Pedrija je Evropsko prvenstvo završeno, potvrdio je Fudbalski savez Španije.
Vezista Barselone je povrijedio lijevo koljeno tokom četvrtfinala sa Njemačkom i ne može da nastupi u ostatku takmičenja. Španija će u polufinalu igrati sa Francuskom.
- Ljekarski pregledi su potvrdili da Pedri Gonsales pati od unutrašnjeg bočnog uganuća lijevog koljena stepena 2 - na-
vodi se u saopštenju.
Pedri je u meču protiv Njemačke morao da napusti igru već u osmom minutu poslije oštrog starta Tonija Krosa Kros, koji je odigrao posljednji meč u karijeri, izvinio se mladom asu.
- Nije mi bila namjera da te povrijedim. Želim ti brz oporavak i sve najbolje u budućnosti. Ti si sjajan igrač – napisao je Kros u poruci na društvenim mrežama.
Dobar prijedlog legendi engleskog fudbala – Gari Lineker i Rio Ferdinand smatraju da produžetke treba ukinuti.
- Priznajem da ovih dana ispitujem smisao produžetaka.
Kraj je nevjerovatno naporne sezone, a on njih se traži da igraju jako mnogo mečeva. To je razlog što igrači na turniru djeluju tako umorno. Možda bi moglo nešto da im se da zauzvrat kada se već traži da igraju tako mnogo. Recimo da
se ukinu produžeci jer ionako svi žele da gledaju penale – rekao je Lineker. Sa njim je saglasan Ferdinand. - Doći će do tačke pucanja. Igrači će se raspasti. Budemo li smišljali nova takmičenja i nove mečeve, neće izdržati. To nije pošteno prema njima, mora da se pronađe način da se smanji minutaža. Umjesto produžetaka trebalo bi odmah pristupiti izvođenju penala – zaključio je Ferdinand. Ne. K.
Holandija je u polufinalu velikog takmičenja prvi put poslije 10 godina i Mundijala u Brazilu – fudbaleri
Ronalda Kumana zakazali su polufinale Evropskog prvenstva s Engleskom nakon što su poslije preokreta pobijedili Tursku (2:1). ,,Lale“ su zasluženo stigle do polufinala, ali lako je mogao da se dogodi nastavak turske bajke. Rival Crne Gore u predstojećoj Ligi nacija pokazao je da nije slučajno u četvrtfinalu, dao je srce, dušu, sve što je mogao za prolaz, ali je presudila individualna klasa i ,,duža klupa“ Kumanovog tima – srčanim Turcima ponestalo je energije u posljednjih 20 minuta.
Ekipa VinćencaMontele na startu je bila pod pritiskom Holanđana, a onda se oslobodila i povela u 35. minutu.
SametAkajdin je glavom na novu asistenciju ArdeGulera zakucao loptu u mrežu Ferbrugena, koji je vjerovatno mogao bolje da interveniše. Istakli su se turski defanzivci na ovom Euru i pred protivničkim golom – u osmini finala protiv Turske junak je bio Merih Demiral, koji sinoć nije igrao zbog suspenzije jer je pokazivao simbol ekstremističke organizacije.
Ferbrugen se iskupio i u 56. minutu spasio Holandiju –krajnjim naporom je dotakao loptu kod šuta Gulera iz slobodnog udarca, na kraju je okrznula i stativu. Čuvar mreže Brajtona je odbranio i udarac Jildiza iz do-
Engleska gubila, pa u penal seriji eliminisala Švajcarsku
Kada je Bril Embolo u 75. minutu donio prednost Švajcarskoj, izgledalo je da će 100. meč Gareta Sautgejta na klupi Engleske biti i njegov oproštajni, a da će se snovi selekcije ,,tri lava“ o osvajanju trofeja pretvoriti u košmaran ishod – eliminaciju već u četvrtfinalu Evropskog prvenstva.
Iako još jednom nije oduševila, iako je još jednom u regularnom toku bila bliža eliminaciji nego prolazu, a imala je sreće i u produžecima, Engleska je pronašla slamku spasa i na kraju –put do pobjede.
U četvrtfinalu Eura, nakon 1:1 nakon 120 minuta, pobijeđena je Švajcarska u penal seriji (5:3). Junak Engleza bio je Džordan Pikford, a tragičar Švajcaraca ManuelAkandži, čiji je šut odbranjen u prvoj seriji.
Za Englesku su pogađali Palmer, Belingem, Saka, Toni i Aleksander-Arnold, za Švajcarsku su bili precizni Šer, Đaćiri i Amduni
- Radili smo mnogo na tome. Pobijedili smo u tri od četiri dosadašnje penal serije – rekao je Sautgejt.
Jedina u kojoj nijesu slavili bila je u finalu prethodnog Eura protiv Italije, koju je upravo Švajcarska u osmini finala iz
Njemačke poslala kući.
Holandija 2
Olimpijski stadion
I Englezi su osjetili koliko je tim Murata Jakin kompaktan, uigran, ozbiljan, s tim da je prvo poluvrijeme meča u Diseldorfu bilo nezanimljivo na obje strane. Prvi šut u okvir gola upućen je u 51. minutu, kada je nakon dobrog poteza Frojlera neprecizan bio Embolo Napadač ,,sajdžija“ loše je reagovao i šest minuta kasnije, da bi Jakinov tim do zasluženog vođstva ipak stigao u 75.
Pikford odbranio prvi, Aleksander-Arnold realizovao posljednji penal
Sudija: Klemon Turpan (Francuska)
Golovi: 0:1 Akajdin u 35, 1:1 De Fraj u 70, 2:1 Muldur (ag) u 76. Žuti kartoni: Simons, Ake, Van Dajk, Veghorst (Holandija), Tosun (Turska) Crveni karton: Bertug Jildirim (Turska) u 90+6. minutu
Holandija Turska 1 Turska 10
Ferbrugen
Damfris De Fraj Van Dajk
Ake (od 73. Fan der Fen)
Simons (od 87. Zirkze) Shouten
Rejnders (od 73. Ferman) Bergvajn (od 46. Veghorst) Gakpo
Depaj (od 87. Frimpong)
Gunok Ajhan (od 89. Kiličsoj) Akajdin (od 82. Tosun) Bardakdži Muldur (od 82. Čelik) Kadiolu Čalhanolu Ozdžan (od 77. Jokuslu) Jilmaz Jildiz (od 77. Akturkolu) Guler
bre pozicije, da bi izjednačenje stiglo u 70. Depaj je centrirao, a Stefan De Fraj sa desetak metara glavom zakucao loptu u mrežu.
Turci su ,,slomljeni“ šest minuta poslije izjednačenja - Gakpo je srećno na asistenciju Damfrisa zatresao mrežu Turske, kasnije je pogodak upisan kao autogol MertaMuldura Holanđani su se branili do kraja, spašavali mrežu nogama i grudima, ponovo je na visini zadatka bio Ferbrugen... Ne.K.
Fabijan Šer je ubacio loptu u kazneni prostor do DanaEndoja, koji je proslijedio u peterac, a Embolo iz trećeg pokušaja zatresao mrežu.
Samo pet minuta trebalo je ,,gordom Albionu“ da izjednači – BakajoSaka je pokazao klasu i sa 17 metara pogodio suprotni ugao.
- Raditi sa njim je san, fantastičan je momak, izuzetan profesionalac, zabavno je biti u njegovoj blizini. Radi sjajan posao sa i bez lopte – kazao je Sautgejt. U produžecima su prvi zaprijetili Englezi preko Rajsa, ali su veće šanse imali Švajcarci –u strijelce je mogao da se upiše Vidmer, Šaćiri je iz kornera pogodio stativu, a potom su Zuber i ponovo Vidmer bili neprecizni.
Engleska je i to izdržala i u penalima bila perfektna.
- Ovo je vjerovatno naše najbolje izdanje na turniru. Mnogo
sam ponosan na momke. Ono što ne možete uvijek izmjeriti i vidjeti je karakter i mentalitet i to smo ponovo pokazali u penal seriji. Igrači sa klupe su ušli i preuzeli odgovornost kod penala, pod takvim pritiskom je vrlo posebna stvar – izjavio je Džud Belingem, prva zvijezda Engleske.
- Nadamo se da ćemo u sljedećoj utakmici pobijediti u 90 minuta, ali ako je ovo ono što je potrebno, uradićemo sve da ponovo budemo uspješni – naveo je Bukajo Saka, jedan od heroja ,,gordog Albiona“. N. KOSTIĆ
Pikford
Voker
Stouns Konsa (od
Tripije (od
Eze) Mejnu (od
Uspješan nastup crnogorskog džudiste na Evropa openu
PODGORICA – Crnogorski
džudista Jusuf Nurković sa srebrnom medaljom završio je nastup na Evropa openu u Talinu.
Nurković je u finalnom meču kategorije do 66 kilograma poražen od Francuza Romarika Vind-Jam Budea. Član rožajskog Ibra do finala došao je nakon tri trijumfa.Eliminisao je Njemca Patrika Vizera, Britanca Finlija Alena i Kipranina Georgiosa Balarjišvilija
Na pobjedničkom postolju, osim Budea i Nurkovića, našli su se i bronzani Britanac Majkl Fraje i VadimČernov iz Ukrajine.
Na Evropa openu u Talinu nastupa 220 takmičara iz 25 država. R. P.
Kolašin domaćin
Memorijala „Milinko Mišo Janković“
PODGORICA – Najbolji crnogorski automobilisti i sportski vozači iz regiona voziće danas treću brdsku auto-trku.
Na stazi dužine dva kilometra i 600 metara, od donjeg do gornjeg skijališta, odnosno, od Jezerina do Vranjaka, 60 sportskih vozača nadmetaće se za šampionat Crne Gore i Kup Kolašina. Biće to treće takmičenje u domaćoj sezoni, nakon trka u Šavniku i Kotoru.
Predsjednik Auto-moto sportskog kluba Gorštak Marko Janković kazao je da je staza maksimalno spremna i da je uvjeren da će kolašinski klub biti uspješan organizator. – Očekujemo zanimljivo takmičenje, a zadovoljni smo i kada je u pitanju prijava vozača, jer ćemo ugostiti 60 automobilista - rekao je Janković. Međunarodna brdska auto-trka u Kolašinu nosi naziv Memorijal „Milinko Mišo Janković“, u znak sjećanja na bivšeg automobilistu i sportskog funkcionera iz grada podno Bjelasice.
Nakon dvije trke u šampionatu Crne Gore u ekipnom plasmanu u vođstvu su automobilisti pljevaljskog AMSK AP Sport, ispred takmičara Kotora, Crmnice i sportskih vozača kluba Podi iz Herceg Novog. Voze se dvije bodovne trke, a prva će startovati u 11 časova. R. P.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u četvrt nalu SP za uzrast do 18 godina
Crna Gora 11 Turska 8
Buenos Ajres - Gradski baze. Gledalaca: 100. Sudije: Kavčić (Slovenija) i Garcia (Venecuela). Rezultat po četvrtinama: 2:2, 3:3, 3:1, 3:2. CRNA GORA: Vukašinović (dvije odbrane), M. Pejović (tri odbrane), Matijašević 1, Milinić, Roganović, Stupar 1, Janović 2, Petrović 1, Perov
1, Gojković 2, D. Pejović, Samardžić 2, Bošković 1.
TURSKA: Ibečeren (šest odbrana), Ozten, Karabulut, Bokus, Tufek, Duraklioglu, Kaliskan, Nipoglu 3, Nuraj 1, Ajaksiz 2, Erdag 1, Alpman 1, Jener. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u četvrtfinale Svjetskog prvenstva za igrače do 18 godina. Mladi igrači su u prvom meču nokaut faze pobijedili Tursku 11:8 (2:2, 3:3, 3:1, 3:2), pa će se u borbi za polufi-
Sutjeska nastavlja da vraća nekadašnje igrače
PODGORICA – Doskorašnji fudbaler Mladosti Aleksandar Vlahović novi je fudbaler Sutjeske, a ugovor je potpisan na dvije godine.
Vlahoviću će ovo biti povratak plavom dresu u kojem je pro-
šao sve mlađe kategorije, a za prvi tim je debitovao u sezoni 2020/2021. Za seniorski pogon upisao je 50 nastupa i pritom osvojio titulu prvaka Crne Gore i Kup. Na taj način Sutjeska je nastavila da vraća svoje bivše igrače, jer je od deset pojačanja čak petorica već bila u ovom klubu. Prije Vlahovića u Sutjesku su stigli Nikola Janjić, Nikola Jovićević, Nemanja Đurović, Jovan Mirković, Dragan Miranović, Jovan Vujović, Petar Vukčević, Vojislav Jokić i Ivan Vukčević R. P.
nale sastati sa Hrvatskom u poneđeljak od 1.30 sati. Izabranici trenera Miodraga Mirovića su imali dosta problema sa turskom selekcijom u prve dvije četvrtine, ali su nakon 5:5 serijom 3:0 u trećoj četvrtini praktično riješili pitanje pobjednika.
Naša reprezentacija je u grupnoj fazi pobijedila SAD 13:11, a doživjela poraze u mečevima sa Mađarskom (10:9) i Srbijom (nakon peteraca 18:16). A. M.
ŠABAC - Gradski bazen. Sudije: Aleksandresku i Margeta Rezultat po četvrtinama: 3:1, 2:3, , 5:5, 4:5.
CRNA GORA: Lazović, Mršić 1, Perković 2, Averka 1, Mačić 1, Popadić 1, Vidović 1, Đurđić 5, Vujović, Spaić, Matković 2, V. Radović, Andrić, Đ. Radović 4. SRBIJA: Filipović, Mandić 3, Martinović, Ranđelović, Ćuk 5, Dedović 1, Drašović 1, N. Jakšić 4, P. Jakšić, Ubović 2, Lazić, Rašović, Rističević, Radulovič 1.
„Ajkule“ su odlično plivale i pogađale onako kako se to očekuje od njih i to u derbiju sa Srbijom u pretposljednjem meču
turnira u Šapcu. Nakon poraza od Australije (13:11) u prijepodnevnom terminu reprezentativci Crne Gore su nakon peteraca (regularni dio završen 14:14) savladali Srbiju 18:17, a golgeterski su prednjačili Bogdan Đurđić sa pet pogodaka i ljevoruki Đuro Radović (četiri gola).
U penal ruletu naši momci su bili bez geške (pogađali su Đurđić, Vidović, Mršić i Perković), a za domaćina su bili neprecizni u prvoj i posljednjoj seriji Nikola Jakšić i Mandić Izabranici selektora Vladimira Gojkovića vodili su 4:1, zatim 5:2, ali je domaćin nakon odmora bio raspoloženiji, a gol za penale postigao je Đurđić na dvije sekunde prije kraja. U posljednjem meču turnira ,,ajkule“ će danas (17.15) igrati sa Francuskom. A. M.
Odbrambeni tandem Sutjeske zajedno u novom klubu
Simić i Babić potpisali za Lijepaju
PODGORICA – Štoperski tandem Sutjeske odlazi u Letoniju – Marko Simić i Anto Babić potpisali su za Lijepaju.
U pitanju je tim koji je trenutno, nakon 21 kola, posljednjeplasirani u elitnom rangu Letonije, pa se očekuje da Simić i Babić doprinesu što boljim rezultatima.
Marko Simić, iskusni defanzivac i nekadašnji reprezentativac Crne Gore, prošle godine osvojio je titulu sa ekipom Budućnosti, a zatim stavio paraf na ugovor sa ekipom Sutjeske iz Nikšića. Simić iza sebe ima bogatu klupsku i reprezentativnu karijeru, a zanimljivo je da je prije Budućnosti igrao baš za Lijepaju. Igrao je, takođe, za Jagodinu, Bate Borisov, Kajserispor, Hapoel Tel Aviv, Rostov, Pakhtakor.
Dres sa državnim grbom Crne Gore nosio je gotovo deset godina. Za reprezentaciju je debitovao u remiju protiv Bjelorusije 2013. godine, posljednji
meč odigrao protiv Turske pod Goricom 2021. Za državni tim je odigrao 50 utakmica i postigao dva gola. Anto Babić ponikao je kraj Bistrice, a onda je došao u Grbalj, gdje je skrenuo pažnju na se-
be i stigao do dresa Budućnosti. Uslijedio je povratak kraj Bistrice, a sada i prvo internacionalno iskustvo. Minule sezone odigrao je 29 utakmica za Sutjesku, na 28 je bio starter, a postigao je četiri gola. R. P.
Trener Budućnost Volija Andrej Žakelj za Pobjedu komentariše žrijeb za Evrokup i dosadašnji prelazni rok
PODGORICA – Nakon što je objavljen raspored i kalendar ABA lige, košarkaši Budućnost Volija su saznali i imena rivala u Evrokupu za narednu sezonu.
Podgoričani će igrati u grupi A sa Hapoel Tel Avivom, Gran Kanarijom, Huventudom, Ulmom, Trentom, Bešiktašem, Bahčešehirom, BC Vulvsima i Treflom iz Sopota.
Još prije žrijeba se znalo da će se Dejan Radonjić, bivši igrač i trener „plavih“, vratiti u „Moraču“ sa svojim Bahčešehirom, zajednom sa reprezentativcem Markom Simonovićem, a da će rival iz Turske biti i i istanbulski Bešiktaš, kojeg vodi srpski trener Dušan Alimpijević i za koji igra nekadašnji crnogorski reprezentativac Derik Nidam, bivši plej Mornara. Znalo se i da će rivali biti stari znanci Podgoričana – italijanski Trento i njemački Ulm, te da će prvi put u Podgorici gostovati Vulvsi, mladi litvanski klub koji postoji tek dvije godine i koji predvodi nekadašnji reprezentativac Litvanije Rimantis Kaukenas. Žrijebom su u grupu Podgoričana stigli i „crna beštija“ Gran Kanarija (skor 10-2 u korist španskog tima), Huventud, Hapoel Tel Aviv, te poljski Trefl iz Sopota, novajlija u Evrokupu, na čijoj klupi sjedi nekadašnji hrvatski reprezentativac Žan Tabak – Mislim da je Evrokup mnogo jači nego prošle sezone. Neki timovi će srčano da idu na plasman u Evroligu, imaju velika očekivanja i ambicije. Ali, i mi, kao i uvijek, imamo ambicije. Mislim da su grupe jednako teške i jake, svi protivnici su, više-manje, odlične ekipe, a neke su mnogo jače nego prošle sezone. Čeka nas, sigurno, težak zadatak, ali imamo ciljeve i računice i jedva čekamo da počne takmičenje – kaže za Pobjedu Andrej Žakelj, trener „plavih“. Budućnost je prošle godine najavljivala pohod do polufinala, ali na kraju nije uspjela ni plejof da izbori, jer je bila sedma u grupi. Zato će u novu evropsku sezonu ući opreznije sa najavama. Grupna faza Evrokupa počinje 24. septembra i trajaće do 4. februara. Po dvije prvoplasirane ekipe iz dvije grupe direktno će u četvrtfinale, dok će timovi koji zauzmu od 3. do 6. mjesta igrati osminu finala. – Ja mislim da treba da idemo korak po korak. Puno je faktora koji mogu da poremete plano-
od domaćih igrača nije otpisan
Ugovori su istekli i domaćim igračima, kapitenu Petru Popoviću, Vladimiru Mihailoviću i Aleksi Iliću – Razgovaramo sa svima. Nijesmo otpisali nijednog domaćeg igrača. A ko će da ostane sa nama, to ćemo da vidimo – zagonetan je ostao Andrej Žakelj
ve, sezonu, igru, ali ne želim o tome da razmišljam. Moramo da brinemo o sebi. Ponavljam, mislim da je ove sezone teže napraviti neki rezultat nego što je bilo prošle. Međutim, to ne znači da ćemo da odustanemo ili da ne želimo, naprotiv. Želimo da pokažemo da smo jedan od boljih timova u Evrokupu, da ćemo se truditi da opet igramo lijepu i dobru košarku. Naravno, prvi cilj je da prođemo grupu, a onda idemo dalje – dodaje Žakelj. Na pitanje ko su favoriti u novoj sezoni Evrokupa, slovenački stručnjak je odgovorio: – I po budžetu i timu koji ima, mislim da je Valensija prvi favorit takmičenja. Koliko znam, Hapoel Tel Aviv i Hapoel Jerusalim imaju veće budžete, ciljaju plasman u Evroligu. Bešiktaš je napravio baš jak tim, a i Bahčešehir ima visoke ambicije i veliki budžet. Što se naš tiče, probaćemo da doguramo što dalje, da prvo u grupi budemo što bolje plasirani, a onda ćemo da vidimo za dalje. Teško je sad nešto prognozirati, pošto
ni naš, niti ostali timovi nijesu kompletirani.
U dosadašnjem toku prelaznog roka, Budućnost je produžila ugovore sa oba plejmejkera, Mekinlijem Rajtom i Jogijem Ferelom, te sa sjajnim šuterom Flečerom Megijem. – Mislim da je klub napravio dobar posao što je tokom prošle sezone počeo da razgovara sa nekim igračima za koje smo smatrali da su dobri za nas i da treba da se radi na tome da se produži saradnja. Klub je baš dobro reagovao, što je rezultiralo produženjem ugovora sa Ferelom i Rajtom, jer smo željeli da ih zadržimo.
Budućnost je za sada dovela novopečenog crnogorskog reprezentativca, mladog Đorđija Jovanovića, a stigao je i američki bek-šuter Rašid Sulejmon – Htjeli smo da se pojačamo na poziciji „dva“ i uspjeli smo u tome, jer nam je Sulejmon bio prvi izbor. Doveli smo i Jovanovića, domaćeg igrača mlađe generacije koji će dobiti priliku da pokaže svoje
Mlada ženska košarkaška reprezentacija doživjela težak poraz na otvaranju EP
Španija 84
Crna Gora 19
KLEIPEDA – Dvorana: Sviturio arena. Sudije: Straub, Perciavale, Zror. Rezultat po četvrtinama: 25:2, 8:5, 26:5, 25:6. ŠPANIJA: Avelaneda 7, Buenavida 10, Brito 7, Florez 6, Eskribano 3, Fam 12, Manosa 2, Moro 15, Galindo, Bozano 4, Valero 9, Fernandez 9. CRNA GORA: Vučinić 4, Bigović, Savković, Baošić 7, Milošević, L. Vukčević 2, Bulajić 2, Radević 2, Radnjić, N. Vukčević 2, Marinković, Šćepanović. Mlada ženska reprezentacija porazom je počela nastup na Evropskom prvenstvu u Litvaniji - Crna Gora je poražena od Španije (84:19).
Košarkaši
Budućnost Volija će pripreme da počnu oko 10. avgusta, zavisno od toga da li će se ove sezone igrati ABA Superkup iako je vjerovatnije da neće
kvalitete. Posao oko sklapanja rostera nije završen, ali to što smo uradili smo napravili dosta brzo i dobro. Pod ugovorom su Andrija Slavković, Đorđije Jovanović i Nikola Tanasković, realno je da ostane i Kenan Kamenjaš (on je pod ugovorom sa SC Derbijem). Sigurno su otišli Brendon Pol , Alerik Frimen, Marko Jagodić Kuridža i Marvin Džons – Tražimo „četvorku“ i „peticu“, dakle, još dva-tri igrača. Razgovaramo i sa domaćim igračima, vidjećemo kako će sve to na kraju da bude. Ostaje još uvijek dilema oko Joana Makundua, atraktivnog francuskog krilnog centra. – Makundu ima ugovor sa Monakom, on ostaje jedna od opcija. Da li će to moći da se realizuje, to ćemo da vidimo narednih dana ili nedjelja, jer to, više-manje, zavisi od njegovog ugovora sa Monakom, a mi imamo i neke druge opcije, tako da će u narednom periodu biti još akcija na tom polju – zaključio je Žakelj. S. JONČIĆ
Sam početak meča odredio je tok i nagovijestio da će to biti duel u jednom smjeru. Španija je utakmicu otvorila serijom 19:0, a Crna Gora preko Marije Baošić postigla prve poene tek
Grupa B
na 2,23 prije kraja prve dionice. Loše izdanje u prvoj četvrtini donijelo je već tada ogromnih 25:2, dok je u 18. minutu bilo 33:2. Na 2,32 prije kraja prvog poluvremena Crna Gora je postigla prvu trojku (ponovo poeni Baošić), a drugi period donio je nevjerovatno malo poena (8:5), tako da je Španija na poluvremenu imala vođstvo 33:7, pa je u nastavku sve bilo stvar rutine. Ono što se gledalo u prvih 20 minuta viđeno je i u nastavku –velika razlika u kvalitetu, totalna dominacija Španije, početničke greške ,,crvenih“ uslovili su da razlika konstantno raste, a da naša selekcija teškim porazom otvori nastup na šampionatu. R. P.
Drugi kontrolni meč u Skoplju
PODGORICA – Crnogorska juniorska košarkaška reprezentacija upisala je i drugu pobjedu u Skoplju protiv Sjeverne Makedonije – za razliku od prvog duela (92:90), izabranici selektora Marka Sekulića su u drugom bili ubjedljiviji (81:63), u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo B divizije, koje se od 26. jula do 4. avgusta igra upravo u Skoplju.
U drugom meču sa Makedoncima sve je bilo u znaku ,,crvenih“, koji su serijom 13:0 u finišu prve četvrtine uspjeli da stignu do dvocifrene razlike (26:16). Poenima Sergeja Petrovića, domaća selekcija je u 17. minutu prišla na posjed zaostatka (32:29), ali je i u finišu druge dionice Crna Gora napravila parcijal od 11:1, pa je na odmor otišla sa vođstvom od 43:30. U nastavku meča razlika je
konstantno rasla, tako da ja Crna Gora na kraju upisala ubjedljiv trijumf. U našoj reprezentaciji najefikasniji bio je Andrija Vujačić sa 12 poena, a dvocifren je bio još Lazar Čarapić (10). Blizu dabl-dabl učinka bio je Maruan Čičić (devet poena, osam skokova), Luka Đurović upisao osam poena, uz četiri skoka, a isti košgeterski učinak imao je Marko Pavlović, koji je dodao tri uhvaćene lopte. Tandem Podgorice Denil Krnić i Šefćet Bećiragić upisali su po poena, dok je Danilo Nikezić ubacio šest, uz pet skokova. U strijelce su se upisali i Rade Todorović (4), Petar Pinter (3), Vladimir Komnenović (3), Balša Globarević (2) i Aljoša Drašković (2). Do kraja priprema, naša juniorska reprezentacija imaće još četiri provjere – dvije protiv Srbije u Bijelom Polju (13. i 14. jul), a na istom mjestu i protiv Kosova (19. i 20. jula). S. J.
ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA
Godine 1756. već je bila bliža ratna opasnost. Krajem maja 1756. sultan je izdao ferman za napad na Crnu Goru. Juna mjeseca Turci su upali u Katunsku nahiju i ugrabili 400 ovaca. Tom prilikom uhvaćen je i čuveni uskok Lazar Pecirep i poslat bosanskome paši Mehmedu, koji je prijetio Savi i Vasiliju i on je Lazara, mjesto njih, nabio na kolac. Dalmatinac I. Lovrić bilježi da je Pecirep tri dana na kocu iz prkosa pušio, sve dok nije izdahnuo.
30. jula na Opštem zboru na Cetinju odlučeno je da se ne plaća harač, iako se za to zalagao serdar Stanišić. Da se ne bi zamjerila Turskoj, Venecija je izdala proglas protiv Crnogoraca. Na drugome Zboru (29. oktobra) za guvernadura je izabran Stanislav (Stanko) Radonjić
8.1. Kako su srpske dragocjenosti ostale na Cetinju Očekujući turski napad, Sava i Vasilije su śutradan rukopoložili u san episkopa zetskoga ruskoga arhimandrita Bukovskog, koji je iz Rusije, preko Carigrada, svratio u Crnu Goru.Njegov zadatak je bio da, u slučaju turskoga prodora do Cetinja, odnese u Rusiju one dragocjenosti iz Peći, sklonjene u Vojvodinu, pa donesene tu. Turci nijesu došli do Cetinja. Rat je završen 24. decembra 1756. i tako je sve ostalo na Cetinju. Među tim stvarima bio je i lažni epihtrahilj sv. Save, tkanina ne starija od kraja XV vijeka, i prava kruna Stefana Dečanskog, koju će kralj Nikola staviti na glavu 1910. godine, kao da obnavlja srpsku, a ne crnogorsku kraljevinu!
Velasti. tumač dubrovačkoga konzulata na Peloponezu, u Modonu, priča kako su 1765. došla tri ruska oficira sa tajnim porukama, za podizanje ustanka protiv Turske. Jedan od te trojice „koji je govorio više jezika otputovao je u Crnu Goru i sada se tamo nalazi pod imenom Šćepan Mali“
8.2. Vasilije prepoznaje narode na Balkanu Vasilije se obraća ruskom kancelaru Voroncovu, da bi izložio posljedice eventualnoga poraza: „Plače jadna Srbija, Bugarska, Maćedonija, jadikuje Albanija od straha da ne propadne Crna Gora... Hercegovina ječi kao ranjenik pod turskim nogama. Ako Crna Gora bude slobodna, svi će oni s nama sjediniti, a ako Crnu Goru Turci osvoje, u svim će tim zemljama nestati hrišćanstva“. Grofu Šuvalovu Vasilije piše slično: da će naša braća hrišćani Albanezi, Makedonjani, Bošnjaci, Srbi i Bugari, račinajući na rusku zaštitu, ostati u svojoj vjeri, ali ako Crna Gora propadne, izgubiće nadu i primiti muhamedansku vjeru. On je, dakle, već tada prepoznavao narode na Balkanu, B ugare i Makedonce, Srbe i Crnogorce, Albance i Bošnjake.
8.3. Smrt i sahrana pored Suvorova Vasilije se razbolio u Petrogradu, 10. marta 1766. Diktirao je testament u prisustvu jerođakona Petra I (vladike od 1781) ali nije stigao da ga potpiše. U njemu poručuje ruskoj carici Ekaterini da „ne ostavi narod crnogorski bez pažnje i milostive odbrane“. Iste večeri je umro. Śutradan je carica izdala naredbu o državnoj sahrani Vasilija Petrovića. Vasilije se sahranjen u Blagovješčenskoj crkvi, pored Suvorova!
8.4. Vasilije Petrović kao pisac
Vasilije je, uglavnom svojom rukom, ispisao Cetinjski ljetopis (1756), unoseći unutra sve što je našao a smatrao je zanimljivim, pa i knjigu o Skenderbegu Kastriotu, kojega je, po istovjetnosti turskoga imena sa Stanišom Crnojevićem, prozvao Crnojevićem. No nije isključeno da je to neko uradio i prije njega. U tome zborniku
nalazimo i tri njegove pjesme koje su, uglavnom, pogrješno tumačene. Ti su: Crna Gora, Simeone Sveti Nemanja i O Ismailu. U njima se: ili slavi Crna Gora i ističu njena stradanja, posebno rušenje Cetinjskoga manastira ili žigoše srpska uspavanost.
Od značaja je Vasilijeva Istorija i Černoj Gori, završena u Moskvi 1754. i štampana u Petrogradu. To je, u stvari, me-
morandum koji treba da upozna ruske velikodostojnike sa Crnom Gorom, sa njenom borbenom prošlošću, prirodnim ljepotama (!) i značajem za Rusiju. No najviše je Vasiliju zamijerano ono što je u njoj najbolje: a to je ignorisanje nepravednijeh granica i tretiranje Crne Gore u etničkim granicama. Usto, njegovo rodoljublje i nacionalni ponos, jer on se u uvodu, posvećenom grofu Voroncovu, žali što se mnogi Hercegovci švercuju u Rusiju kao Crnogorci, a „svak svojim imenom neka bude zadovoljan“. Osim toga, on je smislio i novi pečat Opštega zbora, sa lavom ispod dvoglavoga orla, u smislu istočno-zapadne ravnoteže, jer je orao donešen iz Azije a lav je iz Venecije.
9. Petar Želalić – vitez Malteškog reda U međuvremenu se, daleko od Crne Gore, desilo nešto na moru da bude zabilježeno. Bokelj Petar Želalić, rođen 1727, na moru od 1742, na brodu kotorskog kapetana Dabinovića, deset godina kasnije već zapovijeda malim šambekom, sa svega tri člana posade: Dalmatincem, Maltežaninom i Grkom. Kada su brod uzvukli na suvo u jednoj uvali ostrva Kitera, južno od Peloponeza, Turci su ih iznenadili i zarobili. Želalić je ostao u ropstvu punih 7 godina. Na velikome brodu „Kruna Otomanska“, sa 60 oficira i 760 članova posade, 68 montiranih topova i 71 hrišćanskim robom iz raznih zemalja. Godine 1760. brod je krenuo iz Carigrada da skuplja harač po grčkim ostrvima. Komandant broda je na Kosu iskrcao 300 članova posade da idu da klanjaju. Tu je priliku iskoristio Želalić da konačno, sa robovima, donese odluku o otmici broda. Svi su bili složni da pokušaju, makar izginuli. U početku su imali kao oružje samo noževe, a drugo oružje uzimali su od ubijenih. Napali su inenađeni ostatak posade. Krvava borba trajala je sat i po. Pošto robovi nijesu imali što da uzgube, nadvladali su posadu, od koje je na brodu ostalo samo 40, ali su oni sada bili robovi bivših robova. Odmah su razapeli jedra, napustili sidrište i aktivirali nekoliko topova.
Za njima je u poćeru krenulo nekoliko brodova, ali „Kruna Otomanska“, rasterećena, bez onijeh 720 članova posade i oficira, bila je brža od njih. Plovi-
la je 17 dana dok se nije na vidiku ukazala Malta. Ali na Malti nijesu znali da je brod otet. Na njih su zapucali topovi. Kad je Maltežanima objašnjeno da su na brodu hrišćani, ponovo su zapucali topovi, ali sada u znak proslave.
Oslobođeni robovi odmah su kazali da je za sve to zaslužan kapetan Želalić, koji je, iako pravoslavne vjere, postao vitez Malteškoga reda. A vitezovi Malteškoga reda su Jovanovci, čuvari Hristova groba, koji su se bili sklonili na Rodos, onda kad je tamo prebjegao Đurđe Crnojević, a 1522. su došli na Maltu.
10. Šćepan Mali (1767-73) i njegov identitet Poslije svih nedoumica i pretpostavki ipak se razbistrilo: da Šćepan Mali nije bio ni „laža“ ni „skitnica“, kako je vjerovao Njegoš, koji se prvi o njemu interesovao kao istoričar, da bi ga literarno obradio, ali je tačno ono što je napisao da je „znamenitu epohu u Crnoj Gori i okolini učinio“. On se niđe nije javno dičio da je ruski car. Nije nosio ni njegovo ime. Ali je, zahvaljujući toj lažnoj tituli, u koju je vjerovala većina naroda i glavara, učinio ono što ne bi mogao bez nje. No, istovremeno, ta ga je titula stalno dovodila u opasnost. Zbog nje je i ubijen. Šćepanova sudbina odlučena je 1765. godine, na Peloponezu. Tumač dubrovačkoga konzulata u Modonu Velasti priča, naime, kako su tada došla tri ruska oficira sa tajnim porukama, za podizanje ustanka protiv Turske, u kome slučaju bi im Rusija poslala brodove i dodatno ljudstvo. Poglavice Peloponeza (Moreje) su tu poruku prihvatile, ali pod uslovom da im se uputi 40 brodova i 50.000 vojnika. Oficiri su otišli da saopšte onijema te su ih poslali što su uradili, a jedan od te trojice „koji je govorio više jezika otputovao je u Crnu Goru i sada se tamo nalazi pod imenom Šćepan Mali“! Da je pomenuti dragoman važan svjedok, ukazuje činjenica da je ovu izjavu dao 6. juna 1770. u Dubrovniku. Dakle, znao je šta se tamo desilo pet godina ranije, a vidio što se radi ovamo 1770. A taj oficir, koji je znao više jezika, bio je Jovan Stefanov Balević iz Bratonožića. (Nastavlja se)
Mediteranski dragulj Crna Gora; dragocjene naslage starih civilizacija, čarobni ukusi drevnih kultura, prožimanja raznolikih tradicija. Obodom kolosalno Osmansko carstvo ogromnih krila raširenih na tri kontinenta. Lebdi misao Heraklita: „Rat je otac svih stvari“. Iz stoljećnog neprijateljstva i uzvišene ratničke časti izraslo je uvažavanje protivnika na bojnom polju. Dostojanstveno ophođenje i viteški duh izrodili su uzajamno poštovanje dolično istinskog divljenja. Zarasle staze i zakrčeni drumovi, nakon strašnih bitaka, kao da su dodirom dobroćudnog alhemičara postali blistavi putevi povezivanja. Ponosni crnogorski kralj Nikola Petrović pametno je zborio: „Svaki je rat mač sa dvije oštrice. On i neprijatelja posječe i pobjednika rani.“ Od junačkog Cetinja tvori se most bliskosti i saradnje sazdan lepršavom rukom, drzavničkom mudrošću i vizionarstvom, finoćom uma gorostasa evropske povijesti, knjaza Nikole. Od slavnog Carigrada, čuven u svijetu, sultan Abdul Hamid II, zahvaljujući džinovskim zamasima harizme i poletu neprikosnovenog autoriteta, suptilno i vješto, poput virtuoza izgradio je čvrste stubove i veličanstveni luk vječnog mosta prijateljstva. Zajedno su udarili neuništiv temelj za konačni susret u diplomatskim frakovima crnogorske nepokornosti i slobodarstva sa imperatorskom moći i sjajem Osmanskog carstva. Bat vojničkih koraka odjekuje u pričama, knjigama, muzejima. Crna Gora prvo poslanstvo (ambasadu) u svojoj bogatoj povijesti otvara upravo u gizdavom Carigradu 1879, dok je Konzulat u Skadru u tadašnjem Osmanskom carstvu eg-
Iz istorije crnogorske diplomatije – sto četrdeset pet godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Turske
Procvat ličnog prijateljstva između knjaza Nikole i sultana Abdula Hamida širio je ugodne mirise zbližavanja dva drevna naroda. Uzvišene arhitekte mira obje zemlje dosegnule su vrhove ljudskosti i čojstva odnosom prema jednom vremenu, teškom i ratnom. Mačeve su odložili u korice, a djelima i perom ispisali najvrednije rukopise međusobnog uvažavanja visokog dometa
zistirao od 1863. Pravilo reciprociteta u međunarodnim odnosima, s posebnom pažnjom nijansirano, isticano je u diplomatiji; Turska ustanovljava poslanstvo na Cetinju, uz angažman konzula u Podgorici, Baru, Ulcinju. I nezaboravne, istorijske posjete crnogorskog suverena jednom od najmoćnijih monarha Evrope i svijeta, vladaru Osmanskog carstva 1883. i 1899. godine. Glasoviti sultan Abdul Hamid II daruje vladaru Nikoli Petroviću divnu palatu „Emirgijan“, đe bješe reprezentativno sjedište poslanstva Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, na prestižnom, središnjem dijelu Bosfora. Crnogorska zastava vijorila se na jahtama „Timzah“ i „Zuza“ poklonima darežljivog sultana. Državnički gestovi umirujućih tonaliteta, poput bonace mora za ugodnu plovidbu koloritom zajedništva i uspjeha u budućnosti. Procvat ličnog prijateljstva između monarha širilo je ugodne mirise zbližavanja dva drevna naroda. Uzvišene arhitekte mira obje zemlje, dosegnuli
Iz memoara vojvode Gavra Vukovića Knjažev put u Carigrad
Pošto je knjaževski par zauzeo mjesta u otvorenim dvorskim kolima, načinila se dugačka povorka od izmiješanih Turaka i Crnogoraca. Od palate Domlabašče do Ildiza ima cijelih 20 minuta da se kolima ide. Duž cijelog puta nagomilana je bila masa naroda i vojni špaliri. Išlo se kroz sjajno osvijetljene ulice, dok se došlo do nagnutog parka od Ildiz–palate, koji goraše u plamenu čarobnog osvjetljenja. Reklo bi se da nije bilo ni jedne grančice u parku koja ne nosaše po nekoliko fenjera i lampiona. Taj sjaj uveličavaše velika masa, naročito ženskoga svijeta, u odjeći raznovrsnih, ponajviše otvorenih boja. Pred kapijom Ildiz-palate bijaše uparađena četa Arnauta iz carske garde, s muzikom koja intoniraše crnogorsku himnu. Pod peronom, navrh stepenica od bijelog mermera, zastrtih mekim ćilimom iz znamenite fabrike Eren-Kea,
su vrhove ljudskosti i čojstva, odnosom prema jednom vremenu, teškom i ratnom, mačeve odložili u korice, a djelima i perom ispisali najvrednije rukopise međusobnog uvažavanja visokog dometa. Diplomatija je doživjela nesvakidašnji, veličanstven uzlet. Odlučujući koraci mira i napretka udahnjuju gordost, lepršavost i pozitivne vibracije crvenim bojama crnogorske i turske zastave koje simbolično sjedinjuju. Spone ljudskosti i žile prijateljstva njegovane dostojanstveno i učtivo, sa stilom, uvijek podsticane povijesnim mudrostima tolerancije, zajedništva i ljubavi među ljudima, hrabre i daruju vječni zavjet međusobnog razumijevanja, poštovanja, prosperiteta i bogatstva dvije zemlje. Očaravajući mozaik multikonfesionalnog sklada Crne Gore s pravom veliča impozantnu ličnost, kralja i gospodara Crne Gore Nikolu Petrovića, njegov državotvorni, zakonodavni, prije svega ljudski naum i svijetli put da hrišćanstvo i islam bitišu u duhu načela koje je uvijek isticao: ,,Brat je mio koje vjere bio“. I pružena moćna ruka i ljubazna naklonost turskog sultana Abdul Hamida II, zavređuje dužnu pažnju. Iz oblaka rata izranja divni, osvježavajući horizont mira, od Lovćena do Bosfora, opisan ljepotom rječitosti
stojaše sultan Hamid sam, a na dnu s jedne i druge strane stojahu dvorani u gala paradi. Kad je Knjeginja sašla iz kola, Sultan se spustio nekoliko stepena, pozdravio se s njom i Knjazom, pa je uzeo Knjaginju ispod ruke, poveo je kroz prostranu salu ispunjenu turskim velikašima, pa ju je uveo u drugi salon, pred čijim vratima stojaše Ferid–paša, veliki vezir, Tevfik–paša, ministar inostranih djela, s ostalim ministrima. Najprije su ušli u salon s gostima veliki vezir i ministar inostranih djela. Od Knjaževe svite pozvao je mene, moju ženu, gospođicu Neikom i ministra Bakića, našeg poslanika u Carigradu. Dvokrilna vrata zatvoriše se, Sultan predstavi Knjazu i Knjaginji v. vezira i ministra inostranih djela. Gospodar je predstavio njemu Dvije gospođe, mene i Bakića. On nas je poznavao od davnih vremena, stoga nam se sam primakao, ljubezno nam
pružio ruku i udostojio po nekoliko riječi. Zatim se opet povratio kod gosti i razgovarao se, poklanjajući veliku pažnju knjazu Mirku. Poslije audijencije od pola sata, Sultan je uzeo Knjaginju ispod ruke i zašli su u veliki salon, gdje je nastalo predstavljanje svite. Po svršetku te ceremonije izašlo se iz dvora i pošlo se pred palatu. …Ovaj Knjažev put u Carigrad, kojemu su balkanske zemlje, a osobito Srbija i Austrija, pridavale veliku važnost i brižljivo ga pratile, nije bio u svom političkom programu krunisan uspjehom, ali je ipak bio od velike koristi kako ugledu Crne Gore, tako i ugledu njena Gospodara. Poslije Njega, balkanske pa i druge države vodile su mnogo više računa o Crnoj Gori i njenom vladaru u svim balkanskim pitanjima koja su bila u vezi s Tuskom i pripremanjem njenog rasparčavanja, pri čemu je Crna Gora, po svom položaju, po svojoj prošlosti i budućnosti, bila pozvana da igra vidnu ulogu.“
erudita brilijantnog intelekta, crnogorskog suverena Nikole Petrovića i ministra inostranih djela vojvode Gavra Vukovića. Fini pečat koji blagotvorno uzdiže međudržavne veze Crne Gore i Osmanskog carstva, nekada posve različite, docnije odveć bliske. Kulturno istorijsko nasljeđe sa šarmom Orijenta usidreno u raskošnoj riznici crnogorskog društva, nadasve uzorno i lojalno crnogorsko građanstvo islamske vjeroispovijesti sa svojim opjevanim, zaslužnim velikanima istorije i umjetničkog stvaralaštva naše zemlje, i sočnim plodovima humanosti, živopisne tradicije, bogatog folklora oplemenilo je našu multikulturu najfinijim vezom utkano u civilizacijskom kodu Crne Gore. Sljedstveno, zavidna je spoznaja značajnog i vrijednog putokaza, njegovanja i uzdizanja kosmopolitskog duha Crne Gore naslijeđenog iz naše slavne povijesti, s vizijom ljepše, prosperitetnije budućnosti. Usađena je vedra, senzibilna diplomatska nota afirmacijom blistavih, snažnih tekovina mira i zbližavanja iz prošlosti, za ponos i nauk potomstvu, i posebno toplina međunacionalnih i međuvjerskih odnosa za dobrobit čovječanstva. (Autor je crnogorski diplomata)
Poštovani čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotogra ju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
Dana 6. jula 2024. preminuo je u 72. godini naš voljeni
RADOSLAV – MIŠKO Stevanov KADOVIĆ
Sahranjen je u krugu svoje porodice 6. jula 2024. godine na gradskom groblju Čepurci u Podgorici.
Kuća žalosti: Đoka Miraševića 20, stan br. 26, 81000 Podgorica.
Ožalošćeni: supruga KATICA, kćerke ANĐELA i TEODORA, unučad VIDO, DORIS, ASJA i KATJA, zet MIRKO BEŠIĆ, bratanić MOMČILO, bratanična IRENA sa porodicom i snaha MARTA
POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;
• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;
• Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;
• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
Dana 5. jula 2024. godine, u 86. godini, preminula je naša draga
MARIJA Milenka ŠIŠEVIĆ rođena MARAŠ
Saučešće primamo u kapeli u Matagužima 6. jula od 10 do 21 čas i 7. jula od 9 do 11 časova, kada se kreće za Ponare.
Sahrana će se obaviti u 13 časova na mjesnom groblju u Ponarima.
Ožalošćeni: sinovi ZORAN i MLADEN, braća CVETO i PERO
Posljednje zbogom našem dragom
OBRADU
Uz nestašluke koje nosi djetinjstvo rastao si uz mene. Zbog toga mi je ovaj rastanak mnogo bolan. Sjećanje na tebe ćemo čuvati od zaborava.
MILO MUGOŠA sa porodicom
OGLASNO ODJELJENJE
„NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Posljednji pozdrav mojoj voljenoj babi
Драганов ТАДИЋ мастер Електротехничког факултета Наш непребол страдао је у саобраћајној несрећи 5. јула 2024. у 25. години. Саучешће примамо у капели под Требјесом 6. јула од 13 до 16 часова и 7. јула од
322
Posljednji pozdrav našem dragom šampionu
Ponosni smo na tebe i kao igrača i kao trenera. Hvala za svaki dan na terenu.
KOŠARKAŠKI KLUB SEDMICA
Posljednji pozdrav dragoj majci
Živjeću sa uspomenom na lijepe zajedničke trenutke, pomoć, pažnju i ljubav koju si pružala meni i mojoj djeci.
Tuguje ćerka OLJA RADOVIĆ
335
Umrla je moja draga majka
NADA pok. Ljubomira RAKOVIĆ rođena DRAKIĆ
Hvala ti na časnom životu, vaspitanju, ljubavi i pažnji prema meni, mojoj porodici i mojem pokojnom ocu. Ćerka MILANA ŠOĆ
319
Hvala ti za svaki zagrljaj, savjet i ljubav koju si mi beskrajno pružala. Trenutke provedene sa đedom i tobom pamtiću dok sam živ.
Tvoji: DIMITRIJE, MILICA i KOSTADIN
Umrla je moja jedina sestra
RAKOVIĆ
Draga neprežaljena sestro, Hvala ti za sve što si učinila za mene i moju porodicu. Žao mi je što u posljednje vrijeme zbog moje bolesti i drugih okolnosti nijesmo više vremena provodili zajedno.
Tvoj brat DRAGAN DRAKIĆ sa porodicom
Posljednji pozdrav dragom ocu, svekru i đedu
Posljednji pozdrav
KOLEKTIV „HELADA MONT“
Posljednji pozdrav voljenom đedu
RADOMIRU
MARTIN, ANDREA i ANASTASIJA
Posljednji pozdrav dragom kumu
RADOMIRU
Počivajte u miru.
RAJKO DRAGANIĆ sa porodicom
328
Posljednji pozdrav
– IDŽO JANKOVIĆ
Počivaj u miru, iskreni druže.
331
Zbogom, striče BOŽIDAR Vukov BEGOVIĆ
Neka tvoja duša nađe mir i spokoj.
Bratanić PREDRAG PEĐA BEGOVIĆ sa suprugom MARIJOM i djecom
337
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455
020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
306
Posljednji pozdrav dragom kumu RAJU MILOVIĆU
Dragi naš kume, ostaćeš nam u najljepšem sjećanju.
VANJA MILJANIĆ sa porodicom
Voljeni naš
329
Šta reći u ovom tužnom trenutku?
Boli… jako boli tvoj odlazak. Bio si najbolji otac i najnježniji đed tvojim unučadima.
Imao si veliko srce za sve dobre ljude oko sebe i toplu dušu, napaćenu od boli, kojom si nas sve grijao. Živio si tiho, tiho si otišao.
Tužne kćerke: ANĐELA i TEODORA sa porodicama
326
Posljednji pozdrav
RADOSLAVU – MIŠKU KADOVIĆU
Dragi đevere, hvala ti za sve što si učinio za mene i moju porodicu.
Ne žalim te kao đevera, već kao drugog brata.
Od kada je tvoj brat Slobo poginuo, nikad više isti nijesi bio jer je sa njim otišao i dio tebe.
Nadam se da ste sada zajedno na nekom ljepšem mjestu.
Neka vas Anđeli čuvaju, a mi ćemo vas čuvati od zaborava.
Posljednji pozdrav zetu
MIŠKU KADOVIĆU
Dobrotu i plemenitost koju si nam darivao pamtićemo i čuvati od zaborava.
MIJO GAZIVODA, MIJO PAJOVIĆ i RATKO JOLIČIĆ
Snaha MARTA KADOVIĆ
ŽELJKO, SONJA, DIVA i TIJANA 314
315
Privilegija je bilo imati te kao oslonac u životu. Neka ti je laka naša crnogorska zemlja. Majore, ostaćeš vječan.
ACO PAVIĆEVIĆ 318
Posljednji pozdrav pašenogu, zetu i tetku
KADOVIĆU
Ostaje divno sjećanje na tvoju dobrotu i plemenitost kojom si nas darivao, da te vječno pamtimo. Počivaj u miru, dragi naš Gaga, i da ti je laka ova crnogorska zemlja, koju si neizmjerno volio.
MOMČILO, VESNA i ACO PAVIĆEVIĆ
325
Posljednji pozdrav
Voljeni striko, bio si nam najveća podrška i oslonac kroz cijeli život, za nas si bio ne samo stric, nego naš drugi otac.
Pored Anđele i Teodore, brinuo si se o nama kao da smo tvoja djeca, da ne bismo osjetili nedostatak očinske ljubav i zaštite.
Sa tvojim odlaskom, otišao je i dio nas. Počivaj u miru uz našu ljubav koja će te vječno čuvati.
Tvoji: MOMČILO KADOVIĆ i IRENA TIMOTIJEVIĆ sa porodicom
Dragi Gaga, posljednje zbogom od nas troje.
MLADEN, LJILJA i DAVID ĐUROVIĆ
317
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje
čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
7. jul 2024.
296 Dana 7. jula 2024. je godina od smrti dragog
Danas je, đede, tvoj rođendan. Ne možemo da te poljubimo, zagrlimo i da ti čestitamo kao nekad. Zato molimo anđele da te poljube i čuvaju umjesto nas. Tvoji pilići MIHAILO, PETAR, NIKŠA i NINA
dana se navršava od smrti mog brata
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
i brat
Počivajte u miru jedno pored drugog.
Vaše MILEVA i ZAGA sa porodicama
Dana 10. jula 2024. navršava se tužna godina dana od kada nije sa nama naš voljeni
Bol i tuga ne mjere se riječima ni vremenom koje prolazi, već prazninom koja je ostala tvojim odlaskom... Nedostaješ mi, voljeni brate.
Sestra BOSILJKA sa porodicom
TOMISLAVA Radula ŽIVKOVIĆA Vrijeme prolazi, sjećanja ostaju. Počivaj u miru. Tvoji NAJMILIJI 307 Jedinom bratu
DRAGANU
U svakom našem ćutanju se čuješ, u svakoj priči živiš, U svakom otkucaju srca boliš. MARTA i MARIJA sa porodicama
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje bol i tugu za tobom. Tvoja
295
Neđelja, 7. jul 2024.
Pola godine je otkako nije sa nama naša voljena
SONJA ROGANOVIĆ
Vrijeme koje prolazi ne umanjuje tugu i bol.
Dana 7. jula u 10 sati porodica će posjetiti tvoju vječnu kuću.
Porodica ROGANOVIĆ
Deset godina je od smrti naše majke
MIKICE Vidove VELIMIROVIĆ
Mila, najmilija, Nedostaje nam tvoj zagrljaj, topla riječ. Ostaju nam samo sjećanja, lijepe uspomene na naše bezbrižne dane u tvom prisustvu, kojima se kroz priču rado vraćamo da te oživimo makar na tren i ublažimo našu bol.
Tvoja ĐECA
Dvije su godine prošle od tvog odlaska, brate moj
Teško je riječima opisati svu ovu našu bol i tugu za tobom.
Nedostaje tvoj osmijeh, dobrota, ljepota. Sa beskrajnom ljubavlju te spominjemo i u srcu nosimo.
Neka ti naše suze ne remete vječni mir pored Mirka.
Tvoja sestra BUBA, zet IVAN i sestrići MATIJA i FILIP
Prošlo je godinu dana otkad sa nama nije naš
JANKO VUKOTIĆ 1942 – 2023.
Dan za danom te pominjemo.
Ne samo kroz suze, već kroz smijeh i sjećanja, krozu toplinu i ljubav kojom si nas trajno obavezao na zajedništvo i poštovanje iskrenosti i brige o drugom.
Volimo te.
Zauvijek i naš i mi zauvijek tvoji.
PORODICA
SJEĆANJE
7. 7. 2014 – 7. 7. 2024.
ŽELJKO Blažov VIDIĆ
Za neke trenutke iz prošlosti dali bi sve da ih možemo imati ponovo.
U našim mislima i srcima živjećeš zauvijek.
Tvoje: SUZANA, MANJA, NAĐA i ANA sa porodicama
Evo dvije godine od kada nas napusti, sine
Vrijeme prolazi, ali za nas je sve stalo.
Riječi ne postoje, samo dugi i prokleti sati i dani. Nije smrt za tebe, naša vječna rano.
Spavaj i sanjaj sa Mirkom, a mi ćemo ljubiti ledeni kamen i čuvati vas od zaborava.
Vaši roditelji BRANO i STANKA
Tvoji: VJERA, IVAN, IVANA, ĐOKO i MILICA sa porodicama 288
Godina može da prođe, ali uspomene na tebe nikada. Čuvamo te u našim srcima i tvoje priče prenosimo našoj djeci.
MAŠA, BORIS i MIMICA sa porodicama
Tri godine nije sa nama naš voljeni
MIODRAG - LJEKA LJEŠKOVIĆ
Ne postoji vrijeme koje donosi zaborav niti sjećanja u kojima te nema.
Bio si naš oslonac i sigurnost. Sa ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život.
321
7. jul 2024.
BUDINKA ČVOROVIĆ 1969 – 2024.
Za moju Buśu i sve tople čajeve od lipe sa Mokrog. Najhrabrija naša, počivaj u miru. Nedostaješ.
MILA
Dragom stricu i prijatelju
MIODRAG Krsta USKOKOVIĆ
Hvala ti za svu ljubav koju si pružao. Biće nam neobično ne čuti tvoj glas. Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
BOJANA i PERO
Četrdeset je dana od smrti našeg voljenog brata i đeveričića
MIJA Krstovog USKOKOVIĆA
Prisutan si u našim srcima, u dragim i lijepim uspomenama. Nedostaješ!
Tvoje: Strina JOVANKA, sestre GORANA, DRAGANA, SVETLANA i ANA s porodicama 320
Navršava se 40 dana od kada nas je napustio naš RADOVAN LUBARDA
Hvala ti za sve trenutke što smo proživjeli zajedno. Počivaj u miru. Vole te i tuguju za tobom tvoji NAJMILIJI
Navršava se četrdeset dana otkako nije sa nama naš voljeni brat
Vrijeme prolazi, a sjećanje i bol za bratom nikad neće proći.
Neka tebe nebeski anđeli čuvaju.
Sestra MARINA, braća MILAN i RAŠO sa porodicama
MIODRAG - MIJO Krstov USKOKOVIĆ
Tvoj odlazak ostavio je neopisivu prazninu u našim srcima.
Sa tugom koju vrijeme ne liječi čuvamo te od zaborava.
Tvoji: DRAGICA, GABRIJELA, SAŠA
297
298
Navršava se četrdeset dana od smrti našeg dragog brata, đevera i strica RAJKA
Neka tvoja dobra i plemenita duša počiva u raju, a mi ćemo te čuvati od zaborava.
ZORAN, SANJA, NIKOLA, IVAN, SAVO i ALEKSANDRA
332 Navršava se četrdeset dana tuge i bola od smrti mog brata
Neka u tišini tvog vječnog doma počiva tvoja duša i veliko srce u kojem je bilo mjesta za sve nas. Hvala ti na svim lijepim uspomenama koje si dijelio sa svima nama, a mi ćemo te vječno čuvati u našim srcima.
Brat ZORAN, snaha SLAVICA, bratanić BORIS i bratanične BOJANA i IVANA 309
Voljenom bratu, šuri i ujaku
Moj dobri Mika, ostala sam bez velike bratske ljubavi, topline, pažnje… Ostaje mi utjeha što si otišao na neko bolje mjesto gdje nema bola. Počivaj u miru u zagrljaju tvojih voljenih roditelja. Vječno ćete ostati u našim srcima.
Čuvaju od zaborava: GARA, DRAGAN, DIJANA, ANĐELA, STEVAN
300 Četrdeset je tužnih dana od kada nijesi sa nama RAJKO
Vrijeme ne može da ublaži bol i tugu za tobom. Živimo sa uspomenama na tebe. Premalo je riječi da kažemo koliko nam nedostaješ. Čuvamo te od zaborava. Sin DARKO, snaha IVANA, unuka MILICA
Voljenom ocu, đedu i tastu RAJKU
Svaki dan bez tebe je bolniji, kako bez tebe, dušo naša? Volimo te zauvijek. Ćerka DARKA, unuke ANASTASIJA i JELENA, zet MARKO
299
1973 - 2023.
Prije nepunih godinu dana imali smo najteži porodični zadatak, da našeg voljenog Ivana ispratimo, dok smo u srcu željeli da nam se nije desila posljednja dekada prošlog avgusta. Iz srca prepunog poštovanja, u ime našeg prerano otišavšeg Ivana, zahvaljujemo se što su se rođaci, prijatelji i sugrađani rijekama toplih suosjećanja opraštali, sa svima nama, od uzornog najvažnijeg brata, najjačeg voljenog supruga i stijene-oca, kao i najživotnijeg brata od strica/ ujaka/ tetke, i svestranog prijatelja i kuma, talentovanog programera i saradnji-posvećenog-člana tima M-Tela Crna Gora.
Taman prije odlaska, čekao je sa braćom od strica zoru na Durmitoru. Livadama našeg sela Virka i stazama pored Crnog jezera šetao se sa voljenom Anom. Planirao je i obećao da će ponovo doći u gorštački zavičaj. Porodično smo nenadano završili u bolu, tugi, nezaustavljivoj patnji. Zato na nedavni rođendan koji više ne slavimo, a bio bi mu pedeset prvi, kao obavezu porodice nastavljamo da imamo časni porodični legat - da slavimo iznenadno prekinut predivni, diskretni život najboljeg brata Ivana.
U genima je nosio durmitorske kršne pretke Mojkovca, kojim se branila najcrnogorskija Crna Gora. Kao i pretke najhrabrijih Pipera, koji su bili strah i trepet svih zadojenosti u nečojstvu.
Naš Ivan je bio plod najdublje ljubavi Petrašina-Pekija i Rajne, koji su ga na svijet donijeli prije pedeset i jedne godine u oronuloj zgradici nedaleko od one u kojoj je iznenada morao zauvijek da nas napusti.
Život našeg Ivana je bio obilježen toplinom posvećenosti sestara, Dade i mene, koje je uvijek štitio iako je bio najmlađi, od kad smo ostali sa pokojnim ocem da se zajedno školujemo, učimo stamenosti i upijamo odgovornost. I, život našeg Ivana je dvadesetak i više godina slavljen ljubavlju njegove i naše Ane, i njihovih najljepših najdičnijih sinova, Vuka i Filipa. U dječjoj sobi je goblen vuka, koji je naša majka izvezla Ivanu, kad je u djetinjstvu bio bolešljiv. Sad to remek djelo ljubavi mora da pruži utjehu i snagu da u neprocjenjivim uspomenama porodično budemo uz Anu i sinove, jer naš Ivan je bio Anina snaga, a ona bila njegovo srce. Sad nam je porodično zavještanje u slavljenju Ivanovog života, da Ana bude dobro i obnovi svoju snagu, sjećajući se zajedničke nepregledne ljubavi sa Ivanom i uz Ivana.
Naš Ivan je imao još par ljubavi: šah, šalu, toplinu u razgovoru, matematiku, programiranje, telekomunikacije, igrice, košarku, i učenje sa njegovim Vukom i Filipom. To je planirao onih tužnih dana da radi: tražio je kompjuter da napravi mjesečni obračun za firmu; da pripremi Vuka za brucoško učenje programiranja, a sa Filipom prođe udžbenike devetog razreda. Ne brini, Dobri moj, nastavili su da budu tvoji za ponos student-top vozač i đak.
Zato, nakon kratkog puta do porodične humke gdje nam počivaju roditelji, gdje smo ga položili uz vječni oproštaj, ne nosimo gorčinu ni prema kome, mada će rana ostati nezalječiva. Otišao nam je, a nije trebalo. Nemamo odgovor na pitanje: zašto? Porodično odavno znamo da ne tražimo surove odgovore iz života i Kliničkog, jer su uobičajeno nedokučivi, a često prepuni neznanja, nemara, zapuštenosti, raspuštenosti i zakržljalosti u profesionalnosti. Možda su namjere bile dobre, no izvedba nije poštovala svetinje: zdravlje i pacijenta. Iznevjerili su pacijenta, koji im je vjerovao da će mu pomoći da se vrati porodici. Šok zbog odlaska našeg Ivana je nepregledan, a tuga i bol ostaju sveprožimajući, neizdrživi ponekad. Draga Ana, Vuče i Filipe, gore glavu. Ivan/ Sančo i tata je tu, samo moramo da vam pomognemo da ga nađete na neki drugi način, i ostanete posvećeni ljudskosti i ljubavi i odgovornosti uz najširu porodicu-e i prijatelje.
Dragi Ivane, neka bude da su ti naši roditelji, Rajna i Peki, stric Sava, ujak Nikola i tetke Tonka, Radmila i Marica pomogli da nađeš spokoj. I neka ti naš nikad-prežaljeni-sjajni zet Goran pokaže put kako da pomognemo tvojoj Ani da podignemo vaše Vuka i Filipa, slijedeći tvoje vrijednosti morala kao krš stamenog, čovječnosti kao okean velike i ljudskovine iz srca u svakom trenutku.
Počivaj u miru, dobri moj brate, i oprosti što te nijesam spasila. Nijesam uspjela goleme sujetnosti preružnih bijelih kotula ubijediti da te čuju i da ti ne uskrate šansu ozdravljenja.
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ
nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ
arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
KULt
Urednica
tANJA PAVIĆEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg
020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom
odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import
„Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5
PIB: 03022480
Vlasnička struktura
„Nove Pobjede“ - 100% udjela
„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%
udjela Petros Stathis sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „First Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77
Tiraž: 3.500
PRODAJEM placeve na Veruši. Cijena po dogovoru. Tel. 067 / 809 - 492 1
Poštovani
čitaoci i korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje čitulje možete poslati na
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Potrebno je poslati tekst čitulje, fotografiju i kopiju uplatnice
OGLASNO ODJELJENJE
tel/fax: 020/202-455, tel/viber: 068/034-555
