Dnevni list Pobjeda 08.07.2024. by Pobjeda

Politički analitičar ocijenio da najavljeni svesrpski sabor u Podgorici nosi poruku da se našom državom opet vlada van nje

Kalezić: Trijumf kvislinštva i izdaje građanske i nezavisne

NEVOLJE U RAJU: Opština Pljevlja naplatila dug od Rudnika uglja po presudi Apelacionog suda vrijednog 2,3 miliona eura, iz energetske kompanije neprijatno iznenađeni i tvrde da bi to moglo uticati na poslovanje i smanjenje broja radnika

KOMENTAR

Dario Vraneš zbog imejla zaratio sa RUP-om

Crne Gore

Pobjeda je crnogorska, građanska i antifašistička

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

STR. 3.

Izvori Pobjede bliski vrhu

RUP-a tvrde da se iza javnog prepucavanja krije i nastavak sukoba između predsjednika

Odbora direktora Milana Lekića iz NSD i izvršnog

direktora Nemanje Lakovića iz PES-a. Cilj Lakovića je da se postepeno racionalizuje prekobrojni broj radnika, dok Milan Lekić nastoji da se putem sistematizacije legalizuju masovna partijska zapošljavanja, najmanje 400 radnika

SEZONA DALEKO OD USPJEŠNE: Vlada i dalje nema „sluha“ za turizam

Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović se još uvijek nije udostojio da nas sasluša i da zajedno sa nama pronađe rješenja za probleme koje svi zajedno prepoznajemo - rekao je Dragan Purko Ivančević, dugogodišnji turistički radnik i član Odbora za turizam Privredne komore

Koje bi mogle biti posljedice faktičkog stanja da su opšta dobra mimo zakona upisana u crkvene organizacije Čija su „naša“ groblja?

Ukoliko mi u Crnoj Gori imamo situaciju da se jedno dobro u opštoj upotrebi (groblje) vodi na jednu vjersku organizaciju, nevažno da li je to SPC ili CPC, vrlo je upitno da li ćemo mi to svoje zakonom zagarantovano pravo moći i da ostvarimo? Ovdje nije riječ da li je neko Srbin ili Crnogorac, vjernik ili ateista, već je pitanje poštovanja osnovnih ljudskih prava i naša realnost. Smatram da, kako sada stvari stoje, mi našim postupanjem ne dozvoljavamo čovjeku da na svoj posljednji put ode po zakonu, nego će, sva je prilika, morati da putuje po volji onoga „jačega“

POBJEDA ISTRAŽUJE: Za predstavljanje naše države na Bijenalu umjetnosti u Veneciji potrošeno 160.734 eura, direktor MSUCG mimo procedure dodjeljivao poslove i kao prvi čovjek javne ustanove „zažmurio“ na jednokratno osnivanje rme u Srbiji samo za jedan unosan posao u crnogorskom paviljonu

Od vladinih najavljenih 413 miliona eura iz Plana rasta došlo se do 383 miliona

STR. 12. i 13.

STR. 4. i 5.

STR. 7.

STR. 5.

Politički analitičar ocijenio da najavljeni svesrpski sabor nosi poruku da se našom državom opet vlada van nje

Kalezić: Trijumf kvislinštva i izdaje građanske i nezavisne Crne Gore

Danilo Kalezić kaže da se u politici stvari ne dešavaju slučajno, pa je svesrpski sabor planiran uoči najznačajnijeg crnogorskog praznika – Dana državnosti, kako bi dodatno ponizili Crnu Goru, zatim rekonstrukcije Vlade, ali i na dan izricanja presude za pokušaj državnog udara bivšim liderima DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću

PODGORICA – Parlamentarna većina bezrezervno stoji iza ideje da Aleksandar Vučić bude i formalni vlasnik Crne Gore – kazao je za Pobjedu Danilo Kalezić, politički analitičar, ističući da najavljeni svesrpski sabor za 12. jul u Podgorici u simboličkom i političkom smislu nosi poruku da se Crnom Gorom opet vlada van Crne Gore i da je taj skup trijumf kvislinštva i izdaje onog na čemu je Crna Gora obnovljena 2006. godine.

Kalezić je rekao i da se u politici stvari ne dešavaju slučajno, pa je svesrpski sabor planiran uoči najznačajnijeg crnogorskog praznika – Dana državnosti, kako bi dodatno ponizili Crnu Goru, zatim rekonstrukcije Vlade, ali i na dan izricanja presude za pokušaj državnog udara bivšim liderima DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću. Istakao je da su Vučićeva medijska propaganda, kako je rekao, Vučićeve službe i paraslužbe već dovoljno uradile na kompromitaciji pokušaja državnog udara.

Ponavljanje

istoRije

– Sentenca da se istorija ponavlja, prvi put kao tragedija a drugi kao farsa, se na veoma zlokoban način pokazuje na crnogorskom primjeru. Nešto što smo gledali i što je Crna Gora prošla 89-90-ih kroz AB revoluciju, to se danas ponavlja. Isti rukopis istih službi, istih struktura. Ponovo pokušavaju da jednim agresivnim velikodržavnim nacionalizmom sruše u ovom slučaju nezavisnu, građansku, suverenu Crnu Goru –kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, kru-

na tog napora nije bio 30. avgust, već formalni početak.

– Sad svjedočimo završetku, odnosno nečemu što treba da pokaže da je Crna Gora opet poražena i da, po ugledu na 12. jul 1941, 12. jul ove godine treba da u simboličkom i političkom smislu nosi istu poruku da se Crnom Gorom opet vlada van Crne Gore i da je taj sabor trijumf kvislinštva i izdaje onog na čemu je Crna Gora obnovljena 2006. – istakao je Kalezić. Rekao je da u tome prednjače tradicionalne strukture velikosrpske politike u Crnoj Gori, a to su Knežević i Mandić. – Vučić u Crnu Goru dolazi kao guverner koji će da i simbolično pokaže moć nad državom –poručio je Kalezić. Kad je riječ o političkim implikacijama, istakao je da pretpostavlja da ,,oni tempiraju taj događaj ne samo uoči najznačajnijeg crnogorskog praznika kako bi dodatno ponizili Crnu Goru, već ga smještaju u jedan dnevno-politički kontekst rekonstrukcije Vlade koja se očekuje“.

- Jer, Spajić je prihvatanjem Rezolucije o Jasenovcu zapravo blanko potpisao rekonstrukciju Vlade i na taj način kapitulirao pred bivšim DF-om. Imamo, dakle, istorijsku, političku i dnevno-političku dimenziju toga – kazao je Kalezić.

Istakao je da se nada da će taj događaj biti ,,neka vrsta otrežnjenja za prozapadni dio crnogorske javnosti koji, nakon takvog sramnog događaja koji se priprema, to je isti onaj kontekst koji smo gledali u Hrvatskoj i Bosni uoči rata, te da su na taj način animirali i mobilisali biračko tijelo, da će njima to biti alarm za uzbunu“. – Mi danas treba da raspravljamo ko će i odakle upravljati Crnom Gorom. Izgleda da parlamentarna većina bezrezervno stoji iza te ideje da Vučić bude i formalni vlasnik Crne Gore –kazao je Kalezić. Prema njegovim riječima, kad govorimo o političkim događajima koji više nose simbolično, nego suštinsko, jer, kako je kazao, ovdje govorimo o simboličkoj demonstraciji moći, u

javnosti to treba da podstakne neke političke procese. kooRdinacija – Očekujem da će takva vrsta demonstracije izdaje Crne Gore podstaći suverenističke prozapadne partije, one koje se formiraju i koje već postoje, da koordinišu svoj rad. Jer, samo kroz koordinaciju i međusobnu saradnju možete izaći sa nekim odgovorom na nešto što je de facto priznanje da Crna Gora prestaje da postoji na način na koji je obnovljena 2006. godine. Jer, ako dva od tri čelna čovjeka države učestvuju ili podržavaju takozvane sabore koji treba da okupljaju ljude u Crnoj Gori koji služe eksplikaciji velikodržavnog nacionalizma, onda pristajete na to da Crna Gora ovakva kakva je, obnovljena 2006. ne treba da postoji – kazao je Kalezić. Komentarišući to što će svesrpski sabor biti istog dana kad i presude Mandiću i Kneževiću za pokušaj državnog udara, Kalezić je istakao da se u politici takve stvari ne dešavaju slučajno.

Spajić za „srpski svet“ uradio više i od Krivokapića i od Abazovića

- Sva suština stvarne opredijeljenosti Vlade za evropske integracije staje u dvije slike – ona u kojoj Šarl Mišel otkazuje posjetu, kako je sam rekao, zbog političkih dešavanja koji se direktno odnose na Rezoluciju o Jasenovcu, i sa druge strane, povampirenje, oživljavanje najrigidnijeg velikosrpskog nacionalizma koji smo gledali u Hrvatskoj krajem 80-ih i početkom 90-ih. To

su dvije slike koje najbolje svjedoče o tome koliko stvarno crnogorska vladajuća elita i izvršna vlast čine u evropskim integracijama – istakao je Danilo Kalezić.

Oni su za političke potrebe, da zadovolje apetite velikosrpskog nacionalizma, a na koji period to ćemo tek da vidimo, žrtvovali evropske integracije Crne Gore. To znači da je Spajićeva vlada, koliko god to u ovom

trenutku izgledalo preuranjen zaključak, uradila više za ,,srpski svet“ nego i apostolska Krivokapićeva i Abazovićeva vlada, jer je ključni interes velikosrpske politike i državne politike Srbije, tzv. srpskog sveta, da nijedna država koja pripada toj zamišljenoj orbiti ne uđe u EU, jer članstvo u EU, između ostalog, znači i nepopravljivu štetu za projekat Velike Srbije – dodao je Kalezić.

– Ne sumnjam da je ovo pokušaj da se uklopi nekoliko događaja od kojih je ovaj jednako važan za crnogorsko društvo i ljude kojima se sudi. Međutim, sve što se dešava i u sudstvu i u tužilaštvu ukazuje da su te institucije, nažalost, instrumentalizovane i kompromitovane. Ono što su Mandić i Knežević iskazali otvoreno i javno prijeteći i sudstvu i tužilaštvu, ne ostavlja puno dileme da li su oni i na koji način uticali na rad tih organa. I zbog toga vjerujem da ta presuda neće reflektovati činjenično stanje iz krivično-pravne materije, odnosno da ona neće biti izraz težnje da se krivično-pravno odradi jedan slučaj, već će biti i izraz političkih pritisaka koji su se dešavali i ranije.

Ovaj sabor sam služi kao dodatna afirmacija njihovog uvjerenja da mogu da upravljaju procesima u Crnoj Gori – rekao je Kalezić, dodajući da, osim presude Mandiću i Kneževiću, zanimljivo je vidjeti i kakve će biti presude drugim okrivljenim, pošto, kako je kazao, ti ljudi nemaju instrumente da utiču na sudstvo i tužilaštvo, ali imaju njihovi nalogodavci.

Kalezić je istakao da je kompletan slučaj državnog udara relativizovan, nažalost, i od medija i struktura koje su nominalno prozapadne.

- I to je najveća tragika tog slučaja na čiju ćemo krivično-pravnu istinu vjerovatno čekati neki dugi period. Kakva god bude presuda, vjerujem da će Mandić i Knežević to koristi-

Šef poslaničkog kluba DPS-a kazao da je Crna Gora žrtva trulih kompromisa ljudi koji sjede u foteljama

zvijezda“ i da ima problem kada treba da stane pored nove političke generacije DPS-a.

ti kako bi se politički razračunavali sa sudstvom i tužilaštvom ne bi li u konačnici ostvarili apsolutnu kontrolu nad njima –istakao je Kalezić. Prema njegovim riječima, sami dolazak Vučića u fizičkom smislu neće uticati, ali Vučićeva medijska propaganda, kako je rekao, Vučićeve službe i paraslužbe su već dovoljno uradile na kompromitaciji državnog udara.

- Na kraju, hapšenje Katnića je jedan od tih taktika kompromitacije. Predstoji samo da Mandić i Knežević iskoriste uticaj koji već imaju. Jer, u javnosti je narativ o državnom udaru kreiran upravo od struktura koje su taj udar pokušale. I kad zločinac kreira narativ o sopstvenom zločinu, to obično ne ide u korist zločinca. Naprotiv. Oni koji su politički i obavještajni sponzori pokušaja državnog udara su oni isti koji danas kreiraju narativ o tome, koristeći poluge moći koje imaju. Šta god se desi vezano za presudu, već se desilo. Dolazak Vučića ne bi značio puno. On je prije svega u funkciji demonstracije moći nad Crnom Gorom koja se pokorava svakom njegovom zahtjevu. To se najbolje vidi kroz Rezoluciju o Jasenovcu. Ne govori to samo jedan intelektualni ili politički dio javnosti u Crnoj Gori, već to dolazi kao poruka od naših međunarodnih i regionalnih partnera. Crna Gora se pretvorila u ispostavu vladajućeg režima Beogradu – istakao je Kalezić. i. koPRivica

že“ od provjere pred građanima. Nikolić je rekao da, ako bi se cijenilo prema interesima građana, izbori bi trebalo da su već održani.

Nikolić je kazao da je Crna Gora, kada je u pitanju Vlada, na raskrsnici.

– Ili će krenuti u pravcu for-

PODGORICA – Crnoj Gori je potrebna široka proevropska vlada koja će legitimitet dobiti na vanrednim parlamentarnim izborima - ocijenio je šef Kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić, navodeći da će u suprotnom, nakon rekonstrukcije, biti formirana radikalna desničarska vlada.

miranja stabilne, široke, proevropske vlade do koje se dolazi preko vanrednih parlamentarnih izbora, ili će se premijer Milojko Spajić odlučiti za radikalnu desničarsku vladu koja će proizvoditi incidente i nastaviti da proi-

zvodi probleme – rekao je Nikolić agenciji Mina. Kako je naveo, takva vlada će nastaviti da pravi probleme za Crnu Goru i međunarodne partnere. On je kazao da se Spajić u društvu nekadašnjeg DF-a osjeća kao „politička

– Tada očigledno fali samopouzdanja i mislim da je jedino što drži na okupu Spajićeve populiste i Mandićeve (Andrija) nacionaliste strah od povratka DPS-a na vlast koji bi se dogodio preko vanrednih parlamentarnih izbora –dodao je Nikolić. Zbog toga, prema ocjeni Nikolića, Spajić i Mandić „bje-

– Imajući u vidu da je Crna Gora četiri godine žrtva pohlepnih vlada i ljudi koji su brinuli isključivo o tome kako će namiriti svoje interese u vlasti, a ne o interesima građana – rekao je Nikolić i dodao da je Crna Gora danas žrtva trulih kompromisa ljudi koji sjede u foteljama. R. P.

Danilo Kalezić

vasiljević

Vraneš zbog imejla zaratio sa RUP-om

Izvori Pobjede bliski vrhu RUP-a tvrde da se iza javnog prepucavanja krije i nastavak sukoba između predsjednika Odbora direktora Milana Lekića iz NSD i izvršnog direktora Nemanje Lakovića iz PES-a. Cilj Lakovića je da se postepeno racionalizuje prekobrojni broj radnika, dok Milan Lekić nastoji da se putem sistematizacije legalizuju masovna partijska zapošljavanja, najmanje 400 radnika

PODGORICA - Nakon 12 godina sudskog procesa zbog neispunjavanja ugovora vrijednog preko pet miliona eura, između Rudnika uglja i Opštine Pljevlja, odlukom Apelacionog suda Crne Gore završen je sudski postupak u korist Opštine Pljevlja.

U objavljenoj presudi na sajtu Apelacionog suda, Rudniku je naloženo da isplati iznos od 2.372.844,73 eura, na ime vrijednosti izvedenih radova, uz plaćanje zatezne kamate, kao i da finansira preostale ugovorene investicione radove. Apelacioni sud je time ukinuo presudu Privrednog suda Crne Gore P. br.1163/16 od 1. 11. 2019. godine koji je bio odbio tužbeni zahtjev Opštine Pljevlja.

RAT SAOPŠTENJIMA

Takva situacija je, prema saznanjima Pobjede, početkom jula izazvala pravi mali rat između menadžmenta RUP-a, koji kontroliše PES i Opštine Pljevlja, koju vodi Dario Vraneš iz Nove.

– Opština Pljevlja nije blokirala račun Rudniku uglja već su odgovorni iz ove kompanije samoinicijativno uplatili cio iznos duga, saopšteno je iz lokalne uprave nakon što su iz najveće pljevaljske kompanije saopštili da su ,,iznenađeni odlukom rukovodstva Opštine Pljevlja“, ne navodeći kojom. Iz Opštine Pljevlja saopšteno je da je početkom jula iz Rudnika uglja na adresu Opštine stigao je mejl sa molbom da se što hitnije pošalje broj žiro računa kako bi uplatili dug na ime presude Apelacionog suda.

- Nadležni iz Opštine su imali volju da se cjelokupan dug izmiri u 18 jednakih mjesečnih rata, ali isključivo u zakonskim okvirima. Pravni tim Opštine Pljevlja, koji je inače zastupao Opštinu u ovom procesu posljednjih 12 godina, mišljenja je da se sporazum o otplati mora zaključiti isključivo u skladu sa Zakonom, tj. da niko iz Opštine Pljevlja nema pravo da otpisuje bilo kakvu kamatu, bilo kome pa i AD Rudniku uglja. Iskreno se nadamo da se iza ovog medijskog vapaja

ne krije namjera da se naplata ovog duga po presudi Apelacionog suda iskoristi za otpuštanje zaposlenih u AD Rudniku uglja – kaže se na kraju saopštenja lokalne uprave.

MOTIVI

Izvori Pobjede bliski vrhu RUP-a tvrde da se iza javnog prepucavanja krije nastavak sukoba između predsjednika Odbora direktora Milana Lekića iz NSD i izvršnog direktora Nemanje Lakovića iz PES-a. Cilj Lakovića je da se postepeno racionalizuje prekobrojni broj radnika, dok Milan Lekić nastoji da se putem sistematizacije legalizuju masovna partijska zapošljavanja najmanje 400 radnika. Rudnik

uglja je po osnovu presude dužan da finansira investicione radove koji se odnose na: regulisanje korita rijeke Breznice u dužini od 600 m, produbljivanje korita rijeke Ćehotine na neregulisanom dijelu u dužini od 3,5 km, preostale radove na glavnom dovodu pitke vode FI 400 visoke i niske zone Pliješ – centar grada, preostale radove na objektima novog postrojenja na Pliješu, prečišćavanje vode iz akumulacije Otilovići u sklopu objekta na Pliješu, koji radovi se, prema urađenom idejnom projektu, mogu odnositi na zamjenu opreme, automatike i svih instalacija na postojećem postrojenju, izgradnju novih filterskih polja i proširenja rezervoarskog kapacite-

ta, izgradnju novih rezervoara za visoku i nisku zonu sa kompletnom opremom, sve u roku od dvije godine od dana prijema presude pod prijetnjom izvršenja.

Komentar Pobjeda je crnogorska, građanska i antifašistička

Piše: Nenad ZEČEVIĆ

Neka ne brinu naši vjerni čitaoci. Nema promjene uređivačke politike. Pobjeda će nastaviti da bude crnogorska, antifašistička i građanska. Nema promjene vrijednosne i identitetske politike. Nastavićemo da revnosno izvještavamo o svim nepočinstvima vlasti, organizovanom kriminalu, rasprodaji i raubovanju državnih resursa, lošem odnosu prema investitorima i razotkrivaćemo i dalje kolonijalne ugovore o preprodaji energetskih resursa. O pitanjima koja se tiču interesa države neće biti kompromisa. Bićemo na braniku građanske i antifašističke Crne Gore

Kada je u Pobjedi 15. juna 2020. godine u tekstu autora ovih redaka objavljena analiza krajnjeg cilja litija u organizaciji Srpske pravoslavne crkve - tada je prvi put u domaćoj i regionalnoj javnosti upotrijebljen termin ,,srpski svet“. U analizi je decidno navedeno da je krajnji cilj litija stvaranje ,,srpskog sveta“, novog umivenog nacionalističkog koncepta koji negira crnogorski identitet, naciju i državu.

Analiza i upotreba tog termina dočekana je ,,na nož“ i sa podsmijehom od većine medija u Crnoj Gori. Tekst su prenijeli svi tadašnji opozicioni mediji, uključujući i proruske i prosrpske portale ismijavajući naziv tog koncepta. Pojedini prosrpski portali su čak i tvrdili da se ,,montenegrinskim dukljanima“ ponovo priviđa Velika Srbija. Samo godinu dana kasnije ta sintagma je ušla u obavezan politički narativ svih domaćih, regionalnih, pa i evropskih zvaničnika. Ušla je u rezolucije Evropskog parlamenta, Savjeta Evrope, pa čak i u narativ zvaničnika Stejt departmenta.

Pobjeda, čiji sam dio uređivačkog tima već 10 godina, na čelu sa glavnim urednikom, nastavila je da intenzivno izvještava o ,,srpskom svetu“ i bezbjednosnom sektoru i prilikom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju, po cijenu da zbog autorskog teksta u kome je otkriven tačan broj naoružanih ljudi u Cetinjskom manastiru budem isleđivan četiri sata od strane prvog čovjeka VDTa. I to zbog objavljivanja državne tajne - tajnog podatka sa sjednice Odbora za bezbjednost. A po tužbi tadašnjeg šefa ANB-a koja je i dalje aktivna i za koju je zaprijećena zatvorska kazna.

Ta informacija je našla svoje mjesto i u redovnom izvještaju Evropske unije o stanju ljudskih prava, gdje je jedino slučaj novinara Pobjede pomenut imenom i prezimenom.

Uslijedile su i tužbe osnivača Srpske kuće, članova Demokratskog fronta, i to zbog objavljivanja ekskluzivnih informacija o pomoći od strane Vlade Srbije. I kao ,,kruna“ svega toga: sramna BIRN-ova kampanja u kojoj su targetirani naši novinari zbog svojih istraživačkih tekstova. Dio sam tima Pobjede koji je kroz prijetnje, targetiranja i sudske postupke maltene svakodnevno trpio razne pritiske vlasti.

Rudnik je dužan da na ime naknade troškova postupka isplati tužiocu Opštini Pljevlja iznos od 750,00 € u roku od osam dana od dana prijema presude pod prijetnjom posljedice izvršenja. Ugovorom iz 2004. godine Rudnik uglja se obavezao da Opštini Pljevlja uplati 6,18 miliona eura umjesto plaćanja naknade za uređenje građevinskog zemljišta na tadašnjem eksploatacionom lokalitetu Cementara. Do 2012. godine na ime ugovora Rudnik uglja je u lokalni budžet uplatio 1,057 miliona pa je Opština tužila Rudnik uglja. Opština Pljevlja je od Rudnika uglja tražila naplatu 2,37 miliona eura i zateznu kamatu za izvršene investicione radove, u sporu koji protiv te kompanije vode 12 godina, dok su iz RUP-a tražili da se ova tužba odbije kao neosnovana. N. ZEČEVIĆ

I na kraju što sam doživio: da od strane manjeg dijela svojih koleginica i kolega i njihove besomučne kampanje, budem proglašen za ,,eksponenta srpskog sveta“. Na meti kampanje su se našle i koleginice i kolege - njih 95 odsto iz Pobjede koji su ostali lojalni kompaniji i pored pritisaka nastavili profesionalno da rade svoj posao. Samo u crnogorskom Matriksu moguće je optužiti kolege za tako nešto.

- Uzmi plavu pilulu... priča završava, budiš se u krevetu i vjeruješ u što želiš da vjeruješ. Uzmi crvenu pilulu... ostani u zemlji čuda, i pokazaću ti koliko ide duboko zečja rupa – kaže legendarni Morfeus u Matriksu. I na kraju ono najbitnije: neka ne brinu naši vjerni čitaoci. Nema promjene uređivačke politike. Pobjeda će nastaviti da bude crnogorska, antifašistička i građanska. Nema promjene vrijednosne i identitetske politike niti bilo kakvih trulih kompromisa. Nastavićemo da revnosno izvještavamo o svim nepočinstvima vlasti, organizovanom kriminalu, rasprodaji i raubovanju državnih resursa, razotkrivaćemo i dalje kolonijalne ugovore o rasprodaji energetskih resursa. O pitanjima koja se tiču interesa države neće biti kompromisa. Bićemo na braniku građanske i antifašističke Crne Gore.

Rudnik uglja Pljevlja

Mejl iz kompanije Rudnik uglja upućen Opštini Pljevlja

Dario Vraneš

SEZONA DALEKO OD USPJEŠNE: Vlada i dalje nema „sluha“ za turizam

Sve više agencija i turoperatora ,,bukiraju“ Albaniju ili Hrvatsku

IVANČEVIĆ: Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović se još nije udostojio da nas sasluša i da zajedno sa nama pronađe rješenja za probleme koje svi zajedno prepoznajemo

PODGORICA - U trenutku kada bi Crna Gora trebalo da doživi vrhunac turističke sezone, situacija je daleko od idealne. Dragan Purko Ivančević, dugogodišnji turistički radnik i član Odbora za turizam Privredne komore kaže da je ovo najlošije pripremljena sezona otkako se bavi turizmom, gotovo 45 godina. Problemi su brojni – od nedostatka osnovne koordinacije sa resornim ministarstvom do neorganizovane infrastrukture, građevinskih radova usred turističkih destinacija i loše saobraćajne povezanosti. Ivančević upozorava da je situacija toliko kritična da bi mogla da ima dugoročne negativne posljedice po crnogorski turizam.

Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera, takođe, izražava zabrinutost. Ističe da bismo, s obzirom na trenutne okolnosti, mogli biti zadovoljni ako posjećenost i broj noćenja budu na nivou prošle godine. Posebno je naglašena pojava tzv. julske rupe, kada čak i hoteli visoke kategorije imaju značajan broj slobodnih soba. Miljanić krivicu prebacuje na nedostatak državne brige i neadekvatnu promociju turističke ponude Crne Gore. On naglašava da je neophodno aktivnije koristiti elektronski marketing i bolje iskoristiti postojeće destinacije, kao i uvesti nove atraktivne lokacije za turiste.

LOŠA KOMUNIKACIJA

SA MINISTARSTVOM

TURIZMA

- Ova sezona je najlošije pripremljena od kada znam. Čak i poslije zemljotresa, turistička mjesta su bila bolje pripremljena, a komunikacije sa nadležnima su bile mnogo kvalitetnije, nego danas. Trenutno ne možemo govoriti o bilo kakvim pripremama, jer apsolutno ništa nije urađeno – ama baš ništa - ističe Ivančević, dodajući da dodatno situaciju otežava loša komunikacija

između gradova i aerodroma, turističkih odredišta i aerodroma, kao i između turističkih destinacija gdje gosti borave i izletničkih mjesta. - Nijesmo postigli nikakav napredak, a ulazimo u glavnu sezonu sa bagerima i građevinskim mašinama na terenu. S obzirom na to, nije realno očekivati da ćemo ove sezone imati bilo kakav organizovani turizam. Umjesto toga, suočavamo se sa stihijskim turizmom, gdje individualni gosti dolaze sopstvenim automobilima ili avionima. Nažalost, uslovi koje zateknu vjerovatno neće podstaći posjetioce da ponovo dođu. Oni koji se sada odluče za posjetu, teško da će poželjeti da se ponovo vrate - naglašava Ivančević. .

Pored Budve, napominje da su građevinski radovi prisutni i u drugim primorskim gradovima. Ipak, jedini grad koji se ove godine može pohvaliti organizovanom turističkom sezonom je Bar. - U Baru turistički promet funkcioniše bez problema, od smještajnih kapaciteta do aerodroma i izletničkih destinacija. Ovaj grad je uspio da

se organizuje i posveti uređenju turističkog mjesta tako da ono izgleda privlačno i turistički, a ne kao gradilište. Uložili su trud i resurse da bi omogućili nesmetan protok turista i stvorili prijatnu atmosferu za posjetioce. Zahvaljujući ovim naporima, Bar je postao svijetli primjer kako treba izgledati primorski grad tokom turističke sezone, suprostavljajući se izazovima sa kojima se suočavaju drugi gradovi zbog građevinskih radova - tvrdi Ivančević.

A što se tiče komunikacije sa resornim ministarstvom, kaže da nemaju nikakvu pravu konekciju osim na nižim nivoima administracije.

- Ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimir Martinović se još uvijek nije udostojio da nas sasluša i da zajedno sa nama pronađe rješenja za probleme koje svi zajedno prepoznajemo. Nedostatak ozbiljnosti u rješavanju ovih problema može značajno oštetiti buduće sezone. Posebno sada, kada se kreće u drugu fazu ugovaranja za sljedeću godinu. Loša slika naše destinacije već se

odgovornost. Očigledno je da

nama pronađe rješenja povezana i sa (ne)brigom državnih

iskorišćenost postojećih destinacija, kao i da nam fali novih destinacija

MILJANIĆ: Takozvana julska rupa je povezana i sa (ne)brigom državnih institucija na kojima je i najveća odgovornost. Očigledno je da nam je potrebna znatno bolja iskorišćenost postojećih destinacija, kao i da nam fali novih destinacija za privlačenje gostiju

odražava i osjećamo posljedice. Sve više agencija i turoperatora sa kojima sarađujemo za iduću godinu odlučuju se za Albaniju ili Hrvatsku, dok istovremeno postepeno smanjuju ili čak potpuno otkazuju svoje aktivnosti u Crnoj Gori. Ovaj trend može imati dugoročne posljedice po našu turističku industriju, ozbiljno ugrožavajući ne samo sljedeću sezonu, već i budući razvoj turizma u zemlji - objasnio je Ivančević. Kako je naveo, odsustvo strateških inicijativa i nedostatak efikasnih rješenja za probleme u turističkoj infrastrukturi i promociji destinacije dodatno pogoršavaju situaciju.

- Potrebno je hitno uspostaviti efikasnu saradnju sa relevantnim institucijama i preduzeti konkretne korake kako bismo povratili povjerenje i privukli investicije u turizam Crne Gore - apeluje Ivančević. Što se tiče saobraćajnih gužvi, kaže da su već neko vrijeme prisutne i sada su toliko velike da je izazovno osigurati normalan protok.

- Za prolazak kroz prostor od jednog, tri ili četiri kilometra sada je potrebno i do sat i po

vremena. Neizvjesno je šta nas čeka - mislim da to niko ne može precizno predvidjeti. Očekuje se potpuni kolaps, ali trenutno niko u turističkoj industriji ne može sa sigurnošću prognozirati kako će se situacija razvijati. Jedino što nam preostaje jeste da se nadamo božjoj pomoći - naglasio je Ivančević. Turista, kako je dodao, već imamo i imaćemo ih ove godine, ali sve je spontano i konfuzno, a kvalitetna turistička publika je sve rjeđa.

- Vidljivo je da struktura gostiju sve više opada po pitanju kvaliteta, što se jasno manifestuje kroz ponudu. Kvalitetni restorani stagniraju ili se bore sa održavanjem svoje reputacije, dok se najviše razvija tzv. pica parče i Koka-kola turizam - jednostavna i brza konzumacija. Ponuda je sve više ispunjena jeftinim suvenirima i ugostiteljskim uslugama, što ukazuje na opadanje kvaliteta i strukture gostiju - kazao je Ivančević, dodajući da ovo jasno pokazuje da naša destinacija opada i da se kvalitet i struktura gostiju rapidno pogoršavaju.

- Popravak ovog imidža će za-

Ova sezona je najlošije pripremljena od kada znam. Čak i poslije zemljotresa, turistička mjesta su bila bolje pripremljena, a komunikacije sa nadležnima su bile mnogo kvalitetnije, nego danas. Trenutno ne možemo govoriti o bilo kakvim pripremama, jer apsolutno ništa nije urađeno – ama baš ništa - ističe Ivančević

htijevati godine napora. Kada jednom izgubimo dobar imidž, gubimo i publiku koja bi trebalo da donese više od osnovnog smještaja - a to je novac kroz vanpansionsku potrošnju, dodatne aktivnosti, aktivni turizam, rekreaciju, sport i gastronomiju - kaže Ivančević.

KLIJENTELA SLABE PLATEŽNE MOĆI Po njegovim riječima, trend slabljenja platežne moći naše klijentele kontinuirano opada iz godine u godinu, što je izuzetno zabrinjavajuće i loše. - Ovo će imati značajan uticaj na ugovaranje i privlačenje gostiju u narednim sezonama, posebno potencijalno štetan efekat imaće na investitore. Prilikom planiranja poslovnih strategija, investitori uzimaju u obzir nivo platežne moći klijentele i očekivanu potrošnju po gostu kako bi osigurali održivost svojih projekata u turizmu i ugostiteljstvu. Prije nego što ulože značajna sredstva u bilo koji segment turizma, neophodno je da izrade temeljan poslovni plan - kaže Ivančević. Takođe, kako navodi, ključno je adresirati stalne probleme poput nedovoljne zainteresovanosti države u rješavanju sive ekonomije i osiguranju dovoljno kvalifikovane radne snage za potrebe turizma. Predstavnik Udruženja hote-

STRUČNJACI TVRDE DA JE OVO NAJSLABIJE PRIPREMLJENA SEZONA: Detalj iz Budve

turoperatora Hrvatsku

lijera Petar Miljanić ističe da dosadašnji tok sezone pokazuje da ćemo biti zadovoljni ako posjećenost i broj ostvarenih noćenja budu na nivou sezone 2023. godine.

- U posljednje tri sezone imamo jednu pojavu koja je upečatljiva baš u ovom vremenskom periodu, a to je među hotelijerima prepoznato kao ,,julska rupa“. Na današnji dan, kao i u danima koji predstoje, otprilike negdje do 20. jula i pored izvanrednih vremenskih uslova i dobre pripremljenosti hotelijera, možete da bez problema rezervišete 10 ili više slobodnih soba u hotelima visoke kategorije sa četiri i pet zvjezdica na ekskluzivnim lokacijama uz samu obalu ili nedaleko od plaže. Primjer za navedeno su hoteli Splendid, Harmonia, Merit, Slovenska plaža i mnogi drugi - kazao je Miljanić, dodajući da je ova činjenica nešto što bi svakako trebalo da skrene pažnju nadležnih da Crna Gora, iako malih kapaciteta, pogotovo u hotelskom sektoru, nema dovoljan broj gostiju da bismo iste popunili.

- Takozvana julska rupa je povezana i sa (ne)brigom državnih institucija na kojima je i najveća odgovornost. Očigledno je da nam je potrebna znatno bolja iskorišćenost postojećih destinacija, kao i da nam fali novih destinacija za privlačenje gostiju. Nedostatak aktivne promocije, kao i nedovoljna upotreba elektronskog marketinga čine da ne uspijevamo rangirati našu zemlju kao prvu na pretraživačima. Trebalo bi promovisati našu turističku ponudu kako u okruženju, tako i u svim destinacijama sa kojima smo povezani avio-saobraćajem. Iako veoma značajan, to neće biti veliki poduhvat, iz razloga što oba naša aerodroma dnevno prime do šezdesetak letova, što je svakako nedovoljno imajući u vidu ,,julsku rupu“ - objasnio je Miljanić. Po njegovim riječima, veoma je slab avio-tranzit u poređenju sa jednim ne velikim dubrovačkim aerodromom, koji ostvari blizu sto dolazaka svakodnevno iz cijele Zapadne Evrope, Srbije, Turske, Velike Britanije, kao i let iz Njujorka, što je gotovo duplo veći broj dolazaka od oba naša aerodroma zajedno. - Ova činjenica mnogo govori, sa jedne strane o velikim nedostacima u razvoju održivog turizma u našoj zemlji, ali je istovremeno i prilika da bliskom saradnjom, učenjem i primjenom postavljenih standarda u najbližem okruženju i

sami ostvarimo potreban napredak. Crna Gora je jedinstven i neponovljiv turistički proizvod, sa ovim prirodnim ljepotama i biodiverzitetom na veoma kratkoj distanci, nema konkurenciju. Sa planskim održivim razvojem trebalo bi da bude nezaobilazna destinacija u toku svih godišnjih doba, a pogotovo ljeti - smatra Miljanić.

Nedostatak radNe sNage

Kako ističe, nedovoljna popunjenost hotela upozorava da su zemlje Mediterana znatno privlačnije za turiste, ali da zemlje Jadrana, poput Hrvatske i Albanije, više ulažu u razvoj i marketing i osjećaju plodove svog rada.

Takođe, Miljanić naglašava da je nedostatak kvalifikovane radne snage za nas nekada bio poznat kao problem zapadnih razvijenih zemalja, međutim ovaj nedostatak posljednjih godina sve je više primjetan u našoj privredi.

- Razlozi su različiti, dijelom zbog velikog odliva stanovništva u posljednjoj deceniji, a dijelom što naša sezonska radna snaga odlazi u druge turističke centre zbog boljih uslova za rad i edukacije. Moramo se okrenuti osposobljavanju ljudi zainteresovanih za rad na pozicijama za kojima postoji najveća potražnja. U turizmu su najpotrebniji recepcioneri, sobarice, kuvari, konobari, turistički vodiči. Tržište rada je baš kao i druge vrste tržišta gdje uslove određuje zakon ponude i potražnje, u ovom slučaju kvalifikovane radne snage - kazao je Miljanić, dodajući da kombinacijom teorijskog učenja prakse u hotelima i ugostiteljskim objektima, djecu već u srednjoj školi treba osposobiti za sezonske poslove i svakom učeniku sa visokim prosjekom država mora da garantuje posao i profesionalno usavršavanje.

- Na duži period ćemo ovim putem jačati ponudu domaće kvalifikovane radne snage. Međutim, u Crnoj Gori će u godinama koje dolaze biti sve veća potreba za radnom snagom i trend priliva strane radne snage biće sve veći - kaže Miljanić. Iz Udruženja hotelijera svakodnevno, na zajedničkoj grupi, informišu sve članove o radnicima koji traže posao, o pojednostavljenoj proceduri prijave domaće radne snage, o tekućim problemima i mogućim rješenjima koji opterećuju sektor hotelijerstva.

- Nerijetko nas pozivaju odgovorni i savjesni novinari da bi saslušali i obavijestili kako građane, tako i nadležne o izazovima sa kojima se suočavamo i mi i turistička privreda od koje bi svaki građanin naše zemlje mogao pristojno da živi, ali još uvijek ne dobijamo pozive od nadležnih u Vladi kako bismo zajedničkim snagama učinili neki boljitak. Nada uvijek postoji, a naša otvorenost i želja za opštim napretkom ne posustaju – poručuje Miljanić.

N. kovačević

PODGORICA – Iako su crnogorske vlasti najavile da će naša zemlja iz Fonda rasta za Zapadni Balkan (Instrumenta Evropske komisije kojim se zemlje regiona finansijski pomažu) ,,povući“ 413 miliona eura, ispostavilo se da je taj iznos sa gotovo 30 miliona eura manji, pa će, prema računici Brisela, našoj zemlji pripasti 383,5 miliona eura.

Predstavnici izvršne vlasti su krajem prošle godine, tokom posjete Briselu, objelodanili da je ,,Evropska komisija, pored postojeće podrške državama Zapadnog Balkana, predložila dodatni investicioni paket od 6 milijardi eura kroz obezbjeđivanje 2 milijarde eura bespovratnih sredstava, a 4 milijarde eura u obliku povoljnih zajmova, te da je od tog iznosa, za Crnu Goru planirano oko 413 miliona eura“. ,,Oko“ je, ispostaviće se, 30 miliona eura, što je potvrđeno i u informaciji o procesu pripreme Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast koji je Vlada nedavno usvojila. Prema toj informaciji, za Crnu Goru je određen iznos od oko 383 miliona eura, u kombinaciji od oko 255 miliona eura kredita pod povoljnim uslovima i 128 miliona eura bespovratnih sredstava EU.

Uslov za dobijanje sredstava iz Brisela, bio je da zemlje dostave Plan reformske agende u kojem bi detaljno izložili Komisiji koje reforme planiraju da sprovedu u zemlji. Crnogorski prijedlog osnovnih reformskih mjera sadrži 32 indikativne prioritetne reformske mjere u okviru četiri ključne oblasti politike i to: poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, digitalne i energetske/zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i temeljnih prava/vladavine prava.

Definisani koraci ujedno sadrže i pokazatelje uspjeha (indikatore), koji će biti osnov za praćenje napretka u sprovođenju reformskih mjera i procje-

Crna Gora ostala ,,kratka“ za skoro 30 miliona eura

nu EU o ispunjenosti uslova za dodjelu sredstava. Iz Evropske komisije Pobjedi su, upitani zašto je smanjen iznos za Crnu Goru, odgovorili da indikativni iznos nije smanjen i da je nepromijenjen. – Indikativni iznos dodijeljenih sredstava nije smanjen i ostaje 383,5 miliona eura za Crnu Goru. Podijeljen je na 110,1 milion eura grantova i 273,4 miliona eura kredita –pojasnili su nam iz Komisije. Iz Ministarstva evropskih poslova, sa druge strane, tvrde da je Crna Gora, krajem godine, obaviještena da im je namijenjeno 413 miliona eura. – Tokom pripreme pravnog osnova na nivou Evropske unije za sprovođenje Plana rasta za Zapadni Balkan, Evropska komisija je interno usaglasila metodologiju u skladu s kojom su procijenjena maksimalna

izdvajanja za svaku od država Zapadnog Balkana pojedinačno. O ishodu sprovođenja ove metodologije, odnosno iznosu sredstava, Crna Gora je obaviještena krajem 2023, kada je prvobitno potvrđen indikativni iznos od 413 miliona eura – rekli su Pobjedi u MEP-u. Ipak, nakon što je računica iskristalisana, shodno broju stanovnika i BDP-u, ispostavilo se da Crnoj Gori pripada 30 miliona eura manje. – Početkom juna 2024, nakon što je stupila na snagu Regulativa (EU) 2024/1449 o uspostavljanju Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan, precizno je njenim aneksom definisana metodologija za izračunavanje iznosa sredstava koja zavisi od udjela broja stanovnika države i njenog BDP-a u zbirnom broju stanovnika i iznosu BDP-a

Odbornik SD-a u Skupštini glavnog grada poručio građanima

za cijeli Zapadni Balkan, sa ponderima od 0,6 i 0,4 po kategorijama. S obzirom da se ulazni podaci za ovu formulu mijenjaju, konačnom primjenom formule ažurirani su iznosi sredstava za sve države Zapadnog Balkana, uključujući i Crnu Goru, sa novim iznosom od 383 miliona eura – pojasnili su iz resora na čijem je čelu Majda Gorčević Iz Komisije su kazali da ukupna finansijska sredstva predviđena Planom rasta ostaju ista.

– Ukupna finansijska sredstva Instrumenta za reformu i rast ostaje ista: 6 milijardi eura, od čega je 360 miliona eura izdvojeno za obezbjeđivanje kredita, a 30 miliona eura za administrativnu i tehničku pomoć za implementaciju instrumenta – naveli su iz Komisije. Jovana ĐUriŠić

Mašković: Vodovod nas pljačka, povećali

PODGORICA- Na sjednici Odbora direktora DOO Vodovod i kanalizacija Podgorica donijeta je odluka o cijenama pojedinih radova i usluga koje Društvo pruža korisnicima, fizičkim i pravnim licima, broj 01078/24-13209/1 od 20. maja 2024. godine. Navedenu odluku Odbor direktora je donio suprotno važećim propisima, a na štetu potrošača, odnosno građana Podgorice, saopštio je odbornik SD -a u Skupštini glavnog grada Miloš Mašković, koji je medijima dostavio tu odluku,

-Odluka sadrži brojne nepravilnosti kao što su demontaža i ponovna montaža vodomjera korisnika koji ne plaćaju utrošenu vodu i razne druge usluge i radove koje je Vodovod dužan o svom trošku da obavlja, i to bez saglasnosti Skupštine glavnog gradanaveo je on.

Prema riječima Maškovića, zbog loše finansijske situacije, koja čak dovodi u pitanje i otvaranje stečaja, a koja je nastala lošim rukovođenjem i organizacijom, Upravni odbor pribjegava proizvoljnom donošenju odluka na štetu građana.

-U skladu sa članom 13 Zakona o komunalnim djelatnostima, komunalna usluga je isporuka vode za piće, prihvatanje komunalnih otpadnih voda u mrežu javne kanalizacije, crpljenje septičkih jama, prevoz, priprema za preradu, prerada i odlaganje ili drugi postupci zbrinjavanja komunalnog otpada i dr. Na osnovu člana 21 stav 3 navedenog zakona, na koji se Odbor direktora Vodovoda pozvao prilikom proizvoljnog utvrđivanja cijena, propisano je da se ugovorom o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti utvrđuju cijene za pružanje komunal-

nih usluga, u skladu sa članom 54 ovog zakona. Navedenim članom propisano je da cijenu komunalne usluge utvrđuje vršilac komunalne djelatnosti po prethodno pribavljenoj saglasnosti skupštine jedinice lokalne samouprave. Dalje, članom 54 stav 1 tačka 57 Statuta Glavnog grada propisano je da Skupština „daje saglasnost na statut javnih službi, na statusne promjene, povećanje i smanjenje glavnice, na cijene komunalnih usluga, na plan razvoja i program rada i druge programske akte javnih službi“ - nabrojao je on. r.P.

Iz EU tvre da su najavili 383 miliona podrške

Akcija za socijalnu pravdu o izvještaju o radu Sudskog savjeta

Ne poklanja se potrebna pažnja produženju trajanja postupaka

Iz te nevladine organizacije su rekli da je alarmantno stanje jer crnogorska javnost svjedoči da se suđenje Vesni Medenici odlaže 18. put, a da je učestao trend odlaganja suđenja za optužbe za najteža krivična djela

PODGORICA - Sudski

savjet u izvještaju o radu za prošlu godinu pitanju povećanja trajanja postupaka apsolutno ne pridaje potrebnu pažnju, kazali su iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Iz te nevladine organizacije su rekli da je tako dok crnogorska javnost svjedoči da se suđenje Vesni Medenici odlaže 18. put, a da je učestao trend odlaganja suđenja za optužbe za najteža krivična djela.

-Sudski savjet u izvještaju o radu za prošlu godinu pitanju povećanja trajanja postupaka apsolutno ne pridaje potrebnu pažnju i stiče se utisak da za to pitanje ne smatra da je upaljen „crveni alarm“ - kaže se u saopštenju.

Iz ASP-a su kazali da u izvještaju Sudski savjet navodi da se „analizom rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici uočava povećanje prosječnog trajanja postupka iz godine u godinu, što može ukazivati na kompleksnost

postupka, što zahtijeva više vremena za obradu i odlučivanje“.

Oni su naveli da se dodaje da „česta zakazivanja i odlaganja ročišta, kao i obimnost dokaznog materijala koji tokom postupka nije koncentrisan, već se predlaže u različitim fazama, može produžiti vrijeme potrebno za rješavanje predmeta“.

-Sudski savjet u narativnom dijelu ne navodi za koliko je prosječno dana došlo do produženja trajanja postupaka, ali tabelarni prikaz ilustruje da je sa 226 dana iz 2021. godine, koliko su prosječno trajali ovi postupci, u narednoj 2022. došlo do uvećanja na 368 dana, a lani na 482 dana trajanja postupaka, što je više nego duplo uvećanje za samo dvije godine - rekli su iz ASP-a. Kako su istakli, pozornost javnosti naročito je usmjerena na te predmete, gdje se sprovode postupci za neka od suđenja za najteže oblike kriminala, ali i u kojima se sudi nekima od nekadašnjih istaknutih javnih

funkcionera u zemlji.

Iz ASP-a su istakli da je nesporan javni interes da ona što prije budu okončana, ali je opšte poznato da je trend odlaganja suđenja dodatno produbljen i ove godine.

-U tom smislu, nevjerovatno je da Sudski savjet ovo pitanje ne posmatra kao veliki problem, a imajući u vidu da se detaljnije ne upušta u obrazloženje i traženje svih uzroka ovog problema, već se zadržava na suvoparnim ocjenama - kaže se u saopštenju. Navodi se da činjenica da se uglavnom medijska javnost samo bavi kontinuiranim odlaganjima brojnih suđenja, koja imaju najveću pozornost građana, ukazuje i da se donosioci odluka moraju što prije pozabaviti tim pitanjem i utvrditi njegovu stvarnu pozadinu. -U tom smislu čudi i što se nadležni odbori Skupštine još nijesu pozabavili ovim pitanjem i pokrenuli kontrolna saslušanja- dodaje se u saopštenju. Umjesto toga, kako su naveli iz

ASP-a, matični odbor Skupštine nedavno je, fokusirajući se na statističke podatke prikazane u izvještaju o radu Sudskog savjeta, prihvatio taj izvještaj i preporučio da bude usvojen na plenumu. Iz ASP-a su dodali da izvještaj inače pokazuje da je zaostatak predmeta na kraju prošle godine veći od 64.000, što je ja-

san pokazatelj razornog stanja sudskog sistema u zemlji. -A Sudski savjet se uglavnom koristi argumentom nedovoljnog broja sudija koji postupaju, dok izostaju dublja zapažanja, ocjene i preporuke za izlazak iz nezavidnog stanjadodali su iz ASP-a. Oni su istakli da će ukoliko zakonodavni dom prihvati taj iz-

vještaj Sudskog savjeta, to biti pokazatelj da politika prihvata razorno stanje sudskog sistema u zemlji zdravo za gotovo, i bez jasne strategije kako promijeniti stanje u grani vlasti, koja se godinama sa brojnih adresa karakteriše kao najslabija institucionalna karika, koja građanstvu ne isporučuje pravdu. R.P.

Najviše se bespravno gradilo u NP Skadarsko jezero

PODGORICA - Na prostoru pet nacionalnih parkova tokom 2023. godine registrovana su 53 slučaja nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, što je 75,71 odsto u odnosu na 2022. godinu, navodi se u Izvještaju o stanju uređenja prostora Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Najviše se bespravno gradilo u NP Skadarsko jezero, a sve ove aktivnosti su evidentirane i proslijeđene nadležnim organima na postupanje.

Kako navode u izvještaju za sve protivpravne aktivnosti sačinjeni su zapisnici o izvršenoj kontroli, kao i foto dokumentacija koja je proslijeđena na dalju proceduru službama za pravne, opšte poslove i kontrolu javnog preduzeća, nadležnom ministarstvu i komunalnim inspekcijama u Podgorici, Cetinju, Baru, Žabljaku, Plavu i Gusinju. – Svi evidentirani slučajevi bespravne gradnje ili drugih

oblika devastacije prostora su procesuirani nadležnim institucijama na dalje postupanje i odlučivanje. U NP Lovćen evidentirana su dva slučaja nedozvoljenih promjena u prostoru. Na području NP Skadarsko jezero ukupno 26 slučajeva nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih promjena u prostoru, a u NP Prokletije registrovano je 18 slučajeva nedozvoljene gradnje. U NP Biogradska gora eviden-

tirana su tri slučaja nedozvoljene gradnje i na prostoru NP Durmitor tokom 2023. godine zabilježena su četiri slučaja nelegalne gradnje i drugih nedozvoljenih aktivnosti u prostoru - navode u izvještaju. Kako dodaju, dozvola za privremene objekte izdato je najviše u NP Skadarsko jezero i NP Lovćen. Na prostoru NP Lovćen, shodno izmjenama i dopunama Programa objekata privreme-

nog karaktera za period 20202024. godine, u 2023. godini izdato je pet urbanističko-tehničkih uslova za privremene objekte koji se nalaze u vlasništvu nacionalnih parkova, a potpisano i pet aneksa ugovora za postavljanje privremenih objekata na zemljištu u državnoj svojini za lokacije koje su u prethodnim godinama date u zakup. Uglavnom su u pitanju privremeni ugostiteljski objekti, ali i avanturistički park, dječje igralište, prodavnica i prostor za ,,paintball“. Na prostoru NP Skadarsko jezero sproveden je postupak za davanje u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja privremenih objekata na osnovu kojeg je potpisano 11 ugovora i izdat isti broj urbanističko-tehničkih uslova najpovoljnijim zakupcima. U zakup su date lokacije na kojima su uglavnom otvoreni plažni barovi i šankovi i ugostiteljske terase. Takođe su izdata tri urbanističko-tehnička uslova za postavljanje privremenih objekata na parcelama u privatnom vlasništvu.

U NP Durmitor shodno Programu objekata privremenog karaktera za period 20192023. godina, potpisano je 13 aneksa ugovora za postavljanje privremenih objekata na zemljištu u državnoj svojini za lokacije koje su u prethodnim godinama date u zakup, uglavnom za restorane i štandove. U ostalim nacionalnim parkovima nije bilo zakupa. Tokom 2023, kako navode u izvještaju Ministarstva, ulagalo se u uređenje prostora, pa je u NP Skadarsko jezero, u skladu sa važećom izmjenom i dopunom Programa objekata privremenog karaktera za to područje za period 20202024. godine izdata dva urbanističko-tehnička uslova za postavljanje, odnosno građenje objekta privremenog karaktera na zemljištu u državnoj svojini za potrebe Javnog preduzeća.

Dodaju da su u NP Lovćen sprovođene aktivnosti na uređenju pješačkih, edukativnih i planinarskih staza, kao i aktivnosti na uređenju parkovskog mobilijara.

- U NP Prokletije u pripremi ljetnje turističke sezone uređene su pješačke, planinarske i edukativne staze, uređen parkovski mobilijar, postavljene info table, kao i održavani lokalni putevi na najfrekventnijim lokalitetima na prostoru parka. Na prostoru NP Biogradska gora, aktivnosti vezane za poboljšanje turističke infrastrukture i uređenje prostora realizovane su kroz obnovu i postavljanje novih informativnih i edukativnih tabli, unapređivanje centara za posjetioce, a koje su realizovane u skladu sa finansijskim planom preduzeća. Obnovljeni su zastarjeli prikazi u obliku folija na bilbordima, informativnim tablama ka Biogradskom jezeru, na edukativno rekreativnoj stazi oko jezera i na stazi ,,Ljeto u katunu“. Tokom godine u kontinuitetu su sprovođene aktivnosti na održavanju i unapređenju: pješačkih, biciklističkih i edukativnih staza, kao i zamjeni parkovskog mobilijara - navode u izvještaju. N.R.

Medenici se suđenje odlaže 18. put

Veliki porast nelegalnih aktivnosti

PODGORICA – Iako je razmatrano na određenim stručnim forumima, pravno-politički važno pitanje - čija su „naša“ groblja u Crnoj Gori, kako ipso iure, tako i knjižno, ostalo je neopravdano van fokusa javnog diskursa.

Stoga, naredni osvrt sam podijelio u „četiri čina“, kako bih lakše objasnio navedeno pitanje.

PRAVNI OKVIR

Član 4, stav 1 Zakona o državnoj imovini propisuje da je vlasnik stvari u državnoj imovini Crna Gora. Vrlo decidna norma za koju ne treba dalja interpretacija. Međutim, da li je u našoj stvarnosti, to jeste pravnoj praksi baš tako jednostavno za shvatiti značenje ove norme? I jeste i nije, zavisno od toga koliko vas zaista zanima ova problematika i koliko želite da razumijete suštinu ovog građansko-pravnog odnosa.

Država Crna Gora je vlasnik stvari koje su u državnoj imovini. Državnom imovinom Crne Gore upravlja organ uprave nadležan za poslove imovine, ukoliko zakonom nije drukčije određeno. Imovinska prava i ovlašćenja u pogledu državne imovine vrši Vlada Crne Gore, odnosno organ jedinice lokalne samouprave određen zakonom i statutom opštine. Poglavlja II i III Zakona o državnoj imovini sadrže odredbe koje propisuju koje su to stvari i druga dobra kojima raspolaže država, odnosno opština. Tu, između ostalog, spadaju i prirodna bogatstva, dobra u opštoj upotrebi, druga dobra od opšteg interesa, ostala dobra u državnoj imovini, kao i lokalna dobra kojima raspolaže opština. Članom 16 Zakona o državnoj imovini propisano je da su lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojima raspolaže opština, vodovodna i kanalizaciona infrastruktura od lokalnog značaja, opštinski putevi (lokalni i nekategorisani) i prateći objekti, ulice u naseljima i trgovi, javna rasvjeta, javne i zelene površine i gradski parkovi, groblja i podzemni i nadzemni prolazi. Za potrebe ovog teksta, dalje ćemo se baviti knjižnim statusom grobalja.

NAŠA STVARNOST

Da bih objasnio zašto u praksi nije baš slučaj da je vlasnik stvari u državnoj imovini Crna Gora, navešću primjer grobalja i upoznati vas sa jednim manjim istraživanjem koje je sprovedeno u prijestonici Cetinje, a tiče se upravo upisa grobalja na teritoriji naše opštine. Nalazi istraživanja ukazuju da postoje tri grupe upi-

zakona upisana u crkvene organizacije

Čija su „naša“ groblja?

sa - od pravilnog upisa grobalja na državu Crnu Goru, preko„malo“ problematičnog upisa u kojima groblja nose imena naših svetitelja, pa do krajnje problematičnog upisa grobalja na Mitropoliju crnogorsko-primorsku. Možda su ovakvi upisi greška, možda i nijesu, a u slučaju da jesu - onda ta greška može biti namjerna ili nenamjerna. Za groblja ipak smatram da nije u pitanju greška, već namjerni i ciljani upis bez pravnog osnova.

Navodim primjer grobalja na teritoriji prijestonice Cetinje. Uvidom u katastarsku evidenciju, na teritoriji cetinjske opštine egzistira nešto više od 90 seoskih grobalja. Upisi su različiti i mogli bi se klasifikovati, kao što sam naveo, u tri navedene grupe. U prvoj grupi su ona groblja kod kojih je upis izvršen u skladu sa zakonom. To su groblja koja su upisana u svojinu države Crne Gore, dok subjekt koji ima pravo raspolaganja je Prijestonica Cetinje. Druga grupa grobalja je upisana na svetitelje, pa je tako, na primjer, groblje u selu Drušići upisano na Crkvu Svetog Nikole. Ovakvi upisi svoje korijenje vuku od davnina, makar

Ovdje nije riječ da li je neko Srbin ili Crnogorac, vjernik ili ateista, već je pitanje poštovanja osnovnih ljudskih prava i naša realnost. Smatram da, kako sada stvari stoje, mi našim postupanjem ne dozvoljavamo čovjeku da na svoj posljednji put ode po zakonu, nego će, sva je prilika, morati da putuje po volji onoga „jačega“

što se tiče samih crkava, jer seoske crkve po kojima groblja nose imena su gradili seljani, kao i same grobove. Zajedničko za sve seljane koji su živjeli u određenom selu bilo je upravo to što su slavili određenog svetitelja kao svog zaštitnika ili krsnu slavu, pa se kao logično nameće da su i seoske crkve dobijale imena po njima. Upisi crkava, tj. objekata na ovaj način vršeni su shodno Opštem imovinskom zakoniku za Knjaževinu Crnu Goru prema kojem su pravoslavne crkve i druge crkvene ustanove samostalna pravna lica (imaonici), a to znači vlasnici pokretnih i nepokretnih stvari. Problem koji se ovdje javlja jeste pitanje ko je stvar-

Nalazi istraživanja ukazuju da postoje tri grupe upisa - od pravilnog upisa grobalja na Državu Crnu Goru, preko„malo“ problematičnog upisa u kojima groblja nose imena naših svetitelja, pa do krajnje problematičnog upisa grobalja na Mitropoliju crnogorsko-primorsku. Možda su ovakvi upisi greška, možda i nijesu, a u slučaju da jesu - onda ta greška može biti namjerna ili nenamjerna. Za groblja ipak smatram da nije u pitanju greška, već namjerni i ciljani upis bez pravnog osnova

no taj imaginarni nosilac prava svojine?

Treća grupa je sa aspekta pravne valjanosti vrlo problematična. Mitropolija crnogorsko-primorska se javlja kao nosilac prava svojine na grobljima i crkvama koji se nalaze na istoj katastarskoj parceli. Način i pravni osnov za upis samih crkava nije predmet našeg trenutnog interesovanja, ali ćemo ipak napraviti jednu paralelu. Crkva je građevina koja je namijenjena obavljanju hrišćanskih vjerskih obreda. Za razliku od crkve, koja je vjerski objekat, groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi, što znači da su to dobra koja su dostupna svima pod jednakim uslovima, te se njihova upotreba vrši bez posebnih dozvola ili odobrenja nadležnih organa.

UMJESTO

ZAKLJUČKA

Moje shvatanje stvari i tumačenje zakona dovodi me do logičnog zaključka da čovjek

na vječni počinak može da pođe uz pratnju popa, uz muziku, u prisustvu članova porodice, prijatelja, čitavog sela ili kako ga je god volja, zavisno od toga kakva je njegova posljednja želja ili odluka njegove porodice. Groblje je po zakonu dostupno svima pod jednakim uslovima i njegova upotreba se vrši bez posebnih

dozvola ili odobrenja nadležnih organa, a naša država u kojoj je i živio pokojnik mora to pravo i da mu garantuje. Dakle, pravo na korišćenje svog groblja na način kako pokojnik želi. Ukoliko mi u Crnoj Gori imamo situaciju da se jedno dobro u opštoj upotrebi (groblje) vodi na jednu vjersku organizaciju, nevažno da li je to SPC (što u ovom slučaju jeste!), CPC ili bilo koja druga crkva, vrlo je upitno da li ćemo mi to svoje zakonom zagarantovano pravo moći i da ostvarimo? Ovdje nije riječo tome da li je neko Srbin ili Crnogorac, vjernik ili ateista, već je pitanje poštovanja osnovnih ljudskih prava i naša realnost. Smatram da, kako sada stvari stoje, mi našim postupanjem ne dozvoljavamo čovjeku da na svoj posljednji put ode po zakonu, nego će, sva je prilika, morati da putuje po volji onoga „jačega“.

„POSLJEDNJI PUT“

Za razliku od crkve, koja je vjerski objekat, groblja su lokalna dobra u opštoj upotrebi, što znači da su to dobra koja su dostupna svima pod jednakim uslovima, te se njihova upotreba vrši bez posebnih dozvola ili odobrenja nadležnih organa

Iako još nijesam mislio ići „gore“ (ili „dolje“, kako se uzme!), nadam se da će, do tog dana, moja država postati dio te čuvene, nedosanjane Evropske unije, te da ćemo imati neke nove (bolje) zakone ili makar lex specialis Zakon o grobljima kako bih tada, u posljednoj oporuci, ako se odlučim da je napišem, mogao da odredim koji će mi sveštenik držati opijelo, da li će mi violina svirati note „Nedelje“ ili možda one Balaševićeve „Slovenske“, a da mi to niko ne zamjeri ili zabrani. Na kraju, ističem da je ovaj tekst izraz ličnog autorovog zapažanja kroz praksu kojom se bavi, prikazan dijelom kroz stručno mišljenje, a na kraju i satirično, imajući u vidu našu stvarnost. Vuk LATKOVIĆ, spec. sci. pravnih nauka (Direktor Direkcije za imovinu i zaštitu imovinsko pravnih interesa Prijestonice Cetinje)

Seoska groblja su u vlasništvu države

Najveće prijetnje biodiverzitetu Crne Gore urbanizacija, sječa šuma i klimatske promjene

Posljednji je trenutak da se zaustavi dalji proces degradacije

PODGORICA - Najveće prijetnje biodiverzitetu Crne Gore su uništavanje vrsta i njihovih staništa, urbanizacija, sječa šuma i klimatske promjene, ocijenili su sagovornici agencije MINA i poručili da je pravi trenutak da se zaustavi dalja degradacija prirode.

Govoreći o ključnim ekosistemima i vrstama od posebnog značaja za zaštitu u Crnoj Gori, iz Agencije za zaštitu životne sredine rekli su da od 2017. godine vrše mapiranje staništa i vrsta u cilju proglašenja Nature 2000 mreže, odnosno ekološke mreže Evropske unije. – Natura 2000 mreža se bazira na očuvanju staništa i vrsta koja su prepoznata Direktivom o habitatima, čija je potpisnica Crna Gora – naveli su iz Agencije i dodali da je država uspostavila Emerald mrežu, čije ažuriranje je u toku.

KONVENCIJE

Iz Agencije su rekli da Crna Gora implementira Konvenciju za očuvanje evropske divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa (Bernska konvencija), koja predstavlja glavni instrument zaštite biljnog životinjskog svijeta, kao i njihovih staništa. Odgovarajući na pitanje koji su ekosistemi i vrste od posebnog značaja za zaštitu u Crnoj Gori, iz Agencije su rekli da su to one vrste koje su zaštićene na nacionalnom nivou.

– U toku je ažuriranje liste vrsta zaštićenih na nacionalnom nivou čiji će broj, na osnovu naučnih saznanja, biti neuporedivo veći u odnosu na listu koja je trenutno na snazi – dodali su iz Agencije.

Oni su, kako je saopšteno, uradili Crvene liste ptica, dnevnih leptira, vodozemaca i gmizavaca, dok se do kraja godine očekuje završetak crvene liste riba, biljaka i gljiva, koje su odredile/ili će odrediti status kritično ugroženih, ugroženih biljnih i životinjskih vrsta kojima je potrebna prioritetna zaštita. Iz Agencije su kazali da se radi i na jačanju zakonske infrastrukture koja će obezbijediti efikasnije mjere zaštite.

Upitani o Nacionalnoj strategiji biodiverziteta, iz Agencije su pojasnili da se tim dokumentom određuju dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja biološke i predione raznovrsnosti.

Ekstremne hidrometeorološke pojave poput dugotrajnih suša i visokih temperatura dovode do sve češćih požara i smanjenja vodnog bilansa, što direktno utiče na očuvanost vodenih i šumskih ekosistema – rekla je Kandić

Kandić je kazala da priobalna vlažna staništa, lagune i ušća, morske pećine, plaže, pješčane dine i priobalni izvori pitke vode, biće ugroženi usljed rasta nivoa mora, olujnih vjetrova i prodora mora u kopno

Strategija sadrži više smjernica, a među njima su opis stanja prirode i prirodnih vrijednosti, strateški ciljevi zaštite prirode sa indikatorima sprovođenja, smjernice za očuvanje zaštićenih prirodnih dobara i zaštitu ekosistema. Odgovarajući na pitanje koje su najveće prijetnje biodiverzitetu, iz Agencije su kazali da je to uništavanje vrsta i njihovih staništa, urbanizacija, sječa šuma, zagađenje upotrebom hemijskih sredstava za poljoprivredu, deponije na obalama rijeka, invazivne vrste, klimatske promjene. Oni su dodali i da na biodiverzitet utiče i to što u mnogim opštinama još nema sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Govoreći o tome kako će se strategija uskladiti sa međunarodnim obavezama i konvencijama, iz Agencije su kazali da je Globalni okvir za biodiverzitet donijet 2022. godine u Montre-

alu, bio usmjeren da odgovori na globalni izvještaj o procjeni biodiverziteta i ekosistemskih usluga.

DUGOROČNI CILJEVI

Iz Agencije su rekli da je svrha globalnog okvira za biodiverzitet, da se uz pomoć vlada, podnacionalnih i lokalnih vlasti, uz uključenost cijele društvene zajednice, postignu rezultati navedeni u viziji, misiji, dugoročnim ciljevima. – I time se doprinese postizanju tri cilja Konvencije – očuvanje biodiverziteta, održivo korišćenje njegovih komponenti i pravična raspodjela dobiti koje proističu od genetičkih resursa – rekli su iz Agencije.

Oni su naveli da Nacionalna strategija biodiverziteta podrazumijeva implementaciju ciljeva globalnog okvira za biodiverzitet, EU strategije o biodiverzitetu, kao

i Zakona o obnovi prirode EU. Strateški pristup u zaštiti biodiverziteta do 2030. godine, kako je rečeno iz Agencije, podrazumijeva efektivno očuvanje najmanje 30 odsto zemljišta, kopnenih voda i mora, obnovu najmanje 30 odsto svih degradiranih ekosistema. Strateški pristup obuhvata i planiranje i upravljanje svim područjima na održivom nivou radi smanjenja gubitka biološke raznovrsnosti i zaustavljanje izumiranja vrsta.

Među strateškim principima su i zaštita genetičke raznovrsnosti i upravljanje konfliktima između humane populacije i divljih vrsta, osiguranje održivog, sigurnog i legalnog iskorišćavanja i trgovine divljim vrstama, smanjenje unošenja invazivnih vrsta 50 odsto i smanjenje njihovog uticaja. Iz Agencije su dodali da strateški princip obuhvata i smanjenje zagađenja do nivoa koji

neće biti štetan za biološku raznovrsnost i smanjenje uticaja klimatskih promjena na biološku raznovrsnost i izgradnju otpornosti.

Oni su kazali da je Crna Gora zemlja koju odlikuje bogatstvo biodiverziteta i relativno dobra očuvanost prirode.

– Posljednji je trenutak da se zaustavi dalji proces degradacije i pokrenu svi raspoloživi mehanizmi koji će doprinijeti očuvanju, a zatim i unapređenju prirode, što je naša najveća vrijednost čija cijena svakim danom sve više raste – poručili su iz Agencije.

Oni su rekli da se strategija donosi na period od pet godina, a da novi zakon koji je u izradi, predviđa period od deset godina.

OSJETLJIVE ZONE

Milica Kandić iz nevladine organizacije (NVO) Parkovi Dinarida, odgovarajući na pitanje kako nadležni mogu da utiču na očuvanje biodiverziteta u kontekstu klimatskih promjena, rekla je da je neophodno da se na nivou zaštićenih područja odrede zone osjetljive na klimatske promjene.

– Da se definišu i sprovode mjere prilagođavanja i ublažavanja klimatskih promjena, da se radi monitoring i evaluacija predviđenih mjera – dodala je Kandić.

Kandić je navela da se prema šestom izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene, ekosistemi Mediterana smatraju kao kritična zona, odnosno među najugroženijim od posljedica klimatskih promjena.

– Ekstremne hidrometeorološke pojave poput dugotrajnih suša i visokih temperatura dovode do sve češćih požara i smanjenja vodnog bilansa, što direktno utiče na očuvanost vodenih i šumskih ekosistema – rekla je Kandić.

Prema njenim riječima, ostali ekosistemi, kao što su vlažna staništa, visokoplaninski predjeli i pašnjaci, kraški predjeli, priobalni i morski ekosistemi i ostali, iako zastupljeni u manjem obimu, jednako važni i jednako ranjivi i osjetljivi na klimatske promjene.

Kandić je kazala da priobalna vlažna staništa, lagune i ušća, morske pećine, plaže, pješčane dine i priobalni izvori pitke vode, biće ugroženi usljed rasta nivoa mora, olujnih vje-

trova i prodora mora u kopno. Ona je rekla da su Parkovi Dinarida uključeni u izradu nacionalne strategije biodiverziteta. - Strategija treba da da smjernice za očuvanje biodiverziteta, ali i integriše globale ciljeva za povećanje zaštićenih područja na 30 odsto do 2030, što je veoma važno za ublažavanje klimatskih promjena - poručila je Kandić. Ona je kazala je da klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova čovječanstva i planete Zemlje. Kandić je rekla da usljed klimatskih promjena dolazi do ekstremnijih uticaja abiotičkih i biotičkih faktora koji direktno utiču na prirodne ekosisteme.

- Posljedice klimatskih promjena su povećanje temperature, povećan intenzitet i trajanje sušnih perioda, veoma česte ekstremne padavine i poplave, požari, zatim rast nivoa mora, ekspanzija štetočina i biljnih bolesti – dodala je Kandić.

Ona je kazala da izrazito dugi sušni periodi i požari imaju veliki uticaj na šumske ekosisteme, a koji se manifestuje sušenjem šuma, požarima, pojavom štetnih organizama.

- Insekti kao organizmi koji zavise od temperature imaće bolje uslove za razvoj usljed očekivanog rasta temperature, kroz npr. povećanje broja generacija - pojasnila je Kandić.

Ona je dodala da će odumiranje stabala imati za posljedicu povećanje populacija saprofitnih gljiva, ali i insekata koji se hrane na odumirućem i mrtvom materijalu. – Klimatske promjene direktno utiču na morske ekosisteme kroz povećanje temperature mora, ali i kisjelosti, odnosno pH vrijednosti mora – rekla je Kandić.

Ona je dodala da usljed povećanja temperature mora, Jadransko more postaje toplije a samim tim i prihvatljivije stanište za vrste iz Crvenog mora, poput vrste riba lav, koje u Jadranskom moru postaju invazivne.

– Riba lav brzo se razmnožava, predatorska vrsta i očekuje se da će njena brojnost biti veća u budućnosti, što direktno utiče na autohtoni riblji fond – kazala je Kandić. Ona je istakla važnost očuvanja kernje i hobotnice, za koje neki naučnici smatraju da su prirodni regulatori brojnosti populacije ribe lav. R.P.

UNIŠTAVANJE PRIRODNIH STANIŠTA VELIKI IZAZOV ZA DRŽAVU: Crno jezero

Rezultati dRugog k Ruga f R ancuskih izboR a: Potučeni nacionalisti

Veliki preokret u Francuskoj, ogroman poraz Marin Le Pen

PARIZ - Ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je najviše mandata u drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj, pokazuju izlazne ankete. Ova koalicija mogla bi odnijeti neočekivanu pobjedu ispred krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), objavile su vodeće agencije za ispitivanje javnog mnjenja.

Čelnik Novog narodnog fronta (NFP) Žan Luk Melenšon poručio je da je njegova stranka spremna vladati nakon što je lijevo orijentisana koalicija osvojila najviše mandata prema prvim izlaznim anketama prijevremenih parlamentarnih izbora. Očekuje se kako će NFP dobiti između 172-205 mandata, što će im biti dovolj-

TEL AVIV - Izraelska avijacija pojačala je napade širom Pojasa Gaze, gdje je za 24 časa ubijeno 29 osoba, među kojima je i pet palestinskih novinara. Hamas je prihvatio prijedlog SAD o pregovorima o izraelskim taocima, rekao je za Rojters izvor Hamasa. Za dvije trećine Izraelaca bitniji je povratak talaca od nastavka rata u Gazi. U blizini ograde s Gazom izraelski demonstranti pustili su 1.500 crno-žutih balona koji simbolizuju sugrađane ubijene i otete 7. oktobra.

Hana Golan rekla je da je došla protestovati zbog „poražavajućeg napuštanja naših zajednica od strane naše vlade“. -Danas je devet mjeseci, do ovog crnog dana, a još niko u našoj vladi ne preuzima odgovornost - kazala je. Oko 120 talaca i dalje je zarobljeno nakon što ih je više od sto oslobođeno u sklopu sporazuma o prekidu vatre iz novembra. Izrael je već zaključio da je više od 40 preostalih zarobljenika mrtvo, a strahuje se da će taj broj rasti kako se rat u Gazi produžava.

Čelnik Novog narodnog fronta (NFP)

Žan Luk Melenšon poručio je da je njegova stranka spremna da vlada nakon što je lijevo orijentisana koalicija osvojila najviše mandata prema prvim izlaznim anketama prijevremenih parlamentarnih izbora

no za formiranje manjinske vlade. Procjena IFOP-a za televizijsku kuću TF1 kaže da bi NFP mogao osvojiti između 180 i 215 mjesta u parlamentu u drugom krugu glasanja, dok je anketa Ipsosa za France TV projektovala 172 do 215 mjesta za ljevičarski blok. Rojters piše da je ovo neočekivana pobjeda nad krajnje desničarskim Nacionalnim okupljanjem, ali i da nijesu osvojili apsolutnu većinu.

Nacionalno okupljanje je osvojilo najviše glasova u prvom krugu izbora prošle sedmice. Centristički blok predsjednika Emanuela Makrona bio je tijesno ispred stranke RN Marin Le Pen u borbi za drugo mjesto, prema ovim anketama. Za apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, Donjem domu francuskog parlamenta, potrebno je osvojiti 289 poslaničkih mjesta.

Nastavljaju se izraelski napadi širom Pojasa Gaze

Albanese: Palestinci „zarobljeni u paklu“ od

Frančeska Albanese, UNova specijalna izvjestiteljka za okupirane palestinske teritorije, kaže da su Palestinci u Gazi „zarobljeni u paklu“ od 8. oktobra.

-Nema načina da budu sigurni u Gazi. Šokantno mi je da postoji rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a kojom se nala-

že prekid vatre, a ona još nije na snazi - rekla je za Al džaziru. Albanese je kazala da se slaže da je svjetska reakcija na izraelski napad na Gazu utihnula posljednjih sedmica nakon što su protesti protiv rata potisnuti, uključujući i na Zapadu. Ljudi su užasnuti onim što se događa u Gazi i uznemireni

jer političari ne odgovaraju na njihove zahtjeve za djelovanje protiv Izraela. Najmanje 38.153 osobe su ubijene, a 87.828 ranjeno u izraelskim napadima na Gazu od 7. oktobra, saopštilo je Ministarstvo zdravlja enklave. Od toga je 55 Palestinaca ubijeno, a 123 ranjeno u protekla 24 sata, dodalo je ministarstvo. Hiljade demonstranata počele su da marširaju u Tel Avivu u okviru nacionalnog dana demonstracija pozivajući na dogovor o taocima i prijevremene izbore. Jedna osoba je teško ranjena u raketnom udaru Hezbolaha na sjeveru Izraela, saopštili su iz izraelske medicinske službe. Hitna pomoć Magen David Adom saopštila je da je 28-godišnjak povrijeđen u Donjoj Galileji i da je u teškom stanju prebačen u medicinski centar. Prema prvim procjenama izraelske vojske, desetine raketa ispaljene su iz Libana na sjever Izraela. Raketni napad je izazvao požare u nekoliko oblasti na sjeveru Izraela. Napad dolazi nakon što je istaknuti pripadnik Hezbolaha ubijen u jučerašnjem napadu izraelske bespilotne letilice na sjeveroistoku Libana. Izraelska vojska saopštila je da je zgrada Opštine grada Kan Junisa pogođena tokom noći u napadu dronom. IDF navodi da su zgradu koristili operativci Hamasa, kao i da su prije izvođenja napada evakuisali civile iz tog područja. Prema prvim procjenama izraelske vojske, desetine raketa ispaljene su iz Libana na sjever Izraela. Raketni napadi iz Libana dolaze dan nakon što je ubijen istaknuti pripadnik Hezbolaha u izrael skom napadu dronom na tu zemlju.

Posljedica prisustva Vojske Srbije u BiH

Pokrenuta istraga u Ministarstvu odbrane

PRIJEDOR - Prisustvo uniformisanih članova Vojske Srbije u Prijedoru i dan ranije u Bratuncu izazvalo je brojne reakcije u Bosni i Hercegovini, a sada je pokrenuta i interna istraga u Ministarstvu odbrane BiH, saznaje Klix. ba. Prema informacijama do kojih je došao taj portal, ministar odbrane BiH Zukan Helez bi uskoro trebalo da dobije potrebne informacije o dolasku vojnika iz Srbije u BiH. Klix.ba takođe saznaje da Ministarstvo sigurnosti BiH nije dobilo zvaničan zahtjev za

dolazak vojnika iz susjedne zemlje. Podsjetimo, juče ujutro je Vojska Srbije defilovala kroz Prijedor u sklopu obilježavanja Bitke na Kozari. Ovaj događaj organizovan je pod pokroviteljstvom Vlade RS, sa ciljem da se istaknu srpske žrtve i borba Srba protiv ustaša i fašista. Vojska je, nakon marša kroz Prijedor, nastavila svoj defile prema Kozari, a kako izvještava RTRS, građani Prijedora su ih dočekali s aplauzima. Predsjednik RS Milorad Dodik takođe je podijelio prilog RTRS uz komentar: „Konačno“.

Priredila: Mr.J.

PoRaŽena desnica: Detalj iz Pariza

Humanitarna katastrofa u Gazi i dalje traje

Srpski vojnici u Bratuncu

U Konatarima, na putu Bijelo Polje – Prijepolje, na pola sata obustavljen saobraćaj

Mještani Bijedića odlučni da brane svoj životni prostor od devastiranja

Bijelo Polje - Mještani

Bijedića i okolnih mjesta juče su u mjestu Konatari na pola sata blokirali dionicu magistralnog puta

Bijelo Polje – Prijepolje. U ime okupljenih Krsto Tvrdišić je rekao da žele da pošalju poruku Vladi, Ministarstvu energetike i rudarstva, Zavodu za geološka istraživanja, Upravi za zaštitu kulturnih dobara, Opštini Bijelo Polje i koncesionaru da mještani nikada neće pristati na kamenolom, koji će uništiti njihova imanja, voćnjake, vodu, vazduh, njihovu stoku i svako živo biće u ovim mjestima.

-Koncesionar je lani devastirao arheološko nalazište i poslije toga doveo arheologe, koji su veoma kratko istraživali, a veći dio vremena provodi-

KolAŠiN - Fondacija

„Margit Nilsen“ iz Danske, kao glavni donator i Fondacija „Ognjen Rakočević“ iz Podgorice, kao organizator, i ovoga ljeta su obezbijedile višednevni sadržajni boravak u Kolašinu za djecu sa posebnim potrebama. Dvije humane adrese su omogućile da djeca sa svojim roditeljima uživaju u raznovrsnim sadržajima… Ovo je treći put da je Kolašin domaćin edukativno-rekreativnog kampa, svojevrsnih susreta i druženja humanosti.

Valentina Rakočević, iz Fondacije „Ognjen Rakočević“, kaže da je događaj ovoga ljeta bio najmasovniji zbog učešće Dnevnog centra iz Nikšića. - Imali smo 130 učesnika, od kojih je Dnevni centar iz Nikšića, sa korisnicima i njihovim

li sa koncesionarom umjesto da podnesu prijavu zbog uništenja lokaliteta. Namjera je da se nastavi uništenje mje-

sta, preko privatnih imanja, puteva, šuma, koji su nezakonito oduzimani i ispisivani iz vlasništva - kazao je Tvrdišić,

navodeći da od dokumentacije koncesionar ima papir na kojem piše šta treba da prikupi od dokumentacije.

Tvrdišić je dodao da je koncesionar već posjekao hrastove stare više od 60 godina te da ima prijatelje koji su mu omo-

KOLAŠIN: Aktivnosti fondacija „Margit Nilsen“ i „Ognjen Rakočević“

Humanost na djelu

Edukativno-rekreativni kamp je ove godine okupio 130 učesnika od kojih je stotinu bilo iz Dnevnog centra iz Nikšića, uključujući korisnike i njihove porodice

porodicama, doveo oko stotinu učesnika, dok su ostali došli preko Fondacije „Ognjen Rakočević“.

- Eduk ativno-rekreativni kamp je i ove godine finansiran od strane Fondacije „Margit Nilsen“ iz Danske, dok mi pomažemo organizaciju i potrebne aktivnosti. Edukacije je vodila Rea Vuksan, psihološkinja iz Zagreba, dok je Ivana Medenica, psihološkinja iz Podgorice, imala radionice za

braću i sestre djece sa posebnim potrebama. Zahvaljujući razumijevanju Branislava Jeknića, direktora JU Centar za kulturu, imali smo salu Doma kulture za edukacije, a koristili smo i brojne prirodne adrese, zelenilo, parkove.

Naišli smo na razumijevanje i Marije Dulović, direktorice NP Biogradska gora, ali i zaposlenih u ovom kolektivu. Uz besplatan ulaz, imali smo i besplatno korišćenje svih sadržaja NP, ali i posebnu ljubaznost od radnika. Takođe, na-

stavili smo dobru saradnju sa Centrom za obuku „Planinar“ i Anom Šćepanović-Golubović, direktoricom SMŠ ,,Braća Selić“ - kazala je Valentina Rakočević. Uz različite edukativne i rekreativne sadržaje, kamp dostiže posebnu tačku pozitivne atmosfere kada nastupaju animatori. U zelenilu parka, prekoputa hotela „Bjanka“, caruje igra, pokret, osmijeh. Zadovoljna djeca i njihove porodice jedva čekaju kada će opet u Kolašin. Završni događaj kampa bila je jučerašnja posjeta Manastira Morača. D. DRAŠKOVIĆ

gućili da dobije aneks ugovora. -Vjerovatno iz političkih struktura prošlih vlada, a koje su ostale i u novoj i institucijama nadležnim za pitanje koncesija. Opština Bijelo Polje takođe je učestvovala u ovoj šaradi. Davanje koncesije bez javnih rasprava i upoznavanja građana o namjerama obilazaka terena napravilo je pakao ljudima koji žive na tom prostoru - kazao je Tvrdišić. Advokati su, kako je naveo, počeli da se bave pitanjima vezanim za imovinu i koncesije. -U konkretnom slučaju ima posla i za Specijalno tužilaštvo i nadamo se da će se i ono uključiti. Nastavljamo sa borbom i blokadama. Naravno, razgovaraćemo i sa resornim ministrom, ali samo o raskidu ugovora, nadoknadi štete koju je koncesionar pričinio mještanima i državi. Veliko je pitanje kako je moguće dobiti koncesiju u neposrednoj blizini granice sa Srbijom - kaže Tvrdišić, navodeći da je još mnogo otvorenih pitanja bez odgovora.

- Nećemo dozvoliti dalju devastaciju, uništenje mjesta i života ljudi na prostoru koji su nam preci ostavili. Ne sa namjerom da ga uništimo, već ostavimo budućim generacijama u nasljeđe - poručio je Tvrdišić. Okupljenima su se obratili i Momo Tvrdišić i Uglješa Prebiračević, odlučni u namjeri da se ne dozvoli devastacija tog prostora. B. ČOKOVIĆ

Saopštenje

Opštine Bar

Položeno cvijeće na spomenik na Belvederu

BAR – U znak sjećanja na belvedersku tragediju i 11 barskih omladinaca i omladinki koji su 6. jula 1944. godine strijeljani od strane fašističkog okupatora, predstavnici UBNOR-a i antifašista Bara i porodice strijeljanih položili su cvijeće na spomenik na Belvederu, saopšteno je u subotu iz Opštine Bar. Nakon minuta ćutnje u slavu njihove herojske žrtve, predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara Đuro Marković obratio se okupljenima poručujući da moramo učiniti sve da želje stradalih da žive u slobodi, miru i slozi budu stvarnost jer je to obaveza prema generacijama koje dolaze. – Kad vrijeme izbriše tragove, kad borci i žrtve za slobodu prestanu biti dio sjećanja, kad istorija počne da se prekraja i revidira za potrebe nove i dnevne politike, kad prošlost počne da prekriva zaborav, tada podsjećanje na istinu jedini je lijek, zato smo ovdje i bićemo dok trajemo – kazao je Marković u svom govoru. Polaganju cvijeća prisustvovao je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, članovi Izviđačkog odreda ,,24. novembar“ i građani. R. P.

Razne igre i animacije

Stigli su i do Biogradskog jezera

Originalni ambijent parka hotela „Bjanka“

Mještani blokirali put na pola sata

Povodom smrti profesora Hansa

Joahima Špehta

Revolucionarna uloga u inovativnoj kancer terapiji

Bio je mentor stotinama diplomaca i doktoranada, a posljednja u nizu bila sam i ja, sarađivala sam sa njim punih 25 godina. Njegov nezaboravan doprinos u oblasti fundamentalne nauke i hadronske kancer terapije, kao i dubok uticaj na nauku i medicinu, čine ga trajnom inspiracijom za buduće generacije

Piše: Sanja DamjanovIĆ

Profesor Hans Joahim Špeht (Hans Joachim Specht), istaknuti naučnik sa Univerziteta u Hajdelbergu, ostavio je neizbrisiv trag u svijetu nauke zahvaljujući svojim izvrsnim istraživanjima, menadžerskim i vizionarskim sposobnostima. Njegovo ime nije samo sinonim za revolucionarne pomake u istraživanjima iz oblasti atomske, nuklearne i visokoeenergetske fizike, već i za pionirske primjene tih istraživanja u modernoj medicini, posebno u kancer terapiji pomoću akceleratora čestica, uključujući jone raznih elemenata poput jona ugljenika. Profesora Špehta svi sada pamte kao istorijsko ime, rijetku kombinaciju briljantnog naučnika i snažnog menadžera čije su hrabre odluke ostavile trajan uticaj na društvo.

Profesor Špeht je bio jedan od ključnih osnivača programa ultrarelativističke nuklearne fizike teških jona u CERN-u tokom 1980-ih, postavljajući temelje za novu liniju istraživanja kvark-gluonske plazme, stanja materije za koju se smatra da je postojala u ranom univerzumu samo nekoliko mikrosekundi nakon Velikog praska. Bio je na čelu prve i druge generacije eksperimenata sa teškim jonima u CERN-u (HELIOS NA34-2 i CERES/NA45), kao i jedan od osnivača treće generacije ALICE eksperimenta na Velikom hadronskom sudaraču (LHC). Špeht je bio izuzetan eksperimentalista sa oštrim okom za vrhunske detektore. Njegovo remek djelo, eksperiment CERES u CERN-u, doveo je do revolucionarnog otkrića jasnog signala kvark-gluonske plazme, postajući najcitiraniji eksperimentalni rezultat iz programa na akceleratoru Super-proton-synchrotron (SPS). Kroz CERES, a kasnije kao vodeća figura u eksperimentu NA60, Špeht je uspio prvi put da detektuje i izoluje termalno zračenje leptonskih parova u sudarima teških jo-

na, što je bio jedan od najizazovnijih signala poznat kao ,,Plankov“ spektar termalnog zračenja. Ovaj rezultat ne samo da je potvrdio postojanje kvark-gluonske plazme već je i detaljno karakterisao njene osobine, uključujući i mjerenje efektivne temperature. Skoro dvije decenije kasnije, ovi rezultati ostaju neprevaziđeni.

InovatIvna kancer terapIja jonIma

Špehtovo vizionarstvo nije se zaustavilo na fundamentalnim istraživanjima. Kao naučni direktor GSI Helmholtz Centra za istraživanje teških jona u Darmštatu od 1992. do 1999. godine, prepoznao je potencijal kancer terapije jonima i bio uvjeren u njegovu tehničku izvodljivost. Špeht je inicirao pilot projekat u GSI-u za eksperimentalnu kancer terapiju pacijenata i uspio da ubijedi Vladu Njemačke da podrži ovu inovativnu tehnologiju u liječenju kancera. Ova hrabra odluka, koja je tada izazvala kontroverzu u naučnoj zajednici, zahtijevala je veliku odlučnost.

Pod njegovim vođstvom, GSI

je razvio inovativne tehnike skeniranja intenziteta jonskog zračenja i PET kontrolu u realnom vremenu, omogućavajuci precizno usmjeravanje jonskog zračenja na kancerogene ćelije uz zaštitu zdravog tkiva. Poboljšana operativna sigurnost i stabilnost GSI akceleratorskih postrojenja bile su ključne za medicinsku primjenu, dok je GSI odsjek za biofiziku razvio biološki optimizovano planiranje jonskog zračenja za terapijsku upotrebu.

Špehtova odlučnost bila je ključna u uspostavljanju saradnje između GSI-a, Univerzitetskog kliničkog centra u Hajdelbergu, Njemačkog centra za kancer u Hajdelbergu (DKFZ) i Helmholtz centra

Dresden-Rossendorf (HZDR). Od 1997. do 2008. godine, prvih 450 pacijenata u Evropi su liječeni ovom inovativnom metodom u GSI istraživačkom institutu pod Špehtovom ličnom odgovornošću. Uspješno liječenje ovih pacijenata kulminiralo je izgradnjom Centra za terapiju jonskim zračenjem u Hajdelbergu (HIT), prve klinike u Evropi koja je koristila ovu naprednu metodu liječenja kancera. HIT centar, od 2008. godine uspješno liječiti oko hiljadu pacijenata godišnje, demonstrirajući trajno nasljeđe Špehtovog vizionarstva i menadžerskih sposobnosti. Špeht je kroz svoju karijeru pokazao kako hrabre odluke u kombinaciji sa naučnim istraživanji-

ma mogu donijeti značajan napredak u medicini, ostavljajući dubok i trajan uticaj za društvo na polju liječenja kancera. SEEIIST, inicijativa da postane istraživačka infrastruktura zasnovana na akceleratorima za terapiju kancera i biomedicinska istraživanja pomoću jona, potekla je od dva ključna pionira u korišćenju jona za liječenje kancera: profesora Hansa Špehta, čiji je rad bio ključan za uspostavljanje prve evropske klinike za terapiju hadronima, HIT u Hajdelbergu, i profesora Ugo Amaldija iz CERN-a, koji je odigrao vitalnu ulogu u uspostavljanju druge evropske klinike za terapiju jonima, CNAO u Paviji, Italiji. GLavnI pokretaČI Hans Špeht i Ugo Amaldi su bili glavni pokretači ideje o centru za hadronsku kancer terapiju na Zapadnom Balkanu, osiguravajući snažnu međunarodnu podršku od uglednih institucija poput CERN-a, GSI-a i postojećih četiri hadronske klinike u Evropi (HIT, CNAO, MedAustron i MIT). Njihova ključna uloga bila je presudna u realizaciji naprednog dizajna medicinskog akceleratora za SEEIIST. Profesor Špeht i profesor Amaldi takođe su bili glavni autori u pripremi projekata koji su omogućili prvobitna finansijska sredstva za razvoj SEEIIST-a.

Hans Joahim Špeht

Postavljajući temelje za novu liniju istraživanja kvark-gluonske plazme

PODGORICA - Muzej savremene umjetnosti Crne Gore potrošio je 160.734 eura za predstavljanje Crne Gore na Bijenalu umjetnosti u Veneciji, a od te sume su desetine hiljada eura otišle na honorare i razne naknade autorima iz Srbije, Evrope i svijeta. Štoviše, nijedan kreativni, ni građevinsko-zanatski posao, iako smo imali potencijala i školovani kadar, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović nije dodijelio autorima iz Crne Gore, već ljudima koje je već poznavao ili na neki način sa njima bio povezan u Srbiji i inostranstvu.

To pokazuje finansijska dokumentacija crnogorskog predstavljanja na Bijenalu, koju je Pobjeda dobila od MSUCG na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Primjera radi, skoro 30.000 eura Šćepanović je potrošio za građevinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi „ARTE Lab“ iz Beograda. Kršeći Zakon o javnim nabavkama, jer je Muzej bio dužan da raspiše tender i kroz proceduru jednostavne nabavke odabere najboljeg ponuđača, Šćepanović je taj posao povjerio firmi koju je osnovala studentkinja geštalt psihoterapije Milica Krstić. Čitalac se ovdje opravdano može zapitati kakve veze imaju geštalt psihoterapija i građevinsko-zanatski radovi?! Imaju u onoj mjeri koliko je potrebno da se firma osnuje 11. decembra 2023, u jeku priprema Crne Gore za Bijenale, potom od Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore u januaru i februaru ove godine naplati najveći pojedinačni posao od skoro 30.000 eura, te zatvori u maju 2024, nakon završetka zvaničnog predstavljanja naše države u Veneciji.

PUT NOVCA

Prema javno dostupnim podacima Agencije za privredne registre Srbije, vidi se da je Milica Krstić, kao preduzetnik, u decembru 2023. registrovala firmu „ARTE Lab“ da bi se bavila „drugim umjetničkim djelatnostima u izvođačkoj umjetnosti“. Potom je 3. januara 2024. godine pripremila fakturu za Muzej savremene umjetnosti Crne Gore i od ove javne ustanove naplatila 25.882,21 eura za „uslugu

Ugovori

POBJEDA ISTRAŽUJE: Za predstavljanje naše države na Bijenalu umjetnosti u Veneciji poslove i kao prvi čovjek javne ustanove „zažmurio“ na jednokratno osnivanje firme

Šćepanović, u žurbi, eura potrošio na autore

nabavke scenskog materijala i izradu izložbe, produkciju izložbene instalacije u paviljonu Crne Gore u Veneciji“. Uz fakturu je priložila i opis toga što podrazumijeva ta usluga, a riječ je zapravo bila o građevinsko-zanatskim radovima: struganju zidova i maltera, demontaži postojeće rasvjete i led traka, izradi novog gipsanog zida, gletovanju i bojenju, elektroinstalacijama, ugradnji led rasvjete, zaštiti prostora, ugradnji garnišni i drapera, odvozu građevinskog otpada, kao i nedjeljnom najamu stana za četiri osobe... Nekoliko dana nakon što je Muzej savremene umjetnosti Crne Gore u arhivi zaveo ovu fakturu, Milica Krstić je 30. januara ove godine Agenciji za privredne registre Srbije podnijela novu registracionu prijavu kojom je promijenila podatke o poslovnom imenu firme „ARTE Lab“, te je „druge umjetničke djelatnosti u izvođačkoj umjetnosti“ zamijenila sa „arhitektonska djelatnost“. Već 15. februara 2024. Muzeju savremene umjetnosti ispostavila je fakturu od 2.245 eura za „izradu projektne dokumentacije i totema, za učešće Crne Gore na Venecijanskom bijenalu“. Čitalac se, takođe, ovdje može zapitati kakva je povezanost geštalt psihoterapije, umjetničkih djelatnosti, arhitekture, totema i projektne dokumentacije?! Veoma velika ukoliko vam je suprug arhitekta Predrag Krstić

On je, naime, sa Muzejom savremene umjetnosti Crne Gore sklopio dva ugovora o djelu. Prvi, koji je sklopljen 18. decembra 2023. godine, odnosio se na izradu glavnog i izvođačkog arhitektonskog projekta za radove u paviljonu Crne Gore u Veneciji, a podrazumijevao je i adaptaciju pro-

Skoro 30.000 eura Šćepanović je potrošio za građevinsko-zanatske radove u crnogorskom paviljonu u Veneciji, a taj posao je dodijelio novoosnovanoj firmi „ARTE Lab“ iz Beograda. Kršeći Zakon o javnim nabavkama, jer je Muzej bio dužan da raspiše tender i kroz proceduru jednostavne nabavke odabere najboljeg ponuđača, Šćepanović je taj posao povjerio firmi koju je osnovala studentkinja geštalt psihoterapije Milica Krstić

jekta elektroinstalacija, izradu plana evakuacije, projekta nesmetanog kretanja osoba s invaliditetom itd. Za tu uslugu Muzej savremene umjetnosti Crne Gore mu je platio neto 3.200 eura, dok je bruto iznos 3.631,73 eura. Krstić je potom 2. aprila 2024. godine sa MSUCG sklopio drugi ugovor o djelu i obavezao se da za 3.361 euro izvrši tehnički nadzor građevinsko-zanatskih radova u paviljonu Crne Gore u Veneciji. U ova dva ugovora o djelu nigdje ne piše šta je Predrag Krstić po zanimanju,

o dopunskom radu za direktora i pomoćnicu

Što se tiče drugih poslova u okviru projekta učešća Crne Gore na Bijenalu u Veneciji, svakom članu stručnog žirija za izbor predstavnika Crne Gore na Bijenalu, u kojem su, između ostalih, bili Daniele Kapra (Italija), Jovanka Popova (Makedonija) i Gunar Kvaran (Norveška), jednom

odlukom isplaćeno je po 1.000 eura. Muzejskoj savjetnici u MSUCG Marini Čelebić, posebnom odlukom je za rad u žiriju isplaćeno 500 eura. U žiriju je bio i direktor MSUCG Vladislav Šćepanović, ali Pobjeda nije dobila odluku o isplati njegovog honorara, osim da je kao komesar paviljona Crne

Gore, preko ugovora o dopunskom radu koji je sklopio sa Savjetom ustanove, prihodovao 4.000 eura. Njegova pomoćnica za opšte poslove Danica Bogojević, takođe preko ugovora o dopunskom radu, prihodovala je 2.000 eura zato što je bila dio organizacije učešća Crne Gore na Bijenalu.

osim da mu je dato da se bavi arhitektonsko-građevinskim radovima. Takođe se ne može steći nikakav utisak o njegovoj povezanosti sa Milicom Krstić osim što, očigledno, nose isto prezime. Međutim, u dnu posljednje stranice fakture firme „ARTE Lab“, u kojoj se opisuju građevinsko-zanatski radovi, sitnim slovima navodi se da iza opisa radova stoji „KAI Architecture Interior Design“, odnosno firma Predraga Krstića, muža Milice Krstić, koju je u Beogradu registrovao 10. januara 2019. godine. Predrag Krstić je, dakle, samo za potrebe jednog projekta u paviljonu Crne Gore u Veneciji preko svoje supruge Milice registrovao firmu „ARTE Lab“, koja je potom od MSUCG naplatila dvije fakture u ukupnom iznosu od 28.127,21 eura. Nakon što se Crna Gora na Bijenalu u Veneciji i zvanično predstavila 18. aprila, Milica Krstić je 13. maja podnijela prijavu za brisanje firme iz registra privrednih subjekata Srbije.

IZBJEGAVAO PDV

Na pitanje da pojasni poslovnu logiku da kao vlasnik firme „KAI Architecture“ preko

koje je mogao da posluje, ipak osnuje firmu „ARTE Lab“ u decembru prošle godine, a potom je zatvori u maju ove godine, Predrag Krstić je Pobjedi odgovorio da je „‘KAI Architecture’ arhitekstonski biro koji je preseljen iz Italije u Beograd prije nekoliko godina“. - Posluje kao preduzetnik, što ograničava promet do nekih 50.000 eura godišnje. Kako bi se izbjegao ulazak u PDV sistem, otvorena je firma „ARTE Lab“. Milica Krstić je supruga i osoba koja se bavi finansijama, ali i sa velikom strašću završava studije na psihoterapiji. U mjesecu maju 2024 godine, zbog drugih projekata, „KAI Architecture“ je ušao u sistem PDV-a i samim tim ugašena je firma „ARTE Lab“ – rekao je Krstić koji je, kako je naglasio, arhitekturu diplomirao u Veneciji, te od 2015. radio na Bijenalu. Potvrdio je da direktora MSUCG Vladislava Šćepanovića poznaje od 2017. godine, te da se to poznanstvo „zasniva isključivo u Italiji“.

- Prvo sam ga upoznao kao umjetnika na Bijenalu, kasnije u ulozi komesara 2019. godine. Nakon toga nijesmo imali

nove susrete kao ni saradnjerekao je Krstić, dodajući da za kršenje Zakona o javnim nabavkama i protivzakonito dodjeljivanje posla firmi „ARTE Lab“ od MSUCG treba da upitamo tu javnu ustanovu. Sa druge strane, direktor MSUCG Vladislav Šćepanović Pobjedi je prećutao povezanost Predraga Krstića i Milice Krstić, kao i povezanost Predraga Krstića i firme „ARTE Lab“ iz Beograda, tvrdeći da kada je riječ o izboru saradnika, jedini kriterijum kojim se vodio su stručne reference i prethodno radno iskustvo. - Ono je posebno važno kada je riječ o predstavljanju Crne Gore na prestižnim svjetskim manifestacijama. Tu nemamo pravo na greške i eksperimente. Dakle, moji izbori se ne temelje ni na kakvim prikrivenim, prijateljskim ili poslovnim odnosima - rekao je Šćepanović. Objasnio je da je realizaciju crnogorskog učešća na Bijenalu počeo mjesec dana nakon dolaska u Crnu Goru, tj. u Muzej savremene umjetnosti. - Imali smo praktično tri mjeseca da zatražimo učešće, nađemo novi prostor, realizujemo procedure izbora autorskog tima i realizujemo opredijeljeni budžet. Kratki rokovi mi, nažalost, nijesu dali mogućnost da tragam za novim saradnicima. Zbog izuzetne odgovornosti koju sam preuzeo kao komesar, oslonio sam se na prethodno iskustvo i saradnike u čije sam se rezultate i postignuća uvjerio. Takvi su i Jelena Medaković (komesarka srpskog paviljona u Veneciji, nap. aut.) i Predrag Krstić, arhitekta sa licencom za rad u Italiji, koja je neophodna, prema pravilima Venecijanskog bijenala, za izradu projektne dokumentacije za izložbu, baner i totem radi dobijanja dozvole. Pretežna djelatnost firme koja je realizovala ugovorene radove u samom paviljonu u Veneciji – „ARTE Lab“ je „druge umjetničke djelatnosti u okviru izvođačke umjetnosti“, što je lako provjeriti, pa cijenim da je suvišno polemisati sa Vašom

AUTORI, PRODUCENTI, POKROVITELJI: Ana Simona Zelenović, Dobrila Vlahović, Tamara Vujović, Darja Bajagić i Vladislav Šćepanović na Bijenalu u Veneciji

MSUCG

Veneciji potrošeno 160.734 eura, direktor MSUCG mimo procedure dodjeljivao firme u Srbiji samo za jedan unosan posao u crnogorskom paviljonu

kršio zakon i hiljade

autore izvan Crne Gore

Darji Bajagić čak 14.000 eura za predstavljanje Crne Gore u Veneciji

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore isplatio je umjetnici Darji Bajagić koja je nakon rođenja u Podgorici gotovo cijeli život provela u Egiptu i SAD, a u Crnu Goru se vratila 2021. godine, čak 14.000 eura za projekat predstavljanja na Bijenalu umjetnosti u Veneciji. Prvi ugovor o djelu, od 7.000 eura neto (bruto 7.944,41 eura), Bajagić je potpisala 23. novembra prošle godine i to praktično samo zato što će svojim imenom i prezimenom predstavljati Crnu Goru. Drugi ugovor, od takođe 7.000 eura, istog dana potpisala je da bi za potrebe predstavljanja Crne Gore koncipirala izložbu,

tezom o ,,geštalt psihoterapiji“ – rekao je Šćepanović.

Na pitanje Pobjede da li je upoznat sa činjenicom da je firma „ARTE Lab“ osnovana 11. decembra 2023. godine, a ugašena 13. maja 2024, odgovorio je da nije „obaviješten o tome da li je i kada firma ugašena“. - Predmet mog interesovanja bili su ugovoreni radovi u paviljonu Crne Gore koji su realizovani kvalitetno i blagovremeno - kazao je Šćepanović. On nije odgovorio na ponovljeno pitanje na osnovu kojih referenci je odabrao novoosnovanu firmu „ARTE Lab“ iz Beograda, koje uspješne i srodne projekte je ta firma realizovala i što ga je, u krajnjem, ubijedilo da je ta firma (koju je registrovala studentkinja geštalt psihoterapije) sposobna da izvede sve u fakturi pobrojane građevinsko-zanatske radove. Na taj način Šćepanović je ujedno pokušao da prikrije vezu između Predraga Krstića i novoosnovane firme, a nije odgovorio ni na pitanje da li je taj posao ponudio i nekome u Crnoj Gori, budući da takođe imamo na desetine arhitekata i građevinskih inžinjera koji su sposobni da realizuju slične poslove u Veneciji, a da ne govorimo o tome da je slične poslove u Veneciji tokom prethodnog predstavljanja naše države realizovala tehnička služba Centra savremene umjetnosti Crne Gore. No, da je taj posao ponuđen jedino Kr-

producirala umjetničke radove i realizovala arhitektonsko prilagođavanje izložbe izlagačkom prostoru u Veneciji. Kustoskinji izložbe Ani Simoni Zelenović iz Beograda Šćepanović je po ugovoru o djelu isplatio neto 5.500 eura (bruto 6.242,04 eura). Zanimljivo je da je MSUCG, odlukom od 29. februara ove godine, na privatni račun Darje Bajagić uplatio još 1.772 eura, a na račun Zelenović 1.500 eura „na ime boravka u Veneciji, kako bi učestvovale u pripremi izložbe i prisustvovale otvaranju iste“.

- Kao direktor Muzeja savremene umjetnosti

Crne Gore i komesar Crne

stiću i njegovoj novoosnovanoj firmi „ARTE Lab“ nameće se iz mejl korespondencije Muzeja savremene umjetnosti, u kojoj Predrag Krstić zaposlene u MSUCG oslovaljava sa „Dragi Svi“, a oni njega sa „Peđa“. Nije Šćepanović konkretno odgovorio ni na pitanje zašto je kršio Zakon o javnim nabavkama, odnosno zašto MSUCG nije raspisao tender i u proceduri jednostavne nabavke izabrao najboljeg ponuđača, osim što je uzgred prokomentarisao da je bio pritisnut kratkim rokovima.

„NIŠTA NOVO“

U odgovorima Pobjedi, Šćepanović je pomenuo i aktuelnu komesarku srpskog paviljona u Veneciji i direktoricu Muzeja grada Beograda Jelenu Medaković, koju je angažovao da za 500 eura pripremi nacrt javnog poziva za izbor projekta kojim će se Crna Gora predstaviti na Bijenalu u Veneciji?! Ovom odlukom Šćepanović kao da je sugerisao da su se Crna Gora, njene institucije, javne ustanove i kadar, ali i njeno prisustvo na Bijenalu, pojavili na zemaljskoj kugli između septembra 2023. i maja 2024. godine, te nijesu bili u stanju da sastave i jedan javni poziv?! Iako ju je pomenuo, Šćepanović nije konkretno odgovorio zašto taj poziv nije sastavio neko iz Muzeja savremene umjetnosti Cr-

Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti odgovoran sam za realizaciju kompletnog projekta, budžeta, pa i za iznos autorskog honorara Darje Bajagić i za finansijska sredstva koja su opredijeljena za produkciju šest umjetničkih radova. Već naredne godine Muzej kreće sa pripremom predstavljanja Crne Gore na 61. Venecijanskom bijenalu umjetnosti, što će biti prilika da se kroz budžet izborim za još veća finansijska sredstva u namjeri da se makar približimo standardima i međunarodnim praksama - odgovorio je Pobjedi direktor MSUCG Vladislav Šćepanović

ne Gore ili neke druge srodne ustanove sa većim iskustvom. Nadalje, Šćepanović je angažovao i Marijanu Janković iz Srbije da za 500 eura fotografiše umjetničke radove za katalog za izložbu radova umjetnice Darje Bajagić, koja nas je predstavljala na Bijenalu u Veneciji. Takođe, angažovao je i Anđelu Čpajak iz Srbije da za 2.000 eura dizajnira katalog za izložbu radova Darje Bajagić. I Janković i Čpajak su bivše studentkinje Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, na kojem Vladislav Šćepanović radi kao profesor. - Ispoštovao sam i izbor saradnika našeg autorskog tima, umjetnice Darje Bajagić i kustoskinje Ane Simone Zelenović, čije su saradnice, poput onih koje ste izdvojili - Marijana Janković i Anđela Čpajaksvoje zadatke realizovale kvalitetno i uspješno, u skladu sa standardima struke - rekao je Šćepanović. Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, angažovao je Džesiku Kadivi iz Sjedinjenih Američkih Država da za 500 eura lektoriše i uredi katalog za izložbu radova Darje Bajagić, a Ingrid Liked-Gad iz Pariza da za 1.000 eura pripremi tekst za katalog izložbe. H eraj Santana Mena iz Madrida je za 1.000 eura imao obavezu da realizuje fotografije izložbe radova Darje Bajagić, dok je Kvaran Gunar Benedikt od 1. novembra

2023. godine primao po 1.000 mjesečno za učešće u pripremi predstavljanja Crne Gore u Veneciji. Isti iznos novca i za isti posao, od 1. novembra prošle godine primao je i Nikola Božović iz Srbije. Daniele Kapra iz Treviza (Italija) bila je dužna da za 1.500 eura istraži slobodne izložbene prostore u Veneciji i predloži adekvatan prostor za paviljon Crne Gore, dok je njen sunarodnik Niko Kovre za 700 eura fotografisao izložbu i njeno otvaranje u paviljonu Crne Gore. Jedine dvije osobe iz Crne Gore, koje su preko ugovora o djelu bile angažovane u pripremi crnogorskog predstavljanja u Veneciji, bile su prevoditeljke Mirjana Delić iz Podgorice i

sti Crne Gore za realizaciju učešća Crne Gore na 60. Venecijanskom bijenalu umjetnosti stručni i referentni autori iz Srbije, Evrope i svijeta. Ova praksa je prisutna u svim dosadašnjim predstavljanjima Crne Gore, ali i, naravno, kod brojnih drugih zemalja. Ovo do sada nije izazivalo u našoj javnosti pitanja i polemiku, što cijenim opravdanim jer svi želimo saradnike sa kojima smo sigurni da ćemo postići najbolje rezultate. Na kraju, program Muzeja savremene umjetnosti, plan da se crnogorski stvaraoci predstave u regionu i svijetu već u 2025. godini, posvećenost projektu izgradnje nove zgrade za Muzej demantuju i pokušaj da se predstavim kao neko ko zanemaruje autore i stvaraoce u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović, odgovarajući na pitanja Pobjede, kao da se ne podrazumijeva da je jedna od temeljnih aktivnosti Muzeja, usred Crne Gore, predstavljanje i promocija domaćih autora?!

PUTOVANJA

Marija Jojić sa Cetinja. Delić je, prevodeći razne tekstove sa crnogorskog na engleski i obratno, ukupno zaradila neto 1.213,78 eura, dok je Jojić za slične poslove dobila 232 eura. I jedna i druga, naravno, svoje usluge naplatile su po standardnoj prevodilačkoj tarifi ( broj karaktera) koje se manje-više drže svi prevodioci u Crnoj Gori. No, Šćepanoviću nijesu bila dovoljna dva prevodioca iz Crne Gore, pa je 18. marta 2024. angažovao Marka Mladenovića iz Beograda da za 350 eura prevede sa engleskog na crnogorski jezik tekstove za katalog izložbe radova Darje Bajagić.

- Nema ničeg novog u tome što su u saradničkom timu Muzeja savremene umjetno-

Prvi ljudi Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, takođe, boravili su i nekoliko puta u Veneciji, a gotovo svi zaposleni ove javne ustanove nekoliko dana bili su u ovom poznatom turističkom mjestu, kako bi prisustvovali i otvaranju crnogorskog paviljona. Za njihove putne troškove, smještaj i dnevnice, zajedno sa troškovima puta i smještaja Darje Bajagić i Ane Simone Zelenović, Muzej je potrošio 34.971,63 eura. Zanimljivo je da su kustosi MSUCG, sa novinarkama Dana i Vijesti, morali da se do Venecije „pate“ u autobusu prevoznika BLT iz Podgorice, dok su Šćepanović, Bogojević, te pomoćnica direktora za muzejske poslove Maša Vlaović i rukovoditeljka odjeljenja za dizajn, produkciju i odnose s javnošću Milena Mijović-Durutović putovali avionom. Pobjeda ne može da garantuje da je suma od 160.734 eura zaista i konačna što se tiče troškova predstavljanja Crne Gore na Bijenalu u Veneciji (izložba se zatvara u novembru), ali može da smo sabrali svaki cent u finansijskoj dokumentaciji koja nam je dostavljena na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Uz ovo, treba podsjetiti i da je crnogorsku delegaciju na otvaranju našeg paviljona na Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, koju je predvodila ministarka Tamara Vujović, od 17. do 20. aprila činilo čak deset zaposlenih u Ministarstvu kulture i medija, koje je inače i pokrovitelj ovog projekta. Za put, smještaj i dnevnice zajedno su potrošili 13.291,51 eura, pa se cijena predstavljanja Crne Gore na Bijenalu trenutno može zaokružiti na 174.025 eura. Jovan NIKITOVIĆ

Predrag Krstić i Milica Krstić u Veneciji, nakon zvaničnog predstavljanja Crne Gore

Dvije fakture novoosnovane firme ARTE Lab

Nastojimo da Sportski objekti postanu preduzeće za primjer

Vršilac dužnosti direktora gradskog preduzeća Sportski objekti Aleksandar Vukčević ocijenio je za Pobjedu da je proteklih 11 mjeseci, od kada je on na čelu DOO, koje gazduje svim javnim sportskim objektima u glavnom gradu, bilo jako turbulentno, da je novi menadžment morao da se bori na bezbroj frontova od kojih je svaki bio gotovo jednako značajan.

- Na dan kada sam stupio na funkciju, račun Sportskih objekata bio je u blokadi, nijedna javna nabavka za koju je Glavni grad izdvojio sredstva nije bila realizovana. Društvo je imalo četiri uzastopne negativne revizije, lažno je prikazivana dobit na kraju svake godine, a falsifikovani su i podaci prilikom primopredaje... Podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg rukovodstva zbog nezakonite dodjele stanova, koju je sud poništio... –ističe Vučković. On navodi i da su objekti u vrijeme bivšeg menadžmenta renovirani pod više nego sumnjivim okolnostima i uz katastrofalne ishode tih radova, da su ljudi na rukovodećim položajima u firmi primali i dijelili novac sebi, pod takođe vrlo sumnjivim izgovorima, dijelili stanove prijateljima, zapošljavali rodbinu... - Najgore od svega jeste što je sve to dovelo do očajnih međuljudskih odnosa. Sa svim tim trebalo se boriti i to uz nevjerovatnu opstrukciji ljudi koji su mislili da će njihove privilegije, bahatost i nepotizam trajati vječno. Danas, 11 mjeseci kasnije, s ponosom mogu da kažem da je novi menadžment napravio nešto sa čim bih bio prezadovoljan i da je urađeno za dvije ili tri godine. Ali još mi je draže što imamo prostora i ideja da napravimo još veće stvari, da Sportske objekte napravimo preduzećem koje će biti za primjer u gradu i u kojem će zaposleni, a mislim da je to već slučaj, sa osmijehom dolaziti na posao – tvrdi Vučković.

INVESTICIJE

Čelnik ovog gradskog preduzeća ističe nekoliko realizovanih projekata u proteklih 11 mjeseci.

- Renovirana je pres sala na Gradskom stadionu, jer je bilo sramno gdje su dočekivani

KONAČNO UKNJIŽEN: Košarkaški teren ,,Dragan Ivanović“

selektori i igrači koji su dolazili da igraju protiv naše reprezentacije. Osvježen je tunel gdje izlaze igrači na teren, kao i površine oko igrališta. Javnim nabavkama dobili smo sredstva i raspisali tender za postavljanje novog mobilijara u svlačionicama, koje će dobiti potpuno novo, moderno lice. Ulazi i evakuacioni izlazi biće ofarbani u bijelu boju umjesto u sadašnju žutu, jer su boje grada i boje Budućnosti plavo-bijele, pa će i sam stadion dobiti ljepše lice – naveo je Vučković.

Dobar dio aktivnosti bio je usmjeren na drugi hram podgoričkog sporta, Sportski centar ,,Morača“.

Svakako bismo bili najsrećniji da se uradi istočna tribina Gradskog stadiona, da se na njemu promijeni teren kome je odavno istekao rok trajanja, ali i da se pokretnom konstrukcijom natkrije olimpijski bazen, kako bi se mogao koristiti tokom čitave godine – kazao je Vučković

- Uz pomoć Glavnog grada konkurisali smo za novu klimatizaciju u Sportskom centru ,,Morača“, riječ je o velikom ulaganju, jer je to posao koji se čeka već desetljećima. U Sportski centar vratili smo koncerte, nema razlo-

Zahvalnost saradnicima

V. d. direktora Sportskih objekata naglasio je da veliku zahvalnost za pomoć tokom ovih 11 mjeseci duguje članovima Odbora direktora Esku Muratoviću, Ivanu Kopitoviću, Petru Deviću, Milošu Maroviću i predstavniku zaposlenih Zoranu Šukoviću

- To su ljudi koji svakodnevno i gotovo cjelodnevno učestvuju

Renovirana je pres sala na Gradskom stadionu, jer je bilo sramno gdje su dočekivani selektori i igrači koji su dolazili da igraju protiv naše reprezentacije. Osvježen je tunel kroz koji izlaze igrači na teren, kao i površine oko igrališta

Uz našu inicijativu, te pomoć gradonačelnice Olivere Injac, direktor Agencije za izgradnju Podgorice Dragan Senić raspisao je tender za rekonstrukciju ulice, što će omogućiti da se objekat priključi na vodovod i kanalizaciju, te stekne uslove da i sam bude valorizovan – najavio je Vučković.

PLANOVI

Jedna od investicija odnosiće se i na izgradnju nove multifunkcionalne dvorane u sklopu Streljačkog centra ,,Ljubović“.

u rješavanju problema, te pronalaženju ideja i načina kako da unaprijedimo Sportske objekte. Veliku pomoć imao sam i od ljudi iz preduzeća i to onih najiskusnijih, poprilično zapostavljenih, koji su pokazali ogromnu energiju i želju da se stvari postave kako i treba da budu u njihovoj drugoj kući – naglasio je Vučković

ga da naši ljudi budu na repu kulturnih zbivanja u regionu, a uz to i ostvarujemo vrlo značajan prihod. Odziv je fenomenalan, četiri koncerta bila su zaista spektakularna. Na gradskim bazenima omogućili smo posjetiocima da uz kupanje mogu da se osvježe vodom, kafom, sokom ili sladoledom na terasi otvorenog olimpijskog bazena, a ležaljke i suncobrani su besplatni. Potrebno je i sanirati loše urađenu hidroizolaciju na Sportskom centru, nadamo se da će nam to uraditi Agencija za stanovanje, jer su njihovi predstavnici upoznati sa tim i mislim da će imati kapacitet da nam pomognu. Inače, imamo sjajnu saradnju sa kolegama iz preduzeća čiji je osnivač Glavni grad, njihova pomoć nam je veoma značajna u našem nastojanju da Sportski objek-

ti postanu preduzeće za primjer – kazao je v. d. direktora Sportskih objekata.

VALORIZACIJA

Vučković se osvrnuo i na dva ,,mala“ objekta, koja imaju posebno mjesto u podgoričkoj sportskoj priči. - Uknjižili smo objekat u Njegoševom parku, gdje je košarkaško igralište „Dragan Ivanović“. Nevjerovatno je da objekat, koji je izgrađen prije više decenija, jednostavno niko nije uknjižio, pa je Sportskim objektima predstavljao samo gubitak. Sada su se konačno stekli uslovi da on bude valorizovan i da donese određeni prihod. Vrlo slično je i sa Stadionom malih sportova, odnosno ,,Poligonom“, kako ga zovemo mi koji smo praktično odrastali na njemu. On nije imao upotrebnu dozvolu i niko se nije sjekirao zbog toga.

- Skupština je odobrila izgradnju, a u toj dvorani prostor za trening dobiće gimnastičari, planinari, te tradicionalno popularni sportovi poput košarke, rukometa, odbojke... Trenutno se radi projektna dokumentacija i dvorana bi trebalo da bude gotova već naredne godine. U sklopu istog projekta uradiće se i natkrivanje jednog dijela strelišta, pa će objekat biti zaokružen i omogućiti razvoj streljaštva, možda i streličarstva – kazao je Vučković, uz napomenu da je ta dvorana inače dio prijedloga Strateškog plana razvoja grada od 2025. do 2030. godine. Čelnik Sportskih objekata naveo je i nekoliko značajnih investicija na kojima se radi. - Svakako bismo bili najsrećniji da se uradi istočna tribina Gradskog stadiona, da se na njemu promijeni teren kome je odavno istekao rok trajanja, ali i da se pokretnom konstrukcijom natkrije olimpijski bazen, kako bi se mogao koristiti tokom čitave godine. Sve to predložili smo gradskoj upravi, a s obzirom na izuzetno koristan sastanak koji smo imali tim povodom, te na posjetu koju smo prije nekoliko dana imali od novog gradskog menadžera Luke Đukanovića, mislim da postoje velike šanse da se realizuje sve što smo zamislili. Uz to, planirali smo da na svim objektima postavimo solarne panele što bi nam godišnje uštedjelo oko 300.000 eura koliko potrošimo za električnu energiju, postavićemo LED displeje na Sportskom centru i Gradskom stadionu, što će nam takođe donijeti prihod, a uskoro ćemo raspisati javni poziv za brendiranje Sportskog centra, kojim bi vjerovatno riješili finansijske probleme iz prošle godine i došli u priliku da ovu završimo sa pozitivnim rezultatom, što bi bilo pravo malo čudo – zaključio je v. d. direktora Sportskih objekata Aleksandar Vučković. N. SEKULIĆ

Odlaskom „Bemaksa“, generalnog sponzora, Ženski rukometni klub Budućnost uzdrman do temelja

Prijeti gašenje, oči uprte u Glavni grad

PODGORICA – Ženski

rukometni klub Budućnost je imao velike planove za predstojeću sezonu, ali odlazak generalnog sponzora, kompanije „Bemaks“, promijenio je stvari iz temelja.

Budućnost nema novca da isplati igračice, a danas će im biti predočeno da su slobodne, odnosno, da će sa njima biti raskinuti ugovori! Ko će im to saopštiti (menadžerka kluba, stručni štab, neko od članova Upravnog odbora ili vlasnika – poveći je broj), najmanje je bitno, pri činjenici da je velikan snažno uzdrman. Klub se, vjerovatno, neće ugasiti, ali će, izvjesno je, ako se nešto preko noći ne promijeni, odustati od Lige šampiona. Možda će igrati Evropsku

ligu, koja je, takođe, pod znakom pitanja. Ukoliko se klub ne ugasi, Budućnost II će, vjerovatno, igrati crnogorsku ligu, ali je pitanje kako će i to izgledati jer je mladim igračicama predočeno da mogu da traže novu sredinu. Kao i obično dešavanja i rezultati Budućnosti odražavaju se i na crnogorsku reprezentaciju. ,,Plave“ ove sezone, kao nekada, trebalo je da budu okosnica nacionalnog tima. U klub su se vratile Đurđina Jauković, Jelena Despotović i Nina Bulatović. U timu je već bilo njih nekoliko, ali je projekat naprasno propao. Sada je pitanje gdje će i da li će one pronaći novi angažman, budući da su ekipe za novu sezonu odavno sklopljene. I da su kao opcije uglavnom ostali klubovi nižeg

renomea u odnosu na njihov igrački kvalitet.

Dalje...

Klub je većinski ili potpuno u vlasništvu dijela zapošljenih u klubu i zbog toga Glavni grad nema mogućnost da preuzme rukovođenje dvostrukog šampiona Evrope. Ali, kako je sada Budućnost bez opcija, Glavni grad će biti na potezu, naravno, neće biti nužno ako vlasnička struktura u najkraće vrijeme angažuje moćnog generalnog sponzora, barem približno „Bemaksu“ koji je bio nenadmašan u pomoći velikanu.

Šteta što se javno iz kluba niko nije oglasio oko novonastale situacije. Jer, ovakve stvari se pod tepih ne kriju i ne odlažu. A možda su čaršijske priče, prebacivanje loptice sa jednog

na drugi kraj terena, kao i lični interesi i ambicije bili jači od interesa kluba. Pa se u međuvremenu zaboravilo na to da je Budućnost iznad svega. Što u vremenima osvajanja trofeja, najveće slave, ali i kada se jedva sastavljao kraj s krajem, nije bilo ili ne u ovolikoj mjeri izraženo. Nekada se i znalo, a nije se moralo izgovarati, da je klub iznad svih. Kao i da je put do velikih snova jasan, jednostavan i da se do njega ne dolazi, između ostalog, na način da se od prijatelja prave ,,neprijatelji“ i prstima upire u legende i saigračice iz Budućnosti i reprezentacije.

Mlada ženska košarkaška reprezentacija Crne Gore upisala drugi poraz na EP

Blijedo izdanje za novi neuspjeh

Crna Gora 42 Portugal 61

KLAIPEDA – Dvorana: Sviturio arena. Sudije: Kuneles, Anderson, Kovalski. Rezultat po četvrtinama: 9:13, 11:20, 12:13, 10:15.

CRNA GORA: Vučinić, Bigović, Savković 15, Baošić 7, Milošević, L. Vukčević 11, Bulajić 4, Radević 4, Radnjić, N. Vukčević, Marinković, Šćepanović 1. PORTUGAL: Đalo 16, Freitas, Betenkurt 6, L. Silva 5, Neto 9, Neves 7, K. Silva 12, Urbano, Dias, Roseiro 1, Falkao 5, Santos. Mlada ženska košarkaška reprezentacija doživjela je drugi poraz na Evropskom prvenstvu u Litvaniji. Naša reprezentacija nakon izuzetno lošeg izdanja na premijeri protiv Španije nije uspjela da napravi reakciju protiv Portugala, već je porazom 61:42 sada jedina selekcija u B grupi bez trijumfa nakon dva kola. Crna Gora je na startu povela 4:0, imala vođstvo 6:3, a Portugal je prvi put stigao do prednosti u osmom minutu, kada je Falkao postigla koš za 9:7, dok su na kraju prve dionice imale vođstvo 13:9. U drugoj četvrtini, ,,crvene“ su dozvolile da rivalke

naprave dvocifrenu prednost. Izabranice Vladana Radovića bile su bez koša od 12. minuta, kada je Savković pogodila za 11:13, pa sve do 3,43 prije kraja poluvremena, a u tom periodu Portugal je serijom 9:0 stigao do dvocifrenog vođstva 22:11. Portugalke su imale i +15, kada je Neto pogodila trojku od table za 33:18, da bi Crna Gora

poenima Savković na veliki odmor otišla sa -13 (33:20)... Naša reprezentacija bila je prinuđena da juri minus, ali nikako nije mogla da izađe iz dvocifrenog minusa. Kada je Baošić pogodila u 28. minutu za 28:39, činilo se da ćemo konačno izaći iz dvocifrenog minusa, ali je Neves odmah pogodila 41:28, a već u narednom napadu, Portugal je nakon dva bacanja Djalo imao opet +15 (43:28). Kada je Betenkurt pogodila u 34. minutu za 54:37, bilo je jasno da je veleobrt nemoguć... Crna Gora će u utorak (12h) protiv Švedske imati direktan okršaj za treće mjesto u grupi, čime bi naše mlade košarkašice izbjegle da igraju već u šesnaestini finala protiv najbolje selekcije iz grupe A, a to će biti pobjednik meča Francuska – Letonija, koje su u prva dva kola ostvarile maksimalan učinak. R. P.

Tivatski košarkaški klub se sprema za sljedeću sezonu i učešće u ABA 2 ligi

Popović i Vujisić stigli u Teodo, ostaju trener Dubljević i petorica igrača

PODGORICA – Krilni centar

Miloš Popović i bek Viktor Vujisić prva su pojačanja Teoda za narednu sezonu u kojoj se tivatski košarkaški klub vraća u ABA 2 ligu. Kako je saošteno iz tivatskog

kluba, novi ugovor sa Teodom je potpisao i trener Dušan Dubljević, kome će to biti treća sezona na klupi tog kluba. – U sezoni koja će biti veoma zahtjevna zbog igranja na dva fronta, u IA MCKL i ABA 2 ligi, trener

Dubljević je garancija uspjeha i stabilnosti – saopšteno je iz Teoda. Ugovori su produženi sa okosnicom ekipe od prethodne sezone, pa će tivatska publika i dalje gledati Uroša Ilića, Petra Kusovca, Nikolu Tadića, Elvisa Čeki-

ća i Miloša Krivokapića – Klub je u pregovorima sa još nekim igračima od prošle sezone, ali o tome u narednom periodu, kao i o pojačanjima – saopšteno je iz Teoda.

Teodo će u predstojećoj sezoni drugi put igrati u ABA 2 ligi, u kojoj je igrao u prvoj sezoni tog takmičenja (2017–18).

Takmičenje u ABA 2 ligi trebalo bi da krene 24. oktobra. S. J.

I umjesto priča oko budućnosti i teret da se podijele, makar savjetima, i kada je bio „Bemaks“ i sada kada je izašao iz priče oko Budućnosti, i dalje se ćuti. Igračicama se otkazuju stanovi... O sudbini kluba slušaju iz čaršije... Kao i da se ženski rukomet u Crnoj Gori polako gasi. „Bemaks“ je imao sjajnu ideju da se u klubu pita struka. A i sada, bez „Bemaksa“, bilo bi dobro nastaviti sa ovom strategijom. Sa nekim drugim ljudima, odnosno, ženama koje su pokazale na terenu i ko su i šta su. A i van terena. Veliki je broj njih koje bi mogle da vode

klub. Zbog čega šansu ne pružiti Mariji Jovanović, Anđeli Bulatović, Sonji Barjaktarović, Suzani Lazović, Mileni Raičević (iako je još aktivna jer ima ugovor i za naredne dvije sezone sa Rapidom)... Struka struci, ali bez sujete i onog čuvenog ,,ja se pitam i biće onako kako kažem“! Eh, te ,,lavice“ i legende Budućnosti i još mnoge druge bi mogle ponovo da od kluba naprave lavovski klub i vrate na tribine navijače. Budućnost je mnogima druga kuća, zato je vrijeme da se vrata otvore legendama i ukaže povjerenje. A. MARKOVIĆ

PRIPREME ZA OLIMPIJSKE IGRE: Vaterpolisti Crne Gore slavili na kraju turnira u Šapcu Preokret

Francuska 12

Crna Gora 14

ŠABAC – Gradski bazen. Sudije: Bender (Njemačka) i Putniković (Srbija). Rezultat po četvrtinama: 5:3, 3:3, 3:5, 1:3. FRANCUSKA: Duboa, Sodadije, Kruzija 1, Rue 3, Kas 1, Vernu 4, Mario-Vernu, Bjorš 1, Marzui 1, Bodega, Vanpeperstret, Nardon 1, Fontani, De Nardi CRNA GORA: Lazović , Mršić 2, Perković 1, Stanojević 3, Mačić, Popadić 1, Vidović, Đurđić 2, Vujović, Spaić, Matković 2, D. Radović 3, Andrić, Đ. Radović. Vaterpolo reprezentacija Crne Gore sa pobjedom nad Francuskom završila je turnir u Šapcu. ,,Ajkule“ su u posljednjem kolu

slavile protiv domaćina Olimpijskih igara, selekcije Francuske – 14:12 (3:5, 3:3, 5:3, 3:1). Tim Vladimira Gojkovića je učinkom od četiri pobjede i poraza završio nastup u Šapcu – prije Francuske, savladali su Rumuniju 10:6, Njemačku 14:7 i Srbiju 18:17 nakon peteraca, a upisan je poraz od Australije 13:11. Naša reprezentacija će završni dio priprema obaviti u Podgorici, gdje će 15. jula odigrati i kontrolni meč protiv Australijanaca. ,,Ajkule“ su protiv Francuske slavile nakon preokreta koji je počeo krajem treće četvrtine – serijom 5:0 nadoknadile su tri pogotka zaostatka (11:8) i došle do 13:11 četiri minuta prije kraja. Ne. K.

Marko Mršić

MTB PHOTO

Polu nale Evropskog prvenstva bez „uljeza“, među četiri velikana Španija blagi favorit

Fudbalski krešendo

PODGORICA – Španija

– Francuska sjutra u Minhenu, Holandija – Engleska u srijedu u Dortmundu: parovi polufinala Evropskog prvenstva u fudbalu nijesu iznenađenje, s tim da je lako moglo da se desi da se za veliko finale u Berlinu 14. jula bore neki drugi timovi, prije svih domaćin Njemačka koja je imala nesreću da se u četvrtfinalu sastane sa ,,crvenom furijom“, do sada najatraktivnijom ekipom šampionata Starog kontinenta.

Španci će zbog toga biti blagi favoriti protiv Francuske, iako su ,,trikolori“ zbog individualnog kvaliteta u Njemačku doputovali kao prvi kandidati za zlato.

Tim Didijea Dešana do sada nije oduševio, možda najviše jer se još čeka vrhunsko izdanje Kilijana Mbapea. Da li novog fudbalera Real Madrida ometa maska koju nosi zbog povrede nosa ili je u pitanju premor, možda i loša forma, tek činjenica je da ,,trikolori“ u velikoj mjeri zavise od onoga što pruža dvadesetpetogodišnji napadač.

Gotovo nevjerovatno zvuči pogodak da su do polufinala stigli bez pogotka iz igre u pet utakmica! Dva puta su im pomogli autogolovi, dok su jedan pogodak dali iz jedanaesterca. Španci su, s druge strane, pokazali najviše, ali im problem predstavlja što u polufinalu

U fudbalu već dugo postoji poštovanje prema Španiji, načinu na koji igramo i igračima koje imamo, ali možda nam je dolazak na Evropsko prvenstvo u ulozi autsajdera pomogao - rekao je defanzivac Španije Mark Kukurelja

zbog kartona neće biti Le Normana i Karvahala, a prvenstvo je zbog povrede završio Pedri

- Moraćemo da budemo veoma koncentrisani protiv Francuske, prije svega u napadu i važno je da budemo oprezni kada izgubimo loptu – rekao je Mark Kukurelja, defanzivac Španije.

- Imaju brze igrače u napadu i to mogu da iskoriste. Kao što sam rekao, koncentracija mora da bude na najvišem nivou u svakom sekundu, ukoliko god utakmice bude trajala, 90 ili 120 minuta – istakao je fudbaler Čelzija.

- Ako budemo kontrolisali posjed i brzo se oslobađali lopte, mislim da imamo dobre šanse – dodao je Kukurelja. Jedan od boljih defanzivaca na Euru kazao je da je Špancima pomoglo to što uoči šampionata nijesu bili u krugu najvećih favorita.

- U fudbalu već dugo postoji poštovanje prema Španiji, načinu na koji igramo i igračima koje imamo, ali možda nam je dolazak na Evropsko prvenstvo u ulozi autsajdera pomogao. Počeli smo sa samopouzdanjem da nemamo što da izgubimo. Sada je to samopouzdanje poraslo i nalazimo

se u ključnom trenutku turnira – rekao je Kukurelja.

- Znao sam da imamo odličan tim, što smo dokazali. Toliko smo se borili da budemo ovdje, a sada nam je potreban još jedan veliki napor. Još dva koraka.

SAUTGEJT IZMEĐU POHVALA I KRITIKA

Za Englesku važi skoro isto kao za Francusku. Drugi favorit prvenstva ne igra u skladu s kvalitetom fudbalera koje ima Garet Sautgejt, ali niko ne može da ospori činjenicu da se pod njegovim vođstvom ,,Gordi Albion“ vratio mjestu među vodećim ekipama u Evropi i svijetu. Engleska je igrala polufinale Mundijala 2018, finale Eura 2021. i sada je ponovo među četiri na kontinentalnom prvenstvu – problem je ,,samo“ što se na Ostrvu sve osim trofeja računa kao neuspjeh. S aktuelnim timom selekcija ,,tri lava“ – opravdano. Sautgejtov tim je u 95. izbjegao poraz od Slovačke u osmini finala pa slavio u produžecima, u četvrtfinalu je gubio od Švajcarske u 75. i potom stigao do produžetaka i penala. - Svaka čast Garetu – sjajno je vodio utakmicu, kasnije je uveo igrače koji treba da šutiraju penale i sve je ispalo odlično. Svi znamo koliki je bio pritisak, ali Albion se sa njime izborio. Vidimo i emocije, ali i jasan cilj – rekao je legendarni napadač Alan Širer Napredak u igri Engleske vi-

jun (21h)

jul (21h)

jul (18h)

di i nekadašnji štoper Rio Ferdinand - Ni protiv Švajcarske nije bilo savršeno, ali smo vidjeli bolju Englesku nego do sada. Ovako i treba da bude na velikom takmičenju – tim ide uzlaznom putanjom i samo je to bitno –poručio je Ferdinand. - Pokazali smo nevjerovatan karakter i otpornost. Ovo nijesu normalne utakmice, ovo su nacionalni događaji sa velikim pritiskom i mladim igračima usred svega toga. Od početka smo pod ogromnim pritiskom. Nije lako. Polufinale je uspjeh, ali ne želimo da stanemo na tome – naveo je Sautgejt.

- Promijenili smo sistem kako bismo više pritiskali, mislim da su momci to dobro uradili. Želio sam da vratimo kredibilitet na svjetskoj sceni. Borimo se i nećemo prestati da se borimo. Nikada nijesmo bili u finalu velikog takmičenja van Engleske i nikada nijesmo osvojili Evropsko prvenstvo –to su dva dijela istorije koja bismo željeli da ispravimo – zaključio je Sautgejt.

NARANDŽASTO

OPET U MODI

Osvježenje Eura je Holandija, iako su ,,narandžasti“ velikani svjetskog fudbala. Međutim,

Fudbaleri Dečića danas putuju za Vels, gdje ih sjutra veče protiv TNS-a očekuje prvi meč prvog kola kvali kacija za Ligu šampiona

Camaj: Motivisani smo i želimo prolaz u narednu rundu

PODGORICA – Fudbaleri

Dečića otputovaće danas za Vels, gdje će sjutra (20 h) gostovati prvaku te zemlje TNS-u, u okviru prvog meča prvog kola kvalifikacija za Ligu šampiona. Biće to istorijski meč za Tuzane, koji će tako prvi put igrati u najelitnijem evropskom klupskom takmičenju.

Reprezentacija Francuske

Francuska je posljednji put u nalu Eura igrala 2016. godine. Ima dvije evropske titule - iz 1984. i 2000. godine

nije ih odavno bilo u završnici – na EP od 2004, a ukupno na velikim takmičenjima od Mundijala 2014.

Tim Ronalda Kumana, čovjeka koji je 1988. podigao trofej EP sa Holandijom, nije bio uvjerljiv u grupi, ali je podigao formu u nokaut rundi.

Preslišao je Rumuniju (3:0), pa zasluženo došao do preokreta protiv srčane Turske (2:1).

- Mislim da je ovo nešto posebno za našu naciju. Mi smo mala zemlja, a igramo polufinale uz Englesku, Francusku i Španiju. I zaista smo ponosni što smo dobili priliku da igramo polufinale u srijedu. Morali smo da se mučimo, ali to je Euro, nema lakih utakmica – rekao je Ronald Kuman. - Turska je dala sve od sebe, bio je zaista emotivan meč. I mi smo imali veliko srce, a nekada nas kritikuju zbog toga da nemamo srce kao drugi narodi. Igrači su pokazali veliko srce nakon zaostatka od 1:0 – zaključio je Kuman. N. KOSTIĆ

Nakon velikog uspjeha i osvajanja titule prvaka Crne Gore, Dečić je doživio određene promjene u timu, a nakon dvonedjeljnih priprema na Zlatiboru, Tuzani su posljednje sedmice trenirali u Podgorici. Nakon mini-odmora i novih priprema, svi u Dečiću sa nestrpljenjem očekuju debi u eliti. – Nije bilo mnogo vremena, ali za ovo smo radili cijele minule sezone i svakako da nam nije teško palo to što smo se okupili jako brzo. Imali smo kvalitetne pripreme, trenirali na Zlatiboru od 20. juna do 2. jula, gdje smo idealne uslove nastojali da iskoristimo maksimalno i što bolje se spremimo za evropske izazove. Zadovoljan sam pripremama, sve je prošlo po planu i programu – kazao je Ilir Camaj, napadač Tuzana. Krilo Alen Mašović iz Tuzle jedino je pojačanje Dečića van crnogorskih klubova. Vuk Striković je stigao iz Sutjeske, Kueljo iz Arsenala, Luka Malešević iz Petrovca, Pe-

tar Sekulović iz Budućnosti. Osim Olivera Šarkića, Dečić je uspio da sačuva igrače koji su iznijeli teren istorijske sezone. – Jako je bitno da je kostur tima ostao. Da je bilo odlazaka, onda bi se sve teže poklopilo za kratko vrijeme i mislim da je u tome naša prednost – dodao je Camaj. Liga Velsa nije posebno rangirana, ali TNS svake godine igra kvalifikacije za Ligu šampiona, tako da je jasno da Dečić čeka težak posao.

Dragan Grivić, pojačanje Budućnosti, sumira utiske o novom klubu, pripremama…

Odmah nakon žrijeba krenula je analiza protivnika. Dobili smo dosta informacija. Činjenica je da igramo protiv jedne veoma ozbiljne i disciplinovane ekipe, fizički veoma spremne. Međutim, mislim da smo spremni i da u trenutnom stanju možemo da im napravimo dosta problema. Sigurno je da motiva neće nedostajati, tako da očekujem da pružimo dobre partije i izborimo prolaz u narednu rundu –optimistički je podvukao Camaj. R. PEROVIĆ

Balić van stroja, Đeljaj pod znakom pitanja

Dečić će prvi meč u novoj sezoni dočekati oslabljen. Naime, tokom priprema na Zlatiboru povrijedio se iskusni bek Saša Balić i izvjesno je da nekadašnji crnogorski reprezentativac neće putovati za Vels. Veliki problem za Milorada Pekovića je i povreda Roberta Đeljaja, koji će biti u ekspediciji Tuzana, ali je njegov nastup neizvjestan.

Gavrić napustio Tuzane

Nenad Gavrić nije više član Dečića. Neočekivani rasplet situacije dogodio se na Zlatiboru, gdje su Tuzani bili na pripremama, a onda samo par dana prije meča protiv TNS-a došlo je do sporazumnog raskida saradnje. U minuloj polusezoni Gavrić je igrao na 11 mečeva i potpisao tri gola, a sva tri pogotka postigao je protiv Rudara u Pljevljima. Gavrić je tokom karijere, između ostalih, nosio dres Novog Pazara, Radničkog iz Niša, igrao za Mladost iz Lučana, Napredak, Vojvodinu i Crvenu zvezdu.

PODGORICA – Došao je kao najbolji desni bek lige, tokom priprema opravdao status potencijalnog reprezentativca Crne Gore čije selekcije je i bio član, zadužio je dres sa brojem tri koji ga je krasio tokom karijere i spreman je da brani „plavo-bijele“ boje… Dragan Grivić se od starta osjeća lijepo u Budućnosti, to je bilo primjetno i na pripremama u Sloveniji, gdje se do srži upoznao sa novim kolegama koje je manje-više poznavao i ranije. – Stigao sam u veliki klub sa velikim očekivanjima, nadam se da ću ih ove sezone opravdati kako kroz prvenstvo i Kup, tako i kroz evropske utakmice koje slijede – rekao je Grivić, koji se lako prilagodio na novu sredinu.

– Nije mi bilo teško da se uklopim, jer se radi o grupi dobrih momaka i odličnih fudbalera. Nadam se da ćemo pozitivnu energiju iz svlačionice da prenesemo na teren. „Plavi“ su nakon povratka iz Moravskih Toplica počeli pripreme za Mališevu, a prijateljske utakmice od početka priprema za novu sezonu (Vlaznija, Mornar, Maribor, Zaglebje, Egnatija, Otrant) poslužile su da se ekipa uigra i fudbalski zbliži…

– Mislim da smo dosta dobro izgledali na terenu, na nekim utakmicama rezultat nije ispratio dobru igru, ali to je fudbal i proces. Nadam se da ćemo sada, u evropskim utakmicama, nastaviti sa dobrom igrom, ali da će uz dobru igru doći i željeni rezultat – jasan je Grivić. Pozitivna atmosfera pred

okršaj na Kosovu postoji, svlačionica priča o narednom protivniku i ima ogromnu želju da napravi rezultat –prvi meč je na programu 11. jula u Podujevu u 17 časova, revanš je nedjelju kasnije pod Goricom (21 h).

– Atmosfera u ekipi je odlična, svjesni smo da su pred nama dva teška meča protiv Mališeve, ali mislim da smo dobili rivala po mjeri. Znamo šta treba da radimo i šta se traži od nas, pa vjerujem da uz malo sreće – koja je u fudbalu neophodna – možemo doći do dobrog rezultata i prolaska u drugo kolo – naglašava Grivić.

U podgoričkom timu sa nestrpljenjem se čeka evropski izazov. Grivić je svjestan da se sa istim žarom priprema i protivnik, koji debituje na evropskoj sceni i želi da digne sebi cijenu, ali i talentovanim pojedincima koje ima u timu… – Znamo ko nam je protivnik – vidjeli smo da imaju dobru i čvrstu ekipu uz par kvalitetnih individualaca i imaće naše puno poštovanje. Međutim, cijenimo sebe, svjesni smo da imamo kvalitet i nadam se da ćemo odigrati kolektivno dobro, svesti rivala na minimum i napraviti dobar rezultat – poručio je Dragan Grivić. R. PEROVIĆ

NAJVIŠE POKAZALI DO SADA: Reprezentacija Španije

FORMULA 1: Britanac slavio u uzbudljivoj trci u Silverstonu i oborio rekord Mihaela Šumahera

Nevjerovatni

Luis Hamilton

PODGORICA – Vozač

Mercedesa Luis Hamilton

pobjednik je trke za VN

Velike Britanije. Britanac je tako došao do prve pobjede poslije više od tri godine, jer je posljednji put slavio u Saudijskoj Arabiji 2021. ili tačnije 945 dana. Slavljem pred svojim navijačima u Silverstonu, Hamilton je došao i do svoje 104. pobjede u karijeri.

Luis je postao vozač sa najviše pobjeda na jednoj trci, jer je po deveti put slavio na jednoj trci i tako prestigao Mihaela Šumahera koji je osam puta slavio u Silverstonu. Na drugom mjestu je trku završio Maks Ferstapen, dok je treći bio Lando Noris Definitivno, ovo je bila najinteresantnija trka u dosadašnjem dijelu sezone. U Silverstonu smo vidjeli sve – kišu i odustajanja i veliku dramu i na kraju pobjedu Luisa Hamiltona na domaćoj stazi i to u svojoj posljednjoj trci u Silverstonu u bolidu Mercedesa.

Maks Ferstapen je dobro startovao, gdje je u prvom krugu uspio da obiđe Landa Norisa i tako dođe na treće mjesto. Sa druge strane, Mercedesi su bili sigurni u uvodu trke, pa su Rasel i Hamilton uspjeli da zadrže svoje pozicije koje su imali na startu. Noris je u narednim krugovima pokušao da vrati poziciju od Maksa, ali u tome nije uspio. Odličan tempo su imali Britanci u njemačkom timu, ali su se raspali poslije prvih kapi kiše koji su uslijedile u 18. krugu. Istina, prije toga je Noris obišao Maksa Fersatapena za treće mjesto i uspio je da smanji razliku za Mercedesima.

Kako je trka odmicala, Luis Hamilton je iskoristio bolji tempo

PODGORICA – Francuski biciklista Antoni Tiržis pobjednik je jučerašnje devete etape Tur de Fransa, dok je žutu majicu vodećeg zadržao TadejPogačar iz Slovenije. Tiržis je brdsku etapu dužine 199 kilometara voženu u gradu Troa, prešao za četiri sata, 19 minuta i 43 sekunde. On se zajedno sa nekolicinom biciklista rano izdvojio i vozili su u grupi sve do same završnice, kada je Tiržis pobijedio u

U Zagrebu održan međunarodni atletski miting ,,HAAK Mladost – Zagreb 2024“

Anđela Đuranović rekordom do bronze

i prešao je na prvo mjesto, koje je preuzeo od Džordža Rasel Tek tada je krenula blaga kiša koja je uslovila velike greške oba vozača Mercedesa jer su obojica izljeteli sa staze. To je znalački iskoristio Lando Noris, prvo obišavši Rasela, zatim i Hamiltona i na 20. krugu dospio na lidersko mjesto. Kiša je od 26. kruga počela ozbiljnije da pada i vozačima da pravi probleme. Odlazak na promjene guma je bio neminovan. Prvi je potez povukao Maks Ferstapen koji je u 27. krugu prešao na gume za promenljive vremenske uslove. Već u sljedećem krugu to su uradili i Noris, Rasel i Hamilton. Kada su se vratili na stazu Noris je ostao ne prvom mjestu, iza njega je bio Luis Hamilton, dok je treći bio Maks Ferstapen. Šok za sve navijače Mercedesa u Silverstonu, jer je u 34. krugu Džordž Rasel zbog problema sa vodom u bolidu morao da se povuče iz trke. Nova uzbuđenja smo gledali od 39. kruga kada je poslije prestanka kiše došlo do novih odlazaka u boks i promjena guma. Od 40. kruga Hamilton, Noris i Ferstapen bili su pored prva tri vozača što je i najavljivalo neizvjesnu i dramatičnu završnicu. Ferstapen je od 46. kruga krenuo da smanjuje prednost u odnosu na Norisa, i na četiri kruga prije kraja i da ga obiđe i krene u potjeru za Luisom Hamiltonom. Srećom po Britanca, do kraja trke oba vozača su naišla na sporije vozače koji su bez sumnje pomogli Luisu da održi prednost i na kraju dođe do velike pobjede na domaćoj stazi u svojoj zemlji. Sljedeća trka će se voziti u Mađarskoj na stazi „Hungaroring“ 21. jula. R. A.

TUR DE FRANS

PODGORICA – Tokom prethodna dva dana Zagreb je bio domaćin i organizator međunarodnog atletskog mitiga ,,HAAK Mladost – Zagreb 2024“ u kategorijama za juniore i seniore. Nastupilo je oko 300 takmičara, a Crnu Goru predstavljali su Anđela Đuranović (AK Sanja) i Matija Vojvodić (Mornar). Đuranović je u konkurenciji seniorki osvojila treće mjesto u skoku udalj sa rezultatom 5,89 metara, čime je postavila novi crnogorski rekord za mlađe juniorke i juniorke. Ovim rezultatom, članica AK Sanja, ispunila normu za Evropsko

prvenstvo za mlađe juniorke, koje će se održati u Banjskoj Bistrici od 18. do 21.jula. Anđela je popravila sopstvene crnogorske rekorde za devet centimetara, koje je postavila 30. jula u Pljevljima, a za osam centimetara bila je bolja od norme za Evropsko prvenstvo.

Prethodno, u konkurenciji juniora, u trci na 110 metara prepone, nastupio je Matija Vojvodić, član Mornara, koji je osvojio drugo mjesto sa rezultatom 14,70 metara.

Sa takmičarima u Zagrebu bili su treneri Sanja Ðurnić iz AK Sanja i Bojana Ðurković iz AK Mornar. R. P.

Veliko iskustvo za mlade nade

PODGORICA – U Mariboru je održano 21. prvenstvo Balkana u atletici za mlađe juniore i juniorke. Na takmičenju, koje je okupilo 360 atletičara iz 21 zemlje, Crna Gora je imala predstavnike. Mladi crnogorski takmičari, čije vrijeme tek dolazi, imali su priliku da se u jakoj konkurenciji nadmeću sa izuzetnim atletičarima, a iako nijesu bili blizu borbe za medalju, ostavili su dobar utisak. Anđela Đuranović osvojila je 10. mjesto u skoku udalj sa rezultatom 5,51 metar. Deseto mjesto osvojili su i Mihailo Roćenović u trci na 800 metara (imao rezultat 2:00,08), te Radovan Sošić, koji je u skoku uvis imao rezul-

tat 185 centimetara. Na takmičenju je nastupila i Sara Vučetić, koja je trku na 400 metara završila sa rezultatom 1:03,29

Crnogorska ekspedicija u Mariboru

i na kraju osvojila 17. mjesto. Tim-lider ekipe u Mariboru bila je Sanja Đurnić Takmičenju u Mariboru pri-

sustvovao je i Drago Musić, predsjednik Stručnog savjeta ASCG i član stručnog štaba reprezentacije zadužen za srednje i duge pruge, koji je imao radni sastanak sa predsjednikom Trenerske organizacije Slovenije Urošem Verhovnikom – Tema je bila edukacija trenera, način funkcionisanja Trenerske organizacije, Stručnog savjeta, funkcionisanje klubova i izgradnja atletske infrastrukture. Došli smo do dogovora da se napravi i potpiše protokol o saradnji. Saradnja bi bila sačinjena od organizovanja edukativnih seminara, školovanja atletskih radnika i boljih pristupa stručnim seminarima Evropske atletske federacije. Potpisivanje protokola o saradnji očekujemo da realizujemo u što kraćem roku – kazao je Musić. R. P.

Mlada bokserska reprezentacija na zajedničkim pripremama sa ruskom selekcijom

Marković, Roganović i Klepo spremaju se u Serpuhovu

PODGORICA – Crnogorska mlada bokserska reprezentacija otputovala je za Serpuhov, gdje će se zajednički pripremati sa timom Rusije do 20. jula.

To će biti prva faza priprema za Svjetsko prvenstvo za mlade, koje se održava u Budvi od 20. oktobra do 6. novembra. Sa glavnim trenerom crnogorske reprezentacije Sergejem

Kudravcjovim u Serpuhovu su tri boksera koja je odabrao selektor Nikola Ružić – Danilo Marković u lakoj kategoriji, MilošRoganović (67 kg) i Filip Klepo (80 kg). R. P.

sprintu i ostvario najveću pobjedu u karijeri. Britanac Tom Pidkok zauzeo je drugo mjesto, a treći je bio Kanađanin DerekDži. U generalnom plasmanu prvi

je Pogačar sa 35 sati, 42 minuta i 42 sekunde. Drugo mjesto zauzima Belgijanac Remko Evenepul sa 33 sekunde zaostatka, a treći je aktuelni šampion Danac JonasVinegor sa

1:15 minuta zaostatka. Danas je dan odmora na Turu, a trka se nastavlja sjutra s etapom dužine 187,3 kilometra, od Orleana do Sen-Aman-Monrona. R. A.

U Mariboru održano prvenstvo Balkana u atletici za mlađe juniore

Ukrajinske odbojkašice produžile ugovore sa klubom iz Herceg Novog

Pidhurska i Položevec ostaju u Albatrosu

PODGORICA – Nakon što je doveo prvo pojačanje, povremenu seniorsku reprezentativku Mariju Tuševljak (stigla iz Herceg Novog), Ženski odbojkaški klub Albatros je objavio i produženje ugovora sa dvije strankinje.

Iz tabora novskog kluba je saopšteno će iduće sezone u Albatrosu igrati Ukrajinke Karolina Pidhurska i Viktorija Položevec

Pidhurska igra na poziciji primača servisa, a u Albatros je stigla prošlog ljeta iz švedskog Lindesberga. Položevec je srednja blokerka, a takođe je došla prošlog ljeta u Herceg Novi iz letonske Sufe. Albatros, koji je pretprošle sezone igrao prvo finale Kupa Crne Gore (izgubio ga od gradskog rivala Herceg Novog), prošle sezone je bio šesti u prvenstvu, dok je u polufinalu Kupa zaustavljen od Luke Bar. S. J.

Mladi crnogorski odbojkaški trener ostaje u Iranu

Radulović i naredne

tri godine u Sepahanu

PODGORICA – Balša Radulović će i naredne tri sezone biti na klupi tima koji je vodio prethodne dvije godine – crnogorski odbojkaški trener je prihvatio ponudu Sepahana, pa je i nastavak trenerske karijere vezao za iranski klub.

Radulović je u Sepahan stigao u ljeto 2022, ali je u martu ove godine, po završetka sezone u Iranu, dobio poziv sa Kipra da vodi u Pafiakos do kraja sezone, ne znajući da li će se vraćati u Sepahan. U međuvremenu je stigao novi poziv iz Irana, koji je Radulović prihvatio… – Nakon odlaska iz Irana po završetku prethodne sezone, mislio sam da je priča između Sepahana i mene, bar na neko vrijeme, završena. Tako nijesu mislili ljudi koji rukovode klubom, poslali su novi ugovor na tri godine, što meni kao mladom treneru mnogo znači, tako da sam odlučio da prihvatim tu ponudu. Drago mi je što sam ponovo u ovoj lijepoj zemlji,

Odbojkaši Crne Gore danas u Kolašinu počinju pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo

Na prozivci 17 igrača,

u avgustu mečevi sa Češkom i Norveškom

PODGORICA – Muška seniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore okupiće se danas u hotelu „Bjanka“ u Kolašinu i početi pripreme za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Crna Gora će u kvalifikacijama igrati u grupi S sa Češkom i Norveškom. Prvi korak za četvrti uzastopni plasman na prvenstvo Evrope napraviće u avgustu ove godine, kada naše odbojkaše očekuje gostovanje Norveškoj (18. avgust) i meč sa Češkom u Kolašinu (24. avgust).

Naredne godine seniori očekuju još dva meča – u Češkoj 13. avgusta, a onda 16. ili 17. avgusta kod kuće sa Norveškom. Selektor Ivan Joksimović računa na 17 igrača koji će konkurisati za dva meča u kvalifikacijama. To su tehničari Danilo Dubak, Rastko Milenković, Marko Joksimović, korektori Đorđe Jovović, Bojan Strugar, Milutin Pavićević, primači servisa Vojin

Ćaćić, Ivan Zvicer, Nemanja Peruničić, Benjamin Hadžisalihović, Vasilije Milenković, srednji blokeri Ivan Ječmenica, Luka Babić, Nikola Đurović, Matija Ćinćur, te libera Stefan Radević i Andrija Joksimović U stručnom štabu selektora Joksimovića su i pomoćni treneri Miljan Bošković i

Darko Prebiračević, kondicioni trener Mirko Eraković, statističar Luka Ratković, kao i fizioterapeut Vladimir Dragojević Tokom priprema je bilo planirano da naši odbojkaši odigraju kontrolne mečeve u Kolašinu sa Saudijskom Arabijom, Makedonijom i Mađarskom, ali su otpali

mečevi sa Saudijskom Arabijom. Naime, selekciji koju vodi naš Veselin Vuković je pomjereno Prvenstvo Zaliva za 1. novembar, samim tim i start priprema, zbog čega je Saudijska Arabija morala da otkaže dolazak u Crnu Goru. Iz OSCG će pokušati u da pronađu novog sparing-partnera. S. JONČIĆ

Članovi podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom imali zapažen nastup

Luča zablistala u Visokom

prelijepom gradu i najvećem sportskom društvu u Iranu –rekao je Radulović za Pobjedu. Kad su u pitanju ambicije kluba u narednoj sezoni, Radulović ističe da je „na prvom mjestu i dalje afirmacija i razvoj mladih igrača iz Isfahana, ali i ostvarivanje sve boljih rezultata iz godine u godinu“. – U zemlji gdje je odbojka jako popularna i kvalitetna to je jako teško povezati. Ali, prethodne dvije sezone su bile sjajne, pa se nadamo da ćemo nastaviti tako i u narednom periodu. Sve je veći broj igrača Sepahana u mlađim reprezentativnim selekcijama i veliko je interesovanje najboljih klubova u Iranu za njih. To je pokazatelj dobrog rada tokom prethodne dvije godine i stimulacija za naredne izazove – dodao je Radulović. Prije odlaska u Iran, Radulović je u dva navrata vodio Budućnost, između toga je radio i u Saudijskoj Arabiji, a bio je i selektor mlađe seniorske reprezentacije Crne Gore. S. J.

PODGORICA – Članovi podgoričkog stonoteniskog kluba osoba sa invaliditetom Luča sa četiri medalje završili su nastup na turniru u Visokom, koji je okupio 30 stonotenisera iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. Osvojene su dvije zlatne i po jedna srebrna i bronzana medalja. Zlatne medalje osvojio je Dejan Bašanović u kategoriji S10, u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji. Srebrni je bio Miljan Cerović, a bronzana Milijana Ćirković Bašanović je u kategoriji S10,

u pojedinačnoj konkurenciji, slavio ispred domaćih takmičara Porića i Vidičeka Bronzani sa Evropskog prvenstva u Helsingborgu je drugoplasirani u grupi, a do zlatnog odličja u konkurenciji 11 stonotenise-

ra došao je sa tri trijumfa u nokaut fazi. U ekipnoj konkurenciji Bašanović i Vidiček slavili su protiv Harisa Eminovića i Darka Pavlića Eminović, učesnik Paraolimpijskih igara u Tokiju, osvojio

Održana treća brdska auto-trka u šampionatu Crne Gore

PODGORICA – Član Auto-moto sportskog kluba

Kotor Vasilije Jakšić obilježio je treću brdsku auto-trku u šampionatu Crne Gore, koja je danas vožena na stazi Jezerine – Vranjak, dužine 2,6 kilometara.

Jakšić je bio najbrži u generalnom poretku sa rekordom staze.

Trjumfovao je ispred starijeg brata Milana i Jovana Perunovića, člana kluba Podi iz Herceg Novog. – Vozio sam unajmljeni „micubiši“ i nijesam pretjerano forsirao. Želio sam da pomognem klubu – kazao je Vasilije Jakšić, prvak Evrope iz 2022. godine. U ekipnoj konkurenciji ponovo su najuspješniji bili članovi

AMSK AP Sport iz Pljevalja. Pljevljaci su osvojili pet prvih mjesta po klasama. Slavili su i na prve dvije trke u Šavniku i Kotoru. Kao drugoplasirani završili su takmičari hercegnovskog kluba Podi, dok je treće mjesto zauzeo Kotor. – Čestitam mojim klupskim drugovima, nastavili smo sjajne vožnje. Prvi sam bio u klasi 1.400 grupa H. Nastavljamo

je zlatnu medalju u spojenim kategorijama 6-8, ispred crnogorskog stonotenisera Miljana Cerovića. Ćirković je do bronzanog odličja došla pobjedom protiv takmičara iz Sjeverne Makedonije u meču za treće mjesto. Prethodno je kao prvoplasirana završila takmičenje u grupi. Na korak od medalje bio je i Pjetro Paljušević, ali je izgubio šansu za polufinale. U prvom dijelu takmičenja upisao je dva trijumfa i osvojio prvo mjesto u grupi, gdje je zaustavljen Đuro Krivokapić. U igri za ekipnu medalju bili su i Ćirković i Cerović, ali su izgubili meč za treće mjesto, dok je prvi krug bio koban za Paljuševića i Krivokapića. R. P.

dalje, pokušaćemo da ponovo budemo najbolji i idućeg vikenda na trci na Njegušima – rekao je Baćko Vujović iz AP Sport. Trku je revijalnom vožnjom kartinga otvorio četvorogodišnji Luka Jakšić iz Kotora. Učesnike je pozdravio i trku otvorio predsjednik Opštine Kolašin Petko Bakić, koja je uz Turističku organizaciju bila pokrovitelj manifestacije. Učestvovala su 54 sportska vozača iz deset crnogorskih klubova, a takmičenje je proteklo bez incidenata. R. P.

ISTORIJSKE POUKE AKADEMIKA RADOSLAVA ROTKOVIĆA

Priredio: Slobodan ČUKIĆ

Jovan Stefanov Balević je rođen u Pelevu Brijegu 1728, a doktorirao u Haleu 1752, na osnovu disertacije De propagatione religionis armata, dakle: o oružanom širenju religije. Bio je, znači, prvi Crnogorac koji je odbranio doktorat iz filozofije. Prema analizi N. Rackovića, on se tu ne zalaže za neku konkretnu religiju, katoličku, pravoslavnu, protestantsku nego, potencira ono što je zajedničko svim religijama, tvrdeći da niko nema vlast nad tuđom religijom. To istovremeno znači da vladari ne mogu imati vlast nad religijom, jer nikome ne smije biti priznato pravo svojine nad savjestima! To je shvatanje veoma savremeno.

Balević je poznavao grčki i latinski, njemački i ruski, francuski i italijanski, a kao Crnogorac lako se snalazio i među prostim narodom, na čijem je jeziku pisao pisma, iako je iz Crne Gore odveden u Bosnu kad mu je bilo 9 godina, i niko se nije pitao: kako to da navodni ruski car zbori crnogorski! Budvanski pukovnik Bubić razgovarao je s njim sedam sati i primijetio da priča s lakoćom i da mu se ne može „osporiti izvanredan pripovijedački dar“.

Bio je vjerski fanatik (u smislu kako smo ranije objasnili), učeni teolog-filozof, zbog čega su ga smatrali kaluđerom, a on nije negirao da može da bude svešteno lice; ali je bio i ruski oficir, sekund-major Harkovskog puka, i izgubio mu se trag u Rusiji upravo malo prije njegove pojave u Crnoj Gori!

A Katarina II, za koju je, ili po njenome nalogu ubijen inače nesposobni ruski car Petar III, i kojoj je pojava živoga cara koji je ubijen smetao, u ranije nepoznatome Podśet-

Misterija je bila dio pojave i uloge Šćepana Malog

Katarina II preporučuje da se Šćepan pohvali za njegove podvige, da mu se obeća pomoć, ali pod uslovom da se odrekne titule ruskog cara i da se „zadovolji poštenom slavom koju će steći u svojoj otadžbini“. Kao što se vidi, Katarina II zna da je Šćepan Mali Crnogorac, jer samo tako može steći slavu u Crnoj Gori kao svojoj otadžbini!

niku pukovniku Jezdimiroviću, koji je poznavao Balevića (!), daje preporuku: da Šćepana pohvali za njegove podvige, da mu obeća njenu pomoć, ali pod uslovom da se odrekne titule ruskog cara i da se „zadovolji poštenom slavom koju će steći u svojoj otadžbini, kao i poštovanjem svojijeh podanika koji će mu obezbijediti vječni spomen“! Kao što se vidi, Katarina II zna da je Šćepan Mali Crnogorac, jer samo tako može steći slavu u Crnoj Gori kao svojoj otadžbini!

10. 1. Vladarska djelatnost Šćepana Malog Šćepan Mali je znao da bez lažne titule, u koju se vjeruje, ne može da ostvari svoje zamisli. Ali je znao isto tako da će Rusija intervenisati protiv zloupotrebe te titule. Pogotovo ako njeno korišćenje stalno obnavlja i priče o njenom zločinu! Zato je našao lukavu formulu: da neko drugi tvrdi da je

on ruski car, pa i on da to kaže u povjerenju vladici Savi, ali da to javno negira samim imenom Stefan koje je uzeo od oca, što je činio i ranije, potpisujući se kao Stefan a ne kao Jovan. To ime nijesu nosili ruski carevi, ali je ono, u grčkome jeziku, ipak označavalo krunisanu glavu! Tako je to objasnio i patrijarh Brkić Epitet Mali odgovara njegovom teološkom obrazovanju, koje propagira smjernost. Pošto su se množili oni koji su željeli da steknu utisak o njemu kao ličnosti, pa i o njegovome porijeklu, on je davao različite indicije, ali nikada nije otišao do kraja, jer je misterija bila dio njegove uloge. Da je kazao ko je, odmah bi prestao da bude vladar kojega slušaju. Mada bi time odbio od sebe opasnosti, jer su svi kovali planove kako da ga likvidiraju, naročito Rusija, ako se ne odrekne carske titule. I Turska, ako se ne ustanovi da ga ne podržavaju ni Rusi ni Mlečići.

On je na samome početku postupio oprezno, ne žureći se da pođe u gornju zemlju, kako su na Primorju zvali slobodni dio Crne Gore. A kad su neki glavari došli u Maine da mu se poklone, jer nije carevo da idu k njima no oni njemu, on je kazao da je saznao za mnoge njihove nevolje koje sami stvaraju međuplemenskim sukobima, otimačinama, krvnom osvetom i iznio svoje zahtjeve u 4 tačke: prvenstveno da obezbijede domaći mir i proćeraju ubice i lupeže. U Ćeklićima je 30. IX 1767. održan Zbor glavara, kao priprema za Opšti zbor, na kome su prihvaćeni Šćepanovi zahtjevi. Zatijem je na Cetinju 7. X iste godine održan Opšti zbor u prisustvu 2.000 ljudi, koji su klicali ruskom caru! Na tom zboru Šćepan nije bio prisutan a poručio je: „Kad istinskoga Boga upoznate ... saznaćete ko je Šćepan Mali“!

Dakle, on je time kazao da nije ruski car, ali tako da to niko nije shvatio! Osim toga pokazao je da mu se ne žuri da preuzme vlast. U međuvremenu liječio je narod kao vidar, što i odgovara njegovome prezimenu, balj, baljstvo = lijek, ljekarija, iz čega smo izveli i prezime Balšići, jer je baljša = vidar! A stvarno liječenje svojom čudotvornošću bogatilo je sliku njegove mistične figure i učvršćivalo njegovu buduću vlast!

Na Cetinje je došao tek krajem aprila 1768! U odnosima sa vladikom Savom, kao zakonitim vladarem, Šćepan je u početku bio obazriv. Kazao me je u povjerenju da je zaista ruski car, a da bi on, Sava, trebalo da se posveti isključivo crkvi! To je Sava i prihvatio, jer nije ni imalo smisla da se on miješa jednome caru u svjetovna pitanja. Ali kad je posumnjao u Šćepanovu carsku titulu, pisao je ruskome poslaniku u Carigradu Obrjeskovu (3. X 1767), dakle, 4 dana prije Opštega zbora, za informaciju o Šćepanu. Kad je otuda dobio odgovor da je ruski car Petar III umro 1762. i da je Šćepan neka skitnica, sazvao je Opšti zbor, da to objavi narodu, ali na zboru nije uspio da razobliči Šćepana, nego je on sam bio osuđen

Šćepanu Malom je pomoć došla sa neba, odakle ju je i očekivao. Nastalo je nevrijeme u kojemu je prvo stradao turski barut, koji je pogodio grom! Uza sve misterije koje su kružile oko Šćepana, i ovo je moglo uticati na sujevjerne Turke da se povuku pred gnjevom božjim

na kućni pritvor na 3 mjeseca. Šćepan je, naravno, sa titulom ruskoga cara smetao i Rusiji, i Veneciji i Turskoj. Venecija je prva preduzela protiv njega korake, zauzevši tri budvanska komuna u kojijema je on boravio od jeseni 1766. do jeseni 1767. Rusija je poslala savjetnika ambasade u Beču Merka da ispita stvari na Cetinju, ali mu Venecija nije dala da ode iz Kotora. Nije mu vjerovala da neće ohrabriti Crnogorce na rat protiv Turske. A Venecija ne smije u to da se miješa. Onda i Turska skuplja vojsku okolo Crne Gore, od proljeća 1768. U septembru već se pričalo da ih ima 100.000, što je svakako prećerano, ali taj broj treba shvatiti metaforično. Rat je započeo septembra mjeseca u Ostrogu. Šćepan se ubrzo neđe izgubio. Napad je proširen na Crmnicu. Spaljeno je selo Godinje, ali je i Turaka bilo 122 mrtva. I na kraju je Šćepanu (Stefanu) došla ipak pomoć sa neba, odakle ju je i očekivao. Nastalo je nevrijeme u kojemu je prvo stradao turski barut, koji je pogodio grom! Uza sve misterije koje su kružile oko Šćepana, i ovo je moglo uticati na sujeverne Turke da se povuku pred gnjevom božjim. Ovo Šćepanovo iščezavanje u toku boja protumačeno je njegovim kukavičlukom, i presudno uticalo na Šćepanov lik u Njegoševoj drami. Ali nije objašnjeno kako je on i poslije toga mogao nesmetano da vlada? I to narodom koji kukavicama u boju pripasuje kecelju! Zar ne bi bilo logičnije: da je to urađeno u dogovoru sa glavarima? Tolika vojska traži cara i zbog toga je Turska ušla u rat. Ali ako cara više nema, nema ni razloga za rat! Toga se isti Njegoš śetio kad je u drami poslao glavare da objasne Turcima da je car pobjegao. Samo što to nije uskladio sa scenama Šćepanovoga kukavičluka.

(Nastavlja se)

Pečat Šćepana Malog Rade Marković kao Šćepan Mali u filmu „Lažni car“ iz 1955. godine

Šćepan Mali, crtež

vijeka

Malog iz 1771.

Piše: Nenad RADIČEVIĆ

Najmanje godinu dana Sjedinjene Američke Države žive neku modernu verziju „Carevog novog odela“ u kojoj dobro plaćeni krojači ubeđuju sve da su neizrecivo glupi ili nedostojni svog poziva ukoliko ne vide da car nosi prelepo odelo a ne da je go. Kao u bajci Hansa Christiana Andresena, mesecima političari Demokratske stranke, analitičari, mainstream mediji ubeđuju javnost da predsednik Joseph Biden nosi „odelo“ fizički i mentalno u potpunosti spremnog političara da u 82. godini trči predsedničku trku i nakon toga bude još četiri godina prvi čovek najmoćnije sile sveta. I iz meseca u mesec jedini ćute, a drugi ubeđuju javnost „kako je lepo carevo novo odelo“. I nikako da se pojavi neki iskreni dečak i kaže: „Pa, car je go!“ Nikako neko da pokrene temu da li Biden još ima fizičku i mentalnu kontrolu nad sobom te da li je zaista sposoban da vodi nuklearnu silu još četiri godine. Strah da bi to doprinelo povratku njegovog konkurenta Donalda Trumpa u Belu kuću pretvorio je armiju političara, savetnika, novinara, analitičara, stručnjaka u poslušne podanike iz bajke danskog pisca. Međutim, prvi televizijski duel dva predsednička kandidata je na neki način iznedrio onog iskrenog dečaka koji izgovara ono što je svima očigledno. Taj dečak je na svojevrstan način bio potpuno neočekivan – TV kanal CNN koji je organizovao predizborni duel a koji važi za redakciju koja često nekritički podržava Demokratsku stranku pa samim tim i Bidena. Naprosto, voditelji i komentatori CNN-a nakon duela nisu mogli a da ne postave pitanje, ne samo Bidenovih poprilično loših performansi u duelu, već i njegove sposobnosti da naredne četiri godine uopšte izdrži i obavi sve zadatke i obaveze koje ima predsednik SAD. Kada je CNN rekao da je „car go“, to je okuražilo mnoge dosad ćutljive „podanike“ pa je čak u demokratama bliskim

MIŠLJENJE

Američki car je go i šta sad?

medijima pokrenuta svojevrsna potraga za kandidatom koji će zameniti Bidena. Naprasno kao da su svi dobili dokaz da Biden nije sposoban za još četiri godine predsednikovanja, iako se i dalje u vodećim medijima ne pominju previše svi njegovi prethodni gafovi, ukočeno i usporeno hodanje, izgubljeni ili ukočeni pogled, nagli prekidi govora i odlasci, kao i padovi.

DJEČJA PREPUCAVANJA

NAJSTARIJIH KANDIDATA

I dok je situacija ličila na neku lmsku scenu prepucavanja štićenika nekog američkog gerontološkog centra a ne kandidata za predsjednika, ovo TV sučeljavanje je na kraju učinilo upravo suprotno od onog što je Bajdenov tim htio kada je tražio da se ovako rano – pet mjeseci prije izbora – održi predsjednička debata

Biden i Trump su najstariji predsednički kandidati u američkoj istoriji pa je CNN postavio i pitanje starosti što je TV duel došlo do bizarne situacije. Upitan o godinama, Trump je krenuo da tvrdi da je osvojio dva neseniorska prvenstva u golfu na šta je Biden rekao da Trump nije u stanju ni da pogodi lopticu, prokomentarisavši pritom i Trumpovu visinu i težinu uz ocenu da, što se golfa tiče, Trump može da nosi jedino torbu. Aktuelni i bivši predsednik su se potom prepucavali o međusobnoj uspešnosti udaraca u golfu, što se završilo time da je Trump Bidenu rekao „nemojmo se ponašati kao deca“ na šta mu je Biden odgovorio: „Ti si dete!“ I dok je situacija ličila na neku filmsku scenu prepucavanja štićenika nekog američkog gerontološkog centra a ne kandidata za predsednika, ovo TV sučeljavanje je na kraju učinilo upravo suprotno od onog što je Bidenov tim hteo kada je tražio da se ovako rano – pet meseci pre izbora – održi predsednička debata. Bidenov tim je želeo da dokaže javnosti da je on u sjajnoj formi za izbore i sposoban za ostanak na funkciji. Kako se saznaje, on se za to pripremao šest dana spavajući, vežbajući i odmarajući u predsedničkoj vikendici Camp David. Ali, rezultat je bio sasvim suprotan. U direktnom TV prenosu Biden je nekoliko puta u toku govora izgubio nit svojih misli ili je naprasno imao ukočeni pogled kao da nije prisutan. Na trenutke se naglo stišavao i davao zamršene odgovore. Iako je uglavnom bio priseban, njegova uverljivost očigledno nije bila prevelika čim su ispitivanja javnog mnenja urađena za CNN pokazala da je pre debate podrška bila 45 naspram 55 odsto u korist Trumpa a da je posle debate čak dve trećine za pobednika videlo

Tek nakon prvog predizbornog TV duela, američki i evropski mainstream mediji i analitičari su se usudili da progovore o Bajdenovim problemima

Trumpa a tek trećina Bidena. Ovaj rezultat je još pojačan potonjim Bidenovim predizborniim skupom na kojem ga je njegova supruga kao učiteljica osnovca nižih razreda hvalila „kako je odgovorio na sva pitanja“ i da je „sve znao“ na šta se Biden radovao baš kao školarac ali pomalo ukočenog osmeha. Na stranu to što je Jill Biden zaista učiteljica, cela scena je delovala pomalo groteskno i kao prizor koji ni scenaristi animirane serije The Simsons nisu mogli da napišu, iako su verno predvideli sve lude i nezamislive obrte koje danas ovaj svet proživljava.

PROMJENA KANDIDATA

Iako je u TV duelu i Trump pokazao da je „go“ jer je iznosio očigledne neistine i negirao opšte poznate i sudski utvrđene činjenice, to mu nije naštetilo popularnosti. Njegova antisistemska retorika i ubeđivanje javnosti da ih „duboka država“ uvek laže naprosto je samo dobila vetar u leđa kada je i CNN prekinuo da ubeđuje gledaoce u postojanje „prelepog carevog novog odela“. Štaviše, čini se britalno zabavno gledati kako, posle nesupešnog duela, oni najgori oportunisti iz Demokratske stranke i njeni donatori najednom otkrivaju Bidenovo zdravstveno stanje pa mu sugerišu povlačenje iz predsedničke kampanje. Neverovatna je brzina kojom su se svi me-

diji naklonjeni demokratama i čitava politička klasa dobrim delom odustali od kolektivnog odbacivanja tvrdnji o urušenom Bidenovom zdravlju i ocenjivanja da su to „dezinformacije“ konzervativaca. Čini se neverovatno kada se danas pusti program CNN-a, čiji jedan od najpopularnijih voditelja i komentatora, Anderson Cooper, prilikom intervjua stavlja na teške muke potpredsednicu Kamalu Harris, suočavajući je sa tvrdnjama da je duel bio „katastrofa“ te da je Biden bio „sasvim drugačija osoba pre četiri godina“ kada je debatovao sa njom u trci za predsedničkog kandidata demokrata. Još neverovatnije je kada sada CNN ugošćuje čuvenog američkog istraživačkog novinara Carla Bernsteina, koji ukaže da su mu brojni izvori rekli da proteklih godinu i po dana u najmanje 15 prilika „se predsednik pokazao“ baš kao u TV duelu. Navodeći i primere Bidenove nagle ukočenosti, novinar poznat po otkriću afere Watergate rekao je da su mu izvori rekli da je u poslednjih šest meseci došlo do „značajnog pada kognitivnih sposobnosti“ Bidena ali i da je na svojim brifinzima o nacionalnoj bezbednosti bio veoma bistar te da je u potpunosti vladao činjenicama. Čak je progesivnim demokratama bliski New York Times krenuo u potragu za novim kadnidatom demokratama koji je sposoban da pobedi

ke levice. I svaka od tih frakcija ima nekog svog senatora ili guvernera koji merka fotelju u Beloj kući, ali je neprihvatljiv nekoj od drugih frakcija. Paradoksa li, upravo je Biden bio taj jedini političar sa velikim iskustvom koji je uspevao da ih objedini. Doduše, sasvim sigurno bi objedinitelj mogla da bude i bivša prva dama Michelle Obama, ali ona uporno insistira da ne želi da ulazi u politiku iako posmatrači svaku promociju njene nove knjige vide kao predizbornu kampanju.

Trumpa, zagovarajući promenu kandidata kao neophodnu. Ali, po pravilima, u ovom trenutku kada je Biden unutar stranke već izabrani predsednički kandidat, praktično niko ga ne može skloniti sa te pozicije, sem njega samog. Naprosto ne postoji mehanizam kojim bi stranački vrh mogao da ga zameni.

Stoga je pritisak porastao na prvu damu SAD ali i bivšeg predsednika Baracka Obamu, koji je u dobrim odnosima sa Bidenom. Ali, zasad uzalud. Bidenova porodica mu je, kako navode izvori američkih medija, savetovala da ostane u trci za drugi mandat, istakavši da je on i dalje najbolja osoba koja može pobediti republikanskog protivkandidata. Punu podršku su u dali i bivši predsednici Obama i Bill Clinton, a čak i demokratski senatori, koji u javnosti figuriraju kao moguće zamene za Bidena, odlučno su odbacile ideju o promeni kandidata.

Doduše, do avgusta kada je u Čikagu zakazana konvencija Demokratske partije situacija bi mogla da se promeni. Ali ne zbog toga što bi neko pokušao da glasanjem povuče Bidenovu kandidaturu, već samo ako on odluči da usred trke okači kopačke o klin, kao što je to svojevremeno uradio Lyndon Johnson.

Ukoliko to bude slučaj, za demokrate neće biti lako da izaberu drugog kandidata a da unutarstranačka borba samo tri meseca pre izbore ne naškodi šansama za pobedu. Naprosto Demokratska stranka je već neko vreme podeljena na veoma jake frakcije od umerenih demokrata preko liberala i konzervativnije struje do wo-

EVROPSKO ĆUTANJE S druge strane, fascinantno je to kako se već godinu i po dana na društvenim mrežama dele snimci na kojima se vidi da Biden nema uvek punu fizičku i mentalnu kontrolu nad sobom, ali da se istovremeno niko od mainstream medija, analitičara i političara u Evropi ne usuđuje da to analizira. Naprosto, strah od Trumpa je jači od svega. Čak i kada je TV duel pokazao očiglednim ono što dobar deo sveta već zna, od ćutanja su odustali samo oni evropski političari koji se bliže političkoj penziji ili su skrajnuti u svojim strankama. Pa je tako predsednik Spoljnopolitičkog odbora nemačkog Bundestaga Michael Roth rekao da „će se možda Evropa konačno probuditi nakon prve TV debate“. „Anksiozno nadanje da će Biden biti reizabran uopšte ne pomaže“, rekao je ovaj socijaldemokrata, koji je inače ranije najavio izlazak iz politike nakon kraja poslaničkog mandata sledeće godine. Njegov demohriščanski prethodnik na mestu šefa Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga a sada opozicioni poslanik, Norbert Retgen, sada naprasno smatra da „demokrate moraju da promene svog kandidata odmah“. Evropski političari višeg ranga upadljivo ćute, iako diplomate u nezvaničnim razgovorima sa novinarima priznaju da odavno primećuje da se na zatvorenim sastancima primetan Bidenov nedostatak fokusa i fizička ograničenja. Da među liderima država članica EU postoji nada da je Biden ipak sposoban za dužnost predsednika SAD i narednih godina te da su oni spremni čak i da prikriju njegove gafove svedoče, između ostalog, pomalo komične situacije na samitu G-7 u Italiji, kao na obeležavanju godišnjice Dana D u Francuskoj. Ali dok se ćutanje političara može objasniti diplomatskom taktikom, neobjašnjivo je ćutanje najuticajnijih evropskih stručnjaka i nevladinih ekspertskih instituta. Na desetine komentara, panel-diskusija i analiza o tome šta će se Evropi dogoditi ukoliko se Trump vrati u Belu kuću a bezmalo nijedan o tome kako ubuduće sa „nefokusiranim“ Bidenom. Za njih, očigledno, kao u bajci Biden ima i dalje „prelepo novo odelo“ i oni su spremni da mu to kažu, sve kako slučajno ne bi pomogli bivšem „caru“ da se vrati na vlast.

Bajdenov tim je želio da dokaže javnosti da je on u sjajnoj formi za izbore i sposoban za ostanak na funkciji

SLOBODNA RADNA MJESTA

PODGORICA

TEL.: 020/406-800, 020/406-801

Br: 02-100/24-1981/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE objavljuje

JAVNI KONKURS za potrebe Ministarstva ljudskih i manjinskih prava

1. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 godina - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva

Potrebna dokumentacija: - obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu

Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www. gov.me/uzk).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti

položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za popunu radnog mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar, sprovešće se u skladu sa clanom 56 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21).

Provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata podrazumijeva izradu pisanog rada, koji sadrži sagledavanje prioriteta i predloga za unapređenje procesa rada, odnosno stanja u oblasti rada za koju se kandidat imenuje, odnosno postavlja. Kandidat koji je ostvario više od 50% bodova na testiranju u pisanoj formi, može pristupiti strukturiranom intervjuu. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj konkursa) na adresu:

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

Ul. Jovana Tomaševića 2A

Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Ministarstva ljudskih i manjinskih prava

Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović (vladana.miranovic@hrma.me) tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-1936/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje

JAVNI KONKURS za potrebe Ministarstva zdravlja 1. Generalni/a direktor/ica - Direk-

ZAJEDNIČKI PODACI ZA SVE OGLASE/KONKURSE U UPRAVI

OPŠTI USLOVI ZA ZASNIVANJE RADNOG

ODNOSA U ORGANIMA DRŽAVNE I LOKALNE

UPRAVE:

Crnogorsko državljanstvo; Punoljetstvo; Zdravstvena sposobnost; Propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; Ima položen stručni ispit za rad u državnim organima ( izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa);

Neosuđivanost za krivično djelo koje kandidata čini nedostojnim za rad u državnom organu.

DOKAZI O ISPUNJENOSTI OPŠTIH USLOVA:

• Uvjerenje o državljanstvu Crne Gore;

• Izvod iz matične knjige rodjenih ili fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu, nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu kopiju biometrijske lične karte);

• Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta;

torat za digitalno zdravlje, - Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 godina

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti tehničko-tehnoloških nauka

- Znanje engleskog jezika - nivo B2

- položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva

2. Generalni/a direktor/ica - Direktorat za IPA i druge projekte u infrastrukturu u zdravstvu,

- Izvršilaca: 1, Generalni/a direktor/ica postavlja se na period od 5 godina

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti humanističkih nauka ili fakultet iz oblasti društvenih nauka

- Znanje engleskog jezika - nivo C1 - položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva

Potrebna dokumentacija:

- obrazac prijave na slobodno radno mjesto, - Curriculum Vitae - CV (Obrazac prijave na slobodno radno mjesto i CV kandidati mogu preuzeti sa sajta ili arhive Uprave za ljudske resurse), - fotokopija biometrijske lične karte, - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, - dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu, - uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.

Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja

Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove

Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore.

Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu

Uvjerenje ili potvrda o propisanom

• Diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja (u kojoj je naznačena prosječna ocjena u toku školovanja);

• Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima;

• Uvjerenje o neosuđivanosti za krivično djelo, koje lice čini nedostojnim za rad udržavmom organu, pribavlja se po službenoj dužnosti.

Uz dokaze o ispunjenosti opštih uslova i uz dokaze o ispunjenosti posebnih uslova navedenih u svakom javnom oglasu, kandidat podnosi prijavu na oglas i CV. Takođe ima pravo da priloži dokaze o postignutim izuzetnim rezultatima, stručnom usavršavanju, naučnim zvanjima, objavljenim naučnim i stručnim radovima uz naznaku gdje i kada su objavljeni, koji se dodatno boduju. Izbor kandidata vrši se nakon sprovedenog postupka provjere sposobnosti kandidata.

Prijava sa dokazima u originalu ili ovjerenoj kopiji dostavlja se, u zatvorenoj koverti, na kojoj se navodi: ime i prezime, adresa i kontakt telefon, naziv organa za čije potrebe se oglašava radno mjesto i naziv radnog mjesta za koje se podnosi prijava.

radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašćenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje konkursa. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti specifikaciju konkursne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www. gov.me/uzk).

Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za potrebe Ministarstva zdravlja Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović (vladana.miranovic@hrma.me) tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-2073/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE objavljuje

JAVNI KONKURS za potrebe Ministarstva javne uprave

1. Član/ica Disciplinske komisije - 1 zvršilac, Člana/icu Disciplinske komisije imenuje Vlada na period od pet godina i funkciju obavlja profesionalno; - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti pravnih nauka; - položen stručni ispit za rad u državnim organima; - najmanje sedam godina radnog iskustva u toj oblasti.

SLOBODNA RADNA MJESTA

Potrebna dokumentacija:

Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera kandidata će se vršiti putem intervjua.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere.

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni konkurs za

potrebe Ministarstva javne uprave Kontakt osoba koja daje informacije u vezi konkursa - Vladana Miranović (vladana.miranovic@hrma.me) tel: +38267885558; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-2036/3 Podgorica, 08.07.2024. godine UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore

1. Samostalni/a savjetnik/ica III - za finansije - Odsjek za finansije, Sektor za ekonomske poslove za zdravstvenu djelatnost, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Podgorica - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih naukaekonomija - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje jedna godina radnog iskustva

2. Samostalni/a savjetnik/ica III - za zdravstveno osiguranje - Područna filijala Andrijevica, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme, Mjesto rada Andrijevica

- VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih naukaekonomija ili pravo

- poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje jedna godina radnog iskustva

Potrebna dokumentacija:

Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu

Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke:

- Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović (ivana. smolovic@hrma.me) tel: 069/157-889 ; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-2116/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje JAVNI OGLAS za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija

1. Samostalni/a savjetnik/ica III - Biro za javne nabavke, Služba za finansijske poslove i javne nabavke, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka

- pravo

- položen stručni ispit za rad na poslovima javnih nabavki

- položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje jedna godina radnog iskustva

2. Zatvorski/a viši/a rukovodilac/ teljka za rad - Grupa za radioničku proizvodnju, Odsjek za radioničku proizvodnju, održavanje i transport, Sektor za stručnu obuku i rad zatvorenika,

- Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme

- V ili VI nivo kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti tehničko-tehnološkog smjera

- položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje tri godine radnog iskustva

3. Zatvorski/a viši/a rukovodilac/ teljka za rad - Grupa za održavanje i transport, Odsjek za radioničku proizvodnju, održavanje i transport, Sektor za stručnu obuku i rad zatvorenika,

- Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme

- V ili VI nivo kvalifikacije obrazovanja, iz oblasti tehničko-tehnološkog smjera - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje tri godine radnog iskustva

Napomena oglasa:

Predviđena je provjera posebne psihofizičke sposobnosti u skladu sa Pravilnikom o vrsti, načinu, obimu i rokovima za obavljanje zdravstvenih pregleda zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada odnosno povećanim rizikom.

Predviđeno je utvrđivanje dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju dostojnosti za obavljanje poslova u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.

Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke:

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk). Izuzetno, radni odnos u državnom organu može zasnovati i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa članom 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 02/18, 34/19, 08/21). U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Zaposleni kome je isplaćena otpremina po osnovu prestanka potrebe za njegovim radom u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi,

čiji je većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, osim zaposlenog koji je lice sa invaliditetom, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu državne uprave u periodu od godine dana od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu:

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Ivana Smolović (ivana. smolovic@hrma.me) tel: 069/157-889 ; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-2011/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje

JAVNI OGLAS za potrebe

Ministarstva saobraćaja i pomorstva

1. Viši/a savjetnik/ca III - Odjeljenje za drugostepeni upravni postupak, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka - pravo - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima

- najmanje jedna godina radnog iskustva na poslovima u VII1 ili VI nivou kvalifikacije obrazovanja

Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja

Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore. Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu

Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke:

- Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo;

- Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku Uprave za ljudske resurse za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave zaljudskeresursewww.gov.me/uzk).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Ministarstva saobraćaja i pomorstva Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Dina Dobardžić (dina. dobardzic@hrma.me) tel: 020/202-290; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

Br: 02-100/24-2071/3 Podgorica, 08.07.2024. godine

UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

objavljuje

JAVNI OGLAS za potrebe Ministarstva saobraćaja i pomorstva

1. Samostalni/a savjetnik/ica III - u

Direkciji za međunarodnu saradnju i evropske integracije, Direktorat za

SLOBODNA RADNA MJESTA

kapitalne projekte i međunarodnu saradnju, - Izvršilaca: 1, na neodređeno vrijeme - VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, Fakultet iz oblasti društvenih nauka, prirodnih nauka ili humanističkih nauka

- Znanje engleskog jezika - nivo B1 - poznavanje rada na računaru (word) - položen stručni ispit za rad u državnim organima - najmanje jedna godina radnog iskustva

Diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obrazovanja Ukoliko je oglasom ili konkursom za radno mjesto propisan VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, a kandidat posjeduje diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu Bachelor (BSc) i diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu specijaliste (Spec. Sci) ili diplomu ili uvjerenje o stečenom stepenu master (MSc), neophodno je da dostavi obje diplome ili uvjerenja, kako bi se iste vrednovale u odnosu na propisane uslove Takođe, kandidat je u obavezi da dostavi i rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave i izjednačavanju kvalifikacija, ukoliko je obrazovanje stekao van Crne Gore. Uvjerenje ili potvrda o radnom iskustvu Uvjerenje ili potvrda o propisanom radnom iskustvu, obavezno treba da sadrži sljedeće podatke: - Period (od…do…) u kojem je lice steklo radno iskustvo kod poslodavca; - Zvanje i poslovi na kojima je radilo; - Nivo kvalifikacije obrazovanja koji se traži za vršenje poslova koje je lice obavljalo.

Probni rad je obavezan za državnog službenika koji prvi put zasniva radni odnos na neodređeno vrijeme u državnom organu. Probni rad traje jednu godinu.

Kandidati mogu Upravi za ljudske resurse dostaviti kopiju gore navedene dokumentacije, dok su original dužni pružiti na uvid ovlašcenom službeniku

Uprave za ljudske resurse za sprovođenje oglasa. Uz prijavu na oglas potrebno je dostaviti specifikaciju oglasne dokumentacije u kojoj je neophodno navesti broj dokumenta, datum izdavanja i instituciju koja je izdala dokument koji se predaje Upravi za ljudske resurse (Obrazac prijave sa pregledom dokumentacije može se preuzeti na internet stranici Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk).

U državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na

penziju, u skladu sa zakonom. Zaposleni kome je isplaćena otpremnina po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je većinski vlasnik država. odnosno jedinica lokalne samouprave ili država, odnosno jedinica lokalne samouprave ima učešće u kapitalu, ne može da zasnuje radni odnos u državnom organu i organu države uprave, u periodu od pet godina od dana isplate otpremnine.

Ograničenje se ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Provjera znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina, zavisno od kategorije radnog mjesta će se sprovesti u skladu sa clanom 46 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (“Sl. list Crne Gore”, br. 2/18, 34/19, 08/21 i 37/22) i Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (“Sl. list Crne Gore”, br. 50/18) . Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i prakticnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa. Teorijski dio pisanog testa sadrži 20 pitanja koja se odnose na provjeru znanja iz oblasti ustavnog sistema, organizacije, funkcionisanja, nacina rada i postupanje organa državne uprave. Praktični dio pisanog testa podrazumijeva izradu dva zadatka koji se odnose na provjeru znanja povezanih sa opisom poslova radnog mjesta za koje se sprovodi oglas (spisak propisa potrebnih za pripremu prakticnog dijela pisanog testa objavljen je na web sajtu Uprave za ljudske resurse www.gov.me/uzk). Provjera znanja daktilografije, informatike ili stranog jezika vrši se u skladu sa pravilima, odnosno standardima u ovim oblastima. Pisani test izraduje se u elektronskoj formi, pod šifrom. O datumu, mjestu, vremenu i nacinu provjere, kandidati sa liste kandidata koji ispunjavaju uslove javnog oglasa ce biti obaviješteni preko internet stranice Uprave za ljudske resurse (www. gov.me/uzk), najkasnije pet dana prije dana provjere. Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja oglasa u zatvorenoj koverti (na kojoj je potrebno napisati: ime i prezime, adresu, kontakt telefon, naziv državnog organa, radnog mjesta i broj oglasa) na adresu: UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE Ul. Jovana Tomaševića 2A Sa naznakom: za Javni oglas za potrebe Ministarstva saobraćaja i pomorstva Kontakt osoba koja daje informacije u vezi oglasa - Dina Dobardžić (dina. dobardzic@hrma.me) tel: 020/202-290; Rad sa strankama 10h - 13h www.gov.me/uzk

SLOBODNA RADNA MJESTA

FOND ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE DOO

Adresa: II CRNOGORSKOG BATALJONA 2C

Tel.: 020-262-933

Email: info@eko-fond.co.me Javni oglas za popunu radnog mjesta

Saradnik/ca za finansije u Službi za finansije i računovodstvo -Izvršilaca 1-na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca

-Visoko obrazovanje u obimu od 240 kredita CSKP-a (VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja)

- Fakultet društvenih nauka

-Radno iskustvo u trajanju od tri godine -Znanje engleskog jezika -nivo B1 -Poznavanje rada na računaru Potrebna dokumentacija

- Prijava na slobodno radno mjesto

- CV kandidata (curriculum vitae cv)

- Dokaz o završenom nivou kvalifikacije obrazovanja (original ili ovjerena kopija)

- Uvjerenje ili potvrda o potrebnom radnom stažu u nivou kvalifikacije obrazovanja

- Ovjerena fotokopija biometrijske lične karte (da ovjerena kopija nije strarija od 6 mjeseci )

- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata/kinje ne vodi krivični postupak po službenoj dužnosti

- Potvrda o znanju engleskog jezika

- Potvrda o poznavanju rada na računaru

- Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti Prijave sa dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj koverti sa naznakom za javni oglas -radno mjesto za koje se kandidat prijavljuje, u roku od 3 dana od dana objavljivanja oglasa. Prijave se dostavljaju na adresu Fonda za zaštitu životne sredine ,Ulica II crnogorskog bataljona 2c,Podgorica Kontakt osoba: Tatjana Vukčević e mail tatjana.vukcevic@eko-fond.co.me 020 262 933

LIFTUP DOO

Adresa: BLAŽA JOVANOVIĆA 1

Tel.: 069-886-000

Email: liftup.mne@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. POMOĆNI/A MAJSTOR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Podgorica Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 8 dana

MYNDA DOO

Adresa: VOJVODE MAŠA ĐUROVIĆA LAMELA 5-20 ULAZ 1

Tel.: 068-053-799

Email: myndamne@outlook.com

Oglašava potrebu za:

1. SOBAR/ICA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci, radno vrijeme nepuno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada

Podgorica

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 14 dana

POŠTA CRNE GORE AD PODGORICA

Adresa: UL.SLOBODE 1 PODGORICA

Tel.: 020-403-917

Email: ljubinka.bozovic@postacg.me

Oglašava potrebu za:

1. KONTROLOR/KA POŠTANSKE

EKSPLOATACIJE U PLC/RC, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno

vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

Uz prijavu na oglas koja se podnosi lično ili putem pošte na adresu:

Pošta Crne Gore AD Podgorica, Ul. Slobode br. 1, 81000 Podgorica potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

-Kopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi 180/240 kredita ECTS

-Kopiju potvrde o radnom iskustvu

-Kopiju radne knjižice

-Kopiju lične karte

-CV

2. REFERENT/KINJA PRODAJE U POSLOVNICI POŠTE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 6 mjeseci, mjesto rada Podgorica

Uslovi: SŠS-IV, VŠS

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

Uz prijavu na oglas koja se podnosi lično ili putem pošte na adresu:

Pošta Crne Gore AD Podgorica, Ul. Slobode br. 1, 81000 Podgorica potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

-Kopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi

-Kopiju potvrde o radnom iskustvu

-Kopiju radne knjižice

-Kopiju lične karte

-CV

3. VIŠI/A STRUČNI/A SARADNIK/

CA ZA UPRAVLJANJE KORPORA-

TIVNIM PROCEDURAMA I STANDARDIMA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 24 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS , Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena:

Uz prijavu na oglas koja se podnosi lično ili putem pošte na adresu: Pošta Crne Gore AD Podgorica, Ul. Slobode br. 1, 81000 Podgorica potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

-Kopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi

-Kopiju potvrde o poznavanju rada na računaru

-Kopija potvrde o poznavanju engleskog jezika

-Kopiju potvrde o radnom iskustvu

-Kopiju radne knjižice

-CV

4. VIŠI/A ANALITIČAR/KA ZA PLANIRANJE,OBRADU OPERATIVNIH

PODATAKA I PRIPREMU IZVJEŠTAJA-NOVČANO POSLOVANJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Podgorica

Uslovi: VSS

Rok za prijavljivanje: 3 dana

Napomena: Uz prijavu na oglas koja se podnosi lično ili putem pošte na adresu:

Pošta Crne Gore AD Podgorica, Ul. Slobode br. 1, 81000 Podgorica potrebno je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

-Kopiju diplome o stečenoj stručnoj spremi

-Kopiju potvrde o radnom iskustvu

-Kopiju radne knjižice

-Kopiju lične karte

-CV

REFENA DOO

Adresa: MIODRAGA BULATOVIĆA 20 Tel.: 067-240-590

Email: refena@t-com.me

Oglašava potrebu za:

1. ZIDAR/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

2. POMOĆNI/A RADNIK/CA ZA UNUTRAŠNJE GRAĐEVINSKE RADOVE, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

3. MOLER/KA, 2 izvršioca, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Podgorica

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola), SSSIII, SŠS-IV Rok za prijavljivanje: 7 dana

BAR TEL.: 030/313-048

BAR GRADNJA DOO

Adresa: BUL JNA D9

Tel.: 067/235-200

Email: bargradnja@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. POMOĆNI/A RADNIK/CA, 6 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme ( bez škole), PK, SSS-III Rok za prijavljivanje: 30 dana

2. VOZAČ/ICA B KATEGORIJE, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar Uslovi: SSS-III, SŠS-IV, Vozački ispit za “B” kategoriju Rok za prijavljivanje: 30 dana

3. MAGACIONER/KA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Bar

Uslovi: SSS-III, SŠS-IV

Rok za prijavljivanje: 30 dana

DOO B2B

Adresa: ILINO B.B.

Tel.: 067/505-405;069/281-408

Email: almedina.husovic@@b2bar.me

Oglašava potrebu za:

1. CALL AGENT/ICA, 2 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom, probni rad u trajanju od 1 mjesec, mjesto rada Bar

Uslovi: SŠS-IV, Njemački - početni nivo Rok za prijavljivanje: 30 dana

Napomena: Kontakt: 067/796-464

hasan.cuturic@b2bar.me

* Poznavanje njemačkog jezika

BUDVA

TEL.: 033/402-556

JU LOVĆEN - BEČIĆI

Adresa: Balšića pazar 2 Tel.: 041-230-530

Oglašava potrebu za: 1. HIGIJENIČAR/KA, 2 izvršioca, se-

zonski rad, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada

Becici

Uslovi: Lica bez zanimanja i stručne spreme (Završena osnovna škola)

Rok za prijavljivanje: 5 dana

NOTAR KNEŽEVIĆ DALIBOR

Adresa: BUDVA

Tel.: 033/453-116

Email: dalibor.knezevic@gmail.com

Oglašava potrebu za: 1. PRAVNIK/CA, 1 izvršilac, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Budva

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Poznavanje engleskog jezika, Poznavanje rada na računaru Rok za prijavljivanje: 21 dana

Napomena: Prijave slati na mail:dalibor.knezevic@ gmail.com

PZU BULATOVIĆ DENT

Adresa: PUT MASLINA BB LOKAL 53

Tel.: 068/570-757

Oglašava potrebu za:

1. DOKTOR/ICA STOMATOLOGIJE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, probni rad u trajanju od 3 mjeseca, mjesto rada Budva

Uslovi: Doktor stomatologije (VII/1 SSS)

Rok za prijavljivanje: 30 dana

NIKŠIĆ

TEL.: 040/214-162

HIRON CREATIVE LAB DOO

Adresa: ul. Vuka Karadžića bb

Tel.: 069/983-566

Email: hironcreativelab@gmail.com

Oglašava potrebu za:

1. STOLAR/KA RADNIK/CA U PROIZVODNJI NAMJEŠTAJA, 5 izvršioca, na određeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Nikšić

Uslovi: Pomoćni stolar, SSS-III, SŠS-IV, Stolar za montažu, opravke i održavanje

Rok za prijavljivanje: 30 dana

Napomena: Radno iskustvo u proizvodnji i montaži namještaja poželjno.

PLAV

TEL.: 051/255-060

TURISTIČKA ORGANIZACIJA

OPŠTINE GUSINJE

Adresa: Čaršijska bb

Tel.: 069/044-572

Oglašava potrebu za: 1. SAMOSTALNI/A SAVJETNIK/CA III ZA PRAVNE POSLOVE, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, sa radnim iskustvom u trajanju od 12 mjeseci, mjesto rada Gusinje

Uslovi: Diplomirani pravnik (VII/1 SSS), Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Dipl. pravnik 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno.

Uslovi: VSS Dipl.pravnik VII-1 stepen nacionalnog nivoa obrazovanja 240CSPK, jedna godina radnog iskustva, poznavanje rada na računaru, položen stručni ispit za rad u državnim organima i poznavanje engleskog jezika. Provjera radnih sposobnosti vršiće se putem intervjua.

Pored posebnnih uslova kandidat treba da isounjava opšte uslove utvrđene članom 20 Zakona o radu (SL. list CG 74/19 8/21 59/21)

Uz prijavu na javni oglas ( sa kratkom biografijom) kandidat je dužad dostaviti original ili ovjere fotokopije sledeće dokumentacije : -Uvjerenje o državjanstvu -Fotokopiju lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu fotokopije biometrijske lične karte)

-Original ili ovjerenu diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja

-Uvjerenej nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za koje gonjenje preduzima po službenoj dužnosti(dostavlja kandidat) koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu

-Original ili ovjereno uvjerenje o završenom stručnom ispitu za rad u državnim organima

Pravo učešća i zasnivanja radnog odnosa na navedeno radno mjesto može zasnovati lice bez položenog stručnog ispita pod uslovom da isti položi u roku od 1 godine od dana zasnivanja radnog odnosa

-Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti (dostavlja kandidat koji zaključi ugovor o radu u roku od 8 dana od dana zaključenja ugovora)

Navedenu dokumentaciju potrebno je dostaviti u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja javnog oglasa u sredstvima javnog informisanja i na sajtu Zavoda za zapošljavanje CG Dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti neposredno na arhivi Turističke organizacije Gusinje ili preporučenom pošiljkom na adresu:Turistička organizacija Gusinje,čaršijska br. 62,84326 Gusinje na kojoj je potrebo napisati ime i prezime kandidata,naziv radnog mjesta,adresu,kontakt telefon sa naznakom za javni oglas za potrebe Turističke organizacije Gusinje. Nepotpune i neblagovremene prijave neće se razmatrati.

2. REFERENT/KINJA INFORMATOR/KA, 1 izvršilac, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno, bez obzira na radno iskustvo, mjesto rada Gusinje Uslovi: SŠS-IV, Položen stručni ispit Rok za prijavljivanje: 3 dana Napomena: Referent informator, na neodređeno vrijeme, radno vrijeme puno. Uslovi: SSS IV stepen nacionalnog nivoa obrazovanja 120CSPK, jedna godina radnog iskustva, poznavanje rada na računaru, položen stručni ispit za rad u državnim organima i poznavanje engleskog jezika.

Provjera radnih sposobnosti vršiće se putem intervjua.

Pored posebnnih uslova kandidat treba da isounjava opšte uslove utvrđene članom 20 Zakona o radu (SL. list CG 74/19 8/21 59/21) Uz prijavu na javni oglas ( sa kratkom biografijom) kandidat je dužad dostaviti original ili ovjere fotokopije sledeće dokumentacije : -Uvjerenje o državjanstvu -Fotokopiju lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu već ovjerenu fotokopije biometrijske lične karte) -Original ili ovjerenu diplomu ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja -Uvjerenej nadležnog Suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za koje gonjenje preduzima po službenoj dužnosti(dostavlja kandidat) koje ga čine nedostojnim za rad u državnom organu

Dana 7. jula 2024, u 88. godini života, preminuo je naš dragi

NOVAK Radov MILIĆEVIĆ

Saučešće primamo u kapeli pod Trebjesom u Nikšiću 7. jula od 13 do 16 časova i 8. jula od 11 do 15 časova, kada će se obaviti sahrana na groblju pod Trebjesom.

Ožalošćeni: supruga MILIJANA, sinovi BRANKO i ŽELJKO, unuci MLADEN i IVAN, braća MILOŠ i PETAR, sestre MANJA i DRAGICA, snahe ZDRAVKA, MILKA i VERA, sinovci, sinovice, sestrići i ostala mnogobrojna rodbina

POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA

„Pogrebne usluge“- Podgorica

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe;

• Sahranjivanje i prevoz pokojnika;

• Ekshumacije;

• Pranje grobnog mjesta;

• Oglašavanje u dnevnim novinama;

• Postavljanje cvijeća bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka;

• Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i

Obavještavamo rodbinu, kumove, komšije i prijatelje da je u 70. godini preminula 7. jula 2024. naša draga

353

ZAGORKA - ZAGE Milutinova RADONJIĆ rođena KEKOVIĆ

Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 8. jula od 9 do 14 časova, kada se kreće za mjesno groblje Bijela Rudina - Bandići, gdje će se obaviti sahrana u 16 časova.

Kuća žalosti Gornja Gorica, Ulica Đura

• Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h)

Ožalošćeni : sin ČEDOMIR - ČEDO, snaha MAJA, unuci PETAR i PAVLE, braća MIĆUN i SVETOZAR sa porodicama, sestre ANĐELIJA i BOJANA sa porodicama, porodica pokojne sestre MILKE, đeveri SLAVKO i RAJKO sa porodicama, zaove ANICA i VESNA sa porodicama i ostala rodbina RADONJIĆ, KEKOVIĆ i ujčevina MARKOVIĆ

• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.

Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me

Daničića br.

Nikada nećemo zaboraviti tvoj vedri lik.

Posljednji pozdrav našem dragom BLAŽU

STRELJAČKI KLUB ,,NIKŠIĆ“ –NIKŠIĆ 339 Posljednji pozdrav BLAŽU

MARKO RADOJEVIĆ i RAJKO KOVAČEVIĆ

Umrla je naša draga

LJILJANA Lukina PERIŠIĆ

Sa puno tuge i velikim poštovanjem opraštamo se od tebe, naša draga Ljiljo.

SENKA, DRAGICA i SAVO sa porodicama i porodice pokojnog BRANKA i pokojne KOSE

Posljednji pozdrav voljenom bratu, ujaku i šuri

ILIJI

Dragi i dobri naš Idžo, bio si nam životni oslonac i podrška. Srca su nam slomljena, jer si otišao prerano i prebrzo.

Neka tvoja plemenita duša u raju počiva. Hvala ti za beskrajnu ljubav koju si nam davao, a mi te nikada nećemo zaboraviti.

Vole te RADMILA, KRISTINA, LUKA i ŽELJKO

S tugom se opraštamo od drage sestre i tetke

NADE RAKOVIĆ

Naša Nado, ostavila si neizbrisiv trag u našim životima, kao sestra i kao tetka. Volimo te. Počivaj u miru pored tvog dragog Ljuba.

JELENA, MILOŠ i MACA MITROVIĆ 345

Tri godine su prošle od kad nisi sa nama, dragi naš Tašo. Nedostaješ...

Posljednji pozdrav mom voljenom, jedinom bratu

Tvoji: ASIM, LEJLA i DIJANA

Bio si mi oslonac i zaštita u životu. Srce i duša me bole za tobom. Počivaj u miru i nek te nebeski anđeli čuvaju. Voli te tvoja VJERA

IN MEMORIAM

MILKA Nikićeva RADOVIĆ rođena MILAČIĆ 8. 7. 2022 – 8. 7. 2024.

U vječnom sjećanju punom ljubavi i poštovanja. PORODICA

Dana 8. jula 2024. navršava se pet godina od smrti našeg voljenog oca

GOJKA ĐURANOVIĆA

Oče, tuga za tobom ne prestaje. Ne možemo da prihvatimo da nema tvoje brižne duše, tvog osmijeha i mudre riječi. Plemenitost i skromnost su bile tvoje glavne odlike, odlike rijetkih i dragocjenih ljudi. Ponosne smo što si bio naš otac.

Mnogo nam nedostaješ.

Tvoje

VALENTINA i SANJA

Ponosni na vas.

RADMILA, NADA i BILJANA sa porodicama

TAHIR

ILIJI

Oglasi i obavještenja

Dnevni list

Elektronska pošta: desk@pobjeda.me

Direktor i glavni i odgovorni urednik:

NENAD ZEČEVIĆ

Zamjenica izvršnog

direktora: MILENA GOLUBOVIĆ

Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ

REDAKCIJSKI

KOLEGI JUM

Zamjenica glavnog i odgovornog urednika

RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ

Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika

JADRANKA RABRENOVIĆ ekonomija

JELENA MARtINOVIĆ društvo

MARIJA JOVIĆEVIĆ

nedjeljno izdanje Urednici

JOVAN NIKItOVIĆ kultura

DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom

NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice

JOVAN tERZIĆ arena

SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv

MARKO MILOšEVIĆ

dizajn

DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija

LOGOtIP POBJEDE

Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)

PORtAL POBJEDE

Urednica

JOVANA ĐURIšIĆ

OBJEKtIV

Urednica

MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ

KULt Urednica

tANJA PAVIĆEVIĆ

tELEFON

020/409-520 redAkcijA

020/409-536 MArketiNg

020/202-455 ogLAsN o Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom

odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import

„Nova Pobjeda“ - Podgorica

Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5

PIB: 03022480

Vlasnička struktura

„Nove Pobjede“ - 100% udjela

„Media-Nea“ D.O.O. Podgorica

Vlasnička struktura

„Media-Nea“ - 99,99% udjela

First Financial Holdings

sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5,

PiB „Media Nea“: 02842777

Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100%

udjela Petros Stathis

sjedište „First Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3

PiB „First Financial Holdings“: 02628295

Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum

Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 560-822-77

Tiraž: 3.500

ONLINE KNJIŽARA

Klikom na www.cgknjizara.me

možete da naručite

knjige uz dostavu

NOVA KNJIGA U IZDANJU Pobjede

DEJAN VUKOVIĆ

Frankfurtske priče

Jedna od neizostavnih vrijednosti ove knjige ogleda se i u činjenici da ona praktično objedinjuje Crnu Goru, predstavlja njenu višenacionalnu i multikulturalnu stvarnost. U tekstovima ove knjige našli su se naši ljudi u Njemačkoj rodom od Rožaja do Herceg Novog i od Pljevalja do Ulcinja. Sve njih povezuje zajednička nit - zavičajna čežnja i privrženost Crnoj Gori. Diplomatskom finoćom i neposrednošću, zavičajnom toplinom, otvorenošću i vrlinama čovjeka, Dejan Vuković snažio je patriotska osjećanja naših zemljaka koji su se sticajem okolnosti rasuli diljem Njemačke. Iz druženja, službenih i prijateljskih kontakata, Vuković pravi svojevrsnu galeriju ličnosti ljudi sa naših prostora, aktera njegovih priča, o kojima piše s poštovanjem i pohvalno.

Salko Luboder

Primjerak ovog izdanja možete kupiti u prostorijama Oglasnog odjeljenja Pobjede u Podgorici, Bulevar revolucije 15, kao i na online knjižari www.cgknjizara.me

Cijena 7 €