13, 14. i 15. jul 2024. | Podgorica, Crna Gora | Godina LXXX / Broj 21053 | Prvi broj izašao je 24. oktobra 1944. u Nikšiću | pobjeda.me | Cijena 0,70 eura NE! RATU U UKRAJINI
PROPAGANDA „SRPSKOG SVETA“ U ZENITU:
Ohrabren oslobađajućom presudom za „pokušaj terorizma“, predsjednik Skupštine ponovo lansirao skandaloznu ideju SPC, uslijedile žestoke reakcije
To je klasičan model Vučićeve propagande i stalno podizanje tenzija kojima se otvaraju nove krize. Kada mu je prošlo izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu, onda budimo spremni na brojne kritične situacije kroz koje će se pokušati radikalizovati odnosi u Crnoj Gori i izazvati incidenti kako bi se pokazalo da Crna Gora nije spremna da bude članica EU – rekao je politički analitičar i profesor Fakulteta političkih nauka Zlatko Vujović u izjavi za Pobjedu
U Višem sudu izrečena oslobađajuća presuda optuženima za pokušaj terorističkog napada u oktobru 2016. na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori
Nema dokaza da su Mandić i Knežević u Rusiji dogovarali zauzimanje Skupštine
Vijeće Vrhovnog suda donijelo odluku na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva Katniću i Lazoviću
pritvor do 14.
Selektor Crne Gore Robert Prosinečki za Pobjedu o Evropskom prvenstvu i očekivanjima pred nale
NAJVEĆI DATUM U NAŠOJ ISTORIJI: Ustanički pokret crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora počeo je prije 83 godine
Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Vanredni izbori su
Vjerovatnoća da ovakva „Frankenštajn“ parlamentarna većina, kojom na daljinski upravlja Mandić, a njim Vučić, može da nas uvede u predvorje EU je jednaka onoj koja pretpostavlja da bi piroman mogao postati dobar vatrogasac STR. 4.
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
Vladajuća većina se Rezolucijom o Jasenovcu narugala EU
Ministar energetike Saša Mujović poručio je da rade na tome da ne dođe do poskupljenja struje Isključenje TE „Pljevlja“ će EPCG koštati 70 miliona eura
Predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš U prvoj polovini godine crnogorske vazdušne luke ostvarile promet od
PODGORICA – Inicijativa prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića o obnovi kapele na Lovćenu dio je propagande srpskog lidera Aleksandra Vučića kojom on, kroz izazivanje sukoba, pokušava da spriječi da Crna Gora postane naredna članica Evropske unije, smatra politički analitičar i profesor sa Fakulteta političkih nauka Zlatko Vujović.
Oslobađajuću presudu u slučaju „pokušaj terorizma“, koja je juče pročitana u Višem sudu u Podgorici, predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je da na Cetinju ponovo lansira skandaloznu ideju o obnovi kapele na Lovćenu. – To je klasičan model Vučićeve propagande i stalno podizanje tenzija kojima se otvaraju nove krize. Kada mu je prošlo izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu, onda budimo spremni na brojne druge kritične situacije kroz koje će se pokušati radikalizovati odnosi u Crnoj Gori i izazvati incidenti kako bi se pokazalo da Crna Gora nije spremna da bude članica EU – rekao je Vujović u izjavi za Pobjedu. Ističe i da Mandić, inicijativom za obnovu kapele na Lovćenu, bez razloga i povoda, najavljuje nove tenzije i sukobe u državi. – Kapelu na Lovćenu moguće je podići samo silom, a ako je nekom, u trenutku kada Crna Gora ima veoma jasnu evropsku perspektivu, važno da izaziva sukobe, onda je ispravna i ona teza da on želi pošto-poto da destabilizuje Crnu Goru, pa čak i kad je on vlast jer o tome ne odlučuje on već Vučić –napominje Vujović.
On ističe i da je predsjednik Srbije, u cilju ostvarivanja svog nauma, spreman da učini sve i ide do krajnjih granica. – Ali da bi to postigao, potrebno je da se to desi iznutra. Vučić to ne može izvesti spolja, jer time rizikuje reakciju NATO. Međutim, ako ta destabilizacija dolazi iznutra, onda Vučić može da tvrdi da sa tim nema nikakve veze – objašnjava Vujović.
OKUPACIJA NA DJELU
Umjesto u Višem sudu, Mandić je oslobađajuću presudu, koja se odnosi na njega, njegovog političkog saborca i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i još 11 oso-
To je klasičan model Vučićeve propagande i stalno podizanje tenzija kojima se otvaraju nove krize. Kada mu je prošlo izglasavanje Rezolucije o Jasenovcu, onda budimo spremni na brojne kritične situacije kroz koje će se pokušati radikalizovati odnosi u Crnoj Gori i izazvati incidenti kako bi se pokazalo da Crna Gora nije spremna da bude članica EU – rekao je politički analitičar i profesor Fakulteta političkih nauka Zlatko Vujović u izjavi za Pobjedu
ba, dočekao na Cetinju, na koje je došao helikopterom i gdje je juče upriličena svečanost povodom dodjela Trinaestojulskih nagrada. Nakon uručenja tih priznanja, Mandić je, očigledno unaprijed upućen u to da će biti oslobođen optužbi za pokušaj terorizma 2016. godine, kazao da je došlo vrijeme za obnavljanje kapele koju je 1875. izgradio crnogorski vladika Petar II Petrović Njegoš i koju je, nakon što je ona oštećena tokom austrougarskog bombardovanja, 1925. godine, po svojoj zamisli obnovio Aleksandar I Karađorđević. Kapela je ponovo, po nalogu komunističkih vlasti, srušena 1972. godine, a na njenom mjestu, na osnovu idejnog rješenja čuvenog jugoslovenskog vajara Ivana Meštrovića, podignut Njegošev mauzolej, čemu se oštro protivila Srpska pravoslavna crkva, koja to zdanje do dana današnjeg nije prihvatila. Ideja Srpske crkve o rušenju Mauzoleja i ponovnom dizanju kapele u manjem ili ve-
Na Lovćenu će se graditi, a ne rušiti. Šaljemo poruku da će zemlja Crna Gora biti po mjeri svih građana i da će u njoj biti mjesta za sve, baš kao i na Lovćenu – zaključio je Mandić. Pojasnio je i da ponovna gradnja kapele na Lovćenu ne podrazumijeva rušenje Mauzoleja
ćem obliku tinja od podizanja tog zdanja, a intenzivirana je 90-ih godina nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i intronizacije preminulog mitropolita Amfilohija na čelo Mitropolije crnogorsko-primorske. Ta ideja kulminirala je već 30. avgusta 2020. godine kada u Crnoj Gori, uz angažovanje SPC i samog mitropolita Amfilohija, prvi put nakon tri decenije dolazi do smjene vlasti. – Smatramo da smo danas dovoljno zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu plemenitu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori i javno je, kao predsjednik Skupštine, danas iniciram – rekao je Mandić juče na Cetinju.
Ia k o društveno-političke okolnosti ukazuju na suprot-
no, Mandić poručuje da bi ponovna izgradnja kapele dovela do pomirenja Crne Gore. – Bez obzira na naše trenutne prolazne razlike i nesporazume, bio bi to ne samo znak političke zrelosti i mudrosti, nego i istinskog narodnog pomirenja i blagotvornog okupljanja oko onog što nas sudbinski povezuje – kazao je on. Pojasnio je i da ponovna gradnja kapele na Lovćenu ne podrazumijeva rušenje Mauzoleja.
– Na Lovćenu će se graditi, a ne rušiti. Šaljemo poruku da će zemlja Crna Gora biti po mjeri svih građana i da će u njoj biti mjesta za sve, baš kao i na Lovćenu – zaključio je Mandić. Najava predsjednika Skupštine o ponovnom dizanju kapele na Lovćenu potpuno je oče-
kivano unijela nove razmirice u ovdašnju društveno-političku zbilju i izazvala brojne reakcije kojima se upozorava na narušavanje mira i građanskog koncepta Crne Gore.
DA SE NE IGRA VATROM Među prvima se oglasio gradonačenik Cetinja Nikola Đurašković, koji je prvom čovjeku crnogorskog parlamenta ironično poručio da od njegove zamisli neće biti ništa. – Mandiću, na Lovćenu ćeš graditi taman ka’ što ste održali riječ „dogodine u Prizrenu“ – napisao je Đurašković u svojoj objavi na platformi Iks. Uz napomenu da je Lovćen „najveći crnogorski simbol, crnogorski Olimp i vertikala vječne Crne Gore“, Đurašković je Mandića upozorio da ,,njegova najava predstavlja crvenu liniju“.
– Ne igraj se vatrom, jer ti taj naum nikada neće proći. Previše ste se osokolili. Valjda mislite da možete, jer smo mirni, ali za sve postoji crvena linija. Kada se do nje dođe, drugačije se razgovara. Okupirali ste nam crkve, pokušavate uspostaviti premoć druge države u opštinama u kojima ste vlast, sad biste i na Lovćen. Grdno si se prevario, Mandiću. Neće moći – naglasio je Đurašković. Da pozadina Mandićeve inicijative nije pomirenje već potpuna politička i duhovna
kapitulacija Crne Gore, upozoravaju i iz novoformiranog Evropskog saveza. – Promjena državnopravnog statusa, granica, izmjena ili uvođenje novih zastava, himne, grba, izmjena Zakona o državljanstvu, zidanje kapele na Lovćenu, neće predstavljati pomirenje već put u suprotno, što će označiti vaš politički kraj – navode iz Evropskog saveza. Dodaju da Mandićevo ponašanje i njegova inicijativa narušavaju evropski put, Crnu Goru svađaju sa susjedima i izazivaju nemir i podjele u društvu i da stoga predstavljaju posljednji poziv na otrežnjenje svim društvenim i političkim akterima. Mandića iz Evropskog saveza upozoravaju i da, za razliku od njegovih koalicionih partnera, oni i crnogorski građani neće ćutati i okretati drugi obraz. – To što njemu prolazi kod koalicionih partnera, što je Vladu, institucije i skupštinsku većinu podredio svojim, a tuđim ciljevima, nikad nije i nikad neće proći kod bilo kojeg pojedinca koji drži do ličnog i državnog integriteta i dostojanstva – navode iz Evropskog saveza.
Dodaju da Crna Gora i njeno društvo ne mogu postići mir, stabilnost i prosperitet dok god je na čelu Skupštine i parlamentarne većine Andrija Mandić i njemu slični, a premijer Milojko Spajić promoter njihove, kako su kazali, desničarske politike. – Umjesto desničarsko-populističkog koktela Mandić-Spajić, vrijeme je za alternativne, istinski evropske, nezavisne i odgovorne politike. Neophodna je sinergija svih takvih društvenih aktera, partija, civilnih organizacija i slobodnih građana, kako bi se na ovu antievropsku i pokvarenu agendu koju promoviše Mandić odgovorilo pametno i mudro, ali sa jasnim građanskim nezadovoljstvom. Što prije takvi pođu u opoziciju, prije će Crna Gora ući u Evropsku uniju - zaključili su iz Evropskog saveza.
Dok iz Mojkovca stižu informacije da Mandić zida sopstvenu zadužbinu, sa Cetinja danas, simbolično, dvanaestojulski, inicira nove građevinske radove. Građansku Crnu Goru bi, da može, najradije odozgo oburdao u more – naveo je Zirojević
Zlatko Vujović poručuje da je kapelu na Lovćenu moguće podići samo silom, a ako je nekom, u trenutku kada Crna Gora ima veoma jasnu evropsku perspektivu, važno da izaziva sukobe, onda je ispravna i ona teza da on želi pošto-poto da destabilizuje Crnu Goru, pa čak i kad je on vlast jer o tome ne odlučuje on već Vučić
-Četnički vojvoda Mandić, sluga Aleksandra Vučića, terorist koji je uspio preko političkoga uticaja izdejstvovati oslobađajuću presudu ne samo za svoj veleizdajnički čin no i za planetarno poznate agente GRU danas je zabo prst u oko Cetinju i Crnoj Gori - poručio je poslanik DPS-a Oskar Huter.
On je na društvenoj mreži X ukazao da je Mandić uspio poraziti sudstvo i tužilaštvo. -Uspio je staviti Vladu pod Vučićevu kontrolu i osramotiti Trinaestojulsku nagradu, ali se grdno prevario ako misli da će mu proći naum podizanja Vućićeve svetosavske kapele navrh Lovćena kao simbola crnogorske slobode. Neka izvoli ako mu basta - naglasio je Huter.
Reagovao je i poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević ističući kako se Mandić „ozbiljno uživio u ulogu neimara“.
– Dok iz Mojkovca stižu informacije da Mandić zida sopstvenu zadužbinu, sa Cetinja danas, simbolično, dvanaestojulski, inicira nove građevinske radove. Građansku Crnu Goru bi, da može, najradije odozgo oburdao u more – naveo je Zirojević. I on je predsjednika Skupštine upozorio da mu naum neće proći, jer to prijestono Cetinje i većinska Crna Gora neće dozvoliti.
– Jedini proizvod ovakve retorike i ove ideje može biti narušavanje mira i građanskog sklada u ovoj državi, na štetu svih građana. A kada govorite na ovu temu, imajte na umu da helikopter na Lovćen ne slijeće - saopštio je Zirojević.
PRIJE POLA VIJEKA: Mauzolej Petru Drugom Petroviću otvoren je 28. jula 1974. godine, govorio Veljko Milatović
Mauzolej Petru Drugom Petroviću Njegošu otvoren je u neđelju 28. jula 1974. godine na Jezerskom vrhu na Lovćenu. Pobjeda je danima opširno pisala o tom događaju, donoseći sve detalje izgradnje i ostale podatke. U izvještaju sa otvaranja, pod naslovom ,,Ispunjen dug našeg pokoljenja velikom pjesniku“, Pobjeda citira govor predsjednika Predsjedništva SR Crne Gore Veljka Milatovića koji je bio i predsjednik Odbora za izgradnju Mauzoleja.
– Da bismo Njegoša voljeli, živjeli s njim i primali njegove poetske i moralne poruke o životu i slobodi, dužni smo da tumačenje njegovog djela, pjesničkog i državničkog oslobodimo balasta romantičarske i
folklorne naivnosti, pravoslavne i građanske mitomanije i dekora za jednu efemernu nacionalnu dramu i patetiku – poručio je Veljko Milatović na otvaranju Mauzoleja. Podsjetio je da je Vlada SR Crne Gore pokrenula 1952. godine inicijativu za podizanje spomen-mauzoleja i povjerila velikom vajaru Ivanu Meštroviću izradu idejnog projekta. – Njegošev mauzolej danas postaje nerazdvojni dio Lovćen planine čiji je vrh sam pjesnik izabrao za svoj grob i bliski je znamen koji svojom otvorenošću i dostupnošću služi prisnom približavanju i povezivanju Njegoša-pjesnika sa sadašnjim i budućim generacijama – naglasio je Milatović. R.U.-I.
Njegov partijski kolega i poslanik Boris Mugoša objašnjava kako Mandić svjesno nameće taj narativ, jer podijeljena Crna Gora predstavlja najpogodniji teren za realizaciju tuđih ideoloških poriva.
– Sada sve to radi sa pozicije vlasti koju očigledno vješto koristi da vrši pritisak na koalicione partnere i utiče na brojne segmente sistema i što na čelu opština ima Kovačevića, Vraneša i slične. U cijeloj je priči veoma važna činjenica da Mandić i njegova koalicija imaju 13, a da je za većinu potreban 41 poslanik, kao i da u lokalnim samoupravama nema sam većinu, što znači da su za sve što se dešava odgovorni najviše PES, pa Demokrate. Priča o ekonomiji se svela na Jasenovac, državljanstvo, jezik i kapelu, dok je priča oko IBAR-a trebala da posluži navedenim partijama, prije svega PES-u, za evropeizacije Mandića u očima međunarodne zajednice. Mandić je isti kakav je uvijek i bio samo što sada ima one
druge koji mu omogućavaju da igra svoju ideološku igru i da za nju koristi svoje koalicione partnere, osim ako i oni ne baštine njegovu ideologiju. Na to treba upravo ove dvije partije da daju jasan odgovor, jer eventualno ćutanje je odobravanje - poručio je Mugoša.
SIMBOL SLOBODE
Iz PEN centra ističu da je Lovćen, kao vjekovni simbol crnogorske slobode, Mandiću potreban da na njega digne simbol velikosrpske dominacije nad Crnom Gorom, baš onako kako je to urađeno i za vrijeme srpske okupacije nakon Prvog svjetskog rata. – Mandić odlično zna koliko zlo se može izroditi iz njegove inicijative, ali uprkos tome ili možda još više zbog toga forsira taj cilj. Lovćen je simbol crnogorskog otpora i crnogorske slobode. Mandićeva inicijativa za podizanje kapele, kojom će upravljati crkva države Srbije koja ne prihvata ni Njegoša kao crnogorskoga pisca, ni Crnu Goru kao državu u kojoj se formirala crnogorska nacija, kultura i međunacionalni i međuvjerski sklad, bez sumnje će naići na otpor crnogorskih građana, otpor koji se ne može kontrolisati – upozorili su iz PEN centra. Iz te organizacije su međunarodnu zajednicu i sve političke, naučne, kulturne i društvene organizacije u Crnoj Gori pozvali da nedvosmisleno osude Mandićev, kako su naveli, zločinački naum. Saopštenjem se oglasila i politička direktorka i poslanica Građanskog pokreta Ura Ana Novaković-Đurović ocjenjujući kako Mandić, sa raspiriva-
Trinaestojulska nagrada uručena
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić uručio je juče Trinaestojulsku nagradu u Skupštini Crne Gore, a svečana ceremonija održana je u Vladinom domu na Cetinju. Trinaestojulske nagrade za ovu godinu uručene su književnicima Draganu Koprivici i Andriji Raduloviću, akademskom slikaru Branislavu Banu Sekuliću i doktoru bogoslovskih nauka Nikoli Marojeviću Koprivica je ovo najviše državno priznanje dobio
za životno djelo, a Radulović za knjigu poezije „Otkup“. Sekulić je nagrađen za izložbu u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore praćenu monografijom, a Marojević za ukupnu godišnju aktivnost na razvoju kulture. Odluku o dobitnicima donio je žiri čiji je predsjednik Nikola Vukčević, a članovi Želidrag Nikčević, Miloje Šundić, Sulejman Kujević, Miloje Aranitović Nikola Rakočević i Adnan Prekić
Četnički vojvoda Mandić, sluga Aleksandra Vučića, terorist koji je uspio preko političkoga uticaja izdejstvovati oslobađajuću presudu ne samo za svoj veleizdajnički čin no i za planetarno poznate agente GRU danas je zabo prst u oko Cetinju i Crnoj Gori - poručio je poslanik DPS-a Oskar Huter
njem novih podjela u društvu, nastavlja u nedostatku ideja koje bi donijele prosperitet i ekonomski procvat građanima. - Samo dva dana nakon dobijanja IBAR-a, predlogom rezolucije o Jasenovcu skrenulo se sa evropskog puta i otvorile su se teme prošlosti i podjela u državi i regionu. Danas dobijamo nastavak ovih „progresivnih“ mjera za ozdravljenje crnogorskog društva, sa idejom obnavljanja kapele na Lovćenu. Dok premijer i njegova partija predlažu pogubne mjere za
državne resurse i prijete da ekonomski uruše Crnu Goru, Mandić predlaže ideje ugrožavanja nacionalnih interesa, simbola i identiteta. Jasno je da je Milojko Spajić saučesnik u ovom urušavanju mira, bezbjednosti i multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada u Crnoj Gori – istakla je Novaković-Đurović. Ona smatra i da će sa najavljenom rekonstrukcijom Vlade biti formalizovana i politika aktuelne većine koja, kako kaže, počiva na populizmu i nacionalizmu.
– Građani su i do sada pokazivali otpor prema vraćanju nacionalističkih tema, a vjerujemo da će i prazna obećanja o ekonomskom procvatu adekvatno kazniti na vanrednim parlamentarnim izborima –navela je Novaković-Đurović. Ukoliko bi Mandić uspio u naumu da spomen-zadužbinu Aleksandra Karađorđevića predstavi kao Njegoševu kapelu i ponovo zatraži njenu izgradnju, potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković upozorava da bi Lovćen, kao jedan od najuzvišenijih simbola crnogorskog naroda i države, poslužio za stvaranje narativa Crne Gore kao još jedne srpske zemlje. – A to im nikada nećemo dozvoliti – poručila je Marković, koja je Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države pozvala da ne okreću glavu od ovog jer to, kako je upozorila može izazvati velike probleme, ne samo u Crnoj Gori, već na Balkanu i šire.
Đurđica
ĆORIĆ
INTERVJU: Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza
PODGORICA – Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović ocijenio je u intervjuu za praznični trobroj Pobjede da su vanredni izbori jedino rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori.
– Parlamentarna većina je odavno izgubila legitimitet da vrši vlast u Crnoj Gori, i tu činjenicu nikakva rekonstrukcija ne može zamagliti, jer brod koji tone ne možete spasiti tako što ćete da ofarbate palubu. Zato su skori vanredni parlamentarni izbori najefikasniji način rješavanja Gordijevog čvora koji nam eksponenti desničarskih politika, okupljeni u aktuelnoj vlasti, ostavljaju u nasljeđe. Političkoj osovini Mandić – Spajić se bliži politički kraj. Vrijeme je za alternativne, istinski evropske, umjerene politike, čiji najbolji reprezent je Evropski savez, rekao je Šehović.
POBJEDA: Socijaldemokrate Crne Gore, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija su, uz podršku brojnih građanskih organizacija, slobodnih pojedinaca i intelektualaca, formirali Evropski savez. Koliko je realna projekcija da bi taj novi subjekt mogao postati najjača politička opcija u državi?
ŠEHOVIĆ: Evropski savez, koji pored SD-a, SDP-a i LP-a, čine i brojni intelektualci i slobodni građani, predstavlja kvalitetan i konkretan odgovor na talas nacionalizma, primitivizma i populizma, kojem posljednjih godina, nažalost, naše društvo svjedoči. Riječ je o nadstranačkoj političkoj platformi, otvorenoj za sve kojima su prihvatljivi principi na osnovu kojih je nastala naša Programska deklaracija, a sve sa ciljem kreiranja političkog i ideološkog okvira, koji bi poslužio kao osnov za okupljanje svih građanski i evropski nastrojenih poli-
Vjerovatnoća da ovakva „Frankenštajn“ parlamentarna većina, kojom na daljinski upravlja Andrija Mandić, a njim Aleksandar Vučić, može da nas uvede u predvorje Evropske unije je jednaka onoj koja pretpostavlja da bi piroman mogao postati dobar vatrogasac! Radikalna desnica u Crnoj Gori, koja drži za politički perčin Vladu Milojka Spajića, ali i njega samog budući da je postao ključni eksponent desničarskih politika, tri decenije istrajava baš na suprotnom – na antievropskoj i antizapadnoj ideološkoj matrici, kaže Šehović
tičkih i društvenih činilaca. Jedino okupljeni oko vrijednosti sadržanih u Deklaraciji, koji su izdržali istorijsku probu vremena, možemo postati istinsko prozapadno društvo kojem težimo. Jednako onako kako je Savez reformskih snaga 90-ih godina ponudio politički okvir koji je u ideološkom smislu postao dominantan, ni najmanje ne sumnjamo da će i ideja Evropskog saveza, istinskog sljedbenika Saveza reformskih snaga, to isto biti u ovom novom vremenu.
POBJEDA: Kakva će biti saradnja sa drugim građanskim opcijama, u ovom momentu brojnijim, kao što je DPS?
ŠEHOVIĆ : Nestranačka udruženja, brojni intelektualci i pojedinci su naši primarni partneri. Itekako imponuje povjerenje koje su nam poklonili univerzitetski profesori, ambasadori, ugledni ljekari, građanski aktivisti, nagrađivani umjetnici, priznati sportisti, privrednici, uvaženi predstavnici naše dijaspore, i mnogi drugi, na način što su svojim imenom i prezimenom stali ne iza bilo koje od ove tri partije, nego iza vrijednosnih temelja predstavljenih na Osnivačkoj
Program „Evropa sad 2“ još niko nije vidio
POBJEDA: Kao prioritet
Saveza istaknuta su ekonomska i identitetska pitanja, kakav je Vaš stav o fiskalnoj strategiji koja na mala vrata uvodi program ,,Evropa sad 2“?
ŠEHOVIĆ: Program ,,Evropa sad 2“ nije nikakav program, jer u pisanom obliku ne postoji. Nikad ga niko na papiru nije vidio. Niti na tu temu ozbiljnije i konzistentnije progovorio. A kad bi pod opravdanim pritiskom javnosti nešto o tome i javno kazali, to bi učinili toliko neubjedljivo, nemušto, konfuzno i kontradiktorno sa prethodno rečenim, da je bolje da su ćutali. Što, uglavnom, kada je riječ o ovoj temi, i čine. Međutim, mnogo važ-
nije od toga šta ja kao političar, pa čak i šta kao univerzitetski profesor koji predaje javne finansije o tome mislim, je mišljenje relevantnih međunarodnih institucija. A one su, sve do jedne, kazale ono što svi znamo – da je riječ o ekonomskoj alhemiji koja nema ama baš nikakvo utemeljenje ni u teoriji ni u praksi. Tako Svjetska banka tim povodom upozorava da bi u slučaju njegove realizacije nastupio „ozbiljan rizik za javne finansije“, Međunarodni monetarni fond da bi „fiskalno pogoršanje bilo značajno“, dok je Evropska komisija, komentarišući Program ekonomskih reformi, poručila da bi „takve odluke predstavljale
konvenciji prije desetak dana. Naravno, spremni smo da na principijelnoj ravni sarađujemo i sa drugim progresivnim političkim činiocima, koji su zajedno s nama voljni da beskompromisno i nekalkulantski brane brutalno napadnute bazične vrijednosti ove države. To možemo jedino ako sakupimo sav napredni emancipatorski politički, ali i društveni potencijal. A nestranačkom dijelu društvenog potencijala je Evropski savez, svojom nadstranačkom ponudom, širom otvorio vrata.
POBJEDA: Dešavanja na lokalnoj sceni impliciraju da bi vaš savez mogao da ima znatno veći koalicioni kapacitet od DPS-a i da bi se mogao naći u lokalnim vlastima, danas Budve, sjutra vjerovatno Kotora i Podgorice. Koji su vaši uslovi za potencijalnu saradnju sa strankama vlasti na lokalnom i državnom nivou?
ŠEHOVIĆ: Svako ko se bavi politikom to čini da bi, u krajnjem, došao na vlast, te dobio priliku da sprovodi svoj program. To što Evropski savez nesporno ima širok koalicioni kapacitet i na lokalnom i na državnom nivou apsolutno ne
znači da smo mi spremni da na svakakvoj programskoj platformi i sa svakim vršimo vlast, odnosno da smo spremni da zarad fotelja prodajemo i sopstveno i dostojanstvo države, a još manje da se poigravamo temeljnim vrijednostima koje dosljedno čuvamo pune tri decenije. Naprotiv. Mi ideološki i vrijednosni temelj imamo i apsolutno nam ne treba novi. Uostalom, može li uopšte biti alternative antifašizmu, građanskoj opciji i Evropskoj uniji? Oni koji misle da može, naši partneri nijesu. Okupljati se, dakle, možemo samo oko građanskog, antifašističkog, evroatlantskog, tj. državotvornog koncepta, a sarađivati samo sa onima koji sa takvim konceptom ni u primisli nijesu spremni da kalkulišu. A upravo to je od strane aktuelne vlasti napadnuto, jer je parlamentarna većina pristala da bude talac 13 poslanika ekstremne desnice, političkih satelita koji rade po nalogu zvaničnog Beograda, za sada ne na formalnom, ali svakako da na suštinskom obezdržav-
ljenju i poništenju Crne Gore. Dakle, partnerstva sa takvim desničarskim strukturama, koji su ostali zaglavljeni u deseteračkoj prošlosti, sigurno ne možemo i nećemo praviti.
POBJEDA : Građanskom procrnogorskom bloku u prvom redu zamjeraju da se nijesu ogradili od grešaka i nuspojava koje su pratile dobra dostignuća vlasti u periodu do 2020. godine. Da li ste svjesni grešaka koje su dovele do promjene vlasti?
s vremena na vrijeme pravila greške i politike većeg dijela konstituenata aktuelne vlasti koja je u svojoj suštini pogrešna, jer je okupljena oko retrogradnog, nazadnog svjetonazora, nije teško napraviti pravi izbor.
POBJEDA: Nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a zbog usvajanja Rezolucuje o Jasenovcu, Dahau i Mauthauzenu, Crnoj Gori je ugrožen evropski put. Da li je ova vlada, pogotovo ako dođe do rekonstrukcije, sposobna da uvede državu u predvorje EU?
„veliki rizik“ i izazvale bi „teške posljedice po crnogorsku fiskalnu održivost i zahtijevale bi značajno povećanje indirektnih poreza da bi se nadoknadili troškovi“. A to, po riječima uvaženog člana Senata Državne revizorske institucije, znači povećanje PDV-a na preko 30%! Nema tih vrata, ni malih ni velikih, na koja bi ovaj nazovi program ušao, a da za posljedicu ne proizvede teške posljedice po naš, inače ranjivi, ekonomski i finansijski sistem.
poreza da bi se nadoknadili
ŠEHOVIĆ: Samo formiranje Evropskog saveza je dokaz političkog sazrijevanja nove generacije političara koja je preuzela čelne pozicije u sve tri partije, i pokazala spremnost da se izdigne iznad različitog gledanja na neke stvari u prethodnom periodu, zarad višeg cilja. Što nije baš svojstveno političkoj sceni Crne Gore, jer vidimo da dok se svi drugi dijele i fragmentišu, jedino se mi u Evropskom savezu okupljamo i na taj način doprinosimo jačanju građanske, ideološki potpuno zaokružene opcije. U pravu ste kada pominjete i greške prethodne, tj. naše vlasti, jer aktuelnu vladajuću garnituru na vlast nije dovela ispravnost njihove politike, već neke nepobitne, a neke apsolutno izmišljene greške prethodne vlasti. Negdje sam ranije, kao odgovor na slično pitanje, kazao da njih na vlast nijesu dovele njihove političke ideje i ideali, već borba protiv naših. A svako ko svoje djelovanje zasniva na borbi protiv nekoga, umjesto za nešto, ne može imati političku budućnost. Na tome retrogradna politika pada, a progresivna, na čelu sa novom, mlađom političkom generacijom, će sigurno rasti. Dakle, mi jesmo svjesni da smo predstavnici politike koja je nekad i griješila. Ali između politike koja je
ŠEHOVIĆ: Vjerovatnoća da ovakva „Frankenštajn“ parlamentarna većina, kojom na daljinski upravlja Andrija Mandić, a njim Aleksandar Vučić, može da nas uvede u predvorje Evropske unije je jednaka onoj koja pretpostavlja da bi piroman mogao postati dobar vatrogasac! Radikalna desnica u Crnoj Gori, koja drži za politički perčin Vladu Milojka Spajića, ali i njega samog budući da je postao ključni eksponent desničarskih politika, tri decenije istrajava baš na suprotnom – na antievropskoj i antizapadnoj ideološkoj matrici. Osvjedočeni protivnici NATO-a, obožavaoci zvanične Rusije i Vladimira Putina, slavljenici osuđenih ratnih zločinaca, revizionisti istorije, afirmatori četničkog i klerikalnog a relativizatori antifašištičkog, sekularnog i multikuluralnog nasljeđa, rušitelji regionalne saradnje, odnosno provjereno antizapadno nastrojeni politički činioci, ne mogu da nas uvedu u prozapadni sistem na kojem Evropska unija počiva. Očekivati da oni koji suštinski baštine potpuno suprotne vrijednosti od evropskih, zaista mogu da nas uvedu u Evropsku uniju, bio bi čisti politički mazohizam. POBJEDA: Da li je realna opcija vanrednih parlamentarnih izbora?
ŠEHOVIĆ : Parlamentarna većina je odavno izgubila legitimitet da vrši vlast u Crnoj Gori i tu činjenicu nikakva rekonstrukcija ne može zamagliti, jer brod koji tone ne možete spasiti tako što ćete da ofarbate palubu. Zato su skori vanredni parlamentarni izbori najefikasniji način rješavanja Gordijevog čvora koji nam eksponenti desničarskih politika okupljeni u aktuelnoj vlasti ostavljaju u nasljeđe. Političkoj osovini Mandić – Spajić se bliži politički kraj. Vrijeme je za alternativne, istinski evropske, umjerene politike, čiji najbolji reprezent je Evropski savez.
POBJEDA: Što za Vas predstavlja 13. jul?
ŠEHOVIĆ: Srž crnogorskog identiteta i ponosa. Simbol hrabrosti, slobode i nepokolebljivog duha svih naroda koji ovdje žive. Podsjetnik da smo nasljednici slavne tradicije otpora i ponosa. Dan koji na najbolji mogući način govori o snazi, dostojanstvu, odlučnosti i neustrašivosti Crne Gore. Nenad ZEČEVIĆ
CETINJE - U 13. julu sabrani su borba i sloboda, dvije neraskidive odrednice koje su obilježile našu istoriju, začetak i ishodište naše državotvorne težnje, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na prijemu na Cetinju povodom Dana državnosti.
- Toga dana 1878. na Berlinskom kongresu nepokorna želja da se sačuva vječito otvoreni prozor slobode ovjenčan slavom Carevog laza, Martinića, Krusa, Grahovca, Fundine i
Vučjeg Dola dobila je svoje međunarodno priznanje. Šezdeset tri godine kasnije, nadahnuti djelom slavnih predaka koji se nijesu htjeli u lance vezati, heroji Košćela upalili su luču antifašizma, svjedočeći žrtvom da od slobode nema skuplje ri-
Lider Stranke evropskog progresa nezadovoljan stanjem u državi
PODGORICA - Crna Gora je Rezolucijom o Jasenovcu napravila veliku štetu, kako samoj državi, tako i našem evropskom putu, smatra bivši premijer i lider Stranke evropskog progresa Duško Marković - Rezolucija o Jasenovcu nam nije bila potrebna, to se desilo prije 80 godina. Ništa nam nije trebala. Hrvatska i danas sa veliki pijetetom obilježava taj genocid. Ispalo je kao da ta
PODGORICA - Usvajanje
rezolucija revitalizuje Rezoluciju o Srebrenici - kazao je Marković u emisiji ,,Minula neđelja“ na ,,A plus“ televiziji. Upitan da li Crna Gora trenutno ima državnika, Marković je odgovorio da nije sklon da odgovori da ljudi koji su na funkcijama imaju državničke potencijale.
- Oni samo obnašaju državničke funkcije. Mada, smatram da je državnička kriza svuda u svijetu. Državnik mora da
ima viziju, sposobnost liderstva, administrativne kapacitete… Danas opstaju samo autoritarni režimi - smatra Marković.
Prema njegovim riječima, između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića nema ni saradnje, a ni usaglašenosti o glavnim državnim pitanjima. - Milatović i Spajić ne komuniciraju, jedan za drugoga govore da ne umiju da rade svoj po-
ječi – kazao je, između ostalog, Milatović.
Držeći do časne prošlosti, istakao je Milatović, Crna Gora nikad nije uzmicala pred neprijateljem, niti prezala od borbe - ma kako ona bila surova ili nemoguća.
– Danas kada se savremeni svijet suočava sa brojnim izazovima, kada geopolitički potresi nerijetko dovode do sukoba velikih razmjera, mi ovdje unutar Crne Gore treba da prevaziđemo sve što nas dijeli i poput mosta na Đurđevića Tari i Maloj rijeci spajamo obale i tako đe se to na prvi pogled čini nemogućim. To dugujemo i budućim generacijama i sebi samima, kako bi predivni komad zemlje na kojem smo rođeni učinili najljepšim mjestom za život svih nas – naglasio je Milatović.
Prijemu su prisustvovali predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, kao i građanski aktivisti i raniji najviši državni funkcioneri.
R. P.
sao. Parlament poziva Spajića na sjednicu, on ne dolazi. Mislim da u istoriji parlamentarizma nema takvog primjera da se premijer ogluši o poziv Skupštine - ukazao je Marković. R. P.
podkastu u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju zaključeno
Završen NATO samit u Vašingtonu
PODGORICA - NATO samit, kojim je obilježena 75. godišnjica Alijanse, završen je u Vašingtonu, a saveznice su usvojile niz odluka o daljem jačanju odbrane i dugoročnoj podršci Ukrajini, snaženju globalnih partnerstava.
Lideri savezničkih država NATO, kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore, usvojili su i Deklaraciju kojom je mapiran dalji put razvoja i prioritetne aktivnosti Alijanse. Delegaciju Crne Gore predvodio je predsjednik Vlade Milojko Spajić, a tokom trodnevnog samita, premijer, kao i ministri vanjskih poslova Filip Ivanović i ministar odbrane Dragan Krapović učestvovali su na brojnim tematskim sastancima i imali niz susreta na marginama skupa.
Posljednjeg dana Samita Ivanović je učestvovao na sastanku čelnika Alijanse (NAC) sa liderima Australije, Japana, Novog Zelanda, Južne Koreje i Evropske unije.
– Razgovarali su o zajedničkim sigurnosnim prijetnjama i daljem produbljivanju saradnje, ocijenivši da NATO nastoji da jača veze sa partnerima u Indo-Pacifiku i sa Evropskom unijom, sa ciljem očuvanja mira i zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima – navedeno je u saopštenju Vlade Crne Gore.
Navodi se da je održan i sastanak Savjeta NATO – Ukrajina na nivou šefova država i vlada, kojem se pridružio i ukrajin-
ski predsjednik Volodimir Zelenski
Dodaje se da su saveznici potvrdili da će nastaviti da podržavaju Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije, kao i u vanjskopolitičkim aspiracijama.
– Donijet je robustni paket praktične i političke podrške Ukrajini koji će je približiti NATO. Dogovoreno je uspos tavljanje NATO bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, kroz koordinaciju Alijanse, kao zalog za dugoročnu bezbjednosnu pomoć. Saveznice su se saglasile i da uspostave Zajednički centar za analizu, obuku i obrazovanje NATO-a i Ukrajine u Poljskoj – naveli su iz Vlade Crne Gore.
– Crna Gora nastavlja da pruža svoj doprinos jačanju jedinstva unutar Alijanse – kazao je Ivanović istakavši da je, pored vojne moći, izuzetno važno da NATO bude ,,politički snažan, ujedinjen i spreman da pruži odgovor na različite i kompleksne izazove modernog doba sa kojima se svakodnevno suočavamo“. Ocijenio je da je rat u Ukrajini potvrdio značaj koji NATO ima za širu globalnu bezbjednost, naročito kroz snažno jedinstvo i iskazanu solidarnost sa partnerima i među državama članicama.
– Za Crnu Goru pitanje stabilnosti i sigurnosti u regionu Zapadnog Balkana je od krucijalne važnosti – naglasio je ministar izrazivši zadovoljstvo što je na nivou cijele Alijanse prepoznat strateški značaj ovog područja. R. P.
IBAR-a predstavlja za Crnu Goru važan korak u evropskim integracijama, ali ne podrazumijeva garanciju da će postati članica Evropske unije, saopšteno je u CDT-ovom podkastu ,,Akcija“, uz poruku da vladajuća većina mora pokazati odlučnost da iskorijeni sve nedemokratske prakse kako bi iskoristila šansu za učlanjenje. Članica Savjetodavne grupe Balkan u Evropi (BiEPAG) i bivša ministarka evropskih poslova Jov ana Marović navela je da je Crna Gora is-
rali smo imati sedmog sudiju Ustavnog suda, morali smo imati puno stvari koje nijesmo imali u prethodnom periodu, za šta dio odgovornosti nosi politički subjekt kojeg ja predstavljam. Ali, to pokazuje samo da ti ljudi nijesu razmišljali o IBAR-u kao načinu da uradimo prvi, ali značajan korak u pravcu poboljšanja stanja stvari, stanja pretpostavki da te institucije počnu da rade, nego smo to prepoznali kao šansu da nešto politički istrgujemo, da prodamo kao dokaz posvećenosti vladajuće većine evropskim integracijama Crne Gore – kazao je Vuković. R. P. Prijem na Cetinju povodom Dana državnosti Crne Gore
punila minimum političkih i tehničkih uslova za dobijanje IBAR-a. Osim izmjene zakona i strateških dokumenata, neophodne su, kazala je Marović, i suštinske reforme. – Iz dana u dan svjedočimo kršenju zakona i potenciranju nedemokratskih praksi koje smo njegovali od početka procesa pregovora. Mi, sa
IBAR-om, napravili smo minimalni korak u obezbjeđivanju vladavine prava, a to smo imali i deset godina unazad. Čini mi se da smo bolje stajali 2014. godine, kada smo tek otvorili poglavlja 23 i 24, jer je tada postojao entuzijazam i jasna volja što se tiče institucija, da pripremaju dokumenta i sve ostalo. Što se tiče
tog političkog dijela i bilateralnih sporova, bili smo značajno obazriviji u odnosu na to što sad gledamo. Nemamo bolje stanje vladavine prava –navela je Marović. Na dobijanje IBAR-a uticala je, kako je ocijenila, spremnost Evropske komisije i država članica da ,,zažmure“ na propuste.
– Nijesmo ispunili većinu tih preostalih prelaznih mjerila i to se najbolje može vidjeti po operativnim zaključcima. Na primjer, mjerilo gdje treba procesuirati slučajeve napada na novinare. Mi tu nijesmo uradili ništa i to je konstatovano. Sve što nijesmo uradili, sve nas to čeka – kazala je Marović. Poslanik DPS-a i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković kazao je da su se postignuti rezultati u prethodnom periodu podudarali sa obavezama Crne Gore u procesu evropskih integracija. – Mi smo morali imati funkcionalan Sudski savjet, mo -
INTERVJU: Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje
PODGORICA – Vladajuća većina se, glasajući za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau, prizemno narugala i EU i državama članicama i time, zbog sopstvene nerezistentnosti prema Vučiću, ugrozila evropski put Crne Gore – kazala je, u intervjuu Pobjedi Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje.
Uljarević je istakla da je Hrvatska bila jedna od država koja je najsnažnije podržavala Crnu Goru kada je riječ o evropskim integracijama i vrlo praktično pomagala, te da kad bi ta zemlja zauzela samo rezervisan stav, to bi bila velika šteta za nas. Ona je poručila i da ne očekuje da ova vlada završi puni mandat, ali je, kako je rekla, teško prognozirati vremenski okvir vanrednih parlamentarnih izbora u našim uslovima.
POBJEDA: Skupština je, nakon dobijanja IBAR-a, usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, uprkos protestnoj noti Hrvatske. Iz hrvatske vlade najavljuju reakciju povodom toga. Kako će se sve odraziti na Crnu Goru, očekujete li da nam Hrvatska blokira evropske integracije? Kako možemo dalje ako ugrožavamo odnose sa susjedom koji je čan EU?
ULJAREVIĆ: Prvo, treba imati u vidu kontekst u kojem smo dobili IBAR. On je označen primarnom političkom željom Brisela i država članica da se revitalizuje priča o proširenju i istakne neki uspješan primjer. Radi tog velikog cilja mnogi su, i u institucijama EU i državama članicama, zažmurili na jedno
oko i dali zamajac Crnoj Gori. Na drugoj strani, Crna Gora nije ispunila sva privremena mjerila iz poglavlja 23 i 24 u izvornom obliku i u suštini, jer su mnoga preformulisana na način da su kriterijumi značajno sniženi kroz operativne zaključke. Umjesto da to vlasti u Crnoj Gori razumiju i poštuju, i taj „kredit“ opravdaju kvalitetnim radom i demonstriranjem istinske posvećenosti evropskim vrijednostima, standardima i najboljim praksama, vladajuća većina se, glasajući za Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau prizemno narugala i EU i državama članicama i time, zbog sopstvene nerezistentnosti prema Vučiću, ugrozila naš evropski put. To ruganje se nastavilo i kroz pravdanja takvog čina, u kojem su izbili na površinu neznanje, namjera za manipulacijom i kontroverzni ideološki stavovi, pa je možda za mnoge bilo bolje da posli-
je glasanja nikad ništa nijesu ni rekli dalje na tu temu, nego što su nastavili da se „ukopavaju“ odbranom neodbranjivog. Stoga, nema sumnje da smo samo dva dana živjeli ono što je IBAR suštinski trebalo da donese, a da se sada vraćamo na trnovit put ka EU. Hrvatska je bila jedna od država koja je najsnažnije podržavala Crnu Goru kad je riječ o evropskim integracijama, vrlo praktično pomagala, a čak i kad bi Hrvatska zauzela samo rezervisan stav to bi bila velika šteta za nas, pri čemu je jasno da je zauzela proaktivno negativan pristup. Treba imati u vidu da je rijetko koje pitanje kao ovo ujedinilo hrvatsku političku scenu, koja je vrlo kompleksna, i da su, na primjer, Zaključke o bilateralnim odnosima sa Crnom Gorom o izglasavanju ove rezolucije u Skupštini Crne Gore u Odboru za vanjsku politiku hrvatskog Sabora jednoglasno podržali i njihovi lije-
Imamo anti-antifašizam na koji moramo naći adekvatan odgovor
POBJEDA: Crna Gora
slavi Dan državnosti. Kako sačuvati antifašističke vrijednosti i građanski karakter društva, kako Vam izgleda država danas i kojim putem ide?
ULJAREVIĆ: Pravac kojim idemo još nije dobar, ali je pozitivno što ima više glasova koji na to ukazuju, civilno društvo je mnogo proaktivnije nego prije nekoliko godina kad nas je samo nekoliko bilo dosljedno u kritici vidno loših odluka ili trendova.
Današnja Crna Gora je, iako je ponekad u susretu sa realnošću teško povjerovati, nastala na temeljima antifašističke borbe tokom Drugog svjetskog rata. Pokret koji je predvodio tu borbu ujedinio je građane i građanke Crne Gore svih vjera i nacija u borbi protiv zajedničkog galopirajućeg zla, kreirao osjećaj društvene solidarnosti, socijalne pravde, zajedništva za javno dobro. Znači, antifašizam je jedan od osnova postojanja Crne Gore i štit
modela crnogorskog građanskog društva, odnosno modela koji jedini garantuje stabilnost i razvoj savremene Crne Gore. Nenaučni istorijski revizionizam koji je danas u uzletu ima za cilj obračun sa svim ideologijama za koje smatra da ga ugrožavaju, a nije slučajno da mu je antifašizam „prvi na tapetu“. Odgovornost je prethodne vlasti zapuštenost učenja o antifašizmu i jasnih državnih politika u promociji antifašističkog nasljeđa, uz dnevnu
vi i desni, a takva nedvosmislena politička pozicija će ugroziti dinamiku našeg procesa pristupanja EU. No, to su i željeli oni koji su svjesno, da bi se dodvorili zvaničnom Beogradu, podnijeli ovu besmislenu rezoluciju, vrijeđajaći time i žrtve u Jasenovcu, Mathauzenu i Dahau kojih su se sjetili samo da bi „balansirali“ sa podrškom Vlade Crne Gore Rezoluciji UN o genocidu u Srebrenici.
POBJEDA: Zbog Rezolucije o Jasenovcu posjetu Crnoj Gori otkazao je Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, ali je Aleksandar Vučić najavio dolazak odmah nakon poziva Mandića i Kneževića. Što nam to govori?
ULJAREVIĆ: Vučić na Crnu Goru kontinuirano gleda kao na privremeno izgubljenu teritoriju, a ne kao na nezavisnu i suverenu državu. To pokazuje, između ostalog, na simboličkoj ravni, i time što nikad do sad nije došao u zvaničnu bilateral-
politizaciju ovog koncepta. Zato je danas antifašizam kod nas dominantno ispražnjen od sadržaja, iskarikiran do mjere da imamo one koji se pozivaju na pretke antifašiste i borce iz NOB-a, dok u praksi gaze sve antifašističke vrijednosti i principe i snažno zastupaju ideološki obojen istorijski revizionizam. To znači da imamo anti-antifašizam, na koji moramo naći adekvatan odgovor. Sve ovo upućuje da afirmacija i življenje principa antifašizma nije ništa drugo nego čisti patriotski čin a tu je 13. jul važan podsjetnik na simboličkoj i stvarnoj ravni.
nalnu prednost od pozicioniranja sebe u ulogu statista.
POBJEDA: Očekujete li vanredne parlamentarne izbore i kad bi se oni mogli desiti?
nu posjetu, iako su brojni zvačnici iz Crne Gore išli u Beograd da bi dokazali da Crna Gora drži do dobrih donosa sa Srbijom, dok su oni sistemski urušavani iz Srbije i to zato što njene vlasti nijesu iskazivale elementarno poštovanje prema izabranim vlastima u Crnoj Gori ni u jednoj garnituri, pa ni u ovoj posljednjoj. Njegova najnovija najavljena privatna posjeta je nastavak takvog djelovanja, i zato ona treba da bude vezana za neki dan koji se može iskoristiti za nacionalističku scenografiju i dnevnopolitičko uzurpiranje, ali i dalje nipodaštavanje institucionalnog poretka Crne Gore. Nažalost, on u tome ima saučesnike i u Crnoj Gori.
POBJEDA: Najavljena je rekonstrukcija Vlade do kraja jula. Premijer Milojko Spajić uvodi bivši DF u izvršnu vlast. Kako će sa Mandićem sprovoditi evropske integracije i da li je Mandić zapravo šef u parlamentarnoj većini? Može li uopšte takva vlada opstati?
ULJAREVIĆ: Kao i do sada, jedan korak naprijed, dva nazad… Mandić je iskustven političar koji radi na sebi i veoma inteligentno koristi okvir u kojem se nalazi. I on ima strategiju za razliku od Spajića kojem je domet kratkoročna taktika i koji svime što radi demonstrira da ne želi da uči o politici i političkim vještinama, što je i za njega samog politički suicidalno. Ova vlada je i sada heterogena na različitim nivoima, a ulaskom Nove i DNP-a na pozicije ministara nastaviće da iskaču brojna pitanja koja će dalje dijeliti tu strukturu. Članovi Vlade nemaju ono što bi trebalo biti temelj – vrijednosnu poveznicu, pa Vlada opstaje samo iz puke želje da njeni konstituenti zadrže ili prošire kontrolu nad državnim resursima koji se mogu zloupotrebljati u partijske i partikularne svrhe. Međutim, takav balon je pukao i u slučaju Vlade DPS-a koja je tu imala više staža i iskustva, i za očekivati je da mnogo brže pukne i ova vlada. Jasno je i sada da Mandić, ali i Knežević na svoj način, daju usmjerenje kako parlamentarnoj većini tako i Vladi, iako formalno nemaju tamo članove, ali imaju dosta ljudi po tzv. dubini i drže ključeve održivosti te vlasti. Ono što ostaje nejasno jeste do kad će ostali konstituenti u toj vladi živjeti u uvjerenju da imaju veće koristi od onog što „ugrabe“ kroz tzv. institucio-
ULJAREVIĆ: Ne očekujem da ova vlada završi puni mandat, ali je teško prognozirati vremenski okvir vanrednih parlamentarnih izbora u našim uslovima. Iza nas je iskustvo rekordno dugog trajanja jedne vlade u tehničkom mandatu, koje je bilo mučno, ali ništa mučniji neće biti nastavak dnevnih trgovina zarad održavanja vlasti koja nije okrenuta javnom interesu. Takođe, predstojeći lokalni izbori u nekoliko opština će dati određene indikacije i kako birači gledaju na one aktere koji su zaboravili izborna obećanja kad su sjeli u fotelje, kao i koja su njihova dalja očekivanja od političkih aktera što može uticati na dinamiku i izbornog procesa na nacionalnom nivou.
POBJEDA: Mandić i Knežević imaju izričite zahtjeve – uvođenje srpskog jezika kao službenog, trobojke i dvojnog državljanstva sa Srbijom. Poručuju da se to može i bez izmjena Ustava, pominju dopunu najvišeg državnog akta. Može li doći do ovakvog scenarija?
ULJAREVIĆ: Ako to bude zavisilo samo od ostalih aktera vladajuće većine, taj scenario je moguć, jer su njihovi lideri potpuno inferiorni u odnosu na Mandića i Kneževića.
POBJEDA: Kako komentarišete nove subjekte na političkoj sceni - formiranje Evropskog saveza (SD-SDP-LP), kao i Stranke evropskog progresa koju vodi bivši funkcioner DPS-a Duško Marković? Očekujete li objedinjavanje crnogorskog bloka za naredne parlamentarne izbore?
ULJAREVIĆ: Naša partijsko-politička scena je posljednjih godina dinamizirana, pa je za očekivati da to nosi i različita prestrojavanja. Zanimljiva je dinamika koja se dešava na toj strani političkog spektra koji poslije jednog perioda konsternacije čitavom situacijom počinje, na različite načine, djelovati i pokazivati neke elemente proaktivnosti. Izborni sistem ne ide naruku malim političkim subjektima i u tom okviru je pragmatična odluka SD, SDP i LP da dalje zajednički djeluju. Pilot projekat sa izborima u Budvi, gdje su ove tri partije nastupile u koaliciji i prije formalizovanja saveza, na malom uzorku i, u za njih ne baš povoljnom okruženju, ukazao je da postoji sinergetski efekat i da su birači prepoznali potrebu za objedinjavanjem ovih snaga. Čini se da je to motivirajuće i za njihove stare ali neke kolebljive birače, što je posebno važno za vanredne parlamentarne izbore, dok će se tek vidjeti koje biračko tijelo gravitira prema SEP-u. Ukupno gledajući, ovo može uticati na smanjenje broja apstinenata na ovom spektru i bez nekog dodatno objedinjavanja. I. KOPRIVICA
Ministar energetike Saša Mujović poručio je da rade na tome da ne dođe do poskupljenja struje
PODGORICA-Procjenjuje se da će zbog višemjesečnog prekida rada Termoelektrane Pljevlja naredne godine Elektroprivreda (EPCG) za nabavku električne energije potrošiti 70 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar energetike i rudarstva Saša Mujović On je poručio da se radi na tome da ne dođe do povećanja cijena električne energije i da očekuje da će energetske kompanije dati maksimalan doprinos da poskupljenja ne bude.
-Kako smo obaviješteni, EPCG intenzivno radi na tome da nabavi nedostajuću količinu električne energije po najboljem mogućem scenariju. Planirano je da zastoj traje 7,5 mjeseci sljedeće godine, a menadžment EPCG radi u dva pravca, prvi je da se sa izvođačem radova ispregovara da se skrati sami zastoj na šest mjeseci i tako obezbjedi mogućnost da se TE Pljevlja rani -
Ministar energetike Saša Mujović smatra da je greška što menadžmenti energetskih državnih kompanija nijesu sami reagovali i prekinuli saradnju sa kompanijama iz
Bosne i Hercegovine, koje su na crnoj listi SAD, kako bi zaštitili, prije svega, kompanije kojima upravljaju, jer je to u najboljem interesu tih preduzeća
je vrati na mrežu, pa samim tim smanji i deficit električne energije koji, potencijalno, treba da uvezemo. Drugi pravac je da se krenemo u nabavku nedostajućih količina, procjena je da će nam za tih 7,5 mjeseci nedostajati oko 700 GWh. Ovaj nedostatak je najviše skoncentrisan tokom ljetnjih mjeseci u periodu jun –septembar, a procjenjuje se da će nabavka električne energije koštati Elektroprivredu oko 70 miliona eura – kazao je Mujović našoj redakciji.
Nabavka
On je dodao da je menadžment EPCG donio odluku da električnu energiju nabavalja u više navrata ,,vodeći računa o tome u kom mometnu i koji dio
nedostajućih količina će nabavljati, a sve po najpovoljnijim komercijalnim uslovima“. -Naravno, pozicija EPCG će zavisiti od ostvarivanja energetskog bilansa do kraja ove godine i kakve će se hidrološke prilike razvijati tokom zime 2024/2025, a naročito tokom prvog kvartala naredne godine – rekao je Mujović. Mujović je saopštio da je Ministarstvo energetike zatražilo od kćerke kompanije Elektroprivrede Solar gradnje da raskine ugovore sa kompanijom iz Bosne i Hercegovine koja je na crnoj listi SAD i koja se povezuje sa Miloradom Dodikom ,,zbog našeg spoljnopolitičkog kursa i dokazanih partnera na tom putu“.
-Crnoj Gori ne treba takav publicitet, ali ni kompaniji EPCG Solar gradnja koja pokušava da se pozicionira tržišno i u regionu. EPCG Solar gradnja ima dosta izazova i ne treba im dodatni negativni imidž, posebno u dijelu potencijalnih sankcija koje mogu biti posljedica saradnje sa kompanijama koje su na tzv. crnoj listi Sjedninjenih Američkih Država. Crna Gora ima odlične bilateralne odnose sa SAD, a potvrda crnogorskoj spoljnoj politici je i to što je premijer Milojko Spajić bio gost Bijeloj kući na poziv predsjednika Bajdena u okviru obilježavanja 75 godina NATO. Dakle, naši spoljnopolitički prioriteti se ne dovode u pitanje, a dio te politike je i da poštujemo odluke naših partnera – izjavio je Mujović.
On očekuje odgovorno ponašanje kompanija iz energetskog sektora u skladu sa državnom politikom.
-Ono što niko ne može da traži jeste da crnogorske kompanije pretrpe finansijsku štetu evenutalnim raskidom postojećih ugovora, posebno ako su sklopljeni u periodu kada se te kompanije nijesu nalazile na crnoj listi, ali će u budućem periodu morati da vode strogo računa i o ovom aspektu – naglasio je Mujović.
On je pojasnio da kompanije u većinskom vlasništvu države posluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i da posao Ministarstva nije da vodi poslovnu politiku tih kompanija ,,već da postavi strateške ciljeve koje želimo dostići u energetici i stvorimo uslove za njihovo ispunjenje“.
-Ono što smatram da je greška je što nijesu sami reagova-
Ako ponude ne budu kvalitetne, ne moramo ni izabrati partnera za Željezaru
Ministar energetike očekuje da će biti interesovanja na novom tenderu za zakup pogona EPCG Željezare, koji je raspisan ove sedmice. -Ako ponude ne budu kvalitetne, ne moramo ni izabrati partnera. Tender sam po sebi ne znači da će se proces dovesti do kraja, jer me interesuje isključivo kvalitet ponuda. Smatram da Željezara ima budućnost uz odgovornog i kredibilnog partnera i neću dozvoliti nikakvo srljanje u nove privatizacije i mnogo
li kako bi zaštitili prije svega kompanije kojima upravljaju, jer je to u najboljem interesu tih preduzeća – istakao je Mujović.
Odgovarajući na pitanje da li su Vlada i Ministarstvo energetike od strane zapadnih partnera upozoreni da se radi o kompanijama sa crne liste SAD-a, Mujović je rekao da Ministarstvo energetike nije kontaktirano po tom pitanju, niti je, kako kaže, to odnos koji zapadni partneri imaju prema Vladi i Ministarstvu.
-Ministarstvo je zatražilo mišljenje naših nadležnih institucija, kako bi energetski subjekti imali jasne smjernice za buduće djelovanje – kazao je Mujović.
Rud N ik uglja
obećanja bez realizacije. Neću dozvoliti da se dogodi još jedan promašaj samo zbog kratkoročnih poena – poručio je Mujović
On smatra da se za Željezaru mora naći dugoročno rješenje ,,a taj proces se neće desiti preko noći“. -Sada aktivno radimo na tome da javni poziv dođe do navećeg broja kvalitetnih kompanija kako bi se na tender javilo što više onih koji mogu pokrenuti prozvodnju i eventulano proširiti kapacitete – kazao je Mujović.
većim crnogorskim energetskim subjektima – saopštio je Mujović.
On je naveo da je u ovom trenutku rano govoriti o eventualnom procentu poskupljenja električne energije.
Odgovarajući na pitanje da li je zadovoljan načinom na koji se trenutno upravlja državnim elektroenergetskim kompanijama, nakon izbora novih odbora direktora, Mujović je naveo da se pokazalo da je izbor profesionalaca u menadžmentu kompanija dobar potez. -To je potvrda mojih napora da se u mjeri mogućeg, u odborima direktora nađu
takva imena iz struke. Performanse preduzeća su značajno bolje, što je za ovako relativno kratko vrijeme veliki napredak – rekao je Mujović i podsjetio da je inicirao i redovne kolegijume ,,na kojima menadžmenti moraju da predstave biznis planove za naredni period, ali i da odgovaraju za one koji nijesu realizovani“. -Zaustavio sam zapošlja-
vanje bez osnova i realne potrebe, a ubrzano se pripremamo za 2025. godinu koja će biti izazovna sa energetskog aspekta. Što se tiče glavnih problema, oni se razlikuju od kompanije do kompanije i za sve pojedinačno tražimo rješenja. Najvažnije je da je energteski sektor stabilan i da naši građani sa tog aspekta ne moraju da brinu – poručio je Mujović.
EPCG Solar gradnja ima dosta izazova i ne treba im dodatni negativni imidž, posebno u dijelu potencijalnih sankcija koje mogu biti posljedica saradnje sa kompanijama koje su na tzv. crnoj listi Sjedninjenih Američkih Država
On je naveo da će Elektroprivreda kao vlasnik Rudnika uglja (RUP) u saradnji sa menadžmentom te kompanije, koordinisati realizaciju njihovog biznis plana ,,koji će takođe biti izazovan, jer će se zastoj TE Pljevlja iskoristiti da se zaokruži projekat izmještanja rijeke Ćehotine, koji je neophodan za dalju eksploataciju rudnika uglja“.
-Ono što je sigurno je da će se nastaviti sa prodajom uglja za široku potrošnju, ovaj proces je očekivan i vjerujem da novoimenovani menadžment RUP-a prati situaciju, uz mogućnost novih plasmana, ukoliko tržište pokaže da postoji potražnja. Više puta sam rekao jasno i javno - vrlo izazovan period je pred nama i tu je na menadžmentima kompanija da dokažu da su zaslužili da upravljaju naj-
-To će zavisiti od od toga kako će EPCG poslovati u ovoj godini i kako će se razvijati situacija tokom prvog i drugog kvartala naredne godine, zatim od hidrološke situacije, cijena električne energije, realizacije i integracije energije iz obnovljivih izvora, ali i od primjena mjera energetske efikasnosti. Kako dobijamo podatke ovih dana, sa toplotnim talasom naša potrošnja dostiže rekordne vrijednosti, pa se teško može reći da se vodi računa o potrošnji –istakao je Mujović i dodao da je, primjera radi, u junu distributivna potrošnja za 20 GWh veća nego tokom prošle godine, a za jul se očekuje da bude i mnogo veća.
-Prateći kretanje cijena na berzama ovih dana, možemo vidjeti da se aktivna energija trguje po cijeni od 15 do 20 centi po kWh, što je tri do četiri puta skuplje nego što EPCG snabdijeva svoje potrošače 4,5 centi po kWh –precizirao je Mujović.
On je naglasio da je najvažnije to što će u svakom scenariju osjetljive kategorije stanovništva biti zaštićene.
-A ono što su moja očekivanja od energetskih subjekata je da daju maksimalan doprinos da do povećanja cijena ne dođe. Tu ne možemo prenebregnuti objektivne razloge, Da rezimiram - radimo sve da do toga ne dođe – zaključio je Mujović. S.POPOviĆ
INTERVJU: Predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš
PODGORICA- Crnogorski aerodromi su u prvoj polovini godine ostvarili promet od 1,22 miliona putnika, što je 14 odsto više u poređenju sa do sada rekordnom 2019. godinom, saopštila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora Aerodroma Crne Gore Jelena Maraš -Na Aerodromu Podgorica opslužili smo 800.000 putnika, što je skoro 40 odsto više u poređenju sa 2019. godinom, dok je Aerodrom Tivat sa, do sada, opsluženih oko 425.000 putnika na nivou od 85 odsto u odnosu na 2019. godinu. Dakle, uz dozu opreza jer, nažalost, nekoliko godina unazad svjedočimo različitim iznenadnim globalnim krizama, možemo reći da tokom prvih šest mjeseci 2024. godine bilježimo najbolje rezultate kada je u pitanju broj opsluženih putnika – kazala je Maraš.
POBJEDA: Koliki su prihodi koje je kompanija Aerodromi Crne Gore ostvarila u dosadašnjem dijelu ove godine? Da li ste zadovoljni tim rezultatima? Što je najviše uticalo da taj rezultat bude takav, a ne, eventualno, i bolji?
MARAŠ: Od januara do maja 2024. godine ostvareni bruto poslovni prihodi (bez knjižnih odobrenja po osnovu podsticajne šeme) iznose 14,3 miliona eura, što je 18 odsto više u poređenju sa 2023. godinom. S obzirom na ljetnju sezonu, u junu je nastavljen trend rasta broja opsluženih putnika, pa projektovani neto profit samo za taj mjesec iznosi preko dva miliona eura. To će biti bolji rezultat i od plana, a posljerdica je, između ostalog, dobre pripreme za sezonu i otvaranja novih linija. Podsjećam, početkom godine otvorene su rute Podgorica - Ankara i Podgorica -Izmir (Pegasus Airlines), dok su tokom ovoga ljeta u Tivtu otvorene linije za Birmingem (Jet2), Bristol (easyJet), Izmir (Air Montenegro) i London Stansted (Jet2).
POBJEDA: Da li smatrate, da će na osnovu dosadašnjih rezultata, kompanija Aerodromi CG 2024. godinu završiti pozitivno, u plusu? Da li
Novi saziv Odbora direktora Aerodroma Crne Gore nedavno je na međunarodnom konkursu izabrao Roka Tolića za novog izvršnog direktora koji je iskazao punu spremnost da odgovori na naš, ali i ključni zahtjev cjelokupne javnosti – to je jačanje aviodostupnosti. Tolić sa kolegama sada intenzivno priprema 2025. godinu. Očekujemo da nam se dio avio-kompanija vrati, ali i da privučemo nove koje će otvoriti rute koje do sada nijesmo imali, navela je Jelena Maraš
očekujete da ova godina bude rekordna i što se tiče prometa putnika i finansijskih rezultata?
MARAŠ: Kao što sam napomenula, projekcije su dobre i pod uslovom da ne bude nikakvih iznenađenja na širem planu, 2024. godina bi za Aerodrome Crne Gore mogla da bude rekordna. Svakako, jasno prepoznajemo i sopstvenu odgovornost i ulogu u tom procesu. Naša obaveza je, a to jasno uočavam kod svakog zaposlenog u Aerodromima Crne Gore, da efikasno odgovorimo na povećano interesovanje putnika za Crnu Goru prvenstveno tokom ljeta.
POBJEDA: Sa koliko je destinacija povezana Crna Gora preko crnogorskih aerodroma? Kako ocjenjujete aviodostupnost Crne Gore u ovom trenutku, s obzirom na to da iz tursitičke privrede godinama stižu primjedbe da je aviodostupnost veliki problem crnogorskog turizma?
MARAŠ: Aerodrom Podgorica i Aerodrom Tivat, zajedno, tokom ljetnje sezone povezuju Crnu Goru sa više od 65 destinacija. U Podgorici je aktivno 40 linija koje realizuje oko 20 avio-kompanija, dok oko 40 linija u Tivtu održava blizu 30 avio-kompanija. Naravno, postoje i čarter linije na oba aerodroma, ali i niz istih destinacija i u Podgorici i u Tivtu. Novi saziv Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je nedavno na međunarodnom konkursu izabrao Roka Tolića za novog izvršnog direktora koji je iskazao punu spremnost da odgovori na naš, ali i ključni zahtjev cjelokupne javnosti – to je jačanje aviodostupnosti. Tolić sa kolegama sada intenzivno priprema 2025. godinu. Očekujemo da nam se dio avio-kompanija vrati, ali i da privučemo nove koje će otvoriti rute koje do sada nijesmo imali. Imajući u
vidu njegove kompetencije i iskustvo, što ga je, pored sjajnog nastupa u intervjuu prilikom sprovođenja konkursa, dovelo na čelo ACG, od gospodina Tolića očekujemo puno. Naravno, svjesni smo svih problema i izazova koji su ga dočekali, ali smo sigurni da će se on sa tim uspješno izboriti i donijeti velike rezultate. Kada je riječ o ulozi Aerodroma Crne Gore u sferi jačanja aviodostupnosti i tuđih eventualnih zamjerki na račun kompanije, tim povodom napominjem i precizno saopštavam da je kompanija tokom 2022. i 2023. godine avio -kompanijama odobrila 17,6 miliona eura popusta na bazi podsticajne šeme. To je precizan iznos kog su se ACG odrekli samo u posljednje dvije godine, a u korist javnog in-
teresa – što smatram našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da ćemo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva doći do novog modela u kom će moći da učestvuje i privreda koja ima najviši interes za subvencioniranje avio-prevoznika. Dodatno, podsjećam Vas da mi sada radimo u značajno drugačijim uslovima nego ranije. Konkretno, do 2020. godine u Crnoj Gori je bio prisutan ugovorni model kojim je kreiran fond za podršku, uz finansijsko učešće Ministarstva turizma, Aerodroma Crne Gore i drugih partnera. Novac se „slivao“ na podračun Nacionalne turističke organizacije. Iz tog fonda, sredstva su uplaćivana na račune tri niskobudžetna prevoznika, koji su saobraćali na određenim rutama
Ne možemo više nepomično čekati odluku o koncesiji, već kao Odbor direktora do konkretne investicije, razmatramo način da kao prelazno rješenje, u kratkom roku, obezbijedimo proširenje postojećih prostornih kapaciteta Aerodroma Podgorica. Vjerujemo da će i minimum dodatnog prostora u odlascima i dolascima omogućiti lagodnije putničko iskustvo
koje su bile značajne za Crnu Goru. U tom kontekstu, pozdravljamo odluku Vlade koja je nedavno dala saglasnost Nacionalnoj turističkoj organizaciji da 510.000 eura sa podračuna usmjeri za podsticajne mjere koje imaju za cilj rast turističkog prometa sa emitivnih tržišta organizovanim avio-prevozom. Smatram da je to put kojim treba da nastave sve zainteresovane strane, a posebno djelatnici u sferi turizma. Da bismo zaradili, moramo prvo da uložimo. Uz to, raduje me što se u javnom diskursu sve češće pominje ideja koju zagovaramo, a odnosi se na uvođenje linija od javnog značaja (Public Service Obligation). Ovaj model podrazumijeva raspisivanje tendera kojim traži otvaranje ruta koje su od javnog interesa i koje treba da funkcionišu u tačno određeno m vremenskom periodu za precizno definisanu naknadu, a avio-prevoznik koji
pobijedi na tenderu dužan je da saobraća po svim uslovima tendera nezavisno od toga koliko je karata prodao, kakvo je interesovanje i sl. Na taj način se eliminiše česta i poslovno opravdana logika avio -prevoznika da je Crna Gora malo tržište i da im se ne isplati da održavaju sezonske ili posebno cjelogodišnje linije. Djeluje kao jednostavan mehanizam, ali nije. Ipak, sigurni smo da će resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u koordinaciji sa Agencijom za civilno vazduhoplovstvo, Nacionalnom turističkom organizacijom i Privrednom komorom preduzeti sve neophodne korake da ovaj model što ranije zaživi i u Crnoj Gori. POBJEDA: Kako ocjenjujete saradnju sa niskotarifnim kompanijama, s obzirom na to da su prošle godine tokom zimske sezone pojedine niskotarfine kompanije prekinule letove ka Crnoj Gori. Da li ih može biti više i da li se
letovi niskotarifnih kompanija mogu očekivati tokom čitave godine?
MARAŠ: Aerodromi Crne Gore imaju sadržajnu saradnju sa svim partnerima, sa fokusom na avio-kompanije. Bez obzira na to što je interesovanje turista, a samim tim i avio-kompanija za Crnu Goru tokom zime drastično manje u odnosu na ljeto pa samim tim je realno da imamo i značajno manje avio-linija, ACG će nastojati da naredne mjesece iskoriste da pokušaju da ohrabre avio-kompanije da nastave da saobraćaju ka našoj državi. Ipak, izglednije je da konkretne rezultate nove uprave, kako sam ranije napomenula, vidimo tokom 2025. godine. Aktuelna sezona se koristi za pripremu naredne, a kao što vam je poznato novi saziv Odbora direktora i novi izvršni direktor imenovani su početkom tekuće ljetnje sezone.
PO B JEDA: Kako ocjenjujete stanje na crnogorskim aerodromima što se tiče infrastrukture? Da li se i kada može očekivati modernizacija crnogorskih aerodroma?
MARAŠ: Cr nog orskoj javnosti je jasno da je modernizacija Aerodroma Crne Gore praktično „zamrznuta“ od prvog pomena koncesije prije šest ili sedam godina. U međuvremenu, broj putnika raste. Recimo, terminal Aerodroma Podgorica je projektovan da u jednom trenutku maksimalno opsluži 300 putnika u odlasku i još 300 u dolasku. Na terenu, u realnosti, u našem terminalu u jednom istom trenutku boravi i preko 1.200 putnika – duplo više u odnosu na prostor koji imamo. I zbog toga smatram da zaposlenima treba čestitati kada vidimo pun terminal jer kolege pružaju više od maksimuma, posebno tokom ljetnje sezone. Upravo zbog toga, ne možemo više nepomično čekati odluku o koncesiji, već kao Odbor direktora do konkretne investicije, razmatramo način da kao prelazno rješenje, u kratkom roku, obezbijedimo proširenje postojećih prostornih kapaciteta Aerodroma Podgorica. Vjerujemo da će i minimum dodatnog prostora u odlascima i dolascima omogućiti lagodnije putničko iskustvo. U isto vrijeme, u cilju smanjenja
UNKCG traži od Odbora za ekonomiju da amandmanski djeluje
Od januara do maja 2024. godine ostvareni bruto poslovni prihodi (bez knjižnih odobrenja po osnovu podsticajne šeme) iznose 14,3 miliona eura, što je 18 odsto više u poređenju sa 2023. godinom. S obzirom na ljetnju sezonu, u junu je nastavljen trend rasta broja opsluženih putnika, pa projektovani neto profit samo za taj mjesec iznosi preko dva miliona eura. To će biti bolji rezultat i od plana, a posljerdica je, između ostalog, dobre pripreme za sezonu i otvaranja novih linija
gužvi, razmatramo model reorganizacije tivatskog aerodroma tako da se jedan terminal koristi za odlaske, a drugi za dolaske.
POBJEDA: Kakav je Vaš stav po pitanju davanja aerodroma pod koncesiju? Da li ste Vi zagovornik da država i dalje upravlja aerodromima ili da to radi koncesionar?
MARAŠ: Odbor direktora Aerodroma Crne Gore informiše Vladu i resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva o realnom stanju u kompaniji, njenim kvalitetima, ali i nedostacima. U svakom slučaju i nezavisno od toga da li će kompanija ostati u državnom vlasništvu, da li će doći koncesionar ili ćemo vidjeti privatno - javno partnerstvo, smatram da u fokusu odluke na prvom mjestu treba da bude status zaposlenih Aerodroma Crne Gore. Ljudski resursi Aerodroma Crne Gore su od najvećeg značaja jer se sve naše kolege bave specifičnom djelatnošću što treba posebno uvažiti. O modelu daljeg razvoja će odlučiti Vlada, jer je država Crna Gora vlasnik kompanije, tako da je u ovom momentu nezahvalno iznositi lične stavove povodom koncesije. Najbitnije je da se odluka donese što prije. S.POPOVIĆ
PODGORICA – Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG) uputilo je skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet primjedbe na Prijedlog zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, tražeći od njih da amandmanski djeluju na tekst zakona koji je, kako smatraju, diskriminatoran i služi održavanju monopoloskog položaja Jugopetrola.
-Ukazujemo da tr enutni prijedlog zakona nepovoljno utiče na ukupan poslovni ambijent, stvara atmosferu nejednakih uslova na tržištu za subjekte i degradira domaće privrednike uz narušavanje održivosti i stabilnosti poslovanja njihovih biznisa, pogotovo nedovoljno razvijenih domaćih kompanija – smatraju u UNKCG. U dopisu u koji je Pobjeda imala uvid, iz UNKCG navode da će na taj način većinu aktivnosti sprovoditi samo jedna kompanija, dodajući da će se zbog takvog monopolskog djelovanja „institucionalno odrediti“.
-Smatramo da će usvajanje ovakvog prijedloga uticati na održanje monopolskog položaja i interesa samo jedne kompanije – Jugopetrola, koja će dobiti puni kapacitet monopolističkog ponašanja, a država Crna Gora, sa energetskog aspekta, će sebe učiniti dodatno zavisnom od pomenutog subjekta, a paralelno će direktno uticati na standard građana i dodatno oslabiti konkurentnost tržišta, a daljom primjenom dovesti u pitanje opstanak malih maloprodajnih učesnika na tržištu – upozoravaju iz UNKCG. Saglasni su, kako navode, sa usvajanjem zakona kako bi se ispunile obaveze prema EU i Energetskoj zajednici, ali ukazuju da su njihovi komentari tokom javne rasprave dati radi omogućavanja jednakih šansi svima na tržištu samo djelimično usvojeni.
Značajne PrOmjene -Usvojeni Prijedlog zakona je od inicijalnog nacrta i otvaranja javne rasprave od 18. jula 2022. godine pretrpio više suštinskih i fundamentalnih izmjena, čime je početni nacrt u bitnom izmijenjen. Od početnog modela, koji se zasnivao na tome da sve strateške rezerve formiraju privrednici koji se bave uvozom i distribucijom, i to jednu trećinu u fizičkom obliku, došlo se do prijedloga zakona kojim se Uprava za ugljovodonike obavezuje da formira jednu polovinu rezervi, dok će privred-
Jugopetrol će dobiti pun kapacitet monopola, dok će Crna Gora sebe učiniti dodatno zavisnom od ove kompanije sa energetskog aspekta, što će uticati na standard građana i oslabiti konkurentnost tržišta, poručeno je iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore
nici biti u obavezi formirati drugu polovinu, na način koji sami izaberu, ili putem „tiketa“ ili u fizičkom obliku – navodi se u dopisu Odboru. Ukazuju da član 11. sadrži jasnu diskriminaciju „manjih“ učesnika u odnosu na „velike“ tj. stvara diskriminaciju učesnika koji uvoze do 15.000 tona naftnih derivata i onih koji uvoze više od te količine. Navode da su u više navrata tražili da se taj član izmijeni kako bi se uspostavio ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu, ali da Direktorat za naftu i gas, kao predlagač, to nije uvažio. -Tako privrednici koji prelaze prag od 15.000 tona uvoza naftnih derivata imaju priliku da za iznos predviđene naknade rezervišu „tikete“ i na taj način ispune svoju obavezu formiranja rezervi i ostvare dodatne koristi od primjene takvog zakona, iako je deklarativno Prijedlog zakona profitabilno neutralan. Ovakvim postupanjem će se dodatno osnažiti strane naftne kompanije i „veliki“ uvoznici sa preko 15.000 tona, čime se ostatak privrednika stavlja u neravnopravan položaj – navode u dopisu.
PrIjedlOg
Promjena formulacije iz „dužan je da“ u „u mogućnosti je da“, kako sugerišu odboru, omogućila bi svim učesnicima, bez obzira na veličinu, da učestvuju i doprinesu transparentnosti i unapređenju aktivnosti koje se odnose na primjenu zakona.
Tako privrednici koji prelaze prag od 15.000 tona uvoza naftnih derivata imaju priliku da za iznos predviđene naknade rezervišu „tikete“ i na taj način ispune svoju obavezu formiranja rezervi i ostvare dodatne koristi od primjene takvog zakona, iako je deklarativno Prijedlog zakona profitabilno neutralan
-Izmjena ovog člana dodatno bi jačala konkurentnost po pitanju pronalaženja „tiketa“ i dobila bi se prava slika vrijednosti i troška takvog načina formiranja rezervi, a čime bi privrednicima koji uvoze manje od 15.000 tona bilo omogućeno da aktivno učestvuju i u dijelu implementacije takvog zakona, dok će uvoznici koji nemaju kapaciteta i mogućnosti za formiranje rezervi svoju obavezu prenijeti na Upravu, shodno predlogu zakona - predlažu iz UNKCG. Osim toga, kako navode, to što Jugopetrol sprovodi selektivnu prodaju sa terminala u Baru, tokom povećane potrebe za naftnim derivatima u turističkoj sezoni, govori da upravo ta kompanija stoju iza ovakvih zakonskih rješenja u kojima će samo oni i biti učesnici na javnim tenderima, „u formalnoj predstavi zadovoljavanja zakona, a sa jasnim i jedinim ishodom“.
Vladinim Prijedlogom zakona predviđeno je da se obavezne rezerve finansiraju kroz naknadu koja će biti sastavni dio prodajne cijene. Vlada će utvrđivati visinu naknade na prijedlog Ministarstva finansija, a dok to ne učini, Prijed-
logom je predviđeno da visina naknade bez PDV-a bude po tri centa po litru odnosno kilogramu naftnih derivata. Prijedlog zakona predviđa da Vlada formira Savjet za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima koje će biti zaduženo da Vladi predloži odluke o puštanju u promet obaveznih rezervi i sprovođenju mjera za rješavanje poremećaja u snabdijevanju. Iz Vlade je rečeno da će usvajanjem ovog zakona, propisi u ovoj oblasti biti usklađeni sa evropskom regulativom, kojim će se stvoriti uslovi za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata, čime će se povećati sigurnost snabdijevanja i brzog djelovanja u slučaju poremećaja na tržištu. Time će, kako navode, biti povećana i kontrola kretanja naftnih derivata, ojačan sistem kontrole nad ovim tržištem, a pojačanim izvještavanjem biće unaprijeđeno i praćenje protoka naftnih derivata, a time i naplata prihoda za državni budžet. Iz Vlade ocjenjuju da će to doprinijeti da Crna Gora bude atraktivna i za potrebe regionalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata. m. leKOVIĆ
Četiri narodna heroja i više istaknutih revolucionara prva slova učili u Brčelima, crmničkom mjestu gdje objekat upisan na SPC bez pravnog osnova i pretvoren u – manastirski konak
PODGORICA - Četiri narodna heroja i više istaknutih revolucionara i nosilaca partizanske spomeniceuključujući i Mila Boškovića, komunistu, bolonjskog diplomca i doktora medicine, kojeg je 1944. godine lično ubio upravnik logora Jasenovac i ratni zločinac Dinko Šakić - prva su slova učili u Brčelima u Crmnici.
Tradiciju školstva koja je u tom mjestu utemeljena još u Njegoševo vrijeme, odvijala se za vrijeme Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, tokom i nakon Prvog svjetskog rata, da bi bila nastavljena u objektu sagrađenom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, 1928. godine, koji je kao vaspitno-obrazovna svjetovna ustanova radio do zemljotresa 1979. godine. Škola je nakon 1945. godine nosila ime Jovana Tomaševića iz Gornjih Brčela - crnogorskog borca u Prvom svjetskom ratu, pravnika i poslijeratnog aktiviste i prvog predsjednika Pokrajinskog komiteta Komunističke partije Jugoslavije za Crnu Goru, osnovanog u aprilu 1920. godine. Objekat škole je pod sumnjivim okolnostima, bez validnog pravnog osnova i uz negodovanje mještana, najprije iz školske ustanove transformisan u „stambenu zgradu“ u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske, koja ga ovih dana i definitivno pretvara u manastirski konak. Dozidan i podignut van ranijih gabarita kakve je školski objekat imao do požara u decembru 2023. godine... Ni manjeg prosvjetnog centra, ni više zaboravljenih heroja i revolucionara. Zaboravljeni su, a sa lica zemlje izbrisan i posljednji trag svjetovnog školstva u tom dijelu Crne Gore. Sa njime zaboravu je pre-
puštena i sudbina narodnog heroja Mila Boškovića koja slikovito ukazuje na koji način su zločin, zaborav, nemar države i istorijski revizionizam na istom zadatku.
IstorIjsko suđenje u Zagrebu
Tokom procesa protiv posljednjeg komandatna logora u Jasenovcu Dinka Šakića pred Okružnim sudom u Zagrebu 1999. godine, preživjeli
jevrejski logoraš Jakov Finci posvjedočio je da su tokom jeseni 1944. ustaše samo za deset dana pogubile 3.000 ljudi koje su drugi zatvorenici morali da sahrane.
Na suđenju koje je pratilo više od 70 novinara, Finci je ispričao da je Šakić, u septembru 1944. godine, lično, iz pištolja, ubio Mila Boškovića, koji je tražio da vješanje ne bude kazna za pokušaj bjekstva iz logora.
„Bošković je rekao: ‘Ja sam Crnogorac. Za mene, vješanje je nečasno. Strijeljajte me“. Šakić je ironično odgovorio: ,,Dobro ste se držali tokom saslušanja (za pokušaj bjekstva). Zaslužio si strijeljanje. Okreni se“, opisao je Finci, prema pisanju mreže Balkan insajt, trenutke prije nego što je Šakić ubio Boškovića.
Prema drugim izvorima, Bošković je nakon toga odbio cr-
ni povez preko očiju, nije htio da se okrene, već da gleda u cijev pištolja... Šakić je Hrvatskoj izručen iz
Argentine na osnovu optužnice Državnog odvjetništva iz decembra 1998. godine koje mu je na teret stavilo zločine nad civilima u Jasenovcu, u vrijeme kada je on bio komandant logora, od aprila do novembra 1944. Optužen je i da je tokom istog perioda lično sprovodio egzekucije.
Sudija Dražen Tripalo osudio ga je na maksimalnih 20 godina zatvora, dok je presuda potvrđena na višoj instanci godinu kasnije. Šakić je umro u zatvoru Lepoglava 2008. godine.
Kada rezimiramo svodi se na sljedeće: jedni su nekada pucali u heroje i revolucionare, drugi uz ćutanje države zatiru njihove tragove sa pozicije ideoloških protivnika. Relativizacija i zaborav su, izgleda, najbolji recept u zemlji u kojoj pravne države nema, a državna svojina se krčmi uz prećutni blagoslov administracije. Da nije tako, škola u Brčelima bila bi državno vlasništvo, dostojna da bude i muzej sjećanja, makar zbog narodnih heroja koji su branili obraz zemlje od najvećeg savremenog zla – fašizma
Sahranjen je na groblju u Zagrebu u ustaškoj uniformi, u prisustvu oko 300 ljudi, a sprovod ustaškog zapovjednika Jasenovca obilježila je skandalozna propovijed katoličkog sveštenika Vjekoslava Lasića. Prema pisanju medija, on je tada rekao da je Šakić bio član ustaša koji su 1941. godine „obnovili hrvatsku državu“, zbog čega se „svaki pošteni Hrvat treba ponositi Šakićevim imenom“.
Time je predstavnik klera jedne hrišćanske organizacije relativizovao i žrtvu svih pobijenih, uključujući i Boškovića.
Ljekar u „gradu mrtvIh“ Škola „Jovan Tomašević“ na Brčelima u svojoj biblioteci, zavedenu pod zvaničnim školskim pečatom, imala je knjigu „Grad mrtvih, Jasenovac 1943. godine“, autora Milka Riffera, preživjelog hrvatskog logoraša. Knjiga koju je objavio
„Nakladni zavod Hrvatske“, Zagreb, 1946. godine, dospjela je među školske naslove kao poklon i doprinos uvećanju fonda biblioteke.
Autor u knjizi na strani 185. objašnjava da je nakon kapitulacije Italije, uslijedila, u razmacima tokom čitavog ljeta, izmjena logoraša onima iz Stare Gradiške.
– Iz Jasenovca odlazili su u Staru Gradišku svi Hrvati katolici i muslimani, osim nekoliko neophodno potrebnih za nesmetani rad jasenovačkih radionica. Među te neophodne spadao sam iz nepoznatog razloga i ja. U raznim skupinama otišli su Vlado, Omer, Vavruška i mnogi drugi, s kojima sam se u toku mjeseci sprijateljio. Iz Stare Gradiške dolazili su Srbi i Židovi. Od došljaka isticali su se značajem, inteligencijom i prisnošću Crnogorci Mitar i Mile. Mitar je bio arhitekt, pa su ga smjesta zaposlili u građevinskoj
Sudski postupak vođen u Hrvatskoj, i knjiga iz biblioteke škole „Jovan Tomašević“, potvrđuju da zločin u bivšoj Jugoslaviji nije nikada skrivan, iako su inicijatori Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, nedavno usvojene u crnogorskom parlamentu, kao ključni kvaziargument naveli da se o logoru smrti ništa nije znalo gotovo 80 godina
Tokom obnove konaka, kako to SPC prikazuje, Mitropolija se legitimiše kao vlasnik objekta nekadašnje osnovne škole u Brčelima. To potvrđuje izvod iz katastra, ali se u njemu ne vidi osnov po kojem je nekadašnji svjetovni objekat u državnom vlasništvu volšebno prešao u ruke crkve. Kao neformalni osnov (ne i pravni) se navodi momenat da je škola još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije sagrađe-
na na zemlji koja se vodila na manastirsku imovinu, a titular svojine nad zemljištem bio je Manastir Gornji Brčeli. Dakle, ne Mitropolija kako je to naknadnim intervencijama i mimo zvaničnog upravnog postupka sada zavedena kao vlasnik. Dijeli nekadašnja škola na taj način sudbinu mnogih objekata, uključujući i groblja, (kao dobra u opštoj upotrebi) koja su mimo pozitivno-pravnih propisa
ove zemlje marifetima u katastru upisana u vlasništvo SPC tokom minulih dvije i po decenije. Po sistemu: nekadašnje seoske crkve i groblja, upisana na ime sveca, zaštitnika plemena, čije je ime nosio manastir i bio pravno lice za sebe – osvanula su u novim papirima, katastru znanim prečicama, kao vlasništvo Mitropolije. Neosnovani upis bez upravnog postupka i konkretnog rješenja nadležnog organa problematizovao je dio
mještana Brčela, nevladina organizacija „Komunica NG“, i posebno advokat Zoran Jovanović kroz zvanične zahtjeve upućene Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa države, kao i resornim ministarstvima. Ni njihovi upiti i protesti, kao ni objave u medijima o problematičnoj gradnji i spornim okolnostima pod kojima je škola u Brčelima prevedena u vlasništvo crkve, nijesu bili dovoljni za reakciju institucija i organa zaduženih za zaštitu imovine.
Osnovnu školu u Brčelima svojevremeno je pohađao i brat Mila Boškovića, Đuro Bošković, nosilac partizanske spomenice, sahranjen u Aleji heroja u Beogradu, čiji su podvizi zajedno sa Drugom dalmatinskom brigadom na Sutjesci ovjekovječeni i u kinematografiji.
Jedan od đaka brčelske škole bio je narodni heroj Vladimir Rolović, jugoslovenski ambasador u Švedskoj kojeg je 1971. godine
grupi. Mile je bio liječnik, bolonjski đak, odvažan i karakteran. Njega smo odmah preko Marina progurali za grupnika logorske bolnice. Na tom položaju Mile je neizmjerno mnogo učinio. Uspio je da organizira dovoz lijekova i hrane iz ustaške bolnice. Zauzimao se za bijedne i bolesne, primao ih u bolnicu i podvrgavao ih ozbiljnom liječenju...“ (M. Riffer)
Mile iz knjige je hrvatska varijanta izgovora imena Mila (Boškovića), o kojem je svjedok Finci u Okružnom sudu u Zagrebu govorio s divljenjem na suđenju Šakiću.
Sudski postupak vođen u Hrvatskoj, i knjiga iz biblioteke škole „Jovan Tomašević“, potvrđuju da zločin u bivšoj Jugoslaviji nije nikada skrivan, iako su inicijatori Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, nedavno usvojene u crnogorskom parlamentu, kao ključni kvaziargument naveli da se o logoru smrti ništa nije znalo gotovo 80 godina.
Oganj i „rekOnstrukcija“
Biblioteka škole i brojni legati izgorjeli su u decembru u privremenom objektu konaka, ako prethodno nijesu zbog drugih namjena završili kao „izlučena arhivska građa“. Primjerak Rifferove knjige sačuvan je pukom srećom, jer je nakon zemljotresa 1979. godine i spašavanja stvari iz školskog objekta, sklonjena kod jedne porodice u selu. Tu je i ostala, budući da škola više nije nastavila da radi. Objekat je korišćen neko vrijeme i za studente botanike, a bilo je raznih ideja na koji način bi se mogla valorizova-
Stručna javnost stala u odbranu ministarke prosvjete Anđele Jakšić-Stojanović, traže od Vlade da obustavi naum da je smijeni u sklopu najavljene rekonstrukcije
ubio član proustaške emigracije Miro Barešić I Niko Rolović, takođe narodni heroj, učio je prva slova u školi u Brčelima. Poginuo je na početku Drugog svjetskog rata u obračunu sa kolaboracionistima fašista u Crmnici. Jednako kao i Vladimir Popović Španac učesnik Španskog građanskog rata, potom NOB-a, a u poslijeratnom periodu bio je ambasador SFRJ u više mandata.
ti u društveno-kulturne svrhe i na dobro Crmničanima. Navodno je, za vrijeme dok je ministar prosvjete bio Slavoljub Stijepović, prepuštena crkvi... Taj podatak do sada nijesmo mogli potvrditi kod aktuelnog Ministarstva prosvjete koje se oglasilo nenadležnim za objekte neaktivnih vaspitno-obrazovnih objekata, pa i brčeoske. Proteklih deceniju i po koristila ga je crkva u gabaritima kakvi su postojali nakon obnove 1979. godine. Sve do iznenadnog požara u decembru 2023. Odmah je SPC krenula sa obnovom, uslijedili su apeli za prikupljanje sredstava, a školu iz tih krugova niko nije pominjao, kao da nije ni postojala... U januaru ove godine, iguman Nikon Kokotović podnio je prijavu Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u kojoj je navedeno da se planira renoviranje objekta i vraćanje u stanje kakvo je bio prije požara. Umjesto toga, krenulo se sa nadgradnjom, a do danas državni resor nije ponudio odgovor da li je iko, i zašto nije, kontrolisao gradnju mimo propisa. Manastirski konak se dovršava, a sa njim trajno brišu tragovi Jovana Tomaševića, ali i Mila Boškovića i drugih. Dodatnu težinu ima činjenica da to čini hrišćanska vjerska organizacija koja otvoreno zastupa istorijski revizionizam, sataniše partizanski pokret, a uporedo veliča i pokušava predstaviti kao antifašiste one koji su bili otvoreni kolaboracionisti fašista i nacista u Drugom svjetskom ratu. Kada rezimiramo svodi se na sljedeće: jedni su nekada pucali u heroje i revolucionare, drugi uz ćutanje države zatiru njihove tragove sa pozicije ideoloških protivnika. Relativizacija i zaborav su, izgleda, najbolji recept u zemlji u kojoj pravne države nema, a državna svojina se krčmi uz prećutni blagoslov administracije. Da nije tako, škola u Brčelima bila bi državno vlasništvo, dostojna da bude i muzej sjećanja, makar zbog narodnih heroja koji su branili obraz zemlje od najvećeg savremenog zla – fašizma. igor PeriĆ
PODGORICA – Prosvjetna zajednica Crne Gore pokrenula je peticiju kojom traže da se ne smjenjuje ministarka prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović, što je najavljeno da će se učiniti u sklopu rekonstrukcije Vlade. Profesor Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ iz
Podgorice Mato Kankaraš predložio je da prosvjetari organizuju protest.
Peticiju je potpisalo blizu 600 ljudi, a potrebno je da se sakupi 6.000 potpisa da bi je Skupština razmatrala.
- Prvi put nakon mnogo godina na čelu ovog resora je ministarka koja je zajedno sa svojim timom pokazala profesionalnost, znanje, volju, entuzijazma, snagu i odlučnost. Za kratko vrijeme tim je uradio veoma mnogo – navodi se, između ostalog, u peticiji. Stigla je podrška i civilnog sektora, Centra za građansko obrazovanje i Akcije za ljudska prava. Kažu da se oštro protive odluci da resor prosvjete, nauke i obrazovanja pripadne Novoj srpskoj demokratiji (NSD), uzimajući u obzir da se radi o stranci koja njeguje retrogradnu politiku, nacionalističku i revizionističku ideologiju.
POlitički Plijen
Profesor Kankaraš kaže Pobjedi da smo svjedoci ,,po ne zna se koji put da se Ministarstvo prosvjete doživljava kao politički plijen umjesto tijelo koje služi da dugoročno planiranje razvoja prosvjete i njegu nadolazećih generacija“. Iako je, kako dodaje, veoma kritičan prema pojedinim odlukama tekuće postave Ministarstva, smatra da je najavljena promjena katastrofalno tempirana i da će zbog toga dovesti do konfuzije i dezorijentacije.
- Jedini operativni cilj koji može postići jeste da određeni politički subjekti, koji su svoje pipke već puštili po dubini, utole glad za promocijom svojih reakcionarnih političkih agendi. Budući da sam revoltiran kao i većina prosvjetnih radnica Crne Gore zbog takvog tretmana, svoj sam stavda ovim povodom treba javno istupiti, saopštio putem Fejsbuk grupe u koju su uključeni prosvjetni radnici Crna Gore – rekao je Kankaraš.
Upitan je li dobio podršku od kolega i koleginica i kakva su očekivanja, odgovora da trenutno nema neki mehanizam da ispita stepen podrške koji je dobio, ali se može reći da je dobro propraćena.
- Tajming je problematičan jer je ljeto i većine kolega je već pošla na zaslužene odmore. Ono na čiju podršku najviše računam jeste od strane Prosvjetne zajednice CG. kao i nadležnih sindikata poput Sindikata prosvjete CG i posebno Sindikata Gimnazije ,,Slobodan Škerović“ – kaže on. Pojašnjavajući na koji način smatra da treba da se organizuje protest, profesor kaže da treba da bude sličan kao prošlogodišnji protest đe su prosvjetni radnici saopštili, istupili da reaguju na prepisivački skandal tokom maturskih ispita.
- U ovom slučaju se brani princip nepovredivosti prosvjete koji je predugo ukaljan radom resornih ministarstava zadnjih 20 i kusur godina. S tim što jasno treba saopštiti poruku da mi ne branimo nečiji položaj, već prosvjetu kao
javno dobro. Nadam se da ćemo skupiti skoposti da osvijetlimo obraz prosvjete i rezolutno saopštiti naše gnušanje ovom ustaljenom praksom koja je imuna na političke promjene – rekao je on.
Pojedini profesori na Fejsbuk stranici Prosvjetne zajednice koja okuplja zaposlene iz ove oblasti pišu da neće da potpišu peticiju za ostanak ministarke, jer su svi u momentu kada je izabrana znali da je to politička odluka i da će trajati pola godine.
građanski PrinciPi
CGO i HRA su saopštile da Jakšić-Stojanović ne treba da bude smijenjena, jer je privržena principima i vrijednostima građanskog društva, što bi morao biti uslov učešća u vlasti bilo koga, a pogotovo ministra ili ministarke prosvjete. - Od Ministarstva prosvjete neposredno zavisi da li će Crna Gora biti suverena i građanska ili neće, da li će buduće generacije biti osposobljene da poštuju i prihvataju raznovrsnost našeg i svjetskog stanovništva, da li će ili neće biti spre-
Kankaraš očekuje da Spajić preinači odluku, zarad opšteg interesa
Profesor Kankaraš, osvrćući se na činjenicu da je Ministarstvo pokrenulo izmjenu svih zakona i posao ne bi mogao da se završi do dolaska novog ministra, kaže da je ovo samo jedan od niza pokazatelja neodgovornosti ove odluke.
- Premijer Spajić, koji ovih dana prolazi kroz tešku porodičnu situaciju, nepromišljeno je ponudio Ministarstvo prosvjete kao kompenzaciju podrške Demokratskom frontu što se nadam da će uvidjeti i preinačiti radi opšteg interesa. Kako ovo ministarstvo treba da pripadne Novoj srpskoj demokratiji, koja je uspješno nadogradila DPS-ovu političku tradiciju partijskog zapošljavanja i angažovanja
sumnjivih kadrova, što je najbolje ilustrovano u Budvi, te čiji je čelnik Andrija Mandić predśednik crnogorske skupštine, koja se pretvorila u cirkus, onda mislim da je van svake sumnje njihova nesposobnost vođenja ovog resora. Samo je pitanje koliko će puta probiti dno u pruženoj prilici – kaže Kankaraš.
mne da poštuju ljudska prava svakog ljudskog bića i u skladu s tim unapređuju demokratiju u Crnoj Gori – navode oni. Smatraju da k ontinuir ane političke smjene i procesi ne smiju uticati na rad institucija obrazovanja, a naročito se to odnosi na situaciju kada na poziciji ministarke prosvjete imamo osobu koja je prepoznatim zalaganjem i ishodima koji ukazuju da tu funkciju nije preuzela zbog pozicije moći, već zbog želje da istinski doprinese unapređenju obrazovnog procesa u državi. Ističu da je ministarka uspjela da se pozicionira kao neko ko je svjestan u šta se upušta, i ne libi se da preuzme odgovornost za prethodno prilično urušenu instituciju. - U tome ona ima priličnu podršku Prosvjetne zajednice, ali i zainteresovanih aktera iz društvene i političke sfere, što bi i premijer Milojko Spajić morao ozbiljno uzeti u obzir prilikom najavljene rekonstrukcije jer bi sve suprotno ukazalo da su mu partijske trgovine ispred javnog interesa. CGO i HRA smatraju da Jakšić-Stojanović u svom radu drži do očuvanja i unapređenja principa i vrijednosti građansko društva što bi moralo biti temelj daljeg oporavka i razvoja obrazovnog sistema, posebno u jednom društvu naglašenih politički obojenih revizionističkih talasa i prijetnje da radikalne politike postanu integralni dio obrazovanja – naveli su oni. U kratkom periodu, od izbora 2020. godine do danas, Ministarstvom su rukovodili Vesna Bratić i Miomir Vojinović, pa je na tu poziciju došla aktuelna ministarka Anđela Jakšić-Stojanović. Mandat ministru traje četiri godine. n. đurđeVac
Vijeće Vrhovnog suda donijelo odluku na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva Katniću i Lazoviću
produžen pritvor do 14. oktobra
PODGORICA - Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore, odlučujući o prijedlogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore 9. jula, donijelo je rješenje da se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću produži pritvor za još tri mjeseca - odnosno do 14. oktobra.
- Vijeće Vrhovnog suda u sastavu sutkinja Vesna Vučković kao predsjednica vijeća i sutkinje Marijana Pavićević i Ana Vuković kao članica vijeća, produžilo je pritvor okrivljenom Z. L. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne or-
ganizacije iz člana 401a, stav 1 u vezi sa stavom 6 Krivičnog zakonika Crne Gore, a M. K. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije iz člana 401a, stav 2 u vezi sa st. 1 i 6 Krivičnog zakonika Crne Gore - navodi se u saopštenju Vrhovnog suda. Podsjećamo, Lazoviću i Katniću pritvor je određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici 16. aprila 2024. godine, a produžen rješenjem vijeća tog suda 13. maja 2024. godine, tako da po rješenju Vrhovnog suda Crne Gore pritvor može trajati do 14. oktobra 2024. godine. A. R.
Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda
Ostojić proglašen krivim za izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje
PODGORICA - Apelacioni sud Crne Gore odbio je kao neosnovane žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branioca optuženog Miloša Ostojića, te potvrdio presudu Višeg suda kojom je Ostojić proglašen krivim za izazivanje vjerske, nacionalne i rasne mržnje.
Podsjećamo, Ostojić je u dva navrata prošle godine objavama na društvenim mrežama javno podsticao na nasilje i mržnju prema grupi koja je određena na osnovu religije i nacionalne pripadnosti. - Time je postala pravnosnažna presuda kojom je optuženi
Miloš Ostojić oglašen krivim zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci koju će izdržavati u prostorijama u kojima stanuje - navodi se u saopštenju Apelacionog suda.
Dodaju da je protiv prvostepene presude žalbu izjavilo VDT u Podgorici sa prijedlogom da se predmet vrati prvostepenom sudu i branilac optuženog, koji je predložio da se preinači ili ukine.
Prema ocjeni Apelacionog suda žalbe su neosnovane.
U presudi se navodi da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku do izvjesnosti utvrdio sve činjenice potrebne za pravilnu ocjenu postojanja djela i krivice optuženog. - Navedeno je da po
U Višem sudu izrečena oslobađajuća presuda optuženima za pokušaj
Izricanju presude nije prisustvovao niko od optuženih, ali odluku Višeg suda nije došla da sasluša ni zastupnica optužnice, tužiteljka Jelena Protić
PODGORICA - Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni su optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, kada je, prema stavu Specijalnog tužilaštva, planirano krvoproliće i nasilan ulazak u Skupštinu Crne Gore.
ocjeni prvostepenog suda, što prihvata i drugostepeni sud, izražavanje optuženog koji je na javno dostupnim profilima društvenih mreža podsticao na mržnju prema pripadnicima islamske religije i prema narodu bošnjačke nacionalne pripadnosti neodređen broj lica, ne može biti zaštićeno pravom na slobodu izražavanja, jer samo pravo na slobodu izražavanja nije apsolutno pravo i podliježe ograničenjima iz člana 10 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 47 stav 2 Ustava Crne Gore, zaključuju u saopštenju. Ocijenjeno je da je miješanje države kroz izricanje krivične sankcije bilo predviđeno zakonom, preduzeto u cilju ostvarenja legitimnog cilja i neophodno u demokratskom društvu kako bi se spriječilo javno podsticanje drugih na mržnju neodređenog broja lica. A. R.
Odluku je donijelo tročlano sudsko vijeće predvođeno sudijom Zoranom Radovićem. Izricanju presude nije prisustvovao niko od optuženih, ali odluku Višeg suda nije došla da sasluša ni zastupnica optužnice, tužiteljka Jelena Protić. Prema navodima presude, u ponovljenom sudskom postupku nije dokazano da su Mandić, Knežević, Dikić, ruski državljani Eduard Šišmakov, Vladimir Popov koji su označeni za organizatore kriminalne organizacije, Predrag Bogićević , Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić, Dragan Maksić, Branka Milić, Mihajlo Čađenović i Kristina Hristić učinili krivična djela za koje ih tereti Specijalno tužilaštvo. - Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela, a koje činjenice su kao element bića krivičnog djela navedenim dispozitivom optužnice. Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju optužbe – pojasnio je sudija Radović. On je naveo da je put do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja u ovom slučaju olakšan rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupiti u ponovnom postupku. Po ocjeni ovog vijeća radi se o jednoj kvalitetnoj odluci. Radović je potom pobrojao činjenice koje su, kako je rekao, uticale na ovakvu odluku suda.
Krivicu optuženih razobličile su u sudu pregledane scene snimka Mirka Velimirovića, dok je fotografisao oružje u iznajmljenoj kući na Starom aerodromu.
- Radi se o oružju koje nikada nije ušlo u Crnu Goru, već o oružju uzetom na revers iz policije, smještenom u kuću policijskog službenika na Starom aerodromu. Mirko Velimirović ga je snimio 12. oktobra 2016. godine nakon ulaska u Crnu Goru i odlaska u kancelariju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića – navodi se u kratkom obrazloženju presude. Pregledom ovog snimka u ponovljenom postupku, kako je kazao sudija Radović, sud, tužioci, okrivljeni, njihova odbrana i javnost su mogli vidjeti groteskne scene kada Mirko Velimirović ulazi u tu prostoriju i pokušava da na jedan nespretan način snimi pozajmljeno oružje, a sve kako bi navodnim organizatorima lažno predstavio da je kupio i dopremio puške u Crnu Goru za potrebe obračuna.
- Sa strane su se mogli čuti glasovi pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja koji njemu, tako zbunjenom, sufliraju šta treba da radi - navedeno je u obrazloženju. Po nalaženju ovog suda, nije dokazano da je Mirko Velimirović od izvjesne osobe, Fadilja na Mokroj gori kupio oružje i da ga je po prethodnim instrukcijama Katnića rasklopio i bacio u jezero Gazivode.
- Velimirović nije znao opisati gdje se to jezero nalazi, niti je znao kako je tu radnju izvršio. Mokra gora je ogromna planina sa ogromnom površinom pa je za sud nevjerovatno da Velimirović tamo nalazi Fadilja bez nekog prethodnog dogovora sa nekim i bez telefonske komunikacije. To je kao da tražite iglu u plastu sijena - zaključio je sudija Radović. On je potom iskomentarisao iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića koji se tiče njegovog odlaska u Moskvu 27. septembra 2016. godine.
- Saša Sinđelić za taj odlazak u Moskvu daje detaljan opis sa nizom najsitnijih detalja koji su karakteristični za naučeni
iskaz pri čemu na pitanje odbrane nije znao opisati zgradu SDT-a u Podgorici – kazao je sudija Radović. On je naveo da se, shodno dopisu Ministarstva inostranih polova Ruske Federacije od 5. septembra 2018. godine u čiju autentičnost, kako kaže, nema sumnje, utvrđuje da je Sinđelić 27. septembra 2016. godine međunarodnim letom iz Beograda doletio na aerodrom Šeremetjevo kojom prilikom nije prešao državnu carinsku granicu Ruske Federacije – odnosno nije prošao ni pasošku ni carinsku kontrolu. Istog dana je, navodi sudija, iz tranzita odletio za Beograd.
- Na pitanje odbrane na jednom pretresu, Sinđelić je dozvolio mogućnost da je sjedio u prostoru koji odgovara tranzitu što je u potpunosti suprotno njegovom iskazu da je proveden kroz jedan hodnik zaobilaženjem pasoške kontrole – kazao je Radović. On navodi da ni oprema koja je trebalo da posluži, prema optužnici, za nasilni ulazak u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, a koju je Saša Sinđelić predao MUP-u Srbije 25. oktobra 2016. godine, nije prenešena u Crnu Goru. - Na snimku predaje opremu srpskoj policiji se čuje kako Sinđelić govori da je to oprema koju on inače prodaje po pijaci i nesporno je da se on time bavi. Dakle ni oprema ni oružje nijesu unijeti u Crnu Goru, a ono oružje koje je snimljeno u iznajmljenoj ku-
ći na Starom aerodromu poslužilo je da sudija za istragu po zahtjevu nadležnog specijalnog tužilaštva donese naredbu za sprovođenje mjera tajnog nadzora – ukazao je sudija Radović. Iz sprovedenih dokaza je, tvrdi, nadalje utvrđeno da su se pripadnici Specijalne jedinice, a koja je po optužnici trebalo da preuzme oružje u Crnoj Gori, puca na pripadnike crnogorske policije i uđe i zauzme zgradu Skupštinu Crne Gore i ostalih institucija, uhapsi predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, proglasi pobjedu opozicije, a u čemu bi aktiv-
Jovanović: Okončan sedmogodišnji
Advokat Miroje Jovanović juče je ispred zgrade Višeg suda kazao da je oslobađajućom presudom optuženima za pokušaj terorizma, a među kojima su i lideri nekadašnjeg političkog saveza
Demokratski front Andrija Mandić i Milan Knežević, okončan sedmogodišnji ,,sramotan proces“. On je ocijenio da je sudija Zoran Radović u ponovljenom postupku donio presudu na normalnom, potpuno racionalnom i pravnički
logičnom rezonu. - Konačno više niko ne vjeruje u psihodelične priče lažnog svjedoka-saradnika, osuđenog ubice Sinđelića, niti u one konstrukte nepismene, nerazumljive Mirka Velimirovića - kazao je Jovanović novinarima. Pošto se, kako je rekao, optužnica zasniva na takvim svjedocima i na policijskom oružju, ,,onda ovako i prođe“. - Mi smo naravno zadovoljni. Ako se tužilaštvo bude žalilo, jedino što možemo
nu ulogu imali optuženi Mandić i Knežević, dan prije i na dan parlamentarnih izbora nalazili u reonu Zlatibora i Čajetine i nije dokazano da je radnja izvršenja pokušaja terorizma na teritoriji Crne Gore otpočela.
- Da bi se radilo o pokušaju krivičnog djela, a postoji svršeni i nesvršeni pokušaj, radnja izvršenja treba da otpočne, a da posljedica izostane nakon preduzimanja radnji izvršenja. Sve ove radnje, koje su navedene u optužnici, pripremne su i nije dokazano da je započela radnja izvršenja, jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je
unijeto u Crnu Goru su dva telefona ,,lenovo“ – saopštio je Radović.
On je naveo da u ponovljenom postupku apsolutno nije dokazano da je Vladimir Popov zajedno sa Šišmakovim organizovao kriminalnu organizaciju.
- Osim toga, Popov se pojavljuje na nekoliko fotografija koje su pred sudom provedene kao dokaz, stojeći uvijek sa strane kao neka vrsta obezbjeđenja – kazao je Radović. Pojašnjavajući zašto je Dikić oslobođen od optužbi tužilaštva koje je tvrdilo da je bivši komandant srpske Žandarmerije imao zadatak da
sedmogodišnji sramotan proces
da im obećamo jeste da ćemo napisati duplo, znači što oni napišu u žalbi, mi ćemo napisati duplo duže odgovore - naveo je Jovanović.
Advokat Dražen Medojević kazao je da je jedini mogući epilog postupka da se donese oslobađajuća presuda.
- To sam stalno ponavljao, i u završnim riječima posljednji put, da je rješenje Apelacionog suda toliko bilo precizno da nije ostavljena mogućnost da se donese bilo kakva druga odluka, osim
postupa po nalogu organizatora, sud je naveo da SDT nije pružilo nijedan dokaz da je ovaj optuženi imao bilo kakav kontakt sa organizatorima. Sudija Radović je podsjetio da se Dikić optužnicom tereti da je imao zadatak da vrši provjere lica koja treba da budu vrbovana za članstvo u toj kriminalnoj organizaciji, da dođe u Crnu Goru na dan parlamentarnih izbora i na protesnom skupu organizovanom od strane Demokratskog fronta drži na okupu druge pripadnike kriminalne organizacije, organizuje njihove kretanje, upravlja pripadnicima u sukobu sa pripadnicima Uprave policije radi nasilnog ulaska sa političarima Demokratskog fronta u Skupštinu Crne Gore. Međutim, sa druge strane , iz iskaza Sinđelića i Velimirovića sud je utvrdio da Dikić nije znao ni za kakvo oružje, niti je imao komunikaciju sa bilo kojim pripadnikom ove kriminalne organizacije, a kako je to predstavljeno optužnicom. Takođe, sud je ocijenio da nema mjesta optužbi tužilaštva u odnosu na emotivnu partnerku Dikića, Kristinu Hristić koja je sa njim došla zajedno u Crnu Goru.
To što je preko njenog telefona ostvarena komunikacija sa Sinđelićem i Velimirovićem po ocjeni suda ne znači da je kao pripadnik kriminalne organizacije ugovarala sastanke između ostalih članova.
- Da bi neko preduzeo ove radnje, on mora imati svijest i volju za to. Očigledno je iz njene odbrane i Dikića, da ona apsolutno nije znala i jednostavno mu je dala telefon na korištenje. Ovim se iscrpljuje cijela njena uloga u ovom slučaju –kazao je sudija Radović.
Da su Maksić, Đorđević i Dušić zajedno sa Brankom Milić imali zadatak da izazivaju nerede i sukobe, napadaju policiju, nezakonito i nasilno uđu u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, zbog čega su vozom iz Srbije došli u Crnu Goru, za sud je prosto nevjerovatno.
- Ovo vijeće, kao i svi oni koji su prisustvovali suđenjima vidjeli su da se radi o ljudima u poodmaklim godinama. Po nalaženju ovog vijeća jedino
Oslobađajuću presudu optuženima za pokušaj terorizma prokomentarisali su i brojni predstavnici političkih stranaka u Crnoj Gori. Iz Demokratske partije socijalista cijene da je presuda Višeg suda u Podgorici sramna i predstavlja još jedan dokaz da je pravosuđe kompromitovano i instrumentalizovano u svrhu ostvarenja političkih ciljeva aktuelne parlamentarne većine i njihovih nalogodavaca.
Oni smatraju da je osim tužilaštva i sudstvo u Crnoj Gori izgubilo obrise samostalnosti, te da predstavlja produženu ruku vlasti i da
ono što je izvjesno jeste da su oni na dan parlamentarnih izbora došli vozom iz Srbije u Podgoricu, gdje im je Velimirović oko 15 časova dao 250 eura za prenoćište i hranu i da se vrate nazad u Beograd. I sam Mirko Velimirović je kazao da oni nijesu znali za oružje i planirane sukobe i slično što im se stavlja na teret – kazao je sudija Radović. Sud nije prihvatio ni optužbe Specijalnog tužilaštva da je Mihajlo Čađenović postupao po nalozima organizatora zato što je prenosio poruke između pripadnika organizacije i službenim vozilom prevozio druge pripadnike kriminalne organizacije koji su se sastajali u inostranstvu, odnosno Beogradu.
Sud je ukazao da je Čađenović vozač Nove srpske demokratije, a to što je po nalogu pretpostavljenih jedno lice prevezao do Beograd da se sastane sa Slavkom Nikićem, znači samo da je radio svoj posao vozača.
- Ono što je dokazano, tokom suđenja, jeste da je Čađenović postupao kao i svaki vozač tako što je imao obavezu da preveze neko lice od tačke
A do tačke B – kazao je sudija Radović.
Kada su u pitanju Andrija Mandić i Milan Knežević, kako je sudija Radović naveo, oni su u februaru 2016. godine zvanično posjetili Rusku
se odluke ne donose u sudnici, već u krugovima centara političke moći izvan zemlje.
Upozorili su da se Crna Gora nalazi u opasnom stanju koje vodi ka potpunoj anarhiji.
Sa druge strane, predsjednik Radničke partije Maksim Vučinić je naveo da ova odluka suda daje nadu da će pravosuđe u Crnoj Gori konačno postati profesionalno, bez političkih uticaja ili pritiska neformalnih centara moći.
Predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić pozdravio je presudu i saopštio da idejni tvorac
Federaciju što nije skrivano i svako je znao za tu njihovu posjetu.
- Nema nijednog dokaza da su Mandić i Knežević u Moskvi imali komunikaciju sa Šišmakovim koji je, prema navodima optužnice, organizator kriminalne organizacije - navodi sudija. Tvrdi i da ,,govori koje su oni održali 14. oktobra, dva dana uoči parlamentarnih izbora 2016, kada se saslušaju, cjelovito ne odudaraju sličnim govorima drugih političara sa ovih prostora“.
- Naslušali smo se takvih govora i prije i poslije njihovog izlaganja pa i sa oštrijom konotacijom, ali se iz njihovih govora ne može zaključiti da su pozivali na demonstracije i okupljanje ispred Skupštine niti je to bilo planirano, a što proističe iz iskaza saslušanih svjedoka - Predraga Bulatovića, Nebojše Medojevića, Slavena Radunovića, Milutina Đukanovića, Gorana Danilovića – kazao je sudija Radović.
On je zaključio da se radilo o motivacionim političkim govorima koji su imali za cilj da izvedu na izbore veći broj pristalica Demokratskog fronta. Prva presuda kojom je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša optužene u ovom predmetu osudila na ukupno 70 godina zatvora, donijeta je u maju 2019. godine, ali je Ape-
izmontiranog procesa i njegovi organizatori i izvršitelji budu adekvatno procesuirani i kažnjeni. Oslobađajuću presudu pozdravio je i predsjednik
Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković navodeći da su Mandić i Knežević apsolutni pobjednici u borbi protiv nekadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Poslanik SNP-a Bogdan Božović kazao je da je oslobađajuća presuda za jedan od najbesmislenijih procesa u Crnoj Gori još jedan dokaz nekadašnjih zarobljenih institucija sistema bivšeg režima.
lacioni sud 5. februaru 2021. ukinuo i postupak vratio na ponovno suđenje. Prvostepenom presudom Mandić i Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora, a Čađenović na godinu i šest mjeseci.
Najveća kazna tada je izrečena ruskim državljanima Eduardu Šišmakovu i Vladimiru Popovu, koji su za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju prvostepeno osuđeni na 15, odnosno 12 godina zatvora. Bratislav Dikić tada je osuđen za krivična djela terorizam u pokušaju, putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, na osam godina, a Nemanja Ristić i Predrag Bogićević za ista krivična djela na po sedam godina.
Branki Milić izrečena je kazna od tri godine, Draganu Maksiću od godinu i devet mjeseci, Srboljubu Đorđeviću i Milanu Dušiću od po godinu i šest mjeseci, dok je Kristina Hristić osuđena na uslovnu kaznu od godinu. Apelacioni sud je prvostepenu presudu ukinuo jer su, kako je saopšteno iz tog suda, u postupku njenog donošenja i u samoj presudi počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka.
Novi postupak u Višem sudu u Podgorici započet je u junu prošle godine.
Bojana ROBOVIĆ
ove današnje. Predsjednik vijeća je, nakon izricanja presude, dao šire obrazloženje i upravo je potencirao one stvari koje su konstatovane i u ukidnom rješenju Apelacionog suda. Nijednom riječju, nijednim dokazom od samog starta nije u nekom razumnom razmišljanju moglo da se dovede u pitanje krivična odgovornost bilo kog okrivljenog. Bila je to jedna nespretna i suluda konstrukcija tužilaštva, na čelu sa Katnićem - naveo je Medojević.
Knežević očekuje žalbu SDT-a
Lider DNP-a Milan Knežević, komentarišući presudu kojom je oslobođen krivice u predmetu za pokušaj terorizma, kazao je da je za njega ova odluka suda bila očekivana naglašavajući da se nada da će ,,svi oni koji su učestvovali u ovoj montaži najzad odgovarati“. - Ako mislite da sam euforičan i da sam oduševljen, nakon osam godina ne mogu da iskažem neko specijalno zadovoljstvo ili sreću jer smo se našli u lavirintu koji je trajao i koji će vjerovatno trajati, jer pretpostavljam da će SDT uložiti žalbu na ovu presudu - dodao je Knežević nakon ceremonije podvodom dodjele Trinaestojulske nagrade, u Vladinom domu na Cetinju. Predsjednik Skupštine i Nove srpske demokratije Andrija Mandić je oslobađajuću presudu prokomentarisao na mreži Iks riječima: ,,Hrabrost i Sloboda“.
Piše: radmila uskokoVić-iVanoVić
PODGORICA - ,,Crnogorski narode! Ti si se prvi podigao na oružani ustanak kada te je pozvala Komunistička partija Jugoslavije. Ni kaznena ekspedicija fašističkih lešinara, ni popaljena sela, ni nevine žrtve koje su pale od ubilačke okupatorske ruke, nijesu mogle slomiti tvoj borbeni duh, tvoju čvrstu rješivost da se i dalje boriš protiv mrskog okupatora do svog konačnog oslobođenja. Istraj prisojski narode, u toj teškoj borbi, zajedno s drugim narodima Jugoslavije.“
Tim proglasom se Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije obratio crnogorskom narodu, naglašavajući da su prve ustaničke baklje slobode u porobljenoj Evropi zapalili Crnogorci! Snažne antifašističke ruke do slave su uzdigle herojstvo i nepokornost dok su se po ljutom crnogorskom kršu –zorno i orno – životima borili protiv okupatora i postigli da 13. jul bude zapisan kao ,,najveličanstveniji događaj evropske istorije XX vijeka“. Kao biljeg vječnog trajanja.
Početak ustanka Trinaestog jula 1941. planuo je u Crnoj Gori opštenarodni ustanak. Prve ustaničke puške ispaljene su u osvit zore na Virpazaru, Mišićima, Čevu i Pavlovoj strani. Samo u toku 13. i 14. i u noći između 14. i 15. jula likvidirane su, kako je navedeno u knjizi ,,Crna Gora 1941-1945“ u izdanju Pobjede, italijanske posade u Virpazaru, Mišićima, Čevu, Rijeci Crnojevića, Bioču, Petrovcu na Moru, Ostrogu, Mojkovcu, Spužu, Bogetićima i žandarmerijske stanice na Sutormanu, Brčelima, Ljubotinju, Buljarici, Rijeci Reževića, Ivanovim koritima, Bukoviku, Crncima, Golubovcima, Cerovici, Gornjim koritima, Vidrovanu, Nikšićkoj Župi,
Josip Broz Tito
NAJVEĆI DATUM U NAŠOJ ISTORIJI: Ustanički pokret crnogorskog naroda protiv
Snažne antifašističke ruke do slave su uzdigle herojstvo i nepokornost dok su se po ljutom crnogorskom kršu – zorno i orno – životima borili protiv okupatora i postigli da 13. jul ostane zapisan kao ,,najveličanstveniji događaj evropske istorije XX vijeka“
Štitarici i Manastiru Morači i drugim mjestima. Istovremeno je izvršeno i više napada na italijanske kolone na putu Cetinje – Budva, Podgorica – Rijeka Crnojevi-
ća – Cetinje i Podgorica – Danilovgrad.
Komanda 9. italijanske armije, koja se nalazila u Albaniji, uputila je već 15. jula prve svoje divizije u Crnu Goru.
košćele
Crnogorski narod ustao je kao jedan
Trinaestog jula ispisana je najljepša stranica u historiji crnogorskog naroda. Toga dana crnogorski narod – vjeran svojim slavnim tradicijama slobodoljubivosti i pravde – uzeo je oružje u ruke da se odupre okupatorima. U Crnoj Gori je 13. jula buknuo sveopšti narodni ustanak. Po tome se razlikuje ustanak u Crnoj Gori od razvitka borbe u ostalim krajevima. Crnogorski narod ustao je kao jedan, ne misleći kolike će biti žrtve, jer je bio spreman da ih daje. Ustao je zbog toga što je više volio da se sa oružjem bori i da izgine ako je potrebno u toj
borbi nego da poklekne pred mrskim okupatorima – rekao je predsjednik
Jugoslavije Josip Broz
Tito 13. jula 1946. godine na velikom mitingu pred zgradom Narodnog muzeja na Cetinju.
Petnaestog jula ustanici iz Ceklina i Ljubotinja uništili su na Košćelama jedan ojačani motomehanizovani bataljon divizije „Mesina“. U toj bor-
bi Italijani su imali 70 mrtvih, 410 ranjenih i 370 zarobljenih vojnika i oficira. U ruke ustanika pao je bogat ratni plijen: 45 t eških mitraljeza, veliki broj puškomitraljeza, 1.200 pušaka i nekoliko stotina revolvera, 30 kamiona, 20 motocikala i ratna oprema čitavog bataljona.
Osamnaestog jula ustanici iz Crmnice, Brajića i Paštrovića razbili su na Brajićima ba-
taljon crnih košulja iz sastava divizije „Taro“. Italijani su na Brajićima imali 130 mrtvih, 30 zarobljenih i veliki broj ranjenih vojnika i oficira. U borbi je zaplijenjeno: tenk, 15 kamiona, dva teška mitraljeza, puškomitraljeza, dva motocikla i veliki broj pušaka i druge ratne opreme.
PiPeri
Na sastanku Pokrajinskog komiteta KP za Crnu Goru, Boku i Sandžak, koji je održan 18. jula 1941. u Piperima, imenovana je Privremena vrhovna komanda narodnooslobo-
Radoslav Rotković
– Trinaestojulski ustanak još nije završen. Još traje borba za Crnu Goru, bez obzira na to što smo prije četiri godine obnovili državu. Taj čin koji nema cijenu, nije nam još donio pravu slobodu, niti ispravio nepravde koje traju 90 godina. Zato je put koji
dilačkih trupa za Crnu Goru, Boku, Sandžak i donesena odluka da se formiraju ustaničke čete i bataljoni, da se napadnu i unište italijanski garnizoni u gradovima i uspostave prvi organi narodne vlasti. Ove odluke dale su snažan podstrek ustanku. Za svega nekoliko dana razoružani su i uništeni veći italijanski garnizoni u Danilovgradu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Kolašinu, Žabljaku, Šavniku i Grahovu. U borbama za oslobođenje ovih mjesta učestvovalo je oko 30.000 ustanika, svrstanih u 33 bataljona i 34
je pred nama jednako važan kao onaj koji smo prošli... U Drugom svjetskom ratu ovdje se ginulo i za one koji su nam osporavali državu i odakle i danas dolaze otpori prema nezavisnosti Crne Gore i njeno negiranje. Zato i kažem da Trinaestojulski ustanak još traje. Sada smo na pola puta do ostvarivanja naših strateških ciljeva. Čeka nas još puno izazova, naročito kada se radi o vjerskom skladu, odnosno pitanju
Zuvdija Hodžić
Nijesmo bili prvi zato
što smo veliki, ali smo veliki zato što smo bili prvi
Trinaestog jula 1941 crnogorski narod je upalio vatru i dao je čovječanstvu da, kao luča koja ,,nit dogori niti svjetlost gubi“, osvjetljava put koji vodi naprijed. Zato što nije grijeh – pohvaliti se pravo i ponoviti ono što je za ponos: 13. jula 1941. nijesmo bili prvi zato što smo veliki, ali smo veliki zato što smo bili prvi.
Narod koji je u svojoj istoriji imao više bitaka nego predaha između njih, koji je slobodu neprestano branio i u njoj uvijek živio, pokazao je da je svaki Trinaesti jul – od onog 1941. do ovog – biljeg hiljadugodišnjeg trajanja i opstajanja crnogorskog naroda i države; Trinaesti jul 1941. pokazao je da veličina nije ni u broju
boraca ni u granicama već u narodu, njegovoj ljubavi i odlučnosti da zadovijek ostane vjeran poruci Svetog Petra Cetinjskog ,,da je narod hrabri i uzdani, koji svoju slobodu poznaje i svojijem oružjem brani“.
(predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore)
Prvi organi narodne vlasti izabrani su u danima Trinaestojulskog ustanka na skupštinama predstavnika naroda i vojske ili su naimenovani od ustaničkih rukovodstava u Beranama, Kolašinu, Bijelom Polju, Andrijevici i Danilovgradu 20. i 21. jula 1941. godine. Nastali u burnim danima ustaničkih borbi protiv italijanskih divizija i kvislinških formacija u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku, oni su mnogo značili, kao prve tekovine ustanka, za organizovanje pozadine i održavanje vojske na području gdje su vođene borbe
ustaničke čete. Na oslobođenoj teritoriji, koja je imala oko 10.000 kvadratnih kilometara i na kojoj je živjelo više od 250.000 stanovnika, organizovane su komande mjesta i ustanovljena prva narodna vlast i prva partizanska pošta. U borbama od 15. do 26. jula koje su vođene u Crnoj Gori,
Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve. Naša država sada podnosi ono
400 revolvera, čitavi magacini municije i ručnih granata, 84 kamiona i 57 motocikala.
Prvi organi
narodne vlasti
Prvi organi narodne vlasti izabrani su u danima Trinaestojulskog ustanka na skupštinama predstavnika naroda i vojske ili su naimenovani od ustaničkih rukovodstava u Beranama, Kolašinu, Bijelom Polju, Andrijevici i Danilovgradu 20. i 21. jula 1941. godine. Nastali u burnim danima ustaničkih borbi protiv italijanskih divizija i kvislinških formacija u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku, oni su mnogo značili, kao prve tekovine ustanka, za organizovanje pozadine i održavanje vojske na području gdje su vođene borbe. Njihov rad, usmjeren u pravcu normalizacije cjelokupnog života na oslobođenoj teritoriji, i zamah u mobilizaciji ljudskih i materijalnih rezervi za borbu protiv okupatora, prekinula je za kratko vrijeme julsko-avgustovske ofanzive Italijana. ofanziva
HEROJI KOLAŠINSKE BREZE:
Država i sloboda su znamenja crnogorskog trajanja
Metak jeste pogodio srce heroja, ali se, nakon pobjede slobode, svaki taj metak ,,vratio“ okupatorskoj i izdajničkoj cijevi. Tako je nastajala istorija Breze
Vrijeme je kasnije poređalo imena heroja na Partizanskom groblju na Brezi. Deset aleja, 200 grobnih mje sta, 190 muškaraca i 10 žena
Boki i Sandžaku, italijanske divizije pretrpjele su teške gubitke: 735 poginulih, 1.920 ranjenih i oko 2.970 zarobljenih vojnika. Uništeni su po jedan tenk i avion. U ruke ustanika palo je 4.277 pušaka, 118 puškomitraljeza, 55 teških mitraljeza, 22 artiljerijska oružja, 18 teških i 14 lakih minobacača,
što je nepodnošljivo. Imamo dvije katoličke crkve i to ne stvara nikakav problem. Zašto ne bismo imali dvije pravoslavne crkve, pa neka se svako moli u svojim bogomoljama. To bi bilo normalno stanje, a ne ovo koje sada imamo. Crna Gora i dalje trpi veliku nepravdu.
(akademik DANU, naučnik, filolog, istoričar Pobjeda, 13. jul 2010.)
Štab 9. italijanske armije, čije se sjedište nalazilo u Albaniji, izdao je 14. jula naređenje divizijama „Pulje“, „Mesina“, „Venecija“, „Pusterija“, „Kaćatore dele Alpi“, „Taro“ i „Marke“, zatim 108. i 164, legiji crnih košulja, alpskoj grupi „Vale“, albanskoj fašističkoj skupini „Skenderbeg“, konjičkoj grupi „Gvide“ i drugim pomoćnim jedinicama da uguše ustanak u Crnoj Gori, Boki i Sandžaku. U ofanzivi koja je trajala od 18. jula do 16. avgusta učestvovalo je, pored italijanskih divizija, oko 20.000 pripadnika muslimanske milicije iz Plava, Gusinja, Rožaja, Tutina, Sjenice i Korita, zatim kosovsko-metohijskih balista i velikog broja „bandi“ (vodne jedinice) iz Vrmoše, Hota, Krasnića i drugih mjesta sjeverne Albanije. Najteže borbe u ovoj ofanzivi vođene su na Veljem brdu i Vežešniku kod Podgorice, u Polimlju ispred Andrijevice, na frontu Rožaje – Turjak – Smiljevica –Šekular, i širem reonu Berana, na Ugrincu i Koritima u bjelopoljskom srezu, na Raškovom gumnu između Lijeve Rijeke i Kolašina i na prilazima Šavniku (Krnovo, Kruševice, Mokro).
Od 18. jula do 16. avgusta, koliko je trajala ofanziva, opustošena je Crmnica, razoreni zaseoci Ceklina, Ljubotinja, Drušića i Rvaša, opljačkana Zeta, spaljeno Polimlje, izgorio Spuž i pretvorena u prah i pepeo sela u Piperima i Bjelopavlićima, Katunskoj nahiji i u okolini Šavnika. Hiljade ljudi, žena i djece odvedeni su u logore u Albaniji. Na Cetinju, u kojem je u julu i avgustu uhapšeno i internirano više od dvije hiljade ljudi, izvršena su prva strijeljanja.
U isto vrijeme italijanski fašisti uništili su u Boki čitava naselja i izvršili strahovite represalije nad nemoćnim stanovništvom. •
Bio je 7. mart 1942. godine. Toga dana su počele da se izvršavaju izrečene presude četničkog suda. Prethodno su se, u posljednjoj nedjelji februara, desila hapšenja komunista, pripadnika i simpatizera NOP-a iz kolašinskog kraja i drugih krajeva Crne Gore. Prva strijeljanja su bila sedmog dana marta 1942. godine uz sjeverni zid kasarne na Brezi. Osuđeni na smrt su dovođeni iz zloglasnog kolašinskog četničkog zatvora. Sami su morali da kopaju svoje rake. Strijeljanja na Brezi su trajala sve do kraja septembra 1943. godine kada su partizani ušli u Kolašin i oslobodili grad od Italijana i četnika... Tako je Breza počinjala da bude istorija. Metkom u srce slobode i naredbom da se kopa i gleda svoj grob. A pobjedom slobode i Crne Gore, svaki taj metak se „vratio“ toj okupatorskoj i izdajničkoj cijevi. ime slobode
Vrijeme je kasnije poređalo imena heroja na Partizanskom groblju na Brezi. Deset aleja, 200 grobnih mjesta, 190 muškaraca i 10 žena. Na Brezi su sahranjene Ruža Rip i Đurđa Vlahović, izvedene su iz četničkog zatvora i obješene. Po završetku rata na Brezi su sahranjeni borci koji su poginuli u Barama Kraljskim, kao i strijeljani u Lubnicama u zimu 1942. godine i borci koji su pojedinačno strijeljani u okolini Kolašina. Nakon rata, sahranjeno je još 16 pripadnika
NOP-a, a posljednji, istaknuti revolucionar Dušan Dragović.
Po idejnom rješenju slikara Moma Vujisića, 1974. godine izgrađen je spomen-park Parizanskog groblja. Centralni dio je kružni sa stubovima različite visine od dva do devet metara. Pozadi su aleje sa humkama i imenima stradalih rodoljuba.
Kada je Kolašin u pitanju, Breza je ime naselja, ali i ime slobode, ime života. Partizansko groblje ili spomen-kompleks na Brezi je postalo svojevrsna adresa i znak prepoznavanja Kolašina. Mjesto brojnih događaja i srijetanja koja imaju učinak slobode i pamćenja koje obavezuje. Još se pamte susreti rezervnih vojnih starješina JNA kada je na Brezi bilo više stotina učesnika. U vremenu omladinskih radnih brigada, kolašinska se zvala –ORB Heroji Breze. Ta slova sa brigadirskih majica i danas imaju svoj zvuk i glas: Breza –Heroji –Heroji – Breza.
Čuvar ljudi i vremena
Inicijativom Gojka Vlahovića, tadašnjeg predsjednika UBNOR-a i antifašista Kolašina, inače i komšije Breze, prije desetak godina spomen-kompleks na Brezi je rekonstruisan. Nedavno su završeni i poslovi konzervacije. Decenije Breze su izborile status kulturno-istorijskog spomenika koji uvjerljivo čuva svoje ljude i vrijeme. Obilaze je i turisti sa raznih svjetskih adresa, želeći da neposredno osjete kako traje taj superiorni korak antifašizma. I kako se sa slobodom nekada može i rukovati… Naravno, svakog 13. jula, Breza je mjesto okupljanja Kolašinaca, ali i njihovih gostiju. Da se, sa te čudesne adrese, obilježe najsuperiorniji ustanak protiv fašizma i dan kada je državna navika Crne Gore dobila svoj međunarodni okvir... Država i sloboda – dvije navike crnogorskog trajanja. Potpisane i Herojima Breze.... •
Vječni arhiv uspomena o crnogorskim partizanskim heroinama
Kroz vjekovne oslobodilačke ratove - crnogorske žene, majke, sestre, stopanice… ognjište su održale, nejač podizale, sa tankim brašnjenikom bližnje u bojeve pratile, džebanu dopremale, barabar viteški vojevale, u potonjim ratovima bombe bačale, bunkere osvajale, puškomitraljezom kosile, ranjenike vidale, živote spašavale, pjesmu kada se ginulo zavodile, ponosno crvenu petokraku nosile.
Bile su heroine, nikada nijesu izdale, ni kada su u kazamatima i po logorima trunule, ni kada su ispod vješala stajale, ni kada nijesu u streljačkom stroju pred cijevima suzu puštile, ni kada su najdraže gubile.
Ponos roda i doma Crnogorske partizanke nijesu glavu spuštale, bile su hrabre, ponosne, odvažne, bile su i ostale ponos i doma i roda i svog naroda, bez obzira na vjeru i naciju, jer njihova prava vjera bila je borba za slobodu. Herojstvo partizanki u Drugom svjetskom ratu zadivilo je svijet. Pri kraju rata saveznici su u milionima primjeraka iz aviona bačali nad Njemačkom fotografiju crnogorske partizanke Stane Tomašević, simbola otpora i borbe protiv fašizma.
Jagoda Bogićević Pile bila je u vrijeme Trinaestojulskog ustanka tek stasala đevojka, iz viteške kuće skojevka, komunista, borac, puškomitraljezac, zapamćena posebno kao bolničarka
tek stasala đevojka, iz viteške kuće skojevka, komunista, borac, puškomitraljezac, zapamćena posebno kao bolničarka.
Napisane su o partizankama knjige sjećanja, snimani filmovi, ostale su priče o majkama, sestrama, đevojkama koje su zračile ljepotom, o ramenu pušku nosile, o pasu bombe visile, sa torbom i znakom Crvenog krsta kroz kišu metaka prolazile, na poziv ranjenika: ,,Sestro, sestro“, odgovarale: ,,Izdrži, druže, evo me, stižem“.
Jagodine ratne staze Takva je, kao nezaboravni primjer od prvog trinaestojulskog jutra, Jagoda Bogićević,
Vidna Mijanović (19221943) iz Gornjeg Polja kod Nikšića, koja je bila u Petoj proleterskoj, ranjena na Sutjesci, uhapsili je četnici pa predali Italijanima, poručuje u oproštajnom pismu koje je dan uoči strijeljanja 27. decembra 1943. napisala majci: ,,Draga mama, Došao je čas da se razdvojimo. No, ti se nećeš iznenaditi, jer ti znaš da mi moramo dati sve od
Ratne staze pamte Žutu gredu, Župu Nikšićku, ranjavanje u Vinićima, pa stroj slavne Pete proleterske brigade, pa strahote Vučeva, Igmana, Prozora, Jajca, Neretve, Sutjeske...Bila je referent saniteta Četvrtog bataljona u brigadi kojom je komandovao slavni Sava Kovačević. Bila je Jagoda bolničarka koju su zbog dobrote ranjenici i saborci zvali Pile, jer je stizala svuda, odvažno, neustrašivo... I bombe je bačala i puškomitraljez nosila, i đevojačkom ljepotom plijenila. Zato je jedan od saboraca zapisao: ,,Ne znam kad je bila više borac, omladinka ili čovjek – ili u borbama na Prozoru, Neretvi, Sutjesci, ili u teškom maršu, ili kada je jurišala na neprijateljske bunkere i
Jagodine ratne staze pamte Žutu gredu, Župu Nikšićku, ranjavanje u Vinićima, pa stroj slavne Pete proleterske brigade, pa strahote Vučeva, Igmana, Prozora, Jajca, Neretve, Sutjeske...Bila je referent saniteta Četvrtog bataljona u brigadi kojom je komandovao slavni Sava Kovačević. Bila je Jagoda bolničarka koju su zbog dobrote ranjenici i saborci zvali Pile, jer je stizala svuda, odvažno, neustrašivo...
rovove. Ili kada je bila ranjavana, ili kada je u najtežim trenucima nalazila riječi ohrabrenja i radosti, ili kada je na sandžačkom bojištu njemački šarac raznio njeno tijelo.“
Osmijeh zadnji - plemeniti, čedni, humani i otmeni partizanke Jagode Bogićević ugasio se 18. aprila 1944. godine u
mjestu Vučji Potok, na kraju sela Pale, nedaleko od Bijelog Polja, đe voda izvorska teče, a spomen-ploča podsjeća na bolničarku, koja je bila i ostala simbol crnogorske i jugoslovenske mladosti što je život položila za slobodu. Zato je ostala da živi pjesma: ,,Pile jeste, ama soko sivi“. •
Posljednje pismo heroine Vidne Mijanović majci
Poseban heroizam žena-boraca ispoljen je u predsmrtnim pismima koje su one pisale svojim najbližima
sebe. Mi idemo kuda sav pošteni narod ide, te nemoj slučajno suzu da proliješ. Ja sam bila toliko vezana za tebe, ali na kraju ne mari ništa. Čula sam za vas da ste živi. Milo mi
je da bar vas nijesu uhapsili pa da nas sad gledate. Ipak je čovjeku lakše. Tata je dao život za ono što se borio od nastanka pa do posljednjeg časa svog života. Mislim da nije potreb-
no da te hrabrim, znam da ćeš se držati kako treba, kad budeš dobila ovo pismo. Ovo pismo ti šaljem po jednom dobrom čovjeku koji mi je omogućio da ti pišem posljednji put“. •
– Trinaesti jul je najbolji dokaz da crnogorski narod nije htio da robuje, da crnogorski narod nije bio pobijeđen iako su umarširale fašističke trupe u našu zemlju. To je dokaz da crnogorski narod bezgranično voli slobodu i nezavisnost i da mrzi osvajače i sve neprijatelje, makar kako se oni zvali. U ovoj borbi, najtežoj do sada, naš narod je iskrvario i izgubio veliki broj najboljih sinova i kćeri, a ako su se ikad isplatile u istoriji naših naroda žrtve koje smo dali, isplatile su se u ovoj borbi, u kojoj su izvojevane velike i vječne tekovine, u kojoj je ostvaren san našeg naroda i svih naroda Jugoslavije, a to je stvaranje nenaruši-
I kada su u julskim danima 1941. planule prve ustaničke puške širom naše zemlje, svi smo mi osjetili da počinje nešto novo, veliko, nešto što označava prelom, duboki, trajni, sudbonosni, u životu naših naroda, u našoj mukotrpnoj istoriji...
Trinaestojulski ustanak u Crnoj Gori 1941. bio je prvi veliki oružani poduhvat kojim je obilježen početak oružane borbe naroda Jugoslavije. Crnogorski narod, prvi u porobljenoj Evropi, podigao je masovni ustanak, sa oružjem u rukama osvojio gradove i stvorio slobodnu teritoriju. On je time pokazao ne samo svoj poznati slobodoljubivi duh nego i spremnost da, preko krvi i žrtava, istraje u borbi za bolji ži-
vog bratstva i jedinstva naših naroda – rekao je predsjednik Vlade Narodne Republike Crne Gore Blažo Jovanović na velikom mitingu 13.jula 1946. pred zgradom Narodnog muzeja na Cetinju.
vot, za novo bratstvo jugoslovenskih naroda, za srećniju budućnost, za socijalizam... ...Postignuti uspjesi pojačavaju naše zadovoljstvo i našu svijest da žrtve pale u oslobodilačkom ratu 1941-1945. nijesu bile uzaludne. Oni su pali da bi naša revolucija bila besmrtna. Umrli su da bismo mi mogli živjeti! (Izvod iz teksta objavljenog 1961, autor je bio prvi glavni i odgovorni urednik Pobjede)
Kako su svjetski mediji 1941. prenosili vijesti o Crnoj Gori
Vijesti o ustanku putovale su sporo te ratne 1941; pa ipak, nalazimo ih u arhivama medija najudaljenijih krajeva svijeta. Na primjer – u listu Kalgurli Majner, duboko u unutrašnjosti i u pustinji Zapadne Australije, zemlji Vongata Aboridžina! Taj Kalgurli Majner, koji bez prekida izlazi od 1895. godine (trenutno jedan od samo dva dnevna lista u Zapadnoj Australiji i milionskom gradu Pertu, uz Vest Australijan) 2. oktobra 1941. objavljuje kratku crticu. Tj. prenosi informaciju sovjetske novinske agencije – da su italijanski ratni brodovi počeli da bombarduju sela na jadranskoj obali, kako bi ugušili ustanak u Crnoj Gori.
U RUKAMA PATRIOTA
O razmjerama ustanka, 22. oktobra 1941. piše Herald –list iz Melburna (sada Herald San) koji izlazi čak od januara 1840. godine. Pozivajući se na izvore čeških diplomata u Londonu i izvještavajući o tome da je preko 1.000 italijanskih okupatora ubijeno u sukobima sa ustanicima...
Još raniji i opširniji izvještaj – u listu Merkjuri, na Hobartu na ostrvu Tasmanija (!) –22. avgusta 1941. godine. Pozivajući se na tekst novinara londonskog Tajmsa, o tome kako ustanici kontrolišu praktično skoro cijelu teritoriju Crne Gore. Ide se i korak dalje i ističe da su ,,pobunjenici praktično formirali svoju vladu, postavili gradonačelnike i druge zvaničnike na teritoriji Slobodne Crne Gore“.
Već u ranu jesen 1941, mediji u dalekoj Australiji su čitaoce ,,sokolili“ vijestima o neuspjesima i gubicima italijanskih okupatora u borbama sa patriotama u Crnoj Gori. Čak i u pustinji Aboridžina. U istim danima, na drugom kraju svijeta, u Americi, izvještaji su bili ,,stidljiviji“. Ali čak i tad, dok su Sjedinjene Države još vagale da li da uđu u rat, a predratne jugoslovenske vlasti u SAD imale podršku, stizao je ustanički glas iz naših gora
Trinaestojulski ustanak je imao izvanredan odjek, i unutar Jugoslavije, i u svjetskoj javnosti, i kod prijateljskih zemalja i naroda, i kod neprijateljskih zemalja i pokreta. Ne treba zaboraviti da je ustanak u Crnoj Gori izbio u vrijeme kada je gotovo sva Evropa stenjala pod nacifašističkom čizmom i kad su sile Osovine bile u najvećoj snazi, kada je oko tri miliona osovinskih vojnika nezadrživo jurilo prema sovjetskim centrima –Kijevu, Moskvi i Lenjingradu. Na dan 13. jula 1941. godine trupe njemačkog Vermahta već su bile upale oko 600 km u dubinu sovjetske teritorije. Pokreti otpora u Evropi nijesu se „živi čuli“. Poslije rata francuski socijalisti su isticali kako je crnogorski ustanak djelotvorno uticao na francuski pokret otpora. Oni su naglašavali da je to za njih bio prelomni momenat.
Prirodno da je crnogorski ustanak imao uticaj i podsticaj na svoje prve susjede. O tome se u Rezoluciji Pokrajinskog savjetovanja KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak, od 8. avgusta 1941. godine, kaže: „Dosadašnje oružane akcije koje smo vodili u Crnoj Gori imale su ogroman uticaj na pokretanje i razvijanje nacionalnooslobodilačke borbe u okolnim oblastima, a naročito u Albaniji, Hercegovini i Sandžaku“. (Pobjeda, 13. jul 2018.)
Američki izvještaji poklapaju se sa istim periodom. Interesantno, brojni listovi italijanske američke dijaspore uredno izvještavaju o ,,proglašenju crnogorske države pod italijanskim protektoratom“, sredinom jula 1941. – u periodu kada SAD nijesu još ušle u rat.
Ustaničke izvještaje imamo, na primjer, već početkom oktobra 1941. u Detroit Ivning Njuzu – o pobuni u Crnoj Gori i Dalmaciji. Čak se citira izjava ustaškog vođe NDH Ante Pavelića o tome kako se ,,gerilska dejstva u Jugoslaviji ne mogu zaustaviti, svaki most i svaka pruga moraju da se budno čuvaju“.
Vilmington Morning Star, iz Sjeverne Karoline, 15. septembra 1941. u okviru izvještaja o ustaničkom bombaškom napadu u Zagrebu - objavljuje agencijski izvještaj kako je ,,Crna Gora skoro u cjelosti u rukama patriota“.
BORBE U PLANINAMA
Američki mediji već opširnije i smjelije objavljuju izvještaje o borbama ustanika, u
sedmicama prije nego su se Sjedinjene Države definitivno uključile u rat. O spaljenim ustaničkim selima u Crnoj Gori piše vašingtonski Ivning Star, tada izuzetno uticajan u glavnom gradu – 18. novembra 1941. godine. I jasno se ističe –,,u planinama Crne Gore koju su okupirali Italijani“. Isti list krajem oktobra 1941. daje izuzetno bitan izvještaj – o tome da je preko 1.000 italijanskih okupatora ubijeno u Crnoj Gori, a da ,,vojske sila Osovine trenutno ne mogu da se nose sa ustanicima“. Uz dodatak da su ,,italijanski garnizoni i njihova administracija bili prinuđeni da se povlače iz unutrašnjosti u obalno područje“. Agencijske vijesti nalazimo i, na primjer, u kalifornijskim medijima u Los Anđelesu... A koliko su daleko putovale – svjedoči i veliki tekst u Ki Vest Sitizenu, na Floridi – 30. septembra 1941. godine – o ustaničkim borbama sa Italijanima, ali i užasnim okupatorskim odmazdama. I tako je, i u danima i mjesecima kad je Amerika i dalje razmišljala da li da uđe u rat,
i u periodu kada je i dalje bila očigledna američka naklonjenost predratnim jugoslovenskim vlastima – stizao ustanički glas iz Crne Gore.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić mogao bi da se naljuti na svoju partijsku koleginicu i ministarku kulture i medija Tamaru Vujović jer mu nije ukazala čast i posjetila njegova iskopavanja na arheološkom lokalitetu Carine u Risnu. Umjesto Carina, ministarka je pohitala da vidi životinjsku sahranu na Duklji i ustvrdila da je „riječ o nečemu što se samo još na jednom mjestu našlo, i to na obalama Crnog mora.“
Ministarki je, dakle, važnije Crno more od Jadranskog i važnija joj je Duklja od lokaliteta na kojem njen partijski kolega izvodi pionirska iskopavanja uz pomoć najsavremenije tehnike i mehanizacije?!
STEPENICA
Nije Jokić htio da se batrga sa krampicama, lopaticama, četkicama, kanticama i karivolicama, već je na antički lokalitet izveo nekoliko bagera i teških kamiona i takoreći očas posla skinuo prvi sloj zemlje na velikoj parceli, ukopao kašiku bagera u dubinu do jednog metra, a krupno kamenje uredno složio nadomak novoasfaltiranog puta. Jedino što mu nije pošlo za rukom jeste da se već u startu njegovih iskopavanja, pred očima javnosti, na poljani zabjelasa kakva ljudska ili životinjska kost, zasija bakarni novčić, zasvjetluca vrh koplja ili se probiju kakvi ostaci keramičke posude. No, nije znala ministarka da Jokić gleda uvijek dalje, takoreći daleko u budućnost, te da su te prve neprijatne scene ljudskih ostataka, nekakvog čađavog metala i napukle keramike, samo prolazna stepenica do onoga što će on da ostavi potomcima i djeci kojoj je nedavno predao ključeve grada.
Jokić je u startu predvidio da će njegova arheološka iskopavanja trajati jako kratko, te da će sve te potencijalne tragove starih civilizacija onako u cjelosti pokupiti kašika bagera, a teški kamioni će ih odložiti na deponiju, jer gdje se bolje može sačuvati naša baština osim na smetlištu savremene civilizacije?! Tu nam je pred nosom, niti smrdi, niti miriše, ne poga-
đa nas, hljeba ne traži. A djeca ištu hljeba i igara, pa je Jokić, nije znala to ministarka, riješio da one najdublje kulturne slojeve na Carinama prekrije i zaštiti novim sportskim terenima!
Nije se plašio ni novih zabrana, ni krivičnih prijava, a pogotovo ga ne tangiraju ćate u Upravi za zaštitu kulturnih dobara koje su mu ukazale da na tom lokalitetu smije posijati samo travu, a nekako stidljivo, ispod glasa, ispisuju te razne stručne izvještaje, sve pod hladom cetnjskih lipa, mršteći se na prolaznu pjenu dojča i balončiće kisjele vode. Jer sve je, o sudbo kleta, prolazno pa i briga pravnim procedurama, kulturnim dobrima i baštini. Tamo negdje po drugim radilištima, izvan hlada lipa i četinara, čame i naši arheolozi, konzervatori i restauratori, ne oni Jokićevi sa bagerima, već oni školovani, sa četkicama i krampicama. Kopkaju, rastežu, tihuju, dok dan za danom kapkaju apanaže i dnevnice. Većinu ne tangira pretjerano što se raspadaju tragovi starih civilizacija, što se zida i prekraja, jer nije to njihova odgovornost, a dok je prošlosti biće i rada na dnevnicu, biće terena i porodičnih arheoloških komuna. I dok ministarka, šetajući po obalama Crnog mora... pardon, po razvalinama arheološkog lokaliteta Duklja, kojeg decenijama ruše i čerupaju znani i neznani, izjavljuje da se „raduje onome što će tek doći“, Jokić možda i ne vidi da se upravo u toj rečenici skriva trunčica njegovog trijumfa. Jer, baština će izroniti iz dubokih naslaga zemlje i kamena, ali će uz bagere i proći, a tek nadolaze sportski tereni i živahne dječije nožice koje će po vještačkoj travi pronositi slavu antičkog Risna. E upravo bi u toj maloj naznaci svijetle budućnosti Jokić mogao da izmašta situaciju u kojoj ministarka Tamara Vujović, umjesto na „životinj-
sku sahranu“, svečano hita na otvaranje velelepnih terena, dok zahvalna dječica recituju pjesmicu nepoznatog autora, o kraljici Teuti i kralju današnjeg Kotora: „Oj ti, divna, kraljičice moja, što si Risan čuvala i digla, nek ne ćuti krhka duša tvoja, evo nam je ministarka stigla. Nek ne ćute ti vjekovi teški, Nek se mrtvi sad učine živi, Jokić naš se borio viteški, Za baštinu sad nek drugog krivi.“
Pjesma nas je, vele, održala, njojzi hvala, a hvala i svim onim rudarima naše baštine koji se nijesu htjeli svrstati u „kočničare razvoja“, već su svoje krhko znanje i zapovijesti struke odložili na onu istu deponiju savremene civilazacije, na kojoj tinjaju tragovi naše istorije i identiteta. Hvala i onim rudarima budžeta za kulturu, koji od žirija do žirija, od komisije do komisije, ili od dnevnice do dnevnice, zakače po hiljadu, četiri ili osam hiljada eura, a stignu još i da koju hiljadarku razdijele svojim poznanicima i prijateljima u drugim državama, sve za stručne i kreativne poslove koji slave „crnogorsku kulturu i prepoznatljivost“. Svi oni su, dakako, blagosloveni ćutanjem i tihim odobravanjem sa najvećih državnih instanci, poput Ministarstva kulture i medija ili Vlade, čiji prvi ljudi već odavno žmure na najveća nepočinstva, kršenja zakona i procedura! Žmure, ali hitaju na „životinjske sahrane“, da bi iz svojih ispeglanih odijela i kompletića recitovali šarenu lažu o „kulturnoj baštini kao zalogu za budućnost nadolazećih generacija“. Zato i Jokić može da se bavi „arheologijom“. Ima zeleno svjetlo da, u ime sporta, ozeleni Carine i skrajne onu mučnu memlu, trulež, rđu i patinu sa našeg viševjekovnog nasljeđa. Da je skrajne i antički Risan metne - pod reflektore. •
PODGORICA – Ime i djelo crnogorskog i jugoslovenskog slikara Petra Lubarde zasigurno je ostavilo nezbrisiv trag u razvoju domaće likovne umjetnosti – njegov život i rad svjedoče o preplitanju ličnosti, prirode, istorije i kulture. No, i pored toga, mnogi se plaše da vremenom Petar Lubarda umjesto „umjetničkog ambasadora Crne Gore“, kako ga mnogi danas nazivaju, ne postane „zaboravljeni slikar“. Ove godine obilježava se značajan datum – pedeset godina od njegove smrti (Ljubotinj, Cetinje 1907 – Beograd, 1974).
S obzirom na vrijeme u kojem živimo i na zahtjeve tog vremena, Petru Lubardi trebalo bi posvetiti više pažnje u načinu prezentacije njegovog djela. U Grnoj Gori se o njegovom slikarstvu puno pisalo, ali se čini da se malo toga radi da se Lubardino djelo na adekvatan način prezentuje kako kod nas, tako i u velikim muzejima evropskih metropola. Prirediti jednu opsežnu izložbu danas nije isto kao što je to bilo prije pedeset godina. Bitno su se promijenili standardi prezentacija uključujući i nove tehnologije. Međutim, takvi projekti izuzetno su skupi i bez državne finansijske potpore teško se mogu ostvariti. Upravo o tome, ali i o značenju koje stvaralaštvo Petra Lubarde ima za mlade crnogorske likovne stvaraoce, za Pobjedu govore studentkinje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju na Smjeru slikarstvo –Iva Mandić (druga godina), Ina Jaganjac (treća godina) i Jasmina Lucević (druga godina master studija).
INSPIRACIJA
Lucević smatra da je Lubarda, samim tim što je jedan od najuticajnijih umjetnika Crne Gore, kao i regiona, inspiracija umjetnicima mlađih, a i starijih generacija.
- Imati toliko značajnog umjetnika na ovoj maloj teritoriji je motivacija i inspiracija za napredak i uspjeh. Njegovo stvaralaštvo podsjeća na moć koju umjetnost posjeduje da komunicira vizuelne emocije i istine koje su motiv svakog umjetnika - rekla je Lucević. Kaže da je stvaralaštvo i umjetnički put Petra Lubarde svakako uticalo na nju.
- Kako je u dobu životnog i intelektualnog sazrijavanja bio pritisnut teškim vremenom između dva svjetska rata, kao i tradicionalnim životom, moglo bi se reći da je bio autodidakt, što je samo po sebi inspirativno za mladog umjetnika. Tragao je za istinom slikarstva, za onim što je fundamentalno u njemu i istinom svijeta u kojem slikarstvo postoji kao djelatnost. Njegov pristup i misao o umjetnosti je inspirativan, pored samog stvaralaštva - kazala je Lucević. Kao ključne odrednice Lu-
bardinog stvaralaštva izdvojila je jačinu izražaja i snažne kompozicije sa intenzivnim koloritom.
- Spoj tradicije i modernizma, koji se transformišu u simbole, posjeduje veliku emotivnu dubinu. Postignuta eksperimentalnim pristupom rada doprinosi revolucionarnosti jugoslovenskog slikarstva poslije Drugog svjetskog rataistakla je Lucević.
Najinteresantnije u stvaralaštvu Petra Lubarde joj je upravo spoj tradicije i modernog. - Integracija sopstvenih korijena i transformisanje istih u moderni pristup umjetnosti je samo po sebi zahtjevno. U njegovom stvaralaštvu se jasno vide i osjećaju balkanska tradicija, misao, atmosfera, grubost i jačina koje su savremene i relevantne. Kreativni proces ima svoje komunikativno, ali i terapijsko dejstvo. U njegovim djelima posmatrač biva uvučen u konflikt intenzivnije nego li da je prikaz realističan. Snaga sukoba kome se prepuštamo omogućuje prenošenje na unutrašnji svijet posmatrača djela i otvara mogućnost katarze. Lubarda pobuđuje temeljnu zapitanost; šta je to unutrašnji svijet i u kakvom je odnosu sa spoljašnjom realnošću? – kazala je Lucević.
UTISAK
Mandić je kazala da je, s obzirom da ime Petra Lubarde nosi Srednja likovna škola na Cetinju čiji je bila đak, rano upo-
znata sa njegovom umjetnošću i likovim radom. - Lubarda je ostavio veliki utisak na svakog umjetnika sa ovih prostora prije naše, pa tako i na našu generaciju. U školskoj zbornici nalazi se njegov rad koji sam imala prilike da vidim već tokom prvih srednjoškolskih dana, što druga djeca tog uzrasta rijetko imaju priliku da vide. Posebna vrijednost njegovog rada, za nove generacije, u tome je što se bavio mitološkim i istorijskim temama vezanim za područje Crne Gore, i na taj način, kao što je svijetu i vremenu u kom je stvarao, tako i danas, približava novim generacijama bogatstvo naše kulture - istakla je Mandić. Ona je podsjetila da je Lubarda radio kombinovanim stilom, kombinacijom favizma, apstraktnog slikarstva i ekspresionizma. - Meni lično apstrakcija nije bliska, ali ne mogu da ostanem ravnodušna na njegove monumentalne slike. Karak-
teristični stil i sigurnost u ekspresiji koju postiže potezom četkice, učinili bi da svaka osoba koja je nesigurna u vrijednost apstrakcije promijeni mišljenje. U svom slikarstvu ne koristi paletu boja specifičnu za favizam, već kao moderan umjetnik služi se kombinacijama jakih kolorita koje umjetnici prije njegovog vremena, nisu koristili ili nisu imali pristup toj tehnologiji boja. Iako njegove slike na prvi pogled, za neuko oko, izgledaju jednostavno i
Iva Mandić stiče utisak, iako je tek ušla u slikarske vode, da se ovdje, na našim prostorima, umjetnicima i umjetnosti posvećuje malo pažnje, da to nije problem samo današnjeg doba, već je ta praksa naslijeđena. - Umjetnike, njihovu umjet-
naivno, one upravo kroz tu jednostavnost, prenose posebnu energiju i vještinu ekspresije, i nose jaku i jasnu poruku njegovog stava - istkla je Madnić. Kao ključna odrednica njegovog stvaralaštva izdvojila je Lubardinu želju da izrazi ličnu poruku kroz svoju umjetnost.
- Karakteristično je patriotski slikar, sa motivnima borbi, ratnika u boju, konja i konjanika, tako da može se reći da je istorija njegovog zavičaja bila dijelom njegova odrednica i odrednica njegovog stvaranja. Slikarski karakter je bio obojan elementima njegovog ratničkog nasljeđa, pa ostavlja utisak ratnika slikara, koji se bori na svoj način i slikarskim oružjem čini da se ne zaboravi istorija jednog naroda, njegovog naroda - kazala je Mandić. Prema njenim riječima, Lubardin životni put je velika inspiracija za svakog mladog slikara.
- Od skromnog djetinjstva, kroz izraženu želju za uspjehom i ličnom ekspresijom, radnom etikom, prokrčio je sebi put, do evropskih galerija i gradova, i postao poštovan i slavljen umjetnik, ne samo u svojoj državi, već poznat i u Evropi.
To mi daje snagu i vjeru da upornim radom i ugledajući se na one koji su već hodali trnovitim putem umjetnosti istrajem - kazala je Mandić. Ona smatra da je Lubardino djelo moguće ponovo aktualizovati tako što bi se kroz platforme poznate mlađim generacijama iznova mogao predstaviti na formatima koji su njima bliski. - Napraviti digitalne izožbe sa jednostavnim pristupom tako bi djeca mogla da se informišu na način koji je njima poznat. Mogla bi se u komercijalnom dizajnu koristiti njegova karakteristična umjetnička forma, kao podloga za reklame, postere, turističke kataloge, kao crnogorski vizuelni identitet, koji bi bio ujedno
nost i problematiku vezanu za njihovo stvaralaštvo i promociju treba učiniti vidljivom. Umjetnik je danas nevidljiv za oko svakodnevice, i ukoliko ga neko sam ne potraži, neće imati prilike da ga upozna i vidi njegov rad. Isto kao i savremeni
umjetnik i slike poput onih majstora kolorita Petra Lubarde, nevidljive su običnom čovjeku, koji nije u sferama umjetnosti, a kroz nove forme predstavljanja, radovi starih i novih umjetnika mogli bi se učiniti pristupačnijim širem audito-
rijumu. Ukazana mu je čast da jedina Srednja likovna škola u Crnoj Gori, koja se ujedno nalazi u prijestolnici Cetinje, nosi njegovo ime, imala sam prilike da vidim i sjajne TV emisije o njegovom žvotu i stvaralaštu, ali to naravno, nije dovoljnosmatra Mandić.
moderan, istorijski obojan i jedinstven. Na taj način bi se mogao ponovo aktualizovati, jer su njegovi radovi naizgled jednostavni i prepoznatljivi i mogli bi se lako digitalizovati. Nadam se da je to neko već uradio - kazala je Mandić.
EMOCIJE
Za Jaganjac, Lubarda predstavlja jedan od najvažnijih stubova crnogorske i jugoslovenske moderne umjetnosti. - Njegovo stvaralaštvo danas zna č i mnogo za mene kao umjetnika mlađe generacije jer pokazuje koliko je važno istraživati u umjetničkom izrazu. Takođe, pošto potičemo sa istog prostora gdje se još uvijek osjećaju posljedice teškog života koji su vodili naši preci, mogu reći da mi je njegov rad mnogo bliži i zbog toga budi snažnu emociju - kazala je Jaganjac. Ona se prvi put susrela sa Lubardinim radovima krajem
osnovne škole i još tada je oduševila snaga istih. - Takođe, emocija koja se ispoljava kroz stvaralaštvo Petra Lubarde nije nešto što se smije zanemariti. Lubardina sposobnost da kombinuje tradicionalne motive sa modernim
pristupom dala je neku vrstu osvježenja na ovim prostorima. Mogu reći da me inspiriše njegova upotreba intenzivnih boja i dramatičnih kompozicija, koje stvaraju snažne emotivne reakcije kod posmatrača. Njegova djela su pokazatelj
kako se ne trebamo plašiti naših unutrašnjih vizija - kazala je Jaganjac. Prema njenim riječima, ključ ne odrednice Lubardinog stvaralaštva uključuju njegovu strast prema eksperimentisanju sa bojom i teksturom, kao i sposobnost da prenese snažne emocije kroz apstraktne forme. - Njegova umjetnost č esto odražava duboke teme kao što su borba, stradanje i herojstvo, što je vidljivo u njegovim poznatim djelima poput ,,Kosovskog boja“. Takođe, njegova posvećenost pejzažu i rodnom kraju dodaje posebnu dimenziju njegovim radovima. Tu je i činjenica da je jedan period života proveo u logoru, što je vjerovatno ostavilo snažne posljedice na njegovu percepciju stvarnosti. Energi č ni potezi č etkice i bogata paleta doprinose dramatičnoj radnji njegovih djela - istakla je Jaganjac. Najinspirativniji aspekt Lubardinog stvaralaštva za nju je njegova hrabrost da se upusti u apstrakciju i da koristi boje na izrazito emocionalan način. - Njegova djela imaju nevjerovatnu energiju i dinamiku koja motiviše da istražujemo vlastite granice u umjetnosti. Takođe, njegova sposobnost da iz pejzaža izvuče duboke simbolične i emotivne slojeve posebno me fascinira, jer je savršen primjer kako se slike prvo prožimaju kroz umjetnikovu dušu, pa tek onda na platno. Tu je i njegovo djelo ,,Guslar“, koje u meni budi snažan osjećaj nelagode. Kao da mogu čuti lelek guslara dok pjeva o bitkama i poginulim junacima, o tom vremenu straha i bijede - kazala je Jaganjac.
Iako Lubarda, kako kaže Jaganjac, ima značajno mjesto u crnogorskoj umjetničkoj istoriji, ona smatra da se njegovom radu ne posvećuje dovoljno pažnje.
- Postoje inicijative i izložbe koje slave njegov rad, ali potrebno je više sistematskih napora da se njegovo naslijeđe približi široj publici. Edukacija o njegovom radu treba da bude dio školskih kurikuluma, a muzeji i galerije bi trebali češće organizovati retrospektive i događaje posvećene njegovom stvaralaštvu. Postalo je žalosno kako ljudi polako gube osjećaj za kulturnim uzdizanjem.
Da bih aktuelizovala i približila Lubardino djelo publici, organizovala bih interaktivne izložbe koje koriste modernu tehnologiju, kao što su virtuelne ture i augmented reality aplikacije. Takođe bih inicirala projekte u saradnji sa školama i univerzitetima, uključujući radionice i predavanja koja bi mladima približila njegov rad i značaj. Digitalne platforme, društvene mreže i onlajn galerije mogu se koristiti za širu promociju njegovog stvaralaštva, čineći ga dostupnim globalnoj publici - istakla je Jaganjac. Adrijana ĐOROJEVIĆ
PODGORICA - Pisati
ovakvu poeziju i iznositi ovakve stavove kroz književnost značilo je smrtnu i egzistencijalnu opasnost Ovdje su ljudi ugrožavali svoje živote da kažu istinu, oslanjajući se na lijepu riječ, na književnost. Ono što možemo jeste da publikujemo takva djela, da ih predstavljamo novim generacijama i pronosimo ovu divnu priču – kazao je prof. dr Vladimir Vojinović na promociji zbornika ,,Književnost protiv rata“ čiji je on priređivač, na istoimenom panelu koji je održan u sklopu konferencije ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)“ u Book caffe-u.
Na promociji zbornika, osim priređivača Vojinovića, učestovali su književnik i kolumnista Andrej Nikolaidis, knjiže vnik i profesor Dragan Radulović i moderatorka Jelka Malović. Na drugom panelu ,,Dometi antiratnog pokreta u politici i kulturi“ učestovali su novinar Šeki Radončić , istoričar Filip Kuzman, građanski aktivista Dušan Pajović i moderator i istoričar Miloš Vukanović
U zborniku ,,Književnost protiv rata“ zastupljena su djela Vitomira Vita Nikolića, Huseina Bašića, Jevrema Brkovića, Vojislava Vulanovića, Milike Pavlovića, Sretena Perovića, Branka Banjevića, Sretena Perovića, Mladena Lompara, Momira M. Markovića, Ljubomira Đurkovića, Sretena Asanovića, Marka Vešovića, Zuvdije Hodžića i Jovana Nikolaidisa
E(STE)TIKA
Ovih petnaestak autora koji su zastupljeni u zborniku, prema riječima Radulovića, služe na čast crnogorskoj kulturi i književnosti jer predstavlaju najsjajniji dio rodoljubive i antiratne poezije i proze
Održana konferencija ,,Antiratni pokret u Crnoj Gori (1991-2001)“ na kojoj je promovisan i zbornik antiratne književnosti
koja je objavljivana od 1991. do 2001. godine.
- Za nas koji smo to imali prilike da čitamo u različitim izvorima nije iznenađenje, ali jeste jedan posebno značajan momenat iznenađenja kada to nađemo na jednom mjestu. Mi ustvari tek sada možemo da svjedočimo kolika je estetska vrijednost ovih djela. Etički momenat je neupitan –kazao je Radulović. On je dodao da pored toga što su pisali ozbiljnu poeziju i prozu, ,,naši prečasnici su stvarali institucije“.
- Nekako je to sve zaboravljeno. Stvarali su ih s ledine, u vremenu kad su popadale sve crnogorske instuticije, jedna za drugom. Pavle Mijović se bori za Crnogorski PEN centar, Branko Banjević osniva Crnogorsko društvo nezavisnih knjizevnika, Marko Špadijer pokreće Maticu crnogorsku, Vojislav Nikčević se bori za teorijsko utemeljenje i priznanje crnogorskog jezika... Jevrem Brković osniva DANU – kazao je Radulović. Nikolaidis je istakao da je ovaj zbornik značajan, posebno zbog činjenice da autori zastupljeni u njemu nijesu pripadali dominantnoj struji crnogorske politike i kulture u to vrijeme.
- Bez obzira na generacije odrasle na estetici Tiktoka, petnaestosekundnog izričaja, ne smijemo dozvoliti da ljudi koji su uvršteni u ovaj zbornik budu zaboravljeni. Čak i ukoliko bismo mi koji smo ovdje bili posljednji lju-
Andrej Nikolaidis kazao je da bi, nažalost, lakše bilo napraviti zbornik ratnih književnih radova, nego antiratnih. Dragan Radulović se nadovezao prisjetivši se antologije udvoričke poezije iz osamdesetih, koju je sačinjavala
Nagrada ,,Drago Đurović“ uručena vajaru Miodragu Šćepanoviću
Priznanje koje je u karijeri najviše želio
PODGORICA - Nagrada ,,Drago Đurović“ dodijeljena je akademskom vajaru Miodragu Šćepanoviću za skulpturu ,,Zasjeda“ na tradicionalnoj izložbi savremene crnogorske skulpture koja je otvorena u Umjetničkoj koloniji u Danilovgradu. Šćepanović je uz povelju dobio i novčanu nagradu od 1.000 eura, a generalni pokrovitelj je Opština Danilovgrad. Publici se na otvaranju izložbe obratio Aleksandar Grgurović, predsjednik Opštine Danilovgrad, koji je istakao da ovaj događaj nije samo prilika da se uživa u ljepoti i snazi savremenog skulptorskog stvaralaštva, već i trenutak da
se istakne umjetnički i kulturološki značaj danilovgradske Umjetničke kolonije. Aleksandra Pavićević, moderatorka događaja, saopštila je da je žiri odlučivao o 33 skulptorska rada, a u sastavu žirija bili su mr Lucija Đurašković, mr Miljan Vuković, Nikola Rakočević Miodrag Šćepanović je zahvalio žiriju koji mu je dodijelio nagradu i istakao da je to priznanje koje je u karijeri najviše želio upravo zbog njenogovog naziva. Šćepanović je kazao da je upravo Drago Đurović bio njegov prvi profesor vajarstva, koji ga je savjetovao da upiše akademiju, zbog čega mu duguje veliku zahvalnost.
A. Đ.
poezija posvećena Josipu Brozu Titu i partiji. Kazao je i da pamti mnoge stihove posvećene Slobodanu Miloševiću - Sjećam se nekih finih pjesnika koji su pominjali kako iz Slobove glave Sunce sija. Naši književnici sadržani u
ovom zborniku nalazili su se u nekoj vrsti egzila. Ako su i đe radili, to je sve bilo rašćerano. To su ljudi koji su imali i egzistencijalnih problema. Da su napisali neku udvoričku pjesmicu kako Slobu sija Sunce iznad glave – sve bi se to riješilo. Ali nisu, nego su ovo uradili – kazao je Radulović pokazavši na zbornik ,,Književnost protiv rata“.
di u Crnoj Gori ili na svijetu koji se sjećaju kako je tada bilo - i dalje bi naša obaveza bila da štampamo ovakve knjige i govorimo o ovim stvarima –rekao je Nikolaidis.
PLAMEN
Na drugom panelu ,,Dometi antiratnog pokreta u politici i kulturi“ Kuzman je opsežno govorio o istorijatu antiratnog pokreta. Glavni aspekt pokreta, kako je kazao, ogledao se u proevropskom duhu.
- To su ljudi koji su se zalagali za ideju da Crna Gora treba da bude član evropske ekonomkse zajednice, zajedno s Jugoslavijom. Oni u početku nijesu bili za nezavisnost Crne Gore, nego za Jugoslaviju koja će biti opet napravljena na ravnopravnim osnovama,
kao i demokratizovana. Tek od 1992. kada su vidjeli da je Jugoslavija nepovratno izgubljena poslije rata u Sloveniji i Hrvatskoj, oni su se odlučili za taj drugi aspekt koji je karakterističan za antiratni pokret, a to je pokret za crnogorsku nezavisnost – istakao je Kuzman. Radončić je kazao da je hroničar tog vremena, podsjetivši kako je izvještavao za Monitor u ratnim vremenima. Antiratni pokret su, prema njegovim riječima, dominantno činili crnogorski intelektualci.
- Ideja antiratnog pokreta je u Crnoj Gori stara koliko i Crna Gora, ali je ta ideja poražena. Mi jesmo došli do suverene države i jesmo pobijedili zagovornike uništenja Crne Gore, ali nakon suverenosti nažalost nijesmo dovoljno uradili da se suprotstavimo istim onim ratnicima koji su 1988, 1989. i 1990. okupirali i porazili Crnu Goru – rekao je Radončić, te kazao da je jedan od najznačajnjih rezultata antiratnog pokreta što je sačuvao plamen crnogorske suverenosti koji je trebao da se ugasi s AB revolucijom i Slobodanom Miloševićem Dušan Pajović je istakao da biti Crnogorac danas znači biti protiv rata i biti antiimperijalista.
- Nacija je samo jedan od konstrukata koji meni uopšte ne bi bio blizak da nema upravo tog aspekta. Ako vi napravite nekakvu inteligenciju, da iskoristim komunistički termin, i te kako ste napravili stvar za buduće generacije koju oni mogu dalje da nose. Ako bi crnogorstvo značilo neku ispraznost i samo puko označavanje i samo identifikovanje nacije ili geografskog područja ili čega već, mislim da to s dosta ljudi ne bi rezonovalo, a kao drugo dosta ljudi ne bi moglo da se ,,mobiliše“ oko nekih ideja, kao što su ove sržne ideje koje sam pomenuo – rekao je Pajović. A. RADOVIĆ
U Nikšiću promovisana nova knjiga Miša Draškovića, dugogodišnjeg novinara Pobjede
NIKŠIĆ – Književnik Mišo Drašković predstavio se novom knjigom priča „Riječi koje putuju“, u četvrtak veče u nikšićkom Zahumlju. Autor je novinar koji je karijeru započeo u Radio Nikšiću, ali je i više od dvije decenije radio za Pobjedu. Njegovi tekstovi su, u posljednjih pet decenija, objavljivani i u brojnim inostranim dnevnim listovima i časopisima.
Nije ovo prva Draškovićeva knjiga, a objavili su je Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ i RTV Nikšić.
U ime izdavača Nikola Marković je kazao da se ponosi što su ukoričeni tekstovi nastali krajem prošlog vijeka, ali i oni iz novijeg vremena, jer sve je to otrgnuto od zaborava i sve
svjedoči jednu epohu zabilježenu u gradu podno Trebjese. U ime KZ „Vladimir Mijušković“ govorio je Spasoje Bajović, koji je i recenzent nove Draškovićeve knjige. I on je podsjetio da su ukoričene priče iz vremena one velike Jugoslavije, da sadrži ova knjiga i nezaboravne likove, stradalnike, a u suštini obične ljude. Ka-
zao je Bajović i da je Drašković neustrašivi novinar, da ima osobeni stil i izraz, da pronalazi uvjerljive sagovornike, da se bavi ljudskim sudbinama… I novinarka Svetlana Mandić mišljenja je da je njen kolega skinuo zaborav sa nekih prošlih vremena i ljudi koji su ovom gradu u različitim vremenima dali dušu.
- Dao nam je u zadatak da ih pamtimo, ali i podsjetio u kakvom vremenu živimo, i da je, kako je govorila majka Komnena Kostića , župskog „doktora“, najteže, ali i najzahvalnije, biti i ostati čovjek. Bez patetike, ali i suvoparnih riječi, Mišo je stručno „upakovao“ svaku priču i dodirnuo nas tamo gdje ovakve priče treba da dodirnu – u dušu“ – istakla je Mandić. Radojica Stanković je pročitao segmente iz Draškovićeve knjige, a Mišo Drašković je na kraju konstatovao da je ovo samo još jedan pokušaj da zahvali zavičaju i zažalio što nije više pisao kad je trebalo. Ako ga zdravlje posluži, obećao je da će napisati i još jednu knjigu pod naslovom „Nezaštićeni svjedok“ – autobiografsku. Ra. P.
SREĆAN 13. JUL, DAN DRŽAVNOSTI CRNE GORE
13. jul
Dan D ržavnosti
Crne Gore
OPŠTINA BIJELO POLJE
Svim građanima Crne Gore čestitamo DAN
Srećan 13. jul
Dan državnosti
želi vam preduzeće
7. AVGUST d.o.o. Podgorica
MTEL je 9. jula proslavio 17 godina od ulaska na crnogorsko tržište telekomunikacija.
Sada, poslije 17 godinakompanija MTEL je vodeća po broju korisnika mobilne telefonije, uprkos činjenici da su ušli posljednji na uveliko zasićeno tržište, 2007. godine.
Na kraju prošle godine bili su vodeći po broju kartica –MTEL sa preko 482 hiljade korisnika ili 36,7 odsto tržišnog učešća.
Ono što MTEL izdvaja je što je tek 2007. ušao na tržište, gdje su postojeći operateri mobilne telefonije tada zajedno držali 784 hiljade kartica, više nego što Crna Gora ima stanovnika, pa je ukupan uspjeh ovakvog ulaska na tako zasićenom tržištu mobilne telefonije time veći.
Nastavljen je rast, i na kraju marta, prema posljednjim podacima EKIP-a, i dalje su bili vodeći po broju kartica, jer je, od ukupnog broja 1.287.377 korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, najviše korisnika imao opet MTEL, sa 497.359 korisnika mobine telefonije.
O tom rastu je, prilikom promocije MTEL-ove 5G mreže govorio i idejni tvorac MTEL-a u Crnoj Gori, prvi čovjek Telekoma Srbija Vladimir Lučić, koji se prisjetio dana kada je 2006. raspisan tender za treću licencu u Crnoj Gori, i upravo on imao projektni zadatak da vodi prvi dio, dobijanje licenci, kao i da se nakon toga sve inžinjerski „stavi na papir“
- Sada, poslije ovoliko godina, koliko se MTEL razvio, moram kazati da sam ponosan, jer je MTEL uradio nešto što je u principu smatrano nemogućim – da dođe na zasićeno tržište mobilne telefonije, a došli smo kao treći operater kada je već bilo 100 odsto penetracije; i na zasićeno tržište interneta i televizije – i ne
samo što smo sada broj 1, nego smo izgradnjom optičke mreže postavili Crnu Goru u red najrazvijenijih evropskih zemalja po broju optičkih priključaka i po kilometrima optike po broju stanovnika, i to isto planiramo i sa 5G-om- kazao je Lučić nedavno, tokom promocije 5G mreže.
U ovoj kompaniji imaju još razloga za ponos kada je riječ o rezultatima.
U prošloj godini imali su najveći rast dobiti, a ujedno i najbolji rezultat, sa proknjiženih skoro 28,5 miliona eura čiste zarade. MTEL je, u ondosu na ostale telekomunikacione operatere ostvario najveću EBITDA zaradu, preko 61 miliona eura na kraju prethodne godine.
Sve telekominikacione kompanije su u 2023. ostvarile zavidan rast prihoda. Lidersku poziciju u ovom periodu je držala upravo kompanija MTEL, koja je prošle godine uspjela da ovu stavku uveća za preko 36 odsto, na preko 111 miliona eura ukupnih prihoda.
MTEL je ujedno kompanija sa najvećom stalnom imovinom, vrijednom preko 305 miliona eura krajem 2023. godine, što je za 50 odsto više od imovine oba preostala konkurenta posmatrano zbirno: Crnogorskog Te-
lekoma (125 miliona eura) i One Crna Gora (75 miliona eura).
Takođe, MTEL je kompanija sa najvećim kapitalom u svojim knjigama (preko 182 miliona eura), ali je i na tako visok kapital uspio da ostvari Povrat na kapital (ROE) na nivou od čak 15,64 odsto, zahvaljujući sjajnom godišnjem rezultatu poslovanja.
Najveći poslodavac u branši, po mjeri djece i porodice
Kada je riječ o zaposlenima, zapošljavali su najviše u ovoj branši na kraju 2023 (imali su 487 radnika), i zaposleni u MTEL-u ostvarili su najveći prihod po zaposlenom, kao i najveći rezultat prije oporezivanja.
Kompanija MTEL dobitnik je i ovogodišnje nagrade
Asocijacije menadžera Crne
Gore za najboljeg poslodavca po mjeri djece i porodice, što predstavlja još jedno svjedočanstvo o doprinosu kompletnoj crnogorskoj društvenoj zajednici.
- Mi vodimo računa o svakom zaposlenom ponaosob, a briga za jednog čovjeka je briga i pažnja za cijelu njegovu porodicu. Porodica je mjesto odakle sve počinje. Porodica je ključ svakog uspjeha. Pružajući sigur-
nost, motivaciju, stalnu priliku za napredovanje, profesionalni ali i lični rast zaposlenih, kompanija MTEL pokazuje da se uspjeh ne mjeri samo brojkama na papiru, već osmijesima jedne porodice – kazao je, prilikom dobijanja nagrade izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović, i poručio da je kompanija, na čijem je čelu, vođena vizijom budućnosti koja nudi jednake mogućnosti za sve.
DANILOVGRAD
Julske vatre 22. jula
DANILOVGRAD - Povodom obilježavanja 80 godina od strijeljanja mladih antifašista na Lazinama, Opština Danilovgrad organizuje akademiju koja će se održati na Lazinama 22. jula sa početkom u 20 časova. Govoriće predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, predstavnik potomaka nastradalih Tanja Pavličić i predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović Proslavljeni glumac Vojislav Voja Brajović recitovaće prigodne stihove, a nastupiće horovi ,,Zahumlje“, Nikšić i JPU ,,Irena Radović“, Danilovgrad. Uoči 13. jula 1944. godine četnici su, pod okriljem njemačkih fašista, izvršili raciju i uhapsili više od 200 omladinaca iz Danilovgrada i okolnih sela. Bile su to pristalice Narodnooslobodilačkog pokreta, a poslije mučenja u zloglasnoj ,,Musovači“ izdvojili su komuniste i Skojevce i strijeljali ih na Lazinama u noći između 22. i 23. jula. U to vrijeme u Kosovom Lugu djelovalo je devet aktiva Skoja i tri ćelije Komunističke partije Jugoslavije. Četnici su uspjeli da otkriju organizaciju i četnički sud zakazao je 17. jula javno suđenje na poljani Lazina koje je trajalo četiri dana. Donošenje presude bilo je zakazano za 23. jul u 10 časova. Međutim, u zoru tog dana rodoljubi su povedeni i mučki je strijeljano 29 mladića i 23 đevojke pod komandom Jakova Jovovića i Pavla Đurišića C.G.
PODGORICA – Povodom Dana ustanka, Dana državnosti i Dana SUBNORA u subotu 13. jula, u 19 sati u Nikšiću, pored spomenika pod Trebjesom, biće održana centralna proslava - akademija sjećanja i poštovanja svijetlog datuma crnogorske istorije
U prijestonici Cetinje je pripremljen program povodom Dana državnosti, u Baru će taj dan biti obilježen izložbom fotografija, kroz zajednički projekat Matice crnogorske i Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.
NIKŠIĆ
U Nikšiću će skupu, pored crnogorskih antifašista i građana, prisustvovati delegacije boraca i antifašista iz svih bivših jugoslovenskih republika. Tu su i gosti – deseti put zaredom antifašisti Kantona Sarajevo, zatim iz Stoca, Bileće i Trebinja.
- Deseti put već na veliki crnogorski praznik sa nama će biti brojna delegacija antifašista iz kantona Sarajevo, zatim iz Ilijaša, Bileće, Trebinja, Stoca. Na skupu će govoriti potpredsjednik Saveza boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Stevan Radunović i predsjednik SABA Hrvatske Franjo Habulin. U umjetničkom dijelu programa učestvuju hor ,,Luča“ sa Cetinja, dramski umjetnici Žaklina Oštir i Miro Nikolić, solisti Dejan Škuletić i Slaven Knezović, dječji hor vrtića ,,Dragan Kovačević“ iz Nikšića , folklorna grupa ,,Treće doba“ iz Podgorice i scenarista-medijator Dragan Mitov Đurović - precizirano je u saopštenju. Uz medijsku podršku RTV Nikšić i dnevnog lista Pobjeda manifestaciju organizuju Savez boraca NOR-a i antifašista Crne Gore i domaćin manifestacije Udruženje boraca NOR-a i antifašista Nikšića.
CETINJE
Prijestonica Cetinje, povodom Dana državnosti, pripremila je program koji će početi u 19 sati. U devet sati predstavnici Prijestonice i UBNOR-a položiće vijenac na spomenkosturnicu.
Program obilježavanja Dana ustanka i Dana državnosti u više
– Istog dana u 19 časova u Centralnoj biblioteci Crne Gore „Ðurđe Crnojević“ biće otvorena izložba Petra Glendže – Od Mare i Dafine, do Jovane i Stane: žene u fondovima nekadašnjega Dvorskog arhiva (1485-1833). U 20 sati na Ljetnjoj pozornici biće održan muzičko-dramski program „Crnogorski umjetnici Prijestonici“. Nastupiće Aleksej Molchanov, Tanja Ševaljević- Bogdanović, Nedeljko Pejović, Zoran Vujović, Sanja Đuranović i Mija Kovačević – najavili su oni.
BAR
Povodom 13. jula, Matica crnogorska donirala je selu Gornje Seoce dio postavke fotografija nastalih povodom osamdeset godina od Trinaestojulskog ustanka. Izložba, ,,13. jul 1941 – Godine prkosa i ponosa“, koja će ostati u trajnom vlasništvu seljana Seoca, biće otvorena u 11 sati ispred Spomenika palim borcima. Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović kazao je da je izložba fotografija sa pratećim katalogom, na crnogorskom i engleskom jeziku, zajednički projekat Matice crnogorske i Zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj. – Namijenjena je kulturi sjećanja, koja nam je kao društvenoj zajednici prijeko potrebna, prije svega, zbog sve vidljivijeg deficita ins titucionalne svijesti u mnogim ustanovama prosvjete, nauke i kulture u Crnoj Gori. Takvo stanje generiše procese koji dovode do toga da mnogi značajni datumi, događaji i ličnosti iz naše istorije, budu zaboravljeni ili paušalno i netačno interpretirani. Upravo putem njegovanja kulture sjećanja, Matica crnogorska
želi i ovim projektom da onemogući revizionizam i ukaže na temeljne vrijednosti antifašističke borbe. Tome doprinose ne samo fotografije, već i tekstovi, faksimili dokumenata i mape, koji vjerodostojno prezentuju sve bitne sastavnice Trinaestojulskog ustanka. Kako bi bila dostupna široj i stručnoj javnosti, ova postavka obišla je većinu crnogorskih gradova i gostovala i u zemljama regiona – objasnio je Jovović. Dodaje da je zbog karaktera Crmnice i Virpazara, kao i njihove uloge u ovom istorijskom događaju, Matica odlučila da dio ove vrijedne postavke donira NVO Žitelji Gornjih Seoca.
– Apsurdno je da nijedna obrazovna ustanova u Crnoj Gori nema u nazivu ,,13. jul 1941“. To je bio povod da Matica crnogorska i UBNOR , prije nekoliko mjeseci, podnesu Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, inicijativu za dodjelu takvog naziva, ali do da-
BAR: Izabrano idejno arhitektonsko rješenje za centar vodenih sportova
BAR – Na konkurs koji je raspisala Opština za izbor idejnog arhitektonskog-urbanističkog rješenja za izgradnju nacionalnog akvatik centra sa kupalištem (zatvoreni i otvoreni bazen) i pratećim sadržajima prvu nagradu osvojio je rad pod šifrom ,,17624“ dizajnerske kuće ,,BIRO 81000“ iz Podgorice, dok su dva rada otkupljena.
Na osnovu prvonagrađenog idejnog rješenja biće izrađen glavni projekat.
Na konkurs su pristigla tri rada. Žiri je odlučio da ne do-
dijeli drugu i treću nagradu. Autorima pobjedničkog rada pripala je nagrada u iznosu od 20.000 eura. Preostala dva su otkupljena sa po 3.000 eura. U obrazloženju žiri navodi da je detaljan analitički pristup autora pobjedničkog rada ( Ivan Jovićević , Dušan Đurović , Aleksandar Strugar, Sara Tomić, Olivera Marković , Tomislav Knežević) doveo do krajnjeg proizvoda koji zaslužuje najveću pažnju. – Jednostavna forma, na svojevrsnom postamentu, sačinjenom od zemlje iz iskopa
podzemnih etaža i dobro izdiferenciranih ulaza u objekat sa nivoa saobraćajnice, navo-
di posmatrača na utisak o značajnom javnom objektu. Analiza funkcije kreće od pristupa
nas nijesmo dobili odgovor –istakao je Jovović.
Izložbu ,,13. jul – godine prkosa i ponosa“, ispred Spomenika palim borcima otvoriće povjerenik Matice crnogorske za Makedoniju Miroljub Orlandić, koji je kazao da se od vremena kada je sagrađen spomenik, već 62 godine, u kontinuitetu, svakog 13. jula okupljaju, uz prigodan kulturno-umjetnički program. – Centralni događaj biće postavka fotografija, koja nam, zahvaljujući donaciji Matice crnogorske, ostaje u trajnom vlasništvu, i svake godine na taj datum biće prezentirana javnosti. Naša NVO Žitelji Gornjih Seoca, zajedno sa mještanima sela Donji Seoci, podnijela je zahtjev Ministarstvu prosvjete da nam dozvoli da renoviramo objekat stare škole, koja je u potpunosti ruinirana. Spremni smo da je sopstvenim sredstvima obnovimo, kako bismo imali adekvatan prostor u kojem ćemo dočekati goste
iz cijelog svijeta, prezentovati im podatke o našoj slavnoj istoriji, a tu bi, kao stalnu postavku, koja bi krasila unutrašnjost škole, smjestili i postavku koja je donacija Matice crnogorske – naveo je Orlandić. Najavljuju da će se građanima na otvaranju obratiti najstariji seljanin Žarko Zarijin Orlandić, predstavnik Opštine Bar i predsjednik UBNOR -a i antifašista Bar Đuro Marković Iz sela Gornje Seoce potiču organizatori Trinaestojulskog ustanka, a ovaj crmnički kraj dao je dva narodna heroja i najveći broj mladih ustanika, koji su položili živote za slobodu. Spomenik palim borcima u selu, mjestu gdje će se okupiti poštovaoci i potomci slavnih predaka i gdje će biti otvorena izložba, obnovili su prije pet godina, upravo potomci, uz podršku Vlade, Opštine Bar, državnih institucija, privrednika i drugih donatora. I. R.
objektu preko ulaza različitih namjena i dalje uslovljeno jednostavnošću forme nailazimo na jasno definisane cjeline, jasne tokove kretanja, a kao posljedica svega dobijeni su dobro funkcionalno organizovani prostori na svim nivoima. Pretpostavljamo da je tome prethodila detaljna i dobra urbanistička analiza prostora – piše u obrazloženju. Autorima su date preporuke kako da se idejno rješenje unaprijedi. – Žiri ima primjedbu na kapacitet mokrih čvorova namijenjenih publici, a za korisnike
komercijalnih i uslužnih sadržaja na spratu nijesu predviđeni. Neophodno je definisati ulazak publike na otvoreni bazen, koji ima direktnu vezu sa parkingom i nezavisno od unutrašnjeg bazena, kako se ne bi ukrštale čiste putanje i one koje to nijesu. Prijedlog žirija je da treba riješiti punjenje tribina sa vrha, tako da se predvide stepenice sa zadnje strane, za publiku i ostale korisnike. Za službeni ulaz i ulaz za novinare, treba predvidjeti još po jednu paralelnu i odvojenu stazu, koje nijesu vezane za otvoreni bazen i tako se odvajaju od čistog ulaza za takmičare i korisnike bazena. Trebalo bi naći pozicije za još nekoliko evakuacionih izlaza na spratu – piše u obrazloženju. D.Š.
DOM ZDRAVLJA
- Izabrani doktor za odrasle - Blok pet od 7 do 21 sat;
- Tuzi i Zeta – od 7 do 15 sati;
- Izabrani doktor za djecu – Blok pet od 7 do 21 sat:
- Centar za laboratorijsku dijagnostiku u Bloku pet – od 7 do 21 sat;
- Jedinica za patronažu radiće po ustaljenom rasporedu – nalozi će se primati u zdravstvenom objektu Blok pet – od 7 do 19 sati.
- Terapija u stanu pacijenata po nalogu izabranog doktora –svakog dana od 7 do 19.
APOTEKE
Montefarm
„Kruševac“ - Svetog Petra Cetinjskog br. 45/a (24 sata) 020/241-441
„Podgorica“ - Slobode br. 24 (od 7 do 22 sata) 020/230-798
Benu
13. i 15. jul
Autobuska stanica 8 - 16
Blok 5 8 - 20
Pejton 8 - 16
Sahat-kula 8 - 16
Vasa Raičkovića 8 - 20 ,,Galenika“ 8 – 20
Moskovska 24 sata (sva tri dana)
PIJACE I TRGOVINE
Zelene pijace: od 6 do 15 sati
Mješovite pijace: od 8 do 15 sati
Kamionska pijaca: uobičajeno radno vrijeme 24 sata
Stočna pijaca: poneđeljak od 6 do 13 sati
Pijaca upotrebljavane robe: od 6 do 14 sati
TC Voli
13, 14. i 15. jul – ne radi
TC Big Fashion
13, 14. i 15. jul – ne radi
TC Mol of Montenegro
13. i 14. jul – ne radi
AUTOBUSKA STANICA
Uobičajeno radno vrijeme i red vožnje
ŽELJEZNIČKA STANICA
Ubičajeno radno vrijeme i red vožnje
PARKING SERVIS
Besplatno parkiranje
Besplatan parking u zoniranim dijelovima grada i parkiralištima 13, 14. i 15. jula osim:
- U Ulici Miljana Vukova (iza TC ,,Ražnatović“)
- U Ulici Vaka Đurovića (kod Fonda PIO)
CEDIS
Cjelodnevna dežurstva Nijesu predviđena planska isključenja električne energije. Eventualne prekide napajanja ili kvar na distributivnoj mreži za vrijeme praznika građani mogu prijaviti na brojeve telefona:
- Podgorica: 020/622-773, 067/240-018
- Golubovci: 020/873-327
- Tuzi: 020/875-415 Kol centar – 19100
AGENCIJA ZA STANOVANJE
Dežurne službe pružaće usluge od 8 do 16 sati Kontakt telefoni: 020/623-493, 622-115 i 067/266-663
VODOVOD
- Dežurne službe pružaće usluge 24 časa Kontakt telefon 020/440-388
ČISTOĆA
- Ekipe će redovno čistiti javne površine i prazniti kontejnere u gradskim i prigradskim naseljima. Reciklažna dvorišta (u Ulici Ive Vizina na Zabjelu i na Bulevaru Mihaila Lalića) radiće od 7 do 21 sat. H. P.
Ekipe gradskog preduzeća Putevi završile su rekonstrukciju Ulice 13. jula i saobraćaj se na toj prometnoj saobraćajnici od juče ponovo odvija uobičajenim režimom.
Radovi u jednoj od najprometnijih saobraćajnica u dijelu grada Preko Morače odvijali su se od 10. juna, na dužini od 600 metara – od raskrsnice sa Ulicom Jovana Tomaševića do kružnog toka na kraju Moskovske ulice. Rekonstrukcija je obuhvatila rezanje, raskopavanje i mašinsko struganje stare asfaltne podloge, izdizanje slivničkih rešetki atmosferske i fekalne kanalizacione mreže, izdizanje PTT šahtova, ugradnju asfaltne mase, obilježavanje horizontalne i ugradnju vertikalne signalizacije, kao i izradu asfaltnih platformi. Vrijednost izvedenih radova iznosi oko 241.000 eura. - Za veoma kratko vrijeme uspjeli smo da završimo jed-
Rekonstruisana Ulica 13. jula
nu veoma frekventnu saobraćajnicu koja je bila u prilično lošem stanju. Važno je da u kontinuitetu unapređuje -
mo stanje putne infrastrukture, utičemo na smanjenje gužvi, ali i povećavamo stepen bezbjednosti za naše građa-
ne - objavila je gradonačelnica Olivera Injac povodom završetka radova u Ulici 13. jula. H. P.
Režim obavljanja redovnih aktivnosti gradsko preduzeće Čistoća prilagođava ekstremno visokim temperaturama
Iz gradskog preduzeća Čistoća saopšteno je da će njihove ekipe koje su an-
gažovane na odvozu komunalnog otpada i čišćenju otpada sa javnih površina, od
danas (13. jula) te poslove u drugoj smjeni obavljati od 18 sati do jedan sat poslije ponoći. Ovakvu odluku donijeli su zbog činjenice da je Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) najavio da će naš region narednih dana biti pod uticajem toplotnog talasa koji će usloviti veoma visoke temperature vazduha.
- Napominjemo da su zaposleni u prvoj smjeni od prošle nedjelje počeli da rade od 6 do 13 sati, a treća smjena poslove obavlja po ustaljenom rasporedu, od 22 sata – saopšteno je iz Čistoće. Podsjetili su i da zaposleni ko-
Turistička organizacija Podgorice organizuje ,,Ljeto na rijekama“
ji su angažovani na poslovima manuelnog čišćenja javnih površina, svoje poslove na otvorenim prostorima obavljaju u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, dok u najtoplijim periodima dana to čine unutar blokovskih površina kako bi izbjegli direktno izlaganje suncu. - Zbog ekstremnih vremenskih uslova, molimo građane da otpad izbacaju rano ujutru ili kasnije popodne, kao i da izbjegavaju odlaganje otpada pored kontejnera, kako bi pomogli našim ekipama na terenu, a ujedno dali doprinos zaštiti naših zaposlenih od visokih temperature - apelovali su iz Čistoće. H. P.
Za vikend sunčano i vruće
Turistička organizacija Podgorice za ovu ljetnju sezonu postavila je urbani plažni mobilijar na tri gradske plaže - Labud, Sastavci i Rogami, čime je i započela manifestacija ,,Ljeto na rijekama“.
Sinoć je na plaži Labud, ispod Njegoševog parka, organizovan muzički program u okviru koga je nastupio DJ Mr Jools i sastav ,,Glumci“, a za večeras je najavljeno da će Podgoričane i goste našega grada na Sastavcima za-
bavljati Niggor (od 21 sat). - Pored toga, na Sastavcima će na velikom LED ekranu biti organizovan lajv prenos Olimpijskih igara u periodu od 26. jula do 11. avgusta. Manifestacija se organizuje sa ciljem uređenja i dodatne promocije gradskih plaža, te animiranja posjetilaca i sugrađana da se osvježe na obalama gradskih rijeka tokom vrelog podgoričkog ljeta – poručili su iz TOP-a. H. P.
Za danas je najavljeno pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren, najčešće južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha oko 26 stepeni, najviša dnevna 39 I u neđelju će biti sunčano i vruće, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 27 stepeni, najviša dnevna 40. H. P.
oružje, dinamična su ekipa, mlada i puna samopouzdanja. Imamo kvalitet da dođemo do pogotka iz bilo kog dijela tima, sigurno će biti uzbudljiv meč – dodao je Votkins. Zanimljivo, Engleska nije izgubila u pet mečeva koje je odigrala na ,,Olimpijskom stadionu“ u Berlinu. Upisala je četiri pobjede.
najboljih na
PODGORICA – Engleska nikada nije bila šampion Evrope u fudbalu, Španija se na pobjedničkom postolju našla tri puta. ,,Gordi Albion“ predugo čeka na trofej sa velikog takmičenja, još od 1966. kada je prvi i jedini put osvojio Mundijal, dok post ,,crvene furije“ traje mnogo kraće – od 2012. kada su odbranili zvanje najboljih na Starom kontinentu i objedinili evropsku i svjetsku titulu. Nijesu to jedine razlike između dvije reprezentacije uoči velikog finala Eura u nedjelju u Berlinu (21 h).
Englezi su u Njemačku doputovali kao drugi favoriti šampionata, dok su Španci bili misterija, favorit iz sjenke. Teren je pokazao nešto sasvim drugo – tim tea je oduševio i igrao najljepši fudbal.
- Znam da moji igrači u finalu mogu da daju još više i budu još bolji – i prilično sam siguran da će tako biti. Naša ideja je bazirana na vjeri u sopstvene mogućnosti – rekao je De la Fuente.
prvenstva, gubili su u sva tri meča nokaut runde.
cama nijesmo igrali najbolje što možemo, svima je to ja-
Za razliku od Španaca, Englezi su se mučili tokom cijelog
sno, ali najvažnije je da nijesmo gubili utakmice. Kako je turnir odmicao, bili smo sve bolji – izjavio je Oli Votkins, heroj pobjede Engleske nad
To što su iz sva tri izašli kao pobjednici – u produžecima, potom na penale, pa u polufinalu pogotkom u 91. minutu –ipak govori o karakternoj snazi selekcije ,,tri lava“ koja igra drugo uzastopno finale EP. U prethodnom, 2021. na svom ,,Vembliju“, izgubila je na penale od Italije.
nale od Italije.
utakmi-
ce i morala je da prođe teži put od nas jer je igrala sa ,,većim“ reprezentacijama. Mislim da su bili najbolji tim do sada na prvenstvu. Krila su im najjače
šest mečeva na EP, njen Ja-
- Neizmjerno sam ponosan što sam doveo Englesku u prvo veliko finale van naše države. Sada želimo da pobijedimo Španiju koja je bila najbolja na riti na njihov presing, tako da zetni sa loptom i bez nje. Ali to , Španija je pobijedila u svih min Lamal pokazao je mno, ključni vezista ... Generalni utisak je takav da je skoro sve na strani ,,crvene furije“ koja može da
Džu, bio sigurniji od Dekla-
Tri ima i Njemačka. - Siguran sam da će finanego, na primjer, polufina-
zvuči da je teško iz-
le biti potpuno drugačije le sa Francuskom. Engleska je rival koji zahtijeva da pokažemo najbolju verziju sebe. A iako vodljivo, ima mjesta za napredak u našoj
1
lektor Španije.
Selektor Crne Gore Robert Prosinečki
za Pobjedu o Evropskom prvenstvu i očekivanjima pred nale
PODGORICA – Šest godina u Španiji kao fudbaler Real Madrida, Ovijeda, Barselone i Sevilje, kasnije jedna u Engleskoj, ali dovoljna da i u dresu Portsmuta pokaže o kakvom je virtuozu riječ – Robert Prosinečki je dio igračke karijere vezao za zemlje čije reprezentacije u nedjelju od 21 sat igraju finale Evropskog prvenstva u Njemačkoj.
,,Veliki Žuti“ igrao je atraktivno, a i trenerska filozofija mu je takva – traži direktan i napadački fudbal. Po tome bi se moglo zaključiti da su crnogorskom selektoru Španci više po ukusu od Engleza. Nije ga iznenadilo što se sastaju u finalu.
– Dvije velike reprezentacije su u finalu Evropskog prvenstva. Je li očekivano da one budu u finalu? U neku ruku možda i jeste. Možda je očekivano bilo i da vidimo Francusku, ali su ipak ove dvije selekcije uspjele da dođu do samog kraja. Englezi nijesu igrali najbolje od početka prvenstva, provukli su se dva puta na putu do polufinala. U polufinalu je slika bila drugačija, jasno je da stvari idu nabolje kod njih. Poboljšali su igru u svim segmentima i protiv Holandije izgledali vrlo dobro i, makar ja tako vidim, zasluženo prošli dalje – kazao je Prosinečki za Pobjedu. – Drugi finalista, ekipa Španije, predstavlja novu reprezentaciju sa dosta mladih igrača koji su se vrlo dobro uklopili sa iskusnijima i svi zajedno rade odličan posao. Od početka prvenstva igraju u istom ritmu, kod njih je bilo najmanje oscilacija u igri, pa ni rezultati nijesu bili upitni. Vjerujem da će finale biti veoma neizvjesno, ipak je to duel dvije izuzetno jake selekcije. Malu prednost, na osnovu svega viđenog dosad, dajem reprezentaciji Španije – dodao je Prosinečki.
JAMAL IZUZETAN, ALI MESIJA JE TEŠKO
NADMAŠITI
Lamin Jamal je ,,suvo zlato“ Španije, briljira u Njemačkoj i igraće finale Evropskog prvenstva dan nakon 17. rođend-
Kad smo svi zdravi, teško
će nas bilo ko pobijediti
Robert Prosinečki ima polovičan učinak iz četiri meča na klupi Crne Gore – po dvije pobjede i dva poraza.
Što je pokazala detaljna analiza – koliko su ,,sokoli“ blizu ili daleko da igraju u ritmu ekipa s Evropskog prvenstva?
– Kad smo svi zdravi, kad smo svi „unutra“, teško će nas bilo ko pobijediti. Vidjeli smo mnogo stvari kroz dva
ana. Nije nerealno da na debiju na Euru bude najbolji igrač prvenstva.
Je li realno i da nadmaši najveće zvijezde u eri modernog fudbala, konkretno Lionela Mesija koji je takođe ponikao u Barseloni?
– Jamal je sigurno jedan od najtalentovanijih mladih igrača na svijetu. Pokazuje ne samo igrama u Barseloni već i na Evropskom prvenstvu da će biti veliki igrač. Hoće li nadmašiti Mesija? Vrlo teško je reći, ne samo da li će on nadmašiti Mesija nego da li će ga nadmašiti bilo ko... – naveo je Prosinečki. – Jesam malo iznenađen da sa nepunih 17 godina rješava utakmice na Evropskom prvenstvu, to nije uobičajeno. Ipak, iako jesam blago iznenađen, jedan je od najboljih igrača na prvenstvu. Svakako, u pitanju je veoma talentovan igrač koji je budućnost španskog fudbala i Barselone – dodao je ,,izbornik“ naše reprezentacije.
NIJESAM OVO
OČEKIVAO
Sjajan fudbal igrao se u grupnoj rundi Eura, potom se sve promijenilo od osmine finala. – Nijesam vidio neke nove trendove, fudbal nije bio na najvećem nivou, na onom koji smo navikli da gledamo i onom koji sam očekivao. Početak je bio veoma dobar, brz fudbal i dosta golova... Kako je prvenstvo odmicalo i približavalo se fazi elimina-
okupljanja i prijateljske utakmice. Mijenjali smo dosta kroz četiri meča koja smo imali i pružili priliku velikom broju igrača kako bismo u septembru bili u optimalnom stanju. Nadam se da će svi biti tu, da ću moći da računam na sve igrače i da ćemo na pravi način na teškom gostovanju Islandu, koji je uoči Evropskog prvenstva pobijedio Englesku, početi takmičenje
cija, igralo se zatvorenije, sa manje rizika i daleko manjim brojem opasnih napada nego što je bio slučaj u utakmicama sa samog početka šampionata – izjavio je Prosinečki. Nekoliko je lijepih priča Eura u Njemačkoj. – Pozitivnih iznenađenja je bilo, ekipe kao što su Austrija, Turska, Švajcarska, Gruzija, pa čak i Slovenija koja je igrala odličan fudbal i napravila veliki uspjeh. Bili su blizu da prođu dalje, izgubili su na penale od Portugala... – podsjetio je 55-godišnji stručnjak. Mnogi su i razočarali... – Na potrebnom nivou nije bila Srbija, takođe je i Hrvatska mogla bolje od onoga što je uradila. Portugal je mogao više, po imenima i svemu što imaju trebalo je da budu u samoj završnici, a nijesu odigrali turnir na dobrom nivou.
U PODGORICI SE
VIDJELA OZBILJNOST GRUZIJE
Gruzija je prošla grupu kao jedini debitant na EP, uoči kojeg je imala samo jednu provjeru – protiv Crne Gore u Podgorici kada je slavila 3:1. Jasno je bilo i tada da ,,krstaši“ nijesu ,,zalutali“ na najveću scenu.
– Vidjelo se na toj prijateljskoj utakmici da je Gruzija ozbiljna ekipa. Znaju što hoće, izuzetno su sposobni motorički. Igrači ginu za svaku loptu, „bacaju se na glavu“ i svi žele da naprave rezultat. Njihovo izdanje na Evropskom prven-
u Ligi nacija – istakao je Prosinečki. – Početak takmičenja je od izuzetne važnosti za nas i moramo se dobro pripremiti za duel sa rivalom koji je pokazao da može da igra sa svima, ali i da ima prostora da ih pobijedimo. Dobro ćemo analizirati sve detalje vezane za njih i siguran sam da ćemo spremni dočekati početak Lige nacija – podvukao je Prosinečki
stvu nije veliko iznenađenje za mene jer sam vidio protiv nas, iako nijesmo bili u najjačem sastavu, da su ekipa sa sjajnom tranzicijom, veoma dobri u kontri i polukontri, sa izvanrednom defanzivom protiv koje je veoma teško igrati. Uz sve to imaju dva igrača koji svojom klasom prave razliku, a koje je ViliSanjol odlično uklopio u kolektiv i na taj način stvorio veoma dobru reprezentaciju – rekao je Prosinečki.
Sa Gruzijom je u grupi igrala Turska, pa prošla i osminu finala, na kraju ispala u četvrtfinalu od Holandije (2:1).
Tim Vinćenca Montele pomno je praćen od strane Prosinečkog i njegovog stručnog štaba jer će biti rival Crne Gore u Ligi nacija koja startuje u septembru.
– Turci imaju novu generaciju, dosta mladih igrača koji tek dolaze. Hakan Čalhanolu je definitivno vođa tima, ali su „klinci“ koji dolaze što iz domaće lige, što iz inostranstva veoma dobri i veliki talenti. Montela je donio pozitivan uticaj na ekipu, disciplinu i taktičku odgovornost. Bili su veoma blizu plasmana u polufinale, igrali sjajno u svim mečevima i to najbolje potvrđuje njihov kolektivni i individualni kvalitet – zaključio je selektor Crne Gore Robert Prosinečki. Neđeljko KOSTIĆ
Sjećanje
PODGORICA – Koliko je Crnogorcima bio bitan 13. jul – možda najbolje svjedoči to da je još tokom Drugog svjetskog rata najstariji fudbalski klub u zemlji nosio ime po Danu ustanka i Danu državnosti.
Znate li da su od predratnih fudbalera Lovćena čak 30 bili prvoborci? Da su trojica proglašeni za narodne heroje? Da se ne mogu tačno prebrojati svi oni, iz tih predratnih fudbalskih generacija, koji su loptu zamijenili puškom? Kad sve to čujete – onda nikog ne treba da začudi da je obnovljeni cetinjski klub, krajem 1944. godine, nosio ime 13. jul.
SLOBODNA TERITORIJA
I tako je bilo sve do kraja aprila 1945. godine. Rat je još trajao;
Hitler je još bio živ, a sovjetski tenkovi polako su se primicali centru Berlina... Dio Crnogoraca ratovao je još na Sremskom frontu i dalje. A u samoj zemlji se slavilo. Na Cetinju su bile najavljene velike prvomajske svečanosti – koje su se samo produžile u veliko slavlje zbog kraja rata, tog maja. I tako su se, u ruševinama, zaboravljale i zacjeljivale duboke ratne rane, ožiljci, gubici.
Izvještaj ratnog izdanja Pobjede, iz 22. aprila 1945. godine (tada je redakcija već bila preseljena iz Nikšića na Cetinje) – donosi najave prvih mečeva nakon oslobođenja. I još interesantnije – odluku da se Sportski klub 13. jul, po želji starih zainteresovanih sportista, preimenuje u Sportski klub Lovćen. Naravno, to je samo bila potvr-
da koliko je revolucionarima, pobjednicima rata, bilo bitno da svoj ponos uvežu sa crnogorskom tradicijom. O tome najbolje svjedoči jedna ratna ilustracija u Pobjedi, našeg čuvenog grafičara, urednika i revolucionara Antona Lukatelija – koja uvezuje Njegoša, Lovćen i partizane u oslobođenom Cetinju.
Za isti ratni dan, 22. aprila u 16 časova, u Pobjedi bio je najavljen i prvi poslijeratni derbi –protiv takođe obnovljene podgoričke Budućnosti (grad će godinu kasnije dobiti ime Titograd). Uz najavu još jednog meča, 1. maja na Cetinju protiv igrača albanske Tirane. Dakle, u okviru prvomajskih svečanosti u oslobođenoj prijestonici, međunarodni fudbalski meč najavljivan je – kao spektakl.
A Budućnost? I prije oslobođenja Podgorice 19. decembra 1944, bila je aktuelna ideja o obnovi kluba. Početkom iste jeseni, na partizanskoj slobodnoj teritoriji na Bioču, sreski odbor SKOJ-a je donio odluku o obnovi rada kluba... Klub heroj: čak 60 boraca, predratnih članova Budućnosti, poginulo je za četiri ratne godine u borbi protiv fašizma. Klupska legenda, prva crnogorska predratna zvijezda fudbala (bio i strijelac jednom protiv Liverpula, dok je nastupao za beogradske klubove!) Vojin Božović imenovan je za trenera... On će kao trener predvoditi Budućnost i do prve, istorijske prvoligaške sezone 1946–47. Pobjeda u narednom ratnom broju, 29. aprila 1945. (list je tada izlazio sedmično) nije donijela izvještaj meča odigranog na Cetinju – budući da je odigran sedmicu ranije i već bio ,,bajata“ vijest. Ali, zna se da je Budućnost u toj prvoj utakmici nakon oslobođenja pobijedila 4:2 u gostima.
HILJADE NAVIJAČA
E sad, koliko su sami fudbalski mečevi bili interesantni Crnogorcima na kraju rata? U izvještaju u Pobjedi 6. maja 1945, o meču fudbalera Lovćena i Tirane (pobjeda gostiju 2:1) – podatak da je utakmicu pratilo čak 4.000 gledalaca!
U izvještaju Pobjedinog novinara je i to da je meč odigran u okviru prvomajskih svječanosti – a da je to bio ,,prvi dodir poslije oslobođenja između crnogorskih i albanskih fudbalera, pa je zato i poprimila oblik bratske sportske manifestacije“. Ističe se da se kod domaćih fudbalera osjetilo odsustvo treninga, da kao cjelina nijesu imali kompaktnu igru...
– Razlog je to što je veći dio igrača bio do sada u vojnim jedinicama, koje su učestvovale u vojnim operacijama – ističe novinar Pobjede.
A već 13. maja u Pobjedi imamo izvještaj o prvom meču obnovljene Budućnosti u Podgorici! Pred 2.000 navijača, na Uskrs 6. maja, Budućnost je pobijedila nikšićku Sutjesku 4:2 (2:0)... A ističući partiju golmana gostiju Koprivice – novinar Pobjede, potpisan N. B. – samo je htio da podvuče u kojoj mjeri su dominirali podgorički fudbaleri.
I kakvi su to dani slavlja bili: u istom broju 13. maja, na na-
slovnoj strani Pobjede, naslov: ,,Ujedinjeni narodi slomili su fašističku Njemačku“. Uz podnaslov: ,,Njemačka je kapitulirala. Hitlerov Rajh zbrisan je sa lica zemlje. Ujedinjeni narodi sla-
ve sada veliku pobjedu istine i pravde, pobjedu nad zlikovačkim fašizmom“. Slavila se sloboda – a fudbal je bio dio te radosti. Stojan STAMENIĆ
PODGORICA – Fudbaleri
Mornara ispisali su istoriju osvajanjem drugog mjesta prošle sezone u Meridianbet 1. CFL i izlaskom na evropsku scenu. U prvom meču nove sezone, ispisali su nove stranice istorije –Barani su na evropskom debiju odmah upisali prvu pobjedu, savladan je Dinamo iz Tbilisija 2:1.
– Nevjerovatan je osjećaj. Znali smo koga imamo za protivnika, ali priča prije utakmice da se nećemo braniti dokaz je da smo tako zaista mislili. Željeli smo da igramo fudbal i da kroz dobru igru ostavimo što bolji utisak, ali i da reprezentujemo naš fudbal na pravi način – objasnio je Darko Zorić, vezista Mornara. Barani su odigrali hrabro, a nakon dvije majstorije u samo tri minuta postigli dva gola, čime su dokazali da se i iz naše lige može zaplesati u evropskim utakmicama.
– Mi smo otprilike na sredini priprema, nijesmo spremni potpuno što se i vidjelo, ali mislim da smo na pravi način reprezentovali crnogorski klupski fudbala. Igrali protiv gruzijskog giganta, ali smo djelovali zaista dobro i definitivno moramo biti ponosni – kazao je Nikšićanin, koji je
upravo protiv Dinama debitovao za Barane. Za razliku od Dečića, Zorić je već u prvoj utakmici pokazao da ima mnogo veću ulogu i da će biti prava akvizicija. Na kraju, mnogim navijačima Mornara bila su pomiješana osjećanja zbog primljenog gola u sudijskoj nadoknadi vremena. – Nažalost, pad koncentracije u posljednjim minutima nas je
koštao primljenog gola. Išli bismo u Gruziju sa velikom nadom da je ostalo 2:0, ali i ovako je imamo dovoljno. Srećni smo zbog ovakve partije. Šteta je što smo primili gol u posljednjim trenucima, ali treba biti svjestan da je ovo podvig – dodao je Zorić. Mornar je sada „napumpan“ dobrom energijom, emocijama i ohrabren dobrom igrom
Budućnost u Podujevu upisala minimalni poraz od Mališeve na startu kvali kacija za Ligu konferencija
sa puno optimizma čeka revanš.
– Nadam se da će pristup i u revanšu biti isti. Od 10. minuta smo samo mi postojali do kraja prvog poluvremena. Sada slijedi naporan put do Gruzije. Sigurno da će uticati donekle primljeni gol, ali moramo ponovo odigrati hrabro, jer ovaj tim može mnogo – podvukao je Zorić. R. PEROVIĆ
PODGORICA – Fudbaleri
Budućnosti poraženi su na gostovanju Mališevi (1:0) u prvom kolu kvalifikacija za Ligu konferencija. „Plavi“ će tako u revanšu 18. jula pod Goricom (21 h) juriti gol zaostatka, ali tražiti mnogo bolju igru, odnos i nastojati da generalno djeluju bolje.
Istina, ni Mališeva nije ostavila poseban utisak, a do pobjede je došla nakon majstorije Etnika Brutija, koji je u 67. minutu sa centralne pozicije sa oko 18 metara pogodio gornji lijevi ugao za minimalac. Ivan Brnović , trener „plavo-bijelih“, nije bio zadovoljan drugim poluvremenom. Pored evidentnog pada na fizičkom planu, njegovi puleni nisu se držali dogovorenog plana. – Prvo poluvrijeme smo odigrali taktički dobro i iz te niske i srednje zone smo imali situacije u kojima smo mogli bolje
da odreagujemo. Imali smo tri ili četiri polušanse. Ništa nije djelovalo da će nešto da se promijeni u drugom poluvremenu. Ono što je bilo evidentno jeste da smo fizički pali u drugom dijelu, a onda i taktički nijesmo se držali plana jer smo pokušali da izađemo malo više bez razloga, to nije bio dogovor. Ne znam čemu to i iz toga smo primili gol – započeo je Brnović poslije poraza u Podujevu.
Trener Budućnosti objasnio je da je cilj u ovom meču prije svega bio da ne prime gol. – Znali smo da će biti tvrda utakmica, naš cilj je bio prije svega da ne primimo gol, a da pokušamo da iz kontre ugrozimo rivala. Mališeva se pokazala kao dobra ekipa, prije svega fizički spremna i mislim da je to na kraju i presudilo – naglasio je trener Podgoričana. Rezultat je aktivan pred revanš u Podgorici i sigurno je da Budućnost ima šanse u revanšu. Međutim, neke stvari se moraju promijeniti, iako vremena nema previše… – Aktivan je rezultat, igramo kod kuće, pokušaćemo da nadoknadimo zaostatak. Igramo protiv jedne jako dobre, poletne, mlade ekipe. Biće, kao što smo i najavili, teško i neizvjesno. Tako je krenulo, tako će biti i u revanšu – zaključio je Brnović. R. P.
Odluka Komisije za žalbe FSCG
PODGORICA – Komisija za žalbe Fudbalskog saveza Crne Gore odbila je žalbe FK Zeta i FK Budva, kao i žalbu ZvonkaCeklića i potvrdila odluke Disciplinske komisije u predmetnim slučajevima, saopšteno je iz FSCG.
- Odbijaju se kao neosnovane žalbe FK Zeta i FK Budva i potvrđuje odluka Disciplinske komisije FSCG br. 2388/BD-3 od 25. juna 2024. godine. Ova komisija nalazi da je Disciplinska komisija FSCG, na osnovu zvaničnih izvještaja službenih lica i pregleda video-snimka predmetne utakmice, pravilno utvrdila činjenično stanje i na osnovu toga našla da su Zeta i Budva i igrači DaniloRaičević, BojanMatanović i Marko Stijepović počinili prekršaj iz člana 92 Disciplinskog pravilnika FSCG – naveli su iz Komisije za žalbe.
PODGORICA – Mario Baloteli (33) neće pojačati Korintijans, transfer je propao odlukom trenera brazilskog tima Ramona Dijaza Kontroverzni italijanski napadač bio je blizu dogovora sa čelnicima jednog od najvećih brazilskih klubova. Ipak, Dijaz je bio izričit da mu u ekipi ne treba igrač Balotelijevog temperamenta i karaktera. Napadač i bivši italijanski reprezentativac je sezonu za nama proveo u turskoj Adani, gdje je na 16 mečeva postigao sedam golova. Veteran je želio da karijeru nastavi u brazilskom šampionatu Brazileirao, nakon epizoda u turskim, švajcarskim i francuskim klubovima. Korintijans je loše započeo sezonu i trenutno je na tek 17. mjestu, sa samo 12 bodova i dva trijumfa nakon 16 kola domaće lige. R.A.
Zeta i Budva vraćene su u niži, treći rang takmičenja, nakon što su 27. maja u posljednjem kolu baraža za popunu Druge lige odigrale 3:3 u Budvi – gosti su vodili 0:3, a potom domaćin izjednačio i slavio na jedanaesterce, što je bio jedini scenario po kojem su obje ekipe
ulazile u viši rang, a Ibar ostao u ,,regiji“.
Disciplinska komisija je Zeti i Ibru izrekla i mjeru zabrane napredovanja u viši rang takmičenja za sezonu 2024/25. Suspendovana su i tri igrača sa sporne utakmice – Danilo Raičević i Bojan Matanović iz Zete i Marko Stijepović iz Budve. Njima je izrečena disciplinska mjera zabrana igranja u trajanju od po 18 mjeseci zbog učešća u neregularnosti utakmice. Fudbaler Mladosti lob.bet Zvonko Ceklić suspendovan je u aprilu na 18 mjeseci zbog učešća u neregularnosti utakmice, nakon što se u nadoknadi prvog poluvremena utakmice sa Dečićem, odigrane 28. februara, sklonio prilikom šuta BojanaMatića za vođstvo od 0:1.
Dečić je utakmicu dobio 3:0, a drugi i treći gol postigao je u finišu drugog poluvremena. – Odbija se kao neosnovana žalba Zvonka Ceklića, igrača OFK Mladost Lob.bet Podgorica i potvrđuje odluka Disciplinske komisije FSCG br. 2388/P-22-1 od 17. aprila 2024. godine – saopšteno je iz Komisije za žalbe, čiji je predsjednik ŽarkoSavković Ne. K.
Mladi štoper čeka transfer iz Evertona u Mančester junajted
Brantvajta čeka plata od 200.000 eura sedmično
PODGORICA – Džered
Brantvajt (22) dogovorio je platu u Mančester junajtedu od blizu 200.000 eura sedmično – čak 165.000 funti.
sezone bio najbolji igrač Evertona i najzaslužniji za izboren opstanak u Premijer ligi. ,,Karamele“ su bile suočene sa oduzimanjem bodova, klub je dugoročno u teškoj finan-
Mladi engleski štoper ipak nema dozvolu da napusti Everton, a klubovi su u teškim pregovorima o obeštećenju. Za jednog od najboljeg defanzivaca Premijer lige liverpulski klub traži oko 80 miliona eura. Englez je prošle
Trenutno je njegova plata oko 42.000 eura sedmično. Veliki talenat je u Evertonu od 2019. godine. U sezoni za nama u Premijer ligi na 35 nastupa postigao je tri gola. Za engleski nacionalni tim debitovao je ove goR. A.
PODGORICA – Od malih nogu u našoj porodici se pratio vaterpolo, navijali smo i slavili. Moj otac Nikola i stric Mlađan bili su među igračima naše reprezentacije od kojih se najviše očekivalo i samim tim su bile velike emocije, proživljavanja raznih utakmica, trenutaka odluke... Zatim, nakon osvojenih medalja slavlje na ulicama Crne Gore – sve ovo je ostavilo trag na mene i motivisalo me da idem tim putem. Kada se tome doda da smo mi Kotorani vezani za vaterpolo, kroz Primorac i istoriju tog sporta u našem gradu, izbor je bio logičan – priča Srđan Janović, jedan od vaterpolista koji je sa reprezentacijom Crne Gore nedavno osvojio bronzano odličje na Svjetskom šampionatu za igrače do 18 godina. Mlađani vaterpolista Primorca je i u idealnom timu prvenstva.
Sin slavnog oca i bratanić slavnog strica nije se savio pod teretom očekivanja i obaveza. Ništa ne mora, pliva svojom stazom, neopterećen u kapici Primorca (u finalnoj seriji sa Jadranom, u posljednje dvije utakmice, postigao je šest golova) i mlađih selekcija. Momak koji će uskoro da postane punoljetan čvrsto je na zemlji, a po onome što se moglo vidjeti u bazenu i zaključiti – priča je za sebe.
Odgovoran, stabilan, ali i sa genima od kojih ne može „pobjeći“. A i zašto bi? Pliva mlađi od braće Janović, a i stariji od njih Mlađan je vaterpolista, poznatim vodama, svjestan njihove prevrtljivosti i poteškoće da se ukrote talasi. Ali i to je u opisu posla. Zna Srđan, kroz porodičnu tradiciju, da su usponi i padovi u sportu, kao i životu, sastavni dio puta koji je izabrao.
SAVJETI ZNAČE
Sa mladim igračem razgovarali smo kada je stigao iz Buenos Ajresa u Podgoricu. Na aerodromu su ga dočekali brat i otac.
Karijere slavnih roditelja su ponekad „zamka“ za djecu kada krenu njihovim stopama. Kako se boriš sa očekivanjima da ćeš biti kao Nikola ili da ćeš ga nadmašiti?
– Moram priznati da me tata nikada nije opterećivao i stvarao dodatni pritisak. Uključuje se samo kada od njega to tražim. Često se nakon nekih utakmica čujemo i prokomentarišemo situacije, posavjetuje me kako da neke greške otklonim za sljedeći meč. Sjećam se, kada smo brat i ja bili mlađi, da je znao da uđe sa nama u bazen i po-
Trudio sam
Primorac je sezonu krunisao trijumfom nad Jadranom u finalnoj seriji prvenstva Crne Gore, a u posljednje dvije utakmice pokazao si da nijesi više samo talenat. Kakav je osjećaj sada kada su se emocije slegle, da li si očekivao da ćeš imati onoliko
kaže nam neke detalje. To mi je mnogo značilo. Kada su tvoj otac i stric osvojili evropsko zlato u Malagi 2008. imao si dvije godine. Sanjaš li i koliko je realno da se sa bratom približiš uspjehu seniora? – Zaista su bili predvodnici naše reprezentacije, uz još nekoliko naših sjajnih asova. Postigli su mnogo, njihovi uspjesi su za veliko poštovanje i to je za mene privilegija. Međutim, imam svoj put, a naravno da bih volio da dostignem te visine. Ne želim da se trkam ni sa kim. Svjestan sam da sam na početku karijere, ali imam apsolutno visoke ciljeve. Smatram da svako treba da ih ima. Jer je to način da napredujem, a da ispred sebe uvijek imam motivaciju. Ko je blaži sa kritikama – otac ili stric?
– Mnogo mi znači porodica koja je uvijek uz mene, u prvom redu majka, otac i brat, oni su uvijek tu, a to je neprocjenjivo i daje mi snagu. Nastupati za reprezentaciju i donijeti medalju Crnoj Gori je osjećaj koji se ne može opisati. Tako doživljavam svaku medalju koju osvojim igrajući za reprezentaciju
povjerenje od strane trenera?
– Moram da priznam da je sve došlo brzo i trener Pasković mi je ukazao povjerenje. Mnogo sam se trudio da pristupom i na treninzima i na utakmicama ne prokockam povjerenje. Mnogo su mi pomogli
– Privilegija je kada dobijate savjete od njih. Uvijek se trude da ne osjetim bilo kakav pritisak. Rijetko me kritikuju, nalaze drugačiji i efektniji način da me posavjetuju. I tvoj brat Mlađan je vaterpolista, ima li rivalstva, kako je to kada nastupate jedan „protiv“ drugoga i da li se savjetujete?
– Mlađan je još prije šest godina osvojio srebro na Evropskom omladinskom prvenstvu i uvijek smo razmjenjivali iskustva. Pomoglo mi je što sam gledao i njegove utakmice jer je i on napadač i neki njegovi potezi mi se mnogo sviđaju. Nijesam osjećao rivalstvo nikada, već samo želju da mi pomogne i da me bodri. Tako je bilo i na ovom svjetskom prvenstvu.
ZAJEDNIČKI USPJEH
Kada krene utakmica, o čemu razmišljaš, uspijevaš li da emocije odložiš sa strane i hladne glave odigraš ono što se traži od tebe i što od sebe očekuješ?
– Da budem iskren, uvijek od sebe očekujem mnogo i vrlo sam samokritičan kada
svi saigrači, pogotovo stariji i iskusniji. Bili su prava podrška. Jedva čekam da krene nova sezona sa Primorcem. Ove sezone imamo velike ambicije i, što je najvažnije, imamo baš složan tim i sjajnu atmosferu, što je za uspjeh najbitnije – jasan je Janović
se neka utakmica ne završi dobro. Ali smatram da jedino ako sagledam gdje griješim, mogu da napredujem. Svjestan sam da je važno, pogotovo u odlučujućim momentima, biti hladne glave. Ali i znam da se to stiče iskustvom i zato želim da radim na tome. Samokontrola i riješenost u trenucima odluke su nešto što razlikuje igrače i smatram da je potrebno stalno raditi na tome.
Kako se motivišeš, radiš li nešto posebno pred utakmicu ili trening?
– Nemam neku posebnu rutinu, ali uvijek se potrudim da se dobro odmorim. Nekada volim da odem sa prijateljima na piće – malo popričamo pred utakmicu. U suštini, u zavisnosti od protivnika i važnosti meča, uvijek se trudim da razmišljam o utakmici i uputstvima koja nam trener daje, jer se na taj način dolazi do bolje koncentracije.
Kome posvećuješ medalju? – Mnogo mi znači porodica koja je uvijek uz mene, u prvom redu majka, otac i brat, oni su uvijek tu, a to je nepro-
sa
– Mlađan je još prije šest godina osvojio srebro na Evropskom omladinskom prvenstvu i uvijek smo razmjenjivali iskustva. Pomoglo mi je što sam gledao i njegove utakmice jer je i on napadač i neki njegovi potezi mi se mnogo sviđaju. Nijesam osjećao rivalstvo nikada, već samo želju da mi pomogne i da me bodri. Tako je bilo i na ovom svjetskom prvenstvu
cjenjivo i daje mi snagu. Nastupati za reprezentaciju i donijeti medalju Crnoj Gori je osjećaj koji se ne može opisati. Tako doživljavam svaku medalju koju osvojim igrajući za reprezentaciju. Sa dva poraza iz grupne faze sačekali ste nokaut mečeve. Do velike pobjede ste došli u četvrtfinalu protiv Hrvatske, a u meču za medalju i protiv Italije. Kakav je kompletan utisak i koji su bili „iks faktori“ da se dođe do ovakvog rezultata?
– I padovi i usponi su normalni. I ovdje je prevladala snaga kolektiva, jer zaista smo svi među sobom dobri prijatelji. Prvo u četvrtfinalu, a onda i u utakmici za bronzu uspjeli smo da pokažemo velike volju i odlučnost i sprovedemo zamisli selek-
tora Mirovića u djelo. Ovo je veliki uspjeh svih nas, a posebno sam ponosan što smo donijeli medalju Crnoj Gori i pokazali da smo generacija na koju može da se računa. Koliko znači individualna nagrada?
– Sa jedne strane prija i moram biti zadovoljan, ali sa druge strane doživljavam je kao obavezu da još više radim i probam na svakom sljedećem takmičenju da još više doprinesem ekipi. Očekuje vas EP (do 19 godina) – imate li snage da dođete do novog podviga?
– Imaćemo pripreme, ljeto je naporno, ali imamo veliki motiv da i na tom takmičenju probamo da napravimo uspjeh. To uvijek treba da nam bude cilj – poručio je Janović. Ana MARKOVIĆ
PODGORICA – Ženska seniorska košarkaška reprezentacija Crne Gore neće učestvovati u pretkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, jer ih je ministar sporta ostavio bez obećanog novca za pripreme. Tebalo je da se okupe u utorak 16. jula i učestvuju na turniru u Meksiku od 19. do 25. avg usta. San naših košarkašica o Svjetskom prvenstvu
ostaće, međutim, nedosanjan jer su, čini se, nevidljive za crnogorsku državu, a prije svih za ministra sporta Dragoslava Šćekića - Još od momenta k ada se pojavila mogućnost da seniorke igraju pretkvalifikacije za Svjetsko prvenstvo, imala sam obećanje ministra sporta i mladih, gospodina Dragoslava Šćekića, da ćemo uz njihovu podršku moći da realizujemo
san, a to je da naše košarkašice prvi put budu u igri za Svjetsko prvenstvo. Ipak, u posljednjem trenutku, stigla je potvrda da sredstva neće biti uplaćena –kaže Jelena Dubljević, predsjednica Košarkaškog saveza. Tako je Košarkaši savez Crne Gore bio prinuđen da otkaže nastup naših seniorki. - Od momenata kada sam preuzela funkciju predsjednice Saveza sigurno je da je
ovo bila najteža odluka, koja je izazvala velike emocije i određenu dozu gorčine. Trudila sam da se stvorim maksimalne uslove za sve naše reprezentativne selekcije, iako je poznato da je Savez opterećen starim dugovanjima. Uspjeli smo da animiramo nove sponzore, da stvorimo bolje funkcionisanje i u trenutku kada sam se najmanje nadala pojavio se veliki problem – objašnajava Dubljević. Ona kaže da sada mora o problemu da obavijesti Svjetsku košarkašku federaciju i da strahuje od suspenzija FIBA. – Sigurno da je ova odluka bila teška i da je ovo dokaz da svi zajedno moramo raditi još više kako bi Savez ušao u normalno funkcionisanje, a to je gotovo nemoguće bez podrške države. Moram naglasiti da smo imali pomoć od strane premijera Milojka Spajića i ministra finansija Novice Vukovića, a baš zbog toga se nadam da u narednom periodu nećemo imati ovakve probleme – zaključuje predsjednica Košarkaškog saveza. R. PEROVIĆ
Evropsko prvenstvo za košarkašice do 20 godina
Crna Gora 49 Izrael 70
VILJNUS – Dvorana: „Jeep Arena“. Gledalaca: 20. Sudije: Pedroso, Mesaroš, Stalaucikskaite. Rezultat po četvrtinama: 20:21, 10:17, 12:16, 7:16. CRNA GORA: Vučinić 4, Bigović 4, Savković 13, Baošić 8, Milošević, L. Vukčević 4, Bulajić 6, Radević 4, Radnjić, N. Vukčević 2, Marinković, Šćepanović 4.
IZRAEL: Olavole, Etinger 6, Sujić 12, Bitan 11, Karš 9, Kabada 10, Azouri 4, Singer 17, Kohen 1, Elbaz, Matitiajo, Oren.
Mlada ženska košarkaška reprezentacija poražena je od Izraela (70:49) na startu razigravanja od 9. do 16. mjesta, pa će do kraja šampionata u
Litvaniji igrati za plasman od 13. do 16. mjesta i u predstojeća dva meča mora ostvariti dva trijumfa kako bi sačuvala mjesto u elitnoj diviziji.
Crna Gora je bolje ušla u meč, te nakon četiri minuta vodila 11:2. Ali je onda Izrael napravio niz (13:1), pa je nakon trojke Singer u šestom minutu uspio da preokrene –15:12. U 17. minutu, nakon poena Etinger , Izrael je prvi put stekao dvocifrenu razliku (36:26). Naše košarkašice nijesu mogle do preokreta, iako su sredinom treće dionice prišle na 44:40, ali je onda naš tim potpuno stao, tako da su Izraelke serijom 21:2 na pet minuta prije kraja stekle ogromnih 65:42...
U prvom od dva meča bez prava na grešku Crna Gora danas (13. jul) igra protiv Finske. R. P.
Mlada košarkaška reprezentacija danas protiv Slovenije (13.30 h) počinje nastup na EP u Gdinji, bek Petar Radonjić optimista
Vjerujem da možemo da igramo na visokom nivou
PODGORICA – Mlada muška košarkaška reprezentacija Crne Gore doputovala je u poljsku Gdinju, gdje će od danas do 21. jula igrati na Evropskom prvenstvu i boriti se da ostvari prvi cilj – opstanak u A diviziji.
Tim Dušana Dubljevića će na EP igrati u grupi D, u kojoj su još Litvanija, Island i Slovenija. Po završetku prve faze, naša reprezentacija će se u osmini finala ,,ukrstiti“ sa jednim od timova iz grupe C, gdje su Turska, Španija, Belgija i Sjeverna Makedonija. U slučaju uspjeha u osmini finala, naša selekcija bi prošla u četvrtfi-
nale, dok bi ih poraz odveo u borbu za plasman od 9. do 16. mjesta. Tri posljednjeplasirana tima će ispasti u B diviziju. Premijerni meč ,,crveni“ igraju danas od 13 časova protiv Slovenije. – Znamo da je Slovenija kroz pripremne utakmice pokazala koliko je jak protivnik, da ima sjajne igrače koji imaju iskustva igranja jakih takmičenja. Upoznati smo sa njima i spremali smo se u proteklom periodu da na što bolji način odreagujemo na njihove zahtjeve, kako ofanzivne tako i defanzivne. Radili smo jako i vjerujem da možemo da igramo na visokom nivou. Na-
stojaćemo protiv Slovenije da dođemo do prve pobjede, a to bi nam mnogo značilo u nastavku takmičenja – kazao je bek šuter naše selekcije Petar Radonjić, član Podgorice, koji je juče proslavio 19. rođendan. Naša reprezentacija je bila na okupu od 3. juna, a nakon priprema u Podgorici i šest kontrolnih utakmica (ostvaren polovičan učinak protiv Izraela, dva puta je savladana Sjeverna Makedonija, dok je na početku upisana pobjeda i poraz protiv Podgorice), u Poljskoj će pokušati da ostvari cilj. – Tr enir ali smo naporno i uložili maksimum kako bismo
se što bolje spremili za ovo prvenstvo. Trudili smo se i bili fokusirani na svakom treningu kako bi našu fizičku, ali i taktičku spremu, podigli na što veći nivo – dodao je Radonjić. Jedan iz zlatne generaci -
je juniora Podgorice, sa nestrpljenjem očekuje početak šampionata. – Čast mi je prije svega što imam mogućnost da predstavljam svoju državu i nosim grb Crne Gore na velikom takmičenju. Ovo je za mene već treće Evropsko prvenstvo i ponosan sam zbog toga –zaključio je Radonjić. U drugom meču grupe D sjutra od 15.30 časova igraju Litvanija i Island. S. J.
Ženska fudbalska reprezentacija neočekivano zaustavljena od Farskih
Ostrva u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo
F. Ostrva 2
Crna Gora 1
TORŠAVN – Stadion: „Torsvolur“. Sudija: Emil Torkelsen (Norveška). Strijelci: Sevdal u 19. i Torolvsdotir u 32. (Farska Ostrva), Kuč u 22. minutu (Crna Gora). Žuti kartoni: Johanesen, Hojdal, Mortensen (Farska Ostrva), Karličić, Stanović (Crna Gora).
FARSKA OSTRVA: Ostero, Lisberg (od 69. Mortensen), Vilemoes, Rian, Džonsen, Torolvsdotir, Sevdal (od 61. Hojdal), Klakstein, Svarvadal (od 69. Jakobsen), Klementsen (od 90+4. Brandstrup), Johanesen.
CRNA GORA: Krstović, Popović, Đukić, Boričić, Stanović, Tomašević, Bulatović, Đoković (od 72. Janjušević), Karličić, Dešić, Kuč. Da su najteži mečevi gdje su bodovi već upisani osjetile su naše fudbalerke – Crna Gora je poražena na gostovanju Farskim Ostrvima, 2:1, u petom kolu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Ovim porazom naša reprezentacija je izgubila prvo mjesto uoči posljednjeg kola, ali sve će se riješiti za tri dana kada će u Podgorici Crna Gora ugostiti Grkinje.
Domaća selekcija od starta je krenula ofanzivno, što je i ,,naplatila“ u 19. minutu. Heidi Sevdal ostala je potpuno sama u kaznenom prostoru i efektno plasirala loptu u dalji ugao. Ipak, naša selekcija brzo je odgovorila. Izjednačenje je stiglo samo tri minuta kasnije. Stvorila se gužva u petercu domaćina poslije kornera, a tu se najbolje snašla Armisa Kuč – 1:1. Bio je to trenutak nakon kojeg je naša reprezentacija pre-
Rekordan broj takmičara od nezavisnosti
PODGORICA – Slovenija
će imati najveći broj sportista od nezavisnosti na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta – 46 takmičara i 44 takmičarke.
Poznato je, da će na najvećem planetarnom sportskom takmičenju Slovenci nastupiti u 17 sportova. Najveća zvijezda biće biciklista Tadej Pogačar, prva zvijezda tog sporta, dvostruki šampion i aktuelni lider Tur de Fransa. Ovog puta biće bez košarkaš-
kog superstara Luke Dončića – košarkaški nacionalni tim nije uspio da se plasira na Igre u Parizu. Do sada su Slovenci, od nezavisnosti i Igara u Barseloni 1992, osvojili 12 zlatnih, 17 srebrnih i 23 bronzane medalje. Na prethodnim Igrama u Tokiju, prije tri godine, učinak je bio pet medalja (tri zlata i po srebro i bronza). Najuspješniji sport za Sloveniju na ljetnjim Olimpijskim igrama je džudo – sa ukupno šest medalja (dva zlata). R. A.
uzela inicijativu. I baš kada se čekalo da napravimo preokret, uslijedio je šok. U 32. minutu šutirala je Jensa Torolvsdotir sa 30 metara, a na-
ša golmanka Anastasija Krstović nije dobro reagovala – 2:1. U četvrtom minutu sudijske nadoknade prvog poluvremena Slađana Bulatović je mogla da se proslavi, ali je prečka spasila domaći tim, nakon njenog slobodnjaka sa oko 30 metara. Drugo poluvrijeme nije bilo sadržajno. Crna Gora je pokušavala da dođe makar do boda, a najveću priliku u 62. minutu imala je Kuč. R. PEROVIĆ
bilo dileme da će Alkaras prelomiti meč.
Đoković će pokušati da vrati trofej u svoje vlasništvo i može da bude veliki optimista na osnovu izdanja na nezvaničnom prvenstvu svijeta ove godine.
PODGORICA - Repriza finala iz prošle godine –Novak Đoković i Karlos Alkaras igraće u nedjelju za trofej Vimbldona.
Alkaras je, kao i 2023, na putu do finala eliminisao Danila Medvedeva – juče je bilo 3:1 u setovima (6:7, 6:3, 6:4, 6:4). Medvedev je imao svoj momenat u prvom setu, s tim da je slavio tek u taj-brejku uprkos tome što je dva puta oduzimao servis rivalu, ali nakon toga je dominirao Španac. Po brejk u drugom i trećem setu donijeli su mu prednost od 2:1, a u četvrtom je već u prvom gremu oduzeo servis protivniku. Medvedev je uzvratio, izjednačio na 1:1, ali nije
Srpski as je sa 3:0 u setovima u polufinalu eliminisao Lorenca Musetija – 6:4, 7:6, 6:4. Đoković je u prvom setu napravio brejk u šestom gemu, Italijan uzvratio u devetom, ali je Novak odmah spremio odgovor i pobijedio 6:4. Museti je dobro krenuo u drugi dio meča, odmah oduzeo servis Đokoviću, koji je uzvratio u šestom gemu, a u taj-brejku je Srbin je bio furiozan – 7:2. Museti se pokazao kao ,,žilav“ protivnik i u trećem setu, spasio je tri meč lopte u devetom gemu, ali to je bilo sve... Novak Đoković igraće 10. finale Vimbldona. Kod dama, finale će danas (subota) od 15 sati igrati Barbora Krejčikova i Jasmin Paolini Ne. K.
Crnogorska stonoteniska reprezentacija otputovala na Evropsko prvenstvo
PODGORICA – Crnogorska reprezentacija otputovala je u Malme, gdje se od 12. do 21. jula održava kadetsko i juniorsko prvenstvo Evrope u stonom tenisu.
Crnogorski stoni tenis u ženskoj konkurenciji na čelu sa selektorkom Dijanom Zonjić predstavljaće Suzana Milošević, Nikolina Maksimović, Kristina Šebek, Dunja Vlahović i Anastasija Vujović. U muškoj konkurenci-
ji pod vođstvom selektora Saše Dragaša za Crnu Goru će nastupiti Jakša Krivokapić, Stefan Radonjić i Đorđe Rahović – Ovo evropsko prvenstvo će biti jedno veliko iskustvo za žensku ekipu. Djevojke su vrijedno trenirale i pripremale se za takmičenje. To će biti provjera njihovog nivoa igre. Od njih očekujem maksimalno zalaganje, da odigraju ono što znaju. Njihovo vrijeme tek dolazi i naši planovi su da im ovo Evropsko prvenstvo bude od-
skočna daska za sljedeću godinu, za koju smatram da će biti mnogo uspješnija – kazala je Zonjić. Naša reprezentacija će u Švedskoj pokušati da ostvari što bolji plasman u jakoj konkurenciji.
– Nak on pr ošlogodišnjeg odličnog rezultata ulaskom u prvu diviziju kadeta ove godine, nastupićemo prvi put u kategoriji juniora što će biti dosta teže jer će momci igrati protiv mnogo starijih igrača. Idemo da damo sve od sebe i
probamo izboriti što bolji rezultat. Pripreme smo odradili na više mjesta i dali svoj maksimum – rekao je Dragaš i objasnio da od posljednjeg Evropskog prvenstva nijesu učestvovali na WTT turnirima što je rezultiralo gubitkom dobrog rejtinga koji smo imali, stoga očekuje teže grupe u pojedinačnoj konkurenciji. – Na ovogodišnje Evropsko prvenstvo idemo po iskustvo da bismo na sljedećem EP posljednje godine u konkurenciji juniora bili jak protivnik drugim reprezentacijama, kao što smo bili 2023. u posljednjoj godini u konkurenciji kadeta. Zahvalio bih svima koji nas bodre i vjeruju u nas – dodao je Dragaš. R. P.
DR JOVAN KUJAČIĆ
Priredio: Slobodan ČUKIĆ
Po svršetku rata s Turcima i zaključenju mira 19. februara 1878. godine ustanovljena su u Crnoj Gori razna ministarstva: unutrašnjih djela, pravde, prosvjete, finansija i inostranih djela. Knjaz Nikola se naročito zauzimao da se što prije uredi i sanitetsko odjeljenje u području ministarstva unutrašnjih djela. Njemu je bilo mnogo stalo da se što više može uradi za najpreče potrebe za čuvanje i podizanje narodnog zdravlja. Željelo se, da se to odjeljenje što prije uredi i da za njegova načelnika bude upravnik bolnice „Danilo I”.
Godine 1880. bude pozvan je na Cetinje radi uređenja saniteta u Crnoj Gori dr Milan Jovanović – Batut, koji je ostao u Crnoj Gori nepune dvije godine. Za to je vrijeme dr Milan Jovanović – Batut putovao po Crnoj Gori radi proučavanja zdravstvenih prilika u narodu i kao rezultat svojih opažanja na tim putovanjima podnio je Knjazu Nikoli veoma opširan i iscrpan referat, 16. jula 1881. godine. U tome svome referatu dr M. Jovanović-Batut je podrobno iznio pred Knjaza Nikolu s neznatnim nedostacima potpunu i pravu sliku tadašnjeg zdravstvenog stanja u Crnoj Gori i učinio u vezi s tim neke predloge, u kojima je podvukao što bi sve trebalo raditi da se opšte zdravstvene prilike u njoj koliko-toliko poprave. Dr Milan Jovanović-Batut ostao je, kao što je ranije rečeno, u Crnoj Gori vrlo kratko, te nije mogao, nije imao kad, da sačeka rezultate svoga rada i svojih predloga.
Crna Gora je bila podijeljena na 10 nahija – Katunsku, Riječku, Crmničku, Lješansku, Bjelopavlićku, Kučku, Vasojevićku, Drobnjačku, Nikšićku i Kolašinsku. Prema toj podjeli, bilo je određeno da se postavi 10 nahijskih ljekara, za svaku po jedan. Na raspisani konkurs prijavila su se svega dva ljekara i to dr Petar Miljanić i neki Poljak
U to doba bila je Crna Gora podijeljena na 10 nahija – Katunsku, Riječku, Crmničku, Lješansku, Bjelopavlićku, Kučku, Vasojevićku, Drobnjačku, Nikšićku i Kolašinsku. Prema toj podjeli, sad već uvećane Crne Gore, bude određeno da se postavi 10 nahijskih ljekara, za svaku nahiju po jedan. Na raspisani konkurs prijavila su se svega dva ljekara i to dr Petar Miljanić i neki Poljak, koji se odmah vratio natrag. Njegovo je ime nepoznato. Za vrijeme svog kratkoga bavljenja u Crnoj Gori dr Milan Batut je neko vrijeme izdavao popularan higijenski časopis „Zdravlje”, koje je ranije izlazilo u Somboru (Glas Crnogorca od 12. decembra 1880. godine). Sem toga je za to vrijeme napisao i nekoliko popularnih članaka iz oblasti higijene i to: „Kuća i selo” (Glas Crnogorca 1883. godine, br. 40), „Odijelo” (Glas Crnogorca 1883. godine, br. 45), „Posao” (Glas Crnogorca 1881 godine, br. 51), „Umor i odmor” (Glas Crnogorca 1884. godine br. 4), „Čistoća i red” (Glas Crnogorca 1884. godine br. 6), „Brak i porod” (Glas Crnogorca 1884. godine, br. 7), „Kužne
bolesti” (Glas Crnogorca 1884 god. br. 43). Sem toga je dr Milan Jovanović-Batut napisao i pravila „Za sprečavanje kolerne zaraze iz inostranstva” (Glas Crnogorca 1884, br. 33). Dr Milan Jovanović-Batut bio je neko vrijeme i načelnik saniteta i upravnik bolnice „Danilo I” (Dr Petar Miljanić –
Dr Petar Miljanić je odmah po svršenim medicinskim naukama na Moskovskom univerzitetu došao u Crnu Goru da se u njoj stavi na raspoloženje narodnim potrebama. Knjaz Nikola ga je primio rado i postavio ga za okružnog ljekara u Podgorici. Tu je dr Miljanić ostao svega dvije godine
Sedmogodišnji rad bolnice „Danilo I”, Glas Crnogorca 1887, br. 34).
Kao što je rečeno, javio se na raspisani konkurs 1880. godine dr Petar Miljanić. On je odmah po svršenim medicinskim naukama na Moskovskom univerzitetu došao u Crnu Goru da se u njoj stavi na raspoloženje kao ljekar narodnim potrebama. Knjaz Nikola ga je primio rado i postavio ga za okružnog ljekara u Podgorici, kao u mjestu, u najvećoj varoši u Crnoj Gori, gdje se stvarno i osjećala najveća potreba za ljekara. Tu je dr Petar Miljanić ostao svega dvije go-
dine, od 1881. do 1883. godine. Zatim je pošao u inostranstvo, gdje je proveo u raznim klinikama jednu godinu dana i nešto više u Austriji, Njemačkoj i u Francuskoj. Po svome povratku iz inostranstva 1884. godine bude postavljen za načelnika saniteta I upravnika bolnice „Danilo I”. Na tome položaju ostao je dr Petar Miljanić sve do smrti, do 21. septembra 1897. godine. Dr Petar Miljanić svršio je prava u Beogradu a medicinske nauke u Moskvi 1881. godine. Za relativno kratko vrijeme, za nepunih četrnajest godina, koliko je bio načelnik saniteta u Crnoj Gori, dr Petar Miljanić je uradio dosta. Može se štaviše slobodno reći da je uradio mnogo. Kao načelnik saniteta on je imao pred sobom uistini veoma veliki a uz to i veoma težak zadatak. Pred njim je ležalo ogromno polje rada na kome do njegova dolaska na taj položaj, može se iz punih usta reći, nije uopšte gotovo ništa ni rađeno ni urađeno.
Dr Milan Jovanović-Batut, koji je četiri godine ranije bio pozvat na Cetinje radi uređenja saniteta u Crnoj Gori, nije tu ostao ni pune dvije godine, te je uslijed toga njegov rad u tom pogledu ostao sav u prethodnim proučavanjima zdravstvenih prilika u zemlji i načina na koji bi trebalo organizovati i urediti sanitetsku službu, sanitetsku upravu kao državnu ustanovu.
Nije bilo baš tako lako snaći se u onako teškim prilikama, u kakvim se tada nalazila siromašna Crna Gora, državica od jedva 250.000 stanovnika. Mnogo je trebalo a ništa drugo nije niti je ustvari u to doba moglo biti. Odakle i kako da se počne, nije lako bilo odrediti. Ali ipak dr Petar Miljanić nije mnogo očajavao. A i program koji je u tome pravcu podnio u julu 1881. godine Knjazu Nikoli, dr Milan Jovanović-Batut u svome iscrpnom referatu o zdravstvenim prilikama u Crnoj Gori, svakako je dosta pomogao dr Petru Miljaniću da se brzo snađe. S druge strane mu je u tome išla na ruku i okolnost što je i sam Knjaz Nikola živo želio i nastojao da se narodnom zdravlju u Crnoj Gori pokloni pažnja što se najviše može prema postojećem ekonomskom stanju. Tu pažnju trebalo je po knjaževoj želji pokloniti sa strane države, upravo s njegove lične strane. Knjaz Nikola je kao iskreni rodoljub uvidio da bez dobroga narodnoga zdravlja niti može biti ni narodnog ni državnog napretka. Tako i bude odlučeno i odakle i na koji način je najpotrebnije da se počne uređivanje sanitetske struke u Crnoj Gori, pa da bi se što prije došlo koliko-toliko do željenog uspjeha i cilja. U punoj oskudici i stranih i domaćih ljekara još su u to doba u Crnoj Gori vršili gotovo svu ljekarsku praksu razna nepismena lica, najraznovrsniji empirici vidari-travari, ranari, narodni hirurzi i dr., koji su se između ostaloga bili toliko učvrstili i ustalili u svom nesmetanom poslu da su čak neki od njih, kao što je to već rečeno, dobili u tom pogledu i neke državne povlastice, štaviše dekrete i grbove kao znakove, da mogu nesmetano vršiti svoju vidarsku praksu. U iskrenoj težnji, da se zbilja zapuštenom narodnom zdravlju što prije stručno i valjano pomogne, da se koliko-toliko suzbije tako štetno, a često i tako opasno liječenje narodnih vidara, koji su između ostaloga ne rijetko naročito u docnije doba stali uzimati sve veći i veći mah, pa čak i da bezobzirno potcjenjuju i omalovažavaju sasvim slobodno i javno i ljekare i naučnu medicinu i njen rad uopšte. (Nastavlja se)
13, 14. i 15. jul 2024.
„SPORTSKI OBJEKTI“ D.O.O PODGORICA
Na osnovu člana 36 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG” broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Skupštine Glavnog grada Podgorice o davanju saglasnosti na Odluku Odbora direktora “Sportski objekti” d.o.o Podgorica o davanju u zakup poslovnog prostora (“Službeni list CG-opštinski propisi”, broj 31813), Cjenovnika poslovnih prostora u “Sportski objekti” d.o.o broj 1869/13 od 30.05.2013. godine, objavljuje
JAVNI POZIV PRIKUPLJANJEM PONUDA
Br. 4 /24 za davanje u zakup prostor na Gradskom stadionu ( suteren), ulazna partija III, VAR soba
Prostor na Gradskom stadionu (suteren), ulazna partija III VAR soba. Namjena izdavanja prostora u sportsko – rekreativnu djelatnost.
1.NA PERIOD ZAKUPA 12 MJESECI, UZ MOGUĆNOST PRODUŽENJA DO 5 GODINA
- Minimalni mjesečni zakup prostora na Gradskom stadionu (suteren, ulazna partija III, VAR soba), iznosi 186,92 eura bez PDV-a uvećava se za zakonski PDV; -Pored zakupnine zakupac će snositi i sve pripadajuće režijske troškove (struja, voda); -Pravo učešća na javnom pozivu za prostor na Gradskom stadionu ( suteren, ulazna partija III, VAR soba ) imaju pravna i fizička lica – preduzetnici registrovani u skladu sa zakonom.
2.Ponuda treba da sadrži:
-Tačan naziv i adresu ponuđača; -Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a, način plaćanja; -Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije).
Pravna lica
-Naziv i sjedište;
-Izvod iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici (potvrda o registraciji Društva, obavještenje o nastavku registracije), Rješenje o poreskom identifikacionom broju, Rješenje o PDV-u; -Potvrdu da je ponuđač izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko, i zdravstveno osiguranje; -Potvrdu da nije pravosnažno osuđivan, kao da je i njegov izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: kriminalnog udruženja, stvaranja kriminalne orginizacije, davanja mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, terorizma, finansiranje terorizma ,terorističkog udruženja, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, pranje novaca, trgovine ljudima, trovine maloljetnim licima, radi usvojenja, zasnivanje ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu; -Obavezan je da ustupi prostor dan pred održavanje međunarodne utakmice i na dan održavanja; -Karton deponovanih potpisa i dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 530-18806-49 ili dostaviti garanciju banke u visini od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a, bez prigovora naplativu na prvi poziv.
Fizička lica – preduzetnici
-Ime i prezime, adresa stanovanja; -Ovjerenu kopiju lične karte;
-Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 53018806-49; -Rješenje iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici; -Karton deponovanih potpisa; -Rješenje o poreskom identifikacionom broju.
Za vrednovanje najpovoljnije ponude po kriterijumu najveća ponuđena cijena:
-Ponuđena cijena ………100 bodova
Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objavljivanja 14.07.2024. godine, u terminu od 07h do 15h zaključno sa 22.07.2024 . godine do 12h časova, neposrednom predajom na arhivi “Sportski objekti” d.o.o.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.
Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.
Ponude (original) dostaviti u zapečaćenoj koverti, sa naznakom “Ne otvaraj” sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12 Podgorica.
Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 22.07.2024. godine u 13h časova u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br.12 Podgorica.
“Sportski objekti” d.o.o će iz daljeg postupka davanja u zakup prostora isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu imaju dugovanja prema “Sportski objekti” d.o.o. bilo kao fizičko lice ili kao pravno lice. Ponuđači imaju pravo uložiti Žalbu u roku od 3 dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u viđenom stanju. Ugovor o zakupu će se zaključiti na 12 mjeseci uz mogućnost produženja do 5 godina.
Izvođenje radova na adaptaciji popravci, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti “Sportski objekti” d.o.o Podgorica. Troškove adaptacije i popravke snosi zakupac.
Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon br. 020 664-291 ili neposredno u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12.
Ponuđači zainteresovani za obilazak poslovnog prostora koji je predmet zakupa, treba da se jave u prostorijama „Sportski objekti“ d.o.o. u SC „Morača“, radnim danima u periodu od 10h-14h, kontakt telefon 067/347-241. IZVRŠNI DIREKTOR Aleksandar Vučković, dipl. ing
13, 14. i 15. jul 2024.
„SPORTSKI OBJEKTI“ D.O.O PODGORICA
Na osnovu člana 36 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG” broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Skupštine Glavnog grada Podgorice o davanju saglasnosti na Odluku Odbora direktora “Sportski objekti” d.o.o Podgorica o davanju u zakup poslovnog prostora (“Službeni list CG-opštinski propisi”, broj 31813), Cjenovnika poslovnih prostora u “Sportski objekti” d.o.o broj 1869/13 od 30.05.2013. godine, objavljuje
JAVNI POZIV PRIKUPLJANJEM PONUDA
Br. 5 /24 za brendiranje objekta SC “Morača”
Brendiranje imena objekta i ostalih pratećih segmenata: Korišćenje imena brenda u sredstvima informisanja; Naziv sa imenom dvorane umjesto postojećeg naziva SC “Morača” na čeonoj strani glavnog ulaza i Naziv unutar dvorane sa novim imenom Brenda sa čeone strane.
NA PERIOD ZAKUPA 5 GODINA
-Minimalna početna godišnja cijena brendiranja iznosi 120.000 bez PDV-a, i uvećava se za zakonski PDV; -Pravo učešća na javnom pozivu za brendiranje objekta SC “Morača” imaju pravna lica u skladu sa zakonom.
Ponuda treba da sadrži: -Tačan naziv i adresu ponuđača; -Ponuđenu godišnju vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a ; -Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije).
-Izvod iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici (potvrda o registraciji Društva, obavještenje o nastavku registracije), Rješenje o poreskom identifikacionom broju, Rješenje o PDV-u; -Potvrdu da je ponuđač izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa; -Potvrdu da nije pravosnažno osuđivan, kao da je i njegov izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: kriminalnog udruženja, stvaranja kriminalne orginizacije, davanja mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, terorizma,finansiranje terorizma ,terorističkog udruženja, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, pranje novaca, trgovine ljudima, trovine maloljetnim licima, radi usvojenja, zasnivanje ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu;
-Karton deponovanih potpisa i dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 530-18806-49 ili dostaviti garanciju banke u visini od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a, bez prigovora naplativu na prvi poziv.
Uslov:
-Plaćanje zakupnine unaprijed za dvije godine ( prvu i poslednju godinu).
Za vrednovanje najpovoljnije ponude po kriterijumu najveća ponuđena cijena:
-Ponuđena cijena ………100 bodova
Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objavljivanja 14.07.2024. godine, u terminu od 07 do 15 , zaključno sa 28.07.2024 . godine u 12h časova, neposrednom predajom na arhivi “Sportski objekti” d.o.o.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.
Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.
Ponude (original) dostaviti u zapečaćenoj koverti, sa naznakom “Ne otvaraj” sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12 Podgorica.
Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 29.07. godine u 13h časova u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br.12 Podgorica.
“Sportski objekti” d.o.o će iz daljeg postupka brendiranja objekta SC “Morača” isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu imaju dugovanja prema “Sportski objekti” d.o.o. Ponuđači imaju pravo uložiti Žalbu u roku od 3 dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o brendiranju objekta SC “Morača” u viđenom stanju. Ugovor o brendiranju će se zaključiti na 5 godine.
Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon br. 020 664-291 ili neposredno u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12.
Ponuđači zainteresovani za obilazak poslovnog prostora koji je predmet zakupa, treba da se jave u prostorijama „Sportski objekti“ d.o.o. u SC „Morača“, radnim danima u periodu od 10h-14h, kontakt telefon 067/347-241.
IZVRŠNI DIREKTOR
Aleksandar Vučković, dipl. ing
„SPORTSKI OBJEKTI“ D.O.O PODGORICA
Na osnovu člana 36 Zakona o državnoj imovini (“Službeni list CG” broj 21/09 i 40/11), Uredbe o prodaji davanju u zakup stvari u državnoj imovini (“Službeni list CG”, broj 44/10), Odluke Skupštine Glavnog grada Podgorice o davanju saglasnosti na Odluku Odbora direktora “Sportski objekti” d.o.o Podgorica o davanju u zakup poslovnog prostora (“Službeni list CG-opštinski propisi”, broj 31813), Cjenovnika poslovnih prostora u “Sportski objekti” d.o.o broj 1869/13 od 30.05.2013. godine, objavljuje
JAVNI POZIV PRIKUPLJANJEM PONUDA Br. 3/24 za davanje u zakup košarkaškog igrališta u Njegoševom parku sa pripadajućim objektom
Košarkaško igralište u Njegoševom parku, preko puta Crnogorskog Narodnog pozorišta, površine 864m2, na kome se nalazi objekat za fizičku kulturu i rekreaciju površine 107m2, odnosno 87m2 korisne površine. Namjena izdavanja igrališta u sportsko – rekreativnu djelatnost.
1.NA PERIOD ZAKUPA 12 MJESECI, UZ MOGUĆNOST PRODUŽENJA DO 5 GODINA
-Minimalna mjesečna cijena zakupa košarkaškog terena sa pripadajućim objektom iznosi 1.400,00 bez PDV-a i uvećava se za zakonski PDV; -Pored zakupnine zakupac će snositi i sve pripadajuće režijske troškove ( struja, voda, obezbjeđenje u noćnim satima);
-Pravo učešća na javnom pozivu za košarkaško igralište u Njegoševom parku sa pripadajućem objektom imaju pravna i fizička lica – preduzetnici registrovani u skladu sa zakonom.
2.Ponuda treba da sadrži:
-Tačan naziv i adresu ponuđača; -Mjesečnu vrijednost zakupa iskazanu bez PDV-a, način plaćanja; -Učesnici postupka su dužni da dostave dokumentaciju (u formi originala ili ovjerene kopije):
Pravna lica
-Naziv i sjedište; -Izvod iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici, (potvrda o registraciji Društva, obavještenje o nastavku registracije), Rješenje o poreskom identifikacionom broju, Rješenje o PDV-u; -Potvrdu da je ponuđač izmirio sve dospjele obaveze po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko, i zdravstveno osiguranje; -Potvrdu da nije pravosnažno osuđivan, kao da je i njegov izvršni direktor nije pravosnažno osuđivan za neko od krivičnih djela sa obilježjima: kriminalnog udruženja, stvaranja kriminalne orginizacije, davanja mita, primanje mita, davanje mita u privrednom poslovanju, primanje mita u privrednom poslovanju, utaja poreza i doprinosa, prevare, terorizma, finansiranje terorizma ,terorističkog udruženja, učestvovanje u stranim oružanim formacijama, pranje novaca, trgovine ljudima, trovine maloljetnim licima, radi usvojenja, zasnivanje ropskog odnosa i prevoza lica u ropskom odnosu; -Potrebno je da dostavi Biznis plan iz kojeg će se vidjeti da će se objekat koristiti u skladu sa namjenom; -Obavezan je da omogući besplatno korišćenje igrališta sa objektom za manifestacije u organizaciji Glavnog grada.( maksim do 30 dana u godini);
-Karton deponovanih potpisa i dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 530-18806-49 ili dostaviti garanciju banke u visini od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a, bez prigovora naplativu na prvi poziv.
Fizička lica – preduzetnici
-Ime i prezime, adresa stanovanja; -Ovjerenu kopiju lične karte;
-Dokaz o izvršenoj uplati garantnog depozita (zaštita od neozbiljnih ponuda) u iznosu od 10% od minimalne godišnje cijene zakupa bez PDV-a na žiro račun CKB 510-1321-54, Prva banka 535-11734-88 i NLB 53018806-49;
-Rješenje iz Centralnog registra Privrednih subjekata u Podgorici;
-Karton deponovanih potpisa;
-Rješenje o poreskom identifikacionom broju.
Za vrednovanje najpovoljnije ponude po kriterijumu najveća ponuđena cijena:
-Ponuđena cijena ………100 bodova
Ponuđači dostavljaju ponude, svakog radnog dana od dana objavljivanja 14.07.2024. godine, u terminu od 07h do 15h , zaključno sa 22.07.2023.godine do 12h časova, neposrednom predajom na arhivi “Sportski objekti” d.o.o.
Ponude dostavljene poslije navedenog roka, kao i one koje nijesu zapečaćene ili su nepotpune neće se razmatrati.
Ukoliko ponuđač odustane od ponude ili ne zaključi ugovor o zakupu gubi pravo na povraćaj garantnog depozita, a u slučaju da je ponuđač dostavio garanciju banke ista će se naplatiti.
Ponude (original) dostaviti u zapečaćenoj koverti, sa naznakom “Ne otvaraj,, sa naznačenim brojem poziva na koverti i objektom na koji se ponuda odnosi, na adresu “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12 Podgorica.
Javno otvaranje ponuda, kome mogu prisustvovati ovlašćeni predstavnici ponuđača sa priloženim punomoćjem potpisanim od strane ovlašćenog lica, održaće se dana 22.07.2024 godine u 13h časova u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br.12 Podgorica.
“Sportski objekti” d.o.o će iz daljeg postupka davanja u zakup košarkaškog igrališta sa pripadajućim objektom, isključiti ponuđače za koje se utvrdi da po bilo kom osnovu imaju dugovanja prema “Sportski objekti” d.o.o. bilo kao fizičko lice ili kao pravno lice.
Ponuđači imaju pravo uložiti Žalbu u roku od 3 dana od dana dostavljanja Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača.
Sa najpovoljnijim ponuđačem će biti zaključen ugovor o zakupu poslovnog prostora u viđenom stanju. Ugovor o zakupu će se zaključiti na 12 mjeseci uz mogućnost produženja do 5 godina.
Izvođenje radova na adaptaciji i popravci, zakupac može izvršiti samo na osnovu prethodne saglasnosti “Sportski objekti” d.o.o Podgorica. Troškove adaptacije i popravke snosi zakupac.
Bliža obavještenja mogu se dobiti svakog radnog dana na telefon br. 020 664-291 ili neposredno u prostorijama “Sportski objekti” d.o.o u ulici 19. decembar br. 12.
Ponuđači zainteresovani za obilazak poslovnog prostora koji je predmet zakupa, treba da se jave u prostorijama „Sportski objekti“ d.o.o. u SC „Morača“, radnim danima u periodu od 10h-14h, kontakt telefon 067/347-241.
IZVRŠNI DIREKTOR Aleksandar Vučković, dipl. ing
Dnevni list
Elektronska pošta: desk@pobjeda.me
Direktor i glavni i odgovorni urednik:
NENAD ZEČEVIĆ
Zamjenica izvršnog
direktora: MILENA GOLUBOVIĆ
Direktorica marketinga: ŽELJKA RADULOVIĆ
REDAKCIJSKI
KOLEGI JUM
Zamjenica glavnog i odgovornog urednika
RADMILA USKOKOVIĆ-IVANOVIĆ
Pomoćnici glavnog i odgovornog urednika
JADRANKA RABREN OVIĆ ekonomija
JELENA MARtINOVIĆ društvo
MARIJA JOVIĆEVIĆ nedjeljno izdanje Urednici
JOVAN NIKItOVIĆ kultura
DRAGICA šAKOVIĆ crnom gorom
NIKOLA SEKULIĆ hronika podgorice
JOVAN tERZIĆ arena
SLOBODAN ČUKIĆ feljton i arhiv
MARKO MILOšEVIĆ
dizajn
DRAGAN MIJAtOVIĆ fotografija
LOGOtIP POBJEDE
Miloš Milošević i Nikola Latković (2019), inspiracija Anton Lukateli (1944)
PORtAL POBJEDE
Urednica
JOVANA ĐURIšIĆ
OBJEKtIV
Urednica
MARIJA IVANOVIĆ-NIKIČEVIĆ
tELEFON
020/409-520 redAkcijA
020/409-536 MArketiNg 020/202-455 ogLAsN o
Naziv osnivača: Društvo sa ograničenom odgovornošću za proizvodnju, promet i usluge, export-import „Nova Pobjeda“ - Podgorica
Adresa sjedišta medija: 19. decembar br. 5 PIB: 03022480
Vlasnička struktura „Nove Pobjede“ - 100% udjela „Media-Nea“ D.O.O. Podgorica
Vlasnička struktura
„Media-Nea“ - 99,99% udjela
First Financial Holdings
sjedište „Media Nea“: Ul. 19. decembra br. 5, PiB „Media Nea“: 02842777
Vlasnička struktura „First Financial Holdings“ - 100% udjela Petros Stathis
sjedište „Firs t Financial Holdings“: Ul. Ulcinjska br. 3
PiB „Firs t Financial Holdings“: 02628295
Više o vlasničkoj strukturi: pobjeda.me/p/impressum
Broj žiro računa „Universal capital Bank“: 5 60-822-77
Tiraž: 3.500
Posljednji pozdrav dragom drugu
праунучад, братанић НИКОЛА, братаничне ЉИЉАНА
Posljednji pozdrav majci
VIDOSAVI LIPOVINI
Majko, otišla si tiho, onako kako si i živjela. Počivaj u miru.
612
Učinila si da nam djetinjstvo bude bezbrižno. Počivaj u miru. TVOJA UNUČAD 615
Kćerka NENA
e-mail: oglasno@pobjeda.me
576
Otišao si na bolje mjesto, ovaj svijet je bio mali za tvoje veliko srce i dušu. Čuvaj nas i pazi kao što si oduvijek, a mi ćemo paziti majku. Volimo te Tvoji ZAKI, DIBA i ZLAJO
574
Dana 18. jula 2024. godine navršava se godina od smrti našeg brata
DRAGANA - ĐUZE ĐUROVIĆA
Dragi brate, zauvijek u našim mislima i srcima. Braća MIGO i RAJKO sa porodicom
POGREBNEUSLUGE DOO PODGORICA
• Prodaja pogrebne opreme garderobe;
• Sahranjivanje prevoz pokojnika; • Ekshumacije;
• Pranje grobnog mjesta;
• Oglašavanje u dnevnim novinama;
• Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba,
• Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa.
„Pogrebne usluge“- Podgorica • Prodaja pogrebne opreme i garderobe; • Sahranjivanje i prevoz pokojnika; • Ekshumacije; • Pranje grobnog mjesta; • Oglašavanje u dnevnim novinama; • Postavljanje cvijeća i bilja, i čišćenje vaza, šljunka, anđela i svijećnjaka; • Uklanjanje uvelog cvijeća, korova i orezivanje sadnica oko groba, i • Iznošenje i prevoz vijenaca/cvijeća i/ili pokojnika od kapele do mjesta ukopa. +382 67 045 751 / email: prodavnicapogrebno@gmail.com (Svakim danom od 0-24h) Sve ostale usluge i informacije možete pronaći na www.pogrebnopg.me
618
Tužno sjećanje na 14. jul 2002 – Vranjina
VIKTOR Danilov POPOVIĆ 14. 7. 2002 – 14. 7. 2024.
Čitavu vječnost patnja, tuga i bol, koji razdiru i dušu i tijelo.
Ali danas kada se osvrnemo, ponosu naš, toliko si nam dobroga dao, ali vremena je bilo malo. Oduvijek se osjećalo da su tvoja krila bila spremna, ali naša srca nisu.
U vječnom sjećanju sa ljubavlju i poštovanjem
Naš najdraži
FIĆKO
Boli praznina, bole suze, bole uspomene, bole ćutanja, boli sve što nijesmo rekli, boli sve što je moglo da bude, boli ono što smo imali samo sa Tobom. Otišao si, odnio najdivniju mladost, najčistiju dušu, najplemenitije srce, najslađi osmijeh…
Volimo Te zauvijek!!!!
Tvoji: RATKO, SEKA, VASO, KSENIJA i LOGAN
619
Navršava se 40 dana od smrti našeg dragog strica, svekra i đeda
Neka tvoja dobra duša počiva u miru, a mi ćemo te kroz lijepe uspomene čuvati od zaborava.
Tvoji: bratanić RADE, snaha SANJA, unuci NIKOLA i NEMANJA
578
Dvije godine
RAJO VUKIĆEVIĆ
Nedostaješ, za sve!
LJUBINKA, MIRKO, LUKA, MILENA
Voljeni brate
603
Dana 16. jula 2024. godine navršava se godina od smrti naše drage
DRAGICE JANKOVIĆ
Sa ljubavlju i poštovanjem živiš i živjećeš u našim srcima dok postojimo.
Tvoj sin ACKO sa porodicom
MILENKO RADULOVIĆ 13. 7. 2020 – 13. 7. 2024.
Uvijek si sa nama. U duši, u srcu, u mislima, u srećnim danima. Voljen, nikad prežaljen.
Tvoji: BATO, VJERA i SENKA
S poštovanjem i velikom ljubavlju.
IN MEMORIAM
13. 7. 1994 – 13. 7. 2024. godine
SILVIJA IVANOVIĆ rođena RADONJIĆ
Tvoji: majka ANKA, brat MLADEN, sestra OLIVIJA sa porodicama
ZORKA V. ĐURĐEVAC ŽIVKO V. ĐURĐEVAC rođena KRIVOKAPIĆ 11. 6. 2024 - 13. 7. 2024. 12. 7. 2023 - 13. 7. 2024. Počivajte u miru, a mi ćemo vas čuvati od zaborava. Brat i ujak MIRKO KRIVOKAPIĆ sa porodicom 589
597
Dana 15. jula 2024. navršava se godina od odlaska našeg
Tvoja dobra djela ćemo pamtiti, tvoju ljubav čuvati u srcu, a tvojim stopama koračati. Porodica će 14. jula posjetiti tvoju vječnu kuću.
Tvoji: RUŽA, PEĐA, ELENA i ALEKSANDRA
Na današnji dan prije 14 godina napustio nas je naš voljeni
SRĐAN Mirkov RADEVIĆ
Vrijeme nikada neće izbrisati trag koji si ostavio, iako godine prolaze ti nam svakog dana nedostaješ. Sa radošću se sjećamo trenutaka provedenih sa tobom i zauvijek ćemo pamtiti tvoju dobrotu. Srećni i ponosni što smo te imali.
TVOJA PORODICA
Četrdeset dana od smrti našeg dragog
RADOVAN - RALE PEJOVIĆ 1. 4. 1985 - 3. 6. 2024.
Voljeni Rale, Tvoje strasno srce prestalo je, izdajnički, da kuca, unoseći u naša srca bol, tugu i žalost, prazninu i gubitak na mjestu u kojem je tvoj vedri lik blistao radošću, prijateljstvom, puninom života. Ostaćeš u našim dušama i sjećanju, baš tamo gdje si ih svojom ljubavlju otvorio i ispunio. Počivao u miru.
BRANKA i ANA sa porodicom
TUŽNO SJEĆANJE
571
588
Navršava se pola godine od smrti naše voljene
Vrijeme brzo prolazi, a mi sa ljubavlju i pažnjom čuvamo uspomene i sjećanja na tvoj život i sve što si nam pružila.
Voli te tvoja PORODICA
Voljeni naš, Iako se navršilo 40 dana od tvog odlaska rana je još svježa, a tišina jača od bilo koг zvuka jer si prisutan i bićeš dok postojimo. Počivaj u miru i hvala ti na predivnim trenucima. Ponosni smo što smo te imali i odrastali uz tebe. Zauvijek u srcu i mislima.
Nedostaješ nam!
IN MEMORIAM 28. 6. 1941 – 15. 7. 2017.
Slobodanova PAVLIČIĆ rođena VUJOVIĆ
Sedam godina je od kada sa nama nije naša voljena i plemenita mama.
Nedostaje nam bezgranična majčinska ljubav, njene tople riječi i bezrezervna podrška, uz neumitni protok vremena kao podsjetnik na njen vječni duh dobrote.
Vole te i čuvaju od zaborava, PREDRAG, NATALIJA i TAMARA
Godina dana je od smrti
Vrijeme koje je prošlo i koje prolazi nije i neće umanjiti bol i tugu za tobom. Brate i ujko, živjećeš vječno u našim srcima.
Sestra VESNA, sestrić DRAGAN sa porodicom
TVOJA PORODICA
Pola godine je otkad nije sa nama naš voljeni
RAJKOVIĆ
Tvoj pečat ljubavi smrt ne prekida, a našu tugu vrijeme izliječiti neće.
Sa nama si u svakoj priči, nedostaješ za sve što dolazi. Grlimo uspomene, ponosne što smo tvoje.
LJUBICA, ćerke NATAŠA, TANJA, STANKA i IRENA
Mili moj brate
Godina je velikog bola i tuge i tako će biti sve do mojeg sudnjeg dana. Brate i ujko, puno nam nedostaješ! Volimo te!
Sestra VJERA i ANA, ADRIANA i NIKOLA sa porodicama
Godinu dana je otkad nas je napustio naš dragi
DRAGOLJUB – MACO PETRIČEVIĆ
Dragi brate sa ljubavlju i poštovanjem čuvaćemo uspomenu na tvoj častan i dostojanstven život. Hvala ti na svemu što si učinio za nas.
Tvoja sestra ZORICA sa porodicom
DRAGOLJUB – MACO PETRIČEVIĆ
Godina dana je otkad nas je napustio naš voljeni brat, šura i ujak Brate, hvala ti na pažnji i poštovanju koje si pružao meni i mojoj porodici. Čuvaćemo te od zaborava Sa poštovanjem i tugom, sestra ZLATIJA sa porodicom
Dana 18. jula je godina otkad nas je napustio naš voljeni
DRAGOLJUB – MACO PETRIČEVIĆ
Dobri ljudi kao ti nikad ne odlaze, a voljeni se vječno pamte i žive u našim srcima i sjećanjima svih koji su te poznavali. Umjesto potomstva ostavio si nam vječnu tugu, patnju i bol.
Voljeni naš, ne postoje riječi kojima može da se opiše naša vječna praznina, tuga i bol. Počivaj u miru sa svojim roditeljima.
Tvoj brat ŽIVOJIN sa porodicom
581
15. 7. 2007.
Sedamnaest dugih godina otkad smo bez tebe, bez tvoje podrške, bez tvog savjeta, bez tvoje pozitivne energije. U našim mislima, uspomenama i razgovoru si svakog trena prisutan. Sve je teže i bolnije.
Ponosni na tebe, tvoja PORODICA
godine je od prerane smrti mog dragog bratanića
SAŠE ŠABANA
Tvoja plemenita duša i veliko srce ostaće zauvijek u našim sjećanjima. Tetka MIRJANA i tetak SVETO RAIČKOVIĆ
Danas su tri preduga mjeseca bez tebe
Bio si svjetlo u našim životima pod kojim smo rasli i postajali bolji ljudi . Preteško je shvatiti da te nema. Za tvoju ljubav, plemenitost i energiju samo je nebo bila granica. Živiš u našim srcima sve dok kucaju…
Mnogo nam nedostaješ TVOJA PORODICA
Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, uz ljubav i sjećanje na tvoju plemenitost i dobrotu.
Pola godine je od iznenadne smrti moga dragog brata od ujaka
Veselim duhom, iskrenim srcem i nesebičnom dobrotom ostaćeš u našim srcima zauvijek. BILJANA, NATAŠA i MARKO ŠĆEPANOVIĆ
Četrdeset je teških i pretužnih dana od kada je otišla na vječni počinak naša najdraža
PEĐA i VESNA sa porodicom 577 IN MEMORIAM 13. 7. 2007 – 13. 7. 2024.
BILJANA Miloševa ĆOSOVIĆ
U nedjelju, 14. jula 2024. u 10 časova posjetićemo njenu vječnu kuću Brdišta – Tivat.
Počivaj u miru, anđele naš.
Tvoji: suprug MILOŠ, sinovi BRANKO i DARKO, unuka ALEKSA
Neutješne majke, DRAGICA i RANKA
Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naš
Vrijeme nije lijek, već nijemi svjedok tuge i bola za tobom, moj brate.
Sestra VESNA sa porodicom
Voljenoj sestri, zaovi i tetki
ZAGI RADONJIĆ
rođenoj KEKOVIĆ
Tvoj neočekivani odlazak u vječnost ostavio je veliku bol i prazninu u našim dušama.
Vukla te želja da što prije stigneš kod tvojih milih, koje nijesi mogla prežaliti.
Sebi si ispunila želju, a nama ostavila vječitu bol i tugu za tvojom dobrotom.
Bila si i ostala uzor naše porodice.
Počivaj u miru, pored svojih Veca, Ive i Mrkija, i neka Vam naše suze ne remete vječni san.
KEKOVIĆI: SVETO, SLOBA, ANDRIJA i ELENA
Tvoji: VJERA, MILICA, ĐOKO, IVANA i IVAN LJEŠKOVIĆ 594
Dana 14. jula 2024. godine navršava se 40 dana otkad nije sa nama naš voljeni brat i ujak
Dragi Mićo, i dalje ne možemo da vjerujemo da si nas zauvijek napustio i ostavio da vječno tugujemo za tobom.
Nemamo riječi da ti kažemo kolika je praznina ostala u našim životima tvojim odlaskom.
Nedostaje nam tvoja ljubav i dobrota koju si nam nesebično pružao.
Uvijek si u našim srcima, mislima i lijepim sjećanjima. Tvoji NAJMILIJI
Vedri istok kad zarudi u trepetu od alema, i tad duša pjesmu budi: „što te nema, što te nema ?"
Tvoja EVA 609
Četrdeset dana
Četrdeset dana, hiljadu zašto! Odgovora nema... Samo tuga, tuga i neprebol... Živiš sa nama...
Tvoji: majka NELA, brat GOJKO, bratanići RADE i DANILO, snaha EVA
Ćića, strikane RALE
Plačemo i plačemo, ali uvijek ćemo biti tvoja ekipa!"
Volimo te, RADE i DANILO
Ožalošćena porodica VUŠUROVIĆ 591
Navršava se četrdeset dana otkad nije sa nama naš
Brate, vrijeme ne liječi rane, one ostaju duboko urezane u mom srcu. Sestra NADA sa porodicom
595
nama naš voljeni brat
SVETOZAR - MIĆO Mirkov VUŠUROVIĆ
Obavještavamo rođake, kumove i prijatelje da ćemo toga dana u 10 časova, posjetiti njegovu vječnu kuću.
607
Pamtićemo tvoju ljudskost, dobrotu i osmijeh.
Tvoja tetka MAJA, tečo MILE, brat DRAGIŠA i sestra SONJA
Srce kuca, srce se gasi. U meni si. Đe god da si.
Tvoj brat GOJKO
OGLASNO ODJELJENJE „NOVA POBJEDA“
TELEFON ZA INFORMACIJE
020/202-455 020/202-456
e-mail: oglasno@pobjeda.me
Sine, Osta tvoja Nela, majka tvoja, sa teškom ranom, živom ranom i velikim nadanjem. Sine moj, radosti moja, momčino moja!
Poslovni broj: I.br. 1781/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,B2 KAPITAL,, Podgorica, Trg Nezavisnosti br.1/1, koga zastupa advokat Radosav Gligorović, ul. Marka Đukanovića br.9, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Puškić Marine iz Nikšića, Kličevo bb, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 16.289,03 eura, dana 12.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1781/16 od 02.09.2016.godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.983/2008 dana 30.01.2008.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeseta prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 1773 KO Kličevo, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 1526, broj zgrade 1, plan skica 16-213, potes Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 89 m2, katastarska parcela broj 1526, plan skica 16-213, potes Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 365 m2, katastarska parcela broj 1526, broj zgrade 1, po načinu korišćenja objekat u izgradnji, PD 1, površine 72 m2, u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1. II Ročište za dvadesetu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 09.08.2024.godine u 10.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 24.840,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1781/16 od 06.02.2017.godine.
IV Na dvadesetoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 2.484,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču. VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila i na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.983/2008 od 30.01.2008.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2858/11 od 19.08.2011.godine, podatak o zabrani otuđenja opterećenja po ugovoru OV.br.983/2008 od 30.01.2008.god, sve na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 12.07.2024. godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ
Maja Ajković
Poslovni broj: I.br. 1786/16 Javni izvršitelj Maja Ajković iz Nikšića, ul. Novaka Ramova br.3, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca DOO ,,B2 KAPITAL,, PODGORICA, Trg Nezavisnosti br.1/1, koga zastupa advokat Radosav Gligorović, ul. Marka Đukanovića br.9, PODGORICA, protiv izvršnog dužnika Žižić Marka iz Nikšića, ul. Gračanička br.2/5, radi naplate novčanog potraživanja, vr.sp. 33.255,52 eura, dana 12.07.2024. godine, polazeći od rješenja o izvršenju I.br. 1786/16 od 05.09.2016. godine, koje je donijeto na osnovu izvršne isprave- Ugovora o hipoteci ovjerenog kod Osnovnog suda u Nikšiću pod brojem Ov.br.15097/07 dana 18.10.2007.godine, a shodno članu 169 ZIO-a, donio je ZAKLJUČAK O PRODAJI
I Određuje se dvadeset prva prodaja nepokretnosti izvršnog dužnika usmenim javnim nadmetanjem, koja nepokretnost je upisana u LN broj 458 KO Kličevo, PJ Nikšić, i to: katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 1, plan skica 11-53/86, potes Kličevo, po načinu korišćenja porodična stambena zgrada, površine 63m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 2, plan skica 11-53/86, potes Kličevo, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 30m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 3, plan skica 11-53/86, potes Kličevo, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, površine 12m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 0, plan skica 11-53/86, potes Kličevo, po načinu korišćenja dvorište, površine 310m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 1, površine 52m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 1, po načinu korišćenja stambeni prostor, PD 2, površine 52m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 2, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, godina izgradnje 992, površine 30m2, katastarska parcela broj 2172, broj zgrade 3, po načinu korišćenja pomoćna zgrada, godina izgradnje 988, površine 12m2, - sve u obimu prava svojine izvršnog dužnika 1/1.
II Ročište za dvadeset prvu prodaju navedene nepokretnosti održaće se dana 09.08.2024.godine u 11.00 časova u prostorijama javnog izvršitelja koje se nalaze na adresi ul. Novaka Ramova br.3 u Nikšiću. Prodaja nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka izvršiće se putem usmenog javnog nadmetanja. Nepokretnost se može razgledati prema dogovoru sa javnim izvršiteljem.
III Vrijednost nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka utvrđena je na iznos od 70.080,00 eura zaključkom poslovne oznake I.br. 1786/16 od 31.01.2017.godine.
IV Na dvadeset prvoj prodaji usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod 50% utvrđene vrijednosti, ali ne ispod visine potraživanja izvršnog povjerioca (član 173 stav 4 ZIO-a). Stranke se tokom cijelog postupka mogu sporazumjeti o prodaji neposrednom pogodbom i uslovima takve prodaje izjavom datom na zapisnik kod javnog izvršitelja pred kojim postupak izvršenja teče.
V Ponudioci su dužni, izuzimajući izvršnog povjerioca, kao eventualnog ponudioca, da prije početka nadmetanja, a najkasnije do dana prodaje, polože jemstvo na žiro račun javnog izvršitelja broj 530-23046-36 kod AD „NLB banka“ Podgorica u iznosu od 10% ukupno utvrđene vrijednosti nepokretnosti, odnosno iznos od 7.008,00 eura. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah nakon zaključenja nadmetanja, osim drugom i trećem ponuđaču.
VI Najbolji ponudilac-kupac je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnosti položi u depozit kod javnog izvršitelja na žiro račun broj 530-23045-39 kod AD „NLB banka“ Podgorica u roku od 8 dana od dana prodaje, a ako kupac u tom roku ne položi cijenu javni izvršitelj će proglasiti da je prodaja nepokretnosti tom ponuđaču bez pravnog dejstva i pozvati drugog po redu ponuđača da kupi nepokretnosti, pa ako ni taj ponuđač ne položi cijenu koju je ponudio u određenom roku, javni izvršitelj će primijeniti ista pravila na trećeg ponuđača. U slučaju da ponuđači ne uplate prodajnu cijenu u roku javni izvršitelj će iz položenog jemstva izmiriti troškove nove prodaje i nadoknaditi eventualnu razliku između postignute cijene na ranijoj i novoj prodaji.
VII Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se, s obzirom na njegov red prvenstva, mogao namiriti iz cijene, dužan je da na ime cijene položi razliku između potraživanja i postignute cijene.
VIII Zaključak o prodaji biće objavljen u medijima o trošku predlagača. Stranka može o svom trošku o sadržini istog obavijestiti lica koja se bave posredovanjem u prodaji nepokretnosti.
IX U evidenciji Uprave za nekretnine PJ Nikšić postoji podatak o Hipoteci u korist izvršnog povjerioca po ugovoru OV.br.15097/07 od 18.10.2007.god, podatak o upisu zabilježbe obavještenja o početku namirenja potraživanja –obavještenje br.2822/11 od 16.08.2011.godine, podatak o zabrani otuđenja i opterećenja bez pisane saglasnosti povjerioca a po ugovoru OV.br.15097/07 od 18.10.2007.god, sve na nepokretnosti iz stava jedan ovog zaključka.
Dana 12.07 .2024.godine.
Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor.
JAVNI IZVRŠITELJ Maja Ajković